recnik.1ndragan,
Elem, (je valjda prva reč u rečniku) da se oglasim kao ministar za jezik
i pripadajuće zavrzlame. Ovo sam prvobitno zamislio kao temu u kojoj
ćemo malo poraditi na stvaranju svog odeljka u nekom sledećem izdanju
rečnika žargona; civilizovana vlada na čelu sa g. modulatorom me
dočekala na toj krivini i ustoličila na ovom mestu.
Stav vlade je da ovakva tema ne može da se zadrži samo na žargonu, nego
će vrlo verovatno obuhvatiti i rečnik sumnjivih prevoda (šta tačno to i
to znači, ili kako prevesti "chairman of the board" a da ne bude
"stoličar ploče"), i rečnik još sumnjivijih prevoda (šta _tačno_ znači
reč 'realizacija'), i, naravno, sve ono što opozicija pošalje: nema
mrdanja, opozicione poruke se neće brisati, ovo je civilizacija.
Tastature u ruke i na posao! (Jel' se vidi da nikad nisam bio za
političara?)
S poštovanjskim, NDragan, ministar u ladovi.. u senci.
P.S. Preporučeni format za rečničke priloge bi bio da se sama reč izvuče
sama u prvi red poruke, drugi red prazan, pa onda tekst. Nije obavezno
nego da mi olakšate život kad budem pravio bazu rečničkih jedinica. TNX
avansirano fco sezam.
recnik.2milan,
> Tastature u ruke i na posao! (Jel' se vidi da nikad nisam bio za
> političara?)
>
> S poštovanjskim, NDragan, ministar u ladovi.. u senci.
Za početak bi trebalo da daš neki inicijalni spisak reči koje
treba prevesti, pa da se ondak takmičimo.
Pl poz M
recnik.3drakce,
│ Elem, (je valjda prva reč u rečniku) da se oglasim kao ministar za jezik i
│ pripadajuće zavrzlame. Ovo sam prvobitno zamislio kao temu u kojoj ćemo
└──────
Pročitao sam danas u Politiku ;) članak o hrvatskom novogovoru. Prilično je
zabavan, a i vezan je za ovu temu. Reč je o novom hrvatskom helikopteru:
"Kad se napune munjospremi (akumulatori), u njihove izbe (kabine) sjednu
krmilar (pilot) i sukrmilar (kopilot), te nagode gvozdotežnu sjevernicu
(magnetni kompas) i namjeste razornice (bombe) i prostosmjer (radar), pa
upale gonil (motor), na hrvatsko nebo konačno će se vinuti hrvatski
vrtložnjak ili zrakomlat (helikopter)."
Izgleda da je dijabolizam zajednički čimbenik ;) ovih naših prostora ...
Pozdrav
recnik.4peca.st,
!-> "Kad se napune munjospremi (akumulatori), u njihove izbe
!-> (kabine) sjednu krmilar (pilot) i sukrmilar (kopilot), te
!-> nagode gvozdotežnu sjevernicu (magnetni kompas) i namjeste
!-> razornice (bombe) i prostosmjer (radar), pa upale gonil
!-> (motor), na hrvatsko nebo konačno će se vinuti hrvatski
!-> vrtložnjak ili zrakomlat (helikopter)."
Ih, ovo sam ja hteo da ukucam...
P e C a
recnik.5squsovac,
> Pročitao sam danas u Politiku ;) članak o hrvatskom
> novogovoru. Prilično je zabavan, a i vezan je za ovu
> temu. Reč je o novom hrvatskom helikopteru:
Što se hrvatskog novogovora tiče, tamo postoji jedna jako zanimljiva
pojava - svako izmišlja nove reči kako mu padne na pamet i koristi ih. Ovo
"svako" ne bi trebalo shvatiti baš bukvalno. Svako su uglavnom novinari i to
oni "svjesni" (do prekjuče crveni). Na primer redakcija Hrvatskog Vojnika
koja je apsolutno bez premca po pitanju novogovora (čak je i tvoj (politikin)
citat odande - zapravo iz Hrvatskog Zrakoplovca, ali to je ista redakcija).
Oni na primer za fax koriste "hrvatsku" "reč" "dalekoumnoživač", a za telefon
brzoglas (to im piše u impresumu) (baška što dalekoumnoživač nije fax, to bi
bio neki teledirigovani xerox otprilike ;>). Neka druga redakcija koristi neke
druge termine. E, sad što je najgore svaki urednik po pravilu traži od svojih
novinara da koriste "stare hrvatske pojmove" (reč dalekoumnoživač je na primer
jedna vrlo stara hrvatska reč), što je kod normalnog naroda u prvo vreme
izazivalo veselje, a sada im je već poprilično muka. Vjesnik je na primer
jedno vreme furao žestoku kampanju da se menjaju amblemi i ime ZET-a
(Zagrebački električni tramvaj, tradicionalno ime) u ZEM ((Zagrebački
električni munjovoz). Kad im ljudi objasne da je to bez veze, ovi ih optuže
da su jugoslovenski nostalčgičari (to je sada najnovija fraza za izgon
veštica), a od toga se tamo gotovo nemoguće odbraniti.
Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike - spretnik munjarstva.
recnik.6ndragan,
Elem, (je valjda prva reč u rečniku) da se oglasim kao ministar za jezik
i pripadajuće zavrzlame. Ovo sam prvobitno zamislio kao temu u kojoj
ćemo malo poraditi na stvaranju svog odeljka u nekom sledećem izdanju
rečnika žargona; civilizovana vlada na čelu sa g. modulatorom me
dočekala na toj krivini i ustoličila na ovom mestu.
Stav vlade je da ovakva tema ne može da se zadrži samo na žargonu, nego
će vrlo verovatno obuhvatiti i rečnik sumnjivih prevoda (šta tačno to i
to znači, ili kako prevesti "chairman of the board" a da ne bude
"stoličar ploče"), i rečnik još sumnjivijih prevoda (šta _tačno_ znači
reč 'realizacija'), i, naravno, sve ono što opozicija pošalje: nema
mrdanja, opozicione poruke se neće brisati, ovo je civilizacija.
Tastature u ruke i na posao! (Jel' se vidi da nikad nisam bio za
političara?)
S poštovanjskim, NDragan, ministar u ladovi.. u senci.
P.S. Preporučeni format za rečničke priloge bi bio da se sama reč izvuče
sama u prvi red poruke, drugi red prazan, pa onda tekst. Nije obavezno
nego da mi olakšate život kad budem pravio bazu rečničkih jedinica. TNX
avansirano fco sezam.
recnik.7wizard,
>> Za početak bi trebalo da daš neki inicijalni spisak reči koje
>> treba prevesti, pa da se ondak takmičimo.
Evo, na primer, kako (plastično, i u jednoj reči) prevesti sledeće
kompjuterske termine:
jumper
timer
checksum
loader
...
recnik.8mnikolic,
> Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike - spretnik munjarstva.
Oni izgleda planiraju da dostignu bogatstvo engleskog jezika; ja, recimo
čuh varijantu "opoveljeni dovitljivac munjarstva".
recnik.9dzakic,
> Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike - spretnik munjarstva.
Ako je elektrotehnika munjarstvo, šta je onda elektronika? K(a)omunjarstvo?
recnik.11djelovic,
> Evo, na primer, kako (plastično, i u jednoj reči) prevesti sled
> kompjuterske termine:
Zašto mora u jednoj reči? Adekvatni prevodi bi bili:
jumper - prekidač
timer - štoperica? sat?
checksum - kontrolna suma (šifra?)
loader - punjač
recnik.12kuki,
>> Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike - spretnik munjarstva.
>
> Oni izgleda planiraju da dostignu bogatstvo engleskog jezika; ja, recimo
> čuh varijantu "opoveljeni dovitljivac munjarstva".
A ja sam čuo za varijantu "osvedodžbeni spretnik munjarstva" :))))
recnik.13milan,
> jumper - prekidač
Hm, ne odgovara značenju!
Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
"spajač". Istina, zvuči malo ustaški!
Pl poz M
recnik.14ndragan,
/ Za početak bi trebalo da daš neki inicijalni spisak reči koje
/ treba prevesti, pa da se ondak takmičimo.
Takmičenje... za biser godine? Ne zvuči loše. U stvari, imam u vidu tri
grane ove teme: računarski žargon, prevodilačke frljoke i dvosmislice, i
novogovor (ne samo hrvatski, nego i naš). Sezamovci će iščačkati još
nešto, siguran sam.
Pod 1, da čujem na koliko načina se kaže:
računar
butirati
računar se zaglavio
zakačio virus
disk
disketa
štampač
Pod 2, kako se na engleskom kaže 'stevka' :).
Dobro, de, šalio sam se. Ponovo pod 2: kako (na što više načina) prevesti
I'm back
backup
buffer
interface
Pod 3, zaista, šta sve znači reč 'realizovati', i da li ima veze sa
'realize'.
That's for starters. Podsetio bih na par starih štoseva iz ranih dana
Sezama: 'how yes no' i 'who washes him two'.
recnik.15ndragan,
(FORUM.7 2.509)
/ Za tvoju informaciju
...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo sa 'koliko da
znaš', ali ako neko smisli nešto bolje, neka javi.
recnik.16zolika,
>> Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike - spretnik munjarstva.
A kako kažu za tehničara (onog što ima samo srednju školu)? Poluspretnik?
Dospretnik? Ili nekako drugačije?
recnik.17squsovac,
>> Najbolja reč, po meni je inženjer elektrotehnike -
> spretnik munjarstva.
>
> Ako je elektrotehnika munjarstvo, šta je onda elektronika?
> K(a)omunjarstvo?
Ne znam, al' znam da je rezervna baterija pričuvna munjina.
P.S. Sinoć videh u najn. broju Hrvatskog Vojnika:
regruti - novaci
regrutacija - novačenje
recnik.18duke,
││ P.S. Preporučeni format za rečničke priloge bi bio da se sama reč
││ izvuče sama u prvi red poruke, drugi red prazan, pa onda tekst.
││ Nije obavezno nego da mi olakšate život kad budem pravio bazu
1. Može li se negde u međuređe (međ' redove 1 i 3) ubaciti redak za
sinonime, a da to tebi _ne olakša_ život kad budeš pravio bazu? Ili na
kraju teksta predvideti prostor? U svakom slučaju, bilo bi dobro od
početka imati i sinonime na licinom mestu.
2. Da li je uvažena vlada razmišljala o sadržaju rečničkih priloga, tj.
o tome šta će se nalaziti u okviru "teksta" -- samo prevod ili i prevod i
definicija, tj. objašnjenje značenja reči; možda bi bilo dobro da se
_obavezno_ daje definicija, čak i za ono što se čini trivijalnim.
Pozdrav, Vlado
recnik.19duke,
Predlažem:
jumper = srp. džamper, hrv. skakutalo
timer = srp. tajmer, hrv. vremenik
checksum = srp. čeksam, hrv. ???
loader = srp. louder, hrv. pozivalo, učitavalo
Dodajem:
desktop = srp. desktop, hrv. stolnik, stolnjača
laptop = srp. leptop, hrv. krilnik, krilnjača
palmtop = srp. pa(l)mtop, hrv. dlanik, dlanjača
U stvari, diskutabilan je tvoj zahtev za plastičnim i jednorečnim
prevodima. To je teško je napraviti s rečima kao što je CHECKSUM
(i je li to uopšte jedna reč ili su to dve reči -- check sum?).
Jednorečni prevodi moraju ispuniti bar tri uslova.
Prvi uslov jeste da se zadrži terminološka specifičnost reči.
Drugi uslov jeste da prevedenica ima asocijativnu vezu s originalom.
Treći uslov jeste da prevedenica bude prihvatljiva za uvo prosečnog
upotrebljavača te reči.
Tako su, na primer, postale reči NOVOGOVOR <-- "new-speak" ili
SAMOPOSLUGA, SAMOUSLUGA <-- "self service" ili CEPIDLAKA <-- "Haarspalter".
Gde se sve lepo složi -- O.K. (koral); ali ne treba ići na prevod po
svaku cenu.
Pozdrav, Vlado
recnik.20adiklic,
>> jumper - prekidač
> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
preskok,
Poskok
Jumper 1 = proskok
Jumper 3 = troskok
...
recnik.21paki,
=> checksum = srp. čeksam, hrv. ???
Valjda čeksum, čeksam mi zvuči previše...ne znam, čeksam je
pravilnije, ali meni se više sviđa čeksum (stvar navike?)
recnik.22duke,
││ Sezama: 'how yes no' i 'who washes him two'.
Would you translate me to the other page of the street?
││ Pod 1, da čujem na koliko načina se kaže:
││ ...
││ računar se zaglavio
Ja to uvek kažem na isti način, kroz zube: "Uh, ??bem ti *.*!"
││ disk
Za koji pitaš -- meki ili kruti?
││ štampač
hrv. pisač
Pozdrav, Vlado
recnik.23dejanr,
>> Pod 1, da čujem na koliko načina se kaže:
>> računar se zaglavio
Kaže se "zaglupeo se". To je, koliko sam primetio, jedan od prvih
izraza koje svaki novi vlasnik računara primi k znanju ;)
recnik.24pperencevic,
> Ako je elektrotehnika munjarstvo, šta je onda elektronika?
> K(a)omunjarstvo?
Možda *munjičarstvo*?
Inače, evo mog skromnog doprinosa novohrvatskoj leksici:
uviđanje, shvatanje, otkriće - prokužba
fotoaparat - slikohvat
docent filozofije - dopoučavatelj mudroslovlja (ova zadnja reč
inače već postoji kao takva, treba je samo reaktivirati)
spermogram - siemenopis (ovo je napisano po korienskom
pravopisu) ALL RIGHTS RESERVED
recnik.25pperencevic,
> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo
> sa 'koliko da znaš', ali ako neko smisli nešto bolje, neka
> javi.
What about *samo da te obavestim*? Sve zavisi od konteksta.
A propo bukvalnih prevoda:
Every honor, master! - Svaka čast, majstore!
Carry yourself! - Nosi se!
On the neck, on the nose - Navrat nanos
Go to me, come to me - Idi mi, dođi mi.
Lucky glory, host! - Srećna slava, domaćine!
recnik.26darone,
>> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili
>> "spojnik" ili "spajač". Istina, zvuči malo
>> ustaški!
Jel može 'džamper'?
darone
recnik.27robert,
<:> loader - punjač
loader - punilac, tako smo učili iz Programskih Prevodioca ;).
Naravno, linker - povezivač.
recnik.28robert,
<:>> jumper - prekidač
<:> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
A "kratkospojnik"? Da li to odgovara?
recnik.29peca.st,
!-> Pod 1, da čujem na koliko načina se kaže:
!-> računar se zaglavio
Najbolji izraz za ovo je : ZBINGOV'O SE!
CU P e C a
!-> Sezama: 'how yes no' i 'who washes him two'.
Ili: 'who plums you'.
recnik.30ssokorac,
─┼┤ Ne znam, al' znam da je rezervna baterija pričuvna munjina.
