CIVIL.2

01 Oct 1992 - 14 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.1 balinda,
SPASA PAVLOVIĆ GARDA vojvoda Rođen je Stanči (kod Krive Palanke). žetovao je po Makedoniji, boreći se protiv Turaka. Učestvovao je u Kumanovskoj bici (1912), istakavši se u borbi na Buzinskoj Mali. Poginuo je boreći se junački kod Alinaca 1912. godine.
ko.je.ko.2 balinda,
FILIP NIKOLIĆ bibliotekar Rođen je 1830. godine. Prvi profesionalni bibliotekar u Srbiji. "Pravitelstveni" bibliotekar Popečiteljstva prosveščenija koji je izradio azbučni i sistemski katalog knjiga. Umro je u Beogradu 1867. godine.
ko.je.ko.3 balinda,
DAMJAN I GRIGORIJE NEDIĆ harambaše Rodom su iz Osečine. Kao hajduci junački su se borili u prvim ustaničkim danima. U boju kod manastira žokešine prihvatili su borbu sa višestruko i neuporedivo nadmoćnijim turskim snagama. Ne odstupajući sa položaja, prorešetani turskom plotunskom vatrom, pali su kod žokešine 18. aprila 1804. godine.
ko.je.ko.4 balinda,
PEKO PAVLOVIĆ vojvoda Rođen je 1818. godine u ževu (Cetinje). Od rane mladosti bori se protiv Turaka. Popularnost je stekao kao ustanik Hercegovačkog ustanka. Istakao se u boju na Vučjem Dolu. Kada se sukobio sa knezom, napustio je Crnu Goru i prešao u Srbiju, a zatim u Bugarsku, gde je 1885. spremao čete da u zajednici sa radikalskom emigracijom upadne u Srbiju i zbaci kralja Milana, ali do toga nije došlo. Vratio se Crnu Goru (1885) gde je i umro na Cetinju 4. maja 1903. godine.
ko.je.ko.5 balinda,
TIHOMIR OSTOJIĆ književni istoričar Rođenje 5. jula 1865. u Sv. Nikoli (Potisje). Studirao je filologiju u Pešti i Beču, gde je i doktorirao. U mladosti se bavio muzikom i komponovao je nekoliko kmpozicija za klavir. Profesor gimnazije i sekretar Matice srpske. žlan Srpske kraljevske akademije. Prvi svetski rat je proveo u internaciji. Posle rata profesor u Skoplju. Proučavao je posebno srpsku književnost XVIII veka (Dositej Obradović, Zaharija Orfelin, Srpska građanska lirika XVIII veka), a pisao je i o Branku, Steriji i Zmaju. žuvena je njegova Istorija srpske književnosti (objavljena posmrtno). Od njega su ostali i muzički radovi za mešoviti hor i klavir, kao i više rasprava o muzici i pojanju. Umro je u Beču 18. oktobra 1921. godine.
ko.je.ko.6 balinda,
PETAR NOVAKOVIĆ žARDAKLIJA diplomat Rođen je oko 1770. godine. Kao kapetan austrijske vojske, odmah posle izbijanja Prvog srpskog ustanka prelazi u Srbiju na predlog mitorpolita Stratimirovića. U sporazumu sa Sovjetom i Karađorđem, odlazi kao vođa srpske deputacije u Rusiju da od ruskog cara traži pomoć u oružju i novcu za borbu protiv Turaka (1804). Sledeće godine je deputat u Cirihu, a onda ponovo odlazi u Rusiju da ubedi cara da u Srbiju pošalje predstavnika koji može da pomogne organizovanje državne uprave. Umro je u Beogradu 1808. godine.
ko.je.ko.7 balinda,
VISARION PAVLOVIĆ episkop Rođen je krajem XVII veka. Obrazovao se u Rusiji. Daskol (učitelj) u Hilandaru i bački episkop (1731). Osnovao je u Novom Sadu prvu srpsku gimnaziju i akademiju za filozofiju i teologiju. Bio je posrednik između Pećke patrijaršije i Karlovačke mitropolije, centra srpskog pravoslavlja u Austriji. Umro je u Novom Sadu 18. oktobra 1756. godine.
ko.je.ko.8 balinda,
STEVAN JAKOVLJEVIĆ književnik Rođen je 24. novembra 1890. godine u Knjaževcu. Studirao je na biološkoj grupi predmeta na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktor prirodnih nauka, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Učestovovao je u Prvom svetskom ratu, a Drugi svetski rat proveo je u italijanskom i nemačkom zarobljeništvu. Objavio je više naučnih radova (Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera, Sistematika lekovitog bilja i dr.) Napisao je više književnih dela, među kojima su najznačajniji romani Srpska trilogija, Velika zabuna, Likovi u senci i dr. Biran je za narodnog poslanika Savezne skupštine, bio je član Glavnog odbora SSRN Srbije. Umro je u Beogradu 2. novembra 1962. godine.
ko.je.ko.9 balinda,
JOVAN ĐAJA političar Rođen je 21. marta 1846. godine u Dubrovniku. Posle gimnazije u rodnom mestu studirao je filozofiju u Beču. Profesor i publicista, član glavnog odbora Radničke stranke Srbije. Za vreme Timočke bune uhapšen je i okovan, ali je ubrzo pušten kao nevin. Bio je dva puta ministar unutrašnjih dela (1890-1892). Pisao je načelno i dokumentovano. Preveo je Tacita i Manconija. Pokrenuo je list Odjek (1884), uređivao Narod (1896). Umro je u Beogradu 18. jula 1928. godine.
ko.je.ko.10 balinda,
PETAR PETROVIĆ PACIJA književnik Rođen je 21. avgusta 1877. godine u Otočcu. Završio je Šumarsku akademiju u Zagrebu. Pisao je pripovetke, ali je poznatiji kao jedan od naših najplodnijih dramskih pisaca. Za njega su karakteristični lirski, realistički tonovi i seoski ambijent. Kasnije je više pisao šaljive jednočinke. Najpopularniji su mu komadi: Rkać, Duše, Pljusak, žvor, U naviljcima i dr. Umro je u Zagrebu 9. januara 1955. godine.
ko.je.ko.11 balinda,
PETAR JOKIĆ buljubaša Rođen je 1779. godine u Topoli. Među prvim ustanicima je koji su otpočeli bitku sa Turcima. Jedan od organizatora Prvog srpskog ustanka (1804), bio je sa Karađorđem u 65 bitaka. Lični sekretar vožda Karađorđa i kapetan njegove garde. Napisao je sećanja na Prvi srpski ustanak (Pričanja Petra Jokića). Posle Drugog srpskog ustanka bio sudija u Valjevu. Umro je u Topoli, 24. aprila 1852. godine.
ko.je.ko.12 balinda,
DUŠAN POPOVIĆ istoričar Rođen je 28. marta 1894. godine u Surduku (Srem). Studirao je u Zagrebu i Beču, a doktorirao u Zagrebu. Profesor Univerziteta u Beogradu. Izučavao je prošlost Vojvodine, uređivao je novosadski Glasnik Istorijskog društva. Objavio je više stručnih rasprava i studija, a najznačajnija su mu dela: Problem Vojvodine, Srbi u Budimu, Vojvodina u tursko doba, Hajduci, Beograd kroz vekove, Srbi u Vojvodini (tri knjige), Velika seoba Srba 1690, Srbija i Beograd i dr. Umro je u Beogradu 1965. godine.
ko.je.ko.13 balinda,
FILIP PETROVIĆ vojvoda Rođen je 1775. godine u Gornjoj Brezovi (kod Studenice). Sveštenik i vođa narodni. U Prvom srpskom ustanku dizao je narod studeničkog sreza na oružje i razvio boj sa Turcima na reci Deževi. Odlikovao se u bojevima na Podgoru, Koštanskom polju, Stolu i Temniću, te ga Karađorđe postavlja za vojvodu. Za vreme Drugog srpskog ustanka dizao je na oružje Požešku nahiju i studenički, temnićki i levački kraj. Sagradio je šanac na Bjelici. Ubijen je u Trnavi 18. oktobra 1820. godine.
ko.je.ko.14 balinda,
čIVOJIN čUJOVIĆ publicist Rođen je 10. novembra 1838. godine u Vračeviću (kod Valjeva). Prvi propagator i socijalistički ideolog Srbije. Školovao se na Duhovnoj akademiji u Kijevu i Petrogradu, gde je i počeo novinarsku delatnost. Posebno je propagirao i popularizovao učenja socijalista-utopista. Kao pedagog bavio se naukom i sarađivao u Glasniku Srpskog učenog društva, Letopisu Matice srpske, kao i u političkom listu Srbija. Umro je u Beogradu 25. aprila 1870. godine.
ko.je.ko.15 balinda,
ISAIJA ĐAKOVIĆ mitropolit Rođen je oko 1630. godine. Sa patrijarhom Arsenijem III žarnojevićem poveo je srpski narod u Ugarsku. Episkop temišvarski, mitropolit karlovački. Zauzimao se kod austrijskog dvora i omogućio da se srpskom narodu daju obećana prava. Posle smrti patrijarha Arsenija postao je "vrhovni" mitropolit svih Srba pod austrijskom vlašću. Umro je u Beču 20. jula 1708. godine.
ko.je.ko.16 balinda,
PETAR JOVANOVIĆ mitropolit Rođen je 18. februara 1800. godine u Iloku. Pravnik, filozof, profesor, osnivač beogradske Bogoslovije, sekretar Narodne kancelarije i Narodnog suda, nadzornik svih škola u Srbiji, profesor Gimnazije u Sremskim Karlovcima (1819-1824) i mitropolit beogradski (1833-1864). Štampao je crkvene knjige na ruskoslovenskom jeziku, obnovio je Svetosavsku crkvu, uredio parohije, starao se za pisanje udžbenika i iznalaženje dobrih učitelja Srba izvan Srbije. Umro je u Sremskim Karlovcima 22. septembra 1864. godine.
ko.je.ko.17 balinda,
VELIMIR (VILjEM) MIHAJLO TEODOROVIĆ dobrotvor Rođen je u 1849. godine u Rogaškoj Slatini. Sin kneza Mihajla Obrenovića i Marije Bergauz. Velik srpski patriota, koji je svu svoju imovinu zaveštao srpskom narodu, od čega je osnovan fond "Velimirijanum", kojim upravlja Državni savet. Umro je u Minhenu 1899. godine.
ko.je.ko.18 balinda,
DUŠAN SUBOTIĆ pravnik Rođen je 29. decembra 1877. godine u Ramaći (Gruža). Studirao je prava u Beogradu, a doktorirao je u Lajpcigu. Predsednik Kasacionog suda i ministar pravde Kraljevine SHS (1927-1928). Izvanredan poznavalac krivičnog prava. Napisao je više pravnih dela: O krivokletstvu i lažnom svedočenju, Zločini i prestupi zbog lažnog novca, O smrtnoj kazni, Zločinstvo kao socijalna pojava, Ideje odmazde, Krivično delo i krivac i dr. Umro je u Beogradu 1933. godine.
ko.je.ko.19 balinda,
DIMITRIJE T. LEKO arhitekt Rođen je 22. januara 1863. godine u Beogradu. Studirao je arhitekturu u Vitenturu, Ahenu i Minhenu. Njegovo je delo vojna zgrada na uglu Nemanjine, General čdanove i Birčaninove, zgrada Opservatorije na bulevaru JNA, palata "Atina" na Terazijama i dr. Objavio je zbirku arhitektonskih kritika Naše prilike. Umro je u Kragujevcu 24. septembra 1914. godine.
ko.je.ko.20 balinda,
PETAR KARAĐORĐEVIĆ kralj Rođen je u Beogradu 29. juna 1844. godine. Unuk vožda Karađorđa. vojne nauke završio je u Francuskoj. Učestvuje i ističe se junaštvom u Francusko-pruskom ratu, u bici kod Orleana i Vilerseksala, zbog čega je odlikovan najvećim francuskim odlikovanjem-ordenom "Legije časti". Preveo je na srpski čuveno delo Džona Stjuarta Mila O slobodi. Pod imenom Petar Mrkonjić učestvuje u Nevesinjskom ustanku (1875). Pošto je otkriven, da ne bi pravio komplikacije malenoj Srbiji, povlači se u Crnu Goru, a zatim odlazi u Švajcarsku i Rusiju. Posle prevrata (1903) pozvan je u Srbiju gde mu je ponuđen presto. Objavljuje sa svojim balkanskim saveznicima rat Turskoj (1912) i oslobađa južne krajeve. Iznenadnim napadom Bugarske na Srbiju izbija Drugi balkanski rat (1913) koji Srbija, takođe, dobija. Samo godinu dana kasnije Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji (1914). Dve pobede srpske vojske, na Ceru i Suvoboru, zadivile su svet, ali na Srbiju udaraju nemačka i bugarska vojska. Dolazi do povlačenja srpske vojske preko besputne Albanije (1915). Na čelu vojske je njen stari bolešljivi kralj sa svojim sinovima. Proboj Solunskog fronta i kraj rata iznemogli kralj dočekuje u Solunu i Atini. U zemlju je došao kao oslobodilac i kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (14. januara 1919). Umro je u Beogradu 16. avgusta 1921. godine.
ko.je.ko.21 balinda,
VOJISLAV TANKOSIĆ major Rođen je 16. oktobra 1881. godine u Rukladi (kod Valjeva). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Aktivan učesnik u majskom prevratu (1903). U porobljenoj Makedoniji vodi borbu protiv Turaka. Naročito se istakao u bici na želopeku. Sarađivao je sa revolucionarnom organizacijom "Mlada Bosna" i radio na prihvatanju boraca koji su za vreme aneksione krize tražili utočište u Srbiji. U Prvom svetskom ratu komandovao je kao major dobrovoljcima, istakavši se u borbama na Drini, kod Krupnja i na Mačkovom Kamenu. U borbi na Igrištu pao je teško ranjen, pa je prenet u Trstenik, gde je i umro od zadobijenih rana 2. novembra 1915. godine.
ko.je.ko.22 balinda,
VUK STEFANOVIĆ KARADžIĆ filolog i književnik Rođen je 26. oktobra 1787. godine u Tršiću (u Jadru). Učesnik u Prvom srpskom ustanku, sekretar Sovjeta naroda serbskog i predsednik Vrhovnog suda. Reformator srpskog pravopisa i jezika, književnik, istoričar. Napisao je prvu srpsku gramatiku i prvi srpski rečnik (1818). Sakupljao je i izdao zbirke srpskih narodnih pesama, pripovedaka, poslovica, zagonetki i običaja. Opisivao je narodni život i običaje. Pisac istorije oba ustanka i drugih istorijskih dela. Preveo je Novi zavjet i druga dela. Uređivao je almanah Danicu. Bio je počasni doktor filozofije Jenskog univerziteta, dopisni član Bečke akademije nauka i dr. Počasni građanin grada Zagreba. Nosilac velikih međunarodnih priznanja i najvećih stranih odlikovanja. Umro je u Beču 26. januara 1864. godine.
ko.je.ko.23 balinda,
SIMA LOZANIĆ hemičar Rođen je 24. februara 1847. godine u Beogradu. Studirao je u Beogradu, Cirihu i Berlinu. Profesor hemije na Velikoj školi i Univerzitetu u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Poslanik u Londonu i više puta ministar privrede i inostranih dela (1894-1895, 1897-1899, 1903). Radio je najviše u oblasti analitičke, organske i agrikulturne hemije. Otkrio je tri nova minerala (avalit, milošin, aleksandrolit). Objavio je više stručnih članaka i rasprava u domaćim i stranim časopisima, nekoliko udžbenika i više knjiga (od kojih je najpoznatija Hemijska tehnologija). Umro je u Beogradu 7. jula 1935. godine.
ko.je.ko.24 balinda,
TRIŠA KACLEROVIĆ političar Rođen je 1. februara 1879. godine u Boki (Banat). Prava je studirao u Beogradu. Jedan od osnivača Srpske socijaldemokratske partije i Glavnog radničkog saveza Srbije. Uređivao je list Radnik u Kragujevcu. Narodni poslanik (1908-1918), advokat. Delegat na kongresu Socijalističke internacionale u Kopenhagenu i na Cimervaldskoj konferenciji u Švajcarskoj. Jedan od osnivača Nezavisne radničke partije Jugoslavije i sekretar Komunističke partije Jugoslavije (1923-1925). Sudija Vrhovnog suda FNR Jugoslavije. Uređivao je Radničke novine i sarađivao gotovo u svim radničkim listovima. Napisao je sledeća dela: Srpska socijaldemokratska partija prema seljaštvu, Martovske demonstracije i Majski prevrat, Prve samostalne radničke organizacije u Srbiji 1895. do jula 1903. i dr. Umro je u Beogradu 31. marta 1964. godine.
ko.je.ko.25 balinda,
MILUTIN BOJIĆ književnik Rođen je 7. maja 1892. godine u Beogradu. Pesnik nacionalnog poleta i dramski pisac. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i odmah krenuo u rat (1914), prešavši put na kome je stradao cvet srpske omladine (albanska golgota). To je ostavilo teške posledice na njegovo zdravlje. Za kratko vreme, a u eri rata, dao je nekoliko veoma zapaženih dela, po kojima je svrstan u red najdarovitijih pisaca Srbije. Nenadmašna je njegova rodoljubiva pesma "Plava grobnica", kojom je naslikao epopeju srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Poznate su mu zbirke : Pesme bola i ponosa i Soneti, drame: Uroševa ženidba, Kraljeva jesen, Gospođa Olga i dr. Umro je veoma mlad, u Solunu 8. novembra 1917. godine.
ko.je.ko.26 balinda,
DON IVAN MUSIĆ vojvoda Rođen je 1848. godine u Ravnom (Popovo polje). Studirao je medicinu u Carigradu, ali je završio Duhovnu akademiju u Pragu. Kao vojvoda u Hercegovačkom ustanku (1875-1878) komandovao je Rašnjanskim i Popovo-ljubinskim bataljonom. Posle propasti ustanka otišao je na Cetinje, a zatim prešao u Beograd. Umro je u Beogradu 1888. godine, a zbog zasluga za srpstvo sahranjen je u Sabornoj crkvi.
ko.je.ko.27 balinda,
KOLE PETROV LUKIĆ kapetan Rođen je 1834. godine u Krnjici (kod Skadra). Vođa ustanka protiv Turaka i Arnauta u Skadarskoj krajini. Junak u velikom boju na Krnjici, koji je opevan i u narodnoj pesmi. Ubijen je iz busije pri napadu na tursku lađu 1868. godine.
ko.je.ko.28 balinda,
VELjKO MILIĆEVIĆ književnik Rođen je 14. januara 1886. godine u žagliću (Slavonija). Književnost i prava studirao je u čenevi, Londonu i Parizu. Za vreme balkanskih ratova bio je ratni dopisnik Naroda u crnogorskoj vojsci. Novinar Vremena i Politike. Ministar pravde i ministar prosvete Crne Gore (1917). Pisao je pripovetke, eseje i romane, a bavio se i prevodilaštvom. Glavna su mu dela: romani Bespuće i Opsene, pripovetka Mrtvi život i dr. Umro je u Beogradu 5. novembra 1929. godine.
ko.je.ko.29 balinda,
TIHOMIR R. ĐORĐEVIĆ naučnik Rođen je 19. februara 1868. godine u Knjaževcu. Završio je Veliku školu u Beogradu, a doktorirao u Minhenu. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, urednik Etnografskog zbornika. Dao je niz naučnih dela: Makedonija, Iz Srbije kneza Miloša, Naš narodni život, Priroda u verovanju i predanju našeg naroda, Beleške o našoj narodnoj poeziji i dr. Bavio se najviše pitanjima iz opšte balkanske i srpske etnologije i folklora, a posebno kulturom i poreklom Cigana i drugih manjih etničkih grupa. Umro je u Beogradu 28. maja 1944. godine.
ko.je.ko.30 balinda,
STEVAN čIVKOVIĆ TELEMAH prevodilac Rođen je 1780. godine. Prešao je iz Austrije u Srbiju (1806) i učestvovao u ustaničkim borbama protiv Turaka. Sekretar Praviteljstvujuščeg sovjeta. Zbog sukoba sa Karađorđem, prelazi za pisara kod vojvode Milenka Stojkovića, a zatim kao rusofil napušta Srbiju (1809) sa ruskim konzulom Rodofinikinom. Prevodio je sa francuskog (Fenelonov Telemah, po čemu je i dobio nadimak). Umro je 1831. godine.
ko.je.ko.31 balinda,
STJEPAN MITROV LjUBIŠA književnik Rođen je 29. februara 1824. godine u Budvi. Biran je za narodnog poslanika i predsednika u Dalmatinskom saboru, te za srpskog poslanika u bečkom parlamentu. Učinio je mnogo za buđenje srpske nacionalne svesti u Dalmaciji. Kao književnik obrađivao je istorijske motive, ali je slikao i sredinu u kojoj je živeo. Objavio je Pripovjesti crnogorske i primorske i Pričanja Vuka Dojčevića. Najpoznatija mu je pripovetka Kanjoš Macedonović. Umro je u Beču 11. novembra 1878. godine.
