CIVIL.2

01 Oct 1992 - 14 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - o.jeziku

o.jeziku.2 balinda,
>> Toliko, za sada, od mene. >> pozdrav,minja Draga Mirjana, hvala ti na prelepom prilogu, ali bih te zamolio da otkucaš: set code i odabereš onaj raspored u kome ti se pojave naša slova. (Pretpostavljam da je reč o Yuascii rasporedu, tj. o izboru "c" na spisku koji će ti Sezam ponuditi.) Ovako, svima ostalima otežavaš čitanje svoga teksta. :(
o.jeziku.3 mitke,
Potrošila sam svoje vreme, tako da nisam mogla da pošaljem ispravku svoje prethodne poruke. Izvinjavam se svima kojima sam napravila probleme.Evo ispravljene poruke: "Najžilavija od ovih zabrana, u čiju je neosnovanost i danas teško uveriti poneke inteligentne i obrazovane ljude, ticala se prideva 'zadnji' u značenju 'poslednji': uporno se tvrdi da je dopuštena samo prostorna upotreba, u značenju "ono što je pozadi". U stvari, kao što je još 1951. godine pokazao dr Mihailo Stevanović u "Našem jeziku", značenje 'poslednji' sasvim prirodno proističe iz prostornog značenja tog prideva. Kao najbolju potvrdu za to, ovaj lingvista je naveo primere iz kojih se vidi da su 'zadnji' u značenju 'poslednji' upotrebljavali maltene svi najbolji srpski i hrvatski pisci: Vuk, Daničić, Đalski, Šenoa, Sremac, Jaša Ignjatović, Vjenceslav Novak, Ivo Vojnović, Ivo Ćipiko, Milan Rešetar, Antun Barac, August Cesarec, Ivan Goran Kovačić, Veljko Petrović, Isidora Sekulić, Tin Ujević, Branko Ćopić i drugi." Knjiga iz koje je ovo uzeto, zove se "Jezički priručnik". pozdrav,minja p.s. nadam se da je sad sve u redu
o.jeziku.4 janko,
> p.s. nadam se da je sad sve u redu Svaka čast na trudu! Balinda je možda bio malo preoštar s tobom -- ipak nije TOLIKO smetalo da nije moglo da se pročita... Ali, stvarno je ovo napredak...
o.jeziku.5 minja.,
Da li neko ima treće izdanje knjige "Rečnik jezičkih nedoumica"? Nemoguće da sam čitavog života živela u zabludi: "Momentan i momentano (od lat. momentaneus), ne momentalan, momentalno." Tako kaže dr Ivan Klajn. pozdrav,minja
o.jeziku.6 duke,
││ Da li neko ima treće izdanje knjige "Rečnik jezičkih nedoumica"? ││ Nemoguće da sam čitavog života živela u zabludi: ││ ││ "Momentan i momentano (od lat. momentaneus), ne momentalan, momentalno." Ne znam zašto treće, stoji to i u prvom i u drugom izdanju :)­. Ne daj se lako zabluditi. Naime, u pravu je dr Ivan Klajn, ali to nije cela istina. Sufiks -AL(A)N kalemi se na osnove stranog porekla, uglavnom latinskog: CEREMONIJALAN, DIJAGONALAN, DIJETALAN, MONUMENTALAN, SENTIMENTALAN itd. Spada u grupu slabo plodnih (tj. ograničeno plodnih) sufiksa; njegova je priroda "eklektična" -- zapravo se preuzimaju latinski pridevi na -ALIS i njima se dodaje domaći sufiks -(A)N. Preuzimanje reči MOMENTANEUS u liku MOMENTALAN predstavlja izuzetak koji se objašnjava bilo analo- gijom prema gorepomenutim pridevima bilo kao pozajmljenica iz ruskog. (Ovakva analogija, kako primećuje na drugom mestu Klajn, ne deluje npr. na pridev SPONTANEUS, koji daje SPONTAN, a ne SPONTALAN, ali to samo govori kako u jeziku ništa ne mora ići pravolinijski, osim pravih linija, kako primećujem ja.) Klajnov stav artikuliše želju da se iz jezika isključi ovaj izuzetak. Uzus se, međutim, tome snažno protivi. Naime, neuporedivo je više onih koji, kao i ti, provode čitav život u zabludi i upotrebljavaju likove sa sufiksom -AL(A)N. Od normativista jedino M. S. Lalević i Klajn propisuju "MOMENTAN mesto MOMENTALAN". Svi ostali izjednačavaju ove oblike, kao što ih izjednačavaju i Pravopis iz 1960. i Rečnik Matice srpske. Rečnik SANU daje prednost liku MOMENTALAN. ZAKLJUžAK: U ovom slučaju treba ostaviti krivinu na Drini kod reči MOMENTALAN i pripaziti da u IVENTAR tuđica ne upadne kao MOMETALAN. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.7 darone,
>> "Momentan i momentano (od lat. momentaneus), ne >> momentalan, momentalno." Ispravljam: MONUMENTALNO! darone
o.jeziku.8 minja.,
>* Ne znam zašto treće, stoji to i u prvom i u drugom izdanju :)­. Odgovor je jednostavan, nemam prvo ili drugo izdanje, samo treće:) >* koji, kao i ti, provode čitav život u zabludi i upotrebljavaju likove >* sa Rešio si me takvih muka, hvala ti:)). pozdrav, minja
o.jeziku.9 minja.,
>* "zakopaju" sa filozofsko-religiskom raspravom na temu ko.je.ko ---------- Pisanje slova J 11. Slovo j je izvor pravopisnih teškoća u susedstvu slova i, jer se ta dva glasa međusobno slivaju, pa je praktično nemoguće utvrditi kada se j čuje, a kad ne. Stoga je neophodno uvek imati na umu dva osnovna pravila, svako sa svojim izuzecima: (a) Između I i vokala A, E, I ili U slovo J se piše: dijagnoza, klijent, taksiji, natrijum; (b) Između I i O slovo J se ne piše: bio, fioka, iole, kamion itd. 12. Od prvog pravila izuzetak su složenice: kada I pripada prvom sastavnom delu složene reči a drugi vokal drugom,, između njih se neće pisati J, npr. iako, antialbanski, biatlon, arhiepiskop, priučen itd. (a) Između I i O ipak će se pisati J ako postoji u osnovi reči: prema Srbija, noviji, zmija, galija, Mija(t), Cvija(n) itd. imaćemo i Srbijo, Srbijom, novijom, zmijolik, galijot, Mijo, Cvijo itd. 13. U slučaju da I dolazi posle drugog samoglasnika, između njih se po pravilu ne piše J: kaiš, laik, neimar, stoik, bifei, intervjui, ruinirati itd. (a) I ovde, međutim, piše se J ako već postoji u osnovi: muzeji (prema: muzej), dojilja (dojiti), izdajica (izdaja), Krajina (kraj), kalajisati, esejistika, Radojica, Grujica, Vojin (kao: Radoje, Gruja/Grujo, Voja/Vojo itd.). 14. Poneke ređe reči najbolje je posebno naučiti: vijoriti se, vijoglav, vijorog, ime Ravijojla, francuske reči kao Gijom, Vijon, semijon, glagol projicirati pišu se sa J; bez J se pišu heroin, heroina, heroizam, heroika (mada im je u osnovi reč heroj), složenice kao arterioskleroza, istoriografija (mada sa J pišemo arterija, istorija, pa i arterijo(m), istorijo(m)), glagol prianjati (prema: prionuti). 15. Imenice kao radio, studio, Tokio ponašaju se u potpunosti prema pravilima čl. 11, tako da im je instrumental radiom (ne radijom ni radijem), Tokiom itd, ali ispred A ili U imaju J: radija, Tokija, radiju, Tokiju. (a) Imena na -io treba u promeni razlikovati od onih na -ije: Antonije (srpskohrvatsko ili latinsko), s Antonijem, Antonijev, ali Antonio (ital, šp, port.), s Antoniom, Antoniov. 16. Prezimena kao Rajić, Pajić, Pejić, Grujić, Grujičić, Ostojić itd. morala bi se pisati sa J, jer su izvedena iz Raja, Gruja itd; ipak, pošto pravopis u načelu ne normira prezimena, nemoguće je zabraniti pojedincima da se potpisuju Peić, Gruičić i sl. 17. U promeni imenica sa završetkom -i, svi padežni nastavci pišu se sa J: hobija, taksijem, žiriji, viskiju, Verdija, Lijev itd. Tu spada i imenica demanti, množina demantiji (nije ispravno demant, mn. demanti). 18. Sa J se piše i sufiks -ijski, kojim se obrazuju pridevi od imenica na -ija (hemijski, libijski, sudijski itd.) ali i od onih kojima se genitiv završava na -ija: aluminijski, medijski, radijski, tokijski, malijski (od Mali_Malija) itd. Sve ovo je navedeno iz "Jezičkog priručnika", normalno. Dakle, ne 'religiskom', nego 'religijskom'. Možda će se ljutiti Karlovčani, ali na Brankovom grobu piše 'kulturno-istoriski'. Morala sam to da napišem:((. pozdrav,minja
o.jeziku.10 sicer,
Da li jezik treba da se pridrzava pravila ili avila treba da se pridrzavaju jezika ? Znaci: pitanje je da li ono sto je pre 10-ak godina bilo pogresno i danas pogresno ? Da li jjezik "raste"?
o.jeziku.11 minja.,
>* Znaci: pitanje je da li ono sto je pre 10-ak godina bilo pogresno >* i danas pogresno ? >* Da li jjezik "raste"? Sasvim je normalno da jezik "raste" i da se vremenom menja. Nikad nisam tvrdila suprotno i nemam nameru. Nije mi jasno odakle ti ta ideja? Npr, ranije su smatrali da su nepravilne konstrukcije tipa: "Delim tvoje mišljenje", "Svi delimo vašu zabrinutost" i slično. Tvrdilo se da je to germanizam. 'Interes' je smeo značiti samo 'kamata', itd. Ne vidim koje to veze ima sa upotrebom slova J? Koliko znam, još uvek je ispravno reći 'religijsko stanovište', npr. pozdrav,minja
o.jeziku.12 .bale.,
Sutra, 5. oktobra, trebalo bi da počne HANG partija na temu Vežbamo pravopis So, help me, I am moderator :) Regards from .bale. ! #:*)+-<
o.jeziku.13 milan,
> Da li jezik treba da se pridrzava pravila > ili > avila treba da se pridrzavaju jezika ? U to nema nikakve sumnje: Jezik mora da se pridržava pravila! Gluposti tipa "piši kao što govoriš" vode samo u beskonačne izmene pisanog jezika i odsustvo bilo kakvog standarda. Konačno, pisani jezik je jedino značajan. Izgovor je stvar lektora na televiziji i u pozorištu. Pl poz M
o.jeziku.14 floyd,
­-> pisani jezik je jedino znacajan. Izgovor je stvar lektora na ­-> televiziji i u pozoristu. Ima li TVB lektore? I ako ima, da li oni ista rade?
o.jeziku.15 ndragan,
Umoljava se auditorijum da primeti da prva poruka nije moja. Bue_ Ndragan
o.jeziku.16 ndragan,
/ p.s. nadam se da je sad sve u redu Ja digo' ruke, a sad ispade da nisam ni bio u pravu. Mada... čini mi se stilski doteranijim da se ipak pravi razlika između zadnjeg i poslednjeg (zbog konotacija - zadnjica, stražnji itd).
o.jeziku.17 ndragan,
/ "Momentan i momentano (od lat. momentaneus), ne momentalan, Da, vidi - gradi se kao spontan (od spontaneus), ali mislim da je dr Klajn na više mesta odustao od gramatički ispravne upotrebe stranih reči (češće imena) i opredelio se za ukorenjeni oblik.
o.jeziku.18 nbatocanin,
> Možda će se ljutiti Karlovčani, ali na Brankovom grobu > piše 'kulturno-istoriski'. Morala sam to da napišem:((. Ih! Ja nisam neki jezički čistunac, ali kad se prošetaš gradom... Moja ulica ima natpis "žarlia žaplina", u samoposluzi "paradaiz", ... Ovo je sitno u odnosu na ono što sam viđao, ali ne mogu da se setim. Sad mi pade na pamet, *Studentski* protest: "Šta će te bez posla?"
o.jeziku.19 darone,
>> Sad mi pade na pamet, *Studentski* protest: "Šta >> će te bez posla?" Mislili su valjda na kamenjarke ;) darone
o.jeziku.20 milan,
>­ -> pisani jezik je jedino znacajan. Izgovor je stvar lektora na >­ -> televiziji i u pozoristu. > Ima li TVB lektore? I ako ima, da li oni ista rade? Hm, dobro pitanje! Verovatno su zauzeti širenjem istine o Srbima a spikere-izbeglice ćeš, uz malo muke, ionako razumeti. Važna je suština a ne forma, rekli bi Marks i Lenjin od kojih je sve ovo i počelo. Pl poz M
o.jeziku.21 janko,
(počelo negde u pc.hard) > Zbilja je Norton Disk Doctor. Mada moram da kažem da > speller prima i disc i disk. 'Hard disk' i 'diskette,' čini mi se, ali češće 'disc' kada misle na disk u onom starom značenju (bacač diska). Još zanimljivije je ono 'canal' što uvek znači kanal u smislu 'kanal Dunav-Tisa-Dunav,' a 'channel' koje može da znači i to, ali ima i onaj tehnički smisao 'preciziranog opsega frekvencija.' Naše nesrećne televizije to nikako da shvate. Viđao sam im svima da koriste 'canal' i, čak, 'cannal,' kada žele da napišu ime svog cenjenog programa. ;) Treći kanal, Art kanal, mo'š mislit'.
o.jeziku.22 janko,
> Bue_ Ndragan Već se duže vreme pitam, da li je Bue_ namerno Bue_?
o.jeziku.23 mkiric,
>> Ih! Ja nisam neki jezički čistunac, ali kad se prošetaš gradom... ^^ Nisam ni ja neki preterani jezički čistunac, ali ipak mislim da je ovo "se" višak - dovoljno je reći "kada prošetaš gradom" :)
o.jeziku.24 minja.,
>* Ja digo' ruke, a sad ispade da nisam ni bio u pravu. Mada... čini mi >* se stilski doteranijim da se ipak pravi razlika između zadnjeg i I meni se činilo da je tako. U tome i jeste problem, mnoge greške nastaju zbog one rečenice- Tako mi lepše zvuči. pozdrav, minja
o.jeziku.25 duke,
!!! REPLY na 8.179 SEZAM.3:sor, ndragan, 05.10.92. ││ ... shvatio, cifre zamenjuju _nepromenljivi deo_, a to je ││ obično ono kako broj zvuči u nominativu. ================================ Moram priznati da dosad nisam shvatao zašto insistiraš na onome "jedanan, jedanom" itd. Sad mi je jasno i sad mi je tek interesantno ... Bio bih ti veoma zahvalan ako bi (kad uhvatiš vremena) objasnio zašto misliš da je nominativ nepromenljivi deo padeške paradigme. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.26 duke,
││ Možda će se ljutiti Karlovčani, ali na Brankovom grobu ││ piše 'kulturno-istoriski'. Morala sam to da napišem :((. Nemaju čega da se stide Karlovčani. Naime, natpis je postavljen u vreme kada je pravopis propisivao takvo pisanje. Nemam trenutno pri ruci različita izdanja Belićevog i Boranićevog pravopisa (oni su bili u upotrebi kod Srba i Hrvata pre Pravopisa iz 1960. godine), pa ti ne mogu tačno reći godine kada su se jezički propisi menjali, ali veruj mi na reč da su u različitim periodima važila različita pravila o pisanju _j_; negde do sredine 50-tih godina primenjivao se Belićev pravopis (sa _istoriski, pretsednik, futbal_ itd.); otuda je moguće da u Karlovcima piše ono što piše -- ISTORISKI je ISTORIJSKI oblik pomenutog prideva. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.27 duke,
││>> Ih! Ja nisam neki jezički čistunac, ali kad se prošetaš gradom ... ││ žž ││ Nisam ni ja neki preterani jezički čistunac, ali ipak mislim da je ││ ovo "se" višak - dovoljno je reći "kada prošetaš gradom" :) More, sumnjivi ste obojica, čim se toliko odričete jezičkog čistunstva. I gde to radite? U temi o.jeziku! U najkraćem. Rečnik Matice srpske nalazi ovu razliku u značenju: * Kada prošetaš gradom ... = Kada _provedeš neko vreme šetajući_ gradom ... * Kada se prošetaš gradom ... = Kada _prođeš šetajući_ gradom (kroz grad) ... Nisam baš siguran da je razlika precizno data, premalo primera je ilustruje, ali je bitan princip. Onaj ko je obrađivao glagol PROŠETATI (SE) osetio je neku nijansu u značenju povratnog glagola i registrovao je ovako kako ju je registrovao. Katkada povratna rečca može samo stilski markirati iskaz. Zato je pitanje njene "suvišnosti" problematično; rekao bih da, uprkos podignutoj ogradi, ukazuje na preterano čistunstvo :)­ Pozdrav, Vlado
o.jeziku.28 duke,
Evo, dakle, lingvističkog objašnjenja koje bi trebalo da objasni kako od "zadnjeg" postaje "poslednji": M. Stevanović, Pisma Uredništvu, Naš jezik, n.s., III/1-2, 1951, str. 56-58. "Pridevom _zadnji_ određuje se pojam uz čije ime on stoji, njim se kazuje da se taj pojam nalazi iza nečega što je pred njim i prema čemu on nije samo zadnji nego -- ako su samo ova dva pojma u pitanju -- i poslednji, u isto vreme. A poslednji od dva je lako mogao postati -- _poslednji_ uopšte. I nesum- njivo tim putem je pridev _zadnji_, koji je označa- vao poslednji od dva pojma, postao pridevom koji će označavati poslednji od niza pojmova, a to je priro- dan i logičan, otuda i lingvistički opravdan put. U jezičkoj logici nema, dakle, ničega što bi se proti- vilo upotrebi prideva _zadnji_ u značenju _posled- nji_. A širina te upotrebe kod naših pisaca, koju smo potvrdili navedenim primerima, svakako joj je obezbedila mesto u književnom jeziku." Zanimljiva je i ova Stevanovićeva konstatacija: "I određenije -- možemo reći da ga <pridev _zadnji_ u značenju _poslednji_>, svi hrvatski kao i srpski pisci iz zapadnih naših krajeva upotrebljavaju u značenju koje on ima u primerima "zadnje vreme, zadnji dani, zadnji put ..." Nešto je ređa upotreba prideva _zadnji_ sa ovim značenjem kod srpskih pisa- ca iz istočnog dela naše jezičke teritorije ..." Pozdrav, Vlado
o.jeziku.29 d.petrovic,
Ă> Neeee, ne opet :)))) ... Jesi li ti čuo za jednačenje suglasnika po Ă> zvučnosti, da ne kažem paltalizaciju ? :))) Opet ti !! Moram ovde da ti odgovorim jer ne pratim te prefinjene konferencije. SITUACIJA 1. Napisao si paltalizaciju. Kaži palAtalizacija, A, A treba da ubaciš između L i T ! Šta ? Moooolim ? Greška u kucanju ? Ma nije moguće..., cccc. Pa jel misliš da to može još nekom da se desi, aaaaa ? SITUACIJA 2. Kad sam ja iš'o u školu meni je moja profesorka to lepo objasnila i bilo je malo diskusije oko toga da li se tako samo izgovara ili i piše. E, možda sam ja iz neke staromodne škole ili..., ista profesorka (ah da ti vidim sad facu, svud profesorka, a ne profesorica ;) ) treba da mi vrati pare (da se ne kaže novac možda ?, a možda se i ne kaže KAčE nego se kaže IZGOVARA), ali ja sam naučio : piše se ODPUTOVAO čita se OTPUTOVAO
o.jeziku.30 mjova,
> piše se ODPUTOVAO > čita se OTPUTOVAO 'čitaj kako je napisano!' onaj Vuk nije imao pojma? prihvati bre kritiku kad je dobronamerna, naučićeš nešto i nećeš se blamirati okolo ovakvim jednostavnom stvarima. ne uzimaj to kao uvredu.
o.jeziku.31 nbatocanin,
> Nisam ni ja neki preterani jezički čistunac, ali ipak > mislim da je ovo "se" višak - dovoljno je reći "kada > prošetaš gradom" :) I meni je ovo tvoje logičnije, ali mislim da bi se moglo raspravljati o tome (povratni glagol, zamenica, ... ?). A i ti imaš neke neizbalansirane zagrade na kraju rečenice ((::))
o.jeziku.32 darone,
>> 'čitaj kako je napisano!' onaj Vuk nije imao >> pojma? Kako se piše, a kako čita 600? Može i 500 i 400, ne pravim pitanje :)) Šesto? Šeststo? Ne znam - pa pitam :) darone
o.jeziku.33 minja.,
>* Kako se piše, a kako čita 600? Može i 500 i 400, ne >* pravim pitanje :)) Šest stotina ili šeststo (ne šesto, što je srednji rod od rednog broja šesti). žetiristo, petsto. pozdrav, minja
o.jeziku.34 mkiric,
>> Katkada povratna rečca može samo stilski markirati iskaz. >> Zato je pitanje njene "suvišnosti" problematično; rekao bih da, uprkos >> podignutoj ogradi, ukazuje na preterano čistunstvo :)­ Dobra strana Sezama je između ostalog i činjenica da se tu okupljaju razni ljudi raznih fela, pa se tako među njima nađe i poneki profesionalni "jezičar" :) E, kako takvi uglavnom ćute, onda ih ponekad treba malo isprovocirati, tj. povući za jezik kako bismo mi laici mogli da dobijemo poneko stručno tumačenje, kao što je to i sada bio slučaj. Ova praksa se lepo pokazala već xx puta u raznim konferencijama i temama, a ovde tim pre, jer izgleda da niko nema tako osetljive uši kao profesionalni jezikoslovci. A ako se ipak ne jave, neko od diskutanata će već da posegne za odgovarajućom literaturom, na šta će mu onaj drugi često uzvratiti još težim kalibrom i eto raščišćenih nedoumica. :) Ukratko, hvala na stručnom objašnjenju - vredelo je. MK
o.jeziku.35 mjova,
> Ja digo' ruke, a sad ispade da nisam ni bio u pravu. > Mada... čini mi se stilski doteranijim da se ipak pravi > razlika između zadnjeg i poslednjeg (zbog konotacija - > zadnjica, stražnji itd). pa ne znam, ali 'zanji' je ipak vezan za mesto, a 'poslednji' za vreme. valjda treba praviti razliku.
o.jeziku.36 edge,
Yo! > ja iz neke staromodne škole ili..., ista profesorka Yo! > (ah da ti vidim sad facu, svud profesorka, a ne Yo! > profesorica ;) ) treba da mi vrati pare (da se ne kaže Yo! Koliko je meni poznato reč profesor postoji samo u muškom rodu. Možda nisam u pravu, ali ako neko ima mogućnosti neka proveri negde. Ica.
o.jeziku.37 edge,
Yo! >> piše se ODPUTOVAO Yo! >> čita se OTPUTOVAO Yo! > Yo! > 'čitaj kako je napisano!' onaj Vuk nije imao pojma? Lepo čovek kaže (tj. piše). Ica.
o.jeziku.38 veca,
>> bili u upotrebi kod Srba i Hrvata pre Pravopisa iz 1960. godine), >> pa ti ne mogu tačno reći godine kada su se jezički propisi menjali, >> ali veruj mi na reč da su u različitim periodima važila različita >> pravila o pisanju _j_; negde do sredine 50-tih godina primenjivao >> se Belićev pravopis (sa _istoriski, pretsednik, futbal_ itd.); >> otuda je moguće da u Verovatno da je tako, samo znam da sam poludela prošle godine, dok sam učila: Istoriju političkih teorija... samim tim, pošto je istorija, ta reč se tako često ponavljala, ali avaj, stalno kao istoria ... a tamo gde nije trebalo J, znate već ... :)
o.jeziku.39 veca,
>> Koliko je meni poznato reč profesor postoji samo u muškom rodu. >> Možda nisam u pravu, ali ako neko ima mogućnosti neka proveri >> negde. I profesor, i doktor važi za oba pola.
o.jeziku.40 darone,
>> >* Kako se piše, a kako čita 600? Može i 500 i >> >* 400, ne pravim pitanje :)) >> >> Šest stotina ili šeststo (ne šesto, što je >> srednji rod od rednog broja šesti). Piše se: šeststo. žita se šesto? Bar ja tako govorim celog života... Ili grešim? Ako grešim, stvarno je teško izgovarati stst, pogoto malo brže. darone
o.jeziku.41 duke,
││ Koliko je meni poznato reč profesor postoji samo u muškom ││ rodu. Možda nisam u pravu, ali ako neko ima mogućnosti ││ neka proveri negde. Postoji i u ženskom, naravno, čak u dva oblika -- _profesorka_ i _profesorica_, pri čemu je ovo potonje običnije zapadno od Drine. Problemi se javljaju kod svih doskora muških zanimanja. Profesorke i doktorke/lekarke (veco, čitaš li ovo?) pojavile su se nešto pre ostalih i dosad su se već uobičajile u srpskom jeziku. A da naokolo ima haosa, ima: učiteljica -- nastavnica razredne nastave učiteljka -- nastavnica razredne nastave; supruga nastavnika razredne nastave apotekarka -- žena apotekar; žena apotekarova apotekarica -- žena apotekar; žena apotekarova generalica -- generalova supruga advokatica -- žena advokat; žena advokatova ministarka -- ministrova supruga; žena ministar kamenjarka -- osoba koja se bavi kamenjarstvom prevodilica -- žena prevodilac (predlog M. Danojlića) prevodilja -- cehovski izraz za istu osobu koji se može čuti u Tanjugu + maturantkinja, + maturantica, + maturant + studentkinja, + studentica, + student + asistentkinja, + asistentica, + asistent - docentkinja, -+ docentica, + docent + profesorka, + profesorica, + profesor sutkinja, vojnikinja, psihologinja, etimologinja -- hrvatski pokušaj standardizovanja vojvotkinja -- lateralni srpski prilog hrvatskom pokušaju Jednostavno rečeno, nema pravila. Svaka ova reč jeste reč za sebe. Nije mi poznato da je neko otkrio (ili čak samo naslutio) bilo kakvu zakonitost u distribuciji konkurentih sufiksa -ICA, -KA i -KINJA. Zato ovde presuđuje lični jezički osećaj. Treba samo _shvatiti i prihvatiti_ činjenicu da _ne postoji etalon jezičkog osećaja_. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.42 duke,
││ Verovatno da je tako, samo znam da sam poludela prošle ││ godine, dok sam učila: Istoriju političkih teorija... ││ samim tim, pošto je istorija, ta reč se tako često ││ ponavljala, ali avaj, stalno kao istoria ... a tamo gde ││ nije trebalo J, znate već ... :) Daj, molim te, bibliografske podatke za tu knjigu, makar autora i godinu izdanja. Unapred hvala, Vlado
o.jeziku.43 duke,
││ Jezik mora da se pridržava pravila! Savršeno tačno! Hvala u ime svih lingvista!ř Naime, i jeziku su potrebni ridžovani; samo još da se uvedu novčane kazne za prekršaje i samo još da pravna država (koja inače postoji) obezbedi mogućnost naplaćivanja istih ... Eh, da, umal' da zaboravim -- i plave uniforme za jezičke kontrolore (sa sve šapkom). Pozdrav, Vlado ------------------ ř Kakva skromnost -- ne govoriti u ime čitavog naroda!
o.jeziku.44 edge,
Yo! > Piše se: šeststo. žita se šesto? Bar ja tako %%%%% žita se šes'sto.
o.jeziku.45 mjova,
> Piše se: šeststo. žita se šesto? Bar ja tako > govorim celog života... Ili grešim? Ako grešim, > stvarno je teško izgovarati stst, pogoto malo brže. pa piše se i 'dvanaest' a govoriš 'dvanes' (ili 'dvanset'). nepismen si bre ;)
o.jeziku.46 darone,
mjova, CIVILIZACIJA.2:6.30 >> 'čitaj kako je napisano!' onaj Vuk nije imao pojma? >> pa piše se i 'dvanaest' a govoriš 'dvanes' (ili >> 'dvanset'). nepismen si bre ;) A kako ti govoriš 600 i 12? ;) Ili onaj mjova nije imao pojma? ;) darone
o.jeziku.47 veca,
>> i doktorke/lekarke (veco, čitaš li ovo?) pojavile su se nešto pre Pokušavam :) nisam još savladala sva slova :) Ali, pošto me već prozivaš :) (svakako nisam ekspert za lingvistiku) koliko sam ja upoznata, ne kaže se (tj. nije uobičajeno) profesorka doktorka (npr.) Marija Marković, nego profesor doktor Marija Marković (prof. dr. Marković). Tražila sam u rečniku: "Kako se piše" (pravopisni rečnik srpskohrvat- skog književnog jezika) ali nema, valjda se to podrazumeva :) >> - docentkinja, -+ docentica, + docent >> + profesorka, + profesorica, + profesor I što me prozivaš, zar sam ja nešto drugo rekla, sem da važi i jedno i drugo :)) pozdrav veca p.s >> kamenjarka -- osoba koja se bavi kamenjarstvom :)))))))) U žargonu je to ružna žena :))
o.jeziku.48 veca,
>> Daj, molim te, bibliografske podatke za tu knjigu, makar >> autora i godinu izdanja. Da ne ispadne kako ignorišem molbu :) Knjige sam pozajmila, ali rekla sam drugarici da mi javi. Autor je dr. Lukić, ali dostaviću ti preciznije podatke. p.s. Loš sam ti ja bibliotekar, kad zaboravljam :))))
o.jeziku.49 milan,
> p.s >> kamenjarka -- osoba koja se bavi kamenjarstvom > > :)))))))) U žargonu je to ružna žena :)) U žargonu to je kurva! Odron (u tom istom žargonu) označava žešću kamenjarku! ;) Pl poz M
o.jeziku.50 mjova,
>>> pa piše se i 'dvanaest' a govoriš 'dvanes' (ili >>> 'dvanset'). nepismen si bre ;) > A kako ti govoriš 600 i 12? ;) Ili onaj mjova nije > imao pojma? ;) e bre darone, glavna fora je da treba čitati kako je napisano (i obratno ;), ali to nije uvek slučaj jer često izgovaramo nepravilno, a pisanje to ne trpi. koja je fora da u nekom radu (npr za fax) napišeš 'dvanes volti' ili 'šesto grama krvi', ne ide ;) dakle, ono što govoriš je 'u žargonu', ali nije ispravno - toliko se odomaćilo da mi nije jasno zašto i ne pišemo tako ;)
o.jeziku.51 milic,
>=> Piše se: šeststo. žita se šesto? Bar ja tako >=> govorim celog života... Ili grešim? Ako grešim, >=> stvarno je teško izgovarati stst, pogoto malo brže. Pošto u našem jeziku ima mnogo gubljenja, jednačenja i ko_zna_još_čega, sasvim je logično da se ono " stst " jednostavno radi lakšeg izgovora pretvori u " st ". Bar ja mislim da je tako najlogičnije... ...Mile
o.jeziku.52 ndragan,
/ MOMENTALAN i pripaziti da u IVENTAR tuđica ne upadne kao MOMETALAN. Ako tu promaši, čeka je INVETAR.
o.jeziku.53 ndragan,
/ Znaci: pitanje je da li ono sto je pre 10-ak godina bilo pogresno / i danas pogresno ? Jezik neminovno raste, ali se sve bojim da raste na pogrešnu stranu. Tu se većina novotarija kreće prema napretku kao što nam se hrana mnogo bolje kotira naspram standarda o dozvoljenoj količini radioaktivnih čestica, otkako je pukao žernobilj. Tom prilikom su, naime, standardi podignuti, pa su dozvoljene količine (nekoliko (stotina?) puta) veće nego pre. žuvenih 50 godina tupljenja sigurno nije naročito doprinelo bogaćenju jezika, ako u to bogaćenje ne računamo pesničke primere koje ispaljuju sportisti, sportski i turistički reporteri, a pre njih pisci referata, govora i udžbenika društveno-političkih (kakva sintagma!) predmeta. Napredujemo prema patkogovoru, ali se ne damo - još lajemo.
o.jeziku.54 ndragan,
/ Ima li TVB lektore? I ako ima, da li oni ista rade? E, svaka firma se na svoj način snalazi sa tehnološkim viškom.
o.jeziku.55 ndragan,
/ Već se duže vreme pitam, da li je Bue_ namerno Bue_? Mislio sam da se niko neće setiti da pita, a držim ga više od godinu dana :) To je od jednog kolege (Steva Karaba iz Melenaca) koji je tako čitao ono 'BYE' kojim se odjavljuje (HA! evo još jedne reči koja ne trpi pretvaranje dj u đ); specijalno za njega sam napravio alias bue=bye negde u sylogin.cmd (makina je bila PDP). Štaviše, stvar je postala (ne)zvanični pozdrav u ERCu. Ima još jedan njegov biser vredan kačenja na Sezam. Na RSXu se linker zove TKB (TasK Builder); elem, njemu i kompajler i linker počnu da se sudaraju sa nekim lošim blokovima na disku, i nestane mu sve što je radio poslednja dva sata. Komentar: "Taman sam ga istekabeovo, kad on meni no suc files!" (melenački naglasak emulirati mentalno :). Bue_ Ndragan
o.jeziku.56 ndragan,
/ misliš da je nominativ nepromenljivi deo padeške paradigme. Kod brojeva, samo. Otkud znam - tako sam naučio. Ja sam nekakav muzej ovde, držim nekakve standarde iz vremena kad sam učio da se služim svojim jezikom (dobri predavači u osnovnoj i gimnaziji, atmosfera kod kuće, lektorisani tekstovi na starom državnom radiju i TV), a držim ih kao svoj difolt, i kad čujem neku novokomponovanu konstrukciju (tačnije, kad je osetim kao novokomponovanu) zasvrbi me tastatura. Sa brojevima je isti slučaj - navikao sam (ili čak učio u osnovnoj) da se brojevi izgovaraju sa nastavkom isto kao i bez, odnosno da se 11 čita 'jedanaest', a 11-og se čita 'jedanaestog', tj da se '11' uvek čita isto. Ovo što viđam na Sezamu još nije ništa, a moguće je da neki imaju naviku (ili stil) da pišu cifre i kad ima i kad nema potrebe, drugi možda namerno ubace to ponekad da vide da li ću da se oglasim :). Dva najveća bisera na tu temu su jedan izlog gde su davali kredite na "6-st i 10-et meseci", i Olimpijada u San Francisku, koja se zvala "XXIIIrd olympic games". Bue_ Ndragan
o.jeziku.57 janko,
> / Već se duže vreme pitam, da li je Bue_ namerno Bue_? > > Mislio sam da se niko neće setiti da pita, a držim ga više > od godinu dana :) Ma, biće da nije godina, već pola, jer se sećam i 'Bye_' a nisam skupio (aktivnu) godinu na Sezamu (iako mi tako piše u Sezamovim generalijama...) > pretvaranje dj u đ); specijalno za njega sam napravio > alias bue=bye negde u sylogin.cmd (makina je bila PDP). > Štaviše, stvar je postala (ne)zvanični pozdrav u ERCu. Uvek sam voleo da čujem il' pročitam ovakve pričice. :) Bue!
o.jeziku.58 milan,
> radio poslednja dva sata. Komentar: "Taman sam ga istekabeovo, kad on > meni no suc files!" (melenački naglasak emulirati mentalno :). Protestvujem protiv arbitrarnog citiranja! Melenački govor bi glagol u rečenici pod navodnicima izgovorio kao "istakeb'ovo", sa akcentom, dugouzlaznim, na e. Sem, ako, se u medjuvremenu nije stvorio i melenački "novogovor"? ;) Pl poz M
o.jeziku.59 veca,
>> U žargonu to je kurva! :))))))))))) Dobro de, kako misliš da ja tako nešto napišem :)) >> Odron (u tom istom žargonu) označava žešću kamenjarku! ;) Uh :) vidi se da se slabo snalazim na tom terenu :))
o.jeziku.60 dejanr,
>> specijalno za njega sam napravio alias bue=bye negde u >> sylogin.cmd (makina je bila PDP). Štaviše, stvar je >> postala (ne)zvanični pozdrav u ERCu. Nije to ništa, primećeno je kod više osoba sa Sezama da imaju u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste definisani alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, some! ;)"
o.jeziku.61 isekulovic,
>> Dva najveća bisera na tu temu su jedan izlog gde su davali kredite na >> "6-st i 10-et meseci", i Olimpijada u San Francisku, koja se zvala >> "XXIIIrd olympic games". Olimpijada je bila u LA! Inače kad smo već kod jezika, pročitah danas u knjizi iz OPH jedan nov izraz za staru stvar. Umesto 'tvrdoća' na nekoliko mesta piše 'tvrdina'. Možda je i pravilno ali mi svakako tako ne izgleda.
o.jeziku.62 spantic,
> Protestvujem protiv arbitrarnog citiranja! > Melenački govor bi glagol u rečenici pod navodnicima > izgovorio kao "istakeb'ovo", sa akcentom, dugouzlaznim, na > e. Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :)
o.jeziku.63 spantic,
> Nije to ništa, primećeno je kod više osoba sa Sezama da > imaju u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste > definisani alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, > some! ;)" :)))))) E, ovo moram da ubacim u alias :)))
o.jeziku.64 janko,
>>> U žargonu to je kurva! > > :))))))))))) > Dobro de, kako misliš da ja tako nešto napišem :)) Ma, da budemo još precizniji, u žargonu je to prostitutka, a postoji značajna razlika između k*rvi i prostitutki...
o.jeziku.65 ndragan,
/ Ma, biće da nije godina, već pola, jer se sećam i 'Bye_' a Ah, zaturio mi se makro pa sam posle napravio nov.
o.jeziku.66 ndragan,
/ kao "istakeb'ovo", sa akcentom, dugouzlaznim, na e. čao mi je, kolega, ali naglasak sam čuo kao izrazito dugosilazni: "istekabéovo" (hm, a gde mi je e sa obratnom crtom?). Dugouzlazni bi već vukao na Diogena (bački). Da organizujemo ekspertizu melenačkog naglaska? Nobody's perfetc, a ponajmanje moje bubnute opne.
o.jeziku.67 andrejl,
>│ Odron (u tom istom žargonu) označava žešću kamenjarku! ;) češću u kom smislu ? :) A da li može da se kaže kamenolom ? :))) bye, andrejl
o.jeziku.68 isekulovic,
>> Nije to ništa, primećeno je kod više osoba sa Sezama da imaju >> u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste definisani >> alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, some! ;)" Dovoljna je i samo jedna .bat datoteka. Pored gore pomenute who.bat imam i ti.bat zato što sam navikao da time skraćujem na ti. 4DOS ne podnosim ;)
o.jeziku.69 milan,
>>>> U žargonu to je kurva! >> >> :))))))))))) >> Dobro de, kako misliš da ja tako nešto napišem :)) > > Ma, da budemo još precizniji, u žargonu je to prostitutka, > a postoji značajna razlika između k*rvi i prostitutki... Što jes', jes'. Mea culpa! >>│ Odron (u tom istom žargonu) označava žešću kamenjarku! ;) > > češću u kom smislu ? :) > A da li može da se kaže kamenolom ? :))) Može! žak i bolje - i razumljivije - zvuči! Treba ga samo proširiti medju pučanstvom! Pl poz M
o.jeziku.70 janko,
>> Ma, da budemo još precizniji, u žargonu je to >> prostitutka, a postoji značajna razlika između k*rvi i > prostitutki... > > Što jes', jes'. Zaboravio sam da naglasim, nije ni svaka prostitutka kamenjarka, nego samo one najjeftinije, iz parkova. Hoću reći, sve su kamenjarke manje-više odron. :) Pošto smo u temi o.jeziku, zna li neko kako je nastao termin 'kamenjarka?' Da li zbog Kameničke ulice?
o.jeziku.71 janko,
>>> u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste definisani >>> alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, some! ;)" > > Dovoljna je i samo jedna .bat datoteka. Pored gore > pomenute who.bat imam i ti.bat zato što sam navikao da > time skraćujem na ti. Meni se dešavalo da umesto dir nabodem die i zato sam neko vreme držao die.bat koji je ispisivao: Aaaaaaaaah!
o.jeziku.72 ivans,
* čao mi je, kolega, ali naglasak sam čuo kao izrazito * dugosilazni: "istekabéovo" (hm, a gde mi je e sa obratnom * crtom?). Evo ga: Ő :) Izvinjavam se Sezamovcima koji koriste neki kodni raspored gde gorenavedeno slovo predstavlja neko od "naših" slova. žini mi se da ga i ti imaš - inače, pretpostavljam, ne bi pitao za slovo :). Pozdrav, Ivans.
o.jeziku.73 ivans,
*>> Nije to ništa, primećeno je kod više osoba sa Sezama da *>> imaju u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste *>> definisani alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, some! ;)" * * Dovoljna je i samo jedna .bat datoteka. Pored gore * pomenute who.bat imam i ti.bat zato što sam navikao da * time skraćujem na ti. Nije dovoljna samo .BAT datoteka... Šta ako hoćeš da vidiš ko je na vezi iz chata? :)) Ako ne chantraš suviše, onda je sasvim Ok, inače pređe u naviku... Ista stvar važi i za time. * 4DOS ne podnosim ;) De gustibus non est disputandum... Ja sam ga skinuo ovi' dana i izgleda mi moćno (još ga nisam instalirao, ali izgleda da je strava; to je već priča za drugu konferenciju). Pozdrav, Ivans.
