hi.fi.1bandit,
>> hoću (i imam pravo) da film gledam na MIRU.
a na SLOBU?
Johnny
hi.fi.2putnik,
Kada kasetofon zapetlja traku, u čemu je problem -
u kasu ili kaseti?
Brana
hi.fi.3zokalezic,
Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili CDP-195 tj vrede li
one pare ?
Pozdrav
Zoran
hi.fi.4dveselinovic,
Može biti i jedno i drugo. Traka može biti felerična, ili
nenormalno tanka na nekom mestu, ili mehanika kasetofona može biti
grešnik.
Najčešći slučaj u kasetofonu su prljavi točkići, koje retko ko
ikada čisti alkoholnim rastvorom (pola-pola alkohol i voda), ili pak
pogonska osovina (capstan).
U slučaju traka, do sada za ovih 27 godina, nije mi se desilo da
me prevari bilo koja traka poznatog proizvođača, ali neke
budi-bog-sa-nama trake i kasete jesu (mešam, jer imam i magnetofon i
kasetofon).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.5putnik,
Hm, za CDP-195 nisam siguran, ali mislim da je jedina razlika
izmedju njega i CDP-190 u tome što ovaj prvi ima daljinski.
Ja imam SONY CDP-190 i za sada me, da kucnem u drvo, još ni jednom
nije izneverio.
Pozdrav
Brana
hi.fi.6robert,
<:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili CDP-195 tj vrede
<:> li one pare ?
Za Sony CDP-M11 ni ja ne znam mnogo (pretpostavljam da je iz niže klase)
a za CDP-195 znam da je niža klasa a ima sledeće specifikacije:
1 Bit High Density Linear Converter System
4 Pulse D/A Converter
18 Bit Digital filter with Noise Shaping
Direct Digital Sync System
S-Servo III
Digital CLV Servo
Digital Deemphasis
12 tastera za direktno biranje naslova
može da se programira za 24 naslova
promenljivi digitalni fejder
Custom Edit
Peak search
Timer play
izlaz za slušalice može da se podešava
ali NEMA daljinski.
Ako hoćeš daljinski imaš CDP-295 koji je isti kao ovaj ali sa daljinskim.
Što se tiče pitanja da li vrede te pare, po nekim testovima ovi Sony-evi
modeli su u toj klasi prošli najbolje od svih testiranih tako da izgleda
vrede. Ali ako mene pitaš ja bi krenuo od CDP-591 (sada već CDP-592) pa
naviše.
hi.fi.7mmarkov,
>> Ja imam SONY CDP-190 i za sada me, da kucnem u drvo, još
>> ni jednom nije izneverio.
Znaš li, možda, koliko bita ima taj CD? U uputstvu ništa ne piše,
iz dinamike ( oko 90 dB ) bi se reklo da je 16-bitni, ali bih voleo
da znam zasigurno.
hi.fi.8zokalezic,
Hvala svima za informacije
Pozdrav
Zoran
hi.fi.9sagitarius,
Da li neko zna nesto o PIONEER Tape Deck RT - 707 (magnetofon).
Znam samo da ima 3 motora i 4 glave.
Uopste kakvi su pionirovi magnetofoni, sem sto je ovaj star i sto je
ugradjivan u neki `profi` stub (barem po slici koju imam).
Unapred hvala
Milan/
hi.fi.10bitsoftware,
Da li neko zna ko trenutno zastupa Heybrook u Jugoslaviji,
ako uopšte sada ima takvih?
hi.fi.11rjovic,
> <:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili
> CDP-195 tj vrede <:> li one pare ?
Što se tiče CDP-M11 ne znam ništa, a sa CDP-195 sam u potpunosti zadovoljan.
Vredi svaku paru :))
Relja
hi.fi.12trsa,
>>>>>> <:> Jel ima neko podrobnije info o SONY CDP-M11 ili
>>>>>> CDP-195 tj vrede <:> li one pare ?
>> Sto se tice CDP-M11 ne znam nista, a sa CDP-195 sam u potpunosti
>> zadovoljan.Vredi svaku paru :))
Kol`ko para toliko i muzike, pardon ko
ti svira za te pare takva i muzika. 8->>
Pozdrav,
Vladimir
P.S. Ako mozes nadji nesto sa Philips-ovim chip set-om
(Philips, Marantz, Rotel). U ovoj klasi cena npr.
Philips iz serije CD-6xx, npr.610, 604, 614 (upravo
se pojavila nova serija CD-9xx, ali i ova "stara"
sije Sony-ja !), ili jos bolje Marantz serija CD-4X
(40 je stari model, 42 novi). Razlika u zvuku u od-
nosu na Sony je da ne kazem drasticna. Sony-ju pre
svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna
je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike
inace zameraju ovom medijumu, zatim dubina u basu...
I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema
sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem.
Ovo sve navodim na osnovu slusnih iskustava koja se
uglavnom poklapaju sa iskustavima navedenim u nekim
engleskim casopisima. Dakle ako mozes zaobidji Sony-ja!
Ako ne da znas da su modeli sa prefiksom M midi varijante
(sirina uredjaja je 35 cm.), i da ova dva modela nisu bas
"najsveziji".
hi.fi.13trsa,
>>> Da li neko zna ko trenutno zastupa Heybrook u Jugoslaviji,
>>> ako uopste sada ima takvih?
Tehnopromet na bulevaru revolucije, preko
puta JAT-a, ima ih u radnji.
Pozdrav!
Vladimir
hi.fi.14dusan,
>> Sony-ju pre
>> svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna
>> je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike
Pre svega ne mogu da se složim sa tvojom pretpostavkom da treba zaobići
Sony-ja. Ja sam mesecima jurio po inostranstvu a i kod nas, slušao, gledao,
čitao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga već dve godine i nisam
primetio te metalizacije o kojima pričaš. Mašina je jednom rečju zver, ima sve
živo što ti treba i što ti ne treba, robusan je i vrlo kvalitetan, čak bolji od
uređaja iste klase od drugih proizvođača, ovo ti ne pričam napamet, već znam iz
iskustva.
>> I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema
>> sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem.
Technics je toliki užas u odnosu na Sony, da ja u startu nisam ni razmišljao o
kupovini CD-a od njih. Ne preporučujem nikome, mada vidim da kod nas važi
parola: šta ti je, za te pare to čudo stvarno lepo radi. Ja nisam tako
razmišljao već sam izdvojio malo više para, ali zato sam bio siguran da sam
kupio stvar za sledećih 5 godina minimum.
>> Dakle ako mozes zaobidji Sony-ja!
Naprotiv, Sony je zaista veoma dobar izbor u svim klasama u odnosu na cenu
koštanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo još 3 extra modela (ona šmekerska sa
drvetom sa strane) i osim još par zezalica kod programiranja, drugačijeg
dizajna i još kojekakvih gluposti ni u čemu se ne razlikuju od 990-ce. Savršen
izbor za te pare. Ah da, ja ga platih pre 2 godine u Nemačkoj 700 Dem sa
merverštojerom. Ne znam kolika je cena sada ali ga toplo preporučujem svima
koji hoće dobru makinu za te pare.
hi.fi.15drpr,
-> koštanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo još 3 extra modela
-> (ona šmekerska sa drvetom sa strane) i osim još par zezalica
-> kod programiranja, drugačijeg dizajna i još kojekakvih
-> gluposti ni u čemu se ne razlikuju od 990-ce. Savršen izbor
-> za te pare. Ah da, ja ga platih pre 2 godine u Nemačkoj 700
-> Dem sa merverštojerom. Ne znam kolika je cena sada ali ga
-> toplo preporučujem svima koji hoće dobru makinu za te pare.
I ja imam sony-a već oko 2 godine i veoma sam zadovoljan mogu
da kažem da sam i prezadovoljan.Model je cdp-190 i ne znam
koliko je dobar ali ga ja svrstavam u houm juzers klasu :)
Stvarno mi još nikad nije zaglavio ( kuc. kuc.) i mogao bih da
ga preporučim svakom cena je negde kad sam ja kupovao (znači
dosta niža) oko 500dm
cope
hi.fi.16pishta,
Da li možda neko ima podtke o zvučniku Mordaunt-Short
MS35Ti.Pre svega mislim na snagu a može i sve ostalo.
Da li možda neko ima nekih iskustava/mišljenja kako o
zvučniku (koja je klasa, trenutna realna cena polovnog,...)
tako i uopšte o firmi Mordaunt-Short.Takođe da li postoji
neka zgodna kombinacija sa pojačalom (jel može na Sansui
AU-G90X)? i kablovima (Van den Hul ClearWater) i tako to...
Takođe i sve drugo suvislo/nesuvislo u vezi gornavedenog
a da se ja nisam setio.
fala....
hi.fi.17dusan,
Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam dao malo preko 700 za
CDP 990, a razlika imeđu ova dva je ne zna se!
hi.fi.18trsa,
-> kostanja. Iznad mog CDP 990 postoje samo jos 3 extra modela
-> (ona smekerska sa drvetom sa strane) i osim jos par zezalica
-> kod programiranja, drugacijeg dizajna i jos kojekakvih
-> gluposti ni u cemu se ne razlikuju od 990-ce. Savrsen izbor
Bogami, koliko se razlikuju spolja a tek iznutra (razlika u tezini
objasnjava gotovo sve!): pazi sad-Gibraltar sasija (kompozit kalci-
jum karbonata ojacan staklenim vlaknima-poseduje istu molekularnu
strukturu kao mermer), ona dva gornja modela imaju i subsasiju od
dve mesingane ploce, hermetizovan odeljak za disk, posebno ogib-
ljenje laserskog citaca i odeljka za disk itd ...(dakako razlike
ima i u elektrici-udvojen broj DAC-ova itd). Dakle naglasak je na
akusticnoj izolaciji jer secate se - mrtav gramofon je dobar gramo-
fon!.
Sve je to lepo, samo da nije Marantz-a, Rotel-a i Philips-a
(u odsustvu navedenih prolazi i Technics). Em imas bolji zvuk em
manje platis !!! Pa gde to ima!
Pozdrav!
Vladimir
=Question: What is the best chip set!
=Answer: Philips, naturally !!!!!!!
hi.fi.19mmarkov,
>> Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam
>> dao malo preko 700 za CDP 990, a razlika imeđu ova dva je
>> ne zna se!
Ja kupih CDP 190 za isto toliko maraka ( 190 ) pre jedno godinu
dana, i to u sred Beograda. Inače, ortak koji se bavi(o) švercom
tehničke robe, čim ga je video kod mene u sobi, pitao je: 'Kolko
si platio? 200 maraka ?'. Po tome se da zaključiti da je to bila
uobičajena cena...
hi.fi.20dsoskic,
..to trsa
>>> Sony-ju pre
>>> svega nedostaje toplina analognog zvuka, naime prisutna
>>> je tzv."metalizacija" koju ljubitelji analogne tehnike
Što se tiče CD-a i TV-a, ko zaobiđe SONY, a imao je para da ga
kupi, nije svestan na kakvom je gubitku kako u kvalitetu tako i
u verodostojnosti tona a i slike a i lepote samog uređaja.
"It's a Sony" :) the only One.
..to dusan
> Pre svega ne mogu da se složim sa tvojom pretpostavkom da treba zaobići
> Sony-ja. Ja sam mesecima jurio po inostranstvu a i kod nas, slušao, gledao,
> čitao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga već dve godine i nisam
> primetio te metalizacije o kojima pričaš. Mašina je jednom rečju zver, ima
Normalno da ne možeš, kad je Techniks mnnnooooggoo lošiji od
svakog Sony cd-a, a kamo li od CPD-990.
>>> I pored toga sto je ovde bilo prijavljeno nekih problema
>>> sa Techniks-om i njemu se daje prednost nad Sony-jem.
On, Techniks, mislim da nema ni jedan deo Hi-Fi sistema, vredan
pomena, sem eventualno tajmer-a :))). Deck-ovi, njihovi, da bi
bili kvalitetni okreću se brže od deklarisanog tj. u najboljem
slučaju na gornjoj granici tolerancije. A o CD-u, njihovom,
nemam reči, to je čudo od nesolidnosti čitaj skače, preskače,
cakće na nekoliko poslednjih tragova kao da preskače puž... itd.
> Technics je toliki užas u odnosu na Sony, da ja u startu nisam ni razmišljao
Možda zbog toga što Sony ne valja :), nalazi se kao referenca za
klasiku na studiju B, Radio Bgd i u svakom drugom studiju kome
stalo da svoju muziku verno reprodukuje svojim slušaocima. Ovde
mislim na CDP-990 ili minimalno bolji.
Pozdrav, Danko
p.s. možda je samo u početku Philips bio bolji, ali samo zato
što Sony još nije napravio svoj uređaj :)
hi.fi.21ljubisha,
Toliko hvalite tog Sonija da bi neko mogao da pomisli da sve što na
ovom svetu valja od tehnike nosi znak "Sony" ;)) Po vama čovek bi trebao
samo tu nalepnicu da plati par hiljada DEM :) Moram da priznam da ste me
baš zaintrigirali, pa sam odlučio da se sagnem ispod stola i izvučem onu
gomilicu raznih časopisa i testova. I da znate nije mi bilo nimalo lako ;))
Dakle, da vidimo šta te Švabe i Englezi misle o čudu od kompakt diska
koje se odaziva na Sony :) Oni imaju jednu nezgodnu osobinu da sve one
testove strpaju u jednu veeeeeeliku tabelu iz koje može mnogo toga da se
sazna. A na tim tabelama ideš, ideš pa naletiš na Sony pa opet ideš... ,
a ispred svakog Sonija stoji bar po 5-6 raznih Technics-a i Philips-a (a o
ostalim da ne pričamo ) Šalu na stranu, Sonijevi modeli uopšte ne prolaze
sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su
dobili otprilike iste ocene, odgovarajući model dve gore pomenute firme je
obično 200-300 DEM jeftiniji, a ima bogami i drastičnijih slučajeva. žak se
i ovde toliko hvaljeni CDP-990 nalazi ispod mnogo drugih modela. Naravno i
kod Sonija ima izuzetaka, tako da model CDP-590 ima iste ocene kao i 990
samo što košta celih 400 DEM manje.
hi.fi.22vkrstonosic,
>> Toliko hvalite tog Sonija da bi neko mogao da pomisli da sve što na
>> ovom svetu valja od tehnike nosi znak "Sony" ;)) Po vama čovek bi trebao
Recimo 60% profi video tehnike je Sony :)
hi.fi.23dusan,
>>gomilicu raznih časopisa i testova. I da znate nije mi bilo nimalo lako ;))
Da sam ja kupovao CD po katalogu i časopisu, to sigurno ne bi bio Sony.
>>Šalu na stranu, Sonijevi modeli uopšte ne prolaze
>>sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su
Naprotiv, prolaze odlično! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna
stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je rešeno.
Švabama i ostalim "inostrancima" uopšte nije bitna razlika od nekoliko
stotina maraka. Kad se vrši test neke serije uređaja uzima se čak i
tolerancija od 000-300 DEM!? Dakle kad vidiš tabelu u kojoj stoje uređaji u
klasi iznad 1000 DEM zapitaj se koliko tih tričavih 300 Dem utiče na svest
našeg čoveka. Zato su verovatno i najprodavaniji modeli kod nas u seriji
ispod CDP 490 (Sony) a o Technicsu i da ne pričamo! Prodali su ljudima neku
shit seriju i svi su zadovoljni jer su jefitno prošli. Kakav mentalitet!
Iskreno govoreći, ja sam lično video, osetio, radio i čuo par uređaja
koji su u klasi sa CDP990; kod ortaka sam slušao Kenwood-a koji je po
kvalitetu u toj tvojoj tabeli davao skoro iste rezultate, pa ipak ga je 990
ušio u pet dužina (dizajn, gomila programiranja, brzina prebacivanja između
stvari itd) a cena ova dva uređaja je bila ista u Nemačkoj pa ti prosudi ko
će koji da kupi. Drugi je bio jedan Sharp, koji je odma otpao ;))) za treći
pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet bi se odlučio
za 990 (pitaj ga kako moj CD "guta" zamašćene diskove dok njegov odma
ispljune ;))) no dobro da se čovek ne bi ljutio bez razloga da odma napomenem
da ova dva playera rade na dva načina (njegov ima onaj zastareli oversampling
i slične gluposti ;>>>.
I na kraju, sledeća stvar koju ću možda kupiti je DAT ili ono malo čudo što
su najavili pred božić: recordable mini CD. I šta misliš da ću da uzmem
kataloge u ruke i da biram? Jok bato, ja već video 3 serije Sonyjevog DAT-a
koji jede malu decu. I to po studijima dečko a ne po kućama, čisto da ne
misliš da je to igračka. Pitaj one u Pingvinu i u NTV S B šta koriste. Hint:
nije Technics ;)))
hi.fi.24ljubisha,
> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :)
Uh, sad me pokopa :) A koliko ljudi ovde kupuje profi tehniku, bilo video
bilo audio ? Ja nisam hteo da kažem da Sony *ne pravi* dobre uređaje nego je
ovde počela priča o tome kako je jedino što valja Sony ( i to što se tiče
muzičkih uređaja).
hi.fi.25ljubisha,
>Da sam ja kupovao CD po katalogu i časopisu, to sigurno ne bi bio Sony.
> .....
>Iskreno govoreći, ja sam lično video, osetio, radio i čuo par uređaja
>koji su u klasi sa CDP990;
Pa nisam ja ni mislio da ti treba da pročitaš test u nekom časopisu,
pokupiš pare i odeš da kupiš tamo neki CD koji je na listi. Naravno da ćeš
ako si u mogućnosti odslušati što više modela koji bi došli u obzir, pa ćeš
onda doneti odluku. A šta ti misliš da oni kad ocenjuju uređaje ne slušaju
te iste uređaje ? Ta ocena iz časopisa je relevantna bar isto toliko koliko
i tvoja ocena ili nečija druga.
>Naprotiv, prolaze odlično! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna
>stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je rešeno.
>Švabama i ostalim "inostrancima" uopšte nije bitna razlika od nekoliko
>stotina maraka. Kad se vrši test neke serije uređaja uzima se čak i
>tolerancija od 000-300 DEM!
Šta ćeš kada sam bandoglav ;)) Grešiš kada kažeš da švabama ništa ne znači
razlika od par stotina DEM. Naravno u klasi uređaja od 1500 DEM nekih 200-300
DEM ne znači apsolutno ništa ali ako se radi o ceni od nekih 800 DEM tih 300
čine (i švabama) značajnu razliku. Da ne bude da pričam napamet, imao sam
priliku da vidim šta i kako oni kupuju. Veoma mali broj njih će dati 400 DEM
više za neki CD samo da bi na primer videli ime kompakt diska koji su gurnuli
unutra ;) (sem ako se naravno ne radi o uređajima koji koštaju par hiljada DEM)
Još nešto, kada neki uređaj upadne u klasu sa uređajima koji su po 300 DEM
skuplji od njega to je obično veliki kompliment samom uređaju a i njegovom
proizvođaču.
>a o Technicsu i da ne pričamo! Prodali su ljudima neku
>shit seriju i svi su zadovoljni jer su jefitno prošli. Kakav mentalitet!
Pošto verovatno misliš na onu seriju koja se prodavala u free shop-u moram
da ti kažem (ne mogu da odolim ;) da je ona bolje ocenjena od CDP-990 (to se
naravno odnosi na ona dva bolja modela, ona druga dva nema na ovoj listi) A
inače onaj najeftiniji se prodavao po stvarno smešnoj ceni, i naravno da su
ljudi koji su ga kupili bili srećni jer sebi nisu mogli priušte bilo šta drugo.
>I na kraju, sledeća stvar koju ću možda kupiti je DAT
> ....
>Pitaj one u Pingvinu i u NTV S B šta koriste.
Pošto izgleda kupuješ samo profi opremu kada ćeš da kupiš profi pojačalo,
dek i zvučnike ?? ;))
hi.fi.26pishta,
Jel moguće da niko ništa ne zna o Mordaunt-Short-ovima.
Bre, bre,....
A ja se nadao.....
hi.fi.27dveselinovic,
Pa sad, za video ne znam, ali za muziku, ha, našlo bi se ...
Pozdrav,
DVV
hi.fi.28lanik,
>> Eto ti računice, dao si ispod 500 Dem za CDP 190 a ja sam dao malo preko
>> 700 zaCDP 990, a razlika imeđu ova dva je ne zna se!
Daj šta se ložite, sve ispod 1000 DEM u CD playerima je budžet
klasa, i svi zvuče jako slično. Pravi uredjaji se mogu naći tek oko cifre od
2000 DEM.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.29lanik,
>> Što se tiče CD-a i TV-a, ko zaobiđe SONY, a imao je para da gakupi, nije
>> svestan na kakvom je gubitku kako u kvalitetu tako iu verodostojnosti
>> tona a i slike a i lepote samog uređaja. "It's a Sony" :) the only One.
Ma kakav SONY, u pravom HiFi svetu SONY nema šta da traži (kao i
većina poznatih japanskih firmi), s tim da im CD playeri stvarnoi nisu loši
za uložene pare, ali su im televizori najobičnije kante. Imao sam (i još
uvek imam jedan) 2 SONY televizora, i boje se ne mogu porediti sa Grunding
ili Phillips-ovim, da ne navodim sada neke stvarno dobre firme. Nikada neću
shvatiti zašto se Jugovići toliko lože na SONY, pa su još od jedne budžet
japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidž. Imidž može da bude
"Bang & Olufsen", a SONY je samo jedna solidna firma koja pravi uredjaje
pristojnog kvaliteta za one kojima su ti uredjaji namenjeni.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.30lanik,
>> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :)
I takodje recimo da ta "profi" video tehnika nema nikakve veze sa
kućnim djubretom koje ja ili ti možemo da kupimo.
Poznat je primer japanskih bubnjeva i gitara u muzici, koje su
koristili najpoznatiji bubnjari i muzičari - a firme im napravile jedan
instrument po specijalnoj porudžbini i od tada svi misle kako su YAMAHA
bubnjevi ili Ibanez gitare u prodavnicama iste te na kojima sviraju George
Benson ili tako neko.
Nadji mi ti neki SONY-jev uredjaj koji je u masovnoj prodaji da se
nalazi u studijima ili tako negde...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.31lanik,
>> za treći pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet
>> bi se odlučio za 990
Odakle ti ta ideja? Ako bih menjao moju YAMAHU, jedino bi je menjao
za Harman Kardon i ništa drugo. Plus, što porediš ono što se ne da porediti
- CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj KLASI.
>> pitaj ga kako moj CD "guta" zamašćene diskove dok njegov odma ispljune
Koliko se JA sećam, nije bilo baš tako. Dok se kod tebe na umrljanim
mestima čulo krckanje ili mala pauza, kod mene je to isto bilo izbegnuto
zahvaljujući ERROR CORRECTION sistemu koji CD plejeri SREDNJE klase (kao što
je moja YAMAHA) imaju, a plejeri niže klase nemaju.
>> no dobro da se čovek ne bi ljutio bez razloga da odma napomenem da ova
>> dva playera rade na dva načina (njegov ima onaj zastareli oversampling i
>> slične gluposti
Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa, i
o LJUDIMA sasvim drugačijih potreba i shavatanja šta je to HiFi. Dok je tebi
najvažnije kako se CDP da isprogramirati i da li ima auto fade in/out, meni
je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;)
Ustvari, kod CD plejera je najvažniji MEHANIZAM, a to moja YAMAHA
ima jedno 3000 puta bolje od bilo kog SONY-ja, jer sam i ja pri kupovini
razmotrio sve moguće opcije (bilo mi je jedino žao što nisam imao još
500-600 DEM viška pa da kupim neki bolji Herman Kardon) i video najbolje
SONY-jeve plejere. Kao što rekoh, mehanizam je najbitniji jer svaki prosečan
CDP ima "digital out" pa mu možeš priključiti bilo koji DA konvertor.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.32dveselinovic,
Dalibore, nisi baš sasvim u pravu. Posle dve godine otvaranja i
slušanja tih uređaja, došao sam do zaključka da postoje tri suštinske
klase. Prva ide do oko DEM 750 i to su "economy class" uređaji, kao
recimo moj Sony CDP-190, koga sam platio DEM 350 u radnji u sred
Beograda pre godinu i po dana otprilike.
Druga klasa se proteže od DEM 750 do oko DEM 1.300-1.500, a treća
ide inzad toga.
Razlike su tek na tim nivoima zaista bitne, kao recimo potpuno
drugačije urađen audio deo; unutar klasa, razlike se svode na
daljinske komande, razne opcije biranja i programiranja, itd.
To je, uostalom, oduvek bila osobina japanske robe; dodaš dva
dugmeta, povećaš mu napajanje sa +/- 35 na +/- 45 V i eto ti novog,
jačeg i skupljeg modela.
Dajte da se ne zavaramo: to je u osnovi konfekcijska industrija.
Izlaza postoje dva. Prvi je da čovek kupi skup uređaj, ali će
usput platiti ime, pakovanje i niz gluposti koje mu u stvari uopšte
ni ne trebaju. Drugi je da kupi jeftin uređaj, pa ako zna (sam ili
nekog ko to zna), da dohvati i dotera stvar.
Ja volim ovaj drugi pristup kada je moguć (a nije uvek): recimo,
tako sam modifikivao kasetofon (neki shit Sansui), koji je meni
sporedan jer slušam magnetofon. žudo božije šta iz te mašine može da
izađe ako se čovek malo potrudi i zna elemente; recimo, standardne
tranzistore zameniš ručno biranim super niskošumnim tranzistorima, pa
standardne otpornike od 5% zameniš metaloslojnim od 0,5%,
kondenzatore od 10% mil spec delovima od 1%, itd. Pa kad sve to još
lepo narihtaš osciloskopom, ispadne da za male pare, i sasvim
pristojno razuman rad možeš da dobiješ jako mnogo.
Oko pojačavača - slažem se za H/K, Yamahu cenim, ali nisi u pravu
kada tako olako odbacuješ sve ostalo. Sony je oduvek imao odlične
jeftine pojačavače, kao recimo model TAF-220 (sada 270); ti njihovi
modeli su uvek bili odlični za svoju klasu, a uvek su kuburili u
srednjoj klasi, pa i u višoj.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.33drpr,
-> bilo audio ? Ja nisam hteo da kažem da Sony *ne pravi* dobre
-> uređaje nego je ovde počela priča o tome kako je jedino što
-> valja Sony ( i to što se tiče muzičkih uređaja).
JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego sam
samo izneo lično iskustvo i rekao da sam tim CD-om zadovoljan
cope
hi.fi.34dsoskic,
> kod Sonija ima izuzetaka, tako da model CDP-590 ima iste ocene kao i 990
> samo što košta celih 400 DEM manje.
Vrlo čudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a različite cene
:))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni
CDP-590-ca.
I ja baš pred sobom držim jedan uporedni test CD-a i ta dva CD-a
se uopšte ne mogu porediti ni po ceni, što ti reče, a ni po
kvalitetu. Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"
znači da uređaj ima neku osobinu, a "-" da nema tu istu. Od
mogućih 32 osobine, Sony CDP-990 ima 24"+" tj. ima 8"-", a
CDP-590 ima 12"+" tj. ima 20"-"; nadam se da sam bio doboljno
jasan.
CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,....
CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,....
... da ne nabrajam dalje. Imao sam Techniks i hvala bogu
otarasio sam ga se.
Ipak, po mom mišljenu, najbolji je "Sony" u video i tv tehnici,
među DAT-ovima i CD-ima (CDP-X 77ES).
Pozdrav, Danko
hi.fi.35dsoskic,
> ovde počela priča o tome kako je jedino što valja Sony ( i to što se tiče
> muzičkih uređaja).
Ma neeeee, samo što se tiče CD-a i DAT-a i TV-a i VCR-a i CAM-a
i SVGA-monitora i WMan-a i CDMan-a ... :)
:)), ko što vidiš samo CD i DAT od muzičkih uređaja.
hi.fi.36dsoskic,
> čine (i švabama) značajnu razliku. Da ne bude da pričam napamet, imao sam
> priliku da vidim šta i kako oni kupuju. Veoma mali broj njih će dati 400 DEM
Jedino su Jugovići kupovali najskuplje kad su bili u mogućnosti,
i u Minhenu i u Londonu, a švabe su uvek i bile jajare.
A onda kojekakve firmice počeše da uvoze kojekakav šit, tako da
smo puni tehnike ala TEC, KEC, KAMA ovo, KAMA ono, GOLDSTAR,
GUNGANGSAN, ..... retko ko je odoleo da ne kupi nešto ovako
preko "sindikata" uz krompir ili polutku, na 13 mesečnih
rata. ;(((
hi.fi.37dnikolic,
>> - CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopste da budu u istoj KLASI.
Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima,
oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze ovde da *OSETI*
razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od nekoliko decibela?
dn
hi.fi.38dusan,
>>Plus, što porediš ono što se ne da porediti
>>CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj KLASI.
To ti je osnovna greška. Dao si duplo više para za uređaj koji je ipak u istoj
klasi a ja tvrdim i da je bolji. Ne veruješ? Ok, tvoj uređaj i dalje koristi
one tupave oversampling fore, dok moj ima sasvim drugačiju tehnologiju tj 1
bit sampling u već ne znam koliko onih kiloherca. Zvanično je potvrđeno da je
to bolji sistem, dakle u startu grešiš. O brzini i ostalim stvarima ne treba
pričati, pa dovoljno je da ti kažem da ja mogu maltene da pomoću programiranja
mixujem stvari. Verovatno je i tvoj disk tako brz, pa ćemo ovu temu ostaviti
po strani, ali što se tiče samog programiranja diska, tu ga šije nekoliko
puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo
šminkerskih fora kad ubaciš CD on ti ispiše ime ili grupu velikim slovima itd
za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandžaste)
displaye. Ima tu još fora ali mi trenutno ne padaju napamet, a i mrzi me da
potežem user manual.
>> Koliko se JA sećam, nije bilo baš tako. Dok se kod tebe na umrljanim
>>mestima čulo krckanje ili mala pauza, kod mene je to isto bilo izbegnuto
Teško da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD
(umašćeni) dao grešku samo na početnih seknd dve, dok je kod tebe na 3 mesta
izbacio grešku, čime dolazimo do zaključka da je moj svario više umašćenih
mesta nego tvoj, pa ti vidi koja je to osetljivost za tvoj CD player.
>>zahvaljujući ERROR CORRECTION sistemu koji CD plejeri SREDNJE klase (kao što
To o čemu ti pričaš postoji samo na papiru da bi se eventualni kupci namamili
na slatkorečivost kompanije koja prodaje svoje uređaje. NE POSTOJI nijedan
error correction sistem koji će moći da prevari ljudsko uvo i ubaci neki sempl
na mesto gde fale podaci (tj disk "preskače"). žak i sa tim tvojim sistemom ja
nisam video nikakvo poboljšanje u odnosu na klasično preskakanje greške kod
diskova, a ti si sa tim sistemom samo dao više para na uređaj.
>> Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa
Možda u teoriji ali praktično ne.
>>je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;)
Tvoje uvo (ili uši) sigurno neće primetiti razliku ako bi ti naizmenično
puštao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slušaš kakav
je zvuk. Razlika verovatno negde i postoji na papiru, ali naše uši to ne
konstatuju. Ovakav apsurd je verovatno nastao ako ste puštali više playera na
različitim zvučnicima pa je sve drugačije zvučalo.
>> Ustvari, kod CD plejera je najvažniji MEHANIZAM, a to moja YAMAHA ima
>>jedno 3000 puta bolje od bilo kog SONY-ja, jer sam i ja pri kupovini
Prvo ti meni formuliši šta misliš kad kažeš mehanizam, jer nešto nisam
primetio da si baš otvarao Yamahu i Sony pa upoređivao. Mehanizam je za svaku
pohvalu kod Sony-ja i verovatno je drugačije rešen u odnosu na druge playere.
>>Kao što rekoh, mehanizam je najbitniji jer svaki prosečan CDP ima "digital
>>out" pa mu možeš priključiti bilo koji DA konvertor.
Eto ti ga pametnjaković. Od kad to digital out spada u mehanizam?! Ali ajde,
pošto znam šta si hteo da kažeš, oprošteno ti je. Ali za utehu da ti kažem da
i CDP990 ima digital out ;)))
hi.fi.39dusan,
>>Ipak, po mom mišljenu, najbolji je "Sony" u video i tv tehnici,
>>među DAT-ovima i CD-ima (CDP-X 77ES).
Ok vidim da si opsednut Sony-jem ali bogamu ne treba preterivati! Ne bih baš
rekao da je Sony najbolji u video i tv tehnici ali tvrdim da ima fantastične
mogućnosti za veoma male pare. Ja imam video SLV353 Sony i nisam video do dansa
brži i kvalitetniji video od ovog, naravno u toj klasi. A opet manija Sonyja da
ubacuje tonu programiranja ga izdvaja od sličnih modela. Panasonic ga prati u
stopu, ali tek model od NVF70 koji se jedino izdvaja zato što je stereo a i po
ceni je jači.
hi.fi.40dusan,
>>Ma neeeee, samo što se tiče CD-a i DAT-a i TV-a i VCR-a i CAM-a
>>i SVGA-monitora i WMan-a i CDMan-a ... :)
Što se tiče CD-a, kad bi ponovo razmislio kupio bih Sony CDPX 777.
DAT - obavezno Sony.
TV je malo zeznuta tema, Grundig je haos ali je skup. Ima tu još dosta stvari
koje se gledaju pa ostavimo ovu temu za drugi put...
VCR - opet Sony ali ovog puta bih kupio minimum SLV 979 sa mixetom.
SVGA - ne znam ništa o učešću Sonyja u ovim vodama, pa zato neću da
komentarišem.
Od WMana bih ipak pre kupio Aiwu nego Sony ali zato CDMan obavezno Sony ;))
hi.fi.41dusan,
>>Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima,
To! Evo ga pravi čovek! To ja sve vreme pričam, daju ljudi neke silne pare za
kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uređaja ne bi
pogodili koji je koji zvuk ;)
hi.fi.46trsa,
>>> citao i na kraju sam izabrao Sony CDP-990. I imam ga vec dve godine i nisam
>>> primetio te metalizacije o kojima pricas. Masina je jednom recju zver, ima
> Normalno da ne mozes, kad je Techniks mnnnooooggoo losiji od
> svakog Sony cd-a, a kamo li od CPD-990.
Da li si imao priliku da vrsis uporedno slusanje Techniks-a
SL-P70 i nekog Sony-ja. Razlika je drasticna, na stetu
Sony-ja. Sto se tice one "metalizacije" koju ne primecujete-
slusajte malo uporedno bilo kojeg Marantz-a sa Sony-jem.
Tada ce ova diskusija prestati, a epilog ce biti u malim.ogla-
sima, tema hi-fi.
> p.s. mozda je samo u pocetku Philips bio bolji, ali samo zato
> sto Sony jos nije napravio svoj uredaj :)
Da li ti je poznato koji chip set koriste i proizvodjaci
audiofilskih CD uredjaja, kao sto su Mission, Meridian,
Cambridge ..., naravno Philips-ve DAC-ove i ostala prateca
kola, kako dosadasnju 16-bitnu tehniku, tako i novu 1-bitnu
tehniku.
