CIVIL.3

14 May 1993 - 20 Oct 1993

Topics

  1. filozofija (58)
  2. religija (7)
  3. nauka (47)
  4. umetnost (51)
  5. knjizevnost (303)
  6. o.jeziku (886)
  7. istorija (29)
  8. ko.je.ko (105)
  9. film (340)
  10. muzika (2192)
  11. licni.stav (615)
  12. razno (95)
  13. recnik (159)
  14. unknown (45)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.1 balinda,
LJUBOMIR STOJANOVIĆ političar i filolog Rođen je 6. avgusta 1860. godine u Užicu. Studirao je u Beču, Petrogradu, Berlinu i Lajpcigu. Političar, filolog, profesor Velike škole u Beogradu. Jedan je od vođa Samostalne demokratske stranke, jedan od osnivača i prvi predsednik Republikanske stranke, više puta ministar prosvete, predsednik vlade Srbije (1905-1906). žlan Srpske kraljevske akademije. Pisao je udžbenike za srednje škole, a objavio je šest knjiga Starih srpskih natpisa i zapisa, stare letopise, Miroslavljevo jevanđelje, Vukovu prepisku, studije o starim srpskim štamparijama, srpskim crkvama, o arhiepiskopu Danilu itd. Najznačajnija mu je monografija čivot i rad Vuka Stefanovića Karadžića. Umro je u Pragu 16. juna 1930. godine.
ko.je.ko.2 balinda,
JOVAN ANĐELKOVIĆ vojskovođa Rođen je 31. jula 1840. godine u Beogradu. Istaknuti komandant u Srpsko-turskom (1885) i u Srpsko-bugarskom ratu (1876-1878). Pisac zapaženih vojno-istorijskih dela. Umro je u Plzenju (žehoslovačka) 26. avgusta 1885. godine.
ko.je.ko.3 balinda,
JOVAN GRžIĆ MILENKO pesnik Rođen je 15. novembra 1846. godine u žereviću (Srem). Studirao je medicinu u Beču. Imao je gotovo iste crte i istu sudbinu kao i Branko Radičević. Nazvan je "fruškogorski slavuj". Pisao je u duhu Radičevića i Zmaja. Najveći deo njegove poezije je patriotska i ljubavna lirika. Svoje pesme je objavljivao u Danici, Matici srpskoj i Mladoj Srbadiji. Prvu zbirku pesama izdao je 1869. u Beču, a najbolje su mu "proste pesme". žuvena je njegova pripoveka Sremska ruža. Bavio se i prevodom sa nemačkog, prevodeći Hajnea, Getea i Šilera. Umro je veoma mlad od tuberkuloze, u Beočinu (Srem) 25. maja 1875. godine.
ko.je.ko.4 balinda,
MILOŠ ZEžEVIĆ istoričar Rođen je 27. marta 1838. godine u Brnjici (Gruža). Studirao je prava u Beogradu. Profesor Velike škole. Pored istorije, bio je poznat i kao geograf, a bavio se i književnošću. Najvažnije mu je delo Istorija sveta (prema knjizi P. Struvea). Veliki prosvetni dobrotvor srpskog naroda. Umro je u Beogradu 5. februara 1896. godine.
ko.je.ko.5 balinda,
MITAR MARTINOVIĆ general Rođen je 27. oktobra 1870. godine u Bajici (kod Cetinja). Studirao je vojne nauke u Milanu i Torinu. Šef dvorske vojne kuće crnogorskog kneza. Predsednik vlade (1912-1913), ministar vojni i spoljnih poslova Crne Gore. U Prvom balkanskom ratu opsedao je sa Primorskim odredom Skadar. U Prvom svetskom ratu komandant je Hercegovačkog i Drinskog odreda i srpski delegat pri ruskoj Vrhovnoj komandi. Posle rata, u Kraljevini SHS, pomoćnik je komandanta armijske oblasti. Poznato je njegovo delo Vojni duh i disciplina u vojsci. Odlikovan je Obilićevom medaljom i drugim vojnim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 11. novembra 1954. godine.
ko.je.ko.6 balinda,
PETAR PETROVIĆ PECIJA ustanik Rođen je 1826. godine u Buševićima (Bosanska Krajina). Jedan od najvećih junaka Bosne. Naročito se odlikovao u buni koja je izbila 1858. Pošto pobuna nije uspela, prelazi u Austriju, ali ga tamo uhvate i predaju Turcima, koji ga okovanog pešice oteraju u Carigrad i osude na dvadeset godina robije u teškim okovima. Plašeći se da im ne pobegne, odluče da ga povedu i javno pogube u Bosni. U putu se nekako otme i pobegne u Srbiju gde je ostao u kragujevačkoj topolivnici do 1875, do Nevesinjskog ustanka. U sukobu sa većim snagama poginuo je na samom početku ustanka, u Gaštici 10. septembra 1875. godine.
ko.je.ko.7 balinda,
BORIVOJE STEVANOVIĆ slikar Rođen je 14. oktobra 1878. godine u Nišu. Studirao je slikarstvo u Beogradu i Minhenu, kao profesor crtanja radio je u Skoplju i Beogradu. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikao je impresionističke i realističke portrete, pejzaže, mrtve prirode i periferijske predele. Dobio je više društvenih priznanja, izlagao je u mnogim gradovima. Umro je u Beogradu 19. maja 1976. godine.
ko.je.ko.8 balinda,
KOSTA STOJANOVIĆ ekonomista Rođen je 2. oktobra 1867. godine u Aleksincu. Završio je prirodno-matematički odsek na Velikoj školi u Beogradu. Profesor Univerziteta u Beogradu, ministar narodne privrede Srbije (1907-1908, 1912-1913, 1919-1920), ministar finansija Jugoslavije (1920). Dao je naučna dela iz oblasti fizike, matematike, filozofije i ekonomske politike. Pored velikog broja rasprava i studija, glavna su mu dela: Osnovi teorije ekonomskih vrednosti, Govori i rasprave političko-ekonomske (u tri knjige), Ekonomsko stanje Srbije 1878-1908. i dr. Umro je u Beogradu 3. januara 1921. godine.
ko.je.ko.9 balinda,
KOžA ANĐELKOVIĆ kapetan Rođen je 7. septembra 1755. godine u Panjevcu (kod Jagodine). Bio je stočni trgovac. Istaknuti borac i vođa srpskih dobrovoljaca, čije su borbe protiv Turaka bile toliko značajne da je Austro-turski rat (1788-1791) po njemu dobio naziv "Kočina krajina". Ranjen je kod Brezaske u Đerdapu, uhvaćen je od Turaka i nabijen na kolac kod Tekije, 7. septembra 1788. godine.
ko.je.ko.10 balinda,
RADOVAN DAMJANOVIĆ političar Rođen je 29. avgusta 1811. godine u Sinoševiću (kod Šapca). Bavio se trgovinom u Slavoniji. Učesnik Vučićeve bune protiv kneza Mihaila Obrenovića (1842). Bio je predsednik Vrhovnog suda, upravnik Beograda, ministar finansija (1847-1848) i unutrašnjih poslova (1856). Zbog učešća u Tenkinoj zaveri (1857) osuđen je na smrt, ali mu je kazna zamenjena večitom robijom. Umro je u zloglasnoj kuli u Gurgusovcu (danas Knjaževac) 14. marta 1858. godine.
ko.je.ko.11 balinda,
SVETOZAR ZORIĆ inženjer Rođen je 1854. godine. Profesor Univerziteta u Beogradu, predavao je hidraulične motore, kinematiku mehanizama, teoriju mašina. Osnivač Mašinskog odseka na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Bavio se slikarstvom i književnošću. Objavio je više putopisa. Umro je 1931. godine.
ko.je.ko.12 balinda,
NIKODIJE STEFANOVIĆ general Rođen je 1850. godine u Beogradu. Profesor Vojne akademije. Vodio je kao dobrovoljac akciju i borio se za oslobođenje srpskih krajeva pod Turcima (Južna Srbija i Makedonija). Učestvovao je u svim ratovima od 1876. do 1918. Istakao se u borbama na Babinoj Glavi, gde je komandovao baterijom. Komandant Dunavskog artiljerijskog puka (1885), a u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu je komandant Moravske divizijske oblasti. Svu svoju imovinu je kao veliki prosvetni i naučni dobrotvor zaveštao srpskim kulturnim ustanovama. Umro je na Krfu 11. avgusta 1918. godine.
