CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - filozofija

filozofija.2 dejanr,
Ne znam baš da li je za ovu temu, ali da se nasmejemo malo :) Dakle, pitanje glasi "Zašto je pile prešlo put", a odgovori... Prilog je poslala Ranka Jovanović, nekada iz "Računara" a sada iz Južne Afrike. WHY DID THE CHICKEN CROSS THE ROAD? Plato: For the greater good. Karl Marx: It was a historical inevitability. Machiavelli: So that its subjects will view it with admiration, as a chicken which has the daring and courage to boldly cross the road, but also with fear, for whom among them has the strength to contend with such a paragon of avian virtue? In such a manner is the princely chicken's dominion maintained. Hippocrates: Because of an excess of light pink gooey stuff in its pancreas. Noam Chomsky: The chicken didn't exactly cross the road. As of 1994, something like 99.8% of all US chickens reaching maturity that year, had spent 82% of their lives in confinement. The living conditions in most chicken coops break every international law ever written, and some, particularly the ones for chickens bound for slaughter, border on inhumane. My point is, they had no chance to cross the road (unless you count the ride to the supermarket). Even if one or two have crossed roads for whatever reason, most never get a chance. Of course, this is not what we are told. Instead, we see chickens happily dancing around on Sesame Street and Foster Farms commercials where chickens are not only crossing roads, but driving trucks (incidentally, Foster Farms is owned by the same people who own the Foster Freeze chain, a subsidiary of the dairy industry). Anyway, ... (Chomsky continues for 32 pages. For the full text of his answer, contact Odonian Press) Thomas de Torquemada: Give me ten minutes with the chicken and I'll find out. Timothy Leary: Because that's the only kind of trip the Establishment would let it take. Douglas Adams: Forty-two. Nietzsche: Because if you gaze too long across the Road, the Road gazes also across you. Oliver North: National Security was at stake. Carl Jung: The confluence of events in the cultural gestalt necessitated that individual chickens cross roads at this historical juncture, and therefore synchronicitously brought such occurrences into being. Jean-Paul Sartre: In order to act in good faith and be true to itself, the chicken found it necessary to cross the road. Ludwig Wittgenstein: The possibility of "crossing" was encoded into the objects "chicken" and "road," and circumstances came into being which caused the actualization of this potential occurrence. Albert Einstein: Whether the chicken crossed the road or the road crossed the chicken depends upon your frame of reference. Aristotle: To actualize its potential. Buddha: If you ask this question, you deny your own chicken-nature. Salvador Dali: The Fish. Darwin: It was the logical next step after coming down from the trees. Emily Dickinson: Because it could not stop for death. Epicurus: For fun. Ralph Waldo Emerson: It didn't cross the road; it transcended it. Johann Wlfgang von Goethe: The eternal hen-principle made it do it. Ernest Hemingway: To die. In the rain. Werner Heisenberg: We are not sure which side of the road the chicken was on, but it was moving very fast. David Hume: Out of custom and habit. Saddam Hussein: This was an unprovoked act of rebellion and we were quite justified in dropping 50 tons of nerve gas on it. Jack Nicholson: 'Cause it (censored) wanted to. That's the (censored) reason. Pyrrho the Skeptic: What road? Ronald Reagan: I forget. John Sununu: The Air Force was only too happy to provide the transportation, so quite understandably the chicken availed himself of the opportunity. The Sphinx: You tell me. Henry David Thoreau: To live deliberately ... and suck all the marrow out of life. Mark Twain: The news of its crossing has been greatly exaggerated. Stephen Jay Gould: It is possible that there is a sociobiological explanation for it, but we have been deluged in recent years with sociobiological stories despite the fact that we have little direct evidence about the genetics of behavior, and we do not know how to obtain it for the specific behaviors that figure most prominently in sociobiological speculation. Joseph Stalin: I don't care. Catch it. I need its eggs to make my omlette. Malcom X: It was coming home to roost.
filozofija.3 babbage,
>=>> Prilog je poslala Ranka Jovanović, nekada iz "Računara" a sada iz >=>> Južne Afrike. A ja sam pokupio fajl sa istim tekstom još pre cca mesec dana sa UBBGa (dir PUBLIC:[BOOKS.FUN]). B) Babbage
filozofija.4 vitez.koja,
#=> pitanje glasi "Zašto je pile prešlo put", a odgovori... Sledž Hamer: Da bi izbeglo smrtnu kaznu ;) btw. poslao sam tu istu poruku u VICEVE pre neku nedelju :) Mada, tamo nedostaju poslednja tri odgovora.
filozofija.5 cosmo,
Mao Tse Tung: Gde god se okrenes dupe ti je odpozadi!
filozofija.6 ikuzmanovic,
Ima li neko knjizicu sa Maovim mislima? Ako ima, mogao bi nesto iz nje da prebaci ovde ;)
filozofija.7 cosmo,
Friedrich Nietzche: Oni koji nas ne ubiju, cine nas jacim.
filozofija.9 balsa,
> Friedrich Nietzche: > Oni koji nas ne ubiju, cine nas jacim. Gledali smo Konana sinoć na Pinku? :))
filozofija.10 cosmo,
>> >> Friedrich Nietzche: >> >> Oni koji nas ne ubiju, cine nas jacim. >> Gledali smo Konana sinoc na Pinku? :)) Srecan sam sto barem jos neko gleda takve filmove. :))
filozofija.11 bobby.quyne,
>>> Gledali smo Konana sinoc na Pinku? :)) > > Srecan sam sto barem jos neko gleda takve filmove. :)) I to svaki put kad se prikazuju. Kad se setim samo kad je poslednji pu prikazan "TThe Big Wednesday", oma me ufati nostalgija.
filozofija.12 novim,
Ovo možda može i drugde, ali i ova tema zvrji letnje prazna, pa neka bude ovde. Dakle, da li je gore činiti zlo u znanju ili u neznanju? Postoje dva stanovišta. Jedno je Kantovo (iz Religije u granicama čistog uma), i ono kaže: postoji zlo koje se čini iz neznanja (ili iz gluposti), a čovek je zlu sklon usled vlastite bestijalnosti (životinjske, čulne prirode koju nosi u sebi). Drugo zlo je tzv. dijabolizam, kad se zlo čini sa punom svešću da se čini zlo. Najgore zlo je ovo poslednje, dijaboličko, kad se ono čini i savršeno se zna da se čini. Suprotno stanovište je Bodlerovo. I kod njega se zlo čini ili iz gluposti (neznanja), ili sa svešću o zlu. Ali za njega je ovo drugo zlo još i razumljivo, reč je i izboru i slobodi, dok je najgore i najnepopravivljije zlo ono koje se čini iz gluposti (za njega je to čist satanizam). Kako SPQM (sezamus populusque modemus) gleda na ovo pitanje šta je gore od ove dve vrste zla? (Ima i drugih vrsta zla, naravno, ali ove dve su ovde jedino bitne...)
filozofija.13 dr.grba,
>> dijabolizam, kad se zlo čini sa punom svešću da se čini zlo. Najgore >> zlo je ovo poslednje, dijaboličko, kad se ono čini i savršeno se zna >> da se čini. Vote for Kant. Bodlerovo viđenje pada u vodu budući da nema potpune slobode.
filozofija.14 severian,
> Kako SPQM (sezamus populusque modemus) gleda na ovo pitanje šta > je gore od ove dve vrste zla? (Ima i drugih vrsta zla, naravno, > ali ove dve su ovde jedino bitne...) Ovako formulisana dilema predpostavlja zlo kao apsolutan pojam, tj. podrazumeva njegovu univerzalnost. Nekako sam sklon mišljenju da su dobro i zlo poprilično subjektivne kategorije (samim tim što su kriterijumi procene čina kao dobrog ili zlog sve samo ne univerzalni). Ako radikalizujem ovu tezu rekao bih da "činiti zlo iz neznanja", sa tačke gledišta subjekta (tj. onog koji "zlo" čini) i nije moguće, samim tim što zlo kao univerzalan pojam ne postoji. Naravno, nezavistan posmatrač dela našeg subjekta procenjuje u skladu sa svojim shvatanjem dobra i zla, tako da jedan isti čin može biti i dobar i zao, u zavisnosti koji je referentni sistem u proceni primenjen. Hoću reći - dela sama po sebi ne nose vrednosnu odrednicu. Nju donose epiteti, a epiteti su subjektivni. Socijalno podoban (najmanji) zajednički sadržalac ličnih (dakle subjektivnih) shvatanja zla upravo je ono čemu smo (pogrešno) navikli da dajemo snagu apsolutnog.
filozofija.15 milan,
Pre bih rekao da Kant i Bodler (o drugom konceptu dobra i zla ne znam ništa pa uzimam ono što si napisao kao odgovarajući prikaz) referišu na različite načine vrednovanja zla (ili dobra što mu iziđe na isto). Kanta zanima "mera krivice" onoga ko čini zlo. U tom smislu on je u pravu i, konačno, taj njegov pristup je danas ugrađen i u neku opšteprihvaćenu građansku etiku i u pravni sistem. Znači postoji neka vrsta opšte saglasnosti sa Kantom. U Bodlerovom slučaju (opet uz ograde o nepoznavanju stvari) imam utisak da se on bavi (ili se "brine nad", "zamišljen je nad") "merom zla" odnosno nad potencijalnim obalama zla koje može biti počinjeno. Ispada da je i on u pravu jer zlo počinjeno svesno uvek nekako biva ograničeno, ako ništa drugo a ono interesima onoga ko ga čini, a zlo bez svesti može biti bezobalno. Pl poz M
filozofija.16 bobby.quyne,
> Dakle, da li je gore činiti zlo u znanju ili u neznanju? Ostaje da definišemo zlo da bismo znali o čemu raspravljamo. Jedina definicija zla koju znam a koja nije ideološki-religiozno uslovljena je ona koja se koristi u psihologiji i koja glasi otprilike ovako: Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. Po mom mišljenju, ovo podrazumeva da je za činjenje zla neophodna svest. Ovo obrazlažem na sledeći način. Da bi neka akcija bila usmerena ka nekom apstraktnom cilju kao što je uništenje života, iza nje mora stajati predumišljaj, a za predumišljaj je neophodna svest da bi ga proizvela. Pri tom se ovo ne sme poistovetiti sa onim što radi grabljivica kada lovi plen, jer njen cilj nije uništenje života, već obezbeđivanje hrane. Iz ovoga sledi da je nemoguće činiti zlo bez predumišljaja, to jest u neznanju. Jedinu mogućnost za činjenje zla u neznanju vidim u sledećoj hipotetičkoj konstrukciji: čovek je hipnotisan, ili mučen pa programiran da čini zlo. Međutim, u oba slučaja je prethodio svesni pristanak na kasnije stanje. žovek se hipnozom ne može prisiliti da čini stvari protivne njegovim načelima. Mučenjem se čovek može prisiliti da čini stvari protivne njegovoj volji, ali u takvoj situaciji uvek postoji svestan pristanak na kasnije akcije tako da se je nesvesnost u delanju u oba slučaja sumljiva. > Postoje dva stanovišta. Jedno je Kantovo (iz Religije u granicama > čistog uma), i ono kaže: postoji zlo koje se čini iz neznanja (ili iz > gluposti), a čovek je zlu sklon usled vlastite bestijalnosti > (životinjske, čulne prirode koju nosi u sebi). Drugo zlo je tzv. Mislim da je stav u kojem je životinjska priroda u čoveku ona što ga navodi na zlo u najmanju ruku zastareo. čivotinjska priroda je ono što nas navodi da odbacimo svest i delujemo instiktivno. Delovanje bez svesti nije zlo već je upravo to što jeste, instiktivno delovanje. Ovaj stav je očigledno pod jakim uticajem hrišćanske dogme koja želi da nas ubedi da delanje na sopstvenom opstanku na račun bilo koga drugog nije bogu ugodno - to jest zlo. > dijabolizam, kad se zlo čini sa punom svešću da se čini zlo. Najgore > zlo je ovo poslednje, dijaboličko, kad se ono čini i savršeno se zna > da se čini. Nije mi jasno u čemu je razlika između ova dva stanja. Jel' može primer. > Suprotno stanovište je Bodlerovo. I kod njega se zlo čini ili iz > gluposti (neznanja), ili sa svešću o zlu. Ali za njega je ovo drugo > zlo još i razumljivo, reč je i izboru i slobodi, dok je najgore i > najnepopravivljije zlo ono koje se čini iz gluposti (za njega je to > čist satanizam). Bojim se da je satanizam upravo zlo koje se čini izuzetno promišljeno iz neodoljive želje da se uništava život.
filozofija.17 supers,
>> Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. I ranije si zastupao ovakvu definiciju zla. žini mi se malo preuskom. Kako bi ti klasifikovao nešto kao silovanje, da li bi se to moglo nazvati zlom ako pođemo od tvoje definicije? Tada je retko cilj uništenje života.
filozofija.18 sav.gacic,
> Kako SPQM (sezamus populusque modemus) gleda na ovo pitanje šta je > gore od ove dve vrste zla? (Ima i drugih vrsta zla, naravno, ali ove > dve su ovde jedino bitne...) Za moj pojam, nesumnjivo je gore ono "sa svešću". Na kraju, "svesni" (uopšte) imaju nekakvu odgovornost za postupke "nesvesnih" i u "normalnim" vremenima bi trebalo svojom svešću da sprečavaju, ili bar amortizuju, nepredviđenosti "nesvesnih" (ovo sada u našim krajevima je negcija tog, recimo, "pravila" pa se na ovdašnju situaciju ne odnosi). Izvinjavam se za ovolike navodnike, ali obične reči su u pitanju... :) Ako uzmemo da nas svest izdvaja iz životinjskog carstva, onda zlo učinjeno PRI svesti definitivno natkriljuje ostale vrste i količinu učinjenoj šteti (zlu) pridaje nov kvalitet. Najteža kazna za takvo šta je - POKAJANJE, ali budući da je ono subjektivno stanje, oštećenom ili organima pravde ne pruža MATERIJALNE dokaze o patnji zlikovca kojem se odmazda veoma svesno smišlja, razrezuje i sprovodi... Moram priznati da nisam sretao zlo u "čistom vidu", uvek je bilo u funkciji nečeg i nekog za koga je dati akt (ili serija) trebalo da donese dobro... Pozdrav, Bik koji sedi
filozofija.19 ndragan,
/ Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. Da li onda nesvesno zlo uopšte postoji? Jer, ako čovek počini nešto bez namere, pogotovu zle namere, počinio ga je bez cilja, dakle i bez cilja koji navodiš. Druga je stvar da li postoji nesvesno činjenje? Pretpostavljam (i usput sumnjam) da mora da postoji, makar u situacijama kada čovek iz raznih razloga prenebregne brigu za moguće posledice (naprimer, gasi požar iz prvog bureta na koje naiđe, a ako ispadne da je u buretu bila voda, tim bolje). Tu su i mnoge stvari koje se čine dok se uči ("iskustvo raste sa količinom uništene opreme" - Marfi), dok čovek iskušava granice svoje veštine. Zlo počinjeno u pokušaju da se uradi nešto drugo... spada, zasad, u neodgovorno ponašanje, ali ne znam da li svesno ili nesvesno. Bio bih sklon da to strpam u "svesno prebacivanje mišljenja o mogućim posledicama što dalje od svesti" :)
filozofija.20 ndragan,
/ Ako uzmemo da nas svest izdvaja iz životinjskog carstva, A ko nam je uvalio tu priču da životinje imaju carstvo? žak i da pristanemo na izvesnu meru čovekolikosti njihovog društvenog uređenja (ako ga imaju), njegov oblik bi mogao da ide od predrodovske zajednice do postindustrijskog društva - ko zna koji bi ljudski oblik najviše ličio. Mislim da je izraz nastao u vreme kad i prve komercijalne bajke (kad je to prestalo da se priča uz ognjište i počelo da se prodaje u knjižari). žudno mi je da se kasnije nije obavljao - naprimer, nikad nismo čuli za NR životinja, ili United States of Animals.
filozofija.21 bobby.quyne,
> Da li onda nesvesno zlo uopšte postoji? Jer, ako čovek počini nešto bez > namere, pogotovu zle namere, počinio ga je bez cilja, dakle i bez cilja > koji navodiš. Mnogi ljudi vrlo cesto cine razne stvari ne sasvim svesno. Medjutim, najcesce se radi o tome da su u takvim slucajevima stvarni motivi namerno postojali. Tako ostaje da je moguce da je namera potisnuta iz svesnog u neki drugi plan (nesvesni, podsvesni... ) ali je namera sigurno postojala. > Druga je stvar da li postoji nesvesno činjenje? Pretpostavljam (i usput > sumnjam) da mora da postoji, makar u situacijama kada čovek iz raznih > razloga prenebregne brigu za moguće posledice (naprimer, gasi požar iz > prvog bureta na koje naiđe, a ako ispadne da je u buretu bila voda, tim > bolje). Nesvesno cinjenje je svakodnevna pojava. Moguce je da covek pocini neko delo koje bi se moglo svrstati pod zlo u afektu (stanju smanjene uracunljivosti), tako da mu osnovni motiv nije unistenje zivota. U tom slucaju se takvo delo ne moze okarakterisati kao zlo.
filozofija.22 ivana.v,
> / Ako uzmemo da nas svest izdvaja iz životinjskog carstva, > > A ko nam je uvalio tu priču da životinje imaju carstvo? žak i > da pristanemo na izvesnu meru čovekolikosti njihovog društvenog > uređenja (ako ga imaju), njegov oblik bi mogao da ide od > predrodovske zajednice do postindustrijskog društva - ko zna > koji bi ljudski oblik najviše ličio. Termin "carstvo" je uobičajen termin koji se koristi u taksonomskoj hijerarhiji u zoologiji i botanici (iza njega slede podcarstvo, natkolo, kolo, potkolo, razred... i, da ne nabrajam dalje, sve kategorije do podvrste.) Sve ove kategorije koriste se u klasifikaciji organizama, koja je uvedena od strane najstarijih istraživača živog sveta pored ostalog, radi boljeg sporazumevanja i komunikacije. Prema tome, i životinje i biljke imaju svoja carstva. Pozdrav, Ivana
filozofija.23 sav.gacic,
> Po mom mišljenju, ovo podrazumeva da je za činjenje zla neophodna svest. Možda i nije, ali je težina učinjenog, a odatle i odgovornost, nesumnjivo veća. > Bojim se da je satanizam upravo zlo koje se čini izuzetno promišljeno > iz neodoljive želje da se uništava život. Ili nekakvo institucionalizovanje (čitati: opravdanje, koliko god bevezno zvučalo) za zločine (nekažnjene po mogućstvu). U celoj priči me najviše interesuju "viši ciljevi" u ime kojih se zločini vrše, razvijeni su neslućeno maštoviti varijeteti (na pamet mi odmah padaju Aun Šinrikjo, Ruanda, ex-YU, Iran). Koliko god kompleksne stvari bile u svim ovim slučajevima je ipak moguće upreti prstom u čoveka, ideju... Pozdrav, Bik koji sedi
filozofija.24 crveni,
> Vote for Kant. Bodlerovo viđenje pada u vodu budući da nema > potpune slobode. Složio bih se sa izborom, ali ne i sa razlogom za izbor. Kant veru- je da je sfera moralnosti - sfera nesputane slobode. Naravno, ne u smislu delovanja, već u smislu donošenja odluke.
filozofija.25 crveni,
> Ovako formulisana dilema predpostavlja zlo kao apsolutan pojam, > tj. podrazumeva njegovu univerzalnost. Nekako sam sklon > mišljenju da su dobro i zlo poprilično subjektivne kategorije > (samim tim što su kriterijumi procene čina kao dobrog ili zlog > sve samo ne univerzalni). Moguće je da kriterijum zaista nisu univerzalni. Ali, ako ne težimo univerzalnom kriterijumu - onda nema moralnosti. Sam pojam moralnosti PRETPOSTAVLJA univerzalnost. Kontradikcija je reći: ovo je nemoralno, ali za mene to ne važi. U situacijama u kojima su ovakvi sudovi iskazuju pretpostavlja se izuzetak na osnovu višeg moralnog principa, a ne puka proizvoljnost. Uostalom, šta nedostaje sledećem (univerzalnom) kriterijumu: Postupaj samo prema onoj maksimi za koju istovremeno možeš hteti da postane jedan opšti zakon. (Ovo je jedna od formula Kantovog kategoričkog imperativa) Socijalno podoban (najmanji) zajednički > sadržalac ličnih (dakle subjektivnih) shvatanja zla upravo je > ono čemu smo (pogrešno) navikli da dajemo snagu apsolutnog. Baš zato je potreban nerelatizovani kriterijum.
filozofija.26 crveni,
> Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. Da li je zlo ubiti Hitlera? Dva Hitlera? Tri Hitlera? Pet? n...? Šta ako ima više Hitlera nego nas?
filozofija.27 crveni,
> > Postoje dva stanovišta. Jedno je Kantovo (iz Religije u > granicama čistog uma), i ono kaže: postoji zlo koje se čini iz > neznanja (ili iz gluposti), a čovek je zlu sklon usled vlastite > bestijalnosti (životinjske, čulne prirode koju nosi u sebi). > Drugo zlo je tzv. dijabolizam, kad se zlo čini sa punom svešću > da se čini zlo. Najgore zlo je ovo poslednje, dijaboličko, kad > se ono čini i savršeno se zna da se čini. > > Suprotno stanovište je Bodlerovo. I kod njega se zlo čini ili > iz gluposti (neznanja), ili sa svešću o zlu. Ali za njega je > ovo drugo zlo još i razumljivo, reč je i izboru i slobodi, dok > je najgore i najnepopravivljije zlo ono koje se čini iz > gluposti (za njega je to čist satanizam). Ovako postavljeno, pitanje je suviše pojednostavljeno. Pitanje zla je zapravo pitanje moralne osude. Svakako, zlo koje se čini sa punom sveš- ću (dijabolizam) zaslužuje strožiju osudu od nesvesno učinjenog zla. Ali, to nije pun odgovor. Postoji i dužnost da se nešto zna. Jednim delom, težnja ka sazanju se može smatrati kantovskom "nesavršenom dužnošću" (vlastito savršenstvo iz Kantove "Metafizike morala"), ali drugim delom znanje o situaciji je nužan uslov bilo kog moralnog suda (ovo NAROžITO važi za Kanta). Drugim rečima, "znanjem" se ne može smatrati podrazumevani minimum upoznatosti sa situacijom (gomila trivijalnih informacija koja nas situira u određeni svet). "Znanje" u smislu broj 2 je informacija koja prevazilazi ovaj komunikativni minimum. Kada je neko neznalica ili nesvestan u smislu broj 2, onda se se može govoriti o "nehatu", "nemaru" i sl. Ako se moralnost shvati dovoljno racionalno, onda praktično nestaje razlika između dijaboličkog zla i zla učinjenog iz neznanja u smislu broj 1. Slobodno reinterpretirajući Kanta moglo bi se reći da je nemoral (zlo) uvek put u degradaciju pojedinca. Nemoralan čovek je dehumanizovani čovek. Dijabolički čovek je skoro po definiciji takav, ali - i čovek neznalica u smislu broj 1 je jednako dehumanizovan (pretpostavka je da nije mentalno retardiran, već sposoban za saznanje). Smisao broj 2 podjednako pripada filozofiji morala i prava - to je pitanje oprostivosti nanošenja neke štete.
filozofija.28 novim,
" U celoj priči me najviše interesuju "viši ciljevi" u ime kojih se " zločini vrše, Reč je o "višem" u smislu "uzvišenog". Dobar deo ideologije progresa se vrti oko te ideje; ukratko rečeno, teže je legitimisati ubistvo u ime "boljeg", ali je mnogo lakše u ime "uzvišenijeg", naročito stoga što dijalektika uzvišenog nudi dosta gotovih obrazaca za takvu legitimaciju. Osporavanje te dijalektike (i ideologije istorijskog progresa povezane s njom) predstavlja glavnu tačku tzv. postmoderne (u njenom ozbiljnijem vidu, kod jednog Liotara, recimo). Reč je o tome da se ta dijalektika u uzvesnom smislu - demontira.
filozofija.29 severian,
>> Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. > > Da li je zlo ubiti Hitlera? JESTE! Iz prostog razloga što "ubiti Hitlera" prestaje da bude zlo tek u trenutku _pošto_ je pojedinac Adolf Hitler postao odgovoran za smrt miliona ljudi. Na početku njegove "karijere" niko nije mogao biti _siguran_ za šta će Hitler biti odgovoran. Ako bi, na osnovu bilo čijih projekcija, ma koliko se one _činile_ izvesnim, počeli da amnestiramo ubistva time bi zašli u božansku "jurisdikciju" nad upotrebljenim kriterijumima za oduzimanje života...
filozofija.31 crveni,
>>> Zlo je sve ono čemu je cilj uništenje života. >> >> Da li je zlo ubiti Hitlera? > > JESTE! Iz prostog razloga što "ubiti Hitlera" prestaje da bude > zlo tek u trenutku _pošto_ je pojedinac Adolf Hitler postao > odgovoran za smrt miliona ljudi. Na početku njegove "karijere" > niko nije mogao biti _siguran_ za šta će Hitler biti odgovoran. > Ako bi, na osnovu bilo čijih projekcija, ma koliko se one > _činile_ izvesnim, počeli da amnestiramo ubistva time bi zašli > u božansku "jurisdikciju" nad upotrebljenim kriterijumima za > oduzimanje života... Naravno, ne mislim na Hitlera iz 1920., pa ni na Hitlera iz 1934. koji je samo potencijalno zlo, već na Hitlera u punoj zločinačkoj snazi. Ono što sam hteo je da dovedem u pitanje je apsolutnost tvog stava u odnosu na zlo. Pitanje glasi: da li potencijalna žrtva (u slučaju Hitlera - bilo koji Englez, Rus, Francuz...) ima pravo da, pozivajući se na SAMOOD- BRANU organizuje atentat na Hitlera. To je jedan deo problema... Drugo pitanje koje sledi iz moje primedbe odnosi se na (makar logičku) mogućnost da zlih ljudi bude više od ostalih... Šta činiti u tom slučaju?
filozofija.32 ndragan,
/ Termin "carstvo" je uobičajen termin koji se koristi u Bio sam malo neprecizan: mene u stvari zanima poreklo tog običaja. Antropocentrizam ume da bude nezgodan u nekim slučajevima. Sam sebe ponekad uhvatim kako se čudim što komarci i dalje dolaze, iako sam ih tolike potamanio. Brzo se setim da komarci nisu nikakve ličnosti, čak ni na nivou kolektivnog nesvesnog, i da nikad ništa neće naučiti. / Prema tome, i životinje i biljke imaju svoja carstva. ...jer su ih tako ljudi razvrstali. Da ih neko pita koje im je društveno uređenje, ko zna da li bi uopšte razumeli pitanje, sve i da umeju da govore.
filozofija.33 ndragan,
/ Dobar deo ideologije progresa A, da. Dođosmo i do tzv. progresa, koji nas je dosad koštao onoliko. Napredak, a prema čemu to? Jedino se pouzdano zna šta nam je pozadi, tj. zadnje, a šta nam je napred, prema čemu smo to bilo okrenuti da bismo ka tome napredovali, više se baš ne zna. Šta je, u stvari, bilo prvobitni cilj ideologije napredovanja?