ko.je.ko.32 balinda,
JOVAN čIVANOVIĆ revolucionar Rođen je 20. juna 1892. godine u Brčkom (Bosna). Nacionalni borac za narodna prava Srba u Austriji. Bio je član "Mlade Bosne". Pripadao je Principovoj grupi koja je izvršila atentat na austrougarskog prestolonaslednika u Sarajevu. Napušta studije u Lozani, dolazi u Srbiju i kao dobrovoljac se bori u Prvom svetskom ratu. Teško ranjen kod Srebrenice, pao je u ruke Austrijanaca i živ je spaljen 14. septembra 1914. godine.
ko.je.ko.33 balinda,
MATIJA BAN književnik Rođen je 4. decembra 1818. godine u Petrovom Selu (kod Dubrovnika). Došao je u Srbiju 1844. Profesor Liceja, političar, diplomata. Kao šef Presbiroa vodio je poslove nacionalne propagande. žlan Srpske kraljevske akademije. Jedan od najplodnijih srpskih pisaca. Napisao je velik broj drama i tragedija u stihu, sa istorijskom tematikom, kao i mnoge pedagoške rasprave. Najpoznatije su mu drame: Merima, Smrt Uroša V, Kralj Vukašin, Jan Hus, Knez Nikola Zrinski i dr. Umro je u Beogradu 1. marta 1903. godine.
ko.je.ko.34 balinda,
JELENKO MIHAJLOVIĆ seizmograf Rođen je 11. januara 1869. godine u Vrbici. Završio je Veliku školu u Beogradu. Naučnik iz oblasti meteorologije, astronomije i seizmologije. Profesor Univerziteta u Beogradu. Osnovao je Seizmološki zavod i bio njegov upravnik. Napisao je više naučnih i popularnih rasprava i članaka. Značajna su mu dela: Spektroskopija, Fotometrija, Termometrija, Organizacija seizmoloških proučavanja u Srbiji, Seizmičke periode u Srbiji i njihov aktivitet i dr. Umro je u Beogradu 10. oktobra 1956. godine.
ko.je.ko.35 balinda,
SIMA LUKIN LAZIĆ novinar Rođen je 3. marta 1863. godine u Bosanskom Brodu. Počeo je kao glumac u putujućim družinama. Pisao je političke članke u Zastavi, Odjeku, Srbobranu i drugim listovima. Pokrenuo je i uređivao šaljive listove Bič i Vrač pogađač. Razvio je veoma živu aktivnost oko jačanja narodne svesti Srba u Hrvatskoj, a amaterski se bavio i istorijom (Srbi u davnini i dr.). Umro je u Slavoniji, u Rajiću 7. juna 1904. godine.
ko.je.ko.36 balinda,
MILAN MILOVANOVIĆ general Rođen je 30. aprila 1874. godine u Šetonji (kod Požarevca). U Prvom balkanskom ratu bio je šef obaveštajnog odseka Vrhovne komande, a u Drugom balkanskom ratu načelnik štaba Crnogorske divizije. U Prvom svetskom ratu učestvuje kao pomoćnik načelnika štaba Pete armije i kao načelnik operativnog odeljenja Vrhovne komande. Prilikom proboja Solunskog fronta je načelnik štaba Druge armije, a po svršetku rata je načelnik Glavnog generalštaba, ministar vojske i mornarice (1934) i član Vojnog saveta. Nosilac je najvećih domaćih i stranih odlikovanja. Umro je u Beogradu 13. septembra 1942. godine.
ko.je.ko.37 balinda,
MILUTIN BORISAVLJEVIĆ arhitekt Rođen je 25. juna 1889. godine u Kragujevcu. Doktorirao je estetiku u Parizu, profesor na Univerzitetu u Beogradu. Bio je pristalica akademskih metoda u arhitektonskim projektima, osnovao je Katedru za estetiku. Projektovao je školu u Marulićevoj ulici u Beogradu, vilu Flašar, Francusko vojničko groblje, ogradu parka na Studentskom trgu i dr. Pored brojnih radova na srpskom i francuskom i univerzitetskih udžbenika, značajne su njegove knjige: Uvod u estetiku, Les theoriec de l'architecture, Optičko-fiziološka perspektiva itd. Umro je u Parizu 3. jula 1970. godine.
ko.je.ko.38 balinda,
UROŠ MILANKOVIĆ filozof Rođen je 1800. godine u Dalju (Slavonija). Prava je studirao u Šarošpataku i Beču. Bavio se filozofijom, esejistikom i političkom ekonomijom. Sarađivao je sa Srpskim novinama i pisao o ujedinjenju Slovena. Na nemačkom je objavio dva svoja filozofska dela: Organizam sveta i Organizam vasione i sistem celokupnog života, a na srpskom: Prosveta čoveka i obrazovanje jestestva i ekonomsku studiju Naše vreme. Umro je u siromaštvu u Beču 1849. godine.
ko.je.ko.39 balinda,
VLADIMIR JAKŠIĆ ekonomista Rođen je 23. aprila 1824. godine u Kragujevcu. Školovao se najpre u Beogradu i Kragujevcu, a nastavio u Beču, Tibingenu i Hajdelbergu. Profesor Liceja u Beogradu. Organizovao je državnu statistiku i meteorološku službu u Srbiji. Skoro pola veka vršio je meteorološka osmatranja, beležio i objavljivao podatke. Dao je veći broj naučnih radova: Državopis Srbije, Meteorološko zavedenije u Srbiji, Suština narodne ekonomije, Postanak i razvitak štampe u Srbiji, Statističke zbirke iz srpskih krajeva i dr. Umro je u Beogradu 16. avgusta 1899. godine.
ko.je.ko.40 balinda,
KATARINA ĐORĐEVIĆ MILOVUK pedagog Rođena je 15. avgusta 1844. godine u Novom Sadu. Prva žena visokog obrazovanja u Srbiji. Diplomirala je pedagogiju na Univerzitetu u Odesi. Upraviteljica Visoke ženske škole u Beogradu. Igrala je značajnu ulogu u opštem ženskom pokretu u Srbiji, boreći se za ravnopravnost žene i muškarca. Za vreme srpsko-turskih i bugarskih ratova (1875-1878, 1912-1913) nalazila se i na frontu, kao sanitetska sestra, i u pozadini, gde mobiliše ženski svet za rad u bolnicama, u prikupljanju pomoći za Crveni krst i pomoć ratnoj siročadi. Pokretač je i osnivač ženskog saveza za emancipaciju i pravo glasa žena (1875) i lista Domaćica. Napisala je udžbenike za Visoku školu (Pedagogiku, Metodiku i Opštu istoriju). Umrla je u Beogradu 14. septembra 1913. godine.
ko.je.ko.41 balinda,
SAVA TODOROVIĆ glumac Rođen je 8. decembra 1862. godine u Beogradu. Najpre član mnogih putujućih pozorišnih družina, a kasnije član i režiser u Narodnom pozorištu u Beogradu. Veoma istaknut i popularan glumac u svom dobu, dao je nekoliko karakternih uloga, psihološki iznijansiranih. Igrao je uspešno u delima Sterije, Glišića, Stankovića, Kočića (David Štrbac u Jazavcu pred sudom) itd. Umro je u Beogradu 12. maja 1936. godine.
ko.je.ko.42 balinda,
ATANASIJE ŠOLA političar Rođen je 1878. godine u Trstu. Kao gimnazist bio je veoma aktivan član u lokalnim srpskim društvima. Odao se novinarstvu i bio urednik mostarske Zore. Bio je jedan od vodećih članova srpske narodne organizacije i kao takav obilazio je, povodom aneksije Bosne i Hercegovine, evropske prestonice, protestujući u ime bosansko-hercegovačkih Srba, protiv postupka Austro-Ugarske. Izabran je u Bosanski sabor (1911) i bio potpredsednik srpske narodne organizacije. Objavom Prvog svetskog rata (1914) optužen je zbog veleizdaje i osuđen na dvanaest godina teške tamnice. Narodno veće Bosne i Hercegovine izabralo ga je za predsednika bosanske Zemaljske vlade. Predsednik vlade Kraljevine SHS postaje 1918-1919. Imenovan je za opunomoćenog ministra u Kopenhagenu (a kasnije i za senatora). Umro je u Sarajevu 1960. godine.
ko.je.ko.43 balinda,
NIKOLAJ VELIMIROVIĆ episkop Rođen je 23. decembra 1880. godine u Leliću (kod Valjeva). Episkop ohridski i žički. Bogosloviju je studirao i doktorirao u Bernu. Za vreme Prvog svetskog rata u Engleskoj i SAD vodio je nacionalnu propagandu za Srbiju. U Drugom svetskom ratu Nemci su ga prognali, zatvorili u manastir Vojlovicu, a zatim odveli u zloglasni logor Dahau, odakle je pušten na intervenciju srpske vlade generala Milana Nedića. Posle Drugog svetskog rata nastanio se u SAD, deklarišući se protiv komunističkog režima u zemlji. Poznat po verskim propovedima, proznim i filozofskim delima i esejima o Srbiji ihrišćanstvu. Glavna dela su mu: Besede pod gorom, Religija Njegoševa, Molitve na jezeru, Reči o svečoveku i dr. Umro je u manastiru Svete Trojice u Saut Kananu (Amerika) 18. marta 1956. godine.
ko.je.ko.44 balinda,
VUKAŠIN MRNjAžEVIĆ kralj Srpski kralj i savladar cara Uroša (1365-1371). Otac Kraljevića Marka. Pominje se kao župan u Prilepu 1350. Oblasni gospodari osamostalili su se i nisu priznavali vrhovnu vlast savladara. Upravljao je samo makedonskim krajevima. Odazvao se pozivu brata Uglješe (vladao je oblašću između Strume i Marice) da isteraju Turke iz Evrope. Poginuo je u Maričkoj bici 26. septembra 1371. godine.
ko.je.ko.45 balinda,
VLADIMIR VELMAR JANKOVIĆ književnik Rođen je 10. avgusta 1895. godine u žagliću (Slavonija). Prava je studirao u Budimpešti. žinovnik u Ministarstvu prosvete, zamenik ministra prosvete za vreme Drugog svetskog rata. Saradnik velikog broja književnih listova i časopisa, a pokrenuo je i uređivao Nove vidike. Objavio je drame: U vrtlogu, Robovi, Državni neprijatelj broj 3, Građanska komedija i dr. Poznata je njegova proza Svetla u noći i studija Pogled s Kalemegdana. U emigraciji je na španskom napisao i objavio obimne studije: Psihologija životnog opredeljenja, žovek pred samim sobom, Emocija i patnja itd. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Barseloni 12. avgusta 1976. godine.
ko.je.ko.46 balinda,
ALEKSANDAR BELIĆ filolog Rođen je 20. jula 1876. godine u Beogradu. Posle Velike škole studirao je u Odesi, Moskvi i Lajpcigu, gde je i doktorirao. Profesor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske akademija nauka i član mnogih akademija u zemlji i inostranstvu. Osnivač i urednik časopisa Južnoslovenski filolog i Naš jezik. Pisao je naučne studije o srpskohrvatskom jeziku, o njegovim dijalektima i istoriji. Ima velik broj radova posvećenih gramatici slovenskih jezika. Glavna su mu dela: Dijalekti istočne i južne Srbije, Dijalektološka karta srpskog jezika, Akcentske studije, O dvoini u slovenskim jezicima, Galički dijalekt, O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku, Pravopis srpsko-hrvatskog književnog jezika. Prvi tomovi Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika pripremljeni su pod njegovim rukovodstvom. Umro je u Beogradu 26. februara 1960. godine.
ko.je.ko.47 balinda,
GEORGIJE MAGARAŠEVIĆ profesor Rođen je 10. septembra 1793. godine u Adaševcima (Srem). Završio je filozofiju u Pešti. Borac za prava srpskog naroda u Vojvodini. Jedan od osnivača i urednik Serbskog letopisa (1825) u Novom Sadu. Kao veliki rodoljub bavio se književnošću i istorijom. Bio je dositejevac (napravio je izbor Dositejevih misli pod naslovom Duh spasenija Dositeja), a izdao je i pisma Dositeja Obradovića. Poznata su mu dela: Pisma filoserba i Putovanje po Srbiji. Umro je u Novom Sadu 6. januara 1830. godine.
ko.je.ko.48 balinda,
GRIGORIJE BOčOVIĆ književnik Rođen je 15. februara 1880. godine u Pridvorici (kod Kolašina). Završio je moskovsku Duhovnu akademiju. Vratio se u otadžbinu i postao nastavnik prizrenske Bogoslovije. Bio je u vrhovima nacionalnog vođstva srpskog pokreta u Makedoniji. Poslanik narodne skupštine u Skoplju i sekretar legalnog i ilegalnog nacionalnog glavnog odobora za zapadnu Makedoniju. Kada je Kosovu i Staroj Srbiji sasvim zagrozila opasnost od Turaka i Arnauta i za vreme poslednjih arnautskih pobuna, pred oslobođenje (1912), prelazi u Prizren i preuzima u izvršnom odboru rukovodnu ulogu u političkim i nacionalnim poslovima. Između dva rata bio je na raznim položajima. Objavio je dvadesetak knjiga pripovedaka, od kojih su mnoge značajne po bogatstvu stila i motiva. Najznačajnije su: Teška iskušenja, Neizmišljeni likovi, Roblje zarobljeno, Urezane istine, Pripovetke, Sa sedla i samara, Iz Stare Srbije i dr. Posle rata streljan je u Beogradu 4. januara 1945. godine.
ko.je.ko.49 balinda,
PERSIDA MILENKOVIĆ dobrotvorka Rođena je osamdesetih godina XIX veka. čena beogradskog rentijera Riste Milenkovića. Nasledila je imovinu svoga muža i raspodelila je, dogovorno s mužem, namenski: sagradila je crkvu u Kumodražu, manastir Sv. Vavedenja na Topčiderskom brdu, Dom za sirotinju u Tabanovačkoj ulici u Beogradu. Svu preostalu imovinu zaveštala je prosvetnim ustanovama i Crvenom krstu u Beogradu. Umrla je u Beogradu 1952. godine.
ko.je.ko.50 balinda,
MILE žARAPIĆ vojvoda Rođen je 1792. godine u Belom Potoku (pod Avalom). Najmlađi od tri brata, na položaj gročanskog vojvode dolazi posle pogibije Ilije žarapića. Istakao se naročito u bojevima na Moravi, braneći prodor Turaka u Srbiju. Predanje kaže da je samo u jednom boju pod njim više konja poginulo. Posle propasti Srbije odlazi u Rusiju, a vraća se 1836. Umro je 21. aprila 1842. godine.
ko.je.ko.51 balinda,
OGNjESLAV UTJEŠINOVIĆ OSTROčINSKI književnik Rođen je 9. avgusta 1817. godine u Ostrožinu (Hrvatska). Studirao je prava u Zagrebu. Pravnik i veliki župan u Austriji. Velik rodoljubivi pesnik, u svojim pesmama slavi ustaničku Srbiju. Pisao je i pravno-istorijske studije. Njegovo glavno pesničko delo je Vila ostrožinska, a velik odjek je imala njegova pesma "Jeka od Balkana". Umro je u Zagrebu 27. maja 1890. godine.
ko.je.ko.52 balinda,
SAVA UROŠEVIĆ mineralog Rođen je 13. januara 1863. godine u Vrmdži (kod Sokobanje). Studirao je na Sorboni u Parizu. Petrograf i mineralog, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je više stručnih radova na srpskom i drugim evropskim jezicima. Istraživao je pojave kristalnih škriljaca i granita na terenima Srbije. Osim više udžbenika za mineralogiju objavio je i studije: Centralni Kopaonik, Optičke osobine i klasifikacija avalita, milošina i aleksandrolita, Kristalasti škriljci i graniti u Istočnoj Srbiji, Jastrebac i dr. Umro je u Beogradu 14. septembra 1930. godine.
ko.je.ko.53 balinda,
VUJICA VULIĆEVIĆ vojvoda Rođen je 1773. godine u Azanji. Poznat po hrabrosti iz borbi sa Turcima u Prvom srpskom ustanku. Jedan od poznatijih vojvoda i starešina Karađorđeve Srbije. Kada je sve propalo, držao je Turke na Deligradu još 40 dana, za koje se vreme spasavalo ono što se spasti moglo. I u Drugom srpskom ustanku istakao se na bojnom polju i bio je desna ruka kneza Miloša, po čijem nalogu je, a po odluci skupštine knezova, organizovao ubistvo Karađorđa (1817). Bio je deputat Srbije u pregovorima sa Turcima u Carigradu. Umro je u Grčacu 11. marta 1828. godine.
ko.je.ko.54 balinda,
AKSENTIJE MAKSIMOVIĆ kompozitor Rođen je 13. februara 1844. godine u Dolovu (Banat). Bio je kapelnik novosadskog, srpskog narodnog pozorišta, začetnik srpske pozorišne muzike. Značajna je njegova muzika za Maksima Crnojevića, a popularnost mu je donela kompozicija "Gde je srpska Vojvodina". Od crkvenih pesama komponovao je Liturgiju, Pesme za jutrenje i dr. Objavio je više radova, a najpoznatiji je Pravila u učenju notnog pojanja i sviranja na violini. Umro je u Pragu, studirajući muziku na Orguljaškoj školi, 1. februara 1873. godine
ko.je.ko.55 balinda,
GLIGORIJE VOZAREVIĆ izdavač Rođen je 1. avgusta 1790. godine u Ležimiru (Srem). Otvorio je prvu knjižaru u Beogradu i Srbiju (1827). Počeo je da objavljuje i knjige (1832), a izdao je ukupno 20 dela što je, za vreme kada je Beograd imao svega desetinu hiljada stanovnika, bio zamašan prosvetni poduhvat. Izdao celokupna dela Dositeja Obradovića. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Srbiji, na čijim je temeljima kasnije osnovana Narodna biblioteka u Beogradu. Umro je u Beogradu 10. januara 1848. godine.
ko.je.ko.56 balinda,
MILORAD MEDAKOVIĆ istoričar Rođen je u novembru 1823. godine u Zvonigradu (Lika). Sekretar i ađutant Petra Petrovića Njegoša (1844-1848) i kneza Danila (1854-1858). žinovnik Ruskog poslanstva u Beogradu, saradnik Narodnih novina i Slavjanskog juga. žlan Srpskog učenog društva. Napisao je poznata dela: Povjesnica Crne Gore, od najstarijih vremena do 1830. godine, čivot i običaji Crnogoraca, Hrišćani na Balkanskom poluostrvu i njihova sudbina, Crnogorski uskoci pri kraju XIV veka u Latinima, Petar Petrović Njegoš, Vladika Danilo i dr. Umro je u Beogradu 14. marta 1897. godine.
ko.je.ko.57 balinda,
BETA VUKANOVIĆ slikarka Rođena je 16. aprila 1872. godine u Bambergu. Devojačko ime Babette Bachmayer. Studirala je u Minhenu. Dugogodišnji profesor beogradske Umetničke škole kroz koju je prošlo nekoliko generacija slikara, među kojima i mnogi najpoznatiji slikari. Istaknut portretista, ali je slikala i predele i mrtvu prirodu, u ulju, akvarelu i pastelu. Istakla se i kao karikaturista. Umrla je u Beogradu 1972. godine.
ko.je.ko.58 balinda,
SIMA MARKOVIĆ političar Rođen je 8. novembra 1888. godine u Kragujevcu. Politički radnik i novinar. Doktorirao je matematiku kod M. Petrovića i bio njegov asistent. Pored naučnog rada bavio se i politikom. Bio je poslanik Ustavotvorne skupštine, generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije. Posle povratka sa Trećeg kongresa Kominterne uhapšen je i osuđen na dve godine. Glavna njegova dela su: Nacionalno pitanje u svetlosti marksizma, Ustavno pitanje i radnička klasa i dr. Izdavao je jedno vreme ilegalni list Komunistički bilten. Isključen je iz Komunističke partije (1929), a likvidiran je u vreme Staljinovih čistki u Rusiji 1937. godine.
ko.je.ko.59 balinda,
LjUBOMIR DAVIDOVIĆ državnik Rođen je 24. decembra 1863. godine u Vlaškom Polju (pod Kosmajem). Završio je prirodnjački odsek na Velikoj školi u Beogradu. Urednik Prosvetnog glasnika i časopisa Delo. Dugogodišnji narodni poslanik, osnivač i predsednik Samostalne radikalne stranke (1902), a kasnije osnivač i predsednik Demokratske stranke (1919). Više puta ministar prosvete, predsednik vlade (1919-1920, 1924), predsednik Narodne skupštine, predsednik Beogradske opštine i potpredsednik Narodne odbrane. Jedan od osnivača četničke organizacije za borbu za oslobođenje Južne Srbije i Makedonije od Turaka. Umro je u Beogradu 19. februara 1940. godine.