ko.je.ko.13 balinda,
DANILO MEDAKOVIĆ publicista Rođen je 17. decembra 1819. godine u Zrmanji (Lika). Studirao je u Berlinu. Doktor filozofije, najugledniji srpski publicista pedesetih godina XIX veka. Pokrenuo je više srpskih listova. Izdavao je Napredak u Sremskim Karlovcima (1848), prvi srpski list po Vukovom pravopisu. Urednik Srpskog dnevnika, Južne pčele i Sedmice. Osnovao je srpsku štampariju u Novom Sadu. Lični sekretar kneza Miloša i kneza Mihaila, predsednik društva "Srpski napredak". Poznato mu je istorijsko delo Povjesnica srpskog naroda od najstarijih vremena do godine 1850 (u 4 knjige). Umro je u Zagrebu 5. novembra 1881. godine.
ko.je.ko.14 balinda,
AVRAM PETRONIJEVIĆ državnik Rođen je 2. septembra 1791. godine u Tekiji. Školovao se u Oršavi. Pisar Kneževske kancelarije, srpski deputat u Carigradu, poslanik Srbije u Petrogradu, gde je imao takav uticaj da je odlikovan najvećim ruskim odlikovanjem tog vremena. Prvi srpski poslanik koga je sultan primio u zvaničnu audijenciju i na razgovor, dajući mu najveći turski orden. Bio je duša zavere protiv kneza Miloša u tzv. Miletinoj buni. Uvažavan je, kako kod sultana tako i na ruskom i austrijskom dvoru, te je odlikovan i najvećim turskim, austrijskim i ruskim odlikovanjima onog vremena. Kao "ustavobranitelj" najviše je doprineo abdikaciji kneza Miloša i njegovom odlasku iz zemlje, kada postaje namesnik knezu Milanu i knezu Mihailu. Za vreme vladavine Aleksandra Karađorđevića bio je knjaževski predstavnik (predsednik vlade) i ministar spoljnih poslova (1844-1852). Osnovao je prvu fabriku stakla u Srbiji. Umro je u Carigradu 10. aprila 1852. godine.
ko.je.ko.16 balinda,
ISIDOR STOJANOVIĆ istoričar Rođen je 1809. godine u Kanjiži (Bačka). Profesor Liceja u Beogradu, sekretar i član Društva srpske slovesnosti. Ono što je Vuk bio za narodne pesme, to je on bio za istorijske anale koje je neumorno sakupljao, stvarajući tako bogatu dokumentaciju za obradu naše prošlosti. Izdao je Delovodni protokol Vožda Karađorđa. Umro je u Beogradu 12. juna 1848. godine.
ko.je.ko.17 balinda,
MILAN ANTONOVIĆ arhitekta Rođen je 7. novembra 1868. godine u Beogradu. Arhitekturu je završio u Cirihu. Izgradio je više zgrada u Beogradu i Srbiji. Njegovo je delo kompleks Državne bolnice u Beogradu, palata Anker na Terazijama, zgrada Društva za ulepšavanje Vračara i dr. Prvi je upotrebio armirano-betonske nosače za međuspratne konstrukcije. Umro je u Beogradu 25. februara 1929. godine.
ko.je.ko.18 balinda,
KONSTANTIN DANIL slikar Rođen je oko 1798. godine u Lugošu (Banat). Kršteno prezime mu je Grigorović. Jedan od najvećih srpskih slikara XIX veka. Slikarastvo je počeo da uči u temišvarskom ateljeu A. Teodorovića. Osnivač slikarske škole iz koje potiču najdarovitiji srpski slikari. Slikao je uglavnom portrete, ikone i ikonostase (Pančevo, Temišvar, Uzdin, Jarkovac). Umro je u Velikom Bečkereku (Zrenjanin) 13. maja 1873. godine.
ko.je.ko.19 balinda,
KATARINA IVANOVIĆ slikarka Rođena je 1817. godine u Stonom Beogradu (danas Sekešfehervar u Mađarskoj). Najistaknutija srpska slikarka. žlan Srpskog učenog društva. Slikarstvo je učila u Beču i Pešti. Izvanredni su njeni portreti, mrtve prirode i istorijske kompozicije. žuvena su joj dela: Autoportret, Portret žene, Grožđe i portreti Stevana Knićanina, Perside Karađorđević i drugih istorijskih ličnosti. Narodnom muzeju u Beogradu poklonila je više svojih izvanrednih slikarskih radova. Umrla je u rodnom mestu 22. septembra 1882. godine.
ko.je.ko.20 balinda,
DUŠAN MILAžIĆ prevodilac Rođen je 7. novembra 1892. godine u Merdarima (kod Niša). Studirao je i doktorirao književnost u Parizu. Profesor, upravnik Narodnog pozorišta i Narodne biblioteke u Beogradu. Proučavao je francusku književnost i objavio više studija i knjiga: Eseji iz francuske književnosti, Balzak, Od Skarona do Remboa itd. Prevodio je dela Balzaka, Stendala, Marivoa, Molijera, Dodea i dr. Umro je u Beogradu 1979. godine.
ko.je.ko.21 balinda,
TEŠAN PODRUGOVIĆ narodni pevač Rođen je oko 1775. godine u Kazancima (kod Gacka). Kao trgovac ubio je jednog Turčina pa otišao u hajduke. Posle propasti Srbije (1813) prešao je u Srem. Tu ga je našao Vuk Karadžić i od njega zabeležio preko 20 epskih pesama i dve narodne priče. Kada je počeo Drugi srpski ustanak, prešao je opet u Srbiju. Spada u najbolje narodne pevače. Od njega su zabeležene neke od najlepših naših pesama: "Car Lazar i carica Milica", "Kraljević Marko i Ljutica Bogdan", "Kraljević Marko i Arapin", "Kraljević Marko i Musa Kesedžija", "čenidba Dušanova" i dr. Umro je 1816. godine.
ko.je.ko.22 balinda,
DUM IVAN STOJANOVIĆ fratar Rođen je 17. decembra 1829. godine u Dubrovniku. Filozof, književnik, istoričar i prevodilac. Veliki borac za srpska narodna prava u Dalmaciji. Iako rimokatolički sveštenik, tvrdio je da je isto tako dobar Srbin kao i Srbi pravoslavci, jer vera nije nikakva međa za patriote i borce za narodna prava. Umro je u Dubrovniku 6. novembra 1900. godine.
ko.je.ko.23 balinda,
STANKO ARAMBAŠIĆ knez Rođen je oko 1742. godine u Velikom Selu (kod Beograda). Ističe se u Austro-turskom ratu (1788-1791), kao srpski dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Posle rata ostaje u Srbiji kao bimbaša srpskih boraca u borbi protiv janičara (1793-1797). Ističe se naročito pri odbrani Beograda i u kasnijim borbama, doprinosi razbijanju i proterivanju janičara iz Beogradskog pašaluka. Veliki vezir Hadži Mustafa - paša postavlja ga za prvog komandanta novoorganizovanih srpskih odreda (1787), koji sa turskim regularnim jedinicama i po drugi put razbijaju janičare Osmana Pazvan-Oglua i proteruju ih izvan granica Beogradskog pašaluka. Ubijen je na prevaru (iz zasede) od beogradskih Turaka, kod Smedereva 21. septembra 1798. godine.
ko.je.ko.24 balinda,
MILORAD POPOVIĆ ŠAPžANIN književnik Rođen je 7. jula 1841. godine u Šapcu. Posle Bogoslovije u Beogradu proučavao je ustrojstvo osnovnih učiteljskih škola u Austriji i Nemačkoj. Profesor, administrator kraljevskih dobara, sekretar Ministarstva prosvete, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, član Srpskog učenog društva. Pisac pesama, pripovedaka, romana, putopisa i dr. Prvu zbirku Pesme izdao je 1863, a drugu čubori i vihori 1883. Objavio je pet svezaka pripovedaka, a zatim Poslednje pripovetke, putopis S Drine na Nišavu, ep Nevesta Ljutice Bogdana, roman Sanjalo, istorijske pozorišne komade Bogumili, Dušan Silni, Zadužbina i dr. Umro je u Beogradu 14. februara 1895. godine.
