CIVIL.3

14 May 1993 - 20 Oct 1993

Topics

  1. filozofija (58)
  2. religija (7)
  3. nauka (47)
  4. umetnost (51)
  5. knjizevnost (303)
  6. o.jeziku (886)
  7. istorija (29)
  8. ko.je.ko (105)
  9. film (340)
  10. muzika (2192)
  11. licni.stav (615)
  12. razno (95)
  13. recnik (159)
  14. unknown (45)

Messages - filozofija

filozofija.1 wizard,
Da li je mrtvilo ove teme potvrda tvrdnji da su svi pravi filozofi mrtvi? ;)
filozofija.2 princess,
"pravi"-> vrlo diskutabilno! uglavnom ...jesu!
filozofija.3 nnedovic,
>> Da li je mrtvilo ove teme potvrda tvrdnji da su svi pravi >> filozofi mrtvi? ;) Ne, nego da pravi filozofi ili trenutno nemaju vremena za takve stvari (jun) ili nisu sezamovci ili nemaju modem ili su... mrtvi.
filozofija.4 ndragan,
/ "pravi"-> vrlo diskutabilno! Kad god ugledam tu reč u nekoj raspravi, otvorim nekoliko puta više očiju nego što imam. Prava ubeđivačka definicija. Ko to izgovori, nosi u sebi crtu podele, ovi su pravi a oni magarci. Pitam se, da li iko ume da kaže gde bi tu crtu povukao. Nije bitno u čemu se crta povlači - pravi programeri, pravi Srbi, pravi navijači, pravi gitaristi...
filozofija.5 dikla,
Zanima li se ovde ko za budizam, secam se da je na tu temu (bar po mojim saznanjima) bio okacen jedan file uz poruku (mvuletic) i to je bilo sve. A mozda se i varam...:)
filozofija.6 princess,
sto za budiza?!
filozofija.7 dikla,
> sto za budiza?! ?!
filozofija.8 valhala,
A sto da ne? Sta fali? Uglavnom ima bolju filozofiju od hriscanske za koju mi znamo...
filozofija.9 milan,
> A sto da ne? Sta fali? Uglavnom ima bolju filozofiju od hriscanske > za koju mi znamo... A koja je to "hrišćanska filozofija" moliću fino? Da li bi mogli da pročitamo par redova o tome kakove su njezine osnovne karakteristike? Pl poz M
filozofija.10 dikla,
> A koja je to "hriscanska filozofija" molicu fino? Da li bi ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Cini mi se da ove dve reci prvi put vidim zajedno napisane ! Mislim da je tesko porediti nesto sto postoji sa necim sto (mislim) da ne postoji...:)
filozofija.11 milan,
>> A koja je to "hriscanska filozofija" molicu fino? Da li bi > ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ > Cini mi se da ove dve reci prvi put vidim zajedno napisane ! > Mislim da je tesko porediti nesto sto postoji sa necim sto (mislim) > da ne postoji...:) Pa i ja! Zato i pitam. ;)) Pl poz M
filozofija.12 ndragan,
/ A koja je to "hrišćanska filozofija" moliću fino? Da li bi Da nije ono "ćuti i trpi da bi došao trenutak tvog momenta".
filozofija.13 valhala,
Procitajte "Antihrist" - to mi je nova biblija. Toliko o hriscanskoj filozofiji (?). Val.
filozofija.14 maksa,
<><> Procitajte "Antihrist" - to mi je nova biblija. <><> Toliko o hriscanskoj filozofiji (?). Ne zaboravi da je Niče umro lud. ;)
filozofija.15 novim,
><><> Procitajte "Antihrist" > Ne zaboravi da je Niče umro lud. ;) Ma nije baš tako izvesno. Bavio sam se tim ludilom (v. Knj. reč, u dva duga nastavka, dec.- jan. 1989/90) i prema izvesnim svedočenjima njegovih prijatelja (a ne brojnih posetilaca koji su ga obilazili kao mečku u zoo-u) stvari su katkad bile zagonetne. Naime, tip tog "ludila" je jako čudan - moguće je da nije bio baš "onako lud" kao što to mit o njegovom rastrojstvu hoće.
