o.jeziku.1paki,
(PC.OS.2, 4.390, viktor)
>> Usput, što "maksa-ine", "balinda-ine" itd.?
> Kako bi menjao "ladislavs" kroz padeže? Pošto to ne ide, onda
> mi je nekako prirodno da se prema svim "rečima" tog tipa
> jednako odnosim.
1.Ko? Ladislavs.
2.Koga? Ladislavsa.
3.Kome? Ladislavsu.
4.Koga? Ladislavsa.
5.Ej, Ladislavs!
6.S kim? S Ladislavsem.
7.O kome? O Ladislavsu. (iliti o Laciju :)
Eto. Stvarno nije rogobatno :) a lepše je.
P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu
metamorfozama O:)
o.jeziku.2viktor,
> P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu
> metamorfozama O:)
Zdravo,
Ladislavs-u se i ja izvinjavam, pogotovu što primer nije bio dovoljno dobar ;))
. Pokušajmo još jednom, tj. da ja još jednom pokušam da "odbranim" svoje
mišljenje.
Naime, čini mi se da se menjanjem username-ova sa SEZAM-a gubi informacija ili
može doći do "zbunjivanja". Verovatno je to moja profesionalna deformacija.
Imao sam na umu nekoliko primera tzv "zbunjujućih" padeža ali dok sam seo ovo
da napišem, zaboravio sam skoro sve :( . Jedan od tih primera je:
maksin, maksini
- da li je korisnik maks, maksa, ... ?
Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za fancy-ja, nije ništa
lično)?
Dakle, ostajem pri tome da se, zbog jednoznačnosti ukazivanja na username koji
želimo navesti, radije služim metodom koji sam naveo.
Još da naglasim da je to sasvim saglasno onome što koristim i u ostalim
prilikama a to je da se na isti način odnosim i pema stranim rečima koje
koristim. Nikako mi ne leži da napišem nešto što sam video kao službeni naslov
jednog preavanja na jednom "naučno-stručnom" skupu koji je održan ovih dana u
okviru Sajma:
"vindouz okruženje" :((
Toliko od mene.
o.jeziku.3ladislavs,
Viktor>> Kako bi menjao "ladislavs" kroz padeže? Pošto to ne ide,
>> onda
Paki> 1.Ko? Ladislavs.
> 2.Koga? Ladislavsa.
> 3.Kome? Ladislavsu.
> 4.Koga? Ladislavsa.
> 5.Ej, Ladislavs!
> 6.S kim? S Ladislavsem.
> 7.O kome? O Ladislavsu. (iliti o Laciju :)
žini mi se da postoje tri pristupa:
- menjati uz nastavke (kao Viktor)
- menjati samo Ladislav, a S samo dodati između v i nastavka
- manjati po "osećaju" (kao Ti)
Meni lični najviše "leži" druga varijanta.
Po njoj bi bilo:
5.Ladislavse
6.S Ladislavsom.
Ostali bi bili isti Tvojim.
Najjednoznačnija (po mogućnosti dobijanja originala) je prva varijanta
zato što za neka imena u padežu ne možemo jednoznačno da dobijemo original:
recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni, opšta konvencija
svakako bila dobrodošla, pa ma kako izgledala ;)
Dosta problema imamo sa stranim imenima, a ova veštačka su ponekad zaista
rebus ;)
> P.S. Ovim putem se izvinjavam Laciju na učinjenim mu
> metamorfozama O:)
Tja, radili su mi do sada i gore stvari ;)
ciLa.
o.jeziku.4darone,
>> maksin, maksini
>>
>> - da li je korisnik maks, maksa, ... ?
Ako je 'maks' - onda je 'maksov'.
darone
o.jeziku.5paki,
> maksin, maksini
>
> - da li je korisnik maks, maksa, ... ?
Ovo ti je Darone već objasnio :)
> Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za
> fancy-ja, nije ništa lično)?
Paaaa...engleske reči se malo teže menjaju po padežima :)
Ali zato može Fensi, Fensijev, Fensijevom itd.
Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za menjanje
"DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :))
o.jeziku.6paki,
>> 6.S kim? S Ladislavsem.
> 6.S Ladislavsom.
Ma da. Iznenadio sam se kako sam mogao da napišem Ladislavsem :(
> recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni,
> opšta konvencija svakako bila dobrodošla, pa ma kako izgledala
> ;)
Sad je red na naše jezičke stručnjake (ndragan & comp.)
o.jeziku.7dejanr,
>> Kad su ljudi smislili način i za menjanje
>> "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :))
To je Bole smislio u trenutku velike inspiracije ;)
o.jeziku.8madamov,
[PC.PROG.2:jezici poruka 5.286 from ndragan]
> Kobol još uvek nema funkcije? <
Da pokrenem novu raspravicu, može li? Naime, lektor u jednom časopisu s
kojim sarađujem bi mi u tekstu ovu rečenicu ispravio u: "Kobol još nema
funkcije?". Kako imam bezgranično poverenje u našeg moderatora za poštovanje
pravopisa, može li odgovor na pitanje šta je pravilnije: "Kobol još uvek nema
funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?" ?
o.jeziku.9viktor,
> Ako je 'maks' - onda je 'maksov'.
Zdravo,
Sasvim si u pravu! Eto, lepo sam rekao da sam
"izgubio" dobar primer. Nije važno, nadam se da je ostatak
poruke bio makar malo jasniji :)) .
Pozdrav.
o.jeziku.10ilazarevic,
> P:S: ne kaže se iNputiraš (nije u pitanju input-output) nego iMputiraš.
Stvar je u tome što se N slaže ispred P po nekom pravilu pa se dobije M.
Inače, poreklo reči i jeste input.
o.jeziku.11voki,
>> može li odgovor na pitanje šta je pravilnije:
>> "Kobol još uvek nema funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?"
>> ?
žuj, nadam se da to nije list na koji ja mislim.
Meni se čini da je pravilno i jedno i drugo, samo da postoji
nijansa u značenju. Al' da vidimo šta će kažu stručnjaci.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.12balinda,
>>>> P:S: ne kaže se iNputiraš (nije u pitanju input-output)
>>>> nego iMputiraš.
>>
>> Stvar je u tome što se N slaže ispred P po nekom pravilu
>> pa se dobije M. Inače, poreklo reči i jeste input.
S ozbirom da je greška moja, :( red je da se i ja oglasim. I meni se
čini da je reč o sličnom "paru" (duke or ndragan će reći kako se to
zove?) :) poput kombinacije 'staN-staMbeno'. (?)
o.jeziku.13zqusovac,
> zove?) :) poput kombinacije 'staN-staMbeno'. (?)
JEDNAžENJE SUGLASNIKA PO MESTU TVORBE N -> M ispred P (oba su bilabijali ili
usni suglasnici)
pozdrav
zq
o.jeziku.14ivans,
* I meni se čini da je reč o sličnom "paru" (duke or ndragan
* će reći kako se to zove?) :) poput kombinacije
* 'staN-staMbeno'. (?)
Glasovna promena (ili alternacija) suglasnika 'n' u suglasnik 'm' vrši se kada
pri građenju reči 'n' dođe ispred 'b' ili 'p'. Stvar se, ako me pamćenje ne
vara, zove jednačenje po mestu artikulacije. Naime, suglasnik 'n' zamenjuje se
dvousnenim suglasnikom 'm', koji ima isto mesto "generisanja" (valjda je
"tvorba" bolja reč) kao i dvousneni suglasnik 'b'. Otuda parovi staN-staMbeno,
zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?)
Ovo gore napisano vredi samo za izvedene reči, ne i za složenice, na primer
straNPutica, jedaNPut...
Uzgred, da li je ispravno reći 'jedanput', kada se može reći 'jednom'? Ovo prvo
miriše na mali pleonazmić, :) a tako često ga forsiraju naši sportski
komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput...").
Pozdrav,
Ivans.
o.jeziku.15ndragan,
Da malo prenesem nešto iz grupe, pošto mu je mesto ovde:
/ žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi sa
/ parama".
E, ovo je već za priču. Veza nečega je, po meni, nešto što se kupuje na
pijaci - 'dajte mi jednu vezu zeleni' i slično. Za moj sluh, uvek je
bilo 'nešto u vezi sa nečim', a 'u vezi mladog luka' može da se nađe
samo koji struk više. Baciću kopiju ovoga i u temu, pa da vidimo šta će
reći Duke, a može biti da se pojavio još neki stručnjak.
/ konferenciji pojasnite. (Mene interesuje.) ;)
A to "pojašnjavanje" je samoupravna kovanica. žini mi se da je nastala
kad je nekog bilo sramota da starijima (po partijskom činu :)
_objašnjava_, jerbo je onda jasno da nisu shvatili iz prve, pa je ovaj
izraz izmišljen kao eufemizam za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove
reči po kojima se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to
"pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne objašnjava i
ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :)
Uostalom, šta da kažemo o glavama koje su izmislile individualnog
poljoprivrednog seljaka i učitelja razredne nastave...
o.jeziku.16pmilenkovic,
>PM> Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za
>PM> fancy-ja, nije ništa
A kako menjati moje ime Predrag kroz padeze???
A vokativ je PREDRAGE :))))
o.jeziku.17balinda,
>>>> konferenciji pojasnite. (Mene interesuje.) ;)
>>
>> A to "pojašnjavanje" je samoupravna kovanica. žini mi se da
>> je nastala kad je nekog bilo sramota da starijima (po
>> partijskom činu :)_objašnjava_, jerbo je onda jasno da nisu
>> shvatili iz prve, pa je ovaj izraz izmišljen kao eufemizam
>> za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove reči po kojima
>> se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to
>> "pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne
>> objašnjava i ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :)
Svršeni oblik kao i svaki drugi. 'Pojasniti' tj. učiniti jasnim baš
kao što bi bilo 'pojačati' učiniti jačim umesto, recimo, 'ojačati'.
Istina je da je što šta bilo kod nas "jasno", ;) ali ne znam da li je
ova reč izmišljenja baš u novije vreme. (?) Da su je obožavali - jesu,
ali da za to ona nije kriva - nije. :)
o.jeziku.18wizard,
> Uzgred, da li je ispravno reći 'jedanput', kada se može reći 'jednom'? Ovo
> miriše na mali pleonazmić, :)
Mislim da je to nastalo skraćivanjem jedan put, dva puta u govoru. A, i
čini mi se da "jednom" znači nešto drugo, nešto kao "a" u engleskom.
> a tako često ga forsiraju naši sportski
> komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput...").
Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu ništa, još
manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i gramatici. :)
o.jeziku.19balsa,
(ndragan, CIV/12.1010)
*> Lično ne odobravam da mi se bilo šta proteže unazad, a kamo li da to
!!!!!!!
"Kamoli" je veznik i valjda se piše zajedno. Ako se napiše odvojeno onda je
nešto drugo: "Kamo li je otišla?" :)
Balša
o.jeziku.20ivans,
*> a tako često ga forsiraju naši sportski
*> komenatatori ("Da vidimo ovu situaciju još jedanput...").
*
* Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu
* ništa, još manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i
* gramatici. :) ─────────
Nisam kompetentan da sudim o njihovom znanju ;), mada i sam imam sličan
subjektivni utisak (tek da ne kažem da sam saglasan s tobom 100% :)).
No, pošto je ovo tema koja je namenjena jeziku, rečenom, zamišljenom, napisanom
ili otkucanom, moram da te ispravim. Naime, kod zavisnih rečenica kod kojih se
kao veznik koristi "kamoli" ili "a kamoli" (valjda su to suprotne zavisne
rečenice, nisam siguran), rečca "li" se piše spojeno sa "kamo", dakle kao jedna
reč. Pravilo je da se rečca "li" piše odvojeno od prefiksa onda kada ima upitno
značenje, znači nikako "DALI imate/znate/neko ima...", nego "DA LI imate/znate/
neko ima"; na žalost, primećujem da pristojan broj Sezamovaca ne zna za to
pravilo, a ne verujem i da će zaviriti u ovu temu. Inače, u ostalim
slučajevima, kada nema upitno značenje, nego kada je deo neke osnovne ili
izvedene reči (na primer, treće lice množine u prošlom vremenu ── "Oni su nam
DALI malo vremena", "Nisu svi učenici PROžITALI lektiru"), piše se kao jedna
reč.
Pozdrav,
Ivans.
o.jeziku.21voki,
>> / žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi
>> sa / parama".
Obavezno "u vezi sa parama", druga varijanta nepravilna.
Duke, molim te objasni im kad te već ljudi prozivaju.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.22balsa,
*> >> / žesto čujem, recimo, "u vezi para" umesto, po meni, "u vezi
*> >> sa / parama".
*>
*> Obavezno "u vezi sa parama", druga varijanta nepravilna.
Nepravilna jeste, tj. nije u skladu sa standardnim (književnim) jezikom.
Međutim, pitanje je koliko će dugo (i da li uopšte treba ) naši
Jezikoslovci da drže zatvorene oči pred ovom pojavom, koja se kao
svojevrsna inovacija dooobro ukorenila u jezičko osećanje velikog broja
(većine?) ljudi. Da se, kojim slučajem, ova "varijanta" pojavila pre
100-200 godina, ona bi danas definitivno bila "književna", i, naravno,
pokazivala bi divno bogatstvo našeg jezika. ;)
Književna norma, koja, naravno, mora postojati, treba da prati jezik,
a ne jezik nju.
Još gori slučaj je "mala kućica". :) Svi odmah poviču "HA! Pleonazam!!".
Jeste da postoji izvesno "nagomilavanje informacija", ali u našem jeziku
postoji i dvostruka negacija, protiv koje niko nema ništa (ovo je čak
trostruka!) protiv! ---- ---- -----
Balša
o.jeziku.23ndragan,
/ A vokativ je PREDRAGE :))))
Dosad smo imali dosta teksta o Melenčanima, izgleda da su Elemirci na
redu...
o.jeziku.24ndragan,
/ "vindouz okruženje" :((
Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom.
o.jeziku.25ndragan,
/ - manjati po "osećaju" (kao Ti)
Predlažem najprostiji postupak: izgovori rečenicu u kojoj se pomenuto
ime spominje u nezgodnom ti padežu. Zapiši slovo za slovo to što si
rekao.
o.jeziku.26ndragan,
/ > recimo 5 i 6 padež od Maksa i Makso su isti. Mada bi, po meni,
/ Sad je red na naše jezičke stručnjake (ndragan & comp.)
Jesu, ali nije naglasak. Kome je stalo do toga, neka već jednom napiše
ovde kako se koji naglasak piše.
o.jeziku.27ilazarevic,
> - da li je korisnik maks, maksa, ... ?
maks: maksov; maksa: maksin. Sasvim se jasno može zaključiti o kome se radi
ako je dati korisnik dovoljno poznat (kao naš maksa :) Ako se radi o nekome z
akoga pretpostavljaš da ga niko ne zna, navedeš u zagradi juzernejm u
nominativu (to je moja metoda).
o.jeziku.28ilazarevic,
> To je Bole smislio u trenutku velike inspiracije ;)
Opasan je Bole :) Ja se sve pitam ko je bio dosetljivac ;)
o.jeziku.29ilazarevic,
> A vokativ je PREDRAGE :))))
Prva palatalizacija: k, g, h prelazi ispred E i I u č, ž, š. Dakle, vokativ
je Predraže :) mada postoji i varijanta Predragu često korišćena u nekim
našim krajevima ;)
o.jeziku.30ilazarevic,
> pravopisa, može li odgovor na pitanje šta je pravilnije: "Kobol još uvek
> nema funkcije?" ili "Kobol još nema funkcije?" ?
Evo kako bih ja rekao: "Kobol još uvek nema funkcije?" Ono drugo zvuči mi
pomalo nedovršeno. Drugi model bih ja koristio u slučaju: "Viš' ti ovo, onaj
Kobol mi je rek'o da će ga dođe u pola pet a još ga nema!" :)
o.jeziku.31dr.grba,
>> izraz izmišljen kao eufemizam za 'moraću da vam nacrtam'. Alavi na nove
>> reči po kojima se odvajaju od naroda, partijci su usvojili i umnožili to
>> "pojašnjavanje" neviđenom brzinom, te odonda niko ništa ne objašnjava i
>> ne razjašnjava, nego lepo uzme pojas i pojašnjava :)
Ovo me je prisetilo na onu legendarnu, što je ispali onaj Trifunović,
a svi brže-bolje (uz pomoć TV dnevnika) prihvatili :
"neprincipijelna koalicija"
A ja mislio da koalicije vezuju neki principi, pa mi ništa nije bilo jasno,
a niko nije hteo da mi POJ asni. (;
Pozdrav, dr Grba
o.jeziku.32madamov,
******
žuj, nadam se da to nije list na koji ja mislim.
******
Jeste, baš taj na koji misliš. B)
******
Meni se čini da je pravilno i jedno i drugo, samo da postoji nijansa u
značenju. Al' da vidimo šta će kažu stručnjaci.
******
I meni se tako čini, ali verujem da Duška zna svoj posao, međutim voleo bih
da dobijem i "second opinion".
o.jeziku.33madamov,
******
Gde nađe njih za referencu? :)) Oni ne znaju ni o sportu ništa, još
manje o novinarstvu, a kamo li o jeziku i gramatici. :)
******
Takođe su carevi da izmisle nove kovanice koje posle počne da koristi
većina konzumenata sportskih prenosa, jednostavno im se uvuče u uvo.
Karakterističan primer je kada prvo i drugo poluvreme proglase za "regularni
tok utakmice", na primer: "U regularnom toku utakmice je postigao XXX koševa.".
Šta su onda produžeci? Neregularni, tj. nisu po pravilima igre? Sada primećujem
da moji drugari često koriste tu istu kovanicu pa ih ispravljam upravo
podpitanjem o neregularnosti produžetaka. B) Međutim, to je izgleda izgubljena
bitka, kao sa onim "Nazvaću te telefonom" na šta odgovaram sa "Nemoj, molim te,
imam ja svoje ime.", ili sa onim "Dobar dan, Mile na telefonu, da li je Milan
kod kuće?", a na to odgovaram sa: "Dobro Mile, prvo siđi sa telefona, pa da
razgovaramo." B)
o.jeziku.34madamov,
******
ime spominje u nezgodnom ti padežu
******
Pomenuta lektorka u poruci o ispravnosti ili neispravnosti konstrukcija
"još" ili "još uvek", evo poštujem njene sugestije, mi svako pominjanje reči
spominjati u tekstu ispravi u pominjati. B) Molim i na ovu temu komentare, kao
što već rekoh, hoću da čujem i "second opinion".
o.jeziku.35madamov,
******
Ono drugo zvuči mi pomalo nedovršeno.
******
Meni konstrukcija "još uvek" ne zvuči da je tu nešto dovršeno, naprotiv,
reč "uvek" mi deluje kao nešto što traje. Tako da sa stanovišta dovršenosti i
li nedovršenosti ne pravim razliku između "još" i "još uvek", tj. obe rečenice
bi prepričao ovako: Kobol nikad nije imao funkcije, nema ih ni danas, a kad će
ih imati ne znamo. B)
o.jeziku.36viktor,
**quote******
Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom.
**quoteend***
Zdravo,
Da, taj sam detalj propustio, nisam hteo da preterujem ... :))
Pozdrav.
P.S. A, sada pošteno, zaboravio sam ... ;)
o.jeziku.37balinda,
>> Međutim, to je izgleda izgubljena bitka, kao sa onim "Nazvaću
>> te telefonom" na šta odgovaram sa "Nemoj, molim te, imam ja
>> svoje ime.", ili sa onim "Dobar dan, Mile na telefonu, da li
>> je Milan kod kuće?", a na to odgovaram sa: "Dobro Mile, prvo
>> siđi sa telefona, pa da razgovaramo." B)
Davno, davno o ovome smo već razgovarali. U toj diskusiju, na kraju
je nekako, ostalo neosporeno da je konstrukcija "na telefonu" sasvim
legitimna. U ostalom ne smeta nam da kažemo, recimo, "Juče sam ceo dan
bio na suncu.", a da niko ne pomisli bukvalno. U jednoj radio emisiji
gostovala je "živa legenda" (koji glupi izraz) :) spikerka Draga Jonaš
koja je, svojim glasom i svojim jezičkim autoritetom, objašnjavala
(pojašnjavala) :))) da je izraz "pored telefona" mnogo besmisleniji jer
bi se, u tom smilsu, moglo reći i, recimo "pored prozora" ili "pored
kineske vaze iz Ming perioda". :)
U prilog ovakvom stavu, pored realnosti koja je već sasvim osvojila
"na telefonu", Draga Jonaš je tvrdila da takođe sasvim ispravno reći
"sviram *na* violini/klaviru" umesto "sviram violinu/klavir". Moram
priznati da me je ovim više iznenadila nego "telefonom", ali sam se
dosetio i jednog argumenta (?) koji je njoj, u pomenutoj radio emisiji,
promakao. Naime, ako se kaže "sviram *na* violini", jedino ako smo
sasvim "zlonamerni" možemo pomisliti da smo se popeli na nju pa uzeli
nešto da "drndamo", :) a time bismo dali primućstvo svom udelu u tom
činu. Dakle *ja* sviram na violini. U suprotnom primeru ("sviram
violinu") violina je "glavna" i na taj način "akcent" prelazi na
instrument dok se umetnik "ima smatrati vršiocem dužnosti". :)
P.S. žini mi se da je ovo vrlo zanimljiva tema za obostrana
osporavanja, što meni može možda doneti povećanje plate? ;)
o.jeziku.38pmilenkovic,
> A vokativ je PREDRAGE :))))
>
> Prva palatalizacija: k, g, h prelazi ispred E i I u č, ž, š.
> Dakle, vokativ je Predraže :) mada postoji i varijanta
> Predragu često korišćena u nekim našim krajevima ;)
žžžžžžžž
E ja sam mislio da treba Predrazu :)
Pedja.
P.S: Ix, ja sam te glasovne promene ucio jos u osnovnoj skoli i do
sada mi je sve izvetrelo iz glave (valjda usled velike konzumacije
alkohola.
P.S.S: Ne koristim YUSCII set znakova !
o.jeziku.39pmilenkovic,
> maks: maksov; maksa: maksin. Sasvim se jasno može zaključiti
žžžžžž
Moglo bi i tu na neki nacin da se ubode Maksov :)
o.jeziku.40isekulovic,
U današnoj Politici (utorak) ima osnovne izmene koje će nam doneti novi
pravopis. Od uskoro ;) će se pisati velikim početnim slovom nazivi
administativnih jedinica, istorijskih događaja, bitaka. (npr. Varšavsko
vojvodstvo, Krimski rat, Prvi svetski rat, Pariska komuna, Kosovska bitka,
Peta ofnaziva). Isto tako bi trebalo pisati i pojedine specifične nazive kao
što su: Sarajevski atentat, Seoba naroda, Rat dveju ruža. Ali, kada je reč
o opisnim nazivima, određenih zbivanja, oni se pišu malim slovima, naprimer,
iransko-irački rat. Više se neće iz kutroaznih razloga pisati velikim, već
malim slovom reči kao: car, predsednik, patrijarh, papa, dalaj-lama. "Vi" i
"Vas" i dalje se može pisati velikim slovima, ali to nije obavezno. Rukovodeći
se nekim već ukorenjenim jezičkim navikama kod naših ljudi, autori novog
pravopisa odlučili su se za spojeno pisanje mnogih reči koje se, prema još
važećim pravopisnim normama, pišu odvojeno npr.: naprimer, usput, nažalost,
takoreći, dvadesetčetvoročasovni, dvadesetpetogdišnjak, naizgled, spočetka.
Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz dvadest svetskih
jezika. (u članku ne piše kako).
Pozdrav, Ivan
o.jeziku.41zolika,
>> Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za menjanje
>> "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :))
A kako? DejanR, DejanRa, DejanRu, DejanRa, DejanRe, DejanRom, DejanRu?
Ili nekako drugačije?
o.jeziku.42peca.st,
!-> A vokativ je PREDRAGE :))))
...samo kad me ćale zajebava. :)))))
Peđa.
o.jeziku.44balsa,
*> podpitanjem o neregularnosti produžetaka. B) Međutim, to je
=
potpitanjem :)
=
o.jeziku.45stefan,
> Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz dvadest svetskih
*******
Jel i ovo po novom pravopisu ? ;))
o.jeziku.46madamov,
******
Davno, davno o ovome smo već razgovarali. U toj diskusiju, na kraju je nekako,
ostalo neosporeno da je konstrukcija "na telefonu" sasvim legitimna.
******
Sećam se da je bilo priče oko toga, ali se ne sećam zaključaka. Možda je to
bilo u ono vreme kad sam, grešnik, imao rizajn na ovu konferenciju usled
nedostatka vremena. Sve u svemu, mene konstrukcija "na telefonu" i dalje
nervira, ja koristim ono: "Dobar dan, Milan ovde, mogu li...", a sve se
razmišljam da konstrukcija "na telefonu" potiče od konstrukcije "na vezi" (u
smislu radijske ili telefonske veze).
o.jeziku.47madamov,
******
će se pisati velikim početnim slovom nazivi administativnih jedinica,
istorijskih događaja, bitaka. (npr. Varšavsko vojvodstvo, Krimski rat, Prvi
svetski rat, Pariska komuna, Kosovska bitka, Peta ofnaziva).
******
žini mi se da se tako pisalo i po sadašnjem pravopisu, tj. siguran sam da
se tako piše. Da nisu mislili na konstrukcije tipa: beogradska scena, užički
kajmak, i slično? B)
o.jeziku.48madamov,
******
potpitanjem :)
******
Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora Jović,
gutali t ili ts pretvarali u c (sećaš se njegovog presedništva B)).
o.jeziku.49ndragan,
/ "Kamoli" je veznik i valjda se piše zajedno. Ako se napiše odvojeno
/ onda je
...značenje neko sasvim drugo, i potiče od nepažnje. Prihvatam.
o.jeziku.50ndragan,
(FORUM.8 1.361)
/ - 4 helihoptera Mi-8
===
Pojava uzima maha.
o.jeziku.51paki,
>>> Dakle, treba se snaći. Kad su ljudi smislili način i za
>>> menjanje "DejanR" po padežima, ništa više nije nemoguće :))
>
> A kako? DejanR, DejanRa, DejanRu, DejanRa, DejanRe, DejanRom,
> DejanRu? Ili nekako drugačije?
DejRan, DejRana, itd. :))))
o.jeziku.53cobra,
(1) Idem kod doktora. Koja je rečenica ispravna ?
(2) Idem (ka) doktoru. Ili su obe? :))
Pozdrav :)
P.S. Napominjem da se pravac kretanja izražava dativom, što u prvom
slučaju nije tako.
o.jeziku.55balsa,
*> ******
*> potpitanjem :)
*> ******
*>
*> Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora
Jović,
*> gutali t ili ts pretvarali u c (sećaš se njegovog presedništva B)).
Hehe, neće biti... Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg
pravopisa od fonološkog principa! ==
Kada god se "d" nađe ispred "s" ili "š", do jednačenja po zvučnosti dolazi,
ali SAMO u izgovoru. U pisanju ostaje "d".
A sve to zato što bi se, doslovno primenjujući fonološki princip, preko
"potskup" došlo do "pockup" (a upravo to se izgovara) i tako dobila reč
koja, kada je napisana, izgleda šašavo! :)
Dakle: potpitanje, potprogram, potkazivač.... ali: poDskup,
preDsednik, preDškolski, poDsticaj....
Balša
o.jeziku.56ndragan,
/ Nedostaje biser da je prva reč napisana latinicom a druga ćirilicom.
/ Da, taj sam detalj propustio, nisam hteo da preterujem ... :))
Šta, pogodio sam? Neverovatni su.
o.jeziku.57ndragan,
/ da moji drugari često koriste tu istu kovanicu pa ih ispravljam upravo
Ostaje ti samo slast podjebavanja; ispravljanje je u stvari besmisleno.
Oni ostaju iskrivljeni.
Dragoslav Andrić je u "Svaštari" ostavio dobar biser na tu temu:
Zašto sportski reporteri uvek posebno naglašavaju da je "igrač glavom
zahvatio visoko nabačenu loptu"? Zato što je jedan u Šapcu glavom
zahvatio loptu koja je išla po zemlji, pa da se zna da nije taj
slučaj.
o.jeziku.58ndragan,
/ P.S. žini mi se da je ovo vrlo zanimljiva tema za obostrana
/ osporavanja, što meni može možda doneti povećanje plate? ;)
Hvala, šefe. Skini sa moje :)
o.jeziku.59ndragan,
/ Hm, nisam baš siguran, onda bi govorili i potskup, pa bi, kao Bora
Mani Boru. Pričali smo već o tome: jednačenje je na snazi (osim kod
tkorienskog pisanja), a par "ds" je jedini izuzetak.
o.jeziku.60balinda,
>> Zašto sportski reporteri uvek posebno naglašavaju da je
>> "igrač glavom zahvatio visoko nabačenu loptu"? Zato što
>> je jedan u Šapcu glavom zahvatio loptu koja je išla po
>> zemlji, pa da se zna da nije taj slučaj.
Kažu da je i čuveni Radivoje Marković jednom prilikom ovako
prokomentarisao neku akciju: "Lopta je pored mnogo nogu preletela
visoko preko gola." (!?) :)
o.jeziku.61madamov,
******
Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg pravopisa od fonološkog
principa!
******
To onda važi i za "odstupanje" ili "otstupanje"? B)
******
Dakle: potpitanje, potprogram, potkazivač.... ali: poDskup, preDsednik,
preDškolski, poDsticaj
******
Hvala na obaveštenju, trudiću se da zapamtim, iako se ja uglavnom trudim da
izgovaram te reči baš onako kako ih pišem, dakle: predsednik i slično.
o.jeziku.62madamov,
******
Ostaje ti samo slast podjebavanja; ispravljanje je u stvari besmisleno. Oni
ostaju iskrivljeni.
******
Šteta. Kako uneti smisao u ispravljanje? B)
******
Dragoslav Andrić je u "Svaštari" ostavio dobar biser na tu temu:
******
Biser je upečatljiv, nisam ga se setio dok nisam pročitao ceo tekst. Samo
od bisera kojim nas zasipaju Dobrosav Gajić i Milojko Pantić bi mogao da napiše
"Svaštaru II". B)
o.jeziku.63madamov,
******
Mani Boru. Pričali smo već o tome: jednačenje je na snazi (osim kod tkorienskog
pisanja), a par "ds" je jedini izuzetak.
******
Zaboravih, ali nije zgoreg ponoviti, zar ne?
o.jeziku.64viktor,
**quote******
Šta, pogodio sam? Neverovatni su.
**quoteend***
Zdravo,
Ma ne, nego sam ja bio zaboravio (mala nejasnoća oko toga da li sam ja
_zaboravio da dopišem_ ili sam ja _zaboravio kako je to bilo_ :)) ) da li je
učinjena i ta perverzija. No, pogledah i nije, sve je ćirilicom ... divno
izgleda! 8))
Pozdrav.
o.jeziku.65ladislavs,
Isekulovic>> Takođe je u pravopisu obrađena tranksripcija imena iz
>> dvadest svetskih
Stefan> Jel i ovo po novom pravopisu ? ;))
Po novom je dvaes ;)
ciLa.
o.jeziku.66janko,
> Hvala na obaveštenju, trudiću se da zapamtim, iako se ja
> uglavnom trudim da izgovaram te reči baš onako kako ih
> pišem, dakle: predsednik i slično.
Ufff. Al' se raspisaste oko sitnice. Nema tu ništa
komplikovano...
- predsednik se piše baš tako.
- pretpostavka se piše ovako.
Ili, najkraće:
D ispred S i Š ostaje D. Inače se jednači. (1)
Dovoljno je da to zapamtiš.
(ovo, napamet, možda ima nešto što mi je promaklo, mrzi me da se
šetam do pravopisa u drugoj sobi).
> Taj tvoj "potskup" je jedno od odstupanja našeg pravopisa
> od fonološkog principa!
> ******
>
> To onda važi i za "odstupanje" ili "otstupanje"? B)
Vidi formulu (1). Odgovor je "odstupanje."
Rekoh, i odstupam.
o.jeziku.67janko,
> zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?)
crmpurast!
o.jeziku.68dejanr,
>> - predsednik se piše baš tako.
Uzgred, ovo je relativno novo pravilo. U više knjiga štampanih pedesetih
godina i ranije piše se "pretsednik". Verovatno je tada tako bilo pravilno.
Neko mi reče da se uskoro menja i 'na primer' u 'naprimer'. Nikad mi nije
bilo jasno koja je svrha da se u pravopisu nešto što je uobičajeno promeni,
a da se time ništa ne dobije na unificiranosti (ostaju silne fraze
tipa "na nešto".
Ista stvar i sa predsednik, ne vidim zašto je bio potreban taj izuzetak.
Q: Da li se piše Predsednik republike, Pretsednik Republike ili
Predsednik Republike
A: Piše se Kralj.
(ovo je odgovorio na testu jedan moj drugar u osnovnoj školi, posle je
oko toga bio "politički skandal" ;))
o.jeziku.69spantic,
> Neko mi reče da se uskoro menja i 'na primer' u
> 'naprimer'. Nikad mi nije bilo jasno koja je svrha da se u
> pravopisu nešto što je uobičajeno promeni,
Ne. Omogućava se upotreba 'naprimer', ali 'na primer' je i dalje ispravno.
Meni na primer nije nimalo jasno zašto to uvode.
o.jeziku.70janko,
> Meni na primer nije nimalo jasno zašto to uvode.
Naprimer, zato što sam ja često to koristio i u tom obliku. ;)
o.jeziku.71isekulovic,
>> žini mi se da se tako pisalo i po sadašnjem pravopisu, tj. siguran sam
>> da se tako piše. Da nisu mislili na konstrukcije tipa: beogradska
>> scena, užički kajmak, i slično? B)
Ne, naveo sam primere iz članka.
o.jeziku.73spantic,
> Naprimer, zato što sam ja često to koristio i u tom
> obliku. ;)
Ama nema smisla. Ne možemo više da te kecamo zbog nepismenosti ;)
( doduše SAMO na tom primeru :))
o.jeziku.74janko,
> Ama nema smisla. Ne možemo više da te kecamo zbog
> nepismenosti ;)
Bogami, nisam znao da si takav. A ja sam mislio da imaš koji
gram kulture u sebi... No, kad si već raspoložen, možeš da me
duneš u nepismenost.
o.jeziku.75dr.grba,
I nije "automatski", nego "aftamacki".
o.jeziku.76dr.grba,
>> Samo od bisera kojim nas zasipaju Dobrosav Gajić i Milojko Pantić bi
>> mogao da napiše "Svaštaru II". B)
Ej, a gde zaturi Ristu Kuburu, pesnika i romantičara? TV Petrarku koji
svojim izjavama može sve, npr. da se u dnevnoj sobi gleadoca izvrne
pepeljara ili da deca u komšiluku počnu da plaču (;
o.jeziku.77dr.grba,
>> > zeleN-zeleMbać... (ima li neko neki primer za NP───>MP?)
>>
>> crmpurast!
Nije penzija, već peMzija. Dokaz : u kolonizovanim krajevima Vojvodine
se podeli više peMzija nego penzija...
...quad erat demonstradum.
o.jeziku.78balsa,
*>(1) Idem kod doktora.
*>(2) Idem (ka) doktoru.
VIdim da je bio jedan odgovor, ali ga je čika Balinda izbrisao ;))...
Dakle, nema razloga da obe rečenice ne budu ispravne. :)
o.jeziku.79fancy,
ŮŢ> > Dalje, kako menjati po padežima "fancy" (izvinjenje za
ŮŢ> > fancy-ja, nije ništa lično)?
ŮŢ>
ŮŢ> Paaaa...engleske reči se malo teže menjaju po padežima :)
ŮŢ> Ali zato može Fensi, Fensijev, Fensijevom itd.
Mogao sam da skončam sam na usamljenom mestu, a da ne znam
šta sa događa u civilizaciji...
Fancy
o.jeziku.80fancy,
ŮŢ> A kako menjati moje ime Predrag kroz padeze???
ŮŢ> A vokativ je PREDRAGE :))))
Malo kasno odgovaram, ali zar 5. padež nije PEĐA!!
Fancy
o.jeziku.81darone,
Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična
tastatura'?
darone
o.jeziku.82balinda,
>> Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična
>> tastatura'?
O ovome je već bilo razgovora. (Divna prilika za "zaludne" da
pronađu kad i gde?) :)
o.jeziku.83balinda,
>> VIdim da je bio jedan odgovor, ali ga je čika Balinda izbrisao ;))...
Jesam. :) Bio je to jedan veoma "rečit" odgovor - ni slovca. :)
o.jeziku.84dr.grba,
>> Mogao sam da skončam sam na usamljenom mestu, a da ne znam
>> šta sa događa u civilizaciji...
- Pitam se, pitam se: šta se događa u civilizaciji?
- Ne bih znala reći šta se događa u civilizaciji!
- U civilizaciji se događa to da nam spremaju nove sankcije!
- Ih, ta nemojte kas'ti!
(Phaaaaaaa!)
o.jeziku.85madamov,
******
Ej, a gde zaturi Ristu Kuburu, pesnika i romantičara?
******
Boga mi, i istoričara amatera, čujem snimio neku video kasetu sa svojim
viđenjem srpske istorije. B) Glista Tandžara nije često komentator direktnih
prenosa sportskih događaja, pa ga otud i zaturih. B)
o.jeziku.86spantic,
> Bogami, nisam znao da si takav. A ja sam mislio da imaš
> koji gram kulture u sebi... No, kad si već raspoložen,
> možeš da me duneš u nepismenost.
Alo Janko, koji ti je đavo? Ne znam da li ti se neko zamerio, ali
zaista preoštro startuješ. Malo te zezam, skačeš da ubiješ. U svakom
slučaju izvini ako je moja poruka bila uvredljiva za tebe :(
o.jeziku.87stefan,
> Da li se kaže 'čirička tastatura' ili 'ćirilična
> tastatura'?
Dilema je valjda bila između "ćirilička" i "ćirilična" ?
o.jeziku.88ndragan,
(SEZAM.4 3.920, wizard)
/> R:ĐIBMPCĐPASCAL direktorij privremeno zatvoren.
/ Nevezano za temu, ali zar ne treba - direktorijum?
Za starogrčka i latinska imena imamo odavno usvojenu (iz srednjeg veka?)
normu da se završno -um, -es, -is i slični nastavci ne smatraju delom
imena, pa tako imamo Tantala a ne Tantalusa, Liban a ne Lebanon, Uliks a
ne Ulises. Za imena na -ius, -ium nastavak se zamenjuje sa -ije (Darije
- Darius), i slično tome -eos, -aos sa -ej (Ptolomej - Ptolomeos).
To važi za imena; za zajedničke imenice ne znam pouzdano.
o.jeziku.89ndragan,
/ Šteta. Kako uneti smisao u ispravljanje? B)
Ima smisla zbog trećih koji to čuju. Oni će možda obratiti pažnju
sledeći put.
o.jeziku.90dr.grba,
>> ...Glista Tandžara nije često komentator direktnih
>> prenosa sportskih događaja, pa ga otud i zaturih. B)
Da, srećom, forsiraju ga u ranom jutarnjem programu, kad smo ili na poslu
ili na spavanju (; a ko gleda TV ujutru, R.Kub. mu je dovoljna kazna.
Majko mila, kako je jednom prilikom opleo kritiku na "surovu tehniku,
nehumane kompjutere i zle mašine". Nije, verovatno, primetio da bi ostao
bez posla kada bi ta surova tehnika stala.
o.jeziku.91asterix,
> Dilema je valjda bila izmedu "cirilicka" i "cirilicna" ?
Biće da je ćirilična. Definitivno! ;)))
o.jeziku.92darone,
>> Dilema je valjda bila između "ćirilička" i
>> "ćirilična" ?
Ma dobro, dva slova više ili manje :) Da, to je
bilo pitanje.
darone
o.jeziku.93paki,
> Biće da je ćirilična. Definitivno! ;)))
Aman, postavi kod :)) Pliz :)
o.jeziku.94madamov,
******
Oni će možda obratiti pažnju sledeći put.
******
Nadam se da hoće.
o.jeziku.95madamov,
******
Da, srećom, forsiraju ga u ranom jutarnjem programu, kad smo ili na poslu ili
na spavanju
******
I kada ustanem toliko rano ujutru, a to se retko dešava, ne gledam jutarnji
program. Dovoljno mi je bilo jednom da gledam onog "Doktore, kako je to biti
majka", još mi samo Glista Tandžara fali da upotpunim događaj posle kog idem u
kupatilo na Rigoleto kao posle burne noći uz alkohol. B)
o.jeziku.96voki,
>> I nije "automatski", nego "aftamacki".
A kamo potpis ćirilicom ? ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.97peca.st,
*** ndragan : racunari : razno ***
!-> Skalper je nož
!-> za sečenje furnira i sličnog; skalpel je
!-> isto to, za upotrebu u hirurgiji.
-------
Znači, skaplel je "nož za sečenje furnira i sličnog" za upotrebu u hirurgiji?
Au, ndragane, zar tebi ovo da se desi? ;)
Peđa.
o.jeziku.98asterix,
> Skalper je nož
> za sečenje furnira i sličnog; skalpel je
> isto to, za upotrebu u hirurgiji.
Valjda je nekim gramatičkim pravilom i ta reč
prevedena u naš jezik, pa se shodno pravilima istog
i koristi. Ono što sam hteo da kažem jeste da se
na srpskom (srpskohrvatskom) kaže skalpirati a ne
skalpilati. Ukoliko bi to bilo tačno, onda bi oba
noža bili skalperi, s tim naravno što jedan hirurški
instrument a drugi oštar nož opšte namene ?
o.jeziku.99ndragan,
/ nehumane kompjutere i zle mašine". Nije, verovatno, primetio da bi
Jes, računari su neljudski, a stajanje u redu zato što je administracija
na nivou Miloševih pandura, to je za ljude, jelda.
Nego, i ta reč 'human(itarni)' se već otrcala. Počelo je još u prevodu
fraze "they're only human", sa "oni su samo humani" umesto sa "i oni su
ljudi", pa do opšteg srozavanja tog izraza. Kad smo poslednji put videli
neku dobrotvornu akciju? Nema, sve su humanitarne.
Glistoje je gledao pogrešne filmove. Verovatno iz arsenala kompanije
Volt Dizni Italija.
o.jeziku.100ndragan,
/ Biće da je ćirilična. Definitivno! ;)))
To ti je slovo Đ ćirilicom, trebalo je ¸.
o.jeziku.101ndragan,
/ !-> isto to, za upotrebu u hirurgiji.
/ -------
/ Znači, skaplel je "nož za sečenje furnira i sličnog" za upotrebu u
/ hirurgiji? Au, ndragane, zar tebi ovo da se desi? ;)
Ne dešava se meni ništa, ni sa ovim ni sa onim nožem. Da kucnem u drvo,
nisam se odavno posekao ni na šta :)
Elem, skalpel je isto tako nož, i isto služi za to da majstor radi svoj
posao njime. Razlika je samo u majstoru i poslu. Sumnjiviji su mi ovi
drugi - medicinari imaju običaj da običnim stvarima nadevaju zakukuljena
imena da se Vlasi ne dosete.
o.jeziku.102ndragan,
/ na srpskom (srpskohrvatskom) kaže skalpirati a ne
Mislim da skalpel nema veze sa skalpiranjem. Medicinska enciklopedija mi
je poprilično zatrpana, ali ovako po (o)sećanju bih rekao da je skalpel
reč verovatno poreklom iz srednjevekovnog novolatinskog, a skalp potiče
iz vremena propasti zapadnih krajeva Britanskog Carstva (zašto više niko
ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci poplašili?), kad su
Britanci najmili domaće stanovništvo Severne Amerike da tamani
pobunjenike, a isplaćivali ih po donetom skalpu.
o.jeziku.103viktor,
Današnji exec će mi izgleda biti sasvim posvećen diskusiji sa ndragan-om ;)
Ndragan-e ovde se ipak izvlačiš, priznaj da rečenica nije bila jasna i
precizna. No, to ne znači da misao koja se pokušala u nju sakriti nije bila
_baš_ sasvim jasna, naprotiv, vidi se da si imao sasvim jasnu misao koju nisi
uspeo a pretočiš u jasnu jezičku celinu.
o.jeziku.104dr.grba,
>> A kamo potpis ćirilicom ? ;)
Video sam smajlija, ali da ti odgovorim ozbiljnije...
Prosto i jednostavno, pomalo me nerviraju tuđi potpisi na koje odlazi
više redova, pa na desnoj strani posle dva reda itd itd. Sve to u PAD-u
stvori x kilobajta nekorisnog viška. Budući da se u nečemu treba najpre
pokazati, a potom i braniti to, ja sam odustao od pisanja potpisa. Osim
toga, potpis je redundantan, budući da ime korisnika koji je napisao poruku
postoji u zaglavlju poruke. Sad mi eventualno ponekad dođe da napišem tagline,
i to je sve.
---> No matter what you think you see, this is not a tagline.
o.jeziku.105balinda,
>> Osim toga, potpis je redundantan, budući da ime korisnika koji
>> je napisao poruku postoji u zaglavlju poruke.
Slično sam i ja svojevremeno tvrdio, (kod mene potpisa nema) :) ali
sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem
sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;)
o.jeziku.106voki,
>> (zašto
>> više niko ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci
>> poplašili?)
Pa zbog imperijalizma :))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.107voki,
>> Prosto i jednostavno, pomalo me nerviraju tuđi potpisi na koje
>> odlazi više redova, pa na desnoj strani posle dva reda itd
Ma ima tu i nijansi: Pozdrav Voki, Voki (bez pozdrava) itd.
žesto pomaže i da označi kraj poruke, kad nema P.S.-a :)
Pozdrav Voki.
P.S. A što si se do sada potpisivao ?
o.jeziku.108voki,
>> Slično sam i ja svojevremeno tvrdio, (kod mene potpisa nema)
>> :) ali sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim"
>> naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i
>> zaključiti. (?) ;)
'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači" :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.109peca.st,
!-> Elem, skalpel je isto tako nož, i isto
!-> služi za to da majstor radi svoj posao
!-> njime. Razlika je samo u majstoru i
!-> poslu. Sumnjiviji su mi ovi drugi -
!-> medicinari imaju običaj da običnim
!-> stvarima nadevaju zakukuljena imena da se
!-> Vlasi ne dosete.
Hm, malo izvlačenja, zar ne? ;)
Nije poenta u tome koji majstor radi sa čim. Poenta je da si
rekao da je "Skalper nož za sečenje furnira i sličnog" a zatim
da je "Skalpel isto to samo za upotrebu u hirurgiji."
Znači, ako je skalpel "isto to" što i skalper samo "u hirurgiji",
onda je druga rečenica ekvivalentna (s obzirom na prvu) sa:
"Skalpel je nož za sečenje furnira i sličnog u hirurgiji."
A ovo, priznaćeš, baš ne zvuči logično.
Peđa.
o.jeziku.110asterix,
> je poprilično zatrpana, ali ovako po (o)sećanju bih rekao da je skalpel
> reč verovatno poreklom iz srednjevekovnog novolatinskog, a skalp potiče
> iz vremena propasti zapadnih krajeva Britanskog Carstva (zašto više niko
> ne prevodi reč "imperija", zar su se prevodioci poplašili?), kad su
> Britanci najmili domaće stanovništvo Severne Amerike da tamani
> pobunjenike, a isplaćivali ih po donetom skalpu.
Da u smislu odsecanja kose sa temena - skalp. To, medjutim nije ono na
šta sam mislio...
Kako bi na našem jeziku (da ga sad ne krstim opet ;) bio izraz kojim
se opisuje radnja koju izvodiš sa tim nožem: ja skalpilam ili ja
skalpiram ? Odnosno, ako je nož skalpel, onda kako možeš njime da
skalpiraš ?
o.jeziku.111fancy,
ŮŢ>>> :) ali sam dodao da se iz stepena potrebe za "monumentalnim"
ŮŢ>>> naglasavanjem sopstvenog autorstva mozda nesto moze i
ŮŢ>>> zakljuciti. (?) ;)
ŮŢ>
ŮŢ> 'Ajde zakljuci slobodno, necemo se ljutiti mi "potpisivaci" :)
ŮŢ>
ŮŢ> Pozdrav Voki.
...Bože sačuvaj...
Fancy
o.jeziku.112dr.grba,
>> P.S. A što si se do sada potpisivao ?
Molim te, pročitaj još jednom moju poruku 6.104. Ali malo pažljivije.
o.jeziku.113adzem,
> A kamo potpis ćirilicom ? ;)
A to je ćirilica. :) U SDW-u izgleda malo nečitko. ;)
o.jeziku.114balinda,
>> 'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači" :)
Sad bi ti da posvađaš jedne i druge? :) Rekao sam, doslovno:
>>>> da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem
>>>> sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;)
dakle: 'stepen', 'možda' i 'nešto'. :)))
o.jeziku.115voki,
>>>> 'Ajde zaključi slobodno, nećemo se ljutiti mi "potpišivači"
>> :)
>>
>> Sad bi ti da posvađaš jedne i druge? :) Rekao sam, doslovno:
>>
>>>>>> da se iz stepena potrebe za "monumentalnim" naglašavanjem
>>>>>> sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?) ;)
>>
>> dakle: 'stepen', 'možda' i 'nešto'. :)))
Dobro daj nam "stepenovano" to "nešto" što se "možda" može
zaključiti, a mi "potpišivači" se "stepenovano" nećemo
ljutiti (bez možda tj. sigurno se nećemo ljutiti) :)))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.116voki,
>>>> P.S. A što si se do sada potpisivao ?
>>
>> Molim te, pročitaj još jednom moju poruku 6.104. Ali malo
>> pažljivije.
Aaaaa pročitao sam. Ti do sada nisi mislio kao sada, pa si se
promenio:) Aferim. (Ili opet nisam dobro shvatio zašto si se
do sada potpisivao?)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.117balinda,
>> Dobro daj nam "stepenovano" to "nešto" što se "možda" može
>> zaključiti, a mi "potpišivači" se "stepenovano" nećemo
>> ljutiti (bez možda tj. sigurno se nećemo ljutiti) :)))
:))) Ipak je bolje da svako sâm zaključuje šta je šta. Nije ovo
obdanište pa da se određuje šta ko treba da misli. ;) Ovde ti je, bre,
:) demokratija po ceo dan. :)))
o.jeziku.118paki,
Mamma mia, šta sam danas video :))
Ispred Sajma piše nešto u stilu:
'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'.
Nije moguće da nemamo našu (ili bar "našu :) reč za
pojam 'frenšizing'...Ja prvi put čujem za tako nešto danas :)
o.jeziku.119voki,
>> :))) Ipak je bolje da svako sâm zaključuje šta je šta. Nije
>> ovo obdanište pa da se određuje šta ko treba da misli. ;) Ovde
>> ti je, bre, :) demokratija po ceo dan. :)))
Pa zato i želim da čujem tvoje mišljenje, zbog demokratske
razmene mišljenja :))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.120balinda,
>> Pa zato i želim da čujem tvoje mišljenje, zbog demokratske
>> razmene mišljenja :))))
Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim"
naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i zaključiti. (?)
:)))
o.jeziku.121ndragan,
/ _baš_ sasvim jasna, naprotiv, vidi se da si imao sasvim jasnu misao
/ koju nisi uspeo a pretočiš u jasnu jezičku celinu.
Što reko onaj Pišta kad mu je riba odvukla štap, "hat jebi ga, uvâtio me
u iznenadu". Nedostaje ono "isto to, samo malo drugačije". Ok, ok,
napisao sam ofrlje.
o.jeziku.122ndragan,
/ "Skalpel je nož za sečenje furnira i sličnog u hirurgiji."
Ok. Ja po telu imam furnir i tapacirung :)
o.jeziku.123dr.grba,
>> Nije moguće da nemamo našu (ili bar "našu :) reč za
>> pojam 'frenšizing'...Ja prvi put čujem za tako nešto danas :)
E,... nije to ništa. U mojoj firmi postoji neki interni list za
informisanje samoupr(d)avne radničke klase, u kome su Platon i Sokrat
Rimljani, ne zna se ko je ko ("Razgovarali smo sa Đurom Sredić" :)...
U tim novinama je naš direktor (koji je trenutno suspendovan, ali
je izišao iz pritvora) pričao o TRANŠIZINGU kao obliku udruživanja
kapitala, bla truć. Prvo sam mislio da je štamp. greška, ali nakon
dvadesetak ponavljanja reči u tekstu...
U mojoj firmi se danas deli po pola minimalca, naravno iz dvaput...
o.jeziku.124ladislavs,
> Ovde ti je, bre, :) demokratija po ceo dan. :)))
Sve dok Balinda ne izvede tenkove ili počne da baca zvezdice na
CIVILIZACIJski narod ili u najmanju ruku sludi mu SOR-ove tumbanjem
poruka. :)
ciLa.
o.jeziku.125ladislavs,
> rekao da je "Skalper nož za sečenje furnira i sličnog" a
> zatim da je "Skalpel isto to samo za upotrebu u
> hirurgiji."
Meni je to više ličilo na ono Vuka Karadžića: "isto to, samo malo
drugačije". :)
Mala digresija: ja sam zaista sekao papir skalpeRom. Nož je mog pok.dede
doktora, a otac mi je inženjer pa mu je našao drugu _upotrebu_. :)
ciLa.
o.jeziku.126ladislavs,
> Kako bi na našem jeziku (da ga sad ne krstim opet ;) bio
> izraz kojim se opisuje radnja koju izvodiš sa tim nožem:
> ja skalpilam ili ja skalpiram ? Odnosno, ako je nož
> skalpel, onda kako možeš njime da skalpiraš ?
A da probaš da skalpelišeš ili možda skalpeluješ?
ciLa.
o.jeziku.127darone,
>> Ispred Sajma piše nešto u stilu:
>> 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'.
Inače, sajam je do jaja ;)
Dole na Ponte Rosu ima gomila riba, ali sam Sajam
privrede je pustara.
darone
o.jeziku.128voki,
>> Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim"
>> naglašavanjem sopstvenog autorstva možda nešto može i
>> zaključiti. (?) :)))
Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta ti to
(možda) zaključuješ ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.129ndragan,
/ 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'.
Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi.
o.jeziku.130balinda,
>> Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta
>> ti to (možda) zaključuješ ;)
Interesantno je kako pogrešno čitaš. U mojoj poruci nigde ni pomena
da *ja* želim da (možda) :) nešto zaključujem. Govorio sam o tome da se
i iz toga (misli se na potrebu o kojoj smo govorili) možda nešto dâ
zaključiti. (?) Zašto misliš da je obavezno da se u takvo zaključivanje
uplićem i zašto misliš da je nekakav strah razlog za uzdržanost?
Procenjujem da, u ovom momentu, više smisla ima samo nagoveštaj da
se čovek većinom svojih postupaka može "odati". Na primer, možda bi
statistika pokazala, (ne znam, nego samo glasno razmišljam) da među
obrisanim porukama na sezamu procentualno ima mnogo više poruka sa
potpisima u odnosu na odnos koji inače postoji na Sezamu. (?) Ako bi
ovo bilo tačno, da li bi se i iz toga možda nešto moglo zaključiti? ;)
o.jeziku.131voki,
>> Ako bi ovo bilo tačno, da li bi se i iz toga možda nešto moglo
>> zaključiti? ;)
Možda bi i moglo, ako nam kažeš šta?
Pozdrav Voki.
o.jeziku.132balinda,
>> Možda bi i moglo, ako nam kažeš šta?
Ako bi moglo, (?) onda bi moglo i ako vam ne kažem. :)))
o.jeziku.133paki,
> U vezi poruke 9.9577 u kojoj sam napomeno da sam sa Mbulatom u
> chat-u razgovarao o probelmu gde kad se zavrsi program ostaje
> mi zarobljeno memorije od oko 240 Kb, covek me lepo pitao da
> li negde u programu koristim naredbu run / ! a ja kategoricki
> odgovaram NE moram da se ispravim i da kazem da sam koristio
> posto nemam biblioteku za sat u clipper-u mali COM program CLO
> od svega 432 bajta ali koji je rezidentan i ne moze da skine a
> posto se ucitavao iz glavnog programa koji je pre njega ucitan
> on zaglavi memoriju koju je zauzeo glavni program i iz njega
> se izadje ali memorija ostaje zauzeta a slobodno samo 237 Kb.
Najduža rečenica koju sam ikad video u životu (ili bar na
Sezamu). (C) by CNenad. :)))
o.jeziku.134paki,
> / 'Sajam privrede, biznisa, ... i frenšizinga'.
>
> Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi.
Jok, nije ;)))
Danas prođoh opet i gle čuda, piše 'franšizing' :)))
Tako da je posredi nešto drugo :))
o.jeziku.135wizard,
A da vas dvojca pređete na MAIL, ili makar osnujte grupu u koju bi ste
uključili nekoliko mazohista koji prate vaša "nadmudrivanja", ukoliko
takvih još uvek ima?
o.jeziku.136asterix,
Kako se na Engleskom kaže 'Zajebi radnju' ?
Inter-shop-corse ;))
To je književniji izraz o odnosu na narodski:
fuck the shop ;)))
o.jeziku.137balinda,
Ja sam to već predlagao, ali nije naišlo na razumevanje. :) Dakle,
moraćeš i dalje da trpiš. ;)
o.jeziku.138fancy,
ŮŢ> To je književniji izraz o odnosu na narodski:
ŮŢ> fuck the shop ;)))
Ma gde li si to samo pročitao ;)
moi
o.jeziku.139asterix,
> ŮŢ> fuck the shop ;)))
>
> Ma gde li si to samo pročitao ;)
Da ispravka je na mestu :
Fuck the shop (c) Copyright by Fancy
;))
o.jeziku.140bradenkovic,
> > / 'Sajam privrede, biznisa, ... i frensizinga'.
