CIVIL.5

02 Feb 1994 - 11 Apr 1994

Topics

  1. filozofija (15)
  2. religija (24)
  3. istorija (16)
  4. nauka (82)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (206)
  7. film (692)
  8. muzika (581)
  9. o.jeziku (1892)
  10. oko.sveta (124)
  11. satira (32)
  12. ko.je.ko (377)
  13. deponija (58)
  14. skola (201)
  15. licni.stav (669)

Messages - nauka

nauka.1 index,
CONF JOIN CIVILIZACIJA.4 CONF REPLY 4.29 ÷■÷ Teško je prodavati novine sa takvim nazivom. Većina stvari se ÷■÷ ipak ne događa uveče. Nego kada? Nenad
nauka.2 ndragan,
/ Nego kada? U radno vreme i popodne. Šta uopšte sme da se dogodi uveče, pa da bude objavljeno samo na noćnom radiju, sutrašnjoj televiziji i prekosutrašnjim novinama? Niko nije blesav, većina događaja se štimuje da stigne na vreme. Jedina stvar za koju sam čuo da odlaže početak štampanja je fudbalska utakmica prve lige, ako se igra uveče - dok se urade fotke i zgovna nešto teksta... Bue_ Ndragan
nauka.3 index,
÷■÷ U radno vreme i popodne. Šta uopšte sme da se dogodi uveče, ÷■÷ pa da bude objavljeno samo na noćnom radiju, sutrašnjoj ÷■÷ televiziji i prekosutrašnjim novinama? Niko nije blesav, ÷■÷ većina događaja se štimuje da stigne na vreme. To na šta ti misliš je većina redovnih, uobičajenih događaja koji i nisu neka vest. Najvažniji događaji se najčešće zbivaju uveče. Nenad
nauka.4 rzoltan,
/ Nego kada? U radno vreme i popodne. Šta uopšte sme da se dogodi uveče, pa da bude objavljeno samo na noćnom radiju, sutrašnjoj televiziji i prekosutrašnjim novinama? Niko nije blesav, većina događaja se štimuje da stigne na vreme. Jedina stvar za koju sam čuo da odlaže početak štampanja je fudbalska utakmica prve lige, ako se igra uveče - dok se urade fotke i zgovna nešto teksta... Bue_ Ndragan
nauka.5 kriss,
Evo nečeg što sam odavno čuo, a o čemu malo znam i što me prilično zanima. Naime, većina nas zna (?) da je Volt Dizni zamrznut, i da će jednog dana da ga odmrznu. Pošto je bilo odavno, totalno sam zaboravio zašto je to urađeno (pretpostavljam da je u pitanju neka bolest, pa se čeka da se pronađe lek), jedino čega se sećam je deo u kome je bilo reči da su lekar sedeli pred njega i čekali da izdahne, nakon čega su mu izvukli (!?) veći deo krvi, a njega zamrznuli. E sad, da li iko zna nešto o tome, i baš me zanima šta ostali misle o tak'im postupcima (baš me demolišn men podseti ;)? Lično sam veoma protiv, jer je 'produžavanje' života na taj način veoma neprirodno, a i baš ne mogu da se zamislim da me nekad zamrznu i posle recimo 100 godina odlede. Em svi moji pod zemljom, unuci stariji od mene i imaju svoje unuke, drugo vreme, druga zemlja ;), drugi običaji.
nauka.6 gristic,
║ a i baš ne mogu da se zamislim da me nekad zamrznu i posle recimo 100 ║ godina odlede. Ë─── A onda bi se narednih sto godina lečio od prehlade. ;) ──────────────────────────────────────────── * Skating away on the thin ice of a new age.
nauka.7 dcolak,
│ E sad, da li iko zna nešto o tome, i baš me zanima šta ostali misle o │ tak'im postupcima (baš me demolišn men podseti ;)? Lično sam veoma │ protiv, jer je 'produžavanje' života na taj način veoma neprirodno, a │ i baš ne mogu da se zamislim da me nekad zamrznu i posle recimo 100 │ godina odlede. Em svi moji pod zemljom, unuci stariji od mene i imaju │ svoje unuke, drugo vreme, druga zemlja ;), drugi običaji. Ja sam _veoma_ ZA zamrzavanje, naravno ako to ljudi žele. To bi bila jedna ultimativna avantura. Mogućnost upoznavanja novih stvari, uživanje u životu itd.. Šta ima veze što je drugo vreme, svako vreme je u stvari isto... Sledge DAMMIR!
nauka.8 kriss,
˙˙ Ja sam _veoma_ ZA zamrzavanje, naravno ako to ljudi žele. To ˙˙ bi Ok, poštujem tvoj stav, ima logike ali: - recimo da se 'zagreješ' posle 100 god. - tvoji su duboko pod zemljom, sem ako se i oni nisu upustili u istu avanturu - nikog ne znaš, svi te gledaju ko čudo, možda i krenu da te ispituju kao zamorče - sve učiš ispočetka (aaa, užas!! kad god se probudiš - ponovo u školu ;>>> ), nauka napreduje, a i istorija ide :) - možda dospeš u neke neprijateljske ruke, pa bude sve i svašta Eto, neki od razloga koji su za mene dovoljni da se ne mrznem. ;) Mada, opet, možda te odledi neka buduća Sidni Kraford i kaže 'vidi pravi muškarac!' ;), možda se probudiš u vreme apsolutnog mira, sve je haos, zezanje, muzika, mada opet & ipak ne bi toliko rizikovao. :)
nauka.9 jovca.car,
/* Ja sam _veoma_ ZA zamrzavanje, naravno ako to ljudi zele. To bi /* bila jedna ultimativna avantura. Mogucnost upoznavanja novih /* stvari, uzivanje u zivotu itd.. Sta ima veze sto je drugo vreme, /* svako vreme je u stvari isto... Zanimljivo. A sta o svemu tome misle u buducnosti u kojoj ces se probuditi? Ko da jedva cekaju da se neko probudi i da im skoci na grbacu. To bi bila superultimativna avantura, kad bi posle mogao da se vratis nazad i pricas unucima o svojoj veeelikoj avanturi. Ovako, sta ces raditi u nepoznatoj buducnosti, sam, nepotreban i suvisan... Sta ces reci kad se pojavis u nekom, tebi neshvatljivom, New World Order-u? Jesus built my hotrod? :) Ta ideja, da te xxx godina maze i paze, i kad se probudis uvale ti odmah gajbu, kola i posao, etc., mi deluje isuvise optimisticki, da ne kazem naivno. (kazao sam, sta mogu;)
nauka.10 zdrawcke,
>>> haos, zezanje, muzika, mada opet & ipak ne bi toliko rizikovao. :) axm, a šta imaš da izgubiš? uvek mož' da se vratiš da mirišeš ljubičice odozdo (ili šta već bude raslo tada :))...