Pozdrav,
Vladimir
p.s.Bivsi vlasnik Sony-ja.
hi.fi.47trsa,
Ove, i meni dobro poznate, cinjenice samo potvrdjuju ono
sto sam naveo. Smatram ih vrednom dopunom na ovu temu.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.48trsa,
> Recimo 60% profi video tehnike je Sony :)
Neka je tako. Ali ova tema je hi-fi !!
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.49trsa,
>Naprotiv, prolaze odlicno! Nikako bre da ti utuvim u glavu da je cena osnovna
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
>stvar koju gleda kupac, pa ako ona zadovoljava kvalitet sve je reseno.
Pa lepo je rekao covek u 3.22 :
>a ispred svakog Sonija stoji bar po 5-6 raznih Technics-a i Philips-a (a o
>ostalim da ne pricamo ) Salu na stranu, Sonijevi modeli uopste ne prolaze
>sjajno u konkurenciji sa gore pomenutim. Ako se radi o modelima koji su
>dobili otprilike iste ocene, odgovarajuci model dve gore pomenute firme je
>obicno 200-300 DEM jeftiniji, a ima bogami i drasticnijih slucajeva. Cak se
Dakle za manje pare dobijas bolji zvuk!!! Da li citas poruku na koju
repliciras?
> Iskreno govoreci, ja sam licno video, osetio, radio i cuo par uredaja
>koji su u klasi sa CDP990; kod ortaka sam slusao Kenwood-a koji je po
>kvalitetu u toj tvojoj tabeli davao skoro iste rezultate, pa ipak ga je 990
>usio u pet duzina (dizajn, gomila programiranja, brzina prebacivanja izmedu
>stvari itd) a cena ova dva uredaja je bila ista u Nemackoj pa ti prosudi ko
>ce koji da kupi. Drugi je bio jedan Sharp, koji je odma otpao ;))) za treci
>pitaj Lanika - on je kupio Yamahu i mada je sve to lepo, opet bi se odlucio
Pa nisi bas imao sa cime da ga poredis. Ocigledno tu fali neki
Marantz ili Rotel (Philips-ovi chipovi). A iz ovog vidimo sta kod tebe
pali: dugmici, programiranja, tehnicke karakteristike.. Cinjenica je da
su Sony-jevi modeli opremljeni svim komforom bez premca, ali da li je
bitnije sto memorise program za 225 diskova, sa naslovima istih, brze
prelazi sa kraja na kraj diska ... ili zvuk ? Philips, Marantz, Rotel
- neznas ko je ruzniji od njih (ma nisu tako ruzni samo je Sony lepsi).
Daljinski sa malo tastera... Ali ja ga nisam kupio za gledanje. Ja ga
samo slusam...
>da ova dva playera rade na dva nacina (njegov ima onaj zastareli oversampling
>i slicne gluposti ;>>>.
Vecina britanskih audiofilskih CD plejera i dalje sa drzi
Philips-ovog TDA 1541AS 16-bitnog DAC sa samo x4 oversemplingom.
Naravno prelaze na Philips bitstream DAC-ove. E ovde lezi interesa-
ntna cinjenica: Philips je do izbacivanja bitstream DAC-ova svo
vreme tvrdoglavo stajao na 16-bitnom DAC-u sa samo x4. A sta su
japanci radili: 18-bitni konvertori, 20-bitni,... odgovarajuci
porast i oversemplinga: x8, x16, x45... Naravno sve uz odgovarajucu
reklamu i neodgovarajuci kvalitet.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.50d.petrovic,
Ă> A onda kojekakve firmice počeše da uvoze kojekakav šit, tako da
Ă> smo puni tehnike ala TEC, KEC, KAMA ovo, KAMA ono, GOLDSTAR,
Ă> GUNGANGSAN, ..... retko ko je odoleo da ne kupi nešto ovako
I bilo je rečenica "Kupio sam stub !". Nekoliko puta sam pokušao da
objasnim šta je stub, a onda odustao. Najsmešnije mi je bilo (ja imam onaj
tamni riz) kad bi mi neko rek'o da je njegov bolji jer ima digitalno biranje,
dupli dek, ekvilajzer, a tek ako neki model ima sat....
hi.fi.51sandro,
Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka
mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777.
SALE
hi.fi.52ljubisha,
> JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego sam
> samo izneo lično iskustvo i rekao da sam tim CD-om zadovoljan
Moja poruka se i nije odnosila na tebe, sorry ako si je lično shvatio :)
hi.fi.53ljubisha,
> Vrlo čudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a različite cene
> :))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni
> CDP-590-ca.
Ne nego si odvalio glupost, jer Volga i Volvo nigde nemaju iste ocene :)
> I ja baš pred sobom držim jedan uporedni test CD-a i ta dva CD-a
> se uopšte ne mogu porediti ni po ceni, što ti reče, a ni po
> kvalitetu. Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"
> znači da uređaj ima neku osobinu, a "-" da nema tu istu. Od
> mogućih 32 osobine, Sony CDP-990 ima 24"+" tj. ima 8"-", a
> CDP-590 ima 12"+" tj. ima 20"-"; nadam se da sam bio doboljno
> jasan.
>
> CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,....
> CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,....
Da ali je pitanje koje su to osobine tj da li te osobine opravdavaju razliku
od 400 DEM. A kad pričamo od CD mislim da je primarna stvar kvalitet muzike
koju možeš dobiti iz njega. A većina tih razlika je čisto šminkerske prirode.
Najbitnija razlika je što 990 primenjuje taj sistem 1-bitnog DAC-a. Hoćeš ti
da mi kažeš da osećaš ove razlike u trećoj decimali ??? Prema tome navođenje
tih brojčanih podataka je ipak (naravno do izvesne granice ) mazanje očiju.
Ja sam tom mojom porukom hteo da kažem samo da i soni može da napravi CD sa
odličnim odnosom cena/kvalitet.
hi.fi.54ljubisha,
> Jedino su Jugovići kupovali najskuplje kad su bili u mogućnosti,
> i u Minhenu i u Londonu, a švabe su uvek i bile jajare.
Zato što su jugovići budale i kupuju gluposti koje im ne trebaju a švabe su
veoma racinalne i mogu dobro da ocene šta se isplati a šta ne.
hi.fi.55ljubisha,
> TV je malo zeznuta tema, Grundig je haos ali je skup. Ima tu još dosta stvari
Pa i nije. Ja sam kupio mog Grundiga za manje pare nego što je koštao
ekvivalentni Sony.
hi.fi.56ljubisha,
>
> To! Evo ga pravi čovek! To ja sve vreme pričam, daju ljudi neke silne pare za
> kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uređaja ne bi
> pogodili koji je koji zvuk ;)
Ovde se radi o tome da za manje pare dobiješ isti ili bolji kvalitet. A ti bi
i toster platio 1000 dem samo ako može da se programira ;)))
hi.fi.57dsoskic,
> Nikada neću
> shvatiti zašto se Jugovići toliko lože na SONY, pa su još od jedne budžet
> japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidž. Imidž može da bude
> "Bang & Olufsen", a SONY je samo jedna solidna firma koja pravi uredjaje
Budžet firma??, dobro de budžet, al' jel' i TV japanski (Sony &
Toshiba) sa svojim modelima od 5000 dem i 11000 dem ili kamere
Sony-jeve CCD-V200 i BetaCam sa cenama novijih modela od preko
20Kdem isto za budžet, jeste al kako za koji.:))
No, to sve nema veze sa CD-ima CDP - x77es ili x55es ili x33es ili
990, koji su po kvalitetu vrhunski uređaji sa skoro istim
slušnim (za ljudske uši) karakteristikama. BTW cene su im (bile)
'91 god od 1000 - 3000 dem, ako cena ima veze sa kvalitetom.
cu
p.s. znaš i sam šta od opreme volim, a da japance ne volim, al'
"if you can't bit them, join them"
hi.fi.58dsoskic,
> Nadji mi ti neki SONY-jev uredjaj koji je u masovnoj prodaji da se
> nalazi u studijima ili tako negde...
Ako je naše malo skromno pretstavništvo u sarajevskoj za mase,
onda bi se toga, bogami dosta našlo. Svi Monitori, Video kamere,
CPD-i od 990 do X77ES. Pogledaj na bilo kojoj tv ili radio
stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se
radi kad je i ta Superprofi oprema mogla kod nas da se kupi u
šlj prodavnici. :))
hi.fi.59dsoskic,
> Da napomenem i ja da se radi o uredjajima sasvim različitih klasa, i
> o LJUDIMA sasvim drugačijih potreba i shavatanja šta je to HiFi. Dok je tebi
> najvažnije kako se CDP da isprogramirati i da li ima auto fade in/out, meni
> je mnogo važniji ZVUK koji CDP daje, pa makar morao da ga navijam... ;)
E, ako ti treba i jedno i drugo, onda kupiš "SONY" (ta reč i
samo napisana deluje kvalitetno:)))), zar ne. (o CD-u je reč)
hi.fi.60trsa,
3.34
> Vrlo cudno?????, i Volga i Volvo imaju iste ocene a razlicite cene
> :))), ovim nisam hteo da uvredim ni vlasnike ruskih vozila ni
> CDP-590-ca.
Citas li ti ono sto napises ?
> CDP-990 je 45 Bitni, Pulse D/A, <0.003%, >112dB, >100dB, >100dB,....
> CDP-590 je 18 Bitni, 16 Bit , <0.01% , >100dB, > 92dB, > 95dB,....
> ... da ne nabrajam dalje.
Sve je ovo lepo napisano, ali pada u vodu pri slusanju.
Tebi je definitivno vaznije ono sta vidis, tj.procitas,
nego ono sto cujes. Uzgred, prva generacija 1-bitnih
plejera, kojoj pripada i 990 (nema on 45-bitni DAC), je
uprkos nekim poboljsanjima bila inferiorna u odnosu na
na prethodnu generaciju prvenstveno po pitanju dinamike.
Dzaba pise xxxdB .
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.61trsa,
3.37
>Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima,
>oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze ovde da *OSETI*
>razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od nekoliko decibela?
Cuje se jednostavno drugciji zvuk. Poznata je cinjenica da CD
plejeri kao ni jedan drugi audio uredjaj imaju medjusobno sli-
cne tehnicke karakteristike a tako razliciti zvuk !
Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo
uporedno slusanje dva uredjaja!
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.62trsa,
>klasi a ja tvrdim i da je bolji. Ne verujes? Ok, tvoj uredaj i dalje koristi
>one tupave oversampling fore, dok moj ima sasvim drugaciju tehnologiju tj 1
>bit sampling u vec ne znam koliko onih kiloherca. Zvanicno je potvrdeno da je
>to bolji sistem, dakle u startu gresis. O brzini i ostalim stvarima ne treba
>pricati, pa dovoljno je da ti kazem da ja mogu maltene da pomocu programiranja
>mixujem stvari. Verovatno je i tvoj disk tako brz, pa cemo ovu temu ostaviti
>po strani, ali sto se tice samog programiranja diska, tu ga sije nekoliko
>puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo
>sminkerskih fora kad ubacis CD on ti ispise ime ili grupu velikim slovima itd
>za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandzaste)
Ocigledno od tolikog gledanja ne "vidis" da je sustina
u zvuku !
>Tvoje uvo (ili usi) sigurno nece primetiti razliku ako bi ti naizmenicno
>pustao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slusas kakav
Razlika se i te kako primecuje, samo ti izgleda nemozes ili
neces, a mozda i nisi imao priliku za tako nesto. Zato ti
pruzam priliku da ga poredis sa jednim Marantz-om. Javi se
u mail.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.63trsa,
>>Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i zvucnicima,
>To! Evo ga pravi covek! To ja sve vreme pricam, daju ljudi neke silne pare za
>kvalitete koji postoje na papiru a kad bi stali na slepo ispred uredaja ne bi
>pogodili koji je koji zvuk ;)
Ne daju ljudi neke silne pare za kvalitet nego oni koji znaju
daju manje para za bolji ili isti zvuk. Ko umije njemu dvije ;))))
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.64trsa,
>Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka
>mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777.
Ako mozes zaobidji ga. I sve ostale Aiwa plejere iz te
serije. Pogotovo sto je najskuplji model pa je odnos
cena/kvalitet izuzetno los. Lusuzno je opremljen ...
ali zvuk! Medjutim nekima je ovde vaznije ono prvo.
Inace ova serija plejera je zamenjena novom serijom.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.65sandro,
>>> Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka
>>> mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777.
>>
>> Ako mozes zaobidji ga. I sve ostale Aiwa plejere iz te
>> serije. Pogotovo sto je najskuplji model pa je odnos
>> cena/kvalitet izuzetno los. Lusuzno je opremljen ...
>> ali zvuk! Medjutim nekima je ovde vaznije ono prvo.
>> Inace ova serija plejera je zamenjena novom serijom.
Kad bi mogao da ga uzmes za 400DM potpuno novog i sa garancijom
da li bi razmisljao.
hi.fi.66dveselinovic,
Pitanje je pravo, ali bih ipak dodao nešto - nije sve samo u
digitalijama, ima malo i analogije (analogne tehnike) u svemu tome.
Recimo, kako je koncipiran i izveden izlazni pojačavač, itd.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.67dveselinovic,
Hm, ako samo malo proširimo pojam "error correction"-a, onda *IMA*
jedan uređaj koji ne da može, nego *JESTE* "prevario" ljudsko uvo.
Dokazano.
Ajd' sad nek neko pogodi na koji uređaj mislim: analogni je, veoma
specifičan, poreklom iz USA, a napravila ga je jedna čuvena firma.
Može da se vidi čak i u našim krajevima.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.68d.petrovic,
Ufffff. Jel možete sa manjim citatima, kalemite padove do ludila.
Pozdrav, Dejan
hi.fi.69ljubisha,
> stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
To što držiš u ruci u d___ zavuci :)))))))))))))))
Izvini, šala (možda i malo neumesna O:) al' nisam mogao da odolim
hi.fi.70ljubisha,
> E, ako ti treba i jedno i drugo, onda kupiš "SONY" (ta reč i
> samo napisana deluje kvalitetno:)))), zar ne. (o CD-u je reč)
CD služi da se sluša muzika a kompjuteri služe za programiranje :)))
hi.fi.71ljubisha,
> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo
> uporedno slusanje dva uredjaja!
Jel mogu i oni koji su na tvojoj strani ? :)))
hi.fi.72dsoskic,
> Sony-ja. Sto se tice one "metalizacije" koju ne primecujete-
> slusajte malo uporedno bilo kojeg Marantz-a sa Sony-jem.
Možda su u pitanju zvučnici :), ja bi pre promenio zvučnike nego
tamo neki lošiji CD od Tehniksa na pr. "SONY CDP -X 77 ES ESPRIT" ;))
> p.s.Bivsi vlasnik Sony-ja.
pravo da ti kažem zvučao si mi dosta ozbiljno, nigde ni jednog
smajlija :)),
p.s bivši vlasnik Tehniksa :)) thanks god!
BTW ni jedna poruka nije lične prirode (tek da se zna), "T" mi
je dugo zagorčavao život.
hi.fi.73dsoskic,
> Neka je tako. Ali ova tema je hi-fi !!
Nekome je možda i tv (monitor) kao i satelitski risiver (na
Astri ima preko 20 radio i tv stanica u stereo, hi-fi ili digitalnoj
tehnici) i video rekorder (sve češće se koristi u audio svrhe)
sastavni deo Hi-Fi sistema, a ima i sliku pride.
Audio-Video Hi-Fi linija.
Pozdrav, Danko
p.s. ako se ne varam, nema podteme hi-fi tv,sat,video.
hi.fi.74dsoskic,
> I bilo je rečenica "Kupio sam stub !". Nekoliko puta sam pokušao da
> objasnim šta je stub, a onda odustao. Najsmešnije mi je bilo (ja imam onaj
> tamni riz) kad bi mi neko rek'o da je njegov bolji jer ima digitalno biranje,
> dupli dek, ekvilajzer, a tek ako neki model ima sat....
Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp)
"stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output)
i to sve "super povoljno" za samo 999 DEM ili malo više. Ceo
"stub" ima 5.5 kg :), sve se komponente tobože odvajaju ima ih
jedno deset barem, zvučnici ko ormani saso_mange vati imaju...
itd.
Pozdrav, Danko
p.s namerno nisam pomenuo ime proizvađača, da se neko slučajno
ne oseti uvređenim (nije ni bitno kako se zove, već koliko je
teško) :))
hi.fi.75dsoskic,
> Tvoje uvo (ili uši) sigurno neće primetiti razliku ako bi ti naizmenično
> puštao stvari sa oba playera. Pa nije CD ko gramofon i igle pa da slušaš
> kakav je zvuk. Razlika verovatno negde i postoji na papiru, ali naše uši to
> ne konstatuju.
Kad si već pomenuo uvo ili uši, u zavodu za fiziku (Zemun,
Maksima Gorkog) može da se ode (preko veze) i da se sazna tačna
visina Hz koju pojedinac čuje.
Ukoliko imaš kuče ili neko drugo ljubimče u stanu, bolje je
imati ne kvalitetnije uređaje, jer te toliko visoke tonove samo
oni čuju. :))
Ko misli da dobro čuje može da proba (CD-original, Hi-Fi Video
rekorder, jako kvalitetan Deck ili Reel to Reel tape tj. kopije sa
CD-a) i da se uveri u suprotno. Neće znati koji reprodukuje,
garant. Tako da je, stvarno, rasipanje para kupovina tako dobrih
uređaja samo za kućno slušanje, al bože moj mož' da naiđe neko
iz filharmonije :)) u goste, i kuku_lele, eto sramote. :))
hi.fi.76dsoskic,
> Ok vidim da si opsednut Sony-jem ali bogamu ne treba preterivati! Ne bih baš
> rekao da je Sony najbolji u video i tv tehnici ali tvrdim da ima fantastične
Ma jok, samo ti se čini, :). Šalu na stranu, nisam opsednut Sony-jem,
nego ne volim Tehniks-a, toliko da ni ime ne volim da mu čujem
(zbog onih "bržih" deck-ova, što su ih neki ameri provalili i pri
test-u lepo usporili na normalu i prikazali u pravom svetlu).
> ubacuje tonu programiranja ga izdvaja od sličnih modela. Panasonic ga prati u
> stopu, ali tek model od NVF70 koji se jedino izdvaja zato što je stereo a i
> po ceni je jači.
Panasonik je, po meni, odličan video sve od svog najmanjeg pa
sve do najvećeg (po brojevima mislim, NV11 ili 15 do 100).
hi.fi.77dsoskic,
> Ne nego si odvalio glupost, jer Volga i Volvo nigde nemaju iste ocene :)
pročitaj ponovo, čemu služe oni smajliji na kraju :))), tek da
znaš da ni to nije glupost, bez obzira koliko glupo zvuči. :))
Oba automobila imaju 95% istih osobina, što se upotrebne
vrednosti tiče, to je jako lako objašnjivo i potvrđeno od strane
Ford-a. Kao što testovi CD-a upućuju potencijalne kupce u pravom
smeru "za iste pare/što više muzike", tako i ona dva gore
navedena automobila su .... ako ta zanima detaljno objašnjenje
ću poslati u temu. automobili.
> Ja sam tom mojom porukom hteo da kažem samo da i soni može da napravi CD sa
> odličnim odnosom cena/kvalitet.
Slažem se.
Cu, Danko
hi.fi.78dsoskic,
>> stanici, čiji uređaj drže u ruci ili stoji na stolu, a šta da se
> ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
> To što držiš u ruci u d___ zavuci :)))))))))))))))
>
> Izvini, šala (možda i malo neumesna O:) al' nisam mogao da odolim
Ja i da se koristim tuđim USERNAME-om, kao što ga ti koristiš,
bio bi ako ništa drugo kulturan i ne bi bio prost.
hi.fi.79dsoskic,
> Citas li ti ono sto napises ?
==
A jel "ti" čitaš ono što citiraš :)), izgleda da "ti"
čak ni u replici ne čitaš ono što si citirao. A to što ponekad
pobrkaš lončiće, cene, vrednosti, upotrebne vrednosti i drugo
nema veze. Ukoliko onaj glupi primer nisi shvatio onako kako
treba ni to nema veze. :) Šta da se radi čovek se uči dok je
živ. ;)
> Tebi je definitivno vaznije ono sta vidis, tj.procitas,
====
> nego ono sto cujes. Uzgred, prva generacija 1-bitnih
Meni nije važnije, gde sam "ja" rekao da je "meni važnije" ili ne??
Smajli, čitaj: ":)))" ti valjda nešto znači, i u ovoj celoj priči nisi
bitan ni ti, ni ja, ni bilo ko lično; al ukoliko ni to nisi do
sada shvatio, ni to nema veze.
p.s. možeš "ti" da budeš ubedljiv i bez ličnih napadanja, jel
tako.
p.p.s. sad pošto smo se rešili pljuvke po CD-ima, mogli bi da
pređemo na korisnike.
hi.fi.80dusan,
E ljudi, ajde da više ne ubeđujemo jedan drugog koji su uređaji bolji jer ima 2
razloga za to:
1. postalo je sve žešće ovde u conf
2. niko nije promenio mišljenje o Sony-ju, pa je svako dalje ubeđivanje potpuno
besmisleno. Kad budemo prevazišli i ovde današnje uređaje opet će početi sve
ispočetka.
hi.fi.81d.petrovic,
Ă> Ajd' sad nek neko pogodi na koji uređaj mislim: analogni je, veoma
Ă> specifičan, poreklom iz USA, a napravila ga je jedna čuvena firma.
Modem ? MNP ? :)
hi.fi.82lanik,
>> Dalibore, nisi baš sasvim u pravu.
>> došao sam do zaključka da postoje tri suštinske klase.
>> Prva ide do oko DEM 750 i to su "economy class" uređaji
>> Druga klasa se proteže od DEM 750 do oko DEM 1.300-1.500,
>> a treća ide inzad toga.
Molim te da ponovo pročitaš moje poruke u kojima sam ja uredjaje
podelio u klase baš kao što ti iznosiš u tvojoj poruci. Rekao sam da je
Duletov SONY (700 DEM) budget klasa, moja YAMAHA (1400 DEM) srednja, a sve
oko 2000 viša klasa uredjaja, te ne vidim oko čega nisam u pravu? :)
>> Razlike su tek na tim nivoima zaista bitne, kao recimo potpuno
>> drugačije urađen audio deo; unutar klasa, razlike se svode na
>> daljinske komande, razne opcije biranja i programiranja, itd.
Heh, i ovde se slažem. Zato sam i napisao da SONY od 700 DEM ima
bolje programiranje od moje YAMAHA-e, ali se u principu ne daju porediti.
>> Dajte da se ne zavaramo: to je u osnovi konfekcijska industrija.
My words exactly.
>> ali nisi u pravu kada tako olako odbacuješ sve ostalo.
Ne odbacujem ja SVE ostalo. Samo mislim da je SONY suviše "naduvana"
firma.
>> Sony je oduvek imao odlične
>> jeftine pojačavače, kao recimo model TAF-220 (sada 270); ti njihovi
>> modeli su uvek bili odlični za svoju klasu,
Opet si napisao isto što i ja; Da SONY ima dobre uredjaje u svojoj
klasi, i za one kojima su isti namenjeni. Ali tamo neke parole tipa "one and
only" su stvarno smešne jer ima mnogo firmi koje prave kvalitetnije uredjaje
od SONY-ja. U USA 80% televizora su npr. Panasonic (u svim hotelima npr.)
a SONY je počeo tek od skoro da se "probija" i ne važi za neku "super-de-luxe
-kvalitetnu" firmu, kao što je kod nas slučaj.
--> A nanosecond here, a nanosecond there,
--> next thing you know you've got real time.
hi.fi.83lanik,
>> Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"znači da uređaj ima
>> neku osobinu, a "-" da nema tu istu.
To nema blage veze. Nije važno da li neki uredjaj ima + ili - :)
nego KAKAV ZVUK daje, a programiranje i razne cika-cake koje se ocenjuju sa
+ i - su tu periferne.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.84lanik,
>> Zvanicno je potvrdeno da je to bolji sistem, dakle u startu gresis. O
>> brzini i ostalim stvarima ne treba pricati, pa dovoljno je da ti kazem da
>> ja mogu maltene da pomocu programiranja mixujem stvari. Verovatno je i
>> tvoj disk tako brz, pa cemo ovu temu ostaviti po strani, ali sto se tice
>> samog programiranja diska, tu ga sije nekoliko puta. A i u dizajnu je
>> tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa malo sminkerskih fora
>> kad ubacis CD on ti ispise ime ili grupu velikim slovima itd za razliku
>> od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene (narandzaste)
Sav si u šminci. Ne gledaj, slušaj. Ja sam moj CDP izabrao na testu
"slušanja" (kako se kaže "listening test" na srpskom?;)) ) i u konkurenciji
sa zverima (i u okviru cena <= 1500 DEM), te sam se na kraju izmedju Harman
Kardon-a (ne sećam se kog modela) i YAMAHE ipak odlučio za YAMAHA-u. Da sam
imao još koju stotinu maraka na raspolaganju, sigurno bi uzeo HK, ali jedan
bolji model, van opsega cena koja mi je odgovarala, te je cena presudila. A
slušao sam oba "finalna" modela na raznim vrhunskim pojačalima i zvučnicima.
Manje gledaj, više SLUŠAJ.
Prvo odmakni malo zvučnike od zida, spusti ih na normalnu visinu sa
plafona, postavi tapete u sobi, kupi dobre kablove za zvučnike, pa onda reci
nešto o CD Playerima. Ovako, kako ti držiš zvučnike, normalno je da ne
primećuješ razlike izmedju CDP-a.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.85lanik,
Ako možeš, uzmi nešto drugo. Programiranje je sasvim OK, ani zvuk
nije loš, ali ima neko konstantno "krčanje". Moj ortak ga je kupio i tri
puta ga je vraćao misleći da nešto nije u redu. Pa ga je premeštao u razne
sobe, da nije zbog struje, ovoga onoga, slušao na slušalice, ali krčanje
(jako tiho, ali ipak krčanje) nije nestajalo.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.86dnikolic,
>> Tesko da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD
>> (umasceni) dao gresku samo na pocetnih seknd dve, dok je kod tebe na 3 mesta
>> izbacio gresku, cime dolazimo do zakljucka da je moj svario vise umascenih
>> mesta nego tvoj, pa ti vidi koja je to osetljivost za tvoj CD player.
Sta radite bre vi sa tim diskovima???
dn
hi.fi.87dnikolic,
>> mogucnosti za veoma male pare. Ja imam video SLV353 Sony i nisam video do
E, ovo je stvarno dobar video! Jurio sam da ga kupim, ali nekako tada pocese da
proizvode onaj ocerupani X 50 koji nije ni za pola 353. Ne razumem...
dn
hi.fi.88dnikolic,
>> pali: dugmici, programiranja, tehnicke karakteristike.. Cinjenica je da
>> su Sony-jevi modeli opremljeni svim komforom bez premca, ali da li je
>> bitnije sto memorise program za 225 diskova, sa naslovima istih, brze
>> prelazi sa kraja na kraj diska ... ili zvuk ? Philips, Marantz, Rotel
Danas su te stvari tako razvijene, da bas mogucnost programiranja i brzina
odlucuju o kupovini. Razliku u ceni od nekoliko stotina DEM sigurno niko
(ovde) ne moze da *CUJE*. Prakticno, imas izbor: odlican zvuk i velike
mogucnosti programiranja ili odlican zvuk i dobre mogucnosti programiranja.
Sta bi ti odabrao?
dn
hi.fi.89dnikolic,
>> Ajde kad se vec ovoliko prica o CD uredjajima neka
>> mi neko kaze nesto vise o CD AIWA XC-777.
Jedan moj drugar ga ima i jako je zadovoljan.
dn
hi.fi.90dnikolic,
> shvatiti zasto se Jugovici toliko loze na SONY, pa su jos od jedne budzet
> japanske firme koja proizvodi za mase napravili i imidz. Imidz moze da bude
Primetio sam da proizvidajaci monitora nekako u prve redove reklame stavlja-
ju ono ".... Sony Trinitron...". Ne znam zasto.
dn
hi.fi.91dnikolic,
>> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo
>> uporedno slusanje dva uredjaja!
Pa nisam iz Beograda, pa do poboljsanja situacije sa gorivom od ovoga nema
nista. Ako si nekada u zivotu imao kijavicu, razliku u zvuku tesko da ces
osetiti.
dn
--> Tesko=Nikad
hi.fi.92danko,
> Moze li neko od vas da, samo slusnim testom, na istom pojacalu i
> zvucnicima, oseti ovu razliku, i da pogodi ko je ko 9 puta od 10? Ko moze
> ovde da *OSETI* razliku u dinamici, razdvajanju kanala i odnosu S/N od
> nekoliko decibela?
Slušni testovi su komplikovana stvar. Ja sebe ne bih mogao proglasiti
ekspertom, ali izneo bih jedno svoje zanimljivo iskustvo.
Kao prvo prostorija u kojoj se vrši test mora biti dovoljno velika i
prilagođena akustičkim testovima (dovoljno dampirajućeg materijala,
bez velikih čistih ravnih površina itd...). U prostoriji ne sme
biti više od jednog para zvučnika, a čak kada se testiraju zvučnici
proba se čak samo jedan komad i sluša se koliko jedan (!) zvučnik
stvara utisak pozicioniranja u prostoru. U takvim uslovima sam
po ekskluzivnijim prodavnicama (sve kuće po periferiji Londona)
slušao dosta vrhunske opreme (pojačala Treshold, gramofoni i
zvučnici Linn itd.) Podrazumeva se da se oprema testira isključivo
A/B sistemom i da se posebno vodi računa o korekciji jačine zvuka
da to ne bi stvaralo lažni utisak o kvalitetu zvuka.
E, sad doživljaj: Bio sam sa prijateljem koji nameravao da kupi
opremu u Beču i njegov poznanik koji inače živi tamo nas je odveo
u prodavnicu gde on ima poznanika :)) i gde su nam poučno demonstirali
zvučnu razliku između pojedinih komponenti. To je bilo negde '88 i
naradvo CD-ovi se kao svetogrđe nisu pominjali!
Sednemo mi tako, stave oni zvučnike LINN SARA (ostale) i neko englesko
pojačalo. Za gramofon uzmu tri komada. Prvi je bio jeftiniji LINN
sa LINN basic ručkom koja ima svoju standardnu glavu. Drugi je
skupi LINN (ITOK ili kako se već zvaše) sa ISTOM ručkom i istom
standardnom glavom. Treći je bio isti taj skupi LINN samo sada
sa skupom ručkom (ASAK ili ??) i skupom glavom koja se odvojeno
kupuje (e, tek to se ne sećam kako se zove).
Puštao nam je samo jednu ploču (operu po izboru mog prijatelja) i
svaki put kada je prebacivao sa jednog gramofona na skuplji ja sam
vrlo JASNO i očigledno (ušislušno ? :) ) žUO veliku razliku u
kvalitetu zvuka. Razlika se ogledala ne toliko u boji zvuka
(ipak su svi proizvodi od iste - vrhunkse Engleske firme) već
u broju detalja koji se čuju kao i u preciznosi pozicioniranja
pojedinih instrumenta i glasova u zvučnoj slici (naročiti odnos
napred-nazad po dubini). Najveća razlika u boji se čula kod
pevača.
Odatle sam zaključio da ja verovatno da me neko stavi pred takvu
razliku u opremi u razmaku od nedelju dane ne bih čuo zvučne
razlike u kvalitetu, ali kada sam čuo jedno za drugim one su bile tu!
Sigurno profesionalci i ljudi istančanog sluha takve razlike mogu čuti
i kada ih staviš pred samo jedan sistem.
Eto, toliko do mene. U P.S.-u ja kod kuće imam dosta stari sistem
sa KENWOOD KA-900 pojačalom, AR11 zvučnicima i TECHNICS RS-M260
kasetofnom i tjenerom. U međuvremenu sam kupio i SONY CDP-C305M
(5 diskova sa rotirajućim menjačem), a THORENS gramofon sa MAYFER
FORMULA (da li se tako tačno zove ?) ručkom poklonio sestri da sluša
ploče pošto nema CD (svetogrđe zar ne ?). Za ono za šta meni treba
stvar je super, ali se kas pokvario (oće snima - neće play - super
za snimanje kaseta za kola) i lepo svira.
DANKO
hi.fi.93danko,
> puta. A i u dizajnu je tata, ogroman display sasvim lepo predstavljen, pa
> malo šminkerskih fora kad ubaciš CD on ti ispiše ime ili grupu velikim
> slovima itd za razliku od stare boljke Yamahe da non stop forsira crvene
> Teško da je tako bilo. Istina je ko i uvek negde u sredini. Kod mene je CD
> (umašćeni) dao grešku samo na početnih seknd dve, dok je kod tebe na 3
Radi lakoće praćenja diskusije bilo bi zgodno da kada pišeš i svom
CD-u uvek napišeš koji ti imaš (i pored SOR-a ko će sad da traži,
a malo ponavljanja nije štetno).
DANKO
hi.fi.94danko,
Imam jedno pitanje za uvaženi auditorijum.
Ja imam SONY CDP-C305M, a to je modem sa horizontalin rotirajućim
menjačem diskova i to nejeftiniji takav. Moja teorija (i sad je
smatram opravdanom) je da treba kupiti jevtin CD dok ne skupiš
CD ploča u vrednosti preko cene skupljeg modela. Tada je pravi
trenutak za zamenu i ja sam mu se približio.
Međutim, jako mi se svidela mogućnost da ubacim više ploča
odjednom. Koliko ja znam postoje tri sistema za to. Prvi
je SONY-jev (radi ga i TECHNIC) sa horizontalno rotirajućim
menjačem (obino 5-6 ploča). Drugi je sa kasetom u koju
se ubace ploče, da onda ceo paket ide u CD. Prednost drugog
tipa je što je moguće istu tu kasetu ubaciti u kompatibilni
CD plejer za kola (stoji u gepeku). Taj drugi sistem ima
u dve varijante i to SONU-jeva sa 10 CD-ova i PIONEER-ova
sa 6 CD-ova. Pošto volim PIONEER hi-fi opremu za kola i pošto
neki moji priojatelji već imaju takav sistem odlučio sam (oko
90% sigurna odluka) za njega.
Taj sistem (sa 6 CD-ova u kaseti) pored PIONEER-a prave i druge
firme (TECHNICS, itd...), ali SONY ne! Sada mi treba vaša pomoć
i savet oko izbora konkretne firme i modela. Pored osnovnog
zahteva da mora da ima 6CD paketni sistem, mora imati i sledeće
karakteristike: Viša srednja klasa, digitalni izlaz, napredno
programiranje i kao najvažnije DOBAR ZVUK, a ipak razumnu cenu! Kad
pomenuh programiranje samo da kažem da koliko ja znam postoje modeli
koji čak mogu da zapamte šta je u kom paketu i da zapamte šta si
programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubaciš
odma' to svira. Takođe postoje i neke napredne mogućnosti
sinhronizacije CD-a i kasetofona što bi me praktično obavezalo
da kada budem menjao kasetofon to bude iste firme kao i CD za
koji se sada odlučim.