> >
> > Frenos - lobanja, a ono drugo je jasno samo po sebi.
>
> Jok, nije ;)))
> Danas prodoh opet i gle cuda, pise 'fransizing' :)))
> Tako da je posredi nesto drugo :))
Navedena rec je uobicajen termin za oblik biznisa u kome neka veca
firma, sa reputacijom, imenom i dobrim i uhodanim proizvodnim programom
daje manjim firmama da za nju po zadatim kriterijumima kvaliteta
izradjuju proizvode na koje posle veca firma lupa etiketu.
Boza.
o.jeziku.141dr.grba,
>> Najduža rečenica koju sam ikad video u životu (ili bar na
Pročitaj, ili barem pokušaj, "Jesen patrijarha" od Markesa.
Poslednja rečenica se prostire preko 50+ strana.
o.jeziku.142dr.grba,
>> Da ispravka je na mestu :
>>
>> Fuck the shop (c) Copyright by Fancy
Citat iz jednog stripa na engleskom (?):
"Whazza buzza ronda?"
Shodno kontekstu, ja znam šta je dotični crnja rekao, čak sam i preveo
na engleski. Aj'e, stručnjaci, da vas vidim!
o.jeziku.143dr.grba,
>> Navedena rec je uobicajen termin za oblik biznisa u kome neka veca
>> firma, sa reputacijom, imenom i dobrim i uhodanim proizvodnim
>> programom daje manjim firmama da za nju po zadatim kriterijumima
>> kvaliteta izradjuju proizvode na koje posle veca firma lupa etiketu.
...uostalom, i davanje na uslugu osnovna sredstva/robu/lokaciju/...
za uzvratno vezivanje u obrtu/dobiti/plasmanu/...
o.jeziku.144paki,
> Pročitaj, ili barem pokušaj, "Jesen patrijarha" od Markesa.
> Poslednja rečenica se prostire preko 50+ strana.
Pa lako je bilo Markesu :))) Trebalo je ono i ukucati :)
o.jeziku.145ndragan,
/ A da probaš da skalpelišeš ili možda skalpeluješ?
Al' se to zakoplikovalo. Ranije je bilo dovoljno da uzmeš nož i sečeš.
o.jeziku.146ndragan,
/>> Ok, onda. Mislim da se iz stepena potrebe za "monumentalnim"
/ Ne smeš (iz meni nepoznatih razloga) da kažeš šta ti to
Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom?
o.jeziku.147balinda,
>> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom?
Ako je do tačke, i ova je ima. ;)
o.jeziku.148stefan,
> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom?
I ova ima tačku ;))
o.jeziku.149dr.grba,
>> Al' se to zakoplikovalo. Ranije je bilo dovoljno da uzmeš nož i sečeš.
Ranije je bilo moguće svašta: jedan domorodac u Doboju, gde sam za vreme
Olimpijade u Los Anđelesu boravio po sili zakona, je zapenio da mi objasni
morfološku, psihološku i sociološku razliku između noža i ćakije...
o.jeziku.150spantic,
> morfološku, psihološku i sociološku razliku između noža i
> ćakije...
Bogte. I šta ti objasni?
o.jeziku.151dr.grba,
>> Bogte. I šta ti objasni?
Ne sećam se, gledao sam neke cure, tiho patio i pio puno piva...
o.jeziku.152skoprivica,
│ " Whazza buzza ronda?"
Sta se muvas ovuda ?
o.jeziku.153ndragan,
/ "Whazza buzza ronda?"
What's the buzzin' arround?
Evo i kontre. Iz koje je ovo pesme:
Pleasechu meechu, hopeyu gessmy nayym
citirano iz 'satanskih stihova' od Rušdija
o.jeziku.154fancy,
ŮŢ> Pleasechu meechu, hopeyu gessmy nayym
Sympathy for the devil
The Rolling Stones
F.
o.jeziku.156ndragan,
/> Zar vas dvojica ne biste mogli da se vratite u onu temu sa tačkom?
/ I ova ima tačku ;))
Lepo rekoh "u ONU".
o.jeziku.157ndragan,
(PC.HARD.2, 10.23, DVV)
/ Ma nisam stigao, jurcao sam ovih nedelju dana unazad. Al' evo me,
Umem i ja unazad, al' polako, pa dobro dođe kad se premešta nameštaj:
uvek sam onaj koji treba da nosi unazad. Pitam se samo, kako postići i
brzinu bez previše čvoruga?
o.jeziku.159balsa,
(ndragan, CIV/recnik/13.38)
*>Reč 'protestvovati' potiče od staroslovenske reči 'protestv', koja znači
*> 'protest'.
?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio ozbiljno. :)
Da bi neka reč bila staroslovenska, potrebno je da bude posvedočena u nekom
od pisanih staroslovenskih spomenika (jer, staroslovenski je bio
isključivo *književni* jezik)! Ova reč naravno, nije staroslovenska.
Niti je uopšte slovenska po svom poreklu!
Reč "protest (bez V)" je preuzeta iz nemačkog (i to mnooogo posle
staroslovenskog perioda), a poreklo joj valja tražiti
u latinskom (pro+testor), kao i poreklo svih sličnih reči
(test-testirati, atest-atestirati........).
Dakle, niti je staroslovenska, niti je praslovenska, niti je slovenska,
niti potiče od nepostojećeg staro/pra/slovenskog korena "protestv".
Uzgred, Ndragane, jel ovaj etimološki biser iz neke knjige, ili si ga
"ručno" proizveo, ili si se samo zejzao? ;)
A što se tiče današnjeg jezika, Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika
Matice srpske kao pravilno beleži i "protestovati" i "protestVovati", iako
neki lingvisti insistiraju na prvom obliku.
Balša
o.jeziku.160paki,
> ?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio
> ozbiljno. :)
Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da
vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :))
Mislim, ipak, da je ovo zez :))
o.jeziku.161balsa,
*>Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da
*>vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :))
*>Mislim, ipak, da je ovo zez :))
A šta ja znam, s njim nikad nisi načisto :)). Svejedno, ono moje ne može da
škodi. :)
o.jeziku.162milan,
> Da bi neka reč bila staroslovenska, potrebno je da bude posvedočena u
> nekom od pisanih staroslovenskih spomenika (jer, staroslovenski je bio
> isključivo *književni* jezik)! Ova reč naravno, nije staroslovenska.
> Niti je uopšte slovenska po svom poreklu!
Kako ni ti nisi napisao smeška na kraju ili tokom ovog
pasusa, moram da pretpostavim da ti stvarno veruješ da
staroslovenski jezik postoji. Kako referišeš na "pisane
staroslovenske spomenike" voleo bih da nam navedeš bar jedan. To
će svakako biti kapitalno otkriće, jer se, bar do sada, nije
znalo da su Stari Sloveni uoopšte bili pismeni.
Pl poz M
o.jeziku.163balsa,
*>Kako ni ti nisi napisao smeška na kraju ili tokom ovog
*>pasusa, moram da pretpostavim da ti stvarno veruješ da
*>staroslovenski jezik postoji.
E baš dobro što si me sada otreznio, inače bih i dalje živeo u ubeđenju
da sam prošle nedelje polagao staroslovenski, a zapravo on ne postoji! ;))
Druga imena za ovaj jezik su "staromakedonski", "starobugarski",
"staroslovenački", "starocrkvenoslovenski".....od kojih, recimo, drugi
upotrebljavaju još samo Bugari (:) a četvrti se upotrebljava obično u
engleskoj i američkoj literaturi. A kod nas se ustalio naziv
STAROSLOVENSKI.
Radi se o književnom jeziku za koji su azbuku sastavili Ćirilo i Metodije,
pred svoju prosvetiteljsku misiju u Veliku Moravsku (863. godine).
A staroslovenski jezik se, najverovatnije, zasniva na narodnom govoru
Slovena iz Soluna i okoline, odakle su, uostalom, Ćirilo i Metodije bili
poreklom . Na taj jezik su preveli crkvene knjige.
Milane, Milane, o tome se uči u srednjoj školi! >;)
Elem, radi se o strogo književnom jeziku, jeziku crkvenog
bogosluženja, koji je baš zahvaljujući pristojnom broju (naravno) pisanih
spomenika, mogao da bude i savršeno rekonstruisan - bar što se tiče
morfologije.
*>Kako referišeš na "pisane
*>staroslovenske spomenike" voleo bih da nam navedeš bar jedan. To
*>će svakako biti kapitalno otkriće, jer se, bar do sada, nije
*>znalo da su Stari Sloveni uoopšte bili pismeni.
Da bi se neki pisani spomenik (bilo na pergamentu, bilo na kamenu) smatrao
staroslovenskim, treba da poštuje izvesne kriterijume (čuvanje
poluglasnika, itd). Ponavljam, ne radi se ni o kakvom epohalnim
svedočanstvima o pismenosti Slovena pre Ćirila i Metodija, već o običnim
prevodima crkvenih tekstova na stsl.
Najstariji spomenici staroslovenskog jezika su s kraja 10. i 11. veka i
uglavnom predstavljaju prepise izgubljenih originala.
Najstariji je, smatra se, tzv. "Samuilov natpis" (kamena nadgrobna ploča)
iz 992. ili 993. godine.
E sad, ono najvažnije.
Ne zna se da li su Sloveni imali neki oblik pisma pre Ćirila i Metodija (i
njihove glagoljice; ćirilica je verovatno nastala nešto kasnije a tvorac
je nepoznat)
U jednom zagonetnom spisu izvesnog Crnorizca Hrabra stoji da su Sloveni
pre Ć. i M. pisali "črtami i rezami" - a to nam ne govori baš puno.
Dakle, otkriće nekog starijeg (PRAslovenskog?) spomenika koji nije pisan
glagoljicom ili ćirilicom, i koji nije na staroslovenskom, stvarno bi
bilo prvorazredno otkriće.
Eto. Izvinite zbog ovolikog čaršava, ali nisam ja kriv. :)
Balša
o.jeziku.164milan,
> Eto. Izvinite zbog ovolikog čaršava, ali nisam ja kriv. :)
A, jok, baš je bilo zanimljivo. Ja sam hteo da napravim vic
na vic, pa da si tako shvatio ne bi dobili ovo. Ispada bolje što
nisi moj "dopis" tretirao kao vic. :))
Pl poz M
P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv
"staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski"
jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili
nekakva celina?
o.jeziku.165balsa,
*>P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv
*>"staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski"
*>jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili
*>nekakva celina?
Naziv "starocrkvenoslovenski" koriste još i Nemci i Poljaci.
A "staroslovenski" - mi, Rusi, itd.. :)
Svejedno, taj jezik jeste bio prvi književni jezik SVIH Slovena, a i koristio
se vrlo široko (geografski). Sad, vrag će ga znati zašto je bolji jedan naziv
od drugog, valjda je ovako najneutralnije. :)
Balša
o.jeziku.166dikla,
Kad je vec rec o jeziku, nesto se setih...
Ona izreka "U Vranje, nema laganje", jel to samo zbog slika/rime ili
su gegule bas toliki "pravdoljupci" ?
o.jeziku.167dgavrilovic,
> A, jok, baš je bilo zanimljivo. Ja sam hteo da napravim vic
> na vic, pa da si tako shvatio ne bi dobili ovo. Ispada bolje što
> nisi moj "dopis" tretirao kao vic. :))
>
> Pl poz M
>
> P.S. Uzrgred, kako to da se kod nas ustalio naziv
> "staroslovenski" umesto znatno umesnijeg "starocrkvenoslovenski"
> jer ovaj prvi budi pogrešnu asocijaciju da su Stari Sloveni bili
> nekakva celina?
Pa vic na vic je sasvim u redu, ali zaboravio si da turiš osmeh :)
Red je i da neupućeni dobiju neko objašnjenje:
Stari Sloveni su govorili praslovenskim jezikom! Pošto se ne očekuje
da iko provali kojim su jezikom govorili eventualni Prasloveni ova
terminološka zabuna ne ostavlja veće posledice. Balša, da li sam
u pravu?
o.jeziku.168balsa,
*> Red je i da neupućeni dobiju neko objašnjenje:
*>
*> Stari Sloveni su govorili praslovenskim jezikom! Pošto se ne očekuje
*> da iko provali kojim su jezikom govorili eventualni Prasloveni ova
*> terminološka zabuna ne ostavlja veće posledice. Balša, da li sam
*> u pravu?
Pa tu si negde... Ako mogu samo da te malko ispravim...
Pretpostavka je da su se slovenski jezici svi razvili iz jednog PRAjezika -
praslovenskog, koji je postojao kao čvrsta lingvistička zajednica dok su
svi Sloveni živeli zajedno - u svojoj prapostojbini iznad Karpata.
A kad se pomene praslovenski, treba imati u vidu da on traje najmanje
hiljadu godina, i možeš misliti kakve su se sve promene u njemu dešavale
za to vreme.
Sa seobama Slovena u više pravaca i rasparčavanjem etničke mase, pa otud
i slabijim kontaktom između pojedinih struja, vremenom, od praslovenskog
se razvilo nekoliko slovenskih jezika. Razlike između njih su, u doba
Ć. i M. (9. vek) bile mnogo, mnogo manje nego što su danas, zato je
staroslovenski i mogao da prođe kao zajednički crkveni jezik.
O tom, pretpostavljenom praslovenskom se, naravno, malo zna zato što ne
postoje nikakvi pisani spomenici. Moguće je samo približno rekonstruisati
praslovensko stanje.
A lingvisti se takođe svađaju i oko toga šta treba podrazumevati pod
praslovenskim jezikom: da li njegovo postojanje vremenski treba ograničiti
postojanjem etničke zajednice svih Slovena, ili etničko jedinstvo treba
zanemariti a pratiti samo određene tendencije u razvoju jezika i onda
kazati "E, od ove tačke se praslovenski previše izdiferencirao i on više
nije jedan jezik. :)"
I otud, po prvom shvatanju, praslovenski nestaje raspadom praslovenske
etničke zajednice krajem 4. veka; po drugom shvatanju, praslovenski traje
do 9. ili 11. veka, a staroslovenski jezik onda valja smatrati njegovom
poslednjom, fiksiranom vazom.
Sve u svemu - zavrzlama! :)
Ono što sam hteo da kažem je da su se slovenski jezici menjali polako i
postepeno, od jedinstvenog praslovenskog, pa do današnjih
standardizovanih nacionalnih jezika.
A staroslovenski je postojao isključivo kao književni jezik, koji se, negde
manje, a negde više - razlikovao od govora naroda.
I ja opet napisao čaršav. :) Ali verovatno i poslednji jer mi danas ističe
pretplata.
Balša
o.jeziku.169ndragan,
(SEZAM.4, 11.642 kenza)
/ Dodaj samo jos jednu 2-jku u stari broj(posle 2-jke) ;)
Od ovog 'dva-jka' je bolje samo ono moje 'Mica 3/4-aljka'
(trikrozčetirialjka :).
o.jeziku.170veca,
>> nervira, ja koristim ono: "Dobar dan, Milan ovde, mogu li...", a
Takođe, s tim što ne kažem Milan, nego Vesna :) ili veca.
o.jeziku.171veca,
Ajd sa malim (čuj malim, mesec dana :) ) zakašnjenjem da se uklju-
čim ili dam doprinos temi: zašto me nervira nepismenost?! :)
>> Uzgred, ovo je relativno novo pravilo. U više knjiga štampanih
>> pedesetih godina i ranije piše se "pretsednik". Verovatno je tada
>> tako bilo pravilno.
Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je
pedestih godina bilo to pravilo.
Imam za njega jednu poslasticu, al ne znam gde mi je keva ostavila
knjigu :)
Sociologija kulture i umetnosti, od Miloša Ilića, pisana '66. ima
toliko grešaka da je to fantastično (kultura ? :) ) Gotovo u celoj
knjizi se umesto t piše d, da bi negde pred kraj počeli da koriste
onako kako se sada koristi. žudno, ako je bilo takvo pravilo zašto
do kraja nije ispoštovano? Od bisera tipa: 'predpostaviti', što i
nije tako strašno, do 'vrćenja' u krug :) međutim, pala sam, kad su
počeli da nabrajaju u kojim je sve oblastima izvesni teoretičar dao
svoje zasluge, da bi na kraju rekli (doslovno): "... u everithing (u
svemu)" žemu engleska reč? Ne bih se iznenadila da su je (reč) i u
padežu menjali (u everithingu :) )
Dalje, naslov dela, (iz kog se nešto citiralo) prevodili su samo ako
je engleski, kao i transkripciju imena autora (šta je sa nama koji
nismo učili nemački i francuski? imena su bila prilično nepoznata)
etc. etc.
Elem, knjiga je (barem ona koju ja imam) 8 izdanje, valjda su lekto-
ri u tom periodu mogli (morali?) nešto da urade?
Strašno! Kažem, knjiga mi nije tu, da vam prezentiram tonu bisera.
Mada je i ovo dovoljno.
o.jeziku.172veca,
>> Ona izreka "U Vranje, nema laganje", jel to samo zbog slika/rime
>> ili su gegule bas toliki "pravdoljupci" ?
U vranje nema laganje,
od sto kila svinja dvesta kila mas'! (mast)
Ovo je cela izreka :) Jel sad jasnije? :)
Ne pitaj odakle znam :)
o.jeziku.173dgavrilovic,
> I ja opet napisao čaršav. :) Ali verovatno i poslednji jer mi danas ističe
> pretplata.
žaršave ove vrste rado čitam.
Gledaj da se brzo vratiš.
o.jeziku.174darone,
>> Od ovog 'dva-jka' je bolje samo ono moje 'Mica
>> 3/4-aljka' (trikrozčetirialjka :).
E, ja imam jednu ploču (LP!) ove 'estradne zvezde'.
Da, imam i Bracine bećare ;))))
Al će sad da me napanu :)
darone
o.jeziku.175mazi,
> U vranje nema laganje,
> od sto kila svinja dvesta kila mas'! (mast)
Sto kila kruške, dvesta kila drške! ( iz istog kraja :)) )
Ivan.
o.jeziku.176dr.grba,
>> Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da
>> vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :))
Mene NIKAD neće uhvatiti! A njega NIKAD nećete provaliti! (((:
o.jeziku.177ndragan,
/ ?!?? Nigde ne vidim osmeh, pa moram da pomislim da si mislio ozbiljno.
/ :)
Smajli je redundantan. Ja sve radim veoma ozbiljno, pa se ozbiljno i
zezam.
/ Uzgred, Ndragane, jel ovaj etimološki biser iz neke knjige, ili si ga
/ "ručno" proizveo, ili si se samo zejzao? ;)
Reč je 'iskopao' (izmislio ;) dr Ivan Klajn, negde davno u NINu ili
Tiki, a staroslovenski mi je došao putem božanskog nadahnuća.
o.jeziku.178ndragan,
/ Kao i obično, 99% ndraganovih poruka sam pročitao po triput da
/ vidim šta to on, ustvari, želi da kaže i da li se zeza ili ne :))
Pssst... nemoj tako glasno. Svi će ukapirati.
Ta metoda zajebancije se ovde uči u gimnaziji (bar meni je otud došla,
naravno ne iz predavanja). Pre neki egzek sam još u nekom prepucavanju
sa, valjda, M.Hristodulom a uz pomoć Dr.Grbe objasnio u čemu je stvar,
al' g. Balša valjda nije pratio.
Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda mi to izgleda
kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se smejem, što mi se čini veooma
glupim, da ne kažem neuljudnim. A, da ponovim, dobar deo naših štoseva
zavisi od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan. Ako počnem da se
smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na nivo uslovnog refleksa.
Ja više ni ne razmišljam o tome. Kaki smo taki smo, konj razume
shvatiće.
Da sam stavio smajlija iza one rečenice 'kako da postignem keširanje ram
diska', svi bi ukapirali da puštam buvu, i nikad ne bismo došli do ideje
da u ram disk strpamo pendžerov snjapfajl, ili je tu bilo još i ono sa
štekerisanjem ram diska. žak je bilo i neke vajde, a nekim ljudima sam
osvežio dan (i sebi ;).
p.s. SPantiću, jesi li gimnaziju završio ovde ili u BG? Ako je ono
drugo, onda shvatam kako sam ono nekoliko puta uspeo da te zbunim.
p.p.s. Navedeni deo poruke smatram za jedan od većih komplimenata koje
za života primih.
o.jeziku.179fancy,
ŮŢ> p.s. SPantiću, jesi li gimnaziju završio ovde ili u BG? Ako je ono
^^^^
ŮŢ> drugo, onda shvatam kako sam ono nekoliko puta uspeo da te zbunim.
X'cuse me, but..."Ovde" = ???
Fancy
o.jeziku.180stefan,
> X'cuse me, but..."Ovde" = ???
Pa pročitaj čovekov res pa vidi. Ne moraš baš na sve da šalješ replay.
o.jeziku.181fancy,
ŮŢ> Pa pročitaj čovekov res pa vidi. Ne moraš baš na sve da šalješ replay.
^^^^^^
Jeli, a odakle ti ideja da ja baš na sve šaljem replay?
Ponekad pošaljem poneki REPLY i to je sve... ;>
Fancy
o.jeziku.182janko,
> Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda
> mi to izgleda kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se
> smejem, što mi se čini veooma glupim, da ne kažem
> neuljudnim. A, da ponovim, dobar deo naših štoseva zavisi
> od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan. Ako počnem da
> se smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na nivo
> uslovnog refleksa. Ja više ni ne razmišljam o tome. Kaki
> smo taki smo, konj razume shvatiće.
Problem je to, što uvek ima "čitalaca" (pod navodima su,
jer retko i pročitaju ono na šta odgovarju, neki ne pročitaju
čak ni ono što su citirali) koji ništa ne ukapiraju, pa se
još i vređaju, čak i kada nema veze sa njima.
Sam sam verovao da su smajliji nepotrebni, kada sam
došao na Sezam. Ali, čisto iskustvo mi je pokazalo da ako
utrpam nekoliko tih znakova ima veće šanse da izbegnem
nepotrbene rasprave. To, naravno, ne govori u prilog tih,
kojima moraš da crtaš.
o.jeziku.183dikla,
> E, ja imam jednu plocu (LP!) ove 'estradne zvezde'.
> Da, imam i Bracine becare ;))))
Daj posalji nam koji tekst sa nje u grupu.....guitar !!!
o.jeziku.184dikla,
> Ovo je cela izreka :) Jel sad jasnije? :)
Znaci lazu, ma i mislio sam., al ajd reko da pitam .... :)
> Ne pitaj odakle znam :)
~~~~~~
K a k o znas ? :)
o.jeziku.185ndragan,
/ čim ili dam doprinos temi: zašto me nervira nepismenost?! :)
Ajd' još malo o opštim mestima. Pa to nam je jedina tema ovde. I na
kraju ni ne reče zašto ;)
/ Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je
Da je Lala, bilo bi 'sa duketom'. Ako nije, snađi se kako znaš. To kao
ono kad je Lala prvi put video hodžu kako zapeva sa minareta, pa mu
doviknuo "Šaz' dereš? Kad si umo da se prepneš, siđi se sam!".
/ Elem, knjiga je (barem ona koju ja imam) 8 izdanje, valjda su lekto-
/ ri u tom periodu mogli (morali?) nešto da urade?
Divanio sam se jednom sa jednim piscem ovdašnjim (ušao čovek čak i u
čitanke, verovali ili ne), dok je lektorisao lokalne novine. Kaže da
nema svrhe da menja nešto u rečenici, jer bi morao da menja celu
rečenicu, a ni to ne služi ničemu, jer bi trebalo menjati celu glavu
onom što je pisao.
o.jeziku.186wizard,
> Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je
Dukeom.
o.jeziku.187dr.grba,
>> Ako stavim smajli tamo gde lupam očiglednu glupost, onda mi to
>> izgleda kao da sam ispričao vic i počeo prvi da se smejem, što mi
>> se čini veooma glupim, da ne kažem neuljudnim...
Ti si prvi ovde koga sam primetio da je ovako nešto decidirano rekao.
>> ...A, da ponovim, dobar
>> deo naših štoseva zavisi od toga da li uspevam da ostanem ozbiljan.
>> Ako počnem da se smejem, piši propalo. E sad, digni tu logiku na
>> nivo uslovnog refleksa.
Međutim, dese se problemi. Konkretno, čovek me je juče u mailu napao
zato što sam bez upotrebe smajlija napisao rečenicu velikim slovima,
u imperativnom obliku i završio je sa tri uskličnika. Jadnik, uvredio
se na mrtvo ime, i mnogo pre nego što je mogao da izračuna da tema
uopšte nije od životne važnosti, reagovao tonom uvređenog deteta.
A sretnu se i neki koji zahtevaju smajli makar retroaktivno, ne znam,
valjda da bi mogli da evidentiraju pravilno brojno stanje stringova.
Zapanjujuće je kako su ljudi izgubili smisao za duhovitost, postali
nervozni i svadljivi. Svi mi znamo zašto je tako, ali mislim da gubitak
veselog duha znači gubitak prisebnosti, baš kao što dobra odmerenost u
duhovitosti predstavlja prvi znak natprosečne inteligencije.
čao mi je ponekad što i sam izgubim takt, ali nekako nisam spreman da
trpim baš sve i svašta. čao mi je što nisam u mogućnosti da shvatim
nečiji smisao za humor, baš kao što neko ne shvata moj, ali šta se
tu može...
Ndragan je čovek čiji senzibilitet, čini mi se, mogu da osetim, po
jednoj veoma prostoj liniji : vodoravnoj, kao konac pravoj liniji
horizonta banatskog. Moj drug Robi to naziva "panonski sindrom".
Dok čovek ne shvati ovaj ugao posmatranja, misliće da si ozbiljan
kad se zapravo šališ, da se šališ kad se zapravo glupiraš i da je
Đorđe Balašević politikantski pajac.
Ovde ti i ja, ndragane, ne možemo ništa, osim da nastavimo po svom,
pa ma šta ljudi rekli. Ta, nećemo valjda da se šopljavamo zbog toga?
o.jeziku.188ilazarevic,
> Ta metoda zajebancije se ovde uči u gimnaziji (bar meni je otud došla,
> naravno ne iz predavanja). Pre neki egzek sam još u nekom prepucavanju
Ja sam to skinuo odavde, od tebe (uglavnom) a pomalo i od dr.grbe. Jes' da
sam rođeni Beograđanin, ali mi to izgleda mnogo zgodno. Ne biste verovali
kako je slatko da čoveku vidiš zbunjeni izraz lica dok ne probate :) Ipak,
nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam se zezao...
Šta ćeš, ža' mi je.
o.jeziku.190veca,
>> nema svrhe da menja nešto u rečenici, jer bi morao da menja celu
>> rečenicu, a ni to ne služi ničemu, jer bi trebalo menjati celu
>> glavu onom što je pisao.
Primerima koje sam navela, tj. rečnicama ne bi se ništa desilo :)
da se isprave, ne bi gubile smisao ("vrćenja u krug" - vrtenja...
"... u everithing (u svemu)" izbaciti stranu reč, etc.)
o.jeziku.191ssokorac,
─┼┤ Jeli, a odakle ti ideja da ja baš na sve šaljem replay?
─┼┤
─┼┤ Ponekad pošaljem poneki REPLY i to je sve... ;>
Pošalješ ti i Replay kada quotiraš celu poruku ;).
o.jeziku.193ndragan,
/ došao na Sezam. Ali, čisto iskustvo mi je pokazalo da ako
/ utrpam nekoliko tih znakova ima veće šanse da izbegnem
Daaa, ali leto je, ništa se ne događa, a vidiš kako se dobre zabune
naprave, imamo o čemu da pričamo, ulete i dobre ideje onako usput... a
inače cela priča me podseća na jednog čiču koji nikad nije ukapirao vic,
jer je uvek do pola slušao da li se odnosi na njega, a od pola nije znao
o čemu se radi...
Uostalom, ponekad izbegavam da izbegavam :)
o.jeziku.194dr.grba,
>> nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam
>> se zezao... Šta ćeš, ža' mi je.
To je zato što nisi savladao prethodni kypc (kurs) iz surovosti...
o.jeziku.195ndragan,
/ Ti si prvi ovde koga sam primetio da je ovako nešto decidirano rekao.
žuj, decidirano. Mislio si na 'odlučno'? Moraću da svrnem malo do
Kekende pa da vidiš... jel, opet sam dozvolio da budem primećen? Pu,
jednom će me uvatiti kad bude nešto za ozbiljno.
/ u imperativnom obliku i završio je sa tri uskličnika. Jadnik, uvredio
/ se na mrtvo ime, i mnogo pre nego što je mogao da izračuna da tema
Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati sasvim ozbiljno.
/ jednoj veoma prostoj liniji : vodoravnoj, kao konac pravoj liniji
/ horizonta banatskog. Moj drug Robi to naziva "panonski sindrom".
Istu obožavam, mada mi se iskrivila. Obično se otabačim na jedan stari
kauč koji ima popriličnu rupu, te nije dovoljno vodoravan.
A jelte, doktore, jel to opasno, kaće da bidne gotovo i kolko će da
košta? Mislim, taj andrak, kako se kaže, sindrom?
o.jeziku.196ndragan,
/ Ja sam to skinuo odavde, od tebe (uglavnom) a pomalo i od dr.grbe.
Banat strikes back :) (prevod: 1. uzvraća udarac
2. udara nogom u... straga
3. pada na leđa)
Sad ću da padnem u sevdah ko magarac u jendek, eto nama subverzivne
kulturne delatnosti koja se širi prema jugu...
More zezanje je zdravo, što se ne bi zezali, zeza nije skupa.
Sad se mislim kako da napišem ono što nema veze ni sa temom ni sa
konferencijom, a ponajmanje sa tobom, a moram. Ovo zadire u oranje.
(ozlojeđeni deo poruke prebacujem u forum)
Otkud znam, možda ono i jeste za o.jeziku.
/ nikad ne izdržim zajebanciju, već im sam na kraju objasnim da sam se
/ zezao... Šta ćeš, ža' mi je.
Ne potcenjuj sagovornike, shvatili su. Ako i nisu, pa i bilo je
ozbiljno.
o.jeziku.197ilazarevic,
> To je zato što nisi savladao prethodni kypc (kurs) iz surovosti...
Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem u opštini Savski
venac.
o.jeziku.198ilazarevic,
> Ne potcenjuj sagovornike, shvatili su. Ako i nisu, pa i bilo je
> ozbiljno.
Zavisi, neko odmah provali zezanciju, a ima ih koji sasvim ozbiljno gledaju,
čude se kako se "to" (o čemu se već govori) moglo dogoditi... i tek posle
nekog vremena, upotrebivši logički aparat koji ih pouzdano dovodi do
pogrešnog rešenja, zaključe da se tu neko ozbiljno zeza ;)
o.jeziku.199maksa,
<><> Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati
<><> sasvim ozbiljno.
Ja sam čuo:
Ko shvata zezanje ozbiljno, njega treba ozbiljno zezati.
o.jeziku.200dr.grba,
>> Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem u
>> opštini Savski venac.
Da, tamo su fini ljudi, nije to žubura ili Dorćol ili Karaburma,
"where they say you shouldn't wander after dark..." (:
o.jeziku.201dr.grba,
>> <><> Cetervm censeo, ko nema smisla za humor treba ga zezati
>> <><> sasvim ozbiljno.
>>
>> Ja sam čuo:
>> Ko shvata zezanje ozbiljno, njega treba ozbiljno zezati.
Kada prema nekome ustanovljavaš sistem eliminacije, onda je u prvom
krugu sistem prihvatanja humora...
o.jeziku.202ndragan,
(SEZAM.4 3.1301 sledž damir)
/ mislim da je 202-ka, emisiju u kojoj daju svaki dan dnevni kurs
Posle 202-ojke (dvestadvaojke) imamo i dvestadvaku.
o.jeziku.203ndragan,
/ nekog vremena, upotrebivši logički aparat koji ih pouzdano dovodi do
/ pogrešnog rešenja, zaključe da se tu neko ozbiljno zeza ;)
Ako to 'neko vreme' traje dovoljno dugo, položili su prijemni za
novootvorenu visokoškolsku ustanovu zatvorenog tipa.
o.jeziku.204ilazarevic,
> "where they say you shouldn't wander after dark..." (:
Odavde vas zakon više ne štiti! -- Dorćol ;)
o.jeziku.205fancy,
ŮŢ>> "where they say you shouldn't wander after dark..." (:
ŮŢ> Odavde vas zakon više ne štiti! -- Dorćol ;)
Odavde beže na Dorćol! - Štajga ;)
o.jeziku.206ilazarevic,
> Ako to 'neko vreme' traje dovoljno dugo, položili su prijemni za
> novootvorenu visokoškolsku ustanovu zatvorenog tipa.
Naravno, treba definisati sintagmu "dovoljno dugo", da ne dođe do zabune.
Mislim da treba uspostaviti donju vremensku granicu, kako ne bi popadali na
prijemnom za datu ustanovu.
o.jeziku.207mjova,
> 9.86 CIVILIZACIJA.3:film, ssokorac
> pojavili u video klubovima u zadnjih 5 meseci.
^^^^^^^
možda poslednjih?
o.jeziku.208ssokorac,
─┼┤ možda poslednjih?
Bolje da si ih napisao par komada ;).
o.jeziku.209ssokorac,
Šta mislite, o kom se jeziku radi?
Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre.
o.jeziku.210voki,
>>>> Da, tog kursa nije bilo ovde, a nisam ga stekao sa rođenjem
>>>> u opštini Savski venac.
>>
>> Da, tamo su fini ljudi, nije to žubura ili Dorćol ili
>> Karaburma,
Ma fini ste mi vi... čuva vas policija (komunistička).
Pozdrav iz Nezavisne Države Vračar !
o.jeziku.211fancy,
ŮŢ> Šta mislite, o kom se jeziku radi?
ŮŢ> Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre.
Walsh?
o.jeziku.212skoprivica,
│ možda poslednjih?
bila je ovde jedna rasprava zadnji/poslednji, i zaključeno je
(ako se dobro sećam) da u gramatici NE piše da je zadnji pogrešno.
o.jeziku.213ilazarevic,
> Bore da. Gareth ydw i. Rydw i newydd symud i'r pentre.
Neki keltski?
o.jeziku.214ssokorac,
─┼┤ Walsh?
Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od prijatelja
knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli jezik u kome pitanje
dobiješ tako što glagolu izbaciš prvo slovo! :) Jezik u kome se a,e,i,o
čitaju kao i kod nas :). Jeziku kome ne postoji Da i Ne. :)
o.jeziku.215darone,
>> bila je ovde jedna rasprava zadnji/poslednji, i
>> zaključeno je (ako se dobro sećam) da u
>> gramatici NE piše da je zadnji pogrešno.
Dobro se sećaš, ali se mjova pravi pametan, pa
svako malo prepadne nekog klinca, da ne mora da mu
daje ignore ;)
darone
o.jeziku.216fancy,
ŮŢ> Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od prijatelja
ŮŢ> knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli jezik u kome
pitanje
ŮŢ> dobiješ tako što glagolu izbaciš prvo slovo! :) Jezik u kome se a,e,i,o
ŮŢ> čitaju kao i kod nas :). Jeziku kome ne postoji Da i Ne. :)
Eto i meni se desila spelling mistake (a tako sam ponosan na
svoj oxfordski...) Što se velškog jezika tiče, odavno sam
provalio da je govor i pisanje skroz fancy..:) Inače detalje
koje si naveo nisam znao, ali zvuče ultimativno..:)
Fancy from Gwynedd
o.jeziku.217dr.grba,
>> Ne, već Welsh :). Jezik je naprosto genijalan :). Uzeo sam od
>> prijatelja knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli
Pa, jeste.... Sprema se čovek za Argentinu... (;
o.jeziku.218skoprivica,
/odg. iz ko.je.ko, balinda/
│ Rođen je 5. septembra 1896. godine u Kamenari (Boka Kotorska). Već u
kaže se u Kamenarima (to mesto se zove Kamenari i 'poznato' je po
trajektu Lepetane-Kamenari)...
o.jeziku.219asterix,
Shy yours ?
Pa normalno -> Stidne vaši !
o.jeziku.220ndragan,
(SEZAM.4, 5.448)
/ <><> Ko se jos tih pravila drzi? :) Priznajte, kada bi
/ <><> kupovali original software, dokle bismo stigli?
/ Kada bi kupovali original software, stigli bi dotle
/ da bi znali bi da ga koristimo.
Upozorio bih gospodu da počnu da govore u prvom licu. Ovako ne znam na
koga misle, jer:
Kada bi (oni) kupovali original software, stigli bi (oni) dotle
da bi (oni) znali bi (oni) da ga (mi) koristimo.
Oni i sad znaju da ga mi koristimo, nema šta tu da se stiže do nečega.
(5.464)
/ Onaj ko sa tim softverom ima nameru da zaradi.
Jes', zarađujemo i softver i ja.
Bue_ Ndragan, the *zl
o.jeziku.221fancy,
ŮŢ> Shy yours ?
ŮŢ> Pa normalno -> Stidne vaši !
:)))))))))
BTW, na kraju svakog iole kulturnijeg pisma ide...
Sincerely Yours,
Truly Yours, (!)
ili samo Yours,
What a losy world it is...:)
s.y. Fancy
o.jeziku.222dikla,
> kaze se u Kamenarima (to mesto se zove Kamenari i 'poznato' je po
> trajektu Lepetane-Kamenari)...
Jel to onaj trajekt sto skracuje put oko BK Zaliva ?
o.jeziku.223skoprivica,
│ Jel to onaj trajekt sto skracuje put oko BK Zaliva ?
da. (usput do prošle godine je bilo za pešake džabe :)
o.jeziku.224asterix,
Shy yours ?
Pa normalno -> Stidne vaši ;)
o.jeziku.225fancy,
ŮŢ> What a losy world it is...:)
I mean lousy...
o.jeziku.226ndragan,
/>> prijatelja knjigu Teach Yourself Welsh i samo to čitam :). Zamisli
/ Pa, jeste.... Sprema se čovek za Argentinu... (;
To je u totalno američkom stilu - tuci neprijatelja njegovim oružjem. Za
početak treba dostići njihovo znjanje geografije :)
o.jeziku.227dr.grba,
>> To je u totalno američkom stilu - tuci neprijatelja njegovim
>> oružjem. Za početak treba dostići njihovo znjanje geografije :)
Poput teksaških srednjoškolaca, kojima su pre x godina u jednom testu
iz geografije ubacivali i nemoguće odgovore, koje su ispitanici
svesrdno koristili. Tako je, na primer, nekoliko učenika u jednom
odeljenju označilo poluostrvo Florida kao "Afrika"... Filadelfija počiva
negde na Velikim jezerima, Dok se venac Stenovitih planina pružao tik
uz zapadnu obalu SAD...
Tih godina je i naša ekipa novinara pravila anketu u SAD o poznavanju
Jugoslavije, a uzorak su bili akademski građani, mahom zaposleni u
ekonomskim zanimanjima i "upućeni" u međunarodnu scenu. I kakve je
odgovore prosečni Amerikanac davao :
- Jugoslavija je deo teritorije bivše Turske.
- Imali ste nakog Tita i on je umro.
- U državi se govori sedam jezika, a službeni je, mislim, francuski.
- Susedne zamlje su Nemačka i SSSR.
- Politički unitaristi, u paktu sa Indijon i Kubom...
...i još mnogo, mnogo bisera kojih sam se naslušao. Jedan tip od oko
40 godina je pokazao izvanredno znanje o mnogim stvarima, ali je na
kraju priznao da je kao student nekoliko meseci proveo na putovanju
kroz Jugoslaviju, jer je hteo da vidi gde se to njegov otac nalazio
nekoliko godina kao novinar...
o.jeziku.228fancy,
ŮŢ> P.S. Da li se pise nesmem ili ne smem ?
ne smem
o.jeziku.229ssokorac,
Reply na darone, negde.tamo
─┼┤ Nije milan-ovu, već milanovu. I daroneovu. I sezamovu. I tako daljeovu.
Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je
SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice.
o.jeziku.230viktor,
>
> Reply na darone, negde.tamo
>
> ─┼┤ Nije milan-ovu, već milanovu. I daroneovu. I sezamovu. I tako daljeovu.
>
> Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je
> SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice.
>
SSOKORAC hvala što si ovo prebacio u pravu konferenciju. Nisam hteo da se
petljam tamo gde tome nije mesto. U ovom slučaju 'milan' nije ime vec username
koji sam odlučio menjati kao što sam učinio u inkriminisanoj poruci. Već sam o
tome diskutovao ovde pa se to lako može pročitati. Tamo je bilo i lepih
primera, jedan bi mogao biti i ssokorac ... :)) Eto, ko tebe hlebom ti njega
kamenom ... ;)) A što mi je dete prezahvalno što sam ga jutros probudio novim
SUPI-jem install-iranim na računaru, što je napisalo prvu poruku za SEZAM, da
ne pričam ... HVALA!
E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to liči.
Mi, koji smo odabrali username-ove kao imena nsimo krivi što vas zbunjujemo,
dobro ja nisam sam odabrao već je to jednom učinio dejanr, aha, hic rana in
aqua subit, kako njega promenjati po padežima, već viđeno no nije važno .. ;))
Kako sve to primeniti na username-ove na ubbg-u ... dogovorimo se da su to,
ipak, ne-imena tj. ne-imenice već, kako ssokorac reče skraćenice.
o.jeziku.231darone,
>> E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to
>> liči.
Ok, pošto ste me ubili u pojam :) onda moram da vas zamolim nešto:
Darone je moj nadimak, i to nekoliko godina pre nego što sam i čuo za Sezam,
pa sam ga izabrao i za korisničko ime. Pošto se na Sezamu svi juzernejmovi
(username) pišu početnim malim slovom, tako se i moj nadimak (Darone)
pretvorio u darone, ali je, bar za mene, ostao nadimak. Stoga, menjajte ga po
padežima. Nije bre to puter da se maže na leba, to je nadimak bre! :))
Menjanje po padežima? darone, daronea, daroneu, etc, ja ne znam padeže ;) Znam
glasovne promene, to sam upamtio iz škole ;))))
darone
p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
o.jeziku.232wizard,
> E, da menjajte svoje username-ove po padežima pa ćete videti na šta to liči.
""""""""""""
Ovo je nepravilno napisano.
Ma koliko čudno izgledalo, treba pisati 'usernameovi', a verovatno je
dozvoljeno i juzernejmovi, samo tako onome ko čita treba sekund više da
ukapira šta si napisao. :)
I ja sam, naime, tako menjao po padežima strane reči koje se pojavljuju
u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko
300 crtica kojima sam odvajao nastavke. :(
Od kad sam sve to ispravio u tekstu, stekao sam uslovni refleks da nakon
svake otkucane crtice za trenutak zastanem i razmislim treba li tu da
stoji.
o.jeziku.233viktor,
> padežima. Nije bre to puter da se maže na leba, to je nadimak bre! :))
Izvini, nisam znao da je to nadimak ali i da sam znao ne bih se prema njemu
odnosio drugačije nego kao prema username-u kao što činim i kod milan-a i
viktor-a ... objašnjenje je jednostavno Viktora i Milana ima više na Sezam-u no
viktor-a i milan-a ima i brojem i rečju po jedan ;) Dozvolite da nešto ostane i
kao lični stav i da, pošto nije gramatički nepravilno, makar ne po tumačenjima
onih sa kojima sam o tome razgovarao, sam mogu odlučiti da koristim. Ostalo je
još nekoliko ljudi koje bih voleo da pitam o tome i ako nešto drugačije od njih
saznam i činjenice budu jake promene ćete lako uočiti. Za sada nisam ubeđen.
> p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
Uputstvo kaže: SistEm ZA Modemske komunikacije ... ;) možda sam pogrešno
shvatio.
Još nešto, već sam to rekao. U nekim slučajevima je moguća greška tj.
nesporazum ako se korisnička imena menjaju "bukvalno" po padežima. Nemam volje
da se prisećam primera, bilo ih je već upravo u ovoj konferenciji, ako se dobro
sećam.
o.jeziku.234viktor,
> u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko
Ako ga(je) sretneš ponovo molim te da je upitaš po kojem pravilu je to
nepravilno. Ako je već nepravilno "username-ovi" onda je "juzernejmovi" nešto
najgore čime se to može zameniti. Jedino što mogu prihvatiti kao zamenu za
"username-ova" jeste "korisničkih imena" ili prosto "nadimaka" (ha, ne u onom
smislu kako se to dešava kod darone-a tj. Daronea :) ) jer upravo to korisnička
imena na Sezamu i jesu. Možda je sasvim u redu da se kaže najjednostavnije
"korisnika" pri čemu se, kao i u mnogim drugim stvarima dopušta dvoznačnost te
reči u smislu:
1. osoba koja je pretplaćena na Sezam
i
2. korisničko ime po kojem je ta osoba poznata na Sezamu.
No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da svako od nas
piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da čitate ono što je neko
hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje nju zamenjujete porivom da sve
ispravljate. Ne kažem da je to u pitanju ovde, u primedbama na moje pisanje,
ali ima puno toga u nekim drugim ispravkama pravopisa.
o.jeziku.235dr.grba,
>> Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je
>> SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice.
Najpre sam pisao "SEZAM-ovo", pa me nerviralo, pa sam zamislio naš BBS
kao neko mesto na kome se okupljamo... i prešao na "Sezamovo". Lakše se
piše i prijatnije za čitanje.
o.jeziku.236veca,
>> Ok, pošto ste me ubili u pojam :) onda moram da vas zamolim nešto:
Ne daj se darone! :)
Smatram da se i 'useri' mogu menjati po padežima. Jednom sam se frapira-
la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji liče na
ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :)
o.jeziku.237spantic,
> p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
Ne, ali SEZAM jeste. Ono beše SistEm ZA Modemske komunikacije.
o.jeziku.238stefan,
> ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :)
Šta sa njihovim veco? ;))
o.jeziku.239asterix,
> u tekstu pisanom na srpskom, ali onda mi je lektor(ka) precrtala preko
> 300 crtica kojima sam odvajao nastavke. :(
Pa dobro, jesi li makar otišao posle sa lektorkom na kaf(v;)u ?
Šta ona tebi tu precrtava crtice ? ;)
o.jeziku.240veca,
>> No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da
>> svako od nas piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da
>> čitate ono što je neko hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje
>> nju zamenjujete porivom da sve ispravljate. Ne kažem da je to u
A zašto bismo dopustili da neko piše onako kako smatra da je potrebno,
ukoliko je neispravno?! Ne mogu svi ljudi znati sve (Znam da ništa ne
znam - Sokrat) i jedino zlonamerni se mogu ljutiti na dobronamerne
primedbe.
Kao što vidiš osnovno sredstvo komuniciranja, ovde, su reči i prema
tome se ravnamo šta je ko hteo da kaže. Dakle, ne radi se o porivu,
nego o olakšavanju komuniciranja, a što da ne, i davanju primdbi uko-
liko neko ima problema sa istim.
Ne treba se stideti ne znanja, nego istrajavanja u njemu!
o.jeziku.241veca,
>> viktor-a ... objašnjenje je jednostavno Viktora i Milana ima više
>> na Sezam-u no viktor-a i milan-a ima i brojem i rečju po jedan ;)
Ima ih i u svakodnevnom životu, ali ih i pored toga razlikujemo. A
svako od nas, uglavnom, zna na koga se odnosi kad se kaže viktor ili
milan, baš zato što vas ima i rečju i brojem po jedan sa tim userom :)
o.jeziku.242veca,
>>> ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin,
>>> dejranov :)
>> Šta sa njihovim veco? ;))
Imenom, stefi :)
o.jeziku.243haevorn,
Sorry I am late, but nema veze:
// > Da, o tome sam i sa dukeom (duke-om ? ) raspravljala, reče da je
//
// Dukeom.
Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk-
Dakle, -sa Đukom-, itd.
o.jeziku.244darone,
>> No, sve je ovo diskusija koju vodimo periodično ... dozvolite da svako od
>> nas piše onako kako smatra da je potrebno i pokušajte da čitate ono što je
>> neko hteo da kaže umesto da u nedostatku te želje nju zamenjujete porivom
>> da sve ispravljate. Ne kažem da je to u pitanju ovde, u primedbama na moje
>> pisanje, ali ima puno toga u nekim drugim ispravkama pravopisa.
Moram da priznam da sam se manje - više zezao na temu svog (i ostalih)
juzera... A zaista i mislim da je lepše pisati 'viktorov' nego 'viktor-ov'.
Ne mogu da nađem neki radikalan primer '-ovanja', pa ću, u nedostatku nekog
istinitog, smisliti jedan:
--- iseći ovde ---
Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Viktor-ovi i
darone-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije
PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Wizard-ovo upadanje u diskusiju je oberučke
prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće
uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda
(ishod-a :))
--- iseći ovde ---
Uopšte, upotreba stranih reči je pipav zadatak, a njihovo menjanje po padežima
još pipavije, a valjda je i rešeno nekim pravopisom. Što se tiče ličnih imena
(pretpostavljam da bi i juzernejmovi lako mogli da potpadnu pod njih), i
njihove transkripcije, literatura postoji u svakoj boljoj knjižari:
Transkriptivni rečnik ličnih imena (ko je piso? pojma nemam).
darone
o.jeziku.245dutchman,
"neznanje" se piše kao jedna reč
(sorry, I had to)
o.jeziku.246haevorn,
// > p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
// Ne, ali SEZAM jeste. Ono beše SistEm ZA Modemske komunikacije.
Valjda su prvo smislili naziv BBSa - Sezam, a posle smislili
da to može da bude SistEm...
Od čega je skraćenica Sezam, od Sistem za modemske?
BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi moglo
da se piše i Sezam i SEZAM?
(Kako se piše Unprofor?)
HAEVORN v.b.
o.jeziku.247skoprivica,
│ Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk-
nema razloga da se duke čita djuk, tj. otkud znaš da je to
(ime/nadimak/username) napisano na engleskom ?
o.jeziku.248milan,
> Ne daj se darone! :)
> Smatram da se i 'useri' mogu menjati po padežima. Jednom sam se frapira-
> la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji liče na
> ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :)
Na žalost, ne mogu!
Postoje bar dva razloga.
1) "Korisničko ime" jeste vrsta vlastite imenice ali nije
lično ime. Uoči, na primer, da takvo ime ima samo konvencionalan a
ne stvarni rod. Zašto bi, recimo, veca, bila imenica ženskog
roda? Jel' zato što znamo da je to korisničko ime koje pripada
ženi? A ako ne znamo? Ako neko ima korisničko ime saša ili
ljuba, jel' to ime ženskog ili muškog roda?
2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih
znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0?
jel': "Top smo već odgovorili a01x2bd0u" ;))
Stoga se, ako bi se striktno držali gramatičkih pravila prema
korisničkom imenu trebali odnositi kao prema atributu uz neku
imenucu. To jest, valjalo bi pisati: "Prema poruci koju je
napisao korisnik veca" (ovde je muški rod upotrebljen kao
neutrum).
Naravno, u kolokvijalnom jeziku upotreba korisničkog imena
teži ka upotrebi sličnoj upotrebi nadimka. Problem nastaje što
nisu sva, čak ni većina, korisničkih imena u formi nadimka što
onda stvara i zbrku i stilistički haos.
Zato je najkorektnije uzeti srednju liniju. Korisničko ime,
ako ga već ne tretiramo kao atribut, nije nadimak već naziv
(firma rekli bi birokrati) korisnika. Sa firmom se već može
saobraćati kroz padeže, ali uz povlake, da jasno razdvoje ime
firme od mogućih jednačenja po zvučnosti, nepostojanih a-ova,
palatalizacija i koječega drugog.
Pl poz M
o.jeziku.249wizard,
> > p.s. da li je 'Sezam' skraćenica?
>
> Uputstvo kaže: SistEm ZA Modemske komunikacije ... ;) možda sam pogrešno
> shvatio.
Koliko sam ja shvatio to je samo objašnjenje kako je nastao naziv
"Sezam", a Sezam je zvaničan naziv sistema... Ili grešim?
o.jeziku.250mladenp,
> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk-
> Dakle, -sa Đukom-, itd.
Neeee. Sa Duketom. :)
o.jeziku.251viktor,
> Ima ih i u svakodnevnom životu, ali ih i pored toga razlikujemo. A
Ja sam upravo i rekao da se, zbog kakve-takve "ravnomernosti" tj.
"ravnopravnosti" odnosim "crtično" i prema takvim korisničkim imenima kao i
prema onima koja zaista ne liče na vlastita imena. Primer koji mi je upravo
"stigao" u memoriju pamćenja jeste "drpr" (sorry, ništa lično). Još takvih
primera lako je naći na nekim drugim čvorovima sa kojima ćemo uskoro, kako
kažu, komunicirati a to je recimo "ep02345" (izmislio sam da ne bi bilo lično
;) ). Kako se odnositi prema tome. Pošto nisu uvek iste dužine da li pisati:
1. od ep02345a sam dobio poruku
ili
2. od ep02345-a sam dobio poruku?
Nagradno pitanje za ljubitelje onoga pod 1.: koje je korisničko ime u pitanju,
ne ovom nagradnom, naravno ... ;)
E, pošto sam ja, ipak, i u duši matematičar onda mi je nekako neprijatno da se
prema korisničkim imenima odnosim različiti već mi daleko više prija da
ustanovim neki jedinstven ("ravnopravan") odnos prema svim korisničkim imenima.
No, ponavljam, interesuje me koje to pravilo u gramatici tvrdi da "moj pristup"
nije ispravan.
I još nešto, prihvatite već jednom da je prirodan jezik nesavršen ili ću ponovo
da se dohvatim moje omiljene knjige po tom pitanju i tastature ... :)
o.jeziku.252viktor,
> nego o olakšavanju komuniciranja, a što da ne, i davanju primdbi uko-
> liko neko ima problema sa istim.
Sasvim se slažem da je primedba na nečije greške i potrebna i korisna. No, sve
ima svoje granice. Prvo, ogradio sam se da se taj moje komentar ne odnosi na
diskusiju koja se vodi oko "crtica" već na neke druge. Dakle, nije ovo glas
povređene sujete već neki, da ne preteram, principijelan stav. žesto se dešava
da se usred neke niske poruka u kojima se suprotstavljaju mišljenja oko nekog
paketa li slično, da ne pominjem politiku, odjednom pojavi grozd poruka koje
samo kažu "ne piše se _to_ _tako_ već _ovako_" sa određenim prizvukom cinizma i
"spuštanja". E, protiv toga sam digao glas. Sasvim se slažem da se sve greške
ispravljaju u za to određenoj konferenciji, a to je, ova. Dakle, preusmeriš
onoga kome želiš da skreneš pažnju na to u ovu konferenciju, ili, još bolje, to
učiniš poštom, jer nije baš potrebno da svi čitaju kako se "ne" uz neke reči
piše odvojeno a uz neke spojeno s njima.
> Ne treba se stideti neznanja, nego istrajavanja u njemu!
U potpunosti se slažem, kada se ne bih slagao bilo bi besmisleno da se bavim
poslom kojim se bavim ... ;)
o.jeziku.253viktor,
> --- iseći ovde ---
isekao! :)
> Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Viktor-ovi i
> darone-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije
> PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Wizard-ovo upadanje u diskusiju je oberučke
> prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće
> uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda
> (ishod-a :))
> --- iseći ovde ---
isekao! :)
U jednoj od prethodnih poruka sam već naveo primer koji će nam, polako postati
blizak kada se Sezam uključi u mrežu:
Da li je bolje:
1.
Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. ep320ov-i i
epp456u-ovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije
PC.USER u CIVILIZACIJA-u. ezivotr-ovo upadanje u diskusiju je oberučke
prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće
uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda.
ili
2.
Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. ep320ovi i
epp456uovi stavovi su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije
PC.USER u CIVILIZACIJA-u. ezivotrovo upadanje u diskusiju je oberučke
prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće
uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda.
?
Izvinjavam se što sam koristio izmišljena korisnička imena, nadam se :), jer
sam se trudio da nekog ne povredim.
P.S. Evo, sada sam pročitao i milan-ovu poruku (tj. poruku korisnika milan) pa
da dodam i treću mogućnost :
3.
Danas je na Sezam-u postavljeno par pitanja o username-ovima. Stavovi korisnika
ep320ov i epp456u su se suprotstavili, pa su se premestili iz konferencije
PC.USER u CIVILIZACIJA-u. Upadanje korisnika ezivotr u diskusiju je oberučke
prihvaćeno, i iz istih stopa kritikovano. Nadamo se da se u diskusiju neće
uključiti većina ostalih korisnika (user-a), zbog neizvesnog krajnjeg ishoda.
Ja ću, do daljnjeg, ipak ostati pri prvoj verziji iako je, zaista, očigledno,
treća verzija "najispravnija".
o.jeziku.254viktor,
> imenicu. To jest, valjalo bi pisati: "Prema poruci koju je
> napisao korisnik veca" (ovde je muški rod upotrebljen kao
> neutrum).
E, ovo već mogu prihvatiti, malo je komplikovanije ali kako je gramatički
ispravno, prihvatam i pokušaću da to koristitim.> 2) Korisničko ime može biti
proizvoljan niz alfanumeričkih
> znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0?
> jel': "Top smo već odgovorili a01x2bd0u" ;))
Odgovore na poruke oko crtice sam napisao tako što sam SDW prvo prelistao sve
odgovore na svoje poruke i onda prešao na čitanje ostalih poruka. Milo mi je da
smo korisnik milan i ja došli do sličnih primera ... :) U jednoj od prethodnih
poruka sam već uradio i moguća iskustva oko milan-ovih primedbi (tj. primedbi
korisnika milan) ...
