EXTRA.3

26 Sep 1992 - 21 Jul 1993

Topics

  1. automobili (431)
  2. avioni (389)
  3. hi.fi (439)
  4. biznis (391)
  5. zvezde (181)
  6. sport (1012)
  7. sf (495)
  8. etf (295)
  9. mg (167)
  10. misterije (137)
  11. fotografija (238)
  12. eng (59)
  13. samogradnje (20)
  14. razno (707)

Messages - fotografija

fotografija.1 dejanr,
U okviru ove teme diskutovaćemo o... pogodili ste, fotografiji!
fotografija.2 mjova,
> U okviru ove teme diskutovaćemo o... pogodili ste, > fotografiji! ko je pogodio? ;))
fotografija.3 robert,
<:> U okviru ove teme diskutovaćemo o... pogodili ste, fotografiji! O kojoj fotografiji? Ja ih imam dosta. :)
fotografija.4 dsoskic,
> ko je pogodio? ;))
fotografija.5 ilazarevic,
█ U okviru ove teme diskutovaćemo o... pogodili ste, fotografiji! Zar ovo nije išlo kod Balinde?
fotografija.6 balinda,
>> Zar ovo nije išlo kod Balinde? To jeste bila ideja ali se u poslednjem momentu, na najvišem nivou, stalo na stanovište da fotografija nije dovoljno civilizovana. ;>>>
fotografija.7 mnikolic,
Na okretištu trolejbusa kod Kalemegdana možete pogledati izložbu fotografija na temu Javno Saobraćajno Preduzeće (ili slično, ne sećam se tačno). Kao izložbeni prostor poslužio je baš jedan maštovito uredjen autobus GSB-a. žitav dogadjaj je upriličen povodom stogodišnjice javnog prevoza u Beogradu. m.
fotografija.8 markma,
Zanima me dali neko može da mi kaže nešto pobliže o fooaparatu Canon F1
fotografija.9 zqusovac,
> Zanima me dali neko moze da mi kaze nesto poblize o fooaparatu Canon > F1 Ne znam tacno sta te interesuje, ali evo ti osnovni podaci. 35 mm refleksni (tzv. Leica format). Nekadasnji vrhunski model firme Canon, odgovor na Nikon seriju M. Pojavio se oko 1974. Kuciste je metalno i kvalitetno, proizvodilo se u crnoj i hromiranoj verziji. Prizme okulara su izmenljive, pa je na njega moguce stavljati nekoliko vrsta trazila (pogodan za macro i laboratorijsku fotografiju). Objektivi se montiraju bajonet prikljuckom sistema Canon (ugao zahvatanja mislim 54 stepena, 3 zuba). PAZNJA!!! Objektivi ovog sistema nisu kompatibilni sa novom serijom Canonovih tela i objektiva serije T koja se pojavila negde 1985-6. Nazalost, svi veci proizvodjaci postupili su na isti nacin, pa je u slucaju kupovine tela III generacije potrebno menjati svu optiku. Zatvarac listasti segmentni, brzine 2s - 1/1000s. Sinhronizacija blica preko toplog kontakta, spoljni kontakt tipa X i FP (ima prebacivac). Normalne brzine sinhronizacije 1/60 i 1/125 sec. Ima prikljucak za autowinder (2 snimka u sekundi) i motor drive (6 snimaka u sekundi). Na ovo telo moze se prikljuciti veliki broj originalnih Canon dodataka (jedan od korisnijih je bulk back, za rolne od 250 snimaka, koji je posebno koristan za sportsku fotografiju sa motor-driveom i sl). Ima i data back. Sve u svemu izuzetno kvalitetan aparat (jedno od poslednjih starih dobrih metalnih tela koja su otporna na sve). Moja jedina zamerka (odnosi se na ceo sistem Canon) je prsten bajoneta, koji nikada nisam voleo (ja sam zakleti korisnik Minolte), ali to je iskljucivo stvar licnog ukusa. Ovo telo nekada je sa obicnom pentaprizmom kostalo oko 1000-1500 DEM, ali sada pretpostavljam da na zapadu moze da se kupi za manje od 500 istih. Pozdrav, ZQ
fotografija.10 markma,
> ZQ Zahvaljujem na vrlo iscrpnom odgovoru, moj drug ti je do groba zahvalan :)
fotografija.11 trsa,
>35 mm refleksni (tzv. Leica format). Nekadasnji vrhunski model firme >Canon, odgovor na Nikon seriju M. Pojavio se oko 1974. ^^^^^^^^ Odgovor na seriju F. Inace pocetkom osamdesetih godina izbacen je model F1n, tj. "new". >Kuciste je metalno i kvalitetno, proizvodilo se u crnoj i hromiranoj >verziji. Kuciste je bilo samo u crnoj verziji. >Prizme okulara su izmenljive, pa je na njega moguce stavljati >nekoliko vrsta trazila Ajd mi ovo razjasni? Sta je okular, sta trazilo, a sta prizma? Otkud prizma deo okulara. Prizma i okular su delovi trazila, a njih je mogao da menja samo precizan mehanicar, ako ih, nedaj boze, ostetis 8>> Nisu prizme okulara izmenljive vec celokupna trazila, a na samim trazilima su izmenljive mat ploce za izo- stravanje. >Zatvarac listasti segmentni, brzine 2s - 1/1000s. ^^^^^^ Zatvarac do 1/2000s, sto bas nije zanemarivo 8)) Garantovali su 200.000 okidanja. Inace je mehanicki. >Sve u svemu izuzetno kvalitetan aparat (jedno od poslednjih starih Ako nadjes povoljno kupuj! Pri tome obrati paznju u kakvom je stanju zatvarac - skini objektiv, otvori poledjinu aparata i vidi ima li previse pohabanih mesta i tome slicno. Kako vremenom, i od velike (zlo)upo- trebe, dolazi do nekih odstupanja u brzinama zatvaraca potrebno je i radi testa ispucati jedan slajd film, zbog standardnog razvijanja, gde ces jedan isti kadar snimiti sa razlicitim brzinama zatvaraca. Zatvarac je najkriticniji deo tela, pogotovo ako ga je koristio profesionalac. >dobrih metalnih tela koja su otporna na sve). Moja jedina zamerka >(odnosi se na ceo sistem Canon) je prsten bajoneta, koji nikada nisam >voleo Ovo je vec stvar ukusa. Ako cemo kod toga Monolta nikad nije imala tako dobar aparat! Pozdrav, Vladimir p.s. Nemam Canon-a.
fotografija.12 markma,
> Ako nadjes povoljno kupuj! Pri tome obrati paznju Šta podrazumevaš pod povoljno?
fotografija.13 dnikolic,
>> 35 mm refleksni (tzv. Leica format). Nekadasnji vrhunski model firme Ja mislim da je jos uvek vrhunski model. Ona elektronska sra**a ne racunam u foto aparate. >> Kuciste je metalno i kvalitetno, proizvodilo se u crnoj i hromiranoj >> verziji. Prizme okulara su izmenljive, pa je na njega moguce stavljati Nisam znao da postoji u hromiranoj verziji! Prvi put cujem... >> (odnosi se na ceo sistem Canon) je prsten bajoneta, koji nikada nisam >> voleo (ja sam zakleti korisnik Minolte), ali to je iskljucivo stvar Zanima me zbog cega? I koji sistem? Onaj sa belim metalnim prstenom (skida se bez pritiska na dugme ) ili onaj noviji ( sa dugmetom :) ?? dn
fotografija.14 zqusovac,
> Odgovor na seriju F. Tacno. > Kuciste je bilo samo u crnoj verziji. Nije tacno. Posedujem negde u svom haosu (ko me poznaje, bice mu jasno) original japanski katalog (na japanskom) iz 78-79 u kojem je i hromirani. Izgleda da se tada zuti jos nisu lozili na crne. >> Prizme okulara su izmenljive, pa je na njega moguce stavljati >> nekoliko vrsta trazila > Ajd mi ovo razjasni? > Nisu prizme okulara izmenljive vec celokupna trazila, > a na samim trazilima su izmenljive mat ploce za izo- > stravanje. Divno sam se izrazio. Vidim da je tebi jasno, a nadam se i ostalima, nakon tvog iscrpnog objasnjenja. :) > Zatvarac do 1/2000s, sto bas nije zanemarivo 8)) I ovo je tocno. > Ako cemo kod toga Minolta nikad nije imala tako dobar aparat! Netacno. Izazivam svakoga da ga udarim u glavu jednom, na primer, starom dobrom metalnom Minoltom 303b. Ovo nije zezanje, ako se bavis novinarstvom to ti ponekad znaci jako mnogo. Naravno, sve je ovo 'de gustibus...'. Mene najvise nervira nekompatibilnost starih i novih sistema i masa plastike. Pogotovu organski ne trpim aparate koji nisu u stanju da nastave da rade manuelno kad crkne baterija. I na kraju, sve ovo vazi za ozbiljne aparate. Za onaj cuveni 'svaki slucaj' odnosno nosenje sa sobom u dzepu ranije sam imao Olympus XE-2 a sada takodje Olympus ali mju:-1. Iako ne volim Olympusove SLR-ove, u oba ova mala se kunem, iako ovaj poslednji ne radi bez baterije ;). Pozdrav, ZQ
fotografija.15 ndragan,
/ Šta podrazumevaš pod povoljno? Džabe, ili malo bolje od toga :)
fotografija.16 d.petrovic,
Ă> starih i novih sistema i masa plastike. Pogotovu organski ne trpim Ă> aparate koji nisu u stanju da nastave da rade manuelno kad crkne Ă> baterija. Pa jel F1 to može? Ja jednom totalno popi*deo :((
fotografija.17 zqusovac,
> Pa jel F1 to moze? Nisam siguran. Minolte mogu ;) Pozdrav, ZQ
fotografija.18 bearboy,
Da li se zna cena CANON (nije sigurno) DYNAX 8000 modela ?
fotografija.19 trsa,
> Sta podrazumevas pod povoljno? Ako je nov bio 400-500 funti proceni sam. Valjda sve ispod jedno 500 maraka? Pozdrav, Vladimir
fotografija.20 trsa,
>Ă> aparate koji nisu u stanju da nastave da rade manuelno kad crkne >Ă> baterija. > Pa jel F1 to moze? Ja jednom totalno popi*deo :(( Moze jer ima mehanicki zatvarac. (To je vec receno) Znaci za svaki aparat vazi: mehanicki_zatvarac=radi_i_bez_baterija Pozdrav, Vladimir
fotografija.21 mbasic,
>> Nije tacno. Posedujem negde u svom haosu (ko me poznaje, bice mu >> jasno) original japanski katalog (na japanskom) iz 78-79 u kojem je >> i hromirani. Izgleda da se tada zuti jos nisu lozili na crne. Po svo prilici radi se o jubilarnoj seriji Canona F1. Inače, standardno se prodavao samo u crnoj boji. Kada već pominjem te jubilarne serije Canon F1 je svojevremeno bio pozlaćen i optočen dragim kamenjem. >>> Ako cemo kod toga Minolta nikad nije imala tako dobar aparat! >> >> Netacno. Izazivam svakoga da ga udarim u glavu jednom, na primer, >> starom dobrom metalnom Minoltom 303b. Ovo nije zezanje, ako se >> bavis novinarstvom to ti ponekad znaci jako mnogo. Minolta SRT 303b zaista je bila moćan aparat, ali pre bih ga poredio sa Canonima FTb ili EF (pre prvi nego drugi). Canon F1 imao je kod Minolte pandana u modelu XM ili tako već nekako (dokumentacija o Minoltama mi je na dnu kutije na kojoj stoje četiri druge kutije) >> Naravno, sve je ovo 'de gustibus...'. Mene najvise nervira >> nekompatibilnost starih i novih sistema i masa plastike. Pogotovu >> organski ne trpim aparate koji nisu u stanju da nastave da rade >> manuelno kad crkne baterija. >> A jel', šta misliš o tome da u kompjuter ugradiš neki feder. Za svaki slučaj ako nestane struje, a akumulator (u laptopu) se isprazni. ;> šalu na stranu više od 10 godina zarađujem fotografišući. žesto me je put vodio tamo gde nema ni struje ni vode. Do sada samo dva puta mi se pokvario foto-aparat i, da ironija bude veća oba puta se radilo o aparatu "koji radi bez baterija". Proizvođač je više nego renomiran.
fotografija.22 mbasic,
>> Pa jel F1 to može? Ja jednom totalno popi*deo :(( Prva verzija Canona F1 ne mora da ima bateriju da bi radila. F1n (novija verzija) koristi struju iz baterije za rad zavesice, ali i kada struje nema ostaje opseg ekspozicija do 1/125 s koji je mehanički.
fotografija.23 mbasic,
>> Ja mislim da je jos uvek vrhunski model. Ona elektronska sra**a ne >> racunam u foto aparate. Sa tim elektronskim sr*****a pređoh "pola sveta", ispucah nekoliko hiljada filmova i nikada nisu otkazala poslušnost. Man'te se ljudi predrasuda, aparati nabijeni elektronikom, ako nisu dečje igračke, rade izuzetno pouzdano.
fotografija.24 jtitov,
> Da li se zna cena CANON (nije sigurno) DYNAX 8000 modela ? Cini mi se da Minolta ima model koji se zove DYNAX 8000. Strava masina. Samo telo je oko 750 DEM (sa teskim cenkanjem).
fotografija.25 jtitov,
> Sa tim elektronskim sr*****a predoh "pola sveta", ispucah > nekoliko hiljada HILJADA FILMOVA?? Izvini, jesi li ti foto-reporter???
fotografija.26 trsa,
>Minolta SRT 303b zaista je bila mocan aparat, ali pre bih ga poredio sa >Canonima FTb ili EF (pre prvi nego drugi). Canon F1 imao je kod Minolte >pandana u modelu XM ili tako vec nekako 303b je u klasi FTb, a EF i F1 su daleeeeko od njega. Canon-u F1 je trebao da parira XM, ali ne nesto uspe- sno (gledano kako je prosao na trzistu). Pozdrav, Vladimir
fotografija.27 mbasic,
>> HILJADA FILMOVA?? Izvini, jesi li ti foto-reporter??? Deset godina sam živeo isključivo od fotografije. Foto-reportaže su bile samo jedan deo poslova. Ostatak tehnička fotografija, arhitektura, monografije, propagandna fotografija...
fotografija.28 ndragan,
/ Ja mislim da je jos uvek vrhunski model. Ona elektronska sra**a ne / racunam u Uze mi kaž: nemam ništa protiv automatike samo dok može da se isključi.
fotografija.29 bearboy,
║ Cini mi se da Minolta ima model koji se zove DYNAX 8000. Strava masina. ║ Samo telo je oko 750 DEM (sa teskim cenkanjem). Da, jeste, to je, Minolta. Jedan moj drugar je pre 4-5 dana kupio baš 8000-cu (redovan + zum-objektiv 300mm + taškica) za 700 DEM okruglo. Prema ovome što si rekao, izgleda da je kupovinu obavio povoljno :)
fotografija.30 jtitov,
> 8000-cu (redovan + zum-objektiv 300mm + taskica) za 700 > DEM okruglo. Prema ovome sto si rekao, izgleda da je > kupovinu obavio povoljno :)
fotografija.31 jtitov,
> Deset godina sam ziveo iskljucivo od fotografije. Hvala na obavestenju. Znaci, pravi covek za pitanja u vezi filmova, foto-aparata, raznih trikova, ...
fotografija.32 robert,
<:> foto-aparata, raznih trikova, ... E, da, i mene dosta toga interesuje pošto se amaterski bavim fotografijom i sam razvijam crno-bele fotografije. Uglavnom me zanimaju oni razni grafički postupci, one razne ***tipije, toniranje, itd. Ako mbasic ima vremena mogao bi ponekad da napiše nešto interesantno u vezi nekih postupaka u obradi negativa i pozitiva. Nadam se da nisam suviše nametljiv :) i da ne tražim previše. Mislim, imam ja neke knjige ali to je sve čista teorija i koriste se materijali kojih baš i nema kod nas pa bi me takođe interesovalo kako improvizovati i kako se snalaziti za razne hemikalije.
fotografija.33 bjevdjic,
Da li neko zna gde u Beogradu mogu da se nabave hemikalije za izradjivanje fotografija u BOJI, jer smo pre ove situacije tu robu uvozili iz Hrvatske ! --------------------------------------------------------------------------- PS. Da li ima proizvodjaca u SRJ koji proizvode te hemikalije ! --------------------------------------------------------------- Pozdrav od BJEVDJIC-a ! -----------------------
fotografija.34 milic,
E ovako: Zanima me fotografija, nemam pojma ništa o tome, a hteo bih. Neki predlog ? P.S. Našao sam neki kurs u NU 'Đuro Salaj' ali nema dovoljno polaznika pa neće da ga drže, čekaju da nas se skupi dovoljno, a ja već bio poneo pare... :(( Znači, to bar privremeno otpada, pa sam se u nedostatku bolje ideje obratio ovde.
fotografija.35 balinda,
>> P.S. Našao sam neki kurs u NU 'Đuro Salaj' ali nema dovoljno >> polaznika pa neće da ga drže, čekaju da nas se skupi dovoljno, >> a ja već bio poneo pare... :(( Znači, to bar privremeno otpada, >> pa sam se u nedostatku bolje ideje obratio ovde. Za početak, najtoplije bih ti preporučio knjigu g.Dragoljuba Kažića: "Elementarna tehnika fotografije" koja je, zapravo, fakultetski udžbenik. Izdavač je "Univerzitet umetnosti u Beogradu" a valjda se još uvek negde može pronaći? (Probaj kod izdavača.)
fotografija.36 vstan,
>> Za pocetak, najtoplije bih ti preporucio knjigu g.Dragoljuba Kazica: ========== >>"Elementarna tehnika fotografije" koja je, zapravo, fakultetski Ja bih dodao za pocetak i kraj, jer to je verovatno najbolja knjiga izdata kod nas koja se bavi tehnikom fotografije. Uz napomenu samog autora da se ne upusta u problematiku estetike. Potrazi u knjizari Plato, Naucno delo (uz galeriju SANU), Albanija, knjizara do Kolarca ....
fotografija.37 balinda,
>> Ja bih dodao za pocetak i kraj, jer to je verovatno najbolja >> knjiga izdata kod nas koja se bavi tehnikom fotografije. I ako se slažem da je knjiga u svojim namerama, zapravo, fantastična, ipak ne bih smeo da idem tako daleko. Recimo da je to najbolja sveobuhvatna knjiga kod nas, koja kreće od samih temelja a dospeva dovoljno daleko. Zato sam rekao 'za početak'. Međutim, ako čovek hoće da ide i dalje u pojedine oblasti, neophodno je prelistati nešto od specifičnije literature za oblasti koje ga posebno interesuju. Na kraju krajeva i u drugim oblastima ljudskog interesovanja "sveobuhvatne knjige" nikada ne vode previše daleko bez obzira koliko su ozbiljne i kvalitetne. Na primer, dve sjajne knjige od jednog hrvatskog inženjera (hemije!) (sramim se što ovako u po noći ne mogu da se setim njegovog imena a mrzi me da ih potražim) toliko su dobre da su vredne da ih čovek rukom prepiše. :) Reč je o knjigama "Kamera" i "Ekspozicija". (Bar mi se čini da se tako jednostavno zovu?) Pogotovo ova druga svakako ima svetsku težinu. Na žalost, u ovim krajevima malo je ko ima budući da ne znam da li se ovde uopšte i nalazila u slobodnoj prodaji? No, i bez njih preporučio bih, recimo, knjigu Franka Heidtmanna: "Pozitivski plemeniti postupci u savremenoj fotografiji" koja je i kod nas prevedena. Još bi se ovaj spisak dao proširiti a da se uopšte ne upustimo u estetske probleme u fotografiji za koje ipak predlažem makar elementarno poznavanje likovnih umetnosti. Sve u svemu, Kažićeva knjiga je svakako najbolji početak zbog svoje gotovo enciklopedijske sveobuhvatnosti i pedagoškog iskustva autora, ali se ne mogu složiti da se time isrpljuje potreba za drugom liteteraturom. To je jedna vrlo umerena i balansirana knjiga i njena, možda i najveća, vrednost je upravo u tome, ali ne treba preterivati u pohvalama. :) No, istine radi, ko se u osnovama želi upoznati sa materijom i problemima, ova knjiga će mu biti neprocenjiva.
fotografija.38 robert,
<:> Na primer, dve sjajne knjige od jednog hrvatskog inženjera <:> (hemije!) (sramim se što ovako u po noći ne mogu da se setim <:> njegovog imena a mrzi me da ih potražim) toliko su dobre da su <:> vredne da ih čovek rukom prepiše. :) Reč je o knjigama "Kamera" i <:> "Ekspozicija". (Bar mi se čini Ja imam knjigu od nekog Milana Fizija i zove se Fotografija. Knjigu je izdao Grafički Zavod Hrvatske i u njoj ima svega. Od osnova fototehnike preko negativskih i pozitivskih postupaka pa do umetničkog dela fotografije gde se objašnjava kako treba "gledati" prirodu i uopšte motive.
fotografija.39 milic,
>=> Za početak, najtoplije bih ti preporučio knjigu g.Dragoljuba Kažića: >=> "Elementarna tehnika fotografije" koja je, zapravo, fakultetski >=> udžbenik. Izdavač je "Univerzitet umetnosti u Beogradu" a valjda se još >=> uvek negde može pronaći? (Probaj kod izdavača.) Pronađeno, hvala...
fotografija.40 milic,
>=> Potrazi u knjizari Plato, Naucno delo (uz galeriju SANU), Albanija, >=> knjizara do Kolarca .... NIGDE nema, uzeo sam iz gradske biblioteke... (čudi me da sam i tamo našao...)
fotografija.41 balinda,
>> Ja imam knjigu od nekog Milana Fizija i zove se Fotografija. >> Knjigu je izdao Grafički Zavod Hrvatske i u njoj ima svega. >> Od osnova fototehnike preko negativskih i pozitivskih >> postupaka pa do umetničkog dela fotografije gde se objašnjava >> kako treba "gledati" prirodu i uopšte motive. Tu knjigu imam i ja i zaista je zanimljiva. Međutim, možda je malo "ostarela" kako u pristupu tako i u materiji. U svakom slučaju, vredi je pogledati već i kao deo istorije fotografije na ovim prostorima. P.S. Kad nešto razmislim, možda bi se mogla napraviti bibiliografija fotografskih priručnika na našem jeziku obzirom da ih i nema previše?
fotografija.42 mladenp,
> Ja imam knjigu od nekog Milana Fizija i zove se > Fotografija. Knjigu je izdao Grafički Zavod Hrvatske i u > njoj ima svega. Od osnova fototehnike preko negativskih i > pozitivskih postupaka pa do umetničkog dela fotografije > gde se objašnjava kako treba "gledati" prirodu i uopšte > motive. Knjiga je odlična! Naravno, kao i u mnogim sličnim knjigama, treba preskočiti poglavlja o estetici. ;) Prilično stara i mislim da se već godinama ne može naći u knjižarama. Ja sam je pre petnaestak godina uzimao iz biblioteke (grada Beograda). Valjda je još u životu. U to vreme je bila vrlo tražena pa su pravili listu čekanja.
fotografija.43 feniks,
│P.S. Kad nešto razmislim, možda bi se mogla napraviti │ bibiliografija fotografskih priručnika na našem │ jeziku obzirom da ih i nema previše? └────────── Ako se pravi ova bibliografija da pomenem i naslov: "Velika knjiga o fotografiji" u izdanju Prosvjete - Zagreb 1979. Knjiga je ustvari prevod izvanrednog izdanja "The techniques of photography" C 1976 TIME-LIFE International. Ovo je najkvalitetnija i tehnički najbolje opremljena knjiga od svih sličnih koje sam imao prilike da pregledam. Sećam se da sam je pročitao "u jednom dahu" za par dana i naučio mnogo toga korisnog. Pozdrav, S.P.
fotografija.44 max.headroom,
čivojin Jeremić: "Popularni kurs fotografije" V. Mojsilović: "Fotografija - od ideje do realizacije" A šta te konkretno zanima u vezi fotografije?
fotografija.45 balsa,
E bas divno sto postoji ova tema!!! Kada smo vec kod knjiga o fotografiji, u biblioteci BRITANSKOG SAVETA postoji nekoliko prilicno dobrih knjiga o fotografiji (o tehnikama u laboratoriji itd.) samo su uglavnom uzete (citaj: kod mene). Pored knjige Kazica i Fizija znam za knjigu koju je objavila MLADINSKA KNJIGA - autori su Gert Koshofer i Prof. Heinz Wedewardt a zove se (prevedena) SUVREMENI FOTOGRAFSKI PRIRUCNIK. Prilicno je dobra za pocetnike...ako se izuzm onaj "hemijski" deo. Zanima me da li neko ima nekih informacija o novom NIKONU F 90 ! Trebalo bi da taj "jede malu decu"! Pozdrav, Balsa
fotografija.46 max.headroom,
Imam Zenit-E fotoaparat, ali mu je otišla gumica koja pokreće zatvarač. Ima li neko informaciju koliko bi opravka koštala, ili, još bolje, kako sâm da popravim makinu. :)
fotografija.47 banusko,
>**> bolje, kako sâm da popravim makinu. :) Ima servis u pasažu u Knez Mihajlovoj, prekoputa od 'Nameštaj Đorđević'.
