EXTRA.3

26 Sep 1992 - 21 Jul 1993

Topics

  1. automobili (431)
  2. avioni (389)
  3. hi.fi (439)
  4. biznis (391)
  5. zvezde (181)
  6. sport (1012)
  7. sf (495)
  8. etf (295)
  9. mg (167)
  10. misterije (137)
  11. fotografija (238)
  12. eng (59)
  13. samogradnje (20)
  14. razno (707)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 bandit,
>> hoću (i imam pravo) da film gledam na MIRU. a na SLOBU? Johnny
hi.fi.2 putnik,
Kada kasetofon zapetlja traku, u čemu je problem - u kasu ili kaseti? Brana
hi.fi.3 zokalezic,
Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili CDP-195 tj vrede li one pare ? Pozdrav Zoran
hi.fi.4 dveselinovic,
Može biti i jedno i drugo. Traka može biti felerična, ili nenormalno tanka na nekom mestu, ili mehanika kasetofona može biti grešnik. Najčešći slučaj u kasetofonu su prljavi točkići, koje retko ko ikada čisti alkoholnim rastvorom (pola-pola alkohol i voda), ili pak pogonska osovina (capstan). U slučaju traka, do sada za ovih 27 godina, nije mi se desilo da me prevari bilo koja traka poznatog proizvođača, ali neke budi-bog-sa-nama trake i kasete jesu (mešam, jer imam i magnetofon i kasetofon). Pozdrav, DVV
hi.fi.5 putnik,
Hm, za CDP-195 nisam siguran, ali mislim da je jedina razlika izmedju njega i CDP-190 u tome što ovaj prvi ima daljinski. Ja imam SONY CDP-190 i za sada me, da kucnem u drvo, još ni jednom nije izneverio. Pozdrav Brana
hi.fi.6 robert,
<:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili CDP-195 tj vrede <:> li one pare ? Za Sony CDP-M11 ni ja ne znam mnogo (pretpostavljam da je iz niže klase) a za CDP-195 znam da je niža klasa a ima sledeće specifikacije: 1 Bit High Density Linear Converter System 4 Pulse D/A Converter 18 Bit Digital filter with Noise Shaping Direct Digital Sync System S-Servo III Digital CLV Servo Digital Deemphasis 12 tastera za direktno biranje naslova može da se programira za 24 naslova promenljivi digitalni fejder Custom Edit Peak search Timer play izlaz za slušalice može da se podešava ali NEMA daljinski. Ako hoćeš daljinski imaš CDP-295 koji je isti kao ovaj ali sa daljinskim. Što se tiče pitanja da li vrede te pare, po nekim testovima ovi Sony-evi modeli su u toj klasi prošli najbolje od svih testiranih tako da izgleda vrede. Ali ako mene pitaš ja bi krenuo od CDP-591 (sada već CDP-592) pa naviše.
hi.fi.7 mmarkov,
>> Ja imam SONY CDP-190 i za sada me, da kucnem u drvo, još >> ni jednom nije izneverio. Znaš li, možda, koliko bita ima taj CD? U uputstvu ništa ne piše, iz dinamike ( oko 90 dB ) bi se reklo da je 16-bitni, ali bih voleo da znam zasigurno.
hi.fi.8 zokalezic,
Hvala svima za informacije Pozdrav Zoran
hi.fi.9 sagitarius,
Da li neko zna nesto o PIONEER Tape Deck RT - 707 (magnetofon). Znam samo da ima 3 motora i 4 glave. Uopste kakvi su pionirovi magnetofoni, sem sto je ovaj star i sto je ugradjivan u neki `profi` stub (barem po slici koju imam). Unapred hvala Milan/
hi.fi.10 bitsoftware,
Da li neko zna ko trenutno zastupa Heybrook u Jugoslaviji, ako uopšte sada ima takvih?
hi.fi.11 rjovic,
> <:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili > CDP-195 tj vrede <:> li one pare ? Što se tiče CDP-M11 ne znam ništa, a sa CDP-195 sam u potpunosti zadovoljan. Vredi svaku paru :)) Relja
hi.fi.12 trsa,
>>>>>> <:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili >>>>>> CDP-195 tj vrede <:> li one pare ? >> Sto se tice CDP-M11 ne znam nista, a sa CDP-195 sam u potpunosti >> zadovoljan.Vredi svaku paru :)) Kol`ko para toliko i muzike, pardon ko ti svira za te pare takva i muzika. 8->> Pozdrav, Vladimir P.S. Ako mozes nadji nesto sa Philips-ovim chip set-om (Philips, Marantz, Rotel). U ovoj klasi cena npr. Philips iz serije CD-6xx, npr.610, 604, 614 (upravo se pojavila nova serija CD-9xx, ali i ova "stara" sije Sony-ja !), ili jos bolje Marantz serija CD-4X (40 je stari model, 42 novi). Razlika u zvuku u od- nosu na Sony je da ne kazem drasticna. Sony-ju pre svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike inace zameraju ovom medijumu, zatim dubina u basu... I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem. Ovo sve navodim na osnovu slusnih iskustava koja se uglavnom poklapaju sa iskustavima navedenim u nekim engleskim casopisima. Dakle ako mozes zaobidji Sony-ja! Ako ne da znas da su modeli sa prefiksom M midi varijante (sirina uredjaja je 35 cm.), i da ova dva modela nisu bas "najsveziji".
hi.fi.13 trsa,
>>> Da li neko zna ko trenutno zastupa Heybrook u Jugoslaviji, >>> ako uopste sada ima takvih? Tehnopromet na bulevaru revolucije, preko puta JAT-a, ima ih u radnji. Pozdrav! Vladimir
hi.fi.14 dusan,
>> Sony-ju pre >> svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna >> je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike Pre svega ne mogu da se složim sa tvojom pretpostavkom da treba zaobići Sony-ja. Ja sam mesecima jurio po inostranstvu a i kod nas, slušao, gledao, čitao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga već dve godine i nisam primetio te metalizacije o kojima pričaš. Mašina je jednom rečju zver, ima sve živo što ti treba i što ti ne treba, robusan je i vrlo kvalitetan, čak bolji od uređaja iste klase od drugih proizvođača, ovo ti ne pričam napamet, već znam iz iskustva. >> I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema >> sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem. Technics je toliki užas u odnosu na Sony, da ja u startu nisam ni razmišljao o kupovini CD-a od njih. Ne preporučujem nikome, mada vidim da kod nas važi parola: šta ti je, za te pare to čudo stvarno lepo radi. Ja nisam tako razmišljao već sam izdvojio malo više para, ali zato sam bio siguran da sam kupio stvar za sledećih 5 godina minimum. >> Dakle ako mozes zaobidji Sony-ja! Naprotiv, Sony je zaista veoma dobar izbor u svim klasama u odnosu na cenu koštanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo još 3 extra modela (ona šmekerska sa drvetom sa strane) i osim još par zezalica kod programiranja, drugačijeg dizajna i još kojekakvih gluposti ni u čemu se ne razlikuju od 990-ce. Savršen izbor za te pare. Ah da, ja ga platih pre 2 godine u Nemačkoj 700 Dem sa merverštojerom. Ne znam kolika je cena sada ali ga toplo preporučujem svima koji hoće dobru makinu za te pare.
hi.fi.15 drpr,
-> koštanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo još 3 extra modela -> (ona šmekerska sa drvetom sa strane) i osim još par zezalica -> kod programiranja, drugačijeg dizajna i još kojekakvih -> gluposti ni u čemu se ne razlikuju od 990-ce. Savršen izbor -> za te pare. Ah da, ja ga platih pre 2 godine u Nemačkoj 700 -> Dem sa merverštojerom. Ne znam kolika je cena sada ali ga -> toplo preporučujem svima koji hoće dobru makinu za te pare. I ja imam sony-a već oko 2 godine i veoma sam zadovoljan mogu da kažem da sam i prezadovoljan.Model je cdp-190 i ne znam koliko je dobar ali ga ja svrstavam u houm juzers klasu :) Stvarno mi još nikad nije zaglavio ( kuc. kuc.) i mogao bih da ga preporučim svakom cena je negde kad sam ja kupovao (znači dosta niža) oko 500dm cope
hi.fi.16 pishta,
Da li možda neko ima podtke o zvučniku Mordaunt-Short MS35Ti.Pre svega mislim na snagu a može i sve ostalo. Da li možda neko ima nekih iskustava/mišljenja kako o zvučniku (koja je klasa, trenutna realna cena polovnog,...) tako i uopšte o firmi Mordaunt-Short.Takođe da li postoji neka zgodna kombinacija sa pojačalom (jel može na Sansui AU-G90X)? i kablovima (Van den Hul ClearWater) i tako to... Takođe i sve drugo suvislo/nesuvislo u vezi gornavedenog a da se ja nisam setio. fala....
hi.fi.17 dusan,
Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam dao malo preko 700 za CDP 990, a razlika imeđu ova dva je ne zna se!
hi.fi.18 trsa,
-> kostanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo jos 3 extra modela -> (ona smekerska sa drvetom sa strane) i osim jos par zezalica -> kod programiranja, drugacijeg dizajna i jos kojekakvih -> gluposti ni u cemu se ne razlikuju od 990-ce. Savrsen izbor Bogami, koliko se razlikuju spolja a tek iznutra (razlika u tezini objasnjava gotovo sve!): pazi sad-Gibraltar sasija (kompozit kalci- jum karbonata ojacan staklenim vlaknima-poseduje istu molekularnu strukturu kao mermer), ona dva gornja modela imaju i subsasiju od dve mesingane ploce, hermetizovan odeljak za disk, posebno ogib- ljenje laserskog citaca i odeljka za disk itd ...(dakako razlike ima i u elektrici-udvojen broj DAC-ova itd). Dakle naglasak je na akusticnoj izolaciji jer secate se - mrtav gramofon je dobar gramo- fon!. Sve je to lepo, samo da nije Marantz-a, Rotel-a i Philips-a (u odsustvu navedenih prolazi i Technics). Em imas bolji zvuk em manje platis !!! Pa gde to ima! Pozdrav! Vladimir =Question: What is the best chip set! =Answer: Philips, naturally !!!!!!!
hi.fi.19 mmarkov,
>> Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam >> dao malo preko 700 za CDP 990, a razlika imeđu ova dva je >> ne zna se! Ja kupih CDP 190 za isto toliko maraka ( 190 ) pre jedno godinu dana, i to u sred Beograda. Inače, ortak koji se bavi(o) švercom tehničke robe, čim ga je video kod mene u sobi, pitao je: 'Kolko si platio? 200 maraka ?'. Po tome se da zaključiti da je to bila uobičajena cena...
hi.fi.20 dsoskic,
..to trsa >>> Sony-ju pre >>> svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna >>> je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike Što se tiče CD-a i TV-a, ko zaobiđe SONY, a imao je para da ga kupi, nije svestan na kakvom je gubitku kako u kvalitetu tako i u verodostojnosti tona a i slike a i lepote samog uređaja. "It's a Sony" :) the only One. ..to dusan > Pre svega ne mogu da se složim sa tvojom pretpostavkom da treba zaobići > Sony-ja. Ja sam mesecima jurio po inostranstvu a i kod nas, slušao, gledao, > čitao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga već dve godine i nisam > primetio te metalizacije o kojima pričaš. Mašina je jednom rečju zver, ima Normalno da ne možeš, kad je Techniks mnnnooooggoo lošiji od svakog Sony cd-a, a kamo li od CPD-990. >>> I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema >>> sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem. On, Techniks, mislim da nema ni jedan deo Hi-Fi sistema, vredan pomena, sem eventualno tajmer-a :))). Deck-ovi, njihovi, da bi bili kvalitetni okreću se brže od deklarisanog tj. u najboljem slučaju na gornjoj granici tolerancije. A o CD-u, njihovom, nemam reči, to je čudo od nesolidnosti čitaj skače, preskače, cakće na nekoliko poslednjih tragova kao da preskače puž... itd. > Technics je toliki užas u odnosu na Sony, da ja u startu nisam ni razmišljao Možda zbog toga što Sony ne valja :), nalazi se kao referenca za klasiku na studiju B, Radio Bgd i u svakom drugom studiju kome stalo da svoju muziku verno reprodukuje svojim slušaocima. Ovde mislim na CDP-990 ili minimalno bolji. Pozdrav, Danko p.s. možda je samo u početku Philips bio bolji, ali samo zato što Sony još nije napravio svoj uređaj :)
hi.fi.21 ljubisha,
Toliko hvalite tog Sonija da bi neko mogao da pomisli da sve što na ovom svetu valja od tehnike nosi znak "Sony" ;)) Po vama čovek bi trebao samo tu nalepnicu da plati par hiljada DEM :) Moram da priznam da ste me baš zaintrigirali, pa sam odlučio da se sagnem ispod stola i izvučem onu gomilicu raznih časopisa i testova. I da znate nije mi bilo nimalo lako ;)) Dakle, da vidimo šta te Švabe i Englezi misle o čudu od kompakt diska koje se odaziva na Sony :) Oni imaju jednu nezgodnu osobinu da sve one testove strpaju u jednu veeeeeeliku tabelu iz koje može mnogo toga da se sazna. A na tim tabelama ideš, ideš pa naletiš na Sony pa opet ideš... , a ispred svakog Sonija stoji bar po 5-6 raznih Technics-a i Philips-a (a o ostalim da ne pričamo ) Šalu na stranu, Sonijevi modeli uopšte ne prolaze sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su dobili otprilike iste ocene, odgovarajući model dve gore pomenute firme je obično 200-300 DEM jeftiniji, a ima bogami i drastičnijih slučajeva. žak se i ovde toliko hvaljeni CDP-990 nalazi ispod mnogo drugih modela. Naravno i kod Sonija ima izuzetaka, tako da model CDP-590 ima iste ocene kao i 990 samo što košta celih 400 DEM manje.
hi.fi.22 vkrstonosic,
>> Toliko hvalite tog Sonija da bi neko mogao da pomisli da sve što na >> ovom svetu valja od tehnike nosi znak "Sony" ;)) Po vama čovek bi trebao Recimo 60% profi video tehnike je Sony :)
hi.fi.23 dusan,
>>gomilicu raznih časopisa i testova. I da znate nije mi bilo nimalo lako ;)) Da sam ja kupovao CD po katalogu i časopisu, to sigurno ne bi bio Sony. >>Šalu na stranu, Sonijevi modeli uopšte ne prolaze >>sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su Naprotiv, prolaze odlično! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je rešeno. Švabama i ostalim "inostrancima" uopšte nije bitna razlika od nekoliko stotina maraka. Kad se vrši test neke serije uređaja uzima se čak i tolerancija od 000-300 DEM!? Dakle kad vidiš tabelu u kojoj stoje uređaji u klasi iznad 1000 DEM zapitaj se koliko tih tričavih 300 Dem utiče na svest našeg čoveka. Zato su verovatno i najprodavaniji modeli kod nas u seriji ispod CDP 490 (Sony) a o Technicsu i da ne pričamo! Prodali su ljudima neku shit seriju i svi su zadovoljni jer su jefitno prošli. Kakav mentalitet! Iskreno govoreći, ja sam lično video, osetio, radio i čuo par uređaja koji su u klasi sa CDP990; kod ortaka sam slušao Kenwood-a koji je po kvalitetu u toj tvojoj tabeli davao skoro iste rezultate, pa ipak ga je 990 ušio u pet dužina (dizajn, gomila programiranja, brzina prebacivanja između stvari itd) a cena ova dva uređaja je bila ista u Nemačkoj pa ti prosudi ko će koji da kupi. Drugi je bio jedan Sharp, koji je odma otpao ;))) za treći pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet bi se odlučio za 990 (pitaj ga kako moj CD "guta" zamašćene diskove dok njegov odma ispljune ;))) no dobro da se čovek ne bi ljutio bez razloga da odma napomenem da ova dva playera rade na dva načina (njegov ima onaj zastareli oversampling i slične gluposti ;>>>. I na kraju, sledeća stvar koju ću možda kupiti je DAT ili ono malo čudo što su najavili pred božić: recordable mini CD. I šta misliš da ću da uzmem kataloge u ruke i da biram? Jok bato, ja već video 3 serije Sonyjevog DAT-a koji jede malu decu. I to po studijima dečko a ne po kućama, čisto da ne misliš da je to igračka. Pitaj one u Pingvinu i u NTV S B šta koriste. Hint: nije Technics ;)))
hi.fi.24 ljubisha,
> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :) Uh, sad me pokopa :) A koliko ljudi ovde kupuje profi tehniku, bilo video bilo audio ? Ja nisam hteo da kažem da Sony *ne pravi* dobre uređaje nego je ovde počela priča o tome kako je jedino što valja Sony ( i to što se tiče muzičkih uređaja).
hi.fi.25 ljubisha,
>Da sam ja kupovao CD po katalogu i časopisu, to sigurno ne bi bio Sony. > ..... >Iskreno govoreći, ja sam lično video, osetio, radio i čuo par uređaja >koji su u klasi sa CDP990; Pa nisam ja ni mislio da ti treba da pročitaš test u nekom časopisu, pokupiš pare i odeš da kupiš tamo neki CD koji je na listi. Naravno da ćeš ako si u mogućnosti odslušati što više modela koji bi došli u obzir, pa ćeš onda doneti odluku. A šta ti misliš da oni kad ocenjuju uređaje ne slušaju te iste uređaje ? Ta ocena iz časopisa je relevantna bar isto toliko koliko i tvoja ocena ili nečija druga. >Naprotiv, prolaze odlično! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna >stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je rešeno. >Švabama i ostalim "inostrancima" uopšte nije bitna razlika od nekoliko >stotina maraka. Kad se vrši test neke serije uređaja uzima se čak i >tolerancija od 000-300 DEM! Šta ćeš kada sam bandoglav ;)) Grešiš kada kažeš da švabama ništa ne znači razlika od par stotina DEM. Naravno u klasi uređaja od 1500 DEM nekih 200-300 DEM ne znači apsolutno ništa ali ako se radi o ceni od nekih 800 DEM tih 300 čine (i švabama) značajnu razliku. Da ne bude da pričam napamet, imao sam priliku da vidim šta i kako oni kupuju. Veoma mali broj njih će dati 400 DEM više za neki CD samo da bi na primer videli ime kompakt diska koji su gurnuli unutra ;) (sem ako se naravno ne radi o uređajima koji koštaju par hiljada DEM) Još nešto, kada neki uređaj upadne u klasu sa uređajima koji su po 300 DEM skuplji od njega to je obično veliki kompliment samom uređaju a i njegovom proizvođaču. >a o Technicsu i da ne pričamo! Prodali su ljudima neku >shit seriju i svi su zadovoljni jer su jefitno prošli. Kakav mentalitet! Pošto verovatno misliš na onu seriju koja se prodavala u free shop-u moram da ti kažem (ne mogu da odolim ;) da je ona bolje ocenjena od CDP-990 (to se naravno odnosi na ona dva bolja modela, ona druga dva nema na ovoj listi) A inače onaj najeftiniji se prodavao po stvarno smešnoj ceni, i naravno da su ljudi koji su ga kupili bili srećni jer sebi nisu mogli priušte bilo šta drugo. >I na kraju, sledeća stvar koju ću možda kupiti je DAT > .... >Pitaj one u Pingvinu i u NTV S B šta koriste. Pošto izgleda kupuješ samo profi opremu kada ćeš da kupiš profi pojačalo, dek i zvučnike ?? ;))
hi.fi.26 pishta,
Jel moguće da niko ništa ne zna o Mordaunt-Short-ovima. Bre, bre,.... A ja se nadao.....
hi.fi.27 dveselinovic,
Pa sad, za video ne znam, ali za muziku, ha, našlo bi se ... Pozdrav, DVV
hi.fi.28 lanik,
>> Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam dao malo preko >> 700 zaCDP 990, a razlika imeđu ova dva je ne zna se! Daj šta se ložite, sve ispod 1000 DEM u CD playerima je budžet klasa, i svi zvuče jako slično. Pravi uredjaji se mogu naći tek oko cifre od 2000 DEM. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.29 lanik,
>> Što se tiče CD-a i TV-a, ko zaobiđe SONY, a imao je para da gakupi, nije >> svestan na kakvom je gubitku kako u kvalitetu tako iu verodostojnosti >> tona a i slike a i lepote samog uređaja. "It's a Sony" :) the only One. Ma kakav SONY, u pravom HiFi svetu SONY nema šta da traži (kao i većina poznatih japanskih firmi), s tim da im CD playeri stvarnoi nisu loši za uložene pare, ali su im televizori najobičnije kante. Imao sam (i još uvek imam jedan) 2 SONY televizora, i boje se ne mogu porediti sa Grunding ili Phillips-ovim, da ne navodim sada neke stvarno dobre firme. Nikada neću shvatiti zašto se Jugovići toliko lože na SONY, pa su još od jedne budžet japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidž. Imidž može da bude "Bang & Olufsen", a SONY je samo jedna solidna firma koja pravi uredjaje pristojnog kvaliteta za one kojima su ti uredjaji namenjeni. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.30 lanik,
>> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :) I takodje recimo da ta "profi" video tehnika nema nikakve veze sa kućnim djubretom koje ja ili ti možemo da kupimo. Poznat je primer japanskih bubnjeva i gitara u muzici, koje su koristili najpoznatiji bubnjari i muzičari - a firme im napravile jedan instrument po specijalnoj porudžbini i od tada svi misle kako su YAMAHA bubnjevi ili Ibanez gitare u prodavnicama iste te na kojima sviraju George Benson ili tako neko. Nadji mi ti neki SONY-jev uredjaj koji je u masovnoj prodaji da se nalazi u studijima ili tako negde... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.31 lanik,
>> za treći pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet >> bi se odlučio za 990 Odakle ti ta ideja? Ako bih menjao moju YAMAHU, jedino bi je menjao za Harman Kardon i ništa drugo. Plus, što porediš ono što se ne da porediti - CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj KLASI. >> pitaj ga kako moj CD "guta" zamašćene diskove dok njegov odma ispljune Koliko se JA sećam, nije bilo baš tako. Dok se kod tebe na umrljanim mestima čulo krckanje ili mala pauza, kod mene je to isto bilo izbegnuto zahvaljujući ERROR CORRECTION sistemu koji CD plejeri SREDNJE klase (kao što je moja YAMAHA) imaju, a plejeri niže klase nemaju. >> no dobro da se čovek ne bi ljutio bez razloga da odma napomenem da ova >> dva playera rade na dva načina (njegov ima onaj zastareli oversampling i >> slične gluposti Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa, i o LJUDIMA sasvim drugačijih potreba i shavatanja šta je to HiFi. Dok je tebi najvažnije kako se CDP da isprogramirati i da li ima auto fade in/out, meni je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;) Ustvari, kod CD plejera je najvažniji MEHANIZAM, a to moja YAMAHA ima jedno 3000 puta bolje od bilo kog SONY-ja, jer sam i ja pri kupovini razmotrio sve moguće opcije (bilo mi je jedino žao što nisam imao još 500-600 DEM viška pa da kupim neki bolji Herman Kardon) i video najbolje SONY-jeve plejere. Kao što rekoh, mehanizam je najbitniji jer svaki prosečan CDP ima "digital out" pa mu možeš priključiti bilo koji DA konvertor. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.32 dveselinovic,
Dalibore, nisi baš sasvim u pravu. Posle dve godine otvaranja i slušanja tih uređaja, došao sam do zaključka da postoje tri suštinske klase. Prva ide do oko DEM 750 i to su "economy class" uređaji, kao recimo moj Sony CDP-190, koga sam platio DEM 350 u radnji u sred Beograda pre godinu i po dana otprilike. Druga klasa se proteže od DEM 750 do oko DEM 1.300-1.500, a treća ide inzad toga. Razlike su tek na tim nivoima zaista bitne, kao recimo potpuno drugačije urađen audio deo; unutar klasa, razlike se svode na daljinske komande, razne opcije biranja i programiranja, itd. To je, uostalom, oduvek bila osobina japanske robe; dodaš dva dugmeta, povećaš mu napajanje sa +/- 35 na +/- 45 V i eto ti novog, jačeg i skupljeg modela. Dajte da se ne zavaramo: to je u osnovi konfekcijska industrija. Izlaza postoje dva. Prvi je da čovek kupi skup uređaj, ali će usput platiti ime, pakovanje i niz gluposti koje mu u stvari uopšte ni ne trebaju. Drugi je da kupi jeftin uređaj, pa ako zna (sam ili nekog ko to zna), da dohvati i dotera stvar. Ja volim ovaj drugi pristup kada je moguć (a nije uvek): recimo, tako sam modifikivao kasetofon (neki shit Sansui), koji je meni sporedan jer slušam magnetofon. žudo božije šta iz te mašine može da izađe ako se čovek malo potrudi i zna elemente; recimo, standardne tranzistore zameniš ručno biranim super niskošumnim tranzistorima, pa standardne otpornike od 5% zameniš metaloslojnim od 0,5%, kondenzatore od 10% mil spec delovima od 1%, itd. Pa kad sve to još lepo narihtaš osciloskopom, ispadne da za male pare, i sasvim pristojno razuman rad možeš da dobiješ jako mnogo. Oko pojačavača - slažem se za H/K, Yamahu cenim, ali nisi u pravu kada tako olako odbacuješ sve ostalo. Sony je oduvek imao odlične jeftine pojačavače, kao recimo model TAF-220 (sada 270); ti njihovi modeli su uvek bili odlični za svoju klasu, a uvek su kuburili u srednjoj klasi, pa i u višoj. Pozdrav, DVV
hi.fi.33 drpr,
-> bilo audio ? Ja nisam hteo da kažem da Sony *ne pravi* dobre -> uređaje nego je ovde počela priča o tome kako je jedino što -> valja Sony ( i to što se tiče muzičkih uređaja). JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego sam samo izneo lično iskustvo i rekao da sam tim CD-om zadovoljan cope
hi.fi.34 dsoskic,
> kod Sonija ima izuzetaka, tako da model CDP-590 ima iste ocene kao i 990 > samo što košta celih 400 DEM manje. Vrlo čudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a različite cene :))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni CDP-590-ca. I ja baš pred sobom držim jedan uporedni test CD-a i ta dva CD-a se uopšte ne mogu porediti ni po ceni, što ti reče, a ni po kvalitetu. Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+" znači da uređaj ima neku osobinu, a "-" da nema tu istu. Od mogućih 32 osobine, Sony CDP-990 ima 24"+" tj. ima 8"-", a CDP-590 ima 12"+" tj. ima 20"-"; nadam se da sam bio doboljno jasan. CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,.... CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,.... ... da ne nabrajam dalje. Imao sam Techniks i hvala bogu otarasio sam ga se. Ipak, po mom mišljenu, najbolji je "Sony" u video i tv tehnici, među DAT-ovima i CD-ima (CDP-X 77ES). Pozdrav, Danko
hi.fi.35 dsoskic,
> ovde počela priča o tome kako je jedino što valja Sony ( i to što se tiče > muzičkih uređaja). Ma neeeee, samo što se tiče CD-a i DAT-a i TV-a i VCR-a i CAM-a i SVGA-monitora i WMan-a i CDMan-a ... :) :)), ko što vidiš samo CD i DAT od muzičkih uređaja.
hi.fi.36 dsoskic,
> čine (i švabama) značajnu razliku. Da ne bude da pričam napamet, imao sam > priliku da vidim šta i kako oni kupuju. Veoma mali broj njih će dati 400 DEM Jedino su Jugovići kupovali najskuplje kad su bili u mogućnosti, i u Minhenu i u Londonu, a švabe su uvek i bile jajare. A onda kojekakve firmice počeše da uvoze kojekakav šit, tako da smo puni tehnike ala TEC, KEC, KAMA ovo, KAMA ono, GOLDSTAR, GUNGANGSAN, ..... retko ko je odoleo da ne kupi nešto ovako preko "sindikata" uz krompir ili polutku, na 13 mesečnih rata. ;(((
hi.fi.37 dnikolic,
>> - CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopste da budu u istoj KLASI. Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima, oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze ovde da *OSETI* razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od nekoliko decibela? dn
hi.fi.38 dusan,
>>Plus, što porediš ono što se ne da porediti >>CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj KLASI. To ti je osnovna greška. Dao si duplo više para za uređaj koji je ipak u istoj klasi a ja tvrdim i da je bolji. Ne veruješ? Ok, tvoj uređaj i dalje koristi one tupave oversampling fore, dok moj ima sasvim drugačiju tehnologiju tj 1 bit sampling u već ne znam koliko onih kiloherca. Zvanično je potvrđeno da je to bolji sistem, dakle u startu grešiš. O brzini i ostalim stvarima ne treba pričati, pa dovoljno je da ti kažem da ja mogu maltene da pomoću programiranja mixujem stvari. Verovatno je i tvoj disk tako brz, pa ćemo ovu temu ostaviti po strani, ali što se tiče samog programiranja diska, tu ga šije nekoliko puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo šminkerskih fora kad ubaciš CD on ti ispiše ime ili grupu velikim slovima itd za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandžaste) displaye. Ima tu još fora ali mi trenutno ne padaju napamet, a i mrzi me da potežem user manual. >> Koliko se JA sećam, nije bilo baš tako. Dok se kod tebe na umrljanim >>mestima čulo krckanje ili mala pauza, kod mene je to isto bilo izbegnuto Teško da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD (umašćeni) dao grešku samo na početnih seknd dve, dok je kod tebe na 3 mesta izbacio grešku, čime dolazimo do zaključka da je moj svario više umašćenih mesta nego tvoj, pa ti vidi koja je to osetljivost za tvoj CD player. >>zahvaljujući ERROR CORRECTION sistemu koji CD plejeri SREDNJE klase (kao što To o čemu ti pričaš postoji samo na papiru da bi se eventualni kupci namamili na slatkorečivost kompanije koja prodaje svoje uređaje. NE POSTOJI nijedan error correction sistem koji će moći da prevari ljudsko uvo i ubaci neki sempl na mesto gde fale podaci (tj disk "preskače"). žak i sa tim tvojim sistemom ja nisam video nikakvo poboljšanje u odnosu na klasično preskakanje greške kod diskova, a ti si sa tim sistemom samo dao više para na uređaj. >> Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa Možda u teoriji ali praktično ne. >>je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;) Tvoje uvo (ili uši) sigurno neće primetiti razliku ako bi ti naizmenično puštao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slušaš kakav je zvuk. Razlika verovatno negde i postoji na papiru, ali naše uši to ne konstatuju. Ovakav apsurd je verovatno nastao ako ste puštali više playera na različitim zvučnicima pa je sve drugačije zvučalo. >> Ustvari, kod CD plejera je najvažniji MEHANIZAM, a to moja YAMAHA ima >>jedno 3000 puta bolje od bilo kog SONY-ja, jer sam i ja pri kupovini Prvo ti meni formuliši šta misliš kad kažeš mehanizam, jer nešto nisam primetio da si baš otvarao Yamahu i Sony pa upoređivao. Mehanizam je za svaku pohvalu kod Sony-ja i verovatno je drugačije rešen u odnosu na druge playere. >>Kao što rekoh, mehanizam je najbitniji jer svaki prosečan CDP ima "digital >>out" pa mu možeš priključiti bilo koji DA konvertor. Eto ti ga pametnjaković. Od kad to digital out spada u mehanizam?! Ali ajde, pošto znam šta si hteo da kažeš, oprošteno ti je. Ali za utehu da ti kažem da i CDP990 ima digital out ;)))
hi.fi.39 dusan,
>>Ipak, po mom mišljenu, najbolji je "Sony" u video i tv tehnici, >>među DAT-ovima i CD-ima (CDP-X 77ES). Ok vidim da si opsednut Sony-jem ali bogamu ne treba preterivati! Ne bih baš rekao da je Sony najbolji u video i tv tehnici ali tvrdim da ima fantastične mogućnosti za veoma male pare. Ja imam video SLV353 Sony i nisam video do dansa brži i kvalitetniji video od ovog, naravno u toj klasi. A opet manija Sonyja da ubacuje tonu programiranja ga izdvaja od sličnih modela. Panasonic ga prati u stopu, ali tek model od NVF70 koji se jedino izdvaja zato što je stereo a i po ceni je jači.
hi.fi.40 dusan,
>>Ma neeeee, samo što se tiče CD-a i DAT-a i TV-a i VCR-a i CAM-a >>i SVGA-monitora i WMan-a i CDMan-a ... :) Što se tiče CD-a, kad bi ponovo razmislio kupio bih Sony CDPX 777. DAT - obavezno Sony. TV je malo zeznuta tema, Grundig je haos ali je skup. Ima tu još dosta stvari koje se gledaju pa ostavimo ovu temu za drugi put... VCR - opet Sony ali ovog puta bih kupio minimum SLV 979 sa mixetom. SVGA - ne znam ništa o učešću Sonyja u ovim vodama, pa zato neću da komentarišem. Od WMana bih ipak pre kupio Aiwu nego Sony ali zato CDMan obavezno Sony ;))
hi.fi.41 dusan,
>>Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima, To! Evo ga pravi čovek! To ja sve vreme pričam, daju ljudi neke silne pare za kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uređaja ne bi pogodili koji je koji zvuk ;)
hi.fi.46 trsa,
>>> citao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga vec dve godine i nisam >>> primetio te metalizacije o kojima pricas. Masina je jednom recju zver, ima > Normalno da ne mozes, kad je Techniks mnnnooooggoo losiji od > svakog Sony cd-a, a kamo li od CPD-990. Da li si imao priliku da vrsis uporedno slusanje Techniks-a SL-P70 i nekog Sony-ja. Razlika je drasticna, na stetu Sony-ja. Sto se tice one "metalizacije" koju ne primecujete- slusajte malo uporedno bilo kojeg Marantz-a sa Sony-jem. Tada ce ova diskusija prestati, a epilog ce biti u malim.ogla- sima, tema hi-fi. > p.s. mozda je samo u pocetku Philips bio bolji, ali samo zato > sto Sony jos nije napravio svoj uredaj :) Da li ti je poznato koji chip set koriste i proizvodjaci audiofilskih CD uredjaja, kao sto su Mission, Meridian, Cambridge ..., naravno Philips-ve DAC-ove i ostala prateca kola, kako dosadasnju 16-bitnu tehniku, tako i novu 1-bitnu tehniku. Pozdrav, Vladimir p.s.Bivsi vlasnik Sony-ja.
hi.fi.47 trsa,
Ove, i meni dobro poznate, cinjenice samo potvrdjuju ono sto sam naveo. Smatram ih vrednom dopunom na ovu temu. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.48 trsa,
> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :) Neka je tako. Ali ova tema je hi-fi !! Pozdrav, Vladimir
hi.fi.49 trsa,
>Naprotiv, prolaze odlicno! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ >stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je reseno. Pa lepo je rekao covek u 3.22 : >a ispred svakog Sonija stoji bar po 5-6 raznih Technics-a i Philips-a (a o >ostalim da ne pricamo ) Salu na stranu, Sonijevi modeli uopste ne prolaze >sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su >dobili otprilike iste ocene, odgovarajuci model dve gore pomenute firme je >obicno 200-300 DEM jeftiniji, a ima bogami i drasticnijih slucajeva. Cak se Dakle za manje pare dobijas bolji zvuk!!! Da li citas poruku na koju repliciras? > Iskreno govoreci, ja sam licno video, osetio, radio i cuo par uredaja >koji su u klasi sa CDP990; kod ortaka sam slusao Kenwood-a koji je po >kvalitetu u toj tvojoj tabeli davao skoro iste rezultate, pa ipak ga je 990 >usio u pet duzina (dizajn, gomila programiranja, brzina prebacivanja izmedu >stvari itd) a cena ova dva uredaja je bila ista u Nemackoj pa ti prosudi ko >ce koji da kupi. Drugi je bio jedan Sharp, koji je odma otpao ;))) za treci >pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet bi se odlucio Pa nisi bas imao sa cime da ga poredis. Ocigledno tu fali neki Marantz ili Rotel (Philips-ovi chipovi). A iz ovog vidimo sta kod tebe pali: dugmici, programiranja, tehnicke karakteristike.. Cinjenica je da su Sony-jevi modeli opremljeni svim komforom bez premca, ali da li je bitnije sto memorise program za 225 diskova, sa naslovima istih, brze prelazi sa kraja na kraj diska ... ili zvuk ? Philips, Marantz, Rotel - neznas ko je ruzniji od njih (ma nisu tako ruzni samo je Sony lepsi). Daljinski sa malo tastera... Ali ja ga nisam kupio za gledanje. Ja ga samo slusam... >da ova dva playera rade na dva nacina (njegov ima onaj zastareli oversampling >i slicne gluposti ;>>>. Vecina britanskih audiofilskih CD plejera i dalje sa drzi Philips-ovog TDA 1541AS 16-bitnog DAC sa samo x4 oversemplingom. Naravno prelaze na Philips bitstream DAC-ove. E ovde lezi interesa- ntna cinjenica: Philips je do izbacivanja bitstream DAC-ova svo vreme tvrdoglavo stajao na 16-bitnom DAC-u sa samo x4. A sta su japanci radili: 18-bitni konvertori, 20-bitni,... odgovarajuci porast i oversemplinga: x8, x16, x45... Naravno sve uz odgovarajucu reklamu i neodgovarajuci kvalitet. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.50 d.petrovic,
Ă> A onda kojekakve firmice počeše da uvoze kojekakav šit, tako da Ă> smo puni tehnike ala TEC, KEC, KAMA ovo, KAMA ono, GOLDSTAR, Ă> GUNGANGSAN, ..... retko ko je odoleo da ne kupi nešto ovako I bilo je rečenica "Kupio sam stub !". Nekoliko puta sam pokušao da objasnim šta je stub, a onda odustao. Najsmešnije mi je bilo (ja imam onaj tamni riz) kad bi mi neko rek'o da je njegov bolji jer ima digitalno biranje, dupli dek, ekvilajzer, a tek ako neki model ima sat....
hi.fi.51 sandro,
Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777. SALE
hi.fi.52 ljubisha,
> JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego sam > samo izneo lično iskustvo i rekao da sam tim CD-om zadovoljan Moja poruka se i nije odnosila na tebe, sorry ako si je lično shvatio :)
hi.fi.53 ljubisha,
> Vrlo čudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a različite cene > :))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni > CDP-590-ca. Ne nego si odvalio glupost, jer Volga i Volvo nigde nemaju iste ocene :) > I ja baš pred sobom držim jedan uporedni test CD-a i ta dva CD-a > se uopšte ne mogu porediti ni po ceni, što ti reče, a ni po > kvalitetu. Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+" > znači da uređaj ima neku osobinu, a "-" da nema tu istu. Od > mogućih 32 osobine, Sony CDP-990 ima 24"+" tj. ima 8"-", a > CDP-590 ima 12"+" tj. ima 20"-"; nadam se da sam bio doboljno > jasan. > > CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,.... > CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,.... Da ali je pitanje koje su to osobine tj da li te osobine opravdavaju razliku od 400 DEM. A kad pričamo od CD mislim da je primarna stvar kvalitet muzike koju možeš dobiti iz njega. A većina tih razlika je čisto šminkerske prirode. Najbitnija razlika je što 990 primenjuje taj sistem 1-bitnog DAC-a. Hoćeš ti da mi kažeš da osećaš ove razlike u trećoj decimali ??? Prema tome navođenje tih brojčanih podataka je ipak (naravno do izvesne granice ) mazanje očiju. Ja sam tom mojom porukom hteo da kažem samo da i soni može da napravi CD sa odličnim odnosom cena/kvalitet.
hi.fi.54 ljubisha,
> Jedino su Jugovići kupovali najskuplje kad su bili u mogućnosti, > i u Minhenu i u Londonu, a švabe su uvek i bile jajare. Zato što su jugovići budale i kupuju gluposti koje im ne trebaju a švabe su veoma racinalne i mogu dobro da ocene šta se isplati a šta ne.
hi.fi.55 ljubisha,
> TV je malo zeznuta tema, Grundig je haos ali je skup. Ima tu još dosta stvari Pa i nije. Ja sam kupio mog Grundiga za manje pare nego što je koštao ekvivalentni Sony.