>(firma rekli bi birokrati) korisnika. Sa firmom se već može
>saobraćati kroz padeže, ali uz povlake, da jasno razdvoje ime
>firme od mogućih jednačenja po zvučnosti, nepostojanih a-ova,
>palatalizacija i koječega drugog.
E, sada, na opštu radost, da zaključim, kako korisnik milan (ukratko, milan)
lepo objašnjava da se korisničko ime ima tretirati kao ime firme i da se u oba
slučaja mogu, gramatički ispravno, crtice (reče on povlake) staviti upravo
onako kako sam ih do sada koristio, vraćam se na svoje već ustaljeno "crtično"
ili kako bi milan (tj. korisnik milan) rekao "povlačno" ponašanje ;). Milan-e
(tj. korisniče milan) hvala na gramatičkim hint-ovima :) (ili: Hvala na
gramatičkim hint-ovima korisniku milan). Iz svega gore navedenog može se lako
zaključiti da me je jedino milan (tj. korisnik milan) pomalo izveo iz moje
"crtične" ravnoteže, no čini mi se da je to ipak, što se mene tiče stabilna
ravnoteža te ću u njoj još neko vreme ostati.
o.jeziku.255viktor,
> BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi moglo
Eto, lepa mogućnost da još jednom naglasim svoj stav. Ništa ne fali ni Sezamu
ni Sezam-u, već mi se čini da je dopustivo i jedno i drugo, zavisi od toga kako
shvatamo nameru osnivača. Dakle, dovoljno je prihvatiti samo malo slobode koju
tražim, pogotovu što se čini da to prihvataju i gramatička pravila.
o.jeziku.256dr.grba,
>> (Kako se piše Unprofor?)
Najpre smo naivno mislili da UNPROFOR znači "United Nations
Protection Force".
Do danas smo shvatili da znači "United Nations Pro Forma"
o.jeziku.257veca,
>> "neznanje" se piše kao jedna reč
>> (sorry, I had to)
Jel? Šalim se, greška u brzini... :)
o.jeziku.258veca,
>> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk-
??? Zašto đuk, user mu je duke.
o.jeziku.259balinda,
>> Sasvim se slažem da se sve greške ispravljaju u za to određenoj
>> konferenciji, a to je, ova. Dakle, preusmeriš onoga kome želiš
>> da skreneš pažnju na to u ovu konferenciju, ili, još bolje, to
>> učiniš poštom, jer nije baš potrebno da svi čitaju kako se "ne"
>> uz neke reči piše odvojeno a uz neke spojeno s njima.
Pošto je pitanje više principijelne prirode, rešio dam da iznesem i
svoj skromni sud. Slažem se da je ukazivanje na pogreške uvek
dobrodošlo, ali smatram, nasuprot tvom predlogu, da je bolji način u
konferenciji jer je tu korist od ispravke mnogo veća. žak bi se moglo
desiti da ispravka u privatnoj pošti ne bude istinita, što se pred
očima većeg broja korisnika teže može dogoditi.
Uz to, ispravati nekoga u nečemu što ne zna nije dobro samo za
onoga ko je pogrešio, nego i za sve nas koji bismo u tome tek mogli
pogrešiti. Ukratko, pravo mesto je konferencija a ne mail.
Od onoga koji ispravlja u velikoj meri zavisi da li će ukazivanje
na grešku biti shvaćeno kao zamena za eventualni nedostatak argumenta u
sadržajnom delu diskusije zbog koga se, eto, "beži" na područje
semantike, pravopisa pa čak i "daktilografije". :( Zato je, čini mi se,
dobra praksa, kako i ti kažeš, da se na greške ukazuje u, za to,
predviđenoj temi. Možda bi imalo smisla da se "zaboravi" ko je grešku
načinio, a smatram da nikakav relevantan podatak "autorstvo greške" i
nije, pa ga nije greh ni izostaviti. Pošto se već replicira u temi
(i/ili konferenciji) u kojoj se citirano ni ne nalazi, silom softvera,
otpašće i zaglavlje sa "kužnim" :) pseudonimom. Ako se ne insistira na
tome *ko* je pogrešio, nego *u čemu*, više bi se verovalo onome koji se
latio pedagogije, da mu je stalo jedino do sadržaja ispravke a ne do
nečega drugoga.
P.S. Bože, koliko li će ovde biti pronađeno neznanja? :)))
o.jeziku.260viktor,
Biću sasvim iskren, dok sam još na vezi, želeo sam da odgovorim na sve moguće
odgovore na moje poruke. Otkrio sam tvoju i krenuo u čitanje, ali se bojim da
će mi za odgovor biti potrebno više vremena, naime u prvom čitanju nisam baš
puno shvatio :) Idem da pročitam još jednom i ako to bude pre nego me Sezam
isključi nastaviću ovu poruku ... ;)
Evo, uspeo sam, ... :>
Dakle, složili smo se oko jednog predloga dok ti ne podržavaš ideju o pošti već
ti se više dopada odgovor "pred svima". OK!
Ali da i ja unesem malu dopunu tvom predlogu. Da prihvatimo praksu iz
konferencije o vicevima. Dakle, pred svima iznosimo ono što je na neki način
novo ili specifično dok za stvari kao što je, već spominjan odnos "ne" i
ostalih reči valja ipak prepustiti pošti.
No, u svakom slučaju ostajem pri tome da se diskusija tj. jezičko ispravljanje
obavlja isključivo u ovoj tj. odgovarajućoj konferenciji a nikako u
konferenciji gde se greška zadesila, sa mogućom natuknicom u izvornoj
konferenciji da se komentar nalazi ...
Nadam se da je ovo prihvatljivo.
P.S.:Nikako ne mogu da se složim sa onim što se dešava, kao sasvim nepotrebno
skretanje sa teme, trenutno, u konferenciji SEZAM tema datoteke gde je sada
prepucavanje o broju pritisaka na dirku pri prizivanju određenog programa ...
:( što nema nikakve osim veoma remote veze sa onim zašto je tema otvorena, no
kako nema moderatora a niko drugi se ne meša ... no eto, i ja sam zastranio, no
samo u cilju što zornijeg objašnjenja nikako zarad ojačavanja argumenata ... ;)
o.jeziku.261veca,
>> Stoga se, ako bi se striktno držali gramatičkih pravila prema
>> korisničkom imenu trebali odnositi kao prema atributu uz neku
Zato sam i predložila ovo rešenje.
>>> la kad sam videla veca-u :) Ako ništa, menjajte barem one koji
-----------------------
>>> liče na ime (nadimak) npr.: daroneov, wizardov, kukijev, balindin,
-----------
>>> dejranov :)
>> Zato je najkorektnije uzeti srednju liniju. Korisničko ime,
Eto šta ti je matematičar :))) Korisničko ime mi izgleda mnogo, mnogo
suvoparnije, formalnije, kao broj u kartoteci :( Ipak, ljude sa sezama
ne doživljavam tako, tek kao korisničko ime, nego mnogo 'intimnije',
iz prostog razloga što i sezam doživljavam kao mesto gde se okupljamo
(iako se ne vidimo, ali zato postoji klub) razmenjujemo poruke, poma-
žemo jedni drugima, etc. Sa dosta ljudi se i privatno družim (iako ih
ranije nisam poznavala, sem Vladana - vlad).
o.jeziku.262viktor,
Kakve ovo veze ima sa jezikom?
Šta je ko mislio sigurno nije u oblasti jezika. Dakle, pozivam da se diskusija
o tome odvija u odgovarajućoj konferenciji i temi.
o.jeziku.263balinda,
>> Biću sasvim iskren, dok sam još na vezi, želeo sam da
>> odgovorim na sve moguće odgovore na moje poruke. Otkrio
>> sam tvoju i krenuo u čitanje, ali se bojim da će mi za
>> odgovor biti potrebno više vremena, naime u prvom čitanju
>> nisam baš puno shvatio :) Idem da pročitam još jednom
>> i ako to bude pre nego me Sezam isključi nastaviću ovu
>> poruku ... ;)
E pa, ZZ me je potplatio da, svojim komplikovanim stilom,
favorizujem upotrebu SORa. :)))
>> Dakle, složili smo se oko jednog predloga dok ti ne podržavaš
>> ideju o pošti već ti se više dopada odgovor "pred svima". OK!
Lepo je kada od samog početka u kristalisanju naših stavova imamo
ovako sigurnu, zajedničku platformu. :)))
>> Ali da i ja unesem malu dopunu tvom predlogu. Da prihvatimo praksu
>> iz konferencije o vicevima. Dakle, pred svima iznosimo ono što
>> je na neki način novo ili specifično dok za stvari kao što je,
>> već spominjan odnos "ne" i ostalih reči valja ipak prepustiti
>> pošti.
Iz kojih razloga? Da li zato što smatraš da su neke stvari same po
sebi toliko jasne da onoga ko je pogrešio ne treba javno "brukati"
ukazivanjem na učinjeno? Mislim da smo, globalno gledano, na prilično
niskom nivou pismenosti, (polazim od sebe) ;) da ni najjednostavnija
pravila nismo sasvim usvojili. Na primer, kada pisati "ne" zajedno a
kada odvojeno često grešimo u našim porukama. Obradovala bi me nečija
staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći.
Idealno gledajući, maštam da nečija greška bude uvek samo povod da
onaj ko zna bolje to sa drugima podeli ne samo pokazajući gde se
pogrešilo nego i u čemu.
>> No, u svakom slučaju ostajem pri tome da se diskusija tj. jezičko
>> ispravljanje obavlja isključivo u ovoj tj. odgovarajućoj
>> konferenciji a nikako u konferenciji gde se greška zadesila,
>> sa mogućom natuknicom u izvornoj konferenciji da se komentar
>> nalazi ...
Slažem se! Mislim da je to najbolji način da se potcrta motiv koji
nagoni replikanta (Bog te maz'o: 'replikant'!) :))) da interveniše. Ako
se ovako ne uradi, ima mesta pomisli da se "cerekanjem" nad tuđim
greškama pomalo želi sagovornik učiniti nekompetentnim i u sadržajnom
smislu. (?) :(((
S druge strane, ako se već želi sačuvati nečija sujeta, držim da je
dovoljno izostaviti user name (u polovičnom prevodu: 'us*ano ime') :)))
koje, za saznavanje ispravnog načina, nije bitno. Dakle, *ovu* temu
vidim i mestom u kome se greške smatraju povodom da se nešto nauči. No,
svestan sam da će i dalje razgovor o tuđim greškama, na žalost, biti
uglavnom u temama u kojima su i otkrivene. :( Takođe, jasno mi je da je
lakše reći: "ne treba tako nego ovako..." nego što će se naći snage da
se o tome porazgovara. Međutim, utoliko pre, hvale je vredan svaki
pokušaj da se o nečemu razgovara tamo gde mu je i mesto i na način koji
je u najvećoj meri okrenut temi a ne autoru.
P.S. Ako i ovo budeš čitao on-line, ko zna šta će biti? :)
o.jeziku.264isekulovic,
>> Od kad sam sve to ispravio u tekstu, stekao sam uslovni refleks da
>> nakon svake otkucane crtice za trenutak zastanem i razmislim treba li
>> tu da stoji.
Ja se, svaki put kad posegnem za crticom, setim ndragana. :)
o.jeziku.265paki,
Evo, vrnuh se sa sela, i pade mi na pamet jedno (nadam se)
zanimljivo pitanje.
Da li je pravilno reći 'grabulja' ili 'grebulja'?
Ja upotrebljavam prvi način, tako sam navikao, tako govore ljudi
u mojoj okolini, a u neku ruku je logično (grabuljom se grabi
npr. lišće). Ali na selu svi govore 'grebulja' uz obrazloženje da
se njom grebe npr. lišće s zemlje.
Inače, selo je blizu bugarske granice, pa možda i to utiče :).
--> Cause you know sometimes words have two meanings.
o.jeziku.266voki,
>> (Kako se piše Unprofor?)
Piše se UNPROFOR :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.267voki,
>>>> Duke - čitalo bi se -djuk-, tj. -đuk-
>>
>> ??? Zašto đuk, user mu je duke.
Valjda zato što čovek zna da da je Duke-u :)))) nadimak Đuka.
Pretplata mu, izgleda, istekla :((((
Pozdrav Voki.
o.jeziku.268ladislavs,
> Jel? Šalim se, greška u brzini... :)
"Je l'" se piše odvojeno, sa apostrofom, moliću fino. :)
Reko' neću, al' ipak 'oću: ovo je prava konfersncija za to. :))
ciLa.
o.jeziku.269maksa,
<><> neuporedivo jača i poseduje sva oruđa represije i
<><> tlačenja, čak šta više
============
Na ovo sam već par puta naleteo. Uz ugradu da nisam imun
na greške (ndragan prati moj rad ;), moram da ukažem da
je pravilno samo jedno, ili drugo; nikako "čak šta više".
o.jeziku.270spantic,
> (Kako se piše Unprofor?)
I ne piše se. Pošto je skraćenica piše se velikim slovima. Mada što
su zaštitne snage ubilo se. Koga čuvaju u Krajini? Svoju glavu?
o.jeziku.271milan,
> Eto šta ti je matematičar :))) Korisničko ime mi izgleda mnogo, mnogo
> suvoparnije, formalnije, kao broj u kartoteci :( Ipak, ljude sa sezama
> ne doživljavam tako, tek kao korisničko ime, nego mnogo 'intimnije',
> iz prostog razloga što i sezam doživljavam kao mesto gde se okupljamo
> (iako se ne vidimo, ali zato postoji klub) razmenjujemo poruke, poma-
> žemo jedni drugima, etc. Sa dosta ljudi se i privatno družim (iako ih
> ranije nisam poznavala, sem Vladana - vlad).
Dve sitne pakosti na tvoj račun. ;)
1) Očigledno nisi pogledala poruku do kraja, jer korisničko
ime jeste samo naziv za ono što potom predlažem da se gramatički
tretira kao firma.
2) Očigledno nisi pogledala gore u SOR. ;) Videla bi da se
nalazimo u temi koja raspravlja o jeziku, tj. o tome kako valja
deklinirati korisnička imena, a ne u temi koja raspravlja o tvom
pravu da nečije korisničko ime "doživiš intimnije" te da ga tako i
pišeš.
Ako bi neko to tvoje pravo doveo u pitanje prvi bih išao da
ga bijem. ;) Da parafraziram Voltera: "Gospođice, uopšte se ne
slažem sa vašim mišljenjem, ali ću do kraja braniti vaše pravo da ga
zastupate!"
Pl poz M
o.jeziku.272veca,
>> "Je l'" se piše odvojeno, sa apostrofom, moliću fino. :)
Huh, al sam na tapetu :) Navika iz čata, povećava brzinu otkucanih reči
(a nije baš da nemam posla :) ) Prihvam! :)
o.jeziku.273veca,
>> Dve sitne pakosti na tvoj račun. ;)
:)
>> 1) Očigledno nisi pogledala poruku do kraja, jer korisničko
Jesam.
>> 2) Očigledno nisi pogledala gore u SOR. ;) Videla bi da se
Jesam.
>> Ako bi neko to tvoje pravo doveo u pitanje prvi bih išao da
>> ga bijem. ;)
Hvala :)))
>> Da parafraziram Voltera: "Gospođice, uopšte se ne
>> slažem sa vašim mišljenjem, ali ću do kraja braniti vaše pravo da
>> ga zastupate!"
Upravo to! Bez obzira na gramatiku, htedoh reći da smo i pomalo ljudi
:) i da ponekad, ne mora sve podleći tim pravilima.
o.jeziku.274nbatocanin,
> daroneov, wizardov, kukijev, balindin, dejranov :)
Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :)))
o.jeziku.275novim,
Kako je zabavno gledati matematičare kad "raspravljaju" o
pitanjima govora! (Kao, pretpostavljam, filologe o matematici.)
A zašto svi, baš svi, žele toliko da budu zakonodavci u oblasti
govora? Šta znači želja da se odredi jezik? Ono što se ne
može odrediti? "Ah, non giunge uman pensiero..."
o.jeziku.276milan,
> Kako je zabavno gledati matematičare kad "raspravljaju" o
> pitanjima govora! (Kao, pretpostavljam, filologe o matematici.)
> A zašto svi, baš svi, žele toliko da budu zakonodavci u oblasti
> govora? Šta znači želja da se odredi jezik? Ono što se ne
> može odrediti? "Ah, non giunge uman pensiero..."
Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi
matematikom. ;)
Pl poz M
P.S. Onako uzgred, filolozi valjda treba da izučavaju norme a
ne da ih stvaraju, kao god što etičari izučavaju etičke norme a
ne da ih (ne daj Bože ;)) prave! Eo ipso, mi ćemo da stvorimo
jezik, a vi ćete da ga izučavate! ;)
o.jeziku.277dr.grba,
>> Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :)))
Je'si gled'o novog spota od Brzija?
o.jeziku.278nemo,
==> Što reče jedan moj drug: "Gledao sam Riba zvana Vandau" :)))
a pravilno se kažeu: "gledao sam ribau zvanau vandau"
le capitaine nemo
p.s. na portuguese-leskovačkom argot-u
o.jeziku.279darone,
[odgovor na KOMUNIKACIJE.4:razno, 15.115, dcolak]
>> Odgovori mi u mail-y...
I posle se ja zezam... ;)
darone
o.jeziku.280spantic,
> Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi
> matematikom. ;)
Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im
spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :)
o.jeziku.281novim,
>> Pretpostavljam zato što svi govore, a ne bave se svi
>> matematikom. ;)
>
> Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im
> spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :)
Ovde se slažem sa spantom a kontra milan-a (milana, ili korisnika
milan), koji se, o Bosni, valjda slaže sa mnom, a kontra spante,
a sa spantom kontra mene kad je reč o matematici, što mi je već
svejedno, iako njima verovatno nije. I sve ovo kontra bontonu
Sezama, a i u korist Sezama i, valjda, svih nas.
Ozbiljno: prva ozbiljna prepucavanja koja su galvanizovala baše
intelektualne elite behu oko jezika; tačnije - oko toga kako
zvati ovaj jezik (sprpski? hrvatski? shs? hss? standardni bih etc.).
Kako jezik služi da se zovu stvari (stvari u najopštijem smislu),
zvati ili imenovati jezik mu dođe pomalo božanska moć. Prema
novijoj psihoanalizi, želja da se imenuje Ime (označi Označitelj,
tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku
(kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona)
simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.)
o.jeziku.282milan,
> Ozbiljno: prva ozbiljna prepucavanja koja su galvanizovala baše
> intelektualne elite behu oko jezika; tačnije - oko toga kako
> zvati ovaj jezik (sprpski? hrvatski? shs? hss? standardni bih etc.).
> Kako jezik služi da se zovu stvari (stvari u najopštijem smislu),
> zvati ili imenovati jezik mu dođe pomalo božanska moć. Prema
> novijoj psihoanalizi, želja da se imenuje Ime (označi Označitelj,
> tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku
> (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona)
> simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.)
O! Ode ti u suviše ozbiljne vode! :((
Naravno da su ovakve situacije povezane sa pitanjima jezika
idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih
problema.
Međutim, ovde se radilo o jednoj sasvim konkretnoj temi:
"Kako deklinirati i/ili pisati korisnička imena". Svako se
zalagao za po neki način što i jeste metod stvaranja norme, jer
kada neki od naših stavova preovlada i uđe u upotrebu to će
vremenom postati norma. Prosto, zar ne?
Pl poz M
P.S. Glede slaganja neistomišljenika po jednoj temi na neku
drugu temu, mogu samo da kažem da mene to nikada ne brine. Na
protiv!
o.jeziku.283novim,
> "Kako deklinirati i/ili pisati korisnička imena". Svako se
> zalagao za po neki način što i jeste metod stvaranja norme, jer
> kada neki od naših stavova preovlada i uđe u upotrebu to će
> vremenom postati norma. Prosto, zar ne?
> .......................................................... Na
> protiv!
Ama ko je ovde ozbiljan? Naprotiv. - Ako je username ipak name,
onda bi valjalo ponašati se prema njemu kao prema cognomen-u,
nadimku, na primer. Dakle, menjati ga, kad se može, a kad ne
ide, slediti najbliži oblik (pravilo analogije). Pisanje imena
(pa i nadimka, pa i username-a) ne mora ići velikim slovom (to
je unekoliko proizvoljna konvencija, i nije univerzalna kako
se čini). - Ali, zar nije ovde problem neka vrsta razlaza
tradicionalnog pravopisa i new techa (kompjuterskoga)? Kad
se to desi, pobeđuje (snagom) new tech. Primer: tolike reči
koje su već "norma". nezavisno od "naših stavova" (fajl,
direktorijum, editor, i pročaja.) (Ja opet ozbiljan, tja...)
- Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i
alegorije? (Pitanje nema veze s prethodnom diskusijom, prosto
me zanima.)
o.jeziku.284milan,
> ......... - Ali, zar nije ovde problem neka vrsta razlaza
> tradicionalnog pravopisa i new techa (kompjuterskoga)? Kad
> se to desi, pobeđuje (snagom) new tech. ...................
Naravno, ovde je već i pobedio. Ali mi ga ovde i stvaramo pa
je ovo i najlegitimnije mesto za raspravu.
Pl poz M
P.S:
> - Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i
> alegorije? (Pitanje nema veze s prethodnom diskusijom, prosto
> me zanima.)
Ne.
o.jeziku.285dr.grba,
>> a pravilno se kažeu: "gledao sam ribau zvanau vandau"
>>
>> le capitaine nemo
Ej, Nemo, kad se već srećemo u ovoj temi, da te priupitam :
Zašto mešaš engleski i srpski u svojim porukama? Iz neke namere,
iz nekog fazona, iz nekog konkretnog razloga? Mislim da su poruke time
malo manje "udobne" za čitanje. 99% ljudi će shvatiti šta si hteo reći,
to nije problem, ali ipak, povremeno su neke od tih konstrukcija pomalo
nasilne, čini mi se.
Nemoj da se ljutiš ili vređaš što te ovo pitam ovako javno, ne smatram
da baš moraš da se odričeš ovakvog pristupa ako ti je do njega stalo.
o.jeziku.286dr.grba,
>> Pa zar ne beše ono matematičari tvrde kako su najstariji? Kad im
>> spomeneš filozifiju ide odgovor: a šta mi drugo radimo? :)
Ipak bih razdvojio matematiku i filozofiju. Ma šta ko rekao.
Uostalom, matematikom se oštri mozak, a filozofijom se tupi jezik.
Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne vredi
da me uveravate u neko drugo mišljenje.
o.jeziku.287zolika,
>> Da li je pravilno reći 'grabulja' ili 'grebulja'?
Mi kažemo "grablje".
o.jeziku.288zolika,
>>>> Ukoliko uzmeš da je SEZAM skraćenica, što u osnovi i jeste, onda je
>>>> SEZAM-ovu ispravno... u ostalim slučajevima bez crtice.
>>
>> Najpre sam pisao "SEZAM-ovo", pa me nerviralo, pa sam zamislio naš BBS
>> kao neko mesto na kome se okupljamo... i prešao na "Sezamovo". Lakše se
A kako bi izgledalo da se piše SEZAMovo? Da upotrebom verzala ili kurziva
istaknemo skraćenicu, a padeški nastavak drmnemo normalnim tekstom?
o.jeziku.289viktor,
> A kako bi izgledalo da se piše SEZAMovo? Da upotrebom verzala ili kurziva
> istaknemo skraćenicu, a padeški nastavak drmnemo normalnim tekstom?
E, pa to je sasvim prihvatljiva ideja ali mi se čini da je ona drugačija od one
predložene samo grafički dok je pravopisno, ili kako već želiš, ravnopravna
onoj sa crticama. Ima samo jedan problem kod toga, upravo grafički, tj. razlika
između štampe i ANSI BBS, jer korisnička imena pišemo onako kako ih piše Sezam,
a to je malim slovima, pa je problem kako onda napisati ***&&& a da se
jednoznačno zna prelazak sa imena *** na nastavak &&& jer je to upravo razlog
za celu ovu diskusiju ... :)
o.jeziku.290nemo,
==> Zašto mešaš engleski i srpski u svojim porukama? Iz neke
==> namere, iz nekog fazona, iz nekog konkretnog razloga? Mislim
==> da su poruke time malo manje "udobne" za čitanje. 99% ljudi
==> će shvatiti šta si hteo reći, to nije problem, ali ipak,
==> povremeno su neke od tih konstrukcija pomalo nasilne, čini mi
==> se.
1. i feel like doing that.
2. let people learn something new. if they are willing enough to browse
their electronic websters or whatever, they might find interesting
things.
3. isto važi i za čitanje literature na našem (?) maternjem jeziku, kao
i odgovarajućih rečnika.
4. zato što kada bih pisao na francuskom, postotak onih koji bi razumeli
bi bio drastično smanjen ;) - uzmi na primer reč 'GERBAUD' - koliko
ljudi zna da to pravilno napišu na francuskom kada znaju kako se
izgovara (ovo je već kros-referenciranje; and needless to say, to svakako
NIJE najbolja poslastičarnica na svetu. a ni najpopularnija.)
5. čini ti se
le capitaine nemo
P.S. nemoj da pogrešno shvatiš ovu poruku - ja se nisam naljutio, nemoj
ni ti ;)
o.jeziku.291asterix,
> idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih
^^^^^^^^^^^^^
Kakav je sad ovo izraz - mutant ? Identifikacija ili projekcija ?
o.jeziku.292milan,
>> idealna prilika za pospoljavanje i političkih i psihijatrijskih
> ^^^^^^^^^^^^^
>
> Kakav je sad ovo izraz - mutant ? Identifikacija ili projekcija ?
Pospoljavanje = Eksteriorizacija, evidentno manifestovanje
reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena.
žitaj rečnike! ;))
Pl poz M
o.jeziku.293balinda,
>> Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne
>> vredi da me uveravate u neko drugo mišljenje.
Nije važno o čemu je reč, greota da prođe ne citirano. :)
o.jeziku.294novim,
>> - Usput: je l se studentima PMF-a predaju Alasove Metafore i
>> alegorije?
>
> Ne.
Neeeeeeeee? Kako "ne"? Što "ne"? :((((((
Pa na svetskoj nam je to bila jedna od obaveznih knjiga.
(Doduše, svetska je uvek bila kontrarevolucionarna i nazadna...)
o.jeziku.295dutchman,
ne citirano ? necitirano
(I should not, I know)
o.jeziku.296voki,
>> Ipak bih razdvojio matematiku i filozofiju. Ma šta ko rekao.
>> Uostalom, matematikom se oštri mozak, a filozofijom se tupi
>> jezik.
>>
>> Ovo je moje mišljenje od koga neću odstupiti, tako da ne vredi
>> da me uveravate u neko drugo mišljenje.
Pa jes, čuvena je ona narodna pežorativna: "Šta mi tu filozofiraš?"
A kod nas su svi doktori narodski ljudi pa i dr. Grba, ne volu bre
da se misli nešto, nedajBože, grešno ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.297milan,
> Neeeeeeeee? Kako "ne"? Što "ne"? :((((((
> Pa na svetskoj nam je to bila jedna od obaveznih knjiga.
> (Doduše, svetska je uvek bila kontrarevolucionarna i nazadna...)
žini mi se da bi objašnjenje, najbliže istini, bilo sledeće.
Mihailo Petrović - alias Mika Alas je kao matematičar i
čovek na veoma lošem glasu. Prva osobina će mu ostati trajno a
druga se, vremenom naravno, zaboravlja. Ako ti treba neka
komparacija bliska tvojoj vokaciji zamisli ga kao nekog Nikšu
Stipčevića ili Velibora Gligorića te epohe. Zahvaljujući svojim
odličnim dvorskim vezama (bio je dvorski učitelj i
Prestolonaslednikov i Prinčev, ali i glavni šifrant Štaba
Vrhovne komande - ovde se nameće analogija sa Pavlom Savićem)
nametnuo se kao arbitar elegancije beogradske naučne čaršije. On
i Sima Lozanić su bili šefovi matične komisije koja je osnovala
Beogradski univerzitet 1905. Nikakav oni univerzitet nisu
osnivali, on je postojao još od sredine veka XIX kada je Liceum
prerastao u Veliku školu, nego je valjalo najuriti
obrenovićevske profesore. Tako je i izmišljeno da Velika škola
"preraste" u Univerzitetm a njih dvojica su 40 postojećih
profesora sveli na 10! Posao su tako temeljno obavili da je kraq
Petar posle "pomilovao" još desetoricu.
I posle Prvog svetskog rata je vladao, praktično sve do
kapitulacije. Vrlo se isticao u sprečavanju dolaska u Beograd
nemačkih naučnika jevrejskog porekla koji su bežali pred
nacističkim progonima. Kada god bi se neki takav pojavio u
Beogradu i zatražio stalno mesto, Dvor je, naravno, konsultovao
Petrovića. Ovaj je obavezno odgovarao da se radi o "sumnjivom
levičaru" ili nešto slično "znamo ga iz rata - radio za
Austrijance" (Petrović je rat proveo u Švajcarskoj gde je
organizovao našu i šifrantsku i obaveštajnu službu, a i sklonio
se podalje od Soluna da sekira namenjena Apisovoj glavi i njega
ne dokači).
Kao matematičar, Petrović je, naprosto, bezvredan.
E, sad' se ti pitaš kakve veze ima sve ovo samojim odgovorom
na tvoje pitanje.
Pa, ima!
Pretpostavljam da niko od nas matematičara (sem onih koji su
se možda, kao istoričari matematike bavili Petrovićem a to je,
koliko ja znam, samo Dragan Trifunović) nije ni pomišljao da
čita literarna sočinjenija Petrovićeva jer je, ekstrapolišući
(pri svakoj ekstrapolaciji, naravno, postoji mogućnost da se
pogreši) svoje znanje o predmetnom, pretpostavljao da su po
vrednosti jednaka matematičkim.
Sećam se da su mi, kao detetu, dopale ruku neka knjiga
putopisnog karaktera "Od Arktika do Antarktika" ili vice versa
i nekakva knjiga o jeguljama. Tu vrstu literature sam delio na
zabavnu i dosadnu, a ne na dobru i lošu tako da više ne pamtim
utisak koji je to na mene ostavilo.
Pl poz M
P.S. Ako misliš da mene ili nekog matematičara ubediš da išta od
Petrovića pročita, moraš malo da se potrudiš. ;)))
o.jeziku.299balinda,
>> ne citirano ? necitirano
Da znaš da sam pomislio da je tako :) ali rekoh sebi, neka ga, već
sam u "pravoj" temi.... :)
o.jeziku.300asterix,
> Pospoljavanje = Eksteriorizacija, evidentno manifestovanje
>
> reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena.
> žitaj rečnike! ;))
Slažem se sa značenjem, i verujem ti da se koristi tu gde si
naveo. Ali ako je stručan izraz, mislim da bi onda trebalo da
ostane eksteriorizacija, kao na primer eksterijer i enterijer
u arhitekturi. Ovako, pospoljavanje mi zvuči kao srpki novo-
govor :(, a ne tako davno smo se svi zajedno, u nekoj od konf.
smejali hrvatksom novogovoru ...
o.jeziku.301dr.grba,
>> izgovara (ovo je već kros-referenciranje; and needless to say, to
>> svakako NIJE najbolja poslastičarnica na svetu. a ni najpopularnija.)
Šta ćeš, subjektivne slabosti došle do izražaja (:
o.jeziku.302dr.grba,
>> reč se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobičajena.
>> žitaj rečnike! ;))
Ne čitajte telefonske imenike!...
...mnogo ljudi, a ništa se ne dešava...
o.jeziku.303dr.grba,
>> A kod nas su svi doktori narodski ljudi pa i dr. Grba, ne volu bre
>> da se misli nešto, nedajBože, grešno ;)
Mislio sam, sasvim konkretno, na filozofiju dvadesetog veka, čija je
jedina tekovina - doterivanje jezičkih konstrukcija do granica
razumljivosti i smislenosti. I pokoja zanimljiva knjiga...
o.jeziku.304novim,
> komparacija bliska tvojoj vokaciji zamisli ga kao nekog Nikšu
> Stipčevića ili Velibora Gligorića te epohe. Zahvaljujući svojim
Au! Stvarno? Iseljavam metafore i alegorije iz kuće pod 'itno!
(Komparacija ti je stvarno ubistvena: Nikša + Velibor! Au!)
(Doduše, Alasa nam je davala na čitanje Nana Bogdanović, keva
- kako čujem - "srpskog De Gola" ("Još nije vreme da se vratim!
Kad se vratim, vratiću se k'o De Gol"), Ivana Đurića, sisterka
Bogdana Bogdanovića, nekropoličara iz Popovića, ćera Milana
Bogdanovića (znane li su ti njegove pozorišne kritike iz tamo
negde 45-47? Vrlo sramno, a još ima nagrada za knjiž. kritiku
s njegovim imenom, i NIJEDAN od mojih kolega se nije usudio da
odbije nagradu s takvim imenom. Iako je M. Bogdanović pre rata
pisao izvesne dobre stvari - mada ne baš tako sjajne kako su
njegovi nadreal. drugari to hteli u lektirama. Ali, Nana je sama
zanimljiva osoba. Pričala nam, pre 10-ak godina je to bilo,
o svojim levičarskim ispadima na dvorskim balovima krajem 30-ih (?)
i o želji dea napiše knjigu protiv Dostojevskog (ovo drugo je
zanimljiva ideja, što da ne; čak veoma zanimljiva ideja.)
Dakle, kad se sad setim tačno, Mika Alas nam i nije došao kao
paket kontrarevolucije i nazadnjaštva na svetskoj, nego, možda...
(Ali knjiga nije nezanimljiva, da ipak budemo pravedni
prema knjigama, ako već njihovi autori nisu prema nama.)
Usput, kad već dužim, kako pa prva YU nije morala da se onako
brzo raspadne, kad su se mogli izvoditi levičarski skandali na
balovima u Dvoru, ili, kao što mi pričao skoro jedan danas
uvaženi akademik (inače, pred rat, pitomac Kraljevske vojne
akademije), da je bio položio zakletvu Kralju, a isti dan, iz
prkosa (njegova reč!), i onu u KPJ? (Danas je opet monarhista,
opozicija. Zato nije bez veze ona rasprava ko je prvi rekao o
Danajcima i darovima, odnosno o tome kome (u opoziciji) verovati...
o.jeziku.305novim,
> Mislio sam, sasvim konkretno, na filozofiju dvadesetog veka, čija je
> jedina tekovina - doterivanje jezičkih konstrukcija do granica
> razumljivosti i smislenosti. I pokoja zanimljiva knjiga...
E sad ga baš prećera! Pa zar su neokantovci, Vitgenštajn, Karnap,
analitička misao (Ostin posebno), pa fenomenologija, Huserl*,
Hajdeger, egstencijalizam (Sartr, Jaspers), ruski personalisti,
epistemologija Bašlara, Sera, Kojrea, utopizam Benjamina ili
Koževa, antropologija Bataja, Levi-Strosa, na svoj način Frojda i
frojdovske teorije (od Junga do Lakana), da i ne govorim o
današnjoj struji Deleza, Fukoa, Deride, Liotara... - sve to, i
drugo, tek "doterivanja jezičkih konstrukcija do granica
razumljivosti i smislenosti". Eh. Ne verujem da veruješ u ono
što si napisao. Možda ti je to dosadno, pa ne čitaš, i to je
u redu, ali o onom što ne znaš ne sudi oštro. Inače, ispade ko
rasprava je l' bolji W4W il' WP4W. (Pa, bolji je.)
-----
* Huserl je objavljivao ovde, u Bgdu, 1936, početak svoje
verovatno najvažnije stvari, "Krize evropskog humaniteta".
o.jeziku.306milan,
> Usput, kad već dužim, kako pa prva YU nije morala da se onako
> brzo raspadne, kad su se mogli izvoditi levičarski skandali na
> balovima u Dvoru, ili, kao što mi pričao skoro jedan danas
> uvaženi akademik (inače, pred rat, pitomac Kraljevske vojne
> akademije), da je bio položio zakletvu Kralju, a isti dan, iz
> prkosa (njegova reč!), i onu u KPJ? (Danas je opet monarhista,
> opozicija. Zato nije bez veze ona rasprava ko je prvi rekao o
> Danajcima i darovima, odnosno o tome kome (u opoziciji) verovati...
Glede "rdečeg Milana" i njegovih komunističkih kompanjona
ja, recimo, imam mišljenje koje je mnogo manje loše nego što je
moje mišljenje o ovakvim, da li ljudima? - pre bi ih nazvao
nesporazumima.
Pre nego što se svi skandalizuju što Milan Božić prihvata
komuniste, da objasnim. ;) Na neki način oni mi deluju kao neko
ko je prihvativši jednu iako levičarsku, a ono ipak evropsku
političku ideju, uspeo da sebe konstituiše kao politički
subjekt.
U zemljama koje "gaje građanina" i njegov subjektivitet već
dva veka to i nije neko dostignuće. Ko u Francuskoj ima dete
levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga
ili bije ili šalje kod psihijatra, ali je to kod nas mnogo manje
kontraindikovano, jer je taj barem politički konstituisan.
Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg
citata, polagači zakletvi na sve strane.
Politička scena, pa samim tim i zemlja neće postati
normalna sve dok se takvi ne istrebe ili svedu na psihijatrijske
slučajeve. Do tada je dug put.
Pl poz M
o.jeziku.307dikla,
Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ?
o.jeziku.308dikla,
> rec se koristi u filozofiji, psihologiji i sasvim je uobicajena.
> Citaj recnike! ;))
Citajuci onaj razgovor sa vcosic u nekim od proslih brojeva Racunara,
vise sam proveo vremena listajuci recnike nego citajuci sam tekst !
Prevedem, pa stavim u kontekst i kad dodjem do kraja zaboravim o cemu
se tu uopste pricalo...:)
o.jeziku.309ndragan,
/ "crtične" ravnoteže, no čini mi se da je to ipak, što se mene tiče
/ stabilna ravnoteža te ću u njoj još neko vreme ostati.
Kolega, imam primetiti da ovde postoje i luđi od mene, što mi je i drago
i nije. Formalizacija je sprovedena dosledno, bar na literarnom nivou.
Ostaje da se vidi onaj or... verbalni, naime - kako se izgovara ta
crtica, kao pauza, kao ništa, tj. nikako, ili nekako trećejačije (?)...
Ovim u stvari dotičemo nešto suštinskije - pitanje šta je preče, govorni
ili pisani jezik. Hoćemo li biti u stanju da zapišemo sve što možemo da
kažemo i obratno. žini mi se da se približavamo klubu matorih jezika gde
se zabeleženo i izgovoreno sve više udaljavaju.
o.jeziku.310ndragan,
/ tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku
/ (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona)
/ simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.)
Jesam li ikad tvrdio da sam normalan?
P.S. Nije me bilo nekoliko dana jer mi je riknula ploča; nešto oko
memorije. Maestro mi je to elegantno rešio, zamenivši mi 286/20 jednim
386sx/33 ;). Izvinjotina svima koji ne mogu da se sete na šta to
odgovaram, u današnjem egzeku ima jedan deo od prošle nedelje.
o.jeziku.311ndragan,
/ pravila nismo sasvim usvojili. Na primer, kada pisati "ne" zajedno a
/ kada odvojeno često grešimo u našim porukama. Obradovala bi me nečija
/ staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći.
Valjda je to moj posao...
"Ne" se piše odvojeno od glagola uvek, sa samo tri izuzetka: neću,
nemam, nemoj; kao četvrti možemo računati nisam, nije, nismo (izmenjati
po licima).
"Ne" se piše zajedno uz ostale reči izvedene od glagola - prideve,
imenice, priloge (nenačet, nepostojanje, neprestano).
Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu.
o.jeziku.312ndragan,
/ Ja ću, do daljnjeg, ipak ostati pri prvoj verziji iako je, zaista,
/ očigledno, treća verzija "najispravnija".
Jeste, jer ne rešava problem nego ga zaobilazi. Podsetio bih na metod
kojim Sezam nudi novom korisniku alias. To je jedno slovo imena i
prezime ili obratno. Na taj način smo dobili čuvenog PPerića, koji i
nije tako nemoguć za izgovor. Većina aliasa ovde je izgovorljiva, i nije
čudno što se ustalio govorni oblik kao za nadimke, a odatle i zapis.
Da li na drugim sistemima, gde su aliasi takve nebulozne šifre, zaista
ljudi oslovljavaju jedni druge šifrom, ili su u opticaju i prava lična
imena?
o.jeziku.313ndragan,
/ je pravilno samo jedno, ili drugo; nikako "čak šta više".
Neće moći bez dodatka, naime ispravno je jedino "čak šta više dapače".
Sve ostale verzije nisu dovoljno pleonazmične, te od njih neće ostati ni
kukica sa č posle denominacije.
o.jeziku.314viktor,
> Da li na drugim sistemima, gde su aliasi takve nebulozne šifre, zaista
> ljudi oslovljavaju jedni druge šifrom, ili su u opticaju i prava lična
> imena?
Pa strani čvorovi nisu interesantni jer jezik, engleski, takve obilazim, one sa
drugim jezicima zaobilazim jer nisam sposoban da razumem razgovor, nemaju taj
problem jer, koliko - toliko je slična upotreba vlastitog imena i korisničkog
imena, ma kakvo ono bilo. Time su oni prikraćeni za povod naše prepiske.
Na UBBG-u se stvar rešava tako što u zaglavlju svake poruke u NOTES-ima ili na
NEWS-u postoji, obično, ako se korisnik potrudi da se predstavi, tj. ako zapiše
taj podatak, jednom, ime i prezime korisnika i, često, odakle potiče, tj.
ustanova gde radi. Ako taj podatak postoji, onda se oslovljavanje svede na
pravo ime. Ako ne postoji, a to je redak slučaj jer se ono predstavljanje, gore
navedeno,koristi i u pošti, onda se ostali bune jer im je teško da opšte sa
takvom nejasnom niskom znakova :).
Da zaključim, što se tiče računarskim "mesta" gde ja odlazim, "problemi" tj.
pojava koju razmatramo ;) se javlja prvenstveno na SEZAM-u. Možda je jedno od
mogućih rešenja da SEZAM u zaglavlju poruke ispiše i kratko predstavljanje
korisnika (ime i prezime, dok ono duže (res) ostaje tamo gde je). Druga
mogućnost je da se vratimo na potpisivanje poruka (ja sam prestao to da činim,
dobro, moje ime je već u korisničkom imenu, na zahteve ostalih korisnika). Meni
se čini da predstavljanje u zaglavlju poruke ne bi bilo veliki problem, ime i
prezime ne zauzimaju mnogo mesta, pogotovu što skoro svi čitamo poruke off-line
i neretko mi se događa da nemam volje a ni vremena da se priključujem na SEZAM
samo zato da bih pogledao predstavljanje korisnika.
No ako se prihvati oslovljavanje pravim imenom onda to valja, po meni, činiti i
imenom i prezimenom, osim, naravno, kada je to iz prethodnog ili pratećeg dela
poruke jasno, i tu je SEZAM u prednosti jer dozvoljava da se pronađe korisničko
ime baš po imenu i prezimenu dok to nije moguće na većini drugih čvorova,
pogotovu na DecNet-u i slično, osim na pojedinim gde je i taj problem rešen.
Problemi potrage za korisničkim imenom bi se javljali, čini mi se, retko jer
korišćenjem off-line čitača nismo obavezni da razmišljamo uvek o korisničkom
imenu, čitač to sam uradi za nas, već ostajemo slobodni da opštimo sa pravim
imenom i prezimenom, osim u slučaju kada smo namerili da pošaljemo poruku ...
no da ne dužim, preterao sam ... :))
o.jeziku.315viktor,
> Ostaje da se vidi onaj or... verbalni, naime - kako se izgovara ta
> crtica, kao pauza, kao ništa, tj. nikako, ili nekako trećejačije (?)...
Pa or... verbalnog, da ne kažem, ne daj bože, glasovnog ni nema na računarskim
mestima o kojima razgovaramo ... ;)
No, da se dogovorimo, ako se uopšte oglasi nešto od ovoga o čemu razgovaramo,
crtica se ima glasati nikako osim u nekom nejasnim slučajevima kada se ima
glasati zbunjeno ... :))
o.jeziku.316novim,
> dva veka to i nije neko dostignuće. Ko u Francuskoj ima dete
> levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga
> ili bije ili šalje kod psihijatra, ali je to kod nas mnogo manje
Metod k'o svaki drugi, OK. Ali nisam sklon da izjednačim
levičare i komuniste; prvi nisu uvek i drugi.
o.jeziku.317novim,
>/ tj. Jezik), želja je ludila. Uvek su, naime, rasprave o jeziku
>/ (kad se ne sakriju iza 100%-nog ludila stručnog žargona)
>/ simptomi. (I retko kad su to simptomi zdravlja.)
>
> Jesam li ikad tvrdio da sam normalan?
Ni ja. Ali nije reč o nama. Dopuštaš li da duže odgovorim u
mail, pa ako nadješ da je zanimljivo, prebacićemo onda
raspravu ili ovamo ili - možda bolje - u FORUM:srbija.
o.jeziku.318novim,
> Ovim u stvari dotičemo nešto suštinskije - pitanje šta je preče, govorni
> ili pisani jezik. Hoćemo li biti u stanju da zapišemo sve što možemo da
Šta je preče (osnovnije, izvornije, uopšte fundamentalnije) spada
u moje najuže specijalizacije. Hoće li zvučati ostalima suviše
paradoksalno ako odgovor bude: PISANI jezik, tj. pismo (tekst)!
(Empirija, posebno svakodnevna, vulgarizuje ove odnose, i jako
vara.)
o.jeziku.319novim,
> Neće moći bez dodatka, naime ispravno je jedino "čak šta više dapače".
Ispravka: i "dagušče"?
o.jeziku.320balinda,
>> Ali nisam sklon da izjednačim levičare
>> i komuniste; prvi nisu uvek i drugi.
.... a drugi nikada nisu prvi. :)
o.jeziku.321princess,
prece..?!...
a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?!
takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa!
o.jeziku.322milan,
> .............................. Hoće li zvučati ostalima suviše
> paradoksalno ako odgovor bude: PISANI jezik, tj. pismo (tekst)!
Jok more! žak šta više dapače naprotiv, što je jedan pisani
oblik koji se kraće može izgovarati samo sa "naprotiv!" Ovde
"kucaš na otvorena vrata", tj. svoj si među svojima.
Matematičari, inžinjeri, programeri i proči peferiraju pisani
jezik iz razloga njima tako drage formalizacije.
Uostalom mi Sezamovci smo i smislili parolu:
"Piši kao sav civilizovan svet, a u tvom selu govori kako
hoćeš!"
Pl poz M
P.S. "Smrt fašizmu, k**** Karadžiću (Vuku, a može i Radovanu!)!"
o.jeziku.323darone,
>> Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ?
Data Interchange Format? ;)
Šalim se, pojma nemam, ono F verovatno označava fiskulturu...
darone
o.jeziku.324novim,
> a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?!
> takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa!
Tzv. usmeni (fonetski) znak je oblik (izvedeni, derivirani,
sekundarni) opšteg (primarnog, izvornog, osnovnog) znaka koji
pokazuje sve crte pisanog (grafematskog) znaka. Utoliko se
može govoriti da je pismo pre (usmene) reči. Nije to ono
što korisnik milan piše da misli. Naime, svakodnevno iskustvo
nam kazuje da prvo ide usmeni govor (kao izraz naše misli), a
pisanje je beleženje tog usmenog govora, dakle izraz izraza,
derivacija kojom se gubi izvornost jezika (a posebno misli).
Međutim, takva, klasična (upravo platonovska) koncepcija odnosa
znaka i misli (leksisa i logosa) teško da stoji. Lingvistika
de Sosira je pokazala drukčije, kao i Huserlovo ispitivanje
noeme znaka (u spisu Poreklo geometrije, o matematičari!). Onda
je došao čak Derida i filozofski razradio stvar, uz sve druge
konsekvence (u svojoj studiji o Huserlovom Poreklu geometrije).
- Dakle, otuda se (iz metafizičke zablude koju podupire neispitana
empirijska predstava) vulgarizuje odnos slovo-reč-misao, pa se
veli, na primer, da je usmena reč izvorna, jer, bože moj, deca
prvo govore, pa tek kasnije propišu. - Posledice ovog okretanja
hijerahije pismo-reč-misao su vrlo krupne: zamisli ako nam
jezik u osnovi ne služi (nego često mi njemu, ali to dalje
promišljati podrazumeva drukčiju, ne-vulgarnu ideju o jeziku),
ako misao ne prethodi jeziku, tj. ako nema misli bez jezika,
ili ako, na primer, informacija koju prenosi "konfuzno" osećanje
(a da je osećanje "konfuzno" - to mođže biti vulgarizovan odnos
prema osećanju) u načelu biva plodnija od misli, itd. - Izvinjavam
se zbog dužine, ali ovo je najsažetije što se može. Reč je o
čitavoj jednoj filozofiji (u pravom smislu), tzv. filozofiji
dekonstrukcije (ne destrukcije; prvo je razgradnja, "rasklapanje" i
razrada; drugo je razaranje, ništenje, i nije prvo.)
P.S. Malkice je komplikovano, ovako sažeti jedan filoz. pravac.
Ako te zanima, može mail?
o.jeziku.325novim,
> P.S. "Smrt fašizmu, k**** Karadžiću (Vuku, a može i Radovanu!)!"
> Vec sam pomislio "Pa nije valjda Milan odlepio..."
>
> dJOLE
Bogami...
o.jeziku.326dr.grba,
>> što si napisao. Možda ti je to dosadno, pa ne čitaš, i to je
>> u redu, ali o onom što ne znaš ne sudi oštro. Inače, ispade ko
Javno se izvinjavam što sam u onoj rečenici u 6.303 zaboravio
da eksplicitno napišem ono što je za mene default :
"po mom mišljenju"
Nisam hteo da provociram, izvini. Da sam hteo da potpalim vatru,
to bih svakako učinio u temi CIVI:filozofija, koju inače ne pratim.
o.jeziku.327dr.grba,
>> Prevedem, pa stavim u kontekst i kad dodjem do kraja zaboravim o
>> cemu se tu uopste pricalo...:)
U šta staviš? (((:
Poput moje bivše profesorice književnosti, olinjale nimfomanke :
"Zašto koristite toliko stranih reči u govoru, kada je naš jezik
bogat i prebogat adekvatnim izrazima?"
o.jeziku.328milan,
> .................................... - Posledice ovog okretanja
> hijerahije pismo-reč-misao su vrlo krupne: zamisli ako nam
> jezik u osnovi ne služi (nego često mi njemu, ali to dalje
> promišljati podrazumeva drukčiju, ne-vulgarnu ideju o jeziku),
> ako misao ne prethodi jeziku, tj. ako nema misli bez jezika,
> ili ako, na primer, informacija koju prenosi "konfuzno" osećanje
> (a da je osećanje "konfuzno" - to mođže biti vulgarizovan odnos
> prema osećanju) u načelu biva plodnija od misli, itd. - Izvinjavam
> se zbog dužine, ali ovo je najsažetije što se može. Reč je o
> čitavoj jednoj filozofiji (u pravom smislu), tzv. filozofiji
> dekonstrukcije (ne destrukcije; prvo je razgradnja, "rasklapanje" i
> razrada; drugo je razaranje, ništenje, i nije prvo.)
"Postmodernisti, poješću vas za doručak!" (M. Božić, Sabrana
nedela, Beograd 1993., neobjavljeno).
Pl poz M
P.S. Slobodan sam pitati: "Šta su to novo doneli
dekontrukcionisti glede jezika, u odnosu na već postojeće
rezultate pozitivizma tj. analitičke filozofije Karnapa,
Vitgenštajna i pročih".
P.P.S. "Manje prepisuj više misli" što rekla moja poč. baba
Deridau (Deridi?) kada ga je čehoslovačka (bivša) policija
ufanjala sa paketićem kokaina u džepu prilikom je doplovljavanja
istog u prašku zračnu luku u cilju puštanja Havela i Kohouta -
Ili to behu Kohout i Havel? - na slobodu pa i šire. Predmetni
nije imao ni pojma da svaka policija ima svoje običaje.
žehoslovačka je obožavala da disidentima potura drogu u džepove
i fijoke.
P.P.P.S Uoči da se kaže "na slobodu" a ne "u slobodu" dok se
kaže "u zatvor" a ne "na zatvor". ;))
o.jeziku.329viktor,
> Ni ja. Ali nije reč o nama. Dopuštaš li da duže odgovorim u
> mail, pa ako nadješ da je zanimljivo, prebacićemo onda
E, pa nećemo tako, ja taman preuzeo pravilo od ndragan-a kako i pokrenuo odavno
željenu zanimljivu diskusiju, dakle onu koja nije o politici i prebrojavanju
udaraca u dirku, i vi hoćete u poštu :( Pišite ovde, pogotovu što imate šta da
pišete a i uspevate (za sada :) ) da se zadržite u granicama ljudskosti za
razliku od priprećenog FORUM-a ...
Ne dam ... !
P.S. Sve ste zakuvali taman kada sam ja počistio bazu u SDW-u ... ;(
o.jeziku.330viktor,
> Ako te zanima, može mail?
Opet on hoće u poštu ... :(
o.jeziku.331viktor,
> Bogami...
E, pa ti si prvi pomenuo ovde FORUM, nemoj sada da se čudiš kakve je to
posledice prozvelo ... :)
o.jeziku.332viktor,
1:odgovor na: darone:KOMUNIKACIJE.4:yu.bbs:407
>Jel može onda i "telephone-a" i "computer-a" da se ozvaniči, zajedno sa
2:odgovor na: darone:PC.HARD.3:razno:68
>čudno to što pri uključivanju u turbo modu (mod-u, da malo pratim modu
Učinilo mi se da _ovde_ o tome razgovaramo :)
No, da ne cepidlačim:
1:computer = računar i lakše se onda snalazi ...
2:Krenimo primerom:
"Uključivši se u turbo modu Comtel je proizveo grešku"
Da li to znači da je računar proizvođača pod imenom Comtel, nakon što je
uključen u turbo mode-u javio grešku, ili je proizvođač Comtel, nakon što je
prihvatio turbo modu (kao ono u oblačenju ;) ) proizveo nešto što predstavlja
grešku ... ?
o.jeziku.333balinda,
>> P.P.P.S Uoči da se kaže "na slobodu" a ne "u slobodu"
>> dok se kaže "u zatvor" a ne "na zatvor". ;))
Da, ali se zato (u određenim okolnostima!) ;) ne kaže "zatvoren sam"
nego "imam zatvor". :)))
o.jeziku.334novim,
> E, pa nećemo tako, ja taman preuzeo pravilo od ndragan-a kako i pokrenuo odav
> željenu zanimljivu diskusiju, dakle onu koja nije o politici i prebrojavanju
> udaraca u dirku, i vi hoćete u poštu :( Pišite ovde, pogotovu što imate šta d
Ali ako krenem u to (o ludilu kao želji da se imenuje), odmah
idemo u politiku! Reč je o Šešelju. Ukatko: to što on radi jeste
upravo izgovaranje želje. Svakome (podvlačim ovu reč) pada neki
put na pamet nešto poput "Ma, ti Italijani!", uz želju da im se
malko lupi po Rimu. Ludilo je kad se pređe granica, i želja
izgovori u obliku zahteva subjekta. A Šešelj to čini. On kaže:
"Da, lupićemo po Rimu!" - nema veze što je želja infantilna, i
što je ludilo na delu. Naime, fašizam (ili varvarstvo) =
neposredovana želja. Cilizacija = posredovana želja. Itd.
o.jeziku.335novim,
> Opet on hoće u poštu ... :(
ma jok. ja sam za telepatiju. usput, za milan-a, koji valjad
prati (i) ovo: ono o doručku, iz neob. nedela. moj omiljeni
političar, raka radović, naravno, dao je tri epohalne izjave.
1: "sele, nije ti srbija od slavije do kalemegdana" (tu izjavu
da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.)
2: "šta nema leba! pa nek legnu ranije, da ranije i ustanu" (e
to je odgovor na doručak; "postmodernisti" ne ustaju dovoljno
rano da bi doručkovali ili bili doručkovani). 3: "mediji su
fantastična stvar. putuju 300 000 km u sec". koliko li tek
brzo - u CPS-ovima - putuje telepatski modem?
o.jeziku.336nbatocanin,
Bre, moram da priznam da je za mene ovo veliko iznenađenje, tj. mada
apsolutno ništa stručno nisam čitao od Alasa slepo sam verovao
okačenim slikama i pričama i živeo u ubeđenju da je on bio, makar kod
nas, značajan za matematiku. Kako se kotira naučni doprinos ostalih
naših matematičara? Verujem da će i ostalima to biti interesantno,
jer malo ko proučava matematičke knjige, pa još od domaćih autora ;)
> Sećam se da su mi, kao detetu, dopale ruku neka knjiga
> putopisnog karaktera "Od Arktika do Antarktika" ili vice
> versa i nekakva knjiga o jeguljama.
U 5 (6?) osnovne morao sam da pročitam ovu drugu za nekakvu čitalačku
značku (uostalom, tada sam ionako sve redom čitao ;) ). Bilo je
nečuveno dosadno. Knjiga se zove "Roman jegulje".
o.jeziku.337isekulovic,
>> Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu.
Nisam stručnjak, ali imam knjigu koju je napisao stručnjak nad
stručnjacima, pa ako može mala dopuna.
"Ne" se piše odvojeno i od priloga na -ći: ne znajući, ne videći itd.