fotografija.48 vstan,
>>**> bolje, kako sâm da popravim makinu. :) [Zenit-E] > > Ima servis u pasazu u Knez Mihajlovoj, prekoputa od 'Namestaj > Dordevic'. Samo ne u taj servis (Cinephoto) ! Na zlom je glasu bio. Pogotovo za sofisticiranije aparate. Bas su uspevali da ih "popravljaju". Na srecu ,po one koji to neznaju, doticni vise ne postoji. :) Kad izadjes iz pasaza na Obilicev venac odmah desno imas privatni servis "Zec". Sam ne "popravljaj", da ne bi bilo viska delova ;) p.s. A sto bi ga popravljao ? Ovaj, znas kakva su vremena. Mogao bi odlicno da posluzi kao hladno oruzje :))
fotografija.49 balinda,
>> Samo ne u taj servis (Cinephoto) ! Na zlom je glasu bio. >> Pogotovo za sofisticiranije aparate. Bas su uspevali da >> ih "popravljaju". Na srecu ,po one koji to neznaju, >> doticni vise ne postoji. :) >> Kad izadjes iz pasaza na Obilicev venac odmah desno imas >> privatni servis "Zec". A tek taj servis je za bruku. Svojevremeno (pre jedno desetak godina) časopis "Foto-kino revija" napravila malu zamku i podmetnula beznačajni kvar nekim našim serviserima da bi proverila njihov poslovni moral. Jedan naš Sezamovac koga, na žalost, u poslednje vreme (nadam se privremeno) nema, učestvovao je u ovom testu. Ukratko, taj serviser prošao je najjadnije. Da li je to slučajnost i da li se išta od tada promenilo ne znam, ali ova informacija možda može pomoći. Umesto toga predlažem da proveri da li postoji još uvek, u Palmotićevoj ulici, serviser Raja (ranije je imao radnju u Zemunu) koji je svakako kompetentniji. Na žalost, kako to obično biva, ni Raja nije sasvim "čitav" pa nikada nije preterano bio zainteresovan za posao. No, ako bi preuzeo posao, čovek je mogao biti siguran da će sve biti OK. Pošto odavno ne pratim ko se novi u ovom poslu pojavio, pretpostavljam da ih ima, pa će se neko već javiti (?) sa nekom novom preporukom.
fotografija.50 vstan,
&>> privatni servis "Zec". & & A tek taj servis je za bruku. Svojevremeno (pre jedno desetak godina Ovo nisam znao :( Pre vise od desetak godina znam da su ga u mom foto-klubu hvalili. A i ja sam mu nosio jedan Lunasix, koji je pokusao da popravi, ali rece da nema potreban deo. & Umesto toga predlazem da proveri da li postoji jos uvek, u & Palmoticevoj ulici, serviser Raja (ranije je imao radnju u Zemunu) Kod Raje je oduvek pisalo na vratima da ne prima ruske aparate.
fotografija.51 balinda,
>> Kod Raje je oduvek pisalo na vratima da ne prima ruske aparate. Raja je, izgleda oduvek, bio na svoju ruku. Nije isključeno da ipak primi. Znam da je bio veoma zagrejan za prodavačicu iz susedne cvećare. žak je bio i "vlasnik" masnice na oku, valjda od njenog muža. :) U to doba, ništa nije primao da radi. :))) Posle sam čuo da su mu draži muškarci .... (?) Ko će ga znati, u svakom slučaju oprezno. ;) Ako mu potrefiš bioritam, uz pravilan pristup, možeš ga i nagovoriti. Međutim, u posao se razume veoma dobro. žak je patentirao nekakav panoramski aparat, koji je bio na svetskom nivou. P.S. Uff, promašio sam temu, ovo je za trač rubriku. :)))
fotografija.52 vstan,
> Medutim, u posao se razume veoma dobro. Cak je patentirao nekakav >panoramski aparat, koji je bio na svetskom nivou. Pouzdano najbolji majstor u Bgd.
fotografija.53 milic,
Na tragu sam drugog izdanja knjige 'Elementarne tehnike fotografije' (izdanje od pre godinu dana), i košta 15 DM. BTW, obišao sam ceo bgd uzduž i popreko, i nigde ne nađoh...:)
fotografija.54 balinda,
>> Na tragu sam drugog izdanja knjige 'Elementarne tehnike >> fotografije' (izdanje od pre godinu dana), i košta 15 DM. Kako "drugo"? Pa, ovo moje je "Treće dopunjeno izdanje" iz daleke 1987. godine. (!!?)
fotografija.55 vstan,
> Na tragu sam drugog izdanja knjige 'Elementarne tehnike fotografije' (izdanje > od pre godinu dana), i kosta 15 DM. U knjizari u Jugoslavenskom dramskom videh juce knjigu od M.Ficija (Fotografija). Nalazi se medju knjigama o muzici. Primerak je polovan. Ali ova koju trazis je daleko bolja pa pozdravljam tvoju upornost. Ako je negde vidim javicu.
fotografija.56 mbole,
Ja imam treće dopunjeno izdanje iz 87. Ako hoćeš da kopiraš javi se p.poštom. mbole.
fotografija.57 balinda,
>> Ali ova koju trazis je daleko bolja >> pa pozdravljam tvoju upornost. Ako je negde vidim javicu. Evo, možda ja mogu da mu pomognem. Imam još jedan primerak ove knjige (izdanje pre ovoga ali razlika nije velika) pa sam spreman da mu je poklonim. Milicu, čitaš li ovo? :) Mail-ni mi da se dogovorimo.
fotografija.58 milic,
Negde u kući, nakon nekoliko (?) godina sam iskopao refleksnu Prakticu od pre nekih 15-20 godina (mislim da je model LTL 3, mrzi me da ustajem). Aparat je ok, ni objektiv nije loš (1.8/50), ali bila mi je crkla baterija za svetlomer. Ja odem lepo u battery shop i kupim, i sad radi, ali ja ne znam da ga koristim (svetlomer).Po nekoj mojoj logici, trebalo bi da radi na šemu da ja prvo odaberem dužinu ekspozicije, i onda pomoću svetlomera da nađem odgovarajuću blendu.Unutra se vidi neki kružić koji je nepokretan, i horizontalna linija koja sa pomeri dole (a ponekad i gore, nemam pojma zašto) kad stisnem dugme za svetlomer, i vrati se do ispod kružića kad ga pustim. Sad sam ja tu nešto petljao (stisnem dugme posebno na svakom otvoru blende, stisnem dugme pa vrtim vrednosti blende u nadi da će se linija vratiti do kružića kad ubodem pravu vrednost blende), ali avaj, još nisam provalio kako radi svetlomer. Ako se nađe neka dobra duša da mi odgovori, ima moju večnu zahvalnost.
fotografija.59 kenza,
[;> da ga koristim (svetlomer).Po nekoj mojoj logici, trebalo bi da radi [;> na semu da ja prvo odaberem duzinu ekspozicije, i onda pomocu [;> svetlomera da nadem odgovarajucu blendu.Unutra se vidi neki kruzic [;> koji je nepokretan, i horizontalna linija koja sa pomeri dole (a [;> ponekad i gore, nemam pojma zasto) ............................... [;> kruzica kad ubodem pravu vrednost blende), ali avaj, jos nisam [;> provalio kako radi svetlomer. [;> Ako se nade neka dobra dusa da mi odgovori, ima moju vecnu zahvalnost. Evo ovako: ja imam MTL3 i kod mene je : skazaljka treba da bude na nuli,menjas otvor blende i duzinu ekspozicije dok ne dobijes nulu,s tim sto svetlomer radi samo dok drzis dugme pritisnuto ;)
fotografija.60 milic,
>=>>> Na tragu sam drugog izdanja knjige 'Elementarne tehnike >=>>> fotografije' (izdanje od pre godinu dana), i košta 15 DM. >=> Kako "drugo"? Pa, ovo moje je "Treće dopunjeno izdanje" iz daleke >=> 1987. godine. (!!?) Ma ne znam, valjda sam hteo da kažem da ga nije izdao (malo preuredio) gospodin Kažić, već neko drugi, i da ga je izdala neka privatna izdavačka kuća. :))
fotografija.61 milic,
>=> Evo, možda ja mogu da mu pomognem. Imam još jedan primerak ove >=> knjige (izdanje pre ovoga ali razlika nije velika) pa sam spreman da mu >=> je poklonim. Hvala, hvala, tužno je to što moram da vršim racije po kućama da bi došao do knjige koje bi moralo da bude u knjižarama... :( >=> Milicu, čitaš li ovo? :) Mail-ni mi da se dogovorimo. ok
fotografija.63 milic,
>=> skazaljka treba da bude na nuli,menjas otvor blende i duzinu >=> ekspozicije dok ne dobijes nulu,s tim sto svetlomer radi samo dok drzis >=> dugme pritisnuto ;) Aaaa, dajte mi zid da lupam glavom ! :)) Provalio sam šta je : U mojoj sobi nema dovoljno svetlosti, tako da nema odgovarajuće blende za ekspoziciju 1/125 s koju sam ja odabrao.Naime, kad stavim ekspoziciju 1/8s i manje onda sve šljaka ok, a opet, kad stavim eksp. 1/125s i uperim u sijalicu onda je opet ok.:))
fotografija.65 balsa,
Posto vidim da ova tema ne vrvi bas od poruka, pretpostavljam da ima neka GRUPA koja se bavi fotografijom. Ako ima mesta....... :)) Nemam preterano mnogo iskustva ali bih volei da se posavetujem sa nekim u vezi sa radom u laboratoriji, filterima....nemam nista konkretno na umu.... Dakle, ako je upraznjneno mesto... Balsa
fotografija.66 vstan,
> Posto vidim da ova tema ne vrvi bas od poruka, pretpostavljam da ima > neka GRUPA koja se bavi fotografijom. Ako ima mesta....... :)) Koliko znam GRUPA ne postoji. I nema potrebe da se pravi. Lepo mozemo i ovde da diskutujemo, a i neko nezainteresovan moze da cuje i nauci ponesto korisno. Samo pitaj. Taman da malo ozivis temu. Razvice se lepa diskusija :) A "izvesno mrtvilo" je verovatno posledica odlaska fotografije, kao tehnike i vestine, na sporedni kolosek interesovanja savremenog coveka. Eto ti primer Milica - zaboravio kako mu radi svetlomer ;) Cini mi se da su glavni "krivci" prodor videa i racunara. Slicno je i u temi hifi. Tu mozes svecom da trazis poslednju poruku. Ove godine ni jedna! Uz napomenu da je nekada bila vrlo aktivna, a u skorije vreme onako u talasima. Ono jes da nam je tema stara svega 7-8 meseci, ali bice valjda nesto od nje, nadam se :))
fotografija.67 milic,
>=> coveka. Eto ti primer Milica - zaboravio kako mu radi svetlomer ;) :)) Milic nikad nije ni znao kako radi svetlomer (prvi put izgovorio ' fotografija ' pre mesec - dva). Ali zato sad zna :))
fotografija.68 banusko,
Ima li neko pojma koliko može da staje reflaksni fotoaparat, klase Practica MTL3, u kompletu sa 35mm, 55mm i 135mm objektivom, te kožnim fotrolama za 35 i 135mm objektiv, mali blic (relativno mali vodeći broj) i torba za sve ovo. Pozdrav.
fotografija.69 dr.grba,
Hi, narode! Molim za informaciju. Imam poneka, ne bas velika i ne bas sveza poznavanja foto laboratorije. Imam neke BW negative koje sam davno ispucao, i na kojima se nalaze neke nazovi umetnicke fotke. Hteo bih da ih izradim za svoj stan, ali u braon tehnici. Cuo sam da je cela kvaka u razvijacu, sve ostalo je standardno u postupku. Zna li iko ista detaljnije? O postupku, o razvijacu,.... Za foto papir ne brinem, ovih dana pravim malogranicnu dozvolu za prelaz u Rumuniju, cim grane sunce sedam na bicikl i donosim pedeset kilograma papira u svim formatima ((((((((((((: Ovo je istina! I jos nesto : nudim teleobjektiv od 110mm u zamenu za sirokougaoni od 25-35mm (aparat je Zenit 12 XP). U prilogu kozna futrola, adapter za drugi precnik navoja objektiva i nekoliko objektivskih filtara. Dogovor moguc. Pozdrav, dr ÔpŰa
fotografija.70 vstan,
> :)) Milic nikad nije ni znao kako radi svetlomer (prvi put izgovorio > :' fotografija ' pre mesec - dva). Ali zato sad zna :)) :))
fotografija.71 vstan,
> Ima li neko pojma koliko moze da staje reflaksni fotoaparat, >klase Practica MTL3, u kompletu sa 35mm, 55mm i 135mm objektivom, te >koznim fotrolama za 35 i 135mm objektiv, mali blic (relativno mali Jel rec o Practici ili necemu slicnom ? Pokusavam da se prisetim engleskih cena za ovu opremu: 35mm+135mm ..... oko 80 funti (Zeiss objektivi) MTL3............ oko 100 funti (?) Sve ovo je tek neka orijentacija (bilo davno pa se zaboravilo :( ) Zeiss-ovi objektivi behu skuplji od Pentakon-ovih za jedno 10-15% ( a i smatrani su kvalitetnijim ). Ako su bez MC-a onda nesto niza cena jer je rec o prethodnoj generaciji. Futrole su sledovale uz objektive. Sad se setih, ako su kozne futrole onda je rec o Zeiss-ovim objektivima posto su uz Pentacon-e isle plasticne. Koliko je u sadasnjim uslovima moguce postici neku cenu pitanje je. Pogledaj u Oglasima kako se krecu. Nisam ti bas nesto pomogo :(
fotografija.72 moca,
[=> nazovi umetnicke fotke. Hteo bih da ih izradim za svoj stan, ali u [=> braon tehnici. Cuo sam da je cela kvaka u razvijacu, sve ostalo je [=> standardno u postupku. Ako sam te dobro shvatio, interesuje te postupak *toniranja*, a u ovom (tvom) slučaju u pitanju je *sepija* toniranje pošto hoćeš da dobiješ braon ton... Sepija toniranje se uglavnom koristi za fotografije na papiru, pretvarajući crnu sliku u sepija-smedju ili kao samostalni efekat ili pretežno kao ručno bojenje. Suština je u tome da trebaš sa negativa izabrati i *standardnim* postupkom uraditi pozitiv t.j. potpuno razvijenu bromidnu fotogra- fiju, dobro fiksiranu i ispranu staviti u: 1. oslabljivač (izbledji- vač). Tu ćeš je držati dok crni tonovi ne izblede do boje isprane slame pa izvadi sliku i lepo je operi u hladnoj vodi. 2. Sada tako izbledjenu fotografiju staviš u sulfidni toner u kojem se slika ponovo pojavljuje, ali u braon-smedjem tonu. Inače isti ovaj postupak možeš koristiti za pojačavanje negativa. E sada, ja neznam dali ćeš koristiti već gotov (kupljen) toner ili ćeš sam da ga praviš, ali za svaki slučaj ću ti napisati recepturu: Sepija toner *sulfidni toner* : 200 gr. natrij-sulfida vode do 1 litre Izbledjivač : 50 gr. kalij-bromida 100 gr. kalij-fericijanida vode do 1 litre Za upotrebu razredi jedan deo otopine izbledjivača sa 5 delova vode.! Inače sulfidni rastvor ima karakterističan rezak miris na pokvarena jaja :) pa ti preporučujem da ga koristiš u komori sa dobrom ventila- cijom. Jednom korištenu otopinu treba baciti, ali zaliha neupotreblje- ne otopine, pogotovu izbledjivača, može ako je staviš u smedju bocu neograničeno dugo čekati na ponovnu upotrebu.:) Bilo bi još dobro da znaš da fotografija koja je jednolična, podekspo- nirana ili napravljena na papiru toplijeg tona daje slabiji sepija efekat.: toner oboji samo područje na kojem se nalazi sloj crnog meta- lnog srebra; dubina prodiranja tonera zavisi od gustoće (kontrasta) originalne fotografije. Na čistim belim delovima fotografije delovanje tonera je slabo ili nikakvo jer na tim područjima nema crnog metalnog srebra koje toner prevodi u neki drugi srebrni spoj. Istim postupkom možeš dobiti i bakarni ton, a za to sledi receptura: Izbledjivač : 50 gr. kalij-fericijanida 200 gr. kalij-citrata vode, do 1 litre Bakreni sulfatni toner : 200 gr. kalij-citrata 50 gr. bakrenog sulfata vode do 1 litre Možda sam bio malo preopširan, ali tako treba :) ... U svakom slučaju ako nešto ne štima, a ti pitaj. :)
fotografija.73 balsa,
Ides u Rumuniju, a? Kolike su cene foto-papira tamo (plastificirani)? Balsa
fotografija.74 balinda,
Sve je, naprosto, sjajno, (!) osim što ovo nisi dovoljno istakao: >> Inače sulfidni rastvor ima karakterističan rezak miris na >> pokvarena jaja :) pa ti preporučujem da ga koristiš u >> komori sa dobrom ventilacijom. Zaboravisio da kažeš da je miris takav, da će se i komšiluk pitati šta li je jeo? ;)))
fotografija.75 wizard,
Hteo bih da nabavim aparat za razvijanje fotografija. Molio bih da me neko uputi na šata da obratim pažnju, eventualno preporuči neki model, i slično... Takođe, u opticaju je i kupovina novog foto-aparata, pa ako može i malo o aktuelnim modelima i cenama.
fotografija.76 banusko,
>**> Nisam ti bas nesto pomogo :( Jesi, hvala.
fotografija.77 moca,
[=> Zaboravisio da kažeš da je miris takav, da će se i komšiluk pitati [=> šta li je jeo? ;))) Znaš šta, plašio sam se da mu ne ubijem volju za rad... :)
fotografija.78 moca,
[=> Hteo bih da nabavim aparat za razvijanje fotografija. Molio bih da me ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Nisam siguran da si baš upotrebio najbolji termin, ali se verovatno radi o aparatu za povećavanje. Ja bih ti u svakom slučaju preporučio jedan od durstovih modela, a kao alternativa mogao bi da ti posluži i magnifax 6x9, pa još ako uspeš da mu zameniš njegov orginalni objektiv sa nekim *rodenštukom* bićeš sasvim zadovoljan. :) Što se tiče cena tu ti nemogu pomoći jer se odavno nisam interesovao za iste, ali ako pronadješ na tržištu nešto od ovoga sigurno je da ti mogu dati još neke dodatne informacije i uputstva na šta treba da obra- tiš pažnju kod eventualne kupovine... :) [=> Takođe, u opticaju je i kupovina novog foto-aparata, pa ako može i malo [=> o aktuelnim modelima i cenama. Ako te interesuje *lajka* format onda bih ti preporučio jedan od nikonovih ili canonovih aparata (naravno refleksnih), a ako je srednji format u pitanju onda bi moj izbor pao na *hasselblad* opet bilo koji :) ili pentax 6x7 ili... Kad su ove stvari u pitanju tu bi moglo mnogo toga da se kaže, ali opet sve je stvar interesovanja i potreba...; nije isto, ako se baviš fotografijom iz čisto estetskih i kreativnih pobuda ili ti je ista izvor zarade (nužni) :) ...pošto se i od umetnosti *može* zaraditi!!! :( Neznam dali će ti ovo pomoći, ali ako te interesuju detalji oko bilo čega iz ove oblasti pitaj, dao bog na sezamu nas ima dosta pa neko će sigurno moći da ti da pravi odgovor... :)
fotografija.79 dr.grba,
Odgovor da ne moze biti detaljniji ! Mnogo hvala, nadam se da cu biti u prilici da rekonstruisem postupak. Problem je sto za ovako nesto zbilja nemam onoliko vremena koliko bih zeleo. I sto treba da se pomucim da nabavim hemikalije. Ali mislim da cu se potruditi... (((: Da li si profesionalac ili imas dobre prirucnike ? Pozdrav, dr ÔpŰa
fotografija.80 dr.grba,
>> Ides u Rumuniju, a? Kolike su cene foto-papira tamo >> (plastificirani)? Novembar '92, Jimbolia : 9 x 14, raster, gradacija 2, 50 komada, 160 lei, oko 8 DEM 18 x 28, raster, gradacija 2, 20 komada, 200 lei, oko 10 DEM Nisam profi - nisam se odavno ni bavio laboratorijom - i sa kvalitetom tog papira sam bio vrlo zadovoljan... Pozdrav, dr ÔpŰa
fotografija.81 dr.grba,
>> Znas sta, plasio sam se da mu ne ubijem volju za rad... :) Nema sanse da mi ubijes volju za rad (((:, samo ce biti problem da dodjem do hemikalija. ))): Mozda pitam nekog od lokalnih fotografa... A sto se tice mirisa poput pokvarenih jaja, jos kao osnovac sam se puno bavio laboratorijom, bese to daaaaavno, razvijao sam i CB amaterske filmove, pet hemikalija, dozne, pranja, sra... pardon, cak i pilicarski oblici montaze...i dobro sam se "nagutao" mirisa laboratorije. Verovatno sam nostalgican, ali voleo bih da se ponovo bavim time. ( J***S VIDEO! ) I tako, kad sam se vezao na SEZAM, ova tema mi probudila neka secanja... Pozdrav, dr ÔpŰa
fotografija.82 ndragan,
/ objektiv sa nekim *rodenštukom* bićeš sasvim zadovoljan. :) Mislio sam da je rodenštok. Nama je tašta svojevremeno, za venčanje, donela Šnajder Komponon S iz Švabije :) / srednji format u pitanju onda bi moj izbor pao na *hasselblad* opet Ima jedan besplatan haselblad, prva liga model, malo zastareo. Tačne koordinate bi se dale izračunati za proizvoljan trenutak, ukoliko NASA čuva podatke. Naime, ispao je nekoj od ekipa Apola X*, i orbitira oko Zemlje. Trebalo bi da je u dobrom stanju, mada je pitanje u kakvom su stanju sočiva i film.
fotografija.83 moca,
[=> Da li si profesionalac ili imas dobre prirucnike ? Fotografijom sam se bavio jako dugo :)... Trudio sam se, kad god, je to bilo moguće da se njome ne bavim *profesionalno* , a imam i dosta priručnika. Što se tiče hemikalija, nekada je bilo mnogo lakše, tako da sam ja bez obzira na mogućnost pronalaženja gotovih, ipak radije pravio sve ono što mi je bilo potrebno... Po pitanju istih ne mogu ti pomoći :( , jer se već duže vreme ne bavim aktivno foto- grafijom... U svakom slučaju ideja da pogledaš kod nekog fotogra- fa ti i nije tako loša :)... (zajedno smo jači) :)
fotografija.84 moca,
[=> Mislio sam da je rodenštok. -------> Imaš pravo!!! [=> Ima jedan besplatan haselblad, ------> Ako misliš da vredi truda, želim ti puno sreće!!!
fotografija.85 wizard,
> [=> Hteo bih da nabavim aparat za razvijanje fotografija. Molio bih da me > ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ > Nisam siguran da si baš upotrebio najbolji termin, ali se verovatno > radi o aparatu za povećavanje. Ma da, nisam mislio da otvaram foto-radnju. :) > Ja bih ti u svakom slučaju preporučio > jedan od durstovih modela, a kao alternativa mogao bi da ti posluži > i magnifax 6x9, pa još ako uspeš da mu zameniš njegov orginalni > objektiv sa nekim *rodenštukom* bićeš sasvim zadovoljan. Kako se piše to - "Durst"? Ako te ne mrzi daj mi neke osnovne karakteristike na koje treba da obratim pažnju, o uvećivačima ne znam skoro ništa. :( > Što se tiče cena tu ti nemogu pomoći jer se odavno nisam interesovao Da li bi mogao makar okvirno da mi kažeš, red veličine - da znam šta da očekujem, čemu da se nadam. :) > bi moglo mnogo toga da se kaže, ali opet sve je stvar interesovanja > i potreba...; E za foto-aparat ću već biti određeniji. Trebao bi mi model kome se može (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko premotavanje filma, da ima mogućnost uzastopnog snimanja nekoliko snimaka u kratkom vremenskom periodu (ne znam kako se to zove)... Takođe, namera mi je dupim i dva objektiva - jedan za snimanje na daljunu (zum-objektiv?) i jedan za snimanje bliskih predmeta (široko-ugaoni?) Unapred hvala na odgovorima. Takođe - gde je najbolje kupovati?