nauka.11 koska,
Zdravo narode!Evo nesto o Rudjeru Boskovicu,tj o njegovom delu. Tekst je radjen kao seminarski rad na Fakultetu za fiziku.Izvor je bila Galaksija,ali i jos neki radovi profesora sa fakulteta za fiziku.Pozdrav svima,i malo ozbiljnije sa ovom konferencijom(bez uvrede). pozdrav koska. boskovic.txt
nauka.12 kriss,
˙˙>>> haos, zezanje, muzika, mada opet & ipak ne bi toliko ˙˙ rizikovao. :) ˙˙ ˙˙ axm, a šta imaš da izgubiš? uvek mož' da se vratiš da mirišeš ˙˙ ljubičice odozdo (ili šta već bude raslo tada :))... Xe, imam. :) Nema više komandne linije, nema lepe stare 386-ice, ;) sve se radi glasom ... Ništa bre neće valjati. ;)
nauka.13 balinda,
>> Zdravo narode!Evo nesto o Rudjeru Boskovicu,tj o njegovom >> delu. Tekst je radjen kao seminarski rad na Fakultetu za >> fiziku.Izvor je bila Galaksija,ali i jos neki radovi >> profesora sa fakulteta za fiziku.Pozdrav svima,i malo >> ozbiljnije sa ovom konferencijom(bez uvrede). Nema tu nikave uvrede, naprotiv. Hvala na prilogu. P.S. Možda ti može pomoći kratki osvrt na ovog znamenitog naučnika koji smo ovde imali u prvom tomu civilizacije? [pre dve (!) godine] Broj poruke je 8.11 (tema: 'ko.je.ko'). U ostalom, da se ne mučiš tražeći, evo ti integralne poruke u kojoj možeš pronaći i datume rođenja i smrti koje u seminarskom radu, koliko sam video, nisi pomenuo. >> =============================== >> 8.10 CIVILIZACIJA:ko.je.ko >> balinda, 08.01.92. 23:54, 694 chr >> --------------------------------------------------------- >> RUDER JOSIP BOSKOVIC >> naucnik >> >> Roden je 18. maja 1711. godine u Dubrovniku. Profesor >> Univerziteta u Rimu, inzenjer, astronom, fizicar, filozof >> i diplomata. Direktor Optickog instituta francuske >> mornarice. Osnivac i direktor Brerske opservatorije kod >> Milana. Sa ogromnim brojem naucnih radova iz oblasti >> fizike, astronomije i matematike (na latinskom, >> italijanskom i francuskom), stekao je reputaciju jednog >> od najvecih svetskih naucnika svoga vremena. Poznata su >> njegova dela: Theoria philosophiae naturalis redakta ad >> unicam legem virium in natura existentium, O morskoj >> plimi, Teorija konusnih preseka, Elementi matematike >> i dr. Umro je u Milanu 13. februara 1787. godine. >> ----------------------------------------------- 8.10 ---
nauka.14 zdrawcke,
>>> Xe, imam. :) Nema više komandne linije, nema lepe stare 386-ice, ;) >>> sve se radi glasom ... Ništa bre neće valjati. ;) xm, pa nisam ni mislio da te o'ma zamrzavaju :) nego na samrti bre :)) Poenta je u tome da se zamrzavanje primenjuje neposredno posle smrti, dakle bira se između smrti i eventualnog života u budućnosti. So?
nauka.15 vstan,
> Poenta je u tome da se zamrzavanje primenjuje neposredno posle ===== > smrti, dakle bira se izmedu smrti i eventualnog zivota u pre ili posle ?
nauka.16 ivanna,
> i bas ne mogu da se zamislim da me nekad zamrznu i posle recimo > 100 godina odlede. Em svi moji pod zemljom, unuci stariji od > mene i imaju svoje unuke, drugo vreme, druga zemlja ;), drugi > obicaji. pa zar to nije ono najinteresantnije? :)
nauka.17 zdrawcke,
>>> pre ili posle ? ne znam? kriss pomenu da je dizni o'lađen posle...?
nauka.18 dr.grba,
>> ...Teorija konusnih preseka... Malo, sentimentalno podsećanje na moj maturski rad. Papus-Boškovićeva teorema je perfektna i egzaktna stvar. Da je bar pola matematike tako egzaktno, život bi bio lepši...
nauka.19 kriss,
˙˙>>> pre ili posle ? ˙˙ ˙˙ ne znam? kriss pomenu da je dizni o'lađen posle...? Jes, tako sam pročitao. žekali su da rikne, pa su tik posle smrti obavili prohlađivanje. ;)
nauka.20 m.hristodulo,
>> Da je bar pola matematike tako egzaktno, zivot bi >> bio lepsi... A zar nije? Ja sve sto sam ucio tri godine na faxu, je bila egzaktna teorijska i primenjena matematika. Doduse, postoje neki delovi (statistika, verovatnoca, numericka matematika) koji su manje egzaktni, ali i dalje dovoljno precizni i formalni.
nauka.21 fric,
Speleologija je nauka koja se bavi proučavanjem podzemnih pojava (jama i pećina) nastalih u karstu. Srodna je sa mnogim naukama, najviše sa geologijom i hidrogeologijom. Ako želite da se bavite speleologijom, dođite u Akademski Speleološko Alpinistički Klub (ASAK) na PMF-u, gde uskoro počinje početni tečaj za speleologe. Detaljne informacije možete naći u oglasima koje sam okačio u extra:sport i male.oglase:razno, ili ako mi se javite na mail.
nauka.22 valhala,
Da li bi neko mogao da mi pojasni pojmove potencijalne barijere i jame i tunel efekta u kvantnoj mehanici? Ili da me makar uputite na literaturu?
nauka.23 m.hristodulo,
>> Da li bi neko mogao da mi pojasni pojmove >> potencijalne barijere i jame i tunel efekta >> u kvantnoj mehanici? U klasicnoj mehanici, potencijalna barijera je, na primer neko veliko brdo, preko koga covek ne moze da predje ako nema dovoljnu energiju. Potencijalne jame su slicne, samo sto nisu brda, nego neke rupe iz kojih covek ne moze da izadje ako nema dovoljnu energiju. U kvantnoj mehanici ne vaze intuitivno uvedeni pojmovi iz klasicne mehanike, pa i gornja slika nije bas od koristi. Bolje je da ti dam realne primere. Potencijalna jama je atom, u kojoj je zarobljen elektron na nekoj od orbita. Pod nekim okolnostima (ima veze sa talasnom duzinom elektrona -- seti se dualnog tretmana cestica u kvantnoj mehanici) elektron moze da se oslobodi uticaja atomskog jezgra, cak iako ima manju energiju nego sto je "visina" jame. To se zove tunel efekat, jer cestica kao da prolazi kroz barijeru -- tunelom. Jednacine lepo opisuju ovaj efekat, a njih mozes naci u bilo kom udzbeniku kvantne mehanike. Ne mogu nista da ti preporucim, jer jednostavno ne znam sta postoji od literature. Mogu jedino da te uputim na predavanja iz Fizike 2 na ETF-u, pocetkom neparnog semestra.
nauka.24 koska,
ono sto ti je objasnjeno sta su potencijalne barijere u kvantnoj mehanici je dosta povrsno ,ali tacno.svakako da niko ne moze da ti u par redova objasniti kvantnu mehaniku.sto se tice knjiga,mogu da ti preporucim samo da odes na PMF i pogledas u hodniku koje knjige iz kvantne mehanike prodaju studenti. mislim da sam video pre neki dan nesto.medjutim ,mislim da ti ni to nece biti dovoljno i da je literatura u ovoj oblasti,a uopsteno i u atomskoj i nuklearnoj fizici, veoma oskudna (ja sam student fizike pa znam).. pozdrav koska.
