CIVIL.7

07 Jul 1994 - 26 Oct 1994

Topics

  1. filozofija (10)
  2. religija (682)
  3. istorija (7)
  4. nauka (193)
  5. umetnost (17)
  6. knjizevnost (81)
  7. film (680)
  8. muzika (1963)
  9. o.jeziku (165)
  10. oko.sveta (312)
  11. enciklopedija (192)
  12. skola (49)
  13. licni.stav (255)
  14. cyber.culture (208)
  15. savet (102)

Messages - filozofija

filozofija.2 novim,
U Beogradu je - između 19. i 23. avgusta - boravio, kao gost grupe mlađih filozofa i teoretičara odavde, verovatno najpoznatiji savremeni američki filozof, Ričard Rorti. Održao je jedno opšte javno predavanje, na tribini Beogradskog kruga, boravio kod svog izdavača iz Vršca ("Public Triton", koji će u oktobru objaviti Rortijevu knjigu "Kontingencija, ironija i solidarnost", u prevodu autora ovih redova), i tamo takođe održao jedno javno predavanje, dao nekolko izjava za TV i štampu (na žalost, intervju na NTV-u je morao biti otkazan jer smo kasnili s dolaskom iz Budimpešte), razgovarao sa ekipom ljudi koja priprema zbornik pod naslovom "Rorti u Beogradu", i imao višečasovnu stručnu raspravu sa domaćim teoretičarima (od "analitičara" do "postmodernista") u prostorijama British Councel-a. Rorti (1931) predstavlja izdanak anglosaksonske tradicije tzv. filozofije pragmatizma (pre svega pod znakom Djuia); njegov vlastiti fizlofski trening, pedesetih i delom šezdesetih godina, u znaku je analitičke filozofije (Patnam, Kvajn, Dejvidson). Predavao je na skoro svim glavnim američkim katedrama za filozofiju, bio šef takvih odseka na Harvardu i Prinstonu, gostovao po katedrama u Nemačkoj, Francuskoj, i drugde. Svoju američku i evropsku slavu doživeo je pokušajem da američki pragmatizam i liberalizam poveže s evropskim filzoofskim iskustvima ovog veka (Huserl, Hajdeger, i nova francuska post- strukturalistička misao). Zanimljivi su, u tom kontekstu, njegovi radovi o Hanermasu, Fukou, Liotaru i Deridi (kao i polemike sa njima). Pre nekoliko godina se povukao sa velikih katedri u svoju rodnu Virdžiniju i posvetio više pisanju nego predavanjima. Kod nas su prevedene dve njegove knjige: "Filozofija i ogledalo prirode" (Sarajevo, 1990) i "Konsekvence pragmatizma" (Beograd, 1992). Preveden je i niz ogleda u periodici. Poslednji broj vršačke "Košave" (nema veze s istoimenom radio-stanicom) objavio je zanimljiv dodatak posvećen Rortiju. Vredi pročitati, ako neko baš nema vremena za knjige (uzgred: svima koji se spremaju da "pale" za SAD, savetujem čitanje Rortija; ako ništa drugo, njegove knjige su postale, poslednjih deceniju-dve, neka vrsta obaveznog "kulturnog štiva" za pravnike, ekonomiste, političke i socijalne analitičare raznih fela, pisce, itd. - a ne samo za specijaliste za filozofiju.) Sad nezvaničnije: :) dolazeći ovamo, Rorti je vrlo malo znao šta se ovde konkretno zbiva (politički, međunacionalno), toliko da je, kad smo pred njegov dolazak, u telefonskom razgovoru rekli da ćemo ga sačekati na budimpeštanskom aerodromu, pitao: "A što tamo? Pa zar ne slećem u Beograd!?" - Naprosto ga mnoge stvari ne zanimaju - recimo, kaže da je tek prošle godine kupio televizor (njegova deca su ga imala, doduše, ali nije gledao išta osim ponekad vesti); kad nešto ne zna, on kaže da ne zna (prilično osveženje je družiti se, makar nekoliko dana, s nekim kod nije