Imam neku knjižicu Serbo-Croatian for Travelers (with pronunciation) u
kojoj piše da se Srpski i Hrvatski vrlo malo razlikuju. Moraću da je bacim
:). A, šteta, ima baš lepih primera:
eng. srp. izgovor
Thank You. Hvala. hvahlah
Please. Molim. moleem
I, čik pogodite šta znači:
chorbah od pahrahdahyzah, svehzhah shoonkah i
zhehleo beeh povrahtnoo kahrtoo zah reeyehkoo droogee rahzrehd.
To je, naravno, izgovor :).
recnik.31milan,
> Predlažem:
>
> jumper = srp. džamper, hrv. skakutalo
> timer = srp. tajmer, hrv. vremenik
> checksum = srp. čeksam, hrv. ???
> loader = srp. louder, hrv. pozivalo, učitavalo
>
> Dodajem:
>
> desktop = srp. desktop, hrv. stolnik, stolnjača
> laptop = srp. leptop, hrv. krilnik, krilnjača
> palmtop = srp. pa(l)mtop, hrv. dlanik, dlanjača
Prva liga!
Ured za hrvatski novozbor bi ti morao poslati neki honorar,
makar u hrvatskim dinarima.
A, sada, par haarspalterskih zamjedbi:
Završetak "lo" je nekako "hrvatskiji" od završetaka na
"ak","ač","ča". Tako je, na primer, "pisač", što je novozborsko ime
za printer, očigledna srpska diverzija (razdvojnica?). To je neki
agent KOS-a (=HOS-a, kaže Njofra) uvalio. Prvo, printer ne "piše",
čak ni ne "riše", on, a to zna svaka "Hrvatica mlada", "štampa"
kako bi rekli pripadnici jednog, Hrvatima po govoru, reklo bi se,
tako bliskog, a, u stvari, tako dalekog naroda, odnosno tiska.
Dakle: tiskač. No kako je "lo" bliže hrvatskim srcima (i glasnicama)
od "ač" on je zapravo "tiskalo".
Kreteni jedni, zar ja da im smišljam, 'di su im ti akademici?
Sledstveno, vremenik (timer) valja prevesti sa vremenilo. Kao i
vremenik ne znači ništa, ali lepo zv(e?)uči! ;)))
A, za čeks(u?)am se, samo po sebi, nameće "sumaproverilo".
Pl poz M
P.S. More, što tebi honorar, meni treba! ;))))
recnik.32milan,
> Jumper 1 = proskok
Jednoskok?
Samoskok?
Pl poz M
recnik.33milan,
> fotoaparat - slikohvat
> docent filozofije - dopoučavatelj mudroslovlja (ova zadnja reč
> inače već postoji kao takva, treba je samo reaktivirati)
> spermogram - siemenopis (ovo je napisano po korienskom
> pravopisu) ALL RIGHTS RESERVED
Pošto RIGHT na "slikohvat"?
Ne pitam šta košta!
Pl poz M
recnik.34milan,
> A propo bukvalnih prevoda:
Moj doprinos:
All in sixteen - Sve u šesnajs'.
Neither five nor six - Ni pet ni šest.
All Turks where, little Mujo there - Kud' svi Turci, tud' i mali
Mujo!
Please would you translate me to the different page of the street -
Molim, da li biste me preveli na drugu stranu ulice.
Pl poz M
recnik.35milan,
>>> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili
>>> "spojnik" ili "spajač". Istina, zvuči malo
>>> ustaški!
>
> Jel može 'džamper'?
C!
Pl poz M
recnik.36wizard,
>> Jel može 'džamper'?
Pitaj Nedeljka Parezanovića kako da nazoveš taj deo "tvrdotvorine". :)))
recnik.37ilazarevic,
> računar
> butirati
> računar se zaglavio
> zakačio virus
> disk
> disketa
> štampač
1. RAžUNAR: kompjuter, konjpljukter (ima i ovakvih :), mašina, maKina...
2. BUTIRATI: dignuti, butovati, kresnuti (?)
3. RAžUNAR SE ZAGLAVIO: zaglupeo, oladio, ukočio, crko, smrzo :)
4. ...VIRUS: zarazio se
5. DISK: za ovo sam čuo samo "disk jedinica"
6. DISKETA: disketla, flopi
7. ŠTAMPAž: printer
recnik.38ilazarevic,
> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo sa 'koliko da
> znaš', ali ako neko smisli nešto bolje, neka javi.
Može: 'tek da znaš', 'da ne ostaneš neupućen' :)
recnik.39ssokorac,
─┼┤ Ili: 'who plums you'.
Eh, naš cenjeni predsednik odeljenske zajednice ;) osim ovoga često
koristi i 'circle around of žika' (žikino kolo:) kao i još mnogo sličnih
nebuloza... (ili bolje reći bulaznosti - jedan u razredu je tvrdio da se u
pascalu uvek mora otkucati seek(f,1) jer su na 0 - bulaznosti :).
recnik.40ssokorac,
printer - štampalo
fen - kososušilo
patike - džogeruše
šinobus - prugovlak
vodoinstalater - spretnik vodarstva :)
A jeste li videli njihovu verziju Duška Dugouška? Zekoslav Mrkva. :)))
recnik.41prvul,
ŮPredlažem:
Ůjumper = srp. džamper, hrv. skakutalo
Ů▄▄
Kratkospojnik?
recnik.42adiklic,
>> Jumper 1 = proskok
> Jednoskok?
> Samoskok?
Osamljeno skakalo?
recnik.43duke,
││ Valjda čeksum, čeksam mi zvuči previše...ne znam,
Zvuči ti previše ispravno ... :-) To je jedan od ozbiljnijih problema
pri preuzimanju stranih reči, pogotovo ovakvih.
Latinsko SUMMA otišlo je u engleski kao SUM /sam/, a u srpski kao SUMA.
Mi sad treba da preuzmemo iz engleskog nešto što već postoji u uobičajenom
obliku u srpskom ... tebi negde u podsvesti čuči oblik SUMA i zato ti žEKSAM
"zvuči previše...ne znam", a žEKSUM dođe mnogo bliže uhu. A pravila za takve
slučajeve, zapravo, nema. Svako pojedinačno rešenje rešenje je za sebe.
U ovakvim slučajevima dobro bi došao VOTE!
Pozdrav, Vlado
recnik.44duke,
││ Kreteni jedni, zar ja da im smišljam, 'di su im ti akademici?
Kad su nam gepili jezik, što da im ne smišljamo i reči?
││ Sledstveno, vremenik (timer) valja prevesti sa vremenilo. Kao i
││ vremenik ne znači ništa, ali lepo zv(e?)uči! ;)))
Palo mi je i to na pamet, ali sam odustao ... Štedi se jedno slovo :-)
U stvari, izuzetno su retke imenice na -LO koje se tvore od drugih imenica,
uglavnom to biva od glagola. Zato nije "vremenilo".
Moja rezervna varijanta glasila je:
jumper = hrv. skakutnik, skočnik
timer = hrv. vremenik
loader = hrv. pozivnik
A hrvatski dinari samo pljušte (1 YUD = 1 CRD = 0,25 SLT, iako je
1 YU = 2 CRO = 5 SLO, približno) ...
Nego zaozbiljno, ja mislim da nijednu od reči koje sam naveo ne bi
trebalo prevoditi; i uopšte da ne treba prevoditi one _termine_ koji
imaju fonetsku strukturu podobnu našem jeziku (bez teških i čudnih
suglasničkih grupa i sl.), kod kojih nema problema sa deklinacijom
i koje omogućavaju da na osnovu njih nastaju potrebne izvedenice.
Bilo bi dobro najpre sačiniti spisak takvih termina.
Pozdrav, Vlado
recnik.45duke,
││ Kratkospojnik?
Da li je njegova osnovna funkcija pravljenje kratkog spoja? Mislim, a
mož' biti i da grešim, da je "jumper" u stvari običan preklopnik, i prekida
i uspostavlja spoj, prema potrebi. Zato ne bi bilo dobro izdvajati samo
jednu od dve ravnopravne funkcije.
Pozdrav, Vlado
recnik.46duke,
││ I, čik pogodite šta znači:
││
││ chorbah od pahrahdahyzah, svehzhah shoonkah i
││ zhehleo beeh povrahtnoo kahrtoo zah reeyehkoo droogee rahzrehd.
Odavde više niko ne uzima "_povrahtnoo_ kahrtoo zah reeyehkoo", bez obzira
na razred. Mada ne znam šta te je ovde zbunjivalo. To samo ilustruje zašto
mi imadosmo Vuka, a poor Englezi jok!
Pozdrav, Vlado
recnik.47duke,
││ printer - štampalo
Pročitaj pažljivo poruku 13.31!!!
recnik.48peca.st,
!-> chorbah od pahrahdahyzah, svehzhah shoonkah i
!-> zhehleo beeh povrahtnoo kahrtoo zah reeyehkoo droogee
!-> rahzrehd.
žorba od paradajiza, sveža šunka i želeo bih povratnu kartu za rijeku drugi
razred.
recnik.49zorani,
## regruti - novaci
## regrutacija - novačenje
To smo imali još poodavno u A. Fordu.
recnik.51pperencevic,
> All in sixteen - Sve u šesnajs'.
Kakva greška! ;))
Treba:
All i n t o sixteen.
ččččččč
recnik.52pperencevic,
> Pošto RIGHT na "slikohvat"?
> Ne pitam šta košta!
Sitnica - 10 000 DEM. There's more where this came from.
recnik.53dzakic,
>> loader - punilac, tako smo učili iz Programskih Prevodioca ;).
Iz "ProgramskOG prevodiOCA" xor "ProgramskIH PrevodiLACA". Pomenuta
kombinacija nikako ne ide...
recnik.54spantic,
> loader = srp. louder, hrv. pozivalo, učitavalo
žemu ovo? Postoji sasvim odgovarajuća srpska reč: punilac, kako su već
naveli.
recnik.55darone,
>> > Jel može 'džamper'?
>>
>> C!
Eto, dogovorismo se.
darone
recnik.56mnikolic,
> Moj doprinos:
Let you have planar Batchka! - Ravna ti Bačka!
recnik.57milan,
> Nego zaozbiljno, ja mislim da nijednu od reči koje sam naveo ne bi
> trebalo prevoditi; i uopšte da ne treba prevoditi one _termine_ koji
> imaju fonetsku strukturu podobnu našem jeziku (bez teških i čudnih
> suglasničkih grupa i sl.), kod kojih nema problema sa deklinacijom
> i koje omogućavaju da na osnovu njih nastaju potrebne izvedenice.
> Bilo bi dobro najpre sačiniti spisak takvih termina.
Ja, opet zaozbiljno, nisam siguran, šta više ambivalentan sam
veoma. Termini, istina, ne čine onaj deo leksičkog fonda koji gradi
jezik u fundamentalnom smislu, ali mu, opet sa druge strane daju
"boju, ukus i miris" i, s obzirom na sve veće uvlačenje tehničkog
žargona i javni život, igraju sve veću ulogu.
Postoji jedan, veoma važan, primer jezika koji se od kraja XIX
veka odnosio veoma indiferentno prema uvlačenju stranih termina i
neologizama u sebe i sada trpi veoma neprijatne posledice. To je ruski
jezik. Neka čudna tolerantnost je vladala u ruskom jeziku prema
ovakvim pojavama. Tolerantnost se pretvorila u potpunu apatiju i
nemoć dolaskom komunista koji su nastavili orgijanje po njemu. Prvo
su došli razni "šose"-i i "parikmaher"-i iz nemačkog. Onda su
telegrafisti STAVKA-e iz Prvog rata uveli skraćenice kao "kombrig",
"komdiv", "konarmija" (ovo zadnje je nećeš verovati konjska a ne
koncentraciona armija;)). Sve ovo se zapatilo u jezik, zajedno sa
komunističkim neologizmima. Na samu književnost, sve do pre dve-tri
decenije nije mnogo uticalo. Ni žehov, ni Bulgakov, ni Šolohov, ni
Pasternak pa čak ni Solženjicin (koji je već pomalo nepismeniji od
nabrojanih) nisu u svojim delima imali vidne posledice ovih pojava.
Međutim, poslednje dve decenije su "užas jedna"! Ne samo novine i
televizija, nego i literatura su prepuni ovakvog jezika!
žini se, ipak, da je nekakva normativna delatnost u jeziku
neophodna.
Mislim da je krajnje vreme da se i u srpskom ona preduzme!
Shizofrena lutanja između dva rata, pojačana ambivalencijom koju
je doneo Novosadski sporazum (pa odneo;)), su normativnu delatnost
odložila pola veka. Vreme je da nešto uradite!
Termini su jedan, ne najvažniji, ali važan segment normativne
delatnosti.
Za nju je naročito važno da bude stalna i da se stalno
odrewđuje prema novim pojavama.
Tako, na primer, mi svi "lako podnosimo" helenizme i latinizme.
Analiza, pa čak i gorepomenuto normiranje, su postali naše reči. To
nam se lepo uklapa u jezik, a na kraju krajeva, što bi se bunili
protiv toga kada je to standardni deo evropske civilizacije.
Međutim "novi svetski poredak" isteruje na scenu anglo-saksonske
termine. Većina su obični latinizmi i helenizmi i nema razloga za
uzbuđivanje. Ali deo su baš njihove reči ili kovanice - bajt, bit
(crni humor - potiče od Binary digIT, tako im se dopalo da spoje),
interfejs, deterdžent. Pitanje je šta sa njima raditi? Recimo, da li
deterdžent i interfejs treba vratiti u "srbo-latinski" oblik
detergent i interfas ili ne? Da li i dalje dopuštati kompjuterima
(komputerima?) da se butuju? Da li dopuštati porukama da se
forvarduju?
Ovakvih pitanja ima na stotine i moraju se razrešavati pre no
što postane kasno!
Pl poz M
recnik.58milan,
>> All in sixteen - Sve u šesnajs'.
>
> Kakva greška! ;))
> Treba:
>
> All i n t o sixteen.
> ččččččč
Pa, cilj je - što pogrešnije! ;)
Primer iz života. Poslovni čovek srpskog porekla zove svog
poslovnog prijatelja iz sveta, sa kojim razgovara "engleski", na
ručak. Pozvani odgovara da putuje odmah, ima let u četiri popodne,
na šta naš replicira:
"Okej, mejbi sekond vej!"
Nagradno pitanje, bez nagrade: "Šta je našijenac htio da reče?"
Pl poz M
recnik.59milan,
>> Pošto RIGHT na "slikohvat"?
>> Ne pitam šta košta!
>
> Sitnica - 10 000 DEM. There's more where this came from.
Dogovoreno, poslaću ti za koji dan dve nove reči za po 5.000
DEM komad. ;))
Pl poz M
recnik.60paki,
=> Najbolji izraz za ovo je : ZBINGOV'O SE!