fotografija.86 moca,
[=> Kako se piše to - "Durst"? Ako te ne mrzi daj mi neke osnovne [=> karakteristike na koje treba da obratim pažnju, o uvećivačima ne znam [=> skoro ništa. :( Piše se *DURST*, a isto tako se i čita. Opet kažem mnogo toga je stvar ukusa, ali je pre jedno 8-9 godina važilo da je durstova oprema, ako ne najbolja, onda bar jedna od najboljih za laborato- riju... Ja lično imam iskustva sa modelima *durst m 805* koji sam imao kod kuće, a u klubu sam radio na modelu *durst m 605* Verovatno je da sada postoje i noviji modeli, ali je sigurno da nećeš pogrešiti, ako kupiš jedan od navedenih. Mene je tada ko- štao 1300 dm, a model *605* se kretao oko 700 dm... Naravno i jedna i druga varijanta podrazumevaju samo kućište sa lampama... Što se tiče optike *durst-neonon* je sasvim dobar i cena modela 2.8/50 je bila oko 200 dm. Ja sam koristio *rodenstock* objektiv model 4.0/80 i tada sam ga platio 250 dm. Inače bez obzira koji ćeš aparat uzeti, važno je da obratiš pa- žnju na: -stabilnost -verujem da postoji mogućnost da uzmeš već korišten aparat (polovan) koji bi verovatno bio kompletiran, pa stoga tre- ba da proveriš dali baca jednolično (ravnomerno) osvetlenje preko celog negativa. -takodje ćeš proveriti dali objektiv daje punu oštrinu preko čitave slike (oštrina zrna) čak i pri širokom otvoru blende. -dobro je da aparat može da povećava različite formate nega- tiva (24x36) (60x60) (60x90) -glava samog aparata bi trebala da se može zakretati za 90 stepeni zbog eventualnog projektovanja na zid, a to bi ti bila prednost kod velikih povećanja... [=> E za foto-aparat ću već biti određeniji. Trebao bi mi model kome se [=> može (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko [=> premotavanje filma, da ima mogućnost uzastopnog snimanja nekoliko [=> snimaka u kratkom vremenskom periodu (ne znam kako se to zove)... Pošto opet nisi rekao koji te format interesuje, predpostaviću da je to *lajka* (24x36). Ja sam radio sa *canon* foto aparatima model at-1 i ae-1 imao sam i *winder* koji je motao 2.6 snimaka u sekundi. Tebi bih preporučio model *canon f-1* koji ima mogućnost zamene *leđa* t.j. koristi dodatne izmenjive kasete i za njega možeš kupiti *winder* ili motor koji mota 6 snimaka u sekundi. Tada bi te ovo zadovoljstvo koštalo od 1700 - 2500 dm u zavisnosti od toga šta bi uzeo za automatsko pokretanje filma. Naravno sve ovo bez objektiva... [=> Takođe, namera mi je dupim i dva objektiva - jedan za snimanje na [=> daljunu (zum-objektiv?) i jedan za snimanje bliskih predmeta [=> (široko-ugaoni?) Zum objektiv može da ti pokriva područje od makro preko široko- ugaonog, portretskog pa sve do tele objektiva... Za visoki kva- litet onoga što radiš, savetujem ti da uzimaš objektive fiksne žarišne dužine i od istoimene firme (canon)... teleobjektiv od 135mm ----> za daljinu :) normalni od 50mm širokougaoni od 24-35mm makroobjektiv za snimanje bliskih predmeta (pčela na cvetu) Cena svega ovoga je bila da se smrzneš :), a verujem da ni sada nije mala :(... Inače najpovoljnije cene su bile u SRN-oj (minhen itd), a sada kako je, ne znam...
fotografija.87 balinda,
>> E za foto-aparat ću već biti određeniji. Trebao bi mi model >> kome se može (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da >> ima automatsko premotavanje filma, da ima mogućnost >> uzastopnog snimanja nekoliko snimaka u kratkom vremenskom >> periodu (ne znam kako se to zove)... Odmah ti mogu reći da ti zahtevi uopšte nisu skromni. Ukoliko te još "lajka" format ne zadovoljava zbog izvesnog oganičenja kvaliteta pri povećanju, skoro će biti da te je ndragan dobro posavetovao u vezi sa onim lutajućim hasselbladom. :) Ruku na srce, izmenjivi magacini sa filmom dovoljno dobro su rešeni tek kod aparata veličine negativa 6x6 cm pa na više. Hasselblad se ovde može smatrati rodonačelnikom otprlike kako je to slučaj sa epsonom kod matričnih ili hewlett packardom kod laserskih štampača. Zahtev da se, "u kratkom vremenskom periodu" snimi više snimaka, mada sasvim legitiman, u nekoliko je u nesrazmeri sa zahtevom da se kaseta sa filmom može u svakom trenutku zameniti drugom. Prvi je primereniji nakakvim, uslovno rečeno, reporterskim potrebama, dok je drugi ipak primereniji stabilnijim, studijskim uslovima. Najzad, najbolje bi bilo imati 486 na 200 Mhz i sa 9.8 GB hard diskom, zar ne? :) Kod tako zahtevnih kombinacija (iskreno me interesuje pravi motiv da bi oba ova zahteva bila sasvim opradana) možda je primerenije nabaviti dva formata, jedan, uslovno amaterski, gde bi dobro došao i nekakav Nikon sa što širim dijapazonom objekiva i sa eventulanim motornim premotavanjem filma, i drugi, uslovno profesionalni, kome mnogo više priliči veći format uz izmenu magacina i uz razumnu svest da se dostizanje nekakvog širokog izbora žižnih daljina ipak previše finansijski boli. :( Najzad, ne treba zavoraviti da i sasvim jednostavni magacin za film kod hasselblada košta, valjda skoro 500 DEM, (Tako je nekada bilo, više i ne pratim.) a za te pare moguće je pronaći sasvim solidno telo renomiranog proizvođača lajka formata. Dakle, lako se može desiti da ti je bolje, oderekneš li se 6x6 formata (kao generacijski preskupog) da ti je jeftinije nabaviti dva tela umesto nekakavog posebnog modela koji tu opciju papreno naplaćuje. Ukoliko imaš solidan broj objektiva, prisustvo dva tela sasvim je opravdana i potpuno uobičajena kod fotografa. >> Takođe, namera mi je dupim i dva objektiva - jedan za >> snimanje na daljunu (zum-objektiv?) i jedan za snimanje >> bliskih predmeta (široko-ugaoni?) Teleobjekitv kao "objektiv za snimanja na daljinu" suviše je mehanistički shvaćeno. To jeste tačno ali su, uglavnom, drugi motivi za nabavku različitih žižnih daljina. Ovako kako si ti postavio pitanje, ima smisla razmišljati jedino ako bi uzimao ekstremno jake teleobjektive za sportska, načuna ili neka druga posebna interesovanja u fotografiji. Ukoliko te interesuje "uobičajena" tzv. "umetnička fotgrafija", najprimereni bi, možda, bio tako zvani "portretni teleobjektiv" i to ne zato da bi nekoga portretisao sa daljine jer ga no možeš privoleti da ti dovoljno priđe, :))) nego iz fizičkih razloga konstrukcije sočiva i efekata koji na filmu ostavlja. (Da ne davim sada, imaš o ovome u svakom priručniku.) Što se tiče širokougaonih objektiva, stvar je još apsurdnija. Objektiv širokog polja hvata više nego što bi to ljudsko oko moglo (mada se ovo teško može porediti ali nema sad veze) ali nije idealna za makro snimke, ako si to imao na umu. Poznatiji proizvođači proizvode specijalne tzv. "makro objekitve" za ove namene ali je moguće koristiti i razne vrste prstena predleća i sličnih dosetki da se ovome doaka. Sve u svemu, možda će dalovati drsko, mada se u fotogarfiju čovek upušta preko potrebe za kvalitetnim aparatom (možda, ponekad, delom i kao potvrde svog statusa i profesionalnosti?) fotografski aparat se *zaista* ne nalazi bogzna koliko visoko na ovoj lestvici preoriteta. Na primer, objektiv se nalazi mnogo pre, čak je i kvalitet film važniji. Po nekakvoj mojoj teoriji ("moja" u smislu da je nigde nisam pronašao a držim da vodu nosi) za kvalietnu fotografiju sve ono što je dalje od krajnjeg prozvoda važnije je i na to se mnogo teže pozitivno deluje. Na primer, ako fotografišeš nekakav model u studiju za Playboyevu duplericu, :) najviše će kvalitetu tvoje fotografije pomoći "kvalitet" modela. :))) Tu je i tvoja moć interevencije minimalna. :) Kvalitetno svetlo kudi kamo je važnije od bilo kakvih hasselblada ili nikona. Amateri ovo ne znaju, računajući da će koristiti, zaista najbolje ali ne uvek moguće, dnevno svetlo. Najzad govorimo o "slikanju svetlom", zar ne? Prateći put svetlosnog zraka nailazimo na objektiv, tj. pre svega na filter ispred njega, čak ne ni na to nego na zaštitini sloj filtera. :))) Da ne bi ova poruka sasvim pošašavila auditorijum ovde naglo prekidam jer ovo ne treba da bude samozvani :( kurs iz fotografije. Dalje ide u tom smislu, što kasnije interevenišeš u smislu popravke svoje fotografije, rezultati su sve skromniji i skromniji, proporcionalno sa zakašnjenjem od početka. Kupovina kvalitetne opreme, mada nesporna, ipak je lakši deo takve interevencije, mada ni to neće dugo trajati ili, da budem precizniji, kod nas već nije tako. :(((
fotografija.88 wizard,
Hvala na detaljnim odgovorima. Koristiće mi, iako (po cenama koje si naveo) za sada nema ništa od kupovine.
fotografija.89 vstan,
> Ima jedan besplatan haselblad, prva liga model, malo zastareo. Tacne ----------------------------- > koordinate bi se dale izracunati za proizvoljan trenutak, ukoliko NASA > cuva podatke. Ima vise komata besplatnih Hasselblad-a. Na Mesecu ;)) >Naime, ispao je nekoj od ekipa Apola X*, i orbitira oko Zemlje. Trebalo Da bi poneli na Zemlju sto vise kamenja ostavljali su hase kao nekoristan teret.
fotografija.90 vstan,
> E za foto-aparat cu vec biti odredeniji. Trebao bi mi model kome se moze > (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko premotavanje > filma, da ima mogucnost uzastopnog snimanja nekoliko snimaka u kratkom Dresi kesu ;) Ovo ima da te kosta ohoho ! Naime ove zahteve ispunjavaju samo aparati srednjeg formata a i jeftini Japanci, Zenza-Bronica i Mamiya (postoji li jos ?), nisu ni malo jeftini u ovoj kategoriji. Sa dole pomenutim objektivima bar jedno 2000 DM. > Takode, namera mi je dupim i dva objektiva - jedan za snimanje na > daljunu (zum-objektiv?) i jedan za snimanje bliskih predmeta ─────┬─────── └─────────── tele-objektiv
fotografija.91 vstan,
Neko je skoro bezuspesno trazio knjigu B.Kazica "Elementarna tehnika fotografije" (cini mi se Milic od Practice :) Danas videh u Prosvetinoj knjizari kod restorana Atina, Terazije 26, knjigu istog autora pod nazivom "Fotografija u boji". Sadrzaj je identican gore pomenutoj knjizi sem sto je izostavljen deo o b&w fotografiji, pa shodno tome ima manje strana (oko 150). Cena je smesna - samo 15.000 dinara !!
fotografija.92 dnikolic,
Pritisni dugme za svetlomer i okreci prsten blende ili ekspozicije sve dok kazaljka ne pokrije kruzic. Jednostavno! dn
fotografija.93 milic,
>=> Neko je skoro bezuspesno trazio knjigu B.Kazica "Elementarna tehnika Pa eto, na kraju ipak ispade uspešno :) >=> fotografije" (cini mi se Milic od Practice :) Danas videh u >=> Prosvetinoj knjizari kod restorana Atina, Terazije 26, knjigu istog >=> autora pod nazivom "Fotografija u boji". Sadrzaj je identican gore Axa, i ja sam je video u knjižari "Univerziteta umetnosti u Beogradu", i to pre jedno 10-ak dana i koštala je isto 15.000.
fotografija.94 dnikolic,
>> jedan od durstovih modela, a kao alternativa mogao bi da ti posluzi >> i magnifax 6x9, pa jos ako uspes da mu zamenis njegov orginalni >> objektiv sa nekim *rodenstukom* bices sasvim zadovoljan. :) Sve ovo stavis u prtljaznik svog Rols Rojsa i oteras kuci! :)) >> Ako te interesuje *lajka* format onda bih ti preporucio jedan od >> nikonovih ili canonovih aparata (naravno refleksnih), a ako je >> srednji format u pitanju onda bi moj izbor pao na *hasselblad* opet ^^^^^^^^^^ Na ovo zaista ne znam sta da kazem... Verujem da znas sta si mu preporucio? dn
fotografija.95 dnikolic,
>> Kako se pise to - "Durst"? Ako te ne mrzi daj mi neke osnovne >> karakteristike na koje treba da obratim paznju, o uvecivacima ne znam >> skoro nista. :( Ma sta ce ti to... Kupi neki polovan Krokus 6x9 ili 6x6 i glava te nece boleti! Kakav Durst, Rodenstok, Snajder, Haselblad :)) Za to ti trebaju HILJADE i HILJADE DEM !!! Koliko sam ja razumeo ti hoces da se bavis amaterskom fotografijom! >> E za foto-aparat cu vec biti odredeniji. Trebao bi mi model kome se moze >> (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko premotavanje >> filma, da ima mogucnost uzastopnog snimanja nekoliko snimaka u kratkom >> vremenskom periodu (ne znam kako se to zove)... Menjanje filma na pola snimanja je skup sport. Nije problem sa Haselbladom, a ni sa top modelima svih poznatijih firmi. Ne verujem da ces ovo uspeti da ostvaris. Automatsko premotavanje? Verovatno mislis na motor ili vinder. Prvi je malo brzi i skuplji, zavisno od modela imaju jos i neke dodatne funkcije. Canon je recimo za model F1 strpao u motor elektroniku za podesavanje osvetljaja. Isti uredjaj ti omogucuje i "seriju uzastopnog snimanja u kratkom vremenskom preiodu". >> Takode, namera mi je dupim i dva objektiva - jedan za snimanje na >> daljunu (zum-objektiv?) i jedan za snimanje bliskih predmeta >> (siroko-ugaoni?) Mislim da je danas najbolje nabaviti neki zum koji delimicno zalazi u siroko ugaono i tele podrucje. Recimo nesto kao 35-105. Jos bolje ako ima opciju macro. Pozdrav, dn
fotografija.96 wizard,
Jel možeš da mi preporučiš neki konkretan model i da li znaš cenu?
fotografija.97 mbasic,
>> Tebi bih preporučio model *canon f-1* koji ima mogućnost zamene >> * leđa* t.j. koristi dodatne izmenjive kasete i za njega >> možeš kupiti *winder* ili motor koji mota 6 snimaka u sekundi. Tada U to da se canonu F1 menjaju "kasete" sa filmom u pola snimanja dosad nisam čuo ! Bi li to bliže objasnio? Iskreno govoreći, neko od nas dvojce je u zabludi ;)
fotografija.98 ndragan,
/ povećanju, skoro će biti da te je ndragan dobro posavetovao u vezi sa / onim lutajućim hasselbladom. :) Ruku na srce, izmenjivi magacini sa A šta bi sa onom ruskom imitacijom haselblada, Kijevom? Neki ovdašnji profesionalci su radili njim dok se nisu dočepali mamija i sličnog. Imao je izmenjive magacine, radio je istim sistemom prizme - čuj, kopija, koliko god da su Rusi bili u stanju da ga iskopiraju. / duplericu, :) najviše će kvalitetu tvoje fotografije pomoći "kvalitet" / modela. :))) Tu je i tvoja moć interevencije minimalna. :) Kvalitetno ---------> <---- Zar ovde, po tvom pravopisu, ne dođe "(?)", a? Bue_ Ndragan
fotografija.99 balinda,
>> A šta bi sa onom ruskom imitacijom haselblada, Kijevom? Neki >> ovdašnji profesionalci su radili njim dok se nisu dočepali >> mamija i sličnog. Imao je izmenjive magacine, radio je istim >> sistemom prizme - čuj, kopija, koliko god da su Rusi bili >> u stanju da ga iskopiraju. Zaboraviti! :( Ako, na tren, i zaobiđemo izuzetni (i nedostižni!?) kvalitet Zaisove optike koja se ugrađuje u švedski original, ostaje žalosna prilagoda mehanike kod ruske kopije. Dovoljno je reći da se, pri kopiranju, odustalo od dobrog dela tehničkog rešenja a i da se sama izvedba ne može ni porediti. :( Kako sam čuo, nije bio redak slučaj da poneki magacin ne može da se stavi ni na originalno kućište. (!!!) Sve u svemu, osim ponečega od dobre ideje koju ova konstrukcija sobom nosi i neuporedivo niže cene, ništa dobro nemam reći. U tom smislu, o upotrebi Kijeva 80 u profesinonalne svrhe, ne može biti ni reči. (?) Da su se makar oko magacina pomučili, sigurno bih se nakupovao kompletnih Kijeva, :))) ovako ne vredi bacati pare bez obzira na relativno nisku cenu. Ako se već mora ići u istočne vode, pre bih preporučio Pentagon Six kao solidno rešenje u 6x6 formatu pogotovo ako uzmemo u obzir odnos kvalitet/cena. Klasični planar od 80 mm, na solidno urađenom kućištu, dozvoljava da se na momenat zaborave, na žalost česti, problemi sa premotavanjem. No, kao što rekoh, nema ničega što se za te pare, a da koliko valja, u srednjem formatu može nabaviti. Hasselblad je vrhunski aparat, odnosno sistem. Nalazi se sasvim izvan ovih poređenja a može se porediti, recimo, sa Mamijinim modelima. (Zapamtio sam, sada već ostareli, model RB 67 koji je na filmu 120 davao 6x7 cm negative.) No, to je već reč o ličnim afinitetima tipa Zvezda-Partizan, commodor-spektrum i sl. Da bi dušu olakšao, :) moram priznati da moje simpatije prema hasselbladu treba utoliko uzeti sa rezervom, koliko imam gotovo "religiozne" vere u njegov kvalitet. :) >> Zar ovde, po tvom pravopisu, ne dođe "(?)", a? Možda je i moglo (?) :) no, prilično sam uveren, dok se drugačije ne pokaže, :) da mogućnost "pozitivne" intervencije na kvalitet fotografije opada u meri u kojoj se kasnije deluje. (?) :) Možda ovde i napravim i nekakav obrazac, :) mada sam odavno zagrejan da napišem i neku malu knjižicu o fotografiji, naravno, bez znakova "(?)", bude li se moglo. (?) :))) Šteta što nemam koga da me finansira, ali slutim da bi to bila sasvim neponovljiva knjiga. (?) :)))
fotografija.100 moca,
[=> Na ovo zaista ne znam sta da kazem... Verujem da znas sta si mu [=> preporucio? žudo jedno i ja sam stekao isti utisak, a to je da ti stvarno *NE ZNAŠ* šta treba i dali uopšte trebaš nešto da kažeš!!! :( Da si bolje pročitao poruku na koju sam *pokušao* da dam odgo- vor video bi da se nigde nije postvilo pitanje ograničenja no- včanog iznosa, za (u ovom slučaju) foto aparat... [=> Ma sta ce ti to... Kupi neki polovan Krokus 6x9 ili 6x6 i glava te nece [=> boleti! ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Pošto verujem da je tvoje poznavanje tehnike izrade fotografije na vrlo niskoj razini, neću ulaziti u dobronamernost poruke koju si ostavio... Opet, sticajem okolnosti imao sam prilike da radim sa svim aparatima koji su se pojavili na našem tržištu... Kao na- jgora alternativa ispostavio se baš pomenuti *Krokus* koji zbog svoje tragične nestabilnosti nije bio u stanju da *idealno* oštro projektuje sliku na foto papir... Dobro sad`, i taj problem se dao rešiti, ali to je priča za sebe, ako već pogrešiš pa kupiš dotični. Takodje da si obratio pažnju (kao što nisi) mogao bi primetiti da sam naveo važnost načina na koji se bavimo fotografijom, a direktno od toga zavisi i koja će nam oprema odgovarati... Tvoj komentar sam shvatio kao *pričam ti priču tek da nešto kažem* Ako već hoćeš da pomogneš, potrudi se da ne ostavljaš *nedorečene rečenice* pa da svi moramo da pogadjamo što li sam ja to pogrešio kad sam *hasselblad* preporučio, a u ovom slučaju sam valjda pogodio da je u pitanju vrhunski kvalitet, a samim tim i vrhunska cena... [=> Sve ovo stavis u prtljaznik svog Rols Rojsa i oteras kuci! :)) Opet moram da pogadjam... Tebi je prosto neverovatno da neko ima pare da kupi sve ono što mu treba!?!? :( Ako se budeš ma- nje zamarao sa ovim porukama koje ostavljaš, a više radio ono od čega *živiš* imaćeš i više novca za to što ti je neophodno za odredjeni posao... Nisam siguran da ćeš sve ovo shvatiti na pravi način,ali ipak...
fotografija.101 moca,
[=>>> Tebi bih preporučio model *canon f-1* koji ima mogućnost zamene [=>>> * leđa* t.j. koristi dodatne izmenjive kasete i za njega [=>>> možeš kupiti *winder* ili motor koji mota 6 snimaka u sekundi. Tada [=> U to da se canonu F1 menjaju "kasete" sa filmom u pola snimanja dosad [=> nisam čuo ! Bi li to bliže objasnio? Iskreno ^^^^^^^^^^^^^^^ [=> dvojce je u zabludi ;) Voleo bih da mi pokažeš gde sam ja naveo ovo što sam ti podvukao... :( ... *Bi li to bliže pokazao* ;)) Ma pitaj bre čoveče ono što te zanima, a ne tu da mi kačiš ono što nisam rekao... :(( Ako ne znaš, šta sve može *CANON F-1*, a ti kaži, rado ću ti pomoći... Ako hoćeš da ovde dokazuješ da si stvarno * deset godina * živeo od fotografije, nemoj molimte na *meni* jer sam se sigurno duže bavio foto- grafijom od tebe, a pritom nisam imao nuždu :) da moram od nje da živim i sa istom sam se bavio isključivo iz kreativnih pobuda ( e, sad` koliko sam bio kreativan; otom potom)... Isti nisam posedovao, ali sam imao priliku sa njim da radim i poznajem sve njegove mogućnosti...
fotografija.102 vstan,
> >> Tebi bih preporucio model *canon f-1* koji ima mogucnost zamene * leda* > > U to da se canonu F1 menjaju "kasete" sa filmom u pola snimanja dosad nisam > cuo ! Bi li to blize objasnio? Iskreno govoreci, neko od nas dvojce je u Evo, i ja sam to prvi put cuo. Koliko se secam ni jedan 35mm aparat to nema. Bio je neki Roleiflex SLX2000 (?) ali se nesto slabo "proizvodio" (?). Imao je i integralni motorni transport i bio dosta nezgodnog (kockastog) oblika. Valjda je ostao samo najava (prototip). Zna li neko nesto o njegovoj sudbini?
fotografija.103 moca,
[=> Evo, i ja sam to prvi put cuo. Koliko se secam ni jedan 35mm aparat to [=> nema. Ako smem da pitam, šta je to što si i *ti* prvi put čuo... :( Pokušaj da postaviš konkretno pitanje i dobićeš konkretan odgo- vor... Šta to nijedan 35mm aparat nema... Koje to???...
fotografija.104 vstan,
> Ako smem da pitam, sta je to sto si i *ti* prvi put cuo... :( > Pokusaj da postavis konkretno pitanje i dobices konkretan odgo- > vor... Sta to nijedan 35mm aparat nema... Koje to???... Evo sta sam *i* ja prvi put cuo: poruka 11.86 ============= PITANJE: > [=> E za foto-aparat cu vec biti odredeniji. Trebao bi mi model kome se > [=> moze (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko > [=> premotavanje filma, da ima mogucnost uzastopnog snimanja nekoliko ODGOVOR: > Posto opet nisi rekao koji te format interesuje, predpostavicu > da je to *lajka* (24x36). Ja sam radio sa *canon* foto aparatima > ........................ > Tebi bih preporucio model *canon f-1* koji ima mogucnost zamene > *leda* t.j. koristi dodatne izmenjive kasete i za njega mozes > kupiti *winder* ili motor koji mota 6 snimaka u sekundi. Tada Dakle covek je trazio aparat sa izmenjivim magacinom *u pola filma* itd. a ti mu preporucujes 35mm format aparat koji NEMA tu mogucnost. Tu mogucnost nema ni jedan aparat malog formata. Kao drugo mogao bi pazljivije da pratis poruke i generalno da malo snizis ton u svim svojim replikama. Ovo je dobronamerno :) Pozdrav, Vladimir
fotografija.105 moca,
[=> Dakle covek je trazio aparat sa izmenjivim magacinom *u pola filma* [=> itd. a ti mu preporucujes 35mm format aparat koji NEMA tu mogucnost. [=> Tu mogucnost nema ni jedan aparat malog formata. [=> Kao drugo mogao bi pazljivije da pratis poruke i generalno da malo [=> snizis ton u svim svojim replikama. Ovo je dobronamerno :) Dakle, ti stvarno ne znaš šta pričaš (pišeš)... Nemam ništa pro- tiv kritike, ako ona ima smisla, a u ovom slučaju je stvar jasna... Pa sam si kvotirao deo pitanja u kome se pominje vadjenje odnosno zamena filma u pola snimanja, a nadam se da si toliko pismen i da si uspeo da pročitaš ko je postavio isto... Pretpostavio sam da se čovek baš mnogo ne razume u te stvari i nisam hteo da ulazim u širu polemiku oko toga kako i pod kojim uslovima se može izvaditi film * u pola snimanja *, a iskreno rečeno smatrao sam da mu je potreban aparat sa nosačem izmenjivih magazina za film pa sam mu preporučio *canon f-1* koji istu mogućnnost ima... Ako smatraš da ova tvrdnja nije tačna, tada rasprava ima smisla, u protivnom nemaš potrebe da repliciraš... Smatram da su ovakve rasprave nepotrebne, a i kad se povedu treba biti vrlo jasan i konkretan...