filozofija.16 maksa,
<><> stvari su katkad bile zagonetne. Naime, tip tog <><> "ludila" je jako čudan - moguće je da nije bio baš <><> "onako lud" kao što to mit o njegovom rastrojstvu hoće. Istina, ja ne mogu da raspravljam s tobom na ravnoj nozi (..res sh novim), al' evo moje reference: "....Moj otac je Ničea voleo više no bilo kojeg drugog pisca. Ne zbog njegovog propovedanja, već zbog neuporedive plemenitosti inteligencije koju je u njemu nalazio. Slušao je osećajući se nelagodno. ..... -Potom je Fridrih govorio o svečanostima koje za njega pripremaju. Avaj, odveli smo ga. Srećom, sreli smo jednog Oferbekovog prijatelja, zubara koji je bio navikao na ludake...Nisam imao mnogo novca na raspolaganju, morali smo da uzmemo karte za treću klasu...Putovanje od Torina do Bazela je dugo trajalo. Voz je bio pun siromaha, italijanskih radnika. Stanodavci su nam dali na znanje da je Fridrih podložan napadima besa. Najzad smo našli tri mesta.....Voz uđe u tek završen tunel ispod Svetog Gotharda. Prolazak kroz tunel je onda trajao trideset pet minuta - a u vagonima treće klase onda nije bilo svetla. Uprkos kloparanju voza, čuo sam kljucanje kokoši po trščanoj korpi i čekao. Šta da se radi u slučaju napada u toj pomrčini? Osim pljosnatih usana koje su se jedva pomicale, čitavo lice mu je bilo nepomično u teatralnom osvetljenju, ali u njegovom glasu, praćenom kapljanjem kiše s krova, vrilo je sve ono osvetnničko što u sebi nose neka sažaljenja. - I odjednom - vi svakako znate da mnogi Fridrihovi tekstovi još nisu bili izdati - podiže se glas iz tame, iznad kloparanja točkova, Fridrih je pevao - normalno izgovarajući reči, on koji je u govoru zamuckivao...Pevao nam je nepoznatu pesmu, bila je to njegova poslednja pesma, Venecija. Me volim uopšte Fridrihovu muziku. Osrednja je. Ali ta pesma je bila...eh, Bože moj, uzvišena. Zvršio je znatno pre nego što smo završili tunel. Kad smo izašli iz mraka, sve je bilo kao pre. Kao pre...sve je bilo tako...neočekivano...A Fridrih mnogo strašniji od leša. ...." isečak iz: André Malraux Antimémoires Opet, ja se nisam udubljivao u problematiku. Ja sam čitač - amater. :) Meni je ovo (čak i kad zanemarimo pogovore u njegovim knjigama koji se obično dotaknu i njegovog ludila) bilo dovoljno da pomislim da on i nije bio sasvim čist. U krajnjoj liniji, da budem prozaičan: u svakoj genijalnosti postoji trag ludila, i obratno. PS Izvinjavam se svima koje je ovo ugnjavilo. ;)
filozofija.17 balinda,
>> Ne zaboravi da je Niče umro lud. ;) Ko ne umre lud, ništa od života nije ni shvatio. ;>
filozofija.18 novim,
> dotaknu i njegovog ludila) bilo dovoljno da pomislim da on i nije bio sasvim > čist. U krajnjoj liniji, da budem prozaičan: u svakoj genijalnosti postoji A znaš li da je, kao gimnazijalac, Niče počeo da komponuje jednu simf. poemu koja se zvala "Serbia"! (Stvarno. Međutim. nije baš imala veze sa stvarnom Srbijom. Tih godina je bila nešto u modi u Švapskoj, pa je Niče neku severnjačku sagu proglasio za srpsku. Planirao je i operu o tome.) Navodim ovo kao kuriozum. - Međutim, znaš li (i ostali) nešto što je zaista neverovatno: Platon (onaj antički, i jedini) naslikan je u XIII veku na jednoj fresci u Bogorodici Ljeviškoj u Prizrenu. Sad zamisli(te) da u nekoj crkvi kod Hajdelberga, na primer, Nemci imaju tako naslikanog Platona. Pa svi udžbenici nem. filozofije bi počinjali rečenicom: "I tako, od XIII veka Platon zapravo živi u Nemačkoj..." - Ovde nisam sreo prof. filozofa koji ovaj podatak uopšte zna. Kad im pričam, gledaju me belo. - (Radim o tome inače knjižicu, izlazi krajem septembra.) - Je l' ima neko na Sezamu iz Prizrena možda?
filozofija.19 milan,
> Navodim ovo kao kuriozum. - Međutim, znaš li (i ostali) > nešto što je zaista neverovatno: Platon (onaj antički, i > jedini) naslikan je u XIII veku na jednoj fresci u > Bogorodici Ljeviškoj u Prizrenu. Sad zamisli(te) da u nekoj > crkvi kod Hajdelberga, na primer, Nemci imaju tako naslikanog > Platona. Pa svi udžbenici nem. filozofije bi počinjali > rečenicom: "I tako, od XIII veka Platon zapravo živi u > Nemačkoj..." - Ovde nisam sreo prof. filozofa koji ovaj... 1) Nije tačno da je taj Platon jedini bio je i jedan Platon Dimić, profesor matematike, ovdašnji. ;) 2) Otkud se zna da je taj na toj fresk(c?)i Platon? 2a) Ima li tretman sveca (oreol, piše li sv. Platon i tako to?) 3) Ima li još gdegod u crkvenoj umetnosti, posebice vizantijskoj, Platona uslikatog, opevatog ili barem opisatog? 4) Ima li ikakav drugi lik osim Platona a da nije kanonizovani svetac, biblijski lik ili ktitor i koji se pojavljuje po takim crkvama, vizantijskim naravno? Pl poz M
filozofija.20 maksa,
<><> A znaš li da je, kao gimnazijalac, Niče počeo da <><> komponuje jednu simf. poemu koja se zvala "Serbia"! Postoje li ikakvi "nosači zvuka" sa Ničeovom muzikom? Izvodi li se ona uopšte, ili je ista kao i Ajnštajnovo sviranje violine?
filozofija.21 balinda,
>> Postoje li ikakvi "nosači zvuka" sa Ničeovom muzikom? >> Izvodi li se ona uopšte, ili je ista kao i Ajnštajnovo >> sviranje violine? Niče je bio oduševljen Vagnerom i, budući da je Vagner bio vršnjak njegovog rano preminulog oca, Niče ga je smatrao svojim duhovnim ocem. Verovatno ovde treba tražiti i Ničeovo verovanje da je umetnost ta koja jedina može da proobrazi čoveka sadašnjice. Zapravo, prvo Ničeovo filozofsko delo (objavljeno u njegovoj 28 godini) bavi se muzikom. ('Rađanje tragedije iz duha muzike') Međutim, ne znam kakva je bila njegova muzička obdarenost i da li je prisno priajteljsvo sa genijalnim Vagnerom uticalo da shvati gde mu je u muzici mesto?