hi.fi.56 ljubisha,
> > To! Evo ga pravi čovek! To ja sve vreme pričam, daju ljudi neke silne pare za > kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uređaja ne bi > pogodili koji je koji zvuk ;) Ovde se radi o tome da za manje pare dobiješ isti ili bolji kvalitet. A ti bi i toster platio 1000 dem samo ako može da se programira ;)))
hi.fi.57 dsoskic,
> Nikada neću > shvatiti zašto se Jugovići toliko lože na SONY, pa su još od jedne budžet > japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidž. Imidž može da bude > "Bang & Olufsen", a SONY je samo jedna solidna firma koja pravi uredjaje Budžet firma??, dobro de budžet, al' jel' i TV japanski (Sony & Toshiba) sa svojim modelima od 5000 dem i 11000 dem ili kamere Sony-jeve CCD-V200 i BetaCam sa cenama novijih modela od preko 20Kdem isto za budžet, jeste al kako za koji.:)) No, to sve nema veze sa CD-ima CDP - x77es ili x55es ili x33es ili 990, koji su po kvalitetu vrhunski uređaji sa skoro istim slušnim (za ljudske uši) karakteristikama. BTW cene su im (bile) '91 god od 1000 - 3000 dem, ako cena ima veze sa kvalitetom. cu p.s. znaš i sam šta od opreme volim, a da japance ne volim, al' "if you can't bit them, join them"
hi.fi.58 dsoskic,
> Nadji mi ti neki SONY-jev uredjaj koji je u masovnoj prodaji da se > nalazi u studijima ili tako negde... Ako je naše malo skromno pretstavništvo u sarajevskoj za mase, onda bi se toga, bogami dosta našlo. Svi Monitori, Video kamere, CPD-i od 990 do X77ES. Pogledaj na bilo kojoj tv ili radio stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se radi kad je i ta Superprofi oprema mogla kod nas da se kupi u šlj prodavnici. :))
hi.fi.59 dsoskic,
> Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa, i > o LJUDIMA sasvim drugačijih potreba i shavatanja šta je to HiFi. Dok je tebi > najvažnije kako se CDP da isprogramirati i da li ima auto fade in/out, meni > je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;) E, ako ti treba i jedno i drugo, onda kupiš "SONY" (ta reč i samo napisana deluje kvalitetno:)))), zar ne. (o CD-u je reč)
hi.fi.60 trsa,
3.34 > Vrlo cudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a razlicite cene > :))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni > CDP-590-ca. Citas li ti ono sto napises ? > CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,.... > CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,.... > ... da ne nabrajam dalje. Sve je ovo lepo napisano, ali pada u vodu pri slusanju. Tebi je definitivno vaznije ono sta vidis, tj.procitas, nego ono sto cujes. Uzgred, prva generacija 1-bitnih plejera, kojoj pripada i 990 (nema on 45-bitni DAC), je uprkos nekim poboljsanjima bila inferiorna u odnosu na na prethodnu generaciju prvenstveno po pitanju dinamike. Dzaba pise xxxdB . Pozdrav, Vladimir
hi.fi.61 trsa,
3.37 >Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima, >oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze ovde da *OSETI* >razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od nekoliko decibela? Cuje se jednostavno drugciji zvuk. Poznata je cinjenica da CD plejeri kao ni jedan drugi audio uredjaj imaju medjusobno sli- cne tehnicke karakteristike a tako razliciti zvuk ! Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo uporedno slusanje dva uredjaja! Pozdrav, Vladimir
hi.fi.62 trsa,
>klasi a ja tvrdim i da je bolji. Ne verujes? Ok, tvoj uredaj i dalje koristi >one tupave oversampling fore, dok moj ima sasvim drugaciju tehnologiju tj 1 >bit sampling u vec ne znam koliko onih kiloherca. Zvanicno je potvrdeno da je >to bolji sistem, dakle u startu gresis. O brzini i ostalim stvarima ne treba >pricati, pa dovoljno je da ti kazem da ja mogu maltene da pomocu programiranja >mixujem stvari. Verovatno je i tvoj disk tako brz, pa cemo ovu temu ostaviti >po strani, ali sto se tice samog programiranja diska, tu ga sije nekoliko >puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo >sminkerskih fora kad ubacis CD on ti ispise ime ili grupu velikim slovima itd >za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandzaste) Ocigledno od tolikog gledanja ne "vidis" da je sustina u zvuku ! >Tvoje uvo (ili usi) sigurno nece primetiti razliku ako bi ti naizmenicno >pustao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slusas kakav Razlika se i te kako primecuje, samo ti izgleda nemozes ili neces, a mozda i nisi imao priliku za tako nesto. Zato ti pruzam priliku da ga poredis sa jednim Marantz-om. Javi se u mail. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.63 trsa,
>>Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima, >To! Evo ga pravi covek! To ja sve vreme pricam, daju ljudi neke silne pare za >kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uredaja ne bi >pogodili koji je koji zvuk ;) Ne daju ljudi neke silne pare za kvalitet nego oni koji znaju daju manje para za bolji ili isti zvuk. Ko umije njemu dvije ;)))) Pozdrav, Vladimir
hi.fi.64 trsa,
>Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka >mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777. Ako mozes zaobidji ga. I sve ostale Aiwa plejere iz te serije. Pogotovo sto je najskuplji model pa je odnos cena/kvalitet izuzetno los. Lusuzno je opremljen ... ali zvuk! Medjutim nekima je ovde vaznije ono prvo. Inace ova serija plejera je zamenjena novom serijom. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.65 sandro,
>>> Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka >>> mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777. >> >> Ako mozes zaobidji ga. I sve ostale Aiwa plejere iz te >> serije. Pogotovo sto je najskuplji model pa je odnos >> cena/kvalitet izuzetno los. Lusuzno je opremljen ... >> ali zvuk! Medjutim nekima je ovde vaznije ono prvo. >> Inace ova serija plejera je zamenjena novom serijom. Kad bi mogao da ga uzmes za 400DM potpuno novog i sa garancijom da li bi razmisljao.
hi.fi.66 dveselinovic,
Pitanje je pravo, ali bih ipak dodao nešto - nije sve samo u digitalijama, ima malo i analogije (analogne tehnike) u svemu tome. Recimo, kako je koncipiran i izveden izlazni pojačavač, itd. Pozdrav, DVV
hi.fi.67 dveselinovic,
Hm, ako samo malo proširimo pojam "error correction"-a, onda *IMA* jedan uređaj koji ne da može, nego *JESTE* "prevario" ljudsko uvo. Dokazano. Ajd' sad nek neko pogodi na koji uređaj mislim: analogni je, veoma specifičan, poreklom iz USA, a napravila ga je jedna čuvena firma. Može da se vidi čak i u našim krajevima. Pozdrav, DVV
hi.fi.68 d.petrovic,
Ufffff. Jel možete sa manjim citatima, kalemite padove do ludila. Pozdrav, Dejan
hi.fi.69 ljubisha,
> stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ To što držiš u ruci u d___ zavuci :))))))))))))))) Izvini, šala (možda i malo neumesna O:) al' nisam mogao da odolim
hi.fi.70 ljubisha,
> E, ako ti treba i jedno i drugo, onda kupiš "SONY" (ta reč i > samo napisana deluje kvalitetno:)))), zar ne. (o CD-u je reč) CD služi da se sluša muzika a kompjuteri služe za programiranje :)))
hi.fi.71 ljubisha,
> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo > uporedno slusanje dva uredjaja! Jel mogu i oni koji su na tvojoj strani ? :)))
hi.fi.72 dsoskic,
> Sony-ja. Sto se tice one "metalizacije" koju ne primecujete- > slusajte malo uporedno bilo kojeg Marantz-a sa Sony-jem. Možda su u pitanju zvučnici :), ja bi pre promenio zvučnike nego tamo neki lošiji CD od Tehniksa na pr. "SONY CDP -X 77 ES ESPRIT" ;)) > p.s.Bivsi vlasnik Sony-ja. pravo da ti kažem zvučao si mi dosta ozbiljno, nigde ni jednog smajlija :)), p.s bivši vlasnik Tehniksa :)) thanks god! BTW ni jedna poruka nije lične prirode (tek da se zna), "T" mi je dugo zagorčavao život.
hi.fi.73 dsoskic,
> Neka je tako. Ali ova tema je hi-fi !! Nekome je možda i tv (monitor) kao i satelitski risiver (na Astri ima preko 20 radio i tv stanica u stereo, hi-fi ili digitalnoj tehnici) i video rekorder (sve češće se koristi u audio svrhe) sastavni deo Hi-Fi sistema, a ima i sliku pride. Audio-Video Hi-Fi linija. Pozdrav, Danko p.s. ako se ne varam, nema podteme hi-fi tv,sat,video.
hi.fi.74 dsoskic,
> I bilo je rečenica "Kupio sam stub !". Nekoliko puta sam pokušao da > objasnim šta je stub, a onda odustao. Najsmešnije mi je bilo (ja imam onaj > tamni riz) kad bi mi neko rek'o da je njegov bolji jer ima digitalno biranje, > dupli dek, ekvilajzer, a tek ako neki model ima sat.... Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp) "stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output) i to sve "super povoljno" za samo 999 DEM ili malo više. Ceo "stub" ima 5.5 kg :), sve se komponente tobože odvajaju ima ih jedno deset barem, zvučnici ko ormani saso_mange vati imaju... itd. Pozdrav, Danko p.s namerno nisam pomenuo ime proizvađača, da se neko slučajno ne oseti uvređenim (nije ni bitno kako se zove, već koliko je teško) :))
hi.fi.75 dsoskic,
> Tvoje uvo (ili uši) sigurno neće primetiti razliku ako bi ti naizmenično > puštao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slušaš > kakav je zvuk. Razlika verovatno negde i postoji na papiru, ali naše uši to > ne konstatuju. Kad si već pomenuo uvo ili uši, u zavodu za fiziku (Zemun, Maksima Gorkog) može da se ode (preko veze) i da se sazna tačna visina Hz koju pojedinac čuje. Ukoliko imaš kuče ili neko drugo ljubimče u stanu, bolje je imati ne kvalitetnije uređaje, jer te toliko visoke tonove samo oni čuju. :)) Ko misli da dobro čuje može da proba (CD-original, Hi-Fi Video rekorder, jako kvalitetan Deck ili Reel to Reel tape tj. kopije sa CD-a) i da se uveri u suprotno. Neće znati koji reprodukuje, garant. Tako da je, stvarno, rasipanje para kupovina tako dobrih uređaja samo za kućno slušanje, al bože moj mož' da naiđe neko iz filharmonije :)) u goste, i kuku_lele, eto sramote. :))
hi.fi.76 dsoskic,
> Ok vidim da si opsednut Sony-jem ali bogamu ne treba preterivati! Ne bih baš > rekao da je Sony najbolji u video i tv tehnici ali tvrdim da ima fantastične Ma jok, samo ti se čini, :). Šalu na stranu, nisam opsednut Sony-jem, nego ne volim Tehniks-a, toliko da ni ime ne volim da mu čujem (zbog onih "bržih" deck-ova, što su ih neki ameri provalili i pri test-u lepo usporili na normalu i prikazali u pravom svetlu). > ubacuje tonu programiranja ga izdvaja od sličnih modela. Panasonic ga prati u > stopu, ali tek model od NVF70 koji se jedino izdvaja zato što je stereo a i > po ceni je jači. Panasonik je, po meni, odličan video sve od svog najmanjeg pa sve do najvećeg (po brojevima mislim, NV11 ili 15 do 100).
hi.fi.77 dsoskic,
> Ne nego si odvalio glupost, jer Volga i Volvo nigde nemaju iste ocene :) pročitaj ponovo, čemu služe oni smajliji na kraju :))), tek da znaš da ni to nije glupost, bez obzira koliko glupo zvuči. :)) Oba automobila imaju 95% istih osobina, što se upotrebne vrednosti tiče, to je jako lako objašnjivo i potvrđeno od strane Ford-a. Kao što testovi CD-a upućuju potencijalne kupce u pravom smeru "za iste pare/što više muzike", tako i ona dva gore navedena automobila su .... ako ta zanima detaljno objašnjenje ću poslati u temu. automobili. > Ja sam tom mojom porukom hteo da kažem samo da i soni može da napravi CD sa > odličnim odnosom cena/kvalitet. Slažem se. Cu, Danko
hi.fi.78 dsoskic,
>> stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se > ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ > To što držiš u ruci u d___ zavuci :))))))))))))))) > > Izvini, šala (možda i malo neumesna O:) al' nisam mogao da odolim Ja i da se koristim tuđim USERNAME-om, kao što ga ti koristiš, bio bi ako ništa drugo kulturan i ne bi bio prost.
hi.fi.79 dsoskic,
> Citas li ti ono sto napises ? == A jel "ti" čitaš ono što citiraš :)), izgleda da "ti" čak ni u replici ne čitaš ono što si citirao. A to što ponekad pobrkaš lončiće, cene, vrednosti, upotrebne vrednosti i drugo nema veze. Ukoliko onaj glupi primer nisi shvatio onako kako treba ni to nema veze. :) Šta da se radi čovek se uči dok je živ. ;) > Tebi je definitivno vaznije ono sta vidis, tj.procitas, ==== > nego ono sto cujes. Uzgred, prva generacija 1-bitnih Meni nije važnije, gde sam "ja" rekao da je "meni važnije" ili ne?? Smajli, čitaj: ":)))" ti valjda nešto znači, i u ovoj celoj priči nisi bitan ni ti, ni ja, ni bilo ko lično; al ukoliko ni to nisi do sada shvatio, ni to nema veze. p.s. možeš "ti" da budeš ubedljiv i bez ličnih napadanja, jel tako. p.p.s. sad pošto smo se rešili pljuvke po CD-ima, mogli bi da pređemo na korisnike.
hi.fi.80 dusan,
E ljudi, ajde da više ne ubeđujemo jedan drugog koji su uređaji bolji jer ima 2 razloga za to: 1. postalo je sve žešće ovde u conf 2. niko nije promenio mišljenje o Sony-ju, pa je svako dalje ubeđivanje potpuno besmisleno. Kad budemo prevazišli i ovde današnje uređaje opet će početi sve ispočetka.
hi.fi.81 d.petrovic,
Ă> Ajd' sad nek neko pogodi na koji uređaj mislim: analogni je, veoma Ă> specifičan, poreklom iz USA, a napravila ga je jedna čuvena firma. Modem ? MNP ? :)
hi.fi.82 lanik,
>> Dalibore, nisi baš sasvim u pravu. >> došao sam do zaključka da postoje tri suštinske klase. >> Prva ide do oko DEM 750 i to su "economy class" uređaji >> Druga klasa se proteže od DEM 750 do oko DEM 1.300-1.500, >> a treća ide inzad toga. Molim te da ponovo pročitaš moje poruke u kojima sam ja uredjaje podelio u klase baš kao što ti iznosiš u tvojoj poruci. Rekao sam da je Duletov SONY (700 DEM) budget klasa, moja YAMAHA (1400 DEM) srednja, a sve oko 2000 viša klasa uredjaja, te ne vidim oko čega nisam u pravu? :) >> Razlike su tek na tim nivoima zaista bitne, kao recimo potpuno >> drugačije urađen audio deo; unutar klasa, razlike se svode na >> daljinske komande, razne opcije biranja i programiranja, itd. Heh, i ovde se slažem. Zato sam i napisao da SONY od 700 DEM ima bolje programiranje od moje YAMAHA-e, ali se u principu ne daju porediti. >> Dajte da se ne zavaramo: to je u osnovi konfekcijska industrija. My words exactly. >> ali nisi u pravu kada tako olako odbacuješ sve ostalo. Ne odbacujem ja SVE ostalo. Samo mislim da je SONY suviše "naduvana" firma. >> Sony je oduvek imao odlične >> jeftine pojačavače, kao recimo model TAF-220 (sada 270); ti njihovi >> modeli su uvek bili odlični za svoju klasu, Opet si napisao isto što i ja; Da SONY ima dobre uredjaje u svojoj klasi, i za one kojima su isti namenjeni. Ali tamo neke parole tipa "one and only" su stvarno smešne jer ima mnogo firmi koje prave kvalitetnije uredjaje od SONY-ja. U USA 80% televizora su npr. Panasonic (u svim hotelima npr.) a SONY je počeo tek od skoro da se "probija" i ne važi za neku "super-de-luxe -kvalitetnu" firmu, kao što je kod nas slučaj. --> A nanosecond here, a nanosecond there, --> next thing you know you've got real time.
hi.fi.83 lanik,
>> Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"znači da uređaj ima >> neku osobinu, a "-" da nema tu istu. To nema blage veze. Nije važno da li neki uredjaj ima + ili - :) nego KAKAV ZVUK daje, a programiranje i razne cika-cake koje se ocenjuju sa + i - su tu periferne. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.84 lanik,
>> Zvanicno je potvrdeno da je to bolji sistem, dakle u startu gresis. O >> brzini i ostalim stvarima ne treba pricati, pa dovoljno je da ti kazem da >> ja mogu maltene da pomocu programiranja mixujem stvari. Verovatno je i >> tvoj disk tako brz, pa cemo ovu temu ostaviti po strani, ali sto se tice >> samog programiranja diska, tu ga sije nekoliko puta. A i u dizajnu je >> tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo sminkerskih fora >> kad ubacis CD on ti ispise ime ili grupu velikim slovima itd za razliku >> od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandzaste) Sav si u šminci. Ne gledaj, slušaj. Ja sam moj CDP izabrao na testu "slušanja" (kako se kaže "listening test" na srpskom?;)) ) i u konkurenciji sa zverima (i u okviru cena <= 1500 DEM), te sam se na kraju izmedju Harman Kardon-a (ne sećam se kog modela) i YAMAHE ipak odlučio za YAMAHA-u. Da sam imao još koju stotinu maraka na raspolaganju, sigurno bi uzeo HK, ali jedan bolji model, van opsega cena koja mi je odgovarala, te je cena presudila. A slušao sam oba "finalna" modela na raznim vrhunskim pojačalima i zvučnicima. Manje gledaj, više SLUŠAJ. Prvo odmakni malo zvučnike od zida, spusti ih na normalnu visinu sa plafona, postavi tapete u sobi, kupi dobre kablove za zvučnike, pa onda reci nešto o CD Playerima. Ovako, kako ti držiš zvučnike, normalno je da ne primećuješ razlike izmedju CDP-a. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.85 lanik,
Ako možeš, uzmi nešto drugo. Programiranje je sasvim OK, ani zvuk nije loš, ali ima neko konstantno "krčanje". Moj ortak ga je kupio i tri puta ga je vraćao misleći da nešto nije u redu. Pa ga je premeštao u razne sobe, da nije zbog struje, ovoga onoga, slušao na slušalice, ali krčanje (jako tiho, ali ipak krčanje) nije nestajalo. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.86 dnikolic,
>> Tesko da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD >> (umasceni) dao gresku samo na pocetnih seknd dve, dok je kod tebe na 3 mesta >> izbacio gresku, cime dolazimo do zakljucka da je moj svario vise umascenih >> mesta nego tvoj, pa ti vidi koja je to osetljivost za tvoj CD player. Sta radite bre vi sa tim diskovima??? dn
hi.fi.87 dnikolic,
>> mogucnosti za veoma male pare. Ja imam video SLV353 Sony i nisam video do E, ovo je stvarno dobar video! Jurio sam da ga kupim, ali nekako tada pocese da proizvode onaj ocerupani X 50 koji nije ni za pola 353. Ne razumem... dn
hi.fi.88 dnikolic,
>> pali: dugmici, programiranja, tehnicke karakteristike.. Cinjenica je da >> su Sony-jevi modeli opremljeni svim komforom bez premca, ali da li je >> bitnije sto memorise program za 225 diskova, sa naslovima istih, brze >> prelazi sa kraja na kraj diska ... ili zvuk ? Philips, Marantz, Rotel Danas su te stvari tako razvijene, da bas mogucnost programiranja i brzina odlucuju o kupovini. Razliku u ceni od nekoliko stotina DEM sigurno niko (ovde) ne moze da *CUJE*. Prakticno, imas izbor: odlican zvuk i velike mogucnosti programiranja ili odlican zvuk i dobre mogucnosti programiranja. Sta bi ti odabrao? dn
hi.fi.89 dnikolic,
>> Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka >> mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777. Jedan moj drugar ga ima i jako je zadovoljan. dn
hi.fi.90 dnikolic,
> shvatiti zasto se Jugovici toliko loze na SONY, pa su jos od jedne budzet > japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidz. Imidz moze da bude Primetio sam da proizvidajaci monitora nekako u prve redove reklame stavlja- ju ono ".... Sony Trinitron...". Ne znam zasto. dn
hi.fi.91 dnikolic,
>> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo >> uporedno slusanje dva uredjaja! Pa nisam iz Beograda, pa do poboljsanja situacije sa gorivom od ovoga nema nista. Ako si nekada u zivotu imao kijavicu, razliku u zvuku tesko da ces osetiti. dn --> Tesko=Nikad
hi.fi.92 danko,
> Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i > zvucnicima, oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze > ovde da *OSETI* razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od > nekoliko decibela? Slušni testovi su komplikovana stvar. Ja sebe ne bih mogao proglasiti ekspertom, ali izneo bih jedno svoje zanimljivo iskustvo. Kao prvo prostorija u kojoj se vrši test mora biti dovoljno velika i prilagođena akustičkim testovima (dovoljno dampirajućeg materijala, bez velikih čistih ravnih površina itd...). U prostoriji ne sme biti više od jednog para zvučnika, a čak kada se testiraju zvučnici proba se čak samo jedan komad i sluša se koliko jedan (!) zvučnik stvara utisak pozicioniranja u prostoru. U takvim uslovima sam po ekskluzivnijim prodavnicama (sve kuće po periferiji Londona) slušao dosta vrhunske opreme (pojačala Treshold, gramofoni i zvučnici Linn itd.) Podrazumeva se da se oprema testira isključivo A/B sistemom i da se posebno vodi računa o korekciji jačine zvuka da to ne bi stvaralo lažni utisak o kvalitetu zvuka. E, sad doživljaj: Bio sam sa prijateljem koji nameravao da kupi opremu u Beču i njegov poznanik koji inače živi tamo nas je odveo u prodavnicu gde on ima poznanika :)) i gde su nam poučno demonstirali zvučnu razliku između pojedinih komponenti. To je bilo negde '88 i naradvo CD-ovi se kao svetogrđe nisu pominjali! Sednemo mi tako, stave oni zvučnike LINN SARA (ostale) i neko englesko pojačalo. Za gramofon uzmu tri komada. Prvi je bio jeftiniji LINN sa LINN basic ručkom koja ima svoju standardnu glavu. Drugi je skupi LINN (ITOK ili kako se već zvaše) sa ISTOM ručkom i istom standardnom glavom. Treći je bio isti taj skupi LINN samo sada sa skupom ručkom (ASAK ili ??) i skupom glavom koja se odvojeno kupuje (e, tek to se ne sećam kako se zove). Puštao nam je samo jednu ploču (operu po izboru mog prijatelja) i svaki put kada je prebacivao sa jednog gramofona na skuplji ja sam vrlo JASNO i očigledno (ušislušno ? :) ) žUO veliku razliku u kvalitetu zvuka. Razlika se ogledala ne toliko u boji zvuka (ipak su svi proizvodi od iste - vrhunkse Engleske firme) već u broju detalja koji se čuju kao i u preciznosi pozicioniranja pojedinih instrumenta i glasova u zvučnoj slici (naročiti odnos napred-nazad po dubini). Najveća razlika u boji se čula kod pevača. Odatle sam zaključio da ja verovatno da me neko stavi pred takvu razliku u opremi u razmaku od nedelju dane ne bih čuo zvučne razlike u kvalitetu, ali kada sam čuo jedno za drugim one su bile tu! Sigurno profesionalci i ljudi istančanog sluha takve razlike mogu čuti i kada ih staviš pred samo jedan sistem. Eto, toliko do mene. U P.S.-u ja kod kuće imam dosta stari sistem sa KENWOOD KA-900 pojačalom, AR11 zvučnicima i TECHNICS RS-M260 kasetofnom i tjenerom. U međuvremenu sam kupio i SONY CDP-C305M (5 diskova sa rotirajućim menjačem), a THORENS gramofon sa MAYFER FORMULA (da li se tako tačno zove ?) ručkom poklonio sestri da sluša ploče pošto nema CD (svetogrđe zar ne ?). Za ono za šta meni treba stvar je super, ali se kas pokvario (oće snima - neće play - super za snimanje kaseta za kola) i lepo svira. DANKO
hi.fi.93 danko,
> puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa > malo šminkerskih fora kad ubaciš CD on ti ispiše ime ili grupu velikim > slovima itd za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene > Teško da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD > (umašćeni) dao grešku samo na početnih seknd dve, dok je kod tebe na 3 Radi lakoće praćenja diskusije bilo bi zgodno da kada pišeš i svom CD-u uvek napišeš koji ti imaš (i pored SOR-a ko će sad da traži, a malo ponavljanja nije štetno). DANKO
hi.fi.94 danko,
Imam jedno pitanje za uvaženi auditorijum. Ja imam SONY CDP-C305M, a to je modem sa horizontalin rotirajućim menjačem diskova i to nejeftiniji takav. Moja teorija (i sad je smatram opravdanom) je da treba kupiti jevtin CD dok ne skupiš CD ploča u vrednosti preko cene skupljeg modela. Tada je pravi trenutak za zamenu i ja sam mu se približio. Međutim, jako mi se svidela mogućnost da ubacim više ploča odjednom. Koliko ja znam postoje tri sistema za to. Prvi je SONY-jev (radi ga i TECHNIC) sa horizontalno rotirajućim menjačem (obino 5-6 ploča). Drugi je sa kasetom u koju se ubace ploče, da onda ceo paket ide u CD. Prednost drugog tipa je što je moguće istu tu kasetu ubaciti u kompatibilni CD plejer za kola (stoji u gepeku). Taj drugi sistem ima u dve varijante i to SONU-jeva sa 10 CD-ova i PIONEER-ova sa 6 CD-ova. Pošto volim PIONEER hi-fi opremu za kola i pošto neki moji priojatelji već imaju takav sistem odlučio sam (oko 90% sigurna odluka) za njega. Taj sistem (sa 6 CD-ova u kaseti) pored PIONEER-a prave i druge firme (TECHNICS, itd...), ali SONY ne! Sada mi treba vaša pomoć i savet oko izbora konkretne firme i modela. Pored osnovnog zahteva da mora da ima 6CD paketni sistem, mora imati i sledeće karakteristike: Viša srednja klasa, digitalni izlaz, napredno programiranje i kao najvažnije DOBAR ZVUK, a ipak razumnu cenu! Kad pomenuh programiranje samo da kažem da koliko ja znam postoje modeli koji čak mogu da zapamte šta je u kom paketu i da zapamte šta si programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubaciš odma' to svira. Takođe postoje i neke napredne mogućnosti sinhronizacije CD-a i kasetofona što bi me praktično obavezalo da kada budem menjao kasetofon to bude iste firme kao i CD za koji se sada odlučim. Ajd' sad, molim konkretne savete, eventualno sa opštim mišljenjem o sistemu sa 6CD paketima u kaseti i o PIONEER CD plejerima. Takođe bilo bi savršeno ako neko ima neki uporedni pregled/test takvih plejera i naravno orijentacione cene na zapadu (ili još bolje dalekom istoku gde nameravam da kupim uređaj). Hvala, DANKO
hi.fi.95 ljubisha,
> Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp) > "stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output) > i to sve "super povoljno" za samo 999 DEM ili malo više. Ceo > "stub" ima 5.5 kg :), sve se komponente tobože odvajaju ima ih > jedno deset barem, zvučnici ko ormani saso_mange vati imaju... > itd. He, he. Pa prodavao je i Sony mini linijicu sa zvučnicima visine nekih 20 cm a na njima je pisalo 200W :)
hi.fi.96 ljubisha,
> Ma jok, samo ti se čini, :). Šalu na stranu, nisam opsednut Sony-jem, > nego ne volim Tehniks-a, toliko da ni ime ne volim da mu čujem Pa ovde se ne spominje samo Tehniks nego i Maranc, Filips itd.
hi.fi.97 ljubisha,
> pročitaj ponovo, čemu služe oni smajliji na kraju :))), tek da > znaš da ni to nije glupost, bez obzira koliko glupo zvuči. :)) > Pročitao ponovo i dalje ostajem pri svom stanovištvu. Nađi neki časopis gde su ta dva vozila dobila iste ocene.
hi.fi.98 ljubisha,
Eh, tuđ ... :) A i izvinuo sam se odmah i reko da je samo šala takoreći rima ;)) NIje valjda da si se zbog toga naljutio !? :(( Sorry još jedared.
hi.fi.99 ljubisha,
> E ljudi, ajde da više ne ubeđujemo jedan drugog koji su uređaji bolji jer ima 2 > razloga za to: I meni se čini da je možda bolje tako.
hi.fi.100 ljubisha,
> >> Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"znači da uređaj ima > >> neku osobinu, a "-" da nema tu istu. > > To nema blage veze. Nije važno da li neki uredjaj ima + ili - :) > nego KAKAV ZVUK daje, a programiranje i razne cika-cake koje se ocenjuju sa > + i - su tu periferne. Pogotovo ako su iz kataloga firme o kojoj govorimo :)
hi.fi.101 ljubisha,
> Sta radite bre vi sa tim diskovima??? Znaš kako je, rano jutro oni testiraju diskove a burek onako vruć ... ;)))
hi.fi.102 mirijevac,
Dobar gramofon daje mnogo lepši zvuk nego CD.Istina.Provereno. A to što je većina nas pokupovala AIWA, Technics, SONY,...je naša stvar.Sve su to stvarčice koje lepo rade.Srednja klasa i ni makac.Ne računam zlatnog Technics-a,...Izgleda da smo se svi prešli kupovinom tih uređaja, jer skoro svi PHILIPS-ovi CD plejeri se po zvuku mnogo prijatniji nego većina drugih japanaca Japanci nas zaj****e dizajnom, i pokupovasmo njihove proizvode.
hi.fi.103 dsoskic,
> Eh, tuđ ... :) A i izvinuo sam se odmah i reko da je samo šala takoreći rima > ;)) NIje valjda da si se zbog toga naljutio !? :(( Sorry još jedared. Nisam se naljutio, samo možda nije bila baš prava tema :)) > He, he. Pa prodavao je i Sony mini linijicu sa zvučnicima visine nekih 20 cm > a na njima je pisalo 200W :) Normalna pojava, skoro kod svih japanskih proizvođača. cu p.s. da sam se naljutio, verovatno ne bih ni mogao da ti odgovorim na poruke, znaš na šta mislim :))
hi.fi.104 dsoskic,
> Pročitao ponovo i dalje ostajem pri svom stanovištvu. Nađi neki časopis gde > su ta dva vozila dobila iste ocene. To je baš i bilo preuzeto :), iz časopisa "Car & Driver" :))), sorry. Ukoliko ne pratiš temu.automobili, onda sam se, što se tiče tebe, džabe trudio da ti objasnim. Ostavio sam tamo odgovor, i tebi i ostalima kojima nije bila na prvi pogled jasna ona šaljiva opaska (znaju oni koji su) Pozdrav, Danko
hi.fi.105 dsoskic,
> I meni se čini da je možda bolje tako. Pa ti umesto da ti se čini tako, prvo razmisli pa napiši odgovor na poruku i onda ti se neće čititi tako, jel tako :))
hi.fi.106 iboris,
Ł Ma kakav SONY, u pravom HiFi svetu SONY nema šta da traži (kao i Ł većina poznatih japanskih firmi), s tim da im CD playeri stvarnoi nisu Ł loši za uložene pare, ali su im televizori najobičnije kante. Imao sam Ja imam trenutno jedan SONY Tv, već nekih 6-7 godina, i boje su , kao i kad je kupljen. Pre njega smo imali isto SONY (prodat da bi se kupio nov model) i nismo imali nikakvih problema sa njima, sem što je membrana, ona gumena, na daljincu, crkla po jednom. Fabričke baterije u daljincu su mi trajale 3,5 , odnosno 4 godine !!! A što se tiče firme koju si spomenuo drugu (nije dostojna ime da joj spomenem posle sonija), je MALA firma, relativno skupa i kad ti nešto crkne ima da rodiš mečku dok nadješ deo za taj TV. Ako soni proizvodi za mase, znači da proizvodi i kvalitet, odnosno da ima najpovoljniji odnos cena/kvalitet.
hi.fi.107 iboris,
Ł - CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj Ł KLASI. Za mene je prava glupost dati 700 maraka više samo zato da bi se reklo (u krugu sličnih fanatika) ja imam to i to, ako mi to zaista nije i potrebno. Ja za CD ne bih dao više od 500dm, niti za bilo koji drugi HI-FI uređaj. Da mi treba profi oprema, i da na njoj hoću da zaradim, onda bih tu investiciju smatrao opravdanom, a ovako - čista glupost. Te razlike su danas tako male, da je iluzorno govoriti o nekoj drastičnoj razlici u kvalitetu, o kojoj razni napaljenici na profi uredjaje u sopstvenom stanu, govore.
hi.fi.108 trsa,
>kad bi mogao da ga uzmes za 400DM potpuno novog i sa garancijom >da li bi razmisljao. Zavisi sta ocekujes od njega (i kakav ti je ostatak sistema). Pozdrav, Vladimir
hi.fi.109 trsa,
>> CD sluzi da se slusa muzika a kompjuteri sluze za programiranje :))) Tacno. A onaj vlasnik CDP990 neka predje u konfe- renciju PC.PROG , tema Sony. Da mi lepo slusamo dobar zvuk a on nek programira. Mozda pri tome otkrije i neku nedokumentovanu naredbu daljinskog upravljaca. Pozdrav, Vladimir p.s. Poslednja vest: u konferenciji PC.PROG otvorena grupa Sony. Jos samo 8 mesta. 8))))
hi.fi.110 trsa,
>> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo >> uporedno slusanje dva uredjaja! > Jel mogu i oni koji su na tvojoj strani ? :))) Moze!! Pozdrav, Vladimir
hi.fi.111 trsa,
>Mozda su u pitanju zvucnici :), ja bi pre promenio zvucnike nego >tamo neki losiji CD od Tehniksa na pr. "SONY CDP -X 77 ES ESPRIT" ;)) Ma nisu u pitanju zvucnici! Jednostavno cujes razliciti zvuk na istim zvucnicima. I na kraju: nije Sony los, ovaj X77 bih uzeo, ako ga dobijem na poklon. Ako bih imao para u toj klasi bi uzeo npr. Marantz CD-80. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.112 trsa,
>odlucuju o kupovini. Razliku u ceni od nekoliko stotina DEM sigurno niko >(ovde) ne moze da *CUJE*. Prakticno, imas izbor: odlican zvuk i velike >mogucnosti programiranja ili odlican zvuk i dobre mogucnosti programiranja. >Sta bi ti odabrao? Ma rec je ovde da za manje para dobijas isti zvuk, ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ili ako hoces za iste pare kvalitetniji zvuk. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.113 trsa,
>Ja imam SONY CDP-C305M, a to je modem sa horizontalin rotirajucim ^^^^^ E pa svaka im cast! I modeme poceli da prave. Ima li daljinski ? I displej, samo da nije crven! 8)))) A sad ozbiljno. Obavezno Pioneer. Singl disk masine su im trenutno dosta dobre, bolje se cene od Sony-ja. Najnovija serija Techniks-a je nesto podbacila u odnosu na prethodnu (klasa do 200 funti). O konkretnim mode- lima i ceni strpi se koji dan. Multiplejeri se retko testiraju pa jedino da primenis analogiju - valjda je i tu Pioneer dobar. Generalno oni imaju losije sonicne karakteristike (ne brkaj sa tehnickim karakteristikama) jer jasno je - ima vise pokretne mehanike pa eto izvora nezeljenih vibracija koloracija itd. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.114 trsa,
>Technics-a,...Izgleda da smo se svi presli kupovinom tih uredaja, jer skoro svi >PHILIPS-ovi CD plejeri se po zvuku mnogo prijatniji nego vecina drugih japanaca >Japanci nas zaj****e dizajnom, i pokupovasmo njihove proizvode. Svaka cast Mirijevac! Pozdrav, Vladimir p.s. Jos jednom: Philips, Marantz, Rotel. Za neupucene: svi koriste Philips-ov chip set. Jer on je najbolji. A to znaju i Englezi: Mission, Meridian, Cambridge...
hi.fi.115 trsa,
Zna li ko gde se denula tema "muzika". Nesto je ne vidim ? Pozdrav, Vladimir
hi.fi.116 trsa,
Ako nekog ne mrzi neka malo napise o onim "friziranim" Techniks-ovim dekovima. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.117 ljubisha,
> Ostavio sam tamo odgovor, i tebi i ostalima kojima nije bila na > prvi pogled jasna ona šaljiva opaska (znaju oni koji su) He, pročitao sam. Ako je ono bilo šala onda moram da priznam da je uspela a ako je trebalo da bude neki ozbiljan doprinos diskusiji onda moram da priznam da si me ( duboko ;) razočarao :)) Sličnom metodom bi mogli dokazati da je tebi svejedno da li ti ja pevam ili slušaš neku ploču :)) A to veruj mi nije isto jer ja imam mnogo lep glas :))) Stvarno očigledno je da je taj test pravljen kao zezanje za razliku od onog o kome sam ja pričao. A i taj tvoj test ima mnogo rupa ali bi se oteglo da to sve ovde nabrajam :) Možda kada se neki put vidimo :).
hi.fi.118 ljubisha,
> Pa ti umesto da ti se čini tako, prvo razmisli pa napiši odgovor > na poruku i onda ti se neće čititi tako, jel tako :)) Ne kontam :)))
hi.fi.119 ljubisha,
> Za mene je prava glupost dati 700 maraka više samo zato da > bi se reklo (u krugu sličnih fanatika) ja imam to i to, ako mi Eto, sve više pametnih i razboritih ljudi :))
hi.fi.120 drpr,
-> > JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego -> Moja poruka se i nije odnosila na tebe, sorry ako si je -> lično shvatio :) Nisam,slučajno sam otkucao JA veliko.Ne ja se nikad ne ljutim naročito što se tiče audio-video uređaja recimo imam stub pineer (a bogami i svu dokumentaciju) koji je star oko 8-9 godina i ne bi ga menjao ni za šta na svetu tako da sad znaš da se ni za šta ne ljutim :) cope
hi.fi.121 zradojicic,
Ako su ti boje na grundingu dobre, ja se obesim o kabal tog grundinga. Sve grundinge koje sam gledao imali su boju tipa "spiker je pred infarktom", ili "ko je farbao ovaj crno-beli film". Mada pitanje boje i slike moze biti subjektivno, grunding je ispod svih standarda, pa cak i nekih EI televizora. Naravno manu ima i SONY. Ortaku u servisu nisu hteli da oprave 10 godina star SONY, jer sony daje vek trajanja 10 godina, a posle toga, uopste nemaju nameru da popravljaju (pravljeno za zapad a ne za nas).
hi.fi.122 dnikolic,
Pa dobro, za klasicne gramofone je ovo moguce... Alo ovde je bilo reci o CD plejerima, kod kojih su razlike minimalne, ili bolje da kazem necujne :) Jer, maltene svi imaju dinamiku, odnos signal/sum i razdvajanje kanala preko 100 DB. Pa da vidim ko ce ovu razliku da cuje! :) dn
hi.fi.123 dnikolic,
>> smatram opravdanom) je da treba kupiti jevtin CD dok ne skupis >> CD ploca u vrednosti preko cene skupljeg modela. Tada je pravi >> trenutak za zamenu i ja sam mu se priblizio. Eh da... Ovo je posebna tema. Za one koji zele da kupe CD plejer: u startu se spremite za izdvajanje veeeeeeelike gomile para. Jer plejer kosta recimo 400 DEM, koliko i 12-13 ploca. Za stotinak diskova ( i to je malo :) treba bar 2000 DEM ( ako uzmemo da treba kupiti i dobar deo starijih izdanja ). Pa razmi- slite... >> pomenuh programiranje samo da kazem da koliko ja znam postoje modeli >> koji cak mogu da zapamte sta je u kom paketu i da zapamte sta si >> programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubacis >> odma' to svira. Takode postoje i neke napredne mogucnosti >> sinhronizacije CD-a i kasetofona sto bi me prakticno obavezalo >> da kada budem menjao kasetofon to bude iste firme kao i CD za >> koji se sada odlucim. Ma uzmi Pionira sa 6 diskova i ne lupaj glavu! Sto se sinhronizacije tice, to mogu i ovi sa jednim diskom. Caka je u tome da dek krene sa snimanjem cim CD pocne da "svira" :) I ja volim Pionir, pogotovo uredjaje novije generacije. Imam plejer PD 7500 i prezadovoljan sam. ( Dule, za tebe: 1 BIT DLC ) dn
hi.fi.124 dnikolic,
>> Dobar gramofon daje mnogo lepsi zvuk nego CD.Istina.Provereno. ^^^^^^^^^ Kako? dn
hi.fi.125 dveselinovic,
"Modem? MNP?" Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering). Pozdrav, DVV
hi.fi.126 trsa,
>Pa dobro, za klasicne gramofone je ovo moguce... Alo ovde je bilo reci o CD >plejerima, kod kojih su razlike minimalne, ili bolje da kazem necujne :) >Jer, maltene svi imaju dinamiku, odnos signal/sum i razdvajanje kanala preko >100 DB. Pa da vidim ko ce ovu razliku da cuje! :) Ma ne cuju se razlike u tehnickim karakteristikama, vec je jednostavno rec o drugacijem zvuku! Ko je imao priliku da slusa A\B test dva plejera njemu je sve jasno. Za to nisu potrebne ni specijalne test sobe. Bolji kucni sistem, dva plejera sa identicnim diskom, pustis A, pa B i odmah uocavas razliku. Ko jos ne veruje neka se javi. Da probamo. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.127 dnikolic,
>> Naravno manu ima i SONY. Jedan je SONY, svi drugi su fazoni! dn P.S. Sto se TV-a tice. :)
hi.fi.128 ljubisha,
> Ako su ti boje na grundingu dobre, ja se obesim o kabal tog > grundinga. :))) Imam ovde jednog Grundiga za koga su svi koji su ga videli rekli: "Jao, što su lepe boje". Valjda će da izdrži kabal ;)))
hi.fi.129 ljubisha,
> Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering). A kakav je to monstrum ??
hi.fi.130 trsa,
Evo delova testa iz "What Hi-Fi", od oktobra 1992.: ......... " Verdict: ------- Neither the Sony CDP-597 or Akai CD-57 are lacking in the features department, yet something is mildly amiss in the sonic area. Both have a slightly cold balance that dilutes what should be thick wedges of sound. So the basic elements of the music are rendered intact but the stuffing, the real guts of the music, is left sounding a trifle threadbare. ............ From the quartet, though, it's the very new CD-930 from Philips that emerges with greatest succes. Here's a player that offers plenty of highly handy facilities, together with a thoroughly enjoyable yet unforced sound. It's a player that brings underlying passion of the music, whether this is distinctly morbid - as in the case of Tracy Chapman - or up-beat like Lisa Stansfield. This is certaintly a rare feat at this price and it's one which is well worth pondering by the audiophile on a tight budged. " Da zakljucimo: oba plejera (Sony i Philips) imaju identicnu cenu (180 funti) ali je ocigledno Philips bolja kupovina jer za iste pare pruza bolji zvuk! A u tome je i poenta cele ove nase rasprave: ┌───────────────────────────────────┐ │ kako proci sto bolje za iste pare!│ Dakle moguce je jer └───────────────────────────────────┘ "You can hear difference!" . Svima pozdrav i dobro slusanje, Vladimir
hi.fi.131 trsa,
Evo cena multidisk plejera Pioneer-a u Engleskoj: PD-M550 ....... 230 funti - 6cd magacin PD-M650 ....... 300 funti - 6cd magacin PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin Kao sto sam rekao retko se testiraju pa nema komentara o kvalitetu. Evo i cena najnovije serije singl disk plejera: PD-601 ........ 219.95 funti PD-701 ........ 249.95 funti PD-801 ........ 300 funti (Ovaj model nominovan za best-buy u klasi 251-350 funti) PD-901 ........ 399 funti Iz prethodne serije singl disk plejera izdvajaju se dva modela, oba hvaljena u svojim klasama: PD-8700 ....... 299 funti PD-9700 ....... 400 funti Pozdrav, Vladimir
hi.fi.132 dveselinovic,
To je uređaj koji vadi "krc" iz ploča, ali je jedini takav uređaj koji apsolutno "prevari" uvo. To je moguće jer on na mesto sa koga izvadi "krc" (na osnovu elemenata vremena uzlaza, amplitude i veremena smirenja) jednostavno uzme ekvivalentan uzorak sa drugog kanala i "ulepi" (nešto kao CUT AND PASTE) u rupu na drugom kanalu. Efekat - dobiješ kratki mono signal, ali apsolutno veran, ništa izmišljeno, ništa konstruisano. I to JAAAAAKKKKOOOOO lepo radi. Iamo sam ga nekih 7-8 godina i stvarno sa bio prezadovoljan sa njim. Sada sam ga poklonio drugaru iz Svetozareva. Sada sam se okrenuo isključivo CD diskovima, pa mi više ne treba. Pozdrav, DVV P.S. U svoje vreme, koštao je USD 270 plus sve ostalo (prevoz, carina, itd).