Ajd' sad, molim konkretne savete, eventualno sa opštim mišljenjem
o sistemu sa 6CD paketima u kaseti i o PIONEER CD plejerima.
Takođe bilo bi savršeno ako neko ima neki uporedni pregled/test
takvih plejera i naravno orijentacione cene na zapadu (ili još
bolje dalekom istoku gde nameravam da kupim uređaj).
Hvala, DANKO
hi.fi.95ljubisha,
> Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp)
> "stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output)
> i to sve "super povoljno" za samo 999 DEM ili malo više. Ceo
> "stub" ima 5.5 kg :), sve se komponente tobože odvajaju ima ih
> jedno deset barem, zvučnici ko ormani saso_mange vati imaju...
> itd.
He, he. Pa prodavao je i Sony mini linijicu sa zvučnicima visine nekih 20 cm
a na njima je pisalo 200W :)
hi.fi.96ljubisha,
> Ma jok, samo ti se čini, :). Šalu na stranu, nisam opsednut Sony-jem,
> nego ne volim Tehniks-a, toliko da ni ime ne volim da mu čujem
Pa ovde se ne spominje samo Tehniks nego i Maranc, Filips itd.
hi.fi.97ljubisha,
> pročitaj ponovo, čemu služe oni smajliji na kraju :))), tek da
> znaš da ni to nije glupost, bez obzira koliko glupo zvuči. :))
>
Pročitao ponovo i dalje ostajem pri svom stanovištvu. Nađi neki časopis gde
su ta dva vozila dobila iste ocene.
hi.fi.98ljubisha,
Eh, tuđ ... :) A i izvinuo sam se odmah i reko da je samo šala takoreći rima
;)) NIje valjda da si se zbog toga naljutio !? :(( Sorry još jedared.
hi.fi.99ljubisha,
> E ljudi, ajde da više ne ubeđujemo jedan drugog koji su uređaji bolji jer ima
2
> razloga za to:
I meni se čini da je možda bolje tako.
hi.fi.100ljubisha,
> >> Znaš one tabele u kojima se nalaze: "+" i "-", gde "+"znači da uređaj ima
> >> neku osobinu, a "-" da nema tu istu.
>
> To nema blage veze. Nije važno da li neki uredjaj ima + ili - :)
> nego KAKAV ZVUK daje, a programiranje i razne cika-cake koje se ocenjuju sa
> + i - su tu periferne.
Pogotovo ako su iz kataloga firme o kojoj govorimo :)
hi.fi.101ljubisha,
> Sta radite bre vi sa tim diskovima???
Znaš kako je, rano jutro oni testiraju diskove a burek onako vruć ... ;)))
hi.fi.102mirijevac,
Dobar gramofon daje mnogo lepši zvuk nego CD.Istina.Provereno.
A to što je većina nas pokupovala AIWA, Technics, SONY,...je naša stvar.Sve su
to stvarčice koje lepo rade.Srednja klasa i ni makac.Ne računam zlatnog
Technics-a,...Izgleda da smo se svi prešli kupovinom tih uređaja, jer skoro svi
PHILIPS-ovi CD plejeri se po zvuku mnogo prijatniji nego većina drugih japanaca
Japanci nas zaj****e dizajnom, i pokupovasmo njihove proizvode.
hi.fi.103dsoskic,
> Eh, tuđ ... :) A i izvinuo sam se odmah i reko da je samo šala takoreći rima
> ;)) NIje valjda da si se zbog toga naljutio !? :(( Sorry još jedared.
Nisam se naljutio, samo možda nije bila baš prava tema :))
> He, he. Pa prodavao je i Sony mini linijicu sa zvučnicima visine nekih 20 cm
> a na njima je pisalo 200W :)
Normalna pojava, skoro kod svih japanskih proizvođača.
cu
p.s. da sam se naljutio, verovatno ne bih ni mogao da ti
odgovorim na poruke, znaš na šta mislim :))
hi.fi.104dsoskic,
> Pročitao ponovo i dalje ostajem pri svom stanovištvu. Nađi neki časopis gde
> su ta dva vozila dobila iste ocene.
To je baš i bilo preuzeto :), iz časopisa "Car & Driver" :))), sorry.
Ukoliko ne pratiš temu.automobili, onda sam se, što se tiče
tebe, džabe trudio da ti objasnim.
Ostavio sam tamo odgovor, i tebi i ostalima kojima nije bila na
prvi pogled jasna ona šaljiva opaska (znaju oni koji su)
Pozdrav, Danko
hi.fi.105dsoskic,
> I meni se čini da je možda bolje tako.
Pa ti umesto da ti se čini tako, prvo razmisli pa napiši odgovor
na poruku i onda ti se neće čititi tako, jel tako :))
hi.fi.106iboris,
Ł Ma kakav SONY, u pravom HiFi svetu SONY nema šta da traži (kao i
Ł većina poznatih japanskih firmi), s tim da im CD playeri stvarnoi nisu
Ł loši za uložene pare, ali su im televizori najobičnije kante. Imao sam
Ja imam trenutno jedan SONY Tv, već nekih 6-7 godina, i boje
su , kao i kad je kupljen. Pre njega smo imali isto SONY (prodat
da bi se kupio nov model) i nismo imali nikakvih problema sa
njima, sem što je membrana, ona gumena, na daljincu, crkla po
jednom. Fabričke baterije u daljincu su mi trajale 3,5 , odnosno
4 godine !!! A što se tiče firme koju si spomenuo drugu (nije
dostojna ime da joj spomenem posle sonija), je MALA firma,
relativno skupa i kad ti nešto crkne ima da rodiš mečku dok
nadješ deo za taj TV.
Ako soni proizvodi za mase, znači da proizvodi i kvalitet,
odnosno da ima najpovoljniji odnos cena/kvalitet.
hi.fi.107iboris,
Ł - CDP od 1400 DEM i CDP od 700 DEM ne mogu uopšte da budu u istoj
Ł KLASI.
Za mene je prava glupost dati 700 maraka više samo zato da
bi se reklo (u krugu sličnih fanatika) ja imam to i to, ako mi
to zaista nije i potrebno. Ja za CD ne bih dao više od 500dm,
niti za bilo koji drugi HI-FI uređaj. Da mi treba profi oprema, i da
na njoj hoću da zaradim, onda bih tu investiciju smatrao
opravdanom, a ovako - čista glupost. Te razlike su danas tako
male, da je iluzorno govoriti o nekoj drastičnoj razlici u
kvalitetu, o kojoj razni napaljenici na profi uredjaje u
sopstvenom stanu, govore.
hi.fi.108trsa,
>kad bi mogao da ga uzmes za 400DM potpuno novog i sa garancijom
>da li bi razmisljao.
Zavisi sta ocekujes od njega (i kakav ti je ostatak sistema).
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.109trsa,
>> CD sluzi da se slusa muzika a kompjuteri sluze za programiranje :)))
Tacno. A onaj vlasnik CDP990 neka predje u konfe-
renciju PC.PROG , tema Sony. Da mi lepo slusamo
dobar zvuk a on nek programira. Mozda pri tome
otkrije i neku nedokumentovanu naredbu daljinskog
upravljaca.
Pozdrav,
Vladimir
p.s. Poslednja vest: u konferenciji PC.PROG
otvorena grupa Sony. Jos samo 8 mesta. 8))))
hi.fi.110trsa,
>> Ako i dalje ne verujes javi se na mail pa da organizujemo
>> uporedno slusanje dva uredjaja!
> Jel mogu i oni koji su na tvojoj strani ? :)))
Moze!!
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.111trsa,
>Mozda su u pitanju zvucnici :), ja bi pre promenio zvucnike nego
>tamo neki losiji CD od Tehniksa na pr. "SONY CDP -X 77 ES ESPRIT" ;))
Ma nisu u pitanju zvucnici! Jednostavno cujes razliciti
zvuk na istim zvucnicima.
I na kraju: nije Sony los, ovaj X77 bih uzeo, ako ga
dobijem na poklon. Ako bih imao para u toj klasi bi
uzeo npr. Marantz CD-80.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.112trsa,
>odlucuju o kupovini. Razliku u ceni od nekoliko stotina DEM sigurno niko
>(ovde) ne moze da *CUJE*. Prakticno, imas izbor: odlican zvuk i velike
>mogucnosti programiranja ili odlican zvuk i dobre mogucnosti programiranja.
>Sta bi ti odabrao?
Ma rec je ovde da za manje para dobijas isti zvuk,
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
ili ako hoces za iste pare kvalitetniji zvuk.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.113trsa,
>Ja imam SONY CDP-C305M, a to je modem sa horizontalin rotirajucim
^^^^^
E pa svaka im cast! I modeme poceli da prave. Ima li
daljinski ? I displej, samo da nije crven! 8))))
A sad ozbiljno. Obavezno Pioneer. Singl disk masine
su im trenutno dosta dobre, bolje se cene od Sony-ja.
Najnovija serija Techniks-a je nesto podbacila u odnosu
na prethodnu (klasa do 200 funti). O konkretnim mode-
lima i ceni strpi se koji dan. Multiplejeri se retko
testiraju pa jedino da primenis analogiju - valjda je i
tu Pioneer dobar. Generalno oni imaju losije sonicne
karakteristike (ne brkaj sa tehnickim karakteristikama)
jer jasno je - ima vise pokretne mehanike pa eto izvora
nezeljenih vibracija koloracija itd.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.114trsa,
>Technics-a,...Izgleda da smo se svi presli kupovinom tih uredaja, jer skoro
svi
>PHILIPS-ovi CD plejeri se po zvuku mnogo prijatniji nego vecina drugih
japanaca
>Japanci nas zaj****e dizajnom, i pokupovasmo njihove proizvode.
Svaka cast Mirijevac!
Pozdrav,
Vladimir
p.s. Jos jednom: Philips, Marantz, Rotel. Za neupucene: svi
koriste Philips-ov chip set. Jer on je najbolji. A
to znaju i Englezi: Mission, Meridian, Cambridge...
hi.fi.115trsa,
Zna li ko gde se denula tema "muzika". Nesto je
ne vidim ?
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.116trsa,
Ako nekog ne mrzi neka malo napise o onim "friziranim"
Techniks-ovim dekovima.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.117ljubisha,
> Ostavio sam tamo odgovor, i tebi i ostalima kojima nije bila na
> prvi pogled jasna ona šaljiva opaska (znaju oni koji su)
He, pročitao sam. Ako je ono bilo šala onda moram da priznam da je uspela a
ako je trebalo da bude neki ozbiljan doprinos diskusiji onda moram da priznam
da si me ( duboko ;) razočarao :))
Sličnom metodom bi mogli dokazati da je tebi svejedno da li ti ja pevam ili
slušaš neku ploču :)) A to veruj mi nije isto jer ja imam mnogo lep glas :)))
Stvarno očigledno je da je taj test pravljen kao zezanje za razliku od onog o
kome sam ja pričao. A i taj tvoj test ima mnogo rupa ali bi se oteglo da to sve
ovde nabrajam :) Možda kada se neki put vidimo :).
hi.fi.118ljubisha,
> Pa ti umesto da ti se čini tako, prvo razmisli pa napiši odgovor
> na poruku i onda ti se neće čititi tako, jel tako :))
Ne kontam :)))
hi.fi.119ljubisha,
> Za mene je prava glupost dati 700 maraka više samo zato da
> bi se reklo (u krugu sličnih fanatika) ja imam to i to, ako mi
Eto, sve više pametnih i razboritih ljudi :))
hi.fi.120drpr,
-> > JA uopšte nisam rekao da je sony "jedino što valja" nego
-> Moja poruka se i nije odnosila na tebe, sorry ako si je
-> lično shvatio :)
Nisam,slučajno sam otkucao JA veliko.Ne ja se nikad ne ljutim
naročito što se tiče audio-video uređaja recimo imam stub
pineer (a bogami i svu dokumentaciju) koji je star oko 8-9
godina i ne bi ga menjao ni za šta na svetu tako da sad znaš da
se ni za šta ne ljutim :)
cope
hi.fi.121zradojicic,
Ako su ti boje na grundingu dobre, ja se obesim o kabal tog
grundinga.
Sve grundinge koje sam gledao imali su boju tipa "spiker je
pred infarktom", ili "ko je farbao ovaj crno-beli film".
Mada pitanje boje i slike moze biti subjektivno, grunding
je ispod svih standarda, pa cak i nekih EI televizora.
Naravno manu ima i SONY.
Ortaku u servisu nisu hteli da oprave 10 godina star SONY,
jer sony daje vek trajanja 10 godina, a posle toga, uopste
nemaju nameru da popravljaju (pravljeno za zapad a ne za nas).
hi.fi.122dnikolic,
Pa dobro, za klasicne gramofone je ovo moguce... Alo ovde je bilo reci o CD
plejerima, kod kojih su razlike minimalne, ili bolje da kazem necujne :)
Jer, maltene svi imaju dinamiku, odnos signal/sum i razdvajanje kanala preko
100 DB. Pa da vidim ko ce ovu razliku da cuje! :)
dn
hi.fi.123dnikolic,
>> smatram opravdanom) je da treba kupiti jevtin CD dok ne skupis
>> CD ploca u vrednosti preko cene skupljeg modela. Tada je pravi
>> trenutak za zamenu i ja sam mu se priblizio.
Eh da... Ovo je posebna tema. Za one koji zele da kupe CD plejer: u startu se
spremite za izdvajanje veeeeeeelike gomile para. Jer plejer kosta recimo
400 DEM, koliko i 12-13 ploca. Za stotinak diskova ( i to je malo :) treba bar
2000 DEM ( ako uzmemo da treba kupiti i dobar deo starijih izdanja ). Pa razmi-
slite...
>> pomenuh programiranje samo da kazem da koliko ja znam postoje modeli
>> koji cak mogu da zapamte sta je u kom paketu i da zapamte sta si
>> programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubacis
>> odma' to svira. Takode postoje i neke napredne mogucnosti
>> sinhronizacije CD-a i kasetofona sto bi me prakticno obavezalo
>> da kada budem menjao kasetofon to bude iste firme kao i CD za
>> koji se sada odlucim.
Ma uzmi Pionira sa 6 diskova i ne lupaj glavu! Sto se sinhronizacije tice, to
mogu i ovi sa jednim diskom. Caka je u tome da dek krene sa snimanjem cim CD
pocne da "svira" :) I ja volim Pionir, pogotovo uredjaje novije generacije.
Imam plejer PD 7500 i prezadovoljan sam. ( Dule, za tebe: 1 BIT DLC )
dn
hi.fi.124dnikolic,
>> Dobar gramofon daje mnogo lepsi zvuk nego CD.Istina.Provereno.
^^^^^^^^^
Kako?
dn
hi.fi.125dveselinovic,
"Modem? MNP?"
Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.126trsa,
>Pa dobro, za klasicne gramofone je ovo moguce... Alo ovde je bilo reci o CD
>plejerima, kod kojih su razlike minimalne, ili bolje da kazem necujne :)
>Jer, maltene svi imaju dinamiku, odnos signal/sum i razdvajanje kanala preko
>100 DB. Pa da vidim ko ce ovu razliku da cuje! :)
Ma ne cuju se razlike u tehnickim karakteristikama, vec je
jednostavno rec o drugacijem zvuku! Ko je imao priliku da
slusa A\B test dva plejera njemu je sve jasno. Za to nisu
potrebne ni specijalne test sobe. Bolji kucni sistem, dva
plejera sa identicnim diskom, pustis A, pa B i odmah
uocavas razliku. Ko jos ne veruje neka se javi. Da probamo.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.127dnikolic,
>> Naravno manu ima i SONY.
Jedan je SONY, svi drugi su fazoni!
dn
P.S. Sto se TV-a tice. :)
hi.fi.128ljubisha,
> Ako su ti boje na grundingu dobre, ja se obesim o kabal tog
> grundinga.
:))) Imam ovde jednog Grundiga za koga su svi koji su ga videli rekli: "Jao,
što su lepe boje". Valjda će da izdrži kabal ;)))
hi.fi.129ljubisha,
> Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering).
A kakav je to monstrum ??
hi.fi.130trsa,
Evo delova testa iz "What Hi-Fi", od oktobra 1992.:
.........
" Verdict:
-------
Neither the Sony CDP-597 or Akai CD-57 are lacking in the features
department, yet something is mildly amiss in the sonic area. Both
have a slightly cold balance that dilutes what should be thick wedges
of sound. So the basic elements of the music are rendered intact but
the stuffing, the real guts of the music, is left sounding a trifle
threadbare.
............
From the quartet, though, it's the very new CD-930 from Philips that
emerges with greatest succes. Here's a player that offers plenty of
highly handy facilities, together with a thoroughly enjoyable yet
unforced sound. It's a player that brings underlying passion of the
music, whether this is distinctly morbid - as in the case of Tracy
Chapman - or up-beat like Lisa Stansfield. This is certaintly a rare
feat at this price and it's one which is well worth pondering by the
audiophile on a tight budged. "
Da zakljucimo: oba plejera (Sony i Philips) imaju identicnu cenu
(180 funti) ali je ocigledno Philips bolja kupovina jer za iste
pare pruza bolji zvuk! A u tome je i poenta cele ove nase rasprave:
┌───────────────────────────────────┐
│ kako proci sto bolje za iste pare!│ Dakle moguce je jer
└───────────────────────────────────┘ "You can hear difference!" .
Svima pozdrav
i dobro slusanje,
Vladimir
hi.fi.131trsa,
Evo cena multidisk plejera Pioneer-a u Engleskoj:
PD-M550 ....... 230 funti - 6cd magacin
PD-M650 ....... 300 funti - 6cd magacin
PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin
Kao sto sam rekao retko se testiraju pa nema komentara
o kvalitetu.
Evo i cena najnovije serije singl disk plejera:
PD-601 ........ 219.95 funti
PD-701 ........ 249.95 funti
PD-801 ........ 300 funti (Ovaj model nominovan za best-buy
u klasi 251-350 funti)
PD-901 ........ 399 funti
Iz prethodne serije singl disk plejera izdvajaju se
dva modela, oba hvaljena u svojim klasama:
PD-8700 ....... 299 funti
PD-9700 ....... 400 funti
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.132dveselinovic,
To je uređaj koji vadi "krc" iz ploča, ali je jedini takav uređaj
koji apsolutno "prevari" uvo.
To je moguće jer on na mesto sa koga izvadi "krc" (na osnovu
elemenata vremena uzlaza, amplitude i veremena smirenja) jednostavno
uzme ekvivalentan uzorak sa drugog kanala i "ulepi" (nešto kao CUT
AND PASTE) u rupu na drugom kanalu. Efekat - dobiješ kratki mono
signal, ali apsolutno veran, ništa izmišljeno, ništa konstruisano.
I to JAAAAAKKKKOOOOO lepo radi. Iamo sam ga nekih 7-8 godina i
stvarno sa bio prezadovoljan sa njim. Sada sam ga poklonio drugaru iz
Svetozareva.
Sada sam se okrenuo isključivo CD diskovima, pa mi više ne treba.
Pozdrav,
DVV
P.S. U svoje vreme, koštao je USD 270 plus sve ostalo (prevoz,
carina, itd).
hi.fi.133mirijevac,
Lepo.
Imao sam priliku da slušam jedan prepravljeni THORENS.Sve je bilo prepra-
vljeno.Kutija je skroz raskovana.Nalazi se na postolju jer iz nje visi neki
kalem, glava je neka moćna MC ORTOFON(nije X1 ni X3), ručka je pravljena u
Beogradu i pliva u ulju(ne znam ko ju je pravio).Sa toga zvuk je išao preko
pravljenog pretpojačala (modifikovani Kreshendo-valjda se tako piše) i za
izlaz je stavljen Treshold 20(2*20W u A klasi), koji se greje kao TA peć i
ima 18 izlaznih tranzistora.Zvučnici su bili kao i sve ostalo pravljeni ru-
čno od AR komponenti(u njima je onaj najveć AR-ov bas, teški su po mojoj
proceni između 50-60kg komad, da kao da su izliveni od olova.Slušali smo sve
i svašta.Najbolji mjuz za testiranje je verovatno onaj iz ODY 2001 na ploči.
Ploča je bila strana.Ne znam koji izdavač.Kada je to zagrmelo, nisam verovao
da toliko informacija sadrži onaj komad vinila.Zvuk je bio vrlo detaljan i
prvi put sam čuo neke instrumente koje nisam primetio ranije.Vrlo mi je bilo
teško slušati toliko pun zvuk, pojedini instrumenti su izletali savršeno.
Nisam mogao da se načudim.Taj prijatelj nema CD.Imao pa prodao.Njegov sistem
je otprilike gornja srednja klasa(sve ručne izrade osim glave za gramofon).
Toliko o nečemu što sam lično čuo i oduševio se.
Takođe sam išao kod ortaka da čujem Harman-Kardon pojačalce DENON CD 1420
i TANNOY DC-2000 zvučnike.Zvuk je bio toliko siromašan da nisam verovao.
Jer i CD i zvučnici su dosta dobri.Verovatno mu se nešto nije uklopilo.
Da bi gramofon zvučao bolje nego CD potrebno je mnogo uložiti u njega, a
kod nas to ne ide.Zato smo svi pokupovali CD za 200 - 1200 DEM.Krševe.
A i 95% nas ima plofon sistem srednja-srednja klasa(to je po meni i najisp-
lativija klasa).
I moji su uređaji srednja klasa.Ja sam iz njih izvukao koliko sam mogao.
Stavio sam bolje kablove između komponenti(monitor OFC stereo) i od pojača-
la do zvučnika(EAGLE CABLE SKYLINE).Zvuk mi je malo slobodniji i prijatniji
Napominjem da ovi kablovi nisu ništa posebno(oko 150DM sam njih platio).
Toplo preporučujem svima da unaprede zvuk svog gramofona i vide šta će dobiti
*****************************************************************************
-nabaviti MC glavu(najjeftinije su ORTOFON X1MC i X3MC - dosta su dobre)
-obavezno staviti kvalitetne kablove od gramofona do pretpojačala/pojačala
NEĆETE POVEROVATI DA JE TO VAŠ GRAMOFON
Pozdrav Rade
hi.fi.134dsoskic,
> Ne, nego SAE 5000 (SAE = Scientific Audio Engineering).
Ja čuh za pojačalo SAE (mono blokovi x 2) ako me dobro služi
pamćenje (beše pre 10 god. na testu) i stvarno se pokazalo kao
perfektno, al nisam znao da postoji tako nešto, mislim na
korekciju. Jesi li mislio na neki određen uređaj (ala CD) ili je
to nešto kod svih SAE-a?
Pozdrav, Danko
p.s. ne znam šta je to SAE 5000 :((
hi.fi.135zradojicic,
>SONY, SONY, SONY........
R: Vidim da ljudi lude za Sony-em. Ja posedujem video BONSTEC (nije
bonstek (testera za metal)), ili pojavljuje se i pod drugim nazivom
OMEGA. Sluzi me odlicno, vec pune 3 godine (da kucnem u drvo da ga
ne ureknem) i uopste nije video servisa i nisam ni cistio glavu.
Filmove gledam prosecno (otprilike 1-2 nedeljno), i video mi
sluzi uglavnom da snimim ono sto propustim na tv-u, a zelim da
gledam. Video poseduje klasiku od programiranja 2 nedelje 6 programa,
ko poseduje satelitsku antenu, moze ga koristiti kao tjuner, jer
ima prebacivac za CATV, i jos dosta drugih funkcija koje se manje
koriste (memorije, ARP, OCR, ...). E a nisam naveo glavni ++++, a
to je LP mod, sto znaci dupliranje duzine kaseta. Koristim PDM
hromdioksid kasete od 260 minuta (najjeftinije u Minhenu u odnosu
minuta/dem). Na njima imam snimljene ALF-ove, tako da jos nisam
nasao nekog ko moze da ih gleda (snimano u LP modu), a da nema
OMEGA video (moj BONSTEC je, cinimi se jedini u gradu).
Slika je super, nema razlike da l' je sa tv ili trake.
E sada o ceni, 1989 sam ga platio u Minhenu kod "Saturna", 595 DEM
sa mwst, pa kada sam vratio mwst i platio carinu izasao je na 630 DEM.
Sa cime sam ja bio prezadovoljan, a za njega sam se odlucio tako sto
je na kutiji pisalo made in japan (dvoumio sam se dal' da uzmem mozda
Samsung (650 DEM)).
Drug je u to vreme kupio JVC 1520A i vec 2 puta cistio glavu i tri
puta isao na popravku, jednom tjuner, drugi put mehanizam, a treci
niko nezna sta, al cudno se ponasao. Za taj JVC je mogao da kupi skoro
dva moja.
Nevidim koja korist od boljeg videa, osim ako se covek ne bavi
profesionalnim radom, mada znam mnoge koji za presnimavanje koriste
samsunge.
Kvalitet slike posebno sa kaseta iz video klubova je nizi i od prikaza
najlosijeg videa, tj. postoje razlike, ali skoro neznatne.
Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave.
KLF
P.S. I moj video imam mana, nesvidja mi se brojac, nije vremenski.
hi.fi.136zradojicic,
Covek razlikuje dva zvuka istovremeno ako se razlikuju za 50 i
vise Hz.
hi.fi.137lanik,
> Nevidim koja korist od boljeg videa, osim ako se covek ne bavi
> profesionalnim radom, mada znam mnoge koji za presnimavanje koriste
> samsunge.
> Kvalitet slike posebno sa kaseta iz video klubova je nizi i od
prikaza
> najlosijeg videa, tj. postoje razlike, ali skoro neznatne.
> Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave.
Za video si potpuno u pravu. Ja to stalno pričam (Dule, remember? :)), ali
ne vredi. Video tehnologija je još u "povoju" i svo ulaganje u "super,
najbolji" video je bačena para, ionako na njima gledamo loše piratske kopije iz
lokalnih video kubova ili snimamo emisije koje ne možemo da gledamo na TV. Za
to je BILO KOJI video dobar. A za pravljenje kolekcije filmova, nije dobar ni
jedan postojeći video rikorder - za to treba imati laser disk, ali ni oni nisu
puno bolji jer imaju analogni signal videa.
Hi-FI je sasvim druga priča...
> Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave.
Imam ja na national-u L15. Video je bombona, jeftin, pouzdan (imam ga x
godina (x negde ono 2-3)) i nisam ga nijednom čistio (glavu)č, radi ko' sat.
Ima digital tracking i vremenski brojač, LP i to je sve što meni treba...
--> Right now, you wish you had a larger TV
hi.fi.138dveselinovic,
Vidi moju poruku od juče, molim te, da ne kucam sve od početka (u
vezi SAE 5000).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.139iboris,
Ł Drug je u to vreme kupio JVC 1520A i vec 2 puta cistio glavu i tri
Ł puta isao na popravku, jednom tjuner, drugi put mehanizam, a treci
Ł niko nezna sta, al cudno se ponasao. Za taj JVC je mogao da kupi skoro
Ł dva moja.
He, pa on je ovo uzeo preko sindikata, ako se ne varam, pre
jedno 2 godine. Ovo je TEŠKA PREVARA, jer se uopšte nije radilo
o originalnim JVC mašinama, nego o nekom tajvanskom proizvodi
škljc klase.
hi.fi.140drpr,
Evo pošto vidim da ima puno stručnjaka za cdove zanima me ako
neko zna kako se čiste diskovi kako to treba raditi da li sme
da se čisti sa nečim (alkohol- ovo lupam) ako se nemaju neke
specijalne tečnosti za to i da li može sam cdp da se čisti na
neki način .
cope
hi.fi.141ljubisha,
Ne znam da li je ovo što sam ja video nešto slično ili ne ali... Kada sam
kupovao svoje zvučnike otišao sam kod nekog tipa i on je imao neki stari
Kenvudov risiver. Stavio je ploču na gramofon i ona je onako malo krčala i
šuštala.
Onda je pritisnuo neki prekidač na tom risiveru i gle čuda dobili smo potpuno
čist zvuk :) Amazing stories around the world :))
hi.fi.142dsoskic,
> Vidi moju poruku od juče, molim te, da ne kucam sve od početka (u
> vezi SAE 5000).
Hvala, video sam, Danko
hi.fi.143dveselinovic,
žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda. Nakon čišćenja vatom, dobro
obriši disk *VEOMA MEKANOM I žISTOM* pamučnom krpom (mrdni od keve,
al' pazi da te ne zamijeti, mogao bi postati čimbenik u gulašu:-)))))
Jako se čuvaj čiste vune - em polarizuje kao luda, em hoće da
izgrebe ploču.
žist alkohol bi mogao da napadne zaštitni premaz laka na disku -
ima ih koji reaguju, a ima ih i koji ne reaguju, pa da ne ispadne da
baš tvoj najskuplji i najomiljeniji disk i te kako reaguje.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.144dveselinovic,
Imam izvesnu manju količinu probranih delova, mahom tranzistora,
od niskošumnih do ludila (Motorola), preko visokonaponskih
(Thordarsen-Meistner), do snagaša (Texas Instruments). Pa ako nekom
treba izlazni stepen, il' tako štogod, da se zna. Oduvek je bilo frke
sa repro-materijalom, a tek sada mogu misliti ...
Nego, ima li ovde samograditelja? Recimo, da sami napravite
Harman-Kardon pojačavač (imam šemu), itd?
Pozdrav,
DVV
P.S. A imam i asortiman šema za sve i svašta, od paramteric
equilizer-a, preko mangaša snage, do predpojačavača (Hafler, itd).
hi.fi.145dveselinovic,
Dal' je neko zainteresovan za bi-ampovane aktivne zvučne kutije?
A?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.146dusan,
>>Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave.
I ja. Sony slv353vp. Zver od videa. Brz, moćan, kvalitetan povoljna cena. Šta
te još interesuje.
hi.fi.147zradojicic,
>Grunding.
R: To su ti rekli da te ne uvrede. Salim se.
Stvarno nisam video dobru sliku na grundingu i priznajem
da volim sliku tipa Sony (moze i JVC, bio je takodje vrlo lep).
KLF.
hi.fi.148mirijevac,
Mene zanimaju šemice.Rado bih sastavio nesto lepo.Provereno(mislim da je vec
neko sastavio, a proradilo).Nekih delova vec imam, a verovatno ce trebati jos.
Imam napajanje(torus 2*22V 6.8A 300W sa elektrolitima) pa bi bilo lepo ako imas
nesto sta moze da gura ovo napajanje.Šeme me zanimaju sve.Nema zvuka dok se ne
sastavi nešto pravo.Napiši mi nešto više o šemama i delovima.
Pozdrav od Radeta
hi.fi.149bearboy,
║ Ma, haos. Ne znam da li još uvek prodaju u makedonskoj (rtb pgp)
║ "stubove" od 1600 W ;)) (i slovima ako treba) MPA (Max. Power Output)
Pa to ti je kao onaj walkman sa malim zvučnicima 2x 30W i rade na baterije
koje su u walkmanu :)
hi.fi.150lanik,
>> kako se čiste diskovi kako to treba raditi da li smeda se čisti sa
>> nečim
Smeju da se čiste ISKLJUžIVO suvom pamučnom krpicom i to potezima od
centra ka ivici diska, NIKAKO u krug ili pomoću onih mašina koje japanci
(tajvanci?) prodaju u koje se ubaci disk i on ga izrotira i očisti.
>> i da li može sam cdp da se čisti naneki način .
Spoljašnost kako hoćeš :)) a unutrašnjost ne diraj ako nemaš nekih
problema. Ima unutra sočivo koje može da se zaprlja i čisti se isto suvom
krpicom, ali ako ti CDP radi bolje da ne diraš.
--> Well, as long as there's sex and drugs,
--> I could do without the rock 'n roll.
hi.fi.151lanik,
>> žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda
NIKAKO! Zar CD-ove???? Ploče možda, ali CD-e nikako!
CD-ovi se čiste isključivo SUVOM pamučnom krpicom, nikako vodom ili
alkoholom ili mešavinom ove dve ili bilo kojim tečnostima!
Uostalom, tako i piše na većini CD-a.
--> Intel: They want to have three classes of memory:
--> First class, second class and unavailable...
hi.fi.152dveselinovic,
Od šema imam sledeće:
- Otala pojačavač (prodavao se kao Electrocompaniet), po meni, i dan
danas neprevaziđen tranzistorski uređaj (2x25W u 8 Oma, 2x50W u 4
Oma);
- Marshall J. Leach pojačavač (2x70W u 8 Oma, veoma brz, veoma
dobar);
- Harman/Kardon PM350 (2x35W u 8 Oma, svega 14 dB /5:1/ negativne
reakcije);
- Aktivne skretnice;
- Parametric equilizer (klizi po frekvenciji, amplitudi i Q faktoru);
- par zaista dobrih šema za RIAA izjednačenje i pojačanje (za
ljubitelje vinila).
Ima i nekog drugog zelja, od kompletnih predpojačavača, do
klasičnih ikvolajzera.
Sve je u OrCAD 4.0 formatu, a ko nema to, može da dobije i
otštampano na papiru.
22-0-22 V daje približno +/- 30 V iza ispravljača i elektrolita.
Bilo bi nešto i za gospodina, ali bez većeg izbora. Može nešto iz
National Semiconductor priručnika, a može i jedan Lecson pojačavač
(cca. 2x30W 8 Oma, ili cca. 2x45W u 4 Oma).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.153mmarkov,
>> Evo pošto vidim da ima puno stručnjaka za cdove zanima
>> me ako neko zna kako se čiste diskovi kako to treba
>> raditi da li sme da se čisti sa nečim (alkohol- ovo
>> lupam) ako se nemaju neke specijalne tečnosti za to i
>> da li može sam cdp da se čisti na neki način .
Nikako alkohol. Isključivo _vrlo_ meka krpa kojom se po
disku prelazi radijalno ( od centra po obodu ). Tako piše
u uputstvu za moj CD.
hi.fi.154drpr,
-> žisti ih mešavinom 50:50 alkohol:voda. Nakon čišćenja vatom,
-> dobro
-> DVV
Hvala puno .
hi.fi.155mirijevac,
Meni bi trebale šemice a i OrCAD 4.0.Zanima me koja je konfiguracija potrebna
za OrCad 4.0.Posto sam imao problema sa jednim starim.
Pozdrav Rade
hi.fi.156mmarkov,
>> Od šema imam sledeće:
Baci što više od toga. Ja nemam OrCAD, ali računam da ću njega
lakše nabaviti od ovih šema :)
hi.fi.157danko,
> A sad ozbiljno. Obavezno Pioneer. Singl disk masine
> su im trenutno dosta dobre, bolje se cene od Sony-ja.
Najverovatnije da će to i biti Pioneer. Međutim pitanje je ko sve još
pravi multi-disk plejere sa 6-disc-pack kasetom. Da li pravi YAMAHA
koja je ovde dosta hvaljena?
