umetnost.2ndragan,
(5.7)
/ Mediokriteti.
Mediokreteni?
umetnost.3mnikolic,
Sramota je da ova tema zvrji prazna, a ovaj mesec je u Beogradu krcat
raznim kulturnim događanjima.
Sutra počinje 28. Bitef !!!
Trenutno je u bioskopima 12 premijernih filmova.
U Narodnom muzeju je otvorena izložba Miće Popovića.
Za 24. je najavljen veliki jazz koncert na Kolarcu. Trebalo bi da gostuje
Dušan Gojković.
Beograd je malo živnuo i to me neobično veseli pa makar bilo i samo
privremeno.
m.
umetnost.4mnikolic,
Program 28. Bitefa nagoveštava njegov veliki povratak u punom sjaju.
Prethodnih godina je opstajao ali u dosta skromnijem izdanju i vrlo
povučeno. '92 nije uopšte nije bilo predstava iz inostranstva, ali je zato
čast spasao ansambl pozorišta Nepszinhaz iz Subotice, sa Ljubišom Ristićem
na čelu i Miodragom Krivokapićem kao pokretačkom snagom. Prošle godine je
festival ipak bio internacionalni uz izuzetno značajno gostovanje teatra
Derevo is Sankt Petersburga i nadahnut nastup Stalker teatra iz
Australije.
žini mi se da je Bitef trenutno jedino preostalo sidro koje Beograd još
uvek drži u društvu velikih evropskih metropola - uprkos talasu koji uporno
pokušava da ga poseljači u poslednjih nekoliko godina. Grad je ipak opstao
povukavši se u svoje jezgro (popularno rečeno "underground") prepustivši
svakojakom zverinju da se međusobno proždire na njegovoj površini. Ali, to
je već za neku drugu priču. U nastavku sledi program ovogodišnjeg
festivala koji čine 8 inostranih i 4 domaće predstave.
###########################################################################
(15,16).09. 20:00 Zvezdara teatar: "Dekameron 646" po Bokaču
**********************************************************************
r:Silviju Purkarete, teatar "Anton Pan" (Rumunija)
----------------------------------------------------------------------
>Silviju Purkarete, novo ime među evropskim rediteljima o koga se otimaju
>svetska pozorišta i festivali, postavio je "Dekamerona" sa erotskim
>slobodama koja zahteva jedan Bokačo.
###########################################################################
(17,18).09. 20:00 Otvoreni prostor: "Antigona", Dušan Jovanović
**********************************************************************
r:Ljubiša Ristić, Narodno pozorište Subotica (YU)
----------------------------------------------------------------------
>U svojoj najnovijoj drami Dušan Jovanović "Antigonu" stavlja u kontekst
>građanskog rata u srcu Balkana sa nostalgičnim zvucima sarajevske
>rok-scene.
###########################################################################
(19,20).09. 20:00 Bitef teatar: "Titanik i ja"
**********************************************************************
r:Laslo Rokaš, "Sofa trio", Budimpešta (Mađarska)
----------------------------------------------------------------------
>Budimpešta je jedan od evropskih centara novog talasa plesnog teatra.
>"Sofa trio"; osvaja međunarodnu scenu ironičnim pristupom svakoj temi, pa
>i "Titaniku" kao simbolu katastrofe.
###########################################################################
20.09. 18:00 Bitef teatar (kafe): "Video dance"
**********************************************************************
Video prezentacija novog slovenačkog plesnog teatra
----------------------------------------------------------------------
>Iscrpna video-informacija o jednom od najzanimljivijih aspekata moderne
plesne scene u Sloveniji. Do viđenja uživo!
###########################################################################
21.09. 20:00 Marina II (Dorćol): "Lovac na jelene"
**********************************************************************
Kolektivna režija, SKC, Beograd (YU)
----------------------------------------------------------------------
>Klasični film iz 1978. poslužio je mladom ansamblu sa Sonjom Savić, Igorom
>Pervićem i Slobodanom Ćustićem da ispriča "Lovca na jelene" danas i ovde.