ko.je.ko.25 balinda,
RADOJE DEDINAC geograf Rođen je 16. maja 1880. godine u Paraćinu. Studirao je geografiju na Univerzitetu u Beogradu. Veliki kartograf i geograf Srbije. Učestvovao je u oba balkanska rata. Stvorio je veći broj dela iz struke: karte Kneževine Srbije (1815-1833), Bosne i Hercegovine, Stare Srbije i Makedonije i dr. Poginuo je u ratu protiv Bugara, na Velikom Govedarniku 9. jula 1913. godine.
ko.je.ko.26 balinda,
SVETOZAR IVAžKOVIĆ arhitekta Rođen je 10. decembra 1844. godine u Deliblatu (Banat). Diplomirao je na Tehničkoj visokoj školi u Beču, a završio je i Akademiju za likovne umetnosti. žlan Srpske kraljevske akademije. Najznačajnija njegova ostvarenja su zgrada Ministarstva pravde na Terazijama i pravoslavna Preobraženska crkva u Pančevu. Umro je u Beogradu 30. januara 1924. godine.
ko.je.ko.27 balinda,
RISTA MILIĆEVIĆ RINDA pravnik Rođen je 29. maja 1884. godine u Mostaru. Studirao je prava u Beču i Zagrebu. Kao pripadnik nacionalnog, oslobodilačkog pokreta predano je radio na sakupljanju dobrovoljaca i materijalne pomoći za oslobođenje Bosne i Hercegovine i Makedonije, te i sam četovao uz vojvodu Voju Tankosića. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu. Poginuo je na Drini kod Krupnja 16. avgusta 1914. godine.
ko.je.ko.28 balinda,
TODOR STEFANOVIĆ VILOVSKI književnik Rođen je 13. decembra 1854. godine u Zemunu. Studirao je u Beču. Uređivao je listove Srbadija i Srpska zora u Beču. Pisao je istorijske i književne rasprave i studije, a poznata su mu dela: Stjepan Mitrov Ljubiša, Moje uspomene i dr. Umro je u čombolju (Rumunija) 28. decembra 1920. godine.
ko.je.ko.29 balinda,
DRAGOLjUB ARANĐELOVIĆ pravnik Rođen je 21. oktobra 1873. godine u Paraćinu. Prava je studirao u Beogradu, a doktorirao u Rostoku (Nemačka). Profesor univerziteta, ministar pravde Srbije (1911-1912), pravni pisac, novinar. Napisao je više dela iz struke, monografija i studioznih članaka. Preveo je austrijski građanski zakonik, a značajni su mu udžbenici: Građansko procesno pravo, Predavanja iz rimskog prava, Opšti deo obligacionog prava i dr. Umro je u Beogradu 4. maja 1950. godine.
ko.je.ko.30 balinda,
MIHAJLO POLIT DESANžIĆ političar Rođen je 15. aprila 1833. godine u Novom Sadu. Doktorirao je prava i državne nauke u Beču. Sekretar kneza Danila, a kasnije i Hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije u Beču. Poslanik u Hrvatsko-slavonskom saboru, srpski poslanik u Ugarskom saboru i delegat na Sveslovenskom kongresu u Moskvi (1867). Imao je vidnu ulogu na srpskom narodno-crkvenom saboru u Karlovcima. Pored Svetozara Miletića bio je jedan od glavnih nosilaca srpskih nacionalnih ideja. Uređivao je list Branik, a sarađivao u Zastavi, Srpskom dnevniku i dr. Bavio se i književnošću. Ostavio je više zapaženih političkih dela, kao i memoare Kako sam svoj vek proveo. Do kraja života bio je pobornik srpsko-hrvatskog jedinstva. Umro je na pustari kod Temišvara 30. marta 1920. godine.
ko.je.ko.31 balinda,
ALEKSANDAR ILIĆ književnik Rođen je 24. marta 1890. godine u Beču. Studirao je književnost na Sorboni u Parizu. Pesnik, kritičar, romansijer, dramski pisac, novinar i prevodilac. U Prvom svetskom ratu učestvuje kao dobrovoljac u Drugom pešadijskom puku. Počeo je da objavljuje pre rata, a imao je izuzetan sluh za nove vrednosti. Pod pseudonimom Danubiensis objavio je više brošura o savremenim zbivanjima. Značajne su njegove knjige: romani Gluvne čini i Ciganski testament, zbirka pesama Gresi Zlatousta, drame Kajanja i Kabaret kod "Dve hemisfere" i studije Binski preobražaji i Uvod u svetsko pozorište. Posle presude na "kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od osam godina" u januaru 1947. godine gubi mu se svaki trag.
ko.je.ko.32 balinda,
MILOJE MILOJEVIĆ kompozitor Rođen je 15. oktobra 1884. godine u Beogradu. Prvo muzičko obrazovanje stekao je u Srpskoj muzičkoj školi kod S. Mokranjca. Po svršetku školovanja u Minhenu i doktorata u Pragu, postaje najistaknutiji srpski muzikolog, esejista i pedagog. Profesor Univerziteta i Muzičke akademije u Beogradu. Napisao je čitav niz kamernih, simfonijskih i kompozitorskih dela. Jedan je od najvećih i najplodnijih muzikologa Srbije: ciklus Pred veličanstvom prirode, klavirske kompozicije Melodije i ritmovi na Balkanu, horovi Pir iluzija i Muha i komarac, studije Osnovi muzičke umetnosti i Studije i članci (I-III) i dr. Osnivač i dirigent Collegium musicum. Umro je u Beogradu 16. juna 1946. godine.
ko.je.ko.33 balinda,
SIMO POPOVIĆ vojvoda Rođen je 1. oktobra 1844. godine u Tovarniku (Srem). Novinar i pesnik. Završio je Licej u Beogradu. Posle ubistva kneza Mihaila zabranjen mu je dalji boravak u Beogradu, zbog sumnje da je povezan sa atentatorima. U Zemunu je pokrenuo list Narodni prijatelj, u kome kritikuje namesnički režim u Srbiji, a na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru za urednika Crnogorca. Postavljen je za guvernadura, zatim i za vojvodu, a bio je i ministar prosvete. Napisao je nekoliko istorijskih dela, među kojima i Istoriju Crne Gore. Umro je u Ulcinju 19. avgusta 1921. godine.
ko.je.ko.34 balinda,
STEFAN STEFANOVIĆ TENKA političar Rođen je u maju 1796. godine u Poreču. Knez porečki, počasni član Društva srpske slovesnosti, upravnik Beograda, predsednik Državnog saveta, ministar prosvete i pravde Srbije (1839-1840, 1848). Bio je jedan od vođa ustavobranitelja. Radio je na zbacivanju kneza Aleksandra Karađorđevića, te je kao zaverenik osuđen na smrt, pa pomilovan i prognan iz Srbije (1857), u koju se vratio posle povratka na presto kneza Miloša. Umro je u Beogradu 2. septembra 1865. godine.
ko.je.ko.35 balinda,
NIKOLA ARANĐELOVIĆ general Rođen je 27. avgusta 1876. godine u Nišu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu i pripremu za generalštabnu službu. Profesor Vojne akademije i plodan vojni pisac. Učestvovao je u oba balkanska rata i u Prvom svetskom ratu. Značajna su mu dela: Opsada Jedrena 1912-1913, Plevna 1877. i njena blokada, Tri Vobana, Suvorov, Napoleon I, Vojvoda Stepa, Poljska fortifikacija i dr. Umro je u Nišu 1963. godine.
ko.je.ko.36 balinda,
MILETA DESPOTOVIĆ general Rođen je oko 1822. godine. Učestvuje u Bosanskom ustanku kao komandant ustaničkih snaga (1876-1878). Ratovao je protiv Mađara u vojsci Stevana Knićanina (1848). U Rusiji učestvuje u Krimskom ratu (1870-1874). Vojno ministarstvo Srbije šalje ga za vođu ustanka u Bosni. Organizaciono je učvrstio ustaničke redove, uveo disciplinu,objedinio komandu i zaveo uniformu i odlikovanje. Predstavnik je bosanskih ustanika na Berlinskom kongresu (1878). Umro je oko 1890. godine.