Ili ZDODNOV'O SE (iz TLN) :)))
recnik.61paki,
Ma nije to ništa, ja iz video kluba uzimam najnovije filmove, ali su
SVI iz produkcije "Jadran-film" ili "Croatia records" tako da ima
mnoooogo lepih izraza, naročito kad prevode sleng:
žbiri - policajci
kmice - crnje
joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
...
recnik.62ndragan,
/ jumper
Kratkospojnik (nisam izmislio).
/ checksum
Kontrolni zbir (takođe)
recnik.63paki,
=> Najbolji izraz za ovo je : ZBINGOV'O SE!
Ili ZDODNOV'O SE (iz TLN) :)))
recnik.64paki,
Ma nije to ništa, ja iz video kluba uzimam najnovije filmove, ali su
SVI iz produkcije "Jadran-film" ili "Croatia records" tako da ima
mnoooogo lepih izraza, naročito kad prevode sleng:
žbiri - policajci
kmice - crnje
joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
...
recnik.65prvul,
Ů││ Kratkospojnik?
ŮDa li je njegova osnovna funkcija pravljenje kratkog spoja?
Ů▄▄▄
Jeste! :)
Ůmož' biti i da grešim, da je "jumper" u stvari običan preklopnik, i prekida
Ůi uspostavlja spoj, prema potrebi. Zato ne bi bilo dobro izdvajati samo
Ůjednu od dve ravnopravne funkcije.
Ů▄▄▄
To što si ti naveo je osnovna funkcija preklopnika... preklopnik je
namenjen da može lako i brzo da se preklopi u jedno od stanja... ali
kratkospojnik (džamper) služi da se njime ostvari kratak spoj u jednom
od stanja i da se više ne dira, tj. nije predviđen za preklapanje, već
za trajan preklop (uh kakva konstrukcija :)
Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome što se isti termin
koristi i za one žičice po ploči (znate, obično se to dešava kada se
u zadnji čas izmeni nešto u dizajnu ploče pa prizvođača mrzi da rutira
ponovo ploču, nego se na vć gotovoj ploči neke stvari premoste žicama).
recnik.66peca.st,
!-> Nagradno pitanje, bez nagrade: "Šta je našijenac htio da
!-> reče?"
Da ima nagrade možda bih i odgovorio da je hteo da kaže:'U redu možda drugi
put.'
recnik.67wizard,
>> / jumper
>> Kratkospojnik (nisam izmislio).
Nekako mi ne odgovara značenju. (?) Zašto *kratko*spojnik? U svakom
slučaju, ovde sigurno treba zaboraviti oizvorno značenje "skakač". Što
ga uopšte tako nazvaše? Može li - "premošćivač", ili kratko - "most(ić)"?
Hej, ovo "mostić" mi se baš dopada, može?
>> / checksum
>> Kontrolni zbir (takođe)
Ovo nije loše, po meni može da prođe. Nije predugo, a odgovara značenju.
Povlačim uslov da bude jedna reč. :)
Za "switcher" mi pada na pamet - "preklopnik"? O.K.?
Interrupt? Reč "prekid" je kod nas suviše često u upotrebi (englezi se
koriste i sa "break", "abort"...) Jasnije je kad se kaže
softverski/hardverski prekid, ali kako samo za prekid?
recnik.68ladislavs,
> Let you have planar Batchka! - Ravna ti Bačka!
And then peacefull Bosnia ;(((((.
ciLa.
recnik.69lanik,
>> Ovakvih pitanja ima na stotine i moraju se razrešavati pre no
>> što postane kasno!
Mislim da ipak malo paničiš ;))
>> Da li i dalje dopuštati kompjuterima
>> (komputerima?) da se butuju? Da li dopuštati porukama da se
>> forvarduju?
Barem za ova dva primera imamo adekvatne reči.
butovanje = podizanje, inicijalizovanje
forvarduje = prosledjuje
--> Keyboard? How Quaint!
recnik.70lanik,
>> Za "switcher" mi pada na pamet - "preklopnik"? O.K.?
prekidač?
--> Keyboard? How Quaint!
recnik.71wizard,
>>>> Za "switcher" mi pada na pamet - "preklopnik"? O.K.?
>> prekidač?
Mislim da nije, ali šta ja znam. :)
recnik.72mnikolic,
> Nego zaozbiljno, ja mislim da nijednu od reči koje sam naveo ne bi
> trebalo prevoditi; i uopšte da ne treba prevoditi one _termine_ koji
I ja sam protiv toga da se na silu traže prevodi kada se reč može bez
problema preuzeti iz jezika u kome je nastala. Ljudi kao da ne shvataju da
ako neku reč prihvatimo, to onda nije više tuđa reč. Poreklo će joj biti
iz stranog jezika, pa šta, koliko samo turcizama upotrebljavamo
svakodnevno?
recnik.73mnikolic,
>> loader = srp. louder, hrv. pozivalo, učitavalo
> žemu ovo? Postoji sasvim odgovarajuća srpska reč: punilac, kako su već
> naveli.
Kako ja vidim stvari, to je vrlo zgodno jer se direktno odnosi na struku i
onda nema nikakve dileme o čemu se radi. Zatim se reč lepo strpa u rečnik
gde se u objašnjenju upotrebi 'punioc' i sve bude po propisu.
recnik.74skoprivica,
│ !-> chorbah od pahrahdahyzah, svehzhah shoonkah i
^^^^^^^^^^^^^
│ Corba od paradajiza, sveza sunka i zeleo bih povratnu kartu za
^^^^^^^^^^
ako je ovo paradajIza svaka tebe tvoja cas'. ovo bi u najboljem
slucaju moglo biti peradajza.
recnik.75skoprivica,
│ Da ima nagrade mozda bih i odgovorio da je hteo da kaze:'U redu
i kako si pametan...
recnik.76skoprivica,
│ Let you have planar Batchka! - Ravna ti Backa!
Flat to you Batchka !
recnik.77ssokorac,
─┼┤ butovanje = podizanje, inicijalizovanje
─┼┤ forvarduje = prosledjuje
Što se tiče ovog drugog, ok, ali uvek radije kažem 'butujem' nego
'podižem' ili 'inicijalizujem'.
recnik.78pperencevic,
> Pa, cilj je - što pogrešnije! ;)
Pa valjda neki red treba da se zna, majku mu ("Though this be
madness,
yet there is method in't"). Je l' ovo, bre, pravna
država ili nije! ;)))
> "Okej, mejbi sekond vej!"
Ja sam čuo priču o devojci koja je tvrdila da "perfektno govori
engleski", a društvo u kafani je pozdravljala sa "Hi, society!" ne bi
li prijatelje fascinirala svojim znanjem engleskog.
recnik.79pperencevic,
> Dogovoreno, poslaću ti za koji dan dve nove reči za po
> 5.000 DEM komad. ;))
At a price that high, they'd better be good. ;)
recnik.80dejanr,
>> Ja sam čuo priču o devojci koja je tvrdila da "perfektno govori
>> engleski", a društvo u kafani je pozdravljala sa "Hi, society!" ne bi
>> li prijatelje fascinirala svojim znanjem engleskog.
Najbolje što sam ja čuo po tom pitanju bilo je u avionu na londonskom
aerodromu (dok se još letelo u London odavde), pita jedan polunaš Englez
jednog veoma našeg Srbina "Do you speak English" a ovaj sasvim ozbiljno
"Yes, small"
recnik.81nbatocanin,
> Kaže se "zaglupeo se".
C! Kaže se "zabudačio se".
recnik.82nbatocanin,
> Imam neku knjižicu Serbo-Croatian for Travelers
Da li bi bio dobar da mi je pozajmiš na 1 dan? Ne pitaj zašto :)
recnik.83spantic,
> (komputerima?) da se butuju? Da li dopuštati porukama da
> se forvarduju?
Butovanje sistema = podizanje sistema ( termin koji se češće koristi bar za
velike sisteme )
forvardovati , adekvatnije je proslediti.
recnik.84spantic,
> Nekako mi ne odgovara značenju. (?) Zašto *kratko*spojnik?
Pa zaista potpuno opisuje funciju.
recnik.85milan,
>> (komputerima?) da se butuju? Da li dopuštati porukama da
>> se forvarduju?
>
> Butovanje sistema = podizanje sistema ( termin koji se češće koristi bar
> za velike sisteme )
>
> forvardovati , adekvatnije je proslediti.
'Ajd tvoja poruka je poslednja u ovom nizu, pa da odgovorim na
nju, ali su i sve ostale na isti kalup.
Nije uopšte sporno, pogotovu za obrazovane ljude koji su na
SEZAM-u, da se mogu pronaći odgovarajući prevodi.
Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao BBS
nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije: školovanje,
štampanje rečnika, doobuka lektora, rihranje radija i televizije...
promovisala domaću terminologiju koja bi, prethodno bila utvrđena po
nekim kriterijumima. Recimo: helenizmi i latinizmi da, anglikanizme
ne! Ovo je grub primer, ali tako nekako.
Pl poz M
recnik.86ndragan,
/ upotrebljavača te reči.
Korisnika? Pozdrav iz novogovora.
/ Tako su, na primer, postale reči NOVOGOVOR <-- "new-speak" ili
Ta reč potiče iz našeg (veoma dobrog) prevoda Orvelove '1984' i kao
takva je ušla pravo u našu jezičku baštinu. Jedna od reči koje same sebe
definišu, a uz to je i sama primer za ono što opisuje. Retko dobro
pogođena kovanica.
/ SAMOPOSLUGA, SAMOUSLUGA <-- "self service" ili CEPIDLAKA <--
Pa se i to izgubilo, nego smo dobili 'nadpijacu' (supermarket). Inače,
moja baba uporno govori 'kod same usluge'.
recnik.87ndragan,
/ sinonime, a da to tebi _ne olakša_ život kad budeš pravio bazu? Ili na
Bolje da nisam ni spominjao pravljenje baze, pa bi se nekakav format sam
ustalio... ovako ću izgleda morati da uvedem klasiranje reči na hn
(hrvatski novozbor) sn (srpski novogovor, zasad prazno), rz (računarske
zezalice ili zargon) i en (shatraw anglehsky). Biće tu seci/lepi, al'
već sam napisao rutinu koja prepakuje poruke iz SORa u .dbf, tek kolko
da se zna.
/ _obavezno_ daje definicija, čak i za ono što se čini trivijalnim.
Definicija je svakako dobrodošla, ali znaš kakva je sudbina one _xx_
reči u ovim krajevima.
recnik.88max.headroom,
> joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
Ovisi od vrsti ;) Npr. imamo izraz "mara", što mu je "marij(h)uana"
slengovano. A odakle ti to "špelunka"?
recnik.89peca.st,
I ja mislim da određene termine nema svrhe prevoditi.
Ali, za one kojima se to sviđa, evo jednog zadatka.
Kako prevesti off line reader?
P e C a
recnik.90banusko,
Moja koleginica sa posla, a prikazivanje nečega na ekran kaže
'displejovati'.
Zamilsite samo : 'Gde da displejujem ovo na ekran ?"
recnik.91spantic,
> Kako ja vidim stvari, to je vrlo zgodno jer se direktno
> odnosi na struku i
Nema nikakve poente unositi strane reči pored više nego adekvatnih i
"zgodnih" domaćih. "Punilac" odlično objašnjava čemu služi. I sasvim
je jasan u kontekstu struke.
recnik.92ssokorac,
─┼┤ Da li bi bio dobar da mi je pozajmiš na 1 dan? Ne pitaj zašto :)
Y not. Da donesem u klub? :)
recnik.93spantic,
> Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao
> BBS nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije:
> školovanje,
Potpuno se slažem da je to više nego nužno.
recnik.94paki,
>> joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
>
> Ovisi od vrsti ;) Npr. imamo izraz "mara", što mu je
> "marij(h)uana" slengovano. A odakle ti to "špelunka"?
Iz nekog filma (toliko je bio ružan da mu ni ime ne znam :((()
u produkciji "Jadran-filma". Naravno, titlovi su na izvornom
hrvatskom. I da je to samo u jednom filmu, nego zadnjih 10 kaseta
koje sam uzeo imaju takav titl :((
recnik.95zorani,
## Najbolje što sam ja čuo po tom pitanju bilo je u avionu na
## londonskom aerodromu (dok se još letelo u London odavde), pita
## jedan polunaš Englez jednog veoma našeg Srbina "Do you speak
## English" a ovaj sasvim ozbiljno "Yes, small"
Ovo me podseti na vesele prevode naslova pesama (ili albuma)
koje sam registrovao (uglavnom na novosadskom) radiju:
* The world won't listen (SMITHS) - Svet želi da sluša.
* Close to the edge (YES) - Zatvoreno za granicu.
* You better run (Pat Benatar) - Ti bolje trčiš.
* Exile on main street (R. STONES) - Izlaz na glavnu ulicu.
* Drowning man (U2) - Nacrtani čovek.
recnik.96zorani,
## Kako prevesti off line reader?
Bezvezni čitač. :)
recnik.97mladenp,
>## Kako prevesti off line reader?
>
> Bezvezni čitač. :)
žitač je, valjda, osoba koja čita. Više mi se
sviđa: bezvezna čitaljka. ;)
recnik.98andrejl,
>│ Kaže se "zaglupeo se". To je, koliko sam primetio, jedan
>│ od prvih
Zablentavio se :)
bye, andrejl
recnik.99broker,
>>> jumper - prekidač
>
>> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
>
> Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
> preskok,
>
> Poskok
>
> Jumper 1 = proskok
> Jumper 3 = troskok
Kod nas se to oduvek zvalo kratkospojnik.
Zar tu ima nedoumica?
recnik.100broker,
> Što se tiče ovog drugog, ok, ali uvek radije kažem
> 'butujem' nego 'podižem' ili 'inicijalizujem'.
A ja uvek kazem da se sistem (sam) diže ili da ga (ja) dižem.
I nisam to uveo nekom normom.
recnik.101broker,
> Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome što se
> isti termin koristi i za one žičice po ploči (znate,
> obično se to dešava kada se
Oni se i u engleskom nazivaju 'jumper'
recnik.102broker,
A kako da prevedemo reč 'data'?
recnik.103broker,
> Što se hrvatskog novogovora tiče, tamo postoji jedna jako
> zanimljiva pojava - svako izmišlja nove reči kako mu padne
> na pamet i koristi ih. Ovo
I uglavnom ih krpe od srpskih reči.
recnik.104broker,
>> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo
>> sa 'koliko da znaš', ali ako neko smisli nešto bolje,
>> neka javi.
>
> What about *samo da te obavestim*? Sve zavisi od
> konteksta.
Sta možemo kad nam je jezik bogatiji...
recnik.105peca.st,
!-> žitač je, valjda, osoba koja čita. Više mi se
!-> sviđa: bezvezna čitaljka. ;)
ili čitalica bez veze!
recnik.106darone,
>> doobuka lektora,
Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'. Majke mi.
darone
recnik.107milan,
> A kako da prevedemo reč 'data'?
Pa to je najobičnija grčka množina od reči "podatak". Dakle
"podaci"!