filozofija.34 novim,
" Napredak, a prema čemu to? Jedino se pouzdano zna šta nam je pozadi, " tj. zadnje, a šta nam je napred, prema čemu smo to bilo okrenuti da " bismo ka tome napredovali, više se baš ne zna. " Šta je, u stvari, bilo prvobitni cilj ideologije napredovanja? Razna su tumačenja pa time i istorije progresa. Možda je najprvobitnija bila Dekartova zamisao (iz Reči o metodi) o tome da ćemo, uz pomoć Nauke, postati "vlasnici i gospodari Prirode". Ispostavilo se da Priroda zna i za "zadnje", kako ti lepo kažeš. Tj. Nauka je tek deo u istoriji Kulture, i sinhronizacija raznih planova istorijse nije samo u njenom domenu. Evo, primer je ovih dana obeležn kroz 50 godina Hirošime: taj nesumnjivi proizvod Nauke (at. bomba) omogućuje da čovečanstvo uništi Zemlju. Zato se i dobar deo filozofije posle Hirošime okreće pitanju Upotrebe znanja, a ne više samo ili skoro samo pitanju njegove Proliferacije, gomilanja ili progresivne proizvodnje... O ovome, razume se, možemo pričati do pošljetka...
filozofija.35 crveni,
> > A, da. Dođosmo i do tzv. progresa, koji nas je dosad koštao > onoliko. Napredak, a prema čemu to? Jedino se pouzdano zna šta > nam je pozadi, tj. zadnje, a šta nam je napred, prema čemu smo > to bilo okrenuti da bismo ka tome napredovali, više se baš ne > zna. Šta je, u stvari, bilo prvobitni cilj ideologije > napredovanja? Od cilja je mnogo bitniji ishod, a ishod SVAKE ideologije (pa i ideo- logije "progresa") je manipulacija i uzurpacija vlasti. Mehanizam "velikih ideja" i ciljeva dobro opisuje Karl Poper u "Bedi istoricizma" i "Otvorenom društvu...". žim se neki cilj (obično na osnovu sopstvene veličine) postavi kao apsolutan - otvara se put u totalitarizam. Poper ovakav pristup politici i društvenim naukama naziva "utopijskim inženje- ringom". Razlog je jednostavan: veliki ciljevi su uvek postavljeni toli- ko daleko u budućnost, da je nemoguće praktično proveriti mogućnost nje- govog ostvarenja. Bilo koja žrtva ili tragedija može se opravdatI - to su samo "male prepreke" ka ostvarenju velikog ideala. Zbog toga Poper predlaže suprotan pristup: izgradnju društva "korak po korak" (piecemeal social engineering). Ideja je jednostavna: ideje i ciljevi kojima se neposredno rukovodimo u životu moraju biti dostižni i kratkoročni da bismo, u sluča- ju neuspeha, mogli da ih odbacimo (ovo je paralela sa njegovom "opovrglji- vošću" iz filozofije nauke). I, konačno: progres ne može biti cilj, upravo zato što se ne može predvideti. Progres se ne može predvideti iz prostog razloga što bi to značilo znanje o budućim dostignućima. Ako bi ovo znanje postojalo u sadaš- njosti - postojala bi i ta dostignuća.
filozofija.36 ivana.v,
> > / Prema tome, i životinje i biljke imaju svoja carstva.... > ...jer su ih tako ljudi razvrstali. Da ih neko pita koje im je > društveno uređenje, ko zna da li bi uopšte razumeli pitanje, > sve i da umeju da govore. Pa i da umeju da govore, ko zna da li bi mi razumeli njihov odgovor? U stvari, različiti oblici socijalnog ponašanja različitih vrsta organizama nisu baš tako jednostavni kao što se obično misli. Pomenula bih Edvarda Vilsona koji je izložio stav da se evolucija čoveka veoma malo razlikuje od one koja je utvrđena kod viših životinja. To bi značilo da zaključci koji se donose prilikom proučavanja ponašanja životinja mogu sa malim modifikacijama da se primene u interpretaciji pravaca evolucionih promena ljudskih društava. Interesantno je npr.da se altruizam u porodici, u stvari, smatra sebičnim ponašanjem (metaforično označeno i kao "sebični gen"). Etolozi su zapazili da je prihvatanje određenih oblika ponašanja kod životinja često uslovljeno ponašanjem većine jedinki u populaciji. Za analizu različitih obrazaca ponašanja koristi se tzv matematička teorija igara, koja se, najkraće rečeno, odnosi na sukob interesa između dva ili više igrača. Odatle je i proistekla ideja o tzv. evoluciono stabilnoj strategiji Maynarda Smitha - ako postoji neka strategija ponašanja koju prihvata većina članova neke populacije ne postoji alternativna strategija koja bi dala višu adaptivnu vrednost. Izložiću jedan hipotetičan primer (iz knjige Sebičan gen R. Dokins)- održavanje raznih oblika agresivnog ponašanja u populaciji. Potpuno uprošćeno, agresivno ponašanje se može podeliti u dva obrasca: tzv. strategija jastreba - kada jedinke stupaju u pravi okršaj, koji prestaje tek kad je jedna od njih povređena i tzv. strategija miša- kada jedinke stupaju samo u ritualnu borbu (npr. prete jedna drugoj), ali nikad nikog ne povređuju. Nijedna od jedinki ne zna unapred kakvu će strategiju primeniti njen protivnik. Neka se, na primer, neka hipotetična populacija sastoji samo od "miševa". Usled mutacije, pojavljuje se jedinka "jastreb", koja će biti zaštićena od povrede jer će se u susretu sa "miševima" ovi uvek povlačiti. Posle nekoliko generacija, geni jastreba dominiraju u odnosu na gene niševa. Sada bi to bila populacija "jastrebova", u kojoj svaki "jastreb" ima podjednaku šansu da bude gubitnik. To znači, da prosečna dobit za "jastrebove" nije veća nego dobit kada su populaciju činili samo "miševi". Uskoro će u populaciji početi da se favorizuju "geni miševa", pod uslovom da su dovoljno vešti da izbegnu sukob. Iz svega navedenog sledi da "jastrebovi i miševi" najbolje prolaze kada su dovoljno retki. "Pojam ESS omogućava nam da, po prvi put, jasno vidimo kako skup nezavisnih bića može uspeti da nalikuje jednoj organizovanoj celini" (Maynard Smith). Pozdrav, Ivana
filozofija.37 sav.gacic,
> A, da. Dođosmo i do tzv. progresa, koji nas je dosad koštao onoliko. > Napredak, a prema čemu to? Jedino se pouzdano zna šta nam je pozadi, tj. > zadnje, a šta nam je napred, prema čemu smo to bilo okrenuti da bismo > ka tome napredovali, više se baš ne zna. Šta je, u stvari, bilo > prvobitni cilj ideologije napredovanja? Uh. Progres, napredak. Voleo bih da se malo razjasni pojam, da se malo odrede kategorije (nauka, tehnologija, humanitarna strana...) Pozdrav, Bik koji sedi
filozofija.38 ndragan,
/ suprotan pristup: izgradnju društva "korak po korak" (piecemeal social / engineering). Ideja je jednostavna: ideje i ciljevi kojima se / neposredno rukovodimo u životu moraju biti dostižni i kratkoročni da Osećam se... ne znam ni ja, zadovoljan, ili pokraden. Ovako nešto primenjujem na sebi još od puberteta. Zavidim mu na ideji da to postavi kao model za društveni projekat.
filozofija.39 ndragan,
/ odgovor? U stvari, različiti oblici socijalnog ponašanja različitih / vrsta organizama nisu baš tako jednostavni kao što se obično misli. To nisam ni poricao. Zasmetala mi je antropocentričnost izraza "carstvo". Nomen est omen, i verujem da upotreba takvih reči u odnosu na vanljudska društva samo zamućuje vidik. Primećujem to kod svoje srednje ćerke (takođe Ivana :), koja je do grla u prirodi, i večito prenosi neke antropomorfne predstave na životinje i biljke. / kako skup nezavisnih bića može uspeti da nalikuje jednoj / organizovanoj celini" (Maynard Smith). Poterao sam miša, isterao slona. Za ovu teoriju nisam znao, a izgleda mi krupna stvar. I sviđa mi se, naročito što spretno izbegava zamke preslikavanja ljudskog ponašanja: lepo kaže "sukob" i tačka.
filozofija.40 ndragan,
/ Progres, napredak. Voleo bih da se malo razjasni pojam, da se malo / odrede Upravo određenje je i nedostajalo. Reč "Progres" (izgovarana sa velikim P) je bila dovoljan bauk da utera strah u kosti svakome ko je i pomislio da mu se ispreči na putu (bez obzira na to koji je Veliki Brat zahtevao taj progres). Vrlo brzo se zaboravilo da svako napredovanje treba da ima i pravac - nije važno, važno da se napreduje. Ono o brzom prelasku velikih ideja u totalitarizam mi izgleda veoma istinito, pre svega zbog neodređenosti tih ideja. To ti je kao ideja zakona kod nas: bitno je da se donese, što nejasniji to bolji. Vlast ostaje na onima koji će ga tumačiti.
filozofija.41 ndragan,
/ O ovome, razume se, možemo pričati do pošljetka... Ova varijanta (gospodari prirode) mi zvuči poznato... nešto se toga slilo čak i u osnovnu školu, onomad. Ko kaže da filozofi samo filozofiraju - to se, bre, prostire, a i deluje. Ostale varijante?
filozofija.42 dr.grba,
>> slilo čak i u osnovnu školu, onomad. Ko kaže da filozofi samo >> filozofiraju - to se, bre, prostire, a i deluje. Hm... filozofiraju? Permutuju jezik. Ima li ikakvih drugih dostignuća?
filozofija.43 crveni,
> Osećam se... ne znam ni ja, zadovoljan, ili pokraden. Ovako > nešto primenjujem na sebi još od puberteta. Zavidim mu na ideji > da to postavi kao model za društveni projekat. Mislim da je to stvar psihologije. Liberalistička uverenja odgovaraju individualcima, populističke ideologoje priprostom svetu (tj. većini).
filozofija.44 crveni,
> Hm... filozofiraju? Permutuju jezik. Ima li ikakvih drugih > dostignuća? Poznato je da postoji nekoliko osnovnih razloga za antifilozofsko raspoloženje. Prvi i osnovni razlog je neznanje i nera- zumevanje. Drugi je neinteligencija. Treći je (nužno FILOZOFSKI utemeljeno) uverenje o besmislenosti i nesvrsishodnosti filozofi- je (npr. antifilozofski scijentizam). U principu, sa ljudima koji su spremni da javno valjaju ovakve besmislice ne može se mnogo raz- govarati. Ali, ostalima želim da skrenem pažnju na nekoliko stvari: 1) Temeljni stavovi SVIH nauka su po sopstvenoj prirodi - postulirane hipoteze. Onaj ko bar malo poznaje struktru nauke zna da su ove hipoteze neiskustvene prirode, dakle - plod filozofske refleksi- je. Oni kojima ova stvar nije dovoljno jasna neka na umu imaju da je Ajnštajn smatrao da su osnovne postavke njegove teorije filozofske. Da ne govrimo o Njutnu i starijim naučnicima koji nisu ni pravili razliku između nauke i filozofije; 2) Šta tek reći za LOGIKU koja je FILOZOFSKA disciplina. Ni ovde nema nikakvih "dostignuća"? 3) Zapadni svet prilično se bavi filozofijom prava, politike i morala. Ponekad čak i neposredne odluke (npr. izbor sudija Vrhovnog suda SAD) zavisi od njihovog FILOZOFSKOG pogleda na pravo i državu; 4) Deo filozofije koji se bavi "permutacijama reči" ima svoje ime i naziva se teorijom značenja. Samo idioti mogu da pomisle da se reči mogu koristiti shodno sopstvenom ukusu. Na koji način funkcioniše jezik utvrđuje se, između ostalog, i filozofskom analizom. Zanimljivo je da su neki osnovni mehanizmi političke manipulacije otkrivene zahvalju- jući meta-etičkoj analizi moralnog jezika; 5) Ako je filozofija besmislena, onda je po istoj logici poezija još besmislenija (bezvesno trabunjanje, takoreći). A tek ona mazanja po plat- nu ili nekakvi zvukovi iz nekih čudnih naprava. Uništimo sve knjige, pobij- mo sve umetnike i žderimo, knjavajmo i tucajmo se! čivimo kao pravi ljudi!
filozofija.45 crveni,
> Ono o brzom prelasku velikih ideja u totalitarizam mi izgleda > veoma istinito, pre svega zbog neodređenosti tih ideja. To ti > je kao ideja zakona kod nas: bitno je da se donese, što > nejasniji to bolji. Vlast ostaje na onima koji će ga tumačiti. Filozofi (meta-etičari) su objasnili i način kojim poli- tičari uspevaju da zavedu mase. Jezik velikih ideja zaista je neodređen, ali to nije sve. Reči osim kognitivne (deskriptivne) komponente koja određuje preciznost značenja imaju i emotivnu komponentu kojo deluju na menjanje ljudskih stavova prema nekom feno- menu.Uzmimo za primer dva kulturologa koja, jedan za drugim, drže pre- davanje na nekom fakultetu. Recimo da prvi kaže: "Kultura je ono što se kroz tradiciju potvrdilo kao vrednost". Posle pauze, izlazi drugi i kaže: "Nema sporada deo kulture leži u tradiciji. Ali, prava kulturaje alternativa, a ne tradicija". I jedna i druga rečenica deluju smisleno, što znači da nema nikakve kontradikcije ili pogrešnog korišćenja reči. Ipak, dve rečenice govore sasvim suprotne stvari. Drugi kulturolog AGITUJE za svoj kulturološki program zahvaljujući činjenici da sam pojam "kulture" nema preciznu kognitivnu komponentu. U tome mu pomaže jak pozitivni naboj koji pojam "kultura" nosi u sebi. On koristi UBEĐIVAžKU DEFINICIJU (termin pripada Stivensonu) i prava svrha je pridobijanje slušalaca za stvar alternativne kulture, a ne saopštavanje utvrđenih činjenica.
filozofija.46 dr.grba,
>> je (npr. antifilozofski scijentizam). U principu, sa ljudima koji >> su spremni da javno valjaju ovakve besmislice ne može se mnogo raz- >> govarati. Ali, ostalima želim da skrenem pažnju na nekoliko Odavno nisam napravio ovakvu popalu (((((: NHF, samo sam se malo za*e*avao. Nisam imao nameru da te vređam kao ti mene.
filozofija.47 crveni,
> Odavno nisam napravio ovakvu popalu (((((: > > NHF, samo sam se malo za*e*avao. Nisam imao nameru da te vređam > kao ti mene. Ni ja nisam hteo da vređam. Ali, neko ko ozbilljno misli to što si ti napisao mora biti plitkouman. Na moju veliku žalost takvi su u većini.
filozofija.48 ndragan,
/ mo sve umetnike i žderimo, knjavajmo i tucajmo se! čivimo kao pravi / ljudi! Ne zvuči loše, ali čemu sve to? p.s. Ja ni sebe ne bih shvatio tako ozbiljno. Bez obzira na to, nemoj me pogrešno shvatiti: slažem se sa tim što si napisao, a Dr.Grba je već okajao svoje grehe, tako da mu ovu sitnu paljevinu nećemo uzeti za zlo.
filozofija.49 ndragan,
/ On koristi UBEĐIVAžKU DEFINICIJU (termin pripada Stivensonu) i prava / svrha je pridobijanje slušalaca za stvar alternativne kulture, a ne Koliko se sećam definicije ubeđivačkih definicija, znak raspoznavanja im je insistiranje na 'pravom' (pri čemu hoće da ubedi da su ostali, ako ne lažni, a ono bar manje kvalitetni).
filozofija.50 crveni,
> Koliko se sećam definicije ubeđivačkih definicija, znak > raspoznavanja im je insistiranje na 'pravom' (pri čemu hoće da > ubedi da su ostali, ako ne lažni, a ono bar manje kvalitetni). Može se reći da je insistiranje na "pravom" znak raspozna- vanja ubeđivačkih definicija. Ali, definicije mogu biti ubeđivač- ke i bez karakterističnih formulacija. Upravo zato su i opasne. Nisam hteo da se bavim suptilizacijama jer je ovo tribina namenje- na najširem krugu zainteresovanih. Hteo sam da ukažem na zavodljivost jezika i neprimetnost metoda manipulacije. A to je ona priča o dve vrste značenja.
filozofija.51 dr.grba,
>> / mo sve umetnike i žderimo, knjavajmo i tucajmo se! čivimo kao pravi >> / ljudi! >> >> Ne zvuči loše, ali čemu sve to? Pa tako su radili crveni. Zar si mislio da ih nema više? <: >> pogrešno shvatiti: slažem se sa tim što si napisao, a Dr.Grba je već >> okajao svoje grehe, tako da mu ovu sitnu paljevinu nećemo uzeti za zlo. Dobro, de: plaćam opet kafu u čerbou. Samo mi ostavite koji forint da jedem nešto pre konceta (:O ==================== -----> "Neću više, tako mi razrednog starešine!"
filozofija.52 ndragan,
/ Pa tako su radili crveni. Zar si mislio da ih nema više? <: Nema ih više, ali ni manje. PoJenta je bila na "čemu sve to" (ko se seća vica o šest vrsta ljubavi...).
filozofija.53 ndragan,
/ na najširem krugu zainteresovanih. Hteo sam da ukažem na zavodljivost / jezika i neprimetnost metoda manipulacije. A to je ona priča o dve Predlažem da pređemo kod mene. Jedan od razloga zašto sam se prihvatio (ad)ministriranja teme o.jeziku je bio upravo da od slučaja do slučaja razbijem poneku takvu jezičku zvrčku, bolje rečeno zavlaku, gde se putem jezičkog izraza upravo potura i vrednosni, politički, doktrinarni itd. Ako imaš neki svež primer, voleo bih da ga vidim. BTNJ, čuo sam jednom na Bastilji da su spomenuli reč 'ognjište' bez 'vekovno'. Jel' to bila neka promena ćurka, ili je onaj što je tako pročitao već bio viđen za Ivanjicu?
filozofija.54 crveni,
> Predlažem da pređemo kod mene. Jedan od razloga zašto sam se > prihvatio (ad)ministriranja teme o.jeziku je bio upravo da od > slučaja do slučaja razbijem poneku takvu jezičku zvrčku, bolje > rečeno zavlaku, gde se putem jezičkog izraza upravo potura i > vrednosni, politički, doktrinarni itd. > > Ako imaš neki svež primer, voleo bih da ga vidim. Primera ima koliko hoćeš. Recimo, ilustrativan je (poltički) govor o "trajnom i pravednom miru". Ako je neko primetio, ovaj izraz se ponavlja od samog početka rata i nije pretrpeo nikakve modifikacije. Jugoslavija se zalagala za "trajan i pravedan mir" i u trnutku kada je, mimo vojničke lo- gike, Vukovar pretvaran u čipku i u trenutku, kada je, opet mimo bilo kakve vojničke i političke logike, Srpska Krajina bez borbe predata Hrvatima. Objašnjenje je jednostavno. Reč je o izrazu koji u sebi nema gotovo nikakvog kognitivnog ili deskriptivnog značenja. Tako "zalaganje za mir" u jednoj situaciji može biti poziv na totalni rat (jer se svaki rat završava kakvim-takvim mirom), ali zato u drugoj situaciji može biti zalaganje za totalnu predaju (jer se "ne smeju rizikovati životi nevinog stnovništva"). S druge strane, "trajan i pravedan mir" je izraz sa jakom emotivnom kom- ponentom, sračunat da pridobije simpatije pobornika "politike mira", šta god vlast pod tim podrazumevala. Sličan je primer i sa neodređenim pojmom "izdaje". U jednom trenutku izdajnik je svako ko dovede u pitanje osnovanost neodmerenog razara- nja strateški nebitnih ciljeva (a "izdajnik" uopšte ne mora biti pacifista), u drugom trenutku izdajnik je onaj koji "huška na rat". Mehanizam manipulacije ovde je prilično proziran. Koriste se izrazi koji neukoj masi "dobro zvuče", ali zapravo ništa ne govore. Ovi izrazi su potpuno neodređeni zato da bi se izbegla odgovornost estblIšmenta za neispunjena obećanja. Da je rečeno da "trajan i pravedan mir" podrazumeva "pobedu srpskog naroda u njegovoj borbi za ujedinjenje", onda bi to bio politički program koji podrazumeva političku odgovornost. Ovako, ciljevi se mogu menjati prema potrebama, a televizija i ostali, nemilosrdno jašući na rečima bez kognitivniog značenja, političko vrludanje mogu predstavljati kao doslednost. Kad sam već ovoliko puta pomenuo rat i mir, voleo bih da zaintere- sovani razmisle o još jednoj temi. Možda bi bilo interesantno (filozofski) raspravljati o tome da li je pacifizam etički zasnovana pozicija. Ovu temu ne načinjem bez razloga. Naime, ideja pacifizma lagano se uvlači u retori- ku političkog života. Razmislite.
filozofija.56 ivanna,
Ima li neko ovde ko se bavi psihologijom, odnosno testovima?
filozofija.57 ndragan,
/ Ima li neko ovde ko se bavi psihologijom, / odnosno testovima? Jok ja (šta mu uopšte znači 'baviti se'), al' me zanima u kakvom je to sada stanju. Koliko se odmaklo od Bine-Simona (poslednje čega se sećam iz ono malo psihologije što sam učio na faksu), i kako se to danas baždari. Pod baždarenjem mislim na peglanje kulturnih razlika, koje mogu drastično da utiču na rezultate. Sećam se kako sam onomad na testu za kviskoteku ladno prošao zahvaljujući tome što se trećina testova zasnivala na grafički maskiranim stvarima iz matematike za osnovnu, i na geometrijskim transformacijama. Verovatno je neko, pametniji od mene, oladio, zato što se nije dovoljno igrao tim stvarima. Uopšte, kako se na testovima raspoznaje inteligencija kao (opšta?) sposobnost od uvežbanosti?
filozofija.59 crveni,
> Pod baždarenjem mislim na peglanje kulturnih razlika, koje mogu > drastično da utiču na rezultate. Pa, koliko znam, to je i danas jedan od problema u merenju inteligencije. Zna se da mentalna nerazvijenost može biti socijalno uslovljena, pa to služi i kao dokaz o prirodnoj jednakosti ljudi. Naravno, ova teza je potpuno pogrešna i ideološki uslovljena: ljudi ne moraju biti JEDNAKI da bi bili RAVNOPRAVNI. Stoga nema ni potrebe da se razlike ove vrste "peglaju". One su žINJENICA. Takođe, iz istih razloga, nepotrebno je neprirodno insistiranje na (statistički osporenoj) jednakosti rasa i polova u ovom pogledu. Ako se već priznaje da su žene lepše od muškaraca, a crnci snažniji od belaca, zašto ne priznati da su muškarci (statistički) pametniji od žena, a belci od crnaca? > > Uopšte, kako se na testovima raspoznaje inteligencija kao > (opšta?) sposobnost od uvežbanosti? Nisam psiholog, ali verujem da se objektivna metoda koja bi razlikovala ove dve komponente ne može ustanoviti. To ti je slično fizičkoj snazi: džaba ti prirodna predispozicija ako ne dižeš tegove. A svaki test (dizanja tegova ili inteligencije, svejedno) meri trenutnu sposobnost, a ne prirodnu predispoziciju (što bi, valjda, trebalo da bude "čista" inteligencija). Uostalom, seti se analitičke definicije inteligencije: "Inteligencija je ono što testovi inteligencije mere." A prevarante (tipa zagriženih "mensijanaca" i sl.) koji vežbajući određeni tip testova žele druge (a žalosno je reći - verovatno i sebe) pokušavaju da uvere u sopstvenu natprirodnu inteligenciju svakako treba uputiti na obiman test koji ispituje mnoštvo faktora inteligencije (recimo verbalnu fluentnost ili divergentno mišljenje). Verovatno posle toga ne bi imali tako lepo mišljenje o sebi. Uostalom, ako neko smatra da inteligentne treba posebno hvaliti i nagrađivati, neka porazmisli o tome da li bi neinteligentne trebalo kažnjavati ili grditi.
filozofija.60 crveni,
Tek sad sam video koliko sam nespretno formulisao poslednji pasus. Naravno, naglašavam da ndragana ne ubrajam u prevarante ili pregrejane obožavaoce "Mense". :)
filozofija.61 ndragan,
/ da bi bili RAVNOPRAVNI. Stoga nema ni potrebe da se razlike / ove vrste "peglaju". One su žINJENICA. Takođe, iz istih Mislio sam na 'peglanje' u smislu da se, znajući kako te (priznate) stvari utiču na rezultate, vozi računa o valjanosti rezultata. žuo sam za slučajeve kad su rezultati testova uzimani kao apsolutna mera (naprimer, prijem u neke škole u SSAD, pa i s ove strane bare), gde su, naravno, crnci i sirotinja ispali teški glupanderi, zato što se deo pitanja odnosio na snalaženje sa stvarima koje oni nikad nisu ni videli. / belaca, zašto ne priznati da su muškarci (statistički) / pametniji od žena, a belci od crnaca? Toliko o statistici. Isti ti severni Amerikanci kažu da postoji 'laž, presna laž, drska laž, i statistika'. / inteligencije: "Inteligencija je ono što testovi / inteligencije mere." Sve si rekao. / inteligentne treba posebno hvaliti i nagrađivati, neka Treba ih nagrditi (nije greška u kucanju) ako tu svoju sposobnost ne razvijaju.
filozofija.62 ndragan,
/ Naravno, naglašavam da ndragana ne ubrajam u prevarante ili / pregrejane obožavaoce "Mense". :) Nije mi ni ličilo - nhf. Ono, što sam napisao prošli put, namestilo se samo - nisam ja postao matematičar da bih jednog dana bolje prolazio na testu, već iz sasvim drugih razloga (nije bilo prijemnog :).