o.jeziku.74 iboris,
Ł Ma, da budemo još precizniji, u žargonu je to prostitutka, Ł a postoji značajna razlika između k*rvi i prostitutki... A kamenjarka i kamenac zvuče slično, a označavaju tako različite osobe... :))))
o.jeziku.75 iboris,
Ł Nije to ništa, primećeno je kod više osoba sa Sezama da imaju Ł u DOSKEY-u, CED-u, 4DOS-u ili šta već koriste definisani Ł alias nalik na WHO = ECHO "Nisi na Sezamu, some! ;)" Ja sam to imao kao batch. I ta poruka (nisi na sezamu idiote) je blinkala na sred ekrana , a u dnu sam napisao: Press Alt-Ctrl-Delete to continue Tako sam se dosta puta zeznuo, pa sam se kasnije odvikao :)))) p.s. Sada mi je who stavljen kao makro na F3, kad sam na sezamu, tako da nemam potrebe da kucam :))))
o.jeziku.76 iboris,
Ł A da li može da se kaže kamenolom ? :))) Pa zamisli da jedna takva hmm, kamenolom-riba čuje nekoga kako kaže: ja radim u kamenolomu. Možda bi se uplašila, ali verovatnije da bi se obradovala :)))
o.jeziku.77 mvuletic,
> Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :) Eh, ti Melenčovani... U svakoj čorbi mirođija ;) .
o.jeziku.78 andrejl,
>│ Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :) Melence - metropola! I još se svi našli u temi o.jeziku! ;)))))) bye, andrejl
o.jeziku.79 ssokorac,
─┼┤ p.s. Sada mi je who stavljen kao makro na F3, kad sam na sezamu, ─┼┤ tako da nemam potrebe da kucam :)))) Meni je na F8. Problem je što mi je u dosu na F8 Quick Format, pa volim s vremena na vreme da iz čista mira obrišem disketu i onda se pojedem živ :) :(.
o.jeziku.80 ladislavs,
> Pošto smo u temi o.jeziku, zna li neko kako je nastao > termin 'kamenjarka?' Da li zbog Kameničke ulice? Tako bar kažu. ciLa.
o.jeziku.81 mmarkov,
>> Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :) Ne znam, koliko nas ? :)
o.jeziku.82 mmarkov,
>> Eh, ti Melenčovani... U svakoj čorbi mirođija ;) . =========== Melenčani
o.jeziku.83 vkrstonosic,
>>>> Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :) >> >> Ne znam, koliko nas ? :) Jel može Kikinda, to je komšiluk :)
o.jeziku.84 ndragan,
/ Pa dobro, koliko to nas ima korene u Melencima? :) Mani mene, ja sam šećeranac. Nego, ajte melenčovani da vas čujem: kako glasi jednina od "Melenci"?
o.jeziku.85 ndragan,
/ nov izraz za staru stvar. Umesto 'tvrdoća' na nekoliko mesta piše / 'tvrdina'. A mekoća -> ?
o.jeziku.86 mkiric,
>> a postoji značajna razlika između k*rvi i prostitutki... Svakako - svi mi manje-više imamo neka politička ubeđenja, ali samo je političarima to i zanimanje ;>
o.jeziku.87 spantic,
> Jel može Kikinda, to je komšiluk :) :))) Sa takvom definicijom komšiluka ima nas od Melenaca do Melenaca :)))
o.jeziku.88 spantic,
> Mani mene, ja sam šećeranac. Nego, ajte melenčovani da vas > čujem: kako glasi jednina od "Melenci"? Nemam ideje. Moj otac je tamo rođen, ali nije nam to bilo stalno mesto boravka. Mada sam čuo kad sam tamo odlazio: "Melenac".
o.jeziku.89 madamov,
****** Jel može Kikinda, to je komšiluk :) ****** Ako može Kikinda, onda može i Mokrin, to je komšiluk Kikinde. B)) P.S. Ne, ne volim suvu pitu. B))) P.P.S. Da li neko od Melenčana poznaje momka po imenu Kostić Vlastimir, to mi je drugar iz vojske, nismo se videli par godina?
o.jeziku.90 andrejl,
>│ To je od jednog kolege (Steva Karaba iz Melenaca) koji je >│ tako čitao ono 'BYE' kojim se odjavljuje (HA! evo još >│ jedne reči koja ne trpi pretvaranje dj u đ); specijalno >│ za njega sam napravio alias bue=bye negde u sylogin.cmd >│ (makina je bila PDP). Štaviše, stvar je postala >│ (ne)zvanični pozdrav u ERCu. Pošto je sad u NS pa neće brzo reagovati :))) evo kako jedan član Sezama iz Zrenjanina, inače username mu požinje na vv ;)) kaže enhanced mod za windows : ENžANžED ;)))) bye, andrejl
o.jeziku.91 ratman,
Cerka jedne koleginice sa posla interesuje se za sanskritski jezik (uobicajeno u tim godinama!). Zamolila me je da se raspitam proucava li se negde u Bgd. (Filoloski..?) taj jezik. Ako neko zna, neka mi nesto napise o njemu (najosnovnije, naravno). Unapred hvala, Dejan.
o.jeziku.92 djtom,
KOLIKO MI JE POZNATO, TAKVU VRSTU PODUKE U BEOGRADU MOčE DOBITI JEDINO U PROSTORIJAMA MEĐUNARODNOG DRUŠTVA ZA SVESNOST KRSNE (HARE KRIŠN). žINI MI SE DA SU SADA NEGDE NA KARABURMI (ĆUSTENDILSKA ILI NEŠTO SLIžNO). RANIJE JE BILO I KURSEVA PO CENTRIMA ZA STRANE JEZIKE... NA FILOLOŠKOM FAKULTETU SANSKRIT SE PROUžAVA SAMO U OKVIRU UPOREDNE GRAMATIKE INDOEVROPSKIH JEZIKA, A NA NEKIM KATEDRAMA I U OKVIRU ISTORIJE JEZIKA.
o.jeziku.93 ndragan,
/ a odmarali sedmi dan, što u idućih Odmarali? Koga?
o.jeziku.94 ndragan,
/>> Eh, ti Melenčovani... U svakoj čorbi mirođija ;) . / Melenčani Znam, ali u narodnom predanju ovdašnjem ostade zabeleženo da su 'za vreme švabaca Melenčovani i Kumančovani bili zdravo šopljavani' al je to već bilo rečeno ovde.
o.jeziku.95 ndragan,
< PC.UTIL 3.30 > And now, something sasvim-ely različit-ent: / compatible-nost. Moram samo navesti / koji je cache-r bolji, vec This is much dobro-er than the old practice of just vući-ing the imenica-s thru padež-es; it clearly the maštovit-ity of the author, suoč-ed with the problem. Bue_ Ndragan
o.jeziku.96 ndragan,
/ na vv ;)) kaže enhanced mod za windows : ENžANžED ;)))) A čuj ovo (telefonska uputstva): "ajde kucaj egzit... eksit" "e... k...s... i..." "ne k s nego iks" "a, misliš ono iks bez i?" A sve je počelo porukom odande "ej, javlja mi 'file does not ehic'".
o.jeziku.97 ndragan,
/ Cerka jedne koleginice sa posla interesuje se za sanskritski jezik Pa osnovna stvar je da se _sam_ jezik zove sanskrit, a ne sanskritski jezik; kad bi tako bilo, postojali bi i Sanskrićani. Sanskritom je, čini mi se, govorilo nekoliko naroda, ili je to valjda najmrtviji jezik - prvi koji je počeo da se koristi kao jezik nauke u vreme kad nijedan narod nije govorio njim (ovo sam možda lupio). Ostalo zanima i mene.
o.jeziku.98 ndragan,
(ORKA.1, 1.66) / takođe, potpuno nestruktuirane. ====== (Ne)struktuRirane, jer im nedostaje struktura, a ne struktua. Citiram po sećanju - tako nekako reče dr Ivan Klajn.
o.jeziku.99 janko,
> (Ne)struktuRirane, jer im nedostaje struktura, a ne > struktua. Citiram Hvala. Neće mi se više desiti.
o.jeziku.100 minja.,
>* (Ne)struktuRirane, jer im nedostaje struktura, a ne struktua. Citiram >* po sećanju - tako nekako reče dr Ivan Klajn. Dr Ivan Klajn kaže i ovo: "Glagol prestruktuirati lansirao je krajem šezdesetih godina, upravo u tom pogrešnom obliku (umesto prestrukturirati), jedan političar koji više nije među živima, a i danas sa zvaničnih govornica svakodnevno slušamo o "prestruktuiranju" ovoga ili onoga. Naprotiv, glagol preustrojiti, koji se takođe ovde pominje i koji bi mu mogao biti dobra zamena, nije uspeo šire da se nametne." pozdrav, minja
o.jeziku.101 janko,
> "Glagol prestruktuirati lansirao je krajem šezdesetih > godina, upravo u tom pogrešnom obliku (umesto > prestrukturirati), jedan političar koji više nije među > živima, a i danas sa zvaničnih A baš sam se pitao otkud to meni! Dakle, opet je neki političar uticao na moju nezaštićenu psihu, :) verovatno u najosetljivije doba. :) Šta bismo mi bez njih? ;) (Ne morate da odgovarate.) Što se tiče kilograma sopstvenih grešaka, upravo čitam Ekovo 'Fukoovo klatno' i to mi, nažalost, i dalje snižava 'prag prijema' za šum u lepom pisanju. :) Zašto, pitaće se oni koji nisu imali u rukama ovo naše izdanje? Zato što tek to nije niko živ lektorisao. :( Skoro da je gore nego čitati prosečne poruke na Sezamu. :( (zar i to može? ;) (Moram li da naglasim da je tekst očigledno pripreman (zlo)upotrebom računara? ;)
o.jeziku.102 ilazarevic,
█ onoga. Naprotiv, glagol preustrojiti, koji se takođe ovde pominje █ i koji bi mu mogao biti dobra zamena, nije uspeo šire da se █ nametne." Možda nije uspeo da se nametne zato što u nemačkom S ispred T prelazi u Š (za code none - Š kao u Šabac), pa se dobija prepoznatljivi glagol "preuštrojiti", koji nikako ne zvuči lepo, naročito ne prema jednoj jadnoj strukturi :)
o.jeziku.103 zqusovac,
Tako nekako nastala je i jedna od mojih omiljenih sintagmi: BezbedOnosna situacija ********************** Sad svi iskljucivo tako pricaju, a niko ne misli. Nastavlja se tragicna serija zapoceta robAMA, ISpostovavanjem, POjasnjavanjem itd. Pozdrav, ZQ
o.jeziku.104 minja.,
>* sada ne vidim grešku kada kažem 'merenje perfomansi?' Ali Trebalo bi 'merenje performansi'.
o.jeziku.105 duke,
REPLY na SEZAM.3:9.425 ││ Kao što mi se činilo da nisam pogrešio ni prethodni put, ││ ni sada ne vidim grešku kada kažem 'merenje perfomansi?' Napravio si isti tip greške kao da si napisao IVENTAR umesto INVENTAR. Treba da stoji -- PERFORMANSI. = Pozdrav, Vlado
o.jeziku.106 janko,
>> * sada ne vidim grešku kada kažem 'merenje perfomansi?' > Ali > > Trebalo bi 'merenje performansi'. Aha, i za ovo znam odakle mi: gnjusni uticaji imperijalističkog engleskog jezika. Oni te perf.. čitaju bez 'r' na kritičnom mestu... samo malo produže 'o.' Sad se setih: Mogli bismo da ubedimo I.Klajna, koga toliko vole da citiraju Sezamovci, da se pretplati na Sezam. ;) (iklajn na Sezamu, he he ;) Imao bi nepresušan izvor materijala, ako se ne bi pogubio u količini. :) Već znam kako bismo ga zvali odmilja: ikalnj. :)
o.jeziku.108 ndragan,
(SEZAM.3, 11.493) / laser-ski stampac jeftiniji od stampanja jednog originala i koriscenja / foto-copy-rne masine. / Zao mi je ako sam vas ugnjavio ... ;) Not at uopšte. It's just the reading of so many hyphens in a row that gives me a heavy štuc-avi-up. UBR, wasn't the aforementioned machine a photocopier? And, I didn't get the laser skis quite well - did you mean laser-guided or laser-carved skis?
o.jeziku.109 ndragan,
(CONF REPLY 2.142) / Moebijusova petlja, ili neka slična struktura koja ima Noo. Moebius (latinski), Möbius (švapski) ili Mebijus (srpski, mada bi po nekom od pravopisa bilo "Mebije"). Ostale varijante su scarabudgetted.
o.jeziku.110 ndragan,
/ da je tekst očigledno pripreman (zlo)upotrebom računara? ;) Pričao sam svojevremeno sa nekim ovde o tome - knjiga je izgleda štampana u nemogućim uslovima, te je valjda pukom srećom uspela i da izađe. A da je greota takvu knjigu izdati u takvom stanju, jeste.
o.jeziku.111 ilazarevic,
█ Not at uopste. It's just the reading of so many hyphens in a row that █ gives me a heavy stuc-avi-up. UBR, wasn't the aforementioned machine a █ photocopier? And, I didn't get the laser skis quite well - did you mean █ laser-guided or laser-carved skis? Svaka čast majstore... Ovo je bilo dobro :) Trebalo bi uvesti pravilo da se svim novim (i nekim starim) korisnicima Sezama u prvom PAD-u koji skinu pojavi i poruka o pravilima pisanja crtica kod stranih reči - i da se zatim testiraju pri kačenju na Sezam ;))
o.jeziku.112 ssokorac,
─┼┤ se zatim testiraju pri kačenju na Sezam ;)) A da polože i test iz pravopisa, gramatike, računarstva, Engleskog, književnosti, filozofije, veronauke, pedagogije i astronomije? Avioničarstvo :) ni ne spominjem...
o.jeziku.113 ndragan,
/ zapoceta robAMA, ISpostovavanjem, POjasnjavanjem itd. A direktor mlekare pre nekoliko godina kod Đoke Vještice, kad je trebalo izmisliti više vrsta mleka (3,2%, 2,8% itd): "e sad je takva situacija sa tim... mlekima".
o.jeziku.114 ndragan,
/ Sad se setih: Mogli bismo da ubedimo I.Klajna, koga toliko vole / da citiraju Sezamovci, da se pretplati na Sezam. ;) (iklajn na Balinda, daj sredi čoveku - a mogao bi i makinu i modem da mu pokloniš od viška (ko ima platu ima i višak, jelda?). Što jes jes', čovek nam dođe nekakav guru, al' moja Biblija koju nosim u glavi je ipak "Muka s rečima" (od) Miće Danojlića.
o.jeziku.115 janko,
> / Sad se setih: Mogli bismo da ubedimo I.Klajna, koga > toliko vole / da citiraju Sezamovci, da se pretplati na > Sezam. ;) (iklajn na > Balinda, daj sredi čoveku - a mogao bi i makinu i modem da > mu pokloniš od viška (ko ima platu ima i višak, jelda?). Nije to biiiiiznis, Đasmin. ;) Nego, samo mu demonstriraš: 'Reci broj neke poruke.' 'Aha.' (kliketi-klik, kucaš READ ... ) 'Ima li grešaka u njoj? Ima.' 'Reci sledeći broj.' (itd. itd. ) Sve u svemu, čovek bi se po svoj prilici ugušio, ako bi svim porukama poklanjao pažnju. Bio sam dobio pitanje, šta je ono ikalnj -- pa, najčešće greške loših kucača su promašivanje i okretanje redosleda slova. U gornjem imenu su dvaput zamenjena mesta parovima slova.
o.jeziku.116 ilazarevic,
> A da poloze i test iz pravopisa, gramatike, racunarstva, Engleskog, > knjizevnosti, filozofije, veronauke, pedagogije i astronomije? Izbaci knji`evnost, veronauku i pedagogiju i ubaci fiziku, hemiju i geografiju... Ina~e, sla`em se :))
o.jeziku.117 ndragan,
/ Avioničarstvo :) ni ne spominjem... Samoletiličarstvo, valjda :)
o.jeziku.118 ndragan,
/ Svaka čast majstore... Ovo je bilo dobro :) Trebalo bi uvesti pravilo Bilo je zabavno i meni. Još mi je zabavnije što sam ovo uradio već drugi put, a prvi put niko nije primetio :) (ili mi je auditorijum prvi put progledao kroz prste, a drugi put sledi prisilno naimenovanje za tematskog ministra ;). / se zatim testiraju pri kačenju na Sezam ;)) Nooo. A kome ćemo onda da vičemo "ti si ovde nov?". Misliće novajlije da smo mi ovde jako strogi, a neko bi još mogao da pomisli da sve to još i ozbiljno shvatamo. Testiranje ostavi za konferencije.
o.jeziku.119 ilazarevic,
> Nooo. A kome ćemo onda da vičemo "ti si ovde nov?". Misliće novajlije > da smo mi ovde jako strogi, a neko bi još mogao da pomisli da sve to > još i ozbiljno shvatamo. Testiranje ostavi za konferencije. Uz to, naravno, ide i nastavak: "Pa šaraj malo!" :)) Recimo da se u autoexecu svakog novog korisnika postavi: ..echo Sad si gotov, hehehe... ..conf join civilizacija ..conf re o.jeziku /a ...pa da se na taj način obrazuju :)
o.jeziku.120 ndragan,
/ Nije to biiiiiznis, Đasmin. ;) Đ kao đevrek? Namerno? / Nego, samo mu demonstriraš: 'Reci broj neke poruke.' 'Aha.' Ex i ti reaguješ na prvu loptu. Već u sledećoj poruci sam predložio da mu samo odnese sređeno i odštampano (by reference order, off cross).
o.jeziku.121 ladislavs,
[reply na 13.476 milan Vicevi/razno] > narodu, negde na granici Bačke i Banata, komesar sa jakim > novoštokavskim akcentima drži predavanje okupljenim na Je l' to neki vanadejski separatizam? ;) Samo da podsetim: štokavski dijalekt se deli na novoštokavski i staroštokavski. Staroštokavski se praktikuje u najistočnijem delu Srbije (u najzaostalioj provinciji, srpskoj Vanadeji;) : na severu i zapadu prostire se do linije koja ide južno od Zaječara preko Tupižnice, Stalaća, Jastrepca, Kačanika, pa južno od Prizrena prema albanskoj granici. Ostalu teritoriju štokavskog dijalekta /što bi rekli: od Kavlobaga, pveko Ogulina i Kavlovca do Vivovitice (a i šire :)/ pokriva novoštokavski. Novoštokavski se dalje deli na ekavski, ijekavski i ikavski, a ovi na novije ili starije govore. Tako recimo šumadijsko-vojvođanski, hercegovački i zapadnoposavski spadaju u mlađe govore novoštokavskog, a kosovsko-resavski, zetsko-sijenički i posavski u starije, a najmlađi su zapadnohercegovački i dalmatinski. ciLa.
o.jeziku.122 ndragan,
(SEZAM.3, 9.453) / ...... A kako da na p-i s-iju dobijem ........ Ovo je zaista problem. Slovence sam još čuo da izgovaraju "na p.c.ju", gde se umesto tačke izgovarao međuglas (kao iza 'the'); kod nas skraćenice ionako niko ne izgovara onako kako je pravopis nalagao (fonetski, ako se govori ćirilicom, ili "na pe ceu" ako se govori latinicom), već smo izgleda već počeli da se spremamo za ulazak šeste flote (čuj, ulazak - za svečani doček) pa i brojeve pišemo sa decimalnom tačkom i skraćenice izgovaramo na engleskom a bogami ne znam ni šta ću s parama - niko neće gotovinu, svi traže keš. Druga stvar je što se i to radi ofrlje i bez veze - JVC izgovaraju kao dži vi si, iako je JVC a na GVC, naprimer; s druge strane neki programiraju na siju a neki na ceu, al svi kažu da neće da sednu za iks te (niko ne kaže eks ti, čudno). Treća stvar je što (pošto su pravila očito promenjena) više niko ne zna kako se takav izgovor piše. Ovo sa crtama je skroz bez veze u navedenom primeru, jer se tu čak ni ne odvaja naš deo teksta od originala, jer se u takvoj situaciji nikad neće pojaviti "s-iju", nego ili "c-iju", ili "e-s-u" (es-u? ako je es-u, onda nikako nije p-i, a uostalom šta će crta između "p" i "i", kad su u ovom slučaju oba iz istog jezika). Ima li neko ideju kako se ponašati u ovakvim slootchuyev-im-ay?
o.jeziku.123 milan,
> (u najzaostalioj provinciji, srpskoj Vanadeji;) : Valjda Vandeja? Pl poz M P.S. Umesto "ijekavski" ja namerno (i, naravno, u pravu si, pogrešno) uvek uguram pridev "novoštokavski" iz čiste mržnje prema Vuku Karadžiću, a nevezano sa lingvističkom istinom. ;)
o.jeziku.124 minja.,
>* ću s parama - niko neće gotovinu, svi traže keš. :)))))) ili :(((((( Jedan moj drug je krenuo da kupi kalkulator. U prodavnici su mu rekli da imaju samo digitrone! >* Ima li neko ideju kako se ponašati u ovakvim slootchuyev-im-ay? Bojim se da nema leka:(, koliko ljudi ima resign na ovu temu?
o.jeziku.125 duke,
││ Jedan moj drug je krenuo da kupi kalkulator. U prodavnici su mu ││ rekli da imaju samo digitrone! Mogao je krenuti da kupi _pastu za zube_; sigurno bi mu dali KALODONT (ili narodski -- KALADONT). Pozdrav, Vlado
o.jeziku.126 ladislavs,
> latinicom), već smo izgleda već počeli da se spremamo za > ulazak šeste flote (čuj, ulazak - za svečani doček) pa i > brojeve pišemo sa decimalnom tačkom i skraćenice A najnoviji štos je pare brojati ne na milijarde već na bil(l)ione. ciLa. PS: S' tim što više niko normalan ne zna kol'ko ti bilioni imaju nula: 9? 12? 5? :(.
o.jeziku.127 adiklic,
> Jedan moj drug je krenuo da kupi kalkulator. U prodavnici > su mu rekli da imaju samo digitrone! Zar bi bilo bolje da imaju kalkulatore?
o.jeziku.128 isekulovic,
>> iks te (niko ne kaže eks ti, čudno). Zbog očigledne sličnosti sa 'bivšim čajem'. :)
o.jeziku.130 duke,
││ kod nas skraćenice ionako niko ne izgovara onako kako je pravopis ││ nalagao (fonetski, ako se govori ćirilicom, ili "na pe ceu" ako se ====== ││ govori latinicom) ... ====== Sad si me podsetio na jednu četrnaestogodišnju klinku, ćerku vojnog liceta, koja mi se u biblioteci Doma JNA u Slavonskoj Požegi žalila kako sutra "mora da recituje na ćirilici jednu pesmu", a njoj je to teško! ││ Druga stvar je što se i to radi ofrlje i bez veze - JVC izgovaraju ││ kao dži vi si, iako je JVC a na GVC, naprimer; s druge strane neki ││ programiraju na siju a neki na ceu, al svi kažu da neće da sednu za ││ iks te (niko ne kaže eks ti, čudno). Možda bi bilo najbolje ovako: -- P(k)C(stojković) MAGAZIN -- J(ramadanovski)VC Da zna narod o čemu je reč. Uz ovu poruku kačim nešto duži tekst o skraćenicama, ako nekoga interesuje lingvističko objašnjenje nekih pojava. Pozdrav, Vlado kratice.zip
o.jeziku.131 minja.,
>* Mogao je krenuti da kupi _pastu za zube_; sigurno bi mu dali >* KALODONT (ili narodski -- KALADONT). Da:))). Kao što je 'imalin' postao naziv za svaku vrstu paste za obuću, 'penkalo' je sada svako nalivpero, ljudi se briju isključivo 'žiletima', itd.
o.jeziku.132 spantic,
> P.S. Umesto "ijekavski" ja namerno (i, naravno, u pravu > si, pogrešno) uvek uguram pridev "novoštokavski" iz čiste > mržnje prema Vuku Karadžiću, a nevezano sa lingvističkom > istinom. ;) Predlažem da se počne i sa odgovarajućim fontovina. žisto u službi iste mržnje ;)
o.jeziku.133 ilazarevic,
> PS: S' tim što više niko normalan ne zna kol'ko ti bilioni imaju nula: > 9? 12? 5? :(. Bilion kod nas ima 12 nula, koliko se ja sećam...
o.jeziku.134 ladislavs,
> P.S. Umesto "ijekavski" ja namerno (i, naravno, u pravu > si, pogrešno) uvek uguram pridev "novoštokavski" iz čiste > mržnje prema Vuku Karadžiću, a nevezano sa lingvističkom > istinom. ;) Ju! Mrzi Vuka? Neću da se m(ij)ešam u vaše neraščišćene račune :)). >> (u najzaostalioj provinciji, srpskoj Vanadeji;) : > Valjda Vandeja? A ja volim akavski :))))) ciLa.
o.jeziku.135 darone,
>> Da:))). Kao što je 'imalin' postao naziv za >> svaku vrstu paste za obuću, 'penkalo' je sada >> svako nalivpero, ljudi se briju isključivo >> 'žiletima', itd. Može li ovo malo jasnije? Ja sam, recimo, oduvek mislio da su nalivpero i penkalo sinonimi. darone
o.jeziku.136 squsovac,
> Bilion kod nas ima 12 nula, koliko se ja sećam... Mislim da nema. Bilion nema nula jer nema biliona. U srpskom jeziku. "bilion" (engl billion) je u srpskom milijarda tj hiljadu miliona. 9 1.000 x 1.000.000 = 1.000.000.000 = 10 , dakle 9 nula Bilion, dakle u srpskom ne postoji. Inače milijarda je krajnje kretnski naziv za broj jer sled izgleda ovako 1.000.000 = milion 10.000.000 = deset miliona 100.000.000 = stotinu miliona 1.000.000.000 = milijarda (engl. billion) 10.000.000.000 = deset milijardi 100.000.000.000 = sto milijardi 1.000.000.000.000. = trilion (engl. trillion) ... kavtrilion, kvintilion itd.
o.jeziku.137 milan,
>>> (u najzaostalioj provinciji, srpskoj Vanadeji;) : >> Valjda Vandeja? > > A ja volim akavski :))))) :))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Pl poz M
o.jeziku.138 dejanr,
>> Može li ovo malo jasnije? Ja sam, recimo, oduvek >> mislio da su nalivpero i penkalo sinonimi. Mislim da je Penkalo prezime čoveka koji je napravu izmislio. Bio je pre par godina u "Startu" tekst o porodicama tih ljudi koji su izmislili značajne stvari koje su po njima dobile ime (recimo, sir "Zdenka", ta Zdenka je valjda i dan danas živa ili je barem do skora bila), Penkalo itd.
o.jeziku.139 janko,
> Mislim da nema. Bilion nema nula jer nema biliona. U > srpskom jeziku. > > "bilion" (engl billion) je u srpskom milijarda tj hiljadu > miliona. Ne, koliko ja znam. Bilion, SAMO AMERIžKI, je hiljadu miliona. Englezi, Francuzi i ostatak Evrope (pa i mi, setite se da smo pre bili bliži Francuzima i Nemcima nego Amerima) bilionom označavaju milion miliona. (deset na dvaneasti) > Bilion, dakle u srpskom ne postoji. Inače milijarda je > krajnje kretnski naziv za broj jer sled izgleda ovako > 1.000.000.000 = milijarda (engl. billion) Ne već: milijarda, (US. billion; engl. one thousand millions) > 1.000.000.000.000. = trilion (engl. trillion) Ne, već: = bilion (US. trillion; engl. one thousand billions) itd. (i za veće brojeve se razčlikuju, napr. deset na osamnaesti je tek trilion u engleskom.)
o.jeziku.140 ndragan,
/ da imaju samo digitrone! Ako još važi onaj porez na hrvatsku robu, digitron je skuplji od kalkulatora :) / Bojim se da nema leka:(, koliko ljudi ima resign na ovu temu? Modulatoreeee! Kaži naglas, obećavam da neću drekati.
o.jeziku.141 ndragan,
/ PS: S' tim što više niko normalan ne zna kol'ko ti bilioni imaju nula: Ma to glupi Ameri zabuniše stvar. Ono što oni zovu 'billion' prevodi se kao 'milijarda' i ima 9 nula. Šta rade sa 12 nula, nemam pojma ("it's a zillion") ali to je tek _naš_ (evropski) bilion. Za kviska: šta je bilijarda?
o.jeziku.142 squsovac,
> Bilion, SAMO AMERIžKI, je hiljadu miliona. > > Englezi, Francuzi i ostatak Evrope (pa i mi, setite se da > smo pre bili bliži Francuzima i Nemcima nego Amerima) > bilionom označavaju milion miliona. (deset na dvaneasti) U pravu si. U pitanju je bila američka literatura gde je billion hiljadu miliona. Za Nemce sam znao, a za Engleze nisam. BTW, imao sam to svojevremeno negde izvađeno, ta poređenja na jedno 6 jezika al' ne mogu da nadjem. Uglavnom po sećanju mislim da sam negde tada našao da su Francuzi nešto menjali 1956 u tom smislu. Do tada je i kod njih bilo kao kod Amera (ili je obrnuto da je do tada bilo drugačije pa je promenjeno). Znam da su i Nemci menjali, ali ne mogu da nađem podatke.
o.jeziku.143 wizard,
>> 1.000.000 = milion >> 10.000.000 = deset miliona >> 100.000.000 = stotinu miliona >> 1.000.000.000 = milijarda (engl. billion) >> 10.000.000.000 = deset milijardi >> 100.000.000.000 = sto milijardi >> 1.000.000.000.000. = trilion (engl. trillion) Ovo "engl." se odnosi samo na amere, u Evropi je drugačije, sporije se se troše nazivi jer je ubačeno između svaka dva i "hiljadu milijardi", "hiljadu triliona"...
o.jeziku.144 zolika,
>> ljudi se briju isključivo 'žiletima', Zaista, kako se zove TO sa dve oštrice čime se brijemo?
o.jeziku.145 dejanr,
>> Bilion, SAMO AMERIžKI, je hiljadu miliona. >> >> Englezi, Francuzi i ostatak Evrope (pa i mi, setite se da >> smo pre bili bliži Francuzima i Nemcima nego Amerima) >> bilionom označavaju milion miliona. (deset na dvaneasti) Staro (američko :) pitanje: šta je jedino što je u Evropi veće nego u Americi? Bilion ;)
o.jeziku.146 darone,
>> Mislim da je Penkalo prezime čoveka koji je >> napravu izmislio. Tenks, ukapirao sam :) darone
o.jeziku.147 darone,
>> Za kviska: šta je bilijarda? Da nema jedno 'i', znao bi :) darone
o.jeziku.148 milan,
>>> (u najzaostalioj provinciji, srpskoj Vanadeji;) : >> Valjda Vandeja? > > A ja volim akavski :))))) :))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Pl poz M
o.jeziku.149 ladislavs,
>> PS: S' tim što više niko normalan ne zna kol'ko ti >> bilioni imaju nula: 9? 12? 5? :(. > Bilion kod nas ima 12 nula, koliko se ja sećam... E slabo se sećaš, behu već tri denominacije u međuvremenu ... ;). ciLa.
o.jeziku.150 spantic,
> "bilion" (engl billion) je u srpskom milijarda tj hiljadu > miliona. Teška greška. U američkom engleskom je ono što si rekao, ali u Evropi bilion itekako postoji kao pojam. T.j. zamenio si ga sa trilionom.
o.jeziku.151 ilazarevic,
> Mislim da nema. Bilion nema nula jer nema biliona. U srpskom jeziku. Postoji, i te kako! Bilion je 1E+12, a milijarda je 1E+9. Posle biliona ide trilion - 1E+15.
o.jeziku.152 andrejl,
>│ 1.000.000.000.000. = trilion (engl. trillion) >│ ... >│ kavtrilion, kvintilion itd. žitajući jednu knjigu Isaka Asimova u hrvatskom prevodu često se spominjala mirijada, ali mi nije baš najjasnije koliko je to :) bye, andrejl
o.jeziku.153 isekulovic,
>> Za kviska: šta je bilijarda? Znamenita građevina na Cetinju, sa jednim 'i' viška.
o.jeziku.154 max.headroom,
> Mislim da je Penkalo prezime čoveka koji je napravu izmislio. Možda ima neke veze engleski: (Morton Benson) PEN I = (n) NALIV-PERO (see also: ball-point pen, fountain pen) PEN II = (v, tr) NAPISATI (NALIV-PEROM) PEN III = tor, obor ... ... Daklem, "pen" i "penkalo, naliv-pero", slučajnost bi bila prevelika... Ovo me sve više podseća na one nebulozne emisije na (nekadašnjem) TVB1 kada učenici iz neke zabačene bosanske školice pretpostavljaju šta predstavlja naziv "Karaburma" :)
o.jeziku.155 max.headroom,
> Ako još važi onaj porez na hrvatsku robu, digitron je > skuplji od kalkulatora :) Eh, baš se nešto zalepih za značenje, ali zar se ne bi engleskom govornom području dopao "digitron"? (Ili sam ja neupućen, tj. to baš i dolazi od njih?)
o.jeziku.156 skoprivica,
[odgovor je na celu pricu o velikim brojevima] │ Za kviska: sta je bilijarda? Dekle, povodom 45. godisnjice izlazenja Politikinog zabavnika bio je izasao broj "Srce od lubenice" u kome je (izmedju ostalog) bilo i kako se u srpskom jeziku izgovaraju brojevi sve do 10^72; elem, ima li kogod taj broj i da ga ne mrzi da prekuca to ovde (ja se svega ovoga secam, ali broj nemam = "dao sam drugu na citanje :( ") ? Aje... CTEBO.
o.jeziku.157 ladislavs,
> Za kviska: šta je bilijarda? Američki kvadrilion (10^15), ili varijanta bilijar kluba :). ciLa.
o.jeziku.158 spantic,
> Daklem, "pen" i "penkalo, naliv-pero", slučajnost bi bila > prevelika... Ovo me sve više podseća na one nebulozne > emisije na (nekadašnjem) TVB1 kada učenici iz neke > zabačene bosanske školice pretpostavljaju šta > predstavlja naziv "Karaburma" :) Ne znam, ali možda imam negde taj broj "Starta". Iz vremena dok je postojao i dok i njemu nisu promenili tim i uređivačku politiku, čitaj dok je vredeo. Tamo su imali seriju reportaža o nekadašnjim industrijalcima i naslednicima. Među njima i o Penkalima.
o.jeziku.159 ladislavs,
> Bilion je 1E+12, a milijarda je 1E+9. Posle biliona ide > trilion - 1E+15. A sad si ti pogrešio, posle biliona ide bilijarda (hiljadu biliona). Trilion je milion biliona 10^18 (američki kvintilion). ciLa.
o.jeziku.160 ilazarevic,
> A sad si ti pogrešio, posle biliona ide bilijarda (hiljadu biliona). Bilijarda? Zaista prvi put čujem za takav broj :) Po toj logici, posle triliona ide trilijarda, zar ne? Zatim: kvadrilion, kvadrilijarda, kvintilion, kvintilijarda itd.
o.jeziku.162 ladislavs,
Pošto sam prvi pomenuo bilion, aludirajući na ogromnu inflaciju, i time izazvao gomilu poruka, 'ajde da razrešim sve vaše misterije :). Evo izvoda iz Webster's New Collegiate Dictionary (1960.g): ┌──────────────────┬────────────────────┬────┬───────────────────────────┬────┐ │ │ French & US │No. │ British & German │No. │ │ Name │ systems │of │ systems │of │ │ │ │zero│ │zero│ ├──────────────────┼────────────────────┼────┼───────────────────────────┼────┤ │ million │1000 thousands │ 6 │1.000 thousands │ 6 │ │ milliard │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 9 │ │ │ /French/ │ │ /German/ │ │ │ billion │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 12 │ │ │ /usual US term/ │ │ │ │ │ trillion │1000 billions │ 12 │1.000.000 billions │ 18 │ │ │1.000.000 millions │ │ │ │ │ quadrillion │1000 trillions │ 15 │1.000.000 trillions │ 24 │ │ quintillion │1000 quadrillions │ 18 │1.000.000 quadrillions │ 30 │ │ sextillion │1000 quintillions │ 21 │1.000.000 quintillions │ 36 │ │ septillion │1000 sextillions │ 24 │1.000.000 sextillions │ 42 │ │ octillion │1000 septillions │ 27 │1.000.000 septillions │ 48 │ │ nonillion │1000 octillions │ 30 │1.000.000 octillions │ 54 │ │ decillion │1000 nonillions │ 33 │1.000.000 nonillions │ 60 │ │ undecillion │1000 decillions │ 36 │1.000.000 decillions │ 66 │ │ duodecillion │1000 undecillions │ 39 │1.000.000 undecillions │ 72 │ │ tredecillion │1000 duodecillions │ 42 │1.000.000 duodecillions │ 78 │ │ quattuordecillion│1000 tredecillions │ 45 │1.000.000 tredecillions │ 84 │ │ quindecillion │1000 quattuordecill.│ 48 │1.000.000 quattuordecillion│ 90 │ │ sexdecillions │1000 quindecillions │ 51 │1.000.000 quindecillions │ 96 │ │ septendecillion │1000 sexdecillions │ 54 │1.000.000 sexdecillions │102 │ │ octodecillion │1000 septendecillion│ 57 │1.000.000 septendecillions │108 │ │ novemdecillion │1000 octodecillions │ 60 │1.000.000 octodecillions │114 │ │ vigintillion │1000 novemdecillions│ 63 │1.000.000 trillions │120 │ └──────────────────┴────────────────────┴────┴───────────────────────────┴────┘ Je l' onaj njihov gugol ima 100 nula? Ako jeste, onda ga naš vigintilion "šiša" za 20 nula (da ne kažem 100 triliona puta :). ciLa.
o.jeziku.163 max.headroom,
> Zaista, kako se zove TO sa dve oštrice čime se brijemo? "Brijači"? :)
o.jeziku.164 duke,
││ Daklem, "pen" i "penkalo, naliv-pero", slučajnost bi bila ││ prevelika... Bila bi, zaista, da se čovek nije stvarno zvao Slavoljub Eduard Penkala (ne _Penkalo_). Piše, bre, to po enciklopedijama. Dobro je da te _oblik_ pomenutog predmeta nije asocirao na još jednu reč koja počinje sa PEN- (pen??). Pozdrav, Vlado
o.jeziku.165 ladislavs,
> Bilijarda? Zaista prvi put čujem za takav broj :) Po toj Moguće da zaista ne postoji, mada sam čuo u upotrebi nekoliko puta. U svakom slučaju ostavio sam u zagradi manje diskutabilan naziv - hiljadu biliona. Tek da se zna. ciLa.
o.jeziku.166 ndragan,
/ A ja volim akavski :))))) Jel' treba da počnemo da se ačimo, bečimo i kerebečimo?
o.jeziku.167 ndragan,
/ mislio da su nalivpero i penkalo sinonimi. Nalivpero je izum nekog Josifa Penkale, iz Zagreba, negde pred kraj prošlog veka. čilet (Džordž, ako se ne varam) je izmislio zamenjivi nožić za brijanje. Razlika je u tome da li se ime jedne stvari iz niza koristi za sve stvari u nizu; u ovim primerima bi moglo da se kaže da, recimo, "postoji teretni jugo od 45 tona, a postoji i jugo za 50 putnika", ali ipak ne govorimo tako, jer za te stvari postoje opšti pojmovi (vozilo, nalivpero, nožić za brijanje). Ponekad se desi da je opšti naziv za stvar dosta dug i rogobatan, pa se umesto njega uvreži naziv dat po prvom i/ili najvećem proizvođaču. Počelo je sa ručnim kalkulatorom - svi ga zovu digitron, jer je prvi ("domaći") proizvođač bio Digitron iz Buja.
o.jeziku.168 skoprivica,
│ million │1000 thousands │ 6 │1.000 thousands │ 6 │ │ milliard │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 9 │ Kako ? Jesi li to dobro prekucao?
o.jeziku.169 ndragan,
/ Zaista, kako se zove TO sa dve oštrice čime se brijemo? Da me vidiš, shvatio bi zašto ne znam.
o.jeziku.170 ndragan,
/ govornom području dopao "digitron"? (Ili sam ja neupućen, tj. to baš i Ta reč je tamo jedno kraće vreme bila komercijalni naziv za LED cifarnike (one crvene i zelene), a tamo je malo teže proturiti generičko ime (dženerik nejm - ime šljive) za opšti naziv.
o.jeziku.171 ndragan,
/ često se spominjala mirijada, ali mi nije baš najjasnije / koliko je to :) RTFM. Myriad - "da izbrojiš ne bi mogo sve" (ĐB).
o.jeziku.173 milan,
> / govornom području dopao "digitron"? (Ili sam ja neupućen, tj. to baš i > > Ta reč je tamo jedno kraće vreme bila komercijalni naziv za LED > cifarnike (one crvene i zelene), a tamo je malo teže proturiti > generičko ime (dženerik nejm - ime šljive) za opšti naziv. Hm, hm! Pa skoro da je opšte mesto u javnom životu da proizvodi određene namene dobijaju ime po prvom (ili najpoznatijem, najvećem) proizvođaču ili nekom zaštićenom imenu koje je u vezi sa proizvodom postalo poznato. Primera je na pretek: Frižider - po firmi "Frigidaire" ("svježi zrak") čilet - po firmi "Gilette" Kalodont - po istoimenoj (nemačka transkripcija) firmi. Vokmen - zaštićeno ime firme "Sony" za prenosivi radio prijemnik sa slušalicama. (au, al' sam ovo lepo objasnio!) ;) U Francuskoj se, recimo, svaka mineralna voda zove Viši (banja iz koje su je prvo flaširali). ....... Pl poz M
o.jeziku.174 ladislavs,
> Jel' treba da počnemo da se ačimo, bečimo i kerebečimo? A zar smo prestali? :) ciLa.