Pl poz M
recnik.108milan,
>>> doobuka lektora,
>
> Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'. Majke mi.
Tužiću te kod mame da je zloupotrebljavaš u zakletvama! ;)
Pl poz M
P.S. A kako bi ti ti kovanicu doobuka pisao?
recnik.109ndragan,
/ žbiri - policajci
Ovo im je zaista star izraz, a čini mi se da je koren italijanski ili
čak izravno latinski, dakle starohrvatski :).
/ joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
Hm, ovog se sećam iz Alana Forda, izraz je korišćen za cvećaru ili
rezidenciju Broja Jedan. Jazbina, rupčaga, ćumez?
recnik.110ndragan,
/ koristi i za one žičice po ploči (znate, obično se to dešava kada se
Kad si poslednji put video takvu ploču? To od sramote više niko ne
stavlja. Uostalom, ništa ne smeta da jedan izraz pokriva dva-tri pojma
koji se razlikuju tek po nečem: koliko značenja (tehničkih) ima reč
'čitati'? žitaš disk, knjigu, brojilo (dobro, očitavaš), protivnika. Do
you read me?
recnik.111ndragan,
/ Interrupt? Reč "prekid" je kod nas suviše često u upotrebi (englezi se
Da se pozajmi nešto iz našeg izraza (ako postoji) za 'coitus
interruptus'? I to je interapt. Koliko se sećam, 'sorry for
interrupting' se lepo prevodi sa 'izvinite što upadam'... moglo bi nešto
da naiđe na temu uskakanja, upadice, iskakanja (uskok!).
Da ne razmišljam dalje naglas, razbiće mi zaštitu :).
recnik.112ndragan,
/ iz stranog jezika, pa šta, koliko samo turcizama upotrebljavamo
/ svakodnevno?
Turski jezik je pun turcizama, i nisam primetio da Turcima smeta.
recnik.113ndragan,
/ nekim kriterijumima. Recimo: helenizmi i latinizmi da, anglikanizme
/ ne! Ovo je grub primer, ali tako nekako.
Da, sa merom. Još uvek nemamo valjanu reč za bafer, kao uostalom ni
Ameri za stevku, i neke takve stvari će jamačno opstati. Ali za ono za
šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već legao),
stvarno treba uzjahati državu da malo gura i nešto što valja, inače ćemo
imati praksu da svaki priučeni profesor opštetehničkog, nakon srećno
položenog državnog ispita iz testerice i šperploče (prevod?) krene da
predaje i prevodi izraze iz naše struke.
recnik.114milan,
> Da, sa merom. Još uvek nemamo valjanu reč za bafer, kao uostalom ni
> Ameri za stevku, i neke takve stvari će jamačno opstati. Ali za ono za
> šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već legao),
Bafer je baš primer (sličan deterdžentu) reči koja kao
latinizam već odavno (od XIX veka) postoji u našoj nauci (hemiji
konkretno). Hemičari kažu (a i lekati i farmaceuti) pufer odnosno
detergent. To i jeste pravo pitanje - da li engleske reči grčkog
ili latinskog porekla vraćati na one naše reči istog porekla ili na
naš način izgovora grčkog i latinskog?
Pl poz M
recnik.115zkrstic,
> konkretno). Hemičari kažu (a i lekati i farmaceuti) pufer odnosno
> detergent. To i jeste pravo pitanje - da li engleske reči grčkog
Prepunio mi se prašak ? Uh... dokle li će to da nas dovede :)))
Zkr
recnik.116wizard,
>> Bafer je baš primer (sličan deterdžentu) reči koja kao
>> latinizam već odavno (od XIX veka) postoji u našoj nauci (hemiji
>> konkretno).
U terminologili N. Parezanovića "bafer" se nekada zvao "mađumemorija", a
od skora je "prihvatnik". :) "Drajv" je "pogonaš". :)
recnik.117inesic,
> U terminologili N. Parezanovića "bafer" se nekada zvao
> "mađumemorija", a od skora je "prihvatnik". :) "Drajv" je
> "pogonaš". :)
Pazi da me ne nagovoriš da svoj drajv zovem pogonaš. Ovo je
za VICEVI:bljak. Iskopaće mi zkr oko O,) to nije čak ni za
tamo.
Ljudi, ako li da počnemo da radimo konstruktivno. Da
izostavimo Parezanovića i Kolundžića, jer ako neko od njih
dvojice nešto kaže, onda "tako treba" i nema smisla dalje
voditi diskusiju :) A nama je ovde cilj (konstruktivna)
diskusija.
Ivica
recnik.118darone,
>> >>> doobuka lektora,
>> >
>> > Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'.
>> > Majke mi.
>>
>> P.S. A kako bi ti ti kovanicu doobuka pisao?
Stvarno nisam želeo nikoga da povredim / uvredim /
ubijem onim 'duboka lektira', nego htedoh da se
požalim na gooomilu stranih reči u našim
tekstovima. Znam da tako mora - pa se ne bunim,
nego samo konstatujem (eto, više se ni ne žalim :))
Recimo boot čitam but, root - rut, pa što da ne
čitam doobuka - duboka? Zanimljivije je :)
darone
p.s. doobuka? sasvim ok.
recnik.119ndragan,
/ Zamilsite samo : 'Gde da displejujem ovo na ekran ?"
Razmislih, pa ispade ovako: kad se na ekran šalje neki podatak iz
datoteke, ili rezultat nekog računa, kažemo 'ispiše se'; ako je nešto od
okoline (naslovi, okviri i slično) onda kažemo i 'nacrta se' (ređe).
recnik.120ndragan,
/ Pa to je najobičnija grčka množina od reči "podatak". Dakle "podaci"!
Problem je što Ameri ne osećaju to kao množinu, pa tu reč strpaju u neki
kontekst gde baš ne leži, ili je koriste kao pridev: 'insert your data
diskette'. Ovo se mora prevesti sa 'stavite svoju disketu sa podacima';
inače će biti 'podatkovna disketa'...
recnik.121bdm.,
## izostavimo Parezanovica i Kolundzica, jer ako neko od njih
Da se malo umesam moze li mi neko objasniti kako da proverim da li je
moj racunar napravljen za poslovnu ili naucno-tehincku primenu, sto
je inace profesorova omiljena tema na poslednjim predavanjima. :)
I jedno pitanjce u vezi A.K. je li taj covek ikada napisao neki
upotrebljiv program ili samo onako truca naokolo. Poludeo sam kad sam
ga video jedno vece na ART kanalu, cak se i tu uvukao...
Moze li predlog za jumper=preklopnik, selektor...
BDM.
recnik.122prvul,
Ů/ joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
Ů
ŮHm, ovog se sećam iz Alana Forda, izraz je korišćen za cvećaru ili
Ůrezidenciju Broja Jedan. Jazbina, rupčaga, ćumez?
Ů▄▄
Heh, pa spelaion znači šupljina, pa odatle npr. naziv speleologije
(ovo sam morao da polažem jednom pa znam sigurno ;). Dalje, prvi slovenački
časopis o speleologiji se zvao "spelunka" što znači da tamo zapadno
ta reč označava pećine i jame, a odatle do špelunka u značenju koje
si naveo nije daleko...
recnik.123prvul,
ŮKad si poslednji put video takvu ploču? To od sramote više niko ne
Ůstavlja.
Ů▄▄
Evo ja stavljam... a da neću možda da pravim novu štampanu ploču
kada hoću da npr. napravim malkice povratne sprege... naravno, u
komercijalnim proizvodima to jeste blam, ali kada sam nešto praviš...
recnik.124paki,
> / žbiri - policajci
>
> Ovo im je zaista star izraz, a čini mi se da je koren
> italijanski ili čak izravno latinski, dakle starohrvatski :).
Ma star je ko Biblija, samo sam naglasio da kada se gleda film
nije baš prijatno da u sebi prevodim sa hrvatskog na maternji ;)
Lakše je direkt sa engleskog.
recnik.125duke,
││ kratkospojnik (džamper) služi da se njime ostvari kratak spoj u
││ jednom od stanja i da se više ne dira, tj. nije predviđen za
││ preklapanje, već za trajan preklop (uh kakva konstrukcija :)
Primio k znanju. (A konstrukcija ti je Konstrukcija!) Nego, da li se
"jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj upotrebi zaista
naziva "kratkospojnikom"? I da li se "kratkospojnik" upotrebljava u
stručnoj literaturi, isključivo ili paralelno sa "džamper"?
Pozdrav, Vlado
recnik.126duke,
││ Korisnika? Pozdrav iz novogovora.
Ne, nego baš "upotrebljavača". Odzdrav iz nužde. U čemu je štos.
"Korisnik" ne pasuje kada se radi o "upotrebi reči", recimo. Rečima
se čovek ne koristi, nego ih upotrebljava.
││ moja baba uporno govori 'kod same usluge'.
Pretpostavljam da ista radi NOP-STOP (sama usluga)!
recnik.127veca,
>> "jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj upotrebi
>> zaista
Kad sam prvi put čula tu reč, asociralo me na nešto što skakuće :)
mada nisam znala šta znači (a sad, kobajagi znam :) )
recnik.128veca,
>> moja baba uporno govori 'kod same usluge'.
Moja baba je govorila mek dolanc :)) (valjda po onoj svinji) :)
recnik.129andrejl,
>│ "jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj
>│ upotrebi zaista naziva "kratkospojnikom"? I da li se
>│ "kratkospojnik" upotrebljava u
Pa, kratkospojnik mi je poznatodnekud, nisam siguran
odakle, ali je moguće iz MM. Inače jumper je nešto što lakše
možeš opsovati, ako stvari krenu naopako :)
bye, andrejl
recnik.130duke,
││ Termini su jedan, ne najvažniji, ali važan segment normativne
││ delatnosti. Za nju je naročito važno da bude stalna i da se stalno
││ određuje prema novim pojavama.
Tačno, ali se postavlja pitanje da li naša normativna delatnost može
pratiti onaj tempo kojim se u jezicima-izvorima (čitaj: engleskom)
termini stvaraju i nestaju (kad je reč baš o terminologijama): desktop,
laptop, palmtop; tower, mini-tower, AT-baby tralalala ... ovo mi prvo pade
na pamet. Verovatno bi se dalo napraviti dosta ovakvih nizova. Mi
zapravo nemamo _osnovni popis_ termina (mislim ovde na računarske) koji
su preživeli do sada, popis koji bi se povremeno _ažurirao_. Mi nemamo
ni upotrebljiv srpski jednojezički rečnik.
││ ... a na kraju krajeva, što bi se bunili protiv toga kada je to
││ standardni deo evropske civilizacije. Međutim "novi svetski poredak"
││ isteruje na scenu anglo-saksonske termine. Većina su obični latinizmi
││ i helenizmi i nema razloga za uzbuđivanje.
Tebi je jasno otkud baš latinizmi i helenizmi kao internacionalizmi. Iz
istih (civilizacijskih) razloga eto danas anglosaksonizama kao
internacionalizama.
││ Recimo, da li deterdžent i interfejs treba vratiti u "srbo-latinski"
││ oblik detergent i interfas ili ne?
Da li STVARNO misliš da je to I MOGUĆE uraditi?
││ Da li dopuštati porukama da se forvarduju?
Ili _pejdžapuju_! Ne dopuštati, po cenu, po cenu ... po cenu koštanja!
││ Shizofrena lutanja između dva rata, pojačana ambivalencijom koju
││ je doneo Novosadski sporazum (pa odneo;)), su normativnu delatnost
││ odložila pola veka. Vreme je da nešto uradite!
žu', da uradimo; _mi_ smo ljudi za XXI vek. Normativnu delatnost sprovodi
ekipa Stevanovićevih naslednika (a Belićevih učenika). Na čelu s Mitrom
napisali su za Maticu srpsku novi pravopis. Da li možeš pretpostaviti
koliko će se razlikovati od onog iz 1960. godine? K'o SPS od SKS!
Pozdrav, Vlado
recnik.131duke,
││ Barem za ova dva primera imamo adekvatne reči.
││ butovanje = podizanje, inicijalizovanje
================
Pipavo je to. Da li možeš objasniti zašto bi INICIJALIZOVANJE bilo
adekvatnije od BUTOVANJE?
Jednom sam na radiju (u kontakt-emisiji) govorio o tome kako kod nas svako
misli da može davati jezičke savete i naveo primer iz tiražnih novina
u kojima autor savetuje da se umesto "ružne strane reči _anlaser_"
upotrebljava "naša reč _starter_". Ko razume, shvatiće. E, ima gi i oni
drugi. Javlja se slušalac i s visine me obaveštava da ni anlaser ni
starter nisu naše reči, nego da je naša reč --- ELEKTROpokretač. Primio
ja to k znanju.
Htedoh kasti, pipava je granica između "naših" i "nenaših" reči.
Pozdrav, Vlado
recnik.132duke,
││ Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao BBS
││ nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije: školovanje,
││ štampanje rečnika, doobuka lektora, rihranje radija i televizije...
Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
Pozdrav, Vlado
recnik.133duke,
││ Ali za ono za šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već
││ legao) ...
E, bilo bi dobro da se _ovde_ napravi osnovni spisak takvih termina, koji
su već legli i koji bi imali šansu da legnu.
recnik.134duke,
││ Da se pozajmi nešto iz našeg izraza (ako postoji) za 'coitus
││ interruptus'? I to je interapt. Koliko se sećam, 'sorry for
││ interrupting' se lepo prevodi sa 'izvinite što upadam'...
Ako je reč o interuptiranju koitusa, onda --- "izvinite što ispadam" ...
recnik.135max.headroom,
> Kad sam prvi put čula tu reč, asociralo me na nešto što
> skakuće :) mada nisam znala šta znači (a sad, kobajagi znam :) )
žek', da ne bude zabune:
<prekid>
* * Bez
********<žica>**************** ***************<žica>********** džamp.
<jumper>
****** Sa
********<žica>**************** ***************<žica>********** džamp.
recnik.136banusko,
Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
(Uslučajnjivač ? )
recnik.137milan,
>││ Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao BBS
>││ nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije: školovanje,
>││ štampanje rečnika, doobuka lektora, rihranje radija i televizije...
>
> Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
U školama profesori, za rečnike izdavači na "sredstvima"
urednici!
Treba im samo user manual. To je posao stručne grupe lingvista
i nekih interdisciplinaraca.
Pl poz M
recnik.138milan,
> Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
>
> (Uslučajnjivač ? )
Jes' vala, a kako drukčije? ;)))))
Pl poz M
recnik.139adiklic,
> Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
žik pogodi?
recnik.140peca.st,
Jesi li ti siguran da je anlaser da nije alanser???
recnik.141lovro,
> Jesi li ti siguran da je anlaser da nije alanser???
Sigurno je anlaser.
Lovro
recnik.142duke,
││ U školama profesori, za rečnike izdavači, na "sredstvima" urednici!
A ko, bre, njih da natera? Profesore -- ministarstvo na čelu s Dačom?