filozofija.63 crveni,
> > Mislio sam na 'peglanje' u smislu da se, znajući kako te > (priznate) stvari utiču na rezultate, vozi računa o valjanosti > rezultata. žuo sam za slučajeve kad su rezultati testova > uzimani kao apsolutna mera (naprimer, prijem u neke škole u > SSAD, pa i s ove strane bare), gde su, naravno, crnci i > sirotinja ispali teški glupanderi, zato što se deo pitanja > odnosio na snalaženje sa stvarima koje oni nikad nisu ni > videli. > Ovim problemom se bavi tzv. "teorija pravde". Džon Rols (John Rawls) u svojoj "Teoriji pravde", na primer, kaže: "Prvo: svaka osoba treba da ima jednako pravo na najširu moguću slobodu koja je u saglasnosti sa sličnom slobodom za ostale. Drugo: društvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da je za njih a) razumno očekivati da će biti od koristi za sve i b) da će biti povezane sa položajima i službama otvorenim za sve." Ova dva principa poređana su LEKSIKOGRAFSIM REDOM, što znači da drugi princip pravde može na snagu stupiti tek onda kad su zahtevi prvog principa (tj. zaštita slobode) u potpunosti ispu- njeni. Zanimljivo je kako Rols interpretira drugi princip pravde koji reguliše PRERASPODELU. Zahtev a) ("od koristi za sve") iz drugog principa pravde on shvata kao tzv. princip razlike. Ovaj princip propisuje da CEO DRUŠTVENI SISTEM treba da radi u korist NAJLOŠIJE STOJEĆEG (reprezentativnog) POJEDINCA. Zahtev b) Rols in- terpretira u smislu pravične jednakosti (životnih) prilika (fair equality of opportunity), što PODRAZUMEVA ublažavanje ili, čak, eliminisanje prirodnih (obdarenost - inteligencija, talenti i sl.) i društvenih (politički položaj, ekonomski položaj) kontingencija. Eto, dakle, teorijskog okvira za tvoje zahteve. Naravno, ce- la stvar je (kao i sve što ima veze sa filozofijom) problematična. Evo samo nekoliko ad hoc prikupljenih kritika. 1) Ako ceo sistem treba da radi u korist neke grupe ljudi (tj. "reprezentativnog pojedinca") to ne znači da je ON taj koji mora da bude onaj koji deluje. U konkretnom slučaju - ako je neko oštećen time što ne može da razvije intelektualne potencijale, ovakva teorija pravda ne mora nužno zahtevati da se BAŠ NJEMU omogu- ći ndraganovo "peglanje razlika". Njemu može biti od veće koristi da baš oni koji su na neki način privilegovani (npr. belci iz bolje- stojećih porodica) dobiju npr. bolje obrazovanje jer to ne zahteva "peglanje razlika" skopčano sa ogromnim organizacionim problemima i finansijskim troškovima. Jer, "privilegovani" će se za kraće vreme (bez "peglanja razlika") uključiti u privredni i obrazovni sistem, što će ubrzati njegov razvoj. To, opet, vodi bržem sveopštem razvoju. Osim toga, ugrožene grupe imaju mnogo veće probleme od ispravljanja ovih vrsta razlika (većina njih je npr. gladno). Zbog toga BAŠ ONI mogu želeti dase sistem ne bavi "peglanjem" nebitnih razlika već da TA SREDSTVA upotrebi za poboljšanje opšteg položaja "najlošije sto- jećeg" (smanjivanje bede). 2) Kada sam rekao da je inteligencija činjenica - to sam oz- biljno i mislio. Zahtev "peglanja razlika" može biti podjednako bes- mislen kao i zahtev da belci "ispeglaju" fizičke razlike u odnosu na crnce. Razvoj inteligencije zavisi od mnoštva faktora (od bioloških, preko klimatskih do socijalnih). Istorija nastanka jedne sposobnosti je nebitna - sposobnost ili postoji ili ne postoji. A svako ko nešto meri - zna šta hoće da izmeri. Ne vidi se nikakav moralni razlog zašto bi mu se nametnula obaveza da u obzir uzme nešto što ga ne interesuje - sam proces nastanka sposobnosti koja se meri. Kao "misaoni eksperiment" nek' ti posluže Olimpijske igre u kojima bi belci od crnaca zahtevali "peglanje razlika" zbog nejednakos- ti životnih uslova u kojima su se rase razvile. Besmisleno, zar ne? 3) Rolsovu teoriju sam pomenuo i zbog toga što ona otvara mo- gućnost za sveopštu "preraspodelu" sposobnosti (inteligencije, znanja, talenata) koje posmatra kao "zajednička preimućstva" (common assets). Zamisli samo kako bi se ti osećao da neko "u ime pravde" zahteva da svoju inteligenciju koristiš za ostvarivanje (ne tvojom voljom) određenog ci- lja). Tako bi se ljudi, što bi rekao Kant, koristili "samo kao sredstvo, a ne i kao cilj po sebi". Naravno, oni koji zapostave razvoj svoje inteligencije mogu se moralno prekorevati, ali samo u smislu zanemarivanje kantovske "duž- nosti prema sebi", ali ne i zbog toga što je ne ne dele sa sotalima. Time bi se ugrozila SLOBODA koju garantuje i prvi Rolsov princip pravde. etc. Sve u svemu - ne vidim način na koji bi društvo moglo da obavi "peglanje razlika" bez ogromnih troškova i ugrožavanja slobode. A što se statistike tiče - ona ume da slaže, al' da su muškarci pametniji od žena to zna svaki pametan muškarac. ;> Ja to znam, a ti? C.
filozofija.64 dr.grba,
>> Toliko o statistici. Isti ti severni Amerikanci kažu da postoji 'laž, >> presna laž, drska laž, i statistika'. 'Zvin'te, moliću fino: a di je u ovoj skali Microsoft? <:
filozofija.65 ndragan,
/ Ova dva principa poređana su LEKSIKOGRAFSIM REDOM, što ...bi trebalo da znači abecedni red, a ne po značaju. Da nije u pitanju nekakav aksiomatski redosled? / Eto, dakle, teorijskog okvira za tvoje zahteve. Naravno, ce- Nisam to tražio, hvala, ali dobro je da sam napokon našao neku teorijsku osnovu (mada mi se čini da je ona samo formulisala postojeću praksu, ili bar postojeće ideje). Pričao sam o baždarenju psihotestova. / ći ndraganovo "peglanje razlika". Njemu može biti od veće koristi Da razjasnim: pod "peglanjem razlika" sam mislio samo i isključivo na ispravku rezultata psihotestova za onoliko za koliko se zna (tj. koliko je već poznato sastavljačima testova i onima koji ih daju drugima da popune, te naročito onima koji to posle boduju) da daju iskrivljenu sliku zavisno od kulturne pripadnosti ispitanika. Ovo o čemu ti govoriš se već odnosi na ono što se kasnije događa kad se ti (donekle pogrešni) rezultati koriste kad se odlučuje o ispitanikovoj daljoj sudbini. / što će ubrzati njegov razvoj. To, opet, vodi bržem sveopštem razvoju. To je teorija po kojoj je društvo bogato koliko su bogati njegovi bogataši. Mislim da je pametnije da merenje toga prepustimo ekonomistima, oni umeju da sabiraju i dele. / biljno i mislio. Zahtev "peglanja razlika" može biti podjednako bes- / mislen kao i zahtev da belci "ispeglaju" fizičke razlike u odnosu na / crnce. Razvoj inteligencije zavisi od mnoštva faktora (od bioloških, Ovo su teze koje su bile korišćene u davnoj antikomunističkoj propagandi, koja u to vreme beše vrlo sirove i primitivne naravi. Opšti zahtev za jednakošću prava protumačen je (kroz optiku serijske proizvodnje) kao zahtev za trpanje svih pojedinaca u Prokrustovu postelju. Vrhunac toga je bila jedna SF priča iz tih godina, gde su balerinama stavljali tegove na noge i glumcima kartonske maske da bi bili jednaki sa onim tvojim pojedincem. Mislim da su čak i autori te kritike davno odustali od nje. / Zamisli samo kako bi se ti osećao da neko "u ime pravde" zahteva da / svoju / inteligenciju koristiš za ostvarivanje (ne tvojom voljom) određenog / ci- / lja). Tako bi se ljudi, što bi rekao Kant, koristili "samo kao / sredstvo, / a ne i kao cilj po sebi". Ovo potiče iz istog arsenala. SF literatura iz perioda hladnog rata (pedesete-šezdesete) obiluje odjecima tih ideja. Da ne zaboravim i liniju Zamjatin - Haksli - Orvel, i ideju negativne utopije. E, jel' može da smo završili sa ovim, baš me zanima šta je posle bilo sa Bine-Simonom. p.s. / pametniji od žena to zna svaki pametan muškarac. ;> / Ja to znam, a ti? Glupi muškarci zaziru od pametnih žena. Pametni muškarci uživaju i ne pričaju.
filozofija.66 ndragan,
/ 'Zvin'te, moliću fino: a di je u ovoj skali Microsoft? <: Zasad nigde, čeka se nova verzija, ne znam da li proširena, produžena ili u sasvim novoj tehnologiji.
filozofija.69 crveni,
U pravu si, ovu raspravu valja prekinuti. Ipak, ne mogu a da ne prokomentarišem tvoju poruku. > / Ova dva principa poređana su LEKSIKOGRAFSIM REDOM, što > > ...bi trebalo da znači abecedni red, a ne po značaju. Da nije u > pitanju nekakav aksiomatski redosled? LEKSIKOGRADSKI (LEKSIžKI) RED je termin koji koristi sam Rols. Reč je o paraleli sa slaganjem pojmova u nekom leksikonu: ono što dolazi ispod sloba "B" ne može se pojaviti sve dok pojmo- vi pod "A" nisu u potpunosti pobrojani. Bukvalno, to znači da se drugi princip pravde uopšte ne uzima u obzir dok se ne ispune zahtevi koje postavlja princip broj jedan. > / ći ndraganovo "peglanje razlika". Njemu može biti od veće > koristi > > Da razjasnim: pod "peglanjem razlika" sam mislio samo i > isključivo na ispravku rezultata psihotestova za onoliko za > koliko se zna (tj. koliko je već poznato sastavljačima testova > i onima koji ih daju drugima da popune, te naročito onima koji > to posle boduju) da daju iskrivljenu sliku zavisno od kulturne > pripadnosti ispitanika. Ovo o čemu ti govoriš se već odnosi na > ono što se kasnije događa kad se ti (donekle pogrešni) > rezultati koriste kad se odlučuje o ispitanikovoj daljoj > sudbini. Izgleda da nisam bio dovoljno jasan: testovi mere ono što mere (recimo, neka ne bude inteligencija, nego sposobnost X). Ako je namera (školskih) vlasti da u školu upiše baš one koji su "najiksovitiji", i ako one IMAJU PRAVA da tako učine (tj. nemaju dužnost da to NE učine) onda rasprava o siromaštvu, polu ili bo- ji kože - otpada. Tvoja primedba može imati težinu samo u dva slu- čaja. Prvi slučaj jeste rasprava o "pravednom društvu" tj. građe- nje političke teorije ("teorije pravde) u kojoj se iz VIŠIH PRINCI- PA (urođena jednakost, pravo na život, pravo na dostojanstvo i sl.) IZVODI dužnost školskih vlasti da u školu ne upisuju samo one ko- ji na testovima pokažu najbolje rezultate, već i one koji BI poka- zali iste ili bolje rezultate DA su sa ostalima bili u istom polo- žaju u pogledu izvesnih okolnosti. Drugim rečima, mora se pronaći i jasno navesti neki RAZLOG za "peglanje nejednakosti". Ali, kako odrediti koje slučajnosti ("okolnosti") treba "ispravljati", a ko- je ne? čivot (ili dobar njegov deo) jeste plod okolnosti i slučaj- nosti. Ako se utvrdi da zračenje TV ekrana ili računarskog monito- ra nepovoljno utiče na razvitak inteligencije, da li to znači da crnce i divljake pre testiranja treba bombardovati elektromagnetnim talasima kako bi se ispeglale "nepravedene (?)" razlike. Ovakve te- ze karakteristične su za zajapurene egalitariste, ali ja ne verujem da si pobornik besmislene egalitarističko-komunističke teorije. Drugi razlog za "peglanje razlika" jeste da školske vlasti pogrešno misle da testovi mere X, a zapravo mere Y. Tada je zahtev "peglanja nejednakosti" (ali samo do dovođenja rezultata na nivo korektnog merenja X-a) legitgiman. Ništa ne garantuje da će u tom slučaju biti ispeglane nejednakosti na koje ti misliš. Postoji razlog zbog koga ovoliko razglabam o jednoj temi ko- ja ni ne spada u glavni tok rasprave. žini mi se da je društveni sistem u kome smo živeli ostvaio dubok trag i u indivi- dualnoj i u kolektivnoj svesti. Egalitaristička propaganda, kojoj je masa, po definiciji sačinjena od onih koji se osećaju slabima, podložna je još uvek na suptilan način živa i delotvorna. Jedini put za oslobađanje od komunističke vere u egalitarizam jeste pro- mišljanje. Otvorite oči! > > / što će ubrzati njegov razvoj. To, opet, vodi bržem sveopštem > razvoju. > > To je teorija po kojoj je društvo bogato koliko su bogati > njegovi bogataši. Mislim da je pametnije da merenje toga > prepustimo ekonomistima, oni umeju da sabiraju i dele. Greška! Rolsova teorija na Zapadu se smatra prokomunističkom. Zahtev da opravdanost SVIH razlike zavise od toga da li koriste "pohjedincu u najnepovoljnijem položaju" ne dopušta tvoju interp- pretaciju. Naprotiv: Rolsova teorija tvrdi da je društvo bogato onoliko koliko su bogati njegovi najsiromašniji (reprezentativni) pojedinci. > > / biljno i mislio. Zahtev "peglanja razlika" može biti > podjednako bes- / mislen kao i zahtev da belci "ispeglaju" > fizičke razlike u odnosu na / crnce. Razvoj inteligencije > zavisi od mnoštva faktora (od bioloških, > > Ovo su teze koje su bile korišćene u davnoj antikomunističkoj > propagandi, koja u to vreme beše vrlo sirove i primitivne > naravi. Opšti zahtev za jednakošću prava protumačen je (kroz > optiku serijske proizvodnje) kao zahtev za trpanje svih > pojedinaca u Prokrustovu postelju. Vrhunac toga je bila jedna > SF priča iz tih godina, gde su balerinama stavljali tegove na > noge i glumcima kartonske maske da bi bili jednaki sa onim > tvojim pojedincem. Mislim da su čak i autori te kritike davno > odustali od nje. To što se ove teze koriste i u propagandne svrhe logički ne kaže ništa o njima. žini mi se da se u društvu u kome se teh- nologija razvija velikom brzionom mnogo više ceni inteligencija nego druge osobine. Da li bi tako bilo u nekom ratničkom plemenu? Da li bi tamo bilo legitimno zahtevati ispravljanje razlika u fi- zičkoj snazi i srčanosti? > p.s. > / pametniji od žena to zna svaki pametan muškarac. ;> > / Ja to znam, a ti? > > Glupi muškarci zaziru od pametnih žena. > Pametni muškarci uživaju i ne pričaju. Tačno! Ćutke uživaju u ženskoj gluposti. ;>
filozofija.70 novim,
Ajde, Sezame, misli, ne čukaj samo u kompjuktor. :) Trenutno je u pojedinim zapadnim filozofskim krugovima veoma važna polemika koja se vodi između anglosaksonske i nemačke škole, tj. između Roulsa i Habermasa. Kontekst je sledeći (uprostiću, naravno): Jirgen Habermas je nedavno dobio Lajbnicovu nagradu za filozofiju (kažu da je milion maraka teška), pa je celu uložio u osnivanje jednog nemačkog filozofskog instituta za proučavanje post-liberalne anglosaksonske političke filozofije, verujući da je to ono što nedostaje nemačkoj tradiciji, a što je važno, s ozbirom na anglosaksonsku liberalnu tradiciju demokratije. Taj motiv nije sporan, ali je sporan Habermas, tj. njegova filozofska (i politička) doktrina. Ukratko (da još više uprostim), Habermas je zagovornik modela tzv. komunikativne zajednice (i delovanja), odnosno ideje da se socijalno nasilje može izbeći, a pravni poredak, politički i liberalni demokratski standardi itd. mogu održati ukoliko postoje relativno razrađene procedure dijaloga (komunikacije, uzete u najširem smislu - od one medijske, političke, do ekonomske i kulturne) između različitih interesa, grupa, klasa, instanci itd. Tj. povećanje socijalne racionalnosti kroz komunikativne procedure dovodi do smanjenja nasilja (komunikacija zapravo eliminiše nasilje, veruje Habermas). Shodno tim idejama je ustanovljen i program tog Instituta. Rouls - koji je tu jedan od onih čija misao bi, pak, predstavljala predmet izučavanja tog Instututa - misli da Habermasova osnovna ideja racionalne komunikative zajednice nije kompatibilna upravo sa anglosaksonskom tradicijom liberalne demokratije. Već ključna kategorija te tradicije - država - raspolaže monopolom na silu, što nema mesta u prostoru Habermasovog tipa racionalnosti, za koju Rouls misli da je uglavnom utopijska. Polemika se širi (na obe strane se, osim generala R. i H., uključuju niži oficiri, docenti i asistenti), ali je zanimljiva kao sukob dve krupne evropske škole političke filozofije, obe izrazito uticajne i izvan akademskih sfera teorije, tzv. liberalni utopizam i liberalni realizam. Svedeno, dakle, taf kveščn: Da li ima mesta utopiji (makar i racionalizovanoj, poput ove habermasovske) u dokrini države, ili je racionalizam na strani istorijskih realista?
filozofija.71 anima,
█ą-Rec Zakona je TELEMA Knjiga Zakona je Napisana i Skrivena Aum.Ha. Ko sam ja, i sta ce biti znak? ő╚ îâ.Ź¤ Knjiga Zakona je Napisana i Skrivena Aum.Ha.
filozofija.72 novim,
Tamo Shkspr (sedam stupnjeva laži), ovde Nic. Mac. :) Kaže Nikolo Makijaveli: Ako pretpostavlja da ću mu reći laž, mogu mirne duše onda da mu kažem istinu, jer mi neće poverovati i misliće da ga lažem. Ovo se naziva, kaže Nic. Mac., drugostepena laž. Hmmmm, šta misli Sezam - laž li je to, ili možda ipak - istina? O:)
filozofija.73 milan,
> instanci itd. Tj. povećanje socijalne racionalnosti kroz > komunikativne procedure dovodi do smanjenja nasilja (komunikacija > zapravo eliminiše nasilje, veruje Habermas). > > ................................. > Rouls - koji je tu jedan od onih čija misao bi, pak, predstavljala > predmet izučavanja tog Instututa - misli da Habermasova osnovna > ideja racionalne komunikative zajednice nije kompatibilna upravo sa > anglosaksonskom tradicijom liberalne demokratije. Već ključna > kategorija te tradicije - država - raspolaže monopolom na silu, što > nema mesta u prostoru Habermasovog tipa racionalnosti, za koju Rouls > misli da je uglavnom utopijska. Sad' tek stigoh da ovo pročitam.. Izgleda da si nam polemiku previše uprostio. :)) Naime ne vidim gde je kontradikcija između Habermasove teze (bar kako si je ti predstavio) da "povećanje socijalne racionalnosti kroz komunikativne procedure dovodi do smanjenja nasilja (komunikacija zapravo eliminiše nasilje, veruje Habermas)." i Rowlsa? Tj. pa šta ako država ima monopol na nasilje? Ono se neće upotrebljavati ili će biti svedeno na beznačajnu meru ako se u što većoj meri realizuje pomenuto "povećanje racionalnosti ..."? Nešto tu nisam razumeo. Šta su dakle konfliktirajuće teze? Pl poz M
filozofija.74 novim,
" Sad' tek stigoh da ovo pročitam.. Izgleda da si nam polemiku " previše uprostio. :)) Naime ne vidim gde je kontradikcija između " Habermasove teze (bar kako si je ti predstavio) da "povećanje " socijalne racionalnosti kroz komunikativne procedure dovodi do " smanjenja nasilja (komunikacija zapravo eliminiše nasilje, veruje " Habermas)." i Rowlsa? Tj. pa šta ako država ima monopol na nasilje? " Ono se neće upotrebljavati ili će biti svedeno na beznačajnu meru " ako se u što većoj meri realizuje pomenuto "povećanje " racionalnosti ..."? Nešto tu nisam razumeo. Šta su dakle " konfliktirajuće teze? Uprostio sam, jer sam o njoj i sam obavešten iz druge ruke (još čekam da mi stignu izvorni tekstovi), a konflikt bi mu bio oko funkcije sile u politici. Habermas misli da bi model komunikativne racionalnosti (kao regulativni socijalni model) sveo tu funkciju, tj. smatra da su fenomeni sile, prisile, države zapravo nebitni za model racionalne zajednice. Rawls, pak, misli da ti fenomeni jesu takvi samo u utopijama (poput Habermasove), a da onog časa kad politički model vežemo za utopiju tada on više nije (strogov uzev) racionalan; funkcija sile je, za Rawlsa, nesvodljiva (neuklonjiva), i nije je dobro stoga odbacivati ni iz razmatranja. (U grubom prevodu: po H. društvo se može racionalno ustrojiti i bez države, po R. - jock.) Izgleda da je reč o sukobu jedne levičarske socijaldemokratske opcije (Habermas) i liberalne opcije u političkoj teoriji. Kad mi dojdu izvorni tekstovi, će te obavestim, umnožim, pa da cepidlačimo. Dotle je razlika u tome što Hab. misli da sila ne mora biti u polju politike, a Rawls misli da je iz tog polja ne možemo ukloniti. (Videćemo kako im teku argumentacije, koje su svakako zanimljivije no ovako šturo nacrtne teze.) (Usput, Habermas će da se ispostavi uskoro u Bgdu... Ja bih inače preferirao Rawlsa.)
filozofija.75 milan,
> Uprostio sam, jer sam o njoj i sam obavešten iz druge ruke (još > čekam da mi stignu izvorni tekstovi), a konflikt bi mu bio oko > funkcije sile u politici. Habermas misli da bi model komunikativne > racionalnosti (kao regulativni socijalni model) sveo tu funkciju, > tj. smatra da su fenomeni sile, prisile, države zapravo nebitni za > model racionalne zajednice. Rawls, pak, misli da ti fenomeni jesu > takvi samo u utopijama (poput Habermasove), a da onog časa kad > politički model vežemo za utopiju tada on više nije (strogov uzev) > racionalan; funkcija sile je, za Rawlsa, nesvodljiva (neuklonjiva), > i nije je dobro stoga odbacivati ni iz razmatranja. (U grubom > prevodu: po H. društvo se može racionalno ustrojiti i bez države, po > R. - jock.) Aha, sad' je sasvim jasno. Pravo pitanje je jedino (uzgred, navedi izvornike - knjige, časopise kroz koje se i u kojima se polemika vodi) da li se rasprava vodi u istoj ravni ili, kako to obično biva u političkoj filozofiji u dve ravni - jedni obično raspravljaju na nivou teorijskih pretpostavki a drugi na nivou ostvarenja (levičari i leberali su najčešće tako raspravljali). Pl poz M P.S. Represija je sigurno neotklonjiva al' nije jasno zašto bi ona nužno bila monopol države, može se vršiti i decentralizovano odnosno disperzovano čak i kroz "komunikativnu racionalnost" :))))
filozofija.76 novim,
Maločas mi je stigla ova poruka: Forwarded message: From: mcmahon@pratique.fr (Melissa McMahon) Sender: owner-deleuze-guattari@jefferson.village.virginia.edu Reply-to: deleuze-guattari@jefferson.village.virginia.edu To: deleuze-guattari@jefferson.village.virginia.edu Date: 95-11-05 17:03:25 EST Tonight it was announced on French radio that Deleuze has committed suicide (one report said that he 's'est defenestre' ie. threw himself out of a window). Reč je o čilu Delezu (Gilles Deleuze), jednom od najvećih filozofa druge polovine ovog veka. Kod nas su prevedene dve od njegovih knjiga koje radio zajedno sa F. Gatarijem: "Anti-Edip" i "Šta je to filozofija". Inače, njegovo delo obuhvata izvanredne studije o Ničeu, Spinozi, Kantu, Bergsonu, filmu i filozofiji, Kafki... Mišel Fuko je svojevremeno zapisao da će se jednom ovaj vek u filozofii zvati "delezovski".
filozofija.77 crveni,
Šteta što se čovek ubio, ali kolezi ;) savetujem malo štedljivosti prilikom izricanja suda o čilu Delezu (kako li će Fukoovo proročan- stvo dočekati hajdegerovci?). Toliko oduševljenje ne deluje previše filozofski (skepsa, distanca i tako to). Prepustimo istoriji da radi svoj posao (makar i nakaradno) - ko je bio najveći filozof 20. veka neka prosude oni iz 21. veka i to onda kad nas više ne bude. Izvinjavam se na eventualnim greškama, ovo je pisano on-line. P.S. Najavljujem prilog o sporu Rols-Habermas i o laži u politici. Teme su stvarno zanimljive, ali ne postizavam ;)
filozofija.78 novim,
" Šteta što se čovek ubio, ali kolezi ;) savetujem malo štedljivosti " prilikom izricanja suda o čilu Delezu (kako li će Fukoovo proročan- " stvo dočekati hajdegerovci?). Toliko oduševljenje ne deluje previše Preneh informaciju svega par sati nakon što se zbilo što se zbilo, uz naprosto dopunu ko-šta-kako za takvu priliku, a ti gunđaš, eh... ;) Delez jeste _jedan od_ najvećih ili najznačajnijih filozofa druge polovine ovog veka, i mada ocena Fukoa deluje preterano (sam Delez je to još bio rekao, najzad), ona ističe jednu važnu stvar koja se upravo tiče istorije (istorije mišljenja, naravno): Delez je među prvima nakon Hajdegera, i nezavisno od njega, princip invencije postavio kao suštinski i za filozofiju. (Deridina filozofija je, na primer, još snažno opterećena hajdegerovštinom.) - Koliko će filozofija (jedna troma i oprezna - s pravom - disciplina) poći u takve vode, ostaje da se vidi, kako i sam kažeš. (Da, prevedena je kod nas i Delezova knjiga o - Fukou... žini mi se da je u Zagrebu objavljena i knjiga o Kafki, ali nisam siguran oko toga... Ima i više eseja prevedenih po našoj periodici.) Pre mesec ili dva pročitah vest u nekom franc, časopisu da je Delez napravio "Abecedarijum" - komentare osnovnih pojmova filozofije, po svom izboru, i da je to urađeno kao neka vrsta video-knjige, ali da je tražio da bude publikovano posle njegove smrti...
filozofija.79 crveni,
Da ti uštedim malo truda: tekstovi Rolsa i Habermas objavljena su u "The Journal of Philosophy" (mart 1995). Imam fotokopije.
filozofija.80 novim,
Sokrat. sokrat.jpg
filozofija.81 miobrado,
Interesuje me da li se za materijalno delo, dakle - f o t o g r a f i j u, može izreći sledeća konstatacija, a to je da je ista samo, A R H I V I R A N A S V E T L O S N A S I T U A C I J A ( - određenog prostora i vremena, - u skladu sa fizičko hemijskim karakteristikama izrade iste, a - da su tipologija (poput npr. naučna, edukativna, dokumentarna, itd.), kao i implikacije iste (pout npr. umetnička, itd.) zavisne od primenjene metodologije izrade iste, te primenjenog pristupa istoj (u naknadnom vremenskom periodu i prostoru))? Ako je tako onda, iz izloženog proizilazi da je fotografija svojevrstan "ekran (display)" narečene svetlosne situacije! Da postavim ovo pitanje, podstakla me je poruka br. 9.582 iz teme o.jeziku civilizacija.9, i poruka br. 16.165 iz teme fotografija konferencija extra.9.
filozofija.82 kum.djole,
>> A R H I V I R A N A S V E T L O S N A S I T U A C I J A >> ( - određenog prostora i vremena, Kako bi ti definisao naslikan motiv nekog predmeta ?
filozofija.83 miobrado,
>> Kako bi ti definisao naslikan motiv nekog predmeta ? Kao, npr. trajnu projekciju - u odrešenoj razmeri preslikanog - p r o s t o r a koji je bio dostupan optičkoj moći objektiva u određenom vremenskom intervalu (ukoliko sam valjano interpretirao pitanje).
filozofija.84 kum.djole,
>>>> Kako bi ti definisao naslikan motiv nekog predmeta ? >> Kao, npr. >> trajnu projekciju - u odrešenoj razmeri preslikanog - p r o s t o r a >> koji je bio dostupan optičkoj moći objektiva u određenom >> vremenskom intervalu (ukoliko sam valjano interpretirao pitanje). Pročitaj pitanje još jednom, i obrati pažnju.. Nije bila igra reči. Lepo piše _naslikan_. :) Ne znam čemu služi optička moć objektiva kod _slikanja_..? Upecao si se na sopstvenu udicu. Probaj ponovo.
