CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - istorija

istorija.1 balinda,
Evo malog podsticaja posustaloj temi: Marinko Arsić Ivkov: DRAGIŠA VASIĆ PO DRUGI PUT MEĐU SRBIMA P.S. Ako ste zainteresovani za delo Dragiše Vasića, (?) sledi: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja". vasic.zip
istorija.2 balinda,
>> P.S. Ako ste zainteresovani za delo Dragiše Vasića, (?) >> sledi: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja". Pošto je pokazan veliki interes za Dragišu Vasića, ;> evo vam i obećanog ZIPa. P.S. Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (Uvod) balkan-0.zip
istorija.3 balinda,
Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (I) balkan-1.zip
istorija.4 balinda,
Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (II) balkan-2.zip
istorija.5 balinda,
Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (III) balkan-3.zip
istorija.6 balinda,
Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (IV) balkan-4.zip
istorija.7 balinda,
Dragiša Vasić: "Karakter i mentalitet jednog pokolenja" (V) P.S. Nema više! Muški ste ovo izdržali. ;) balkan-5.zip
istorija.8 vstan,
> P.S. Nema vise! Muski ste ovo izdrzali. ;) Jos samo i da procitamo ;)
istorija.9 balinda,
>> Jos samo i da procitamo ;) Eh, očekivati tako nešto bilo bi previše. ;) Šalu na stranu, nije dosadno a i potrudio sam se da podelim na poglavlja ne bi li kratkim FT primamio auditorijum. :) Dragiša Vasić je sasvim lepo mogao da ide i u temu književnost, ali zbog sadržaja, i zbog očekivanih komentara, procenio sam da je ova tema prikladnija. (?) Ako se još neko "zezne" ;) pa napiše u ovu temu makar kakav reply, od ponedeljka krećem sa nekim drugim Vasićevim delom. :>
istorija.10 balinda,
Kako zapretih ;) Dragiša Vasić je još ovdenake. :) Ovoga puta prikačeni fajl sadrži: "Dva meseca u jugoslovenskom Sibiru". U ZIPu se ne nalazi jedino dirljiva posveta bratu Zvezdanu, koju sam ostavio za "osnovni" tekst što zbog uvoda u temu, što zbog njene aktuelnosti: BRATU ZVEZDANU Verovatno je da se već slegla tvoja humka. Ne raspoznaje se, možda, ni tvoje ime na malom drvenom krstiću kojim su tvoji drugovi što su te voleli obeležili mesto gde ćeš večno ostati. Mi smo se, sem tvoje majke, uveliko utešili za tobom i sad, kad govorimo o tebi mi, uz tvoje ime, kažemo pokojni tako, kao da ništa nije prirodnije bilo od toga da ti pogineš u dvadesetim godinama na čukarima dobropoljskim. I kao što se niko, sem tvoje majke, nije o tebi interesovao dok si bio živ, tako isto i još manje će se o tebi neko raspitivati posle tvoje smrti. Ti si bio, ti si živeo tako malo, s tobom je svršeno, dragi brate. Kad si bio mali ti si najviše voleo da se igraš "dućana". U to vreme ja sam bio u onom dobu dečaka koji se ponosi što u familiji ima i mlađe dece od njega. I tada mi je uvek padalo u oči to da ti više voliš da se igraš "dućana" nego "vojske". A kad si malo poodrastao, ti si kao šegrt stupio u trgovačku radnju sa puno volje. Posmatrao sam te i u tom vremenu kako predano vršiš svoje poslove, da bi tvoj gospodar bio potpuno zadovoljan s tobom i da bi o Đurđev- i Mitrov-danu mogao doneti svojoj sirotoj majci, koja