poput domaćih "sveznalica"); razume se, zna druge stvari - pre svega filozofiju (u raznim njenim vrstama). Što se računara tiče, služi se njime (tako smo u e-mail vezi), a posle II rata bio je, dok je služio vojsku, i programer ("tad se, znate, radilo jako sporo, sve je išlo na bušene trake"). Pričao sam mu o domaćoj mreži, pominjao i Sezam (sviđa mu se ime), a konretnije smo dogovorili da napravimo jednu Internet mailing list-u u kojoj bi jedna grupa ljudi (iz Istočne i Srednje Evrope, kao i Zapadne), sa njim pokušala da analizira izvesne filozofske probleme i, bude li u tome uspela, eventualno to objavi potom i u "tvrdom" obliku (knjige, zbornika). Ako nekoga nešto zanima o Rortiju, a suvislo je, neka pita. Kao prilog ovoj poruci imate okačenu neku vrstu rezimea njegovog predavanja u Vršcu (tema je "Solidarnost kao izvor socijalne kohezije"). rorti-v.txt
filozofija.3 milan,
A propos Rortija, koji je čovek pragmatik, dakle u redu ;>>, kada je Incestuozni krug priopćavao ko će mu sve gostovati, naveo je i Bernar Anri Levija. Bar tako je javio NTV Studio B u novije vreme poznat kao TV Pale u Beogradu. Zna li neko da l' je to istina. Da nije možda revidir'o? Možda će i da sedne na Faraonovo kanabe? Pl poz M P.S. Pošto sad' košta da mi jedan osrednji francuski estradni filozof reklamira rat?
filozofija.4 novim,
" A propos Rortija, koji je čovek pragmatik, dakle u redu ;>>, " kada je Incestuozni krug priopćavao ko će mu sve gostovati, naveo je " i Bernar Anri Levija. Bar tako je javio NTV Studio B u novije vreme " poznat kao TV Pale u Beogradu. Zna li neko da l' je to istina. Da nije " možda revidir'o? Možda će i da sedne na Faraonovo kanabe? Filozofi koji su gostovali u Beogradu (Derida pre dve i po godine, Rorti sada) jesu gosti - u intelektualnom smislu - jedne grupe ljudi koja je politički nezavisna (i koja se, uostalom, sastoji od ljudi čiji su politički stavovi različiti). U oba slučaju, projekti njihovog gostovanja uključuju, u prvom redu (i to je osnovni razlog njihovog dolaska), zbornik koji bi se sa njima i o njima napravio ("Derida u Beogradu" će se pojaviti do kraja ove, a "Rorti u Beogradu" sredinom iduće godine). Osim ove dvojice, u Beogradu je prošle godine, kao naš gost, boravio i britanski teoretičar Kristofer Noris (ali nije takva marka da bi se s njim pravila baš knjiga). Takođe, posle Deride, u proleće 1992. Francuski kulturni centar je dovodio i planirao gostovanje još nekih francuskih autora - ali je, zbog sankcija, to prekinuto. Od svega toga, dakle, sa ekipom od nekoliko ljudi (u kojoj sam i ja) ima veze dolazak Deride, Norisa i Rortija. Ostalo je delo drugih ljudi, a ne nas, koji smo, recimo, redakcija časopisa "Tekst" (neka vrsta promenljive i ad-hoc stvari, sasvim nezavisne od Bgd. kruga - kao i svih ostalih; ako hoćeš da nam platiš izdavanje neke knjige, moguć je dogovor. :) Da bi se doveo neko poput ove trojice, treba rešiti nekoliko problema. Zajedničko Deridi i Rortiju jeste da smo bili u ličnoj vezi s njima i pre dolaska; drugo - neko treba da plati troškove; treće - neko treba da je ovde zvanično domaćin. Deridin dolazak su finansirali Francuzi, Norisov Britanci, a Rortijev više institucija (Sorošova fondacija je bila glavna za pare). Domaćin Deridi su bili, pored "Teksta" i njegovih rođaka ovde