CIVIL.3

14 May 1993 - 20 Oct 1993

Topics

  1. filozofija (58)
  2. religija (7)
  3. nauka (47)
  4. umetnost (51)
  5. knjizevnost (303)
  6. o.jeziku (886)
  7. istorija (29)
  8. ko.je.ko (105)
  9. film (340)
  10. muzika (2192)
  11. licni.stav (615)
  12. razno (95)
  13. recnik (159)
  14. unknown (45)

Messages - o.jeziku

o.jeziku.1 paki,
(PC.OS.2, 4.390, viktor) ­>> Usput, što "maksa-ine", "balinda-ine" itd.? ­> Kako bi menjao "ladislavs" kroz padeže? Pošto to ne ide, onda ­> mi je nekako prirodno da se prema svim "rečima" tog tipa ­> jednako odnosim. 1.Ko? Ladislavs. 2.Koga? Ladislavsa. 3.Kome? Ladislavsu. 4.Koga? Ladislavsa. 5.Ej, Ladislavs! 6.S kim? S Ladislavsem. 7.O kome? O Ladislavsu. (iliti o Laciju :) Eto. Stvarno nije rogobatno :) a lepše je. P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu metamorfozama O:)
o.jeziku.2 viktor,
> P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu > metamorfozama O:) Zdravo, Ladislavs-u se i ja izvinjavam, pogotovu što primer nije bio dovoljno dobar ;)) . Pokušajmo još jednom, tj. da ja još jednom pokušam da "odbranim" svoje mišljenje. Naime, čini mi se da se menjanjem username-ova sa SEZAM-a gubi informacija ili može doći do "zbunjivanja". Verovatno je to moja profesionalna deformacija. Imao sam na umu nekoliko primera tzv "zbunjujućih" padeža ali dok sam seo ovo da napišem, zaboravio sam skoro sve :( . Jedan od tih primera je: maksin, maksini - da li je korisnik maks, maksa, ... ? Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za fancy-ja, nije ništa lično)? Dakle, ostajem pri tome da se, zbog jednoznačnosti ukazivanja na username koji želimo navesti, radije služim metodom koji sam naveo. Još da naglasim da je to sasvim saglasno onome što koristim i u ostalim prilikama a to je da se na isti način odnosim i pema stranim rečima koje koristim. Nikako mi ne leži da napišem nešto što sam video kao službeni naslov jednog preavanja na jednom "naučno-stručnom" skupu koji je održan ovih dana u okviru Sajma: "vindouz okruženje" :(( Toliko od mene.
o.jeziku.3 ladislavs,
Viktor>­> Kako bi menjao "ladislavs" kroz padeže? Pošto to ne ide, >­> onda Paki> 1.Ko? Ladislavs. > 2.Koga? Ladislavsa. > 3.Kome? Ladislavsu. > 4.Koga? Ladislavsa. > 5.Ej, Ladislavs! > 6.S kim? S Ladislavsem. > 7.O kome? O Ladislavsu. (iliti o Laciju :) žini mi se da postoje tri pristupa: - menjati uz nastavke (kao Viktor) - menjati samo Ladislav, a S samo dodati između v i nastavka - manjati po "osećaju" (kao Ti) Meni lični najviše "leži" druga varijanta. Po njoj bi bilo: 5.Ladislavse 6.S Ladislavsom. Ostali bi bili isti Tvojim. Najjednoznačnija (po mogućnosti dobijanja originala) je prva varijanta zato što za neka imena u padežu ne možemo jednoznačno da dobijemo original: recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni, opšta konvencija svakako bila dobrodošla, pa ma kako izgledala ;) Dosta problema imamo sa stranim imenima, a ova veštačka su ponekad zaista rebus ;) > P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu > metamorfozama O:) Tja, radili su mi do sada i gore stvari ;) ciLa.
o.jeziku.4 darone,
>> maksin, maksini >> >> - da li je korisnik maks, maksa, ... ? Ako je 'maks' - onda je 'maksov'. darone
o.jeziku.5 paki,
­> maksin, maksini ­> ­> - da li je korisnik maks, maksa, ... ? Ovo ti je Darone već objasnio :) ­> Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za ­> fancy-ja, nije ništa lično)? Paaaa...engleske reči se malo teže menjaju po padežima :) Ali zato može Fensi, Fensijev, Fensijevom itd. Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za menjanje "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :))
o.jeziku.6 paki,
­>> 6.S kim? S Ladislavsem. ­> 6.S Ladislavsom. Ma da. Iznenadio sam se kako sam mogao da napišem Ladislavsem :( ­> recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni, ­> opšta konvencija svakako bila dobrodošla, pa ma kako izgledala ­> ;) Sad je red na naše jezičke stručnjake (ndragan & comp.)
o.jeziku.7 dejanr,
>> Kad su ljudi smislili način i za menjanje >> "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :)) To je Bole smislio u trenutku velike inspiracije ;)
o.jeziku.8 madamov,
[PC.PROG.2:jezici poruka 5.286 from ndragan] > Kobol još uvek nema funkcije? < Da pokrenem novu raspravicu, može li? Naime, lektor u jednom časopisu s kojim sarađujem bi mi u tekstu ovu rečenicu ispravio u: "Kobol još nema funkcije?". Kako imam bezgranično poverenje u našeg moderatora za poštovanje pravopisa, može li odgovor na pitanje šta je pravilnije: "Kobol još uvek nema funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?" ?
o.jeziku.9 viktor,
> Ako je 'maks' - onda je 'maksov'. Zdravo, Sasvim si u pravu! Eto, lepo sam rekao da sam "izgubio" dobar primer. Nije važno, nadam se da je ostatak poruke bio makar malo jasniji :)) . Pozdrav.
o.jeziku.10 ilazarevic,
> P:S: ne kaže se iNputiraš (nije u pitanju input-output) nego iMputiraš. Stvar je u tome što se N slaže ispred P po nekom pravilu pa se dobije M. Inače, poreklo reči i jeste input.
o.jeziku.11 voki,
>> može li odgovor na pitanje šta je pravilnije: >> "Kobol još uvek nema funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?" >> ? žuj, nadam se da to nije list na koji ja mislim. Meni se čini da je pravilno i jedno i drugo, samo da postoji nijansa u značenju. Al' da vidimo šta će kažu stručnjaci. Pozdrav Voki.
o.jeziku.12 balinda,
>>>> P:S: ne kaže se iNputiraš (nije u pitanju input-output) >>>> nego iMputiraš. >> >> Stvar je u tome što se N slaže ispred P po nekom pravilu >> pa se dobije M. Inače, poreklo reči i jeste input. S ozbirom da je greška moja, :( red je da se i ja oglasim. I meni se čini da je reč o sličnom "paru" (duke or ndragan će reći kako se to zove?) :) poput kombinacije 'staN-staMbeno'. (?)
o.jeziku.13 zqusovac,
> zove?) :) poput kombinacije 'staN-staMbeno'. (?) JEDNAžENJE SUGLASNIKA PO MESTU TVORBE N -> M ispred P (oba su bilabijali ili usni suglasnici) pozdrav zq
o.jeziku.14 ivans,
* I meni se čini da je reč o sličnom "paru" (duke or ndragan * će reći kako se to zove?) :) poput kombinacije * 'staN-staMbeno'. (?) Glasovna promena (ili alternacija) suglasnika 'n' u suglasnik 'm' vrši se kada pri građenju reči 'n' dođe ispred 'b' ili 'p'. Stvar se, ako me pamćenje ne vara, zove jednačenje po mestu artikulacije. Naime, suglasnik 'n' zamenjuje se dvousnenim suglasnikom 'm', koji ima isto mesto "generisanja" (valjda je "tvorba" bolja reč) kao i dvousneni suglasnik 'b'. Otuda parovi staN-staMbeno, zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?) Ovo gore napisano vredi samo za izvedene reči, ne i za složenice, na primer straNPutica, jedaNPut... Uzgred, da li je ispravno reći 'jedanput', kada se može reći 'jednom'? Ovo prvo miriše na mali pleonazmić, :) a tako često ga forsiraju naši sportski komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput..."). Pozdrav, Ivans.
o.jeziku.15 ndragan,
Da malo prenesem nešto iz grupe, pošto mu je mesto ovde: / žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi sa / parama". E, ovo je već za priču. Veza nečega je, po meni, nešto što se kupuje na pijaci - 'dajte mi jednu vezu zeleni' i slično. Za moj sluh, uvek je bilo 'nešto u vezi sa nečim', a 'u vezi mladog luka' može da se nađe samo koji struk više. Baciću kopiju ovoga i u temu, pa da vidimo šta će reći Duke, a može biti da se pojavio još neki stručnjak. / konferenciji pojasnite. (Mene interesuje.) ;) A to "pojašnjavanje" je samoupravna kovanica. žini mi se da je nastala kad je nekog bilo sramota da starijima (po partijskom činu :) _objašnjava_, jerbo je onda jasno da nisu shvatili iz prve, pa je ovaj izraz izmišljen kao eufemizam za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove reči po kojima se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to "pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne objašnjava i ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :) Uostalom, šta da kažemo o glavama koje su izmislile individualnog poljoprivrednog seljaka i učitelja razredne nastave...
o.jeziku.16 pmilenkovic,
>PM> Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za >PM> fancy-ja, nije ništa A kako menjati moje ime Predrag kroz padeze??? A vokativ je PREDRAGE :))))
o.jeziku.17 balinda,
>>>> konferenciji pojasnite. (Mene interesuje.) ;) >> >> A to "pojašnjavanje" je samoupravna kovanica. žini mi se da >> je nastala kad je nekog bilo sramota da starijima (po >> partijskom činu :)_objašnjava_, jerbo je onda jasno da nisu >> shvatili iz prve, pa je ovaj izraz izmišljen kao eufemizam >> za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove reči po kojima >> se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to >> "pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne >> objašnjava i ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :) Svršeni oblik kao i svaki drugi. 'Pojasniti' tj. učiniti jasnim baš kao što bi bilo 'pojačati' učiniti jačim umesto, recimo, 'ojačati'. Istina je da je što šta bilo kod nas "jasno", ;) ali ne znam da li je ova reč izmišljenja baš u novije vreme. (?) Da su je obožavali - jesu, ali da za to ona nije kriva - nije. :)
o.jeziku.18 wizard,
> Uzgred, da li je ispravno reći 'jedanput', kada se može reći 'jednom'? Ovo > miriše na mali pleonazmić, :) Mislim da je to nastalo skraćivanjem jedan put, dva puta u govoru. A, i čini mi se da "jednom" znači nešto drugo, nešto kao "a" u engleskom. > a tako često ga forsiraju naši sportski > komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput..."). Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu ništa, još manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i gramatici. :)
o.jeziku.19 balsa,
(ndragan, CIV/12.1010) *> Lično ne odobravam da mi se bilo šta proteže unazad, a kamo li da to !!!!!!! "Kamoli" je veznik i valjda se piše zajedno. Ako se napiše odvojeno onda je nešto drugo: "Kamo li je otišla?" :) Balša
o.jeziku.20 ivans,
*> a tako često ga forsiraju naši sportski *> komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput..."). * * Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu * ništa, još manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i * gramatici. :) ───────── Nisam kompetentan da sudim o njihovom znanju ;), mada i sam imam sličan subjektivni utisak (tek da ne kažem da sam saglasan s tobom 100% :)). No, pošto je ovo tema koja je namenjena jeziku, rečenom, zamišljenom, napisanom ili otkucanom, moram da te ispravim. Naime, kod zavisnih rečenica kod kojih se kao veznik koristi "kamoli" ili "a kamoli" (valjda su to suprotne zavisne rečenice, nisam siguran), rečca "li" se piše spojeno sa "kamo", dakle kao jedna reč. Pravilo je da se rečca "li" piše odvojeno od prefiksa onda kada ima upitno značenje, znači nikako "DALI imate/znate/neko ima...", nego "DA LI imate/znate/ neko ima"; na žalost, primećujem da pristojan broj Sezamovaca ne zna za to pravilo, a ne verujem i da će zaviriti u ovu temu. Inače, u ostalim slučajevima, kada nema upitno značenje, nego kada je deo neke osnovne ili izvedene reči (na primer, treće lice množine u prošlom vremenu ── "Oni su nam DALI malo vremena", "Nisu svi učenici PROžITALI lektiru"), piše se kao jedna reč. Pozdrav, Ivans.
o.jeziku.21 voki,
>> / žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi >> sa / parama". Obavezno "u vezi sa parama", druga varijanta nepravilna. Duke, molim te objasni im kad te već ljudi prozivaju. Pozdrav Voki.
o.jeziku.22 balsa,
*> >> / žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi *> >> sa / parama". *> *> Obavezno "u vezi sa parama", druga varijanta nepravilna. Nepravilna jeste, tj. nije u skladu sa standardnim (književnim) jezikom. Međutim, pitanje je koliko će dugo (i da li uopšte treba ) naši Jezikoslovci da drže zatvorene oči pred ovom pojavom, koja se kao svojevrsna inovacija dooobro ukorenila u jezičko osećanje velikog broja (većine?) ljudi. Da se, kojim slučajem, ova "varijanta" pojavila pre 100-200 godina, ona bi danas definitivno bila "književna", i, naravno, pokazivala bi divno bogatstvo našeg jezika. ;) Književna norma, koja, naravno, mora postojati, treba da prati jezik, a ne jezik nju. Još gori slučaj je "mala kućica". :) Svi odmah poviču "HA! Pleonazam!!". Jeste da postoji izvesno "nagomilavanje informacija", ali u našem jeziku postoji i dvostruka negacija, protiv koje niko nema ništa (ovo je čak trostruka!) protiv! ---- ---- ----- Balša
o.jeziku.23 ndragan,
/ A vokativ je PREDRAGE :)))) Dosad smo imali dosta teksta o Melenčanima, izgleda da su Elemirci na redu...
o.jeziku.24 ndragan,
/ "vindouz okruženje" :(( Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom.
o.jeziku.25 ndragan,
/ - manjati po "osećaju" (kao Ti) Predlažem najprostiji postupak: izgovori rečenicu u kojoj se pomenuto ime spominje u nezgodnom ti padežu. Zapiši slovo za slovo to što si rekao.
o.jeziku.26 ndragan,
/ ­> recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni, / Sad je red na naše jezičke stručnjake (ndragan & comp.) Jesu, ali nije naglasak. Kome je stalo do toga, neka već jednom napiše ovde kako se koji naglasak piše.
o.jeziku.27 ilazarevic,
> - da li je korisnik maks, maksa, ... ? maks: maksov; maksa: maksin. Sasvim se jasno može zaključiti o kome se radi ako je dati korisnik dovoljno poznat (kao naš maksa :) Ako se radi o nekome z akoga pretpostavljaš da ga niko ne zna, navedeš u zagradi juzernejm u nominativu (to je moja metoda).
o.jeziku.28 ilazarevic,
> To je Bole smislio u trenutku velike inspiracije ;) Opasan je Bole :) Ja se sve pitam ko je bio dosetljivac ;)
o.jeziku.29 ilazarevic,
> A vokativ je PREDRAGE :)))) Prva palatalizacija: k, g, h prelazi ispred E i I u č, ž, š. Dakle, vokativ je Predraže :) mada postoji i varijanta Predragu često korišćena u nekim našim krajevima ;)
o.jeziku.30 ilazarevic,
> pravopisa, može li odgovor na pitanje šta je pravilnije: "Kobol još uvek > nema funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?" ? Evo kako bih ja rekao: "Kobol još uvek nema funkcije?" Ono drugo zvuči mi pomalo nedovršeno. Drugi model bih ja koristio u slučaju: "Viš' ti ovo, onaj Kobol mi je rek'o da će ga dođe u pola pet a još ga nema!" :)
o.jeziku.31 dr.grba,
>> izraz izmišljen kao eufemizam za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove >> reči po kojima se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to >> "pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne objašnjava i >> ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :) Ovo me je prisetilo na onu legendarnu, što je ispali onaj Trifunović, a svi brže-bolje (uz pomoć TV dnevnika) prihvatili : "neprincipijelna koalicija" A ja mislio da koalicije vezuju neki principi, pa mi ništa nije bilo jasno, a niko nije hteo da mi POJ asni. (; Pozdrav, dr Grba
o.jeziku.32 madamov,
****** žuj, nadam se da to nije list na koji ja mislim. ****** Jeste, baš taj na koji misliš. B) ****** Meni se čini da je pravilno i jedno i drugo, samo da postoji nijansa u značenju. Al' da vidimo šta će kažu stručnjaci. ****** I meni se tako čini, ali verujem da Duška zna svoj posao, međutim voleo bih da dobijem i "second opinion".
o.jeziku.33 madamov,
****** Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu ništa, još manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i gramatici. :) ****** Takođe su carevi da izmisle nove kovanice koje posle počne da koristi većina konzumenata sportskih prenosa, jednostavno im se uvuče u uvo. Karakterističan primer je kada prvo i drugo poluvreme proglase za "regularni tok utakmice", na primer: "U regularnom toku utakmice je postigao XXX koševa.". Šta su onda produžeci? Neregularni, tj. nisu po pravilima igre? Sada primećujem da moji drugari često koriste tu istu kovanicu pa ih ispravljam upravo podpitanjem o neregularnosti produžetaka. B) Međutim, to je izgleda izgubljena bitka, kao sa onim "Nazvaću te telefonom" na šta odgovaram sa "Nemoj, molim te, imam ja svoje ime.", ili sa onim "Dobar dan, Mile na telefonu, da li je Milan kod kuće?", a na to odgovaram sa: "Dobro Mile, prvo siđi sa telefona, pa da razgovaramo." B)
o.jeziku.34 madamov,
****** ime spominje u nezgodnom ti padežu ****** Pomenuta lektorka u poruci o ispravnosti ili neispravnosti konstrukcija "još" ili "još uvek", evo poštujem njene sugestije, mi svako pominjanje reči spominjati u tekstu ispravi u pominjati. B) Molim i na ovu temu komentare, kao što već rekoh, hoću da čujem i "second opinion".
o.jeziku.35 madamov,
****** Ono drugo zvuči mi pomalo nedovršeno. ****** Meni konstrukcija "još uvek" ne zvuči da je tu nešto dovršeno, naprotiv, reč "uvek" mi deluje kao nešto što traje. Tako da sa stanovišta dovršenosti i li nedovršenosti ne pravim razliku između "još" i "još uvek", tj. obe rečenice bi prepričao ovako: Kobol nikad nije imao funkcije, nema ih ni danas, a kad će ih imati ne znamo. B)
o.jeziku.36 viktor,
**quote****** Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom. **quoteend*** Zdravo, Da, taj sam detalj propustio, nisam hteo da preterujem ... :)) Pozdrav. P.S. A, sada pošteno, zaboravio sam ... ;)
o.jeziku.37 balinda,
>> Međutim, to je izgleda izgubljena bitka, kao sa onim "Nazvaću >> te telefonom" na šta odgovaram sa "Nemoj, molim te, imam ja >> svoje ime.", ili sa onim "Dobar dan, Mile na telefonu, da li >> je Milan kod kuće?", a na to odgovaram sa: "Dobro Mile, prvo >> siđi sa telefona, pa da razgovaramo." B) Davno, davno o ovome smo već razgovarali. U toj diskusiju, na kraju je nekako, ostalo neosporeno da je konstrukcija "na telefonu" sasvim legitimna. U ostalom ne smeta nam da kažemo, recimo, "Juče sam ceo dan bio na suncu.", a da niko ne pomisli bukvalno. U jednoj radio emisiji gostovala je "živa legenda" (koji glupi izraz) :) spikerka Draga Jonaš koja je, svojim glasom i svojim jezičkim autoritetom, objašnjavala (pojašnjavala) :))) da je izraz "pored telefona" mnogo besmisleniji jer bi se, u tom smilsu, moglo reći i, recimo "pored prozora" ili "pored kineske vaze iz Ming perioda". :) U prilog ovakvom stavu, pored realnosti koja je već sasvim osvojila "na telefonu", Draga Jonaš je tvrdila da takođe sasvim ispravno reći "sviram *na* violini/klaviru" umesto "sviram violinu/klavir". Moram priznati da me je ovim više iznenadila nego "telefonom", ali sam se dosetio i jednog argumenta (?) koji je njoj, u pomenutoj radio emisiji, promakao. Naime, ako se kaže "sviram *na* violini", jedino ako smo sasvim "zlonamerni" možemo pomisliti da smo se popeli na nju pa uzeli nešto da "drndamo", :) a time bismo dali primućstvo svom udelu u tom činu. Dakle *ja* sviram na violini. U suprotnom primeru ("sviram violinu") violina je "glavna" i na taj način "akcent" prelazi na instrument dok se umetnik "ima smatrati vršiocem dužnosti". :) P.S. žini mi se da je ovo vrlo zanimljiva tema za obostrana osporavanja, što meni može možda doneti povećanje plate? ;)
o.jeziku.38 pmilenkovic,
> A vokativ je PREDRAGE :)))) > > Prva palatalizacija: k, g, h prelazi ispred E i I u č, ž, š. > Dakle, vokativ je Predraže :) mada postoji i varijanta > Predragu često korišćena u nekim našim krajevima ;) žžžžžžžž E ja sam mislio da treba Predrazu :) Pedja. P.S: Ix, ja sam te glasovne promene ucio jos u osnovnoj skoli i do sada mi je sve izvetrelo iz glave (valjda usled velike konzumacije alkohola. P.S.S: Ne koristim YUSCII set znakova !
o.jeziku.39 pmilenkovic,
> maks: maksov; maksa: maksin. Sasvim se jasno može zaključiti žžžžžž Moglo bi i tu na neki nacin da se ubode Maksov :)
o.jeziku.40 isekulovic,
U današnoj Politici (utorak) ima osnovne izmene koje će nam doneti novi pravopis. Od uskoro ;) će se pisati velikim početnim slovom nazivi administativnih jedinica, istorijskih događaja, bitaka. (npr. Varšavsko vojvodstvo, Krimski rat, Prvi svetski rat, Pariska komuna, Kosovska bitka, Peta ofnaziva). Isto tako bi trebalo pisati i pojedine specifične nazive kao što su: Sarajevski atentat, Seoba naroda, Rat dveju ruža. Ali, kada je reč o opisnim nazivima, određenih zbivanja, oni se pišu malim slovima, naprimer, iransko-irački rat. Više se neće iz kutroaznih razloga pisati velikim, već malim slovom reči kao: car, predsednik, patrijarh, papa, dalaj-lama. "Vi" i "Vas" i dalje se može pisati velikim slovima, ali to nije obavezno. Rukovodeći se nekim već ukorenjenim jezičkim navikama kod naših ljudi, autori novog pravopisa odlučili su se za spojeno pisanje mnogih reči koje se, prema još važećim pravopisnim normama, pišu odvojeno npr.: naprimer, usput, nažalost, takoreći, dvadesetčetvoročasovni, dvadesetpetogdišnjak, naizgled, spočetka. Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz dvadest svetskih jezika. (u članku ne piše kako). Pozdrav, Ivan
o.jeziku.41 zolika,
>> Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za menjanje >> "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :)) A kako? DejanR, DejanRa, DejanRu, DejanRa, DejanRe, DejanRom, DejanRu? Ili nekako drugačije?
o.jeziku.42 peca.st,
!-> A vokativ je PREDRAGE :)))) ...samo kad me ćale zajebava. :))))) Peđa.
o.jeziku.44 balsa,
*> podpitanjem o neregularnosti produžetaka. B) Međutim, to je = potpitanjem :) =
o.jeziku.45 stefan,
> Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz dvadest svetskih ******* Jel i ovo po novom pravopisu ? ;))
o.jeziku.46 madamov,
****** Davno, davno o ovome smo već razgovarali. U toj diskusiju, na kraju je nekako, ostalo neosporeno da je konstrukcija "na telefonu" sasvim legitimna. ****** Sećam se da je bilo priče oko toga, ali se ne sećam zaključaka. Možda je to bilo u ono vreme kad sam, grešnik, imao rizajn na ovu konferenciju usled nedostatka vremena. Sve u svemu, mene konstrukcija "na telefonu" i dalje nervira, ja koristim ono: "Dobar dan, Milan ovde, mogu li...", a sve se razmišljam da konstrukcija "na telefonu" potiče od konstrukcije "na vezi" (u smislu radijske ili telefonske veze).
o.jeziku.47 madamov,
****** će se pisati velikim početnim slovom nazivi administativnih jedinica, istorijskih događaja, bitaka. (npr. Varšavsko vojvodstvo, Krimski rat, Prvi svetski rat, Pariska komuna, Kosovska bitka, Peta ofnaziva). ****** žini mi se da se tako pisalo i po sadašnjem pravopisu, tj. siguran sam da se tako piše. Da nisu mislili na konstrukcije tipa: beogradska scena, užički kajmak, i slično? B)
o.jeziku.48 madamov,
****** potpitanjem :) ****** Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora Jović, gutali t ili ts pretvarali u c (sećaš se njegovog presedništva B)).
o.jeziku.49 ndragan,
/ "Kamoli" je veznik i valjda se piše zajedno. Ako se napiše odvojeno / onda je ...značenje neko sasvim drugo, i potiče od nepažnje. Prihvatam.
o.jeziku.50 ndragan,
(FORUM.8 1.361) / - 4 helihoptera Mi-8 === Pojava uzima maha.
o.jeziku.51 paki,
­>>> Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za ­>>> menjanje "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :)) ­> ­> A kako? DejanR, DejanRa, DejanRu, DejanRa, DejanRe, DejanRom, ­> DejanRu? Ili nekako drugačije? DejRan, DejRana, itd. :))))
o.jeziku.53 cobra,
(1) Idem kod doktora. Koja je rečenica ispravna ? (2) Idem (ka) doktoru. Ili su obe? :)) Pozdrav :) P.S. Napominjem da se pravac kretanja izražava dativom, što u prvom slučaju nije tako.
o.jeziku.55 balsa,
*> ****** *> potpitanjem :) *> ****** *> *> Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora Jović, *> gutali t ili ts pretvarali u c (sećaš se njegovog presedništva B)). Hehe, neće biti... Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg pravopisa od fonološkog principa! == Kada god se "d" nađe ispred "s" ili "š", do jednačenja po zvučnosti dolazi, ali SAMO u izgovoru. U pisanju ostaje "d". A sve to zato što bi se, doslovno primenjujući fonološki princip, preko "potskup" došlo do "pockup" (a upravo to se izgovara) i tako dobila reč koja, kada je napisana, izgleda šašavo! :) Dakle: potpitanje, potprogram, potkazivač.... ali: poDskup, preDsednik, preDškolski, poDsticaj.... Balša
o.jeziku.56 ndragan,
/ Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom. / Da, taj sam detalj propustio, nisam hteo da preterujem ... :)) Šta, pogodio sam? Neverovatni su.
o.jeziku.57 ndragan,
/ da moji drugari često koriste tu istu kovanicu pa ih ispravljam upravo Ostaje ti samo slast podjebavanja; ispravljanje je u stvari besmisleno. Oni ostaju iskrivljeni. Dragoslav Andrić je u "Svaštari" ostavio dobar biser na tu temu: Zašto sportski reporteri uvek posebno naglašavaju da je "igrač glavom zahvatio visoko nabačenu loptu"? Zato što je jedan u Šapcu glavom zahvatio loptu koja je išla po zemlji, pa da se zna da nije taj slučaj.
o.jeziku.58 ndragan,
/ P.S. žini mi se da je ovo vrlo zanimljiva tema za obostrana / osporavanja, što meni može možda doneti povećanje plate? ;) Hvala, šefe. Skini sa moje :)
o.jeziku.59 ndragan,
/ Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora Mani Boru. Pričali smo već o tome: jednačenje je na snazi (osim kod tkorienskog pisanja), a par "ds" je jedini izuzetak.
o.jeziku.60 balinda,
>> Zašto sportski reporteri uvek posebno naglašavaju da je >> "igrač glavom zahvatio visoko nabačenu loptu"? Zato što >> je jedan u Šapcu glavom zahvatio loptu koja je išla po >> zemlji, pa da se zna da nije taj slučaj. Kažu da je i čuveni Radivoje Marković jednom prilikom ovako prokomentarisao neku akciju: "Lopta je pored mnogo nogu preletela visoko preko gola." (!?) :)
o.jeziku.61 madamov,
****** Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg pravopisa od fonološkog principa! ****** To onda važi i za "odstupanje" ili "otstupanje"? B) ****** Dakle: potpitanje, potprogram, potkazivač.... ali: poDskup, preDsednik, preDškolski, poDsticaj ****** Hvala na obaveštenju, trudiću se da zapamtim, iako se ja uglavnom trudim da izgovaram te reči baš onako kako ih pišem, dakle: predsednik i slično.
o.jeziku.62 madamov,
****** Ostaje ti samo slast podjebavanja; ispravljanje je u stvari besmisleno. Oni ostaju iskrivljeni. ****** Šteta. Kako uneti smisao u ispravljanje? B) ****** Dragoslav Andrić je u "Svaštari" ostavio dobar biser na tu temu: ****** Biser je upečatljiv, nisam ga se setio dok nisam pročitao ceo tekst. Samo od bisera kojim nas zasipaju Dobrosav Gajić i Milojko Pantić bi mogao da napiše "Svaštaru II". B)
o.jeziku.63 madamov,
****** Mani Boru. Pričali smo već o tome: jednačenje je na snazi (osim kod tkorienskog pisanja), a par "ds" je jedini izuzetak. ****** Zaboravih, ali nije zgoreg ponoviti, zar ne?
o.jeziku.64 viktor,
**quote****** Šta, pogodio sam? Neverovatni su. **quoteend*** Zdravo, Ma ne, nego sam ja bio zaboravio (mala nejasnoća oko toga da li sam ja _zaboravio da dopišem_ ili sam ja _zaboravio kako je to bilo_ :)) ) da li je učinjena i ta perverzija. No, pogledah i nije, sve je ćirilicom ... divno izgleda! 8)) Pozdrav.
o.jeziku.65 ladislavs,
Isekulovic>> Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz >> dvadest svetskih Stefan> Jel i ovo po novom pravopisu ? ;)) Po novom je dvaes ;) ciLa.
o.jeziku.66 janko,
> Hvala na obaveštenju, trudiću se da zapamtim, iako se ja > uglavnom trudim da izgovaram te reči baš onako kako ih > pišem, dakle: predsednik i slično. Ufff. Al' se raspisaste oko sitnice. Nema tu ništa komplikovano... - predsednik se piše baš tako. - pretpostavka se piše ovako. Ili, najkraće: D ispred S i Š ostaje D. Inače se jednači. (1) Dovoljno je da to zapamtiš. (ovo, napamet, možda ima nešto što mi je promaklo, mrzi me da se šetam do pravopisa u drugoj sobi). > Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg pravopisa > od fonološkog principa! > ****** > > To onda važi i za "odstupanje" ili "otstupanje"? B) Vidi formulu (1). Odgovor je "odstupanje." Rekoh, i odstupam.
o.jeziku.67 janko,
> zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?) crmpurast!
o.jeziku.68 dejanr,
>> - predsednik se piše baš tako. Uzgred, ovo je relativno novo pravilo. U više knjiga štampanih pedesetih godina i ranije piše se "pretsednik". Verovatno je tada tako bilo pravilno. Neko mi reče da se uskoro menja i 'na primer' u 'naprimer'. Nikad mi nije bilo jasno koja je svrha da se u pravopisu nešto što je uobičajeno promeni, a da se time ništa ne dobije na unificiranosti (ostaju silne fraze tipa "na nešto". Ista stvar i sa predsednik, ne vidim zašto je bio potreban taj izuzetak. Q: Da li se piše Predsednik republike, Pretsednik Republike ili Predsednik Republike A: Piše se Kralj. (ovo je odgovorio na testu jedan moj drugar u osnovnoj školi, posle je oko toga bio "politički skandal" ;))
o.jeziku.69 spantic,
> Neko mi reče da se uskoro menja i 'na primer' u > 'naprimer'. Nikad mi nije bilo jasno koja je svrha da se u > pravopisu nešto što je uobičajeno promeni, Ne. Omogućava se upotreba 'naprimer', ali 'na primer' je i dalje ispravno. Meni na primer nije nimalo jasno zašto to uvode.
o.jeziku.70 janko,
> Meni na primer nije nimalo jasno zašto to uvode. Naprimer, zato što sam ja često to koristio i u tom obliku. ;)
o.jeziku.71 isekulovic,
>> žini mi se da se tako pisalo i po sadašnjem pravopisu, tj. siguran sam >> da se tako piše. Da nisu mislili na konstrukcije tipa: beogradska >> scena, užički kajmak, i slično? B) Ne, naveo sam primere iz članka.
o.jeziku.73 spantic,
> Naprimer, zato što sam ja često to koristio i u tom > obliku. ;) Ama nema smisla. Ne možemo više da te kecamo zbog nepismenosti ;) ( doduše SAMO na tom primeru :))
o.jeziku.74 janko,
> Ama nema smisla. Ne možemo više da te kecamo zbog > nepismenosti ;) Bogami, nisam znao da si takav. A ja sam mislio da imaš koji gram kulture u sebi... No, kad si već raspoložen, možeš da me duneš u nepismenost.
o.jeziku.75 dr.grba,
I nije "automatski", nego "aftamacki".
o.jeziku.76 dr.grba,
>> Samo od bisera kojim nas zasipaju Dobrosav Gajić i Milojko Pantić bi >> mogao da napiše "Svaštaru II". B) Ej, a gde zaturi Ristu Kuburu, pesnika i romantičara? TV Petrarku koji svojim izjavama može sve, npr. da se u dnevnoj sobi gleadoca izvrne pepeljara ili da deca u komšiluku počnu da plaču (;
o.jeziku.77 dr.grba,
>> > zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?) >> >> crmpurast! Nije penzija, već peMzija. Dokaz : u kolonizovanim krajevima Vojvodine se podeli više peMzija nego penzija... ...quad erat demonstradum.
o.jeziku.78 balsa,
*>(1) Idem kod doktora. *>(2) Idem (ka) doktoru. VIdim da je bio jedan odgovor, ali ga je čika Balinda izbrisao ;))... Dakle, nema razloga da obe rečenice ne budu ispravne. :)
o.jeziku.79 fancy,
ŮŢ> ­> Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za ŮŢ> ­> fancy-ja, nije ništa lično)? ŮŢ> ŮŢ> Paaaa...engleske reči se malo teže menjaju po padežima :) ŮŢ> Ali zato može Fensi, Fensijev, Fensijevom itd. Mogao sam da skončam sam na usamljenom mestu, a da ne znam šta sa događa u civilizaciji... Fancy
o.jeziku.80 fancy,
ŮŢ> A kako menjati moje ime Predrag kroz padeze??? ŮŢ> A vokativ je PREDRAGE :)))) Malo kasno odgovaram, ali zar 5. padež nije PEĐA!! Fancy
o.jeziku.81 darone,
Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična tastatura'? darone
o.jeziku.82 balinda,
>> Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična >> tastatura'? O ovome je već bilo razgovora. (Divna prilika za "zaludne" da pronađu kad i gde?) :)
o.jeziku.83 balinda,
>> VIdim da je bio jedan odgovor, ali ga je čika Balinda izbrisao ;))... Jesam. :) Bio je to jedan veoma "rečit" odgovor - ni slovca. :)
o.jeziku.84 dr.grba,
>> Mogao sam da skončam sam na usamljenom mestu, a da ne znam >> šta sa događa u civilizaciji... - Pitam se, pitam se: šta se događa u civilizaciji? - Ne bih znala reći šta se događa u civilizaciji! - U civilizaciji se događa to da nam spremaju nove sankcije! - Ih, ta nemojte kas'ti! (Phaaaaaaa!)
o.jeziku.85 madamov,
****** Ej, a gde zaturi Ristu Kuburu, pesnika i romantičara? ****** Boga mi, i istoričara amatera, čujem snimio neku video kasetu sa svojim viđenjem srpske istorije. B) Glista Tandžara nije često komentator direktnih prenosa sportskih događaja, pa ga otud i zaturih. B)
o.jeziku.86 spantic,
> Bogami, nisam znao da si takav. A ja sam mislio da imaš > koji gram kulture u sebi... No, kad si već raspoložen, > možeš da me duneš u nepismenost. Alo Janko, koji ti je đavo? Ne znam da li ti se neko zamerio, ali zaista preoštro startuješ. Malo te zezam, skačeš da ubiješ. U svakom slučaju izvini ako je moja poruka bila uvredljiva za tebe :(
o.jeziku.87 stefan,
> Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična > tastatura'? Dilema je valjda bila između "ćirilička" i "ćirilična" ?
o.jeziku.88 ndragan,
(SEZAM.4 3.920, wizard) /> R:ĐIBMPCĐPASCAL direktorij privremeno zatvoren. / Nevezano za temu, ali zar ne treba - direktorijum? Za starogrčka i latinska imena imamo odavno usvojenu (iz srednjeg veka?) normu da se završno -um, -es, -is i slični nastavci ne smatraju delom imena, pa tako imamo Tantala a ne Tantalusa, Liban a ne Lebanon, Uliks a ne Ulises. Za imena na -ius, -ium nastavak se zamenjuje sa -ije (Darije - Darius), i slično tome -eos, -aos sa -ej (Ptolomej - Ptolomeos). To važi za imena; za zajedničke imenice ne znam pouzdano.
o.jeziku.89 ndragan,
/ Šteta. Kako uneti smisao u ispravljanje? B) Ima smisla zbog trećih koji to čuju. Oni će možda obratiti pažnju sledeći put.
o.jeziku.90 dr.grba,
>> ...Glista Tandžara nije često komentator direktnih >> prenosa sportskih događaja, pa ga otud i zaturih. B) Da, srećom, forsiraju ga u ranom jutarnjem programu, kad smo ili na poslu ili na spavanju (; a ko gleda TV ujutru, R.Kub. mu je dovoljna kazna. Majko mila, kako je jednom prilikom opleo kritiku na "surovu tehniku, nehumane kompjutere i zle mašine". Nije, verovatno, primetio da bi ostao bez posla kada bi ta surova tehnika stala.
o.jeziku.91 asterix,
> Dilema je valjda bila izmedu "cirilicka" i "cirilicna" ? Biće da je ćirilična. Definitivno! ;)))
o.jeziku.92 darone,
>> Dilema je valjda bila između "ćirilička" i >> "ćirilična" ? Ma dobro, dva slova više ili manje :) Da, to je bilo pitanje. darone
o.jeziku.93 paki,
­> Biće da je ćirilična. Definitivno! ;))) Aman, postavi kod :)) Pliz :)
o.jeziku.94 madamov,
****** Oni će možda obratiti pažnju sledeći put. ****** Nadam se da hoće.
o.jeziku.95 madamov,
****** Da, srećom, forsiraju ga u ranom jutarnjem programu, kad smo ili na poslu ili na spavanju ****** I kada ustanem toliko rano ujutru, a to se retko dešava, ne gledam jutarnji program. Dovoljno mi je bilo jednom da gledam onog "Doktore, kako je to biti majka", još mi samo Glista Tandžara fali da upotpunim događaj posle kog idem u kupatilo na Rigoleto kao posle burne noći uz alkohol. B)
o.jeziku.96 voki,
>> I nije "automatski", nego "aftamacki". A kamo potpis ćirilicom ? ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.97 peca.st,
*** ndragan : racunari : razno *** !-> Skalper je nož !-> za sečenje furnira i sličnog; skalpel je !-> isto to, za upotrebu u hirurgiji. ------- Znači, skaplel je "nož za sečenje furnira i sličnog" za upotrebu u hirurgiji? Au, ndragane, zar tebi ovo da se desi? ;) Peđa.
o.jeziku.98 asterix,
> Skalper je nož > za sečenje furnira i sličnog; skalpel je > isto to, za upotrebu u hirurgiji. Valjda je nekim gramatičkim pravilom i ta reč prevedena u naš jezik, pa se shodno pravilima istog i koristi. Ono što sam hteo da kažem jeste da se na srpskom (srpskohrvatskom) kaže skalpirati a ne skalpilati. Ukoliko bi to bilo tačno, onda bi oba noža bili skalperi, s tim naravno što jedan hirurški instrument a drugi oštar nož opšte namene ?
o.jeziku.99 ndragan,
/ nehumane kompjutere i zle mašine". Nije, verovatno, primetio da bi Jes, računari su neljudski, a stajanje u redu zato što je administracija na nivou Miloševih pandura, to je za ljude, jelda. Nego, i ta reč 'human(itarni)' se već otrcala. Počelo je još u prevodu fraze "they're only human", sa "oni su samo humani" umesto sa "i oni su ljudi", pa do opšteg srozavanja tog izraza. Kad smo poslednji put videli neku dobrotvornu akciju? Nema, sve su humanitarne. Glistoje je gledao pogrešne filmove. Verovatno iz arsenala kompanije Volt Dizni Italija.
o.jeziku.100 ndragan,
/ Biće da je ćirilična. Definitivno! ;))) To ti je slovo Đ ćirilicom, trebalo je ¸.
o.jeziku.101 ndragan,
/ !-> isto to, za upotrebu u hirurgiji. / ------- / Znači, skaplel je "nož za sečenje furnira i sličnog" za upotrebu u / hirurgiji? Au, ndragane, zar tebi ovo da se desi? ;) Ne dešava se meni ništa, ni sa ovim ni sa onim nožem. Da kucnem u drvo, nisam se odavno posekao ni na šta :) Elem, skalpel je isto tako nož, i isto služi za to da majstor radi svoj posao njime. Razlika je samo u majstoru i poslu. Sumnjiviji su mi ovi drugi - medicinari imaju običaj da običnim stvarima nadevaju zakukuljena imena da se Vlasi ne dosete.
o.jeziku.102 ndragan,
/ na srpskom (srpskohrvatskom) kaže skalpirati a ne Mislim da skalpel nema veze sa skalpiranjem. Medicinska enciklopedija mi je poprilično zatrpana, ali ovako po (o)sećanju bih rekao da je skalpel reč verovatno poreklom iz srednjevekovnog novolatinskog, a skalp potiče iz vremena propasti zapadnih krajeva Britanskog Carstva (zašto više niko ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci poplašili?), kad su Britanci najmili domaće stanovništvo Severne Amerike da tamani pobunjenike, a isplaćivali ih po donetom skalpu.
o.jeziku.103 viktor,
Današnji exec će mi izgleda biti sasvim posvećen diskusiji sa ndragan-om ;) Ndragan-e ovde se ipak izvlačiš, priznaj da rečenica nije bila jasna i precizna. No, to ne znači da misao koja se pokušala u nju sakriti nije bila _baš_ sasvim jasna, naprotiv, vidi se da si imao sasvim jasnu misao koju nisi uspeo a pretočiš u jasnu jezičku celinu.
o.jeziku.104 dr.grba,
>> A kamo potpis ćirilicom ? ;) Video sam smajlija, ali da ti odgovorim ozbiljnije... Prosto i jednostavno, pomalo me nerviraju tuđi potpisi na koje odlazi više redova, pa na desnoj strani posle dva reda itd itd. Sve to u PAD-u stvori x kilobajta nekorisnog viška. Budući da se u nečemu treba najpre pokazati, a potom i braniti to, ja sam odustao od pisanja potpisa. Osim toga, potpis je redundantan, budući da ime korisnika koji je napisao poruku postoji u zaglavlju poruke. Sad mi eventualno ponekad dođe da napišem tagline, i to je sve. ---> No matter what you think you see, this is not a tagline.
o.jeziku.105 balinda,
>> Osim toga, potpis je redundantan, budući da ime korisnika koji >> je napisao poruku postoji u zaglavlju poruke. Slično sam i ja svojevremeno tvrdio, (kod mene potpisa nema) :) ali sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;)
o.jeziku.106 voki,
>> (zašto >> više niko ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci >> poplašili?) Pa zbog imperijalizma :)))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.107 voki,
>> Prosto i jednostavno, pomalo me nerviraju tuđi potpisi na koje >> odlazi više redova, pa na desnoj strani posle dva reda itd Ma ima tu i nijansi: Pozdrav Voki, Voki (bez pozdrava) itd. žesto pomaže i da označi kraj poruke, kad nema P.S.-a :) Pozdrav Voki. P.S. A što si se do sada potpisivao ?
o.jeziku.108 voki,
>> Slično sam i ja svojevremeno tvrdio, (kod mene potpisa nema) >> :) ali sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" >> naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i >> zaključiti. (?) ;) 'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači" :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.109 peca.st,
!-> Elem, skalpel je isto tako nož, i isto !-> služi za to da majstor radi svoj posao !-> njime. Razlika je samo u majstoru i !-> poslu. Sumnjiviji su mi ovi drugi - !-> medicinari imaju običaj da običnim !-> stvarima nadevaju zakukuljena imena da se !-> Vlasi ne dosete. Hm, malo izvlačenja, zar ne? ;) Nije poenta u tome koji majstor radi sa čim. Poenta je da si rekao da je "Skalper nož za sečenje furnira i sličnog" a zatim da je "Skalpel isto to samo za upotrebu u hirurgiji." Znači, ako je skalpel "isto to" što i skalper samo "u hirurgiji", onda je druga rečenica ekvivalentna (s obzirom na prvu) sa: "Skalpel je nož za sečenje furnira i sličnog u hirurgiji." A ovo, priznaćeš, baš ne zvuči logično. Peđa.
o.jeziku.110 asterix,
> je poprilično zatrpana, ali ovako po (o)sećanju bih rekao da je skalpel > reč verovatno poreklom iz srednjevekovnog novolatinskog, a skalp potiče > iz vremena propasti zapadnih krajeva Britanskog Carstva (zašto više niko > ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci poplašili?), kad su > Britanci najmili domaće stanovništvo Severne Amerike da tamani > pobunjenike, a isplaćivali ih po donetom skalpu. Da u smislu odsecanja kose sa temena - skalp. To, medjutim nije ono na šta sam mislio... Kako bi na našem jeziku (da ga sad ne krstim opet ;) bio izraz kojim se opisuje radnja koju izvodiš sa tim nožem: ja skalpilam ili ja skalpiram ? Odnosno, ako je nož skalpel, onda kako možeš njime da skalpiraš ?
o.jeziku.111 fancy,
ŮŢ>>> :) ali sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" ŮŢ>>> naglasavanjem sopstvenog autorstva mozda nesto moze i ŮŢ>>> zakljuciti. (?) ;) ŮŢ> ŮŢ> 'Ajde zakljuci slobodno, necemo se ljutiti mi "potpisivaci" :) ŮŢ> ŮŢ> Pozdrav Voki. ...Bože sačuvaj... Fancy
o.jeziku.112 dr.grba,
>> P.S. A što si se do sada potpisivao ? Molim te, pročitaj još jednom moju poruku 6.104. Ali malo pažljivije.
o.jeziku.113 adzem,
> A kamo potpis ćirilicom ? ;) A to je ćirilica. :) U SDW-u izgleda malo nečitko. ;)
o.jeziku.114 balinda,
>> 'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači" :) Sad bi ti da posvađaš jedne i druge? :) Rekao sam, doslovno: >>>> da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem >>>> sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;) dakle: 'stepen', 'možda' i 'nešto'. :)))
o.jeziku.115 voki,
>>>> 'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači" >> :) >> >> Sad bi ti da posvađaš jedne i druge? :) Rekao sam, doslovno: >> >>>>>> da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem >>>>>> sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;) >> >> dakle: 'stepen', 'možda' i 'nešto'. :))) Dobro daj nam "stepenovano" to "nešto" što se "možda" može zaključiti, a mi "potpišivači" se "stepenovano" nećemo ljutiti (bez možda tj. sigurno se nećemo ljutiti) :))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.116 voki,
>>>> P.S. A što si se do sada potpisivao ? >> >> Molim te, pročitaj još jednom moju poruku 6.104. Ali malo >> pažljivije. Aaaaa pročitao sam. Ti do sada nisi mislio kao sada, pa si se promenio:) Aferim. (Ili opet nisam dobro shvatio zašto si se do sada potpisivao?) Pozdrav Voki.
o.jeziku.117 balinda,
>> Dobro daj nam "stepenovano" to "nešto" što se "možda" može >> zaključiti, a mi "potpišivači" se "stepenovano" nećemo >> ljutiti (bez možda tj. sigurno se nećemo ljutiti) :))) :))) Ipak je bolje da svako sâm zaključuje šta je šta. Nije ovo obdanište pa da se određuje šta ko treba da misli. ;) Ovde ti je, bre, :) demokratija po ceo dan. :)))
o.jeziku.118 paki,
Mamma mia, šta sam danas video :)) Ispred Sajma piše nešto u stilu: 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'. Nije moguće da nemamo našu (ili bar "našu :) reč za pojam 'frenšizing'...Ja prvi put čujem za tako nešto danas :)
o.jeziku.119 voki,
>> :))) Ipak je bolje da svako sâm zaključuje šta je šta. Nije >> ovo obdanište pa da se određuje šta ko treba da misli. ;) Ovde >> ti je, bre, :) demokratija po ceo dan. :))) Pa zato i želim da čujem tvoje mišljenje, zbog demokratske razmene mišljenja :)))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.120 balinda,
>> Pa zato i želim da čujem tvoje mišljenje, zbog demokratske >> razmene mišljenja :)))) Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) :)))
o.jeziku.121 ndragan,
/ _baš_ sasvim jasna, naprotiv, vidi se da si imao sasvim jasnu misao / koju nisi uspeo a pretočiš u jasnu jezičku celinu. Što reko onaj Pišta kad mu je riba odvukla štap, "hat jebi ga, uvâtio me u iznenadu". Nedostaje ono "isto to, samo malo drugačije". Ok, ok, napisao sam ofrlje.
o.jeziku.122 ndragan,
/ "Skalpel je nož za sečenje furnira i sličnog u hirurgiji." Ok. Ja po telu imam furnir i tapacirung :)
o.jeziku.123 dr.grba,
>> Nije moguće da nemamo našu (ili bar "našu :) reč za >> pojam 'frenšizing'...Ja prvi put čujem za tako nešto danas :) E,... nije to ništa. U mojoj firmi postoji neki interni list za informisanje samoupr(d)avne radničke klase, u kome su Platon i Sokrat Rimljani, ne zna se ko je ko ("Razgovarali smo sa Đurom Sredić" :)... U tim novinama je naš direktor (koji je trenutno suspendovan, ali je izišao iz pritvora) pričao o TRANŠIZINGU kao obliku udruživanja kapitala, bla truć. Prvo sam mislio da je štamp. greška, ali nakon dvadesetak ponavljanja reči u tekstu... U mojoj firmi se danas deli po pola minimalca, naravno iz dvaput...
o.jeziku.124 ladislavs,
> Ovde ti je, bre, :) demokratija po ceo dan. :))) Sve dok Balinda ne izvede tenkove ili počne da baca zvezdice na CIVILIZACIJski narod ili u najmanju ruku sludi mu SOR-ove tumbanjem poruka. :) ciLa.
o.jeziku.125 ladislavs,
> rekao da je "Skalper nož za sečenje furnira i sličnog" a > zatim da je "Skalpel isto to samo za upotrebu u > hirurgiji." Meni je to više ličilo na ono Vuka Karadžića: "isto to, samo malo drugačije". :) Mala digresija: ja sam zaista sekao papir skalpeRom. Nož je mog pok.dede doktora, a otac mi je inženjer pa mu je našao drugu _upotrebu_. :) ciLa.
o.jeziku.126 ladislavs,
> Kako bi na našem jeziku (da ga sad ne krstim opet ;) bio > izraz kojim se opisuje radnja koju izvodiš sa tim nožem: > ja skalpilam ili ja skalpiram ? Odnosno, ako je nož > skalpel, onda kako možeš njime da skalpiraš ? A da probaš da skalpelišeš ili možda skalpeluješ? ciLa.
o.jeziku.127 darone,
>> Ispred Sajma piše nešto u stilu: >> 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'. Inače, sajam je do jaja ;) Dole na Ponte Rosu ima gomila riba, ali sam Sajam privrede je pustara. darone
o.jeziku.128 voki,
>> Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" >> naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i >> zaključiti. (?) :))) Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta ti to (možda) zaključuješ ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.129 ndragan,
/ 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'. Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi.
o.jeziku.130 balinda,
>> Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta >> ti to (možda) zaključuješ ;) Interesantno je kako pogrešno čitaš. U mojoj poruci nigde ni pomena da *ja* želim da (možda) :) nešto zaključujem. Govorio sam o tome da se i iz toga (misli se na potrebu o kojoj smo govorili) možda nešto dâ zaključiti. (?) Zašto misliš da je obavezno da se u takvo zaključivanje uplićem i zašto misliš da je nekakav strah razlog za uzdržanost? Procenjujem da, u ovom momentu, više smisla ima samo nagoveštaj da se čovek većinom svojih postupaka može "odati". Na primer, možda bi statistika pokazala, (ne znam, nego samo glasno razmišljam) da među obrisanim porukama na sezamu procentualno ima mnogo više poruka sa potpisima u odnosu na odnos koji inače postoji na Sezamu. (?) Ako bi ovo bilo tačno, da li bi se i iz toga možda nešto moglo zaključiti? ;)
o.jeziku.131 voki,
>> Ako bi ovo bilo tačno, da li bi se i iz toga možda nešto moglo >> zaključiti? ;) Možda bi i moglo, ako nam kažeš šta? Pozdrav Voki.
o.jeziku.132 balinda,
>> Možda bi i moglo, ako nam kažeš šta? Ako bi moglo, (?) onda bi moglo i ako vam ne kažem. :)))
o.jeziku.133 paki,
­> U vezi poruke 9.9577 u kojoj sam napomeno da sam sa Mbulatom u ­> chat-u razgovarao o probelmu gde kad se zavrsi program ostaje ­> mi zarobljeno memorije od oko 240 Kb, covek me lepo pitao da ­> li negde u programu koristim naredbu run / ! a ja kategoricki ­> odgovaram NE moram da se ispravim i da kazem da sam koristio ­> posto nemam biblioteku za sat u clipper-u mali COM program CLO ­> od svega 432 bajta ali koji je rezidentan i ne moze da skine a ­> posto se ucitavao iz glavnog programa koji je pre njega ucitan ­> on zaglavi memoriju koju je zauzeo glavni program i iz njega ­> se izadje ali memorija ostaje zauzeta a slobodno samo 237 Kb. Najduža rečenica koju sam ikad video u životu (ili bar na Sezamu). (C) by CNenad. :)))
o.jeziku.134 paki,
­> / 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'. ­> ­> Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi. Jok, nije ;))) Danas prođoh opet i gle čuda, piše 'franšizing' :))) Tako da je posredi nešto drugo :))
o.jeziku.135 wizard,
A da vas dvojca pređete na MAIL, ili makar osnujte grupu u koju bi ste uključili nekoliko mazohista koji prate vaša "nadmudrivanja", ukoliko takvih još uvek ima?