je radila tuđe, ono malo zlehude zarade. Tvoj otac bio je državni činovnik i posle svoga višegodišnjeg poštenog rada i svoje smrti, ostavio je tvojoj majci i deci 24 dinara mesečne penzije. Ti nisi znao da kriviš ni državu ni društvo što se tako malo odužilo tvome ocu, koji je, po pričanju svih koji su ga poznavali, bio savestan i vrlo vredan, ali si razumevao da je ono čime raspolaže tvoja majka vrlo malo i da je potrebno da je ti sa svoje strane što pre pomogneš. To je bio smisao tvoga života, to je bila sva tvoja ambicija, to je bio tvoj ideal i on bi to ostao da si makoliko živeo. Ti nisi služio vojsku jer je na tebe pao teret hranioca porodice; ti si, uostalom, za nju bio i nesposoban prema svome fiziološkom sastavu. O njoj i njenom pozivu ti nikad nisi ništa ni mislio i vojnik te je interesovao samo utoliko ukoliko je imao naročitu uniformu. Sećam se kako si posmatrao kad smo se mi, tvoji rođaci, vratili iz turskog i bugarskog rata. Kao pouzdano mogu da zaključim da si se ti čudio: kako ljudi mogu biti odvojeni od svojih poslova radi nečega što nije njihov neposredni interes. Takvo je bilo tvoje vaspitanje, jer ti, osim organizacije koju si sa drugovima imao radi proslave Đurđevskog uranka, drugih organizacija nisi poznavao. Ti si znao samo i isključivo za dug koji imaš svojoj majci i ni za kakav drugi dug, i, u stvari, ni prema kome drugom nisi ni imao kakve bilo određene obaveze, ti si bio ubeđen da samo i isključivo pripadaš njoj i nikome drugom i to ti se teško moglo osporiti. U poslednjem ratu, u jesen 1914, kad sam se vraćao na front, ti si pošao sa mnom kao neborac u štabu jednog dopunskog bataljona, koji je išao u sastav svoga puka. Došli smo bili do Vreoca, gde je naš brat Omil bio na predstraži prema neprijatelju, koji je već bio stigao u srce naše zemlje. Znam da sam te tada bio poslao da se sa Omilom vidiš i pozdraviš. Ali posle kratkog vremena od tvog odlaska ti si se vratio k meni bled, prestravljen i bez daha. Jedna granata profijukala je preko tvoje glave, nekoliko puščanih zrna prozujalo je pored tvojih ušiju, i ti si se vratio. To je bilo prvi put u tvome životu da ti osetiš sličan strah; pomisao da si mogao poginuti užasnula te je i ti si se prepao prilikom prve mogućnosti da možeš unesrećiti svoju majku. Te noći prenoćili smo nas trojica u jednoj maloj kućici punoj prljave slame i pamtim da ti nikako nisi mogao zaspati i da si prvi put tada preda mnom pušio cigaretu za cigaretom nervozno i zamišljeno. Od tada mi smo se videli samo nekoliko puta, a na Krfu tebe su uzeli za borca. Ja sam strahovao za tebe i rđave slutnje nikako me nisu ostavljale. A posle prve borbe koju je tvoj puk imao, Omil mi je javljao: "12. avgusta Zvezdan pogibe. Bili smo u istoj četi". Ja te nisam video onoga dana kad si pao, mili brate. Ali tačno mogu da zamislim kakav si izgledao u borbi i onda, kad je tvoje detinje srce prestalo da kuca. To mi nije teško da pogodim, jer sam poznavao i tvoju dušu i tvoje misli. Siroto jagnje naše! Ti si morao biti izvan sebe kad si kroz ubistvenu vatru trčao u streljačkom stroju. Ti si se unezvereno osvrtao na sve strane da nađeš mesto koje bi