hi.fi.133 mirijevac,
Lepo. Imao sam priliku da slušam jedan prepravljeni THORENS.Sve je bilo prepra- vljeno.Kutija je skroz raskovana.Nalazi se na postolju jer iz nje visi neki kalem, glava je neka moćna MC ORTOFON(nije X1 ni X3), ručka je pravljena u Beogradu i pliva u ulju(ne znam ko ju je pravio).Sa toga zvuk je išao preko pravljenog pretpojačala (modifikovani Kreshendo-valjda se tako piše) i za izlaz je stavljen Treshold 20(2*20W u A klasi), koji se greje kao TA peć i ima 18 izlaznih tranzistora.Zvučnici su bili kao i sve ostalo pravljeni ru- čno od AR komponenti(u njima je onaj najveć AR-ov bas, teški su po mojoj proceni između 50-60kg komad, da kao da su izliveni od olova.Slušali smo sve i svašta.Najbolji mjuz za testiranje je verovatno onaj iz ODY 2001 na ploči. Ploča je bila strana.Ne znam koji izdavač.Kada je to zagrmelo, nisam verovao da toliko informacija sadrži onaj komad vinila.Zvuk je bio vrlo detaljan i prvi put sam čuo neke instrumente koje nisam primetio ranije.Vrlo mi je bilo teško slušati toliko pun zvuk, pojedini instrumenti su izletali savršeno. Nisam mogao da se načudim.Taj prijatelj nema CD.Imao pa prodao.Njegov sistem je otprilike gornja srednja klasa(sve ručne izrade osim glave za gramofon). Toliko o nečemu što sam lično čuo i oduševio se. Takođe sam išao kod ortaka da čujem Harman-Kardon pojačalce DENON CD 1420 i TANNOY DC-2000 zvučnike.Zvuk je bio toliko siromašan da nisam verovao. Jer i CD i zvučnici su dosta dobri.Verovatno mu se nešto nije uklopilo. Da bi gramofon zvučao bolje nego CD potrebno je mnogo uložiti u njega, a kod nas to ne ide.Zato smo svi pokupovali CD za 200 - 1200 DEM.Krševe. A i 95% nas ima plofon sistem srednja-srednja klasa(to je po meni i najisp- lativija klasa). I moji su uređaji srednja klasa.Ja sam iz njih izvukao koliko sam mogao. Stavio sam bolje kablove između komponenti(monitor OFC stereo) i od pojača- la do zvučnika(EAGLE CABLE SKYLINE).Zvuk mi je malo slobodniji i prijatniji Napominjem da ovi kablovi nisu ništa posebno(oko 150DM sam njih platio). Toplo preporučujem svima da unaprede zvuk svog gramofona i vide šta će dobiti ***************************************************************************** -nabaviti MC glavu(najjeftinije su ORTOFON X1MC i X3MC - dosta su dobre) -obavezno staviti kvalitetne kablove od gramofona do pretpojačala/pojačala NEĆETE POVEROVATI DA JE TO VAŠ GRAMOFON Pozdrav Rade
hi.fi.134 dsoskic,
> Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering). Ja čuh za pojačalo SAE (mono blokovi x 2) ako me dobro služi pamćenje (beše pre 10 god. na testu) i stvarno se pokazalo kao perfektno, al nisam znao da postoji tako nešto, mislim na korekciju. Jesi li mislio na neki određen uređaj (ala CD) ili je to nešto kod svih SAE-a? Pozdrav, Danko p.s. ne znam šta je to SAE 5000 :((
hi.fi.135 zradojicic,
>SONY, SONY, SONY........ R: Vidim da ljudi lude za Sony-em. Ja posedujem video BONSTEC (nije bonstek (testera za metal)), ili pojavljuje se i pod drugim nazivom OMEGA. Sluzi me odlicno, vec pune 3 godine (da kucnem u drvo da ga ne ureknem) i uopste nije video servisa i nisam ni cistio glavu. Filmove gledam prosecno (otprilike 1-2 nedeljno), i video mi sluzi uglavnom da snimim ono sto propustim na tv-u, a zelim da gledam. Video poseduje klasiku od programiranja 2 nedelje 6 programa, ko poseduje satelitsku antenu, moze ga koristiti kao tjuner, jer ima prebacivac za CATV, i jos dosta drugih funkcija koje se manje koriste (memorije, ARP, OCR, ...). E a nisam naveo glavni ++++, a to je LP mod, sto znaci dupliranje duzine kaseta. Koristim PDM hromdioksid kasete od 260 minuta (najjeftinije u Minhenu u odnosu minuta/dem). Na njima imam snimljene ALF-ove, tako da jos nisam nasao nekog ko moze da ih gleda (snimano u LP modu), a da nema OMEGA video (moj BONSTEC je, cinimi se jedini u gradu). Slika je super, nema razlike da l' je sa tv ili trake. E sada o ceni, 1989 sam ga platio u Minhenu kod "Saturna", 595 DEM sa mwst, pa kada sam vratio mwst i platio carinu izasao je na 630 DEM. Sa cime sam ja bio prezadovoljan, a za njega sam se odlucio tako sto je na kutiji pisalo made in japan (dvoumio sam se dal' da uzmem mozda Samsung (650 DEM)). Drug je u to vreme kupio JVC 1520A i vec 2 puta cistio glavu i tri puta isao na popravku, jednom tjuner, drugi put mehanizam, a treci niko nezna sta, al cudno se ponasao. Za taj JVC je mogao da kupi skoro dva moja. Nevidim koja korist od boljeg videa, osim ako se covek ne bavi profesionalnim radom, mada znam mnoge koji za presnimavanje koriste samsunge. Kvalitet slike posebno sa kaseta iz video klubova je nizi i od prikaza najlosijeg videa, tj. postoje razlike, ali skoro neznatne. Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave. KLF P.S. I moj video imam mana, nesvidja mi se brojac, nije vremenski.
hi.fi.136 zradojicic,
Covek razlikuje dva zvuka istovremeno ako se razlikuju za 50 i vise Hz.
hi.fi.137 lanik,
> Nevidim koja korist od boljeg videa, osim ako se covek ne bavi > profesionalnim radom, mada znam mnoge koji za presnimavanje koriste > samsunge. > Kvalitet slike posebno sa kaseta iz video klubova je nizi i od prikaza > najlosijeg videa, tj. postoje razlike, ali skoro neznatne. > Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave. Za video si potpuno u pravu. Ja to stalno pričam (Dule, remember? :)), ali ne vredi. Video tehnologija je još u "povoju" i svo ulaganje u "super, najbolji" video je bačena para, ionako na njima gledamo loše piratske kopije iz lokalnih video kubova ili snimamo emisije koje ne možemo da gledamo na TV. Za to je BILO KOJI video dobar. A za pravljenje kolekcije filmova, nije dobar ni jedan postojeći video rikorder - za to treba imati laser disk, ali ni oni nisu puno bolji jer imaju analogni signal videa. Hi-FI je sasvim druga priča... > Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave. Imam ja na national-u L15. Video je bombona, jeftin, pouzdan (imam ga x godina (x negde ono 2-3)) i nisam ga nijednom čistio (glavu)č, radi ko' sat. Ima digital tracking i vremenski brojač, LP i to je sve što meni treba... --> Right now, you wish you had a larger TV
hi.fi.138 dveselinovic,
Vidi moju poruku od juče, molim te, da ne kucam sve od početka (u vezi SAE 5000). Pozdrav, DVV
hi.fi.139 iboris,
Ł Drug je u to vreme kupio JVC 1520A i vec 2 puta cistio glavu i tri Ł puta isao na popravku, jednom tjuner, drugi put mehanizam, a treci Ł niko nezna sta, al cudno se ponasao. Za taj JVC je mogao da kupi skoro Ł dva moja. He, pa on je ovo uzeo preko sindikata, ako se ne varam, pre jedno 2 godine. Ovo je TEŠKA PREVARA, jer se uopšte nije radilo o originalnim JVC mašinama, nego o nekom tajvanskom proizvodi škljc klase.
hi.fi.140 drpr,
Evo pošto vidim da ima puno stručnjaka za cdove zanima me ako neko zna kako se čiste diskovi kako to treba raditi da li sme da se čisti sa nečim (alkohol- ovo lupam) ako se nemaju neke specijalne tečnosti za to i da li može sam cdp da se čisti na neki način . cope
hi.fi.141 ljubisha,
Ne znam da li je ovo što sam ja video nešto slično ili ne ali... Kada sam kupovao svoje zvučnike otišao sam kod nekog tipa i on je imao neki stari Kenvudov risiver. Stavio je ploču na gramofon i ona je onako malo krčala i šuštala. Onda je pritisnuo neki prekidač na tom risiveru i gle čuda dobili smo potpuno čist zvuk :) Amazing stories around the world :))
hi.fi.142 dsoskic,
> Vidi moju poruku od juče, molim te, da ne kucam sve od početka (u > vezi SAE 5000). Hvala, video sam, Danko
hi.fi.143 dveselinovic,
žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda. Nakon čišćenja vatom, dobro obriši disk *VEOMA MEKANOM I žISTOM* pamučnom krpom (mrdni od keve, al' pazi da te ne zamijeti, mogao bi postati čimbenik u gulašu:-))))) Jako se čuvaj čiste vune - em polarizuje kao luda, em hoće da izgrebe ploču. žist alkohol bi mogao da napadne zaštitni premaz laka na disku - ima ih koji reaguju, a ima ih i koji ne reaguju, pa da ne ispadne da baš tvoj najskuplji i najomiljeniji disk i te kako reaguje. Pozdrav, DVV
hi.fi.144 dveselinovic,
Imam izvesnu manju količinu probranih delova, mahom tranzistora, od niskošumnih do ludila (Motorola), preko visokonaponskih (Thordarsen-Meistner), do snagaša (Texas Instruments). Pa ako nekom treba izlazni stepen, il' tako štogod, da se zna. Oduvek je bilo frke sa repro-materijalom, a tek sada mogu misliti ... Nego, ima li ovde samograditelja? Recimo, da sami napravite Harman-Kardon pojačavač (imam šemu), itd? Pozdrav, DVV P.S. A imam i asortiman šema za sve i svašta, od paramteric equilizer-a, preko mangaša snage, do predpojačavača (Hafler, itd).
hi.fi.145 dveselinovic,
Dal' je neko zainteresovan za bi-ampovane aktivne zvučne kutije? A? Pozdrav, DVV
hi.fi.146 dusan,
>>Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave. I ja. Sony slv353vp. Zver od videa. Brz, moćan, kvalitetan povoljna cena. Šta te još interesuje.
hi.fi.147 zradojicic,
>Grunding. R: To su ti rekli da te ne uvrede. Salim se. Stvarno nisam video dobru sliku na grundingu i priznajem da volim sliku tipa Sony (moze i JVC, bio je takodje vrlo lep). KLF.
hi.fi.148 mirijevac,
Mene zanimaju šemice.Rado bih sastavio nesto lepo.Provereno(mislim da je vec neko sastavio, a proradilo).Nekih delova vec imam, a verovatno ce trebati jos. Imam napajanje(torus 2*22V 6.8A 300W sa elektrolitima) pa bi bilo lepo ako imas nesto sta moze da gura ovo napajanje.Šeme me zanimaju sve.Nema zvuka dok se ne sastavi nešto pravo.Napiši mi nešto više o šemama i delovima. Pozdrav od Radeta
hi.fi.149 bearboy,
║ Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp) ║ "stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output) Pa to ti je kao onaj walkman sa malim zvučnicima 2x 30W i rade na baterije koje su u walkmanu :)
hi.fi.150 lanik,
>> kako se čiste diskovi kako to treba raditi da li smeda se čisti sa >> nečim Smeju da se čiste ISKLJUžIVO suvom pamučnom krpicom i to potezima od centra ka ivici diska, NIKAKO u krug ili pomoću onih mašina koje japanci (tajvanci?) prodaju u koje se ubaci disk i on ga izrotira i očisti. >> i da li može sam cdp da se čisti naneki način . Spoljašnost kako hoćeš :)) a unutrašnjost ne diraj ako nemaš nekih problema. Ima unutra sočivo koje može da se zaprlja i čisti se isto suvom krpicom, ali ako ti CDP radi bolje da ne diraš. --> Well, as long as there's sex and drugs, --> I could do without the rock 'n roll.
hi.fi.151 lanik,
>> žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda NIKAKO! Zar CD-ove???? Ploče možda, ali CD-e nikako! CD-ovi se čiste isključivo SUVOM pamučnom krpicom, nikako vodom ili alkoholom ili mešavinom ove dve ili bilo kojim tečnostima! Uostalom, tako i piše na većini CD-a. --> Intel: They want to have three classes of memory: --> First class, second class and unavailable...
hi.fi.152 dveselinovic,
Od šema imam sledeće: - Otala pojačavač (prodavao se kao Electrocompaniet), po meni, i dan danas neprevaziđen tranzistorski uređaj (2x25W u 8 Oma, 2x50W u 4 Oma); - Marshall J. Leach pojačavač (2x70W u 8 Oma, veoma brz, veoma dobar); - Harman/Kardon PM350 (2x35W u 8 Oma, svega 14 dB /5:1/ negativne reakcije); - Aktivne skretnice; - Parametric equilizer (klizi po frekvenciji, amplitudi i Q faktoru); - par zaista dobrih šema za RIAA izjednačenje i pojačanje (za ljubitelje vinila). Ima i nekog drugog zelja, od kompletnih predpojačavača, do klasičnih ikvolajzera. Sve je u OrCAD 4.0 formatu, a ko nema to, može da dobije i otštampano na papiru. 22-0-22 V daje približno +/- 30 V iza ispravljača i elektrolita. Bilo bi nešto i za gospodina, ali bez većeg izbora. Može nešto iz National Semiconductor priručnika, a može i jedan Lecson pojačavač (cca. 2x30W 8 Oma, ili cca. 2x45W u 4 Oma). Pozdrav, DVV
hi.fi.153 mmarkov,
>> Evo pošto vidim da ima puno stručnjaka za cdove zanima >> me ako neko zna kako se čiste diskovi kako to treba >> raditi da li sme da se čisti sa nečim (alkohol- ovo >> lupam) ako se nemaju neke specijalne tečnosti za to i >> da li može sam cdp da se čisti na neki način . Nikako alkohol. Isključivo _vrlo_ meka krpa kojom se po disku prelazi radijalno ( od centra po obodu ). Tako piše u uputstvu za moj CD.
hi.fi.154 drpr,
-> žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda. Nakon čišćenja vatom, -> dobro -> DVV Hvala puno .
hi.fi.155 mirijevac,
Meni bi trebale šemice a i OrCAD 4.0.Zanima me koja je konfiguracija potrebna za OrCad 4.0.Posto sam imao problema sa jednim starim. Pozdrav Rade
hi.fi.156 mmarkov,
>> Od šema imam sledeće: Baci što više od toga. Ja nemam OrCAD, ali računam da ću njega lakše nabaviti od ovih šema :)
hi.fi.157 danko,
> A sad ozbiljno. Obavezno Pioneer. Singl disk masine > su im trenutno dosta dobre, bolje se cene od Sony-ja. Najverovatnije da će to i biti Pioneer. Međutim pitanje je ko sve još pravi multi-disk plejere sa 6-disc-pack kasetom. Da li pravi YAMAHA koja je ovde dosta hvaljena? > Najnovija serija Techniks-a je nesto podbacila u odnosu Moram da priznam da imam Techniks kasetofon i tjuner kojima nisam baš prezadovoljan, ali ako realistički razmišlajmo sve je to konfekcija za koju nije ni čudo da zeza. > tu Pioneer dobar. Generalno oni imaju losije sonicne > karakteristike (ne brkaj sa tehnickim karakteristikama) > jer jasno je - ima vise pokretne mehanike pa eto izvora Pomirio sam se sa tom činjenicom i još uvek sam opredeljen samo za multi-disk plejer! DANKO
hi.fi.158 danko,
> Evo cena multidisk plejera Pioneer-a u Engleskoj: > PD-M550 ....... 230 funti - 6cd magacin > PD-M650 ....... 300 funti - 6cd magacin > Kao sto sam rekao retko se testiraju pa nema komentara o kvalitetu. Hvala na informacijama. Ja kupovinu planiram u Singapuru, ali ove cene se dobre za poređenje. Međutim ovd eipak nema podatnih podataka kojoj klasi pripadaju ovi CDP, da li imaju digitalni izlaz, i kakve mogućnosti progrmiranja imaju. Da li ti imaš neki katalog ili samo cene? DANKO P.S: > PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin Kakav je to 18cd magacin?
hi.fi.159 danko,
>>> pomenuh programiranje samo da kazem da koliko ja znam postoje modeli >>> koji cak mogu da zapamte sta je u kom paketu i da zapamte sta si >>> programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubacis > Ma uzmi Pionira sa 6 diskova i ne lupaj glavu! Sto se sinhronizacije tice, > to mogu i ovi sa jednim diskom. Caka je u tome da dek krene sa snimanjem OK, za sinhronizaciju sam video da ima i kod kolege koji ima Pionir 6-cd pack PDM-701, a nema ni digitalni izlaz ni napredno programiranje. Pitanje je da li za tu sinhronizaciju postoji neki standard tako da mogu da vežem CD jednog proizvođača i kasetofon nekog drugog? Drugo pitanje je koji 6-pack kasetni multi CDP predlažeš (iz više srednje klase sa digitalnim izlazom i ako je moguće naprednim programiranjem), a da ima dobre (u granicama mogućnosti) sonične karakteristike. Što se samih performansi na testovima tiče jasno je da sve preko 85db ima dovoljno dobre brojeve. Kako zvuči je naravno druga priča! DANKO
hi.fi.160 dveselinovic,
OK, pripremiću neke od tih šema i spakovati ih ovde, najverovatnije sutra ili prekosutra. Pozdrav, DVV
hi.fi.161 drpr,
-> Smeju da se čiste ISKLJUžIVO suvom pamučnom krpicom i to -> potezima od centra ka ivici diska, NIKAKO u krug ili pomoću -> onih mašina koje japanci (tajvanci?) prodaju u koje se ubaci -> disk i on ga izrotira i očisti. Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja ploča ?Stvarno sam zbunjen :) cope
hi.fi.162 trsa,
>cene se dobre za poredenje. Medutim ovd eipak nema podatnih podataka >kojoj klasi pripadaju ovi CDP, da li imaju digitalni izlaz, i kakve >mogucnosti progrmiranja imaju. Da li ti imas neki katalog ili samo Od 300 funti pa navise (do otprilike 500) je neka okvirna srednja klasa. Katalog nemam, a informacije su iz vodica za kupovinu. Ima tu i nekih podataka o opremljenosti, ali to opet, ako ima sta, za neki dan. Ima li ko Pioneer-ov katalog (za ovu ili proslu godinu) pa da pomogne coveku! >> PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin >Kakav je to 18cd magacin? Magacin za 18 (osamnaest) diskova. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.163 trsa,
>Pitanje je da li za tu sinhronizaciju postoji neki standard tako da >mogu da vezem CD jednog proizvodaca i kasetofon nekog drugog? Mala verovatnoca za tako nesto. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.164 lanik,
>> Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja ploča >> ?Stvarno sam zbunjen :) PLOžE mogu alkoholom/vodom, (čak i blagim rastvorom deterdženta!), ali KOMPAKT DISKOVI sto posto, smeju isključivo SUVOM krpicom. Da pomenem još jednom, TO PIŠE NA OMOTU VEĆINE COMPACT DISKOVA. (Da ne misliš da sam ja izmislio). pozdrav, Dalibor Lanik --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.165 bearboy,
║ Primetio sam da proizvidajaci monitora nekako u prve redove reklame stavlja- ║ ju ono ".... Sony Trinitron...". Ne znam zasto. Pa zato što je Sony i što je Trinitron :))))))
hi.fi.166 bearboy,
║ Ja imam trenutno jedan SONY Tv, već nekih 6-7 godina, i boje ║ su , kao i kad je kupljen. Pre njega smo imali isto SONY (prodat 3 godine, isti simptomi :)
hi.fi.167 bearboy,
Ima li ko iskustava sa CD-ROM drajvovima koji imaju redovan audio izlaz ? Kakve je kvalitete zvuk u odnosu na 'klasične' CD plejere ?
hi.fi.168 dveselinovic,
Ja drndao tri uzorka. Sem što su nešto sporiji od klasičnih drajvova, zvuk im je isti, a isti je u odnosu na ekonomsku klasu CD uređaja (u Nemačkoj, klasa cene DEM 300-600). Po meni, od ona tri modela, najbolji zvuk je imao Philips, mada bih razliku odmah definisao kao subjketivnu i realno malu. Pozdrav, DVV P.S. Dobro razmisliti da li kupiti inter-PC drajv, ili spoljni uređaj koji se može koristiti i kao PC izvor.
hi.fi.169 dnikolic,
>> plejera sa identicnim diskom, pustis A, pa B i odmah >> uocavas razliku. Ko jos ne veruje neka se javi. Da probamo. A, ne sa tvojim plejerom! Donecu ja dva komada, a ti pogodi koji je 200 DEM skuplji! :) dn
hi.fi.170 dnikolic,
>> I ja. Sony slv353vp. Zver od videa. Brz, mocan, kvalitetan povoljna cena. >> Sta te jos interesuje. Jel dajes na rate? dn
hi.fi.171 dnikolic,
>> Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave. Imam i ja! :) (Samsung i Dalila) dn
hi.fi.172 markma,
Zanima me vaše mišljenje o CD-u Philips CD614.
hi.fi.173 ssokorac,
Moj ćale ima Tehnics-ov CD player, koji je nešto zaribao, pa reče da pitam gde to kod nas može da se popravi, ili barem proba da popravi :). se popravi (on-line) Unapred hvala, Stasha.
hi.fi.174 banusko,
>**> ali KOMPAKT DISKOVI sto posto, smeju isključivo SUVOM krpicom. Da ========================= Za sve stvari na ovom svetu, osim pravila službe u vojsci, postoji neko racionalno objašnjenje. Da li neko može da objasni zašto se CD diskovi ne smeju pirkati ???
hi.fi.175 lanik,
>> Da li neko može da objasni zašto se CD diskovi ne smeju pirkati ??? Hm, meni je dovoljno što proizvodjači diskova tako kažu; ako oni ne znaju - ko zna? :)) A ne smeju iz (verovatno) logičnog razloga. Ako si nekada čistio neki uredjaj (spoljašnjost, ili ekran televizora) ALKOHOLOM ili VODOM, sigurno si primetio da alkohol ostavlja FLEKE tj. ostaje zamrljano i kada se osuši. Isto važi i za vodu. E sad, za TV ekran ti ovo nije važno jer je to toliko slabo da ti ne može smetati jer onaj puno zrači :)) te se stoga ekrani i čiste alkoholom, a CD-plejeri se oslanjaju na optiku te im ovo može biti (opet predpostavljam) isto kao da je CD umašćen i mogu da nastanu problemi kod reprodukcije. Well, that's my opinion. --> A nanosecond here, a nanosecond there, --> next thing you know you've got real time.
hi.fi.176 trsa,
>Zanima me vase misljenje o CD-u Philips CD614. Odlican plejer u svojoj klasi. Njegov DAC se srece i u celoj seriji Marantz-ovih plejera, kao i kod vecine engleskih. Ima pouzdan transport. Inace naslednik je modela 610 koji je u engleskoj bio je best buy u svojoj klasi (dve godine uzastopno). Zvuk je topao, blizak analognom, sto nedostaje mnogim japanskim plejerima - izrazit primer Sony. Ako ga uzmes neces zazaliti! Pozdrav, Vladimir
hi.fi.177 markma,
> Ako ga uzmes neces zazaliti! hvala, zapamtiću ovo što si rekao :)
hi.fi.178 banusko,
>**> CD umašćen i mogu da nastanu problemi kod reprodukcije. Hvala.
hi.fi.179 zkrstic,
> Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja > ploča ?Stvarno sam zbunjen :) Peco, aman, uzmi bilo koji strani CD i pročitaćeš upravo ono što ti Lanik piše već dva puta. Ja imam drugačiji problem. Plejer se zaprljao tako da mi pojedini CD-ovi preskaču ;( Pokušao sam sa onim CD-om za čišćenje i pomak je oči- gledan ali ne i dovoljan. Pojedini još uvek preskaču. Nema druge do šraf- ciger u ruke. Pozdrav, Zkr
hi.fi.180 danko,
Crkli mi zvučnici (stari AR11 - pukla guma na membrani !), pa mi treba savet šta da kupim!! Spreman sam da potrošim do 1500DEM, mada ni taj limit nije baš strogo definisan. Hvala na pomoći, DANKO P.S. Šta mislite od B&W 630?
hi.fi.181 zqusovac,
Razmisli o Mission Argonautu. Cena u GB pala na oko 550 GBP. Pozdrav, ZQ
hi.fi.182 mmarkov,
>> Ja imam drugačiji problem. Plejer se zaprljao tako da mi >> pojedini CD-ovi preskaču ;( Pokušao sam sa onim CD-om za >> čišćenje i pomak je oči- gledan ali ne i dovoljan. >> Pojedini još uvek preskaču. Nema druge do šraf- ciger u >> ruke. Pa i nije impresivno kad se otvori. Ako ga već budeš otvarao prvo probaj da očistiš ono sočivce na glavi za čitanje. Ono se prvo zaprlja.
hi.fi.183 mmarkov,
>> OK, pripremiću neke od tih šema i spakovati ih ovde, >> najverovatnije sutra ili prekosutra. :((((( Obećanje, ludom radovanje...
hi.fi.184 dveselinovic,
Ma nije, nisam zaboravio, nego sam imao posla preko glave. Ništa za to, ide ovih dana. Pa i na Sezam sam se logovao tek svaki drugi-treći dan. Pozdrav, DVV
hi.fi.185 danko,
> Razmisli o Mission Argonautu. Cena u GB pala na oko 550 GBP. Osim što znam za firmu, ne znam ništa o modelu! Da li to nekako mož' se kupi ovde ? DANKO
hi.fi.186 zqusovac,
Bas sam trazio prospekt, ali nikako da nadjem. (Oni koji me poznaju shvataju kakav mi je haos u sobi). Pokusacu ponovo ovih dana, kad se vratim s puta. Za nabavku u BG nisam siguran, dok je bio onaj ustasa sa plavim ocima koji je hteo da nas rasrbi drzeci kurs 1 DEM = 7 DIN, po oglasima su ljudi nabavljali sta godti padne napamet, novo, original iz Engleske :((( Dobro, sad smo bar svoji. Pozdrav, ZQ
hi.fi.187 vpetrovic,
Jednom mom drugu je otišla gramofonska igla. Problem je u tome što toga retko gde ima, a i tamo gde je imaju niko se ne razume u tipove. On je našao neke koje vizuelno liče, ali glupo mu je da daje pare za nešto što možda neće raditi. Inače on ima: stylus aiwa an-11 cartr. vm type Ako neko zna gde ima tih igala, ili koji tip odgovara toj, a može da se kupi kod nas, bio bih mu zahvalan. Vlada
hi.fi.188 bdm.,
Hi, pazljivo citam ovu temu mada nisam neki poznavalac. Imam tako dva pitanjca. Prvo kako se moze opraviti kvar na AIWA F600 deku odjednom mi je otkazao samo gornji deo tastature (PLAY, ..) ali i dalje moze da se slisa na fazon timer-a. I drugo, na preporuku sam davno kupio DENON DCD-820, a uskoro mozda nabavim novo pojacalo i zvucnike, pa sta Vi predlazete tako do 75W i 700 DEM. Sta mislite o kombinaciji LUXMAN-KEF? BDM.
hi.fi.189 dragisak,
Pukao mi je gumeni kaiš koji služi za okretanje ploče na gramofonu. Da li neko zna gde to može u Beogradu da se nabavi ?
hi.fi.190 zkrstic,
> Pukao mi je gumeni kaiš koji služi za okretanje ploče na gramofonu. > Da li neko zna gde to može u Beogradu da se nabavi ? BG Elektronik, Bul Revolucije, preko puta Tašmajdana. Ako oni nemaju, zaista neznam gde da te uputim :( Pozdrav, Zkr
hi.fi.191 kenza,
Hi!Da li neko zna koliko kosta prosecan CD player(Sony,Pioneer,..)? thanx,kenza
hi.fi.192 zulu,
>> Hi!Da li neko zna koliko kosta prosecan CD player(Sony,Pioneer,..)? 300 DEN ;)))) (salim se DEM)
hi.fi.193 putnik,
Hi. Je l' može neko da mi preporuči koju marku videa da kupim, i gde može (jevtino :) da se nađe? Hvala. Pozdrav
hi.fi.194 dveselinovic,
Ma na šta se odlučio, nikako ne kupuj pre nego što se prošetaš do hale 11 i 12 na Sajmu, tamo je dosta velika ponuda, a često ima i za mnogo manje pare nego u gradu. Pozdrav, DVV
hi.fi.195 putnik,
A da li zna neko da mi kaže kolike su cene video.r? Brana
hi.fi.196 nikolas,
> A da li zna neko da mi kaže kolike su cene video.r? Zavisi gde... i šta... :)))))))
hi.fi.197 putnik,
Tamo gde je najjevtinije i najbolje. ;)
hi.fi.199 dveselinovic,
Moj drug pravi odlične štandove za zvučnike. Od metala su, na tri ili četiri špicaste nožize, mogu se puniti peskom radi inrecije, a cena počinje od DEM 30 po paru. Ja imam par i prezadovoljan sam (AR93). Pozdrav, DVV
hi.fi.200 bbaja,
Zna li neko gde bih mogao da odnesem zvucnike da bi mi zamenili furnir. Dakle, ne bas pravi stolar, vec covek koji zna zanat a ima osecaj za fine stvari ;)
hi.fi.201 dmiladinovic,
>> Zna li neko gde bih mogao da odnesem zvucnike da bi mi zamenili >> furnir. Dakle, ne bas pravi stolar, vec covek koji zna zanat >> a ima osecaj za fine stvari ;) Probaj kod: HODALIC audio tehnologija zvucnicki sistemi Baba Visnjina 46/9 telefon : 651-115 Garantujem da ce ti to, ako bude hteo, uraditi najkvalitetnije u gradu, a i sire.
hi.fi.202 dgavrilovic,
Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače. Sam zvuk preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve je počelo sa jednim CD-om koji je do tada lepo radio, a zatim se pojava manifestovala i na drugim diskovima. Na pojedinim diskovima preskakanje se javlja na istim mestima, ali ne uvek, Inače, mašina je Sony CDP 190. Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu, ili majstora koji popralja kompakt disk drajvove. Unapred zahvalan.
hi.fi.203 mbole,
> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače. > Sam zvuk preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve > je počelo sa jednim CD-om koji je do tada lepo radio, a zatim > se pojava manifestovala i na drugim diskovima. Na pojedinim > diskovima preskakanje se javlja na istim mestima, ali Najverovatnije štroka. Probaj da obrišeš prozorče iznad lasera, i diskove. Koristi neku veoma finu krpicu.
hi.fi.204 vstan,
> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace. Sam zvuk > .................. > ne uvek, Inace, masina je Sony CDP 190. Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :(( Njihov, tj. njegov-svuda je rec o Philips OEM, transport je izuzetno pouzdan (dokaz je i da ga koriste redom svi engleski audiofilski cedeji), a chip-set neprevazidjenih culnih karakteristika :)) Mnogo sam ti pomogo, zar ne ;) Naime kao korisnik gore navedenog nemam iskustva u ovoj problematici :) Ajd ljudi pomagajte coveku. Savrsen nosilac zvuka pa opet preskace :( Straaaasno. Sad se setih - da ti nije pala neka prasina na socivo lasera. Produvaj to malo. Da li na svim diskovima pocinje da preskace nakon iste minutaze ? To bi direktno ukazivalo na transport laserske glave, Da li sada preskacu svi diskovi ?
hi.fi.205 dusan,
> Inače, mašina je Sony CDP 190. hmm, sumnjam da je do njega, ali ipak ovo nije savršenstvo od modela. > Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu, Najbolje da doobro obrišeš diskove nekom mekom tkaninom samo u jednom pravcu! Obično se nahvata neki shit pa zato disk "preskače".
hi.fi.206 drakce,
│ Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače. Sam zvuk │ preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve je počelo sa jednim CD └─────── Znam, i meni se to dogodilo. Otvorio sam CD, izvukao tonu-dve prašine, očistio ono malo stakleno sočivo (tu valjda čita), pa onda prešao na same diskove, i sve je bilo OK. Verovatno je važno da ti napomenem, da sam koristio Izopropil alkohol (ili tako nekako:), koji ne oštećuje gumene i plastične delove mašine. Pozdrav
hi.fi.207 bdm.,
## Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu, ili majstora koji popralja kompakt disk ## drajvove. Možda jedno čišćenje... BDM.
hi.fi.208 dgavrilovic,
>> > ne uvek, Inace, masina je Sony CDP 190. >> >> Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :( Poštujem tvoju kampanju ali ova mašina je kupljena maltene džabe, u Sony Free Shop-u u Sarajevskoj ulici na sam dan kada je Ante Marković proglasio devalvaciju. Možete misliti, dinar je pao sa sedam na devet za marku, a cene u konvertibilnom dinaru se taj dan nisu menjale. U radnji je bila takva gužva da se nije moglo disati, a tip ispred mene je kupio tri CD-a. >> Da li sada preskacu svi diskovi ? Jok, izgleda da je stvar samo u prašini. Ujedno se zahvaljujem svima koji su se potrudili da mi pomognu, odziv je bio stvarno izuzetan. Uz put, zna li iko gde se može kupiti izopropil alkohol?
hi.fi.209 vstan,
> >>Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :( > > Postujem tvoju kampanju ali ova masina je kupljena maltene dzabe ........ :)) > >> Da li sada preskacu svi diskovi ? > > Jok, izgleda da je stvar samo u prasini. :)))
hi.fi.210 mcule,
Eh, kad ste vec kod CD, ja jos moj nisam popravio :(. Zalio sam se pre 2-3 meseca da posle 3-4 minuta ispravnog rada pocne da suska i krcka, i na kraju potpuno zakaze, i jos uvek ne radi :((. Nakon tih par minuta jednostavno obrise podatke, kao da nema diska... Ubacis novi, ista stvar. Svi podaci pokazuju nule :(((. Palo je i ciscenje, al' dzaba :((((. Dajte ljudi, jel' se setio mozda neko nekakvog resenja? :(. ocajan...
hi.fi.211 mbole,
> Eh, kad ste vec kod CD, ja jos moj nisam popravio :(. Zalio sam > se pre 2-3 meseca da posle 3-4 minuta ispravnog rada pocne da > suska i krcka, i na kraju potpuno zakaze, i jos uvek ne radi > :((. Nakon tih par minuta Ovo mnogo miriše na pregrevanje nečega. I na žalost na majstora :(
hi.fi.212 dmiladinovic,
>> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace. Sam zvuk Moze da bude necistoca, fizicko ostecenje kako diska, tako i plejera, a najverovatnije je da ti se rastelovala mehanika koja vozi laser diodu. Za dobrog majstora za ove stvari ne znam, al' ako ga iskopas, a ti prijavi.
hi.fi.213 dmiladinovic,
>> Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel E pa cisto da vidis, ima i drugacijih razmisljanja. Prvo, pre jedno pet godina sam imao jedan Philips-ov, u to vreme medju prvim 16-tobitnim 4-struko semplovanim CD-om. Zvuk kanta. Potom probah jednu AIWU, zvuk takodje kanta. Potom razvojni put je bio otprilike ovakav: Sony CD270 -> Sony CD walkman -> Sony CD470. I cisto da napomenem, kod mene nijedan disk dosada, (cuk,cuk) nije preskocio. A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima, Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine. Dzaba tebi savrsena mehanika, pa makar i od platine, kad je zvuk kantav. --> Sony is the best, who fuck the rest.
hi.fi.214 stefan,
> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima, > Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine. > Dzaba tebi savrsena mehanika, pa makar i od platine, kad je zvuk kantav. Ti baš oćeš da nas nateraš da se ponovo svađamo ;))) Da skratimo: nisi u pravu ;))
hi.fi.215 vstan,
> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima, > Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine. ???????????? Zalim vase ushi :( Jesi li imao priliku da vidis neku best buy ili sl. englesku listu. Tamo u svakoj kategoriji ni traga od S. u uzem izboru, a UVEK je tu Marantz, Rotel (ne u svim kategorijama jer i nema toliku gamu mode- la) i vrlo cesto Philips. Ovo samo potvrduje moje slusne testove, a i ono sto se prica medju pravim audiofilima. S. CD pati od tipicnog japanskog zvuka. Pogotov kod modela van ES serije. Kad smo vec kod japanaca Pioneer je npr. tu izuzetak. Marantz je stari lider u ovoj oblasti, u SVIM cenovnim kategorijama, a odskora mu je najveci konkurent Rotel. Oboje, naravno, koriste Philips transport i chip set. Po prirodi stvari tu je i Philips. Vecina engleskih audiofilskih CD plejera takodjer koristi naveden komponente. Ako kao neki polazni orjentir u audiofiliji uzimamo engleske zvucnike, gramofone ..., valjda bi makar malo trebali da se zamislimo o tome da li doticni umeju da procene konkretno i digitalne reproduktore zvuka. Rec je jednostavno o drukcijem zvuku ... Znas sta, predlazem te za moderatora VICEVA ;) Zkr da se ne ljuti ali vreme je da tron prepusti boljem :) --> Sony is the best, who fuck the rest. Sony is the best of the rest ;> p.s.I ja sam nekad vozio Sony-ja (CDP-570). Kad sam bio mlad i zelen :) --I Sony: One and Only --> Once Only ;)
hi.fi.216 vstan,
>> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima, >> Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine. > > Ti bas oces da nas nateras da se ponovo svadamo ;))) Da skratimo: nisi u >pravu ;)) Covek saljivdjija, sta ces ;))
hi.fi.217 zkrstic,
>>> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace. > Sam zvuk > > Moze da bude necistoca, fizicko ostecenje kako diska, tako i > plejera, a najverovatnije je da ti se rastelovala mehanika koja vozi > laser diodu. > > Za dobrog majstora za ove stvari ne znam, al' ako ga iskopas, a ti > prijavi. Meni se, rekoh već jedared ovde, dešava da mi neki diskovi koji ranije nisu imali tu tendeciju, preskaču. U pitanju je Aiwa XC333, reda 3 godine sta- ra. Da se nasviraa, vala jeste, jel kod nas non-stop mora da svira nešto, ina- če bi komšiluk zvao policiju, misleći da smo pomrli. Ni do dan danas, nisam razrwešio problem. Otvorih je, unutra je čista ko sunce, na žalost ništa. (Ima par IC-ova, na njima vrlo čudno pišu reč Aiwa, na japanskom S-O-N-Y) ;)) Saznao sam da je za njih ovde servis u Gavrila Principa 58, čIni mi se. Na žalost, nikako da stignem da ih obiđem :( Ako Bog da, ovih dana ću i to oba- viti. Zkr
hi.fi.218 dmiladinovic,
>> Jesi li imao priliku da vidis neku best buy ili sl. englesku listu. >> Tamo u svakoj kategoriji ni traga od S. u uzem izboru, a UVEK je tu >> Marantz, Rotel (ne u svim kategorijama jer i nema toliku gamu mode- >> la) i vrlo cesto Philips. >> Ovo samo potvrduje moje slusne testove, a i ono sto se prica medju >> pravim audiofilima. Sto se tice Best Buy-a tu mozda i jes' u pravu, pogotovu kad je Engleska. :) A inace Ja nikad ne kupujem po listama vec po preporukama. Sa svim mogucim B&B listama moz' se ubrises, tu se prica sve i svasta sa tendencijom da se proda ono sto je najjeftinije. Sto se tice zvuka, preferiram evropski zvuk. (Lenco, Marantz) Sto se tice slike takodje preferiram, doduse ne mogu reci evropske, ali ne Sony proizvode. (Panasonic recima). Medjutim sto se tice digitalnog zvuka, Sony is the 1st. Takodje nebrkajmo babe i zabe. Marantz ima jako lepe modele, medjutim po pitanju cene u odnosu na referentnu klasu s' obzirom sta pruza, opet Sony. Po pitanju audiofila, ima ovakvih, a ima i onakvih. Po pitanju zvuka, ja imam jedno lepo belo A4 papirce, na kome pisu sve moguce karakteristike koje se mogu zatraziti od nekog audio uredjaja pristojnije klase. Papirce je kostalo 30DM i test je uradjen u jednom Beogradskom servisu koji se bavi pregledom, popravkom i nadogranjom visoke audio tehnike. Postujem zelju vlasnika pa telefon i adresu necu objaviti jer je covek vec sasvim zadovoljan kolicinom prometa i sa onakvom reklamom koju ima, a jedina reklama su mu preporuke. Da li da napominjem da sam ujedno pregledao i sijaset drugih A4 belih papira na koijima su stojali odstampani rezultati drugih CD proizvoda raznoraznih audio kuca. Da li da napominjem da je dotican servis za potrebe beogradskih diskoteka pravio interni uporedni test CD-ova. Ne necu reci da je Sony najbolji, ali u odnosu na pare koje sam ja dao, Sony CD-270/470 moze i napomenuti 570/590, je najbolji izbor. Takodje smatram da je nepravedno vrsiti poredjenja tipa, moj kasetofon Lenco CP-2002 je bolji od tvog Tehniksa RSB-65. Pa sad kad vecma moram da pisem, izvucite karakteristike nekog poznatijeg svetskog audio casopisa, pa ajde da dokumentovano diskutujemo.