ko.je.ko.37 balinda,
DRAGUTIN J. ILIĆ književnik Rođen je 14. februara 1858. godine u Beogradu. Završio je prava u Beogradu. Aktivno je učestvovao u političkim borbama u ondašnjoj Srbiji i sarađivao u više listova i časopisa. Poslednji romantičar srpske književnosti. Pisao je, kao i njegova braća, uglavnom pesme, ali i drame, romane, pripovetke i kritike. Glavna su mu dela: pesme Osvećeno Kosovo, drame Kralj Vukašin, Jakvinta i Saul, romani Hadži Diša i Hadži Ruvim, pripovetke Svetle slike i dr. Umro je u Beogradu 1. marta 1926. godine.
ko.je.ko.38 balinda,
SVETOZAR MILOSAVLjEVIĆ političar Rođen je 19. oktobra 1845. godine u Kragujevcu. Posle Velike škole u Beogradu postaje profesor u gimnaziji. Viđeniji političar Srbije, jedan od prvaka Radikalne stranke. U više navrata bio je ministar privrede, prosvete i unutrašnjih dela (1889-1894, 1897-1913), član Državnog saveta. Umro je u Beogradu 18. februara 1921. godine.
ko.je.ko.39 balinda,
KOSTA S. PROTIĆ general Rođen je 22. septembra 1831. godine u Požarevcu. Studirao je vojne nauke u Berlinu. Profesor fortifikacije u Artiljerijskoj školi u Beogradu. Učestvovao je u srpsko-turskim ratovima (1876-1878). Načelnik štaba Vrhovne komande, namesnik (1889-1893) i više puta vojni ministar i ministar građevina Srbije. Objavio je više radova u Godišnjici N. župića o oba srpska ustanka. Umro je u Brestovačkoj Banji 4. juna 1892. godine.
ko.je.ko.40 balinda,
SVETISLAV STEFANOVIĆ književnik Rođen je 1. novembra 1874. godine u Novom Sadu. Studirao je medicinu u Beču. Pesnik, kritičar, dramski pisac, prevodilac i esejist. Spada u najplodnije srpske pesnike početkom dvadesetog veka. Objavio je: Pesme I-III, Sunce i senke, Strofe i ritmovi, Granice, dramu Sukobi, Novu antologiju srpske poezije i više studija, prikaza i programskih članaka. Istakao se kao prevodilac sa engleskog, naročito Šekspira. Streljan je u Beogradu u jesen 1944. godine.
ko.je.ko.41 balinda,
LAZAR ARSENIJEVIĆ BATALAKA istoričar Rođen je oko 1795. godine u Zemunu. Završio je Veliku školu u Beogradu. Bio je državni savetnik a potom i ministar prosvete i pravde (1848-1849, 1852-1854). Sarađivao je u zakonodavnom radu i organizaciji sudstva i školstva. Napisao je zapaženu Istoriju srpskog ustanka. Umro je u Beogradu 15. januara 1868. godine.
ko.je.ko.42 balinda,
NEDELjKO DIVAC zoolog Rođen je 12. januara 1883. godine u Divcima (kod Valjeva). Profesor Više pedagoške škole i predsednik Jugoslovenskog profesorskog društva. Između dva rata je poslanik, privrženik socijalističkog, radničkog pokreta. Sarađivao je u izradi socijalnog zakonodavstava i ustavnih normi. Objavio je više stručnih radova, posebno o tvrdokrilcima Stare Srbije i Makedonije, više citoloških studija, kao i nekoliko udžbenika zoologije. Prevodio je dela Darvina, Kauckog, Hercena (Istorija biologije u XIX veku) i dr. Umro je u Beogradu 23. februara 1964. godine.
ko.je.ko.43 balinda,
LUKA ILIĆ ORIOVžANIN sveštenik Rođen je 15. oktobra 1817. godine u Oriovcu. Dugo godina bio je pop u Novskoj. Objavljivao je pod pseudonimom Slavoljub Slavončević. Pisao je pesme i skupljao narodne umotvorine, a bavio se uspešno i etnografijom. Objavio je zbirku Slavonske narodne pesme, kao i knjige Slavonski narodni običaji i Baron Trenk i slavonski panduri. Umro je u Novskoj 5. februara 1878. godine.
ko.je.ko.44 balinda,
SIMA MILOŠEVIĆ parazitolog Rođen je 5. septembra 1896. godine u Kamenari (Boka Kotorska). Već u Prvom svetskom ratu pomaže bunu bokeljskih mornara. Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Bavio se naučnim radom iz oblasti bakteriologije. Posle kapitulacije Jugoslavije stupa u narodnooslobodilačku borbu i postaje član Komunističke partije i Izvršnog odbora AVNOJ-a. Objavio je u zemlji i inostranstvu više naučnih radova iz oblasti parazitologije, mikrologije i bakteriologije. Teško je ranjen u tzv. Petoj neprijateljskoj ofanzivi. Ubijen je u Vrbnici juna 1943. godine.
ko.je.ko.45 balinda,
MEDO PUCIĆ književnik Rođen je 12. marta 1821. godine u Dubrovniku. Studirao je prava u Padovi i Beču. Vaspitač kneza Milana Obrenovića. Filozof, istoričar, istaknut nacionalni borac i velik srpski rodoljub. Duša srpskog pokreta u Dalmaciji i vođa jednog kruga pisaca i javnih radnika. Poklonik narodne poezije. Izdao je Slavjansku antologiju, Spomenike srpske od 1395. do 1423, kao i zbirku Pjesme. Međutim, najglavniji njegovi književni radovi bili su patriotska prizivanja Srba na obnavljanje porušene stare slave: Bosanske davorije, Karađurđevka, opevanje Karađorđeva junaštva i obnavljanja Srbije, spev Cvijeta, Poma i dr. Umro je u Dubrovniku 30. juna 1882. godine.
ko.je.ko.46 balinda,
JOVAN STEFANOVIĆ VILOVSKI hidrolog Rođen je 12. juna 1821. godine u Crepaji. Završio je tzv. matematičku školu u Pančevu, gde su za austrijsku vojsku pripremani kartografi. Generalštabni major austrijske vojske, borio se i istakao kod Solferina. Revolucionarne 1848. ratovao je kao austrijski oficir za slobodnu Vojvodinu na strani patrijarha Rajačića. Bio je prvi srpski hidrolog, napisao je više studija o melioraciji i regulaciji Tise i Dunava kroz Vojvodinu. Ostavio je u rukopisu opsežne memoare. Umro je u Beču 12. marta 1902. godine.
ko.je.ko.47 balinda,
TEODORA TODA ARSENOVIĆ glumica Rođena je 22. decembra 1885. godine u Vranjevu. žlanica Narodnog pozorišta u Beogradu, prva srpska Karmen. Od samog početka učestvuje u stvaranju Beogradske opere. žuvena je njena pojava u Trubaduru, kao i dramskom repertoaru (Koštana, Drveće umire uspravno). Veoma uspešno je igrala patrijarhalne žene. Umrla je u Beogradu 18. oktobra 1960. godine.
ko.je.ko.48 balinda,
VOJISLAV RADOVANOVIĆ naučnik Rođen je 14. januara 1894. godine u Pavlici (kod Raške). Profesor Univerziteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka. U Prvom svetskom ratu bio je ranjavan i zarobljen. Bavio se geomorfologijom, antropogeografijom i etnologijom. Pored više udžbenika, objavio je brojne stručne studije i rasprave (posebno o delu Jovana Cvijića). Glavna dela njegova su: Tikveš i Rajec, Opšta antropogeografija, Ubijanje starih ljudi, Geografske osnove Južne Srbije i dr. Umro je u Beogradu 26. aprila 1957. godine.
ko.je.ko.49 balinda,
MILO MILUNOVIĆ slikar Rođen je 6. avgusta 1897. godine u Cetinju. Studirao je slikarstvo u Firenci i Parizu. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu. Posle povratka iz Francuske postao je profesor na Umetničkoj akademiji, a posle Drugog svetskog rata na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Izlagao je u mnogim domaćim i svetskim galerijama i snažno uticao na generacije mlađih slikara. Najviše je radio portrete, mrtve prirode, predele i mozaike. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Umro je u Beogradu 11. februara 1967. godine.
