CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - nauka

nauka.1 supers,
>> od Hristovog rodjenja do danas nije proslo 1994 godine nego nekih >> 500-tinak godina manje. To bi verovatno znacilo da je istorija u >> pojedinim periodima namerno iskrivljena. Ako je Dejanr pravilno interpretirao ovaj Milanov tekst, moram priznati da se otima blagi utisak da tu nesto ne stima. Tekst, na zalost, nemam nameru da jurim jer Galaksiju kao list prezirem. No, gornji zakljucak me u najmanju ruku iznenadjuje. Niko ne tvrdi da je Hrist rodjen tacno prvog januara prve godine n.e. Ako je on uopste postojao, moguca je greska plus-minus par decenija. No, ovako ispada da je Hrist ili ziveo u srednjem veku, ili smo mi u 14xx godini. Bez obzira na sve astronomske nelogicnosti na koje se tekst, kako cujem, poziva, verujem da bi svaki istoricar tvrdio da su toliki falsifikati istorije nemoguci. Uprkos svom mraku srednjeg veka, ovako nesto ne bi proslo. Mislim da je tema OK za diskusiju, buduci da je konferencija prilicno uspavana?
nauka.2 vgenije,
> Mislim da je tema OK za diskusiju, buduci da je konferencija > prilicno uspavana? NIsam bas sa istorijom na ti pa se izvinjavam ako slucajno poresim ali mi se cini da: NIje u pitanju godina hristovog rodenja .Posto nova era pocinje da se racuna od dana njegovog rodenja-znaci vestacki kalendar je izmisljen ZBOG njega
nauka.3 srdjan.j,
==> ziveo u srednjem veku, ili smo mi u 14xx godini. Bez obzira na sve ==> astronomske nelogicnosti na koje se tekst, kako cujem, poziva, verujem da ==> bi svaki istoricar tvrdio da su toliki falsifikati istorije nemoguci. ==> Uprkos svom mraku srednjeg veka, ovako nesto ne bi proslo. Dr Milan Bozic ne tvrdi da je bilo istorijskih falsifikata, vec da su savremeni istoricati pogresno tumacili stare arhive i dokumente. Glavni argument je da se savremeni nacin datiranja ( i numeracije godina ) koristi tek od XVII veka ! Rimljani su godine racunali od stvaranja Rima, Grci od prvih olipijskih igara, u prvom milenijumu hriscani su racunali od stvaranja sveta ( dobije se da mi zivimo negde oko 7000. godine :). E sad, kako mi znamo kada su se desili ovo referentni dogadjaji ? Mi _pretpostavljamo_ da Rim osnovan u VIII veku p.n.e i nista vise ! Srđan.
nauka.4 supers,
>> kada su se desili ovo referentni dogadjaji ? Mi >> _pretpostavljamo_ da Rim osnovan u VIII veku p.n.e i nista >> vise ! Razume se, niko ne moze da garantuje apsolutnu tacnost bilo kojeg podatka o godini nekog dogadjeja u starom veku. No, arheologija pomaze da se makar priblizno dogadjaji datiraju i da se utvrdi hronologija. Ono sto je mene navelo na reagovanje je to sto je neko ovde spominjao cirka 5 vekova greske!
nauka.5 balinda,
>> No, gornji zakljucak me u najmanju ruku iznenadjuje. Niko ne >> tvrdi da je Hrist rodjen tacno prvog januara prve godine n.e. >> Ako je on uopste postojao, moguca je greska plus-minus par decenija. Moguće je da je greška čak i *nešto* veća, (?) a što se tiče 1. januara kao datuma rođenja - ni sada nije tako: 1. januar je "samo" osmi dan od rođenja tj. dan obrezivanja koje je i Hrist, mada mu nije bilo potrebno, :) poštovao ne želeći da se ičim razlikuje od ostalih. Najzad, Božić je taj dan a tzv. "naša era" počinje od Njegovog obrezivanja. (Zlobnici mogu reći da se onda i ne bi trebalo čuditi što je ovakva.) ;) P.S. >> Mislim da je tema OK za diskusiju, buduci da je konferencija >> prilicno uspavana? Zato sam i replicirao. ;>
nauka.6 supers,
>> Moguce je da je greska i *nesto* veca Nebitan je tacan dan Hristovog rodjenja. Tu postoji mnogo neslaganja, citav vasar oko toga kada se on tacno rodio. Neki nazovi-strucnjaci tvrde da je to bilo tacno 4. gpne. Siguran podatak, kao ni dokaz za Isusovo postojanje tesko da cemo ikad imati. No, ako se Hrist ikada rodio izvesno je da to nije bilo 100 i neke godine nase ere. Istoricari su za sve ovo vreme ipak konstruisali dosta pouzdane okvire za periodizaciju delica iz mozaika.
nauka.7 srdjan.j,
==> o godini nekog dogadjeja u starom veku. No, arheologija pomaze da se ==> makar priblizno dogadjaji datiraju i da se utvrdi hronologija. Bas me zanima kako je arheologija utvrdila da je Rim osnovan tad i tad. Koliko su precizne one metode sa C-14 i ako nadjemo ostatke zgrade koje poticu iz tog i tog vremena, otkud znamo da je to zgrada iz najstarijeg Rima ? Srđan.
nauka.8 spantic,
Šta ti je reklama ;) Zagolicala me je priča o Milanovom žlanku i jedino pitanje mi je gde se može naći knjiga Anatolija Timofejeviča. Na ruskom ili engleskom, ne pravim pitanje. Potezanje astronomije podsetilo me je na pokojnog profesora Dušana Savića. On je svojevremeno bio koautor programa za prikaz neba. Na demonstraciji je pokazao da je autor narodne pesme imao dobro zapažanje o događajima na nebu.
nauka.9 dejanr,
>> Potezanje astronomije podsetilo me je na pokojnog profesora Dušana >> Savića. Slavića.