te zaštitilo, ti si tu zaštitu očekivao od svojih drugova koji su bili pored tebe i na koje si se uplašeno obazirao; za tebe je neshvatljivo bilo zašto se neko trudi da te ubije. Ali ništa dalje od tebe nije bilo nego pomisao da ti drugoga ubiješ. Ti si išao među svojim drugovima i ne poimajući zašto ćeš među njima. Sve one dužnosti o kojima su ti tvoje sterešine ranije govorile ti si momentalno zaboravio, ti ih, uostalom, kako valja nikad i nisi mogao razumeti. Tvoja je puška ostala neogaravljena, tvoj bajonet neokrvavljen; i jednog trenutka dok si ti usplahireno tražio zaklon od smrti koje si se užasno bojao, neprijateljsko zrno zaklalo te je. I dok je iz male rane tekla krv tvojih mladih godina, a ti ležao na zemlji okrenut suncu koje se rađalo, dotle su tvoji drugovi na tvome izbezumljenom licu morali čitati očajan i jasan izraz: Jadna moja majko! 10. septembar 1916. Dragiša 2meseca.zip
istorija.11 balinda,
Dragiša Vasić: DEVETSTO TREĆA (MAJSKI PREVRAT) Prilozi za istoriju Srbije od 8. jula 1900. do 17 januara 1907. 1903.zip
istorija.12 balinda,
Dragiša Vasić: "Utisci iz Rusije" P.S. Evo, neću više, časna reč. :> rusija.zip
istorija.13 modesty,
> P.S. Nema više! I bolje - počinjem da sanjam Dragišu Vasića :))) >Muški ste ovo izdržali. :) Seksisto :)
istorija.14 balinda,
>>>> P.S. Nema više! >> >> I bolje - počinjem da sanjam Dragišu Vasića :))) Moglo je i gore; zamisli, samo, da "materiju" :) nisam slao kao prikačene fajlove. ;> (Inače, tekst nije toliko dosadan koliko obično jeste, kada se radi o "prikačenim fajlovima.) ;) >> Seksisto :) Ops, sorry. Tek nakanadnom proverom (res re) videh sa kime imam čast da promenim reč dve. (Zaintrigirao me je citirani komenatar.) Elem, draga Dragana, taj sam. :) P.S. Da sam znao to što sada znam, i moj komentar o "sanjanju", ;) verovatno bio bio drugačiji. (?) ;>
istorija.15 modesty,
> Moglo je i gore; zamisli, samo, da "materiju" :) nisam slao kao > prikačene fajlove. ;> (Inače, tekst nije toliko dosadan koliko > obično jeste, kada se radi o "prikačenim fajlovima.) ;) Za utehu, a povodom mog prethodnog komentara - tekst uopšte nije dosadan, naprotiv :)) > Ops, sorry. Tek nakanadnom proverom (res re) videh sa kime imam > čast da promenim reč dve. (Zaintrigirao me je citirani > komenatar.) Elem, draga Dragana, taj sam. :) Neobično mi je drago & milo! Moj naklon :) A zbog laskanja imaš jedan veliki plus - nije da verujem, al' šta ćeš - sujeta :)) > P.S. Da sam znao to što sada znam, i moj komentar o "sanjanju", > ;) verovatno bio bio drugačiji. (?) ;> Baš me interesuje, kakav?
istorija.16 balinda,
>> Neobično mi je drago & milo! Moj naklon :) A zbog laskanja >> imaš jedan veliki plus - nije da verujem, al' šta ćeš >> - sujeta :)) A zamisli samo ako to i nije laskanje, nego istina. ;) >> Baš me interesuje, kakav? E, to definitivno ne bi bilo laskanje! :)
istorija.17 modesty,
> A zamisli samo ako to i nije laskanje, nego istina. ;) EEEEEEEEEEEEEEEE! U tom slučaju odgovor moje neobično zadovoljne sujete bi bio :)))))))))))))) (iliti u prevodu - jedan ogromantan kez) > E, to definitivno ne bi bilo laskanje! :) Ovde definitivno ostadoh bez texta!