filozofija.22 balinda,
>> Opet, ja se nisam udubljivao u problematiku. Ja sam čitač - amater. >> :) Meni je ovo (čak i kad zanemarimo pogovore u njegovim knjigama >> koji se obično dotaknu i njegovog ludila) bilo dovoljno da pomislim >> da on i nije bio sasvim čist. U krajnjoj liniji, ╠e ó]YY[śXžKůĄ ╣ij┌>> u svakoj genijalnosti postoji trag ludila, i obratno. Ti si čitač - amater, a ja sam potpuni deletant. :) I sâm Niče je, pozivajući se na Platona, govorio da ludilo nužno prati genijalnost. Međutim, tvrdi Niče: "Dok nam se danas još neprekidno predočava kako je geniju pridodato umesto zrnca umnosti zrnce ludila, svi ljudi ranijih epoha su bili mnogo skloniji misli da je svuda gde se pomanjalo ludilo postojalo i zrnce genija i mudrosti." Ako je ovo tačno moguće je shvatiti i Platona kada kaže: "Najveća dobra Grčke iznikla su iz ludila."
filozofija.23 balinda,
[reply na o.jeziku:6.286 dr.grba] >> Ipak bih razdvojio matematiku i filozofiju. Ma šta ko rekao. >> Uostalom, matematikom se oštri mozak, a filozofijom se tupi jezik. U poslednje vreme, u raznim temama ove konferencije, na ovaj ili onaj način, dodiruju se matematika, filologija i filozofija. S obzirom da je, poslednjih dana, i Niče neobično popularan, :) evo kako se sve to može "uvezati". :))) Niče je bio odličan učenik ali je morao ići na popravni iz matematike, smatrajući je "suviše razumnom i dosadnom naukom". S druge strane, filologija, kao Ničeovo pbÍžUýb▀ĐVÜoŔre╚eljenjeć'^█şžşK[đw3goĽnije u potpunosti zadovoljavala te ju je svrstavao u "kućni otpad naših predaka". Kao student, mada je dobio nagradu za jedan filološki rad, napisao je pismo prijatelju da mu je taj rad odvratan. Mislim da je zanimljivo njegovo "pravdanje" zašto je upisao filologiju: "čudeo sam, naime, za nečim što bi bila protivteža mojim dosadašnjim promenjljivim i nemirnim sklonostima, za jednom naukom koju bi mogla potpomoći hladna razboritost, logička hladnoća, jednolični rad, a da mi njeni rezultati ne padnu baš na srce." Izgleda da su bili u pravu oni Ničeovi biografi koji su tvrdili da mu je filologija bila samo "hladna banja u kojoj se spasavao od usijanog filozofskog Erosa". (?) No, vratimo se dilemi matematika contra filozofija. Nisam baš sklon da matematici dam tako jasnu prednost u odnosu na filozofiju, na isti način na koji ne bih bio spreman da, recimo, očiglednom dam primat nad prikrivenim. Tvrdnja da se "matematikom oštri mozak a filozofijom tupi jezik", ipak mi se čini previše paušalnom. (?) Jedna od mojih prvih "mozgalica" pokušava da sažme ovo stanovište u vezi sa odnosom nauka generalno (uključujući, svakako, i prvenstvo matematike) sa jedne strane i filozofije sa druge. Dakle: "Nauke su biseri na vratu civilizacije, filozofija je nit koja ih spaja u ogrlicu." Srpski rečeno, bez filozofije sve bi otišlo u......... :)))
filozofija.24 maksa,
<><> strane i filozofije sa druge. Dakle: "Nauke su biseri <><> na vratu civilizacije, filozofija je nit koja ih spaja Nauka je ono što znaš, filozofija je ono što ne znaš. ;) (B. Russel) <><> u ogrlicu." Srpski rečeno, bez filozofije sve bi otišlo <><> u......... :))) Kada bih hteo da kaznim neku provinciju, pustio bih da njome vladaju filozofi. (Fridrih Veliki) :)
filozofija.25 novim,
> 1) Nije tačno da je taj Platon jedini bio je i jedan Platon > Dimić, profesor matematike, ovdašnji. ;) - ;) > 2) Otkud se zna da je taj na toj fresk(c?)i Platon? Piše na njoj, freski. ("Jelin Platon", drži svitak sa quote-om sebe samoga apokrifnoga (!?). Ispod njega je naslikan Plutarh.) > 2a) Ima li tretman sveca (oreol, piše li sv. Platon i tako > to?) - Nema, ne, ništa. > 3) Ima li još gdegod u crkvenoj umetnosti, posebice > vizantijskoj, Platona uslikatog, opevatog ili barem opisatog? - Ignoramus. (Ali kako je čitava - ili skoro čitava - viz. filosofija zapravo neoplatonovska, sigurno da ga ima opevatoga a sasvim sigurno opisatoga. > 4) Ima li ikakav drugi lik osim Platona a da nije > kanonizovani svetac, biblijski lik ili ktitor i koji se > pojavljuje po takim crkvama, vizantijskim naravno? - "Plutah", istoričar, već navedeni. "Sivila carica (eti)opska". To u Bog. Ljeviškoj. Inače, još neki su od antičkih frajera bili vizantinopisani, Sofokle, Sokrat, Euripid, čak i Marko Aurelije. Al' ne kod nas, nego kod Bugara, u Moldaviji, i kod Rusa (oni imaju i jednog Vergilija).