nauka.10 dr.grba,
>> citav vasar oko toga kada se on tacno rodio. Neki nazovi-strucnjaci >> tvrde da je to bilo tacno 4. gpne. Siguran podatak, kao ni dokaz >> za Isusovo postojanje tesko da cemo ikad imati. Zbilja, u Larusovoj enciklopediji stoji podatak da je Hrist rođen 4. godine p.n.e. Fantastična stvar: prevesti ovo na englseki. Pa da probamo: Jesus Christ was born on year 4 before Christ. (((:
nauka.11 dr.grba,
>> .... i ako nadjemo ostatke zgrade koje >> poticu iz tog i tog vremena, otkud znamo da je to zgrada iz najstarijeg >> Rima ? Pa, valjda piše u turističkom vodiču? (((:
nauka.12 milan,
> Šta ti je reklama ;) Zagolicala me je priča o Milanovom žlanku i > jedino pitanje mi je gde se može naći knjiga Anatolija Timofejeviča. > Na ruskom ili engleskom, ne pravim pitanje. Drpili su mi knjigu razni čitači. Za jedno mesec će se vrne, pa ako ti do tada ne splasne entuzijazam mailni me tj. podseti me da ti dam jer ću ja sigurno zaboraviti. Pl poz M P.S. Inače je na ruskom i pošto je štampana 1992. sumnjam da je već prevedena.
nauka.13 ognjen,
)-> Sta ti je reklama ;) Zagolicala me je prica o Milanovom )-> Clanku i jedino pitanje mi je gde se moze naci knjiga )-> Anatolija Timofejevica. Na ruskom ili engleskom, ne pravim )-> pitanje. Knjiga je prevedena i izdata na engleskom kod Kluwer-a (Holandija) u dva toma. Ima nekoliko dodataka u odnosu na rusko izdanje. Ako ti treba cena, adresa isl. potrazicu. Kanjiga je nedavno prevedena i na srpski. Prevodioci D. Balgojevic i A. Lipkovski uskoro treba da potraze izdavaca. Ako neko zna zainteresovanog izdavaca neka mi javi na mail.
nauka.14 spantic,
>>> Potezanje astronomije podsetilo me je na pokojnog profesora Dušana >>> Savića. > > Slavića. Da, moja greška :( Hvala na ispravci. Da li zna neko šta je na kraju bilo sa programom?
nauka.15 spantic,
> Knjiga je prevedena i izdata na engleskom kod Kluwer-a > (Holandija) u dva toma. Ima nekoliko dodataka u odnosu na rusko > izdanje. Ako ti treba cena, adresa isl. potrazicu. Hvala, ali već se našla dobra duša :) > Kanjiga je nedavno prevedena i na srpski. Prevodioci D. > Balgojevic i A. Lipkovski uskoro treba da potraze izdavaca. Pa zar se obično ne radi obrnuto?
nauka.16 ndragan,
/ Koliko su precizne one metode sa C-14 i ako nadjemo ostatke zgrade / koje poticu iz tog i tog vremena, otkud znamo da je to zgrada iz / najstarijeg Još lepše - otkud znamo da li je taj materijal ugrađen tada ili ranije ili kasnije. Mi znamo samo starost materijala.
nauka.17 supers,
>> Jos lepse - otkud znamo da li je taj materijal ugraden tada >> ili ranije ili kasnije. Mi znamo samo starost materijala. Ako je neko drvo, primera radi, staro 2500 godina, logicno je pretpostaviti da nije ugradjeno kao potpora u gradjevinu od pre 2000 godina. U gradjevinarstvu nikad nije cilj koristiti stari materijal.
nauka.18 zokig,
>> ..... No, ovako ispada da je Hrist ili >> ziveo u srednjem veku, ili smo mi u 14xx godini. ..... Nešto slično sam čuo i od jednog hodže. ;>
nauka.19 supers,
>>>> ziveo u srednjem veku, ili smo mi u 14xx godini. ..... >> >> Nesto slicno sam cuo i od jednog hodze. ;> A, ne. Muslimani su u 1373. godini.
nauka.20 ndragan,
/ 2000 godina. U gradjevinarstvu nikad nije cilj koristiti stari / materijal. Kako se uzme - drvo ok, ali kamen... koliko je ono slojeva bilo na temeljima Troje? Mislim dvanaestak.
nauka.21 supers,
>> / 2000 godina. U gradjevinarstvu nikad nije cilj koristiti >> stari / materijal. >> >> Kako se uzme - drvo ok, ali kamen... koliko je ono slojeva >> bilo na temeljima Troje? Mislim dvanaestak. Bas na osnovu tih 12 slojeva moze se utvrditi u kojem je periodu Troja bila nastanjena. Naravno, sasvim je drugi problem utvrditi koji sloj odgovara Homerovoj Troji. Slimanova pretpostavka da je rec o "sedmici" lezi na vrlo klimavim nogama. Mnogi tvrde da je potpuno bespredmetno ocekivati da je jedan od slojeva iz doba lepe Jelene i da bi trebao da izgleda tacno onako kako je napisano u Ilijadi. Takodje nije sigurno da je ono sto mi zovemo Trojom bas grad koji je bio inspiracija Homeru. On moze biti bilo gde u regionu (mada je onaj Meksikanac bas preterao trazeci oko Gabele). Da rezimiram, prema ostacima "Troje", bila to prava Troja ili ne, moze se pouzdano utvrditi u kom vremenskom razdoblju je bilo gradske naseobine na tom lokalitetu. To nije dovoljno da pokazemo na jedan temelj i da kazemo "Na ovu kulu se pela lepa Jelena". Ali je dovoljno da kazemo kada to SIGURNO nije bilo - u razdoblju nakon poslednjeg sloja. Pod pretpostavkom da postoje licnosti o kojima govorimo.