S trpnim pridevom piše se sastavljeno (nepravedan, netaknut itd.),
ali odvojeno u poredjenjima: ne ovlažen nego potpuno raskvašen; ne pokvareni
ali ipak oštećeni; zalepljena, a ne prošivena.
o.jeziku.338isekulovic,
REPLY PC.UTIL 5.1289 ndragan
>> Ne nego sam malo staromodan. 'Više' je komparativ od 'visoko' i
>> 'mnogo'; koristi se kao takav za poređenje, dakle 'više od nečeg'.
Nas su učili u školi da je "više" komprativ od "mnogo", a "visočije"
od "visoko".
o.jeziku.339novim,
> P.S. Slobodan sam pitati: "Šta su to novo doneli
> dekontrukcionisti glede jezika, u odnosu na već postojeće
> rezultate pozitivizma tj. analitičke filozofije Karnapa,
> Vitgenštajna i pročih".
1: karnap i vitgenštajn su dve razne stvari, već je ovaj
drugi sto raznih stvari. takođe ovde spada i to da su anal.
filozofija i log. pozitivizam dve razne stvari.
2: šta je dekostrukcija novo donela? pa, jedino što bih mogao
ozbiljno da kažem jest: da prebacim modem i tm na host a
ti zadji u moj kompjuter, pa odatle uzmi oko 2 mb teksta;
ili - bolji način - pročitaj štogod, na primer deridin
uvod u huserlovo poreklo geometrije ili prevedni glas i
fenomen, ili - ima gomila literature u univerzitetskoj.
izmedju ostalog, dekonstrukcija je donela i onu tezu o
govoru-pismu-logosu (v. moju prethodnu poruku). ta je
teza nešto zaista NOVO, a mislim da je jako važna za
najraznije oblasti. kao gedelov paradoks, otprilike.
> P.P.S. "Manje prepisuj više misli" što rekla moja poč. baba
> Deridau (Deridi?) kada ga je čehoslovačka (bivša) policija
> ufanjala sa paketićem kokaina u džepu prilikom je doplovljavanja
> istog u prašku zračnu luku u cilju puštanja Havela i Kohouta -
> Ili to behu Kohout i Havel? - na slobodu pa i šire. Predmetni
> nije imao ni pojma da svaka policija ima svoje običaje.
> žehoslovačka je obožavala da disidentima potura drogu u džepove
> i fijoke.
wrong. išao je tamo da se vidi s janom patočkom. ako ti je aca
ilić pričao o toj epizodi, loše se obavestio. ja sam čuo priču
od deride. (al zašto deridino postojanje nervira ljude, to ne
umem da objasnim. sem ako...)
o.jeziku.340darone,
..CONF JOIN KOMUNIKACIJE.4
..CONF REPLY 12.409
>> Pa nema razloga da se pise telephone-a i computer-a kad za to postoje reci
>> u srpskom jeziku, dok je demo uvozna (mislim i ove su ali su se vec
>> odomacile :)) )
>> a telefon i kompjuter (a pogotovu racunar) su nase reci, pa onda posto su
>> nase, mozes da ih menjas kroz padeze bez onog -...
žekaj, polako. Pre sto i kusur godina reči telefon i kompjuter (i gomila
drugih) nisu postojale u srpskom jeziku. Tačno. Ušle su u jezik. Tačno. Danas
demo postoji u jeziku (demo snimci, demo pred neku igru). Fakat. Jutiliti nisi
nikada koristio u komunikaciji? žisto sumnjam. E, ima i caka: koristi izraz
'uslužni'. Nego, da li je aplikacija reč iz srpskog jezika? Nije, tuđica. Da
li je treba menjati kao 'application' ili kao 'aplikacija'. Get d point? Piši
kao što govoriš, čitaj kako je napisaTo.
darone
o.jeziku.341darone,
>> Učinilo mi se da _ovde_ o tome razgovaramo :)
Već sam se preselio :)
>> No, da ne cepidlačim:
>>
>> 1:computer = računar i lakše se onda snalazi ...
Pogrešno! Jezik se menja, prihvata tuđice (bilo i biće tako), i ne smemo ih
odbacivati. U stvari, ko hoće, može, ja nemam nameru. Mislim da je tako, ako
ništa drugo, zanimljivije.
>> 2:Krenimo primerom:
>>
>> "Uključivši se u turbo modu Comtel je proizveo grešku"
Krenimo antiprimerom, koji je uz to izvorno na srpskom :))
"I onda se ona, duga, pojavi na nebu..."
Jel se pojavila antikratka ili je tu reč o nekoj atmosferskoj pojavi?
>> Da li to znači da je računar proizvođača pod imenom Comtel, nakon što je
>> uključen u turbo mode-u javio grešku, ili je proizvođač Comtel, nakon što
>> je prihvatio turbo modu (kao ono u oblačenju ;) ) proizveo nešto što
>> predstavlja grešku ... ?
To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što se
više smanjuje granica između različitih delova Zemlje, jezici više mešaju, pa
je i pojava sinonima češća. Uostalom, bilo ih je i do danas. Nego, baš me
zanima ko bi, osim moje keve, naravno, ovde prepoznao visoku modu i Ivanu
Bojić ;) Dakle, 1:0 za mene :)))))
darone
o.jeziku.342voki,
>> Ko u Francuskoj ima dete
>> levičara i dete to ostane i posle dvadesete godine valja da ga
>> ili bije ili šalje kod psihijatra,...
Netačno ! ("Opet krivo") Ko izabira ondak one socijaliste ?
Dečurlija ?
Anyway welcome to the right side :))))) But if you're talking
about beating children you better forget it.
>> Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg
>> citata, polagači zakletvi na sve strane.
Na sebe, nadam se, nisi pritom mislio ?
Pozdrav Voki.
o.jeziku.343voki,
>>>> Ali nisam sklon da izjednačim levičare
>>>> i komuniste; prvi nisu uvek i drugi.
>>
>> .... a drugi nikada nisu prvi. :)
Izgleda da je ovo, nažalost, za tebe bolno pitanje,
pa si brže bolje ubacio ovu totalnu neistinu (VIDEO SAM
SMAJLIJA: imam utisak da je on kao opravdanje ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.344balinda,
>> Izgleda da je ovo, nažalost, za tebe bolno pitanje,
>> pa si brže bolje ubacio ovu totalnu neistinu (VIDEO
>> SAM SMAJLIJA: imam utisak da je on kao opravdanje ;)
Lepo bi se nas dvojica porazgovarali, al' ne beše teme. :)))
o.jeziku.345ndragan,
(PC.UTIL 5.1198)
/ šSamoraspakujuci je zajedno. :) ć
Reč "samo" se pojavljuje u mnogo slučajeva pogrešno smeštena, što je
čini idealnom kad nekog treba pogrešno shvatiti.
"Samoraspakujući" - koji se sam raspakuje.
"Samo raspakujući" - koji ne radi ništa osim raspakivanja.
Klasičan primer:
"Volela tebe samo sam ja" - niko te drugi nije hteo
"tebe sam samo volela ja" - ništa drugo nisam htela da ti radim
"tebe sam volela samo ja" - i niko drugi (kao 1.)
"samo tebe volela sam ja" - ovo je pesnik hteo da kaže
/> Zanimljivo bi bilo znati kojim je arhiverom napravljen samo
/> raspakujuci EXE
Ovde je zaista pitanje koji je to arhiver koji nema drugu namenu osim da
pravi EXE za raspakivanje i ni za šta osim raspakivanja i ništa osim
njega.
Ovakvih dvosmislica ima i u engleskom. Nemam nijedan primer 'na vrh
jezika', a i da imam, ne bojim se, nije otrovno. Samo je dvosmisleno;
pogrešno smešteno 'samo' (and only) se uglavnom u glavi slušaoca
ispravlja prema željenom smislu rečenice, te se prave zabune retko
događaju.
o.jeziku.346ndragan,
(FORUM.8 11.609)
/ │ └─ Odmaram, spavam, radim od 6.30 :(
čeljan sam znati ko koga odmara.
o.jeziku.347ndragan,
/ u arhitekturi. Ovako, pospoljavanje mi zvuči kao srpki novo-
/ govor :(, a ne tako davno smo se svi zajedno, u nekoj od konf.
Ne baš. Navikao sam na takve izraze tamo gde se koriste; štaviše smatram
ih nekom vrstom profesionalnog filozofskog žargona. Veliki deo tih
izraza je izuzetno dobro pogođen, vidi se da su pravljeni/prevođeni
natenane i promišljeno, za razliku od novogovornih izraza. Štaviše,
divim se veštini kojom je to urađeno - em je pogođena suština, em
podstaknu čoveka da malo zagrebe po suštini svog jezika.
o.jeziku.348ndragan,
/ / staložena poruka koja bi u ovome generalno mogla pomoći.
/ Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu.
Samokritika: pročitao sam sopstvenu poruku i nisam primetio nikakav
talog. Smatram da sam omanuo.
o.jeziku.349ndragan,
/ Interesuje me, zna li ko da mi kaze sta znaci skracenica DIF ?
Državni Institut za Fiskulturu, ili tako nešto. Posle su menjali imena,
ali je nadimak ostao vezan za staru skraćenicu; to je valjda ostalo još
sa kraja četrdesetih.
o.jeziku.352viktor,
> To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što se
To _nisu_ sinonimi!
Gore gore gore gore no što gore gore dole ... :))
Nagradno pitanje: šta su ... ?
>Bojić ;) Dakle, 1:0 za mene :)))))
Ostavimo to za kasnije, bez toga je lepše ... ;)>
o.jeziku.353asterix,
> ih nekom vrstom profesionalnog filozofskog žargona. Veliki deo tih
> izraza je izuzetno dobro pogođen, vidi se da su pravljeni/prevođeni
> natenane i promišljeno, za razliku od novogovornih izraza. Štaviše,
Da, strani izrazi su bauk zar ne? Šta ima bolje od toga da se održa-
va biće nekog jezika nego da se stručni izrazi prevode na isti. Bez
obzira što nemamo baš mnogo veze sa nastajanjem izraza, prevešćemo
ga na sopstveni jezik i tako omogućiti i potpomognuti razvoj okruže-
nja (nauke?) koji su vezani za taj izraz? Hmmm... Možda je tako Ei
Niš počeo da pravi kompjutere ? ;) Tom prilikom će se podjednako od-
baciti i reči koje imaju nekoliko hiljada godina star latinski koren.
> divim se veštini kojom je to urađeno - em je pogođena suština, em
^^^^^^^
Nisi me baš ubedio.
> podstaknu čoveka da malo zagrebe po suštini svog jezika.
Uvek sam smatrao da je odličan način za ovo, čitanje knjiga na izvor-
nom jeziku. Nekako je onda neizbežno pitanje šta se dešava i kako iz-
gleda odražavanje tehnološkom i naučnog razvoja na evoluciju nekog
jezika. Da li je bolje prevoditi izraze na ovaj način, ili jednostav-
no usvojiti, u manjoj ili većoj meri, odomaćene i usvojene strane
izraze.
Turcizmi su prilično neretka pojava u našem jeziku, pa se niko ne o-
bazire na to. Ili možda treba sad i to ispravljati ?
Ovo me podseća na slučaj sa francuskim jezikom. Obzirom na svoju dugu
istoriju i kulturu, oni su se priklonili prevodjenju stranih reči na
svoj jezik. Ne znam da li znaš francuski (nije mnogo ni važno doduše :)
ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver 'logiciel'
(Nisam siguran da li sam softver napisao kako treba :) Meni to zvuči
prilično rogobatno, da ne kažem nakaradno ili novogovorno.
Pozdrav Nenad :)
o.jeziku.354asterix,
> Nagradno pitanje: šta su ... ?
Homonimi.
o.jeziku.355aswanwick,
..CONF JOIN KOMUNIKACIJE.4
..CONF REPLY 12.409 (didldi)
DI> Pa nema razloga da se pise telephone-a i computer-a kad za to postoje reci
DI> u srpskom jeziku, dok je demo uvozna (mislim i ove su ali su se vec
DI> odomacile :)) )
DARONE> demo postoji u jeziku (demo snimci, demo pred neku igru). Fakat.
Mislim da si u pravu. Rec Demo mozemo smatrati kao skracenicu od
Demonstracioni, i zato ne mislim da treba da je po svaku cenu prihvatamo
kao novouvezenu rec. Zato mislim da bi bilo prihvatljivo da se
pise bez crtice: Demoa.
o.jeziku.356voki,
>> Lepo bi se nas dvojica porazgovarali, al' ne beše teme. :)))
Ma mi se uvek lepo porazgovaramo :) Najviše volim da pričam
sa sličnomišljenicima koji se upinju iz petinih žila da istaknu
razlike, a ja da im (žestoko) uzvraćam :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.357dutchman,
Yes, homonimi.
Izgvin'te.
o.jeziku.358maksa,
<><> Ovo me podseća na slučaj sa francuskim jezikom. Obzirom
<><> na svoju dugu istoriju i kulturu, oni su se priklonili
<><> prevodjenju stranih reči na svoj jezik. Ne znam da li
<><> znaš francuski (nije mnogo ni važno doduše :) ali se na
<><> tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver
<><> 'logiciel' (Nisam siguran da li sam softver napisao
<><> kako treba :) Meni to zvuči prilično rogobatno, da ne
<><> kažem nakaradno ili novogovorno.
Oni spram toga imaju jedan iracionalan stav (ako neki narod ima
kolektivnu sujetu, onda su to Francuzi), ne samo što se tiče
tehnike, već uopšte prema tuđicama u njihovom jeziku.
Posebno su alergični na Engleski, verovatno zbog istorijskih
razloga. Jednom sam dobio neke računarske časopise na francuskom
(Ordinateur Individuel <--- vrlo nezgodno ako ste navikli na
Personal Computer ;). Trebalo mi je jedno 15 min. dok nisam
ukapirao da je ko = kb (kilo octets), ni to nisu hteli da prihvate...
Sa druge strane, Francuzi (i ostatak sveta) zovu Lamanš - Lamanš,
a Englezi ga uporno zovu English Channel ;).
o.jeziku.359darone,
>> > To što pokušavaš da mi podmetneš :) zovu se sinonimi, i logično je, što
>>
>> To _nisu_ sinonimi!
Uh :( Zeznuh stvar. Moraš da priznaš da bi poruka prošla da sam napisao
homonimi, što je i trebalo da piše. Izvinjavam se :)
Nego, sad, kad sam dokazao da znam o čemu se radi, može li malo
protivargumenata ili da bilježim i 2:0? ;)
darone
o.jeziku.360dejanr,
>> ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver
>> 'logiciel' (Nisam siguran da li sam softver napisao kako
>> treba :) Meni to zvuči prilično rogobatno, da ne kažem
>> nakaradno ili novogovorno.
Sve zavisi da li se u prvom trenutku kada je termin potreban "izmisli"
neka domaća reč koju onda *svi* koji o tome pišu i velika većina onih
koji o tome govore docnije koristi. Ako je tako, onda je svejedno koja
je reč u pitanju, pošto je svima relevantnima jasno šta znači.
Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako dobro
standardizuju terminologiju. Svaka im čast... jedino što to kod nas
ne bi imalo šanse da uspe sve i da se našao neko pametan da na vreme
"krsti" strane reči.
o.jeziku.361milan,
> wrong. išao je tamo da se vidi s janom patočkom. ako ti je aca
> ilić pričao o toj epizodi, loše se obavestio. ja sam čuo priču
> od deride. (al zašto deridino postojanje nervira ljude, to ne
> umem da objasnim. sem ako...)
Ma jok! ;)))
To je moja sklonost ka borhesovštini. ;)
Ovog puta sam slučajno pogodio lik, pa je vic propao. :)
Mislio sam da su žesi to priredili nekom drugom Sartru, kad'
ono baš njemu al' drugim povodom. :)
Pl poz M
P.S. Glede skoka nivoa adrenalina pri pomenu Derida-e, ne znam
ni ja, al' sam uočio da se ljudi dele na tri grupe: One kojih se
to ne tiče i one kojih se to tiče pri čemu se potonji dele opet
na dve grupe strašno emotivno obojene. Ja samo pričekam da vidim
da l' ga žrtva voli ili ne pa opalim naopačke. Uvek izazove
efekat. ;)))
o.jeziku.362milan,
>>> Srbijom međutim, haraju upravo ovakvi, kao iz tvog gornjeg
>>> citata, polagači zakletvi na sve strane.
>
> Na sebe, nadam se, nisi pritom mislio ?
Baška što bi trebalo imati priličnu maštu pa u tezi da "ja
haram Srbijom" naći ma i nenulti procenat istine, ali nije u
tome stvar. Probaj da pronađeš ma jednu stranu kojoj sam se ja
zakleo (sem naravno Bravaru u vojsci ;)), a o dve i da ne
govorimo.
Pl poz M
P.S.
> Anyway welcome to the right side :))))) But if you're talking
> about beating children you better forget it.
Rightist which detests a beating of children is a very
dubious one! ;))
o.jeziku.363milan,
> ma jok. ja sam za telepatiju. usput, za milan-a, koji valjad
> prati (i) ovo: ono o doručku, iz neob. nedela. moj omiljeni
> političar, raka radović, naravno, dao je tri epohalne izjave.
> 1: "sele, nije ti srbija od slavije do kalemegdana" (tu izjavu
> da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.)
Iz noći u noć da budemo precizni. Odgovor je prost i može se
naći u "Razgovorima za kafanskim stolom" (M. Božić, Beograd,
-1993., neobjavljeno) i glasi:
"Ali će biti!"
> 2: "šta nema leba! pa nek legnu ranije, da ranije i ustanu" (e
> to je odgovor na doručak; "postmodernisti" ne ustaju dovoljno
> rano da bi doručkovali ili bili doručkovani).
"Nemoj da misliš da ako spavaš, ne možeš biti pojeden!"
(čika Obretković, serija "Ruzmarin", treći kanal, produkcija
RTS, 1992.)
Pl poz M
o.jeziku.364milan,
> Bre, moram da priznam da je za mene ovo veliko iznenađenje, tj. mada
> apsolutno ništa stručno nisam čitao od Alasa slepo sam verovao
> okačenim slikama i pričama i živeo u ubeđenju da je on bio, makar kod
> nas, značajan za matematiku. Kako se kotira naučni doprinos ostalih
> naših matematičara? Verujem da će i ostalima to biti interesantno,
> jer malo ko proučava matematičke knjige, pa još od domaćih autora ;)
Pa kako kojih. ;)
Pošto je matematika "nenacionalna" nauka pa radovi slični
radovima tipa "Kakve su čarape nosili Srbi kada su u XVII krenuli
u seobu" ili "Da li je Branko Radičević mislio na Platona
Ljeviškog dok je kod Sremskih Karlovaca preplivavao mutno
Dunavo" ne mogu da se objavljuju u svetskim časopisima, naša
matematika se može meriti samo svetskim rašinima.
Tako gledano, beogradska (ostali delovi bivše i sadašnje
Jugoslavije nisu vredni pomena) matematička škola ima na
svetskoj lestvici mesto koje bi se moglo oceniti kao "gornji deo
sredine". Nismo, naravno, bolji ni od jedne velike kulture ali
jesmo bolji od svih zemalja naših razmera u Evropi sa izuzetkom
Mađarske. Naš najznačajniji matematičar je verovatno Jovan
Karamata (Francuska Akademija je objavila njegovu monografiju
pod brojem 67, a brojevi se vode od osnivanja Akademije početkom
XVII veka).
Ima još niz solidnih imena ali se ne bih izlagaso opasnosti
da neke pomenem a neke ne.
Ne treba se osobito žalostiti nad činjenicom da smo u
matematici osrednji jer je matematika, poput filozofije,
"isključiva prćija", visokorazvijenih i velikih (po obimu)
kultura. Tu je rang lista maltene ista kao i rang lista kultura
po značaju u svetskoj istoriji (Stara Grčka, Arapski kalifati,
Renesansna Italija, Francuska, Engleska, Nemačka, SAD, Poljska
(!), Švajcarska (!!), Rusija (tek ovde - :(( za slavjanofile a
:)) za reformiste)). Zanimljivo je da tako značajan i veliki
kulturni prostor kao što je španski nije u matematici dao
nikakav pomena vredan doprinos!
Pl poz M
Pl poz M
o.jeziku.365asterix,
> Sve zavisi da li se u prvom trenutku kada je termin potreban "izmisli"
> neka domaća reč koju onda *svi* koji o tome pišu i velika većina onih
> koji o tome govore docnije koristi. Ako je tako, onda je svejedno koja
> je reč u pitanju, pošto je svima relevantnima jasno šta znači.
>
> Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako dobro
> standardizuju terminologiju. Svaka im čast... jedino što to kod nas
> ne bi imalo šanse da uspe sve i da se našao neko pametan da na vreme
> "krsti" strane reči.
Potpuno se slažem sa ovom tvrdnjom. Ali izgleda da ima i evidentno
drugačijih mišljenja, da ne kažem onih pametnih :). To se svodi na
prevodjenje stranih izraza koji su već ušli u upotrebu, a to u ovim
uslovima, ne može a da nema političku, iliti novogovornu, konotaciju.
(Ko o čemu, baba o uštipcima :))).
Bottom Line: Ako je Eksteriorizacija onda je eksteriorizacija, a ne
pospoljavanje. To nema prodju, jer je hibrid, mutant ili šta već.
o.jeziku.366novim,
> u seobu" ili "Da li je Branko Radičević mislio na Platona
> Ljeviškog dok je kod Sremskih Karlovaca preplivavao mutno
> Dunavo" ne mogu da se objavljuju u svetskim časopisima, naša
ama jok. u naučnoj studiji (vrednuje se po ka-pe obrascu
ministarstva nauke) "na šta je Branko mislio kad je plivao
(sa posebnim osvrtom na zamašaj leve ruke)" koja se radi
u mom institutu za književnost* već devedeset tri decenije
izričito stoji (op. cit., appendix CCIa): "mislio je na
Jovana Karamatu pod brojem 67". ova kapitalna studija za
razvoj naše soc. teorije i društvene prakse biće objavljena od
strane akademije pomenute u prethodnoj poruci, pod nultim
brojem, jakako. (platon ljeviški se ne izučava tamo. čekaj
moju knjigu, objaviće je izdajničko vreme).
---
* onaj, u bivšoj glavnjači. kad držimo sastanke, lično nam
se ukazuje duh grirorija božovića. i peva!
o.jeziku.367novim,
> na dve grupe strašno emotivno obojene. Ja samo pričekam da vidim
> da l' ga žrtva voli ili ne pa opalim naopačke. Uvek izazove
> efekat. ;)))
oui, oui. l'effet de la deconstruction, certainement.
a što se apsa deride tiče: deridina žena - Margerit - je
poreklom (po ocu) žehinja. usput, živela je, od svoje 2.
pa do 7. godine u Beogradu (ovde, da). zna srpski (teže
ga govori, ali razume sasvim). derida je bio ovde, aprila
prošle godine (bio pun kolarac! naravno, po sistemu
"igra mečka, pa ajd da vidim"), što, između ostalog, govori
o njegovoj stvarnoj sklonosti prema ovoj (a ne onoj) sredini
(naravno, ne u banalnom smislu; nije poćetnikio).
svejedno da li nam se sviđaju (?) njegove teorije,
najznačaniji je filozof ovih poslednjih dve-tri decenije
(u stvari, posle ajdeđera*). (prvi filozof -
od značajnih i meni znanih - koji je propisao na kompjuteru
(ima mekintoš, tja). (inače, znate li da je prvi filozof koji je
propisao na pisaćoj mašini bio niče? mislim godinu-dve nakon
što se ta sprava pojavila; ima i jedno pismo koje je kucao iz
venecije majci - sve caps-lock! pa mu se mašina onda jednog
dana pokvarila - zaista - i muku je mučio da je popravi, gnjavio
prijatelje, slao nazad u holandiju majstoru proizvođaču, i
nije dobio nazad! onda se vratio na ručni rad...)
---
tako umbertko eko izgovara: aaaaaajdeđer. eccolo!
o.jeziku.368novim,
> "Nemoj da misliš da ako spavaš, ne možeš biti pojeden!"
ama nisam "postmodernista", ako si to mislio. dapače + dagušče.
jesam napisao drtezu o postmodernom shvatanju književnosti (još visi
i čeka na odbranu u novom sadu, baš kod brata rake radovića ((duple
zagrade otvaram: stvarno kod rakinog brata; kad sam ugovarao, pre
četiri godine, nisam ni pojma imao; a stvar saznao u kruševcu
pre mesec dana, od njihovog trećeg brata, koji je - paz sad -
sveštenik! pa sad moram drugu tezu, pod itno, i molim se bogu da
se mentoru nešto ne desi (((a može!)))))). - nego, još u mom
malo pretencioznom rezimeu piše: da mi je opsesija nesanica i
njezina tumačenja. to glede žike obretkovića, mog zemljaka (i on
je kumrovčanin, je si l znao? e pa imaaaaa nas...)
o.jeziku.369nemo,
==> Oni spram toga imaju jedan iracionalan stav (ako neki narod
==> ima kolektivnu sujetu, onda su to Francuzi), ne samo što se
==> tiče
'ajde!?
le capitaine nemo
o.jeziku.370maksa,
<><> 'ajde!?
Ja ajdem, a ajdeš ti?
o.jeziku.371milan,
>* onaj, u bivšoj glavnjači. kad držimo sastanke, lično nam
> se ukazuje duh grirorija božovića. i peva!
Ako peva nek' je i duh!
Pl poz M
o.jeziku.372milan,
> jesam napisao drtezu o postmodernom shvatanju književnosti (još
visi
> i čeka na odbranu u novom sadu, baš kod brata rake radovića ((duple
> zagrade otvaram: stvarno kod rakinog brata; kad sam ugovarao, pre
> četiri godine, nisam ni pojma imao; a stvar saznao u kruševcu
> pre mesec dana, od njihovog trećeg brata, koji je - paz sad -
> sveštenik! ............................
Pazi bogati, pa ti mi još nahvali Radoviće: Jedan brat
seoski hohštapler, jedan pop a jedan paraintelektualac, ispada
da su se sasvim dobro rasporedili. Počeću detaljnije da pratim
prenose Glupštine ne bi li Raku lepše izučio! :))
Pl poz M
o.jeziku.373novim,
> Pazi bogati, pa ti mi još nahvali Radoviće: Jedan brat
pazi da ti ne promakne ovo (poslednja izjava rakina):
"U jabukama ima više vitamina nego u bananama. A majmuni
su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz
intervuja politici express, prenosi vreme).
predlog: da osnujemo grupu za proučavanje rake, a?
EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i
promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža?
na milan-a računam 100%. (cilj bi bio, krajnji i nadnaravni,
da rakicu krunišemo za cara. valjada bi nam se tad ameri
smilovali i okupirali nas, a?)
o.jeziku.374haevorn,
odgovor na temu o pisanju korisničkih imena
Moj doprinos ovoj zbrci:
A zašto ne bismo tretirali korisnička imena kao strana? Tu takođe vlada
haos iako postoje pravila kako se strana imena pišu i čitaju (ali se ona
obično primenjuju kako se kome svidi). A strana imena mogu da budu
svakojaka, kao i "juzernameovi" ;) pa samo primeniti pravila...
Naravno, postavlja se pitanje korisničkih imena firmi, ali ona se mogu
baš tako i tretirati - kao firme i u skladu s tim i pisati, čitati i po
padežima menjati.
// 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih
// znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0?
Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede,
te je takva mogućnost nemoguća.
-------------------!?
Ipak, ako se pojavi neki "fqrxoyt" - ko zna, možda je to kod Eskima
normalno ime, kao kod nas npr. Milan.
HAEVORN v.b.
o.jeziku.375haevorn,
Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne,
ali ne smeta.
// > BTW, Šta fali Sezamu? Tj. ako Sezam ipak jeste skraćenica što ne bi
// > moglo da se piše i Sezam i SEZAM?
//
// Eto, lepa mogućnost da još jednom naglasim svoj stav. Ništa ne fali ni
// Sezamu ni Sezam-u, već mi se čini da je dopustivo i jedno i drugo,
// zavisi od toga kako shvatamo nameru osnivača.
Provereno: "Sezam" se ne može smatrati skraćenicom naziva Sistem za
modemske komunikacije, nego samo drugim (prvim?) imenom.
U stvari "Sezam" se tretira kao naziv firme i (u skladu s tim) piše se
pod navodnicima i velikim početnim slovom. Kada se tako piše menja se po
padežima kao i svaka druga reč - bez crtica ("Sezamovo").
U posebnim slučajevima (ako želi da se naglasi) moglo bi se pisati i
SEZAM. Tada bi se za promenu po padežima koristila crtica između naziva i
nastavka (SEZAM-ovo, nikako SEZAMovo).
HAEVORN v.b.
o.jeziku.376haevorn,
Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne,
ali ne smeta.
// >> (Kako se piše Unprofor?)
// Piše se UNPROFOR :)
Može i jedno i drugo, s tim što se, u prvom slučaju, reč menja po
padežima kao i svaka druga (Unprofora), a u drugom se nastavci pišu malim
slovima i odvajaju crticom (UNPROFOR-a).
HAEVORN v.b.
o.jeziku.377haevorn,
Ne znam da li se to koristi oduvek, ali u poslednjih godinu-dve ja to
primećujem i prilično me nervira. Naime, na televiziji, ali i u novinama
^^^^^
često se koristi ova kombinacija. Ko zna, verovatno je to u redu, ali meni
je ipak malo glupo, miriše na pleonazam. "Ali" bi išlo između suprotnih
izjava, a "i" između istih (sličnih). Verovatno oni koji to
izgovaraju/pišu žele da istaknu ono _i_, ali mislim da to ipak nije na
svom mestu.
Isto tako me nervira kada u raznoraznim radio ili TV kontakt -
emisijama (Utisak..., Minimaks..., Trač...) ljudi koji se jave "u
program" kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju, a
posebno gosta,..."
Kad kaže "Dobro veče" on je već pozdravio sve u studiju, pa čak i
gosta, tako da onaj dodatak čist "pleonazamizam" (a i nepotrebno
produžava razgovor)
HAEVORN v.b.
o.jeziku.378haevorn,
// ...... PC.HARD.3:laseri
// ---------------------------------------------------------
// Trebao si da dobijes jednu disketu sa HP screen programom.
********************
!!!STRAŠNO!!! Mnogi ovako govore/pišu. Trebalo bi nešto učiniti po tom
pitanju **********
HAEVORN v.b.
o.jeziku.379drazen,
> predlog: da osnujemo grupu za proucavanje rake, a?
Sa unutrasnje ili spoljne strane?
Pl poz D
o.jeziku.380milan,
> EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i
> promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža?
> na milan-a računam 100%. (cilj bi bio, krajnji i nadnaravni,
> da rakicu krunišemo za cara. valjada bi nam se tad ameri
> smilovali i okupirali nas, a?)
Gotova stvar!
Istina ne znam da li će projekat uspeti ali ću ja Raku
ubuduće citirati za razne mudre misli umesto čike Obretkovića.
čiveo car Radovan V Radović, dole Radovan IV Karadžić!
Pl poz M
P.S. A ti prva slova u rečenicama piši malo češće velikim
slovima - bolje se razume. :)
P.P.S. Ne otrcavaj toliko brata svog mentora. Sačekaj da
doktoriraš! ;)
o.jeziku.381milan,
> // 2) Korisničko ime može biti proizvoljan niz alfanumeričkih
> // znakova. Kako bi menjala po padežima korisničko ime a01x2bd0?
>
> Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede,
> te je takva mogućnost nemoguća.
> -------------------!?
Ne predajem se ja tek tako. ;)
Kao prvo, pravila koje će utvrditi ovaj časni skup imaće se
posebnim carskim dekretom cara Radovana V Radovića primenjivati
na svim mrežama u Srba, pa prema tome valja misliti šta sa
"korisničkim imenima" koja sadrže i brojeve.
Ali, spreman sam da se složim da će, tokom zime, sve te
mreže prestati da rade i da će se još samo SEZAM koliko-toliko
držati. Ukoliko se to i ne desi car Radovan V bi mogao da
zabrani preživelim srpskim mrežama da koriste brojeve (pod
obrazloženjem " jes' k'o da nam je malo trideset malih slova i
trrideset velikih slova još 'oćete da nam uvedete deset malih i
deset velikih brojeva" ;). Međutim, problem se i dalje ne rešava
tvojim pristupom jer - pripazi sad' sledi glavni udarac ;) - čak
iako je tvoja zamjedba
> Ipak, ako se pojavi neki "fqrxoyt" - ko zna, možda je to kod Eskima
> normalno ime, kao kod nas npr. Milan.
tačna, tj. ako je "fqrxoyt" tradicionalno eskimsko ime te se,
kao takvo često javlja kao "korisničko ime" naših brojnih
kolega-članova sa Grenlanda i iz kanadskih tajgi, otkud znamo
kog je roda ovo lepo ime?
Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od
fqrxoyte".
Dakle?
Pl poz M
o.jeziku.382milan,
> Ne znam da li se to koristi oduvek, ali u poslednjih godinu-dve ja to
> primećujem i prilično me nervira. Naime, na televiziji, ali i u novinama
> ^^^^^
> često se koristi ova kombinacija. Ko zna, verovatno je to u redu, ali meni
> je ipak malo glupo, miriše na pleonazam. "Ali" bi išlo između suprotnih
> izjava, a "i" između istih (sličnih). Verovatno oni koji to
> izgovaraju/pišu žele da istaknu ono _i_, ali mislim da to ipak nije na
> svom mestu.
Ovako kako si naveo primer, zaista se radi o "suvišnom
pleonazmu";)), mada konstrukcija "ali i" ima smisla. Npr. "Kod
trudnica, ali i kod muškaraca obolelih od bolesti XYZ javlja se
povećana laktacija."
> Isto tako me nervira kada u raznoraznim radio ili TV kontakt -
> emisijama (Utisak..., Minimaks...,Trač...) ljudi koji se jave "u
> program" kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju, a
> posebno gosta,..."
> Kad kaže "Dobro veče" on je već pozdravio sve u studiju, pa čak i
> gosta, tako da onaj dodatak čist "pleonazamizam" (a i nepotrebno
> produžava razgovor)
Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u
studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u
studiju", a nju "bi posebno". ;)
Pl poz M
o.jeziku.383voki,
>> a Englezi ga uporno zovu English Channel ;).
Ili British Channel ?
o.jeziku.384voki,
>> Ne znam kako je Francuzima uspelo da u početnom trenutku tako
>> dobro standardizuju terminologiju. Svaka im čast...
Ma pusti ludaci. Kod njih je to opsesija, oni odmah, čim se
pojavi neka nova engleska reč, udare rekontru.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.385voki,
>> Baška što bi trebalo imati priličnu maštu pa u tezi da "ja
>> haram Srbijom" naći ma i nenulti procenat istine,...
Izvinjavamo se, mlogo se izvinjavamo. Spremni smo da za ovu
priličnu količinu mašte snosimo moralne i materijalne posledice,
shodno sopstvenim materijalnim mogućnostima. S druge strane, samo
sam te pitao "da li ?" nisam ti presuđivao, a pitanje se nije odno-
silo na haranje Srbijom, nego na zaklinjanje na sve strane. Hvala
na odgovoru. Poluzadovoljan odgovorom: zakleo si se Bravaru u JNA.
Pozdrav Voki.
P.S.
>> Rightist which detests a beating of children is a very
>> dubious one! ;))
Well, I'm a very strange person.
o.jeziku.386cdragan,
> pazi da ti ne promakne ovo (poslednja izjava rakina):
> "U jabukama ima više vitamina nego u bananama. A majmuni
> su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz
> intervuja politici express, prenosi vreme).
Elem, ovo je Raka izjavio na jednoj sednici sa skupštinske
govornice a i čitah pre neki dan u novima da su banane po
vitaminskoj vrednosti bolje od jabuka. Beše tamo i neka tabela
voća, malopre prelistah stare novine, al' ne mogoh da nadjem taj
tekst ...
o.jeziku.387viktor,
> Odgovori na odavno postavljena i već zaboravljena pitanja malo kasne,
> ali ne smeta.
Da znaš da si u pravu ... :)) tu ćemo se sasvim složiti ... ;))
> U posebnim slučajevima (ako želi da se naglasi) moglo bi se pisati i
> SEZAM. Tada bi se za promenu po padežima koristila crtica između naziva i
> nastavka (SEZAM-ovo, nikako SEZAMovo).
A, oko ovoga već je svima jasno da nema razloga raspravljati ... :)) Dakle,
case closed ... !
o.jeziku.388viktor,
> Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske abecede,
Trudili smo se da raspravljamo nezavisno os samog SEZAM-a jer se nadamo da će
se ostvariti ideja o umrežavanju sa drugim čvorištima u Beogradu ... :))
A, brojevi po sebi nisu izvor problema, čak i samo mala slova mogu biti već
dovoljno prgava ... :))
o.jeziku.389zandric,
> a Englezi ga uporno zovu English Channel ;).
Naslov iz Tajmsa tridesetih godina:
" Nad Kanalom magla - Evropa odsecena"
o.jeziku.390voki,
>> Na "Sezamu" se mogu koristiti isključivo mala slova engleske
>> abecede, te je takva mogućnost nemoguća.
Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica).
Pa ga ti sad menjaj kroz padeže.
Pozdrav Voki/ pozdrav od Vokija.
o.jeziku.391voki,
>> // >> (Kako se piše Unprofor?)
>>
>> // Piše se UNPROFOR :)
>>
>> Može i jedno i drugo, s tim što se, u prvom slučaju, reč menja
>> po padežima kao i svaka druga (Unprofora), a u drugom se
>> nastavci pišu malim slovima i odvajaju crticom (UNPROFOR-a).
E ne može ! Skraćenica je u pitanju, a svaka od reči u
skraćenici se i inače piše sa početnim velikim slovom. Pravilno
je isključivo UNPROFOR, kao npr. SRJ, SFRJ, GB, SSSR, SPS, SPO...
Probaj da zamisliš Sps, Spo, Sssr :)))) Ili još bolje zamisli
predsednik Spsa ;))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.392maksa,
<><> Ili British Channel ?
I ja sam prvo mislio da ga zovu tako, al' sam zavirio u
Webster's Third New International dictionary, i tamo
stoji English Channel. Možda je ovaj English neki drugi?
o.jeziku.393darone,
>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica).
>> Pa ga ti sad menjaj kroz padeže.
Ali je i to :) Naime, u korisničko ime (username) mogu da uđu samo mala slova
engleske abecede i tačka.
darone
o.jeziku.394dejanr,
>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko zvezdica).
A? Di može da postoji korisnik sa zvezdicom u imenu, a kamoli sa
ne znaš koliko zvezdica!
E sad već korisnik .... bi možda i mogao da postoji, samo se toga
(fala Bogu :) još niko nije setio.
o.jeziku.395novim,
> kog je roda ovo lepo ime?
> Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od
> fqrxoyte".
> Dakle?
kao filolog, ne smem da se mešam. al kao obožavalac Rake Najvećeg
možda imam rešenje: da mu predložimo da istim carskim drkretom
ukine padeže, rodove i, naravno, Eskimce? je se, bre, neko
javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si?
o.jeziku.396novim,
> P.P.S. Ne otrcavaj toliko brata svog mentora. Sačekaj da
> doktoriraš! ;)
mA PIŠI PROPALO. sAD IMAM DRUGOG MENTORA, MOčDA JE LUĐI OD
PRETHODNOG, SAMO NA POSEBAN NAžIN. (a KAKO OVO IZGLEDA? bOKTE
ŠTO TI JE NAUCA&TECHNICA a JA PRITISO SAMO JEDNO DUGME. hM?)
o.jeziku.397ndragan,
/ prece..?!...
/ a o kojoj svrsishodnosti primarnosti govoris?!
/ takodje mi pojasni termin :vulgarizacije odnosa!
Our dear princess zvuči kao da se monumentalno rasanila, ali ne
dovoljno. Radilo se o tome čemu se daje prednost - zapisu ili izgovoru.
Već ova tvoja poruka je jasan dokaz da bismo mnogo izgubili ako bismo se
držali toga da pišemo samo ono što umemo da kažemo i obratno.
Zanima me kako bi uspela da izgovoriš neku od svojih poruka tako da je
neki hipotetični zapisivač zabeleži tačno onako kako je zapisana. Pri
tome mislim na tvoju difuznu interpunkciju, eliptičan izraz i ostalo što
se može dopisati po želji.
Vulgaran odnos bi tu bio zahtev da se to ima čitati onakko kako je
zapisano i pisati onakko kako se govori i obratno.
Dovoljno pismenosti i počinjemo da se igramo pisanjem.
o.jeziku.398ndragan,
/ je došao čak Derida i filozofski razradio stvar, uz sve druge
/ konsekvence (u svojoj studiji o Huserlovom Poreklu geometrije).
Ti si lepo objasnio postojeće zablude, a sledeća stvar bi bila da
izložiš sadašnju postavku. Zvuči mi kao prava stvar: kockice mi dolaze
na mesto, dakle pročitao sam dvadeset odjeka toga kojegde. Dakle, mani
se pošte sa princezom, nego udostoji ovu temu savremenom teorijom.
o.jeziku.399ndragan,
/ Ne dam ... !
Off cross, ne dam ni ja. Mada me živo zanimaju Novimove teorije (meni ne
zvuči loše ni ovako bez crtice), ta moja radoznalost bi se dala utažiti
već gnjuranjem kroz knjige koje je spomenuo. Druga stvar je rasprava
ovde, koja će, pretpostavljam, privući još ponekog sa ponekim suprotnim
ili izdvojenim mišljenjem. Treća je, opet, to što ćemo se vremenom
udaljiti od teme, ali takva je priroda rasprave ovde, te se neću mnogo
ni čuditi ako zastranimo.
p.s. no white mail, no black mail
o.jeziku.400ndragan,
/ ali odvojeno u poredjenjima: ne ovlažen nego potpuno raskvašen; ne
/ pokvareni
Naglasiti da je poređenje (da li je poređenje), jer je rečenica mogla
glasiti "pre neobojen nego beo", a i kod poređenja mislim da nije
pravilo; "bolje nedopečen nego neposoljen", naprimer.
Nadalje, "ne da je nepovređen, nego mu ni dlaka s glave ne fali" jeste
rečenica sličnog tipa, ali tu imamo dve negacije...
Mislim da je kod ovakvih slučajeva sasvim jasno kad zajedno kad ne.
Koliko sam primetio, narod i inače vrlo retko greši na takvim mestima,
pa da ne unosimo zabunu.
o.jeziku.401ndragan,
/ Nas su učili u školi da je "više" komprativ od "mnogo", a "visočije"
Tu sam pokušao da izbegnem ono što se ovde od "visoko" kaže "višlje", pa
mi onda kažu "ne kaže se višlje nego više"... a "visočije"... otkud to u
Banatu, ajde bre. Ovde je ravno.
o.jeziku.402ndragan,
/ li je treba menjati kao 'application' ili kao 'aplikacija'. Get d
/ point? Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisaTo.
Sećaš se moje rasprave sa AndrejLom što nam na firmi piše "softver" a ne
"software". Takvi zapisi sa kvazioriginalom pucaju na prvoj složenici,
jer - ko pravi taj _software_: softveraši. Ovo drugo nije umeo da napiše
"u originalu".
Aplikacije su postojale i pre računara. Tako su krojačice zvale našitke
- one isečene patkice i cvećke što dođu na džepove i partikl(ic)e.
o.jeziku.403dikla,
> !!!STRASNO!!! Mnogi ovako govore/pisu. Trebalo bi nesto uciniti po tom
> pitanju **********
Trebalo bi !
:)
o.jeziku.404wizard,
> E sad već korisnik .... bi možda i mogao da postoji, samo se toga
> (fala Bogu :) još niko nije setio.
Meni je malo falilo da sa prijavim kao takav. ;)
o.jeziku.405ndragan,
(SEZAM.5 2.69)
A propao one rasprave o imenima na Sezamu, mogli bismo u nekim
slučajevima da se oslonimo i na prevod. Ja sam onomad korisnika
Dutchman (? ala zvuči, svaka čas) nazvao zemljakom - ko se seća
Nizozemaca i ostalih cvećki iz Vojvodine... ili se kaže cvećaka?
/ P.S. Korisniče beast, ;) podesi 'set code'. :)
Imali bismo divnih slučajeva kad bismo se upitali šta sve to znači, i
odgovorili na srpskom. "Beštijo, podesi žšć!".
o.jeziku.406ndragan,
/ su ostali majmuni, jer nisu jeli jabuke nego banane" (iz
/ intervuja politici express, prenosi vreme).
Nisam na vreme pročitao prvi red u pasusu, pa mi je brzopleta glava
izvukla zaključak da su exsprešani intervjuisali majmune :).
BTW, ovde zaista ima dva dućana gde piše taj espreso sa greškom, jedno
je neki Foto EXSPRESS, a drugi je Solid ehpres (EXĎPEC, ili, ko ima
b015, çÜôöçĽ).
/ valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?)
Spolja ili iznutra?
o.jeziku.407ndragan,
/ Da, strani izrazi su bauk zar ne? Šta ima bolje od toga da se održa-
/ va biće nekog jezika nego da se stručni izrazi prevode na isti. Bez
He, pričamo o filozofiji a ne o pi sijima. Tvrdim da su izrazi koje su
naši filozofi iskovali plod duboke misli, nije zbrzeljavano, i
trefljavaju (ovo je bio germanizam banatskog tipa) suštinu. Nisam mislio
na prevode u Parmezanovićevom stilu. Deo tih izraza su bukvalno i
izmislili edabi mogli da izraze svoje misli, što u filozofiji ne bi
trebalo da je čudno. Ko će drugi da izmisli nov pojam, a kad ga već
izmisli, nije majstor ako ne uspe da mu napravi naziv koji će biti
jasan. E sad, da li on treba da misli na latinskom ili na srpskom,
privatno je pitanje, ili možda stručno, al' jezičko nije.
/ nja (nauke?) koji su vezani za taj izraz? Hmmm... Možda je tako Ei
/ Niš počeo da pravi kompjutere ? ;)
Jes', tako i naš maestro u firmi proizvodi računare. Pretvara kršne
dvanajske u dične četreske. Manimo se domaće računarske industrije, to
je više novaca pojelo nego što je napravilo.
/ nom jeziku. Nekako je onda neizbežno pitanje šta se dešava i kako iz-
/ gleda odražavanje tehnološkom i naučnog razvoja na evoluciju nekog
/ jezika. Da li je bolje prevoditi izraze na ovaj način, ili jednostav-
/ no usvojiti, u manjoj ili većoj meri, odomaćene i usvojene strane
/ izraze.
Da. Od prilike do prilike. Tamo gde je strani izraz kratak, jasan i
ubitačan, teško da će leći domaći. Možemo mi prevoditi "fajl" kao spis,
spisak, fasciklu ili turpiju (sve valjana značenja), ostaće fajl.
Međutim, za razne druge stvari imamo izraze - utikači i utičnice (za
razliku od džeka koji je zauvek ostao bez džoane), znak (umesto
karakter, to se kod nas koristi u poljoprivredi (*)), slušalica umesto
uvofona ili glavofona (earphones, headphones), zvučnik umesto
glasnogovornika (loudspeaker). Elem, od prilike do prilike, pa gde je
koji bolji. Ljutim se samo kad se preko postojećeg dobrog domaćeg izraza
natura već jednom zamenjen strani, samo zato što neko nije našao za
shodno da ga nađe, a ne ume da prevede sam. Tu ne mislim toliko na
računarce, već više na sportske i turističke novinare. Šta oni sve
frljaju a da nemaju pojma šta znači - het trik (vadi ih ko iz šešira),
destinacija (odredište), stadion "nep" (narodni stadion), Izmir (to se
kod nas kazalo Smirna, još u doba Nemanjića). žak ni plej of i plej aut
nisu bili u stanju da prevedu, mada je kod nas odavno poznat pojam
"majstorice" i "za ispadanje". Do pre neku godinu su priredbe imale
pokrovitelje, sad manifestacije imaju sponzore, itd.
Mogao bih se prisetiti još nekih propalih izraza - naprimer, našao sam
izraz "električna lepeza" (electric fan) za ventilator. Seća li se neko
"elektronskog mozga"?
/ ali se na tom jeziku kompjuter kaže 'ordinateur', a softver 'logiciel'
Reče mi Lazo Goluža da se u stvari kaže 'ordeur' (đubre).
/ (Nisam siguran da li sam softver napisao kako treba :) Meni to zvuči
/ prilično rogobatno, da ne kažem nakaradno ili novogovorno.
Francuzi se jedini u Evropi bore protiv "američkog kulturnog
imperijalizma", na čelu sa svojim ministrom za kulturu čakom, pardon,
Džekom Langom. Oni su u stvari jedini gori od amerikanaca i engleza po
svom slepilu za ostatak sveta. Kad im objasniš nekako da ne znaš
francuski, gledaju te kao da si priznao da mokriš noću u krevet. Za
života sam sreo samo tri francuza koji su znali engleski (koliko da može
da se razgovara). Jedan je bio pijan, drugi otkačen a treći je radio u
kontroli letenja i to za američkog gazdu.
(*) "Kad pobedimo, majko, njive će se kod nas orati karakterom"
Nikoletina Bursać
o.jeziku.408ndragan,
/ Bottom Line: Ako je Eksteriorizacija onda je eksteriorizacija, a ne
/ pospoljavanje. To nema prodju, jer je hibrid, mutant ili šta već.
Uvati malo Konstantinovića da čitaš, pa vidi da li bi i on sam umeo da
se snađe da je sve svoje izraze prevodio na kvazilatinski. Zvuči kao
novogovor? Možda, ali i eksteriorizacija je latinski novogovor. Nađi tu
reč u klasičnom latinskom.
o.jeziku.409veca,
>> javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si?
Ja se javljam :) Par puta sam pala na teme nakon njegovih duboko-
umnih izjava :)
o.jeziku.410veca,
>> Meni je malo falilo da sa prijavim kao takav. ;)
Ti si i ovako čaroban :)))
o.jeziku.411voki,
>>>> Netačno. Npr. postoji korisnik ****** (ne znam koliko
>>>> zvezdica).
>> Ali je i to :) Naime, u korisničko ime (username) mogu da uđu
>> samo mala slova
Priznajem, ne znam šta može a šta ne, al' video !!! svojim
očima u zaglavlju poruke da je šalje ****** (opet ne znam koliko
zvezdica) pa ti pitaj dejanr-a :)))) šta je po sredi.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.412voki,
o.jeziku.413dejanr,
>> Priznajem, ne znam šta može a šta ne, al' video !!! svojim
>> očima u zaglavlju poruke da je šalje ****** (opet ne znam koliko
>> zvezdica) pa ti pitaj dejanr-a :)))) šta je po sredi.
To je anonimna poruka u konferenciji VICEVI. Anonimne poruke se šalju
sa conf reply /?
o.jeziku.414novim,
> Our dear princess zvuči kao da se monumentalno rasanila, ali ne
princess je postavila jedno od ključnih pitanja (ne znam samo
da li sam valjano, tj. ikako odgovorio). teško je Deridu i
dekonstrukciju strpati u jedan ekran. ako se slažeš/te mogu da
probam ponovo, a ako ispade duže, e pa priložiću uz poruku.
(trenutno sam zauzet, ali za dan-dva eto me.) u svakom slučaju,
mislim da bi ta teorija mogla da zanima i širi krug ljudi.
pokušaću sažeto i jasno, obećavam.
> Dovoljno pismenosti i počinjemo da se igramo pisanjem.
to je upravo to. :)
o.jeziku.415novim,
> p.s. no white mail, no black mail
no mail, sail!
o.jeziku.416novim,
>/ intervuja politici express, prenosi vreme).
express: ex press (politika)
>/ valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?)
>
> Spolja ili iznutra?
what's the difference? can't get it...
o.jeziku.417squsovac,
od pre par dana u cro staru srpsku rec bonaca prekrizili su u utihnina.
o.jeziku.418novim,
>>> javlja u Klub Rakinih Obožavatelja (KRO)? spanto, brate, di si?
>
> Ja se javljam :) Par puta sam pala na teme nakon njegovih duboko-
> umnih izjava :)
ok. znači gro create raka allow veca allow milan allow novim allow
fancy - e sad, na smenu svi: kill raka kill raka kill raka,
pa onda novi kružok, mediji putuju kol'ko ono na čas?
o.jeziku.419novim,
> studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u
> studiju", a nju "bi posebno". ;)
gro create ceca allow all download ceca kill all do ceca create gro
o.jeziku.420ndragan,
/ da proučava depos, a i srspska ludačka iz dana u noć, iz noći u dan.)
=====
Tek sad primetih: u ovoj grešci je kompetna vlas'.
o.jeziku.421haevorn,
// na svim mrežama u Srba, pa prema tome valja misliti šta sa
// "korisničkim imenima" koja sadrže i brojeve.
Za sada ih nema, a ni u skoro vreme ih neće biti, a ako ih baš i bude
da li će se uopšte koristiti korisnička imena ili prava imena (i
prezimena), pa čak i ako se budu koristila korisnička imena, da li će biti
dozvoljena upotreba brojeva... Za sada ne treba razmišljati o tome. Kad
bude bilo neka bude. Šta ako neko bude hteo da se zove "=+/|~&#$"?
// kolega-članova sa Grenlanda i iz kanadskih tajgi, otkud znamo
// kog je roda ovo lepo ime?
Ništa nije savršeno, pa ni imena, ali ne samo korisnička:
Saša, Criss,...
Dakle, ovde bi trebalo reći, građanine Saša, (i korisniče sasa) da bi
se to izbeglo, a ni u "normalnom" životu se to ne radi.
// Da li valja reći "dobio sam od fqrxoyta" ili "dobio sam od
// fqrxoyte".
Valjalo bi pitati korisnika fqrxoyt da li je m. ili f.
Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola?
HAEVORN v.b.
o.jeziku.422haevorn,
// E ne može ! Skraćenica je u pitanju, a svaka od reči u
// skraćenici se i inače piše sa početnim velikim slovom. Pravilno
// je isključivo UNPROFOR, kao npr. SRJ, SFRJ, GB, SSSR, SPS, SPO...
E baš može! I to na dva načina:
I: Ako se neka skraćenica "odomaćila" u jeziku piše se velikim
početnim slovom i menja po padežima, rodu, broju,...
II: Skraćenice iz stranih jezika se pišu kako se izgovaraju na tom
jeziku, i pišu se velikim početnim slovom i menjaju po padežima,...
Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako se zna
da se skraćenica "odomaćila"...
HAEVORN v.b.
o.jeziku.423haevorn,
// Ovako kako si naveo primer, zaista se radi o "suvišnom
// pleonazmu";)), mada konstrukcija "ali i" ima smisla. Npr. "Kod
Da, znam da nekad ima smisla, ali oni na TV je najčešće koriste kad
nema smisla, ali i kad nemaju šta pametnije da kažu, pa blebeću gluposti,
^^^^^
da bi izgledali pametniji (?!)
(BTW, šta je ispravno: "?!" ili "!?")
// Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u
// studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u
// studiju", a nju "bi posebno". ;)
U tom slučaju bi trebalo da se kaže: "Dobro veče svima, a posebno...".
(ili nešto slično)
Ali najčešće (97%) kažu: "Dobro veče, želeo bih da pozdravim sve u studiju"
što je pleo...
HAEVORN v.b.
o.jeziku.424haevorn,
// kao filolog, ne smem da se mešam.
A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas).
o.jeziku.425dejanr,
>> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola?
Onda treba da se trude da ih ne "ukebaju" ;)))
o.jeziku.426nbatocanin,
> EEEEEEEEJ! ko će u grupu za bavljenje mislima i
> promislima Radovane Rake Radovića, zvanog (paz sad) Gedža?
Nemojte mi milog zemljaka moga, Raku Radovića, u svom mestu Prva
Počekovina a i šire od milošte zvanog Raka Mlatara (jerbo stalno
nešto mlatara), bar ne bez mene ;)
o.jeziku.427novim,
> A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas).
ama bojim se da je moje shvatanje dotične sasvim nastrano
za većinu ljudi (moja manija je prilično privatna). uz to,
tzv. pravopisne (i sve ostale jezičke) "greške" više me
zanimaju od pravila. što reče neko: naučili smo pravopis,
igrajmo se pisanjem.
o.jeziku.428milan,
> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola?
Uhapsiti odmah! ;))
Pl poz M
o.jeziku.429milan,
> (BTW, šta je ispravno: "?!" ili "!?")
O, pa držim da su to interpunktori sa dva različita
značenja!;)))
"?!" označava iznenađeno čuđenje a "!?" začudno
iznenađenje". ;))
Pl poz M
o.jeziku.430milan,
> // kao filolog, ne smem da se mešam.
>
> A što? Ovo i jeste "conf" za tebe (vas).
Oho, pa ti nisi pratio ranije rasprave kada sam mu ja održao
vakelu o tome da mi, narod, stvaramo jezik a on ga samo
proučava. ;) Dakle, valja da prvo pričeka ishod naših rasprava
pa da onda naučno izuči zašto je ishod bio takav kakav je. Mi mu
dođemo kao eksperimentalne životinje biolozima.
Pl poz M
o.jeziku.431voki,
>> Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako
>> se zna da se skraćenica "odomaćila"...
Vidiš da ne može :)))
Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)...
Neće ići...
Pozdrav vOKI :)
o.jeziku.432veca,
>> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola?
Na sezamu isti usename ne mogu koristiti dve osobe.
o.jeziku.433voki,
>> Na sezamu isti usename ne mogu koristiti dve osobe.
A možda pod istim password-om ?
Pozdrav Voki.
o.jeziku.434haevorn,
// >> Šta ako isti "username" koriste dve osobe, različitog spola?