fotografija.106 mbasic,
>> Voleo bih da mi pokažeš gde sam ja naveo ovo što sam ti podvukao... >> :( ... *Bi li to bliže pokazao* ;)) E Moco, baš sam te razljutio, a nije mi bila namera. žasna reč. Dakle, da razjasnimo stvar. Pođimo prvo od poruke koja je inicirala diskusiju tamo piše: WIZARD: >> E za foto-aparat ću već biti određeniji. Trebao bi mi model kome se >> može (u pola filma) promeniti kaseta sa fimom, da ima automatsko >> premotavanje filma, da ima mogućnost uzastopnog snimanja nekoliko >> snimaka u kratkom vremenskom periodu (ne znam kako se to zove)... Na ovo pitanje ti si odgovorio: MOCA: >> Pošto opet nisi rekao koji te format interesuje, predpostaviću >> da je to *lajka* (24x36).... >> ...Tebi bih preporučio model *canon f-1* koji ima mogućnost zamene >> * leđa* t.j. koristi dodatne izmenjive kasete... Šta mogu zaključiti iz prdhodne dve poruke: - Wizarda interesuje foto-aparat kome se može primeniti kaseta sa filmom i to u pola snimanja. - Moca pretpostavlja da se radi o "lajka" formatu i preporučuje Canon F1 "koji ima mogućnost zamene *leđa* t.j. koristi izmenjive kasete..." Sledi, po meni logičan zaključak: Kupim Canon F1 i izmenljive kasete pa "u pola filma" ih menjam. Dragi Moco, uz svo poštovanje Tvog fotografskog i kreativnog umeća moram reći da nisi u pravu. Canon F1 proizvodio se u dve verzije (stariji F1 i nešto noviji F1 New). Kako se radi o foto-aparatu namenjenom onima koji od fotografije žive fabrika ga je opremila velikim izborom dodatne opreme. Deo te opreme ze montira umesto standardnog poklopca prostora za film (leđa), a među njima je i onaj koji omogućava korišćenje filma u rolni dužine (ako me sećanje ne vara) od 100 fita, ili možda 50 fita. Dabome, ovakav dodatak "ni u snu" se ne može porediti sa izmenljivom kasetom za film. Inače dodatak je prvenstveno namenjen fotografima kojima je film od 36 snimaka kratak, odnosno gde je potrebno napraviti serije snimaka duže od 36 "kvadrata". Mislim da smo se sada razumeli uz izvinjenje što sam u predhodnoj poruci tumačio tvoje reči. Nikada više to neću raditi. >> ... Ako hoćeš da ovde dokazuješ da si >> stvarno * deset godina * živeo od fotografije, nemoj molimte na >> *meni* jer sam se sigurno duže bavio foto- grafijom od tebe, a >> pritom nisam imao nuždu :) da moram od nje da živim... Što se tiče dokazivanja da sam živeo od fotografije, to mi zaista nije potrebno i ne smeta mi što u to ne veruješ. Smeta mi nešto drugo. Ne znam kojim poslom se baviš i koliko dugo, dragi Moco, ali nikad mi ne bi palo na pamet da se prema nekoj, pa ni Tvojoj, profesiji odnosim sa nipodaštavanjem. Svaki posao je onoliko vredan koliko sebe uložiš u njega. I veruj mi na reč fotografijom sam se bavio, bavim se i baviću se isključivo zato što to volim, ali nikada iz nužde. P.S. O foto-aparatima fabrike Canon mogli bi dugo, dugo da pričamo. P.P.S Canon F1 jedno vreme mi je bio alatka i ne samo on nego mnogo toga uz njega što ga čini izuzetnim. Sa mogućnostima (i nemogućnostima) sam prilično dobro upoznat. S Poštovanjem, mbasic
fotografija.107 moca,
[=> Dragi Moco, uz svo poštovanje Tvog fotografskog i kreativnog umeća [=> moram reći da nisi u pravu. Ovo je neverovatno, napali ste me k`o čavke po meni bez ikakvog osnova... Odgovor sam već nekome dao pa neću da se ponavljam... U par navrata sam pokušao da pomogem, a ispalo je da moram da se branim... Ako smatraš da je sve tako kako si ovde lepo ispisao onda ti svaka čast... Svečano obećavam da je ovo moja poslednja pisanija u ovoj temi... Izvinjavam se svima onima koje sam doveo u zabludu, nije bila namera... :(
fotografija.108 ndragan,
/ bi to bila sasvim neponovljiva knjiga. (?) :))) Neponovljiva u smislu "nikad drugo izdanje" ili "nikad drugi primerak" ;> ? Bue_ Ndragan
fotografija.109 balinda,
>> Neponovljiva u smislu "nikad drugo izdanje" >> ili "nikad drugi primerak" ;> ? Ma, nikada ni prvo izdanje ni prvi primerak. :)
fotografija.110 dnikolic,
>> Jel mozes da mi preporucis neki konkretan model i da li znas cenu? Jedan moj drugar je prodavao *veoma* povoljno Canon F1 (stari model) sa objektivima 1.4/50 i 3.5/35-70 i winderom. Pogledacu sta je radio, pa cu ti javiti na mail. dn
fotografija.111 dnikolic,
>> Da si bolje procitao poruku na koju sam *pokusao* da dam odgo- >> vor video bi da se nigde nije postvilo pitanje ogranicenja no- >> vcanog iznosa, za (u ovom slucaju) foto aparat... Recimo da te neka komsinica, koja je tek polozila vozacki ispit zapita koji auto da kupi. Sta bi joj ti preporucio? :) Covek je pocetnik, a ti mu preporucujes foto aparat koji vredi preko 2000 DEM! >> Posto verujem da je tvoje poznavanje tehnike izrade fotografije >> na vrlo niskoj razini, necu ulaziti u dobronamernost poruke koju Na osnovu cega si to zakljucio? >> sa svim aparatima koji su se pojavili na nasem trzistu... Kao na- >> jgora alternativa ispostavio se bas pomenuti *Krokus* koji zbog >> svoje tragicne nestabilnosti nije bio u stanju da *idealno* ostro >> projektuje sliku na foto papir... Dobro sad`, i taj problem se dao >> resiti, ali to je prica za sebe, ako vec pogresis pa kupis doticni. Osetljiv na zemljotrese? :) Ja tih problema nisam imao, mozda zato sto je Krokus stajao na *izuzetno* stabilnoj podlozi. Radili smo u klubu na njemu dobrih deset godina, i nikakvih problema nismo imali. Ja kod kuce imam Krokus 6x6, sa njim jos manje problema. >> recenice* pa da svi moramo da pogadjamo sto li sam ja to pogresio >> kad sam *hasselblad* preporucio, a u ovom slucaju sam valjda pogodio >> da je u pitanju vrhunski kvalitet, a samim tim i vrhunska cena... Mislim da ti vrlo dobro znas gde si pogresio. Razmisli koliku tezinu ima tvoj savet i da li je on resenje za njegov problem. Inace, slazem se da je Haselblad odlican aparat, ali(!) da li je za pocetnika (iz wizovog pitanja sam zakljucio da je on upravo to)? Zato i dalje tvrdim da je za Wizarda najbolje resenje neki istocni povecavajuci aparat (Opemus ili Krokus) i neki jevtiniji Canon (AE-1) ili neki od modela Minolte, Pentaksa ili cak Praktike. Uzmi u obzir sve ovo i dokazi da nisam u pravu. dn
fotografija.112 wizard,
E, nemojte sad da se svađate zbog mene. :) Zaista nemam i ne želim da dam 2000DEM za novi foto-aparat, ali nisam znao da te osobine koje sam ja tražio toliko koštaju. :( Zahvaljujući vama sada znam, i ostajem pri starom aparatu. Preživeću bez tog "windera" (neću da snimam fudbalske utakmice :), ali nemogućnost zamene filma u pola snimanja će mi malo smetati, jer želim da snimam i noću. Dakle ostaje problem za uvećivač. Meni je pre nekoliko meseci jedan prijatelj rekao da tako nešto košta od 100-200 DEM, i tada sam se nameračio na kupovinu. Da li se isplati kupovati te modele od 100-tinak maraka ili je to bacanje para? Drugo - treba mi (bolje da kažem, voleo bih da nabavim) novi objektiv. Imam foto-aparat Kijev (neki broj, ne piše a ja sam papire za njega pogubio, nije onaj 80, znam kako on izgleda, ovo je neki slabiji) i ima objektiv koji se skida na (meni) neuobičajen način. Treba pritisnuti jednu polugicu, nakon čega se oslobodi žljeb i mogu da ga okrenem za 20° i izvučem. To verovatno ima i svoje ime, :) pa mi recite koje je, da znam šta da tražim i da ne kupim pogrešan. Hteo bih da budem u mogućnosti da snimam udaljene predmete (zum), ali i snimanje jako bliskih predmeta. Slobodno pištite o žižnim daljinama i sl. stvarima, u to se barem razumem. :) Hvala unapred.
fotografija.113 robert,
>> Dakle ostaje problem za uvećivač. Meni je pre nekoliko meseci jedan Imam ja neki mali i stari aparat za uveličavanje ali bez objektiva. Aparat može da se dotera da radi (sa malo truda) ali nije neki bog_zna_kakav. Šljaka samo sa 35mm negativima i ne verujem da je pogodan za uvećanja veća od 24x30 formata. Spreman sam da ti ga poklonim, ako hoćeš, možeš da dođeš kod mene da ga pogledaš (i da pogledaš moju drugu opremu). Mail me if intrerested. >> i izvučem. To verovatno ima i svoje ime, :) pa mi recite koje je, Bajonet. Treba da provališ koji tip bajoneta jer ih ima više vrsta. Ja ne znam koji je tip kod tvog Kijeva. >> Hteo bih da budem u mogućnosti da snimam udaljene predmete (zum), >> ali i snimanje jako bliskih predmeta. Slobodno pištite o žižnim >> daljinama i Koliko udaljene? Pretpostavljam prilično udaljene (nekoliko stotina metara). Za to ti treba bar 200mm i više ali su ti objektivi dosta skupi. Za bliske predmete ti treba makro-objektiv ili bar oni prstenovi što se samo dodaju na postojeći objektiv (što je i jeftinije).
fotografija.115 balinda,
>> Zaista nemam i ne želim da dam 2000DEM za novi foto-aparat, >> ali nisam znao da te osobine koje sam ja tražio toliko >> koštaju. :( Zahvaljujući vama sada znam, i ostajem pri >> starom aparatu. Preživeću bez tog "windera" (neću da >> snimam fudbalske utakmice :), ali nemogućnost zamene >> filma u pola snimanja će mi malo smetati, jer želim da >> snimam i noću. Hassalblad, čak i kao oskudan sistem, košta i duplo više. Ne treba ni reći da svaki novi objektiv košta uvek preko 2000 novih DEMova, pa čak i samo još jedan magacin koštao je (ako neko zna kakva je sad situacija neka kaže, baš me interesuje) oko 500 DEM. Motorni pogon hasselblada zahteva poseban model itd. itd. tako u beskraj. Jednostavno rečeno, uputno je zaboraviti srednji format ako se fotografija makar koliko uzima amaterski osim, naravno, ako budžet nije stavka što je danas dosta teško pretpostaviti. :( (Izuzetak od ovoga, kako sam već rekao, mogao bi biti istočno-nemački Pentagon Six ako se još uvek igde može pronaći?) Naravno, film se, u velikoj nuždi, može izvaditi i iz jednostavnog lajka formata, mada je ovde najlogičnije rešenje imati širok dijapazon objektiva (ipak je ovde to jeftinije mada nedovoljno) i dva tela. Ne treba zaboraviti da je samo kućište, čak i kod boljih lajka aparata, *relativno* jeftino. No, kako rekoh, u sasvim "jefitnoj varijanti", dovoljno je zapamtiti do kog si snimka stao, vratiti film u kasetu, staviti drugi film a kasnije, na starom filmu, "u prazno" okinuti onoliko snimaka (+1 do 2) pa tek onda nastaviti. Nije optimalno, ali šljaka. Motorno premotavanje, u amaterskim uslovima, zaista predstavlja pomalo i luksuz osim kod nekih specijalnih efekata ali to onda i nije čist amaterizam. :) Ne treba, zatim, zaboraviti da fotografija ne spada u jeftine hobije osim ako ga takvim učinimo, :( što (nadam se da ovo kažem bez tehnomanskog zanošenja?) redovno utiče na domete. :(((
fotografija.116 wizard,
> Šljaka samo sa 35mm negativima i ne verujem da je > pogodan za uvećanja veća od 24x30 formata. Ma kakav je da je, važno da ja počnem nešto da radim i da vidim vredi li da se bakćem time ili da batalim na vreme. :) > Spreman sam da ti ga poklonim, ako hoćeš, možeš da dođeš kod mene da > ga pogledaš (i da pogledaš moju drugu opremu). Mail me if intrerested. Naravno da sam zainteresovan, hvala ti puno! :) Odužiću ti se, ako ikako mogu. :) > Bajonet. Treba da provališ koji tip bajoneta jer ih ima više vrsta. Ja > ne znam koji je tip kod tvog Kijeva. Verovatno bi znao kad bi ga video? > Koliko udaljene? Pretpostavljam prilično udaljene (nekoliko stotina > metara). Za to ti treba bar 200mm i više ali su ti objektivi dosta > skupi. Dosta = ? > Za bliske predmete ti treba makro-objektiv ili bar oni > prstenovi što se samo dodaju na postojeći objektiv (što je i > jeftinije). Kad kažeš "ili bar" jel to znači da je ta druga varijanta nepovoljnija, i ako jeste, zbog čega? (Svaka jeftinija varijanta je za mene povoljna!)
fotografija.117 wizard,
> (Izuzetak od ovoga, kako sam već > rekao, mogao bi biti istočno-nemački Pentagon Six ako se još uvek igde > može pronaći?) Jel to marka ili model, i da li je reč o znatno jeftinijem proizvodu ili samo o nešto pritupačnijem? :)
fotografija.118 balinda,
>> Jel to marka ili model, i da li je reč o znatno jeftinijem >> proizvodu ili samo o nešto pritupačnijem? :) Marka i model. :) Reč je o ubi_bože jeftinijem modelu. Naravno, jedva da se može i porediti sa aždajama srednjeg formata ali je, ruku na srce, odnos cena/kvalitet ovde verovatno mnogo bolji. Na žalost, zahvaljujući veoma niskim cenama. Uveren sam da je ovo prošlost budući da više nema Istočne Nemačke, ali negde se možda može pronaći a ostaju i mali oglasi budući da su naši amateri decenijama ovim opskrbljivali. Aparat je dobar, najvažnije je što je optika vrlo dobra. Najzad, to je istočni ogranak čuvene Zaissove radnje koja je proslavila veliku Nemačku. Uz to, standardni objektiv je Planar od 80 mm. Šta reći osim da je prvi ovakav obejktiv napravljen 1896. godine, ako se dobro sećam tog podatka? Primera radi, i hasselbladov standardni objektiv iste je konstrukcije osim, naravno, razlike u kvalitetu. Kod pentagona problemi su drugde. :( Reč je o dosta učestalim problemima u premotavanju filma. :( Ovde nema pomoći, zavisi od pojedinog primerka. Ako imaš para, predlažem ti da kupiš sve što se iz ovog sistema još može naći, jer su to Nemci (ipak su to Nemci) ;) dosta dobro uradili za male pare. Dakle, i prstenove, mehove, teleobjektiv, širokougaoni objektiv, prizmu sa svetlomerom, itd. Ipak je 6x6 cm negativ prva ulaznica za ozbiljnije bavljenje fotografijom. To, svakako, ne isključuje i lajka format koji treba zadržati.
fotografija.119 robert,
>> Dosta = ? Hmmm, treba da kažeš šta bi tačno hteo da snimaš teleobjektivom, tj. u kakvim okolnostima bi ga koristio pa bih lakše mogao da ti dam preciznije podatke. Okvirno, cene teleobjektiva se kreću od 200 - 1000 DEM u zavisnosti od proizvođača i žižne daljine. Međutim, sada se uglavnom prodaju zum objektivi sa promenljivim žižnim daljinama pa ga podešavaš prema potrebi. I oni se kreću oko 300-500 DEM. Naravno, mogu se pronaći i polovni objektivi po radnjama koji su prilično pristupačni. Postoji i dodatni telekonverteri koji se dodaju na postojeće objektive pa ti se žižna daljina uvećava. Oni koštaju oko 100 DEM. >> Kad kažeš "ili bar" jel to znači da je ta druga varijanta >> nepovoljnija, i ako jeste, zbog čega? (Svaka jeftinija varijanta je >> za mene povoljna!) Makro obrtni prstenovi se takođe dodaju na postojeće objektive i koštaju oko 30 DEM. Mislim da je to prihvatljiva varijanta i kvalitet bi trebalo da je sasvim zadovoljavajući. Moram priznati da nikad nisam radio makro snimke niti mi se ikad pojavljivala želja ni potreba za takvo što tako da nisam baš potpuno upućen u sve te varijante. Znam samo da obično širokougaoni objektivi poseduju i makro područje i da su posebno oni pogodni za makro snimanja.
fotografija.120 wizard,
> Ako imaš para, predlažem ti da kupiš sve što se iz > ovog sistema još može naći, jer su to Nemci (ipak su to Nemci) ;) dosta > dobro uradili za male pare. Bre, Balinda, sve nešto toplo-hladno, ne znam na čemu sam, da li da kupujem ili ne. :) Zapisao sam ime firme (i zapamtio), i ako budem naleteo na nešto od toga, razmotriću kupovinu. :) Ideja da kupim još jedan aparat mi se ipak ne dopada jer nije "proširivo" rešenje. Bolje da prištedim pare i da jednog lepog dana (a možda i pre :) kupim pravu stvar, pa mogu da menjam kad šta hoću - volja mi da snimam danju, volja mi noću, volja mi da snimam zvezde, volja mi slajdove... Vrlo sam komplikovana osoba, ali šta ću, moram da se prilagodim tome, živeću sa mnom do kraja života. :)
fotografija.121 wizard,
> Makro obrtni prstenovi se takođe dodaju na postojeće objektive i > koštaju oko 30 DEM. Mislim da je to prihvatljiva varijanta i kvalitet > bi trebalo da je sasvim zadovoljavajući. Ma naravno, čim opstaju na tržištu znači da su upotrebljivi. :) A uz to su i jeftiniji. ;) Ulazi u spisak. :)
fotografija.122 balinda,
>> Bre, Balinda, sve nešto toplo-hladno, ne znam na čemu sam, >> da li da kupujem ili ne. :) :) To ti treba da odlučiš, meni je teško da se stavim u tvoj položaj. Ja, ne bih kupio. :))))) Šalu na stranu, ovde je bilo opaski da treba voditi računa kome se šta predlaže. Obzirom da su tvoje želje, bez uvrede, ukazivale da ne barataraš baš sasvim ni oblašću za koju pokazuješ interesovanje, nije ni malo lako posavetovati te. Lično sam pristalica "kvaliteta po svaku cenu" no, jasno mi je, da to neće ići. :( Zato sam i pominjao pentagon six. Jednostavno rečeno, hasselblad je bolji. ;) >> Ideja da kupim još jedan aparat mi se ipak ne dopada jer >> nije "proširivo" rešenje. Bolje da prištedim pare i da >> jednog lepog dana (a možda i pre :) kupim pravu stvar, >> pa mogu da menjam kad šta hoću - volja mi da snimam danju, >> volja mi noću, volja mi da snimam zvezde, volja mi slajdove... Mada ovo sasvim logično (i što je još bolje - lepo) zvuči, :) ali te moram pomalo razočarati. Prvo u finansijskom smislu. Računaj, recimo, na jedno 10.000 DEMova da bi nešto skrpio ali ni tu nije kraj. Uvek ponestane još ponešto što ti se onda čini neophodnim. Uz to "snimanje danju noći i kad nas je volja" nije problem samo aparata. žak uglavnom to i nije. Optika je, kao i uvek, mnogo važnija, film možda još važniji, znanje takođe važnije od samog aparata i tako dalje. Snimanje zvezda, na primer, je problem čiju složenost i ne slutiš. :( Ne treba ni reći da je, zbog dugih ekspozicija, potrebno imati simulaciju kretanja nebeskog svoda koji će potirati prirodno. Naprava koja preti da bude skuplja os svega ostalog zajedno. :( Snimanje slajdova, čak i na vedrom letnjem danu, takođe nije ni malo jednostavan posao. Ubacuje se problem temperature svetlosti kao novi pojam. To povlači upotrebu korekcionih filtera, kelvinometra i tako dalje. Dakle, ništa od ozbiljenog bavljanje u svim oblastima. Hoću da kažem da i iz drugih razloga nećeš moći da ostavariš svoje želje na iole prihvatljiv način. Problem foto aparata sličan je problemu kod novopečenih kompjuterista koji, za početak, imaju nameru da kupe tastaturu pa bi je prikačili na TV prijemnijk, a posle, polako bi nabavili i ostalo. ;) Da ne kažem da bi kompjuter nabavili jer žele da isprogramiraju vizuelnu simulaciju leta na Jupiter. :))) Ne želim ovim da od fotografije pravim nauku, ali ima istine da se ona koristi naukom i da je ne treba shvatiti kao škljocanje. Zato bi možda najmudriji savet bio da ništa ne kupuješ i da radiš sa time što imaš. Tek kada budešmogao malo realnije da sagledaš probleme, odgovore ćeš tada, nekako, i sâm znati. P.S. Nadam se da mi ne zameraš na pokroviteljskom tonu, nije mi najmanje namera. :(
fotografija.123 balinda,
>> Ma naravno, čim opstaju na tržištu znači da su upotrebljivi. :) >> A uz to su i jeftiniji. ;) Ulazi u spisak. :) Prstenovi (kao i predleće) sasvim su upotrebljivi za makro snimke. Doduše nije to ono, ali se uveliko koriste. I ovde bi bolji rezulatati bili uz posebno dizajnirane makro objektive, no i ovo nije bez nevolje. Mala dubinska oštrina i pri najzatvorenijim blendama zahteva snažne izvore svetla, planparalelne objekte snimanja (dakle medalja će se lako snimiti, ali pčela zbog svoje trodimenizonalnsosti već ne). Ne treba ni pominjati da je, ovim, moguće snimiti samo sa stalka i samo nepokretne objekte, zatim..... Da stanem ili treba još da ti ubijam volju? ;)
fotografija.124 mbole,
> Drugo - treba mi (bolje da kažem, voleo bih da nabavim) novi > objektiv. Imam foto-aparat Kijev (neki broj, ne piše a ja sam > papire za njega pogubio, nije onaj 80, znam kako on izgleda, > ovo je neki slabiji) i ima objektiv koji se skida na (meni) > neuobičajen način. Treba pritisnuti jednu polugicu, nakon čega > se oslobodi žljeb i mogu da ga okrenem za 20° i izvučem. To > verovatno ima i svoje ime, :) pa mi recite koje je, da znam šta > da tražim i da ne kupim pogrešan. Kijev ima (bar koliko je meni poznato) "svoj" bajonet. Za njega postoje objektivi ali ne sećam se da sam ih video kod nas u prodaji ohooohooo godina. Jedino da ti neko donese iz Rusije. Ista stvar važi i za makro prstenove. Nevolja sa svim ovim je što kijev nije refleksni aparat. Postojali su čak i mali dodatni okulari za njega montirani na jednom nosaču. Odgovaraju ž.dužinama objektiva pa se gledalo kroz onaj koji odgovara trenutno montiranom objektivu. Mislim da bi rešenje tvojih problema pretstavljala neka Practica ili recimo Zenit TTL. Nisu Canoni i Nikoni, al za amaterski rad sasvim zadovoljavaju. Ne koštaju ko leva ruka i desna noga, za njih postoji gomila pribora (objektivi, međuprstenovi i još raznoraznih zezalica), koje su mogle da se nađu i kod nas (dal još uvek mogu neznam).
fotografija.125 vstan,
> >> i izvucem. To verovatno ima i svoje ime, :) pa mi recite koje je, > >Bajonet. Treba da provalis koji tip bajoneta jer ih ima vise vrsta. Ja >ne znam koji je tip kod tvog Kijeva. Ako je rec o 35-to milimetarskom Kijevu na njega pasuju i stari Contax objektivi. Naime, taj Kijev je kopija predratnog Contax-a, za razliku od Zorkija koji je kopija predratne Leica-e.
fotografija.126 mbasic,
>> E, nemojte sad da se svađate zbog mene. :) Nemoj da se brineš. Ne svađamo se, to je samo malo oštrija stručna rasprava. Kad ima emocija, ima i varnica :) >> Zaista nemam i ne želim da dam 2000DEM za novi foto-aparat, ali >> nisam znao da te osobine koje sam ja tražio toliko koštaju. :( I ne treba da daš toliko para. Ako si malo uporniji možda ćeš naći dobar polovni aparat za mnogo manje para (od 500 do 700 DEM, možda i manje) Nikada nisu bili jeftiniji. >> ali nemogućnost zamene filma u pola snimanja će mi malo smetati, >> jer želim da snimam i noću. Moram priznati da ovo nisam baš dobro razumeo. Da bi se noću snimalo (ne znam šta, budi precizniji) ne mora se posezati za izmenljivim kasetama, potoji nekoliko dobrih trikova. Ako te ne mrzi objasni mi preciznije, pa da vidimo jako je najbolje, tj. najjeftinije. >> Dakle ostaje problem za uvećivač. Meni je pre nekoliko meseci jedan Imam dobra iskustva sa žeškim povećavajućim aparatima (opemus i magnifax). Već u osnovnoj (fabričkoj) varijanti daju dosta zadovoljavajuća povećanja, a ako uspeš da nabaviš kvalitetniji i skuplji :( objektiv i njemu pripadajući kondenzor ne vidim potrebu da se za izradu crno-belih fotografija kupuje Durst ili tako nešto. Doduše Durst je Durst, ali brate i košta. >> Hteo bih da budem u mogućnosti da snimam udaljene predmete (zum), >> ali i snimanje jako bliskih predmeta. Slobodno pištite o žižnim >> daljinama i sl. stvarima, u to se barem razumem. :) Malo teoretisanja ;) : Zum znači da objektiv ima mogućnost promene žižne dužine. Prema tome zum može biti u domenu širokougaonih kao i teleobjektiva. Dakle, iz pitanja vidim da te interesuje teleobjektiv (snimanje udaljenih predmeta. Evo mog saveta: 135mm - pomaže u velikom broju slučajeva 200mm - već "pravi" teleobjektiv >300mm - mogu se snimati "veoma" udaljeni predmeti, ali im je ukupna upotrebljivost u obrnutoj srazmeri sa cenom. A ko si rešio da kupiš zum moja preporuka je žižna dužina promenljiva u opsegu od 70 do 210 mm. Neki od ovih zumova imaju i "makro" opsg sa kojim se mogu snimati i jako bliski, bolje rečeno mali predmeti. Toliko za sada da ne budem preopširan. Pitaj dalje.