o.jeziku.175 balinda,
>> Nije baš da spada u ovu temu, ali mi se ipakova tema činila >> nekako najbližom. Imate spisak od 600 narodnih poslovica >> i izreka iz upravo završenog HANG-a. Raspored je YUSCII. Izgleda da nešto nije u redu sa ZIPom. (?) >> PKUNZIP: Warning! IZREKE.ZIP - error in ZIP use PKZipFix >> PKUNZIP: No file(s) found. >> ...... >> ...... >> Writing: PKFIXED.ZIP >> No files found to fix. File is most likely not a ZIP file. :(
o.jeziku.178 ladislavs,
>│ milliard │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 9 │ > Kako ? Jesi li to dobro prekucao? ^^^ višak. Danke. Ipak iza stoji da ima 9 nula, dakle ne 6+6. Lapsus Copy/Paste ;). Ostalo je OK. ciLa.
o.jeziku.182 squsovac,
Fajl izreke.zip sam danas pokušavao više puta da upload-ujem na Sezam, ali bez uspeha. Nakon što Sezam javi da je prenos uspešan i da je fajl vezan uz poruku, uz poruku biva vezano 2-3 kb fajla. Desilo se, dakle, isto što i prvi put. Konačno sam prethodnu poruku obrisao, i rešio da ponovo šaljem, ali kao ASCI upload. Sve me to na kraju žestoko iznerviralo, i ja reših fda lovciram problem po sv. cenu, i konačno shvatih da je problem što sam ovih dana prešao na telemate a nisam na sezamu promenio protokol. Dakle, izvinjavam se svima koji su pokušaliu da dl-uju fajl. Evo sad fajla uz nadu da će sve bitri u redu. SQ izreke.zip
o.jeziku.183 balinda,
>> Fajl izreke.zip sam danas pokušavao više puta da upload-ujem >> na Sezam, ali bez uspeha. >> Evo sad fajla uz nadu da će sve bitri u redu. Hvala ti najlepše na dodatnom trudu, vredelo je. Za uzvrat :) tvoja poruka (sa fajlom!) naći će se u mesečnom biltenu izabranih poruka a za "kaznu" :) to će biti tek u sledećem mesecu jer je naknadno slanje taman prešlo u decembar mesec. :))) P.S. O Bože, kakav sam formalista. :)
o.jeziku.184 darone,
>> P.S. O Bože, kakav sam formalista. :) Fali ti apostrof ili ne? Mislim na ĆO' Bože...ž :) darone p.s. Bože, oh, formalista da li sam? :)
o.jeziku.185 ndragan,
/ P.S. O Bože, kakav sam formalista. :) Bog: sasvim dovoljno velik da završiš u formalinu :)
o.jeziku.186 balinda,
>> Fali ti apostrof ili ne? Mislim na ĆO' Bože...ž :) "Ć" i "ž" ???? ;) >> p.s. Bože, oh, formalista da li sam? :) jesmo, jesmo.... :)))
o.jeziku.187 darone,
>> >> Fali ti apostrof ili ne? Mislim na ĆO' >> >> Bože...ž :) >> >> "Ć" i "ž" ???? ;) Zezanje sa internim Sezamovim rasporedom Računari (pretpostavljam). >> >> p.s. Bože, oh, formalista da li sam? :) >> >> jesmo, jesmo.... :))) Nogekako :)) darone
o.jeziku.188 max.headroom,
> Ta reč je tamo jedno kraće vreme bila komercijalni naziv za LED cifarnike > (one crvene i zelene), a tamo je malo teže proturiti generičko ime > (dženerik nejm - ime šljive) za opšti naziv. Baš me čudi, zato što se oni ne trude da jednom naučene termine menjaju... :) Baš sam prelistao neke engleske rečnike (čak i one tehničke), ali se ta reč nigde ne pominje. A baš je simpatičnije / zvučnije od prostog "calculator", kao što je to i "walkman". (Redak primer da mi se neka "domaća" reč više sviđa od "stranjske" :)
o.jeziku.189 isekulovic,
Posle 'shoping' centra Beograd je dobio tu čast da se u njemu održi koncert grupe "funky 'hause' band". Gde je kraj?
o.jeziku.190 nikolas,
> Posle 'shoping' centra Beograd je dobio tu čast da se u njemu > održi koncert grupe "funky 'hause' band". Gde je kraj? Kad to budu počeli da pišu ćirilicom...
o.jeziku.191 dzakic,
Videh pre neki dan u konferenciji računari poruku u kojoj se na više mesta greši u sledećem: │ nominativ │ genitiv ───────────────────────────────────────────────── jednina │ gledaLAc │ od gledaOca množina │ gledaOci │ od gledaLAca Dakle, "oglašavači su bitniji od žITALACA", a ne "čitaoca" i sl.
o.jeziku.192 skoprivica,
`│ Dakle, "oglasavaci su bitniji od CITALACA", a ne "citaoca" i sl. Xm....pa mozda je hteo da kaze da su oglasavaci bitniji od JEDNOG citaoca (ne znam koja je to poruka, da pogledam sta se tacno tamo kaze), pa jedan po jedan citalac.... Aje... CTEBO.
o.jeziku.193 balinda,
>> Slažem se.Međutim,ja shvatam Već je bilo reči, no ne smeta da se ponovi. Posle znakova interpukcije (u gornjem primeru tačka i zarez) dolazi jedan prazan prostor, kompjuterskom terminologijom 'space'. :))) Jeste da je to zaludno bačen bajt, ;) ali moja molba je: Neka ga, obradujte naše oči. :)))
o.jeziku.195 ndragan,
/ održi koncert grupe "funky 'hause' band". Gde je kraj? Svako jutro prolazim pored jednog kioksa (čuo sam jednog da tako govori!) gde na staklu piše 'cafa'. Na jednom drugom piše 'hod - dog' horizontalno, odnosno 'hodidog' vertikalno (ks, ks...).
o.jeziku.196 ndragan,
/ Kad to budu počeli da pišu ćirilicom... Naprimer, Dancig Bar u Gospođincima.
o.jeziku.197 ndragan,
Šta u stvari znače sledeće reči: ekskluzivno, ekskluzivan promocija kolekcija Predlog: vreme bi bilo da se poradi na novom izdanju rečnika srpskog žargona. Mene bi bilo sramota da ne priložimo - računarci ne da imaju svoj žargon, nego se to još malo može izdvojiti u zaseban jezik. Zasad bi mogla neka tema sa rečničkim jedinicama, strukturisana kao ko.je.ko. Šta kaže civilizovani narod sa g. modulatorom i ministrima na čelu?
o.jeziku.198 dzakic,
>> Xm....pa mozda je hteo da kaze da su oglasavaci bitniji od JEDNOG >> citaoca (ne znam koja je to poruka, da pogledam sta se tacno tamo Rekoh, greška je na više mesta i iz teksta se da zaključiti da se misli na čitaoce. Ako me baš pitaš za poruku, samo da nađem... RAžUNARI: 10.406. Svejedno, nije na odmet podsetiti se.
o.jeziku.199 wizard,
dejanr: >> HP-ov softver za skaner koji mi, čudna stvar,(...) ""|""" Da li je ovo greška u kucanju ili stvarno tako govoriš? Ako pišeš kako izgovaraš, onda mislim da grešiš jer je ono 'ae' u "scaner" mnogo bliže 'e' nego 'a', posebno u Americi. :)
o.jeziku.200 skoprivica,
│ Koncepcija racunara, po meni, nebi trebala da se menja. Pogotovu │ nebi trebalo │ Naravno da nebi trebali vi da formirate jos jedan casopis. Ja bih │ samo voleo da ga neko drugi stvori, od ovoga bi svi imali koristi Hrumpf...daklem (*) ja ne bih, ti ne bi, on ne bi, mi ne bismo, vi ne biste, oni ne bi... (*) pesnicka sloboda ;)
o.jeziku.201 duke,
││ ekskluzivno, ekskluzivan ││ promocija ││ kolekcija ekskluzivan, -vna, -vno (prema lat. excludere) 1) koji se strogo drži određene oblasti, aspekta i sl., strogo usmeren, strogo ograničen, isključiv; nepomirljiv, netolerantan. 2) (obično odr.) gram. kojim se nešto izuzima, isključuje, isključni. ekskluzivno pril. na ekskluzivan način, isključivo, samo. kolekcija m (lat. collectio) 1a) zbirka predmeta iste vrste (obično retkih, vrednih, zanimljivih i sl.), sakupljanih po izvesnom sistemu, kriterijumu. 1b) uopšte više različitih, obično odabranih jedinki iste vrste u nekom skupu, zbiru. 2) komplet raznih proizvoda, artikala robe iz kojeg se može birati, serija. 3) niz publikacija, izdanja, dela, tematski povezanih, objavljenih u seriji, kolo. (iz Rečnika srpskohrvatskog književnog jezika SANU) promocija ž (uz poznata značenja i) ?) prvo predstavljanje javnosti (neke političke organizacije). ?) reklamna kampanja, sticanje publiciteta (iz Klajnovog "Rečnika novih reči") Šta si, inače, imao na umu kad si ovo pitao? Pozdrav, Vlado
o.jeziku.202 dejanr,
>> Da li je ovo greška u kucanju ili stvarno tako govoriš? Stvarno kažem skaner... nisam nikad razmišljao o tome. Verovatno si u pravu i trebalo bi reći skener, ali nekako mi skaner bolje zvuči i lakše mi prelazi preko jezika. Valjda navika.
o.jeziku.203 duke,
││ Šta kaže civilizovani narod sa g. modulatorom i ministrima na čelu? Imaš glas ZA i stručnu pomoć pri obradi odrednica. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.204 janko,
> izgovaraš, onda mislim da grešiš jer je ono 'ae' u > "scaner" mnogo bliže 'e' nego 'a', posebno u Americi. :) ...i mnogo bliže A nego E, posebno u Engleskoj. ;) Skaner je OK.
o.jeziku.205 dzakic,
>> Stvarno kažem skaner... nisam nikad razmišljao o tome. Verovatno I ja mislim da je opravdanije skaner, kao što se kaže rekorder a ne rikorder. I uopšte, reč koju uzmemo iz engleskog, najčešće prevedemo tako da više liči na ono kako je napisano, nego kako se čita. Pođimo od sitnica - cent umesto sent, mikroprocesor umesto majkroprocesor, ne kaže se nukliarna centralna i sl. Verovatno postoji neko objašnjenje, ovih par reči mi je prvo palo na pamet.
o.jeziku.206 ssokorac,
─┼┤ I ja mislim da je opravdanije skaner, kao što se kaže rekorder a ne ─┼┤ rikorder. I uopšte, reč koju uzmemo iz engleskog, najčešće prevedemo Slažem se sa svim ispod navedenim primerima, ali mi koristimo izmene reči da bi manje 'lomili' jezik izgovarajući ih. Meni mnogo prirodniji zvuči skener nego skaner. Uostalom, češće se kaže i 'skenirati' nego 'skanirati', barem se meni tako čini :).
o.jeziku.207 nikolas,
>>> Stvarno kažem skaner... nisam nikad razmišljao o tome. > Verovatno > > I ja mislim da je opravdanije skaner, kao što se kaže rekorder > a ne rikorder. I uopšte, reč koju uzmemo iz engleskog, najčešće > prevedemo tako da više liči na ono kako je napisano, nego kako > se čita. Pođimo od sitnica - cent umesto sent, mikroprocesor > umesto majkroprocesor, ne kaže se nukliarna centralna i sl. > Verovatno postoji neko objašnjenje, ovih par reči mi je prvo > palo na pamet. Englesko ae zaista je bliže našem "e" nego "a", pa se tako i transkribuje. (Recimo: betmen, a ne batmen.) S druge strane, prefiks mikro- je u našem jeziku preuzet iz grčkog, te se stoga u svim rečima koje ga sadrže tako i čita (inače bi moralo i majkroskop). I "skenirati, skener" ima, u osnovi, grčko poreklo (od reči skandalon), ali, budući da je u naš jezik preuzet iz engleskog, trebalo bi izgovarati "po engleski", dakle skener. Analogan je i paradigmatski primer reči filozofija: poreklom je od grčkog filosofein; Nemci su pri preuzimanju "s" pretvorili u "z", a mi smo reč preuzeli od Nemaca, i kao takva se odomaćila (iako se filosofija, filosofirati, i dalje tretira kao dublet). No, budući da se radi o novopreuzetoj reči, praksa (vrhovni sudija, ma koliko to zvučalo marksistički) tek treba da ustanovi pravilan izgovor te i još nekih reči... BTW, skaner, bar meni, lepše zvuči...
o.jeziku.208 floyd,
­-> sitnica - cent umesto sent, mikroprocesor umesto majkroprocesor, ­-> ne kaže se nukliarna centralna i sl. Verovatno postoji neko ­-> objašnjenje, Možda je dovoljno objašnjenje to što su ove reči latinskog porekla, i da su ušle u današnje jezike manje-više nezavisno, pa se u pojedinim jezicima i izgovaraju po "lokalnim" pravilima. Zašto bi se svi svetski jezici povinovali baš američkoj verziji engleskog pravopisa?
o.jeziku.209 darone,
>> mikroprocesor umesto majkroprocesor A ja celog života bio ubeđen da se kaže majkroprocesor :) Znate već... darone
o.jeziku.210 ndragan,
/ Šta si, inače, imao na umu kad si ovo pitao? Nisam imao na umu da napišem opširan odgovor pa da ga (ludom glavom) obrišem, ali upravo to sam uradio. Bilo je nešto na temu trgovačkog novogovora, i izraza kojima izvlačimo peta značenja na mesto prvih, a prva maltene zabranjujemo. Promocija je čist amerikanizam - ali kod Amera označava unapređenje prodaje, gledanosti i slično, dakle reklamu. Kod nas je ranije imala samo značenje unapređenja ili proizvođenja u čin ili zvanje. Bio sam samo jednom na nekoj promociji, tad sam dobio diplomu i bio proglašen onim što na njoj piše.
o.jeziku.211 mladenp,
> Jeste da je to zaludno bačen bajt, ;) Eh, da je jedini... ;)
o.jeziku.212 ndragan,
/ si u pravu i trebalo bi reći skener, ali nekako mi skaner bolje Nisi se na vreme družio sa studentkinjama medicine... još sredinom sedamdesetih stigle su prve medicinske makine sa tim imenom, i zvale su se skEneri. Razlike radi, ove ručne vozalice od 300 tpp (tačaka po palcu :) možemo da zovemo skenjeri :).
o.jeziku.213 minja.,
Zamislite ovakav sklop - Makni ga od paket. Prevedeno, to znači: raspakuj TA peć, namesti grejače i uključi peć!!!
o.jeziku.214 veca,
>> Zamislite ovakav sklop - Makni ga od paket. Prevedeno, to znači: Ja bih to prevela kao: raspakuj ga. Kao onaj fazon, šta znači: te gi pa ? Povratak otpisanih :))
o.jeziku.215 ndragan,
(IZBORI.PANIC 2.268, princess) / PS ne trpim kritike zbog pravopisa :) ...uzivam da ga narusavam u inat / mojoj profanki knjizevnosti! ( inace znam da se kaze - svojoj) Milo mi je čuti da neko vodi računa o tome. Uostalom, postoji razlika između 'znam ali neću' i 'ne znam i baš me briga'.
o.jeziku.216 ndragan,
/ (*) pesnicka sloboda ;) Sloboda pesnice?
o.jeziku.217 ndragan,
(SEZAM.3 11.917) />> Svim Sezamovcima (i meni) cestitam slavu SVETI / Kaže se 'i sebi' :) Vaistinu. Ova je pojava uzela maha (bez moje intervencije :) i želeo bih da napokon čujem nekog ko ume da kaže kad se koristi povratna lična zamenica ili kako se(be) već zove to čudo. Tu mislim na ono 'sebe/se, sebi, svoj, sobom...' koje bi često trebalo da se stavi umesto 'njega/ga, njoj, njen, njim/mnom...' a to se zaboravlja. Za ovaj primer zaslužan je Darone. Wizarda sam pitao da li zna pravilo, ali se i on izjasnio kao sluhista, pa da čujemo nekog stručnijeg od nas (sebe?): kada treba ubaciti 'sebe/se' umesto 'njega/ga'?
o.jeziku.218 minja.,
>* pa da čujemo nekog stručnijeg od nas (sebe?): kada treba ubaciti >* 'sebe/se' umesto 'njega/ga'? U svim slučajevima kada se subjekat u jednoj rečenici ponovo vraća na sebe, zato se i zovu povratne zamenice.
o.jeziku.219 dzakic,
>> Wizarda sam pitao da li zna pravilo, ali se i on izjasnio kao sluhista I ja to često po sluhu, ali se prisećam da se sebe/se koristi u rečenicama kada si ti, odnosno prvo lice jednine u rečenici istovremeno i subjekat i objekat. Ako sam ja taj koji čestita, onda čestitam SEBI. Ako mi čestita neko drugi, onda čestita MENI. U tome je razlika.
o.jeziku.220 nikolas,
> Wizarda sam pitao da li zna pravilo, ali se i on izjasnio kao > sluhista, pa da čujemo nekog stručnijeg od nas (sebe?): kada > treba ubaciti 'sebe/se' umesto 'njega/ga'? Evo, na brzinu: "sebe/svoj" se koristi kad se odnosi na subjekat; ostale lične zamenice kad se odnose na nekog drugog. Npr.: Ona voli sebe (voli samu sebe) Ona voli njega (nekog drugog). Ili: On voli svoju ženu. (Tako treba!) On voli njegovu ženu. (znači: voli tuđu ženu; česta greška - uvek se slatko ismejem kad neka baba to kaže za svog sina kao kompliment) Inače, čitava stvar nije baš uvek ovako nedvosmislena, naročito kada se ne radi o subjektu, već objektu ili oblicima koji na njega podsećaju. Recimo: "Njoj se sviđa njen muž" je pogrešno, ali "ispravan" oblik zvuči isuviše rogobatno... Itd. Ako nekome trebaju detalji, recite, pa da gledam u knjige starostavne...
o.jeziku.221 duke,
││ pa da čujemo nekog stručnijeg od nas (sebe?): kada treba ubaciti ││ 'sebe/se' umesto 'njega/ga'? Najpre --- "sebe/se", ijekavski "sjebe/se". Struka bi rekla da se ovde radi o pravilnoj upotrebi, s jedne strane, prisvojnih zamenica _moj, tvoj, njegov, njen, naš, vaš, njihov_ i, s druge strane, povratno-prisvojne zamenice _svoj_. Da li je bolje reći: Ti ideš tvojim putem ili Ti ideš svojim putem odnosno Postavio sam pitanje mom domaćinu ili Postavio sam pitanje svom domaćinu odnosno Do moje šeste godine bio sam dvaput u inostranstvu ili Do svoje šeste godine bio sam dvaput u inostranstvu. odnosno On na posao dolazi njegovim automobilom ili On na posao dolazi svojim automobilom odnosno Dajte mi vaša dokumenta ili Dajte mi svoja dokumenta itd. Problem je, u stvari, utvrditi na koju se reč ili grupu reči iz okolnog teksta zamenica odnosi. Opšte pravilo glasi --- ako se PRISVOJNA ZAMENICA ODNOSI NA SUBJEKAT onda treba upotrebiti POVRATNI OBLIK _SVOJ_; takvi su sledeći primeri: * ja mogu podići svoj novac [a ne] ja mogu podići moj novac │ │ └─────────────────┘ * ti možeš podići svoj novac [a ne] ti možeš podići tvoj novac * vi možete podići svoj novac [a ne] vi možete podići vaš novac * oni mogu podići svoj novac [a ne] oni mogu podići njihov novac (U stvari, niko ne može podići _svoj_ novac, jer ga nema u bankama, poštama, ali je to iz druge priče.) Ako se PRISVOJNA ZAMENICA NE ODNOSI NA SUBJEKAT mogu se upotrebiti SVE PRISVOJNE ZAMENICE U SVAKOM LICU OSIM U ONOM KOJE SE POKLAPA SA SUBJEKTOM. Tako * ja ne mogu podići tvoj, njegov, naš, vaš, njihov novac, ali mogu podići svoj novac * ti ne možeš podići moj, njegov, naš, vaš, njihov novac, ali možeš podići svoj novac * on ne može podići moj, tvoj, naš, vaš, njihov novac, ali može podići svoj novac itd. E, sad malecko podsećanje na nezaboravnu floskulu --- mi idemo Titovim putem. Sledi pitanje: da li smo mi išli _svojim_ putem ili smo išli _njegovim_ putem? Jedini gramatički ispravan odgovor jeste da smo mi mogli ići samo _njegovim_ putem. Neko se, međutim, bio dosetio i ustvrdio: Tito --- to smo svi mi. Tako smo _mi_ i _Tito_ izjednačeni, pretvoreni u ravnopravne gramatičke subjekte i ... mi smo mogli poći svojim putem ... koji je bio njegov put ... koji je bio Titov put ... Naravno, ni ovo, kao ni ostala jezička pravila, nije bez izuzetaka. Ovi izbori trebalo bi, je li, da pokažu čitavom svetu kako je ispravno to što _Oni_ (tj. Srbi) vole _svoju_ zemlju. (Rada Mirođija) Nije, međutim, pogrešno ni ako kažemo kako _Mi_ volimo _našu_ zemlju. (pod uslovom, naravno, da nam je jasno o kojoj je zemlji reč). Izuzeci se, dakle, tiču 3. lica jednine i svih triju lica množine. Tri su razloga za postojanje ovih izuzetaka. Prvi je razlog nepoklapanje značenja prisvojne zamenice sa subjektom. Kada ti službenik na šalteru kaže Donesite svoja dokumenta tada se to odnosi na dokumenta koja pripadaju samo tebi ili se tiču samo tebe --- značenje prisvojne zamenice poklapa se sa subjektom --- otuda _svoja_. Kada ti, međutim, isti službenik kaže Donesite vaša dokumenta tada to znači da on od tebe traži da doneseš dokumenta koja se ne tiču samo tebe nego i, recimo, tvoje supruge, tvoje dece, tvojih roditelja --- značenje prisvojne zamenice _vaša_ ovde je šire od značenja subjekta, dakle, ne poklapa se s njim. (Ovo važi ako pretpostavimo da postoji primeran službenik-idealni-govornik --- onaj koji ne pravi gramatičke greške.) Drugi tip izuzetaka ilustruje onaj primer s voljenjem svoje zemlje. Kada se oseti potreba da se posebno, emotivno naglasi pripadanje može se reći Mi volimo našu zemlju umesto običnijeg Mi volimo svoju zemlju. I ovde se, uz to, intuitivno oseća nepoklapanje značenja zamenice _naša_ sa subjektom, iako to nije uočljivo kao u primeru Donesite svoja odn. vaša dokumenta. Treći tip izuzetaka jesu oni izuzeci koji sprečavaju pojavljivanje dvosmislenosti. Ako kažemo Dragan će se sresti s moderatorom. Vlado je molio Dragana da mu da njegovu adresu. jasno je da Vlado traži moderatorovu adresu. Ako pak kažemo Dragan će se sresti s moderatorom; Vlado je molio Dragana da mu da svoju adresu. jasno je da Vlado traži Draganovu adresu. Ili, na primer, kada se kaže da su književnici saslušali sud uglednog gosta o njihovom stvaralaštvu znaćemo da je gost govorio o stvaralaštvu svojih domaćina. Kada bi se reklo da su književnici saslušali sud uglednog gosta o svom stvaralaštvu znali bismo da je gost govorio o sebi i sopstvenim delima. Zaključak o izuzecima: * On može raditi i svoj i njegov (dakle, tuđi) posao. * Mi možemo voleti i svoju i našu zemlju. * Vi možete doneti i svoja i vaša dokumenta. * Oni, one i ona mogu govoriti i o svom i o njihovom (dakle, tuđem) stvaralaštvu. U nekim jezicima nema povratno-prisvojne zamenice, tj. zamenice za svako lice, a neki ne razlikuju ni rod prisvojnih zamenica. Pa ipak, u njima su retke dvosmislenosti; sve je, uglavnom, jasno zahvaljujući kontekstu. Ta mogućnost, da kontekst pobliže odredi značenje, omogućava da i u srpskom standardnom jeziku, pod jakim uticajem stranih jezika, dolazi do ograničavanja upotrebe zamenice _svoj_ i do širenja upotrebe pojedinih prisvojnih zamenica. Ta pojava nije ni nova ni retka, a najčešće je prouzrokuje površno, nedovoljno poznavanje stranih jezika i slabo poznavanje mehanizma prevođenja na srpski, tj. mehaničko prevođenje. Odužih. Zato pitanje za kraj --- svi kažu "koj' ti je moj"; može li se reći "koj' ti je svoj"? Pozdrav, Vlado
o.jeziku.222 squsovac,
> On voli svoju ženu. (Tako treba!) > On voli njegovu ženu. (znači: voli tuđu ženu; česta greška <────┐ │ │ Nije valjda da ovako ────────────────────────────────────────────────┘ ne treba? (mislim na radnju, a ne na rečenicu) ;>
o.jeziku.223 ndragan,
(SEZAM.3 11.917) />> Svim Sezamovcima (i meni) cestitam slavu SVETI / Kaže se 'i sebi' :) Vaistinu. Ova je pojava uzela maha (bez moje intervencije :) i želeo bih da napokon čujem nekog ko ume da kaže kad se koristi povratna lična zamenica ili kako se(be) već zove to čudo. Tu mislim na ono 'sebe/se, sebi, svoj, sobom...' koje bi često trebalo da se stavi umesto 'njega/ga, njoj, njen, njim/mnom...' a to se zaboravlja. Za ovaj primer zaslužan je Darone. Wizarda sam pitao da li zna pravilo, ali se i on izjasnio kao sluhista, pa da čujemo nekog stručnijeg od nas (sebe?): kada treba ubaciti 'sebe/se' umesto 'njega/ga'?
o.jeziku.224 nikolas,
>> On voli svoju ženu. (Tako treba!) > >> On voli njegovu ženu. (znači: voli tuđu ženu; česta greška > <────┐ │ > │ > Nije valjda da ovako > ────────────────────────────────────────────────┘ ne treba? > (mislim na radnju, a ne na rečenicu) ;> "žesta greška" je dvosmislen izraz. :)))) BTW, namerno sam izabrao ovakav primer, jer sam znao da će svi odmah shvatiti o čemu se radi (i zapamtiti), :))))). Što se tiče odgovora na pitanje, odgovoriću, s tim što ću, da se dame na Sezamu ne bi uvredile, promeniti rod: Ona voli svog muža. (Pravilno gramatički i građanski... cf. "Lutkina kuća" et al.) Ona voli njenog muža. (Takođe pravilno gramatički, ali... hm, voleti tuđeg muža... Ko kaže da tako ne treba? ;))))) ) Zaključak izvući po analogiji. P.S.: Budući da sam neoženjen, u ovom slučaju mogu biti nezainteresovana strana.
o.jeziku.225 dejanr,
============================================================================ Note 57.29 NOVOGOVORI 29 of 29 UBBG::EBULAT "Darko Bulat, Ljubljana" 21 lines 24-DEC-1992 22:21 ---------------------------------------------------------------------------- Samo se ti zezaj, al' kada bi bar to bio vic.. Nemoj da ti napisem sto doista spremaju: (izvadak iz jedne brosurice o izrazima u aviaciji) bomba ---------- razornica helikopter ----- uvrtnjak ili zrakomlat (ovaj potonji izraz bi trebao biti popularan u narodu..) pilot ---------- kormilar magnetni kompas gvozdostalna sjevernica akumulator ----- munjosprem kabina --------- izba itd.. Hmm, ukoliko su navedeni izrazi sifre, tada sam vam upravo otkrio vojnu tajnu, no kako su doticni izrazi bili objavljeni po hrvatskoj stampi (i popraceni grohotnim smjehom, koji je mnogima presao u plac..) tako nece valjda streljati mene zbog suradnje s neprijateljem. Have fun! Darko
o.jeziku.226 darone,
>> Odužih. Zato pitanje za kraj --- svi kažu "koj' >> ti je moj"; može li se reći "koj' ti je svoj"? Svaka čast na poruci. Primaš čestitke od sebe... ovaj, mene (njega, šta li :)) darone
o.jeziku.227 veca,
>> P.S.: Budući da sam neoženjen, u ovom slučaju mogu biti >> nezainteresovana strana. Za ženidbu ili za švalerisanje? :))))
o.jeziku.228 ndragan,
Da li se papuče oblače preko glave ili na zakopčavanje?
o.jeziku.229 max.headroom,
> 29 of 29 UBBG::EBULAT "Darko Bulat, Ljubljana" > 21 lines 24-DEC-1992 22:21 Dejane, imaš li možda još ovog materijala? Mislim isključivo na exYU komunikaciju, tj. možeš li da preneseš koji komentar u političke konferencije? Takođe me zanima da li si uspeo da se modemom povežeš sa CRO ili SLO, ali to već nije tema za ovu konferenciju...
o.jeziku.230 duke,
││ Da li se papuče oblače preko glave ili na zakopčavanje? Zavisi od toga kako su štrikane. Ako su štrikane na ruke, oblače se preko glave, a ako su štrikane na mašini, onda na zakopčavanje (putem dugmića ili putem rajsferšlusa, pazeći da ne skreneš s pravog puta, jer izgleda ružno). Uzgred, rajsferšlus se u Lici naziva _smičak_. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.231 darone,
>> Da li se papuče oblače preko glave ili na >> zakopčavanje? Ja ih oblačim na noge sa ruke :))) darone
o.jeziku.232 wizard,
>> Dejane, imaš li možda još ovog materijala? Mislim isključivo na exYU >> komunikaciju, tj. možeš li da preneseš koji komentar u političke >> konferencije? Ako se to bude radilo, unapred molim da ide kao fajl uz poruku, a ne kao sadržaj poruke. Hvala.
o.jeziku.233 milan,
> Dejane, imaš li možda još ovog materijala? Mislim isključivo na exYU > komunikaciju, tj. možeš li da preneseš koji komentar u političke > konferencije? Takođe me zanima da li si uspeo da se modemom povežeš sa > CRO ili SLO, ali to već nije tema za ovu konferenciju... Jesi li ti normalan? Na javnom mestu pitaš da li komuniciramo sa CRO i SLO! Naravno da ne! Pl poz M P.S. Javi se na mail! ;)))))))))
o.jeziku.234 duke,
REPLY na robert 13.27 CIVILIZACIJA.2:recnik ││ loader - punilac, tako smo učili iz Programskih Prevodioca ;). === === E, da ste učili iz "ProgramskIH prevodiLAca" mogli bi proći "puniOci" ... Ovako --- jok !-)­ Pozdrav, Vlado
o.jeziku.235 dzakic,
[CIVILIZACIJA:razno] >> Moderator je plaćen da trpi zezanjâ. :))) Ne znam, na koju foru je ovde 'produžetak' iznad a - oznaka za dugosilazni ne može biti, poslednji je slog u reči. No, nije bitno. Mene zanima sledeća situacija: (htedoh da pitam, već duže vreme) Glagol 'ići' se u prvom licu jednine, prezent, kaže: _ 'IDEM - akcenat na prvom slogu (kratkouzlazni, ako se ne varam), a na drugom 'produžetak' Ovo sam video u rečniku, stoji crtica. Primećujem, međutim, da većina beograđana, ovaj produžetak u govoru nema. Kod mene, u Milanovcu, se dosta jasno pravi razlika između produženih i neproduženih slogova. Tako, kada sad treba reći isto, ali u množini kod nas bude: / IDEMO - dugouzlazni akcenat na drugom slogu dok u beogradskoj varijanti to zvuči: 'IDEMO - ostane kratkouzlazni na prvom, i produžetka NEMA Ovakvih razlika ima tušta i tma, ali sam se ovoga prvo setio jer uvek beasta pitam: idemo li? (beogradski, što brže mogu) a on meni odgovori: idemo (milanovački, karikirajući produžetak na e :) ). Ja čujem razliku, ali nisam siguran da sam u pravu. Sećam se nekakvog 'pomeranja akcenta' ali sam zaboravio kada do njega dolazi i da li je ovo taj slučaj? Zak
o.jeziku.237 balinda,
>>>> Moderator je plaćen da trpi zezanjâ. :))) >> >> Ne znam, na koju foru je ovde 'produžetak' iznad >> a - oznaka za dugosilazni ne može biti, poslednji >> je slog u reči. No, nije bitno. Poenta možda i nije u skladu sa pravopisom, (?) neko će se već javiti da kaže jeste li, ali ću pokušati da objasnim šta sam želeo da kažem. Pojavila mi se potreba da kažem "zezanja" u smislu gradivne imenice. Dakle, otprilike kao kada bismo rekli: "Juče sam u tramvaju video direktorâ", umesto "Juče sam u tramvaju video direktora." Jeste da direktori uglavnom nisu gradivna imenica, ;) (osim školskih direktora ako predaju gradivo) :))) ali za primer mogu poslužiti. (U ostalom direktori su uvek tu da budu primer.) ;) U prvom slučaju video sam "gomilu direktora" :) a u drugom slučaju video sam jednog određenog čoveka. Dakle, želeo sam da istaknem da ja ovde trpim "gomilu zezanja". :) Da je reč o čistoj gradivnoj imenici kao što je, recimo, "brašno", onda bi sve bilo OK. Na primer, ako kažemo "kamion brašna" znači kamion pun brašna jedne vrste. Ali ako kažemo "kamion brašnâ", onda bi to trebalo značiti (?) kamion pun različitih vrsti brašna. U tom smislu, poenta je bila, brate, da me zezate na sve moguće načine, i to pun kamion. :))) P.S. A sad, šalu na stranu, da čujemo šta kažu jezikoljupci? (Toga bar imamo.) ;)
o.jeziku.238 ndragan,
(FORUM.7 12.357) / znaću danas uveče. Mene su uvek ispravljali, govorili mi da se ne kaže 'juče uveče' i 'danas uveče' nego 'sinoć' i 'večeras'. žemu bi te reči inače služile? Ipak, i dalje ne znam da li je ovo baš greška, ili samo blaža stilska frljoka (onako, za ukor bez opomene na polugodištu)? P.S. A zašto nemamo reč za 'sutra uveče'? Izmisliti pod hitno.
o.jeziku.239 darone,
>> P.S. A zašto nemamo reč za 'sutra uveče'? >> Izmisliti pod hitno. Tumorou najt. Pitaj mene, ja uvek imam rešenje i za prevode :))))))) darone
o.jeziku.240 nikolas,
Ma ne, nego baš me briga koga (ne) voli žena, kad ja nisam taj...
o.jeziku.241 balinda,
[FORUM: 3.1381] >> U vezi sveta. >> .... >> I u vezi nadimaka. Ovo je vrlo česta pojava na Sezamu, a i šire. :) Apelujem na pismenije od mene, (ili sebe?) :))) što neće biti preterano teško pronaći, ;) da objasne zašto je instrumentalnije :) reći: U vezi sa svetom. i: U vezi sa nadimcima.
o.jeziku.242 max.headroom,
> P.S. A zašto nemamo reč za 'sutra uveče'? Izmisliti pod hitno. Skoro sam u Politici pročitao "doveče" kao zamenu za "sutra uveče", ali mislim da je reč upotrebljena pogrešno. Po mom mišljenju: DOVEžE = NAVEžE = VEžERAS
o.jeziku.243 isekulovic,
>> Mene su uvek ispravljali, govorili mi da se ne kaže 'juče uveče' i >> 'danas uveče' nego 'sinoć' i 'večeras'. žemu bi te reči inače služile? Meni se, onako po sluhu, čini da je 'sinoć' kasnije od 'juče uveče'.
o.jeziku.244 mladenp,
> Meni se, onako po sluhu, čini da je 'sinoć' kasnije od > 'juče uveče'. Kako to misliš "kasnije"? Jel' se "juče uveče" odnosi na vreme od 20 do 22 prethodnog dana, a "sinoć" je od 22 do 24 istog dana? žini mi se da se radi o istom.
o.jeziku.245 broker,
> Svako jutro prolazim pored jednog kioksa (čuo sam jednog > da tako govori!) gde na staklu piše 'cafa'. Na jednom > drugom piše 'hod - dog' horizontalno, odnosno 'hodidog' > vertikalno (ks, ks...). Jednom sa video natpis PIZZERIA .... napisan ćirilicom
o.jeziku.246 peca.st,
!-> Po mom mišljenju: DOVEžE = NAVEžE = VEžERAS Sigurno je ovako. Doveče ne može predstavljati sutra uveče.
o.jeziku.247 duke,
││>> Moderator je plaćen da trpi zezanjâ. :))) ││ ││ Ne znam, na koju foru je ovde 'produžetak' iznad a - oznaka za ││ dugosilazni ne može biti, poslednji je slog u reči. Pomenuti "produžetak" trebalo bi da bude tzv. _nenaglašena dužina_. Za srpski jezik kaže se da ima 4 akcenta i jednu neakcentovanu dužinu. Ista "jedna" normalno se obeležava horizontalnom crticom iznad vokala, ali se katkada (mislim, u štampi) koristi i ovakva, uslovno rečeno, uglasta kapica (za razliku od dugosilaznog akcenta koji se obavezno štampa kao _lľk_. Druga je stvar što je u primeru koji si citirao dužini bilo mesto na srednjem slogu. ││ Ja čujem razliku, ali nisam siguran da sam u pravu. Sećam se ││ nekakvog 'pomeranja akcenta' ali sam zaboravio kada do njega dolazi ││ i da li je ovo taj slučaj? Jesi u pravu, al' nema veze. Iz perspektive kodifikovane norme tvoje (gornjomilanovačko) osećanje za dužinu je standardno, a beastova (beogradska) dužinska bezosećajnost je supstandardna. Iz perspektive upotrebne norme --- obrnuto ... Akcenatska budućnost je na bestovoj strani (uprkos tome što si ti proglašen za "najobećavajućijeg" korisnika SEZAMA); naš se standardni akcenatski sistem uprošćava po dve linije: -- gubi se razlika između kratkosilaznog i kratkouzlaznog akcenta u korist onog prvog (ako je beast rođen u Beogradu nema šanse da izgovori reč "sestra" s kratkouzlaznim akcentom; uporedite), -- gubi se postakcenatska dužina (to je ona tvoja primedba da "većina beograđana, ovaj produžetak u govoru nema"; iz njihove perspektive ti "otežeš" ili "razvlačiš" dok govoriš). Inače, ovo nije slučaj "pomeranja akcenta", ovo je obična razlika u akcentu. Ti si je uočio na liniji Beograd -- Gornji Milanovac, a interesantno je da je gro hrvatskih autora navodi kao srpsko--hrvatsku razliku (za "hrvatski" je karakterističan beogradski tip, a za "srpski" milanovački; ovo je i posredan dokaz koliko u Beogradu ima ustaških izdajnika i cijinih plaćenika). Pozdrav, Vlado
o.jeziku.248 duke,
││ Primećujem, međutim, da većina beograđana, ovaj produžetak =--------- Hm, hm, hm ... Beograd je veliki grad, ergo -- Beograđani. =
o.jeziku.249 duke,
││ kažemo "kamion brašna" znači kamion pun brašna jedne vrste. Ali ako ││ kažemo "kamion brašnâ", onda bi to trebalo značiti (?) kamion pun ││ različitih vrsti brašna. U tom smislu, poenta je bila, brate, da me ││ zezate na sve moguće načine, i to pun kamion. :))) Poenta je jasna, al' šlajfuješ, brate, s jezičkim obrazloženjem k'o kamion pun raznih vrsta brašna u debelom blatu :-)­ Pozdrav, Vlado
o.jeziku.250 duke,
││ Mene su uvek ispravljali, govorili mi da se ne kaže 'juče uveče' i ││ 'danas uveče' nego 'sinoć' i 'večeras'. žemu bi te reči inače služile? JUžE(R) DANAS S(J)UTRA ------------ ------------- -------------- juče ujutro jutros sutra ujutro juče popodne danas popodne sutra popodne sinoć večeras, sutra uveče Rezultat -- 6:3, dakle, nije greška nego analogija (tip "kud svi Turci, tu i mali Mujo") + uticaj stranih jezika. Nego, pitanje i za tebe i za ostale: koji period pokriva reč NOĆAS (da li se odnosi na noć koja će doći, na noć koja traje ili na noć koja je prošla)? ││ P.S. A zašto nemamo reč za 'sutra uveče'? Izmisliti pod hitno. A šta će nam? Ko još brine za sutra, a kamoli za sutra uveče! Pozdrav, Vlado
o.jeziku.251 mladenp,
> tebe i za ostale: koji period pokriva reč NOĆAS (da li se > odnosi na noć koja će doći, na noć koja traje ili na noć > koja je prošla)? Ja je upotrebljavam u sva tri slučaja: -Noćas nisam dobro spavao. -Što je noćas hladno. -Idemo noćas u ribolov. Sve ove rečenice mi zvuče OK.
o.jeziku.252 lovro,
> Kako to mislis "kasnije"? Jel' se "juce uvece" odnosi na vreme > od 20 do 22 prethodnog dana, a "sinoc" je od 22 do 24 istog > dana? A u koje spada 22:00? Lovro
o.jeziku.253 lovro,
> Jednom sa video natpis PIZZERIA .... napisan cirilicom A jeste li vec culi za: Duti fry shoop Big meack chissburger Itd... Lovro P.S. Ovo je bez sve sale, stvarno sam video.
o.jeziku.254 ladislavs,
> juče ujutro jutros sutra ujutro Postoji i reč IZJUTRA koja je sinonim za sutra ujutro. > koji period pokriva reč NOĆAS (da li se odnosi na noć koja > će doći, na noć koja traje ili na noć koja je prošla)? Večeras ja shvatam kao vreme kada se OBIžNO ne spava, a noćas kao vreme na prelazu dva dana, kada se OBIžNO spava. Naravno krajnje subjektivno treba tumačiti termine obično, a prelaz između dva dana ne treba vezivati BAŠ za ponoć. ciLa.