###########################################################################
22.09. 20:00 Bitef teatar: "Amnestija i idemo u boj"
**********************************************************************
Kolektivna režija, "Ajova", Senta-Subotica (YU)
----------------------------------------------------------------------
>Ajova ansambl u stilu neoavangarde 90-ih priča svoju antiratnu priču
>telom i duhom
###########################################################################
23.09. 20:00 JDP: "Poslednji dani čovečanstva", Karl Kraus / Nenad Prokić
**********************************************************************
r:Gorčin Stojanović, JDP, Beograd (YU)
----------------------------------------------------------------------
>Kapitalno delo evropske dramske književnosti prvi put kod nas u trenutku
>kada je postalo krvavo aktuelno. Karl Kraus svojim sardoničnim
>smehomovekovečio je filistarski Beč na početku ovog stoleća
###########################################################################
(24,25).09. 20:00 Zvezdara teatar: "Persijanci", Eshil
**********************************************************************
r:Teodoros Terzopulos, Atis teatar, Atina (Grčka)
----------------------------------------------------------------------
>Grčki novotalasni pristup drevnoj klasici u viziji reditelja Teodorosa
>Terzopulosa koji je ovog proleća oduševio čikašku publiku.
###########################################################################
(26,27).09. 20:00 Ušće: "Angels ex machina"
**********************************************************************
koreografija: Sju Elen Koler, "Stalker Stilt Teatar", Sidnej (Australija)
----------------------------------------------------------------------
>Stalker Stilt Teatar zaljubio se u Beograd na prošlom Bitefu, kao što su
>se Beograđani zaljubili u njih. I eto ih ponovo sa nama.
###########################################################################
(27,28).09. 20:00 Kalemegdan: "In concert"
**********************************************************************
r:čoan Grau, "Semola teatar", Barselona (Španija)
----------------------------------------------------------------------
>žetvoro artista iz Barselone spojili su operu, balet, reviju, farsu,
>performans, i akrobaciju u jedinstvenu režiju.
###########################################################################
(28,29).09. 20:00 Tašmajdan: "Titanik", ideja Stoni Asman / Uve Koler
**********************************************************************
r:Hose van Tojl, teatar "Titanik" (Nemačka?)
----------------------------------------------------------------------
>Raskoš spektakla, vatromet i tehnika nisu ugušili ideju o apokalipsi koja
>se nadnela nad savremenim svetom.
###########################################################################
(29,30).09. 20:00 Knez Mihajlova ulica: "Bivak"
**********************************************************************
"čanerik Valer", Marselj (Francuska)
----------------------------------------------------------------------
>Neka čudna plava stvorenja naselila su ulice megalopolisa i on za trenutak
>postaje naše snoviđenje.
###########################################################################
30.09. i 01.10. 20:00 Kalemegdan: "Hibrid"
**********************************************************************
r:čoan Grau, "Semola teatar", Barselona (Španija)
----------------------------------------------------------------------
>Nova stranica u stvaralačkom razvoju Semola teatra. Šestočlana porodica u
>deformisanom prašnjavom svetu u kome neprestano umiru i rađaju se rituali
>svakodnevice.
###########################################################################
Bitef ove godine ima i prateći program koji će se odvijati na trgovima i
ulicama Beograda pod nazivom:
"Aeroplan bez motora - Bitef teatar za Bitef"
m.
umetnost.5mnikolic,
Repertoar Ateljea 212 za oktobar '94.
Velika scena:
(3,4).10............. Peg, srce moje
(6,7,8,30,31).10..... Iza kulisa
(9,10,17,18).10...... Škola za žene
(11,13,14).10........ Kneginja od Foliberžera
(15,16,24,25).10..... Katarina
(20,21,22).10........ Ljubavno pismo
23.10................ Hvalisavi vojnik (gostovanje iz Kruševca)
Mala scena:
(9,15,25).10......... žovek, zver i vrlina
(11,16,17).10........ Kabare embargo
(13,14).10........... Velika pljačka
(18,27,28,29).10..... Peg, srce moje
(20,21,22).10........ Aveti
24.10................ Noć tribada
(30,31).10........... Oleana
m.
umetnost.6mnikolic,
projekat ART VRT
septembar-oktobar 1994
Beograd
Jevrejska 16
Radio B92
U knjizi rabina Jevrejske aškenaske opštine u Beogradu, I. Šlanga "Jevreji
u Beogradu" izdatoj u Beogradu 1926. godine, piše - "Pod pokroviteljstvo
ove opštine zaslužuje da se ubroji društvo "Oneg Šabat i Gemulat Hasadim",
sa religioznim i humanitarnim ciljevima, koje je veoma popularno u
građanstvu. Društvo je uspelo da podigne u Jevrejskoj ulici br. 16 lepi
društveni dom, gde se neguju stare jevrejske vrline i običaji. Dom je
sazidan po projektu arhitekta Samuila Sumbula, a za ostvarenje projekta
stekao je velike zasluge društveni predsednik, beogradski trgovac Nisim B.
Aron. U domu postoji i odelenje za izdržavanje iznemoglih starica i
staraca, ali nije još predato svojoj nameni, pošto se do sada nisu mogli
osigurati potrebni fondovi za izdržavanje toga zavoda".