fotografija.127 wizard,
> Da stanem ili treba još da ti ubijam volju? ;) Slobodno nastavi. :)
fotografija.128 wizard,
> Ako je rec o 35-to milimetarskom Kijevu na njega pasuju i stari Contax > objektivi. Naime, taj Kijev je kopija predratnog Contax-a, za razliku od > Zorkija koji je kopija predratne Leica-e. E, možda smo na tragu! Jedan prijatelj mi je rekao da je moj aparat ruska (u stvari je valjda ukrajinska :) kopija nekog, dal' beše Švedskog aparata... Nego... nije valjda stvarno predratni? :( Najviše mi smeta premotavanje, jako je loše rešeno, em što ti treba suviše vremena, em što polomiš prste. :(
fotografija.129 wizard,
> Snimanje > zvezda, na primer, je problem čiju složenost i ne slutiš. :( E tu grešiš! :) To sam mnogo puta radio, tu bar nije problem sa winderima i sl. lepotama. :) Nakačiš se na dobar teleskop sa praćenjem i volj' ti Mesec, volj' ti Merkur. :) Samo je problem probrati dobar film i naći lokaciju gde nema zagađenosti atmosfere, kako čestične tako i talasno-čestične (svetlosni fon :). > na vedrom letnjem danu, takođe nije ni malo jednostavan posao. Ubacuje > se problem temperature svetlosti kao novi pojam. Aiii, ovo prvi put čujem. :) Imam izgleda još dosta da naučim. :) Moj problem je što brzo učim, ;) pa ću odmah da poželim sve da radim, zato sam mislio da se na vreme pripremim i nakupujem opremu. :) Da li vredi pročitati neku knjigu? > Zato bi > možda najmudriji savet bio da ništa ne kupuješ i da radiš sa time što > imaš. Tek kada budešmogao malo realnije da sagledaš probleme, odgovore > ćeš tada, nekako, i sâm znati. Da, naravno. Mislio sam samo da tu nema toliko nijansi i da je sve mnogo jeftinije, pa da počnem na vreme. :) > P.S. Nadam se da mi ne zameraš na pokroviteljskom tonu, > nije mi najmanje namera. :( S obzirom na broj informacija koje dobijem iz tvojih poruka, opraštam ti. :)
fotografija.130 wizard,
> Moram priznati da ovo nisam baš dobro razumeo. Da bi se noću snimalo (ne > znam šta, budi precizniji) ne mora se posezati za izmenljivim kasetama, > potoji nekoliko dobrih trikova. Ako te ne mrzi objasni mi preciznije, pa > da vidimo jako je najbolje, tj. najjeftinije. Pa izmenjiva kaseta mi treba da promenim film (al' sam pametno smislio, jel da? :), jer ne želim da za noćne snimke koristim razne reflektore, bliceve ni bilo kakva druga veštačka osvetljenja, već samo osetljiviji film. A baš bih voleo da čujem te trikove. :) > A ko si rešio da kupiš zum moja preporuka je žižna dužina promenljiva u > opsegu od 70 do 210 mm. Koliko bih novca morao da dam za jedan takav, i da li ima smisla kupovati polovne objektive? > Toliko za sada da ne budem preopširan. Pitaj dalje. Meni, naravno, :) ne smeta opširnost, a oni kojima bi možda i smetala verovatno i ne prate ovu temu. :)
fotografija.131 balinda,
>>>> Snimanje zvezda, na primer, je problem čiju >>>> složenost i ne slutiš. :( >> >> E tu grešiš! :) To sam mnogo puta radio, tu bar nije >> problem sa winderima i sl. lepotama. :) Nakačiš se >> na dobar teleskop sa praćenjem i volj' ti Mesec, >> volj' ti Merkur. :) U redu, izvinjavam se! Nešto sam u manjku "dobrih teleskopa sa praćanjem". ;) >>>> na vedrom letnjem danu, takođe nije ni malo jednostavan >>>> posao. Ubacuje se problem temperature svetlosti kao novi pojam. >> >> Aiii, ovo prvi put čujem. :) Temperetaura svetlosti (važna jedino kod kolor a posebno kod slajd snimanja) neobično je važna za dobar odnos boja. Slajd filmovi, recimo, se proizvode za nekoliko karakterističnih temperatura. Letnje nebo, malo prošarano beličastim oblacima ima temeretautu negde oko 5500 stepeni kelvina. Takozvani daylight tip filma baždaren je za ovo a tome odgovara i temp. svetlost fleša. No, postoje, na primer, i slajd filmovi za veštačko svetlo. (3400 ili 3100 stepeni) Da je samo ovo, još bi se dalo podneti, no svaka, može biti i mala, promena uslova drastično menja temperaturu svetlosti. Dovoljan je nailazak neke grupe oblaka pa da se temperetura promeni što se na filmu vidi. Istina je da to neće odmah zasmetati amaterskom posmatranju ali ne treba zaboraviti da se slajd snimci, praktično jedini, koriste za štampu pre svega zbog svog kvaliteta i najrealnijeg odnosa boja stvarnom. U tom smislu, profesinoalno kolor snimanje za publikacije ne da se ni zamisliti bez slajdova. Kada su dnevni uslovi više odmaknuti od 5500 stepeni, a koristi se dnevni film kao najbliži, ipak je uputno koristiti neki od korekcionih filtera. Ja sam koristio želatinske filtere kao tehnički najbolje rešenje jer nemaju debljinu kao stakleni filteri. Ne treba zaboraviti da svaka površina staklo-vazduh unekoliko kvari perforamnse objektiva. >> Da li vredi pročitati neku knjigu? Ovo ću shvatiti kao retoričko pitanje. :) Već je bilo reči i preporučio sam Kažićevu knjigu za početak. >> Da, naravno. Mislio sam samo da tu nema toliko nijansi >> i da je sve mnogo jeftinije, pa da počnem na vreme. :) "Nijansi" ima toliko da ne možeš ni verovati. No, nisu sve odmah neophodne. Pitanje je, samo, koliko te sve to interesuje i koliko si spreman da se zaglibiš? >> S obzirom na broj informacija koje dobijem iz tvojih poruka, >> opraštam ti. :) Znao sam da mogu računati na tvoju tolerantnost. ;)
fotografija.132 balinda,
>> Pa izmenjiva kaseta mi treba da promenim film >> (al' sam pametno smislio, jel da? :) Bože, što si dosadan. :) Nemaš pare i zaboravi na to. :) >> Koliko bih novca morao da dam za jedan takav, >> i da li ima smisla kupovati polovne objektive? Ako su dobro očuvani (pogotovo ako je vlasnik od početka na njemu imao UV filter kao fizičku zaštitu) zašto da ne? Mada sam i sâm koristio zoom objektive, ne znam da li ti ih mogu laka srca preporučiti? Osim kod vrhunskih modela, kvalitet kod objektiva sa promenjljivim žižnim daljinama previše zaostaje za kvalitetom pojedinačnih objektiva. Ovo se samo po sebi razume i ovo zaostajanje proporcionalno je veličini raspona koji zoom objektiv pokriva. U tom smislu svakako treba izbeći velike raspone kao tehnični teško premostive ako se, makar koliko, želi zadržati kvalitet. Zato se ne treba čuditi da renomirane firme izbegavaju velike raspone kod zoom objektiva a pogotovo izbegavaju prelaske od širokugaonih ka teleobjetivima. Male firme ne pate od ove uzdržanosti. ;) Uz to, ne treba zaboraviti da su ovi objektivi i teži što sve veoma utiče na stabilnost prilikom snimanja. Ovaj faktor se malo uzima u obzir kod amatera, mada se jednostavnim probama sa stativa i bez njega, uz veće povećanje fotografije, razlika u oštirni odmah uočava. Što je aparat teži (a na to vidno utiče težina objektiva ako je on iole komplikovanije konstrukcije) prirodno je da se traži veća mirnoća kod snimanja iz ruke dakle i kraća ekspozicija. Ne treba zaboraviti da su svetlosni resursi uvek ograničeni mada se oni, daduše, mogu negde i uštedeti (veća osetljivost filma, svetlosno jači objektivi, i sl.) ali uvek po cenu nečega drugog (povećana zrnatost, manja dubinska oštrina, teži i skuplji objektivi ne retko i u optičkom smislu lošiji). Dakle, prilikom snimanja treba težiti jednom cilju, ekskluzivnosti bilo kog tipa uvek se negde drugde pokažu kao mana ili, kako se to obično kaže, "što uštediš na mostu platiš na ćupriji". :) >> Meni, naravno, :) ne smeta opširnost, a oni kojima bi možda >> i smetala verovatno i ne prate ovu temu. :) Teško je ovako zbrda_zdola pričati, pipneš ovde pa pipneš onde. To niko živi ne može pratiti. :( No, prevelika je rupa neznanja a pravljenje nekakavog reda, zahtevalo bi kurs iz elementarne fotografije. :)
fotografija.133 robert,
>> P.S. Nadam se da mi ne zameraš na pokroviteljskom tonu, >> nije mi najmanje namera. :( Ufff, balinda, ubi čoveku volju za fotografijom ;). Šalim se, ali evo ja se bavim amaterski fotografijom i nikad nisam razmišljao na tvoj način. Naravno da uvek postoji san o Hasselbladu & Co. ali i ovo što imam mi sasvim lepo vrši posao a nije me koštalo više od 1000 DEM svojevremeno. A imam dva fotoaparata, 4 objektiva i aparat za uveličavanje sa pratećom opremom. Uostalom, u ruke Mandušića Vuka...
fotografija.134 robert,
>> probrati dobar film i naći lokaciju gde nema zagađenosti atmosfere, >> kako čestične tako i talasno-čestične (svetlosni fon :). Eto za film... pre neki dan se reklamirali oni iz FUJI color na zelenom vencu i hvale se da imaju sve vrste color filmova raznih osetljivosti pa mislim da je taj problem rešen. Što se neba tiče, dođi ovde kod mene, tu je nebo crno a zvezde svetle :)).
fotografija.135 balinda,
>> Ufff, balinda, ubi čoveku volju za fotografijom ;). Šalim se, >> ali evo ja se bavim amaterski fotografijom i nikad nisam >> razmišljao na tvoj način. Sad vidim i sâm da ga preterah. :) No, čovek hoće da menja magacine sa filmom, da slika malo noću, danju, na mesecu, ;) malo slajd, malo da se kači na teleskop sa praćenjem, ;) malo makro snimke i slične stvarčice. :) Ne znam `oće li to ići sa amaterskim pristupom? >> Naravno da uvek postoji san o Hasselbladu & Co. ali i ovo što >> imam mi sasvim lepo vrši posao a nije me koštalo više od 1000 >> DEM svojevremeno. A imam dva fotoaparata, 4 objektiva i aparat >> za uveličavanje sa pratećom opremom. Uostalom, u ruke Mandušića >> Vuka... .... i zolja je dobro oružje. :) Šalim se, no možda će mi se zameriti, (?) :( kako videh više nedostaje znanje (to je ono o Mandušićevim rukama) :) nego što je nedostatna oprema. :( *Svaki* foto aparat je za osnovne stvari dovoljan onako kako i Mandušićeva kremenjača ubija iz prve. :) Ovde su se istraživale ipak neke ekskluzivne primene fotografije. Pitam te, recimo, jesi li si se Ti upuštao u sve ovo što je pomenuto ili su tvoja inetersovanja ipak bila uža?
fotografija.136 bjevdjic,
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Imam neki teleobjektiv o kome ne znam nista, pa ako neko pri ruci ima podatke o njemu, neka ubaci odgovor u ovu konferenciju !! Takodje me interesuje i priblizna cena u slucaju da ima interesenata za njegovu kupovinu, naravno, AKO ga budem prodavao !! ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Podaci: ▀▀▀▀▀▀▀ KENLOCK 1:5.6 f=300 mm
fotografija.137 robert,
>> se kači na teleskop sa praćenjem, ;) malo makro snimke i slične >> stvarčice. :) Ne znam `oće li to ići sa amaterskim pristupom? Što jes' jes', wiz mnogo ište (nije se ni ispilio a već 'oće da kukuriče ;). Najbolje je da uradi one thing at the time što bi ameri rekli pa će polako doći do onog što hoće. >> ekskluzivne primene fotografije. Pitam te, recimo, jesi li si se Ti >> upuštao u sve ovo što je pomenuto ili su tvoja inetersovanja ipak >> bila Ma kakvi. Volim da fotografišem portrete i neke neobične stvari, predele, predmete, pojave itd. Makro fotografija me takođe ne zanima a jedino bih voleo da pazarim neki jači telac pa da slikam ljude tako da me ne vide ;).
fotografija.138 wizard,
> Što se neba tiče, dođi > ovde kod mene, tu je nebo crno a zvezde svetle :)). Znam, ali čak i tu kad pogledaš ka severu vidi se odsjaj grada. :( No, ipak je neuporedivo sa situacijom u samom gradu.
fotografija.139 mbole,
> Što je aparat teži (a na to vidno utiče težina objektiva ako je on > iole komplikovanije konstrukcije) prirodno je da se traži veća > mirnoća kod snimanja iz ruke dakle i kraća ekspozicija. Ovde nešto ne štima. Naime ako je aparat teži(tačnije bi bilo: ima veću masu), samim tim ima veću inerciju pa je stabilniji, tj. moguće je koristiti dužu ekspoziciju. Druga je stvar što su veći (teži) objektivi obično velikih ž.dužina, a za njih (velike ž.dužine) treba imati zaista mirnu ruku.
fotografija.140 vstan,
> > objektivi. Naime, taj Kijev je kopija predratnog Contax-a, za razliku od > >Nego... nije valjda stvarno predratni? :( Znas sta, Nikon je otpoceo biznis posle rata tako sto je kopirao isti taj model Contax-a. Samo ime Nikon je skracenica od NI(ppon)KON(tax) (e sad sto nije "C" vec "K" to neznam). Inace bila mnogo dobra kopija. Slicno je poceo i Canon, jos pre rata, kopiranjem Leica-e. Sam Kijev se kod nas prodavao u dve verzije - bez svetlomera, koji je kopija Contax-a II, i sa svetlomerom, kopija Contax-a III. Ovi modeli su izasli na trziste oko 1937. Imao sam priliku da vidim jednu trojku sa Sonnar-om 50/1,5.
fotografija.141 vstan,
> >> i da li ima smisla kupovati polovne objektive? > > Ako su dobro ocuvani (pogotovo ako je vlasnik od pocetka na njemu > ........ > Mada sam i sâm koristio zoom objektive, ne znam da li ti ih mogu >laka srca preporuciti? Osim kod vrhunskih modela, kvalitet kod .... Imao jedan kolega vrhunske modele (Nikon F3 + original zum 80-200). E sad, toliko ga je izrabio (zum) da kada bi aparat stavio na ledja prsten za zumiranje bi sam od sebe lagano skliznuo u donji polozaj.
fotografija.142 vstan,
> Imam neki teleobjektiv o kome ne znam nista, pa ako neko pri ruci ima > podatke o njemu, neka ubaci odgovor u ovu konferenciju !! Takodje me > > Podaci: > KENLOCK > 1:5.6 > f=300 mm Pa lepo ti pise: teleobjektiv od 300 milimetara, max.otvor blende 5,6. Ovaj objektiv, i jos 2-3 zizne daljine, je pre jedno 10+ godina bio u prodaji kod Cinephota. Da ne zaboravim rec je o M42 navoju. Dakle za Practica-e, Zenithe ... Svi ti Kenlock objektivi spadaju u tzv. shit klasu :( Neka ti to bude i orjentir za cenu. Za Kenlock sam tada prvi i jedini put cuo (pratio sam engleske, nemacke, talijanske i francuske casopise).
fotografija.143 sifist,
U pravu si drugar necu da pominjem sopstvena iskustva iz fotografije ali znam nekoliko ljutih profesionalaca koji su svoja vrhunska dela radili sa PRAKTICOM i ZENIT-om. Vazna je kompozicija slike i ugao tvog vidjenja predmeta ili dogadjaja. Fotografija je ipak umetnost a foto-kamera je samo obicna cetkica. Zar ne? Pozdrav
fotografija.144 balinda,
>>>> Što je aparat teži (a na to vidno utiče težina objektiva >>>> ako je on iole komplikovanije konstrukcije) prirodno je >>>> da se traži veća mirnoća kod snimanja iz ruke dakle >>>> i kraća ekspozicija. >> >> Ovde nešto ne štima. Naime ako je aparat teži(tačnije >> bi bilo: ima veću masu), samim tim ima veću inerciju pa >> je stabilniji, tj. moguće je koristiti dužu ekspoziciju. Neće biti. (!?) Veća masa se teže drži u ruci i uvek pomalo drma. Ima istine u tvome utoliko što sâm okidaj kod sasvim lakih plastikanaca (pogotovo ako su refleksni) uzdrma ceo sistem, no kod normalnih :) aparata samo okidanje ne sme da bude presudno. Mirnoća ruku pri snimanju bez stativa, mnogo je važnija nego što se obični misli. Jednom davno, napravio sam i jednu malu probu praveći povećanja 30x40 samo radi upoređenja istog snimka uz jedinu promenu ponašanja pri snimanju. Teško je poverovati, ali rezulatati su bili toliko različiti u zavisnosti koliko se vodilo računa na stabilnost ruku. Pri istim ekspozicijama (čak i vrlo kratkim) ako sam bio makar oslonjen samo na drvo, kvalitet je bio neuporedivo bolji. Laktovi oslonjeni na stolu ("Kod konja") :) veoma su poboljšali oštrinu snimka. Da masa neprijatno može uticati na snimanje, dokaz je i znanto teže snimanje srednjim formatom nego lajkom. U redu, nije samo to razlog, ali masa hasselblada otežava snimanje za razliku od mase, recimo, nikona. Snimao sam dnevni kop u Boru i, budući da je bilo veoma oblačno zimsko vreme, pa se tu nametnuo i nekakav korekcioni filter koji je još pojeo svetla, a stativ nisam imao, bio sam prinuđen da snimam iz ruke. :( Svetlomer je rekao da se mora koristiti 1/8 sekunda, dakle nešto što teško da će ići. :( Usmerio sam aparat, prislonio ga na grudi, podigao sam ogledalo, udahnuo duboko, :) i okinuo na slepo. Nije bilo loše, a da sam držao aparat (reč je o preteškom hasselbladu) udaljen rukama od tela, ne verujem da bi uspelo. (?)
fotografija.145 balinda,
>> Imao jedan kolega vrhunske modele (Nikon F3 + original zum >> 80-200). E sad, toliko ga je izrabio (zum) da kada bi >> aparat stavio na ledja prsten za zumiranje bi sam od sebe >> lagano skliznuo u donji polozaj. Ma, naravno, ako je nešto izrabljeno onda niko nije lud da to uzme. Sasvim si u pravu da ovde posebno treba imati u vidu upravo zoomove koji imaju dovoljno mehanike. I ja sam imao upravo taj zoom koji pominješ, doveo sam ga do toga da ga je bilo teško gledati, :) ali je optika bila netaknuta. Na kraju sam ga poklonio bratu. ;)
fotografija.146 balinda,
>> Vazna je kompozicija slike i ugao tvog vidjenja predmeta >> ili dogadjaja. Fotografija je ipak umetnost a foto-kamera >> je samo obicna cetkica. Zar ne? Mada ovo lepo zvuči, a i tačno je, :) ne sme se preterivati. Najzad, uveren sam da je danas nemoguće naći makar i "poslednjeg" slikara koji ne koristi vrhunske četkice. :) Obzirom da je ova tema završila u EXTRA a ne u konferenciji CIVILIZACIJA, nekako je došlo gotovo prirodno da se ovde (bar do sada!) više raspravlja o tehničkom nego o sadržajnom u fotografiji. Izgleda, zatim, da se fotografija, i kod mnogih dobronamernih, iz tog ugla više i posmatra. (?) Najzad, ne treba smetnuti s uma da je ovo vek tehnike a sigurno nije vek umetnosti. :)
fotografija.147 dnikolic,
>> Okvirno, cene teleobjektiva se krecu od 200 - 1000 DEM u >> zavisnosti od proizvodaca i zizne daljine. Medutim, sada se uglavnom Jos bih dodao samo i u zavisnosti od kvaliteta. :) dn
fotografija.148 dnikolic,
>> Doduse nije to ono, ali se uveliko koriste. I ovde bi bolji rezulatati >> bili uz posebno dizajnirane makro objektive, no i ovo nije bez nevolje. Balinda, postoje li specijalno dizajnirani objektivi za makro snimanja, ili mislis na zumove koji imaju tu mogucnost? Da li je bolje koristiti prstenove i kvalitetan normalac, ili (zum) makro? Ni jednom, ni drugom makro podrucje nije osnovna namena...
fotografija.149 robert,
>> Znam, ali čak i tu kad pogledaš ka severu vidi se odsjaj grada. :( Eh, nisam ja, kao što ti misliš, kod Avale, već na drugoj strani tako da Bg ne smeta toliko ali, zaista, malo se ipak primećuje odsjaj kad se pogleda ka severu.
fotografija.150 mbole,
> Neće biti. (!?) Veća masa se teže drži u ruci i uvek pomalo > drma. Paa ili si ti prilično slabašan momak, ili stvarno imaš aparat od jedno 20tak kila. Što se tiče one priče o halsebladu i majdanpeku, to je stvar stava, koji je različit kod lajke i srednjeg formata. Naravno da je stabilnost veoma bitna kod snimanja, jedino je pitanje da li je stabilniji težak ili lagan aparat. Vidiš, ne znam da li si nekada imao prilike da posmatraš takmičarsko oružje. Nema puške koja je lakša od jedno 7-8 kila. Nemoj reći da njima nije važna preciznost, i da ne znaju kako se to postiže (puške i pištolji se namerno otežavaju, čak je ako se dobro sećam ograničena maksimalna težina). Naravno ako uzmeš teleobjektiv onda stabilnost postaje kritična, a to što oni uglavnom imaju ohohoooo masu je sasvim druga priča.
fotografija.151 mbole,
> Balinda, postoje li specijalno dizajnirani objektivi za makro > snimanja, ili Postoje. > mislis na zumove koji imaju tu mogucnost? Da li je bolje > koristiti prstenove i kvalitetan normalac, ili (zum) makro? Ni > jednom, ni drugom makro podrucje nije Sa onim što sam probao (a priznajem da je to bilo malo), bolje je koristiti neki blaži širokougaoni objektiv sa prstenovima nego normalac. Što se tiče zumova nemam iskustva.
fotografija.152 balinda,
>> Balinda, postoje li specijalno dizajnirani objektivi za makro >> snimanja, ili mislis na zumove koji imaju tu mogucnost? >> Da li je bolje koristiti prstenove i kvalitetan normalac, >> ili (zum) makro? Ni jednom, ni drugom makro podrucje nije >> osnovna namena... Postoje specijalno dizajnirani objektivi za makro snimanja. To je, naravno, najbolje rešenje. Recimo kod hesselbalada postoji objektiv od 135 mm (ako se dobro sećam?) za koga je napravljen i specijalni meh (samo je meh koštao preko 2000 DEM!) :( sa kojim on daje neviđene rezulatate. (Ko je video reklamni makro snimak glave petla, zna o čemu govorim.) Dovoljno je reći da kroz taj meh, iako se može skupiti i raširiri, i dalje prolaze sve "infromacija" karaktersitične za objektive sa centralnim zatvaračem. (!) Kako? Ne znam! :))) (Izvinjavam se svima za koje je, može biti, novi pojam "objektiv sa centralnim zatvaračem", najčešće zvan "kompur".) Prestenovi se mogu uspešno koristiti, (uostalom kao i predleće - BTW, kako bi glasila srpska reč za ovo?) :) ali nije istina da ovde nema nikakavih problema. Već sam pomenuo osnovne, a sada bih dodao i tzv. "faktor izvlake" koji treba uzeti u obzir ako se svetlo ne meri kroz objektiv prilikom korišćenja prstenova. Zanimljivo je, dalje, i korišćenje posebnih adaptera kojim se objektiv može okrenuti naopačke. Najčešće ovo daje odnos 1:1 na negativu, što se može vrlo vešto iskoristiti. Lepa strana je što ovi adapteri retko kad prelaze vrednost od par desetina maraka. I ovde, naravno, previše mala dubinska oštrina radi svoje. :( Ako me već pitaš za savet, mislim da posebno dizjaniriani makro objektivi nemaju alternative. Naravno, *uz njih* je uputno koristiti i prestenove. Lepo si pitao za "normalac". Nasuprot mišljenju da treba koristiti širakougaoni objektiv pri amaterskim makro snimanjima (valjda zato što se bliže može prići?) uvek preporučujem upotrebu normalnog objektiva jer ne treba zaboraviti da je ovaj objektiv *uvek* najkvalitetniji (u optičkom smislu!) od svih koje imamo. Jednostavno, najlakše ga je napraviti i ima najbolje karakteristike a u ovome je pogotovo važna ravnomerna oštrinu na čitavom području koje objektiv obuhvata. I za mnoge druge primene, normalni objektiv (često ne baš omiljen kod amatera) ispada da je sasvim primeren. Istina je da vidno polje ovog objektiva pravi, nekako, "obične" fotografije, a "umetnik" voli da bude neobičan i neponovljiv. ;) Ko uspešno nauči da koristi normalani objekitv, može se nadati da će i sa drugim, atraktivnijim, nešto dobro uraditi.