o.jeziku.255 mladenp,
> A u koje spada 22:00? To je singularna tačka u kontinuumu vreme-prostor. Odatle polazi crvotočina kroz koju je prošla čuvena rečenica Artura Denta. Poznato je kakvu je štetu napravila pa neću da je ponavljam. ;))
o.jeziku.256 ndragan,
/>> I u vezi nadimaka. Sklop je sasvim običan, kao ono na pijaci kad kupuješ 'jednu vezu zeleni'. / Ovo je vrlo česta pojava na Sezamu, a i šire. :) Apelujem na pismenije Ćuj, na Sezamu! More, u životu i šire! BTW, šta uopšte znači 'u životu'; to mi liči na još jedan ispražnjen izraz. Nekad je bio pesnička fraza, 'u životu svome mlađanome', ali kad neko kaže 'šta radiš u životu', dođe mi da ga priupitam 'a u čemu bih inače?'.
o.jeziku.257 ndragan,
Zahvaljujem svim jezikoljupcima koji su mi čestitali ovu godinu. Koristim priliku, položaj, modem i računar da im uzvratim ravnom merom: Sretna (srećna?) i Vama (hm, da li u ovoj prilici ide veliko slovo) Nova (i ovde?), ovaj, gde sam stao... ... a, da, godina, i da mi bidnete pismeni! čelim Vam sve najbolje, a ako one najbolje budu zauzete, da se dobro snađete! Bue_ Ndragan
o.jeziku.258 milan,
> Sklop je sasvim običan, kao ono na pijaci kad kupuješ 'jednu vezu > zeleni'. Ovaj "pijačni" komentar me je podsetio na jedan od čuvenih "Božićevih zakona" koje nisam imao 'di da plasiram na ozbiljnim mestima, al' se SEZAM ubio za to! ;))) Obrati pažnju! Tvrdnja (teorem(a), zakon(itost)): "Srpski jezik ima ugrađeno (built in?) pravilo za razlikovanje voća od povrća! " Smejete se, a? Pajz' sad! Kada idemo na, već pomenutu, pijacu, mi idemo da kupimo "luk", "krompir", "papriku", "pasulj", "cveklu", "kelj" (fuj!), "kelerabu", "boraniju" (Panić, pak, kupuje, ili mu kupuju, "buraniju")... , ali NE idemo da kupujemo "lukove", "krompire", "paprike", "pasulje", "cvekle", "keljo(e?)ve" (fuj!,fuj!), "kelerabe", "boranije" (Panić, pak, NE kupuje, ili mu NE kupuju, "buranije")... Takođe kada idemo na, već pomenutu pijacu, (može o istom trošku, ne mora dvaput (dva put?)), mi idemo da kupimo "trešnje", "višnje", "jabuke", "breskve", "kajsije", "maline", "kupine", ..., ali NE idemo (tj. mogli bi al' bi bilo blesavo) da kupimo "trešnju", "višnju", "jabuku", "breskvu", "kajsiju", "malinu", "kupinu", ... A? Šta kažete? Pravilo, kao i svako u jeziku ima i poneki izuzetak - lubenica, rotkvice, ali uglavnom radi. Uz voće, dakle, ide množina a uz povrće jednina! Izgleda šašavo, ali radi! Pl poz M
o.jeziku.259 nikolas,
> -Noćas nisam dobro spavao. > -Što je noćas hladno. > -Idemo noćas u ribolov. Treća rečenica ružno zvuči, jer "noćas" podrazumeva prošlo ili sadašnje vreme, a ovako upotrebljen (futurski) prezent označava buduću radnju... Elem, "noćas" u trećoj rečenici je pogrešno...
o.jeziku.260 wizard,
>> Uz voće, dakle, ide množina a uz povrće jednina! Pitanje koje se postavlja je: zašto nazivi većine povrća spadaju u tzv. gradivne imenice? Mislim da i nije teško pitanje. :)
o.jeziku.261 isekulovic,
>> Kako to misliš "kasnije"? Jel' se "juče uveče" odnosi na vreme >> od 20 do 22 prethodnog dana, a "sinoć" je od 22 do 24 istog >> dana? Pa tako nešto samo što bi granice možda bile malo durgačije, npr. 19-23 i 23-03. Možda je i isto, samo što je meni prirodnije da za vreme juče oko 20 kažem juče uveče, a za vreme oko 24 sinoć.
o.jeziku.262 peca.st,
!-> A u koje spada 22:00? !-> Lovro Lovro, pošto ideš u MG zamisli to kao zatvorene a ne otvorene intervale! P e C a
o.jeziku.263 ladislavs,
> Pravilo, kao i svako u jeziku ima i poneki izuzetak - > lubenica, rotkvice, ali uglavnom radi. Uz voće, dakle, ide > množina a uz povrće jednina! Za lubenice važi i ne važi: piljar prodaje lubenice (mada za bostan ne važi definitivno), a mi kupujemo lubenicu, samo zato što je velika i što se obično kupuje samo 1 komad. Vrlo zanimljivo pravilo, uopšte ga nisam primećivao ;). ciLa.
o.jeziku.264 ndragan,
/ Poenta je jasna, al' šlajfuješ, brate, s jezičkim obrazloženjem k'o ------------ molim prevod
o.jeziku.265 ndragan,
/ (beogradska) dužinska bezosećajnost je supstandardna. Iz perspektive / upotrebne norme --- obrnuto ... Akcenatska budućnost je na bestovoj Biće patkogovor, a?
o.jeziku.266 balinda,
>>>> Uz voće, dakle, ide množina a uz povrće jednina! >> >> Za lubenice važi i ne važi: piljar prodaje lubenice (mada za >> bostan ne važi definitivno), a mi kupujemo lubenicu, samo >> zato što je velika i što se obično kupuje samo 1 komad. Kuda nas vode možda će ovakvo pravilo sasvim otpasti? Recimo: "Idem na pijacu da kupim jabuku." ;(
o.jeziku.267 milan,
> Pitanje koje se postavlja je: zašto nazivi većine povrća spadaju u tzv. > gradivne imenice? Mislim da i nije teško pitanje. :) Većine????? Pl poz M
o.jeziku.268 duke,
││ Postoji i reč IZJUTRA koja je sinonim za sutra ujutro. IZJUTRA 1. u toku jutra, ujutro 2.a. ujutro idućeg dana, sutradan ujutro b. danas ujutro, jutros Rečnik SANU Dakle, IZJUTRA nisam naveo kao sinonim za "sutra ujutro" jer to značenje nije jedino (niti je najčešće). Pozdrav, Vlado
o.jeziku.269 duke,
││ Odatle polazi crvotočina kroz koju je prošla čuvena rečenica Artura ││ Denta. Poznato je kakvu je štetu napravila pa neću da je ponavljam. ;)) Koja rečenica? Ponovi, nije baš svima poznata ...
o.jeziku.270 lovro,
> Lovro, posto ides u MG zamisli to kao zatvorene a ne otvorene > intervale! Ma kako da ne. Ja prosto vidim svet oko sebe u intervalima. Svi smo mi pomalo vektori, intervali i sl. Lovro
o.jeziku.272 milan,
> / Poenta je jasna, al' šlajfuješ, brate, s jezičkim obrazloženjem k'o > ------------ > molim prevod Pošto iza "molim prevod" ne stoji :) pa čak ni ;), zaključujem da stvarno ne znaš značenje glagola "šlajfovati". Pl poz M
o.jeziku.273 isekulovic,
>> tebe i za ostale: koji period pokriva reč NOĆAS (da li se odnosi na >> noć koja će doći, na noć koja traje ili na noć koja je prošla)? Period najbliže noći :)) Ne ozbiljno kad kažeš ujutru 'noćas' misliš na prethodnu, kad kažeš tokom popodneva misliš na sledeću a kad kažeš noću nemaš šta da misliš :)
o.jeziku.274 nbatocanin,
> "Srpski jezik ima ugrađeno (built in?) pravilo za > razlikovanje voća od povrća! " O ovome piše i naš poznati lingvista Milka Ivić u knjizi "Lingvistički ogledi". Objašnjenja nisu baš kratka a ni "popularna" za prepisivanje.
o.jeziku.275 ndragan,
/ da stvarno ne znaš značenje glagola "šlajfovati". Ne da znam nego mi se događalo više puta (znaš kakvo je blato banatsko), nego ne znam kako se prevodi.
o.jeziku.276 ndragan,
/ "trešnju", "višnju", "jabuku", "breskvu", "kajsiju", "malinu", Kad smo kod tog zelja, kako ide genitiv množine od 'rotkva'? Postoji analogija koja me zbunjuje: breskva bresaka rotkva ???
o.jeziku.277 milan,
>> "Srpski jezik ima ugrađeno (built in?) pravilo za >> razlikovanje voća od povrća! " > > O ovome piše i naš poznati lingvista Milka Ivić u knjizi > "Lingvistički ogledi". Objašnjenja nisu baš kratka a ni "popularna" > za prepisivanje. Ajde bar nešto kratko? Zanima me! Mislio sam da sam izmislio. ;))) Pl poz M
o.jeziku.278 vasic,
Više puta sam u zadnje vreme čuo da na radiju i TV govore kako tamo-neko protiv tamo-nečega protestVuje. Otkud ovde 'V'?
o.jeziku.279 milan,
> Kad smo kod tog zelja, kako ide genitiv množine od 'rotkva'? > Postoji analogija koja me zbunjuje: > > breskva bresaka > rotkva ??? Pa, sad' "rotkava" ili "rotkvi". U 'vakim slučajevima tzv. "stručnjaci" ili kažu da je pravilno tačno jedno od nevedenih dvoje, ili, o gle čuda!, kažu može oboje - dublet. Po Božićevoj teoriji jedno ili drugo kazuju slučajno, kao da imaju neki generator slučajnih "može" i "ne može". Uostalom to ti je muka svakog jezika sa infleksijama. Mi se bez prestanka bavimo morfološkim promenama srpskog jezika a trend je u velikim jezicima išao ka fiksiranju rasporeda reči u rečenici i ukidanju ili radikalnoj redukciji morfoloških promena. Šta ćeš, zaostao narod! Evo ti još lepši primer: "jednoj devojci", "dvema..", "trima...", "četir(?)ima...",(!?) A pet, a? Ajde daj nešto na pet devojaka! Ama, nemoj samo da mi odgovoriš, "šta će ti pet, mnogo je!". ;)))) Pl poz M
o.jeziku.280 zolika,
>> Ma kako da ne. Ja prosto vidim svet oko sebe u intervalima. Svi smo mi >> pomalo vektori, intervali i sl. Kod nas u gimanziji za matematičare su govorili da su kao nizovi: MONOTONI I OGRANIžENI!!! :-)))
o.jeziku.281 zolika,
>>/ Poenta je jasna, al' šlajfuješ, brate, s jezičkim obrazloženjem k'o >> ------------ >> molim prevod Ići u mestu?
o.jeziku.282 ladislavs,
> breskva bresaka > rotkva ??? rotkvi ciLa.
o.jeziku.283 lovro,
> rotkva ??? Ajde, pa 'tice se "rotkvica"'. Lovro
o.jeziku.284 darone,
>> breskva bresaka >> rotkva ??? Rotkvica bre :) darone
o.jeziku.285 milan,
> Više puta sam u zadnje vreme čuo da na radiju i TV govore kako tamo-neko > protiv tamo-nečega protestVuje. Otkud ovde 'V'? Stavijo ga onaj koj govori. ;))))) Pl poz M
o.jeziku.286 madamov,
****** Kod nas u gimanziji za matematičare su govorili da su kao nizovi: MONOTONI I OGRANIžENI!!! :-))) ****** Nemoj Milan, Dražen ili Viktor ovo da pročitaju, pao bi k'o zvečka kod njih. B))) Pst, takvi su konvergentni nizovi, a nisu svi nizovi konvergentni.
o.jeziku.287 madamov,
****** Rotkvica bre :) ****** Rotkve strugane. B)))
o.jeziku.288 madamov,
Tražim adekvatan prevod ovih engleskih reči: Handle Heap
o.jeziku.289 max.headroom,
Pročitah skoro "iNscenirati", pa me zanima da li je ovo OK?
o.jeziku.290 nbatocanin,
> Ajde bar nešto kratko? Uh, a baš mrzim da prekucavam ;) "Kao što su pokazali logičari, kriteriji koji nas opredeljuju za to da jednu čulima dostupnu pojavu odredimo jezički kao izbrojivu ili neizbrojivu semantičke su prirode." (...) "Granice između sveta opredmećene i sveta neopredmećene materije nisu, međutim, toliko čvrste da ne bi dopuštale izvesna subjektivna pomeranja, i to uvek u istom pravcu: izvesne pojave, uprkos toga što na planu stvarnosti postoje kao pojedinačne uobličene materijalne datosti bivaju ipak odgovarajućim gramatičkim postupkom pojedinih jezika prikazane kao fenomeni koji egzemplifikuju svet neopredmećenog. U takvim se slučajevima redovno radi o 'predmetima' čije se individualne odlike po pravilu nedovoljno zapažaju, pa se, prema tome i ne urezuju u pamćenje. Već je pomenuto da se u srpskohrvatskom nazivi pojedinih vrsta povrća gramatički određuju na način koji je svojstven gradivnim imenicama. Objašnjenje ovome leži u činjenici da pojave na koje se ovi nazivi primenjuju svojom prirodom upravo oličavaju 'prelazne slučajeve' o kojima je reč (čak i kad, recimo, primetimo da je jedna glavica kelja oveća i tamnije boje - to ipak neće biti dovoljno za to da je mi i sledeći put, pod nekim sasvim drugim okolnostima, bez teškoća prepoznamo). Iz istih se razloga u nekim jezičkim sredinama nazivima voća, pogotovu onog sitnijih dimenzija, dodeljuje gramatičko ponašanje gradivnih imenica. Ipak, ovakva sudbina češće pogađa reči kojima su imenovane pojedine vrste povrća; ovo, mislim, zbog toga što je baš povrće, ne voće, mahom podložno kuvanju, a pri kuvanju se njegova prvobitna 'predmetna' struktura preobraća u svojevrsnu masu, što samo može favorizovati interpretaciju u smislu 'neopredmećene materije'. Po tome što princip gradivnog interpretiranja proteže uglavnom samo na imenima povrća, sh se znatno razlikuje od nekih drugih slovenskih jezika gde stvari stoje drukčije. U celini gledano, slovenska situacija je u ovom pogledu sledeća. Sa nazivima voća i povrća postupa se, zavisno od datog jezika na jedan od sledeća dva načina: (1) uglavnom isto; (2) uglavnom različito. Ukoliko preovlađuje isti postupak, razlika ima oko toga šta se usvaja kao osnovno rešenje - gradivna ili zajednička imenica (reči koje u ruskom, na primer, označavaju kupus, crni luk, malinu i jagodu - ponašaju se kao naše so ili voda, tj, ne dopuštaju direktno povezivanje s brojnom odredbom, dok odgovarajuće reči u slovačkom ispoljavaju svojstva zajedničkih imenica, tj. stupaju u konstrukciju s brojevima. Ako, međutim, postupak u principu nije isti, onda je posredi ona različitost koju egzemplifikuje srpskohrvatska situacija: gradivna interpretacija se ogleda uglavnom samo u gramatičkim svojstvima naziva za povrće; ostali nazivi se ponašaju kao zajedničke imenice." Uh, umorih se. Nadam se da sam pogodio pravi deo ;) Ukoliko nisam, mogu da pozajmim knjigu.
o.jeziku.291 beast,
>> Handle >> Heap Pa bukvalan bi bio: 1) Ručka, ručica i 2) gomila, međutim u praksi znače: 1) (to) handle - snaći se, rukovati sa i sl. a ovo pod 2) isto što i bukvalno :)
o.jeziku.292 wizard,
>> Već je pomenuto da se u >> srpskohrvatskom nazivi pojedinih vrsta povrća gramatički određuju na >> način koji je svojstven gradivnim imenicama. Rekoh ja. ;)
o.jeziku.293 darone,
>> Handle >> Heap Hendl (matematičar beše? :)) Hip. E, ljudi, nemojte više da postavljate ovakva pitanja, ja ne mogu da ne odgovorim na njih ovako... Meni je to živa zabava, a i svestan sam toga da kada nekom kažem 'hip sort' (na to si mislio? beše već neka rasprava, pre par meseci), razumeće me - kao i kad mi kažem loader, hendl, svič, džamper i ostalo. Nemož' sve da se prevodi, videćete za par godina. Kad smo već kod hipa, zašto se kaže 'sortiranje' kad imamo našu reč 'razvrstavanje'? Ili možda ne odgovara u potpunosti terminu? Šta ste se ufatili za taj 'hip' kad ste prihvatili 'sort' (ako zvuči grubo, izvinjavam se). darone
o.jeziku.294 squsovac,
Zašto se na pitanje: Jesi li otišao? odgovara "Samo što nisam" kad je logičnije samo što jesam, jer kad ode biće "jesam" a ne "nisam". ;>
o.jeziku.295 janko,
>>> / Poenta je jasna, al' šlajfuješ, brate, s jezičkim >>> obrazloženjem k'o ------------ >>> molim prevod > > Ići u mestu? proklizavaš?
o.jeziku.296 madamov,
****** Pa bukvalan bi bio: 1) Ručka, ručica i 2) gomila, međutim u praksi znače: 1) (to) handle - snaći se, rukovati sa i sl. a ovo pod 2) isto što i bukvalno :) ****** Imam i ja rečnik. B) Mislio sam na neki prevod adekvatan korišćenju u vezi sa kompjuterima. Do sada sam reč Handle sretao u dva slučaja: kada se govori o file handle (za low level file rutine na raznim OS-ima) i kod Mac OS gde se koristi izraz handle za pointer na pointer na relokatibilni blok memorije, a za oba slučaja mi prevod "ručica" nekako ne odgovara, dok mi je "pointer na pointer na nešto što je relokatibilno" mnogo dugačko.
o.jeziku.297 madamov,
****** Hendl (matematičar beše? :)) Hip. ****** Vidim da ću morati da koristim transkripciju, nema druge. Zamisli rečenicu: Handle p je deklaracija promenljive p koja predstavlja ručicu za blok memorije koji smo rezervisali na gomili.
o.jeziku.298 mjova,
>>> Handle >>> Heap > Pa bukvalan bi bio: 1) Ručka, ručica i 2) gomila, međutim pretpostavljam da madamov-a zanima 'kompjuterski' prevod (ne mislim kako bi to kompjuter preveo već u komp praksi ;). kad sam video ˙handle˙ prvo sam pomislio na ˙file handle˙ i odmah odustao od prevođenja :(. zaista, nemam ideju kako bi to moglo da zvuči, a zanima me. možda bi trebalo da izmislimo nešto poput stevke? (to mi se dopada ;). heap može da se prevede kao gomila, ali treba vremena da joj se ustanovi novi smisao. glasam za gomilu!
o.jeziku.299 mjova,
> razumeće me - kao i kad mi kažem loader, hendl, > svič, džamper i ostalo. Nemož' sve da se prevodi, > videćete za par godina. Pa ne znam kako je drugima, ali meni *odvratno* izgleda u tekstu (naročito ako piše obrazovan čovek) ˙svič˙, ˙džamper˙, itd. Kad za to postoje prijatnije (odomaćene) reči u našem jeziku (prekidač, parametar, argument, kratkospojnik i sl.). čargon je drugo, a tekst je drugo. Zatim, u engleskom mogu naći reči koje se izgovaraju *isto* ali je smisao nespojiv. Takođe, ako neko ne zna kako se neka reč izgovara (to je češće kod nas jer se više bavimo tekstom) onda sve gubi smisao. Ja sam za to da se imena (lična) prevode na naški, da se sve strane reči prevode, a ako već ne mogu da se prevedu, napišu onako kako treba da se piše na stranom jeziku. Skoro sam kucao jedan rad iz medicine - to je kriminal! ostala mi je u sećanju reč 'vazodilatacija' koja se koristi kao termin za 'širenje krvnih sudova'. Zašto se ne koristi prevod - nemam pojma. Ovo je kratak primer, ali šta sam sve kucao... Ili, recimo, kaže jedan moj drugar: - slušam moju devojku (lekar) kako priča telefonom i kaže za nekog tipa kako je bolestan, dijagnoza: 'febrilan sa komplikacijama'. haos, mislim se ja, tip umire, u najmanju ruku ;), kad ono ima temparaturu 37.2 °C i 'mučninu' u stomaku... > Kad smo već kod hipa, zašto se kaže 'sortiranje' > kad imamo našu reč 'razvrstavanje'? Ili možda ne > odgovara u potpunosti terminu? Sortiranje ili sorta tretiram kao našu reč jer je u velikoj upotrebi, a da li je zaista naša reč - nemam pojma. Smisao reči ˙sortiranje˙ nije isti kao i ˙razvrstavenje˙. Pre bih rekao da odgovara reč ˙slaganje˙, ˙ređanje˙, ˙uređivanje˙, itd. Drugo, ˙heap˙ se ne koristi samo za način sortiranja, već postoje i druge stvari koje nose takvo ime (memorija koja je slobodna za smeštanje podataka dok se program izvršava - ne umem baš da dam pravi prevod ;). Dakle, nemoj biti toliko isključiv. ;)
o.jeziku.300 zolika,
>> Nemoj Milan, Dražen ili Viktor ovo da pročitaju, pao bi k'o zvečka kod >> njih. B))) Za gdina Božića mi je poznato da je matematičar, al' nisam znao da su i ostala gospoda profesori???!!! Sreća što mi ne predaju :-))))
o.jeziku.301 duke,
││ Ama, nemoj samo da mi odgovoriš, "šta će ti pet, mnogo je!" ;)))) Što jes', jes' ... šta će ti?
o.jeziku.302 duke,
││ Ne da znam nego mi se događalo više puta (znaš kakvo je blato ││ banatsko), nego ne znam kako se prevodi. Ja mislio da se zezaš, pa ne odgovaram. Ne znam da li se prevodi; vozim već 15 godina i ne sećam se da sam čuo koga da kaže drugačije, ali mi je odnekud u podsvesti, mož' biti iz vojske (Šta će nama šoferima kuća, kad je naša kuća putujuća!), da se prevodi sa "proklizavati". Ovo što sledi predstavljalo bi moguće obrazloženje tog prevoda. _Schleifen_ ima kao jedno od značenja "kliziti", _kliziti_ u jednom segmentu znači "gubiti normalan oslonac i kontakt s podlogom krećući se po ledu, raskvašenom tlu" itd., pa bi _proklizavati_ moglo značiti "kliziti u mestu". Kako je u čitavom semantičkom polju glagola _kliziti_ prisutna konotacija "(ravnomerno) kretanje", to bi prefiks PRO- (koji, između ostalog, označava da se radnja desila u maloj meri, da je trajala ograničeno vreme) trebalo da ukaže kako se radnja klizanja dešava u maloj meri (u odnosu na "kretanje" to bi značilo "na malom prostoru, u mestu") i da traje ograničeno vreme (ali se često ponavlja). Pozdrav, Vlado P.S. Ovako, inače, izgleda banatsko blato semantike.
o.jeziku.303 duke,
││ Evo ti još lepši primer: ││ "jednoj devojci", "dvema..", "trima...", "četir(?)ima...",(!?) ││ A pet, a? Ajde daj nešto na pet devojaka! Znaš li ti onu pričicu o popu koji se udavio zato što nije umeo da daje nego samo da uzima? Davio se jednom pop, a ljudi iz čamca vikali mu: "Daj, pope, ruku!" Ovaj nije davao. Oni opet: "Daj, pope, ruku!" Pop ne daje. I udavi se isti. Posle im popadija objasnila kako je trebalo da kažu: "Nâ, pope, ruku!", jer pop nije navikao da daje, nego samo da uzima. Naravoučenije: ne moram baš da DAM nešto na pet devojaka; pet, šest itd. devojaka može da DOBIJE nešto od mene ili da UZME to isto. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.304 duke,
││ Ajde bar nešto kratko? ││ Zanima me! Mislio sam da sam izmislio. ;))) Izmišljaš, izmišljaš, a? I još se hvališ? :-)­ Nego, evo ukratko o voću i povrću u izvedbi M. Ivić. Opis M. Ivić. 1. Većina naziva za povrće ispoljava gram. ponašanje GRADIVNIH, odn. ZBIRNO- -GRADIVNIH imenica -- ne podaje se (sic!) pluralizovanju: zelen, grašak, boranija, spanać itd. 2. U ostalim slučajevima nazivi se ponašaju kao ZAJEDNIžKE imenice: krompir/krompiri, tikvica/tikvice, cvekla/cvekle itd. Pri tom se i oblik jednine može upotrebiti u zbirno-gradivnom značenju: Pošto krompir? Pošto cvekla? 3. Nazivi za voće se većinom svrstavaju u ZAJEDNIžKE imenice, i to dosledno, bez mogućnosti iskazivanja zbirno-gradivnog značenja oblikom jednine: jabuka/jabuke, jagoda/jagode, šljiva/šljive, orah/orasi itd. 4. Po izuzetku oblici jednine dobijaju i zbirno-gradivno značenje: Pošto limun? (pored -- Koliko ste platili ove limunove?) Obrazloženje M. Ivić. Problem: koji nas kriterijumi opredeljuju da jednu čulima dostupnu pojavu jezički odredimo kao izbrojivu ili neizbrojivu. Prvi uslov za sticanje svojstva izbrojivosti jeste OPREDMEĆENOST pojave o kojoj je reč, tj. činjenica da se ta pojava otelotvoruje u vidu pojedinač- nih entiteta, međusobno diferenciranih toliko da im je osigurana prepoznat- ljivost. (Primer: pojava MAžKA je opredmećena, pojava VODA nije. Određenu mačku, jednom dobro uočenu, u stanju smo da prepoznamo kad nam je kroz sat-dva ponovo pokažu, dok vodu sadržanu u istoj čaši nismo <možda je ona voda zamenjena drugom>.) Granice između sveta opredmećene i sveta neopredmećene materije nisu čvrste pa dopuštaju izvesna subjektivna pomeranja, i to uvek u istom pravcu. Neke pojave, bez obzira na to što postoje kao pojedinačne uobli- čene materijalne datosti, bivaju određenim gramatičkim postupkom pojedinih jezika prikazane kao da predstavljaju svet neopredmećenog. U tim slučajevima redovno se radi o "predmetima" čije se individualne odlike po pravilu nedovoljno zapažaju, pa se i ne urezuju u pamćenje. Objašnjenje za gradivnu prirodu povrća u srpskom: povrće svojom prirodom oličava "prelazne slučajeve" -- čak i kad, recimo, primetimo da je jedna glavica kelja oveća i tamnije boje, to ipak neće biti dovoljno da je i sledeći put, pod drugim okolnostima, bez teškoća prepoznamo. Iz tih se razloga u nekim jezicima nazivi za voće, pogotovo ono sitnije, ponašaju kao gradivne imenice. Ipak, ovakva sudbina češće pogađa reči kojima se imenuju pojedine vrste povrća; ovo, mislim, zbog toga što je baš povrće, a ne voće, mahom podložno kuvanju, a pri kuvanju se njegova prvobitna "predmetna" struktura preobraća u svojevrsnu masu, što samo može favori- zovati interpretaciju u smislu "neopredmećene materije". Pozdrav, Vlado
o.jeziku.305 duke,
││ "boraniju" (Panić, pak, kupuje, ili mu kupuju, "buraniju")..., ali Moram priznati da meni nikada nije bilo jasno ko je i zašto je provalio da je BORANIJA ispravno, a BURANIJA neispravno. U Škaljićevim "Turcizmima u shj" stoji: BORANIJA, BURANIJA f (ar.) ... < tur. borani i burani < buraniyya, burani, "jelo spravljeno od zeleni i pirinča". Naziv je došao od ličnog imena žene halife Memuna iz dinastije Abasovića (813-833) -- Buran + ar. adj. suf. -iyya, -i. (Nisam stavljao dijakritike đe im je mjesto jer istih nema.) Očigledno je da je svaki Srbin pokupio izgovor od svog, lokalnog Turčina. E, sad naš jezik, u kome skoro sve može i ovako i onako, ne trpi dublet buranija/boranija. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.306 lovro,
> Heap Heap, heap, hurrah! Lovro
o.jeziku.307 duke,
││ Pročitah skoro "iNscenirati", pa me zanima da li je ovo OK? Jeste.
o.jeziku.308 ndragan,
/ Sta se tice stvaranje imidja nekoga to je stvar propagande. / Kao sto je neko od DJeja napravio zvezdu tako se i politicari Odžednom ugledam ovo, i iznenadžen, jedva shvatim ko je Dyay. Imidj je verovatno iz mađarskog (imigy) ili italijanskog (immiggio). Bar je prestao sa dernjavom, a ostalo će vremenom doći na mesto. Da ne spominjemo imena, obećao sam čoveku (ako dobro zapamtih). BTW, znate li iz kog jezika potiče reč 'žersey'? Iz češkog ili slovačkog. Jedino oni imaju 'ž' i 'y' u istom alfabetu.
o.jeziku.309 ndragan,
(EXTRA.3 12.263) / učenika X-te beogradske Desetete? Rimski brojevi se ("po difoltu" :) koriste i čitaju kao redni brojevi, pogledati bilo koji udžbenik osnovne matematike gde se oni spominju. Pišu se bez tačke i padeškog nastavka. Za utehu, onomad u Los Anhelesu održaše 'XXIIIrd Olympic Games' ;>.
o.jeziku.310 nbatocanin,
> Nego, evo ukratko o voću i povrću u izvedbi M. Ivić. Kuku, što ne reče da ne kucamo obojica ;( Odnosno, da ja ne kucam ;)
o.jeziku.311 nbatocanin,
Nešto su mi ove smeško elektronične oznake pobrkale čulo za pravopis ;) Tj. da li se ":)" računa u terminator rečenice? Tj., da li treba: Tako treba :))) ili Tako treba :(((.
o.jeziku.312 broker,
> Svako jutro prolazim pored jednog kioksa (čuo sam jednog > da tako govori!) gde na staklu piše 'cafa'. Na jednom > drugom piše 'hod - dog' horizontalno, odnosno 'hodidog' > vertikalno (ks, ks...). Jednom sa video natpis PIZZERIA .... napisan ćirilicom
o.jeziku.313 wizard,
>> Tako treba :))) >> ili >> Tako treba :(((. Po meni - ovako treba. ;) (Jedino je problem sa zagradama...) :)
o.jeziku.314 milan,
> Hendl (matematičar beše? :)) žuveni matematičar Hendl ;)))) se istina isto tako zove al' se drukčije piše: "Handel". Pl poz M
o.jeziku.315 beast,
>> Imam i ja rečnik. B) Mislio sam na neki prevod adekvatan ... :) To ne sumnjam, al zar nije nastavak poruke (koju nisi citirao) odgovor? Zar handle (u smislu file handle) ne znači rukovnje sa fajlom (pointerima i sl.) ? PS. Šta će ti sve to? :) Pričaj lepo na engleskom, ako može Panić, možemo i mi...
o.jeziku.316 milan,
> Naravoučenije: ne moram baš da DAM nešto na pet devojaka; pet, šest itd. > devojaka može da DOBIJE nešto od mene ili da UZME to isto. A šta ćeš ako se radi o tačkama ili pravim (u geometriji), kako ćeš, crni Vladimire, da učiniš da one dobiju ili uzmu, ako neka ravan treba da bude upravna na pet... pravama (pravima)? Pl poz M
o.jeziku.317 milan,
> Objašnjenje za gradivnu prirodu povrća u srpskom: povrće svojom prirodom > oličava "prelazne slučajeve" -- čak i kad, recimo, primetimo da je jedna > glavica kelja oveća i tamnije boje, to ipak neće biti dovoljno da je i > sledeći put, pod drugim okolnostima, bez teškoća prepoznamo. Iz tih se > razloga u nekim jezicima nazivi za voće, pogotovo ono sitnije, ponašaju > kao gradivne imenice. Ipak, ovakva sudbina češće pogađa reči kojima se > imenuju pojedine vrste povrća; ovo, mislim, zbog toga što je baš povrće, > a ne voće, mahom podložno kuvanju, a pri kuvanju se njegova prvobitna > "predmetna" struktura preobraća u svojevrsnu masu, što samo može favori- > zovati interpretaciju u smislu "neopredmećene materije". Pa, ova baba se** neopevano! ;) Zar je moguće da ona stvarno veruje da je "kuvljivost" povrća veća no u voća te da se zato ono ponaša nekako "gradivnije" a sve u smislu "neopredmećenosti". ;)) Aman, je l' ona ikada kuvala slatko? Očigledno, nije! Bože kako je to strašno kada lingvisti počnu da pseudofilozofiraju. Sklona je ona i drugim diverzijama. Tako je na nekom Balkanološkom kongresu pričala kako je konstrukcija "go golcat", "pun puncat" i sl. posebni srpski specijalitet i oko toga rasprela čitavo mudroslovlje. Kad', ono, ustane Grk i kaže "Pa gospođo to isto ima i u grčkom jeziku!". ;))) (posle se ispostavilo da ima i u rumunskom ;)))))) Što je najgore taj Grk je onaj Nikos koji se jedno deset godina muvao po Institutu za SH (sada samo S) jezik, tako uporno da smo svi mislili da je špijun. Pa, majku mu, nije Grčka i grčki jezik na Gvineji-Novoj Papui! Pl poz M
o.jeziku.318 isekulovic,
>> Nešto su mi ove smeško elektronične oznake pobrkale čulo za pravopis >> ;) Tj. da li se ":)" računa u terminator rečenice? Tj., da li treba: I da li se smeško može računati i kao smeško i kao zatvorena zagrada? ( text :) ili ( text :) ) ???
o.jeziku.319 madamov,
****** Zar handle (u smislu file handle) ne znači rukovnje sa fajlom (pointerima i sl.) ? ****** Pa, file handle bi značilo "nešto čime se rukuje fajlom", jer file handling znači rukovanje fajlovima. E, meni treba odgovarajuća reč za to "nešto čime se rukuje fajlom". Fajloruk? B)))) ****** Šta će ti sve to? ****** Spremam se da pišem nešto, a u tematici koju imam nameru da obradim se reč Handle često pominje.
o.jeziku.320 madamov,
****** žuveni matematičar Hendl ;)))) se istina isto tako zove al' se drukčije piše: "Handel". ****** Jes' da je trebalo da repliciraš na originalnu poruku (replicirao si na quote iz moje poruke) ... Znam ja za njega i kako mu se ime piše, pa kod tebe sam polagao Istoriju matematike i filozofije pre neku godinu. B)
o.jeziku.321 darone,
>> Pa ne znam kako je drugima, ali meni *odvratno* >> izgleda u tekstu (naročito ako piše obrazovan >> čovek) ˙svič˙, ˙džamper˙, itd. A heap? A handle? OK, ufatio si me u nekim sitnim propustima ;) ali ipak, ostaću pri stavu da se ne može *sve* prevoditi, niti ima smisla. Jednostavno, mora se transkribovati. Uostalom, goooomila imenica iz 19. i 20. veka (hmmmmm... pogrešno si izrazih; gomila imenica koje predstavljaju predmete nastale u 19. i 20. veku) u srpskom jeziku je došla iz engleskog i francuskog. Tehničke (automobilske ;) reči smo pokupili iz nemačkog. Tolike turcizma i sam koristiš. Ima li išta loše u tome? žini mi se da ima :((( >> čargon je drugo, a tekst je drugo. Tačno. Ali iz žargona se rađa jezik. E, Vuče, što te ne zapamtiše po tome što si jezik plebsa približio knjigama... >> Sortiranje ili sorta tretiram kao našu reč jer >> je u velikoj upotrebi, a da li je zaista naša >> reč - nemam pojma. Smisao reči ˙sortiranje˙ nije >> isti kao i ˙razvrstavenje˙. Pre bih rekao da >> odgovara reč ˙slaganje˙, ˙ređanje˙, >> ˙uređivanje˙, itd. U velikoj upotrebi? E, ako mi kažeš da među nama (uglavnom računardžijama) nije odomaćena reč 'presvičovati' (preklopiti?), onda stvarno... Budi siguran da je neka tebi čudna reč meni, recimo, sasvim prirodna... A drugo, mogu li ja da preformulišem svoju izjavu iz prethodne poruke? Mogu? OK: Kad smo već kod hipa, zašto se kaže 'sortiranje' kad imamo našu reč 'ređanje' ('slaganje', 'uređivanje')? He, pokopah te ;) >> Drugo, ˙heap˙ se ne koristi samo za način >> sortiranja, već postoje i druge stvari koje nose >> takvo ime (memorija koja je slobodna za >> smeštanje podataka dok se program izvršava - ne >> umem baš da dam pravi prevod ;). Štas' teo ovime da žeška? :))) Pa nigde ja nisam rekao da ovo što si ti napisao ;) nije istina. Samo me termin 'heap' podsetilo na raspravu od pre par meseci. >> Dakle, nemoj biti toliko isključiv. ;) Zašto sam isključiv? Baš bih rekao da ja dajem jeziku mnogo više slobode nego ti, ali izgleda da nije na meni da odlučujem :( darone
o.jeziku.322 ndragan,
/ kad je naša kuća putujuća!), da se prevodi sa "proklizavati". Ovo što Dobro je, mada malo odmaknuto od slike koju treba da stvori. 'Proklizava' vozilo kad počne da se zanosi na drumu (kiša, led), ali mi ta reč izgleda nedovoljno jaka da opiše ono vrćenje u mestu, uz mlaz blata po gurmanima (gur-man, čovek koji gura kola). Za sva sranj* koristite švabizme, ogadiće vam se :).
o.jeziku.323 ndragan,
/ ostala gospoda profesori???!!! Sreća što mi ne predaju :-)))) Nemaš brineš - manuo sam kredu pre šest ipo godina.
o.jeziku.324 ndragan,
/ Handle - Drška / Heap - Hrpa, gomila. Tražim prevod reči 'adekvatan' :) O ovom sam pričao više puta: ameri ladno uzmu neku reč iz običnog jezika i okače je na nekakav računarski pojam, i njima to nije neobično. Kad prevedeš, tj. uradiš to isto u svom jeziku, odjednom zvuči glupo (trebalo bi da zvuči glupo i u originalu, ali su oni odavno neosetljivi na takve obzire). Kad sam svojevremeno prevodio uputstvo za jedan Tektroniksov osciloskop, najteže je bilo prevesti razne rampe, katance, rešetke i slično zelje. Da ne spominjem reč 'crt' (baš malim slovima), za koju sam sa popriličnom zadrškom (zaprškom?) ukačio da je skraćenica za Cathode Ray Tube (cev za katodne zrake -> katodna cev -> ekran).
o.jeziku.325 ndragan,
/ kad imamo našu reč 'razvrstavanje'? Ili možda ne Pazi ovo: razvrstavanje je 'classifying'; a 'sortiranje' je pre računara značilo 'odabiranje' ("sortno seme", "sortiran dućan") ili opet 'razvrstavanje'; 'sort' u računarskom smislu bi trebalo prevesti nekim izrazom koji znači 'ređanje po zadatom redosledu'. Cvrc - ne mogu da se setim, a na vr' mi jezika :).
o.jeziku.326 ndragan,
/ sam za to da se imena (lična) prevode na naški, da se sve strane reči Imena se ne prevode, osim imena kraljeva, papa i ličnosti iz stripova (Jovan bez Zemlje, John Paul the Second, János Pál Második, Juan Pablo Segundo, Jean Paul 2emme, Paja Patak); a da ih treba pisati kako se izgovaraju, mislim da treba (jednom navesti i original, makar na arapskom ili kineskom). / sećanju reč 'vazodilatacija' koja se koristi kao termin za 'širenje Kucao sam i ja dosta toga (nastavi tako i bićeš lekarski muž :). Najlakše je da pročitaš pre prekucavanja, pa uvedeš makroe; recimo kucam 'cvv' znajući da je to nemoguća kombinacija, pa kad završim zamenim bez gledanja sve 'cvv' sa 'kardiovaskularn'. Medicinari to koriste kao svoj međunarodni žargon. Mafija su i gotovo. A što se tim žargonom frljaju i kod kuće, to im je imidž, a nije baš zgodno da pacijent sve razume, neki se i preplaše :). A njima je, povrh toga, izmisliti novu latinsku reč (koju jadni Rimljani nisu stigli da izmisle) ko popiti čašu vode. Uostalom, nisu ni geografi bolji: kad smo učili onomad u gimnaziji kog je oblika zemlja, veli prvo da se smatralo da je ravna, pa sferna, pa malo spljošteno sferna, pa onda ni to nije sasvim tačno, nego se kaže da zemlja ima oblik GEOIDA. E sad, definicija geoida bi bila 'telo koje ima oblik zemaljske lopte' :).