žlanovi društva "Oneg Šabat", što u prevodu znači - čuvari subote,
koristili su salu za svadbe, proslave praznika, kao klub i bolnicu. Dom
društva "Oneg Šabat i Gemulat Hasadim" posle drugog svetskog rata je
nacionalizovan. Tu se nalazi la mesna zajednica, klub Dorćol, bioskop Rex,
DK Braća Baruh...
Duška žavić
Radio B92 za pet i po godina postojanja nametnuo se svojom progresivnom
uređivačkom politikom ne samo kao medij već je aktivnim radom ušao u sve
sfere urbanog življenja. U van programskim delatnostima predstavio se kao
inicijator mnogih akcija, organizator koncerata, izdavač, pokrovitelj i
producent izložbi. Do sada su u organizaciji Radija održane izložbe
fotografija Gorana Basarića, polaroida sa portretima iseljenika iz bivše
Jugoslavije, autora Vladimira Radojičića pod nazivom The Aliens, projekat
Urbazona koji je kroz dvadesetak akcija promovisao likovnu, modnu i rock
and roll scenu i ukazao na najmlađu generaciju urbanog senzibiliteta.
Projekat ART VRT pripreman je više meseci. U prvoj varijanti, rađenoj za
Muzej "25. maj" pri Memorijalnom centru Josip Broz Tito, bilo je
predviđeno da se u istovetnim prostorima ograđenim muzejskim panoima
predstavi delatnost većeg broja umetnika koji bi svojim aktivnim
učestvovanjem tokom trajanja izložbe ukazali na gotovo sve aspekte
savremenog likovnog izraza u Beogradu. Na žalost, usled otkazivanja
gostoprimstva od strane MC Josip Broz Tito do relaizacije nije došlo.
Nakon više meseci traganja i raznih pregovora, ART VRT se smestio u salu
nekadašnjeg Društvenog doma "Oneg Šabat i Gemulat Hasadim", kasnije
bioskopa Rex, Doma kulture "Braća Baruh", Mesne zajednice. Specifičnost
prostora i njegova veličina uslovili su izmene prvobitne zamisli, te se
koncepcija izložbe prilagodila postojećim uslovima. Za učešće u ART VRTU
pozvani su oni umetnici koji su u svom dosadašnjem radu već pokazali
interes za odnos umetničkog dela i prostora u kome se ono nalazi ili su
pak izrazili želju da se u tome okušaju.
Pripreme su počele 1. septembra kada je, na sopstvenu inicijativu,
konceptualni umetnik Slobodan Era Milivojević izveo performans čišćenja
prostora u prisustvu nekolicine kolega i tu zatečenih majstora. Većina
izloženih radova je namenski rađena za izložbu a dobar deo je realizovan
na licu mesta.
Nakon desetak dana, kolektivnim radom i međusobnim sugestijama, dvadeset i
pet umetnika je stvorilo zajednički ambijent sa potpunim uvažavanjem
svakog pojedinca.
Sticaj okolnosti kojim je došlo do realizacije projekta ART VRT u
nekadašnjem Društvenom domu (bioskopu, Domu kulture, mesnoj zajednici),
stvorio je nadu da akutni problem beogradske savremene kulture može biti
rešen, ili bar ukazao na način kako se to može izvesti. S obzirom na to da
su velike, zvanične institucije nezainteresovane za moderni senzibilitet,
a one koje su ga doskoro negovale sada stavljene u pasivnu poziciju,
potrebno je pronaći alternativne mogućnosti. Na žalost, (nužni) izbor
alternativnog, negalerijskog prostora često se poistovećuje sa
alternativnom umetničkom praksom koja se u domaćoj javnosti tretira kao
marginalna pojava. ART VRT je dobar primer za demistifikaciju jer su ga
zajednički realizovali kako početnici tako i renomirani umetnici pa i
profesori Univerziteta umetnosti.
Darka Radosavljević
U realizaciji projekta učestvovali:
Dejan Anđelković
Srđan Apostolović
Milan Atanasković
Jovan žekić
Marija Dragojlović
Uroš Đurić
Nikola Džafo
Moca Jeremić
Klipani u pudingu
Dragoslav Krnajski
Saša Marković
Slobodan Milivojević Era
čeljka Momirov
Zoran Naskovski
Predrag Nešković
Mileta Prodanović
Nenad Racković
Jelica Radovanović
Dragan Srdić
Vera Stevanović
Ivan Šijak
Škart
Talent
Util
umetnost.7slavisa,
4. Oktobra 1994 u 20h
u Akademskom pozorištu (znanog vam kao Krsmanac)
Balkanska 4 II sprat
biće audicija, naravno za prijem novih članova.