o.jeziku.136 asterix,
Kako se na Engleskom kaže 'Zajebi radnju' ? Inter-shop-corse ;)) To je književniji izraz o odnosu na narodski: fuck the shop ;)))
o.jeziku.137 balinda,
Ja sam to već predlagao, ali nije naišlo na razumevanje. :) Dakle, moraćeš i dalje da trpiš. ;)
o.jeziku.138 fancy,
ŮŢ> To je književniji izraz o odnosu na narodski: ŮŢ> fuck the shop ;))) Ma gde li si to samo pročitao ;) moi
o.jeziku.139 asterix,
> ŮŢ> fuck the shop ;))) > > Ma gde li si to samo pročitao ;) Da ispravka je na mestu : Fuck the shop (c) Copyright by Fancy ;))
o.jeziku.140 bradenkovic,
> ­> / 'Sajam privrede, biznisa, ... i frensizinga'. > ­> > ­> Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi. > > Jok, nije ;))) > Danas prodoh opet i gle cuda, pise 'fransizing' :))) > Tako da je posredi nesto drugo :)) Navedena rec je uobicajen termin za oblik biznisa u kome neka veca firma, sa reputacijom, imenom i dobrim i uhodanim proizvodnim programom daje manjim firmama da za nju po zadatim kriterijumima kvaliteta izradjuju proizvode na koje posle veca firma lupa etiketu. Boza.
o.jeziku.141 dr.grba,
>> Najduža rečenica koju sam ikad video u životu (ili bar na Pročitaj, ili barem pokušaj, "Jesen patrijarha" od Markesa. Poslednja rečenica se prostire preko 50+ strana.
o.jeziku.142 dr.grba,
>> Da ispravka je na mestu : >> >> Fuck the shop (c) Copyright by Fancy Citat iz jednog stripa na engleskom (?): "Whazza buzza ronda?" Shodno kontekstu, ja znam šta je dotični crnja rekao, čak sam i preveo na engleski. Aj'e, stručnjaci, da vas vidim!
o.jeziku.143 dr.grba,
>> Navedena rec je uobicajen termin za oblik biznisa u kome neka veca >> firma, sa reputacijom, imenom i dobrim i uhodanim proizvodnim >> programom daje manjim firmama da za nju po zadatim kriterijumima >> kvaliteta izradjuju proizvode na koje posle veca firma lupa etiketu. ...uostalom, i davanje na uslugu osnovna sredstva/robu/lokaciju/... za uzvratno vezivanje u obrtu/dobiti/plasmanu/...
o.jeziku.144 paki,
­> Pročitaj, ili barem pokušaj, "Jesen patrijarha" od Markesa. ­> Poslednja rečenica se prostire preko 50+ strana. Pa lako je bilo Markesu :))) Trebalo je ono i ukucati :)
o.jeziku.145 ndragan,
/ A da probaš da skalpelišeš ili možda skalpeluješ? Al' se to zakoplikovalo. Ranije je bilo dovoljno da uzmeš nož i sečeš.
o.jeziku.146 ndragan,
/>> Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" / Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta ti to Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom?
o.jeziku.147 balinda,
>> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom? Ako je do tačke, i ova je ima. ;)
o.jeziku.148 stefan,
> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom? I ova ima tačku ;))
o.jeziku.149 dr.grba,
>> Al' se to zakoplikovalo. Ranije je bilo dovoljno da uzmeš nož i sečeš. Ranije je bilo moguće svašta: jedan domorodac u Doboju, gde sam za vreme Olimpijade u Los Anđelesu boravio po sili zakona, je zapenio da mi objasni morfološku, psihološku i sociološku razliku između noža i ćakije...
o.jeziku.150 spantic,
> morfološku, psihološku i sociološku razliku između noža i > ćakije... Bogte. I šta ti objasni?
o.jeziku.151 dr.grba,
>> Bogte. I šta ti objasni? Ne sećam se, gledao sam neke cure, tiho patio i pio puno piva...
o.jeziku.152 skoprivica,
│ " Whazza buzza ronda?" Sta se muvas ovuda ?
o.jeziku.153 ndragan,
/ "Whazza buzza ronda?" What's the buzzin' arround? Evo i kontre. Iz koje je ovo pesme: Pleasechu meechu, hopeyu gessmy nayym citirano iz 'satanskih stihova' od Rušdija
o.jeziku.154 fancy,
ŮŢ> Pleasechu meechu, hopeyu gessmy nayym Sympathy for the devil The Rolling Stones F.
o.jeziku.156 ndragan,
/> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom? / I ova ima tačku ;)) Lepo rekoh "u ONU".
o.jeziku.157 ndragan,
(PC.HARD.2, 10.23, DVV) / Ma nisam stigao, jurcao sam ovih nedelju dana unazad. Al' evo me, Umem i ja unazad, al' polako, pa dobro dođe kad se premešta nameštaj: uvek sam onaj koji treba da nosi unazad. Pitam se samo, kako postići i brzinu bez previše čvoruga?
o.jeziku.159 balsa,
(ndragan, CIV/recnik/13.38) *>Reč 'protestvovati' potiče od staroslovenske reči 'protestv', koja znači *> 'protest'. ?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio ozbiljno. :) Da bi neka reč bila staroslovenska, potrebno je da bude posvedočena u nekom od pisanih staroslovenskih spomenika (jer, staroslovenski je bio isključivo *književni* jezik)! Ova reč naravno, nije staroslovenska. Niti je uopšte slovenska po svom poreklu! Reč "protest (bez V)" je preuzeta iz nemačkog (i to mnooogo posle staroslovenskog perioda), a poreklo joj valja tražiti u latinskom (pro+testor), kao i poreklo svih sličnih reči (test-testirati, atest-atestirati........). Dakle, niti je staroslovenska, niti je praslovenska, niti je slovenska, niti potiče od nepostojećeg staro/pra/slovenskog korena "protestv". Uzgred, Ndragane, jel ovaj etimološki biser iz neke knjige, ili si ga "ručno" proizveo, ili si se samo zejzao? ;) A što se tiče današnjeg jezika, Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske kao pravilno beleži i "protestovati" i "protestVovati", iako neki lingvisti insistiraju na prvom obliku. Balša
o.jeziku.160 paki,
­> ?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio ­> ozbiljno. :) Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :)) Mislim, ipak, da je ovo zez :))
o.jeziku.161 balsa,
*>Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da *>vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :)) *>Mislim, ipak, da je ovo zez :)) A šta ja znam, s njim nikad nisi načisto :)). Svejedno, ono moje ne može da škodi. :)
o.jeziku.162 milan,
> Da bi neka reč bila staroslovenska, potrebno je da bude posvedočena u > nekom od pisanih staroslovenskih spomenika (jer, staroslovenski je bio > isključivo *književni* jezik)! Ova reč naravno, nije staroslovenska. > Niti je uopšte slovenska po svom poreklu! Kako ni ti nisi napisao smeška na kraju ili tokom ovog pasusa, moram da pretpostavim da ti stvarno veruješ da staroslovenski jezik postoji. Kako referišeš na "pisane staroslovenske spomenike" voleo bih da nam navedeš bar jedan. To će svakako biti kapitalno otkriće, jer se, bar do sada, nije znalo da su Stari Sloveni uoopšte bili pismeni. Pl poz M
o.jeziku.163 balsa,
*>Kako ni ti nisi napisao smeška na kraju ili tokom ovog *>pasusa, moram da pretpostavim da ti stvarno veruješ da *>staroslovenski jezik postoji. E baš dobro što si me sada otreznio, inače bih i dalje živeo u ubeđenju da sam prošle nedelje polagao staroslovenski, a zapravo on ne postoji! ;)) Druga imena za ovaj jezik su "staromakedonski", "starobugarski", "staroslovenački", "starocrkvenoslovenski".....od kojih, recimo, drugi upotrebljavaju još samo Bugari (:) a četvrti se upotrebljava obično u engleskoj i američkoj literaturi. A kod nas se ustalio naziv STAROSLOVENSKI. Radi se o književnom jeziku za koji su azbuku sastavili Ćirilo i Metodije, pred svoju prosvetiteljsku misiju u Veliku Moravsku (863. godine). A staroslovenski jezik se, najverovatnije, zasniva na narodnom govoru Slovena iz Soluna i okoline, odakle su, uostalom, Ćirilo i Metodije bili poreklom . Na taj jezik su preveli crkvene knjige. Milane, Milane, o tome se uči u srednjoj školi! >;) Elem, radi se o strogo književnom jeziku, jeziku crkvenog bogosluženja, koji je baš zahvaljujući pristojnom broju (naravno) pisanih spomenika, mogao da bude i savršeno rekonstruisan - bar što se tiče morfologije. *>Kako referišeš na "pisane *>staroslovenske spomenike" voleo bih da nam navedeš bar jedan. To *>će svakako biti kapitalno otkriće, jer se, bar do sada, nije *>znalo da su Stari Sloveni uoopšte bili pismeni. Da bi se neki pisani spomenik (bilo na pergamentu, bilo na kamenu) smatrao staroslovenskim, treba da poštuje izvesne kriterijume (čuvanje poluglasnika, itd). Ponavljam, ne radi se ni o kakvom epohalnim svedočanstvima o pismenosti Slovena pre Ćirila i Metodija, već o običnim prevodima crkvenih tekstova na stsl. Najstariji spomenici staroslovenskog jezika su s kraja 10. i 11. veka i uglavnom predstavljaju prepise izgubljenih originala. Najstariji je, smatra se, tzv. "Samuilov natpis" (kamena nadgrobna ploča) iz 992. ili 993. godine. E sad, ono najvažnije. Ne zna se da li su Sloveni imali neki oblik pisma pre Ćirila i Metodija (i njihove glagoljice; ćirilica je verovatno nastala nešto kasnije a tvorac je nepoznat) U jednom zagonetnom spisu izvesnog Crnorizca Hrabra stoji da su Sloveni pre Ć. i M. pisali "črtami i rezami" - a to nam ne govori baš puno. Dakle, otkriće nekog starijeg (PRAslovenskog?) spomenika koji nije pisan glagoljicom ili ćirilicom, i koji nije na staroslovenskom, stvarno bi bilo prvorazredno otkriće. Eto. Izvinite zbog ovolikog čaršava, ali nisam ja kriv. :) Balša
o.jeziku.164 milan,
> Eto. Izvinite zbog ovolikog čaršava, ali nisam ja kriv. :) A, jok, baš je bilo zanimljivo. Ja sam hteo da napravim vic na vic, pa da si tako shvatio ne bi dobili ovo. Ispada bolje što nisi moj "dopis" tretirao kao vic. :)) Pl poz M P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv "staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski" jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili nekakva celina?
o.jeziku.165 balsa,
*>P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv *>"staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski" *>jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili *>nekakva celina? Naziv "starocrkvenoslovenski" koriste još i Nemci i Poljaci. A "staroslovenski" - mi, Rusi, itd.. :) Svejedno, taj jezik jeste bio prvi književni jezik SVIH Slovena, a i koristio se vrlo široko (geografski). Sad, vrag će ga znati zašto je bolji jedan naziv od drugog, valjda je ovako najneutralnije. :) Balša
o.jeziku.166 dikla,
Kad je vec rec o jeziku, nesto se setih... Ona izreka "U Vranje, nema laganje", jel to samo zbog slika/rime ili su gegule bas toliki "pravdoljupci" ?
o.jeziku.167 dgavrilovic,
> A, jok, baš je bilo zanimljivo. Ja sam hteo da napravim vic > na vic, pa da si tako shvatio ne bi dobili ovo. Ispada bolje što > nisi moj "dopis" tretirao kao vic. :)) > > Pl poz M > > P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv > "staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski" > jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili > nekakva celina? Pa vic na vic je sasvim u redu, ali zaboravio si da turiš osmeh :) Red je i da neupućeni dobiju neko objašnjenje: Stari Sloveni su govorili praslovenskim jezikom! Pošto se ne očekuje da iko provali kojim su jezikom govorili eventualni Prasloveni ova terminološka zabuna ne ostavlja veće posledice. Balša, da li sam u pravu?
o.jeziku.168 balsa,
*> Red je i da neupućeni dobiju neko objašnjenje: *> *> Stari Sloveni su govorili praslovenskim jezikom! Pošto se ne očekuje *> da iko provali kojim su jezikom govorili eventualni Prasloveni ova *> terminološka zabuna ne ostavlja veće posledice. Balša, da li sam *> u pravu? Pa tu si negde... Ako mogu samo da te malko ispravim... Pretpostavka je da su se slovenski jezici svi razvili iz jednog PRAjezika - praslovenskog, koji je postojao kao čvrsta lingvistička zajednica dok su svi Sloveni živeli zajedno - u svojoj prapostojbini iznad Karpata. A kad se pomene praslovenski, treba imati u vidu da on traje najmanje hiljadu godina, i možeš misliti kakve su se sve promene u njemu dešavale za to vreme. Sa seobama Slovena u više pravaca i rasparčavanjem etničke mase, pa otud i slabijim kontaktom između pojedinih struja, vremenom, od praslovenskog se razvilo nekoliko slovenskih jezika. Razlike između njih su, u doba Ć. i M. (9. vek) bile mnogo, mnogo manje nego što su danas, zato je staroslovenski i mogao da prođe kao zajednički crkveni jezik. O tom, pretpostavljenom praslovenskom se, naravno, malo zna zato što ne postoje nikakvi pisani spomenici. Moguće je samo približno rekonstruisati praslovensko stanje. A lingvisti se takođe svađaju i oko toga šta treba podrazumevati pod praslovenskim jezikom: da li njegovo postojanje vremenski treba ograničiti postojanjem etničke zajednice svih Slovena, ili etničko jedinstvo treba zanemariti a pratiti samo određene tendencije u razvoju jezika i onda kazati "E, od ove tačke se praslovenski previše izdiferencirao i on više nije jedan jezik. :)" I otud, po prvom shvatanju, praslovenski nestaje raspadom praslovenske etničke zajednice krajem 4. veka; po drugom shvatanju, praslovenski traje do 9. ili 11. veka, a staroslovenski jezik onda valja smatrati njegovom poslednjom, fiksiranom vazom. Sve u svemu - zavrzlama! :) Ono što sam hteo da kažem je da su se slovenski jezici menjali polako i postepeno, od jedinstvenog praslovenskog, pa do današnjih standardizovanih nacionalnih jezika. A staroslovenski je postojao isključivo kao književni jezik, koji se, negde manje, a negde više - razlikovao od govora naroda. I ja opet napisao čaršav. :) Ali verovatno i poslednji jer mi danas ističe pretplata. Balša
o.jeziku.169 ndragan,
(SEZAM.4, 11.642 kenza) / Dodaj samo jos jednu 2-jku u stari broj(posle 2-jke) ;) Od ovog 'dva-jka' je bolje samo ono moje 'Mica 3/4-aljka' (trikrozčetirialjka :).
o.jeziku.170 veca,
>> nervira, ja koristim ono: "Dobar dan, Milan ovde, mogu li...", a Takođe, s tim što ne kažem Milan, nego Vesna :) ili veca.
o.jeziku.171 veca,
Ajd sa malim (čuj malim, mesec dana :) ) zakašnjenjem da se uklju- čim ili dam doprinos temi: zašto me nervira nepismenost?! :) >> Uzgred, ovo je relativno novo pravilo. U više knjiga štampanih >> pedesetih godina i ranije piše se "pretsednik". Verovatno je tada >> tako bilo pravilno. Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je pedestih godina bilo to pravilo. Imam za njega jednu poslasticu, al ne znam gde mi je keva ostavila knjigu :) Sociologija kulture i umetnosti, od Miloša Ilića, pisana '66. ima toliko grešaka da je to fantastično (kultura ? :) ) Gotovo u celoj knjizi se umesto t piše d, da bi negde pred kraj počeli da koriste onako kako se sada koristi. žudno, ako je bilo takvo pravilo zašto do kraja nije ispoštovano? Od bisera tipa: 'predpostaviti', što i nije tako strašno, do 'vrćenja' u krug :) međutim, pala sam, kad su počeli da nabrajaju u kojim je sve oblastima izvesni teoretičar dao svoje zasluge, da bi na kraju rekli (doslovno): "... u everithing (u svemu)" žemu engleska reč? Ne bih se iznenadila da su je (reč) i u padežu menjali (u everithingu :) ) Dalje, naslov dela, (iz kog se nešto citiralo) prevodili su samo ako je engleski, kao i transkripciju imena autora (šta je sa nama koji nismo učili nemački i francuski? imena su bila prilično nepoznata) etc. etc. Elem, knjiga je (barem ona koju ja imam) 8 izdanje, valjda su lekto- ri u tom periodu mogli (morali?) nešto da urade? Strašno! Kažem, knjiga mi nije tu, da vam prezentiram tonu bisera. Mada je i ovo dovoljno.
o.jeziku.172 veca,
>> Ona izreka "U Vranje, nema laganje", jel to samo zbog slika/rime >> ili su gegule bas toliki "pravdoljupci" ? U vranje nema laganje, od sto kila svinja dvesta kila mas'! (mast) Ovo je cela izreka :) Jel sad jasnije? :) Ne pitaj odakle znam :)
o.jeziku.173 dgavrilovic,
> I ja opet napisao čaršav. :) Ali verovatno i poslednji jer mi danas ističe > pretplata. žaršave ove vrste rado čitam. Gledaj da se brzo vratiš.
o.jeziku.174 darone,
>> Od ovog 'dva-jka' je bolje samo ono moje 'Mica >> 3/4-aljka' (trikrozčetirialjka :). E, ja imam jednu ploču (LP!) ove 'estradne zvezde'. Da, imam i Bracine bećare ;)))) Al će sad da me napanu :) darone
o.jeziku.175 mazi,
> U vranje nema laganje, > od sto kila svinja dvesta kila mas'! (mast) Sto kila kruške, dvesta kila drške! ( iz istog kraja :)) ) Ivan.
o.jeziku.176 dr.grba,
>> Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da >> vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :)) Mene NIKAD neće uhvatiti! A njega NIKAD nećete provaliti! (((:
o.jeziku.177 ndragan,
/ ?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio ozbiljno. / :) Smajli je redundantan. Ja sve radim veoma ozbiljno, pa se ozbiljno i zezam. / Uzgred, Ndragane, jel ovaj etimološki biser iz neke knjige, ili si ga / "ručno" proizveo, ili si se samo zejzao? ;) Reč je 'iskopao' (izmislio ;) dr Ivan Klajn, negde davno u NINu ili Tiki, a staroslovenski mi je došao putem božanskog nadahnuća.
o.jeziku.178 ndragan,
/ Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da / vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :)) Pssst... nemoj tako glasno. Svi će ukapirati. Ta metoda zajebancije se ovde uči u gimnaziji (bar meni je otud došla, naravno ne iz predavanja). Pre neki egzek sam još u nekom prepucavanju sa, valjda, M.Hristodulom a uz pomoć Dr.Grbe objasnio u čemu je stvar, al' g. Balša valjda nije pratio. Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda mi to izgleda kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se smejem, što mi se čini veooma glupim, da ne kažem neuljudnim. A, da ponovim, dobar deo naših štoseva zavisi od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan. Ako počnem da se smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na nivo uslovnog refleksa. Ja više ni ne razmišljam o tome. Kaki smo taki smo, konj razume shvatiće. Da sam stavio smajlija iza one rečenice 'kako da postignem keširanje ram diska', svi bi ukapirali da puštam buvu, i nikad ne bismo došli do ideje da u ram disk strpamo pendžerov snjapfajl, ili je tu bilo još i ono sa štekerisanjem ram diska. žak je bilo i neke vajde, a nekim ljudima sam osvežio dan (i sebi ;). p.s. SPantiću, jesi li gimnaziju završio ovde ili u BG? Ako je ono drugo, onda shvatam kako sam ono nekoliko puta uspeo da te zbunim. p.p.s. Navedeni deo poruke smatram za jedan od većih komplimenata koje za života primih.
o.jeziku.179 fancy,
ŮŢ> p.s. SPantiću, jesi li gimnaziju završio ovde ili u BG? Ako je ono ^^^^ ŮŢ> drugo, onda shvatam kako sam ono nekoliko puta uspeo da te zbunim. X'cuse me, but..."Ovde" = ??? Fancy
o.jeziku.180 stefan,
> X'cuse me, but..."Ovde" = ??? Pa pročitaj čovekov res pa vidi. Ne moraš baš na sve da šalješ replay.
o.jeziku.181 fancy,
ŮŢ> Pa pročitaj čovekov res pa vidi. Ne moraš baš na sve da šalješ replay. ^^^^^^ Jeli, a odakle ti ideja da ja baš na sve šaljem replay? Ponekad pošaljem poneki REPLY i to je sve... ;> Fancy
o.jeziku.182 janko,
> Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda > mi to izgleda kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se > smejem, što mi se čini veooma glupim, da ne kažem > neuljudnim. A, da ponovim, dobar deo naših štoseva zavisi > od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan. Ako počnem da > se smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na nivo > uslovnog refleksa. Ja više ni ne razmišljam o tome. Kaki > smo taki smo, konj razume shvatiće. Problem je to, što uvek ima "čitalaca" (pod navodima su, jer retko i pročitaju ono na šta odgovarju, neki ne pročitaju čak ni ono što su citirali) koji ništa ne ukapiraju, pa se još i vređaju, čak i kada nema veze sa njima. Sam sam verovao da su smajliji nepotrebni, kada sam došao na Sezam. Ali, čisto iskustvo mi je pokazalo da ako utrpam nekoliko tih znakova ima veće šanse da izbegnem nepotrbene rasprave. To, naravno, ne govori u prilog tih, kojima moraš da crtaš.
o.jeziku.183 dikla,
> E, ja imam jednu plocu (LP!) ove 'estradne zvezde'. > Da, imam i Bracine becare ;)))) Daj posalji nam koji tekst sa nje u grupu.....guitar !!!
o.jeziku.184 dikla,
> Ovo je cela izreka :) Jel sad jasnije? :) Znaci lazu, ma i mislio sam., al ajd reko da pitam .... :) > Ne pitaj odakle znam :) ~~~~~~ K a k o znas ? :)
o.jeziku.185 ndragan,
/ čim ili dam doprinos temi: zašto me nervira nepismenost?! :) Ajd' još malo o opštim mestima. Pa to nam je jedina tema ovde. I na kraju ni ne reče zašto ;) / Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je Da je Lala, bilo bi 'sa duketom'. Ako nije, snađi se kako znaš. To kao ono kad je Lala prvi put video hodžu kako zapeva sa minareta, pa mu doviknuo "Šaz' dereš? Kad si umo da se prepneš, siđi se sam!". / Elem, knjiga je (barem ona koju ja imam) 8 izdanje, valjda su lekto- / ri u tom periodu mogli (morali?) nešto da urade? Divanio sam se jednom sa jednim piscem ovdašnjim (ušao čovek čak i u čitanke, verovali ili ne), dok je lektorisao lokalne novine. Kaže da nema svrhe da menja nešto u rečenici, jer bi morao da menja celu rečenicu, a ni to ne služi ničemu, jer bi trebalo menjati celu glavu onom što je pisao.
o.jeziku.186 wizard,
> Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je Dukeom.
o.jeziku.187 dr.grba,
>> Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda mi to >> izgleda kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se smejem, što mi >> se čini veooma glupim, da ne kažem neuljudnim... Ti si prvi ovde koga sam primetio da je ovako nešto decidirano rekao. >> ...A, da ponovim, dobar >> deo naših štoseva zavisi od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan. >> Ako počnem da se smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na >> nivo uslovnog refleksa. Međutim, dese se problemi. Konkretno, čovek me je juče u mailu napao zato što sam bez upotrebe smajlija napisao rečenicu velikim slovima, u imperativnom obliku i završio je sa tri uskličnika. Jadnik, uvredio se na mrtvo ime, i mnogo pre nego što je mogao da izračuna da tema uopšte nije od životne važnosti, reagovao tonom uvređenog deteta. A sretnu se i neki koji zahtevaju smajli makar retroaktivno, ne znam, valjda da bi mogli da evidentiraju pravilno brojno stanje stringova. Zapanjujuće je kako su ljudi izgubili smisao za duhovitost, postali nervozni i svadljivi. Svi mi znamo zašto je tako, ali mislim da gubitak veselog duha znači gubitak prisebnosti, baš kao što dobra odmerenost u duhovitosti predstavlja prvi znak natprosečne inteligencije. čao mi je ponekad što i sam izgubim takt, ali nekako nisam spreman da trpim baš sve i svašta. čao mi je što nisam u mogućnosti da shvatim nečiji smisao za humor, baš kao što neko ne shvata moj, ali šta se tu može... Ndragan je čovek čiji senzibilitet, čini mi se, mogu da osetim, po jednoj veoma prostoj liniji : vodoravnoj, kao konac pravoj liniji horizonta banatskog. Moj drug Robi to naziva "panonski sindrom". Dok čovek ne shvati ovaj ugao posmatranja, misliće da si ozbiljan kad se zapravo šališ, da se šališ kad se zapravo glupiraš i da je Đorđe Balašević politikantski pajac. Ovde ti i ja, ndragane, ne možemo ništa, osim da nastavimo po svom, pa ma šta ljudi rekli. Ta, nećemo valjda da se šopljavamo zbog toga?
o.jeziku.188 ilazarevic,
> Ta metoda zajebancije se ovde uči u gimnaziji (bar meni je otud došla, > naravno ne iz predavanja). Pre neki egzek sam još u nekom prepucavanju Ja sam to skinuo odavde, od tebe (uglavnom) a pomalo i od dr.grbe. Jes' da sam rođeni Beograđanin, ali mi to izgleda mnogo zgodno. Ne biste verovali kako je slatko da čoveku vidiš zbunjeni izraz lica dok ne probate :) Ipak, nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam se zezao... Šta ćeš, ža' mi je.
o.jeziku.190 veca,
>> nema svrhe da menja nešto u rečenici, jer bi morao da menja celu >> rečenicu, a ni to ne služi ničemu, jer bi trebalo menjati celu >> glavu onom što je pisao. Primerima koje sam navela, tj. rečnicama ne bi se ništa desilo :) da se isprave, ne bi gubile smisao ("vrćenja u krug" - vrtenja... "... u everithing (u svemu)" izbaciti stranu reč, etc.)
o.jeziku.191 ssokorac,
─┼┤ Jeli, a odakle ti ideja da ja baš na sve šaljem replay? ─┼┤ ─┼┤ Ponekad pošaljem poneki REPLY i to je sve... ;> Pošalješ ti i Replay kada quotiraš celu poruku ;).
o.jeziku.193 ndragan,
/ došao na Sezam. Ali, čisto iskustvo mi je pokazalo da ako / utrpam nekoliko tih znakova ima veće šanse da izbegnem Daaa, ali leto je, ništa se ne događa, a vidiš kako se dobre zabune naprave, imamo o čemu da pričamo, ulete i dobre ideje onako usput... a inače cela priča me podseća na jednog čiču koji nikad nije ukapirao vic, jer je uvek do pola slušao da li se odnosi na njega, a od pola nije znao o čemu se radi... Uostalom, ponekad izbegavam da izbegavam :)
o.jeziku.194 dr.grba,
>> nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam >> se zezao... Šta ćeš, ža' mi je. To je zato što nisi savladao prethodni kypc (kurs) iz surovosti...
o.jeziku.195 ndragan,
/ Ti si prvi ovde koga sam primetio da je ovako nešto decidirano rekao. žuj, decidirano. Mislio si na 'odlučno'? Moraću da svrnem malo do Kekende pa da vidiš... jel, opet sam dozvolio da budem primećen? Pu, jednom će me uvatiti kad bude nešto za ozbiljno. / u imperativnom obliku i završio je sa tri uskličnika. Jadnik, uvredio / se na mrtvo ime, i mnogo pre nego što je mogao da izračuna da tema Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati sasvim ozbiljno. / jednoj veoma prostoj liniji : vodoravnoj, kao konac pravoj liniji / horizonta banatskog. Moj drug Robi to naziva "panonski sindrom". Istu obožavam, mada mi se iskrivila. Obično se otabačim na jedan stari kauč koji ima popriličnu rupu, te nije dovoljno vodoravan. A jelte, doktore, jel to opasno, kaće da bidne gotovo i kolko će da košta? Mislim, taj andrak, kako se kaže, sindrom?
o.jeziku.196 ndragan,
/ Ja sam to skinuo odavde, od tebe (uglavnom) a pomalo i od dr.grbe. Banat strikes back :) (prevod: 1. uzvraća udarac 2. udara nogom u... straga 3. pada na leđa) Sad ću da padnem u sevdah ko magarac u jendek, eto nama subverzivne kulturne delatnosti koja se širi prema jugu... More zezanje je zdravo, što se ne bi zezali, zeza nije skupa. Sad se mislim kako da napišem ono što nema veze ni sa temom ni sa konferencijom, a ponajmanje sa tobom, a moram. Ovo zadire u oranje. (ozlojeđeni deo poruke prebacujem u forum) Otkud znam, možda ono i jeste za o.jeziku. / nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam se / zezao... Šta ćeš, ža' mi je. Ne potcenjuj sagovornike, shvatili su. Ako i nisu, pa i bilo je ozbiljno.
o.jeziku.197 ilazarevic,
> To je zato što nisi savladao prethodni kypc (kurs) iz surovosti... Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem u opštini Savski venac.
o.jeziku.198 ilazarevic,
> Ne potcenjuj sagovornike, shvatili su. Ako i nisu, pa i bilo je > ozbiljno. Zavisi, neko odmah provali zezanciju, a ima ih koji sasvim ozbiljno gledaju, čude se kako se "to" (o čemu se već govori) moglo dogoditi... i tek posle nekog vremena, upotrebivši logički aparat koji ih pouzdano dovodi do pogrešnog rešenja, zaključe da se tu neko ozbiljno zeza ;)
o.jeziku.199 maksa,
<><> Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati <><> sasvim ozbiljno. Ja sam čuo: Ko shvata zezanje ozbiljno, njega treba ozbiljno zezati.
o.jeziku.200 dr.grba,
>> Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem u >> opštini Savski venac. Da, tamo su fini ljudi, nije to žubura ili Dorćol ili Karaburma, "where they say you shouldn't wander after dark..." (:
o.jeziku.201 dr.grba,
>> <><> Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati >> <><> sasvim ozbiljno. >> >> Ja sam čuo: >> Ko shvata zezanje ozbiljno, njega treba ozbiljno zezati. Kada prema nekome ustanovljavaš sistem eliminacije, onda je u prvom krugu sistem prihvatanja humora...
o.jeziku.202 ndragan,
(SEZAM.4 3.1301 sledž damir) / mislim da je 202-ka, emisiju u kojoj daju svaki dan dnevni kurs Posle 202-ojke (dvestadvaojke) imamo i dvestadvaku.
o.jeziku.203 ndragan,
/ nekog vremena, upotrebivši logički aparat koji ih pouzdano dovodi do / pogrešnog rešenja, zaključe da se tu neko ozbiljno zeza ;) Ako to 'neko vreme' traje dovoljno dugo, položili su prijemni za novootvorenu visokoškolsku ustanovu zatvorenog tipa.
o.jeziku.204 ilazarevic,
> "where they say you shouldn't wander after dark..." (: Odavde vas zakon više ne štiti! -- Dorćol ;)
o.jeziku.205 fancy,
ŮŢ>> "where they say you shouldn't wander after dark..." (: ŮŢ> Odavde vas zakon više ne štiti! -- Dorćol ;) Odavde beže na Dorćol! - Štajga ;)
o.jeziku.206 ilazarevic,
> Ako to 'neko vreme' traje dovoljno dugo, položili su prijemni za > novootvorenu visokoškolsku ustanovu zatvorenog tipa. Naravno, treba definisati sintagmu "dovoljno dugo", da ne dođe do zabune. Mislim da treba uspostaviti donju vremensku granicu, kako ne bi popadali na prijemnom za datu ustanovu.
o.jeziku.207 mjova,
> 9.86 CIVILIZACIJA.3:film, ssokorac > pojavili u video klubovima u zadnjih 5 meseci. ^^^^^^^ možda poslednjih?
o.jeziku.208 ssokorac,
─┼┤ možda poslednjih? Bolje da si ih napisao par komada ;).
o.jeziku.209 ssokorac,
Šta mislite, o kom se jeziku radi? Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre.
o.jeziku.210 voki,
>>>> Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem >>>> u opštini Savski venac. >> >> Da, tamo su fini ljudi, nije to žubura ili Dorćol ili >> Karaburma, Ma fini ste mi vi... čuva vas policija (komunistička). Pozdrav iz Nezavisne Države Vračar !
o.jeziku.211 fancy,
ŮŢ> Šta mislite, o kom se jeziku radi? ŮŢ> Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre. Walsh?
o.jeziku.212 skoprivica,
│ možda poslednjih? bila je ovde jedna rasprava zadnji/poslednji, i zaključeno je (ako se dobro sećam) da u gramatici NE piše da je zadnji pogrešno.
o.jeziku.213 ilazarevic,
> Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre. Neki keltski?
o.jeziku.214 ssokorac,
─┼┤ Walsh? Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od prijatelja knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli jezik u kome pitanje dobiješ tako što glagolu izbaciš prvo slovo! :) Jezik u kome se a,e,i,o čitaju kao i kod nas :). Jeziku kome ne postoji Da i Ne. :)
o.jeziku.215 darone,
>> bila je ovde jedna rasprava zadnji/poslednji, i >> zaključeno je (ako se dobro sećam) da u >> gramatici NE piše da je zadnji pogrešno. Dobro se sećaš, ali se mjova pravi pametan, pa svako malo prepadne nekog klinca, da ne mora da mu daje ignore ;) darone
o.jeziku.216 fancy,
ŮŢ> Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od prijatelja ŮŢ> knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli jezik u kome pitanje ŮŢ> dobiješ tako što glagolu izbaciš prvo slovo! :) Jezik u kome se a,e,i,o ŮŢ> čitaju kao i kod nas :). Jeziku kome ne postoji Da i Ne. :) Eto i meni se desila spelling mistake (a tako sam ponosan na svoj oxfordski...) Što se velškog jezika tiče, odavno sam provalio da je govor i pisanje skroz fancy..:) Inače detalje koje si naveo nisam znao, ali zvuče ultimativno..:) Fancy from Gwynedd
o.jeziku.217 dr.grba,
>> Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od >> prijatelja knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli Pa, jeste.... Sprema se čovek za Argentinu... (;
o.jeziku.218 skoprivica,
/odg. iz ko.je.ko, balinda/ │ Rođen je 5. septembra 1896. godine u Kamenari (Boka Kotorska). Već u kaže se u Kamenarima (to mesto se zove Kamenari i 'poznato' je po trajektu Lepetane-Kamenari)...
o.jeziku.219 asterix,
Shy yours ? Pa normalno -> Stidne vaši !
o.jeziku.220 ndragan,
(SEZAM.4, 5.448) / <><> Ko se jos tih pravila drzi? :) Priznajte, kada bi / <><> kupovali original software, dokle bismo stigli? / Kada bi kupovali original software, stigli bi dotle / da bi znali bi da ga koristimo. Upozorio bih gospodu da počnu da govore u prvom licu. Ovako ne znam na koga misle, jer: Kada bi (oni) kupovali original software, stigli bi (oni) dotle da bi (oni) znali bi (oni) da ga (mi) koristimo. Oni i sad znaju da ga mi koristimo, nema šta tu da se stiže do nečega. (5.464) / Onaj ko sa tim softverom ima nameru da zaradi. Jes', zarađujemo i softver i ja. Bue_ Ndragan, the *zl
o.jeziku.221 fancy,
ŮŢ> Shy yours ? ŮŢ> Pa normalno -> Stidne vaši ! :))))))))) BTW, na kraju svakog iole kulturnijeg pisma ide... Sincerely Yours, Truly Yours, (!) ili samo Yours, What a losy world it is...:) s.y. Fancy
o.jeziku.222 dikla,
> kaze se u Kamenarima (to mesto se zove Kamenari i 'poznato' je po > trajektu Lepetane-Kamenari)... Jel to onaj trajekt sto skracuje put oko BK Zaliva ?
o.jeziku.223 skoprivica,
│ Jel to onaj trajekt sto skracuje put oko BK Zaliva ? da. (usput do prošle godine je bilo za pešake džabe :)
o.jeziku.224 asterix,
Shy yours ? Pa normalno -> Stidne vaši ;)
o.jeziku.225 fancy,
ŮŢ> What a losy world it is...:) I mean lousy...
o.jeziku.226 ndragan,
/>> prijatelja knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli / Pa, jeste.... Sprema se čovek za Argentinu... (; To je u totalno američkom stilu - tuci neprijatelja njegovim oružjem. Za početak treba dostići njihovo znjanje geografije :)
o.jeziku.227 dr.grba,
>> To je u totalno američkom stilu - tuci neprijatelja njegovim >> oružjem. Za početak treba dostići njihovo znjanje geografije :) Poput teksaških srednjoškolaca, kojima su pre x godina u jednom testu iz geografije ubacivali i nemoguće odgovore, koje su ispitanici svesrdno koristili. Tako je, na primer, nekoliko učenika u jednom odeljenju označilo poluostrvo Florida kao "Afrika"... Filadelfija počiva negde na Velikim jezerima, Dok se venac Stenovitih planina pružao tik uz zapadnu obalu SAD... Tih godina je i naša ekipa novinara pravila anketu u SAD o poznavanju Jugoslavije, a uzorak su bili akademski građani, mahom zaposleni u ekonomskim zanimanjima i "upućeni" u međunarodnu scenu. I kakve je odgovore prosečni Amerikanac davao : - Jugoslavija je deo teritorije bivše Turske. - Imali ste nakog Tita i on je umro. - U državi se govori sedam jezika, a službeni je, mislim, francuski. - Susedne zamlje su Nemačka i SSSR. - Politički unitaristi, u paktu sa Indijon i Kubom... ...i još mnogo, mnogo bisera kojih sam se naslušao. Jedan tip od oko 40 godina je pokazao izvanredno znanje o mnogim stvarima, ali je na kraju priznao da je kao student nekoliko meseci proveo na putovanju kroz Jugoslaviju, jer je hteo da vidi gde se to njegov otac nalazio nekoliko godina kao novinar...
o.jeziku.228 fancy,
ŮŢ> P.S. Da li se pise nesmem ili ne smem ? ne smem
o.jeziku.229 ssokorac,
Reply na darone, negde.tamo ─┼┤ Nije milan-ovu, već milanovu. I daroneovu. I sezamovu. I tako daljeovu. Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice.
o.jeziku.230 viktor,
> > Reply na darone, negde.tamo > > ─┼┤ Nije milan-ovu, već milanovu. I daroneovu. I sezamovu. I tako daljeovu. > > Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je > SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice. > SSOKORAC hvala što si ovo prebacio u pravu konferenciju. Nisam hteo da se petljam tamo gde tome nije mesto. U ovom slučaju 'milan' nije ime vec username koji sam odlučio menjati kao što sam učinio u inkriminisanoj poruci. Već sam o tome diskutovao ovde pa se to lako može pročitati. Tamo je bilo i lepih primera, jedan bi mogao biti i ssokorac ... :)) Eto, ko tebe hlebom ti njega kamenom ... ;)) A što mi je dete prezahvalno što sam ga jutros probudio novim SUPI-jem install-iranim na računaru, što je napisalo prvu poruku za SEZAM, da ne pričam ... HVALA! E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to liči. Mi, koji smo odabrali username-ove kao imena nsimo krivi što vas zbunjujemo, dobro ja nisam sam odabrao već je to jednom učinio dejanr, aha, hic rana in aqua subit, kako njega promenjati po padežima, već viđeno no nije važno .. ;)) Kako sve to primeniti na username-ove na ubbg-u ... dogovorimo se da su to, ipak, ne-imena tj. ne-imenice već, kako ssokorac reče skraćenice.
o.jeziku.231 darone,
>> E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to >> liči. Ok, pošto ste me ubili u pojam :) onda moram da vas zamolim nešto: Darone je moj nadimak, i to nekoliko godina pre nego što sam i čuo za Sezam, pa sam ga izabrao i za korisničko ime. Pošto se na Sezamu svi juzernejmovi (username) pišu početnim malim slovom, tako se i moj nadimak (Darone) pretvorio u darone, ali je, bar za mene, ostao nadimak. Stoga, menjajte ga po padežima. Nije bre to puter da se maže na leba, to je nadimak bre! :)) Menjanje po padežima? darone, daronea, daroneu, etc, ja ne znam padeže ;) Znam glasovne promene, to sam upamtio iz škole ;)))) darone p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
o.jeziku.232 wizard,
> E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to liči. """""""""""" Ovo je nepravilno napisano. Ma koliko čudno izgledalo, treba pisati 'usernameovi', a verovatno je dozvoljeno i juzernejmovi, samo tako onome ko čita treba sekund više da ukapira šta si napisao. :) I ja sam, naime, tako menjao po padežima strane reči koje se pojavljuju u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko 300 crtica kojima sam odvajao nastavke. :( Od kad sam sve to ispravio u tekstu, stekao sam uslovni refleks da nakon svake otkucane crtice za trenutak zastanem i razmislim treba li tu da stoji.
o.jeziku.233 viktor,
> padežima. Nije bre to puter da se maže na leba, to je nadimak bre! :)) Izvini, nisam znao da je to nadimak ali i da sam znao ne bih se prema njemu odnosio drugačije nego kao prema username-u kao što činim i kod milan-a i viktor-a ... objašnjenje je jednostavno Viktora i Milana ima više na Sezam-u no viktor-a i milan-a ima i brojem i rečju po jedan ;) Dozvolite da nešto ostane i kao lični stav i da, pošto nije gramatički nepravilno, makar ne po tumačenjima onih sa kojima sam o tome razgovarao, sam mogu odlučiti da koristim. Ostalo je još nekoliko ljudi koje bih voleo da pitam o tome i ako nešto drugačije od njih saznam i činjenice budu jake promene ćete lako uočiti. Za sada nisam ubeđen. > p.s. da li je 'Sezam' skraćenica? Uputstvo kaže: SistEm ZA Modemske komunikacije ... ;) možda sam pogrešno shvatio. Još nešto, već sam to rekao. U nekim slučajevima je moguća greška tj. nesporazum ako se korisnička imena menjaju "bukvalno" po padežima. Nemam volje da se prisećam primera, bilo ih je već upravo u ovoj konferenciji, ako se dobro sećam.
o.jeziku.234 viktor,
> u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko Ako ga(je) sretneš ponovo molim te da je upitaš po kojem pravilu je to nepravilno. Ako je već nepravilno "username-ovi" onda je "juzernejmovi" nešto najgore čime se to može zameniti. Jedino što mogu prihvatiti kao zamenu za "username-ova" jeste "korisničkih imena" ili prosto "nadimaka" (ha, ne u onom smislu kako se to dešava kod darone-a tj. Daronea :) ) jer upravo to korisnička imena na Sezamu i jesu. Možda je sasvim u redu da se kaže najjednostavnije "korisnika" pri čemu se, kao i u mnogim drugim stvarima dopušta dvoznačnost te reči u smislu: 1. osoba koja je pretplaćena na Sezam i 2. korisničko ime po kojem je ta osoba poznata na Sezamu. No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da svako od nas piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da čitate ono što je neko hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje nju zamenjujete porivom da sve ispravljate. Ne kažem da je to u pitanju ovde, u primedbama na moje pisanje, ali ima puno toga u nekim drugim ispravkama pravopisa.
o.jeziku.235 dr.grba,
>> Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je >> SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice. Najpre sam pisao "SEZAM-ovo", pa me nerviralo, pa sam zamislio naš BBS kao neko mesto na kome se okupljamo... i prešao na "Sezamovo". Lakše se piše i prijatnije za čitanje.
o.jeziku.236 veca,
>> Ok, pošto ste me ubili u pojam :) onda moram da vas zamolim nešto: Ne daj se darone! :) Smatram da se i 'useri' mogu menjati po padežima. Jednom sam se frapira- la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji liče na ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :)
o.jeziku.237 spantic,
> p.s. da li je 'Sezam' skraćenica? Ne, ali SEZAM jeste. Ono beše SistEm ZA Modemske komunikacije.
o.jeziku.238 stefan,
> ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :) Šta sa njihovim veco? ;))
o.jeziku.239 asterix,
> u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko > 300 crtica kojima sam odvajao nastavke. :( Pa dobro, jesi li makar otišao posle sa lektorkom na kaf(v;)u ? Šta ona tebi tu precrtava crtice ? ;)
o.jeziku.240 veca,
>> No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da >> svako od nas piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da >> čitate ono što je neko hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje >> nju zamenjujete porivom da sve ispravljate. Ne kažem da je to u A zašto bismo dopustili da neko piše onako kako smatra da je potrebno, ukoliko je neispravno?! Ne mogu svi ljudi znati sve (Znam da ništa ne znam - Sokrat) i jedino zlonamerni se mogu ljutiti na dobronamerne primedbe. Kao što vidiš osnovno sredstvo komuniciranja, ovde, su reči i prema tome se ravnamo šta je ko hteo da kaže. Dakle, ne radi se o porivu, nego o olakšavanju komuniciranja, a što da ne, i davanju primdbi uko- liko neko ima problema sa istim. Ne treba se stideti ne znanja, nego istrajavanja u njemu!
o.jeziku.241 veca,
>> viktor-a ... objašnjenje je jednostavno Viktora i Milana ima više >> na Sezam-u no viktor-a i milan-a ima i brojem i rečju po jedan ;) Ima ih i u svakodnevnom životu, ali ih i pored toga razlikujemo. A svako od nas, uglavnom, zna na koga se odnosi kad se kaže viktor ili milan, baš zato što vas ima i rečju i brojem po jedan sa tim userom :)
o.jeziku.242 veca,
>>> ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, >>> dejranov :) >> Šta sa njihovim veco? ;)) Imenom, stefi :)
o.jeziku.243 haevorn,
Sorry I am late, but nema veze: // > Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je // // Dukeom. Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk- Dakle, -sa Đukom-, itd.
o.jeziku.244 darone,
>> No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da svako od >> nas piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da čitate ono što je >> neko hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje nju zamenjujete porivom >> da sve ispravljate. Ne kažem da je to u pitanju ovde, u primedbama na moje >> pisanje, ali ima puno toga u nekim drugim ispravkama pravopisa. Moram da priznam da sam se manje - više zezao na temu svog (i ostalih) juzera... A zaista i mislim da je lepše pisati 'viktorov' nego 'viktor-ov'. Ne mogu da nađem neki radikalan primer '-ovanja', pa ću, u nedostatku nekog istinitog, smisliti jedan: --- iseći ovde --- Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Viktor-ovi i darone-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Wizard-ovo upadanje u diskusiju je oberučke prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda (ishod-a :)) --- iseći ovde --- Uopšte, upotreba stranih reči je pipav zadatak, a njihovo menjanje po padežima još pipavije, a valjda je i rešeno nekim pravopisom. Što se tiče ličnih imena (pretpostavljam da bi i juzernejmovi lako mogli da potpadnu pod njih), i njihove transkripcije, literatura postoji u svakoj boljoj knjižari: Transkriptivni rečnik ličnih imena (ko je piso? pojma nemam). darone
o.jeziku.245 dutchman,
"neznanje" se piše kao jedna reč (sorry, I had to)
o.jeziku.246 haevorn,
// > p.s. da li je 'Sezam' skraćenica? // Ne, ali SEZAM jeste. Ono beše SistEm ZA Modemske komunikacije. Valjda su prvo smislili naziv BBSa - Sezam, a posle smislili da to može da bude SistEm... Od čega je skraćenica Sezam, od Sistem za modemske? BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi moglo da se piše i Sezam i SEZAM? (Kako se piše Unprofor?) HAEVORN v.b.
o.jeziku.247 skoprivica,
│ Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk- nema razloga da se duke čita djuk, tj. otkud znaš da je to (ime/nadimak/username) napisano na engleskom ?
o.jeziku.248 milan,
> Ne daj se darone! :) > Smatram da se i 'useri' mogu menjati po padežima. Jednom sam se frapira- > la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji liče na > ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :) Na žalost, ne mogu! Postoje bar dva razloga. 1) "Korisničko ime" jeste vrsta vlastite imenice ali nije lično ime. Uoči, na primer, da takvo ime ima samo konvencionalan a ne stvarni rod. Zašto bi, recimo, veca, bila imenica ženskog roda? Jel' zato što znamo da je to korisničko ime koje pripada ženi? A ako ne znamo? Ako neko ima korisničko ime saša ili ljuba, jel' to ime ženskog ili muškog roda? 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0? jel': "Top smo već odgovorili a01x2bd0u" ;)) Stoga se, ako bi se striktno držali gramatičkih pravila prema korisničkom imenu trebali odnositi kao prema atributu uz neku imenucu. To jest, valjalo bi pisati: "Prema poruci koju je napisao korisnik veca" (ovde je muški rod upotrebljen kao neutrum). Naravno, u kolokvijalnom jeziku upotreba korisničkog imena teži ka upotrebi sličnoj upotrebi nadimka. Problem nastaje što nisu sva, čak ni većina, korisničkih imena u formi nadimka što onda stvara i zbrku i stilistički haos. Zato je najkorektnije uzeti srednju liniju. Korisničko ime, ako ga već ne tretiramo kao atribut, nije nadimak već naziv (firma rekli bi birokrati) korisnika. Sa firmom se već može saobraćati kroz padeže, ali uz povlake, da jasno razdvoje ime firme od mogućih jednačenja po zvučnosti, nepostojanih a-ova, palatalizacija i koječega drugog. Pl poz M
o.jeziku.249 wizard,
> > p.s. da li je 'Sezam' skraćenica? > > Uputstvo kaže: SistEm ZA Modemske komunikacije ... ;) možda sam pogrešno > shvatio. Koliko sam ja shvatio to je samo objašnjenje kako je nastao naziv "Sezam", a Sezam je zvaničan naziv sistema... Ili grešim?
o.jeziku.250 mladenp,
> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk- > Dakle, -sa Đukom-, itd. Neeee. Sa Duketom. :)
o.jeziku.251 viktor,
> Ima ih i u svakodnevnom životu, ali ih i pored toga razlikujemo. A Ja sam upravo i rekao da se, zbog kakve-takve "ravnomernosti" tj. "ravnopravnosti" odnosim "crtično" i prema takvim korisničkim imenima kao i prema onima koja zaista ne liče na vlastita imena. Primer koji mi je upravo "stigao" u memoriju pamćenja jeste "drpr" (sorry, ništa lično). Još takvih primera lako je naći na nekim drugim čvorovima sa kojima ćemo uskoro, kako kažu, komunicirati a to je recimo "ep02345" (izmislio sam da ne bi bilo lično ;) ). Kako se odnositi prema tome. Pošto nisu uvek iste dužine da li pisati: 1. od ep02345a sam dobio poruku ili 2. od ep02345-a sam dobio poruku? Nagradno pitanje za ljubitelje onoga pod 1.: koje je korisničko ime u pitanju, ne ovom nagradnom, naravno ... ;) E, pošto sam ja, ipak, i u duši matematičar onda mi je nekako neprijatno da se prema korisničkim imenima odnosim različiti već mi daleko više prija da ustanovim neki jedinstven ("ravnopravan") odnos prema svim korisničkim imenima. No, ponavljam, interesuje me koje to pravilo u gramatici tvrdi da "moj pristup" nije ispravan. I još nešto, prihvatite već jednom da je prirodan jezik nesavršen ili ću ponovo da se dohvatim moje omiljene knjige po tom pitanju i tastature ... :)
o.jeziku.252 viktor,
> nego o olakšavanju komuniciranja, a što da ne, i davanju primdbi uko- > liko neko ima problema sa istim. Sasvim se slažem da je primedba na nečije greške i potrebna i korisna. No, sve ima svoje granice. Prvo, ogradio sam se da se taj moje komentar ne odnosi na diskusiju koja se vodi oko "crtica" već na neke druge. Dakle, nije ovo glas povređene sujete već neki, da ne preteram, principijelan stav. žesto se dešava da se usred neke niske poruka u kojima se suprotstavljaju mišljenja oko nekog paketa li slično, da ne pominjem politiku, odjednom pojavi grozd poruka koje samo kažu "ne piše se _to_ _tako_ već _ovako_" sa određenim prizvukom cinizma i "spuštanja". E, protiv toga sam digao glas. Sasvim se slažem da se sve greške ispravljaju u za to određenoj konferenciji, a to je, ova. Dakle, preusmeriš onoga kome želiš da skreneš pažnju na to u ovu konferenciju, ili, još bolje, to učiniš poštom, jer nije baš potrebno da svi čitaju kako se "ne" uz neke reči piše odvojeno a uz neke spojeno s njima. > Ne treba se stideti neznanja, nego istrajavanja u njemu! U potpunosti se slažem, kada se ne bih slagao bilo bi besmisleno da se bavim poslom kojim se bavim ... ;)
o.jeziku.253 viktor,
> --- iseći ovde --- isekao! :) > Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Viktor-ovi i > darone-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije > PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Wizard-ovo upadanje u diskusiju je oberučke > prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće > uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda > (ishod-a :)) > --- iseći ovde --- isekao! :) U jednoj od prethodnih poruka sam već naveo primer koji će nam, polako postati blizak kada se Sezam uključi u mrežu: Da li je bolje: 1. Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. ep320ov-i i epp456u-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije PC.USER u CIVILIZACIJA-u. ezivotr-ovo upadanje u diskusiju je oberučke prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda. ili 2. Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. ep320ovi i epp456uovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije PC.USER u CIVILIZACIJA-u. ezivotrovo upadanje u diskusiju je oberučke prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda. ? Izvinjavam se što sam koristio izmišljena korisnička imena, nadam se :), jer sam se trudio da nekog ne povredim. P.S. Evo, sada sam pročitao i milan-ovu poruku (tj. poruku korisnika milan) pa da dodam i treću mogućnost : 3. Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Stavovi korisnika ep320ov i epp456u su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Upadanje korisnika ezivotr u diskusiju je oberučke prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda. Ja ću, do daljnjeg, ipak ostati pri prvoj verziji iako je, zaista, očigledno, treća verzija "najispravnija".