fotografija.153 balinda,
>> Naravno da je stabilnost veoma bitna kod snimanja, >> jedino je pitanje da li je stabilniji težak ili lagan aparat. Po mom sudu, možda zato što imam sve neke grdosije, :) lagan aparat ima prednost uz pretpostavku da je sve ostalo isto. Naravno, ovo je prilično neostvarivo jer sam sasvim saglasan da se danas vrednost aparata gotovo može meriti na kilo. :) U tom smislu i: >> Vidiš, ne znam da li si nekada imao prilike da posmatraš >> takmičarsko oružje. Nema puške koja je lakša od jedno 7-8 >> kila. Nemoj reći da njima nije važna preciznost, i da ne >> znaju kako se to postiže (puške i pištolji se namerno >> otežavaju, čak je ako se dobro sećam ograničena maksimalna >> težina). ne govori ništa drugo nego da je za kvalitet nužna težina. Umesto tvog primera, lako je uzeti i drugačiji. I space_shutle mora da bude vrlo precizan, pa je težak ko zna koliko tona. :) Uz to, teži se da se napravi što je moguće lakšim. :) Hoću da kažem da je teško izmiriti ovako suprotne zahteve, pa je najmanje "zlo" ako aparat bude i malo teži nego što bi se želelo. Da je veća težina dobra samo po sebi, kako ti tvrdiš, onda bi stavljali i dodatna olovna otežanja. ;) Na primer, legendarni Nikon F2 do skoro se pravio u verziji sa titanijumskim kućištem zato što se time zadržala poznata čvrstina ovog modela, ali je time i olakšan. Ne znam da li je potreban bolji "dokaz" da je veća težina kod kvalitetnijih aparata pre svega posledica, a ne namera? Kao argument više za moj stav, napominjem da su nerefleksni aparati opstali i među najvrhunskijim firmama između ostalog i zbog manje težine kao posledice odsutva ogledala i prateće konstrukcije ali i značajnog pojednostavljenja konstrukcije objektiva (naročito kod širokougaonih objektiva). Lajka M4 (ako se dobro sećam?) jedan je od modela za kojim vredi i zaplakati, :) mada uopšte ne izgleda "moderno". Mali, nečujni, lagani i neupadljivi aparati smatraju se optimalnim za tzv. 'life fotografiju'. Za snimanja u studiju, gde se i onako gotovo sve radi sa stativa, težina ne igra ulogu pa je konstruktori svesno zanemaruju. Hasselblad je samo donekle aparat za snimanje iz ruke, veći formati (Sinar npr.) ni pod kojim okolnostima nisu za to. Još je samo lajka format prvenstveno namenjem "brzom" snimanju iz ruke. Do neke mere težina mu možda i može pogodovati (možda ni tada, nego pre je reč o čvrstini?) a preko toga ona samo smeta. Možda je apsurdno, ali vrhunski modeli nemaju problem "laganosti" nego pre svega problem povećane težine. Ovaj problem mogu imati modeli koji se prodaju po robnim kućama. ;)
fotografija.154 mbole,
Da ne tagiram. Vidi problem težine kod aparata postoji. Ali ne iz razloga stabilnosti, već zbog toga što taj aparat treba nosati sa sobom. Opet analogija sa oružjem. Svi moderni pištolji (ili barem veliki broj), rade se sa ramom od alu legure (zbog smanjenja težine), ali ne da bi im se povećala preciznost, već zato što su namenjeni za svakodnevno nošenje. Nasuprot tome takmičarski se rade izuzetno teški. Zaista se namerno otežavaju, radi povećanja preciznosti. Aparate koji ne treba da rade "na terenu" nema svrhe otežavati jer njih možeš montirati na stativ (što jelte sa pištoljem nije dozvoljeno, barem na takmičenju). Daklem. Prvo. Teži aparat (ili bilo koji predmet) je stabilniji. To kaže fizika i jedno par njenih fundamentalnih zakona. Drugo. Proizvođači aparata se trude da im smanje težinu, da bi mogli lakše da se upotrebljavaju na terenu, kada nije sve jedno dali nosiš 500 grama * broj aparata + odgovarajući teži objektivi više. Što se tiče space shutle-a ne pričam o preciznosti izrade, već o preciznosti pogotka, tj. stabilnosti oružja odnosno aparata.
fotografija.155 mbole,
> govorim.) Dovoljno je reći da kroz taj meh, iako se može > skupiti i raširiri, i dalje prolaze sve "infromacija" > karaktersitične za objektive sa centralnim zatvaračem. (!) > Kako? Ne znam! :))) (Izvinjavam se svima za koje je, može biti, > novi pojam "objektiv sa centralnim zatvaračem", najčešće zvan > "kompur".) Znam šta je centralni zatvarač, al mi nije baš najjasnija gornja konstrukcija. Bojim se da bi za pravo objašnjenje bilo neophodno crtanje, ali ako možeš de pojasni malo. > obuhvata. I za mnoge druge primene, normalni objektiv (često ne > baš omiljen kod amatera) ispada da je sasvim primeren. Istina > je da vidno polje ovog objektiva pravi, nekako, "obične" > fotografije, a "umetnik" voli da bude neobičan i neponovljiv. > ;) Ko uspešno nauči da koristi Makro snimci koje sam pre jedno par godina radio su bili strogo tehničke prirode. Ja sam uspeo da najbolje rezultate postignem sa blagim širokougaonikom (doduše pored normalnog taj mi je jedini bio na raspolaganju). Znači nije me uopšte interesovala, niti me sada interesuje umetnička strana fotografije. Pošto nisam a i ne pretendujem da budem majstor u ovoj oblasti, ali mi "vrši poso" za neke stvari, de malo objasni šta je to što se dobija korišćenjem normalnog objektiva (naravno pod uslovom da su istog kvaliteta). I kako bi cela procedura trebalo da izgleda, možda grešim negde u osnovi a širokougaonik samo ispravalja moje greške?
fotografija.156 sifist,
Uredu prihvatam da je u fotografiji donekle vazan i kvalitet same foto- kamere. Najvitalniji deo svega toga je optika. Znaci treba imati vrhunsku op- tiku. Sama mehanika moze biti srednje klase ili vise-srednje klase. Mozda nekom i treba Nicon ili Canon koji lepo izgledaju a i poznate su firme, ja sam imam zenit i smatram da je odlican aparat ako se ukomponuje uz odlicnu nemacku optiku. Drugo svi dodaci su za njega jeftiniji nego za druge aparate. Odnosno pruza mi se mogusnost da sastavim opremu koja mi je potrebna a da pritom ne bacam velike pare. Potpuno shvatam neciju zelju za vrhunskom tehnikom (i sam to volim) ali je kod nekih stvari nepotrbna jer se uz jeftiniju opremu moze nabaviti puno vise komponenti i raditi puno komfornije i kvalitetnije. Dok sam se aktivno bavio fotografijom imao sam samo preko 200 raznih filtera a da ne pricamo o ostaloj opremi. Sa skupom foto-kamerom ne bih uspeo da sastavim mozda ni trecinu svega sto sam imao a ja sam voleo da slikam i obilato sam koristio svoju opremu ne stedeci je jer nisam bio opterecen velikim investi- cijama. Ima delova opreme kod kojih nema stednje i koji moraju da budu odli- cni, kao sto su objektivi i svetlomer, ostalo moze da bude u nivou Praktike ili nekog drugog slicnog aparata. Bar za mene je to tako. Pozdrav.
fotografija.157 ndragan,
/ Krokus stajao na *izuzetno* stabilnoj podlozi. Radili smo u klubu na Imam Galeba (tj. kako se na kineskom kaže Seagull :), koji umesto standardne ceve (nije greška, nego banatska zajebancija - još mi ovde nismo raspravili da li se kažu 'te ceve' ili 'te cevove') ima tri niklovane šipke, stabilan je ko đavo, jedino ima problema sa ravnomernim osvetljavanjem, jer zahteva nešto širu lampu, koja odmah crkne pa posle ne možeš da nađeš. Za lajka format može i uzana da se podesi, ali za široki bogami teško. Bokte, ne mogu da se setim kad sam ga poslednji put sklopio. Ima više od četiri godine.
fotografija.158 ndragan,
/> Bajonet. Treba da provališ koji tip bajoneta jer ih ima više vrsta. / Verovatno bi znao kad bi ga video? Moji drugari iz foto kino kluba ovde (CD 13, Zrenjanin) su svojevremeno opsedali strugare da im naprave međuprstenje... jednostavno, problem se rešava prstenom koji je sa jedne strane bajonet, a sa druge strane matica za neki standardni navoj, naprimer M49. Sa tim bajonetima je zgodno što se objektiv menja u tren oka (neke fotografe je zaista teško pratiti kad počnu da menjaju objektive na tri aparata ukrug, obema rukama), a nezgodno što skoro svako ima svoj standard. žak i kad su mere iste, na tom delu koji se zavrće obično se nalaze neki kontakti za električne merače ili komandovanje blendom - e oni garant nisu kompatibilni. Ako ti ne smeta gubitak dela automatike zbog toga, možeš da napraviš neku triper kombinaciju telo/objektiv i da ti još i radi.
fotografija.159 ndragan,
/> rekao, mogao bi biti istočno-nemački Pentagon Six ako se još uvek / Jel to marka ili model, i da li je reč o znatno jeftinijem proizvodu Beše li PentaCon Six? To je neki prethodnik Praktike, a ista firma je proizvodila i nezaboravnu 8mm kameru Pentaka - mala plekana piksla što je snimala ko luda. Pre Siksa je čini mi se bila Exa - jedan od ranijih modela sa kakvom takvom prizmom, ili bar sa ogledalom, koji su ovde bili pristupačni. A da, firma je Pentacon, DDR - dakle, ako ga nađeš, mora da je džabe, jer pretpostavljam da je sestrinska zapadna firma (Cajs) ladno zatvorila svog istočnog dvojnika kad su SRNjovci pojeli DRNjovce. To su sve neke fabrike koje su nastale razvlačenjem po okupacionim zonama; deljene su po pola, valjda, i onda su nastali ti blizanci: AGFA ORWO Zeiss Pentacon Audi DKW/Trabant/Wartburg Blaupunkt RFT I tako dalje - po svoj prilici nećeš ga naći.
fotografija.160 balinda,
Naša rasprava da li je bolje da aparat ima veću ili manju težinu iz razloga stabilnosti ili nošenja, pomalo gubi inicijalne odrednice. Ukratko, moja tvrdnja je da teži aparat utiče na stabilnost prilikom snimanja iz ruke i, mada je to neprimetno prilikom snimanja, na urađenoj fotografiji dopinosi gubitku oštrine. Dakle, direktno negativno utiče na željeni kvalitet. Ne moramo se mi ovde složiti, pitanje je jesam li uopšte u pravu, (?) ali mi se čini da bi eksperiment u kome bi sve ostalo bilo isto (što se teško može ostvariti!) pokazao da bi rezulatati bili u korist lakših aparata. (?)
fotografija.161 balinda,
>> Znam šta je centralni zatvarač, al mi nije baš najjasnija >> gornja konstrukcija. Bojim se da bi za pravo objašnjenje >> bilo neophodno crtanje, ali ako možeš de pojasni malo. Za one koji ne znaju šta je cen. zatvarač, da bi ravnopravno ovo mogli pratiti, vredi reći da se kod ovih objektiva ekspozicija realizuje u samom objektivu što je u optičkom smislu mnogo bolje nego kod aparata sa zavesom (najveći broj aparata lajka formata) koja se nalazi neposredno ispred filma. Pored ove prednosti, centralni zatvarač ima i još neka (sinhronizacija sa flešom pri svim ekspozicijama, na primer) ali da sada ovim ne davim. Dakle, kada sam rekao "informacije" koje ovakav objektiv dobija iz kućišta, mislio sam da se okidanjem mora objektiv "obavestiti" ne samo o otvoru blende kako je to kod objektiva koji se montiraju na aparate sa zavesnim zatvaračem (bez razlike da li je reč o horizontalnoj ili vertikalnoj zavesi) nego mora da prenese i "informaciju" o dužini ekspozicije. Ako je veza između objektiva i kućišta aparata "prekinuta" mehom radi izvlake neophodne za makro snimke, nije mi sasvim jasno kako se uradila ta mehanika koja preko nekakve rastegljive (?) osovine prenosi silu za zatezanje i opuštanje kompura. Poduhvat u koji bi se malo koji proizvođač ove opreme upistio. Kod ostalih, bar koliko je meni znano, čak se i zatvaranje blende vrši preko dvostrukog žičanog okidača, no hasselblad je hasselblad. :) >> Makro snimci koje sam pre jedno par godina radio su bili strogo >> tehničke prirode. Ja sam uspeo da najbolje rezultate postignem >> sa blagim širokougaonikom (doduše pored normalnog taj mi je >> jedini bio na raspolaganju). Znači nije me uopšte interesovala, >> niti me sada interesuje umetnička strana fotografije. Pošto >> nisam a i ne pretendujem da budem majstor u ovoj oblasti, >> ali mi "vrši poso" za neke stvari, de malo objasni šta je to >> što se dobija korišćenjem normalnog objektiva (naravno pod >> uslovom da su istog kvaliteta). I kako bi cela procedura >> trebalo da izgleda, možda grešim negde u osnovi a širokougaonik >> samo ispravalja moje greške? Ovo će zahtevati malo više prostora pa se unapred izvinjavam onima zbog kojih i onako imam paranoju da sam pod prismotrom zbog dužine svojih poruka. :))) Za fotografiju, a ovo posebno važi za "tehničke" oblasti poput makro snimanja, tehnička strana je veoma važna, pa možda i važnija od "umetničke". (?) Prvo, normalni objektiv u najvećem broju slučajeva (o izuzecima ne bih ovom prilikom) uvek je kvalitetniji od širokougaonog. Uz to redovno je i najjeftiniji, svetlosno najjači i td.. Kako je moguće da se sve dobro ovde nalazi? Odgovor je sasvim jednostavan - najlakše ga je napraviti. Zašto je ovo ovako, zaista bi mi bilo potrebno nekoliko KB. :) Sasvim kratko, pod pojmom normalnog objektiva smatra se onaj čija je žižna daljina najpribližnija dijagonali negativa na koji snima. Kod lajka formata negativ je 24x36 mm pa je dijagonala, "to zna svako dete" :) 43.76 mmm a u praksi se uzima objektiv od 50 mm. Vidno polje koje ovakav objektiv obuhvata najbliži je vidnom polju našeg oka, mada se ovo teško može porediti ali da se sada ne gubim previše. Za srednji format, normalni objektiv, strogo gledano, bio bi oko 84.85 mm, ali je u praksi najčeći objekitiv od 80 mm. E sad, šta ovo znači? Znači da je ravan filma udajena 50 mm (odnosno 80) od sočiva objektiva. Pošto su danas refleksni aparati (za one sa "jeftinijim ulaznicama" :))) to su oni kod koji postoji ogledalo i kroz koje se i gleda i snima, nešto kao WYSIWYG) :))) gotovo standard, kod normalnog objektiva, između filma i sočiva ostaje dovoljno mesta da se nađe ogledalo a da se ne vrše nikakve intervencije u konstrukcii objekitva. Samo po sebi se razume da se, u ovim okolnostima, može napraviti najkvalitetniji kvalitet optike jer se ne moraju praviti nikakvi posebni kompromisi. Uz to, širina vidnog polja je "prirodna" pa je i iz drugih razloga moguće napraviti najbolje. S druge strane, kod refleksnih aparata, (!) a oni su danas dominantni, širokougaoni objekitvi imaju "premale" žižne daljine da bi na rastojanju između objektiva i film moglo stati ogledalo. Donja granica gde je to još uvek nekako moguće je, verovatno, negde oko 35 mm. (?) Kod klasičnog širokougaonog objektiva od 28 mm (za lajka format!) ostalo je svega 2.8 cm za ogledalo, dakle nema mesta. :) Rešenje sa nalazi u konstrukciji samog objekitva. :((( Sada sledi šamar, :) širokougaoni objektivi kod refleksnih aparata, uglavnom (!) nisu zaista širokougaoni po svojoj konstrukciji nego, da kažem, "obrnuti teleobjektivi". Samo se po sebi razume, da se zbog ovo ujdurme moralo štošta "platiti" na kvalitetu, ceni, svetlosnoj jačini i ko zna čemu sve. A sve to samo da bi se isterala želja klijentele za refleksnim aparatom. (!) Kod makro snimka, kako i sâm kažeš, sve se podređuje tehničkom kvalitetu, pa nije teško odreći se refleksnosti (mada je ovde još kako potrebna!) :( za račun boljeg kvaliteta koji je ovde i onako ugrožen. Kažeš da si koristio "blagi širokougaoni objektiv" sa dobrim rezulatatima. Ok, ili je bio dovoljno "blag" da je još uvek spadao u "normalnu" širokougaonu konstrukciju, ili je kvalitet objektiva takav da, uz sve što sam rekao da je urađeno sa njim, ipak nije presudno uticalo, ili sâm predmet snimanja nije bio posebno zahtevan, ili je korišćen manje zahtevan film (crno-beli npr.)?
fotografija.162 balinda,
>> Najvitalniji deo svega toga je optika. Znaci treba imati >> vrhunsku optiku. Apsolutno sam saglasan! Doduše, ne treba zaboraviti da je kvalitetna optika najskuplji deo nekog aparata. Kod hasselblada, i pored genijalne konstrukcije ostale mehanike, objektiv je, zapravo, aparat za sebe. U njemu se nalazi i blenda i ekspozicija, sve ostalo je gotovo samo mračna komora. Nabavka svakog drugog objektiva i po ceni je kao nabavka celog novog hasselblada. (!!!) :( >> Mozda nekom i treba Nicon ili Canon koji lepo izgledaju a >> i poznate su firme, ja sam imam zenit i smatram da je >> odlican aparat ako se ukomponuje uz odlicnu nemacku optiku. Odlična optika proizvodi se samo za dobre aparate. :( Kvalitetno kućište, samo po sebi, nije skupo pa nije loše uzeti ga kao podlogu za kvalitetne objektive. Uz to, nisu svi nemački objektivi kvalitetni. Kvalitetni su samo oni koji to jesu. :) Da uzmem jedan primer, ovde primereniji, iz oblasti računara: Matična ploča je najvažnija, ali jedva da ima smisla uzeti 486 sa samo 2MB rama i bez hard diska. Pre svega, traži se balansiran sistem koji nigde neće hramljati. >> Sa skupom foto-kamerom ne bih uspeo da sastavim mozda ni >> trecinu svega sto sam imao a ja sam voleo da slikam i >> obilato sam koristio svoju opremu ne stedeci je jer nisam >> bio opterecen velikim investicijama. Ima delova opreme >> kod kojih nema stednje i koji moraju da budu odlicni, kao >> sto su objektivi i svetlomer, ostalo moze da bude u nivou >> Praktike ili nekog drugog slicnog aparata. Bar za mene je >> to tako. Ako ubacimo faktor cene/mogućnosti, svakako si u pravu. No, to će onda biti rasprava 'atari & PC'. Ako ne štediš pri kupovini objektiva, što smatram apsolutno opravdanim, pojaviće se potreba da kupiš nešto od onoga što smo ovde pominjali. Kada to već uradiš, najprimerenije je uzeti originalno kućište jer kombinacije često i ne uspeju. :( Što se tiče upotrebe filtera i ostale opreme, na žalost, još kako je važan kvalitet. :( Kao i kod optike, ni ovde ne vredi štedeti, kvalitetan polarizacioni filter, na primer, košta (valjda?) i nekoliko stotina maraka. :(
fotografija.163 balinda,
>> I tako dalje - po svoj prilici nećeš ga naći. Još jednom preporučujem ovaj umereni aparat. Evo i oglasa koji sam juče pronašao u novinama: >> PENTACON SIX TL sa opremom .... >> Tel. (011) 320-545 Ako napravite "posao", hoću 10% za posredovanje. :)))
fotografija.164 milic,
>=> jedino bih voleo da pazarim neki jači telac pa da slikam ljude tako da >=> me ne vide ;). voajer :)
fotografija.165 wizard,
> Ako ti ne smeta gubitak dela automatike zbog toga, možeš > da napraviš neku triper kombinaciju telo/objektiv i da ti još i radi. Razmotriću, ali pre toga bih voleo da znam da li ima smisla to raditi. Naime, da li je ovo što ja imam standard u dovoljnoj meri da mogu da pronađem povoljno objektiv ili da se na vreme bacim na prepravku. :)
fotografija.166 mbole,
> se mi ovde složiti, pitanje je jesam li uopšte u pravu, (?) ali > mi se čini da bi eksperiment u kome bi sve ostalo bilo isto > (što se teško može ostvariti!) pokazao da bi rezulatati bili u > korist lakših aparata. (?) Ma i nije bitno ko je od nas dvojice u pravu, glavno je da dođemo do tačnog odgovora na pitanje. Nije teško izvesti eksperiment. Uzmi fotoaparat sa malo povećim objektivom. Najbolje neki tele da bi stvar što više došla do izražaja. Ispucaj recimo 5-6 fotki iste stvari. Posle toga ga jednostavno otežaj pa ponovi snimanje iste stvari. Uporedi snimke pod velikim uvećanjem i rešena zagonetka. Ima uticaja sa strane (nije sigurno da ćeš u oba snimanja imati isto mirnu ruku itd.), a mali je uzorak da bi mogli sa sigurnošću da utvrdimo pravo stanje stvari, ali mi se čini da bi i iz ovog broja snimaka mogao da se izvuče zaključak. Najbolje bi bilo da se dodatna težina nalazi negde na trećini dužine objektiva (bliže kućištu) jer je tu negde centar mase celog aparata (da ne bi uvodili i momente inercije u igru). Neka bude prilična, recimo kilo do dva. E kako je izvesti, a da bude stabilna tj. dovoljno čvrsto vezana za aparat. Pa rešenje bi recimo moglo da bude da neki komad gvožđa, ili recimo bateriju od video kamere (ona ima zgodan oblik) zalepiš trakom za objektiv. Prethodno objektiv omotaj nekim papirom da se nebi uprljao. Vrlo bi rado ovo izveo i sam, al sam pre godinu dana imao "posetu" u stanu tako da se moja Praktika nalazi negde daleeeeekooooo, zajedno sa sva tri objektiva, i svetlomerom. 8(((((
fotografija.167 mbole,
> Kažeš da si koristio "blagi širokougaoni objektiv" sa dobrim > rezulatatima. Ok, ili je bio dovoljno "blag" da je još uvek > spadao u "normalnu" širokougaonu konstrukciju, ili je kvalitet > objektiva takav da, uz sve što sam rekao da je urađeno sa njim, > ipak nije presudno uticalo, ili sâm predmet snimanja nije bio > posebno zahtevan, ili je korišćen manje zahtevan film > (crno-beli npr.)? Ako se dobro sećam (pošto su mi ga maznuli) bio je 38mm. Bio je cr-beli film. Ono što mi nije bilo jasno je da sam sa njim dobijao bolje fotke nego sa 50mm. Možda je onaj 50mm bio već olindran, jer je najčešće korišćen. Inače su po kvalitetu bili potpuno isti. Ista firma, serija. > kućišta aparata "prekinuta" mehom radi izvlake neophodne za > makro snimke, nije mi sasvim jasno kako se uradila ta mehanika > koja preko nekakve rastegljive (?) osovine prenosi silu za > zatezanje i opuštanje kompura. Poduhvat u koji bi se malo koji > proizvođač ove opreme upistio. Kod ostalih, bar koliko je meni > znano, Pa postoji jedno par tehničkih rašenja koja mi padaju napamet. Recimo sajla, ili baš "rastegljiva" osovina iz dva ili tri dela koji ulaze jedan u drugi (primenjljivo jedino ako se meh može pomerati samo napred nazad, znači nema mogućnosti da se objektiv zakosi u odnosu na film). Sile nisu kritične. Sigurno ovaj prenos samo zapinje oprugu u objektivu, i nakon toga je otpušta, a ne vrši direktno pomeranje zatvarača. Ovo onako napamet, jer ne znam kako tačno funkciniše (koje je teh. rešenje) zatvarač kod konkretnog objektiva.
fotografija.168 milic,
>=> Moji drugari iz foto kino kluba ovde (CD 13, Zrenjanin) su svojevremeno E, da, jel' ima neki foto klub u bgd ? Znam da je pre bilo toga, i čuo sam da ima neki kod fontane...