> Najnovija serija Techniks-a je nesto podbacila u odnosu
Moram da priznam da imam Techniks kasetofon i tjuner kojima nisam
baš prezadovoljan, ali ako realistički razmišlajmo sve je to konfekcija
za koju nije ni čudo da zeza.
> tu Pioneer dobar. Generalno oni imaju losije sonicne
> karakteristike (ne brkaj sa tehnickim karakteristikama)
> jer jasno je - ima vise pokretne mehanike pa eto izvora
Pomirio sam se sa tom činjenicom i još uvek sam opredeljen samo
za multi-disk plejer!
DANKO
hi.fi.158danko,
> Evo cena multidisk plejera Pioneer-a u Engleskoj:
> PD-M550 ....... 230 funti - 6cd magacin
> PD-M650 ....... 300 funti - 6cd magacin
> Kao sto sam rekao retko se testiraju pa nema komentara o kvalitetu.
Hvala na informacijama. Ja kupovinu planiram u Singapuru, ali ove
cene se dobre za poređenje. Međutim ovd eipak nema podatnih podataka
kojoj klasi pripadaju ovi CDP, da li imaju digitalni izlaz, i kakve
mogućnosti progrmiranja imaju. Da li ti imaš neki katalog ili samo
cene?
DANKO
P.S:
> PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin
Kakav je to 18cd magacin?
hi.fi.159danko,
>>> pomenuh programiranje samo da kazem da koliko ja znam postoje modeli
>>> koji cak mogu da zapamte sta je u kom paketu i da zapamte sta si
>>> programirao (kojim redom itd.) za koji paket, pa da kad ga ubacis
> Ma uzmi Pionira sa 6 diskova i ne lupaj glavu! Sto se sinhronizacije tice,
> to mogu i ovi sa jednim diskom. Caka je u tome da dek krene sa snimanjem
OK, za sinhronizaciju sam video da ima i kod kolege koji ima Pionir
6-cd pack PDM-701, a nema ni digitalni izlaz ni napredno programiranje.
Pitanje je da li za tu sinhronizaciju postoji neki standard tako da
mogu da vežem CD jednog proizvođača i kasetofon nekog drugog?
Drugo pitanje je koji 6-pack kasetni multi CDP predlažeš (iz više
srednje klase sa digitalnim izlazom i ako je moguće naprednim
programiranjem), a da ima dobre (u granicama mogućnosti) sonične
karakteristike.
Što se samih performansi na testovima tiče jasno je da sve preko 85db
ima dovoljno dobre brojeve. Kako zvuči je naravno druga priča!
DANKO
hi.fi.160dveselinovic,
OK, pripremiću neke od tih šema i spakovati ih ovde,
najverovatnije sutra ili prekosutra.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.161drpr,
-> Smeju da se čiste ISKLJUžIVO suvom pamučnom krpicom i to
-> potezima od centra ka ivici diska, NIKAKO u krug ili pomoću
-> onih mašina koje japanci (tajvanci?) prodaju u koje se ubaci
-> disk i on ga izrotira i očisti.
Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja
ploča ?Stvarno sam zbunjen :)
cope
hi.fi.162trsa,
>cene se dobre za poredenje. Medutim ovd eipak nema podatnih podataka
>kojoj klasi pripadaju ovi CDP, da li imaju digitalni izlaz, i kakve
>mogucnosti progrmiranja imaju. Da li ti imas neki katalog ili samo
Od 300 funti pa navise (do otprilike 500) je neka okvirna
srednja klasa. Katalog nemam, a informacije su iz vodica
za kupovinu. Ima tu i nekih podataka o opremljenosti, ali
to opet, ako ima sta, za neki dan.
Ima li ko Pioneer-ov katalog (za ovu ili proslu godinu) pa
da pomogne coveku!
>> PD-TM1 ....... 400 funti -18cd magacin
>Kakav je to 18cd magacin?
Magacin za 18 (osamnaest) diskova.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.163trsa,
>Pitanje je da li za tu sinhronizaciju postoji neki standard tako da
>mogu da vezem CD jednog proizvodaca i kasetofon nekog drugog?
Mala verovatnoca za tako nesto.
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.164lanik,
>> Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja ploča
>> ?Stvarno sam zbunjen :)
PLOžE mogu alkoholom/vodom, (čak i blagim rastvorom deterdženta!),
ali KOMPAKT DISKOVI sto posto, smeju isključivo SUVOM krpicom. Da pomenem
još jednom, TO PIŠE NA OMOTU VEĆINE COMPACT DISKOVA. (Da ne misliš da sam ja
izmislio).
pozdrav,
Dalibor Lanik
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.165bearboy,
║ Primetio sam da proizvidajaci monitora nekako u prve redove reklame stavlja-
║ ju ono ".... Sony Trinitron...". Ne znam zasto.
Pa zato što je Sony i što je Trinitron :))))))
hi.fi.166bearboy,
║ Ja imam trenutno jedan SONY Tv, već nekih 6-7 godina, i boje
║ su , kao i kad je kupljen. Pre njega smo imali isto SONY (prodat
3 godine, isti simptomi :)
hi.fi.167bearboy,
Ima li ko iskustava sa CD-ROM drajvovima koji imaju redovan audio izlaz ?
Kakve je kvalitete zvuk u odnosu na 'klasične' CD plejere ?
hi.fi.168dveselinovic,
Ja drndao tri uzorka. Sem što su nešto sporiji od klasičnih
drajvova, zvuk im je isti, a isti je u odnosu na ekonomsku klasu CD
uređaja (u Nemačkoj, klasa cene DEM 300-600). Po meni, od ona tri
modela, najbolji zvuk je imao Philips, mada bih razliku odmah
definisao kao subjketivnu i realno malu.
Pozdrav,
DVV
P.S. Dobro razmisliti da li kupiti inter-PC drajv, ili spoljni uređaj
koji se može koristiti i kao PC izvor.
hi.fi.169dnikolic,
>> plejera sa identicnim diskom, pustis A, pa B i odmah
>> uocavas razliku. Ko jos ne veruje neka se javi. Da probamo.
A, ne sa tvojim plejerom! Donecu ja dva komada, a ti pogodi koji je 200 DEM
skuplji! :)
dn
hi.fi.170dnikolic,
>> I ja. Sony slv353vp. Zver od videa. Brz, mocan, kvalitetan povoljna cena.
>> Sta te jos interesuje.
Jel dajes na rate?
dn
hi.fi.171dnikolic,
>> Bas me interesuje koliko ljudi poseduje LP mod neka se jave.
Imam i ja! :) (Samsung i Dalila)
dn
hi.fi.172markma,
Zanima me vaše mišljenje o CD-u Philips CD614.
hi.fi.173ssokorac,
Moj ćale ima Tehnics-ov CD player, koji je nešto zaribao, pa reče da pitam
gde to kod nas može da se popravi, ili barem proba da popravi :).
se popravi (on-line)
Unapred hvala, Stasha.
hi.fi.174banusko,
>**> ali KOMPAKT DISKOVI sto posto, smeju isključivo SUVOM krpicom. Da
=========================
Za sve stvari na ovom svetu, osim pravila službe u vojsci, postoji neko
racionalno objašnjenje. Da li neko može da objasni zašto se CD diskovi ne smeju
pirkati ???
hi.fi.175lanik,
>> Da li neko može da objasni zašto se CD diskovi ne smeju pirkati ???
Hm, meni je dovoljno što proizvodjači diskova tako kažu; ako oni ne
znaju - ko zna? :)) A ne smeju iz (verovatno) logičnog razloga.
Ako si nekada čistio neki uredjaj (spoljašnjost, ili ekran
televizora) ALKOHOLOM ili VODOM, sigurno si primetio da alkohol ostavlja
FLEKE tj. ostaje zamrljano i kada se osuši. Isto važi i za vodu. E sad, za
TV ekran ti ovo nije važno jer je to toliko slabo da ti ne može smetati jer
onaj puno zrači :)) te se stoga ekrani i čiste alkoholom, a CD-plejeri se
oslanjaju na optiku te im ovo može biti (opet predpostavljam) isto kao da je
CD umašćen i mogu da nastanu problemi kod reprodukcije.
Well, that's my opinion.
--> A nanosecond here, a nanosecond there,
--> next thing you know you've got real time.
hi.fi.176trsa,
>Zanima me vase misljenje o CD-u Philips CD614.
Odlican plejer u svojoj klasi. Njegov DAC se srece i u celoj
seriji Marantz-ovih plejera, kao i kod vecine engleskih. Ima
pouzdan transport. Inace naslednik je modela 610 koji je u
engleskoj bio je best buy u svojoj klasi (dve godine uzastopno).
Zvuk je topao, blizak analognom, sto nedostaje mnogim japanskim
plejerima - izrazit primer Sony.
Ako ga uzmes neces zazaliti!
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.177markma,
> Ako ga uzmes neces zazaliti!
hvala, zapamtiću ovo što si rekao :)
hi.fi.178banusko,
>**> CD umašćen i mogu da nastanu problemi kod reprodukcije.
Hvala.
hi.fi.179zkrstic,
> Pa sad kome da verujem tebi ili dvv-u što se tiče čišćenja
> ploča ?Stvarno sam zbunjen :)
Peco, aman, uzmi bilo koji strani CD i pročitaćeš upravo
ono što ti Lanik piše već dva puta.
Ja imam drugačiji problem. Plejer se zaprljao tako da mi pojedini
CD-ovi preskaču ;( Pokušao sam sa onim CD-om za čišćenje i pomak je oči-
gledan ali ne i dovoljan. Pojedini još uvek preskaču. Nema druge do šraf-
ciger u ruke.
Pozdrav, Zkr
hi.fi.180danko,
Crkli mi zvučnici (stari AR11 - pukla guma na membrani !), pa mi treba
savet šta da kupim!!
Spreman sam da potrošim do 1500DEM, mada ni taj limit nije baš strogo
definisan.
Hvala na pomoći, DANKO
P.S. Šta mislite od B&W 630?
hi.fi.181zqusovac,
Razmisli o Mission Argonautu. Cena u GB pala na oko 550 GBP.
Pozdrav,
ZQ
hi.fi.182mmarkov,
>> Ja imam drugačiji problem. Plejer se zaprljao tako da mi
>> pojedini CD-ovi preskaču ;( Pokušao sam sa onim CD-om za
>> čišćenje i pomak je oči- gledan ali ne i dovoljan.
>> Pojedini još uvek preskaču. Nema druge do šraf- ciger u
>> ruke.
Pa i nije impresivno kad se otvori. Ako ga već budeš otvarao
prvo probaj da očistiš ono sočivce na glavi za čitanje. Ono se
prvo zaprlja.
hi.fi.183mmarkov,
>> OK, pripremiću neke od tih šema i spakovati ih ovde,
>> najverovatnije sutra ili prekosutra.
:((((( Obećanje, ludom radovanje...
hi.fi.184dveselinovic,
Ma nije, nisam zaboravio, nego sam imao posla preko glave. Ništa
za to, ide ovih dana.
Pa i na Sezam sam se logovao tek svaki drugi-treći dan.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.185danko,
> Razmisli o Mission Argonautu. Cena u GB pala na oko 550 GBP.
Osim što znam za firmu, ne znam ništa o modelu!
Da li to nekako mož' se kupi ovde ?
DANKO
hi.fi.186zqusovac,
Bas sam trazio prospekt, ali nikako da nadjem. (Oni koji me poznaju shvataju
kakav mi je haos u sobi). Pokusacu ponovo ovih dana, kad se vratim s puta.
Za nabavku u BG nisam siguran, dok je bio onaj ustasa sa plavim ocima koji je
hteo da nas rasrbi drzeci kurs 1 DEM = 7 DIN, po oglasima su ljudi nabavljali
sta godti padne napamet, novo, original iz Engleske :(((
Dobro, sad smo bar svoji.
Pozdrav,
ZQ
hi.fi.187vpetrovic,
Jednom mom drugu je otišla gramofonska igla. Problem je u tome što toga
retko gde ima, a i tamo gde je imaju niko se ne razume u tipove. On je
našao neke koje vizuelno liče, ali glupo mu je da daje pare za nešto što
možda neće raditi. Inače on ima:
stylus aiwa an-11
cartr. vm type
Ako neko zna gde ima tih igala, ili koji tip odgovara toj, a može da se
kupi kod nas, bio bih mu zahvalan.
Vlada
hi.fi.188bdm.,
Hi,
pazljivo citam ovu temu mada nisam neki poznavalac.
Imam tako dva pitanjca. Prvo kako se moze opraviti kvar na AIWA F600 deku
odjednom mi je otkazao samo gornji deo tastature (PLAY, ..) ali i dalje
moze da se slisa na fazon timer-a. I drugo, na preporuku sam davno kupio
DENON DCD-820, a uskoro mozda nabavim novo pojacalo i zvucnike, pa sta
Vi predlazete tako do 75W i 700 DEM. Sta mislite o kombinaciji LUXMAN-KEF?
BDM.
hi.fi.189dragisak,
Pukao mi je gumeni kaiš koji služi za okretanje ploče na gramofonu.
Da li neko zna gde to može u Beogradu da se nabavi ?
hi.fi.190zkrstic,
> Pukao mi je gumeni kaiš koji služi za okretanje ploče na gramofonu.
> Da li neko zna gde to može u Beogradu da se nabavi ?
BG Elektronik, Bul Revolucije, preko puta Tašmajdana.
Ako oni nemaju, zaista neznam gde da te uputim :(
Pozdrav, Zkr
hi.fi.191kenza,
Hi!Da li neko zna koliko kosta prosecan CD player(Sony,Pioneer,..)?
thanx,kenza
hi.fi.192zulu,
>> Hi!Da li neko zna koliko kosta prosecan CD
player(Sony,Pioneer,..)?
300 DEN ;)))) (salim se DEM)
hi.fi.193putnik,
Hi.
Je l' može neko da mi preporuči koju marku videa da kupim, i gde
može (jevtino :) da se nađe? Hvala.
Pozdrav
hi.fi.194dveselinovic,
Ma na šta se odlučio, nikako ne kupuj pre nego što se prošetaš do
hale 11 i 12 na Sajmu, tamo je dosta velika ponuda, a često ima i za
mnogo manje pare nego u gradu.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.195putnik,
A da li zna neko da mi kaže kolike su cene video.r?
Brana
hi.fi.196nikolas,
> A da li zna neko da mi kaže kolike su cene video.r?
Zavisi gde... i šta... :)))))))
hi.fi.197putnik,
Tamo gde je najjevtinije i najbolje. ;)
hi.fi.199dveselinovic,
Moj drug pravi odlične štandove za zvučnike. Od metala su, na tri
ili četiri špicaste nožize, mogu se puniti peskom radi inrecije, a
cena počinje od DEM 30 po paru.
Ja imam par i prezadovoljan sam (AR93).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.200bbaja,
Zna li neko gde bih mogao da odnesem zvucnike da bi mi zamenili
furnir. Dakle, ne bas pravi stolar, vec covek koji zna zanat
a ima osecaj za fine stvari ;)
hi.fi.201dmiladinovic,
>> Zna li neko gde bih mogao da odnesem zvucnike da bi mi zamenili
>> furnir. Dakle, ne bas pravi stolar, vec covek koji zna zanat
>> a ima osecaj za fine stvari ;)
Probaj kod:
HODALIC
audio tehnologija
zvucnicki sistemi
Baba Visnjina 46/9
telefon : 651-115
Garantujem da ce ti to, ako bude hteo, uraditi najkvalitetnije
u gradu, a i sire.
hi.fi.202dgavrilovic,
Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače. Sam zvuk
preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve je počelo sa jednim
CD-om koji je do tada lepo radio, a zatim se pojava manifestovala i na drugim
diskovima. Na pojedinim diskovima preskakanje se javlja na istim mestima, ali
ne uvek, Inače, mašina je Sony CDP 190.
Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu, ili majstora koji popralja kompakt disk
drajvove.
Unapred zahvalan.
hi.fi.203mbole,
> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače.
> Sam zvuk preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve
> je počelo sa jednim CD-om koji je do tada lepo radio, a zatim
> se pojava manifestovala i na drugim diskovima. Na pojedinim
> diskovima preskakanje se javlja na istim mestima, ali
Najverovatnije štroka. Probaj da obrišeš prozorče iznad lasera, i
diskove. Koristi neku veoma finu krpicu.
hi.fi.204vstan,
> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace. Sam zvuk
> ..................
> ne uvek, Inace, masina je Sony CDP 190.
Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :((
Njihov, tj. njegov-svuda je rec o Philips OEM, transport je izuzetno
pouzdan (dokaz je i da ga koriste redom svi engleski audiofilski cedeji),
a chip-set neprevazidjenih culnih karakteristika :))
Mnogo sam ti pomogo, zar ne ;) Naime kao korisnik gore navedenog nemam
iskustva u ovoj problematici :)
Ajd ljudi pomagajte coveku. Savrsen nosilac zvuka pa opet preskace :(
Straaaasno.
Sad se setih - da ti nije pala neka prasina na socivo lasera. Produvaj to
malo.
Da li na svim diskovima pocinje da preskace nakon iste minutaze ? To bi
direktno ukazivalo na transport laserske glave,
Da li sada preskacu svi diskovi ?
hi.fi.205dusan,
> Inače, mašina je Sony CDP 190.
hmm, sumnjam da je do njega, ali ipak ovo nije savršenstvo od modela.
> Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu,
Najbolje da doobro obrišeš diskove nekom mekom tkaninom samo u jednom pravcu!
Obično se nahvata neki shit pa zato disk "preskače".
hi.fi.206drakce,
│ Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je počeo da preskače. Sam zvuk
│ preskakanja je grozan, obično liči na zveketanje. Sve je počelo sa jednim CD
└───────
Znam, i meni se to dogodilo. Otvorio sam CD, izvukao tonu-dve prašine, očistio
ono malo stakleno sočivo (tu valjda čita), pa onda prešao na same diskove, i
sve je bilo OK. Verovatno je važno da ti napomenem, da sam koristio Izopropil
alkohol (ili tako nekako:), koji ne oštećuje gumene i plastične delove mašine.
Pozdrav
hi.fi.207bdm.,
## Zna li iko lek za ovu čudnu pojavu, ili majstora koji popralja kompakt disk
## drajvove.
Možda jedno čišćenje...
BDM.
hi.fi.208dgavrilovic,
>> > ne uvek, Inace, masina je Sony CDP 190.
>>
>> Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :(
Poštujem tvoju kampanju ali ova mašina je kupljena maltene džabe, u Sony Free
Shop-u u Sarajevskoj ulici na sam dan kada je Ante Marković proglasio
devalvaciju. Možete misliti, dinar je pao sa sedam na devet za marku, a cene u
konvertibilnom dinaru se taj dan nisu menjale. U radnji je bila takva gužva da
se nije moglo disati, a tip ispred mene je kupio tri CD-a.
>> Da li sada preskacu svi diskovi ?
Jok, izgleda da je stvar samo u prašini.
Ujedno se zahvaljujem svima koji su se potrudili da mi pomognu, odziv je
bio stvarno izuzetan.
Uz put, zna li iko gde se može kupiti izopropil alkohol?
hi.fi.209vstan,
> >>Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel :(
>
> Postujem tvoju kampanju ali ova masina je kupljena maltene dzabe ........
:))
> >> Da li sada preskacu svi diskovi ?
>
> Jok, izgleda da je stvar samo u prasini.
:)))
hi.fi.210mcule,
Eh, kad ste vec kod CD, ja jos moj nisam popravio :(. Zalio sam se
pre 2-3 meseca da posle 3-4 minuta ispravnog rada pocne da suska i krcka,
i na kraju potpuno zakaze, i jos uvek ne radi :((. Nakon tih par minuta
jednostavno obrise podatke, kao da nema diska... Ubacis novi, ista stvar.
Svi podaci pokazuju nule :(((. Palo je i ciscenje, al' dzaba :((((.
Dajte ljudi, jel' se setio mozda neko nekakvog resenja? :(.
ocajan...
hi.fi.211mbole,
> Eh, kad ste vec kod CD, ja jos moj nisam popravio :(. Zalio sam
> se pre 2-3 meseca da posle 3-4 minuta ispravnog rada pocne da
> suska i krcka, i na kraju potpuno zakaze, i jos uvek ne radi
> :((. Nakon tih par minuta
Ovo mnogo miriše na pregrevanje nečega. I na žalost na majstora :(
hi.fi.212dmiladinovic,
>> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace. Sam zvuk
Moze da bude necistoca, fizicko ostecenje kako diska, tako i plejera,
a najverovatnije je da ti se rastelovala mehanika koja vozi laser diodu.
Za dobrog majstora za ove stvari ne znam, al' ako ga iskopas, a ti
prijavi.
hi.fi.213dmiladinovic,
>> Dzaba sam jesenas vodio kampanju da se kupuje Philips, Marantz ili Rotel
E pa cisto da vidis, ima i drugacijih razmisljanja.
Prvo, pre jedno pet godina sam imao jedan Philips-ov, u to vreme
medju prvim 16-tobitnim 4-struko semplovanim CD-om.
Zvuk kanta.
Potom probah jednu AIWU, zvuk takodje kanta.
Potom razvojni put je bio otprilike ovakav:
Sony CD270 -> Sony CD walkman -> Sony CD470.
I cisto da napomenem, kod mene nijedan disk dosada, (cuk,cuk)
nije preskocio.
A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima,
Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine.
Dzaba tebi savrsena mehanika, pa makar i od platine, kad je zvuk kantav.
--> Sony is the best, who fuck the rest.
hi.fi.214stefan,
> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima,
> Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine.
> Dzaba tebi savrsena mehanika, pa makar i od platine, kad je zvuk kantav.
Ti baš oćeš da nas nateraš da se ponovo svađamo ;))) Da skratimo: nisi u
pravu ;))
hi.fi.215vstan,
> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima,
> Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine.
????????????
Zalim vase ushi :(
Jesi li imao priliku da vidis neku best buy ili sl. englesku listu.
Tamo u svakoj kategoriji ni traga od S. u uzem izboru, a UVEK je tu
Marantz, Rotel (ne u svim kategorijama jer i nema toliku gamu mode-
la) i vrlo cesto Philips.
Ovo samo potvrduje moje slusne testove, a i ono sto se prica medju
pravim audiofilima.
S. CD pati od tipicnog japanskog zvuka. Pogotov kod modela van ES
serije. Kad smo vec kod japanaca Pioneer je npr. tu izuzetak.
Marantz je stari lider u ovoj oblasti, u SVIM cenovnim kategorijama,
a odskora mu je najveci konkurent Rotel. Oboje, naravno, koriste
Philips transport i chip set. Po prirodi stvari tu je i Philips.
Vecina engleskih audiofilskih CD plejera takodjer koristi naveden
komponente. Ako kao neki polazni orjentir u audiofiliji uzimamo
engleske zvucnike, gramofone ..., valjda bi makar malo trebali da
se zamislimo o tome da li doticni umeju da procene konkretno i
digitalne reproduktore zvuka.
Rec je jednostavno o drukcijem zvuku ...
Znas sta, predlazem te za moderatora VICEVA ;)
Zkr da se ne ljuti ali vreme je da tron prepusti boljem :)
--> Sony is the best, who fuck the rest.
Sony is the best of the rest ;>
p.s.I ja sam nekad vozio Sony-ja (CDP-570).
Kad sam bio mlad i zelen :)
--I Sony: One and Only --> Once Only ;)
hi.fi.216vstan,
>> A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim audiofilima,
>> Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve duzine.
>
> Ti bas oces da nas nateras da se ponovo svadamo ;))) Da skratimo: nisi u
>pravu ;))
Covek saljivdjija, sta ces ;))
hi.fi.217zkrstic,
>>> Da mi je neko rekao ne bih mu verovao! CD je poceo da preskace.
> Sam zvuk
>
> Moze da bude necistoca, fizicko ostecenje kako diska, tako i
> plejera, a najverovatnije je da ti se rastelovala mehanika koja vozi
> laser diodu.
>
> Za dobrog majstora za ove stvari ne znam, al' ako ga iskopas, a ti
> prijavi.
Meni se, rekoh već jedared ovde, dešava da mi neki diskovi koji ranije
nisu imali tu tendeciju, preskaču. U pitanju je Aiwa XC333, reda 3 godine sta-
ra. Da se nasviraa, vala jeste, jel kod nas non-stop mora da svira nešto, ina-
če bi komšiluk zvao policiju, misleći da smo pomrli.
Ni do dan danas, nisam razrwešio problem. Otvorih je, unutra je čista
ko sunce, na žalost ništa. (Ima par IC-ova, na njima vrlo čudno pišu reč Aiwa,
na japanskom S-O-N-Y) ;))
Saznao sam da je za njih ovde servis u Gavrila Principa 58, čIni mi se.
Na žalost, nikako da stignem da ih obiđem :( Ako Bog da, ovih dana ću i to oba-
viti.
Zkr
hi.fi.218dmiladinovic,
>> Jesi li imao priliku da vidis neku best buy ili sl. englesku listu.
>> Tamo u svakoj kategoriji ni traga od S. u uzem izboru, a UVEK je tu
>> Marantz, Rotel (ne u svim kategorijama jer i nema toliku gamu mode-
>> la) i vrlo cesto Philips.
>> Ovo samo potvrduje moje slusne testove, a i ono sto se prica medju
>> pravim audiofilima.
Sto se tice Best Buy-a tu mozda i jes' u pravu, pogotovu kad je
Engleska. :)
A inace Ja nikad ne kupujem po listama vec po preporukama.
Sa svim mogucim B&B listama moz' se ubrises, tu se prica sve i svasta
sa tendencijom da se proda ono sto je najjeftinije.
Sto se tice zvuka, preferiram evropski zvuk. (Lenco, Marantz)
Sto se tice slike takodje preferiram, doduse ne mogu reci evropske,
ali ne Sony proizvode. (Panasonic recima).
Medjutim sto se tice digitalnog zvuka, Sony is the 1st.
Takodje nebrkajmo babe i zabe. Marantz ima jako lepe modele, medjutim
po pitanju cene u odnosu na referentnu klasu s' obzirom sta pruza, opet
Sony.
Po pitanju audiofila, ima ovakvih, a ima i onakvih.
Po pitanju zvuka, ja imam jedno lepo belo A4 papirce, na kome pisu sve
moguce karakteristike koje se mogu zatraziti od nekog audio uredjaja
pristojnije klase. Papirce je kostalo 30DM i test je uradjen u jednom
Beogradskom servisu koji se bavi pregledom, popravkom i nadogranjom
visoke audio tehnike. Postujem zelju vlasnika pa telefon i adresu necu
objaviti jer je covek vec sasvim zadovoljan kolicinom prometa i sa
onakvom reklamom koju ima, a jedina reklama su mu preporuke.
Da li da napominjem da sam ujedno pregledao i sijaset drugih A4 belih
papira na koijima su stojali odstampani rezultati drugih CD proizvoda
raznoraznih audio kuca.
Da li da napominjem da je dotican servis za potrebe beogradskih diskoteka
pravio interni uporedni test CD-ova.
Ne necu reci da je Sony najbolji, ali u odnosu na pare koje sam ja dao,
Sony CD-270/470 moze i napomenuti 570/590, je najbolji izbor.
Takodje smatram da je nepravedno vrsiti poredjenja tipa, moj kasetofon
Lenco CP-2002 je bolji od tvog Tehniksa RSB-65.
Pa sad kad vecma moram da pisem, izvucite karakteristike nekog poznatijeg
svetskog audio casopisa, pa ajde da dokumentovano diskutujemo.
hi.fi.219dveselinovic,
Uzgred, a propos diskusije ko je najbolji ...
Marantz je 1981. godine bankrotirao, pa ga je kupio Sony. 1991.
godine, u okviru aranžmana o saradnji, preprodao je celu firmu
Philips-u, koja je i danas vlasnik kontrolnog paketa akcija ove
nekada tako dobre firme (dobri su i sada, ali nisu ono što su nekada
bili - legenda).
U međuvremenu, Harman/Kardon je kupio Tannoy (kasnije ga prodao
engleskoj grupi Thorn Electronics Group), O║rtofon i JBL. A tek
njihov CD 7500II da čujete, to je posao, mada džabe baš nije.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.220vstan,
> Takodje nebrkajmo babe i zabe. Marantz ima jako lepe modele, medjutim
Ako pod lepotu mislis na estetiku samog uredjaja na zalost nema
ruznijih :(
> Po pitanju zvuka, ja imam jedno lepo belo A4 papirce, na kome pisu sve
> moguce karakteristike koje se mogu zatraziti od nekog audio uredjaja
> pristojnije klase. Papirce je kostalo 30DM i test je uradjen u jednom
>
> Da li da napominjem da sam ujedno pregledao i sijaset drugih A4 belih
> papira na koijima su stojali odstampani rezultati drugih CD proizvoda
> raznoraznih audio kuca.
Na zalost izgleda da ti vise verujes papirima :(
Izmedju tehnickih karakteristika i zvuka NE stoji znak jednakosti.
To je tek neka vrsta predispozicije za dobar zvuk.
Na papiru gro japanskih pojacala ekonomske klase ima bolje karakteristike
od mnogih audiofilskih, npr. britanskih pojacala, a znamo kakva je
situacija po pitanju zvuka. Slicno je poredjenje tehnickih karakteristika
cevnih i tranzistorskih pojacala, po kome ona prva nista ne obecavaju,
sto ti rece ne ispunjavaju karakt. audio uredjaja pristojnije klase.
Uostalom uopste ne sumnjama da Sony-jevi CD-ovi imaju bolje tehn.
karakteristike od vecine uredjaja radjenih sa Philips-ovim chip setom.
Ali zato imaju razlicite sonicne karakteristike. Uredjaji bazirani na
Philips komponentama su najblizi evropskom poimanju zvuka. Pa cak i neki
drugi japanski modeli, ranije Techniks sada Pioneer (rec je inace o
uredjajima sa in-house elektronikom), su tu dosta blize od Sony-ja. Itd..
Imao sam srecu da se opredelim za moj uredjaj na osnovu slusanja a ne
na osnovu citanja :))
> Da li da napominjem da je dotican servis za potrebe beogradskih diskoteka
> pravio interni uporedni test CD-ova.
Hmmm. Diskoteke bas nesto ne vezujem za pojam dobrog zvuka (da ne kazem
audiofilije), vec vise za pojam dobre buke gde sve moze da prodje.
Pozdrav,
Vladimir
p.s.Ako si ovlascen za tako nesto bio bih ti zahvalan da
mi u mail ostavis tel. tog servisa. Zainteresovan sam
za eventualnu reparaciju jednog dobrog pojacala.
hi.fi.221vstan,
> Marantz je 1981. godine bankrotirao, pa ga je kupio Sony. 1991.
>godine, u okviru aranzmana o saradnji, preprodao je celu firmu
>Philips-u, koja je i danas vlasnik kontrolnog paketa akcija ove
Mislim da je Marantz ranije presao u Philips-ove ruke.
A inace je skoro svo vreme koristio Ph. elektroniku (govorim
o CD plejerima).
> U meduvremenu, Harman/Kardon je kupio Tannoy (kasnije ga prodao
>engleskoj grupi Thorn Electronics Group), O║rtofon i JBL. A tek
>njihov CD 7500II da cujete, to je posao, mada dzabe bas nije.
Jel to znaci da se na AR zvucnicima vise ne slusa zvuk sa
CDP190 ;> (za neupucene Sony ;)
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.222mcule,
Poslednja nada...:(. Ima l' neko semu za 'Technics SL-P170'? CD je u pitanju.
Takodje, moj supertata kaze da bi mozda pomoglo i bilo koja sema za CD, pa ako
niko bas nema za ovaj moj, molim za tu semu, da on pokusa da nesto tu isceprka
ako moze...:(.
Hm, sad citam ovo, pisem on-line... Mozda nisam bio bas razumljiv u kraju...
Ako niko nema za ovaj CD, dobro bi dosla sema za bilo koji CD.
unapred zahvalan
hi.fi.223ognjen,
)-> > A takodje, po nekim internim ispitivanjima medju pravim
)-> > audiofilima, Sony sije sve ostale CD proizvode za makar dve
)-> > duzine.
)-> ????????????
)-> Zalim vase ushi :(
Ne slazem se sa tobom, SONY je najbolji proizvodjac CD i
ostale muzicke opreme. Skoro sva elektronika (sem AT-a) mi
je SONY-jeva, izuzev nekog glupog kasetofona koji je PHILIPS
I kome tom stalno "zavija".
Ja sam za sony!
Ognjen
hi.fi.224vucko.bgd,
Kada jednom sve bude uchinjeno, Japanci cxe izumreti !!!
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
hi.fi.225dmiladinovic,
>> Ako pod lepotu mislis na estetiku samog uredjaja na zalost nema
>> ruznijih :(
Ne mislim.
>> Na zalost izgleda da ti vise verujes papirima :(
Verujem i njima, ali imam i veeeelike usi. :)
>> To je tek neka vrsta predispozicije za dobar zvuk.
Bolje sa predispozicijom nego bez.
>> Na papiru gro japanskih pojacala ekonomske klase ima bolje
>> karakteristike od mnogih audiofilskih, npr. britanskih pojacala, a znamo
>> kakva je situacija po pitanju zvuka.
A i sto se tice pojacala, sva ona, makar iz srednje klase, koriste
raznorazne varjante i podvarjante STK cipova, pa bilo Japanska, bilo
Evropska, bilo Americka.
Usput, ne mali broj puta mi se desilo da zavirim u neko pojacalce
srednje klase evropskih proizvodjaca, pa da na tranzistorima procitam
ono 2SC... Toshiba, iliti sto god slicno.
Sto ce reci, sve mu to vise manje, makar u srednjoj klasi, dodje na isto,
pa bio japanac iliti ne.
A sto se tice evropskog zvuka, makar kod CD-a, cini mi se da je tu
SONY najpriblizniji od svih mogucih proizvodjaca. (srednja klasa)
Posteno da se razumemo ja od PHILIPS-a ne bi kupio ni strikacu masinu.
>> Hmmm. Diskoteke bas nesto ne vezujem za pojam dobrog zvuka (da ne kazem
>> audiofilije), vec vise za pojam dobre buke gde sve moze da prodje.
Delimicno se slazem, medjutim kad neka diskoteka odluci da potrosi
20.000-30.000DM za nabavku orudja za rad, ona ce se odluciti za vrlo,
vrlo, kvalitetne naprave, a pored toga ce itekako obratiti paznju na to
da i zvuk bude makar u propisanim normama.
Da rezimiram, makar kod CD-a, u danasnje vreme, svi prave toliko
ujednacene modele, da po pitanju zvuka stvarno nema sta da se
raspravlja. Ono o cemu bi se dalo diskutovati je kvalitet mehanike
i izdrzljivost.
Ja sam u uvodnom replay-u napomenuo da sam prvog PHILIP-sa nabavio jos
daleke '89 godine, a potom je sledila jedna AIWA. U to vreme bi se jos
i moglo raspravljati o kvalitetu zvuka na CD-u, jer je doista bilo
slusnih razlika, medjutim danas mu je sve to kao pod konac.
Toliko od mene.
hi.fi.226dmiladinovic,
>> Ni do dan danas, nisam razrwesio problem. Otvorih je, unutra je cista
Ma sta Ja tek da kazem.
Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K.
Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace.
Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K.
Da mi je samo znati ko koga...
Necemo reci da sam CD otvaro, nosio kod ortaka na preventivni
pregled i sve O.K.
--> Ima neka tajna veza...
hi.fi.227dveselinovic,
Sve je to tačno, a dodao bih samo da tehničke karakteristike
predstavljaju samo neku vrstu prve informacije o ozbiljnosti pristupa
uređaju.
Ono od čega se kod nas, a i u svetu, beži jeste činjenica da i te
teh. kar. treba umeti PROTUMAžITI, a ne samo pročitati. Na primer,
kada neko kaže da njegov pojačavač ima opseg od 1...100.000 Hz +/- 1
dB, postavlja se pitanje KAKO je to postignuto. Možda, kao u
ekonomskim uređajima, sa 40-60 dB (100-1.000:1) negativne reakcije,
ili kao kod Harman/Kardon pojačavača, sa svega 14 dB (5:1) negativne
reakcije. U prvom slučaju, uređaj je silovan da bi se isterale kar. i
smem da se kladim da
će zvučati baš bez veze. Za onaj drugi, samo ga oslušnite, ne treba
vam papir da i sami shvatite da razlika i te kako ima.
Kar. mogu pokazati i ZAŠTO neki uređaj ne svira baš najbolje, ali
retko kada pokazuju zašto neki uređaj svira dobro. Istini za volju,
kada bi se objavljivale one prave kar. mnogo više bi značile; ovako,
niz kar. nema bitnijeg uticaja na zvuk.
Šta znači sam frekventni opseg, bez recimo navođenja kakvi su
fazni pomeri u njegovom okviru? Ali, kada bi neko i to objavio, onda
bi se videlo kako je isterao taj opseg.
Ukratko, teh. kar. su veoma korisna indikacija, ali nikada nisu
bile osnov za pouzdani zaključak o stvarnim zvučnim osobinama bilo
kog uređaja.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.228dveselinovic,
Marantz je u paketima prelazio u Philips-ove ruke, a proces je
okončan 1991. godine, kada se kod Philips-a našao kontrolni paket.
Oko CD-a; ma jok, onaj H/K CD 7500II jeste mnogo lepa sprava,
predivno svira a bogami lepo i izgleda, ali ja još uvek držim mog
malog Sony CDP190 i nemam nameru brzo da ga menjam. Nije da ne bih
voleo i bolje, ali nakon zahvata koje sam na njemu svojeručno ili
svojelemilično obavio, dobro znam da bih morao da platim jako mnogo
više da bih dobio osetnu razliku.
Vidiš, samo tjuner nisam dirao (Technics 570) jer za RF tehniku
treba imati posebne merne uređaje; sve ostalo sam malo lično doterao.
Tako sam, primera radi, menjao BC546 tranzistore sa BC650, ručno
biranim (ja ih birao); prvi je "general purpose" tranzistor, a drugi
je Motorolin hiper niskošumni tranzistor; zatim su neki BD139/140 i
BD 529/530 tranzistori zamenjeni sa Thordarsen-Meistner TCG serijom i
tako dalje. Ja se time bavim evo već 22 godine, ne mogu da odolim
kada vidim dobro kolo da ga ne dovedem do kraja, što proizvođači
nikada ne rade iz čisto ekonomskih razloga. O zamenama običnih
otpornika (+/- 5%) metaloslojnim (+/- 0,5%), kondenzatora posebnim,
itd, da i ne govorim.
Mala pikanterija za sve vas: najbolji audio posao 80-tih godina je
bio Kerting-ov pojačavači predpojačavač. Pojačavač je bio bezočna
kopija Marshall Leach-ovog projekta objavljenog u američkom časopisu
"Audio", a predpojačavač je bio bezočna kopija Phase Linear modela.
Uz minimalne dorade, to svira tako lepo da boli glava (uz zamenu
nekih delova). A cena je u ono vreme bila kao za švercovan Technics
od 40W iz Minhena za obe kutijice.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.229zkrstic,
> Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K.
> Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace.
> Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K.
> Da mi je samo znati ko koga...
Moguće da je do samog diska. Imam i ja par (Paket Aranžman) koji
preskaču od prvog dana na svim mogućim (sem jednog) CD plejerima. Ali ovo
kod mene su u pitanju diskovi koji su svirali ihaaahaj koliko puta i i da-
lje 'oće da svirau' na drugim plejerima.
Do zla Boga nezgodno :(
Zkr
hi.fi.230stefan,
> Uzmem ganc nov disk, ubacim u CD, odslusam, sve O.K.
> Nevadim disk, pustim ga sledeci put, kad ene ga preskace.
> Preskocim i Ja jedno par dana, opet pustim ono jopet sve O.K.
It's a Sony !? ;)))
hi.fi.231dmiladinovic,
>> Moguce da je do samog diska. Imam i ja par (Paket Aranzman) koji
Ma id' u vraga.
Gde me nadje.
Meni po rnd-u preskacu IDOLI (Odbrana i poslednji dani), a
Paket Aranzman ferca sve u sesnest.
Pu, pu, da ga ne ureknem...
hi.fi.232dmiladinovic,
>> It's a Sony !? ;)))
Ma pojenta je u tome sto to nema veze sa plejerom.
--> It is Sony !!
hi.fi.233vstan,
> Toliko od mene.
Ne vredi dalje da diskutujemo. Ili ti ne procita ono sto
napisah ili ja neznam sta pisem :(
hi.fi.234vstan,
>predivno svira a bogami lepo i izgleda, ali ja jos uvek drzim mog
>malog Sony CDP190 i nemam nameru brzo da ga menjam. Nije da ne bih
>voleo i bolje, ali nakon zahvata koje sam na njemu svojerucno ili
>svojelemilicno obavio, dobro znam da bih morao da platim jako mnogo
>vise da bih dobio osetnu razliku.
Dobro, sta mu ucini ?
> Vidis, samo tjuner nisam dirao (Technics 570) jer za RF tehniku
Odavno htedoh da pitam, za ST-G470 i 570. Jesu li dobri ?
hi.fi.235dveselinovic,
Oko CD-a; nema ge, sem u najvišim klasama, kome ne možeš da
popraviš analogni izlazni stepen. Međutim, ja se igram samo sa svojim
igračkama, tuđe ne diram.
Oko tjunera; to je ST-570G. Po meni, spada u red civilizovanih
tjunera, što znači da ima jedan uravnotežen i po meni dobar zvuk. To
je apsolutni maksimum do koga sam spreman da idem u tjunerima, jer mi
oni ionako služe samo za pozadinsku muziku. Što se karakteristika
tiče, koje su u slučaju tjunera dosta indikativne što se RF dela
tiče, odlične su: image, spurious i IF rejection su 100 dB, AM
suppression je tipično japanski traljav sa 55 dB, odziv je 4 Hz do 15
kHz +0,5/-1 dB, potiskivanje nosača na 19 kHz je 60 dB, izobličenja
su 0,02% mono i 0,05% stereo (Selectivity wide), separacija kanala je
odlična sa 60 dB na 1 kHz i sjajnih 45 dB na 10 kHz. Selektivnost na
+/- 200 kHz je 6 dB WIDE i 25 dB NARROW; uobičajenim merama, to je 60
dB i 85 dB na +/- 400 kHz. Signal/šum je 66 dB stereo DIN ili 73 dB
IHF.
Kao što rekoh, smatram ga jako dobrim tjunerom za te pare; mislim
da normalnom slušaocu u Beogradu ne treba bolje.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.236vstan,
> >> It's a Sony !? ;)))
>
> Ma pojenta je u tome sto to nema veze sa plejerom.
>
>--> It is Sony !!
Ma pojenta je u tome sto to IMA veze sa plejerom ;)
(preskakanje diska). Plejeri se sem po marki i modelu razli-
kuju i po ugradjenom softveru. Tako BOLJI plejeri poseduju
slozeniji algoritam za korekciju greske, sto se ogleda u
vecoj imunosti na raznorazne zafrkancije na disku. Jednom
recju navedeni problemi se na nekim plejerima cuju, na drugim
manje a oni bolji uspevaju i da ih u potpunosti eliminisu.
-> It's Sony ;>>
hi.fi.237tarajce,
>**>> >> It's a Sony !? ;)))
>**>> --> It is Sony !!
>**> manje a oni bolji uspevaju i da ih u potpunosti eliminisu.
>**> -> It's Sony ;>>
Pazi se samo Mich-a. hi hi :))))))
hi.fi.238dmiladinovic,
>> kuju i po ugradjenom softveru. Tako BOLJI plejeri poseduju
>> slozeniji algoritam za korekciju greske, sto se ogleda u
>> vecoj imunosti na raznorazne zafrkancije na disku. Jednom
Bogme nece biti.
Pojenta je u tome da nas 'braca Hrvati' debelo z********u.
Oba spomenuta CD diska je izdao Jugoton, a djavo bi ga znao
sta nam oni 'vamo salju. Nebi me zacudilo da posle par godina
medij ili nestane ili eksplodira u obliku pecurke koja raznosi
raznorazne koktele najubitacnijih bojnih otrova.
Cisto da primetim, rec je o diskovima Idoli i Paket Aranzman, a
opste je poznato da braca nam, seku m**a zbog toga sto su to Srbi
napravili.
Takodje necu da potsecam na naslovnu stranu (cirilica), a ni na
stanovitu pjesmaricu sa idilicnim imenom 'Marsal je moj Bog'.
Apropo obelezenog teksta, Sony ima dosta dobru korekciju greske.
Slusao sam raznorazne AIWE, JAMAHE, PHILIPSE i mogu ti reci da se
tek oni ubise od preskakanja.
--> Oversampling, what is it ?
--> It's a Sony product !
hi.fi.239zkrstic,
> Pojenta je u tome da nas 'braca Hrvati' debelo z********u.
> Oba spomenuta CD diska je izdao Jugoton, a djavo bi ga znao
> sta nam oni 'vamo salju. Nebi me zacudilo da posle par godina
Poenta je u sledećem:
CD-ovi su izradjeni kod neke Austrijske firme, koja je golo go*no ;(
To je cela istina ;(
Zkr
hi.fi.240vstan,
> Apropo obelezenog teksta, Sony ima dosta dobru korekciju greske.
-----------
;>>>
hi.fi.241vstan,
Ovog meseca (mart) je desetogodisnjica CD. Ziveli !
Danas prelistah martovski "Gramophone". Kratka urednicka
reminiscencija na taj dogadjaj: svi recenzenti koji su dobili
diskove da napisu prve recenzije za materjal na novom medijumu
u prvi plan su isticali lakocu rukovanja. O zvuku tek na drugom
,pardon, u drugom planu.
hi.fi.242dmiladinovic,
>> reminiscencija na taj dogadjaj: svi recenzenti koji su dobili
>> diskove da napisu prve recenzije za materjal na novom medijumu
>> u prvi plan su isticali lakocu rukovanja. O zvuku tek na drugom
>> ,pardon, u drugom planu.
E, pa u to vreme se tupilo kako digitalni zvuk, zapravo kvari
dozivljaj 'pravog' zvuka.
A vredelo bi pogledati na cemu sad testiraju nova pojacala i
zvucnike.
Da nije CD.
hi.fi.243dnikolic,
Ima li razlike izmedju original CD-a i onih koji se prave (valjda) u Bugarsko
sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu?
dn
hi.fi.244boshko,
> sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu?
Kvalitet tih diskova lošije od originala. Uostalom i po ceni po kojoj se
prodaju možeš to da vidiš.
hi.fi.245sjocic,
## Kvalitet tih diskova lošije od originala. Uostalom i po ceni kojoj se
Nisam uporedjivao original i kopiju ali razlike u zvuku nema šanse da bude
zbog digitalnog sistema prenosa (umnožavanja). Što se dugovečnosti tiče
i tu sumnjam da ima neke bitnije razlike.
SJ
hi.fi.246dveselinovic,
O kakvoj razlici uopšte može biti reči kada je ceo sistem
digitalni? Zar jedan bajt može biti čistiji ili prljaviji od drugoga?
Njega ili ima ili nema i tačka.
Nije to kao vinil, da imaš rezanje pa onda koji je rezač
upotrebljen, pa matricu (pa koja je upotrebljena), pa vinil (pa koji
je upotrebljen, pa iglu (koja je igla), itd. Bajt je bajt i to je to.
Jedino što može uticati na zvuk je proces masteringa materijala,
jer je to vezano za analogne uređaje u svim slučajevima kada se nužno
radi remastering materijala. E, tada nije ni malo svejedno da li je
neko koristio Studer, MCI, Ampex ili Denon, pa da li je dobro
kalibrisao mašinu, pa kakve je trake koristio, itd, itd. A to ne
verujem da iko lud da pusti Bugare da rade sami.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.247dr.grba,
>> Nisam uporedjivao original i kopiju ali razlike u zvuku nema sanse da bude
>> zbog digitalnog sistema prenosa (umnozavanja). Sto se dugovecnosti tice
>> i tu sumnjam da ima neke bitnije razlike.
Podsetio si me na jednu stvar koja mi je do ovog trenutka nejasna.
Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na traktat
Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna crta price se
odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome "prosecan disk ima
vek trajanja 8 - 10 godina"..."bla-bla..."...
Nista mi nije jasno! Jasno mi je samo to da je to pisao (verovatno) isti
onaj koji je x godina ranije napisao da je vek trajanja gramofonske ploce
80 - 100 reprodukcija... ...mak na konac.
Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a?
Pozdrav, dr ÔpŰa
hi.fi.248sjocic,
## Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na traktat
## Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna crta price se
## odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome "prosecan disk ima
## vek trajanja 8 - 10 godina"..."bla-bla..."...
## Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a?
Da , i ja sam dosta davno čuo za tu problematiku,(navodno posle nekoliko
godina počinje da opada sjaj sa reprodukcione strane CD-a pa nema reflexije)
pa su proizvodjači kad su to primetili počeli da prave kvalitetnije CD
(tu se misli na renomirane proizvođače) dok su oni kojima nije stalo do
renomea nastavili da šlajakaju sa "starom" tehnologijom.
Ja lično ne vidim bilo kakvog osnova da se CD-u desi bilo šta ukoliko ga ko-
ristiš pod normalnim uslovima (ne moraš da imaš SONY CD od 2E3 DEM ;) kao
neki koji su ovde izlagali), nego da ne ispituješ kako će se tvoj
ljubimac ponašati kada je mastan, blatnjav, prašnjav ili sl.
Dakle samo turi pločicu u kutijicu, obriši je jednom u godinu dana i
nema zime za tvoju mjuzu ;)
SJ
hi.fi.249vstan,
>Ima li razlike izmedju original CD-a i onih koji se prave (valjda) u Bugarsko
>sa oznakom MADE IN EUROPE. Gubi li se sta na kvalitetu?
Kupio sam dva. Prvi, Enya, nema zamerke. Drugi, Madonna-Erotica,
bas ne valja. Skoro na svakoj numeri periodicna smetnja duz cele kompo-
zicije. Perioda jedno 2-3 sekunde. Cim smognem para preslusacu jedan ori-
ginal iz nekog CD kluba. Jer sve nesto sumnjam da je to u funkciji muzike.
hi.fi.250banusko,
>**> Dakle, zna li iko ista o gorespomenutom problemu CD-a?
Bila je svojevremeno neka priča o mikropukotinama u plastici
CD-a, kao prodire vazduh pa oksidiše aluminijum, pa kao boja oda
nalepnica prodire kroz plastiku, pa ona 'sređuje' taj aluminijum, pa
tako svašta. No videćemo. Ne verujem u te priče baš jako mnogo.
hi.fi.251jasicp,
> Kvalitet tih diskova losije od originala. Uostalom i po ceni po
> kojoj se prodaju mozes to da vidis.
Moguce da je tako ali i ne mora. Uredjaji za proizvodnju CD-a
moraju biti japanski ili americki ili nemacki. Sama tehnologija nalaze
da je proizvod dobrog kvaliteta bez obzira odakle je, jer osim gore
navedenih, niko i ne pravi takve stvari a nema mnogo uticaja Balkanskog
mentaliteta ( mentoliteta ) zbog karaktera proizvodnje CD-a. Bar se
nadam.
Pozdrav, Djape !
hi.fi.252vstan,
> > Kvalitet tih diskova losije od originala. Uostalom i po ceni po
> > kojoj se prodaju mozes to da vidis.
>
> Moguce da je tako ali i ne mora. Uredjaji za proizvodnju CD-a
>moraju biti japanski ili americki ili nemacki. Sama tehnologija nalaze
>da je proizvod dobrog kvaliteta bez obzira odakle je, jer osim gore
>navedenih, niko i ne pravi takve stvari a nema mnogo uticaja Balkanskog
Prva serija diskova koju je RTB pustio na trziste bila je radjena
kod SKC-a, Koreja (Juzna). Bilo je mnogo reklamacija.
Druga serija je radjena kod Interpress-a, Nemacka (Zapadna). Nije
bilo problema.
Jest da je zapis digitalni ali je tehnologija takoreci svemirska.
Potrebna je izuzetna tehnoloska disciplina u svim fazama (mislim na samo
stancovanje diskova). Znaci ima mesta za felere.
Neko je pomenuo onu izjavu o "starenju" diskova, zatim korozivnost
boje "oslikane" strane. Kada su se pojavile teoretske postavke za takve
izjave kvalitetni izdavaci, konkretno znam za Polygram, su poceli da koriste
nove materijale. A i mogli su kad znamo da su im diskovi najskuplji. Pitanje
je sta su radili npr. oni "no-name" izdavaci jeftinih diskova. Zato je moj
princip - apsolutno zaobilazim takve.
Da se vratimo na Bugarske diskove: moguca je i sledeca prica - kupili
su zastarelu tehnologiju po jeftinim parama (npr. SKC prodao budzasto). A da
li je neko video te Bug. diskove ? Pakovanje siromasno, umesto knjizice samo
jedan list, i to lici na kolor fotokopiju originala. Na vecini se uopste ne
moze videti koje nosilac licence! Evo sta pise na disku Enya-e: Distribution
Corsair (za one koji neznaju engleski corsair=gusar); Lolly Pop Publishing;
Rose Records; Made in europe. Sve bez veze. Stedeli su na materijalu, tj.
papiru, maximalno, pa je opravdana sumnja i o "stednji" u procesu stancovanja,
ma kakve prirode ona bila.
Ja sam se svojevremeno raspisao o ovim diskovima kada sam ih prvi
put video, negde oko novogodisnjeg bazara. Ali eto, ipak prekrisih neke svoje
principe po ovom pitanju - prvi i poslednji put :(
Zakljucak, konacno ;) :izbegavati ove Bugarske diskove ! Rec je o
rizicnoj kupovini !
hi.fi.253ganta,
█ Dakle samo turi pločicu u kutijicu, obriši je jednom u godinu
█ dana i nema zime za tvoju mjuzu ;)
Ima zime!!!
Posle 7-8 godina, stari diskovi se RASPADAJU, ko ne veruje....
Zato se isplati kupiti ZLATNU seriju.
Pozdrav,
Goran.
hi.fi.254ganta,
█ Zakljucak, konacno ;) :izbegavati ove Bugarske diskove ! Rec
█ je o rizicnoj kupovini !
Svaki od ovih diskova je veeeliki rizik! Posle 3-4 godine
potpuno prestanu da 'sviraju' zbog lošeg materijala! (već sam
bacio dva !!)
hi.fi.255ratman,
Zna li neko radi li jos CD klub 'Wolf'?
Ima li jos nekih CD klubova u blizni (oko ETF-a, pravnog, Kalenica pijace,
u tom kraju..)?
Pozdrav,
Dejan.
hi.fi.256dejanr,
Ima onaj CD klub u Mlatišuminoj, to je jedan od većih... valjda radi i
dalje, pre dva meseca je sigurno radio.
hi.fi.257todorp,
> Zna li neko radi li jos CD klub 'Wolf'?
Ja sam cuo da je zatvoren. Steta!
Pozdrav od Todora.
hi.fi.258jasicp,
> Pre par godina sam u nekom stranom HiFi casopisu naleteo na
> traktat Phillips-ovih inzenjera o dugotrajnosti CD-a. Glavna
> crta price se odnosila na KOROZIVNOST CD-a, i da shodno tome
> "prosecan disk ima vek trajanja 8 - 10
> godina"..."bla-bla..."...
Teoretski disk moze da traje onoliko dugo koliko mu omogucavaju
fizicko-hemijska svostva materijala. Dogodilo se da boja za naslov moze
praviti probleme ali je to odavno vrlo jednostavno reseno njenom
zamenom. Sve ostalo mislim da nije tacno, ako se naravno izuzmu
mehanicke "povrede". Nijedno ispitivanje ne pokazuje da bi kvalitet
samog materijala na kome je digitalni zapis mogao da ozbiljno opadne u
nekom razumnom roku.
Pozdrav, Djape !
hi.fi.259jasicp,
> Nije to kao vinil, da imas rezanje pa onda koji je rezac
> upotrebljen, pa matricu (pa koja je upotrebljena), pa vinil (pa
> koji je upotrebljen, pa iglu (koja je igla), itd. Bajt je bajt
> i to je to.
Tacno. Ali ( zaista iskljucivo ) moze biti problem u otisku
samog diska, a CD disk se i radi, koliko mi je poznato, takodje
otiskivanjem u aluminijumu li nekoj vec leguri, a zatim se nanose
slojevi akrilnog stakla ili plastike druge vrste. Ako cistoca sredine
nije 100%, ako kvalitet otiskivaca nije na visini, eto problema. Samo
mislim da to nije toliki problem, odnosno mogu to i Bugari sasvim lepo
da rade. Problem moze biti obicno u kvalitetu plasticnog nanosa na samoj
povrsini sa informacijom: ako je slabija ( meksa ) plastika, upropastice
je i zenska ruka ( ne racunam nokte ) a kamoli mi bahati muskarci.
Inace, da li se dobro secam da se za 6000$ moze kupiti sistem
za pravljenje kompjuterskih CD ROM diskova, sto bi se isplatilo
organizacijama sa brdima podataka ?
Pozdrav , Djape !
hi.fi.260dnikolic,
>> Kupio sam dva. Prvi, Enya, nema zamerke. Drugi, Madonna-Erotica,
Vidis, bas zbog Enye i pitam. Slusao sam CD iznajmljen iz kluba, original (30
DEM ) i CD kupljen na ulici (15 DEM) i razlika je ogroooomna, onaj bugarski ima
prilican sum, doduse cuje se tek kad se pusti "malo" jace. Imam i njen
prethodni CD, snimljen je kao DDD a kvalitet je BOLI GLAVA! :)
dn
hi.fi.261dveselinovic,
Tata ti bahati muškarac, znaš! :-)))))))))))))))))
Šalu na stranu, slažem se sa konstatacijom. A da CD nije
neuništiv, potrudila se da dokaže moja žena, koja je njen omiljeni CD
(Puccini) ko zna kako uspela dobroda zagrebe. Možete misliti šta se
desilo kada ga je stavila u plejer. A pošto je bio u Nemačkoj, da vam
i ne pričam.
U stvari, i sama industrija je pomalo kriva oko fame da je CD
neuništiv - toliko su žurili da ga prodaju kao ideju da su i to
tvrdili pre nekih 5-6 godina. Naravno, nema te stvari koje se ne može
oštetiti ili uništiti.
Pozdrav,
DVV
P.S. Sve čekam da neko otpočne diskusiju o vezi CD-pojačavač, sa
posebnim osvrtom na spregu dinamika CD-a/pojačavač/efikasnost
zvučnika, odnosno dinamika. A?
hi.fi.262markma,
> Ima li jos nekih CD klubova u blizni (oko ETF-a, pravnog,
> Kalenica pijace, u tom kraju..)?
Imaš CD i Video klub "FUN" u čičkoj ulici, nisu loši ima dosta
diskova i filmova.
hi.fi.263sjocic,
## P.S. Sve čekam da neko otpočne diskusiju o vezi CD-pojačavač, sa
## posebnim osvrtom na spregu dinamika CD-a/pojačavač/efikasnost
## zvučnika, odnosno dinamika. A?
Počinjem diskusiju ;)
Dakle mišljenja sam da nema mnogo veze ono što piše po katalozima o
dinamici i ostalim džidžabudžama, već da bi znao da li nešto vredi
moraš to da čuješ, jer se dešavalo da jednostavno haos pojačalo
i zvučnici ne zvuče dobro jer se "ne slažu".
Naravno kad su u pitanju zvučnici tu je Engleska produkcija broj 1
kao i Ameri, dok Japanci ne dolaze ni pod tačkom razno!
Što se tiče pojačala tu već ima mesta diskusiji, posebno kada se radi o
cevnim pojačalima (i predpojačalima) pa ako neko ima tu iskustva u samo-
gradnji, zgodno bi bilo da ih iznese, jer planiram da se bacim na posao
po tom pitanju u daljoj budućnosti ;)
Što se mene tiče imam Technics pojačalo (ne oduševljava me previše ;( )
i Tannoy kompresione kutije koje vade stvar ;) i sve to i ne zvuči
tako loše.
SJ
hi.fi.264vstan,
>Vidis, bas zbog Enye i pitam. Slusao sam CD iznajmljen iz kluba, original (30
>DEM) i CD kupljen na ulici (15 DEM) i razlika je ogroooomna, onaj bugarski ima
>prilican sum, doduse cuje se tek kad se pusti "malo" jace. Imam i njen
>prethodni CD, snimljen je kao DDD a kvalitet je BOLI GLAVA! :)
Imam i njen prvi CD, originalni, a na ovaj bugarski bas nemam nikakve
zamerke, pa ni u pogledu suma. Zato je drugi bug. disk totalno uprskao stvar.
Verovatno je u pitanju losa, neujednacena, proizvodnja. Sve u svemu da ponovimo
- treba ih izbegavati !
hi.fi.265jasicp,
> U stvari, i sama industrija je pomalo kriva oko fame da je CD
> neunistiv - toliko su zurili da ga prodaju kao ideju da su i to
> tvrdili pre nekih 5-6 godina. Naravno, nema te stvari koje se
> ne moze ostetiti ili unistiti.
Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u
plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na
prljavstinu i mehanicka ostecenja. Argument da bi to smanjilo prodaju na
osnovu pokvarenih CD-a == zamena otpada jer se ipak malo ljudi odluci na
ponovnu kupovinu. To bi povecalo cenu za 50-tak pfeniga, sto je sitnica
u odnosu na 20-30 DM.
Pozdrav , Djape !
hi.fi.266jasicp,
> Naravno kad su u pitanju zvucnici tu je Engleska produkcija
> broj 1 kao i Ameri, dok Japanci ne dolaze ni pod tackom razno!
Dragi kolega, evo nesto za moju dusu, hvala sto si to napisao!
Ja sam se dugo vremena dvoumio u vezi sa zvucnicima, u ono lepo vreme
kada sam imao para za to. Pratio sam brdo USA i GB casopisa, a i bilo je
to ono lepo doba kada se citao SAM i u Beogradu. Imao sam srece da
slusam B&W, AR, Audio Research i slicne. Razmisljao sam o AR 92 i
slicnim modelima kada sam ozbiljno poceo da razmisljam o samogradnji.
Secate se SBI serije iz SAM-a? E, jednog dana su mi dopali saka ( usiju
) Dynaudio zvucnici. Posle tog prepodneva mi vise nije palo na pamet da
trosim pare ( eh, divnih li reci: nekad bilo ), na bilo sta drugo osim
na te Dance. Tako sam napravio sistem po najstrozijim konstrukcionim
kriterijumima, dvosistemski, i sada zaista vec 5-6 godina uzivam. Ako
mislis da nabavis druge zvucnike, iskreno ti preporucujem da oprobas
kombinaciju nekog cevnog pojacala u A klasi od 40W po kanalu, sa
zvucnicima Dynaudio. Nazalost, moje pojacalo je daleeeeeeko od toga da
je A class, pa cak i nesto posebno po perfomansama, ali zvucnici me
uvek oduseve. Za ozbiljnu muziku, jazz, sve osim teskog disco zvuka su
izmisljeni. U samogradnji je usteda oko 40% u odnosu na gotove kutije, a
sigurno se moze postici veci kvalitet kutija. Da opet mogu da biram to
bi sigurno bio Dynaudio.
Pozdrav , Djape !
hi.fi.267dveselinovic,
E, pa neće biti baš da je sve to tako bez veze.
To je prosta matematika: ako su zvučnici na niskom nivou
efikasnosti (recimo, 84 dB/1W/1m), ti ih slušaš na 2 metra
udaljenosti, ambijentna buka ti je veoma skromnih 50 dB (to ima samo
na Dedinju), a voliš glasnije da slušaš klasiku, ili neki bolji rok
(to znači dinamičniji), sedi pa izračunaj koliko ti snage treba da
postigneš prostu dinamiku od 40 dB.
Zvučni pritisak pada za po 6 dB po metru; onih 84 dB pada na 78 dB
na 2 metra. Oduzmi 50 dB za ambijentnu buku i padaš na svega 28 dB
dinamike sa 1 W snage. Dakle, treba ti najmanje 16 W za željenu
dinamiku, a prvi udar od svega 6 dB to penje na 64 W. Dakle, nije sve
baš tako bez veze.
Srećom, samo još engleski zvučnici imaju tako niske efikasnosti, a
više ni Englezi ne veruju u tezu da su samo nisko efikasni zvučnici
dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa 92 dB/1W/1m, imaju model sa čak
i 94 dB/1W/1m.
Na primer, ja imam moje AR 93 zvučnike koji rade sa 87 dB/1W/1m.
Pošto stanujem u veoma bučnom delu grada, meni treba pojačavač od
najmanje 40 W za realne nivoe slušanja kada se uzme u obzir akustika
sobe i željeni zvučni nivoi (naravno, ne u trajnom režimu, već kao
rezerva snage).
Oko japanskih zvučnika, nisi u pravu. Idi samo poslušaj recimo
Yamaha NS-1000 zvučnike,kojima čak i zadrti Englezi prinaju status
monitora zajedno sa KEF-om, B&W, Tannoy, Celestion i ostalima. Da su
dobri, mnogo su dobri zvučnici. Potom odslušaj novije Sony APM
zvučnike - ima tu par jako dobrih modela (istina, skupljih). Starija
serija Technics SB modela je imala dva dobra zvučnika.
Lično smatram da su najbolji zvučnici koje sam ikada čudo par JBL
studio monitora; jes' da su bili teški po 69 kg svaki i po DEM 14.000
svaki, ali brate to treba doživeti, nema smisla opisivati. U kućnoj
klasi, ne bih dao AR ni za koga drugoga, a ako bih baš morao da
menjam, uzeo bih JBL (istina, neki od boljih i skupljih modela).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.268dmiladinovic,
>> Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u
>> plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na
He, he, he...
Cuj brale, kad kupis CD ROM, dobijes i sarzer preko koga se disk gura u CD.
Gurnes CD unutra i posto zbog cene otprilike imas samo jedan, nikada ga
vise ne vadis. Daklem eto savrsene zastite. Nesto kao, kako rece 3.5''.
Jedina mogucnost da napravis kvrc je trenutak kada guras disk iz original
kutije u CD.
Cuj, sto se tice stacionarnog HiFi CD-a, problem resis otprilike na isti
nacin. Kupis multi CD sa otprilike 10 CD-ova i unutra gurnes svih 6 kojih
imas, a koje iole mozes da slusas.
Nije bas 5 feninga vise, al' ledja vise ne bole.
hi.fi.269dmiladinovic,
Hmmm, nije bas za temu HiFi, ali posto se ovde uveliko prica o CD-ovima,
ajde da napomenemo jos po nesto vezano za njih.
Svima je poznato da CD osim slusanja mogu da se koriste i za skladistenje
informacija, u obliku takozvanih CD ROM-ova. U novije vreme postoji neka
vrsta izbrisivih CD-ova (mislim na kompjutersku industriju), ali na trulom
nam zapadu su uspeli da smisle novu CD zanimaciju.
SEGA je izbacila prvi film na CD ROM-u.
Film se moze/mora gledati na racunaru, crno beli je, mono zvuk, a trajanje
mu je 1.10h. Velicina glednog dela je znatno smanjena, cini se da se
doticni film pusta iz neke Windows aplikacije, a dozvoljene su sve moguce
manipulacije sa slikom i zvukom. Od semplovanja, umetanja, montiranja, do
za sada neverovatne ideje zamene likova glumaca, sa nekim likovima iz baze,
koja se najverovatnije posebno nabavlja. Rezolucija slike je znatno smanjena
a kompletan utisak je nesto kao kod gledanja MANDY. (ko je gledao, shvatice)
Medjutim nije to sve.
SEGA je izbacila i prvi CD player namenjen iskljucivo za gledanje CD-ova,
bez racunara. Izgleda kao malo odebljali klasicni omanji CD, s' tim sto se
sa njega mogu vrsiti, takodje, raznorazne manipulacije sa slikom.
Ono sto je interesantno, taj eksterni CD ROM je u kolor varjanti i koliko
sam mogao da zakljucim sa stereo zvukom.
Rezolucija je nesto izmedju 320*200 i 512*348 sa otprilike izmedju 256 i
32K boja. Posto sam imao mogucnost da zgvirnem na otprilike 10 sekundi
snimljenog materijala, utisak je sledeci; neki film koji je pusten je
bio poprilicno loseg kvaliteta i jedva gledljiv, medjutim, posto je
najverovatnije bilo reci o reklamnom video CD disku, pustene su i neke
reklame. E sad, meni su reklame delovale zaista fantasticno smestene.
Sve u svemu, svim ljubiteljima igara na racunarima, konacno evo odgovora.
Smestili su i ceo film. Konacno ce nam kao intro uvaljivati kompletan
film na osnovu koga cemo moci da se igramo.
E da, tu nema piratovanja, to mora da se placa.
Zainteresovani za doticnu problematiku neka pazljivije gledaju MTV, desi se
da umeju ponovo da puste nesto o video CD-u.
hi.fi.270dmiladinovic,
Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu povodom CD-a.
Neki veci Americki muzicari su pokrenuli inicijativu da se zvuk sa CD-a
vrati na vinil. Baljezgaju nesto u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje
sa CD-a nije isti kao i onaj sa vinila. Kao, neke finese u samoj muzici se
ne primecuju, sto se posebno oseca u nekim pozadinskim instrumentima.
Opravdanje za to je da frekvencija sadasnjeg semplovanja na CD-u nije
dovoljna i da se zbog toga neke finese, zbog grubosti sempla gube.
Doticni se zalazu da se frekvenca sempla udvostruci, mada ni to po njima
nije to, a da se u medjuvremenu svi vrate na vinil, koji je inace u USA
skoro zaboravljena roba.
Glavni probornik je neka od muzickih kompanija, sa svojim frontmenom,
Piterom Gabrijelom. A tek da ste njega culi kako s**e, e to je bio
dozivljaj. Nesto u stilu, eto meni su se oci otvorile, video sam da mi
CD upropastava muziku i zato svoju novu plocu objavljujem iskljucivo na
vinilu...