//
// Onda treba da se trude da ih ne "ukebaju" ;)))
A ako se "user" zove "institut" ili "vreme" ili nešto na taj štos?
o.jeziku.435haevorn,
// >> Jedini problem kod prve tačke je što baš nije razjašnjeno kako
// >> se zna da se skraćenica "odomaćila"...
//
// Vidiš da ne može :)))
// Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)...
// Neće ići...
Će ići: Unprofor može u svakom slučaju, ali ne vidim razloga za Spo,
Sps,... Bilo bi glupo: poslanik Spoa, Spsa,...
Mislim da se ovakva mogućnost koristi kod skraćenica koje "dobro
izgledaju" kad se menjaju po padežima. (Tanjuga, Avnoja, Skoja). Verovatno
je to razlog što nije npr. Natoa nego NATO-a.
Mogli bi ovde da se uključe oni filolozi koji vole "da ispravljaju
greške" i kažu zašto je to tako kako jeste i kako bi trebalo da bude ako
nije (a znam da jeste) ;)
HAEVORN v.b.
o.jeziku.436dejanr,
>> A ako se "user" zove "institut" ili "vreme" ili nešto na taj štos?
A... misliš na username-ove za firme? Onda je zamenica "oni" :)
o.jeziku.437voki,
>> Će ići: Unprofor može u svakom slučaju, ali ne vidim razloga
>> za Spo, Sps,... Bilo bi glupo: poslanik Spoa, Spsa,...
>> Mislim da se ovakva mogućnost koristi kod skraćenica koje
>> "dobro izgledaju" kad se menjaju po padežima. (Tanjuga,
>> Avnoja, Skoja). Verovatno je to razlog što nije npr. Natoa
>> nego NATO-a.
Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš
da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor. Ali pošto mi se čini
da si rešio da ne odstupaš ni po koju cenu piši kako hoćeš, tj.
kako tebi "dobro izgleda". Meni npr. lepo izgleda uNpRoFoR :))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.438nemo,
pošto je conf : O.JEZIKU, ovde ostavljam program
za učenje španskog jezika, u dva dela...
LINGUAPRO/SPANISH v2.11 <ASP> - Multi-faceted
program for serious students of Spanish. Rqrs
PC, DOS, Hard Disk & 460K avail. memory. EGA/
VGA recommended. Vocabulary Flashcard/Dict-
ionary system permits rapid mastery of 1000s
of words. Verb Conjugation system drills all
conjugations/tenses/persons using millions of
complete (synthesized) sentences. Has add'l
features ideal for scholars and translators.
Registration is $39.95 (Schulenberg & Assoc.)
le capitaine nemo
lprosp21.a01o.jeziku.439nemo,
drugi deo
le capitaine nemo
lprosp21.a02o.jeziku.440ndragan,
/> / valjada bi nam se tad ameri smilovali i okupirali nas, a?)
/>
/> Spolja ili iznutra?
/
/ what's the difference? can't get it...
Spolja, to je ono s' vojskom, tenkovima i slično. Iznutra, to je ono
kako Japanci okupiraju Jevropu, ili kako pametniji Srbi okupiraju
Južnoafričku Republiku. Rezultati se ne razlikuju previše.
o.jeziku.441ndragan,
/ od pre par dana u cro staru srpsku rec bonaca prekrizili su u
/ utihnina.
Jadni primorci će doživeti još š(lj)okova. Sećam se jednog Vlaja iz
vojske (okolina Knina, al' sličan dijalekat): "dok san bi doma, zna san
sve ća je ća i kako se ća zove: leza san glavu na kušin, pokriva se
lancunon, umiva se šugamanom, a sad sve neki jastuci, čaršafi i peškiri,
ma san popizdi da više ne znan ni kako se zoven!"
Onda mu jedan dobaci "more ne tupi nego mi dodaj te grabulje. Jel' znaš
šta je to?".
o.jeziku.442haevorn,
// Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš
// da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor.
Pa ne vidim da ne ide.
// Ali pošto mi se čini da si rešio da ne odstupaš ni po koju cenu
Vrlo rado ću da odstupim, ako me ubediš da nisam u pravu.
// piši kako hoćeš
Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen.
HAEVORN v.b.
o.jeziku.443novim,
>// piši kako hoćeš
>
> Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen.
>
> HAEVORN v.b.
nisi nepismen ako ne pišeš po pravopisu - to su dve stvari
sasvim različite. naime, dobih dosta mail-a što pa ne pišem
velika slova. moja stvar. (ako u XyWrite namestite opciju AU
pisaće vam velika slova sam procesor; dovoljno je uostalom da
pritisnete tipku CapsLock pa ćete ih imati koliko hoćete.)
ali stvar može biti načelnija, taj odnos pismenosti i ortografije.
naime, pitanje je koji pravopis treba prihvatiti, ko ga prihvata i
zašto ga prihvata. važeći (srpsko-hrvatski) je uglavnom svuda u
upotrebi, uprkos nedostacima (neki od njih umeju da budu gadni za
profesionalce). novi se sprema i biće bolji, kako izgleda. ali
može se - ponekad u nekim tesktovima za štampu to i radim -
koristiti i neki drugi: Belićev, na primer. (da li bi analogni
primer u matematičkoj notaciji bila upotreba baze?) svejedno,
pismenost je nešto drugo, i ima ih raznih vrsta, za razne
potrebe, raznih kvaliteta, ali se ne može nijedna vrsta svesti
samo na kod (jezik nije kod, tj. nije samo kod, pa čak ni pre svega
samo kod.) - naravno, ukoliko se više ljudi drži pravila, olak-
šavamo komunikaciju itd. pravopisi imaju ugalvnoj taj smisao.
prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes, dok ne
ugrožavaš drugog. (uz sasvim lične manije pri pisanju, naročit
otpor - pa i prezir - gajim prema tzv. zakonodavcima jezika. kod
nas ih ima ko pleve, vrebaju na svakom ćošku, otprilike kao
svi ovi mali fireri oko nas na svim stranama zemlje nam. i
motivacija im je ista - ustrojiti, uškopiti, podesiti sve kose
na istu dužinu. a od toga do sečenja ušiju je ni k'o nokat...)
o.jeziku.444voki,
>> Nema toga u pravopisu. Ili pišeš kako treba ili si nepismen.
nO cOmMeNtS :)
pOZDRAV vOKI.
o.jeziku.445.bale.,
ŮŢdrugi deo
ŮŢle capitaine nemo
A gde je ovde 0. deo?
Regards from .bale. !
#:*)+-<
o.jeziku.446nemo,
>=> A gde je ovde 0. deo?
s time smo, valjda, završili ;)
le cap
o.jeziku.447.bale.,
Pa ne znam, Vera (.vera.) mi se zali da ne moze da raspakuje. Tj, uspeva nesto
sa ZIP-om, ali uglavnom nece...
Regards from .bale. !
#:*)+-<
o.jeziku.448haevorn,
// nisi nepismen ako ne pišeš po pravopisu - to su dve stvari
// sasvim različite. naime, dobih dosta mail-a što pa ne pišem
Ma znam, ono je bilo malo nespretno sročeno. Ni ja ne mislim tako. :)
// prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes, dok ne
// ugrožavaš drugog. ------
----------------
...dok te drugi razume.
Ipak, ako bi svi pisali kako im se svidi bilo bi svašta (tj. ništa).
Zato, valjda, postoji pravopis - da spreči prebrzu i preveliku promenu
jezika (tako ja to razumem).
Inače, u osnovi se slažem. Tako je npr. kod "Yuzernejmova" - piši kako
god hoćeš samo da drugi (sa što manje napora) shvate šta si hteo da kažeš.
HAEVORN v.b.
o.jeziku.449haevorn,
> Kao što vidiš ne ide... a ako se poslužiš analogijom shvatićeš
> da mora biti UNPROFOR, a nikako ne Unprofor.
I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta - Unprofor
je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;)
Need more evidence?
HAEVORN v.b.
o.jeziku.450novim,
> // prema tome, deviza bi mogla biti: piši kako hoćes,
> dok ne // ugrožavaš drugog.
> ------ ----------------
>
> ...dok te drugi razume.
ama ne, nije u tome stvar. drugo je nalog od Drugog, koji ne
ispunjavamo nikad, jedino što možemo je da se držimo imperativa
prvog (i malo Lakana, na radost korisnika milan :)
o.jeziku.451milan,
> I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta - Unprofor
> je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;)
>
> Need more evidence?
>
> HAEVORN v.b.
Glede "Politike" ("Politika"-e?, novina "Politika"?) ni ovi
dokazi nisu potrebni. Sve je sa njima jasno još od januara 1929.
samo što istražni sudija nikako da kompletira dokazni materijal.
Šta ćeš, žive od nedostatka dokaza! ;)
Pl poz M
o.jeziku.452voki,
>> Zato, valjda, postoji pravopis - da spreči prebrzu i preveliku
>> promenu jezika (tako ja to razumem).
I ja sam tako mislio. Avaj, izgleda da je upravo obrnuto :(
, jer vidim svi se upinju da unose neke besmislene novotarije
koje su usput u našem jeziku rogobatne....
Pozdrav Voki.
o.jeziku.453voki,
>> I još jednom: pogledaj "Politiku" od petka, 6.avgusta -
>> Unprofor je na naslovnoj strani u udarnom naslovu ;)
Ala ti je dokaz, možeš da se ubrišeš sa njim :))))
(bez uvrede, al' stvarno možeš - samo pazi otire se
boja:)
Ne daj Bože da su sve nepismenice iz novina postale
pravilne. Crno i naopako.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.454haevorn,
// Ala ti je dokaz, možeš
Valjda u toj "Politiki" radi neki lektor koji poznaje pravopis!!!
Nisam rekao da gledaš neki tamo "Balkan ekspres" nego u "Politiku"
ljudi su valjda za 90 godina bar naučili da pišu kako valja!
Al' da ne počinjemo raspravu o lektorima koji rade u novinama,
reci jednom javno i otvoreno, tu i ovde, sad i odmah
Zašto (po tebi) ne može da se piše -> Unprofor <- ?
// Ne daj Bože da su sve nepismenice iz novina postale
// pravilne.
Ne daj bože! Sreća što ovo nije jedan takav slučaj ;)
HAEVORN v.b.
o.jeziku.455voki,
>> Valjda u toj "Politiki" radi neki lektor koji poznaje
>> pravopis!!!
>> Al' da ne počinjemo raspravu o lektorima koji rade u novinama,
>> reci jednom javno i otvoreno, tu i ovde, sad i odmah
>> Zašto (po tebi) ne može da se piše -> Unprofor <- ?
Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i
SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada.
Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali
suprotno.
Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje
videti na vozilima iste organizacije. Ne zaboravi, skraćenica je
u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima) moglo i Unchr :)))))
(ili kako se već zove). Ipak bih ti preporučio da i to prepišeš
sa vozila pomenute organizacije, kao što činiš sa onim prostim
UN, za koje niko ne pokušava da me ubedi da može biti Un.
UNPROFOR, kao UN jer dva prva slova označavaju jedno te isto.
Ali ako ti misliš da može "Un", ili "u Unu" ili "iz Una" i sl.
nemamo o čemu da razgovaramo.
Pozdrav Voki.
P.S. Raspravu o novinskim lektorima nisam otvorio mada bi se o
njima moglo štošta loše reći tj. o njihovim uzorima i idolima.
Trenutno je u modi gospodin koji zarađuje za život pisanjem
pravopisne kolumne u jednim nedeljnim novinama. Vraški težak
posao: valja menjati pravopis svakih sedam dana ;))))
o.jeziku.456nemo,
>=> Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i
>=> SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada.
>=> Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali
>=> suprotno.
>=> Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje
>=> videti na vozilima iste organizacije. Ne zaboravi, skraćenica je
vec vas duze vremena slusam...
procitacu vam nesto iz 'Pravopisa srpskohrvatskog jezika', izdanje
Matice srpske i Matice hrvatske, 1970. (vazece izdanje)
napomene:
- tekst je integralno preuzet iz pomenute knjige; primeri nisu (ne daj
Boze) moji, pa vas molim da ne replicirate na njih, dovoljno je i
ovoliko da se podsetimo 'onih' vremena, ma kako ih pamtili i ma sta o
njima mislili
- tekst (po mom skromnom misljenju) nije bez pravopisnih gresaka; ali
sam ga (ipak) u izvornom obliku
- izvinjavam se sto nema nasih dijakriticnih slova; mnogo mi je zgodnije
bilo da na americkoj tastaturi prekucam ovo za 2 min nego za petnaest
trazeci odgovarajuce znake
- nisam dao nikakav zakljucak ;) osim: haevorn-voki 1:0
le capitaine nemo
=======================================================================
str. 98, SKRACENICE,
II
229. Skracenice koje su postale spajanjem pocetnih slova ili pocetnih
slogova pojedinih slozenih naziva mogu biti:
1. nepromenljive skracenice (SK)
2. katkad promenljive skracenice (NOB - NOB-a)
3. nove promenljive reci sa svoojim rodom, brojem, akcentom i padeznim
nastavcima (Avnoj - Avnoja)
a. Slozeni nazivi casopisa, ustanova i drzava skracuju se cesto
spajanjem njihovih pocetnih slova u nepromenljivu skracenicu. Svako se
pocetno slovo pise velikim slovom i bez tacke, a skracenica se izgovara
kao da su napisani svi njezini potpuni delovi:
CK - Centralni komitet
SKJ - Savez komunista Jugoslavije
AFZ - Antifasisticki front zena
NJ - Nas jezik
HK - Hrvatsko kolo
SKG - Srpski knjizeni glasnik
JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
VPS - Visa pedagoska skola
FNRJ - Federativna naridna Republika Jugoslavija
NRH - Narodna Republika Hrvatska
JNA - Jugoslovenska narodna armija
UN - Ujedinjeni narodi, Ujedinjene nacije
Nepromenljivost takvih skracenica dolazi do izrazaja samo u pismu:
Izabran je u CK (citaj: u Centralni komitet)
Sedmi kongres SKJ (citaj: Saveza komunista Jugoslavije)
Otisao je iz FNRJ (citaj: iz Federativne Narodne Republike Jugoslavije)
Citao sam u izdanjima MH (citaj: Matice hrvatske)
Odrzana je godisnja skupstina MS (citaj: Matice srpske)
b. Tako nastale skracenice mogu dobiti i oblik promenljivih reci. I tada
se pisu velikim pocetnim slovima, a nastavci se uz njih povezuju
crticom. Pri citanju izgovaraju se slova zajedno s nastavkom. taj je
nastavak onoga roda koji zahtev oblik skracenice kao nove reci:
Ucestvovao je u NOB-u.
Bio je u SSSR-u.
Sluzi rok u SOS-u.
Poslan je predlog svim GNO-ima.
c. Od pocetnih slova ili slogova slozenih naziva mogu nastati skracenice
koje se osecaju kao nove, samostalne i promenljive reci sa svojim rodom,
brojem, akcentom i padeznim nastavcima:
Avnoj - Antifasisticko vece narodnog oslobodjenja Jugoslavije
Skoj - Savez komunisticke omladine Jugoslavije
Paz - Protivavionska zastita
Nin - Nedeljne informativne novine
Ulus - Udruzenje likovnih umetnika Srbije
Uluh - Udruzenje likovnih umetnika Hrvatske
Nopok - Novo pokolenje
Nolit - Nova literatura
Tanjug - Telegrafska agencija nove Jugoslavije
Nama - Narodni magazin.
U recenici vidimo promenu takvih skracenica:
Bio je clan Avnoja. Delovao je u Skoju. Kupio sam robu u Nami.
Tanjugove vesti citamo svaki dan u novinama.
Neke od tih skracenica pisu se i velikim slovima, ali im se nastavci
onda vezuju crticom:
Kao clan SKOJ-a vrlo sam se istakao. Drugo zasedanje AVNOJ-a.
Citao je u NIN-u.
Beleska. Neke skracenice dobivaju u nom. jedine nastavak imenica z.
roda, pa se kao takve i menjaju po padezima:
Udba - Uprava drzavne bezbednosti.
Skracenice koje primamo gotove iz drugih jezika usvajaju se kao i druge
reci, pisu se prema izgovoru, menjaju se po padezima i ponasaju se kao
promenljive domace reci:
Unra, pomoc od Unre
Unesko, Uneskova pomoc
Unicef, od Unicefa
========================================================================
o.jeziku.457voki,
>> c. Od pocetnih slova ili slogova slozenih naziva mogu nastati
žžžž
>> skracenice koje se osecaju kao nove, samostalne i promenljive
>> reci sa svojim rodom,
Al' ne moraju. Sledi i zašto: neke je nemoguće čitati !
>> Unra, pomoc od Unre
>> Unesko, Uneskova pomoc
>> Unicef, od Unicefa
Neka bistri pisci pravopisa isto tako upotrebe Unhcr (UNHCR :))))))
(United Nations High Cometee for Refuges). Kako li bi to išlo: pomoć
od Unhcre :) pa sad ti to pročitaj na srpskom ako možeš :))))))
Analogija sa UNRA, UNESKO i UNICEF je potpuna pa je pravopis tropa jer
je sve izgrešio, jer analogno ne može ni Unra, ni... Da bi jezik bio
valjan, po meni, mora biti analogan u srodnim (jako, jako srodnim)
stvarima. Znači valjalo bi isto UNHCR, kao UNPROFOR, kao UNICEF i
UNESCO. Usput, tako to piše ceo svet, a skraćenice su stranog
porekla. A kome se ne sviđa UNHCR, neka svaki put ispisuje romančić:
Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (najčešći prevod
kod nas - deluje mi malo zbrkano :)
Utoliko gore po pravopis, njegove pisce i pogotovo one koji su spremni
da prihvate svaku glupost koja je navedena u pravopisu. Ne popuštam:
nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo.
Pozdrav svim Unhcrovcima. Voki.
o.jeziku.458voki,
>> Neka bistri pisci pravopisa...
A propos pravopisa, Borba kaže da je u štampu otišao "tek
dovršeni rukopis novog pravopisa" - će bidne u izdanju Matice
srpske. Vika se "Pravopis srpskoga jezika", a stupa na snagu
(dok sa snage stari ustupa:) od septembra.
Borba - "Priprema novog pravopisa ne nagoveštava, međutim,
raskid sa dosadašnjom jezičkom normom. Autori novog
pavopisa (dr M. Pešikan, prof. dr J. Jerković,
prof. dr M. Pižurica - prim. Voki) smatraju da bi
drastične promene samo snizile već relativno (sic!)
nisku pismenu kulturu."
(Ma da je veća pismena kultura oni bi sasvim novi pravopis
napravili :)))))) - ovo nema u Borbi, to samo ja malo....)
Ipak, ke bidne i promena:
- transkripcija stranih reči (da vidimo !)
- istorijat našeg pisma (?)
- pisanje velikog slova (rupa na saksiji ?)
- spojeno i odvojeno pisanje reči (ma sve spojeno
da se ne mučimo, a ondak nema ni zareza:))))
Š'a ke bidne u novom pravopisu tek ke vidime. Ništa me ne može
iznenaditi. Spremite se za prijemni u nepismene. U slobodno
vreme dajem časove iz nove nepismenosti :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.459novim,
> dovršeni rukopis novog pravopisa" - će bidne u
> izdanju Matice srpske. Vika se "Pravopis srpskoga
> jezika", a stupa na snagu
kako stupa? slobinim dekretom ili dekretom par odrtavelih
akademika/profesora? postoji stara izreka na koju uvek valja
upozoriti kad je reč o rečima (ili barem o tvz. jezičkim normama
tipa ortografije, gramatike, vaskolikog standarda etc.), i ona
glasi:
"Caesar non est supra grammaticos" (Cezar nije iznad
jezikoslovaca; reč "grammaticos" je tada to značila, a ne
"gramatičar" u današnjem smislu.)
naime, sa jezikom se sve može, osim njemu komandovati (iako njegovim
elementima donekle može). ovo načelo nije samo lingvističko, već
i političko, kulturno, istorijsko, pa i - ortografijsko. neka
Pešikavona rešenja (koliko sam upoznat s tim, a nisam mnogo,
autori su skrivali "svoje" predloge - to je već razlog za
obazrivost), izgledaju dobro. ali treba sačekati pa videti,
mogućno je da se u sve uplete tekuće politikanstvo i zgadi stvari
(npr. da se srpski "posrbi" itd.). za sada, Belićev pravopis
ostaje najdosledniji, pa ne vidim zašto se ne bi više koristio.
- ali zar vam se više ne dopada ideja heterografije, nego
ortografije? ova (orto-) je za škole, delom za novine, ali
ograničava (kako Voki, uostalom, tačno kaže) pismenost i pomaže
tzv. nepismenost (u vulgarnom smislu)...
o.jeziku.460voki,
>>> izdanju Matice srpske. Vika se "Pravopis srpskoga
>>> jezika", a stupa na snagu
>>
>> kako stupa? slobinim dekretom ili dekretom par odrtavelih
Ma iza tog stupa na snagu je valjalo da stavim smajlija. To
je bila moja formulacija, data u nameri da se kaže kako će da nam
menjaju pravopis. U Borbi piše: "primenjivaće se od..." ali to mu
je isto. Mislim da cela priča ima malo veze sa Faraonom, već je
više produkt "novih jezičara" koji bi (a šta da rade drugo) kao
i oni pre njih da naprave svoj "novi" pravopis. Nisu to prljave
gaće da se manjaju svako malo, u našem narodu uobičajeno na 7
(slovima: sedam) dana, najčešće subotom, nakon neprijatnosti
zvanoj kupanje ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.461dr.grba,
>> čeljan sam znati ko koga odmara.
I ono legendarno :
- Aj' svrati na piće večeras.
- Ne mogu, mrzi me.
- Ko te mrzi?
- Kako, ko me mrzi? Niko....
- Aaaaaaa! Misliš - mrsko ti je...
o.jeziku.462dr.grba,
>> / Stručnjaci neka dopune, ako ima još nešto na ovu temu.
>>
>> Samokritika: pročitao sam sopstvenu poruku i nisam primetio nikakav
>> talog. Smatram da sam omanuo.
Opuštenog stomaka i isključenog mozga, s rukama na leđima i tupim osmehom
na licu, čitam al' ne marim.
o.jeziku.463dr.grba,
>> Ovde se već ne bih složio. Razumljivo je da ako je gost u
>> studiju Ceca Veličković, pacijent koji se javi pozdravi "sve u
└──────────────┘
čalobno devojče, koje zahvaljujući pripuštanju starih čika u svoje maloletno
međunožje može da gradi karijeru, a da ne ume da peva. I najtužnije, najpre
će se deset godina truditi da izgleda starije, i dok shvati neke stvari (ako)
doveka će pokušavati da izgleda mlađe.
o.jeziku.464dr.grba,
>> Nadalje, "ne da je nepovređen, nego mu ni dlaka s glave ne fali"
Ne da peva, nego PJEVA (:
>> Koliko sam primetio, narod i inače vrlo retko greši na takvim
>> mestima, pa da ne unosimo zabunu.
Ali, ja baš bolim zbunologiju. Poslednji put sam nater'o jednog od direktora
u firmi da klima glavom u kontekstu "ja sam vo i tim se dičim, to ne može
biti svak'". Naravno, usta su mu bila u otvorenom položaju zahvaljujući
nonšalantno opuštenoj bradi, čija težina je i odredila nivo otvorenosti usta.
Što reče epizodista u "Once upon the time in America" :
---> čivot je čudniji od sranja.
o.jeziku.465haevorn,
// Evo u jednim novinama stoji u istoj rečenici: Unprofor i UN i CIA i
//SOP (Srpski odbrambeni pas) !? Pa ti sad vidi kako ti se to dopada.
//Po meni ne može i nikada neće moći, pa makar svi ostali zastupali
//suprotno.
A meni se baš sviđa ;)
// Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje
//videti na vozilima iste organizacije.
Bez veze. Tamo se piše kao skraćenica na engleskom.
//Ne zaboravi, skraćenica je u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima)
//moglo i Unchr :))))) (ili kako se već zove).
Nije UNCHR nego UNHCR, ali nema veze. Elem, ne bi baš moglo Unhcr
pošto se te skraćenice pišu kako se izgovaraju, a UNHCR je malo nezgodan
za izgovor, pa se (skoro) uvek koristi dugačka varjanta.
// UN, za koje niko ne pokušava da me ubedi da može biti Un.
Zato što nema potrebe da bude Un.
HAEVORN v.b.
o.jeziku.466haevorn,
// Al' ne moraju. Sledi i zašto: neke je nemoguće čitati !
Bravo! That is the point
// Neka bistri pisci pravopisa isto tako upotrebe Unhcr (UNHCR :))))))
Nema potrebe - samo bi se nepotrebno zakomplikovao izgovor
//Analogija sa UNRA, UNESKO i UNICEF je potpuna pa je pravopis tropa jer
//je sve izgrešio, jer analogno ne može ni Unra, ni...
Piše se na ovaj način onako kako se reč izgovara u stranom jeziku.
Pošto je UNHCR malo teže izgovoriti na bilo kom jeziku nema šta da se
"Unhcruje".
// Usput, tako to piše ceo svet, a skraćenice su stranog porekla.
Ceo svet piše skraćenice na jedan, a mi možemo na dva načina.
(Pa jesmo li nebeski ili ne? ;) )
// Usput, tako to piše ceo svet
----
Ali niko ne izgovara.
// nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo.
Pa pravopis ti dozvoljava da pišeš kako hoćeš, prema tome - no problem.
HAEVORN v.b.
o.jeziku.467voki,
>> // Kako se piše UNPROFOR (a piše se baš tako) možeš najbolje
>> //videti na vozilima iste organizacije.
>>
>> Bez veze. Tamo se piše kao skraćenica na engleskom.
Sa vezom: to i jeste skraćenica na engleskom.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.468voki,
>> Ceo svet piše skraćenice na jedan, a mi možemo na dva načina.
>> (Pa jesmo li nebeski ili ne? ;) )
Ja, za razliku od tebe :), mislim da nismo nebeski.
>> Pa pravopis ti dozvoljava da pišeš kako hoćeš, prema tome - no
>> problem.
U tome i jeste problem što dozvoljava kako hoćeš: što se ondak
zove pravo-pis, kada ne precizira šta je pravo, a šta krivo :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.469zqusovac,
>//Ne zaboravi, skraćenica je u pitanju pa bi po tebi (i nekim lektorima)
>//moglo i Unchr :))))) (ili kako se već zove).
> Nije UNCHR nego UNHCR, ali nema veze. Elem, ne bi baš moglo Unhcr
> pošto se te skraćenice pišu kako se izgovaraju, a UNHCR je malo nezgodan
> za izgovor, pa se (skoro) uvek koristi dugačka varjanta.
Eh, nesrećni pravopisi koji uvek kaskaju za vremenom.
Najveći problem je u istorijskom i kulturnom shvatanju pravopisa, koji se
većinom uzima kao Ustav Srpskohrvatskog jezika, a ne kao Savetodavni
priručnik istog (teoretski vredniji od svih ostalih priručnika jer su u
njegovoj
elaboraciji učestvovali najcenjeniji stručnjaci itd). Iliti, isto to ali malo
drugačije: problem je što se u istorijski pismenim zemljama pravopis uzima
kao pomoćno sredstvo za razrešavanje dilema pismenog pučanstva, a kod nas
kao priručnik za ubrzano opismenjavanje bez mnogo truda.
Problem skraćenica:
1. UNPROFOR u suštini nema nikakvo značenje van koda koji je potrebno
identifikovati, tj. ima ga samo onome koji
a) zna da je skraćenica na engleskom, a tim jezikom vlada u
dovoljnoj meri;
b) koji ju je ranije bar jednom čuo i zapamtio;
c) koji smatra da mu je uopšte potrebno da zna od čega skraćenica
dolazi.
Na engleskom akronimi mogu da se pišu i početnim velikim i svim
velikim slovima, mada je u većini slučajeva uobičajeno da se sve piše
velikim slovima, upravo da bi se naznačilo da je reč o akronimu
(primer SALT - Strategic Arms Limitation Talks, jer 'salt' je obična so).
Medjutim, uzimajući da stricto sensu korisnik srpskohrvatskog jezika
nije dužan da zna engleski, ne postoji razlog da se engleski akronim
UNPROFOR kao takav prenese i u naš jezik. Kod skraćenica koje se
mogu pročitati bez poštapalica i bez stranog sricanja (spelovanja, o čem
potom), nema potrebe pisati ih bilo kako drugačije osim početnim
velikim a ostalim malim slovima.
Dakle: Unprofor, Unpa, Efta, Frelimo, Eta, Renamo, Asean...
2. UNHCR spada u kategoriju 'nezgodnih' skraćenica koje nisu čitljive. Na
engleskom se čita ju-en-ejdž-si-ar, jer engleska slova imaju svoja
pomoćna imena (spelling-sricanje). Problem nastaje kada mi U-eN-Ha-
Ce-eR_ujemo englesku skraćenicu, jer u srpskohrvatskom pravopisu ne
postoji pojam pomoćnih imena za slova. Drugim rečima, N ne može
biti eN dok god se to ne utvrdi i kodifikuje.
Na stranu što je pomoćno nazivlje grafema ušlo u upotrebu iz zapadnih
latiničnih pisama gde je ono kodifikovano i gde postoji istorijsko
opravdanje. Nijedan od pravopisa to pomoćno jezičko sredstvo ne
navodi kao postojeće (mada ima primera gde se ono nezvanično
provlači), te bi jedan od osnovnih zadataka novog pravopisa bio da
utvrdi stanje na tom području i preporuči praktično rešenje. Do tada
je, koliko god to smetalo nečijem uhu ili jezičkom osećanju,
podjednako (ne)pravilno i eS-Pe-eS i Se-Pe-Se, i Se-Fe-Re-Je i eS-eF-eR-
Jot (lep primer kao primer, a i naslušah ga se, sve do varijante
'Sefereja' - autor moj profesor Odbrane i zaštite na II godini, viši
predavač Miloš Kruščić).
U tom slučaju postoje sledeće varijante za UNHCR:
a) pisati ga velikim slovima kao skraćenicu (mada na stranom
jeziku) i čitati ga kao U-N-H-C-R, što je (po Vuku, tj. od Vuka
naovamo) jedini pravilan način čitanja dotičnih grafema u našem
jeziku;
b) prevesti United Nations' High Commissioner for Refugees u
Visoki Komesar Ujedinjenih Nacija za Izbeglice (postoji i varijanta
Visoki Komesar za Izbeglice Ujedinjenih Nacija. Tražeći dlaku u
jeziku, moglo bi se obema varijantama prigovoriti da su pomalo
dvosmislene, no...), tj. VKUNI i tako ga i čitati. Potpuno je
legitimno stvoriti sopstvenu skraćenicu i tu nema dvojbe.
Problem je u čitljivosti VKUNI-ja jer se u našem jeziku
konsonantska grupa VK ne javlja na početku reči, a i tamo gde
se javlja obično i ispred i iza sebe ima po jedan vokal koji
olakšavaju čitanje. Odavde nadalje opet postoje dva rešenja:
i) Kodifikovati pomoćno nazivlje za grafeme, pa koristiti Ve-
Ka-U-eN-I (ako ti nazivi budu usvojeni, ili neke druge). U
tom slučaju legitimno bi se moglo pisati VKUNI velikim
slovima, jer bi velika slova bila kodna oznaka skraćenice
koja se ima interpretirati pomoćnim nazivljem grafema jer
je inače kao samostalna prilično nečitljiva;
ii) Pri stvaranju skraćenice ne uzimati samo po jedno
početno slovo već grupe slova kako bi se stvorila nova reč
koja se neće protiviti fonetskim pravilima: Vi(soki)
K(omesarijat) U(jedinjenih) N(acija) za I(zbeglice) i
rezultirajuću novu reč pisati samo početnim velikim jer je
ona postala samostalna reč, dakle Vikuni. Naravno, moglo
bi i Vikomuniz, i Vikunaci, i Vikunaciz i Vikomujenaciz i
svašta još, ali moj bi predlog bilo maksimalno skraćivanje,
pod uslovom da se izbegnu oblici koji će se pokazati
nezgodnim u fleksijama. Stoga bi bilo bolje Vikuniz nego
Vikuni, jer Vikuni asocira na pluralni oblik pa bi neko
umesto 'sa Vikunijem' neizbežno pisao 'sa Vikunima' itd,
dok Vikuniz ne asocira na plural.
Ovo je samo podugačko razmatranje dvaju primera koji su ovde spomenuti.
Raspisao sam se samo da bih pokazao koliko je cela materija složena, obimna i
delikatna. Ima još mnogo primera o kojima bi se moglo raspravljati
(prenošenje latinične grafeme 'x', čitanje grafeme 'c'...) ali o tome drugom
prilikom (ako se sezamoprateće pučanstvo u medjuvremenu ne samoubije od
muke).
Pozdrav Unproforu i UNHCR-u od
zq-a
P.S. (i ZQ je skraćenica koju bi trebalo pisati velikim slovima, ali je ovaj
način
pisanja do sada (valjda) postao prepoznatljiv kao plod moje individualnosti,
pa molim bez replika na tu neprijepornu jezičku nepreciznost.
o.jeziku.470darone,
>> 2. UNHCR spada u kategoriju 'nezgodnih' skraćenica koje nisu čitljive.
>> Na engleskom se čita ju-en-ejdž-si-ar, jer engleska slova imaju svoja
H - ejč?
darone
o.jeziku.471ilazarevic,
Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim zastavama?
o.jeziku.472dgavrilovic,
> U tom slučaju postoje sledeće varijante za UNHCR:
Koliko ja znam ova organizacija nije mnogo mlađa od samih UN.
Zapravo, othranila je naše roditelje posle rata, a o tome
nismo mnogo slušali zbog poznatog komunističkog stava da je
SFRJ obnovljena samo znojem radnih ljudi i građana. Bilo kako
bilo, nekada je UNCHR ovde čitano kao Unra. Ne znam zašto i
mi ne bi prihvatili ovaj naziv kada je ranije već bio odomaćen.
o.jeziku.473spantic,
> Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim
> zastavama?
Senatus populusque romanus
odnosno u prevodu: Senat i rimski narod
o.jeziku.474milan,
> Da li neko zna šta znači skraćenica S.P.Q.R. na rimskim zastavama?
Senatus PopulusQue Romanus - tj, (ono que služi kao "i")
"Senat i rimski narod" jer, su po ukidanju Prvog carstva i
uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog
suvereniteta.
Pl poz M
o.jeziku.475ssokorac,
Šta znači fah-idiot? :)
o.jeziku.476viktor,
Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;))
o.jeziku.477kuki,
> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;))
ja mislim da se to piše bez tačkica, i da znači vrhunski, najbolji :)
o.jeziku.478darone,
>> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;))
Pa, mislim da je 'vrhunski', ali od čega je skraćenica... Znaće valjda neko :)
darone
o.jeziku.479zqusovac,
> nekada je UNHCR ovde čitano kao Unra.
Nije.
Tadašnja organizacija, koja je manje-više imala sličnu ulogu, ali je bila
zasnovana na potrebi što bržeg oporavka ratom razrušene Evrope, zvala se
United Nations Relief and Reconstruction Agency, skraćeno UNRRA, što je kod nas
preneseno kao Unra - na Unrinim paketima pisalo je UNRRA.
U prevodu: Agencija Ujedinjenih Nacija za Pomoć i Obnovu, što bi, prema jednom
prethodno razjašnjenom principu kod nas moglo da bude i AUNPO (sasvim
pristojno) ili nešto kao Agunpo, Agunapob, Agunpob (čudi me da im tada nije
palo na pamet, baš liči na Agitprop), Agujenapob i još štošta.
Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto?
Pozdrav,
zq
o.jeziku.480milan,
>
> Šta znači fah-idiot? :)
Osoba (čovek, pa čak i žena :)) ograničena samo na jednu užu
specijalnost koju, može biti, korektno pa čak i dobro poznaje
ili obavlja ali ne poznaje druge oblasti kulture.
Pl poz M
P.S. Veoma često smo mi matematičari (a i inžinjeri) optuženi da
smo fah-idioti, što, naravno, i jesmo. ;))
o.jeziku.481milan,
> Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto?
Vid' njega: Mala ;))
Kakvi mala, pa razlikovanje ove dve reči i pokazuje stepen
civilizovanosti jednog jezika. Kod nas su to sinonimi i imaju
etničku konotaciju. U francuskom ili engleskom narod (le pouple,
the people) je puk (populus, vulgus, pučanstvo), a nacija je narod
konstituisan u državu. Zato je u engleskom jeziku sasvim
legitimno reći American nation, a u srpskom je besmisleno.
Pl poz M
P.S. Držim da Hrvati troše Ujedinjeni narodi (a ne nacije) samo
zato da bi se po svaku cenu razlikovali od Srba. Kada god Srbi
koriste latinizam ili helenizam Hrvati silom prevedu (sistem vs
sustav, tangenta vs dirka, radio vs krugoval) ali kada Srbi imaju
slovensku reč, Hrvati izbunare latinizam (količnik vs
kvocijent).
o.jeziku.482spantic,
> Šta znači fah-idiot? :)
žovek usko orjentisan na svoju struku, bez osvrtanja okolo.
o.jeziku.483bile,
=> Šta znači fah-idiot? :)
ZNAčI DA SI ULETEO U ZONU IDIJOTA!
o.jeziku.484ilazarevic,
> uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog
> suvereniteta.
Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje Republika.
o.jeziku.485ssokorac,
─┼┤ I ja bih da ga naspojlerišem. ,
─┼┤ Sigurno bi trebalo u potpunosti razotkriti sve što NC ima da da.
----
,
Ne, da, već dâ - u pitanju je dugosilazni akcenat.
o.jeziku.486nemo,
>=>> Mala digresija: Ujedinjene NACIJE ili Ujedinjeni NARODI, i zašto?
Još početkom stoleća (valjda beše oko 1906.) Slobodan Jovanović
je pokušao da ovu nesavršenost jezika srpskog prevaziđe tako što je u
svojoj "Državi", NARODU (u značenju: people, le peuple, das Volk)
protivstavio NARODNOST (naravno, ne onu iz bravarevih "naroda i
narodnosti", već onu koju Ingleži i Francuzi zovu: nation). Ali, kako to
već biva, neki se pravoverni jezički djelatnik prisetio ovog
Jovanovićevog termina i namenio mu značenje koje je arnautima, ugrima i
pročim trebalo da nagovesti da će, budu li poslušno sledili svog
Učitelja, dogurati daleko jednog lepog dana u svetloj budućnosti koja nas
čeka - čak i do statusa "naroda".
Stoga, UN bi pre valjalo čitati kao: Ujedinjeni Narodi; ako ni
zbog čega drugog ono barem zato što League of Nations, u izvesnom
pogledu preteču današnjih UN, od njihovog osnivanja 1919. godine zovemo
Društvom (Ligom) Naroda i nikako drugačije. A i mišljenje najvećeg
stiliste srpskog jezika ipak je merodavnije od kojekakvih brozovih
jezikoslovaca.
ned land ;)
o.jeziku.487nemo,
>=> Jovanovićevog termina i namenio mu značenje koje je arnautima, ugrima
>=> i pročim trebalo da nagovesti da će, budu li poslušno sledili svog
Trebalo je da stoji: Arnautima, Ugrima i ...
izvinjenje i pozdrav od
neda landa
o.jeziku.488isekulovic,
>> civilizovanosti jednog jezika. Kod nas su to sinonimi i imaju
>> etničku konotaciju. U francuskom ili engleskom narod (le pouple,
>> the people) je puk (populus, vulgus, pučanstvo), a nacija je narod
>> konstituisan u državu. Zato je u engleskom jeziku sasvim
Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike,
ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu razvitka
od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna svest
i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod koji
pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju Ruskoj
naciji.
o.jeziku.489dgavrilovic,
>> uvođenju Republike, Senat i narod bili nosioci državnog
>> suvereniteta.
>
> Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje Republika.
Formalno Oktavijan Avgust je ponovo uspostavio republiku, a vladao je sa
titulom "Princeps Senatus", što je trebalo da znači da je prvi među
jednakima u senatu.
o.jeziku.490dgavrilovic,
>> nekada je UNHCR ovde čitano kao Unra.
>
> Nije.
>
> Tadašnja organizacija, koja je manje-više imala sličnu ulogu, ali je bila
> zasnovana na potrebi što bržeg oporavka ratom razrušene Evrope, zvala se
>
> United Nations Relief and Reconstruction Agency, skraćeno UNRRA, što je kod n
> preneseno kao Unra - na Unrinim paketima pisalo je UNRRA.
Što kažu čovek se uči dok je živ, ali ja sam već, zemljo otvori se, ubedio
neke ljude u moju teoriju o Unri, pa me sad živi blam. Mada, kada se izbaci
ono neizgovorivo HC, stvar se svodi na UNR, a to se može izgovoriti kao
Unra... Možda preterujem? ;)
o.jeziku.491milan,
> Da li je znak ostao i posle Oktavijana? Računam, od njega prestaje
> Republika.
Jeste! Senat nikada nije bio ukinut.
Pl poz M
o.jeziku.492novim,
> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim
> filmovima ;))
"acme, n. Highest point, point of perfection. (Greek =
point)" - OED (Oxford English Dictionary)
o.jeziku.493novim,
> Šta znači fah-idiot? :)
e, ovako: 'idiotizmi' su u jeziku što i 'idiomi' ('idiomizmi'
negda). reč dolazi od starogrčkog "idiotes", što je značilo,
u filologijskom smislu, "osobenost nekog jezika ili govora,
dijalekatski izraz", a u svakodnevnom smislu je bio izraz za
"idiota" kao privatno lice koje nije bilo upućeno u opšte i
javne poslove i koje u njima nema učešća. dakle, prvobitno je
izraz bio za oznaku pojave u jeziku, kao i za čoveka
isključenog iz politike. potom je izraz dobio prenosno i
široko značenje "blesavka".
"fah" je od nemačkog "fach": struka, grana, zanat; pregradak,
pretinac (na pošti).
"fah-idiot" bi bio čovek koji je ograničen na svoju struku, u
kojoj može briljirati, ali je bez sluha za opšta pitanja ili
probleme koji ne dotiču neposredno njegovu granu, njegov
"fah"; (propisuje mu se terapija ladnoga rozea, a ako to ne
pomogne, da čita malo Ničea, a ako i to ne pomogne, e, onda,
da ostavi matični broj na pingvinu, pa sačeka da mu
sekuritatje kucne jednog dana na vrata; ;))) )
prijateljski pozdrav, novim :)
o.jeziku.494zqusovac,
>> Kada smo vec kod toga... Sta znaci A.C.M.E u crtanim filmovima ;))
> Pa, mislim da je 'vrhunski', ali od čega je skraćenica...
Nije skraćenica.
Pozdrav,
zq
o.jeziku.495zqusovac,
> i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod
> koji pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju
> Ruskoj naciji.
Ubodoše primere ;)))
Pozdrav,
zq
o.jeziku.496novim,
> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito.
> Otprilike,
ko je autor tog udžbenika?
o.jeziku.497milan,
> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike,
> ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu razvitka
> od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna svest
> i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski narod koji
> pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji pripadaju Ruskoj
> naciji.
To su marksističke teze. U njihovu osnovanost ne bih da
ulazim, ali ovde nije ni potrebno. Ja sam govorio o sinonimji
reči narod i nacija u srpskom jeziku. Trenutno se ove dve reči
ne razlikuju. A da li će, pod uticajem ovih ili onih ubeđenja i
ideologija, drugo je pitanje.
Pl poz M
o.jeziku.498nemo,
>=> svojoj "Državi", NARODU (u značenju: people, le peuple, das Volk)
>=> protivstavio NARODNOST (naravno, ne onu iz bravarevih "naroda i
>=> narodnosti", već onu koju Ingleži i Francuzi zovu: nation). Ali, kako
>=> to
Naravno - mea culpa - ali eto i primera kako je se teško osloboditi
balasta višegodišnjeg brainwashinga. Trebalo je da stoji: NAROD kao
nation i NARODNOST kao people, le peuple, das Volk.
ned land ;)
o.jeziku.499pkaca,
>Senatus PopulusQue Romanus - tj,(ono que sluzi kao "i") "Senat i
Rimski narod"...
Tacan je prevod ali ne bih mogla da se slozim da odnosna zamenica
que u latinskom jeziku sluzi kao "i".Postoji poseban veznik "et" koji
nosi znacenje "i",ali se kao "i" prevodi jer takav smisao u slozenici
"PopulusQue" ima.Sve u svemu que moze da ima znacenje "i" ali ne
u svim slucajevima.
pozdrav,Kaca
o.jeziku.500pkaca,
Sve cesce se ,u emisijama otvorenog tipa,gledaoci javljaju sa izrazom
"Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza
u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog
izraza,jer ako bi telefon stajao bilo gde,iznad nas onda bi rekli "Ispod
telefona je...",u drugom slucaju "Iznad telefona je...",i tako unadogled.
Pozdrav,Kaca
o.jeziku.501isekulovic,
>> ko je autor tog udžbenika?
Nemam pojma, ovo sam zapamtio iz predavanja, knjige je bilo ali
je nisam koristio ;).
o.jeziku.502ndragan,
/ pa da onda naučno izuči zašto je ishod bio takav kakav je. Mi mu
/ dođemo kao eksperimentalne životinje biolozima.
Malo konjplikovanije. To mu je nešto kao Frojdov paradoks: čiča je pisao
knjige na osnovu iskustava sa pacijentima. Sad zamisli dovoljno bistrog
pacijenta, koji je pročitao sve njegove knjige, izmisli nekakav totalno
nov i nepostojeći sindrom i počne da ga glumi dovoljno uverljivo, te kao
takav zasluži poglavlje u sledećoj knjizi, čime je dobrano zadužio
potonju teoriju i praksu.
Šta da izmislimo da zbunimo NoviMa?
o.jeziku.503ndragan,
/ Ili se zalažeš za ono Spo, Sps, Sfrj, Unprofor (?)...
Pazi, Kominterna je bila skraćenica, kao i Informbiro. Kako kažeš za
američkog špijuna: agent cije ili agent agencije cia; ako se odlučiš za
nešto od ovoga, treba da se odlučiš i kako ćeš ga pisati. Unprofor je
već odomaćen, a i baš pasuje kao prava ruska skraćenica (na slogove).
--> Old MacDonald had a computer with EIA I/O
o.jeziku.504mnikolic,
> "Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza
> u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog
Klajn u svom rečniku jezičkih nedoumica kaže sledeće:
telefon: na telefonu (Ko je na telefonu? Ostanite na telefonu i sl.)
sasvim je ispravan sklop, nema potrebe da se zamenjuje sa "pored telefona"
i sl.
o.jeziku.505milan,
> > Senatus PopulusQue Romanus - tj,(ono que sluzi kao "i") "Senat i
> Rimski narod"...
>
> Tacan je prevod ali ne bih mogla da se slozim da odnosna zamenica
> que u latinskom jeziku sluzi kao "i".Postoji poseban veznik "et" koji
> nosi znacenje "i",ali se kao "i" prevodi jer takav smisao u slozenici
> "PopulusQue" ima.Sve u svemu que moze da ima znacenje "i" ali ne
> u svim slucajevima.
Ovo je komentar i/ili polemika sa neiskazanim. Nigde nije
napisano da "que " *uvek* služi kao "i" već samo kada se zalepi
na kraj imenice.
Pl poz M
o.jeziku.506milan,
> u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog
Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da mu
kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;))
Pl poz M
o.jeziku.507balinda,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju
>> da mu kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;))
A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ
želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;)
o.jeziku.508ladislavs,
> (< iz Tajmsovog Atlasa Svetske Istorije >, <> prim. prev.
> :)
Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske povjesti"?)
ciLa.
o.jeziku.509princess,
balindice...:))))...obozavam tvoje zakljucivanje .....
o.jeziku.510milan,
> A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ
> želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;)
Ne, tu obično pitam nešto komplikovanije, da namučim žrtvu
dok shvati šta je pitam, i gde je pogrešila. Recimo: "Baš si
izdržljiv(a). Bilo bi pravo čudo da ti se i protoni i neutroni
drže zajedno, a kad ono i molekuli u onoj jedinoj vijugi su celi!"
Pl poz M
o.jeziku.511milan,
>> (< iz Tajmsovog Atlasa Svetske Istorije >, <> prim. prev.
>> :)
>
> Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske
> povjesti"?)
Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam
ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo
više.
Pl poz M
o.jeziku.513pkaca,
->Nigde nije napisano da "que" *uvek* sluzi kao "i" vec samo kad se zalepi na
kraj imenice.
Ono sto mene zanima je to gde je napisano da "que" sluzi kao "i" samo kad se
zalepi na kraj imenice,jer ti si u poruci napisao samo "ono que sluzi kao i "
pa prema tome i tvoja replika je kako si sam rekao "komentar ili polemika sa
neiskazanim".
Pozdrav,Kaca
o.jeziku.514novim,
> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da
> mu
je se kaže tamo: "to i to predajemo na fakultetu"
(podrazumevam veranje po krovu)? il uvek ide: "predaje se u
fakultetu", "diplomira se u fakultetu" itd. nauk: jezik je
organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o
tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm)
o.jeziku.515novim,
> Šta da izmislimo da zbunimo NoviMa?
ma zbunjen sam, al čekam ludu :)
ps: a čekam i onaj algoritam lokalnog gurua kao (approx.)
prevod za iskaz koji simultano sebe potvrđuje i poriče
o.jeziku.516milan,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da
>> mu
>
> je se kaže tamo: "to i to predajemo na fakultetu"
> (podrazumevam veranje po krovu)? il uvek ide: "predaje se u
> fakultetu", "diplomira se u fakultetu" itd. nauk: jezik je
> organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o
> tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm)
To je sasvim "deseto" pitanje. U sintagmi "predaje(mo) na
fakultetu" fakultet se percipira kao mesto, prostor, institucija
na kome se nešto radi, dakle predaje diplomira ili slično. Ergo,
tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne
precipiramo kao mesto, prostor, instituciju...
Pl poz M
P.S. Klasični testovi inteligencije sadrže i pitanje koja
pretpostavljaju poznavanje baratanja sa osnovnim stvarima i
pojmovima. Tako je jedan test, koji je jedna moja prijateljica
davala svojim ludacima koje je izučavala za doktorat, sadržavao
i pitanje: "Zašto se cipele prave od kože?". Očekivao se,
naravno, odgovor tipa "zato što se koža lako obrađuje, porozna
je, itd...". Obični građani-moroni najčešće tako odgovaraju, a
ludačići uvek smisle nešto "svoje". Najslađi odgovor koji sam
našao među par deesetina je glasio: "Zato što je koža prirodno
stanje čovekovo, a telefon, na primer, nije!" :)))
o.jeziku.517milan,
> Ono sto mene zanima je to gde je napisano da "que" sluzi kao "i" samo kad
> se zalepi na kraj imenice,jer ti si u poruci napisao samo "ono que sluzi
> kao i " pa prema tome i tvoja replika je kako si sam rekao "komentar ili
> polemika sa neiskazanim".
Ne postoji ni jedan primer da je "que" na kraju imenice a da
ne služi kao "i".
Pl poz M
o.jeziku.518milan,
> ps: a čekam i onaj algoritam lokalnog gurua kao (approx.)
> prevod za iskaz koji simultano sebe potvrđuje i poriče
Rečeno ti je da ne može, ama si ti tvrdoglav. :))
Pl poz M
P.S. (approx.) (ma šta to značilo u ovom trenutku, što bi rekli
mraksisti ;))) može bilo šta. Uzmi, recimo, Raselov paradoks
(ili bilo koji drugi paradoks koji se percipira kao paradigma
self refference-a) i zapiši ga u bilo kom formalnom jeziku
standardne teorije skupova ili nekog programskog jezika.
o.jeziku.519dejanr,
>> Ergo, tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne
>> precipiramo kao mesto, prostor, instituciju...
Pre jedno dvadesetak dana čitao sam tekst u "Politici" u kome je
neki lingvista rekao da je ok reći "na telefonu je" i da to ne
označava nužno pentranje na telefon.
Pošto kupio, po to prodao, ja se ne razumem u problematiku ;)
(a i onako sve više zovem modemom :))
o.jeziku.520wizard,
> Sve cesce se ,u emisijama otvorenog tipa,gledaoci javljaju sa izrazom
> "Kraj telefona je ...".Ono sto mene zanima je ispravnost ovog izraza
> u odnosu na ustaljeni "Na telefonu je...",kao i smisao uvodjenja ovakvog
> izraza,jer ako bi telefon stajao bilo gde,iznad nas onda bi rekli "Ispod
> telefona je...",u drugom slucaju "Iznad telefona je...",i tako unadogled.
Ma najbolje je "visi na telefonu". ;)))
o.jeziku.521ladislavs,
Ladislavs>> Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske
>> povjesti"?)
Milan> Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam
> ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo
> više.
Bio sam ubeđen da je poruka STIGLA na Ssokorčevu poruku, kad ono Balinda
opet nešto zakuvao. ;)
Balindu za vrat, pa da Ti se izvinjava za neprijatnosti. ;)))
ciLa.
o.jeziku.522ssokorac,
─┼┤ Šta sam to prevodio? Nemam pojma šta sam pisao, jer ne čuvam
─┼┤ ništa u bazi. Uvek izbrišem ceo sadržaj SOR-a. Citiraj malo
Odgovor je bio na pogrešnu poruku, verovatno je balinda opet nešto muljao
;).
o.jeziku.523ssokorac,
─┼┤ Prevodio si sa 'Rvackog? ;) (Beše li to: "Timesov atlas svjetske
─┼┤ povjesti"?)
Pa, dobro, i odande se mora prevesti ;)).
o.jeziku.524veca,
>> Nas su iz Društvenog uredjenja učili da je različito. Otprilike,
>> ako se dobro sećam nisam baš pazio, nacija je na većem stepenu
>> razvitka od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila
>> nacionalna svest i potreba za državom.
Nemam baš puno vremena, ali evo na brzaka neke teze...
Narod: etnička grupa, javlja se ranije od nacije, pre postojanja
moderne države. Pojavljuje se po raspadu sistema prvobitne
zajednice, tj. rodovskih veza i organizacije. Novi oblici
društvene podele rada tražili su širu razmenu, tj. novo tržište.
U vreme velikih antičkih imperija; povezivanje naroda na bazi
društveno-ekonomskog i političko-kulturnog momenta u lokalnim
granicama.
U feudalizmu; na osnovu pripadnosti gospodaru.
U osvajačkim ratovima dolazi do etničkih mešanja i pokušaja
nasilne asimilacije pokorenih naroda.
Narod nije povezan vezama po krvnom srodstvu, a umesto te veze
uspostavlja se teritorijalna, kao i razne druge veze koje
proizlaze iz procesa proizvodnje.
Narodna zajednica obeležena je postojanjem zajedničkog jezika,
što se objašnjava time da je narod nastao asimilacijom međusobno
istih ili srodnih plemena, koja su opet, u procesu društvenog
razvoja nastajala cepanjem rodova.U feudalnom razdoblju nisu se
svi delovi naroda služili istim jezikom, jedan je bio za puk, a
drugi za vladajuće slojeve (latinski, francuski).
Pogrešno je identifikovati narod i naciju, jer narod predstavlja
formu u kojoj su ljudi živeli u sistemu robovlasništva i u
sistemu feudalizma, na takvom stepenu razvitka u kojem još nije
bilo zajedničkog tržišta, kao što će to biti u nacionalnoj
državi.
Sa pojavom kapitalizma, tj. u doba propadanja feudalizma dolazi
do stvaranja nacija. Pobeda kapitalizma nad feudalizmom bila je
vezana za nacionalne pokrete. Ekonomska osnova tih pokreta
sastojala se u pobedi robne proizvodnje i ovlađivanje unutrašnjim
tržištem od strane buržoazije, za šta je bilo potrebno državno
jedinstvo teritorija sa stanovništvom koje govori istim jezikom.
Jezik, kultura i etnička obeležja su bili spoljni okvir, a
ekonomsko tržište unutrašnji, povezujući. Razvitak robne
proizvodnje i trgovine stvorila je potrebu stvaranja jedinstvenog
jezika za sve delove naroda koji se počinju asimilirati u novu
zajednicu - naciju.
o.jeziku.525veca,
>> Kada neko kaže "Na telefonu ..." ja dobijem želju da mu
>> kažem: "Siđi sa telefona slomićeš ga!". ;))
Ja ne samo da dobijem želju, nego i kažem :)) naravno, pod
uslovom ako je "na telefonu" :) neko meni blizak :)
o.jeziku.526veca,
>> A da li, kada neko kaže "Juče sam ceo dan bio na suncu." dobiješ
>> želju da kažeš: "Kako si tamo stigao?" ;)
Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :)
"Juče sam se ceo dan sunčala" :)
o.jeziku.527milan,
> Bio sam ubeđen da je poruka STIGLA na Ssokorčevu poruku, kad ono Balinda
> opet nešto zakuvao. ;)
> Balindu za vrat, pa da Ti se izvinjava za neprijatnosti. ;)))
Ma nema veze! Samo me je zbunio taj "Atlas". Kakav sad'
"Atlas"!, pomislim, mora da sa došao kući pripit pa pisao svašta.
;))))
Pl poz M
o.jeziku.528isekulovic,
>> telefon: na telefonu (Ko je na telefonu? Ostanite na telefonu i sl.)
>> sasvim je ispravan sklop, nema potrebe da se zamenjuje sa "pored
>> telefona" i sl.
U jednoj drugoj knjizi navodi i primere 'sedim na suncu' i 'sviram
na violini' koji su, naravno, takodje ispravni. Jedina razlike je
što za njih niko (?) neće pomisliti da se subjekat nalazi na gornjoj
površini sunca i violine.
o.jeziku.529balinda,
>> Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :)
>> "Juče sam se ceo dan sunčala" :)
O ovome je već bilo reči. Može se i tako reći, ali jezikoljupci se
(uglavnom!) slažu da je ispravno i, recimo, 'Juče sam ceo dan bio na
suncu'. Slično je i sa konstrukcijom 'na telefonu' koja je takođe
sasvim legitimna mada se nama, bar ponekad, ;) učini drugačije.