istorija.18 balinda,
>> Ovde definitivno ostadoh bez texta! Bojim se da ovo naše flertovanje (?) ;) ne dosadi auditorijumu, pa nam preporuči privatnu poštu. :) Možda je zato bolje da se sami sklonimo? ;)
istorija.19 mnikolic,
> Bojim se da ovo naše flertovanje (?) ;) ne dosadi auditorijumu, pa > nam preporuči privatnu poštu. :) Možda je zato bolje da se sami > sklonimo? ;) Ma da se ti to ne bojiš kakve konkurencije? :> m.
istorija.20 balinda,
>> Ma da se ti to ne bojiš kakve konkurencije? :> Ma jok, to je istorija. :)
istorija.21 modesty,
> Bojim se da ovo naše flertovanje (?) ;) ne dosadi auditorijumu, > pa nam preporuči privatnu poštu. :) Možda je zato bolje da se > sami sklonimo? ;) Slažem se, iako, sa naučne tačke gledišta flertovanje (mada ja to ne bih tako nazvala(!)), ima duboke istorijske korene :))
istorija.22 balinda,
>> Slažem se, iako, sa naučne tačke gledišta flertovanje >> (mada ja to ne bih tako nazvala(!)), ima duboke >> istorijske korene :)) Kako bi ti to nazvala, pa me nazovi? :)
istorija.23 modesty,
> Kako bi ti to nazvala, pa me nazovi? :) Razmena kompimenata, uzrokovana podsećanjem na pojavu znamenitig Dragiše Vasića na našoj istorijskoj sceni :)
istorija.24 balinda,
>> Razmena kompimenata, uzrokovana podsećanjem na pojavu >> znamenitig Dragiše Vasića na našoj istorijskoj sceni :) Tja, a ja se ponadao. ;) Svejedno, hvala ti na prijatnim trenucima. ;)
istorija.25 ndragan,
/> pa nam preporuči privatnu poštu. :) Možda je zato bolje da se /> sami sklonimo? ;) / Slažem se, iako, sa naučne tačke gledišta flertovanje (mada ja to Malo ste se kasno setili da obratite pažnju: sve što se ovde pošalje, ulazi pravo u istoriju.
istorija.26 modesty,
> Malo ste se kasno setili da obratite pažnju: sve što se ovde > pošalje, ulazi pravo u istoriju. Ah! Konačno je neko primetio! Pa to nam je i bio cilj :)
istorija.27 ndragan,
/ Ah! Konačno je neko primetio! Pa to nam je i bio cilj :) Hm, misliš "konačno _nas_ je neko primetio"?
istorija.28 supers,
Subj: Indiana Jones III >> slovima "Iehova", ime Bozje je prevedeno kao "Jupiter", iako se >> lepo vidi po kojim slovima gazi, a i dobro se cuje sta izgovara. >> Prevod na Sto je najsmesnije, Jupiter je element rimskog paganstva, i iako je uslovno receno ekvivalent hriscanskom bogu, zna se kakav su stav hriscani imali prema klasicnim religijama Grka i Rimljana.
istorija.29 fifana,
> Sto je najsmesnije, Jupiter je element rimskog paganstva, i iako je > uslovno receno ekvivalent hriscanskom bogu, zna se kakav su stav Auuuuuuuuuuuuu! Jupiter=Jehova? Krasno. ;> Lj.
istorija.30 supers,
>> Jupiter=Jehova? >> Krasno. ;> Pa, s obzirom da je rec o vrhovnom bogu, mogao bi se USLOVNO (ovo sam i u originalnoj poruci naglasio) porediti sa onim sto mi zovemo Bogom. I jedan i drugi imaju svoje pomagace, samo sto kod jednih oni imaju takodje bozanski status, a kod drugih su to samo sveci. I jedan i drugi su vodje, samo sto se kod Jupitera (kao i svih antickih bozanstava) uocava veci stepen demokraticnosti ;>
istorija.31 fifana,
> Pa, s obzirom da je rec o vrhovnom bogu, mogao bi se USLOVNO (ovo sam i > u originalnoj poruci naglasio) porediti sa onim sto mi zovemo Bogom. > I jedan i drugi imaju svoje pomagace, samo sto kod jednih oni imaju takodje > bozanski status, a kod drugih su to samo sveci. I jedan i drugi su vodje, > samo sto se kod Jupitera (kao i svih antickih bozanstava) uocava veci > stepen demokraticnosti ;> To sve ne samo da nije tacno, nego je elementarna glupost. Ako mislis da pricas o odnosima izmedju antickih religija i hriscanstva, molim te, prvo procitaj kojesta o tome, da ne bi pricao kojesta. :((((( Lj.