filozofija.85 miobrado,
>> Upecao si se na sopstvenu udicu. Probaj ponovo. Uvaženi korisniče - prijatelju mudrosti, obaška mi je plaisir, to ćto po ovom predmetu imam sagovornika! Naime, nisam eksplicitan u sopstvenoj zapitanosti (vidi 1.81)! Upućenim, u 'vatanja riba - npr. ribolovcima srednje Bačke - odavno je poznato da se iste između ostalog 'vataju sa mamcom (o prigodnim prilikama, isti znaju da kažedu: progut'o bi možda, riba karaš, i čamac sa pramcom, al' još uvek guta udicu sa mamcom!). >> Ne znam čemu služi optička moć objektiva kod _slikanja_..? ČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČČ Da npr., prijateljima mudrosti i ostalim, ukaže na različite načine pod kojim dostupni prostor može biti obuhvaćen (i ne bi je npr. trebalo brkati sa tehničkom upotrebom i značenjem istog termina). A nadam se, npr. da saglasnost oko toga da je objektivu dostupan - osvetljeni - prostor, a ne motiv nije sporna. >> Pročitaj pitanje još jednom, i obrati pažnju.. >> Nije bila igra reči. Lepo piše _naslikan_. :) Ako se npr. upotrebljeni izraz "naslikan" poistovećuje sa 2. tačkom II stava poruke 9.582 (o.jeziku), dakle ako je naslikan <==> fotografisan <==> (na)snimljen onda sam, ukoliko ne grešim, već odgovorio (vidi 1.83).
filozofija.86 kum.djole,
>> Da npr., prijateljima mudrosti i ostalim, ukaže na različite načine pod >> kojim dostupni prostor može biti obuhvaćen (i ne bi je npr. trebalo brkati >> sa tehničkom upotrebom i značenjem istog termina). Ti si nešto pobrkao. Ili sam ja glup. Možda neko može da arbitrira. Naime, sve mi se čini da si ovime, doduše pomalo iskrivljeno, objasnio pojam _zum objektiva_.. _Optičku moć objektiva_ čine sve _fototehničke veličine objektiva_. Dakle, žiža i žižna daljina, zahvatni ugao i svetlosna jačina. >> Ako se npr. upotrebljeni izraz "naslikan" poistovećuje sa 2. >> tačkom II stava poruke 9.582 (o.jeziku), dakle ako je >> naslikan <==> fotografisan <==> (na)snimljen Jedno je _slikati_ a drugo _fotografisati_ (i recimo, _snimati_). Jedno su _slike_ a drugo _fotografije_. Postavio sam jasno pitanje..:)
filozofija.87 dpaun,
> Možda neko može da arbitrira. Može, recimo kod niže zapitanosti: > Jedno je _slikati_ a drugo _fotografisati_ (i recimo, > _snimati_). Jedno su _slike_ a drugo _fotografije_. > Postavio sam jasno pitanje..:) > Jasan odgovor: Sve fotografije su slike, ali nije svaka slika fotografija. I jasno ;) obrazloženje: U diskusiji se iskristalisala dijadna opozicija slika:fotografija u kojoj se prvom članu pridaje semantičko značenje "s a m o ono što slikar (likovni umetnik) uradi svojim priborom" a drugom članu - "s a m o ono što fotograf uradi svojim priborom". Pri tom se i termin _fotograf_ dublje opozitno razlaže na dijadu zanatlija:umetnik Logička pogreška je u implicitnoj premisi pribor -> postupak (s priborom) => (umetničko) delo Pogreška se povećala kod pokušaja da se fotografija terminološki jasnije definiše ubacivanjem eksplicitne premise prostor -> pribor .... => delo Drugi semantičko-konotativni plan koji je lebdeo nad celom raspravom jeste vrednosni slika:fotografija = vredi:manje vredi koji se zasniva na (već zastarelim) predrasudama da je a) likovno, slikarsko delo stvoreno na_dar_enošću koja je svojstvena samo izuzetno odabranim pojedincima; oni imaju _dara_ tj. sposobnost koju im je neko _darovao_, dao; takva svojstva daju odabranima više (božanske) sile; slikarstvo je, sledstveno tome, božanski čin. (Čik neka neko kaže Bogu da njegovo ne vredi ...) Teza estetsko (lepo, ubavo) = božansko (posebno, religijsko) najbolje se vidi iz jedne srpske narodne pesme, u kojoj se brat dovodi u najstrože taubisani incestni odnos sa rođenom sestrom. Narodni pevač taj - za patrijarhalnu kulturu - najskaradniji mogući čin ne samo da ne osuđuje već i smatra dopuštenim jer U b a v a moma r o d nema - Budući p r e l e p a, sestra iz ove pesme je u posebnom s_rod_stvu sa božanskim, a u odnosu na to - k r v n o s_rod_stvo s bratom je ništavno. Konzumiranje sestrine telesnosti nije, u ovom slučaju rodoskrvni koitalni čin, već d i v i n i z a c i j a, a ona u kulturama ne samo da nije zabranjena već, naprotiv - poželjna (mislim, divinizacija, ne tucanje sestre!) b) fotografija je zanatsko, profano delo; da bi ono nastalo ne treba nam _dar_ od Boga, već dar, recimo za rođendan, od nekog prijatelja u vidu (obično jeftinog) foto-aparata. (Tako i počinju biografije fotografa: kad sam u n-toj godini dobio/la foto-aparat na dar od toga-i-toga, a taj-i-taj nit je Bog, niti ima božanska ovlašćenja, niti božanske namere). ... ukrštavanje pogrešnih premisa, ili premisa koje pripadaju različitim rodovima ili raznorodnim pojmovnim kategorijama, dabome, ne mogu da dovedu do krajnje saglasnosti u prepirci, bez obzira na argumente ... Moja uvodna premisa "svaka fotografija je slika, ali svaka slika nije fotografija", razdvaja ova dva pojma po opsegu, bolje reći po vertikali, gde je pojmu "slika" dat viši položaj u hijerarhiji i širi opseg u polju značenja. Pojam "fotografije" se, prema tome, sadrži - kao niži i uži, u pojmu slike. Prosto rečeno, greška se pravi (ili je napravljena) pri pokušaju da se ova dva pojma zamenjuju u istoj ravni, kao sinonimi, a oni to nisu, jer imaju odnos skupa i podskupa, u kome se podskup p o t p u n o sadrži u skupu, i ima još puno praznog mesta okolo za druge vrste _slika_. U sledećem koraku se mora izbeći jedna silogistička greška, do koje bi došlo ako bismo pojam slike posmatrali samo kao fizički fenomen, tj. materijalni svet -> obasjan svetlošću između 350 i 750 milimikrona talasne dužine -> receptori u ljudskom oku (čepići i štapići) -> slika (negde) u ljudskom mozgu. Zadnji član u ovom nizu mora se u startu izdvojiti kao ključni, i sa zadnjeg staviti na čelno mesto paradigme, ali kao višečlani niz: slika (u mozgu) -> kao (neuronski) objekt -> koji izaziva psihološko-emocionalni d o ž i v l j a j. Ta slika kao neuronski fenomen - stvara se delovanjem svetla (direktno iz prirode, ili "prerađene" slikarskim ili fotografskim priborom) ali je značajno imati u vidu da se ona pobuđuje i "nesvetlosnim" nadražajima, kao što su, na primer, zvučni (mada su i jedni i drugi iz iste elektromagnetne familije) i drugi. Tako se može za nekoga reći da s l i k o v i t o govori, u književnosti se s l i k o v i t o s t postiže l i t e r a r n i m (slovnim) sredstvima, u baletu p o k r e t i m a itd. Slika je, dakle, u komunikaciji iha-ha širok pojam. Ključna reč s l i k a u korenu ima reč l i k, a likove razaznajemo zahvaljujući tome što imaju svoje g r a n i c e pa zato govorimo o o b l i c i m a. Čim imaju granice znači da imaju nekakvu telesnost ili ispunjenost (materiju, u likovnom jeziku tzv. teksturu), da imaju svoje mere (dimenzije: širinu, visinu, debljinu) a te se mere nalaze u nekom odnosu (u lik. jeziku tzv. proporcije), kad su od materije znači da su u p r o s t o r u, čim su u prostoru znači da su neki oblici nama bliži a neki dalji pa ih vidimo u p e r s p e k t i v i, čim ih v i d i m o znači da postoji svetlosna senzacija, čim postoji svetlost znači da postoji razlaganje iliti b o j a ... i svetlosni intenzitet iliti v a l e r ... i ... uuuups - sve se to surdukne kroz ok(n)o u mozak i pravi sliku sa ili bez doživaljaja. Slika s doživljajem je (trebalo biti) inicijalni string rasprave. U bogzna koliko širokom spektru ljudskih "doživljaja sa slikom", mi, zapravo, želimo da izdvojimo jednu posebnu kategoriju koju čini doživljaj e s t e t s k o g, odnosno doživljaj l e p o g, rečeno po naški. A tu smo već sasvim blizu da totalno nadrljamo. Jer se estetsko vezuje za u k u s, a o njemu, veli se, ne treba raspravljati. Ovo je, naravno šala jer se _estetski ukus_ ili smisao za lepo itekako da negovati. Šta su, na primer, likovne akademije ako ne "rasprava o ukusu s praktikumom"? Centralno pitanje diskusija bilo je "estetsko u fotografiji", iako nije tako formulisano ali se sve vreme podrazumevalo. I tu je odgovor jasan: estetsko se u fotografiji postiže istim l i k o v n i m sredstvima kao i u ostalim disciplinama likovne umetnosti. Što su pribori različiti, ili su različiti postupci nimalo ne menja stvar. Šta bismo onda rekli za grafiku, vajarstvo ... etc. A e s t e t s k o je (vrlo) promenljiva kategorija, kako u vremenu tako i u (društveno-kulturnom) prostoru. (Na tu se promenljivost misli kada se ne preporučuje rasprava o ukusima). Večiti su samo likovni elementi, dok bude s v e t a, s v e t l a i l j u d s k o g o k a. Amin. Pa ded sad traži da ti još neko arbitrira. dPaun.
filozofija.88 chemist,
Odgovor na 1.5, srdjan, 16.03.1996 Zar je moguce da je Mao Tse Tung nesto tako rekaoaa
filozofija.89 quale,
D ű
filozofija.90 spec,
─DçWĐ▓˛°˛:▓4čcÖ)┴Ľ<─r]ZÄ4┤uzÖ=Eř╔tCšđ1Ą┬żB:ŽŤ┌¨ ┴┼T(lőżč┐ř
filozofija.94 supers,
Reply from FORUM.16:jugoslavija, 2.1616, djino >> Imaš li ideju u čemu je smisao života? >> Jesi li se ikada zapitao kako je nastao prvi čovek? >> Da li postoje vanzemaljci? >> Misliš li da ima života posle smrti? Nebitno. Uživaj u životu koji imaš, makar to je opipljivo. Dobro je katkad i zapitati se, ali samo ako pronađeš prihvatljive odgovore. A ako zameniš neznanje slepim verovanjem, šta si postigao?
filozofija.95 djino,
+| Nebitno. Uživaj u životu koji imaš, makar to je opipljivo. +| Dobro je katkad i zapitati se, ali samo ako pronađeš prihvatljive +| odgovore. A ako zameniš neznanje slepim verovanjem, šta si postigao? Pa pokušavam da nadjem prihvatljive odgovore, kad smo već kod toga mogao si i ti da izneseš tvoje mišljenje. Uostalom, misliš li da je život kakav ga trenutno poznajemo na najvišem stupnju razvoja i da je bilo kakav vid nadprirodnih mogućnosti nezamisliv? Naravno, ne po pitanju tehnologije već čovekovih mogućnosti. Čovekov mozak je do dana današnjeg ostao nerešiv rebus i tu se krije nekakva suština. Nema nijedne stvari u koju slepo verujem a isto tako i ne odbacujem teorije koje trenutno postoje. Ako vlada USA već 40 godina negira postojanje jedne vojne baze a svi znamo da ona postoji, ubija ljude pa čak i predsednika države koji nešto znaju o tome a hoće da kažu to u javnosti, onda se svako razuman mora pitati šta to oni skrivaju. Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao kukasti krst na zidu? Imaš li ti neki odgovor na ovo?
filozofija.96 dr.grba,
>> Ako vlada USA već 40 godina negira postojanje jedne vojne baze a >> svi znamo da ona postoji, ubija ljude pa čak i predsednika države A koja je to vojna baza?
filozofija.97 ilazarevic,
> Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao > kukasti krst na zidu? > Imaš li ti neki odgovor na ovo? Imam ja odgovor. Jednostavno, nije ga video. Povremeno je uzimao neke gljive, pa je imao halucinacije koje je beležio. Iz njegovih spisa može se zaključiti svašta i ništa. > Ako vlada USA već 40 godina negira postojanje jedne vojne baze a > svi znamo da ona postoji, ubija ljude pa čak i predsednika države > koji nešto znaju o tome a hoće da kažu to u javnosti, onda se svako > razuman mora pitati šta to oni skrivaju. Ja ne znam koja je to vojna baza. U stvari, prvi put čujem da Ameri kriju neku vojnu bazu.
filozofija.98 kum.djole,
>> Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao >> kukasti krst na zidu? Imaš li ti neki odgovor na ovo? A ona nuspojava na BK, tvorac čuvene knjižice, naslednik Nostradamusa koji je predvideo invaziju miliona i miliona Arapa 'preko noći'..? Imaš li ti neki odgovor ?
filozofija.99 aikimen,
Pošto nemam originalnu, odogovaram na ovu poruku. Ai> >> Imaš li ideju u čemu je smisao života? Ukratko suština i smisao života jeste kreacija postojanja. Ovu poslednju reč sam namerno ubacio mada je moglo i bez nje. Naravno to nije sve, ali je jedna od najbitnijih funkcija inteligentnog bića. Ai> >> Jesi li se ikada zapitao kako je nastao prvi čovek? Da. Ali sada mi to više nije bitno. Bitno je upoznati se s tim kako nastaje inteligentno biće i onda je stvar dosta prosta. Ai> >> Da li postoje vanzemaljci? Ajoj. Kako ne bi postojali. Pa svi smo mi bre vanzemaljci. Mislite možda da svi potičemo sa Zemlje. Ovo što sam sada naveo zahteva prvo realno znanje o procesu inkarniranja. Ai> >> Misliš li da ima života posle smrti? Ne mislim. ZNAM!!! Kako drugi put. P.S. Sve možete samo lično proveriti. Dakle ne verovati nego proveriti.
filozofija.100 aikimen,
Ai> Čovekov mozak je do dana današnjeg ostao nerešiv rebus i tu Ai> se krije nekakva suština. Nema nijedne stvari u koju slepo verujem Nije stvar u mozgu, mada je i on bitan. Ovde ću pokušati u kratkim crtama da opišem suštinu inteligentnog bića, u koje spada i čovek. Na prvom stupnju evolutivnog razvoja postojanja se nalazi razni oblici tzv. nežive materije, na drugom živa bića i život, dok su na treće inteligentna bića u koje spada i čovek. Ono što je karakteristično za sva inteligentna bića ma gde u apsolutu, to je da poseduju sva četiri oblika inteligencije: logičku, intuitivnu, emocionalnu i evolutivnu. Živo biće postaje inteligentno kada dostigne kritičnu masu inteligencije. To je u stavri trenutak kada se znanje tog bića kao jedinstvenog i neponov- ljivog u postojanju ne može više preneti ni genetskim putem niti obučavanjem. E tada nastaje inteligentno bića, a za potrebe očuvanja njegove individualnosti stvara se duša, koja služi da prenese sve karakteristike tog inteligentnog bića u naredni život. U toku rođanja (pod ovim podrazumevam period od 9 meseci) duša i telo se spajaju u jednom trenutku i u simbiozi grade inteligentno biće tj. čoveka. Duša sa sobom donosi sve svoje karakteristike, a telo svoje i oni sada čine nešto novo i neponovljivo u postojanju. Iz ovoga je lako zaključiti zašto niko još nije otkrio gde je smeštena duša, ako postoji. Zašto postoji duša? Pa upravo zato što je telo "programirano" na umiranje, ima svoj vek trajanja, i kada ne bi postojala duša onda bi se sa smrću zaista sve i završilo. Ovako se u duši očuvavaju sve karakteristike te individue i onih pre te i sve to daje kvalitet u sledećem životu. Na taj način se svima nama otvara put ka nelimiti- ranoj evoluciji. Smrt treba shvatiti kao prednost, a ne manu. Svaki novi život nam nudi novi ugao posmatranja i nova iskustva koja bi inače bila onemogućena kada bi smo imali tela koja večno traju. Naravno i duša ima svoje principe i jeste trajna, ali ne i neuništiva. O ovome ne bih sada. Inače duša ima 17 slojeva svesti od kojih 1. sloj svesno, dok preostalih 16. spada u nesvesno. U prvom sloju je locirana logička inteligencija, a sedmom intuitivna, itd. Većinu suštinskih stvari ne možete spoznati samo logički, jer smo na logici ili svesti limitirani na sagledavanje tri dimenzije i donekle četvrte (vreme). Za šira sagledavanja neophodna je upotreba i ostalih slojeva svesti tj. nesvesnog. Zasad bih toliko.
filozofija.101 lexus,
=> Ai> >> Misliš li da ima života posle smrti? => => Ne mislim. ZNAM!!! Kako drugi put. => => P.S. Sve možete samo lično proveriti. Dakle ne verovati nego => proveriti. A kako znaš da postoji život posle smrti? I kako ja to da proverim? Ubijem se i čekam da oživim?
filozofija.102 djino,
+| Imam ja odgovor. Jednostavno, nije ga video. Povremeno je uzimao neke +| gljive, pa je imao halucinacije koje je beležio. Iz njegovih spisa može se +| zaključiti svašta i ništa. Mislim da danas ne bi bilo dovoljno gljiva na planeti kada bi se pomoću njih ostvarivale takve 'halucinacije'. +| Ja ne znam koja je to vojna baza. U stvari, prvi put čujem da Ameri kriju +| neku vojnu bazu. Pa u tome je i suština što nikada nisi čuo za to, u Americi svi znaju za to, čak postoje i turistički aranžmani kojima se ide do Groom Lake-a odakle ljudi čekaju da vide neverovatne probe koje se tamo odvijaju. ABC televizija je uživo prenosila dogadjaj kada je njihova ekipa otišla do te baze koja je unutar planine. Oko te baze je pustinja i kada su nekoliko milja pred bazu stigli aktivirali su senzor koji je rezultirao dolaskom belog džipa iz pravca te baze iz kog su iskočili 'momci' :) , oduzeli kameru i kasete i 'zamolili' ih da napuste područje. Na mapi se ne pominje nikakva ustanova na tom području. I pored toga što je bilo na televiziji i što možeš i sam da se uveriš ako odeš tamo, predstavnici Pentagona, NASA-e, CIA-e .. tvrde da tamo nema ništa. A da li je vojna ili nije zaključi sam.. (uostalom šta bi drugo bila) -- Area 51 is a secret Air Force test range about 125 miles north of Las Vegas, Nevada. It's secret in that you can't go there or fly over it but everybody knows its there. Lot's of people who live in Las Vegas work in Area 51 and make no secret about it. -- -- "I saw the names of projects. I saw a project that was to fly recovered alien craft that had been recovered intact and un- damaged, and some of them were recovered intact and undamaged, and how that happened I have no idea. It was called 'Project Redlight,' and first was conducted from the Tonopah test range in the Nevada test sight and then was moved to a specially built area, ordered built by president Eisenhower, called 'Area-51,' code named 'Dreamland,' in the Groom [sp] dry lake area of the Nevada test sight, by secret executive order. It doesn't exist officially, if you ask anyone, or if you write letters to the government they will tell you it doesn't exist. However if you go out there at several places and see it, fly outside the bound- aries and look down and see it, you know it's there, but accord- ing to the government it doesn't exist. "The project to fly, test fly these craft, was ongoing until sometime in 1962 when a craft blew up not far from the test sight, in the air, and the explosion was seen over a three-state area. The pilots were killed, they had no idea what had happened or why the craft blew up, but they put Project Redlight on hold until a later date when the aliens supplied us with three craft and personnel to help us learn how to fly these craft. That pro- ject is ongoing, and we now have not only alien craft that we are flying, we have craft we have built, using the captured technol- ogy, and some of the UFOs that people report seeing in the United States, and maybe even elsewhere, are flown by United States per- sonnel. "That may come as a shock to you. We have technology way beyond the limits of what we have been told. A lot of our devel- opment technologically, since the end of World War II, has been due to the exchange of technology which occurs in the area called 'Area-51' on a regular basis ... ongoing. --
filozofija.103 djino,
+| Ukratko suština i smisao života jeste kreacija postojanja. Ovu +| poslednju reč sam namerno ubacio mada je moglo i bez nje. Naravno +| to nije sve, ali je jedna od najbitnijih funkcija inteligentnog bića. Pa naravno da je postojanje hteo ili ne hteo činjenica a ne smisao. Misliš da način kreiranja utiče na život posle života? Gde je cilj? +| Ai> >> Jesi li se ikada zapitao kako je nastao prvi čovek? +| +| Da. Ali sada mi to više nije bitno. Bitno je upoznati se s tim kako +| nastaje inteligentno biće i onda je stvar dosta prosta. Pa to ti je to, uostalom više je nego bitno. +| Ajoj. Kako ne bi postojali. Pa svi smo mi bre vanzemaljci. Mislite +| možda da svi potičemo sa Zemlje. Ovo što sam sada naveo zahteva +| prvo realno znanje o procesu inkarniranja. Naravno da smo njihov produkt ali se onda postavlja pitanje kako su oni nastali i tako u krug.. Malo teksta o tome iz različitih izvora.. RELIGION--------THE ALIENS CLAIM THAT MAN IS A HYBRID CREATED BY THEM. THEY CLAIM THAT ALL RELIGION WAS CREATED BY THEM TO HASTEN THE FORMATION OF A CIVILIZED CULTURE AND TO CONTROL THE HUMAN RACE. THEY CLAIM THAT JESUS WAS A PRODUCT OF THEIR EFFORTS. THE ALIENS HAVE FURNISHED PROOF OF THESE CLAIMS AND HAVE A DEVICE THAT ALLOWS THEM TO SHOW AUDIBLY AND VISUALLY ANY PART OF HISTORY THAT THEY OR WE WISH TO SEE. THEY CLAIM THAT O- BLOOD IS THE PROOF OF HYBRIDIZATION AND OUR OWN SCIENCE TENDS TO BEAR OUT THEIR CLAIM. RELIGION The aliens claim to have created Homo Sapiens through hybridization. The papers said that RH- blood was proof of this. They further claimed to have created all of our major religions. The showed a hologram of the crucifixion of Christ which the Government filmed. They claim that Jesus was created by them. Are aliens our space brothers, as some New Age channeler's claim? Actually, the thought is not as far out as some might think, especially in regards to our origins. Scholars such as Zecharia Sitchin in his book, The 12th Planet, and Richard Thompson's Alien Identities, both indicate that man's religions may be the by-product of extraterrestrial interaction in the distant past. Sitchin, who has vast knowledge of ancient languages, feels that archaeology and anthropology show that the "gods" worshipped by ancient Pagans were the Nephilim of The Bible (as was Yahweh, the Hebrew god). The Nephilim were none other than an advanced technological race of beings who not only helped man bring about civilization, they were the "creators" of him. Meanwhile, Thompson (who has a Ph.D in mathematics), feels that the Vedic scriptures definitely show a correlation between what is described in them and what is now being experienced as UFO sightings and abductions (aspects of this topic were brought up in two previous articles in NightScapes: "The Cosmology," Vol. 1, No. 5., and "A Commentary on the Cosmology," Vol. 2, No. 1, where it's related that Gnostic writings indicate The Watchers (i.e. Nephilim) descended upon ancient man, and provided the spiritual spark that ignited many different religions). Bob Lazar, while working at S-4, claims to have seen documents that claim that human beings are actually "containers," and that mankind is the result of 65 genetic corrections by alien biological manipulations. He also read that Jesus and two other spiritual leaders were genetically engineered and were implanted into people, with their births closely monitored. A theologian with a degree in physics, Dr. Barry Downing, also echoes extraterrestrial involvement in man's past through his book, The Bible and Flying Saucers. +| Ai> >> Misliš li da ima života posle smrti? +| +| Ne mislim. ZNAM!!! Kako drugi put. Ja jedino verujem, problem je što ne mogu lično da proverim. +| P.S. Sve možete samo lično proveriti. Dakle ne verovati nego proveriti. A ti si proverio kako?
filozofija.104 djino,
+| Nije stvar u mozgu, mada je i on bitan. Ovde ću pokušati u kratkim +| crtama da opišem suštinu inteligentnog bića, u koje spada i čovek. Sve što si naveo je zanimljivo sa samo jednim 'malim' problemom. Nema dokaza. A to dodatno produbljuje problem..
filozofija.105 aikimen,
Ai> Sve što si naveo je zanimljivo sa samo jednim 'malim' problemom. Ai> Nema dokaza. Ai> A to dodatno produbljuje problem.. Problem nije u dokazu. Sve što sam naveo da se vrlo lako proveriti. Samo problem je da bi to bilo ko mogao da proveri potrebno je da ovlada nekim stvarima. Slično, kao kad bi ti hteo recimo da proveriš neki eksperiment iz fizike, a nisi obučen. Znači treba prvo doći do određenog nivoa, da bi bilo ko bio u stanju to da proveri. Uostalom jesi li proverio činjenicu da se atom sastoji od protona, elektrona i neutrona ili imaš poverenje u spoznajni proces nauke, pa smatraš ili znaš da je tako. Ja sam samom sebi uspeo da dokažem te stvari, a da li ćeš ti ili neko drugi sebi do zavisi od vas, a ne od mene.
filozofija.106 aikimen,
Ai> A kako znaš da postoji život posle smrti? Recimo, putem sećanja. Mada nije dobar metod jer se može desiti da se ne setiš ničeg jer ti nije neophodno u ovom trenutku. Navesću u vezi ovog mali primer. Koliko vam se puta desilo da ste nešto znali u ovom životu, a da u trenutku kad vam zatreba ta informacija ne možete da je se setite, nego se setite par sati ili dana posle. E to vam je najčešće zato što ne treba u tom trenutku da se setite, jer bi moglo da vam na- škodi. Obično kad se setite i vidite da baš i nije bilo neophodno da imate tu informaciju. Ai> I kako ja to da proverim? Pitaj svoje nesvesno ;))) Ai> Ubijem se i čekam da oživim? Ako si pročitao moju poruku o jednom delu suštine inteligentnog bića, shavtio bi da takav kakav si sad nećeš više nikada postojati, ali da će sve tvoje karakteristike biti očuvane i prenošene kroz dalji proces inkarniranja. E sada treba shvatiti da mi na taj način ne prestajemo da postojimo nego da se naša individalnost kroz razne inkarnacije razvija. U suštini problem dolazi zbog toga što većina nas koristi logiku i boji se za njen gubitak sa smrću. Kada bi ljudi bili svesniji svog nesvesnog bogatstva videli bi da je to nešto sasvim ok i čak poželjno. Upravo sad čitam Junga i sijaset stvari koje sam ja shvatio (neću vam još reći kako) nalazim kod Junga (konkretno "Jungov put INDIVIDUACIJE").