o.jeziku.254 viktor,
> imenicu. To jest, valjalo bi pisati: "Prema poruci koju je > napisao korisnik veca" (ovde je muški rod upotrebljen kao > neutrum). E, ovo već mogu prihvatiti, malo je komplikovanije ali kako je gramatički ispravno, prihvatam i pokušaću da to koristitim.> 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih > znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0? > jel': "Top smo već odgovorili a01x2bd0u" ;)) Odgovore na poruke oko crtice sam napisao tako što sam SDW prvo prelistao sve odgovore na svoje poruke i onda prešao na čitanje ostalih poruka. Milo mi je da smo korisnik milan i ja došli do sličnih primera ... :) U jednoj od prethodnih poruka sam već uradio i moguća iskustva oko milan-ovih primedbi (tj. primedbi korisnika milan) ... >(firma rekli bi birokrati) korisnika. Sa firmom se već može >saobraćati kroz padeže, ali uz povlake, da jasno razdvoje ime >firme od mogućih jednačenja po zvučnosti, nepostojanih a-ova, >palatalizacija i koječega drugog. E, sada, na opštu radost, da zaključim, kako korisnik milan (ukratko, milan) lepo objašnjava da se korisničko ime ima tretirati kao ime firme i da se u oba slučaja mogu, gramatički ispravno, crtice (reče on povlake) staviti upravo onako kako sam ih do sada koristio, vraćam se na svoje već ustaljeno "crtično" ili kako bi milan (tj. korisnik milan) rekao "povlačno" ponašanje ;). Milan-e (tj. korisniče milan) hvala na gramatičkim hint-ovima :) (ili: Hvala na gramatičkim hint-ovima korisniku milan). Iz svega gore navedenog može se lako zaključiti da me je jedino milan (tj. korisnik milan) pomalo izveo iz moje "crtične" ravnoteže, no čini mi se da je to ipak, što se mene tiče stabilna ravnoteža te ću u njoj još neko vreme ostati.
o.jeziku.255 viktor,
> BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi moglo Eto, lepa mogućnost da još jednom naglasim svoj stav. Ništa ne fali ni Sezamu ni Sezam-u, već mi se čini da je dopustivo i jedno i drugo, zavisi od toga kako shvatamo nameru osnivača. Dakle, dovoljno je prihvatiti samo malo slobode koju tražim, pogotovu što se čini da to prihvataju i gramatička pravila.
o.jeziku.256 dr.grba,
>> (Kako se piše Unprofor?) Najpre smo naivno mislili da UNPROFOR znači "United Nations Protection Force". Do danas smo shvatili da znači "United Nations Pro Forma"
o.jeziku.257 veca,
>> "neznanje" se piše kao jedna reč >> (sorry, I had to) Jel? Šalim se, greška u brzini... :)
o.jeziku.258 veca,
>> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk- ??? Zašto đuk, user mu je duke.
o.jeziku.259 balinda,
>> Sasvim se slažem da se sve greške ispravljaju u za to određenoj >> konferenciji, a to je, ova. Dakle, preusmeriš onoga kome želiš >> da skreneš pažnju na to u ovu konferenciju, ili, još bolje, to >> učiniš poštom, jer nije baš potrebno da svi čitaju kako se "ne" >> uz neke reči piše odvojeno a uz neke spojeno s njima. Pošto je pitanje više principijelne prirode, rešio dam da iznesem i svoj skromni sud. Slažem se da je ukazivanje na pogreške uvek dobrodošlo, ali smatram, nasuprot tvom predlogu, da je bolji način u konferenciji jer je tu korist od ispravke mnogo veća. žak bi se moglo desiti da ispravka u privatnoj pošti ne bude istinita, što se pred očima većeg broja korisnika teže može dogoditi. Uz to, ispravati nekoga u nečemu što ne zna nije dobro samo za onoga ko je pogrešio, nego i za sve nas koji bismo u tome tek mogli pogrešiti. Ukratko, pravo mesto je konferencija a ne mail. Od onoga koji ispravlja u velikoj meri zavisi da li će ukazivanje na grešku biti shvaćeno kao zamena za eventualni nedostatak argumenta u sadržajnom delu diskusije zbog koga se, eto, "beži" na područje semantike, pravopisa pa čak i "daktilografije". :( Zato je, čini mi se, dobra praksa, kako i ti kažeš, da se na greške ukazuje u, za to, predviđenoj temi. Možda bi imalo smisla da se "zaboravi" ko je grešku načinio, a smatram da nikakav relevantan podatak "autorstvo greške" i nije, pa ga nije greh ni izostaviti. Pošto se već replicira u temi (i/ili konferenciji) u kojoj se citirano ni ne nalazi, silom softvera, otpašće i zaglavlje sa "kužnim" :) pseudonimom. Ako se ne insistira na tome *ko* je pogrešio, nego *u čemu*, više bi se verovalo onome koji se latio pedagogije, da mu je stalo jedino do sadržaja ispravke a ne do nečega drugoga. P.S. Bože, koliko li će ovde biti pronađeno neznanja? :)))
o.jeziku.260 viktor,
Biću sasvim iskren, dok sam još na vezi, želeo sam da odgovorim na sve moguće odgovore na moje poruke. Otkrio sam tvoju i krenuo u čitanje, ali se bojim da će mi za odgovor biti potrebno više vremena, naime u prvom čitanju nisam baš puno shvatio :) Idem da pročitam još jednom i ako to bude pre nego me Sezam isključi nastaviću ovu poruku ... ;) Evo, uspeo sam, ... :> Dakle, složili smo se oko jednog predloga dok ti ne podržavaš ideju o pošti već ti se više dopada odgovor "pred svima". OK! Ali da i ja unesem malu dopunu tvom predlogu. Da prihvatimo praksu iz konferencije o vicevima. Dakle, pred svima iznosimo ono što je na neki način novo ili specifično dok za stvari kao što je, već spominjan odnos "ne" i ostalih reči valja ipak prepustiti pošti. No, u svakom slučaju ostajem pri tome da se diskusija tj. jezičko ispravljanje obavlja isključivo u ovoj tj. odgovarajućoj konferenciji a nikako u konferenciji gde se greška zadesila, sa mogućom natuknicom u izvornoj konferenciji da se komentar nalazi ... Nadam se da je ovo prihvatljivo. P.S.:Nikako ne mogu da se složim sa onim što se dešava, kao sasvim nepotrebno skretanje sa teme, trenutno, u konferenciji SEZAM tema datoteke gde je sada prepucavanje o broju pritisaka na dirku pri prizivanju određenog programa ... :( što nema nikakve osim veoma remote veze sa onim zašto je tema otvorena, no kako nema moderatora a niko drugi se ne meša ... no eto, i ja sam zastranio, no samo u cilju što zornijeg objašnjenja nikako zarad ojačavanja argumenata ... ;)
o.jeziku.261 veca,
>> Stoga se, ako bi se striktno držali gramatičkih pravila prema >> korisničkom imenu trebali odnositi kao prema atributu uz neku Zato sam i predložila ovo rešenje. >>> la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji ----------------------- >>> liče na ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, ----------- >>> dejranov :) >> Zato je najkorektnije uzeti srednju liniju. Korisničko ime, Eto šta ti je matematičar :))) Korisničko ime mi izgleda mnogo, mnogo suvoparnije, formalnije, kao broj u kartoteci :( Ipak, ljude sa sezama ne doživljavam tako, tek kao korisničko ime, nego mnogo 'intimnije', iz prostog razloga što i sezam doživljavam kao mesto gde se okupljamo (iako se ne vidimo, ali zato postoji klub) razmenjujemo poruke, poma- žemo jedni drugima, etc. Sa dosta ljudi se i privatno družim (iako ih ranije nisam poznavala, sem Vladana - vlad).
o.jeziku.262 viktor,
Kakve ovo veze ima sa jezikom? Šta je ko mislio sigurno nije u oblasti jezika. Dakle, pozivam da se diskusija o tome odvija u odgovarajućoj konferenciji i temi.
o.jeziku.263 balinda,
>> Biću sasvim iskren, dok sam još na vezi, želeo sam da >> odgovorim na sve moguće odgovore na moje poruke. Otkrio >> sam tvoju i krenuo u čitanje, ali se bojim da će mi za >> odgovor biti potrebno više vremena, naime u prvom čitanju >> nisam baš puno shvatio :) Idem da pročitam još jednom >> i ako to bude pre nego me Sezam isključi nastaviću ovu >> poruku ... ;) E pa, ZZ me je potplatio da, svojim komplikovanim stilom, favorizujem upotrebu SORa. :))) >> Dakle, složili smo se oko jednog predloga dok ti ne podržavaš >> ideju o pošti već ti se više dopada odgovor "pred svima". OK! Lepo je kada od samog početka u kristalisanju naših stavova imamo ovako sigurnu, zajedničku platformu. :))) >> Ali da i ja unesem malu dopunu tvom predlogu. Da prihvatimo praksu >> iz konferencije o vicevima. Dakle, pred svima iznosimo ono što >> je na neki način novo ili specifično dok za stvari kao što je, >> već spominjan odnos "ne" i ostalih reči valja ipak prepustiti >> pošti. Iz kojih razloga? Da li zato što smatraš da su neke stvari same po sebi toliko jasne da onoga ko je pogrešio ne treba javno "brukati" ukazivanjem na učinjeno? Mislim da smo, globalno gledano, na prilično niskom nivou pismenosti, (polazim od sebe) ;) da ni najjednostavnija pravila nismo sasvim usvojili. Na primer, kada pisati "ne" zajedno a kada odvojeno često grešimo u našim porukama. Obradovala bi me nečija staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći. Idealno gledajući, maštam da nečija greška bude uvek samo povod da onaj ko zna bolje to sa drugima podeli ne samo pokazajući gde se pogrešilo nego i u čemu. >> No, u svakom slučaju ostajem pri tome da se diskusija tj. jezičko >> ispravljanje obavlja isključivo u ovoj tj. odgovarajućoj >> konferenciji a nikako u konferenciji gde se greška zadesila, >> sa mogućom natuknicom u izvornoj konferenciji da se komentar >> nalazi ... Slažem se! Mislim da je to najbolji način da se potcrta motiv koji nagoni replikanta (Bog te maz'o: 'replikant'!) :))) da interveniše. Ako se ovako ne uradi, ima mesta pomisli da se "cerekanjem" nad tuđim greškama pomalo želi sagovornik učiniti nekompetentnim i u sadržajnom smislu. (?) :((( S druge strane, ako se već želi sačuvati nečija sujeta, držim da je dovoljno izostaviti user name (u polovičnom prevodu: 'us*ano ime') :))) koje, za saznavanje ispravnog načina, nije bitno. Dakle, *ovu* temu vidim i mestom u kome se greške smatraju povodom da se nešto nauči. No, svestan sam da će i dalje razgovor o tuđim greškama, na žalost, biti uglavnom u temama u kojima su i otkrivene. :( Takođe, jasno mi je da je lakše reći: "ne treba tako nego ovako..." nego što će se naći snage da se o tome porazgovara. Međutim, utoliko pre, hvale je vredan svaki pokušaj da se o nečemu razgovara tamo gde mu je i mesto i na način koji je u najvećoj meri okrenut temi a ne autoru. P.S. Ako i ovo budeš čitao on-line, ko zna šta će biti? :)
o.jeziku.264 isekulovic,
>> Od kad sam sve to ispravio u tekstu, stekao sam uslovni refleks da >> nakon svake otkucane crtice za trenutak zastanem i razmislim treba li >> tu da stoji. Ja se, svaki put kad posegnem za crticom, setim ndragana. :)
o.jeziku.265 paki,
Evo, vrnuh se sa sela, i pade mi na pamet jedno (nadam se) zanimljivo pitanje. Da li je pravilno reći 'grabulja' ili 'grebulja'? Ja upotrebljavam prvi način, tako sam navikao, tako govore ljudi u mojoj okolini, a u neku ruku je logično (grabuljom se grabi npr. lišće). Ali na selu svi govore 'grebulja' uz obrazloženje da se njom grebe npr. lišće s zemlje. Inače, selo je blizu bugarske granice, pa možda i to utiče :). --> Cause you know sometimes words have two meanings.
o.jeziku.266 voki,
>> (Kako se piše Unprofor?) Piše se UNPROFOR :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.267 voki,
>>>> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk- >> >> ??? Zašto đuk, user mu je duke. Valjda zato što čovek zna da da je Duke-u :)))) nadimak Đuka. Pretplata mu, izgleda, istekla :(((( Pozdrav Voki.
o.jeziku.268 ladislavs,
> Jel? Šalim se, greška u brzini... :) "Je l'" se piše odvojeno, sa apostrofom, moliću fino. :) Reko' neću, al' ipak 'oću: ovo je prava konfersncija za to. :)) ciLa.
o.jeziku.269 maksa,
<><> neuporedivo jača i poseduje sva oruđa represije i <><> tlačenja, čak šta više ============ Na ovo sam već par puta naleteo. Uz ugradu da nisam imun na greške (ndragan prati moj rad ;), moram da ukažem da je pravilno samo jedno, ili drugo; nikako "čak šta više".
o.jeziku.270 spantic,
> (Kako se piše Unprofor?) I ne piše se. Pošto je skraćenica piše se velikim slovima. Mada što su zaštitne snage ubilo se. Koga čuvaju u Krajini? Svoju glavu?
o.jeziku.271 milan,
> Eto šta ti je matematičar :))) Korisničko ime mi izgleda mnogo, mnogo > suvoparnije, formalnije, kao broj u kartoteci :( Ipak, ljude sa sezama > ne doživljavam tako, tek kao korisničko ime, nego mnogo 'intimnije', > iz prostog razloga što i sezam doživljavam kao mesto gde se okupljamo > (iako se ne vidimo, ali zato postoji klub) razmenjujemo poruke, poma- > žemo jedni drugima, etc. Sa dosta ljudi se i privatno družim (iako ih > ranije nisam poznavala, sem Vladana - vlad). Dve sitne pakosti na tvoj račun. ;) 1) Očigledno nisi pogledala poruku do kraja, jer korisničko ime jeste samo naziv za ono što potom predlažem da se gramatički tretira kao firma. 2) Očigledno nisi pogledala gore u SOR. ;) Videla bi da se nalazimo u temi koja raspravlja o jeziku, tj. o tome kako valja deklinirati korisnička imena, a ne u temi koja raspravlja o tvom pravu da nečije korisničko ime "doživiš intimnije" te da ga tako i pišeš. Ako bi neko to tvoje pravo doveo u pitanje prvi bih išao da ga bijem. ;) Da parafraziram Voltera: "Gospođice, uopšte se ne slažem sa vašim mišljenjem, ali ću do kraja braniti vaše pravo da ga zastupate!" Pl poz M
o.jeziku.272 veca,
>> "Je l'" se piše odvojeno, sa apostrofom, moliću fino. :) Huh, al sam na tapetu :) Navika iz čata, povećava brzinu otkucanih reči (a nije baš da nemam posla :) ) Prihvam! :)
o.jeziku.273 veca,
>> Dve sitne pakosti na tvoj račun. ;) :) >> 1) Očigledno nisi pogledala poruku do kraja, jer korisničko Jesam. >> 2) Očigledno nisi pogledala gore u SOR. ;) Videla bi da se Jesam. >> Ako bi neko to tvoje pravo doveo u pitanje prvi bih išao da >> ga bijem. ;) Hvala :))) >> Da parafraziram Voltera: "Gospođice, uopšte se ne >> slažem sa vašim mišljenjem, ali ću do kraja braniti vaše pravo da >> ga zastupate!" Upravo to! Bez obzira na gramatiku, htedoh reći da smo i pomalo ljudi :) i da ponekad, ne mora sve podleći tim pravilima.
o.jeziku.274 nbatocanin,
> daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :) Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :)))
o.jeziku.275 novim,
Kako je zabavno gledati matematičare kad "raspravljaju" o pitanjima govora! (Kao, pretpostavljam, filologe o matematici.) A zašto svi, baš svi, žele toliko da budu zakonodavci u oblasti govora? Šta znači želja da se odredi jezik? Ono što se ne može odrediti? "Ah, non giunge uman pensiero..."
o.jeziku.276 milan,
> Kako je zabavno gledati matematičare kad "raspravljaju" o > pitanjima govora! (Kao, pretpostavljam, filologe o matematici.) > A zašto svi, baš svi, žele toliko da budu zakonodavci u oblasti > govora? Šta znači želja da se odredi jezik? Ono što se ne > može odrediti? "Ah, non giunge uman pensiero..." Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi matematikom. ;) Pl poz M P.S. Onako uzgred, filolozi valjda treba da izučavaju norme a ne da ih stvaraju, kao god što etičari izučavaju etičke norme a ne da ih (ne daj Bože ;)) prave! Eo ipso, mi ćemo da stvorimo jezik, a vi ćete da ga izučavate! ;)
o.jeziku.277 dr.grba,
>> Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :))) Je'si gled'o novog spota od Brzija?
o.jeziku.278 nemo,
==> Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :))) a pravilno se kažeu: "gledao sam ribau zvanau vandau" le capitaine nemo p.s. na portuguese-leskovačkom argot-u
o.jeziku.279 darone,
[odgovor na KOMUNIKACIJE.4:razno, 15.115, dcolak] >> Odgovori mi u mail-y... I posle se ja zezam... ;) darone
o.jeziku.280 spantic,
> Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi > matematikom. ;) Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :)
o.jeziku.281 novim,
>> Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi >> matematikom. ;) > > Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im > spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :) Ovde se slažem sa spantom a kontra milan-a (milana, ili korisnika milan), koji se, o Bosni, valjda slaže sa mnom, a kontra spante, a sa spantom kontra mene kad je reč o matematici, što mi je već svejedno, iako njima verovatno nije. I sve ovo kontra bontonu Sezama, a i u korist Sezama i, valjda, svih nas. Ozbiljno: prva ozbiljna prepucavanja koja su galvanizovala baše intelektualne elite behu oko jezika; tačnije - oko toga kako zvati ovaj jezik (sprpski? hrvatski? shs? hss? standardni bih etc.). Kako jezik služi da se zovu stvari (stvari u najopštijem smislu), zvati ili imenovati jezik mu dođe pomalo božanska moć. Prema novijoj psihoanalizi, želja da se imenuje Ime (označi Označitelj, tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona) simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.)
o.jeziku.282 milan,
> Ozbiljno: prva ozbiljna prepucavanja koja su galvanizovala baše > intelektualne elite behu oko jezika; tačnije - oko toga kako > zvati ovaj jezik (sprpski? hrvatski? shs? hss? standardni bih etc.). > Kako jezik služi da se zovu stvari (stvari u najopštijem smislu), > zvati ili imenovati jezik mu dođe pomalo božanska moć. Prema > novijoj psihoanalizi, želja da se imenuje Ime (označi Označitelj, > tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku > (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona) > simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.) O! Ode ti u suviše ozbiljne vode! :(( Naravno da su ovakve situacije povezane sa pitanjima jezika idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih problema. Međutim, ovde se radilo o jednoj sasvim konkretnoj temi: "Kako deklinirati i/ili pisati korisnička imena". Svako se zalagao za po neki način što i jeste metod stvaranja norme, jer kada neki od naših stavova preovlada i uđe u upotrebu to će vremenom postati norma. Prosto, zar ne? Pl poz M P.S. Glede slaganja neistomišljenika po jednoj temi na neku drugu temu, mogu samo da kažem da mene to nikada ne brine. Na protiv!
o.jeziku.283 novim,
> "Kako deklinirati i/ili pisati korisnička imena". Svako se > zalagao za po neki način što i jeste metod stvaranja norme, jer > kada neki od naših stavova preovlada i uđe u upotrebu to će > vremenom postati norma. Prosto, zar ne? > .......................................................... Na > protiv! Ama ko je ovde ozbiljan? Naprotiv. - Ako je username ipak name, onda bi valjalo ponašati se prema njemu kao prema cognomen-u, nadimku, na primer. Dakle, menjati ga, kad se može, a kad ne ide, slediti najbliži oblik (pravilo analogije). Pisanje imena (pa i nadimka, pa i username-a) ne mora ići velikim slovom (to je unekoliko proizvoljna konvencija, i nije univerzalna kako se čini). - Ali, zar nije ovde problem neka vrsta razlaza tradicionalnog pravopisa i new techa (kompjuterskoga)? Kad se to desi, pobeđuje (snagom) new tech. Primer: tolike reči koje su već "norma". nezavisno od "naših stavova" (fajl, direktorijum, editor, i pročaja.) (Ja opet ozbiljan, tja...) - Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i alegorije? (Pitanje nema veze s prethodnom diskusijom, prosto me zanima.)
o.jeziku.284 milan,
> ......... - Ali, zar nije ovde problem neka vrsta razlaza > tradicionalnog pravopisa i new techa (kompjuterskoga)? Kad > se to desi, pobeđuje (snagom) new tech. ................... Naravno, ovde je već i pobedio. Ali mi ga ovde i stvaramo pa je ovo i najlegitimnije mesto za raspravu. Pl poz M P.S: > - Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i > alegorije? (Pitanje nema veze s prethodnom diskusijom, prosto > me zanima.) Ne.
o.jeziku.285 dr.grba,
>> a pravilno se kažeu: "gledao sam ribau zvanau vandau" >> >> le capitaine nemo Ej, Nemo, kad se već srećemo u ovoj temi, da te priupitam : Zašto mešaš engleski i srpski u svojim porukama? Iz neke namere, iz nekog fazona, iz nekog konkretnog razloga? Mislim da su poruke time malo manje "udobne" za čitanje. 99% ljudi će shvatiti šta si hteo reći, to nije problem, ali ipak, povremeno su neke od tih konstrukcija pomalo nasilne, čini mi se. Nemoj da se ljutiš ili vređaš što te ovo pitam ovako javno, ne smatram da baš moraš da se odričeš ovakvog pristupa ako ti je do njega stalo.
o.jeziku.286 dr.grba,
>> Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im >> spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :) Ipak bih razdvojio matematiku i filozofiju. Ma šta ko rekao. Uostalom, matematikom se oštri mozak, a filozofijom se tupi jezik. Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne vredi da me uveravate u neko drugo mišljenje.
o.jeziku.287 zolika,
>> Da li je pravilno reći 'grabulja' ili 'grebulja'? Mi kažemo "grablje".
o.jeziku.288 zolika,
>>>> Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je >>>> SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice. >> >> Najpre sam pisao "SEZAM-ovo", pa me nerviralo, pa sam zamislio naš BBS >> kao neko mesto na kome se okupljamo... i prešao na "Sezamovo". Lakše se A kako bi izgledalo da se piše SEZAMovo? Da upotrebom verzala ili kurziva istaknemo skraćenicu, a padeški nastavak drmnemo normalnim tekstom?
o.jeziku.289 viktor,
> A kako bi izgledalo da se piše SEZAMovo? Da upotrebom verzala ili kurziva > istaknemo skraćenicu, a padeški nastavak drmnemo normalnim tekstom? E, pa to je sasvim prihvatljiva ideja ali mi se čini da je ona drugačija od one predložene samo grafički dok je pravopisno, ili kako već želiš, ravnopravna onoj sa crticama. Ima samo jedan problem kod toga, upravo grafički, tj. razlika između štampe i ANSI BBS, jer korisnička imena pišemo onako kako ih piše Sezam, a to je malim slovima, pa je problem kako onda napisati ***&&& a da se jednoznačno zna prelazak sa imena *** na nastavak &&& jer je to upravo razlog za celu ovu diskusiju ... :)
o.jeziku.290 nemo,
==> Zašto mešaš engleski i srpski u svojim porukama? Iz neke ==> namere, iz nekog fazona, iz nekog konkretnog razloga? Mislim ==> da su poruke time malo manje "udobne" za čitanje. 99% ljudi ==> će shvatiti šta si hteo reći, to nije problem, ali ipak, ==> povremeno su neke od tih konstrukcija pomalo nasilne, čini mi ==> se. 1. i feel like doing that. 2. let people learn something new. if they are willing enough to browse their electronic websters or whatever, they might find interesting things. 3. isto važi i za čitanje literature na našem (?) maternjem jeziku, kao i odgovarajućih rečnika. 4. zato što kada bih pisao na francuskom, postotak onih koji bi razumeli bi bio drastično smanjen ;) - uzmi na primer reč 'GERBAUD' - koliko ljudi zna da to pravilno napišu na francuskom kada znaju kako se izgovara (ovo je već kros-referenciranje; and needless to say, to svakako NIJE najbolja poslastičarnica na svetu. a ni najpopularnija.) 5. čini ti se le capitaine nemo P.S. nemoj da pogrešno shvatiš ovu poruku - ja se nisam naljutio, nemoj ni ti ;)
o.jeziku.291 asterix,
> idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih ^^^^^^^^^^^^^ Kakav je sad ovo izraz - mutant ? Identifikacija ili projekcija ?
o.jeziku.292 milan,
>> idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih > ^^^^^^^^^^^^^ > > Kakav je sad ovo izraz - mutant ? Identifikacija ili projekcija ? Pospoljavanje = Eksteriorizacija, evidentno manifestovanje reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena. žitaj rečnike! ;)) Pl poz M
o.jeziku.293 balinda,
>> Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne >> vredi da me uveravate u neko drugo mišljenje. Nije važno o čemu je reč, greota da prođe ne citirano. :)
o.jeziku.294 novim,
>> - Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i >> alegorije? > > Ne. Neeeeeeeee? Kako "ne"? Što "ne"? :(((((( Pa na svetskoj nam je to bila jedna od obaveznih knjiga. (Doduše, svetska je uvek bila kontrarevolucionarna i nazadna...)
o.jeziku.295 dutchman,
ne citirano ? necitirano (I should not, I know)
o.jeziku.296 voki,
>> Ipak bih razdvojio matematiku i filozofiju. Ma šta ko rekao. >> Uostalom, matematikom se oštri mozak, a filozofijom se tupi >> jezik. >> >> Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne vredi >> da me uveravate u neko drugo mišljenje. Pa jes, čuvena je ona narodna pežorativna: "Šta mi tu filozofiraš?" A kod nas su svi doktori narodski ljudi pa i dr. Grba, ne volu bre da se misli nešto, nedajBože, grešno ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.297 milan,
> Neeeeeeeee? Kako "ne"? Što "ne"? :(((((( > Pa na svetskoj nam je to bila jedna od obaveznih knjiga. > (Doduše, svetska je uvek bila kontrarevolucionarna i nazadna...) žini mi se da bi objašnjenje, najbliže istini, bilo sledeće. Mihailo Petrović - alias Mika Alas je kao matematičar i čovek na veoma lošem glasu. Prva osobina će mu ostati trajno a druga se, vremenom naravno, zaboravlja. Ako ti treba neka komparacija bliska tvojoj vokaciji zamisli ga kao nekog Nikšu Stipčevića ili Velibora Gligorića te epohe. Zahvaljujući svojim odličnim dvorskim vezama (bio je dvorski učitelj i Prestolonaslednikov i Prinčev, ali i glavni šifrant Štaba Vrhovne komande - ovde se nameće analogija sa Pavlom Savićem) nametnuo se kao arbitar elegancije beogradske naučne čaršije. On i Sima Lozanić su bili šefovi matične komisije koja je osnovala Beogradski univerzitet 1905. Nikakav oni univerzitet nisu osnivali, on je postojao još od sredine veka XIX kada je Liceum prerastao u Veliku školu, nego je valjalo najuriti obrenovićevske profesore. Tako je i izmišljeno da Velika škola "preraste" u Univerzitetm a njih dvojica su 40 postojećih profesora sveli na 10! Posao su tako temeljno obavili da je kraq Petar posle "pomilovao" još desetoricu. I posle Prvog svetskog rata je vladao, praktično sve do kapitulacije. Vrlo se isticao u sprečavanju dolaska u Beograd nemačkih naučnika jevrejskog porekla koji su bežali pred nacističkim progonima. Kada god bi se neki takav pojavio u Beogradu i zatražio stalno mesto, Dvor je, naravno, konsultovao Petrovića. Ovaj je obavezno odgovarao da se radi o "sumnjivom levičaru" ili nešto slično "znamo ga iz rata - radio za Austrijance" (Petrović je rat proveo u Švajcarskoj gde je organizovao našu i šifrantsku i obaveštajnu službu, a i sklonio se podalje od Soluna da sekira namenjena Apisovoj glavi i njega ne dokači). Kao matematičar, Petrović je, naprosto, bezvredan. E, sad' se ti pitaš kakve veze ima sve ovo samojim odgovorom na tvoje pitanje. Pa, ima! Pretpostavljam da niko od nas matematičara (sem onih koji su se možda, kao istoričari matematike bavili Petrovićem a to je, koliko ja znam, samo Dragan Trifunović) nije ni pomišljao da čita literarna sočinjenija Petrovićeva jer je, ekstrapolišući (pri svakoj ekstrapolaciji, naravno, postoji mogućnost da se pogreši) svoje znanje o predmetnom, pretpostavljao da su po vrednosti jednaka matematičkim. Sećam se da su mi, kao detetu, dopale ruku neka knjiga putopisnog karaktera "Od Arktika do Antarktika" ili vice versa i nekakva knjiga o jeguljama. Tu vrstu literature sam delio na zabavnu i dosadnu, a ne na dobru i lošu tako da više ne pamtim utisak koji je to na mene ostavilo. Pl poz M P.S. Ako misliš da mene ili nekog matematičara ubediš da išta od Petrovića pročita, moraš malo da se potrudiš. ;)))
o.jeziku.299 balinda,
>> ne citirano ? necitirano Da znaš da sam pomislio da je tako :) ali rekoh sebi, neka ga, već sam u "pravoj" temi.... :)
o.jeziku.300 asterix,
> Pospoljavanje = Eksteriorizacija, evidentno manifestovanje > > reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena. > žitaj rečnike! ;)) Slažem se sa značenjem, i verujem ti da se koristi tu gde si naveo. Ali ako je stručan izraz, mislim da bi onda trebalo da ostane eksteriorizacija, kao na primer eksterijer i enterijer u arhitekturi. Ovako, pospoljavanje mi zvuči kao srpki novo- govor :(, a ne tako davno smo se svi zajedno, u nekoj od konf. smejali hrvatksom novogovoru ...
o.jeziku.301 dr.grba,
>> izgovara (ovo je već kros-referenciranje; and needless to say, to >> svakako NIJE najbolja poslastičarnica na svetu. a ni najpopularnija.) Šta ćeš, subjektivne slabosti došle do izražaja (:
o.jeziku.302 dr.grba,
>> reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena. >> žitaj rečnike! ;)) Ne čitajte telefonske imenike!... ...mnogo ljudi, a ništa se ne dešava...
o.jeziku.303 dr.grba,
>> A kod nas su svi doktori narodski ljudi pa i dr. Grba, ne volu bre >> da se misli nešto, nedajBože, grešno ;) Mislio sam, sasvim konkretno, na filozofiju dvadesetog veka, čija je jedina tekovina - doterivanje jezičkih konstrukcija do granica razumljivosti i smislenosti. I pokoja zanimljiva knjiga...
o.jeziku.304 novim,
> komparacija bliska tvojoj vokaciji zamisli ga kao nekog Nikšu > Stipčevića ili Velibora Gligorića te epohe. Zahvaljujući svojim Au! Stvarno? Iseljavam metafore i alegorije iz kuće pod 'itno! (Komparacija ti je stvarno ubistvena: Nikša + Velibor! Au!) (Doduše, Alasa nam je davala na čitanje Nana Bogdanović, keva - kako čujem - "srpskog De Gola" ("Još nije vreme da se vratim! Kad se vratim, vratiću se k'o De Gol"), Ivana Đurića, sisterka Bogdana Bogdanovića, nekropoličara iz Popovića, ćera Milana Bogdanovića (znane li su ti njegove pozorišne kritike iz tamo negde 45-47? Vrlo sramno, a još ima nagrada za knjiž. kritiku s njegovim imenom, i NIJEDAN od mojih kolega se nije usudio da odbije nagradu s takvim imenom. Iako je M. Bogdanović pre rata pisao izvesne dobre stvari - mada ne baš tako sjajne kako su njegovi nadreal. drugari to hteli u lektirama. Ali, Nana je sama zanimljiva osoba. Pričala nam, pre 10-ak godina je to bilo, o svojim levičarskim ispadima na dvorskim balovima krajem 30-ih (?) i o želji dea napiše knjigu protiv Dostojevskog (ovo drugo je zanimljiva ideja, što da ne; čak veoma zanimljiva ideja.) Dakle, kad se sad setim tačno, Mika Alas nam i nije došao kao paket kontrarevolucije i nazadnjaštva na svetskoj, nego, možda... (Ali knjiga nije nezanimljiva, da ipak budemo pravedni prema knjigama, ako već njihovi autori nisu prema nama.) Usput, kad već dužim, kako pa prva YU nije morala da se onako brzo raspadne, kad su se mogli izvoditi levičarski skandali na balovima u Dvoru, ili, kao što mi pričao skoro jedan danas uvaženi akademik (inače, pred rat, pitomac Kraljevske vojne akademije), da je bio položio zakletvu Kralju, a isti dan, iz prkosa (njegova reč!), i onu u KPJ? (Danas je opet monarhista, opozicija. Zato nije bez veze ona rasprava ko je prvi rekao o Danajcima i darovima, odnosno o tome kome (u opoziciji) verovati...
o.jeziku.305 novim,
> Mislio sam, sasvim konkretno, na filozofiju dvadesetog veka, čija je > jedina tekovina - doterivanje jezičkih konstrukcija do granica > razumljivosti i smislenosti. I pokoja zanimljiva knjiga... E sad ga baš prećera! Pa zar su neokantovci, Vitgenštajn, Karnap, analitička misao (Ostin posebno), pa fenomenologija, Huserl*, Hajdeger, egstencijalizam (Sartr, Jaspers), ruski personalisti, epistemologija Bašlara, Sera, Kojrea, utopizam Benjamina ili Koževa, antropologija Bataja, Levi-Strosa, na svoj način Frojda i frojdovske teorije (od Junga do Lakana), da i ne govorim o današnjoj struji Deleza, Fukoa, Deride, Liotara... - sve to, i drugo, tek "doterivanja jezičkih konstrukcija do granica razumljivosti i smislenosti". Eh. Ne verujem da veruješ u ono što si napisao. Možda ti je to dosadno, pa ne čitaš, i to je u redu, ali o onom što ne znaš ne sudi oštro. Inače, ispade ko rasprava je l' bolji W4W il' WP4W. (Pa, bolji je.) ----- * Huserl je objavljivao ovde, u Bgdu, 1936, početak svoje verovatno najvažnije stvari, "Krize evropskog humaniteta".
o.jeziku.306 milan,
> Usput, kad već dužim, kako pa prva YU nije morala da se onako > brzo raspadne, kad su se mogli izvoditi levičarski skandali na > balovima u Dvoru, ili, kao što mi pričao skoro jedan danas > uvaženi akademik (inače, pred rat, pitomac Kraljevske vojne > akademije), da je bio položio zakletvu Kralju, a isti dan, iz > prkosa (njegova reč!), i onu u KPJ? (Danas je opet monarhista, > opozicija. Zato nije bez veze ona rasprava ko je prvi rekao o > Danajcima i darovima, odnosno o tome kome (u opoziciji) verovati... Glede "rdečeg Milana" i njegovih komunističkih kompanjona ja, recimo, imam mišljenje koje je mnogo manje loše nego što je moje mišljenje o ovakvim, da li ljudima? - pre bi ih nazvao nesporazumima. Pre nego što se svi skandalizuju što Milan Božić prihvata komuniste, da objasnim. ;) Na neki način oni mi deluju kao neko ko je prihvativši jednu iako levičarsku, a ono ipak evropsku političku ideju, uspeo da sebe konstituiše kao politički subjekt. U zemljama koje "gaje građanina" i njegov subjektivitet već dva veka to i nije neko dostignuće. Ko u Francuskoj ima dete levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga ili bije ili šalje kod psihijatra, ali je to kod nas mnogo manje kontraindikovano, jer je taj barem politički konstituisan. Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg citata, polagači zakletvi na sve strane. Politička scena, pa samim tim i zemlja neće postati normalna sve dok se takvi ne istrebe ili svedu na psihijatrijske slučajeve. Do tada je dug put. Pl poz M
o.jeziku.307 dikla,
Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ?
o.jeziku.308 dikla,
> rec se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobicajena. > Citaj recnike! ;)) Citajuci onaj razgovor sa vcosic u nekim od proslih brojeva Racunara, vise sam proveo vremena listajuci recnike nego citajuci sam tekst ! Prevedem, pa stavim u kontekst i kad dodjem do kraja zaboravim o cemu se tu uopste pricalo...:)
o.jeziku.309 ndragan,
/ "crtične" ravnoteže, no čini mi se da je to ipak, što se mene tiče / stabilna ravnoteža te ću u njoj još neko vreme ostati. Kolega, imam primetiti da ovde postoje i luđi od mene, što mi je i drago i nije. Formalizacija je sprovedena dosledno, bar na literarnom nivou. Ostaje da se vidi onaj or... verbalni, naime - kako se izgovara ta crtica, kao pauza, kao ništa, tj. nikako, ili nekako trećejačije (?)... Ovim u stvari dotičemo nešto suštinskije - pitanje šta je preče, govorni ili pisani jezik. Hoćemo li biti u stanju da zapišemo sve što možemo da kažemo i obratno. žini mi se da se približavamo klubu matorih jezika gde se zabeleženo i izgovoreno sve više udaljavaju.
o.jeziku.310 ndragan,
/ tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku / (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona) / simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.) Jesam li ikad tvrdio da sam normalan? P.S. Nije me bilo nekoliko dana jer mi je riknula ploča; nešto oko memorije. Maestro mi je to elegantno rešio, zamenivši mi 286/20 jednim 386sx/33 ;). Izvinjotina svima koji ne mogu da se sete na šta to odgovaram, u današnjem egzeku ima jedan deo od prošle nedelje.
o.jeziku.311 ndragan,
/ pravila nismo sasvim usvojili. Na primer, kada pisati "ne" zajedno a / kada odvojeno često grešimo u našim porukama. Obradovala bi me nečija / staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći. Valjda je to moj posao... "Ne" se piše odvojeno od glagola uvek, sa samo tri izuzetka: neću, nemam, nemoj; kao četvrti možemo računati nisam, nije, nismo (izmenjati po licima). "Ne" se piše zajedno uz ostale reči izvedene od glagola - prideve, imenice, priloge (nenačet, nepostojanje, neprestano). Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu.
o.jeziku.312 ndragan,
/ Ja ću, do daljnjeg, ipak ostati pri prvoj verziji iako je, zaista, / očigledno, treća verzija "najispravnija". Jeste, jer ne rešava problem nego ga zaobilazi. Podsetio bih na metod kojim Sezam nudi novom korisniku alias. To je jedno slovo imena i prezime ili obratno. Na taj način smo dobili čuvenog PPerića, koji i nije tako nemoguć za izgovor. Većina aliasa ovde je izgovorljiva, i nije čudno što se ustalio govorni oblik kao za nadimke, a odatle i zapis. Da li na drugim sistemima, gde su aliasi takve nebulozne šifre, zaista ljudi oslovljavaju jedni druge šifrom, ili su u opticaju i prava lična imena?
o.jeziku.313 ndragan,
/ je pravilno samo jedno, ili drugo; nikako "čak šta više". Neće moći bez dodatka, naime ispravno je jedino "čak šta više dapače". Sve ostale verzije nisu dovoljno pleonazmične, te od njih neće ostati ni kukica sa č posle denominacije.
o.jeziku.314 viktor,
> Da li na drugim sistemima, gde su aliasi takve nebulozne šifre, zaista > ljudi oslovljavaju jedni druge šifrom, ili su u opticaju i prava lična > imena? Pa strani čvorovi nisu interesantni jer jezik, engleski, takve obilazim, one sa drugim jezicima zaobilazim jer nisam sposoban da razumem razgovor, nemaju taj problem jer, koliko - toliko je slična upotreba vlastitog imena i korisničkog imena, ma kakvo ono bilo. Time su oni prikraćeni za povod naše prepiske. Na UBBG-u se stvar rešava tako što u zaglavlju svake poruke u NOTES-ima ili na NEWS-u postoji, obično, ako se korisnik potrudi da se predstavi, tj. ako zapiše taj podatak, jednom, ime i prezime korisnika i, često, odakle potiče, tj. ustanova gde radi. Ako taj podatak postoji, onda se oslovljavanje svede na pravo ime. Ako ne postoji, a to je redak slučaj jer se ono predstavljanje, gore navedeno,koristi i u pošti, onda se ostali bune jer im je teško da opšte sa takvom nejasnom niskom znakova :). Da zaključim, što se tiče računarskim "mesta" gde ja odlazim, "problemi" tj. pojava koju razmatramo ;) se javlja prvenstveno na SEZAM-u. Možda je jedno od mogućih rešenja da SEZAM u zaglavlju poruke ispiše i kratko predstavljanje korisnika (ime i prezime, dok ono duže (res) ostaje tamo gde je). Druga mogućnost je da se vratimo na potpisivanje poruka (ja sam prestao to da činim, dobro, moje ime je već u korisničkom imenu, na zahteve ostalih korisnika). Meni se čini da predstavljanje u zaglavlju poruke ne bi bilo veliki problem, ime i prezime ne zauzimaju mnogo mesta, pogotovu što skoro svi čitamo poruke off-line i neretko mi se događa da nemam volje a ni vremena da se priključujem na SEZAM samo zato da bih pogledao predstavljanje korisnika. No ako se prihvati oslovljavanje pravim imenom onda to valja, po meni, činiti i imenom i prezimenom, osim, naravno, kada je to iz prethodnog ili pratećeg dela poruke jasno, i tu je SEZAM u prednosti jer dozvoljava da se pronađe korisničko ime baš po imenu i prezimenu dok to nije moguće na većini drugih čvorova, pogotovu na DecNet-u i slično, osim na pojedinim gde je i taj problem rešen. Problemi potrage za korisničkim imenom bi se javljali, čini mi se, retko jer korišćenjem off-line čitača nismo obavezni da razmišljamo uvek o korisničkom imenu, čitač to sam uradi za nas, već ostajemo slobodni da opštimo sa pravim imenom i prezimenom, osim u slučaju kada smo namerili da pošaljemo poruku ... no da ne dužim, preterao sam ... :))
o.jeziku.315 viktor,
> Ostaje da se vidi onaj or... verbalni, naime - kako se izgovara ta > crtica, kao pauza, kao ništa, tj. nikako, ili nekako trećejačije (?)... Pa or... verbalnog, da ne kažem, ne daj bože, glasovnog ni nema na računarskim mestima o kojima razgovaramo ... ;) No, da se dogovorimo, ako se uopšte oglasi nešto od ovoga o čemu razgovaramo, crtica se ima glasati nikako osim u nekom nejasnim slučajevima kada se ima glasati zbunjeno ... :))
o.jeziku.316 novim,
> dva veka to i nije neko dostignuće. Ko u Francuskoj ima dete > levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga > ili bije ili šalje kod psihijatra, ali je to kod nas mnogo manje Metod k'o svaki drugi, OK. Ali nisam sklon da izjednačim levičare i komuniste; prvi nisu uvek i drugi.
o.jeziku.317 novim,
>/ tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku >/ (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona) >/ simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.) > > Jesam li ikad tvrdio da sam normalan? Ni ja. Ali nije reč o nama. Dopuštaš li da duže odgovorim u mail, pa ako nadješ da je zanimljivo, prebacićemo onda raspravu ili ovamo ili - možda bolje - u FORUM:srbija.
o.jeziku.318 novim,
> Ovim u stvari dotičemo nešto suštinskije - pitanje šta je preče, govorni > ili pisani jezik. Hoćemo li biti u stanju da zapišemo sve što možemo da Šta je preče (osnovnije, izvornije, uopšte fundamentalnije) spada u moje najuže specijalizacije. Hoće li zvučati ostalima suviše paradoksalno ako odgovor bude: PISANI jezik, tj. pismo (tekst)! (Empirija, posebno svakodnevna, vulgarizuje ove odnose, i jako vara.)
o.jeziku.319 novim,
> Neće moći bez dodatka, naime ispravno je jedino "čak šta više dapače". Ispravka: i "dagušče"?
o.jeziku.320 balinda,
>> Ali nisam sklon da izjednačim levičare >> i komuniste; prvi nisu uvek i drugi. .... a drugi nikada nisu prvi. :)
o.jeziku.321 princess,
prece..?!... a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?! takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa!
o.jeziku.322 milan,
> .............................. Hoće li zvučati ostalima suviše > paradoksalno ako odgovor bude: PISANI jezik, tj. pismo (tekst)! Jok more! žak šta više dapače naprotiv, što je jedan pisani oblik koji se kraće može izgovarati samo sa "naprotiv!" Ovde "kucaš na otvorena vrata", tj. svoj si među svojima. Matematičari, inžinjeri, programeri i proči peferiraju pisani jezik iz razloga njima tako drage formalizacije. Uostalom mi Sezamovci smo i smislili parolu: "Piši kao sav civilizovan svet, a u tvom selu govori kako hoćeš!" Pl poz M P.S. "Smrt fašizmu, k**** Karadžiću (Vuku, a može i Radovanu!)!"
o.jeziku.323 darone,
>> Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ? Data Interchange Format? ;) Šalim se, pojma nemam, ono F verovatno označava fiskulturu... darone
o.jeziku.324 novim,
> a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?! > takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa! Tzv. usmeni (fonetski) znak je oblik (izvedeni, derivirani, sekundarni) opšteg (primarnog, izvornog, osnovnog) znaka koji pokazuje sve crte pisanog (grafematskog) znaka. Utoliko se može govoriti da je pismo pre (usmene) reči. Nije to ono što korisnik milan piše da misli. Naime, svakodnevno iskustvo nam kazuje da prvo ide usmeni govor (kao izraz naše misli), a pisanje je beleženje tog usmenog govora, dakle izraz izraza, derivacija kojom se gubi izvornost jezika (a posebno misli). Međutim, takva, klasična (upravo platonovska) koncepcija odnosa znaka i misli (leksisa i logosa) teško da stoji. Lingvistika de Sosira je pokazala drukčije, kao i Huserlovo ispitivanje noeme znaka (u spisu Poreklo geometrije, o matematičari!). Onda je došao čak Derida i filozofski razradio stvar, uz sve druge konsekvence (u svojoj studiji o Huserlovom Poreklu geometrije). - Dakle, otuda se (iz metafizičke zablude koju podupire neispitana empirijska predstava) vulgarizuje odnos slovo-reč-misao, pa se veli, na primer, da je usmena reč izvorna, jer, bože moj, deca prvo govore, pa tek kasnije propišu. - Posledice ovog okretanja hijerahije pismo-reč-misao su vrlo krupne: zamisli ako nam jezik u osnovi ne služi (nego često mi njemu, ali to dalje promišljati podrazumeva drukčiju, ne-vulgarnu ideju o jeziku), ako misao ne prethodi jeziku, tj. ako nema misli bez jezika, ili ako, na primer, informacija koju prenosi "konfuzno" osećanje (a da je osećanje "konfuzno" - to mođže biti vulgarizovan odnos prema osećanju) u načelu biva plodnija od misli, itd. - Izvinjavam se zbog dužine, ali ovo je najsažetije što se može. Reč je o čitavoj jednoj filozofiji (u pravom smislu), tzv. filozofiji dekonstrukcije (ne destrukcije; prvo je razgradnja, "rasklapanje" i razrada; drugo je razaranje, ništenje, i nije prvo.) P.S. Malkice je komplikovano, ovako sažeti jedan filoz. pravac. Ako te zanima, može mail?
o.jeziku.325 novim,
> P.S. "Smrt fašizmu, k**** Karadžiću (Vuku, a može i Radovanu!)!" > Vec sam pomislio "Pa nije valjda Milan odlepio..." > > dJOLE Bogami...
o.jeziku.326 dr.grba,
>> što si napisao. Možda ti je to dosadno, pa ne čitaš, i to je >> u redu, ali o onom što ne znaš ne sudi oštro. Inače, ispade ko Javno se izvinjavam što sam u onoj rečenici u 6.303 zaboravio da eksplicitno napišem ono što je za mene default : "po mom mišljenju" Nisam hteo da provociram, izvini. Da sam hteo da potpalim vatru, to bih svakako učinio u temi CIVI:filozofija, koju inače ne pratim.
o.jeziku.327 dr.grba,
>> Prevedem, pa stavim u kontekst i kad dodjem do kraja zaboravim o >> cemu se tu uopste pricalo...:) U šta staviš? (((: Poput moje bivše profesorice književnosti, olinjale nimfomanke : "Zašto koristite toliko stranih reči u govoru, kada je naš jezik bogat i prebogat adekvatnim izrazima?"
o.jeziku.328 milan,
> .................................... - Posledice ovog okretanja > hijerahije pismo-reč-misao su vrlo krupne: zamisli ako nam > jezik u osnovi ne služi (nego često mi njemu, ali to dalje > promišljati podrazumeva drukčiju, ne-vulgarnu ideju o jeziku), > ako misao ne prethodi jeziku, tj. ako nema misli bez jezika, > ili ako, na primer, informacija koju prenosi "konfuzno" osećanje > (a da je osećanje "konfuzno" - to mođže biti vulgarizovan odnos > prema osećanju) u načelu biva plodnija od misli, itd. - Izvinjavam > se zbog dužine, ali ovo je najsažetije što se može. Reč je o > čitavoj jednoj filozofiji (u pravom smislu), tzv. filozofiji > dekonstrukcije (ne destrukcije; prvo je razgradnja, "rasklapanje" i > razrada; drugo je razaranje, ništenje, i nije prvo.) "Postmodernisti, poješću vas za doručak!" (M. Božić, Sabrana nedela, Beograd 1993., neobjavljeno). Pl poz M P.S. Slobodan sam pitati: "Šta su to novo doneli dekontrukcionisti glede jezika, u odnosu na već postojeće rezultate pozitivizma tj. analitičke filozofije Karnapa, Vitgenštajna i pročih". P.P.S. "Manje prepisuj više misli" što rekla moja poč. baba Deridau (Deridi?) kada ga je čehoslovačka (bivša) policija ufanjala sa paketićem kokaina u džepu prilikom je doplovljavanja istog u prašku zračnu luku u cilju puštanja Havela i Kohouta - Ili to behu Kohout i Havel? - na slobodu pa i šire. Predmetni nije imao ni pojma da svaka policija ima svoje običaje. žehoslovačka je obožavala da disidentima potura drogu u džepove i fijoke. P.P.P.S Uoči da se kaže "na slobodu" a ne "u slobodu" dok se kaže "u zatvor" a ne "na zatvor". ;))
o.jeziku.329 viktor,
> Ni ja. Ali nije reč o nama. Dopuštaš li da duže odgovorim u > mail, pa ako nadješ da je zanimljivo, prebacićemo onda E, pa nećemo tako, ja taman preuzeo pravilo od ndragan-a kako i pokrenuo odavno željenu zanimljivu diskusiju, dakle onu koja nije o politici i prebrojavanju udaraca u dirku, i vi hoćete u poštu :( Pišite ovde, pogotovu što imate šta da pišete a i uspevate (za sada :) ) da se zadržite u granicama ljudskosti za razliku od priprećenog FORUM-a ... Ne dam ... ! P.S. Sve ste zakuvali taman kada sam ja počistio bazu u SDW-u ... ;(
o.jeziku.330 viktor,
> Ako te zanima, može mail? Opet on hoće u poštu ... :(
o.jeziku.331 viktor,
> Bogami... E, pa ti si prvi pomenuo ovde FORUM, nemoj sada da se čudiš kakve je to posledice prozvelo ... :)
o.jeziku.332 viktor,
1:odgovor na: darone:KOMUNIKACIJE.4:yu.bbs:407 >Jel može onda i "telephone-a" i "computer-a" da se ozvaniči, zajedno sa 2:odgovor na: darone:PC.HARD.3:razno:68 >čudno to što pri uključivanju u turbo modu (mod-u, da malo pratim modu Učinilo mi se da _ovde_ o tome razgovaramo :) No, da ne cepidlačim: 1:computer = računar i lakše se onda snalazi ... 2:Krenimo primerom: "Uključivši se u turbo modu Comtel je proizveo grešku" Da li to znači da je računar proizvođača pod imenom Comtel, nakon što je uključen u turbo mode-u javio grešku, ili je proizvođač Comtel, nakon što je prihvatio turbo modu (kao ono u oblačenju ;) ) proizveo nešto što predstavlja grešku ... ?
o.jeziku.333 balinda,
>> P.P.P.S Uoči da se kaže "na slobodu" a ne "u slobodu" >> dok se kaže "u zatvor" a ne "na zatvor". ;)) Da, ali se zato (u određenim okolnostima!) ;) ne kaže "zatvoren sam" nego "imam zatvor". :)))
o.jeziku.334 novim,
> E, pa nećemo tako, ja taman preuzeo pravilo od ndragan-a kako i pokrenuo odav > željenu zanimljivu diskusiju, dakle onu koja nije o politici i prebrojavanju > udaraca u dirku, i vi hoćete u poštu :( Pišite ovde, pogotovu što imate šta d Ali ako krenem u to (o ludilu kao želji da se imenuje), odmah idemo u politiku! Reč je o Šešelju. Ukatko: to što on radi jeste upravo izgovaranje želje. Svakome (podvlačim ovu reč) pada neki put na pamet nešto poput "Ma, ti Italijani!", uz želju da im se malko lupi po Rimu. Ludilo je kad se pređe granica, i želja izgovori u obliku zahteva subjekta. A Šešelj to čini. On kaže: "Da, lupićemo po Rimu!" - nema veze što je želja infantilna, i što je ludilo na delu. Naime, fašizam (ili varvarstvo) = neposredovana želja. Cilizacija = posredovana želja. Itd.
o.jeziku.335 novim,
> Opet on hoće u poštu ... :( ma jok. ja sam za telepatiju. usput, za milan-a, koji valjad prati (i) ovo: ono o doručku, iz neob. nedela. moj omiljeni političar, raka radović, naravno, dao je tri epohalne izjave. 1: "sele, nije ti srbija od slavije do kalemegdana" (tu izjavu da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.) 2: "šta nema leba! pa nek legnu ranije, da ranije i ustanu" (e to je odgovor na doručak; "postmodernisti" ne ustaju dovoljno rano da bi doručkovali ili bili doručkovani). 3: "mediji su fantastična stvar. putuju 300 000 km u sec". koliko li tek brzo - u CPS-ovima - putuje telepatski modem?
o.jeziku.336 nbatocanin,
Bre, moram da priznam da je za mene ovo veliko iznenađenje, tj. mada apsolutno ništa stručno nisam čitao od Alasa slepo sam verovao okačenim slikama i pričama i živeo u ubeđenju da je on bio, makar kod nas, značajan za matematiku. Kako se kotira naučni doprinos ostalih naših matematičara? Verujem da će i ostalima to biti interesantno, jer malo ko proučava matematičke knjige, pa još od domaćih autora ;) > Sećam se da su mi, kao detetu, dopale ruku neka knjiga > putopisnog karaktera "Od Arktika do Antarktika" ili vice > versa i nekakva knjiga o jeguljama. U 5 (6?) osnovne morao sam da pročitam ovu drugu za nekakvu čitalačku značku (uostalom, tada sam ionako sve redom čitao ;) ). Bilo je nečuveno dosadno. Knjiga se zove "Roman jegulje".