Urednike -- Krste Bijelić na glavnom TVSredstvu? Izdavače? Znaš li ti
da ova država dve godine nema para da štampa 15. i 16. tom RSANU, koji
stoje spremni, u rukopisu (ali ima milion maraka da snimi audio-kasetu
"Dobrodošli u Srbiju!", da je deli bugarskim i šiptarskim šoferima i tako
širi istinu o Srbiji)?
Pozdrav, Vlado
recnik.143lanik,
>> Pipavo je to. Da li možeš objasniti zašto bi INICIJALIZOVANJE bilo
>> adekvatnije od BUTOVANJE?
Pod broj jedan, nekako mi zvuči "srpskije" od 'butovanje'. Ne da zvuči
srpski, već samo više "domaće" od "butovanja". Ljudi (ne-korisnici) će pre
da znaju šta je "inicijalizacija" nego "butovanje". Drugo, tebi i meni je
verovatno svejedno koji izraz neko upotrebljava, shvatićemo bez problema,
ali neko ko nema veze sa računarima će pre ukapirati šta znači "sada se
inicijalizuje sistem" nego "sada se butuje sistem".
--> Keyboard? How Quaint!
recnik.144ndragan,
/ E, bilo bi dobro da se _ovde_ napravi osnovni spisak takvih termina,
Pa ovako, po sećanju i tastaturi, prvo mi padaju na um dva izraza koje
ne umem da prevedem na engleski: matične i prometne datoteke. Izraze
koristimo svakodnevno. Verovatno potiču iz Radovljice, s obzirom na
pedigre zrenjaninskih programera (ko zna o čemu se radi, zna o čemu je
reč :)).
Space bar - razmaknica, još iz daktilografije.
Kvačilo - za inat svim majstorima, poslednjih godina retko čujem za
kuplung (btw, coupling se često spominje, postoje optokapleri - how
about optokvačilo? :)).
nastavite se...
recnik.145ndragan,
/ Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
Za početak, da se daju skripta, udžbenici i ostale stvari kojima se
koriste predavači informatičkih predmeta na lektorisanje, počev od onog
iz čega oni uče, i to prvo udžbenici za buduće i sadašnje profesore, pa
udžbenici u primeni, pa terminologija koju koriste predavači na
fakultetima. Mašinci i hemičari, naprimer, uradiše to odavno.
recnik.146ndragan,
/ možeš opsovati, ako stvari krenu naopako :)
...bem ti kratež?
recnik.147ndragan,
/││ oblik detergent i interfas ili ne?
/ Da li STVARNO misliš da je to I MOGUĆE uraditi?
Interfacij, valjda.
žuh nekoliko profesora hemije koji kažu detergent, što je u stvari
njihov stručni izraz za aktivnu supstancu u deterdžentima :). Problem je
što su hemičari verovatno koristili taj izraz još dok se to ovde zvalo
"sapunski prašak", a još bolji problem što cela stvar sa uvaženim i
uvreženim domaćim izrazom pada u vodu kad se pojavi uvoznik ili
proizvođač koji ne zna za taj izraz, pa odvali neki glup prevod ili
ne-prevod (previd?). Banalan primer je Popaj: domaći prevodioci
(Politikina stara škola) su godinama uvaljivali Peri čderi pljeskavice
(obratiti pažnju na njihov veliki izum da se jedino imena papa,
kraljeva, careva i likova u komičnim stripovima prevode), a odnedavno
se ta njegova klopa proizvodi i ovde, ali se zove hamburger i mnogo je
tanja nego ranije. Ponekad se pitam koje tutkalo meću u njih pa se tako
tanak sloj mesa (?) drži na okupu.
P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich bin
Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
recnik.148ndragan,
/ Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
Kockica? Ili samo Branko. Nasumičar?
recnik.149petkovicd,
Bolje INICIJALIZOVANJE nego BUTOVANJE zato sto neko ovo drugo moze da shvati
kao jedenje buta a to je malko nezgodno
recnik.150broker,
>>> jumper - prekidač
>
>> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
>
> Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
> preskok,
>
> Poskok
>
> Jumper 1 = proskok
> Jumper 3 = troskok
Kod nas se to oduvek zvalo kratkospojnik.
Zar tu ima nedoumica?
recnik.151broker,
> Što se tiče ovog drugog, ok, ali uvek radije kažem
> 'butujem' nego 'podižem' ili 'inicijalizujem'.
A ja uvek kazem da se sistem (sam) diže ili da ga (ja) dižem.
I nisam to uveo nekom normom.
recnik.152broker,
> Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome što se
> isti termin koristi i za one žičice po ploči (znate,
> obično se to dešava kada se
Oni se i u engleskom nazivaju 'jumper'
recnik.153broker,
A kako da prevedemo reč 'data'?
recnik.154broker,
> Što se hrvatskog novogovora tiče, tamo postoji jedna jako
> zanimljiva pojava - svako izmišlja nove reči kako mu padne
> na pamet i koristi ih. Ovo
I uglavnom ih krpe od srpskih reči.
recnik.155broker,
>> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo
>> sa 'koliko da znaš', ali ako neko smisli nešto bolje,
>> neka javi.
>
> What about *samo da te obavestim*? Sve zavisi od
> konteksta.
Sta možemo kad nam je jezik bogatiji...
recnik.156milan,
>││ U školama profesori, za rečnike izdavači, na "sredstvima" urednici!
>
> A ko, bre, njih da natera? Profesore -- ministarstvo na čelu s Dačom?
> Urednike -- Krste Bijelić na glavnom TVSredstvu? Izdavače? Znaš li ti
> da ova država dve godine nema para da štampa 15. i 16. tom RSANU, koji
> stoje spremni, u rukopisu (ali ima milion maraka da snimi audio-kasetu
> "Dobrodošli u Srbiju!", da je deli bugarskim i šiptarskim šoferima i tako
> širi istinu o Srbiji)?
Pa oni se mogu naterati i džabe. ;))
Silom, brate! ;)
A Rečnik, bre, košta! A i šta će Rečnik SANU (pogotovu 15. i
16. tom) šiptarskim i bugarskim šoferima? ;))
Pl poz M
recnik.157milan,
> P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich bin
> Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
Što?
Je l' bio nedovoljno tanak ili nedovoljno zalepljen? ;))
Pl poz M
recnik.158isekulovic,
>> žuh nekoliko profesora hemije koji kažu detergent, što je u stvari
>> njihov stručni izraz za aktivnu supstancu u deterdžentima :). Problem
Pravilnije je da se kaže detergent. Moram da potražim negde knjigu
I.Klajna ali ako se dobro sećam detergent je direktno iz latinskog a
deterdžent iz engleskog. Za primer daje da bi onda, kad već govorimo
deterdžent trebali govoriti i intelidžentan.
recnik.159darone,
>> ali neko ko nema veze sa računarima će pre
>> ukapirati šta znači "sada se inicijalizuje
>> sistem" nego "sada se butuje sistem".
A ako kažeš 'sada se diže'? :) Odomaćeno, zar ne?
darone
recnik.160zorani,
## > P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich
## > bin Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
##
## Što?
## Je l' bio nedovoljno tanak ili nedovoljno zalepljen? ;))
Jok! Smetalo mu ono "Make sure the cheese is melted..." :)
recnik.161milan,
> Pravilnije je da se kaže detergent. Moram da potražim negde knjigu
> I.Klajna ali ako se dobro sećam detergent je direktno iz latinskog a
> deterdžent iz engleskog. Za primer daje da bi onda, kad već govorimo
> deterdžent trebali govoriti i intelidžentan.
A, ne!
Srbin je prvo znao latinski i bio prljav i inteligentan, a onda
je izmislio Ameriku da bi posle nepunih pet vekova odande, kada je
već zaboravio latinski, dobio deterdžent da bi bio čist i glup. ;)
Pl poz M
recnik.162zolika,
>>/ ││ oblik detergent i interfas ili ne?
""""""""
InterFASZ? :-))))))))))) Možda Mađari tako kažu???
recnik.163skukrika,
U decembarskom Byte-u, hrvatsko izdanje (da, ima i toga ;) objavljen je
i jedan članak o računarskim izrazima kod njih. Kao primer, gde sve to može
dovesti, dato je pismo u "novogovoru". Prenosim ga na Sezam, pa da vidimo,
ko će uspeti da ga protumači bez priloženog rečnika :>
Slavko
Štovani pučani, braćo i sestre!
Imam zamolbu glede nedaće u svezi s mojim sklopovljem. Naime, priskrbio
sam radnu plohu s Intel 386 SX i matematičkim priobradnikom IIT 387.
Posjedujem i Seagatovo čigrasto velepamtilo od 130 tisuća osmeraca koje
je udruženo preko SCSI sučelja. Nevoljba je u tome što ne uspijevam
znakovlje sa zaslona dobiti na mom Hewlett-Packard III ispisivalu.
Uslužnik koji uporabljam je Quattro Pro, a izdao ga je napudbeni dom
Borland. Opće je ozračje da oni vrše izradu napudbe visoke kakvoće.
Ipak, kada s nastolnim klizalom vršim pomičbu kazaljke oknima, dolazi do
čudesne treperitbe, a ukazano mi je da moja VGA plohica ne mora
sudjelovati u međučipka načinu poput Amige. Treperitba se ukazuje i kada
putem slovišta vršim pomičbu značke. Kušao sam putem zbirnika za Intelov
strojni jezik izvršiti smotru svih osmeraca u stogu, ali tom činidbom
nisam mogao iznaći omašku. Da li se možda prepunio međutampon mog Cherry
slovišta? Da li je to uslijed neopstojnosti munjovoda? Zašto je sve
primjerno kada uporabljam moj Kempston svesmjer? Hinim tražiti naputak
od Borlandovog ureda za skrb uporabitelja njihovog uslužnika u svezi ove
nedaće, za koju se nadam da je samo napudbene osobnosti. No, ostavljam
ovo i na ovom priopćajnom sustavu u nadi da će mi neko čeljade pomoći.
O.d.m.
(Osvjedočeni dovitljivac munjoslovlja)
Pero J. žistunac
sklopovlje - hardver
priobradnik - koprocesor
čigrasto velepamtilo - hard disk
osmerac - bajt
sučelje - interfejs, bus
VGA plohica - VGA kartica
predočnik - ekran, displej
znakovlje sa zaslona - znakovi sa ekrana
ispisivalo - printer
uslužnik - softver (utility)
napudbeni dom - softverska kuča
napudba - softver(ska dokumentacija)
razlučljivost - rezolucija
kakvoća napudbe - kvaliteta softvera
nastolno klizalo - "miš"
kazaljka, značka - kursor
međučipka način - interlacing
slovište - tastatura
međutampon - bafer
neopstojni munjovod - nestabilno napajanje (strujom)
svesmjer - joystick
uporabitelj služnika - korisnik softvera
napudbena osobnost - softverski tip
priopćajni sustav - komunikacijski sistem
osvjedočeni dovitljivac - diplomirani inženjer
munjoslovlje - elektrotehnika
Tako mi čigrastog velepamtila, baš im je čudan taj jezik ;>>
recnik.164princess,
nastolno klizalo i munjoslovlje..najbolji!! :))))))))
recnik.165dejanr,
>> čigrasto velepamtilo - hard disk
>> napudbeni dom - softverska kuča
>> nastolno klizalo - "miš"
>> međučipka način - interlacing
>> svesmjer - joystick
E baš svašta ;))
recnik.166lanik,
Najvuiše mi se svidja "čigrasto velepamtilo"!!! Izraz je fenomenalan, od
sada ću da ga koristim!! :))
recnik.167pedjak,
> čigrasto velepamtilo - hard disk
> međutampon - bafer
:)))))))))))))) Crkoh od smeha :))))
recnik.168ndragan,
/ InterFASZ? :-)))))))))))
Kad smo kod toga, jel' ima u Mađarskoj da se kupi ona boja za fasadu,
faszadex?
recnik.170balinda,
[reply na 6.365 'o.jeziku']
>> To je bilo sve, ali pogledajte šta je pomenuti gospodin
>> (misli se na ndragana) :) pripremio za temu 'recnik'.
Evo naših decembarskih razgovora u ovoj temi:
>> Kako je nastala tema Rečnik:
>>
>> 6.197 ndragan: Predlog: vreme bi bilo da se poradi na novom
>> izdanju rečnika srpskog žargona. Mene bi bilo sramota
>> da ne priložimo - računarci ne da imaju svoj žargon,
>> nego se to još malo može izdvojiti u zaseban jezik.
>>
>> 6.203 duke: Imaš glas ZA i stručnu pomoć pri obradi odrednica.
>>
>> ===============================
>> Prilozi za engleski rečnik, iliti kako Englezi nemaju pojma
>> kako im se neke reči stvarno pišu. Nalazi se u o.jeziku,
>> tada još nismo imali Rečnik.
>>
>> 6.189 isekulovic: 'shoping', "funky 'hause' band". Gde je kraj?
>> 6.190 nikolas: Kad to budu počeli da pišu ćirilicom...
>> 6.196 ndragan: Naprimer, Dancig Bar u Gospođincima.
>> 6.195 ndragan: ...jednog kioksa (čuo sam jednog da tako govori!)
>> gde na staklu piše 'cafa'. Na jednom drugom piše
>> 'hod - dog' horizontalno, odnosno 'hodidog' vertikalno
>> (ks, ks...).
>>
>> Prilozi za povijest novozbora:
>>
>> 13.3 drakce: Reč je o novom hrvatskom helikopteru: vrtložnjak
>> ili zrakomlat (helikopter)."
>> 6.225 dejanr: helikopter ----- uvrtnjak ili zrakomlat (ovaj
>> potonji izraz bi trebao biti popularan u narodu..)
>> 13.5 squsovac: ...koriste "hrvatsku" "reč" "dalekoumnoživač",
>> 13.8 mnikolic: čuh varijantu "opoveljeni dovitljivac munjarstva".
>> 13.9 dzakic: šta je onda elektronika? K(a)omunjarstvo?
>> 13.12 kuki: čuo za varijantu "osvedodžbeni spretnik munjarstva"
:))))
>> 13.16 zolika: A kako kažu za tehničara ? Poluspretnik? Dospretnik?
>> 13.17 squsovac: rezervna baterija pričuvna munjina.
>> 13.24 pperencevic: "fotoaparat - slikohvat"
>> 13.31 milan: par haarspalterskih zamjedbi:
>> ...
>> Dakle: tiskač. No kako je "lo" bliže hrvatskim srcima
>> (i glasnicama) od "ač" on je zapravo "tiskalo". Kreteni
>> jedni, zar ja da im smišljam, 'di su im ti akademici?
>>
>> 13.7 wizard: kako (plastično, i u jednoj reči) prevesti jumper,
>> timer, checksum, loader?
>> 13.13 milan: Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik"
>> ili "spajač". Istina, zvuči malo ustaški!
>> 13.20 adiklic: Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
>> preskok, Poskok, Jumper 1 = proskok, Jumper 3 = troskok
>> 13.32 milan: Jednoskok?