kod kojih je odseo sa ženom, Francuski kulturni centar u Beogradu, Kolarac, SKC, Studio B; Norisu - Britanski Savet i "Tekst"; Rortiju "Tekst", Studio B (iako je na kraju ispalo da je dao kraći intervju TV Politici), izdavačka kuća "Public Triton" iz Vršca, Britanski Savet (koji nam je dao salu za stručni seminar), Soroš (putni troškovi) i Beogradski krug (koji je omogućio javno predavanje). Dakle, ako pod Incestuoznim krugom (?) misliš na Beogradski krug, onda je on bio jedan od domaćina Rortiju, ne jedini, i ne najvažniji. Šef Bgd. kruga, Miladin čivotić, je bio zainteresovan za Rortija, već i time što je on, čivotić, nekada davno doktorirao na temi filozofije pragmatizma. (Da li se posle Krug hvalio da je bio glavni Rortiju, i šta je NTV reklo, inače posle svega malkice ljuto na nas, ne znam - ako i jeste, domaća posla.) Usput, administracija SAD-a je bila protiv Rortijevog dolaska (logika sankcija). Kad se već tu stvorio (jer je on lično mislio da treba da dođe ovamo, ako već postoji zanimanje neke filozofsko-intelektualne grupe za njegov rad - njemu su sankcije tog tipa strane), Ameri su iz ovadašnje ambasade mogli samo da ga pozdrave, naprave mu jedan oficijelan ručak i pošalju čoveka da ga prati na izlet u Vršac (diplomatska paranoja, pretpostavljam - da ga neko ne otme; a valjda i da čuje šta će ovaj reći, pa dojavi kud treba; vrag bi znao). Evo anegdote: Polazimo za Vršac, dvoja kola (oba su krševi). Stižu i treća, luksuzna diplomatska kola ovdašnje američke ambasade. Ali u ta kola ne sme niko da sedne, čak ni Rorti (jerbo je iz Vašingtona naređeno da amabasada sa Rortijevim boravkom ne sme imati nikakve veze). Rortija smeštamo u jedan od naših krševa (kojim smo ga i dovukli iz Budimpešte), a čovek iz amabasade u CD Vektri kreće sam. Rorti mi kaže: "Sad shvatam sav smisao i besmisao sankcija". " P.S. Pošto sad' košta da mi jedan osrednji francuski estradni filozof " reklamira rat? Što se Levija tiče, sigurno je da, ako dođe ovamo, neće biti naš gost, gost "Teksta". Ko će ga dovesti - ne znam. Znam da se njemu, Leviju, dolazi u Bgd. Zašto, ne znam, a svejedno mi je, lično, da li će ta njuška da se promoli ovde ili neće. Verovatnije da ipak neće. Levi je, zajedno sa Briknerom, bio u Beogradu, u vreme Studentskog protesta i Vidovdanskog sabora. Sreo sam ga na Filozofskom fakultetu, a imao je zanimljivu diskusiju u Sali heroja, na Filološkom. Bio je pre toga u Sarajevu, i studentima dugo govorio kako je tamo, kako treba prekinuti rat, i - njegova poenta - kako treba Zapad da interveniše. Nastala je onda svađa, između njega i studenata. Sećam se jednog našeg studenta koji mu je odbrusio: "I vi očekujete od nas ovde još da vas zamolimo da nas bijete odozgo bombama?" - Levi se onda "vadio" da nije bio shvaćen, itd. Bilo je to pre njegovog otvoreno promuslimanskog angažmana. Anri-Levi jeste zaista, kako kažeš, "osrednji estradni filozof". Znam da se Deridi, kako sam kaže, dizala kosa na glavi na Levijev jednostran politički angažman. Što bi da dolazi u Beograd? Pa, pretpostavljam da bi mu taj dolazak značio neku vrstu alibija za dalju parisku estradnu upotrebu. Što se Bgd. kruga tiče (ako je tačno da bi mu bio domaćin ovde), Bgd. krug bi na to čak morao pristati: oni furaju princip (po meni suviše široke) tolerancije. Ali