ko.je.ko.50 balinda,
BRANKO DIMITRIJEVIĆ naučnik Rođen je 4. maja 1891. godine u Kruševcu. Profesor Univerziteta u Beogradu, bavio se mineralogijom, agrogeologijom i petrografijom. Objavio je više stručnih rasprava o eruptivnim stenama u okolini Beograda i Šumadiji. Proučavao je geološku podlogu i zemljišne tipove, problem kristalnih škriljaca vršačkih bregova. Najznačajnije njegovo delo je Avala, doktorska disertacija. Kao novinar objavio je zbirku Zabušanti i druge ratne humoreske. Umro je u Beogradu 13. januara 1959. godine.
ko.je.ko.51 asterix,
> BRANKO DIMITRIJEVIĆ > naučnik Zar se čovek nije zvao Branislav Dimitrijević ?
ko.je.ko.52 balinda,
>>>> BRANKO DIMITRIJEVIĆ >>>> naučnik >> >> Zar se čovek nije zvao Branislav Dimitrijević ? Najverovatnije. :)))
ko.je.ko.53 milan,
>>>>> BRANKO DIMITRIJEVIĆ >>>>> naučnik >>> >>> Zar se čovek nije zvao Branislav Dimitrijević ? > > Najverovatnije. :))) Nije nužno! Ni Branislav, ni Branimir ni slično. Od Branka Radičevića naovamo i ime Branko u ovom elidiranom obliku se daje kao kršteno ime. Pl poz M
ko.je.ko.54 asterix,
> Nije nužno! Ni Branislav, ni Branimir ni slično. Od Branka > Radičevića naovamo i ime Branko u ovom elidiranom obliku se daje > kao kršteno ime. To možda tebi, obzirom da ne znaš ko je bio Branislav Dimitrije- vić, već si verovatno (da ne grešim dušu , možda i nisam u pravu ;) sad prvi put čuo za istog. Elem, ako je to ONAJ B.Dimitrijević koji ja mislim da jeste, onda je definitivno bio Branislav. Svi moji stariji profesori su se bar jednom sa setom poveravali svojim stu- dentima (medju kojima sam i ja bio ;) da im je predavao još uvek veoma poznati i cenjeni Branislav Dimitrijević, a to i vremenski odgovara istom preiodu. Pl poz A ;)
ko.je.ko.55 princess,
cao! napisite nesto o Nikoli Tesli...ali ne stereotipne informacije (ono kad je rodjen, zena, bla bla....) hvala!
ko.je.ko.56 m.hristodulo,
>> rodjen, zena, bla bla....) Tesla nije imo ženu... :(
ko.je.ko.57 milan,
> cao! > napisite nesto o Nikoli Tesli...ali ne stereotipne informacije (ono kad je > rodjen, zena, bla bla....) > hvala! Nije imao ženu. Dao se je kastrirati da ga polni nagon ne ometa u radu. Voleo je golubove i iste je hranio na prozoru svoje hotelske sobe u kojoj je proveo poslednje dve decenije života. Bio je hipohondar, a osobito se bojao malenih bakterija i virusa te je rukice svoje prao više puta na dan. Verovao je u bežični prenos energije i nije poznavao Milića od Mačve a ni Moma Kapora. Pl poz M P.S. Nadam se da je princezi ovo dovoljno nestereotipno ? ;)) P.P.S O, da, umalo da zaboravim! Bavio se i elektrotehnikom. ;)
ko.je.ko.58 balinda,
>> P.P.S O, da, umalo da zaboravim! Bavio se i elektrotehnikom. ;) Zaboravio si i da pomeneš da je potrebno 100-200 novčanica sa njegovim likom za kutiju praška za veš. ;)
ko.je.ko.59 maksa,
<><> napisite nesto o Nikoli Tesli...ali ne stereotipne <><> informacije (ono kad je rodjen, zena, bla bla....) ───┬── │ Odmah da znaš, ovoga kod Tesle nije bilo. Bio je celibat. Da preskočim generalije... Počeo je inovatorsku karijeru u Gracu, gde je i studirao. Godine 1884 emigrirao je u Sjedinjene Države gde je neko vreme radio sa Edisonom. Edison (koji je bio pomalo diktator) izigrao je neka obećanja u vezi plaćanja za neku inovaciju, i Tesla je odmah prekinuo svaki kontakt sa njim i započeo sopstveni biznis. (Treba reći da je Tesla bio čudan tip koga je bilo skoro nemoguće ne uvrediti, a i bio je ozbiljno neurotičan. U kasnijem životu je gajio golubove kojima je posvetio svu pažnju koju je bio nesposoban da posveti ljudskim bićima.) Kao izumitelj nije baš bio u klasi Edisona (niko nikad nije bio) ali je dobro prolazio. Konkretno, učinio je naizmeničnu struju praktičnom. Veliki problem električne industrije 19-og veka je bio transport struje žicama bez velikog energetskog gubitka. Otkriveno je da struja visoke voltaže može efikasno da se prenosi, a Tesla je napravio transformator koji je dizao voltažu za potrebe transporta, i onda je spuštao za za upotrebu na odredištu. Edison se u međuvremenu posvetio korišćenu jednosmerne struje i duga karijera u kojoj je stalno bio u pravu učinila je za njega neizdrživom mogućnost da bude "u krivu". Borio se vrlo beskrupulozno za za upotrebu jednosmerne struje. Njegova lična zasluga je što je država New York prihvatila NAIZMENIžNU STRUJU (Teslinu) za novorazvijenu električnu stolicu (i stvarno, AC je efikasnija za elektrokuciju od DC) i onda je "sa velikim užasom" ukazao na električnu stolicu kao primer smrtonosne i opasne prirode naizmenične struje. Tesla je uzvratio, i uz pomoć Westinghaus-a uspeo je da dokaže veću efikasnost AC u odnosu na Edisonovu DC. Godine 1912-e postojala je namera da se dodeli Nobelova nagrada za fiziku zajedno - Tesli i Edisonu, ali je Tesla odbio da bude povezan sa Edisonom na bilo koji način, pa je nagrada otišla nekom Šveđaninu čije su zasluge bile manje od zasluga ove dvojice. Zadnjih četvrt veka njegovog života je degenerisalo u divlju ekscentričnost. O njegovim fiks-idejama se skoro ispredaju legende. Priča se na primer da je verovao da će, ako svako jutro popije čašicu viskija, živeti 150 godina...Istina, bio je dobrog zdravlja do 73. godine kada su ga udarila kola, posle čega je njegovo zdravstveno stanje počelo naglo da se pogoršava... Toliko. Ako si očekivala neku "romansiranu biografiju" ;) teško da ćeš je naći jer Tesla izgleda nije ni malo bio zainteresovan za žene, i ceo život je posvetio poslu. P.S. Može li neko ovde (znam da ima ko :) ) da napiše nešto o Štefanu Banahu. Izgleda da je bio zanimljiv tip.
ko.je.ko.60 spantic,
> P.P.S O, da, umalo da zaboravim! Bavio se i > elektrotehnikom. ;) E odgovor zakletog matematičara :))
ko.je.ko.61 novim,
> napisite nesto o Nikoli Tesli...ali ne stereotipne informacije (ono kad je Pa, pesnik Laza Kostić - pošto sam nije mogao da se oženi Lenkom Dunđerski, tadašnjom lepoticom - smatrao da bi genije N.T. bio dostojan lepote (i pameti) Lenke. Genije nije pokazao zanimanje.