nauka.22 dlazic,
╔════════════════════════════════════╗ ║ KONFERENCIJA ║ ║ S istemi ║ ║ A utomatsko ║ ║ U pravljanje i ║ ║ M erenje ║ ║ ║ ║ OBAVEŠTENJE I POZIV ZA RADOVE ║ ║ ║ ║ UNIVERZITET U NOVOM SADU ║ ║ FAKULTET TEHNIžKIH NAUKA ║ ║ NOVI SAD ║ ║ SEPTEMBAR 1995. GODINE ║ ╚════════════════════════════════════╝ Organizator ----------- SAUM: Savez Srbije za Sisteme, Automatsko Upravljanje i Merenja, sa svojim društvima SAUM Beograda, Valjeva, Kraljeva i Užica. Pokrovitelji ----------- Univerzitet u Novom Sadu sa fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu. Počasni predsednik Konferencije -------------------------------- Redovni profesor u penziji dr Miodrag Rakić, počasni i zaslužni član SAUM-a. Predsedavajući Konferencije --------------------------- Redovni profesor dr h.k. Ljubomir T. Grujić, počasni zaslužni član SAUM-a. Programski odbor Konferencije ----------------------------- V. prof. dr Zoran Bučevac, zaslužni član SAUM-a R. prof. dr Ljubomir T. Grujić V. prof. dr Novak Nedić V. prof. dr Vlastimir Nikolić V. prof. dr Ilija Nikolić R. prof. dr Miodrag Rakić, predsednik V. prof. dr Zoran Ribar, zaslužni član SAUM-a R. prof. dr Dušan Petrovački V. prof. dr Danilo Obradović Organizacioni odbor Konferencije -------------------------------- R. prof. dr Dušan Petrovački, predsednik V. prof. dr Ilija Nikolić V. prof. dr Novak Nedić Asistent mr Branisalv Karadžić V. prof. dr Vlastimir Nikolić Viši predavač mr Dragoljub Drndarević Cilj Konferencije ---------------- Okupljanje tehničara, inženjera, istraživača i naučnika iz svih oblasti automatskog upravljanja, i teorije i tehnike sistema i merenja usmerenih na automatsko upravljanje radi razmene iskustava, znanja i novih saznanja, radi dogovora o daljem razvoju industrije, obrazovanja, nauke i tehnike automatskog upravljanja i plasmana proizvoda proizvo|ača u oblasti automatskog upravljanja. Problamtika Konferencije ------------------------ Sva pitanja i problemi teorije, tehnike, proizvodnje, primena, korišćenje i prodaja hidrauličnih, pneumatskoh, elektronskih i kombinovanih upravljačkih komponenti, upravljačkih sistema i sistema automatskog upravljanja. Školovanje i obrazovanje u oblasti automatskog upravljanja u Srbiji. Zvanični jezici Konferencije ---------------------------- Radovi domaćih autora treba da budu napisani na srpskom jeziku. Radovi stranih autora treba da budu napisani na engleskom jeziku. Izbor radova ------------ Svi radovi će biti stručno i naučno pregledani i ocenjeni. Na toj osnovi će se vršiti izbor radova. Sekcije po pozivu ----------------- Mogući organizator sekcije po pozivu treba svoj predlog sekcije da dostavi predsedniku SAUM-a do: 15. aprila 1995. god. Predlog treba da sadrži: ------------------------ Naziv sekcije Ime organizatora sekcije Cilj sekcije Problematiku sekcije Pozvane (4-6) autore radova za sekciju, teme njihovih radova, nazive i izvode radova od 500 do 1000 reči. Podnošenje radova i rokovi ------------------------- Radovi se podnose predsedniku SAUM-a do: 15. aprila 1995. god. Obaveštenje o prihvatanju radova: 15. juni 1995. god. Podnošenje prihvaćenih radova do: 30. juli 1995. god. Objavljivanje radova ------------------ Prihvaćeni radovi poslati na vreme biće objavljeni u Zborniku, koji će učesnici dobijati pri registrovanju. Odabrani radovi će biti objavljeni u časopisu SAUM. Mesto održavanja Konferencije ---------------------------- Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad Vreme održavanja Konferencije ---------------------------- Poslednja nedelja septembra ili prva nedelja oktobra 1995. god. Učesnici Konferencije --------------------- Radove mogu da podnose i da učestvuju na Konferenciji i članovi i nečlanovi SAUM-a koji se registruju za učešće. Ako imate neke predloge za samu Konferenciju ili znate kolege koje bi trebalo obavestiti, molimo Vas javite se na dole navedenu adresu. (ili preko e-mail-a): Planiram da učestvujem na konferenciji SAUM. Planiram da podnesem rad za konferenciji SAUM. Planiram da organizujem sekciju na konferenciji SAUM. čelim da učlanim koleginice-kolege u SAUM. Molim da mi se pošalje ____________ primeraka pristupnica SAUM-u. Predlažem SAUM-u sledeće: Adresa: ------- Vanredni profesor dr Zoran Bučevac Predsednik SAUM-a Mašinski fakultet P.P. 174 27. marta 80 11000 BEOGRAD Obaveštenja se mogu dobiti i preko e-mail-a asistenta mr Dragana V. Lazića elazicd@ubbg.etf.bg.ac.yu ili na SEZAMU: dlazic
nauka.23 kriss,
Da li izlazi Galaksija? Ja nešto ne videh nove brojeve na kioscima?
nauka.24 radosav,
Izašla je danas.