filozofija.107 aikimen,
Ai> Misliš da način kreiranja utiče na život posle života? Ai> Gde je cilj? Cilj! Cilj je sinhrono delovanje sveukupne inteligencije postojanja u realizaciji realnih potreba. Samo po sebi ovo je nemoguće jer predstavlja nešto što je savršeno. Ali to je orjentir kome treba težiti i koji nam daje motiv da nonstop evoluiramo. Ko odluta od ovoga on prestaje da postoji. To bi bilo ugrubo. Ai> Naravno da smo njihov produkt ali se onda postavlja pitanje kako su oni Ai> nastali i tako u krug.. Zasad smatram da to nije bitno. Ne bežim od te teme, ali ni meni nije jasno sve do kraja, a ono što ne znam o tome ne pričam. Ima i za to odgovor, ali meni još nije shvatljiv na svesnom i dotad ne bih o tome. Jasno mi je kako smo nastali mi, ali mi još nije do kraja jasno kako je nastala prva ili prve čestice čijom evolucijom je sve ostalo nastalo. Ai> Ai> Ja jedino verujem, problem je što ne mogu lično da proverim. Ai> Možeš. Svi mogu da provere, ali nije problem u tome. Problem je kad čovek počne da se bavi ovim stvarima neminovno dolazi u sukob sa svojim iluzijama sa kojim je u stanju ili nije da se izbori. I tu u startu odustane, a sam početak nije dovoljan da bi se sve ovo proverilo. Ja sam uspeo za relativno kratko vreme da dođem do ovih saznanja, recimo nekih godinu i po, da prihvatim i proverim određene stvari kako bih pouzdano mogao samom sebi da kažem to je to. Ai> A ti si proverio kako? Pa dobro, za početak mi odgovori na sledeće, pa ćemo videti za dalje. Da li se slažeš da se u telu ništa ne događa bez učešća uma, bilo njegovog svesnog bilo njegovog nesvesnog dela?
filozofija.108 guta,
Sada, malo neobavezno: #> Koliko vam se puta desilo da ste nešto znali #> u ovom životu, a da u trenutku kad vam zatreba ta informacija #> ne možete da je se setite, nego se setite par sati ili dana #> posle. Puno puta, većinom na ispitima. :) #> E to vam je najčešće zato što ne treba u tom trenutku #> da se setite, jer bi moglo da vam naškodi. Da, izuzetno bi mi naškodila. Umro bih od preteranog radovanja što sam položio ispit :) #> Obično kad se #> setite i vidite da baš i nije bilo neophodno da imate tu #> informaciju. Da, uveko postoji sledeći rok :) "Pravih se reči uvek kasno setim, odgovor znam kad ostanem sam" (C) V. Stefanovski
filozofija.109 supers,
>> čoveka. Duša sa sobom donosi sve svoje karakteristike, a telo svoje >> i oni sada čine nešto novo i neponovljivo u postojanju. Iz ovoga je >> lako zaključiti zašto niko još nije otkrio gde je smeštena duša, >> ako postoji. Zašto postoji duša? I meni je tvoje izlaganje veoma zanimljivo, samo si propustio da kažeš o kojem učenju pričaš (pretpostavljam da nije tvoja lična filozofija).
filozofija.110 lexus,
=> Da li se slažeš da se u telu ništa ne događa bez učešća uma, bilo => njegovog svesnog bilo njegovog nesvesnog dela? Da i ja odgovorim na ovo :) Ako uzmemo da je mozak 'skladište' uma, onda se slažem sa ovim. Sve životne funkcije prestaju ako mozak prestane da radi. Znači, bez uma nema ni života. Ali, to mi ne dokazuje da postoji reinkarnacija.
filozofija.111 djino,
+| Cilj! Cilj je sinhrono delovanje sveukupne inteligencije postojanja u +| realizaciji realnih potreba. Samo po sebi ovo je nemoguće jer predstavlja +| nešto što je savršeno. Ali to je orjentir kome treba težiti i koji nam +| daje motiv da nonstop evoluiramo. Ko odluta od ovoga on prestaje da +| postoji. To bi bilo ugrubo. Pazi, ako nastavljamo da egzistiramo posle smrti, u kom obliku nastavljamo da kontinuiramo? Rekao si da čovek nije u pitanju.. Tu se i ja slažem zbog veoma jednostavnog razloga a to je ogromno znanje koje bi čovek u tom slučaju imao. Ili misliš da se znanje odnosno sećanja ne prenose u sledeći oblik? Ako je tako onda ne vidim svrhu celog procesa. Evo jednog zanimljivog isečka na tu temu.. [AE-5] PAST LIFE RECALL These experiences are the least reported and the most interesting, in terms of their implications. They appear to represent events in the experience of an ET life form. Subjects relate being in an underground military facility, sometimes on Mars, the Moon and even under the Earth's oceans. Memories of being onboard a spacecraft and other ET environments are also recalled. What is so interesting is that the subject views this, not from an Earth human perspective, but from that of an ET. This suggests two very interesting possibilities. A.) During telepathic communication some memories are subconsciously transferred. B.) The subject is recalling actual past life memories of their own. This second possibility opens the door to much speculation. It suggests that part of the abduction phenomena may be a, massive and covert, reconnaissance operation. It may also explain why the Greys have said they have the right to do what they do. If abductees are souls that have been transferred from the ET environment to Earth, then technically they are not abducting human beings but volunteer ETs. +| Možeš. Svi mogu da provere, ali nije problem u tome. Problem je kad čovek +| počne da se bavi ovim stvarima neminovno dolazi u sukob sa svojim iluzijama +| sa kojim je u stanju ili nije da se izbori. I tu u startu odustane, a +| sam početak nije dovoljan da bi se sve ovo proverilo. Ja sam uspeo za +| relativno kratko vreme da dođem do ovih saznanja, recimo nekih godinu +| i po, da prihvatim i proverim određene stvari kako bih pouzdano mogao +| samom sebi da kažem to je to. Ima li razlike izmedju samoubistva, ubistva i prorodne smrti po pitanju kontinuiteta? Šta si otkrio o religiji? Nametnuta izmišljotina i ako Da sa kojim povodom? Ili se išlo sa planom da bi jedna generacija a bojim se odnosno radujem u izvesnom smislu da se to odigrava upravo sada, saznala u pravom trenutku istinu, ili možda novu laž ? U svakom slučaju mislim da ćemo za najkasnije 20 godina shvatiti o čemu se radi, ako ne do kraja ono barem tik do kraja. +| Pa dobro, za početak mi odgovori na sledeće, pa ćemo videti za dalje. +| Da li se slažeš da se u telu ništa ne događa bez učešća uma, bilo +| njegovog svesnog bilo njegovog nesvesnog dela? Naravno, zato i rekoh da je mozak i više nego bitan a da još uvek nismo u stanju da sagledamo njegove kapacitete da ne kažem mogućnosti. Problem je jedino otpornost uma na sagledavanje nove realnosti koja je prouzrokovana višljim stanjem svesti a koja se najbolje ogledava u paranoji. Ako je deo tela fizički uništen, mozak ne može pravilno da rasudjuje u te kontekste.
filozofija.112 dr.grba,
>> (C) V. Stefanovski Ne, nego G. Stefanovski (:
filozofija.114 aikimen,
Ai> #> ne možete da je se setite, nego se setite par sati ili dana Ai> #> posle. Ai> Puno puta, većinom na ispitima. :) Ai> #> E to vam je najčešće zato što ne treba u tom trenutku Ai> #> da se setite, jer bi moglo da vam naškodi. Ai> Da, izuzetno bi mi naškodila. Umro bih od preteranog radovanja što sam Ai> položio ispit :) Znaš šta. Da je to tvoje realno znanje ti bi to znao i setio bi se vrlo lako. U tvom slučaju nisi dobro shvatio ono što si učio, ili bolje rečeno imao si iluziju znanja. Ja ono što jednom shvatim više nikad ne zaboravljam. Pitanje je da li si ti shvatio to što si učio ili si samo mislio da jesi. Na žalost većina ljudi misli da nešto zna ili ume. Onaj ko zna to i čini. Prema tome da si znao ti bi položio ispit. Ovako nisi mogao ničeg da se setiš jer i ne treba. Neke stvari ti se ne mogu progledati kroz prste. Može profa da te pusti ali tvom nesvesnom ako funkcioniše nikad to neće biti po volji, jer realno od toga nemaš nikakve koristi, ako ćeš i dalje da nastaviš na isti način.
filozofija.115 aikimen,
Ai> Ako uzmemo da je mozak 'skladište' uma, onda se slažem sa ovim. Ai> Sve životne funkcije prestaju ako mozak prestane da radi. Znači, Ai> bez uma nema ni života. Ai> Ali, to mi ne dokazuje da postoji reinkarnacija. Naravno da ne. Prvo treba da složimo oko nekih principa koji će za nas da budu aksiomi kako ne bismo stalno dokazivali nešto što je očigledno i vrteli se u krug. Cela provera se bazira na ovom principu, a kako ako budete strpljivi možda vam i otkrijem. Prvo želim da rasčistimo neke stvari, a onda ako budem ocenio da sve to vredi izložići postupak, mada opet sumnjam da ćete bez prisustva stručnije osobe moći daleko stići.
filozofija.116 aikimen,
Ai> Pazi, ako nastavljamo da egzistiramo posle smrti, Ai> u kom obliku nastavljamo da kontinuiramo? OK. Nakon smrti duša u kojoj je da tako kažem memorisana individualnost i sve ono što ju je činilo tokom života odlazi u 7. auru dimenzionalnog prostora odakle u zavisnosti od gravitacione supstance može da se pre ili kasnije ponovo inkarnira. Idealno bi bilo da se duša nakon smrti i napuštanja fizičkog tela odmah inkarnira. Naravno ne misli se u minut ili sat, ali u što kraćem vremenskom roku. Dakle svrha inteligentnog bića je inkarniranje, jer samo kroz život inteligentno biće je sposob- no da obavlja svoje funkcije. Inače duša bez tela je kao filmski snimak i ništa više. Dakle mi se kao inteligentna bića izgrađujemo (evoluiramo) kroz inkarnativni proces i to je ono što je poznato od davnina još kroz religije. Ai> Tu se i ja slažem zbog veoma jednostavnog razloga a to je ogromno Ai> znanje koje bi čovek u tom slučaju imao. Ai> Ili misliš da se znanje odnosno sećanja ne prenose u sledeći oblik? Ai> Ako je tako onda ne vidim svrhu celog procesa. Nije problem u ogromnom znanju, jer ga i ovako imamo. Problem je što bi to dosadilo. Zamisli da te neko zatvori u prostoriju i da tu živiš mili- one godine. Kako bi se osećao? E tako bi isto bilo i duši da mora da provede tolike godine u jednom telu. Svako relano znanje iz prethodnih života se pohranjuje u naše nesvesno odakle ga mi koristimo, ali većina ljudi toga nije svesna. U vezi ovoga jedno test pitanje iz ličnog iskustva. Setite se kad ste bili klinci i probajte da razmislite o tome kakve ste stavove imali i imate prema svetu koji vas okružuje? Da li su svi vaši stavovi proizvod roditeljskog vaspitanja ili pak škole, drugara i šta ti već znam koga ili ste imali, a sigurno da jeste, i neke svoje lične stavove koji su vaši? Šta mislite odakle vam to? Ai> Ima li razlike izmedju samoubistva, ubistva i prorodne smrti Ai> po pitanju kontinuiteta? Ne. Da bi duša mogla da opstane neophodna joj je tzv. gravitaciona supstanca. Znači dok god postoji duša postoji i tvoja sadašnja i tvoje prethodne individualnosti koje su u suštini jedno. Ne bih sada detaljisao mislim da je dovoljno to što sam rekao NE. Ai> Šta si otkrio o religiji? Religija je u osnovi nastala na proboju realnih informacija o apsolutu, ili možda bolje reći postojanju. Politeistične religije su nastale na proboju informacija o 4. 5. i 6. evolutivnom luku, a monoteističke na proboju informacija o 7. evolutivnom luku. O evolutivnim lukovima će biti prilike da pišem, tako da ću sada to preskočiti. Inače što su reli- gije imale tačnije informacije to su se pokazale agresivnijim. Tako je danas Islam najagresivnija religija, a ni hrišćanstvo kao i druge religije se kroz istoriju nisu pokazale kao "nevine". Ai> Nametnuta izmišljotina i ako Da sa kojim povodom? Povod je bio da lakše manipulišeš ljudima zarad svog ličnog blagostanja. Ai> Ili se išlo sa planom da bi jedna generacija a bojim se odnosno radujem Ai> u izvesnom smislu da se to odigrava upravo sada, saznala u pravom Ai> trenutku istinu, ili možda novu laž ? Istina, laž. Večne zajebancije naše logike ili svesti ako hoćeš. Ai> Naravno, zato i rekoh da je mozak i više nego bitan a da još uvek Ai> nismo u stanju da sagledamo njegove kapacitete da ne kažem mogućnosti. Ai> Problem je jedino otpornost uma na sagledavanje nove realnosti koja je Ai> prouzrokovana višljim stanjem svesti a koja se najbolje ogledava Ai> u paranoji. Mozak je nebitan. To nisi ti. To je kao i svaki drugi organ koji tebi služi da bi mogao da ispuniš svoj karmički plan. Ovo sam rekao grubo, ali um nije isto što i mozak. Um je sve zajedno.
filozofija.117 aikimen,
Ai> I meni je tvoje izlaganje veoma zanimljivo, samo si propustio da kažeš Ai> o kojem učenju pričaš (pretpostavljam da nije tvoja lična filozofija). Moja lična jeste jer sam je proverio. Ako misliš da sam ja došao do svih informacija onda si u pravu nije moja. :)) Šalim se. Reč je o Toitsudo Ryu Aikido-u (toicudo rju aikido) čiji je osnivač Dubravko Marković, profesor muzike i majstor Aikido-a. Ova veština nastala je iz tri izvora: - Ideje sklada suprotnosti Moriheia Uyeshibe, osnivača izvornog Aikidoa (mada bolje reći i njegove najbolje varijente posle Uyeshibine smrti Shin Shin Toitsu Aikidoa Koiči Toheja), - Ideja vertikalne korelacije Elly Bašić, osnivača funkcionalne metode muzičke edukacije - Ideja vremensko prostorne sveprisutnosti, koju je naučno verifikovao David Bom svojom holografskom teorijom.
filozofija.118 djino,
+| OK. Nakon smrti duša u kojoj je da tako kažem memorisana individualnost +| i sve ono što ju je činilo tokom života odlazi u 7. auru dimenzionalnog +| prostora odakle u zavisnosti od gravitacione supstance može da se pre +| ili kasnije ponovo inkarnira. Idealno bi bilo da se duša nakon smrti +| i napuštanja fizičkog tela odmah inkarnira. Naravno ne misli se u minut +| ili sat, ali u što kraćem vremenskom roku. A može li se onda u tom slučaju sprečiti odlazak? Pretpostavimo da postoji uredjaj koji stvara gravitacionu silu, što tebi ne bi trebalo da bude nepoznato, ako čovek umre blizu uredjaja šta bi se dogodilo? ..ako sam te dobro shvatio da dušu nakon odlaska privlači gravitaciona sila i zbog nejasnoće o probijanju barijere naše gravitacije kao i mišljenja da su nas napravili vanzemaljci koji bi u tom slučaju morali znati kako da prebacuju duše. Da li duša dok lebdi svemirom može da razmišlja? Ako ne, ne vidim onda svrhu jer u tom slučaju ne bi mogli nikako da napredujemo to jest ponovo bi proživljavali istu stvar od početka. +| Dakle svrha inteligentnog bića je inkarniranje, jer samo kroz život +| inteligentno biće je sposobno da obavlja svoje funkcije. Inače duša bez +| tela je kao filmski snimak i ništa više. Dakle mi se kao inteligentna bića +| izgrađujemo (evoluiramo) kroz inkarnativni proces i to je ono što je +| poznato od davnina još kroz religije. To bi onda značilo da ne možemo da se pojavimo u niži oblik da ne kažem gluplji jer si napomenuo da smo inteligentna bica. ? Ili misliš da nismo svi inteligentni i da samo oni koji znaju o ovome mogu da nastave dalje, ostali se reinkarniju opet u čoveka? Ili misliš da sve to varira i odigrava se sasvim slučajno? Može li se naterati podsvest da se seti prethodne inkarnacije? +| Setite se kad ste bili klinci i probajte da razmislite o tome +| kakve ste stavove imali i imate prema svetu koji vas okružuje? Da li +| su svi vaši stavovi proizvod roditeljskog vaspitanja ili pak škole, +| drugara i šta ti već znam koga ili ste imali, a sigurno da jeste, i neke +| svoje lične stavove koji su vaši? Šta mislite odakle vam to? Da nismo posmatrali to možda iz životinjskog ugla pa polako počinjemo da razumemo čoveka koji je nekad bio iznad nas? Šta ako se neko odmah reinkarnira i to opet u čoveka, ne bi li onda u tom slučaju znao od početka šta se dogadja ili se kodeksi te vrste automatski brišu? Sećaš li se ti prošlog života ? +| Religija je u osnovi nastala na proboju realnih informacija o apsolutu, +| ili možda bolje reći postojanju. Politeistične religije su nastale na +| proboju informacija o 4. 5. i 6. evolutivnom luku, a monoteističke na +| proboju informacija o 7. evolutivnom luku. O evolutivnim lukovima će +| biti prilike da pišem, tako da ću sada to preskočiti. Pa kreni od sledeće poruke , ako hoćeš.. ;) +| Inače što su religije imale tačnije informacije to su se pokazale +| agresivnijim. Tako je danas Islam najagresivnija religija, a ni hrišćanstvo +| kao i druge religije se kroz istoriju nisu pokazale kao "nevine". Hoćes da kažeš da Islam ima najtačnije informacije? +| Povod je bio da lakše manipulišeš ljudima zarad svog ličnog blagostanja. To misliš na ljude sa planete ili na nekog 'odande' ? Jesu li onda sve religije koje propovedaju da smo sami u svemiru lažne? +| Istina, laž. Večne zajebancije naše logike ili svesti ako hoćeš. Može li se duša koja je bez tela kao filmska traka kako kažeš, obrisati? U smislu da se obrišu sve dotadašnje karakteristike koje je pokupila. +| Ai> Naravno, zato i rekoh da je mozak i više nego bitan a da još uvek +| Ai> nismo u stanju da sagledamo njegove kapacitete da ne kažem mogućnosti. +| Ai> Problem je jedino otpornost uma na sagledavanje nove realnosti koja je +| Ai> prouzrokovana višljim stanjem svesti a koja se najbolje ogledava +| Ai> u paranoji. +| +| Mozak je nebitan. To nisi ti. To je kao i svaki drugi organ koji tebi +| služi da bi mogao da ispuniš svoj karmički plan. Ovo sam rekao grubo, +| ali um nije isto što i mozak. Um je sve zajedno. Ok, zameni samo u mom citatu mozak sa um, pitanje ostaje isto. Naime, može li onda duša da nekako naudi samoj sebi ? Postoji li Onaj koji sve zna? Jel' može duša da dostigne taj nivo da sve zna, znači 'popuni filmsku traku' i u tom trenutku prestane sa procesom inkarnacije? To te pitam zbog nejasnoće oko nastanka celog tog procesa koji je očigledno smišljen.
filozofija.119 aikimen,
Ai> A može li se onda u tom slučaju sprečiti odlazak? Ai> Pretpostavimo da postoji uredjaj koji stvara gravitacionu silu, Ai> što tebi ne bi trebalo da bude nepoznato, ako čovek umre blizu Ai> uredjaja šta bi se dogodilo? Ai> ..ako sam te dobro shvatio da dušu nakon odlaska privlači Ai> gravitaciona sila i zbog nejasnoće o probijanju barijere naše Ai> gravitacije kao i mišljenja da su nas napravili vanzemaljci koji bi u Ai> tom slučaju morali znati kako da prebacuju duše. Ai> Da li duša dok lebdi svemirom može da razmišlja? Ai> Ako ne, ne vidim onda svrhu jer u tom slučaju ne bi mogli nikako da Ai> napredujemo to jest ponovo bi proživljavali istu stvar od početka. Gravitaciona supstanca nema veze sa gravitacijom. Ona je nazvana tako jer omogućava energetskom polju (duši) da se ne raspe. Dakle nije reč o gravitaciji nego je uzeta simbolika da bi se lakše shvatilo. Kada nebi bilo gravitacije zemljine kugle svi bismo se razleteli po svemiru. Tako je isto sa dušom bez tzv. gravitacione supstance. Duša ne lebdi svemirom, nego ide u 7. auru dimenzionalnog prostora, koja nije uopšte u ovoj našoj dimenziji, tj. koja ja na sasvim drugoj vremenskoj liniji. U postupku inkarniranja dolazi do brisanja 1. sloja svesti, dakle svesnog i reorganizacije ostalih slojeva kako bi se svesna znanja pohranila i sačuvala za sledeći život. Na taj način nikad ne krećemo ispočetka nego nastavljamo tamo gde smo stali. Samo što taj nastavak nije isti kao kad gledaš seriju na TV. Ai> To bi onda značilo da ne možemo da se pojavimo u niži oblik da ne kažem Ai> gluplji jer si napomenuo da smo inteligentna bica. ? Niži oblik su ti žia bića. Iz jedne vrste živog bića je nastao čovek. Ne nema šanse da se na ovoj planeti pajaviš kao pas, tigar ili slon. Negde možda postoji inteligentni pas ili tigar i u njega možeš da se inkarniraš ako imaš potrebu, tj. ako ti je tako u dinamici inkarnativnog plana. Ai> Ili misliš da nismo svi inteligentni i da samo oni koji znaju o ovome Ai> mogu da nastave dalje, ostali se reinkarniju opet u čoveka? Ai> Ili misliš da sve to varira i odigrava se sasvim slučajno? Naravno svi smo inteligentni. Ali ne jednako. To je individualno ko će koliko koristiti svoju inteligenciju. Samo treba to i znati. To u šta ćeš se ti inkarnirati zavisi od dinamike tvog inkarnativnog plana. Neko će dostići isti nivo kao čovek, a neko kao inteligentni tigar recimo. Inteligentno biće je vrhunac postojanja i nijedno inteligentno biće ma kakvog oblika nije vrednije od drugog niti manje vredno. Ai> Može li se naterati podsvest da se seti prethodne inkarnacije? Nema šta da je teraš, ona, tj. ti znaš. Ai> Da nismo posmatrali to možda iz životinjskog ugla pa polako počinjemo Ai> da razumemo čoveka koji je nekad bio iznad nas? Ne shvatam šta ovim želiš da pitaš. Ai> Šta ako se neko odmah reinkarnira i to opet u čoveka, ne bi li onda Ai> u tom slučaju znao od početka šta se dogadja ili se kodeksi te vrste Ai> automatski brišu? Ne. Iskustvo se ne prenosi, nego se uvek iznova stiče. Zbir raznih iskustava upravo obogaćuje našu individualnost (znanje, sposobnost, svest i moć). Kada bi sve automatski znao ne bi bilo ni potrebno umiranje u prethodnom životu. I na kraju krajeva šta ti je kodeks iskreno. Recimo da se inkarniraš u aboridžanina koji nema pojma o novom svetskom poretku, znači za njega takav kodeks ne važi jer ga ne zna, nego se kod njih cene i traže neke druge vrednosti. E to ti je otprilike to iskustvo iz svakog života koje je uvek različito, a omogućuje ti da sagledaš stvari iz svih strana kako bi stekao univerzalno sagledavanje tj. suštinu. Ai> Sećaš li se ti prošlog života ? Da. Malo sam začeprko po tome čisto da se uverim u istinitost, ali mi sećanja više nisu potrebna, jer bi me mogla samo odvući od stvari koje treba da uradim u ovom životu. Zamisli da odlučiš da se setiš svih života tokom nekoliko hiljada pulsacija koliko recimo postojiš. Samo za info, 1 pulsacija = 100-120 milijardi ovozemaljskih godine ili preciznije jedno širenje i sažimanje univerzuma. (bing bang) Ai> Hoćes da kažeš da Islam ima najtačnije informacije? Ne, ali je posle recimo hrišćanstva došao do drugih spoznaja, mnogo realnijih i zloupotrebom imamo to što imamo. Ai> To misliš na ljude sa planete ili na nekog 'odande' ? Ai> Jesu li onda sve religije koje propovedaju da smo sami u svemiru lažne? Lažne su informacije. Ne mogu reći da je religija lažna kad zaista postoji. Ali u okviru nje može se baratati realnim činjenicama i nerealnim (iluzijama). Problem iluzija jeste što su previše logične. Recimo iluzija je bila da je Zemlja ravna ploča. Kada se neko našao da pokaže kako to nije tačno to je postala nova činjenica. E dok nije neko dokazao dotad su drugi ljudi kori- stili tu iluziju za svoju ličnu korist, ako su ovo mogli nekako da iskoriste. No želim samo da objasnim princip. Verovatno ima boljih primera, ali me mrzi da smišljam novi. Ai> Može li se duša koja je bez tela kao filmska traka kako kažeš, obrisati? Ai> U smislu da se obrišu sve dotadašnje karakteristike koje je pokupila. Može. I to po 7. interifenualnom zakonu suštine inteligentnog bića. On glasi kratko i jasno i nije ga nijedno inteligentno biće izmislilo: Intelig. biće koje se pokaže nesposobnim za optimalnu realizaciju svoje funk- cije prestaje da postoji. Ukoliko dođe do raspada duše usled gubitka gravita- cione supstance duše, moguće je takvu dušu ponovo skrpiti iz zapisa koji po holografskoj teoriji postoje u svakoj čestici oko nas i u nama. Ai> Ok, zameni samo u mom citatu mozak sa um, pitanje ostaje isto. Ai> Naime, može li onda duša da nekako naudi samoj sebi ? Samo u tekućem životu i to činjenjem neetičnih dejstava čija su posledica negativni povratni impulsi koji prouzrokuju veće trošenje gravitacione supstance. Samo etičnim dejstvima ta se supstanca obnavlja i duša nakon smrti nema problema sa inkarniranjem. Ai> Postoji li Onaj koji sve zna? Ne. Nikad ne možeš znati sve. Evo uzmi kompjutere. Da li čovek koji je konstruisao prvi komjuter zna sve o svim mogućim kompjuterima današnjice? Naravno da ne zna. Svaka suština evoluira i ono što danas saznaš već je zastarilo. Naravno to ne znači da to što znaš ništa ne vredi. Za sve važi isti princip kao recimo princip razvoja kompjuterske tehnologije. Ako danas staneš sa praćenjem razvoja, za par godina, a možda i meseci bićeš fosil. Ai> Jel' može duša da dostigne taj nivo da sve zna, znači 'popuni filmsku Ai> traku' i u tom trenutku prestane sa procesom inkarnacije? To bi značilo savršentstvo ili ono što ljudi zovu Bogom. Kako savršenstvo ne postoji, jer recimo da ti sada postaneš savršen. Kuda dalje? Preostaje ti samo put ka nazad, a nazad je nepostojanje. Jer svi smo mi "došli" iz nepostojanja. Kako, još mi nije sve do kraja jasno?! Ai> To te pitam zbog nejasnoće oko nastanka celog tog procesa koji je Ai> očigledno smišljen. Pa proces nastanka jeste bitan da se zna, ali nije najvažniji. Možemo i lepo živimo i bez tog znanja. Postojanje je nastalo polarizacijom nejsitnije njegove čestice (koju mi zovemo Ki i odsad ću koristiti taj termin). E sad vidi, ta nepolarizovana čestica Kia spada u nepostojanje, a opet kako je njenom polari- zacijom nastalo nešto što konkretno postoji, onda i ona na neki način spada u samo postojanje. Komplikovano, a ;)). Pozdrav. p.s. Uz poruku ide uvodna skriptu. Text je u Word 6.0 formatu CP1250. skripta.zip
filozofija.120 veca,
>> Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao >> kukasti krst na zidu? Pitanje je da li ga je video ili je to jedna od interpretacija kako bi se prodavale knjige (i film). Kad mi je pre izvesnog vremena komšinica rekla da je izašla nova knjiga Nostradamusa, nisam mogla da se suzdržim, upitala sam je ciničino, "šta, napisao je novu?" Da, reče ona, i piše kako će Srbi stradati... dalje nisam mogla da je slušam.