hi.fi.219 dveselinovic,
Uzgred, a propos diskusije ko je najbolji ... Marantz je 1981. godine bankrotirao, pa ga je kupio Sony. 1991. godine, u okviru aranžmana o saradnji, preprodao je celu firmu Philips-u, koja je i danas vlasnik kontrolnog paketa akcija ove nekada tako dobre firme (dobri su i sada, ali nisu ono što su nekada bili - legenda). U međuvremenu, Harman/Kardon je kupio Tannoy (kasnije ga prodao engleskoj grupi Thorn Electronics Group), O║rtofon i JBL. A tek njihov CD 7500II da čujete, to je posao, mada džabe baš nije. Pozdrav, DVV
hi.fi.220 vstan,
> Takodje nebrkajmo babe i zabe. Marantz ima jako lepe modele, medjutim Ako pod lepotu mislis na estetiku samog uredjaja na zalost nema ruznijih :( > Po pitanju zvuka, ja imam jedno lepo belo A4 papirce, na kome pisu sve > moguce karakteristike koje se mogu zatraziti od nekog audio uredjaja > pristojnije klase. Papirce je kostalo 30DM i test je uradjen u jednom > > Da li da napominjem da sam ujedno pregledao i sijaset drugih A4 belih > papira na koijima su stojali odstampani rezultati drugih CD proizvoda > raznoraznih audio kuca. Na zalost izgleda da ti vise verujes papirima :( Izmedju tehnickih karakteristika i zvuka NE stoji znak jednakosti. To je tek neka vrsta predispozicije za dobar zvuk. Na papiru gro japanskih pojacala ekonomske klase ima bolje karakteristike od mnogih audiofilskih, npr. britanskih pojacala, a znamo kakva je situacija po pitanju zvuka. Slicno je poredjenje tehnickih karakteristika cevnih i tranzistorskih pojacala, po kome ona prva nista ne obecavaju, sto ti rece ne ispunjavaju karakt. audio uredjaja pristojnije klase. Uostalom uopste ne sumnjama da Sony-jevi CD-ovi imaju bolje tehn. karakteristike od vecine uredjaja radjenih sa Philips-ovim chip setom. Ali zato imaju razlicite sonicne karakteristike. Uredjaji bazirani na Philips komponentama su najblizi evropskom poimanju zvuka. Pa cak i neki drugi japanski modeli, ranije Techniks sada Pioneer (rec je inace o uredjajima sa in-house elektronikom), su tu dosta blize od Sony-ja. Itd.. Imao sam srecu da se opredelim za moj uredjaj na osnovu slusanja a ne na osnovu citanja :)) > Da li da napominjem da je dotican servis za potrebe beogradskih diskoteka > pravio interni uporedni test CD-ova. Hmmm. Diskoteke bas nesto ne vezujem za pojam dobrog zvuka (da ne kazem audiofilije), vec vise za pojam dobre buke gde sve moze da prodje. Pozdrav, Vladimir p.s.Ako si ovlascen za tako nesto bio bih ti zahvalan da mi u mail ostavis tel. tog servisa. Zainteresovan sam za eventualnu reparaciju jednog dobrog pojacala.
hi.fi.221 vstan,
> Marantz je 1981. godine bankrotirao, pa ga je kupio Sony. 1991. >godine, u okviru aranzmana o saradnji, preprodao je celu firmu >Philips-u, koja je i danas vlasnik kontrolnog paketa akcija ove Mislim da je Marantz ranije presao u Philips-ove ruke. A inace je skoro svo vreme koristio Ph. elektroniku (govorim o CD plejerima). > U meduvremenu, Harman/Kardon je kupio Tannoy (kasnije ga prodao >engleskoj grupi Thorn Electronics Group), O║rtofon i JBL. A tek >njihov CD 7500II da cujete, to je posao, mada dzabe bas nije. Jel to znaci da se na AR zvucnicima vise ne slusa zvuk sa CDP190 ;> (za neupucene Sony ;) Pozdrav, Vladimir
hi.fi.222 mcule,
Poslednja nada...:(. Ima l' neko semu za 'Technics SL-P170'? CD je u pitanju. Takodje, moj supertata kaze da bi mozda pomoglo i bilo koja sema za CD, pa ako niko bas nema za ovaj moj, molim za tu semu, da on pokusa da nesto tu isceprka ako moze...:(. Hm, sad citam ovo, pisem on-line... Mozda nisam bio bas razumljiv u kraju... Ako niko nema za ovaj CD, dobro bi dosla sema za bilo koji CD. unapred zahvalan
hi.fi.223 ognjen,
)-> > A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim )-> > audiofilima, Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve )-> > duzine. )-> ???????????? )-> Zalim vase ushi :( Ne slazem se sa tobom, SONY je najbolji proizvodjac CD i ostale muzicke opreme. Skoro sva elektronika (sem AT-a) mi je SONY-jeva, izuzev nekog glupog kasetofona koji je PHILIPS I kome tom stalno "zavija". Ja sam za sony! Ognjen
hi.fi.224 vucko.bgd,
Kada jednom sve bude uchinjeno, Japanci cxe izumreti !!! ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
hi.fi.225 dmiladinovic,
>> Ako pod lepotu mislis na estetiku samog uredjaja na zalost nema >> ruznijih :( Ne mislim. >> Na zalost izgleda da ti vise verujes papirima :( Verujem i njima, ali imam i veeeelike usi. :) >> To je tek neka vrsta predispozicije za dobar zvuk. Bolje sa predispozicijom nego bez. >> Na papiru gro japanskih pojacala ekonomske klase ima bolje >> karakteristike od mnogih audiofilskih, npr. britanskih pojacala, a znamo >> kakva je situacija po pitanju zvuka. A i sto se tice pojacala, sva ona, makar iz srednje klase, koriste raznorazne varjante i podvarjante STK cipova, pa bilo Japanska, bilo Evropska, bilo Americka. Usput, ne mali broj puta mi se desilo da zavirim u neko pojacalce srednje klase evropskih proizvodjaca, pa da na tranzistorima procitam ono 2SC... Toshiba, iliti sto god slicno. Sto ce reci, sve mu to vise manje, makar u srednjoj klasi, dodje na isto, pa bio japanac iliti ne. A sto se tice evropskog zvuka, makar kod CD-a, cini mi se da je tu SONY najpriblizniji od svih mogucih proizvodjaca. (srednja klasa) Posteno da se razumemo ja od PHILIPS-a ne bi kupio ni strikacu masinu. >> Hmmm. Diskoteke bas nesto ne vezujem za pojam dobrog zvuka (da ne kazem >> audiofilije), vec vise za pojam dobre buke gde sve moze da prodje. Delimicno se slazem, medjutim kad neka diskoteka odluci da potrosi 20.000-30.000DM za nabavku orudja za rad, ona ce se odluciti za vrlo, vrlo, kvalitetne naprave, a pored toga ce itekako obratiti paznju na to da i zvuk bude makar u propisanim normama. Da rezimiram, makar kod CD-a, u danasnje vreme, svi prave toliko ujednacene modele, da po pitanju zvuka stvarno nema sta da se raspravlja. Ono o cemu bi se dalo diskutovati je kvalitet mehanike i izdrzljivost. Ja sam u uvodnom replay-u napomenuo da sam prvog PHILIP-sa nabavio jos daleke '89 godine, a potom je sledila jedna AIWA. U to vreme bi se jos i moglo raspravljati o kvalitetu zvuka na CD-u, jer je doista bilo slusnih razlika, medjutim danas mu je sve to kao pod konac. Toliko od mene.
hi.fi.226 dmiladinovic,
>> Ni do dan danas, nisam razrwesio problem. Otvorih je, unutra je cista Ma sta Ja tek da kazem. Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K. Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace. Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K. Da mi je samo znati ko koga... Necemo reci da sam CD otvaro, nosio kod ortaka na preventivni pregled i sve O.K. --> Ima neka tajna veza...
hi.fi.227 dveselinovic,
Sve je to tačno, a dodao bih samo da tehničke karakteristike predstavljaju samo neku vrstu prve informacije o ozbiljnosti pristupa uređaju. Ono od čega se kod nas, a i u svetu, beži jeste činjenica da i te teh. kar. treba umeti PROTUMAžITI, a ne samo pročitati. Na primer, kada neko kaže da njegov pojačavač ima opseg od 1...100.000 Hz +/- 1 dB, postavlja se pitanje KAKO je to postignuto. Možda, kao u ekonomskim uređajima, sa 40-60 dB (100-1.000:1) negativne reakcije, ili kao kod Harman/Kardon pojačavača, sa svega 14 dB (5:1) negativne reakcije. U prvom slučaju, uređaj je silovan da bi se isterale kar. i smem da se kladim da će zvučati baš bez veze. Za onaj drugi, samo ga oslušnite, ne treba vam papir da i sami shvatite da razlika i te kako ima. Kar. mogu pokazati i ZAŠTO neki uređaj ne svira baš najbolje, ali retko kada pokazuju zašto neki uređaj svira dobro. Istini za volju, kada bi se objavljivale one prave kar. mnogo više bi značile; ovako, niz kar. nema bitnijeg uticaja na zvuk. Šta znači sam frekventni opseg, bez recimo navođenja kakvi su fazni pomeri u njegovom okviru? Ali, kada bi neko i to objavio, onda bi se videlo kako je isterao taj opseg. Ukratko, teh. kar. su veoma korisna indikacija, ali nikada nisu bile osnov za pouzdani zaključak o stvarnim zvučnim osobinama bilo kog uređaja. Pozdrav, DVV
hi.fi.228 dveselinovic,
Marantz je u paketima prelazio u Philips-ove ruke, a proces je okončan 1991. godine, kada se kod Philips-a našao kontrolni paket. Oko CD-a; ma jok, onaj H/K CD 7500II jeste mnogo lepa sprava, predivno svira a bogami lepo i izgleda, ali ja još uvek držim mog malog Sony CDP190 i nemam nameru brzo da ga menjam. Nije da ne bih voleo i bolje, ali nakon zahvata koje sam na njemu svojeručno ili svojelemilično obavio, dobro znam da bih morao da platim jako mnogo više da bih dobio osetnu razliku. Vidiš, samo tjuner nisam dirao (Technics 570) jer za RF tehniku treba imati posebne merne uređaje; sve ostalo sam malo lično doterao. Tako sam, primera radi, menjao BC546 tranzistore sa BC650, ručno biranim (ja ih birao); prvi je "general purpose" tranzistor, a drugi je Motorolin hiper niskošumni tranzistor; zatim su neki BD139/140 i BD 529/530 tranzistori zamenjeni sa Thordarsen-Meistner TCG serijom i tako dalje. Ja se time bavim evo već 22 godine, ne mogu da odolim kada vidim dobro kolo da ga ne dovedem do kraja, što proizvođači nikada ne rade iz čisto ekonomskih razloga. O zamenama običnih otpornika (+/- 5%) metaloslojnim (+/- 0,5%), kondenzatora posebnim, itd, da i ne govorim. Mala pikanterija za sve vas: najbolji audio posao 80-tih godina je bio Kerting-ov pojačavači predpojačavač. Pojačavač je bio bezočna kopija Marshall Leach-ovog projekta objavljenog u američkom časopisu "Audio", a predpojačavač je bio bezočna kopija Phase Linear modela. Uz minimalne dorade, to svira tako lepo da boli glava (uz zamenu nekih delova). A cena je u ono vreme bila kao za švercovan Technics od 40W iz Minhena za obe kutijice. Pozdrav, DVV
hi.fi.229 zkrstic,
> Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K. > Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace. > Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K. > Da mi je samo znati ko koga... Moguće da je do samog diska. Imam i ja par (Paket Aranžman) koji preskaču od prvog dana na svim mogućim (sem jednog) CD plejerima. Ali ovo kod mene su u pitanju diskovi koji su svirali ihaaahaj koliko puta i i da- lje 'oće da svirau' na drugim plejerima. Do zla Boga nezgodno :( Zkr
hi.fi.230 stefan,
> Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K. > Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace. > Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K. It's a Sony !? ;)))
hi.fi.231 dmiladinovic,
>> Moguce da je do samog diska. Imam i ja par (Paket Aranzman) koji Ma id' u vraga. Gde me nadje. Meni po rnd-u preskacu IDOLI (Odbrana i poslednji dani), a Paket Aranzman ferca sve u sesnest. Pu, pu, da ga ne ureknem...
hi.fi.232 dmiladinovic,
>> It's a Sony !? ;))) Ma pojenta je u tome sto to nema veze sa plejerom. --> It is Sony !!
hi.fi.233 vstan,
> Toliko od mene. Ne vredi dalje da diskutujemo. Ili ti ne procita ono sto napisah ili ja neznam sta pisem :(
hi.fi.234 vstan,
>predivno svira a bogami lepo i izgleda, ali ja jos uvek drzim mog >malog Sony CDP190 i nemam nameru brzo da ga menjam. Nije da ne bih >voleo i bolje, ali nakon zahvata koje sam na njemu svojerucno ili >svojelemilicno obavio, dobro znam da bih morao da platim jako mnogo >vise da bih dobio osetnu razliku. Dobro, sta mu ucini ? > Vidis, samo tjuner nisam dirao (Technics 570) jer za RF tehniku Odavno htedoh da pitam, za ST-G470 i 570. Jesu li dobri ?
hi.fi.235 dveselinovic,
Oko CD-a; nema ge, sem u najvišim klasama, kome ne možeš da popraviš analogni izlazni stepen. Međutim, ja se igram samo sa svojim igračkama, tuđe ne diram. Oko tjunera; to je ST-570G. Po meni, spada u red civilizovanih tjunera, što znači da ima jedan uravnotežen i po meni dobar zvuk. To je apsolutni maksimum do koga sam spreman da idem u tjunerima, jer mi oni ionako služe samo za pozadinsku muziku. Što se karakteristika tiče, koje su u slučaju tjunera dosta indikativne što se RF dela tiče, odlične su: image, spurious i IF rejection su 100 dB, AM suppression je tipično japanski traljav sa 55 dB, odziv je 4 Hz do 15 kHz +0,5/-1 dB, potiskivanje nosača na 19 kHz je 60 dB, izobličenja su 0,02% mono i 0,05% stereo (Selectivity wide), separacija kanala je odlična sa 60 dB na 1 kHz i sjajnih 45 dB na 10 kHz. Selektivnost na +/- 200 kHz je 6 dB WIDE i 25 dB NARROW; uobičajenim merama, to je 60 dB i 85 dB na +/- 400 kHz. Signal/šum je 66 dB stereo DIN ili 73 dB IHF. Kao što rekoh, smatram ga jako dobrim tjunerom za te pare; mislim da normalnom slušaocu u Beogradu ne treba bolje. Pozdrav, DVV
hi.fi.236 vstan,
> >> It's a Sony !? ;))) > > Ma pojenta je u tome sto to nema veze sa plejerom. > >--> It is Sony !! Ma pojenta je u tome sto to IMA veze sa plejerom ;) (preskakanje diska). Plejeri se sem po marki i modelu razli- kuju i po ugradjenom softveru. Tako BOLJI plejeri poseduju slozeniji algoritam za korekciju greske, sto se ogleda u vecoj imunosti na raznorazne zafrkancije na disku. Jednom recju navedeni problemi se na nekim plejerima cuju, na drugim manje a oni bolji uspevaju i da ih u potpunosti eliminisu. -> It's Sony ;>>
hi.fi.237 tarajce,
>**>> >> It's a Sony !? ;))) >**>> --> It is Sony !! >**> manje a oni bolji uspevaju i da ih u potpunosti eliminisu. >**> -> It's Sony ;>> Pazi se samo Mich-a. hi hi :))))))
hi.fi.238 dmiladinovic,
>> kuju i po ugradjenom softveru. Tako BOLJI plejeri poseduju >> slozeniji algoritam za korekciju greske, sto se ogleda u >> vecoj imunosti na raznorazne zafrkancije na disku. Jednom Bogme nece biti. Pojenta je u tome da nas 'braca Hrvati' debelo z********u. Oba spomenuta CD diska je izdao Jugoton, a djavo bi ga znao sta nam oni 'vamo salju. Nebi me zacudilo da posle par godina medij ili nestane ili eksplodira u obliku pecurke koja raznosi raznorazne koktele najubitacnijih bojnih otrova. Cisto da primetim, rec je o diskovima Idoli i Paket Aranzman, a opste je poznato da braca nam, seku m**a zbog toga sto su to Srbi napravili. Takodje necu da potsecam na naslovnu stranu (cirilica), a ni na stanovitu pjesmaricu sa idilicnim imenom 'Marsal je moj Bog'. Apropo obelezenog teksta, Sony ima dosta dobru korekciju greske. Slusao sam raznorazne AIWE, JAMAHE, PHILIPSE i mogu ti reci da se tek oni ubise od preskakanja. --> Oversampling, what is it ? --> It's a Sony product !
hi.fi.239 zkrstic,
> Pojenta je u tome da nas 'braca Hrvati' debelo z********u. > Oba spomenuta CD diska je izdao Jugoton, a djavo bi ga znao > sta nam oni 'vamo salju. Nebi me zacudilo da posle par godina Poenta je u sledećem: CD-ovi su izradjeni kod neke Austrijske firme, koja je golo go*no ;( To je cela istina ;( Zkr
hi.fi.240 vstan,
> Apropo obelezenog teksta, Sony ima dosta dobru korekciju greske. ----------- ;>>>
hi.fi.241 vstan,
Ovog meseca (mart) je desetogodisnjica CD. Ziveli ! Danas prelistah martovski "Gramophone". Kratka urednicka reminiscencija na taj dogadjaj: svi recenzenti koji su dobili diskove da napisu prve recenzije za materjal na novom medijumu u prvi plan su isticali lakocu rukovanja. O zvuku tek na drugom ,pardon, u drugom planu.
hi.fi.242 dmiladinovic,
>> reminiscencija na taj dogadjaj: svi recenzenti koji su dobili >> diskove da napisu prve recenzije za materjal na novom medijumu >> u prvi plan su isticali lakocu rukovanja. O zvuku tek na drugom >> ,pardon, u drugom planu. E, pa u to vreme se tupilo kako digitalni zvuk, zapravo kvari dozivljaj 'pravog' zvuka. A vredelo bi pogledati na cemu sad testiraju nova pojacala i zvucnike. Da nije CD.
hi.fi.243 dnikolic,
Ima li razlike izmedju original CD-a i onih koji se prave (valjda) u Bugarsko sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu? dn
hi.fi.244 boshko,
> sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu? Kvalitet tih diskova lošije od originala. Uostalom i po ceni po kojoj se prodaju možeš to da vidiš.
hi.fi.245 sjocic,
## Kvalitet tih diskova lošije od originala. Uostalom i po ceni kojoj se Nisam uporedjivao original i kopiju ali razlike u zvuku nema šanse da bude zbog digitalnog sistema prenosa (umnožavanja). Što se dugovečnosti tiče i tu sumnjam da ima neke bitnije razlike. SJ
hi.fi.246 dveselinovic,
O kakvoj razlici uopšte može biti reči kada je ceo sistem digitalni? Zar jedan bajt može biti čistiji ili prljaviji od drugoga? Njega ili ima ili nema i tačka. Nije to kao vinil, da imaš rezanje pa onda koji je rezač upotrebljen, pa matricu (pa koja je upotrebljena), pa vinil (pa koji je upotrebljen, pa iglu (koja je igla), itd. Bajt je bajt i to je to. Jedino što može uticati na zvuk je proces masteringa materijala, jer je to vezano za analogne uređaje u svim slučajevima kada se nužno radi remastering materijala. E, tada nije ni malo svejedno da li je neko koristio Studer, MCI, Ampex ili Denon, pa da li je dobro kalibrisao mašinu, pa kakve je trake koristio, itd, itd. A to ne verujem da iko lud da pusti Bugare da rade sami. Pozdrav, DVV
hi.fi.247 dr.grba,
>> Nisam uporedjivao original i kopiju ali razlike u zvuku nema sanse da bude >> zbog digitalnog sistema prenosa (umnozavanja). Sto se dugovecnosti tice >> i tu sumnjam da ima neke bitnije razlike. Podsetio si me na jednu stvar koja mi je do ovog trenutka nejasna. Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na traktat Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna crta price se odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome "prosecan disk ima vek trajanja 8 - 10 godina"..."bla-bla..."... Nista mi nije jasno! Jasno mi je samo to da je to pisao (verovatno) isti onaj koji je x godina ranije napisao da je vek trajanja gramofonske ploce 80 - 100 reprodukcija... ...mak na konac. Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a? Pozdrav, dr ÔpŰa
hi.fi.248 sjocic,
## Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na traktat ## Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna crta price se ## odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome "prosecan disk ima ## vek trajanja 8 - 10 godina"..."bla-bla..."... ## Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a? Da , i ja sam dosta davno čuo za tu problematiku,(navodno posle nekoliko godina počinje da opada sjaj sa reprodukcione strane CD-a pa nema reflexije) pa su proizvodjači kad su to primetili počeli da prave kvalitetnije CD (tu se misli na renomirane proizvođače) dok su oni kojima nije stalo do renomea nastavili da šlajakaju sa "starom" tehnologijom. Ja lično ne vidim bilo kakvog osnova da se CD-u desi bilo šta ukoliko ga ko- ristiš pod normalnim uslovima (ne moraš da imaš SONY CD od 2E3 DEM ;) kao neki koji su ovde izlagali), nego da ne ispituješ kako će se tvoj ljubimac ponašati kada je mastan, blatnjav, prašnjav ili sl. Dakle samo turi pločicu u kutijicu, obriši je jednom u godinu dana i nema zime za tvoju mjuzu ;) SJ
hi.fi.249 vstan,
>Ima li razlike izmedju original CD-a i onih koji se prave (valjda) u Bugarsko >sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu? Kupio sam dva. Prvi, Enya, nema zamerke. Drugi, Madonna-Erotica, bas ne valja. Skoro na svakoj numeri periodicna smetnja duz cele kompo- zicije. Perioda jedno 2-3 sekunde. Cim smognem para preslusacu jedan ori- ginal iz nekog CD kluba. Jer sve nesto sumnjam da je to u funkciji muzike.
hi.fi.250 banusko,
>**> Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a? Bila je svojevremeno neka priča o mikropukotinama u plastici CD-a, kao prodire vazduh pa oksidiše aluminijum, pa kao boja oda nalepnica prodire kroz plastiku, pa ona 'sređuje' taj aluminijum, pa tako svašta. No videćemo. Ne verujem u te priče baš jako mnogo.
hi.fi.251 jasicp,
> Kvalitet tih diskova losije od originala. Uostalom i po ceni po > kojoj se prodaju mozes to da vidis. Moguce da je tako ali i ne mora. Uredjaji za proizvodnju CD-a moraju biti japanski ili americki ili nemacki. Sama tehnologija nalaze da je proizvod dobrog kvaliteta bez obzira odakle je, jer osim gore navedenih, niko i ne pravi takve stvari a nema mnogo uticaja Balkanskog mentaliteta ( mentoliteta ) zbog karaktera proizvodnje CD-a. Bar se nadam. Pozdrav, Djape !
hi.fi.252 vstan,
> > Kvalitet tih diskova losije od originala. Uostalom i po ceni po > > kojoj se prodaju mozes to da vidis. > > Moguce da je tako ali i ne mora. Uredjaji za proizvodnju CD-a >moraju biti japanski ili americki ili nemacki. Sama tehnologija nalaze >da je proizvod dobrog kvaliteta bez obzira odakle je, jer osim gore >navedenih, niko i ne pravi takve stvari a nema mnogo uticaja Balkanskog Prva serija diskova koju je RTB pustio na trziste bila je radjena kod SKC-a, Koreja (Juzna). Bilo je mnogo reklamacija. Druga serija je radjena kod Interpress-a, Nemacka (Zapadna). Nije bilo problema. Jest da je zapis digitalni ali je tehnologija takoreci svemirska. Potrebna je izuzetna tehnoloska disciplina u svim fazama (mislim na samo stancovanje diskova). Znaci ima mesta za felere. Neko je pomenuo onu izjavu o "starenju" diskova, zatim korozivnost boje "oslikane" strane. Kada su se pojavile teoretske postavke za takve izjave kvalitetni izdavaci, konkretno znam za Polygram, su poceli da koriste nove materijale. A i mogli su kad znamo da su im diskovi najskuplji. Pitanje je sta su radili npr. oni "no-name" izdavaci jeftinih diskova. Zato je moj princip - apsolutno zaobilazim takve. Da se vratimo na Bugarske diskove: moguca je i sledeca prica - kupili su zastarelu tehnologiju po jeftinim parama (npr. SKC prodao budzasto). A da li je neko video te Bug. diskove ? Pakovanje siromasno, umesto knjizice samo jedan list, i to lici na kolor fotokopiju originala. Na vecini se uopste ne moze videti koje nosilac licence! Evo sta pise na disku Enya-e: Distribution Corsair (za one koji neznaju engleski corsair=gusar); Lolly Pop Publishing; Rose Records; Made in europe. Sve bez veze. Stedeli su na materijalu, tj. papiru, maximalno, pa je opravdana sumnja i o "stednji" u procesu stancovanja, ma kakve prirode ona bila. Ja sam se svojevremeno raspisao o ovim diskovima kada sam ih prvi put video, negde oko novogodisnjeg bazara. Ali eto, ipak prekrisih neke svoje principe po ovom pitanju - prvi i poslednji put :( Zakljucak, konacno ;) :izbegavati ove Bugarske diskove ! Rec je o rizicnoj kupovini !
hi.fi.253 ganta,
█ Dakle samo turi pločicu u kutijicu, obriši je jednom u godinu █ dana i nema zime za tvoju mjuzu ;) Ima zime!!! Posle 7-8 godina, stari diskovi se RASPADAJU, ko ne veruje.... Zato se isplati kupiti ZLATNU seriju. Pozdrav, Goran.
hi.fi.254 ganta,
█ Zakljucak, konacno ;) :izbegavati ove Bugarske diskove ! Rec █ je o rizicnoj kupovini ! Svaki od ovih diskova je veeeliki rizik! Posle 3-4 godine potpuno prestanu da 'sviraju' zbog lošeg materijala! (već sam bacio dva !!)
hi.fi.255 ratman,
Zna li neko radi li jos CD klub 'Wolf'? Ima li jos nekih CD klubova u blizni (oko ETF-a, pravnog, Kalenica pijace, u tom kraju..)? Pozdrav, Dejan.
hi.fi.256 dejanr,
Ima onaj CD klub u Mlatišuminoj, to je jedan od većih... valjda radi i dalje, pre dva meseca je sigurno radio.
hi.fi.257 todorp,
> Zna li neko radi li jos CD klub 'Wolf'? Ja sam cuo da je zatvoren. Steta! Pozdrav od Todora.
hi.fi.258 jasicp,
> Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na > traktat Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna > crta price se odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome > "prosecan disk ima vek trajanja 8 - 10 > godina"..."bla-bla..."... Teoretski disk moze da traje onoliko dugo koliko mu omogucavaju fizicko-hemijska svostva materijala. Dogodilo se da boja za naslov moze praviti probleme ali je to odavno vrlo jednostavno reseno njenom zamenom. Sve ostalo mislim da nije tacno, ako se naravno izuzmu mehanicke "povrede". Nijedno ispitivanje ne pokazuje da bi kvalitet samog materijala na kome je digitalni zapis mogao da ozbiljno opadne u nekom razumnom roku. Pozdrav, Djape !
hi.fi.259 jasicp,
> Nije to kao vinil, da imas rezanje pa onda koji je rezac > upotrebljen, pa matricu (pa koja je upotrebljena), pa vinil (pa > koji je upotrebljen, pa iglu (koja je igla), itd. Bajt je bajt > i to je to. Tacno. Ali ( zaista iskljucivo ) moze biti problem u otisku samog diska, a CD disk se i radi, koliko mi je poznato, takodje otiskivanjem u aluminijumu li nekoj vec leguri, a zatim se nanose slojevi akrilnog stakla ili plastike druge vrste. Ako cistoca sredine nije 100%, ako kvalitet otiskivaca nije na visini, eto problema. Samo mislim da to nije toliki problem, odnosno mogu to i Bugari sasvim lepo da rade. Problem moze biti obicno u kvalitetu plasticnog nanosa na samoj povrsini sa informacijom: ako je slabija ( meksa ) plastika, upropastice je i zenska ruka ( ne racunam nokte ) a kamoli mi bahati muskarci. Inace, da li se dobro secam da se za 6000$ moze kupiti sistem za pravljenje kompjuterskih CD ROM diskova, sto bi se isplatilo organizacijama sa brdima podataka ? Pozdrav , Djape !
hi.fi.260 dnikolic,
>> Kupio sam dva. Prvi, Enya, nema zamerke. Drugi, Madonna-Erotica, Vidis, bas zbog Enye i pitam. Slusao sam CD iznajmljen iz kluba, original (30 DEM ) i CD kupljen na ulici (15 DEM) i razlika je ogroooomna, onaj bugarski ima prilican sum, doduse cuje se tek kad se pusti "malo" jace. Imam i njen prethodni CD, snimljen je kao DDD a kvalitet je BOLI GLAVA! :) dn
hi.fi.261 dveselinovic,
Tata ti bahati muškarac, znaš! :-))))))))))))))))) Šalu na stranu, slažem se sa konstatacijom. A da CD nije neuništiv, potrudila se da dokaže moja žena, koja je njen omiljeni CD (Puccini) ko zna kako uspela dobroda zagrebe. Možete misliti šta se desilo kada ga je stavila u plejer. A pošto je bio u Nemačkoj, da vam i ne pričam. U stvari, i sama industrija je pomalo kriva oko fame da je CD neuništiv - toliko su žurili da ga prodaju kao ideju da su i to tvrdili pre nekih 5-6 godina. Naravno, nema te stvari koje se ne može oštetiti ili uništiti. Pozdrav, DVV P.S. Sve čekam da neko otpočne diskusiju o vezi CD-pojačavač, sa posebnim osvrtom na spregu dinamika CD-a/pojačavač/efikasnost zvučnika, odnosno dinamika. A?
hi.fi.262 markma,
> Ima li jos nekih CD klubova u blizni (oko ETF-a, pravnog, > Kalenica pijace, u tom kraju..)? Imaš CD i Video klub "FUN" u čičkoj ulici, nisu loši ima dosta diskova i filmova.
hi.fi.263 sjocic,
## P.S. Sve čekam da neko otpočne diskusiju o vezi CD-pojačavač, sa ## posebnim osvrtom na spregu dinamika CD-a/pojačavač/efikasnost ## zvučnika, odnosno dinamika. A? Počinjem diskusiju ;) Dakle mišljenja sam da nema mnogo veze ono što piše po katalozima o dinamici i ostalim džidžabudžama, već da bi znao da li nešto vredi moraš to da čuješ, jer se dešavalo da jednostavno haos pojačalo i zvučnici ne zvuče dobro jer se "ne slažu". Naravno kad su u pitanju zvučnici tu je Engleska produkcija broj 1 kao i Ameri, dok Japanci ne dolaze ni pod tačkom razno! Što se tiče pojačala tu već ima mesta diskusiji, posebno kada se radi o cevnim pojačalima (i predpojačalima) pa ako neko ima tu iskustva u samo- gradnji, zgodno bi bilo da ih iznese, jer planiram da se bacim na posao po tom pitanju u daljoj budućnosti ;) Što se mene tiče imam Technics pojačalo (ne oduševljava me previše ;( ) i Tannoy kompresione kutije koje vade stvar ;) i sve to i ne zvuči tako loše. SJ
hi.fi.264 vstan,
>Vidis, bas zbog Enye i pitam. Slusao sam CD iznajmljen iz kluba, original (30 >DEM) i CD kupljen na ulici (15 DEM) i razlika je ogroooomna, onaj bugarski ima >prilican sum, doduse cuje se tek kad se pusti "malo" jace. Imam i njen >prethodni CD, snimljen je kao DDD a kvalitet je BOLI GLAVA! :) Imam i njen prvi CD, originalni, a na ovaj bugarski bas nemam nikakve zamerke, pa ni u pogledu suma. Zato je drugi bug. disk totalno uprskao stvar. Verovatno je u pitanju losa, neujednacena, proizvodnja. Sve u svemu da ponovimo - treba ih izbegavati !
hi.fi.265 jasicp,
> U stvari, i sama industrija je pomalo kriva oko fame da je CD > neunistiv - toliko su zurili da ga prodaju kao ideju da su i to > tvrdili pre nekih 5-6 godina. Naravno, nema te stvari koje se > ne moze ostetiti ili unistiti. Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na prljavstinu i mehanicka ostecenja. Argument da bi to smanjilo prodaju na osnovu pokvarenih CD-a == zamena otpada jer se ipak malo ljudi odluci na ponovnu kupovinu. To bi povecalo cenu za 50-tak pfeniga, sto je sitnica u odnosu na 20-30 DM. Pozdrav , Djape !
hi.fi.266 jasicp,
> Naravno kad su u pitanju zvucnici tu je Engleska produkcija > broj 1 kao i Ameri, dok Japanci ne dolaze ni pod tackom razno! Dragi kolega, evo nesto za moju dusu, hvala sto si to napisao! Ja sam se dugo vremena dvoumio u vezi sa zvucnicima, u ono lepo vreme kada sam imao para za to. Pratio sam brdo USA i GB casopisa, a i bilo je to ono lepo doba kada se citao SAM i u Beogradu. Imao sam srece da slusam B&W, AR, Audio Research i slicne. Razmisljao sam o AR 92 i slicnim modelima kada sam ozbiljno poceo da razmisljam o samogradnji. Secate se SBI serije iz SAM-a? E, jednog dana su mi dopali saka ( usiju ) Dynaudio zvucnici. Posle tog prepodneva mi vise nije palo na pamet da trosim pare ( eh, divnih li reci: nekad bilo ), na bilo sta drugo osim na te Dance. Tako sam napravio sistem po najstrozijim konstrukcionim kriterijumima, dvosistemski, i sada zaista vec 5-6 godina uzivam. Ako mislis da nabavis druge zvucnike, iskreno ti preporucujem da oprobas kombinaciju nekog cevnog pojacala u A klasi od 40W po kanalu, sa zvucnicima Dynaudio. Nazalost, moje pojacalo je daleeeeeeko od toga da je A class, pa cak i nesto posebno po perfomansama, ali zvucnici me uvek oduseve. Za ozbiljnu muziku, jazz, sve osim teskog disco zvuka su izmisljeni. U samogradnji je usteda oko 40% u odnosu na gotove kutije, a sigurno se moze postici veci kvalitet kutija. Da opet mogu da biram to bi sigurno bio Dynaudio. Pozdrav , Djape !
hi.fi.267 dveselinovic,
E, pa neće biti baš da je sve to tako bez veze. To je prosta matematika: ako su zvučnici na niskom nivou efikasnosti (recimo, 84 dB/1W/1m), ti ih slušaš na 2 metra udaljenosti, ambijentna buka ti je veoma skromnih 50 dB (to ima samo na Dedinju), a voliš glasnije da slušaš klasiku, ili neki bolji rok (to znači dinamičniji), sedi pa izračunaj koliko ti snage treba da postigneš prostu dinamiku od 40 dB. Zvučni pritisak pada za po 6 dB po metru; onih 84 dB pada na 78 dB na 2 metra. Oduzmi 50 dB za ambijentnu buku i padaš na svega 28 dB dinamike sa 1 W snage. Dakle, treba ti najmanje 16 W za željenu dinamiku, a prvi udar od svega 6 dB to penje na 64 W. Dakle, nije sve baš tako bez veze. Srećom, samo još engleski zvučnici imaju tako niske efikasnosti, a više ni Englezi ne veruju u tezu da su samo nisko efikasni zvučnici dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa 92 dB/1W/1m, imaju model sa čak i 94 dB/1W/1m. Na primer, ja imam moje AR 93 zvučnike koji rade sa 87 dB/1W/1m. Pošto stanujem u veoma bučnom delu grada, meni treba pojačavač od najmanje 40 W za realne nivoe slušanja kada se uzme u obzir akustika sobe i željeni zvučni nivoi (naravno, ne u trajnom režimu, već kao rezerva snage). Oko japanskih zvučnika, nisi u pravu. Idi samo poslušaj recimo Yamaha NS-1000 zvučnike,kojima čak i zadrti Englezi prinaju status monitora zajedno sa KEF-om, B&W, Tannoy, Celestion i ostalima. Da su dobri, mnogo su dobri zvučnici. Potom odslušaj novije Sony APM zvučnike - ima tu par jako dobrih modela (istina, skupljih). Starija serija Technics SB modela je imala dva dobra zvučnika. Lično smatram da su najbolji zvučnici koje sam ikada čudo par JBL studio monitora; jes' da su bili teški po 69 kg svaki i po DEM 14.000 svaki, ali brate to treba doživeti, nema smisla opisivati. U kućnoj klasi, ne bih dao AR ni za koga drugoga, a ako bih baš morao da menjam, uzeo bih JBL (istina, neki od boljih i skupljih modela). Pozdrav, DVV
hi.fi.268 dmiladinovic,
>> Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u >> plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na He, he, he... Cuj brale, kad kupis CD ROM, dobijes i sarzer preko koga se disk gura u CD. Gurnes CD unutra i posto zbog cene otprilike imas samo jedan, nikada ga vise ne vadis. Daklem eto savrsene zastite. Nesto kao, kako rece 3.5''. Jedina mogucnost da napravis kvrc je trenutak kada guras disk iz original kutije u CD. Cuj, sto se tice stacionarnog HiFi CD-a, problem resis otprilike na isti nacin. Kupis multi CD sa otprilike 10 CD-ova i unutra gurnes svih 6 kojih imas, a koje iole mozes da slusas. Nije bas 5 feninga vise, al' ledja vise ne bole.
hi.fi.269 dmiladinovic,
Hmmm, nije bas za temu HiFi, ali posto se ovde uveliko prica o CD-ovima, ajde da napomenemo jos po nesto vezano za njih. Svima je poznato da CD osim slusanja mogu da se koriste i za skladistenje informacija, u obliku takozvanih CD ROM-ova. U novije vreme postoji neka vrsta izbrisivih CD-ova (mislim na kompjutersku industriju), ali na trulom nam zapadu su uspeli da smisle novu CD zanimaciju. SEGA je izbacila prvi film na CD ROM-u. Film se moze/mora gledati na racunaru, crno beli je, mono zvuk, a trajanje mu je 1.10h. Velicina glednog dela je znatno smanjena, cini se da se doticni film pusta iz neke Windows aplikacije, a dozvoljene su sve moguce manipulacije sa slikom i zvukom. Od semplovanja, umetanja, montiranja, do za sada neverovatne ideje zamene likova glumaca, sa nekim likovima iz baze, koja se najverovatnije posebno nabavlja. Rezolucija slike je znatno smanjena a kompletan utisak je nesto kao kod gledanja MANDY. (ko je gledao, shvatice) Medjutim nije to sve. SEGA je izbacila i prvi CD player namenjen iskljucivo za gledanje CD-ova, bez racunara. Izgleda kao malo odebljali klasicni omanji CD, s' tim sto se sa njega mogu vrsiti, takodje, raznorazne manipulacije sa slikom. Ono sto je interesantno, taj eksterni CD ROM je u kolor varjanti i koliko sam mogao da zakljucim sa stereo zvukom. Rezolucija je nesto izmedju 320*200 i 512*348 sa otprilike izmedju 256 i 32K boja. Posto sam imao mogucnost da zgvirnem na otprilike 10 sekundi snimljenog materijala, utisak je sledeci; neki film koji je pusten je bio poprilicno loseg kvaliteta i jedva gledljiv, medjutim, posto je najverovatnije bilo reci o reklamnom video CD disku, pustene su i neke reklame. E sad, meni su reklame delovale zaista fantasticno smestene. Sve u svemu, svim ljubiteljima igara na racunarima, konacno evo odgovora. Smestili su i ceo film. Konacno ce nam kao intro uvaljivati kompletan film na osnovu koga cemo moci da se igramo. E da, tu nema piratovanja, to mora da se placa. Zainteresovani za doticnu problematiku neka pazljivije gledaju MTV, desi se da umeju ponovo da puste nesto o video CD-u.
hi.fi.270 dmiladinovic,
Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu povodom CD-a. Neki veci Americki muzicari su pokrenuli inicijativu da se zvuk sa CD-a vrati na vinil. Baljezgaju nesto u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje sa CD-a nije isti kao i onaj sa vinila. Kao, neke finese u samoj muzici se ne primecuju, sto se posebno oseca u nekim pozadinskim instrumentima. Opravdanje za to je da frekvencija sadasnjeg semplovanja na CD-u nije dovoljna i da se zbog toga neke finese, zbog grubosti sempla gube. Doticni se zalazu da se frekvenca sempla udvostruci, mada ni to po njima nije to, a da se u medjuvremenu svi vrate na vinil, koji je inace u USA skoro zaboravljena roba. Glavni probornik je neka od muzickih kompanija, sa svojim frontmenom, Piterom Gabrijelom. A tek da ste njega culi kako s**e, e to je bio dozivljaj. Nesto u stilu, eto meni su se oci otvorile, video sam da mi CD upropastava muziku i zato svoju novu plocu objavljujem iskljucivo na vinilu... Sve u svemu, taman nadjosmo jedan dobar medijum, koji jos pretenduje da postane multistandardan, kad eto neko se sprema da ga poljulja. Izgleda da ce i software, kao nekad Bajaga, da objavljuju na vinilu. Ko zna, mozda i tu frekvencija semplovanja nije dovoljna, te stoga mi zapravo nevidimo sve finese software-a koji smo kupili...
hi.fi.271 ganta,
█ Lično smatram da su najbolji zvučnici koje sam ikada čudo par █ JBL studio monitora; jes' da su bili teški po 69 kg svaki i po █ DEM 14.000 svaki, ali brate to treba doživeti, nema smisla █ opisivati. U kućnoj klasi, ne bih dao AR ni za koga drugoga, a █ ako bih baš morao da menjam, uzeo bih JBL (istina, neki od █ boljih i skupljih modela). Iz tog razloga sam svojevremeno kupio njihov skromiji model :( L-100, koji je u stvari 4311 studio monitor. Vrlo ostetljivi zvučnici, tako da izvrsno rade i sa 20 W pojačalom, mada sam jedno vreme imao 2X100 W. Prijatelji su me neprekidno kritikovali zbog ovog izbora, jer su svi do jednog "engleska škola" i za njih JBL ima obojen, ako ne i disco zvuk. Ali ono što je karakteristika njihovog zvuka je, u stvari, neverovatno nizak nivo distorzije (pretpostavljam intermodularne) tako da je svaki instrument kristalno čist u opsezima srednjih tonova. "Presence" je u prvom planu ("srednji" tonovi), pa pošto je uvo najosetljivije u opsegu srednjih, instrumenti samo što ne ispadaju na pod pred vama. Šteta što će zbog potrebne finansijske inekcije za nov monitor, morati uskoro na doboš :((((((
hi.fi.272 vstan,
> Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u > plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na Iz jednog sasvim obicnog razloga: kuciste bi bilo jos jedan, nepotreban, izvor svakojakih vibracija, rezonancija i ostalih zafrkan- cija. Toliko za pocetak ...
hi.fi.273 vstan,
> Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu povodom CD-a. > Neki veci Americki muzicari su pokrenuli inicijativu da se zvuk sa CD-a > vrati na vinil. Baljezgaju nesto u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje > sa CD-a nije isti kao i onaj sa vinila. Kao, neke finese u samoj muzici se > ne primecuju, sto se posebno oseca u nekim pozadinskim instrumentima. Nije trac vec istina. O ovome se vodila maratonska rasparava i u nekoj ranijoj Extra-i. Da ne pocinjemo iznova.