nauka.25 ilazarevic,
> sto je "visina" jame. To se zove tunel efekat, jer > cestica kao da prolazi kroz barijeru -- tunelom. Tunel efekat nastaje zahvaljujući Hajzenbergovom principu neodređenosti: delta p * delta x = h. Delta p je impuls, a delta x je koordinata (uprošćava se na jednu koordinatu). Kada se čestica nalazi u jami, zna se kolika joj je energija, iz čega se zna i impuls (ili količina kretanja, po staroj terminologiji). Po Hajzenbergovom principu, ako znaš impuls, ne znaš gde je čestica, te postoji verovatnoća da se ona nađe sa druge strane, t.j. van jame. Tako se objašnjava tunel-efekat, uprošćeno.
nauka.26 mladenp,
> terminologiji). Po Hajzenbergovom principu, ako znaš > impuls, ne znaš gde je čestica, te postoji verovatnoća da > se ona nađe sa druge strane, t.j. van jame. Tako se > objašnjava tunel-efekat, uprošćeno. Hm, ovo mi se čini suviše uprošćeno. Ne znam ništa o tunelskom efektu, ali tvoje objašnjenje kao da je prepisano iz Vodiča kroz galaksiju. ;) nhf
nauka.27 ilazarevic,
> Hm, ovo mi se čini suviše uprošćeno. Ne znam ništa > o tunelskom efektu, ali tvoje objašnjenje kao da > je prepisano iz Vodiča kroz galaksiju. ;) nhf Nije, to ti je prepričano predavanje u IV razredu gimnazije :) Ovo što sam napisao je suština.
nauka.28 zormi,
*> Po Hajzenbergovom principu, ako znaš *> impuls, ne znaš gde je čestica, te postoji verovatnoća da *> se ona nađe sa druge strane, t.j. van jame. Ovo je po meni suštinska caka za shvatanje kvantne mehanike. Kod nas u školama se objašnjava potpuno pogrešno u stilu "znate, taj Hajzenbergov princip to vam je zato što da bi locirali tačan položaj čestice morate upotrebiti neki instrument (foton) ili polje koje će mu istovremeno promeniti impuls pa ne može oboje da se zna u istom trenutku". Medjutim, suština je u tome da Hajzenbergov princip predstavlja fundament prirode a ne merne tehnike. Iz njega sledi da u okviru granice Plankove konstante čestica može da "vara" i samu prirodu. Tako, poznat je experiment u kome se JEDAN elektron pušta kroz rešetku sa dva bliska proreza i na zaslonu iza dobije interferencija što znači da je elektron (odnosno talas-čestica) prošao ISTOVREMENO kroz oba proreza tj. bio na dva mesta u jednom trenutku. Ide se i dalje i tvrdi kako se ni iz čega mogu za trenutak stvoriti čestica i antičestica a zatim poništiti pre nego što istekne Hajzenbergov limit u kome je priroda "gledala na drugu stranu" itd. Dakle, tunel efekat nastaje kada se čestica prebaci s druge strane za nju neprelazne barijere tako što ulovi trenutak kada priroda "trepne" ;). Mi smo svoju logiku formirali u svetu koji je na pola puta izmedju sveta teorije kvantne mehanika i sveta teorije relativiteta pa nam nije lako da svarimo te stvari.
nauka.29 pele,
>=} čestica može da "vara" i samu prirodu. Tako, poznat je >=} experiment u kome se JEDAN elektron pušta kroz rešetku >=} sa dva bliska proreza i na zaslonu iza dobije >=} interferencija što znači da je elektron (odnosno >=} talas-čestica) prošao ISTOVREMENO kroz oba proreza tj. >=} bio na dva mesta u jednom trenutku. Uf, taj eksperiment je stvarno zadivljujući i neverovatan za naše svakodnevno poimanje stvari. Npr., da ne postoji način da se elektron prevari pa da u istom eksperimentu pokaže istovremeno i talasna i česti- čna svojstva. Naravno, ovo je u skladu sa Hajzenbergovim principom ne- određenosti. Ako bismo pokušali da postavimo detektor na ivicu proreza i počeli da ispaljujemo elektrone, na ekranu ne bismo dobili nikakvu interferencionu šaru nego samo tačku iza proreza kroz koji je prošao elektrom a detektor bi odbrojao tačno onoliko elekrona kolko smo ih ispalili. Ako bismo skinuli detektor, na ekranu bi se pojavila inte- rferenciona šara. pele.
nauka.30 zormi,
* Npr., da ne postoji način da se elektron prevari pa da u istom eksperimentu * pokaže istovremeno i talasna i čestična svojstva. Tačno tako, to je druga glavolomka: posmatrač je deo experimenta u kvantnoj fizici. Sve dok on ne pokuša da utvrdi stvarno stanje sva stanja su ne samo moguća (kao u normalnoj logici) već ZAISTA I POSTOJE ISTOVREMENO. Lep je onaj primer sa "Šredingarovom mačkom" (pročitajte popularnu knjigu o kvantnoj teoriji "U potrazi za Šredingerovom mačkom"). Tu je kvantna mehanika povezana sa nečim iz našeg sveta da bi se pokazao apsurd u logici. Zamislimo mačku u zatvorenoj kutiji zajedno sa bočicom otrovnog gasa i radioaktivnim elementom koji preko Gajgerovog brojača otvara bočicu kada emituje zračenje. E sad, zanimljivosti radi neka experiment traje toliko da verovatnoća emitovanja zračenja za taj element u tom periodu iznosi 50%. Da li će ili ne emitovati je dakle stvar kvantne mehanike koja kaže da on ISTOVREMENO i emituje i ne emituje. To se onda prenosi na naš svet kroz činjenicu da je mačka ISTOVREMENO i živa i mrtva jer zavisi od te radioaktivnosti preko Gajgera i bočice. U trenutku kada otvorimo kutiju mi nateramo prirodu da izabere jedno rešenje - zateknemo ili živu ili mrtvu mačku tj. rešimo joj sudbinu. Uvek sam tvrdio da je nauka mnogo interesantnija od gluposti iz "Trećeg oka" i sl. ;) Nils Bor je rekao pre 60-tak godina: "Koga kvantna teorija nije šokirala, taj je uopšte nije razumeo."
nauka.31 bjevdjic,
(preuzeto sa USIS BBS-a) AMERICAN CENTER LIBRARY BELGRADE ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Cika Ljubina 19 tel: 630-011 fax: 620-691 Library hours: Monday through Friday, 11:00 - 18:00 - Book collection: 7,000 titles in circulation and 2,000 titles in reference collection with the emphasis on social and political sciences. The latest issue of "New books in the library" catalog available per request. - Annual subscription to periodicals: 200 American periodicals in various fields. Two daily newspapers. Catalog also available per request. - Databases on CD-ROM: ACADEMIC ABSTRACTS, BIBLIOFILE, BOOKS IN PRINT PLUS WITH REVIEWS, COLLEGE BLUE BOOK, COLLEGE EXPLORER PLUS, GALE ASSOCIATIONS, GROLIER MULTIMEDIA ENCYCLOPEDIA, MCGRAW-HILL SCIENCE & TECHNICAL ENCYCLOPEDIA, MICROSOFT BOOKSHELF, NEWSPAPERS ABSTRACTS, PDQ (PUBLIC DIPLOMACY QUERY), PHONEDISC, USA, SOURCEBOOK OF AMERICAN HISTORY, TIME MAGAZINE ALMANAC, ULRICH'S PERIODICALS, USA FACTBOOK, WASHINGTON POST ON DISC. All services (including the membership registration) are free of charge.