ko.je.ko.60 balinda,
PETAR MARTINOVIĆ general Rođen je 1881. godine na Cetinju. Završio je Vojno učilište u Sofiji. U Prvom balkanskom ratu istakao se kao komandant artiljerije Primorskog odreda. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba Sandžačke vojske. Prilikom povlačenja srpske vojske, u odbrani Javora i Mučnja, zadržao je daleko nadmoćnijeg neprijatelja i olakšao povlačenje Prve armije dolinom Ibra. Kao komandant Sandžačke divizije hrabro se borio sa neprijateljem i povukao se na Krf. Prilikom proboja Solunskog fronta komandovao je prvim pukom Jugoslovenske divizije. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima i drugim domaćim i stranim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 27. januara 1940. godine.
ko.je.ko.61 duke,
││ OGNjESLAV UTJEŠINOVIĆ OSTROčINSKI = U stvari, UTJEŠENOVIĆ. I, uopšte, ako nije tajna, šta su izvori za ovu tvoju sjajnu seriju KO JE KO? Pozdrav, Vlado
ko.je.ko.62 duke,
││ LjUBOMIR ││ OGNjESLAV Vidim da si usvojio ovakav način pisanja velikih slova LJ i NJ, verovatno i Dč. Problem, u stvari, nije pravopisni nego grafički. Razume se da velika slova izgledaju ovako -- Lj, Nj, Dž, kada je reč o nor- malnom tekstu. Kada su sva slova velika, međutim, ako pomenute reči napišemo onako kako ih ti pišeš -- OGNjESLAV i LjUBOMIR -- -- narušavamo dvolinijski sistem i prelazimo u trolinijski; to onda nije _verzal_. Pozdrav, Vlado
ko.je.ko.63 balinda,
>> Vidim da si usvojio ovakav način pisanja velikih slova >> LJ i NJ, verovatno i Dč. >> Problem, u stvari, nije pravopisni nego grafički. Razume >> se da velika slova izgledaju ovako -- Lj, Nj, Dž, kada >> je reč o normalnom tekstu. Kada su sva slova velika, >> međutim, ako pomenute reči napišemo onako kako ih ti >> pišeš -- OGNjESLAV i LjUBOMIR -- narušavamo dvolinijski >> sistem i prelazimo u trolinijski; to onda nije _verzal_. Nije reč o odluci već o posledici trapave konverzije ćirilice u latinicu. :( Ima li tu leka?
ko.je.ko.64 balinda,
>> U stvari, UTJEŠENOVIĆ. I, uopšte, ako nije tajna, >> šta su izvori za ovu tvoju sjajnu seriju KO JE KO? Hvala na ispravci. Nije reč o nekakvoj posebnoj tajni, recimo to ipak malo uvijenije. U vreme raspadanja čitavog sistema vrednosti u našem društvu, raspadaju se i napori za kretanje napred. Na taj način raspadaju se i izdavačke kuće pa i njihovi programi. Nalazeći da tu ipak ima i korisnih stavari ja, poput lešinara, :> pokušavam da spasim od totalne propasi šta se dâ spasiti. Zatim, dobar deo 'ko.je.ko' serije je posledica jedne moje ideje od pre nekoliko godina koju nisam uspeo realizovati (finansijski razlozi su u osnovi) tako da kombinaciom 'lova i sakupljanja' i naša civilizacija ide napred. :)))
ko.je.ko.65 balinda,
AKSENTIJE MILADINOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1750. godine u žibutkovcu (kod Beograda). Za vreme Prvog srpskog ustanka Karađorđe ga imenuje za vojvodu Kolubarske kneževine. Veliki vezir Kuršid-paša postavio ga je za oberkneza Beogradske nahije (1813). Kad je izbio Drugi srpski ustanak, pri borbama na žačku, uspe da pobegne u Jagodinu i da se priključi knezu Milošu i ustanicima. Posle uspešnih pregovora sa Turcima, poslat je u Carigrad kao srpski poslanik na Porti. Umro je u žibutkovcu 23. januara 1820. godine.
ko.je.ko.66 balinda,
IVAN ĐAJA biolog Rođen je 21. jula 1884. godine u Le Havre (Francuska). Studirao je prirodne nauke i doktorirao u Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, osnivač prve katedre fiziologije u našoj zemlji, član Srpske akademije nauka. Jedan od osnivača hipotermije. Napisao je prvi udžbenik fiziologije kod nas (Osnovi fiziologije). Poznat je u svetu po eksperimentalnim prilozima i teorijskim postavkama u oblasti energetike životinja. Glavna dela: Osnovna biološka energija i energetika kvasa, Od života do civilizacije, Biološki listići, Putopisi i dr. Bavio se i beletristikom. Umro je u Beogradu 1. oktobra 1957. godine.
ko.je.ko.67 balinda,
DIMITRIJE MATIĆ državnik Rođen je 18. avgusta 1821. godine u Rumi. Posle Liceja u Kragujevcu studirao je u Nemačkoj. Doktor prava i filozofije, profesor Liceja u Beogradu, narodni poslanik i predsednik Narodne skupštine (1878). Ministar prosvete (1859, 1868-1872), pravde (1878-1879) i spoljnih poslova Srbije (1869-1872), član Državnog saveta. Ustanovio je učiteljsku školu u Srbiji. Poznata su mu dela: Javno pravo Srbije, Načela umnog i državnog prava i dr. Umro je u Beogradu 17. oktobra 1884. godine.
ko.je.ko.68 balinda,
IVAN JUGOVIĆ profesor Rođen je 23. oktobra 1775. godine u Somboru. Kršteno ime Jovan Savić. Prava je završio u Pešti. Pravnik, profesor latinskog jezika, lingvist. Prelazi u ustaničku Srbiju (1805). Najpre je pisar a zatim i sekretar u Praviteljstvujuščem sovjetu. Kada je ustanovljena Velika škola, postavljen je za prvog profesora. Poslanik Srbije u Rusiji (1808-1810), Austriji i Turskoj, popečatelj prosvete (1811-1813). Kada je napustio Srbiju, videći njenu propast, prešao je u Austriju. Umro je u Velikom Bečkereku (Zrenjanin) 7. novembra 1813. godine.
ko.je.ko.69 balinda,
VUKIĆ M. MIĆOVIĆ hemičar Rođen je 1. januara 1896. godine u Barama Kraljskim (kod Andrijevice). Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je brojne rasprave i članke u srpskim i stranim naučnim časopisima, najviše iz organske hemije. Sa M. Mihailovićem je objavio monografiju Lithium Aluminium Hydride in Organic Chemystry. Umro je u Beogradu 19. januara 1981. godine.
ko.je.ko.70 balinda,
PAUN JANKOVIĆ BAĆA političar Rođen je 1808. godine u Mihajlovcu (kod Negotina). Školovao se u Rusiji. Posle propasti Srbije (1813) izbegao je u Rusiju, a pri povratku, posle Drugog srpskog ustanka, postaje sekretar kneza Miloša. Ministar prosvete i pravde (1842-1847) i finansija (1848-1852). Izdao je prvi zakon o školstvu u Srbiji, a bavio se i pesništvom. Zbog učešća u Tenkinoj zaveri protiv kneza Aleksandra Karađorđevića osuđen je na smrt, pa pomilovan. Umro je u Smederevu 13. jula 1865. godine.
ko.je.ko.71 balinda,
STANIŠA MARKOVIĆ MLATIŠUMA oberkapetan Rođen je 1664. godine u Bjelopavlićima (Crna Gora). Stupio je u vojsku Evgenija Savojskog. Kada su Austrijanci očistili jedan deo Srbije od Turaka (1718-1739), postao je u Kragujevcu oberkapetan, zapovednik kragujevačke nahije. U Drugom austro-turskom ratu istakao se kao komandant "Albanaca i Klementina". Podigao je manastir Draču pored Kragujevca. Umro je u zatvoru u Osijeku 1741. godine.
ko.je.ko.72 balinda,
PAVLE JULINAC diplomat i književnik Rođen je oko 1730. godine u Segedinu. Oficir, istoričar i diplomata koji je održavao vezu između Rusije i Srba u Ugarskoj. Ruski konzul u Napulju (1781). Napisao je kratku istoriju srpskog naroda (Kratkoe vvetrenie v istorii proishoždenia slaveno-serbskago naroda, 1765) u kojoj su iznete privilegije Srba u Austriji iz 1690. i 1695. sa ukazima dvorske kancelarije od 1743. i potvrđenim privilegijama carice Marije Terezije. Preveo je čuveni Marmontelov filozofsko-istorijski roman Velizar (1777). Umro je u Beču 1785. godine.
ko.je.ko.73 balinda,
MILAN ĐURIĆ prota Rođen je 9. marta 1844. godine u Zaovinama. Prota. Za vreme bombardovanja Beograda 1862. sa jednom četom patriota jurišao je na Varoš-kapiju. Istakao se u ratovima sa Turcima (1876-1878). Organizator srpskih dobrovoljačkih jedinica za pomoć hercegovačkim ustanicima. Učestvuje u oba balkanska rata. Njegovom zaslugom srpska vojska je zauzela Sandžak bez borbe. Jedan je od osnivača Radikalne stranke. Posle atentata na kralja Milana osuđen je na 20 godina robije, ali je posle kraćeg izdržavanja kazne amnestiran. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu. Teško bolestan prelazi preko Albanije. Umro je u Rimu 30. aprila 1917. godine.
ko.je.ko.74 balinda,
NIKOLA čIVKOVIĆ građevinar Rođen je 1792. godine u Vodnom (Grčka). Poznat pod imenom Hadži-Neimar. Prvi arhitekt u oslobođenoj Srbiji kneza Miloša Obrenovića, autor prvih javnih građevina Srbije. Pokušao je da da nov pravac arhitekturi, nazvan istočnjački. Glavne su mu građevine: Konak knjeginje Ljubice, Knežev konak (u Topčideru), zgrada ministarstva (danas Državni statistički zavod) i kasarna. žuvena je bila njegova Đumrukana (carinarnica) na savskom pristaništu, srušena u Drugom svetskom ratu. Umro je u Beogradu 1870. godine.
ko.je.ko.75 balinda,
MILAN Đ. MILIĆEVIĆ književnik Rođen je 4. juna 1831. godine u Ripnju. Završio je bogosloviju. Bibliotekar Narodne biblioteke, sekretar Ministarstva prosvete, pomoćnik ministra unutrašnjih dela, narodni poslanik, predsednik Srpske kraljevske akademije. Jedan od najplodnijih pisaca u novoj srpskoj književnosti. Napisao je preko 100 knjiga i objavio velik broj prevoda, članaka i rasprava, iz etnologije, istorije i književnosti. Najznačajnija su mu dela: Pomenik znamenitih ljudi u srpskom narodu novijeg doba, Kneževina Srbija, Kraljevina Srbija, Karađorđe u govoru i tvoru, čivot Srba seljaka, Opštine u Srbiji, Knez Miloš u pričama, te zbirke pripovedaka: Zimnje večeri, Letnje večeri i dr. Uređivao je pedagoški list Škola i napisao niz pedagoških knjiga. Umro je u Beogradu 4. novembra 1908. godine.
ko.je.ko.76 balinda,
NIĆIFOR DUžIĆ istoričar Rođen je 21. novembra 1832. godine u Lugu (na Trebišnjici). Završio je Bogosloviju i Veliku školu u Beogradu, a studirao je i u Parizu. Arhimandrit. Učestvovao je u ratovima protiv Turaka u Hercegovini i Crnoj Gori (1861-1862). Prešao je u Srbiju i nastavio borbu, prikupljajući dobrovoljce, te kao vođa dobrovoljačkih četa učestvuje u Srpsko-turskom ratu (1876-1878). žlan Srpskog učenog društva. Objavio je devet knjiga sa naslovom Književni radovi. Svoju celokupnu imovinu ostavio je Srpskoj akademiji nauka za nagrađivanje istorijskih dela. Umro je u Beogradu 21. februara 1900. godine.
ko.je.ko.77 balinda,
MILORAD DRAŠKOVIĆ političar Rođen je 29. marta 1873. godine u Polomu (Šumadija). Pravne nauke završio je u Beogradu. Prevrat od 1903. stavlja ga na političku scenu. Od 1905. više puta je ministar narodne privrede (1905-1906), građevina (1914-1917), saobraćaja (1919-1920) i unutrašnjih dela (1921). U najtežim danima u Prvom svetskom ratu, dva puta prelazi Albaniju. Putuje preko blokiranog mora u Afriku, Korziku, Francusku, Švajcarsku. Pregovara sa visokim stranim i domaćim političarima o budućnosti Srbije i o ujedinjenju južnih Slovena. Objavio je nišku vladinu izjavu o ciljevima rata: oslobođenje i ujedinjenje svih južnih Slovena. Bio je ministar unutrašnjih dela u vladi koja je izdala Obznanu, kojom su suspendovani i sindikat i komunistički pokret. Pao je kao žrtva atentata u Delnicama 21. jula 1921. godine.
ko.je.ko.78 balinda,
MILAN BUDISAVLJEVIĆ pripovedač Rođen je 16. marta 1874. godine u Vrelu (kod Korenice). Studirao je u Zagrebu. Profesor, urednik Brankovog kola. U svojim pripovetkama opisivao je veoma težak život u Lici i dalmatinskom Zagorju. Poznate su mu zbirke pripovedaka Bijedni ljudi i Tmurni dnevi, kao i rasprava Ilijada u ogledalu kosovskih pjesama. Umro je u Sremskim Karlovcima 21. februara 1928. godine.
ko.je.ko.79 balinda,
KONSTANTIN BRANKOVIĆ filozof Rođen je 20. maja 1814. godine u Novom Sadu. Profesor Liceja u Beogradu, jedan od osnivača Društva srpske slovesnosti. Poznat kao pisac filozofskih dela i udžbenika. Glavna su mu dela: Logika (mala i velika), Prirodoslovlje, Osnovno mudroslovlje i Pedagogija. Umro je u Beogradu 22. novembra 1865. godine.
ko.je.ko.80 balinda,
KONSTANTIN BOGDANOVIĆ književni kritičar Rođen je 2. marta 1811. u Rumi. Studirao je filozofiju i prava u Pešti. Za vreme burne 1848. godine sekretar patrijarha i urednik Vesnika. žlan Društva srpske slovesnosti. Pisao je članke iz književnosti, istorije, pravnih i društvenih nauka, a najpoznatija je njegova Istorija srbskog ustava. Umro je u Novom Sadu 29. aprila 1854. godine.
ko.je.ko.81 balinda,
MILAN KAPETANOVIĆ arhitekta Rođen je 30. septembra 1859. godine u Beogradu. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Velike škole u Beogradu, gde je kasnije bio profesor. Projektovao je mnoge zgrade koje su i danas ukras Beograda. Bio je i ministar narodne privrede (1911-1912) i građevina (1918) u Kraljevini SHS. Umro je u Beogradu 26. jula 1934. godine.
ko.je.ko.82 balinda,
POP DUKLjANIN sveštenik čiveo je u XII veku. Sveštenik iz Bara. Sačuvan je njegov Letopis popa Dukljanina, poznat i pod nazivom Barski rodoslov, napisan krajem XII veka. U njemu iznosi podatke za srpsku i hrvatsku prošlost do sredine XII veka, kao i istoriju dukljanskih vladara od X do XII veka.
ko.je.ko.83 balinda,
STEVAN VLADISLAV KAĆANSKI pesnik Rođen je 24. decembra 1830. godine u Sentomašu (danas Srbobran). Studirao je prava u Jegri i Zagrebu. Pravnik, profesor, novinar. Poznat pod imenom Stari Bard. Počasni član Srpskog učenog društva. Istaknut srpski borac u ratu sa Mađarima (1848-1849), za autonomnu Srpsku Vojvodinu, slavan kao pisac himne "Gde je srpska Vojvodina". Za vreme Prvog srpsko-turskog rata (1877) dolazi sa dobrovoljcima okupljenim u čuvenom "Vojvođanskom koru", na čelu sa proslavljenim generalem Đorđom Stratimirovićem. Osnovao je i uređivao list Velika Srbija, koji je bio glasilo ultranacionalnih ljudi. Preko tog lista napadao je proaustrijsku politiku kralja Milana, zbog čega je bio osuđen na godinu dana zatvora. Izdavao je i uređivao i list Srpska nezavisnost. Pisao je isključivo rodoljubive, patriotske pesme (zbirka Od Balkana do Adrije), među kojima su čuvene: "Hej, trubaču s bojne Drine", "Noćnica", "Na Srbobranu", "Sa Avale oro klikće", te je bio perjanica ondašnjih širokih narodnih slojeva. Umro je u Beogradu 5. maja 1890. godine.
ko.je.ko.84 balinda,
DIMITRIJE BAžEVIĆ slikar Rođen je početkom XVIII veka. Pripadnik prvog kruga znamenitih baroknih crkvenih ikonopisaca među Srbima. Osim ikona i grafika, izradio je i nekoliko ikonostasa (Beočin, Jazak, Krušedol), od kojih je najznačajniji u Nikolajevskoj crkvi u Zemunu. Umro je 1762. godine.
ko.je.ko.85 balinda,
ARSENIJE ARSA TEODOROVIĆ slikar Rođen je 1767. godine u Perlezu. Učitelj, slikarstvo uči kod zanatlija u Sremu i Banatu. Najznačajniji srpski slikar na početku XIX veka. Učio je slikarstvo u Beču i pripadao klasicizmu. Izradio je oko hiljadu ikona po crkvama u Vojvodini i Slavoniji. Slikao je i brojne portrete istorijskih ličnosti (Dositeja, G. Bozitovca i dr.). žuvena je njegova istorijska kompozicija Stefan Štiljanović deli hranu sirotinji. Umro je u Novom Sadu 13. februara 1826. godine.
ko.je.ko.86 balinda,
DRAGUTIN SUBOTIĆ lektor Rođen je 11. oktobra 1887. godine u Ramaći (Gruža). Studirao je u Beogradu a doktorirao je u Minhenu. Lektor za srpskohrvatski jezik i književnost na Univerzitetu u Londonu. Pored mnogobrojnih članaka o englesko-srpskim kulturnim i političkim odnosima, izdao je na engleskom Srpsku gramatiku i opsežnu studiju Jugoslovenske narodne pesme, te je mnogo doprineo upoznavanju i zbližavanju srpskog i britanskog naroda. Umro je 1950. godine.
ko.je.ko.87 balinda,
NIKOLA NEŠKOVIĆ ikonopisac Rođen je 1720. godine u Požarevcu. Radio je uglavnom u srpskoj modernoj umetnosti. žuven je njegov Autoportret (u Narodnom muzeju u Beogradu), kao i ikonostas u manastiru Krušedolu. Umro je u Vršcu 1775. godine.
ko.je.ko.88 balinda,
ILARION RUVARAC istoričar Rođen je 1. septembra 1832. godine u Sremskoj Mitrovici. Kršteno ime mu je Jovan. Studirao je prava u Pešti. Arhimandrit manastira Grgetega, profesor i rektor karlovačke Bogoslovije. Osnivač srpske kritičke istorijske škole, član Srpske kraljevske akademije. Bavio se političkom i crkvenom istorijom, proučavao je letopise, rodoslove i stare spise. Glavna dela su mu: O pećkim patrijarsima od Makarija do Arsenija III (1557-1690), Kraljice i carice srpske, Montenegrina (prilozi istoriji Crne Gore), O knezu Lazaru i dr. Umro je u manastiru Grgetegu 8. avgusta 1905. godine.
ko.je.ko.89 balinda,
PAVLE SOLARIĆ književnik Rođen je 27. jula 1779. godine u Velikoj Pisanici (kod Bjelovara). Prosvetitelj, lingvista, arheolog, geograf i pesnik. Sekretar lorda Gilforda, guvernera Cejlona. Napisao je prvu geografiju na srpskom jeziku, Novo graždansko zemljeopisanije (1804), veliko delo sa 37 karata. Bavio se filozofijom i prevodio filozofska dela sa nemačkog. Poznata su njegova dela: Ieroglifika, Rimljani slavenstvovašči, Bukvar slavenskij triazbučnij. Pisao je i poeziju koja je posmrtno štampana, a izdao je i Mezimca Dositeja Obradovića. Umro je u Mlecima 6. januara 1821. godine.
ko.je.ko.90 balinda,
BRANISLAV KOJIĆ arhitekta Rođen je 24. maja 1899. godine u Smederevu. Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više stručnih radova, projektovao brojne privatne i javne zgrade. Među njima su i Umetnički paviljon na Kalemegdanu, zgrada Borbe itd. Glavna dela: Stara gradska i seoska arhitektura u Srbiji, Poljoprivredne zgrade, Seoska arhitektura i rurizam i više univerzitetskih udžbenika. Umro je u Beogradu 26. jula 1987. godine.