>> 13.65 prvul: Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome
>> što se isti termin koristi i za one žičice po ploči.
>>
>> Rachnick zar anglayzay:
>>
>> 13.22 duke: Would you translate me to the other page of the street?
>> 13.25 pperencevic: On the neck, on the nose - Navrat nanos
>> 13.30 ssokorac: zhehleo beeh povrahtnoo kahrtoo zah reeyehkoo
>> 13.34 milan: All in sixteen - Sve u šesnajs'.
>> 13.39 ssokorac: 'circle around of žika' (žikino kolo:)
>> 13.48 peca.st: chorbah od pahrahdahyzah,
>> Corba od paradajiza,
>> 13.74 skoprivica: ako je ovo paradajIza svaka tebe tvoja cas'.
>> 13.80 dejanr: "Do you speak English" - "Yes, small"
>>
>> Na koliko načina se kaže: računar se zaglavio
>>
>> 13.23 dejanr: "zaglupeo se". Jedan od prvih izraza koje svaki
>> novi vlasnik računara primi k znanju ;)
>> 13.29 peca.st: Najbolji izraz za ovo je : ZBINGOV'O SE!
>> 13.37 ilazarevic: konjpljukter, kresnuti (?) oladio, ukočio,
>> crko, smrzo :) disketla
>> 13.81 nbatocanin: C! Kaže se "zabudačio se".
>> 13.63 paki: Ili ZDODNOV'O SE (iz TLN) :)))
Nema više. Ako Vam se nešto ne dopada, žalite se moderatoru, ja sam
ovde samo tehničko lice. :)
recnik.171mjova,
> Nema više. Ako Vam se nešto ne dopada, žalite se
> moderatoru, ja sam ovde samo tehničko lice. :)
ma da, ovo bi moglo u posebnu temu, ako neko ne prati baš ovu ;).
ponešto može i u viceve (Dancig Bar u Gospođincima. ;)
recnik.172zolika,
>> Kad smo kod toga, jel' ima u Mađarskoj da se kupi ona boja za fasadu,
>> faszadex?
Ne znam, ne idem u Mađarsku, trebalo bi da pitaš Nandija... :-))))
recnik.173balinda,
>> ...dato je pismo u "novogovoru". Prenosim ga na Sezam, pa da
>> vidimo, ko će uspeti da ga protumači bez priloženog rečnika
Od brojnih zabluda i 'krivotoka' (da i ja kreiram jednu
novokomponovanu reč) :))) od kojih boluju naša hrvatska braća, možda je
najžalosnija tako izražena potreba za "novogovorom". Posebno je
tragično što se ovome teži na svaki način, (često gotovo na silu) a
najjadnije je što se pri tome nenormormalno žuri. Stideći se, valjda,
zajedničkog korena sa jezikom koji koriste i Srbi, (eto, milostiv sam
pa neću reći "stideći se srpskog jezika") ;) hrvatski jezikoljupci su
rešili da na instant način stvore što posebniji jezik. Pri tome
prihvataju nekakav metod (kao laik nazvaću ga "germanskim")
nadovezivanja više reči u složene pa i najsloženije izraze. To bi
najčešće bilo makar smešno, kada ne bi bilo tragično.
No, ostavimo Hrvate njihovim mukama i vidimo šta nama valja činiti.
Mišljenja sam da se, u vezi sa ovim, treba držati sasvim po strani, s
tim da svaku reč koja uspe, jednostavno treba uzeti kao svoju. Najzad,
reči nisu jezik a tromost koju u stvaranju novih reči imamo, vredelo bi
na svaki način umanjiti. Na primer, od silnih gluposti koje smo
pročitali u pomenutom pismu, meni se učinilo sasvim prihvatljivim:
>> slovište - tastatura
ali sa značenjem "tastatura sa slovima", za razliku od numeričke
tastature. Da li postoji realna potreba za deobom ovog pojma, drugo je
pitanje, no bogatsvo jezika ogleda se i broju sinonima? žini mi se,
recimo, da bi 'tastatura' mogla ostati kao opšti pojam s tim što se
nadam da ne bismo počeli numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
S druge strane, glupo je preporučivati koje će reći preživeti
nametanje. (Na primer, reč "suživot" je, bar za sada, ostala, s tim što
su Srbi odmah izmislili pakosnu negaciju: "susmrt".) ;>
Poenta ove moje poruke je da bi vredelo, hladne glave, gledati kakve
gluposti u ovome rade Hrvati, pa možda pronaći i nešto vredno. (?)
recnik.174darone,
>> recimo, da bi 'tastatura' mogla ostati kao opšti
>> pojam s tim što se nadam da ne bismo počeli
>> numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i
konkurentnog predloga:
efište - funkcijski tasteri
darone
recnik.175drakce,
│ Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i konkurentnog predloga:
│ efište - funkcijski tasteri
└──────
Ja bih dodao: sivilište (Grey +,- itd :).
recnik.176ndragan,
kobasica
Dugačka i/ili složena naredba, sa mnogo opcija, koju je lako otkucati
pogrešno a teško zapamtiti šta je šta u njoj i šta sve treba da sadrži.
Primer:
/ pakuju. Prema tome, ARJ kobasica je KRACA za tri slova :).
recnik.177ndragan,
Evo jedne, donekle osvežene a odnekle cenzurisane verzije kućnog rečnika
izraza koji su u opticaju u našoj firmi. Cenzura nije obraćala pažnju na
seksualne i političke aluzije, nego na mesta gde se suviše jasno
spominju mušterije. Rečnik sam prikupio uglavnom '89-91, tako da bi
trebalo osvežiti neke stvari. O tom potom.
Za engleski deo rečnika delom je zaslužan Saša Lendvaj (Land way -
letnji put; no way - nema puta).
Bue_ Ndragan
recnik.arjrecnik.178zonjic,
U odnosima medju recima, ako prihvatimo da su oni uspeli da im se
ti novi izrazi bas odomace, i ako prihvatimo da su za um komplikovaniji
od nasih, mislim da ce kultura da odigra kljucnu ulogu. Narocito
govorna kultura i ono sto ukljucuje govor. Ako se ne varam srbijanska
kinematografija je godisnje pravila barem onoliko filmova koliko slovenacka
i hrvatska zajedno. Plus, ako krene neko preuzimanje emisija, vratice se
stvari na staro.
Jos jedna crtica: juce gledam HTV, govori neki svestenik o izbeglicama i
dvaput se ispravlja: na rec tanjiri ponovi tanjuri, a na rec kuvati ponovi
kuhati.
Rade
recnik.179ndragan,
/ prihvataju nekakav metod (kao laik nazvaću ga "germanskim")
/ nadovezivanja više reči u složene pa i najsloženije izraze. To bi
Stvar potiče iz domobranske vojske, kada su svi izrazi i naredbe
bukvalno (reč 'bukvalno' shvatiti doslovno i obratno) prevodili sa
nemačkog i mađarskog. Krleža navodi dovoljno primera. Uostalom, i reč
'domobran' je izravni (*) prevod mađarskog 'honvéd'.
/ nadam da ne bismo počeli numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
Za onaj glupi krug sa deset rupa, kojim okrećemo telefonske brojeve,
imamo veoma domaću reč "brojčanik". "Slovište" i "b(r)ojište" zasad
zvuče veštački, dok se ne razgaze. Zasad operaterkama pričam o "slovnoj
i brojčanoj tastaturi".
/ gluposti u ovome rade Hrvati, pa možda pronaći i nešto vredno. (?)
Jedna u hiljadu će valjati, škart ostaje njima ;). Zanimljivo je kako se
provela reč "ples" - potiče iz Vojvodine, prešla u Hrvatsku, ovde
zaboravljena, u ovom veku se vratila i dugo smatrana za hrvatsku reč. I
primila se ponovo ovde - pogledajte po oglasima i tražite "školu za
okretne igre". Naći ćete samo "plesne škole".
(*) volim izravno, tako je direktnije
recnik.180majkl,
>
> Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i
> konkurentnog predloga: efište - funkcijski tasteri
>
> Ja bih dodao: sivilište (Grey +,- itd :).
>
Nedostaje još samo ledište :)
recnik.181danko,
Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
DANKO
P.S. Izvinjavam se ako ponavljam stvari već obrađene u ovoj temi, ali
nisam pratio poruke od početka.
recnik.182vasic,
> Evo jedne, donekle osvežene a odnekle cenzurisane verzije kućnog rečnika
Formatiranje sira? :))) Može li malo detaljnije o ovome?
recnik.183dejanr,
>> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
>> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Što se "Računara" tiče, prihvaćena je kao naša i piše se softver.
recnik.184danko,
> zvuče veštački, dok se ne razgaze. Zasad operaterkama pričam o "slovnoj
> i brojčanoj tastaturi".
Može i to - ali zavisi od operatorke! :))))))
recnik.185snemcev,
Evo malog priloga za prevođenje sa hrvatskog na srpski i obratno
izvod (stanje tekućeg računa) - izvadak
izvođenje matematičkih formula - izvod matematskih formula
prasići - odojci
jedinice (vojske) - postrojbe
Izvor: Hrvatski radio, postaja Zagreb, 20.01.93. 06:10 - 07:10
PS Ono za izvadak je objašnjavao neki prof. dr (zaboravih mu ime)
u prilogu pod naslovom "Ja volim Hrvatsku"
recnik.186zorani,
## jedinice (vojske) - postrojbe
pešadija -pješaštvo
artiljerija -topništvo
recnik.187milan,
> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
AKO je uopšte prihvaćena kao naša ONDA se se mora pisati
softver, jer "w" ne postoji u našem latiničnom pismu.
A "ka' će biti prihvaćena, ne zna se..", lično mislim da hoće
jer se već naveliko koristi. Ukoliko neki Parezanović uspe da je
"istrebi" za godinu-dve smatreće se našom.
Pl poz M
recnik.188isekulovic,
Dok mi ovde raspravljamo o prevođenju stranih reči na sprski, neko
drugi prevodi srpske reči na engleski, ali ih ostavlja u srpskom. Ako
ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
"Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
recnik.189zonjic,
A reč "podrum" ?
pod (ispod) room (soba) ?
recnik.190milan,
> Dok mi ovde raspravljamo o prevođenju stranih reči na sprski, neko
> drugi prevodi srpske reči na engleski, ali ih ostavlja u srpskom. Ako
> ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
> "Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
> u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
A, šta ćeš. žovek kalemar pa ga impresioniraju strane reči.
;)))
Pl poz M
recnik.191wizard,
>>> ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
>>> "Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
>>> u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
>>
>> A, šta ćeš. žovek kalemar pa ga impresioniraju strane reči.
>> ;)))
Možda je u pitanju prevod engleskog prevoda pisma na srpskom. :)
Ili Ćosić piše na engleskom?
recnik.192isekulovic,
>> A reč "podrum" ?
>> pod (ispod) room (soba) ?
A možda je i ispod druma?
recnik.193ilazarevic,
> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Ne znam kako stoji po pitanju prihvaćenosti, ali jedno je sigurno:
ako pišeš ćirilicom, piši "softver", latinicom možeš i u originalu.
recnik.194mjova,
>>> A reč "podrum" ?
> A možda je i ispod druma?
misliš 'po drum(a)' - na pola puta? ;))
recnik.195ssokorac,
─┼┤>> A reč "podrum" ?
─┼┤ A možda je i ispod druma?
Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže :).
recnik.196ndragan,
(PC.UTIL 5.453)
/ Šta ne može da se undelete-uje, pa ništa nije ni obrisano!
Predlažem svoju kovanicu 'odbrisati'. Koristim je odavno i svima je bila
jasna čim su je čuli. Šta kaže kolegijum?
recnik.197ndragan,
/ Formatiranje sira? :))) Može li malo detaljnije o ovome?
Topljeni sir za sendviče, debeo oko 4mm, kvadratan, formata 3 inča,
zapakovan (mlekara nam je stara mušterija :). Turili smo ga u B: i
otkucali "format b:"; trebalo mu je pola minuta da ukapira da ono nije
disketla. Lampica svetli, sir viri napolje. Nema štete, jer sva ona
mehanika samo malo preklizi preko celofana.
recnik.198ndragan,
/ i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Jedan naš kupac je na porudžbenici napisao 'sopstver'.
recnik.199snemcev,
[ odgovor na 9.245 PC.PROG.2:clipper ciki ]
>> d) Max broj elemenata jedne areje(niza)?
E ovo za "areju" sam našao samo u jednoj domaćoj knjizi o Clipper-u i evo
sad ovde. Naježio sam se i prvi i drugi put. Pored tako jasne reči kao što
je niz koristiti "reč" "areja"?!? I zna li neko ko je "array" tako "stručno"
preveo? Nikako nemogu da se setim ko je autor pomenute knjige.
recnik.200ndragan,
/ ─┼┤>> A reč "podrum" ?
/ Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže
Treba malo zaviriti i u lična imena. Postoji prezime Potkonjak, reč
podRum, pa se vredi zapitati zašto o ostalim pićima nema ni reči.
recnik.201ndragan,
(PC.USER.2 10.147)
/ htelo da radi kako treba. Neće da ga unhidden-uje i da ga posle ponovo
/ hidden-uje.
Otkrije pa sakrije?
recnik.202isekulovic,
>> Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže
Kako se ne slaže? (is)pod_drum(a) ili pod_drum(om)
recnik.203danko,
Nešto sam ovih dana računao inflaciju na mesečnom nivou u procentima, pa
nešto nisam siguran kako se pravilo kaže: "dekalion" ili "dekadlion" i
odgovarajuće "dekalijarda" ili "dekadlijarda" ? :))
DANKO
recnik.204paki,
> disketla. Lampica svetli, sir viri napolje. Nema štete, jer
> sva ona mehanika samo malo preklizi preko celofana.
Nema štete za sir ili za mehaniku? :))
recnik.205melev,
│ E ovo za "areju" sam našao samo u jednoj domaćoj knjizi o Clipper-u i evo
│ sad ovde. Naježio sam se i prvi i drugi put. Pored tako jasne reči kao
│ što je niz koristiti "reč" "areja"?!? I zna li neko ko je "array" tako
│ "stručno" preveo? Nikako nemogu da se setim ko je autor pomenute knjige.
└───────
Autor te knjige je Stanko Popović, a knjiga je 'PROGRAMIRANJE U
CLIPPER-u (Summer 87)'. Inače čovek je samo preveo NG za CLIPPER, pa
sad znaš zašto je 'areja' a ne NIZ.
recnik.206milan,
> Nešto sam ovih dana računao inflaciju na mesečnom nivou u procentima, pa
> nešto nisam siguran kako se pravilo kaže: "dekalion" ili "dekadlion" i
> odgovarajuće "dekalijarda" ili "dekadlijarda" ? :))
Nema potrebe da se sekiraš, uskoro će inflacija biti tolika da
će se meriti eksponentima od deset za koje ni u jednom jeziku, pa
ni u našem, nema naziva. Verovatno će i novine morati da se nauče na
eksponencijalnu notaciju. Jedino je pitanje da li će objavljivati
inflaciju u C-zapisu ili nelinearno. Dakle, da li će u "Politiki"
pisati:
46
Inflacija je ovog meseca bila 10^46 ili 10 ? ;))
Pl poz M
recnik.207duke,
││ / Šta ne može da se undelete-uje, pa ništa nije ni obrisano!