filozofija.121 veca,
>> ABC televizija je uživo prenosila dogadjaj kada je njihova ekipa >> otišla do te baze koja je unutar planine. Oko te baze je pustinja i >> kada su nekoliko milja pred bazu stigli aktivirali su senzor koji >> je rezultirao dolaskom belog džipa iz pravca te baze iz kog su >> iskočili 'momci' :) , Čuj, ako je to prenosila televizija, onda budi siguran da se radi o još jednom marketinškom potezu. p.s. I kakve ovo veze ima sa filozofijom? :)
filozofija.122 veca,
>> i napuštanja fizičkog tela odmah inkarnira. Naravno ne misli se u >> minut ili sat, ali u što kraćem vremenskom roku. Dakle svrha >> inteligentnog bića je inkarniranje, jer samo kroz život >> inteligentno biće je sposob- no da obavlja svoje funkcije. Inače >> duša bez tela je kao filmski snimak i ništa više. Dakle mi se kao >> inteligentna bića izgrađujemo (evoluiramo) kroz inkarnativni proces >> i to je ono što je poznato od davnina još kroz religije. Nisam mnogo upućena u ovu problematiku (nikad me nije mnogo zanimalo a i skeptična sam) ali da priupitam. Oni koji su me ubeđivali :) rekoše da čovek ne mora da se inkarnira u čoveka, nego može i u cvet npr. pa kud se onda dede ta inteligencija, jer navodno svaka sledeća inkarnavcija je viši stupanj u odnosu na prethodnu? Zamisli prvo budeš Ajnštajn, a posle trava, kakav progres! :) Evolucija? Hm. >> Ai> Ili misliš da se znanje odnosno sećanja ne prenose u sledeći >> oblik? Ai> Ako je tako onda ne vidim svrhu celog procesa. >> Nije problem u ogromnom znanju, jer ga i ovako imamo. Problem je >> što bi to dosadilo. Zamisli da te neko zatvori u prostoriju i da tu >> živiš mili- one godine. Kako bi se osećao? E tako bi isto bilo i >> duši da mora da provede tolike godine u jednom telu. Ma nije nego! Lepo je da kad čovek ne zna odgovore iznalazi razna objašnjenja za ono što ne može da dokuči, a želeo bi, ali to nije odgovor, barem mene ne zadovoljava. Ne znam da li bi mojoj duši dosadilo u mom telu, ali razumu svakako bi, iz estetskih razloga mogla bih da malo prošetam do tela Kim Besindžer, makar na par dana ;)) Slažem se sa prethodnim sagovornikom, u čemu je svrha svega toga? Valjda razumu može da bude dosadno, a ne duši? >> iskustva. Setite se kad ste bili klinci i probajte da razmislite o >> tome kakve ste stavove imali i imate prema svetu koji vas okružuje? >> svoje lične stavove koji su vaši? Šta mislite odakle vam to? Pitanje malo konfuzno, ali ajde. Naravno da stavovi nisu isti, naopako da su moji/naši sadašnji stavovi na nivou deteta od nekoliko godina. A nešto se ne sećam da sam imala nekakve stavove od životne važnosti, ono jest da nisam volela spanać :) ali ne znam koliko je to stav a koliko estetika :) Stavovi se razvijaju kasnije, pre toga postoji nagon za preživljavanjem. Doduše i posle toga :) >> biti prilike da pišem, tako da ću sada to preskočiti. Inače što su >> reli- gije imale tačnije informacije to su se pokazale >> agresivnijim. Tako je danas Islam najagresivnija religija, a ni Tačne informacije o čemu? I kako se proverava tačnost?
filozofija.123 veca,
>> Ai> >> Misliš li da ima života posle smrti? >> Ne mislim. ZNAM!!! Kako drugi put. >> P.S. Sve možete samo lično proveriti. Dakle ne verovati nego >> proveriti. Uh, uh, kakva kategorična izjava. Proverio si da postoji život posle života? Ono sa kliničkom smrću ne drži vodu, kako se još proverava? To što neko u stanju stresa doživljava halucinacije koje potom opisuje kao drugi život je smešno upotrebljavati kao relevantne dokaze. Da ne pominjem one koji su izgubili dragu osobu pa ih ona svake noći posećuje i sprema im stan, donosi cveće i tako to, jer sve to sami obavljaju u nesvesnom stanju... iz želje ili potrebe da sve bude kao pre.
filozofija.124 veca,
Pošto je Guta bio brži :) obrisala sam deo poruke, tj. primer sa ispitima :) >> U suštini problem dolazi zbog toga što većina nas koristi logiku i >> boji se za njen gubitak sa smrću. Kada bi ljudi bili svesniji svog >> nesvesnog :))) E stvarno! Koliko me je rasplakalo poskupljenje, toliko me je zasmejalo objašnjenje. Vib Dakle, sve dogme se plaše logičkog razmišljanja, inače nema manipulacije sa populusom. A da većina koristi logiku bilo bi nam mnogo lakše, na žalost, obrnut je slučaj.
filozofija.125 dr.grba,
>> ...Negde možda postoji inteligentni pas ili tigar >> i u njega možeš da se inkarniraš ako imaš >> potrebu, tj. ako ti je tako u dinamici inkarnativnog plana. Uz svo poštovanje mišljenja, ne čini li ti se da ovo zvuči pomalo... hm... nekonvencionalno? (:
filozofija.126 dr.grba,
>> na prethodnu? Zamisli prvo budeš Ajnštajn, a posle trava, kakav >> progres! :) Evolucija? Hm. Jedite na travi jer kad-tad trava će jesti na vama. (Prever?)
filozofija.127 lexus,
=> Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao => kukasti krst na zidu? Kako ti znaš da je to Nostradamus zaista uradio?
filozofija.128 guta,
#> Ne, nego G. Stefanovski (: Ah, tekst je znači burazerov. Tako mi i treba kad ne uzmem ploču u ruke, nego pišem po sećanju :)
filozofija.129 guta,
Iz (relativno) neobaveznih primedbi se rodila nešto ozbiljnija diskusija. No, dobro: #> Prema tome da si znao ti bi položio ispit. Ta činjenica mi je poodavno poznata. #> Ovako nisi #> mogao ničeg da se setiš jer i ne treba. Neke stvari ti se ne #> mogu progledati kroz prste. Ako stvar zategnemo na moralnu stranu, onda ne. Inače, svakako da mogu. BTW, ti se inače sećaš svega što si učio, i, recimo, sada si sposoban da iz cuga položiš svaki ispit koji si u prošlosti polagao? Ne bih rekao. Neki ispiti su ipak samo nužno zlo. #> Može profa da te pusti ali tvom #> nesvesnom ako funkcioniše nikad to neće biti po volji, jer #> realno od toga nemaš nikakve koristi, Naravno da, _realno_, od toga imam vrlo opipljive koristi. Međutim, nema odgovora na to kako mi to može naškoditi. #> ako ćeš i dalje da #> nastaviš na isti način. Kao i sve ostalo, i ispite rangiram po važnosti. Neka znanja su mi nepohodna, a bez nekih... pa, recimo, mogu da preživim. I ja i moje nesvesno ja ;)
filozofija.130 guta,
#> a onda ako budem ocenio da sve to vredi izložići #> postupak, mada opet sumnjam da ćete bez prisustva stručnije #> osobe moći daleko stići. Ovo implicira da postoje _stručnjaci za oblast reinkarnacije_. Da nije malo pretenciozno?
filozofija.131 guta,
#> Ne. Da bi duša mogla da opstane neophodna joj je tzv. #> gravitaciona supstanca. Interesantno. Kako se ovo slaže sa fizikom? Ako je u pitanju _supstanca_, onda se definitivno mogu izmeriti njena fizička svojstva. Izraz 'gravitaciona supstanca' je vrlo bombastičan, i miriše na, danas tako popularno, zavijanje misticizma u oblande moderne nauke, sve u cilju impresioniranja potencijalnih i trenutnih vernika. #> Religija je u osnovi nastala na proboju realnih informacija o #> apsolutu, ili možda bolje reći postojanju. Šta bi trebalo da znači 'proboj informacija'? Neovlašćeni pristup božanskim bazama podataka? Ko (šta) je izvršilo taj 'proboj'. Analogija sa Prometejem se sama nameće... #> Tako #> je danas Islam najagresivnija religija, a ni hrišćanstvo kao i #> druge religije se kroz istoriju nisu pokazale kao "nevine". Što implicira da je islam i 'najobaveštenija' religija. Otkud to? Ne može se ostati na paušalnim tvrđenjima tipa: 'to je tako i gotovo', a zatim graditi kulu na tome. Kako su mi prilično detaljno poznate svete knjige kako hrišćana, tako i islamista, ne vidim bitnu razliku. I ne vidim kako bi te informacije mogle da utiču na agresivnost. Ni pripadnici paganskih (dpaune, molim info) religija nisu bili ništa nežniji. Samo su imali lošiju organizaciju i lošija sredstva za rad (čitaj: lošije naoružanje). Po tom pitanju, sve su religije jako slične. Princip uterivanja religije u nevernike nije se ič promenio u poslednjih tridesetak vekova.
filozofija.132 guta,
#> 1 pulsacija = 100-120 milijardi ovozemaljskih godine ili #> preciznije jedno širenje i sažimanje univerzuma. (bing bang) To, svakako, nije precizno. Starost univerzuma se, danas, procenjuje na oko 15-20 milijardi godina. I, kakve veze ima teorija o inkarnaciji sa jednom od modernih teorija nastanka univerzuma? #> Može. I to po 7. interifenualnom zakonu suštine inteligentnog --------------- Šta bi ovo trebalo da znači? #> On glasi kratko i jasno i nije ga nijedno inteligentno #> biće izmislilo: Nego kakvo biće? #> cione supstance duše, moguće je takvu dušu ponovo skrpiti iz #> zapisa koji po holografskoj teoriji postoje u svakoj čestici #> oko nas i u nama. Pominjanje holografije i principa po kojima ona deluje zvuči krajnje neozbiljno kada se primeni na pitanja 'duše'. Kao što rekoh u prethodnoj poruci, još jedno zavijanje misticizma u oblande moderne nauke. #> Postojanje je nastalo polarizacijom #> nejsitnije njegove čestice (koju mi zovemo Ki i odsad ću #> koristiti taj termin). E sad vidi, ta nepolarizovana čestica #> Kia spada u nepostojanje, a opet kako je njenom polari- #> zacijom nastalo nešto što konkretno postoji, onda i ona na #> neki način spada u samo postojanje. Komplikovano, a ;)). Ne naročito. Samo malo Minhauzenovskog izvlačenja za perčin bez prave logike, a u cilju da se nejasnim hipotezama koje se mogu tumačiti na milion načina preduprede sva nezgodna pitanja zasnovana na logici.
filozofija.133 guta,
#> Moja lična jeste jer sam je proverio. Kako? #> - Ideja vremensko prostorne sveprisutnosti, koju je naučno #> verifikovao David Bom svojom holografskom teorijom. Možeš li prezentovati taj rad?
filozofija.134 ilazarevic,
> Mislim da danas ne bi bilo dovoljno gljiva na planeti kada bi se > pomoću njih ostvarivale takve 'halucinacije'. Na sreću, normalni ljudi ne jedu halucinogene gljive, jer je to opasno. Takve gljive očigledno nisu smrtonosne, ali se ne bih kladio da su blagotvorne po jetru, mozak i bubrege. > Pa u tome je i suština što nikada nisi čuo za to, u Americi svi > znaju za to, čak postoje i turistički aranžmani kojima se ide do > Groom Lake-a odakle ljudi čekaju da vide neverovatne probe koje se > tamo odvijaju. Pametni vlasnik turističke agencije se dosetio kako da zaradi pare. Je li iko video te neverovatne probe, i šta oni tamo uopšte probaju? > predstavnici Pentagona, NASA-e, CIA-e .. tvrde da tamo nema ništa. Koga je uopšte briga da li tamo ima nečega, ili nema? Nisam nikada čuo za čoveka koji je doveo vanzemaljca na ručak, prošetao sa njime po gradu i upoznao ga sa prvim komšijama. Sve dok se to ne desi, potpuno mi je svejedno da li ti vanzemaljci povremeno prolete ovuda, i da li ih američka vlada lično poznaje.
filozofija.135 nenad,
> Jedite na travi > jer kad-tad > trava će jesti na vama. Valjda "jedite travu, jer.."?
filozofija.136 djino,
+| Niži oblik su ti žia bića. Iz jedne vrste živog bića je nastao čovek. +| Ne nema sanse da se na ovoj planeti pajaviš kao pas, tigar ili slon. Negde možda +| postoji inteligentni pas ili tigar i u njega možeš da se inkarniraš ako +| imaš potrebu,tj. ako ti je tako u dinamici inkarnativnog plana. Ovde te ne razumem, prvo ne može pa onda ustvari može ali ako imaš potrebu. +| Ai> Može li se naterati podsvest da se seti prethodne inkarnacije? +| +| Nema šta da je teraš, ona, tj. ti znaš. Ja recimo ne znam. +| Ai> Da nismo posmatrali to možda iz životinjskog ugla pa polako počinjemo +| Ai> da razumemo čoveka koji je nekad bio iznad nas? +| +| Ne shvatam šta ovim želiš da pitaš. Pa da li smo te stavove pokupili ako smo bili životinje u prethodnom životu odnosno životima. Na sve ostalo nemam vremena da odgovaram i da te pitam dodatna pitanja, reći ću ti samo ovo.. Ako imaš dokaz da je to izvodljivo a kažeš da ga znaš ti mi to reci na mail.
filozofija.137 djino,
+| Pitanje je da li ga je video ili je to jedna od interpretacija +| kako bi se prodavale knjige (i film). Večna pitanja, večni odgovori..
filozofija.138 djino,
+| Čuj, ako je to prenosila televizija, onda budi siguran da se radi +| o još jednom marketinškom potezu. Vidi, kod nas ima 10-ak TV stanica, ne bih se usudio reći koliko ih ima u USA ali ti je verovatno poznato da ih ima prilično više. Dalje, poznata ti je sloboda govora kod nas a verovatno si upoznata sa situacijom tamo. Normalno da je marketinški potez, u USA se na kraju sve svodi na marketing. Samo, ne vidim šta hoćeš time da kažeš jer ako misliš da to ne postoji onda ne znam šta da ti kažem. To sto se o tome UOPŠTE ne priča kod nas već godinama je stvar u koju ne mogu da ulazim osim mišljenja da je kod nas većina naroda zainteresovana za neke druge stvari tipa sira i krompira. Sigurno nisi znala da u ostatku civilizovanog sveta postoje velike UFO organizacije za borbu protiv zataškavanja tih informacija. Prave se velike demonstracije ispred Bele kuće i ipak se postižu neki rezultati. Nekoliko ljudi posle 40 i više godina ćutnje izlaze u javnost i pričaju šta su videli dok su radili na tome. Najveći problem koji vlada USA ima je čuveni incident u Roswell-u, New Mexico, gde je 1947 pao svemirski brod sa 4 vanzemaljaca od kojih su 2 bila mrtva, 3-ći je umirao (i ubrzo umro) a 4-ti je ostao živ. Sve to je videlo mnogo svedoka a vrlo brzo i lokalni šerif koji je pozvao obližnju vazduhoplovnu bazu i za par minuta se pojavila čitava armija koja je oterala prisutne, sklonila brod i sve zataškala do dana današnjeg objašnjenjem da je to u stvari pao meterološki balon. Krajem 80-ih taj šerif je priznao sve javno. Najbolje je da pogledas skoro snimljen film 'Roswell' koji do detalja ovo prikazuje. U najnovijem filmu 'Dan nezavisnosti' u kome se ceo film vrti oko predsednika USA može se videti kako ni on nije znao za postojanje te baze o kojoj pričamo, AREA 51, dok mu ministar odbrane nije rekao da postoji. Budući da je državni film, sama izvedi zaključke. Normalno je da ne mogu tek tako da objave ono sto skrivaju od nas već 50 godina već nam daju po malo na kašičicu. Kada bi i zanemarili sve te stvari i logički razmišljali da li smo zaista sami u svemiru, shvatili bi da nismo. +| p.s. I kakve ovo veze ima sa filozofijom? :) Cini mi se da je supers prebacio ovde raspravu. Ja sam krenuo u forumu.. ;) P.S. Pogledaj slike uz poruku ;) U arhivi su 2 slike vanzemaljaca koji su uhvaćeni i jedna slika koja je krišom snimljena ispred te baze. Imam još dosta slika i dokumentacije u vezi te baze i ostalih stvari vezanih za UFO ali drugom prilikom. aliens.zip
filozofija.139 djino,
+| Na sreću, normalni ljudi ne jedu halucinogene gljive, jer je to opasno. +| Takve gljive očigledno nisu smrtonosne, ali se ne bih kladio da su +| blagotvorne po jetru, mozak i bubrege. Moguće, samo otkud znaš da je pomoću gljiva dobijao takve halucinacije i da su njegova vidjenja bila posledica istih. +| Je li iko video te neverovatne probe, i šta oni tamo uopšte probaju? Kako da nije video, kažem ti mnogo njih je videlo, probaju da uzlete sa tim svemirskim brodovima. Bilo je par katastrofa gde je posada poginula. +| Koga je uopšte briga da li tamo ima nečega, ili nema? Koga je uopšte briga za autokefalnost crnogorske crkve? +| Nisam nikada čuo za čoveka koji je doveo vanzemaljca na ručak, prošetao sa +| njime po gradu i upoznao ga sa prvim komšijama. Sve dok se to ne desi, +| potpuno mi je svejedno da li ti vanzemaljci povremeno prolete ovuda, i da +| li ih američka vlada lično poznaje. Onda jedino mogu da konstatujem da imaš problem sa postojanjem.
filozofija.140 djino,
+| Kako ti znaš da je to Nostradamus zaista uradio? Ja ne mogu da znam a bojim se da niko to ne može znati. Takva je priča, a dal' je to istinito samo kosmos zna.
filozofija.141 obren,
> Na sreću, normalni ljudi ne jedu halucinogene gljive, jer je to > opasno. Takve gljive očigledno nisu smrtonosne, ali se ne bih kladio > da su blagotvorne po jetru, mozak i bubrege. Ima u novoj Galaksiji par tekstova o drogama, i između ostalih, pominju se i te halucinogene gljive kao hit za "siromašne" narkomane ;) Naravno, ne ulazim u to da li je Nostradamus koristio dotične, samo kažem da one izgleda zaista postoje i nisu opasne po život (?)
filozofija.142 aikimen,
Ai> Uz svo poštovanje mišljenja, ne čini li ti se da ovo zvuči pomalo... Ai> hm... nekonvencionalno? (: Možda, ali ipak sve je moguće osim drvenog šporeta. Šalu na stranu to je bilo više figurativno. Mada, šta misliš odakle potiču basne? Da li su to samo proizvodi ljudske mašte ili ima tu još nečega? Pozdrav.
filozofija.143 aikimen,
Ai> na oko 15-20 milijardi godina. I, kakve veze ima teorija o inkarnaciji Ai> sa jednom od modernih teorija nastanka univerzuma? Nema ama baš nikakve osim što sam hteo reći da većina nas postoji nekoliko hiljada pulsacija. Ai> #> Može. I to po 7. interifenualnom zakonu suštine inteligentnog Ai> Šta bi ovo trebalo da znači? Mislim da imaš objašnjenje u skripti koju sam poslao, ako ne onda javi pa ću da ti prevedem. Ai> #> On glasi kratko i jasno i nije ga nijedno inteligentno Ai> #> biće izmislilo: Ai> Nego kakvo biće? Je li Njutn izmislio gravitaciju ili je samo otkrio ili ako hoćeš konstatovao. E na taj pricip sam mislio kada sam to pisao. Ai> Pominjanje holografije i principa po kojima ona deluje zvuči krajnje Ai> neozbiljno kada se primeni na pitanja 'duše'. Kao što rekoh u Ai> prethodnoj poruci, još jedno zavijanje misticizma u oblande moderne Ai> nauke. E pa vidiš sve suštine su povezane i nadopunjuju jedna drugu. Tako i suština holografske teorije nadopunjuje suštinu duše. Nema tu nikakvog zavijanja. Ovo je samo korak ispred nauke, a zasnovan na naučnom otkriću. Sve se proverava baš kao i u nauci, samo na drugim principima. Ai> Ne naročito. Samo malo Minhauzenovskog izvlačenja za perčin bez prave Ai> logike, a u cilju da se nejasnim hipotezama koje se mogu tumačiti na Ai> milion načina preduprede sva nezgodna pitanja zasnovana na logici. Pa to sam i mislio. Vi sad svi, ama baš svi pokušavate ovo što navodim da shvatite logički, a ja vam pričam o stvarima koje su iznad logike. Ko nauči da koristi svu svoju inteligenciju ravnopravno taj može da proveri i spozna sve ovo o čemu govorim. Inače, prihvatite to kao mogućnost koja apriori nije ni tačna ni netačna. Sve što navodim vi to možete prihvatiti samo u domenu hipoteza, nikako kao činjenice. To je jedini način da ne počnete ne daj bože da verujete u to što navodim.
filozofija.144 aikimen,
Ai> zanimalo a i skeptična sam) ali da priupitam. Oni koji su me Ai> ubeđivali :) rekoše da čovek ne mora da se inkarnira u čoveka, Ai> nego može i u cvet npr. pa kud se onda dede ta inteligencija, Ai> jer navodno svaka sledeća inkarnavcija je viši stupanj u odnosu Ai> na prethodnu? Zamisli prvo budeš Ajnštajn, a posle trava, kakav Ai> progres! :) Evolucija? Hm. Hm-či ti koliko hoćeš. Ja rekoh da je na ovoj planeti je samo čovek inteligentno biće. Prema tome to o cvetu i ostalim oblicima života je ok ako se misli na neku drugu planetu gde postoji takva vrsta inteli- gentnog bića. Inače inteligentni cvet ništa manje ne bi bio inteligentan nego što je to čovek. Ai> Ma nije nego! Lepo je da kad čovek ne zna odgovore iznalazi razna Ai> objašnjenja za ono što ne može da dokuči, a želeo bi, ali to nije Ai> odgovor, barem mene ne zadovoljava. Ne znam da li bi mojoj duši Treba očigleno doživeti pa onda pričati, a to što te drugi ne razumeju to je ipak njihov problem. Ai> mogla bih da malo prošetam do tela Kim Besindžer, makar na par Ai> dana ;)) Slažem se sa prethodnim sagovornikom, u čemu je svrha Ai> svega toga? Valjda razumu može da bude dosadno, a ne duši? Znaš je, pa se prema tome seti sama. A razum je proizvod simbioze duše i tela, pa ti ga se svede na isto. Ai> znam koliko je to stav a koliko estetika :) Stavovi se razvijaju Ai> kasnije, pre toga postoji nagon za preživljavanjem. Doduše i Ai> posle toga :) Stavovi na koje ti misliš nemaju veze sa ovim o kojim ti misliš, ali onaj ko ima razvijenu individualnost u prethodnim životima, shvatiće nadam se lakše na šta sam mislio. Ai> Tačne informacije o čemu? I kako se proverava tačnost? O apsolutu i postojanju. Lako, superstrukturalnim testovima ili konkretnije testovima realnosti koji se baziraju na aksiomima postojanja. Inače možda ne bi bilo loše da se prvo probamo složiti oko aksioma postojanja, pa da onda pokušam preko njih da objasnim neke stvari. Ti aksiomi se nalaze u skriptu koja je okačena u nekoj od mojih prethodnih poruka.
filozofija.145 aikimen,
Ai> Interesantno. Kako se ovo slaže sa fizikom? Ako je u pitanju Ai> _supstanca_, onda se definitivno mogu izmeriti njena fizička svojstva. Može naravno kao što će se i izmeriti jednog dana. Ja sam u njeno postojanje siguran kao i ti u postojanje atoma. Ako si fizičar izvoli lepo pa je sam izmeri. Nemam ništa protiv. Budi prvi. Ai> Izraz 'gravitaciona supstanca' je vrlo bombastičan, i miriše na, danas Ai> tako popularno, zavijanje misticizma u oblande moderne nauke, sve u Ai> cilju impresioniranja potencijalnih i trenutnih vernika. Nema verovanja. Sve se zasniva na proveri. Bombastično ili ne ona omo- gućava duši da opstane. Nekad se verovalo da su elektroni, neutroni i protoni najmenje čestice, a pre toga atomi. Danas se već zna da postoje još sitnije čestice. E jednog dana doći će i do toga, kada budu izumili određene aparate. Dotad se ja uzdam u najsavršeniji aparat prirode inteligentno biče tj. sebe. Ai> Šta bi trebalo da znači 'proboj informacija'? Neovlašćeni pristup Ai> božanskim bazama podataka? Ko (šta) je izvršilo taj 'proboj'. Analogija Ai> sa Prometejem se sama nameće... Ne, nego se misli na krivu interpretaciju realnih informacija. Šta misliš odakle je Žil Vern znao za telefon, podmornicu, itd. Čista slučajnost. To samo budala može da tvrdi. Dva puta i mogu prihvatiti slučajnost, ali treći nikad. Inače slučajnost ne postoji, za mene. Ai> Što implicira da je islam i 'najobaveštenija' religija. Otkud to? Ai> Ne može se ostati na paušalnim tvrđenjima tipa: 'to je tako i gotovo', Ai> a zatim graditi kulu na tome. Kako su mi prilično detaljno poznate svete Ai> knjige kako hrišćana, tako i islamista, ne vidim bitnu razliku. I ne Ai> vidim kako bi te informacije mogle da utiču na agresivnost. Ma jok. Ali je zasnovana na takvim izopačenim realnim činjenicama da predstavlja veliku opasnost. Taj fanatizam koji ispoljavaju vernici islama nikad ranije nije viđen i još u toliko velikom broju. Takvi vernici koliko ja znam hrišćani nikad nisu bili.
filozofija.146 aikimen,
Ai> #> Moja lična jeste jer sam je proverio. Ai> Kako? "Najsavršenijim" (da ne pomislite da smo savršeni) instrumentom prirode. Ai> #> - Ideja vremensko prostorne sveprisutnosti, koju je naučno Ai> #> verifikovao David Bom svojom holografskom teorijom. Ai> Možeš li prezentovati taj rad? Na žalost ne. Ali sam nešto saznao od čoveka koji studira fiziku, koji isto sve ovo proverava. Uglavnom princip je onaj koji sam naveo. NAJSITNIJA ČESTICA APSOLUTA SADRŽI SVE INFORMACIJE O CELOKUPNOM APSOLUTU. Ja lično proverio, a ko od vas bude hteo nadam se imaće mogućnosti.
filozofija.147 aikimen,
Ai> sposoban da iz cuga položiš svaki ispit koji si u prošlosti polagao? Ai> Ne bih rekao. Neki ispiti su ipak samo nužno zlo. Tačno. Ali svi oni imaju svoju suštinu. Ako nju pronađeš ispit je gotov za tri dana. Ai> Naravno da, _realno_, od toga imam vrlo opipljive koristi. Međutim, Ai> nema odgovora na to kako mi to može naškoditi. Lako. Ako uzmeš u obzir civilizacijske norme kje te u suštini ugrožavaju a ti toga nisi svestan već naprotiv smatraš da tako treba onda je tvoje postojanje ugroženo. Pri tome ne mislim toliko na konkretan život. Ai> Kao i sve ostalo, i ispite rangiram po važnosti. Neka znanja su mi Ai> nepohodna, a bez nekih... pa, recimo, mogu da preživim. I ja i moje Ai> nesvesno ja ;) Da, ali ono što jednom shvatiš, ali baš shvatiš, ne mislim nabubaš to onda stvarno znaš i ne treba ti mnogo da se setiš ili pak podsetiš. To što si prinuđen da učiš nešto što ti realno ne treba to je nažalost usled lošeg programa, a tu ti nema pomoći osim da prihvatiš i da se prilagodiš. U svakom slučaju nijedno realno znanje ne može da ti naškodi.