Možda će nekome izgledati nelogičnim ali izgleda da je sasvim
ispravno reći i 'Sviram *na* violini, .... klaviru' i tome slično, baš
kao što bi se moglo (ali nije obavezno!) reći: 'Sviram violinu ....
klavir...'. Kod prvog izraza, nekako je u prvom planu izvođač, a kod
drugog instrument. Predlažem :) da oba načina zadržimo jer to (samo?)
može obogatiti naš jezik. (Ne verujem da nas može dovesti u zabunu da
se izvođaš popeo na klavir ili violinu a svira u drombulje!?) :)))
Uz to, veoma je rasprostranjeno pa se ne vredi ni opiratati. ;)
'Telefon', 'sunce' i sve slične "stvari", jedino vredi prihvatiti kao
`ladnu vodu. :))) Nikoga ne može dovesti u zabunu, široko je
rasprostranjeno i jedino formalni, "kabinetski" razlozi mogu to ospori,
ali joj, kao i svakoj drugoj živoj stvari, ne mogu nauditi.
o.jeziku.530pkaca,
->Ne postoji ni jedan primer..
Ja stvarno nisam cula za primer u kome se "que" na kraju slozenice ne
prevodi kao "i" ali(kod mene uvek ali :) ) nema ni pravila koje potvrdjuje
isto.
Pozdrav,Kaca
o.jeziku.531darone,
>> To je sasvim "deseto" pitanje. U sintagmi "predaje(mo) na
>> fakultetu" fakultet se percipira kao mesto, prostor, institucija
>> na kome se nešto radi, dakle predaje diplomira ili slično. Ergo,
>> tu je sasvim u redu staviti "na" a ne "u". Telefon pak ne
>> precipiramo kao mesto, prostor, instituciju...
Percipiramo, se percipira... Ja _baš_ ne percipiram, a verujem da to ne radi i
većina ljudi. Dakle, mene isključiti. A zar ne bi trebalo 'perceptujem' (od
percepcija - možda i percepcujem ;)) ?
A sada: sedimo _na_ Sezamu, radimo _u_ Udovicama, slažemo _u_ Venturi... ili:
pijemo _iz_ flaše (nije neispravno! znam da fali objekat), dobijamo ocene _iz_
predmeta (a bejah ubeđen da ocene dobijamo od profesora, a nekako nam ih i ne
daju, već zapisuju (na papir, nije valjda po papiru?)), citate vadimo _iz_
novina (a ne iz tekstova - a i to mi deluje nečisto), idemo _na_ more, a
_pored toga_ (pored? da nije iza?) možemo da se i zajebavamo: cigare vadim
_iz_ kutije (jel sam to ja u kutiji ili šta?).
Ovaj put slaba, dragi moj Milane (jabuko _sa_ grane, otkud jabuka na njoj, zar
ne visi o peteljci (a ne na peteljci, ovako mogu do sutra ;) ).
darone
p.s. al sam zaludan :)))))
o.jeziku.532darone,
>> Ma najbolje je "visi na telefonu". ;)))
E, keva me tera sa telefona ;)
Da budem malo ozbiljniji: ova rečenica se obično shvati 'moja majka želi da ja
prekinem telefonski razgovor'. Pravilno bi, međutim, bilo reći (po milanu):
E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.)
Što bi svaki normalan čovek shvatio kao 'moram da se udaljim od telefonskog
aparata'.
Dakle, cela frka je ispala (ko je koga ispalio?) oko toga što se telefon ipak
percepcuje :) kao nešto više od aparata. Postoji razlika između telefona (na
kojem smo) i telefonskog aparata (pored kojeg smo). ŠTD.
darone
o.jeziku.533darone,
>> Ja ne samo da dobijem želju, nego i kažem :)) naravno, pod
>> uslovom ako je "na telefonu" :) neko meni blizak :)
Paaa... nadam se da ti je mera otprilike 2 metra vazdušnom linijom?
darone
p.s. sad ću da vas ugazim - raspoložen sam :))
o.jeziku.534darone,
>> Heh, zato treba paziti kako se formiraju rečenice :)
Naravno, veco! :) Meni ništa ne treba, fala na pitanju :)))
Zato _bi trebalo_ paziti... ;)
darone
o.jeziku.535darone,
>> Ma nema veze! Samo me je zbunio taj "Atlas". Kakav sad'
>> "Atlas"!, pomislim, mora da sa došao kući pripit pa pisao svašta.
>> ;))))
Wagawaga!
1) Između 'ma' i 'nema' ti fali (da ne kažem 'nedostaje') zarez.
2) '!,' je neispravno, jer se ne pišu dva znaka interpunkcije zajedno, jedan
za drugim.
3) U reči 'sa' ti fali jedno slovo. Pretpostavljam da je to 'm', čime bio se
dobila smislena (ne kažem da 'sa' nije smislena, ali u navedenoj rečenici
baš i nije) reč 'sam', koja bi upotpunila smislenost rečenice.
4) Između 'pripit' i 'pa' takođe fali zarez.
5) Mogli bismo, takođe, da popričamo i o upotrebi znaka navodnika, kao i o
upravnom govoru :)))))))
darone
p.s. neću više, majke mi :)))
o.jeziku.536maksa,
<><> Zato _bi trebalo_ paziti... ;)
─────┬─────
┌──────────────┘
Iizii boj, meni ovo sumnjivo. ;)
o.jeziku.537ssokorac,
─┼┤ E, keva me tera sa telefona ;)
─┼┤ Da budem malo ozbiljniji: ova rečenica se obično shvati 'moja majka
─┼┤ želi da ja
E, zato ja kažem 'Ćale traži telefon.' E, sad se to može shvatiti kao da
moj ćale hoće sam aparat da uzme, a ja mogu da nastavim da pričam, ali to
je već #$$č%$%$% našeg jezika. :)
o.jeziku.538veca,
>> O ovome je već bilo reči. Može se i tako reći, ali jezikoljupci se
>> (uglavnom!) slažu da je ispravno i, recimo, 'Juče sam ceo dan bio
>> na suncu'. Slično je i sa konstrukcijom 'na telefonu' koja je
>> takođe
Naravno, nisam rekla da je neispravno, nego da jednostavno
pokušavam da izbegnem 'čudne' odgovore ;)
o.jeziku.539veca,
>> Zato _bi trebalo_ paziti... ;)
Aha, ali nisam rekla da baš uvek pazim :)))
o.jeziku.540veca,
>> E, keva me tera sa telefona ;)
>> E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.)
E, keva me tera da završim razgovor :)
o.jeziku.541veca,
>> 3) U reči 'sa' ti fali jedno slovo. Pretpostavljam da je to 'm',
>> čime bio se dobila smislena (ne kažem da 'sa' nije smislena, ali u
>> navedenoj rečenici baš i nije) reč 'sam', koja bi upotpunila
>> smislenost rečenice.
Dare traži dlaku u jajetu :) Ali ako, često mi se dešava da ne
stignem da pročitam ono što sam napisala, i naravno, ispravim
greške u kucanju, pojedena slova etc. :)
o.jeziku.542stefan,
> >> E, keva me tera sa telefona ;)
>
> >> E, keva me tera od telefona (jer stojim pored, prim. dar.)
>
> E, keva me tera da završim razgovor :)
E, keva će me besi ;)))
o.jeziku.543zandric,
Sta je pravilno:
Podpredsednik
ili Potpredsednik
rekao bih prvo ali...
o.jeziku.544pkaca,
-> p.s. al sam zaludan
E,pa Dare neki to stvarno tako zovu,a ja bih to pre nazvala trazenje igle u
plastu sena :))
Podrav,Kaca
o.jeziku.545pkaca,
-> U reci "sa" ti fali jedno slovo.Pretpostavljam da je to 'm' cime bi se
dobila smislenost ( ne kazem da "sa" nije smislena,ali u navedenoj recenici
bas i nije) rec "sam" koja bi upotpunila smislenost recenice...
Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao recenice?
p.s. E sad sam se okomila na tebe :))
Pozdrav,Kaca
o.jeziku.546.bale.,
> Podpredsednik
> ili Potpredsednik
Potpredsednik. U pitanju je jednačenje po zvučnosti. Izuzeci su kada je
drugi suglasnik s ili š, ili kada se gubi razumljivost primenom pravila.
o.jeziku.547darone,
>> -> p.s. al sam zaludan
>>
>> E,pa Dare neki to stvarno tako zovu,a ja bih to pre nazvala trazenje igle u
>> plastu sena :))
Pre bih rekao da sam bio zaludan :)) Ne tražim ja igle po plastu sena, samo se
zabavljam :)
darone
o.jeziku.548darone,
>> bas i nije) rec "sam" koja bi upotpunila smislenost recenice...
>>
>> Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao recenice?
Valjda je tu neki jezički stručnjak da me ospori / digne mi spomenik :))
>> p.s. E sad sam se okomila na tebe :))
Samo napred :)
darone
o.jeziku.549dr.grba,
>> od naroda, odnosno nacija je narod kog koga se probudila nacionalna
>> svest i potreba za državom. Za primer su uzeti Srpski i Crnogorski
>> narod koji pripadaju Srpskoj naciji i Ruski i Beloruski narod koji
Ovo me priseti na kap. Veletića, jednog zmijolikog stvora iz mojih vojničkih
dana, političkog komesara ili kako se to već zvalo... držao nam je vakelu o
tome zašto Kosovo ne može da bude republika: ne može jedan narod da ima dve
države... Tada se javio neki žolić iz Beograda i pitao "A Amerika, a arapske
zemlje, a Tajvan, a dve Koreje?"... Posle je žolić prekomandovan da pere
sudove do kraja vojnog roka.
o.jeziku.550dr.grba,
>> >> ko je autor tog udžbenika?
>>
>> Nemam pojma, ovo sam zapamtio iz predavanja, knjige je bilo ali
>> je nisam koristio ;).
Ko god bio potpisnik, prepisao je Kardelja, koji je parafrazirao razne druge
da napravi treće. Iz doba kad sam to morao da učim, ostala mi samo asocijacija
da je Kardeljeva definicija nacije ortocentar važećih levo orijentisanih
definicija s početka veka. Znam da je jedna od njih Lenjinova, a ostalih
autora se ne sećam, a i zabole me, kad malo bolje razmislim...
o.jeziku.551dr.grba,
>> pacijenta, koji je pročitao sve njegove knjige, izmisli nekakav
>> totalno nov i nepostojeći sindrom i počne da ga glumi dovoljno
>> uverljivo, te kao takav zasluži poglavlje u sledećoj knjizi, čime
>> je dobrano zadužio potonju teoriju i praksu.
Iz ovog tvog izlaganja je očigledno da tvoje introvertne frustracije
kulminiraju u antitezu oca, kao elementa nerazrešenog odnosa sa majkom,...
... umorio sam se, nije ovo za mene....
...što nas dovodi do odgovora da je ča Frojd imao dva ili tri šablona koja
je vrteo (rndovao (: ), i da verovatno ne bi tražio novi sindrom, već ga
objasnio,... pardon, pojasnio kao dobro poznati sindrom "Pera ima Đoku,
a Đoka nema Peru"...
o.jeziku.552ndragan,
/ nikad neću napisati Unprofor, mislim da je glupo.
==========
Ufatio sam te: upravo si napisao. Jel' ga inače izgovaraš velikim
slovima?
o.jeziku.553ndragan,
/ Visoki Komesar za Izbeglice Ujedinjenih Nacija. Tražeći dlaku u
/ jeziku, moglo bi se obema varijantama prigovoriti da su pomalo
/ dvosmislene, no...)
Za razliku od "Društva za borbu protiv raka Srbije" koji je, jelte,
nedvosmislen.
/ (prenošenje latinične grafeme 'x', čitanje grafeme 'c'...) ali o tome
Problem je rešen - ene ga negde oko žačka (vidi se iz voza) neka firma
za "ehport import" (š˙ˇ˛˘÷ ŕ´ˇ˛˘÷).
o.jeziku.554ndragan,
/ H - ejč?
It's aged...
o.jeziku.555ndragan,
/ slovensku reč, Hrvati izbunare latinizam (količnik vs
Paz' boga ti - posle će pričati da su sve radili po srpskom diktatu.
o.jeziku.556ndragan,
/ ŮŢdrugi deo
/ A gde je ovde 0. deo?
Počinje se od .a01 a ne od .arj, valjda si shvatio.
o.jeziku.557ndragan,
/ P.S. Veoma često smo mi matematičari (a i inžinjeri) optuženi da
/ smo fah-idioti, što, naravno, i jesmo. ;))
Bogami, ja se još na studijama uplaših da ne uletim u to "zanimanje", pa
sam jedno vreme opsedao bibliotetke čitajući šta mi padne šaka.
A onda je ser Klajv napravio Spektruma.
o.jeziku.558dr.grba,
>> organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto znaju i o
>> tome, sad ne znam da l da im se veruje (ja lično - hm)
Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što one smatraju krajem,
muškarci smatraju početkom (((:
o.jeziku.559dr.grba,
>> tržištem od strane buržoazije, za šta je bilo potrebno državno
>> jedinstvo teritorija sa stanovništvom koje govori istim jezikom.
>> Jezik, kultura i etnička obeležja su bili spoljni okvir, a
>> ekonomsko tržište unutrašnji, povezujući. Razvitak robne
conf join civilizacija
conf resign o.jeziku (d;) (:
o.jeziku.560dr.grba,
>> p.s. al sam zaludan :)))))
Još kako!
o.jeziku.561dr.grba,
>> Pre bih rekao da sam bio zaludan :)) Ne tražim ja igle po plastu
>> sena, samo se zabavljam :)
Nije ti dosta što si lažirao rezultate glasanja za vic meseca?
Potpis: Drugoplasirani
o.jeziku.562novim,
>>> organ s dva kraja :) feministkinje kažu da nešto
>>> znaju i o
> Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što
> one smatraju krajem, muškarci smatraju početkom (((:
da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm.
/a da im PREPORUžIM? :)/
o.jeziku.563asterix,
> Nije ti dosta što si lažirao rezultate glasanja za vic meseca?
>
> Potpis: Drugoplasirani
Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno, Darone
zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;))))
Potpis: Trećeplasirani
o.jeziku.564novim,
tja. jako loš odgovor, al ne znam da l da bolje ućutim il
konačno da počnem? al onda neće, bojim se, biti kraja
pst: reč je o formalnom problemima iskaza koji sebe simultano
potvrđuju i odriču (ima ih mali milion!)
o.jeziku.565dr.grba,
>> Bogami, ja se još na studijama uplaših da ne uletim u to
>> "zanimanje", pa sam jedno vreme opsedao bibliotetke čitajući šta mi
>> padne šaka.
Tačno bih mogao da rekonstruišem jednu po jednu stvar koju sam napuštao
da bih na kraju dogurao do PC manijaka ):. Najviše žalim za celovečernjim
kopanjem po starim pločama... A čitanje.... pa, čitam svašta, je li, i
tutoriale, i manuale, i readme.1st, i mnoge druge teme i tetraleme... ):
A žena me videla sa Hazarskim rečnikom u rukama... "Šta ti je, jesi l'
bolestan, da donesem obloge?"...
---> Press any key to continue or any other key to quit...
o.jeziku.566dr.grba,
/// SEZAM.5:3.236 ///
>> Moze li da se napravi neka konf. da bude kao oglasna tabla (ne mali
>> oglasi ili komerc. oglasi) u kojoj ce se posle odredjenog vremena
>> poruke brisati i nece biti kao ostale odnosno kad se popuni
>> otvarati nova a svrha ce joj biti da se medjusobno obavestavamo o
>> novim grupama i slicno jer eto ljudi nisu hteli da poslusaju moj
>> savet za otvaranje grupe o fax modemima da salju molbe za
>> uclanjenje na moj MAIL vec su poslali pravo u razne
>> konf.
Remek delo interpunkcije.
o.jeziku.567dr.grba,
>> da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm.
>> /a da im PREPORUžIM? :)/
E, to, to!
o.jeziku.568dr.grba,
>> Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno,
>> Darone zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;))))
Ili u šetnju oko Slavije (:
E, sad sam preterao (:
o.jeziku.569ssokorac,
─┼┤ Remek delo interpunkcije.
Ovo da se uokviri i čuva, verovatno se skoro neće oboriti rekord :).
Barem ne smisleni :).
o.jeziku.570nemo,
za bilingvalne sladokusce...
SCANORAMA (SAS flight magazine), October 1989, All Rights reserved
written by Pat Revill
=========================================================================
NYUU INGLIQ
The Queen's English ain't what it used to be. In an concession to
modern times, here is a modest proposal for the simplification of
spelling.
For the last 13 years I have been teaching English to Swedes, a
logical, rational people, for whom every problem has a solution. In the
case of the English language the problem is the spelling.
In vain I try to explain about Willaim Caxton, the first English
printer, who in 1477 began to fix the language on the printed page
before a consensus had been reached about how to spell it.
I proudly mention the centuries of British and world history
that are reflected in English spelling. I even try to point out that
countless attempts at reforming English spelling have been made in the
past and none of them ever worked. And I tell people that in any case
you'd never get a single spelling system that catered for all the
different varietes of world English.
They're having none of it. When spelling gets too complicated
you simplify it. It's as simple as that. Sweden did it at the turn of
the century and so can "Tatcher's England" now. It's just typical
English conservatism that prevents Britaine from making the written
language more accesible to foreigners.
Well I mean. You can't take that lying down, can you? And
maybe the objectors do have a point: learning to spell their own
language is no picninc for English-speaking people either. So here, for
all of us, native and non-native speakers alike, I am proud to present:
Nyuu Ingliq
A quick look at the English alphabet, a b (c) d e f g h i j k l m n o p
(q) r s t u v w (x) y z, shows us that 3 letters are unnecessary:
"c" can be replaced by "s" or "k";
"q" can be replaced by "kw"
"x" can be replaced by "ks" or "kz" or even "z", depending on the word
it is in.
This means that these 3 ekstra letters kan now do kompletely new
jobs and it is kwite klear which letters they should replase:
"c" kan take plase of the "ch" sound;
"q" kan take plase of the "sh" sound; and
"x" kan take plase of the "th" sound (box of xem).
Xis may look a little konfusing at first but I am kwite qure xat after a
bit of praktise it will bekome muc easier. Cildren, of kourse, will
have no diffikulty in learning xe new mexod at skool. We adults will
have television programmes to teac us.
But don't xink xat xat is all xere is to it. We haven't finiqed yet: in
fakt, we have only just started improving Ingliq spelling.
Double consonants are unesesary. Xey kan go.
So kan leters xat ar not pronounsd.
We must get yust to yuzing x aktyual sowndz xat we hear.
And we must look karfuli at x hole kwescun ov vowelz. I sujest xat xay
kan be divided into xree grewps.
1. In xis grewp you hav x qort vowel soundz, wic we rite
"a" az in "pat"
"e" az in "pet"
"i" az in "pit"
"o" az in "pot"
"u" az in "put" or "kup" (cup)
2. X sekund grewp haz x long vowel sowndz; xat is, x wunz xat sownd like
x standd Britiq Ingliq pronunsiayqun ov x letuz. Xay wil bee ritn wix
dubl letuz.
"aa" az in "taak" (take)
"ee" az in "feet"
"ii" az in "liik" (like)
"oo" az in "roop" (rope)
"uu" az in "ruum" (room) (Ii noo xis wun duz not sownd egzaktlee liik x
letu. I apoludjiiz.)
Wat u graat impruuvment xis iz! See how lojikl x sistm iz beekuming!
3. X vowelz in x fiinl gruup ar not soo komn an soo wee kan riit xem wix
an aksent ant spoyl x look ov x paaj:
"â" az in "hât" (heart)
"ł" az in "dłr" (dare)
"î" az in "fî" (fear)
"ô" az in "bôt" (bought)
"ľ" az in "wľd" (word).
Fiinulee, lets uboliq x upostrufee, wic noowun understandz eneewaa, and
xats it! Simpl, iznt it?
Let x flagz bee raazd ôl oovu x wľld! Nyuu Ingliq speling haz kum tuu
saav us ôl! See how muc eeziu liif iz wen yuu raqnuliiz Ingliq speling!
What do you mean, you prefer it as it ?
========================================================================
o.jeziku.571ndragan,
/ Ne postoji ni jedan primer da je "que" na kraju imenice a da
/ ne služi kao "i".
Jel' to važi i za francuski ili samo za ruski?
o.jeziku.572ndragan,
/ 5) Mogli bismo, takođe, da popričamo i o upotrebi znaka navodnika, kao
/ i o upravnom govoru :)))))))
Navodnika ili znaka navoda? Znak navodnika? Nikad čuo. Uspravni govor?
Ne sećam se, nisam od avde nego od muje... More, da pređemo na posao -
imam jednog pajtu koji je nabavio šemu za interfejs za telekinezu, zasad
još ne može da pomeri ništa teže od zrna maka, ali ga zato vrlo precizno
nateruje tačno na konac. Cena? Sića...
o.jeziku.573ndragan,
/>> Izvini ako gresim,ali zar se ne kaze smisaona recenica i smisao
/>> recenice?
/ Valjda je tu neki jezički stručnjak da me ospori / digne mi spomenik
/ :))
Može, od polistirena. "Smislen" je reč koju je unapredio ("promovisao")
pre desetak godina Tirke u NINu, i to kao čistu kontru od "besmislen".
Dobro, de, možda je i neko drugi, ko će sve čitati. Dobro se primila,
tako da ne vidim zašto bismo se mrštili kad je čujemo. Nije mi, međutim,
jasna podela rečenica prema smisaonosti, al' to nije stvar sintakse,
nego semantike.
o.jeziku.574ndragan,
/ većina ljudi. Dakle, mene isključiti. A zar ne bi trebalo
/ 'perceptujem' (od percepcija - možda i percepcujem ;)) ?
Pazi ga - deža vi. Imali smo nešto slično pre neki mesec, a? Ne sećam se
šta je ono bilo, što znači da možemo ispočetka (ko je ispao četka):
-percepcija - percipiram a ne percepcujem
jer je a ne
-koncepcija - koncipiram koncepcujem
-anticipacija - anticipiram antic... (?!) anticipujem?
-emancipacija - emancipujem emancipi... gle, izuzetak
-okupacija - okupiram okupujem
Xm, čini mi se da ovog puta nismo stigli daleko.
/ pijemo _iz_ flaše (nije neispravno! znam da fali objekat),
Ništa čudno. Na vožnji te večito teraju da daš žmigavac, a nikad ne kažu
kome. Valjda postoji nekakav defo (*).
------
(*) pade mi na um da to što ja pišem "difolt" neće valjati, jer je reč
"default" već prepevana i prepev odavno usvojen: to je prezime onog tipa
što je napisao "Robinzona (Robinsona?) Krusoa", Danijela (Denijela?)
Defoa (Difolta?).
o.jeziku.575ndragan,
/ Potpuno se slažem sa kolegom. Glasanje za vic meseca je namešteno,
/ Darone zovi više Anu na piće da nam svima bude lakše ;))))
Ako je budeš zvao manje, naderao si.
o.jeziku.576ndragan,
/> Poruči tim feministkinjama da im ne vredi: ono što
/ da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm.
Pa, piće, da se zabave nečim dok im prepodoručku... preporučaš.
o.jeziku.577haevorn,
A da li neko zna šta znače oni znaci (C), (R) i TM.
Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između
(R) i TM
Haevorn v.b.
o.jeziku.578bcetina,
>> Dare traži dlaku u jajetu :) ...
Bolje da pokuša obrnuto. :)
o.jeziku.579asterix,
> Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između
> (R) i TM
(C) Copyright
(R) Registered ?
TM Trade Mark
o.jeziku.580wizard,
> A da li neko zna šta znače oni znaci (C), (R) i TM.
> Za (C) još mogu i da pretpostavim, ali ne znam koja je razlima između
> (R) i TM
(C) - copyright (zaštićeno od kopiranja)
(R) - registrovan zaštitni znak
TM - registrovano i zaštićeno ime
o.jeziku.581ndragan,
/ Let x flagz bee raazd ôl oovu x wľld! Nyuu Ingliq speling haz kum tuu
Sledeća stvar je Britiq Stendd b.015 :)
o.jeziku.582veca,
>>>> Dare traži dlaku u jajetu :) ...
>> Bolje da pokuša obrnuto. :)
Jaje u dlaketu? ;))
o.jeziku.583milan,
> (R) - registrovan zaštitni znak
> TM - registrovano i zaštićeno ime
I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo
jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije
"registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;)
Pl poz M
o.jeziku.584kuki,
>> (R) - registrovan zaštitni znak
(R) je valjda original
TM je trade mark
o.jeziku.585novim,
> Može, od polistirena. "Smislen" je reč koju je
> unapredio ("promovisao") pre desetak godina Tirke u
> NINu, i to kao čistu kontru od "besmislen".
jedino ako je to neki broj NIN-a iz vremena cara Dušana (a
Tirke mu bio oporbeni kolumnist). naime, smislen (smisaon,
smisalan) stara je reč. ima je u "Aleksandridi" i u povelji
Stefana Uroša pri osnivanju Dečana.
(sorry, ne uzdržah taster) :)
o.jeziku.586novim,
> / da poručim? FEMINISTKINJAMA? hm.
> Pa, piće, da se zabave nečim dok im prepodoručku...
> preporučaš.
da im preporučim piće? FEMINSTKINJAMA? hm-khm.
o.jeziku.587novim,
>>>>> Dare traži dlaku u jajetu :) ...
>
>>> Bolje da pokuša obrnuto. :)
>
> Jaje u dlaketu? ;))
- a gde je dlakavo jaje, tu je negde i ... (ko pogodi, dobio
je.)
ps: je l' znaš šta si napisala /ma, znam da znaš, naravno :)/
o.jeziku.588wizard,
> > (R) - registrovan zaštitni znak
> > TM - registrovano i zaštićeno ime
>
> I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo
> jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije
> "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;)
Pobogu, pa ime je ime a znak je znak. :))))
Pošto slika govori više od reči da probamo i tako. ;)
Elem...
International Business Machines, IBM, Digital, Olivetti, Quattro Pro,
Lotus Ami Pro, OS/2 i Symantec su "trademarks" (TM) - naravno i ona
registrovana, dok je
▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀ (R)
▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀
▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀
▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀
▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀
▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀
▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀▀▀ ▀▀▀▀▀
▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ▀▀▀▀▀ ▀ ▀▀▀▀▀
registrovan (i naravno zaštićen) zaštitni znak. :)
o.jeziku.589dejanr,
>> Dajder neke primere, recimo
>> jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije
>> "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;)
Pa, znak je znak, dakle nekakav simbol, recimo znak Mercedesa je onaj
krug sa Y u njemu. A ime je reč.
o.jeziku.590djelovic,
Može li neko da mi objasni šta znači "sic". Viđam to na Sezamu, a bogami u
poslednje vreme i po novinama, i to najčešće u zagradama i sa uzvičnikom:
"(sic!)". Ajd' prosvetlite me!
o.jeziku.591veca,
>> ps: je l' znaš šta si napisala /ma, znam da znaš, naravno :)/
Jok! :) Išla sam aforističarskom metodom obrtanja reči, e sad
što su reči bile takve... :) Tek kad poslah videh... kad ono
međuTim :)))
o.jeziku.592paki,
> I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo
Da nije TM = (C) + (R)? (barem koliko sam ja ukapirao :)
o.jeziku.593maksa,
<><> Može li neko da mi objasni šta znači "sic".
Vujaklija kaže:
sik (l. sic) tako; sic!, tako!, tako piše,
od reči do reči (obično se stavlja u
prikazima i dr. kod izraza i mesta
na koja se želi obratiti pažnja).
o.jeziku.594novim,
> jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji
> nije "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;)
možda onaj griz jabuke biva R a Apple TM? ako je to to,
naravno...
o.jeziku.595ndragan,
/ jedan primer "registrovanog zaštitnog znaka" koji nije
/ "registrovano i zaštićeno ime" i obratno? ;)
Možda pod "znak" spadaju logotipi, a ime je samo ime bez obzira na to
kojim slovima se ispisuje?
o.jeziku.596ndragan,
(PC.UTIL.2, 6.2)
/ bringing the total number of known viruses
=======
Known viri? Englezi su se još i trudili da latinske reči u engleskom
zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede"
Milanovog pleonazma o neobrazovanim Amerima).
o.jeziku.597ilazarevic,
> Known viri? Englezi su se još i trudili da latinske reči u engleskom
> zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede"
žitajući Asimova, primetio sam da on, iako doseljeni Amer, drži do latinskog
kada god je potrebno. Da li je to zato što se radi o naučno-popularnim
textovima, ili zato što je Asimov učio britiš ingliš?
o.jeziku.598dragisak,
Ovih dana mi dopade šaka baza podataka o stanovništvu Leskovca,
njih 160,597. To sam iskoristio da malo istražujem. Evo moje
male analize popularnosti ličnih imena u određenim periodima :
čenska imena, rang lista popularnosti :
-1940 1941-50 1951-60 1961-70 1971-80 1981-
-------------------------------------------------------------------------
1. RADMILA MIRJANA SLAVICA SLAĐANA DANIJELA JELENA
2. VERA RADMILA LJILJANA SUZANA DRAGANA MARIJA
3. ZAGORKA GORDANA SNEčANA SNEčANA JELENA IVANA
4. STANA LJILJANA ZORICA VESNA IVANA ALEKSANDRA
5. LJUBICA STANA GORDANA JASMINA BILJANA MILENA
6. DANICA VERA MIRJANA MARINA MARINA MILICA
7. DESANKA SLOBODANKA SLAĐANA LJILJANA SUZANA MAJA
8. STOJANKA VERICA RADMILA GORDANA MARIJA DRAGANA
9. NADA LJUBINKA SVETLANA SVETLANA VIOLETA ANA
10. VIDOSAVA ZORICA VERICA SLAVICA NATAŠA SANJA
11. MIRJANA DIVNA LJUBINKA BILJANA VESNA JOVANA
12. OLGA NADA DIVNA DRAGANA SNEčANA DANIJELA
13. SMILJA SLAVICA DRAGICA ZORICA čAKLINA MARINA
14. LEPOSAVA DRAGICA VESNA GORICA MAJA NATAŠA
15. JELICA OLGA JASMINA JADRANKA ANA TANJA
16. ZORKA LJUBICA STANA MIRJANA SLAĐANA BILJANA
17. NADEčDA MIROSLAVA DUŠANKA TATJANA TATJANA TAMARA
18. MILICA SMILJA OLGICA OLIVERA OLIVERA ANDRIJANA
19. MILUNKA MILUNKA VERA SUNžICA JASMINA SUZANA
20. JAVORKA STOJANKA SMILJA IVANA ALEKSANDRA SANDRA
Vidimo da lilična imena imaju neki svoj ciklus. Tako su Radmile bile
popularne 30-tih i ranije, tokom 40-tih padaju na drugo mesto, 50-tih
na 8 da bi od 60-tih potpuno ispale iz rang liste. Sa druge strane,
imamo iznenadnu pojavu Danijela tokom 70-tih (ne pojavljuju se u
prethodnim periodima), da bi u 80-tim pale na 12. mesto. Dok su
Danijele imale vrtoglavi uspon i pad, dotle Ivane beleže postepen
uspon od 20. mesta 60-tih, do 4. u 70-tim i 3. u 80-tim godinama.
U 40-tim i 50-tim bilo je popularno ime Slavica (valjda, nakon
onog filma). U 40-tim su bile na 20. mestu, izbijaju na prvo mesto u
50-tim, a zatim polako padaju na 10. mesto u 60-tim da bi ispale
sa liste u 70-tim.
Muška imena, rang lista popularnosti :
-1940 1941-50 1951-60 1961-70 1971-80 1981-
--------------------------------------------------------------------------
1. DRAGOLJUB SLOBODAN ZORAN GORAN DEJAN MILOŠ
2. STOJAN NOVICA DRAGAN ZORAN SAŠA ALEKSANDAR
3. BOčIDAR ZORAN NOVICA DRAGAN IVAN MARKO
4. PETAR MIODRAG MIODRAG SRĐAN DRAGAN MILAN
5. JOVAN JOVAN LJUBIŠA NEBOJŠA BOJAN IVAN
6. čIVOJIN DRAGOLJUB JOVICA LJUBIŠA GORAN SAŠA
7. SVETISLAV PETAR SLOBODAN IVAN NENAD NIKOLA
8. BLAGOJE STOJAN JOVAN BRATISLAV BOBAN NENAD
9. VLADIMIR TOMISLAV NEBOJŠA SAŠA IGOR MIROSLAV
10. DUŠAN BOčIDAR STOJAN NOVICA ALEKSANDAR DRAGAN
11. ALEKSANDAR MILORAD TOMISLAV PREDRAG ZORAN DALIBOR
12. MILORAD BLAGOJE PETAR NENAD SRĐAN DEJAN
13. ĐORĐE čIVOJIN MIROSLAV MIODRAG BRATISLAV DANIJEL
14. DOBRIVOJE DUŠAN DRAGOLJUB SLAVIŠA PREDRAG MARJAN
15. TOMISLAV SVETISLAV BOčIDAR BOBAN IVICA BOJAN
16. MIODRAG DRAGAN MILORAD DEJAN DALIBOR VLADIMIR
17. žEDOMIR RADOMIR čIVOJIN JOVAN NEBOJŠA PREDRAG
18. VOJISLAV VLADIMIR SVETISLAV JOVICA MIODRAG VLADICA
19. NIKOLA LJUBIŠA DUŠAN MIROSLAV MIROSLAV IGOR
20. SLOBODAN NIKOLA MILAN SLOBODAN SLAVIŠA DUŠAN
Kod muških imena primećujemo slične pojave kao i kod ženskih.
Imamo nagle pojave Gorana tokom 60-tih, nakon čega padaju na 6.
mesto u 70-tim i iščezavaju u 80-tim. Kod muških imena primećujem
i neke specifičnosti u odnosu na ženska. To je, pre svega, pojava
ponovnog pojavljivanja nekih starih imena. Tako imamo Aleksandre
na 11. mestu u periodu pre 1940. (po kralju Aleksandru ?), zatim
nestaju sa spiska, da bi se ponovo pojavili u 70-tim i 80-tim
(10. i 2. mesto, respektivno). Isto sa Dušanima, nestaju sa spiska
u 60-tim i 70-tim da bi se pojavili na 20. mestu u 80-tim. Nikola
nema na spisku od 50-tih do 70-tih,a u 80-tim se pojavljuju na
7. mestu. Sve u svemu, primećujemo da roditelji tokom 80-tih
deci ponovo daju tradicionalnija imena. To je, međutim, primetnije
kod muških nego kod ženskih imena.
Bilo bi zanimljivo uporediti ove podatke za Leskovac sa nekim
podacima za druge krajeve zemlje. Videti razliku između pojdinih
regiona i slično.
o.jeziku.599voki,
>> Vujaklija kaže:
>>
>> sik (l. sic) tako; sic!, tako!, tako piše,
>> od reči do reči (obično se stavlja u
>> prikazima i dr. kod izraza i mesta
>> na koja se želi obratiti pažnja).
Još malo pa: "Tako treba !" :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.600dr.grba,
>> > (R) - registrovan zaštitni znak
>> > TM - registrovano i zaštićeno ime
>>
>> I dalje mi nije jasna razlika. Dajder neke primere, recimo
TM - nišan na hladnjaku
(R) - Mercedes
(C) - Daimler Benz, Stutgart, SFJ Njemaćka
o.jeziku.601djelovic,
> TM - nišan na hladnjaku
> (R) - Mercedes
Obrnuto :-).
o.jeziku.602zqusovac,
>> > (R) - registrovan zaštitni znak
>> > TM - registrovano i zaštićeno ime
> TM - nišan na hladnjaku
> (R) - Mercedes
> (C) - Daimler Benz, Stutgart, SFJ Njemaćka
1. (R) Registrovan zaštitni znak, tržišni znak, robni znak, robni žig.
Odnosi se na specifičan znak sa svim vizuelnim atributima (slog, boja, znak
itd). Pravo na korišćenje tako registrovanog znaka ima samo onaj ko je
izvršio registraciju, i to samo u svrhe navedene u registraciji. (R) može
sadržati i (TM) - trade mark, ali ne mora.
2. (TM) Zaštićeno ime, tržišno ime, robno ime. Odnosi se na specifično
ime proizvoda koji na tržištu može da postoji i pod drugim imenima, ali ga
pod navedenim zaštićenim imenom može iznositi u prodaju samo onaj ko
je nosilac prava na zaštićeno ime.
3. (C) Copyright. U principu se odnosi na intelektualnu svojinu
(intellectual property) a ne na materijalna dobra. Označava da pravo
raspolaganja (umnožavanja, širenja /raspačavanja/, doštampavanja...) ima
samo nosilac prava. Nije nužno povezan sa 1. i 2.
Primeri:
Logotip firme Bayer (krug sa vertikalnim i horizontalnim natpisom 'bayer'
koji dele zajedničko slovo 'y') je (R). Znači da ga firma u tom obliku može
koristiti na svim svojim proizvodima.
Ime leka Aspirin, proizvodjača Bayer, je (TM). To znači da nije zaštićena
hemijska formula i da i druge firme mogu da proizvode (tirlimirlin-
pirlidirlin-tritirlin ili šta je već, ne razumem se u hemiju) isti preparat,
ali
da ne smeju da koriste zaštićeno ime.
Dakle, Bayer Aspirin ima i (R) i (TM).
(C) na recimo Fukoovo klatno poseduje Umberto Eco. Knjiga se ne može
preštampavati, prevoditi itd bez njegovog odobrenja. Ukoliko neko, na
primer, reši da snimi film po romanu Fukoovo klatno, onda Pera Perić kao
scenarista ima (C) na scenario (mada obično u ugovoru stoji da ta prava
pripadaju naručiocu - i plaćaocu - scenarija). Isti prethodno mora da dobije
odobrenje od Umberta Eca kao nosioca (C) na roman da uopšte piše
scenario.
E sve to u životu zna ponekad da bude komplikovanije, ali ovo je neka
osnova.
Poz,
zq
o.jeziku.603ndragan,
/ Tirke mu bio oporbeni kolumnist). naime, smislen (smisaon,
/ smisalan) stara je reč. ima je u "Aleksandridi" i u povelji
A gde je rečena reč boravila u međuvremenu, rado sam znao? Te pričice o
zaturenim pa nađenim rečima me baš zanimaju.
Recimo, reč "ples" je nastala u Vojvodini, prešla u Hrvatsku a ovde
zaboravljena, pa se vratila u bratstvo minus jedinstvo kao prihvaćeni
kroatizam. Dok smo bili braća, nisam je baš čuo (nigde nisam čuo da se
organizuje "plesno veče", da neko pita damu "plešete li" itd). Tek
otkako su se pootvarale plesne škole (krajem sedamdesetih) izraz je ušao
na, otprilike, ista vrata na koja je nekad nestao.
Ovde niko ne kaže "tvornica", svi kažu "fabrika". Međutim, ulica je
Tvornička; ako se možda više i ne zove tako, niko ni ne zna, još uvek je
svi zovu Tvornička.
BTW, mislio sam baš na oblik "smislen"; ona druga dva oblika mi se čine
zaista starijim.
o.jeziku.604dr.grba,
>> zadrže latinske množine, Ameri su odavno digli ruke (ovo "glede"
>> Milanovog pleonazma o neobrazovanim Amerima).
Aj'sad da meni neko objasni reč "glede". Mnogo sam knjiga pročitao, mnogo
ljudi sreo, ali prvi i poslednji put ovu reč srećem na Sezamu, u porukama
korisnika "milan" (milan-ovim, milanovim) i onih koji pomalo imitiraju
imidž njegovih poruka. Profesore?
o.jeziku.605stefan,
> Aj'sad da meni neko objasni reč "glede". Mnogo sam knjiga pročitao, mnogo
> ljudi sreo, ali prvi i poslednji put ovu reč srećem na Sezamu, u porukama
Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa HTV-a, biće ti jasnije :)
o.jeziku.606haevorn,
Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, to jest.
Haevorn v.b.
o.jeziku.607maksa,
<><> Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa
<><> HTV-a, biće ti jasnije :)
I Heruati se zaj* na račun pomenute reči i
novogovora uopšte. U tom smislu, evo teksta
pesmice Zločeste Djece (nešto između NS/foliranti
i Index-ovaca):
Glede našeg odnošaja,
uljudbeno je to,
da me snomorice više ne muče,
jer zaboravih na tebe,
moja bivša draga.
I evo, umoran sam
redarstvenik ja,
mada izgledam mlad.
;)
PS Peva se kao blues, nešto nalik "bluz za moju bivšu dragu".
o.jeziku.608paki,
> Zasto modem-i FON-a ne odgovaraju ... ?
...
Ajd da razumem ostale crtice, ali 'modem-i' je ipak malo
preterivanje ;)
o.jeziku.609drassa,
>> Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo,
>> to jest.
Piše se >>u stvari<<. ne pitaj zašto :)
Bye, Drassa
o.jeziku.610danica,
>>> Da li se pise 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo,
>>> to jest.
Pravopis kaze:
Znatan broj priloga postao je srascivanjem predloga sa padeznim oblicima
imenica ili zamenica. Delovi tako dobijenih slozenih priloga pisu se
sastavljeno jerti prilozi dobijaju novo znacenje.
Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se ustvari.
>
> Pise se >>u stvari<<. ne pitaj zasto :)
Zasto? :))
o.jeziku.611.bale.,
> Da li se piše 'u stvari' ili 'ustvari' u smislu zapravo, to jest.
Po "novom" pravopisu, odvojeno.
o.jeziku.612dr.grba,
>> E sve to u životu zna ponekad da bude komplikovanije, ali ovo je
>> neka osnova.
Konačno, ovo je bilo jasno objašnjenje, hvala.
o.jeziku.613dr.grba,
>> Ovde niko ne kaže "tvornica", svi kažu "fabrika". Međutim, ulica je
>> Tvornička; ako se možda više i ne zove tako, niko ni ne zna, još
>> uvek je svi zovu Tvornička.
Jel' to ona iza fabrike šešira?
o.jeziku.614zqusovac,
> Recimo, rec "ples" je nastala u Vojvodini, presla u
> Hrvatsku a ovde zaboravljena, pa se vratila u bratstvo
> minus jedinstvo kao prihvaceni kroatizam. Dok smo bili
> braca, nisam je bas cuo (nigde nisam cuo da se
>organizuje "plesno vece", da neko pita damu "plesete li"
Bogami, ja sam oduvek koristio 'ples' za sve vrste socijalnih
vrcenja ukrug u paru i vecim grupama koje se obavljaju uz
iole civilizovane muzicke forme. 'Igra' me asocira na razna
pocupkivanja i podvriskivanja razularenih gomila sa ili bez
'muzicke' pratnje. Iliti, po meni se 'plese' valcer ili rumba
a 'igra' moravac ili glamocko gluvo.
> Ovde niko ne kaze "tvornica", svi kazu "fabrika". Medutim,
> ulica je Tvornicka; ako se mozda vise i ne zove tako, niko
Glede cinjenice da je pomenuta ulica u Zemunu, usudio bih se
natuknuti cenjenom modemstvu Sezama da ime potice iz perioda
pre 1918 (manje verovatno iz perioda 1941-44) kada je u
spomenutoj varosi u zvanicnoj upotrebi bilo ono sto smo
kol'ko do juce nazivali 'zapadnom varijantom' u kojoj se
oduvek govorilo 'tvornica'.
Poz,
zq
o.jeziku.615ognjen,
Ako neko zna morzeovu azbuku neka mi kaze "kodove" za znake
= i - Naime, u "Maloj enciklopediji prosveta" ima fina
tablica sa svim slovim brojevima i nekim karakterima, ali
i na - i na = stoje "kodovi" -¨¨¨-
o.jeziku.616drassa,
>> Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se
>> ustvari.
Izgovara se: ustvAri
Kada bi slova bila spojena mi bi to čitali kao: Ustvari
Veliko slovo označava akcenat.
Jel neko zna bolje objašnjenje?
>> Zasto? :))
Rekao sam da ne pitaš zašto ;)
Bye, Drassa
o.jeziku.617veca,
>> Primer: uzgred, umimogred, uvis itd. Dakle, pise se ustvari.
"""""""""
Ovo prvi put čujem :)
A "uostalom"? vidim da neki ovde pišu: "u ostalom".
o.jeziku.618voki,
>> Iliti, po meni se 'plese' valcer ili rumba
>> a 'igra' moravac ili glamocko gluvo.
Q: A rock'n'roll ?
R: Đuska se :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.619dr.grba,
>> Mani se knjiga, nego pogledaj negde neku emisiju sa HTV-a, biće ti
>> jasnije :)
Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju.
o.jeziku.620mirkot,
Kod nas se koristi naziv "Deoničko Društvo" (DD), na primer
Šljivovica & Gibanica D.D. Da li je deoničko društvo isto što i
akcionarsko društvo? Ako jeste, zar reč "deonica" ne potiče iz
zapadne varijante našeg jezika, i samim tim bi bilo pravilnije
koristiti reč "akcija".
Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo".
MT
o.jeziku.621haevorn,
// Pravopis kaze:
Koji, "novi" ili 'stari'?
o.jeziku.622stefan,
> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju.
E pa onda ćeš se glede saznavanja značenja novokompovane hrvatske reči
morati još malo pomučiti ;)))
To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi bio
neško kao "zbog", "u vezi" itd.
o.jeziku.623danica,
> Izgovara se: ustvAri
>
> Kada bi slova bila spojena mi bi to citali kao: Ustvari
>
> Veliko slovo oznacava akcenat.
>
> Jel neko zna bolje objasnjenje?
Srpski jezik nije ceski, pa akcenat i ne mora da stoji na prvom slogu.
Velikim slovom napisan glas 'a' nosi DUGOUZLAZNI AKCENAT, koji moze stajati
na bilo kom slogu osim na poslednjem. Akcenat, dakle, ne moze uslovljavati
odvojeno pisanje.
o.jeziku.624danica,
> A "uostalom"? vidim da neki ovde pisu: "u ostalom".
Novo znacenje trazi sastavljeno pisanje, UOSTALOM 'uostalom' je
proklitika.:)
o.jeziku.625danica,
> Sljivovica & Gibanica D.D. Da li je deonicko drustvo isto sto i
> akcionarsko drustvo? Ako jeste, zar rec "deonica" ne potice iz
> zapadne varijante naseg jezika, i samim tim bi bilo pravilnije
> koristiti rec "akcija".
Srpski i moderni hrvatski knj. jezik dve su grane istoga drveta o cijim
granama mnogi vise i nikako da s' otkace. Do Ilirskoga pokreta hrvatski je
bio nesto drugo, no tada se desilo da su hrvatski knjizevnici 'jezik toga
bratskoga naroda prigerlili'. Stoga ono sto je strano srpskom, strano je i
hrvatskom (i obratno), a obama ;) je strano latinsko (AKCIJA), a blisko
slovensko (DEONICA).
Razmislite, koliko je Srba (i Hrvata) u stanju da pravilno akcentuje rec
PARADAJZ. U S-H akcenatski sistem(sastav/sustav) mnogo se bolje uklapa
RAJCICA. Isto vazi za parove: lavabo-umivaonik, demode-staromodno (ili
izmodelo), urgentno-hitno i sl.
o.jeziku.626danica,
> // Pravopis kaze:
> Koji, "novi" ili 'stari'?
Stari, jerbo novi nemamo. :)
Stari je Pravopis izdat 1960. god. od Matice srpske i Matice hrvatske posle
(ozloglasenog) novosadskoga knjizevnoga dogovora (iste god).
Novi nije izasao. Zamislite, srpski se jezik pise po srpskohrvatskom
pravopisu. :))))
Trazi se lice voljno da Novi srpski pravopis napise! ;)
o.jeziku.627voki,
>> PARADAJZ. U S-H akcenatski sistem(sastav/sustav) mnogo se
>> bolje uklapa RAJCICA.
Ako se ne varam *paradajz* je reč turskog porekla. Ako sam u
pravu to nama izrazito prija jerbo nam je turski jako zgodan za
dopunavanje našeg rečnika, a i volimo, bre, turske reči.
Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je
valjda dolazio sa zapada :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.628voki,
>> Kod nas se koristi naziv "Deoničko Društvo" (DD), na primer
Jok, nego "Deoničarsko Društvo". Ja tako, a ti kako ti volja.
>> Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo".
Može. Dogovoreno.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.629voki,
>> Trazi se lice voljno da Novi srpski pravopis napise! ;)
Napisan. Samo što nije izašao? Pitanje dana. Ko zna šta nas
sve čeka...
Pozdrav Voki.
o.jeziku.630drassa,
>> Koji, "novi" ili 'stari'?
Zar bi danica ovo napisala kao kojinovilistari? ;)
Bye, Drassa
o.jeziku.631milan,
>> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju.
>
> E pa onda ćeš se glede saznavanja značenja novokompovane hrvatske reči
> morati još malo pomučiti ;)))
> To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi bio
> neško kao "zbog", "u vezi" itd.
Jezik je, kao što je poznato, intersubjektivna stvar.
Upotreba reči "glede" u srpskom jeziku se može izučiti iz
gorenavedenog citiranog pasusa.
U hrvatskom, pak, njezinu upotrebu najbolje ilustruje
sledeći prilog iz konferencije VICEVI:
Maleni Franjo Tuđman je imao plišanog medu koga je izgubio
što ga je ražalostio pa se u povodu toga rasplakao.
Mati ga pita:
"Franjo, u svezi čega plačeš?"
Franjo (maleni, dakako) odgovara:
"Glede mede!"
Pl poz M
o.jeziku.632zqusovac,
> Ne pratim ni srpsku, kamoli hrvatsku televiziju.
Pametno.
Poz,
zq
o.jeziku.633drassa,
>> Novo znacenje trazi sastavljeno pisanje, UOSTALOM
>> 'uostalom' je proklitika.:)
Kakvo, bre novo značenje?
>> piše se USTVARI
U standardnom rečniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom gramatikom
engleskog jezika stoji:
FACT (f ae k t) - s. činjenica, fakat, istina, delo - as matter of fact
u stvari - in fact u stvari
STVAR f. thing, matter, object; affair; (predmet) subject; (o čemu se radi)
case, issue; ... - U STVARI in fact ...
Neke reči: usta, ustalasati, ustaliti se, ustanak, ustanova, ustati, ustav,
ustava, ustavan, ustaviti, ustavnost...
Nigde nisam našao tvoje USTVARI ;)
Bye, Drassa
o.jeziku.634dgavrilovic,
> Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je
> valjda dolazio sa zapada :)
Zar se kečap ne pravi od tomata :)
o.jeziku.635danica,
> U standardnom recniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom
> gramatikom engleskog jezika stoji:
Mislim da ces se sloziti da je za pravilno pisanje srpskog jezika
ispravnije konsultovati Pravopis srpskohrvatskog jezika no standardni
englesko-srpskohrvatski recnik. ;)
> Neke reci: usta, ustalasati, ustaliti se, ustanak, ustanova,
> ustati, ustav, ustava, ustavan, ustaviti, ustavnost...
Ove reci nisu slozenice te uopste nije diskutabilno pisu li se sastavljeno
ili rastavljeno. ;)
> Nigde nisam nasao tvoje USTVARI ;)
Zasto moje? :)))
o.jeziku.636danica,
> Ako se ne varam *paradajz* je rec turskog porekla. Ako sam u
> pravu to nama izrazito prija jerbo nam je turski jako zgodan za
Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne mogu
napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka' ili slicno.
o.jeziku.637drassa,
>> Zasto moje? :)))
Pa, zato što nemaš argumentaciju ;)
Bye, Drassa
o.jeziku.638novim,
> Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki
> te ti ne mogu napisati u originalu :( ali znam da
> znaci 'rajska jabuka' ili slicno.
"Paradiesapfel". <- lat. paradisus, grč. paradeisos, jevr.
pardes, pers. i arap. firdaus = raj.
o.jeziku.639novim,
> ispravnije konsultovati Pravopis srpskohrvatskog
> jezika no standardni
>> Nigde nisam nasao tvoje USTVARI ;)
>
> Zasto moje? :)))
"u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga književnog
jezika sa pravopisnim rečnikom (Novi Sad: Matica srpska,
1960), str. 774.
o.jeziku.640voki,
>>> Paradajz se jede, a od rajčice se pravi kečap (vazda je
>>> valjda dolazio sa zapada :)
>>
>> Zar se kečap ne pravi od tomata :)
Može i od tomata :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.641voki,
>> Ako se ne varam *paradajz* je reč turskog porekla.
Izvinjavam se, ipak sam se prevario. Turski se kaže
patlidžan, a paradajz ima koren u *paradisus* (=raj) kao i rajčica.
Sad bi trebalo da našem jeziku bolje "leži" rajčica, al' ja i dalje
više volim paradajz :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.642voki,
>> Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne
>> mogu napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka'
>> ili slicno.
Eh, pogrešio sam, baš pokušah da se ispravim pre koji minut
odgovarajući na sopstvenu poruku :(
Pozdrav Voki.
o.jeziku.643voki,
>> "Paradiesapfel". <- lat. paradisus, grč. paradeisos, jevr.
>> pardes, pers. i arap. firdaus = raj.
Jeste, baš tako... šta ćeš ja sam zakuvao ovu paradjz čorbu :)
o.jeziku.644dr.grba,
>> To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi
>> bio neško kao "zbog", "u vezi" itd.
Dobro, shvatio sam kontekst i značenje reči, ali ako odjednom svi npr.
počnu nešto da smatraju surdulentnim, šta ćeš pomisliti? Da potiče iz
Surdulice?
o.jeziku.645drazen,
> U standardnom recniku englesko-srpskohrvatskog sa kratkom gramatikom
> engleskog jezika stoji:
Izgleda da je gramatika srpskog jezika u tom recniku jos kraca.
> FACT (f ae k t) - s. cinjenica, fakat, istina, delo - as matter of fact
> u stvari - in fact u stvari
Svojevremeno sam ovde citirao odeljak iz pravopisa koji se odnosi bas na
ovakve situacije.
Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od "ustvari". U duhu gramatike
predmetnog recnika, "ustvari" je sinonim za "in fact", a "u stvari" za
"in thing".
Pl poz D
o.jeziku.646danica,
> Pa, zato sto nemas argumentaciju ;)
E ovo je strasno! Lepo napisem, crno na belo, da desetina knjizevnika,
akademika tvrdi da se pise sastavljeno, objasnim logicne razloge da se pise
sastavljeno, kad na kraju ispade da nemam 'argumentaciju'.;) Mogu da ti
dostavim i 'dokumentaciju' ako treba? :))
o.jeziku.647danica,
> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga knjizevnog
> jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad: Matica srpska,
> 1960), str. 774.
''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog jezika sa
pravopisnim recnikom (Novi Sad-Zagreb, Matica srpska- Matica
hrvatska,1960), str.87.
o.jeziku.648ndragan,
(VICEVI, 14.1098)
/ reče Karađić !!!
===
Opet. Ko ne zna razliku između dž i đ, nek uzme džem i đem i neka proba
jedno pa drugo, ima razlike.
o.jeziku.649ndragan,
/ žitajući Asimova, primetio sam da on, iako doseljeni Amer, drži do
/ latinskog kada god je potrebno. Da li je to zato što se radi o
/ naučno-popularnim textovima, ili zato što je Asimov učio britiš
/ ingliš?
Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac.
--> Ouch! I fell on the cacti
o.jeziku.650ndragan,
/ 7. mestu. Sve u svemu, primećujemo da roditelji tokom 80-tih
/ deci ponovo daju tradicionalnija imena. To je, međutim, primetnije
/ kod muških nego kod ženskih imena.
Uočiti razliku u širini krajnje leve i krajnje desne kolone.
o.jeziku.651ndragan,
U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K. Kucaju ofrlje, a o nekoj
kontroli pismenosti ulaznog oglasa da i ne govorimo.
- izdajem šator za svatove koNplet sa inveRtarom
- traže se radnici ... prednost imaju oni koji su radili u "Pretis"-u
i "Bratstvo"-u
A na spisku firmi u čijim će se dućanima naći roba na tačkice su i
"Ateh" i "Ineh" (gnjavnik).
o.jeziku.652novim,
> akademika tvrdi da se pise sastavljeno, objasnim
> logicne razloge da se pise sastavljeno, kad na kraju
> ispade da nemam 'argumentaciju'.;) Mogu da ti
biti tvrdoglavo, biti žensko, biti žensko tvrdoglavo, ustvari
:)
o.jeziku.653novim,
>> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga
>> knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad:
>> Matica srpska, 1960), str. 774.
>
> ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog
> knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi
> Sad-Zagreb, Matica srpska- Matica hrvatska,1960),
> str.87.
e pa, ajd da se sezamo! na toj strani toga nema, šta mogu,
ali na sledećoj (str. 88) imaš upravo: "u stvari" kao primer
(red deseti). treba li da ti navedem sve domaće rečnike,
priručnike, posebne članke, da se pozovem i na to da sam
pisac, filolog, naučni radnik, etc. ili ti je dosta da ponovo
proveriš? - što je najluđe, MENI je svejedno, poenta tzv.
pravopisa je u nečem drugom, pregledaj ovu temu unazad pre
mesec-dve, pa će ti kazati :)
o.jeziku.654novim,
> Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od
> "ustvari". U duhu gramatike
"u stvari" se klasifikuje kao priloški izraz, "ustvari" u
stvari ne postoji, razlozi su semantički, a ne gramatički (u
strogom smislu). - deco, je l' čitate vi rečnike?
o.jeziku.655.bale.,
> Ustvari, "u stvari" nosi drugaciji smisao od "ustvari". U duhu
> gramatike predmetnog recnika, "ustvari" je sinonim za "in fact", a "u
> stvari" za "in thing".