nauka.32 valhala,
>--- Pod nekim okolnostima Ne bih hteo da zakeram, ali pod kojim okolnostima? Ako ti nije tesko... Valh.
nauka.33 m.hristodulo,
>> Ne bih hteo da zakeram, ali pod kojim >> okolnostima? Po kvantnoj mehanici, elektron koji ima odredjenu energiju, sa nekom odredejnom verovatnocom (koja zavisi od enrgije cestice, sirine i visine potencijalne barijere, itd...) moze da se nadje sa druge strane barijere. Ako je energija elektrona veca od energije barijere, ta verovatnoca je bliska jednici. Naprotiv ako je mnogo manja, verovatnoca tezi nuli. Ako je energija elektrona manja, ali bliska energetskoj visini barijere, verovatnoca da ce elektron proci kroz barijeru je neka odredjena vrednost (npr. 1/3). I ovo je sve jako uprosceno, ali nadam se da je slikovito.
nauka.34 dejanr,
IBM-ovi prodori u oblasti superprovodljivosti: "filmovi" koji pokazuju efekte superprovodljivosti već na temparaturama od -196 stepeni Celzijusa. NOVOSTI/microb 4.973.
nauka.35 .hik,
E ovako;) Na stranicama jednog skolskog atlasa ciji pun naziv glasi: DIERCKE WELTATLAS (C) 1979, GEORG WESTERMANN VERLAG, Braunscweig (C) 1989. za Jugoslaviju na strani br. 76 nalazi se satelitski snimak Delte Nila. Izmedju Ismailija kanala na jugoistoku i najveceg desnog rukavca delte Nila nalazi se jedna zatvorena linija, u obliku elipse zaostrene na krajevima, bele boje. Raspitivao sam se svuda, ali niko nije znao odgovor, da li neko ima pojma sta je ovo? Pozdrav, Aca
nauka.36 koska,
Evo za one ljubitelje vojne tehnike neceg lepog.To su tenkovi.Onoga koga zanimaju neka uzmu file.Opisuju se karakteristke raznih tenkova,istorijat itd.. HHMpozdrav... tenk.doc
nauka.37 kenza,
(;> Evo za one ljubitelje vojne tehnike neceg lepog.To su tenkovi.Onoga A gde je file?!
nauka.38 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige "TESLINA OSTAVSTINA", autora Lewisa Perdue) PRVO POGLAVLJE ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ New York 7. januar 1943. Ubilacki zvuci lagano su krvarili u noc. Na razbacanom krevetu hotela "New Yorker" lezao je starac i stezao grudi kao da pokusava zadaviti bol u njima, koja ga je razdirala. Znao je da umire: ne bese mu ni nakraj pameti da ga ubijaju. Bio je visok, koscat muskarac izduzena trouglasta lica, zastrta bujnom sneznobelom kosom, inace besprekorno zacesljanom sa cela. Nocas mu je u neredu pocivala na jastuku dok se on od boli prevrtao s jedne strane na drugu. Njegove crne zagonetne oci zurile su ispod gustih obrva sto su mu na celu oblikovale slovo "V". Bese to lice harlekina, gotovo svih svojih osamdeset godina uzivao je u tome da svojim neobicnim izrazom zbunjuje druge. Voleo je da bude taj bizarni - neki su saputali "ludi" - naucnik. Nocas je pak njegovo lice odavalo samo bol i strah. Nikola Tesla priseti se trenutka kad su se prvi put javili bolovi. Bilo je to 4. januara, pre samo tri dana, u trenutku kad se spremao u laboratoriju. Pristao je da se uvece nadje sa Georgeom Scherffom, svojim pomocnikom. Onda je bol malo jenjala, a kako je Scherff jako puno zeleo da nastave eksperimentom, Tesla se pozurio. Usred eksperimenta bol se vratila iznenada, ista i zlokobna, ali ni blizu onoj nocasnjoj. Nikada u zivotu nista ga nije toliko toliko bolelo. Vratio se tada u "New Yorker", u kome je ziveo poslednjih nekoliko godina. Bio je to pristojan hotel, mada ne i udoban (a ni skup, kako se svakog dana podsecao) kao Waldorf, u kome je pre boravio vise od deset godina. Misli mi sada lutaju maglovitim obalama boli. U Waldorfu je bio u centru paznje obozavaoca i prijatelja. Kad bi vecerao, krema njujorskog drustva nikada ne bi propustila da svrati i iskaze mu postovanje. Bili su to sretni dani. Ali niko mu nije izrazio postovanje kad se 4. januara vratio s eksperimenta, lica siva i ispijena od boli, drhtavih ruku kao da je ugledao svoju sablast. Narucio je da mu jelo ubuduce donose u sobu, a 5. januara, posto mu je sobarica uredila sobu, nalozi joj da na kvaku sa spoljne strane vrata obesi natpis "Ne smetajte". Ona ga je poslednja videla zivog. Teslin um bese isuvise pomracen od bolova a da bi mogao povezati dogadjaje. Zbog toga svoje bolove nije povezao ni sa razgovorom sto ga je pre mesec dana vodio s kolegom inzenjerom. Tesla mu je, naime, bio rekao kako su eksperimenti s bezicnim prenosom elektricne energije zavrseni i usavrseni, kao i studija o iskoristavanju ogromnih spremista energije elektricno nabijenih cestica, zarobljenih u magnetskim poljima gornje zemljine atmosfere. Isto tako je Tesli promaklo da svoje bolove, sto sve u njemu umrtvljuju, poveze i s dvojicom mladih naucnika koji su se nedugo zatim pojavili s molbom da prouce njegove papire. U protekle dve nedelje dopustao im je da pozajmljuju sveznjeve papira kako bi ih nocu proucavali. Obuzet bolovima, Tesla pokusa oci usmeriti prema budilniku. Deset uvece. Jedan od mladica uskoro bi trebao vratiti poslednji svezanj papira. Nije zeleo da ga mladic vidi takvog; bilo bi to suvise neprilicno. Tesla jedva nekako pridje vratima sobe i otvori ih. Natpis "Ne smetajte" bese jos na mestu. - Dobro - promrmlja sam sebi dok je zatvarao i zakljucavao vrata. Nema smisla da ga bilo ko vidi u takvom stanju. Na kraju, Tesli je te sudbonosne noci promaklo da sa svime poveze i ukus koji je u poslednje dve nedelje pocelo dobijati njegovo mleko. Vec godinama nije pio zestoka pica niti jeo meso, umesto toga bi svakog dana po dve litre mleka. Primetio je, doduse, kako u poslednje vreme, nekako od Bozica, mleko ima pomalo cudan ukus. Od hotela je nekoliko puta zehtevao da vrate mleko, ali kako bi i zamenjeno mleko imalo isti ukus, jedva primetan ukus, okrivi svoje nepce i nastavi ga piti. Bol se javila nedelju ili deset dana kasnije, ali je Tesla nije povezao s mlekom. Nije, naravno, mogao znati da je to s gorkim ukusom