filozofija.148 aikimen,
Ai> Dakle, sve dogme se plaše logičkog razmišljanja, inače nema Ai> manipulacije sa populusom. A da većina koristi logiku bilo bi nam Ai> mnogo lakše, na žalost, obrnut je slučaj. Ok priznajem, loše sam se izrazio. Logiku treba koristiti, naravno i ja to činim, ali bitno je šta prezentuješ logici da bi ona shvatila. A to mogu biti i informacije koje dobijaš preko nesvesnog. Ne znam da li ti je poznato ali bar je kolektivno nesvesno naučno dokazano. E sad koliko vi koristite nesvesno za dobavljanje informacija, a koliko Dnevnik I ili Studio B ili nešto treće to je nešto drugo. Svako ima pravo da ceni svoje kao najbolje. Ja ne pokušavam ništa da nametnem ni tebi ni ostalima. Hteo sam samo da prezentujem ono što sam proverio, a što je više u domenu naučne fantastike nego onoga što vi smatrate za realnost.
filozofija.149 aikimen,
Ai> Ovo implicira da postoje _stručnjaci za oblast reinkarnacije_. Da nije Ai> malo pretenciozno? Ne reinkarnacije, nego da bi što pravilnije početnik mogao da proverava neophodna je obuka lica koje ume da objasni eventalni problem na licu mesta. Reinkarnacija ti je samo mali deo onoga što postoji, a neki ljudi ne znaju ili im nije važno.
filozofija.150 aikimen,
Ai> Uh, uh, kakva kategorična izjava. Proverio si da postoji život Ai> posle života? Ono sa kliničkom smrću ne drži vodu, kako se još Ai> proverava? To što neko u stanju stresa doživljava halucinacije Ai> koje potom opisuje kao drugi život je smešno upotrebljavati kao Ai> relevantne dokaze. Da ne pominjem one koji su izgubili dragu Ai> osobu pa ih ona svake noći posećuje i sprema im stan, donosi Ai> cveće i tako to, jer sve to sami obavljaju u nesvesnom stanju... Ai> iz želje ili potrebe da sve bude kao pre. Tvoj ton je baš onako svađalčki, ali neka. PROVERIO NARAVNO. A od svakog od vas zavisi hoće li i on sam i da li mu to treba. Ako tebi sve ovo ne treba, ne vidim razlog da se javljaš. Ako želiš da izigravaš majku možda ovim momcima ili pak dobru vilu zaštitnicu to zaista nije potrebno. Ja nikog ovde ne pokušavam da obrlatim niti to mogu. Ovde su uglavnom ljudi sa dovoljno jakim individualnostima, pa makar se striktno držali i samo svoje logike.
filozofija.151 aikimen,
Želim nešto razjasnim. Sve što govorim putem ove konferencije uzmite samo kao HIPOTEZU. Nikako niti verujte niti ne verujte, jer bi i jedno i drugo bilo verovanje. Koliko god da je neki vernik u boga VERNIK, toliko je isto i ateista VERNIK. Jer dok prvi veruje u boga, drugi pak veruje da isti ne postoji. Znači u osnovi je jedno te isto verovanje. Svako može da proveri samo ono što je na nivou njegovog sopstvenog razvoja. Stvari o reinkarnciji, duši i ostalom spadaju u provere koje dolaze mnogo kasnije od onih prvih provera, jer koliko kod u početku ispadalo tako uvek postoji sumnja u istinitost provere. Dakle dok kod čovek ne uspe da stvori krajnje poverenje u takav način provere dotle je nemoguće bilo šta mnogo učiniti. Ovo govorim iz ličnog iskustva, jer većina pitanja koje ste mi postavili, ako izuzmem neke osobe, i ja sam imao i mene su zanimala. Međutim, vrlo brzo sam shvatio da provera tih stvari mora da sačeka širi i sveobuhvatniji razvoj moje ličnosti da bi bio u stanju da prihvatim te činjenice. Zato ne vredi mnogo raspravljati o ovim stvarima, jer one se ne mogu pričom pokazati i dokazati nego samo ličnim doživljajem svakog od vas. To vam otprilike dođe na isto kao kad završite fakultet pa tek posle nekoliko godina praktičnog rada vi stvarno možete reći da konkretno znate to, i da to uradite i pokažete svakom koga zanima. Dakle moj je cilj da vas samo informišem, a ne ubedim, jer to ne mogu sve i da hoću, a NEĆU. Mnogo je bolje i da odbacite sve ovo nego da poverujete, jer bi vam samo moglo naneti istinsku štetu. Ja sa sebe skidam odgovornost informišući vas, a ne krijući to što znam. Onaj kome stvarno to treba on će naći načina da to i sazna. Naravno svaka vaša primedba i nejasnoća dobro dođe i meni samom kao provera i kao korekcija, jer nije svaki detalj 100% tačan, jer svaka suština se menja iz časa u čas, pa je prema tome neophodno prilagođavati tome svoje znanje. A bogami nešto se i pogrešno shvati, a ne stigne odmah da proveri preko testova, nego čisto onako logički. Dakle, ako ćemo da nastavljamo diskusiju o ovim i drugim stvarima, ne želim da to bude sada samo ja prosipam informacije, a vi ih čitate, nego i da tražite objašnjenja kao što ste i dosad činili. Takođe bih molio sve oni koji žele da u startu negiraju sve ono što navodim da lupe jedan ignore da ih to nebi kojim slučajem iritiralo, pa onda pravili šprdanciju navođenjem primera tipa rekla kazala, jer ja njima nemam nameru da kontriram, nego ću to lepo da propustim i da ne odgovorim na poruke takvog tipa, ubuduće. Hvala.
filozofija.153 crveni,
> p.s. I kave veze ovo ima sa filozofijom? :) Baš nikakve. Ali ovo ima: "Oči i uši su lažni svedoci ljudima varvarske duše." Heraklit ("Mračni")
filozofija.154 lexus,
=> Hm-či ti koliko hoćeš. Ja rekoh da je na ovoj planeti je samo čovek => inteligentno biće. Prema tome to o cvetu i ostalim oblicima života => je A zašto, recimo, delfini nisu inteligentni?
filozofija.155 lexus,
=> Tvoj ton je baš onako svađalčki, ali neka. => PROVERIO NARAVNO. A od svakog od vas zavisi hoće li i on sam i da => li mu Pa hajde, lepo nam objasni kako se proverava, pa da onda i mi proverimo. Čisto da vidim šta sam bio u prošlom životu :)
filozofija.156 supers,
>> Cini mi se da je supers prebacio ovde raspravu. Osećam se krivim. ;) Kad sam video u kom pravcu se razvila diskusija, Nostradamusa sam poveo u extra:misterije, ali je i ovde ostalo dosta materijala - i onog koji treba i koji ne treba da se zatekne ovde.
filozofija.157 haevorn,
// Koga je uopšte briga da li tamo ima nečega, ili nema? exactly! aman, šta fantazirate o nekim zelembaćima. Kad bude 4. jul ;))) biće. do tad je uopšte nebitno da li ih ima ili ne... Uostalom, kako mi da znamo da djino nije vanzemaljac? ;)))
filozofija.158 haevorn,
// Koga je uopšte briga za autokefalnost crnogorske crkve? Upravo tako - nikoga. kao ni za vanzemaljce. Zapravo, NASA razmišlja o vanzemaljcima jer je to vrlo dobar izgovor da dobiju pare ;)) (priča o marsovcima? ha ha ha) // Onda jedino mogu da konstatujem da imaš problem sa postojanjem. "you are an alien" ;))))
filozofija.159 dr.grba,
>> Najveći problem koji vlada USA ima je čuveni incident u Roswell-u, >> New Mexico, gde je 1947 pao svemirski brod sa 4 vanzemaljaca od kojih >> su 2 bila mrtva, 3-ći je umirao (i ubrzo umro) a 4-ti je ostao živ. >> ... >> Cini mi se da je supers prebacio ovde raspravu. >> Ja sam krenuo u forumu.. ;) Lepo da stye primetili. Počeli ste da se bavite stvarima koje nemaju veze sa ovom konferencijom. Imate Extra:misterije za tako nešto. Doduše, slažem se da nekima od vas izneti stavovi predstavljaju životni princip, ili kako bi neki voleli da kažu, FILOZOFIJU, ali to ne znači da se to baš tumači filozofskim kategorijama (: Kako vam drago - dok god ste uljudni, može da se toleriše. Ali, zbilja predlažem da ova rasprava bude na za to predviđenom mestu. >> baze. Imam još dosta slika i dokumentacije u vezi te baze >> i ostalih stvari vezanih za UFO ali drugom prilikom. I na drugom mestu, please.
filozofija.160 dr.grba,
>> bilo više figurativno. Mada, šta misliš odakle potiču basne? Da li su to >> samo proizvodi ljudske mašte ili ima tu još nečega? Ovo je već domen špekulacije: gotovo sve je moguće tumačiti sa jedne referentne tačke. Problem je, nažalost, u tome što je referentna tačka ponekad klimava. (: Al' ajde (:
filozofija.161 dr.grba,
>> Nema verovanja. Sve se zasniva na proveri. Bombastično ili ne ona omo- Bilo bi zanimljivo da dobijemo podatke: ko je, gde i kad izvršio proveru postojanja "gravitacione supstance", a bilo bi i zanimljivo označiti gde je objavljen i verifikovan naučni rad na tu temu.
filozofija.162 dr.grba,
>> Želim nešto razjasnim. Sve što govorim putem ove konferencije uzmite >> samo kao HIPOTEZU.... Radi se o tome da si ti kategoričan u svojim stavovima, i da tvrdiš da se sve može dokazati. Sad se povlačiš za korak, tvrdeći da su samo hipoteze u pitanju. >> Takođe bih molio sve oni koji žele da u startu negiraju sve ono što >> navodim da lupe jedan ignore da ih to nebi kojim slučajem iritiralo, pa Nema potrebe da iko ikome lupa ignore. Već sam naveo: radi se o tome da si svoje stavove počeo da izlažeš na mestu za koje većina (verovatno) smatra da je neprimereno. Sigurno bi našao veći broj istomišljenika kad bi o stvarima kojima se baviš pisao u konferenciji Extra. Nemoj da se vređaš što doživljavaš takve napade na ovo o čemu pišeš. Moraš biti načisto da je sve to daleko od konvencionalnih normi ponašanja, razmišljanja i učenja. Današnji način života teško prihvata tako opskurne metodologije kao što je ta koju izlažeš. Unapred si osuđen na neprihvatanje, i to ne zato što te neko smatra lošim čovekom, već zato što ne možeš lako da prezentiraš ljudima svoj ugao gledanja i da pritom budeš shvaćen ozbiljno. Onda neko ni ne čita, neko ćutke lupi ignore, neko se smeje, neko podbada cinično. Na to, koliko primećujem, reaguješ uljudno, ali sa nekom razočarenja koja izgleda nije nova za tebe. I tu se teško šta može učiniti: trpi ili pusti (:
filozofija.163 madamov,
> Ne, nego se misli na krivu interpretaciju realnih informacija. Šta misliš > odakle je Žil Vern znao za telefon, podmornicu, itd. Čista slučajnost. > To samo budala može da tvrdi. Dva puta i mogu prihvatiti slučajnost, ali > treći nikad. Inače slučajnost ne postoji, za mene. Nije mi baš najjasnije, ali mi se čini da tvrdiš da je Žil Vern bio vidovit, kao što danas Ljubiša Trgovčević tvrdi da je on vidovit? Neće biti, tj. ne slažem se da je Vern bio vidovit. Jednostavno, dovoljno je poznavao tehnologiju i umeo je da proceni šta će čovečanstvo sve naučiti i umeti da napravi. Evo, meni se "javlja" da će se u 21. veku kompjuteri umrežavati bez kablova brzinama većim od 2 Mbit/s i da će svaki čovek uz sebe nositi jedan uređaj koji će ujedno biti kompjuter, mobilni videotelefon, televizor, radio, aparat za merenje krvnog pritiska, aparat za elektrošokove i otvarač za konzerve. Ali me to ne čini vidovitim, zar ne? Isto je, verovatno, bilo sa Nostradamusom koji sigurno nije "video" Hitlera i kukasti krst, ali je kao nadprosečno inteligentan čovek mogao sa velikom verovatnoćom da pretpostavi da će čovek da razvije neverovatna oružja za uništenje života i da će se sigurno pojaviti čovek diktator sa suludim idejama koji će biti spreman da ih upotrebi.
filozofija.164 dr.grba,
>> koliko primećujem, reaguješ uljudno, ali sa nekom razočarenja koja ================= Htedoh reći: nekom dozom razočarenja.
filozofija.165 lexus,
=> Nije mi baš najjasnije, ali mi se čini da tvrdiš da je Žil Vern bio => vidovit, kao što danas Ljubiša Trgovčević tvrdi da je on vidovit? => Neće biti, tj. ne slažem se da je Vern bio vidovit. Jednostavno, => dovoljno je poznavao Najbolji primer "vidovitog" je sigurno Dr. Nele Karajlić. On je u Nadrealistima predvideo bukvalno sve što će se dešavati na našim prostorima. Da li je Nele vidovit? Nije, jednostavno je pametan čovek koji je iz svih dogadjanja izvukao zaključke i preneo ih na svoju seriju.
filozofija.166 guta,
#> Ne reinkarnacije, nego da bi što pravilnije početnik mogao da #> proverava neophodna je obuka lica koje ume da objasni #> eventalni problem na licu U redu, onda 'stručnjaci za tu_oblast'. Kako se to postaje? Kako se takvo 'umeće' verifikuje, i od koga? Kakvi bi tu problemi mogli da nastanu?
filozofija.167 guta,
#> Mislim da imaš objašnjenje u skripti koju sam poslao, ako ne #> onda javi pa ću da ti prevedem. Nije li bilo jednostavnije da prosto odgovoriš: 'To znači...'? #> Je li Njutn izmislio gravitaciju ili je samo otkrio ili ako #> hoćeš konstatovao. E na taj pricip sam mislio kada sam to #> pisao. Ti si rekao da to nisu izmislila inteligentna bića. Ja onda pitao _kakva_ su to bića izmislila. Ti si odgovorio da je Njutn samo konstatovao par fizičkih zakona. Gde se dede rasprava? #> Sve se proverava baš kao i u nauci, samo na drugim principima. Principi naučnog istraživanja, a opsebno dokaza su vrlo jasni, logični i koncizni. Zasnivaju se na aksiomama i indukcijskim dokazima. Kakvi su to onda drugi principi? Može se izneti hipoteza o bilo čemu, samo se ne može apriori odbacivati njena provera, i dokazane metode provere. Odbacivanjem tih metoda, gazi se u oblast mistike, koja sa naukom i filozofijom nema previše dodirnih tačaka. #> Pa to sam i mislio. Vi sad svi, ama baš svi pokušavate ovo što #> navodim da shvatite logički, a ja vam pričam o stvarima koje #> su iznad logike. Šta to treba da znači? Da u raspravi o ovim hipotezama odbacimo logiku, i pređemo na apriori verovanje? Pretenciozno. #> nije ni tačna ni netačna. Sve što navodim vi to možete #> prihvatiti samo u domenu hipoteza, nikako kao činjenice. To je #> jedini način da ne počnete ne daj bože da verujete u to što #> navodim. Ti materiju izlažeš i braniš. Ostali o tome diskutuju, postavljaju pitanja i traže odgovore. To je rasprava, nije lov na nove (ne)vernike. Ako stojiš iza nečega i to javno prezentuješ, moraš biti spreman i na drugačija mišljenja ostalih, kao i na nezgodna pitanja. Ne možeš jednostavno reći: 'Vi se pozivate na logiku, a ovo je iznad logike, pa shodno tome logička rasprava o tome nema smisla'.
filozofija.168 guta,
#> O apsolutu i postojanju. Lako, superstrukturalnim testovima #> ili konkretnije testovima realnosti koji se baziraju na #> aksiomima postojanja. Inače možda ne bi bilo loše da se prvo #> probamo složiti oko aksioma postojanja, pa da onda pokušam #> preko njih da objasnim neke stvari. Ovo će ići vrlo teško. Ti zahtevaš da se prvo usvoji tvoj referentni sistem, pa onda sledi dokaz izveden u njemu, negirajući sve ostale metode. Na taj način se može dokazati bilo šta. Da bi dokazao nešto što će biti prihvatljivo većini ljudi ovde, moraš izvesti dokaze u ovom referentnom sistemu (naučni eksperiment, indukcija, logika).
filozofija.169 guta,
#> Može naravno kao što će se i izmeriti jednog dana. Ja sam u #> njeno postojanje siguran kao i ti u postojanje atoma. Ako si #> fizičar izvoli lepo pa je sam izmeri. Nemam ništa protiv. Budi #> prvi. Na osnovu čega (kog naučnog rada, dokaza, naučnog eksperimenta) si ti _siguran_ u njeno postojanje? Na osnovu kojih činjenica bih ja mogao da izvršim tu proveru, čisto fizičkim metodama? Šta je to što još nije napravljeno/pronađeno? Ako kažeš da instrumenti nisu dovoljno precizni, objasni koja se fizička veličina meri, i u čemu je problem. Sve u svemu, konkretizuj. #> Ma jok. Ali je zasnovana na takvim izopačenim realnim #> činjenicama da predstavlja veliku opasnost. Kakve ovo veze ima sa 'probojem informacija' o kome si pričao? Ovo ima veze sa uticajem modernih religija na svakodnevni život i kretanja u svetu, a ne sa 'n-dimenzionalnim aurama'... #> Taj fanatizam koji #> ispoljavaju vernici islama nikad ranije nije viđen i još u #> toliko velikom broju. Takvi vernici koliko ja znam hrišćani #> nikad nisu bili. Pa, nije da nisu. Samo su ispoljavanja bila malčice drugačija. A i dešavalo se u Srednjem veku, pa su sećanja izbledela.
filozofija.170 guta,
#> "Najsavršenijim" (da ne pomislite da smo savršeni) #> instrumentom prirode. I dalje isto pitanje: Kojim to instrumentima, metodama,...? Vrlo konkretno. #> NAJSITNIJA ČESTICA APSOLUTA SADRŽI SVE INFORMACIJE O #> CELOKUPNOM APSOLUTU. #> #> Ja lično proverio, a ko od vas bude hteo nadam se imaće #> mogućnosti. Na koji način? Opet molim konkretan opis naučnog metoda.
filozofija.171 guta,
#> Ovde su uglavnom ljudi sa dovoljno jakim #> individualnostima, pa makar se striktno držali i samo svoje #> logike. Ovde se ljudi uglavnom ne drže 'svoje logike', već opšteprihvaćenih i dokazanih metoda logičkog dokazivanja. Što ti uporno izbegavaš.
filozofija.172 guta,
#> Ne znam #> da li ti je poznato ali bar je kolektivno nesvesno naučno #> dokazano. 'Kolektivno nesvesno' iliti 'Svest rase' je poodavno postavljena filozofsko/naučna hipoteza. Samo, dokaza još nema.
filozofija.173 strider,
Kao I ... Neki majmun mi je obrisao pad i neznam o cemu se radi ovde. Samo sam uspeo da pokupim par stvari tipa: <<>> => Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao <<>> => kukasti krst na zidu? pa hteo sam da kazem da kukasti krst vodi poreklo iz grobnice Amon Ra-a i da ga je cika hica maznuo od Egipcana.
filozofija.174 spantic,
> Najveći problem koji vlada USA ima je čuveni incident u Roswell-u, > New Mexico, gde je 1947 pao svemirski brod sa 4 vanzemaljaca od kojih > su 2 bila mrtva, 3-ći je umirao (i ubrzo umro) a 4-ti je ostao živ. Prvo, u tom padu je nađen leš samo jedne osobe i to spaljen. Letilica je bila malih dimenzija. Postoji još jedna, dosta verovatna verzija. U to vreme su intenzivno vršeni eksperimenti sa novim letilicama i starovao je svemirski program. Sasvim je moguće da je reč o pogibije jednog od prvih test pilota. > Krajem 80-ih taj šerif je priznao sve javno. Ne baš. Izjavio je kako je video telo, ali da nema ideje šta je to. Ostaci same letilice po mnogima nisu delovali nešto posebno napredno.
filozofija.175 veca,
>> situacijom tamo. Normalno da je marketinški potez, u USA se na >> kraju sve svodi na marketing. Samo, ne vidim šta hoćeš time da >> kažeš jer ako misliš da to ne postoji onda ne znam šta da ti kažem. Ne nisam htela da kažem da ne postoji, ali da sam skeptična, jer oni od svega vole da prave pare... recimo da postoji, ali možda na nekom drugom mestu, a ovo je instalirano :) kako bi se pravile pare. Ovo nije tvrdnja, nego moja pretpostavka :) >> To sto se o tome UOPŠTE ne priča kod nas već godinama je stvar u >> koju ne mogu da ulazim osim mišljenja da je kod nas većina naroda >> zainteresovana za neke druge stvari tipa sira i krompira. U, a oni bi se zabrinuli sve i da su nas vanzemaljci zbrisali sa lica zemlje. Šta ćeš, ovde vlada glad, pa moramo da mislimo kako da dođemo do sira i krompira, a oni kako do vanzemaljaca ;) >> Najveći problem koji vlada USA ima je čuveni incident u Roswell-u, >> New Mexico, gde je 1947 pao svemirski brod sa 4 vanzemaljaca od >> kojih su 2 bila mrtva, 3-ći je umirao (i ubrzo umro) a 4-ti je >> ostao živ. Sve to je videlo mnogo svedoka a vrlo brzo i lokalni >> šerif koji je pozvao obližnju vazduhoplovnu bazu i za par minuta se >> pojavila čitava armija koja je oterala prisutne, sklonila brod i >> sve zataškala do dana današnjeg objašnjenjem da je to u stvari pao >> meterološki balon. Krajem 80-ih taj šerif je priznao sve javno. >> Najbolje je da pogledas skoro snimljen film 'Roswell' koji do >> detalja ovo prikazuje. Mislim da sam odgledala taj film i delovao mi je prilično naivno, tj. ono o seciranju vanzemaljca, Roswell je čini mi se realniji, ako nisam pobrkala filmove :) išli su par dana za redom... >> Kada bi i zanemarili sve te stvari i logički razmišljali da li smo >> zaista sami u svemiru, shvatili bi da nismo. Ne mislim da smo sami, ali nekako stičem dojam da sve ide jednom linijom. Vanzemaljci kakve smo imali prilike da vidimo u tim filmovima obično su buljavi, mršavi, ružni, sa raznim deformitetima glave, ušiju etc. zašto moraju uvek da budu pametniji a ružniji od nas? :) p.s. Gde da prebacimo raspravu, ukoliko se nastavi? :)
filozofija.176 veca,
>> Pametni vlasnik turističke agencije se dosetio kako da zaradi pare. Kao što su se Rumuni prošle godine dosetili da naprave kongres drakologa i namlatili pare :)
filozofija.177 veca,
>> bilo više figurativno. Mada, šta misliš odakle potiču basne? Da li >> su to samo proizvodi ljudske mašte ili ima tu još nečega? Lepo je razmenjivati mišljenja, vidiš, o ovome nikad nisam razmišljala :) Ako nisu proizvod mašte, šta još, po tebi, tu ima? Mislim, nagovestio si, pa da saznamo još ponešto.
filozofija.178 veca,
>> Hm-či ti koliko hoćeš. Ja rekoh da je na ovoj planeti je samo čovek >> inteligentno biće. Prema tome to o cvetu i ostalim oblicima života >> je ok ako se misli na neku drugu planetu gde postoji takva vrsta >> inteli- gentnog bića. Inače inteligentni cvet ništa manje ne bi bio Mislila sam da pričamo o ovoj planeti. Ili me nisi razumeo ili svesno izbegavaš da odgovoriš. S obzirom da sam naglasila da sam skeptična, dakle, očekivala sam od tebe da me uveriš u ono što tvrdiš ili barem da pokušaš da mi objasniš ono što mi nije bilo jasno. Naravno, nisi obavezan da mi išta objašnjavaš, ali onda nema svrhe ni da postavljam pitanja :) >> Treba očigleno doživeti pa onda pričati, a to što te drugi ne >> razumeju to je ipak njihov problem. I jeste i nije. Ako razmenjujemo mišljenja, onda nije lepo odgovoriti 'ko ti je kriv što si glup'. Nije problem u tome da ja ne razumem tebe, nego da se ne razumem u tu materiju, koja tebi očogledno više leži, zato i postavljam pitanja. >> Stavovi na koje ti misliš nemaju veze sa ovim o kojim ti misliš, ???? >> ali onaj ko ima razvijenu individualnost u prethodnim životima, >> shvatiće nadam se lakše na šta sam mislio. Možda sam u prethodnim životima bila debil ili nešto drugo, pa mi je jako žao što ne mogu da shvatim na šta si mislio...
filozofija.179 veca,
>> je poznato ali bar je kolektivno nesvesno naučno dokazano. E sad >> koliko vi koristite nesvesno za dobavljanje informacija, a koliko >> Dnevnik I ili Studio B ili nešto treće to je nešto drugo. Svako ima >> pravo da ceni svoje Kakve sad to veze ima gde se ja informišem sa onim o čemu smo pričali. I na jednom i na drugom Dnevniku je evidentno ne postojanje logike ;) >> kao najbolje. Ja ne pokušavam ništa da nametnem ni tebi ni >> ostalima. Hteo sam samo da prezentujem ono što sam proverio, a što >> je više u domenu naučne fantastike nego onoga što vi smatrate za >> realnost. Naravno, nisam ni mislila da jesi, niti sam se ostila ugroženom :) Hteo si da prezentuješ, ali nisi uspeo, dao si samo nagoveštaje (u domenu naučne fantastike :) ).
filozofija.180 veca,
>> Tvoj ton je baš onako svađalčki, ali neka. Žao mi je ako si stekao takav utisak, ni najmanje nisam svađalački raspoložena, naprotiv! Valjda imam pravo da budem skeptik? Evo pogledaj samo pasus ispod i to velikim slovima! >> PROVERIO NARAVNO. A od svakog od vas zavisi hoće li i on sam i da >> li mu to treba. Ako tebi sve ovo ne treba, ne vidim razlog da se >> javljaš. Pitala sam kako se proverava... nema odgovora. Naravno, ako smatraš to nekom svojom tajnom odustajem od insistiranja da odgovoriš :) Naprosto sam radoznala :) pošto mi je do sada, kao što rekoh jedini poznati način bio, tj. ljudi su pominjali iskustva sa kliničkom smrću, zato sam i pitala da li postoji još neki način, a ti si to shvatio kao svađu :( >> Ako želiš da izigravaš majku možda ovim momcima ili pak >> dobru vilu zaštitnicu to zaista nije potrebno. Ja nikog ovde ne >> pokušavam da obrlatim niti to mogu. Ovde su uglavnom ljudi sa >> dovoljno jakim individualnostima, pa makar se striktno držali i >> samo svoje logike. Uh, nisam baš toliko matora ;) da bih ovim momcima mogla biti majka, a zašto misliš da izigravam vilu zaštitnicu (volela bih da sam vila, lepo zvuči :) ), jer kao što ti ne možeš nekog da obrlatiš, isto tako ja ne mogu da te sprečim da to uradiš :)
filozofija.181 djino,
+| Ovakve stupidarije odavno nisam čitao. Stupidarije? Jednog dana ćes shvatiti koliko si ti bio stupidan. +| Kako ćeš, za ime Boga, te greške da ispraviš? Kao prvo, ko je Bog? Gde se nalazi? Jel' besmrtan? Jesi li ga video? Jeli ga je neko ikada video? Kako bi ga opisao? Budi siguran samo u ono u šta se lično uveriš. Ja ne kažem da On ne postoji ali ja to ne znam. +| Hoćeš li, recimo, da se poslužiš metodama +| koje su opisane u Hakslijevoj knjizi 'Vrli novi svet'? Ili ćeš +| kao Staljin da pobiješ 50 miliona ljudi? Ovakve ideje nisu nove, +| a mogu ti reći da su vrlo opasne. Drugo, ja lično nemam nikakve ambicije to sam da ispravljam, to se treba ( a i uradiće se u to sam siguran ) desiti spontano. +| Za takve 'ispravke' bi bili potrebni vekovi, a ne kratak vremenski rok +| koji implicira ton tvoje poruke. Jedna jedina vest objavljena na svim televizijama sveta bi to učinila za veoma kratko vreme.