* (Da l' da dodam da je ove "naše" otkrio prvi jedan Nemac, Bes, po prezimenu, još 20-ih o.v.? Otud moja aluzija u prošloj poruci na Nemce.)** ------- * Inače, za matematičare slatkiš: pokret "karpokratika" u Aleksandriji u II v. (nazvan tako po Karpokratu, neoplatoničaru) Hrista je stavljao u isti reg sa Pitagorom, Platonom i Aristotelom. Na svojim ikonama su, pored gornjih, imali i lik Homera. ** Al' da me nije niko pitao više ništa o ovome, pa treba da prodam neki komad te knjižice :( /Dobro, de, može u mail./
filozofija.26 novim,
> Postoje li ikakvi "nosači zvuka" sa Ničeovom muzikom? > Izvodi li se ona uopšte, ili je ista kao i Ajnštajnovo > sviranje violine? Postoji (bar sam je ja čuo) jedna ploča (ima je onaj debeli profa, pre 4-5 godina šef katedre za psihologiju na Filoz., zaboravih mu ime, ali bih možda mogao nabaviti ako te zaista zanima). Ne izvodi se, nije daleko od Ajnštajnove violine. - Niče je, inače, verovao u svoj kompozitorski talent dosta dugo, dok jednom nije zamolio fon Bilova, prvog muža Kozime (Vagner, drugi muž; Niče je, opet, bio zacopan u Kozimu) da mu oceni neku muz. žvrljotinu. Ovaj mu, otprilike, otpisao da je to možda suviše genijalno za njega, fon Bilova (u to vreme jedan od najveći dirigenata), ali da on misli da je muzički bezvezno, i sugeriosao Ničeu da se okane ćorava posla. Niče je savet primio kao pouzdan sud. I dalje je sviruckao (kažu: veoma dobro), pa i ponešto komponovao, ali za sebe ili prijatelje; od vagnerovske ambicije je odustao. - Na ploči nema "Serbie". Ako nekog zanima ta epizoda o Ničeovoj "Srbiji", neka javne, da prevedem iz jedne nem. biografije (oko 2 ekrana teksta).
filozofija.27 novim,
1. > onaj način, dodiruju se matematika, filologija i filozofija. S obzirom > da je, poslednjih dana, i Niče neobično popularan, :) evo kako se sve 2. > strane, filologija, kao Ničeovo pbÍžUýb▀ĐVÜoŔre╚eljenjeć'ž█şžşKŠđw3goĽnije u Ad 1: "Kad odjednom, strašni Nidže..." (Pokojni M. Bulatović o milan-ovom šefu stranke). - Ej, ljudi, pa gde me uboste u Niče(ta)? U filologiju! žak i u filozofiju. (Matematičar, avaj, nisam odavno.) Pa je l' ste svesni da kad se raspišem o Ničeu, mogu i da me isključe sa Sezama? Ajd, za sledeće jevljanje ću obavezno da pošaljem ono o njegovoj "Sebiji" (za početak:)...:) Ad 2: Nego: je l' ima literatura ovde na Sezamčetu? Bih da, u čast 100 godina Miloša Crnjanskog šiljnem njegov Lament o Bgdu kao jedan mali demo program (moj amaterski rad u TPaskalu, možda i pobedim na vote-u k'o programer, a?) Il' da ga šibnem baš ovamo?
filozofija.28 maksa,
<><> na vote-u k'o programer, a?) Il' da ga šibnem baš <><> ovamo? Šibni 'vamo, ili još bolje, u CIV/književnost.
filozofija.29 maksa,
<><> profa, pre 4-5 godina šef katedre za psihologiju na <><> Filoz., zaboravih mu ime, ali bih možda mogao nabaviti <><> ako te zaista zanima). Ne izvodi se, nije daleko od <><> Ajnštajnove violine. ... <><> posla. Niče je savet primio kao pouzdan sud. I dalje je <><> sviruckao (kažu: veoma dobro), pa i ponešto komponovao, <><> ali za sebe ili prijatelje; od vagnerovske ambicije je <><> odustao. Hvala, nemoj da se mučiš, samo sam radoznao. Bog te, kol'ko čovek može da sazna i nauči iz 10-ak poruka. :)
filozofija.30 milan,
>* Inače, za matematičare slatkiš: pokret "karpokratika" u > Aleksandriji u II v. (nazvan tako po Karpokratu, neoplatoničaru) > Hrista je stavljao u isti reg sa Pitagorom, Platonom i Aristotelom. > Na svojim ikonama su, pored gornjih, imali i lik Homera. ;))) Mada, ima i nešto neobično. Zar su ikone postojale još u II v. ja sam mislio da je to malo poznija izmišljotina (IV-V v.?). Pl poz M
filozofija.31 john,
>=> Ko ne umre lud, ništa od života nije ni shvatio. ;> Blago onom ko rano poludi... imao se rašta i roditi.... Njegoš
filozofija.32 novim,
> Mada, ima i nešto neobično. Zar su ikone postojale još u II > v. ja sam mislio da je to malo poznija izmišljotina (IV-V v.?). Reč je o freskama, moja greška. Ali ikone jesu postojale i pre Hrista, naravno.