pocelo otkako je hotelska kuhinja zaposlila novog pomocnika. Nikola Tesla isto tako nije primetio kako pristojni mladi inzenjeri nisu vratili pozajmljene papire. Oni sto su nedostajali nisu bili daleko, nisu bili dalje od susedne sobe. Dok je Tesla tako lezao u krevetu, uzalud trazeci polozaj koji bi mu ublazio bol, hodnikom se polako kretao jedan od sluzbenika posluge. Lagano pokuca na vrata susedne sobe, vrata se bez reci otvore i on udje. - Trebao si mu staviti vise - rece Steven Strand zatvarajuci vrata za sluzbenikom. Bio je to nizak zdepast muskarac svetle kose i isto takvog tena. Kaput mu bese prebacen preko naslona. Cinilo se da se potpuno dobro oseca samo u pantalonama, s naramenicama i u beloj kosulji dugih rukava. S raskopcana okovratnika visila mu je razvezana kravata. - Nisam se usudio staviti vise - odvrati sluzbenik u svoju odbranu - osetio bi. Strand je samo mrko zurio. U sobu dopre glas iz kupatila: - Je li to Tony? - Jesam - odvrati dosljak. U sobu udje treci muskarac. Bio je odeven kao Strand, ali znatno visi. - On se tamo unutra strasno muci - rece Erick Hoffman. - To mi se nimalo ne svidja. - Slusaj - rece Tony setkajuci se nervozno po sobi - dajem mu samo ono sto mi u laboratoriji kazu da mu dajem. Ja tu nista ne mogu... - Smiri se - rece Hoffman. - Niko te ne krivi. - Ucinili smo samo ono sto smo morali - promrmlja Strand. - Samo ono sto smo morali. - I to se stvarno isplati? - upita Tony. - Aha - odvrati Strand pa ode do stola na sred sobe. - Pogledaj samo ovo. - Pokaza hrpu papira. Tony ih pogleda, ali mu na licu osta mracan izgled zbunjenosti. Nimalo se nije razumeo u te papire. - Pa? - Ako je istina ono sto je napisao taj starac, dobit cemo jedno od najstrasnijih oruzja na zemlji. Ovo je samo vrh ledenog brega. Kad on umre, dobijamo ostatak. Verovatno je sve u njegovoj sobi. - Zasto ga onda moramo ubiti? - upita Tony. - Zasto se covek mora muciti? - Zato sto je odbio da nam ustupi planove - odvrati Hoffman. - Ako drzava zeli to oruzje, Tesla uporno trazi da ga on sam napravi, ali da sve radi samo on, da se niko ne mesa sa strane. Cak je zapretio da ce unistiti papire pokusamo li nesto. Jednostavno ne shvata da vlada... - ...i vladini vojni dobavljaci - upadne Strand. - ...i vladini vojni dobavljaci nemaju nikakvog razumevanja za starce od osamdeset sest godina, koji se usred noci vuku po mracnim laboratorijima. Proizvodnju moramo mi nadzirati. - Bogme i njenu cenu - gorko ce Tony. - Bojite se da stari sve ne napravi besplatno, a? Da vasa jebena kompanija od toga ne izvuce korist, zar ne? - Ovo je gadan svet - rece Strand. - S njime ili zivis ili... - Podigne ruke pa onda slegne ramenima, s pakosnim smeskom na licu. Nekoliko trenutaka zatim, u deset i cetrdeset pet uvece, Nikola Tesla je izdahnuo. ...
nauka.39 zloboleon,
Pozdrav Svima ! , nov sam ovde i imam jedno pitanjce !!! Stalno mi govore da perpeto mobile (ili kako se već piše) prve vrste ne postoji ! :) A ja Vas pitam , DA LI EL. MOTOR KOJI POKREĆE EL. GENERATOR MOčE DA TROŠI STRUJU KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, žIJI ROTOR ON POKREĆE, PROIZVODI ?? Molim Vas da mi odgovorite, a znam i još jedan slučaj koji je naučno dokazan i koji pokazuje da perpeto mobile prve vrste postoji !!! Stvar je vezana za pojavu superprovodnosti. Pozdrav !
nauka.40 dejanr,
>> DA LI EL. MOTOR KOJI POKREĆE EL. GENERATOR MOčE >> DA TROŠI STRUJU KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, žIJI ROTOR ON POKREĆE, >> PROIZVODI ?? To je, srećom, "Perpetuum Mobille" koji je lako probati - uzmi generator i motor i poveži ih, i videćeš da ne rade. Tajna je u tome što efikasnost nije 100%, niti može biti, tako da su gubici uvek dovoljni da sprega ne radi. Ima raznih naprava tog tipa kod kojih je razlog zašto ne rade mnogo teže uočiti, a napraviti pa probati još teže... ali, naravno, ne rade ni oni.
nauka.41 armitage,
> Evo za one ljubitelje vojne tehnike neceg lepog.To su tenkovi.Onoga koga > zanimaju neka uzmu file.Opisuju se karakteristke raznih tenkova,istorijat itd.. > HHMpozdrav... Hajde budi dobar, pa prebaci taj tekst u ASCII, tako da može normalno da se pročita. BTW, zanima me u koju conf/temu treba slati ovakve vojne priloge. civ/nauka? ext/razno? -*- Armitage -*-
nauka.42 index,
[] A ja Vas pitam , DA LI EL. MOTOR KOJI POKREĆE [] EL. GENERATOR MOčE DA TROŠI STRUJU KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, [] žIJI ROTOR ON POKREĆE, PROIZVODI ?? Može, ali će ako ne budeš (tokom rada) dodavao nikakvu energiju sa strane ceo taj sklop, posle određenog vremena, stati (zbog gubitaka). [] Molim Vas da mi odgovorite, a znam i još jedan slučaj koji je [] naučno dokazan i koji pokazuje da perpeto mobile prve vrste [] postoji !!! Stvar je vezana za pojavu superprovodnosti. ??? Nenad
nauka.43 peca.st,
!-> Stalno mi govore da perpeto mobile (ili kako se već piše) prve !-> vrste ne postoji ! :) Nedavno je u Politici pisalo da je neki naš čovek napravio PM ;) koji radi, ako se dobro sećam, koristeći ubrzanje Zemljine teže. Ako je verovati Politici... ;) Peđa.
nauka.44 darone,
>> postoji ! :) A ja Vas pitam , DA LI EL. MOTOR KOJI POKREĆE EL. GENERATOR >> MOčE DA TROŠI STRUJU KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, žIJI ROTOR ON POKREĆE, >> PROIZVODI ?? Naravno da je moguće - pa tako rade obični motori u automobilima - oni pokreću automobil, koji krećući se akumulira struju, koja služi za paljenje motora automobila! I nigde kraja ljudskoj sreći! ;) Naravno, i bicikli su sumLJIvi - nigde ne sipaš benzin i ne hraniš ga, a on ide! Jeote :))) >> Molim Vas da mi odgovorite, a znam i još jedan slučaj koji je naučno >> dokazan i koji pokazuje da perpeto mobile prve vrste postoji !!! Stvar je >> vezana za pojavu superprovodnosti. E, ajde kad je naučno dokazan.