istorija.32 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige "ONI SU BRANILI BEOGRAD", Dragana Kljakića) UPUSTVA ZA NAPAD ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Beč, 30. marta 1941. Dok je Jugoslavija živela u slavlju zbog raskida Trojnog pakta, Gering je sprovodio direktivu svog Firera, plan odmazde i kažnjavanja Beograda. Da bi temeljito sproveo plan, naredio je da se 30. marta u određenim centrima prikupljaju vazduhoplovne jedinice. Nemačko vazduhoplovstvo određeno za podršku napadu na Jugoslaviju sačinjavala je 4. vazduhoplovna flota (jačine oko 1500 aviona, od toga oko 840 bombardera, 480 lovaca i 180 izviđača) koja je bila raspoređena ovako: 8. korpus sa oko 280 aviona (40 bombardera za udaljene ciljeve, 120 bombardera za obrušavanje, 80 jednomotornih i 40 dvomotornih lovaca) na aerodromima u Bugarskoj kod Sofije, Dupnice, Petriča, Plovdiva. Vazduhoplovna komanda Arad, jačine oko 240 aviona, na aerodromima u oblasti Temišvar-Arad-Segedin. Vazduhoplovna komanda Grac, jačine oko 360 aviona (oko 160 aviona za obrušavanje i 80 dvomotornih lovaca i oko 80 jednomotornih lovaca) na aerodromima u zapadnoj Mađarskoj, kod Graca i Celovca. Bombarderski sastav u rejonu Beča, jačine oko 280 bombardera za daljinska dejstva, kod Bečkog Novog Mesta i kod Beča. Deseti vazduhoplovni korpus, jačine oko 200 aviona (120 za daljinska bombardovanja i 80 dvomotornih lovaca) na aerodromima u južnoj Italiji. Pored redovnih zadataka na Sredozemlju, ovaj korpus dobio je zadatak da potpomaže napad na Jugoslaviju. Petnaest izviđačkih eskadrila armijske avijacije (13 eskadrila u sastavu 2. i 12. armije i 2 u sastavu 4. vazdušne flotile) sa ukupno 180 aviona, i 11. vazdušno-desantni korpus, jačine 2 divizije od kojih je 7. padobranska bila u Plovdivu i pripremala vazdušni desant na ostrvo Lemnos, a 22. pešadijska u Bukureštu, ali je naknadno prebačena u Sofiju i pridodata 15. oklopnoj grupi. Nemačka avijacija dobila je zadatak da uništi jugoslovensku avijaciju i njene aerodrome, da razori Beograd i podržava dejstva 2. i 12. armije. Kako je pripreman okrutni pohod nemačkih eskadrila na Beograd? - Iz Berlina sam odleteo u Beč, radi prijema instrukcija za napad na Jugoslaviju - pričao je pet godina kasnije, pred Vojnim sudom u Beogradu, general-pukovnik Ler. - Posle je stigla i pismena operacijska zapovest Vrhovne komande vazduhoplovstva kojom su, između ostalog, bili utvrđeni ciljevi napada na Beograd. To su bili: Kraljev dvor, Ministarstvo vojske i mornarice, Glavni generalštab, železnička stanica, električna centrala, radio-stanica, telegrafsko-telefonska centrala i drugi objekti... Najhitnije smo pripremili velike količine bombi, pogonskog i tehničkog materijala na školskim letelištima u Austriji i u blizini Arada, u Rumuniji... U odeljenja glavne centrale Abvera, u Berlinu, svakih 15 minuta stizali su obaveštajni podaci iz Jugoslavije. Stalnoj Abverovoj centrali u Bukureštu takođe je naređeno da se