filozofija.33 dragisak,
> Piše na njoj, freski. ("Jelin Platon", drži svitak sa > quote-om sebe samoga apokrifnoga (!?). > Ispod njega je naslikan Plutarh.) Da li postoje sačuvani neki spisi iz tog vremena u kojima se pominju dotični ili postoje samo te freske ? >* Inače, za matematičare slatkiš: pokret "karpokratika" u > Aleksandriji u II v. (nazvan tako po Karpokratu, neoplatoničaru) > Hrista je stavljao u isti reg sa Pitagorom, Platonom i Aristotelom. > Na svojim ikonama su, pored gornjih, imali i lik Homera. Ovo je zanimljivo. Jel' može malo više o ovome. Ako se ne varam, u to vreme je u Aleksandriji radio Origen, jedan od prvih hrišćanskih filozofa. Hrišćanstvo je ideju o svetom trojstvu i preuzela od neoplatonista (Plotin...). >** Al' da me nije niko pitao više ništa o ovome, pa treba da > prodam neki komad te knjižice :( /Dobro, de, može u mail./ Udari kopirajt na svaku poruku i nema problema. :)
filozofija.34 novim,
> Da li postoje sačuvani neki spisi iz tog vremena u kojima se pominju > dotični ili postoje samo te freske ? Smatra se da je Konstantin Filosof, biograf despota Stefana Lazarevića (sina cara Laze) čitao Plutarha (Plutarhovu biografiju Aleksandra Velikog, zvanog i Makedonski). Što se Platona tiče, postoji par skrivenih citata kod Svetog Save (!). Ali se ne pominje nigde neposredno.
filozofija.35 novim,
> Šibni 'vamo, ili još bolje, u CIV/književnost. Šibnuo, baš tamo.
filozofija.36 ndragan,
/ Ti si čitač - amater, a ja sam potpuni deletant. :) Delete after reading?
filozofija.37 ndragan,
/ strane, filologija, kao Ničeovo / pbÍžUýb▀ĐVÜoŔre╚eljenjeć'ž█şžşKŠđw3goĽnije u potpunosti zadovoljavala / te ju je svrstavao u "kućni otpad naših predaka". Vidi se i zašto. / rečeno, bez filozofije sve bi otišlo u......... :))) ...u matematiku?
filozofija.38 zddb,
Mene bi VEOMA zanimao prevod "Serbie"! Nije bitno da bude savršen, bitno je samo da su činjenice tačne. Hvala unaprijed
filozofija.39 novim,
> Mene bi VEOMA zanimao prevod "Serbie"! Nije bitno da bude savršen, bitno izvinjotina. malkice sam zauzet ovih dana. šaljem kolko sutra :).
filozofija.40 balinda,
>>>/ Ti si čitač - amater, a ja sam potpuni deletant. :) >> >> Delete after reading? Omak'o mi se prst, ali ovako ispade još istinitije. :)))
filozofija.41 novim,
evo najzad davno najavljenog odlomka iz jedne Ničeove biografije u kojoj se govori o njegovoj 'Srbiji': /Niče se nalazi se u Forti, klasičnoj gimnaziji, živi u njenom internatu; muzički je pod impresijama tada aktuelnih Šumana i Lista, 1860. ima 16 godina:/ "U toj muzici ga je oduševljavao njen pesničko-književni karakter, njen štimung, mogućnost za sanjarenje. Ona je bila u još većem stupnju 'maštovita', nego što je to bila strogo uređena muzika dotadašnjih klasika. Ničeovo pubertetsko oduševljenje za junačko, golemo, za krv, vatru, oluju i sumrak tražilo je izraz i našlo svoj svet u Listovoj prapostojbini: u Mađarskoj. Lik - u koji je sve zgusnuo, sve što je bilo potrebno za tonove i stihove koje je njegova pesnička mašta tražila - dao mu je August Koberštajn, nastavnik nemačkog. Dok se ceo svet šibao na Zigfrida. Krimhildu, Nibelunge, naš gimnazijalac je sebe potražio u starom gotskom junaku Ermanarihu: između 1860. i 1862. nastajala je - iz razloga školske vežbe, pre svega - književno-istorijska skica 'Ermanarih'. Uz to, za udruženje svojih prijateja 'Germanija', napisao je pesmu 'Smrt Ermanariha', kao i muzički komad o Ermanarihu pod nazivom: 'Srbija, simfonijska poema I i II' /'Serbia, Sinfonische Dichtung I und II'/. Stari junak Ermanarih, o kome izveštava gotski povesničar Jordanes, ispunjavao je sebi sve želje, što ga je u stilu pomračenja bogova, činilo jezivim, strahotnim, junakom sumraka. Stotinu i deset godina je on progonio svoje neprijatelje. Potom je devicu Svanahildu, čerez njezina neverstva, divljim konjma za repove vezao i pustio ih je da je rastrgnu nasitnonasitno. Na kraju je pesnik-kompozitor Niče osetio da bi tipovi poput Ermanariha u tadašnjoj Ugarskoj mogli biti i poznati, pa je s malo mašte prestilizovao stvar. 