ko.je.ko.91 balinda,
NIKOLA SMILjANIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Badovincima (Mačva). Prota. Sa četom koja nije nikada imala više od sto ljudi borio se po Kitogu, u to vreme pod gustom šumom, kroz koji su prolazili glavni putevi sa Drine i iz Šumadije za Mačvu i Kolubaru. Kada je turska vojska razbijena na Mišaru (1806), zaprečio je balvanima puteve i uz pomoć vojvode Miloša Pocerca i Stojana župića i nešto pojačanja koje je dobio od Karađorđa, načinio pokolj među Turcima koji su bežali prema Bosni. Istakao se u boju na Ravnju (1813). Posle propasti napustio je Srbiju, ali se vraća 1815, ponovo dočekuje Turke u Kitogu i učestvuje u boju na Dublju. Preminuo je iznenada pred sam Božić u Belotiću 1815. godine.
ko.je.ko.92 balinda,
JELISAVETA NAžIĆ arhitekta Rođena je 31. decembra 1878. godine u Beogradu. Diplomirala je na arhitektonskom odseku Velike škole u Beogradu. Prva žena graditelj u Srbiji. Njena su dela: osnovna škola kraj Saborne crkve, crkva Aleksandra Nevskog, prva bolnica za tuberkulozne na Vračaru i mnoge porodične zgrade u Beogradu. Umrla je u Dubrovniku 6. maja 1955. godine.
ko.je.ko.93 balinda,
DRAGOLJUB DRAčA PAVLOVIĆ istoričar Rođen je 16. juna 1866. godine u Knjaževcu. Filozofiju je studirao u Beogradu, a doktorirao je u Tibingenu. Profesor Univerziteta u Beogradu, uspešan političar, prvi predsednik Narodne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1919). žlan Srpske kraljevske akademije. Napisao je više zapaženih istorijskih dela: Ličnost u istoriji, Istorizam i racionalizam, Srbija i srpski pokret u Ugarskoj 1848/49. godine, Požarevački mir (1718), Srbija za vreme poslednjeg Austro-turskog rata (1788-1791), O borbi za nacionalitet ugarskih Srba u 1848. i 49. godini i dr. Umro je u Beogradu 3. aprila 1920. godine.
ko.je.ko.94 balinda,
BORISLAV BORA KOSTIĆ šahista Rođen je 24. februara 1887. godine u Vršcu. Studirao je ekonomiju u Budimpešti, bio nastavnik šaha na Vojnoj akademiji u Buenos Ajresu, šahovski instruktor u Americi, ambasador jugoslovenskog šaha. Međunarodni uspeh postigao je najpre na turnirima u San Remu i Karlovim Varima (1911), a njegove "zlatne godine" su turniri u žikagu (pobedio je ispred Laskera) i Njujorku (odmah iza Kapablanke, bez poraza), 1918-1919. Bio je član jugoslovenske ekipe na predratnim olimpijadama i odmah posle rata. Umro je u Beogradu 3. novembra 1963. godine.
ko.je.ko.95 balinda,
PETAR KONJOVIĆ kompozitor Rođen je 5. maja 1883. godine u žurugu (Bačka). Posle Učiteljske škole u Somboru studira na Konzervatorijumu u Pragu. Profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu. Upravnik pozorišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Novom Sadu. Upravnik Muzikološkog instituta SANU, član Srpske akademije nauka. Najznačajniji srpski operski kompozitor i istaknut kompozitor solo-pesama. Značajne su mu opere Vilin veo, Knez od Zete, Koštana i Seljaci, zbirka solo-pesama Moja zemlja, kao i studija Knjiga o muzici. Umro je u Beogradu 1. oktobra 1970. godine.
ko.je.ko.96 vesna,
U senci izborne trke Srbi i ove godine proslaviše svetog Nikolu, najpopularnijeg sveca i najrasprostranjeniju krsnu slavu u ovim krajevima. Očekujući da neko ko bolje od mene poznaje istoriju pravoslavlja, srpske običaje i kulturu napiše par reči životu i legendama vezanim za ovu ličnost, okasnih sa prilogom. ;) Pretpostavljam da ima korisnika kojima bi ovo bilo interesantno i novo. _________________________________________________________________________ SVETI NIKOLA arhiepiskop mir-likijski - čudotvorac Sveti Nikola je rođen u gradu Patari, u oblasti Likiji (Mala Azija), na obali Crnog mora, od oca Teofana i majke None, u vreme rimskog cara Valerijana. Od malena je pokazivao neobične duševne darove te je pod patronatom svog strica, mirskog episkopa, detinjstvo i mladost proveo pomažući sirotinju i čineći dobra dela. Nakon smrti svog strica nasledio ga je na položaju i obavljao dužnost episkopa dok nije dopao u tamnicu cara Dioklecijana u velikoj hajci na hrišćane. Oslobođen je pri opštoj amnestiji za vladavine cara Konstantina nakon čega je postao član Vaseljenskog sabora. čivot svetog Nikole prepun je priča o njegovom čudotvorstvu, isceliteljskim sposobnostima i dobročinstvu. Ipak, najviše se predanja vezuju za njegovu 'silu na moru' jer je mnogo puta smirivao oluje i spasavao brodove i putnike. Doživeo je duboku starost, upravljao crkvom i širio veru punih 58 godina, do 345. kada je umro 6. decembra. Sahranjen je u sabornoj crkvi mirlikijske mitropolije. Vekovima su bolesnici iz najudaljenijih krajeva dolazili na grob svetog Nikole očekujući isceljenje. Među njima i mnogo starih Slovena kod kojih je bio uvažavan još za života čime se i može objasniti činjenica da je krsna slava ovog sveca najrasprostranjenija među preostalim svečarima. U XI veku Turci su izvršili invaziju na sve oblasti istočnog rimskog carstva u Aziji, rušeći crkve, spaljujući mošti svetaca i proganjajući hrišćanski živalj. Legenda kaže da se tada jednom pobožnom svešteniku u Bariju (mnogo crkve u donjoj Italiji su tada potpadala pod carigradsku patrijaršiju) u snu javio sveti Nikola tražeći da se njegove mošti prenesu u Bari. Građani Barija natovare tri lađe žitom, preruše kaluđere u mornare i krenu u istočne krajve da prodaju žito i donesu telo. 8. maja 1096. godine mošti svetog Nikole su položene u crkvu svetog Jovana Preteče, a posle tri godine Barani su podigli velelepnu crkvu i u nju preneli mošti. žitav hram svetog Nikole je posrebrio srpski kralj Stefan Dečanski jer je njemu ovaj čudotvorac povratio vid (kako stoji u njegovom životopisu). * * * Spomen na dan smrti svetog Nikole slavi se 19. decembra (6. decembar) kao Zimski sveti Nikola, a 22. maj (5. maj), dan prenosa njegovih moštiju kao Letnji sveti Nikola. Iz svoje paganske religije Sloveni su na svetog Nikolu preneli ulogu gospodara i zaštitnika pomoraca. Nekada se na svim hrišćanskim lađama nalazila ikona svetog Nikole, a on se naročito praznovao duž Jadranskog i Sredozmenog mora. Kažu da su ga poštovali čak i turski lađari. Uoči svetog Nikole, oko 4 posle podne, svaka bi lađa, ma gde bila, stala i bacila sidro. Na sam dan slave svi lađari bi se lepo obukli, istakli zastave, pucali iz topova i nakon molitve svom zaštitniku, ceo dan slavili. Plovidba bi se nastavljala sutradan. Srpsko parobrodsko društvo takođe je slavilo svetog Nikolu a to je bila i krsna slava Miloša Obrenovića. Po narodnom verovanju, nakon što sveti Aranđeo preuzme dušu umrlog, sveti Nikola je prevozi na onaj svet. ____________________________________________________________________________
ko.je.ko.97 milan,
> Od malena je pokazivao neobične duševne darove te je pod > patronatom svog strica, mirskog episkopa, detinjstvo i mladost proveo > pomažući sirotinju i čineći dobra dela. Nakon smrti svog strica > nasledio ga je na položaju i obavljao dužnost episkopa dok nije dopao > u tamnicu cara Dioklecijana u velikoj hajci na hrišćane. Oslobođen je > pri opštoj amnestiji za vladavine cara Konstantina nakon čega je postao > član Vaseljenskog sabora. > > čivot svetog Nikole prepun je priča o njegovom čudotvorstvu, > isceliteljskim sposobnostima i dobročinstvu. Ipak, najviše se > predanja vezuju za njegovu 'silu na moru' jer je mnogo puta smirivao > oluje i spasavao brodove i putnike. U rupi između pasusa nedostaje najvažniji detalj iz života Arhiepiskopa grada Mir u Likiji. Kao član Prvog Vaseljenskog Sabora 324-325 u nastupu "dobročestivosti" udario je rukom (tj. ošamario) jeretika Arija, poznatog po tome što je tvrdio da je Hristos čovek a ne Bog i da je samo nalik na Boga oca. Nikola je bio odstranjen sa Sabora ali su se sa najvišeg mesta javili posrednici. Nekolicini prvih arhijereja na Saboru su se javili Hristos i Bogorodica koji su preneli svoje "blagovoljenje" spram Nikole. Posle posredovanja sa ovako visokog mesta izbora nije bilo - Arije je najuren, a Sabor se završio ustanovljenjem hrišćanske ortodoksije kako ju je, nasuprot Ariju, definisao Nikola - Hristos je Bog i tačka! Pl poz M
ko.je.ko.98 balinda,
>> Doživeo je duboku starost, upravljao crkvom i širio >> veru punih 58 godina, do 345. kada je umro 6. decembra. A ja čuh, preko TV-a, da je umro 343. godine???
ko.je.ko.99 balinda,
čARKO SAVIĆ operski pevač Rođen je 20. avgusta 1861. godine u Zemunu. Osnivač beogradske Opere na bulevaru (1909), snažan bas. Studirao je u Beču, a afirmisao se kao prvi srpski operski pevač u glavnim muzičkim centrima Evrope. Pisao je i muzičke rasprave, a najpoznatije njegovo delo je Der Njeg zum freien Ton. Posle Prvog svetskog rata radio je kao vokalni pedagog u Njujorku i žikagu. Umro je u Americi, u žikagu 18. januara 1930. godine.
ko.je.ko.100 balinda,
SINIŠA TASOVAC lekar Rođen je 27. septembra 1899. godine u Nišu. Profesor Univerziteta u Beogradu, upravnik Ginekološko-akušerske klinike u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je znatan broj radova iz ginekologije i akušerstva na srpskom i francuskom jeziku. Umro je u Beogradu 26. jula 1960. godine.
ko.je.ko.101 balinda,
JOVAN SUBOTIĆ književnik Rođen je 30. januara 1817. godine u Dobrincima (u Sremu). Studirao je prava u Pešti. Doktor prava i filozofije, advokat, dopisni član Srpskog učenog društva. Jedan od najplodnijih i najraznovrsnijih srpskih pisaca, među najaktivnijim javnim radnicima u Ugarskoj. Borac za prava vojvođanskih Srba i za srpskohrvatsko jedinstvo. Jedan od vođa Narodne stranke, član Hrvatskog sabora, član Kasacionog suda u Zagrebu, podžupan Sremske županije, predsednik Matice srpske, urednik Letopisa Matice srpske i političkog lista Narod. Napisao je više dela sa istorijskom tematikom: drame Herceg Vladislav, Nemanja, Zvonimir, Miloš Obilić, Kraljica Jakinta, ep Kralj Dečanski, zbirke pesama Lira i Bosilj, roman Kaluđer, autobiografiju (u pet knjiga) itd. Umro je u Zemunu 16. januara 1886. godine.
ko.je.ko.102 balinda,
PAVLE STAMATOVIĆ prota Rođen je 11. aprila 1805. godine u Kupinovu (Srem). Školovao se u Karlovcima, Segedinu i Pešti. Sveštenik u više mesta. Profesor, pisac, istoričar i političar. žlan Majske skupštine u Sremskim Karlovcima (1848) i Blagoveštenskog sabora. Srpski delegat na Slovenskom kongresu u Pragu. Velik borac za nacionalna prava srpskog naroda pod Austrijom. Izdavao je almanah Srpska pčela, uređivao Letopis Matice srpske, objavio je više članaka i Memoare. Umro je u Novom Sadu 14. septembra 1864. godine.
ko.je.ko.103 balinda,
JEVREM NEDELJKOVIĆ profesor Rođen je 1888. godine. Profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uveo je kod nas veštački pneumotoraks i BCG vakcinaciju što je znatno unapredilo medicinske intervencije u spasavanju teških bolesnika. Objavio je preko sto radova iz interne medicine i ftiziologije. Umro je u Beogradu 1977. godine.
ko.je.ko.104 balinda,
čIVKO G. PAVLOVIĆ general Rođen je 1. marta 1871. godine u Bašinu (kod Smederevske Palanke). Završio je Vojnu akademiju na kojoj je kasnije predavao taktiku. U balkanskim ratovima načelnik je Operativnog odeljenja Vrhovne komande srpske vojske, a za vreme opsade Skadra načelnik štaba Primorskog kora. Profesor Aleksandra Karađorđevića, tada prestolonaslednika. U Prvom svetksom ratu je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande, blizak saradnik vojvode Putnika, te komandant Šumadijske divizije i vojni ataše u atini. Penzionisan je zbog neslaganja sa vrhovnim komandantom, kraljem Aleksandrom (1923). Napisao je više vojnih dela: Bitka na Jadru, Daleko izviđanje, Kolubarska bitka, Beogradske operacije, Opsada Skadra i dr. Umro je u Beogradu 25. aprila 1938. godine.
ko.je.ko.105 balinda,
NIKOLA SKOBALJIĆ ratnik Rođen je krajem XIV veka. Zapovednik vojske despota Đurđa Brankovića u oblasti Dubočice kod Leskovca. Kada su Turci zauzeli centralne oblasti srpske Despotovine (1454), dve brojno male srpske vojske ostale su odsečene na jugu, a on je napao i razbio daleko snažniju i brojniju tursku vojsku u predelu "Banje". Posle junačkog otpora, njegove čete podlegle su, južno od Vranja, a njega su Turci živog nabili na kolac 16. novembra 1454. godine.
ko.je.ko.106 balinda,
KOSTA NOVAKOVIĆ političar Rođen je 3. juna 1889. godine u žačku. Partijski radnik i novinar. Završio je filozofski fakultet u Beogradu. Za vreme Prvog svetskog rata bio je sekretar Radničke komore za Srbiju u Parizu. Uređivao je listove: Budućnost, Radničke novine, Radnik, Borba itd. Bio je član srpske socijaldemokratske partije i Komunističke partije Jugoslavije, delegat na IV i VI iongresu Kominterne. Između dva rata više puta je hapšen i osuđivan. Emigrirao je u Sovjetski Savez i nestao u Staljinovim čistkama 1938. godine.
ko.je.ko.107 balinda,
MILENKO STOJKOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Kličevcu (kod Požarevca). Jedan je od vodećih starešina iz Prvog srpskog ustanka. Pogubio je sve četiri dahije kada su, povlačeći se iz Beograda, stigli na Adakale (1804). Izvanredno hrabar i darovit vojskovođa, sa Petrom Dobrnjcem do nogu je potukao veliku tursku vojsku na Ivankovcu, zauzeo je celu severoistočnu Srbiju, a zatim i Paraćin, Ražanj i Deligrad. Na Štubiku se slavno tukao sa Mula-pašom i junački izdržao opsadu na Malajnici. Između Karađorđa i njega nikada nije postojao srdačan odnos. Na Skupštini u Beogradu (1811) ponuđeno mu je Popečateljstvo inostranih poslova, ali on ne prihvata i napušta Srbiju, sa Petrom Dobrnjcem, što će umnogome doprineti slomu ustanka (1813). Umro je u Bahčisaraju (na Krimu) 1831. godine.
ko.je.ko.108 balinda,
IMA ANDREJEVIĆ IGUMANOV trgovac Rođen je 30. jula 1804. godine u Prizrenu. Školovao se u manastiru, ali se nije zamonašio već je postao fabrikant burmuta. Bavio se preradom i trgovinom duvana. Kada se obogatio, pristupio je rodoljubivom radu i izdao je (1849) poslanicu sa porukom: "Svet učenjem progleda, a naše otačestvo slepo ostade." Kada je iz Turske otišao u Rusiju (1850), gde je razvio fabrikovanje cigareta, došao je u dodir sa najistaknutijim slovenofilima i prosvećenim Rusima, a naročito Srbima koji su se školovali u Rusiji. Svesrdno pomaže školovanje mladih Srba i interesuje se za prosvetne prilike u Srbiji. Svoje bogatstvo prenosi u Srbiju (1870) i upotrebljava ga u opšte narodne svrhe, za podizanje prosvetnih ustanova. U Prizrenu je 1871. otvorio Bogosloviju, podigao zgradu i osnovao fond za njeno izdržavanje. Pred kraj života svu gotovinu ulaže u nepokretnosti u Beogradu. Više desetina miliona ondašnjih dinara kao svoj legat zaveštava školovanju srpske omladine na fakultetima Univerziteta u Beogradu i drugim visokim školama širom zemlje. Umro je u Prizrenu 24. februara 1882. godine.
ko.je.ko.109 balinda,
ARSENIJE STOJKOVIĆ vladika Rođen je 28. oktobra 1804. godine u Mokrinu (Banat). Studirao je prava i filozofiju u Pešti. Arhimandrit manastira Rakovca i Grgetega, profesor karlovačke Bogoslavije. Kao episkop biran je dva puta za srpskog patrijarha, ali taj izbor, zbog pokazanog patriotizma i borbe koju je vodio za prava srpskog naroda u Vojvodini, nije odobrio austrijski dvor. Umro je u Budimu 25. marta 1892. godine.
ko.je.ko.110 balinda,
VIŠESLAV knez (arhont) Rodonačelnik loze srpskih vladara - Višeslavića. Prvi vladar balkanskih Srba, poznat prema istorijskim spisima vizantijskog cara-istoričara Konstanitna VII Porfirogenita. Njegov potomak, možda praunuk Vlastimir, vladao je sredinom IX veka.
ko.je.ko.111 balinda,
SRETEN STOJANOVIĆ vajar Rođen je 2. februara 1898. godine u Prijedoru. Pripadnik srpske revolucionarne omladine u Bosni. Školovao se u Beču i Parizu (učenik Burdelov). Osnivač je i dugogodišnji rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Izradio je mnogobrojne monumentalne skulpture i spomenike širom Jugoslavije. Pisao je studije i kritike, a najznačajnija su mu dela: O umetnosti i umetnicima, Biste, reljefi Ogrlice i Uteha, kao i više portreta (Moj otac, Umetnikova kći, Nikola Vujić). Umro je u Beogradu 29. oktobra 1960. godine.
ko.je.ko.112 balinda,
MELENTIJE PAVLOVIĆ mitropolit Rođen je 1776. godine u Vrbovi (Gruža). Iguman manastira Vraćevšnice. Junak iz Drugog srpskog ustanka, istakao se u boju na Ljubiću (1815). Beogradski arhiepiskop i prvi mitropolit oslobođene Srbije, savetnik kneza Miloša. Prikupljao je stare srbulje, povelje i druge rukopise. Izradio je prvi Ustav Srpske pravoslavne crkve. Umro je u Beogradu 11. juna 1833. godine.
ko.je.ko.113 balinda,
ILIJA OGNjANOVIĆ ABUKAZEM književnik Rođen je 30. aprila 1845. godine u Novom Sadu. Medicinu je studirao i doktorirao u Beču. Pored lekarskog poziva, ovaj veliki borac za narodna prava Srba u Ugarskoj uspešno se bavio novinarstvom i književnošću. Uređivao je časopis Javor i sarađivao sa Zmajem. Pisao je humorističke pripovetke, popularne članke iz medicine, biografije znamenitih Srba iz Novog Sada i dr. Umro je u budimpešti 8. avgusta 1900. godine.
ko.je.ko.114 balinda,
BORIVOJE NEDIĆ prevodilac Rođen je 28. avgusta 1900. godine u Beogradu. Studirao je u Oksfordu i Aberistvitu (Velika Britanija). Profesor u više učiteljskih škola, na Vojnoj akademiji i filološkom fakultetu. Sastavio je nekoliko antologija i izbora proze i poezije, bavio se esejistikom i književnom kritikom. Prevodio je dela Fildinga, Šekspira, Šoa, Bekona, Londona i dr. Umro je u Beogradu 27. jula 1987. godine.