o.jeziku.337 isekulovic,
>> Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu. Nisam stručnjak, ali imam knjigu koju je napisao stručnjak nad stručnjacima, pa ako može mala dopuna. "Ne" se piše odvojeno i od priloga na -ći: ne znajući, ne videći itd. S trpnim pridevom piše se sastavljeno (nepravedan, netaknut itd.), ali odvojeno u poredjenjima: ne ovlažen nego potpuno raskvašen; ne pokvareni ali ipak oštećeni; zalepljena, a ne prošivena.
o.jeziku.338 isekulovic,
REPLY PC.UTIL 5.1289 ndragan >> Ne nego sam malo staromodan. 'Više' je komparativ od 'visoko' i >> 'mnogo'; koristi se kao takav za poređenje, dakle 'više od nečeg'. Nas su učili u školi da je "više" komprativ od "mnogo", a "visočije" od "visoko".
o.jeziku.339 novim,
> P.S. Slobodan sam pitati: "Šta su to novo doneli > dekontrukcionisti glede jezika, u odnosu na već postojeće > rezultate pozitivizma tj. analitičke filozofije Karnapa, > Vitgenštajna i pročih". 1: karnap i vitgenštajn su dve razne stvari, već je ovaj drugi sto raznih stvari. takođe ovde spada i to da su anal. filozofija i log. pozitivizam dve razne stvari. 2: šta je dekostrukcija novo donela? pa, jedino što bih mogao ozbiljno da kažem jest: da prebacim modem i tm na host a ti zadji u moj kompjuter, pa odatle uzmi oko 2 mb teksta; ili - bolji način - pročitaj štogod, na primer deridin uvod u huserlovo poreklo geometrije ili prevedni glas i fenomen, ili - ima gomila literature u univerzitetskoj. izmedju ostalog, dekonstrukcija je donela i onu tezu o govoru-pismu-logosu (v. moju prethodnu poruku). ta je teza nešto zaista NOVO, a mislim da je jako važna za najraznije oblasti. kao gedelov paradoks, otprilike. > P.P.S. "Manje prepisuj više misli" što rekla moja poč. baba > Deridau (Deridi?) kada ga je čehoslovačka (bivša) policija > ufanjala sa paketićem kokaina u džepu prilikom je doplovljavanja > istog u prašku zračnu luku u cilju puštanja Havela i Kohouta - > Ili to behu Kohout i Havel? - na slobodu pa i šire. Predmetni > nije imao ni pojma da svaka policija ima svoje običaje. > žehoslovačka je obožavala da disidentima potura drogu u džepove > i fijoke. wrong. išao je tamo da se vidi s janom patočkom. ako ti je aca ilić pričao o toj epizodi, loše se obavestio. ja sam čuo priču od deride. (al zašto deridino postojanje nervira ljude, to ne umem da objasnim. sem ako...)
o.jeziku.340 darone,
..CONF JOIN KOMUNIKACIJE.4 ..CONF REPLY 12.409 >> Pa nema razloga da se pise telephone-a i computer-a kad za to postoje reci >> u srpskom jeziku, dok je demo uvozna (mislim i ove su ali su se vec >> odomacile :)) ) >> a telefon i kompjuter (a pogotovu racunar) su nase reci, pa onda posto su >> nase, mozes da ih menjas kroz padeze bez onog -... žekaj, polako. Pre sto i kusur godina reči telefon i kompjuter (i gomila drugih) nisu postojale u srpskom jeziku. Tačno. Ušle su u jezik. Tačno. Danas demo postoji u jeziku (demo snimci, demo pred neku igru). Fakat. Jutiliti nisi nikada koristio u komunikaciji? žisto sumnjam. E, ima i caka: koristi izraz 'uslužni'. Nego, da li je aplikacija reč iz srpskog jezika? Nije, tuđica. Da li je treba menjati kao 'application' ili kao 'aplikacija'. Get d point? Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisaTo. darone
o.jeziku.341 darone,
>> Učinilo mi se da _ovde_ o tome razgovaramo :) Već sam se preselio :) >> No, da ne cepidlačim: >> >> 1:computer = računar i lakše se onda snalazi ... Pogrešno! Jezik se menja, prihvata tuđice (bilo i biće tako), i ne smemo ih odbacivati. U stvari, ko hoće, može, ja nemam nameru. Mislim da je tako, ako ništa drugo, zanimljivije. >> 2:Krenimo primerom: >> >> "Uključivši se u turbo modu Comtel je proizveo grešku" Krenimo antiprimerom, koji je uz to izvorno na srpskom :)) "I onda se ona, duga, pojavi na nebu..." Jel se pojavila antikratka ili je tu reč o nekoj atmosferskoj pojavi? >> Da li to znači da je računar proizvođača pod imenom Comtel, nakon što je >> uključen u turbo mode-u javio grešku, ili je proizvođač Comtel, nakon što >> je prihvatio turbo modu (kao ono u oblačenju ;) ) proizveo nešto što >> predstavlja grešku ... ? To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što se više smanjuje granica između različitih delova Zemlje, jezici više mešaju, pa je i pojava sinonima češća. Uostalom, bilo ih je i do danas. Nego, baš me zanima ko bi, osim moje keve, naravno, ovde prepoznao visoku modu i Ivanu Bojić ;) Dakle, 1:0 za mene :))))) darone
o.jeziku.342 voki,
>> Ko u Francuskoj ima dete >> levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga >> ili bije ili šalje kod psihijatra,... Netačno ! ("Opet krivo") Ko izabira ondak one socijaliste ? Dečurlija ? Anyway welcome to the right side :))))) But if you're talking about beating children you better forget it. >> Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg >> citata, polagači zakletvi na sve strane. Na sebe, nadam se, nisi pritom mislio ? Pozdrav Voki.
o.jeziku.343 voki,
>>>> Ali nisam sklon da izjednačim levičare >>>> i komuniste; prvi nisu uvek i drugi. >> >> .... a drugi nikada nisu prvi. :) Izgleda da je ovo, nažalost, za tebe bolno pitanje, pa si brže bolje ubacio ovu totalnu neistinu (VIDEO SAM SMAJLIJA: imam utisak da je on kao opravdanje ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.344 balinda,
>> Izgleda da je ovo, nažalost, za tebe bolno pitanje, >> pa si brže bolje ubacio ovu totalnu neistinu (VIDEO >> SAM SMAJLIJA: imam utisak da je on kao opravdanje ;) Lepo bi se nas dvojica porazgovarali, al' ne beše teme. :)))
o.jeziku.345 ndragan,
(PC.UTIL 5.1198) / šSamoraspakujuci je zajedno. :) ć Reč "samo" se pojavljuje u mnogo slučajeva pogrešno smeštena, što je čini idealnom kad nekog treba pogrešno shvatiti. "Samoraspakujući" - koji se sam raspakuje. "Samo raspakujući" - koji ne radi ništa osim raspakivanja. Klasičan primer: "Volela tebe samo sam ja" - niko te drugi nije hteo "tebe sam samo volela ja" - ništa drugo nisam htela da ti radim "tebe sam volela samo ja" - i niko drugi (kao 1.) "samo tebe volela sam ja" - ovo je pesnik hteo da kaže /> Zanimljivo bi bilo znati kojim je arhiverom napravljen samo /> raspakujuci EXE Ovde je zaista pitanje koji je to arhiver koji nema drugu namenu osim da pravi EXE za raspakivanje i ni za šta osim raspakivanja i ništa osim njega. Ovakvih dvosmislica ima i u engleskom. Nemam nijedan primer 'na vrh jezika', a i da imam, ne bojim se, nije otrovno. Samo je dvosmisleno; pogrešno smešteno 'samo' (and only) se uglavnom u glavi slušaoca ispravlja prema željenom smislu rečenice, te se prave zabune retko događaju.
o.jeziku.346 ndragan,
(FORUM.8 11.609) / │ └─ Odmaram, spavam, radim od 6.30 :( čeljan sam znati ko koga odmara.
o.jeziku.347 ndragan,
/ u arhitekturi. Ovako, pospoljavanje mi zvuči kao srpki novo- / govor :(, a ne tako davno smo se svi zajedno, u nekoj od konf. Ne baš. Navikao sam na takve izraze tamo gde se koriste; štaviše smatram ih nekom vrstom profesionalnog filozofskog žargona. Veliki deo tih izraza je izuzetno dobro pogođen, vidi se da su pravljeni/prevođeni natenane i promišljeno, za razliku od novogovornih izraza. Štaviše, divim se veštini kojom je to urađeno - em je pogođena suština, em podstaknu čoveka da malo zagrebe po suštini svog jezika.
o.jeziku.348 ndragan,
/ / staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći. / Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu. Samokritika: pročitao sam sopstvenu poruku i nisam primetio nikakav talog. Smatram da sam omanuo.
o.jeziku.349 ndragan,
/ Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ? Državni Institut za Fiskulturu, ili tako nešto. Posle su menjali imena, ali je nadimak ostao vezan za staru skraćenicu; to je valjda ostalo još sa kraja četrdesetih.
o.jeziku.352 viktor,
> To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što se To _nisu_ sinonimi! Gore gore gore gore no što gore gore dole ... :)) Nagradno pitanje: šta su ... ? >Bojić ;) Dakle, 1:0 za mene :))))) Ostavimo to za kasnije, bez toga je lepše ... ;)>
o.jeziku.353 asterix,
> ih nekom vrstom profesionalnog filozofskog žargona. Veliki deo tih > izraza je izuzetno dobro pogođen, vidi se da su pravljeni/prevođeni > natenane i promišljeno, za razliku od novogovornih izraza. Štaviše, Da, strani izrazi su bauk zar ne? Šta ima bolje od toga da se održa- va biće nekog jezika nego da se stručni izrazi prevode na isti. Bez obzira što nemamo baš mnogo veze sa nastajanjem izraza, prevešćemo ga na sopstveni jezik i tako omogućiti i potpomognuti razvoj okruže- nja (nauke?) koji su vezani za taj izraz? Hmmm... Možda je tako Ei Niš počeo da pravi kompjutere ? ;) Tom prilikom će se podjednako od- baciti i reči koje imaju nekoliko hiljada godina star latinski koren. > divim se veštini kojom je to urađeno - em je pogođena suština, em ^^^^^^^ Nisi me baš ubedio. > podstaknu čoveka da malo zagrebe po suštini svog jezika. Uvek sam smatrao da je odličan način za ovo, čitanje knjiga na izvor- nom jeziku. Nekako je onda neizbežno pitanje šta se dešava i kako iz- gleda odražavanje tehnološkom i naučnog razvoja na evoluciju nekog jezika. Da li je bolje prevoditi izraze na ovaj način, ili jednostav- no usvojiti, u manjoj ili većoj meri, odomaćene i usvojene strane izraze. Turcizmi su prilično neretka pojava u našem jeziku, pa se niko ne o- bazire na to. Ili možda treba sad i to ispravljati ? Ovo me podseća na slučaj sa francuskim jezikom. Obzirom na svoju dugu istoriju i kulturu, oni su se priklonili prevodjenju stranih reči na svoj jezik. Ne znam da li znaš francuski (nije mnogo ni važno doduše :) ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver 'logiciel' (Nisam siguran da li sam softver napisao kako treba :) Meni to zvuči prilično rogobatno, da ne kažem nakaradno ili novogovorno. Pozdrav Nenad :)
o.jeziku.354 asterix,
> Nagradno pitanje: šta su ... ? Homonimi.
o.jeziku.355 aswanwick,
..CONF JOIN KOMUNIKACIJE.4 ..CONF REPLY 12.409 (didldi) DI> Pa nema razloga da se pise telephone-a i computer-a kad za to postoje reci DI> u srpskom jeziku, dok je demo uvozna (mislim i ove su ali su se vec DI> odomacile :)) ) DARONE> demo postoji u jeziku (demo snimci, demo pred neku igru). Fakat. Mislim da si u pravu. Rec Demo mozemo smatrati kao skracenicu od Demonstracioni, i zato ne mislim da treba da je po svaku cenu prihvatamo kao novouvezenu rec. Zato mislim da bi bilo prihvatljivo da se pise bez crtice: Demoa.
o.jeziku.356 voki,
>> Lepo bi se nas dvojica porazgovarali, al' ne beše teme. :))) Ma mi se uvek lepo porazgovaramo :) Najviše volim da pričam sa sličnomišljenicima koji se upinju iz petinih žila da istaknu razlike, a ja da im (žestoko) uzvraćam :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.357 dutchman,
Yes, homonimi. Izgvin'te.
o.jeziku.358 maksa,
<><> Ovo me podseća na slučaj sa francuskim jezikom. Obzirom <><> na svoju dugu istoriju i kulturu, oni su se priklonili <><> prevodjenju stranih reči na svoj jezik. Ne znam da li <><> znaš francuski (nije mnogo ni važno doduše :) ali se na <><> tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver <><> 'logiciel' (Nisam siguran da li sam softver napisao <><> kako treba :) Meni to zvuči prilično rogobatno, da ne <><> kažem nakaradno ili novogovorno. Oni spram toga imaju jedan iracionalan stav (ako neki narod ima kolektivnu sujetu, onda su to Francuzi), ne samo što se tiče tehnike, već uopšte prema tuđicama u njihovom jeziku. Posebno su alergični na Engleski, verovatno zbog istorijskih razloga. Jednom sam dobio neke računarske časopise na francuskom (Ordinateur Individuel <--- vrlo nezgodno ako ste navikli na Personal Computer ;). Trebalo mi je jedno 15 min. dok nisam ukapirao da je ko = kb (kilo octets), ni to nisu hteli da prihvate... Sa druge strane, Francuzi (i ostatak sveta) zovu Lamanš - Lamanš, a Englezi ga uporno zovu English Channel ;).
o.jeziku.359 darone,
>> > To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što >> >> To _nisu_ sinonimi! Uh :( Zeznuh stvar. Moraš da priznaš da bi poruka prošla da sam napisao homonimi, što je i trebalo da piše. Izvinjavam se :) Nego, sad, kad sam dokazao da znam o čemu se radi, može li malo protivargumenata ili da bilježim i 2:0? ;) darone
o.jeziku.360 dejanr,
>> ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver >> 'logiciel' (Nisam siguran da li sam softver napisao kako >> treba :) Meni to zvuči prilično rogobatno, da ne kažem >> nakaradno ili novogovorno. Sve zavisi da li se u prvom trenutku kada je termin potreban "izmisli" neka domaća reč koju onda *svi* koji o tome pišu i velika većina onih koji o tome govore docnije koristi. Ako je tako, onda je svejedno koja je reč u pitanju, pošto je svima relevantnima jasno šta znači. Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako dobro standardizuju terminologiju. Svaka im čast... jedino što to kod nas ne bi imalo šanse da uspe sve i da se našao neko pametan da na vreme "krsti" strane reči.
o.jeziku.361 milan,
> wrong. išao je tamo da se vidi s janom patočkom. ako ti je aca > ilić pričao o toj epizodi, loše se obavestio. ja sam čuo priču > od deride. (al zašto deridino postojanje nervira ljude, to ne > umem da objasnim. sem ako...) Ma jok! ;))) To je moja sklonost ka borhesovštini. ;) Ovog puta sam slučajno pogodio lik, pa je vic propao. :) Mislio sam da su žesi to priredili nekom drugom Sartru, kad' ono baš njemu al' drugim povodom. :) Pl poz M P.S. Glede skoka nivoa adrenalina pri pomenu Derida-e, ne znam ni ja, al' sam uočio da se ljudi dele na tri grupe: One kojih se to ne tiče i one kojih se to tiče pri čemu se potonji dele opet na dve grupe strašno emotivno obojene. Ja samo pričekam da vidim da l' ga žrtva voli ili ne pa opalim naopačke. Uvek izazove efekat. ;)))
o.jeziku.362 milan,
>>> Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg >>> citata, polagači zakletvi na sve strane. > > Na sebe, nadam se, nisi pritom mislio ? Baška što bi trebalo imati priličnu maštu pa u tezi da "ja haram Srbijom" naći ma i nenulti procenat istine, ali nije u tome stvar. Probaj da pronađeš ma jednu stranu kojoj sam se ja zakleo (sem naravno Bravaru u vojsci ;)), a o dve i da ne govorimo. Pl poz M P.S. > Anyway welcome to the right side :))))) But if you're talking > about beating children you better forget it. Rightist which detests a beating of children is a very dubious one! ;))
o.jeziku.363 milan,
> ma jok. ja sam za telepatiju. usput, za milan-a, koji valjad > prati (i) ovo: ono o doručku, iz neob. nedela. moj omiljeni > političar, raka radović, naravno, dao je tri epohalne izjave. > 1: "sele, nije ti srbija od slavije do kalemegdana" (tu izjavu > da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.) Iz noći u noć da budemo precizni. Odgovor je prost i može se naći u "Razgovorima za kafanskim stolom" (M. Božić, Beograd, -1993., neobjavljeno) i glasi: "Ali će biti!" > 2: "šta nema leba! pa nek legnu ranije, da ranije i ustanu" (e > to je odgovor na doručak; "postmodernisti" ne ustaju dovoljno > rano da bi doručkovali ili bili doručkovani). "Nemoj da misliš da ako spavaš, ne možeš biti pojeden!" (čika Obretković, serija "Ruzmarin", treći kanal, produkcija RTS, 1992.) Pl poz M
o.jeziku.364 milan,
> Bre, moram da priznam da je za mene ovo veliko iznenađenje, tj. mada > apsolutno ništa stručno nisam čitao od Alasa slepo sam verovao > okačenim slikama i pričama i živeo u ubeđenju da je on bio, makar kod > nas, značajan za matematiku. Kako se kotira naučni doprinos ostalih > naših matematičara? Verujem da će i ostalima to biti interesantno, > jer malo ko proučava matematičke knjige, pa još od domaćih autora ;) Pa kako kojih. ;) Pošto je matematika "nenacionalna" nauka pa radovi slični radovima tipa "Kakve su čarape nosili Srbi kada su u XVII krenuli u seobu" ili "Da li je Branko Radičević mislio na Platona Ljeviškog dok je kod Sremskih Karlovaca preplivavao mutno Dunavo" ne mogu da se objavljuju u svetskim časopisima, naša matematika se može meriti samo svetskim rašinima. Tako gledano, beogradska (ostali delovi bivše i sadašnje Jugoslavije nisu vredni pomena) matematička škola ima na svetskoj lestvici mesto koje bi se moglo oceniti kao "gornji deo sredine". Nismo, naravno, bolji ni od jedne velike kulture ali jesmo bolji od svih zemalja naših razmera u Evropi sa izuzetkom Mađarske. Naš najznačajniji matematičar je verovatno Jovan Karamata (Francuska Akademija je objavila njegovu monografiju pod brojem 67, a brojevi se vode od osnivanja Akademije početkom XVII veka). Ima još niz solidnih imena ali se ne bih izlagaso opasnosti da neke pomenem a neke ne. Ne treba se osobito žalostiti nad činjenicom da smo u matematici osrednji jer je matematika, poput filozofije, "isključiva prćija", visokorazvijenih i velikih (po obimu) kultura. Tu je rang lista maltene ista kao i rang lista kultura po značaju u svetskoj istoriji (Stara Grčka, Arapski kalifati, Renesansna Italija, Francuska, Engleska, Nemačka, SAD, Poljska (!), Švajcarska (!!), Rusija (tek ovde - :(( za slavjanofile a :)) za reformiste)). Zanimljivo je da tako značajan i veliki kulturni prostor kao što je španski nije u matematici dao nikakav pomena vredan doprinos! Pl poz M Pl poz M
o.jeziku.365 asterix,
> Sve zavisi da li se u prvom trenutku kada je termin potreban "izmisli" > neka domaća reč koju onda *svi* koji o tome pišu i velika većina onih > koji o tome govore docnije koristi. Ako je tako, onda je svejedno koja > je reč u pitanju, pošto je svima relevantnima jasno šta znači. > > Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako dobro > standardizuju terminologiju. Svaka im čast... jedino što to kod nas > ne bi imalo šanse da uspe sve i da se našao neko pametan da na vreme > "krsti" strane reči. Potpuno se slažem sa ovom tvrdnjom. Ali izgleda da ima i evidentno drugačijih mišljenja, da ne kažem onih pametnih :). To se svodi na prevodjenje stranih izraza koji su već ušli u upotrebu, a to u ovim uslovima, ne može a da nema političku, iliti novogovornu, konotaciju. (Ko o čemu, baba o uštipcima :))). Bottom Line: Ako je Eksteriorizacija onda je eksteriorizacija, a ne pospoljavanje. To nema prodju, jer je hibrid, mutant ili šta već.
o.jeziku.366 novim,
> u seobu" ili "Da li je Branko Radičević mislio na Platona > Ljeviškog dok je kod Sremskih Karlovaca preplivavao mutno > Dunavo" ne mogu da se objavljuju u svetskim časopisima, naša ama jok. u naučnoj studiji (vrednuje se po ka-pe obrascu ministarstva nauke) "na šta je Branko mislio kad je plivao (sa posebnim osvrtom na zamašaj leve ruke)" koja se radi u mom institutu za književnost* već devedeset tri decenije izričito stoji (op. cit., appendix CCIa): "mislio je na Jovana Karamatu pod brojem 67". ova kapitalna studija za razvoj naše soc. teorije i društvene prakse biće objavljena od strane akademije pomenute u prethodnoj poruci, pod nultim brojem, jakako. (platon ljeviški se ne izučava tamo. čekaj moju knjigu, objaviće je izdajničko vreme). --- * onaj, u bivšoj glavnjači. kad držimo sastanke, lično nam se ukazuje duh grirorija božovića. i peva!
o.jeziku.367 novim,
> na dve grupe strašno emotivno obojene. Ja samo pričekam da vidim > da l' ga žrtva voli ili ne pa opalim naopačke. Uvek izazove > efekat. ;))) oui, oui. l'effet de la deconstruction, certainement. a što se apsa deride tiče: deridina žena - Margerit - je poreklom (po ocu) žehinja. usput, živela je, od svoje 2. pa do 7. godine u Beogradu (ovde, da). zna srpski (teže ga govori, ali razume sasvim). derida je bio ovde, aprila prošle godine (bio pun kolarac! naravno, po sistemu "igra mečka, pa ajd da vidim"), što, između ostalog, govori o njegovoj stvarnoj sklonosti prema ovoj (a ne onoj) sredini (naravno, ne u banalnom smislu; nije poćetnikio). svejedno da li nam se sviđaju (?) njegove teorije, najznačaniji je filozof ovih poslednjih dve-tri decenije (u stvari, posle ajdeđera*). (prvi filozof - od značajnih i meni znanih - koji je propisao na kompjuteru (ima mekintoš, tja). (inače, znate li da je prvi filozof koji je propisao na pisaćoj mašini bio niče? mislim godinu-dve nakon što se ta sprava pojavila; ima i jedno pismo koje je kucao iz venecije majci - sve caps-lock! pa mu se mašina onda jednog dana pokvarila - zaista - i muku je mučio da je popravi, gnjavio prijatelje, slao nazad u holandiju majstoru proizvođaču, i nije dobio nazad! onda se vratio na ručni rad...) --- tako umbertko eko izgovara: aaaaaajdeđer. eccolo!
o.jeziku.368 novim,
> "Nemoj da misliš da ako spavaš, ne možeš biti pojeden!" ama nisam "postmodernista", ako si to mislio. dapače + dagušče. jesam napisao drtezu o postmodernom shvatanju književnosti (još visi i čeka na odbranu u novom sadu, baš kod brata rake radovića ((duple zagrade otvaram: stvarno kod rakinog brata; kad sam ugovarao, pre četiri godine, nisam ni pojma imao; a stvar saznao u kruševcu pre mesec dana, od njihovog trećeg brata, koji je - paz sad - sveštenik! pa sad moram drugu tezu, pod itno, i molim se bogu da se mentoru nešto ne desi (((a može!)))))). - nego, još u mom malo pretencioznom rezimeu piše: da mi je opsesija nesanica i njezina tumačenja. to glede žike obretkovića, mog zemljaka (i on je kumrovčanin, je si l znao? e pa imaaaaa nas...)
o.jeziku.369 nemo,
==> Oni spram toga imaju jedan iracionalan stav (ako neki narod ==> ima kolektivnu sujetu, onda su to Francuzi), ne samo što se ==> tiče 'ajde!? le capitaine nemo
o.jeziku.370 maksa,
<><> 'ajde!? Ja ajdem, a ajdeš ti?
o.jeziku.371 milan,
>* onaj, u bivšoj glavnjači. kad držimo sastanke, lično nam > se ukazuje duh grirorija božovića. i peva! Ako peva nek' je i duh! Pl poz M
o.jeziku.372 milan,
> jesam napisao drtezu o postmodernom shvatanju književnosti (još visi > i čeka na odbranu u novom sadu, baš kod brata rake radovića ((duple > zagrade otvaram: stvarno kod rakinog brata; kad sam ugovarao, pre > četiri godine, nisam ni pojma imao; a stvar saznao u kruševcu > pre mesec dana, od njihovog trećeg brata, koji je - paz sad - > sveštenik! ............................ Pazi bogati, pa ti mi još nahvali Radoviće: Jedan brat seoski hohštapler, jedan pop a jedan paraintelektualac, ispada da su se sasvim dobro rasporedili. Počeću detaljnije da pratim prenose Glupštine ne bi li Raku lepše izučio! :)) Pl poz M
o.jeziku.373 novim,
> Pazi bogati, pa ti mi još nahvali Radoviće: Jedan brat pazi da ti ne promakne ovo (poslednja izjava rakina): "U jabukama ima više vitamina nego u bananama. A majmuni su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz intervuja politici express, prenosi vreme). predlog: da osnujemo grupu za proučavanje rake, a? EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža? na milan-a računam 100%. (cilj bi bio, krajnji i nadnaravni, da rakicu krunišemo za cara. valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?)
o.jeziku.374 haevorn,
odgovor na temu o pisanju korisničkih imena Moj doprinos ovoj zbrci: A zašto ne bismo tretirali korisnička imena kao strana? Tu takođe vlada haos iako postoje pravila kako se strana imena pišu i čitaju (ali se ona obično primenjuju kako se kome svidi). A strana imena mogu da budu svakojaka, kao i "juzernameovi" ;) pa samo primeniti pravila... Naravno, postavlja se pitanje korisničkih imena firmi, ali ona se mogu baš tako i tretirati - kao firme i u skladu s tim i pisati, čitati i po padežima menjati. // 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih // znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0? Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede, te je takva mogućnost nemoguća. -------------------!? Ipak, ako se pojavi neki "fqrxoyt" - ko zna, možda je to kod Eskima normalno ime, kao kod nas npr. Milan. HAEVORN v.b.
o.jeziku.375 haevorn,
Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne, ali ne smeta. // > BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi // > moglo da se piše i Sezam i SEZAM? // // Eto, lepa mogućnost da još jednom naglasim svoj stav. Ništa ne fali ni // Sezamu ni Sezam-u, već mi se čini da je dopustivo i jedno i drugo, // zavisi od toga kako shvatamo nameru osnivača. Provereno: "Sezam" se ne može smatrati skraćenicom naziva Sistem za modemske komunikacije, nego samo drugim (prvim?) imenom. U stvari "Sezam" se tretira kao naziv firme i (u skladu s tim) piše se pod navodnicima i velikim početnim slovom. Kada se tako piše menja se po padežima kao i svaka druga reč - bez crtica ("Sezamovo"). U posebnim slučajevima (ako želi da se naglasi) moglo bi se pisati i SEZAM. Tada bi se za promenu po padežima koristila crtica između naziva i nastavka (SEZAM-ovo, nikako SEZAMovo). HAEVORN v.b.
o.jeziku.376 haevorn,
Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne, ali ne smeta. // >> (Kako se piše Unprofor?) // Piše se UNPROFOR :) Može i jedno i drugo, s tim što se, u prvom slučaju, reč menja po padežima kao i svaka druga (Unprofora), a u drugom se nastavci pišu malim slovima i odvajaju crticom (UNPROFOR-a). HAEVORN v.b.
o.jeziku.377 haevorn,
Ne znam da li se to koristi oduvek, ali u poslednjih godinu-dve ja to primećujem i prilično me nervira. Naime, na televiziji, ali i u novinama ^^^^^ često se koristi ova kombinacija. Ko zna, verovatno je to u redu, ali meni je ipak malo glupo, miriše na pleonazam. "Ali" bi išlo između suprotnih izjava, a "i" između istih (sličnih). Verovatno oni koji to izgovaraju/pišu žele da istaknu ono _i_, ali mislim da to ipak nije na svom mestu. Isto tako me nervira kada u raznoraznim radio ili TV kontakt - emisijama (Utisak..., Minimaks..., Trač...) ljudi koji se jave "u program" kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju, a posebno gosta,..." Kad kaže "Dobro veče" on je već pozdravio sve u studiju, pa čak i gosta, tako da onaj dodatak čist "pleonazamizam" (a i nepotrebno produžava razgovor) HAEVORN v.b.
o.jeziku.378 haevorn,
// ...... PC.HARD.3:laseri // --------------------------------------------------------- // Trebao si da dobijes jednu disketu sa HP screen programom. ******************** !!!STRAŠNO!!! Mnogi ovako govore/pišu. Trebalo bi nešto učiniti po tom pitanju ********** HAEVORN v.b.
o.jeziku.379 drazen,
> predlog: da osnujemo grupu za proucavanje rake, a? Sa unutrasnje ili spoljne strane? Pl poz D
o.jeziku.380 milan,
> EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i > promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža? > na milan-a računam 100%. (cilj bi bio, krajnji i nadnaravni, > da rakicu krunišemo za cara. valjada bi nam se tad ameri > smilovali i okupirali nas, a?) Gotova stvar! Istina ne znam da li će projekat uspeti ali ću ja Raku ubuduće citirati za razne mudre misli umesto čike Obretkovića. čiveo car Radovan V Radović, dole Radovan IV Karadžić! Pl poz M P.S. A ti prva slova u rečenicama piši malo češće velikim slovima - bolje se razume. :) P.P.S. Ne otrcavaj toliko brata svog mentora. Sačekaj da doktoriraš! ;)
o.jeziku.381 milan,
> // 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih > // znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0? > > Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede, > te je takva mogućnost nemoguća. > -------------------!? Ne predajem se ja tek tako. ;) Kao prvo, pravila koje će utvrditi ovaj časni skup imaće se posebnim carskim dekretom cara Radovana V Radovića primenjivati na svim mrežama u Srba, pa prema tome valja misliti šta sa "korisničkim imenima" koja sadrže i brojeve. Ali, spreman sam da se složim da će, tokom zime, sve te mreže prestati da rade i da će se još samo SEZAM koliko-toliko držati. Ukoliko se to i ne desi car Radovan V bi mogao da zabrani preživelim srpskim mrežama da koriste brojeve (pod obrazloženjem " jes' k'o da nam je malo trideset malih slova i trrideset velikih slova još 'oćete da nam uvedete deset malih i deset velikih brojeva" ;). Međutim, problem se i dalje ne rešava tvojim pristupom jer - pripazi sad' sledi glavni udarac ;) - čak iako je tvoja zamjedba > Ipak, ako se pojavi neki "fqrxoyt" - ko zna, možda je to kod Eskima > normalno ime, kao kod nas npr. Milan. tačna, tj. ako je "fqrxoyt" tradicionalno eskimsko ime te se, kao takvo često javlja kao "korisničko ime" naših brojnih kolega-članova sa Grenlanda i iz kanadskih tajgi, otkud znamo kog je roda ovo lepo ime? Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od fqrxoyte". Dakle? Pl poz M
o.jeziku.382 milan,
> Ne znam da li se to koristi oduvek, ali u poslednjih godinu-dve ja to > primećujem i prilično me nervira. Naime, na televiziji, ali i u novinama > ^^^^^ > često se koristi ova kombinacija. Ko zna, verovatno je to u redu, ali meni > je ipak malo glupo, miriše na pleonazam. "Ali" bi išlo između suprotnih > izjava, a "i" između istih (sličnih). Verovatno oni koji to > izgovaraju/pišu žele da istaknu ono _i_, ali mislim da to ipak nije na > svom mestu. Ovako kako si naveo primer, zaista se radi o "suvišnom pleonazmu";)), mada konstrukcija "ali i" ima smisla. Npr. "Kod trudnica, ali i kod muškaraca obolelih od bolesti XYZ javlja se povećana laktacija." > Isto tako me nervira kada u raznoraznim radio ili TV kontakt - > emisijama (Utisak..., Minimaks...,Trač...) ljudi koji se jave "u > program" kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju, a > posebno gosta,..." > Kad kaže "Dobro veče" on je već pozdravio sve u studiju, pa čak i > gosta, tako da onaj dodatak čist "pleonazamizam" (a i nepotrebno > produžava razgovor) Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u studiju", a nju "bi posebno". ;) Pl poz M
o.jeziku.383 voki,
>> a Englezi ga uporno zovu English Channel ;). Ili British Channel ?
o.jeziku.384 voki,
>> Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako >> dobro standardizuju terminologiju. Svaka im čast... Ma pusti ludaci. Kod njih je to opsesija, oni odmah, čim se pojavi neka nova engleska reč, udare rekontru. Pozdrav Voki.
o.jeziku.385 voki,
>> Baška što bi trebalo imati priličnu maštu pa u tezi da "ja >> haram Srbijom" naći ma i nenulti procenat istine,... Izvinjavamo se, mlogo se izvinjavamo. Spremni smo da za ovu priličnu količinu mašte snosimo moralne i materijalne posledice, shodno sopstvenim materijalnim mogućnostima. S druge strane, samo sam te pitao "da li ?" nisam ti presuđivao, a pitanje se nije odno- silo na haranje Srbijom, nego na zaklinjanje na sve strane. Hvala na odgovoru. Poluzadovoljan odgovorom: zakleo si se Bravaru u JNA. Pozdrav Voki. P.S. >> Rightist which detests a beating of children is a very >> dubious one! ;)) Well, I'm a very strange person.
o.jeziku.386 cdragan,
> pazi da ti ne promakne ovo (poslednja izjava rakina): > "U jabukama ima više vitamina nego u bananama. A majmuni > su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz > intervuja politici express, prenosi vreme). Elem, ovo je Raka izjavio na jednoj sednici sa skupštinske govornice a i čitah pre neki dan u novima da su banane po vitaminskoj vrednosti bolje od jabuka. Beše tamo i neka tabela voća, malopre prelistah stare novine, al' ne mogoh da nadjem taj tekst ...
o.jeziku.387 viktor,
> Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne, > ali ne smeta. Da znaš da si u pravu ... :)) tu ćemo se sasvim složiti ... ;)) > U posebnim slučajevima (ako želi da se naglasi) moglo bi se pisati i > SEZAM. Tada bi se za promenu po padežima koristila crtica između naziva i > nastavka (SEZAM-ovo, nikako SEZAMovo). A, oko ovoga već je svima jasno da nema razloga raspravljati ... :)) Dakle, case closed ... !
o.jeziku.388 viktor,
> Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede, Trudili smo se da raspravljamo nezavisno os samog SEZAM-a jer se nadamo da će se ostvariti ideja o umrežavanju sa drugim čvorištima u Beogradu ... :)) A, brojevi po sebi nisu izvor problema, čak i samo mala slova mogu biti već dovoljno prgava ... :))
o.jeziku.389 zandric,
> a Englezi ga uporno zovu English Channel ;). Naslov iz Tajmsa tridesetih godina: " Nad Kanalom magla - Evropa odsecena"
o.jeziku.390 voki,
>> Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske >> abecede, te je takva mogućnost nemoguća. Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica). Pa ga ti sad menjaj kroz padeže. Pozdrav Voki/ pozdrav od Vokija.
o.jeziku.391 voki,
>> // >> (Kako se piše Unprofor?) >> >> // Piše se UNPROFOR :) >> >> Može i jedno i drugo, s tim što se, u prvom slučaju, reč menja >> po padežima kao i svaka druga (Unprofora), a u drugom se >> nastavci pišu malim slovima i odvajaju crticom (UNPROFOR-a). E ne može ! Skraćenica je u pitanju, a svaka od reči u skraćenici se i inače piše sa početnim velikim slovom. Pravilno je isključivo UNPROFOR, kao npr. SRJ, SFRJ, GB, SSSR, SPS, SPO... Probaj da zamisliš Sps, Spo, Sssr :)))) Ili još bolje zamisli predsednik Spsa ;)))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.392 maksa,
<><> Ili British Channel ? I ja sam prvo mislio da ga zovu tako, al' sam zavirio u Webster's Third New International dictionary, i tamo stoji English Channel. Možda je ovaj English neki drugi?
o.jeziku.393 darone,
>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica). >> Pa ga ti sad menjaj kroz padeže. Ali je i to :) Naime, u korisničko ime (username) mogu da uđu samo mala slova engleske abecede i tačka. darone
o.jeziku.394 dejanr,
>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica). A? Di može da postoji korisnik sa zvezdicom u imenu, a kamoli sa ne znaš koliko zvezdica! E sad već korisnik .... bi možda i mogao da postoji, samo se toga (fala Bogu :) još niko nije setio.
o.jeziku.395 novim,
> kog je roda ovo lepo ime? > Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od > fqrxoyte". > Dakle? kao filolog, ne smem da se mešam. al kao obožavalac Rake Najvećeg možda imam rešenje: da mu predložimo da istim carskim drkretom ukine padeže, rodove i, naravno, Eskimce? je se, bre, neko javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si?
o.jeziku.396 novim,
> P.P.S. Ne otrcavaj toliko brata svog mentora. Sačekaj da > doktoriraš! ;) mA PIŠI PROPALO. sAD IMAM DRUGOG MENTORA, MOčDA JE LUĐI OD PRETHODNOG, SAMO NA POSEBAN NAžIN. (a KAKO OVO IZGLEDA? bOKTE ŠTO TI JE NAUCA&TECHNICA a JA PRITISO SAMO JEDNO DUGME. hM?)
o.jeziku.397 ndragan,
/ prece..?!... / a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?! / takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa! Our dear princess zvuči kao da se monumentalno rasanila, ali ne dovoljno. Radilo se o tome čemu se daje prednost - zapisu ili izgovoru. Već ova tvoja poruka je jasan dokaz da bismo mnogo izgubili ako bismo se držali toga da pišemo samo ono što umemo da kažemo i obratno. Zanima me kako bi uspela da izgovoriš neku od svojih poruka tako da je neki hipotetični zapisivač zabeleži tačno onako kako je zapisana. Pri tome mislim na tvoju difuznu interpunkciju, eliptičan izraz i ostalo što se može dopisati po želji. Vulgaran odnos bi tu bio zahtev da se to ima čitati onakko kako je zapisano i pisati onakko kako se govori i obratno. Dovoljno pismenosti i počinjemo da se igramo pisanjem.
o.jeziku.398 ndragan,
/ je došao čak Derida i filozofski razradio stvar, uz sve druge / konsekvence (u svojoj studiji o Huserlovom Poreklu geometrije). Ti si lepo objasnio postojeće zablude, a sledeća stvar bi bila da izložiš sadašnju postavku. Zvuči mi kao prava stvar: kockice mi dolaze na mesto, dakle pročitao sam dvadeset odjeka toga kojegde. Dakle, mani se pošte sa princezom, nego udostoji ovu temu savremenom teorijom.
o.jeziku.399 ndragan,
/ Ne dam ... ! Off cross, ne dam ni ja. Mada me živo zanimaju Novimove teorije (meni ne zvuči loše ni ovako bez crtice), ta moja radoznalost bi se dala utažiti već gnjuranjem kroz knjige koje je spomenuo. Druga stvar je rasprava ovde, koja će, pretpostavljam, privući još ponekog sa ponekim suprotnim ili izdvojenim mišljenjem. Treća je, opet, to što ćemo se vremenom udaljiti od teme, ali takva je priroda rasprave ovde, te se neću mnogo ni čuditi ako zastranimo. p.s. no white mail, no black mail
o.jeziku.400 ndragan,
/ ali odvojeno u poredjenjima: ne ovlažen nego potpuno raskvašen; ne / pokvareni Naglasiti da je poređenje (da li je poređenje), jer je rečenica mogla glasiti "pre neobojen nego beo", a i kod poređenja mislim da nije pravilo; "bolje nedopečen nego neposoljen", naprimer. Nadalje, "ne da je nepovređen, nego mu ni dlaka s glave ne fali" jeste rečenica sličnog tipa, ali tu imamo dve negacije... Mislim da je kod ovakvih slučajeva sasvim jasno kad zajedno kad ne. Koliko sam primetio, narod i inače vrlo retko greši na takvim mestima, pa da ne unosimo zabunu.
o.jeziku.401 ndragan,
/ Nas su učili u školi da je "više" komprativ od "mnogo", a "visočije" Tu sam pokušao da izbegnem ono što se ovde od "visoko" kaže "višlje", pa mi onda kažu "ne kaže se višlje nego više"... a "visočije"... otkud to u Banatu, ajde bre. Ovde je ravno.
o.jeziku.402 ndragan,
/ li je treba menjati kao 'application' ili kao 'aplikacija'. Get d / point? Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisaTo. Sećaš se moje rasprave sa AndrejLom što nam na firmi piše "softver" a ne "software". Takvi zapisi sa kvazioriginalom pucaju na prvoj složenici, jer - ko pravi taj _software_: softveraši. Ovo drugo nije umeo da napiše "u originalu". Aplikacije su postojale i pre računara. Tako su krojačice zvale našitke - one isečene patkice i cvećke što dođu na džepove i partikl(ic)e.
o.jeziku.403 dikla,
> !!!STRASNO!!! Mnogi ovako govore/pisu. Trebalo bi nesto uciniti po tom > pitanju ********** Trebalo bi ! :)
o.jeziku.404 wizard,
> E sad već korisnik .... bi možda i mogao da postoji, samo se toga > (fala Bogu :) još niko nije setio. Meni je malo falilo da sa prijavim kao takav. ;)
o.jeziku.405 ndragan,
(SEZAM.5 2.69) A propao one rasprave o imenima na Sezamu, mogli bismo u nekim slučajevima da se oslonimo i na prevod. Ja sam onomad korisnika Dutchman (? ala zvuči, svaka čas) nazvao zemljakom - ko se seća Nizozemaca i ostalih cvećki iz Vojvodine... ili se kaže cvećaka? / P.S. Korisniče beast, ;) podesi 'set code'. :) Imali bismo divnih slučajeva kad bismo se upitali šta sve to znači, i odgovorili na srpskom. "Beštijo, podesi žšć!".
o.jeziku.406 ndragan,
/ su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz / intervuja politici express, prenosi vreme). Nisam na vreme pročitao prvi red u pasusu, pa mi je brzopleta glava izvukla zaključak da su exsprešani intervjuisali majmune :). BTW, ovde zaista ima dva dućana gde piše taj espreso sa greškom, jedno je neki Foto EXSPRESS, a drugi je Solid ehpres (EXĎPEC, ili, ko ima b015, çÜôöçĽ). / valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?) Spolja ili iznutra?
o.jeziku.407 ndragan,
/ Da, strani izrazi su bauk zar ne? Šta ima bolje od toga da se održa- / va biće nekog jezika nego da se stručni izrazi prevode na isti. Bez He, pričamo o filozofiji a ne o pi sijima. Tvrdim da su izrazi koje su naši filozofi iskovali plod duboke misli, nije zbrzeljavano, i trefljavaju (ovo je bio germanizam banatskog tipa) suštinu. Nisam mislio na prevode u Parmezanovićevom stilu. Deo tih izraza su bukvalno i izmislili edabi mogli da izraze svoje misli, što u filozofiji ne bi trebalo da je čudno. Ko će drugi da izmisli nov pojam, a kad ga već izmisli, nije majstor ako ne uspe da mu napravi naziv koji će biti jasan. E sad, da li on treba da misli na latinskom ili na srpskom, privatno je pitanje, ili možda stručno, al' jezičko nije. / nja (nauke?) koji su vezani za taj izraz? Hmmm... Možda je tako Ei / Niš počeo da pravi kompjutere ? ;) Jes', tako i naš maestro u firmi proizvodi računare. Pretvara kršne dvanajske u dične četreske. Manimo se domaće računarske industrije, to je više novaca pojelo nego što je napravilo. / nom jeziku. Nekako je onda neizbežno pitanje šta se dešava i kako iz- / gleda odražavanje tehnološkom i naučnog razvoja na evoluciju nekog / jezika. Da li je bolje prevoditi izraze na ovaj način, ili jednostav- / no usvojiti, u manjoj ili većoj meri, odomaćene i usvojene strane / izraze. Da. Od prilike do prilike. Tamo gde je strani izraz kratak, jasan i ubitačan, teško da će leći domaći. Možemo mi prevoditi "fajl" kao spis, spisak, fasciklu ili turpiju (sve valjana značenja), ostaće fajl. Međutim, za razne druge stvari imamo izraze - utikači i utičnice (za razliku od džeka koji je zauvek ostao bez džoane), znak (umesto karakter, to se kod nas koristi u poljoprivredi (*)), slušalica umesto uvofona ili glavofona (earphones, headphones), zvučnik umesto glasnogovornika (loudspeaker). Elem, od prilike do prilike, pa gde je koji bolji. Ljutim se samo kad se preko postojećeg dobrog domaćeg izraza natura već jednom zamenjen strani, samo zato što neko nije našao za shodno da ga nađe, a ne ume da prevede sam. Tu ne mislim toliko na računarce, već više na sportske i turističke novinare. Šta oni sve frljaju a da nemaju pojma šta znači - het trik (vadi ih ko iz šešira), destinacija (odredište), stadion "nep" (narodni stadion), Izmir (to se kod nas kazalo Smirna, još u doba Nemanjića). žak ni plej of i plej aut nisu bili u stanju da prevedu, mada je kod nas odavno poznat pojam "majstorice" i "za ispadanje". Do pre neku godinu su priredbe imale pokrovitelje, sad manifestacije imaju sponzore, itd. Mogao bih se prisetiti još nekih propalih izraza - naprimer, našao sam izraz "električna lepeza" (electric fan) za ventilator. Seća li se neko "elektronskog mozga"? / ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver 'logiciel' Reče mi Lazo Goluža da se u stvari kaže 'ordeur' (đubre). / (Nisam siguran da li sam softver napisao kako treba :) Meni to zvuči / prilično rogobatno, da ne kažem nakaradno ili novogovorno. Francuzi se jedini u Evropi bore protiv "američkog kulturnog imperijalizma", na čelu sa svojim ministrom za kulturu čakom, pardon, Džekom Langom. Oni su u stvari jedini gori od amerikanaca i engleza po svom slepilu za ostatak sveta. Kad im objasniš nekako da ne znaš francuski, gledaju te kao da si priznao da mokriš noću u krevet. Za života sam sreo samo tri francuza koji su znali engleski (koliko da može da se razgovara). Jedan je bio pijan, drugi otkačen a treći je radio u kontroli letenja i to za američkog gazdu. (*) "Kad pobedimo, majko, njive će se kod nas orati karakterom" Nikoletina Bursać
o.jeziku.408 ndragan,
/ Bottom Line: Ako je Eksteriorizacija onda je eksteriorizacija, a ne / pospoljavanje. To nema prodju, jer je hibrid, mutant ili šta već. Uvati malo Konstantinovića da čitaš, pa vidi da li bi i on sam umeo da se snađe da je sve svoje izraze prevodio na kvazilatinski. Zvuči kao novogovor? Možda, ali i eksteriorizacija je latinski novogovor. Nađi tu reč u klasičnom latinskom.
o.jeziku.409 veca,
>> javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si? Ja se javljam :) Par puta sam pala na teme nakon njegovih duboko- umnih izjava :)
o.jeziku.410 veca,
>> Meni je malo falilo da sa prijavim kao takav. ;) Ti si i ovako čaroban :)))
o.jeziku.411 voki,
>>>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko >>>> zvezdica). >> Ali je i to :) Naime, u korisničko ime (username) mogu da uđu >> samo mala slova Priznajem, ne znam šta može a šta ne, al' video !!! svojim očima u zaglavlju poruke da je šalje ****** (opet ne znam koliko zvezdica) pa ti pitaj dejanr-a :)))) šta je po sredi. Pozdrav Voki.
o.jeziku.412 voki,
o.jeziku.413 dejanr,
>> Priznajem, ne znam šta može a šta ne, al' video !!! svojim >> očima u zaglavlju poruke da je šalje ****** (opet ne znam koliko >> zvezdica) pa ti pitaj dejanr-a :)))) šta je po sredi. To je anonimna poruka u konferenciji VICEVI. Anonimne poruke se šalju sa conf reply /?
o.jeziku.414 novim,
> Our dear princess zvuči kao da se monumentalno rasanila, ali ne princess je postavila jedno od ključnih pitanja (ne znam samo da li sam valjano, tj. ikako odgovorio). teško je Deridu i dekonstrukciju strpati u jedan ekran. ako se slažeš/te mogu da probam ponovo, a ako ispade duže, e pa priložiću uz poruku. (trenutno sam zauzet, ali za dan-dva eto me.) u svakom slučaju, mislim da bi ta teorija mogla da zanima i širi krug ljudi. pokušaću sažeto i jasno, obećavam. > Dovoljno pismenosti i počinjemo da se igramo pisanjem. to je upravo to. :)
o.jeziku.415 novim,
> p.s. no white mail, no black mail no mail, sail!
o.jeziku.416 novim,
>/ intervuja politici express, prenosi vreme). express: ex press (politika) >/ valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?) > > Spolja ili iznutra? what's the difference? can't get it...
o.jeziku.417 squsovac,
od pre par dana u cro staru srpsku rec bonaca prekrizili su u utihnina.
o.jeziku.418 novim,
>>> javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si? > > Ja se javljam :) Par puta sam pala na teme nakon njegovih duboko- > umnih izjava :) ok. znači gro create raka allow veca allow milan allow novim allow fancy - e sad, na smenu svi: kill raka kill raka kill raka, pa onda novi kružok, mediji putuju kol'ko ono na čas?
o.jeziku.419 novim,
> studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u > studiju", a nju "bi posebno". ;) gro create ceca allow all download ceca kill all do ceca create gro
o.jeziku.420 ndragan,
/ da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.) ===== Tek sad primetih: u ovoj grešci je kompetna vlas'.
o.jeziku.421 haevorn,
// na svim mrežama u Srba, pa prema tome valja misliti šta sa // "korisničkim imenima" koja sadrže i brojeve. Za sada ih nema, a ni u skoro vreme ih neće biti, a ako ih baš i bude da li će se uopšte koristiti korisnička imena ili prava imena (i prezimena), pa čak i ako se budu koristila korisnička imena, da li će biti dozvoljena upotreba brojeva... Za sada ne treba razmišljati o tome. Kad bude bilo neka bude. Šta ako neko bude hteo da se zove "=+/|~&#$"? // kolega-članova sa Grenlanda i iz kanadskih tajgi, otkud znamo // kog je roda ovo lepo ime? Ništa nije savršeno, pa ni imena, ali ne samo korisnička: Saša, Criss,... Dakle, ovde bi trebalo reći, građanine Saša, (i korisniče sasa) da bi se to izbeglo, a ni u "normalnom" životu se to ne radi. // Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od // fqrxoyte". Valjalo bi pitati korisnika fqrxoyt da li je m. ili f. Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola? HAEVORN v.b.
o.jeziku.422 haevorn,
// E ne može ! Skraćenica je u pitanju, a svaka od reči u // skraćenici se i inače piše sa početnim velikim slovom. Pravilno // je isključivo UNPROFOR, kao npr. SRJ, SFRJ, GB, SSSR, SPS, SPO... E baš može! I to na dva načina: I: Ako se neka skraćenica "odomaćila" u jeziku piše se velikim početnim slovom i menja po padežima, rodu, broju,... II: Skraćenice iz stranih jezika se pišu kako se izgovaraju na tom jeziku, i pišu se velikim početnim slovom i menjaju po padežima,... Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako se zna da se skraćenica "odomaćila"... HAEVORN v.b.
o.jeziku.423 haevorn,
// Ovako kako si naveo primer, zaista se radi o "suvišnom // pleonazmu";)), mada konstrukcija "ali i" ima smisla. Npr. "Kod Da, znam da nekad ima smisla, ali oni na TV je najčešće koriste kad nema smisla, ali i kad nemaju šta pametnije da kažu, pa blebeću gluposti, ^^^^^ da bi izgledali pametniji (?!) (BTW, šta je ispravno: "?!" ili "!?") // Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u // studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u // studiju", a nju "bi posebno". ;) U tom slučaju bi trebalo da se kaže: "Dobro veče svima, a posebno...". (ili nešto slično) Ali najčešće (97%) kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju" što je pleo... HAEVORN v.b.
o.jeziku.424 haevorn,
// kao filolog, ne smem da se mešam. A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas).
o.jeziku.425 dejanr,
>> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola? Onda treba da se trude da ih ne "ukebaju" ;)))
o.jeziku.426 nbatocanin,
> EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i > promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža? Nemojte mi milog zemljaka moga, Raku Radovića, u svom mestu Prva Počekovina a i šire od milošte zvanog Raka Mlatara (jerbo stalno nešto mlatara), bar ne bez mene ;)
o.jeziku.427 novim,
> A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas). ama bojim se da je moje shvatanje dotične sasvim nastrano za većinu ljudi (moja manija je prilično privatna). uz to, tzv. pravopisne (i sve ostale jezičke) "greške" više me zanimaju od pravila. što reče neko: naučili smo pravopis, igrajmo se pisanjem.
o.jeziku.428 milan,
> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola? Uhapsiti odmah! ;)) Pl poz M
o.jeziku.429 milan,
> (BTW, šta je ispravno: "?!" ili "!?") O, pa držim da su to interpunktori sa dva različita značenja!;))) "?!" označava iznenađeno čuđenje a "!?" začudno iznenađenje". ;)) Pl poz M
o.jeziku.430 milan,
> // kao filolog, ne smem da se mešam. > > A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas). Oho, pa ti nisi pratio ranije rasprave kada sam mu ja održao vakelu o tome da mi, narod, stvaramo jezik a on ga samo proučava. ;) Dakle, valja da prvo pričeka ishod naših rasprava pa da onda naučno izuči zašto je ishod bio takav kakav je. Mi mu dođemo kao eksperimentalne životinje biolozima. Pl poz M
o.jeziku.431 voki,
>> Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako >> se zna da se skraćenica "odomaćila"... Vidiš da ne može :))) Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)... Neće ići... Pozdrav vOKI :)
o.jeziku.432 veca,
>> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola? Na sezamu isti usename ne mogu koristiti dve osobe.