'Uostalom, to i nisu Goti, nisu ni Nemci, koje ja slikam', zapisao je s oberužavajućom naivnošću, 'ali svejedno se dvoumim da li da ih stavim u Ugarsku; građa je iz nemačkog sveta preneta u ugarske stepe, u ugarsku vatrenu dušu.' Ugri su pružali mašti više na volju od Nemaca. Radilo se o tome da se, poput 'Hungarije' Franca Lista, 'sentiment jednog slovenskog naroda oblikuje u kompoziciju'. Što su oluje u prirodi, to su ognjevi strasti u priči. Ubrzo je naslov 'Hungarija' bio zaboravljen, pa je planiranoj simfoniji bilo dato ime: 'Srbija' /'Serbia'/; kao što se vidi, Ničeova mašta više nije sa zemljopisom pravila nagodbe. Po građi, radilo se sada o divljini, o oporosti. Saga se sada previla u melodramu, već prema ukusu doba: Ermanarih voli mlađahnu Svanahildu, što ga uvlači u prosidbu. Ali i njegov sin, Randve, pali se na devicu, otima je u svadbenoj dvorani, i Ermanarih predaje sina dželatu. Ničeov opis sadržine korak po korak sledi vlastit muzički program, stvoren po uzoru na Šumana i Lista. /.../ Ugri nisu, razume se, nikakvi Sloveni, ali je to bilo svejedno mladiću punom čežnje za vatrenim dušama, mahnitim raspoloženjima, mračnim karakterima, surovom divljinom." (Izvor: Werner Ross, "Der aengstiche Adler: Friedrich Nietzsches Leben", Stuttgart, 1980.) pitanje je, dakle, otkud Ničeu ova 'Srbija' za naslov? Ugarska je očito zbog Lista. pretpostavljam da se njegov nastavnik nemačkog, Koberštajn (koji je imao ogromnog uticaja na mladog gimnazijaca u to vreme), zanimao za naše epsko pesništvo; ono je bilo već odranije jako poznato među Nemcima, pa je Niče otuda ime Srbije vezivao, u svom romantičarskom žaru, za divlje temperamente, i u tu fikciju (?) smeštao svoje muzičko-literarne junake. inače, za onoga kog zanima pitanje Ničeove muzike, u ozbiljnom smislu, i izvan ovakvih trivija, najinformativniji je ogled i najboljeg Ničeovog biografa, Curta P. Jantza: "Die Kompositionen F. Nietzsches", u: Nietzsche-Studien, Bd. I, S. 173-185. (ps: izvinjenje zbog kašnjenja ovog priloga; bio sam zagubio knjigu iz koje je sada odlomak ovde preveden.)
filozofija.42 boris,
Kasno se ukljucujem, ali bih hteo reci nekoliko manje poznatih stvari o budizmu: panski nagli uspon se podudara sa odbacivanjem budizma i povratkom na staru sinto religiju, koju su budisti na vrlo pokvaren nacin potisnuli u davna vremena (cini mi se oko XII veka). Dalaj Lama, tibetanski budisticki poglavar, je u ta ista davna vremena izazvao gradjanski rat na Tibetu i to iskoristio za svrgavanje cara i svetovne vlasti i prigrabio svu vlast i duhovnu i svetovnu. Kad se vec pominje ko je kako umro, mozda treba reci da je Sidarta Gautama Buda umro tako sto se polse duzeg gladovanja prejeo svinjetine. PS. nemam nista protiv budizma, ali da se zna.
filozofija.43 zqusovac,
> Kad se vec pominje ko je kako umro, mozda treba reci da je Sidarta > Gautama Buda umro tako sto se polse duzeg gladovanja prejeo > svinjetine. Dakle, ne skidajte sankcije, molimo vas ;) Poz, zq
filozofija.44 dikla,
> Kasno se ukljucujem, ali bih hteo reci nekoliko manje poznatih stvari > o budizmu: > Kad se vec pominje ko je kako umro, mozda treba reci da je Sidarta > Gautama Buda umro tako sto se polse duzeg gladovanja prejeo > svinjetine. Odakle ti podaci ??? Politikin zabavnik, Mikijev almanah.... > PS. nemam nista protiv budizma, ali da se zna. Nemam ni ja, al' me bas interesuje !
filozofija.45 boris,
Podaci su iz knjige protojereja Lazara Milina "Istorija religije", i koliko sam upoznat koristi se kao udzbenik na teoloskom fakultetu u Beogra
filozofija.46 dikla,
> Podaci su iz knjige protojereja Lazara Milina "Istorija religije", i > koliko sam upoznat koristi se kao udzbenik na teoloskom fakultetu u Thanx... Jel to ona malo deblja knjiga, fin papir, neko hrvatsko izdanje...:)
filozofija.47 boris,
Jeste malo deblja, ali nije fin papir, stampa nije neka (rekao bih lose uradjen ofset), a izdanje je Srpske Pravoslavne Crkve (ake me secanje sluzi). Pozajmio sam je, ali je ovih dana dobijam nazad, te cu biti u mogucnosti da saopstim preciznije podatke (godine, imena i sl.). PS Ako te zanima istok (i zen budizam) preporucujem "Knjigu o bambusu", Vladislava Bajca. Divna prica, a dobila je neku nagradu kod nas.