││ Predlažem svoju kovanicu 'odbrisati'. Koristim je odavno i svima je bila
││ jasna čim su je čuli. Šta kaže kolegijum?
Prema dvema gramatikama glagoli s prefiksom OD- znače:
...
ukidanje, poništenje delovanja prethodne radnje označene osnovnim
glagolom ili složenim od iste osnove s nekim drugim prefiksom,
odnosno suprotnost onome što se kazuje bilo prostim bilo nekim
s njim složenim ili od njega izvedenim glagolom:
(na)učiti -- odučiti, vezati -- odvezati, sakriti -- otkriti;
umoriti -- odmoriti, zakopčati -- otkopčati, dugovati -- odužiti ...
...
Anketirao sam ljude po Institutu -- zvuči im čudno, niko nije mogao iz prve
da pogodi značenje (uzgred, niko i nije čuo za "undelete", posle mog
objašnjenja par njih je reklo da nam je onda potrebna ta reč, "ali 'odbri-
sati' ne zvuči baš ..."). Niko, međutim, nije dao niti jedan suvisao razlog
osim "nesviđanja".
Kako si menjao glagol ODBRISATI -- odbrišem, odbrišeš, odbriše ...?
Javlja se problem sa (glagolskom) imenicom -- kako bi se imenovala
odgovarajuća radnja. ODBRISAVANJE? ODBRISANJE?
Pozdrav, Vlado
recnik.208andrejl,
>│ Predlažem svoju kovanicu 'odbrisati'. Koristim je odavno
>│ i svima je bila jasna čim su je čuli. Šta kaže kolegijum?
Meni se svidža ;) a i ja je konzumiram.
bye, andrejl
recnik.209max.headroom,
> Otkrije pa sakrije?
Je, ali u mom ATTRIB-u (odlici :) piše: H - Hidden. Pošto sam tamo u
datom monumentu bio u elementu (eto, rimuje se), da bih pobliže
objasnio kakve me muke môre, napisah ono što napisah. Možda je tako i
bolje (?)
recnik.210ilazarevic,
> Inflacija je ovog meseca bila 10ž46 ili 10 ? ;))
Neee :) Najbolje izgleda 1E+46.
recnik.211milan,
>> Inflacija je ovog meseca bila 10ž46 ili 10 ? ;))
>
> Neee :) Najbolje izgleda 1E+46.
Kasno! 49
To je bilo juče, danas je već 10 ! ;))
Pl pz M
recnik.212zolika,
>> objasnio kakve me muke môre, napisah ono što napisah. Možda je tako i
""""
Nije dobro akcentovano, treba: mo"re, gde navodnici idu iznad slova O...
recnik.213andrejl,
>│ Potkonjak
Underbrandy ;)))) Profa iz odbrane ;)
bye, andrejl
recnik.214ndragan,
/ Nema štete za sir ili za mehaniku? :))
Mehanici ništa (mada je jednom nepobitno ustanovljeno da nije
kompatibilna sa Mekom, jer nije htela da radi dok nismo izvadili
peteljku od jabuke), a sir ionako ne može da se jede neformatiran.
Mislim, može, al' je greota.
recnik.215ndragan,
/ Anketirao sam ljude po Institutu -- zvuči im čudno, niko nije mogao iz
/ prve da pogodi značenje (uzgred, niko i nije čuo za "undelete", posle
Xe, vidi se da sam bio profesor. Prvo objasnim radnju "ja ću ovo sad
obrisati, ali to nije za ozbiljno obrisano, nego sklonjeno da se ne
vidi, a ja mogu bilo kad da ga ... odbrišem". Tako je izraz unapred
jasan, a i legne. Slično se ponaša i par 'komentirati - otkomentirati'
koji nema veze sa komentarisanjem, nego sa pretvaranjem programskih
redova u komentar i obratno.
/ odgovarajuća radnja. ODBRISAVANJE? ODBRISANJE?
Ono drugo ne, nikako - takve glagolske imenice od svršenih glagola ne
drže vodu. Ona prva je u redu - umetak "-va-" i služi gradnji glagolskih
imenica od svršenih glagola (njim se u stvari svršeni glagol ponovo
pretvara u nesvršeni). Nisam je dosad upotrebio prosto zato što
izbegavam tu vrstu reči. Mislim da ne leži našem jeziku, nego lenjim
prevodiocima. Oni ni ne prevode, nego vrše prevođenje. I dalje smatram
da je naš narod za sve radnje koje radi izmislio glagole, a za stvari
koje se obavljaju, vrše i otaljavaju mnogo ga boli.
/ Kako si menjao glagol ODBRISATI -- odbrišem, odbrišeš, odbriše ...?
Da.
recnik.216ndragan,
/ sad znaš zašto je 'areja' a ne NIZ.
Ima još lepih reči tog tipa. Naprimer, dijareja i gonoreja. Mića
Danojlić (u nezaboravnoj "Muci s rečima") izmišlja dobro pogođenu
kovanicu od ovih reči i medicinskog izraza 'logerija' (bolest
brbljanja), pa sad imamo reč 'logoreja'.
recnik.217ndragan,
/ Inflacija je ovog meseca bila 10ž46 ili 10 ? ;))
.... bila 46 nula...
recnik.218ndragan,
/ Meni se svidža ;) a i ja je konzumiram.
Konzumiraš? Oralno? :)
Ko ono ranije kad pajkan pita "druže jeste li nešto konzumirali?" -
"jesam", a kad ni treći balon ne pozeleni, "pa šta ste to konzumirali"
- "gulaš" - "ma pitao sam da li ste nešto popili" - "a to, to nisam".
Taj glagol zaista ima razna značenja; onom Henriju Šestom što je imao
osam žena (ili obratno) jedan brak je crkva ladno poništila jer "the
marriage was not consumed".
recnik.219ndragan,
/ Kasno! 49
/ To je bilo juče, danas je već 10 ! ;))
žuh li ja dobro da se sprema još jedna demonizacija za sredinu februara?
Ne znam samo koliko nula skidamo ovog puta, a i vreme je - lova nam se
već ofucala.
recnik.220ilazarevic,
> Kasno! 49
> To je bilo juče, danas je već 10 ! ;))
Ok, ok, 1E+55 ;)
recnik.221veca,
>> Ne znam samo koliko nula skidamo ovog puta, a i vreme je - lova nam
>> se već ofucala.
Što jes' jes'! Toliko se nula nagomilalo, a da čestito, nije uspeo (no-
vac) da obrne svoj prirodni put. Doduše, kod nas novac više i nema pri-
rodan put, prvo izađe na ulicu, a potom...
recnik.222snemcev,
>> Nema potrebe da se sekiraš, uskoro će inflacija biti tolika da
>> će se meriti eksponentima od deset za koje ni u jednom jeziku, pa
>> ni u našem, nema naziva. Verovatno će i novine morati da se nauče na
Najveći broj koji ima ime (koliko ja znam) je 10^72, a zove se gungol.
recnik.223pperencevic,
> Taj glagol zaista ima razna značenja; onom Henriju Šestom
> što je imao osam žena (ili obratno) jedan brak je crkva
> ladno poništila jer "the marriage was not consumed".
žžžžžžžž
"The marriage was not consummated."
recnik.224squsovac,
> Jos jedna crtica: juce gledam HTV, govori neki svestenik o
> izbeglicama i dvaput se ispravlja: na rec tanjiri ponovi
> tanjuri, a na rec kuvati ponovi kuhati.
Na dan američkog napada na Irak na HTV-u voditelj počinje dnevnik rečima:
Američki zrakoplovi danas su napali iračke avione.
Valjda su dobri - zrakoplovi, a nevaljali - avioni. ;>
recnik.225pele,
>=} Najveći broj koji ima ime (koliko ja znam) je 10^72, a
>=} zove se gungol.
Kolko ja znam postoji gugol a to je broj sa 100 nula.
pele.
recnik.226peca.st,
!-> Ok, ok, 1E+55 ;)
Pa neće biti da je 1E+55 nego 10E+61.
P e C a
recnik.227paki,
> Najveći broj koji ima ime (koliko ja znam) je 10ž72, a zove se
> gungol.
Da nije gugol? Ili sam ja pogrešno čuo.
recnik.228ndragan,
Gospodo, da ponovimo gradivo, sutra propitujem:
Džamper ili kratkospojnik, i ostali prevodilački napori
13.99 broker: Kod nas se to oduvek zvalo kratkospojnik.
13.129 andrejl: jumper lakše možeš opsovati
13.146 ndragan: ...bem ti kratež?
13.130 duke: Ili _pejdžapuju_! Ne dopuštati, ... po cenu koštanja!
13.96 zorani: off line reader? Bezvezni čitač. :)
13.97 mladenp: Više mi se sviđa: bezvezna čitaljka. ;)
13.105 peca.st: ili čitalica bez veze!
13.196 ndragan: "undelete-uje" - Predlažem 'odbrisati'
13.207 duke: "ali 'odbrisati' ne zvuči baš ...", niti jedan suvisao razlog
osim "nesviđanja".
13.102 broker: A kako da prevedemo reč 'data'?
13.107 milan: najobičnija grčka množina od reči "podatak". Dakle "podaci"!
13.111 ndragan: Interrupt? nešto iz našeg izraza za 'coitus interruptus'?
13.134 duke: interuptiranju koitusa, onda --- "izvinite što ispadam" ...
13.162 zolika: InterFASZ?
Leksikografija
13.144 ndragan: reči koje su legle: matične i prometne, razmaknica, kvačilo
13.176 ndragan: kobasica; primer: ARJ kobasica je KRACA za tri slova
13.177 ndragan: ** Uz poruku 'recnik.arj'
13.182 vasic: Formatiranje sira? :)))
13.197 ndragan: Lampica svetli, sir viri napolje.
13.214 ndragan: a sir ionako ne može da se jede neformatiran.
Mislim, može, al' je greota.
Šećer na kraju
13.163 skukrika: pismo u "novogovoru"
"Opće je ozračje da oni vrše izradu napudbe visoke kakvoće. Ipak,
kada s nastolnim klizalom vršim pomičbu kazaljke oknima, dolazi do
čudesne treperitbe, a ukazano mi je da moja VGA plohica ne mora
sudjelovati u međučipka načinu poput Amige."
13.173 balinda: da ne bismo počeli numeričku tastaturu nazivati "brojište"
13.174 darone: efište - funkcijski tasteri
13.175 drakce: Ja bih dodao: sivilište (Grey +,- itd :).
13.180 majkl: Nedostaje još samo ledište :)
Spomenutim Sezamovcima čestitam na iskazanom višku dobrih ideja; ostaje
još da se uvežba ta logika i izmišljaju dokazi gde god je moguće.
P.S. Ne znam koliko je dugačka jedna milijarda, i to samo zato što me
mrzi da prekopam knjige da nađem kolika je cela jarda.
recnik.229mladenp,
> P.S. Ne znam koliko je dugačka jedna milijarda, i to samo
> zato što me mrzi da prekopam knjige da nađem kolika je
> cela jarda.
Pih, pa to je bar prosto - jedna jarda = tri stope. ;)
A pošto u stopu ide dvanaest inča (inčeva ;), lako
se izračuna da jedna jarda iznosi 0.9144m.
Zanimljiva je prvobitna definicija ove jedinice:
to je rastojanje od vrha nosa do vrha kažiprsta
tadašnjeg engleskog kralja. :)
recnik.230milan,
>> P.S. Ne znam koliko je dugačka jedna milijarda, i to samo
>> zato što me mrzi da prekopam knjige da nađem kolika je
>> cela jarda.
>
> Pih, pa to je bar prosto - jedna jarda = tri stope. ;)
> A pošto u stopu ide dvanaest inča (inčeva ;), lako
> se izračuna da jedna jarda iznosi 0.9144m.
>
> Zanimljiva je prvobitna definicija ove jedinice:
> to je rastojanje od vrha nosa do vrha kažiprsta
> tadašnjeg engleskog kralja. :)
Bravo i hvala, i u moje i u Draganovo ime!
Sada znamo!
Jedna milijarda je prema tome dugačka tačno 0.0009144m iliti
0.9144 milimatara. Stvarno je sitna! žovek slabog vida, a prema
Jurinim istraživanjima je takvih mnogo na SEZAM-u, bi je veoma
teško uočio.
Pl poz M
recnik.231dr.grba,
Hi, there!
Pomalo zakasneli reply, iniciran prelistavanjem jedne divne knjige koju imam
odavno ;). Rec je o KOSMOSU od Karla Segana. BTW, i danas se veoma dobro
secam one prekrasne serije nedeljom na TV, sa muzikom Vangelisa i mirisom
maminog rucka...
"...Americki matematicar Edvard Kesner jednom je zatrazio od svog
devetogodisnjeg necaka da izmisli naziv za jedan izuzetno veliki broj - deset
ni (10^100): posredi je jedinica iza koje se pruza niz od sto nula.
Malisan je taj broj nazvao gugol...
... Ako vam gugol izgleda veliki, sta cete onda tek reci za GUGOLPLEKS.
Posredi je broj deset dignut na gugol stepen - odnosno, to je jedinica iza
koje se pruza niz od gugol nula. Poredjenja radi, ukupan broj atoma koji
ulaze u sastav vaseg tela iznosi 10^28, a u vaseljeni dostupnoj osmatranju
ima ukupno 10^80 elementarnih cestica - protona, neutrona i elektrona. Kada
bi se u vaseljeni nalazili, recimo, samo neutroni, tako da vise uopste ne bi
bilo praznog prostora, postojalo bi samo oko 10^128 cestica, sto je tek nesto
vise od gugola, ali beznacajno malo u poredjenju sa gugolpleksom....
...Hartija koja bi bila dovoljno velika da na nju stanu sve nule koje ulaze u
sastav gugolpleksa ne bi mogla da se smesti u poznatu vaseljenu...
recnik.232dr.grba,
Kucao sam on-line, pa zbrzio na kraju )))):
Ostao sam duzan precizniju referencu na prepis :
Karl Segan, KOSMOS, Otokar Kersovani, Rijeka, I izdanje (:( (: )
str. 219 - 220
BTW, jeste li videli novo izdanje ove knjige u izdanju Polarisa, tj.
Zorana Zivkovica, koji je i prevodilac dela? U najboljoj nameri da knjigu
ponovo pruzi sirokom auditorijumu, ali i po svaku cenu, knjiga je stampana
BEZ originalnih ilustracija. ))))))))))))))))))))))))))))))))))))))):
Jasno ce biti iskljucivo onima koji su te ilustracije videli, a ja nisam
dovoljno vest to da opisem. To vam je kao kada biste danas imali Pentium
PC, ali bez hard diska (sta ce vam, preskup je).