hi.fi.274 jasicp,
> Srecom, samo jos engleski zvucnici imaju tako niske > efikasnosti, a vise ni Englezi ne veruju u tezu da su samo > nisko efikasni zvucnici dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa > 92 dB/1W/1m, imaju model sa cak i 94 dB/1W/1m. Dynaudio D-28 + 21W54 imaju 92-94 dB/w efikasnost. Sa sonicno boljom skretnicom je efikasnost 86-88 dB/w ali je dobitak u kvalitetu zvuka efektivno mali. Bolje je sacuvati vecu efikasnost na ime ustede u snazi pojacala. Ako neko ( mislim da neko to rece ) hoce samogradnju, zgodno je videti Hafler serije koje se dobiju u kesi upola i vise jeftinije nego gotovi modeli. Ja bih voleo da imam nesto u klasi A ali to je strasno skupo ako preko 40W ( i to kosta... ) pa ne dolaze u obzir zvucnici sa manje od 90 dB/W efikasnosti. Gorecitirani je dobro izveo onu kalkulaciju. Slazem se za ono da zuti nisu vise kao nekad, nazalost. Uvlace se i medju zvucnike. Slusao sam nedavno nove serije KEF ili B&W. Svi imaju povecane efikasnosti, ali ne secam se tacnih cifara. Pozdrav , Djape !
hi.fi.275 dveselinovic,
Da, čak su i zadrti Englezi shvatili da efikasnost nije neka igra i komika, nego mnogo dobra stvar. Sećam se prŠ*e nekih desetak godina, Altec Lansing je imao jedan veeeeeliki zvučnik koji je─ radio▀ sa ´k1Úć03 dB/1W/1m !!! žoveče, to je ůíbila efiíĘkasnost! Ako se zna da je zvuk mlaznog motora na 2 m pritisak od 115 dB, ispade da sa običnim pojačavačem od 50 W ili 17 dBW│ možeš da imaš mlazne motore u kući. Koje sredstvo etničkog čišćenja komšija! Oko Dynaudia - lično smatram da imaju pomalo previše srednjih tonova, ali su definitivno u mojim dobrim knjigama. Najzad, pitanje kvantiteta se da rešiti i malim potenciometrom, a sem toga, pričamo o subjektivnim doživljajima. Ali, da imaju dinamiku, imaju, svaka im čast. Hexacoli im je dobar trik, a ja volim tehnička rešenja koja odišu sa malo inovacije, a imaju praktične efekte. Pozdrav, DVV
hi.fi.276 dveselinovic,
E, kada budeš investirao u monitor akonto zvučnika, prvo se javi meni. Treba mi par dobrih kutija za firmu, a tamo će biti i monitora za tebe (ako uostalom i svega drugoga). Pozdrav, DVV
hi.fi.277 sjocic,
## > nisko efikasni zvucnici dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa ## > 92 dB/1W/1m, imaju model sa cak i 94 dB/1W/1m. ## Dynaudio D-28 + 21W54 imaju 92-94 dB/w efikasnost. Sa sonicno ## boljom skretnicom je efikasnost 86-88 dB/w ali je dobitak u kvalitetu Što se tiče Tannoy-ove serije "90" sensitivity se kreće od 88 dB/2.83V/1m za model E11, preko mog J95 sa 90 dB/2.83V/1m do DC3000 sa 92 dB/2.83V/1m Prva dva sam terao sa pojačalom od 105W po kanalu. Što se tiče zvuka, nije bio loš, ali sa previše izraženim srednjim delom spektra, što je po meni mana pojačala a ne zvučnika. Uz određeno peglanje eqalizerom može se doći do lepih rezultata. Inače pre dve godine DC3000 proglašen je za treći zvučnik u svetu (posle nekog BOSE-a i JBL-a) a isti sam slušao sa pojačalom Technics (zlatna serija 2x210W,SU-MA10) i to zvuči ludo! Tu negde po zvuku su po meni još i KEF i Wharfedale, dok Infinity koji tera do 45KHz !? zvuči haos na višem delu spektra i gore pomenuti ne mogu ni da mu prismrde! Dynaudio nisam slušao ali mislim da ni oni prosto ne umeju da naprave lošu kutiju! O žutim kutijama drugi put, ali oni tu mogu samo da se primaknu ali ne i i da naprave nešto ozbiljnije, jer jednostavno "nemaju tradiciju" (kao ni u auto industriji) SJ p.s. nego šta mislite o kablovima i bi-wiring sistemu? ja sam nakačio "monitor studio power cable" 4x2.5 mm2 ali mislim da sa jednim pojačalom bi-wire nema preterano smisla.
hi.fi.278 dkuki,
" Cudotvoran covek " se zove onaj koji u ovom momentu ima ili zna, gde moze da se nabavi (iznajmi ili kupi) najnovija CD-ploca: ********************************************* *** JAMES BROWN " UNIVERSAL JAMES " *** ********************************************* Vas, Djordje. P.S.:> U "Atrium"-u je jos nisu nabavili. Ako slucajno postoji u vasem CD-klubu, smatram ga "cudotvornim".
hi.fi.279 jasicp,
> Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu > povodom CD-a. Neki veci Americki muzicari su pokrenuli > inicijativu da se zvuk sa CD-a vrati na vinil. Baljezgaju nesto > u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje Ma hajde bre, ima stvari na koje jednostavno ne treba obracati paznju. Ne mislim u ovoj konferenciji nego sa tipovima koji pricaju ono sto si napisao da su rekli ( a la P.Gabrijel ), iz prostog razloga sto su vezani za proslost. Secam se da je tako bilo pricano i za stereo sisteme: a sta ce ti to, dovoljno je i mono, pa zatim da je optimum imati kasetofon koji snima od 30-15000 Hz ( frekvencije radio programa ) o slicni biseri... Jednostavno covek navikao da se cuje sa neprirodnom distorzijom sa vinila koja se njemu cini kao prirodan zvuk. To se mnogima cini kao "nesto topliji zvuk" a u stvari je obicna navika. Zvuci smesno ali i meni se nekad svidja da slusam stare snimke sa kaseta iz 80-tih godina koje zvuce u najmanju ruku kao moja masina za ves. Stos je u tome da i cevna pojacala upravo na taj nacin boje zvuk, koji se cini "toplijim" pa je maltene ( za moj ukus ) kombinacija snova: 1. zvucnici Dynaudio sa elementima : D-21 D-28 D-72 30W100 pasivna skretnica, sve zajedno oko 92-94dB/W. 2. Cevno pojacalo od oko 60W, nisam siguran koje. 3. Marantz CD52 MkII Cevno pojacalo je tu da "oboji" toplinom zvuk sa CD-a ( bolkje receno da ubaci "pozitivnu" distorziju ). THD kod njihje oko 0.15%. Vodite racuna da covek nije u stanju da otkrije nista manje od 0.5% kao izoblicenje, vec, mozda samo kao "boju" zvuka i to samo ograniceno. Sve ostalo spada u domen ukusa. Znam da nije najbolje, osim zvucnika koji 'ladno mogu u svaku ( konvencionalnu, ne govorim o ezoteriji ala 10000 DM par... ) konkurenciju, ali pricao sam o necemu sto normalan covek u, recimo Inited Kingdom moze da kupi. Moguce da je Dynaudio ( sigurno zapravo ) izbacio do sada mnogo bolje zvucnike od ovih koje sam nabrojao, ali nisam ih slusao a ni citao o tome. MOLBA: Ako neko zna gde se moze dobiti literatura o novim gorespomenutim modelima od Dynaudia, neka napisu ovde. Jos lepse : napisite ovde nesto o njima. With regards, Djape !
hi.fi.280 predrag,
>> Inace pre dve godine DC3000 proglasen je za treci zvucnik >> u svetu (posle nekog BOSE-a i JBL-a) a isti sam slusao sa >> pojacalom Technics (zlatna serija 2x210W,SU-MA10) i to >> zvuci ludo! :)))))))))))))))))))))))) Najbolji zvucnik na svetu je INFINITY REFERENCE STANDARD MK V. Jbl i Bose nisu ni u prvih 20. pp od: P
hi.fi.281 dveselinovic,
Akhm, mala ispravka, ako smem. Ljudsko uvo ne čuje harmonijska izobličenja ispod nivoa od 1,5%, a intermodulacijska ispod nivoa od 0,5%. Dalje, odavno je dokazano da uvo veoma POZITIVNO reaguje na izobličenja parnih harmonika (2, 4, 6, itd), a veoma negativno na izobličenja neparnih harmonika (posebno trećeg). Zna se da cevni pojačavači mahom izobličuju baš parne harmonike. Pre nekih 15-16 godina, neki Ameri su vršili probe sa namernim izobličenjima parnih harmonika u odnosu na poznato čiste modele; preko 90% slušalaca je izjavilo da je izobličen zvuk "topliji" i "prirodniji". Posle dosta rada, Prof. Dr. Matti Otala je pokazao da je glavni problem kod ne-cevnih pojačavača tranzijentna intermodulacija (TIM), pokazao je kako nastaje i kako se može izbeći kao u osnovi nepotreban fenomen. Od tada naovamo, sa časnim izuzetcima kao što su Macintosh i Harman/Kardon (Citation XIV, i danas legenda), tranzistorski pojačavači su počeli da liče na nešto, da bi danas došli i na ozbiljne nivoe i u ekonomskoj klasi. Izvinjavam se na malo istorije, ali kao svedok ne mogu da oćutim. :-)))))))))))))))))))))))))))) Pozdrav, DVV P.S. Uzgred, svaka čast kasetofonima, ali ko hoće kvalitet još uvek mora da radi sa trakašem ili DAT-om. Baš zbog faznih i intermodulacijskih izobličenja.
hi.fi.282 jasicp,
> godina, Altec Lansing je imao jedan veeeeeliki zvucnik koji je─ > radio▀ sa ´k1Úc03 dB/1W/1m !!! Covece, to je ůíbila > efiíĘkasnost! Ako Dobro, 'oces da ti kazem ono sto i sam vidis gore ili da ti pozelim da ti zvucnici rade kao modem? Salu na stranu, mora da si napisao 103 dB. Znas da mislim da treba zbog CD-a imati danas veliku dinamiku vec u zvucnicima kao pocetni ulog, ali ipak ne treba preterivati. Ako se ne varam, Tannoy je svojevemeno imao i do 107dB, ali to se odrazava u ceni. Secam se da sam kao klinac patio za nekih 0.001% THD ili kilo heraca gore ili dole, da o vatima ne govorim. E, onda sam poceo da ucim nesto o tome i znas na sta se sve svodi? Samo na novac. OK, ne moze svako da napravi vrhunski zvucnik samo ako ima pare, ali ipak je to to. Ako Tannoy stavi 107dB i vrhunski zvuk, e to ces da platis 107*100 DM. Salim se, ali ipak treba gledati sta se najvise isplati. Posle onog konstrukcionog poduhvata koji sam imao, zaista znam da je moguce dobiti zvucne kutije ( pazi, ne same elemente, mislim na drvenu kutiju ), koja je po efektu na zvuk bolja od fabricke. Ako hoces klasicne kutije, dakle ne AR 92 sa posebnim oblikom. Ovde je slucaj sa preterivanjem: dakle ako kvalitetno svira, to previse kosta; ako samo svira glasno, e to je druga prica samo meni to ne treba. Mislio sam na Altec Lansing. Iz iskustva znam da je gubitak u skretnici oko 4-5 decibela ako se ide na cist kvalitet. I sta treba da se odabere zavisi od dzepa za pojacalo. Evo kalkulacije: A. Ozbiljna muzika, jazz + strozija skretnica == 88 dB + pojacalo 2x100W. B. Ostala muzika + manje stroga skretnica == 92 dB + pojacalo 2x50W. Ne mislim da se treba zezati sa usima uz vece snage pojacala u drugom slucaju. > Oko Dynaudia - licno smatram da imaju pomalo previse srednjih > tonova, ali su definitivno u mojim dobrim knjigama. Najzad, > pitanje To je ona prica o skretnici: sa 88dB je zvuk "meksi" ali prihvatam da je to stvar ukusa. Nije stvar u dinamici samo, ono sto se meni svidja je to sto nigde nisam osecao takav raspored instrumenata po prostoru ( ne levo desno, nego ispred/iza ), ne umem to da objasnim, ali ima razlike izmedju tise/glasnije i napred/nazad. Pozdrav , Djape !
hi.fi.283 jasicp,
> p.s. nego sta mislite o kablovima i bi-wiring sistemu? > ja sam nakacio "monitor studio power cable" 4x2.5 mm2 ali > mislim da sa jednim pojacalom bi-wire nema preterano smisla. Mene ce neko ovde zamrzeti. Malomalo pa govorim "kako se ne isplati...". Zavisi koje pojacalo i zvucnike imas. Mozda je bolja investicija moguca, ali bi bila skupa jer bi trazila druge zvucnike. Bi-wiring se isplati ako kablovi mnogo ne kostaju. Ako je 4x2.5mm2, to kosta ( jedno 2x4m ). Prednost je sto kablovi ostaju 100 godina, nesto kao tastatura osim sto se ne trose. Koje zvucnike i amp imas? Ima jedna stara istina: najbolji su zvucnici koje mozes da slusas na nivoima oko 90dB satima, i da te ne boli glava i ne osecas zamor. Meni se to desilo sa KEF, B&W, Dynaudio, za Tannoy stvarno ne znam, da budem iskren davno sam ih slusao a novih modela ima. Licno, pretpostavljam da je ona "zlatna sredina" Dynaudio u "uradi sam" kombinaciji, za te ustedjene pare ( oko 700DM ) bih kupio "toplo" pojacalo, a sto se sobe tice, sredio bih je da bude adekvatna po zvuk. Samo da imam pare. Pozdrav, Djape !
hi.fi.284 ganta,
█ pojacalo, a sto se sobe tice, sredio bih je da bude adekvatna █ po zvuk. Samo da imam pare. Svojevremeno sam u američkom časopisu "AUDIO" pratio seriju članaka o uticaju sobe na zvuk (reverberacija, apsorpcija visokih zbog mekih materijala u sobi itd.). Onda sam malo eksperimentisao: izbacivao tepih, zavese, stvari... zamalo da i mene matorci izbace iz sobe ;) Tako sam došao do nekakve 'konfiguracije' sobe koja je bila po mom ukusu. Ako su zvučnici stajali baš u ćošku (ograničenje sa 3 ravni) imao sam najbolje basove ali nisu bili čisti. Izgleda da je najbolje negde na 1m od zida i 50 cm od poda ali ne u ćošku (što ne znači da važi za sve zvučnike). Što se tiče visokih, zvuk prazne sobe je očajan, a isto je i sa pretrpanom sobom (duboki tepisi, zavese). Bilo bi dobro da se javi neko ko je eventualno upućeniji u ovo i koji je možda imao SPECTRUM ANALYZER pri ovakvim eksperimentima. žuo sam da je velika sala Sava Centra jedna od retkih kod nas koja je projektovana 'akustički', problematika koja se na našem Arhitektonskom fakultetu uopšte ne proučava :( Ô
hi.fi.285 jasicp,
> Akhm, mala ispravka, ako smem. > Ljudsko uvo ne cuje harmonijska izoblicenja ispod nivoa od > 1,5%, a intermodulacijska ispod nivoa od 0,5%. Tacno, pogresio sam. Ne secam se tacnih podataka a, iskreno, mrzelo me da preturam po knjigama. Sto se tice stava oko cevasa ili A class pojacala, to i ja mislim. Nego, evo jednog pitanja za razmisljanje. Ja nisam sklon diskusijama "...najbolji na svetu...", jer nemam para ni za prilicno los u odnosu na njega, pa bih zato pre pitao sta mislis/te o onoj kombinaciji koju sam naveo prethodno? Postoji mogucnost da se srednjotonci u kombinaciji zamene sa S.I.P.E. ili KEF modelom, sto je stvar ukusa i jos vise "oboji" ne mekanu stranu ( ko voli ). Slusao sam jednom kombinaciju koju sam naveo: Dynaudio i cevno pojacalo, i to je ljudi relax za usi. Imate utisak kao da ste ne ispred negu unutar orkestra. Da li neko ovde ima tako nesto? P.S. (1) Kada sam bio mladji, satima sam buljio u HiFi casopise. Ovo mi je prvi put posle XX godina da se ponovo vracam na "staru ljubav". To je bre neizlecivo. P.S. (2) Nisi ti bre jedini mator ovde! I da nisi vise javno rekao tako nesto ! :))))))) With regards, Djape !
hi.fi.286 dveselinovic,
Pa sad, dal' sam mator ili ne prosudite sami - prvi magnetofon, UHER Report 4000L, sam dobio 1965. godine. Tada verujem da većina učesnika u ovoj diskusiji nije bila ni rođena, ili je bila u kratkim pantalonama (tzv. džepni muškarci). 1968. godine je došao UHER Royal De Luxe, pa Dual 1019, a posle je sve išlo logičnom progresijom hifilističara. Negde 1976. sam kupio Revox A78 pojačavač, iza njega Dual 604 gramofon (njega i danas koristim), 1981. mag Philips N4520 (i danas ga koristim), itd, itd. SVI smo buljili u HiFi časopise, pa naravno i ja. Jedino po čemu sam se razlikovao od velike većine je to što sam počeo prvo da sklapam uređaje, a potom sam se izbezobrazio i počeo da ih modifikujem, i na kraju projektujem. To se odnosi na predpojačavače i pojačavače. Tja, ima nas raznih.:-)))))))) Pozdrav, DVV P.S. Ali, sve to znači da imam staž od 29 godina u Hi-Fi-ju. Ha!
hi.fi.287 dveselinovic,
Ovo nije moj modem, nego firmin fax/modem; malo morgen bi moj ATI 2400etc propuštao bilo kakvo đubre. Tek da se zna. Oko efikasnosti - sve to jeste tako, ali samo čekam kada će neko da pomene onaj pravi vrh, a to su aktivne kutije. U životu sam napravio dva para, jedan po tuđem projektu, a drugi po svom projektu, ali uz dizajn kutije od jedne ne sasvim nepoznateod imenom JBL. E, to je ono pravo, kada bas tera jedan, a visoke drugi pojačavač. Nema zamene bipolarnim tranzistorima za basove, niti MOSFET-u za visoke. A ekonomija toga je zapanjujuća u smislu povoljnosti sa jedne i dobijenog kvaliteta sa druge strane. To je za otkidanje. Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu *FENOMENALNU* aktivnu kutiju sa potpuno standardnim elementima. Genijalno. Pozdrav, DVV
hi.fi.288 mnikolic,
> žuo sam da je velika sala Sava Centra jedna od retkih kod nas > koja je projektovana 'akustički', problematika koja se na našem To sam i ja čuo uz dodatak da dobra akustičnost važi kada je spušten plafon, odnosno zatvoren balkon. Navodno je i Monserat Kabalje mnogo hvalila veliku dvoranu SC kada je pre par godina bila ovde. Sve su to informacije iz novina, pa ih treba uzeti sa velikom rezervom :(. m.
hi.fi.289 dveselinovic,
Tja, čovek koji je zadužen za akustiku SC-a ima svetski patent na zaista revolucionarni sistem ozvučavanja i uopšte beleženja zvuka, odnosno obrade. Išao je do tog nivoa da je projektovao poseban mikroprocesor samo za te potrebe. Da zna, zna, a i genijalac je ovako da se sa njim priča. Malo sam radio sa njim, pa znam. Pozdrav, DVV
hi.fi.290 dgavrilovic,
>> .... Slusao sam jednom kombinaciju koju sam naveo: Dynaudio i cevno >> pojacalo, i to je ljudi relax za usi. Imate utisak kao da ste ne ispred >> negu unutar orkestra. Izvinte što upadam u razgovor dok pričaju stariji, dobro i ja sam tu negde :), ali ova tvrdnja me tera da je prokomentarišem, baš zato što je u toku i rasprava o kvalitetu prostorije u kojoj zvučnici sviraju. Košnice u kojima živimo teško da dopuštaju ljubiteljima dobrog zvuka da uživaju u muzici. Obično, ako stan i ima sobu u koju bi se mogli smestiti dobri zvučnici, a po mome mišljenju to je prostorija od minimum 4 x 4 m, ona služi za porodično okupljanje, često i za spavanje roditelja, a na pijedestalu je TV a ne Hi Fi linija. Ova sitnica uopšte ne smeta "ljubiteljima dobrog zvuka", pa u prostorije jedva veće od kreveta stavljaju bukvalno svašta, uključujući i elektrostatičke ili KEF reference zvučnike itd. Jednom sam video B & W zvučnike u sobi veličine i oblika tramvaja. čali bože silnih para. Da ne pominjem Tifani lampu koja stoji, oću reći zveči, na samom zvučniku ili (ovo je stvarno bio biser) starinski gramofon sa trubom ispred samog zvučnika. Kakvu zvučnu sliku daju ovako tretirani zvučnici? Slušalac nema osećaj ni da je ispred ni usred orkestra, već da je unutar same zvučne kutije, tu negde u blizini srednjetonca. Pretpostavljam da ja spadam u srećnike, jer muziku slušam u prostoriji koja je za nijansu veća od pomenutih 4 x 4 m. Kako je ova soba morala biti nameštena u skladu i sa ostalim mojim potrebama, služi mi i kao trpezarija (sto je velik i okrugao kako bi služio i za igranje karata) i kao radna soba, a boga mi i kao biblioteka, da ne kažem magacin za gomilu knjiga koje imam, imao sam žestoke muke dok nisam rešio problem zvučnika. Sve dok cimerka nije rekla "Bose 901". Može o njima svako da priča šta god hoće, ali oni su savršeno rešenje, prvenstveno zato što su jedini od boljih zvučnika koji ne moraju da stoje na patosu. Uputstvo za montažu lepo savetuje da se, ako nema mesta na patosu, okače o plafon. Važno je poštovati propisane daljine od zidova i plafona (patosa), ali kako se i našta kače, to je nebitno. Imaju samo jednu manu: stvaraju zavisnost zbog svoje neverovatne prostornosti, što me dovodi do: >> ...Da li neko ovde ima tako nesto? Kod mnogih ljudi sam čuo ono: "Mnogo su mi dobri zvučnici, zatvori oči i nećeš znati odakle zvuk dolazi". Malo sutra. Obično se osećam kao da me neko bode u uši. Osećanja sedenja u orkestru nema ako zvučnici nisu uklopljeni u prostor, ako nema interakcije između zvučnika i okolnih zidova. Već pomenute zvučnike kod mene pogone, briga me šta će DVV da kaže, pretpojačalo i pojačalo Harman Kardon Citation 21 i 24, a između su Kimber kablovi. Opremu nemam nameru da menjam izuzev ako na lotou dobijem dovoljno love da kupim zamak Blenhajm ili neku drugu kuću sa dovoljno velikim sobama.
hi.fi.291 vstan,
> Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu *FENOMENALNU* >aktivnu kutiju sa potpuno standardnim elementima. Genijalno. Jel to bese ona serija MFB kutija ?
hi.fi.292 mnikolic,
> mikroprocesor samo za te potrebe. Da zna, zna, a i genijalac je ovako > da se sa njim priča. Malo sam radio sa njim, pa znam. Vrlo zanimljivo. Ja zaista nikada nisam imao zamerki na zvuk u velikoj dvorani, a pamtim par vrlo upečatljivih doživljaja. Najsvežiji mi je koncert grupe Smak, a jako dobro se sećam i projekcije filma Flashdance pre X godina kada je neki tip pri svakoj projekciji sedeo za miksetom i stvarao čuda sa materijalom. Posle su jednu njegovu seansu snimili pa puštali, ali oni koji su bili više puta kažu da to nije bilo isto. Beše tu i par odličnih jazz koncerata koje je organizovao francuski kulturni centar. Sve u svemu, ja sam uvek bio zadovoljan, ali sam se ipak ogradio jer se smatram nemerodavnim da cenim kvalitete ozvučenja i akustičnosti. Sad kad sam i od tebe čuo dobre stvari, postajem sigurniji u svoj sluh :) Pozdrav, m.
hi.fi.293 dveselinovic,
H/K Citation? Ju, al' ti je teško, dođe mi da plačem koliko ti je teško.:-)))))))))))))))))))))))))))))))) Lepo je to, imaš najbolje u klasi "normalnih" uređaja, pa onda zezaš ostale. Sram te bilo!:-)))))))) Nego, kad to već imaš, imaš li i električne šeme? Baš bi me zanimale da ih iskopiram. Pozdrav, DVV
hi.fi.294 dveselinovic,
Da, baš to, MFB (Motional Feedback). Te kutije su, sem aktivnih pojačavača i skretnica, imale i povratnu spregu na bas zvučniku. Na žalost, kao i niz genijalnih ideja koje su njihovi inženjeri imali, marketing u Philipsu je po običaju bio bedan i nije umeo da plasira sve to. Oduvek sam tvrdio da njihov marketing treba etnički očistiti po sistemu svi za sve. Recimo, moj mag N5420, ima dinamiku od preko 60 dB (1000:1) na linijskim ulazima. Mirne duše dovodim napon iz gradske mreže na linijeske ulaze (220 V), a on lepo registruje 50 Hz i ne uzbuđuje se. Tada i nikada više. Kreteni! Pozdrav, DVV
hi.fi.295 dgavrilovic,
>> Nego, kad to već imaš, imaš li i električne šeme? Baš bi me >> zanimale da ih iskopiram. Na žalost, ne. I mene je zanimalo šta ima unutra, al izeš ga.
hi.fi.296 vstan,
>Ova sitnica uopste ne smeta "ljubiteljima dobrog zvuka", pa u prostorije jedva >vece od kreveta stavljaju bukvalno svasta, ukljucujuci i elektrostaticke ili >KEF reference zvucnike itd. Jednom sam video B & W zvucnike u sobi velicine >i oblika tramvaja. Zali boze silnih para. Video sam B&W 801 MkII u sobi 3x3.5 :[[
hi.fi.297 jasicp,
>> Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu >> *FENOMENALNU* aktivnu kutiju sa potpuno standardnim >> elementima. Genijalno. Pa nije neka mudrost napraviti aktivnu kutiju. Mnogo ( neuporedivo ) veci problem je napraviti dobar zvucnik ( element ), a za pojacala uvek ide dosta lakse. I Grundig je imao Active Series jos pre-tak godina ali zvuk nije bio bogzna sta. Cuo sam inace za nekog tipa ( mislim da se preziva Tomanic i da je iz Bgd-a ) koji ima cak 8 pojacala na brdu. Meni je to ipak ezoterija i vise mi se svidja da imam izbalansiran i prirodan zvucnik sa pasivnom skretnicom ali maximalno kvalitetnom kutijom i prijatnim zvucnicima. Pozdrav, Djape !
hi.fi.298 jasicp,
> Bilo bi dobro da se javi neko ko je eventualno upuceniji u ovo > i koji je mozda imao SPECTRUM ANALYZER pri ovakvim > eksperimentima. Analizator se koristi prakticno samo za studije ili kod nekih pitanja ozvucenja velikih prostora. Za sobnu akustiku je nepotreban jer prostor nije nikada toliko komplikovan a to je i pitanje licnog ukusa. On ne daje informaciju o kvalitetu reprodukcije vec samo o zastupljenosti raznih frekvencija iz spektra. To nema direktne veze sa "licnim" ukusom i daleko je vaznije ( i jeftinije ) eksperimentisati sa rasporedom zvucnika u prostoru, rasporedom namestaja i nacinom pokrivanja zidova i poda. Cesto se desava da zvucnik koji u studiju zvuci savrseno ( bolje receno u gluvoj sobi ), kod kuce zvuci neprijatno ili obrnuto. Mnogi studiski zvucnici - pravi monitori - ne prijaju svakome. Ista je situacija sa equalizerima. Oni samo krpe zvuk i cim je zvucniku on potreban, to direktno znaci da isti nije dobro izbalansiran. Ako se koristi zbog loseg ambijenta ( izdizanje nekih frekvencija, najcesce srednjih, zbog delovanja sobne akustike ) to je druga stvar i onda je upotreba opravdana. Ali Eq. nikad od loseg zvucnika nece napraviti dobar. A analizer je otprilike ekvalizerovo "pretpojacalo" jer u teoriji jedan bez drugog i ne treba da se koriste. Probaj da stavis zvucnike na pod ali na gumene podloske ili metalne kupaste siljke ( baza kupe na zvucnik, siljak na pod; kupa stoji naglavacke ). Ispred njih na 1.5 metara ne treba da bude otkriven parket. Pozdrav, Djape !
hi.fi.299 jasicp,
> P.S. Ali, sve to znaci da imam staz od 29 godina u Hi-Fi-ju. > Ha! Od sada se predstavljam kao Dete Peca. Pozdrav, Pedja ( 27 godina )! P.S. > koristim), 1981. mag Philips N4520 (i danas ga koristim), itd, > itd. Tvrdim da je kraj sedamdesetih i pocetak osamdesetih bilo zlatno doba HiFi-ja, i poslednji ali carski trzaju Grundiga ili Philipsa. To je bila klasika. Secam se starog dodatka iz Politike koju je napisao Jova Regasek, mislim, o HiFi-ju, kao osnovna uputstva i te stvari... Eeeeee, gde se dede sve to...
hi.fi.300 d.petrovic,
Javi mi se sinoć jedan prblem. Veliki. Daklem, naišao sam na par kutija sa blentavim Svrljiškim zvučnicima koje su nišlije sklapali i još blentavijom skretnicom gde su niskotonci direktno spojeni, a visokotonci zlo_i_naopako filtrirani. Ne znam sve podatke o zvučnicima, samo: BAS 120 W 8 oma VT 100 W 8 oma ima li neko predlog za skretnicu koja može da da pristojan zvuk od toga? Inače dotične kutije služe čoveku za tezgarenje iliti kafansku svirku.
hi.fi.301 dnikolic,
>> Najbolji zvucnik na svetu je >> INFINITY REFERENCE STANDARD MK V. E, ja imam takve, samo su greskom napisali INFINITY SM 112! :) dn
hi.fi.302 dveselinovic,
Greška! Najbolji zvučnik na svetu je onaj koji ti se najvuše dopadni i/ili koji maksimalno možeš da platiš. U svakom slučaju, onaj u tvojoj sobi. Pozdrav, DVV
hi.fi.303 dsoskic,
> Najbolji zvučnik na svetu je onaj koji ti se najvuše dopadni i/ili > koji maksimalno možeš da platiš. U svakom slučaju, onaj u tvojoj > sobi. To je izgleda i u tvom, a bogami i u mom, slučaju AR :)) p.s. 90
hi.fi.304 dveselinovic,
U mom slučaju, to jeste AR. Međutim, moram da priznam da sam hteo da dam još više para, opet bih uzeo AR, samo veći i skuplji model. Ja inače već nekih 15-16 godina koristim AR kutije i nema nameru da menjam, mada naravno, ko zna šta će biti u sledećoj iteraciji. Ali, nju ne očekujem pre kraja ovog veka.:-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.305 mnikolic,
DVV, jel' može jedan komentar uređaja koje proizvodi Bang&Olufsen? Zanima me radi li se tu samo o buržujskom dizajnu ili pružaju i neki kvalitet? Ne, ne nameravam da kupujem :)) samo sam jednom prilikom napolju ušao u njihovo predstavništvo i zaključio da lepo izgledaju i mnogo koštaju. Voleo bih da čujem nešto i o najvažnijoj dimenziji - kvalitetu. Pozdrav, m. P.S. Neka mi ne zamere ostali poznavaoci dobrog zvuka što sam adresirao poruku na DVVa, svačiji komentar je dobrodošao.
hi.fi.306 dveselinovic,
Lično smatram da Bang & Olufsen, kao i većina danskih firmi, daje odličan kvalitet za pare. Drugim rečima, pored zaista prelepog dizajna, svi ti uređaji imaju i sadržaj, odnosno visoko kvalitetnu elektroniku. Da samo podsetim da je niz stvari koje danas smatramo normalnim potekao upravo iz njihovih laboratorija. Na primer, oni su iz naftalina izvukli tezu o paralelnoj ručici gramofona, pa su iz naftalina izvadili moving coil zvučnice, a Dolby HX i HX Pro su oni i patentirali. Svojevremeno, krajem šezdestih, slušao sam na duži rok jedan njihov risiver (zaboravio sam oznaku modela), koji je onda bio bog i batina za sve male žute, a izgledao je da se smrzneš. Kasnije sam dolazio u dodir sa njihovim uređajima, ali nikada na duži rok, pa da sada mogu nešto merodavno da kažem. Priznajem da mi je žao zbog toga. B&O su uvek bili među prvima da prihvate sve novo što ima neke veze sa životom. Recimo, 1975. godine, kada je Otala po prvi put izložio teoriju i praksu TIM-a, B&O je bila prva komercijalna firma koja je ugradile njegove principe u sve svoje uređaje, čak i pre Philips-a koji je finansirao ta istraživanja. Istina, tek je firma Hraman/Kardon (po gospodinu Sidniju Harmanu i gospođi Ilejn Kardon) taj princip dovela do savršenstva (CITATION serija), ali se ipak pamti ko je bio prvi. Sve u svemu, kada bi me pitao da li bih kupio neki njihov uređaj, ja bih ti rekao da, kupio bih mirne duše. Sad, što sam ja lično ludak koji voli da gradi sam ili da prerađuje postojeće, to je moj problem, a sem toga, ja smatram da se savršenstvo može postići samo sa aktivnim kutijama, a sve ostalo je samo na putu dotle. Pozdrav, DVV P.S. Setih se, pre 2-3 godine sam jedno sat vremena slušao jedne B&O zvučnike, malo poveće i malo poskuplje. Jako su mi se dopali, mada nisam pri sebi imao svoje referentne stvari (kao recimo, Lou Reed "Wild Side", bas i Helen Daly vokali kao nigde drugde, itd).
hi.fi.307 dveselinovic,
Nego narode, ima li ovde samogradilaca? Radi li iko na sopstvenim uređajima, mada nije neko vreme za to? Ja bih da malo razmenimo iskustva. Pozdrav, DVV
hi.fi.308 mnikolic,
> Lično smatram da Bang & Olufsen, kao i većina danskih firmi, daje Hvala na iscrpnom odgovoru, m.
hi.fi.309 d.petrovic,
Ă> Ja bih da malo razmenimo iskustva. Radim ja (već godinu dana, a potrajaće najmanje još toliko :( ) na nekom pojačalu za tezgarenje. Treba da bude negde oko: 2 x 400 bas 2 x 250 srednji 2 x 125 visoki cilj je da to ima izobličenje ispod granice čujnosti i da bude što jeftinije. Ništa komplikovano, prva dva su po dva pojačala u protivfazi, treće nije problem... BTW Treba mi jezgro trafoa od 1.5 - 2 KW, jel ima neko?