angažuje u akcijama protiv Jugoslavije pa su, zbog toga, centri Abvera prebačeni u granične oblasti, pored Temišvara i Turn Severina, odakle je bilo pogodno izvoditi špijunsko-diverzantske akcije. Operativno odeljenje nemačke Vrhovne komande uputilo je 31. marta vrhovnom komandantu kopnenih snaga i vazduhoplovstva, Hitlerovo naređenje u kome se kaže da "Balkanska operacija treba da počne 5. aprila", napad na Grčku, operacija "Marita" i prodor ka Skoplju. I napad vazduhoplovstva sa svim za to podesnim snagama na jugoslovenske vazduhoplovne baze i na Beograd. Odlučeno je da operacijama 2. i 12. armije komanduje lično vrhovni komandant kopnenih snaga, general-feldmaršal fon Brauhič sa komandnog mesta kod Viner Nojštata (Bečko Novo Mesto). Vrhovni komandant vazduhoplovstva, Rajhsmaršal Gering, smestio je komandno mesto na Semeringu, jugozapadno od Viner Nojštata. U direktivi za pripremanje vojne propagande u predstojećem napadu na Jugoslaviju, Nemci su izdali naređenje da se pojača rad subverzivnih organizacija "Jupiter" i "Kulturbund", koje su odmah otpočele razbijački rad. "Jupiter" je koristio razgranatu mrežu nemačkih obaveštajnih službi. Ta organizacija je već prikupljala obaveštajne podatke i pripremala diverzantske akcije i sabotaže prilikom mobilizacije i koncentracije jugoslovenskih snaga. Oružje i opremu za diverzantske akcije prebacili su Nemci preko mađarske i rumunske granice. Sve tajne radio-stanice organizacije "Jupiter" su noću 28/29. marta počele da naprekidno šalju obaveštajne izveštaje o vojnim pripremama u Jugoslaviji i da istovremeno primaju naređenja za delovanje. Obaveštajni centar u Beču odmah je preneo Geringovo naređenje da diverzanti pokušaju da unište 60 aviona tipa "meseršmit 109" na zemunskom i zagrebačkom aerodromu. Uz direktivu o izvršenju napada na Jugoslaviju stajao je prilog o jačini jugoslovenskih borbenih jedinica i o stanju mobilizacije. Jugoslovensko vazduhoplovstvo je "slabo razvijeno", kaže se u direktivi, "sada ima oko 300 upotrebljivih i 700 zastarelih mašina". Pa ipak, u operativnoj zapovesti komandanta 12. nemačke armije br. 4, od 2. aprila, kaže se i to da je "Jugoslovensko vazduhoplovstvo vredno pažnje. Usled razgranatih, dobro izvežbanih terenskih organizacija i mnogih aerodroma kojima raspolaže, na koje su već pre dužeg vremena prebačene njegove letačke jedinice, malo je verovatno da će se jugoslovensko vazduhoplovstvo moći razbiti već prvog dana. U upotrebi su nemački, jugoslovenski i ruski tipovi aviona. Uglavnom, mora se računati s tim, da će avioni na planinskom i ispresecanom zemljištu vršiti napade u niskom letu."
istorija.33 supers,
>> ciljevi napada na Beograd. To su bili: Kraljev dvor, Ministarstvo >> vojske i mornarice, Glavni generalstab, zeleznicka stanica, Interesantno je da je samo manji broj od objekata sa spiska primarnih ciljeva unisten. Stradale su nebitne zgrade, tako da je utisak da je bombardovanje izvrseno stihijski i vrlo neprecizno.