o.jeziku.327 mladenp,
>││ Odatle polazi crvotočina kroz koju je prošla čuvena >││ rečenica Artura Denta. Poznato je kakvu je štetu > napravila pa neću da je ponavljam. ;)) > > Koja rečenica? Ponovi, nije baš svima poznata ... Rečenica glasi: "Izgleda da imam gadnih problema s načinom na koji živim." Inače, hvala Ti što sam ponovo pročitao knjigu "Vodič kroz galaksiju za autostopere" iz koje je pomenuta rečenica. ;) Mislio sam da znam otprilike gde je, pa tako, malo po malo... ;(
o.jeziku.328 milan,
>****** > žuveni matematičar Hendl ;)))) se istina isto tako zove al' se drukčije > piše: "Handel". >****** > > Jes' da je trebalo da repliciraš na originalnu poruku (replicirao si na > quote iz moje poruke) ... Znam ja za njega i kako mu se ime piše, pa kod > tebe sam polagao Istoriju matematike i filozofije pre neku godinu. B) > Izvinjavam se! ;) Nek' se pisac originala smarta citiranim! ;) Pl poz M
o.jeziku.329 darone,
>> Nek' se pisac originala smarta citiranim! ;) Smatram se! :)))) darone
o.jeziku.330 mjova,
> (uglavnom računardžijama) nije odomaćena reč > 'presvičovati' (preklopiti?), onda stvarno... Budi rekoh ti, nije mi ni najmanje normalna i *ne koristim* je nikad. to je kombinacija ENGLESKE reči sa načim pre/su-fiksima. turcizmi i ostali -izmi uglavnom ništa ne znače na jeziku odakle potiču. > me termin 'heap' podsetilo na raspravu od pre par > meseci. pa o tome se i radi. podestilo te je na samo jednu stvar, a ima ih tuce ;). > Kad smo već kod hipa, zašto se kaže 'sortiranje' > kad imamo našu reč 'ređanje' ('slaganje', > 'uređivanje')? > He, pokopah te ;) ne bih se složio ;). reč sortiranje se nalazi u svim našim rečnicima, a 'svič' i ostalo tek treba da se nađe. zašto ne bih gledao na ˙klok˙ da vidim kolko ima sati ili otvarao ˙dor˙ da izađem napolje itd? sasvim glupo. > Zašto sam isključiv? Baš bih rekao da ja dajem > jeziku mnogo više slobode nego ti, ali izgleda da > nije na meni da odlučujem :( to se ne zove sloboda to se zove maltretiranje jezika ;).
o.jeziku.331 dejanr,
>> Imena se ne prevode, osim imena kraljeva, papa i ličnosti iz stripova >> (Jovan bez Zemlje, John Paul the Second, János Pál Második, Juan Pablo >> Segundo, Jean Paul 2emme, Paja Patak Paja Patak, da. Ali, Miki Maus! Doduše, kažu da je pre/posle rata (onog iz '41) bio Mika Miš.
o.jeziku.332 ndragan,
/ ravan treba da bude upravna na pet... pravama (pravima)? Mislim da se rešava genitivom (džokerski padež opšte prakse): seče se sa pet pravih, upravna je na pet pravih... ...nego onaj tvoj primer sa devojkama mi ne da mira. Lako se ispetljati genitivom kad se on podmeće umesto nekog padeža u kontekstu koji zahteva predlog (da si musliman, oženio bi se _sa_ pet devojaka), ali šta sa dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? Možda ovo valja, jer kad se otvaraju 'četvore oči'... ili sam preduboko zaglibio u analogiju pa proklizavam (u mestu :) ?
o.jeziku.333 ndragan,
/ rukuje fajlom". Fajloruk? B)))) Ručka, ručica, kvaka :)
o.jeziku.334 ndragan,
/ drukčije piše: "Handel". Iliti po ruski 'Gendelj'.
o.jeziku.335 madamov,
****** Tražim prevod reči 'adekvatan' :) ****** Odgovarajući? B)))
o.jeziku.336 duke,
││ BTW, znate li iz kog jezika potiče reč 'žersey'? Iz češkog ili ││ slovačkog. Jedino oni imaju 'ž' i 'y' u istom alfabetu. Dakle, iz čehoslovačkog! :-)­
o.jeziku.337 duke,
││ Za utehu, onomad u Los Anhelesu održaše 'XXIIIrd Olympic Games' ;>. Da uteha bude veća --- onomad u Sarajevu održaše "IKS I VE ZIMSKE OLIMPIISKE IGRE, SARAAJVO" ---------------------------------------------------------------------- Nezavisna primedba. Ti si zamenio NAVODNIKE(") i POLUNAVODNIKE('), tj. uvek ih pišeš po engleskom uzusu: ││ održaše 'XXIIIrd Olympic Games' a treba: "održaše 'XXIIIrd Olympic Games'". Pozdrav, Vlado
o.jeziku.338 milan,
> dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? Možda ovo valja, jer kad Meni više vuče na "petirma", ali, onako, po sluhu! ;)) Pl poz M
o.jeziku.339 darone,
>> rekoh ti, nije mi ni najmanje normalna i *ne >> koristim* je nikad. Ali je koriste mnogi. Mogao bi da kažem i većina, ali ne smem. A drugo, ako ti bilo ko kaže 'presvičuj karticu itd', razumećeš ga. Ajd sad mi reci da nećeš. Koristiš je, ali ne za izražavanje, nego za razumevanje. Nemoj sad da skrećeš temu na neke druge vode, hoću samo da ti kažem da mnogi (većina? ne smem...) *koriste* reč 'svič' u značenju 'stvar koja klikće i dozvoljava elektronima da pređu jedan ili drugi put'. Ijaooooo ;) >> to je kombinacija ENGLESKE reči sa načim >> pre/su-fiksima. Ajde! ;) (štas' 'teo da rekneš S ovime?) >> > Kad smo već kod hipa, zašto se kaže >> > 'sortiranje' kad imamo našu reč 'ređanje' >> > ('slaganje', 'uređivanje')? >> > He, pokopah te ;) >> >> ne bih se složio ;). reč sortiranje se nalazi u >> svim našim rečnicima, a 'svič' i ostalo tek >> treba da se nađe. zašto ne bih gledao na ˙klok˙ >> da vidim kolko ima sati ili otvarao ˙dor˙ da >> izađem napolje itd? sasvim glupo. Al si zapeo za taj svič, pa to ti je... Molim te, vrati se malo na pitanje, a ako treba, mogu i lepše da ga formulišem :) Evo ti protivargumenta za dor: u šta ulaziš na BBSu, a hoćeš da igraš Trgovačke Ratove (Trade Wars)? >> > Zašto sam isključiv? Baš bih rekao da ja >> > dajem jeziku mnogo više slobode nego ti, ali >> > izgleda da nije na meni da odlučujem :( >> >> to se ne zove sloboda to se zove maltretiranje >> jezika ;). a) fali ti zarez iza 'sloboda', b) nisi u pravu ;) Argumentacija za b: da je neki jezikoslovac, kao ti, recimo, nekada davno, zabranio upadanje stranih reči u naš jezik - danas ne bi imao ni telefon, ni trolejbus (milion puta pominjani primeri na Sezamu), a sigurno neke složenice bi. Ili domaće izraze, svejedno. Ni to ne bi bilo loše, nemam ja ništa protiv toga, ali to neće ići na silu. Za računare, autoindustriju (jel se ovako piše?) i još neke oblasti smo zakasnili. Ako hoćeš da bude slično kako kažeš, moraš da se upetljaš u nešto drugo. darone
o.jeziku.340 veca,
>> se otvaraju 'četvore oči'... ili sam preduboko zaglibio u analogiju >> pa proklizavam (u mestu :) ? Ili žališ što ne možeš izaći na kraj sa pet devojaka :))
o.jeziku.341 ladislavs,
> dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? Možda ovo > valja, jer kad Poklonio cveće kvintetu devojaka :). ciLa.
o.jeziku.342 darone,
>> Doduše, kažu da je pre/posle rata (onog iz '41) >> bio Mika Miš. Poslednji predratni Politikin zabavnik: 'Miki Maus u začaranom hotelu' A ima nešto iz prvog broja: 'Kapitenlajtnant R. Vajsbah' darone
o.jeziku.343 janko,
> Paja Patak, da. Ali, Miki Maus! > > Doduše, kažu da je pre/posle rata (onog iz '41) bio Mika > Miš. Pre. Posle rata, neko vreme je strip bio gnjusna kapitalistička zavera, pa se nije pojavljivao. Na svu sreću, nisu mogli da spale sve stripove koje su klinci čuvali po kućama. Opet, srećom, bila je i '48 i odlučno ne, inače bi ponovo naše stripove videli tek sada... ovako su već pedesetih Ameri počeli da nas pune filmovima i stripovima. :)
o.jeziku.344 ssokorac,
─┼┤ reči u naš jezik - danas ne bi imao ni telefon, ni ─┼┤ trolejbus (milion puta pominjani primeri na Imao bi neka domaća. Za svaku stranu reč bi postojala domaća i nikom ništa ne bi falilo, sve reči bi izgledale normalno jer ih takve koristimo.
o.jeziku.345 zolika,
>> dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? Možda ovo valja, jer kad A zašto da ne valja? Zvuči dobro, naročito ako imaš dovoljno novca za cveće... :-))))
o.jeziku.346 duke,
JEDAN NEPRIJATELJ PISANE REžI I KONFERENCIJE CIVILIZACIJA MANJE!!!
o.jeziku.347 duke,
││ Za utehu, onomad u Los Anhelesu održaše 'XXIIIrd Olympic Games' ;>. Da uteha bude veća --- onomad u Sarajevu održaše "iks-i-ve ZIMSKE OLIMPIISKE IGRE, SARAAJVO" ---------------------------------------------------------------------- Nezavisna primedba. Ti si zamenio NAVODNIKE(") i POLUNAVODNIKE('), tj. uvek ih pišeš po engleskom uzusu: ││ održaše 'XXIIIrd Olympic Games' a treba: "održaše 'XXIIIrd Olympic Games'". Pozdrav, Vlado
o.jeziku.348 duke,
││ A šta ćeš ako se radi o tačkama ili pravim (u geometriji), kako ││ ćeš, crni Vladimire, da učiniš da one dobiju ili uzmu, ako neka ││ ravan treba da bude upravna na pet... pravama (pravima)? Pitao za devojke, ja ti odgovorio za devojke; sad pitaš za "tačke i prave", kad ti odgovorim za njih --- nemoj da me pitaš za "brojke i slova" ... Sa tačkama i pravama uvek probaj da uradiš ono što je, za potrebe stiha, uradio (beše li Nušić?): kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, jednak je kvadratu nad obe katete ========== a ne "nad obema katetama". Ako si radikalan, udariš stazom ukidanja dubleta u kategoriji brojeva do 5. Inače su već vrlo retki ljudi kojima zvuči baš onako knjiški kada čuju ili vide da se govori o "dvema greškama, trima ženama, četirima stranama problema ..." Vidim da je ndragan već "upravna na pet pravih". Ako si liberalan, dođeš iz Niš, kažeš kako je dole na jug (kod južni Srbi, Bugari i ostali) jezik krenuo na put ka veliki jezici, objasniš ko su ovde izdajnici, promeniš standard za ostali Srbi, "daš nešto na pet žene", "upraviš ravan na pet prave" itd. I u Niš je srpski jezik, zar ne? Pozdrav, Vlado
o.jeziku.349 duke,
││ predlog (da si musliman, oženio bi se _sa_ pet devojaka), ali šta ││ sa dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? Možda ovo valja ... Šibneš devojke ponovo u genitiv množine, deverbalizuješ glagol _pokloniti_, dodaš glagol _dobiti_, na vrh noža vremenskih morfema, kupiš cveće, palneš sveće (koja kičeroza!), dobro promešaš i pet devojaka dobilo je na poklon cveće od tebe. A ti sediš i čekaš šta ćeš dobiti od njih. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.350 veca,
>> Imao bi neka domaća. Za svaku stranu reč bi postojala domaća i >> nikom ništa ne bi falilo, sve reči bi izgledale normalno jer ih >> takve koristimo. Pa sad, ako ćemo da teram mak na konac, meni i ovako izgledaju nor- malno, :) jer: 1) te reči su mi i ovako bile strane, 2) kad sam počela da se upoznajem sa tom terminologijom, prvo sam čula engleske termine, pa su mi prevedeni zvučali pomalo smešno :) Da mi je neko pre dve godine rekao da ću imati i raditi sa kompjute- rom, ne bih mu verovala :) a kamo li da ću ovako da se pcujem :))
o.jeziku.351 pedjak,
> Doduše, kažu da je pre/posle rata (onog iz '41) bio Mika Miš. Jeste, čitao sam svojevremeno nekoliko stripova u kome su sva imena *prepevana* na srpski nam jezik. Trebalo mi deset minuta da pohvatam ko je ko :))
o.jeziku.352 max.headroom,
> Po meni - ovako treba. ;) (Jedino je problem sa zagradama...) :) Nezgodno... Zamisli primer sa dve rečenice: Ovo je prva rečenica :). Ovo je druga rečenica :(. Očigledno je da ":)" kod prve rečenice "mora" da stoji pre tačke, jer se odnosi na datu rečenicu. Vizuelno je čak lepše bez tački, uopšte, jerbo mu iste dođu nešto kao "bubuljice" ili šta ti ga ja znam već :) Zagrade se, valjda, zatvaraju sa ":)", jer, ako imaš ":(" i, odmah zatim, zatvorenu zagradu - znak ":()" podseća na zevanje ili neko slično stanje ;) (Evo jednog primera... :) Medžutim ;), ( :) ) kako izgleda "biksi" (bixie) koji odgovara stanju koje bih slobodno preveo sa "e, jebi ga", a najbolje se uočava u primeru: TAKO TREBA :) :( Sa svojim skromnim poznavanjem biksi-jezika, potrebno mi je čak ;) dva znaka za opisivanje stanja duše :) Izuzetno neekonomično...
o.jeziku.353 milan,
> "upraviš ravan na pet prave" itd. I u Niš je srpski jezik, zar ne? Sva je prilika da jeste, al' čitajući petrovics-a preferirao bih da nije! :( Pl poz M
o.jeziku.354 dragisak,
║ Pre. Posle rata, neko vreme je strip bio gnjusna kapitalistička ║ zavera, pa se nije pojavljivao. Na svu sreću, nisu mogli da ║ spale sve stripove koje su klinci čuvali po kućama. Bilo je naših stripova. U listu "Pionir" koji je izdavao, ko drugi nego Savez Pionira (1946-47), su izlazili stripovi. Tematika je bila iz NOB-a ali je bilo i onih drugih (šaljivih). Moj ćale je tada počinjao svoju karijeru crtajući stripove (tada je bio srednjoškolac). Pričao mi je da ih je Đilas jednom prilikom kritikovao što "našu socijalističku omladinu" tako karikirano prikazuju. A, radilo se o tome da su oni stripove crtali u diznijevskom maniru, prikazujući raznu mangupariju i njihove štosove. Ono što hoću da kažem je da komunisti nisu imali ništa protiv samog stripa ako je sadržaj 'ispravan'. Za njih je strip, kao i film, bio još jedan od načina za širenje propagande. Komunisti su, sa te strane, imali dosta sluha za, u to vreme, nove medije.
o.jeziku.355 spantic,
> (većina? ne smem...) *koriste* reč 'svič' u > značenju 'stvar koja klikće i dozvoljava > elektronima da pređu jedan ili drugi put'. Je li Darone, da li si čuo možda da je naša reč prekidač? ;)
o.jeziku.356 lovro,
> Jeste, citao sam svojevremeno nekoliko stripova u kome su sva >* imena prepevana* na srpski nam jezik. Trebalo mi deset minuta > da pohvatam ko je ko :)) A cuo sam da su Asterix i Obelix bili Zvezdoje i Trboje. Lovro
o.jeziku.357 peca.st,
!-> Smatram se! :)))) Pa nije ti rekao da se SMATRAŠ nego da se SMARTAŠ! :))))
o.jeziku.358 max.headroom,
> Ali je koriste mnogi. Mogao bi da kažem i većina, > ali ne smem. A drugo, ako ti bilo ko kaže E, Darone, nije da zanovetam :), ali - pokvarila ti se desna margina. :))
o.jeziku.359 ndragan,
/ Poklonio cveće kvintetu devojaka :). Ako su kvintet, onda sviraju; izvolite se obratiti u temu muzika :)
o.jeziku.360 ndragan,
/ problema ..." Vidim da je ndragan već "upravna na pet pravih". E pa dobro, a kako se stvarno kaže (ne radikalno nego po starim pravopisima)?
o.jeziku.361 ndragan,
/ (većina? ne smem...) *koriste* reč 'svič' u Ja bogami čuo jednu operaterku da kaže 'švić' (setkodnanovci gube poen) />> to je kombinacija ENGLESKE reči sa načim />> pre/su-fiksima. / (štas' 'teo da rekneš S ovime?) Hoteo je reći da se višejezične složenice smatraju u najmanju ruku estetskim nedostatkom. žak se ne preporučuje mešanje grčkog i latinskog korenja u istoj čorbi. Mešavina domaće reči i latinskog nastavka je kod nas zajebancija. Reč 'zajebancija' ovde ima da se shvati 1) bukvalno, jer se takvim stvarima bavimo kad se zezamo ("govorancija", "idimidođizam") i 2) kao primer, jer je upravo nastala od domaćeg glagola i latinskog nastavka. / Evo ti protivargumenta za dor: u šta ulaziš na / BBSu, a hoćeš da igraš Trgovačke Ratove (Trade Ulaziš u minus, kad ti stigne račun od pošte :)
o.jeziku.362 ndragan,
/ uvek ih pišeš po engleskom uzusu: /││ održaše 'XXIIIrd Olympic Games' Loša navika iz programskih jezika i sa Sezama - čak je jednom neko lepo iskazao kojim se to osećajem rukovodimo kad biramo navodnike. Navodnici služe za ozbiljne navode, a apostrofi za manje bitne - ovo treba shvatiti veoma labavo - te se tu zaista ne pridržavam nikakvog pravila, osim onog da je lakše otkucati apostrof (navodnik se šiftuje :).
o.jeziku.363 ndragan,
/ JEDAN NEPRIJATELJ PISANE REžI I KONFERENCIJE CIVILIZACIJA MANJE!!! Nekom je istekla pretplata ili je skinuo rezignaciju?
o.jeziku.365 balinda,
U decembru mesecu u ovu temu pristigla je čak 61 poruka tako da je odgovorni urednik NDragan napravio malu retrospektivu. (Oh, kako leeeepa reč, moram još jednom da je napišem: 'retrospektiva'. Eto, sad mi je lakše.) :))) Ovo podsećanje na decembarske razgovore trebalo je da ide uz novogodišnji bilten ali sam se ja zbrkao oko gregorijanskog i julijanskog kalendara, ;) pa ćete ga dobiti sada. Dakle, evo na šta nas podseća "resorni ministar", poštovani NDragan: >> 6.191 dzakic, "oglašavači su bitniji od žITALACA", >> a ne "čitaoca" i sl. >> >> 6.192 skoprivica, mozda je hteo da kaze da su oglasavaci >> bitniji od JEDNOG citaoca >> >> Da li se kaže skener ili skaner: >> >> 6.202 dejanr: Stvarno kažem skaner... >> 6.204 janko: ...i mnogo bliže A nego E, posebno u Engleskoj. ;) >> Skaner je OK. >> 6.205 dzakic: najčešće prevedemo tako da više liči na ono >> kako je napisano, nego kako se čita. >> 6.206 ssokorac: mi koristimo izmene reči da bi manje 'lomili' >> jezik >> 6.207 nikolas: >> prefiks mikro- je u našem jeziku preuzet iz grčkog, >> te se stoga u svim rečima koje ga sadrže tako i čita >> (inače bi moralo i majkroskop). I "skenirati, skener" >> ima, u osnovi, grčko poreklo (od reči skandalon), ali, >> budući da je u naš jezik preuzet iz engleskog, trebalo >> bi izgovarati "po engleski", dakle skener. BTW, skaner, >> bar meni, lepše zvuči... >> 6.208 floyd: Zašto bi se svi svetski jezici povinovali baš >> američkoj verziji engleskog pravopisa? >> 6.209 darone: A ja celog života bio ubeđen da se kaže >> majkroprocesor :) >> >> Sebe, se, ili nj? >> >> 6.217 ndragan: kada treba ubaciti 'sebe/se' umesto 'njega/ga'? >> 6.218 minja.: kada se subjekat u jednoj rečenici ponovo vraća >> na sebe, zato se i zovu povratne zamenice. >> 6.219 dzakic: Ako sam ja taj koji čestita, onda čestitam SEBI. >> Ako mi čestita neko drugi, onda čestita MENI. >> 6.220 nikolas: On voli svoju ženu. (Tako treba!) >> 6.221 duke: "sebe/se", ijekavski "sjebe/se". >> * oni mogu podići svoj novac Ša neĆ oni mogu podići >> njihov novac (U stvari, niko ne može podići _svoj_ novac, >> jer ga nema u bankama, poštama, ali je to iz druge priče.) >> Ako se PRISVOJNA ZAMENICA NE ODNOSI NA SUBJEKAT mogu se >> upotrebiti SVE PRISVOJNE ZAMENICE U SVAKOM LICU OSIM U >> ONOM KOJE SE POKLAPA SA SUBJEKTOM. >> 6.224 nikolas: Ona voli njenog muža. (Takođe pravilno gramatički, >> ali... To bi bilo sve, ali pogledajte šta je pomenuti gospodin (misli se na ndragana) :) pripremio za temu 'recnik'.
o.jeziku.366 mjova,
stvarno nisam hteo da ti repliciram na poruku smatrajući da nije potrebna tolika diskusija oko ovoga. ipak, posle nekog vremna morao sam ;). evo zašto: > Evo ti protivargumenta za dor: u šta ulaziš na > BBSu, a hoćeš da igraš Trgovačke Ratove (Trade > Wars)? lepše ti je da vidiš imena nekakve firme na engleskom ili sličnom jeziku. mnoge današnje (nove) firme uzimaju imena koja nemaju nikakvu osnovu u našem jeziku već koriste reči koje se smatraju 'dobrim dizajnom' za ime. seljaci i ne znaju šta znači 'Co.', 'Ltd.', ali dodaju u ime, pa tako možeš videti 'Pera i sinovi Co.'. meni je sve to tako glupo - ne mogu da ti opišem. čak sam video da čovek NE ZNA kako kako se piše dargstor, pa nad ulazom radnje stoji tabla 'draKstor' (pa ga zovemo drakče ;). mnoge reči na engleskom jeziku su ti bliže od srpskih. ako je tebi to normalno, meni nije. znam da reklama strane proizvodnje (zapadne) izgleda perverzno, pa smatram da je upotreba onih 'co', 'ltd' i ostalih skraćenica otuda i popularna. pogledaj samo oglase u R. to je bolje opremljeno engleskim rečima nego rečnik. grozno. kažem, meni se to sve ne sviđa. ako budem živeo na zapadu onda ću to prihvatiti kao deo njihove kulture, ovde jok. usput, nisam ni za nasilno menjanje postojećih izraza (o čemu je skukrika pisao ;), ali neke stvari treba poštovati. pogledaj poruku 13.170 ;)
o.jeziku.367 zolika,
>> Jeste, čitao sam svojevremeno nekoliko stripova u kome su sva imena >>* prepevana* na srpski nam jezik. Trebalo mi deset minuta da pohvatam >> ko je ko :)) Nešto baš nisam siguran. U stripovima koji su izlazili pre rata likovi koji se danas zovu Belka, Horacije, Hromi Daba, Šilja, Paja tako su se zvali i onda.
o.jeziku.368 duke,
││ E pa dobro, a kako se stvarno kaže (ne radikalno nego po starim ││ pravopisima)? Pa kaže se onako kako si ti rekao --- "upravna na pet pravih". Je li možda zvučalo kao da mislim da to nije dobro!? Pozdrav, Vlado
o.jeziku.369 duke,
││ / JEDAN NEPRIJATELJ PISANE REžI I KONFERENCIJE CIVILIZACIJA MANJE!!! ││ Nekom je istekla pretplata ili je skinuo rezignaciju? Jok! Ja izvadio zub koji me je četiri dana sprečavao da pišem.
o.jeziku.370 milan,
> Hoteo je reći da se višejezične složenice smatraju u najmanju ruku > estetskim nedostatkom. žak se ne preporučuje mešanje grčkog i latinskog > korenja u istoj čorbi. Mešavina domaće reči i latinskog nastavka je kod > nas zajebancija. Reč 'zajebancija' ovde ima da se shvati 1) bukvalno, > jer se takvim stvarima bavimo kad se zezamo ("govorancija", > "idimidođizam") i 2) kao primer, jer je upravo nastala od domaćeg > glagola i latinskog nastavka. Hm, hm! Biva da se višejezične složenice smatraju "u najmanju ruku estetskim nedostatkom" dok god se to primećuje. A kada prestanemo a primećujemo, počne da nam se čini da je reč naša i zaboravimo na "nedostatke". Pl poz M
o.jeziku.371 spantic,
>> Doduše, kažu da je pre/posle rata (onog iz '41) bio Mika >> Miš. > > Pre. Posle rata, neko vreme je strip bio gnjusna > kapitalistička Mika Miš je bio plagijat Mikija Mausa ako se ja dobro sećam članka u Pegasusu. On nije prevod na naš jezik. Ima neko možda potpunije podatke?
o.jeziku.372 spantic,
> JEDAN NEPRIJATELJ PISANE REžI I KONFERENCIJE CIVILIZACIJA > MANJE!!! O kome je reč?
o.jeziku.373 lovro,
> Nesto bas nisam siguran. U stripovima koji su izlazili pre rata > likovi koji se danas zovu Belka, Horacije, Hromi Daba, Silja, > Paja tako su se zvali i onda. Neki se ovde bune. Pa zar nisu i gorenavedena imena prepevana? Lovro
o.jeziku.374 ssokorac,
─┼┤ digitalna(METACONT) i nije do nje a i modem je sasvim OK jel je =========== Gomila ljudi piše "jel je". Što je najgore, tako i govore. Zašto je to "jer je" tako grozno da ne sme da se kaže?
o.jeziku.375 ilazarevic,
> Gomila ljudi piše "jel je". Što je najgore, tako i govore. Zašto je to > "jer je" tako grozno da ne sme da se kaže? Zato što ljudi nisu sigurni u ono što su naučili kada su učili da govore. Nikako im nije bilo jasno šta je to "jel", odnosno "jer", a nije se našao niko da im objasni. Naime, "jer" je veznik, i koristi se isključivo na taj način, dok je "jel" skraćenica od pitanja "je li". Ovo "jel" bi trebalo da se piše "je l'". Dakle, kada pitate nekoga nešto, koristite "jel"; kada vezujete dve proste rečenice uzročno-posledičnom vezom, koristite "jer".
o.jeziku.376 duke,
OBAVEŠTENJE ZA ZAINTERESOVANE! Pojavio se (pre nekog vremena) "Transkripcioni rečnik engleskih ličnih imena". Autor je Tvrtko Prćić, izdao (dole izdajnici!) Nolit 1992. godine. Petnaestak strana posvećeno je pravilima za "adaptaciju engleskih ličnih imena u našem jeziku", ostalo je rečnik. Cena: k'o tri litra benzina bez bonova. Prodaje se bez bonova. Kupuje se po potrebi. Al' više niko ne može da se žali da nije znao ... Pozdrav, Vlado
o.jeziku.377 mladenp,
> Ja bogami čuo jednu operaterku da kaže 'švić' > (setkodnanovci gube poen) Normalno. Švić služi za švićkanje. :)
o.jeziku.378 ndragan,
/ izgleda perverzno, pa smatram da je upotreba onih 'co', 'ltd' i LTD (limited) - sa ograničenim jemstvom Co(mpany) - društvo (deoničko) Inc(orporated) - hm, ovo je malo teže; moglo bi se reći 'objedinjeno'; odnosi se na firmu nastalu spajanjem i kupovinom firmi. Vredelo bi prevesti još neke od poslovnih izraza, tek da se vidi šta _tamo_ znače, pa da se malo smejemo kad ovde ulete u neki nemoguć kontekst.
o.jeziku.379 ndragan,
/ rečenice uzročno-posledičnom vezom, koristite "jer". More, ja bi taj 'jer' ukinuo i uveo obavezno 'jerbo', pa smo završili.
o.jeziku.380 lovro,
> on onako kroz smeh "Eno ga pop na rolsulama!" Zahtevam da se ispravi istorijska greska naneta koturaljkama. Vec koliko puta sam cuo razne izgovore ove reci: 'rosule', 'rolsule' i drugo, slicno ali nepravilno. Za one koji ne znaju nemacki, da ponovimo: 'roll' - okretati 'der Schuh' pl. 'die Schuhe' - cipela (cipele); h u sredini se ne cita. Svako ce shvatiti zbog cega se koturaljke zovu rolsue, a ne rolsule. Lovro --> Keyboard? How Qwerty!
o.jeziku.381 ilazarevic,
> More, ja bi taj 'jer' ukinuo i uveo obavezno 'jerbo', pa smo završili. Tako je! Time bi se izbeglo mešanje 'jel' i 'jer', sem ako neko ne izvali 'jelbo' :)
o.jeziku.382 max.headroom,
> Vredelo bi prevesti još neke od poslovnih izraza, tek da se vidi šta (c) - Copyrighted (zaštićeno) (r) - Registered (? tože) (t) - Trade Mark (zaštitni znak; registrovan?)
o.jeziku.383 ndragan,
(PC.UTIL 5.491) / IMPRESIJA --> IMPRIMOVATI (a ne "impresovati") E da, ali kad si u kurc*, onda si 'deprimiran' a ne 'deprimovan', a s druge strane, onaj okvir u novinama gde piše telefon uredništva zove se 'impresum' a ne 'imprimum', i školjke za automobile se prave od presovanog a ne primovanog lima. Cvrc. Ima li pravila?
o.jeziku.384 darone,
>> Cvrc. Ima li pravila? Kako da ne, samo jedno: da nema pravila :) darone
o.jeziku.385 ndragan,
/ Svako ce shvatiti zbog cega se koturaljke zovu rolsue, a ne rolsule. Moja baba je izmislila 'rolšne' (pored ostalog). Pošto imam izvor banatskog staronemačkog (ter alti švobiš) u okolini (tašta :), mogu malo bolje da pratim sudbinu nekih nemačkih izraza, koji su, posle temeljne obrade, prestali da žuljaju i lepo se smestili u naš jezik. Na primer: viertel (firtl) - frtalj (četvrtina, ako neko ne zna) glatt und verkehrt (ferkert) - klot i frket (pravo i obratno) waagerechts (vagerehts) - vagres (vodoravno - zidarski izraz) Do slanja ovog egzeka nisam se setio više od ovoga, al' da ima, ima. / --> Keyboard? How Qwerty! Schlüsselbrett? Wie qwertz! :))))) (u bukvalnom prevodu na nemački)
o.jeziku.386 andrejl,
>│ (t) - Trade Mark (zaštitni znak; registrovan?) Tržišni znak? bye, andrejl
o.jeziku.387 max.headroom,
> Do slanja ovog egzeka nisam se setio više od ovoga, al' da ima, ima. Setio sam se jednog zanimljivog primera: ausflug (nem.) - izlet (srp.) aus = iz flug = let :)
o.jeziku.388 ndragan,
Ovo bi trebalo da je naš lokalni bilten - šta smo lepo pričali u januaru. Međunaslove sam sâm izmislio (ne radim za nikoga). Nastavak sage o strancima u noći: 6.245 broker: Jednom sa video natpis PIZZERIA .... napisan ćirilicom 6.253 lovro: Duti fry shoop, Big meack, chissburger Sinoć ili juče uveče, pitanje za noćas 6.246 peca.st: Doveče ne može predstavljati sutra uveče. 6.250 duke: JUžE(R) - DANAS - S(J)UTRA; koji period pokriva reč NOĆAS? 6.251 mladenp: Ja je upotrebljavam u sva tri slučaja 6.252 lovro: A u koje spada 22:00? 6.273 isekulovic: Period najbliže noći :)) 6.254 ladislavs: Postoji i reč IZJUTRA koja je sinonim za sutra ujutro. Milanovo pravilo i teorije Milke Ivić 6.258 milan: Uz voće, dakle, ide množina a uz povrće jednina! 6.260 wizard: zašto nazivi većine povrća spadaju u tzv. gradivne imenice? 6.290 nbatocanin: "kao fenomeni koji egzemplifikuju svet neopredmećenog" 6.304 duke: "ne podaje se (sic!) pluralizovanju: zelen, grašak, boranija" 6.305 duke: burani, "jelo spravljeno od zeleni i pirinča" 6.317 milan: Pa, ova baba se** neopevano! ;) Bože kako je to strašno kada lingvisti počnu da pseudofilozofiraju. Sumnjive sitne množine 6.276 ndragan: breskva - bresaka; rotkva - ??? 6.279 milan: Pa, sad' "rotkava" ili "rotkvi". "jednoj devojci", "dvema..", "trima...", "četir(?)ima...",(!?) A pet, a? Ajde daj nešto na pet devojaka! 6.282 ladislavs: rotkvi 6.284 darone: Rotkvica bre :) 6.287 madamov: Rotkve strugane. B))) 6.316 milan: ako neka ravan... upravna na pet... pravama (pravima)? 6.332 ndragan: šta sa dativom, 'poklonio cveće petorima devojkama'? 6.338 milan: Meni više vuče na "petirma", ali, onako, po sluhu! ;)) 6.340 veca: Ili žališ što ne možeš izaći na kraj sa pet devojaka :)) 6.348 duke: "upraviš ravan na pet prave" itd. I u Niš je srpski jezik, zar ne? 6.353 milan: čitajući petrovics-a preferirao bih da nije! :( 6.368 duke: Pa kaže se kako si rekao --- "upravna na pet pravih" Proklizavanje semantike 6.272 milan: stvarno ne znaš značenje glagola "šlajfovati" 6.275 ndragan: Ne da znam ... nego ne znam kako se prevodi. 6.295 janko: proklizavaš? 6.302 duke: _Schleifen_ ima kao jedno od značenja ... banatsko blato semantike. 6.322 ndragan: Za sva sranj* koristite švabizme, ogadiće vam se :) Prevod na gomili 6.288 madamov: Tražim adekvatan prevod: Handle, Heap 6.291 beast: 1) (to) handle - snaći se, rukovati sa i sl. a ovo pod 2) isto što i bukvalno :) 6.293 darone: Nemož' sve da se prevodi, videćete za par godina. 6.296 madamov: "pointer na pointer na nešto što je relokatibilno" 6.298 mjova: da izmislimo nešto poput stevke? glasam za gomilu! 6.299 mjova: 'febrilan sa komplikacijama'. haos, mislim se ja, tip umire, u najmanju ruku ;) 6.319 madamov: Fajloruk? B)))) 6.321 darone: odomaćena reč 'presvičovati' (preklopiti?) 6.324 ndragan: Tražim prevod reči 'adekvatan' :) 6.330 mjova: kombinacija ENGLESKE reči sa načim pre/su-fiksima 6.361 ndragan: Mešavina domaće reči i latinskog nastavka je kod nas zajebancija 6.366 mjova: 'Pera i sinovi Co.'; stoji tabla 'draKstor' Sintaksa :) ili :( 6.311 nbatocanin: da li se ":)" računa u terminator rečenice? 6.313 wizard: (Jedino je problem sa zagradama...) :) 6.318 isekulovic: ( text :) ili ( text :) ) ??? 6.352 max.headroom: "e, jebi ga", u primeru: "TAKO TREBA :) :(" Zato jel je jer 6.374 ssokorac: Zašto je to "jer je" tako grozno 6.375 ilazarevic: "jer" je veznik, dok je "jel" skraćenica od "je li" 6.379 ndragan: ja bi taj 'jer' ukinuo i uveo obavezno 'jerbo' 6.381 ilazarevic: sem ako neko ne izvali 'jelbo' :)
o.jeziku.389 viktor,
Zdravo, Da li mi neko moze reci sta je subjekt u recenici: "Iz sobe se culo samo decije duboko disanje." Hvala. Pozdrav. P.S. Da, imam "drugaka" u kuci ... a ima razlicitih misljenja, ne u mojoj kuci vec u prosvetnoj ustanovi ... :)
o.jeziku.390 rooster,
DISANJE - SUBJEKAT decije - atribut se culo - predikat soba - prilog za mesto ... BUBBLE
o.jeziku.391 squsovac,
Meni se nekako "po osećaju" čini da je u rečenici: > "Iz sobe se culo samo decije duboko disanje." ******* ******* PREDIKAT SUBJEKAT Objašnjenje koje mi se čini logičnim je da po pravilu subjekat i predikat sami za sebe MOGU tvoriti rečenicu koja NE BI SMELA da promeni OSNOVNI smisao postavljene rečenice. Dakle, "žulo se disanje." je sasvim smislena rečenica koja je "podskup" postavljene. Postavljena rečenica ima još i: "iz sobe" - prilog za mesto, - "samo", "dečije" i "duboko" - prilog za valjda se zvaše "način" ili nešto slično. Moguća varijanta da je subjekat "iz sobe" ili "dečije" dovodi do toga da ne bi moglo da bude primenjeno osnovno pravilo da samo subjekat i predikat tvore smislenu rečenicu nekontradiktornu postavljenoj. Možda sve ovo i nije tačno, al' meni zvuči logično. :)
o.jeziku.392 milan,
> Da li mi neko moze reci sta je subjekt u recenici: > > "Iz sobe se culo samo decije duboko disanje." Rado ću se potruditi da ti pomognem, ali mi prethodno moraš ti pomoći. Naime, ja ne znam šta je to "subjekt" (ili "subjekat", sad' svejedno). Kada mi ga definišeš, onda ću ti ja lako reći šta je u datoj rečenici subjekat. Međutim, držim da ti posle uspešnog definisanja pojma subjekat, moja pomoć neće biti ni potrebna. ;) Pl poz M P.S. Ako nekome pokloniš ribu pomoćićeš mu tog dana, ako nekoga pak naučiš da lovi ribu spašćeš ga za ceo život.
o.jeziku.393 viktor,
Zdravo, Hvala na odgovorima. I mene interesuje sta je definicija subjekta. Koliko sam ja shvatio to je "ono" sto cini radnju u recenici. E, sada sta to znaci "cini"? Kako "disanje" nesto "cini"? U svakom slucaju, jos jednom, hvala. Pozdrav.
o.jeziku.394 duke,
Upitao se ndragan nedavno ima li pravila u distirbuciji parova tipa KOMPRESIJA-KOMPRIMOVATI. Ima, to se lepo vidi iz sledećih primera: processio - procedere -- ? recessio - ? -- ? concessio - ? -- ? agressio - ? -- ? regressio - ? -- regresirati progressio - ? -- progresirati obsessio - obsidere -- ? depressio - deprimere -- deprimirati repressio - reprimere -- ? impressio - imprimere -- impresionirati compressio - comprimere -- komprimovati missio - mittere -- ? emissio - emittere -- emitovati, emitirati demissio - demittere -- ? remissio - remittere -- ? transmissio - transmittere -- ? reflexio - reflectere -- reflektovati, reflektirati ? - annectere -- anektirati connexio - connectere -- konektirati discussio - discutere -- diskutovati, diskutirati repercussio - repercutere -- reperkutovati Pozdrav, Vlado P.S. Ovo je samo onako nabacano, ali je jasno da, kao i drugde u srpskom, pogotovu kad je reč o tuđ(man)icama, PRAVILA NEMA. TAKO TREBA!
o.jeziku.395 ssokorac,
─┼┤ "Iz sobe se culo samo decije duboko disanje." Subjekat je 'disanje', 'decije' i 'duboko' atributi, 'se culo' predikat, 'iz sobe' priloška odredba za mesto :).
o.jeziku.396 zolika,
>> Hvala na odgovorima. I mene interesuje sta je definicija subjekta. Onoliko koliko ja znam srpski: zar subjekat i predikat nisu PODMET i PRIROK ?
o.jeziku.397 peca.st,
!-> Moguća varijanta da je subjekat "iz sobe" !-> ili "dečije" dovodi do toga da "iz sobe" ili "dečije" ni u jednoj rečenici ne mogu biti subjekti, jerbo subjekat mora biti u nominativu... Osim toga "dečije" nije imenica već pridev... P e C a P.S. Za MGovce: sad se Vukosava ponosi mnome... ;>
o.jeziku.398 peca.st,
!-> Hvala na odgovorima. I mene interesuje !-> sta je definicija subjekta. Subjekat je vršilac radnje u rečenici. Ovde je upotrebljena personifikacija, disanju je dodeljena uloga koju ono po defaultu ;) ne može imati... P e C a P.S. Ne bojte se, ne idem u Filološku, idem u Matematičku... ;)
o.jeziku.399 didldi,
Jesi li ti prosao kroz OS?
o.jeziku.400 didldi,
Subjekat mozes da definises da on izrazava ono sto izvrsava radnju u recenici (otprilike (receno mojim recima)) A disanje se cuje, ono se cuje.
o.jeziku.401 didldi,
sta ti je to?????
o.jeziku.404 didldi,
Pzai ovo prvi put da su se u necemu slozili u konferencijama. Nemogu da verujem :)))))))
o.jeziku.405 balinda,
>> Jesi li ti prosao kroz OS? OS/2? ;)
o.jeziku.406 mladenp,
> P.S. Ako nekome pokloniš ribu pomoćićeš mu tog dana, ako > nekoga pak naučiš da lovi ribu spašćeš ga za ceo život. :))) Pravi si profesor. I ja studentima govorim da je prepisivanje medveđa usluga i da to nije pravo drugarstvo. ;) A dok čovek nauči da lovi ribu dete će da okine godinu. ;)
o.jeziku.407 madamov,
****** sta ti je to????? ****** A šta? Nisi citirao(la) na šta se odnosi, a poruka je dosta davno poslata.
o.jeziku.408 didldi,
U pitanju je greska. Posto ja ne koristim sor, onda sam pogresno zapisao br. poruke na koju treba da odgovorim, Ta poruka je trebala da bude odgovor na poruku sa za 100 vecim rednim brojem izvini
o.jeziku.409 ndragan,
/ Ovde je upotrebljena personifikacija, disanju je dodeljena uloga koju / ono po defaultu ;) ne može imati... Nije nego. Ne može da se čuje? Glagoli označavaju 'radnju, stanje ili zbivanje', a 'čuje se' može da potpadne pod sva tri. Nikakva personifikacija ('oličenje' od hrv. farbati) nego sve sasvim obično. Uloga pa bez značaja? Dame i gospodo, objavljujem početak rušenja komunjarskog okolotrbušnog jezika. Načet je prvi nerazrušivi par. Od početka istorije ('41) govorilo se samo u paru "značaj i uloga". Još da dočekam da vidim ognjište od 99 godina. / Subjekat je vršilac radnje u rečenici. Vršilac? A gde su poslovi i radni zadaci, pa još obavljanje? BTW, za vršidbu se ovde u Banatu koristi mašina, ali se ne zove onako kako očekujete, nego vršAlica (po analogiji sa mešAlicom, a čuo sam i za bušAlicu).