o.jeziku.433 voki,
>> Na sezamu isti usename ne mogu koristiti dve osobe. A možda pod istim password-om ? Pozdrav Voki.
o.jeziku.434 haevorn,
// >> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola? // // Onda treba da se trude da ih ne "ukebaju" ;))) A ako se "user" zove "institut" ili "vreme" ili nešto na taj štos?
o.jeziku.435 haevorn,
// >> Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako // >> se zna da se skraćenica "odomaćila"... // // Vidiš da ne može :))) // Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)... // Neće ići... Će ići: Unprofor može u svakom slučaju, ali ne vidim razloga za Spo, Sps,... Bilo bi glupo: poslanik Spoa, Spsa,... Mislim da se ovakva mogućnost koristi kod skraćenica koje "dobro izgledaju" kad se menjaju po padežima. (Tanjuga, Avnoja, Skoja). Verovatno je to razlog što nije npr. Natoa nego NATO-a. Mogli bi ovde da se uključe oni filolozi koji vole "da ispravljaju greške" i kažu zašto je to tako kako jeste i kako bi trebalo da bude ako nije (a znam da jeste) ;) HAEVORN v.b.
o.jeziku.436 dejanr,
>> A ako se "user" zove "institut" ili "vreme" ili nešto na taj štos? A... misliš na username-ove za firme? Onda je zamenica "oni" :)
o.jeziku.437 voki,
>> Će ići: Unprofor može u svakom slučaju, ali ne vidim razloga >> za Spo, Sps,... Bilo bi glupo: poslanik Spoa, Spsa,... >> Mislim da se ovakva mogućnost koristi kod skraćenica koje >> "dobro izgledaju" kad se menjaju po padežima. (Tanjuga, >> Avnoja, Skoja). Verovatno je to razlog što nije npr. Natoa >> nego NATO-a. Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor. Ali pošto mi se čini da si rešio da ne odstupaš ni po koju cenu piši kako hoćeš, tj. kako tebi "dobro izgleda". Meni npr. lepo izgleda uNpRoFoR :)))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.438 nemo,
pošto je conf : O.JEZIKU, ovde ostavljam program za učenje španskog jezika, u dva dela... LINGUAPRO/SPANISH v2.11 <ASP> - Multi-faceted program for serious students of Spanish. Rqrs PC, DOS, Hard Disk & 460K avail. memory. EGA/ VGA recommended. Vocabulary Flashcard/Dict- ionary system permits rapid mastery of 1000s of words. Verb Conjugation system drills all conjugations/tenses/persons using millions of complete (synthesized) sentences. Has add'l features ideal for scholars and translators. Registration is $39.95 (Schulenberg & Assoc.) le capitaine nemo lprosp21.a01
o.jeziku.439 nemo,
drugi deo le capitaine nemo lprosp21.a02
o.jeziku.440 ndragan,
/> / valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?) /> /> Spolja ili iznutra? / / what's the difference? can't get it... Spolja, to je ono s' vojskom, tenkovima i slično. Iznutra, to je ono kako Japanci okupiraju Jevropu, ili kako pametniji Srbi okupiraju Južnoafričku Republiku. Rezultati se ne razlikuju previše.
o.jeziku.441 ndragan,
/ od pre par dana u cro staru srpsku rec bonaca prekrizili su u / utihnina. Jadni primorci će doživeti još š(lj)okova. Sećam se jednog Vlaja iz vojske (okolina Knina, al' sličan dijalekat): "dok san bi doma, zna san sve ća je ća i kako se ća zove: leza san glavu na kušin, pokriva se lancunon, umiva se šugamanom, a sad sve neki jastuci, čaršafi i peškiri, ma san popizdi da više ne znan ni kako se zoven!" Onda mu jedan dobaci "more ne tupi nego mi dodaj te grabulje. Jel' znaš šta je to?".
o.jeziku.442 haevorn,
// Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš // da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor. Pa ne vidim da ne ide. // Ali pošto mi se čini da si rešio da ne odstupaš ni po koju cenu Vrlo rado ću da odstupim, ako me ubediš da nisam u pravu. // piši kako hoćeš Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen. HAEVORN v.b.
o.jeziku.443 novim,
>// piši kako hoćeš > > Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen. > > HAEVORN v.b. nisi nepismen ako ne pišeš po pravopisu - to su dve stvari sasvim različite. naime, dobih dosta mail-a što pa ne pišem velika slova. moja stvar. (ako u XyWrite namestite opciju AU pisaće vam velika slova sam procesor; dovoljno je uostalom da pritisnete tipku CapsLock pa ćete ih imati koliko hoćete.) ali stvar može biti načelnija, taj odnos pismenosti i ortografije. naime, pitanje je koji pravopis treba prihvatiti, ko ga prihvata i zašto ga prihvata. važeći (srpsko-hrvatski) je uglavnom svuda u upotrebi, uprkos nedostacima (neki od njih umeju da budu gadni za profesionalce). novi se sprema i biće bolji, kako izgleda. ali može se - ponekad u nekim tesktovima za štampu to i radim - koristiti i neki drugi: Belićev, na primer. (da li bi analogni primer u matematičkoj notaciji bila upotreba baze?) svejedno, pismenost je nešto drugo, i ima ih raznih vrsta, za razne potrebe, raznih kvaliteta, ali se ne može nijedna vrsta svesti samo na kod (jezik nije kod, tj. nije samo kod, pa čak ni pre svega samo kod.) - naravno, ukoliko se više ljudi drži pravila, olak- šavamo komunikaciju itd. pravopisi imaju ugalvnoj taj smisao. prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes, dok ne ugrožavaš drugog. (uz sasvim lične manije pri pisanju, naročit otpor - pa i prezir - gajim prema tzv. zakonodavcima jezika. kod nas ih ima ko pleve, vrebaju na svakom ćošku, otprilike kao svi ovi mali fireri oko nas na svim stranama zemlje nam. i motivacija im je ista - ustrojiti, uškopiti, podesiti sve kose na istu dužinu. a od toga do sečenja ušiju je ni k'o nokat...)
o.jeziku.444 voki,
>> Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen. nO cOmMeNtS :) pOZDRAV vOKI.
o.jeziku.445 .bale.,
ŮŢdrugi deo ŮŢle capitaine nemo A gde je ovde 0. deo? Regards from .bale. ! #:*)+-<
o.jeziku.446 nemo,
>=> A gde je ovde 0. deo? s time smo, valjda, završili ;) le cap
o.jeziku.447 .bale.,
Pa ne znam, Vera (.vera.) mi se zali da ne moze da raspakuje. Tj, uspeva nesto sa ZIP-om, ali uglavnom nece... Regards from .bale. ! #:*)+-<
o.jeziku.448 haevorn,
// nisi nepismen ako ne pišeš po pravopisu - to su dve stvari // sasvim različite. naime, dobih dosta mail-a što pa ne pišem Ma znam, ono je bilo malo nespretno sročeno. Ni ja ne mislim tako. :) // prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes, dok ne // ugrožavaš drugog. ------ ---------------- ...dok te drugi razume. Ipak, ako bi svi pisali kako im se svidi bilo bi svašta (tj. ništa). Zato, valjda, postoji pravopis - da spreči prebrzu i preveliku promenu jezika (tako ja to razumem). Inače, u osnovi se slažem. Tako je npr. kod "Yuzernejmova" - piši kako god hoćeš samo da drugi (sa što manje napora) shvate šta si hteo da kažeš. HAEVORN v.b.
o.jeziku.449 haevorn,
> Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš > da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor. I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta - Unprofor je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;) Need more evidence? HAEVORN v.b.
o.jeziku.450 novim,
> // prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes, > dok ne // ugrožavaš drugog. > ------ ---------------- > > ...dok te drugi razume. ama ne, nije u tome stvar. drugo je nalog od Drugog, koji ne ispunjavamo nikad, jedino što možemo je da se držimo imperativa prvog (i malo Lakana, na radost korisnika milan :)
o.jeziku.451 milan,
> I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta - Unprofor > je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;) > > Need more evidence? > > HAEVORN v.b. Glede "Politike" ("Politika"-e?, novina "Politika"?) ni ovi dokazi nisu potrebni. Sve je sa njima jasno još od januara 1929. samo što istražni sudija nikako da kompletira dokazni materijal. Šta ćeš, žive od nedostatka dokaza! ;) Pl poz M
o.jeziku.452 voki,
>> Zato, valjda, postoji pravopis - da spreči prebrzu i preveliku >> promenu jezika (tako ja to razumem). I ja sam tako mislio. Avaj, izgleda da je upravo obrnuto :( , jer vidim svi se upinju da unose neke besmislene novotarije koje su usput u našem jeziku rogobatne.... Pozdrav Voki.
o.jeziku.453 voki,
>> I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta - >> Unprofor je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;) Ala ti je dokaz, možeš da se ubrišeš sa njim :)))) (bez uvrede, al' stvarno možeš - samo pazi otire se boja:) Ne daj Bože da su sve nepismenice iz novina postale pravilne. Crno i naopako. Pozdrav Voki.
o.jeziku.454 haevorn,
// Ala ti je dokaz, možeš Valjda u toj "Politiki" radi neki lektor koji poznaje pravopis!!! Nisam rekao da gledaš neki tamo "Balkan ekspres" nego u "Politiku" ljudi su valjda za 90 godina bar naučili da pišu kako valja! Al' da ne počinjemo raspravu o lektorima koji rade u novinama, reci jednom javno i otvoreno, tu i ovde, sad i odmah Zašto (po tebi) ne može da se piše -> Unprofor <- ? // Ne daj Bože da su sve nepismenice iz novina postale // pravilne. Ne daj bože! Sreća što ovo nije jedan takav slučaj ;) HAEVORN v.b.
o.jeziku.455 voki,
>> Valjda u toj "Politiki" radi neki lektor koji poznaje >> pravopis!!! >> Al' da ne počinjemo raspravu o lektorima koji rade u novinama, >> reci jednom javno i otvoreno, tu i ovde, sad i odmah >> Zašto (po tebi) ne može da se piše -> Unprofor <- ? Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada. Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali suprotno. Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje videti na vozilima iste organizacije. Ne zaboravi, skraćenica je u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima) moglo i Unchr :))))) (ili kako se već zove). Ipak bih ti preporučio da i to prepišeš sa vozila pomenute organizacije, kao što činiš sa onim prostim UN, za koje niko ne pokušava da me ubedi da može biti Un. UNPROFOR, kao UN jer dva prva slova označavaju jedno te isto. Ali ako ti misliš da može "Un", ili "u Unu" ili "iz Una" i sl. nemamo o čemu da razgovaramo. Pozdrav Voki. P.S. Raspravu o novinskim lektorima nisam otvorio mada bi se o njima moglo štošta loše reći tj. o njihovim uzorima i idolima. Trenutno je u modi gospodin koji zarađuje za život pisanjem pravopisne kolumne u jednim nedeljnim novinama. Vraški težak posao: valja menjati pravopis svakih sedam dana ;))))
o.jeziku.456 nemo,
>=> Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i >=> SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada. >=> Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali >=> suprotno. >=> Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje >=> videti na vozilima iste organizacije. Ne zaboravi, skraćenica je vec vas duze vremena slusam... procitacu vam nesto iz 'Pravopisa srpskohrvatskog jezika', izdanje Matice srpske i Matice hrvatske, 1970. (vazece izdanje) napomene: - tekst je integralno preuzet iz pomenute knjige; primeri nisu (ne daj Boze) moji, pa vas molim da ne replicirate na njih, dovoljno je i ovoliko da se podsetimo 'onih' vremena, ma kako ih pamtili i ma sta o njima mislili - tekst (po mom skromnom misljenju) nije bez pravopisnih gresaka; ali sam ga (ipak) u izvornom obliku - izvinjavam se sto nema nasih dijakriticnih slova; mnogo mi je zgodnije bilo da na americkoj tastaturi prekucam ovo za 2 min nego za petnaest trazeci odgovarajuce znake - nisam dao nikakav zakljucak ;) osim: haevorn-voki 1:0 le capitaine nemo ======================================================================= str. 98, SKRACENICE, II 229. Skracenice koje su postale spajanjem pocetnih slova ili pocetnih slogova pojedinih slozenih naziva mogu biti: 1. nepromenljive skracenice (SK) 2. katkad promenljive skracenice (NOB - NOB-a) 3. nove promenljive reci sa svoojim rodom, brojem, akcentom i padeznim nastavcima (Avnoj - Avnoja) a. Slozeni nazivi casopisa, ustanova i drzava skracuju se cesto spajanjem njihovih pocetnih slova u nepromenljivu skracenicu. Svako se pocetno slovo pise velikim slovom i bez tacke, a skracenica se izgovara kao da su napisani svi njezini potpuni delovi: CK - Centralni komitet SKJ - Savez komunista Jugoslavije AFZ - Antifasisticki front zena NJ - Nas jezik HK - Hrvatsko kolo SKG - Srpski knjizeni glasnik JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti VPS - Visa pedagoska skola FNRJ - Federativna naridna Republika Jugoslavija NRH - Narodna Republika Hrvatska JNA - Jugoslovenska narodna armija UN - Ujedinjeni narodi, Ujedinjene nacije Nepromenljivost takvih skracenica dolazi do izrazaja samo u pismu: Izabran je u CK (citaj: u Centralni komitet) Sedmi kongres SKJ (citaj: Saveza komunista Jugoslavije) Otisao je iz FNRJ (citaj: iz Federativne Narodne Republike Jugoslavije) Citao sam u izdanjima MH (citaj: Matice hrvatske) Odrzana je godisnja skupstina MS (citaj: Matice srpske) b. Tako nastale skracenice mogu dobiti i oblik promenljivih reci. I tada se pisu velikim pocetnim slovima, a nastavci se uz njih povezuju crticom. Pri citanju izgovaraju se slova zajedno s nastavkom. taj je nastavak onoga roda koji zahtev oblik skracenice kao nove reci: Ucestvovao je u NOB-u. Bio je u SSSR-u. Sluzi rok u SOS-u. Poslan je predlog svim GNO-ima. c. Od pocetnih slova ili slogova slozenih naziva mogu nastati skracenice koje se osecaju kao nove, samostalne i promenljive reci sa svojim rodom, brojem, akcentom i padeznim nastavcima: Avnoj - Antifasisticko vece narodnog oslobodjenja Jugoslavije Skoj - Savez komunisticke omladine Jugoslavije Paz - Protivavionska zastita Nin - Nedeljne informativne novine Ulus - Udruzenje likovnih umetnika Srbije Uluh - Udruzenje likovnih umetnika Hrvatske Nopok - Novo pokolenje Nolit - Nova literatura Tanjug - Telegrafska agencija nove Jugoslavije Nama - Narodni magazin. U recenici vidimo promenu takvih skracenica: Bio je clan Avnoja. Delovao je u Skoju. Kupio sam robu u Nami. Tanjugove vesti citamo svaki dan u novinama. Neke od tih skracenica pisu se i velikim slovima, ali im se nastavci onda vezuju crticom: Kao clan SKOJ-a vrlo sam se istakao. Drugo zasedanje AVNOJ-a. Citao je u NIN-u. Beleska. Neke skracenice dobivaju u nom. jedine nastavak imenica z. roda, pa se kao takve i menjaju po padezima: Udba - Uprava drzavne bezbednosti. Skracenice koje primamo gotove iz drugih jezika usvajaju se kao i druge reci, pisu se prema izgovoru, menjaju se po padezima i ponasaju se kao promenljive domace reci: Unra, pomoc od Unre Unesko, Uneskova pomoc Unicef, od Unicefa ========================================================================
o.jeziku.457 voki,
>> c. Od pocetnih slova ili slogova slozenih naziva mogu nastati žžžž >> skracenice koje se osecaju kao nove, samostalne i promenljive >> reci sa svojim rodom, Al' ne moraju. Sledi i zašto: neke je nemoguće čitati ! >> Unra, pomoc od Unre >> Unesko, Uneskova pomoc >> Unicef, od Unicefa Neka bistri pisci pravopisa isto tako upotrebe Unhcr (UNHCR :)))))) (United Nations High Cometee for Refuges). Kako li bi to išlo: pomoć od Unhcre :) pa sad ti to pročitaj na srpskom ako možeš :)))))) Analogija sa UNRA, UNESKO i UNICEF je potpuna pa je pravopis tropa jer je sve izgrešio, jer analogno ne može ni Unra, ni... Da bi jezik bio valjan, po meni, mora biti analogan u srodnim (jako, jako srodnim) stvarima. Znači valjalo bi isto UNHCR, kao UNPROFOR, kao UNICEF i UNESCO. Usput, tako to piše ceo svet, a skraćenice su stranog porekla. A kome se ne sviđa UNHCR, neka svaki put ispisuje romančić: Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (najčešći prevod kod nas - deluje mi malo zbrkano :) Utoliko gore po pravopis, njegove pisce i pogotovo one koji su spremni da prihvate svaku glupost koja je navedena u pravopisu. Ne popuštam: nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo. Pozdrav svim Unhcrovcima. Voki.
o.jeziku.458 voki,
>> Neka bistri pisci pravopisa... A propos pravopisa, Borba kaže da je u štampu otišao "tek dovršeni rukopis novog pravopisa" - će bidne u izdanju Matice srpske. Vika se "Pravopis srpskoga jezika", a stupa na snagu (dok sa snage stari ustupa:) od septembra. Borba - "Priprema novog pravopisa ne nagoveštava, međutim, raskid sa dosadašnjom jezičkom normom. Autori novog pavopisa (dr M. Pešikan, prof. dr J. Jerković, prof. dr M. Pižurica - prim. Voki) smatraju da bi drastične promene samo snizile već relativno (sic!) nisku pismenu kulturu." (Ma da je veća pismena kultura oni bi sasvim novi pravopis napravili :)))))) - ovo nema u Borbi, to samo ja malo....) Ipak, ke bidne i promena: - transkripcija stranih reči (da vidimo !) - istorijat našeg pisma (?) - pisanje velikog slova (rupa na saksiji ?) - spojeno i odvojeno pisanje reči (ma sve spojeno da se ne mučimo, a ondak nema ni zareza:)))) Š'a ke bidne u novom pravopisu tek ke vidime. Ništa me ne može iznenaditi. Spremite se za prijemni u nepismene. U slobodno vreme dajem časove iz nove nepismenosti :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.459 novim,
> dovršeni rukopis novog pravopisa" - će bidne u > izdanju Matice srpske. Vika se "Pravopis srpskoga > jezika", a stupa na snagu kako stupa? slobinim dekretom ili dekretom par odrtavelih akademika/profesora? postoji stara izreka na koju uvek valja upozoriti kad je reč o rečima (ili barem o tvz. jezičkim normama tipa ortografije, gramatike, vaskolikog standarda etc.), i ona glasi: "Caesar non est supra grammaticos" (Cezar nije iznad jezikoslovaca; reč "grammaticos" je tada to značila, a ne "gramatičar" u današnjem smislu.) naime, sa jezikom se sve može, osim njemu komandovati (iako njegovim elementima donekle može). ovo načelo nije samo lingvističko, već i političko, kulturno, istorijsko, pa i - ortografijsko. neka Pešikavona rešenja (koliko sam upoznat s tim, a nisam mnogo, autori su skrivali "svoje" predloge - to je već razlog za obazrivost), izgledaju dobro. ali treba sačekati pa videti, mogućno je da se u sve uplete tekuće politikanstvo i zgadi stvari (npr. da se srpski "posrbi" itd.). za sada, Belićev pravopis ostaje najdosledniji, pa ne vidim zašto se ne bi više koristio. - ali zar vam se više ne dopada ideja heterografije, nego ortografije? ova (orto-) je za škole, delom za novine, ali ograničava (kako Voki, uostalom, tačno kaže) pismenost i pomaže tzv. nepismenost (u vulgarnom smislu)...
o.jeziku.460 voki,
>>> izdanju Matice srpske. Vika se "Pravopis srpskoga >>> jezika", a stupa na snagu >> >> kako stupa? slobinim dekretom ili dekretom par odrtavelih Ma iza tog stupa na snagu je valjalo da stavim smajlija. To je bila moja formulacija, data u nameri da se kaže kako će da nam menjaju pravopis. U Borbi piše: "primenjivaće se od..." ali to mu je isto. Mislim da cela priča ima malo veze sa Faraonom, već je više produkt "novih jezičara" koji bi (a šta da rade drugo) kao i oni pre njih da naprave svoj "novi" pravopis. Nisu to prljave gaće da se manjaju svako malo, u našem narodu uobičajeno na 7 (slovima: sedam) dana, najčešće subotom, nakon neprijatnosti zvanoj kupanje ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.461 dr.grba,
>> čeljan sam znati ko koga odmara. I ono legendarno : - Aj' svrati na piće večeras. - Ne mogu, mrzi me. - Ko te mrzi? - Kako, ko me mrzi? Niko.... - Aaaaaaa! Misliš - mrsko ti je...
o.jeziku.462 dr.grba,
>> / Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu. >> >> Samokritika: pročitao sam sopstvenu poruku i nisam primetio nikakav >> talog. Smatram da sam omanuo. Opuštenog stomaka i isključenog mozga, s rukama na leđima i tupim osmehom na licu, čitam al' ne marim.
o.jeziku.463 dr.grba,
>> Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u >> studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u └──────────────┘ čalobno devojče, koje zahvaljujući pripuštanju starih čika u svoje maloletno međunožje može da gradi karijeru, a da ne ume da peva. I najtužnije, najpre će se deset godina truditi da izgleda starije, i dok shvati neke stvari (ako) doveka će pokušavati da izgleda mlađe.
o.jeziku.464 dr.grba,
>> Nadalje, "ne da je nepovređen, nego mu ni dlaka s glave ne fali" Ne da peva, nego PJEVA (: >> Koliko sam primetio, narod i inače vrlo retko greši na takvim >> mestima, pa da ne unosimo zabunu. Ali, ja baš bolim zbunologiju. Poslednji put sam nater'o jednog od direktora u firmi da klima glavom u kontekstu "ja sam vo i tim se dičim, to ne može biti svak'". Naravno, usta su mu bila u otvorenom položaju zahvaljujući nonšalantno opuštenoj bradi, čija težina je i odredila nivo otvorenosti usta. Što reče epizodista u "Once upon the time in America" : ---> čivot je čudniji od sranja.
o.jeziku.465 haevorn,
// Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i //SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada. //Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali //suprotno. A meni se baš sviđa ;) // Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje //videti na vozilima iste organizacije. Bez veze. Tamo se piše kao skraćenica na engleskom. //Ne zaboravi, skraćenica je u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima) //moglo i Unchr :))))) (ili kako se već zove). Nije UNCHR nego UNHCR, ali nema veze. Elem, ne bi baš moglo Unhcr pošto se te skraćenice pišu kako se izgovaraju, a UNHCR je malo nezgodan za izgovor, pa se (skoro) uvek koristi dugačka varjanta. // UN, za koje niko ne pokušava da me ubedi da može biti Un. Zato što nema potrebe da bude Un. HAEVORN v.b.
o.jeziku.466 haevorn,
// Al' ne moraju. Sledi i zašto: neke je nemoguće čitati ! Bravo! That is the point // Neka bistri pisci pravopisa isto tako upotrebe Unhcr (UNHCR :)))))) Nema potrebe - samo bi se nepotrebno zakomplikovao izgovor //Analogija sa UNRA, UNESKO i UNICEF je potpuna pa je pravopis tropa jer //je sve izgrešio, jer analogno ne može ni Unra, ni... Piše se na ovaj način onako kako se reč izgovara u stranom jeziku. Pošto je UNHCR malo teže izgovoriti na bilo kom jeziku nema šta da se "Unhcruje". // Usput, tako to piše ceo svet, a skraćenice su stranog porekla. Ceo svet piše skraćenice na jedan, a mi možemo na dva načina. (Pa jesmo li nebeski ili ne? ;) ) // Usput, tako to piše ceo svet ---- Ali niko ne izgovara. // nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo. Pa pravopis ti dozvoljava da pišeš kako hoćeš, prema tome - no problem. HAEVORN v.b.
o.jeziku.467 voki,
>> // Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje >> //videti na vozilima iste organizacije. >> >> Bez veze. Tamo se piše kao skraćenica na engleskom. Sa vezom: to i jeste skraćenica na engleskom. Pozdrav Voki.
o.jeziku.468 voki,
>> Ceo svet piše skraćenice na jedan, a mi možemo na dva načina. >> (Pa jesmo li nebeski ili ne? ;) ) Ja, za razliku od tebe :), mislim da nismo nebeski. >> Pa pravopis ti dozvoljava da pišeš kako hoćeš, prema tome - no >> problem. U tome i jeste problem što dozvoljava kako hoćeš: što se ondak zove pravo-pis, kada ne precizira šta je pravo, a šta krivo :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.469 zqusovac,
>//Ne zaboravi, skraćenica je u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima) >//moglo i Unchr :))))) (ili kako se već zove). > Nije UNCHR nego UNHCR, ali nema veze. Elem, ne bi baš moglo Unhcr > pošto se te skraćenice pišu kako se izgovaraju, a UNHCR je malo nezgodan > za izgovor, pa se (skoro) uvek koristi dugačka varjanta. Eh, nesrećni pravopisi koji uvek kaskaju za vremenom. Najveći problem je u istorijskom i kulturnom shvatanju pravopisa, koji se većinom uzima kao Ustav Srpskohrvatskog jezika, a ne kao Savetodavni priručnik istog (teoretski vredniji od svih ostalih priručnika jer su u njegovoj elaboraciji učestvovali najcenjeniji stručnjaci itd). Iliti, isto to ali malo drugačije: problem je što se u istorijski pismenim zemljama pravopis uzima kao pomoćno sredstvo za razrešavanje dilema pismenog pučanstva, a kod nas kao priručnik za ubrzano opismenjavanje bez mnogo truda. Problem skraćenica: 1. UNPROFOR u suštini nema nikakvo značenje van koda koji je potrebno identifikovati, tj. ima ga samo onome koji a) zna da je skraćenica na engleskom, a tim jezikom vlada u dovoljnoj meri; b) koji ju je ranije bar jednom čuo i zapamtio; c) koji smatra da mu je uopšte potrebno da zna od čega skraćenica dolazi. Na engleskom akronimi mogu da se pišu i početnim velikim i svim velikim slovima, mada je u većini slučajeva uobičajeno da se sve piše velikim slovima, upravo da bi se naznačilo da je reč o akronimu (primer SALT - Strategic Arms Limitation Talks, jer 'salt' je obična so). Medjutim, uzimajući da stricto sensu korisnik srpskohrvatskog jezika nije dužan da zna engleski, ne postoji razlog da se engleski akronim UNPROFOR kao takav prenese i u naš jezik. Kod skraćenica koje se mogu pročitati bez poštapalica i bez stranog sricanja (spelovanja, o čem potom), nema potrebe pisati ih bilo kako drugačije osim početnim velikim a ostalim malim slovima. Dakle: Unprofor, Unpa, Efta, Frelimo, Eta, Renamo, Asean... 2. UNHCR spada u kategoriju 'nezgodnih' skraćenica koje nisu čitljive. Na engleskom se čita ju-en-ejdž-si-ar, jer engleska slova imaju svoja pomoćna imena (spelling-sricanje). Problem nastaje kada mi U-eN-Ha- Ce-eR_ujemo englesku skraćenicu, jer u srpskohrvatskom pravopisu ne postoji pojam pomoćnih imena za slova. Drugim rečima, N ne može biti eN dok god se to ne utvrdi i kodifikuje. Na stranu što je pomoćno nazivlje grafema ušlo u upotrebu iz zapadnih latiničnih pisama gde je ono kodifikovano i gde postoji istorijsko opravdanje. Nijedan od pravopisa to pomoćno jezičko sredstvo ne navodi kao postojeće (mada ima primera gde se ono nezvanično provlači), te bi jedan od osnovnih zadataka novog pravopisa bio da utvrdi stanje na tom području i preporuči praktično rešenje. Do tada je, koliko god to smetalo nečijem uhu ili jezičkom osećanju, podjednako (ne)pravilno i eS-Pe-eS i Se-Pe-Se, i Se-Fe-Re-Je i eS-eF-eR- Jot (lep primer kao primer, a i naslušah ga se, sve do varijante 'Sefereja' - autor moj profesor Odbrane i zaštite na II godini, viši predavač Miloš Kruščić). U tom slučaju postoje sledeće varijante za UNHCR: a) pisati ga velikim slovima kao skraćenicu (mada na stranom jeziku) i čitati ga kao U-N-H-C-R, što je (po Vuku, tj. od Vuka naovamo) jedini pravilan način čitanja dotičnih grafema u našem jeziku; b) prevesti United Nations' High Commissioner for Refugees u Visoki Komesar Ujedinjenih Nacija za Izbeglice (postoji i varijanta Visoki Komesar za Izbeglice Ujedinjenih Nacija. Tražeći dlaku u jeziku, moglo bi se obema varijantama prigovoriti da su pomalo dvosmislene, no...), tj. VKUNI i tako ga i čitati. Potpuno je legitimno stvoriti sopstvenu skraćenicu i tu nema dvojbe. Problem je u čitljivosti VKUNI-ja jer se u našem jeziku konsonantska grupa VK ne javlja na početku reči, a i tamo gde se javlja obično i ispred i iza sebe ima po jedan vokal koji olakšavaju čitanje. Odavde nadalje opet postoje dva rešenja: i) Kodifikovati pomoćno nazivlje za grafeme, pa koristiti Ve- Ka-U-eN-I (ako ti nazivi budu usvojeni, ili neke druge). U tom slučaju legitimno bi se moglo pisati VKUNI velikim slovima, jer bi velika slova bila kodna oznaka skraćenice koja se ima interpretirati pomoćnim nazivljem grafema jer je inače kao samostalna prilično nečitljiva; ii) Pri stvaranju skraćenice ne uzimati samo po jedno početno slovo već grupe slova kako bi se stvorila nova reč koja se neće protiviti fonetskim pravilima: Vi(soki) K(omesarijat) U(jedinjenih) N(acija) za I(zbeglice) i rezultirajuću novu reč pisati samo početnim velikim jer je ona postala samostalna reč, dakle Vikuni. Naravno, moglo bi i Vikomuniz, i Vikunaci, i Vikunaciz i Vikomujenaciz i svašta još, ali moj bi predlog bilo maksimalno skraćivanje, pod uslovom da se izbegnu oblici koji će se pokazati nezgodnim u fleksijama. Stoga bi bilo bolje Vikuniz nego Vikuni, jer Vikuni asocira na pluralni oblik pa bi neko umesto 'sa Vikunijem' neizbežno pisao 'sa Vikunima' itd, dok Vikuniz ne asocira na plural. Ovo je samo podugačko razmatranje dvaju primera koji su ovde spomenuti. Raspisao sam se samo da bih pokazao koliko je cela materija složena, obimna i delikatna. Ima još mnogo primera o kojima bi se moglo raspravljati (prenošenje latinične grafeme 'x', čitanje grafeme 'c'...) ali o tome drugom prilikom (ako se sezamoprateće pučanstvo u medjuvremenu ne samoubije od muke). Pozdrav Unproforu i UNHCR-u od zq-a P.S. (i ZQ je skraćenica koju bi trebalo pisati velikim slovima, ali je ovaj način pisanja do sada (valjda) postao prepoznatljiv kao plod moje individualnosti, pa molim bez replika na tu neprijepornu jezičku nepreciznost.
o.jeziku.470 darone,
>> 2. UNHCR spada u kategoriju 'nezgodnih' skraćenica koje nisu čitljive. >> Na engleskom se čita ju-en-ejdž-si-ar, jer engleska slova imaju svoja H - ejč? darone
o.jeziku.471 ilazarevic,
Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim zastavama?
o.jeziku.472 dgavrilovic,
> U tom slučaju postoje sledeće varijante za UNHCR: Koliko ja znam ova organizacija nije mnogo mlađa od samih UN. Zapravo, othranila je naše roditelje posle rata, a o tome nismo mnogo slušali zbog poznatog komunističkog stava da je SFRJ obnovljena samo znojem radnih ljudi i građana. Bilo kako bilo, nekada je UNCHR ovde čitano kao Unra. Ne znam zašto i mi ne bi prihvatili ovaj naziv kada je ranije već bio odomaćen.
o.jeziku.473 spantic,
> Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim > zastavama? Senatus populusque romanus odnosno u prevodu: Senat i rimski narod
o.jeziku.474 milan,
> Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim zastavama? Senatus PopulusQue Romanus - tj, (ono que služi kao "i") "Senat i rimski narod" jer, su po ukidanju Prvog carstva i uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog suvereniteta. Pl poz M
o.jeziku.475 ssokorac,
Šta znači fah-idiot? :)
o.jeziku.476 viktor,
Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;))
o.jeziku.477 kuki,
> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;)) ja mislim da se to piše bez tačkica, i da znači vrhunski, najbolji :)
o.jeziku.478 darone,
>> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;)) Pa, mislim da je 'vrhunski', ali od čega je skraćenica... Znaće valjda neko :) darone
o.jeziku.479 zqusovac,
> nekada je UNHCR ovde čitano kao Unra. Nije. Tadašnja organizacija, koja je manje-više imala sličnu ulogu, ali je bila zasnovana na potrebi što bržeg oporavka ratom razrušene Evrope, zvala se United Nations Relief and Reconstruction Agency, skraćeno UNRRA, što je kod nas preneseno kao Unra - na Unrinim paketima pisalo je UNRRA. U prevodu: Agencija Ujedinjenih Nacija za Pomoć i Obnovu, što bi, prema jednom prethodno razjašnjenom principu kod nas moglo da bude i AUNPO (sasvim pristojno) ili nešto kao Agunpo, Agunapob, Agunpob (čudi me da im tada nije palo na pamet, baš liči na Agitprop), Agujenapob i još štošta. Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto? Pozdrav, zq
o.jeziku.480 milan,
> > Šta znači fah-idiot? :) Osoba (čovek, pa čak i žena :)) ograničena samo na jednu užu specijalnost koju, može biti, korektno pa čak i dobro poznaje ili obavlja ali ne poznaje druge oblasti kulture. Pl poz M P.S. Veoma često smo mi matematičari (a i inžinjeri) optuženi da smo fah-idioti, što, naravno, i jesmo. ;))
o.jeziku.481 milan,
> Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto? Vid' njega: Mala ;)) Kakvi mala, pa razlikovanje ove dve reči i pokazuje stepen civilizovanosti jednog jezika. Kod nas su to sinonimi i imaju etničku konotaciju. U francuskom ili engleskom narod (le pouple, the people) je puk (populus, vulgus, pučanstvo), a nacija je narod konstituisan u državu. Zato je u engleskom jeziku sasvim legitimno reći American nation, a u srpskom je besmisleno. Pl poz M P.S. Držim da Hrvati troše Ujedinjeni narodi (a ne nacije) samo zato da bi se po svaku cenu razlikovali od Srba. Kada god Srbi koriste latinizam ili helenizam Hrvati silom prevedu (sistem vs sustav, tangenta vs dirka, radio vs krugoval) ali kada Srbi imaju slovensku reč, Hrvati izbunare latinizam (količnik vs kvocijent).
o.jeziku.482 spantic,
> Šta znači fah-idiot? :) žovek usko orjentisan na svoju struku, bez osvrtanja okolo.
o.jeziku.483 bile,
=> Šta znači fah-idiot? :) ZNAčI DA SI ULETEO U ZONU IDIJOTA!
o.jeziku.484 ilazarevic,
> uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog > suvereniteta. Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje Republika.
o.jeziku.485 ssokorac,
─┼┤ I ja bih da ga naspojlerišem. , ─┼┤ Sigurno bi trebalo u potpunosti razotkriti sve što NC ima da da. ---- , Ne, da, već dâ - u pitanju je dugosilazni akcenat.
o.jeziku.486 nemo,
>=>> Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto? Još početkom stoleća (valjda beše oko 1906.) Slobodan Jovanović je pokušao da ovu nesavršenost jezika srpskog prevaziđe tako što je u svojoj "Državi", NARODU (u značenju: people, le peuple, das Volk) protivstavio NARODNOST (naravno, ne onu iz bravarevih "naroda i narodnosti", već onu koju Ingleži i Francuzi zovu: nation). Ali, kako to već biva, neki se pravoverni jezički djelatnik prisetio ovog Jovanovićevog termina i namenio mu značenje koje je arnautima, ugrima i pročim trebalo da nagovesti da će, budu li poslušno sledili svog Učitelja, dogurati daleko jednog lepog dana u svetloj budućnosti koja nas čeka - čak i do statusa "naroda". Stoga, UN bi pre valjalo čitati kao: Ujedinjeni Narodi; ako ni zbog čega drugog ono barem zato što League of Nations, u izvesnom pogledu preteču današnjih UN, od njihovog osnivanja 1919. godine zovemo Društvom (Ligom) Naroda i nikako drugačije. A i mišljenje najvećeg stiliste srpskog jezika ipak je merodavnije od kojekakvih brozovih jezikoslovaca. ned land ;)
o.jeziku.487 nemo,
>=> Jovanovićevog termina i namenio mu značenje koje je arnautima, ugrima >=> i pročim trebalo da nagovesti da će, budu li poslušno sledili svog Trebalo je da stoji: Arnautima, Ugrima i ... izvinjenje i pozdrav od neda landa
o.jeziku.488 isekulovic,
>> civilizovanosti jednog jezika. Kod nas su to sinonimi i imaju >> etničku konotaciju. U francuskom ili engleskom narod (le pouple, >> the people) je puk (populus, vulgus, pučanstvo), a nacija je narod >> konstituisan u državu. Zato je u engleskom jeziku sasvim Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike, ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu razvitka od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna svest i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod koji pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju Ruskoj naciji.
o.jeziku.489 dgavrilovic,
>> uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog >> suvereniteta. > > Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje Republika. Formalno Oktavijan Avgust je ponovo uspostavio republiku, a vladao je sa titulom "Princeps Senatus", što je trebalo da znači da je prvi među jednakima u senatu.
o.jeziku.490 dgavrilovic,
>> nekada je UNHCR ovde čitano kao Unra. > > Nije. > > Tadašnja organizacija, koja je manje-više imala sličnu ulogu, ali je bila > zasnovana na potrebi što bržeg oporavka ratom razrušene Evrope, zvala se > > United Nations Relief and Reconstruction Agency, skraćeno UNRRA, što je kod n > preneseno kao Unra - na Unrinim paketima pisalo je UNRRA. Što kažu čovek se uči dok je živ, ali ja sam već, zemljo otvori se, ubedio neke ljude u moju teoriju o Unri, pa me sad živi blam. Mada, kada se izbaci ono neizgovorivo HC, stvar se svodi na UNR, a to se može izgovoriti kao Unra... Možda preterujem? ;)
o.jeziku.491 milan,
> Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje > Republika. Jeste! Senat nikada nije bio ukinut. Pl poz M
o.jeziku.492 novim,
> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim > filmovima ;)) "acme, n. Highest point, point of perfection. (Greek = point)" - OED (Oxford English Dictionary)
o.jeziku.493 novim,
> Šta znači fah-idiot? :) e, ovako: 'idiotizmi' su u jeziku što i 'idiomi' ('idiomizmi' negda). reč dolazi od starogrčkog "idiotes", što je značilo, u filologijskom smislu, "osobenost nekog jezika ili govora, dijalekatski izraz", a u svakodnevnom smislu je bio izraz za "idiota" kao privatno lice koje nije bilo upućeno u opšte i javne poslove i koje u njima nema učešća. dakle, prvobitno je izraz bio za oznaku pojave u jeziku, kao i za čoveka isključenog iz politike. potom je izraz dobio prenosno i široko značenje "blesavka". "fah" je od nemačkog "fach": struka, grana, zanat; pregradak, pretinac (na pošti). "fah-idiot" bi bio čovek koji je ograničen na svoju struku, u kojoj može briljirati, ali je bez sluha za opšta pitanja ili probleme koji ne dotiču neposredno njegovu granu, njegov "fah"; (propisuje mu se terapija ladnoga rozea, a ako to ne pomogne, da čita malo Ničea, a ako i to ne pomogne, e, onda, da ostavi matični broj na pingvinu, pa sačeka da mu sekuritatje kucne jednog dana na vrata; ;))) ) prijateljski pozdrav, novim :)
o.jeziku.494 zqusovac,
>> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;)) > Pa, mislim da je 'vrhunski', ali od čega je skraćenica... Nije skraćenica. Pozdrav, zq
o.jeziku.495 zqusovac,
> i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod > koji pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju > Ruskoj naciji. Ubodoše primere ;))) Pozdrav, zq
o.jeziku.496 novim,
> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. > Otprilike, ko je autor tog udžbenika?
o.jeziku.497 milan,
> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike, > ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu razvitka > od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna svest > i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod koji > pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju Ruskoj > naciji. To su marksističke teze. U njihovu osnovanost ne bih da ulazim, ali ovde nije ni potrebno. Ja sam govorio o sinonimji reči narod i nacija u srpskom jeziku. Trenutno se ove dve reči ne razlikuju. A da li će, pod uticajem ovih ili onih ubeđenja i ideologija, drugo je pitanje. Pl poz M
o.jeziku.498 nemo,
>=> svojoj "Državi", NARODU (u značenju: people, le peuple, das Volk) >=> protivstavio NARODNOST (naravno, ne onu iz bravarevih "naroda i >=> narodnosti", već onu koju Ingleži i Francuzi zovu: nation). Ali, kako >=> to Naravno - mea culpa - ali eto i primera kako je se teško osloboditi balasta višegodišnjeg brainwashinga. Trebalo je da stoji: NAROD kao nation i NARODNOST kao people, le peuple, das Volk. ned land ;)
o.jeziku.499 pkaca,
>Senatus PopulusQue Romanus - tj,(ono que sluzi kao "i") "Senat i Rimski narod"... Tacan je prevod ali ne bih mogla da se slozim da odnosna zamenica que u latinskom jeziku sluzi kao "i".Postoji poseban veznik "et" koji nosi znacenje "i",ali se kao "i" prevodi jer takav smisao u slozenici "PopulusQue" ima.Sve u svemu que moze da ima znacenje "i" ali ne u svim slucajevima. pozdrav,Kaca
o.jeziku.500 pkaca,
Sve cesce se ,u emisijama otvorenog tipa,gledaoci javljaju sa izrazom "Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog izraza,jer ako bi telefon stajao bilo gde,iznad nas onda bi rekli "Ispod telefona je...",u drugom slucaju "Iznad telefona je...",i tako unadogled. Pozdrav,Kaca
o.jeziku.501 isekulovic,
>> ko je autor tog udžbenika? Nemam pojma, ovo sam zapamtio iz predavanja, knjige je bilo ali je nisam koristio ;).
o.jeziku.502 ndragan,
/ pa da onda naučno izuči zašto je ishod bio takav kakav je. Mi mu / dođemo kao eksperimentalne životinje biolozima. Malo konjplikovanije. To mu je nešto kao Frojdov paradoks: čiča je pisao knjige na osnovu iskustava sa pacijentima. Sad zamisli dovoljno bistrog pacijenta, koji je pročitao sve njegove knjige, izmisli nekakav totalno nov i nepostojeći sindrom i počne da ga glumi dovoljno uverljivo, te kao takav zasluži poglavlje u sledećoj knjizi, čime je dobrano zadužio potonju teoriju i praksu. Šta da izmislimo da zbunimo NoviMa?
o.jeziku.503 ndragan,
/ Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)... Pazi, Kominterna je bila skraćenica, kao i Informbiro. Kako kažeš za američkog špijuna: agent cije ili agent agencije cia; ako se odlučiš za nešto od ovoga, treba da se odlučiš i kako ćeš ga pisati. Unprofor je već odomaćen, a i baš pasuje kao prava ruska skraćenica (na slogove). --> Old MacDonald had a computer with EIA I/O
o.jeziku.504 mnikolic,
> "Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza > u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog Klajn u svom rečniku jezičkih nedoumica kaže sledeće: telefon: na telefonu (Ko je na telefonu? Ostanite na telefonu i sl.) sasvim je ispravan sklop, nema potrebe da se zamenjuje sa "pored telefona" i sl.
o.jeziku.505 milan,
> > Senatus PopulusQue Romanus - tj,(ono que sluzi kao "i") "Senat i > Rimski narod"... > > Tacan je prevod ali ne bih mogla da se slozim da odnosna zamenica > que u latinskom jeziku sluzi kao "i".Postoji poseban veznik "et" koji > nosi znacenje "i",ali se kao "i" prevodi jer takav smisao u slozenici > "PopulusQue" ima.Sve u svemu que moze da ima znacenje "i" ali ne > u svim slucajevima. Ovo je komentar i/ili polemika sa neiskazanim. Nigde nije napisano da "que " *uvek* služi kao "i" već samo kada se zalepi na kraj imenice. Pl poz M
o.jeziku.506 milan,
> u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da mu kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;)) Pl poz M
o.jeziku.507 balinda,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju >> da mu kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;)) A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;)
o.jeziku.508 ladislavs,
> (< iz Tajmsovog Atlasa Svetske Istorije >, <> prim. prev. > :) Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske povjesti"?) ciLa.
o.jeziku.509 princess,
balindice...:))))...obozavam tvoje zakljucivanje .....
o.jeziku.510 milan,
> A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ > želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;) Ne, tu obično pitam nešto komplikovanije, da namučim žrtvu dok shvati šta je pitam, i gde je pogrešila. Recimo: "Baš si izdržljiv(a). Bilo bi pravo čudo da ti se i protoni i neutroni drže zajedno, a kad ono i molekuli u onoj jedinoj vijugi su celi!" Pl poz M
o.jeziku.511 milan,
>> (< iz Tajmsovog Atlasa Svetske Istorije >, <> prim. prev. >> :) > > Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske > povjesti"?) Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo više. Pl poz M
o.jeziku.513 pkaca,
->Nigde nije napisano da "que" *uvek* sluzi kao "i" vec samo kad se zalepi na kraj imenice. Ono sto mene zanima je to gde je napisano da "que" sluzi kao "i" samo kad se zalepi na kraj imenice,jer ti si u poruci napisao samo "ono que sluzi kao i " pa prema tome i tvoja replika je kako si sam rekao "komentar ili polemika sa neiskazanim". Pozdrav,Kaca
o.jeziku.514 novim,
> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da > mu je se kaže tamo: "to i to predajemo na fakultetu" (podrazumevam veranje po krovu)? il uvek ide: "predaje se u fakultetu", "diplomira se u fakultetu" itd. nauk: jezik je organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm)
o.jeziku.515 novim,
> Šta da izmislimo da zbunimo NoviMa? ma zbunjen sam, al čekam ludu :) ps: a čekam i onaj algoritam lokalnog gurua kao (approx.) prevod za iskaz koji simultano sebe potvrđuje i poriče
o.jeziku.516 milan,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da >> mu > > je se kaže tamo: "to i to predajemo na fakultetu" > (podrazumevam veranje po krovu)? il uvek ide: "predaje se u > fakultetu", "diplomira se u fakultetu" itd. nauk: jezik je > organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o > tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm) To je sasvim "deseto" pitanje. U sintagmi "predaje(mo) na fakultetu" fakultet se percipira kao mesto, prostor, institucija na kome se nešto radi, dakle predaje diplomira ili slično. Ergo, tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne precipiramo kao mesto, prostor, instituciju... Pl poz M P.S. Klasični testovi inteligencije sadrže i pitanje koja pretpostavljaju poznavanje baratanja sa osnovnim stvarima i pojmovima. Tako je jedan test, koji je jedna moja prijateljica davala svojim ludacima koje je izučavala za doktorat, sadržavao i pitanje: "Zašto se cipele prave od kože?". Očekivao se, naravno, odgovor tipa "zato što se koža lako obrađuje, porozna je, itd...". Obični građani-moroni najčešće tako odgovaraju, a ludačići uvek smisle nešto "svoje". Najslađi odgovor koji sam našao među par deesetina je glasio: "Zato što je koža prirodno stanje čovekovo, a telefon, na primer, nije!" :)))
o.jeziku.517 milan,
> Ono sto mene zanima je to gde je napisano da "que" sluzi kao "i" samo kad > se zalepi na kraj imenice,jer ti si u poruci napisao samo "ono que sluzi > kao i " pa prema tome i tvoja replika je kako si sam rekao "komentar ili > polemika sa neiskazanim". Ne postoji ni jedan primer da je "que" na kraju imenice a da ne služi kao "i". Pl poz M
o.jeziku.518 milan,
> ps: a čekam i onaj algoritam lokalnog gurua kao (approx.) > prevod za iskaz koji simultano sebe potvrđuje i poriče Rečeno ti je da ne može, ama si ti tvrdoglav. :)) Pl poz M P.S. (approx.) (ma šta to značilo u ovom trenutku, što bi rekli mraksisti ;))) može bilo šta. Uzmi, recimo, Raselov paradoks (ili bilo koji drugi paradoks koji se percipira kao paradigma self refference-a) i zapiši ga u bilo kom formalnom jeziku standardne teorije skupova ili nekog programskog jezika.
o.jeziku.519 dejanr,
>> Ergo, tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne >> precipiramo kao mesto, prostor, instituciju... Pre jedno dvadesetak dana čitao sam tekst u "Politici" u kome je neki lingvista rekao da je ok reći "na telefonu je" i da to ne označava nužno pentranje na telefon. Pošto kupio, po to prodao, ja se ne razumem u problematiku ;) (a i onako sve više zovem modemom :))
o.jeziku.520 wizard,
> Sve cesce se ,u emisijama otvorenog tipa,gledaoci javljaju sa izrazom > "Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza > u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog > izraza,jer ako bi telefon stajao bilo gde,iznad nas onda bi rekli "Ispod > telefona je...",u drugom slucaju "Iznad telefona je...",i tako unadogled. Ma najbolje je "visi na telefonu". ;)))
o.jeziku.521 ladislavs,
Ladislavs>> Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske >> povjesti"?) Milan> Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam > ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo > više. Bio sam ubeđen da je poruka STIGLA na Ssokorčevu poruku, kad ono Balinda opet nešto zakuvao. ;) Balindu za vrat, pa da Ti se izvinjava za neprijatnosti. ;))) ciLa.
o.jeziku.522 ssokorac,
─┼┤ Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam ─┼┤ ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo Odgovor je bio na pogrešnu poruku, verovatno je balinda opet nešto muljao ;).
o.jeziku.523 ssokorac,
─┼┤ Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske ─┼┤ povjesti"?) Pa, dobro, i odande se mora prevesti ;)).
o.jeziku.524 veca,
>> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike, >> ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu >> razvitka od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila >> nacionalna svest i potreba za državom. Nemam baš puno vremena, ali evo na brzaka neke teze... Narod: etnička grupa, javlja se ranije od nacije, pre postojanja moderne države. Pojavljuje se po raspadu sistema prvobitne zajednice, tj. rodovskih veza i organizacije. Novi oblici društvene podele rada tražili su širu razmenu, tj. novo tržište. U vreme velikih antičkih imperija; povezivanje naroda na bazi društveno-ekonomskog i političko-kulturnog momenta u lokalnim granicama. U feudalizmu; na osnovu pripadnosti gospodaru. U osvajačkim ratovima dolazi do etničkih mešanja i pokušaja nasilne asimilacije pokorenih naroda. Narod nije povezan vezama po krvnom srodstvu, a umesto te veze uspostavlja se teritorijalna, kao i razne druge veze koje proizlaze iz procesa proizvodnje. Narodna zajednica obeležena je postojanjem zajedničkog jezika, što se objašnjava time da je narod nastao asimilacijom međusobno istih ili srodnih plemena, koja su opet, u procesu društvenog razvoja nastajala cepanjem rodova.U feudalnom razdoblju nisu se svi delovi naroda služili istim jezikom, jedan je bio za puk, a drugi za vladajuće slojeve (latinski, francuski). Pogrešno je identifikovati narod i naciju, jer narod predstavlja formu u kojoj su ljudi živeli u sistemu robovlasništva i u sistemu feudalizma, na takvom stepenu razvitka u kojem još nije bilo zajedničkog tržišta, kao što će to biti u nacionalnoj državi. Sa pojavom kapitalizma, tj. u doba propadanja feudalizma dolazi do stvaranja nacija. Pobeda kapitalizma nad feudalizmom bila je vezana za nacionalne pokrete. Ekonomska osnova tih pokreta sastojala se u pobedi robne proizvodnje i ovlađivanje unutrašnjim tržištem od strane buržoazije, za šta je bilo potrebno državno jedinstvo teritorija sa stanovništvom koje govori istim jezikom. Jezik, kultura i etnička obeležja su bili spoljni okvir, a ekonomsko tržište unutrašnji, povezujući. Razvitak robne proizvodnje i trgovine stvorila je potrebu stvaranja jedinstvenog jezika za sve delove naroda koji se počinju asimilirati u novu zajednicu - naciju.
o.jeziku.525 veca,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da mu >> kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;)) Ja ne samo da dobijem želju, nego i kažem :)) naravno, pod uslovom ako je "na telefonu" :) neko meni blizak :)
o.jeziku.526 veca,
>> A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ >> želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;) Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :) "Juče sam se ceo dan sunčala" :)
o.jeziku.527 milan,
> Bio sam ubeđen da je poruka STIGLA na Ssokorčevu poruku, kad ono Balinda > opet nešto zakuvao. ;) > Balindu za vrat, pa da Ti se izvinjava za neprijatnosti. ;))) Ma nema veze! Samo me je zbunio taj "Atlas". Kakav sad' "Atlas"!, pomislim, mora da sa došao kući pripit pa pisao svašta. ;)))) Pl poz M
o.jeziku.528 isekulovic,
>> telefon: na telefonu (Ko je na telefonu? Ostanite na telefonu i sl.) >> sasvim je ispravan sklop, nema potrebe da se zamenjuje sa "pored >> telefona" i sl. U jednoj drugoj knjizi navodi i primere 'sedim na suncu' i 'sviram na violini' koji su, naravno, takodje ispravni. Jedina razlike je što za njih niko (?) neće pomisliti da se subjekat nalazi na gornjoj površini sunca i violine.