nauka.25 diag,
> Da li izlazi Galaksija? Ja nešto ne videh nove brojeve na > kioscima? Izlazi redovno kao i Računari ;) U BIGZ-u je ima za 2.30 a na kioscima je 3 nd Inače koliko je dobra, u januarskom broju su za satelitski snimak San Franciska napisali da je snimak Njujorka (ajde da je jednom nego dva puta). A tek pisma čitalaca... oni u redakciji ne mogu da se odbrane od pohvala. Ali, pristupačnija je nego Astronomy - 30 nd a nađe se i po neki interesantan članak. Dia
nauka.26 kriss,
Evo jednog "naučnog" pitanja, i baš me zanima da li neko zna _naučni_ odgovor. :) Elem, svako je ponekad čuo "pucketanje" televizora, monitora komjutera i sličnih stvarčica koje nastaje usled promene temperature. Međutim, to ponekad zna baš onako fino da pukne. Zanima me šta se u stvari tu dešava, i odakle toliko jak zvuk, a nikakvih fizičkih posledica nema?
nauka.27 crncic,
>> to ponekad zna baš onako fino da pukne. Zanima me šta se u stvari tu >> dešava, i odakle toliko jak zvuk, a nikakvih fizičkih posledica nema? I mene interesuje, monitor mi to ne radi, ali zato kad TV (Telefunken) odvali... I to odjednom, iz _čista_ mira...
nauka.28 kriss,
˙˙ I mene interesuje, monitor mi to ne radi, ali zato kad TV ˙˙ (Telefunken) odvali... I to odjednom, iz _čista_ mira... E baš to - ali zar je moguće da niko ne zna odgovor? :) Šta je sa onim silnim elektrotehničarima? :)
nauka.29 kum.djole,
+>> E baš to - ali zar je moguće da niko ne zna odgovor? :) Šta je sa onim +>> silnim elektrotehničarima? :) Crnčić je upravo taj :)))
nauka.30 crncic,
>> +>> silnim elektrotehničarima? :) >> Crnčić je upravo taj :))) Eh Kume, ovde nije stvar u elektrotehnici (valjda :)), krissa i mene interesuje odgovor na pitanje, koje zalazi u domene više sile :) - "zašto TV 'puca' sam od sebe ?" :))
nauka.31 kum.djole,
+>> Eh Kume, ovde nije stvar u elektrotehnici (valjda :)), krissa i mene +>> interesuje odgovor na pitanje, koje zalazi u domene više sile :) - +>> "zašto TV 'puca' sam od sebe ?" :)) Interesuje i mene, i to dobraaaano ;) ali slaba vajda.. Evo da probam ja: pražnjenje ? a čega ? :))
nauka.32 gerber,
YR>*> Evo da probam ja: praznjenje ? a cega ? :)) Novčanika putem pretplate kroz račun za struju <g>
nauka.33 saricl,
!!! E baš to - ali zar je moguće da niko ne zna odgovor? :) Šta je sa onim !!! silnim elektrotehničarima? :) Neki tipovi TV imaju "online" razmagnetisanje.
nauka.34 dulev,
> Neki tipovi TV imaju "online" razmagnetisanje. ^^^^^^ Ovo mi nije najjasnije. Mozes li da objasnis preciznije? (dv)
nauka.35 kriss,
˙˙ Neki tipovi TV imaju "online" razmagnetisanje. ? Hoćeš da kažeš da se razmagnetisanje čuje? :)
nauka.36 darone,
nauka i žiznj, odnosno film ;) odgovor na gomilu poruka u civ:film Da probamo nešto: količina materije (dakle, zbor svih elektrona, protona i ostalih ona, iliti energije) u svemiru je konstantna, iliti, nema šaje da se menja. Ako bi ikako mogla da se menja, eto doskočice koja svemiru jednostavno negira postanak - jer ne bi imao od čega da se dogodi (odnesemo mu svu materiju pre big benga). Stoga, kada bi se prenošenje u drugo vreme zaista i odigralo, da ne bi došlo do viška materije u jednom trenutku, mora se odigrati i antiprenošenje. Problem sa mestom na koje se teleportira nije problem, trt u vakuum i rešena priča, recimo da je moguće odrediti i količinu materije koja se prenosi, ali kako rešiti probem toga _šta_ antipreneti, i odakle? Kako tome odrediti mesto, odnosno koordinate? Možda bi i moglo onako kako je Dok to uradio u BTTF, tako što se napravi mašina koja vrši antiprenošenje u trenutku t, i vrši tačno određenu razmenu sa mašinom u t+x... I još jedan goof iz BTTF, drugi deo, početak: Dok otvara onaj Mr. Fusion i u njega _ubacuje_ neke tamo otpatke. Pretpostavljam da je bilo dovoljno samo da otvori poklopac (eto mu energije u vazduhu koliko oćeš), a to može i mašina da uradi, što čovek da svaki čas otvara i zatvara...
nauka.37 vvelisavljev,
Ima li neko Galaksiju iz novembra i decembra viška. U Zrenjaninu nisam našao da kupim a baš mi se čitaju.
nauka.38 milan,
> Da probamo nešto: količina materije (dakle, zbor svih elektrona, > protona i ostalih ona, iliti energije) u svemiru je konstantna, > iliti, nema šaje da se menja. Ako bi ikako mogla da se menja, eto > doskočice koja svemiru jednostavno negira postanak - jer ne bi imao > od čega da se dogodi (odnesemo mu svu materiju pre big benga). To je zakonitost klasične fizike. U savremenoj kvantnoj hromodinamici kao i relativističkoj kosmologiji ona ne važi. Recimo, sudar elektrona i pozitrona anihiliše oba, smanjuje masu kosmosa za ta dva elektrona ali u kosmos ubacuje jedan kvant gama zračenja i jedan neutrino. žak ni za energiju kosmosa se ne može reći da je konstantna jer energija neutrina na optičkom horizontu kao i iza njega se stalno menja (komplikovano za objašnjenje ali je tako). > Stoga, kada bi se prenošenje u drugo vreme zaista i odigralo, da ne > bi došlo do viška materije u jednom trenutku, mora se odigrati i > antiprenošenje. Problem sa mestom na koje se teleportira nije > problem, trt u vakuum i rešena priča, recimo da je moguće odrediti i > količinu materije koja se prenosi, ali kako rešiti probem toga _šta_ > antipreneti, i odakle? Kako tome odrediti mesto, odnosno koordinate? I ovo je gornjim metodom načelno rešivo jer će se naprosto promeniti energija zračenja. Ozbiljniji (teorijski) problem sa kretanjem kroz vreme je u tome što se u svim kosmološkim modelima vreme kreće u pozitivnom smeru. Do sada nije ponuđen, mada je bilo pokušaja, ni jedan model sa mogućnošću reverzibilnog toka vremena (makar i na kratko i lokalno) a da nije pronađena neka protivrečnost. Pl poz M
nauka.39 paki,
­> priča, recimo da je moguće odrediti i količinu materije koja se prenosi, ­> ali kako rešiti probem toga _šta_ antipreneti, i odakle? Kako tome ­> odrediti mesto, odnosno koordinate? Mislim da bi trebalo antipreneti onu materiju koja se nalazi na mestu gre prenosimo predmet/osobu - teleportuješ se npr. u kadu, a voda iz kade se antiprenese na tvoje pređašnje mesto.