hi.fi.310 petkovicd,
Jel moze neko da mi objasni cemu sluze karekteristike neke audio kasete Obicno pise "Recording Characteristics" iza toga nesto Mol 315Hz +5.0 dB 10kHz -6.5 dB Bias noise -60.5 dB Dinamic Range K65.5 dB * Reference level=250nWb/m Ovo je prepisno sa novog TDK SA90
hi.fi.311 dsoskic,
> a sem toga, ja smatram da se savršenstvo može postići samo sa > aktivnim kutijama, a sve ostalo je samo na putu dotle. Jel tako nešto postoji i za obične smrtnike? Šalim se, ne znam ni šta su to aktivne kutije (verovatno onda postoje i pasivne), ako ti nije teško reci neke proizvođače aktivnih i pasivnih kutija, tek da vidim dal sam ikad video tako nešto. p.s. možda i principe rada, ako te ne mrzi
hi.fi.312 predrag,
>>>> Najbolji zvucnik na svetu je >>>> INFINITY REFERENCE STANDARD MK V. >> >> E, ja imam takve, samo su greskom napisali INFINITY SM >> 112! :) dn Preporucio bih ti BIOMED 6 i za samo 7 dan ima da se ugoje ;)) pp od: P
hi.fi.313 predrag,
B&O je samo lepa sminka za velike pare. I meni se njihov dizajn svidja. Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas. Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu. ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu i sva tranzistorska pojacala koja bar malo imaju zvuk lampasa nesto vrede (uglavnom su u A-klasi ) pp od: Predraga
hi.fi.314 predrag,
>> To je izgleda i u tvom, a bogami i u mom, slucaju AR :)) >> >> p.s. 90 A kako visokotonci ? Koliko sam ja cuo visokotonci AR su mnogim ljudima riknjavali i to im je slaba tacka. Jedan moj drug ima prastari Infiniti Quantum Jr i do sada je menjao bar 5 puta visokotonac. Srecom menja se samo membrana koja je malo cudna. Ta prva serija Emit visokotonaca je bila slaba tacka Infinitija koju su u kasnijim serijama ispravili. ps: ljubiteljima AR preporucujem kao najeftiniji njihov dobar zvucnik (250 $ par) model M-1 iz serije Holograph imagine serije (M1-6) Zvucnik je mali 25 x 17 cm , dvostistemski, sa visokotoncem ispod srednjotonca (basa). Po testovima zvucnik daje zvuk kao da je mnogo veca i skuplja kutije i predstavlja best buy za te pare. pp od: P
hi.fi.315 dveselinovic,
> Hvala na iscrpnom odgovoru, m. Nema na čemu. Pozdrav, DVV
hi.fi.316 dveselinovic,
> Jel moze neko da mi objasni cemu sluze karekteristike neke > audio kasete. Obicno pise "Recording Characteristics" iza toga > nesto > Mol 315Hz +5.0 dB > 10kHz -6.5 dB > Bias noise -60.5 dB > Dinamic Range K65.5 dB > * Reference level=250nWb/m > Ovo je prepisno sa novog TDK SA90 Svaki magnetni medij (kaseta, traka, disketa, itd) ima neki referentni nivo magnetizacije prema kome se vrše sva merenja. U slučaju audo kaseta prema Philips standardu, to je fluks od 250 nWb/m, što je uzeto i "0 dB VU" za Dolby standard (B i C - A je profesionalna verzija). MOL je skraćenica od "Maximum Output Level", a označava maksimum "snage" signala koji se može zapisati na traku pre zasićenja, kada dolazi do veoma drastičnih i lako čujnih izobličenja zvuka. 315 Hz je tačka od koje Dolby počinje da deluje, pa je zato izabrana; 10 kHz je uobičajena vrednost za merenja na visokim učestanostima (uzgred, Dolby postiže maksimum efekta već na 5 kHz). "+ 5 dB MOL 315 Hz" znači da ta traka na 315 Hz može da primi fluks 5 dB veći od 250 nWb/m, odnosno fluks od (1,78 puta nulta vrednost) 445 nWb/m. Slično tome, na 10 kHz ta traka može da primi 2,11 puta manji fluks od 250 nWb/m, odnosno 118,5 nWb/m. Da se ne sekriaš, to nije problem već je sasvim uobičajeno za kasetofone, a sem toga, "snaga" signala na 10 kHz je po definiciji daleko manja no niže, jer na tim učestanostima ima veoma malo instrumenata sa osnovnim tonom, mada naravno ima tušta i tma harmonika (a učestanost je oho-ho u okviru polja čujnosti ljudi i od preko 65 godina). "Bias noise" označava apsolutni nivo šuma ispod referentnog nivoa nakon predmagnetizacije trake. Da bi traka (disketa) uopšte radila, mora se na specifičan način predmagnetisati. Svako petljanje sa trakom nužno uvodi novi šum koji se dodaje na prirodni šum trake. U ovom slučaju, TDK ti navodi stvarni (životu primereni, ako hoćeš) šum trake onda kada je ona spremna za stvarni rad, a ne pod apsolutnim laboratorijskim uslovima. "Dynamic range" ili dinamički opseg jeste apsolutna razlika između željenog signala i neželjenog šuma koji je moguće postići. Ta vrednost je jednaka sabranoj vrednosti "Bias noise" i MOL-a na nekoj učestanosti; ovde je to 60,5 dB + 5 dB = 65,5 dB (odnos od 1.883,6:1). Na ovo se može dodati i efekat potiskivanja šuma Dolby sistema (oko 8 dB za Dolby B, ili oko 15 dB za Dolby C, što zavisi i od traka, elektronike, kvaliteta, itd), čime dobijaš apsolutnu dinamiku trake od 65,5 + 8-15 = 73,5-80,5 dB, mada se ovo u praksi uvek smanji za 2-3 dB. Drugim rečima, uz sva ta petljanja, na kraju dobiješ dinamiku sličnu onoj na jednom dobrom trakašu, sa solidnom trakom kao recimo Maxell UD-XL2, na brzini od 19 cm/s. Ono što nikada ne dobiješ na bilo kom kasetofonu jeste odziv učestanosti iznad 12 kHz, što je bitno ne toliko zbog tona, koliko zbog faznih izobličenja koja su u neposrednoj funkciji sa odzivom učestanosti. Ali, to već neka druga priča. Pozdrav, DVV
hi.fi.317 dveselinovic,
> Jel tako nešto postoji i za obične smrtnike? Šalim se, ne znam > ni šta su to aktivne kutije (verovatno onda postoje i pasivne), > ako ti nije teško reci neke proizvođače aktivnih i pasivnih > kutija, tek da vidim dal sam ikad video tako nešto. > > p.s. možda i principe rada, ako te ne mrzi Pasivne kutije su sve one kutije kojima je potreban spoljni pojačavač da bi radile - a to znači 99,9% svih kutija na svetu danas. Problema sa takvim kutijama ima na pretek - razlike u nivoima osetljivosti drajvera, reaktivnost skretnice, osobine filtera dobijenih čisto pasivnim elementima, gubici na skretnici, itd, itd, itd. Najveći problem je fazni pomer koji sve skretnice uvode, od veoma malih (recimo, 2-5 stepeni) do veoma velikih, čak i do 60 stepeni. To je problem zato što taj fenomen i te kako utiče na zahteve koji se postavljaju pred pojačavač; primera radi, fazni pomer od 60 stepeni na idealnom zvučniku od idealno linearnih 8 oma impedanse pojačavaču liči na 4 oma, a to znači duplo veća struja. U stvarnosti, impedansa zvučnika NIKADA nije linearna, i sasvim uobičajeno pada i na 4 oma tu i tamo, kao što ponegde raste i na 16 i više oma. E sad, ako padne na 4 oma, pa ubaci fazni pomer od 60 stepeni, onda pojačav to vidi kao 2 oma i najčešće padne u nesvest. Uzmimo da prosečan pojačavač ima nominalnu snago od 50 W u 8 oma; to je 17 dBW, odnosno 17 dB iznad referentnog nivoa od 1W/8 oma, koji iznosi 2,83 V u 8 oma. 17 dBW je 20 V RMS ili 28,28 V vršno u 8 oma. Potrebna struja je dakle V W = --- I odnosno u našem slučaju 3,53 A vršno. Fazni pomer od 60 stepeni ovo povećava na 7,07A, odnosno 100 W u 4 oma. Najzad, impedansa od 4 oma sa f. pomerom od 60 stepeni povećava ovaj zahtev na 14,14 A vršno (to je 200 W u 2 oma). Da se razumemo, to je moguće, ali se ne radi jer je skupo. To bi značilo da u jednom uređaju treba postoji trafo od bar 500 VA, elektroliti od po najmanje 2 x 15.000 uF, ispravljač od bar 200V/20A, izlazni tranzistori ukupnih kapaciteta od bar 500 W po kanalu, itd. Zato, za ovakve performanse u nekoj normalnoj klasi morate se obratiti samo jednoj firmi - Harman/Kardon-u. Oni čak i navode strujne kapacitete pojačavača kao "HCC", ili "High Current Capacity", a najmanji model je deklarisan za 20A, sredni za 32A, a veći za 50A. Poređenja radi, model CITATION XXI je imao kapacitete od 500A po kanalu !!! Aktivna kutija izbegava čitav niz ovih problema, a druge veoma osetno minimizira. Princip se svodi na sledeće - umesto pasivne skretnice, imamo aktivnu skretnicu koja slab i veoma čist signal iz predpojačavača, reda veličine 1 V, podeli kako trebasvakom drajveru. Zatim te podeljene signale prosledi odgovarajućim pojačavačima snage, a svaki drajver ima sopstveni pojačavač snage specijalizovan za njegove potrebe. U dvosistemskoj kutiji, imao bi dva pojačavača snage, jedan za bas, a drugi za visokotonac. Pošto između pojačavač i drajvera postoji samo komad žice od 25-40 cm, efekat je da dobijaš najčistiju moguću pobudu pod kapom nebeskom u električnom smislu, što treba razlikovati od apsolutnog kvaliteta, koji zavisi od kvaliteta drajvera, kvaliteta pojačavača, itd. Za bas, mirne duše upotrebi klasične Si izlazne tranzistore, jer su oni dušu dali da guraju velike struje, baš ono što basu treba, a gde je MOSFET slab; kod visokih, stavi MOSFET-ove na izlaz jer ti ne trebaju velike struje, ali ti treba linearnost. Na elektronskoj skretnici ćeš lako rešiti probleme nivoa, i pride dobiti odlično filtriranje, posebno sa Butterworth filterima, mada može i Chebyshev; nagib je 18 dB/okt. Pojačavač za bas može da prođe i sa snagom od 40-50 W/8 oma, a onaj za visokotonac je sav sretan i sa 10-15 W/8 oma. S obzirom na malu snagu, onaj za visoke može da radi i u nekoj AB klasi koja je daleko više A nego B klasa. Naravno, aktivna kutija eliminiše potrebe za spoljnim pojačavačem, a jedino traži predpojačavač - koji opet možeš napraviti dosta lako sa zaista izvanrednim integralcima namenjenim baš tome (TI TLO 6X-7X-8X serije, NE 554X serija, NS LF3XX serija, itd). Kada može Burmeister za DEM 3.500, možeš i ti. "Za obične smrtnike" ... Hm, pre sada već 6 godina, jedan moj drug i ja smo napravili aktivnu kutiju od Niških drajvera (OK, već pakujem kofer da se iselim zbog ovog bogohuljenja!). Uzlei smo standardni bas od 20 cm i standradni poluloptasti visokotonac, sve to spakovali u kutije zapremine nekih 30-tak litara. Pojačavače smo napravili na bazi LN381N-80 drajver čipova - to je celi pojačavač snage integrisan u jedno kolo, ali za razliku od Japanaca, ovaj je pravljen tako da snagu daju spoljni tranzistori. Time smo dobili savršenu integraciju cele pobude, a izlazne tranzistore smo dobro odabrali, dobro uparili i dobro hladili. El. skretnicu smo napravili od NS LF356 čipova (FET ulazi, low noise, Ft=5 MHz). Posle nam je samo ostalo da se divimo kako to sumanuto radi, sumanuto za te pare, naravno. Nema te pasivne kutije koja košta isto ili slično, i to bez cene pojačavača, koja sa takvim stvarima može da se nosi. Zamisli sada da smo upotrebili neke zaista dobre drajvere umesto Niških, recimo JBL, ili u stisci, KEF - to bi tek bilo ubistvo. Istina, to košta više od klasičnog sistema koji se kod nas kupuje - neki japanski pojačavač i neki idimi-dođimi zvučnici kao Videoton; košta mnogo više ako uračunaš i svoje vreme i rad (što smi vi hifilističari NIKADA ne radimo, kao to nema veze), ali je i nagrada daleko veća. žak neuporedivo, rekao bih. Jedini razlog zbog koga ja to nemam kod kuće je prosta činjenica da jednostavno nemam vremena da sve to uradim sam, a nakon ovih 20+ godina, dovoljno sam se iskvario da mi ništa sem najboljeg rada nije dovoljno dobro. No neka, jednog dana, ... Pozdrav, DVV
hi.fi.318 dveselinovic,
> Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas. > Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu. Da li je baš tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od snage koju želiš da imaš i od primenjenih tehničkih rešenja. Na primer, šta ako umesto ogromnih, masivnih i pasivnih hladnjaka, ugradiš manje hladnjake sa termostatom i vemtilatorskim hlađenjem (to se uzgred i radi na jako velikim snagama)? Uzmi pa sam izračunaj. Predpostavi da imaš sobu od recimo 8 puta 5 metara; to je 40 kvadrata. Uzmi da zvučnike slušaš sa razdaljine od 3 metra i da imaš zvučnike sa efikasnosti od 89 dB/1W/1m. Pretpostavi da ti je ambijentna buka recimo na nivou od 50 dB. Najzad, uzmi da voliš jako glasnu rok muziku (da zaboravimo komšije koje ti u tom slučaju rade o glavi). "Glasno" neka bude 90 dB na 3 metra, što je 40 dB (ili 1.000 puta) glasnije od ambijentne buke. Na tri metra, tvoj zvučnik daje (89 dB - 6 dB/m) 77 dB zvučnog pritiska; dakle pojačavač mora da isporuči 13 dBW, odnosno 19,8 W u 8 oma. Pretpostavimo dinamiku od 6 dB; ergo, tvoj pojačavač je sretan sa 80 W DINAMIžKE snage (ili nekih 50-60 W sinusne snage). Neka je kutija za njega (19 inčna) teška 3-4 kg, trafo (toroid) neka je težak 4-5 kg (to je kapacitet od 300-400 VA) i hladnjaci neka su teški po 1 kg svaki (baš sam ih izmerio, brojka je tačna, a i cena, DEM 20). Eto ti odličnog pojačavača snage za 11-12 kg; za 20 kg, ti već imaš 2 x 100-150 W u 8 oma, ali za daleko veće pare (dodaj još jedan trafo i još 2 hladnjaka, zajedno oko 7 kg). Na 30 kg, ja ću da ti napravim pojačavač od 250-300 W u 8 oma, 500-600 W u 4 oma i čak 1,2 kW u 2 oma - strpaću mu ventilator umesto masivnih hladnjaka. To je daleko efikasnije na tom nivou snage. Al' će zato da te koštaaaaaaaaaa, ima uši da zvone.:-)))) > ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu To je veoma diskutabilno. Problem kod lampaša su izlazni transformatori, koji su po definiciji smrt za vezu pojačavač- zvučnik, ma kako dobro da su napravljeni. Zbog njih, i ne samo zbog njih, svi lampaši imaju VEEEEELIKI problem sa izlaznim strujama, što se opet svodi na kontrolu zvučnika. Prednosti lampaša su rad u čistoj klasi A, što obezbeđuje najbolju moguću dinamiku i inherentna linearnost cevki, nešto po čemu su još uvek u prednosti nad tranzistorima. Mane cevki su efikasnost, kako u potrošnji, tako i u sposobnosti da guraju velike struje potrebne zvučnicima, cena i problemi oko podešavanja kola. Tu ih tranzistori ubijaju kaoo vole. Ja bih pre rekao da se sve svodi na KVALITET projekta pojačavača; čuo sam ja i dosta loših lampaša, kao i dosta jako dobrih tranzistoraca. Na primer, još 1972. godine, Morris West je projektovao Harman-Kardon Citation XIV, koji je i danas legenda, pa se uzorci od onda danas prodaju za $ 3.500 po Americi. Taj čovek je znao kako se to radi - a sve je u tranzistorima, uređaj je ružan kao greh, ali brate, svira da nije zdravo. Lično smatram da razlike treba tražiti drugde - tranzistori su omogućili jeftinu proizvodnju na masovnom principu, pa je tu počelo da se valja sve i svašta, a cena je jedini bog. Cevke su opet u samom startu jako skupe, pa je logično da onaj koji ih koristi na početnu razliku u cenu doda još, pošto unapred zna da nije konkurentan po ceni, ali zato brate uradi stvar ljudski. A ako si voljan da zanemariš cenu, postoji niz tranzistorskih pojačavača koji se hvataju sa lampašima kako hoćeš - ali na nivou cene lampaša. Kako god pogledaš, cena je tu odlučujuća, a ne tehnologija. Evo ti primera - Burmeister se smatra daleko najboljim evropskim predpojačavačem, koga čak i blesavi Ameri kuju u zvezde (firma je nemačka). A on je napravljen od integrisanih kola - baš onoga što svi "audiofili" pljuju iz sve snage. Dakle, može se, ali je cena DEM 3.500, pa ti vidi. Ergo, nije to stvar tehnologije, nego kvaliteta rada i elemenata, a to znači cene. Ili, mali Otalin pojačavač, sa svega 25 W u 8 oma (ali zato 50 W u 4 oma - pravi naponski izvor), i danas se smatra jednim od najboljih pojačavača ikada napravljenih, a on je iz 1975. godine. On međutim košta cca. DEM 1.800, što nije ni malo jeftino. Pozdrav, DVV
hi.fi.319 dr.grba,
>> Preporucio bih ti BIOMED 6 i za samo 7 dan >> ima da se ugoje ;)) Znam da nema blage veze sa temom, ali moram da vam ispricam : prosle nedelje sam sa zenom bio kod njenih rodjaka. Stric je kupio Biomed 6, a strina Biomed 4. Zamenio sam im poklopce na kutijama. Jos nista nisu primetili (((: Pozdrav, dr ÔpŰa
hi.fi.320 petrovics,
>> sistema (oko 8 dB za Dolby B, ili oko 15 dB za Dolby C, sto zavisi Jel moze neko (DVV ? ;) ukratko da mi objasi sta je Dolby i koji sve Dolby postoje kao i dali je bolje koristiti Dolby B ili Dolby C? Zanima me jos jedno. Kad presnimavam sa CD-a na kaset-dek pri cemu je, kao sto znate, nivo suma zanemarljiv da li bi trebao ili ne da koristim Bolby B ili C ? pozdrav, Sasa P.S. Cini li mi se to ili Dolbu "reze" visoke tonove?
hi.fi.322 mcmillan,
Imam mali problem :) Imam CD-AIWA XC-777 i vec mi se x puta kvario na isti nacin : jednostavno nece da mi cita jedan kanal (recimo desni) tako da ga cujem samo na levom. Nosio sam ga x-1 put na servis oni su nesto cackali i navodno popravili. Svaki put mi izdrzi maksimalno mesec dana i onda opet isto. Da li neko ko se u to malo vise razume zna sta moze da bude u pitanju i ako neko zna da mi preporuci neki stvarno dobar servis u kom ce se stvarno potruditi da nadju kvar ( oni mi promene deo koji je crko, ali mi ne nadju uzrok zbog koga je on crko) Eto tolko o mojim problemima :) Milan
hi.fi.323 d.petrovic,
Ă> Jedini razlog zbog koga ja to nemam kod kuće je prosta činjenica Ă> da jednostavno nemam vremena da sve to uradim sam, a nakon ovih Ă> 20+ godina, dovoljno sam se iskvario da mi ništa sem najboljeg Ă> rada nije dovoljno dobro. No neka, jednog dana, ... Niko te i ne terada radiš, samo malo prokomentariši Herce na kojima treba odvajati kanale za bas/srednji/visoki. Recimo za bas/srednji sam našao varijante od 600 - 900 Hz, a nisam baš nešto u najboljim odnosima sa akustikom ;((( Nemoj da udaraš glavu o zid, uzmi malo hladne vode pa kreni dalje... Za bas 400 W sam se namerio na 8 komata 2N3773, a za srednje... dal' da ti kažem... ;))). Visoki će doć na red kad vidim koliko mi je para ostalo. Imaš li neku bolju ideju za slične pare? Inače skretnica će da bide sa LF357, a u izlazni stepen može da dođe i malošumni 741 (šta ću ja kad već imam zalihu) i sve to treba da klokoće pod šatorima po selima okolnim ;))) Any comment? O:))
hi.fi.324 d.petrovic,
Ă> prosle nedelje sam sa zenom bio kod njenih rodjaka. Stric je Ă> kupio Biomed 6, a strina Biomed 4. Zamenio sam im poklopce na Ă> kutijama. Jos nista nisu primetili (((: ;))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
hi.fi.325 d.petrovic,
Ă> ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu Grrrrrrrrr, to se tebi samo sviđa njihov zvuk...
hi.fi.326 d.petrovic,
Ă> Jel moze neko (DVV ? ;) ukratko da mi objasi sta je Dolby i koji Ă> P.S. Cini li mi se to ili Dolbu "reze" visoke tonove? Auuuuuf, ne može ukratko, mogu samo da pokušam... Zamisli da neko stalno preslušava snimak, meri nivo i slab nivo pojačava, a jak nivo..., pa onda radi obrnuto pri reprodukciji..., e sad, postoji "B" i "C", i "tačno" je da guši visoke, ako uključiš dolbi, a kasetla je snimljena bez dolbija. Treba jednostavno? Pojača visoke pri snimanju, a uguši ih pri reprodukciji tako da je ukupni efekat pozitivan. Ala sam ga objasnio, a?.... ;(((
hi.fi.327 d.petrovic,
Ă> bar 5 puta visokotonac. Srecom menja se samo Ă> membrana koja je malo cudna. Ta prva serija Emit Ja imam sve neka iskustva sa nekima kojima crkava čica...
hi.fi.328 d.petrovic,
Po opisu rekao bih da ništa nije crklo. Ne pitaj me šta mu fali... :(
hi.fi.329 d.petrovic,
Kad smo već kod kasetofona i traka... Zezao me dek i raštelovao sam ga puuuuuno. Odokativno (odušativno? ;) ) sam ga naštelovao i radi lepo, ali ja sam picajzlaza to pa bih da ga dovedem u stanje bolje od prethodnog. Zeznuti elektrolit je zamenjen, treba samo gurnuti šrafciger u par trimera i podesiti raznorazne nivoe za normal/CrO2/Fe kasetle i slično. Ima li neko uređaj/ideju kako to da izvedem?
hi.fi.330 dveselinovic,
Treba ti referentna traka za DIN standarde (BASF ili AGFA), jedan solidan oscilator do svega 16 kHz i jedan bolji osciloskop, mada njega možeš zameniti i dobrim digitalnim voltmetrom. Pozdrav, DVV
hi.fi.331 dveselinovic,
Dolby sistem jednostavno uzima sve tonove od 315 Hz nagore i na specifičan način ih ističe ili podiže po nivou i tako podignute ih snimi na traku. Kada se traka reprodukuje, događa se obratni proces, Dolby potiskuje sve tonove do 315 Hz, odnosno smanjuje im nivo. U tom procesu potiskivanje visokih tonova on ujedno i za isti iznos dB potiskuje i šum trake. Prosto i efektno. Probaj to i sam - snimi ton na traku bez Dolby sistema, ali preko izlaza za slušalice. Podigni nivo visokih tonova za vrednost "x" i snimi muziku. Prilikom reprodukcije, smanji visoke na "x" i dobićeš potpuno isti efekat. Naravno, nije to baš tako, jer bi se tim sistemom traka veoma brzo zasitila baš na visokim; da bi to izbegao, ti bi morao da smanjiš nivo, a time opet podstičeš šum. Upravo to i jeste trik Dolby sistema, da podigne visoke na specifičan način tako da traka i dalje može da primi visoke nivoe magnetizacije. Dolby A je profesionalni sistem koji potskuje šum za oko 30 dB. Dolby B je kućna verzija sa efektom od 6-9 dB u zavisnosti od kvaliteta i tipa trake, a Dolby C je u osnovi dva serijski vezana Dlby B sistema, sa naravno povećanim efektom od 11-14 dB. Uzgred, 14 dB je pet puta smanjen šum u odnosu na rad bez Dolby-ja. Lično koristim samo C jer je noviji i savršeniji od starog B sistema. Bolje mi zvuče trake prilikom reprodukcije. Pozdrav, DVV
hi.fi.332 dveselinovic,
Pa presek ćeš vršiti tamo gde ti to nalažu osobine samih drajvera. Recimo, ako bas/srednjetonac ide do nominalno 4 kHz, a visokotonac ide od 3 kHz nagore, mesto prelaska bi trebalo da bude 3,5 kHz. Tu tačku uvek određuju parametri samih drajvera. Nemoj niskošumni 741 tako ti Boga, to je sranje od čipa za audio potrebe. Uzmi LF356. 741 ima slew rate od bednih 0,5 V/us i FPBwd od sveha 25 kHz, dok LF ide do 500 kHz. I on je apsolutno stabilan i pri jediničnim pojačanjima, tako da je pin-to-pin zamena za 741. Zašto baš 2N3773? Šta te je opredelilo baš za taj tranzistor? Pozdrav, DVV
hi.fi.333 ganta,
Za one koji su spremini da ulože malo vremena, šaljem ovaj shareware program za dizajn zvučnih kutija. Nekada sam se i sam bavio ovakvim samogradnjama, sada više nemam vremena za to. :( Molio bih one koji imaju neko teoretsko ili praktično znanje iz ove oblasti da prokomentarišu ovaj program (naročito dveselinovic-a). Nije naročito atraktivno uradjen, ali biće dovoljno ako su proračuni koje daje dobri. Pošto posedujem neke engleske knjige iz ove oblasti, pokušaću i ja da "proverim" projekte za samogradnju iz njih, pa ću vam preneti rezultate. Pozdrav, G. loudsp.zip
hi.fi.334 d.petrovic,
Ă> Pa presek ćeš vršiti tamo gde ti to nalažu osobine samih Ă> drajvera. Hvala. Znači to ostaje za kraj... Ă> Nemoj niskošumni 741 tako ti Boga, to je sranje od čipa za audio ;))) Jedan moj drug ga zove "Nijagarini vodopadi", pogodi zašto ;)). Sastavio sam jedan komat sa njim i 8 x 2N3055 koji bi "trebalo da bude 250 W, samo nisam imao ispravljač da isteram tu snagu. Nije bila katastrofa. Inače oba komata na jednom pojačalcu su u podnožjima pa, ako bude trebalo... . Inače sada imam oko 30 - 40 komata istog, a LF-ova nemam dovoljno ni za obe skretnice (treba mi 8 kom.) pa primam k znanju tvoju sugestiju, ali zasad ostaje ovako (u fazi testiranja i dorade). Ă> Zašto baš 2N3773? Šta te je opredelilo baš za taj tranzistor? Samo snaga koju može da da / cena. Šema po kojoj radim ovo je za 8 x 2N3055, 'ladno sam podigao napon i stavio ovo i šljaka. žini mi se da mogu da isteram nekih čistih 300 - 350 W, nemam zgodan trafo da to isprobam, a i regulacioni transformator mi nije trenutno tu. Bas / Srednji / Visoki 4 / 2 / 1 jel' ovo dobar odnos snaga?
hi.fi.335 d.petrovic,
Ă> Treba ti referentna traka za DIN standarde (BASF ili AGFA), jedan Možeš li da ukratko opišeš i navedeš brojke za Normal, CrO2 i Fe ?
hi.fi.336 dveselinovic,
Brojke? Ne, ne mogu, referentne trake ti služe samo za dobro podešavanje glava i prenosne mehanike, a i za neko apsolutno precizno podešavanje elektronike. Međutim, da bi nju dobro podesio, moraš da imaš sve referentne električne dijagrame, kako bi znao gde se šta podešava, i da li se uopšte može podesiti. Lično nemam potrebe za svim tim jer kada hoću da slušam, ja uključim magnetofon, stavim lepi kotur od 26,7 cm, prebacim na 19 cm/s i pritisnem PLAY. Kasetofon koristim za snimanje traka koje posle slušam na poslu ili dam nekome kome trebaju snimljene. Moj mag može da se podešava spolja, a sem toga, on je kalibrisan na Maxell UD-XL 2 trake i tačka. U principu, najbolje je ograničiti se na fluks od 250 nWb kao referencu za kasetofone. Opet u principu, najbolje je sve podesiti prema konkretnom uređaju, odnosno tvom kasetofonu. Ako imaš na njemu kalibraciju, dobro i jeste, a ako ne, bolje je da ne čačkaš sve to jer možeš svašta da uradiš. Zadovolji se sa BIAS FINE, to danas imaju svi kasetofoni; alternativno, pređi na AIWA mašine, one već od modela 600 daju kalibraciju (kao i drugi proizvođači, ali na većim modelima). Pozdrav, DVV
hi.fi.337 dveselinovic,
Pokupio sam program, pogledaću ga danas ili sutra. Ako ti treba, ja imam neke projekte firme JBL, a oni su bog i batina za refleksne kutije. Imam par manjih, ali i par većih kutija, koje su oni koristili za studio monitore. Samo sada treba i da ih nađem u mom malom i pretrpanom stanu, ali ako hoćeš da ih iskopiraš, nema problema. Pozdrav, DVV
hi.fi.338 dveselinovic,
Imam zamerku na pojačavač - koristiš samo NPN tranzistore. Zašto ne potpuno komplementarna koncepcija, NPN/PNP? Ovako nabijaš izobličenja bez potrebe. Umesto 741, bolje uzmi TLO 084 - to je quad op amp sa TLO serijom op. pojačavača, sa FET ulazima, malim šumom, malim izobličenjima i širokim pojasom odziva. Ako ti treba 8 komada, onda ti dva 084 komada rade, svaki je quad. Njih imam dva komada, i to na AMP postoljima sa sve pozlatom. Prepakivanje štampe nije neki problem, mada traži malo vremena. Oko odnosa snaga (4/2/1) - ne mogu da kažem da li je to dobro ili ne jer ne znam karakteristike drajvera koje ćeš koristiti. U principu, trebalo bi da je OK,ali treba proveriti. Mađutim, ako već ideš na tropojasno pojačanje, ne razumem šta će ti tolika snaga? Šta ti misliš da ozvučiš, stadion? Pitam jer tropojasno pojačanje u principu daje efekte kao i dva do tri puta ekvivalentni pojedinačni pojačavač snage, pa ispade da kada bi pravio jedan pojačavač, on bi trebao da ima 600 W - 1 kW. Veoma je malo drajvera koji takvu snagu mogu da prime, pa sam zato zbunjen. Znam neke EV i JBL drajvere, ali svi oni po ceni počinju od nekih DEM 3.000 pa idu nagore. Dalje, ne razumem zašto ideš manje kvalitetnim putem. Kakav bre 741 u pojačavaču snage? Zašto nisi upotrebio LM integrisane pobudne čipove, koji samo traže izlazne tranzistore? To je em jeftino, em veoma kvalitetno, em veoma bezbedno. Da li si uopšte upoznat sa LM381 serijom? Ako nisi, trebao bi, jako bi trebao da se upoznaš sa njima, moglo bi da ti se isplati. Najzad, oko izbora tranzistora: uzmi brate BD 249 (NPN) i 250 (PNP) seriju, to su mnogo dobri tranzistori i jeftini su. Guraju do 25 A (!), 125 W, 40/60/80/100/120 V (sufiks -/A/B/C/D), idu to 3 MHz pod punim gasom, Ton im je 350 nS, Toff im je 400 nS, itd. Ako baš hoćeš snage, uzmi istu verziju ali u TO3 metalnom kućištu, sve isto samo je Pd 200W, a oznake su 2N6327/2N6331 (100V). Pozdrav, DVV
hi.fi.339 dsoskic,
Hvala na odgovoru za Aktivne i pasivne zvučnike. Da li su RED aktivni zvučnici? > Probaj to i sam - snimi ton na traku bez Dolby sistema, ali preko > izlaza za slušalice. Podigni nivo visokih tonova za vrednost "x" i > snimi muziku. Prilikom reprodukcije, smanji visoke na "x" i dobićeš > potpuno isti efekat. ^^ Jel gore treba da stoji "za" ili kao što piše "na"? Primetio sam da mnogi koji presnimavaju na trake sa cd-a, koriste Dolby b pri smimanju, a pri reprodukciji ga ne uključuju jer im se tako više sviđa, pa reših da probam. Jel to u stvari samo veštačko izdizanje visokih tonova (pod pretpostavkom da CD nema šuma i da se koristi jako kvalitetan DECK i kaseta) ili se povećava i šum tj. pokvari ton? Interesantne su Dolby kombinacije; snimio sam muziku sa CD-a na DECK sa dolby-jem i pri reprodukciji bez dolby-ja u poređenju cd/deck, DECK je imao više visokih tonova i ton je bio nekako prirodniji (moglo bi se reći bez šuma) i svi koji su slušali taj test su pomislili od DECK-a da je CD, a od CD-a da je DECK! Pri preprodukciji sa Dolby-jem bilo je nedoumice šta je šta. Pretpostavljam da su ljudi navikli da CD ima kristalne i čiste visoke tonove pa su zato zbog veće količine visokih (a čistih) tonova zaključivali da je DECK u stvari CD. p.s snimano je sa CDP 990 na TD 3014 (tdk sa-x), a slušano preko pojačala TD 3011 i AR 90 u velikoj prostoriji, možda je i to uzrok :)). p.p.s. za manje upućene u oznake, CDP=Sony, TD=Tandberg AR=Acoustic Research :)))
hi.fi.340 dsoskic,
> A kako visokotonci ? Hvala na pitanju, dobro. > Koliko sam ja cuo visokotonci AR su mnogim ljudima > riknjavali i to im je slaba tacka. Ako su ih kačili na neka pojačala koja nisu dovoljno kvalitetna, pa su u stanju da propuste neki "prljavi pik", nije ni čudo. A ako im se to i desilo mogli su da zovnu nekog njihovog pretstavnika (u jEvropu) i bez nadoknade bi dobili nove (čak i po isteku garancije).
hi.fi.341 vstan,
>> Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas. >> Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu. > > Da li je bas tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od snage >koju zelis da imas i od primenjenih tehnickih resenja. Na primer, >sta ako umesto ogromnih, masivnih i pasivnih hladnjaka, ugradis >manje hladnjake sa termostatom i vemtilatorskim hladenjem (to se >uzgred i radi na jako velikim snagama)? Osnova tezine lezi u bakru (trafou) a ne u aluminijumu (hladnjacima), pa manje vise nezavisno od primenjenog sistema hladjenja i ja glasam za teska (teza) pojacala.
hi.fi.342 vstan,
> Dolby A je profesionalni sistem koji potskuje sum za oko 30 dB. >Dolby B je kucna verzija sa efektom od 6-9 dB u zavisnosti od >kvaliteta i tipa trake, a Dolby C je u osnovi dva serijski vezana >Dlby B sistema, sa naravno povecanim efektom od 11-14 dB. Uzgred, 14 A Dolby S ? Zaboraviste na njega.
hi.fi.343 dveselinovic,
Tja, ako ćemo pravo, nije težina trafoa u bakru, nego u limovima, koji su bar dva puta teži od bakra. Međutim, ja klasične trafoe nikada nisam ugrađivao, već samo toroide. Pošto se tu radi o prstenu, oni su po definiciji lakši od ekvivalentnih klasičnih trafoa. Zato sam u pomenutoj matematici računao trafoe sa 4-5 kg; sa tom težinom, toroid daje oko 250-300 VA, što je po kanalu sasvim dovoljno, ako se ide na dual mono verziju (što ja jako volim). Da se razumemo, ne sporim ja da težina i te kako igra ulogu u celoj stvari; ona je indikacija da se neko ozbiljno pozabavio problemom napajanja, a bez njega nema teorije da bude dobrog zvuka na iole većim snagama. Međutim, nije dobro apsolutizovati to, jer bi onda ispalo da su cevaši uvek i neosporno daleko bolji, kada se zna da svaki pored trafoa za napajanje mora da ima i dva vezna trafoa za zvučnike. Ko voli težinu, eto mu je, a za kontrolu zvučnika neka se obriše. Pozdrav, DVV
hi.fi.344 dveselinovic,
I ja znam za taj efekat, ali znam i za niz slučajeva kada su ljudi podigli visoke do maksimuma, a potom relativno nejake pojačavače nafurali do daske. U tom režimu, ima da zvizne svaki drajver, jer ziher dobija oho-ho klipovane signale. Pozdrav, DVV
hi.fi.345 dveselinovic,
Verovatno se radi o zvučnicima sa relativno potisnutim visokim tonovima, ili pak o pojačavaču koji se nešto muči sa zvučnicima. Alternativno, kasetofon nije dobro naštelovan, najverovatnije ima previše predmagnetizacije (BIAS). Probaj da mu smanjiš BIAS. Na primer, Sony HF trake, obične fero trake, traže sasvim malo struje predmagnetizacije, pa najbolje efekte daju kada im se BIAS dobro smanji, bar tri podeoka od nulte tačke. Probaj pa vidi. Pozdrav, DVV
hi.fi.346 petrovics,
>> Licno koristim samo C jer je noviji i savrseniji od starog B >> sistema. Bolje mi zvuce trake prilikom reprodukcije. Hvala na objasnjenju. pozdrav, Sasa
hi.fi.347 dveselinovic,
> Hvala na objašnjenju. Khm, to nije bilo objašnjenje, već lični stav. Naime, imao sam prilike da čujem svakakve Dolby C sisteme, od jako dobrih do dosta loših. Na primer, Sansui AD-111 kasetofon (dno proizvodnje) ima jako dobar Dolby C i uopšte elektroniku (oni su deo Thorn-EMI grupe, kupili ih Englezi preko Mission-Cyrus grupe), a spolja je vrlo spartanski. AIWA 600 takođe ima dobro urađen sistem. Međutim, čuo sam i jedan Technics, ne sećam se oznake, ali je imao tri glave i punu kalibraciju, kod koga je B sistem bio bolji od C. Dakle, ima tu dosta toga što i dalje ide "na uvce", a na papiru piše što piše. Zato je moj komentar bio sasvim lični stav, a ne argument ili teza opšteg tipa. Tek toliko da se zna. Pozdrav, DVV
hi.fi.348 petrovics,
>> svi kasetofoni; alternativno, predi na AIWA masine, one vec od modela >> 600 daju kalibraciju (kao i drugi proizvodaci, ali na vecim >> modelima). Mala ispravka, od modela 500.
hi.fi.349 predrag,
>> Da li je bas tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od >> snage koju zelis da imas i od primenjenih tehnickih Male snage pojacala u A-klasi zvuce kao da su mnogo jaci. Sta ces vise od 50-70 W za nase prilike. >> Neka je kutija za njega (19 incna) teska 3-4 kg, trafo >> (toroid) neka je tezak 4-5 kg (to je kapacitet od 300-400 >> VA) i hladnjaci neka su teski po 1 kg svaki (bas sam ih Dobra pojacala nikada (ajde bolje reci retko) koriste toroidne transformatore. Sva americka ezoterija ima tako predimenzionirane ispravljacke stepene sa ogromnim transformatorima i elektrolitima da se uopste ne naprezu a i zvuk je cist ko suza. ;)) >> Na 30 kg, ja cu da ti napravim pojacavac od 250-300 W u 8 >> oma, 500-600 W u 4 oma i cak 1,2 kW u 2 oma - strpacu mu >> ventilator umesto masivnih hladnjaka. To je daleko >> efikasnije na tom nivou snage. Al' ce zato da te >> kostaaaaaaaaaa, ima usi da zvone.:-)))) Pa normalno ima da kostaju jer koliko para toliko i muzike ;))) Onaj ko ima pare da kupi zvucnike od 200-300 W ima i za pojacalo i taj se nece baviti samogradnjom. Normalno onaj ko ima elektrostatike koji tradicionalno imaju nisku impedancu (2,3 oma) kupice. >>> ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu >> >> To je veoma diskutabilno. Problem kod lampasa su izlazni >> transformatori, koji su po definiciji smrt za vezu >> pojacavac- zvucnik, ma kako dobro da su napravljeni. Zbog >> njih, i ne samo zbog njih, svi lampasi imaju VEEEEELIKI >> problem sa izlaznim strujama, sto se opet svodi na >> kontrolu zvucnika. Izlazni transformator kod lampasa je ono najvaznije. Intresantno ali mali broj ljudi zna da ih namota i zbog toga nema bas preterano mnogo firmi u svetu koji prave cevase. Naizgled jednostavno i postoje teorije ali praksa je nesto drugo. Da bi izbegle taj problem Audio Labs\Futerman je patentiro OTL (output transformator less) sistem tako da se dodavaju gomila lampi da je to uzas koliko je glomazno. Ako je neko video takve snagase koji imaju po 20 cevi za to. Taj sistem ima mana jer ne moze da daje dobre basove tacnije ne moze da reprodukuje nista ispod 26 herca a to je najnizi ton crkvenih orgulja. Ima i druge mane kao da sa snizavanjem impedance zvucnika opada mu snaga. Pojacalo koje ima 100 W na 8 oma ima 35 na 4 oma a svega 20 W na 2 oma (znaci neupotrebljivi su za neke ekektrostatike tipa Apogge, Martin Logan, Magneplanar. Druge firme su problem izlaznog transformatora resli koristeci tranzistore za to (tz. hybrid dizajn). Prva firma koja je to pravila bila je Radfor iz Engleske(pre 50 godina) a sada to koriste Audio Research, Conrad Johnson i drugi. Normalno cena je veca ako se ne koriste transformatori ali kada ljudi neznaja da to namotaju (problem je zaista ogroman i treba debelog iskustva i experimentisanja) onda to i kupci placaju. Ima firmi koje koriste transforamtore i znaju to da namotaju. Zato je zvuk vrhunski i bolji (u odnosu na cenu) od onih gore spomenutih ali CENE pojacala su manje (sto je za nas najvaznije). VTL vacum tube logic je vodeca svetka firma (David Manley je konstruktor, englez koji je otiso u Ameriku i tamo ima svoju fabriku). Snagas 45 W kosta oko 1000 $, od 75 W oko 1500 $ ali je zvuk ko da imate nesto u klasi 3000-4000 $. Koristi ultralinera dizajn transformatora koji je modificirao (Messrs. David Hafler i Keroes su 1951 patentirali ultralinear) Ima jos jedna firma QUICKSILVER koja je pravila JEFTIN MONO snagase od 70 wati (samo 700 $ po bloku-bagatela ) i to samo jedan model i bio je zaista vrhunski za te pare (bio je u klasi 3000-4000 $) ali je firma kada se probila napravila neku modifikaciju u snazi i pocela da prodaje to po ceni koja dolikuje kvalitetu. >> Prednosti lampasa su rad u cistoj klasi A, sto obezbeduje >> najbolju mogucu dinamiku i inherentna linearnost cevki, >> nesto po cemu su jos uvek u prednosti nad tranzistorima. >> Mane cevki su efikasnost, kako u potrosnji, tako i u >> sposobnosti da guraju velike struje potrebne zvucnicima, >> cena i problemi oko podesavanja kola. Tu ih tranzistori >> ubijaju kaoo vole. Nije uopste problem napraviti cevase od 100 do 300 W. Cak se uglavnom taki i prave. Sta se tice podesavanja izlazne impedance za zvucnike to si u pravu. (ono gore sto sam pisao odnosi se i na to). VTL resava to, tako sto ima vise izvoda na transformatoru pa ti onda sam prespajas u odnosu na impedancu. Problem je i BIAS. Cevi se tokom vremena trose i snagasi koji imaju trimercic za to podesavanje su jeftini. A oni koji neznaju da drze srafciger u ruci kupe sa samopodesavajucim ali i to debelo plate. U principu sto je jednostavnije i sto manje pomocne elektronike to je jeftinije i bolje. >> Ja bih pre rekao da se sve svodi na KVALITET projekta >> pojacavaca; cuo sam ja i dosta losih lampasa, kao i dosta Nebih se slozio. Poenta je u KVALITETU KOMPONENTI. Semu mozes i da iskopiras ali da nadjes kvalitetne komponente to malo teze. Hafler kit pojacala kostaju od 300 $ pa nadalje a kada bi kupio delove u prodavnici nebi te kostalo ni 50 $. Ezoterija koristi military spec. komponente a to se tesko nabavlja. Pre jedno 8-9 godina sam upoznao sina Viktora Bradaca (Viktor Bradac je bio nekada konstruktor u Tandbergu i on je konstruisao tandberg studo monitor -to je onaj najveci model sto smo nekada parili ocu u predstavnistvu u makedonskoj ulici, Kada se vratio u Jugoslaviju pravio je zvucnike za prijatelje i neznam da li njegov sin to sada radi jer praksa je ono najvaznije a teorija je za teoreticare.) i pricao mi je kako specijalne delove nabavljaju iz Amerike i to od americke vojske s nekim ludackim tolerancijam -0.01 % za otpornike ) I KORATO pojacalo koje je domace pameti (konstruktor otiso u Ameriku) je sve od stranih delova, specijalno kupljenih. Korato se prodaje u inostranstvu i da ima neke bezvezne delove takav bi bio i zvuk. (slusao sam ja korato kada je bio pravljen sa 2N3055 tranzistorima i to je ocaj ma kako bili upareni i probrani na komercijalnom trzistu). >> Morris West je projektovao Harman-Kardon Citation XIV, >> koji je i danas legenda, pa se uzorci od onda danas >> prodaju za $ 3.500 po Americi. Taj covek je znao kako se >> to radi - a sve je u tranzistorima, uredaj je ruzan kao >> greh, ali brate, svira da nije zdravo. Pravi je Harmon-KArdon i cevase. I ne samo to. Pravio je i tjunere i to cevase (citaton 111x) Igrom slucaja imam i neke cene za raritetne modele i najvecu kupci toga su Japanci (izvoze se). Stari Mcintoshi Audio Research itd.. se prodaju ko alva. Najprodavaniji model cevnog snagasa u Americi Dynaco (prodavao se pre 30 godina) je preradjen u MK II i neki entuzijasti su poceli da ga prodaju (oko 800 $) tako da se izgleda cevasi vracaju u modu i interesovanje za njih je poraslo. Nije za djabe japanski Luxman poceo da pravi cevase jos pre 4-5 godina. >> Licno smatram da razlike treba traziti drugde - >> tranzistori su omogucili jeftinu proizvodnju na masovnom >> principu, pa je tu pocelo da se valja sve i svasta, a >> cena je jedini bog. slazem se. >> Cevke su opet u samom startu jako >> skupe, pa je logicno da onaj koji ih koristi na pocetnu Skupo je to sto moras da ih menjas jednom godisnje. Ali sta se tice cene i kvaliteta ima ih za jeftine pare. >> kako hoces - ali na nivou cene lampasa. Kako god >> pogledas, cena je tu odlucujuca, a ne tehnologija. Koliko para toliko muzike. Slazem se da je cena uvek odlucujuca a narocito u ova danasnja vremena. >> Ili, mali Otalin pojacavac, sa svega 25 W u 8 oma (ali >> zato 50 W u 4 oma - pravi naponski izvor), i danas se >> smatra jednim od najboljih pojacavaca ikada napravljenih, >> a on je iz 1975. godine. On medutim kosta cca. DEM 1.800, >> sto nije ni malo jeftino. Mislis na elektrocompaniet.;)) Mali monstrum. Samo neznam gde ima da se jos kupi ?? ps: Poenta je naci neki uredjaj koji kosta 1000 $ a da zvuci ko oni od 3000-4000 $. Mali je broj takvih firmi. Medjutim cim Japanci pocnu da prave kvalitetnije uredjaje onda bi doslo do snizavanje cena. Konkurencija bi i Amerima i Englezima dosla glave. Tako je bilo sa CD. Ali konstruktori ezoterije se dosetili pa kupe najeftinije CD neke poznate firme (philips,sony) pa to modificiraju pa naprave ezoteriju za velike pare. Cuveni Conrad Johnson CD (raniji model, ne mogu da se setim koji) je obican Magnavox koji kosta 250 $ (a opet taj magnavox je filips koji su kupili za jos jeftinije pare ) i tako preradili da prodaju za 1000 $ ali kvalitet je da boli glava. Pa jos izmislise da iseckaju CD na DA konvertore + vrteska pa pasivna predpojacala, pa... . pps: pa kavka su vremena dosla SAMOGRADJNJA ce jos dugo da caruje. Samo je pitanje gde kupiti delove. Ako potrazis otpotnike ili neke delove nigde ih nema u gradu jer su trgovine takvom robom pocele da trguju sa svim i svacim. pp od: P
hi.fi.350 predrag,
>> Kod mnogih ljudi sam cuo ono: "Mnogo su mi dobri >> zvucnici, zatvori oci i neces znati odakle zvuk dolazi". >> Malo sutra. Obicno se osecam kao da me neko bode u usi. >> Osecanja sedenja u orkestru nema ako zvucnici nisu >> uklopljeni u prostor, ako nema interakcije izmedu >> zvucnika i okolnih zidova. Pa bas treba suprotno. Treba da znas odakle zvuk dolazi, da tacno u prostoru mozes da kazes eno tamo je violina. Ploce se razlicito snimaju, ali u principu ne treba da imas osecaj da sedis u orkestru, vec negde u gledalistu u prvom, trecem ili x redu ali nikako u orkestru. ps: Bose 901 da li je MK IV i da ih nisi kupio menjazom dajuci svoj manji model Bose (ne secam se koji) + doplata ?? pp od: P
hi.fi.351 tarajce,
> ima svoju fabriku). Snagas 45 W kosta oko 1000 $, od > 3000-4000 $. > za te pare (bio je u klasi 3000-4000 $) ali je > Nije uopste problem napraviti cevase od 100 do 300 W. > kostaju od 300 $ pa nadalje a kada bi kupio > Ezoterija koristi military spec. komponente a to Više neznam šta da markiram pošto je tekst toliko opširan da je to previše. Sve što tu piše je teoriska istina i to ne želim da poričem ali kao što kažem to je teorija. Moje lično iskustvo i sa fabričkim i sa lično građenim pojačalima je sledeće (inače to i mnoge firme koje grade kvalitetna pojačala koriste): - kod deklaracije snage smanji je za 30% (što inače retko ko radi tj. čak je i naduvaju za 30%). Sa time ćeš dobiti mnogo bolji kvalitet tj. mnogo manja izobličenja. - pojačalo, bez obzira da li je lampaš ili tranzistorac, kada slušaš do 2/3 snage ima jako približan kvalitet. - za dobar zvuk nije potrebno imati samo dobro izlazno pojačalo nego je mnogo bitnije imati dobro pred-pojačalo. - za dobar zvuk mnogo veću ulogu imaju zvučnici (zvučne kutije) nego pojačalo. Izobličenja srednje klase pojačala se mere ispod 0.1% dok kod zvučnika iste klase mere ispod 3%. - sve te stvari o kojima proizvođači, časopisi i ljudi govore su nijanse i gotovo se nečuju uhom. To smatram do 2/3 snage. - hibridna kola poput STK... su meni dala jako dobre rezultate posebno ako se uzme u obzir cena,muka pri izradi,pouzbanost i kvalitet. > (slusao sam ja korato kada je bio pravljen > sa 2N3055 tranzistorima i to je ocaj > ma kako bili upareni i probrani na komercijalnom > trzistu). Ovo je tačno ali to nebi trebao da uzimaš kao merodavno. Pojačala sa izlaznim tranzistorima 2N3055 su dobra zbog cene i spram te cene koju snagu daju. Pojačala sa istim tipom tranzistora (npn-npn) nemogu da imaju nikada isti kvalitet kao pojačala sa komplementarnim uparenim tranzistorima (npn-pnp). Da ne odužujem pogledaj neke šeme pa ćeš svatiti. Ovom prilikom bi pozdravio prvenstveno elektroničare-praktičare bez obzira na stručnu spremu, pošto mislim da oni naj bolje znaju, a i sve ostale koji se bave elektronikom.