nauka.45 dikla,
> A gde je file?! u 4.36 :)
nauka.46 dr.grba,
>> Nedavno je u Politici pisalo da je neki naš čovek napravio PM ;) Nije to ništa: u večernjim novostima je pisalo da su Rusi izmislili vremeplov. (:
nauka.47 wizard,
> >> Nedavno je u Politici pisalo da je neki naš čovek napravio PM ;) > > Nije to ništa: u večernjim novostima je pisalo da su Rusi izmislili > vremeplov. (: Pa i jesu, samo je problem što radi na ovaj naš perpetuum mobile. ;)
nauka.48 m.hristodulo,
>> DA LI EL. MOTOR >> KOJI POKRECE EL. GENERATOR MOZE DA TROSI STRUJU >> KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, CIJI ROTOR ON POKRECE, >> PROIZVODI ?? Oh, ljudi su jos u XVIII veku dokazali da p.m. ne moze da postoji, ali eto, sarlatani i dalje pokusavaju. Sto je najgore, nekada ugledna Politika takve vesti objavljuje, :-( Tvoja sprava nece raditi zauvek, zbog trenja okretnih delova motora, zbog otpornosti zica, i mnogih drugih gubitaka... Sto se tice struje u superprovodnoj konturi, koja tokom vremena ostaje konstantna, tu je stvar malo manje ocigledna. Superprovodnici superprovode tek na dosta niskoj temperaturi (reda velicine nekoliko 10 kelvina, najvise), a za odrzavanje takve temperature -- potrebna je energija. Dakle od p.m. ni u ovom slucaju nema nista. Takva je priroda...
nauka.49 pyramid,
> (Odlomak iz knjige "TESLINA OSTAVSTINA", autora Lewisa Perdue) Interesuje me je li ova knjiga SF, ili u stilu "doživljaji Toma Sojera" ? Možeš da nastaviš da ukucavaš ovako interesantne odlomke, ali bih prethodno voleo da vidim i neki predgovor/pogovor/beleškaopiscu.... čisto da ne bih čitali svaku glupos'.
nauka.50 pyramid,
> postoji ! :) A ja Vas pitam , DA LI EL. MOTOR KOJI POKREĆE EL. > GENERATOR MOčE DA TROŠI STRUJU KOJU UPRAVO TAJ GENERATOR, žIJI ROTOR ON > POKREĆE, PROIZVODI ?? U teoriji bi mogli da se igramo da je moguće napraviti mašinu koja >radi< bez utroška energije (sama je proizvodi) - ako bi ukinuli razne gubitke npr. na trenje, otpor.... > Molim Vas da mi odgovorite, a znam i još jedan slučaj koji je naučno > dokazan i koji pokazuje da perpeto mobile prve vrste postoji !!! Stvar > je vezana za pojavu superprovodnosti. Apsolutno ti verujem. Eto, naučno su dokazali i pojavu vremeplova...;), što reče dr.grba Hm, bez šale: zna li neko definiciju PM-a (prve, druge,... vrste?), i zakone o održanju energije ?
nauka.51 pyramid,
> Naravno da je moguće - pa tako rade obični motori u automobilima - oni > pokreću automobil, koji krećući se akumulira struju, koja služi za > paljenje motora automobila! I nigde kraja ljudskoj sreći! ;) Zaboravio si da pomeneš da treba sipati vodu kao pogonsko gorivo, a struja se koristi samo za eloktrolizu kojom se dobijaju vodonik koji dalje pokreće klip, i kiseonik koji se ubrizgava u kabinu tako da auto služi i kao barokomora te leči putnike od loše cirkulacije. Japanac koji je ovo izumeo eliminisan je od strane arapa. :)
nauka.52 .hik,
▄ Naravno da je moguce - pa tako rade obicni motori u ▄ automobilima - oni pokrecu automobil, koji krecuci se akumulira ▄ struju, koja sluzi za paljenje motora automobila! I nigde kraja ▄ ljudskoj sreci! ;) ▄ Samo malo benzina...:)
nauka.53 bjevdjic,
(iz knjige "TESLINA OSTAVSTINA", autora Lewisa Perdue) PREDGOVOR ▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "Teslina ostavstina", kao i ostale moje knjige, uveliko se temelje na istrazivanju cinjenica. Za Nikolu Teslu prvi put sam se poceo interesovati pre vise od dvadeset godina, kada sam poverovao kako mi je sudjeno da postanem naucnik. Upravo u to doba napravio sam Teslinu zavojnicu. Prema nacrtima u nekoj reviji za elektroniku slozio sam uredjaj koji emituje velike bljestave lukove elektriciteta. Bez ikakvih prikljucaka, taj bi uredjaj ukljucio fluoroscentna svetla u susednoj sobi. Bila je to minijatura originala koji je Tesla napravio za svoje eksperimente bezicnog prenosa elektricne energije preko zemlje. Uskoro sam otkrio da je Nikola Tesla udario temelje nasoj sveukupnoj modernoj elektricnoj kulturi. Tamo negde oko smene vekova, drugi jedan genij, Thomas Edison, sve je svoje uredjaje utemeljio na jednosmernoj struji - snazi sto pokrece baterije, automobilske akumulatore i druge male uredjaje. Najveca je nevolja jednosmerne struje to sto se ona ne krece dobro. U to vreme se smatralo nemogucim da se naizmenicna struja, koja vas danas ocekuje u vasim zidnim utikacima, moze pouzdano proizvoditi. I po dolasku u Ameriku, gde je kratko vreme radio kod Thomasa Edisona, Tesla je i dalje meta poslodavceva podsmeha zbog naizmenicne struje. Smejali su mu se i kada se prihvatio pronalazastva. Ali danas imamo naizmenicnu struju jer ju je izumio Nikola Tesla, 220-volti u vesem zidu struja je od 50 herca, jer je Tesla hteo da bude takva. Osim toga sto je pronasao oblik elektriciteta na kome se temelji nase drustvo, Tesla je imao cudesan niz zanimanja. Vrsio je eksperimente s bezicnom komunikacijom deset godina pre Marconija. Udario je temelje robotici jos hiljadu osamsto devedesetih, cija nacela vrede i danas. Veliki nosioci Nobelove nagrade za fiziku Einstein, Compton, Millikan, Franck, posluzili su se njegovim teorijama kao osnovom. A vise od dvadeset godina pre svoje smrti tvrdio je da je izumeo mocni zrak smrti koji bi savremena oruzja ucinio zastarelim. Vlada SAD pretvarala se da Teslu ne shvata ozbiljno, ali kada je 1943. taj pronalazac umro, domogla se svih Teslinih papira do kojih su mogle dopreti njene ruke i svrstala ih pod najvecu tajnu. Ti su papiri i danas strogo poverljivi. Kao deo svog istrazivanja, kako bi napisala savremenu Teslinu biografiju, autorka Margaret Chaney ("Tesla, Man Out of Time", Prentice Hall 1981) na osnovu Zakona o slobodi informisanja postavila je nekoliko zahteva mnogim vladinim agencijama trazeci pristup Teslinim papirima. Posle ucestalih poricanja da vlada poseduje bilo kakve Tesline papire, Ministarstvo odbrane na kraju priznaje da ima Tesline istrazivacke dokumente, ali odbija obelodaniti bilo koji od njih, govoreci kako su jos strogo poverljivi iz razloga nacionalne bezbednosti. To je bilo 1980. godine. Sta je u tim papirima da se vlada smatra obaveznom cuvati ih u tajnosti i cetrdeset godina posle Tesline smrti ?