ko.je.ko.62 balinda,
>> P.S. Nadam se da je princezi ovo dovoljno nestereotipno ? ;)) Ako nije, evo joj i stereotipno pa neka uporedi. :))) NIKOLA TESLA pronalazač Rodio se 10 jula 1856. godine u Smiljanu (Lika). Studirao je u Gracu i Pragu. Fizičar i elektroničar, naučnik svetskog glasa (dobio je 29 diploma raznih univerziteta i akademija nauka, među kojima više doktorskih titula). žlan Srpske kraljevske akademije. Radio je u čuvenoj Edisonovoj laboratoriji u Njujorku (SAD), a osnovao je i sopstvenu. Ima oko hiljadu pronalazaka i preko stotinu patenata iz oblasti elektronike, a najvažniji su: trofazni sistem za prenos elektronične snage, indukcioni motor, generator, transformator za struje visoke frekvencije, bežična telegrafija i dr. Po njegovom imenu nazvana je jedinica za jačinu magnetskog polja. Objavio je više stručnih radova. Bio je pobornik svetskog mira. Kao veliki srpski patriota, u svakoj prilici govorio je o bratstvu Srba i Hrvata. Poznata je njegova izjava: "Ponosim se svojim srpskim imenom i hrvatskom domovinom." Umro je 7. januara 1943. godine (na pravoslavni Božić) u jednom Njujorškom hotelu, u priličnoj bedi.
ko.je.ko.63 milan,
> Pa, pesnik Laza Kostić - pošto sam nije mogao da se oženi > Lenkom Dunđerski, tadašnjom lepoticom - smatrao da bi genije > N.T. bio dostojan lepote (i pameti) Lenke. Genije nije pokazao > zanimanje. Ja Lazu ne bih trampio ni za Ajnštajna i Cvajštajna zajedno a kamoli za pronalazača iz Velike Drenove, pardon Smiljana. ;)) Pl poz M P.S. Šta bi Lenki da ne uzme Lazu? Da nije to možda posledica moje kapitalne erotske teoreme prema kojoj je od ružne žene sa dobrim ukusom još jedina tragičnija pojava lepa žena sa lošim ukusom? :))
ko.je.ko.64 dikla,
> Nije imao zenu. Dao se je kastrirati da ga polni nagon ne > ometa u radu. Voleo je golubove i iste je hranio na prozoru Zar "nagon" ne ostaje i posle kastriranja....:) Podseti me na ono : "Bog oduzima moc, ali zelju nikada..."
ko.je.ko.65 spantic,
> patriota, u svakoj prilici govorio je o bratstvu Srba i > Hrvata. Poznata je njegova izjava: "Ponosim se svojim > srpskim imenom i hrvatskom domovinom." Umro je 7. januara > 1943. godine (na pravoslavni Božić) u O ovom smo diskutovali Dejane, poenta je da ta izreka koju njemu pripisuju uopšte nema neku veliku verodostojnost.
ko.je.ko.66 balinda,
>> O ovom smo diskutovali Dejane, poenta je da ta izreka koju >> njemu pripisuju uopšte nema neku veliku verodostojnost. žini mi se da ja nisam. (?) :( Šta ste zaključili?
ko.je.ko.67 milan,
>> Nije imao zenu. Dao se je kastrirati da ga polni nagon ne >> ometa u radu. Voleo je golubove i iste je hranio na prozoru > > Zar "nagon" ne ostaje i posle kastriranja....:) > > Podseti me na ono : "Bog oduzima moc, ali zelju nikada..." Pa on je, valjda, tako mislio. :)) Ja, lično, ne znam. Nisam probao. ;)) Pl poz M
ko.je.ko.68 novim,
> P.S. Šta bi Lenki da ne uzme Lazu? Da nije to možda posledica po teoriji mog prijatelja MJV-a izgleda da bi baš bilo tako. tj. posledica što je laza već bio uzeo lenku, pa onda teo da je uvali n.t.-i, ili već bilo kome, kako bi mogao i dalje da je uzima. ipak je lazica bio genije. al ko zna je l ova teorija tačna. ono o "pameti" lenkinoj, što spomenuh, pa svaka je žena pametna, a naročito su to lepe žene. nisam nikad video lepu ženu a da nisam odma pomislio: "bože, kako je ova pametna! Kako samo pametne noge ima!" (i sl. obrnuto ne važi.)
ko.je.ko.69 dragisak,
> Nije imao ženu. Dao se je kastrirati da ga polni nagon ne ^^^^^^^^^^ Ovo nisam znao. Odakle ti ovaj podatak ?
ko.je.ko.70 spantic,
> žini mi se da ja nisam. (?) :( Šta ste zaključili? Pa, jedini trag toj izreci se vidi kod njegovog nećaka koji je i doneo njegovu zaostavštinu. Nema pouzdanog traga da je Tesla za života tako nešto izrekao. Naravno, nema ni protiv.
ko.je.ko.71 milan,
>> Nije imao ženu. Dao se je kastrirati da ga polni nagon ne > ^^^^^^^^^^ > Ovo nisam znao. Odakle ti ovaj podatak ? Ima ga u ozbiljnim Teslinim biografijama. Nemam pri ruci nijednu referencu, ali naći ću ti. Pl poz M
ko.je.ko.72 dragisak,
> Ima ga u ozbiljnim Teslinim biografijama. Nemam pri ruci > nijednu referencu, ali naći ću ti. A kad je se dao podvrgnuti pomenutom zahvatu ? Da li se baš radilo o kastraciji ili je u pitanju vasektomija ? P.S. Ne, nisam nastran, samo sam znatiželjan. :)
ko.je.ko.73 djelovic,
> A kad je se dao podvrgnuti pomenutom zahvatu ? Da li se baš ra > kastraciji ili je u pitanju vasektomija ? Kastracija :(. čeleo je da u sebi ugasi seksualnu želju kako bi se posvetio nauci. Ne znam kako vi, ali ja bi takvog čoveka postavio za predsednika (videti pod: Platonova država).
ko.je.ko.74 milan,
> A kad je se dao podvrgnuti pomenutom zahvatu ? Da li se baš radilo o > kastraciji ili je u pitanju vasektomija ? Hm! Sad' si me zbunio. Možda je ipak bila samo vazektomija ali mi ondak nije jasno kako bi mu to pomoglo da se ratosilja "polnog nagona"? Proveriću, sad' si me zaintrigirao. Pl poz M
ko.je.ko.75 asterix,
> A kad je se dao podvrgnuti pomenutom zahvatu ? Da li se baš radilo o > kastraciji ili je u pitanju vasektomija ? Eh da je živeo u na[em vremenu, možda bi se odlučio i za penektomiju ;)).
ko.je.ko.76 zolika,
>> Ja Lazu ne bih trampio ni za Ajnštajna i Cvajštajna zajedno Ne bih Ajnštajna trampio za Milevu Marić, našu Novosađanku. Kako ga nije bilo sramota, žena mu sve računala, a on otkrića prikaziv'o kao svoja?!
ko.je.ko.77 todorp,
> Ne bih Ajnstajna trampio za Milevu Maric, nasu Novosadanku. Kako ga nije > bilo sramota, zena mu sve racunala, a on otkrica prikaziv'o kao svoja?! ^^^^^^^^ Mozda onda treba i digitron da dobije nagradu ;>>> (al' sam zloban) Pozdrav od Todora. ps. No hard feelings :)
ko.je.ko.78 novim,
> pod: Platonova država). opet mi pominjete Ničeta, a reko sam... ("Serbia" stiže...)
ko.je.ko.79 ndragan,
/ napisite nesto o Nikoli Tesli...ali ne stereotipne informacije (ono / kad je rodjen, zena, bla bla....) Razočaran sam stilom. žak ceo jedan put si dozvolila sebi neparan broj tačaka, a i rečenica ima nedopustivo mali broj ispuštenih reči. Skoro da prestaje biti zanimljivo. Kao da sam video Pikasa da slika cveće da liči na cveće.
ko.je.ko.80 balinda,
ANDRA STEFANOVIĆ arhitekta Rođen je 12. novembra 1859. godine u Beogradu. Posle Velike škole studirao je arhitekturu u Šarlotenburgu kod Berlina. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Projektant čija su dela veoma zapažena. Između ostalih, u Beogradu je projektovao sa D. Đorđevićem zgradu Srpske akademije nauka, sa N. Nestorovićem današnji Narodni muzej, Beogradsku zadrugu itd. Pisao je o starom srpskom crkvenom građevinarstvu i prikupio građu za monografije Gračanice, Kalenića i Dečana. Umro je u Beogradu 15. novembra 1929. godine.