ko.je.ko.115 balinda,
JOVAN čIVKOVIĆ pravnik Rođen je 11. aprila 1826. godine u Sremskim Karlovcima. Studirao je filozofiju u Jegri, a prava u Pečuju i Požunu. Sremski podžupan, većnik Banskog stola i Stola sedmorice, pripadao je Unionističkoj stranci i bio njen istaknuti eksponent. Borac za nacionalna prava srpskog naroda, za Srpsku Vojvodinu, uz srpskog vođu patrijarha Rajačića (1848). Sarađivao je (1868) na sklapanju hrvatsko-ugarske nagodbe. Uz bana Ivana Mažuranića bio je predstojnik unutrašnjih poslova Hrvatske i, kao predstavnik unionista, kontrola banu. Bavio se i novinarstvom. Napisao je brošuru Kako je postala hrvatsko-ugarska nagodba. Umro je u Zagrebu 8. aprila 1902. godine.
ko.je.ko.116 balinda,
DRAGIŠA ĐURIĆ filozof Rođen je 1871. godine u Užicu. Studirao je prava u Petrogradu odakle je proteran zbog učešća u demonstracijama. Doktorirao je filozofiju u Lajpcigu. Jedan je od osnivača Srpske socijaldemokratske partije, docent na Velikoj školi i profesor istorije filozofije na Univerzitetu u Beogradu. U osnovi ideja njegovog filozofskog sistema su evolucionističke i pozitivističke ideje. Glavna dela: Problemi subjekta i objekta, Opšta etika, Praizvor filozofije, Problemi marksizma, Filozofske utopije, Istorija filozofije i dr. Umro je u Beogradu aprila 1941. godine.
ko.je.ko.117 balinda,
BODIN VOJISLAVIĆ kralj Sin i naslednik kralja Mihaila. Zetski kralj (1081-1101). Za vreme ustanka makedonskih Slovena proglašen je u Prizrenu za cara (pod imenom Petar). Kada je ustanak ugušen, zarobljen je i odveden u Antiohiju. Iz ropstva su ga vratili Mlečani. Oslanjao se na Normane. Proširuje zemlju tako da su njegovu državu sačinjavali Zeta, Travunija, Bosna i Srbija. Papskom bulom 1089. njegova država dobija mitropoliju (sa sedištem u Baru), što je u ono vreme bilo veoma značajno. U zimu 1096-1097. prijateljski je primio francuske krstaše pod vođstvom Rejmona Tuskog. Umro je početkom XII veka.
ko.je.ko.118 balinda,
DIMITRIJE STAMENKOVIĆ trgovac Rođen je 4. januara 1844. godine u Beogradu. Trgovac, narodni poslanik, predsednik Trgovačkog udruženja Srbije i Beogradske berze. Radio je na podizanju privrede zaostale Srbije. Zaveštao je svoju imovinu Književnom fondu iz čijih su prihoda štampane knjige "o otadžbini, moralu, istini, privredi i narodnom zdravlju". Umro je u Beogradu 8. septembra 1899. godine.
ko.je.ko.119 balinda,
PETAR STOJANOVIĆ kompozitor Rođen je 25. avgusta 1877. godine u Budimpešti. Studirao je violinu u Budimpešti a kompoziciju na Konzervatorijumu u Beču. Profesor Muzičke akademije u Beogradu i direktor Muzičke škole "Stanković". Komponovao je opere, operete, simfonijske poeme i dr. Posvetio se koncertnoj muzici i pedagoškoj literaturi za violinu koju je izvanredno svirao. Poznata su mu dela: simfonijske poeme Sava i Smrt junaka, pedagoški udžbenik Osnovna škola za violinu i dr. Umro je u Beogradu 11. septembra 1957. godine.
ko.je.ko.120 balinda,
JOVAN PAžU pijanist Rođen je 17. marta 1847. godine u Aleksandrovu (kod Subotice). Muziku je studirao kod Smetane u Pragu. Lekar po struci. Pored medicine bavio se i politikom, novinarstvom, komponovanjem i naučnim radom. Objavio je više članaka o muzici u časopisima i dnevnim listovima i priredio mnoge koncerte. Predsednik Srpske samostalne stranke u Zagrebu, urednik Srbobrana i Zastave, član Srpskog učenog društva i Matice srpske, počasni član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Zagrebu 17. oktobra 1902. godine.
ko.je.ko.121 balinda,
RISTO STIJOVIĆ skulptor Rođen je 8. oktobra 1894. godine u Podgorici. Učenik je vajara Đorđa Jovanovića, a školovanje nastavlja u Parizu, gde i započinje svoju skulptorsku karijeru izlažući po raznim salonima. Učestvuje u Prvom svetskom ratu i preživljava albansku golgotu, a za vreme Drugog svetskog rata bio je zatvoren kao taoc u logoru smrti na Banjici. Jedno vreme je profesor gimnazije u Beogradu i predsednik Udruženja likovnih umetnika Srbije. Svoje radove izlaže širom Evrope i stiče svetski renome. U Titogradu je stvorena njegova galerija, a zbirke njegovih radova postoje i na Cetinju i u Narodnom muzeju u Beogradu. Vajao je u drvetu, klesao u mermeru i granitu. Izradio je između ostalog čitavu seriju ličnosti iz Gorskog vijenca. Radio je brojne spomenike širom zemlje. Dobitnik je većeg broja jugoslovenskih i inostranih nagrada. Smatra se osnivačem moderne skulpture kod nas. Jedan je od naših najvećih skulptora čija su dela sa izrazitom senzibilnošću, protkana ekspresionizmom, gotizmom i mistikom. Umro je u Titogradu 20. decembra 1975. godine.
ko.je.ko.122 balinda,
VELJKO PETROVIĆ književnik Rođen je 5. februara 1884. godine u Somboru. Studirao je prava u Budimpešti. Sarađuje u mnogim listoivma i časopisima. U Prvom svetskom ratu prešao je Albaniju. Svojim pesmama dao je snažan patriotski ton srpstvu u najtežim časovima njegove istorije, izvršio je obnovu srpske rodoljubive poezije. U pripovetkama je dao panoramu svih društvenih slojeva u Vojvodini i ukazao na promene kojima je društvo bilo izloženo tokom čitavih pola stoleća. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu. Napisao je niz studija i članaka iz kulturnog i umetničkog života Vojvodine. Najznačajnija su mu dela: zbirke pesama Rodoljubive pesme, Krilata grudva zemlje, knjige pripovedaka Bunja i drugi u Ravangradu, Varljivo proleće, Pomerene savesti, Izdanci iz opaljena grma, Prepelica u ruci, Dah života i dr. Umro je u Beogradu 27. jula 1967. godine.
ko.je.ko.123 balinda,
JOVAN JOVANOVIĆ vladika Rođen je 1732. godine u Sremskim Karlovcima. Arhimandrit manastira Hopovo, vladika gornjokarlovački (1783) i bački (1786). Borio se za nacionalna prava srpskog naroda u Austriji. Početkom Prvog srpskog ustanka dostavio je ustanicima u Srbiji prva dva topa, što je podiglo borbeni duh ustanika. Finansirao je ustanak svake godine sa 12.000 forinti. Umro je u Somboru 12. aprila 1805. godine.
ko.je.ko.124 balinda,
VLADIMIR JOVANOVIĆ političar Rođen je 28. septembra 1833. godine u Šapcu. Studirao je agronomiju i ekonomske nauke u Mađarskoj i Nemačkoj, a putovao je i stručno se usavršavao po celoj Evropi. Profesor Velike škole, jedan od prvaka Liberalne stranke Srbije, proganjan zbog antirežimskih uverenja. Predsednik Srpskog učenog društva, ministar finansija (1876-1878) i državni savetnik. Glavni urednik Miletićeve Zastave. Napisao je Politički rečnik, prvo delo te vrste u Srbiji, a posmrtno su objavljene njegove Autobiografske beleške. Umro je u Beogradu 19. februara 1922. godine.
ko.je.ko.125 balinda,
PERO ŠOĆ publicist Rođen je 28. juna 1884. godine u Ljubotinju (kod Cetinja). Studirao je i doktorirao u Dižonu (Francuska). Ministar u crnogorskoj izbegličkoj vladi i učesnik na Mirovnoj konferenciji u Parizu (1919). Napisao je više dela iz obalsti političke i kulturne istorije Crne Gore, a najznačajnija su: Crna Gora, O srpskom nacionalizmu, Njegoševa bilježnica i dr. Umro je u Beogradu 1. februara 1966. godine.
ko.je.ko.126 balinda,
SIMA TROJANOVIĆ naučnik Rođen je 2. februara 1862. godine u Šapcu. Studirao je u Cirihu, Vircburgu i Hajdelbergu, gde je i doktorirao. Jedan iz plejade znamenitih srpkih etnografa. Profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Spada među najzaslužnije osnivače Etnografskog muzeja u Beogradu. Objavio je više stručnih studija i članaka, a najznačajnija su mu dela: Glavni srpski žrtveni običaji, Vatra u životu i običajima srpskog naroda, Krv i umir kod Srba i Arnauta, Zadruga i inokoština, Starinska srpska jela i pića i dr. Umro je u Beogradu 21. novembra 1935. godine.
ko.je.ko.127 balinda,
PAVLE BAKIĆ despot Rođen u Bakićevim dvorima na Venčacu. Odstupajući pred Turcima, prihvata poziv ugarskog kralja Lajoša II i prelazi u Srem, a zatim u Baranju (1525). Odlikovao se u borbama protiv Turaka, naročito u bici na Mohaču (1526) i za vreme opsade Beča (1529). Vidnog učešća je imao u borbama za ugarski presto. Kao komandant kraljevske dunavske flote (šajkaša) zadavao je teške udarce turskim dunavskim posadama. Održavao je vezu sa Srbima na turskoj teritoriji i radio na preseljenju Srba u Vojvodinu. Car Ferdinand ga je 1537. naimenovao za despota. Sa 2.000 konjanika učestovao je u Kacjanerovom pohodu. Poginuo je kod Đakova 9. oktobra 1537. godine.
ko.je.ko.128 balinda,
UROŠ STAJIĆ agronom Rođen je 6. januara 1880. godine u Vranju. Studirao je i doktorirao u Haleu. Inženjer agronomije, publicista i političar. Jedan je od osnivača Srpske zemljoradničke stranke, urednik lista Selo i saradnik raznih stručnih naših i stranih časopisa i listova. Glavni su mu naučni radovi: Klijanje semena pri različitim uslovima vlažnosti i temperature, O kolubarskom govečetu i dr. Umro je 1936. godine.
ko.je.ko.129 balinda,
MILAN ANDONOVIĆ inženjer Rođen je 11. jula 1849. godine u Požarevcu. Posle Velike škole u Beogradu, studirao je kao državni pitomac u Karlsrueu i Ahenu. Profesor geodezije na Velikoj školi i na Univerzitetu u Beogradu. Pisac zapaženih naučnih dela, jedan od osnivača Geodetskog instituta i privatne geodetsko-građevinske akademije u Beogradu. Umro je u Beču 31. avgusta 1926. godine.
ko.je.ko.130 balinda,
NIKOLA KRSTIĆ pravnik Rođen je 20. septembra 1829. godine u Vacu (Mađarska). Studirao je filozofiju i prava u Pešti. Pravnik, istoričar i književnik. Profesor Liceja i Velike škole u Beogradu, potpredsednik Državnog saveta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je značajne rasprave: Razmatranja o Dušanovom zakoniku i Razmatranja o starim srpskim pravima. Napisao je Istoriju srpskog naroda. Umro je u Šapcu 12. januara 1902. godine.
ko.je.ko.131 balinda,
DANILO ILIĆ revolucionar Rođen je 9. jula 1890. godine u Sarajevu. Učitelj, organizator i vođa nacionalno-revolucionarne srpske omladine u Bosni. Bavio se i novinarstvom, izdavao je u Sarajevu list Zvono. Organizator je vidovdanskog atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Posle atentata je uhvaćen, mučen i osuđen na smrt. Obešen je u Sarajevu 3. februara 1915. godine.
ko.je.ko.132 balinda,
SERGIJE KAĆANSKI vladika Rođen je 1. februara 1813. godine u Sentomašu (danas Srbobran). Kršteno ime mu je Simeon. Filozofiju i prava učio je u Pešti i Požunu, a bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Velik patriota i borac za narodna prava Srba u Austriji. Arhimandrit beočinski, gornjokarlovački episkop. Umro je u Temišvaru 1. januara 1859. godine.
ko.je.ko.133 balinda,
IVAN KNEčEVIĆ knez Rođen je oko 1760. godine u Dvorovima (Semberija). Knezovao je u rodnom kraju. Kada su Turci prešli Drinu i udarili na Mačvu, te zarobili i u Bosnu prebacili 303 srpska roba, otkupio je od Kulin-kapetana roblje za 8.000 zlatnika. Prešao je u Srbiju, priključio se ustanicima (1807) i istakao u mnogim borbama. Srbiju napušta 1813, a posle 1815. postavljen je za člana šabačkog Okružnog suda. Umro je u Šapcu 29. juna 1840. godine.
ko.je.ko.134 balinda,
GAVRILO DOčIĆ patrijarh Rođen je 17. maja 1881. godine u Vrujcima (Morača). Gimnaziju je završio u Beogradu, bogosloviju u Prizrenu i Carigradu, a više teološke nauke u Atini. Doktor teologije, mitropolit raško-prizrenski, pećki i crnogorsko-primorski. Kršteno ime mu je Đorđe. Za vreme Prvog svetskog rata bio je zatočenik neprijatelja. Srpski patrijarh (1938-1950). Kao član Velike narodne skupštine u Podgorici, predvodio je delegaciju Crne Gore za ujedinjenje sa Srbijom. U Drugom svetskom ratu je jedini crkveni poglavar u zarobljeništvu. Dao je Ustav Srpskoj pravoslavnoj crkvi (1947). Umro je u Beogradu 6. maja 1950. godine.
ko.je.ko.135 balinda,
DRAGA LJOžIĆ lekar Rođena je 22. februara 1855. godine u Šapcu. Posle gimnazije, studirala je i diplomirala medicinu u Cirihu, te postala prva žena lekar u Srbiji. Učestvovala je u oba balkanska rata, kao i u Prvom svetskom ratu. Jedan je od osnivača Materinskog udruženja. Umrla je u Beogradu 1926. godine.
ko.je.ko.136 balinda,
MAGA MAGAZINOVIĆ koreograf Rođena je 1882. godine u Beogradu. Prvi srpski savremeni baletski pedagog, koreograf i istoričar ritmičkih igara. Još pre Prvog svetskog rata osnovala je u Beogradu Školu za ritmiku i plastiku (1910), po ugledu na tada svetski poznatu Isidoru Dankan. Preplitala je emocije izražene slobodnim ritmičkim pokretima sa izvornim srpskim igračkim folklorom. Vodila je jedno vreme studentsku folklornu grupu, a napisala je i više knjiga o baletu (najpoznatija je Istorija igre). Umrla je u Beogradu 1968. godine.
ko.je.ko.137 balinda,
DUŠAN POPOVIĆ novinar Rođen je 25. decembra 1884. godine u Volujku (Srbija). Teoretičar socijalizma, jedan od osnivača i najistaknutijih rukovodilaca radničkog pokreta u Srbiji. Osnivač lista Borba (sa Dimitrijem Tucovićem), urednik Radničkih novina i partijskog dnevnika Budućnost. Sarađivao je u više domaćih i stranih socijalističkih listova i časopisa. Sekretar Srpske socijalističke stranke, delegat na Međunarodnoj socijalističkoj konferenciji u Štokholmu, gde je objavio dva značajna memoranduma (1917), učesnik na Savezničkoj socijalističkoj konferenciji u Londonu. Prevodio je dela Marksa, Bebela, Kauckog i drugih socijalističkih prvaka. Napisao je nekoliko značajnih spisa, među kojima se ističu: Apel civilizovanim narodima, gde je opisana austrougarska i bugarska okupacija Srbije za vreme Drugog svetskog rata, Akcija i taktika, Za slobodu štampe i dr. Umro je u Londonu 8. novembra 1918. godine.
ko.je.ko.138 balinda,
BORISLAV STEVANOVIĆ psiholog Rođen je 12. februara 1891. godine u Aleksincu. Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Doktorirao je u Londonu sa tezom o procesu obrazovanja pojmova. Standardizovao je brojne testove (i danas u upotrebi), a posebno je istraživao intelektualne sposobnosti. Pionir moderne srpske psihologije. Osim više stručnih radova, poznate su njegove knjige Pedagoška psihologija i Učenje i pamćenje. Umro je u Beogradu 23. novembra 1971. godine.
ko.je.ko.139 balinda,
VASA STAJIĆ novinar Rođen je 10. februara 1878. godine u Mokrinu (Banat). Prava i filozofiju studirao je u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu. Direktor gimnazije u Novom Sadu i predsednik Matice srpske. Istaknuti borac za nacionalna prava srpskog naroda u Vojvodini. Prvi svetski rat zatekao ga je u tamnici, na koju su ga osudili mađarski vlastodršci (deset godina robije). Pre hapšenja pokrenuo je u Novom Sadu časopise Novi Srbin (1912) i Srpska prosvjeta (1914), propovedajući veru u snagu i moć srpskog naroda. Drugi svetski rat dočekao je bolestan u Sremskim Karlovcima, odakle su ga borci odneli na oslobođenu teritoriju. Bio je član Glavnog narodnog odbora Vojvodine. Predano je obradio istorijski materijal o Vojvodini. Objavio je više knjiga arhivske građe, monografije o Zmaju i Miletiću i dr. Umro je u Novom Sadu 10. februara 1947. godine.
ko.je.ko.140 balinda,
MIHAILO PETROVIĆ naučnik Rođen je 24. aprila 1868. godine u Beogradu. Poznat i kao Mika Alas. Studirao je filozofiju na Velikoj školi i na Ecole Normale u Parizu. Doktorat matematičkih i fizičkih nauka stekao je na Sorboni. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, naučnik svetskog glasa. Napisao je više naučnih dela iz oblasti matematike, fizike, hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Najznačajnija su mu dela: Matematička fenomenologija, Predavanja o matematičkim spektrima, Metodi za neposredno ispitivanje, Integracija diferencijalnih jednačina i nesvodljivih transcendenata, Fenomenološka preslikavanja, Metafore i alegorije i dr. Mnogo je putovao po svetu i napisao više popularnih dela: Kroz polarnu oblast, U carstvu gusara, Sa okeanskim ribarima, Po zabačenim ostrvima i Roman jegulje. Umro je u Beogradu 8. juna 1943. godine.
ko.je.ko.141 bbaja,
>|| DANILO ILIC >|| revolucionar Kakvo je ovo zanimanje?
ko.je.ko.142 balinda,
>>>|| DANILO ILIC >>>|| revolucionar >> >> Kakvo je ovo zanimanje? Nigde i ne piše da je, ali ume da bude i dosta unosno. ;)
ko.je.ko.143 milan,
>> || DANILO ILIC >> || revolucionar > > Kakvo je ovo zanimanje? U do sadašnjoj novijoj istoriji Srbije i - naročito! - Crne Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Pl poz M
ko.je.ko.144 veca,
>>> Kakvo je ovo zanimanje? >> U do sadašnjoj novijoj istoriji Srbije i - naročito! - Crne >> Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Jes', zanimaju se prenošenjem ordenja sa odela na pidžame i obrnuto :))
ko.je.ko.145 bbaja,
>||>> || DANILO ILIC >||>> || revolucionar >||> >||> Kakvo je ovo zanimanje? >|| >|| >|| U do sadasnjoj novijoj istoriji Srbije i - narocito! - Crne >|| Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Pa daj da se i mi onda prekvalifikujemo ;)
ko.je.ko.146 balinda,
FILIP ŠKRNJO KUSOVAC serdar Rođen je 1815. godine u Začiru (Crna Gora). U borbama protiv Turaka istakao se, pa ga vladika Rade prima u perjanike. Knez Danilo ga postavlja za kabadahiju. Svoju izvanrednu hrabrost pokazao je u borbama na čabljaku i Piperima, a u boju na Lipljanima je teško ranjen. Proslavio se kao neustrašiv vitez u boju na Grahovu. U Hercegovačkom ustanku nalazi se na čelu četrsto ustanika. Zadobio je teške rane u borbama na Fundini, Krstu, Nikšiću, Baru i Krajini. Iscrpljen od zadobijenih rana umro je u Ljubotinju 1905. godine.
ko.je.ko.147 balinda,
DIMITRIJE AVRAMOVIĆ slikar Rođen je 15. marta 1815. godine u Kovilju (Sv. Ivanu). Radio je portrete, ikonostase i kompozicije. Izradio je ikonostas u Sabornoj crkvi u Beogradu, u Topoli, u manastiru Vrdniku i dr. Crtao je portrete istorijskih ličnosti, od kojih je sačuvan portret Vuka Karadžića. Najznačajnija njegova kompozicija je Apoteoza Lukijana Mušickog. žuveni su njegovi opisi srpskih manastira u Svetoj Gori. Umro je u Novom Sadu 1. marta 1855. godine.