nauka.40 wizard,
> Ozbiljniji (teorijski) problem sa kretanjem kroz vreme je u > tome što se u svim kosmološkim modelima vreme kreće u pozitivnom > smeru. Pa to nije problem, to je samo ograničavajući faktor. :) Kako nikome da padne na pamet da je kretanje unazad kroz vreme nemoguće (a uočiše tolike paradokse i odgledaše tolike SF filmove :)) - makar zato što bi nam neko već do sada došao. ;) Kretanje unapred kroz vreme je sasvim realno, moguće i dešava se svakodnevno. ;)
nauka.41 milan,
> Pa to nije problem, to je samo ograničavajući faktor. :) Kako nikome > da padne na pamet da je kretanje unazad kroz vreme nemoguće (a > uočiše tolike paradokse i odgledaše tolike SF filmove :)) - makar > zato što bi nam neko već do sada došao. ;) Jeste problem a ne (samo) ograničavajući faktor jer se upravo na tom mestu "makro" fizika (kosmologija) sudara sa "mikro" fizikom (kvantna hromodinamika odnosno kvantna mehanika šire gledano) jer je u svim matematičkim modelima kvantne mehanike vreme reverzibilno. Tako, na primer, sudari se par pozitron-elektron i produkuje zračenje i neutrino al' bez problema može i nazad. U kosmologiji to ne ide i zato je problem "asimetričnosti vremena u makro fizici" veoma ozbiljan jer pokazuje da nam nedostaje neka kopča kako bi kvantnom mehanikom i terorijom relativnosti objasnili čitav svet (u smislu makromehaničkog ponašanja univezuma). Potrebne su još neke dodatne pretpostavke koje u mikro fizici nisu. :(( Da uprostim. Svakome je, otprilike, jasno da se svaka matematička teorija može zasnovati na teoriji skupova ili, još jasnije, na aritmetici (teorija brojeva) prostim kodiranjem svih formula (naravno koriste se kasnije mnoge definicije kako bi se uvodili prirodni pojmovi al' to je to). Zavladalo bi, priznaćeš, prilično iznenađenje kada bi se pojavila matematička teorija sa kojom se to ne može učiniti! Ljudi bi pre bili skloni da ustvrde da se i ne radi o matematičkoj nego o teoriji koja spada u neku drugu (naučnu?) disciplinu. E, pa, sa kosmologijom se to dogodilo. "Odbija" da se svede na kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti i to je prilično "neprijatno" :))) Pl poz M
nauka.42 ilija,
Ne znam da li je ovoű▀ prava tema ali nema veze. Potrebno mi je objasnjenje bolesti koja se zove infektivna mononukleozařÚ, narocito posledice ako ih ima.
nauka.43 djelovic,
> Potrebno mi je objasnjenje bolesti koja se zove infektivna > mononukleozařÚ, narocito posledice ako ih ima. Ah, "boles ljubljenja" :). 1. Infektivna mononukleoza se dobija veoma teško, pa je zbog toga često nazivaju "bolest ljubljenja" jer je najverovatniji način da se zaradi dugo ljubljenje za nekim. 2. Napada jetru, može da ostavi teške posledice. 3. Terapija je manje-više jednostavna: pacijent treba da odmara što više, da izbegava gazirano i da konzumira slatko što više (viva med!). 4. U krevetu se leži oko dva meseca, a posle još deset meseci pacijent treba da se uzdržava od sporta.
nauka.44 vlador,
> nazivaju "bolest ljubljenja" jer je najverovatniji način da se zaradi dugo > ljubljenje za nekim. Uh.... ;( --- ■ VLADOR ■ Sacuvajte ovaj TAG. Moze vam doneti kolor TV!
nauka.46 radosav,
Jel se to "Galaksija" opet ugasila?