Tuzno.
Pozdrav, dr.grba
recnik.233ndragan,
/ ponovo pruzi sirokom auditorijumu, ali i po svaku cenu, knjiga je
/ stampana BEZ originalnih ilustracija.
Negde '76-77 u Hong Kongu je prikazan film 'Moje pesme, moji snovi';
pošto je film malo dugačak, lokalni distributer ga je skratio izbacivši
scene sa pevanjem. Film je odlično prošao kod publike.
recnik.234squsovac,
> Negde '76-77 u Hong Kongu je prikazan film 'Moje pesme,
> moji snovi'; pošto je film malo dugačak, lokalni
> distributer ga je skratio izbacivši scene sa pevanjem.
> Film je odlično prošao kod publike.
žuo sam da poslednjih godina Ameri na nekim komercijalnim tv-movie kanalima
puštaju filmove tek neznatno ubrzane (na primer umesto 18 - 19 ili 20
sličica u sekundi, možda nisu tačni brojevi, ali to je suština). Na taj
način emitovanje celog filma (zakupljen termin) skraćuju za 5 ili čak 10
minuta u koje naguraju reklame (sečenje filma).
recnik.236ndragan,
(SEZAM.4 3.362)
/>**> P.S. Ako se ne varam, ispravno je "ni sa kim"... ;)
/ Kod nas postoje dve varijante : Niskim i Snikim
Nemam šta da dodam, samo da premestim kod sebe.
recnik.237ndragan,
Moj drugar Sale je digao ruke. Ajde da čujemo: kako _dobro_ prevesti na
engleski frazu "al' sam danas sav nikakav". Može i neki drugi jezik.
recnik.238dejanr,
>> Moj drugar Sale je digao ruke. Ajde da čujemo: kako _dobro_ prevesti na
>> engleski frazu "al' sam danas sav nikakav".
I feel like sh*t ;)
recnik.239darone,
>> Moj drugar Sale je digao ruke. Ajde da čujemo:
>> kako _dobro_ prevesti na engleski frazu "al' sam
>> danas sav nikakav". Može i neki drugi jezik.
Sutra ću da pozovem ortaka u Britaniji, živi tamo
već par godina, valjda će se snaći. Jadnik :(
zaboravio srpski :(( Mislim - nije zaboravio, ali
već neke fazone ne zna. A ni za Dafinu ;)
darone
recnik.240milan,
>>> Moj drugar Sale je digao ruke. Ajde da čujemo: kako _dobro_ prevesti na
>>> engleski frazu "al' sam danas sav nikakav".
>
> I feel like sh*t ;)
Dejranov prievod je u osnovi dobar. Možda malo prejak.
Recimo da je "I feel lousy today." bolje. No nije u tome poenta.
Izvesni idiomatski izrazi se prevode drugim idiomatskim izrazima
a ne bukvalno (gde je bukva došla od slova a ne od drveta!). To
je naravno šteta jer "Posle j****** nema kajanja!" na engleskom
postaje "There's no crying after a spilt milk!" što zvuči bedno i
mlitavo. ;)
Pl poz M
recnik.241nestor,
>>> kako _dobro_ prevesti na engleski frazu "al' sam
>>> danas sav nikakav". Moze i neki drugi jezik.
Jedan od mogucih prevoda je:
I feel lousy today
ali to nije bas naj prevod. Mnogo bolji je:
I feel shity today
i to je fraza koja je po meni najbolji prevod
nasu.
Ovo se odnosi na Ameriku, za Englesku ne znam.
Pozdrav Nestor
recnik.242dr.grba,
>> Moj drugar Sale je digao ruke. Ajde da cujemo: kako _dobro_ prevesti na
>> engleski frazu "al' sam danas sav nikakav". Moze i neki drugi jezik.
fucked up
recnik.243ndragan,
/ postaje "There's no crying after a spilt milk!" što zvuči bedno i
/ mlitavo. ;)
U tome je poenta. Imamo nekih konstrukcija koje su smrt za prevodioce.
Ne znam ni jedan jezik u kojem postoji odgovarajuća reč za 'nikakav',
čak ni u osnovnom značenju, a kamo li u onakvoj frazi. Da ne pominjem
onaj klasični obrt "Za šta si" - "Nisam ni za šta" - "To znam, nego
pitam šta ćeš da popiješ". Noćna mora za prevođenje.
recnik.244paki,
> I feel shity today
Meni se čini da treba "shitty".
recnik.245nestor,
> Meni se cini da treba "shitty".
Dobro ti se cini.
recnik.246ndragan,
MJova je smislio (po mom ukusu) najbolji izraz za dibager:
*********
/ od toga koliko često ti je potrebna trebilica ;). što se mene tiče,
*********
recnik.247asterix,
Little summer girl ?
Maloletnica ;))))))))
recnik.248robert,
Javlja se tip u nekoj emisiji radio Pingvina i voditelj ga pita šta
radi a ovaj kaže: "Pa evo, izibredujem." Voditelj u čudu ponovo pita
šta radi. Ovaj kaže: "Ma džabolebarim = izibredujem!".
recnik.249pele,
>=} Little summer girl ?
>=}
>=} Maloletnica ;))))))))
Bilo u vicevima :)
pele.
recnik.250ndragan,
E, a kako se u engleskom kaže 'u sebi'? Mislim na ono što mi pravimo
jasnu razliku između (čitanja, smeha, razmišljanja) 'naglas' i 'u sebi'.
recnik.251robert,
>> E, a kako se u engleskom kaže 'u sebi'? Mislim na ono što mi
>> pravimo
E dok razmišljate kako se kaže 'u sebi' možete za isti groš da
smislite prevod za našu lepu reč: 'jebozovna' (riba ;). Nikako nisam
uspeo da smislim nešto što liči na ovu reč ;).
recnik.252dr.grba,
>> E, a kako se u engleskom kaze 'u sebi'?
"Don't enter that door", I told to myself.
Iz neke knjige. Ne znam da li stvarno ima znacenje "u sebi", tako mi je
zvucalo. Al' ipak nije sigurno. );
Jal', komsija, di izvlacis ta pitanja?
recnik.253dejanr,
>> E dok razmišljate kako se kaže 'u sebi' možete za isti groš da
>> smislite prevod za našu lepu reč: 'jebozovna' (riba ;).
U filmovima kažu nešto kao 'she is all sex'
recnik.254milan,
> E, a kako se u engleskom kaže 'u sebi'? Mislim na ono što mi pravimo
> jasnu razliku između (čitanja, smeha, razmišljanja) 'naglas' i 'u sebi'.
Baš kao i na srpskom. Tj. bukvalni prevod "inside ...." gde
"..." mogu biti "yourself", "himself", "herself", "itself",...
Puna je engleska literatura tih konstrukata.
Pl poz M
recnik.255milan,
> E dok razmišljate kako se kaže 'u sebi' možete za isti groš da
> smislite prevod za našu lepu reč: 'jebozovna' (riba ;). Nikako nisam
> uspeo da smislim nešto što liči na ovu reč ;).
"Jebozovna" je i izmišljeno kao "prevod" na srpski engleskog
neologističkog prideva "sexappeal", jer "appeal" izvorno i ima
značenje - reč je inače latinskog korena "appellare" - "poziv",
"zov".
Pl poz M
recnik.256ssokorac,
─┼┤ "Don't enter that door", I told to myself.
Upravo tako smo učili u školi :). Primer je bio sa "What a lovely dress",
ali ipak je profesorka žensko ;).
recnik.257paki,
>>> E, a kako se u engleskom kaze 'u sebi'?
>
> "Don't enter that door", I told to myself.
>
> Iz neke knjige. Ne znam da li stvarno ima znacenje "u sebi",
> tako mi je zvucalo. Al' ipak nije sigurno. );
Ovo mu dođe 'rekoh (sam) sebi.'.
recnik.258ladislavs,
> "Jebozovna" je i izmišljeno kao "prevod" na srpski
> engleskog neologističkog prideva "sexappeal", jer "appeal"
> izvorno i ima značenje - reč je inače latinskog korena
> "appellare" - "poziv", "zov".
Ovo je odlično objašnjenje, uz malu dopunu da je ipak izraz
"jebozovna-an" vulgaran, dok "sexappeal" nije. Dakle dobar
prevod bi morao da ima što sličniju "težinu". Po tom pitanju
ni "sexy" ne zadovoljava jer je samo kolokvijalan, ali ne i
vulgaran izraz.
Očito izraz bi, poželjno ali ne i obavezno, trebao da sadrži
deo "fuck".
ciLa.
recnik.259mjova,
> "Jebozovna" je i izmišljeno kao "prevod" na srpski
> engleskog neologističkog prideva "sexappeal", jer "appeal"
> izvorno i ima
pa zar nije onda prevod PoloZovna? ;)
recnik.260robert,
>> neologističkog prideva "sexappeal", jer "appeal" izvorno i ima
Hm, ali sexappeal je mnogo suptilnija reč i nema ono udarno značenje
kao što ima reč jebozovna, ne znam, jednostavno mi je bespolna ta
engleska reč. Brate, kad kažeš 'ova ... je stvarno jebozovna' to
zvuči, to se zna šta je ali kad kažeš 'ova je seksipilna' to je suviše
mlako, zar ne?
Ništa, izgleda da ameri a pogotovo englezi ne umeju da se
izražavaju ;)).
recnik.261ndragan,
/ Očito izraz bi, poželjno ali ne i obavezno, trebao da sadrži
/ deo "fuck".
Fuckappeal?
recnik.262ndragan,
/ Jal', komsija, di izvlacis ta pitanja?
Iz mali mozak. Kaži ti meni kako da ga bar ponekad uspavam, ako već ne
mogu da ga nateram da stane malo?
recnik.263ladislavs,
> Fuckappeal?
A da pustimo Amerima i Britima da izmišljaju reči? ;)
Na žalost sve se ne može potpuno jednoznačno prevesti a da oslikava
prvobitno značenje u potpunosti. Ako počnemo da lupamo fusnote uz svaku
reč, onda gubimo na ritmu i opterećujemo osnovnu misao.
Ovo je poseban problem u prevođenju poezije (mada se tu i najčešće
izmišljaju nove reči). Možda je jedini pravi lek naučiti neki jezik
i početi razmišljati na njemu?
ciLa.
recnik.264ndragan,
/ zvuči, to se zna šta je ali kad kažeš 'ova je seksipilna' to je suviše
žuj, kad za tako nešto upotrebiš stranu reč, i ne može da zvuči vruće,
nego se oseća na neko visokoparno stručno knjiško izražavanje, a tu onda
nema seksa. Za njih je možda 'sex-appealing' veoma blizu onom smislu
koji kod nas ima 'jebozovna'.
recnik.265robert,
Jelte, a ko su/šta su Sejmeni?
recnik.266dr.grba,
>> / Jal', komsija, di izvlacis ta pitanja?
>>
>> Iz mali mozak. Kazi ti meni kako da ga bar ponekad uspavam, ako vec ne
>> mogu da ga nateram da stane malo?
Cujem da je jesenasnje vino u Mokrinu jaaaaaako dobro, a jos ga nisam
probao. Da odemo? (;
recnik.267ilazarevic,
> Iz mali mozak. Kaži ti meni kako da ga bar ponekad uspavam, ako već ne
> mogu da ga nateram da stane malo?
Popij 10-15 tableta nekog od poznatih lekova koji služe dobrobiti i razvoju
socijalističke omladine: apaurin, kofan, kafetin, baralgin itd. Ukoliko ova
metoda ne pomogne, napravi makro u SOR-u koji će pri svakom ulasku u cenjenu
nam konferenciju isključiti pristup editoru ;)
recnik.268madamov,
******
Cujem da je jesenasnje vino u Mokrinu jaaaaaako dobro, a jos ga nisam probao.
Da odemo? (;
******
Ako pozovete i mene, nudim vam smeštaj. B) Ko organizuje prevoz, nekako ću
se dogegati do Zrenjanina? B)
recnik.269andrejl,
>│ Jelte, a ko su/šta su Sejmeni?
Baš čitam "Derviš i smrt", a nazad rečnik manje poznatih
reči kaže : Sejmen - stražar, pandur.
bye, andrejl
recnik.270ndragan,
/ Ovo je poseban problem u prevođenju poezije (mada se tu i najčešće
/ izmišljaju nove reči). Možda je jedini pravi lek naučiti neki jezik
/ i početi razmišljati na njemu?
Lek? Obrnuto. Za poeziju je mnogo gore ako prevodilac ne zna dobro svoj
jezik. Povede se za originalom, ne prepeva ga dovoljno jako, i onda imaš
svašta, samo ne dobar prevod.
Ako je prinuđen da izmisli reč da bi preveo (izmišljenu?) stranu reč,
mora da ima strašno dobar osećaj za _svoj_ jezik, i za to kako će ta reč
leći u prevodu.
recnik.271dr.grba,
>> Ako je prinuden da izmisli rec da bi preveo (izmisljenu?) stranu rec,
>> mora da ima strasno dobar osecaj za _svoj_ jezik, i za to kako ce ta rec
>> leci u prevodu.
I stoga nije nimalo cudno sto su se sa nekim velikim pesnicima malobrojni
hvatali u kostac... Nikola Bertolino je prepevao Apolinera, to je hrabrost.
Ili Slobodan Glumac Brehta, to je osecaj...
Ej, kad bi svako ko zna > 20 reci na nekom jeziku bio prevodilac... uveli
bi nam sankcije 1951. godine...
recnik.272ladislavs,
> Lek? Obrnuto. Za poeziju je mnogo gore ako prevodilac ne
> zna dobro svoj jezik. Povede se za originalom, ne prepeva
> ga dovoljno jako, i onda imaš svašta, samo ne dobar
> prevod.
Ma naravno da je bitniji jezik na koji se prevodi, ali mislio sam
upravo na suptilne razlike u težini reči, te htedoh reći da ako želimo
da imamo originalni doživljaj moramo da razumemo original.
ciLa.
recnik.273ndragan,
/ metoda ne pomogne, napravi makro u SOR-u koji će pri svakom ulasku u
/ cenjenu nam konferenciju isključiti pristup editoru ;)
Nisam se JA žalio, a kanda nije ni zemljak. Malko se čudio, tek toliko.
Ako bude doseglo razmere Problema, opomenite me malo jače :), pa tako
jedno pešes puta, možda će da upali :)
recnik.274ndragan,
/ upravo na suptilne razlike u težini reči, te htedoh reći da ako želimo
/ da imamo originalni doživljaj moramo da razumemo original.
Baš to, original treba razumeti, a to što je prevodilac razumeo treba
isto tako suptilno preneti u svoj jezik. Zato je Dragoslav Andrić onakav
genijalac od prevodioca.
recnik.275asterix,
But But meatballs ... ?
Alal ti ćufte ! ;)
recnik.276asterix,
No I live force intercourse ... ?
Ne je*em živu silu ! ;)