nauka.54 darone,
>> nekoliko 10 kelvina, najvise), a za odrzavanje takve >> temperature -- potrebna je energija. Dakle od p.m. >> ni u ovom slucaju nema nista. Loš ti argument. Idi tamo negde iza Plutona, temperatura je bez dovoda energije ispod 10 celzijusa, pardon, kelvina (a i farenhajta). Da li je tamo PM (opa, počeli smo i da se psujemo ;) moguć? Ljudi, idem u redakciju Politike! :))
nauka.55 boccaccio,
YOU| YOU| Hm, bez šale: zna li neko definiciju PM-a (prve, druge,... YOU| vrste?), i Prve : Proizvodi energiju dovoljnu za svoj rad. Druge: Proizvodi i _malo_ viška. Ovo je slobodna interpretacija. boccaccio
nauka.56 spantic,
> Interesuje me je li ova knjiga SF, ili u stilu "doživljaji Toma > Sojera" ? Nije, reč je o žanru koji zovu politički triler, a nekada je pripadao porodici krimića ;) Inače, odlična knjiga ko voli takvu razonodu.
nauka.57 pele,
>=} Loš ti argument. Idi tamo negde iza Plutona, temperatura >=} je bez dovoda energije ispod 10 celzijusa, pardon, >=} kelvina (a i farenhajta). Da li je tamo PM (opa, počeli >=} smo i da se psujemo ;) moguć? OK, evo došo ja na Pluton :) Stajo sam sve vreme u brodu a ridžovani samo izbacuju one bez karte :)) I šta sad? Imaš temperaturu za postizanje superprovodnosti ali to ti omogućava samo protok struje bez otpora. Znači ni, kakav koristan rad. Poveži te superprovodnike za mašinu i eto rada ali odma dolazi do trenja ili bilo kakvog drugog oblika zagrevanja. To je kraj PM-a. >=} Ljudi, idem u redakciju Politike! :)) Oćeš da se zaposliš u naučnoj redakciji? :) pele.
nauka.58 index,
[] Sta je u tim papirima da se vlada smatra obaveznom cuvati ih u [] tajnosti i cetrdeset godina posle Tesline smrti ? Šta je to sa svetskom naukom kada nije uspela da dostigne to što je Tesla otkrio pre više od pola veka? Nenad
nauka.59 index,
[] Prve : Proizvodi energiju dovoljnu za svoj rad. Da li se onda može smatrati da je usamljeni atom vodonika PM prve vrste? (elektron se vrti u krug) ;) Nenad
nauka.60 boccaccio,
YOU| Da li se onda može smatrati da je usamljeni YOU| atom vodonika PM prve vrste? (elektron se vrti u krug) ;) Ovo je iz VIII O.Š.;) Posle su u moje ruke došle prve mašine tako da je fizika ostala negde na tom nivo :(. Probaj kod nekog drugog. ;) boccaccio
nauka.61 dejanr,
>> Šta je to sa svetskom naukom kada nije uspela da >> dostigne to što je Tesla otkrio pre više od pola veka? Tja, nikad se ne zna :) Recimo, poslednji Fermaov problem, čovek napisao da ima u vidu jedno lepo rešenje, ali ono ne može da stane na marginu na kojoj je tu belešku ostavio. I ljudi stotinama godina tražiše i tražiše to "lepo" rešenje, i najzad jedva nekako prošle godine dokazaše, na jedno 'iljadu strana suve teorije (ne znam da li je do sada to rešenje prihvaćeno kao potpuno)... E sad, ono Fermaovo "lepo" rešenje je verovatno bilo sa nekom greškom, jer teško da ga se ovoliki matematičari ne bi setili za sve ove godine... Ali nikad se ne zna, možda je i bilo dobro... i umrlo sa njim, do ko zna kada?
nauka.62 hose,
ń:) Nije, reč je o žanru koji zovu politički triler, a nekada je ń:) pripadao porodici krimića ;) Inače, odlična knjiga ko voli ń:) takvu razonodu. Koja knjiga je u pitanju?
nauka.63 mdave,
■> Tja, nikad se ne zna :) Recimo, poslednji Fermaov problem, covek ■> napisao Jel' to onaj problem sto ga je resio Spok ? :)
nauka.64 darone,
>> I šta sad? Imaš temperaturu za postizanje superprovodnosti >> ali to ti omogućava samo protok struje bez otpora. Znači ni, >> kakav koristan rad. Poveži te superprovodnike za mašinu i eto >> rada ali odma dolazi do trenja ili bilo kakvog drugog oblika >> zagrevanja. To je kraj PM-a. Pa to sam bre i ja govorio :))) Međutim, ono što meni smeta u gornjem citatu je "koristan rad". Šta podrazumevaš pod korisnim radom? Vidiš, da li je kretanje (bilo kakvo, u odnosu na neku tačku) koristan rad? Ako jeste, onda su svi planetarni sistemi (ako postoje, naravno) PM.
nauka.65 pele,
Pre nekoliko poruka se pominjao eksperiment o sa elektronima i dva proreza. Elem, malo sam razmišljao o tome pa imam nekoliko pitanja. Pre svega, znamo da interferencionu krivu dobijamo u slučaju kada su oba proreza otvorena i kad nemamo detektore koji bi registrovali kroz koji prorez je prošao elektron. Ako bi sada zamislili sledeći eksperiment: Postavimo iza proreza neki detektor koji bi detektovao pad elektrona na njemu a mi bi se, recimo, nalazili iza tog detektora i uočavali bi bljesak kad god eletroni koji su prošli kroz proreze stignu do njega. Takođe, taj detektor bi mogao da "pamti" raspored svih elektrona koji su pali na njega i na osnovu toga da napravi sliku raspodele elektrona. Znači, mi sada ne utičemo na kretanje elektrona od proreza do detektora nego ih samo registrujemo kada stignu do njega. Pitanje: kakvu bi smo sliku dobili i šta bi detektor registrovao kada bi ispaljivali jedan po jedan elektron s obzirom da znamo da u tom slučaju, bez detektora, dobijamo interferencionu sliku? Ako bi smo ispred detektora stavili samo neki "elektron-osetljivi papir" onda bi trebalo definitivno da dobijemo interefrencionu raspodelu? Ajde malo da diskutujemo o ovome jer su rezultati eksperimenta zaista fantastični izvodeći ga pod različitim uslovima. pele.
nauka.66 koska,
Tekst se moze sasvim normalno citati.nije mi jasno u cemu je problem? pozdrav koska.
nauka.67 koska,
e, pa iznesi taj slucaj PM koji je naucno dokazan ,ali ako mozes prilozi i taj naucni dokaz!!! sto se tice PM u trenutnom REALNOM naucnom svetu on nije dokazan ,ali to ne znaci da se pkusava ,kao sto se p pre pokusavalo.Ono sto je jos isto je to da su i danas prisutne spekulacije u vezi sa tim i u nasoj zemlji rasprave ove vrste prete da se nastave.to nema nikakve veze sa naukom vec sa kojekakvim teoretisanjem od kojeg se u savremenoj fizici odavno odustalo! ponavljam ,za sada niko nije uspeo da dokaze postojanje PM ,pa cak ni TEORIJSKA FIZIKA!!! pomoz`bog. koska.