nauka.47 dperkovic,
Ja sam pre neki dan kupio najnoviji broj. DejanP
nauka.48 dperkovic,
Zasto se ovde vise ne kaci Scientist ili kako se vec zvao onaj casopis u elektronskoj formi o nauci. DejanP
nauka.49 ssrdjans,
2. Mart 1995. Space Shuttle Mission - STS-67 Uz pomoc Amaterskog Radio Kluba, astronauti ce razgovarati sa slusaocima preko radija, dok su u orbiti. To je deo najnovijeg Nasinog experimenta SHUTTLE AMATEUR RADIO EXPERIMENT (SAREX). Tokom misije STS-67 posada ce uzivo razgovarati pred ogromnim auditorijem o Amaterskom Radiu, nauci i komunikacijama. Lansiranje je predvidjeno za 2 MART 1995 u 1:37 po lokalnom ili u 7:37 po Jugoslovenskom vremenu, iz Kennedy Space Center, Cape Canaveral, Florida. Sletanje je predvidjeno 18 marta 1995 u 15:09 na Kennedy Space Center, Florida. Misija ce trajati 15 dana. Raketa ce dovesti satl oko Zemljine orbite na visinu od 218 milja i pod uglom od 28.45 stepeni. NASA pokusava da ukljuci sto je vise moguce ucenika i studenata u nove tehnologije i u Americki svemirski program uz pomoc Amaterskog radia. Tokom SAREX misije, astronauti ce imati sledece zadatke: - da ostvare radio kontakt sa skolama - radio kontakt sa Amaterskom Radio Zajednicom - licni kontakt sa porodicama astronauta U Americi i ostalom delu sveta (bez Evrope) frekvencije su sledece: FM Voice Downlink: 145.55 MHz FM Voice Uplink: 144.91, 144.93, 144.95, 144.97 i 144.99 MHZ Za Evropu: FM VoiceUplink: 144.70, 144.75 i 144.80 MHz FM Packet Downlink: 145.55 MHZ FM Packet Uplink: 144.49 MHz ASTRO-2 je druga iz seria ASTRO misija koja ce izvrsiti precizna merenja astronomskih tela kao sto su planete, zvezde i galaxije u relativno malom vidnom polju. ASTRO observatorija je kljucni elemenat SPACELAB programa. MISSION NUMBER: STS (Shuttle Transport System) - 67 LENGHT OF MISSIONS: 16 days - Launching on March 2, 1995 VEHICLE: The Space Shuttle Endeavour ALTITUDE: 352 kilometers ORBITAL: 90 minutes CREW: Stephen S. Oswald, William G. Gregory, Tamara E. Jernigan, John M. Grunsfeld, Wendy B. Lawrence, Ronald A. Parise, Samuel T. Durrance ****************************************************************** uskoro: ASTRO-plus elektronski casopis za astronomiju ******************************************************************
nauka.50 kvale,
>> uskoro: ASTRO-plus elektronski casopis za astronomiju Hajde jedva čekam. 8)
nauka.51 bjevdjic,
KNU:ZOOLOGIJA-PžELE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 4. marta - Nemački istraživači ustanovili su da pčele umeju da broje i koriste određene oznake za navigaciju, a rezultate studije o pčelama objavili su u časopisu "Enimal Bihejvior" (Animal Behaviour), javlja Rojter. Tim sa Slobodnog univerziteta u Berlinu ispitivao je pčele koje su letele između mesta za hranjenje i košnice. Na tom putu postavili su im različite oznake, recimo šatore, a zatim su menjali broj i lokaciju oznaka i hranilišta. Ustanovljeno je da su pčele zastajale kod prvog hranilišta pošto su prošle tri oznake, čak i ako to nije bilo njihovo prvobitno mesto s hranom. U tekstu koji prenosi časopis "Nju sajentist" (New Scientist) navodi se i da pčele umeju da broje.
nauka.52 saricl,
Dali bi neko mogao da mi napiše pravila za pisanje rimskih brojeva? (Šta koji znači i kad se gde piše(ipred/iza broja)).
nauka.53 dejanr,
>> Dali bi neko mogao da mi napiše pravila za pisanje rimskih brojeva? >> (Šta koji znači i kad se gde piše(ipred/iza broja)). Jako ukratko: I = 1 V = 5 X = 10 L = 50 C = 100 D = 500 M = 1000 Kada je manji broj iza većeg, dodaje se. Kada je ispred većeg, oduzima se. Recimo VI je 5+1=6, a IV je -1+5=4. Tekuća godina je MCMXCV. Ima i dodatno pravilo, da ispred broja može da se nalazi samo za jedan manji, dakle 99 ne može da se piše kao IC nego mora XCIX. Neki drugi kažu da može i IC, a kako su Rimljani pisali, to valjda oni znaju :)
nauka.54 dr.grba,
>> Ima i dodatno pravilo, da ispred broja može da se nalazi samo za jedan >> manji, dakle 99 ne može da se piše kao IC nego mora XCIX. Neki drugi E, sa ovim nisam bio načisto. Najzad crno na belom (hm... kod mene je belo na crnom).
nauka.55 vitez.koja,
#=> Ima i dodatno pravilo, da ispred broja može da se nalazi samo za I još dadatnije pravilo za pisanje velikih brojeva, crta iznad broja znaci množenje sa hiljadu. Znači -- CDXV = (-100 + 500) * 1000 + 10 + 5 = 400 015 Pitanje glasi da li dvaput nadvučeno je množenje sa milion ili šta li (i da li postoji)? sk
nauka.56 basrak,
>>> Dali bi neko mogao da mi napiše pravila za pisanje rimskih >>> brojeva? (Šta koji znači i kad se gde piše(ipred/iza broja)). > > Jako ukratko: Zaboravio si da napomeneš da nije dozvoljeno više od 3 ista znaka zaredom. Npr. 30 jeste XXX, ali 40 nije XXXX, već XL; slično, 4 nije IIII, već IV ...