fotografija.169 vstan,
> Bese li PentaCon Six? To je neki prethodnik Praktike, a ista firma je > proizvodila i nezaboravnu 8mm kameru Pentaka - mala plekana piksla sto > je snimala ko luda. Pre Siksa je cini mi se bila Exa - jedan od ranijih > modela sa kakvom takvom prizmom, ili bar sa ogledalom, koji su ovde bili PentaconSix NIJE prethodnik Practica-e. Rec je o aparatima razlicitog formata koji su se proizvodili istovremeno. Pre se moze reci da je Exakta prethodnik Practice, mada su oba modela takodjer dugo godina paralelno pravljeni. Inace Exakta je prvi 35mm refleksni aparat. Poja- vila se na trzistu krajem tridesetih godina (firma Ihagee iz Drezdena, model Kine Exakta). Posleratni modeli nisu kopije vec zdrav razvoj pa im je jedina slicnost ime. Objektivi Exakte i Practice razlikovali su se jedino po nacinu montaze - oni za Exaktu imali su bajonet, a za Practicu M42 navoj. > ......To su sve neke fabrike koje su nastale razvlacenjem po okupacionim > zonama; deljene su po pola, valjda, i onda su nastali ti blizanci: > AGFA ORWO > Zeiss Pentacon Fabrike nisu nastale razvlacenjem po okupacionim zonama vec su ostale tamo gde su i bile. Tako su u DDR-u nastali: -od Meyer Optik Goerlitz (Drezden) i Ihagee (Drezden) stvoren je Pentacon (takodjer u Drezdenu) -Carl Zeiss (Jena) ostao je Carl Zeiss (Jena) -za hemiju nisam siguran: Mimosa A.G. (Dresden) --> ORWO
fotografija.170 balinda,
>> Ako se dobro sećam (pošto su mi ga maznuli) bio je 38mm. >> Bio je cr-beli film. Ono što mi nije bilo jasno je da >> sam sa njim dobijao bolje fotke nego sa 50mm. Možda je >> onaj 50mm bio već olindran, jer je najčešće korišćen. >> Inače su po kvalitetu bili potpuno isti. Ista firma, serija. Pa, 38 mm na lajci jedva da se i može nazvati širokougaonm objektvom. Kako rekoh, negde oko 43 mm bi bila "normalna" žižna daljina. Ispade da je tvoj širokougaoni objektiv od 38 mm "normalniji" :) od normalnog od 50 mm jer je po žižnoj daljini bliži. Šalu na stranu, konstrukcija ovog tvog objektiva sigurno je 'prava' širokougaona konstrukcija a onda sve što sam govorio o "laži i prevari" kod širokougaonih objekitva kod refleksnih aparata, pada u vodu. Ukratko, više me ne čudi zašto su ti makro snimci sa tim objektivom bilo bolji. >> Pa postoji jedno par tehničkih rašenja koja mi padaju napamet. >> Recimo sajla, ili baš "rastegljiva" osovina iz dva ili tri dela >> koji ulaze jedan u drugi (primenjljivo jedino ako se meh može >> pomerati samo napred nazad, znači nema mogućnosti da se objektiv >> zakosi u odnosu na film). Sile nisu kritične. Sigurno ovaj >> prenos samo zapinje oprugu u objektivu, i nakon toga je otpušta, >> a ne vrši direktno pomeranje zatvarača. Ovo onako napamet, >> jer ne znam kako tačno funkciniše (koje je teh. rešenje) >> zatvarač kod konkretnog objektiva. Kod pristena, na primer, prolazi jedna čvrsta osovinica koja prenosi *znatnu* silu koja "navija" zatvarač. Treba videte pa (ne)poverovati. :) Uslovno se ovaj mehanizam može nazaviti kritičnim. Druga je stvar što je to jako dobro kod hasselblada napravljeno tako da izdržava. Kod meha nema fiksne dužine nego se ona menja na pravcu kojim bi ta osovina trebala ići. (!) Zato se čudim, kako je to urađeno?
fotografija.171 balinda,
>> Ma i nije bitno ko je od nas dvojice u pravu, glavno je da >> dođemo do tačnog odgovora na pitanje. >> Nije teško izvesti eksperiment. Uzmi fotoaparat sa malo >> povećim objektivom. Najbolje neki tele da bi stvar što >> više došla do izražaja. Ispucaj recimo 5-6 fotki iste >> stvari. Posle toga ga jednostavno otežaj pa ponovi >> snimanje iste stvari. Uporedi snimke pod velikim uvećanjem >> i rešena zagonetka. Već pomenuh da sam nekakvu vrstu eksperimenta već uradio. Doduše, ne na ovaj način koji si ti predložio jer nisam baš to ni želeo da proverim, ali mi se učinilo da se "mojim" ekperimentom i to pokazalo. (?) Ukratko, teškom nikonom (F2 AS) na koji je bio monitiran originalni zoom 80-200 (takođe grdna gvožđurija) snimao sam, pri istim uslovima, obraćajući pažnju kako ću se osloniti. Već i oslanjanje laktova na sto, dramatično je poboljšalo oštrinu kod većih povećanja čak ako sam koristio i sasvim kratke ekpozicija za koje se obično smatra da nisu kritične za snimanja iz ruke. Jedino što mi pada na pamet da je negativno delovala prevelika težine aparata. (?) Meni se to čini sasvim razumljivim.
fotografija.172 bojs,
Gospodo, vidim da se vaša diskusija o težini kamere rasplamsala i da nema tendencije da usaglasite stavove, a sve to zbog toga što govorite o različitim stvarima, a pri tome potpuno negirate onu 'drugu' stvar. Ukratko, obojica ste u pravu :)). Iako bi neki mašinac to bolje uradio, pokušaću ja da elaboriram. Dakle, moramo da razlikujemo vibracije kamere i vibracije snimatelja. Vibracije kamere su *direktno* proporcionalne masi pokretnih delova u zatvaraču i njihovoj brzini kretanja (ubrzanju), a *obrnuto* proporcionalne masi 'ostatka' kamere. Da bi *ukupna* dužina ekspozicije bila što manja, zatvarač mora da bude što brži, dakle, veće vibracije. Ovo se kod vrhunskih aparata delimično kompenzuje lakim materijalima za zatvarače (titanium), ali će, svejedno, veća masa kamere umanjiti vibracije (zakon o kretanju centra mase i sl.). Ovo je u skladu sa pomenutim primerom sa oružjem, jer tamo, takodje, ispaljenje zrna stvara jaku reakciju, koja rezultuje trzajem, a trzaj (za isti metak) će biti manji pri većoj masi oružja. Međutim, kod oružja je stvar povoljnija jer je reakcija u pravcu kretanja zrna (suprotan smer), pa se konstrukcijom može uticati da vertikalna komponenta trzaja bude minimalna (povoljnim izborom centra mase), dok je kod kamere (pretpostavimo zavesni zatvarač) pravac vibracije *obavezno* pod najnepovoljnijim uglom (pravim) u odnosu na pravac snimanja. Dakle, sa gledišta vibracija kamere, povoljnije je da je kamera teža. Međutim, razmislite šta biva kad treba da treba da držite neki (mnogo) težak predmet u visini očiju? Pri tome, ne retko, za jedan snimak treba i prilično duga čekati. Iskustvo kazuje da u takvim slučajevima počinju da drhte ruke. Naravno, ovo zavisi od mase, snage, kondicije, zamorenosti... snimatelja, ali, u svakom slučaju, efekat je manje izražen kod kamere manje mase. Rezime: nesporno je da treba da bude što manja masa pokretnih delova i da snimatelj bude u što boljoj formi. Sve ostalo je pitanje kompromisa i sasvim je u redu da nekome odgovara lakši a nekome teži aparat.
fotografija.173 mbasic,
>> Znam samo da obično širokougaoni objektivi poseduju i makro >> područje i da su posebno oni pogodni za makro snimanja. ŠIrokougaoni objetivi po svojoj konstrukciji teško da mogu dobro zadovoljiti zahteve makro snimanja. Pravi makro objetivi su žižnih dužina 50, 100 ili 200mm (obično, mada ima nekih izuzetaka) Za makro simanja sa prstenovima ili mehom uvek se preporučuju normalni (50mm) ili portretni (85 do 105mm) objektivi. Iskren da budem još nisam video širokougaoni objektiv bez obzira na konstrukciju koji je omogućavao pravo makro, pa čak ni "close up" snimanje.
fotografija.174 mbasic,
>> A baš bih voleo da čujem te trikove. :) Evo jednog. Umesto da tošiš vreme i energiju (tj. novac) na kupovinu aparata sa izmenljivim kasetama nauči da razvijaš film. Molim Te nemoj ovo da shvatiš pogrešno, umeš i sada da razviješ film, ali baš u ovom koraku kriju se "male tajne velikih majstora fotografije". O čemu se radi? Dobrom kombinacijom film/razvijač (naravno, pričam o crno-beloj fotografiji) može se postići i velika osetljivost i dobra definicija zrna. Upitaćeš se, možda šta znači ovo oko definisanja zrna. Radi se o tome da kvalitet fotografije je direktno proporcionalan kvlitetu zrna na negativu. Opet ovo je u direktnoj vezi da razvijačem i metodom razvijanja... Eto, opet ja počinjem da teoretišem na ovako malom prostoru, da ispravim stvar vraćam se na praksu. Godinama koristim kombinaciju ILFORD HP5 (HP5 plus) i D76 razvijač za snimanja "po danu", bez obzira da li je leto ili zima. Variram osetljivost filma, vreme, temperaturu i mešanje (agitaciju) razvijača - sve u zavisnosti od uslova snimanja. Za snimke po noći koristim isti film i ILFORD MICROPHEN razvijač, a osetljivost dižem i do 3200 ASA (doduše vrlo retko, baš kada nema druge). Povećanja do 18 x 24 cm su korektna, a ne libim se ni većih. Drugi, dobar trik koji Ti preporučujem: KUPI STATIV I čIžANI OKIDAž Verovao ili ne, ova stvarka je nezamenljiva, ali nekako uvek poslednja koja se kupuje. >> Koliko bih novca morao da dam za jedan takav, i da li ima smisla >> kupovati polovne objektive? Koliko koštaju raspitaću se, a da li ih vredi kupovati - ako su očuvani i cena povoljna vredi.
fotografija.175 mbasic,
>> Uz to, ne treba zaboraviti da su ovi objektivi i teži što sve veoma >> utiče na stabilnost prilikom snimanja.... >> ...Ne treba zaboraviti da su svetlosni resursi uvek ograničeni mada se >> oni, daduše, mogu negde i uštedeti (veća osetljivost filma, svetlosno >> jači objektivi, i sl.) ali uvek po cenu nečega drugog (povećana >> zrnatost, manja dubinska oštrina,... Kvotirah samo ove delove, ali ovo se odnosi na celu tvoju poruku. Sa tobom se potpuno slažem, samo bih dodao još neke opaske. Profesor Branibor Debeljković je svoje studente učio da se sa stativa radi uvek kada ekspozicija padne na 1/125 s. Možda ovo nekom svuči kao čudno? Ustvari, prof. Debeljković tvrdi, i sasvim je u pravu (ovo dalje ja parafraziram velikog fotografa): Nije dobro pravilo da se aparat stavlja na stativ kada drugačije ne može! DOBRO PRAVILO JE DA SE APARAT SKIDA SA STATIVA SAMO KADA SE TO MORA, A TO JE UGLAVNOM VEOMA RETKO (osim ako niste foto-reporter, ali to je druga priča) Rayloga za ovakvo razmišljanje ima nekoliko, a navešću samo one kojih se budem sada setio: - Aparat je maksimalno stabilan, - Manje robujete kratkoj ekspoziciji, - Stativ od vas traži da se više posvetite kompoziciji kadra, - Lakše se uočavaju greške u postavci svetla, - Već kod snimanja, planrate kompletni postupak izrade fotografije, ... i još mnogo toga
fotografija.176 mbasic,
>> Ovde nešto ne štima. Naime ako je aparat teži(tačnije bi bilo: ima >> veću masu), samim tim ima veću inerciju pa je stabilniji, tj. >> moguće je koristiti dužu ekspoziciju. Eh, da li si probao nekada da ceo dan oko vrata nosiš i dižeš 4 kg. Ne bi možda to predstavljalo neki problem da ti kilogrami nicu prilično loše raspoređeni. Sa dužinom žiže objetiva eksopozicija "za snimanje iz ruke " se skraćuje ne zbog povećane mase, već zbog toga što je vidni ugao objektiva manji pa tremor ruke od, na primer, 1 milimetra "više se vidi na fotografiji".
fotografija.177 mbasic,
>> Lajka M4 (ako se dobro sećam?) jedan je >> od modela za kojim vredi i zaplakati, :) mada uopšte ne izgleda >> "moderno". I Leica M2, M3, M6 (M5 namerno preskačem). Divan mali, lagan aparat. Jednom rečju najbolji (auh, sada će da se jave nikondžije, kanondžije i ostali) ;)
fotografija.178 mbasic,
>> Znas sta, Nikon je otpoceo biznis posle rata tako sto je kopirao >> isti taj model Contax-a. Samo ime Nikon je skracenica od >> NI(ppon)KON(tax) (e sad sto nije "C" vec "K" to neznam). Inace bila >> mnogo dobra kopija. Ja mislio da NIKON potiče od NI(pon)KO(gaku)N. Ono N na kraju je verovatno da bi se lakše čitalo. Tako mi nekad davno rekoše neki ljudi. Nisam baš siguran da sam u pravu.
fotografija.179 mbasic,
>> Da li vredi pročitati neku knjigu? Vredi pročitati SVAKU knjigu o fotografiji koja ti dopadne ruke.Vrlo brzo ćeš razvojiti one koje su loše napisane od onih drugih. U svakom slučaju još nisam našao knjigu iz koje ponešto nisam naučio.
fotografija.180 mbasic,
>> Temperetaura svetlosti (važna jedino kod kolor a posebno kod slajd >> snimanja) neobično je važna za dobar odnos boja. Slajd filmovi, >> recimo,... Još jedna mala opaska. (Balinda izvini, što stalno repliciram tebi, ali napišeš toliko interesantnih stvari da se setim još poneke pa ne mogu da odolim) Kvalitet svetla u koji spada temperatura svetlosti (boje) važna je i u crno-beloj fotografiji, ali na to se malo gleda. Naime nije isto snimati ujutro, u podne i uveče jer su odnosi crvene i plave komponente bele svetlosti (sunčevog svetla) različiti. Da ne govorim o nadmorskoj visini, geografskoj dužini i širini... U svakom slučaju prirodu svetla treba jako dobro upoznati, bez obzira da li se radi o prirodnoj ili veštačkoj, crno-beloj ili kolor fotografiji.
fotografija.181 mbasic,
>> prenese i "informaciju" o dužini ekspozicije. Ako je veza između >> objektiva i kućišta aparata "prekinuta" mehom radi izvlake >> neophodne za makro snimke, nije mi sasvim jasno kako se uradila ta >> mehanika koja preko nekakve rastegljive (?) Objektivi sa centralnim zatvaračem, u većini slučajeva (čitaj Hasselblad, kamere velikog formata Sinar, Linhof itd.) ne dobijaju nikakve informacije iz tela kamere. Jednostavno, podešavanje dužine ekspozicije obavlja se na samom objektivu. Evo i konkretnog primera kako to kod Hasselblad-a 500 C/M izgleda. Na objektivu se nalaze dva prstena. Prvim se podešava oštrina (sasvim logično), a drugim vrednost ekspozicije. Novi termin, vrednost ekspozicije (skraćenica EV). Radi se o jednoznačnom obeležavanju količine svetlosti koja će dospeti do filma. Ka što vam je dobro poznato pri istom svetlu možete snimati različitim kombinacijama otvora blende i dužine ekspozicije. Sve te kombinacije mogu se podvesti pod jednu vrednost EV. Ustvari, stvar je sasvim uobičajena. Prsten ekspozicije u sebi krije dva prstena ako ga samo okrećete menjate kombinaciju blenda/ekspozicija, a kao ga malo "povučete", pa zatim okrećete podešavate EV. U svakom slučaju, da ne dužim. I ekspozicija i blenda se podešavaju na samom objektivu sa centralnim zatvaračem. Verujem da ima i drugačije koncipiranih aparata, jedino ih ja do sada nisam sreo.
fotografija.182 dragisak,
║ Ovo će zahtevati malo više prostora pa se unapred izvinjavam onima ║ zbog kojih i onako imam paranoju da sam pod prismotrom zbog dužine ║ svojih poruka. Izbrojao sam 77 redova. ;)
fotografija.183 balinda,
>> I Leica M2, M3, M6 (M5 namerno preskačem). Divan mali, lagan >> aparat. Jednom rečju najbolji (auh, sada će da se jave >> nikondžije, kanondžije i ostali) ;) Evo ja sam "nikondžija" pa se neću buniti. :) Lajka je, najblaže rečeno, *sjajan* aparat. Pogotovo me Impresioniraju njeni nerefleksni aparati svojim beskompromisnim stavom prema kvalitetu. Kod njih se odustalo od refleksnosti koja lepo dođe ali mnogo košta. Nikoni, canoni i ostali, o ovome, izgleda da nisu ozbiljno ni razmišljali. (?) Sad će me "ubiti" :) kada u kvalitet ovih lajki uvrstim i njenu lakoću kojom se ipak može snimati i iz ruke. (Apsolutno sam saglasan sa tvojim esejom da iz ruke ne treba slikati bez prevelike nužde i da se ta "nužda" odmah vidi čak i kod veoma kratkih ekspozicija. Ukoliko je aparat teži, i pre.) ;) Uz ove nerefleksne lajke, posebno preporučujem upravo širokougaone objektive koji, držim, nemaju premca u ovom formatu. Obzirom da se i po konstrukciji ovi objektivi sjajno nadopunjuju, ne znam šta može biti bolje od nečujne, malene, nerefelskne Laice sa, recimo, 35 mm objektivom za life fotografiju? Mislim da se ovim aparatom, uz dobro odabrani film, može snimati pri raspoloživom (!) svetlu i u pojedinim noćnim enterijerima.
fotografija.184 balinda,
>> Kvalitet svetla u koji spada temperatura svetlosti (boje) važna >> je i u crno-beloj fotografiji, ali na to se malo gleda. Naime >> nije isto snimati ujutro, u podne i uveče jer su odnosi crvene >> i plave komponente bele svetlosti (sunčevog svetla) različiti. >> Da ne govorim o nadmorskoj visini, geografskoj dužini i širini... OK, i ovde si u pravu. Doduše, ruku na srce, na različiti način se ovde deluje i razmišlja o upotrebi, recimo, filtera. Kod crno-bele fotografije delovanje 'staklića u boji' :) ne može obojiti snimak nego se markiraju određeni delovi spektra. Tako će jarko crveni filter, na primer, učiniti i od letnjeg neba, nadolazeću oluju. U kolor fotografiji, ovaj filter obojio bi nebo u crveno. Zato se ovde koriste korekcioni filteri precizno određenih delova spektra upravo za korekciju temperature svetla. Obzirom da se, kod kolor fotografije (posebeno slajd snimanja!) u praksi najviše o ovome radi (uz, naravno, utvrđivanja jačine svetlosti) crno-bela fotografija "troši" filtere više sa aspekta šta se snima pa se kelvinometar ovde ne koristi. (Bar koliko je meni poznato?) No, generalno rečeno: >> U svakom slučaju prirodu svetla treba jako dobro upoznati, >> bez obzira da li se radi o prirodnoj ili veštačkoj, >> crno-beloj ili kolor fotografiji. svakako stoji, uz opet jednu malo ogradu. Crno-beli materijal znanto je tolerantniji po svim aspektima u odnosu na kolor. Ovde se može mnogo više nategnuti i deklarisana osetljivost filma i ponašanje u odnosu na kvalitet svetla. Kod kolor slajdova, na primer, ne vredi ni pokušati snimanje pri svetlosti sveće bez posebne pripreme, crno-beli snimak ovde se može izvesti bez ikakvih filtera ako sâm objekat snimanja svojom mirnoćom to omogućuje. Ukratko, poznavati i ukrotiti svetlo kojim se crta, možda je i najvažnije, po značaju, zatim, dolazi objektiv, pa film, pa način razvijanja i td. Već sam izneo tu svoju "teoriju" :) da mogućnost uticanja na konačni kvalitet opada u meri u kojoj se kasnije deluje. Interevencije su teže i sa manjim izgledima na uspeh. U ostalom, ako predmet snimanja nije interesantan, najlakše je okrenuti kameru na drugu stranu i tako najviše (i najlakše!) pomoći kvalitetu snimka. :)
fotografija.185 balinda,
>> Objektivi sa centralnim zatvaračem, u većini slučajeva (čitaj >> Hasselblad, kamere velikog formata Sinar, Linhof itd.) ne >> dobijaju nikakve informacije iz tela kamere. Jednostavno, >> podešavanje dužine ekspozicije obavlja se na samom objektivu. Naravno, objektiv je ovde, zapravo, gotovo ceo aparat. Kućište mu dođe samo kao mračna komora. Ja sam se loše izrazio kada sam rekao "informacija". (mislio sam da su znaci navoda dovoljni) :( Kompur se mora *zategnuti* pre sledećeg snimka a ta sila se prenosi preko jedne male osovinice u samom tubusu objektiva. To je "informacija" da se film premotao za jedno mesto. Eto na to sam mislio. (Na stranu što je kod hasselblada moguće "prevariti" objektiv pa ga nategnuti uz skinuti magacin, čime se na najlogičniji način, mogu praviti dvostruki snimci.) Sila koja zateže kompur, znatna je. Ovo se može uraditi i novčićem što će svakog 'nevernog Tomu' :) uveriti da ovakvo tehničko rešenje opstaje zahvaljujući velikoj preciznosti izrade. Nadomeštavanje prstena na prsten pa na objekitiv, čime se i ove osovinice prodožuju, akomulira grešku u izradi, ali ja nisam imao prilike da stavim više od tri prstena jedan na drugi tako da ne znam da li bi bilo problema? Hasselbladov meh, moram priznati, nikada nisam video uživo, tako da me baš interesuje kako su ovde rešili ovaj problem, obzirom da vidim da nisu posegli za jednostavnijimm rešenjima tipa dvostukih okidača (zbog blende), ručnog navijanja kompura i sličnih zezancija? Ako znaš, voleo bih da mi objasniš za koje su se rešenje ovde opredelili?
fotografija.186 balinda,
>> Izbrojao sam 77 redova. ;) :))) Šta rekoh? ;) Od mog zaludnog posla da ih "jurim" po tastaturi, :) valjda je jedino zaludniji brojati ih? ;>>>
fotografija.187 trix,
Pratih ovu temu i ne mogah da se ne umešam. Rasprave na razne teme i priče na stare teme ... Sve pozdravljam i šta ??? Fotografija Niepec (ako se dobro sećam (kucam on line pa ne mogu da zavirim u knjige) & company je prevazidjena, pa vam predlazem da predjete na nove tehnologije... Ko se ne slaze sa ovim predlogom neka se ubije. Ko je sklon samoubistvu zbog nemanja nekih egzoticnih hemikalija iz vremena Milana Fizija i ostalih dramosera, neka ih pomene za radi dostave i eksperimentisanja. Do vidjenja prošla vremena. Rodenštok-ovi objekivi i kondenzatori sluze mom burazeru za igranje na Suncu !
fotografija.188 mbole,
žovek konačno razreši naše nesnalaženje sa jezikom. Alal vera majstore. I ja sam od početka imao utisak da je ovo uzajamno nerazumevanje u pitanju, al mi pisanija izgleda nije jača strana. Hvala.
fotografija.189 mbole,
> zahvaljujući velikoj preciznosti izrade. Nadomeštavanje prstena > na prsten pa na objekitiv, čime se i ove osovinice prodožuju, > akomulira grešku u izradi, ali ja nisam imao prilike da stavim > više od tri Ako sam dobro shvatio ovde preciznost nije od presudnog značaja. Više je u pitanju robusnost. Naime ako ta osovinica treba samo da navije, odnosno zategne oprugu u objektivu, nije kritično njeno pomeranje (pošto pominješ novčić pretpostavljam da se osovina okreće i na taj način zateže oprugu). Neki zub u mehanizmu za okidanje unutar objektiva će zahvatiti oprugu na pravom mestu (u zavisnosti od dužine ekspozicije), iako je osovina prvo zategne malo više.
fotografija.190 mbole,
> :))) Šta rekoh? ;) Od mog zaludnog posla da ih "jurim" po > tastaturi, :) valjda je jedino zaludniji brojati ih? ;>>> Ma samo ti piši. Višak korisnih informacija ne postoji.
fotografija.191 mbole,
De prevedi mi, života ti, šta si ustvari hteo da kažeš?
fotografija.192 maverick,
Vozdra ljudi, osnivam grupu RAINBOW za diskusiju o toj temi i za razmenu GIF-ova i drugih slicica...
fotografija.194 trix,
Htedoh da kazem da razocaran u glupe investicije u fotografiju, zelim da poklonim 30-ak kila hemijskih produkata za crno-belu i kolor fotografiju, par rolni kolor papira, par starih aparata za povecavanje (jedan sa Rodenstok objektivom), raznih sitnica do blesavosti ...
fotografija.195 ndragan,
/ Moram priznati da nikad nisam radio makro snimke niti mi se ikad Dok klub nije kupio makro meh, radio sam makro snimke najbanalnijom metodom - odšrafim objektiv, obrnem ga, sa dva prsta pridržavam da leži lepo na telu, drugom rukom držim blic (blendu zavrnem do daske, pa se malo loše vidi da se izoštri) i okinem. Sa 50mm sam tako hvatao prostor veličine kutije cigara ili nešto manje (recimo 60mm širine). Jeste da gubiš mogućnost bilo kakvog izoštravanja osim primakni-odmakni, ali je bar džabe.
fotografija.196 ndragan,
/ pominjati da je, ovim, moguće snimiti samo sa stalka i samo nepokretne / objekte, zatim..... Da stanem ili treba još da ti ubijam volju? ;) Blic ima ekspoziciju od 1/20000 do 1/6000 - ko ga ne podnosi, ima opisani problem. Mada i to može da se zaobiđe dobrim raspršivanjem, reflektujućim površinama.
fotografija.197 ndragan,
/ kvalitetan normalac, ili (zum) makro? Ni jednom, ni drugom makro Ne normalac nego tele - ne sećam se tačno zašto, ali sa teletom je mnogo lakše. žini mi se da se lakše izoštrava (nisam to radio bar 13 godina :).
fotografija.198 ndragan,
/ objektive sa centralnim zatvaračem. (!) Kako? Ne znam! :))) Da nema neke žičice iznutra i kontakte na bajonetima na oba kraja :) ?
fotografija.199 ndragan,
/ bi kompjuter nabavili jer žele da isprogramiraju vizuelnu simulaciju / leta na Jupiter. :))) Jedna od lepih stvari sa fotografijom (i računarima) je što i sa minimalnom konfiguracijom mogu da se naprave dobre stvari. E, kad dođe do upotrebe u nezgodnim uslovima (slabo svetlo, velike baze podataka), onda, blago meni, ne pomaže mnogo snalaženje (pritiskanje aparata prstom uz ravnu površinu kad već nema stativa, obrada 2000 puta po 32K kad već nema diska), nego se mora naći odgovarajući hardver.