Sve u svemu, taman nadjosmo jedan dobar medijum, koji jos pretenduje da
postane multistandardan, kad eto neko se sprema da ga poljulja.
Izgleda da ce i software, kao nekad Bajaga, da objavljuju na vinilu.
Ko zna, mozda i tu frekvencija semplovanja nije dovoljna, te stoga mi
zapravo nevidimo sve finese software-a koji smo kupili...
hi.fi.271ganta,
█ Lično smatram da su najbolji zvučnici koje sam ikada čudo par
█ JBL studio monitora; jes' da su bili teški po 69 kg svaki i po
█ DEM 14.000 svaki, ali brate to treba doživeti, nema smisla
█ opisivati. U kućnoj klasi, ne bih dao AR ni za koga drugoga, a
█ ako bih baš morao da menjam, uzeo bih JBL (istina, neki od
█ boljih i skupljih modela).
Iz tog razloga sam svojevremeno kupio njihov skromiji model :(
L-100, koji je u stvari 4311 studio monitor. Vrlo ostetljivi
zvučnici, tako da izvrsno rade i sa 20 W pojačalom, mada sam
jedno vreme imao 2X100 W. Prijatelji su me neprekidno
kritikovali zbog ovog izbora, jer su svi do jednog "engleska
škola" i za njih JBL ima obojen, ako ne i disco zvuk. Ali ono
što je karakteristika njihovog zvuka je, u stvari, neverovatno
nizak nivo distorzije (pretpostavljam intermodularne) tako da je
svaki instrument kristalno čist u opsezima srednjih tonova.
"Presence" je u prvom planu ("srednji" tonovi), pa pošto je uvo
najosetljivije u opsegu srednjih, instrumenti samo što ne
ispadaju na pod pred vama.
Šteta što će zbog potrebne finansijske inekcije za nov monitor,
morati uskoro na doboš :((((((
hi.fi.272vstan,
> Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni zasto CD nije pakovan u
> plasticna kucista kao 3.5" diskete. Tada bi i bukvalno bio imun na
Iz jednog sasvim obicnog razloga: kuciste bi bilo jos jedan,
nepotreban, izvor svakojakih vibracija, rezonancija i ostalih zafrkan-
cija. Toliko za pocetak ...
hi.fi.273vstan,
> Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu povodom CD-a.
> Neki veci Americki muzicari su pokrenuli inicijativu da se zvuk sa CD-a
> vrati na vinil. Baljezgaju nesto u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje
> sa CD-a nije isti kao i onaj sa vinila. Kao, neke finese u samoj muzici se
> ne primecuju, sto se posebno oseca u nekim pozadinskim instrumentima.
Nije trac vec istina. O ovome se vodila maratonska rasparava i
u nekoj ranijoj Extra-i. Da ne pocinjemo iznova.
hi.fi.274jasicp,
> Srecom, samo jos engleski zvucnici imaju tako niske
> efikasnosti, a vise ni Englezi ne veruju u tezu da su samo
> nisko efikasni zvucnici dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa
> 92 dB/1W/1m, imaju model sa cak i 94 dB/1W/1m.
Dynaudio D-28 + 21W54 imaju 92-94 dB/w efikasnost. Sa sonicno
boljom skretnicom je efikasnost 86-88 dB/w ali je dobitak u kvalitetu
zvuka efektivno mali. Bolje je sacuvati vecu efikasnost na ime ustede u
snazi pojacala. Ako neko ( mislim da neko to rece ) hoce samogradnju,
zgodno je videti Hafler serije koje se dobiju u kesi upola i vise
jeftinije nego gotovi modeli. Ja bih voleo da imam nesto u klasi A ali
to je strasno skupo ako preko 40W ( i to kosta... ) pa ne dolaze u obzir
zvucnici sa manje od 90 dB/W efikasnosti. Gorecitirani je dobro izveo
onu kalkulaciju.
Slazem se za ono da zuti nisu vise kao nekad, nazalost. Uvlace
se i medju zvucnike.
Slusao sam nedavno nove serije KEF ili B&W. Svi imaju povecane
efikasnosti, ali ne secam se tacnih cifara.
Pozdrav , Djape !
hi.fi.275dveselinovic,
Da, čak su i zadrti Englezi shvatili da efikasnost nije neka igra
i komika, nego mnogo dobra stvar. Sećam se prŠ*e nekih desetak
godina, Altec Lansing je imao jedan veeeeeliki zvučnik koji je─
radio▀ sa ´k1Úć03 dB/1W/1m !!! žoveče, to je ůíbila efiíĘkasnost! Ako
se zna da je zvuk mlaznog motora na 2 m pritisak od 115 dB, ispade da
sa običnim pojačavačem od 50 W ili 17 dBW│ možeš da imaš mlazne
motore u kući. Koje sredstvo etničkog čišćenja komšija!
Oko Dynaudia - lično smatram da imaju pomalo previše srednjih
tonova, ali su definitivno u mojim dobrim knjigama. Najzad, pitanje
kvantiteta se da rešiti i malim potenciometrom, a sem toga, pričamo o
subjektivnim doživljajima. Ali, da imaju dinamiku, imaju, svaka im
čast. Hexacoli im je dobar trik, a ja volim tehnička rešenja koja
odišu sa malo inovacije, a imaju praktične efekte.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.276dveselinovic,
E, kada budeš investirao u monitor akonto zvučnika, prvo se javi
meni. Treba mi par dobrih kutija za firmu, a tamo će biti i monitora
za tebe (ako uostalom i svega drugoga).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.277sjocic,
## > nisko efikasni zvucnici dobri. Uzmi samo Tannoy, koji radi sa
## > 92 dB/1W/1m, imaju model sa cak i 94 dB/1W/1m.
## Dynaudio D-28 + 21W54 imaju 92-94 dB/w efikasnost. Sa sonicno
## boljom skretnicom je efikasnost 86-88 dB/w ali je dobitak u kvalitetu
Što se tiče Tannoy-ove serije "90" sensitivity se kreće od 88 dB/2.83V/1m
za model E11, preko mog J95 sa 90 dB/2.83V/1m do DC3000 sa 92 dB/2.83V/1m
Prva dva sam terao sa pojačalom od 105W po kanalu. Što se tiče zvuka,
nije bio loš, ali sa previše izraženim srednjim delom spektra, što je po
meni mana pojačala a ne zvučnika. Uz određeno peglanje eqalizerom može se
doći do lepih rezultata.
Inače pre dve godine DC3000 proglašen je za treći zvučnik u svetu (posle
nekog BOSE-a i JBL-a) a isti sam slušao sa pojačalom Technics (zlatna
serija 2x210W,SU-MA10) i to zvuči ludo!
Tu negde po zvuku su po meni još i KEF i Wharfedale, dok Infinity koji
tera do 45KHz !? zvuči haos na višem delu spektra i gore pomenuti ne mogu
ni da mu prismrde!
Dynaudio nisam slušao ali mislim da ni oni prosto ne umeju da naprave
lošu kutiju!
O žutim kutijama drugi put, ali oni tu mogu samo da se primaknu ali ne i
i da naprave nešto ozbiljnije, jer jednostavno "nemaju tradiciju"
(kao ni u auto industriji)
SJ
p.s. nego šta mislite o kablovima i bi-wiring sistemu?
ja sam nakačio "monitor studio power cable" 4x2.5 mm2 ali mislim da
sa jednim pojačalom bi-wire nema preterano smisla.
hi.fi.278dkuki,
" Cudotvoran covek " se zove onaj koji u ovom momentu ima ili zna,
gde moze da se nabavi (iznajmi ili kupi) najnovija CD-ploca:
*********************************************
*** JAMES BROWN " UNIVERSAL JAMES " ***
*********************************************
Vas, Djordje.
P.S.:> U "Atrium"-u je jos nisu nabavili.
Ako slucajno postoji u vasem CD-klubu, smatram ga "cudotvornim".
hi.fi.279jasicp,
> Narode, jel' ste uspeli da primetite nova strujanja na zapadu
> povodom CD-a. Neki veci Americki muzicari su pokrenuli
> inicijativu da se zvuk sa CD-a vrati na vinil. Baljezgaju nesto
> u stilu kao da zvuk koji se reprodukuje
Ma hajde bre, ima stvari na koje jednostavno ne treba obracati
paznju. Ne mislim u ovoj konferenciji nego sa tipovima koji pricaju ono
sto si napisao da su rekli ( a la P.Gabrijel ), iz prostog razloga sto
su vezani za proslost. Secam se da je tako bilo pricano i za stereo
sisteme: a sta ce ti to, dovoljno je i mono, pa zatim da je optimum
imati kasetofon koji snima od 30-15000 Hz ( frekvencije radio programa )
o slicni biseri...
Jednostavno covek navikao da se cuje sa neprirodnom distorzijom
sa vinila koja se njemu cini kao prirodan zvuk. To se mnogima cini kao
"nesto topliji zvuk" a u stvari je obicna navika. Zvuci smesno ali i
meni se nekad svidja da slusam stare snimke sa kaseta iz 80-tih godina
koje zvuce u najmanju ruku kao moja masina za ves. Stos je u tome da i
cevna pojacala upravo na taj nacin boje zvuk, koji se cini "toplijim" pa
je maltene ( za moj ukus ) kombinacija snova:
1. zvucnici Dynaudio sa elementima :
D-21
D-28
D-72
30W100
pasivna skretnica, sve zajedno oko 92-94dB/W.
2. Cevno pojacalo od oko 60W, nisam siguran koje.
3. Marantz CD52 MkII
Cevno pojacalo je tu da "oboji" toplinom zvuk sa CD-a ( bolkje
receno da ubaci "pozitivnu" distorziju ). THD kod njihje oko 0.15%.
Vodite racuna da covek nije u stanju da otkrije nista manje od 0.5% kao
izoblicenje, vec, mozda samo kao "boju" zvuka i to samo ograniceno. Sve
ostalo spada u domen ukusa.
Znam da nije najbolje, osim zvucnika koji 'ladno mogu u svaku
( konvencionalnu, ne govorim o ezoteriji ala 10000 DM par... )
konkurenciju, ali pricao sam o necemu sto normalan covek u,
recimo Inited Kingdom moze da kupi.
Moguce da je Dynaudio ( sigurno zapravo ) izbacio do sada mnogo
bolje zvucnike od ovih koje sam nabrojao, ali nisam ih slusao a ni citao
o tome.
MOLBA: Ako neko zna gde se moze dobiti literatura o novim
gorespomenutim modelima od Dynaudia, neka napisu ovde.
Jos lepse : napisite ovde nesto o njima.
With regards,
Djape !
hi.fi.280predrag,
>> Inace pre dve godine DC3000 proglasen je za treci zvucnik
>> u svetu (posle nekog BOSE-a i JBL-a) a isti sam slusao sa
>> pojacalom Technics (zlatna serija 2x210W,SU-MA10) i to
>> zvuci ludo!
:))))))))))))))))))))))))
Najbolji zvucnik na svetu je
INFINITY REFERENCE STANDARD MK V.
Jbl i Bose nisu ni u prvih 20.
pp od: P
hi.fi.281dveselinovic,
Akhm, mala ispravka, ako smem.
Ljudsko uvo ne čuje harmonijska izobličenja ispod nivoa od 1,5%, a
intermodulacijska ispod nivoa od 0,5%.
Dalje, odavno je dokazano da uvo veoma POZITIVNO reaguje na
izobličenja parnih harmonika (2, 4, 6, itd), a veoma negativno na
izobličenja neparnih harmonika (posebno trećeg). Zna se da cevni
pojačavači mahom izobličuju baš parne harmonike.
Pre nekih 15-16 godina, neki Ameri su vršili probe sa namernim
izobličenjima parnih harmonika u odnosu na poznato čiste modele;
preko 90% slušalaca je izjavilo da je izobličen zvuk "topliji" i
"prirodniji".
Posle dosta rada, Prof. Dr. Matti Otala je pokazao da je glavni
problem kod ne-cevnih pojačavača tranzijentna intermodulacija (TIM),
pokazao je kako nastaje i kako se može izbeći kao u osnovi nepotreban
fenomen. Od tada naovamo, sa časnim izuzetcima kao što su Macintosh i
Harman/Kardon (Citation XIV, i danas legenda), tranzistorski
pojačavači su počeli da liče na nešto, da bi danas došli i na
ozbiljne nivoe i u ekonomskoj klasi.
Izvinjavam se na malo istorije, ali kao svedok ne mogu da oćutim.
:-))))))))))))))))))))))))))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Uzgred, svaka čast kasetofonima, ali ko hoće kvalitet još uvek
mora da radi sa trakašem ili DAT-om. Baš zbog faznih i
intermodulacijskih izobličenja.
hi.fi.282jasicp,
> godina, Altec Lansing je imao jedan veeeeeliki zvucnik koji je─
> radio▀ sa ´k1Úc03 dB/1W/1m !!! Covece, to je ůíbila
> efiíĘkasnost! Ako
Dobro, 'oces da ti kazem ono sto i sam vidis gore ili da ti
pozelim da ti zvucnici rade kao modem?
Salu na stranu, mora da si napisao 103 dB. Znas da mislim da
treba zbog CD-a imati danas veliku dinamiku vec u zvucnicima kao pocetni
ulog, ali ipak ne treba preterivati. Ako se ne varam, Tannoy je
svojevemeno imao i do 107dB, ali to se odrazava u ceni. Secam se da sam
kao klinac patio za nekih 0.001% THD ili kilo heraca gore ili dole, da o
vatima ne govorim. E, onda sam poceo da ucim nesto o tome i znas na sta
se sve svodi? Samo na novac. OK, ne moze svako da napravi vrhunski
zvucnik samo ako ima pare, ali ipak je to to. Ako Tannoy stavi 107dB i
vrhunski zvuk, e to ces da platis 107*100 DM. Salim se, ali ipak treba
gledati sta se najvise isplati. Posle onog konstrukcionog poduhvata koji
sam imao, zaista znam da je moguce dobiti zvucne kutije ( pazi, ne same
elemente, mislim na drvenu kutiju ), koja je po efektu na zvuk bolja od
fabricke. Ako hoces klasicne kutije, dakle ne AR 92 sa posebnim oblikom.
Ovde je slucaj sa preterivanjem: dakle ako kvalitetno svira, to previse
kosta; ako samo svira glasno, e to je druga prica samo meni to ne treba.
Mislio sam na Altec Lansing. Iz iskustva znam da je gubitak u skretnici
oko 4-5 decibela ako se ide na cist kvalitet. I sta treba da se odabere
zavisi od dzepa za pojacalo. Evo kalkulacije:
A. Ozbiljna muzika, jazz + strozija skretnica == 88 dB + pojacalo 2x100W.
B. Ostala muzika + manje stroga skretnica == 92 dB + pojacalo 2x50W.
Ne mislim da se treba zezati sa usima uz vece snage pojacala u drugom
slucaju.
> Oko Dynaudia - licno smatram da imaju pomalo previse srednjih
> tonova, ali su definitivno u mojim dobrim knjigama. Najzad,
> pitanje
To je ona prica o skretnici: sa 88dB je zvuk "meksi" ali
prihvatam da je to stvar ukusa. Nije stvar u dinamici samo, ono
sto se meni svidja je to sto nigde nisam osecao takav raspored
instrumenata po prostoru ( ne levo desno, nego ispred/iza ), ne
umem to da objasnim, ali ima razlike izmedju tise/glasnije i
napred/nazad.
Pozdrav , Djape !
hi.fi.283jasicp,
> p.s. nego sta mislite o kablovima i bi-wiring sistemu?
> ja sam nakacio "monitor studio power cable" 4x2.5 mm2 ali
> mislim da sa jednim pojacalom bi-wire nema preterano smisla.
Mene ce neko ovde zamrzeti. Malomalo pa govorim "kako se ne
isplati...". Zavisi koje pojacalo i zvucnike imas. Mozda je bolja
investicija moguca, ali bi bila skupa jer bi trazila druge zvucnike.
Bi-wiring se isplati ako kablovi mnogo ne kostaju. Ako je 4x2.5mm2, to
kosta ( jedno 2x4m ). Prednost je sto kablovi ostaju 100 godina, nesto
kao tastatura osim sto se ne trose. Koje zvucnike i amp imas?
Ima jedna stara istina: najbolji su zvucnici koje mozes da
slusas na nivoima oko 90dB satima, i da te ne boli glava i ne osecas
zamor. Meni se to desilo sa KEF, B&W, Dynaudio, za Tannoy stvarno ne
znam, da budem iskren davno sam ih slusao a novih modela ima. Licno,
pretpostavljam da je ona "zlatna sredina" Dynaudio u "uradi sam"
kombinaciji, za te ustedjene pare ( oko 700DM ) bih kupio "toplo"
pojacalo, a sto se sobe tice, sredio bih je da bude adekvatna po zvuk.
Samo da imam pare.
Pozdrav, Djape !
hi.fi.284ganta,
█ pojacalo, a sto se sobe tice, sredio bih je da bude adekvatna
█ po zvuk. Samo da imam pare.
Svojevremeno sam u američkom časopisu "AUDIO" pratio seriju
članaka o uticaju sobe na zvuk (reverberacija, apsorpcija
visokih zbog mekih materijala u sobi itd.). Onda sam malo
eksperimentisao: izbacivao tepih, zavese, stvari... zamalo da i
mene matorci izbace iz sobe ;) Tako sam došao do nekakve
'konfiguracije' sobe koja je bila po mom ukusu. Ako su zvučnici
stajali baš u ćošku (ograničenje sa 3 ravni) imao sam najbolje
basove ali nisu bili čisti. Izgleda da je najbolje negde na 1m
od zida i 50 cm od poda ali ne u ćošku (što ne znači da važi za
sve zvučnike).
Što se tiče visokih, zvuk prazne sobe je očajan, a isto je i sa
pretrpanom sobom (duboki tepisi, zavese).
Bilo bi dobro da se javi neko ko je eventualno upućeniji u ovo
i koji je možda imao SPECTRUM ANALYZER pri ovakvim eksperimentima.
žuo sam da je velika sala Sava Centra jedna od retkih kod nas
koja je projektovana 'akustički', problematika koja se na našem
Arhitektonskom fakultetu uopšte ne proučava :(
Ô
hi.fi.285jasicp,
> Akhm, mala ispravka, ako smem.
> Ljudsko uvo ne cuje harmonijska izoblicenja ispod nivoa od
> 1,5%, a intermodulacijska ispod nivoa od 0,5%.
Tacno, pogresio sam. Ne secam se tacnih podataka a, iskreno,
mrzelo me da preturam po knjigama. Sto se tice stava oko cevasa ili A
class pojacala, to i ja mislim. Nego, evo jednog pitanja za
razmisljanje. Ja nisam sklon diskusijama "...najbolji na svetu...", jer
nemam para ni za prilicno los u odnosu na njega, pa bih zato pre pitao
sta mislis/te o onoj kombinaciji koju sam naveo prethodno? Postoji
mogucnost da se srednjotonci u kombinaciji zamene sa S.I.P.E. ili KEF
modelom, sto je stvar ukusa i jos vise "oboji" ne mekanu stranu ( ko
voli ). Slusao sam jednom kombinaciju koju sam naveo: Dynaudio i cevno
pojacalo, i to je ljudi relax za usi. Imate utisak kao da ste ne ispred
negu unutar orkestra. Da li neko ovde ima tako nesto?
P.S. (1) Kada sam bio mladji, satima sam buljio u HiFi casopise. Ovo mi je
prvi put posle XX godina da se ponovo vracam na "staru ljubav".
To je bre neizlecivo.
P.S. (2) Nisi ti bre jedini mator ovde! I da nisi vise javno rekao tako
nesto ! :)))))))
With regards, Djape !
hi.fi.286dveselinovic,
Pa sad, dal' sam mator ili ne prosudite sami - prvi magnetofon,
UHER Report 4000L, sam dobio 1965. godine. Tada verujem da većina
učesnika u ovoj diskusiji nije bila ni rođena, ili je bila u kratkim
pantalonama (tzv. džepni muškarci).
1968. godine je došao UHER Royal De Luxe, pa Dual 1019, a posle je
sve išlo logičnom progresijom hifilističara. Negde 1976. sam kupio
Revox A78 pojačavač, iza njega Dual 604 gramofon (njega i danas
koristim), 1981. mag Philips N4520 (i danas ga koristim), itd, itd.
SVI smo buljili u HiFi časopise, pa naravno i ja. Jedino po čemu
sam se razlikovao od velike većine je to što sam počeo prvo da
sklapam uređaje, a potom sam se izbezobrazio i počeo da ih
modifikujem, i na kraju projektujem. To se odnosi na predpojačavače i
pojačavače.
Tja, ima nas raznih.:-))))))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Ali, sve to znači da imam staž od 29 godina u Hi-Fi-ju. Ha!
hi.fi.287dveselinovic,
Ovo nije moj modem, nego firmin fax/modem; malo morgen bi moj ATI
2400etc propuštao bilo kakvo đubre. Tek da se zna.
Oko efikasnosti - sve to jeste tako, ali samo čekam kada će neko
da pomene onaj pravi vrh, a to su aktivne kutije. U životu sam
napravio dva para, jedan po tuđem projektu, a drugi po svom projektu,
ali uz dizajn kutije od jedne ne sasvim nepoznateod imenom JBL.
E, to je ono pravo, kada bas tera jedan, a visoke drugi pojačavač.
Nema zamene bipolarnim tranzistorima za basove, niti MOSFET-u za
visoke. A ekonomija toga je zapanjujuća u smislu povoljnosti sa jedne
i dobijenog kvaliteta sa druge strane. To je za otkidanje.
Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu *FENOMENALNU*
aktivnu kutiju sa potpuno standardnim elementima. Genijalno.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.288mnikolic,
> žuo sam da je velika sala Sava Centra jedna od retkih kod nas
> koja je projektovana 'akustički', problematika koja se na našem
To sam i ja čuo uz dodatak da dobra akustičnost važi kada je spušten
plafon, odnosno zatvoren balkon. Navodno je i Monserat Kabalje mnogo
hvalila veliku dvoranu SC kada je pre par godina bila ovde. Sve su to
informacije iz novina, pa ih treba uzeti sa velikom rezervom :(.
m.
hi.fi.289dveselinovic,
Tja, čovek koji je zadužen za akustiku SC-a ima svetski patent na
zaista revolucionarni sistem ozvučavanja i uopšte beleženja zvuka,
odnosno obrade. Išao je do tog nivoa da je projektovao poseban
mikroprocesor samo za te potrebe. Da zna, zna, a i genijalac je ovako
da se sa njim priča. Malo sam radio sa njim, pa znam.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.290dgavrilovic,
>> .... Slusao sam jednom kombinaciju koju sam naveo: Dynaudio i cevno
>> pojacalo, i to je ljudi relax za usi. Imate utisak kao da ste ne ispred
>> negu unutar orkestra.
Izvinte što upadam u razgovor dok pričaju stariji, dobro i ja sam tu negde :),
ali ova tvrdnja me tera da je prokomentarišem, baš zato što je u toku i
rasprava o kvalitetu prostorije u kojoj zvučnici sviraju.
Košnice u kojima živimo teško da dopuštaju ljubiteljima dobrog zvuka da
uživaju u muzici. Obično, ako stan i ima sobu u koju bi se mogli smestiti
dobri zvučnici, a po mome mišljenju to je prostorija od minimum 4 x 4 m, ona
služi za porodično okupljanje, često i za spavanje roditelja, a na pijedestalu
je TV a ne Hi Fi linija.
Ova sitnica uopšte ne smeta "ljubiteljima dobrog zvuka", pa u prostorije jedva
veće od kreveta stavljaju bukvalno svašta, uključujući i elektrostatičke ili
KEF reference zvučnike itd. Jednom sam video B & W zvučnike u sobi veličine
i oblika tramvaja. čali bože silnih para. Da ne pominjem Tifani lampu koja
stoji, oću reći zveči, na samom zvučniku ili (ovo je stvarno bio biser)
starinski gramofon sa trubom ispred samog zvučnika.
Kakvu zvučnu sliku daju ovako tretirani zvučnici? Slušalac nema osećaj ni da
je ispred ni usred orkestra, već da je unutar same zvučne kutije, tu negde u
blizini srednjetonca.
Pretpostavljam da ja spadam u srećnike, jer muziku slušam u prostoriji koja je
za nijansu veća od pomenutih 4 x 4 m. Kako je ova soba morala biti nameštena
u skladu i sa ostalim mojim potrebama, služi mi i kao trpezarija (sto je velik
i okrugao kako bi služio i za igranje karata) i kao radna soba, a boga mi i
kao biblioteka, da ne kažem magacin za gomilu knjiga koje imam, imao sam
žestoke muke dok nisam rešio problem zvučnika. Sve dok cimerka nije rekla
"Bose 901".
Može o njima svako da priča šta god hoće, ali oni su savršeno rešenje,
prvenstveno zato što su jedini od boljih zvučnika koji ne moraju da stoje na
patosu. Uputstvo za montažu lepo savetuje da se, ako nema mesta na patosu,
okače o plafon. Važno je poštovati propisane daljine od zidova i plafona
(patosa), ali kako se i našta kače, to je nebitno. Imaju samo jednu manu:
stvaraju zavisnost zbog svoje neverovatne prostornosti, što me dovodi do:
>> ...Da li neko ovde ima tako nesto?
Kod mnogih ljudi sam čuo ono: "Mnogo su mi dobri zvučnici, zatvori oči i nećeš
znati odakle zvuk dolazi". Malo sutra. Obično se osećam kao da me neko bode u
uši. Osećanja sedenja u orkestru nema ako zvučnici nisu uklopljeni u prostor,
ako nema interakcije između zvučnika i okolnih zidova.
Već pomenute zvučnike kod mene pogone, briga me šta će DVV da kaže,
pretpojačalo i pojačalo Harman Kardon Citation 21 i 24, a između su Kimber
kablovi. Opremu nemam nameru da menjam izuzev ako na lotou dobijem dovoljno
love da kupim zamak Blenhajm ili neku drugu kuću sa dovoljno velikim sobama.
hi.fi.291vstan,
> Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu *FENOMENALNU*
>aktivnu kutiju sa potpuno standardnim elementima. Genijalno.
Jel to bese ona serija MFB kutija ?
hi.fi.292mnikolic,
> mikroprocesor samo za te potrebe. Da zna, zna, a i genijalac je ovako
> da se sa njim priča. Malo sam radio sa njim, pa znam.
Vrlo zanimljivo. Ja zaista nikada nisam imao zamerki na zvuk u velikoj
dvorani, a pamtim par vrlo upečatljivih doživljaja. Najsvežiji mi je
koncert grupe Smak, a jako dobro se sećam i projekcije filma Flashdance
pre X godina kada je neki tip pri svakoj projekciji sedeo za miksetom i
stvarao čuda sa materijalom. Posle su jednu njegovu seansu snimili pa
puštali, ali oni koji su bili više puta kažu da to nije bilo isto. Beše tu
i par odličnih jazz koncerata koje je organizovao francuski kulturni
centar. Sve u svemu, ja sam uvek bio zadovoljan, ali sam se ipak ogradio
jer se smatram nemerodavnim da cenim kvalitete ozvučenja i akustičnosti.
Sad kad sam i od tebe čuo dobre stvari, postajem sigurniji u svoj sluh :)
Pozdrav, m.
hi.fi.293dveselinovic,
H/K Citation? Ju, al' ti je teško, dođe mi da plačem koliko ti je
teško.:-))))))))))))))))))))))))))))))))
Lepo je to, imaš najbolje u klasi "normalnih" uređaja, pa onda
zezaš ostale. Sram te bilo!:-))))))))
Nego, kad to već imaš, imaš li i električne šeme? Baš bi me
zanimale da ih iskopiram.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.294dveselinovic,
Da, baš to, MFB (Motional Feedback). Te kutije su, sem aktivnih
pojačavača i skretnica, imale i povratnu spregu na bas zvučniku. Na
žalost, kao i niz genijalnih ideja koje su njihovi inženjeri imali,
marketing u Philipsu je po običaju bio bedan i nije umeo da plasira
sve to. Oduvek sam tvrdio da njihov marketing treba etnički očistiti
po sistemu svi za sve.
Recimo, moj mag N5420, ima dinamiku od preko 60 dB (1000:1) na
linijskim ulazima. Mirne duše dovodim napon iz gradske mreže na
linijeske ulaze (220 V), a on lepo registruje 50 Hz i ne uzbuđuje se.
Tada i nikada više. Kreteni!
Pozdrav,
DVV
hi.fi.295dgavrilovic,
>> Nego, kad to već imaš, imaš li i električne šeme? Baš bi me
>> zanimale da ih iskopiram.
Na žalost, ne. I mene je zanimalo šta ima unutra, al izeš ga.
hi.fi.296vstan,
>Ova sitnica uopste ne smeta "ljubiteljima dobrog zvuka", pa u prostorije jedva
>vece od kreveta stavljaju bukvalno svasta, ukljucujuci i elektrostaticke ili
>KEF reference zvucnike itd. Jednom sam video B & W zvucnike u sobi velicine
>i oblika tramvaja. Zali boze silnih para.
Video sam B&W 801 MkII u sobi 3x3.5 :[[
hi.fi.297jasicp,
>> Uzgred, Philips je pre nekih 10-12 godina imao jednu
>> *FENOMENALNU* aktivnu kutiju sa potpuno standardnim
>> elementima. Genijalno.
Pa nije neka mudrost napraviti aktivnu kutiju. Mnogo ( neuporedivo )
veci problem je napraviti dobar zvucnik ( element ), a za pojacala uvek
ide dosta lakse. I Grundig je imao Active Series jos pre-tak godina ali
zvuk nije bio bogzna sta. Cuo sam inace za nekog tipa ( mislim da se
preziva Tomanic i da je iz Bgd-a ) koji ima cak 8 pojacala na brdu. Meni
je to ipak ezoterija i vise mi se svidja da imam izbalansiran i prirodan
zvucnik sa pasivnom skretnicom ali maximalno kvalitetnom kutijom i
prijatnim zvucnicima.
Pozdrav, Djape !
hi.fi.298jasicp,
> Bilo bi dobro da se javi neko ko je eventualno upuceniji u ovo
> i koji je mozda imao SPECTRUM ANALYZER pri ovakvim
> eksperimentima.
Analizator se koristi prakticno samo za studije ili kod nekih
pitanja ozvucenja velikih prostora. Za sobnu akustiku je nepotreban jer
prostor nije nikada toliko komplikovan a to je i pitanje licnog ukusa.
On ne daje informaciju o kvalitetu reprodukcije vec samo o
zastupljenosti raznih frekvencija iz spektra. To nema direktne veze sa
"licnim" ukusom i daleko je vaznije ( i jeftinije ) eksperimentisati sa
rasporedom zvucnika u prostoru, rasporedom namestaja i nacinom
pokrivanja zidova i poda. Cesto se desava da zvucnik koji u studiju
zvuci savrseno ( bolje receno u gluvoj sobi ), kod kuce zvuci neprijatno
ili obrnuto. Mnogi studiski zvucnici - pravi monitori - ne prijaju
svakome. Ista je situacija sa equalizerima. Oni samo krpe zvuk i cim je
zvucniku on potreban, to direktno znaci da isti nije dobro izbalansiran.
Ako se koristi zbog loseg ambijenta ( izdizanje nekih frekvencija,
najcesce srednjih, zbog delovanja sobne akustike ) to je druga stvar i
onda je upotreba opravdana. Ali Eq. nikad od loseg zvucnika nece
napraviti dobar. A analizer je otprilike ekvalizerovo "pretpojacalo" jer
u teoriji jedan bez drugog i ne treba da se koriste.
Probaj da stavis zvucnike na pod ali na gumene podloske ili metalne
kupaste siljke ( baza kupe na zvucnik, siljak na pod; kupa stoji
naglavacke ). Ispred njih na 1.5 metara ne treba da bude otkriven
parket.
Pozdrav, Djape !
hi.fi.299jasicp,
> P.S. Ali, sve to znaci da imam staz od 29 godina u Hi-Fi-ju.
> Ha!
Od sada se predstavljam kao Dete Peca.
Pozdrav, Pedja ( 27 godina )!
P.S.
> koristim), 1981. mag Philips N4520 (i danas ga koristim), itd,
> itd.
Tvrdim da je kraj sedamdesetih i pocetak osamdesetih bilo zlatno
doba HiFi-ja, i poslednji ali carski trzaju Grundiga ili Philipsa. To je
bila klasika. Secam se starog dodatka iz Politike koju je napisao Jova
Regasek, mislim, o HiFi-ju, kao osnovna uputstva i te stvari...
Eeeeee, gde se dede sve to...
hi.fi.300d.petrovic,
Javi mi se sinoć jedan prblem. Veliki. Daklem, naišao sam na par
kutija sa blentavim Svrljiškim zvučnicima koje su nišlije sklapali i
još blentavijom skretnicom gde su niskotonci direktno spojeni, a
visokotonci zlo_i_naopako filtrirani. Ne znam sve podatke o
zvučnicima, samo:
BAS 120 W 8 oma
VT 100 W 8 oma
ima li neko predlog za skretnicu koja može da da pristojan zvuk od
toga? Inače dotične kutije služe čoveku za tezgarenje iliti kafansku
svirku.
hi.fi.301dnikolic,
>> Najbolji zvucnik na svetu je
>> INFINITY REFERENCE STANDARD MK V.
E, ja imam takve, samo su greskom napisali INFINITY SM 112! :)
dn
hi.fi.302dveselinovic,
Greška!
Najbolji zvučnik na svetu je onaj koji ti se najvuše dopadni i/ili
koji maksimalno možeš da platiš. U svakom slučaju, onaj u tvojoj
sobi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.303dsoskic,
> Najbolji zvučnik na svetu je onaj koji ti se najvuše dopadni i/ili
> koji maksimalno možeš da platiš. U svakom slučaju, onaj u tvojoj
> sobi.
To je izgleda i u tvom, a bogami i u mom, slučaju AR :))
p.s. 90
hi.fi.304dveselinovic,
U mom slučaju, to jeste AR. Međutim, moram da priznam da sam hteo
da dam još više para, opet bih uzeo AR, samo veći i skuplji model. Ja
inače već nekih 15-16 godina koristim AR kutije i nema nameru da
menjam, mada naravno, ko zna šta će biti u sledećoj iteraciji. Ali,
nju ne očekujem pre kraja ovog veka.:-)))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.305mnikolic,
DVV, jel' može jedan komentar uređaja koje proizvodi Bang&Olufsen? Zanima
me radi li se tu samo o buržujskom dizajnu ili pružaju i neki kvalitet?
Ne, ne nameravam da kupujem :)) samo sam jednom prilikom napolju ušao
u njihovo predstavništvo i zaključio da lepo izgledaju i mnogo koštaju.
Voleo bih da čujem nešto i o najvažnijoj dimenziji - kvalitetu.
Pozdrav, m.
P.S. Neka mi ne zamere ostali poznavaoci dobrog zvuka što sam adresirao
poruku na DVVa, svačiji komentar je dobrodošao.
hi.fi.306dveselinovic,
Lično smatram da Bang & Olufsen, kao i većina danskih firmi, daje
odličan kvalitet za pare. Drugim rečima, pored zaista prelepog
dizajna, svi ti uređaji imaju i sadržaj, odnosno visoko kvalitetnu
elektroniku.