istorija.34 uros.v,
Koliko ja znam, pogodili su dvor, koji su pobrkali sa generalstabom, i posle u zurnalima prikazivali slike srusenog dvora uz komentar "sruseni generalstab srpske vojske"
istorija.35 supers,
>> Koliko ja znam, pogodili su dvor, koji su pobrkali sa >> generalstabom, i posle u zurnalima prikazivali slike srusenog dvora >> uz komentar "sruseni generalstab srpske vojske" A koji je to dvor uopšte srušen u II svetskom ratu? Novi i stari na Terazijama (Skupština grada i Predsedništvo Srbije) su tu, Beli i Stari na Dedinju su tu... Koja je to zgrada, u stvari, srušena? Ne znam da li su se na uglu Nemanjine i Kneza Miloša gde su sada oni soliteri nalazili neki vojni objekti, ali u nastavku ima mali milion starih vojnih i državnih objekata. Tako da je utisak da su Nemci bili jako neefikasni.
istorija.36 uros.v,
E, sad, ovako: zgrada Dvora na uglu Ulice Srpskih vladara i Dragoslava Jovanovica (sada Skupstina Beograda) je bio pogodjen, i vecma rasturen, pogotovo visi spratovi. Onda je posle rata obnovljen prema originalnim planovima J. Ilkica. Sto se tice Dvora na Dedinju, u njemu je (ako me pamcenje sluzi) ziveo Knez Pavle, sa sve svojom ogromnom umetnickom zbirkom. Pretpostavljamo da Gering nije hteo da upropasti umjetnine koje je mogao da iskoristi sa dekoraciju svog zamka kod Berlina. Sto se tice "solitera" na uglu Nemanjine i Kneza Milosa (to je inace zgrada DSNO - Drzavni savet narodne odbrane, bivsi Generalstab JNA), vrlo je moguce da je tu bilo nekih kasarni, uzevsi u obzir da je ispod Beogradjanke (u Masarikovoj) bila komanda Beogradskog garnizona (sada je tu Privredni sud) i kasarne jos iz vremena kneza Mihaila. Sto se tice neefikasnosti Nemaca, ja bih pre rekao da je njihov cilj bio da uniste moral i volju za otpor gradjana, a ne nekakvo preterano efikasno vojno bombardovanje. Da je tako, pre bi gadjali poznate industrijske centre po Srbiji (jer je poznato sa Sloveniju i Hrvatski nisu) nego sto su posvetili ogroman broj aviona (i osoblja) bombardovanju glavnog grada.
istorija.37 sljubisic,
Danas mi se desilo da se pomalo postidim svojom opstom kulturom :) Naime, cerka jednog komsije ide u 5 (ili 6.ti) razred osnovne skole i dosla je da pozajmi neku knjigu u kojoj moze da procita nesto o Grckoj Mitologiji, kao i o mitologiji u starih Rimljana. Naime, dobila za zadatak da navede sto veci broj bozanstava, i osatlih mitoloskih licnosti, a da pored njih napise njihovu 'specijalnost' :) tj. zastitnik ovoga ili onoga i sl. Uz nadcovecanske napore, setih se tek nekih desetak za koje sam bio siguran cega su zastitinici :), medjutim rece mi da joj to nije dosta ni za dvojku :) Ima li mi (joj) pomoci ? :))) Hvala unapred!