hi.fi.352 vstan,
> Tja, ako cemo pravo, nije tezina trafoa u bakru, nego u limovima, >koji su bar dva puta tezi od bakra. Medutim, ja klasicne trafoe >nikada nisam ugradivao, vec samo toroide. Posto se tu radi o prstenu, Jes da su limovi tezi, ali je bakar daleko skuplji pa se na njemu najvise stedi. Zato ostajem pri prvobitnoj izjavi. > Medutim, nije dobro apsolutizovati to, jer bi onda ispalo da su >cevasi uvek i neosporno daleko bolji, kada se zna da svaki pored >trafoa za napajanje mora da ima i dva vezna trafoa za zvucnike. Ko Cevase uvek nekako izostavljam iz razmatranja, jer ih smatram egzotikom u nasim krajevima. Pozdrav, SDV
hi.fi.353 dveselinovic,
To što Ameri nikada nisu otkrili prednosti toroida malo znači u životu i kosmosu; poređenja radi, svi iole bolji engleski uređaji, od Cambridge Alpha serije za narod nagore, koriste ISKLJUžIVO toroide. Međutim, mislim da to uopšte nije poenta; kvalitet trafoa u nekoj instalaciji se meri sa dva prosta efekta. Prvi je potrošnja struje trafoa bez opterećenja (mera efikasnosti) a drugi je odnos snage trafoa u kontekstu potreba uređaja. Što se efikasnosti tiče, toroid je manji, kompaktniji i daleko efikasniji od klasičnom trafoa. Logično, i mnogo je efikasniji po gramu ili kilogramu težine. Što se drugoga tiče, to ječisto komercijalni stav. Nema mnogo pameti u konstataciji da veliki trafo košta više od malog, pa proizvođači štede kao ludi baš na trafoima. Sa druge strane, opet ne treba mnogo pameti da se shvati da je veoma poželjno da trafo daje potrebnu snagu plus neku rezervu. Primera radi, ja kada određujem koliki treba da bude, merim to ovako: ako pojačavač treba da isporuči 50 W/8 oma, to znači idealno 100W/4 oma, a sve dalje neka ide sa elektrolita, jer j sve dalje stvar impulsa, a ne trajne snage (ako nije, onda je neko zeznuo stvar sa određivanjem snage za date potrebe). Elem, 100+100=200. 200x1,5=300, pa moj trafo treba da ima 300 VA da ja mirno spavam. Što se elektrolita tiče, tu radi prosta logika koja kaže da treba imati 1.000 uF po svakom VRšNOM amperu struje koji se očekuje od izlaza, plus (opet) rezerva 30-50%. Dakle, 100W/4 oma iz gornjeg slučaja je 7,07 A po kanalu, odnosno 7.000 uF. Dodaj rezervu i to ti je 10.000 uF po grani po kanalu, ili dva puta po dva elektrolita odpo 10.000 uF (40.000 uF za celi pojačavač). Umesto jednog elektrolita po grani, bolje je staviti po dva u paralelu; u ovom slučaju, to je 2x4.700 uF po grani. Ovo zato jer se paralelom osetno smanjuje induktivnost elektrolita, posebno na visokim učestanostima (a induktivni su ma kako dobri bili, samo je pitanje koliko). Naravno, imam ja još par trikova u tom smislu, ali ne morate baš sve da znate.:-))))))))))))))) Drugo mesto gde se pada je na ispravljaču. I tu se štedi. Ja opet tu volim da platim šta košta, pa sam se standardizovao na ispravljaču KBPC 400-25 (400V, 25A), u metalu, na hladnjacima. Naravno, po jedan komad po kanalu, da ne štedimo. Taj može mirne duše da puni elektrolite do 22.000 uF po grani, pa zaista mirno spavam. Uzgred, ako nema Mallory elektrolita, idem na Siemens "P" seriju - jes' da su skupi, ali brate rade kao ludi, imaju brzinu punjenja od 100 V/uS. Može i ELNA Gold serija, i oni su jako dobri. Pozdrav, DVV
hi.fi.354 dveselinovic,
Pošto smo već debelo zagazili u vode projektovanja i samogradnje, da se deklarišem kao vlasnik nekoliko jako dobrih šema, koje su sve oprobane u praksi (da ne bude da testiram hipoteze o tuđem trošku). To su: - Otala (Electrocompaniet) 2x25W/8, 2x50W/4, klasa A do 6W/8; - H/K PM serija, 35/55W/8, 60/90W/4; - Leach Model 1, 70W/8, 125W/4; - par šema iz "Elektor"-a, ima par zaista dobrih i jeftinih; - Jedna šema jednog nemačkog pojačavača, ali to je ezoterija. Tu je i niz projekata za predpojačavače, napajanja, el. skretnice, graf. evolajzere, parametričke ikvolajzere, itd. Pa kome treba, nek' se javi. Neke sam već i dao ovde, ali nema veze, ko nema OrCAD 4, mogu mu to dati i na papiru (laser). Pozdrav, DVV P.S. Zaboravih zvučnike - tu su neki JBL projekti i Philips projekti.
hi.fi.355 d.petrovic,
Ă> referencu za kasetofone. Opet u principu, najbolje je sve Ă> podesiti prema konkretnom uređaju, odnosno tvom kasetofonu. Ako Ă> imaš na njemu kalibraciju, dobro i jeste, a ako ne, bolje je da Ă> ne čačkaš sve to jer možeš svašta da uradiš. Zadovolji se sa BIAS Ă> FINE, to danas imaju Ama... ;((( Crklo nešto, nisam mogao da nađem šta i u nekom trenutku lucidnosti izokrećem neke trimere. Sada treba da uskladim: Led VUMetar / Nivo snimanja / Nivo reprodukcije / Napon na glavi za brisanje i snimanje koji se menja zavisno od vrste trake pri snimanju. P.S. Crkao bio elektrolitski kondenzatorčić :(
hi.fi.356 d.petrovic,
Ă> nađem u mom malom i pretrpanom stanu, ali ako hoćeš da ih Ă> iskopiraš, A ja, a ja??? Trebaće, nadam se uskoro :)
hi.fi.357 dveselinovic,
Šta, a ti? Ponuda važi za sve, ko voli nek' izvoli, lako ćemo fotokopirati sve što treba. Pozdrav, DVV
hi.fi.358 dgavrilovic,
>>> Kod mnogih ljudi sam cuo ono: "Mnogo su mi dobri >>> zvucnici, zatvori oci i neces znati odakle zvuk dolazi". >>> Malo sutra. Obicno se osecam kao da me neko bode u usi. >>> Osecanja sedenja u orkestru nema ako zvucnici nisu >>> uklopljeni u prostor, ako nema interakcije izmedu >>> zvucnika i okolnih zidova. > > Pa bas treba suprotno. Treba da znas odakle zvuk dolazi, > da tacno u prostoru mozes da kazes eno tamo je violina. > Ploce se razlicito snimaju, ali u principu > ne treba da imas osecaj da sedis u orkestru, > vec negde u gledalistu u prvom, trecem ili > x redu ali nikako u orkestru. Jap. Uhvatio si me kako se pogrešno izražavam, jer mislio sam baš na precizno lociranje izvora zvuka. Izraz "sedenje u orkestru" je samo citat iz poruke na koju sam replicirao, a istina je da je po malo nesrećan jer asocira na slušanje pomoću slušalica, a ne pomoću zvučnika. > ps: Bose 901 da li je MK IV i da ih nisi kupio > menjazom dajuci svoj manji model Bose (ne secam se koji) > + doplata ?? MK IV. Jednostavno sam ušao u radnju i rekao da mi spakuju jedan par za poneti. Bilo je to u Singapuru i bili su, a siguran sam da su još uvek, više nego jeftini. Razlika u ceni u odnosu na naše tržište je veća od cene puta.
hi.fi.359 d.petrovic,
Ă> Šta, a ti? Ponuda važi za sve, ko voli nek' izvoli, lako ćemo Ă> fotokopirati sve što treba. Pa objavi i obznani kad i gde da te tražimo. Treba mi nešto od toga ili možda misliš da to UL-uješ ?
hi.fi.360 vstan,
>Taj sistem ima mana jer ne moze da daje dobre basove >tacnije ne moze da reprodukuje nista ispod 26 herca a to je >najnizi ton crkvenih orgulja. Ima i druge mane kao Ispravka - najnizi ton crkvenih orgulja je 16 Hz i daju ga cevi od 32 stope. Primer je registar Pozauna.
hi.fi.361 dveselinovic,
Pa evo, recite kada vam odgovara svima koji su zainteresovani. Hoćete za vikend? Recimo, subota ili nedelja? Ponavljam, sve slike su u OrCAD-u 4. Kome to ne odgovara, ili ko nema i neće taj program, može i na papiru, ali onda je vaše da dođete po to. Uzgred, na sajmu na štandu firme Info-D, ima jedan privatnik iz Svilajnca koji prodaje tušta i tma delova, tranzistora, otpornika (5 i 1%, ugljeni i metaloslojni), elektrolita (10.000 uF/63V cca 24 DEM), itd. Kome treba, neka ide i vidi, može odmah da pazari. Svi delovi sa kojima ja radim se kod njega mogu naći, a ima i katalog. Pozdrav, DVV
hi.fi.362 sjocic,
--> Ponavljam, sve slike su u OrCAD-u 4. Kome to ne odgovara, ili --> ko nema i neće taj program, može i na papiru, ali onda je --> vaše da dođete po to. Ajde ako ti nije problem okači te fajlove iz Orcad-a 4. Bićemo ti zahvali mi koji imamo Orcad-a ;) SJ
hi.fi.363 ratman,
Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube kontakt. Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi kurslus ili neko ostecenje. Ima li ga negde u gradu da se kupi? Pozdrav, Dejan.
hi.fi.364 ganta,
--> Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi --> kurslus ili neko ostecenje. Neki kontakt sprejevi mogu da upropaste potenciometre. Upotrebi WD-40, čudotvorni sprej. G.
hi.fi.365 dveselinovic,
Ma mani kontakt sprej, nego napravi sam. Uzmi malo vazelina, stavi ga u bočicu i dodaj na njega otprilike isto toliko auto benzina, sve to lepo promućkaj dok se ne napravi gusta ali i dalje tečna masa. Zatim pipetom (kao onom za kapljice, recimo) kani malo u otvore za potenciometar kada je u potpunom otklonu nalevo, pa opet kada je u potpunom otklonu nadesno. Provrti ga jedno desetak puta levo-desno i miran si narednih godinu-dve. Ja to radim godinama, a fazon sam kupio od drugara koji inače parvi UHF uređaje za radare (!) i to redovno koristi kada mu treba, kao uostalom i dobar deo instituta u kome radi. Pozdrav, DVV
hi.fi.366 dveselinovic,
Evo, po obećanju, za sve vas ljubitelje ... Idemo abecednim redom, a objašnjenje je ovde da bi ljudi znali da li da spuštaju ili ne. ACTTONE.SCH Šema aktivne tonske kontrole; koristi po jedan TLO dvostruki op amp po kanalu. Može i 072 i 82, ili jedan 084 za oba kanala. Savetujem odvojene dual op amp-ove po kanalima. Izobličenja su manja od 0,1% 10...50.000 Hz za 0 dBm, odnosno 0,05% 20...20.000 Hz. Ko voli, ima i LOUDNESS. Pošto ima izlazni kondenzator, pojačavaču to neće trebati. Izlaz je 0 dBm (0,775 V RMS). ELEKTOR.SCH Šema objavljena u časopisu ELEKTOR (Holandija/ Nemačka/ Engleska/...). Pojačavač je jednostavan, daje oko 35W/8 Oma, ili oko 50W/4 oma. Prilično je linearan - THD 0,05% 20...20.000 Hz pri punoj snazi. Pošto korsiti diskretan izlazni Darlington spoj, veoma je pogodan za samogradnju, jer ne zahteva idealno uparivanje izlaznih tranzistora. Sve navedene delove možete kupiti kod nas. OK je, ali malo previše basira za moj ukus. ELDVV50W.SCH Ja ne bih$bio ja kada nešto ne bih čačkao i eksperimentisao, pa sam gornju šemu malo prilagodio mojim zahtevima. Naponi napajanja su povećani, napajanja za naponski i strujni pojačavač su odvojena, a izlazni stepen je sasvim drugačiji, sada u emittor-follower konfiguraciji. Sada je zvuk daleko balansiraniji, a visoki su čistiji. U normalnim okolnostima, strujni kapaciteti izlaznog stepena su teorijski 6,4 A, ali u praksi će dati preko 7 A pri punom izlaznom naponu. To znači da je prilično neosetljiv na osobine zvučnika, a sem toga, ima zaštitu sa prelomljenom krivom (tj. pri manjim izlaznim naponima daje više struje). Svim samograditeljima topolo savetujem da ugrade elektronsku zaštitu, uprkos svemu lošem što su o njoj čuli; alternativno, umesto nje, stavite bar osigurače, ali ne zaboravite da ih premostite otpronicima (za slučaj da izlete, da ne ode sve bestraga). KERTING.SCH Direktno skinuta šema sa pojačavača KERTING PA-102. Nominalno daje 100W/4 Oma. Prilično je linearan, izobličenja ispod 0,05% pri 100W/4 oma, 20...20.000 Hz, ali po meni, basira. Dobar je i zato što je potpuno komplementaran od ulaza do izlaza (svaki NPN ima svoj PNP komplement), čime se eliminišu neka izobličenja koja nastaju u samim tranzistorima. Lak je za samogradnju, a lično mu zameram što koristi Darlington izlazne tranzistore (štednja!). OTALA.SCH To je ono pravo, pojačavač pred kojim i cevke drhte. Napravljen je još 1975. godine u laboratorijama firme Philips, a nakon toga, Prof. Dr Matti Otalla je postao glavni inženjer firme Harman/Kardon. Idealan je naponski izvor, jer daje 25 W/8 oma i 50W/4 oma, a veoma je nagnut ka klasi A (radi u čistoj klasi A do 3 W/4 oma, odnosno 6 W/8 oma). Nema tranzijentna izobličenja, a brzina mu je san snova - 100 V/uS. Fazna izobličenja su na donjem nivou praga izmerivosti, čak bolje nego i cevke u čistoj klasi A. Proizvodio se godinama pod imenom ELEKTROKOMPANIET, sa cenom od 600 funti, ili 1.800 DEM, po komadu. No pazite, skup je za pravljenje; samo prva dva diferencijalna para, koji se sastoje od dualnih tranzistora, koštaju oko DEM 120 za oba kanal. Istina, ostalo je jeftino. OTALAPSU.SCH Izvor napajanja za Otala pojačavač. Predlog, nije obaveza. U originalnoj šemi nije bilo navedeno. MODLEACH.SCH Projekat amerikanca William Marshall Leach-a. Ja sam ga modifikovao u nebitnim aspektima; recimo, umesto proste zenerke za proizvodnju struje za ulazne stepene, ubacio sam i tranzistor - volim gotovu stvar. Umesto jednog para 2N6328/6331 (TO-3, 200 W), ja sam stavio tri para istog tog tranzistora, ali u plastičnom kućištu. Cena izađe na isto, ali su strujni kapaciteti daleko veći, kao i snaga izlaznog stepena (original - 200W, moja verzija - 375W). Zatim sam mu razdvojio grane za panajanje za naponski i strujni deo, itd, itd, ali suštinski nije diran. Ne bez ponosa navodim da moja modifikacija ipak malo bolje radi; u originalu, damping faktor za 8 oma je oko 40:1, a u mojoj verziji je preko 110:1. Pošto je izlazna impedansa manja, strujni kapaciteti su veći, pa je čak i u 2 oma damping faktor na oko 25:1, dakle iznad kritične granice od 20:1 (posle čega više nije bitno koliki je). Sa dobrim trafoom i elektrolitima, strujni kapaciteti iznose oko 9,5 A u teorijskom slučaju (to je oko 135W/4 oma), ali u praksi on hoće da isporuči i dobrih 14 A u zvučnike. U prikazanoj šemi, nazivna snaga je 70W/8 oma. PSUHYPER.SCH Napajanje za pojačavače snage. Možete ga prilagoditi svojim potrebama tako što ćete grane koje napajaju naponske pojačavače smiriti po potrebi izmenom vrednosti zener diode. recimo, za gore navedenog Leach-a, zenerke bi umesto ZF30 bile ZF20. Naravno, uzeli biste i jeftinije i manje elektrolite, itd. LEACHPRE.SCH i LEACHRIA.SCH Moja greška, zeznuo sam stvar, nema vrednosti. Ako nekome treba, uneću ih. * * * Napomena - ako niste vični radu sa elektronskim komponentama, NEMOJTE se paliti na ovo. Ili nađite nekoga ko jeste vičan. Ako ima zaista pravih "hajfilističara", mogu da bacim na Sezam i malo Harman/Kardona, tek da vidite kao to radi. A kako zvuči, bolje da ne znate. Pozdrav, DVV schsve.zip
hi.fi.367 dveselinovic,
Uzgred, ako treba, prokomentarisaću svaku od onih šema. Sve su rađene u OrCAD V4. Pozdrav, DVV
hi.fi.368 dkuki,
> Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube kontakt. > Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi > kurslus ili neko ostecenje. > Ima li ga negde u gradu da se kupi? > > Pozdrav, > Dejan. Koristi samo KONTAKT - 21 i sve ce biti u najboljem redu. Pozdravi od, Djordja
hi.fi.369 dveselinovic,
Koga ono beše interesovali zvučnici? Iskopao sam dokumentaciju za to; imam 19 projekata Philips-a i 5-6 projekata JBL-a, od malog do zdravo velikog Studio Monitora, zapremine od nekih 250 litara. Pozdrav, DVV
hi.fi.370 vstan,
Za one koji ovih dana kupuje zvucnike: u Tehnoprometu, bul.revolucije 28 (preko puta Jat-a), ima Heybrook zvucnika. Dva modela - HB100, a drugi sam zaboravio. Cena je oko 500 i 600dm (odokativno preracunato) za par. Imaju i oridjinale stalke za iste.
hi.fi.371 tarajce,
> Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube > kontakt. Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li > moze da napravi kurslus ili neko ostecenje. Evo ti i mog saveta. Verovatno imaš pri ruci votke ili domaće rakije. Naspi jednu čašicu otvori usta i progutaj sadržaj iz čaše, a zatim to isto uradi i svom ljubimcu :))))) P.S. Bez šale radi i sa običnim alkoholom. Pozdrav.
hi.fi.372 dkuki,
> P.S. Bez sale radi i sa obicnim alkoholom. Hvala na savetu * HIK * Radio koji mi ne radi od 45' sada pevusi : "Kad bi ove ruze male * HIK *..." ():\)
hi.fi.373 predrag,
>> - za dobar zvuk nije potrebno imati samo dobro izlazno >> pojacalo nego je mnogo bitnije imati dobro pred-pojacalo. >> - za dobar zvuk mnogo vecu ulogu imaju zvucnici (zvucne >> kutije) nego pojacalo. Izoblicenja srednje klase pojacala >> se mere ispod 0.1% dok kod zvucnika iste klase mere ispod >> 3%. Za vrhunski zvuk je potrebno da ti SVE komponenete budu vrhunske. Ako ti jedna karika ne valja ne valja ti ni citav sistem. Sta ti vredi da imas vrhunsko pojacalo ili zvucnike ako imas krs od gramofona. I da imas i vrhunski gramofon sta ti vredi ako imas lose snimljene ploce. Sve je to povezano. Kablovi isto tako uticu na zvuk. Ako stavis monster kablove imaces jedan zvuk a ako stavis Van der hul drugi i to na istoj opremi. Stvar je sta se tice ezoterije i te kako komlikovana. Retki su casopisi koji ti mogu ponuditi kombinacije uredjaja koje se dobro slazu. Na primer Quad elektrostatik odlicno radi na pojacalima iste firme,na cuvenom starom Bediniju ,Spektralu itd. a ako stavis neko drugo pojacalo onda ocajno zvuci. Karakteristike NESTA NE ZNACE. Cevasi imaju lose karakteristike (na primer Conrad Johnson THD 1 %) u odnosu na najeftinije japanske igracke pa se razlikuju ko bog i sesirdjija. I pojednini vrhunski tranzistorski snagasi takodje imaju lose karakteristike. Svi Krell snagas imaju THD 0.1 %, MArk Levinson cak < 0.3 % . >> - sve te stvari o kojima proizvodaci, casopisi i ljudi >> govore su nijanse i gotovo se necuju uhom. To smatram do >> 2/3 snage. Necuju ?. Ne znam da li si imao prilike da cujes sisteme (na primer osnovno: gramofon,rucka,glava,snagas,predpojacalo,zvucnici) koji kostaju na primer 10.000 Dm pa nadalje. Tu se sve cuje. Promenis interkonekt kabl izmedju pojacala i prepojacala i cuje se. Nisu to nijanse. Ja sam pre 8-9 godina tako menjao sisteme (normalno one jeftine) i drug mi da da probam jedan elektrokompanijet snagas (to je onaj Otalin i Per Abrahamsov model sto ga DVV spominje) i odjednom promena. I to ne mala nego nenormalna. Tek onda shvatis da sve ono sto si slusao u nekoj srednjoj klasi je sranje i tesko zavaravanje. Razlika izmedju mog tadasnjeg phase lineara 300 snagasa i tog elektrokompanieta je bila ogromna i tada sam prvi put cuo trodimenzionalnost prostora. Odjenom na tehniks tjuneru ST-7 ja zazmurim i vidim spikera da prica tacno u sredini zvucnika i to u dubinu oko 1 metar. Sok. Pitao sam se sta sam ja to godinama slusao. Normalno nisam imao sve komponente tako vrhunske (i na tjuneru kao losem izvoru u odnosu na grmofon) pa mogu predpostavi sta bih tada cuo. Kada sam uporedjivao moj phase liner sa Sonijen,Tehnikson,Trio Kenwoodom razlika je bila mala . Tada je pocela moja evolucija. Razlike izmedju tih pojacala od 500-800-1000-1500 Dm su male. Jednostavno ne isplati se da platis razliku od modela koji kosta 500 Dm za onaj koji kosta 1500 jer to nije vredno te razlike od 1000 DM. Zato je bitno (zbog para) da nadjes neko pojacalo koje kosta sto jefitnije a da zvuci kao da kosta 3 puta vise. Ima toga (ali vrlo malo) . Samo treba pratiti casopise. Ovde je bila euforija pre jedno 7-8 godina pa se prodavao mali engleski musical fideliti u A klasi 40 w koji je kostao oko 250 funti. On je bio za te pare bagatela jer je zvucao ko da kosta 600-800 funti.Kakvi soni,pionir,tehniks i ti japanci. Jedan mop drug koji je otiso u Ameriku je imao Quad elektrostatike ESL 63 (i elektrokompaniet opremu, sve u svemu oko 10.000 Dm) i ne da se cuju neke stvari na plocama a koje ranije nisi ni mogao da cujes. Na primer cujes saksafonistu kako uzima vazduh dok na losijim sistemima nema teorija da to cujes. Onda ga "vidis" gde je u prostoru, osetis koliko je siroka pozornica its... Jednostavno to je jedna nova dimenzija dozivljaja zvuka. Ranije sam slusao kakvi su basovi,pa visoki itd. i sve je to bilo pogresno. ps: Znam da sve ovo zvuci kao bajka za malu decu ali poslusaj neki zaista skup sistem (koji je po pravilu i vrhunski) pa ce ti se iluzije o pravom zvuku razbistriti. Koliko para toliko i muzike. pp od: P
hi.fi.374 viktor,
> ps: Znam da sve ovo zvuci kao bajka za malu decu Zdravo, To _nikako_ nije bajka. Pre nego što su mi računari oduzimali životno (porodično, naučno, ... :)) ) vreme to su činili moj i mnogi tuđi Hi-Fi system-i ... :)) . Sasvim si to lepo, tačno, i nadasve zorno objasnio, pored svega onaj deo o karakteristikama je sasvim tačan ... No, uvek se posle nekog vremena postavi i pitanje: šta je tu prvo, muzika ili zvuk; i u tom trenutku Hi-Fi počinje da gubi bitku ... :)), slično kao i kod priča da se na XT-u ne može raditi ... neke stvari ne mogu ali mnogo toga može. No, to je već mnogo teško pitanje i neću to načinjati ... Valja sve vreme imati na umu da je muzika _prva_. Pišem to zbog toga što sam video dosta ljudi koji su (istina nekada) jurili i _imali_ prvoklasne system-e, čak i po mojim apetitima :)) ali kada dođeš kod njih i pitaš: šta ćemo danas slušati, oni izvuku tri - četiri ploče ili tako nešto ... :((, i zbog toga što ovde ima dosta omladine koja je dovoljno nesretna da ne može da nastavi naše staze oprobavanja Hi - Fi - ja ... ;(( ili ja to gledam po sebi ... ;)) Mogu samo reći: slušajte muziku, nisu važni detalji ... ;)) , no ako ikada imate prilike, poslušajte i te detalje, mogu biti interesantni ... :)) Pozdrav. P.S. Nisam izdržao, nekoliko godina _slušanja_, skupljanja i _trošenja_ novca, griže savesti, nije lako izbrisati ... ;))
hi.fi.375 fancy,
ŮŢ> Mogu samo reći: slušajte muziku, nisu važni detalji ... ;)) , no ako ikada ŮŢ> imate prilike, poslušajte i te detalje, mogu biti interesantni ... :)) He...Sjajno...Ovu tvoju poruku (od početka do kraja) mogao sam i ja da potpišem. Jedino što bih umesto ŮŢ> nekoliko godina _slušanja_, skupljanja i _trošenja_novca, stavio tačno 15 godina... Eh kako vreme brzo leti, a nemi svedok svega je stari Thorens TD126 mkIII...naravno i više stotina ploča i ovih novih malih smešnih srebrnih disketa...eto raznežih se... Fan
hi.fi.376 viktor,
Zdravo, > skupljanja i _trošenja_novca, stavio tačno 15 godina... Mislim da, ako precizno računam, kod mene valja da stoji cifra 19 :)) . > TD126 mkIII...naravno i više stotina ploča i ovih novih malih Ovde valja samo 126 zameniti sa 160 B Mk II ... i ... "_nemi_" je teška reč ... :(( The rest is history ... ;)) . Pozdrav.
hi.fi.377 fancy,
ŮŢ> The rest is history ... ;)) . Amin.
hi.fi.378 dveselinovic,
E zato ako hoćete vrhunsko, a nemate para da platite komercijalne cene, priđite k čici.:-))))))))))))))))) Napraviti zaista sjajan pojačavač snage reda veličine 50W/8, 100/4 i 200/2 oma, tj. pravi (idealni) naponski izvor, nije preterano skupo AKO ste voljni da investirate dosta vremena u sve to. Po mojoj slobodnoj proceni, predpojačavač i pojačavač koštaju oko DEM 500-600, naravno, ne računajući vaše vreme i trud i pretpostavljajući da znate kako se prave takvi uređaji. Gore pomenuti uređaj ima THD od 0,2% pri 2 x 200W u 2 oma, 20Hz do 20kHz; to navodim samo da bih podvukao da ga nikakav zvučnik ne može zajebuniti, čak ni neki "nezgodan" četvoroomac, na kome 99% Japanaca pada kao kruška. Ima li zainteresovanih, da ne gušim ovako u prazno? Pozdrav, DVV
hi.fi.379 dgavrilovic,
> Pišem to zbog toga što sam video dosta ljudi koji su (istina nekada) jurili > _imali_ prvoklasne system-e, čak i po mojim apetitima :)) ali kada dođeš kod > njih i pitaš: šta ćemo danas slušati, oni izvuku tri - četiri ploče ili tako A od te tri jedna bi obavezno bila test ploča a druga onaj čan Mišel čar :)
hi.fi.380 dveselinovic,
Oko relativnog kvaliteta komponenata, pridružio bih se raspravi. U načelu, slažem se sa stavom da sve treba da bude ujednačenog ili veoma sličnog kvaliteta. Međutim, praksa je drugačija od ideala. Uzmimo jedan tipičan slučaj - čovek ima pristojan sistem, dobije neke pare i sada bi da ga unapredi. Pretpostavimo da su svi elementi sistema pristojni (dakle, ni posebno dobri, ni posebno loši). Šta da radi? Lično bih se rukovodio dobro oprobanom logikom da su pretvarači (transducers) najosetljivije i najbitnije karike sistema. To su, znači, zvučnici i gramofon (postolje, ručica i zvučnica). Sa njima je najteže jer jedan oblik signala pretvaraju u sasvim drugačiji; zvučnik električni impuls pretvara u akustički, a gramofon mehanički u električni. Prvi savet bi mi bio da čovek nabavi dobre zvučnike. Kad kažem "dobre", ne mislim nužno ni skupe, ni jeftine, već bolje od onih koje ima. Odabraće ih, ako je to ikako moguće, tako što će svoj pojačavač odneti kod nekoga ko ima takve zvučnike, spojiti ih i poslušati. Još bolje bi bilo da pozajmi zvučnike i posluša ih u svojoj sobi, ali to je obično teže izvodljivo. Kao neko osnovno pravilo, treba nabaviti zvučnike koji koštaju 2-3 puta više od pojačavača, ako se radi o ekonomskoj klasi pojačavača (dakle, jeftinih, do recimo DEM 500). Po mome iskustvu, sa ponosom navodim sada već 29 godina dugom, to najčešće da najbolje rezultate i stvori osnov za poboljšanje ostatka sistema, jer čovek sada ima mogućnost da žUJE razlike u drugim komponentama. Drugi korak je zvučnica. Opet po mom iskustvu, najveći broj gramofona koje sam video su imali ili loše zvučnice, ili pogrešno sparene zvučnice i ručice. Primer je recimo dosta tipičan Srbin koji u re;ativno tešku japansku ručicu stavi zvučnicu sa velikim mehaničkim elasticitetom (compliance), namenjenu laganim ručicama (što uvek i piše na zvučnici, ali avaj, to se ili ne čita, ili se vidi kasno kada je stvar već kupljena). Treći korak je zamena CD-a. I tu važi samo jedno pravilo, poslušaj ga u svom sistemu ako je ikako moguće. Što se pojačavača tiče, o tome bih mogao tirade da napišem - ni malo čudno, jer sam ih se u životu napravio ne zna se. Ali vam tvrdim jedno - nominalna snaga je jaaaaako relativna stvar. Primer - Phase Linear, ne sećam se modela od pre 5-6 godina, nazivna snaga 150 W/8 oma. Pa to je bila šerpica, a ne bas. Udari čovek timpan, a iz zvučnika (Infinity) izlazi da je udario lončetom u šerpu. Ja se prenerazim, pozajmim pojačavač i malo ga premerim. Kad - op trt, meni smrt, on ni da čuje za 6 oma, koja crna 4. Mislim, radi on, ali to je tuga i jad. Fazni pomer? Nikad čuo, a to što ga svaki, ama baš svaki zvučnik pod kapom nebeskom ima, koji više koji manje, to njih nije interesovalo. Užas! Jedina gora kanta od njega je bio jedan Carver ("Magnetic Amplifier"), što je i za očekivati, pošto je Bob Carver bio osnivač i Phase Linear-a, pa ga je kasnije napustio. Za razliku od njega, Electrocompaniet sa nominalno 25W u 8 oma (ali 50W u 4 oma!) je zvučao božanski. Neverovatan projekat - čim sam ga čuo davne 1981. godine, odmah sam sklopio dva komada, uz neke moje male izmene, mahom u kapacitetu izlaznih stepena i zaštiti od kratkog spoja (dakle, sporedne stvari). I evo, opet me danas svrbi, po svemu sudeći do kraja godine ću opet napraviti jedan, ovaj put, prvi put, za sebe. Dobro, moglo bi mi se zameriti da pričam o jako skupim uređajima koji bi po definiciji trebalo da su dobri. I to je tačno. No, tačno je i to da ima i jeftinih uređaja, strogo u ekonmskoj klasi, koji su odlični. Na primer, Sony TA-F220, sada pokojni model firme, zmanjen novim modelom TA-F270. E, taj model 220 evo svira kod mene, tera moje AR-ke kao sretan, ako treba, i veoma glasno - ali uvek jako čisto. Moj AR 93 je razuman zvučnik, nominalna impedansa je 6 oma, a minimum postiže na oko 700 Hz, tu oko 4,5 oma sa faznim pomerom od oko 45 stepeni. Dakle, ne spada baš u laka opterećenja, ali ima i mnogo gorih. Srećom, na višim učestanostima, fazni pomer se smanjuje na oko 30 stepeni, a impedansa raste iznad 8 oma iznad 10 kHz, što je olakšavajuća okolnost (manja šansa da pojačavač prooscilira na XX kHz). I što je najlepše, ti zvučnici su svojevreno koštali oko DEM 1.800 par, a pojačavač DEM 500 (istina, bio je švercovan :-))))))). Odnos 3,6:1 u korist zvučnika. Još par reči oko specifikacija - NE slažem se da su one bespredmetne, čak naprotiv! Međutim, da bi one bile korisne, treba ih znati interpretirati, i naravno znati kakvi su odnosi između brojki i našeg uva. THD postaje čujan tek na 3% i to za parne harmonike, odnosno 1% za neparne; ergo, sve ispod toga postaje nečujno. Intermodulacija se čuje već na 0,3%, pa sa njom treba biti oprezniji. Isto važi i za TIM, koga je opet teško izmeriti pouzdano. E sad, kada mi neko kaže da pojačavač ima THD od 0,01% pri 60+W 8 oma i košta manje od DEM 1.000 za goli snagaš, ja se zabrinem, jer se odmah upitam koliku negativnu reakciju koristi taj tip? Zna se sasvim tačno kako se projektuje pojačavač, zna se koliko je negativne reakcije potrebno i zna se čemu ona služi; takođe se zna da za takve nivoe po toj ceni performanse se dobijaju silovanjem pojačavača radi postizanja brojki namenjenih šarenim prospektima. A ima i drugačijih ljudi; na primer, Harman-Kardon se uopšte ne stidi da svom modelu PM-350 (malo stariji tip) mrtav-hladan deklariše THD kao "0,2%"; i to je postignuto sa svega 14 dB (5:1) negativne reakcije, za razliku od tipičnog Japanca u toj klasi koji i dan-danas koristi od 26 dB (20:1) naviše reakcije. Dakle, može se, može, samo treba hteti i znati. Uzgred, u periodu 1976-1989, glavni projektant i H/K je bio Matti Otala. Pozdrav, DVV
hi.fi.381 vstan,
>>imali_ prvoklasne system-e, cak i po mojim apetitima :)) ali kada dodes kod >>njih i pitas: sta cemo danas slusati, oni izvuku tri - cetiri ploce ili tako > >A od te tri jedna bi obavezno bila test ploca a druga onaj Zan Misel Zar :) A treca P.Floyd ;)
hi.fi.382 fancy,
ŮŢ> A od te tri jedna bi obavezno bila test ploča a druga onaj čan Mišel čar :) A treća Dire Straits. ;) Fancy
hi.fi.383 letekro,
Pitanje za stručnjake: šta mislite o audio (a i video i TV) uređajima koje pravi japanski AKAI ? Ako nešto znate, javite se! Potrebna mi je procena, unapred hvala! Vlada
hi.fi.384 mazi,
> Pitanje za stručnjake: šta mislite o audio (a i video i TV) > uređajima koje pravi japanski AKAI ? > Ako nešto znate, javite se! > Potrebna mi je procena, unapred hvala! AKAI-jeva devedeset petica je strava, čim skupim lovu, nabavljam. Doduše, ako ne budem imao dovoljno, dobra je i sedamdeset petica. Nije mahagoni, ali radi... :) Ivan. P.S. Ima li u klasi neki bolji, pitanje za ostale?
hi.fi.385 dveselinovic,
Kao i svi drugi, tako i Akai ima i veoma uspelih i veoma neuspelih modela. U načelu, probili su se kao ime svojevremeno praveći dosta dobre magnetofone (pored TEAC-a i Sony-ja, a kasnije i Technics-a) i kasetofone. Sa pojačavačima se nisu proslavili, mada lično smatram da je bilo i veoma dobrih modela. Po TV-ima sigurno nisu poznati; lično to od njih nikada ne bih kupio, jer bih uvek znao da je to nečiji tuđi TV prepakovan za Akai-a i zato skuplji nego što treba. Isto važi i za video rekorder; to ionako prave samo četiri fabrike u Japanu, a svi ostali samo kupuju od njih. Akai nije jedna od proizvodnih firmi. O njihovim kasetofonima bih uvek bar razmislio. Pozdrav, DVV
hi.fi.386 tarajce,
> Ne znam da li si imao prilike da cujes sisteme (na primer > osnovno: > gramofon,rucka,glava,snagas,predpojacalo,zvucnici) koji > kostaju na primer 10.000 Dm pa nadalje. Tu se sve cuje. > Promenis Imao sam prilike da čujem i to. Jest da nisu bile moje sprave i da nisam mogao da ih ja malo istestiram ali sam ih čuo. No, ono što sam ja navodio, navodio sam baš srednju klasu. Velika većina i sezamovaca i ostaih ljudi koji volu neki zVuk su ljudi koji nemogu sebi da priušte sisteme za 10.000 DEM. A ako se uzme zvuk koji daju sistemi za 1000 i sistemi za 10.000 sigurno nije razlika 10 puta kao u ceni. Uopšteno bih hteo da kažem da ja kao i većina nisam pri nekim parama, te sam alergičan kada mi neko kaže: kupiš ono za 10.000 DEM i imaš zvuk boli glava. Danas sa 10.000 DEM nemoraš ni da kupiš ništa ima da te boli glava od samih para. Pozdrav svima uz nasmejanu facu :)))))) (da nebude baš sve crno))
hi.fi.387 d.petrovic,
Ă> Gore pomenuti uređaj ima THD od 0,2% pri 2 x 200W u 2 oma, 20Hz Ă> do 20kHz; to navodim samo da bih podvukao da ga nikakav zvučnik Ă> ne može zajebuniti, čak ni neki "nezgodan" četvoroomac, na kome Ă> 99% Japanaca pada kao kruška. Ă> Ima li zainteresovanih, da ne gušim ovako u prazno? Ima... . Možda ja i izmenim svoj plan za onu krntiju... :)
hi.fi.388 dveselinovic,
OK, onda da diskusiju skrenemo u konkretne vode. Imao sam par upita zašto toliko insistiram na struji na izlazu. Razlog je jednostavan; pojačavč vidi zvučnik kao prilično raktivno opterećenje. Reaktivan je zato što poseduje namotane žice na drajverima, pa elektrolite u skretnici, pa induktore u skretnici i tako dalje. Sve zajedno, to daje veoma kompleksno opterećenje koje pokazuje niz znakova faznog pomera, odnosno asinhronih zahteva za strujom i naponom. Nije neobično da zvučnik ima fazni pomer od 45 stepeni, a ne previše retko i 60 stepeni (par "kriminalaca" ide i do 75 stepeni, a vrlo su čuvena imena - recimo, Linn Isobarik). Najprostije rečeno, fazni pomer of 60 stepeni traži ravno duplo više snage od nominalne. Ako je kutija 4-omska, to znači da će je pojačavač videti kao 2 oma. Prema tome, ako pojačavač treba da bude zaista čist, a to znači da pouzdano i KVALITETNO radi u najveći broj zvučnika, od kojih su neki 4-omci, onda mora da bude u stanju da isporuči veoma velike količine struje kako bi održao nominalni nivo izlaznog napona čak i u veoma teška opterećenja. Nije bolje ni sa nominalno 8-omcima; i oni imaju fazne pomere, a sem toga, 8 oma je nominalna vrednost. Najčešće ta vrednost predstavlja neki PROSEK impedanse, a čim je prosek, to znači da ponegde ona pada i dosta ispod 8 oma. Nisu nepoznati slučajevi da inače odlične kutije sa nominalnom impedansom od 8 oma u dinamičkim režimima, usled reaktivnosti skretnice, padnu i na 1,5 oma (Yamaha NS-1000 studio monitor). Naravno, treba biti realan, samo budala će da tera pojačavač na punom gasu; prvi tranzijent ga klipuje kao lud, pa će tu nešto može biti i da izgori, izlazni tranzistori i/ili drajver u zvučniku, najčešće visokotonac. U praksi, malo ko od nas koristi više od 10-20W pod normalnim uslovima, uz prosečno efikasan zvučnik (87-89 dB/1W/1m) i pri dosta visokim nivoima slučšanja, kada veća opsanost preti od komšija nego od pojačavača. No, uz fazni pomer od 60 stepeni, 20W/8 oma je realno 40W/8 oma, pa ako imate pojačavač od 30 W nominalno, onda imate i veliki problem. Pa još ako je kutija 4-omska, a pojačavač japanski, onda ste ga nadrljali. Pozdrav, DVV
hi.fi.389 dusan,
Videh pre neki dan video CD player koji može da pušta i obične muzičke CD-ove. Cena nešto ispod soma marona, naravno napolju.