o.jeziku.410 ndragan,
/ A dok čovek nauči da lovi ribu dete će da okine godinu. ;) To sam i ja rekao jednom momku na popravnom. Išao da vata žabe umesto da sprema matiš. čabe je uvežbao da hvata, dobro ih i prodao, al' se ispružio u avgustu.
o.jeziku.411 ndragan,
/ demissio - demittere -- ? Demisionirati? Tako treba.
o.jeziku.412 lovro,
­=- "Iz sobe se culo samo decije duboko disanje." ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Ovo sve je subjekat! To se zove, cini mi se, subjekatska sintagma (skup). Ovakve primere smo imali na pripremama za polaganje prijemnih ispita za srednje skole. Lovro
o.jeziku.413 janko,
> Molimo vaz da pogledajte i, ako vas lino ne zanima, > prenesite onima koje će možda interesovati. Da li vam je poznata gornja rečenica? Mene je, čak, dočekala triput do sada pošto sam se logovao na Sezam. (sve greške su izvorne, osim što sam otkucao lino umesto lično -- ovo sam radio on-lajn, jer nisam mogao da izdržim... )
o.jeziku.414 mjova,
> Da li vam je poznata gornja rečenica? Mene je, čak, > dočekala triput do sada pošto sam se logovao na Sezam. pa ko to još čita? ;)) nisam ni primetio jer nekako nisam uz komp dok obrće broj, a kasnije imam preča posla no da gledam info ;)
o.jeziku.415 duke,
││ Naime, ja ne znam šta je to "subjekt" (ili "subjekat", sad' ││ svejedno). Kada mi ga definišeš, onda ću ti ja lako reći šta je u ││ datoj rečenici subjekat. Subjekat je jedna tačka, predikat druga tačka, rečenica je prava koja prolazi kroz te dve tačke. U ovoj geometriji tačke se ne definišu, nego se podrazumevaju :)­. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.416 duke,
││ BTW, za vršidbu se ovde u Banatu koristi mašina, ali se ne zove ││ onako kako očekujete, nego vršAlica (po analogiji sa mešAlicom, a ││ čuo sam i za bušAlicu). BTW, znaš li kako glasi glagol kojim se označava radnja koju VRŠI mašina u Banatu zvana VRŠALICA?
o.jeziku.417 peca.st,
!-> Ovakve primere smo imali na pripremama za !-> polaganje prijemnih ispita za srednje !-> skole. žek, ček... A koji si ti ***** išao na pripreme za srpski kad si se upisao u MG a tamo se isti ne polaže? P e C a
o.jeziku.418 milan,
>││ Naime, ja ne znam šta je to "subjekt" (ili "subjekat", sad' >││ svejedno). Kada mi ga definišeš, onda ću ti ja lako reći šta je u >││ datoj rečenici subjekat. > > Subjekat je jedna tačka, predikat druga tačka, rečenica je prava koja > prolazi kroz te dve tačke. U ovoj geometriji tačke se ne definišu, > nego se podrazumevaju :)­. Oho! Neobična tolerantnost za Prvi sprat SANU! ;) Pozdravljamo ovaj elastičan stav i rado ćemo ga koristiti! Pl poz M
o.jeziku.419 tigor,
>> BTW, znas li kako glasi glagol kojim se oznacava radnja koju VRSI masina >> u Banatu zvana VRSALICA? Mnogo neki bezobrazan glagol! I podlozan neuspehu... ;)
o.jeziku.420 janko,
> > > Roses are Red > Violates are Blue > Without My Friends on Sezam > I Would NOT Know What to Do (:> > > Happy Valentines Day ! > > (Pogledajte SEZAM/obaveštenja 1.2) > > Khm. Violet -- small plant with sweet-smelling flowers Violate -- break, act towards ... without respect, rape Jes' da nije ni naš praznik, ali, što ne pišete na srpskom ako vam ne ide engleski?
o.jeziku.421 duke,
││ Hvala na odgovorima. I mene interesuje sta je definicija subjekta. ││ Koliko sam ja shvatio to je "ono" sto cini radnju u recenici. E, ││ sada sta to znaci "cini"? Kako "disanje" nesto "cini"? Kad već milan pomenu "pecanje" i "životospasenije" ... Postoji jedno operativno određenje subjekta koje naša pedagogija iz meni nepoznatih razloga izbegava. U svakom upotrebljenom srpskom (da ne idem šire) glagolu obavezno je prisutan lično-vremenski morfem (LVM). Taj lično-vremenski morfem može se (može, ali ne mora) 1) ponoviti (kao posebna reč) ili 2) eksplicirati (kao posebna reč/sintagma/rečenica): 1) ponavljanje: radim --> ja radim ═ ══ ═ radiš --> ti radiš ═ ══ ═ 2) ekspliciranje: moj drug Marko radi ══════════════ ═ ko traži dobije ════════ ═ Naravno, postoje i slučajevi kada se LVM ne može ni ponoviti ni eksplicirati (npr. _smrkava se, hladno je_ i sl.), ali to je za drugu priču. Bitno je da LMV i tu postoji. Iz ovoga proizlazi da srpski glagol predstavlja sam sobom rečenicu, drugim rečima, da je glagol minimalna rečenica. Subjekat je u tom slučaju lično-vremenski morfem ili ono što s njim korespondira. E, oko ovog "ono što s njim korespondira" mogu nastati problemi kad su u pitanju obezličene rečenice (i ne samo one, naravno). Iz sobe čujem samo dečije duboko disanje. Iz sobe sam čuo samo dečije duboko disanje. Iz sobe se čulo samo dečije duboko disanje. Nepostojanje formalne razlike između DEžIJEG DISANJA kao objekta (u prve dve rečenice) i DEžIJEG DISANJA kao subjekta (u trećoj rečenici) može zavarati: u našem jeziku akuzativ imenica srednjeg roda ne razlikuje se od nominativa. (Isto važi i za imenice muškog roda koje znače "neživo" i "apstraktno".) Kod imenica muškog roda koje označavaju "živo" i kod imenica ženskog roda (gde se Acc. i Nom. razlikuju) takve dileme nema: Iz sobe sam čuo Marka (objekat) = koga si čuo? ═══ ═ │ │ └────┘ Iz sobe se čuo Marko (subjekat) = ko se čuo? ═ ═════ │ │ └───┘ Prost način za utvrđivanje subjekta u ovim slučajevima: umesto imenice kod koje se ne razlikuju akuzativ i nominativ upotrebi imenicu kod koje se oni razlikuju. Npr. + Iz sobe se čulo disanje... + Iz sobe se čula tutnjava... - Iz sobe se čulo tutnjavu... (Sreća što se raziđosmo s Hrvatima.) + Iz sobe sam čuo disanje... - Iz sobe sam čuo tutnjava... + Iz sobe sam čuo tutnjavu... Mislim, prosto je to, moglo bi u prvom osnovne da se radi, da ne čekaju deca drugi ... Pozdrav, Vlado
o.jeziku.422 dejanr,
>> Violet -- small plant with sweet-smelling flowers >> Violate -- break, act towards ... without respect, rape >> >> Jes' da nije ni naš praznik, ali, što ne pišete na srpskom >> ako vam ne ide engleski? Moraćeš da se žališ na "višem mestu" pa kad oni isprave (ako nije tačno :), onda ćemo i mi. Dakle, taj tekst nismo mi (ja) izmislili, nego sam se noćas logovao na dva "ozbiljna" sistema u USA (BIX i Compuserve) i na oba me pozdravila ista ta poruka, osim što je umesto Sezam pisalo BIX i Compuserve respektivno. E sad, i ja sam imao određene rezerve prema onom Valentines (za violates nisam primetio, ali sad sam i to ponovo prokontrolisao i zbilja tako piše) ali, premda nešto malo znam engleski, ipak neću da izigravam većeg engleza od Amerikanaca (koji su taj jezik tako unapredili :) pa sam preuzeo njihov tekst i samo ga "ofarbao". Kao mali dokaz, evo biltena sa BIX-a: ========================== system.news/**BULLETIN** #5267, from sysmgr, 303 chars, Sun Feb 14 00:00:00 1993 -------------------------- BIX Highlights Roses are Red Violates are Blue Without My Friends on BIX I Would NOT Know What to Do (:> Happy Valentines Day Share your love lines in poetry.prose Sunday Specials MirthQuest. 4 pm (eastern). Join the.realms/cbix Times Inn. 9 pm (eastern). Join other.times/cbix
o.jeziku.423 skoprivica,
│ Violate -- break, act towards ... without respect, rape Mozda su hteli da kazu da ce Prijatelji prijatelja da te naplave ?
o.jeziku.424 spantic,
> Moraćeš da se žališ na "višem mestu" pa kad oni isprave > (ako nije tačno :), onda ćemo i mi. Pa što ste ga "kupili" kad nema veze sa nama ;)
o.jeziku.425 zolika,
>> BTW, znaš li kako glasi glagol kojim se označava radnja koju VRŠI mašina >> u Banatu zvana VRŠALICA? Valjda glasi: vršem, vršeš, vrše, vršemo, vršete, vršu? A da nije: vršim, vršiš, vrši, vršimo, vršite, vrše? Ajde, NDragane i ostali, eto nove koske za (raz)glabanje!
o.jeziku.426 tigor,
>> Valjda glasi: vrsem, vrses, vrse, vrsemo, vrsete, vrsu? A da nije: >> vrsim, vrsis, vrsi, vrsimo, vrsite, vrse? Mislim da je prva varijanta ispravnija (koliko sam shvatio radi se o Ba- natskom glagolu! :)) s tim što u slučaju trećeg lica množine nailazimo na: vrš(id)u.
o.jeziku.427 veca,
Šta je pravlinije: Okupili smo se povodom.... ili Sakupili smo se povodom... žisto da proverim da li sam u pravu.
o.jeziku.428 wizard,
>> Okupili smo se povodom.... >> Sakupili smo se povodom... Valjda "okupili", glupavo zvuči npr. - dugo smo se skupljali (sa poda?). :)
o.jeziku.429 ndragan,
/ - Iz sobe se čulo tutnjavu... (Sreća što se raziđosmo s Hrvatima.) Meni onomad izlektorisaše 'dugmad se zakopčavaju' u 'dugmad se zakopčava' (njih se zakopčava!), ergo je ono prvo znak nepismenosti.
o.jeziku.430 squsovac,
> Ukratko, držim da je Pravoslavna crkva isto što i > Katolička ali nešto malo manje uspešna! > Šta je pravlinije: > > Okupili smo se povodom.... > ili > Sakupili smo se povodom... Pravilnije je "OKUPILI smo se" ili "skupili smo se". SAkuplja se lišće, zrnevlje, novac..., a ludi se okupljaju ili skupljaju (bez "A"). Termin sakupljanje važi kada je neko treći (van skupa) s(A)kupio nešto (makar to bili i ljudi). E sad zašto se kad se ljudi okupe kaže "skup" a ne "okup", druga je priča. Dakle, kada se narod "spontano" okupi Sloba može da kaže "skupili smo se" ili "okupili smo se", mada je jasno da ih je on ustvari sAkupio.
o.jeziku.431 darone,
odgovor na extra, razno (valjda :), max.headroom >> iz(s?)šmirglam Išmirglam? Bar tako ja kažem, najlogičnije mi je. darone
o.jeziku.432 veca,
>> Valjda "okupili", glupavo zvuči npr. - dugo smo se skupljali (sa >> poda?). :) Naravno, ali jako mnogo ljudi govori sakupili, stalno ih ispravljam, pa rekoh da vidim kakvo je stanje ovde :)
o.jeziku.433 adiklic,
> Naravno, ali jako mnogo ljudi govori sakupili, stalno ih > ispravljam, Mnogo ljudi prepričava i šta su prethodnog dana gledali "na televizoru", ali mislim da je ispravljanje takvih Sizifov posao. Takvim ispravkama niko nikoga nikad nije "promenuo".
o.jeziku.434 tigor,
>> Okupili smo se povodom... >> ili >> Sakupili smo se povodom... Definitivno OKUPILI! Sakupljati označava ne pripadanje tome što se okup- lja.
o.jeziku.435 ilazarevic,
> Okupili smo se povodom.... > ili > Sakupili smo se povodom... Meni lepše zvuči varijanta sa okupljanjem. "Sakupljanje" me neodoljivo podseća na nabadanje listova i kartona ;)
o.jeziku.436 dr.grba,
Moja komsinica "najbolje voli" serije o Dzordzu... - Zurim, ima na televizoru nova serija emisije o Beveri Hilzu - Mislite, ima na televiziji nova epizoda serije "Beverli Hils 34534534" ? - Pa da, jesi gledo u prosloj seriji onaj plavi krecavi sto ima bazen i kola? Gluposti ljudska, neznanje ti je temelj. Spomenik si sebi sama.
o.jeziku.437 ndragan,
/ >> Valjda glasi: vrsem, vrses, vrse, vrsemo, vrsete, vrsu? A da nije: Ovako bez ščćžđ kaže se "vrštecadu". / Mislim da je prva varijanta ispravnija (koliko sam shvatio radi se o / Banatskom glagolu! :)) Daravdo, a ša ste vi bislili? / vrš(id)u. E a ovo bi je drago da se deko setio pre bede. Boja baba je čak jedared, gledajući deki filb sa hrvatskib titloviba, pitala "a jel sad treba da ga objesidu?". P.S. Izvidjavab se zbog hudjavice, grozdo sab dazjebo.
o.jeziku.438 tigor,
Evo malog problemčića... ;) Naime, vrlo je nezgodno neke pseudonime napisati u drugom padežu a da su oni recimo oblika DejanR (ne zameri! ;)) Šta bi tada bilo pravilno: - to je DejanR-ovo... - to je DejanovoR... :) - (...) Uopšte, postoji li neko pravilo za ovakve zapise?
o.jeziku.439 inesic,
> gledajući deki filb sa hrvatskib titloviba, pitala "a jel > sad treba da ga objesidu?". :))))))))))))))))))))))))))) Do suza! :))))))))))))))))))))
o.jeziku.440 balinda,
>> Evo malog problemčića... ;) >> Naime, vrlo je nezgodno neke pseudonime napisati u drugom >> padežu a da su oni recimo oblika DejanR (ne zameri! ;)) >> Šta bi tada bilo pravilno: >> - to je DejanR-ovo... >> - to je DejanovoR... :) >> - (...) Eh, ovo smo odavno rešili. Kaže se: "Dejranovo". :)))
o.jeziku.441 tigor,
>> Eh, ovo smo odavno rešili. Kaže se: "Dejranovo". :))) Eh... :))) Kako mi je žao što ne učestvovah u ovako lepom rešavanju! :)
o.jeziku.442 ndragan,
/ Naravno, ali jako mnogo ljudi govori sakupili, stalno ih ispravljam, Da sad ne spominjemo koga je ispravljala od prisutnih... the, bio sam mlad i neukusan :)
o.jeziku.443 darone,
FORUM.8, 11.325, ndragan >> Potpitanje: šta će biti sa bagovima? Zar nije podpitanje? darone
o.jeziku.444 veca,
>> Da sad ne spominjemo koga je ispravljala od prisutnih... the, bio >> sam mlad i neukusan :) Auh, al si zlopamtilo :))) Potpuno sam zaboravila na to, tj. tebe :)
o.jeziku.445 solomus,
■■■■ Eh, ovo smo odavno rešili. Kaže se: "Dejranovo". :))) :))))))))))))))))))))) Ugh, nemam vremena inače bi se još smejao :)))
o.jeziku.446 skoprivica,
│ Zar nije podpitanje? Jednacenje po zvucnosti...(daklem, potpitanje, inace ovo jednacenje se ne upotrebljava kod reci tipa preDSednik, posto bi onda bio preCednik - a svi, je li, znamo da je jedino pravilno presednik) ^ ovo je meko S(isarka) Aje... CTEBO.
o.jeziku.447 ndragan,
/ Auh, al si zlopamtilo :))) Potpuno sam zaboravila na to, tj. tebe :) Jesam pamtilo, ali ne uzeh za zlo. Da ne pamtim, pogrešio bih opet.
o.jeziku.448 ndragan,
/>> Potpitanje: šta će biti sa bagovima? / Zar nije podpitanje? Jednačenje po zvučnosti ostaje na snazi sve dok mu, eventualno, vadikali ne izglasaju nepovevenje. Jedini izuzetak je par 'ds' koji bi se, teoretski, pretvarao u 'ts', koje opet, lako zazvuči kao 'c' pa onda dobijamo 'demokracki izabranog precednika'. Duke, ima li novosti oko ovoga? Šta kažu Belićeva deca?
o.jeziku.449 veca,
>> Jesam pamtilo, ali ne uzeh za zlo. Da ne pamtim, pogrešio bih opet. Vidiš. i pre nego što sam te upoznala, ugledala sam se na tebe :)
o.jeziku.450 ssokorac,
Rečenica: "Njoj su lili potoci suza niz podbule obraze." Sad neka mi neko kaže šta je ovde subjekat. Prof. tvrdi jedno, ja i još poneki nešto drugo, pa da pitam ovde pre nego se svadjamo dalje :).
o.jeziku.451 eagle,
> "Njoj su lili potoci suza niz podbule obraze." """"""""""" Apsolutno! ) ( < E > ) (
o.jeziku.452 nikolas,
> "Njoj su lili potoci suza niz podbule obraze." > > Sad neka mi neko kaže šta je ovde subjekat. Prof. tvrdi jedno, > ja i još poneki nešto drugo, pa da pitam ovde pre nego se > svadjamo dalje :). Ss. najpre moj pozdrav, pošto se dugo nismo videli... Evo analize, po našim gramatikama: Njoj - logički subjekt (= subjekat koji nije u nominativu) su lili - predikat potoci suza - objekat niz podbule obraze - priloška odredba za mesto... Mada gornja analiza zvuči nelogično, gornja rečenica je po strukturi analogna sa rečenicom "Devojku je zabolela glava", koja se smatra paradigmatskom za gorenavedenu rečeničnu strukturu... Nadam se da si ti (a ne tvoj profesor) u pravu...
o.jeziku.453 peca.st,
!-> Sad neka mi neko kaže šta je ovde !-> subjekat. Prof. tvrdi jedno, ja i još !-> poneki nešto drugo, pa da pitam ovde pre !-> nego se svadjamo dalje :). Potoci suza. BTW, ko ti predaje srpski? Vukosava? P e C a
o.jeziku.454 ssokorac,
─┼┤ Nadam se da si ti (a ne tvoj profesor) u pravu... Ako si ti u pravu, onda je i moja profesorka u pravu, a ostatak nas, kao i celo odeljenje koje sam ubedio - pogrešno misli. Ipak, želeo bih da čujem i mišljenja drugih :). P.S. Predikat - deo rečenice koji kazuje šta radi subjekat. Ona se lije?
o.jeziku.455 ssokorac,
─┼┤ Potoci suza. Eh, većina je za to, ali, da li smo u pravu? ─┼┤ BTW, ko ti predaje srpski? Vukosava? Da, Vukosava. :(
o.jeziku.456 nikolas,
>! -> Sad neka mi neko kaže šta je ovde >! -> subjekat. Prof. tvrdi jedno, ja i još >! -> poneki nešto drugo, pa da pitam ovde pre >! -> nego se svadjamo dalje :). > Potoci suza. Ah, evo mi jednog zgodnog primera da je demokratija suštinski problematičan sistem - 2 (ili 2,000.000) pogrešnih odgovora su i dalje pogrešni, a jedan tačan je i dalje tačan... Peco, samo nemoj u polemiku, molim te...
o.jeziku.457 nikolas,
> Ako si ti u pravu, onda je i moja profesorka u pravu, a ostatak > nas, kao i celo odeljenje koje sam ubedio - pogrešno misli. > Ipak, želeo bih da čujem i mišljenja drugih :). > > P.S. Predikat - deo rečenice koji kazuje šta radi subjekat. > > Ona se lije? E baš mi je krivo, nadao sam se da si ti taj koji je u pravu, pa da je ubiješ u pojam. :((( Pošto ona očito nije bila u stanju da ti objasni, pokušaću ja: "Njoj se liju" je funkcionalno pasivna konstrukcija (a ne povratna), pa je "njoj", iako po obliku (dativ) objekat, zapravo logički subjekat. (pasiv je, bazično, glagolski u kome subjekat trpi radnju, koju objekat može, a ne mora, vršiti - izvini ako ti objašnjavam princip strme ravni). Elem, analogne rečenice su: "Njoj se liju" ... (pseudopasiv) ="Ona lije" ... (aktiv) - a ne "Ona se lije." Glavni problem je u tome što se ovde glagol slaže sa logičkim objektom, a ne sa logičkim subjektom, pa čitava stvar predstavlja granični slučaj, i zaključak koji si ti izveo je sasvim OK, samo nažalost nije tačan... Naravno, molim te da ovo toj svojoj k***i ne kažeš (ili joj reci i posmatraj joj facu); naprotiv, evo kako ćeš je regulisati: reci joj da je rečenica "Njoj su lile suze niz obraze" analogna rečenici "Devojci su uzeli olovku" (ova je takođe graničan slučaj, samo s druge strane), i pokušaj da raspravu navedeš na ovu rečenicu, i imaš je! Inače, ne mogu da ti ne odam priznanje, jer si ubo pravo u komplikovani i slabo u nas rešeni problem akuzativa i dativa u pasivnoj konstrukciji. Ono što si gore čuo, zapravo je zakrpa...
o.jeziku.458 duke,
││ Evo analize, po našim gramatikama: ││ ││ Njoj - logički subjekt (= subjekat koji nije u nominativu) ││ su lili - predikat ││ potoci suza - objekat ││ niz podbule obraze - priloška odredba za mesto... ││ ││ Mada gornja analiza zvuči nelogično, gornja rečenica je po strukturi ││ analogna sa rečenicom "Devojku je zabolela glava", koja se smatra ││ paradigmatskom za gorenavedenu rečeničnu strukturu... Nikolas, nikolas, koji ti ono grupu beše završio? Sedmu ili osmu? Nemoj da raspiruješ dezinformacije po SEZAM-u. Prvo. _Potoci suza_ -- koji je to padež? Nominativ. U kojoj "našoj gramatici" piše da "objekat može biti u nominativu"? Plaćam piće za informaciju. Ergo, potoci suza = subjekat njoj = objekat Drugo. Šta je analogno u strukturi ovih dvejuř rečenica? Njoj su lili potoci suza niz podbulo lice. ==== =========== Obj-Dat Subj-Nom Devojku je zabolela glava. ======= ===== Subj-Dat Subj-Nom Logički Gramatički Ili -- šta je tu paradigmatično? Pozdrav, Vlado ------------------ ř "Dveju rečenica" -- posvećeno milanu i njegovom kvintetu devojaka/pravih :)­.
o.jeziku.459 duke,
││ "Njoj se liju" ... (pseudopasiv) ="Ona lije" ... (aktiv) - a ne ││ "Ona se lije." Ovde grešiš u analizi. Upravo: SUZA SE LIJE niz obraze; SUZA -- subjekat čist k'o suza. SUZE SE LIJU niz obraze; SUZE -- subjekat čist k'o suza. POTOCI SUZA SE LIJU niz obraze (*.* devojku!); POTOCI SUZA -- subjekat čist k'o suza. ││ je regulisati: reci joj da je rečenica "Njoj su lile suze niz ││ obraze" analogna rečenici "Devojci su uzeli olovku" (ova je takođe ││ graničan slučaj, samo s druge strane), i pokušaj da raspravu ││ navedeš na ovu rečenicu, i imaš je! Ama, šta će mu profanka srpskog? Ssokorac, nemoj ovo da joj pričaš :)­. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.460 duke,
││ Ako si ti u pravu, onda je i moja profesorka u pravu, a ostatak ││ nas, kao i celo odeljenje koje sam ubedio - pogrešno misli. Ipak, ││ želeo bih da čujem i mišljenja drugih :). Pitaj ti Vukosavu da nije slučajno završila KNJIčEVNOST na Filološkom fakultetu u Beogradu. I saopšti ovde na licinom mestu koliko je ista stara (ili mlada), baš me zanima. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.461 inesic,
Nekada je ova tema (bez sumnje korisna) bila jedna od najposećenijih. Eto, poruke su se proredile, da l' što nećemo da se zameramo jedni drugima, da l' zbog obične lenjosti. Ovde su nekada bili citati poruka sa pravopisnim i ostalim greškama i ispravke istih. Bilo je i zanimljivih tekstova. Bilo je to korisno, a toga više nema. Da li su znalci počeli ljubomorno da čuvaju svoje znanje? Nedostaje mi ono poverenje tipa nema ljutiš kad zgrešim, pa me neko ispravi. Smeta mi kad u tekstu pročitam da je nešto ne odvojivo tj. da se nemože odvojiti. U osnovnoj su nam za ove stvari davali keca bez dalje diskusije. Ipak, ni meni se ne mili da prstom ukazujem na tuđe greške ove prirode, a moram da priznam da mi se smuči kad mi neko takav replicira, popljuje me i prikači mi nekompetenciju. Jasno je da se niko nije naučen rodio i zato se nikad ne ljutim ako me neko poduči. Reći ću i hvala. Predlažem da se mi, koji pratimo ovu konferenciju, izjasnimo, slično kao u vicevima, o tome da se nećemo ljutiti kad neko ispravlja naše jezičke greške. Smatram da je korist veća od štete (? valjda povređena sujeta). Praksa je nekad bila da ispravke, ako su valjane, prođu bez riplaja. To je bilo OK. Dalje: čitljivost teksta. Bilo bi dobro da neko ko ima iskustva sa Venturom ili nečim sličnim, predloži optimalne margine tj. širinu teksta, tako da poruka ne ide preko deset ekrana, ali ni da se oči ne zamore šetajući levo-desno kao na tenis meču. Valja podsetiti i to da je naš moderator već zamolio da se iza tačaka, zareza i ostalih interpunkcija ukuca po jedan blanko. Zaista je lakše za čitanje. A šta je jedan bajt više na kraju duge rečenice? Uzgred, kad pomenuh moderatora, šta je s balindom? Je l' živ il' se samo pravi mrtav? Da li je uzeo godišnji odmor ili mu je istekla pretplata? Da l' zna neko?
o.jeziku.462 peca.st,
!-> Peco, samo nemoj u polemiku, molim te... Neću. ;) Meni se stvarno čini da su potoci suza subjekat, ako nisu, nisam ja kriv! ;) P e C a P.S. Napiši po nešto, dok si tu, u mg5...
o.jeziku.463 peca.st,
!-> fakultetu u Beogradu. I saopšti ovde na !-> licinom mestu koliko je ista stara (ili !-> mlada), baš me zanima. Pojma nemam gde ja završila, po svemu sudeći nije nigde... ;) A kolko je matora? Pa šta znam, ima preko 40... P e C a
o.jeziku.464 nikolas,
> Devojku je zabolela glava. > ======= ===== > Subj-Dat Subj-Nom > Logički Gramatički "Devojku" dativ??? Posle ovog tvog "bisera", nisam bio siguran da li uopšte ima svrhe upuštati se u polemiku (kako raspravljati o infinitezimalnom računu s nekim ko greši u tablici množenja), ali, pošto je ton tvojih replika više korektan nego što je omalovažavalački, evo da ti odgovorim: > Drugo. Šta je analogno u strukturi ovih dvejuř rečenica? Ovo samo dokazuje da nisi pažljivo pratio argument. Jer, poenta ti je izmakla. Cilj je upravo da se neko navede da poveruje u analogiju, da bi ga se lakše potuklo u diskusiji... > Nikolas, nikolas, koji ti ono grupu beše završio? Sedmu ili > osmu? Nemoj da raspiruješ dezinformacije po SEZAM-u. Ni sedmu ni osmu, već opštu književnost... Sa desetkom iz gramatike, kad već moram to da potrgnem... Što se dezinformacija tiče, nemam komentara. (Ima jedna poslovica o trunu i balvanu...) > Prvo. _Potoci suza_ -- koji je to padež? Nominativ. U kojoj > "našoj gramatici" piše da "objekat može biti u nominativu"? > Plaćam piće za informaciju. Ergo, A šta je u funkcionalno pasivnim oblicima logički objekat, duke? Problem je daleko složeniji i komplikovaniji da bi ga se tako, cepajući drva, usput grešeći u padežima, rešilo (budi ljubazan pa malo pažljivije pročitaj moju prethodnu repliku). Obrati naročito pažnju na to da se radi o funkcionalno pasivnoj konstrukciji... Uzgred, nemoj više nikad nikog da pitaš "koji je to padež". Nemaš moralno pravo. > Ili -- šta je tu paradigmatično? Bojim se da je naša rasprava paradigmatična... (ali o tome ću kad ti pročitam res). Pozdrav, Nikola
o.jeziku.465 nikolas,
> P.S. Napiši po nešto, dok si tu, u mg5... Hoću, čim ukapiram o čemu se tamo radi... :)))
o.jeziku.466 ndragan,
/ ispravi. Smeta mi kad u tekstu pročitam da je nešto ne odvojivo tj. / da se nemože odvojiti. U osnovnoj su nam za ove stvari davali keca / bez Ni osnovna više nije kao što je nekad bila. Svojevremeno je trebalo kod ćaleta u fabriku da prime jednog inženjera, pa priupitali baš njega o jednom viđenijem kandidatu. Pitao je samo 'je li pismen?'. Pogledali su ga belo, a kad je tip došao da radi, već posle dve nedelje im je bilo jasno čemu ono pitanje. / slično kao u vicevima, o tome da se nećemo ljutiti kad neko / ispravlja naše jezičke greške. Smatram da je korist veća od štete Ne bi bilo loše da se usvoji kao načelo, ali da ne uvodimo nikakvo potpisivanje i slično. Dovoljno će biti da svakome ko se pobuni graknemo složno "ti si ovde nov?".
o.jeziku.467 duke,
││ "Devojku" dativ??? ││ Posle ovog tvog "bisera", nisam bio siguran da li uopšte ││ ima svrhe upuštati se u polemiku (kako raspravljati o ││ infinitezimalnom računu s nekim ko greši u tablici ││ množenja), ali, pošto je ton tvojih replika više korektan ││ nego što je omalovažavalački, evo da ti odgovorim: Moja greška, naravno da je reč o akuzativu. Objašnjenje. Ti si operisao sa dve varijante analognih rečeničnih struktura: u 6.452 "devojku je zabolela glava", u 6.457 "devojci su uzeli olovku". Gledajući obe poruke istovremeno (u svakom prozoru po jedna, odgovor u trećem) napravio sam ovu grešku. Pogledajmo, pod sjajem tog mog bisera, o čemu se ovde radi. Na pitanje ssoskorca o subjektu rečenice _Njoj su lili potoci suza niz obraze_ eagle i peca.st dali su tačne odgovore -- subjekat(ska sintagma) jeste "potoci suza". I tu je ova priča mogla da stane. Nije. Ti si se javio i ispravio ih, moleći čak (kasnije pokolebanog) pecu.st da se ne upušta u polemiku. Ustvrdio si: njoj = logički subjekat su lili = predikat potoci suza = objekat, objašnjavajući logičnost subjekta funkcionalnom pasivnošću konstrukcije itd. (v. poruku 6.457). Pogrešio si u analizi i, skladno tome, pogrešio si objašnjavajući pogrešnu analizu. Gde je tvoja greška u analizi? SUBJEKAT ove rečenice jeste subjekatska sintagma "potoci suza", čiji nosilac POTOCI stoji u nominativu množine, direktno korespondira s lično-vremenskom morfemom u predikatu, i nikako, budući da je reč o nominativu, ne može biti objekat (kao što ti reče), čak ni "po našim gramatikama": Oni <potoci suza> liju niz lice. Oni <potoci suza> su lili niz lice. ======= Dakle, nema logičkog subjekta; "potoci (suza)" nisu objekat nego subjekat(ska sintagma); "devojka" je objekat (skoro uvek!). Gde je tvoja greška u objašnjenju? Prvo, u poruci 6.457 počeo si da objašnjavaš "funkcionalnu pasivnost" rečenice _Njoj se liju_ ...; dodao si ======= povratnost glagolu, a toga u ssokorcevom primeru nema, kao što nema ni pasivnosti, stvarne ili lažne. Dakle, objašnjavao si ono čega u njegovoj rečenici nije bilo. (Uzgred, teorijski problem odnosa povratnosti/pasivnosti zaista postoji, ali -- ponavljam -- ne u izvornoj rečenici _Njoj su lili potoci suza..._) Drugo, pogrešio si utvrđujući paradigmatičnost i analognost struktura ovih triju rečenica: (1) njoj su lili potoci suza niz podbule obraze ==== ======----- Obj-Dat Subj-Nom (2) devojku je zabolela glava │ ======= ===== │ ispravljena greška koja nije Subj-Acc Subj-Nom │ imala uticaja na ono o čemu logički gramatički │ je reč! (3) devojci su uzeli <oni> olovku ======= ===== ====== Obj-Dat Subj-Nom Obj-Acc Analogne bi mogle biti samo rečenice (1) i (3). Rečenica (2) predstavlja nešto sasvim treće, nepovezivo s prethodne dve. ││ Ovo samo dokazuje da nisi pažljivo pratio argument. ││ Jer, poenta ti je izmakla. Cilj je upravo da se neko navede da ││ poveruje u analogiju, da bi ga se lakše potuklo u diskusiji... Opet moja greška. Ja sam mislio da je cilj bio da se ssokorcu objasni šta je subjekat u rečenici _Njoj su lili potoci suza niz podbule obraze_ i zašto je u pravu on, a ne Vukosava (odnosno eagle i peca.st, a ne ti). Ti si, pak, pokušao da pogrešnim zaključkom i pogrešnom analogijom potučeš u diskusiji nju koja inače nije u pravu, tvrdeći kako jeste u pravu, ali joj to ne treba priznati. ││ A šta je u funkcionalno pasivnim oblicima logički objekat, duke? ││ Problem je daleko složeniji i komplikovaniji da bi ga se tako, ││ cepajući drva, usput grešeći u padežima, rešilo (budi ljubazan ││ pa malo pažljivije pročitaj moju prethodnu repliku). Da ima "daleko složenijih i komplikovanijih" (sic!) problema, ima ... ali ne u ovom slučaju. "Cepajući drva, usput grešeći u padežima" bio sam ljubazan i pročitao sam _obe_ tvoje prethodne replike (6.452 i 6.457). U njima sam video da si dvema analognim aktivnim rečenicama (1 i 3) dovodeći ih neopravdano u vezu s trećom, strukturno sasvim različitom (2), pokušao da objasniš četvrtu (problematično pasivnu), o kojoj te niko nije pitao. Iz njih sam, recimo, video da barataš pojmovima LOGIžKI OBJEKAT (?) i FUNKCIONALNO PASIVNI OBLICI (?); u skromnom opsegu znanjâ koja posedujem o predmetu iz koga si ti na ispitu dobio desetku (svaka čast!) uspeo sam da (neuobičajen) pojam LOGIžKOG OBJEKTA povežem s tradicionalnim pojmom NEPRAVOG (INDIREKTNOG) OBJEKTA, ali nisam uspeo da se dosetim kakvi bi to bili NEFUNKCIONALNI PASIVNI OBLICI. No iz toga ja nikada ne bih zaključio da ti ovakvim terminima praviš dimnu zavesu (iza koje je teško raspoznati čak i obične gramatičke cepanice), za razliku od tebe koji si odmah posumnjao u to da ja prepoznajem ono malo srpskih padeža. I to ti bî dosta. ││ (Ima jedna poslovica o trunu i balvanu...) Ako bi bio ljubazan da se podsetiš iste ... ││ Uzgred, nemoj više nikad nikog da pitaš "koji je to padež". ││ Nemaš moralno pravo. Ti Koji Sudiš, imaš li zrcalo? Pretpostavljam da imaš. Spusti pogled na njega, s visine s koje si rekao ovo što si rekao. Za ovakav iskaz treba još malo da poživiš i još malo da sazriš. "Moralno pravo" je nešto ozbiljnija stvar od pitanja "koji je to padež". Ili je to, možda, samo laka, neobavezujuća reč? Pozdrav, Vlado
o.jeziku.468 nikolas,
Duke, bojim se da postajemo novi spantic i squsovac. Naša rasprava gubi svaki smisao, osim za nas dvojicu... ad. "moralno pravo": > ││ Uzgred, nemoj više nikad nikog da pitaš "koji je to padež". > ││ Nemaš moralno pravo. > > Ti Koji Sudiš, imaš li zrcalo? Pretpostavljam da imaš. Spusti > pogled na njega, s visine s koje si rekao ovo što si rekao. Za > ovakav iskaz treba još malo da poživiš i još malo da sazriš. Ovo je argumentum ad hominem. (Uzgred. ;) ) Moraš priznati i sam da veoma čudno zvuči kada te neko ko je pre toga pogrešio u padežu retorički pita "koji je to padež?" U ogledalo stvarno ne smem da pogledam... A kamo sreće da sam na takvim visinama da bih mogao da se spustim... ad. "puštanje magle", "funkcionalno pasivni oblici" itd. Evo jednog zanimljivog primera: (1) Babi se prisnilo. (Nadam se da nećeš negirati da je ovde "babi" logički subjekat.) (2) Babi se prisnio san. (?) Šta sad? Elem, ako je tvoja analiza ispravna, u drugoj rečenici je "san" subjekat, "babi" objekat, a dve gorenavedene rečenice su gramatički potpuno različite. Je li tebi to izgleda OK? Zaista, "san" se slaže u rodu i broju sa predikatom, i u nominativu je. No, subjekat u prvoj rečenici je logički, a kod logičkih subjekata NEMA kongruencije. Uz to, (2) je pseudopasivni oblik (ima li rečenica "san se prisnio", što bi bio pravi pasiv, smisla?), a značenjski, zapravo, posmatrajući prethodne dve rečenice, dodatak "san" samo BLIčE ODREĐUJE šta se babi prisnilo u prethodnoj rečenici. Nadam se da sam ti sad predstavio šta podrazumevam pod "funkcionalno pasivnim" konstrukcijama, i zašto smatram da je dotični problem komplikovan i još uvek nerešen... ad. tvoja analiza (1) Citiram: > (2) devojku je zabolela glava │ > ======= ===== │ ispravljena greška koja nije > Subj-Acc Subj-Nom │ imala uticaja na ono o čemu > logički gramatički │ je reč! Pretvorimo ovo, zbog roda, u "Momka je zabolela glava." Nažalost, ispostavlja se da svi tvoji argumenti protiv moje analize (neslaganje itd.) važe i u ovom primeru, koji ti priznaješ za logički subjekat... ad. tvoja analiza (2) > sintagma "potoci suza", čiji nosilac POTOCI stoji u nominativu "Potoci suza" su tipična sintagma sa predikativnim atributom... ad. moje greške (1) > Gde je tvoja greška u objašnjenju? Prvo, u poruci 6.457 počeo > si da objašnjavaš "funkcionalnu pasivnost" rečenice _Njoj se > liju_ ...; dodao si ======= > povratnost glagolu Priznajem dotični dodatak i izvinjavam se. Ali to ne menja puno na stvari (pokazaću i zašto)... ad. moje greške (2) Citiram (6.459): > Ovde grešiš u analizi. Upravo: SUZA SE LIJE niz obraze; SUZA -- > subjekat čist k'o suza. SUZE SE LIJU niz obraze; SUZE -- > subjekat čist k'o suza. POTOCI SUZA SE LIJU niz obraze (*.* > devojku!); POTOCI SUZA -- subjekat čist k'o suza. Prvo, milo mi je što si uočio gorenavedenu predikativnost sintagme. Drugo, ovo je 100% analogno sa "Babi se prisnio san." Treće, i ti si dodao pasivnost glagolu... :)))) > a toga u ssokorcevom primeru nema, kao što > nema ni pasivnosti, stvarne ili lažne. E, tu se ne slažemo... ad. "Njoj su lili potoci suza niz obraze." Citiram: > Gde je tvoja greška u analizi? SUBJEKAT ove rečenice jeste > subjekatska sintagma "potoci suza", čiji nosilac POTOCI stoji u > nominativu množine, direktno korespondira s lično-vremenskom > morfemom u predikatu, i nikako, budući da je reč o nominativu, > ne može biti objekat (kao što ti reče), čak ni "po našim > gramatikama": > > Oni <potoci suza> liju niz lice. > Oni <potoci suza> su lili niz lice. > ======= > > Dakle, nema logičkog subjekta; "potoci (suza)" nisu objekat > nego subjekat(ska sintagma); "devojka" je objekat (skoro > uvek!). =================== Pokušaću da uzvratim i pokažem zašto tvoja analiza nije ispravna: 1. kongruencija nije dokaz (Up. gore) 2. Hajde, molim te, objasni mi kako je to "devojka" objekt? žak i ako je tvoja analiza tačna, devojka onda nije (jadna) čak ni objekat, već ispada deo priloške odredbe za mesto (tj. deo sintagme "njoj niz lice") - sreća tvoja (i moja) što na Sezamu nema feministkinja... :)))) BTW, mogao sam se i za to uhvatiti, kao za dativ... 3. Ponavljam: konstrukcija ima pasivni smisao (manje očit nego u gornjim baba-primerima), a u pasivu... ponovih već tri puta, mrzi me više... 4. Treba li da zaključim da je rečenica "Njoj se liju potoci suza niz lice" drugačija od ss-ove? (Podsećam te, i ti si je citirao i doživljavao kao analognu.) ad. trun, balvan & Co. > ││ (Ima jedna poslovica o trunu i balvanu...) > > Ako bi bio ljubazan da se podsetiš iste ... Bio sam ljubazan. Hajde da se uzdržimo, molim te, od rasprave o tome čiji je trun manji, a balvan veći (ili obratno). Nadam se da ćeš se složiti da sam bio korektan. Pozdrav, Nikola P.S.: Pošto punimo ljudima PAD-ove, predlažem ti da ovu raspravu, ako misliš da je ima svrhe produžavati, nastavimo u grupi...