ko.je.ko.81 balinda,
BOGOBOJ ATANACKOVIĆ književnik Rođen je 10. juna 1826. godine u Baji. Kršten je kao Timotije. Prava je diplomirao u Beču. Radio je kao advokat. Borac za autonomna prava srpskog naroda u Austrougarskoj. Srpski pripovedač, romantičar, osnivač moderne srpske proze, Vukov pristalica i pobornik. Objavio je dve knjige novela pod naslovom Darak Srpkinji, a najpoznatiji mu je roman Dva idola. Slikao je društveno-političke probleme i životne prilike srpskog življa u Austrougarskoj. Njegovi putopisi spadaju u najranije pokušaje te vrste u srpskoj književnosti. Umro je u Novom Sadu 28. avgusta 1858. godine.
ko.je.ko.82 balinda,
MIHAJLO ILIĆ pravnik Rođen je 11. septembra 1888. godine u Beogradu. Prava je završio u rodnom mestu, a doktorirao je u Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, urednik Arhiva za pravne i društvene nauke, lista Napred i biblioteka "Javno pravo" i "Politika i društvo". Objavio je više stručnih i novinarskih radova, a najznačajniji su: Politički i pravni članci, Pred konkordatom, Šta treba izmeniti u zakonu o štampi, Politički članci i dr. Uhapšen je za vreme okupacije, ostao sve vreme u zatvoru i zatim streljan u Jajincima 20. marta 1944. godine.
ko.je.ko.83 balinda,
MIŠA DIMITRIJEVIĆ glumac Rođen je 26. januara 1854. godine u Šapcu. Ostavio je molerski zanat i počeo da glumi u putujućim pozorišnim družinama. Jedan od naših prvih realističkih glumaca, član pozorišta u Novom Sadu, Beogradu i Zagrebu. žuvene su njegove uloge Falstafa, Kočkareva, Jaga, Kusovkina, Luke i dr. Napisao je nekoliko pripovedaka, više drama, a najpopularnije su bile Koban spomen i Domaći prijatelj. Umro je u Zagrebu 17. januara 1909. godine.
ko.je.ko.84 balinda,
SERAFIN MINIĆ RAFAEL matematičar Rođen je 8. decembra 1808. godine u Veneciji. Sin pomorskog kapetana iz Prčnja, studirao je matematiku u Padovi. Profesor, rektor univerziteta i član Akademije nauka u Padovi. Dao je velik broj radova iz matematike (oblast diferencijalnih jednačina, diferencijalna i sintetička geometrija i algebra), iz fizike i tehnike (hidraulike), u naučnim časopisima Italije i Francuske. Bavio se književnošću i dao više rasprava iz književne istorije i kritike. Umro je u Veneciji 29. maja 1883. godine.
ko.je.ko.85 balinda,
MILETA RADOJKOVIĆ knez Rođen je 1778. godine u Đunisu. Barjaktar u Prvom srpskom ustanku. Među prvima se digao na oružje u Drugom srpskom ustanku. Od običnog borca postaje starešina, pa savetnik Državnog srpskog saveta, a zatim knez, da bi najzad stekao i najvišu titulu i postao jedan od najzačajnijih ljudi ondašnje Srbije - predsednik Državnog saveta. Nezadovljan vladavinom kneza Miloša, Sa opozicijom je digao narod na bunu 1835 (tzv. "Miletina buna"), a posle izmirenja sa knezom postaje vojni ministar Srbije (1835-1839) i počasni član Društva srpske slovesnosti. Umro je u Varvarinu 26. septembra 1852. godine.
ko.je.ko.86 balinda,
JOVAN STEJIĆ pisac Rođen je 24. novembra 1803. godine u Starom Aradu. Medicinski fakultet studirao je u Pešti i Beču, gde je i doktorirao. Lekar kneza Miloša, načelnik srpskog saniteta, glavni sekretar Državnog saveta, jedan od osnivača Društva srpske slovesnosti. Najsnažniji protivnik Vukove jezičke reforme. Napisao je više dela: Zabave za razum i srce, Ogledi umne nauke, Novi prilog za duševnu zabavu, Antropologija ili nauka o čoveku i mnogobrojne etičke, higijenske i filološke članke sabrane u posebnoj knjizi (Skupljeni spisi). Umro je u Beogradu 23. novembra 1853. godine.
ko.je.ko.87 balinda,
GOLUB BABIĆ vojvoda Rođen je 1824. godine u Trubaru (kod Drvara). Jedan od vođa bosanskih Srba u Bosansko-hercegovačkom ustanku protiv Turaka (1875-1878). Ustanička skupština izabrala ga je za člana privremene narodne bosanske vlade. Borio se i u odredu srpskih dobrovoljaca Stevana Petrovića Knićanina, protiv Mađara, a za oslobođenje Vojvodine (1848). Umro je u Drvaru 1878. godine.
ko.je.ko.88 balinda,
JOVAN RADONIĆ istoričar Rođen je 28. januara 1873. godine u Molu (Bačka). Studirao je i doktorirao filozofiju u Beču. Više godina je i narodni poslanik. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Napisao je veći broj dela iz naše istorije, a najznačajnija su: Grof Đorđe Branković i njegovo vreme, Zapadna Evropa i balkanski narodi prema Turcima u prvoj polovini XV veka, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Priredio je zbirku izvora Dubrovačka akta i povelje. Umro je u Beogradu 25. novembra 1956. godine.
ko.je.ko.89 balinda,
JOVAN MITROVIĆ DEMIR oberkapetan Rođen je 1756. godine u Hercegovini. Odmetnuo se u hajduke i četovao po Romaniji i drugim planinama oko Sarajeva. Za junaštvo pokazano u Prvom srpskom ustanku, u bojevima sa Turcima, Karađorđe ga najpre imenuje za buljubašu, a uskoro i za kapetana. Naročito se istakao u bojevima oko Višegrada i pri suzbijanju turskog prelaza preko Drine. Posle propasti Srbije povlači se u planine. Kada je planuo Drugi srpski ustanak, među prvima stupa u borbu sa Turcima. Knez Miloš ga postavlja za člana Okružnog suda u Užicu. Umro je u dubokoj starosti u Dražinovićima 1852. godine.
ko.je.ko.90 balinda,
GRGUR JAKŠIĆ istoričar Rođen je 21. februara 1871. godine u žačku. Studirao je u Beogradu, a doktorirao na Sorboni u Parizu. Pravnik, profesor Univerziteta u Beogradu. Pisao je članke protiv aneksije Bosne i Hercegovine, o Veleizdajničkom procesu u Zagrebu i dr. Napisao je veći broj značajnih istorijskih dela: Evropa i vaskrs Srbije 1804-1834, Prepiska Ilije Garašanina, Iz novije srpske istorije, Knez Miloš, Trogodišnja srpska istorija Sime Sarajlije i dr. Umro je u Beogradu 18. oktobra 1955. godine.
ko.je.ko.91 balinda,
ĐURO DIMOVIĆ književnik Rođen je 2. decembra 1872. godine u Jasenovcu. Završio je medicinu u Budimpešti i radio kao zubni lekar u rodnom mestu, Zagrebu i Beogradu. Dramski pisac, putopisac i romanopisac u tradiciji srpskog romantizma. Poznata su njegova Pisma iz Španjolske, drame Kraljević Marko, Vojvoda Momčilo i Simeon Nemanja, roman Vjerenici i dr. Umro je u Beogradu 25. decembra 1966. godine.
ko.je.ko.92 ndragan,
/ BOGOBOJ ATANACKOVIĆ Setih se jednog kolege čiji je otac napisao (doktorski?) rad sa temom "upotreba aorista u delima Bogoboja Atanackovića".
ko.je.ko.93 balinda,
DRAGOMIR STEVANOVIĆ pravnik Rođen je 3. marta 1874. godine u Majdanpeku. Gimnaziju je završio u Beogradu, a prava je studirao u Parizu. Učestvovao je u svim ratovima 1912-1918. Komesar za izbeglice, otpravnik poslova u Parizu i Lisabonu, šef odeljenja za štampu. Stalni saradnik za spoljnu politiku u Trgovinskom glasniku i drugim listovima. Uređivao je La ljuestion Serbe, bio dopisnik nekoliko francuskih listova. Prevodio je dramska i književna dela, filozofske i ekonomske rasprave. Umro je u Beogradu 15. decembra 1927. godine.