nauka.68 koska,
Pa ovo je totalno neznanje elementarnih stvari iz fizike!Jos je Bohr to kretanje atoma dokazao uvodeci tzv STACIONARNU energiju atoma! pozdrav koska.
nauka.69 koska,
Nadam se da ste zadovoljni onim sto sam vam poslao,(nije bilo nikakvih prigovora na tu temu)pa vam saljem nesto o Isaku Njutnu.To bi trebalo da bude kratak pregled njegovog zivota.Mislim da ima malih gresaka ,ali one nisu toliko bitne za jednu kratku biografiju. pozdrav koska. isak.doc
nauka.70 fric,
> Nije to ništa: u večernjim novostima je pisalo da su Rusi > izmislili vremeplov. (: Za to ne znam, ali stoji da su izmislili bežični prenos električne energije. --> Akumulator na leđa pa nosi :)
nauka.71 radosav,
> Vidiš, da li je kretanje (bilo kakvo, u odnosu na neku tačku) koristan rad? > Ako jeste, onda su svi planetarni sistemi (ako postoje, naravno) PM. Nije. Malo predavanja iz fizike u slobodnoj interpretaciji. Kretanje planeta je kretanje tela u polju konzervativne sile. To znači da se NE VRŠI rad ako telo ostaje na istom nivou potencijalne energije kao, u ovom slučaju, planete. Rad se čak ne vrši ako između početne i krajnje tačke telo menja potencijalnu energiju (laički visinu) ali same tačke su na istom energetskom nivou. Ovo važi kako za gravitaciono polje tako za električno, magnetno, i verovatno još neko ali ja se nemogu više setiti. Nadam se da sam bio jasan, kretanje nije uvek koristan rad.
nauka.72 spantic,
> Koja knjiga je u pitanju? Zar nije lakše da se vratiš na poruku na koju repliciram? Reč je o knjizi "Teslina ostavština", Perdue.
nauka.73 saricl,
> Nedavno je u Politici pisalo da je neki naš čovek napravio PM ;) > koji radi, ako se dobro sećam, koristeći ubrzanje Zemljine teže. > Ako je verovati Politici... ;) Neke novine jednostavno netreba uzimati mnogo ozbiljnije od zabavnika iste izdavacke kuće. Imenom: POLITIKIN ZABAVNIK
nauka.74 paki,
­> ponavljam ,za sada niko nije uspeo da dokaze postojanje PM ,pa cak ni ­> TEORIJSKA FIZIKA!!! Tj. dokazano je da je nemoguće ostvariti perpetuum mobile.
nauka.75 pele,
>=} Međutim, ono što meni smeta u gornjem citatu je >=} "koristan rad". Šta podrazumevaš pod korisnim radom? >=} Vidiš, da li je kretanje (bilo kakvo, u odnosu na neku >=} tačku) koristan rad? Ako jeste, onda su svi planetarni >=} sistemi (ako postoje, naravno) PM. Eh darone. Da si ostao na ETF-u možda i ne bi postavio ovakvo pitanje ;)) Što se kretanja planeta tiče, znaš da se sve planete kreću po tačno utvrđenim putanjama a s obzirom na karakter gravita- cije ne vrši se rad jer se dotične kreću po ekvipotencijalnim povr- šinama. Taj karakter gravitacionog i elektrostatičkog polja se na- ziva konzervativnost. Što se tiče pojma "koristan rad" nema potrebe da se diskutuje o tome jer jednačine sve govore. Interesantno je u vezi kretanja planeta reći da se taj model pokušao primeniti i kod pokušaja objašnjenja kretanja elektrona oko jezgra atoma. Kako se to nikako nije moglo objasniti klasičnim teorijama zamalo da su prihvatili da se u tom slučaju narušava zakon o održanju energije jer je, po tadašnjim teorijama, elektron trebao da se vri oko jezgra po sve kraćim putanjama dok ne padne na njega. Uvođenjem kvantne teorije ovaj problem je rešen. pele.
nauka.76 pele,
>=}> Nije to ništa: u večernjim novostima je pisalo da su >=}> Rusi izmislili vremeplov. (: Zanimljivo je da u Fejmanovim dijagramima ( dijagram čija je apcisa prostor a ordinata vreme ) neke događaje moguće interpretirati tako što se čestica kreće unazad kroz vreme. Ti događaji su tipa sudara elektron-pozitron, anhilacija, sudar foton elektron itd. Sad da li je to čisto matematička forma ne znam ali su događaji u tim dijagramima ekvivalentni ako se recimo u nekom procesu elektron koji ide unapred kroz vreme zameni pozitronom koji ide unazad kroz vreme i obratno. pele.
nauka.77 pyramid,
> Za to ne znam, ali stoji da su izmislili bežični prenos > električne energije. Molim te nemoj da se šališ sa ovako ozbiljnim stvarima. Na momenat sam poskočio sa stolice i prosuo po tastaturi coca-colu iz limenke koju inače prodajem :). >--> Akumulator na leđa pa nosi :)
nauka.78 armitage,
> Tekst se moze sasvim normalno citati.nije mi jasno u cemu je problem? > pozdrav koska. Problem je u tome, što tekst nije u ASCII formatu. Prebaci ga u ASCII, tako da može da se normalno čita iz bilo kog editroa na bilo kom kompjuteru. Toliko. -*- Armitage -*-
nauka.79 zloboleon,
Hvala Vam svima na odgovorima u vezi 'perpetu mobile' ! (biće 5 iz fizike :)) ! Pozdrav !
nauka.80 radosav,
-> Uvođenjem kvantne teorije ovaj problem je rešen. Al` su ga rešili, svaka im čast. Imam utisak da je cela ta kvantna teotija jedna velika šarena laža. Zbog nekih neobičnih eksperimentalnih rezultata izmišljena je čitava (logična) bajka i nazvana fizikom nuklearnih čestica. Kad god naprave novi eksperiment koji ih zbuni još više nego prethodni, izmisle neke nove nebuloze koje treba da budu u skladu sa prethodnom bajkom i tako nastave priču. A niko nema pojma šta se tu dešava i kako to izgleda jer to niko nikad nije video. P.S. Vidi se da sam ortodoksni mašinac :). Ne mogu ništa da shvatim dok se ne zamažem do lakata mašinskim uljem :).
nauka.81 zormi,
* Alž su ga rešili, svaka im čast. Imam utisak da je cela ta kvantna teotija * jedna velika šarena laža. Zbog nekih neobičnih eksperimentalnih rezultata * izmišljena je čitava (logična) bajka i nazvana fizikom nuklearnih čestica. Tako se obično radi ;). Olakšavajuća okolnost je kad se iz te bajke izračunaju neki rezultati koji se tek kasnije u experimentima potvrde. Iz kvantne teorije je bilo dosta takvih primera... Recimo, Einstein je bio veliki skeptik prema ovoj teoriji tako da nisi usamljen u svom stavu ;) i stalno je smišljao logičke i praktične experimente kojima bi je oborio. Svi su izdržali probu, neki od njih su izvedeni tek u novije vreme.
nauka.82 ndragan,
/ Druge: Proizvodi i _malo_ viška. Nee, nego mu ne treba početni impuls, koji treba prvom.