o.jeziku.529 balinda,
>> Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :) >> "Juče sam se ceo dan sunčala" :) O ovome je već bilo reči. Može se i tako reći, ali jezikoljupci se (uglavnom!) slažu da je ispravno i, recimo, 'Juče sam ceo dan bio na suncu'. Slično je i sa konstrukcijom 'na telefonu' koja je takođe sasvim legitimna mada se nama, bar ponekad, ;) učini drugačije. Možda će nekome izgledati nelogičnim ali izgleda da je sasvim ispravno reći i 'Sviram *na* violini, .... klaviru' i tome slično, baš kao što bi se moglo (ali nije obavezno!) reći: 'Sviram violinu .... klavir...'. Kod prvog izraza, nekako je u prvom planu izvođač, a kod drugog instrument. Predlažem :) da oba načina zadržimo jer to (samo?) može obogatiti naš jezik. (Ne verujem da nas može dovesti u zabunu da se izvođaš popeo na klavir ili violinu a svira u drombulje!?) :))) Uz to, veoma je rasprostranjeno pa se ne vredi ni opiratati. ;) 'Telefon', 'sunce' i sve slične "stvari", jedino vredi prihvatiti kao `ladnu vodu. :))) Nikoga ne može dovesti u zabunu, široko je rasprostranjeno i jedino formalni, "kabinetski" razlozi mogu to ospori, ali joj, kao i svakoj drugoj živoj stvari, ne mogu nauditi.
o.jeziku.530 pkaca,
->Ne postoji ni jedan primer.. Ja stvarno nisam cula za primer u kome se "que" na kraju slozenice ne prevodi kao "i" ali(kod mene uvek ali :) ) nema ni pravila koje potvrdjuje isto. Pozdrav,Kaca
o.jeziku.531 darone,
>> To je sasvim "deseto" pitanje. U sintagmi "predaje(mo) na >> fakultetu" fakultet se percipira kao mesto, prostor, institucija >> na kome se nešto radi, dakle predaje diplomira ili slično. Ergo, >> tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne >> precipiramo kao mesto, prostor, instituciju... Percipiramo, se percipira... Ja _baš_ ne percipiram, a verujem da to ne radi i većina ljudi. Dakle, mene isključiti. A zar ne bi trebalo 'perceptujem' (od percepcija - možda i percepcujem ;)) ? A sada: sedimo _na_ Sezamu, radimo _u_ Udovicama, slažemo _u_ Venturi... ili: pijemo _iz_ flaše (nije neispravno! znam da fali objekat), dobijamo ocene _iz_ predmeta (a bejah ubeđen da ocene dobijamo od profesora, a nekako nam ih i ne daju, već zapisuju (na papir, nije valjda po papiru?)), citate vadimo _iz_ novina (a ne iz tekstova - a i to mi deluje nečisto), idemo _na_ more, a _pored toga_ (pored? da nije iza?) možemo da se i zajebavamo: cigare vadim _iz_ kutije (jel sam to ja u kutiji ili šta?). Ovaj put slaba, dragi moj Milane (jabuko _sa_ grane, otkud jabuka na njoj, zar ne visi o peteljci (a ne na peteljci, ovako mogu do sutra ;) ). darone p.s. al sam zaludan :)))))
o.jeziku.532 darone,
>> Ma najbolje je "visi na telefonu". ;))) E, keva me tera sa telefona ;) Da budem malo ozbiljniji: ova rečenica se obično shvati 'moja majka želi da ja prekinem telefonski razgovor'. Pravilno bi, međutim, bilo reći (po milanu): E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.) Što bi svaki normalan čovek shvatio kao 'moram da se udaljim od telefonskog aparata'. Dakle, cela frka je ispala (ko je koga ispalio?) oko toga što se telefon ipak percepcuje :) kao nešto više od aparata. Postoji razlika između telefona (na kojem smo) i telefonskog aparata (pored kojeg smo). ŠTD. darone
o.jeziku.533 darone,
>> Ja ne samo da dobijem želju, nego i kažem :)) naravno, pod >> uslovom ako je "na telefonu" :) neko meni blizak :) Paaa... nadam se da ti je mera otprilike 2 metra vazdušnom linijom? darone p.s. sad ću da vas ugazim - raspoložen sam :))
o.jeziku.534 darone,
>> Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :) Naravno, veco! :) Meni ništa ne treba, fala na pitanju :))) Zato _bi trebalo_ paziti... ;) darone
o.jeziku.535 darone,
>> Ma nema veze! Samo me je zbunio taj "Atlas". Kakav sad' >> "Atlas"!, pomislim, mora da sa došao kući pripit pa pisao svašta. >> ;)))) Wagawaga! 1) Između 'ma' i 'nema' ti fali (da ne kažem 'nedostaje') zarez. 2) '!,' je neispravno, jer se ne pišu dva znaka interpunkcije zajedno, jedan za drugim. 3) U reči 'sa' ti fali jedno slovo. Pretpostavljam da je to 'm', čime bio se dobila smislena (ne kažem da 'sa' nije smislena, ali u navedenoj rečenici baš i nije) reč 'sam', koja bi upotpunila smislenost rečenice. 4) Između 'pripit' i 'pa' takođe fali zarez. 5) Mogli bismo, takođe, da popričamo i o upotrebi znaka navodnika, kao i o upravnom govoru :))))))) darone p.s. neću više, majke mi :)))
o.jeziku.536 maksa,
<><> Zato _bi trebalo_ paziti... ;) ─────┬───── ┌──────────────┘ Iizii boj, meni ovo sumnjivo. ;)
o.jeziku.537 ssokorac,
─┼┤ E, keva me tera sa telefona ;) ─┼┤ Da budem malo ozbiljniji: ova rečenica se obično shvati 'moja majka ─┼┤ želi da ja E, zato ja kažem 'Ćale traži telefon.' E, sad se to može shvatiti kao da moj ćale hoće sam aparat da uzme, a ja mogu da nastavim da pričam, ali to je već #$$č%$%$% našeg jezika. :)
o.jeziku.538 veca,
>> O ovome je već bilo reči. Može se i tako reći, ali jezikoljupci se >> (uglavnom!) slažu da je ispravno i, recimo, 'Juče sam ceo dan bio >> na suncu'. Slično je i sa konstrukcijom 'na telefonu' koja je >> takođe Naravno, nisam rekla da je neispravno, nego da jednostavno pokušavam da izbegnem 'čudne' odgovore ;)
o.jeziku.539 veca,
>> Zato _bi trebalo_ paziti... ;) Aha, ali nisam rekla da baš uvek pazim :)))
o.jeziku.540 veca,
>> E, keva me tera sa telefona ;) >> E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.) E, keva me tera da završim razgovor :)
o.jeziku.541 veca,
>> 3) U reči 'sa' ti fali jedno slovo. Pretpostavljam da je to 'm', >> čime bio se dobila smislena (ne kažem da 'sa' nije smislena, ali u >> navedenoj rečenici baš i nije) reč 'sam', koja bi upotpunila >> smislenost rečenice. Dare traži dlaku u jajetu :) Ali ako, često mi se dešava da ne stignem da pročitam ono što sam napisala, i naravno, ispravim greške u kucanju, pojedena slova etc. :)
o.jeziku.542 stefan,
> >> E, keva me tera sa telefona ;) > > >> E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.) > > E, keva me tera da završim razgovor :) E, keva će me besi ;)))
o.jeziku.543 zandric,
Sta je pravilno: Podpredsednik ili Potpredsednik rekao bih prvo ali...
o.jeziku.544 pkaca,
-> p.s. al sam zaludan E,pa Dare neki to stvarno tako zovu,a ja bih to pre nazvala trazenje igle u plastu sena :)) Podrav,Kaca
o.jeziku.545 pkaca,
-> U reci "sa" ti fali jedno slovo.Pretpostavljam da je to 'm' cime bi se dobila smislenost ( ne kazem da "sa" nije smislena,ali u navedenoj recenici bas i nije) rec "sam" koja bi upotpunila smislenost recenice... Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao recenice? p.s. E sad sam se okomila na tebe :)) Pozdrav,Kaca
o.jeziku.546 .bale.,
> Podpredsednik > ili Potpredsednik Potpredsednik. U pitanju je jednačenje po zvučnosti. Izuzeci su kada je drugi suglasnik s ili š, ili kada se gubi razumljivost primenom pravila.
o.jeziku.547 darone,
>> -> p.s. al sam zaludan >> >> E,pa Dare neki to stvarno tako zovu,a ja bih to pre nazvala trazenje igle u >> plastu sena :)) Pre bih rekao da sam bio zaludan :)) Ne tražim ja igle po plastu sena, samo se zabavljam :) darone
o.jeziku.548 darone,
>> bas i nije) rec "sam" koja bi upotpunila smislenost recenice... >> >> Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao recenice? Valjda je tu neki jezički stručnjak da me ospori / digne mi spomenik :)) >> p.s. E sad sam se okomila na tebe :)) Samo napred :) darone
o.jeziku.549 dr.grba,
>> od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna >> svest i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski >> narod koji pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji Ovo me priseti na kap. Veletića, jednog zmijolikog stvora iz mojih vojničkih dana, političkog komesara ili kako se to već zvalo... držao nam je vakelu o tome zašto Kosovo ne može da bude republika: ne može jedan narod da ima dve države... Tada se javio neki žolić iz Beograda i pitao "A Amerika, a arapske zemlje, a Tajvan, a dve Koreje?"... Posle je žolić prekomandovan da pere sudove do kraja vojnog roka.
o.jeziku.550 dr.grba,
>> >> ko je autor tog udžbenika? >> >> Nemam pojma, ovo sam zapamtio iz predavanja, knjige je bilo ali >> je nisam koristio ;). Ko god bio potpisnik, prepisao je Kardelja, koji je parafrazirao razne druge da napravi treće. Iz doba kad sam to morao da učim, ostala mi samo asocijacija da je Kardeljeva definicija nacije ortocentar važećih levo orijentisanih definicija s početka veka. Znam da je jedna od njih Lenjinova, a ostalih autora se ne sećam, a i zabole me, kad malo bolje razmislim...
o.jeziku.551 dr.grba,
>> pacijenta, koji je pročitao sve njegove knjige, izmisli nekakav >> totalno nov i nepostojeći sindrom i počne da ga glumi dovoljno >> uverljivo, te kao takav zasluži poglavlje u sledećoj knjizi, čime >> je dobrano zadužio potonju teoriju i praksu. Iz ovog tvog izlaganja je očigledno da tvoje introvertne frustracije kulminiraju u antitezu oca, kao elementa nerazrešenog odnosa sa majkom,... ... umorio sam se, nije ovo za mene.... ...što nas dovodi do odgovora da je ča Frojd imao dva ili tri šablona koja je vrteo (rndovao (: ), i da verovatno ne bi tražio novi sindrom, već ga objasnio,... pardon, pojasnio kao dobro poznati sindrom "Pera ima Đoku, a Đoka nema Peru"...
o.jeziku.552 ndragan,
/ nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo. ========== Ufatio sam te: upravo si napisao. Jel' ga inače izgovaraš velikim slovima?
o.jeziku.553 ndragan,
/ Visoki Komesar za Izbeglice Ujedinjenih Nacija. Tražeći dlaku u / jeziku, moglo bi se obema varijantama prigovoriti da su pomalo / dvosmislene, no...) Za razliku od "Društva za borbu protiv raka Srbije" koji je, jelte, nedvosmislen. / (prenošenje latinične grafeme 'x', čitanje grafeme 'c'...) ali o tome Problem je rešen - ene ga negde oko žačka (vidi se iz voza) neka firma za "ehport import" (š˙ˇ˛˘÷ ŕ´ˇ˛˘÷).
o.jeziku.554 ndragan,
/ H - ejč? It's aged...
o.jeziku.555 ndragan,
/ slovensku reč, Hrvati izbunare latinizam (količnik vs Paz' boga ti - posle će pričati da su sve radili po srpskom diktatu.
o.jeziku.556 ndragan,
/ ŮŢdrugi deo / A gde je ovde 0. deo? Počinje se od .a01 a ne od .arj, valjda si shvatio.
o.jeziku.557 ndragan,
/ P.S. Veoma često smo mi matematičari (a i inžinjeri) optuženi da / smo fah-idioti, što, naravno, i jesmo. ;)) Bogami, ja se još na studijama uplaših da ne uletim u to "zanimanje", pa sam jedno vreme opsedao bibliotetke čitajući šta mi padne šaka. A onda je ser Klajv napravio Spektruma.
o.jeziku.558 dr.grba,
>> organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o >> tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm) Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što one smatraju krajem, muškarci smatraju početkom (((:
o.jeziku.559 dr.grba,
>> tržištem od strane buržoazije, za šta je bilo potrebno državno >> jedinstvo teritorija sa stanovništvom koje govori istim jezikom. >> Jezik, kultura i etnička obeležja su bili spoljni okvir, a >> ekonomsko tržište unutrašnji, povezujući. Razvitak robne conf join civilizacija conf resign o.jeziku (d;) (:
o.jeziku.560 dr.grba,
>> p.s. al sam zaludan :))))) Još kako!
o.jeziku.561 dr.grba,
>> Pre bih rekao da sam bio zaludan :)) Ne tražim ja igle po plastu >> sena, samo se zabavljam :) Nije ti dosta što si lažirao rezultate glasanja za vic meseca? Potpis: Drugoplasirani
o.jeziku.562 novim,
>>> organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto >>> znaju i o > Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što > one smatraju krajem, muškarci smatraju početkom (((: da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm. /a da im PREPORUžIM? :)/
o.jeziku.563 asterix,
> Nije ti dosta što si lažirao rezultate glasanja za vic meseca? > > Potpis: Drugoplasirani Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno, Darone zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;)))) Potpis: Trećeplasirani
o.jeziku.564 novim,
tja. jako loš odgovor, al ne znam da l da bolje ućutim il konačno da počnem? al onda neće, bojim se, biti kraja pst: reč je o formalnom problemima iskaza koji sebe simultano potvrđuju i odriču (ima ih mali milion!)
o.jeziku.565 dr.grba,
>> Bogami, ja se još na studijama uplaših da ne uletim u to >> "zanimanje", pa sam jedno vreme opsedao bibliotetke čitajući šta mi >> padne šaka. Tačno bih mogao da rekonstruišem jednu po jednu stvar koju sam napuštao da bih na kraju dogurao do PC manijaka ):. Najviše žalim za celovečernjim kopanjem po starim pločama... A čitanje.... pa, čitam svašta, je li, i tutoriale, i manuale, i readme.1st, i mnoge druge teme i tetraleme... ): A žena me videla sa Hazarskim rečnikom u rukama... "Šta ti je, jesi l' bolestan, da donesem obloge?"... ---> Press any key to continue or any other key to quit...
o.jeziku.566 dr.grba,
/// SEZAM.5:3.236 /// >> Moze li da se napravi neka konf. da bude kao oglasna tabla (ne mali >> oglasi ili komerc. oglasi) u kojoj ce se posle odredjenog vremena >> poruke brisati i nece biti kao ostale odnosno kad se popuni >> otvarati nova a svrha ce joj biti da se medjusobno obavestavamo o >> novim grupama i slicno jer eto ljudi nisu hteli da poslusaju moj >> savet za otvaranje grupe o fax modemima da salju molbe za >> uclanjenje na moj MAIL vec su poslali pravo u razne >> konf. Remek delo interpunkcije.
o.jeziku.567 dr.grba,
>> da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm. >> /a da im PREPORUžIM? :)/ E, to, to!
o.jeziku.568 dr.grba,
>> Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno, >> Darone zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;)))) Ili u šetnju oko Slavije (: E, sad sam preterao (:
o.jeziku.569 ssokorac,
─┼┤ Remek delo interpunkcije. Ovo da se uokviri i čuva, verovatno se skoro neće oboriti rekord :). Barem ne smisleni :).
o.jeziku.570 nemo,
za bilingvalne sladokusce... SCANORAMA (SAS flight magazine), October 1989, All Rights reserved written by Pat Revill ========================================================================= NYUU INGLIQ The Queen's English ain't what it used to be. In an concession to modern times, here is a modest proposal for the simplification of spelling. For the last 13 years I have been teaching English to Swedes, a logical, rational people, for whom every problem has a solution. In the case of the English language the problem is the spelling. In vain I try to explain about Willaim Caxton, the first English printer, who in 1477 began to fix the language on the printed page before a consensus had been reached about how to spell it. I proudly mention the centuries of British and world history that are reflected in English spelling. I even try to point out that countless attempts at reforming English spelling have been made in the past and none of them ever worked. And I tell people that in any case you'd never get a single spelling system that catered for all the different varietes of world English. They're having none of it. When spelling gets too complicated you simplify it. It's as simple as that. Sweden did it at the turn of the century and so can "Tatcher's England" now. It's just typical English conservatism that prevents Britaine from making the written language more accesible to foreigners. Well I mean. You can't take that lying down, can you? And maybe the objectors do have a point: learning to spell their own language is no picninc for English-speaking people either. So here, for all of us, native and non-native speakers alike, I am proud to present: Nyuu Ingliq A quick look at the English alphabet, a b (c) d e f g h i j k l m n o p (q) r s t u v w (x) y z, shows us that 3 letters are unnecessary: "c" can be replaced by "s" or "k"; "q" can be replaced by "kw" "x" can be replaced by "ks" or "kz" or even "z", depending on the word it is in. This means that these 3 ekstra letters kan now do kompletely new jobs and it is kwite klear which letters they should replase: "c" kan take plase of the "ch" sound; "q" kan take plase of the "sh" sound; and "x" kan take plase of the "th" sound (box of xem). Xis may look a little konfusing at first but I am kwite qure xat after a bit of praktise it will bekome muc easier. Cildren, of kourse, will have no diffikulty in learning xe new mexod at skool. We adults will have television programmes to teac us. But don't xink xat xat is all xere is to it. We haven't finiqed yet: in fakt, we have only just started improving Ingliq spelling. Double consonants are unesesary. Xey kan go. So kan leters xat ar not pronounsd. We must get yust to yuzing x aktyual sowndz xat we hear. And we must look karfuli at x hole kwescun ov vowelz. I sujest xat xay kan be divided into xree grewps. 1. In xis grewp you hav x qort vowel soundz, wic we rite "a" az in "pat" "e" az in "pet" "i" az in "pit" "o" az in "pot" "u" az in "put" or "kup" (cup) 2. X sekund grewp haz x long vowel sowndz; xat is, x wunz xat sownd like x standd Britiq Ingliq pronunsiayqun ov x letuz. Xay wil bee ritn wix dubl letuz. "aa" az in "taak" (take) "ee" az in "feet" "ii" az in "liik" (like) "oo" az in "roop" (rope) "uu" az in "ruum" (room) (Ii noo xis wun duz not sownd egzaktlee liik x letu. I apoludjiiz.) Wat u graat impruuvment xis iz! See how lojikl x sistm iz beekuming! 3. X vowelz in x fiinl gruup ar not soo komn an soo wee kan riit xem wix an aksent ant spoyl x look ov x paaj: "â" az in "hât" (heart) "ł" az in "dłr" (dare) "î" az in "fî" (fear) "ô" az in "bôt" (bought) "ľ" az in "wľd" (word). Fiinulee, lets uboliq x upostrufee, wic noowun understandz eneewaa, and xats it! Simpl, iznt it? Let x flagz bee raazd ôl oovu x wľld! Nyuu Ingliq speling haz kum tuu saav us ôl! See how muc eeziu liif iz wen yuu raqnuliiz Ingliq speling! What do you mean, you prefer it as it ? ========================================================================
o.jeziku.571 ndragan,
/ Ne postoji ni jedan primer da je "que" na kraju imenice a da / ne služi kao "i". Jel' to važi i za francuski ili samo za ruski?
o.jeziku.572 ndragan,
/ 5) Mogli bismo, takođe, da popričamo i o upotrebi znaka navodnika, kao / i o upravnom govoru :))))))) Navodnika ili znaka navoda? Znak navodnika? Nikad čuo. Uspravni govor? Ne sećam se, nisam od avde nego od muje... More, da pređemo na posao - imam jednog pajtu koji je nabavio šemu za interfejs za telekinezu, zasad još ne može da pomeri ništa teže od zrna maka, ali ga zato vrlo precizno nateruje tačno na konac. Cena? Sića...
o.jeziku.573 ndragan,
/>> Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao />> recenice? / Valjda je tu neki jezički stručnjak da me ospori / digne mi spomenik / :)) Može, od polistirena. "Smislen" je reč koju je unapredio ("promovisao") pre desetak godina Tirke u NINu, i to kao čistu kontru od "besmislen". Dobro, de, možda je i neko drugi, ko će sve čitati. Dobro se primila, tako da ne vidim zašto bismo se mrštili kad je čujemo. Nije mi, međutim, jasna podela rečenica prema smisaonosti, al' to nije stvar sintakse, nego semantike.
o.jeziku.574 ndragan,
/ većina ljudi. Dakle, mene isključiti. A zar ne bi trebalo / 'perceptujem' (od percepcija - možda i percepcujem ;)) ? Pazi ga - deža vi. Imali smo nešto slično pre neki mesec, a? Ne sećam se šta je ono bilo, što znači da možemo ispočetka (ko je ispao četka): -percepcija - percipiram a ne percepcujem jer je a ne -koncepcija - koncipiram koncepcujem -anticipacija - anticipiram antic... (?!) anticipujem? -emancipacija - emancipujem emancipi... gle, izuzetak -okupacija - okupiram okupujem Xm, čini mi se da ovog puta nismo stigli daleko. / pijemo _iz_ flaše (nije neispravno! znam da fali objekat), Ništa čudno. Na vožnji te večito teraju da daš žmigavac, a nikad ne kažu kome. Valjda postoji nekakav defo (*). ------ (*) pade mi na um da to što ja pišem "difolt" neće valjati, jer je reč "default" već prepevana i prepev odavno usvojen: to je prezime onog tipa što je napisao "Robinzona (Robinsona?) Krusoa", Danijela (Denijela?) Defoa (Difolta?).
o.jeziku.575 ndragan,
/ Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno, / Darone zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;)))) Ako je budeš zvao manje, naderao si.
o.jeziku.576 ndragan,
/> Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što / da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm. Pa, piće, da se zabave nečim dok im prepodoručku... preporučaš.
o.jeziku.577 haevorn,
A da li neko zna šta znače oni znaci (C), (R) i TM. Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između (R) i TM Haevorn v.b.
o.jeziku.578 bcetina,
>> Dare traži dlaku u jajetu :) ... Bolje da pokuša obrnuto. :)
o.jeziku.579 asterix,
> Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između > (R) i TM (C) Copyright (R) Registered ? TM Trade Mark
o.jeziku.580 wizard,
> A da li neko zna šta znače oni znaci (C), (R) i TM. > Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između > (R) i TM (C) - copyright (zaštićeno od kopiranja) (R) - registrovan zaštitni znak TM - registrovano i zaštićeno ime
o.jeziku.581 ndragan,
/ Let x flagz bee raazd ôl oovu x wľld! Nyuu Ingliq speling haz kum tuu Sledeća stvar je Britiq Stendd b.015 :)
o.jeziku.582 veca,
>>>> Dare traži dlaku u jajetu :) ... >> Bolje da pokuša obrnuto. :) Jaje u dlaketu? ;))
o.jeziku.583 milan,
> (R) - registrovan zaštitni znak > TM - registrovano i zaštićeno ime I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;) Pl poz M
o.jeziku.584 kuki,
>> (R) - registrovan zaštitni znak (R) je valjda original TM je trade mark
o.jeziku.585 novim,
> Može, od polistirena. "Smislen" je reč koju je > unapredio ("promovisao") pre desetak godina Tirke u > NINu, i to kao čistu kontru od "besmislen". jedino ako je to neki broj NIN-a iz vremena cara Dušana (a Tirke mu bio oporbeni kolumnist). naime, smislen (smisaon, smisalan) stara je reč. ima je u "Aleksandridi" i u povelji Stefana Uroša pri osnivanju Dečana. (sorry, ne uzdržah taster) :)
o.jeziku.586 novim,
> / da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm. > Pa, piće, da se zabave nečim dok im prepodoručku... > preporučaš. da im preporučim piće? FEMINSTKINJAMA? hm-khm.
o.jeziku.587 novim,
>>>>> Dare traži dlaku u jajetu :) ... > >>> Bolje da pokuša obrnuto. :) > > Jaje u dlaketu? ;)) - a gde je dlakavo jaje, tu je negde i ... (ko pogodi, dobio je.) ps: je l' znaš šta si napisala /ma, znam da znaš, naravno :)/
o.jeziku.588 wizard,
> > (R) - registrovan zaštitni znak > > TM - registrovano i zaštićeno ime > > I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo > jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije > "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;) Pobogu, pa ime je ime a znak je znak. :)))) Pošto slika govori više od reči da probamo i tako. ;) Elem... International Business Machines, IBM, Digital, Olivetti, Quattro Pro, Lotus Ami Pro, OS/2 i Symantec su "trademarks" (TM) - naravno i ona registrovana, dok je ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀ (R) ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀ ▀▀▀▀▀ registrovan (i naravno zaštićen) zaštitni znak. :)
o.jeziku.589 dejanr,
>> Dajder neke primere, recimo >> jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije >> "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;) Pa, znak je znak, dakle nekakav simbol, recimo znak Mercedesa je onaj krug sa Y u njemu. A ime je reč.
o.jeziku.590 djelovic,
Može li neko da mi objasni šta znači "sic". Viđam to na Sezamu, a bogami u poslednje vreme i po novinama, i to najčešće u zagradama i sa uzvičnikom: "(sic!)". Ajd' prosvetlite me!
o.jeziku.591 veca,
>> ps: je l' znaš šta si napisala /ma, znam da znaš, naravno :)/ Jok! :) Išla sam aforističarskom metodom obrtanja reči, e sad što su reči bile takve... :) Tek kad poslah videh... kad ono međuTim :)))
o.jeziku.592 paki,
­> I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo Da nije TM = (C) + (R)? (barem koliko sam ja ukapirao :)
o.jeziku.593 maksa,
<><> Može li neko da mi objasni šta znači "sic". Vujaklija kaže: sik (l. sic) tako; sic!, tako!, tako piše, od reči do reči (obično se stavlja u prikazima i dr. kod izraza i mesta na koja se želi obratiti pažnja).
o.jeziku.594 novim,
> jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji > nije "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;) možda onaj griz jabuke biva R a Apple TM? ako je to to, naravno...
o.jeziku.595 ndragan,
/ jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije / "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;) Možda pod "znak" spadaju logotipi, a ime je samo ime bez obzira na to kojim slovima se ispisuje?
o.jeziku.596 ndragan,
(PC.UTIL.2, 6.2) / bringing the total number of known viruses ======= Known viri? Englezi su se još i trudili da latinske reči u engleskom zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede" Milanovog pleonazma o neobrazovanim Amerima).
o.jeziku.597 ilazarevic,
> Known viri? Englezi su se još i trudili da latinske reči u engleskom > zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede" žitajući Asimova, primetio sam da on, iako doseljeni Amer, drži do latinskog kada god je potrebno. Da li je to zato što se radi o naučno-popularnim textovima, ili zato što je Asimov učio britiš ingliš?
o.jeziku.598 dragisak,
Ovih dana mi dopade šaka baza podataka o stanovništvu Leskovca, njih 160,597. To sam iskoristio da malo istražujem. Evo moje male analize popularnosti ličnih imena u određenim periodima : čenska imena, rang lista popularnosti : -1940 1941-50 1951-60 1961-70 1971-80 1981- ------------------------------------------------------------------------- 1. RADMILA MIRJANA SLAVICA SLAĐANA DANIJELA JELENA 2. VERA RADMILA LJILJANA SUZANA DRAGANA MARIJA 3. ZAGORKA GORDANA SNEčANA SNEčANA JELENA IVANA 4. STANA LJILJANA ZORICA VESNA IVANA ALEKSANDRA 5. LJUBICA STANA GORDANA JASMINA BILJANA MILENA 6. DANICA VERA MIRJANA MARINA MARINA MILICA 7. DESANKA SLOBODANKA SLAĐANA LJILJANA SUZANA MAJA 8. STOJANKA VERICA RADMILA GORDANA MARIJA DRAGANA 9. NADA LJUBINKA SVETLANA SVETLANA VIOLETA ANA 10. VIDOSAVA ZORICA VERICA SLAVICA NATAŠA SANJA 11. MIRJANA DIVNA LJUBINKA BILJANA VESNA JOVANA 12. OLGA NADA DIVNA DRAGANA SNEčANA DANIJELA 13. SMILJA SLAVICA DRAGICA ZORICA čAKLINA MARINA 14. LEPOSAVA DRAGICA VESNA GORICA MAJA NATAŠA 15. JELICA OLGA JASMINA JADRANKA ANA TANJA 16. ZORKA LJUBICA STANA MIRJANA SLAĐANA BILJANA 17. NADEčDA MIROSLAVA DUŠANKA TATJANA TATJANA TAMARA 18. MILICA SMILJA OLGICA OLIVERA OLIVERA ANDRIJANA 19. MILUNKA MILUNKA VERA SUNžICA JASMINA SUZANA 20. JAVORKA STOJANKA SMILJA IVANA ALEKSANDRA SANDRA Vidimo da lilična imena imaju neki svoj ciklus. Tako su Radmile bile popularne 30-tih i ranije, tokom 40-tih padaju na drugo mesto, 50-tih na 8 da bi od 60-tih potpuno ispale iz rang liste. Sa druge strane, imamo iznenadnu pojavu Danijela tokom 70-tih (ne pojavljuju se u prethodnim periodima), da bi u 80-tim pale na 12. mesto. Dok su Danijele imale vrtoglavi uspon i pad, dotle Ivane beleže postepen uspon od 20. mesta 60-tih, do 4. u 70-tim i 3. u 80-tim godinama. U 40-tim i 50-tim bilo je popularno ime Slavica (valjda, nakon onog filma). U 40-tim su bile na 20. mestu, izbijaju na prvo mesto u 50-tim, a zatim polako padaju na 10. mesto u 60-tim da bi ispale sa liste u 70-tim. Muška imena, rang lista popularnosti : -1940 1941-50 1951-60 1961-70 1971-80 1981- -------------------------------------------------------------------------- 1. DRAGOLJUB SLOBODAN ZORAN GORAN DEJAN MILOŠ 2. STOJAN NOVICA DRAGAN ZORAN SAŠA ALEKSANDAR 3. BOčIDAR ZORAN NOVICA DRAGAN IVAN MARKO 4. PETAR MIODRAG MIODRAG SRĐAN DRAGAN MILAN 5. JOVAN JOVAN LJUBIŠA NEBOJŠA BOJAN IVAN 6. čIVOJIN DRAGOLJUB JOVICA LJUBIŠA GORAN SAŠA 7. SVETISLAV PETAR SLOBODAN IVAN NENAD NIKOLA 8. BLAGOJE STOJAN JOVAN BRATISLAV BOBAN NENAD 9. VLADIMIR TOMISLAV NEBOJŠA SAŠA IGOR MIROSLAV 10. DUŠAN BOčIDAR STOJAN NOVICA ALEKSANDAR DRAGAN 11. ALEKSANDAR MILORAD TOMISLAV PREDRAG ZORAN DALIBOR 12. MILORAD BLAGOJE PETAR NENAD SRĐAN DEJAN 13. ĐORĐE čIVOJIN MIROSLAV MIODRAG BRATISLAV DANIJEL 14. DOBRIVOJE DUŠAN DRAGOLJUB SLAVIŠA PREDRAG MARJAN 15. TOMISLAV SVETISLAV BOčIDAR BOBAN IVICA BOJAN 16. MIODRAG DRAGAN MILORAD DEJAN DALIBOR VLADIMIR 17. žEDOMIR RADOMIR čIVOJIN JOVAN NEBOJŠA PREDRAG 18. VOJISLAV VLADIMIR SVETISLAV JOVICA MIODRAG VLADICA 19. NIKOLA LJUBIŠA DUŠAN MIROSLAV MIROSLAV IGOR 20. SLOBODAN NIKOLA MILAN SLOBODAN SLAVIŠA DUŠAN Kod muških imena primećujemo slične pojave kao i kod ženskih. Imamo nagle pojave Gorana tokom 60-tih, nakon čega padaju na 6. mesto u 70-tim i iščezavaju u 80-tim. Kod muških imena primećujem i neke specifičnosti u odnosu na ženska. To je, pre svega, pojava ponovnog pojavljivanja nekih starih imena. Tako imamo Aleksandre na 11. mestu u periodu pre 1940. (po kralju Aleksandru ?), zatim nestaju sa spiska, da bi se ponovo pojavili u 70-tim i 80-tim (10. i 2. mesto, respektivno). Isto sa Dušanima, nestaju sa spiska u 60-tim i 70-tim da bi se pojavili na 20. mestu u 80-tim. Nikola nema na spisku od 50-tih do 70-tih,a u 80-tim se pojavljuju na 7. mestu. Sve u svemu, primećujemo da roditelji tokom 80-tih deci ponovo daju tradicionalnija imena. To je, međutim, primetnije kod muških nego kod ženskih imena. Bilo bi zanimljivo uporediti ove podatke za Leskovac sa nekim podacima za druge krajeve zemlje. Videti razliku između pojdinih regiona i slično.
o.jeziku.599 voki,
>> Vujaklija kaže: >> >> sik (l. sic) tako; sic!, tako!, tako piše, >> od reči do reči (obično se stavlja u >> prikazima i dr. kod izraza i mesta >> na koja se želi obratiti pažnja). Još malo pa: "Tako treba !" :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.600 dr.grba,
>> > (R) - registrovan zaštitni znak >> > TM - registrovano i zaštićeno ime >> >> I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo TM - nišan na hladnjaku (R) - Mercedes (C) - Daimler Benz, Stutgart, SFJ Njemaćka
o.jeziku.601 djelovic,
> TM - nišan na hladnjaku > (R) - Mercedes Obrnuto :-).
o.jeziku.602 zqusovac,
>> > (R) - registrovan zaštitni znak >> > TM - registrovano i zaštićeno ime > TM - nišan na hladnjaku > (R) - Mercedes > (C) - Daimler Benz, Stutgart, SFJ Njemaćka 1. (R) Registrovan zaštitni znak, tržišni znak, robni znak, robni žig. Odnosi se na specifičan znak sa svim vizuelnim atributima (slog, boja, znak itd). Pravo na korišćenje tako registrovanog znaka ima samo onaj ko je izvršio registraciju, i to samo u svrhe navedene u registraciji. (R) može sadržati i (TM) - trade mark, ali ne mora. 2. (TM) Zaštićeno ime, tržišno ime, robno ime. Odnosi se na specifično ime proizvoda koji na tržištu može da postoji i pod drugim imenima, ali ga pod navedenim zaštićenim imenom može iznositi u prodaju samo onaj ko je nosilac prava na zaštićeno ime. 3. (C) Copyright. U principu se odnosi na intelektualnu svojinu (intellectual property) a ne na materijalna dobra. Označava da pravo raspolaganja (umnožavanja, širenja /raspačavanja/, doštampavanja...) ima samo nosilac prava. Nije nužno povezan sa 1. i 2. Primeri: Logotip firme Bayer (krug sa vertikalnim i horizontalnim natpisom 'bayer' koji dele zajedničko slovo 'y') je (R). Znači da ga firma u tom obliku može koristiti na svim svojim proizvodima. Ime leka Aspirin, proizvodjača Bayer, je (TM). To znači da nije zaštićena hemijska formula i da i druge firme mogu da proizvode (tirlimirlin- pirlidirlin-tritirlin ili šta je već, ne razumem se u hemiju) isti preparat, ali da ne smeju da koriste zaštićeno ime. Dakle, Bayer Aspirin ima i (R) i (TM). (C) na recimo Fukoovo klatno poseduje Umberto Eco. Knjiga se ne može preštampavati, prevoditi itd bez njegovog odobrenja. Ukoliko neko, na primer, reši da snimi film po romanu Fukoovo klatno, onda Pera Perić kao scenarista ima (C) na scenario (mada obično u ugovoru stoji da ta prava pripadaju naručiocu - i plaćaocu - scenarija). Isti prethodno mora da dobije odobrenje od Umberta Eca kao nosioca (C) na roman da uopšte piše scenario. E sve to u životu zna ponekad da bude komplikovanije, ali ovo je neka osnova. Poz, zq
o.jeziku.603 ndragan,
/ Tirke mu bio oporbeni kolumnist). naime, smislen (smisaon, / smisalan) stara je reč. ima je u "Aleksandridi" i u povelji A gde je rečena reč boravila u međuvremenu, rado sam znao? Te pričice o zaturenim pa nađenim rečima me baš zanimaju. Recimo, reč "ples" je nastala u Vojvodini, prešla u Hrvatsku a ovde zaboravljena, pa se vratila u bratstvo minus jedinstvo kao prihvaćeni kroatizam. Dok smo bili braća, nisam je baš čuo (nigde nisam čuo da se organizuje "plesno veče", da neko pita damu "plešete li" itd). Tek otkako su se pootvarale plesne škole (krajem sedamdesetih) izraz je ušao na, otprilike, ista vrata na koja je nekad nestao. Ovde niko ne kaže "tvornica", svi kažu "fabrika". Međutim, ulica je Tvornička; ako se možda više i ne zove tako, niko ni ne zna, još uvek je svi zovu Tvornička. BTW, mislio sam baš na oblik "smislen"; ona druga dva oblika mi se čine zaista starijim.
o.jeziku.604 dr.grba,
>> zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede" >> Milanovog pleonazma o neobrazovanim Amerima). Aj'sad da meni neko objasni reč "glede". Mnogo sam knjiga pročitao, mnogo ljudi sreo, ali prvi i poslednji put ovu reč srećem na Sezamu, u porukama korisnika "milan" (milan-ovim, milanovim) i onih koji pomalo imitiraju imidž njegovih poruka. Profesore?
o.jeziku.605 stefan,
> Aj'sad da meni neko objasni reč "glede". Mnogo sam knjiga pročitao, mnogo > ljudi sreo, ali prvi i poslednji put ovu reč srećem na Sezamu, u porukama Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa HTV-a, biće ti jasnije :)
o.jeziku.606 haevorn,
Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, to jest. Haevorn v.b.
o.jeziku.607 maksa,
<><> Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa <><> HTV-a, biće ti jasnije :) I Heruati se zaj* na račun pomenute reči i novogovora uopšte. U tom smislu, evo teksta pesmice Zločeste Djece (nešto između NS/foliranti i Index-ovaca): Glede našeg odnošaja, uljudbeno je to, da me snomorice više ne muče, jer zaboravih na tebe, moja bivša draga. I evo, umoran sam redarstvenik ja, mada izgledam mlad. ;) PS Peva se kao blues, nešto nalik "bluz za moju bivšu dragu".
o.jeziku.608 paki,
­> Zasto modem-i FON-a ne odgovaraju ... ? ... Ajd da razumem ostale crtice, ali 'modem-i' je ipak malo preterivanje ;)
o.jeziku.609 drassa,
>> Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, >> to jest. Piše se >>u stvari<<. ne pitaj zašto :) Bye, Drassa
o.jeziku.610 danica,
>>> Da li se pise 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, >>> to jest. Pravopis kaze: Znatan broj priloga postao je srascivanjem predloga sa padeznim oblicima imenica ili zamenica. Delovi tako dobijenih slozenih priloga pisu se sastavljeno jerti prilozi dobijaju novo znacenje. Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se ustvari. > > Pise se >>u stvari<<. ne pitaj zasto :) Zasto? :))
o.jeziku.611 .bale.,
> Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, to jest. Po "novom" pravopisu, odvojeno.
o.jeziku.612 dr.grba,
>> E sve to u životu zna ponekad da bude komplikovanije, ali ovo je >> neka osnova. Konačno, ovo je bilo jasno objašnjenje, hvala.
o.jeziku.613 dr.grba,
>> Ovde niko ne kaže "tvornica", svi kažu "fabrika". Međutim, ulica je >> Tvornička; ako se možda više i ne zove tako, niko ni ne zna, još >> uvek je svi zovu Tvornička. Jel' to ona iza fabrike šešira?
o.jeziku.614 zqusovac,
> Recimo, rec "ples" je nastala u Vojvodini, presla u > Hrvatsku a ovde zaboravljena, pa se vratila u bratstvo > minus jedinstvo kao prihvaceni kroatizam. Dok smo bili > braca, nisam je bas cuo (nigde nisam cuo da se >organizuje "plesno vece", da neko pita damu "plesete li" Bogami, ja sam oduvek koristio 'ples' za sve vrste socijalnih vrcenja ukrug u paru i vecim grupama koje se obavljaju uz iole civilizovane muzicke forme. 'Igra' me asocira na razna pocupkivanja i podvriskivanja razularenih gomila sa ili bez 'muzicke' pratnje. Iliti, po meni se 'plese' valcer ili rumba a 'igra' moravac ili glamocko gluvo. > Ovde niko ne kaze "tvornica", svi kazu "fabrika". Medutim, > ulica je Tvornicka; ako se mozda vise i ne zove tako, niko Glede cinjenice da je pomenuta ulica u Zemunu, usudio bih se natuknuti cenjenom modemstvu Sezama da ime potice iz perioda pre 1918 (manje verovatno iz perioda 1941-44) kada je u spomenutoj varosi u zvanicnoj upotrebi bilo ono sto smo kol'ko do juce nazivali 'zapadnom varijantom' u kojoj se oduvek govorilo 'tvornica'. Poz, zq
o.jeziku.615 ognjen,
Ako neko zna morzeovu azbuku neka mi kaze "kodove" za znake = i - Naime, u "Maloj enciklopediji prosveta" ima fina tablica sa svim slovim brojevima i nekim karakterima, ali i na - i na = stoje "kodovi" -¨¨¨-
o.jeziku.616 drassa,
>> Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se >> ustvari. Izgovara se: ustvAri Kada bi slova bila spojena mi bi to čitali kao: Ustvari Veliko slovo označava akcenat. Jel neko zna bolje objašnjenje? >> Zasto? :)) Rekao sam da ne pitaš zašto ;) Bye, Drassa
o.jeziku.617 veca,
>> Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se ustvari. """"""""" Ovo prvi put čujem :) A "uostalom"? vidim da neki ovde pišu: "u ostalom".
o.jeziku.618 voki,
>> Iliti, po meni se 'plese' valcer ili rumba >> a 'igra' moravac ili glamocko gluvo. Q: A rock'n'roll ? R: Đuska se :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.619 dr.grba,
>> Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa HTV-a, biće ti >> jasnije :) Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju.
o.jeziku.620 mirkot,
Kod nas se koristi naziv "Deoničko Društvo" (DD), na primer Šljivovica & Gibanica D.D. Da li je deoničko društvo isto što i akcionarsko društvo? Ako jeste, zar reč "deonica" ne potiče iz zapadne varijante našeg jezika, i samim tim bi bilo pravilnije koristiti reč "akcija". Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo". MT
o.jeziku.621 haevorn,
// Pravopis kaze: Koji, "novi" ili 'stari'?
o.jeziku.622 stefan,
> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju. E pa onda ćeš se glede saznavanja značenja novokompovane hrvatske reči morati još malo pomučiti ;))) To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi bio neško kao "zbog", "u vezi" itd.
o.jeziku.623 danica,
> Izgovara se: ustvAri > > Kada bi slova bila spojena mi bi to citali kao: Ustvari > > Veliko slovo oznacava akcenat. > > Jel neko zna bolje objasnjenje? Srpski jezik nije ceski, pa akcenat i ne mora da stoji na prvom slogu. Velikim slovom napisan glas 'a' nosi DUGOUZLAZNI AKCENAT, koji moze stajati na bilo kom slogu osim na poslednjem. Akcenat, dakle, ne moze uslovljavati odvojeno pisanje.
o.jeziku.624 danica,
> A "uostalom"? vidim da neki ovde pisu: "u ostalom". Novo znacenje trazi sastavljeno pisanje, UOSTALOM 'uostalom' je proklitika.:)
o.jeziku.625 danica,
> Sljivovica & Gibanica D.D. Da li je deonicko drustvo isto sto i > akcionarsko drustvo? Ako jeste, zar rec "deonica" ne potice iz > zapadne varijante naseg jezika, i samim tim bi bilo pravilnije > koristiti rec "akcija". Srpski i moderni hrvatski knj. jezik dve su grane istoga drveta o cijim granama mnogi vise i nikako da s' otkace. Do Ilirskoga pokreta hrvatski je bio nesto drugo, no tada se desilo da su hrvatski knjizevnici 'jezik toga bratskoga naroda prigerlili'. Stoga ono sto je strano srpskom, strano je i hrvatskom (i obratno), a obama ;) je strano latinsko (AKCIJA), a blisko slovensko (DEONICA). Razmislite, koliko je Srba (i Hrvata) u stanju da pravilno akcentuje rec PARADAJZ. U S-H akcenatski sistem(sastav/sustav) mnogo se bolje uklapa RAJCICA. Isto vazi za parove: lavabo-umivaonik, demode-staromodno (ili izmodelo), urgentno-hitno i sl.
o.jeziku.626 danica,
> // Pravopis kaze: > Koji, "novi" ili 'stari'? Stari, jerbo novi nemamo. :) Stari je Pravopis izdat 1960. god. od Matice srpske i Matice hrvatske posle (ozloglasenog) novosadskoga knjizevnoga dogovora (iste god). Novi nije izasao. Zamislite, srpski se jezik pise po srpskohrvatskom pravopisu. :)))) Trazi se lice voljno da Novi srpski pravopis napise! ;)
o.jeziku.627 voki,
>> PARADAJZ. U S-H akcenatski sistem(sastav/sustav) mnogo se >> bolje uklapa RAJCICA. Ako se ne varam *paradajz* je reč turskog porekla. Ako sam u pravu to nama izrazito prija jerbo nam je turski jako zgodan za dopunavanje našeg rečnika, a i volimo, bre, turske reči. Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je valjda dolazio sa zapada :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.628 voki,
>> Kod nas se koristi naziv "Deoničko Društvo" (DD), na primer Jok, nego "Deoničarsko Društvo". Ja tako, a ti kako ti volja. >> Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo". Može. Dogovoreno. Pozdrav Voki.
o.jeziku.629 voki,
>> Trazi se lice voljno da Novi srpski pravopis napise! ;) Napisan. Samo što nije izašao? Pitanje dana. Ko zna šta nas sve čeka... Pozdrav Voki.
o.jeziku.630 drassa,
>> Koji, "novi" ili 'stari'? Zar bi danica ovo napisala kao kojinovilistari? ;) Bye, Drassa
o.jeziku.631 milan,
>> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju. > > E pa onda ćeš se glede saznavanja značenja novokompovane hrvatske reči > morati još malo pomučiti ;))) > To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi bio > neško kao "zbog", "u vezi" itd. Jezik je, kao što je poznato, intersubjektivna stvar. Upotreba reči "glede" u srpskom jeziku se može izučiti iz gorenavedenog citiranog pasusa. U hrvatskom, pak, njezinu upotrebu najbolje ilustruje sledeći prilog iz konferencije VICEVI: Maleni Franjo Tuđman je imao plišanog medu koga je izgubio što ga je ražalostio pa se u povodu toga rasplakao. Mati ga pita: "Franjo, u svezi čega plačeš?" Franjo (maleni, dakako) odgovara: "Glede mede!" Pl poz M
o.jeziku.632 zqusovac,
> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju. Pametno. Poz, zq
o.jeziku.633 drassa,
>> Novo znacenje trazi sastavljeno pisanje, UOSTALOM >> 'uostalom' je proklitika.:) Kakvo, bre novo značenje? >> piše se USTVARI U standardnom rečniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom gramatikom engleskog jezika stoji: FACT (f ae k t) - s. činjenica, fakat, istina, delo - as matter of fact u stvari - in fact u stvari STVAR f. thing, matter, object; affair; (predmet) subject; (o čemu se radi) case, issue; ... - U STVARI in fact ... Neke reči: usta, ustalasati, ustaliti se, ustanak, ustanova, ustati, ustav, ustava, ustavan, ustaviti, ustavnost... Nigde nisam našao tvoje USTVARI ;) Bye, Drassa
o.jeziku.634 dgavrilovic,
> Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je > valjda dolazio sa zapada :) Zar se kečap ne pravi od tomata :)
o.jeziku.635 danica,
> U standardnom recniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom > gramatikom engleskog jezika stoji: Mislim da ces se sloziti da je za pravilno pisanje srpskog jezika ispravnije konsultovati Pravopis srpskohrvatskog jezika no standardni englesko-srpskohrvatski recnik. ;) > Neke reci: usta, ustalasati, ustaliti se, ustanak, ustanova, > ustati, ustav, ustava, ustavan, ustaviti, ustavnost... Ove reci nisu slozenice te uopste nije diskutabilno pisu li se sastavljeno ili rastavljeno. ;) > Nigde nisam nasao tvoje USTVARI ;) Zasto moje? :)))
o.jeziku.636 danica,
> Ako se ne varam *paradajz* je rec turskog porekla. Ako sam u > pravu to nama izrazito prija jerbo nam je turski jako zgodan za Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne mogu napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka' ili slicno.
o.jeziku.637 drassa,
>> Zasto moje? :))) Pa, zato što nemaš argumentaciju ;) Bye, Drassa
o.jeziku.638 novim,
> Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki > te ti ne mogu napisati u originalu :( ali znam da > znaci 'rajska jabuka' ili slicno. "Paradiesapfel". <- lat. paradisus, grč. paradeisos, jevr. pardes, pers. i arap. firdaus = raj.
o.jeziku.639 novim,
> ispravnije konsultovati Pravopis srpskohrvatskog > jezika no standardni >> Nigde nisam nasao tvoje USTVARI ;) > > Zasto moje? :))) "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika sa pravopisnim rečnikom (Novi Sad: Matica srpska, 1960), str. 774.
o.jeziku.640 voki,
>>> Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je >>> valjda dolazio sa zapada :) >> >> Zar se kečap ne pravi od tomata :) Može i od tomata :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.641 voki,
>> Ako se ne varam *paradajz* je reč turskog porekla. Izvinjavam se, ipak sam se prevario. Turski se kaže patlidžan, a paradajz ima koren u *paradisus* (=raj) kao i rajčica. Sad bi trebalo da našem jeziku bolje "leži" rajčica, al' ja i dalje više volim paradajz :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.642 voki,
>> Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne >> mogu napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka' >> ili slicno. Eh, pogrešio sam, baš pokušah da se ispravim pre koji minut odgovarajući na sopstvenu poruku :( Pozdrav Voki.
o.jeziku.643 voki,
>> "Paradiesapfel". <- lat. paradisus, grč. paradeisos, jevr. >> pardes, pers. i arap. firdaus = raj. Jeste, baš tako... šta ćeš ja sam zakuvao ovu paradjz čorbu :)
o.jeziku.644 dr.grba,
>> To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi >> bio neško kao "zbog", "u vezi" itd. Dobro, shvatio sam kontekst i značenje reči, ali ako odjednom svi npr. počnu nešto da smatraju surdulentnim, šta ćeš pomisliti? Da potiče iz Surdulice?
o.jeziku.645 drazen,
> U standardnom recniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom gramatikom > engleskog jezika stoji: Izgleda da je gramatika srpskog jezika u tom recniku jos kraca. > FACT (f ae k t) - s. cinjenica, fakat, istina, delo - as matter of fact > u stvari - in fact u stvari Svojevremeno sam ovde citirao odeljak iz pravopisa koji se odnosi bas na ovakve situacije. Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od "ustvari". U duhu gramatike predmetnog recnika, "ustvari" je sinonim za "in fact", a "u stvari" za "in thing". Pl poz D
o.jeziku.646 danica,
> Pa, zato sto nemas argumentaciju ;) E ovo je strasno! Lepo napisem, crno na belo, da desetina knjizevnika, akademika tvrdi da se pise sastavljeno, objasnim logicne razloge da se pise sastavljeno, kad na kraju ispade da nemam 'argumentaciju'.;) Mogu da ti dostavim i 'dokumentaciju' ako treba? :))
o.jeziku.647 danica,
> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga knjizevnog > jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad: Matica srpska, > 1960), str. 774. ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad-Zagreb, Matica srpska- Matica hrvatska,1960), str.87.
o.jeziku.648 ndragan,
(VICEVI, 14.1098) / reče Karađić !!! === Opet. Ko ne zna razliku između dž i đ, nek uzme džem i đem i neka proba jedno pa drugo, ima razlike.
o.jeziku.649 ndragan,
/ žitajući Asimova, primetio sam da on, iako doseljeni Amer, drži do / latinskog kada god je potrebno. Da li je to zato što se radi o / naučno-popularnim textovima, ili zato što je Asimov učio britiš / ingliš? Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac. --> Ouch! I fell on the cacti
o.jeziku.650 ndragan,
/ 7. mestu. Sve u svemu, primećujemo da roditelji tokom 80-tih / deci ponovo daju tradicionalnija imena. To je, međutim, primetnije / kod muških nego kod ženskih imena. Uočiti razliku u širini krajnje leve i krajnje desne kolone.
o.jeziku.651 ndragan,
U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K. Kucaju ofrlje, a o nekoj kontroli pismenosti ulaznog oglasa da i ne govorimo. - izdajem šator za svatove koNplet sa inveRtarom - traže se radnici ... prednost imaju oni koji su radili u "Pretis"-u i "Bratstvo"-u A na spisku firmi u čijim će se dućanima naći roba na tačkice su i "Ateh" i "Ineh" (gnjavnik).
o.jeziku.652 novim,
> akademika tvrdi da se pise sastavljeno, objasnim > logicne razloge da se pise sastavljeno, kad na kraju > ispade da nemam 'argumentaciju'.;) Mogu da ti biti tvrdoglavo, biti žensko, biti žensko tvrdoglavo, ustvari :)
o.jeziku.653 novim,
>> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga >> knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad: >> Matica srpska, 1960), str. 774. > > ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog > knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi > Sad-Zagreb, Matica srpska- Matica hrvatska,1960), > str.87. e pa, ajd da se sezamo! na toj strani toga nema, šta mogu, ali na sledećoj (str. 88) imaš upravo: "u stvari" kao primer (red deseti). treba li da ti navedem sve domaće rečnike, priručnike, posebne članke, da se pozovem i na to da sam pisac, filolog, naučni radnik, etc. ili ti je dosta da ponovo proveriš? - što je najluđe, MENI je svejedno, poenta tzv. pravopisa je u nečem drugom, pregledaj ovu temu unazad pre mesec-dve, pa će ti kazati :)
o.jeziku.654 novim,
> Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od > "ustvari". U duhu gramatike "u stvari" se klasifikuje kao priloški izraz, "ustvari" u stvari ne postoji, razlozi su semantički, a ne gramatički (u strogom smislu). - deco, je l' čitate vi rečnike?