Može biti, ali je meni Ovčica (Drndara, Štrumfeta?) napomenula, nakon
što mi je jednom pregledala pismeni, da je po novom pravopisu pravilno
"u stvari". Sad, na osnovu toga bi se 'ladno moglo zaključiti da je
ispravno suprotno ;-)
o.jeziku.656dragisak,
> Uočiti razliku u širini krajnje leve i krajnje desne kolone.
Da, muška imena su sve kraća.
Meni je naročito zabavan period 60-ih i 70-ih. Pojavljuju se Danijele,
Suzane, Bobani, Bojani ... Sad se ponovo vraćamo na Aleksandre, Nikole ...
o.jeziku.658danica,
> biti tvrdoglavo, biti zensko, biti zensko tvrdoglavo, ustvari
> :)
Kompliment ili...? :)
o.jeziku.659danica,
> prirucnike, posebne clanke, da se pozovem i na to da sam
> pisac, filolog, naucni radnik, etc. ili ti je dosta da ponovo
> proveris? - sto je najlude, MENI je svejedno, poenta tzv.
Veruj, i meni je svejedno! Samo sam htela da coveku odgovorim na
pitanje, najbolje sto sam umela.U to ime sam konsultovala 'prirucnike,
posebne clanke' kao i par filologa, naucnih radnika etc. ;) Okrutno
trenirana za naucnog radnika na polju molekularne biologije, prihvatam
tvoje argumente, te se postujuci tvoj filoloski autoritet povlacim
iz diskusije, mirno i dostojanstveno. :))
o.jeziku.660drassa,
>> dostavim i 'dokumentaciju' ako treba? :))
Ma, u redu je novim će te malko dovesti u red. U stvari samo sam hteo
da vidim koliko živaca imaš za objašnjavanje i kakvi su ti argumenti :)
Piše se U STVARI! Poslušaj novima.
Bye, Drassa
o.jeziku.661drassa,
>>> "u stvari (zapravo)" - Pravopis srpskohrvatskoga
>>> knjizevnog jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad:
>>> Matica srpska, 1960), str. 774.
>>
>> ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog
>> jezika sa pravopisnim recnikom (Novi Sad-Zagreb, Matica
>> srpska- Matica hrvatska,1960), str.87.
I šta je sad ispravno?
Bye, Drassa
o.jeziku.662drassa,
>> tvoje argumente, te se postujuci tvoj filoloski autoritet
>> povlacim iz diskusije, mirno i dostojanstveno. :))
Pa tek je počelo danice :)
U stvari uplašila si se ;)
Bye, Drassa
o.jeziku.663drassa,
>> Opet. Ko ne zna razliku između dž i đ, nek uzme džem i
>> đem i neka proba
Da! Ijoš jedna sitnica strašno me nervira kada reč NINJA prevode
kao NINĐA ;(
Bye, Drassa
o.jeziku.664drassa,
>> strogom smislu). - deco, je l' čitate vi rečnike?
Tako je care!
Bye, Drassa
o.jeziku.665drazen,
> "u stvari" se klasifikuje kao priloski izraz, "ustvari" u
> stvari ne postoji, razlozi su semanticki, a ne gramaticki (u
> strogom smislu). - deco, je l' citate vi recnike?
Sto jes' jes'. Pravopis, tacka 98, bas navodi "u stvari" kao jedan od
nesraslih priloskih izraza.
Recnici nisu za citanje, nego za konsultovanje, sto ovom prilikom nisam
uradio.
Pl poz D
o.jeziku.666zolika,
>> (VICEVI, 14.1098)
>>/ reče Karađić !!!
Hm, apropo KaraDčića (Vuka): u Novom Sadu je dugo u ulici koja nosi ime
napred pomenutog stajala tabla na kojoj je pisalo:
ulica
KARAĐIžEVA
= =
U novosadskom "Dnevniku" izašao je komentar u kome je pisalo nešto poput:
"Eh, brate Srbine, šta si doživeo..."
o.jeziku.667novim,
> Recnici nisu za citanje, nego za konsultovanje, sto
> ovom prilikom nisam uradio.
"Da li Vi, gospodine, čitate rečnike?" (Sen Bev Bodleru)
ps: nemoj mi reći da na Sezamu nema nekog budućeg Bodlera? :)
o.jeziku.668novim,
> U stvari uplašila si se ;)
ko? Danica? nikad... :)
ps: pošto je odustala, sad ćemo da navedemo gde piše da može
(?) da se piše "ustvari": recimo, pojedina izdanja Akademije
(!), zbornici izvesnih Instituta (da ih ne imenujemo!),
velike prestoničke dnevne novine (!)... ama, meni je lično
dirljiv napor ljudi da se u ovim vremenima drže ikakvih
pravila, posebno pravopisnih! to bi bio možda pravi "mark of
distinction" (koji moja simpatična suparnica u polemici
sigurno poseduje!) - koji treba nekako očuvati, bar ovde, na
Sezamu...
o.jeziku.669zqusovac,
> NINĐA - NINDčA
Nažalost, pravilno je ninĐa.
Poz,
zq
o.jeziku.670ilazarevic,
> Da! Ijoš jedna sitnica strašno me nervira kada reč NINJA prevode
> kao NINĐA ;(
U japanskom ne postoji velika razlika između Đ i Dž. Oni umesto toga koriste
jedan glas, malo mekši od Dž i malo tvrđi od Đ. Zbog toga se, npr. JUDO
transkribuje džudo, a za JU-JUTSU kažu đu-đuca (da ne navodim nepravilne
izgovor tipa điju-đica :)
o.jeziku.671ilazarevic,
> Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac.
Držao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na čisto američki način
:)
o.jeziku.672wizard,
> U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K.
Pre neki dan uključim se u pola neke emisije tipa "Regioni" ili kako se
već zove, i uhvatim sledeću scenu:
Tip sedi u studiju, otprilike je neki predsednik zadruge, i priča kako
su oni uspešni i sl. Odelo, kravata, sve regularno...
Voditelj: "žuli smo da imate predivne prirodne lepote..."
Predsednik: "Pa da... imamo jezero sa preko 1000 metara plaže i nekoliko
BRžKALIŠTA." :))))
o.jeziku.673veca,
>> Izvinjavam se, ipak sam se prevario. Turski se kaže
>> patlidžan, a paradajz ima koren u *paradisus* (=raj) kao i rajčica.
>> Eh, pogrešio sam, baš pokušah da se ispravim pre koji minut
>> odgovarajući na sopstvenu poruku :(
Ama, nemoj si tužan, ne mogu svi sve da znaju :)
Kad sam bila malji deca i slušala onu stranjsku muziku, uvek
sam se radovala kad čujem reč 'paradajz' :))) Bilo mi tako
poznato :)
o.jeziku.674veca,
>> U poslednje vreme obožavam male oglase na 3K. Kucaju ofrlje, a o
>> nekoj
Ma ja oglase obožavam po difoltu :) Jedno vreme sam zapisivala
bisere :)
Traži se žena za roštilj... :)
ili
Jednočlana (!?) porodica traži stan... (kao da nije mogao da
kaže, samac traži...) :)
ili
Espresso kafa, donosimo na kućnu adresu :) (tada uvek zamislim
tipa koji mi zvoni na vrata sa šoljicom kafe u ruci, samo što se
usput ohladila :) )
etc.
o.jeziku.675voki,
>> Ama, nemoj si tužan, ne mogu svi sve da znaju :)
Ama, nemoj da mi kvariš raspoloženje, ja baš mislio da ću za
dan dva baš sve da naučim :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.676ndragan,
/ Jel' to ona iza fabrike šešira?
Nee. Kod čitnog Produkta. Mislim da se sad zove Bolnička.
o.jeziku.677ndragan,
/ Glede cinjenice da je pomenuta ulica u Zemunu, usudio bih se
Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela
maha, a?
o.jeziku.678ndragan,
/ To je kao što sam ti već rekao, jedna nova hrvatska reč a prevod bi
Nađoh je i u slovenačkom. Da nisu maznuli odande?
o.jeziku.679ndragan,
/>> Koji, "novi" ili 'stari'?
/ Zar bi danica ovo napisala kao kojinovilistari? ;)
Ni u bunilu. U starom, a koliko čujem, i u novom pravopisu, izričito se
navodi da nema slučajeva da se spajaju reči koje se pišu pod različitim
navodnicima.
o.jeziku.680ndragan,
/ Ajd da razumem ostale crtice, ali 'modem-i' je ipak malo
/ preterivanje ;)
Što, to je sasvim sport-ski i fair, ili se čovek malo opustio uoči
weekend-a, što je takođe normal-no.
o.jeziku.681ndragan,
/ Meni lepše zvuči "akcionarsko društvo".
Aha. Pljunuti Aktionengese(h?)lschaft. Gde je tu akcija, da mi je znati.
Reč "deonica" ipak ima smisla, mada bi, po meni, najtačnije bilo "časno
društvo". Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo na učešće u
deobi ratnog plen, iza čega je ostalo "podelili na ravne časti").
Današnje značenje te reči je upravo srazmerno upotrebi te reči u
prethodnim vekovima.
o.jeziku.682ndragan,
/ Paradajz je germanizam a ne turcizam. Ne znam nemacki te ti ne mogu
/ napisati u originalu :( ali znam da znaci 'rajska jabuka' ili slicno.
Ne, to je pomodor (pomme d' or, valjda).
A koliko ljudi kaže (i piše) paradajS ?
o.jeziku.683drassa,
>> Nažalost, pravilno je ninĐa.
Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja.
Bar lepše zvuči :)
Bye, Drassa
o.jeziku.684madamov,
> Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela
> maha, a?
žini mi se da se i ono malo parče ulice kod Lastine autobuske stanice što
prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička.
o.jeziku.685veca,
>> Ama, nemoj da mi kvariš raspoloženje, ja baš mislio da ću za
>> dan dva baš sve da naučim :)
Dobro, sedi, evo tebi lepo keca, pa kad naučiš javi se :))
o.jeziku.686zqusovac,
>> Trefio za malo. U Zrenjaninu. Dakle, ima već dve. Pojava je bila uzela
>> maha, a?
> žini mi se da se i ono malo parče ulice kod Lastine autobuske stanice što
> prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička.
Bogami, baš su hteli da nas rasrbe :(
Poz,
zq
o.jeziku.687dr.grba,
>> ''ustvari (zapravo)''- Pravopissrpskohrvatskog knjizevnog jezika sa
Pravopissrpskohrvatskog se piše zajedno ili odvojeno?
P.S. Sorry, moram malo da solim. Znam da je bio lapsus digitus.
o.jeziku.688dr.grba,
>> ... biti žensko tvrdoglavo, ustvari
...ustvari je pleonazam.
o.jeziku.689dr.grba,
>> > Zato što je Asimov u suštini ostao evropejac.
>>
>> Držao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na čisto američki način
...što je moglo da mu služi na čast.
o.jeziku.690dr.grba,
>> Kad sam bila malji deca i slušala onu stranjsku muziku, uvek
>> sam se radovala kad čujem reč 'paradajz' :))) Bilo mi tako poznato :)
Nastavnica : Zna li ko nemačku reč za pantalone? Momčilo?
Moj drug Bule : Di pantalonen!
o.jeziku.691dr.grba,
>> Reč "deonica" ipak ima smisla, mada bi, po meni, najtačnije bilo
>> "časno društvo". Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo
>> na učešće u
Daleko im lepa kuća! Deoničar bih bio, časnik radije ne bih.
o.jeziku.692dr.grba,
>> Ne, to je pomodor (pomme d' or, valjda).
>>
>> A koliko ljudi kaže (i piše) paradajS ?
Na Gnjavniku pre par nedelja ide izveštaj iz Worldnet studija, u kome je
organizovana neka telekonferencija sa punktovima u Beogradu, Vašingtonu i,
valjda, Njujorku. Dok je reporterka pričala, oko kamere pade na papir
ispred jednog od učesnika u razgovoru u beogradskom studiju. A na papiru :
WI AR VERY SED BEKOZ THE SANKCIONS YU MEJDE TO AUR PEOPL...
o.jeziku.693ilazarevic,
> prolazi ispod Brankovog mosta zove Tvornička.
Ulica koja se nastavlja na Bul. Lenjina :( na prelazu u Zemun se zove
Tvornička.
o.jeziku.694nbatocanin,
> ulica
> KARAĐIžEVA
Ja stanujem u ulici žarLIA žaplina :(
o.jeziku.695nbatocanin,
> Srpski i moderni hrvatski knj. jezik dve su grane istoga
> drveta o cijim granama mnogi vise i nikako da s' otkace.
Paj'z ovu tabelu:
SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica
HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica
Ili se možda varam?
o.jeziku.696ndragan,
/ pravila, posebno pravopisnih! to bi bio možda pravi "mark of
/ distinction"
Ovo vapije za dobrim prevodom. Imam nekih ideja, ali... umete vi to
bolje.
o.jeziku.697ndragan,
/ KARAĐIžEVA
Imao sam jednog đaka, prezivao se Kujundžić. Negde do polugodišta
(trećeg razreda srednje škole) je uspeo da se potpiše latinicom bez
greške. Inače se dotle na pismene zadatke potpisivao kao Kujundzić,
Kujunđić, Kujunđžić, a bogami i Kujunđzić.
Posle sam video da ga je neko od kolega upisao kao odsutnog Kujunđžića.
Nije mi bilo jasno zašto se trude da pišu latinicom kad ne umeju.
Inače, a propao naziva ulica, jedna učenica iz Ečke (uglavnom Rumuni) je
napisala u adresi "Erodrumska ulica". Skrenem joj pažnju da pročita šta
piše na tabli. Dođe sutra, i kaže da sam bio u pravu, zapisala je
doslovce, piše "Aerodrumska".
o.jeziku.698veca,
>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica
>> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica
>> Ili se možda varam?
Ne varaš se, ima još primera, ali je ovaj čigledan dokaz
isprepletenosti ta dva jezika (?).
o.jeziku.699voki,
>> Dobro, sedi, evo tebi lepo keca, pa kad naučiš javi se :))
Učim :(
Pozdrav Voki.
o.jeziku.700voki,
>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica
>> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica
:))))))))
Ako turiš ovo u viceve imaš jedan glas za vic meseca :)
Nema ništa smešnije od ljudske gluposti, a primer koji navodiš
upravo govori o gluposti srpskih i hrvatskih "jezičara": razlike
po svaku cenu.
Pozdrav Voki.
o.jeziku.701milan,
>>> SRBI KAčU : KUĆA DOMaćica
>>> HRVATI KAčU : DOM KUĆAnica
>
> :))))))))
>
> Ako turiš ovo u viceve imaš jedan glas za vic meseca :)
> Nema ništa smešnije od ljudske gluposti, a primer koji navodiš
> upravo govori o gluposti srpskih i hrvatskih "jezičara": razlike
> po svaku cenu.
Uz sve dužno poštovanje prema humorističnosti priloga, ne
nalazim da ima smisla govoriti o gluposti (misli se dakako na
političku) srpskih i hrvatskih "jezičara" već samo o gluposti
hrvatskih "jezičara". "Razlike po svaku cenu" su tradicionalna
hrvatska opsesija, predivno definisana jednom od uvodnih rečenica
"Promičbe o hrvatskome jeziku" od 17.-og travnja 1941. kojom se
zabranjuje upotreba reči (doslovan citat) "iz jednog nama
naizgled bliskog, a ipak tako različitog jezika".;))
Srpska strana, bar glede toga, nikada nije pokazivala
isključivost. Naprotiv! Uvek je pokazivala veliku meru dobre
volje da se prihvati niz "kroatizama" kao oblik približavanja
govora (jer se o razlici među jezicima, bar ako je neko
normalan, ne može ni govoriti).
Pl poz M
o.jeziku.702ndragan,
/ Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja.
U kom je to jeziku original, leba ti?
o.jeziku.703dr.grba,
>> Kujunđić, Kujunđžić, a bogami i Kujunđzić.
Goooodinama sam burek kupovao kod čoveka na čijoj firmi je pisalo:
Alija M.H.
BUREHĐZIJA
A u toj radnji mi se najviše sviđalo što je na zidu, tik do stare, crne
tablice na kojoj je kredom bila napisana cena bureka, u ramu za gobleM
ponosno stajala povelja dobijena uz Orden Bratstva I JeDinstva, ukazom
Presdsednika SFRJ, JeBe Tita.
o.jeziku.704dr.grba,
>> Srpska strana, bar glede toga, nikada nije pokazivala
>> isključivost. Naprotiv! Uvek je pokazivala veliku meru dobre
>> volje da se prihvati niz "kroatizama" kao oblik približavanja
>> govora (jer se o razlici među jezicima, bar ako je neko
>> normalan, ne može ni govoriti).
'Ajde, profesore, ispričaj nam kako se dr Đuro Kurepa ponašao na prijemu
u čast njegovog 80. rođendana. I kako je tražio nove izraze u matematici.
o.jeziku.705bcetina,
>> napisala u adresi "Erodrumska ulica". Skrenem joj pažnju da pročita šta
Pa, teška reč. Recimo u školi za kontrolore letenja 3 predavača su pogrešno
izgovarala dotičnu tešku reč. Bilo je "AEROM", "AREODROM" i uf, zaboravio
sam treću. Tja bilo je to davno. Inače u toj školi ni na jednom predmetu
nisi mogao da sastaviš par rečenica bez te reči. U početku je bilo smešno,
a posle smo se navikli.
o.jeziku.706bcetina,
>> Alija M.H.
>> BUREHĐZIJA
A kako vam se dopada firma na kraju bulevara prema Smederevu?
Vulkanizer "ETNA".
o.jeziku.707danica,
> Pa tek je pocelo danice :)
>
> U stvari uplasila si se ;)
Ha! Strasno sam se uplasila! :))
Ja samo postujem fakat:) da je gospodin filolog. Licno, smatram da se
pise sastavljeno ali necu vise nikog ubedjivati u to.
o.jeziku.708danica,
> Drzao je do evropske kulture, a drmao pare od knjiga na cisto
> americki nacin
Pametan covek! Pokupio najbolje sa obe strane. :)
o.jeziku.709milan,
> 'Ajde, profesore, ispričaj nam kako se dr Đuro Kurepa ponašao na prijemu
> u čast njegovog 80. rođendana. I kako je tražio nove izraze u matematici.
Ah, Đuro je jedan istovremeno čudan i tužan lik u našoj
kulturi.
Rođen je 1906. u Majskim Poljanama u Lici (Liki?). Između
dva rata je doktorirao u Parizu i bavio se teorijom skupova -
tada je bio u samom vrhu svetskih matematičkih trendova. Tako
mereno, verovatno spada u naše najznačajnije matematičare.
Kada je rat izbio, zatekao se u Zagrebu, na mestu
predstojnika (:)))) katedre za matematiku Zagrebačkog
Svemučilišta. Prešao je u katoličku konfesiju da bi ostao na tom
mestu. Neki misle da je to u redu jer je spasao glavu, a neki ga
računaju u izdajnike. Mene je baš briga, ovo mi više dođe kao
informacija koja objašnjava njegovu individualnu antropoloogiju.
U Beograd je prešao početnok šezdesetih iz sasvim prozaičnih
razloga - lokalni beogradski univerzitetski moćnici (Dajović,
Rašajski - službenici UDBA-e na privremenom radu na
Unezveritetu) su ga pozvali da dođe u Beograd jer je bio redovni
profesor, edabi mogao da ih unapređuje ;))) Za uzvrat su mu dali
stan. :((((
Vazda je bio opsednut ujedinjavanjem Srba i Hrvata. Zalagao
se za latinicu i obožavao da izmišlja nove reči.
Tako je predlagao da je jednačina alias jednadžba (hrv.) zove
"jednačnja", prava alias pravac, "pravulja" itd...
Predlagao je i pravopisne reforme. Tako je mislio da lj, nj
i dž valja pisati sa dijakritičkim znakom (kao na č) na l, n
odnosno d. To je, naravno, praktičnije, ali je i tipično
matematičarski pristup standardizaciji - udri po svaku cenu
ignorišući već usvojene jake navike!
Poznato je njegovo pismo Nilskom konju Brežnjevu, u kome se
zalagao da Rusi pređu na latinicu.
Nije mi poznato da li je dobio odgovor od Brežnjeva -
odnosno, bar ja nisam dobio od Brežnjeva kopiju odgovora. ;)))
Pl poz M
o.jeziku.710haevorn,
Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku
koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
o.jeziku.711ilazarevic,
> Pametan covek! Pokupio najbolje sa obe strane. :)
Nego šta nego pametan :) Ima li ko da je glup i da piše SF?
o.jeziku.712voki,
>> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku
>> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
Beše pre neku godinu preimenovanje skraćenica za svetske
valute. Tako DM postade DEM, FFR - FRF, SFR - CHF... E sad, u
matičnim zemljama ljudi zadržali stare navike, ne samo u Nemačkoj,
pa, ako se ne varam, francuzi za svoj franak nikad nisu koristili
drugu skraćenicu od one FF (znači ni staru ni novu, već onu koja je
njima najzgodnija)...
Pozdrav Voki.
o.jeziku.713dejanr,
>> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku
>> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
Bilo je reči o ovome pre par meseci, ne sećam se u kojoj temi. Zvanična
internacionalna oznaka nemačke valute je DEM, i to se ime koristi po
čitavom svetu. Međutim, Nemci su navikli na oznaku DM pa tako i pišu, a
navike je uvek jako teško promeniti.
o.jeziku.714v.nesic,
> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku
> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
Mislim da je to neki međunarodni bankarski standard.
o.jeziku.715ilazarevic,
> Zašto se sve češće (uvek) kao skraćenica za nemačku marku
> koristi "DEM", kad je "u originalu" (tj. u Nemačkoj) DM?
Skraćenice kao DEM, USD, YUD (khm ;) se koriste u međunarodnim transakcijama
i standardizovane su na međunarodnom nivou, dok DM Švabovi koriste "po kući".
Ekvivalent je naša skraćenica "din".
o.jeziku.716ndragan,
/ Predlagao je i pravopisne reforme. Tako je mislio da lj, nj
Jel' se potpisivao kao Qrepa?
Sećam se jedne priče kad je, negde '80 ili '81 donošen neki novi plan i
program za umereno, pa je bila makljaža na programima za stručne škole.
Upinjao se iz petnih žila da ubedi inženjere da ni četiri časa
matematike nisu dovoljna ako hoće da im iz tih škola izlaze kandidati za
tehničare i inženjere, a kamo li da još smanjuju. Kad je video da će
biti nadglasan, lepo je izašao i ostavio ih da časove podele kolegama.
o.jeziku.718dr.grba,
>> >> Koliki keš je najoptimalniji pri radu Windows-a?
>>
>> Nije tema i nije odgovor, ali...
>>
>> Ne postoji nešto što je najoptimalnije. Ili je optimalno, ili nije.
Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na
ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više
optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina,
cena/kvalitet, ...) i kad je nađen - to je to.
Vaše mišljenje?
o.jeziku.719milan,
> Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na
> ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više
> optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina,
> cena/kvalitet, ...) i kad je nađen - to je to.
'Ajd, sad', ne budi baš toliko ciničan.
Pa nije se "čovek" uvredio zbog toga što je tvoja primedba
bila netačna već, naprotiv, što si ga "ub'o". ;)
Pl poz M
o.jeziku.720muadib,
> Da! Ali bolje bi bilo da se ostavi u originalu Ninja.
Koji je to original.asciII ne dopušta da vam pošaljem ideogram koji je
jedini pravi original. Ninja je sano engleska transkripcija
bOgdan
o.jeziku.721ndragan,
/ Jel' se potpisivao kao Qrepa?
Tu negde mi je puklo odmotavanje poslatog egzeka. Ponovo sam se okačio i
poslao deo koji nisam video u logu od malopre, pa izgleda da Sezamu još
neko vreme nije bilo jasno da je meni pukla veza, otud nekoliko
ponovljenih poruka.
o.jeziku.722ndragan,
(extra.4, 8.289)
/ Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač
-----------
E ovo je baš poslastica od jezičke zavrzlame. Glagolski pridev vremena
sadašnjeg, upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ.
Formalno, trebalo bi da piše:
Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujućiji ...
Dobro izgleda, a i lako se izgovara (ćiju, ći :)
o.jeziku.723jtitov,
> citavom svetu. Medutim, Nemci su navikli na oznaku DM pa tako i pisu, a
Ne samo da su navike jake, nego toliko da ni na novim novcanicama nigde ne
pise DEM nego je ostalo DM. Cak i na onim skrivenim mestima.
o.jeziku.724ilazarevic,
> ovu moju opasku. Koliko znam, ne može nešto biti manje ili više
> optimalno. Po izboru kriterijuma, traži se optimum (prostor/brzina,
Tačno tako. Besmislica je porediti različite optimalnosti, jer je optimalno
stanje samo jedno.
o.jeziku.725dgavrilovic,
>/ Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući u slučaju da je posmatrač
> -----------
> E ovo je baš poslastica od jezičke zavrzlame. Glagolski pridev vremena
> sadašnjeg, upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ.
Da si mi tražio da napišem glagolski pridev vremena sadašnjeg,
upotrebljen kao pridev na mestu gde se očekuje komparativ, ne bi ga ubo
ni do sutra! Uobrazio bi se da nije onoga dole.
> Formalno, trebalo bi da piše:
>
> Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujućiji ...
>
> Dobro izgleda, a i lako se izgovara (ćiju, ći :)
Ne znam kako tebi izgleda ali ja ću, iz bezbednosnih razloga, preći na
komparaciju prideva po ciganjskom receptu:
1. Zaprepašćujući
2. Zaprepašćujući bre
3. Zaprepašćujući u *izdu materinu.
Znači trebalo bi da piše:
Spektakl je, naizgled, još zaprepašćujući bre ... :)
o.jeziku.726drassa,
>> jedini pravi original. Ninja je sano engleska
>> transkripcija
Naravno da je engleska transkripcija, ali pošto se skoro sve prevodi
sa engleskog, a ne sa originala, onda je bolje i da se napiše ninja.
Mada je možda bolje da mi Srbi malo iskrivimo tu reč i da počnemo
da je čitamo i pišemo kao NINDčA, kako to mnogi izgovaraju...
Bilo bi jasnije i zvučnije (u svakom slučaju ne bi nerviralo), a
pored toga ne bi zvučalo kao neki tamo minđak :)
Što bre Japan zovemo Japan? Trebalo bi da ga zovemo po originalu...
HINON :)
Evo i obrazloženja: JAPAN - džAPaeN (pokušaj pisanja engleskog na srpsom)
Ako uzmemo NINJA za pravilo, onda bi smo japan morali
da oslovljavamo sa ĐAPAN ( :))) )
a ipak je zvučnije JAPAN zar ne ?
Bye, Drassa
o.jeziku.727squsovac,
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Pomicanjem kazaljki za jedan sat
unatrag, u nedjelju 26. rujna završava se ljetno računanje vremena.
Kazaljke na satovima treba pomaknuti ujutro 26. rujna, sa tri sata
na dva priopćio je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
********************************************
*************
Ovo, verujem, još niste videli. ;>
o.jeziku.728madamov,
> HINON :)
Mislim da je original NIHON, što je zbog toga što Francuzi ne izgovaraju H
pretvoreno u NIPON. Otkud Francuzi u celoj priči ne mogu da se setim, ali mi je
ovo svojevremeno ispričao prijatelj, stručnjak za kineski i japanski.
o.jeziku.729ognjen,
)-> Koji je to original.asciII ne dopusta da vam posaljem
)-> ideogram koji je jedini pravi original. Ninja je sano
)-> engleska transkripcija
Pa, posalji u PCX, GIF ili kom ti ohces formatu... Da vidimo...
o.jeziku.730dejanr,
U nastavku je rubrika iz septembarskog broja hrvatskog kompjuterskog
časopisa BUG, koja se odnosi na probleme jezika i novogovora. Tekst mi
je poslao Slavko Kukrika (skukrika). Mislim da će ga biti zanimljivo
pročitati.
----------------------------------
VIŠEOBRTNIžKI PROTOžMI SUSTAV
Bilo je za očekivati da jezične rasprave u Hrvatskoj, potaknute drastičnim
političkim promenama, neće zaobići svijet i struku računala. Pitanje jezika i
nazivlja u informatici iznimno je važno, te nije čudno da se mnogi osjećaju
ponukanima dati svoj doprinos diskusiji koja je u toku, te da je HRAST
(Hrvatska asocijacija za softverske tehnologije) ovo pitanje odabralo kao
predmet bavljenja jedne od sekcija udruženja.
Neki od predloga koje imamo prilike čuti i pročitati u javnosti, međutim, u
najmanju su ruku neobični, a usudio bih se reći i zabrinjavajući. O čemu se
radi.
Prije nekoliko tjedana "Vjesnik" je objavio članak prof. Stjepana Babića,
jednog od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca, posvečen ovom problemu.
Osnovni stav profesora Babića je da "računalci" (oni, koji se bave računalima)
više nemaju isprike za korištenje ružnih izraza budući da im je drugi ugledni
jezikoslovac prof. Lazslo Bulczu, ponudio "pregršt" lijepih, primjerenih
hrvatskih riječi. Pritom nam pruža na uvid čitav niz primjera, od kojih su
neki, po mom osobnom mišljenju, doista zgodni, dok je veliki dio predloga u
najmanju ruku smješan.
Da ne bih pretjerivao u nabrajanju primjera, spomenut ću samo nekoliko
bisera. Memorija postaje pamtionik; adresa - smjestnik; algoritam - postupnik;
dynamic system - protočni sustav; monitor - predočnik; byte - osmak; modem -
pretvornik, a procesor, vaš omiljeni 386, 486 ili 680x0 ništa manje negoli -
obrtnik! Logično je pitanje, naravno, da li bi se izvedenica "višeobrtnički
protočni sustav" trebala odnositi na sofisticirana UNIX računala ili na jedan
od brojnih zagrebačkih ugostiteljskih objekata gde se druže vrijedni zanatlije
i trgovci, a gdje se pivo - toči.
Šalu na stranu, tema je ozbiljna. Ja naravno, nemam ništa protiv bilo čije
inicijative u rješavanju stvarnih problema nazivlja u struci, kojom se bavim.
Problem nije u inicijativi kao takvoj, već u pristupu koji smatra da hrvatskim
riječima stranog porijekla u hrvatskom jeziku nema mjesta. Dosljedno provođenje
takvog pristupa iz jezika ne izbacuje samo izraze koji doista kidaju uši, već
i izraze koli so toliko općeprihvaćeni da ih se samo nasilno može
istrabljivati. Zbogom monitori, čipovi, diskovi i memorije.
Nestanite programeri, i ponesite sa sobom procedure, funkcije i globalne
varijable! I zasto bismo stali kod računala? Dosta je bilo diplomiranih
inžinjera elektrotehnike - dobri profesori zacjelo bi nas promicali u
ustoličene dovitljivce munjoslovlja! Kao jezični laik, ali i korisnik, usudio
bih se ustvrditi da je hrvatski jezik dovoljno svoj da može prihvatiti tuđe
izraze bez straha da će ga oslabiti već uz spoznaju da ga mogu i obogatiti.
Nitko me, bez obzira na visoku akademsku titulu, neće uvjeriti da
"programiranje", "grafika", "informatika", "operativni sustav", pa i "dinamički
sustav" nemaju svoje mjesto u hrvatskom jeziku, makar bile riječi stranog
porijekla. "Brzoglas" i "munjovod" za mene pripadaju nekim prošlim vremenima.
Osim krajnje jezičke isključivosti, nespretnost predloženih prijevoda
uzrokovana je i očitom nestručnošću predlagača, a još većom razinom stručnog
neznanja njegovog promotora (mislim, dakako, na informatičku, a nikako na
jezičku nestručnost!). Profesor Bulzu, doduše, već godinama predaje informatiku
na Filozofskom fakultetu, no mnogi od predloženih prijevoda pokazuju da mu
tehnološki aspekti informatike nisu jača strana.
Dinamički sustav je, naravno, sustav koji se mijenja u vremenu. Mada bismo
slikovito mogli reći da vrijeme "teče", označiti takav sustav kao "protočni",
znači nadjenuti mu naziv koji ne ukazuje (niti približno) na suštinu pojma,
pa je stoga neprikladan i neprihvatljiv. Modem doista "pretvara", kao što
uostalom "pretvara" i gotovo svaka druga komponenta ili periferna jedinica:
monitor, tastatura, disk itd. Označiti, dakle, modem kao pretvornik jednako je
dobro rješenje kao da automobil definiramo kao "prenosnik". Sve to, samo još
drastičnije, vrijedi za "obrtnik" kao izraz za procesor, ili centralnu procesnu
jedinicu. Ako se u prosječnom osobnom računalu išta obrće, to su tri do četiri
uređaja: tvrdi disk, jedan do dva disketna pogona i - ventilator ("zračni
obrtnik"?). Razumljivo je da sve ovo prof. Babića, kao zacijelo potpunog laika
u ovom području, nimalo ne smeta da s oduševljenjem nekritički prihvati i
reklamira predložene prijevode.
Konačno, jedno pitanje koje me stalno kopka kad o ovom razmišljam. Da li mi
se čini, ili su se svi jezički čistunci ustremili baš na informatiku? Zar im
se druge struke i grane znanosti čine prečvrstim i ukorijenjenim da i tamo
provedu čisćenje i ispravljanje nazivlja? Bilo bi zanimljivo čuti reakcija
matematičara na prijedloge o ukidanju "derivacije", "integrala", "formule",
"funkcije", "grafa", pa na kraju krajeva, naravno, i "matematike" i
"matematičara", koji bi valjda postali "brojoslovlje" i "brojoslovci". "Kemija"
bi, dakako, ostala bez "laboratorija", "kemikalija", "atoma" i "molekula". I,
na kraju, kućni prag jezikoslovaca također bi valjalo pospremiti. "Filozofski
fakultet" bio bi, pretpostavimo, "mudroslovno visokoučilište", a "katedra za
lingvistiku" ... I tako unedogled.
Sve bi ovo bilo pomalo smiješno kada ne bi postojala stvarna opasnost da
ovakav radikalan pristup počne utjecati na praksu i život struke. Svi smo se
smijali "zrakomlatima" Zorislava Šojata, no koliko čujem, oni su dobili svoje
mjesto pod suncem u službenom nazivlju Hrvatske vojske. Sprema li nam se slična
reforma u informatici? Pitanje nazivlja (ili terminologije, kako hoćete)
iznimno je značajno, i ni u kom slučaju ga se ne može prepustiti samim
jezikoslovcima. To ne znači da ne treba voditi stalnu brigu o kvaliteti izraza
koje struka usvaja za čitavu poplavu novih uređaja, koncepcija i pojmova
kojima nas dinamičan razvoj informatike zasipa.
Naprotiv, važnost i kompleksnost problema zahtijeva ozbiljan, timski i dakako
multidisciplinirani rad, ekipu koja će znati otvorena pitanja osvjetliti kako
sa aspekta tehnike i tehnologije tako i sa aspekta jezika.
Upravo takav tim HRAST nastoji oformiti u Sekciji za nazivlje u informatici,
koja je prije nekoliko mjeseci započela sa radom postupnom definiranju fonda
izraza za koje bi valjalo iznaći kvalitetne, smislene prijedloge za prijevod
(usput: kako nisam aktivan član Sekcije, moje stavove treba doista shvatiti
kao moje osobne, a ne stavove sekcije ili HRAST-a).
Kao i svaka aktivnost HRAST-a, i ova je potpuno otvorena za suradnju,
doprinose i zajednički rad sa svima kojima je do toga stalo.
Takav mi se pristup čini jedinim ozbiljnim odgovorom na niz pitanja koje
ova tema otvara, i mogu se samo nadati da će rad Sekcije uroditi razumnijim
prijedlozima od onih koje sam ovdje spomenuo i mnogih sličnih na koje sam
naišao.
Ivo Špigel
o.jeziku.731drassa,
>> Mislim da je original NIHON, što je zbog toga što
>> Francuzi ne izgovaraju H pretvoreno u NIPON. Otkud
>> Francuzi u celoj priči ne mogu da se setim, ali mi je
Sorry - permutacija bez predumišljaja :)
Bye, Drassa
o.jeziku.732ndragan,
/>> Ne postoji nešto što je najoptimalnije. Ili je optimalno, ili nije.
/ Ovo se događalo u PC.OS.2 pre nekoliko dana. žovek se uvredio na
Ja sam od svog direktora manje više odustao, munem ga tek jednom
mesečno. Imam još dvojicu jezičara (naglasak kao za istu tu imenicu u
ženskom rodu :) u firmi, pa smo manje više većinu doveli u nekakav red.
Inače, problem je kod ljudi koji nisu učili latinski. Odakle da znaju da
je optimvs - najbolji.
E da, od optimALizacije sam ga odvikao, podsetio sam ga kako se kaže na
engleskom.
o.jeziku.733zqusovac,
>> jedini pravi original. Ninja je sano engleska
>> transkripcija
> Naravno da je engleska transkripcija, ali posto se skoro > sve prevodi
sa engleskog, a ne sa originala, onda je bolje
> i da se napise ninja.
Po toj logici ako knjigu o Trecem Rajhu prevodis sa ruskog govoris o GITLERU
a ako sa engleskog originala prevodis nesto o Gruziji treba da bude DZORDZIJA
(ili mozda Georgija?).
Pametne zemlje (pogotovu one sa ne-latincnim, a jos vise one sa ne-
alfabetskim pismima) ustanovljavaju standarde transkripcije svojih
nacionalnih jezika. Pomocno sredstvo je Medjunarodna fonetska transkripcija,
no posto se ona ne moze predstaviti u ASCII kodu, da je zasada ostavimo na
miru.
NINJA = uvek i samo ninDJa jer u SH jeziku postoji fonetski dublet DZ-DJ a
DJ je blize japanskom glasu koji se transkribuje sa J. Tako i nikako
drugacije. U englsekom moze da ti zvuci ko ninDZa, ali to je zato sto ne
postoji distinkcija DJ-DZ.
Slican je problem sa C kao Cacak i C kao Cuprija u transkripciji italijanskih
imena. Na SH se italijansko CI, CE transkribuje sa C kao Cacak (nazovimo ga
CH jer mi je set code = none) i nikako drugacije. Dakle, CHezare Paveze,
LuCHano Pavaroti, LanCHa... (LuCHijano i LanCHija su glupost koja proizlazi
iz nepoznavanja italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju glas
CH.
poz,
zq
o.jeziku.734zqusovac,
> priopcio je Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
Tipicna komandnonovohrvatska glupost. Mjeriteljstvo je o.k. na lingvistickom
planu a sociolingvisticki aspekt istog je politicko pitanje, Ali po cemu bi
NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije (anglicizam) nikako
mi nije jasno.
'Stekla baba kresivo pa gde stala kresala'
poz,
zq
o.jeziku.735drassa,
>> drugacije. U englsekom moze da ti zvuci ko ninDZa, ali to
>> je zato sto ne postoji distinkcija DJ-DZ.
Naravno, u pravu si... Ja nisam želeo da menjam pravila, ali mi se
čini da smo ninđu dobili od nekog Hrvata ;)
Pitao bih te jednu stvar... Verovatno si video ono što sam napisao o
Japanu... Voleo bih od tebe da čujem poreklo reči JAPAN ?!
Bye, Drassa
o.jeziku.736drassa,
>> NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije
>> (anglicizam) nikako
Zato što Buđman ukazuje neizrecivu zahvalnost sa DANKE, DANKE...
Bye, Drassa
o.jeziku.737muadib,
> Evo i obrazloženja: JAPAN - džAPaeN (pokušaj pisanja engleskog
> na srpsom) Ako uzmemo NINJA za pravilo, onda bi smo japan
> morali da oslovljavamo sa ĐAPAN ( :))) )
> a ipak je zvučnije JAPAN zar ne ?
Ninja se tako i piše i čita na engleskom što nije slučaj sa japanom
To ti je kao kada kada naši napišu za F 16 fajting felkon
bOgdan
o.jeziku.738muadib,
> Pa, posalji u PCX, GIF ili kom ti ohces formatu... Da vidimo...
A đe skener
bOgdan
o.jeziku.739isekulovic,
>> iz nepoznavanja italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju
>> glas CH.
Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
o.jeziku.740zqusovac,
> Zato što Buđman ukazuje neizrecivu zahvalnost sa DANKE, DANKE...
A naš Svinjoglavi svoju nezavisnost od Nemačke potvddjuje sa MALO
MORGEN.
poz,
zq
o.jeziku.741zqusovac,
> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
Trebalo bi.
poz,
zq
o.jeziku.742milan,
>> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
>
> Trebalo bi.
Pa ne baš! ;)
U italijanskom postoji samo jedno "ž-Ć" tj. slovo koje je na
"pola puta" između "č" i "ć".
Pl poz M
o.jeziku.743zonjic,
> Slican je problem sa C kao Cacak i C kao Cuprija u transkripciji
> italijanskih imena. Na SH se italijansko CI, CE transkribuje sa C
> kao Cacak (nazovimo ga CH jer mi je set code = none) i nikako
> drugacije. Dakle, CHezare Paveze, LuCHano Pavaroti, LanCHa...
> (LuCHijano i LanCHija su glupost koja proizlazi iz nepoznavanja
> italijanske ortografije u kojoj I i E iza C oznacavaju glas CH.
Ako se ne varam ovo je bila tema dr. Ivana Klajna u NIN-u jedne
nedelje?
o.jeziku.744zonjic,
> >> Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
> >
> > Trebalo bi.
>
> Pa ne baš! ;)
> U italijanskom postoji samo jedno "ž-Ć" tj. slovo koje je na
> "pola puta" između "č" i "ć".
Da, ja predlažem da kad god izgovaramo ciao uvek to učinimo na
Italijanskom jer mi je, moram priznati, glupo da kažem "čao".
;)
Rade
o.jeziku.745ognjen,
> A de skener
Pa, ne moras da skeniras, nego crtaj rucno... :)
o.jeziku.747zqusovac,
> Ako se ne varam ovo je bila tema dr. Ivana Klajna u NIN-u jedne
> nedelje?
Hm, verovatno. Moj profesor :). Mada, koliko je narod pismen :( ne bi
bilo naodmet ovakve stvari bacati kao letke iz aviona.
poz,
zq
o.jeziku.748zqusovac,
> Da, ja predlažem da kad god izgovaramo ciao uvek to učinimo na
> Italijanskom jer mi je, moram priznati, glupo da kažem "čao".
Zavisno od italijenskog dijelekta i tamo se izgovara u rasponu od veoma
mekog Ćao do vrlo tvrdog žao, samo što oni to sve shvataju kao JEDAN
GLAS, malo mekši ili tvrdji.
poz,
zq
o.jeziku.749ndragan,
/ Mada je možda bolje da mi Srbi malo iskrivimo tu reč i da počnemo
Da podsetim da smo mi još relativno dobri po tom pitanju, izgovaramo, a
onda i pišemo tako da se pročita najpribližnije originalu, koliko
dozvoljava naš glasovni alat. A podmetanje kolonijalnog engleskog umesto
domaćinovog jezika smatram upravo za kolonijalni običaj.
Ameri, naprimer, se uopšte ne trude da bilo šta izgovore ni približno
originalu, već pročitaju čiji bilo original po svome. Tako se Gete
izgovara Gouidi, Šiler kao Skajler, Venecija kao Veniša, Minhen kao
Mjunik, Rusija (Rasija) kao Raša, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz,
Keln kao Koloun, Panić kao Penik, Bejdžing kao Piking, Varšava kao
Uorso, a priča od tome kako je od Đenove ispao Džins je poznata.
--> ima jedna kuća u Novom Orleanu...
o.jeziku.750ndragan,
Kako se tačno izgovara kombinacija "zkq"?
o.jeziku.751dr.grba,
>> na dva priopćio je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
Državni zavod?
Zar nije "Domovni ured"?
o.jeziku.752dr.grba,
>> NORMizacija (germanizam) bila bolja od STANDARDizacije (anglicizam)
>> nikako mi nije jasno.
Koliko znam, slizali su se sa Nemcima, a ne sa Amerima.
o.jeziku.753mirkot,
>> Ameri, naprimer, se uopšte ne trude da bilo šta izgovore ni
>> približno originalu, već pročitaju čiji bilo original po
>> svome. Tako se Gete izgovara Gouidi, Šiler kao Skajler,
>> Venecija kao Veniša, Minhen kao Mjunik, Rusija (Rasija) kao
>> Raša, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz, Keln kao Koloun,
>> Panić kao Penik, Bejdžing kao Piking, Varšava kao Uorso, a
>> priča od tome kako je od Đenove ispao Džins je poznata.
Ovome treba dodati da latinske nazive (npr. u medicini) izgovaraju kao
da čitaju malo teže engleske reči (npr. vagina je vdžajna :)
MT
o.jeziku.754ndragan,
/ Zar onda ne bi trebalo da "ciao" izgovaramo "čao" (chao)?
Da znaš, manje više ga tako i izgovaram. Mada, u istom tom raspoloženju
kažem i "dovidženja" :)
o.jeziku.755ndragan,
/ To ti je kao kada kada naši napišu za F 16 fajting felkon
Ima li smisla borbenog sokola pisati drugačije?
o.jeziku.756ndragan,
/> A de skener
/ Pa, ne moras da skeniras, nego crtaj rucno... :)
A to onda opet treba iskenjirati :)
o.jeziku.757bbaja,
>|| Da podsetim da smo mi jos relativno dobri po tom pitanju,
>|| izgovaramo, a onda i pisemo tako da se procita najpribliznije
>|| originalu, koliko dozvoljava nas glasovni alat. A podmetanje
>|| kolonijalnog engleskog umesto domacinovog jezika smatram
>|| upravo za kolonijalni obicaj.
A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom
Arapima i sl.
o.jeziku.758zqusovac,
> Ameri, naprimer, se uop{te ne trude da bilo {ta izgovore ni
> pribli`no originalu, ve} pro~itaju ~iji bilo original po
> svome. Tako se Gete izgovara Gouidi, [iler kao Skajler,
> Venecija kao Veni{a, Minhen kao Mjunik, Rusija (Rasija) kao
> Ra{a, Sui kao Sijuksi, Brisel kao Braslz, Keln kao Koloun,
> Pani} kao Penik, Bejd`ing kao Piking, Var{ava kao Uorso, a
> pri~a od tome kako je od \enove ispao D`ins je poznata.
Cek' malo!
Koji Gete? Valjda Göthe? Schiller se u fonetskoj transkripciji zavrsava
znakom kojeg u ASCIIju nema ali se moze otprilike transkribovati kratkim A.
Otkud J u Venezia? Minhen je, pretpostavljam, München? A sto Rusiju pises u
zagradama kao Rasiju? Brisel je na francuskom otprilike Brusel a na
flamanskom Bruksel. Keln mu dodje Köln? A odakle ti tek Bejdzing? Pinyin
transkripcija istog (zvanicni lingvisticki zasnovan metod transkribovanja na
latinicu) je Beijing sto se cita otprilike kao Phei-cin (gde je c meko CH kao
u curka a n retronazalno). Itd, itd.
Dokle ce decu da uce kako je cirilica 'najsavrsenije pismo na svetu'
(glupost) i da je zasnovana na principu 'jedan glas - jedno slovo' (takodje
glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni?
poz,
zq
o.jeziku.759voki,
>>>> A podmetanje kolonijalnog engleskog umesto domacinovog
>>>> jezika smatram upravo za kolonijalni obicaj.
>> A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom
>> Arapima i sl.
Eh, taj Beč, pravi anglicizam ;))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.760madamov,
> zvanicni lingvisticki zasnovan metod transkribovanja na latinicu
Prvenstveno namenjen tome da bi stranci, a Boga mi i Kinezi, naučili
pravilan izogovor književnog kineskog jezika. Onaj isti stručnjak kog sam
pomenuo pre neki dan mi je govorio da kad je prvi put otišao u Šangaj nije
mogao da se sporazume. Potpuno drugačiji izgovor od Pekinškog, karakterističan
primer je reč "čovek" koji se u Pekingu izgovara kao "žen" (ZZEN za one bez set
code), sećate se onog preparata žen-šen, dok se u Šangaju izgovara tako što se
glas ž zameni glasom koji krene da se izgovara kao r, da bi se napola utopio u
neku kombinaciju glasova r i h. Na severu Kine, čini mi se da je tako rekao, se
to ž pretvara u l, otprilike onako kako ga izgovaraju kod nas ljudi sa govornom
manom prilikom izgovaranja tog glasa.
o.jeziku.761madamov,
> Eh, taj Beč, pravi anglicizam ;))))
Nama je Beč, valjda, ostalo od Mađara koji ga tako zovu. A uvek sam se pitao
otkud Slovencima to da ga zovu imenom Dunaj. Reka Dunav otpada kao razlog jer
istu zovu Donava.
o.jeziku.762ilazarevic,
> Slučaj Reljić je paradigma bezvlašća, bezčašća i
> bezpravnosti koja vlada u ovoj zemlji. Cinizam i ćutanje kojom
Greška u jednačenju suglasnika; treba: beŠčašća i beSpravnosti.
o.jeziku.763zqusovac,
> Na severu Kine, cini mi se da je tako rekao, se
> to z pretvara u l, otprilike onako kako ga izgovaraju kod nas ljudi sa
> govornom manom prilikom izgovaranja tog glasa.
Otprilike R sa unazad zavrnutim jezikom pa tako pokusate da izgovorite Z
(kao Zaba) ali tako da zvuci kao L. Nije toliko komplikovano koliko zvuci.
poz,
zq
o.jeziku.764ilazarevic,
> Koji Gete? Valjda Göthe? Schiller se u fonetskoj transkripciji zavrsava
žek malo! :)
Nije ćirilica najsavršenija, naravno. Međutim, meni se ipak čini da je
"Šiler" mnogo bliže originalu nego "Skajler" :) Razlika je samo u poslednjem
glasu kojeg u srpskom nema.
o.jeziku.765milan,
> Nama je Beč, valjda, ostalo od Mađara koji ga tako zovu. A uvek sam se
> pitao otkud Slovencima to da ga zovu imenom Dunaj. Reka Dunav otpada kao
> razlog jer istu zovu Donava.
Pa ja bih ipak rekao da dolazi od Dunava (možda je to neka
arhaična varijanta za Dunav a ta "Donava" (uzgred nikad nisam
čuo ali i ne znam slovenački pa je svejedno)).
Uostalom Slovencima je Dunav najbliži kod Beča!
Pl poz M
o.jeziku.766ndragan,
/ A sta cemo sa: Becom, Madjarskom, Trstom, Nemackom
/ Arapima i sl.
Koji Beca? Vesa? A, Beč kao Batch.
Namerno nisam uzimao geografske nazive koji kod nas imaju tradicionalna
imena. Mađari (sami sebe upravo tako nazivaju) imaju isto svoje reči za
Beč (Beč :), Nemačku (Nemetorsag), Italiju (Olasorsag) i Poljsku
(Lenđelorsag). Francuzi, opet, imaju neke svoje tradicionalne nazive za
Nemačku, Nizozemsku i Gran Bretanju :).
Nije o tome uopšte bilo reč; u tradicionalne nazive ne bih da diram,
štaviše nervira me kad se novinar (pogotovu turistički ili sportski)
javi iz Smirne, a kaže da je u Izmiru. Znam da to Turci tako zovu, ali
taj grad je dobio ime kod nas malo pre nego što su oni došli.
Radilo se o tome da li da pišemo ninja, nindža ili ninđa - ja sam za
jedan od poslednja dva, jer tako najmanje grešimo. Greška može da bude u
tome da se ne može pročitati tačno kao što se u originalu izgovara, što
je ionako neizvodljivo u bilo kom jeziku. Svako izgovara kako mu
glasovi, koje u jeziku ima, dozvoljavaju. Kod pisanja u 'originalu'
grešimo još više - najčešće ni ono malo latinice ne napišemo kako treba
(prelistati ovu temu za poslednjih godinu dana, nabrali smo se bisera),
ili ne umemo da ga pročitamo (recimo, poljski i mađarski imaju upravo
suprotno čitanje za s i sz - u mađarskom se čitaju kao š i s, u poljskom
obratno), ili nemamo sva slova da ga napišemo (kodne strane za češki,
slovački, norveški) ili uopšte nemamo slova da ga napišemo (jermenski,
grčki, ideogrami, kandži, arapski, druge ćirilice, naša ćirilica), ili
ga pišemo na jeziku dojučerašnjih kolonijalnih osvajača, čime grešimo i
dušu.
Zato ću i nadalje da pišem kako govorim, a ako budem smatrao za bitno i
imao mogućnost, navešću i tzv. original u zagradi. Kad budem pisao na
stranim jezicima, pisaću onako kako oni pišu (emuljacija).
o.jeziku.767ndragan,
/ Otkud J u Venezia?
J u Veneciji? Nemam pojma. To su u stvari Mleci. Ako si mislio na
starosrpsku reč âššÚŕß, ona nikad nije postojala.
Minhen je, pretpostavljam, München? A sto Rusiju
/ pises u zagradama kao Rasiju? Brisel je na francuskom otprilike Brusel
Oni tako izgovaraju, ali je kod nas usvojen tradicionalni oblik sa "u".
/ glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni?
Nismo savršeni, a oni su još manje. Ne vidim zašto bismo usvajali
njihove manire, kad imamo svoje. Imamo situaciju gde je _sve_ pogrešno;
piši u originalu, kajaćeš se, piši najpribližnije _originalnom_
izgovoru, kajaćeš se. Ostajem pri tome da je u potonjem slučaju greška
manja.
/ latinicu) je Beijing sto se cita otprilike kao Phei-cin (gde je c meko
Zamolio sam ženu da dobro oslušne kako Kinezi to izgovaraju. Baš se lepo
čuje dž, a i početni glas najviše liči na naše b. Pinjin (ili kako se
već izgovara) takođe nije original, to je samo transkripcija koju su
kinezi uveli da bi se spasli one Vejd-Džajlsove. Dva gluva engleza su od
Gvangdžoua napravili Kanton, par 'sj' su pisali kao 'hs' (a naši spikeri
se polomili da ga tako izgovaraju :), i Bejdžing prekrstili u Piking.
Pinjin je namenjen svetu koji govori engleski, i ima neka svoja pravila
za izgovor. Ako bismo ga ubacivali u svoj tekst (naročito ćirilični),
dobili bismo popriličnu papazjaniju, i onome ko to treba da čita naglas
želim mnogo sreće.
o.jeziku.768veca,
>> glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni?
Šta, zar nismo?! ;))
o.jeziku.769drpr,
Haj svima,
moram priznati da slabo pratim ovu temu ali u poslednje vreme
naročito na televiziji dolazi do jedne pojave koja mi strašno
smeta. Ja nisam neki ekspert za srpski jezik pa zato ovde
koristim priliku da saznam od nekog ko to bolje zna. Elem
problem je u akcentima koji počinju da se menjaju na način koji
smeta mojim ušima. Reprezentativne su dve reči Politika i
Republika. Ja sam naučio a i tako sam slušao da se kaže
/ /
Republika i Politika
Pokušao sam sa crtama da pokažem gde mislim da je akcenat e sad
pojavljuje se novi način koji ide na foru:
/ /
Republika i Politika
To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili
ne? Prvi put ovakve akcente sam čuo u jednom prenosu (čak mi je
to toliko zaparalo uši da znam da je bio i Batrić Jovanović) a
zatim polako i na televiziji , svugde. Elem slušao sam u jednoj
emisisiji na 3K ,gde je gost bila profesorka na FDU-a koja
studente uči pravilnom izgovoru (gospođi sam nažalost
zaboravio ime :( ), i ona kaže da je normalna težnja da se
akcenti prebace na prednje slogove jer se tako lakše izgovara
ali ipak da treba voditi računa o nekim pravilima itd. Elem,
mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome
već raspravljali uputite me na broj poruke da pročitam.
U napred zahvalan,
Cope
o.jeziku.770madamov,
> Pa ja bih ipak rekao da dolazi od Dunava
Možda su prvo čuli za Beč pa ga nazvali Dunaj po reci, a onda, shvativši da
on ipak ima drugačije ime prekrstili Dunav u Donava. B) BTW, nisam čuo da
ijedna reka na slovenačkom ima muško ime. Kad malo bolje razmislim, nisam
odavno bio u Sloveniji (poslednji put pre dve i po godine, krajem aprila i
početkom maja 1991.), čini mi se da su uvek govorili "Grem na Dunaj" (Idem na
Beč u bukvalnom prevodu) što može biti posledica da uvek kažemo kako idemo "na
reku", pa je moguće da si ipak u pravu.
o.jeziku.771dr.grba,
>> >> glupost). I zasto mi mislimo da smo toliko savrseni?
>>
>> Šta, zar nismo?! ;))
Nekada sam bio uobražen, a danas sam savršen.
o.jeziku.772isekulovic,
Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima moraju da se
pišu ćirilicom :((
Obaveštenje dobijeno od prodavačice u Jugoslovenskoj knjizi u Palati Albanija,
sa obrazloženjem NBJ neće primati čekove popunjene latinicom.
Potpis i brojke ( ;) ) prihvataju pisane latinicom.
o.jeziku.773veca,
>> Nekada sam bio uobražen, a danas sam savršen.
Opšti procvat me je zbunio,
ne znam dal' sam lepši ili pametniji.