ko.je.ko.94 balinda,
ISIDOR BAJIĆ kompozitor Rođen je 10. avgusta 1878. godine u Kuli (Bačka). Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Budimpešti. Profesor lirike, lirski pisac i horovođa. Pisao je vokalnu muziku. Naročito se posvetio obradi narodne muzike. Komponovao je horske i solo-pesme, opere i klavirske kompozicije. Pokrenuo je Srpski muzički list i bio jedan od osnivača Saveza srpskih pevačkih društava. Poznata su mu dela: opera Knez Ivo od Semberije, zbirka Pesme ljubavne, horske pesme "Sokoli", "Ej, ko ti kupi", "Zračak viri", "Iz srpske gradine" i dr. Objavio je i više priručnika: Naše crkveno pojanje, Klavir i učenje klavira, Teorija notnog pevanja itd. Umro je u Novom Sadu 15. septembra 1915. godine.
ko.je.ko.95 balinda,
ALEKSANDAR RADOSAVLjEVIĆ lekar Rođen je 26. avgusa 1877. godine u Budimu. Medicinu je završio u Beču. U srpskim oslobodičakim ratovima 1912-1918. bio je lekar. Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Istakao se naučnim radovima iz oblasti tuberkuloze, drugih plućnih bolesti i alergije: Tuberkuloza pluća, Rak pluća, Savremena teorija plućnog apscesa i dr. Umro je u Beogradu 14. februara 1956. godine.
ko.je.ko.96 balinda,
čIVKO MIHAJLOVIĆ knez Rođen je 1770. godine u Umčarima (kod Beograda). Odmetnuo se i počeo da hajdukuje u četi Vase žarapića, u vreme seče knezova (1804). Učestvovao je u svim ustaničkim borbama i stekao čin kapetana. Prebegao je u Austriju 1813, ali se na početku Drugog srpskog ustanka vraća u Srbiju i stupa u vojsku kneza Vićentija iz Koraćice. Potukavši Turke na Grockoj, knez Miloš mu dodeljuje titulu kneza gročanskog. Upravnik kneževog dvora. Umro je u Beogradu 17. decembra 1835. godine.
ko.je.ko.97 balinda,
ALEKSA JANKOVIĆ političar Rođen je 1806. godine u Temišvaru. Advokatski ispit položio je u Pešti. Radio je u kneževoj kancelariji, učestvovao je u Vučićevoj buni. Bio je više puta ministar pravde, prosvete (1847-1848, 1854) i inostranih dela (1855-1856), član Državnog saveta. Knez Miloš ga je uklonio sa položaja kada je ponovo došao na vlast. Umro je u Beogradu 10. juna 1869. godine.
ko.je.ko.98 balinda,
DUŠAN JANKOVIĆ slikar Rođen je 27. septembra 1894. godine u Nišu. Studirao je arhitekturu u Beogradu i Parizu, a diplomirao je na Visokoj školi za dekorativnu umetnost. Bavio se crtežom, grafikom, keramikom, porculanom, kostimografijom, opremom knjiga. Prvi svetski rat dočekao je u Nišu, sa srpskom vojskom prešao je Albaniju (o čemu je ostavio u rukopisu dnevnik). Između dva rata pionir moderne primenjene umetnosti. U Beogradu je vodio grafičko odeljenje Državne štamparije i opremio časopis Jugoslavija. Umro je u Beogradu 8. jula 1950. godine.
ko.je.ko.99 balinda,
SRETEN DINIĆ učitelj Rođen je 31. novembra 1875. godine u Šiljegovcu (ispod Jastrepca). Bio je učitelj, novinar i književnik. Kao narodni prosvetitelj odao se zadrugarstvu i bio jedan od pionira srpskog zadrugarstva. Dugogodišnji narodni poslanik. Učestvovao je i istakao se u ratovima za oslobođenje. Umro je u Leskovcu 2. avgusta 1949. godine.
ko.je.ko.100 balinda,
DANILO STEVANOVIĆ političar Rođen je 26. aprila 1815. godine u Temišvaru. žinovnik lokalne uprave u vreme ustavobraniteljskog režima. Državni savetnik, ministar unutrašnjih dela i nekoliko meseci predsednik vlade Srbije (1875). Njegova vlada je pomagala ustanak u Hercegovini i stišavala razbuktale strasti u zemlji, pa je poznata kao "vlada pomirljivosti i dobre volje". Umro je u Beogradu 8. novembra 1880. godine.
ko.je.ko.101 balinda,
VELIMIR BAJKIĆ ekonomista Rođen je 20. februara 1875. godine u Velikom Gradištu. Profesor političke ekonomije na Univerzitetu u Beogradu. Jedan od najvećih srpskih ekonomista. Doktorirao je u Minhenu. Izdavač i urednik lista Narodno blagostanje. Stručne članke i studije objavljivao je kao član redakcije u Srpskom ekonomistu, Ekonomistu, Bankarstvu i Privrednom pregledu. Značajna su mu dela: Istorija srpske trgovinske politike, Seljački kredit, Kritičke studije o našim ratovima i dr. Umro je u Buenos Ajresu 17. februara 1952. godine.
ko.je.ko.102 balinda,
PETAR DOBRINOVIĆ glumac Rođen je 10. jula 1853. godine u Beogradu. Posle gimnazije pohađao je Glumačku školu Narodnog pozorišta u Beogradu. Upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Jedan od najvećih srpskih glumaca, zagovornik realističke glume, poznat i kao reditelj. Imao je izvanredna ostvarenja likova, bez obzira na njihovu karakteristiku: komiku ili tragiku. čiveo je za pozorište i sa pozorištem. Za vreme Prvog svetskog rata sa srpskom vojskom je prešao na Krf, a posle rata predavao je glumu i kostim u Glumačko-baletskoj školi u Beogradu. Umro je naprasno, u pozorišnoj garderobi, u Novom Sadu 22. decembra 1923. godine.
ko.je.ko.103 balinda,
TODOR JANKOVIĆ MIRIJEVSKI prosvetitelj Rođen je 1741. godine u Mirijevu. Diplomirao je filozofiju u Beču. Reformator srpskih narodnih škola u Austriji i branilac ćirilice u školskoj nastavi. Odlazi u Rusiju, gde takođe uređuje osnovne škole za narod, dobija titulu plemića, te postaje član Akademije nauka u Petrogradu i državni savetnik. Radio je na pridobijanju ruskog dvora za stvar borbe srpskog naroda u Turskoj i Austriji. Umro je u Petrogradu 22. maja 1814. godine.
ko.je.ko.104 balinda,
IVAN MRNAVIĆ TOMKO biskup Rođen je 7. februara 1580. godine u Šibeniku. Poreklom iz Bosne, teologiju i filozofiju studirao je u Rimu. Šibenski kanonik i biskup. Dokazivao je da vodi poreklo od vladalačke kuće Mrnjačevića. Bavio se književnošću, istakavši se u pisanju hronika. Napisao je hroniku o Sv. Savi Nemanjiću i poznatu dramu Osmančica u kojoj je obrađena Osmanova smrt posle Hoćimske bitke. Umro je u Rimu 1. aprila 1637. godine.
ko.je.ko.105 balinda,
VIĆENTIJE RAKIĆ književnik Rođen je 1750. godine u Zemunu. Iguman manastira Fenek, a zatim sveštenik u Trstu. Došao je na poziv Dositeja Obradovića u Srbiju (1810) i postavljen je za upravnika i nastavnika novoosnovane Bogoslovije u Beogradu. Bio je samouk, naučio je grčki, ruski i italijanski, pa je prevodio na srpki jezik pobožne spevove i legende. Spevao je i sam više spevova od kojih su najpoznatiji Pesni istoričaskaja od žitija svjatago i pravednogo Aleksija želoveka Božja i čertva Avramova. Objavio je istoriju Jerusalima, spev o pobedi Crnogoraca nad Turcima, prvi Italijansko-srpski rečnik itd. Jedan od najčitanijih srpskih pisaca početkom XIX veka. Posle propasti Srbije sklonio se u manastir Fenek gde je i umro 29. marta 1818. godine.