ko.je.ko.148 balinda,
VLADIMIR GAĆINOVIĆ revolucionar Rođen je 25. maja 1890. godine u Kačanju (kod Bileće). Studirao je u Beogradu, Beču, Lozani i Friburgu. Organizator i ideolog nacionalno-revolucionarne omladinske organizacije "Mlada Bosna". Za vreme aneksione krize (1908) emigrirao je u Crnu Goru, zatim u Srbiju. U Prvom balkanskom ratu bio je dobrovoljac u crnogorskoj vojsci, a u Prvom svetskom ratu u francuskoj vojsci. Kasnije je otišao u SAD, a 1917. vratio se u Švajcarsku radi završetka studija koje je započeo u Beogradu a produžio u Lozani. Ubijen je u Švajcarskoj, u Friburgu 11. avgusta 1917. godine.
ko.je.ko.149 balinda,
DRAGUTIN ĐORĐEVIĆ arhitekta Rođen je 22. avgusta 1866. godine u Loznici. Diplomirao je arhitekturu u Nemačkoj (Karlsrue). Profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije. Projektovao je više javnih (vojnih i školskih) zgrada i danas postojećih u Beogradu. Najpoznatije mu je delo fasada palate Srpske akademije nauka koja je i danas ukras Knez Mihailove ulice u Beogradu. Umro je u Beogradu 9. aprila 1933. godine.
ko.je.ko.150 balinda,
DRAGUTIN KUŠAKOVIĆ general Rođen je 21. februara 1875. godine u Šapcu. Završio je Generalštabnu školu u Petrorgradu. U balkanskim ratovima učestvuje kao načelnik štaba Moravske divizije. Učestvuje u operacijama u Dobrudži (1916-1917) kao pomoćnik komandanta Prve divizije, načelnik štaba Jugoslovenskog dobrovoljačkog korpusa i komandant druge Srpske dobrovoljačke divizije. Posle Prvog svetskog rata načelnik je Istorijskog odeljenja Glavnog generalštaba. Objavio je i više vojnih dela. Umro je u Beogradu 10. aprila 1930. godine.
ko.je.ko.151 balinda,
ĐERASIM ĐORĐEVIĆ episkop Rođen je 1779. godine u Vidinu. Vladika šabački. Prvi Srbin vladika, posle odlaska grčkih episkopa, koji su napustili Srbiju prema sporazumu (1831) između kneza Miloša, Carigradske patrijaršije i turskih vlasti. Napisao je delo Znameniti događaji novije srpske istorije, u stihu i prozi. Umro je u Šapcu 29. marta 1839. godine.
ko.je.ko.152 dkalaba,
█ █ Rođen je 1815. godine u Začiru (Crna Gora). U borbama protiv █ Turaka istakao se, ........ █ teške rane u borbama na Fundini, Krstu, Nikšiću, Baru i █ Krajini. Iscrpljen od zadobijenih rana umro je u Ljubotinju █ 1905. godine. 1905-1815 = 90 čččč A da nije ranjen živeo bi jedno... 150÷160 godina. :))))))
ko.je.ko.153 squsovac,
MK> A da nije ranjen živeo bi jedno... 150160 godina. Što jes jes. Prababa je umrla u 104 (i to jedva, kažu, čukunbaba u 109, a baba je još živa i zdrava (1905) i kako stvari stoje nema nameru skoro (kuva, pere, pegla, ide svaki dan u prodavnicu itd). SQ P.S. Jednom kad se vidimo podseti me da ti pokažem svoju "liniju života". Jedno triput duža no što je normalno. ;>
ko.je.ko.154 balinda,
VALENTIN biskup Nije izvesno da je ovaj čovek zaista i postojao, no, predanja kažu da je bio veoma omiljen u narodu što se nikako nije dopadalo imperatoru Klaudiju Gotiku. Kako je pisao Jakob de Veragin ("Zlatna legenda"), car ga je pozvao u Rim da ga ispita i proceni. Legenda, dalje, kaže da je Imperator bio toliko opčinjen Valentinovom mudrošću da je, na mah, zaboravio da je želeo da ga osudi. Umesto toga uputio ga je jednom plemiću koji je imao slepu ćerku i bio spreman sve da uradi ako bi ona progledala. Upornim molivama Valentin je uspeo, a glas o tom čudu vrlo brzo se pročuo. Bio je to dobar znak da se prihvati vera u ljubav punim bićem, te se Imperator trgao i naredio da se Valenti ipak pogubi. To se dogodilo 14. februara 270. godine a posmrtni ostaci, nađeni su pre pola veka (!) u Terniju, gradiću srednje Italije, u podzemnim hodnicima njemu posvećene bazilike. Da bi se nekako odužili svom znamenitom sugrađaninu, stanovnici ovog živopisnog gradića, 1664. godine, proglasili su Valentina svojim zaštitnikom. Na njegov dan proglašavaju dobitnike nagrade koja se po tradiciji dodeljuje "onima koji svoju ljubav nesebično dele s drugima". Na listi nagrađenih upadljiva su imena Pitera Justinova i Majke Tereze. O ovoj dirljivoj i romantičnoj ideji sv. Valentina kao zaštitnika zaljubljenih, pisao je i Šekspir, kada Ofelija obeća svom dragom kraljeviću da će na Valentinovo jutro doći "na tvoj balkon da budem tvoja Valentina"...
ko.je.ko.155 balinda,
MILOŠ TENKOVIĆ slikar Rođen je 8. aprila 1849. godine u Beogradu. Studirao je slikarstvo u Beču i Minhenu. Putovao je po Evropi i proučavao dela velikih majstora, a kao profesor u gimnaziji radio je u rodnom mestu. Jedan je od prvih srpskih realističkih slikara. Radio je portrete i pejzaže, a među mnogim njegovim crtežima, akvarelima i slikama najznačajnije su: Prodavačica cveća, Pejzaž sa kravama i Autoportret. Umro je u Beogradu u decembru 1890. godine.
ko.je.ko.156 balinda,
ATANASIJE RAŠKOVIĆ pukovnik Rođen je 1697. godine u Starom Vlahu. Turci su ga posebnim beratom priznali za naslednog kneza Starog Vlaha i spahiju. U Austro-turskom ratu (1737-1739) prešao je na austrijsku stranu, a prilikom povlačenja iz Srbije preveo je i deo srpskog naroda u Austriju. U austrijskoj vojsci priznat mu je čin pukovnika i data komanda nad srpkom (rackom) narodnom stražom u Austriji. Učestvovao je u Austro-pruskom ratu, kao komandant sremskog husarskog puka, i u borbama u Italiji (1747-1748). Posle povratka postao je komandant graničarskog puka u Varadinu. Umro je u Kupinovu 17. marta 1753. godine.
ko.je.ko.157 balinda,
JOVAN PAVLOVIĆ novinar Rođen je 10. februara 1843. godine u Sremskim Karlovicma. Posle Velike školeu u Beogradu studirao je u čenevi i Minhenu. Urednik mnogih listova, a pokrenuo je liberalni list Pančevac. Sledbenik Svetozara Markovića, bio je više puta hapšten, zatvaran i proganjan. Odlazi u Crnu Goru, gde postaje urednik Glasa Crnogorca i prvi ministar prosvete i crkvenih dela. Umro je u Cetinju 6. aprila 1892. godine.
ko.je.ko.158 balinda,
MIĆO LJUBIBRATIĆ vojvoda Rođen je 1839. godine u Ljubovu (kod Trebinja). Kao najbliži saradnik Luke Vukalovića, vođe hercegovačkih ustanika, istakao se ličnom hrabrošću u Hercegovačkom ustanku (1857-1862). Kada je ustanak ugušen, prebegao je u Srbiju i produžio da radi na ustaničkim akcijama. U novom Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875) bio je eksponent srpske vlade i jedan od ustaničkih vođa. Kada se vratio u Srbiju, uoči Hercegovačko-bokeljskog ustanka, zalagao se za formiranje ustaničke vlade sa jedinstvenim političkim programom i saradnjom sa muslimanima u borbi protiv Austrijanaca. Prevodilac je istorijskih dela. Umro je u Beogradu 26. februara 1889. godine.
ko.je.ko.159 balinda,
LAZAR KUJUNDčIĆ vojvoda Rođen je uoči Lazareve subote 1880. godine u Orahovcu (kod Prizrena). Završio je bogoslovsko-učiteljsku školu u Prizrenu i postao narodni učitelj u Prilepu. Među prvima odlazi dobrovoljno u borbu protiv turskih porobljivača i bugarskih komita koji su ugrožavali srpski živalj u Južnoj Srbiji, na Kosovu i u Makedoniji. Učestvovao je i istakao se u bici na želopeku (1905), gde je izvojevana pobeda nad velikom turskom vojskom. Posle bitke prebacuje se sa jedinicom u prizrenski kraj. Poginuo je u zasedi na Velikoj Hoči kod Orahovca 25. maja 1905. godine.
ko.je.ko.160 balinda,
MIHAILO KATANIĆ major Rođen je 8. aprila 1840. godine u Bečanju (kod Gornjeg Milanovca). Heroj iz Srpsko-bugarskog rata (1885). U krvavoj borbi na Neškovom Visu, povratio je od bugarskih vojnika zarobljenu srpsku pukovsku zastavu i teško ranjen pao u zarobljeništvo. Odlikovan je Takovskim krstom i drugim medaljama i ordenima. Umro je od zadobijenih rana, u Beogradu 28. aprila 1887. godine.
ko.je.ko.161 balinda,
ĐORĐE ĐORĐEVIĆ general Rođen je 31. oktobra 1863. godine u Negotinu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Načelnik štaba i komandant Timočke divizije, istakao se pri zauzimanju Belogradčika. U Prvom svetskom ratu je komandant konjičke divizije. Za svoja hrabra dela odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima i drugim vojnim odlikovanjima, domaćim i stranim. Napisao je i preveo više stručnih vojnih dela. Značajne su njegove Uspomene iz srpsko-bugarskog rata. Umro je u Knjaževcu 12. februara 1935. godine.
ko.je.ko.162 balinda,
ĐORĐE GENžIĆ političar Rođen je 4. novembra 1861. godine u Velikom Izvoru (kod Zaječara). Studirao je ekonomiju u Beču i vojne nauke u Rusiji. Novinar, diplomata, narodni poslanik. Upravnik grada Niša. Prvak Liberalne stranke Srbije, ministar unutrašnjih poslova Srbije (1899). Došao je u sukob sa kraljem i osuđen je na sedmogodišnju robiju. Težio je da Srbija postane republika, pa je učestvovao u organizovanju ubistva kralja Aleksandra Obrenovića. Posle ubistva (1903) postaje predsednik vlade, ali ubrzo se povlači iz politike. Bio je dopisnik stranih listova. Testamentom je ostavio srpskom narodu svu svoju imovinu u vrednosti od 150.000 dukata. Umro je u Beogradu 19. oktobra 1938. godine.
ko.je.ko.163 balinda,
MIHAJLO AVRAMOVIĆ agronom Rođen je 17. novembra 1864. godine u Smederevu. Završio je trgovačku školu, a radi proučavanja zadrugarstva putovao je u Nemačku i Italiju. Zadružni ideolog, osnivač srpskog zemljoradničkog zadrugarstva. Osnovao je prvu zadrugu novog tipa u selu Vranovu (1894). Upravnik Saveza zemljoradničkih zadruga, profesor Poljoprivrednog fakulteta, osnivač i urednik časopisa Zemljoradnička zadruga. Napisao je velik broj knjiga iz oblasti privrede i zadrugarstva: Sadašnjica zadrugarstva, Sociologija zadrugarstva, Učitelj i zadrugarstvo i dr. Umro je u Beogradu 16. aprila 1945. godine.
ko.je.ko.164 dr.grba,
>> Jedno triput duza no sto je normalno. Do lakta, j**ote!
ko.je.ko.165 balinda,
KOSTA TAUŠANOVIĆ političar Rođen je 4. maja 1854. godine u Aleksincu. Izučavao je ekonomiju u školama u žeškoj i Nemačkoj. žlan je glavnog odbora Radikalne stranke. Učesnik u Timočkoj buni i Ivandanjskom atentatu, a osuđivan je i na robiju. Kao ministar narodne privrede radio je na ekonomskom preporodu Srbije, a bio je i ministar unutrašnjih dela (1890-1892) i predsednik Srpskog novinarskog udruženja. Predsednik Velike narodne skupštine koja je donela poznat i za ono vreme veoma slobodouman i demokratski Ustav (1888). Umro je 26. januara 1902. godine.
ko.je.ko.166 balinda,
STEVAN MAGAZINOVIĆ političar Rođen je oko 1804. godine u Šapcu. Sudski činovnik i major, predsednik Vrhovnog suda. žlan Državnog saveta, ministar unutrašnjih dela (1854-1855), knežev predstavnik i ministar inostranih dela (1858-1859). Svoje imanje je ostavio srpskom narodu za prosvetne i dobrotvorne ciljeve. Umro je u Beogradu 5. februara 1874. godine.
ko.je.ko.167 balinda,
STEVAN PAVLOVIĆ publicist Rođen je 27. februara 1829. godine u Novom Sadu. Studirao je filozofiju u Modri i Beogradu, a prava u Beču gde je i doktorirao. Pokrenuo je i uređivao Naše doba. Predsednik Matice srpske, počasni član Srpske kraljevske akademije. Objavljivao je pripovetke i romane, prevodio latinske klasike i dela nemačkih i mađarskih pisaca. Pisao je o Sarajliji, Jaši Ignjatoviću, Vuku i dr. Kao novinar pratio je sve važnije događaje iz političkog i kulturnog života Južnih Slovena. Umro je u Novom Sadu 24. januara 1908. godine.
ko.je.ko.168 balinda,
VOJISLAV RISTIĆ farmaceut Rođen je 1896. godine. Profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, osnivač Medicinskog glasnika i prorektor Medicinske visoke škole. Objavio je više naučnih radova iz farmakologije i toksikologije, kao i udžbenik Farmakologija za farmaceute. Umro je 1956. godine.
ko.je.ko.169 balinda,
STOJAN KRSTIĆ pop Rođen je oko 1770. godine u Podgorici (Makedonija). Potomak vojvode Krstića. Kada je buknuo Prvi srpski ustanak (1804), oslobodilačka borba zahvatila je i potlačene Srbe u Makedoniji. Među onima koji su bili nosioci borbe za prava srpskog naroda, koga su vekovima Turci i Arnauti ugnjetavali, bio je pop Stojan. Uspomena na njega sačuvana je u narodnim pesmama. Arnauti su ga ubili iz zasede na putu, kada je iz Lebaništa išao u Podgorac 1812. godine.
ko.je.ko.170 balinda,
TODOR AVRAMOVIĆ TICAN ustanik Vođa bune srpskih seljaka u Sremu 1807. protiv Austrije, zbog teških nameta i spahijskih zuluma, sa težnjom ka ujedinjenju sa Srbijom oslobođenom turskog ropstva. Sremsku bunu Austrija je krvavo ugušila jakim vojnim snagama, a vođa je uhvaćen i osuđen na smrt. Streljan je 1807. godine.
ko.je.ko.171 balinda,
GRIGORIJE GLIŠA GERŠIĆ pravnik Rođen je 29. juna 1842. godine u Beloj Crkvi. Prava je studirao u Beču i Pešti. Duša i ideolog Ujedinjene omladine srpske. Doktor pravnih nauka, odličan pravnik i briljantan govornik. Najpopularniji profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu. Prvi savetnik srpske vlade u međunarodnopravnim pitanjima. Jedan od vođa srpske omladine i osnivač Radikalne stranke. žlan radikalskog Glavnog odobora. Osnivač naprednjačkog lista Videlo. žlan Srpske kraljevske akademije, ministar pravde (1887-1888, 1891-1892). Poznata su mu dela: Enciklopedija prava, Sistem rimskog privatnog prava, Priroda državine, Današnje ratno pravo, Današnje dipolomatsko i konzularno pravo i dr. Umro je u Beogradu 8. marta 1918. godine.
ko.je.ko.172 balinda,
ILIJA ĐUKANOVIĆ vojvoda Rođen je 1810. godine u Trešnjevu (kod Grahova). Borac protiv Turske još iz najranije mladosti. Istakao se u bitkama oko Nikšića i Gacka, a naročito kod Grahova (1853), gde je sa svojim odredom Cuca doprineo da se razbiju Turci. Poginuo je u klancu Duga 1862. godine.
ko.je.ko.173 balinda,
JOKSIM KNEčEVIĆ vojvoda Rođen je 1826. godine u Šarancima (pod Durmitorom). Prilikom napada Omer-paše Latasa na Crnu Goru (1853) istakao se ličnom hrabrošću. žesto je udarao na Turke, a posebno se proslavio u ratu sa Turcima (1876-1878). Umro je na Cetinju 28. avgusta 1886. godine.
ko.je.ko.174 balinda,
čARKO TATIĆ arhitekta Rođen je 15. avgusta 1894. godine u Beogradu. Završio je arhitektonski odsek na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Kustos Narodnog muzeja. Bavio se proučavanjem srpske arhitekture srednjeg veka, objavio je više stručnih naučnih radova (o Markovom manastiru, Kaleniću, Hilandaru itd.), uglavnom u časopisu Starinar. Umro je, od povreda koje je zadobio pri radu na terenu, u Beogradu 23. januara 1931. godine.
ko.je.ko.175 balinda,
ĐORĐE MAGARAŠEVIĆ filolog Rođen je 11. avgusta 1857. godine u Šidu. Studirao je u Zagrebu. Književnik i filolog, profesor u gimnazijama N. Sada, S. Karlovaca i Zagreba. Prikupljao je rukopise iz starijina i radio na istoriji naših škola. Objavljivao je tekstove o Dositeju, G. Magaraševiću, J. Subotiću, N. Grujiću itd. Štampao je Malu srpsku gramatiku i druge knjige i studije. Umro je 1931. godine.
ko.je.ko.176 balinda,
DIMITRIJE RUčIĆ glumac Rođen je 27. oktobra 1841. godine u Srpskom žanadu. Jedan od prvih obrazovanih glumaca u Srbiji, dugo godina član i režiser beogradskog Narodnog pozorišta i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Bio je veoma popularan kao tragičar. Zapamćene su njegove uloge Stanoja Glavaša, Pere Segedinca, cara Dušana, kralja Lira, Šajloka, Fausta, Hamleta itd. Umro je u Vršcu 20. novembra 1912. godine.
ko.je.ko.177 balinda,
ARSA PAJEVIĆ knjižar Rođen je 1840. godine u Novom Sadu. Poznat novosadski knjižar i izdavač, glavni izdavač Zmajevih listova (Neven, Starmali), a pokrenuo je i Ilustrovane novine, Ratnu hroniku i kalendar Orao. Svoju imovinu zaveštao je gimnaziji i Novom Sadu za dobrotvorne svrhe. Njegova knjižara bila je pravi rasadnik za prosvećivanje srpskog naroda. Umro je u Novom Sadu 13. oktobra 1905. godine.
ko.je.ko.178 balinda,
PETAR KRSTIĆ kompozitor Rođen je 18. februara 1877. godine u Beogradu. Posle poduke iz muzike kod S. Mokranjca studira na Konzervatorijumu u Beču. Muzički pedagog, dirigent, direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, urednik Muzičkog glasnika. Komponovao je scensku muziku, opere, orkestarske i horske kompozicije, obrade narodnih pesama, većinom na bazi srpskog narodnog melosa (Srpske igre, Seljančica, Devojka i vetar). Najpoznatije su mu opere Zulumćar i čenidba Janković Stojana. Umro je u Beogradu 21. januara 1957. godine.
ko.je.ko.179 balinda,
JOVAN ADAMOVIĆ novinar Rođen je 5. oktobra 1871. godine u Beogradu. Urednik Srbobrana u Zagrebu i dugogodišnji urednik Pravde u Beogradu. Napisao je više istorijskih dela, među kojima je najpoznatije Privilegije srpskog naroda u Ugarskoj. Umro je u Beogradu 30. aprila 1913. godine.
ko.je.ko.180 balinda,
UROŠ KNEčEVIĆ slikar Rođen je 2. januara 1811. godine u Sremskim Karlovcima. Slikarstvo je učio kod K. Danila u Pančevu, a kasnije na akademiji u Beču. Veliki portretista i živopisac. Nacrtao je čitavu galeriju likova srpskih istorijskih ličnosti i brojne ikonostase. U Narodnom muzeju u Beogradu nalazi se više njegovih radova koje osim dokumentarne vrednosti karakterišu studioznost i snažan realizam (portreti Kneza Miloša, Tenke, Knićanina i dr.). Umro je u Beogradu 20. oktobra 1876. godine.