Baljak
o.jeziku.778balsa,
*> Republika. Ja sam naučio a i tako sam slušao da se kaže
*>
*> / /
*> Republika i Politika
*>
*> Pokušao sam sa crtama da pokažem gde mislim da je akcenat e sad
*> pojavljuje se novi način koji ide na foru:
*>
*> / /
*> Republika i Politika
*>
*> To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili
\ \
Pravilno je jedino REPUBLIKA i POLITIKA, oba akcenta kratkouzlazna.
*> zatim polako i na televiziji , svugde. Elem slušao sam u jednoj
*> emisisiji na 3K ,gde je gost bila profesorka na FDU-a koja
*> studente uči pravilnom izgovoru (gospođi sam nažalost
*> zaboravio ime :( ), i ona kaže da je normalna težnja da se
*> akcenti prebace na prednje slogove jer se tako lakše izgovara
*> ali ipak da treba voditi računa o nekim pravilima itd. Elem,
*> mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome
*> već raspravljali uputite me na broj poruke da pročitam.
Štos je u tome da srpsk(ohrvatsk)i navodno ne trpi da *silazni* akcenat
ikako bude na slogu koji nije prvi. Tako, naši jezikoslovci uporno traže
\ ^ \ ^
da se kaže televizija umesto televizija, Jugoslavija umesto Jugoslavija,
\ ^
radijator umesto radijator, itd. Pa ipak, kladim se da i najveći
^ \
pobornik ovog "purizma" - dr Asim Peco govori AUDICIJA a ne AUDICIJA,
\\ \ \\ \
ASISTENT a ne ASISTENT, a pogotovo ASISTENTSKI a ne ASISTENTSKI.
OGROMNA vecina ljudi, izgovara ovakve reči (koje su uglavnom složenice
ili pozajmljenice) sa SILAZNIM akcentom na unutrašnjem slogu.
Prema tome, teza da ovo "nije u duhu našeg jezika" - ne stoji.
Nekad nije bilo, sada jeste. Još samo da to priznaju. :)
(za one koji imaju YUSCII: \ = kratkouzlazni, \\ = kratkosilazni,
/ = dugouzlazni, ^ = dugosilazni)
Balša
o.jeziku.779balsa,
*> Podsetimo se, reč "čast" prvobitno označava pravo na učešće u
*> deobi ratnog plen, iza čega je ostalo "podelili na ravne časti").
*> Današnje značenje te reči je upravo srazmerno upotrebi te reči u
*> prethodnim vekovima.
Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski)
različite reči:
* * * ** ***** ***
* * * * * * *
**** *** * * ***
* * * * * * * *
* *** ** * *** = čast, obraz
!_________________!
/
(ovo su poluglasnici, verovatno su se izgovarali slično
neodređenom članu u engleskom: "A box")
* * * ** ***** ***
* * * * * * * *
**** ***** * * ***
* * * * * * * * *
* * * * ** * *** = deo
!
(ovo je nazalno "e" - "e" kroz nos; u staroslovenskoj ćirilici,
ovaj nazal se beležio kao današnje veliko štampano A,
pa još sa vertikalnom crticom)
Balša
o.jeziku.780dcolak,
│ Potpis i brojke ( ;) ) prihvataju pisane latinicom.
Da, u našoj jebenoj zemlji postoji potpuna jednakost u pravima...
SHIT!
Sledge DAMMIR!
o.jeziku.781bbaja,
>|| Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na cekovima
>|| moraju da se pisu cirilicom :((
Nemoguce!!!
o.jeziku.782zqusovac,
> Nije cirilica najsavrsenija, naravno. Medutim, meni se ipak cini da je
> "Siler" mnogo blize originalu nego "Skajler" :) Razlika je samo u
> poslednjem glasu kojeg u srpskom nema.
Sve sto nije original, a razumljivo je govorniku doticnog ne-originalnog
jezika prihvatljivo je.
A lingvisticki gledano, u ovom konkretnom primeru razlika je u svim
glasovima: Nemacko 'S' kao Sabac (grafem sch) razlicito je od naseg, nemacko
kratko 'I' razlicito je od naseg, a 'L' je naslicniji par u ovom primeru. I
poslednji glas postoji u srpskohrvatskom, ali nema odgovarajuci grafem.
poz,
zq
o.jeziku.783zqusovac,
> stavise nervira me kad se novinar (pogotovu turisticki ili sportski)
> javi iz Smirne, a kaze da je u Izmiru. Znam da to Turci tako zovu, ali
> taj grad je dobio ime kod nas malo pre nego sto su oni dosli.
Nije ni to tako jednostavno.
Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto
je simbolizovalo Carigrad vise nema, pa je logicno da prihvatimo realnost i
zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada govorimo o
vremenu pre turskog osvajanja.
Sta cemo na primer sa Bratislavom koja je kod nas usla u istorijsko nasledje
po Pozunskom miru ali niko je vise tako ne zove? Ili sa cuvenim slucajem
Grcke/(J)Elade.
poz,
zq
o.jeziku.784zqusovac,
> Zamolio sam zenu da dobro oslusne kako Kinezi to izgovaraju. Bas se lepo
> cuje dz, a i pocetni glas najvise lici na nase b. Pinjin (ili kako se
> vec izgovara) takode nije original, to je samo transkripcija koju su
> kinezi uveli da bi se spasli one Vejd-Dzajlsove. Dva gluva engleza su od
> Gvangdzoua napravili Kanton, par 'sj' su pisali kao 'hs' (a nasi spikeri
> se polomili da ga tako izgovaraju :), i Bejdzing prekrstili u Piking.
> Pinjin je namenjen svetu koji govori engleski, i ima neka svoja pravila
> za izgovor. Ako bismo ga ubacivali u svoj tekst (narocito cirilicni),
> dobili bismo poprilicnu papazjaniju, i onome ko to treba da cita naglas
> zelim mnogo srece.
Izvini na ovolikom citatu, ali:
Svaka cast tvojoj zeni, ali zamisli da si Kinez i da si je poslao u Leskovac?
To je otprilike taj slucaj.
Lingvistiku sam studirao a kineski sam imao tri godine kod (nazalost
pokojnog) Dejana Razica. O Vejd-DzajlZ (sic!) transkripciji ne vredi trositi
reci i tu si u pravu, ali Pinyin NIJE napravljen za Engleze, vec svaki grafem
Pinyina mora da se uci. Englez koji bi citao po svome Pinyin ne bi bas mnogo
ubo. Medjutim, cinjenica je da je Pinyin strucno uradjen i naucno zasnovan.
Srpskohrvatska transkripcija kineskih imena je veeeeeeeeliki problem. O tome
sam svojevremeno, neke 80-81 nesto pisao i malo se bavio time. Prva dilema
je da li transkribovati prema originalu (ideogramskom) ili po Pinyinu. Oba
pristupa imaju i prednosti i mana: transkripcija sa ideograma ima sanse da
bude tacnija, ali je i zahtevna jer je potrebno poznavati sve dijalekatske
varijetete datog ideograma i njegovu pravilnu knjizevnu formu. Kinezi su
izdali kvalitetne (vrlo odlicne :) Pinyin recnike i oni mogu da posluze za
ovaj drugi pristup. Dodatna prednost transkribovanju sa Pinyina bila bi sto
bi korisnik u tom slucaju (na osnovu stalnosti sistema) mogao da se snadje
i u originalnoj Pinyin transkripciji (ne-SH latinica).
poz,
zq
o.jeziku.785mjova,
> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima
> moraju da se pišu ćirilicom :((
pa? ja tako uvek radim, ali čitljivost je svedena na minimum ;)
o.jeziku.786drpr,
-> ASISTENT a ne ASISTENT, a pogotovo ASISTENTSKI a ne
-> ASISTENTSKI. OGROMNA vecina ljudi, izgovara ovakve reči
-> (koje su uglavnom složenice
Hvala puno ne znam šta da dodam.
cope
o.jeziku.787asterix,
> To je ono što mi smeta pa me zanima da li je to pravilno ili
> ne? Prvi put ovakve akcente sam čuo u jednom prenosu (čak mi je
Da li je pravilno ili ne, teško je reći jer se ta pravila naprasno
i čak dosta napadno menjaju. U svakom slučaju zvuči potpuno idiotski.
Tako je i matematičko modeliranje evoluiralo i pod srpskim novogornim
stremljenjima izgubilo 'iranje' jer nas to podseća verovatno na neš-
to ili nekoga ;). Tako je postalo _nesrećno_ matematičko modelovanje!
Pre neki dan sam u politici (tradicionalno kupujemo politiku posled-
njih 30 godina :) pročitao da se turpija ne kaže turpija nego rašpla!
Da ne grešim dušu, ne znam da li je to stari srpski izraz ili ne, ali
je neosporno da je izvučen iz nekog budžaka i da je jako nepoznat. Eto
onda je tako turcizam zamenjen arhaizmom ? A zrakomlatu, krugovalnoj
postaji i nježniku se i dalje smejemo ... :(
P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ?
o.jeziku.788milan,
> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto
> je simbolizovalo Carigrad vise nema, pa je logicno da prihvatimo realnost
> i zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada govorimo
> o vremenu pre turskog osvajanja.
Kako se uzme. Nastavljanje upotrebe starog imena Carigrad
(ne Konstantinopolj nego baš Carigrad) jasno stavlja do znanja
svakome i ovde i tamo da je to prestonica Svetog Rimskog
Carstva, dakle jedno deset vekova najvažnijeg hrišćanskog grada,
koji je sada pod okupacijom. Ne znači da ćemo ikada uspeti da
Turke proteramo odatle ali svest o uljezima u Evropu valja
čuvati. Tu je sukob mnogo principijelnije prirode nego sukob,
recimo, Srba i Hrvata. Potonji je rezultat otimačine oko spornih
imanja, a sukob sa Islamom civilizacijske prirode.
> Sta cemo na primer sa Bratislavom koja je kod nas usla u istorijsko
> nasledje po Pozunskom miru ali niko je vise tako ne zove? Ili sa cuvenim
> slucajem Grcke/(J)Elade.
Primer je neadekvatan jer ni Požun ni Bratislava kod nas ne
bude nikakva posebna osećanja. Promena naziva mu dođe kao
interna slovačka stvar.
Pl poz M
o.jeziku.789niklaus,
(:> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski,
(:> ali onoga sto
A Costantinopouliss? (: ili tako nešto)
(:niklaus:)
o.jeziku.790voki,
>> Carigrad ili Istambul?
Konstantinopolj :))))))
Pozdrav Voki.
o.jeziku.791spantic,
> Carigrad ili Istambul? Ajde u redu je Patrijarh Carigradski, ali onoga sto
To je pitanje naziva. I vreme Vizantije grad se nije zvao
Carigrad, to je bio slovenski naziv za njega. Solun je takođe
slovensko ime i Grcu su alergički na njega. Za njih to je
Tesaloniki ( izvinite što nije na originalu, ali ipak ).
Slažem se da to može zvučati pomalo arhaično, pošto tamo
više nema ni cara ni sultana, ali zašto da ne?
o.jeziku.792ndragan,
/ Šta, zar nismo?! ;))
:)))
-- više nisam uobražen, tako da sam sad savršen
o.jeziku.793ndragan,
/ pojavljuje se novi način koji ide na foru:
Nije novo, čuo sam rođenog oca više puta da mu se omakne na tu stranu.
On je iz okoline Obrenovca. Međutim, čuo sam to više puta i od ljudi iz
drugih krajeva.
Gospođa nije objasnila kako se onda naglasak u rečima tipa Zemun, album,
šeta prema kraju. Navikao sam da te reči izgovaram sa (drž me za uvo,
ako sam promašio), kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu. U Beogradu
masovno čujem isti taj naglasak u nominativu, međutim "u zemuunu", "sa
novog albuuma"... Jedina reč za koju sam ranije znao da ima taj naglasak
je "somun", koji ipak nema kratkosilazni u nominativu. Beše i dr Ivan
Klajn svojevremeno pisao o tome (pojava nije od juče).
/ mene zanima da mi neko objasni tu problematiku a ako ste o tome
Meni se čini da (ono što si spomenuo) potiče od ljudi bez sluha, ili
koji su stranu reč prvo videli napisanu pa je izgovorili kako su znali i
umeli, a posle ih niko nije ispravljao. I od njihovih epigona.
o.jeziku.794novim,
> P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ?
"rumati, rumam, impf. jesti što željno, gušeći se i
pljeskajući usnama" (prvi put zabeleženo 1848) - Rječnik
JAZU).
"izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU)
o.jeziku.795ilazarevic,
> A lingvisticki gledano, u ovom konkretnom primeru razlika je u svim
> glasovima: Nemacko 'S' kao Sabac (grafem sch) razlicito je od naseg,
> nemacko
Ali je još uvek sličnije od "Skajler".
o.jeziku.796asterix,
> "rumati, rumam, impf. jesti što željno, gušeći se i
> "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU)
Očekivao sam tvoj odgovor, moram priznati :). Ovaj put
medjutim krivo x 2! ;)
o.jeziku.797dr.grba,
>> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima moraju
>> da se pišu ćirilicom :((
Koješta!
o.jeziku.798dr.grba,
>> P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ?
Hripati i surduknuti?
o.jeziku.799.bale.,
> "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU)
"ishraknuti, v. izraknuti"?
o.jeziku.800asterix,
> Hripati i surduknuti?
Hripati - ispuštati vazduh kroz grlo ili otvor na grudima
tako da daje neartikulisan i 'hrapav' prizvuk.
Surduknuti - sunovratiti, naglo sasuti veću količinu nečega
u ili na nekakav objekat koji to što se surdukne može da primi.
o.jeziku.801haevorn,
// Ali je još uvek sličnije od "Skajler".
Izvin'te, ali ovo mi ne zvuči baš pravilno.
o.jeziku.802novim,
> medjutim krivo x 2! ;)
samo citiram rečnike :)
o.jeziku.803ndragan,
/ Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski)
/ različite reči:
Tebi svaka čast i čest, ali ne reče na kraju da li imaju isti ili
različit koren?
o.jeziku.804ndragan,
/ zovemo ga Istambul kada govorimo o sadasnjosti a Carigrad kada
/ govorimo o
Baš bismo ga mogli zvati Stambol, em imamo Stambol kapiju, em smo imali
Stamboliće.
o.jeziku.805ndragan,
/ Carigrad, to je bio slovenski naziv za njega. Solun je takođe
Upravo i pričamo o našim tradicionalnim imenima za gradove.
Ajde dalje, jel ono behu turci prekrstili (hm) Adrijanopolj (-polis) u
Edirnu, a mi ga sve jednako zovemo Jedrene. Arapi Aleksandriju zovu
Iskandarija (prevod). Ili, makedonci imaju Skopje (Ľý˛ˇŰš), koje mi
zovemo Skoplje. Albanija ima Shkoder (kako li se izgovara), elem -
Skadar. Dalje, Trieste - Trst, Roma - Rim, Wien - Beč, Venecija - Mleci,
Thesaloniki - Solun, Praha - Prag, Budapest (izgovara se Budopešt) -
Budimpešta, Bucuresti (s ima kvakicu dole, š) - Bukurešt, Jimbolia
(čimbolia) - čombolj. žak smo usvojili Los AnĐeles i San FranCisko, iako
nikakvog đ ni c nema u originalu, ni u engleskom ni španskom izgovoru.
Simetrično tome, kažu Belgrejd, Beohrad, Belgrado itd, pa šta.
Najbolji su mi bili ukrajinci sa 'v juhoslavskom horode Buhojno...'.
o.jeziku.806ndragan,
/ reci i tu si u pravu, ali Pinyin NIJE napravljen za Engleze, vec svaki
/ grafem Pinyina mora da se uci. Englez koji bi citao po svome Pinyin ne
Nisam se baš najbolje odrazio :). Kod projektovana Pinyin zapisa, u delu
gde se misli na to kako će ga stranci koristiti, sigurno nisu imali nas
u vidu, nego pre svega englesko govorno područje, i verovatno su na
nekim mestima prilikom izbora metoda za zapis imali u vidu njih, a ne
nas.
/ Srpskohrvatska transkripcija kineskih imena je veeeeeeeeliki problem.
Svakako, ali treba da se radi. Pinyin (kako se ovo čita?) prepisan u naš
latinični tekst (sačuvaj me tek od ćiriličnog) bi bio sasvim nečitljiv -
gube se dijakritički znaci, niko i ne zna tačno kako se to čita, itd.
Deo ovoga važi čak i za većinu evropskih jezika, te mislim da ipak treba
prevoditi imena. Ne bukvalno, naravno (Pera Gavrilo i Kata čbun: "ne daj
gore"), mada možda ponekad ne bi škodilo :).
o.jeziku.807ndragan,
/ (za one koji imaju YUSCII: Đ = kratkouzlazni, ĐĐ = kratkosilazni,
/ / = dugouzlazni, ž = dugosilazni)
Najzad neko da okači kako se obeležavaju naglasci.
o.jeziku.808ndragan,
/ njih 30 godina :) pročitao da se turpija ne kaže turpija nego rašpla!
/ Da ne grešim dušu, ne znam da li je to stari srpski izraz ili ne, ali
Meni zvuči kao švapski. Jel' ovo početak srpskog novodivana?
/ P.S. Da li neko zna šta znače rumati i izraknuti ?
Ono prvo ne znam, a drugo - hrrrrk, pljuc! (ili iz nosa)
o.jeziku.809pedjak,
> Obaveštenje dobijeno od prodavačice u Jugoslovenskoj knjizi u Palati
> Albanija, sa obrazloženjem NBJ neće primati čekove popunjene
> latinicom.
Ne mogu da verujem.
o.jeziku.810balsa,
*> / Još u staroslovenskom su postojale (i fonetski)
*> / različite reči:
*>
*> Tebi svaka čast i čest, ali ne reče na kraju da li imaju isti ili
*> različit koren?
Različit, nego šta.
Današnja reč "čast" (="obraz") pripada istoj porodici reči kao i "učtiv",
"pošten", "poštovati", a bogami i "čitati"!
A koren je praslovenski - glagol kojem infinitiv glasi: "čisti";
tj. koren je njegova prezentska osnova, koja se, opet, na da zapisati
u ascii setu. Taj glagol značio je "brojati", "čitati", "poštovati".
S druge strane, reč "čest, čast" (="deo") je imenica još iz praslovenskog
doba, a u njenu porodicu spadaju i "pričest", "česnica", zatim sve moguće
izvedenice tipa "učestvovati", "saučestvovati" - "učešće", "saučešće".
Takođe i deminutiv - "čestica"!
A pridev "čest, -a" ("čest događaj") je opet zasebna priča i etimološki
verovatno nema veze sa prethodne dve.
Balša
o.jeziku.811zandric,
>> Obavestenje dobijeno od prodavacice u Jugoslovenskoj
>> knjizi u Palati Albanija, sa obrazlozenjem NBJ nece
>> primati cekove popunjene latinicom.
>
> Ne mogu da verujem.
Na zalost ne mogu da verujem da postoji nesto u sta ne mogu da verujem
na ovim prostorima.
A ako poverujemo ne znaci da se ne treba protiv toga boriti uvek, svuda i
dosledno.
U datom slucaju dao bi im cek uredno popunjen latinicom i poneo knjigu.
Ako zovu miliciju, jos bolje. Dizimo frku do neba u takvim slucajevima!
Trdim da ne malu ulogu u svemu sto nam se desava igraju gradjani koji
stoje u redu u banci zadovoljni sto ce "dobiti" 20.000, jer, boze moj,
mogli su da "dobiju" 10.000. Kada "dobijaju" 10.000 srecni su jer se moglo
desiti da "dobiju" 5.000. Kada im daju 5.000 srecni su sto su i to dobili.
Kada ne dobiju nista, srecni su sto nisu dobili batine. Kada dobiju batine,
uteha im je da ih nisu zatvorili. Kada ih zatvore...
o.jeziku.812zqusovac,
> Svakako, ali treba da se radi. Pinyin (kako se ovo cita?) prepisan u nas
> latinicni tekst (sacuvaj me tek od cirilicnog) bi bio sasvim necitljiv -
> gube se dijakriticki znaci, niko i ne zna tacno kako se to cita, itd.
Aman, covece, radi se o TRANSKRIPCIJI!
Pinyin (sh: Pinjin, a moze da se cita i pin-jin i piNJin) je transkripcija
namenjena latinicnom jezickom podrucju. Sto ce reci da se mora dodatno
transkribovati na ne-latinicna pisma. Usled nase specificne digrafijske
situacije (cirilica-latinica koje su po transkripcijskim resenjima slicne).
Dakle PINYIN JE NECITLJIV SVAKOM KO GA NE POZNAJE.
Evo primer:
Pinyin: Beijing
Englez cita: Bej-djing
Srbin cita: Bei-jing
Treba (Predlog SH transkripcije): Phejdjing (tj po slogovima Phej-djing).
Ovo zato sto Pinyin B oznacava aspirovani parnjak neaspirovanog P.
Sto ce reci da je NEOPHODNO Pinyin transkribovati na SH.
> Deo ovoga vazi cak i za vecinu evropskih jezika, te mislim da ipak treba
> prevoditi imena. Ne bukvalno, naravno (Pera Gavrilo i Kata Zbun: "ne daj
> gore"), mada mozda ponekad ne bi skodilo :).
Kineske 'Narodne Slikovite Novine' danas su donele vest da se ocekuje da ce
kineski lider Sin Velike Macke zameniti dosadasnje sekretare okruga, Malog
Slatkog Kupusa, Cvet Velikog Sela na Sirokoj Reci i Jakog Predvodnika Volova'.
?????
poz,
zq
o.jeziku.813dr.grba,
>> Kada ne dobiju nista, srecni su sto nisu dobili batine. Kada dobiju
>> batine, uteha im je da ih nisu zatvorili. Kada ih zatvore...
Cela kategorija se lepo označava izrazom "ovce".
Beeeeeeeeeeeeeee!
o.jeziku.814asterix,
>> "izraknuti, v. ishraknuti" (Rečnik SANU)
>
> "ishraknuti, v. izraknuti"?
a ovo već podseća malo na foru:
Rekurzija - videti pod rekurzija
o.jeziku.815asterix,
> Ono prvo ne znam, a drugo - hrrrrk, pljuc! (ili iz nosa)
Tako je majstore !!! I ne samo iz nosa nego i iz grla !
:)))) Rumati znači nešto tražiti kopajući po stvarima.
o.jeziku.816dr.grba,
>> :)))) Rumati znači nešto tražiti kopajući po stvarima.
Šetati ulicama Rume.
o.jeziku.817zolika,
>> Simetrično tome, kažu Belgrejd, Beohrad, Belgrado itd, pa šta.
žesi kažu i Belehrad.
o.jeziku.818ilazarevic,
> Izvin'te, ali ovo mi ne zvuči baš pravilno.
NDragan reče da Ameri Šilera zovu Skajler. Ja sam se nadovezao, rekavši da
Šiler više liči na original (kako ja to čujem) nego Skajler.
o.jeziku.819.bale.,
>> "ishraknuti, v. izraknuti"?
>
> a ovo već podseća malo na foru:
>
> Rekurzija - videti pod rekurzija
Pa ja sam baš to hteo da kažem, da mi ništa nije jasno...
o.jeziku.820haevorn,
Nee, mislio sam na rečenicu, kako je napisana, a "Skajlera" nikako ne
odobravam.
o.jeziku.821haevorn,
Da li je neko gledao pre neko veče, g.Klajna ("mališan" :)) na STB?
Između ostalog je pričao o fonetici i rekao da je ono "piši kao što..."
glupost, te da "on ovo što sad priča, nikada ne bi mogao da napiše pravilno"
(parafrazirung)
daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže?
tj. zar ovo ipak nije fonetski alfabet...
o.jeziku.822wizard,
> tj. zar ovo ipak nije fonetski alfabet...
Kaži: Nikola i Anka. Jel isto "n"?
" "
o.jeziku.823bcetina,
>> Između ostalog je pričao o fonetici i rekao da je ono "piši kao što..."
>> glupost, te da "on ovo što sad priča, nikada ne bi mogao da napiše
>> pravilno"
>> daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže?
Evo ukratko, žena mi je navela jedan primer. Kaže:
Uzmi Kišov prevod CACA U METROU koji počinje sa KOLITOTAKOKANDI...
Tako bi se pisalo kako se govori. U živom govoru se to tako kaže,
a ne KO LI TO TAKO ...
Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date
daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti
biće potpuno neupotrebljivo. Bez grimasa, mahanja rukama, klimanja
glavom, dramskih pauzi, eventualnih psovki i masovnih poštapalica
koje u pisanoj formi ništa ne znače.
Mislim da je to mislio.
o.jeziku.824balsa,
*> Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date
*> daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti
*> biće potpuno neupotrebljivo. Bez grimasa, mahanja rukama, klimanja
*> glavom, dramskih pauzi, eventualnih psovki i masovnih poštapalica
*> koje u pisanoj formi ništa ne znače.
*>
*> Mislim da je to mislio.
Nijedan nacionalni alfabet na svetu, a ni pravopis, ne podržava u
potpunosti načelo "piši kao što govoriš". Zato bi se ovo naše pismo pre
trebalo zvati FONEMSKO nego fonetsko.
Kao što reče Wiz, slovom "n" se obeležavaju različiti glasovi:
Anka : Nikola
* *
Dakle, iako su ovo različiti *glasovi*, obeležavaju se istim slovom
(grafemom) zato što su to samo različite varijante jedne iste *foneme*!
Drugi primer:
hajduk : heptan
* *
I ovde se radi o različitim glasovima ("h" u "heptan" kao da je
umekšano), ali istoj fonemi - /h/.
Treći primer:
Kada se brzo izgovori rečenica "Otac ga je video.", umesto "c", čuje se
zapravo zvučna varijanta ovog glasa - /dz/. A ipak se piše samo "c".
Ovakvih primera ima bezbroj (tu je i onaj famozni "preDS(ts?)(c?)ednik" -
mada je to primer za pravopis, a ne alfabet).
Otud, naše pismo poštuje princip "jedna fonema - jedno slovo" a ne
"jedan glas - jedno slovo".
Pokušaja da se, za potrebe transkripcije, izmisli pravo fonetsko pismo,
bilo je puno. Uglavnom se ustalilo tzv. "Internacionalno fonetsko pismo" -
sastavljeno još 1888. a dopunjavano od danas. U rečnicima se često
ovo pismo koristi za obeležavanje izgovora. Na primer, u IFP-u postoji
preko 60 znakova ("slova") samo za obeležavanje suglasnika!
IFP dobro služi mahom za evropske jezike. Sa bušmanskim jezikom :), IFP
bi se teško izborio. :)
Prema tome, dobro reče g. Klajn.
Balša
o.jeziku.825janko,
> Treba (Predlog SH transkripcije): Phejdjing (tj po
> slogovima Phej-djing).
I kako to čitaš, za ime sveta? Da li je dj u stvari Đ ili DJ,
ovako, na latinici? Ph isto zvuči vrlo srpski, ako zamenjuje
jedan glas. ;)
>> Deo ovoga vazi cak i za vecinu evropskih jezika, te
>> mislim da ipak treba prevoditi imena. Ne bukvalno,
>> naravno (Pera Gavrilo i Kata Zbun: "ne daj gore"), mada
> mozda ponekad ne bi skodilo :).
>
> Kineske 'Narodne Slikovite Novine' danas su donele vest da
> se ocekuje da ce kineski lider Sin Velike Macke zameniti
> dosadasnje sekretare okruga, Malog Slatkog Kupusa, Cvet
> Velikog Sela na Sirokoj Reci i Jakog Predvodnika Volova'.
> ?????
S obzirom da ne umemo da izgovorimo (ili, čak, i napišemo, vidi
gore) ispravno pojam, manji gubitak informacije je prevesti ga.
Onda kinez, koji zna srpski, može ponovo da dobije original.
Kinez koji ne zna ono što ni mi ne znamo -- kako smo dobili ono
što smo napisali od njihovog izgovora, često nema šanse da zna
odakle nam to što smo dobili. Tako to vidimo mi matematički
nastrojeni. ;)
Osim toga Mali Slatki Kupus tako dobro zvuči.
o.jeziku.826isekulovic,
>> Da li je neko gledao pre neko veče, g.Klajna ("mališan" :)) na STB?
Samo da dodam da je pomenut problem "zadnji"?=?"poslednji" o kome
se na sezamu često diskutuje, i da je rekao da je pravilno koristi "zadnji"
u smislu "poslednji" jer su tako koristili i Vuk, Daničić, Isidora Sekulić,
Ćopić, Veljko Petrović i još mnogi srpski pisci, pa da zbog toga nikako
ne može biti pogrešeno.
>> daklem, da li bi neko mogao da objasni šta je čovek hteo da kaže?
Da i od ovoga može bolje, tako sam bar ja razumeo.
o.jeziku.827mjova,
> --->>----'Aint life a strnge thig----<<---
koji je ovo jezik? ;)
o.jeziku.828dr.grba,
>> Kaži: Nikola i Anka. Jel isto "n"?
Onda treba predvideti i znakove za "Ibab kijabicu, bišta be osećab!" (:
o.jeziku.829dr.grba,
>> Još jedna stvar, ako nekoga ko govori snimite magnetofonom, pa date
>> daktilografkinji da prekuca text sa trake, to što ćete dobiti
Moja žena je diktirala pismo daktilografkinji. Nakon zaglavlja i
kurtoazije, dođe neki spisak sa brojevima. I pa na glavu:
"Da li se osamsto hiljada piše sa pet ili šest nula?"
Beše to poslednji put da je pismo diktirano. Moja ljubljena je primetila
da ima i kompjuter na svom stolu. I najzad je naučila za jedno popodne
da se služi Qeditom i štampačem.
I nije više morala da diktira nepismenoj daktilografkinji, inače glavnom
dileru sira u firmi.
o.jeziku.830dr.grba,
>> > --->>----'Aint life a strnge thig----<<---
>>
>> koji je ovo jezik? ;)
Tarzan english.
o.jeziku.831haevorn,
Jok bre, nego skup tipkarističkih i komunikacionih grešaka
o.jeziku.832jtitov,
> dileru sira u firmi.
Posto sir? A kajmak?
o.jeziku.833ndragan,
(PC.OS.2, 8.947)
/ mnogim editorim-a bilo toliko komplkovano i suštinski drugačije
Gde ima da se nabavi neki dobar editorim?
Gde god nađeš zgodno mesto, tu crtu posadi.
o.jeziku.834enterprise,
>>> Od danas iznos dinara slovima, korisnik i grad na čekovima
>>> moraju da se pišu ćirilicom :((
To znaci da bi onda jednostavno cirilica postala jedino & pravo
pismo u Srbiji ? Mislim da je to nemoguce za ljude, mnogo njih
se naviklo na latinicu (nisam pisao cirilicu od 5 razreda, kada
sam poceo da ucim Engleski jezik) ... :(
o.jeziku.835dr.grba,
>> >>> moraju da se pišu ćirilicom :((
Replicirao si tuđe reči iz moje poruke.
>> se naviklo na latinicu (nisam pisao cirilicu od 5 razreda, kada
>> sam poceo da ucim Engleski jezik) ... :(
Pričaj mi o tome.
Nema šanse da mi iko zabrani da koristim latinicu.
o.jeziku.836ndragan,
/ Moja žena je diktirala pismo daktilografkinji. Nakon zaglavlja i
Da nije reč o poslovnim papirima, preneo bih nešto od zapisnika sa naših
sastanaka u firmi. Kucam ih on lajn, pošto kanda najbrže kucam (možda
ima i neko brži, al uvek uvale meni), i beležim skoro sve, naročito ono
što ne treba. Imam nekoliko makroa za ubacivanje onog "Pera: ", "Mika: "
... sad mi pade na um, mogao bih da ubacim i jedan enter ispred makroa,
pa da ne moram ni to.
Elem, kad se završi zvanični deo, kopiram ljudima zapisnik na diskete,
pa idu kući da se smeju, ili to urade odmah.
o.jeziku.837veca,
Ne znam kako vi, ali kod nas u kući korespodencija šljaka
svakodnevno :) u vidu poruka: baci đubre, za ručak to i to,
skuvaj to i to (ja, naravno), uradi to i to, ali od mnogobrojnih,
nama je najdraža (bati i meni) "burek u rernu" :) Jutros sam bila
razočarana :) pisalo je burek u rerni :) Dolazi bata, kasnije, i
radostan reče: "a, burek u renu", nije rekoh, u rerni je :( :)
E je*i ga! (razočarano :) )
o.jeziku.839balsa,
(ndragan FORUM.9/12.223)
*> / Ajde molim te šta ti više znače ovi citati.
*>
*> Više od čega? Znače više? Znače manje? Znače štaviše?
Ajde bre ndragane, prekini VIŠE da prepadaš ljude po konferencijama!
To što je takva upotreba ove reči strana tvom jezičkom osećanju je tvoj
problem.
"Više", pored komparativa od "visoko" i "mnogo", ima i drugih upotreba i
značenja. Da ja ne bih ovde prekucavao, uzmi Rečnik SANU (može i Matičin),
pa se uveri.
Balša
o.jeziku.840novim,
poslednjni broj "Književne reči" (424, od 10. oktobra) ima
anketu o proglašenju ekavice za službeni izgovor u RS.
odgovori su dobro obrazloženi. protiv su lingvisti (Ivan
Klajn, Vasa Pavković, Egon Fekete, Ranko Bugarski, Mihailo
Šćepanović, Nikola Ramić), a za su političar (Đoko Stojičić)
i lingvista (Branislab Brborić, onaj isti koji se zalaže za
uvođenje znaka "jat" u naše pismo). koga zanima, neka
pogleda.
o.jeziku.841squsovac,
Par novih hrvatskih reči:
iz "Hrvatskog vojnika":
reflektor - svjetlomet
baterija (u artiljeriji) - bitnica
sa HTV-a:
pauza (intermeco u programu) - medjutak
iz "Večernjaka":
pomirenje - pomirdba
o.jeziku.842bbaja,
>|| To sto je takva upotreba ove reci strana tvom jezickom
>|| osecanju je tvoj problem.
>|| "Vise", pored komparativa od "visoko" i "mnogo", ima i drugih
>|| upotreba i znacenja. Da ja ne bih ovde prekucavao, uzmi
>|| Recnik SANU (moze i Maticin), pa se uveri.
^^^^^^^
Nas'o se diskutant o jeziku ;) ...
o.jeziku.843dragisak,
> i lingvista (Branislab Brborić, onaj isti koji se zalaže za
> uvođenje znaka "jat" u naše pismo). koga zanima, neka
Kako je on to zamislio ?
Jel da umesto 'e' ili 'ije' imaš jedan znak <jat> ?
Na primer :
mleko, mlijeko -> ml<jat>eko
belo, bijelo -> b<jat>elo
...
o.jeziku.844gtomic,
> sa HTV-a:
> pauza (intermeco u programu) - medjutak
:)))))))
Oni se posle ovakvih gluposti nece sastaviti sa dobrom kjnizevnosti jedno
100 do 200 godina.
o.jeziku.845balsa,
*> >|| Recnik SANU (moze i Maticin), pa se uveri.
*> ^^^^^^^
*>
*> Nas'o se diskutant o jeziku ;) ...
A što? Pošto nemaš naša slova, mogu samo da pretpostavim da ti smeta što je
napisano sa velikim "M". A?
o.jeziku.846haevorn,
// napisano sa velikim "M"
==
??
o.jeziku.847balsa,
*>// napisano sa velikim "M"
*>// ==
*>
*>??
Napisano rukom. Napisano sa velikim "M". Ok? :)
o.jeziku.848novim,
> Kako je on to zamislio ?
> Jel da umesto 'e' ili 'ije' imaš jedan znak <jat> ?
> Na primer :
> mleko, mlijeko -> ml<jat>eko
> belo, bijelo -> b<jat>elo
evo kako, njegovim r<jat>čima (Brborićevim):
"Verovao sam i verujem da *unutarsrpsko ekavsko-ijekavsko
dvojstvo* treba prevladati u *pismenome srpskom jezičkom
standardu. Uveren sam da bi zajednički slovni znak za 'jat'
(koji u našem standardu i sada postoji kao *suprafonema*, tj.
složena *apstraktna jezička jedinica*, čiji se *alofoni*, tj.
*raznolike* izgovorne supstance *iste* apstraktne jedinice,
iskazuju kao monoftonzi *e* i *i*, kao glasovni sledovi *je*
i *ije*, te kao diftong *ie*, naročito u gradskim ijekavskim
govorima) - npr. *obnovljeni stari znak za jat* ili *kakav
drugi znak za jat* - trajno rešili neke naše jezičke
probleme, uz neometan opstanak oba izgovora". (reči između *
označavaju Brborićeva podvlačenja)
inače, da se ne zaseni prostota, ovo gore je big koješta!
o.jeziku.849balinda,
>> (reči između * označavaju Brborićeva podvlačenja)
>>
>> inače, da se ne zaseni prostota, ovo gore je big koješta!
Sezam je bio kod gospodina Brborića u povodu svojevremene žestoke
diskusije pro&contra Vuka Karadžića. (Moram reći da nas je lepo primio
i, kako se to kaže, "zadržao u dugom i prijatnom razgovoru".) :) Nema
nekog posebnog razloga da mu se opet ne najavimo ali bih voleo kada bi
"jezičke zavrzlame" (ovoga puta sublimacije Srba sa ove i one strane
Drine) za Sezam branio i/ili osporavio dovoljno kompetentan sagovornik
što ja svakako nisam. :) Ako ima zainteresovanih, spreman sam da budem
"posrednik". :)
P.S. Koliko se sećam, tadašnji "intervju", sa ondašnjim
zamenikom ministra za kulturu SR Srbije, bio je
zapažen pa, delom, i zanimljiv. Možda bi i ovaj
povod bio dovoljno provokativan?
o.jeziku.850dr.grba,
>> poslednjni broj "Književne reči" (424, od 10. oktobra) ima
Ovo me podseti...
Kada sam se bavio "Fukoovim klatnom", dođe mi do uva informacija da
se u "Književnoj reči" broj 2/89 (nadam se da se dobro sećam) nalazi
jedna poduža studija o stvarima pominjanim u knjizi.
Budući veoma zainteresovan, zapucam u gradsku biblioteku, koju nisam
pohodio godinama (ne zato što ne čitam, već zato što sam puno knjiga
kupovao, a takođe prekopavao mnoge druge privatne). Elem, uđem i
objasnim gospođi šta tražim, očekujući da će mi dopustiti da dotični
broj prelistam u čitaonici, ako ne i da ga ponesem.
Posle desetak minuta traženja....
- Nema!
- Izvinite, kako nema? Zar ne dobijate periodiku?
- Dobijamo, znate, ali nemamo mesta pa je bacamo?
- Ali ovo je broj od pre tri meseca!!!!
- Meni je stvarno žao.
- Naručite iz Beograda, vezani ste valjda u mrežu...
Ne, nisu još bili vezani u mrežu. Vezani su tek pre dve godine, i to
zna da koristi samo jedna gospođa kojoj ne pada na pamet da ikome pokaže
kako se to radi.
Ima li ko sporni broj "Književne reči", pogotovo da li je u stanju da
proveri da li se BAŠ taj broj (2/89) bavi knjigom Umberta Eka.
Zahvalan sam na pomoći u bilo kom vidu, unapred.
o.jeziku.851dr.grba,
>> Oni se posle ovakvih gluposti nece sastaviti sa dobrom kjnizevnosti
>> jedno 100 do 200 godina.
Vuku oni to još od Starčevića. Krele je još i onda imao uz sebe jezičkog
fanatika, pa onda i Ante Pavelić svog, sad i Buđman sledi primer.
o.jeziku.852asterix,
> Ima li ko sporni broj "Književne reči", pogotovo da li je u stanju da
> proveri da li se BAŠ taj broj (2/89) bavi knjigom Umberta Eka.
458846 je broj Narodne Biblioteke u Beogradu na kojem kraju je modem ;)
Ja nikad nisam uspeo da dobijem tu vezu i da nešto prodjem dalje, ali
trebalo bi makar da probaš. Trebalo bi isto tako da možeš da pretražiš
sam bazu i da nadješ to što ti treba. Ima jedna mana, a to je što publi-
kacije ili periodiku *ne možeš* da izneseš, tj. da koristiš van NB. Ali
ako je nadješ bar ćeš znati da imaju to što tražiš. Imaju i servis kopi-
ranja koji nije bog zna šta, ali će verujem već nekako da ti završi posao.
Jel' ti ono beše iz Kekende ? Ako možda mogu ja nešto da ti pomognem
mail-ni me. :)
o.jeziku.854novim,
>>> (reči između * označavaju Brborićeva podvlačenja)
> svojevremene žestoke diskusije pro&contra Vuka
> Karadžića.
Brborićeva ideja da se u srpsko pismo vrati "jat" (e da bi se
ostvarilo nekakvo jedinstvo srpskog jezika; a što?), ne samo
da bi nas bacilo pre Vukove reforme (danas možemo žaliti što
je te reforme bilo, ali je to sve - ne možemo joj ništa, već
odavno), nego bi značilo da se moraju u pismu i jeziku
menjati mnoge stvari ("jat" bi otvorio najraznije breše), a
to bi označilo haos, još veći broj nepismenih, prekid sa
neposrednom tradicijom, etc. - "Brbrorić" je, međutim,
periodična pojava u istoriji ovog naroda (gde vazda srećemo
genijalce koji bi da časovnik vrate na ponoć). s jezikom je,
pak, problem, što traži strpljiv rad generacija (i to pre
svega pisaca, pa tek potom lingvista; njih treba uvek pitati,
pre nego što zauste: "A gde vam, je gospodo, rečnik srpskog
jezika?" - tek potom nek nas gnjave svojim bubicama...)
o.jeziku.855haevorn,
Da li nam ie stvarno potrebno slovo j?
"i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i "nj")
:)
o.jeziku.856ilazarevic,
> Nee, mislio sam na rečenicu, kako je napisana, a "Skajlera" nikako ne
> odobravam.
Posipam se pepelom :) Sad sam pogledao rečenicu i zaključio da ni na šta ne
liči, glede čega se izvinjavam svima.
o.jeziku.857zonjic,
> odgovori su dobro obrazloženi. protiv su lingvisti (Ivan
> Klajn, Vasa Pavković, Egon Fekete, Ranko Bugarski, Mihailo
> Šćepanović, Nikola Ramić), a za su političar (Đoko Stojičić)
je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi maltene pravo na
srpske pesme? i na tamosnje stare pesme...
o.jeziku.858dejanr,
>> nego bi značilo da se moraju u pismu i jeziku menjati mnoge
>> stvari ("jat" bi otvorio najraznije breše), a to bi označilo
>> haos, još veći broj nepismenih, prekid sa neposrednom tradicijom...
i editovanje TrueType fontova. Fuuuuj ;)))
o.jeziku.859voki,
>> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j?
>> "i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i
>> "nj") :)
????????
Primeri: avijacija - aviiaciia !?
guja - guia !?
zmija - zmiia !?
pijuk - piiuk !?
......
Da nećeš možda da predložiš "Y", bolje (bolye) bi bilo.
A kako bi se jadan govorilo ijekavicom ? (iiekavicom !?)
(iyekavicom!?)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.860novim,
> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j?
evo:
===============================
6.9 CIVILIZACIJA.2:o.jeziku
minja., 04.10.92. 07:43, 3347 chr
---------------------------------------------------------
>* "zakopaju" sa filozofsko-religiskom raspravom na temu ko.je.ko
----------
Pisanje slova J
11. Slovo j je izvor pravopisnih teškoća u susedstvu slova i,
jer se ta dva glasa međusobno slivaju, pa je praktično nemoguće
utvrditi kada se j čuje, a kad ne. Stoga je neophodno uvek imati
na umu dva osnovna pravila, svako sa svojim izuzecima:
(a) Između I i vokala A, E, I ili U slovo J se piše: dijagnoza,
klijent, taksiji, natrijum;
(b) Između I i O slovo J se ne piše: bio, fioka, iole, kamion
itd.
12. Od prvog pravila izuzetak su složenice: kada I pripada prvom
sastavnom delu složene reči a drugi vokal drugom,, između njih
se neće pisati J, npr. iako, antialbanski, biatlon, arhiepiskop,
priučen itd.
(a) Između I i O ipak će se pisati J ako postoji u osnovi reči:
prema Srbija, noviji, zmija, galija, Mija(t), Cvija(n) itd.
imaćemo i Srbijo, Srbijom, novijom, zmijolik, galijot, Mijo,
Cvijo itd.
13. U slučaju da I dolazi posle drugog samoglasnika, između njih
se po pravilu ne piše J: kaiš, laik, neimar, stoik, bifei,
intervjui, ruinirati itd.
(a) I ovde, međutim, piše se J ako već postoji u osnovi: muzeji
(prema: muzej), dojilja (dojiti), izdajica (izdaja), Krajina
(kraj), kalajisati, esejistika, Radojica, Grujica, Vojin (kao:
Radoje, Gruja/Grujo, Voja/Vojo itd.).
14. Poneke ređe reči najbolje je posebno naučiti: vijoriti se,
vijoglav, vijorog, ime Ravijojla, francuske reči kao Gijom,
Vijon, semijon, glagol projicirati pišu se sa J; bez J se pišu
heroin, heroina, heroizam, heroika (mada im je u osnovi reč
heroj), složenice kao arterioskleroza, istoriografija (mada sa J
pišemo arterija, istorija, pa i arterijo(m), istorijo(m)),
glagol prianjati (prema: prionuti).
15. Imenice kao radio, studio, Tokio ponašaju se u potpunosti
prema pravilima čl. 11, tako da im je instrumental radiom (ne
radijom ni radijem), Tokiom itd, ali ispred A ili U imaju J:
radija, Tokija, radiju, Tokiju.
(a) Imena na -io treba u promeni razlikovati od onih na -ije:
Antonije (srpskohrvatsko ili latinsko), s Antonijem, Antonijev,
ali Antonio (ital, šp, port.), s Antoniom, Antoniov.
16. Prezimena kao Rajić, Pajić, Pejić, Grujić, Grujičić, Ostojić
itd. morala bi se pisati sa J, jer su izvedena iz Raja, Gruja
itd; ipak, pošto pravopis u načelu ne normira prezimena,
nemoguće je zabraniti pojedincima da se potpisuju Peić, Gruičić
i sl.
17. U promeni imenica sa završetkom -i, svi padežni nastavci
pišu se sa J: hobija, taksijem, žiriji, viskiju, Verdija, Lijev
itd. Tu spada i imenica demanti, množina demantiji (nije
ispravno demant, mn. demanti).
18. Sa J se piše i sufiks -ijski, kojim se obrazuju pridevi od
imenica na -ija (hemijski, libijski, sudijski itd.) ali i od
onih kojima se genitiv završava na -ija: aluminijski, medijski,
radijski, tokijski, malijski (od Mali_Malija) itd.
Sve ovo je navedeno iz "Jezičkog priručnika", normalno. Dakle, ne
'religiskom', nego 'religijskom'.
Možda će se ljutiti Karlovčani, ali na Brankovom grobu piše
'kulturno-istoriski'. Morala sam to da napišem:((.
pozdrav,minja
----------------------------------------------- 6.9 ---
hvala, minja. :)
o.jeziku.861novim,
> je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi
> maltene pravo na srpske pesme? i na tamosnje stare
> pesme...
rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!)
o.jeziku.862ndragan,
/ To što je takva upotreba ove reči strana tvom jezičkom osećanju je
/ tvoj problem.
Da, imam problem. Preskočiću sledećih desetak puta.
o.jeziku.863dragisak,
> standardu. Uveren sam da bi zajednički slovni znak za 'jat'
Kako izgleda 'jat' ?
Gde da ga smestimo u kodnu tabelu ? :)
o.jeziku.864veca,
Neki dan čuh priču kako se jedna gospođa snašla da u ova krizna
vremna zaradi novac. Elem, gospođa ima samo osnovnu školu i do
sada se bavila gledanjem u šolju i sličnim stvarima, a od skoro
daje časove srpskog jezika :) strancima. Devojka kojoj je to
pričala bila je poprilično frapirana, ali i dovoljno uzdržana da
joj ne kaže da ni sama dovoljno ne barata srpskim jezikom, a kamo
li još da nekom drži časove :) te je zapita kako to radi. I
nećete verovati, pomoću Bukvara :))) Ono što ne ume da im objasni
ona im nacrta, a ako baš ne razumeju, onda oni njoj to napišu na
engleskom, pa ona ode kod košije, koji pomalo barata istim, pa
joj on prevede, a onda ona na sledećem času njima kaže :)))
Neverovatno!
o.jeziku.865v.nesic,
> rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!)
Još lepše i starije ...
o.jeziku.866novim,
> Kako izgleda 'jat' ?
krstić + štula desno dole (a vezana za levu nogu).
(Vuk je taj znak zvao: jać)
> Gde da ga smestimo u kodnu tabelu ? :)
valjda tamo gde mu je tzv. glasovna vrednost, a ona mu je:
ja, e, ije, je, i, j. znači, na više mesta, da ne promašimo
;)
o.jeziku.867paki,
<MALI.OGLASI, 7.161>
> Prijatelj mi HITNO prodaje:
--
OK, a kakve to veze ima s nama? :)
o.jeziku.868drazen,
> Zahvalan sam na pomoci u bilo kom vidu, unapred.
Potrazi preko Bibliografskog institute, tel 333313. Imaju odeljenja za
knjige i casopise.
Pl poz D
o.jeziku.869niklaus,
(:> Da li nam ie stvarno potrebno slovo j?
(:> "i" bi moglo sasvim lepo da ga menja (osim, možda, u "lj" i
(:> "nj")
Pre bih rekao da je "H" ("h") suvišno...
(hleb -> leb, plahovit -> plaovit, hrčak -> rčak, bahanalije -> baanalije,
hmm, odnosno xmm, ovaj mm - možda i nije) (;
(:niklaus:)
o.jeziku.870haevorn,
// Primeri: avijacija - aviiaciia !?
// guja - guia !?
// zmija - zmiia !?
// pijuk - piiuk !?
Ne, kad bi išlo uz I, iedno i bi se brisalo: aviacia, zmia, piuk.
Kad izgovaraš te reči J se skoro i ne čue.
// Da nećeš možda da predložiš "Y", bolje (bolye) bi bilo.
Nee, nikako! koia bi bila svrha zameniti iedno slovo drugim.
// A kako bi se jadan govorilo ijekavicom ? (iiekavicom !?)
Sasvim normalno, nadam se; samo bi se pisalo bez j.
Ali pošto iekavicu hoće da proteraiu:( nećemo se njome baviti
o.jeziku.871haevorn,
// Pisanje slova J
ma nemam ia ništa protiv pravopisa, samo kažem da bi moglo bez J.
(ako bi ti sutra rekli: skidamo sankcie ako se odreknete iednog slova,
naibolje bi bilo da to bude J)
o.jeziku.872novim,
> Još lepše i starije ...
za to je zadužen Vučurević (jerbo Radovan opšti samo sa
budućnošću; prošlost mu je tek ispiracija; sadašnjost,
normalno, prelazna etapa u razvoju ... itd.)
o.jeziku.873niklaus,
(:> Neverovatno!
E, veco... ne znaš šta sve rade ljudi za pare...
Recimo među "nama" kompjuterašima ima ljudi koji zarađuju pare
na sledeće načine:
"Instaliram DOS 5.0 i Windows 3.0" (:
"Dupliram Hard diskove" ((:
Vrhunac:"6. Marta udara najopasniji kompjuterski virus - Mikelanđelo!
Pozovite nas da ga ostranimo, kao i sve ostale viruse." (((:
NO COMMENT!
(:niklaus:)
o.jeziku.874voki,
>> Ne, kad bi išlo uz I, iedno i bi se brisalo: aviacia, zmia,
>> piuk. Kad izgovaraš te reči J se skoro i ne čue.
Da prostiš, ja se zovem Vojislav. Jeste nepopularno, al' je
moje i meni se sviđa i tu nemam nameru ništa da menjam ;)) (En passant,
postoji i Voislav i polupismeni moje ime uglavnom tako i pišu - neće
da može.)
>> Nee, nikako! koia bi bila svrha zameniti iedno slovo drugim.
Ma to ja tebe pitam ;)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.875voki,
>> ma nemam ia ništa protiv pravopisa, samo kažem da bi moglo bez
>> J. (ako bi ti sutra rekli: skidamo sankcie ako se odreknete
>> iednog slova, naibolje bi bilo da to bude J)
Nisi nam samo objasnio zašto bi bilo "najbolje" da to bude
baš *J*, a ne bilo koje drugo slovo. Eto, neko je predložio *H* :)
moj -aevorne :)
Pozdrav Voki.
o.jeziku.876zqusovac,
O tempora, o mores!
Aman vidite li vi ljudi ovo: dal' je posledica galopirajućeg nacionalizma ili
reakcija na isti, ali usred zemlje Srbije vode se ozbiljne rasprave o potrebi i
opravdanosti korIenskog pravopisa!? I to tek pošto su zvanično rekli da ne
postoji srpskohrvatski nego Srpski.
poz,
zq
o.jeziku.877ndragan,
/ je li neko rekao da se gubitkom ijekavice, gubi maltene pravo na
/ srpske pesme? i na tamosnje stare pesme...
Kako su nameračili, još će oni tražiti nekog da im prepevava, ko što je
Njofra bio zadužio Brozovića da prepeva Nazora na hrvatski :).
o.jeziku.878ndragan,
/ rekli, al ne vredi (Radovan će valjda da ispeva nove!)
Nove, još starije!
o.jeziku.879ndragan,
(PC.HARD.3, 10.43)
/ Zašto bih trošio triput više zdrave megabajtaže ako ne moram?
Isto tako je izmišljen i izraz "gramatura", pošto se trenutno zaboravilo
na postojanje težine (izmišljen u bestežinskom stanju), mada su i ranije
postojali starostavni domaći izrazi "metraža", "kilaža", "tonaža",
"minutaža", tako da baš nisam siguran da je izgradnja ovakvih izraza baš
bez veze. Možda nam baš trebaju? Kome uostalom trebaju "nosivosti",
"težine", "trajanja", "dužine" i slično, ako posle mora još i da
objašnjava čime se to meri. Ovako je sve spakovano u izraz, a uz malo
sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri.
o.jeziku.880paki,
> objašnjava čime se to meri. Ovako je sve spakovano u izraz, a uz malo
> sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri.
A i pomoglo bi na pismenima iz fizike.
o.jeziku.881dr.grba,
>> "Instaliram DOS 5.0 i Windows 3.0" (:
>> "Dupliram Hard diskove" ((:
Nije mesto i tema, al' ne mogu da odolim:
Nije to neka šteta. Dok je ovaca biće i novaca. Šteta je kad čovek
instalira Novell Netware 2.2 na divlje, ne ostavi ni list papira kako se
sa mrežom radi, kamoli literaturu za Netware. I to lepo naplati preko
2000 DEM u valuti i pravno se obezbedi pritom da mu danas ne mogu ništa.
o.jeziku.882dr.grba,
>> postojali starostavni domaći izrazi "metraža", "kilaža", "tonaža",
...
>> sreće i sagovornik zna _šta_ se time meri.
Pre mnogo godina sedim sa svojim drugom, vojnikom, inače Zagrepčaninom,
u svojoj sobi, kad upada moj matori:
"Doneo sam tri metra kukuruza, 'ajd' izađi da istovarimo!"
Moj frapirani drug je izašao sa mnom da vidi šta se misli pod "metar
kukuruza". Posle se smejao celo popodne.
o.jeziku.883madamov,
> "Doneo sam tri metra kukuruza, 'ajd' izađi da istovarimo!"
S obzirom da sam verziran glede dijalekta u tvom (a i mom u neku, veliku,
ruku B)) kraju zar nije rekao: "Doneo sam tri metera kukuruza..."?
o.jeziku.884dr.grba,
>> S obzirom da sam verziran glede dijalekta u tvom (a i mom u neku,
>> veliku, ruku B)) kraju zar nije rekao: "Doneo sam tri metera
>> kukuruza..."?
Ne, moji roditelji su rođeni u Bosni i kao deca dovedeni u ravnicu.
A propos jezika kojim se služi moj otac, mogao bih vam rasparati
uši tim biserima.
"On SMO SE I JA upoznali još davno..."
"Ovo je napisaTo subverzivno..."
"Moj stariji sin radi na kompjuKterima"
"Deda loli Anu, deda loli Anu, deda loli Anu, deda loli Anu......."
"A šta ti imaš protiv Slobodana Moliševića?"
"Nisu to morke, to su jarebice, samo ih tako zovu."
"Nemoj ti da me anIliziraš!"
"Ja sam pročit'o celog Andrića za dve nedelje!"
o.jeziku.885gremlin,
A šta kažeš na sledeće bisere:
Ma otišao je da se igra na one Klipere.
Došla sam SU avtobusom.
To razmeni kod onih Vilera na ulici
Uradili su renoRviranje.
Prestani da sviraš na tom KISSIsajzeru.
...
Alex
o.jeziku.886zonjic,
> Primeri: avijacija - aviiaciia !?
> guja - guia !?
> zmija - zmiia !?
> pijuk - piiuk !?
Izvinjavam se što pričam o temi koju slabo poznajem: (Little knowledge
is a dangerous thing!) ali mi se čini da, teoretski, može i da bude
neke logike u predlogu j => i.
Naime, neko je ovde pominjao (alofone?) razliku u izgovoru 'N' u, recimo,
Noć i baNka. Kad već Japanci ne razlikuju R i L, a Španci B i V
(ispravite me ako grešim), zašto mi da ne smanjimo broj slova u alfabetu,
kad već može da se izgovori :
guia, zmia, piuk itd...
žini mi se da je za vreme NDH forsiran neki rvacki jezik koji je
težio smanjenju upotrebe J ("obaviest").
:-))
Rade