filozofija.182 djino,
+| Uostalom, kako mi da znamo da djino nije vanzemaljac? ;))) Upravo onda kada budeš saznao da si i ti vanzemaljac. ;)
filozofija.183 djino,
+| Zapravo, NASA razmišlja o vanzemaljcima jer je +| to vrlo dobar izgovor da dobiju pare ;)) +| (priča o marsovcima? ha ha ha) Kada bi ti imao samo ideju koliki novac ide na taj program ne bi mogao to pravilno da rasudjuješ. Nije NASA lansirala priču o vanzemaljcima, ona je upravo ta koja celu stvar i zataškava. To što oni uzimaju pare iz budžeta je za druge projekte a ne zbog naivnosti kongresa na šta idnirektno potenciras. Znači misliš da oni dobijaju pare jer razmišljaju o potencijalnim vanzemaljcima.. Shvatićes jednoga dana šta je strah.. +| "you are an alien" ;)))) Svi smo mi jedni drugima alien-i.
filozofija.184 djino,
+| Osećam se krivim. ;) Kad sam video u kom pravcu se razvila diskusija, +| Nostradamusa sam poveo u extra:misterije, ali je i ovde ostalo dosta +| materijala - i onog koji treba i koji ne treba da se zatekne ovde. Sigurno da ima materijala upravo za filozofiju. Prikladnije teme i konferencije nema.
filozofija.185 djino,
+| Prvo, u tom padu je nađen leš samo jedne osobe i to spaljen. +| Letilica je bila malih dimenzija. Voleo bih kada bi mi rekao gde si to saznao. +| Postoji još jedna, dosta verovatna verzija. U to vreme su intenzivno +| vršeni eksperimenti sa novim letilicama i starovao je svemirski +| program. Sasvim je moguće da je reč o pogibije jednog od prvih test +| pilota. Ne, to si pomešao sa kasnijim pokušajima uzletanja tih letilica koji su upravo srušeni u Roswell-u. Nikako nisu znali da ih pokrenu. +|> Krajem 80-ih taj šerif je priznao sve javno. +| +| Ne baš. Izjavio je kako je video telo, ali da nema ideje šta je to. +| Ostaci same letilice po mnogima nisu delovali nešto posebno napredno. Anderson, a former police chief at Rockaway Beach and Taney County deputy sheriff who now works as a security officer in Springfield, is adamant about events on the hot midsummer day so long ago. "I saw them. I even touched one of the creatures. I put my hand on their ship. And I wasn't alone - my dad, my uncle, my brother and my cousin all saw the same things. And so did a lot of other people. But they aren't talking. Anderson is talking, publicly, after 43 years of silence. Among those listening most intently are some of the foremost researchers into unidentified flying object (UFO phenomena. These experts say Gerald Anderson appears to be an important link in a frustratingly fragmented chain of evidence concerning the most famous - or infamous - chapter in UFO annals: the so called "Roswell Incident." No one denies that "something" happened in July 1947 in central New Mexico, cradle of U.S. nuclear and rocket technology. However, military authorities insist reports of strange craft in the sky and bizarre wreckage on the ground were traced at the time to an errant weather balloon and other manmade or natural circumstance. I na kraju dobar zaključak.. Of the five anderson men who ventured into the desert that day in 1947, only Gerald is still alive. Age, illness and accidents claimed the other four in recent years. But not only andersons were at the scene, Gerald says, and he hopes his decision to come forth, albeit belated, will encourage others to tell what they know and spur official revelations about the captured craft and creatures. "I want to see the government stand up and say, 'Look, we're not alone in the universe. Let's make a 'Star Trek' really happen. Let's do go out there and explore the universe. That may be our only salvation. Because with what's doing to this Earth, we're not going to make it much past the year 2000."
filozofija.186 djino,
+| Ne nisam htela da kažem da ne postoji, ali da sam skeptična, jer +| oni od svega vole da prave pare... recimo da postoji, ali možda +| na nekom drugom mestu, a ovo je instalirano :) kako bi se pravile +| pare. Ovo nije tvrdnja, nego moja pretpostavka :) To bi oni odavno uradili, mislim na premeštanje baze ali zbog opasnosti koja bi se mogla dogoditi prilikom selidbe u smislu da bi neko to sigurno video, nije se dogodilo. Najpoznatiji svedok o kome se mnogo priča i kome ni 'večiti skeptici' ne mogu osporiti stavove je Bob Lazar. Uskoro 'New line cinema' treba da snimi film po njegovoj istinitoj priči. Naime, priča je jako velika i ako ima zainteresovanih poslao bih dosta informacija (imam i sliku njegovu ;) u EXTRA:misterije. Ukratko, on je radio u toj bazi i rekao javno sve što zna o tome, bio je na mnogim velikim televizijama kao gost i odgovarao na pozive gledaoca, stručnjaka, skeptika, itd.. Provereno je da je zaista radio tamo. Odlučio je da sve objavni javno zbog opasnosti po njegov život jer .. Ma evo, poslusaj ga sama.. ;) Caller: Why are you going public? There's obviously a lot of other staff on the project that senses a great degree of loyalty. Lazar: The straw that broke the camel's back was, after I left the program I became concerned about what happens now. I made a routine request for my birth certificate, which I needed just for I.D. purposes, and I was told that it doesn't exist, I wasn't even born at that hospital. I sat on that for about a week and just wondered, and then I began to inquire at previous jobs and also at other schools, and that information was also gone. And I got the idea that soon someone was going to disappear, so that's when I contacted the TV station and essentially let everything out. Caller: But you left the program under very amicable circumstances? Lazar: No, that's a long, involved story that I really don't want to get into. Caller: Are you afraid of any repercussions from the govenment? Lazar: Oh yeah, I was really concerned at one time. Caller: Less so now? Lazar: Yeah, less so now, but you still keep in the back of your mind . . . Caller: If anything would happen to you now, that would cause such an uproar in itself, the last thing they would do would be to go anywhere near you. Lazar: Exactly. As someone said on the media somewhere, if there're following me now, it's to make sure nothing happens to me. +| Mislim da sam odgledala taj film i delovao mi je prilično naivno, +| tj. ono o seciranju vanzemaljca, Roswell je čini mi se realniji, +| ako nisam pobrkala filmove :) išli su par dana za redom... Nešto si pobrkala ali koliko znam 'Dan nezavisnosti' nije bio na TV-u niti u bioskopu. Skoro je bila svetska premijera a mi više na žalost ;) nismo pod sankcijama pa ga Pink TV sigurno nije prikazao ;) Zbog čega ti je naivno seciranje vanzemaljaca sem ako ne misliš na detalj iz 'Dan nezavisnosti' koji je snimljen kao nešto što bi trebalo da se dogodi. U ostalim snimcima i slikama ne vidim gde ima tu naivnosti. Sasvim je normalno da ih seciraju, seciraju i ljude a što ne bi to radili i sa bićima koji nisu humanoidi. Čak dapače ;) +| Ne mislim da smo sami, ali nekako stičem dojam da sve ide jednom +| linijom. Vanzemaljci kakve smo imali prilike da vidimo u tim +| filmovima obično su buljavi, mršavi, ružni, sa raznim +| deformitetima glave, ušiju etc. zašto moraju uvek da budu +| pametniji a ružniji od nas? :) Film je film, ima vanzemaljaca koji su bukvalno totalno slični nama. Uostalom, možda smo mi ružni njima.. Na kraju krajeva, da ne bi bilo pitanja otkud ti to znaš da je istina.. ..ako prihvatimo teoriju da je Bog stvorio život na planeti, zbog čega to ne bi uradio i na nekoj drugoj planeti? +| p.s. Gde da prebacimo raspravu, ukoliko se nastavi? :) Ja predlažem da se napravi tema UFO Pre bi odgovarala Civilizaciji nego Extra konferenciji.
filozofija.187 aikimen,
Ai> Nije li bilo jednostavnije da prosto odgovoriš: 'To znači...'? IFEN = Interevolutivna Fokusna Ekstenzivna Nadgradnja Ai> Ti si rekao da to nisu izmislila inteligentna bića. Ja onda pitao Ai> _kakva_ su to bića izmislila. Ti si odgovorio da je Njutn samo Ai> konstatovao par fizičkih zakona. Gde se dede rasprava? Nisu izmislila, nego otkrila. Na to sam mislio. Ai> Principi naučnog istraživanja, a opsebno dokaza su vrlo jasni, logični Ai> i koncizni. Zasnivaju se na aksiomama i indukcijskim dokazima. Kakvi Ai> su to onda drugi principi? Ai> Može se izneti hipoteza o bilo čemu, samo se ne može apriori odbacivati Ai> njena provera, i dokazane metode provere. Odbacivanjem tih metoda, Ai> gazi se u oblast mistike, koja sa naukom i filozofijom nema previše Ai> dodirnih tačaka. Zašto. Zar nije prihvatanje samo jednog načina provere limitiranje. I zašto taj način provere uskoro ne bi mogao i da zastari, ako se pojavi bolji. Taj se metod i pojavio, ali dok bude opšteprihvaćen, proći će još ko zna koliko vekova kao što su i nauci trebali vekovi da bi bila ono što je danas. Ai> Šta to treba da znači? Da u raspravi o ovim hipotezama odbacimo logiku, Ai> i pređemo na apriori verovanje? Pretenciozno. To nisam ni rekao. Ni od koga ja ne tražim da mi veruje. Ai> Ti materiju izlažeš i braniš. Ostali o tome diskutuju, postavljaju Ai> pitanja i traže odgovore. To je rasprava, nije lov na nove (ne)vernike. Ai> Ako stojiš iza nečega i to javno prezentuješ, moraš biti spreman i na Ai> drugačija mišljenja ostalih, kao i na nezgodna pitanja. Ne možeš Ai> jednostavno reći: 'Vi se pozivate na logiku, a ovo je iznad logike, pa Ai> shodno tome logička rasprava o tome nema smisla'. Ne izlažem niti posebno branim, nego nastojim da objasnim i kroz diskusiju neke stvari koji mi još uvek nisu jasne. U osnovi ja ovde trenutno samo informišem, a svaka diskusija mi dobro dolazi da korigujem svoj stav i znanje.
filozofija.188 aikimen,
Ai> Ovde te ne razumem, prvo ne može pa onda ustvari može ali ako imaš Ai> potrebu. +| Ai> Može li se naterati podsvest da se seti prethodne Ai> inkarnacije? +| Nema šta da je teraš, ona, tj. ti znaš. Ai> Ja recimo ne znam. O inteligentnim bićama drugačije forme fizičkog tela može se govoriti samo ako se ima u vidu život na drugim planetama. Ne postoji inteligentno biće osim čoveka na planeti Zemlji. Ako ćeš da se inkarniraš u drugi oblik postojanja onda to može da bude samo na nekoj drugoj planeti. Ai> Pa da li smo te stavove pokupili ako smo bili životinje u prethodnom Ai> životu odnosno životima. Nisi nikad bio životinja niti ćeš biti. Tako samo možeš da se ponašaš, ukoliko imaš retardirani mentalni funkcionalni prostor. Ai> Ako imaš dokaz da je to izvodljivo a kažeš da ga znaš ti mi to reci Ai> na mail. Hajde da pokušamo nešto konkretno. Probajte da izvedete sledeći test, pa da vidimo šta ćemo dalje. Za test vam je potreban partner. Stanite pored partnera opuštenih kolena i držite što je moguće praviju vertikalu tela. Usmerite pažnju na nešto što je realno, recimo zid, sto, vi sami i održavajte tok misli ka tome. Dok vi koncentrisano držite pažnju na neki realni objekat, za to vreme partner treba blago da vas gura napred i nazad rukama u visini grudne kosti. Potrebno je da partner ne zadržava pritisak duže od recimo 2-3 sekunde, jer bi se to moglo pretvoriti u sasvim drugi test. Osetite na taj način koliko ste fizički stabilni dok mislite na nešto što sigurno znate da je realno. Zatim to isto ponovite samo sada mislite na nešto što znate da je iluzija. Pri tome je neophodno da tvrdite da je ta iluzija realna (npr. tvrdite da je zid mekan kao sunđer). Kakva vam je sada fizička stabilnost prilikom testiranja partnera. Javite šta ste zapazili pa ću vam onda objasniti šta se u stvari tu dešava.
filozofija.189 aikimen,
Ai> A zašto, recimo, delfini nisu inteligentni? Naravno da su inteligentni, kao i što je stolica na kojoj sediš. Samo postoji razlika između inteligentnog bića i inteligencije. Inteligencija je u stvari razumevanje postojanja. Tako postoje četiri oblika inteligenzije i to: LOGIČKA ( konkretna kauzalnost ) INTUITIVNA ( univerzalna kauzalnost ) EMOCIONALNA ( aspekt trenutnih potreba ) EVOLUTIVNA ( aspekt potreba perspektive ) Reč KAUZALNOST označava uzročno posledične veze. E sad tzv. neživa materija ima evolutivnu i emocionalnu, što će reči da sve što posoji ima ova dva oblika inteligencije. Na kojem stupnju razvoja to je druga stvar ( I evolutivni luk ). Život i živa bića (dakle i delfin) ima logičku, emocionalnu i evolutivnu. Dakle nedostaje intuitivna da bi bio inteligentno biće, a i logička inteligencija nije razvijena kao u recimo čoveka. ( II evolutivni luk) Na trećem evolutivnom luku smo mi i sva inteligentna bića ovog našeg megasveta, i to u njegovoj fibrilnoj strukturi što će reći na prelasku iz trećeg u četvrti evolutivni luk.
filozofija.190 aikimen,
Ai> Ovo će ići vrlo teško. Ti zahtevaš da se prvo usvoji tvoj referentni Ai> sistem, pa onda sledi dokaz izveden u njemu, negirajući sve ostale Ai> metode. Na taj način se može dokazati bilo šta. Da bi dokazao nešto Ai> što će biti prihvatljivo većini ljudi ovde, moraš izvesti dokaze u Ai> ovom referentnom sistemu (naučni eksperiment, indukcija, logika). Ok idemo drugačije. Proveri onaj test iz moje nove poruke, pa ćemo videti za dalje.
filozofija.191 aikimen,
Ai> >> Nema verovanja. Sve se zasniva na proveri. Bombastično ili ne ona omo- Ai> Bilo bi zanimljivo da dobijemo podatke: ko je, gde i kad izvršio Ai> proveru postojanja "gravitacione supstance", a bilo bi i zanimljivo Ai> označiti gde je objavljen i verifikovan naučni rad na tu temu. Mislim da više ne bi trebalo da tražimo dokaze verbalno, nego da uradimo stvari malo konkretnije da vidimo kako će to ići. Pokušaći ovako preko poruka da vam omogućim da proverite prvo osnovne stvari da bi mogli ostalo.
filozofija.192 aikimen,
Ai> kao što danas Ljubiša Trgovčević tvrdi da je on vidovit? Neće biti, tj. Ai> ne slažem se da je Vern bio vidovit. Jednostavno, dovoljno je poznavao A šta je san. Nije li ono Mendeljejev (nisam siguran je li ima u prezimenu ovo j ili ne) došao do periodnog sistema elemenata preko sna. Čak je i čini mi se Ajnštajn do mnogih stvari dolazio zahvaljujući intuiciji koja mu je davala rešenja kroz san. Nemoj me sada držati da li sam izneo tačne informacije ili ne, želja mi je samo da naglasim ovakvu pojavu kao isto moguću. Uostalom, prošle godine na Sezamu pod pseudonomom MickeyL sam o tome da se može predvideti budućnost, dao informaciju o tome da li će marka na kraju godine biti 1 : 4. Moj odgovor je bio NE i to se nije ni desilo. Za nekog od vas je to možda slučajnost, ali nije mi prvi put da slučajno pogađam, a ni poslednji. E sad nemojte tražiti da se igramo i dokazujemo i da vam ja sada pogađam neke stvari koje vas zanimaju. Možda uspem da vas ovim putem osposobim da to sami uradite za sebe. ILazarević će se možda setiti one priče o visku i komunikaciji sa sopstvenim nesvesnim putem recimo viska. Sećam se da se on nije slagao sa tim, ali to sad nije ni važno. Otvoreno stojim iza toga DA SE BUDUĆNOST MOŽE PREDVIDETI ( i to bez upotrebe bilo kakvih halucinogenih sredstava ). Ovim informacijama zasad zatvaram diskusiju u ovom pravcu, jer ne želim da se rasplinemo na hiljade strana.
filozofija.193 aikimen,
Ai> Kakve ovo veze ima sa 'probojem informacija' o kome si pričao? Ovo Ai> ima veze sa uticajem modernih religija na svakodnevni život i kretanja Tzv proboj informacija iz nesvesnog dolazio je najčešće preko snova ili kjekakvih transova u koje su ljudi na razne načine upadali tokom hiljada godona.
filozofija.194 aikimen,
Ai> I dalje isto pitanje: Kojim to instrumentima, metodama,...? Ai> Vrlo konkretno. I biće nadam se vrlo konkretno ako budete sledili uputstva. Za početak predlažem svima zainteresovanim da uradi spomenuti test.
filozofija.195 aikimen,
Ai> Pa hajde, lepo nam objasni kako se proverava, pa da onda i mi proverimo. Ai> Čisto da vidim šta sam bio u prošlom životu :) Upravo nemeravam.
filozofija.196 aikimen,
Ai> Ovde se ljudi uglavnom ne drže 'svoje logike', već opšteprihvaćenih i Ai> dokazanih metoda logičkog dokazivanja. Što ti uporno izbegavaš. Ma hajde. Ako ti ja kažem da su 2 + 2 = 4 ti češ nekom drugom reći da je to tako zato što sam ja to tebi rekao. Malo morgen. To je zato što si sam proverio i znaš da je to tako. U suprotnom, onda si vernik, bez obzira koliko činjenica bila tačna.
filozofija.197 aikimen,
Ai> Radi se o tome da si ti kategoričan u svojim stavovima, i da tvrdiš da Ai> se sve može dokazati. Sad se povlačiš za korak, tvrdeći da su samo Ai> hipoteze u pitanju. Za vas hipoteze, za mene neke stvari su još uvek hipoteze, a neke realne. Pa za mene je i atom još u domenu hipoteze jer ga nikad nisam svojim očima video. Ai> da si svoje stavove počeo da izlažeš na mestu za koje većina Ai> (verovatno) smatra da je neprimereno. Sigurno bi našao veći broj Nisam primetio, a i niko me nije upozorio i tražio da premestim diskusiju negde drugde. A ja izlažem jednu novu vrstu filozofije, a ne misterije. Valjda će sada kada pokušamo sa nekim proverama stvari krenuti "normalnijim" tokom. Ai> Nemoj da se vređaš što doživljavaš takve napade na ovo o čemu pišeš. Ai> Moraš biti načisto da je sve to daleko od konvencionalnih normi Ai> ponašanja, razmišljanja i učenja. Današnji način života teško prihvata Ne vređam se uopšte. Spreman sam na to. Samo neću ni sakim da se prepucavam. Kad mi lepo zavrneš pitanje, to mi ne predstavlja nikakav problem. Ako sam pogrešio korigujem se, ako ne pokušam da obrazložim dalje.
filozofija.198 dr.grba,
>> p.s. Gde da prebacimo raspravu, ukoliko se nastavi? :) U Extra: misterije.
filozofija.199 dr.grba,
>> Stupidarije? >> Jednog dana ćes shvatiti koliko si ti bio stupidan. Momci, sad ste na ivici. Lakše malo. (conf reply 1.184) >> Sigurno da ima materijala upravo za filozofiju. >> Prikladnije teme i konferencije nema. Za ovo o čemu se ovde vodi reč, i te kako postoji prikladnija konferencija i tema. (conf reply 1.186) >> ..ako prihvatimo teoriju da je Bog stvorio život na planeti, zbog čega >> to ne bi uradio i na nekoj drugoj planeti? Zato što ako ima takvu moć, onda verovatno nije budala (: >> Ja predlažem da se napravi tema UFO >> Pre bi odgovarala Civilizaciji nego Extra konferenciji. Takve teme neće biti u Civilizaciji, žao mi je.
filozofija.200 dr.grba,
Zamolio bih vas da raspravu o UFO, devetim nivoima svesti i sličnim hm... nekonvencionalnim temama premestite u konferenciju Extra. Tema filozofija se bavi sučeljavanjima mišljenja u okviru "klasičnih" filozofskih kategorija. Ova rasprava je eskalirala u sasvim drugom pravcu. Drago mi je da se (zasad) nije premašila granica pristojnosti, ali se plašim da bi se i to moglo desiti. Ovu raspravu ćemo tolerisati u Civilizaciji do sutra, što je sasvim dovoljno vreme da se polako premestite na pravo mesto. Nakon toga ćemo poruke neprikladne sadržine uklanjati iz ove teme. Hvala na pažnji.
filozofija.201 dr.grba,
>> Nisam primetio, a i niko me nije upozorio i tražio da premestim diskusiju >> negde drugde. A ja izlažem jednu novu vrstu filozofije, a ne misterije. Rekoh već da je u pitanju postavka: ti ovo smatraš filozofijom, pa misliš da je ovo pravo mesto za raspravu. Kategorije, nažalost, još uvek postavlja većina. Ono što je za tebe filozofija, za mene je misterija - pardon: špekulacija. Misterijom nazivam neku pojavu koju ne mogu da objasnim. A ako nije ni pojava u pitanju, već samo tvrdnja, onda to smatram špekulacijom. Onaj stav "pojava koju ne mogu da objasnim" je takođe nasleđe vremena i ambijenta u kome živim: naučen sam da stvari apsolviram racionalno, dakle da ih prethodno objasnim sebi ukoliko želim da razmišljam o njima ili da stupam u rasprave. Svaki drugi pristup, ako se zadesim u takvoj (ne)prilici, smatram prostim češanjem jezika, dangubom za popodne. Ovo je, naravno, moje lično mišljenje i možda nisam u pravu, ali smatram da se takav pristup najlakše uklapa u dinamiku života kojim živim. Isto vaspitanje koje mi je dalo takve navike od mene zahteva da poštujem i tuđe mišljenje, iako se sa njime ne slažem. Očekivati da ću biti u kontaktu samo sa onima koji imaju slične principe razmišljanja kao ja - bilo bi krajnje nerealno. Zato ostavljam prostor u kome mogu, ako nađem za potrebno, da se srećem i sa ovakvim načinima razmišljanja. Moja molba da se ova rasprava premesti u Extra potiče iz više razloga. Prvo, kao moderator ove konferencije sam dužan da pazim na rasprave i da ih kanališem ako zastrane. Drugo, ličnog sam uverenja da je onaj ambijent BOLJI za ovakvu raspravu. Nemoj da te vređa ako u zaglavlju poruke bude pisalo Extra:misterije umesto Civilizacija:filozofija. Ljudi te neće drugačije prihvatiti zbog toga, to ti kategorički tvrdim na osnovu dugog iskustva koje sam stekao na Sezamu. Ova molba se upućuje i drugima koji šire svoje diskusije u Civilizaciji iako takvima ovde možda nije mesto. Molim vas da me ne stavljate u neprijatan položaj da moram brisati poruke samo zato što nisu na pravom mestu.
filozofija.202 spantic,
> Voleo bih kada bi mi rekao gde si to saznao. Pa iz tih istih fotografija koje spominješ. > +| Postoji još jedna, dosta verovatna verzija. U to vreme su intenzivno > +| vršeni eksperimenti sa novim letilicama i starovao je svemirski > +| program. Sasvim je moguće da je reč o pogibije jednog od prvih test > +| pilota. > > > Ne, to si pomešao sa kasnijim pokušajima uzletanja tih letilica koji > su upravo srušeni u Roswell-u. Nikako nisu znali da ih pokrenu. Nisam ja ništa pomešao. Nego si mi ti neverovatan. Odakle im te letilice, uhvatili ih celu bazu?
filozofija.203 aikimen,
Ai> +| Ovakve stupidarije odavno nisam čitao. Ai> Stupidarije? Ai> Jednog dana ćes shvatiti koliko si ti bio stupidan. Ovo je neka greška do Sezama. Ja ono gore nisam nikad izrekao niti je ono gore citat moje poruke. Ispada da je odgovor na moju poruku ali to nije bila moja poruka.
filozofija.204 sav.gacic,
> Kako je Nostradamus pre 400 godina video Hitlera i nacrtao > kukasti krst na zidu? Kukarsti krst je mnogo stariji i od Hitlera i od Nostradamusa (pogledati budističke hramove). A tragično smešni lik sa slepljenom frizurom i brčićima nije problem naći u bilo kom selu, kako sada tako i pre 300-500 godina... Važno je govoriti/pisati/prorokovati dovoljno nejasno, a uz to i mnogo i različito pa da u prorokovim/vidovnjakovim rečima svako nađe šta mu treba ;)
filozofija.205 zmarko,
Nekad je neko rekao "Ako će tvoje reči govoriti više od tišine onda ih reci". Još jedna pametna misao nestalog Actečkog naroda vodila me je u želji da sebe poklonim svetu: "Bože, daj mi snage da izdržim ono što ne mogu da promenim, hrabrosti da promenim ono što mogu i mudrosti da razdvojim ovo dvoje." Ovi citati, navedeni sami za sebe, su čista umetnost i kao takvi dostupni su ljudima otvorenog scra. Filozofija počinje tek kada objašnjavamo umetnost. Znači, umetnost bi bila nešto što se dešava samo po sebi, u nama, oko nas, među nama. Postoje mnoga objašnjenja, a oni koji vladaju naukom znaju da mora postojati jedno sveobuhvatno. Problem je u tome što se pojedinci ili grupe identifikuju sa objašnjenjem koje zastupaju i umesto da brane objašnjenje oni brane svoju ličnost ili ličnost svoje grupe (što se opet svodi na odbranu svoje ličnosti). Zbog ove psihološke pojave danas se vode ratovi. To znači da još nismo pronašli ono sveobuhvatno rešenje. To znači da se mi još uvek dešavamo sami po sebi, dakle, mi smo umetnost. Filozofiranje nije prepričavanje tuđih filozofija. Ono je odgovor na potrebu čoveka da objasni samog sebe. Bez te potrebe ne vredi razmišljti. Racionalni deo čovekove ličnosti je danas u službi zadovoljenja čovekovih potreba. Naravno da to treba da bude tako, ali kako prepoznati koje su potrebe potrebne, a koje služe egu za samopotvrđivanje (zavaravanje)?