ko.je.ko.181 balinda,
DIMITRIJE ĐURIĆ general Rođen je 29. septembra 1838. godine u Beogradu. Završio je Nikolajevsku generalštabnu akademiju u Rusiji. Načelnik istorijskog i operativnog odeljenja Glavnog generalštaba Srbije, profesor i upravnik Vojne akademije, ministar vojni Srbije (1889 i 1892), član Srpske kraljevske akademije. Napisao je više vojnih dela: Taktika sva tri roda vojske, Srpsko-bugarska vojna, Strategija i dr. Umro je u Beogradu 19. oktobra 1895. godine.
ko.je.ko.182 balinda,
JOVAN GLIGORIJEVIĆ buljubaša Rođen je oko 1785. godine u Novoj Varoši. Poznat i pod imenom Zeka Buljubaša. Prešao je u Srbiju kada je buknuo Prvi srpski ustanak. Na Zasavici je stvorio srpske Termopile. Kada je 1813. velika turska vojska krenula iz Bosne i udarila na srpske šančeve na Ravnju, zaustavio je tursku armadu sa svojim "golaćima". Kada je nestalo baruta, sa isukanim mačevima poveo je "golaće" na juriš, u sigurnu smrt. Poginuli su svi do jednog, u leto 1813. godine.
ko.je.ko.183 balinda,
ĐORĐE TASIĆ pravnik Rođen je 7. novembra 1892. godine u Vranju. Studirao je prava i doktorirao u Beogradu. Profesor Univerziteta u Beogradu, pisac pravnih i pravno-filozofskih studija, bavio se naročito izučavanjem sociologije. Osnovao je Društvo za sociologiju i društvene nauke (1935). Objavio je velik broj dela a najpoznatije je Uvod u pravo. Zbog naprednih i nacionalnih stavova kao antifašistu streljali su ga Nemci u Beogradu 26. avgusta 1943. godine.
ko.je.ko.184 balinda,
VOJIN MAKSIMOVIĆ general Rođen je 25. novembra 1876. godine u Kladovu. U Prvom svetskom ratu istakao se kao načelnik štaba Prve srpske dobrovoljačke divizije. Profesor Vojne akademije, veliki župan u Zagrebu, inspektor Narodne odbrane i komandant Zetske divizijske oblasti. Napisao je više značajnih vojnih dela. Zarobljen je od Nemaca za vreme Drugog svetskog rata. Umro je u zarobljeništvu u Lingenu 20. juna 1942. godine.
ko.je.ko.185 balinda,
BOGOBOJ RUCOVIĆ glumac Rođen je 21. marta 1869. godine u Budvi. Studirao je prava u Beogradu. Reditelj i glumac Narodnog pozorišta u Beogradu. Kao najbolji srpski glumac svoga doba, imao je znatan uticaj na preobražaj glume i kvalitet pozorišnih komada. Igrao je istaknute dramske uloge: Hamlet, Maksim Crnojević, Don čuan, Jago, Arman Dival i dr. Prevodilac je brojnih dramskih dela. Umro je u Beogradu 1. aprila 1912. godine.
ko.je.ko.186 balinda,
JANIĆIJE PAMUžINA arhimandrit Rođen je 13. decembra 1810. godine u Zagradinju (kod Trebinja). Kršteno ime Boško. Mostarski arhimandrit, velik dobrotvor srpskog naroda i borac za narodna prava. Bavio se književnošću i najveći broj radova objavio u Srpsko-dalmatinskom magazinu. Napisao je biografiju Ali-paše Rizvanbegovića, pisao je članke iz istorije i etnografije Srba u Hercegovini, skupljao je narodne umotvorine. Umro je u Mostaru 9. septembra 1870. godine.
ko.je.ko.187 balinda,
MICKO KRSTIĆ vojvoda Rođen je oko 1840. godine u Lapovu (kod Ohrida). Borio se protiv Turaka izvanredno hrabro i uspešno. Međutim, Turci ga na prevaru uhvate i osude na 101 godinu robije. Posle izdržanih 20 godina teškog robovanja pomilovan je. Međutim, on se ponovo odmetne, reorganizuje svoj četnički odred i, uspostavljajući kontakt sa Srbijom, nastavlja borbu. Prilikom borbi u Poreču ubijen je oko 16. oktobra 1909. godine.
ko.je.ko.188 balinda,
LUJO ADAMOVIĆ botaničar Rođen je 31. jula 1864. godine u Rovinju. Studirao je u Beču, Beogradu i Berlinu. Profesor na Velikoj školi u Beogradu i na Univerzitetu u Beču, upravnik Botaničke bašte. Jedan od najvećih i najplodnijih florističara i fitogeografa. Proučavao je floru i vegetaciju Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Uveo je mnoge pojmove u savremenu geobotaničku nauku. Glavna dela su mu: Vegetacijski odnosi balkanskih zemalja, O šumama jugoistočne Srbije i Fitogeografski položaj i podela Italije. Objavio je brojne stručne radove. Umro je u Dubrovniku 19. jula 1935. godine.
ko.je.ko.189 balinda,
LAZAR KOMARžIĆ književnik Rođen je 9. januara 1839. godine u Komarici (kod Pljevalja). Bio je terzija, učitelj i mehandžija. Uređivao je Videlo i Srpski zavet, učestvovao je u Srpsko-turskom ratu (1876-1878). Zanimao se za astronomiju i nadčulni svet, objavljivao je pripovetke i romane. Najpoznatija su mu dela: roman Jedan razoren um, pripovetke "Zapisi jednog pokojnika", "Moj kočijaš" i dr. Umro je u Beogradu 9. januara 1909. godine.
ko.je.ko.190 balinda,
ILIJA ĐURIžIĆ naučnik Rođen je 18. jula 1898. godine u Beogradu. Završio je medicinu. Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član i predsednik Srpske akademije nauka, dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti i Slovenske akademije znanosti i umetnosti, počasni član Matice srpske i Rumunske akademije nauka, saradnik brojnih naučnih društava iz oblasti biologije, fiziologije i medicine. Zapažen i aktivan član Međunarodnog društva fiziologa. Osnivač i urednik većeg broja naučnih i stručnih časopisa. Njegovo naučno delo je obimno i dalo je krupan doprinos mnogim oblastima biologije, fiziologije i medicine. Naročito se istakao u izučavanju fiziologije muskulaturnog i živčanog sistema, centralnog nervnog sistema, krvi i krvotoka, kao i endokrinologije, anafilaksije i alergije, sa izuzetnim rezultatima u fiziologiji i medicini rada. Umro je u Beogradu 2. aprila 1965. godine.
ko.je.ko.191 balinda,
ILIJA GOJKOVIĆ general Rođen je 12. januara 1854. godine u Drenovcu (kod Paraćina). Učestvovao je Srpsko-turskom ratu (1877-1878). U Balkanskom ratu istakao se u Kumanovskoj i Bregalničkoj bici (1912). Vojni ministar (1910-1911). U Prvom svetskom ratu razbio je austrijsku vojsku u bici na Iverku, na Ceru (1914). Istakao se i na Kolubari i Kačaniku (1915). Na putu iz Francuske ka Solunskom frontu, nemački sumaren, topredovao je kod Sicilije brod na kome je i on bio. Pošto nije hteo da se preda, ubijen je u čamcu za spasavanje 3. februara 1917. godine.
ko.je.ko.192 balinda,
JOVAN KRSTIĆ novinar Rođen je 1898. godine u Sarajevu. Veliki nacionalni borac. Pisao je prikaze i eseje, uređivao je časopis Pregled, izdao je Antologiju čehoslovačke lirike. Ubile su ga ustaše 1941. godine.
ko.je.ko.193 balinda,
NIKOLA ALEKSIĆ slikar Rođen je 1812. godine u Starom Bečeju. Jedan od najboljih srpskih slikara XIX veka, rodonačelnik velike srpske slikarske porodice. Slikarsku akademiju završio je u Beču. Radio je realističke portrete, ikonostase (u Elemiru, Aradu, Molu, Fibišu, Gospođincima itd.) i mnogobrojne ikone. Svi njegovi radovi imaju veliku dokumentarnu vrednost za upoznavanje društva toga vremena. žuveni su njegovi portreti: žovek u plavom, Devojčica sa ružom, Mala Kengelčeva, Portret sinova i dr.Umro je u Aradu 1. januara 1873. godine.
ko.je.ko.194 balinda,
MILAN KONJOVIĆ slikar Rođen je 28. januara 1898. godine u Somboru. Završio je gimnaziju i život posvetio rodnom gradu Somboru, u kome danas ima svoju galeriju (osnovana 1966). žlan Vojvođanske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Pragu, Beču i Parizu. Izlagao je u brojnim galerijama u zemlji i inostranstvu. Slika predele, portrete, mrtve prirode, kompozicije, temperamentno i sa puno boje. Strastan kolorist. U devedesetoj godini imao pet velikih samostalnih izložbi. Brojna njegova umetnička dela nalaze se u privatnom vlasništvu, a velik broj slika i crteža (oko 3.000) u njegovoj slikarskoj galeriji u Somboru.
ko.je.ko.195 balinda,
GLIŠA ELEZOVIĆ istoričar Rođen je 6. januara 1879. godine u Vučitrnu. Dopisni član Srpske akademije nauka, istoričar, filolog i prevodilac najstarijih turskih dokumenata značajnih za istoriju srpskog naroda. Izdao je i redigovao brojne turske izvore (sa albumima faksimila). Osim brojnih studija i rečnika, značajne su njegove knjige: Sokolari i sokolarstvo, Turski spomenici, Zapisi i natpisi, Tursko-srpski spomenici iz Dubrovačkog arhiva i dr. Umro je u Beogradu 17. oktobra 1960. godine.
ko.je.ko.196 balinda,
LUKA GOJNIĆ general Rođen je 1873. godine u Brčeli (Crna Gora). Završio je Vojno učilište u Rusiji. Istakao se u Prvom balkanskom ratu (1912-1913) u opsadi Skadra. U Prvom svetskom ratu sa svojom divizijom zauzeo je žajniče (1914) a kod Višegrada zadržao je austrijske snage (1915) i omogućio povlačenje srpske vojske prema Sjenici. Posle kapitulacije povukao se na Krf, odakle je 1916. otišao u Rusiju, gde je u ruskoj vojsci primljen u čin generala. Umro je u Kotoru 1953. godine.
ko.je.ko.197 balinda,
PETAR GOJNIKOVIĆ knez Pošto je proterao Mutimirove sinove, postaje knez Srbije, uključujući Bosnu i Paganiju (891-917). Iako su se Vizantija i Bugarska otimale o prevlast u Srbiji, on se na vlasti održao oko četvrt veka. Uhvaćen na veru, završio je u Bugarskoj.
ko.je.ko.198 balinda,
MUSTAFA GOLUBIĆ revolucionar Rođen je 24. oktobra 1889. godine u Stolcu (Hercegovina). Posle aneksije Bosne i Hercegovine, emigrirao je u Srbiju i studirao prava u Beogradu. Kao dobrovoljac učestvovao je u četničkim akcijama protiv Turaka i Bugara u Makedoniji. Bio je povezan sa oficirima-zaverenicima u ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića. U toku Solunskog procesa bio je uhapšen, ali je oslobođen. Emigrirao je 1920. u Beč, gde je postao član KPJ. Sarađivao je u emigrantskim listovima Balkanska federacija i Srp i čekić. Napisao je i ilegalno štampao brošuru Lenjin o vojnim pitanjima. Smatra se da je učestvovao u organizaciji ubistva Trockog u Meksiku. Vraća se u zemlju 1940, navodno sa Staljinovim nalogom da ubije Josipa Broza. Po svemu sudeći, ovaj mu namešta da ga Gestapo uhapsi, te biva streljan 29. jula 1941. godine.
ko.je.ko.199 balinda,
RANKO TAJSIĆ političar Rođen je 10. oktobra 1843. godine u Puhovu (kod žačka). Dugogodišnji narodni poslanik, odličan govornik, slobodouman i odvažan. Kao protivnik režima proganjan je i zatvaran. Kao viđeniji član Radikalne narodne stranke, posle atentata na kralja Milana (1889) i kao učesnik osumnjičen je i emigrirao u Crnu Goru, pa je u odsustvu osuđen na smrt. Kada je kasnije pomilovan, vratio se u Srbiju. Umro je u Puhovu 2. juna 1903. godine.
ko.je.ko.200 balinda,
JOVAN MAKSIMOVIĆ književnik Rođen je 2. januara 1864. godine u Rumi. Studirao je u Pešti i Beču, gde je i doktorirao. Radio je kao nastavnik po gimnazijama u Srbiji i skupljao narodne pesme. Pisao je priče za decu i prevodio velike ruske pisce (Dostojevski, Turgenjev, Tolstoj, Ljermontov, Gogolj), drame za Narodno pozorište u Beogradu i poučne, pedagoške članke. Objavio je i više ogleda i studija o ruskim i srpskim piscima. Umro je u Beogradu 28. avgusta 1955. godine.
ko.je.ko.201 balinda,
MILENKO PAUNOVIĆ kompozitor Rođen je 28. septembra 1889. godine u Šajkašu (Bačka). Studirao je muziku u Pragu i na Konzervatorijumu u Lajpcigu. Radio je kao vojni i pozorišni kapelnik, a jedno vreme bio je dirigent u Novom Sadu i profesor u Muzičkoj školi "Stanković" u Beogradu. Pisao je popularne članke, komponovao više uvertira. Poznata je njegova Jugoslovenska simfonija (u dva dela) i muzičke drame Divina tragedia i Smail-aga žengić. Umro je u Beogradu 1. oktobra 1924. godine.
ko.je.ko.202 balinda,
ANICA SAVIĆ REBAC književnik Rođena je 1. oktobra 1893. godine u Novom Sadu. Klasičnu filologiju studirala je u Beču, a doktorirala je u Beogradu. Profesor na Filozofskom fakultetu, prevodilac sa srpskog na više svetskih jezika (naročito Njegoša). Glavna njena dela su: Predplatonska erotologija, Njegoš i bogomilstvo, Antička demokratija i socijalni problemi, Antička estetika i nauka o književnosti i dr. Objavila je i zbirku pesama Večeri na moru, a nedovršeno je ostalo njeno značajno delo Uvod u antičku estetiku. Umrla je u Beogradu 7. oktobra 1953. godine.
ko.je.ko.203 balinda,
ĐORĐE KRSTIĆ slikar Rođen je 19. aprila 1851. godine u Staroj Kanjiži. Glavni predstavnik realističke škole sa romantičkim izražajem. žlan Srpske kraljevske akademije. Posle završetka Bogoslovije u Beogradu, knez Milan ga je kao svog stipendistu uputio na studije u Minhen. Slikao je prizore iz narodnog života. Radio je istorijske kompozicije, velik broj portreta i crkvene ikonostase (žurug i dr.). Najpoznatija su mu dela: Rastanak, Slepica, Na izvoru, Sveti Sava blagosilja Srpčad, Anatom, niz pejzaža iz Srbije i dr. Umro je u Beogradu 17. oktobra 1907. godine.
ko.je.ko.204 balinda,
STEVAN ALEKSIĆ slikar Rođen je 23. decembra 1876. godine u Aradu. Akademski slikar minhenske škole. Kao i njegov ded Nikola, izradio je na stotine portreta i više stotina ikona. U osnovi realist, najviše je radio kompozicije. žuveni su njegovi radovi: Krunisanje Stevana Prvovenčanog, Spaljivanje moštiju Sv. Save, kompozicije na svodovima Preobraženske crkve u Pančevu, kao i ciklus religioznih tema na svodovima i zidovima crkve u Bavaništu. žuvene su njegove slike Autoportret i Mati, koje se, pored ostalih njegovih dela, nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu. Umro je u Modošu 20. oktobra 1923. godine.
ko.je.ko.205 balinda,
MILKA GRGUROVA glumica Rođena je 14. februara 1840. godine u Somboru. Devojačko prezime joj je Aleksić. žlanica Narodnog pozorišta u Beogradu, najveća srpska tragetkinja (Julija, Dezdemona, Ofelija). Bavila se i književnim radom. Pisala je pripovetke i prevodila sa francuskog jezika dramska dela. Umrla je u Beogradu 25. marta 1924. godine.
ko.je.ko.206 balinda,
DUŠAN čIVANOVIĆ arhitekta Rođen je 1853. godine u Senti. Arhitekturu je završio u Beču. Projektovao je više javnih zgrada u Beogradu, među kojima su najznačajnije zgrada Državnog saveta i Glavne kontrole, na uglu ulice Kneza Miloša i Admirala Geprata u Beogradu i zgrada III beogradske gimnazije. Umro je u Beogradu 12. januara 1937. godine.
ko.je.ko.207 balinda,
TADIJA KOSTIĆ književnik Rođen je 10. aprila 1863. godine u Trnavi (kod Užica). Najpre učitelj, a zatim sveštenik u Karanima. Kao književnik izdao je tri zbirke pripovedaka, jedan roman (Na tuđem poslu), kao i knjigu Kićine pesme. Kao novinar izdavao je u Nišu list Kića i bio urednik Glasa Eparhije niške. Skupljao je narodne umotvorine i pisao o njima. Umro je u manastiru Savini kod Herceg-Novog 10. aprila 1927. godine.
ko.je.ko.208 balinda,
JOVAN SUNDEžIĆ pesnik Rođen je 24. juna 1825. godine u Golinjevu (Bosna). Sveštenik, profesor, novinar, sekretar crnogorskog kneza Nikole, počasni član Srpske kraljevske akademije. Veliki patriota i pobornik srpsko-hrvatskog narodnog jedinstva. Njegovi rodoljubivi stihovi umnogome su doprineli borbi protiv italijanske prevlasti u Dalmaciji. Objavio je knjige pesama: Srce, Cvijeće, Vršidba, Vijenčić domoljubnih pjesama, Krvava košulja, Tužna knjiga, Milje i omilje itd. Uređivao je zadarsku Zvijezdu i cetinjskog Orlića. Osnovao je Bogosloviju na Cetinju. Umro je u Kotoru 6. jula 1900. godine.
ko.je.ko.209 balinda,
ĐORĐE MALETIĆ književnik Rođen je 13. marta 1816. godine u Jasenovi (Banat). Diplomirao je filozofiju u Segedinu. U Srbiju prelazi 1838. i radi u prosveti i diplomatiji. Profesor Liceja, političar, a bavi se i novinarstvom. Uređivao je časopis Podunavka, a pokrenuo list Rodoljubac. Bio je upravnik Narodnog pozorišta, član Srpske kraljevske akademije. Smatran je za najvećeg srpskog pesnika svog vremena, a bio je pozorišni pisac, dramaturg, estetičar i istoričar. Izdao je knjige pesama: Tri pobratima i Pesme (dve knjige), spevove: Spomenik Lukijanu Mušickom i Apoteoza Velikom Karađorđu, drame: Hajduci i Smrt cara Mihajla, kao i udžbenike: Teorija poezije i Retorika. Umro je u Beogradu 13. januara 1888. godine.
ko.je.ko.210 balinda,
TOŠA SELESKOVIĆ inženjer Rođen je 1856. godine u Beogradu. Jedan od najnaprednijih tehničara Srbije. Završio je Tehnički fakultet u Nemačkoj. Projektovao je barutanu "Obilićevo", izgradio vodovod u Beogradu, organizovao tehničku školu pri Vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu. Osnivač je Srpskog inženjerskog udruženja i prvi urednik Srpskog tehničkog lista. Umro je u Kragujevcu 1901. godine.
ko.je.ko.211 balinda,
čIVOJIN PERIĆ pravnik Rođen je 3. januara 1868. godine u Stublinama (kod Valjeva). Prava je završio u Parizu. Profesor na Velikoj školi i Univerzitet u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Veoma plodan pisac u svojoj struci. Radio je mnogo na javnom i građanskom pravu i filozofiji prava, a naročito se bavio proučavanjem porodičnih zadruga u Srbiji. Glavna su mu dela: Zadružno pravo, Granice sudske vlasti, Jedan pogled na evolucionističku pravnu školu, Građanski sudski postupak, Specijalni deo građanskog prava i dr. Umro je u Oberurnenu (Švajcarska) 12. septembra 1953. godine.
ko.je.ko.212 balinda,
ANĐELKO KRSTIĆ književnik Rođen je 20. oktobra 1871. godine u Labuništu (kod Ohrida). Posle učiteljske škole bezuspešno je pokušavao da u svom rodnom kraju otvori školu, što ga je odvelo i u tursku tamnicu. Tek posle Srpsko-turskog rata (1897) otvorio je školu i radio sve do 1925, sa prekidima za vreme balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Borac je na Solunskom frontu. Javio se u književnosti sa crticama u Carigradskom glasniku. Srpska književna zadruga objavila je dve knjige njegovih pripovedaka (1932. i 1951), a poznat je i njegov roman Trajan o makedonskim pečalbarima. Umro je u rodnom selu 6. maja 1952. godine.