istorija.38 mpalacios,
Dobio sam nekoliko poruka od Spanije gde se pita o ucestnicima spanskog gradjanskog rata i o politickoj emigraciji posle njega (Vidite datoteku). Nadamo se da neko moze da pomogne autoram poruka u sledecim aspektima: - 'spanski borci' jos zivi - spanski republikanci, koji su nasli skloniste u Jugoslaviji posle gradjanskog rata - jugoslovenska naucna literatura o ovim temam ecabr19.zip
istorija.39 nemko,
)>Ć- Danas mi se desilo da se pomalo postidim svojom opstom )>Ć- kulturom :) Naime, cerka jednog komsije ide u 5 (ili 6.ti) )>Ć- razred osnovne skole i dosla je da pozajmi neku knjigu u )>Ć- kojoj moze da procita nesto o Grckoj Mitologiji, kao i o )>Ć- mitologiji u starih Rimljana. Za 5 dana idem kuci i tamo imam obilje razne literature. Ako ti je dosta do kraja raspusta onda mi posalji privatnu poruku (koja treba da stigne pre nedelje!(eventualno poneljka u rane sate))! Nemko
istorija.40 ilazarevic,
> Ima li mi (joj) pomoci ? :))) Pomoći sigurno ima, samo prvo reci kojih si se setio, da ne nabrajamo svi iste. Vrlo je verovatno da će se još neko setiti po kojeg boga/boginje kad ti daš spisak.
istorija.41 ognjen,
)-> i dosla je da pozajmi neku knjigu u kojoj moze da procita )-> nesto o Grckoj Mitologiji, kao i o mitologiji u starih )-> Rimljana. Gde li je ta knjiga iz Istorije? Ah, evo... 1. razred gimnazije, lekcija 8. Religija i mitovi starih Grka: Verovanja Grka u najstarija vermena se sastojalo u oboéavanju prirode i prirodnih pojava. U homersko doba se sreće 'antropo- morfizam' - verovanje u bogove ljudskog obiüja. Tada je i uobliüna grüka religija. Zevs - Gospodar sveta, stareäina bogova, bog groma Hera - Zevsova éena, vladarka neba, boginja braka i éene, pomagala herojima Posejdon - Zevsov brat, bog mora Had - bog pozdemnog sveta (zagrobni éivot) Zevs i Hera su imali mnooogobrojnu decu: Apolon - bog svetlosti i poezije, pod njegovom vlaäću bilo je 9 'muza': 1. Klio - zaätitnik istorije 2. Euterpa - lirike 3. Talija - komedije 4. Malpomena - tragedije 5. Terpsihora - igre 6. Erato - ljubavne lirike 7. Polihimnija - ozbiljne poezije 8. Uranija - astronomije 9. Kaliopa - epske poezije Atena - boginja mudrosti (Partenon je posvećen njoj) Hefest - bog vatre i kovaükog zanata Afrodita - boginja lepote Ares - bog rata Demetra - boginja zemljoradnje Dionis - bog vina Atena - tkaüki zanat Hermes - trgovina Artemida - boginja lova Prvi bogovi su bili Geja (zemlja) i Uran (nebo). Oni su rodili titane (divove) koje su zatvorili pod zemlju iz straha da im ne otmu vlast. Hronos (vreme) je uspeo da pobegne i da zbaci oca. Hronosa je oborio Zevs koji valjda i dalje vlada svetom. :) E sad bolje potraéi knjigu tu ima joä o raznim junacima: Prometej - pomagao ljudima, Zevs ga je okovao na planinu Herakle - oslobodio Prometeja Sizif - stalno je gurao kamen uzbrdo zbog svojih grehova Tantal - stajao je éedan u bistrom jezeru zbeg svojih grehova Minos - kritski vladar, ubirao danak od Tezeja i njegovog naroda Minotaur - Minosovo üudoviäte Prokrust - okoreli razbojnik, ubijao trgovce Arijadna - Tezejova devojka Tezej - ubio Prokrusta, uz pomoć devojke i klupka konca ubio je Minotaura i njogovom lavirintu, ali je pri povratku zaboravio da stavi bela jedra na leöu, pa se njegov otac, Egej, ubio, pomisliväi da je Tezej mrtav. Zato se Egejsko more zove tako. To bi bilo to. Neka doda malo i o Odiseju i dobiće üisto 5. :)