sumnjam da bi naša ambasada dala Leviju vizu; možda na tu provokaciju on i ide. (Ako nije zbilja revidir'o, k'o što veliš, pa dolazi da čučne na Kanabe.) U svakom slučaju, neće biti naš gost. Planiramo da dovedemo Bodrijara i Pola Virilija (ja sam naročito zainteresovan za ovog potonjeg, koji je najzanimljiviji današnji mislilac teorije rata). Sa obojicom smo u kontaktu, ali te posete nije lako realizovati, kako možeš i sam pretpostaviti (počev od finansiranja pa do termina, i drugih priprema). Moguć je i dolazak Filipa Laku-Labarta i čan-Lik Nansija (francuski filozofi srednje generacije, ne-estradni i nama jako zanimljivi). Beogradski krug bi možda bio ponovo jedan od domaćina (razlog: uvek je moguće od njih dobiti besplatno salu za javno predavanje; takođe, što nije bez značaja, politički su najmanje problematični za strance koji dolaze - budući da nisu politička stranka; njihov gost, a ne naš, bio je, recimo, Encesberger. Ja bih rado u ova gostovanja uključio Udruženje književnika - ali gosti su filozofi, a ne pisci; rado bih video kao domaćine i Filozofsko društvo Srbije, ali njime vlada Mihajlo Marković - onaj nenokautirani, akademik; rado bih video i samu Katedru za filozofiju, ali njih savremeni filozofi ne zanimaju - tužno, ali istinito). Zato se snalazimo kako možemo, a da ne bismo politički i institucionalno jednom bojom ofarbali te posete, uvek imamo više domaćina, osim nas, koji smo konkretno (i doslovno) u toj ulozi. Ali, ponavljam, svako od tih gostovanja je slučaj za sebe, i uvek je više strana uključeno u realizaciju (svi su dobrodošli ako time ne traže od gosta ili od nas iz "Teksta" nešto što izlazi iz osnovnog okvira posete - filozofsko-teorijski dijalog je u prvom planu, potom dolaze javna predavanja - ako Virilio dođe, ni toga neće biti, recimo - a na kraju su tek izjave gosta novinama, televizijama, radijima etc. Naše je da omogućimo ove susrete, a stvar je gosta šta će reći, kome, i sl. Obično oni zaziru od davanja političkih izjava, iz prilično jednostavnog razloga: malo su upućeni u konkretni/trenutni raspored naših mirotvornih/ratničkih strana/stranaka. Iskreno da kažem, ni ja ne znam više ko je za kakav rat/mir, a sve me manje ti obrti i zanimaju.) žini mi se da obe strane, i proratna i pacifistička mogu biti zadovoljna ovim gostovanjima: prvi mogu reći - evo, iako su sankcije, ljudi nam i dalje dolaze, što je dokaz da smo otvoreni bla-bla; drugi mogu reći - pa da, ljudi dolaze, jer ovde žive i ljudi koji nisu samo za rat bla-bla. - I obe strane gunđaju kad im se kaže: ali mi ne dovodimo te ljude ni da bismo "probijali" blokadu, niti da bismo pokazali "drugo" lice, već da bismo sa njima uspostavili čvršći kontakt i realizovali neke filozofske i teorijske projekte; ostalo su vaše fantazme, i nisu od naročitog značaja. Derida ili Rorti u Beogradu - osim što je neka vrsta lokalnog spektakla, koji se ne može izbeći - imaće smisao tek kao knjige. One ostaju i one su proizvod ovog truda. Početna ideja je vezana za davni Huserlov boravak u Beogradu, 1936. Bio je ovde, a sve što danas znamo o tome jeste da je bio na jednoj večeri kod svoje učenice, Zagorke Micić. S kim se sreo, šta je razgovarao, o tome ne znamo ništa. (Kao što, na žalost, malo znamo i o boravku Berđajeva u Beogradu između dva rata.)