ko.je.ko.213 balinda,
RANKO ALIMPIĆ general Rođen je 9. marta 1826. godine u selu Nakučani (kod Šapca). Bio je profesor, ministar građevina (1873, 1878-1880) i član Državnog saveta. Organizator dobrovoljačkih četa protiv Turaka u Raškoj (1875), učestvovao je u odbrani Beograda (1862). Prikupljao je, osposobljavao i organizovao dobrovoljce za borbu u Hercegovačkom ustanku (1875). Kao komandant drinske vojske istakao se u Srpsko-turskom ratu (1876-1877). Zaključio je konvenciju za građenje železničke pruge u Srbiji. Umro je u Beogradu 19. novembra 1882. godine.
ko.je.ko.214 balinda,
JEVREM GRUJIĆ političar Rođen je 8. novembra 1826. godine u Darosavi (kod Kragujevca). Studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Učestvovao je na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovicma (1848) i jedno vreme bio sa dobrovoljcima. Političar, diplomata, član Društva srpske slovesnosti. Jedan je od osnivača Liberalne stranke i njen vođ od 1868. do 1878. Istupao je protiv ličnih režima vladalaca i borio se za uvođenje građanskih sloboda, ustavnosti i parlamentarizma u Srbiji. Bio je više puta ministar unutrašnjih dela (1875) i pravde (1860-1861, 1876-1878). Napisao je Zapise (I i II) i dr. Umro je u Beogradu 15. septembra 1895. godine.
ko.je.ko.215 balinda,
JOVAN čIVANOVIĆ filolog Rođen je 30. januara 1841. godine u Sremskim Karlovcima. Studirao je u Beču. Profesor Bogoslovije u Sremskim Karlovicma, član Srpske kraljevske akademije. Pisao je rasprave o jeziku, školske udžbenike (Srpska čitanka, Srpska sintaksa, Gramatika staroslovenskog jezika i dr.) i praktična dela iz srpskog književnog jezika. Značajna je njegova rasprava Složene reči u srpskom jeziku. Napisao je studiju o Branku Radičeviću. Kao izvanredan poznavalac pčelarstva, pisao je mnogo i o pčelarstvu. Umro je u rodnom mestu 18. novembra 1916. godine.
ko.je.ko.216 balinda,
ALEKSA KRSMANOVIĆ trgovac Rođen je 1842. godine u Tuzli. Trgovačku školu završio je u Budimpešti. Trgovac na veliko i izvoznik zemaljskih proizvoda u inostranstvo (izvozio je šljive čak i u Ameriku). Svu svoju imovinu (oko 80 miliona dinara u zlatu) posle smrti poklonio je Srbiji. Umro je u Beču 7. aprila 1914. godine.
ko.je.ko.217 didldi,
kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to iz cista mira?
ko.je.ko.218 balinda,
>> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima >> i to iz cista mira? Kako "ovoliko"? Pa, jedva da ima po nekoliko stotina bajta. :) I kako "iz čista mira"? Pa, dobijam platu! ;)
ko.je.ko.219 valeksa,
# kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to # iz cista mira? samo piši, ima i koga interesuje. Pozdrav.
ko.je.ko.220 dmiladinovic,
>> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to iz cista >> mira? Ma samo neka pise. Imam posle nameru da na osnovu njegovih podataka odstampam antologiju i maznem silne pare. Mora neko i da radi. :)
ko.je.ko.221 balinda,
>> Ma samo neka pise. >> Imam posle nameru da na osnovu njegovih podataka odstampam >> antologiju i maznem silne pare. >> Mora neko i da radi. :) A Ugovor sa Sezamom koji si "potpisao"? ;) Tamo kaže da bez saglasnosti Uprave nema ništa. ;> P.S. Šta misliš zašto ja to i šaljem? ;) Pa, Sezam ti je poput patentnog zavoda. Nešto kažeš, i niko ne može da ti to ukrade. :) Sezam kao mišolovka, možeš unutra ali ne i napolje. ;)
ko.je.ko.222 jasicp,
> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to > iz cista mira? Svaka mu cast. Ja sam mislio da nije zanimljivo ali kada sam malo procitao sta tu sve ima, sve su poruke pocascene sa CTRL R. Hvala, Djape !
ko.je.ko.223 dmiladinovic,
>> P.S. Sta mislis zasto ja to i saljem? ;) Pa, Sezam ti je poput Ma samo ti pisi. Smatram da je to sto radis jako korisno i ne zamenjivo. Smatram takodje da je otvaranje sto vise takvih javnih baza, ne samo dobrodoslo, vec preko potrebno i nasusno. Ako ne mozemo da odemo u svet kao najveci proizvodjaci hardware-a, kao najproduktivniji proizvodjaci software-a, a mozemo makar kao prosecni konstruktori i fileri opstepotrebnih javnih baza. Samo navali. --> Let's yogurt be with you.
ko.je.ko.224 jasicp,
> Ma samo ti pisi. > Smatram da je to sto radis jako korisno i ne zamenjivo. > Smatram takodje da je otvaranje sto vise takvih javnih baza, ne > samo dobrodoslo, vec preko potrebno i nasusno. Hajde svako da da dobrovoljni prilog o nekome koga smatra vaznim, a nije spomenut. SAmo da info bude tacan ( dokumentacija... ). Pozdrav , Djape !
ko.je.ko.225 balinda,
KAMENKO SUBOTIĆ publicista Rođen je 9. septembra 1870. godine u Vukovaru. Studirao je u Zagrebu, Gracu i Pragu, a doktorirao u Gracu. Bibliotekar, dramaturg i urednik mnogobrojnih listova i časopisa. Pisao je političke i književne članke, a sarađivao je i u stranim listovima. Najpoznatija su mu dela: O glavnoj seobi Srba, Crtice iz lepe književnosti, nauke i umetnosti, Politička istorija Bune i dr. Umro je u Novom Sadu 14. oktobra 1932. godine.
ko.je.ko.226 balinda,
KOSTA MANOJLOVIĆ kompozitor Rođen je 4. decembra 1890. godine u Krnjevu (kod Smedereva). Studirao je u Beogradu, Moskvi, Minhenu i Oksfordu. Profesor Muzičke akademije i njen prvi rektor, saradnik Muzikološkog instituta SANU, folklorist. Obrađivao je narodne pesme i sakupio velik broj melodija, pesama i etnografskog materijala. Objavio je više studija o muzičkom folkloru, a proučavao je i srpsku crkvenu muziku. Najpoznatije mu je delo Narodne melodije u Istočnoj Srbiji. Dao je i niz dela iz raznih oblasti muzičkog stvaranja. Komponovao je cikluse horova čalne pesme, Pesme zemlje Raške i dr. Umro je u Beogradu 2. oktobra 1949. godine.
ko.je.ko.227 balinda,
VLADIMIR K. PETKOVIĆ geolog Rođen je 19. juna 1873. godine u Boljevcu. Diplomirao je na Velikoj školi, studirao je u Beču i Grenoblu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta Jugoslavije, upravnik Geološkog zavoda, urednik Geoloških anala Balkanskog poluostrva. Najbolji poznavalac tektonike i kredne formacije Srbije. Napisao je više naučnih i stručnih radova, među kojima i: Geologija istočne Srbije, Golet u Srbiji, Alpski kat u istočnoj Srbiji, O tektonskom sklopu istočne Srbije, Tercijer u Skopskoj ravnici i dr. Umro je u Beogradu 20. marta 1935. godine.
ko.je.ko.228 balinda,
čIVOJIN SIMIĆ prevodilac Rođen je 26. novembra 1896. godine u Gornjoj Nedeljici (kod Loznice). Studirao je u Bangoru (Velika Britanija). Književni prevodilac i leksikograf. Jedan od osnivača i prvi predsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije. Prevodio je dela Šekspira, Dikensa, Kronina, E. Bronte, Frejzera i dr. Umro je u Beogradu 1979. godine.
ko.je.ko.229 balinda,
MILOŠ ANDROV KRIVOKAPIĆ vojvoda Rođen je 1819. godine u Bati (u Cucama, Crna Gora). Učestvovao je u mnogim okršajima i borbama, a naročito se istakao u borbama oko Grahova, kada je i postavljen za vojvodu. Kod vladike Petra II bio je najpre perjanik, pa kapetan cuckog plemena. Knez Danilo ga je imenovao za cuckog serdara i senatora. Posebno se istakao hrabrošću u bici na Vučjem Dolu, čime je doprineo porazu Turaka i najvećoj pobedi crnogorske vojske u Crnogorsko-turskom ratu, kada je zarobljen i komandant turske vojske Selim-paša. Umro je u Riđanima 1907. godine.
ko.je.ko.230 balinda,
DRAGOMIR ANDONOVIĆ inženjer Rođen je 1. septembra 1879. godine u Beogradu. Studirao je u Beogradu, Ganu, Potsdamu i Jeni. Profesor Univerziteta u Beogradu, pedagog, zaslužan za uvođenje srpske terminologije u geodeziji i uređenje srpskog katastra. Napisao je veći broj stručnih dela: Zakon o katastru, Grafičko integrovanje i dr. Preveo je više dela iz struke. Umro je u Sjedinjenim Američkim Državama 18. septembra 1951. godine.
ko.je.ko.231 balinda,
VASA čIVKOVIĆ pesnik Rođen 31. januara 1819. godine u Pančevu. Studirao je prava u Pešti i Požunu, a bogosloviju u Vršcu. Profesor, pravnik, pesnik i prevodilac. Sveštenik. Učestvuje u revoluciji 1848, boreći se za srpska narodna prava u Vojvodini. Biran je više puta za narodnog poslanika, učestvuje u radu Karlovačkog sabora (1848). Pisao je rodoljubive lirske pesme, od kojih su i danas poznate "Rado ide Srbin u vojnike", "Oro klikće sa visine" i dr. Njegove pesme su veoma rado komponovane i pevane ("Ti plaviš, zoro krasna", "Odbi se biser-grana", itd.). Umro je u Pančevu 25. juna 1891. godine.
ko.je.ko.232 balinda,
RADOSLAV GRUJIĆ istoričar Rođen je 17. juna 1878. godine u Zemunu. Studirao je prava u Beču i filozofiju u Zagrebu. Profesor istorije Srpske crkve na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, jedan od osnivača Muzeja Južne Srbije. Prikupljao je građu za kulturnu, društvenu i političku prošlost Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. žlan Srpske akademije nauka. Objavio je više studija iz prošlosti srpskih škola i crkve, o položaju seljaka u srednjovekovnoj Srbiji, o položaju Srba u Austriji i Ugarskoj posle Velike seobe i dr. Umro je u Hvaru 25. maja 1955. godine.
ko.je.ko.233 balinda,
RISTO JOVIžIĆ STOJANžEVIĆ vojvoda Rođen je 24. decembra 1814. godine u Brvniku (Bosna). Jedan od organizatora i junaka Bosanskog (1862) i Hercegovačkog ustanka (1876). Umro je u Slavonskom Šamcu 22. februara 1883. godine.
ko.je.ko.234 balinda,
TODOR MANOJLOVIĆ književnik Rođen je 17. februara 1883. godine u Velikom Bečkereku (danas Zrenjanin). Posle gimnazije, odlazi na studije prava u Pešti, a završava istoriju umetnosti u Bazelu. Prvi kritički tekst objavio je o Saputnicima Isidore Sekulić. Pisao je pesme, eseje, drame, književne, pozorišne i likovne kritike, a bavio se i prevodilaštvom. U Prvom svetskom ratu priključio se kao dobrovoljac srpskoj vojsci na Krfu. Jedan je od glavnih teoretičara novih strujanja u umetnosti, o čemu svedoči i šezdeset godina posle nastanka objavljena njegova studija Osnove i razvoj moderne poezije (1986). Glavna dela njegova su: pesme Ritmovi, drame Centrifugalni igrač i Opčinjeni kralj, te studija Ogledi iz književnosti i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata živeo je u Zrenjaninu do smrti, 27. maja 1968. godine.
ko.je.ko.235 balinda,
BOGOLJUB PETRANOVIĆ jeromonah Rođen je 1830. godine u Drnišu. Zamonašio se posle svršetka zadarske Bogoslovije pod imenom Teofil. Radio je kao učitelj u Dalmaciji i Boki Kotorskoj, bio je upravnik "srpske realke" u Sarajevu i sa grupom mladih Bosanaca radio ne oživotvorenju Ujedinjene omladine srpske. Sakupio je srpske narodne pesme i objavio ih u dve knjige. Bio je glavni poverenik Ilije Garašanina za Bosnu. Posle sukoba sa turskim vlastima povukao se u Drniš, a umro je u bolnici u Šibeniku, avgusta 1887. godine.
ko.je.ko.236 balinda,
STANOJE SIMIĆ diplomata Rođen je 16. jula 1893. godine u Beogradu. Završio je prava u Beogradu. Ambasador Jugoslavije u SAD i SSSR, član savezne vlade. Učestvovao u osnivanju Ujedinjenih nacija u San Francisku. žlan delegacije Jugoslavije na Konferenciji mira u Parizu, poslanik Savezne narodne skupštine i delegat Jugoslavije na zasedanjima Ujedinjenih nacija. Umro je u Beogradu 1970. godine.
ko.je.ko.237 balinda,
TEODOR KRAžUN slikar Rođen je četrdesetih godina XVIII veka u Sremu. Slikarstvo je učio kod domaćih učitelja i u Akademiji u Beču. Jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog baroka. Slikao je portrete i ikonostase, a najpoznatiji su u Sabornoj crkvi u Sremskim Karlovcima, u Neštinu, Laćarku, Somboru i dr. Na njegovim radovima oseća se prisustvo starovizantijskog i zapadnog stila, dao je dobra kompoziciona rešenja i sočan kolorit. Umro je u Sremskim Karlovcima 10. aprila 1781. godine.
ko.je.ko.238 balinda,
JOVAN ANDREJEVIĆ lekar Rođen je 6. oktobra 1833. godine u Novom Sadu. Poznat je i pod imenom Joles. Studirao je medicinu u Pešti, Pragu i Beču, aktivan u Ujedinjenoj omladini srpskoj. Veliki srpski patriota koji se borio za narodna prava srpskog naroda i samostalnu srpsku Vojvodinu. Kao lekar bavio se naučnim radom iz struke, književnošću i prevodilaštvom. Sa Lazom Kostićem preveo je Šekspirovog Kralja Ričarda. Umro je u Novom Sadu 9. jula 1864. godine.
ko.je.ko.239 balinda,
SAVA GRUJIĆ general Rođen je 25. novembra 1840. godine u Kolarima (kod Smedereva). Vojne nauke studirao je u Pruskoj i Rusiji, a po svršetku Mihajlovske artiljerijske akademije stupio je u rusku vojsku. Kada se vratio u Srbiju (1870) imenovan je za načelnika Artiljerijske uprave. U Srpsko-turskom ratu (1876-1878) bio je načelnik artiljerije, a za generala je proizveden tek 1888. Postavljen je za generalnog konzula u Sofiji, a zatim je poslanik u Atini, Petrogradu i Carigradu. Bio je više puta ministar i predsednik vlade Srbije (1889-1891, 1893-1894, 1903-1904, 1906), te predsednik Državnog saveta (1906-1910). Napisao je više zapaženih vojnih dela, bio je počasni član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Beogradu 21. oktobra 1913. godine.
ko.je.ko.240 balinda,
VUžO čIKIĆ kapetan Rođen je u Mavrovu (Makedonija). U Srbiju dolazi 1805. godine. Primljen je u srpsku vojsku kao kapetan austrijske vojske. Izgradio je najveće i najsnažnije srpsko utvrđenje Deligrad. Karađorđe ga postavlja za komandanta Deligrada. Istakao se naročito 1807. kada je odbio napad velike turske vojske pod niškim Ali-pašom. Tom prilikom bio je teško ranjen i prenet u manastir Sv. Roman, gde je umro na drugi dan Uskrsa 1807. godine.
ko.je.ko.241 balinda,
MLADEN STOJANOVIĆ lekar Rođen je 1896. godine u Prijedoru. Stupio je u dobrovoljački odred za borbu protiv turskih i austrougarskih porobljivača, a posle sarajevskog atentata (1914) uhapšen je i osuđen na šesnaest godina robije, ali je kasnije amnestiran. Medicinu je završio posle Prvog svetskog rata i bio lekar u svom rodnom mestu. Pristupa radničkom pokretu, a pred rat postaje član KPJ. Za vreme rata je uhapšen, ali uspeva da pobegne iz ustaškog zatvora i da se prebaci na Kozaru, gde organizuje narodni ustanak. Komandant je Kozaračkog odreda, a zatim načelnik Operativnog štaba za Bosansku Krajinu. Proglašen je za narodnog heroja. Mučki je ubijen kada je teško ranjen pao u ruke domaćih protivnika u Jošavki 1. aprila 1942. godine.
ko.je.ko.242 balinda,
ĐOKA ANĐELKOVIĆ profesor Rođen je 1853. godine. Direktor i profesor Realke u Beogradu. Jedan od tvoraca ekonomskog programa Radikalne stranke, narodni poslanik. Pisac više popularnih, stručnih članaka i političkih tekstova. Sarađivao je često u Nastavniku, a među značajnija njegova dela spadaju Pisma o narodnom prosvećivanju i Jedan pogled na prošli vek. Umro je u Beogradu 1906. godine.
ko.je.ko.243 balinda,
JOVAN GRžIĆ književnik Rođen je 7. oktobra 1855. godine u Vukovaru. Studirao je prava u Gracu, radio kao profesor gimnazije i bio urednik Stražilova. Pisao je drame, pripovetke, putopise, književne i pozorišne kritike, a bavio se i leksikografijom. Pored pet knjiga Portreta s pisama, drame Odmetnik i Istorije srpske književnosti, napisao je i više školskih udžbenika i rečnika, a prevodio je sa nemačkog i francuskog. Umro je u Novom Sadu 5. februara 1941. godine.
ko.je.ko.244 balinda,
SINIŠA STANKOVIĆ biolog Rođen je 26. marta 1892. godine u Zaječaru. Studirao je biologiju u Beogradu, a doktorirao je u Grenoblu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, Masarikove akademije u Pragu, Akademije u Nansiju i dr. Direktor Biološkog instituta u Beogradu, predsednik Saveta akademija nauka SFRJ. Za vreme Drugog svetskog rata bio je u logoru na Banjici. Posle oslobođenja je član Glavnog NO odbora SR Srbije, predsednik Narodnooslobodilačkog fronta Beograda, ASNOS-a i prezidijuma Narodne skupštine Srbije. Dao je više zapaženih naučnih radova, naročito o živim bićima u jezerima. žuven je u svetu zbog dugogodišnjeg proučavanja živog sveta u Ohridskom jezeru. Poznata su mu dela: čivotni prostor, Ohridsko jezero i njegov živi svet, kao i univerzitetski udžbenici: Uporedna anatomija kičmenjaka, Ekologija itd. Umro je u Beogradu 24. februara 1974. godine.
ko.je.ko.245 balinda,
STEVAN ZDRAVKOVIĆ general Rođen je 16. aprila 1835. godine u čivici (kod Požarevca). Posle Artiljerijske škole u Beogradu, studirao je u Parizu. Profesor i upravnik na Vojnoj akademiji, više puta ministar građevina (1875-1876, 1880, 1894-1895). Komandant krajinske i crnorečke vojske u oslobodilačkim ratovima 1876-1878. Pisao je i stručne članke, a značajna je njegova Osnovna mehanika. Umro je u Beogradu 4. avgusta 1900. godine.
ko.je.ko.246 balinda,
MIHAJLO MARKOVIĆ lekar Rođen je 1847. godine u Kragujevcu. Studirao je tehniku na Velikoj školi u Beogradu, a završio medicinu u Beču. U Srpsko-turskom ratu (1876) učestvuje kao vojni lekar. Bio je upravnik Vojne bolnice u Nišu i načelnik sanitetskog odeljenja Ministarstva vojske. Organizator saniteta srpske vojske, osnivač Pasterovog zavoda u Nišu. Umro je u Beogradu 1911. godine.
ko.je.ko.247 balinda,
MILOJE PETROVIĆ TRNAVAC vojvoda Rođen je oko 1770. godine u Trnavi (Šumadija). Učestovao je u više bojeva, a naročito se istakao pri napadu i oslobođenju Beograda (1806-1807), predvodeći tzv. bećare, kada je i unapređen za vojvodu. Karađorđe ga postavlja za glavnog komandanta jugoistočne vojske (1809), iako je bilo znatno zaslužnijih i iskusnijih starešina, što je stvorilo razdor u srpskoj vojsci. Zbog toga što nije pritekao u pomoć Sinđeliću i Resavcima na žegru kod Kamenice, izgubio je položaj. A kada je ubijen vojvoda Marko Katić, beži u Austriju, jer je pala sumnja da je on inicijator ubistva. Karađorđe ga dobija od Austrijanaca, u zamenu za njihova dva hajduka, i osuđuje na smrt. Streljan je u Šapcu 1810. godine.