nauka.57 dejanr,
>> I još dadatnije pravilo za pisanje velikih brojeva, crta iznad >> broja znaci množenje sa hiljadu. Znači >> -- >> CDXV = (-100 + 500) * 1000 + 10 + 5 = 400 015 >> Hmmmm... da li je ovo neka kasnija "ekstenzija" rimskih brojeva ili su stvarno Rimljani tako pisali? Nekako mi izgleda da, uz takav sistem zapisivanja brojeva, tako veliki brojevi kao 400015 nemaju naročitu svrhu. Osim toga, množenje sa 1000 je tako "decimalni" princip da mi se nekako ne slaže sa čitavom koncepcijom - da su umeli da množe sa 1000, valjda bi se prvo setili da množe sa 10 ;)
nauka.58 supers,
>>>> CDXV = (-100 + 500) * 1000 + 10 + 5 = 400 015 >> Hmmmm... da li je ovo neka kasnija "ekstenzija" rimskih brojeva ili >> su stvarno Rimljani tako pisali? Nekako mi izgleda da, uz takav >> sistem Sumnjam da je original rimsko. Inace, u nekim zbirkama zadataka iz BASICA postoje i ovakvi biseri za konverziju rimskih brojeva: @ 5 000 (C) 10 000 # 50 000 ! 100 000
nauka.60 vitez.koja,
#=> Hmmmm... da li je ovo neka kasnija "ekstenzija" rimskih brojeva #=> ili su stvarno Rimljani tako pisali? Pa i meni izgleda neverovatno (kad već nemaju nulu :), ali eto... Istorija ovog mog saznanja... :) Neki naši prijatelji otišli za Švajcarsku (ima tome bogami i 10 godina, na vreme ljudi :) i ubrzo sin im dobio tako neku zezalicu sa rimskim brojevima "za domaći". Niko tamo nije znao šta je to, pa se zvala Jugoslavija koga god su poznavali i da je imao veze sa matematikom (a to je posle išlo lančano). Posle par nedelja sam čuo za to množenje sa 1000. Ne sećam se da li je rešenje rekao taj profesor tamo ili neki naš odavde (više bih voleo da je odavde, pošto se sve ovo dešava u nekom 5-6 razredu osnovne :). sk
nauka.61 bjevdjic,
UPR:METEOROLOGIJA-OZON ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 17. marta (Tanjug) - Stanje ozonskog omotača iznad naše zemlje za sada ne bi trebalo da izazove veću zabrinutost, izjavila je danas zamenik direktora Saveznog hidrometeorološkog zavoda Danica Spasova. Ona je na konferenciji za novinare, održanoj povodom 23. marta-Svetskog meteorološkog dana, rekla da stanje zemljinog ozonskog omotača Svetska meteorološka organizacija (SMO) sistematski prati još od 1950. godine. "Slabljenje ozonskog omotača zabeleženo je prvi put 1980. godine i u javnosti je prezentovano kao ozonska rupa koja je do sada bila najizraženija iznad područja Sibira", istakla je Spasova. Ona je objasnila da se pojava slabljenja ozonskog omotača za 10 do 12 odsto beleži iznad naše zemlje svake godine u drugoj polovini januara i tokom prve polovine februara. Međutim, zbog niske oblačnosti, koja u tom periodu preovlađuje iznad naše zemlje, negativne posledice te pojave su u mnogome ublažene. Prema sadašnjim procenama SMO, ukoliko bi zemlje potpisnice svetske Deklaracije o očuvanju ozona već sada počele da primenjuju odredbe iz tog dokumenta, značajnije pozitivne promene u zemljinom omotaču mogle bi se očekivati tek polovinom sledećeg veka, rekla je Spasova.
nauka.62 bobby.quyne,
> Elem, svako je ponekad cuo "pucketanje" televizora, monitora komjutera > i slicnih stvarcica koje nastaje usled promene temperature. Medutim, > to ponekad zna bas onako fino da pukne. Zanima me sta se u stvari tu > desava, i odakle toliko jak zvuk, a nikakvih fizickih posledica nema? Evo odgovora sa malim zakasnjenjem (privremeno sam bio prestao da pratim ovu temu): 'Pucanje' monitora moze da nastane ako isti ima ugradjen sklop za automatsko praznjenje statickog elektriciteta. To sto se cuje je varnica (mala munja), i prilicno je glasna. Drugi moguci uzrok je zvuk koji proizvode sastavi plastike usled temperaturnog sirenja. Naime, sastavi izmedju plasticnih delova na monitoru (i TV-u) su nacesce tako uradjeni da moze da dodje do delimicnog 'rasklapanja' delova, tj. da dodju u polozaj do kojeg inace dolazi u fazi sklapanja a pred zavrsetak samog sklapanja. Zvuk koji se cuje je malo glasniji "klik" kada delovi uskoce na mesto.
nauka.63 ilija,
Ima li lekara ovde? Prelezao sam mononukleozu krajem februara i transaminaze su mi vec normalne (19 i 20). Pitanje: Jel smem da konzumiram alkohol? Imam 15 godina. nemanja.