filozofija.5 novim,
" Levi je, zajedno sa Briknerom, bio u Beogradu, u vreme Studentskog Pardon. Nije bio Brikner (Paskal - on je bio ovde, ali sam, u aranžmanu Franc. KC-a), nego Gliksman. Gliksman je čak govorio na Vidovdanskom saboru (prijatelj je Anri-Levija, ali ne misli o Bosni isto kao on, niti se politički angažovao oko toga). U razgovoru sa studentima u Sali heroja, Gliksman je imao, uostalom, drugu i različitu priču od Levijeve (koliko se sećam, on je pre razvijao tezu o srpskoj odgovornosti, a ne - poput Levija - o globalnoj srpskoj krivici; ogromna razlika, ako se uzme za ozbiljno.) Mđt. glavni današnji francuski filozofi - Liotar, Derida, Delez, Bodrijar, Virilio - ostali su izvan crno-belih žurnalističkih podela. Barem do sada. Mislim da je to ok. Sa onima sa kojima sam u kontaktu nastojim da temu našeg krvavog cirkusa držim po strani (uostalom, to nije tema mojih prepiski s njima). Ipak, uprošćeno rečeno: Derida se trudi da o balkanskoj gužvi misli kao o sporu evropske istorije (uz ideju da nam nedostaje "neka vrsta sasvim nove političke psihoanalize da bismo objasnili fenomene novog, post-komunističkog nacionalizma" - citiram njegove usmene reči), Bodrijar prilično cinično misli da se ovde realizuje ona mračna, apokaliptička strana njegovih teorija (izgleda da je u pravu, takođe), a Virilio se zanima za naš rat iz ugla savremenog mislioca rata (recimo, "Arkan kao jedan od lokalnih, fedualnih gospodara rata" ili o ovom ratu kao o "re-feudalizaciji rata"). Sva trojica nas uzimaju ozbiljno kao simptom za ono što se može desiti trećem svetu. žak i Rortiju naš rat izgleda kao rat iz XXI veka (bez jasnih frontova, uglavnom rat protiv civila, bez jasnih ratnih ciljeva, velika gužva, manipulacije, Afrika ili Azija, razna Hutu i Tutsi plemena); zanimljivo je, na primer, da Rorti ne veruje previše u budućnost SAD-a, kao što misli da se ni Kina ne može održati (SAD je po njemu ekonomski u zalasku u decenijama koje dolaze, a Kinu sa političkim slobodama, ako i kad dođu, čeka raspad po etničkim podelama; govorio mi je o nekom američkom Kinezu, poznatom ekonomosti, koji sada u Hong Kongu diktira ogromnim investicijama - Rorti misli da Kina ne može državno-politički preživeti značajan udar stranog kapitala koji dolazi sa integracijom Hong Konga i, možda, Tajvana - činilo mi se da preteruje, ali vrag bi znao. Od mene je saznao da imamo prekinutu tradiciju liberalne misli, da je to problem u raznim smislovima; u Segedinu je cupkao na stolici od smeha kad sam mu rekao da je davno prevod Milove "O slobodi" došao iz pera jednog princa, budućeg kralja Petra; saznao je da je Bosni bilo svih taktičkih aranžmana dveju strana protiv treće, kao što je ovde tek čuo o tuči Alijinih i Abdićevih muslimana; dok smo ćaskali u bašti Mažestika, video je neke snažnije tipove kako se muvaju okolo, a potom Vučelu i Minića kako ulaze; zapanjen je bio pro-ratnim angažmanom ak. Markovića, koga je sretao po Americi; čitao neki tekst Zagorke Golubović koji mu je stigao preko Habermasa; od jedne režimske novinarke čuo da je svojim dolaskom "probio blokadu" - rekao joj: "Ali ja sam ovde zbog mojih filozofskih prijatelja"; "Nema veze", rekla mu je ona, "mi vas svi volimo, a nročito vaše knjige za decu". - Tad je ukapirao da ne treba da je uzme za ozbiljno. Druga novinarka ga je pitala: "Da li je vezi vaše samoukidajuće prevazilaženje pragmatizma sa epistemološkom kvazi-intencionalnošću?", na šta je prevrnuo očima i rekao "Hm. Da, ako razumem šta uopšte kažete". Posle od tog intervjua više nije bilo ništa. :)) Itd. - Parafernalije domaće scene. Sve u svemu, čini mi se da se u ozbiljnim filozofskim krugovima slučaj "raspada bivše Yu" uzima kao simptom za moguće šire potrese, pre svega u tzv. trećem svetu (a najmanje ih zanima da li su u pravu Hutu ili Tutsi, Srbi ili Hrvati). Svako taj simptom, opet, čita prema svojim filozofskim ili teorijskim uverenjima. Stepen njihove obaveštenosti razlikuje se od slučaja do slučaja (Virilo je najupućeniji, potom Derida, pa Bodrijar; Rorti je sad saznao mnoge stvari), i tiče se globalnog nivoa problema. Što se detalja tiče: Svi su oni bili nekad, kao turisti, u Dubrovniku. Pa sad ti vidi koliko je štete po "srpsku stvar" nanelo Vučurevićeva izjava "napravićemo mi stariji i lepši" - a ta je izjava obišla svet, i svi su čuli za nju. Ili: ne mogu da razumeju da je Arkan - za kojim još stoji predratna poternica Interpola - bivao u Parlamentu. Neki od njih su delili tvoje olakšanje što nije ponovo izabran. Ili: ne razumeju zašto se srpska demokratska opozicija nije ujedinila protiv režima. Ili: smatraju da su sankcije promašile cilj i naročito su protiv sankcija u nauci i kulturi. Itd. Sve u svemu, ima dosta tačaka o kojima se sa njima može čovek saglasiti, čak i ako raspravlja o domaćoj tužnoj situaciji. Lično se nisam trudio da im nametnem nijedan stav (sumnjam da bih to i mogao), osim što sam im ponekad skretao pažnju na kontekst nekih problema, kako ne bi imali jednostrane informacije. Kakav zaključak izvlače, njihova je stvar, naravno. Mene u prvom redu zanimaju kao filozofi, a pitanje Balkana je tu uglavnom sporedno u svom neposrednom vidu.