o.jeziku.469 duke,
Moram ipak da završim prostom analizom: Njoj su lili potoci suza niz podbulo lice. potoci suza = subjekat(ska sintagma) su lili = predikat njoj = nepravi (indirektni) objekat u dativu niz podbulo lice = pril. odr. za mesto Ovo se tražilo. "Potoci suza" ne mogu biti "tipična sintagma sa predikativnim atributom", jer je predikatni atribut "_neodređeni pridev_ koji kao atribut označava slučajno ili prolazno svojstvo imenice". Ovde, brate, nema neodređenog prideva, ovo je najobičnija imenička sintagma čiji nosilac stoji u nominativu. Šta je nepravi (indirektni, dalji) objekat u dativu pogledaj u bilo kojoj gramatici. ││ Hajde da se uzdržimo, molim te, od rasprave o tome čiji je trun manji, ││ a balvan veći (ili obratno). Nadam se da ćeš se složiti da sam bio ││ korektan. Sada jesi korektan, ali u replici nisi bio korektan. Uzgred, trun i balvan si ti spomenuo ... Pozdrav, Vlado
o.jeziku.470 adiklic,
Šta ćete učiniti da ta devojka prestane da plače?
o.jeziku.471 nikolas,
> Šta je nepravi (indirektni, dalji) objekat u dativu pogledaj u > bilo kojoj gramatici. Da nije bilo ove rečenice, ne bih ti ni odgovarao, ili bih se zadovoljio konstatacijom da smo ostali na svojim pozicijama... Ovo ne spada u korektan ton, i ravno je tvom čuvenom pitanju "Koji je ovo padež?". Blago rečeno, neukusno je čoveku sa kojim raspravljaš o diferencijalnom računu savetovati da pogleda tablicu množenja (a sam si, kao što znaš, grešio u istoj). > "Potoci suza" ne mogu biti "tipična sintagma sa predikativnim > atributom", jer je predikatni atribut "_neodređeni pridev_ koji > kao atribut označava slučajno ili prolazno svojstvo imenice". > Ovde, brate, nema neodređenog prideva, ovo je najobičnija > imenička sintagma čiji nosilac stoji u nominativu. Ovo nije tačno. Predikativni, a ne predikatni, atribut je onaj koji, za razliku od atributivnog, označava svojstvo koje je nezavisno od imenice uz koju stoji. Kao i obično, tvoja kritika se odnosi na nešto što ja nisam rekao, i proističe iz nerazumevanja u čemu je stvar (što si i sam priznavao). Konstatujem da se na moju analizu uopšte nisi ni osvrnuo, već si samo ponovio svoju "prostu analizu". (Ponavljanje je neće učiniti nimalo istinitijom.) Budući da nijedan novi argument nisi dodao, nemam ni ja šta da dodam. Svoju analizu nemam nameru da ponavljam. Moji pozdravi tebi i tvojoj supruzi; tvom detetu sve najbolje (i pre i posle rođenja). nikolas
o.jeziku.472 nikolas,
> Šta ćete učiniti da ta devojka prestane da plače? Uf, majku mu, pa ja od silne rasprave na nju potpuno zaboravih... ;)
o.jeziku.473 duke,
││> Šta je nepravi (indirektni, dalji) objekat u dativu pogledaj u ││> bilo kojoj gramatici. ││ ││ Da nije bilo ove rečenice, ne bih ti ni odgovarao, ili bih se ││ zadovoljio konstatacijom da smo ostali na svojim pozicijama... ││ Ovo ne spada u korektan ton, i ravno je tvom čuvenom pitanju "Koji ││ je ovo padež?". Pomenuta rečenica odgovor je na tvoje pitanje. Citiram šta si rekao: ││ 2. Hajde, molim te, objasni mi kako je to "devojka" objekt? žak i ││ ako je tvoja analiza tačna, devojka onda nije (jadna) čak ni ││ objekat, već ispada deo priloške odredbe za mesto (tj. deo ││ sintagme "njoj niz lice") ... BTW, mogao sam se i za to uhvatiti, ││ kao za dativ... Šta je tu nekorektno s moje strane? (Samo sam hteo da uštedim prostor, koji evo moram ponovo da trošim.) Tražio si da ti objasnim "kako je to 'devojka' objekat", zar ne? Da nije pretilo tvoje hvatanje, kao za dativ, ne bih ti objašnjavao. Ništa više. ││ Blago rečeno, neukusno je čoveku sa kojim raspravljaš o diferencijalnom ││ računu savetovati da pogleda tablicu množenja (a sam si, kao što znaš, ││ grešio u istoj). Poenta je u tome što ovde nema potrebe za raspravom o diferencijalnom računu. A ti opet o "predikativnom"(?) i "atributivnom atributu"(?) tamo gde je reč o običnoj imeničkoj sintagmi koja se sastoji od 2 imenice. Nema potrebe za tako pretencioznom analizom. Englezi bi rekli -- overanalysed. A da li ja znam tablicu množenja ... tja ... 1x1=1, 1x2=2, 1x3=3, 1x4=4, 1x5=5, 1x6=6, 1x7=8, 1x8=9 ... Pozdrav, Vlado
o.jeziku.474 peca.st,
Ko ide u MG, i kome srpski predaje Vukosava, taj ima haos profesora. ;( Danas radismo neku gramatiku, padeže pa nam dade par zadačića, od kojih je jedan bio: U kom padežu se nalazi sledeća sintagma: duge bujne kiše. Neko se javi da odgovori, kaže da se nalazi u akuzativu. Krene ona dalje, a ja ću: "Profesorka, ali zar se ne nalazi i u..." Kad ona meni, ne ja sam to namerno dala, ovo ono... Ja lepo, sasvim pristojno kažem:"Ali, zar to ne može biti i nominativ množine, kao i genitiv jednine, mi nemamo rečenicu da bi mogli tačno da odredimo..." Kad ona:"Dosta, idemo na sledeće pitanje.." Ja već ludim od besa, ali smireno kažem:"Profesorka da li mogu.." Ona:"Ne može" Ja:"Profesorka, samo da vas pitam..." Ona:"Ne može, nego ti meni lepo menjaj tu sintagmu po padežima, kad već oćeš!" Meni tu pukne film i mirno kažem:"Ne znam." Ona:"Dobro. Idemo dalje. Sledeći zadatak: izmenjati imenicu selo po padežimo. Ajde Predraže, iziđi pred tablu." (usput je objašnjavala zašto treba iziđi a ne izađi...) Ja iziđem a ona kaže:"Napiši..." Ja kažem:"Ne znam." Ona:"Idi na mesto, evo ti jedan." (mislim da mi ipak nije dala keca, nisam video da je upisala...) I ja odem na mesto... Pitanje: da li sintagma duge bujne kiše (uzgred bujne mi baš i ne leži ovde) može predstavljati u ovom obliku SAMO akuzativ ili i nominativ množine i genitiv jednine? Naravno, ona ovo nije dala u sklopu neke rečenice, već kao običnu sintagmu. P e C a ******************************** vozio sam "stojadina". - 2 boda. ********************************
o.jeziku.475 nikolas,
> Tražio si da ti objasnim > "kako je to 'devojka' objekat", zar ne? Da nije pretilo tvoje > hvatanje, kao za dativ, ne bih ti objašnjavao. Ništa više. Znam da će ovo da liči na hvatanje, ali nije... Bio sam spreman da prekinem ovu zamornu raspravu, i zato se nisam bavio tim aspektom tvoje analize, ali kad insistiraš... Odmah ću ti dokazati da devojka NIJE objekat. Evo tvoje "proste" analize: > potoci suza = subjekat(ska sintagma) > su lili = predikat > njoj = nepravi (indirektni) objekat u dativu > niz podbulo lice = pril. odr. za mesto Pretpostavimo, za trenutak, da je tačna. Ovo je, onda, prostoproširena rečenica sa četiri sintagme. Izbacujući dodatak za mesto, trebalo bi da dobijemo rečenicu sastavljenu od subjekta, predikata i objekta. Evo te rečenice: Potoci suza su lili njoj. (subjekat, po tebi) (predikat, nesporni) (objekat, po tebi) "POTOCI SUZA SU LILI NJOJ" ("Njoj su lili potoci suza"). Ovo potpuna i smislena rečenica? (a trebalo bi, jer su po tebi tu i subjekat, predikat i objekat) Ne znam kako tebi, ali meni ovde nešto poprilično škripi... A samim tim i u tvojoj analizi. (Analogna tročlana struktura je sasvim OK: "Potoci suza su lili niz obraze" (Uzgred, to je problem moje analize).) Očito, devojkom se moraš(mo) pozabaviti na neki drugi način... (Već nas ljudi kritikuju da smo je pustili da plače. :))) ) Jer, ako nije objekat, šta je onda? Deo POM sintagme? Stvar, dakle, nije tako prosta. (Uzgred, ne reče ništa o mojoj "baba" -analizi.) Overanalysed? Verovatno. Underanalyzed? Svakako. ;) Idemo dalje... Da osnujemo grupu? Pozdrav, Nikola P.S.: Kako ćeš nazvati dete? Jel' muško? P.P.S.: > A da li ja znam tablicu množenja ... tja ... 1x1=1, 1x2=2, > 1x3=3, 1x4=4, 1x5=5, 1x6=6, 1x7=8, 1x8=9 ... Da nastavim: 1x10=10, 2x1=2, 2x2=4 (sic!), 2x3=6, 2x4=8, 2x5=10...
o.jeziku.476 nikolas,
> Ko ide u MG, i kome srpski predaje Vukosava, taj ima haos > profesora. ;( Poruči ti u moje ime toj tvojoj Vukosavi... (sve što si oduvek želeo da joj kažeš, a nisi smeo, !#$&%!) > U kom padežu se nalazi sledeća sintagma: duge bujne kiše. Nemoguće odrediti bez sintaksičkog konteksta. Može biti (ovako napisana, akcenatski su oblici različiti): 1. genitiv jednine; (nom. "duga bujna kiša") 2. nominativ množine; 3. akuzativ množine; 4. vokativ množine. > Ja lepo, sasvim pristojno kažem:"Ali, zar to ne može biti i > nominativ množine, kao i genitiv jednine, mi nemamo rečenicu da > bi mogli tačno da odredimo... Potpuno si u pravu. Ako vam je stvarno dala sintagmu bez konteksta, onda je ne amater, već diletant... (Da te utešim, uglavnom su takve, al' je uteha... ;< ) > Ona:"Ne može, nego ti meni lepo menjaj tu sintagmu po padežima, > kad već oćeš!" Meni tu pukne film i mirno kažem:"Ne znam." Tu moram da te kritikujem, to nije pametan postupak... Pokaži joj da znaš (rekao bih da znaš), i neće ti smeti ništa. (Mene su mrzele iz dna duše, ali mi nisu mogle ništa, :))))) ) >********** > vozio sam "stojadina". - 2 boda. >********** Ovo bi stvarno mogao da skineš... Pozdrav, nikolas
o.jeziku.477 ssokorac,
─┼┤ P.S.: Pošto punimo ljudima PAD-ove, predlažem ti da ovu raspravu, ─┼┤ ako misliš da je ima svrhe produžavati, nastavimo u grupi... Molim da ipak nastavite ovde, jer sam ja ipak taj kome treba odgovor, a kako mi se čini, niste ništa račistili :), tako da još uvek ne znam sa čime da izadjem pred Vukosavu :).
o.jeziku.478 duke,
││ / >> Valjda glasi: vrsem, vrses, vrse, vrsemo, vrsete, vrsu? A da ││ nije: ││ ││ Ovako bez ščćžđ kaže se "vrštecadu". Skroz sam zaboravio da dugujem glagol prema kome stoji imenica VRŠALICA. Pazi sad. vréći i vrłći ijek. vrijeći i vrijeći = vrći i vrći ===== ===== ======= ======= ==== ==== prezent: vršem, -eš imperativ: vrsi imperfekt: vrsijah i vršah aorist: vrhoh, vrše radni pridev: vrhao, vrhla, vrhlo trpni pridev: vršen, -a, -o prilog sadašnji: vrhući prilog prošli: vrhav(ši) Ja se uvek zgrozim nad ovim oblicima. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.479 peca.st,
!-> 4. vokativ množine. Vidiš, ovoga se nisam setio u opšte... !-> Tu moram da te kritikujem, to nije !-> pametan postupak... Pokaži joj da Nisam se baš najbolje izrazio... Ja sam počeo da ređam po padežima, ali u množini, što se njoj nije svidelo. Ja krenem sa:"nominativ - duge bujne kiše, genit...", a ona će "vidiš da ne znaš, ajde ponovo" i ja onda kažem "ne znam". !-> Ovo bi stvarno mogao da skineš... Skinuto! :) P e C a
o.jeziku.480 ssokorac,
─┼┤ Ajde Predraže, iziđi pred tablu." (usput je objašnjavala zašto treba ─┼┤ iziđi a ne izađi...) Ja iziđem a ona kaže:"Napiši..." Ja kažem:"Ne Potpuno isti slučaj kod nas. Samo što sam ja uspeo da dodjem do reči viknuvši "Vi ste naglasili da vas uvek možemo pitati kad nam nije jasno!" a onda brzo dok nije odgovorila nastavio šta sam hteo. Nema veze, brzo se pribrala i rekla kako "nije u redu od mene da drugima oduzimam od časa". Ovde se radilo o menjanju lišće po padežima. Naime, po njoj je akuzativ "lišća". Ok, u kom je onda padežu lišće ovde - "žistio je lišće." U vokativu, možda? ;) Ah, da, kad je neko ponovo spomenuo ona je rekla "Vidim ja šta vas zbunjuje, da da... Ti Sovilj" (on je spomenuo) "hoćeš 2 ili 3 za kraj?". Nema potrebe komentarisati. :(
o.jeziku.481 ssokorac,
─┼┤ Tu moram da te kritikujem, to nije pametan postupak... Pokaži joj da ─┼┤ znaš (rekao bih da znaš), i neće ti smeti ništa. (Mene su mrzele iz Ja se bar svadjam sa njom ali kad mi zatraži nešto, ja uradim. Naravno, ona kaže da nije tačno. Npr. lokativ od široko je široku. Širokom naravno, nije tačno, ko sam ja da nju ispravljam...:(
o.jeziku.482 darone,
>> Potpuno isti slučaj kod nas. Samo što sam ja >> uspeo da dodjem do reči viknuvši "Vi ste >> naglasili da vas uvek možemo pitati kad nam nije >> jasno!" a E, moram samo jedno da kažem: žena mi je bila razredna, i nikada nismo imali problema sa njom (hmmmmm... gotovo nikada :) A i vi se kačite sa njom ;))) darone
o.jeziku.483 ratman,
Zna li neko odakle potice toliko mnogo diftonga u beogradskom (iz)govoru? ono kao: [dĹvojka, dţvojka], [] [pŕnovo, dŕosadno] Je'l to neki (istorijski) wovel shift, ili onako, bĹz vĺze Just ya wayt, 'Enry 'Iggins!
o.jeziku.484 ndragan,
/ Ja se uvek zgrozim nad ovim oblicima. Možda, ali zvuče ispravno, bar u jeziku kakav se govorio pre sto godina, a?
o.jeziku.485 ndragan,
/ Ko ide u MG, i kome srpski predaje Vukosava, taj ima haos profesora. Pitaj je koja imenica nema isti rod u svim padežima. Ovo nisu znale ni kolezinice koje su radile sa mnom. P.S. Ako ne znaš: to je 'veče'. Menjaj gi po padeži pa će vidiš.
o.jeziku.486 ndragan,
/ Vidiš, ovoga se nisam setio u opšte... U opšte uzev se piše zajedno - uopšte, austvari se piše odvojeno a ustvari se piše odvojeno a u stvari... Dobro de, ovako bez navodnika je bez veze, ali dok nismo uvežbali izgovaranje navodnika, ovo je bilo baš fina igra (osmi osnovne).
o.jeziku.487 ndragan,
(FORUM.8, 3.535) / 3. Poredak=način obhođenja u svetskim odnosima, kao i uvek (kao i == Tema dana (već dvadeseta ovakva poruka u ovom PADu): da li je i za nas oDPočelo važiti sve raZŠirenije koriensko pisanje? Ako su Hrvati osvojili ove tkrajeve, tkažite mi, da se znadem ravnati, ili da bar iZSkočim iz svega na vreme.
o.jeziku.488 ndragan,
(FORUM.8, 3.528) / onda premoreni više od lajanja, Ja sam premoren više nego onaj što se dobro ispavao, a lajanje je premoreno manje od (koga?)...
o.jeziku.489 veca,
Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati?
o.jeziku.490 ladislavs,
> P.S. Ako ne znaš: to je 'veče'. Menjaj gi po padeži pa će > vidiš. Veče, večeta, večetu, veče, veče, večetom, večetu ;). Isto ki sa meče. Pa di bre nema istega roda? ;))))) ciLa.
o.jeziku.491 wizard,
> bilo je toga i ranije a ne sumnjam ni da će biti ubuduće ;) """""""""""""""""""""""""""""""""" "Ne sumnjam da će biti" ili "ne sumnjam da neće biti"? :)
o.jeziku.492 wizard,
> Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati? Skenirati. :) Mada... neki dodaju i 'j' iza 'n', ali to su već neke druge teme... ;)
o.jeziku.493 dejanr,
>> Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati? Zar nije dosta skanirati (skenirati)?
o.jeziku.494 inesic,
> Dobro de, ovako bez navodnika je bez veze, ali dok nismo > uvežbali izgovaranje navodnika, ovo je bilo baš fina igra > (osmi osnovne). Ja nikad, tokom školovanja, nisam učio izgovaranje navodnika. Ako ovo nije zezanje, tj. ako se to stvarno uči, voleo bih par reči o tome, ako ti nije teško. Eto mene zaintrigiranog .)
o.jeziku.495 inesic,
> Tema dana (već dvadeseta ovakva poruka u ovom PADu): da li > je i za nas oDPočelo važiti sve raZŠirenije koriensko > pisanje? Ako su Hrvati osvojili ove tkrajeve, tkažite mi, > da se znadem ravnati, ili da bar iZSkočim iz svega na > vreme. Ovo je pravi način da se piče o ovoj, a i sličnim vrstama grešaka. Mislim na višestruko ponavljanje (umrite mrzitelji pleonazama), isticanje greški i blag osmeh (cinizam?). To majstore!
o.jeziku.496 darone,
Zaboravih, umalo, da se pohvalim: dobio sam medalju! :) darone
o.jeziku.497 darone,
>> >> Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati? >> >> Zar nije dosta skanirati (skenirati)? Mislim da nije; teći i isteći je paralela. Doduše, možda i nisam u pravu (ona fora, svršeni glagoli). darone
o.jeziku.498 ndragan,
/ osvojili ove tkrajeve, tkažite mi, da se znadem ravnati, ili da bar Imadem dodati: / Problem je u ventilatoru. Neću da mi zimi razhlađuje sobu. -- / domorodcima, robovima, opljackanim blagom, djavolima i vesticama, --
o.jeziku.499 duke,
││ Zna li neko odakle potice toliko mnogo diftonga u beogradskom (iz)govoru? ││ ono kao: [dĹvojka, dţvojka], [] [pŕnovo, dŕosadno] ││ ││ Je'l to neki (istorijski) wovel shift, ili onako, bĹz vĺze Nisu to diftonzi nego tzv. otvoreniji vokali, tj. vokali koji se izgovaraju otvorenije nego obično. Ako izgovoriš vokale ovim redom --- A E I O U, primetićeš kako ti se donja vilica polako približava gornjoj; tako se određuje otvorenost odn. zatvorenost vokala. Ako namestiš vilicu u položaj kao da ćeš izgovoriti E, a izgovoriš A, dobićeš tek jedan od fonetskih elemenata onog karakterističnog bĹogradskog afektiranja ... Drugi elemenat bila bi, na primer, redukcija vokala "o" u reči "devojka", tako da bi pravilan beogradski izgovor izgledao ovako: /dĹv'jka/. I još štošta. Poreklo ove pojave? Otvaranje vokala je karakteristično za vojvođansku podgrupu šumadijsko-vojvođanskih govora (na toj se dijalektološkoj teritoriji, inače, nalazi Beograd). Podloga postoji, ali mislim da je ovde ipak u pitanju "(istorijski) vowel shift"; zašto do njega dolazi teško da ti neko može reći. (Niko čak i ne pravi hipoteze o tome _zašto_ se u bugarskom poluglasnik očuvao, a u srpskom, recimo, nije.) Biće da do "vowel shifta" dolazi onako, bĹz vĹze. žini mi se da je to (relativno) novija pojava, koja se ne javlja kod populacije starije (onako ofrlje) od 40-45 godina. Tek kada se stabilizuje postaće interesantna. Do tada će valjda i Beograd postati urbana sredina :)­. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.500 duke,
││ Možda, ali zvuče ispravno, bar u jeziku kakav se govorio pre sto ││ godina, a? E, to ne znam, ja sam nešto mlađi. :)­ Problem je u ovome. U RSANU su svi primeri od pre Kraljevine SHS; kada danas nekome ko zna (?) šta je _vršalica_ zatreba glagol, on će ga rekonstruisati kao "vršati" ili "vršiti". (Takva rekonstrukcija se, recimo, dešava svakodnevno na Sezamu: kompresija > kompesovati.) Pitanje je da li je to greška ili osavremenjivanje (upotrebne) norme ... Pozdrav, Vlado
o.jeziku.501 zolika,
>> Zna li neko odakle potice toliko mnogo diftonga u beogradskom (iz)govoru? >> ono kao: [dĹvojka, dţvojka], [] [pŕnovo, dŕosadno] Hm, ovo i mene zanima, zvuči pomalo smešno... :-)))))))))
o.jeziku.502 inesic,
>> Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati? > > Skenirati. :) > > Mada... neki dodaju i 'j' iza 'n', ali to su već neke > druge teme... ;) Da, ovde je većpisano o tome. Koliko se sećam, poeta je u tome da se reči ne grade od našeg prefiksa i srane reči.
o.jeziku.503 spantic,
> Zaboravih, umalo, da se pohvalim: dobio sam > medalju! :) Samo mi nemoj reći da si bio na takmičenju iz govorništva ;)
o.jeziku.504 darone,
>> Da, ovde je većpisano o tome. Koliko se sećam, >> poeta je u tome da se reči ne grade od našeg >> prefiksa i srane reči. Ma ne, a šta je 'zajebancija'? To baš beše primer. darone
o.jeziku.505 ndragan,
(PC.HARD.2 11.549) /##>> ??? vozio sam "stojadina". - 2 boda. / DOSTA VIŠEEEEEEEEEEEEEEEEE !!!!!!! :) Ajde neka mi neko objasni VEĆ jednom (ili se kaže 'više jednom'?), pošto mi ovakav sklop VEĆ nekoliko godina para uši do na pola cola ispod površine bubne opne: OD žEGA VIŠE?
o.jeziku.506 ndragan,
(PC.UTIL 6.115) / šta stigneš i muka mi je više od takvih poruka... ...nego od vožnje brodom? Daj, kaži više jednom (jel' dobro ovako? ipak mi lepše zvuči 'još jednom', ali to nije to, ili 'već jednom'): AMAN, OD žEGA VIŠE?
o.jeziku.507 ndragan,
/ Ja nikad, tokom školovanja, nisam učio izgovaranje navodnika. Ako Blago izdvojeno od ostatka rečenice, zastajkivanje na početku i na kraju i malo oratorska intonacija (detonacija :). Takoreći, glumiš ".
o.jeziku.508 ndragan,
/ Zar nije dosta skanirati (skenirati)? Nije, jer naš jezik obožava glagole, pa će od jednog nesvršenog napraviti odmah nekoliko svršenih, a neke od svršenih će opet pretvoriti u nesvršene. Recimo padati - pasti - prepasti - prepadati - isprepadati. Svaki ima svoje značenje ili bar nijansu, a prefiksi koji se za gradnju koriste nose sobom dosta precizna značenja. Evo, da iskonstruišemo (a i to je takav glagol) od tog 'skenirati' recimo, uskenirati, odskenirati, preskenirati, iskenirati, naskenirati (se), priskenirati (se nekome), ispreskenirati (uzduž i popreko)... teško da se bilo koja dva od ovih mogu zameniti u rečenici, a da ona ne promeni smisao. Padoše mi na pamet i drugi glagoli sa obiljem varijacija: platiti, isplatiti, naplatiti, preplatiti, potplatiti, ... ispoplaćati. Ovog poslednjeg sigurno nema u rečnicima, ali je svima jasan kad se kaže.
o.jeziku.509 darone,
Neko beše pitao kako se prevodi 'al sam danas sav nikakav'. Evo direkt from Britn: "I'm cream cracked.' Imate pozdrave od vuje. darone
o.jeziku.510 veca,
>> / Zar nije dosta skanirati (skenirati)? >> Nije, jer naš jezik obožava glagole, pa će od jednog nesvršenog U pravu si, pogledala sam Klajna (to sam mogla i pre, ali lepo je da imamo o čemu da raspravljamo :) ) npr. izcrtati iscrtati iscepkati -------------------------------- nepravilno pravilno
o.jeziku.511 darone,
>> /##>> ??? vozio sam "stojadina". - 2 boda. >> / DOSTA VIŠEEEEEEEEEEEEEEEEE !!!!!!! :) >> >> OD žEGA VIŠE? Aiiii, pa zar tako :(( Zašto više mora da bude u smislu 'visočije'? Zar je 'više para' kada je jedna gomila love viša od druge? Ili ti možda, ne koristiš u govoru 'više para'? Šta kažeš, veća količina novca? ;)) Više u gradivnom smislu, kako li se već kaže, to će već duke da me ispravi. darone
o.jeziku.512 pedjak,
> Kako se kaže: izskenirati ili iskenirati? iskenirati.
o.jeziku.513 ladislavs,
?> / šta stigneš i muka mi je više od takvih poruka... Ndragan> AMAN, OD žEGA VIŠE? Pa uobiajene fraze nemaju baš uvek neki naročit smisao, ali čestom upotrebom, na mala vrata, dobijaju legitimnost. Kad ih seciraš, stvarno glupo zvuče :). ciLa.
o.jeziku.514 inesic,
>>> Da, ovde je većpisano o tome. Koliko se sećam, >>> poeta je u tome da se reči ne grade od našeg >>> prefiksa i srane reči. > > Ma ne, a šta je 'zajebancija'? To baš beše primer. Ne znam šta je uzrok 'gutanju' karaktera u mojoj poruci. Proverio sam posle exec i sve je bilo OK. No, kako je stvar došla od mene, 'ajd' da se izvinim. Inače mislim da je bolje reći zajebaNJcija. To je onaj filing kao kad dođu mali Cigančići da ti operu šoferšajbnu, pa je izgrebu i ti im psuješ majku CigaNJsku.
o.jeziku.515 inesic,
> gomila love viša od druge? Ili ti možda, ne > koristiš u govoru 'više para'? Šta kažeš, veća žovek je lepo rekao da mu to više para uši.
o.jeziku.516 ndragan,
(2.874) Ima još: / a pacijenti izleceni kad su odkriveni ====
o.jeziku.517 ndragan,
(PC.UTIL 2.189) / cemo morati da cekamo da to citamo u RACUNARI-ma ... ? / (kraca) poruka nekih iz CIVILIZACIJA-e ... ;) Primetiti-o biti-h da je ovaj-o mali-o bez veza-e. Ni Ratzunari ni Civilizacija nisu skraćenica-e.
o.jeziku.518 ndragan,
/ Aiiii, pa zar tako :(( Zašto više mora da bude u / smislu 'visočije'? Zar je 'više para' kada je jedna I u smislu 'visočije' i u smislu 'količinski više'. Meni bode uši (boliii) kad čujem 'dosta više' u smislu rečenice koja se nekad izgovarala 'već je dosta'. Pretpostavljam da je konstrukcija nastala izvrtanjem onog 'neću više', 'nikad više' i 'nemoj više', a osećam je stranom u jeziku koji govorim. Ne sećam se da sam je pročitao negde po knjigama, osim kad se navode primeri iz dijalekata.
o.jeziku.519 ndragan,
/ "I'm cream cracked.' Utučen ko pavlaka? Nije loše :)
o.jeziku.520 andrejl,
Sada pucam kod nadležnog po bolnoj (?) tački. Na izlogu MPA piše "MPA softver" ;))) Pa što to crni Dragane? :) Ajde, jeste pravilno, ali je ružno ;) bye, andrejl
o.jeziku.521 janko,
> MPA piše "MPA softver" ;))) Pa što to crni Dragane? :) > Ajde, jeste pravilno, ali je ružno ;) Nije ružno. "SOFTWARE" je ružno, "softver" nije.
o.jeziku.522 smiloradovic,
)>> MPA piše "MPA softver" ;))) Pa što to crni Dragane? :) )>> Ajde, jeste pravilno, ali je ružno ;) )> )> Nije ružno. "SOFTWARE" je ružno, "softver" nije. Nogekako. Ono od čega se posebno ježim je 'softwer', 'softwer-ska firma' i tome slično.
o.jeziku.523 andrejl,
>│ Nije ružno. "SOFTWARE" je ružno, "softver" nije. Kada sa čita "softver" nestane naglasak. Meni software izgleda lepše :) bye, andrejl
o.jeziku.524 squsovac,
BYTE - hrvatsko izdanje, broj 3, siječanj 1993. strana 118 - rubrika: Jezik i struka (Inače polemika o terminologiji traje još od prvog broja kada je neki imbecil "zahtijevao pohrvaćenje računarskih termina". U januarskom broju izašao je i kompletan "prijedlog hrvatskih naziva".) NASLOV: U DUHU HRVATSKOGA JEZIKA Štovana gospodo! žestitam vam na izvanrednom pothvatu i nadam se da ćete uspjeti u svojoj namjeri da hrvatskome tržištu ponudite časopis vrhunske kakvoće. Hrvatsko izdanje časopisa BYTE mi se vrlo sviđa i želio bih vam pomoći da postane još bolji. Student sam na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a posebno sam zaokupljen pitanjem računalnog nazivlja u hrvatskom jeziku. čelio bih vam uputiti prigovor glede uporabe pojedinih pojmova u vašem časopisu. Tako pišete "hardver", "softver", "kolumna", "datoteka", "sabirnica"... Držim da je računalne izraze potrebno prevesti na hrvatski jezik, zadržati samo one koji se teško ili nikako ne mogu prevesti, a i njih u obliku što bližem izvornom pisanju. ... (sledi krajnje dosadno "objašnjavanje" nekih termina, poput: "Sabirnica je čisti srbizam koji na hrvatskome jeziku treba glasiti prikupnica jer se na hrvatskome jeziku ne kaže sabvirati nego prikupljati."... i onda kraj pisma) ... Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskoga naroda, pa ga niko nema pravo iskretati ili nagrđivati. Stoga je potrebno iznaći izraze koji će odgovarati duhu hrvatskoga jezika, kako bismo očuvali svoju kulturnu i duhovnu prepoznatljivost. Srdačan pozdrav, Domagoj Marić J.J. Strossmayera 127a, 44000 Sisak PRIJEDLOG HRVATSKIH NAZIVA adress - naslov assembler - zbrojnik buffer - međupamtilo bus - prikupnica cache - predpamtilo compatibility - udružljivost configuration - obličje, postava cursor - pokaznik, uputnik database - podatkovno skladište debugger - pročišćivalo directory - imenik display - zaslon driver - pokretnik, pogonik environment - okružje file - zapsinik, zapisnica, spis firmware - programsko sklopovlje (očvrsje) font - slovni skup function - djelovka hardware - sklopovlje, očvrsje instruction - naredba interface - međusklop interlace - prepletanje jumper - prespojnik, premostnik keyboard - tipkovnica linker - poveznik memory - pamtilo monitor - nadzornik (program) monitor - pokazivalo (uređaj) overflow - pretijek pointer - ukaznik port - pristupalo printer - tiskalo processor - obradnik, obrađivalo register - spremnik scanner - očitavalo server - uslužnik software - programska oprema stack - složaj video card - prikazni umetak Ima i odgovor drugog čitaoca: Štovani jezikoslovci! Kako ste odlučili trošiti snagu i vrijeme na raspru koja ne vodi nikamo, želim dati svoj zorni doprinos. Stoga sam otvorio rječnik englesko-srpskohrvatski (ispričavam se jer englesko-hrvatski još nemam) od č. Simića i s prve dvije stranice izdvojio slijedeće anglicizme: administracija, adresa, afera, afirmacija, agencija, agent, agitacija, agonija, agrar, agregat, agresija, agresor, agronom, agronomija, akademija, akademik, akcelerator, akcent! Mislim da je dosta za dvije stranice. A što je toga tek dalje. Hoćemo li sve ove riječi po svaku cijenu mijenjati "svojima"? Kuda bi nas to odvelo?! A zamislimo fizičara koji mora sebe nazvati drugačije (jer fizika je naglicizam) i koji mora naći nove nazive za sve: atom, elektron, molekula, fisija, fuzija... Ili još bolje, zamislimo muzičara koji ne svira flautu već ... što? Dirigenta koji više nema na raspolaganju arpeđo, forte, fortisimo itd?! Jer, ako želimo biti dosljedni i sve naglicizme i druge strane riječi u kompjuterskoj terminologiji zamijeniti domaćima onda to moramo učiniti u svim sferama života i rada: anuci, muzici, umjetnosti itd. A zamislite sami koliko za to truda, vremena i novca treba, a uvijek se može dogoditi da narod kao krajnji korisnik tih novih riječi ne pokaže zanimanje za njih i ne koriisti ih. Stoga je moje mišljenje da koristite općeprihvaćene nazive i čuvajte snagu za pametnije stvari. I, prosim Vas, objavite ovo pismo, jer ste dosad objavili samo mišljenja navijački obojena u Vašu korist. S pozdravima Tomislav Nikolić M.Gupca 302, 56258 Pos. Podgajci
o.jeziku.525 ndragan,
/ MPA piše "MPA softver" ;))) Pa što to crni Dragane? :) Ajde, / jeste pravilno, ali je ružno ;) 1. I ja bih ga napisao tako. 2. Nemam veze s tim. 3. Ako misliš da je trebalo 'softnjare', kako se piše 'softveraš'? 4. A šta da kažemo o reči 'inženjering', koja je deo naziva firme? Ta reč je pola riba pola riba (reč 'inženjer' u francuskoj izvedbi, sa engleskim nastavkom).
o.jeziku.526 ndragan,
(PC.UTIL, 2.209) / zvaničnog release-a je 10. mart ... izdanja ... Što bi rekli Rusi, vipusk. Njihovi proizvodi su ispušteni, a kod Amera se puštaju na slobodu. Kod nas već, u pitanju je izdaja.
o.jeziku.527 ndragan,
(PC.PROG.2, 8.63) / još par ovakvih arhiva i možeš da ženiš moju sestru :). Replay: "Kako to, žena oženita?" Petar Kočić, "Jazavac pred sudom" (drugi put) (a na ono pitanje ima i odgovor, jedna kantri vestern stvar: "John Brown's sister was a layzy bayzy girl...")
o.jeziku.528 peca.st,
!-> S pozdravima !-> Tomislav Nikolić Hm, ovaj je, naravno, u pravu, ali je verovatno posle ovog teksta ugasio "tamo". Mada, kad mu pogledaš prezime, sumnjivo je dal je hrvat. Peđa.
o.jeziku.529 andrejl,
>│ 1. I ja bih ga napisao tako. >│ 2. Nemam veze s tim. Jadno izgleda :) >│ 3. Ako misliš da je trebalo 'softnjare', kako se piše >│ 'softveraš'? A ko je to? >│4. A šta da kažemo o reči 'inženjering', >│ koja je deo naziva firme? Ta reč je pola riba pola riba >│ (reč 'inženjer' u francuskoj izvedbi, sa engleskim >│ nastavkom). E da, ali toga ima češće, mada me je ta reč oduvek brinula (i nervirala) bye, andrejl
o.jeziku.530 drmarke,
> Domagoj Marić Hrvatski domoljub > Tomislav Nikolić Velikosrpska četničko šovinističko imperijalistička ..... svinja koja ne oseća samostojnost najmlađe najdemokratskije države na svetu. ;) Koliko li ovakvih bolida kao Dom... ima kod nas, za one s'one strane grane me boli uvo, pusti g***a neka smrde. Pozdrav DrMarke
o.jeziku.531 wizard,
Videh pre neki dan na TV-u kod prenosa rukometa da se kaže "u Šabcu". ;)
o.jeziku.532 ndragan,
Neki dan na 3K, neki tamo glupi krimić. Naš vajni prevodilac (nisam zapamtio ime bednika) je bar šest puta napisao 'heliHopter'; takav izgovor se sve češće čuje i na studiju B, a bogami i šire :).
o.jeziku.533 ndragan,
/ Kada sa čita "softver" nestane naglasak. Meni software Koji crni naglasak? Dobija kratkosilazni, a ono što je imao pre toga mi više liči na preplivavanje između dva sloga, pa nikako da se odluči na kojem će da se skrasi. / izgleda lepše :) Izmenjaj ga onda po padežima i okači ovde.
o.jeziku.534 ndragan,
/ Jadno izgleda :) Stvar ukusa. Izgleda da ne plaćamo dovoljno onog čistača, pa već na pet metara od nas ima svačega. Ako misliš na to što natpis nije u engleskom kolonijalnom stilu, nego je reč prošla kroz domaće sito, razmisli o frtalju, štangli, biksni i ostalim stvarima koje nikad nisi napisao u originalu. />│ 3. Ako misliš da je trebalo 'softnjare', kako se piše />│ 'softveraš'? / A ko je to? Pa, i ja se tako predstavljam, kad me mrzi da objašnjavam da nisam hardveraš, a još mi je manje stalo do toga da pričam o razlici između aplikativca, sistemaša i projektanta. Nego, kad se već reč odomaćila, kako se piše, ako ne 'softveraš'? Uostalom, kako se pišu i pomenuta trojica (aplikativac, sistemaš i projektant)?
o.jeziku.535 ndragan,
/ će odgovarati duhu hrvatskoga jezika, kako bismo očuvali svoju / kulturnu i duhovnu prepoznatljivost. Obratiti pažnju na poslednje dve reči. Oni su zaista iskompleksirani. Postići će jedino to da bilo kome, ko je ikad učio srpski, hrvatski ili neku od mešavina, bude jasno da čuje nešto što nikad nije čuo, tj. dobili su prepoznatljiv ali nepoznat jezik. Mislim da im je jedino stalo do toga da se razlikuju od nas, što dalje to bolje, po svaku cenu. Pri tome, stalno misle na nas, edabi znali od čega se to treba udaljavati. Stvar kanda uzima razmere nekakve masovne paranoje: svakog se časa trzaju i boje da ih sopstveni jezik ne izda nekakvim srpskim izrazom pred pogrešnim slušaocima. Pitam se samo kako to podnose Srbi koji su ostali tamo. Da nije taj jezik okolotrbušnih pantalodržača postao sredstvo segregacije?
o.jeziku.537 adiklic,
> zapamtio ime bednika) je bar šest puta napisao > 'heliHopter'; takav To je sigurno bilo pod dejstvom alhohola.
o.jeziku.538 ssokorac,
─┼┤ šest puta napisao 'heliHopter'; takav Pa, on u suštini i skakuće pomoću elise... :)
o.jeziku.539 ladislavs,
> Pitam se samo kako to podnose Srbi koji su ostali tamo. Da > nije taj jezik okolotrbušnih pantalodržača postao sredstvo > segregacije? Jezik svakako nije (postoje efikasnije metode) : i jedni i drugi su, u urbanim sredinama, govorili isti jezik, a sada i jedni i drugi uče jedan novi "bolji i izvorniji" jezik. ciLa. PS: Zaboga Dragane: hlačodržač, a ne pantalodržač. ;)
o.jeziku.540 andrejl,
>│ Koji crni naglasak? Dobija kratkosilazni, a ono što je >│ imao pre toga mi više liči na preplivavanje između dva >│ sloga, pa nikako da se odluči na kojem će da se skrasi. ? Možda mi bolje naglasimo ? ;) Ono ver sa kraja više liči na krv na mađarskom :) >│ Izmenjaj ga onda po padežima i okači ovde. Reklame na firmi se menjaju po padežima. Tj. nema potrebe to raditi. bye, andrejl
o.jeziku.541 andrejl,
>│ Pa, i ja se tako predstavljam, kad me mrzi da objašnjavam >│ da nisam hardveraš, a još mi je manje stalo do toga da >│ pričam o razlici između aplikativca, sistemaša i >│ projektanta. Nego, kad se već reč odomaćila, kako se >│ piše, ako ne 'softveraš'? Uostalom, kako se pišu i >│ pomenuta trojica (aplikativac, sistemaš i projektant)? Hm, to mi zvuči ko kolovozač :) Softveraš ne bi bio neki naziv već više nadimak i to levi :) koliko mi se čini. bye, andrejl
o.jeziku.542 dr.grba,
Bolje i "HeliHopter" nego "zrakomlat".
o.jeziku.543 vitez.koja,
#=> --> Let's yogurt be with you. "" Ova recenica nema smisla, cak ni za tag ;) Najlakse ces da je ispravis ako izbacis podvucene karaktere. Let's (let us) -- hajde da Let's yogurt - hajde da jogurtujemo ;)) ostatak recenice je suvisan.