Kandidati zainteresovani za glumu će govoriti
monolog i pesmu (komada po jedan) pa je shodno
tome neophodno da dotične i pripreme.
umetnost.8mnikolic,
U SRCU POTAMNELOG GRADA
"Bivak", čenerik Vaper, Marsej
Dok rok-sastav svira na kamionu koji sporo prolazi pešačkom zonom centra,
a odsečni ritam muzike koju izvode muzičari na kamionu narušava
predvečernji mir Beograda, grupa mladića i devojaka, čija su lica ofarbana
u plavo, u pratnji kamiona, svojom akcijom osvaja i zatim odmah na drugi
način osmišljava zadati "teren" gradskog epicentra. Zastajući s vremena na
vreme - kod česme, osvetljenog izloga, nasred ulice, na ulazu u park, oni
će jesti, piti, paliće vatre, kotrljaće metalnu burad, pentraće se po
skelama novogradnje ili po betonskim žardinjerama, juriće jedni druge, i
učestvovaće u nekom nama nepoznatom ritualu, ne dozvoljavajući da prema
njima i onome što čine budemo ravnodušni. Na čelu povorke je momak koji na
povocu vodi metalnog psa "baskervilskih" razmera. Pas je načinjen od
buradi i neće se ni najmanje uznemiriti kada iz ove "procesije", svakih
minut-dva, zagrme petarde, zaštekću prangije, put neba poleti vatromet,
zatutnji kotrljajuća burad filovana zapaljenim fosforom. Odeveni u
neobična klovnovska odela, onako plavi, s belim rukavicama, čudno
zalizani, a istovremeno i raščupani, članovi ove trupe su na beogradske
ulice banuli poput Marsovaca, istovremeno i smešni i strašni. Razmahnuti,
kao i pre nekoliko godina na istom mestu njihovi sunarodnici (kada je
ovde, u organizaciji Francuskog kulturnog centra, obeležavan francuski
nacionalni praznik), gonili su sve pred sobom, plašeći i rasterujući
vrućinom umorene prolaznike, možda i nesvesni da, u nekoj vrsti urbanog
rituala, isteruju zle duhove koji su se poslednjih godina nakupili u ovom
gradu.
Maršruta im je bila pametno smišljena. Procesija je lutanje započela
ispred Kneževog spomenika, naspram Narodnog pozorišta, zaputila se ka
Knez-Mihajlovoj i dalje prema Kalemegdanu. Prošla je pored štandova na
kojima se prodaju kokarde i šajkače, nadglasala "narodnjačke" pevačice
dvosložnih i pevače jednosložnih imena, čije se kasete tu prodaju,
protutnjala kraj Američke čitaonice i gužvom zaprepastila studente koji
gluvare oko Filozofskog fakulteta. Malo dalje je možda uznemirila
akademike. Prispevši na Kalemegdan uputila se ka Spomeniku zahvalnosti
Francuskoj, pre njega skrenula levo i izbila na kalemegdanski Plato. Tamo
je odigrana finalna scena u kojoj su, uz spektakularan vatromet, u
karnevalskoj atmosferi trijumfa urbanog, žestoka rok svirka i silina
"plavih" ljudi srušili monstruozni zid sačinjen od metalnih buradi,
poslednju barijeru između starog i Novog Beograda, nimalo slučajno
postavljenu nedaleko od mesta gde se obično nedeljom igraju zavičajna
kola. Posle će njihov kamion odjuriti put košarkaških terena gde sada,
opet nedeljom, grme turbo folk posela. Francusi, dakako, ne znaju ništa o
ovdašnjim zavičajcima, narodnjacima i onima koji Knez-Mihajlovu odmeravaju
palanačkim aršinom, ali zato očito mnogo znaju o gradu. Za njih je on: i
vreva s kraja radnog vremena, i gužva trga, i dokolica u kafiću, i
večernji izlazak, ali i munjevita akcija terorista, leševi razbacani po
ulici, i škripa guma po asfaltu, i, više od svega - rokenrol.
Efekat ove predstave u samom srcu potamnelog Grada bio je izuzetan, a
Beograd je, možda u prvi mah zaprepašćen, iznenada prodisao i razmrdao se,
da bi se munjevito, već nakon pedesetak metara gledaoci, ponajpre oni
mlađi, na svoj način uključili u hepening - igrom, komentarima, pa i
pomažući akterima, te tako upotpunjujući smisao uličnih dešavanja. Tokom
predstave Beograd je, makar i na tren, ponovo bio slobodan, u njegovom
centru je bilo moguće naslutiti duh velegrada koji ume da se nosi s
ovakvim audiovizuelnim provokacijama, i koji se ne plaši samog sebe.