filozofija.6 milan,
> dolaska), zbornik koji bi se sa njima i o njima napravio ("Derida u > Beogradu" će se pojaviti do kraja ove, a "Rorti u Beogradu" sredinom > iduće godine). Vi'š to je lepo. Nisam znao da ste štampali. Gde može da se nađe knjiga o Deridi? > bila glavna za pare). Domaćin Deridi su bili, pored "Teksta" i > njegovih rođaka ovde kod kojih je odseo sa ženom, Francuski kulturni Ima rođake ovde? Francuze, doseljene ovde ili ima naše krvi? > pragmatizma. (Da li se posle Krug hvalio da je bio glavni Rortiju, i > šta je NTV reklo, inače posle svega malkice ljuto na nas, ne znam - > ako i jeste, domaća posla.) Vest je bila kurvinskije formulisana. Rečeno je da je Rorti, bla, bla, bla,... bio gost Beogradskog Kruga (kruga?) a da će sledećih nekoliko meseci gosti biti x1,..,xn i Bernar Anri Levi, tako da ne možeš baš formalno na ih napadneš. Vest tipično CNN-ovska. Pl poz M P.S. > U svakom slučaju, neće biti naš gost. Planiramo da dovedemo > Bodrijara i Pola Virilija (ja sam naročito zainteresovan za ovog > potonjeg, koji je najzanimljiviji današnji mislilac teorije rata). Za prvog sam čuo, čak i nešto čitao o njemu, ali ko je ovaj drugi? P.P.S > Beogradski krug bi možda bio ponovo jedan od domaćina (razlog: uvek > je moguće od njih dobiti besplatno salu za javno predavanje; takođe, > što Preciznije: Uvek je moguće dobiti salu od SPO jer im salu daje Kažić, predsednik SO Stari Grad pošto ih je Kašanin kada je postao direktor DOB-a najurio. ;)))) P.P.P.S (O, bože!) > je, recimo, Encesberger. Ja bih rado u ova gostovanja uključio > Udruženje književnika - ali gosti su filozofi, a ne pisci; rado bih > video kao domaćine i Filozofsko društvo Srbije, ali njime vlada > Mihajlo Marković - onaj nenokautirani, akademik; rado bih video i > samu Katedru za filozofiju, ali njih savremeni filozofi ne zanimaju > - tužno, ali istinito). Zato se snalazimo kako možemo, a da ne bismo Mislim da je besmisleno da veličine poput Deride ne održe predavanje na univerzitetu. Samo ste loše kontakte imali. Nije nikakav problem da održi predavanje na Filozofskom. Konačno, sam Miladin je profesor tamo. Nego, on je sujetan pa verovatno ne obavesti kolege. Ma, kakav Filozofski. Sam rektor bi vam dao salu i ručak pride.