o.jeziku.655 .bale.,
> Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od "ustvari". U duhu > gramatike predmetnog recnika, "ustvari" je sinonim za "in fact", a "u > stvari" za "in thing". Može biti, ali je meni Ovčica (Drndara, Štrumfeta?) napomenula, nakon što mi je jednom pregledala pismeni, da je po novom pravopisu pravilno "u stvari". Sad, na osnovu toga bi se 'ladno moglo zaključiti da je ispravno suprotno ;-)
o.jeziku.656 dragisak,
> Uočiti razliku u širini krajnje leve i krajnje desne kolone. Da, muška imena su sve kraća. Meni je naročito zabavan period 60-ih i 70-ih. Pojavljuju se Danijele, Suzane, Bobani, Bojani ... Sad se ponovo vraćamo na Aleksandre, Nikole ...
o.jeziku.658 danica,
> biti tvrdoglavo, biti zensko, biti zensko tvrdoglavo, ustvari > :) Kompliment ili...? :)
o.jeziku.659 danica,
> prirucnike, posebne clanke, da se pozovem i na to da sam > pisac, filolog, naucni radnik, etc. ili ti je dosta da ponovo > proveris? - sto je najlude, MENI je svejedno, poenta tzv. Veruj, i meni je svejedno! Samo sam htela da coveku odgovorim na pitanje, najbolje sto sam umela.U to ime sam konsultovala 'prirucnike, posebne clanke' kao i par filologa, naucnih radnika etc. ;) Okrutno trenirana za naucnog radnika na polju molekularne biologije, prihvatam tvoje argumente, te se postujuci tvoj filoloski autoritet povlacim iz diskusije, mirno i dostojanstveno. :))
o.jeziku.660 drassa,
>> dostavim i 'dokumentaciju' ako treba? :)) Ma, u redu je novim će te malko dovesti u red. U stvari samo sam hteo da vidim koliko živaca imaš za objašnjavanje i kakvi su ti argumenti :) Piše se U STVARI! Poslušaj novima. Bye, Drassa
o.jeziku.661 drassa,
>>> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga >>> knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad: >>> Matica srpska, 1960), str. 774. >> >> ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog >> jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad-Zagreb, Matica >> srpska- Matica hrvatska,1960), str.87. I šta je sad ispravno? Bye, Drassa
o.jeziku.662 drassa,
>> tvoje argumente, te se postujuci tvoj filoloski autoritet >> povlacim iz diskusije, mirno i dostojanstveno. :)) Pa tek je počelo danice :) U stvari uplašila si se ;) Bye, Drassa
o.jeziku.663 drassa,
>> Opet. Ko ne zna razliku između dž i đ, nek uzme džem i >> đem i neka proba Da! Ijoš jedna sitnica strašno me nervira kada reč NINJA prevode kao NINĐA ;( Bye, Drassa
o.jeziku.664 drassa,
>> strogom smislu). - deco, je l' čitate vi rečnike? Tako je care! Bye, Drassa
o.jeziku.665 drazen,
> "u stvari" se klasifikuje kao priloski izraz, "ustvari" u > stvari ne postoji, razlozi su semanticki, a ne gramaticki (u > strogom smislu). - deco, je l' citate vi recnike? Sto jes' jes'. Pravopis, tacka 98, bas navodi "u stvari" kao jedan od nesraslih priloskih izraza. Recnici nisu za citanje, nego za konsultovanje, sto ovom prilikom nisam uradio. Pl poz D
o.jeziku.666 zolika,
>> (VICEVI, 14.1098) >>/ reče Karađić !!! Hm, apropo KaraDčića (Vuka): u Novom Sadu je dugo u ulici koja nosi ime napred pomenutog stajala tabla na kojoj je pisalo: ulica KARAĐIžEVA = = U novosadskom "Dnevniku" izašao je komentar u kome je pisalo nešto poput: "Eh, brate Srbine, šta si doživeo..."
o.jeziku.667 novim,
> Recnici nisu za citanje, nego za konsultovanje, sto > ovom prilikom nisam uradio. "Da li Vi, gospodine, čitate rečnike?" (Sen Bev Bodleru) ps: nemoj mi reći da na Sezamu nema nekog budućeg Bodlera? :)
o.jeziku.668 novim,
> U stvari uplašila si se ;) ko? Danica? nikad... :) ps: pošto je odustala, sad ćemo da navedemo gde piše da može (?) da se piše "ustvari": recimo, pojedina izdanja Akademije (!), zbornici izvesnih Instituta (da ih ne imenujemo!), velike prestoničke dnevne novine (!)... ama, meni je lično dirljiv napor ljudi da se u ovim vremenima drže ikakvih pravila, posebno pravopisnih! to bi bio možda pravi "mark of distinction" (koji moja simpatična suparnica u polemici sigurno poseduje!) - koji treba nekako očuvati, bar ovde, na Sezamu...
o.jeziku.669 zqusovac,
> NINĐA - NINDčA Nažalost, pravilno je ninĐa. Poz, zq
o.jeziku.670 ilazarevic,
> Da! Ijoš jedna sitnica strašno me nervira kada reč NINJA prevode > kao NINĐA ;( U japanskom ne postoji velika razlika između Đ i Dž. Oni umesto toga koriste jedan glas, malo mekši od Dž i malo tvrđi od Đ. Zbog toga se, npr. JUDO transkribuje džudo, a za JU-JUTSU kažu đu-đuca (da ne navodim nepravilne izgovor tipa điju-đica :)
o.jeziku.671 ilazarevic,
> Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac. Držao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na čisto američki način :)
o.jeziku.672 wizard,
> U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K. Pre neki dan uključim se u pola neke emisije tipa "Regioni" ili kako se već zove, i uhvatim sledeću scenu: Tip sedi u studiju, otprilike je neki predsednik zadruge, i priča kako su oni uspešni i sl. Odelo, kravata, sve regularno... Voditelj: "žuli smo da imate predivne prirodne lepote..." Predsednik: "Pa da... imamo jezero sa preko 1000 metara plaže i nekoliko BRžKALIŠTA." :))))
o.jeziku.673 veca,
>> Izvinjavam se, ipak sam se prevario. Turski se kaže >> patlidžan, a paradajz ima koren u *paradisus* (=raj) kao i rajčica. >> Eh, pogrešio sam, baš pokušah da se ispravim pre koji minut >> odgovarajući na sopstvenu poruku :( Ama, nemoj si tužan, ne mogu svi sve da znaju :) Kad sam bila malji deca i slušala onu stranjsku muziku, uvek sam se radovala kad čujem reč 'paradajz' :))) Bilo mi tako poznato :)
o.jeziku.674 veca,
>> U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K. Kucaju ofrlje, a o >> nekoj Ma ja oglase obožavam po difoltu :) Jedno vreme sam zapisivala bisere :) Traži se žena za roštilj... :) ili Jednočlana (!?) porodica traži stan... (kao da nije mogao da kaže, samac traži...) :) ili Espresso kafa, donosimo na kućnu adresu :) (tada uvek zamislim tipa koji mi zvoni na vrata sa šoljicom kafe u ruci, samo što se usput ohladila :) ) etc.
o.jeziku.675 voki,
>> Ama, nemoj si tužan, ne mogu svi sve da znaju :) Ama, nemoj da mi kvariš raspoloženje, ja baš mislio da ću za dan dva baš sve da naučim :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.676 ndragan,
/ Jel' to ona iza fabrike šešira? Nee. Kod čitnog Produkta. Mislim da se sad zove Bolnička.
o.jeziku.677 ndragan,
/ Glede cinjenice da je pomenuta ulica u Zemunu, usudio bih se Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela maha, a?
o.jeziku.678 ndragan,
/ To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi Nađoh je i u slovenačkom. Da nisu maznuli odande?
o.jeziku.679 ndragan,
/>> Koji, "novi" ili 'stari'? / Zar bi danica ovo napisala kao kojinovilistari? ;) Ni u bunilu. U starom, a koliko čujem, i u novom pravopisu, izričito se navodi da nema slučajeva da se spajaju reči koje se pišu pod različitim navodnicima.
o.jeziku.680 ndragan,
/ Ajd da razumem ostale crtice, ali 'modem-i' je ipak malo / preterivanje ;) Što, to je sasvim sport-ski i fair, ili se čovek malo opustio uoči weekend-a, što je takođe normal-no.
o.jeziku.681 ndragan,
/ Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo". Aha. Pljunuti Aktionengese(h?)lschaft. Gde je tu akcija, da mi je znati. Reč "deonica" ipak ima smisla, mada bi, po meni, najtačnije bilo "časno društvo". Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo na učešće u deobi ratnog plen, iza čega je ostalo "podelili na ravne časti"). Današnje značenje te reči je upravo srazmerno upotrebi te reči u prethodnim vekovima.
o.jeziku.682 ndragan,
/ Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne mogu / napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka' ili slicno. Ne, to je pomodor (pomme d' or, valjda). A koliko ljudi kaže (i piše) paradajS ?
o.jeziku.683 drassa,
>> Nažalost, pravilno je ninĐa. Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja. Bar lepše zvuči :) Bye, Drassa
o.jeziku.684 madamov,
> Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela > maha, a? žini mi se da se i ono malo parče ulice kod Lastine autobuske stanice što prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička.
o.jeziku.685 veca,
>> Ama, nemoj da mi kvariš raspoloženje, ja baš mislio da ću za >> dan dva baš sve da naučim :) Dobro, sedi, evo tebi lepo keca, pa kad naučiš javi se :))
o.jeziku.686 zqusovac,
>> Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela >> maha, a? > žini mi se da se i ono malo parče ulice kod Lastine autobuske stanice što > prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička. Bogami, baš su hteli da nas rasrbe :( Poz, zq
o.jeziku.687 dr.grba,
>> ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog jezika sa Pravopissrpskohrvatskog se piše zajedno ili odvojeno? P.S. Sorry, moram malo da solim. Znam da je bio lapsus digitus.
o.jeziku.688 dr.grba,
>> ... biti žensko tvrdoglavo, ustvari ...ustvari je pleonazam.
o.jeziku.689 dr.grba,
>> > Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac. >> >> Držao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na čisto američki način ...što je moglo da mu služi na čast.
o.jeziku.690 dr.grba,
>> Kad sam bila malji deca i slušala onu stranjsku muziku, uvek >> sam se radovala kad čujem reč 'paradajz' :))) Bilo mi tako poznato :) Nastavnica : Zna li ko nemačku reč za pantalone? Momčilo? Moj drug Bule : Di pantalonen!
o.jeziku.691 dr.grba,
>> Reč "deonica" ipak ima smisla, mada bi, po meni, najtačnije bilo >> "časno društvo". Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo >> na učešće u Daleko im lepa kuća! Deoničar bih bio, časnik radije ne bih.
o.jeziku.692 dr.grba,
>> Ne, to je pomodor (pomme d' or, valjda). >> >> A koliko ljudi kaže (i piše) paradajS ? Na Gnjavniku pre par nedelja ide izveštaj iz Worldnet studija, u kome je organizovana neka telekonferencija sa punktovima u Beogradu, Vašingtonu i, valjda, Njujorku. Dok je reporterka pričala, oko kamere pade na papir ispred jednog od učesnika u razgovoru u beogradskom studiju. A na papiru : WI AR VERY SED BEKOZ THE SANKCIONS YU MEJDE TO AUR PEOPL...
o.jeziku.693 ilazarevic,
> prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička. Ulica koja se nastavlja na Bul. Lenjina :( na prelazu u Zemun se zove Tvornička.
o.jeziku.694 nbatocanin,
> ulica > KARAĐIžEVA Ja stanujem u ulici žarLIA žaplina :(
o.jeziku.695 nbatocanin,
> Srpski i moderni hrvatski knj. jezik dve su grane istoga > drveta o cijim granama mnogi vise i nikako da s' otkace. Paj'z ovu tabelu: SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica Ili se možda varam?
o.jeziku.696 ndragan,
/ pravila, posebno pravopisnih! to bi bio možda pravi "mark of / distinction" Ovo vapije za dobrim prevodom. Imam nekih ideja, ali... umete vi to bolje.
o.jeziku.697 ndragan,
/ KARAĐIžEVA Imao sam jednog đaka, prezivao se Kujundžić. Negde do polugodišta (trećeg razreda srednje škole) je uspeo da se potpiše latinicom bez greške. Inače se dotle na pismene zadatke potpisivao kao Kujundzić, Kujunđić, Kujunđžić, a bogami i Kujunđzić. Posle sam video da ga je neko od kolega upisao kao odsutnog Kujunđžića. Nije mi bilo jasno zašto se trude da pišu latinicom kad ne umeju. Inače, a propao naziva ulica, jedna učenica iz Ečke (uglavnom Rumuni) je napisala u adresi "Erodrumska ulica". Skrenem joj pažnju da pročita šta piše na tabli. Dođe sutra, i kaže da sam bio u pravu, zapisala je doslovce, piše "Aerodrumska".
o.jeziku.698 veca,
>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica >> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica >> Ili se možda varam? Ne varaš se, ima još primera, ali je ovaj čigledan dokaz isprepletenosti ta dva jezika (?).
o.jeziku.699 voki,
>> Dobro, sedi, evo tebi lepo keca, pa kad naučiš javi se :)) Učim :( Pozdrav Voki.
o.jeziku.700 voki,
>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica >> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica :)))))))) Ako turiš ovo u viceve imaš jedan glas za vic meseca :) Nema ništa smešnije od ljudske gluposti, a primer koji navodiš upravo govori o gluposti srpskih i hrvatskih "jezičara": razlike po svaku cenu. Pozdrav Voki.
o.jeziku.701 milan,
>>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica >>> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica > > :)))))))) > > Ako turiš ovo u viceve imaš jedan glas za vic meseca :) > Nema ništa smešnije od ljudske gluposti, a primer koji navodiš > upravo govori o gluposti srpskih i hrvatskih "jezičara": razlike > po svaku cenu. Uz sve dužno poštovanje prema humorističnosti priloga, ne nalazim da ima smisla govoriti o gluposti (misli se dakako na političku) srpskih i hrvatskih "jezičara" već samo o gluposti hrvatskih "jezičara". "Razlike po svaku cenu" su tradicionalna hrvatska opsesija, predivno definisana jednom od uvodnih rečenica "Promičbe o hrvatskome jeziku" od 17.-og travnja 1941. kojom se zabranjuje upotreba reči (doslovan citat) "iz jednog nama naizgled bliskog, a ipak tako različitog jezika".;)) Srpska strana, bar glede toga, nikada nije pokazivala isključivost. Naprotiv! Uvek je pokazivala veliku meru dobre volje da se prihvati niz "kroatizama" kao oblik približavanja govora (jer se o razlici među jezicima, bar ako je neko normalan, ne može ni govoriti). Pl poz M
o.jeziku.702 ndragan,
/ Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja. U kom je to jeziku original, leba ti?
o.jeziku.703 dr.grba,
>> Kujunđić, Kujunđžić, a bogami i Kujunđzić. Goooodinama sam burek kupovao kod čoveka na čijoj firmi je pisalo: Alija M.H. BUREHĐZIJA A u toj radnji mi se najviše sviđalo što je na zidu, tik do stare, crne tablice na kojoj je kredom bila napisana cena bureka, u ramu za gobleM ponosno stajala povelja dobijena uz Orden Bratstva I JeDinstva, ukazom Presdsednika SFRJ, JeBe Tita.
o.jeziku.704 dr.grba,
>> Srpska strana, bar glede toga, nikada nije pokazivala >> isključivost. Naprotiv! Uvek je pokazivala veliku meru dobre >> volje da se prihvati niz "kroatizama" kao oblik približavanja >> govora (jer se o razlici među jezicima, bar ako je neko >> normalan, ne može ni govoriti). 'Ajde, profesore, ispričaj nam kako se dr Đuro Kurepa ponašao na prijemu u čast njegovog 80. rođendana. I kako je tražio nove izraze u matematici.
o.jeziku.705 bcetina,
>> napisala u adresi "Erodrumska ulica". Skrenem joj pažnju da pročita šta Pa, teška reč. Recimo u školi za kontrolore letenja 3 predavača su pogrešno izgovarala dotičnu tešku reč. Bilo je "AEROM", "AREODROM" i uf, zaboravio sam treću. Tja bilo je to davno. Inače u toj školi ni na jednom predmetu nisi mogao da sastaviš par rečenica bez te reči. U početku je bilo smešno, a posle smo se navikli.
o.jeziku.706 bcetina,
>> Alija M.H. >> BUREHĐZIJA A kako vam se dopada firma na kraju bulevara prema Smederevu? Vulkanizer "ETNA".
o.jeziku.707 danica,
> Pa tek je pocelo danice :) > > U stvari uplasila si se ;) Ha! Strasno sam se uplasila! :)) Ja samo postujem fakat:) da je gospodin filolog. Licno, smatram da se pise sastavljeno ali necu vise nikog ubedjivati u to.
o.jeziku.708 danica,
> Drzao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na cisto > americki nacin Pametan covek! Pokupio najbolje sa obe strane. :)
o.jeziku.709 milan,
> 'Ajde, profesore, ispričaj nam kako se dr Đuro Kurepa ponašao na prijemu > u čast njegovog 80. rođendana. I kako je tražio nove izraze u matematici. Ah, Đuro je jedan istovremeno čudan i tužan lik u našoj kulturi. Rođen je 1906. u Majskim Poljanama u Lici (Liki?). Između dva rata je doktorirao u Parizu i bavio se teorijom skupova - tada je bio u samom vrhu svetskih matematičkih trendova. Tako mereno, verovatno spada u naše najznačajnije matematičare. Kada je rat izbio, zatekao se u Zagrebu, na mestu predstojnika (:)))) katedre za matematiku Zagrebačkog Svemučilišta. Prešao je u katoličku konfesiju da bi ostao na tom mestu. Neki misle da je to u redu jer je spasao glavu, a neki ga računaju u izdajnike. Mene je baš briga, ovo mi više dođe kao informacija koja objašnjava njegovu individualnu antropoloogiju. U Beograd je prešao početnok šezdesetih iz sasvim prozaičnih razloga - lokalni beogradski univerzitetski moćnici (Dajović, Rašajski - službenici UDBA-e na privremenom radu na Unezveritetu) su ga pozvali da dođe u Beograd jer je bio redovni profesor, edabi mogao da ih unapređuje ;))) Za uzvrat su mu dali stan. :(((( Vazda je bio opsednut ujedinjavanjem Srba i Hrvata. Zalagao se za latinicu i obožavao da izmišlja nove reči. Tako je predlagao da je jednačina alias jednadžba (hrv.) zove "jednačnja", prava alias pravac, "pravulja" itd... Predlagao je i pravopisne reforme. Tako je mislio da lj, nj i dž valja pisati sa dijakritičkim znakom (kao na č) na l, n odnosno d. To je, naravno, praktičnije, ali je i tipično matematičarski pristup standardizaciji - udri po svaku cenu ignorišući već usvojene jake navike! Poznato je njegovo pismo Nilskom konju Brežnjevu, u kome se zalagao da Rusi pređu na latinicu. Nije mi poznato da li je dobio odgovor od Brežnjeva - odnosno, bar ja nisam dobio od Brežnjeva kopiju odgovora. ;))) Pl poz M
o.jeziku.710 haevorn,
Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
o.jeziku.711 ilazarevic,
> Pametan covek! Pokupio najbolje sa obe strane. :) Nego šta nego pametan :) Ima li ko da je glup i da piše SF?
o.jeziku.712 voki,
>> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku >> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM? Beše pre neku godinu preimenovanje skraćenica za svetske valute. Tako DM postade DEM, FFR - FRF, SFR - CHF... E sad, u matičnim zemljama ljudi zadržali stare navike, ne samo u Nemačkoj, pa, ako se ne varam, francuzi za svoj franak nikad nisu koristili drugu skraćenicu od one FF (znači ni staru ni novu, već onu koja je njima najzgodnija)... Pozdrav Voki.
o.jeziku.713 dejanr,
>> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku >> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM? Bilo je reči o ovome pre par meseci, ne sećam se u kojoj temi. Zvanična internacionalna oznaka nemačke valute je DEM, i to se ime koristi po čitavom svetu. Međutim, Nemci su navikli na oznaku DM pa tako i pišu, a navike je uvek jako teško promeniti.
o.jeziku.714 v.nesic,
> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku > koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM? Mislim da je to neki međunarodni bankarski standard.
o.jeziku.715 ilazarevic,
> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku > koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM? Skraćenice kao DEM, USD, YUD (khm ;) se koriste u međunarodnim transakcijama i standardizovane su na međunarodnom nivou, dok DM Švabovi koriste "po kući". Ekvivalent je naša skraćenica "din".
o.jeziku.716 ndragan,
/ Predlagao je i pravopisne reforme. Tako je mislio da lj, nj Jel' se potpisivao kao Qrepa? Sećam se jedne priče kad je, negde '80 ili '81 donošen neki novi plan i program za umereno, pa je bila makljaža na programima za stručne škole. Upinjao se iz petnih žila da ubedi inženjere da ni četiri časa matematike nisu dovoljna ako hoće da im iz tih škola izlaze kandidati za tehničare i inženjere, a kamo li da još smanjuju. Kad je video da će biti nadglasan, lepo je izašao i ostavio ih da časove podele kolegama.
o.jeziku.718 dr.grba,
>> >> Koliki keš je najoptimalniji pri radu Windows-a? >> >> Nije tema i nije odgovor, ali... >> >> Ne postoji nešto što je najoptimalnije. Ili je optimalno, ili nije. Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina, cena/kvalitet, ...) i kad je nađen - to je to. Vaše mišljenje?
o.jeziku.719 milan,
> Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na > ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više > optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina, > cena/kvalitet, ...) i kad je nađen - to je to. 'Ajd, sad', ne budi baš toliko ciničan. Pa nije se "čovek" uvredio zbog toga što je tvoja primedba bila netačna već, naprotiv, što si ga "ub'o". ;) Pl poz M
o.jeziku.720 muadib,
> Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja. Koji je to original.asciII ne dopušta da vam pošaljem ideogram koji je jedini pravi original. Ninja je sano engleska transkripcija bOgdan
o.jeziku.721 ndragan,
/ Jel' se potpisivao kao Qrepa? Tu negde mi je puklo odmotavanje poslatog egzeka. Ponovo sam se okačio i poslao deo koji nisam video u logu od malopre, pa izgleda da Sezamu još neko vreme nije bilo jasno da je meni pukla veza, otud nekoliko ponovljenih poruka.
o.jeziku.722 ndragan,
(extra.4, 8.289) / Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač ----------- E ovo je baš poslastica od jezičke zavrzlame. Glagolski pridev vremena sadašnjeg, upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ. Formalno, trebalo bi da piše: Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujućiji ... Dobro izgleda, a i lako se izgovara (ćiju, ći :)
o.jeziku.723 jtitov,
> citavom svetu. Medutim, Nemci su navikli na oznaku DM pa tako i pisu, a Ne samo da su navike jake, nego toliko da ni na novim novcanicama nigde ne pise DEM nego je ostalo DM. Cak i na onim skrivenim mestima.
o.jeziku.724 ilazarevic,
> ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više > optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina, Tačno tako. Besmislica je porediti različite optimalnosti, jer je optimalno stanje samo jedno.
o.jeziku.725 dgavrilovic,
>/ Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač > ----------- > E ovo je baš poslastica od jezičke zavrzlame. Glagolski pridev vremena > sadašnjeg, upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ. Da si mi tražio da napišem glagolski pridev vremena sadašnjeg, upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ, ne bi ga ubo ni do sutra! Uobrazio bi se da nije onoga dole. > Formalno, trebalo bi da piše: > > Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujućiji ... > > Dobro izgleda, a i lako se izgovara (ćiju, ći :) Ne znam kako tebi izgleda ali ja ću, iz bezbednosnih razloga, preći na komparaciju prideva po ciganjskom receptu: 1. Zaprepašćujući 2. Zaprepašćujući bre 3. Zaprepašćujući u *izdu materinu. Znači trebalo bi da piše: Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući bre ... :)
o.jeziku.726 drassa,
>> jedini pravi original. Ninja je sano engleska >> transkripcija Naravno da je engleska transkripcija, ali pošto se skoro sve prevodi sa engleskog, a ne sa originala, onda je bolje i da se napiše ninja. Mada je možda bolje da mi Srbi malo iskrivimo tu reč i da počnemo da je čitamo i pišemo kao NINDčA, kako to mnogi izgovaraju... Bilo bi jasnije i zvučnije (u svakom slučaju ne bi nerviralo), a pored toga ne bi zvučalo kao neki tamo minđak :) Što bre Japan zovemo Japan? Trebalo bi da ga zovemo po originalu... HINON :) Evo i obrazloženja: JAPAN - džAPaeN (pokušaj pisanja engleskog na srpsom) Ako uzmemo NINJA za pravilo, onda bi smo japan morali da oslovljavamo sa ĐAPAN ( :))) ) a ipak je zvučnije JAPAN zar ne ? Bye, Drassa
o.jeziku.727 squsovac,
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, u nedjelju 26. rujna završava se ljetno računanje vremena. Kazaljke na satovima treba pomaknuti ujutro 26. rujna, sa tri sata na dva priopćio je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. ******************************************** ************* Ovo, verujem, još niste videli. ;>
o.jeziku.728 madamov,
> HINON :) Mislim da je original NIHON, što je zbog toga što Francuzi ne izgovaraju H pretvoreno u NIPON. Otkud Francuzi u celoj priči ne mogu da se setim, ali mi je ovo svojevremeno ispričao prijatelj, stručnjak za kineski i japanski.
o.jeziku.729 ognjen,
)-> Koji je to original.asciII ne dopusta da vam posaljem )-> ideogram koji je jedini pravi original. Ninja je sano )-> engleska transkripcija Pa, posalji u PCX, GIF ili kom ti ohces formatu... Da vidimo...
o.jeziku.730 dejanr,
U nastavku je rubrika iz septembarskog broja hrvatskog kompjuterskog časopisa BUG, koja se odnosi na probleme jezika i novogovora. Tekst mi je poslao Slavko Kukrika (skukrika). Mislim da će ga biti zanimljivo pročitati. ---------------------------------- VIŠEOBRTNIžKI PROTOžMI SUSTAV Bilo je za očekivati da jezične rasprave u Hrvatskoj, potaknute drastičnim političkim promenama, neće zaobići svijet i struku računala. Pitanje jezika i nazivlja u informatici iznimno je važno, te nije čudno da se mnogi osjećaju ponukanima dati svoj doprinos diskusiji koja je u toku, te da je HRAST (Hrvatska asocijacija za softverske tehnologije) ovo pitanje odabralo kao predmet bavljenja jedne od sekcija udruženja. Neki od predloga koje imamo prilike čuti i pročitati u javnosti, međutim, u najmanju su ruku neobični, a usudio bih se reći i zabrinjavajući. O čemu se radi. Prije nekoliko tjedana "Vjesnik" je objavio članak prof. Stjepana Babića, jednog od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca, posvečen ovom problemu. Osnovni stav profesora Babića je da "računalci" (oni, koji se bave računalima) više nemaju isprike za korištenje ružnih izraza budući da im je drugi ugledni jezikoslovac prof. Lazslo Bulczu, ponudio "pregršt" lijepih, primjerenih hrvatskih riječi. Pritom nam pruža na uvid čitav niz primjera, od kojih su neki, po mom osobnom mišljenju, doista zgodni, dok je veliki dio predloga u najmanju ruku smješan. Da ne bih pretjerivao u nabrajanju primjera, spomenut ću samo nekoliko bisera. Memorija postaje pamtionik; adresa - smjestnik; algoritam - postupnik; dynamic system - protočni sustav; monitor - predočnik; byte - osmak; modem - pretvornik, a procesor, vaš omiljeni 386, 486 ili 680x0 ništa manje negoli - obrtnik! Logično je pitanje, naravno, da li bi se izvedenica "višeobrtnički protočni sustav" trebala odnositi na sofisticirana UNIX računala ili na jedan od brojnih zagrebačkih ugostiteljskih objekata gde se druže vrijedni zanatlije i trgovci, a gdje se pivo - toči. Šalu na stranu, tema je ozbiljna. Ja naravno, nemam ništa protiv bilo čije inicijative u rješavanju stvarnih problema nazivlja u struci, kojom se bavim. Problem nije u inicijativi kao takvoj, već u pristupu koji smatra da hrvatskim riječima stranog porijekla u hrvatskom jeziku nema mjesta. Dosljedno provođenje takvog pristupa iz jezika ne izbacuje samo izraze koji doista kidaju uši, već i izraze koli so toliko općeprihvaćeni da ih se samo nasilno može istrabljivati. Zbogom monitori, čipovi, diskovi i memorije. Nestanite programeri, i ponesite sa sobom procedure, funkcije i globalne varijable! I zasto bismo stali kod računala? Dosta je bilo diplomiranih inžinjera elektrotehnike - dobri profesori zacjelo bi nas promicali u ustoličene dovitljivce munjoslovlja! Kao jezični laik, ali i korisnik, usudio bih se ustvrditi da je hrvatski jezik dovoljno svoj da može prihvatiti tuđe izraze bez straha da će ga oslabiti već uz spoznaju da ga mogu i obogatiti. Nitko me, bez obzira na visoku akademsku titulu, neće uvjeriti da "programiranje", "grafika", "informatika", "operativni sustav", pa i "dinamički sustav" nemaju svoje mjesto u hrvatskom jeziku, makar bile riječi stranog porijekla. "Brzoglas" i "munjovod" za mene pripadaju nekim prošlim vremenima. Osim krajnje jezičke isključivosti, nespretnost predloženih prijevoda uzrokovana je i očitom nestručnošću predlagača, a još većom razinom stručnog neznanja njegovog promotora (mislim, dakako, na informatičku, a nikako na jezičku nestručnost!). Profesor Bulzu, doduše, već godinama predaje informatiku na Filozofskom fakultetu, no mnogi od predloženih prijevoda pokazuju da mu tehnološki aspekti informatike nisu jača strana. Dinamički sustav je, naravno, sustav koji se mijenja u vremenu. Mada bismo slikovito mogli reći da vrijeme "teče", označiti takav sustav kao "protočni", znači nadjenuti mu naziv koji ne ukazuje (niti približno) na suštinu pojma, pa je stoga neprikladan i neprihvatljiv. Modem doista "pretvara", kao što uostalom "pretvara" i gotovo svaka druga komponenta ili periferna jedinica: monitor, tastatura, disk itd. Označiti, dakle, modem kao pretvornik jednako je dobro rješenje kao da automobil definiramo kao "prenosnik". Sve to, samo još drastičnije, vrijedi za "obrtnik" kao izraz za procesor, ili centralnu procesnu jedinicu. Ako se u prosječnom osobnom računalu išta obrće, to su tri do četiri uređaja: tvrdi disk, jedan do dva disketna pogona i - ventilator ("zračni obrtnik"?). Razumljivo je da sve ovo prof. Babića, kao zacijelo potpunog laika u ovom području, nimalo ne smeta da s oduševljenjem nekritički prihvati i reklamira predložene prijevode. Konačno, jedno pitanje koje me stalno kopka kad o ovom razmišljam. Da li mi se čini, ili su se svi jezički čistunci ustremili baš na informatiku? Zar im se druge struke i grane znanosti čine prečvrstim i ukorijenjenim da i tamo provedu čisćenje i ispravljanje nazivlja? Bilo bi zanimljivo čuti reakcija matematičara na prijedloge o ukidanju "derivacije", "integrala", "formule", "funkcije", "grafa", pa na kraju krajeva, naravno, i "matematike" i "matematičara", koji bi valjda postali "brojoslovlje" i "brojoslovci". "Kemija" bi, dakako, ostala bez "laboratorija", "kemikalija", "atoma" i "molekula". I, na kraju, kućni prag jezikoslovaca također bi valjalo pospremiti. "Filozofski fakultet" bio bi, pretpostavimo, "mudroslovno visokoučilište", a "katedra za lingvistiku" ... I tako unedogled. Sve bi ovo bilo pomalo smiješno kada ne bi postojala stvarna opasnost da ovakav radikalan pristup počne utjecati na praksu i život struke. Svi smo se smijali "zrakomlatima" Zorislava Šojata, no koliko čujem, oni su dobili svoje mjesto pod suncem u službenom nazivlju Hrvatske vojske. Sprema li nam se slična reforma u informatici? Pitanje nazivlja (ili terminologije, kako hoćete) iznimno je značajno, i ni u kom slučaju ga se ne može prepustiti samim jezikoslovcima. To ne znači da ne treba voditi stalnu brigu o kvaliteti izraza koje struka usvaja za čitavu poplavu novih uređaja, koncepcija i pojmova kojima nas dinamičan razvoj informatike zasipa. Naprotiv, važnost i kompleksnost problema zahtijeva ozbiljan, timski i dakako multidisciplinirani rad, ekipu koja će znati otvorena pitanja osvjetliti kako sa aspekta tehnike i tehnologije tako i sa aspekta jezika. Upravo takav tim HRAST nastoji oformiti u Sekciji za nazivlje u informatici, koja je prije nekoliko mjeseci započela sa radom postupnom definiranju fonda izraza za koje bi valjalo iznaći kvalitetne, smislene prijedloge za prijevod (usput: kako nisam aktivan član Sekcije, moje stavove treba doista shvatiti kao moje osobne, a ne stavove sekcije ili HRAST-a). Kao i svaka aktivnost HRAST-a, i ova je potpuno otvorena za suradnju, doprinose i zajednički rad sa svima kojima je do toga stalo. Takav mi se pristup čini jedinim ozbiljnim odgovorom na niz pitanja koje ova tema otvara, i mogu se samo nadati da će rad Sekcije uroditi razumnijim prijedlozima od onih koje sam ovdje spomenuo i mnogih sličnih na koje sam naišao. Ivo Špigel
o.jeziku.731 drassa,
>> Mislim da je original NIHON, što je zbog toga što >> Francuzi ne izgovaraju H pretvoreno u NIPON. Otkud >> Francuzi u celoj priči ne mogu da se setim, ali mi je Sorry - permutacija bez predumišljaja :) Bye, Drassa
o.jeziku.732 ndragan,
/>> Ne postoji nešto što je najoptimalnije. Ili je optimalno, ili nije. / Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na Ja sam od svog direktora manje više odustao, munem ga tek jednom mesečno. Imam još dvojicu jezičara (naglasak kao za istu tu imenicu u ženskom rodu :) u firmi, pa smo manje više većinu doveli u nekakav red. Inače, problem je kod ljudi koji nisu učili latinski. Odakle da znaju da je optimvs - najbolji. E da, od optimALizacije sam ga odvikao, podsetio sam ga kako se kaže na engleskom.
o.jeziku.733 zqusovac,
>> jedini pravi original. Ninja je sano engleska >> transkripcija > Naravno da je engleska transkripcija, ali posto se skoro > sve prevodi sa engleskog, a ne sa originala, onda je bolje > i da se napise ninja. Po toj logici ako knjigu o Trecem Rajhu prevodis sa ruskog govoris o GITLERU a ako sa engleskog originala prevodis nesto o Gruziji treba da bude DZORDZIJA (ili mozda Georgija?). Pametne zemlje (pogotovu one sa ne-latincnim, a jos vise one sa ne- alfabetskim pismima) ustanovljavaju standarde transkripcije svojih nacionalnih jezika. Pomocno sredstvo je Medjunarodna fonetska transkripcija, no posto se ona ne moze predstaviti u ASCII kodu, da je zasada ostavimo na miru. NINJA = uvek i samo ninDJa jer u SH jeziku postoji fonetski dublet DZ-DJ a DJ je blize japanskom glasu koji se transkribuje sa J. Tako i nikako drugacije. U englsekom moze da ti zvuci ko ninDZa, ali to je zato sto ne postoji distinkcija DJ-DZ. Slican je problem sa C kao Cacak i C kao Cuprija u transkripciji italijanskih imena. Na SH se italijansko CI, CE transkribuje sa C kao Cacak (nazovimo ga CH jer mi je set code = none) i nikako drugacije. Dakle, CHezare Paveze, LuCHano Pavaroti, LanCHa... (LuCHijano i LanCHija su glupost koja proizlazi iz nepoznavanja italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju glas CH. poz, zq
o.jeziku.734 zqusovac,
> priopcio je Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Tipicna komandnonovohrvatska glupost. Mjeriteljstvo je o.k. na lingvistickom planu a sociolingvisticki aspekt istog je politicko pitanje, Ali po cemu bi NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije (anglicizam) nikako mi nije jasno. 'Stekla baba kresivo pa gde stala kresala' poz, zq
o.jeziku.735 drassa,
>> drugacije. U englsekom moze da ti zvuci ko ninDZa, ali to >> je zato sto ne postoji distinkcija DJ-DZ. Naravno, u pravu si... Ja nisam želeo da menjam pravila, ali mi se čini da smo ninđu dobili od nekog Hrvata ;) Pitao bih te jednu stvar... Verovatno si video ono što sam napisao o Japanu... Voleo bih od tebe da čujem poreklo reči JAPAN ?! Bye, Drassa
o.jeziku.736 drassa,
>> NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije >> (anglicizam) nikako Zato što Buđman ukazuje neizrecivu zahvalnost sa DANKE, DANKE... Bye, Drassa
o.jeziku.737 muadib,
> Evo i obrazloženja: JAPAN - džAPaeN (pokušaj pisanja engleskog > na srpsom) Ako uzmemo NINJA za pravilo, onda bi smo japan > morali da oslovljavamo sa ĐAPAN ( :))) ) > a ipak je zvučnije JAPAN zar ne ? Ninja se tako i piše i čita na engleskom što nije slučaj sa japanom To ti je kao kada kada naši napišu za F 16 fajting felkon bOgdan
o.jeziku.738 muadib,
> Pa, posalji u PCX, GIF ili kom ti ohces formatu... Da vidimo... A đe skener bOgdan
o.jeziku.739 isekulovic,
>> iz nepoznavanja italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju >> glas CH. Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
o.jeziku.740 zqusovac,
> Zato što Buđman ukazuje neizrecivu zahvalnost sa DANKE, DANKE... A naš Svinjoglavi svoju nezavisnost od Nemačke potvddjuje sa MALO MORGEN. poz, zq
o.jeziku.741 zqusovac,
> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)? Trebalo bi. poz, zq
o.jeziku.742 milan,
>> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)? > > Trebalo bi. Pa ne baš! ;) U italijanskom postoji samo jedno "ž-Ć" tj. slovo koje je na "pola puta" između "č" i "ć". Pl poz M
o.jeziku.743 zonjic,
> Slican je problem sa C kao Cacak i C kao Cuprija u transkripciji > italijanskih imena. Na SH se italijansko CI, CE transkribuje sa C > kao Cacak (nazovimo ga CH jer mi je set code = none) i nikako > drugacije. Dakle, CHezare Paveze, LuCHano Pavaroti, LanCHa... > (LuCHijano i LanCHija su glupost koja proizlazi iz nepoznavanja > italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju glas CH. Ako se ne varam ovo je bila tema dr. Ivana Klajna u NIN-u jedne nedelje?
o.jeziku.744 zonjic,
> >> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)? > > > > Trebalo bi. > > Pa ne baš! ;) > U italijanskom postoji samo jedno "ž-Ć" tj. slovo koje je na > "pola puta" između "č" i "ć". Da, ja predlažem da kad god izgovaramo ciao uvek to učinimo na Italijanskom jer mi je, moram priznati, glupo da kažem "čao". ;) Rade
o.jeziku.745 ognjen,
> A de skener Pa, ne moras da skeniras, nego crtaj rucno... :)
o.jeziku.747 zqusovac,
> Ako se ne varam ovo je bila tema dr. Ivana Klajna u NIN-u jedne > nedelje? Hm, verovatno. Moj profesor :). Mada, koliko je narod pismen :( ne bi bilo naodmet ovakve stvari bacati kao letke iz aviona. poz, zq
o.jeziku.748 zqusovac,
> Da, ja predlažem da kad god izgovaramo ciao uvek to učinimo na > Italijanskom jer mi je, moram priznati, glupo da kažem "čao". Zavisno od italijenskog dijelekta i tamo se izgovara u rasponu od veoma mekog Ćao do vrlo tvrdog žao, samo što oni to sve shvataju kao JEDAN GLAS, malo mekši ili tvrdji. poz, zq
o.jeziku.749 ndragan,
/ Mada je možda bolje da mi Srbi malo iskrivimo tu reč i da počnemo Da podsetim da smo mi još relativno dobri po tom pitanju, izgovaramo, a onda i pišemo tako da se pročita najpribližnije originalu, koliko dozvoljava naš glasovni alat. A podmetanje kolonijalnog engleskog umesto domaćinovog jezika smatram upravo za kolonijalni običaj. Ameri, naprimer, se uopšte ne trude da bilo šta izgovore ni približno originalu, već pročitaju čiji bilo original po svome. Tako se Gete izgovara Gouidi, Šiler kao Skajler, Venecija kao Veniša, Minhen kao Mjunik, Rusija (Rasija) kao Raša, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz, Keln kao Koloun, Panić kao Penik, Bejdžing kao Piking, Varšava kao Uorso, a priča od tome kako je od Đenove ispao Džins je poznata. --> ima jedna kuća u Novom Orleanu...
o.jeziku.750 ndragan,
Kako se tačno izgovara kombinacija "zkq"?
o.jeziku.751 dr.grba,
>> na dva priopćio je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Državni zavod? Zar nije "Domovni ured"?
o.jeziku.752 dr.grba,
>> NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije (anglicizam) >> nikako mi nije jasno. Koliko znam, slizali su se sa Nemcima, a ne sa Amerima.
o.jeziku.753 mirkot,
>> Ameri, naprimer, se uopšte ne trude da bilo šta izgovore ni >> približno originalu, već pročitaju čiji bilo original po >> svome. Tako se Gete izgovara Gouidi, Šiler kao Skajler, >> Venecija kao Veniša, Minhen kao Mjunik, Rusija (Rasija) kao >> Raša, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz, Keln kao Koloun, >> Panić kao Penik, Bejdžing kao Piking, Varšava kao Uorso, a >> priča od tome kako je od Đenove ispao Džins je poznata. Ovome treba dodati da latinske nazive (npr. u medicini) izgovaraju kao da čitaju malo teže engleske reči (npr. vagina je vdžajna :) MT
o.jeziku.754 ndragan,
/ Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)? Da znaš, manje više ga tako i izgovaram. Mada, u istom tom raspoloženju kažem i "dovidženja" :)
o.jeziku.755 ndragan,
/ To ti je kao kada kada naši napišu za F 16 fajting felkon Ima li smisla borbenog sokola pisati drugačije?
o.jeziku.756 ndragan,
/> A de skener / Pa, ne moras da skeniras, nego crtaj rucno... :) A to onda opet treba iskenjirati :)
o.jeziku.757 bbaja,
>|| Da podsetim da smo mi jos relativno dobri po tom pitanju, >|| izgovaramo, a onda i pisemo tako da se procita najpribliznije >|| originalu, koliko dozvoljava nas glasovni alat. A podmetanje >|| kolonijalnog engleskog umesto domacinovog jezika smatram >|| upravo za kolonijalni obicaj. A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom Arapima i sl.
o.jeziku.758 zqusovac,
> Ameri, naprimer, se uop{te ne trude da bilo {ta izgovore ni > pribli`no originalu, ve} pro~itaju ~iji bilo original po > svome. Tako se Gete izgovara Gouidi, [iler kao Skajler, > Venecija kao Veni{a, Minhen kao Mjunik, Rusija (Rasija) kao > Ra{a, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz, Keln kao Koloun, > Pani} kao Penik, Bejd`ing kao Piking, Var{ava kao Uorso, a > pri~a od tome kako je od \enove ispao D`ins je poznata. Cek' malo! Koji Gete? Valjda Göthe? Schiller se u fonetskoj transkripciji zavrsava znakom kojeg u ASCIIju nema ali se moze otprilike transkribovati kratkim A. Otkud J u Venezia? Minhen je, pretpostavljam, München? A sto Rusiju pises u zagradama kao Rasiju? Brisel je na francuskom otprilike Brusel a na flamanskom Bruksel. Keln mu dodje Köln? A odakle ti tek Bejdzing? Pinyin transkripcija istog (zvanicni lingvisticki zasnovan metod transkribovanja na latinicu) je Beijing sto se cita otprilike kao Phei-cin (gde je c meko CH kao u curka a n retronazalno). Itd, itd. Dokle ce decu da uce kako je cirilica 'najsavrsenije pismo na svetu' (glupost) i da je zasnovana na principu 'jedan glas - jedno slovo' (takodje glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni? poz, zq
o.jeziku.759 voki,
>>>> A podmetanje kolonijalnog engleskog umesto domacinovog >>>> jezika smatram upravo za kolonijalni obicaj. >> A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom >> Arapima i sl. Eh, taj Beč, pravi anglicizam ;)))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.760 madamov,
> zvanicni lingvisticki zasnovan metod transkribovanja na latinicu Prvenstveno namenjen tome da bi stranci, a Boga mi i Kinezi, naučili pravilan izogovor književnog kineskog jezika. Onaj isti stručnjak kog sam pomenuo pre neki dan mi je govorio da kad je prvi put otišao u Šangaj nije mogao da se sporazume. Potpuno drugačiji izgovor od Pekinškog, karakterističan primer je reč "čovek" koji se u Pekingu izgovara kao "žen" (ZZEN za one bez set code), sećate se onog preparata žen-šen, dok se u Šangaju izgovara tako što se glas ž zameni glasom koji krene da se izgovara kao r, da bi se napola utopio u neku kombinaciju glasova r i h. Na severu Kine, čini mi se da je tako rekao, se to ž pretvara u l, otprilike onako kako ga izgovaraju kod nas ljudi sa govornom manom prilikom izgovaranja tog glasa.
o.jeziku.761 madamov,
> Eh, taj Beč, pravi anglicizam ;)))) Nama je Beč, valjda, ostalo od Mađara koji ga tako zovu. A uvek sam se pitao otkud Slovencima to da ga zovu imenom Dunaj. Reka Dunav otpada kao razlog jer istu zovu Donava.
o.jeziku.762 ilazarevic,
> Slučaj Reljić je paradigma bezvlašća, bezčašća i > bezpravnosti koja vlada u ovoj zemlji. Cinizam i ćutanje kojom Greška u jednačenju suglasnika; treba: beŠčašća i beSpravnosti.
o.jeziku.763 zqusovac,
> Na severu Kine, cini mi se da je tako rekao, se > to z pretvara u l, otprilike onako kako ga izgovaraju kod nas ljudi sa > govornom manom prilikom izgovaranja tog glasa. Otprilike R sa unazad zavrnutim jezikom pa tako pokusate da izgovorite Z (kao Zaba) ali tako da zvuci kao L. Nije toliko komplikovano koliko zvuci. poz, zq
o.jeziku.764 ilazarevic,
> Koji Gete? Valjda Göthe? Schiller se u fonetskoj transkripciji zavrsava žek malo! :) Nije ćirilica najsavršenija, naravno. Međutim, meni se ipak čini da je "Šiler" mnogo bliže originalu nego "Skajler" :) Razlika je samo u poslednjem glasu kojeg u srpskom nema.
o.jeziku.765 milan,
> Nama je Beč, valjda, ostalo od Mađara koji ga tako zovu. A uvek sam se > pitao otkud Slovencima to da ga zovu imenom Dunaj. Reka Dunav otpada kao > razlog jer istu zovu Donava. Pa ja bih ipak rekao da dolazi od Dunava (možda je to neka arhaična varijanta za Dunav a ta "Donava" (uzgred nikad nisam čuo ali i ne znam slovenački pa je svejedno)). Uostalom Slovencima je Dunav najbliži kod Beča! Pl poz M
o.jeziku.766 ndragan,
/ A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom / Arapima i sl. Koji Beca? Vesa? A, Beč kao Batch. Namerno nisam uzimao geografske nazive koji kod nas imaju tradicionalna imena. Mađari (sami sebe upravo tako nazivaju) imaju isto svoje reči za Beč (Beč :), Nemačku (Nemetorsag), Italiju (Olasorsag) i Poljsku (Lenđelorsag). Francuzi, opet, imaju neke svoje tradicionalne nazive za Nemačku, Nizozemsku i Gran Bretanju :). Nije o tome uopšte bilo reč; u tradicionalne nazive ne bih da diram, štaviše nervira me kad se novinar (pogotovu turistički ili sportski) javi iz Smirne, a kaže da je u Izmiru. Znam da to Turci tako zovu, ali taj grad je dobio ime kod nas malo pre nego što su oni došli. Radilo se o tome da li da pišemo ninja, nindža ili ninđa - ja sam za jedan od poslednja dva, jer tako najmanje grešimo. Greška može da bude u tome da se ne može pročitati tačno kao što se u originalu izgovara, što je ionako neizvodljivo u bilo kom jeziku. Svako izgovara kako mu glasovi, koje u jeziku ima, dozvoljavaju. Kod pisanja u 'originalu' grešimo još više - najčešće ni ono malo latinice ne napišemo kako treba (prelistati ovu temu za poslednjih godinu dana, nabrali smo se bisera), ili ne umemo da ga pročitamo (recimo, poljski i mađarski imaju upravo suprotno čitanje za s i sz - u mađarskom se čitaju kao š i s, u poljskom obratno), ili nemamo sva slova da ga napišemo (kodne strane za češki, slovački, norveški) ili uopšte nemamo slova da ga napišemo (jermenski, grčki, ideogrami, kandži, arapski, druge ćirilice, naša ćirilica), ili ga pišemo na jeziku dojučerašnjih kolonijalnih osvajača, čime grešimo i dušu. Zato ću i nadalje da pišem kako govorim, a ako budem smatrao za bitno i imao mogućnost, navešću i tzv. original u zagradi. Kad budem pisao na stranim jezicima, pisaću onako kako oni pišu (emuljacija).
o.jeziku.767 ndragan,
/ Otkud J u Venezia? J u Veneciji? Nemam pojma. To su u stvari Mleci. Ako si mislio na starosrpsku reč âš­šÚŕß, ona nikad nije postojala. Minhen je, pretpostavljam, München? A sto Rusiju / pises u zagradama kao Rasiju? Brisel je na francuskom otprilike Brusel Oni tako izgovaraju, ali je kod nas usvojen tradicionalni oblik sa "u". / glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni? Nismo savršeni, a oni su još manje. Ne vidim zašto bismo usvajali njihove manire, kad imamo svoje. Imamo situaciju gde je _sve_ pogrešno; piši u originalu, kajaćeš se, piši najpribližnije _originalnom_ izgovoru, kajaćeš se. Ostajem pri tome da je u potonjem slučaju greška manja. / latinicu) je Beijing sto se cita otprilike kao Phei-cin (gde je c meko Zamolio sam ženu da dobro oslušne kako Kinezi to izgovaraju. Baš se lepo čuje dž, a i početni glas najviše liči na naše b. Pinjin (ili kako se već izgovara) takođe nije original, to je samo transkripcija koju su kinezi uveli da bi se spasli one Vejd-Džajlsove. Dva gluva engleza su od Gvangdžoua napravili Kanton, par 'sj' su pisali kao 'hs' (a naši spikeri se polomili da ga tako izgovaraju :), i Bejdžing prekrstili u Piking. Pinjin je namenjen svetu koji govori engleski, i ima neka svoja pravila za izgovor. Ako bismo ga ubacivali u svoj tekst (naročito ćirilični), dobili bismo popriličnu papazjaniju, i onome ko to treba da čita naglas želim mnogo sreće.
o.jeziku.768 veca,
>> glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni? Šta, zar nismo?! ;))
o.jeziku.769 drpr,
Haj svima, moram priznati da slabo pratim ovu temu ali u poslednje vreme naročito na televiziji dolazi do jedne pojave koja mi strašno smeta. Ja nisam neki ekspert za srpski jezik pa zato ovde koristim priliku da saznam od nekog ko to bolje zna. Elem problem je u akcentima koji počinju da se menjaju na način koji smeta mojim ušima. Reprezentativne su dve reči Politika i Republika. Ja sam naučio a i tako sam slušao da se kaže / / Republika i Politika Pokušao sam sa crtama da pokažem gde mislim da je akcenat e sad pojavljuje se novi način koji ide na foru: / / Republika i Politika To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili ne? Prvi put ovakve akcente sam čuo u jednom prenosu (čak mi je to toliko zaparalo uši da znam da je bio i Batrić Jovanović) a zatim polako i na televiziji , svugde. Elem slušao sam u jednoj emisisiji na 3K ,gde je gost bila profesorka na FDU-a koja studente uči pravilnom izgovoru (gospođi sam nažalost zaboravio ime :( ), i ona kaže da je normalna težnja da se akcenti prebace na prednje slogove jer se tako lakše izgovara ali ipak da treba voditi računa o nekim pravilima itd. Elem, mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome već raspravljali uputite me na broj poruke da pročitam. U napred zahvalan, Cope
o.jeziku.770 madamov,
> Pa ja bih ipak rekao da dolazi od Dunava Možda su prvo čuli za Beč pa ga nazvali Dunaj po reci, a onda, shvativši da on ipak ima drugačije ime prekrstili Dunav u Donava. B) BTW, nisam čuo da ijedna reka na slovenačkom ima muško ime. Kad malo bolje razmislim, nisam odavno bio u Sloveniji (poslednji put pre dve i po godine, krajem aprila i početkom maja 1991.), čini mi se da su uvek govorili "Grem na Dunaj" (Idem na Beč u bukvalnom prevodu) što može biti posledica da uvek kažemo kako idemo "na reku", pa je moguće da si ipak u pravu.
o.jeziku.771 dr.grba,
>> >> glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni? >> >> Šta, zar nismo?! ;)) Nekada sam bio uobražen, a danas sam savršen.
o.jeziku.772 isekulovic,
Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima moraju da se pišu ćirilicom :(( Obaveštenje dobijeno od prodavačice u Jugoslovenskoj knjizi u Palati Albanija, sa obrazloženjem NBJ neće primati čekove popunjene latinicom. Potpis i brojke ( ;) ) prihvataju pisane latinicom.