Da samo podsetim da je niz stvari koje danas smatramo normalnim
potekao upravo iz njihovih laboratorija. Na primer, oni su iz
naftalina izvukli tezu o paralelnoj ručici gramofona, pa su iz
naftalina izvadili moving coil zvučnice, a Dolby HX i HX Pro su oni i
patentirali.
Svojevremeno, krajem šezdestih, slušao sam na duži rok jedan
njihov risiver (zaboravio sam oznaku modela), koji je onda bio bog i
batina za sve male žute, a izgledao je da se smrzneš.
Kasnije sam dolazio u dodir sa njihovim uređajima, ali nikada na
duži rok, pa da sada mogu nešto merodavno da kažem. Priznajem da mi
je žao zbog toga.
B&O su uvek bili među prvima da prihvate sve novo što ima neke
veze sa životom. Recimo, 1975. godine, kada je Otala po prvi put
izložio teoriju i praksu TIM-a, B&O je bila prva komercijalna firma
koja je ugradile njegove principe u sve svoje uređaje, čak i pre
Philips-a koji je finansirao ta istraživanja. Istina, tek je firma
Hraman/Kardon (po gospodinu Sidniju Harmanu i gospođi Ilejn Kardon)
taj princip dovela do savršenstva (CITATION serija), ali se ipak
pamti ko je bio prvi.
Sve u svemu, kada bi me pitao da li bih kupio neki njihov uređaj,
ja bih ti rekao da, kupio bih mirne duše. Sad, što sam ja lično ludak
koji voli da gradi sam ili da prerađuje postojeće, to je moj problem,
a sem toga, ja smatram da se savršenstvo može postići samo sa
aktivnim kutijama, a sve ostalo je samo na putu dotle.
Pozdrav,
DVV
P.S. Setih se, pre 2-3 godine sam jedno sat vremena slušao jedne B&O
zvučnike, malo poveće i malo poskuplje. Jako su mi se dopali, mada
nisam pri sebi imao svoje referentne stvari (kao recimo, Lou Reed
"Wild Side", bas i Helen Daly vokali kao nigde drugde, itd).
hi.fi.307dveselinovic,
Nego narode, ima li ovde samogradilaca? Radi li iko na sopstvenim
uređajima, mada nije neko vreme za to?
Ja bih da malo razmenimo iskustva.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.308mnikolic,
> Lično smatram da Bang & Olufsen, kao i većina danskih firmi, daje
Hvala na iscrpnom odgovoru, m.
hi.fi.309d.petrovic,
Ă> Ja bih da malo razmenimo iskustva.
Radim ja (već godinu dana, a potrajaće najmanje još toliko :( )
na nekom pojačalu za tezgarenje. Treba da bude negde oko:
2 x 400 bas
2 x 250 srednji
2 x 125 visoki
cilj je da to ima izobličenje ispod granice čujnosti i da bude što
jeftinije. Ništa komplikovano, prva dva su po dva pojačala u
protivfazi, treće nije problem...
BTW Treba mi jezgro trafoa od 1.5 - 2 KW, jel ima neko?
hi.fi.310petkovicd,
Jel moze neko da mi objasni cemu sluze karekteristike neke audio kasete
Obicno pise "Recording Characteristics" iza toga nesto
Mol 315Hz +5.0 dB
10kHz -6.5 dB
Bias noise -60.5 dB
Dinamic Range K65.5 dB
* Reference level=250nWb/m
Ovo je prepisno sa novog TDK SA90
hi.fi.311dsoskic,
> a sem toga, ja smatram da se savršenstvo može postići samo sa
> aktivnim kutijama, a sve ostalo je samo na putu dotle.
Jel tako nešto postoji i za obične smrtnike? Šalim se, ne znam
ni šta su to aktivne kutije (verovatno onda postoje i pasivne),
ako ti nije teško reci neke proizvođače aktivnih i pasivnih
kutija, tek da vidim dal sam ikad video tako nešto.
p.s. možda i principe rada, ako te ne mrzi
hi.fi.312predrag,
>>>> Najbolji zvucnik na svetu je
>>>> INFINITY REFERENCE STANDARD MK V.
>>
>> E, ja imam takve, samo su greskom napisali INFINITY SM
>> 112! :) dn
Preporucio bih ti BIOMED 6 i za samo 7 dan
ima da se ugoje ;))
pp od: P
hi.fi.313predrag,
B&O je samo lepa sminka za velike pare.
I meni se njihov dizajn svidja.
Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas.
Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu.
ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu
i sva tranzistorska pojacala koja bar malo imaju zvuk lampasa
nesto vrede (uglavnom su u A-klasi )
pp od: Predraga
hi.fi.314predrag,
>> To je izgleda i u tvom, a bogami i u mom, slucaju AR :))
>>
>> p.s. 90
A kako visokotonci ?
Koliko sam ja cuo visokotonci AR su mnogim ljudima
riknjavali i to im je slaba tacka.
Jedan moj drug ima prastari Infiniti Quantum Jr i do sada je menjao
bar 5 puta visokotonac. Srecom menja se samo
membrana koja je malo cudna. Ta prva serija Emit
visokotonaca je bila slaba tacka Infinitija
koju su u kasnijim serijama ispravili.
ps: ljubiteljima AR preporucujem kao najeftiniji njihov dobar zvucnik
(250 $ par) model M-1 iz serije Holograph imagine serije (M1-6)
Zvucnik je mali 25 x 17 cm , dvostistemski, sa visokotoncem
ispod srednjotonca (basa).
Po testovima zvucnik daje zvuk kao da je mnogo veca i skuplja kutije
i predstavlja best buy za te pare.
pp od: P
hi.fi.315dveselinovic,
> Hvala na iscrpnom odgovoru, m.
Nema na čemu.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.316dveselinovic,
> Jel moze neko da mi objasni cemu sluze karekteristike neke
> audio kasete. Obicno pise "Recording Characteristics" iza toga
> nesto
> Mol 315Hz +5.0 dB
> 10kHz -6.5 dB
> Bias noise -60.5 dB
> Dinamic Range K65.5 dB
> * Reference level=250nWb/m
> Ovo je prepisno sa novog TDK SA90
Svaki magnetni medij (kaseta, traka, disketa, itd) ima neki
referentni nivo magnetizacije prema kome se vrše sva merenja. U
slučaju audo kaseta prema Philips standardu, to je fluks od 250
nWb/m, što je uzeto i "0 dB VU" za Dolby standard (B i C - A je
profesionalna verzija).
MOL je skraćenica od "Maximum Output Level", a označava maksimum
"snage" signala koji se može zapisati na traku pre zasićenja, kada
dolazi do veoma drastičnih i lako čujnih izobličenja zvuka. 315 Hz
je tačka od koje Dolby počinje da deluje, pa je zato izabrana; 10
kHz je uobičajena vrednost za merenja na visokim učestanostima
(uzgred, Dolby postiže maksimum efekta već na 5 kHz).
"+ 5 dB MOL 315 Hz" znači da ta traka na 315 Hz može da primi
fluks 5 dB veći od 250 nWb/m, odnosno fluks od (1,78 puta nulta
vrednost) 445 nWb/m. Slično tome, na 10 kHz ta traka može da primi
2,11 puta manji fluks od 250 nWb/m, odnosno 118,5 nWb/m. Da se ne
sekriaš, to nije problem već je sasvim uobičajeno za kasetofone,
a sem toga, "snaga" signala na 10 kHz je po definiciji daleko manja
no niže, jer na tim učestanostima ima veoma malo instrumenata sa
osnovnim tonom, mada naravno ima tušta i tma harmonika (a
učestanost je oho-ho u okviru polja čujnosti ljudi i od preko 65
godina).
"Bias noise" označava apsolutni nivo šuma ispod referentnog
nivoa nakon predmagnetizacije trake. Da bi traka (disketa) uopšte
radila, mora se na specifičan način predmagnetisati. Svako
petljanje sa trakom nužno uvodi novi šum koji se dodaje na prirodni
šum trake. U ovom slučaju, TDK ti navodi stvarni (životu primereni,
ako hoćeš) šum trake onda kada je ona spremna za stvarni rad, a ne
pod apsolutnim laboratorijskim uslovima.
"Dynamic range" ili dinamički opseg jeste apsolutna razlika
između željenog signala i neželjenog šuma koji je moguće postići.
Ta vrednost je jednaka sabranoj vrednosti "Bias noise" i MOL-a na
nekoj učestanosti; ovde je to 60,5 dB + 5 dB = 65,5 dB (odnos od
1.883,6:1). Na ovo se može dodati i efekat potiskivanja šuma Dolby
sistema (oko 8 dB za Dolby B, ili oko 15 dB za Dolby C, što zavisi
i od traka, elektronike, kvaliteta, itd), čime dobijaš apsolutnu
dinamiku trake od 65,5 + 8-15 = 73,5-80,5 dB, mada se ovo u praksi
uvek smanji za 2-3 dB.
Drugim rečima, uz sva ta petljanja, na kraju dobiješ dinamiku
sličnu onoj na jednom dobrom trakašu, sa solidnom trakom kao recimo
Maxell UD-XL2, na brzini od 19 cm/s. Ono što nikada ne dobiješ na
bilo kom kasetofonu jeste odziv učestanosti iznad 12 kHz, što je
bitno ne toliko zbog tona, koliko zbog faznih izobličenja koja su
u neposrednoj funkciji sa odzivom učestanosti. Ali, to već neka
druga priča.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.317dveselinovic,
> Jel tako nešto postoji i za obične smrtnike? Šalim se, ne znam
> ni šta su to aktivne kutije (verovatno onda postoje i pasivne),
> ako ti nije teško reci neke proizvođače aktivnih i pasivnih
> kutija, tek da vidim dal sam ikad video tako nešto.
>
> p.s. možda i principe rada, ako te ne mrzi
Pasivne kutije su sve one kutije kojima je potreban spoljni
pojačavač da bi radile - a to znači 99,9% svih kutija na svetu
danas.
Problema sa takvim kutijama ima na pretek - razlike u nivoima
osetljivosti drajvera, reaktivnost skretnice, osobine filtera
dobijenih čisto pasivnim elementima, gubici na skretnici, itd, itd,
itd. Najveći problem je fazni pomer koji sve skretnice uvode, od
veoma malih (recimo, 2-5 stepeni) do veoma velikih, čak i do 60
stepeni. To je problem zato što taj fenomen i te kako utiče na
zahteve koji se postavljaju pred pojačavač; primera radi, fazni
pomer od 60 stepeni na idealnom zvučniku od idealno linearnih 8 oma
impedanse pojačavaču liči na 4 oma, a to znači duplo veća struja.
U stvarnosti, impedansa zvučnika NIKADA nije linearna, i sasvim
uobičajeno pada i na 4 oma tu i tamo, kao što ponegde raste i na
16 i više oma. E sad, ako padne na 4 oma, pa ubaci fazni pomer od
60 stepeni, onda pojačav to vidi kao 2 oma i najčešće padne u
nesvest.
Uzmimo da prosečan pojačavač ima nominalnu snago od 50 W u 8
oma; to je 17 dBW, odnosno 17 dB iznad referentnog nivoa od 1W/8
oma, koji iznosi 2,83 V u 8 oma. 17 dBW je 20 V RMS ili 28,28 V
vršno u 8 oma. Potrebna struja je dakle
V
W = ---
I
odnosno u našem slučaju 3,53 A vršno. Fazni pomer od 60 stepeni ovo
povećava na 7,07A, odnosno 100 W u 4 oma. Najzad, impedansa od 4
oma sa f. pomerom od 60 stepeni povećava ovaj zahtev na 14,14 A
vršno (to je 200 W u 2 oma).
Da se razumemo, to je moguće, ali se ne radi jer je skupo. To bi
značilo da u jednom uređaju treba postoji trafo od bar 500 VA,
elektroliti od po najmanje 2 x 15.000 uF, ispravljač od bar
200V/20A, izlazni tranzistori ukupnih kapaciteta od bar 500 W po
kanalu, itd. Zato, za ovakve performanse u nekoj normalnoj klasi
morate se obratiti samo jednoj firmi - Harman/Kardon-u. Oni čak i
navode strujne kapacitete pojačavača kao "HCC", ili "High Current
Capacity", a najmanji model je deklarisan za 20A, sredni za 32A,
a veći za 50A. Poređenja radi, model CITATION XXI je imao
kapacitete od 500A po kanalu !!!
Aktivna kutija izbegava čitav niz ovih problema, a druge veoma
osetno minimizira. Princip se svodi na sledeće - umesto pasivne
skretnice, imamo aktivnu skretnicu koja slab i veoma čist signal
iz predpojačavača, reda veličine 1 V, podeli kako trebasvakom
drajveru. Zatim te podeljene signale prosledi odgovarajućim
pojačavačima snage, a svaki drajver ima sopstveni pojačavač snage
specijalizovan za njegove potrebe.
U dvosistemskoj kutiji, imao bi dva pojačavača snage, jedan za
bas, a drugi za visokotonac. Pošto između pojačavač i drajvera
postoji samo komad žice od 25-40 cm, efekat je da dobijaš
najčistiju moguću pobudu pod kapom nebeskom u električnom smislu,
što treba razlikovati od apsolutnog kvaliteta, koji zavisi od
kvaliteta drajvera, kvaliteta pojačavača, itd. Za bas, mirne duše
upotrebi klasične Si izlazne tranzistore, jer su oni dušu dali da
guraju velike struje, baš ono što basu treba, a gde je MOSFET slab;
kod visokih, stavi MOSFET-ove na izlaz jer ti ne trebaju velike
struje, ali ti treba linearnost. Na elektronskoj skretnici ćeš lako
rešiti probleme nivoa, i pride dobiti odlično filtriranje, posebno
sa Butterworth filterima, mada može i Chebyshev; nagib je 18
dB/okt.
Pojačavač za bas može da prođe i sa snagom od 40-50 W/8 oma, a
onaj za visokotonac je sav sretan i sa 10-15 W/8 oma. S obzirom na
malu snagu, onaj za visoke može da radi i u nekoj AB klasi koja je
daleko više A nego B klasa.
Naravno, aktivna kutija eliminiše potrebe za spoljnim
pojačavačem, a jedino traži predpojačavač - koji opet možeš
napraviti dosta lako sa zaista izvanrednim integralcima namenjenim
baš tome (TI TLO 6X-7X-8X serije, NE 554X serija, NS LF3XX serija,
itd). Kada može Burmeister za DEM 3.500, možeš i ti.
"Za obične smrtnike" ... Hm, pre sada već 6 godina, jedan moj
drug i ja smo napravili aktivnu kutiju od Niških drajvera (OK, već
pakujem kofer da se iselim zbog ovog bogohuljenja!). Uzlei smo
standardni bas od 20 cm i standradni poluloptasti visokotonac, sve
to spakovali u kutije zapremine nekih 30-tak litara. Pojačavače smo
napravili na bazi LN381N-80 drajver čipova - to je celi pojačavač
snage integrisan u jedno kolo, ali za razliku od Japanaca, ovaj je
pravljen tako da snagu daju spoljni tranzistori. Time smo dobili
savršenu integraciju cele pobude, a izlazne tranzistore smo dobro
odabrali, dobro uparili i dobro hladili. El. skretnicu smo
napravili od NS LF356 čipova (FET ulazi, low noise, Ft=5 MHz).
Posle nam je samo ostalo da se divimo kako to sumanuto radi,
sumanuto za te pare, naravno.
Nema te pasivne kutije koja košta isto ili slično, i to bez cene
pojačavača, koja sa takvim stvarima može da se nosi. Zamisli sada
da smo upotrebili neke zaista dobre drajvere umesto Niških, recimo
JBL, ili u stisci, KEF - to bi tek bilo ubistvo.
Istina, to košta više od klasičnog sistema koji se kod nas
kupuje - neki japanski pojačavač i neki idimi-dođimi zvučnici kao
Videoton; košta mnogo više ako uračunaš i svoje vreme i rad (što
smi vi hifilističari NIKADA ne radimo, kao to nema veze), ali je
i nagrada daleko veća. žak neuporedivo, rekao bih.
Jedini razlog zbog koga ja to nemam kod kuće je prosta činjenica
da jednostavno nemam vremena da sve to uradim sam, a nakon ovih 20+
godina, dovoljno sam se iskvario da mi ništa sem najboljeg rada
nije dovoljno dobro. No neka, jednog dana, ...
Pozdrav,
DVV
hi.fi.318dveselinovic,
> Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas.
> Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu.
Da li je baš tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od snage
koju želiš da imaš i od primenjenih tehničkih rešenja. Na primer,
šta ako umesto ogromnih, masivnih i pasivnih hladnjaka, ugradiš
manje hladnjake sa termostatom i vemtilatorskim hlađenjem (to se
uzgred i radi na jako velikim snagama)?
Uzmi pa sam izračunaj. Predpostavi da imaš sobu od recimo 8 puta
5 metara; to je 40 kvadrata. Uzmi da zvučnike slušaš sa razdaljine
od 3 metra i da imaš zvučnike sa efikasnosti od 89 dB/1W/1m.
Pretpostavi da ti je ambijentna buka recimo na nivou od 50 dB.
Najzad, uzmi da voliš jako glasnu rok muziku (da zaboravimo komšije
koje ti u tom slučaju rade o glavi). "Glasno" neka bude 90 dB na
3 metra, što je 40 dB (ili 1.000 puta) glasnije od ambijentne buke.
Na tri metra, tvoj zvučnik daje (89 dB - 6 dB/m) 77 dB zvučnog
pritiska; dakle pojačavač mora da isporuči 13 dBW, odnosno 19,8 W
u 8 oma. Pretpostavimo dinamiku od 6 dB; ergo, tvoj pojačavač je
sretan sa 80 W DINAMIžKE snage (ili nekih 50-60 W sinusne snage).
Neka je kutija za njega (19 inčna) teška 3-4 kg, trafo (toroid)
neka je težak 4-5 kg (to je kapacitet od 300-400 VA) i hladnjaci
neka su teški po 1 kg svaki (baš sam ih izmerio, brojka je tačna,
a i cena, DEM 20). Eto ti odličnog pojačavača snage za 11-12 kg;
za 20 kg, ti već imaš 2 x 100-150 W u 8 oma, ali za daleko veće
pare (dodaj još jedan trafo i još 2 hladnjaka, zajedno oko 7 kg).
Na 30 kg, ja ću da ti napravim pojačavač od 250-300 W u 8 oma,
500-600 W u 4 oma i čak 1,2 kW u 2 oma - strpaću mu ventilator
umesto masivnih hladnjaka. To je daleko efikasnije na tom nivou
snage. Al' će zato da te koštaaaaaaaaaa, ima uši da zvone.:-))))
> ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu
To je veoma diskutabilno. Problem kod lampaša su izlazni
transformatori, koji su po definiciji smrt za vezu pojačavač-
zvučnik, ma kako dobro da su napravljeni. Zbog njih, i ne samo zbog
njih, svi lampaši imaju VEEEEELIKI problem sa izlaznim strujama,
što se opet svodi na kontrolu zvučnika.
Prednosti lampaša su rad u čistoj klasi A, što obezbeđuje
najbolju moguću dinamiku i inherentna linearnost cevki, nešto po
čemu su još uvek u prednosti nad tranzistorima. Mane cevki su
efikasnost, kako u potrošnji, tako i u sposobnosti da guraju velike
struje potrebne zvučnicima, cena i problemi oko podešavanja kola.
Tu ih tranzistori ubijaju kaoo vole.
Ja bih pre rekao da se sve svodi na KVALITET projekta
pojačavača; čuo sam ja i dosta loših lampaša, kao i dosta jako
dobrih tranzistoraca. Na primer, još 1972. godine, Morris West je
projektovao Harman-Kardon Citation XIV, koji je i danas legenda,
pa se uzorci od onda danas prodaju za $ 3.500 po Americi. Taj čovek
je znao kako se to radi - a sve je u tranzistorima, uređaj je ružan
kao greh, ali brate, svira da nije zdravo.
Lično smatram da razlike treba tražiti drugde - tranzistori su
omogućili jeftinu proizvodnju na masovnom principu, pa je tu počelo
da se valja sve i svašta, a cena je jedini bog. Cevke su opet u
samom startu jako skupe, pa je logično da onaj koji ih koristi na
početnu razliku u cenu doda još, pošto unapred zna da nije
konkurentan po ceni, ali zato brate uradi stvar ljudski. A ako si
voljan da zanemariš cenu, postoji niz tranzistorskih pojačavača
koji se hvataju sa lampašima kako hoćeš - ali na nivou cene
lampaša. Kako god pogledaš, cena je tu odlučujuća, a ne
tehnologija.
Evo ti primera - Burmeister se smatra daleko najboljim evropskim
predpojačavačem, koga čak i blesavi Ameri kuju u zvezde (firma je
nemačka). A on je napravljen od integrisanih kola - baš onoga što
svi "audiofili" pljuju iz sve snage. Dakle, može se, ali je cena
DEM 3.500, pa ti vidi. Ergo, nije to stvar tehnologije, nego
kvaliteta rada i elemenata, a to znači cene.
Ili, mali Otalin pojačavač, sa svega 25 W u 8 oma (ali zato 50
W u 4 oma - pravi naponski izvor), i danas se smatra jednim od
najboljih pojačavača ikada napravljenih, a on je iz 1975. godine.
On međutim košta cca. DEM 1.800, što nije ni malo jeftino.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.319dr.grba,
>> Preporucio bih ti BIOMED 6 i za samo 7 dan
>> ima da se ugoje ;))
Znam da nema blage veze sa temom, ali moram da vam ispricam :
prosle nedelje sam sa zenom bio kod njenih rodjaka. Stric je kupio Biomed 6,
a strina Biomed 4. Zamenio sam im poklopce na kutijama. Jos nista nisu
primetili (((:
Pozdrav, dr ÔpŰa
hi.fi.320petrovics,
>> sistema (oko 8 dB za Dolby B, ili oko 15 dB za Dolby C, sto zavisi
Jel moze neko (DVV ? ;) ukratko da mi objasi sta je Dolby i koji
sve Dolby postoje kao i dali je bolje koristiti Dolby B ili
Dolby C?
Zanima me jos jedno. Kad presnimavam sa CD-a na kaset-dek pri
cemu je, kao sto znate, nivo suma zanemarljiv da li bi trebao
ili ne da koristim Bolby B ili C ?
pozdrav, Sasa
P.S. Cini li mi se to ili Dolbu "reze" visoke tonove?
hi.fi.322mcmillan,
Imam mali problem :)
Imam CD-AIWA XC-777 i vec mi se x puta kvario na isti nacin :
jednostavno nece da mi cita jedan kanal (recimo desni) tako da ga cujem
samo na levom. Nosio sam ga x-1 put na servis oni su nesto cackali i
navodno popravili. Svaki put mi izdrzi maksimalno mesec dana i onda opet
isto.
Da li neko ko se u to malo vise razume zna sta moze da bude u pitanju i
ako neko zna da mi preporuci neki stvarno dobar servis u kom ce se stvarno
potruditi da nadju kvar ( oni mi promene deo koji je crko, ali mi ne nadju
uzrok zbog koga je on crko)
Eto tolko o mojim problemima :)
Milan
hi.fi.323d.petrovic,
Ă> Jedini razlog zbog koga ja to nemam kod kuće je prosta činjenica
Ă> da jednostavno nemam vremena da sve to uradim sam, a nakon ovih
Ă> 20+ godina, dovoljno sam se iskvario da mi ništa sem najboljeg
Ă> rada nije dovoljno dobro. No neka, jednog dana, ...
Niko te i ne terada radiš, samo malo prokomentariši Herce na kojima
treba odvajati kanale za bas/srednji/visoki. Recimo za bas/srednji
sam našao varijante od 600 - 900 Hz, a nisam baš nešto u najboljim
odnosima sa akustikom ;(((
Nemoj da udaraš glavu o zid, uzmi malo hladne vode pa kreni dalje...
Za bas 400 W sam se namerio na 8 komata 2N3773, a za srednje... dal'
da ti kažem... ;))). Visoki će doć na red kad vidim koliko mi je para
ostalo. Imaš li neku bolju ideju za slične pare?
Inače skretnica će da bide sa LF357, a u izlazni stepen može da dođe
i malošumni 741 (šta ću ja kad već imam zalihu) i sve to treba da
klokoće pod šatorima po selima okolnim ;)))
Any comment? O:))
hi.fi.324d.petrovic,
Ă> prosle nedelje sam sa zenom bio kod njenih rodjaka. Stric je
Ă> kupio Biomed 6, a strina Biomed 4. Zamenio sam im poklopce na
Ă> kutijama. Jos nista nisu primetili (((:
;))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
hi.fi.325d.petrovic,
Ă> ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu
Grrrrrrrrr, to se tebi samo sviđa njihov zvuk...
hi.fi.326d.petrovic,
Ă> Jel moze neko (DVV ? ;) ukratko da mi objasi sta je Dolby i koji
Ă> P.S. Cini li mi se to ili Dolbu "reze" visoke tonove?
Auuuuuf, ne može ukratko, mogu samo da pokušam...
Zamisli da neko stalno preslušava snimak, meri nivo i slab nivo
pojačava, a jak nivo..., pa onda radi obrnuto pri reprodukciji..., e
sad, postoji "B" i "C", i "tačno" je da guši visoke, ako uključiš
dolbi, a kasetla je snimljena bez dolbija. Treba jednostavno? Pojača
visoke pri snimanju, a uguši ih pri reprodukciji tako da je ukupni
efekat pozitivan. Ala sam ga objasnio, a?.... ;(((
hi.fi.327d.petrovic,
Ă> bar 5 puta visokotonac. Srecom menja se samo
Ă> membrana koja je malo cudna. Ta prva serija Emit
Ja imam sve neka iskustva sa nekima kojima crkava čica...
hi.fi.328d.petrovic,
Po opisu rekao bih da ništa nije crklo. Ne pitaj me šta mu
fali... :(
hi.fi.329d.petrovic,
Kad smo već kod kasetofona i traka...
Zezao me dek i raštelovao sam ga puuuuuno. Odokativno
(odušativno? ;) ) sam ga naštelovao i radi lepo, ali ja sam
picajzlaza to pa bih da ga dovedem u stanje bolje od prethodnog.
Zeznuti elektrolit je zamenjen, treba samo gurnuti šrafciger u par
trimera i podesiti raznorazne nivoe za normal/CrO2/Fe kasetle i
slično. Ima li neko uređaj/ideju kako to da izvedem?
hi.fi.330dveselinovic,
Treba ti referentna traka za DIN standarde (BASF ili AGFA), jedan
solidan oscilator do svega 16 kHz i jedan bolji osciloskop, mada
njega možeš zameniti i dobrim digitalnim voltmetrom.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.331dveselinovic,
Dolby sistem jednostavno uzima sve tonove od 315 Hz nagore i na
specifičan način ih ističe ili podiže po nivou i tako podignute ih
snimi na traku. Kada se traka reprodukuje, događa se obratni proces,
Dolby potiskuje sve tonove do 315 Hz, odnosno smanjuje im nivo. U tom
procesu potiskivanje visokih tonova on ujedno i za isti iznos dB
potiskuje i šum trake. Prosto i efektno.
Probaj to i sam - snimi ton na traku bez Dolby sistema, ali preko
izlaza za slušalice. Podigni nivo visokih tonova za vrednost "x" i
snimi muziku. Prilikom reprodukcije, smanji visoke na "x" i dobićeš
potpuno isti efekat.
Naravno, nije to baš tako, jer bi se tim sistemom traka veoma brzo
zasitila baš na visokim; da bi to izbegao, ti bi morao da smanjiš
nivo, a time opet podstičeš šum. Upravo to i jeste trik Dolby
sistema, da podigne visoke na specifičan način tako da traka i dalje
može da primi visoke nivoe magnetizacije.
Dolby A je profesionalni sistem koji potskuje šum za oko 30 dB.
Dolby B je kućna verzija sa efektom od 6-9 dB u zavisnosti od
kvaliteta i tipa trake, a Dolby C je u osnovi dva serijski vezana
Dlby B sistema, sa naravno povećanim efektom od 11-14 dB. Uzgred, 14
dB je pet puta smanjen šum u odnosu na rad bez Dolby-ja.
Lično koristim samo C jer je noviji i savršeniji od starog B
sistema. Bolje mi zvuče trake prilikom reprodukcije.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.332dveselinovic,
Pa presek ćeš vršiti tamo gde ti to nalažu osobine samih drajvera.
Recimo, ako bas/srednjetonac ide do nominalno 4 kHz, a visokotonac
ide od 3 kHz nagore, mesto prelaska bi trebalo da bude 3,5 kHz. Tu
tačku uvek određuju parametri samih drajvera.
Nemoj niskošumni 741 tako ti Boga, to je sranje od čipa za audio
potrebe. Uzmi LF356. 741 ima slew rate od bednih 0,5 V/us i FPBwd od
sveha 25 kHz, dok LF ide do 500 kHz. I on je apsolutno stabilan i pri
jediničnim pojačanjima, tako da je pin-to-pin zamena za 741.
Zašto baš 2N3773? Šta te je opredelilo baš za taj tranzistor?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.333ganta,
Za one koji su spremini da ulože malo vremena, šaljem ovaj shareware program za
dizajn zvučnih kutija.
Nekada sam se i sam bavio ovakvim samogradnjama, sada više nemam vremena za to.
:( Molio bih one koji imaju neko teoretsko ili praktično znanje iz ove oblasti
da prokomentarišu ovaj program (naročito dveselinovic-a). Nije naročito
atraktivno uradjen, ali biće dovoljno ako su proračuni koje daje dobri.
Pošto posedujem neke engleske knjige iz ove oblasti, pokušaću i ja da
"proverim" projekte za samogradnju iz njih, pa ću vam preneti rezultate.
Pozdrav,
G.
loudsp.ziphi.fi.334d.petrovic,
Ă> Pa presek ćeš vršiti tamo gde ti to nalažu osobine samih
Ă> drajvera.
Hvala. Znači to ostaje za kraj...
Ă> Nemoj niskošumni 741 tako ti Boga, to je sranje od čipa za audio
;))) Jedan moj drug ga zove "Nijagarini vodopadi", pogodi zašto ;)).
Sastavio sam jedan komat sa njim i 8 x 2N3055 koji bi "trebalo da
bude 250 W, samo nisam imao ispravljač da isteram tu snagu. Nije bila
katastrofa. Inače oba komata na jednom pojačalcu su u podnožjima pa,
ako bude trebalo... . Inače sada imam oko 30 - 40 komata istog, a
LF-ova nemam dovoljno ni za obe skretnice (treba mi 8 kom.) pa primam
k znanju tvoju sugestiju, ali zasad ostaje ovako (u fazi testiranja i
dorade).
Ă> Zašto baš 2N3773? Šta te je opredelilo baš za taj tranzistor?
Samo snaga koju može da da / cena. Šema po kojoj radim ovo je za 8 x
2N3055, 'ladno sam podigao napon i stavio ovo i šljaka. žini mi se da
mogu da isteram nekih čistih 300 - 350 W, nemam zgodan trafo da to
isprobam, a i regulacioni transformator mi nije trenutno tu.
Bas / Srednji / Visoki
4 / 2 / 1 jel' ovo dobar odnos snaga?
hi.fi.335d.petrovic,
Ă> Treba ti referentna traka za DIN standarde (BASF ili AGFA), jedan
Možeš li da ukratko opišeš i navedeš brojke za Normal, CrO2 i Fe ?
hi.fi.336dveselinovic,
Brojke? Ne, ne mogu, referentne trake ti služe samo za dobro
podešavanje glava i prenosne mehanike, a i za neko apsolutno precizno
podešavanje elektronike. Međutim, da bi nju dobro podesio, moraš da
imaš sve referentne električne dijagrame, kako bi znao gde se šta
podešava, i da li se uopšte može podesiti.
Lično nemam potrebe za svim tim jer kada hoću da slušam, ja
uključim magnetofon, stavim lepi kotur od 26,7 cm, prebacim na 19
cm/s i pritisnem PLAY. Kasetofon koristim za snimanje traka koje
posle slušam na poslu ili dam nekome kome trebaju snimljene. Moj mag
može da se podešava spolja, a sem toga, on je kalibrisan na Maxell
UD-XL 2 trake i tačka.
U principu, najbolje je ograničiti se na fluks od 250 nWb kao
referencu za kasetofone. Opet u principu, najbolje je sve podesiti
prema konkretnom uređaju, odnosno tvom kasetofonu. Ako imaš na njemu
kalibraciju, dobro i jeste, a ako ne, bolje je da ne čačkaš sve to
jer možeš svašta da uradiš. Zadovolji se sa BIAS FINE, to danas imaju
svi kasetofoni; alternativno, pređi na AIWA mašine, one već od modela
600 daju kalibraciju (kao i drugi proizvođači, ali na većim
modelima).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.337dveselinovic,
Pokupio sam program, pogledaću ga danas ili sutra.
Ako ti treba, ja imam neke projekte firme JBL, a oni su bog i
batina za refleksne kutije. Imam par manjih, ali i par većih kutija,
koje su oni koristili za studio monitore. Samo sada treba i da ih
nađem u mom malom i pretrpanom stanu, ali ako hoćeš da ih iskopiraš,
nema problema.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.338dveselinovic,
Imam zamerku na pojačavač - koristiš samo NPN tranzistore. Zašto
ne potpuno komplementarna koncepcija, NPN/PNP? Ovako nabijaš
izobličenja bez potrebe.
Umesto 741, bolje uzmi TLO 084 - to je quad op amp sa TLO serijom
op. pojačavača, sa FET ulazima, malim šumom, malim izobličenjima i
širokim pojasom odziva. Ako ti treba 8 komada, onda ti dva 084 komada
rade, svaki je quad. Njih imam dva komada, i to na AMP postoljima sa
sve pozlatom. Prepakivanje štampe nije neki problem, mada traži malo
vremena.
Oko odnosa snaga (4/2/1) - ne mogu da kažem da li je to dobro ili
ne jer ne znam karakteristike drajvera koje ćeš koristiti. U
principu, trebalo bi da je OK,ali treba proveriti. Mađutim, ako već
ideš na tropojasno pojačanje, ne razumem šta će ti tolika snaga? Šta
ti misliš da ozvučiš, stadion?
Pitam jer tropojasno pojačanje u principu daje efekte kao i dva do
tri puta ekvivalentni pojedinačni pojačavač snage, pa ispade da kada
bi pravio jedan pojačavač, on bi trebao da ima 600 W - 1 kW. Veoma je
malo drajvera koji takvu snagu mogu da prime, pa sam zato zbunjen.
Znam neke EV i JBL drajvere, ali svi oni po ceni počinju od nekih DEM
3.000 pa idu nagore.
Dalje, ne razumem zašto ideš manje kvalitetnim putem. Kakav bre
741 u pojačavaču snage? Zašto nisi upotrebio LM integrisane pobudne
čipove, koji samo traže izlazne tranzistore? To je em jeftino, em
veoma kvalitetno, em veoma bezbedno. Da li si uopšte upoznat sa LM381
serijom? Ako nisi, trebao bi, jako bi trebao da se upoznaš sa njima,
moglo bi da ti se isplati.