filozofija.7 milan,
> različitu priču od Levijeve (koliko se sećam, on je pre razvijao > tezu o srpskoj odgovornosti, a ne - poput Levija - o globalnoj > srpskoj krivici; ogromna razlika, ako se uzme za ozbiljno.) Pažljivo sam ga slušao i pravio razliku. On je samo opasniji od Levija. Naime, najopasniji metod deformisanja slike je fragmentarno posmatranje slike. To ti je otprilike isto kao da uzmeš priču o Tuđmanovoj ustašiji, detaljno je ispričaš, snabdeš materijalom o oružanim pripremama (Špegelj), Merčepovim zločinima (Gospić), secesiji (proglašanje nezavisnosti) i sve to posoliš idtorijsko-etno-psihološkim refleksijama o Hrvatima. Nije da nije tačno ali je to samo jedno go**o u balkanskoj ćenifi a ne cela kamara. Pl poz M P.S. Uostalom, to je tipično SEZAM-ovski metod. Ovde je razvijen do savršenstva. ;>
filozofija.8 novim,
" Pažljivo sam ga slušao i pravio razliku. On je samo opasniji od " Levija. Naime, najopasniji metod deformisanja slike je fragmentarno Pretpostavljam da misliš na Gliksmanov nastup na Vidovdanskom saboru. Pred studentima je bio umereniji i apstraktniji (možda je bila to i podela posla s Levijem). Govorio je o odgovornosti na prihvatljiv način. - No, nije značajan (u filozofiji); mislim da mu ni politička težina u Francuskoj (kao ni Leviju) nije naročita; otprilike - svi znaju da je to društvo "novih filozofa" estrada koja diže galamu. Za medijsku i široku upotrebu (pa svake sezone mora da menja temu).
filozofija.9 novim,
"> dolaska), zbornik koji bi se sa njima i o njima napravio ("Derida u "> Beogradu" će se pojaviti do kraja ove, a "Rorti u Beogradu" sredinom " Vi'š to je lepo. Nisam znao da ste štampali. Gde može da se nađe " knjiga o Deridi? Kao što napisah, trebalo bi da bude objavljena do kraja ove godine. "> bila glavna za pare). Domaćin Deridi su bili, pored "Teksta" i "> njegovih rođaka ovde kod kojih je odseo sa ženom, Francuski kulturni " Ima rođake ovde? Francuze, doseljene ovde ili ima naše krvi? Deridina žena, Margareta, po ocu je žehinja, a odrasla je (između svoje druge i sedme godine) u Beogradu. Njen otac je u nekom srodstvu sa dopisnikom Monda iz Bgda (naš čovek, novinar, u penziji već desetak godina). Bili su kod njega u stanu (u Andrićevom vencu, prekoputa Kanabeta). Margareta (inače je psihoanalitičarka, prevodilac Melani Klajn na francuski itd.) razume srpski (teže ga govori). " Za prvog sam čuo, čak i nešto čitao o njemu, ali ko je ovaj " drugi? Imaš prevod njegovih "Mašina vizije" (Svetovi, Novi Sad, 1993). U tematu o teoriji rata koji sam pravio 1992. u Knj. reči jedan je od najvažnijih. Glavne knjige: "Brzina i politika", "žisti rat", "Estetika nestajanja", "Nesigurnost teritorije", "Pustinjski ekran"... " Mislim da je besmisleno da veličine poput Deride ne održe " predavanje na univerzitetu. Samo ste loše kontakte imali. Nije " nikakav problem da održi predavanje na Filozofskom. Konačno, sam " Miladin je profesor tamo. Nego, on je sujetan pa verovatno ne " obavesti kolege. Ma, kakav Filozofski. Sam rektor bi vam dao salu i " ručak pride. Slažem se da je besmisleno, nisu u pitanju "loši kontakti" (ako imam dobre kontakte s Deridom ili Rortijem, kako to da ne mogu imati sa ovim ovde). Nije ni problem u Miladinu (on je, uostalom, jedini od profesora tamo koji se sretao s našim gostima), već u ovdašnjim sujetama. Za Katedru za filozofiju ovde Derida ili Rorti naprosto nisu dovoljno značajni. A kad oni tako kažu... - Naravno, sasvim su druga priča studenti filozofije ili mlađi filozofi. No, to tako biva ovde.
filozofija.10 dcohadzic,
Ajde filozofi pogledajte male.oglase i recite mi sta mislite o kjigama koje sam tamo naveo a u poruci 8.10 hvala