nauka.64 bjevdjic,
M E R E N J E J A ž I N E S T R E S A ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Tabela prikazuje jačinu stresa koji se javlja u određenim životnim situacijama. Ukoliko se mnogo toga promeni u životu neke osobe za kratko vreme, često se dešava da ona, u toku sledeće godine, duševno ili telesno oboli. Sabiranjem odgovarajućeg broja bodova za događaje koji su se desili u toku prethodne godine može da se proceni opasnost od pogoršanja zdravstvenog stanja u budućnosti. TABELA ▄▄▄▄▄▄ ┌────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ Br. SITUACIJA BODOVI │ ├────────────────────────────────────────────────────────────────────┤ │ 1. Smrt bračnog druga ..................................... 100 │ │ 2. Razvod ................................................. 73 │ │ 3. Odvajanje od bračnog druga ............................. 65 │ │ 4. Kazna zatvora .......................................... 63 │ │ 5. Smrt člana uže porodice ................................ 63 │ │ 6. Povređivanje ili obolevanje ............................ 53 │ │ 7. Sklapanje braka ........................................ 50 │ │ 8. Otpuštanje sa radnog mesta ............................. 47 │ │ 9. Izmirenje bračnih drugova .............................. 45 │ │ 10. Odlazak u penziju ...................................... 45 │ │ 11. Bolest nekog od članova porodice ....................... 44 │ │ 12. Trudnoća ............................................... 40 │ │ 13. Seksualni problemi ..................................... 39 │ │ 14. Dolazak novog člana porodice ........................... 39 │ │ 15. Promena radnog mesta ................................... 39 │ │ 16. Promena materijalnog stanja ............................ 38 │ │ 17. Smrt bliskog prijatelja ................................ 37 │ │ 18. Promena radnih zadataka ................................ 36 │ │ 19. Bračne svađe ........................................... 35 │ │ 20. Veliki dugovi .......................................... 31 │ │ 21. Poništenje prava na oslobođenje od dugova .............. 30 │ │ 22. Promena odgovornosti na radnom mestu ................... 29 │ │ 23. Odlazak sina ili kćeri od kuće ......................... 29 │ │ 24. Problemi sa rodbinom bračnog druga ..................... 29 │ │ 25. Izuzetni lični uspesi .................................. 28 │ │ 26. Zapošljavanje ili prestanak rada bračnog druga ......... 26 │ │ 27. Početak ili završetak školovanja ....................... 26 │ │ 28. Promena uslova života .................................. 25 │ │ 29. Promena ličnih navika .................................. 24 │ │ 30. Problemi sa pretpostavljenima .......................... 23 │ │ 31. Promena radnog vremena ili uslova rada ................. 20 │ │ 32. Promena mesta stanovanja ............................... 20 │ │ 33. Promena škole ili fakulteta ............................ 20 │ │ 34. Promene u slobodnim aktivnostima ....................... 19 │ │ 35. Promena religioznih običaja ............................ 19 │ │ 36. Promena društvenih aktivnosti .......................... 18 │ │ 37. Umereni dugovi ......................................... 17 │ │ 38. Promena navika spavanja ................................ 16 │ │ 39. Porodični skupovi ...................................... 15 │ │ 40. Promena navika ishrane ................................. 15 │ │ 41. Godišnji odmor ......................................... 13 │ │ 42. Praznici ............................................... 12 │ │ 43. Manji sukobi sa zakonom ................................ 11 │ └────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ REZULTATI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ISPOD 80 BODOVA: jačina stresa je verovatno prosečna ili ispod proseka. IZMEĐU 80 i 150 BODOVA: stres je previše jak i potrebno je smanjiti ga telesnim vežbama, pravilnom ishranom, itd. IZNAD 150 BODOVA: mogućnost ozbiljnog oboljevanja u budućnosti su veće od 50 procenata pa je stoga važno da se pronađe uzrok problema i promeni način života koji dovodi do stresa.
nauka.65 bjevdjic,
UPR:BEOGRAD-SAJAM-MEDICINA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 19. aprila (Tanjug) - Knjiga "Stres i bolest" ruskog akademika Evgenija žazova i domaćih autora - prof. dr Dragoljuba Slijepčevića, prof. dr Svetomira Stožinića i dr Svetlane Vujović, predstavljena je danas na Beogradskom sajmu, u okviru 20. Međunarodne izložbe opreme i uređaja za medicinu i farmaciju. Predstavljajući knjigu, prof. dr Jovan Mićić rekao je da "stres predstavlja nešto što je naizgled poznato svima i sa čime se susrećemo svakodnevno". "Možda je to razlog što do sada nije bilo zadovoljavajuće definicije stresa, jer je najteže objasniti jednostavne stvari", dodao je on. Prema njegovim rečima, najzastupljenije objašnjenje stresa je da je to odbrambena reakcija živog organizma na sve nadražaje, bilo iz spoljašnje sredine, bilo iz samog organizma. Ova knjiga, međutim, navodi da stres nastaje tek slamanjem odbrambene reakcije organizma. Prof. dr Jovan Striković je istakao da je vrednost dela i u obuhvatanju svega što dovodi do stresa - i psihičkih i fizičkih faktora, osvrta na trudnoću kao stresno stanje i posebno na odnos stresa i kardiovaskularnih bolesti. Govoreći o knjizi, akademik žazov se osvrnuo na oglede koji su obavljani tokom njene pripreme. Pušenje, visok pritisak, holesterol, gojaznost i psihička uznemirenost, osnovni su uzroci stresa urbanog čoveka, istakao je on. Prema rečima žazova, reakcija na stres je individualna i niko je ne može predvideti. Međutim, izučavanjem moskovske populacije otkriveno je da je psiho-stres u većini slučajeva posledica loše ekonomsko-političke situacije. "Zato je vrlo verovatno da situacija u vašoj zemlji, posebno ekonomske sankcije, dovodi do velikog broja poremećaja. Oni ubijaju tiho i lagano, ali ne manje efikasno od nekih opasnih bolesti", istakao je žazov.
nauka.66 bjevdjic,
UPR:NOVI SAD-MAGLIĆ-POSETA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 20. aprila (Tanjug) - Potpredsednici Izvršnog veća Vojvodine dr Stojan Bebrebr i dr Radmila Marinković-Nedučin obavestili su danas prof. dr Rastka Maglića, predavača fizike na Univerzitetu "Kolorado Springs" u SAD o pokretanju akcije da se ime i delo Mileve Ajnštajn-Marić dostojnije obeleži u njenoj otadžbini. Dr Maglić je istakao da je u američkoj naučnoj javnosti sve izraženiji stav da je doprinos nauci Mileve Ajnštajn-Marić mnogo veći nego sto se do sada mislilo. Sa predstavnicima Izvršnog veća Vojvodine dogovoreno je da se uskoro štampa i Zbornik radova sa prošlogodišnjeg naučnog skupa u Novom Sadu, koji je bio posvećen Milevi Ajnštajn-Marić i njenom doprinosu fizici. Takođe će se razmotriti inicijativa za otvaranje stalne muzejske postavke u Novom Sadu, posvećene Milevi Ajnštajn-Marić. U toku posete našoj zemlji dr Maglić će održati i nekoliko predavanja.
nauka.67 dr.grba,
>> se ime i delo Mileve Ajnštajn-Marić dostojnije obeleži u njenoj >> otadžbini. Da li se ovako prezivala i posle razvoda?