o.jeziku.544 balsa,
Ohoho, pravo je zadovoljstvo ispravljati velikog ndragana.. :)) Dakle... (poruka CIIVILIZACIJA/12.3234) ".....ne znam kako bi se princip dao proširiti na ostala odelenja:" ! Ndragane, ndragane, nije "odelenje" nego "odeljenje". KKKKKKKKKTog preteranog ekavizma se treba čuvati kod svih sličnih glagolskih imenica (deljenje, zadovoljenje, oboljenje.....) :) Balsa
o.jeziku.545 wizard,
balinda: > E, onda će te (mo) ;) ih zeznuti. :) """"" žisto da se registruje da moderator ne zna pravopis. ;)
o.jeziku.546 ndragan,
/ Reklame na firmi se menjaju po padežima. Tj. nema potrebe / to raditi. Predlažem da izvedeš jednu mentalnu vežbu: zamisli sebe da pišeš tekst za 'Računare', i u njemu se spominje reč softver (eng. software). Potrefi ti se da treba da je napišeš u nekoliko različitih padeža. Kako ćeš je napisati? (Preskoči vokativ, a mislim da možeš i množinu - reč mi zvuči kao singvlaria tantvm)
o.jeziku.547 ndragan,
/ Hm, to mi zvuči ko kolovozač :) Softveraš ne bi bio neki / naziv već više nadimak i to levi :) koliko mi se čini. I jeste, ali nadimci nisu reči drugog reda, već imenice kao sve druge. Da li ostaješ pri totalnoj upotrebi kolonijalnog zapisa, ili si za segregaciju reči na 'one koje se pišu kao u zemlji gospodara' i 'one koje se pišu kao kod nas'.
o.jeziku.548 milan,
> Ndragane, ndragane, nije "odelenje" nego "odeljenje". KKKKKKKKKTog > preteranog ekavizma se treba čuvati kod svih sličnih glagolskih imenica > (deljenje, zadovoljenje, oboljenje.....) :) A što da se čuvamo "preteranog ekavizma"? Je l' to obektivno dobro za nas? Pl poz M
o.jeziku.549 mladenp,
> PS: Zaboga Dragane: hlačodržač, a ne pantalodržač. ;) Pobogu! Hlačodržalo! :)
o.jeziku.550 ladislavs,
> A što da se čuvamo "preteranog ekavizma"? > Je l' to obektivno dobro za nas? Este ;) ciLa.
o.jeziku.551 veca,
Neki dan sam videla reč: zemljovid :) Nemam pojma šta to znači :)
o.jeziku.553 balsa,
*> A što da se čuvamo "preteranog ekavizma"? *> Je l to objektivno dobro za nas? Ma najbolje da potpuno ukinemo slovo J.... ionako nam je to Vuk prodao. Danas e svima asno da e mnogo ednostavnie bez nega! ;)) Balša
o.jeziku.554 balsa,
*>Neki dan sam videla reč: zemljovid (....) To valjda znači GEOGRAFSKA KARTA.
o.jeziku.555 smiloradovic,
)> Ma najbolje da potpuno ukinemo slovo J.... ionako nam je to Vuk Pošto smo blizu (takoreći jedno slovo dalje:), bilo bi lepo da neko od upućenih napiše nešto o slovu i. Elem, primetio sam da ga dosta ljudi ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a ubacuje tamo gde ne treba da stoji - npr. oružIje.
o.jeziku.556 ladislavs,
> Pobogu! Hlačodržalo! :) Vidiš, ni Ndragan ni ja izgleda ne bi imali šanse za opstanak u Povjesnoj, brzo bi nas odstrelili kao Srbo-komuniste ili još opakije Jugo-nostalgičare ;) ciLa.
o.jeziku.557 milan,
> Pošto smo blizu (takoreći jedno slovo dalje:), bilo bi lepo da neko > od upućenih napiše nešto o slovu i. Elem, primetio sam da ga dosta ljudi > ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a ubacuje tamo gde ne > treba da stoji - npr. oružIje. O, pa to je prosto! Kao što postoje "pomoćni glagoli" tako postoje i "pomoćna slova" koja ti pomažu da dopuniš neku reč kada ti se učini da joj manjka neko slovo ama ne znaš baš tačno koje. Tada dodaš "i" jer je ono nekako neutralno, takoreći "najpomoćnije". Pl poz M
o.jeziku.558 wizard,
> > A što da se čuvamo "preteranog ekavizma"? > > Je l' to obektivno dobro za nas? > > Este ;) U svakom slučau. ;)
o.jeziku.560 andrejl,
>│ Predlažem da izvedeš jednu mentalnu vežbu: zamisli sebe >│ da pišeš tekst za 'Računare', i u njemu se spominje reč >│ softver (eng. software). Potrefi ti se da treba da je >│ć napišeš u nekoliko različitih padeža. Kako eš je >│ć napisati? (Preskoči vokativ, a mislim da možeš i množinu >│ - reč mi zvuči kao singvlaria tantvm) Jedno je tekst, a drugo natpis na firmi koji ne treba padežovati :) bye, andrejl
o.jeziku.561 andrejl,
>│ I jeste, ali nadimci nisu reči drugog reda, već imenice >│ kao sve druge. Da li ostaješ pri totalnoj upotrebi >│ kolonijalnog zapisa, ili si za segregaciju reči na 'one >│ koje se pišu kao u zemlji gospodara' i 'one koje se pišu >│ kao kod nas'. Ne kažem da su nadimci reči drugoga reda, ali se manje koriste u "zvaničnim" razgovorima. Mislim da treba koristiti orginalno pisanje kad god je to moguće da ne izazove komplikacije (npr. na firmi) bye, andrejl
o.jeziku.562 darone,
>> Neki dan sam videla reč: zemljovid :) Nemam >> pojma šta to znači :) Ja sam tumbao glavom, i na kraju sam zaključio: geografska karta (ko da ne mogu da kažu zemljopisna ploha ;) darone
o.jeziku.564 balsa,
*> *> Pošto smo blizu (takoreći jedno slovo dalje:), bilo bi lepo da neko *> od upućenih napiše nešto o slovu i. Elem, primetio sam da ga dosta ljudi *> ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a ubacuje tamo gde ne *> treba da stoji - npr. oružIje. Pa sad, u REžNIKU MATICE SRPSKE postoji i "oružIje" ali se valjda u svakodnevnoj upotrebi preferira "oružje". Valjda će Duke to sve leeepo da nam objasni.....? :) Balša
o.jeziku.565 valeksa,
# Pošto smo blizu (takoreći jedno slovo dalje:), bilo bi lepo da # neko od upućenih napiše nešto o slovu i. Elem, primetio sam da # ga dosta ljudi ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a # ubacuje tamo gde ne treba da stoji - npr. oružIje. a šta da kažemo za 'koferencija' i njoj sličnim rečima. Pa čak i u 'javnim' glasilima stalno ispuštaju N. Nepostojano N i I. Pozdrav.
o.jeziku.566 nbatocanin,
> Mislim da im je jedino stalo do toga da se razlikuju od nas, što > dalje to bolje, po svaku cenu. Što reče moja Vesna, "mogu da se trude koliko 'oće, opet ih sve razumem!"
o.jeziku.567 ndragan,
/ Jedno je tekst, a drugo natpis na firmi koji ne treba / padežovati :) Misliš, menjati kroz padeže? Priznaj da nemaš ideju kako bi se to menjalo, ili kako bi se, tako izmenjano, pisalo. Evo, ne mora da bude natpis na firmi, neka bude prezime. Biraj: De Sika (De Sica), Tolstoj (????? imaš li rusku ćirilicu, ja nemam), Hačaturijan (imaš li jermenska slova), Papanikolau (bar grčka slova imamo a i to samo donekle, a ti ajd' budi dobar pa nauči kako se piše), Keno (Queneau - odlično, nema nijednog dijakritičkog znaka, da ne jurimo é i ç). Može i vokativ, to su verovatno prezimena i za neke žive ljude, mogli bismo ih zvati da vidimo kako bi oni pisali naša prezimena.
o.jeziku.568 ndragan,
/ koriste u "zvaničnim" razgovorima. Mislim da treba koristiti / orginalno pisanje kad god je to moguće da ne izazove / komplikacije (npr. na firmi) Uvek izaziva komplikacije. --> Diskriminacija nezvaničnog vodi u aparthejd!
o.jeziku.569 ndragan,
/ Pobogu! Hlačodržalo! :) Budeš dobil jednu fajn medalju, ti boga!
o.jeziku.570 ndragan,
/ Ndragane, ndragane, nije "odelenje" nego "odeljenje". Pošto sam sa rečenom imenicom imao posla pet godina, verovatno je u pitanju loša navika iz tog vremena (prosvećenosti :). / zadovoljenje, oboljenje.....) :) Ostaje pitanje da li je reč 'odeljenje' nastala od glagola 'deliti' ili 'deljati' :). Primeri koje navodiš potiču od 'zadovoLJiti' i 'oboLeti'. Trebalo bi, zaista, videti od čega potiče reč 'odel(j)enje', da li od sâmog glagola ili od glagolske imenice 'deljenje'. Sve mi je tu nešto mutno.
o.jeziku.571 ndragan,
/ A što da se čuvamo "preteranog ekavizma"? Sećaš se onog iz 'Indeksa': "U islandskom gradu Rejk.jk. .kj... Rekaviku sastale su se delegacije Sje..Sj... Sedinjenih Američkih Država i Sovetskog saveza, a mamlaz koji mi je podmetnuo ijekavsku verziju ima da ide na disciplinsku"
o.jeziku.572 ndragan,
/ ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a ubacuje tamo gde ne Pojava je orginalna i specifčna za ove krajeve, naprimer: / orginalno pisanje kad god je to moguće da ne izazove ====
o.jeziku.573 dr.grba,
>> > A sto da se cuvamo "preteranog ekavizma"? >> > Je l' to obektivno dobro za nas? >> >> Este ;) Treba biti na linii.
o.jeziku.574 balsa,
*> Ostaje pitanje da li je reč 'odeljenje' nastala od glagola 'deliti' ili *> 'deljati' :). Primeri koje navodiš potiču od 'zadovoLJiti' i 'oboLeti'. *> Trebalo bi, zaista, videti od čega potiče reč 'odel(j)enje', da li od *> sâmog glagola ili od glagolske imenice 'deljenje'. Sve mi je tu nešto *> mutno. Hm, dobro, "zadovoljenje" je stvarno nesrećan primer, ne verujem da iko kaže "zadovoLenje" ( uostalom, LJ se nalazi i u glagolu od kojeg je gl. imenica nastala). Inače, tvrdim da je "odeljenje" nastalo od "odeliti", a nikako od "deljenje". Sad, Duke bi stvarno mogao da nam održi jedno predavanjce iz tvorbe reči.....a, Duke? :) Balša
o.jeziku.575 ndragan,
/ Što reče moja Vesna, "mogu da se trude koliko 'oće, opet ih sve / razumem!" A kad ih više ne budemo razumeli, neće razumeti ni sami sebe.
o.jeziku.576 andrejl,
>│ Biraj: De Sika (De Sica), Tolstoj (????? imaš li rusku >│ ćirilicu, ja nemam), Hačaturijan (imaš li jermenska >│ slova), Papanikolau (bar grčka slova imamo a i to samo >│ donekle, a ti ajd' budi dobar pa nauči kako se piše), Dobro, dobro, pokopao si me :) bye, andrejl
o.jeziku.577 peca.st,
!-> Inače, tvrdim da !-> je "odeljenje" nastalo od "odeliti", a !-> nikako od "deljenje". Sad, Duke bi !-> stvarno mogao da nam održi jedno !-> predavanjce iz tvorbe reči.....a, Duke? !-> :) Hm, a šta mislite o "odeljak"? To ima LJ, takođe je nastalo od "odeliti", a meni se čini da je tačno. Peđa.
o.jeziku.578 peca.st,
!-> Inače, o celoj raspravi mislim da !-> je vrlo nezahvalna i vremegubeća. !!!!!!!!!!! žestitam darone, vrlo lep izraz. :) Peđa.
o.jeziku.579 ndragan,
/ Hm, a šta mislite o "odeljak"? U muškom rodu je "odeljak", u srednjem "odeLJenje" (ubedili ste me). Kako glasi u ženskom rodu? Kao predložak za raspravu, prilažem sledeći spisak parova: japaner japanka ložač ložnica naftaš naftarica nosač nosilja pop pevač popadija pevaljka profesionalac profesionalka slušalac slušalica trudbenik trudnica To onako po sećanju, na prvu ruku.
o.jeziku.580 duke,
││ Trebalo bi, zaista, videti od čega potiče reč 'odel(j)enje', da li ││ od sâmog glagola ili od glagolske imenice 'deljenje'. Sve mi je tu ││ nešto mutno. I glagolska imenica potiče od glagola, pa mu izađe na isto. Od glagola čija se infinitivna osnova završava samoglasnikom -I ili -E, a prezentska samoglasnikom -I (dugo) (VI ili IV glagolska vrsta, zavisno od škole) nosi-ti (nosi-m), gradi-ti (gradi-m) odeli-ti (odeli-m), osvetli-ti (osvetli-m) vide-ti (vidi-m) ... trpni pridev gradi od prezentske osnove nastavkom -EN na sledeći način: nosi-en > nosjen (jotovanje) > nošen odeli-en > odeljen (jotovanje) > odeljen osvetli-en > osvetljen (jotovanje) > osvetljen vidi-en > vidjen (jotovanje) > viđen Ova pojava naziva se, inače, _staro (praslovensko) jotovanje_. Potpitanje: zašto je _oboljenje_ izuzetak? Zato što je _oboleti_ neprelazan glagol. Od neprelaznih glagola se (po pravilu) ne prave trpni pridevi; ako se (po izuzetku) naprave, moraju se napraviti ovako oboli-en > *oboljen (jotovanje) > oboljen + je jer ... TAKO TREBA! Kao i u ovim slučajevima glag. imenica od neprelaznih glagola: truljenje, a ne trulenje življenje, a ne živenje cviljenje, a ne cvilenje itd. Za razliku od glagolskih imenica SEDENJE (jok SEĐENJE) i LETENJE (jok LEĆENJE), koje su izuzeci od izuzetaka. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.581 duke,
││ Pošto smo blizu (takoreći jedno slovo dalje:), bilo bi lepo da neko ││ od upućenih napiše nešto o slovu i. Elem, primetio sam da ga dosta ││ ljudi ispušta u rečima kao orIjentacija, materIjal, a ubacuje tamo ││ gde ne treba da stoji - npr. oružIje. U stvari, ovde nije sporno "slovo" I, kao što ti se učinilo, nego je sporno njegovo kohabitiranje sa "slovom" J. Kad se te dve foneme nađu u komšiluku nastaju problemi i u izgovoru i u pisanju, što obavezno treba razlučivati (mislim, izgovor i pisanje). Inače, "artikulacija glasa [j] slična je kao kod glasa [i]; jedina je razlika u tenziji artikulacijskih mišića i u fortitetu glasa." (R. Simić, Osnovi fonologije shj) Koliko je izgovor ta dva glasa sporan i u nauci svedoči činjenica da još nije raspravljeno (a ka' će ne znamo) pitanje da li u refleksima dugog jata (tipa ml-e-ko/ml-ije-ko) imamo dva sloga (I-JE) ili jedan slog, diftong (IE). To se ne da izmeriti, a slušni utisak je prilično varljiv -- prosto je neverovatno koliko se izgovor glasa I može približiti izgovoru glasa J. Ili obrnuto. A što se tiče ORUčIJA/ORUčJA: _oružje_ potiče od sveslovenskog i praslovenskog korena _*r<on>g-_ "oruđe za odbranu i napad" (ovo _<on>_ obeležava nazalni vokal koji je u srpskom dao _u_, kao u "r<on>ka = ruka"); _r<on>žije_ je crkvenoslovenski oblik reči; _o-_ je regularan prefiks; -IJE se u izgovoru nužno redukovalo na nešto između -IE i -JE; izbor da se piše -JE verovatno dolazi prema čestom sufiksu za građenje zbirnih imenica -- -je. Pozdrav, Vlado
o.jeziku.582 duke,
││ Ma najbolje da potpuno ukinemo slovo J.... ionako nam je to Vuk ││ prodao. Jok PRODAO ... PREPRODAO!!!
o.jeziku.583 darone,
>> !-> Inače, o celoj raspravi mislim da >> !-> je vrlo nezahvalna i vremegubeća. >> !!!!!!!!!!! >> >> žestitam darone, vrlo lep izraz. :) Ispravka, gubećovremenska :)) Iako mi se ono gore više sviđa :)) darone
o.jeziku.584 ndragan,
/ !-> je vrlo nezahvalna i vremegubeća. / žestitam darone, vrlo lep izraz. :) Da, ali je nejasan; to je radni prilog (?? ubi me ako se sećam da li se to tako zove, ali radni jamačno jeste), te je ona 'nezahvalna a i dangubi' (ona gubi vreme). Sličan štos je ono kad kažu 'razlika je zanemarujuća', pa se ja nađem pogođen što me razlika zanemaruje. U ovom slučaju je trebalo 'zanemarljiva', a za onu njegovu konstrukciju, hm... lepa zamisao, samo još malo da se dotera. Reč '(ne)zahvalan' ima opet neka uzgredna značenja. Naprimer, nešto može da bude 'zahvalno za peglanje', naprimer svila, a opet niko se neće zahvaliti ako ga ispegla pajkan.
o.jeziku.585 ndragan,
Evo ko se setio (moca) da primeti biser koji mi je promakao: / Pa gde si do sada? :) žekamo te ko *ozeblo sunce*... :) Zimus sam ovu frazu, sa ovakvom greškom, čuo desetak puta. Da ne poveruješ koliko ljudi govori oflajn.
o.jeziku.586 milic,
Odgovor na Komunikacije 2.450 (dejanr) >=>>> a ako slucajno ti znas nemacki mozda bi mogao da pognes >=> Na žalost, ja od nemačkog znam samo ono "partizanen, banditen, los, >=> šnel" :)) Kad smo već kod toga, danas dobih jedno pismo (od BBS-a u Swiss) koje je na nemačkom. E sad, ja sam tražio gore pomenute reči, ali čini mi se da ih nigde nema, tako da aspolutno nista ne razumem. :) Jel' ima neka dobra dusa da je ne mrzi da mi prevede, ili makar prepriča ovo: *** Mit der folgenden Registrier-Nummer haben Sie die Möglichkeit wahrend 14 Tagen das Angebot der HITLINE ohne Verpflichtungen zu prüfen, pro Tag bis 90 Minuten online zu sein und 1 MB an Programmen zu transferieren. Geben Sie dazu im Haupmenu ein: OPEN VERIFIER Danach wählen Sie die Menu-Option 2 und geben die folgende Nummer ein: Ihre Nummer: -=> XXXXXXX Zu Ihrer Kontrolle: Username: -=> Miodrag Ilic (ovo razumem :) Password: Wenn Sie das Angebot überzeugt hat,können sie nach diesen 14 Tagen mit einem bescheidenen Jahresbeitrag weiterhin von diesen Dienstleistungen profitieren. (i ovu reč razumem - oće da me oderu:) Mailbox-Beiträge sind jeweils ein ganzes Jahr gültig und können ONLINE mit dem Befehl "SALES" direkt ausgeführt werden, falls Sie über eine Kreditkarte verfügen. Selbstverständlich ist auch überweisung direkt auf das Postcheck-Konto 50-84657-7 möglich. Alle Daten der Konferenz 7 (IBM-BBS für OS/2) stehen ihnen jederzeit auch ohne Jahres-Beitrag IMMER KOSTENLOS UND UNBEGRENZT zur Verfügung. *** Nagadjam o čemu se radi, ali razumem svaku desetu reč...
o.jeziku.587 madamov,
Ne znam ni ja nemački, ali ako ti nešto pomaže ono što sam ja shvatio iz tog pisma... Koliko sam ukapirao, obaveštavaju te na koji način ćeš postati registrovani korisnik dotičnog BBS-a, a kao takav ćeš imati pravo na 90 minuta dnevno i 1MB downloada i da im dozvoliš 14 dana po popunjavanju registracije na opisani način do tvog registrovanja. Izgleda da ti traže i neke pare, pominju neki žiro račun. B)
o.jeziku.588 milic,
>=> Ne znam ni ja nemački, ali ako ti nešto pomaže ono što sam ja shvatio >=> iz tog pisma... Koliko sam ukapirao, obaveštavaju te na koji način ćeš >=> postati registrovani korisnik dotičnog BBS-a, a kao takav ćeš imati >=> pravo na 90 minuta dnevno i 1MB downloada i da im dozvoliš 14 dana po Ja i sad imam 90 minuta dnevno i 1 MB dow-a ,a nisam registrovan. :)) Ne, nije magija. Odgovor je ovde: ┌─────────────────────────── N O T I C E ────────────────────────────┐ │ Attention, your level is about to Expire ! For a small user fee │ │ you may get again access to many files for 12 months. │ │ │ │ I import directly files from USA, so every week come about 50-60 MB│ │ new files into the BBS. Therefore you surely find a lot of good │ │ utilities, textfiles ... │ │ │ │ Many thanks. │ └────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Samo je sad pitanje koliko je stvarno taj user fee small... (pominju se i neke kreditne kartice :))...
o.jeziku.589 almi,
> Mit der folgenden Registrier-Nummer haben Sie die Möglichkeit > wahrend 14 Tagen das Angebot der HITLINE ohne Verpflichtungen > zu prüfen, pro Tag bis 90 Minuten online zu sein und 1 MB an > Programmen zu transferieren. > > Geben Sie dazu im Haupmenu ein: OPEN VERIFIER > Danach wählen Sie die Menu-Option 2 und geben die folgende > Nummer ein: > > Ihre Nummer: -=> XXXXXXX > > Zu Ihrer Kontrolle: Username: -=> Miodrag Ilic (ovo razumem > :) Password: > > Wenn Sie das Angebot überzeugt hat,können sie nach diesen 14 > Tagen mit einem bescheidenen Jahresbeitrag weiterhin von diesen > Dienstleistungen profitieren. (i ovu reč razumem - oće da me > oderu:) Mailbox-Beiträge sind jeweils ein ganzes Jahr gültig > und können ONLINE mit dem Befehl "SALES" direkt ausgeführt > werden, falls Sie über eine Kreditkarte verfügen. > Selbstverständlich ist auch überweisung direkt auf das > Postcheck-Konto 50-84657-7 möglich. > Alle Daten der Konferenz 7 (IBM-BBS für OS/2) stehen ihnen > jederzeit auch ohne Jahres-Beitrag IMMER KOSTENLOS UND > UNBEGRENZT zur Verfügung. Suština ovoga je: Otvoren je nov HITLINE (meni nerazumljiva usluga na tom BBS,ali ima mogućnost download-a fajlova do 1 Mb).Odobreno vreme ti je 90 min.Ti si u mogućnosti da testiraš ovu uslugu u periodu od 14 dana. Da bi pokrenuo sve ovo treba da uradiš sledeće: -otkucaš OPEN VERIFIER -izabereš opciju broj 2 u tom meniu -otkucaš tvoj registarski broj(dotični broj su ti već negde pomenuli) -username,password Ako si zadovoljan ti ćeš im uplatiti pare i koristiti njihove usluge. Pozdrav Almi.
o.jeziku.590 isekulovic,
žuh danas u školi od profanke biologije da je izdata neka nova gramatika ili pravopis srpskog (?) jezika po kojoj je ispravno i Beograđanki i Beograđanci. Takođe po novom je vokativ od Miloš - Milošu. Da li je neko čuo nešto više i jel ima još značajnijih izmena?
o.jeziku.591 stefan,
> žuh danas u školi od profanke biologije da je izdata neka nova > gramatika ili pravopis srpskog (?) jezika po kojoj je ispravno > i Beograđanki i Beograđanci. Takođe po novom je vokativ od Hmmmm, pa to nije baš sasvim novo. žak su i pre par godina u dnevniku par nedelja uporno govorili "u Ameriki" i "u Politiki". Sećam se kako mi je to "bolo" uši :)
o.jeziku.592 paki,
­> žuh danas u školi od profanke biologije da je izdata neka nova """"""""" ­> gramatika ili pravopis srpskog (?) jezika po kojoj je ispravno Našao si od koga ćeš da čuješ ;>> Ono mi zvuči _vrlo_ sumnjivo, tako da ne verujem...
o.jeziku.593 isekulovic,
>> Našao si od koga ćeš da čuješ ;>> Ma ona mi neku drugaricu koja se time bavi. >> Ono mi zvuči _vrlo_ sumnjivo, tako da ne verujem... I meni je sumnjivo, ali verujem da postoje ljudi koji su mogli nešto tako da smisle.
o.jeziku.594 ndragan,
(PC.PROG.2, 1.164) / Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju posle punog / meseca koji pada posle prolećne ravnodnevice". Obzirom da su oba ====== Da nije ipak pisalo 'ravnodnevNica', kao u Vukovom rečniku? Reči na -vica nam obično ne služe za uzvišene astronomske pojave, nego za neke zemaljske gluposti (kijavica, lapavica, štucavica). BTW, na koliko je ograničena isplata dnevica?
o.jeziku.595 ndragan,
(FORUM.8, 3.849) / hiruškim materijalom. HiruRškim, jer neće valjda sad ono u Smederevu da zovu 'Metaluški kombinat'. Mada, našao sam i slučaj da se neko peo na Hirurški Venac na Fruškoj gori.
o.jeziku.596 milan,
> / Pročitah u enciklopediji da Uskrs pada "u prvu nedelju posle punog > / meseca koji pada posle prolećne ravnodnevice". Obzirom da su oba > ====== > Da nije ipak pisalo 'ravnodnevNica', kao u Vukovom rečniku? Reči na > -vica nam obično ne služe za uzvišene astronomske pojave, nego za neke > zemaljske gluposti (kijavica, lapavica, štucavica). BTW, na koliko je > ograničena isplata dnevica? žitam te tako, i mislim se dokle li ćeš? Trista godina bi ti tako mogao da krojiš i prekrajaš! Šta će meni treći rukav na kaputu? Šta će srpskim rečima toliki višak slova? Te nije "ravnodnevica" nego "ravnodnevnica", te nije "hiruški" nego "hirurški". Samo utrpavate nova slova, k'o da nam je malo ovih što su već u rečima! Pl poz M
o.jeziku.597 paki,
(PC.PROG.2, 1.184) ­> štampu da su oba naziva ravnopravna - ako on nezna, niko nezna. Ovo već nije greška zbog brzog kucanja...naravno, 'ne zna'.
o.jeziku.598 ndragan,
(PC.UTIL 9.265) / Kad smo vec kod Commandera, kada mu je datirana poslednja vezija? Verovatno onog dana kad je puštena, ili ljudi to rade neki drugi dan? Glagol 'datirati' spada među moje miljenike. Toliko se ofucao poslednjih godina (stare SFRY), da je izgubio i značenje. Mogle su se čuti i gluposti kao 'pojava datira još iz praistorije', baška što nije jasno da li je glagol uopšte moguće upotrebiti kao neprelazan, a još baškije što je prvo trebalo izmisliti kalendar, pa tek onda datiranje. Drugi (ili možda prvi) na listi kalendarskih socrealističkih izraza je 'svečano obeležavanje datuma'. To zamišljam kao ono, stoji tip pred velikim kalendarom, isuče crveni ili zlatni flomaster, zaokruži ili prekrsti jedan datum, pukne šampanjac i svi odu da žderu i loču. E da, ovo poslednje se lepo kaže 'založiti se' (odatle reč 'zalogaj'). Zato i verujem političarima. Stalno obećavaju da će se založiti. Ponekad im za to i nalože, da se ogreju dok se zalažu.
o.jeziku.599 ndragan,
/ tako mogao da krojiš i prekrajaš! Šta će meni treći rukav na Nasuprotiv! Odupirem se prekrajanju - ono N je uvek bilo tamo, i zbog njega se držao i dobar, ritmičan naglasak na celoj reči (tj na drugom slogu kratkosilazni, i ona famozna nenaglašena dužina na trećem). Bez tog n, naglasak se izgubio (nije na trećem kao u 'vododelNica', nije na početku kao u 'kijavica'), te smo korak bliže patkogovoru, a ja iskoristih priliku da iskažem oduševljenje. P.S. Rukav? Valjda nogavica. Dakle: "Šta će meni treća nogavica na kaputu, kad..."
o.jeziku.600 ndragan,
U konferenciji SEZAM.4:v.igre došlo je do zanimljive pojave simptoma izvesne bolesti, od koje leka nema, a u stručnim knjigama je opisan kao "The O'Jazziq syndrome". Ovde prenosim završni stadijum: / 10.118 ssokorac, 22.04.93. 10:12, 136 chr / Odgovor na 10.117, asterix / --------------------------------------------------------- / ─┼┤ Prvi slučaj zbog nepismenosti ?! Malo ipak obnovi pravopis. / / DA LI BISTE BILI / ----- / / Ko je sad ovde nepismen? ;) / / 10.119 dens, 22.04.93. 18:43, / Odgovor na 10.118 / ­ Ko je sad ovde nepismen? ;) / / Ti ;> / / Pokrio bih se ušima da sam na tvom mestu. / / 10.122 asterix, 23.04.93. 00:44 / Odgovor na 10.115, milic / >> => DISKVALIFIKUJTE GA !!! / > / > Imam utisak da ti život zavisi od toga da li ćeš pobediti :( / > / > P.S. Uostalom, mora da sam ja ili nepismen, ili lud, čim ne / > vidim grešku u gorecitiranoj (?) rečenici :) / / Eto Pedjice izgleda da ne vidim samo ja stvari ovako ;)) / / 10.123 dzakic, 23.04.93. 04:02 / Odgovor na 10.118, ssokorac / / >> Ko je sad ovde nepismen? ;) / / Izgleda vas dvojica ;) / / Ja bih Mi bismo / Ti bi Vi biste / On bi Oni bi Nemam šta da dodam.
o.jeziku.601 ndragan,
(PC.HARD.2, 8.725) / koristi Windows-ov menadđer. ========= Došao je kraj mojim mukama. Otkad se plašim da će se iza ugla pojaviti neko da mi kaže da sam dosad živeo u zabludi, i da se dž piše kao dž (naprimer 'džubre', 'dževrek'), a đ kao đ (naprimer 'Đon Vejn','đem od bresaka', 'Đe si, bre, Đejms'), kad ono nije ni jedno ni drugo. Piše se DĐ. Iz odma' mi je lakše.
o.jeziku.602 darone,
>> bresaka', 'Đe si, bre, Đejms'), kad ono nije ni >> jedno ni drugo. Nije Đejms nego Đems. Provoreno. A vidiš i da lepše zvuči: Đems Din (šiptarski naglasak ;) darone
o.jeziku.603 dr.grba,
>> Nije Dejms nego Dems. Provoreno. A vidis i da lepse >> zvuci: Dems Din (siptarski naglasak ;) Onda lepo napisi Xhems Dinj.
o.jeziku.604 paki,
Danas sam u Politici pročitao "Atentat na Moniku Seleš". Mislim da ovo nije OK, jer je Monika i dalje živa, pa je na nju samo pokušan atentat. žudi me kako u 'Politici' nisu primetili ovako nešto.
o.jeziku.605 balinda,
>> Danas sam u Politici pročitao "Atentat na Moniku Seleš". >> Mislim da ovo nije OK, jer je Monika i dalje živa, pa je >> na nju samo pokušan atentat. žudi me kako u 'Politici' >> nisu primetili ovako nešto. A ja sam, u najavi vesti studia B, čuo: "Masakr belaca u Južnoafričkoj republici." Morao sam da sačekam da taj prilog dođe na red jer nisam bio siguran ko je koga masakrirao. :) Baš je glagol "masakrirati" nezgodan za nedoumice šta je objekt a šta subjekt u rečenici. ;)
o.jeziku.606 mladenp,
> Danas sam u Politici pročitao "Atentat na Moniku Seleš". > Mislim da ovo nije OK, jer je Monika i dalje živa, pa je > na nju samo pokušan atentat. žudi me kako u 'Politici' > nisu primetili ovako nešto. Evo šta o tome kaže Ivan Klajn (Rečnik jezičkih nedoumica): ATENTAT. Nije dobro "pokušaj atentata", jer sama reč atentat (od lat. attentare - pokušati) ima prvobitno značenje POKUŠAJ UBISTVA. A ako atentat uspe naslovi su obično: "Ubijen ...". ;)
o.jeziku.607 dejanr,
>> Danas sam u Politici pročitao "Atentat na Moniku Seleš". >> Mislim da ovo nije OK, jer je Monika i dalje živa, pa je >> na nju samo pokušan atentat. Mislim da atentat baš i znači "pokušaj ubistva". Naravno, sa neke čisto logičke strane pitanje je da li je to atentat tj. da li je napadač imao nameru da je ubije (on će verovatno tvrditi da nije ;) ali mislim da je ok reći atentat.
o.jeziku.608 paki,
­> ATENTAT. Nije dobro "pokušaj atentata", jer sama reč atentat ­> (od lat. attentare - pokušati) ima prvobitno značenje POKUŠAJ ­> UBISTVA. Aaaaa...u tom grmu leti kondor ;) Hvala.
o.jeziku.609 darone,
>> Aaaaa...u tom grmu leti kondor ;) Hvala. Pliva kondor, pliva! darone
o.jeziku.610 mjova,
> Baš je glagol "masakrirati" nezgodan za nedoumice šta je > objekt a šta subjekt u rečenici. ;) jes, to je problem pod imenom: "dete ujelo prase" ;)
o.jeziku.611 paki,
­>>> Aaaaa...u tom grmu leti kondor ;) Hvala. ­> ­> Pliva kondor, pliva! Uuu, alja mi ne ide :)))
o.jeziku.612 pavbok,
Da li bih u ovoj konferenciji i u ovoj temi mogao da otvorim raspravu o jednoj reči, naime, interesuje me objašnjenje reči TISAK. Moja firma se zove BOKI Tisak d.o.o. i mnogi kad čuju reč Tisak padnu u trans, kako si to mogao, šta ti bi, pa to je hrvatska reč, neko će te uzeti na zub i sl. Vidim od skoro, jer od skora pratim ovu temu da se ova konf. bavi rečima i njihovim objašnjenjima. To me je povuklo da vas pitam i da odgonetnemo značenje reči TISAK. Mene reč najviše asocira na otisak - čisto srpska reč. Npr. To bi značilo - ŠTAMPA ili PRINT ili DRUCK, a sve to ipak nisu naše reči. ŠTAMPA je koliko ja znam, a nisam siguran turska reč, PRINT je sigurno engleska, DRUCK ili Druk je čisto Nemačka, pa ostaje jedino TISAK koje bi trebalo da bude srpska reč, istina, odomaćena u Hrvatskoj. Pozdrav Bojan
o.jeziku.613 balinda,
>> Da li bih u ovoj konferenciji i u ovoj temi mogao da >> otvorim raspravu o jednoj reči, naime, interesuje me >> objašnjenje reči TISAK. Kako da ne, ustvari već si je otvorio. :)
o.jeziku.614 balsa,
*>ŠTAMPA je koliko ja znam, a nisam siguran turska reč Iju! Otkud turska? Ćapili smo je iz italijanskog, valjda. :)
o.jeziku.615 mazi,
> jes, to je problem pod imenom: "dete ujelo prase" ;) Može, i "Dete je ujelo prase". Tu je još lepša zabuna :)) Ivan.
o.jeziku.616 ndragan,
/ Baš je glagol "masakrirati" nezgodan za nedoumice šta je objekt a / šta subjekt u rečenici. ;) Nije glagol nejasan - prelazan je, pa u rečenici imaš lepo objekat i subjekat pa je jasno (osim par levih slučajeva kao što je 'prase ujelo dete', gde se ne zna ko koga). Nejasne su konstrukcije gde se izbegava glagol, nego se natrpavaju (glagolske) imenice i genitiv na genitiv, tu se zaista može napraviti totalni mrak od rečenice. Nije to nikakva osobenost našeg jezika - u engleskom sam itekako nailazio na konstrukcije koje se uz malo dobre volje mogu shvatiti kako je pesnik hteo da kaže, a bogami i sasvim drugačije. Naprimer, 'World population congress' može da bude i 'svetski kongres o stanovništvu' i 'kongres svetskog stanovništva' i 'svetski populacioni kongres'...
o.jeziku.617 pavbok,
B> Iju! Otkud turska? Ćapili smo je iz italijanskog, valjda. :) Pa rekoh da nisam siguran. Bojan
o.jeziku.618 duke,
││ Mene reč najviše asocira na otisak - čisto srpska reč. Mogla je da te asocira i na _pritisak, utisak, stisak_, takođe sve srpske reči ... No to nema veze sa reči TISAK u značenju "štampa". U nesrećnom deljenju reči na _srpske_ i _hrvatske_ ono što najčešće diferencira reči nije, kako se obično misli, njihova generička srpskost ili njihovo generičko hrvatstvo, već njihova različita frekventnost u standardnoj upotrebi kod Srba i Hrvata. U Beogradu (kao apstraktumu za sve ono što je pod njegovom kulturnom kapom) ne postoji DNEVNI TISAK, ne postoje TISKARE, TISKARNICE, TISKARI koji TISKAJU TISKOVINE i u njima TISKARSKE POGREŠKE itd., ali postoje DNEVNA ŠTAMPA, ŠTAMPARIJE, ŠTAMPARI koji ŠTAMPAJU ŠTAMPANE STVARI i u njima ŠTAMPARSKE GREŠKE; čitava gomila kioska razbacanih po gradovima Srbije zove se "ŠTAMPA", a ne "TISAK". Ili: "Kaži lampa ... U d*e te TISKA!" Ne ide, složićeš se ... I u engleskom, i u nemačkom, i u francuskom, i u italijanskom, i u itd. jezicima reči koje znače ŠTAMPU značenjski su povezane sa TISKOM, bilo preko PRITISKA, bilo preko UTISKA, bilo preko *TISK*. Reč ŠTAMPA pojavila se kod Hrvata u XV veku, kod Srba prvo zabeleženo pojavljivanje (kako sada stari stoje) 1784. godine. TISAK svi hrvatski autori smatraju neologizmom, ali ne preciziraju relativne vrednosti, tj. u kome je periodu to neologizam. Lupi Stephani F. ima u Rječniku iz 1818. g. "tiskanje, tiskati, tisnuti", ali "štampu, štampati, štampara, štampariju". U reklamama za Rječnik 1818. isti govori o "pečatanju" istoga (dakle, ruskoslovenizam). Bitno je, međutim, da je ŠTAMP* običniji (hm, jedini!) koren u srpskom standardu, a TIS* u hrvatskom. Otuda dizanje kose na glavi u tvojoj okolini. ││ pa ostaje jedino TISAK koje bi trebalo da bude srpska reč, ││ istina, odomaćena u Hrvatskoj. TISAK je, zapravo, sveslovenska i praslovenska reč, dakle, panslovenska, te se kao takva ne mož' deliti samo između Srba i Hrvata. A ako neko baš i to hoće -- Hrvati je globalno upotrebljavaju u značenju o kome je reč, Srbi jok. Pozdrav, Vlado P.S. Ja sam, iz nekog svog tripa, dao sinu ime Ivo (negde prošle godine). Nije bilo čoveka koji nije primetio kako sam zeznuo dete sa "hrvatskim" imenom. I, hajde, laici ... Pitao me jedan lingvistički autoritet: "Je li to neki znak vašeg kroatofilstva?" "Nije", rekoh, "to je pre znak slavjanofilstva." Ljudi su malo više opterećeni prepoznavanjem nečastivog. No, dete je dete, ono odnosi pare, a posao je posao, on donosi pare. Naravoučenije: menjaj ime firmi :)­
o.jeziku.619 ssokorac,
Samo iz današnjeg PAD-a: ─┼┤ kada se jedanput nejavi signal ti ponovo... :) ─┼┤ dok nisam kupio bezicni i sekretaricu panasonik koje tako nezvone? ─┼┤ Neznam dali sam pogodio konferenciju - ali : ─┼┤ Program je lep, ali ima bagica i par stvari sto mi se nesvidjaju. ─┼┤ Od bagova sto sam primetio je to sto nebrise dobro u donjem Neki se nikada ne će ;) naučiti :(.
o.jeziku.620 ladislavs,
> Srba i Hrvata. U Beogradu (kao apstraktumu za sve ono što > je pod njegovom kulturnom kapom) ne postoji DNEVNI TISAK, > ne postoje TISKARE, TISKARNICE, TISKARI koji TISKAJU > TISKOVINE i u njima TISKARSKE POGREŠKE itd., ali Koliko znam u pošti "štampane stvari" popularno (skraćeno) nazivaju "tiskovine" (čak i postoje oznake za iste). Dakle: Burn PTT, burn! ciLa. PS: Bojni poklič je zbog nove cene telefonskog impulsa, a čini mi se lakše da nahuškam narod na njih zbog manjka patriotizma nego zbog bezobzirne pljačke (na koju polako postajemo neosetljivi). ;))
o.jeziku.621 djov,
> ŠTAMPA je koliko ja znam, a nisam siguran turska reč, Koliko ja znam, štampa dolazi od engleske reči the stamp=pečat a TISAK se zvao u Srbiji Kneza Miloša Pečateljstvo ili pečatanje. djov
o.jeziku.622 balsa,
*> Koliko ja znam, štampa dolazi od engleske reči the stamp=pečat Jeste u engleskom STAMP=pečat, ali u italijanskom STAMPA ima skoro istovetno značenje kao naše ŠTAMPA. Uostalom, valjda je verovatnije da smo reč preuzeli od Italijana, nego od "tamo nekih" Engleza. :)
o.jeziku.623 peca.st,
Danas na času geometrije profesor izreče jednu vrlo zanimljivu rečenicu, koja je, meni se čini, logički sasvim tačna, ali tako ne zvuči: "Ako su dve prave normalne, da li su njihove normalne projekcije normalne?" !!!!!!!! !!!!!!!! Izgleda kao da je odgovor dat u samom pitanju, a ipak nije. Naravno, mnogo jasnije bi bilo da je rekao: "...normalne projekcije MEĐUSOBNO normalne?", ali opet kažem, ja mislim da može i ovako. Peđa.