fotografija.200 ndragan,
/ Ovde nešto ne štima. Naime ako je aparat teži(tačnije bi bilo: ima / veću masu), samim tim ima veću inerciju pa je stabilniji, tj. moguće Jes', al' ti jače drkću ruke. Zašto se za film koristi 'kamera s ramena', sa sve onim cevovima i drugim andrmoljama... Da izbegnem stresanje aparata, obično držim dlan ispod tela aparata, tako da ga ne guram naniže, samo ga malo stisnem u šaci.
fotografija.201 ndragan,
/ sam ogledalo, udahnuo duboko, :) i okinuo na slepo. Nije bilo loše, a U Hramu (ne sećam se imena) u St. Pitersburgu, naslonio sam cimeru glavu na rame (leđa u leđa, blago raširene noge), 3... 4... ne diši... i snimio svod sa celom sekundom. Dovoljno oštro. Jednom, u gradskom busu u Novom Sadu, stražnja platforma, savršeno oštro sa petnaestinkom, noću, crno beli ilford hp4 dizan na 31 DIN. Al' smo brzo otišli u lovačke priče, a?
fotografija.202 banusko,
>**> objektivom), raznih sitnica do blesavosti ... Imaš li slučajno senzor koji daljinski aktivira blic kad 'primeti' svetlo drugog blica ??
fotografija.203 balinda,
>> Da nema neke žičice iznutra i kontakte na bajonetima >> na oba kraja :) ? E, nema ovde elektronike. :) Mehanika Brale! Pitanje je kako se prenela sila za zatezanje kompura kroz meh promenjljive dužine? Ne kažem da je nemoguće, najzad urađeno je, :) ali me interesuje kako, jerbo :) nisam video?
fotografija.204 dnikolic,
>> par rolni kolor papira, par starih aparata za povecavanje (jedan sa >> Rodenstok objektivom), raznih sitnica do blesavosti ... Javljam se za Rodenstock. Kad da dodjem po njega? dn P.S. Da to nije kao onaj mali oglas "... poklanjam plocu za 200 DEM..." :)
fotografija.205 trix,
Prvo da ga nadjem na tavanu pa da ga procitam, pa da snimim navoj , pa da tiga dam. Ide u kompletu sa kondenzatorom 150mm. Proizveden je malo posle drugog rata.
fotografija.206 balinda,
>>>> par rolni kolor papira, par starih aparata za povecavanje >>>> (jedan sa Rodenstok objektivom), raznih sitnica do blesavosti ... >> >> Javljam se za Rodenstock. Kad da dodjem po njega? A ja se javljam za "razne sitnice do blesavosti". :)
fotografija.207 balsa,
*> Htedoh da kazem da razocaran u glupe investicije u fotografiju, zelim da *> poklonim 30-ak kila hemijskih produkata za crno-belu i kolor fotografiju, *> par rolni kolor papira, par starih aparata za povecavanje (jedan sa Rodenstok *> objektivom), raznih sitnica do blesavosti ... *> Evo ja se prijavljujem za jedan aparat za pove˝avanje (onaj bolji :) ) i par kilograma sitnica! :) Balša --- * ASOR v1.02 * : Tagline overload
fotografija.208 max.headroom,
Ja sam početnik koji je to već 5 godina :) i baš me mnogo ne zanima sam postupak dolaženja do fotografije, već ono što je na fotografiji. Daklem, ako slikam čoveka, nije mi bitno da li sam ga slikao Nikonom ili Kenonom, već da li se taj tip posle i razaznaje na slici (zahtevi - nula) :) Međutim, danas je i samo fotografisanje (ne i razvijanje, itd.) skup sport, jer jedan najobičniji crno-beli film košta oko 150.000 din, a tek razvijanje... Te stoga pitam - ima li u Beogradu prodavnice gde je sve to (filmovi) jeftinije i isplativije, i ima li nekoga ko to sve razvija jeftinije? Može li neko manje upoređivanje cena (filmova & razvijanja)? P.S. Pukla mi je jedna "mala gumica" na Zenith-E fotoaparatu, kako kaže "čika majstor", a želi da me odere za istu. Imal' neko ideju kakva je to "gumica"? Preko nje se, čini mi se, kontroliše zatvarač. čao mi je da 'naki aparat stoji i skuplja prašinu...
fotografija.209 balinda,
>> Međutim, danas je i samo fotografisanje (ne i razvijanje,itd.) >> skup sport, jer jedan najobičniji crno-beli film košta oko >> 150.000 din, a tek razvijanje... Te stoga pitam - ima li u >> Beogradu prodavnice gde je sve to (filmovi) jeftinije i >> isplativije, i ima li nekoga ko to sve razvija jeftinije? >> Može li neko manje upoređivanje cena (filmova & razvijanja)? U pravu si, fotografija ne spada u jeftine hobije a danas je to još izraženije. :( Nekada je bilo moguće kupiti crno-beli film u većim rolnama pa ih sâm seći i stavljati u kasete. Ne znam da li ovo treba preporučiti baš totalnom amateru? :( Što se tiče razvijanja, verovatno nema jeftinijeg načina nego to uraditi sâm? Razvijanje filma u foto radnji iznosi negde oko 50.000 dinara. (FOTO "VOJN" - Vasina 10) Ako se mnogo ne snima, možda je i dalje to jefitnije nego nabavljati opremu i hemikalije, no ako se dovoljno snima, vredi razmisliti. Na zapadu je cena kvalitetnog crno-belog i kolor materijala (filmova, recimo) približno jednaka, zbog visoke cene srebra koja se u crno-beloj fotografiji i dalje intezivno koristi. U pomenutoj foto-radnji, koju sam uzeo samo kao nekakav reper, identična je cena razvijanja i izrade fotografija bez obzira da li je reč o koloru ili crno beloj fotografiji. Tek od veličine 18x24 cm, kolor postaje skuplji. Dakle, nasuprot ustaljenom uverenju da je crno-bela fotografija znatno jeftinija, pokazuje se da su se cene veoma približile da ne kažem gotovo izjednačile. (Ovde je pomogla i automatizacija izrade kolor fotografija.) Ovo opredeljuje ljude ka koloru a crno-bela fotografija sve više postaje "rezervat" za umetnički nastrojene duše. Jasno je da ova tržišna podela neće učiniti crno-belu fotogriŠhju jeftinijom. :( Moja prognoza je da će se ovaj trend i dalje nastaviti i da će proterati sav jeftiniji crno-beli materijal koga će potisnuti najkvalitetniji (i najskuplji!) obzirom na zahteve koje ova grupacija ima. (?) Možda će, čak, bavljanje crno-belom fotografijom postati neviđeni luksus i ekscentičnost šŰäVľŰĎ╦Zš+IÚK+╦═ŰŰK Ź*eĽşů5koji će se upitati zašto platiti (možda i) više, a nemati boju? :) Na žalost, ne mogu ti pomoći sa nekakvim savetom kako to uraditi jeftinije? :( Bojim se da ovo vreme nije nizašta drugo nego za kukanje. (?) :((( No, možda neko drugi zna šta ti valja činiti? P.S. Al' sam ti pomogao. :)))
fotografija.210 trix,
## Međutim, danas je i samo fotografisanje (ne i razvijanje,itd) ## skup sport, jer jedan najobičniji crno-beli film košta oko I za skupoću ima leka! Prvo: ne kupuj crno beli film ako ga sam ne radiš. Drugo: kad skupiš 3-4 eksponirana filma, odnesi ih kod majstora koji ima laboratoriju (tu pripazi jer 50% foto-radnji nema printer) jedne subote posle podne i reci da imaš tri-četiri filma. Naravno prvo pitaj pošto su brzake. Treba da napomeneš da od svakog snimka uradi po jednu sliku. Zatim kupi nove filmove,(mnogo jeftinije) pa se izgubi na jedno 2 sata. Dobićeš slike 13x18 jeftinije nego da si regularnim putem radio 9x12 a novi film upola cene u trafici (mislim da je trenutna cena filma 5-7 Dm a slika 13x18 0.30Dm). Ako te pri primopredaji slika upitaju : Dali ste vi gospodine profesionalac (ili slično) ? ( A pitaće te kad vide slike sa mora ili planine ili slično) ti svečano izjavi da imaš radju u Brzoj palanci, da si morao da dođeš u posetu tetki a da gotove slike treba da predaš u ponedeljak ujutro. Ovim nećeš oštetiti (značajno) printeristu, a doći ćeš do duplo jeftinijih slika. Ne treba da napominjem da sledeći put ideš u drugu radnju... Možda je "terminologija" malo promenjena, (ovo nisam radio već par godina) ali nije ni daleko. Treće: ako slučajno imaš video kameru, mogu da ti preporučim prijatelja koji radi slike sa tejpa u neverovatnom kvalitetu (mašinu je na lizing platio 300 000 Dm). Ako ovo pročita neki fotograf-profesionalac nek' sa ne ljuti jerbo bolje bilo kakav posao nego nikakav ( a znate da puni tankovi urade mnogo slika ako se brzo troše a brzo se pokvare ako se ne troše).
fotografija.211 trix,
U vezi materijala koji obećah: Rolna 9cm kolor papira prvom ko pročita poruku i odgovori na nju a napisao barem (nekad) nešto u ovoj temi. Ako mu je mnogo cela rolna (oko 500 slika) može da je podeli sa nekim drugim. To što je papir kolor, nije prepreka da se na njemu rade crno-bele fotke... Ako papir ne bude ispravan (pošto je dosta odležao), zamenićemo ga. Uz rolnu ide i nešto malo Agfinog C-92, za otprilike 50-ak slibičona...
fotografija.212 balinda,
>> U vezi materijala koji obećah: A "blesave sitnice" :) za koje sam se ja zainteresovano javio?
fotografija.213 milic,
>=> Htedoh da kazem da razocaran u glupe investicije u fotografiju, zelim >=> da poklonim 30-ak kila hemijskih produkata za crno-belu i kolor >=> fotografiju, Zanima me ovo.. >=> objektivom), raznih sitnica do blesavosti ... a i ovo, pogotovo :)
fotografija.214 bbaja,
Moze li neko da mi pomogne. Koliko bih mogao da dobijem za Canonov objektiv FD 50mm 1:1,4 - odnosno koliko on vredi kod nas.
fotografija.215 balsa,
*> U vezi materijala koji obećah: *> *> Rolna 9cm kolor papira prvom ko pročita poruku i odgovori na nju Ex...a oni leeeepi aparati za pove˝avaaanjeee? A sitniceee? :)
fotografija.217 robert,
>> raznih sitnica do blesavosti ... Da, lepo od tebe :). Ako imaš neki narandžasti ili crveni filter, to bi mene zanimalo.
fotografija.218 balinda,
>>>> raznih sitnica do blesavosti ... >> >> Da, lepo od tebe :). Ako imaš neki narandžasti ili crveni >> filter, to bi mene zanimalo. Predlažem Trix-u da istakne spisak 'blesavosti', da se ne bi ovako "preganjali". :)
fotografija.219 milic,
>=> Moze li neko da mi pomogne. Koliko bih mogao da dobijem za >=> Canonov objektiv FD 50mm 1:1,4 - odnosno koliko on vredi >=> kod nas. 15 DM O:) P.S. Dajem 20 ! :))
fotografija.220 ndragan,
/ Fabrike nisu nastale razvlacenjem po okupacionim zonama vec su ostale Moguće je da je u pitanju samo gradska legenda, mada mi je jedan deo ovih parova otkrio baš jedan Nemac. / -Carl Zeiss (Jena) ostao je Carl Zeiss (Jena) A čiji je Zeiss Ikon? Je li to zasebna firma ili samo trgovački naziv neke Cajsove serije? / Exakta prethodnik Practice, mada su oba modela takodjer dugo godina U pravu si. Pobrkao sam lončiće - poslednjeg siksa i poslednju egzaktu sam video jaaako davno.
fotografija.221 ndragan,
/ Ko je sklon samoubistvu zbog nemanja nekih egzoticnih hemikalija žuj, ja jesam došao dotle da snimim 4 rolne godišnje i to dam da mi se razvije, ali to je više zbog raznoraznih drugih okolnosti nego što bi to moglo da se strpa pod 'manuo se fotografije'. A tehnologija je svakako matora, zato se i sa raspravom i otišlo u onolike perverzne detalje. Detalji su svakako zabavni, pravo da kažem nastavio sam sa divnom zanimacijom otprilike tamo gde sam stao pre više godina. Ono što me buni je inercija industrije. Po brzini kojom je sve uznapredovalo, očekivao sam da ćemo dosad imati video čip u boji, koji bi se nalazio na mestu filma, nešto dip ili sip modula i centroniks kabl za bacanje snimaka u gifove na disku, a ako se nekome baš štampa - nek štampa, pa onda on lajn balansiranje boja, izbor kontrasta, osetljivosti i ostalog zelja, tek koliko da prekratimo vreme dok se ne napravi video čip koji bi mogao da zabeleži hologram. Jedan jedini foto aparat sa magnetnim zapisom se dosad pojavio (koliko znam) a i to pre nekoliko godina. Beše valjda neka konika ili tako nešto. Zašto se tu stalo? Zna li neko?
fotografija.222 balinda,
>> Ono što me buni je inercija industrije. Po brzini kojom je >> sve uznapredovalo, očekivao sam da ćemo dosad imati video >> čip u boji, koji bi se nalazio na mestu filma, nešto dip >> ili sip modula i centroniks kabl za bacanje snimaka >> u gifove na disku, a ako se nekome baš štampa - nek štampa, >> pa onda on lajn balansiranje boja, izbor kontrasta, >> osetljivosti i ostalog zelja, tek koliko da prekratimo >> vreme dok se ne napravi video čip koji bi mogao da zabeleži >> hologram. E, na to će se još pričekati. Negde pre deceniju (možda i neštoĐ─više?) fotografija se zakucala u zid. Dosegao se gotovo maksimum koji se ovom tehnologijom mogao (racionalno ulagajući) dostići. Bio je to dug ali i vrlo intezivan razvoj, gledano merilima vremena u kome se događao. Možda bi se moglo reći da je taj vek i po razvoja bio u nekakvoj srazmeri sa fantasičnom brzinom opšteg napretka. Na sličan način, elekronika se danas razvija u nekakvom skladu sa brzinom proticanja ove sadašnjosti, ali ipak ne može lako dostići nešto što se toliko dugo, i relativno intezivno, usavršavalo. Trenutne mogućnosti klasičnog hemijskog procesa za red veličina su bolje od elektronskih. Mislim da tu najmanje ima inercije, već nedostaje "snage" da se to dostigne. Obzirom da bi totalno izbacivanje "mokrog procesa" donelo uštede u milijardama $, ne treba uopšte računati na inertnost kao razlog. (U ostalom svemirski program se i dalje bazira na nešto modifikovanoj verziji najklasičnijeg hasselblada, a ne verujem da je reč o štednji.) ;) Jednostavno, još nije došlo vreme, kompjuteri su još uvek previše slabi, previše skupi i previše nekvalitetni da bi dostigli rezolucije sa kojima klasični materijal barata. Bila bi potrebna neverovatna upotreba grube sile, pa i onda se postavlja pitanje može li se više i lakše postići u klasičnim okvirima? žak i na komercijanom nivou, mi razgovaramo o stotinama tačkama po inču, dok se kod filma može raditi i o hiljadama po mm. Ne kažem da se to nikada neće dostići, ali za sada..... >> Jedan jedini foto aparat sa magnetnim zapisom se dosad >> pojavio (koliko znam) a i to pre nekoliko godina. Beše >> valjda neka konika ili tako nešto. Zašto se tu stalo? >> Zna li neko? Zar nije bio prikaz u Računarima? Lepa stvarčica, izgleda. Nije preterano ni skupa, ali još uvek nije za poređenje. :(
fotografija.223 trix,
Malo je bezobrazno od mene da ovde ostavim onaku poruku a zatim se više ne javljam. Pa pokušaću da se opravdam. Pre nekoliko dana mi prezupči Golf. Pokida ventil razbije jedan klip i teško ošteti glavu. Majstor mi zatraži samo za ruke 450Dm (drugi majstor "samo" 350) i ja se naravno odlučim za moje lične ruke. Sada sam zamazan kao odžačar... Da se vratim na temu. Poklanjam sve što imam u kući a služi pravljenju slika a može da propadne zbog stajanja. (Ima tu i malo apsurda. Na primer: Feranija kolor papir iz 1963 je uspeo da izvuče kakve-takve slike pre par godina, a jedan vrhunski aparat za povećavanje iz davne 1949 je sav zarđao i ne može ni da se pomeri). Znači : hemikalije, papir, filteri, epruvetice, menzurice, adapteri i druge sitnice koje su se skupile za dve generacije bavljenja fotografijom. Ne radi se o skupim stvarima, međutim sada kad je izbor u prodavnicama nikakav nekom će nešto od ovoga stvarno trebati. Jednom sam na vojnom otpadu kupio skoro 25 kila sitnozrnog negativ CB razvijača i mnogo kila komplet hemikalija za kolor papir (na žalost bez kolor razvijačke supstance, koju je neko već maznuo). Zatim tu je i papir stabilizator za ekstremne uslove... Na žalost veću količinu kalijum fer(i,o)cijanida sam morao da bacim jer se burazer mnogo muvao oko predivnih, krupnih, crvenih i žutih kristala... Za početnike bih mogao da skupim jedan kompletić sa Upom koja je iz mojih početničkih dana (znači ima više od 15 godina). E da, imam i još nekoliko ruskih aparata 6x6, dvooki i smešni. Zaboravio sam kako se zovu a mrzi me da idem na tavan... Rodenstock-ov objektiv sam dao prijatelju ali imam jedan još bolji. Njega ću dati dnikolic-u. Na mom Magnifaxu je Rođa i kad bih mogao da stavim ovaj to bih i uradio. Ali sve ovo izlazi iz teme, pa sam smislio da oformim jednu grupu samo za kontakt sa zainteresovanima. Svi koji su se javljali već su učlanjeni. Grupa je kratkotrajna i zove se ... kako da se zove... Pa neka bude Durst. Nema ništa od te firme za poklon ); ali može menjaža za nešto drugo. Znači na mail pa u grupu.
fotografija.224 trix,
## Jedan jedini foto aparat sa magnetnim zapisom se dosad pojavio (koliko ## ja znam) a i to pre nekoliko godina. Beše valjda neka konika ili tako nešto. ## Zašto se tu stalo? Sony Pro Mavica MVC-7000 i Kodak DSC 200ci. Sony snima 50 snimaka u analognom formatu na promenljive disketice. Izlaz je 768x493 tačke (pun kolor) na TV ili video. Za prave mogućnosti potreban video-tejp ili računarska kartica koja može da "pokupi" sliku sa video signala (video-capture). Cena 8.900 USA $ Kodakov model je samo dodatak na Nikon 8008s. Ima ugrađen hard disk . Rezolucija 1524x1012 (full color). Scsi interface. Cena oko 10.000$ Crno-bela verzija bez HDD 8.500$ i samo jedan snimak ! I šlag: DCS 100 + Nikon F3 25.000$ Ovo prepisah iz Sveta kom. (žena mi radi u Politici), i ne znam ništa više.
fotografija.225 ognjen,
)-> Da se vratim na temu. Poklanjam sve sto imam u kuci a sluzi )-> pravljenju slika a moze da propadne zbog stajanja. (Ima tu i )-> malo apsurda. Na primer: E, amaterski se bavim slikanjem i do sad sam gnjavio gomsiju da mi razvija crno bele filmove. On je vec poceo da me uci ali ja jos nemam nista od opreme. )-> Znaci : hemikalije, papir, filteri, epruvetice, menzurice, )-> adapteri i druge sitnice koje su se skupile za dve generacije )-> bavljenja fotografijom. Ne radi se o skupim stvarima, medutim )-> sada kad je izbor u prodavnicama nikakav nekom ce nesto od )-> ovoga stvarno trebati. Veleo bih, ako bi moglo, da dobijem opremu za razvijanje crno belih filmova i slika. Ognjen
fotografija.226 vstan,
> A ciji je Zeiss Ikon? Je li to zasebna firma ili samo trgovacki naziv > neke Cajsove serije? Zeiss Ikon je bio proizvodjac fotoaparata na kojima su uglavnom korisceni Carl Zeiss objektivi. Malopre pogledah - i ta fabrika se nala- zila u Drezdenu, koji je, barem po broju istih, izgleda bio centar pre- dratne foto industrije. Posle rata firma preseljena u SRN, Pravio je dva izuzetna aparata: pomenuti Contax (35mm) i Contaflex - verovatno najbolji predratni dvooki refleksni aparat za smotani film: izmenljivi objektivi (do svetlosne jacine 1:1.5), zavesni zatvarac do 1/1000, svetlomer, samookidac - cudo tadasnje foto-tehnike. Sa Leica-om i Rolleiflex-om mozemo reci da se radi o cetri najbolja predratna aparata za smotani film. Danas firma pravi objektive vidjene na izvesnim skandinavskim aparatima :)
fotografija.227 djtom,
Alo, fotografi! Ima li neka radnja u gradu koja još radi b/w filmove i slike. (ovi sa procesorima neće da čuju...) Hvala!
fotografija.228 balinda,
>> Ima li neka radnja u gradu koja još radi b/w filmove i slike. >> (ovi sa procesorima neće da čuju...) Već pomenuh: FOTO "VOJN", Vasina 10
fotografija.229 ndragan,
Hm, viđao sam po radnjama raznorazne drangulije za fotografiju, a bogami jedina hemija u koju sam se razumevao su jedinjenja srebra :), pa se nešto mislim, i nikako mi nije jasno: video sam u radnji nekakvo testo za razvijanje, pa ne znam za koji je to proces?
fotografija.230 mbasic,
>> Hasselbladov meh, moram priznati, nikada nisam video uživo, tako da >> me baš interesuje kako su ovde rešili ovaj problem, obzirom da >> vidim da Dovosiš me u neprijatnu situaciju da pišem po sećanju. Hasselblad ima dva Zeiss-ova makro objektiva. Prvi, jeftiniji, oma žižnu dužinu od 120 mm i kod njega je sve uglavnom kao kod ostalih objektiva. Drugi, mnogo interesantniji objektiv je od 135 mm i može se koristiti samo sa mehom. Sve što ću napisati dalje je prilično nepouzdano, ali ja verujem da me pamćenje nije baš toliko izdalo. Naime, kod objektiva od 135 mm centralni ztvarač se nateže direktno na objektivu. Inače, još jedna opaska ovaj objektiv svojim zadnjim delom ulazi duboko u meh. Zato se i ne može koristiti bez ovog dodatka. Još jednom izvinjenje ako sam pogrešio.
fotografija.231 dkic,
Danas sam tražio papir za CB. Verovali ili ne cena za jednu kutiju (100kom) papira formata 10x15,5 je 7,000,000.00din. Zna li neko gde se isti može nabaviti jeftinije?
fotografija.232 dr.grba,
>> Danas sam tražio papir za CB. Verovali ili ne cena za jednu kutiju (100kom) >> papira formata 10x15,5 je 7,000,000.00din. Zna li neko gde se isti može >> nabaviti jeftinije? U Rumuniji. Odnos je bolje od 1:8, bio i ostao. Informacija stara dve nedelje. Planiram skori odlazak do čombolja (biciklom), pa ću te se setim. Pozdrav, dr Grba
fotografija.233 myky,
Prodajem aparat za razvijanje fotografija (OPEMUS 5) jos u origi- nalnom pakovnju i dijaprojektor LIESEGANG 3000 AF SELECTIVE. CENA : 'Ce se dogovorimo - moze i trampa za neki hardver za PC AT 286, diskete, modem, benzin (super), naftu i sl. Mail me.
fotografija.234 milanv,
║║ Prodajem aparat za razvijanje fotografija (OPEMUS 5) jos u origi- !!!!!!!!!! :) Povećavanje ?!
fotografija.235 corto,
Ima li na Sezamu dobra dusa sa video kamerom VHS ili aparaturom za prebacivanje 2x8 i super8 filmova na VHS? Zelim da spasem od propasti neke drage filmice..mailnite, ako vas ima. dJOLE
fotografija.236 dikla,
> Ima li na Sezamu dobra dusa sa video kamerom VHS ili aparaturom za > prebacivanje 2x8 i super8 filmova na VHS? Zelim da spasem od propasti > neke drage filmice..mailnite, ako vas ima. Ja sam to uradio sa svim svojim osmicama....:) Moja iskustva su da se c/b filmovi daleko bolje prebacuju nego kolor ! Naime, da bi se kolor lepo video mora da ima dobar kontrast dok kod c/b to i nije od presudnog znacaja. Ima samo jedan problemcic, masem ti iz Novog Sada...:)
fotografija.237 corto,
>  Ima samo jedan problemcic, masem ti iz Novog Sada...:) Dobro, nije ni to preko sveta...bar smo u istoj drzavi i dalje...imas aparaturu ili..? Dogovoricemo se! pozdrav dJOLE
fotografija.238 dikla,
>>   Ima samo jedan problemcic, masem ti iz Novog Sada...:) > > Dobro, nije ni to preko sveta...bar smo u istoj drzavi i dalje...imas > aparaturu ili..? Dogovoricemo se! DA, jedan TELEFUNKEN-ov prastari model kamere, 100 luxa :(, video i projektor, to je otprilke sve... Svojevremeno sam radio i sa nekom prizmom koja sluzi bas za to, ali nisam video ama bas nikakvu razliku u odnosu na platno ---> kamera ! Jedino je problem sa zvukom, na snimku imas stektanje projektora, ali ja stavim slusalice na mikrofon kamere i pustim neki mjuz, bolji je utisak pri gledanju videa (naravno da se odnosi na filmove bez tona) Ali se i to da resiti, na videu koji ima AUDIO-DABL, nanese se kasnije ton, i to je to :)