o.jeziku.773 veca,
>> Nekada sam bio uobražen, a danas sam savršen. Opšti procvat me je zbunio, ne znam dal' sam lepši ili pametniji. Baljak
o.jeziku.778 balsa,
*> Republika. Ja sam naučio a i tako sam slušao da se kaže *> *> / / *> Republika i Politika *> *> Pokušao sam sa crtama da pokažem gde mislim da je akcenat e sad *> pojavljuje se novi način koji ide na foru: *> *> / / *> Republika i Politika *> *> To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili \ \ Pravilno je jedino REPUBLIKA i POLITIKA, oba akcenta kratkouzlazna. *> zatim polako i na televiziji , svugde. Elem slušao sam u jednoj *> emisisiji na 3K ,gde je gost bila profesorka na FDU-a koja *> studente uči pravilnom izgovoru (gospođi sam nažalost *> zaboravio ime :( ), i ona kaže da je normalna težnja da se *> akcenti prebace na prednje slogove jer se tako lakše izgovara *> ali ipak da treba voditi računa o nekim pravilima itd. Elem, *> mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome *> već raspravljali uputite me na broj poruke da pročitam. Štos je u tome da srpsk(ohrvatsk)i navodno ne trpi da *silazni* akcenat ikako bude na slogu koji nije prvi. Tako, naši jezikoslovci uporno traže \ ^ \ ^ da se kaže televizija umesto televizija, Jugoslavija umesto Jugoslavija, \ ^ radijator umesto radijator, itd. Pa ipak, kladim se da i najveći ^ \ pobornik ovog "purizma" - dr Asim Peco govori AUDICIJA a ne AUDICIJA, \\ \ \\ \ ASISTENT a ne ASISTENT, a pogotovo ASISTENTSKI a ne ASISTENTSKI. OGROMNA vecina ljudi, izgovara ovakve reči (koje su uglavnom složenice ili pozajmljenice) sa SILAZNIM akcentom na unutrašnjem slogu. Prema tome, teza da ovo "nije u duhu našeg jezika" - ne stoji. Nekad nije bilo, sada jeste. Još samo da to priznaju. :) (za one koji imaju YUSCII: \ = kratkouzlazni, \\ = kratkosilazni, / = dugouzlazni, ^ = dugosilazni) Balša
o.jeziku.779 balsa,
*> Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo na učešće u *> deobi ratnog plen, iza čega je ostalo "podelili na ravne časti"). *> Današnje značenje te reči je upravo srazmerno upotrebi te reči u *> prethodnim vekovima. Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski) različite reči: * * * ** ***** *** * * * * * * * **** *** * * *** * * * * * * * * * *** ** * *** = čast, obraz !_________________! / (ovo su poluglasnici, verovatno su se izgovarali slično neodređenom članu u engleskom: "A box") * * * ** ***** *** * * * * * * * * **** ***** * * *** * * * * * * * * * * * * * ** * *** = deo ! (ovo je nazalno "e" - "e" kroz nos; u staroslovenskoj ćirilici, ovaj nazal se beležio kao današnje veliko štampano A, pa još sa vertikalnom crticom) Balša
o.jeziku.780 dcolak,
│ Potpis i brojke ( ;) ) prihvataju pisane latinicom. Da, u našoj jebenoj zemlji postoji potpuna jednakost u pravima... SHIT! Sledge DAMMIR!
o.jeziku.781 bbaja,
>|| Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na cekovima >|| moraju da se pisu cirilicom :(( Nemoguce!!!
o.jeziku.782 zqusovac,
> Nije cirilica najsavrsenija, naravno. Medutim, meni se ipak cini da je > "Siler" mnogo blize originalu nego "Skajler" :) Razlika je samo u > poslednjem glasu kojeg u srpskom nema. Sve sto nije original, a razumljivo je govorniku doticnog ne-originalnog jezika prihvatljivo je. A lingvisticki gledano, u ovom konkretnom primeru razlika je u svim glasovima: Nemacko 'S' kao Sabac (grafem sch) razlicito je od naseg, nemacko kratko 'I' razlicito je od naseg, a 'L' je naslicniji par u ovom primeru. I poslednji glas postoji u srpskohrvatskom, ali nema odgovarajuci grafem. poz, zq
o.jeziku.783 zqusovac,
> stavise nervira me kad se novinar (pogotovu turisticki ili sportski) > javi iz Smirne, a kaze da je u Izmiru. Znam da to Turci tako zovu, ali > taj grad je dobio ime kod nas malo pre nego sto su oni dosli. Nije ni to tako jednostavno. Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto je simbolizovalo Carigrad vise nema, pa je logicno da prihvatimo realnost i zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada govorimo o vremenu pre turskog osvajanja. Sta cemo na primer sa Bratislavom koja je kod nas usla u istorijsko nasledje po Pozunskom miru ali niko je vise tako ne zove? Ili sa cuvenim slucajem Grcke/(J)Elade. poz, zq
o.jeziku.784 zqusovac,
> Zamolio sam zenu da dobro oslusne kako Kinezi to izgovaraju. Bas se lepo > cuje dz, a i pocetni glas najvise lici na nase b. Pinjin (ili kako se > vec izgovara) takode nije original, to je samo transkripcija koju su > kinezi uveli da bi se spasli one Vejd-Dzajlsove. Dva gluva engleza su od > Gvangdzoua napravili Kanton, par 'sj' su pisali kao 'hs' (a nasi spikeri > se polomili da ga tako izgovaraju :), i Bejdzing prekrstili u Piking. > Pinjin je namenjen svetu koji govori engleski, i ima neka svoja pravila > za izgovor. Ako bismo ga ubacivali u svoj tekst (narocito cirilicni), > dobili bismo poprilicnu papazjaniju, i onome ko to treba da cita naglas > zelim mnogo srece. Izvini na ovolikom citatu, ali: Svaka cast tvojoj zeni, ali zamisli da si Kinez i da si je poslao u Leskovac? To je otprilike taj slucaj. Lingvistiku sam studirao a kineski sam imao tri godine kod (nazalost pokojnog) Dejana Razica. O Vejd-DzajlZ (sic!) transkripciji ne vredi trositi reci i tu si u pravu, ali Pinyin NIJE napravljen za Engleze, vec svaki grafem Pinyina mora da se uci. Englez koji bi citao po svome Pinyin ne bi bas mnogo ubo. Medjutim, cinjenica je da je Pinyin strucno uradjen i naucno zasnovan. Srpskohrvatska transkripcija kineskih imena je veeeeeeeeliki problem. O tome sam svojevremeno, neke 80-81 nesto pisao i malo se bavio time. Prva dilema je da li transkribovati prema originalu (ideogramskom) ili po Pinyinu. Oba pristupa imaju i prednosti i mana: transkripcija sa ideograma ima sanse da bude tacnija, ali je i zahtevna jer je potrebno poznavati sve dijalekatske varijetete datog ideograma i njegovu pravilnu knjizevnu formu. Kinezi su izdali kvalitetne (vrlo odlicne :) Pinyin recnike i oni mogu da posluze za ovaj drugi pristup. Dodatna prednost transkribovanju sa Pinyina bila bi sto bi korisnik u tom slucaju (na osnovu stalnosti sistema) mogao da se snadje i u originalnoj Pinyin transkripciji (ne-SH latinica). poz, zq
o.jeziku.785 mjova,
> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima > moraju da se pišu ćirilicom :(( pa? ja tako uvek radim, ali čitljivost je svedena na minimum ;)
o.jeziku.786 drpr,
-> ASISTENT a ne ASISTENT, a pogotovo ASISTENTSKI a ne -> ASISTENTSKI. OGROMNA vecina ljudi, izgovara ovakve reči -> (koje su uglavnom složenice Hvala puno ne znam šta da dodam. cope
o.jeziku.787 asterix,
> To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili > ne? Prvi put ovakve akcente sam čuo u jednom prenosu (čak mi je Da li je pravilno ili ne, teško je reći jer se ta pravila naprasno i čak dosta napadno menjaju. U svakom slučaju zvuči potpuno idiotski. Tako je i matematičko modeliranje evoluiralo i pod srpskim novogornim stremljenjima izgubilo 'iranje' jer nas to podseća verovatno na neš- to ili nekoga ;). Tako je postalo _nesrećno_ matematičko modelovanje! Pre neki dan sam u politici (tradicionalno kupujemo politiku posled- njih 30 godina :) pročitao da se turpija ne kaže turpija nego rašpla! Da ne grešim dušu, ne znam da li je to stari srpski izraz ili ne, ali je neosporno da je izvučen iz nekog budžaka i da je jako nepoznat. Eto onda je tako turcizam zamenjen arhaizmom ? A zrakomlatu, krugovalnoj postaji i nježniku se i dalje smejemo ... :( P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ?
o.jeziku.788 milan,
> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto > je simbolizovalo Carigrad vise nema, pa je logicno da prihvatimo realnost > i zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada govorimo > o vremenu pre turskog osvajanja. Kako se uzme. Nastavljanje upotrebe starog imena Carigrad (ne Konstantinopolj nego baš Carigrad) jasno stavlja do znanja svakome i ovde i tamo da je to prestonica Svetog Rimskog Carstva, dakle jedno deset vekova najvažnijeg hrišćanskog grada, koji je sada pod okupacijom. Ne znači da ćemo ikada uspeti da Turke proteramo odatle ali svest o uljezima u Evropu valja čuvati. Tu je sukob mnogo principijelnije prirode nego sukob, recimo, Srba i Hrvata. Potonji je rezultat otimačine oko spornih imanja, a sukob sa Islamom civilizacijske prirode. > Sta cemo na primer sa Bratislavom koja je kod nas usla u istorijsko > nasledje po Pozunskom miru ali niko je vise tako ne zove? Ili sa cuvenim > slucajem Grcke/(J)Elade. Primer je neadekvatan jer ni Požun ni Bratislava kod nas ne bude nikakva posebna osećanja. Promena naziva mu dođe kao interna slovačka stvar. Pl poz M
o.jeziku.789 niklaus,
(:> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, (:> ali onoga sto A Costantinopouliss? (: ili tako nešto) (:niklaus:)
o.jeziku.790 voki,
>> Carigrad ili Istambul? Konstantinopolj :)))))) Pozdrav Voki.
o.jeziku.791 spantic,
> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto To je pitanje naziva. I vreme Vizantije grad se nije zvao Carigrad, to je bio slovenski naziv za njega. Solun je takođe slovensko ime i Grcu su alergički na njega. Za njih to je Tesaloniki ( izvinite što nije na originalu, ali ipak ). Slažem se da to može zvučati pomalo arhaično, pošto tamo više nema ni cara ni sultana, ali zašto da ne?
o.jeziku.792 ndragan,
/ Šta, zar nismo?! ;)) :))) -- više nisam uobražen, tako da sam sad savršen
o.jeziku.793 ndragan,
/ pojavljuje se novi način koji ide na foru: Nije novo, čuo sam rođenog oca više puta da mu se omakne na tu stranu. On je iz okoline Obrenovca. Međutim, čuo sam to više puta i od ljudi iz drugih krajeva. Gospođa nije objasnila kako se onda naglasak u rečima tipa Zemun, album, šeta prema kraju. Navikao sam da te reči izgovaram sa (drž me za uvo, ako sam promašio), kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu. U Beogradu masovno čujem isti taj naglasak u nominativu, međutim "u zemuunu", "sa novog albuuma"... Jedina reč za koju sam ranije znao da ima taj naglasak je "somun", koji ipak nema kratkosilazni u nominativu. Beše i dr Ivan Klajn svojevremeno pisao o tome (pojava nije od juče). / mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome Meni se čini da (ono što si spomenuo) potiče od ljudi bez sluha, ili koji su stranu reč prvo videli napisanu pa je izgovorili kako su znali i umeli, a posle ih niko nije ispravljao. I od njihovih epigona.
o.jeziku.794 novim,
> P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ? "rumati, rumam, impf. jesti što željno, gušeći se i pljeskajući usnama" (prvi put zabeleženo 1848) - Rječnik JAZU). "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU)
o.jeziku.795 ilazarevic,
> A lingvisticki gledano, u ovom konkretnom primeru razlika je u svim > glasovima: Nemacko 'S' kao Sabac (grafem sch) razlicito je od naseg, > nemacko Ali je još uvek sličnije od "Skajler".
o.jeziku.796 asterix,
> "rumati, rumam, impf. jesti što željno, gušeći se i > "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU) Očekivao sam tvoj odgovor, moram priznati :). Ovaj put medjutim krivo x 2! ;)
o.jeziku.797 dr.grba,
>> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima moraju >> da se pišu ćirilicom :(( Koješta!
o.jeziku.798 dr.grba,
>> P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ? Hripati i surduknuti?
o.jeziku.799 .bale.,
> "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU) "ishraknuti, v. izraknuti"?
o.jeziku.800 asterix,
> Hripati i surduknuti? Hripati - ispuštati vazduh kroz grlo ili otvor na grudima tako da daje neartikulisan i 'hrapav' prizvuk. Surduknuti - sunovratiti, naglo sasuti veću količinu nečega u ili na nekakav objekat koji to što se surdukne može da primi.
o.jeziku.801 haevorn,
// Ali je još uvek sličnije od "Skajler". Izvin'te, ali ovo mi ne zvuči baš pravilno.
o.jeziku.802 novim,
> medjutim krivo x 2! ;) samo citiram rečnike :)
o.jeziku.803 ndragan,
/ Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski) / različite reči: Tebi svaka čast i čest, ali ne reče na kraju da li imaju isti ili različit koren?
o.jeziku.804 ndragan,
/ zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada / govorimo o Baš bismo ga mogli zvati Stambol, em imamo Stambol kapiju, em smo imali Stamboliće.
o.jeziku.805 ndragan,
/ Carigrad, to je bio slovenski naziv za njega. Solun je takođe Upravo i pričamo o našim tradicionalnim imenima za gradove. Ajde dalje, jel ono behu turci prekrstili (hm) Adrijanopolj (-polis) u Edirnu, a mi ga sve jednako zovemo Jedrene. Arapi Aleksandriju zovu Iskandarija (prevod). Ili, makedonci imaju Skopje (Ľý˛ˇŰš), koje mi zovemo Skoplje. Albanija ima Shkoder (kako li se izgovara), elem - Skadar. Dalje, Trieste - Trst, Roma - Rim, Wien - Beč, Venecija - Mleci, Thesaloniki - Solun, Praha - Prag, Budapest (izgovara se Budopešt) - Budimpešta, Bucuresti (s ima kvakicu dole, š) - Bukurešt, Jimbolia (čimbolia) - čombolj. žak smo usvojili Los AnĐeles i San FranCisko, iako nikakvog đ ni c nema u originalu, ni u engleskom ni španskom izgovoru. Simetrično tome, kažu Belgrejd, Beohrad, Belgrado itd, pa šta. Najbolji su mi bili ukrajinci sa 'v juhoslavskom horode Buhojno...'.
o.jeziku.806 ndragan,
/ reci i tu si u pravu, ali Pinyin NIJE napravljen za Engleze, vec svaki / grafem Pinyina mora da se uci. Englez koji bi citao po svome Pinyin ne Nisam se baš najbolje odrazio :). Kod projektovana Pinyin zapisa, u delu gde se misli na to kako će ga stranci koristiti, sigurno nisu imali nas u vidu, nego pre svega englesko govorno područje, i verovatno su na nekim mestima prilikom izbora metoda za zapis imali u vidu njih, a ne nas. / Srpskohrvatska transkripcija kineskih imena je veeeeeeeeliki problem. Svakako, ali treba da se radi. Pinyin (kako se ovo čita?) prepisan u naš latinični tekst (sačuvaj me tek od ćiriličnog) bi bio sasvim nečitljiv - gube se dijakritički znaci, niko i ne zna tačno kako se to čita, itd. Deo ovoga važi čak i za većinu evropskih jezika, te mislim da ipak treba prevoditi imena. Ne bukvalno, naravno (Pera Gavrilo i Kata čbun: "ne daj gore"), mada možda ponekad ne bi škodilo :).
o.jeziku.807 ndragan,
/ (za one koji imaju YUSCII: Đ = kratkouzlazni, ĐĐ = kratkosilazni, / / = dugouzlazni, ž = dugosilazni) Najzad neko da okači kako se obeležavaju naglasci.
o.jeziku.808 ndragan,
/ njih 30 godina :) pročitao da se turpija ne kaže turpija nego rašpla! / Da ne grešim dušu, ne znam da li je to stari srpski izraz ili ne, ali Meni zvuči kao švapski. Jel' ovo početak srpskog novodivana? / P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ? Ono prvo ne znam, a drugo - hrrrrk, pljuc! (ili iz nosa)
o.jeziku.809 pedjak,
> Obaveštenje dobijeno od prodavačice u Jugoslovenskoj knjizi u Palati > Albanija, sa obrazloženjem NBJ neće primati čekove popunjene > latinicom. Ne mogu da verujem.
o.jeziku.810 balsa,
*> / Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski) *> / različite reči: *> *> Tebi svaka čast i čest, ali ne reče na kraju da li imaju isti ili *> različit koren? Različit, nego šta. Današnja reč "čast" (="obraz") pripada istoj porodici reči kao i "učtiv", "pošten", "poštovati", a bogami i "čitati"! A koren je praslovenski - glagol kojem infinitiv glasi: "čisti"; tj. koren je njegova prezentska osnova, koja se, opet, na da zapisati u ascii setu. Taj glagol značio je "brojati", "čitati", "poštovati". S druge strane, reč "čest, čast" (="deo") je imenica još iz praslovenskog doba, a u njenu porodicu spadaju i "pričest", "česnica", zatim sve moguće izvedenice tipa "učestvovati", "saučestvovati" - "učešće", "saučešće". Takođe i deminutiv - "čestica"! A pridev "čest, -a" ("čest događaj") je opet zasebna priča i etimološki verovatno nema veze sa prethodne dve. Balša
o.jeziku.811 zandric,
>> Obavestenje dobijeno od prodavacice u Jugoslovenskoj >> knjizi u Palati Albanija, sa obrazlozenjem NBJ nece >> primati cekove popunjene latinicom. > > Ne mogu da verujem. Na zalost ne mogu da verujem da postoji nesto u sta ne mogu da verujem na ovim prostorima. A ako poverujemo ne znaci da se ne treba protiv toga boriti uvek, svuda i dosledno. U datom slucaju dao bi im cek uredno popunjen latinicom i poneo knjigu. Ako zovu miliciju, jos bolje. Dizimo frku do neba u takvim slucajevima! Trdim da ne malu ulogu u svemu sto nam se desava igraju gradjani koji stoje u redu u banci zadovoljni sto ce "dobiti" 20.000, jer, boze moj, mogli su da "dobiju" 10.000. Kada "dobijaju" 10.000 srecni su jer se moglo desiti da "dobiju" 5.000. Kada im daju 5.000 srecni su sto su i to dobili. Kada ne dobiju nista, srecni su sto nisu dobili batine. Kada dobiju batine, uteha im je da ih nisu zatvorili. Kada ih zatvore...
o.jeziku.812 zqusovac,
> Svakako, ali treba da se radi. Pinyin (kako se ovo cita?) prepisan u nas > latinicni tekst (sacuvaj me tek od cirilicnog) bi bio sasvim necitljiv - > gube se dijakriticki znaci, niko i ne zna tacno kako se to cita, itd. Aman, covece, radi se o TRANSKRIPCIJI! Pinyin (sh: Pinjin, a moze da se cita i pin-jin i piNJin) je transkripcija namenjena latinicnom jezickom podrucju. Sto ce reci da se mora dodatno transkribovati na ne-latinicna pisma. Usled nase specificne digrafijske situacije (cirilica-latinica koje su po transkripcijskim resenjima slicne). Dakle PINYIN JE NECITLJIV SVAKOM KO GA NE POZNAJE. Evo primer: Pinyin: Beijing Englez cita: Bej-djing Srbin cita: Bei-jing Treba (Predlog SH transkripcije): Phejdjing (tj po slogovima Phej-djing). Ovo zato sto Pinyin B oznacava aspirovani parnjak neaspirovanog P. Sto ce reci da je NEOPHODNO Pinyin transkribovati na SH. > Deo ovoga vazi cak i za vecinu evropskih jezika, te mislim da ipak treba > prevoditi imena. Ne bukvalno, naravno (Pera Gavrilo i Kata Zbun: "ne daj > gore"), mada mozda ponekad ne bi skodilo :). Kineske 'Narodne Slikovite Novine' danas su donele vest da se ocekuje da ce kineski lider Sin Velike Macke zameniti dosadasnje sekretare okruga, Malog Slatkog Kupusa, Cvet Velikog Sela na Sirokoj Reci i Jakog Predvodnika Volova'. ????? poz, zq
o.jeziku.813 dr.grba,
>> Kada ne dobiju nista, srecni su sto nisu dobili batine. Kada dobiju >> batine, uteha im je da ih nisu zatvorili. Kada ih zatvore... Cela kategorija se lepo označava izrazom "ovce". Beeeeeeeeeeeeeee!
o.jeziku.814 asterix,
>> "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU) > > "ishraknuti, v. izraknuti"? a ovo već podseća malo na foru: Rekurzija - videti pod rekurzija
o.jeziku.815 asterix,
> Ono prvo ne znam, a drugo - hrrrrk, pljuc! (ili iz nosa) Tako je majstore !!! I ne samo iz nosa nego i iz grla ! :)))) Rumati znači nešto tražiti kopajući po stvarima.
o.jeziku.816 dr.grba,
>> :)))) Rumati znači nešto tražiti kopajući po stvarima. Šetati ulicama Rume.
o.jeziku.817 zolika,
>> Simetrično tome, kažu Belgrejd, Beohrad, Belgrado itd, pa šta. žesi kažu i Belehrad.
o.jeziku.818 ilazarevic,
> Izvin'te, ali ovo mi ne zvuči baš pravilno. NDragan reče da Ameri Šilera zovu Skajler. Ja sam se nadovezao, rekavši da Šiler više liči na original (kako ja to čujem) nego Skajler.
o.jeziku.819 .bale.,
>> "ishraknuti, v. izraknuti"? > > a ovo već podseća malo na foru: > > Rekurzija - videti pod rekurzija Pa ja sam baš to hteo da kažem, da mi ništa nije jasno...
o.jeziku.820 haevorn,
Nee, mislio sam na rečenicu, kako je napisana, a "Skajlera" nikako ne odobravam.
o.jeziku.821 haevorn,
Da li je neko gledao pre neko veče, g.Klajna ("mališan" :)) na STB? Između ostalog je pričao o fonetici i rekao da je ono "piši kao što..." glupost, te da "on ovo što sad priča, nikada ne bi mogao da napiše pravilno" (parafrazirung) daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže? tj. zar ovo ipak nije fonetski alfabet...
o.jeziku.822 wizard,
> tj. zar ovo ipak nije fonetski alfabet... Kaži: Nikola i Anka. Jel isto "n"? " "
o.jeziku.823 bcetina,
>> Između ostalog je pričao o fonetici i rekao da je ono "piši kao što..." >> glupost, te da "on ovo što sad priča, nikada ne bi mogao da napiše >> pravilno" >> daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže? Evo ukratko, žena mi je navela jedan primer. Kaže: Uzmi Kišov prevod CACA U METROU koji počinje sa KOLITOTAKOKANDI... Tako bi se pisalo kako se govori. U živom govoru se to tako kaže, a ne KO LI TO TAKO ... Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti biće potpuno neupotrebljivo. Bez grimasa, mahanja rukama, klimanja glavom, dramskih pauzi, eventualnih psovki i masovnih poštapalica koje u pisanoj formi ništa ne znače. Mislim da je to mislio.
o.jeziku.824 balsa,
*> Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date *> daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti *> biće potpuno neupotrebljivo. Bez grimasa, mahanja rukama, klimanja *> glavom, dramskih pauzi, eventualnih psovki i masovnih poštapalica *> koje u pisanoj formi ništa ne znače. *> *> Mislim da je to mislio. Nijedan nacionalni alfabet na svetu, a ni pravopis, ne podržava u potpunosti načelo "piši kao što govoriš". Zato bi se ovo naše pismo pre trebalo zvati FONEMSKO nego fonetsko. Kao što reče Wiz, slovom "n" se obeležavaju različiti glasovi: Anka : Nikola * * Dakle, iako su ovo različiti *glasovi*, obeležavaju se istim slovom (grafemom) zato što su to samo različite varijante jedne iste *foneme*! Drugi primer: hajduk : heptan * * I ovde se radi o različitim glasovima ("h" u "heptan" kao da je umekšano), ali istoj fonemi - /h/. Treći primer: Kada se brzo izgovori rečenica "Otac ga je video.", umesto "c", čuje se zapravo zvučna varijanta ovog glasa - /dz/. A ipak se piše samo "c". Ovakvih primera ima bezbroj (tu je i onaj famozni "preDS(ts?)(c?)ednik" - mada je to primer za pravopis, a ne alfabet). Otud, naše pismo poštuje princip "jedna fonema - jedno slovo" a ne "jedan glas - jedno slovo". Pokušaja da se, za potrebe transkripcije, izmisli pravo fonetsko pismo, bilo je puno. Uglavnom se ustalilo tzv. "Internacionalno fonetsko pismo" - sastavljeno još 1888. a dopunjavano od danas. U rečnicima se često ovo pismo koristi za obeležavanje izgovora. Na primer, u IFP-u postoji preko 60 znakova ("slova") samo za obeležavanje suglasnika! IFP dobro služi mahom za evropske jezike. Sa bušmanskim jezikom :), IFP bi se teško izborio. :) Prema tome, dobro reče g. Klajn. Balša
o.jeziku.825 janko,
> Treba (Predlog SH transkripcije): Phejdjing (tj po > slogovima Phej-djing). I kako to čitaš, za ime sveta? Da li je dj u stvari Đ ili DJ, ovako, na latinici? Ph isto zvuči vrlo srpski, ako zamenjuje jedan glas. ;) >> Deo ovoga vazi cak i za vecinu evropskih jezika, te >> mislim da ipak treba prevoditi imena. Ne bukvalno, >> naravno (Pera Gavrilo i Kata Zbun: "ne daj gore"), mada > mozda ponekad ne bi skodilo :). > > Kineske 'Narodne Slikovite Novine' danas su donele vest da > se ocekuje da ce kineski lider Sin Velike Macke zameniti > dosadasnje sekretare okruga, Malog Slatkog Kupusa, Cvet > Velikog Sela na Sirokoj Reci i Jakog Predvodnika Volova'. > ????? S obzirom da ne umemo da izgovorimo (ili, čak, i napišemo, vidi gore) ispravno pojam, manji gubitak informacije je prevesti ga. Onda kinez, koji zna srpski, može ponovo da dobije original. Kinez koji ne zna ono što ni mi ne znamo -- kako smo dobili ono što smo napisali od njihovog izgovora, često nema šanse da zna odakle nam to što smo dobili. Tako to vidimo mi matematički nastrojeni. ;) Osim toga Mali Slatki Kupus tako dobro zvuči.
o.jeziku.826 isekulovic,
>> Da li je neko gledao pre neko veče, g.Klajna ("mališan" :)) na STB? Samo da dodam da je pomenut problem "zadnji"?=?"poslednji" o kome se na sezamu često diskutuje, i da je rekao da je pravilno koristi "zadnji" u smislu "poslednji" jer su tako koristili i Vuk, Daničić, Isidora Sekulić, Ćopić, Veljko Petrović i još mnogi srpski pisci, pa da zbog toga nikako ne može biti pogrešeno. >> daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže? Da i od ovoga može bolje, tako sam bar ja razumeo.
o.jeziku.827 mjova,
> --->>----'Aint life a strnge thig----<<--- koji je ovo jezik? ;)
o.jeziku.828 dr.grba,
>> Kaži: Nikola i Anka. Jel isto "n"? Onda treba predvideti i znakove za "Ibab kijabicu, bišta be osećab!" (:
o.jeziku.829 dr.grba,
>> Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date >> daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti Moja žena je diktirala pismo daktilografkinji. Nakon zaglavlja i kurtoazije, dođe neki spisak sa brojevima. I pa na glavu: "Da li se osamsto hiljada piše sa pet ili šest nula?" Beše to poslednji put da je pismo diktirano. Moja ljubljena je primetila da ima i kompjuter na svom stolu. I najzad je naučila za jedno popodne da se služi Qeditom i štampačem. I nije više morala da diktira nepismenoj daktilografkinji, inače glavnom dileru sira u firmi.
o.jeziku.830 dr.grba,
>> > --->>----'Aint life a strnge thig----<<--- >> >> koji je ovo jezik? ;) Tarzan english.
o.jeziku.831 haevorn,
Jok bre, nego skup tipkarističkih i komunikacionih grešaka
o.jeziku.832 jtitov,
> dileru sira u firmi. Posto sir? A kajmak?
o.jeziku.833 ndragan,
(PC.OS.2, 8.947) / mnogim editorim-a bilo toliko komplkovano i suštinski drugačije Gde ima da se nabavi neki dobar editorim? Gde god nađeš zgodno mesto, tu crtu posadi.
o.jeziku.834 enterprise,
>>> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima >>> moraju da se pišu ćirilicom :(( To znaci da bi onda jednostavno cirilica postala jedino & pravo pismo u Srbiji ? Mislim da je to nemoguce za ljude, mnogo njih se naviklo na latinicu (nisam pisao cirilicu od 5 razreda, kada sam poceo da ucim Engleski jezik) ... :(
o.jeziku.835 dr.grba,
>> >>> moraju da se pišu ćirilicom :(( Replicirao si tuđe reči iz moje poruke. >> se naviklo na latinicu (nisam pisao cirilicu od 5 razreda, kada >> sam poceo da ucim Engleski jezik) ... :( Pričaj mi o tome. Nema šanse da mi iko zabrani da koristim latinicu.
o.jeziku.836 ndragan,
/ Moja žena je diktirala pismo daktilografkinji. Nakon zaglavlja i Da nije reč o poslovnim papirima, preneo bih nešto od zapisnika sa naših sastanaka u firmi. Kucam ih on lajn, pošto kanda najbrže kucam (možda ima i neko brži, al uvek uvale meni), i beležim skoro sve, naročito ono što ne treba. Imam nekoliko makroa za ubacivanje onog "Pera: ", "Mika: " ... sad mi pade na um, mogao bih da ubacim i jedan enter ispred makroa, pa da ne moram ni to. Elem, kad se završi zvanični deo, kopiram ljudima zapisnik na diskete, pa idu kući da se smeju, ili to urade odmah.
o.jeziku.837 veca,
Ne znam kako vi, ali kod nas u kući korespodencija šljaka svakodnevno :) u vidu poruka: baci đubre, za ručak to i to, skuvaj to i to (ja, naravno), uradi to i to, ali od mnogobrojnih, nama je najdraža (bati i meni) "burek u rernu" :) Jutros sam bila razočarana :) pisalo je burek u rerni :) Dolazi bata, kasnije, i radostan reče: "a, burek u renu", nije rekoh, u rerni je :( :) E je*i ga! (razočarano :) )
o.jeziku.839 balsa,
(ndragan FORUM.9/12.223) *> / Ajde molim te šta ti više znače ovi citati. *> *> Više od čega? Znače više? Znače manje? Znače štaviše? Ajde bre ndragane, prekini VIŠE da prepadaš ljude po konferencijama! To što je takva upotreba ove reči strana tvom jezičkom osećanju je tvoj problem. "Više", pored komparativa od "visoko" i "mnogo", ima i drugih upotreba i značenja. Da ja ne bih ovde prekucavao, uzmi Rečnik SANU (može i Matičin), pa se uveri. Balša
o.jeziku.840 novim,
poslednjni broj "Književne reči" (424, od 10. oktobra) ima anketu o proglašenju ekavice za službeni izgovor u RS. odgovori su dobro obrazloženi. protiv su lingvisti (Ivan Klajn, Vasa Pavković, Egon Fekete, Ranko Bugarski, Mihailo Šćepanović, Nikola Ramić), a za su političar (Đoko Stojičić) i lingvista (Branislab Brborić, onaj isti koji se zalaže za uvođenje znaka "jat" u naše pismo). koga zanima, neka pogleda.
o.jeziku.841 squsovac,
Par novih hrvatskih reči: iz "Hrvatskog vojnika": reflektor - svjetlomet baterija (u artiljeriji) - bitnica sa HTV-a: pauza (intermeco u programu) - medjutak iz "Večernjaka": pomirenje - pomirdba
o.jeziku.842 bbaja,
>|| To sto je takva upotreba ove reci strana tvom jezickom >|| osecanju je tvoj problem. >|| "Vise", pored komparativa od "visoko" i "mnogo", ima i drugih >|| upotreba i znacenja. Da ja ne bih ovde prekucavao, uzmi >|| Recnik SANU (moze i Maticin), pa se uveri. ^^^^^^^ Nas'o se diskutant o jeziku ;) ...
o.jeziku.843 dragisak,
> i lingvista (Branislab Brborić, onaj isti koji se zalaže za > uvođenje znaka "jat" u naše pismo). koga zanima, neka Kako je on to zamislio ? Jel da umesto 'e' ili 'ije' imaš jedan znak <jat> ? Na primer : mleko, mlijeko -> ml<jat>eko belo, bijelo -> b<jat>elo ...
o.jeziku.844 gtomic,
> sa HTV-a: > pauza (intermeco u programu) - medjutak :))))))) Oni se posle ovakvih gluposti nece sastaviti sa dobrom kjnizevnosti jedno 100 do 200 godina.
o.jeziku.845 balsa,
*> >|| Recnik SANU (moze i Maticin), pa se uveri. *> ^^^^^^^ *> *> Nas'o se diskutant o jeziku ;) ... A što? Pošto nemaš naša slova, mogu samo da pretpostavim da ti smeta što je napisano sa velikim "M". A?
o.jeziku.846 haevorn,
// napisano sa velikim "M" == ??
o.jeziku.847 balsa,
*>// napisano sa velikim "M" *>// == *> *>?? Napisano rukom. Napisano sa velikim "M". Ok? :)
o.jeziku.848 novim,
> Kako je on to zamislio ? > Jel da umesto 'e' ili 'ije' imaš jedan znak <jat> ? > Na primer : > mleko, mlijeko -> ml<jat>eko > belo, bijelo -> b<jat>elo evo kako, njegovim r<jat>čima (Brborićevim): "Verovao sam i verujem da *unutarsrpsko ekavsko-ijekavsko dvojstvo* treba prevladati u *pismenome srpskom jezičkom standardu. Uveren sam da bi zajednički slovni znak za 'jat' (koji u našem standardu i sada postoji kao *suprafonema*, tj. složena *apstraktna jezička jedinica*, čiji se *alofoni*, tj. *raznolike* izgovorne supstance *iste* apstraktne jedinice, iskazuju kao monoftonzi *e* i *i*, kao glasovni sledovi *je* i *ije*, te kao diftong *ie*, naročito u gradskim ijekavskim govorima) - npr. *obnovljeni stari znak za jat* ili *kakav drugi znak za jat* - trajno rešili neke naše jezičke probleme, uz neometan opstanak oba izgovora". (reči između * označavaju Brborićeva podvlačenja) inače, da se ne zaseni prostota, ovo gore je big koješta!
o.jeziku.849 balinda,
>> (reči između * označavaju Brborićeva podvlačenja) >> >> inače, da se ne zaseni prostota, ovo gore je big koješta! Sezam je bio kod gospodina Brborića u povodu svojevremene žestoke diskusije pro&contra Vuka Karadžića. (Moram reći da nas je lepo primio i, kako se to kaže, "zadržao u dugom i prijatnom razgovoru".) :) Nema nekog posebnog razloga da mu se opet ne najavimo ali bih voleo kada bi "jezičke zavrzlame" (ovoga puta sublimacije Srba sa ove i one strane Drine) za Sezam branio i/ili osporavio dovoljno kompetentan sagovornik što ja svakako nisam. :) Ako ima zainteresovanih, spreman sam da budem "posrednik". :) P.S. Koliko se sećam, tadašnji "intervju", sa ondašnjim zamenikom ministra za kulturu SR Srbije, bio je zapažen pa, delom, i zanimljiv. Možda bi i ovaj povod bio dovoljno provokativan?
o.jeziku.850 dr.grba,
>> poslednjni broj "Književne reči" (424, od 10. oktobra) ima Ovo me podseti... Kada sam se bavio "Fukoovim klatnom", dođe mi do uva informacija da se u "Književnoj reči" broj 2/89 (nadam se da se dobro sećam) nalazi jedna poduža studija o stvarima pominjanim u knjizi. Budući veoma zainteresovan, zapucam u gradsku biblioteku, koju nisam pohodio godinama (ne zato što ne čitam, već zato što sam puno knjiga kupovao, a takođe prekopavao mnoge druge privatne). Elem, uđem i objasnim gospođi šta tražim, očekujući da će mi dopustiti da dotični broj prelistam u čitaonici, ako ne i da ga ponesem. Posle desetak minuta traženja.... - Nema! - Izvinite, kako nema? Zar ne dobijate periodiku? - Dobijamo, znate, ali nemamo mesta pa je bacamo? - Ali ovo je broj od pre tri meseca!!!! - Meni je stvarno žao. - Naručite iz Beograda, vezani ste valjda u mrežu... Ne, nisu još bili vezani u mrežu. Vezani su tek pre dve godine, i to zna da koristi samo jedna gospođa kojoj ne pada na pamet da ikome pokaže kako se to radi. Ima li ko sporni broj "Književne reči", pogotovo da li je u stanju da proveri da li se BAŠ taj broj (2/89) bavi knjigom Umberta Eka. Zahvalan sam na pomoći u bilo kom vidu, unapred.
o.jeziku.851 dr.grba,
>> Oni se posle ovakvih gluposti nece sastaviti sa dobrom kjnizevnosti >> jedno 100 do 200 godina. Vuku oni to još od Starčevića. Krele je još i onda imao uz sebe jezičkog fanatika, pa onda i Ante Pavelić svog, sad i Buđman sledi primer.
o.jeziku.852 asterix,
> Ima li ko sporni broj "Književne reči", pogotovo da li je u stanju da > proveri da li se BAŠ taj broj (2/89) bavi knjigom Umberta Eka. 458846 je broj Narodne Biblioteke u Beogradu na kojem kraju je modem ;) Ja nikad nisam uspeo da dobijem tu vezu i da nešto prodjem dalje, ali trebalo bi makar da probaš. Trebalo bi isto tako da možeš da pretražiš sam bazu i da nadješ to što ti treba. Ima jedna mana, a to je što publi- kacije ili periodiku *ne možeš* da izneseš, tj. da koristiš van NB. Ali ako je nadješ bar ćeš znati da imaju to što tražiš. Imaju i servis kopi- ranja koji nije bog zna šta, ali će verujem već nekako da ti završi posao. Jel' ti ono beše iz Kekende ? Ako možda mogu ja nešto da ti pomognem mail-ni me. :)
o.jeziku.854 novim,
>>> (reči između * označavaju Brborićeva podvlačenja) > svojevremene žestoke diskusije pro&contra Vuka > Karadžića. Brborićeva ideja da se u srpsko pismo vrati "jat" (e da bi se ostvarilo nekakvo jedinstvo srpskog jezika; a što?), ne samo da bi nas bacilo pre Vukove reforme (danas možemo žaliti što je te reforme bilo, ali je to sve - ne možemo joj ništa, već odavno), nego bi značilo da se moraju u pismu i jeziku menjati mnoge stvari ("jat" bi otvorio najraznije breše), a to bi označilo haos, još veći broj nepismenih, prekid sa neposrednom tradicijom, etc. - "Brbrorić" je, međutim, periodična pojava u istoriji ovog naroda (gde vazda srećemo genijalce koji bi da časovnik vrate na ponoć). s jezikom je, pak, problem, što traži strpljiv rad generacija (i to pre svega pisaca, pa tek potom lingvista; njih treba uvek pitati, pre nego što zauste: "A gde vam, je gospodo, rečnik srpskog jezika?" - tek potom nek nas gnjave svojim bubicama...)
o.jeziku.855 haevorn,
Da li nam ie stvarno potrebno slovo j? "i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i "nj") :)
o.jeziku.856 ilazarevic,
> Nee, mislio sam na rečenicu, kako je napisana, a "Skajlera" nikako ne > odobravam. Posipam se pepelom :) Sad sam pogledao rečenicu i zaključio da ni na šta ne liči, glede čega se izvinjavam svima.
o.jeziku.857 zonjic,
> odgovori su dobro obrazloženi. protiv su lingvisti (Ivan > Klajn, Vasa Pavković, Egon Fekete, Ranko Bugarski, Mihailo > Šćepanović, Nikola Ramić), a za su političar (Đoko Stojičić) je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi maltene pravo na srpske pesme? i na tamosnje stare pesme...
o.jeziku.858 dejanr,
>> nego bi značilo da se moraju u pismu i jeziku menjati mnoge >> stvari ("jat" bi otvorio najraznije breše), a to bi označilo >> haos, još veći broj nepismenih, prekid sa neposrednom tradicijom... i editovanje TrueType fontova. Fuuuuj ;)))
o.jeziku.859 voki,
>> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j? >> "i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i >> "nj") :) ???????? Primeri: avijacija - aviiaciia !? guja - guia !? zmija - zmiia !? pijuk - piiuk !? ...... Da nećeš možda da predložiš "Y", bolje (bolye) bi bilo. A kako bi se jadan govorilo ijekavicom ? (iiekavicom !?) (iyekavicom!?) Pozdrav Voki.
o.jeziku.860 novim,
> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j? evo: =============================== 6.9 CIVILIZACIJA.2:o.jeziku minja., 04.10.92. 07:43, 3347 chr --------------------------------------------------------- >* "zakopaju" sa filozofsko-religiskom raspravom na temu ko.je.ko ---------- Pisanje slova J 11. Slovo j je izvor pravopisnih teškoća u susedstvu slova i, jer se ta dva glasa međusobno slivaju, pa je praktično nemoguće utvrditi kada se j čuje, a kad ne. Stoga je neophodno uvek imati na umu dva osnovna pravila, svako sa svojim izuzecima: (a) Između I i vokala A, E, I ili U slovo J se piše: dijagnoza, klijent, taksiji, natrijum; (b) Između I i O slovo J se ne piše: bio, fioka, iole, kamion itd. 12. Od prvog pravila izuzetak su složenice: kada I pripada prvom sastavnom delu složene reči a drugi vokal drugom,, između njih se neće pisati J, npr. iako, antialbanski, biatlon, arhiepiskop, priučen itd. (a) Između I i O ipak će se pisati J ako postoji u osnovi reči: prema Srbija, noviji, zmija, galija, Mija(t), Cvija(n) itd. imaćemo i Srbijo, Srbijom, novijom, zmijolik, galijot, Mijo, Cvijo itd. 13. U slučaju da I dolazi posle drugog samoglasnika, između njih se po pravilu ne piše J: kaiš, laik, neimar, stoik, bifei, intervjui, ruinirati itd. (a) I ovde, međutim, piše se J ako već postoji u osnovi: muzeji (prema: muzej), dojilja (dojiti), izdajica (izdaja), Krajina (kraj), kalajisati, esejistika, Radojica, Grujica, Vojin (kao: Radoje, Gruja/Grujo, Voja/Vojo itd.). 14. Poneke ređe reči najbolje je posebno naučiti: vijoriti se, vijoglav, vijorog, ime Ravijojla, francuske reči kao Gijom, Vijon, semijon, glagol projicirati pišu se sa J; bez J se pišu heroin, heroina, heroizam, heroika (mada im je u osnovi reč heroj), složenice kao arterioskleroza, istoriografija (mada sa J pišemo arterija, istorija, pa i arterijo(m), istorijo(m)), glagol prianjati (prema: prionuti). 15. Imenice kao radio, studio, Tokio ponašaju se u potpunosti prema pravilima čl. 11, tako da im je instrumental radiom (ne radijom ni radijem), Tokiom itd, ali ispred A ili U imaju J: radija, Tokija, radiju, Tokiju. (a) Imena na -io treba u promeni razlikovati od onih na -ije: Antonije (srpskohrvatsko ili latinsko), s Antonijem, Antonijev, ali Antonio (ital, šp, port.), s Antoniom, Antoniov. 16. Prezimena kao Rajić, Pajić, Pejić, Grujić, Grujičić, Ostojić itd. morala bi se pisati sa J, jer su izvedena iz Raja, Gruja itd; ipak, pošto pravopis u načelu ne normira prezimena, nemoguće je zabraniti pojedincima da se potpisuju Peić, Gruičić i sl. 17. U promeni imenica sa završetkom -i, svi padežni nastavci pišu se sa J: hobija, taksijem, žiriji, viskiju, Verdija, Lijev itd. Tu spada i imenica demanti, množina demantiji (nije ispravno demant, mn. demanti). 18. Sa J se piše i sufiks -ijski, kojim se obrazuju pridevi od imenica na -ija (hemijski, libijski, sudijski itd.) ali i od onih kojima se genitiv završava na -ija: aluminijski, medijski, radijski, tokijski, malijski (od Mali_Malija) itd. Sve ovo je navedeno iz "Jezičkog priručnika", normalno. Dakle, ne 'religiskom', nego 'religijskom'. Možda će se ljutiti Karlovčani, ali na Brankovom grobu piše 'kulturno-istoriski'. Morala sam to da napišem:((. pozdrav,minja ----------------------------------------------- 6.9 --- hvala, minja. :)
o.jeziku.861 novim,
> je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi > maltene pravo na srpske pesme? i na tamosnje stare > pesme... rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!)
o.jeziku.862 ndragan,
/ To što je takva upotreba ove reči strana tvom jezičkom osećanju je / tvoj problem. Da, imam problem. Preskočiću sledećih desetak puta.
o.jeziku.863 dragisak,
> standardu. Uveren sam da bi zajednički slovni znak za 'jat' Kako izgleda 'jat' ? Gde da ga smestimo u kodnu tabelu ? :)
o.jeziku.864 veca,
Neki dan čuh priču kako se jedna gospođa snašla da u ova krizna vremna zaradi novac. Elem, gospođa ima samo osnovnu školu i do sada se bavila gledanjem u šolju i sličnim stvarima, a od skoro daje časove srpskog jezika :) strancima. Devojka kojoj je to pričala bila je poprilično frapirana, ali i dovoljno uzdržana da joj ne kaže da ni sama dovoljno ne barata srpskim jezikom, a kamo li još da nekom drži časove :) te je zapita kako to radi. I nećete verovati, pomoću Bukvara :))) Ono što ne ume da im objasni ona im nacrta, a ako baš ne razumeju, onda oni njoj to napišu na engleskom, pa ona ode kod košije, koji pomalo barata istim, pa joj on prevede, a onda ona na sledećem času njima kaže :))) Neverovatno!
o.jeziku.865 v.nesic,
> rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!) Još lepše i starije ...
o.jeziku.866 novim,
> Kako izgleda 'jat' ? krstić + štula desno dole (a vezana za levu nogu). (Vuk je taj znak zvao: jać) > Gde da ga smestimo u kodnu tabelu ? :) valjda tamo gde mu je tzv. glasovna vrednost, a ona mu je: ja, e, ije, je, i, j. znači, na više mesta, da ne promašimo ;)
o.jeziku.867 paki,
<MALI.OGLASI, 7.161> ­> Prijatelj mi HITNO prodaje: -- OK, a kakve to veze ima s nama? :)
o.jeziku.868 drazen,
> Zahvalan sam na pomoci u bilo kom vidu, unapred. Potrazi preko Bibliografskog institute, tel 333313. Imaju odeljenja za knjige i casopise. Pl poz D
o.jeziku.869 niklaus,
(:> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j? (:> "i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i (:> "nj") Pre bih rekao da je "H" ("h") suvišno... (hleb -> leb, plahovit -> plaovit, hrčak -> rčak, bahanalije -> baanalije, hmm, odnosno xmm, ovaj mm - možda i nije) (; (:niklaus:)
o.jeziku.870 haevorn,
// Primeri: avijacija - aviiaciia !? // guja - guia !? // zmija - zmiia !? // pijuk - piiuk !? Ne, kad bi išlo uz I, iedno i bi se brisalo: aviacia, zmia, piuk. Kad izgovaraš te reči J se skoro i ne čue. // Da nećeš možda da predložiš "Y", bolje (bolye) bi bilo. Nee, nikako! koia bi bila svrha zameniti iedno slovo drugim. // A kako bi se jadan govorilo ijekavicom ? (iiekavicom !?) Sasvim normalno, nadam se; samo bi se pisalo bez j. Ali pošto iekavicu hoće da proteraiu:( nećemo se njome baviti
o.jeziku.871 haevorn,
// Pisanje slova J ma nemam ia ništa protiv pravopisa, samo kažem da bi moglo bez J. (ako bi ti sutra rekli: skidamo sankcie ako se odreknete iednog slova, naibolje bi bilo da to bude J)
o.jeziku.872 novim,
> Još lepše i starije ... za to je zadužen Vučurević (jerbo Radovan opšti samo sa budućnošću; prošlost mu je tek ispiracija; sadašnjost, normalno, prelazna etapa u razvoju ... itd.)
o.jeziku.873 niklaus,
(:> Neverovatno! E, veco... ne znaš šta sve rade ljudi za pare... Recimo među "nama" kompjuterašima ima ljudi koji zarađuju pare na sledeće načine: "Instaliram DOS 5.0 i Windows 3.0" (: "Dupliram Hard diskove" ((: Vrhunac:"6. Marta udara najopasniji kompjuterski virus - Mikelanđelo! Pozovite nas da ga ostranimo, kao i sve ostale viruse." (((: NO COMMENT! (:niklaus:)
o.jeziku.874 voki,
>> Ne, kad bi išlo uz I, iedno i bi se brisalo: aviacia, zmia, >> piuk. Kad izgovaraš te reči J se skoro i ne čue. Da prostiš, ja se zovem Vojislav. Jeste nepopularno, al' je moje i meni se sviđa i tu nemam nameru ništa da menjam ;)) (En passant, postoji i Voislav i polupismeni moje ime uglavnom tako i pišu - neće da može.) >> Nee, nikako! koia bi bila svrha zameniti iedno slovo drugim. Ma to ja tebe pitam ;) Pozdrav Voki.
o.jeziku.875 voki,
>> ma nemam ia ništa protiv pravopisa, samo kažem da bi moglo bez >> J. (ako bi ti sutra rekli: skidamo sankcie ako se odreknete >> iednog slova, naibolje bi bilo da to bude J) Nisi nam samo objasnio zašto bi bilo "najbolje" da to bude baš *J*, a ne bilo koje drugo slovo. Eto, neko je predložio *H* :) moj -aevorne :) Pozdrav Voki.
o.jeziku.876 zqusovac,
O tempora, o mores! Aman vidite li vi ljudi ovo: dal' je posledica galopirajućeg nacionalizma ili reakcija na isti, ali usred zemlje Srbije vode se ozbiljne rasprave o potrebi i opravdanosti korIenskog pravopisa!? I to tek pošto su zvanično rekli da ne postoji srpskohrvatski nego Srpski. poz, zq
o.jeziku.877 ndragan,
/ je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi maltene pravo na / srpske pesme? i na tamosnje stare pesme... Kako su nameračili, još će oni tražiti nekog da im prepevava, ko što je Njofra bio zadužio Brozovića da prepeva Nazora na hrvatski :).
o.jeziku.878 ndragan,
/ rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!) Nove, još starije!
o.jeziku.879 ndragan,
(PC.HARD.3, 10.43) / Zašto bih trošio triput više zdrave megabajtaže ako ne moram? Isto tako je izmišljen i izraz "gramatura", pošto se trenutno zaboravilo na postojanje težine (izmišljen u bestežinskom stanju), mada su i ranije postojali starostavni domaći izrazi "metraža", "kilaža", "tonaža", "minutaža", tako da baš nisam siguran da je izgradnja ovakvih izraza baš bez veze. Možda nam baš trebaju? Kome uostalom trebaju "nosivosti", "težine", "trajanja", "dužine" i slično, ako posle mora još i da objašnjava čime se to meri. Ovako je sve spakovano u izraz, a uz malo sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri.
o.jeziku.880 paki,
­> objašnjava čime se to meri. Ovako je sve spakovano u izraz, a uz malo ­> sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri. A i pomoglo bi na pismenima iz fizike.
o.jeziku.881 dr.grba,
>> "Instaliram DOS 5.0 i Windows 3.0" (: >> "Dupliram Hard diskove" ((: Nije mesto i tema, al' ne mogu da odolim: Nije to neka šteta. Dok je ovaca biće i novaca. Šteta je kad čovek instalira Novell Netware 2.2 na divlje, ne ostavi ni list papira kako se sa mrežom radi, kamoli literaturu za Netware. I to lepo naplati preko 2000 DEM u valuti i pravno se obezbedi pritom da mu danas ne mogu ništa.
o.jeziku.882 dr.grba,
>> postojali starostavni domaći izrazi "metraža", "kilaža", "tonaža", ... >> sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri. Pre mnogo godina sedim sa svojim drugom, vojnikom, inače Zagrepčaninom, u svojoj sobi, kad upada moj matori: "Doneo sam tri metra kukuruza, 'ajd' izađi da istovarimo!" Moj frapirani drug je izašao sa mnom da vidi šta se misli pod "metar kukuruza". Posle se smejao celo popodne.
o.jeziku.883 madamov,
> "Doneo sam tri metra kukuruza, 'ajd' izađi da istovarimo!" S obzirom da sam verziran glede dijalekta u tvom (a i mom u neku, veliku, ruku B)) kraju zar nije rekao: "Doneo sam tri metera kukuruza..."?
o.jeziku.884 dr.grba,
>> S obzirom da sam verziran glede dijalekta u tvom (a i mom u neku, >> veliku, ruku B)) kraju zar nije rekao: "Doneo sam tri metera >> kukuruza..."? Ne, moji roditelji su rođeni u Bosni i kao deca dovedeni u ravnicu. A propos jezika kojim se služi moj otac, mogao bih vam rasparati uši tim biserima. "On SMO SE I JA upoznali još davno..." "Ovo je napisaTo subverzivno..." "Moj stariji sin radi na kompjuKterima" "Deda loli Anu, deda loli Anu, deda loli Anu, deda loli Anu......." "A šta ti imaš protiv Slobodana Moliševića?" "Nisu to morke, to su jarebice, samo ih tako zovu." "Nemoj ti da me anIliziraš!" "Ja sam pročit'o celog Andrića za dve nedelje!"
o.jeziku.885 gremlin,
A šta kažeš na sledeće bisere: Ma otišao je da se igra na one Klipere. Došla sam SU avtobusom. To razmeni kod onih Vilera na ulici Uradili su renoRviranje. Prestani da sviraš na tom KISSIsajzeru. ... Alex
o.jeziku.886 zonjic,
> Primeri: avijacija - aviiaciia !? > guja - guia !? > zmija - zmiia !? > pijuk - piiuk !? Izvinjavam se što pričam o temi koju slabo poznajem: (Little knowledge is a dangerous thing!) ali mi se čini da, teoretski, može i da bude neke logike u predlogu j => i. Naime, neko je ovde pominjao (alofone?) razliku u izgovoru 'N' u, recimo, Noć i baNka. Kad već Japanci ne razlikuju R i L, a Španci B i V (ispravite me ako grešim), zašto mi da ne smanjimo broj slova u alfabetu, kad već može da se izgovori : guia, zmia, piuk itd... žini mi se da je za vreme NDH forsiran neki rvacki jezik koji je težio smanjenju upotrebe J ("obaviest"). :-)) Rade