hi.fi.390 jasicp,
> deklarise THD kao "0,2%"; i to je postignuto sa svega 14 dB > (5:1) negativne reakcije, za razliku od tipicnog Japanca u toj > klasi koji i dan-danas koristi od 26 dB (20:1) navise reakcije. Sta je to negativna reakcija u ovom kontextu ? Napisi malo ako te ne mrzi. ┌─┬────┐ Pozdrav, ├─┘edja│ └──────┘
hi.fi.391 dveselinovic,
Negativna reakcija (bez daljih opisa) se deo signala koji se izlaza pojačavača vraća nazad na ulaz, ali na invertujući deo ulaza (iliti konvencionalni "-" pol, predpostavljajući da se radi o diferencijalnom paru na ulazu, što je u 99,99% slučaj). Taj deo signala služi potiranju ili uklanjanju svih grešaka i izobličenja do kojih je u pojačavaču došlo. Pojačanje se definiše kao: Poj. u otvorenoj petlji : Neg. rekacijom Dakle, ako tvoj pojačavač ima ukupno pojačanje od recimo 20:1 (to je 50W/8 oma za 1V ulaznog napona), reakciju od recimo 20:1, u otvorenoj petlji on zapravo pojačava (20x20) 400 puta. Problem sa negativnom reakcijom je u tome što ona uvek fazno kasni, jer je potrebno vreme da signal sa izlaza ode opet na ulaz. Drugi problem je u tome što se ona u komercijalnim uređajima jako zloupotrebljava; napravi se pojačavač na brzinu, on pojačava 2.000 puta, pa se onda reakcijom reže na potrebne nivoe. Time se smanjuju izobličenja statičkog tipa (THD i IM), ali rastu izobličenja dinamičkog tipa (TIM); projektanti je koriste jer povećanjem reakcije dobijaju naizgled linearniji uređaj (veći opseg učestanosti odziva, manja izobličenja, bolji damping faktor, itd) i zato jer je to lakše od projektovanja inherentno čistijeg pojačavača. Poslednjih nekoliko godina, na sceni je jaka Otalina škola, koja ima tezu da negativna reakcija ne treba da služi rešavanju problema unutar pojačavača, već samo konačnom peglanju već dobrog uređaja. To se postiže optimizacijom kola tako da je svaki blok u pojačavaču sam po sebi, uz pomoć LOKALNE negativne reakcije (one koja važi samo za taj blok), linearan i sa malim izobličenjima, tako da audio signal ne zavisi od negativne reakcije za opšti kvalitet. Praktično, to znači da dobar pojačavač bez ukupne negativne reakcije treba da ima odziv do recimo 50 kHz (2,5 puta više od čujnog opsega), izobličenja od recimo 0,5%, i malo pojačanje, od recimo 400:1. Kada njemu dodamo reakciju od 10:1, odziv raste sa 50 na 500 kHz, izobličenja padaju sa 0,5 na recimo 0,05%, a pojačanje u zatvorenoj petlji pada sa 400 na 40:1. Ako se na ulaz pojačavača onda ugradi filter koji seče na recimo 40 kHz, onda takav pojačavač ne može imati TIM jer je ulzani opseg MANJI od opsega u OTVORENOJ petlji (bez neg. reak.). Uuuuuuuuffff! Nadam se da si ovo shvatio.:-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.392 jasicp,
Moram priznati da mi je pravo zadovoljstvo slusati, pardon citati, Tvoje komentare i pisanije. Stvarno znas dosta o ovim stvarima. Bilo bi lepo kada bi tako i nastavio, ┌─┬────┐ Pozdrav, ├─┘edja│ └──────┘
hi.fi.393 jasicp,
Moj drug treba da proda Thorens TD 318 sa rucicom, pa me pita koliko to da ceni u oglasu ? Ima li ideja ? ┌─┬────┐ Pozdrav, ├─┘edja│ └──────┘
hi.fi.394 dveselinovic,
Sa kojom ručicom? Ima li i zvučnica uz to ili ne? Koliko je star? Pozdrav, DVV
hi.fi.395 predrag,
>> Uopsteno bih hteo da kazem da ja kao i vecina nisam pri >> nekim parama, te sam alergican kada mi neko kaze: >> kupis ono za 10.000 DEM i imas zvuk boli glava. Ljudi daju tolike pare jer jednostavno vole dobar zvuk. To je jedan poseban soj ljudi koji vecinu para daju za to. Mogu ti reci da mali broj ljudi koji imaju takve uredjaje ima besna kola, kuce ili putuju na razna egzoticna putovanja. Razlozi su ti sto su to uglavnom ljudi takvog menataliteta. Znam neke koji imaju npr. besna kola, pa vole da su uglavnom napolju, da obilze skupe hotele i kafane ali im ne pada napamet da se zezaju sa kompjuterima ili muzikom. Covek ima besnu vikendicu od 300 kvm na moru i pre ce da da 20.000 Dm za neki kozni trosed nego za muziku. Jednostavno to je takav mentalitet tih ljudi. Ako pogledas 10.000 Dm je mala suma u odnosu na to koliko kostaju neka bolja kola (bmw,mercedes itd.) Ljudi prave vikendice od 200 kvm i velike kuce, kupuju stanova a mogli bi da zive i bez tih vikendica tkz. kuca za odmor. Ranije do pre par godina dok nisu pale cene kompjuteri su bili skupi. Jedan laserski stamapac je kostao oko 6000-7000 Dm ne racunajuci kompjuter pa su opet ljudi kupovali. Verujem da bi ti ko vecina kompjuterasa dali sve pare za dobar kompjuter, laserski stamapc i modem. Ja sam nekada bio zaludjen za vrhunske uredjaje a posto nisam imao para za sve , sve sam prodao i sada slusam tranzistor, i bacio se na kompjutere. Da imam para pre bih dao 10.000 Dm za Hi-Fi nego za neka kola (ili za zlatnu lancugu od pola kila i zlatni sat (nisam upucen ali cini mi se saft hauzen spada u tu klasu jeftinijih ;)))) pp od: P
hi.fi.396 predrag,
>> "Za obicne smrtnike" ... Hm, pre sada vec 6 godina, jedan >> moj drug i ja smo napravili aktivnu kutiju od Niskih >> drajvera (OK, vec pakujem kofer da se iselim zbog ovog >> bogohuljenja!). Uzlei smo standardni bas od 20 cm i >> standradni poluloptasti visokotonac, sve Da nije taj tvoj drug mozda Dragan koji radi u zavodu za fiziku i koji je postavljao ozvucenje u Sava centru i servisirao phase lineare u KST (klub studenata tehnike)? pp od : P
hi.fi.397 predrag,
>> svojevreno kostali oko DEM 1.800 par, a pojacavac DEM 500 >> (istina, bio je svercovan :-))))))). Odnos 3,6:1 u korist >> zvucnika. Pa zar ti sine Brute kupujes svercovana pojacala.Mozda je bilo bolje da si napisao da je bilo uvezeno bez placanja carine na carinsku deklaraciju. Dobro omaklo ti se ;)))) ali se nadam se da nisi kupovao i svercovane kompjutere. pp od: P
hi.fi.398 dveselinovic,
Koji Dragan? Znam nekoliko Dragana, ali za tog mislim da ne spada u taj krug. Ima li on prezime? Pozdrav, DVV
hi.fi.399 dveselinovic,
Ne, nisam kupovao švercovane računare. žak naprotiv, 1984. godine sam savršeno legalno uvezao jedan IBM PC, a 6 meseci kasnije i drugi - moj matori se oduševio kada je video moj i odmah tražio da i njemu dovučem jedan. Tada je to išlo na posebne dozvole, pa sam i njemu dovukao jedan IBM PC. I bogami, matori napisa drugu knjigu na PC-u, evo ga sada piše i treću (mašinski elementi). Ja sam u međuvremenu izmenjao ravno 6 mašina i sada teram jedan 486DX na 33 MHz; čekam DX2 na 50/100 MHz pa da malo upgrade-ujem.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.400 tales,
> Sa kojom ručicom? Ima li i zvučnica uz to ili ne? Koliko je > star? > Izvinjavam se, što ovako upadam, ali ovo me je podsetilo, pa da pitam: Imam ORTOFON Pick-up Cartridge X3-MC, neotpakovanu. Koliko bih za nju mogao da tražim? POZDRAV
hi.fi.401 jasicp,
Postovani narode , da li neko zna gde u Beogradu moze da se nadje video kaseta JVC XR 195 minuta i koliko kosta. Big thanks, Pedja.
hi.fi.402 jasicp,
> Sa kojom rucicom? Ima li i zvucnica uz to ili ne? Koliko je > star? Thorens TD 318 , rucica Thorensova ( to je sve sto zna ), glava Audio Technica ATF3/OCC, star 3 godine u perfektnom stanju. Pozdrav, Pedja & hvala !
hi.fi.403 dejanr,
>> da li neko zna gde u Beogradu moze da se nadje video kaseta >> JVC XR 195 minuta Mislim da sam pre jedno 10 dana video JVC kasete od 195 minuta u Komisionu pored Kalemegdana, kad kreneš pravo Knez Mihajlovom pored "Grčke veštice", pa skreneš udesno ka Sabornoj crkvi, odmah na ćošku. Možda još ima. Nisam obraćao pažnju na cenu jer mi kasete nisu trebale.
hi.fi.404 valhala,
Potpuno se slazem. Ljudi su u stanju da kupe neverovatna kola, a da u kuci nemaju ni tv.
hi.fi.405 sjocic,
--> Imam ORTOFON Pick-up Cartridge X3-MC, neotpakovanu. Koliko --> bih za nju mogao da tražim? Još ako je t4p vrlo malo! ;) Ako je "malo" stvarno malo ;) možda se i dogovorimo oko trgovine :) SJ
hi.fi.406 vstan,
Preporucite dobre zvucnicke i interkonekcijske kablove, ali da bas nisu egzotika u ovim krajevima.
hi.fi.407 dveselinovic,
Ne znam ni jednu marku koja se kod nas može dobiti sa bilo kakvim stepenom sigurnosti i ponovljivosti. Što se veznih audio kablova tiče, obrati pažnju da je bakarna žica u njima bez suvišnih primesa kiseonika (OFC - Oxygen Free Copper). Po mome iskustvu, kada se na neku standardnu (čitaj - ekonomsku klasu) robe stave čak i jeftiniji OFC kablovi, razlike su dosta velike i ako imaš dobre sluške i/ili zvučnike, i iole sluha, čućeš razliku, mada ne očekuje baš neko otkrovenje. Što se kablova za kutije tiče, probao sam čitav niz, od QED 79 strand do Monster kablova i najzad kupio QED 79 strand. Mislim da ti u okvirima nekog kućng i neprofesionalnog sistema oni daju isto koliko i drugi, mnogo skuplji, jer od njih počinje kriva opadajućih prinosa (tj. svaki naredni procenat kvaliteta plaćaš progresivno sve više i više procenata cene). Umesto još besnijih kablova, potrudi se da ti kablovi za zvučnike budu što kraći, jer ma kako dobri, oni se UVEK ponašaju kao redno vezani otpornik. Pozdrav, DVV
hi.fi.408 corto,
>  zlatni sat (nisam upucen ali cini mi se saft hauzen Schafhausen
hi.fi.409 predrag,
>> Koji Dragan? Znam nekoliko Dragana, ali za tog mislim da >> ne spada u taj krug. Ima li on prezime? Sorry,zaboravio sam mu prezime,stanuje negde prekoputa hotela Jugoslavija. Pitacu njegovog druga(konstruktor domaceg vestackog uveta tj. nekog specijalnog pojacala i Dragan je ucestvovao u tom projektu) sa kojim radi jer stanuje u moj blizini. Obzirom da je on jedini popravljao te phase lineare u KST onda samo ima jedan Dragan;)) pp od: Predraga
hi.fi.410 toma,
Idem skoro za Grčku, pa bih zamolio ovde prisutne stručnjake da mi preporuče neko pojačalo (100-150W) za 500-600DEM-ova. Apsolutno nemam pojma kao se kreću cene, ali pretpostavljam da se uklapam u cifru koju sam spremio. Pozdrav from Toma.
hi.fi.411 dveselinovic,
Za te pare bi u Engleskoj (Grčke cene ne znam) mogao da dobiješ ili dobar pojačavač u klasi 40-60W ili neku budževinu u klasi 100-115W, a 150 nikako ne možeš da dobiješ za te pare. Od solidne klase, pogledaj neki Sony TA-F470 ili sličan model (to se jako brzo menja po oznakama i spoljnoj šminki, a crevca ista), to ima solidnih 80W po kanalu u 8 Oma, mada bih ti ja pre preporučio neki Harman-Kardon 6100, sa "svega" 35-45W po kanalu, ali zato pravih. Nisi rekao za šta ćek koristiti taj pojačavač, za kućno slušanje ili nešto drugo; ako je za kuću, 35W je realno kao hladne vode dosta, sem za veoma neefikasne zvučnike (koje takođe nisi imenovao) i veoma glasno slušanje. Za disko klubove, treba ti od 100W nagore, i to bar 2 komada ako su stereo. Dakle, specificiraj potrebe, opiši radni ambijent i navedi svrhu, pa da pričamo. Pozdrav, DVV
hi.fi.412 korvin,
­­>> Idem skoro za Grčku, pa bih zamolio ovde prisutne stručnjake ­­>> da mi preporuče neko pojačalo (100-150W) za 500-600DEM-ova. ­­>> Apsolutno nemam pojma kao se kreću cene, ali pretpostavljam ­­>> da se uklapam u cifru koju sam spremio. Nemam pojma kako se kreću cene pojačala u u bratskoj nam Grčkoj, ali sve ostale cene u grčkoj su ******* . Oni ko da nisu u EZ. Bar su za trećinu skuplji od Nemačke.
hi.fi.414 toma,
■■>> Dakle, specificiraj potrebe, opiši radni ambijent i navedi svrhu, ■■>> pa da pričamo. Ma čisto kućna upotreba, sa mogućnošću malo jačeg slušanja kad otkačim, itd... Zvučnike namerno nisam naveo jer mi nije sigurna ni kupovina pojačala, pa sam mislio da tek nakon kupovine pojačala pitam opet stručnjake za koje zvučnike da skupljam lovu. Ne mogu sve odjednom (granica, lova, veličina gepeka...)
hi.fi.415 dveselinovic,
E, ne valja ti to, bratac. Prvo se kupuju zvučnici, pa tek onda pojačavač. Razlog je jednostavan - ako tvoji zvučnici imaju efikasnost od recimo 87 dB/1W/1m, a ti voliš glasno da slušaš recimo rock muziku, trebaće ti recimo 100W za 101 dB zvučnog pritiska na 2 metra. Ali, ako tvoji zvučnici imaju efikasnost od recimo 94 dB/1W/1m, kao neki Tannoy modeli, za isti zvučni pritisak ti ne treba više od nekih 20W (mrzi me da računam tačno). Zato i postavih ono pitanje. Zato ti i kažem - prvo kupi zvučnike, pa pream njima pojačavač. Da ne bacaš pare ako ne treba, ili da ne ostaneš kratak ako zatreba. Pozdrav, DVV
hi.fi.416 dgavrilovic,
> Za te pare bi u Engleskoj (Grčke cene ne znam) mogao da dobiješ Koliko znam elektronika je u Grčkoj dosta skupa. Isplatilo bi se ići do Engleske samo za razliku u ceni.
hi.fi.417 dveselinovic,
Uostalom, eno ti kod nas na sajmu u onim halama sa stalnom postavkom Sony TA-F470, sa 80W po kanalu u 8 Oma za DEM 700. Mislim da bi lova na stolu presekla stvar i da bi ga dobio i za DEM 650. Ima i tona TECHNICS-a, ali njih ti za pojačavač ne bih preporučio, nisu više ono što su bili. Da ja kupujem, orijentisao bih se na Harman-Kardon-a; jeste da bih za te pare dobio manji model, ali više volim PRAVIH 40-50W, nego silovanih 100W. A količinu buke koju možeš proizvesti sa 40-50W treba da čuješ i preživiš, uz prosečno efikasne (86-88 dB/1W/1m) zvučnike. I treba da te komšije ne ubiju zbog preglasnog rock-n'-roll-a. Pozdrav, DVV
hi.fi.418 toma,
■■>> Zato ti i kažem - prvo kupi zvučnike, pa pream njima pojačavač. Da ■■>> ne bacaš pare ako ne treba, ili da ne ostaneš kratak ako zatreba. Au, al si me zbunio sa onim db/w/m. Nemam ti ja pojma o tome i ne tražim neki profesionalni uređaj. Jednostavno nešto što se pokazalo dobrim. Nego idemo sve iz početka. Kakve zvučnike mi preporučuješ i koliko to zadovoljstvo košta (orijentaciono)
hi.fi.419 dveselinovic,
Zvučnike NE preporučujem. Naime, nigde kao kod zvučnika ne dolazi do izražaje subjektivni sluh; nekome se sviđa jedna vrsta zvuka, nekome druga. Zvučnike biraš po sistemu "oslušneš", čuješ ih pa nađeš neki koji ti se dopadne. Naravno, tu je i pitanje para. Da sam ja na tvom mestu, obišao bih drugare koji imaju muziku i malo poslušao šta imaju od zvučnika. Zatim bih se sabrao finansijski i kupio ono što mogu i što mi se najviše dopada ako sam to čuo. Ako ne, pogledaj velike zvučnike NORSK AUDIO, par košta DEM 450-500 opet na sajmu, prepoznaćeš ih po visini, imaju bar metar. U ekonomskoj klasi, oni spadaju u sasvim solidne i vrede te pare koje ti za njih traže. Njiih opet može da pobuđuje i sasvim skroman pojačavač jer su prilično efikasni; 25-35W po kanalu im je sasvim dosta. Dakle, možeš da se orijentišeš na klasu 40-50W po kanalu i da ti bude kao hladne vode i za veoma glasna slušanja. Ceo paket, zvučnici+pojačavač, bi trebalo da te košta do DEM 1.000, što je sasvim razumno, a pride sve možeš kupiti na sajmu. Pozdrav, DVV
hi.fi.420 dr.grba,
Pazi sad! Moj drugar pravi pojačalo za razglas. čeli da mu ugradi hall i delay, koji su uz to i podesivi. Interesuje me mišljenje prisutnih o šansama da se uradi nešto valjano, o ceni sklopa, nabavci komponenti, načinu rešenja, a boga mi i poneka šema bi dobro došla... Drugar mi reče da zauzvrat svira na uvce (((:
hi.fi.421 predrag,
>> otkacim, itd... Ma otkacices ti sigurni kada vidis cene u Grckoj. Tamo je tehnicka roba tako skupa da mozes biznis da pravis. Kupis robu kod nas pa preprodajes tamo. Jeste da sam ja tamo bio pre 5 godina ali ne verujem da se nesto promenilo. Cene se ovako krecu: cena u nemackoj+nasa carina (oko 50 % devizne sume )pa sve to pomnozi sa 2 tj. nemacka cena x 3. Sva tehnicka roba tako kosta pocev od video rekordera,hifi tehnike, foto aparata do kompjutera. ps: nasi kupuju jeftine usisivace pa to tamo preprodaju i letuje troclana porodica 2 nedelje malo nize od Soluna (Katarina,Larisa...) pss: dobar biznis je da kupis tehnicku robu u fri shopu u Bugarskoj pa to da prebacis u Grcku jer Grci na carini ne gledaju nas. ppps: sva ova zapazanja su od pre 5 godina pa ako se nesto promenilo javi kada se vratis da li se nesto promenilo. pp od: Predraga
hi.fi.422 dveselinovic,
Može! Dobiće fotokopiran tekst za to, plus šeme. Kada je razmena zarobljenika po principu svi za nikoga? Pozdrav, DVV
hi.fi.423 d.petrovic,
Ă> da se uradi nešto valjano, o ceni sklopa, nabavci komponenti, Ă> načinu rešenja, a boga mi i poneka šema bi dobro došla... Imam neku šemu za Echo/korus iz nekog radio amatera, samo što sam ja taj uređaj daaaaaaaaaaavno napravio i ne radi, a trebalo bi po šemi. Radi na principu A/D konvertor -> 64Kb -> D/A konvertor...
hi.fi.424 dveselinovic,
Jao, o mi to poznato zvuči .......... Pozdrav, DVV
hi.fi.425 d.petrovic,
Ă> Jao, o mi to poznato zvuči .......... Ma ja znam i zašto to ne radi ;). Štampao sam toliko tanke linije da sada ne mogu da budem siguran da pola njih provode gde treba. Inače celu šemu sam upoređivao sa štampanom pločom i trebalo bi da fercera...
hi.fi.426 dveselinovic,
A propos, ima li neko neki dobar program, po mogućnosti OrCAD 4.0 ili noviji, koji može da radi simulaciju analognih kola i razmeštaj elemenata na štampi? Ova moja verzija OrCAD-a to nema, neki kremobil obrisao. Pozdrav, DVV
hi.fi.427 tarajce,
Interesuje me dali neko ima šemu pojačala PIONEER A-80.Takođe me interesuju tehnički podaci od pomenutog. Ako bude nešto u MAIL Puno zahvalan
hi.fi.428 dveselinovic,
I mene, i mene (iz principa - uvek volim da vidim nečiju šemu). Pozdrav, DVV
hi.fi.429 mazi,
Ajd nek mi neko predloži neki dobar dek do recimo, 800DEM Može i više, al i šta se za to dobija, pa fazoni sa amorfnim glavama, itd., itd., ne razume se mnogo, pa zato pitam. Ivan.
hi.fi.431 goranr,
Preporucio bih ti AIWU AD-WX (valjda je tako) 808 ili 909, ili neki malo bolji JVC sa dolby c.
hi.fi.432 adj.joe,
Ako si zainteresovan ja imam service manual za deck Aiwa AD-3800. BTW, kad sam već ovde, interesuje me da li tvoj prijatelj i dalje pravi štandove za zvučnike, i po kojoj ceni (bila je svojevremeno tvoja poruka o tome)? U stvari pravo pitanje bi bilo da li je to bila samo trenutna ideja, ili će realizacija ići i na duži rok. Vrlo sam zainteresovan, ali trenutno nisam baš solventan. U vezi sa tim me interesuje kakva je konstrukcija u pitanju, i da li može po "željama slušalaca". Svojevremeno su mogli da se kupe stalci za zvučnike i gramofonske konzole - pravila ih firma DIV iz Banja Luke, gde su stalci konstrusani sa pločama ispod zvučnika i do poda. Mene bi interesovala konstrukcija kao kod Origin Live stalaka, sa dimenzijama prilagođenim mojim zvučnicima. Pošto je bilo i neko pitanje o zvučničkim kablovima, da dodam da Švabe časopis Stereoplay od aprila '86 propagiraju korišćenje koaxa RG 214 u te svrhe. Po njihovim merenjima, a i slušnim iskustvima, taj kabl ne zaostaje za mnogo skupljim, a naročito ako se povezivanje izvrši spajanjem spoljneg provodnika (širma) unakrst sa centralnim provodnikom drugog kabla, i to na oba kraja. I za kraj još jedno pitanje. Da li imaš konkretne predloge za poboljšanje CD-a Sony CDP 790 i pojačala Technics SU-V660? Pardon, ima još nešto. žini mi se da sam u nekoj poruci pročitao da spominješ elektrolite za skretnicu. Što? Pa zar nisu blok-kondenzatori mnogo bolji za tu (pa imnoge druge) svrhe? Pozdrav, .JOE.
hi.fi.433 dveselinovic,
Oko štandova - čovek ih pravi isključivo po porudžbini, pa ih samim tim odmah prilagođava konkretnim kutijama. Konstrikcija je metalna ploča na dnu, okrugla cev (fi 7 cm), ploča gore. Do poda vode tri ili četiri (po želji) špicasta oslonca. Sve je urađeno u masinom gvožđu, a po želji cev se može ispuniti peskom ili olovom, naravno uz doplatu (za olovo). Ja imam dva para takvih štandova, kod kuće i na poslu (gde takođe imam Hi-Fi). Kutije kod kuće su teške 17-18 kg (AR 93) i veoma sam zadovoljan efektima postolja, cela tonska slika se menja, po meni na mnogo bolje. Cena se kreće DEM 30-50, u zavisnosti od veličine, što neposredno uslovljava količinu materijala, koji je trenutno jako skup. Sve ostalo je stvar dogovora. Oko poboljšanja Sony CDP-790 i Technics SUV-660 - CD ne treba dirati ni po koju cenu, bar je to moje iskustvo. Što se pojačavača tiče, to je več druga stvar - na njemu bi se sigurno moglo malo poraditi, od naivnih stvari kao što je zamena standardnih boljim delovima, do eventualno manjih zahvata, a čak možda i zamenom celog izlaznog stepena, sa sve pobudnom elektronikom. Preduslov za sve to je da imaš električnu šemu tog modela, jer tu nema nagađanja, mora sve tačno da se zna. Prema šemi se vidi da li ima smisla nešto menjati, šta i do koje granice, ili je bolje, ako je uopšte moguće, menjati čitave module kvalitetnijim. Dve tipične neuralgične tačke pojačavača su RIAA ulaz, tj. ulaz za gramofon, i izlazni stepeni, tj. pojačavači snage. U prvom slučaju, štedi se na kvalitetnim delovima, a u drugom slučaju štedi se na skupim delovima koji se spolja ne vide, pa ne mogu da vaćare kupca na šmek (a što posle loše svira, koj te pita). Primera radi, pre nekih 6-7 godina, jedan moj drugar i ja smo preradili jedan Sansui AU-317 pojačavač. Zamenili smo mu trafo, izbacili ono g*v*o od 110 VA jednim torusom od 300 VA, njegove elektrolite boljim i većim, i najzad kompletno zamenili pojačavače snage. Ne da je posle lepo radio, nego je bila milina, iako smo bili ograničeni i po prostoru, a i po budžetu. Recimo, on je imao izlazne tranzistore od 100W (neke japanske), a dobio je Texas Instruments par 2N6328/6331 (200W, 40A impulsno, 25A trajno, 100V, Ft=3MHz); naravno, zaštita je prilagođena konkretnim uslovima, pa je mali ubijao u svojoj klasi, jedini bolji od njega tada je bio HK PM350, koji je uzgred i dan-danas najbolje što ima van ezoterije u klasi do 50W. Taj je terao sve što se iole zvalo zvučnik bez problema, a iz bezobrazluka smo ga dobro nagnuli u klasu A, pa je u realnim uslovima rada u sobi oko 90% vremena bio u čistoj klasi A (čovek je imao prilično efikasne zvučnike, pa je sa malo snage dobijao prilično veliku glasnost). Pozdrav, DVV
hi.fi.434 adj.joe,
Što se tiče stalaka - više mi se sviđaju, odn. manje sam sumnjičav prema konstrukciji bez ploče ispod zvučnika. Svojevremeno je negde, moguće da je u pitanju HiFi News & RR, bila diskusija o stalcima, u okviru koje je razmatran i problem konstrukcije sa pločama kao mogućim izvorom neželjene rezonanse. Upštenog zaključka nije bilo, ali je neka sumnja ostala. Iz tog razloga sam i spomenuo Origin Live stalke, koji su konstruisani bez ploča, a nisu baš nepoznati. Kod dotičnih stalaka do zvučnika se nalazi nosač konstruisan u u obliku latiničnog slova H, a od cevi kvadratnog preseka. Sami zvučnici imaju upor u četiri tačke - šiljci na spomenutom nosaču. Kompletan stalak je inače konstruisan sa tri noge, na čijim kraje- vima se nalaze veliki zavrtnji sa šiljcima. Zavrtnji, naravno, služe za nivelaciju. Cela konstrukcija lepo izgleda, a što je još važnije i dobro je ocenjena na testovima. Pored ove konstrukcije postoji i jednostavnija varijanta, gde su dva nosača u obliku slova T spojeni dvema cevima, sve je opet napravljeno od cevi kvadratnog preseka, sa šiljcima na krajevima. Ovo je otprilike ono što bi me interesovalo za stalke. BTW, kako određuješ visinu stalaka. U vezi sa unapređenjem pojačala - poznat mi je taj načelni princip, ali ko velim mož' biti da se neko javi za šemom. U mom slučaju, pošto nemam šemu jedini što sa mogao da vidim, bez mnogo rasturanja su dva kondenzatora od po 10000 mikrofarada (kako da otkucam mikro u MS-DOS Editoru?) i izlazni stepen izveden kao čip oznake SVI 3205. Trafo nije toroidalni i jedino sam mogao da izmerim gabarit namotaja: 6.5 x 4.5 x 10.5 cm - približno, a ako se ne varam odatle bi mogla da se grubo izračuna i snaga, samo sam ja zaturio negde knjigu sa faksa. Inače po specifikacijama moglo bi ovde da se uradi po nešto jer mu je npr. linearnost RIAA krive +-0.8 dB ali za opseg 30Hz-15kHz.
hi.fi.435 dveselinovic,
Oko stalaka - ti hoćeš jednu prilično kompleksnu konstrukciju. To sigurno može, ali će sigurno i koštati više. Moj stav - nije bitno kako je zvučnik poduprt, pod uslovom da nije celo dno zvučnika oslonjeno na ploču, tj. da je noseća ploča MANJA od dna zvučnika. Takođe smatram da nije bitno da li je zvučnik oslonjen na tri ili četiri šiljka ka podu. Ono što po meni jeste bitno je to da je stalak masivno napravljen - sa visinom cevi od recimo 35 cm (ili oko 50 cm od poda do zvučnika), ako je lakši od 7-8 kg, ne valja, rezoniraće visoko. Ako se cev potom napuni peskom, težina skače na 13-14 kg, a tu već završavamo priču o rezonansi stalka, jer će se ona odvijati oho-ho ispod 30 Hz, dakle daleko ispod onoga što zvučnik može da reprodukuje (što zbog njih samih, što zbog dimenzija soba u kojima se nalaze, a čija najmanja mera određuje bas). I najzad, ne zaboravimo da mi slušamo muziku, a ne uređaje. Oko pojačavača - koliko ja znam, do sada je samo JVC u jednom, jedinom modelu, sada starom 7-8 godina, uspeo da iz integrisanih stepena izvuče PRISTOJAN zvuk. žipove možeš koristiti na mnogo mesta sa dosta uspeha (re: Burmeister - cena DEM 4.500, sve u čipovima, veoma visoko cenjen predpojačavač), SEM NA IZLAZU, gde su ipak potrebne velike struje, već oho-ho u amperima, a to čipovi ne rade dobro. Dakle, da sam ja na tvom mestu, preradio bih izlazne stepene, što u ovom slučaju znači cele pojačavače snage. To može na dva načina. Prvi je da se u postojeću elektroniku (trafo, ispravljač, elektroliti od 10.000 uF, itd) uklopi jedna solidna šema; prednost je cena, odnosno obično dosta dobar odnos cene i kvaliteta (dobijaš više no što plaćaš). Drugi je da se i ti delovi zamene boljim i većim, zajedno sa pojačavačima snage, odnosno, da se kompletan izlazni stepen zameni. To je skuplje, ali ti omogućava da dobiješ i veću snagu na izlazu. Na tebi je da se opredeliš za jednu od navedene dve varijante. Oko RIAA ulaza - ta preciznost je sasvim dovoljna jer je ionako sasvim tentativno data. Imaj u vidu da sve to zavisi i od zvučnice, od njenih osobina, njene preciznosti i najbitnije, njene interakcije sa ulazom (R/C opterećenje). Ako želiš veću preciznost, to se u najvećem broju slučajeva dosta lako postiže prostom zamenom delova; izvadiš otpornik od +/-5% i zameniš ga otpornikom od +/-1%, koji je usput i metaloslojni a ne ugljeni, pa je i niskošumniji. Isto važi i za kondenzatore; povadiš standardne delove i staviš "silver mica" ili polipropilenske (Siemens) ili šta je već najbolje za datu funkciju i dobiješ bolji zvuk i veću preciznost. Tu je jedina frka oko nabavke delova i uklapanja delova u predviđene prostore za njih, ali se to najčešće da odraditi, pa makar i merenjem delova da bi se iz mase izvukli oni najbliži zadatim vrednostima. Alternativa je da zameniš celi stepen, što jeste (najčešće) bolje, ali i skuplje i komplikovanije. I najzad, imaš kao opciju ono što ja najviše volim - kupiš neki jeftini pojačavač, povadiš iz njega sve i zameniš dobrim. Time apsolviraš najgori deo posla, kutiju, masku, natpise. Pozdrav, DVV
hi.fi.436 dveselinovic,
Oko zvučnice - to je po mome iskustvu po pravilu najlošije iskorišćen stepen. Pod time mislim da se malo ko zainteresovao da sazna kakva mu terminacija za zvučnicu treba. Navešću primer. Unazad 15 godina koristim isključivo Ortofon zvučnice. One su poznate po tome što traže relativno veliku kapacitativnost na RIAA ulazu, tipično 300-400 pF. Tipičan RIAA ulaz ima 100-150 pF, a gramofonski kablovi od zvučnice do RIAA ulaza 100-120 pF. Kada se Ortofon zvučnica poveže bez propisne terminacije, dobiju se istaknuti visoki tonovi, i to za maler tako da od oko 5-10 kHz nastane manja "rupa" od nekih 2-3 dB, a iznad 10 kHz odziv počinje da raste, dostiže vrh na oko 15-17 kHz, nakon čega počinje da opada dosta brzo. -3dB pod tim uslovima postiže već na oko 20 kHz. Kada na RIAA ulaz dodam kondenzator od 120 pF (čime dobijam: 120 pF gramofonske terminacije + 150 pF RIAA kapaciteta + 120 pF mog dodatog = 390 pF ukupno), gore opisanih anomalija praktično nestaje. Ostaje malo kolebanje odziva oko 5-10 kHz, ali sa amplitudom od oko 0,3-0,5 dB, zatim se sve ravna, -3 dB tačka ide na 20 kHz i sve to zvuči sasvim drugačije i bolje. Iako 20 kHz malo ko od nas čuje ako je stariji od 20 godina, to je bitno zbog FAZNIH POMERA niže u spektru. Navedeni slučaj je dosta tačan za dosta veliki broj zvučnica. Neke, kao recimo Stanton i Shure, traže 250 pF terminaciju, odnosno u praksi ništa ekstra, jer toliko obično ima. Međutim, po meni, kada se Ortofonu doda potreban kapacitet, rezultati su bolji nego slični modeli navedenih i drugih firmi. Poenta je: proverite u dokumentaciji koliko kapaciteta zvučnica traži. Ako nemate dovoljno, svo savršenstvo RIAA ulaza ode bestraga jer će ga zvučnica potrti. A rezultati zaista vrede truda. Pozdrav, DVV
hi.fi.437 dveselinovic,
Pošto sam imao nekoliko upita oko snage i struje pojačavača o kojima toliko trubim, evo otkud ja sipam te podatke. Prilažem tabelu sa koje ćete dosta lako odrediti koliko je solidno napravljen vaš pojačavač. Tabela navodi potrebne struje koje izlazni stepen treba da isporuči. Otvorite vaš pojačavač i pronađite u njemu elektrolitske kondenzatore; to su dva ili četiri poveća, cilindrična elementa, koji se najčešće nalaze blizu transformatoru, ili blizu izlaznih stepena. Pročitajte napisanu vrednost, izraženu u mikro Faradima (uF, tipične vrednosti: 3.300, 4.700, 6.800, 10.000). Zapišite vrednosti jednog, jer su oba uvek iste vrednosti; ako ih je četiri, zapišite samo vrednost jednog. Na tabeli pronađite najbližu nominalnu snagu. Očitajte potrebnu struju za fazni pomer od 30 stepeni (ako ste optimista), 45 stepeni (ako ste realista) i 60 stepeni (ako ste pesimista, ili imate jeftine i verovatno "prljave" zvučne kutije). Uzmite da 1A potrebne struje zahteva 1.000 mikrofarada kapaciteta; vodite računa da elektroliti napajaju oba kanala. Najzad, dobijenu vrednost elektrolita pomnožite sa 1,41, što je rezerva, kako nagla potrošnja jednog kanala ne bi destabilizovala drugi kanal. Ako pak imate 4 elektrolita, ne morate množiti, jer je najverovatnije da je svaki kanal posebno napajan sa po dva elektrolita (po jedan za plus i minus granu). Primer: imate pojačavač od nominalno 2x50W/8 Oma i zvučnike od 8 Oma. Realista ste i pretpostavljate fazni pomer od 45 stepeni. Potrebna struja iznosi 5A po kanalu, odnosno 10A za oba kanala. Dakle, vaši elektroliti treba da imaju minimalne kapacitete od (2 x 5.000 uF) x 1,41 = 2 x 7.050. Nema elektrolita od 5.000 uF (4.700 je već manje, pa se logički ide na prvu narednu veću vrednost, a to je 6.800). Dakle, to je (2 x 6.800) x 1,41 = 2 x 9.588, odnosno 2 x 10.000 uF. Ali, ako sa istim pojačavačem planirate da pobuđujete kutije od 4 Oma, stvar se iz osnova menja. Uzmite da suprotno idealu, vaš pojačavač umesto duplo veće snage u upola manju impedansu daje samo 50% više snage u vatima (što je u stvarnosti fakto manja snaga); vi dakle raspolažete sa 75-80W u 4 Oma. Istom matematikom dobijamo potrebnu struju od 8,94A po kanalu, ili zaokruženo 18A. Vaši elektroliti bi dakle trebali da imaju po (2 x 9.000) x 1,41 = 2 x 12.690 uF. * * * Eto vam jednog od razloga zašto su neki pojačavači skupi; ideal je da napon na izlazu bude uvek isti, a to znači duplo veća disipacija za upola manju impedansu. Dobri proizvodi imaju elektrolite veoma velikih kapaciteta i visokog kvaliteta; recimo, za 2 x 100 W/8 Oma, dobar proizvođač će upotrebiti 2+2 (odvojeno za svaki kanal, kako ne bi došlo do interakcije) elektrolita od po 15.000 uF svaki, što je dovoljno i za velike fazne pomere čak i na lošijim kutijama. * * * Objašnjenje tabele: Prva kolona označava nominalnu (nazivnu, deklarisanu) snagu izlaznog stepena. Sve snage su navedene za opterećenja od 8 i 4 Oma, a odnose se na neke popularne pojačavače i kategorije. Druga kolona označava VRŠNU struju koju pojačavač mora da isporuči zvučnicima da bi ispunio nominalne performanse. Ovo se sasvim prosto izračunava narednom formulom: IZLAZNA STRUJA = Koren iz ((2 x Izlazna snaga u W) : Impedansom) "Faktor snage" je izveden prosti indeks kako bi svako lako mogao da proveri koliko je stvarne snage potrebno u stvarnim životnim uslovima u kojima je svaki zvučnik veoma daleko od idealnog modela čiste impedanse (tj. impedanse bez faznog pomera). Treća, četvrta i peta kolona označavaju stepena faznog pomera. uzete su tri vrednosti, uz napomenu da se bar 90% zvučnih kutija nalazi negde između 30 i 60 stepeni faznog pomera. Posle 29 godina bavljenja Hi-Fi-jem, do sada nisam video drugu kutiju sa faznim pomerom manjim od 30 stepeni (ona jedna je Spendor BC3). Međutim, fazni pomer sa 30-40 stepeni se smatra normalnim i ne treba ikoga da brine posebno, sem u slučaju da se pojačavač tera iznad 1/4 nominalne snage. Ovako mali broj uslovljava procena dinamike muzike. Sa 1/4 snage, rezerve dinamike iznose svega 3 dB. Ovo ne treba da čudi; naime, 6W u 8 Oma je +/- 9,8V, a 25W/8 Oma je +/- 20V; dakle, na raspolaganju imate samo duplo veći napon, a za logaritam sa bazom 10, to je svega 3 dB (logaritmujte 2 i rezultat pomnožite sa 10). Nominalna <-- Fazni pomer, stepeni --> snaga <---- potrebna struja ----> Snaga Opterećenje-> A 30o 45o 60o Faktor snage 1,00 1,155 1,414 2,000 25W - 8 Oma 2,50 2,89 3,54 5,00 4 Oma 3,53 4,08 5,00 7,07 35W - 8 Oma 2,96 3,42 4,18 5,91 4 Oma 4,18 4,83 5,91 8,36 50W - 8 Oma 3,54 4,08 5,00 7,07 4 Oma 5,00 5,78 7,07 10,00 65W - 8 Oma 4,03 4,66 5,70 8,06 4 Oma 5,70 6,58 8,06 11,40 80W - 8 Oma 4,47 5,16 6,32 8,94 4 Oma 6,32 7,30 8,94 12,64 100W - 8 Oma 5,00 5,78 7,07 10,00 4 Oma 7,07 8,16 10,00 14,13 150W - 8 Oma 6,12 7,07 8,66 12,24 4 Oma 8,66 10,00 12,24 17,31 I još reference radi, evo standardnih vrednosti elektrolita: EVROPA: 2.200 / 3.300 / 4.700 / 6.800 / 10.000 / 15.000 / 20.000 uF 25 / 40 / 50 / 63 / 80 V SAD&JAPAN: Kao i gore, plus: 8.000 / 12.000 / 22.000, do 100 V Pozdrav, DVV
hi.fi.438 vstan,
>disipacija za upola manju impedansu. Dobri proizvodi imaju >elektrolite veoma velikih kapaciteta i visokog kvaliteta; recimo, >za 2 x 100 W/8 Oma, dobar proizvodac ce upotrebiti 2+2 (odvojeno >za svaki kanal, kako ne bi doslo do interakcije) elektrolita od po >15.000 uF svaki, sto je dovoljno i za velike fazne pomere cak i na B))))))) Sve sam se mislio da te pitam za gornju kombinaciju. > I jos reference radi, evo standardnih vrednosti elektrolita: >EVROPA: 2.200 / 3.300 / 4.700 / 6.800 / 10.000 / 15.000 / 20.000 uF >SAD&JAPAN: Kao i gore, plus: 8.000 / 12.000 / 22.000, do 100 V ~~~~~~ Da li ovo znaci da Japanci uopste ne prave 15.000, tj. da u tom slucaju u njihovim pojacalima cuce evropljani ? Vezano za prethodnu poruku o kapacitivnom opterecenju gramo glave: i ja sam zbog Ortofon-a morao da dodajem nesto pF, stim sto sam iste montirao u gramofonu (nisam hteo u pojacalo). Dakle pitanje je jel sve jedno gde se stavljaju. I cisto da proverim - koje sorte da budu ? Pozdrav, Vladimir
hi.fi.439 dveselinovic,
Japanci prave elektrolite od 15.000 uF, viđao sam ih (Elna, Matsushita, itd). I ja sam kapacitete strpao u gramofon isto kao i ti. Možeš da koristiš šta hoćeš, računajući i stirofleksne, ali najbolje je da imaš sliver mica. Jesu skupi, nije ih lako naći, ali vrede svaku paru. Kao neki kompromis cene i kvaliteta, upotrebi keramičke kondenzatore. U načelu, sasvim je svejedno gde ćeš ih staviti - to što se stavljaju u pojačavač je stvar praktičnosti, za slučaj da promeniš zvučnicu, da ne kopaš po opremi. Međutim, ja sam se opredelio za Ortofon, pa mi to ne treba, bar za sada. Pozdrav, DVV P.S. Koji gramofon i koji pojačavač imaš?