filozofija.48 dikla,
> PS Ako te zanima istok (i zen budizam) preporucujem "Knjigu o > bambusu", Vladislava Bajca. Divna prica, a dobila je neku nagradu kod Mada imam dosta stvari iz te oblasti, ovo mi je promaklo, potrazicu... Hvala na informaciji :)
filozofija.49 muadib,
> panski nagli uspon se podudara sa odbacivanjem budizma i > povratkom na staru sinto religiju, koju su budisti na vrlo > pokvaren nacin potisnuli u davna vremena (cini mi se oko XII > veka). Vidim da raspravljate o budizmu pa da i ja kažem nekoliko reči. Nisam mnogo upoznat sa razvojem budizma u ostalim zemljama ali o budizmu u Japanu znam prilično. Budizam u Japan dolazi negde oko 550 godine nove ere.Budistički centar Japana u prvom periodu bio je carski dvor u Kjotu koji je japanska prestonica postao 794 godine.U to vreme zvao se Heinakjo. Sa prelaskom prestonice iz Nare u Kjoto počinje i novi period japanske istorije -HEIAN .Iz tog perioda potiču i prvi zapisi o izvršenom sepuku(harakiri)-1170 godine. Tada dolazi i do uspona ratničkih porodica sa severa-Taire i Minamotoa . U njihovim međusobnim borbama dolazi do formiranja nove klase -samuraja.Samuraji prihvataju Budizam i on u redovima ove klase doživljava svoj najveći uspon u svetskoj istoriji.Između 1181 i 1185 traje gempejski rat. 1184 godine došlo je do uništenja Taira u bici kod DAN-NO-URI.Tada počinje razdoblje Kamakura-zlatni period japanske istorije- naravno i budizma koji je trajao još i u periodima Muromači i Momojama Jedan od najvećih poznavalaca Zena je rekao "Dobar borac je uvek asketa ili stoik, što znači da ima gvozdenu volju.Kada je potrebno ovo može pružiti zen.Stručnjak postaje onaj ko je shvatio SATORI ili prosvećenost.žovek može provesti ceo život u ZAZENU a da ipak ne sazna šta je to SATORI. Zen gleda na život i smrt ravnodušno :ni o jednom ni o drugom ne treba ni za trenutak razmišljati.Najbitnije je da čovek daje sve od sebe bez obzira na zaključke, racionalne ili iracionalne, do kojih je došao Složićete se da je ovo osnova svega što japanci danas rade. I pored toga zen nikada nije bio religija širokih narodnih masa.To bi se pre moglo reći za Šinto bOgdan p.s Slobodno postavljajte pitanja o zenu vrlo rado ću vam odgovoriti.Uz to pozivam sve zainteresovane za formiranje grupe u kojoj bi se raspravljalo o zenu i bušidu da mi se jave.
filozofija.50 valhala,
>###### Podaci su iz knjige protojereja Lazara Milina "Istorija >###### religije", i koliko sam upoznat koristi se kao udzbenik >###### na teoloskom fakultetu u Beogra Da li je ovo objektivno napisana knjiga?
filozofija.51 boris,
Sto se tice istorijskih cinjenica, mora da bude objektivna. Po mojo oceni je objektivnija od mnogih popularnih knjiga za kratki kurs neke religije, tipa kako se baviti trascendentalnom meditacijom ponavljajuci mantru 15 mina dnevno i sl. Priznajem da je malo navijacka u delovima koji brane monoteizam i postojanje boga uopste. PS. vise od mene za koji dan kad me malo popuste poslovi.
filozofija.52 astojkovic,
Otkrio sam da je put samuraja smrt Ako treba da izaberes izmedju smrti i zivota, odaberi smrt bez oklevanja. Nista nije jednostavnije. Prikupi hrabrost i delaj. (Hagakure i Mishima). Nije sve bas tako jednostavno. Mislim na 'ravnodusnost'
filozofija.53 dikla,
> Da li je ovo objektivno napisana knjiga? Zar muslis da postoji objektivnih knjiga kad je u pitanju ta tematika...:)
filozofija.54 muadib,
sa poštovanjem bOgdan > Nije sve bas tako jednostavno. Mislim na 'ravnodusnost' Još je jednostavnije Veruj mi na reč bOgdan
filozofija.55 boris,
Po pitanje objektivnosti, moram reci da treba praviti razliku izmedju knjiga koje treba nekog da privuku za neku ideju, religiju i sl. i knjiga koje sluze kao udzbenici za jedan ozbiljan fakultet. Izuzetaka ima svuda. Primer su razni komunisticki univerziteti koji su bili prilicno hermeticni te su njihovi udzbenici sluzili za sto bolje ispiranje mozga. Paranicno su se plasili da neko ne posumnja u njihove ideje. I mi smo imali slicne udzbenike po skolama. Mozda je to razlog zbog koga neki ljudi imaju odbojnost prema crkvi i ne priznaju da ista progresivno moze poteci od nje. Postoje studije koje recimo dokazuju da je protenstantizam idealna religija za liberalni kapitalizam i sl. Pomenuo sam da je Japan poceo sa usponom zahvaljujuci, izmedju ostalog i zbog povratka na staru sinto religiju (koja je bolja za siroke narodne mase). Pomenuo sam to radi moje tvrdnje da narodu treba neka religija (komunizam kakav smo mi upoznali je vrlo blizu religije). Nas narod je trenutno vrlo dezorjentisan jer je izgubio veru u komunizam, a nove generaciju su vaspitavane protiv crkve, te smo