Aleksandar Milosavljević
umetnost.9slavisa,
Ovo bi trebalo da ide u temu muzika, ali nešto mi se
čini da će ovde pre imati odjeka.
Studentu sa pete godine kompozicije su potrebne informacije
o kompozitorskim takmičenjima (konkursima) u inostranstvu.
Obaveštenja i pozivi više ne stižu na FMU.
Ako možete pomoći, mail me.
Slaviša
umetnost.10slavisa,
U utorak 11 X 1994 biće druga i poslednja za ovu sezonu audicija
u Akademskom pozorištu.
Na prvoj i pretposlednjoj održanoj u utorak 4 X, samo su dve devojke
zadovoljile stroge kriterijume jednočlane komisije u sastavu umetničkog
rukovodioca gorepomenutog pozorišta.
Potrebno je naučiti jednu pesmu i jedan monolog i doći u Balkansku 4/II
u 20h. Donji starosni limit za kandidate je 17 godina negotiable.
Slaviša
umetnost.11mnikolic,
Uroš Stevan
Djurić Markuš
M A N I F E S T
O N
A U T O N O M I S M
No manifest could ever be considered as
a complete work. (The basic mistake is
for the Manifest ... to be analysed
instead of being interpreted or
reproduced. Do it!)
Manifest is just a geyser coming out of
deep waters. Analyzing the concept of
Manifest out of context is out of
question because it is always an
integral part. Conseqently: "Manifest
of Zenithism" is an integral part of
"Zenith" and its movement (to be
denied) which has not reached the
Manifest stage yet, but it's just a
moment of an open geyser.
Zenithism by Ljubomir Micic. To m. Stanko Tomasic and readers of "Njive"
("Fields") as a token for their sincerity which comes first and inaccuracy
which is general.
"Jugoslovenska njiva"
("The Yugoslav Field"), 1921.
MANIFEST ON AUTONOMISM
4 POINTS OF AUTONOMISM
I Autonomism is connected to a term autonomy which is interpreted as
"obedience to its own laws". Therefore personal principle is the major
principle of it.
II Personal principle is comprehended as the groupof all the factors that
are used by the author in order to dreate a work of art. The work itself
is restricted by the author's being his or her ethical and aesthetical
code, as well as by the principle of the environment.
III The autonomy of an author's work consists of the participation of
these mentioned elements in the work itself.
IV Autonomistic paintind is not formally but essentially expressive.
Personal principle combines the author's experience in areas like
confessions, fantasies, frustrations, dreams, acquaintances, intellect and
the author's being itself, forming a unit and pointing out the author as
the central figure of these contents. The key question, however, is would
the absence of all these elements finally produce a work of art
considering the personal principle as the supreme fundament. Since the
personal principle derives from the fact that the human being is not
rational but it rationalizes, one comes to a position, according to which
the first picture and the basic image of Autonomism is self-portrait and
the last is deprived of any image, but it is formally not essentially
deprived of its contents.
umetnost.12bcetina,
Izložba dragog kamenja GEA MAGICA.
u muzeju primenjene umetnosti, (kod hotela Palace"KPalas), lepo je.
umetnost.13fancy,
ŮŢ> u muzeju primenjene umetnosti, (kod hotela Palace"KPalas), lepo je.
Gde je ovo TAžNO..?
umetnost.14darone,
>> Gde je ovo TAžNO..?
Ulica Vuka Karadžića, kad kreneš od Knez Mihailove prema kafiću Freska, pa
još stotinjak metara dalje, sa desne strane (dakle, proći ćeš i skver gde je
nekada egzistirala kafana Crveni petao).
umetnost.15fancy,
ŮŢ> Ulica Vuka Karadžića, kad kreneš od Knez Mihailove prema kafiću Freska
Thanx, sad znam gde to beše..:)
ŮŢ> nekada egzistirala kafana Crveni petao).
Šta ovo znači..? Zar "pevac" više ne postoji..?
umetnost.16darone,
>> >> nekada egzistirala kafana Crveni petao).
>>
>> Šta ovo znači..? Zar "pevac" više ne postoji..?
Pa, na tom mestu zaista postoji neki kafić, ali niti znam niti me zanima kako
se zove. Renoviranje je izvršeno pre više od godinu dana... Uglavnom, da ne
tupim, Pevac više ne postoji, bar ne u obliku u kakvom ga ti pamtiš
(pretpostavljam).
umetnost.17djcorto,
>> Gde je ovo TACNO..?
Vuka Karadzica 18, Muzej Primenjene Umetnosti ....