dosli dovde. Svako misli da je pametan, nema postovanja autoriteta, nema morala itd. Malo sam razocaran da nesto slicno vidim i ovde. Mozemo da raspravljamo o dobrim i losim stranama neke religije, o potrebi za religijom uopste (to intelektualci i treba da rade), ali bih voleo da se to radi na O.K. nacin. Znaci ako tvrdis da je filozofija neke religije bolja od druge onda to uradi posto procitas nesto vise i od te druge religije (pogotovu ako je to religija tvog podneblja). Zato sam onako reagovao, a vidim da je doslo dotle da mislite da se u vec pomenutoj knjizi samo kritikuju druge religije, sto nije tacno. Vezano za budizam mogu reci da se upravo u njoj istice pozitivna uloga budizma u Japanu: "Budizam je obdario metafizikom jednu zemlju koja nije imala apstraktne filosofije (O, sta bi Buda rekao na to!). Doneo jedan visi moral kojim je humanizirao jedan prilicno tvrd narod...." Toliko od mene sada, a preciznije podatke o dogadjajima u mojoj prvoj poruci u sledecoj. PS predlazem da se preselimo u temu religija. Boris
filozofija.56 boris,
Ne poricem nista od toga sto si rekao, ali bih nesto dodao o nacinu na koji je budizam u Japanu siren u prvobitno vreme. Gradili su hramove u portama ili u neposrednoj blizini sintoistickih hramova, propovedali narodu da ne treba da se boji prelaska u budizam jer kami (sintoisticki bogovi) vole i cene Budu. Vrhunac je dosao kada su objavili "otkrivenje" da su im kami saopstili da svi zele da predju u budizam. I pored neosporne pozitivne uloge koju je budiza imao u formiranju svesti japanskog naroda, mora se reci da im pocetak nije bio mnogo castan (mada, priznajem vrlo vest). Na taj nacin je istisnuo sintoizam, koji se vratio kao drzavna religija tek 1868. Bilo je nekih pokusaja i u medjuvremenu, ali su se zavrsili neuspehom. Te 1868. je konacno pala vlast sogunata i ustolicen car. Od tada pa do 1875. budizam je otvoreno gonjen, sto je bio vrlo tezak period koji zavrsen 1889. kada je proglasena verska sloboda za sve. Tibet je imao drugacija iskustva. Budizam je tamo stigao u 7. veku hriscanske ere, ali je vrlo brzo napredovao tako da se 750. formirao u lamaizam, mocnu kaludjersko-crkvenu organizaciju koje je postala jaca i od drzavne vlasti. Zato je tibetanski vladar Landar-Masa platio glavom i prestolom pokusaj gonjenja budizma, sto je omogucilo dalaj-lamama da postanu svetovne i verske poglavice. Na kraju da kazem par reci i o samom Budi. Rodjen je 537. god. u gradu Kapilavastu na juznim obroncima Himalaja. Otac mu je bio vladar Sudhodan,a majka je bila Sudhodanova zena Maja. Dobio je ime Sidarta. Pripadali su kasti ksatrija, te je Sidarta u pocetku ziveo kao i svi pripadnici njegove kaste, ozenio se lepom Gopom,a po budistickim spisima imao je jos dve zene i veliki broj naloznica (tacan broj varira, ali je red velicina nekoliko desetina hiljada). U 29. godini je doziveo religioznu krizu, napusta dotadasnji zivot i odlazi na svoj put. Umro je u osamdesetoj godini zivota u Kusinari posle jednog obilnijeg obroka sa svinjetinom. Telo je spaljenu uz velike pocasti, ostatke su pokupili ucenici i veruje se da se te relikvije i danas cuvaju u pojedinim budistickim manastirima Boris
filozofija.57 boris,
Moram dodati da Sinto religija ima vrlo razvijeno verovanje u zagrobni zivot tako da se skoro moze reci da oni i ne veruju u stvarnu smrt. To dokazuje i prezrenje smrti kod obicnih japanskih vojnika (ne samuraja). Na kraju treba reci da su kamikaze iz drugog svetskog rata bili ljudi koji su pripadali sinto religiji. Boris
filozofija.58 novim,
Miloš Crnjanski: ODA VEŠALIMA Što ste crna kao krst? I masna ko mesarska vrata? Ta senka vam liči na mač čvrst, a skuplja ste od zlata. Što se krijete u robijaški vrt i cvetate iza zida? Još nas ima što volimo smrt i na vama visiti - od stida. Što ne bi pošla na vrhunce, ko kraljevi i vođe? Silnija ste no jarko Sunce, nek vam se klanja ko prođe. Ta grlili smo gore od vas i nosili na oltare. Pa kad Isus ne spase nas vaše će ruke stare. Ta vi ste još svakom narodu doneli ponos, i spas, i radost. Ta k vama su išli koji su hteli čast na svetu, i mladost. Pa što bi došla tako tajno i pognula svoju glavu? Hoćemo da vas dočekamo sjajno sa pesmom u vašu slavu. Lepše se na vama po nebu šeta, po zemlji ima blata. žvršće grlite no nevesta zakleta oko mlada vrata. Pa kad je srce ludo tako da više voli poštenje i sve za čim je svet toliko plako no pomije i korenje. Što bi se krila u robijaški vrt i cvetala iza zida? Još nas ima što volimo smrt i na vama visiti - od stida. Što ste crna kao krst? I masna ko mesarska vrata? Ta senka vam liči na mač čvrst, a skuplja ste od zlata.