Najzad, oko izbora tranzistora: uzmi brate BD 249 (NPN) i 250
(PNP) seriju, to su mnogo dobri tranzistori i jeftini su. Guraju do
25 A (!), 125 W, 40/60/80/100/120 V (sufiks -/A/B/C/D), idu to 3 MHz
pod punim gasom, Ton im je 350 nS, Toff im je 400 nS, itd.
Ako baš hoćeš snage, uzmi istu verziju ali u TO3 metalnom kućištu,
sve isto samo je Pd 200W, a oznake su 2N6327/2N6331 (100V).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.339dsoskic,
Hvala na odgovoru za Aktivne i pasivne zvučnike. Da li su RED
aktivni zvučnici?
> Probaj to i sam - snimi ton na traku bez Dolby sistema, ali preko
> izlaza za slušalice. Podigni nivo visokih tonova za vrednost "x" i
> snimi muziku. Prilikom reprodukcije, smanji visoke na "x" i dobićeš
> potpuno isti efekat. ^^
Jel gore treba da stoji "za" ili kao što piše "na"?
Primetio sam da mnogi koji presnimavaju na trake sa cd-a,
koriste Dolby b pri smimanju, a pri reprodukciji ga ne uključuju
jer im se tako više sviđa, pa reših da probam. Jel to u stvari
samo veštačko izdizanje visokih tonova (pod pretpostavkom da CD
nema šuma i da se koristi jako kvalitetan DECK i kaseta) ili se
povećava i šum tj. pokvari ton?
Interesantne su Dolby kombinacije; snimio sam muziku sa CD-a na
DECK sa dolby-jem i pri reprodukciji bez dolby-ja u poređenju
cd/deck, DECK je imao više visokih tonova i ton je bio nekako
prirodniji (moglo bi se reći bez šuma) i svi koji su slušali taj
test su pomislili od DECK-a da je CD, a od CD-a da je DECK! Pri
preprodukciji sa Dolby-jem bilo je nedoumice šta je šta.
Pretpostavljam da su ljudi navikli da CD ima kristalne i čiste
visoke tonove pa su zato zbog veće količine visokih (a čistih)
tonova zaključivali da je DECK u stvari CD.
p.s snimano je sa CDP 990 na TD 3014 (tdk sa-x), a slušano preko
pojačala TD 3011 i AR 90 u velikoj prostoriji, možda je i to
uzrok :)).
p.p.s. za manje upućene u oznake, CDP=Sony, TD=Tandberg
AR=Acoustic Research :)))
hi.fi.340dsoskic,
> A kako visokotonci ?
Hvala na pitanju, dobro.
> Koliko sam ja cuo visokotonci AR su mnogim ljudima
> riknjavali i to im je slaba tacka.
Ako su ih kačili na neka pojačala koja nisu dovoljno kvalitetna,
pa su u stanju da propuste neki "prljavi pik", nije ni čudo. A
ako im se to i desilo mogli su da zovnu nekog njihovog
pretstavnika (u jEvropu) i bez nadoknade bi dobili nove (čak i
po isteku garancije).
hi.fi.341vstan,
>> Snagas koji nema bar 20 kg nije snagas.
>> Debeljuce od 30 kg su najbolje na svetu.
>
> Da li je bas tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od snage
>koju zelis da imas i od primenjenih tehnickih resenja. Na primer,
>sta ako umesto ogromnih, masivnih i pasivnih hladnjaka, ugradis
>manje hladnjake sa termostatom i vemtilatorskim hladenjem (to se
>uzgred i radi na jako velikim snagama)?
Osnova tezine lezi u bakru (trafou) a ne u aluminijumu (hladnjacima),
pa manje vise nezavisno od primenjenog sistema hladjenja i ja glasam za
teska (teza) pojacala.
hi.fi.342vstan,
> Dolby A je profesionalni sistem koji potskuje sum za oko 30 dB.
>Dolby B je kucna verzija sa efektom od 6-9 dB u zavisnosti od
>kvaliteta i tipa trake, a Dolby C je u osnovi dva serijski vezana
>Dlby B sistema, sa naravno povecanim efektom od 11-14 dB. Uzgred, 14
A Dolby S ? Zaboraviste na njega.
hi.fi.343dveselinovic,
Tja, ako ćemo pravo, nije težina trafoa u bakru, nego u limovima,
koji su bar dva puta teži od bakra. Međutim, ja klasične trafoe
nikada nisam ugrađivao, već samo toroide. Pošto se tu radi o prstenu,
oni su po definiciji lakši od ekvivalentnih klasičnih trafoa. Zato
sam u pomenutoj matematici računao trafoe sa 4-5 kg; sa tom težinom,
toroid daje oko 250-300 VA, što je po kanalu sasvim dovoljno, ako se
ide na dual mono verziju (što ja jako volim).
Da se razumemo, ne sporim ja da težina i te kako igra ulogu u
celoj stvari; ona je indikacija da se neko ozbiljno pozabavio
problemom napajanja, a bez njega nema teorije da bude dobrog zvuka na
iole većim snagama.
Međutim, nije dobro apsolutizovati to, jer bi onda ispalo da su
cevaši uvek i neosporno daleko bolji, kada se zna da svaki pored
trafoa za napajanje mora da ima i dva vezna trafoa za zvučnike. Ko
voli težinu, eto mu je, a za kontrolu zvučnika neka se obriše.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.344dveselinovic,
I ja znam za taj efekat, ali znam i za niz slučajeva kada su ljudi
podigli visoke do maksimuma, a potom relativno nejake pojačavače
nafurali do daske. U tom režimu, ima da zvizne svaki drajver, jer
ziher dobija oho-ho klipovane signale.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.345dveselinovic,
Verovatno se radi o zvučnicima sa relativno potisnutim visokim
tonovima, ili pak o pojačavaču koji se nešto muči sa zvučnicima.
Alternativno, kasetofon nije dobro naštelovan, najverovatnije ima
previše predmagnetizacije (BIAS). Probaj da mu smanjiš BIAS.
Na primer, Sony HF trake, obične fero trake, traže sasvim malo
struje predmagnetizacije, pa najbolje efekte daju kada im se BIAS
dobro smanji, bar tri podeoka od nulte tačke. Probaj pa vidi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.346petrovics,
>> Licno koristim samo C jer je noviji i savrseniji od starog B
>> sistema. Bolje mi zvuce trake prilikom reprodukcije.
Hvala na objasnjenju.
pozdrav, Sasa
hi.fi.347dveselinovic,
> Hvala na objašnjenju.
Khm, to nije bilo objašnjenje, već lični stav. Naime, imao sam
prilike da čujem svakakve Dolby C sisteme, od jako dobrih do dosta
loših. Na primer, Sansui AD-111 kasetofon (dno proizvodnje) ima jako
dobar Dolby C i uopšte elektroniku (oni su deo Thorn-EMI grupe,
kupili ih Englezi preko Mission-Cyrus grupe), a spolja je vrlo
spartanski. AIWA 600 takođe ima dobro urađen sistem.
Međutim, čuo sam i jedan Technics, ne sećam se oznake, ali je imao
tri glave i punu kalibraciju, kod koga je B sistem bio bolji od C.
Dakle, ima tu dosta toga što i dalje ide "na uvce", a na papiru
piše što piše. Zato je moj komentar bio sasvim lični stav, a ne
argument ili teza opšteg tipa.
Tek toliko da se zna.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.348petrovics,
>> svi kasetofoni; alternativno, predi na AIWA masine, one vec od modela
>> 600 daju kalibraciju (kao i drugi proizvodaci, ali na vecim
>> modelima).
Mala ispravka, od modela 500.
hi.fi.349predrag,
>> Da li je bas tako? Ja bih pre rekao da to jako zavisi od
>> snage koju zelis da imas i od primenjenih tehnickih
Male snage pojacala u A-klasi zvuce kao da su mnogo jaci.
Sta ces vise od 50-70 W za nase prilike.
>> Neka je kutija za njega (19 incna) teska 3-4 kg, trafo
>> (toroid) neka je tezak 4-5 kg (to je kapacitet od 300-400
>> VA) i hladnjaci neka su teski po 1 kg svaki (bas sam ih
Dobra pojacala nikada (ajde bolje reci retko) koriste
toroidne transformatore.
Sva americka ezoterija ima tako predimenzionirane
ispravljacke stepene sa ogromnim transformatorima i
elektrolitima da se uopste ne naprezu a i zvuk
je cist ko suza. ;))
>> Na 30 kg, ja cu da ti napravim pojacavac od 250-300 W u 8
>> oma, 500-600 W u 4 oma i cak 1,2 kW u 2 oma - strpacu mu
>> ventilator umesto masivnih hladnjaka. To je daleko
>> efikasnije na tom nivou snage. Al' ce zato da te
>> kostaaaaaaaaaa, ima usi da zvone.:-))))
Pa normalno ima da kostaju jer koliko
para toliko i muzike ;)))
Onaj ko ima pare da kupi zvucnike od 200-300 W ima i za pojacalo
i taj se nece baviti samogradnjom.
Normalno onaj ko ima elektrostatike koji
tradicionalno imaju nisku impedancu (2,3 oma)
kupice.
>>> ps: Lampasi su i dan danas najbolji na svetu
>>
>> To je veoma diskutabilno. Problem kod lampasa su izlazni
>> transformatori, koji su po definiciji smrt za vezu
>> pojacavac- zvucnik, ma kako dobro da su napravljeni. Zbog
>> njih, i ne samo zbog njih, svi lampasi imaju VEEEEELIKI
>> problem sa izlaznim strujama, sto se opet svodi na
>> kontrolu zvucnika.
Izlazni transformator kod lampasa je ono najvaznije.
Intresantno ali mali broj ljudi zna da ih namota
i zbog toga nema bas preterano mnogo firmi u svetu
koji prave cevase.
Naizgled jednostavno i postoje teorije ali praksa je
nesto drugo.
Da bi izbegle taj problem Audio Labs\Futerman je patentiro
OTL (output transformator less) sistem tako da se dodavaju
gomila lampi da je to uzas koliko je glomazno. Ako je neko video
takve snagase koji imaju po 20 cevi za to.
Taj sistem ima mana jer ne moze da daje dobre basove
tacnije ne moze da reprodukuje nista ispod 26 herca a to je
najnizi ton crkvenih orgulja. Ima i druge mane kao
da sa snizavanjem impedance zvucnika opada mu snaga.
Pojacalo koje ima 100 W na 8 oma ima 35 na 4 oma a
svega 20 W na 2 oma (znaci neupotrebljivi su
za neke ekektrostatike tipa Apogge, Martin Logan, Magneplanar.
Druge firme su problem izlaznog transformatora resli
koristeci tranzistore za to (tz. hybrid dizajn).
Prva firma koja je to pravila bila je Radfor iz Engleske(pre 50
godina) a sada to koriste Audio Research, Conrad Johnson i drugi.
Normalno cena je veca ako se ne koriste transformatori
ali kada ljudi neznaja da to namotaju (problem
je zaista ogroman i treba debelog iskustva i experimentisanja)
onda to i kupci placaju.
Ima firmi koje koriste transforamtore i znaju to da
namotaju. Zato je zvuk vrhunski i bolji (u odnosu na cenu)
od onih gore spomenutih ali CENE pojacala su manje (sto je za nas
najvaznije).
VTL vacum tube logic je vodeca svetka firma (David Manley
je konstruktor, englez koji je otiso u Ameriku i tamo
ima svoju fabriku). Snagas 45 W kosta oko 1000 $, od
75 W oko 1500 $ ali je zvuk ko da imate nesto u klasi
3000-4000 $.
Koristi ultralinera dizajn transformatora koji je modificirao
(Messrs. David Hafler i Keroes su 1951 patentirali ultralinear)
Ima jos jedna firma QUICKSILVER koja je pravila JEFTIN
MONO snagase od 70 wati (samo 700 $ po bloku-bagatela )
i to samo jedan model i bio je zaista vrhunski
za te pare (bio je u klasi 3000-4000 $) ali je
firma kada se probila napravila neku modifikaciju
u snazi i pocela da prodaje to po ceni koja dolikuje
kvalitetu.
>> Prednosti lampasa su rad u cistoj klasi A, sto obezbeduje
>> najbolju mogucu dinamiku i inherentna linearnost cevki,
>> nesto po cemu su jos uvek u prednosti nad tranzistorima.
>> Mane cevki su efikasnost, kako u potrosnji, tako i u
>> sposobnosti da guraju velike struje potrebne zvucnicima,
>> cena i problemi oko podesavanja kola. Tu ih tranzistori
>> ubijaju kaoo vole.
Nije uopste problem napraviti cevase od 100 do 300 W.
Cak se uglavnom taki i prave.
Sta se tice podesavanja izlazne impedance za zvucnike to si u pravu.
(ono gore sto sam pisao odnosi se i na to).
VTL resava to, tako sto ima vise izvoda na transformatoru
pa ti onda sam prespajas u odnosu na impedancu.
Problem je i BIAS. Cevi se tokom vremena
trose i snagasi koji imaju trimercic za to podesavanje
su jeftini. A oni koji neznaju da drze srafciger
u ruci kupe sa samopodesavajucim ali i to debelo plate.
U principu sto je jednostavnije i sto manje pomocne
elektronike to je jeftinije i bolje.
>> Ja bih pre rekao da se sve svodi na KVALITET projekta
>> pojacavaca; cuo sam ja i dosta losih lampasa, kao i dosta
Nebih se slozio. Poenta je u KVALITETU KOMPONENTI.
Semu mozes i da iskopiras ali da nadjes kvalitetne
komponente to malo teze. Hafler kit pojacala
kostaju od 300 $ pa nadalje a kada bi kupio
delove u prodavnici nebi te kostalo ni 50 $.
Ezoterija koristi military spec. komponente a to
se tesko nabavlja. Pre jedno 8-9 godina
sam upoznao sina Viktora Bradaca (Viktor Bradac
je bio nekada konstruktor u Tandbergu i on je
konstruisao tandberg studo monitor -to je
onaj najveci model sto smo nekada parili
ocu u predstavnistvu u makedonskoj ulici,
Kada se vratio u Jugoslaviju pravio je zvucnike
za prijatelje i neznam da li njegov sin to
sada radi jer praksa je ono najvaznije
a teorija je za teoreticare.)
i pricao mi je kako specijalne delove nabavljaju
iz Amerike i to od americke vojske s nekim
ludackim tolerancijam -0.01 % za otpornike )
I KORATO pojacalo koje je domace pameti (konstruktor
otiso u Ameriku)
je sve od stranih delova, specijalno kupljenih.
Korato se prodaje u inostranstvu i da ima
neke bezvezne delove takav bi bio i zvuk.
(slusao sam ja korato kada je bio pravljen
sa 2N3055 tranzistorima i to je ocaj
ma kako bili upareni i probrani na komercijalnom
trzistu).
>> Morris West je projektovao Harman-Kardon Citation XIV,
>> koji je i danas legenda, pa se uzorci od onda danas
>> prodaju za $ 3.500 po Americi. Taj covek je znao kako se
>> to radi - a sve je u tranzistorima, uredaj je ruzan kao
>> greh, ali brate, svira da nije zdravo.
Pravi je Harmon-KArdon i cevase. I ne samo to.
Pravio je i tjunere i to cevase (citaton 111x)
Igrom slucaja imam i neke cene za raritetne modele
i najvecu kupci toga su Japanci (izvoze se). Stari Mcintoshi
Audio Research itd.. se prodaju ko alva.
Najprodavaniji model cevnog snagasa u Americi Dynaco
(prodavao se pre 30 godina) je preradjen u MK II
i neki entuzijasti su poceli da ga prodaju (oko 800 $)
tako da se izgleda cevasi vracaju u modu i interesovanje
za njih je poraslo. Nije za djabe japanski Luxman poceo
da pravi cevase jos pre 4-5 godina.
>> Licno smatram da razlike treba traziti drugde -
>> tranzistori su omogucili jeftinu proizvodnju na masovnom
>> principu, pa je tu pocelo da se valja sve i svasta, a
>> cena je jedini bog.
slazem se.
>> Cevke su opet u samom startu jako
>> skupe, pa je logicno da onaj koji ih koristi na pocetnu
Skupo je to sto moras da ih menjas jednom godisnje.
Ali sta se tice cene i kvaliteta ima ih za jeftine pare.
>> kako hoces - ali na nivou cene lampasa. Kako god
>> pogledas, cena je tu odlucujuca, a ne tehnologija.
Koliko para toliko muzike. Slazem se
da je cena uvek odlucujuca a narocito u ova
danasnja vremena.
>> Ili, mali Otalin pojacavac, sa svega 25 W u 8 oma (ali
>> zato 50 W u 4 oma - pravi naponski izvor), i danas se
>> smatra jednim od najboljih pojacavaca ikada napravljenih,
>> a on je iz 1975. godine. On medutim kosta cca. DEM 1.800,
>> sto nije ni malo jeftino.
Mislis na elektrocompaniet.;))
Mali monstrum.
Samo neznam gde ima da se jos kupi ??
ps: Poenta je naci neki uredjaj koji kosta 1000 $ a da
zvuci ko oni od 3000-4000 $. Mali je broj takvih firmi.
Medjutim cim Japanci pocnu da prave kvalitetnije
uredjaje onda bi doslo do snizavanje cena. Konkurencija
bi i Amerima i Englezima dosla glave.
Tako je bilo sa CD. Ali konstruktori ezoterije se dosetili
pa kupe najeftinije CD neke poznate firme (philips,sony)
pa to modificiraju pa naprave ezoteriju za velike pare.
Cuveni Conrad Johnson CD (raniji model, ne mogu da se setim koji)
je obican Magnavox koji kosta 250 $ (a opet taj magnavox
je filips koji su kupili za jos jeftinije pare )
i tako preradili da prodaju za 1000 $ ali kvalitet
je da boli glava.
Pa jos izmislise da iseckaju CD na DA konvertore + vrteska
pa pasivna predpojacala, pa... .
pps: pa kavka su vremena dosla SAMOGRADJNJA
ce jos dugo da caruje. Samo je pitanje gde kupiti
delove. Ako potrazis otpotnike ili neke delove nigde
ih nema u gradu jer su trgovine takvom robom pocele
da trguju sa svim i svacim.
pp od: P
hi.fi.350predrag,
>> Kod mnogih ljudi sam cuo ono: "Mnogo su mi dobri
>> zvucnici, zatvori oci i neces znati odakle zvuk dolazi".
>> Malo sutra. Obicno se osecam kao da me neko bode u usi.
>> Osecanja sedenja u orkestru nema ako zvucnici nisu
>> uklopljeni u prostor, ako nema interakcije izmedu
>> zvucnika i okolnih zidova.
Pa bas treba suprotno. Treba da znas odakle zvuk dolazi,
da tacno u prostoru mozes da kazes eno tamo je violina.
Ploce se razlicito snimaju, ali u principu
ne treba da imas osecaj da sedis u orkestru,
vec negde u gledalistu u prvom, trecem ili
x redu ali nikako u orkestru.
ps: Bose 901 da li je MK IV i da ih nisi kupio
menjazom dajuci svoj manji model Bose (ne secam se koji)
+ doplata ??
pp od: P
hi.fi.351tarajce,
> ima svoju fabriku). Snagas 45 W kosta oko 1000 $, od
> 3000-4000 $.
> za te pare (bio je u klasi 3000-4000 $) ali je
> Nije uopste problem napraviti cevase od 100 do 300 W.
> kostaju od 300 $ pa nadalje a kada bi kupio
> Ezoterija koristi military spec. komponente a to
Više neznam šta da markiram pošto je tekst toliko opširan da je to previše.
Sve što tu piše je teoriska istina i to ne želim da poričem ali kao što
kažem to je teorija. Moje lično iskustvo i sa fabričkim i sa lično građenim
pojačalima je sledeće (inače to i mnoge firme koje grade kvalitetna
pojačala koriste):
- kod deklaracije snage smanji je za 30% (što inače retko ko radi tj. čak je i
naduvaju za 30%). Sa time ćeš dobiti mnogo bolji kvalitet tj. mnogo manja
izobličenja.
- pojačalo, bez obzira da li je lampaš ili tranzistorac, kada slušaš do 2/3
snage ima jako približan kvalitet.
- za dobar zvuk nije potrebno imati samo dobro izlazno pojačalo nego je mnogo
bitnije imati dobro pred-pojačalo.
- za dobar zvuk mnogo veću ulogu imaju zvučnici (zvučne kutije) nego pojačalo.
Izobličenja srednje klase pojačala se mere ispod 0.1% dok kod zvučnika iste
klase mere ispod 3%.
- sve te stvari o kojima proizvođači, časopisi i ljudi govore su nijanse i
gotovo se nečuju uhom. To smatram do 2/3 snage.
- hibridna kola poput STK... su meni dala jako dobre rezultate posebno ako se
uzme u obzir cena,muka pri izradi,pouzbanost i kvalitet.
> (slusao sam ja korato kada je bio pravljen
> sa 2N3055 tranzistorima i to je ocaj
> ma kako bili upareni i probrani na komercijalnom
> trzistu).
Ovo je tačno ali to nebi trebao da uzimaš kao merodavno. Pojačala sa izlaznim
tranzistorima 2N3055 su dobra zbog cene i spram te cene koju snagu daju.
Pojačala sa istim tipom tranzistora (npn-npn) nemogu da imaju nikada isti
kvalitet kao pojačala sa komplementarnim uparenim tranzistorima (npn-pnp). Da
ne odužujem pogledaj neke šeme pa ćeš svatiti.
Ovom prilikom bi pozdravio prvenstveno elektroničare-praktičare bez obzira na
stručnu spremu, pošto mislim da oni naj bolje znaju, a i sve ostale koji se
bave elektronikom.
hi.fi.352vstan,
> Tja, ako cemo pravo, nije tezina trafoa u bakru, nego u limovima,
>koji su bar dva puta tezi od bakra. Medutim, ja klasicne trafoe
>nikada nisam ugradivao, vec samo toroide. Posto se tu radi o prstenu,
Jes da su limovi tezi, ali je bakar daleko skuplji pa se
na njemu najvise stedi. Zato ostajem pri prvobitnoj izjavi.
> Medutim, nije dobro apsolutizovati to, jer bi onda ispalo da su
>cevasi uvek i neosporno daleko bolji, kada se zna da svaki pored
>trafoa za napajanje mora da ima i dva vezna trafoa za zvucnike. Ko
Cevase uvek nekako izostavljam iz razmatranja, jer ih smatram
egzotikom u nasim krajevima.
Pozdrav,
SDV
hi.fi.353dveselinovic,
To što Ameri nikada nisu otkrili prednosti toroida malo znači u
životu i kosmosu; poređenja radi, svi iole bolji engleski uređaji, od
Cambridge Alpha serije za narod nagore, koriste ISKLJUžIVO toroide.
Međutim, mislim da to uopšte nije poenta; kvalitet trafoa u nekoj
instalaciji se meri sa dva prosta efekta. Prvi je potrošnja struje
trafoa bez opterećenja (mera efikasnosti) a drugi je odnos snage
trafoa u kontekstu potreba uređaja.
Što se efikasnosti tiče, toroid je manji, kompaktniji i daleko
efikasniji od klasičnom trafoa. Logično, i mnogo je efikasniji po
gramu ili kilogramu težine.
Što se drugoga tiče, to ječisto komercijalni stav. Nema mnogo
pameti u konstataciji da veliki trafo košta više od malog, pa
proizvođači štede kao ludi baš na trafoima. Sa druge strane, opet ne
treba mnogo pameti da se shvati da je veoma poželjno da trafo daje
potrebnu snagu plus neku rezervu. Primera radi, ja kada određujem
koliki treba da bude, merim to ovako: ako pojačavač treba da isporuči
50 W/8 oma, to znači idealno 100W/4 oma, a sve dalje neka ide sa
elektrolita, jer j sve dalje stvar impulsa, a ne trajne snage (ako
nije, onda je neko zeznuo stvar sa određivanjem snage za date
potrebe).
Elem, 100+100=200. 200x1,5=300, pa moj trafo treba da ima 300 VA
da ja mirno spavam. Što se elektrolita tiče, tu radi prosta logika
koja kaže da treba imati 1.000 uF po svakom VRšNOM amperu struje koji
se očekuje od izlaza, plus (opet) rezerva 30-50%. Dakle, 100W/4 oma
iz gornjeg slučaja je 7,07 A po kanalu, odnosno 7.000 uF. Dodaj
rezervu i to ti je 10.000 uF po grani po kanalu, ili dva puta po dva
elektrolita odpo 10.000 uF (40.000 uF za celi pojačavač).
Umesto jednog elektrolita po grani, bolje je staviti po dva u
paralelu; u ovom slučaju, to je 2x4.700 uF po grani. Ovo zato jer se
paralelom osetno smanjuje induktivnost elektrolita, posebno na
visokim učestanostima (a induktivni su ma kako dobri bili, samo je
pitanje koliko). Naravno, imam ja još par trikova u tom smislu, ali
ne morate baš sve da znate.:-)))))))))))))))
Drugo mesto gde se pada je na ispravljaču. I tu se štedi. Ja opet
tu volim da platim šta košta, pa sam se standardizovao na ispravljaču
KBPC 400-25 (400V, 25A), u metalu, na hladnjacima. Naravno, po jedan
komad po kanalu, da ne štedimo. Taj može mirne duše da puni
elektrolite do 22.000 uF po grani, pa zaista mirno spavam. Uzgred,
ako nema Mallory elektrolita, idem na Siemens "P" seriju - jes' da su
skupi, ali brate rade kao ludi, imaju brzinu punjenja od 100 V/uS.
Može i ELNA Gold serija, i oni su jako dobri.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.354dveselinovic,
Pošto smo već debelo zagazili u vode projektovanja i samogradnje,
da se deklarišem kao vlasnik nekoliko jako dobrih šema, koje su sve
oprobane u praksi (da ne bude da testiram hipoteze o tuđem trošku).
To su:
- Otala (Electrocompaniet) 2x25W/8, 2x50W/4, klasa A do 6W/8;
- H/K PM serija, 35/55W/8, 60/90W/4;
- Leach Model 1, 70W/8, 125W/4;
- par šema iz "Elektor"-a, ima par zaista dobrih i jeftinih;
- Jedna šema jednog nemačkog pojačavača, ali to je ezoterija.
Tu je i niz projekata za predpojačavače, napajanja, el. skretnice,
graf. evolajzere, parametričke ikvolajzere, itd.
Pa kome treba, nek' se javi. Neke sam već i dao ovde, ali nema
veze, ko nema OrCAD 4, mogu mu to dati i na papiru (laser).
Pozdrav,
DVV
P.S. Zaboravih zvučnike - tu su neki JBL projekti i Philips projekti.
hi.fi.355d.petrovic,
Ă> referencu za kasetofone. Opet u principu, najbolje je sve
Ă> podesiti prema konkretnom uređaju, odnosno tvom kasetofonu. Ako
Ă> imaš na njemu kalibraciju, dobro i jeste, a ako ne, bolje je da
Ă> ne čačkaš sve to jer možeš svašta da uradiš. Zadovolji se sa BIAS
Ă> FINE, to danas imaju
Ama... ;(((
Crklo nešto, nisam mogao da nađem šta i u nekom trenutku lucidnosti
izokrećem neke trimere. Sada treba da uskladim:
Led VUMetar / Nivo snimanja / Nivo reprodukcije / Napon na glavi za
brisanje i snimanje koji se menja zavisno od vrste trake pri snimanju.
P.S. Crkao bio elektrolitski kondenzatorčić :(
hi.fi.356d.petrovic,
Ă> nađem u mom malom i pretrpanom stanu, ali ako hoćeš da ih
Ă> iskopiraš,
A ja, a ja??? Trebaće, nadam se uskoro :)
hi.fi.357dveselinovic,
Šta, a ti? Ponuda važi za sve, ko voli nek' izvoli, lako ćemo
fotokopirati sve što treba.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.358dgavrilovic,
>>> Kod mnogih ljudi sam cuo ono: "Mnogo su mi dobri
>>> zvucnici, zatvori oci i neces znati odakle zvuk dolazi".
>>> Malo sutra. Obicno se osecam kao da me neko bode u usi.
>>> Osecanja sedenja u orkestru nema ako zvucnici nisu
>>> uklopljeni u prostor, ako nema interakcije izmedu
>>> zvucnika i okolnih zidova.
>
> Pa bas treba suprotno. Treba da znas odakle zvuk dolazi,
> da tacno u prostoru mozes da kazes eno tamo je violina.
> Ploce se razlicito snimaju, ali u principu
> ne treba da imas osecaj da sedis u orkestru,
> vec negde u gledalistu u prvom, trecem ili
> x redu ali nikako u orkestru.
Jap. Uhvatio si me kako se pogrešno izražavam, jer mislio sam
baš na precizno lociranje izvora zvuka. Izraz "sedenje u
orkestru" je samo citat iz poruke na koju sam replicirao, a
istina je da je po malo nesrećan jer asocira na slušanje pomoću
slušalica, a ne pomoću zvučnika.
> ps: Bose 901 da li je MK IV i da ih nisi kupio
> menjazom dajuci svoj manji model Bose (ne secam se koji)
> + doplata ??
MK IV. Jednostavno sam ušao u radnju i rekao da mi spakuju
jedan par za poneti. Bilo je to u Singapuru i bili su, a
siguran sam da su još uvek, više nego jeftini. Razlika u ceni
u odnosu na naše tržište je veća od cene puta.
hi.fi.359d.petrovic,
Ă> Šta, a ti? Ponuda važi za sve, ko voli nek' izvoli, lako ćemo
Ă> fotokopirati sve što treba.
Pa objavi i obznani kad i gde da te tražimo. Treba mi nešto od toga
ili možda misliš da to UL-uješ ?
hi.fi.360vstan,
>Taj sistem ima mana jer ne moze da daje dobre basove
>tacnije ne moze da reprodukuje nista ispod 26 herca a to je
>najnizi ton crkvenih orgulja. Ima i druge mane kao
Ispravka - najnizi ton crkvenih orgulja je 16 Hz i daju ga cevi od
32 stope. Primer je registar Pozauna.
hi.fi.361dveselinovic,
Pa evo, recite kada vam odgovara svima koji su zainteresovani.
Hoćete za vikend? Recimo, subota ili nedelja?
Ponavljam, sve slike su u OrCAD-u 4. Kome to ne odgovara, ili ko
nema i neće taj program, može i na papiru, ali onda je vaše da dođete
po to.
Uzgred, na sajmu na štandu firme Info-D, ima jedan privatnik iz
Svilajnca koji prodaje tušta i tma delova, tranzistora, otpornika (5
i 1%, ugljeni i metaloslojni), elektrolita (10.000 uF/63V cca 24
DEM), itd. Kome treba, neka ide i vidi, može odmah da pazari. Svi
delovi sa kojima ja radim se kod njega mogu naći, a ima i katalog.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.362sjocic,
--> Ponavljam, sve slike su u OrCAD-u 4. Kome to ne odgovara, ili
--> ko nema i neće taj program, može i na papiru, ali onda je
--> vaše da dođete po to.
Ajde ako ti nije problem okači te fajlove iz Orcad-a 4.
Bićemo ti zahvali mi koji imamo Orcad-a ;)
SJ
hi.fi.363ratman,
Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube kontakt.
Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi
kurslus ili neko ostecenje.
Ima li ga negde u gradu da se kupi?
Pozdrav,
Dejan.
hi.fi.364ganta,
--> Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi
--> kurslus ili neko ostecenje.
Neki kontakt sprejevi mogu da upropaste potenciometre. Upotrebi WD-40,
čudotvorni sprej.
G.
hi.fi.365dveselinovic,
Ma mani kontakt sprej, nego napravi sam.
Uzmi malo vazelina, stavi ga u bočicu i dodaj na njega otprilike
isto toliko auto benzina, sve to lepo promućkaj dok se ne napravi
gusta ali i dalje tečna masa. Zatim pipetom (kao onom za kapljice,
recimo) kani malo u otvore za potenciometar kada je u potpunom
otklonu nalevo, pa opet kada je u potpunom otklonu nadesno. Provrti
ga jedno desetak puta levo-desno i miran si narednih godinu-dve. Ja
to radim godinama, a fazon sam kupio od drugara koji inače parvi UHF
uređaje za radare (!) i to redovno koristi kada mu treba, kao
uostalom i dobar deo instituta u kome radi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.366dveselinovic,
Evo, po obećanju, za sve vas ljubitelje ... Idemo abecednim
redom, a objašnjenje je ovde da bi ljudi znali da li da spuštaju
ili ne.
ACTTONE.SCH
Šema aktivne tonske kontrole; koristi po jedan TLO dvostruki op
amp po kanalu. Može i 072 i 82, ili jedan 084 za oba kanala.
Savetujem odvojene dual op amp-ove po kanalima. Izobličenja su
manja od 0,1% 10...50.000 Hz za 0 dBm, odnosno 0,05% 20...20.000
Hz. Ko voli, ima i LOUDNESS. Pošto ima izlazni kondenzator,
pojačavaču to neće trebati. Izlaz je 0 dBm (0,775 V RMS).
ELEKTOR.SCH
Šema objavljena u časopisu ELEKTOR (Holandija/ Nemačka/
Engleska/...). Pojačavač je jednostavan, daje oko 35W/8 Oma, ili
oko 50W/4 oma. Prilično je linearan - THD 0,05% 20...20.000 Hz pri
punoj snazi. Pošto korsiti diskretan izlazni Darlington spoj, veoma
je pogodan za samogradnju, jer ne zahteva idealno uparivanje
izlaznih tranzistora. Sve navedene delove možete kupiti kod nas.
OK je, ali malo previše basira za moj ukus.
ELDVV50W.SCH
Ja ne bih$bio ja kada nešto ne bih čačkao i eksperimentisao, pa
sam gornju šemu malo prilagodio mojim zahtevima. Naponi napajanja
su povećani, napajanja za naponski i strujni pojačavač su odvojena,
a izlazni stepen je sasvim drugačiji, sada u emittor-follower
konfiguraciji. Sada je zvuk daleko balansiraniji, a visoki su
čistiji. U normalnim okolnostima, strujni kapaciteti izlaznog
stepena su teorijski 6,4 A, ali u praksi će dati preko 7 A pri
punom izlaznom naponu. To znači da je prilično neosetljiv na
osobine zvučnika, a sem toga, ima zaštitu sa prelomljenom krivom
(tj. pri manjim izlaznim naponima daje više struje).
Svim samograditeljima topolo savetujem da ugrade elektronsku
zaštitu, uprkos svemu lošem što su o njoj čuli; alternativno,
umesto nje, stavite bar osigurače, ali ne zaboravite da ih
premostite otpronicima (za slučaj da izlete, da ne ode sve
bestraga).
KERTING.SCH
Direktno skinuta šema sa pojačavača KERTING PA-102. Nominalno
daje 100W/4 Oma. Prilično je linearan, izobličenja ispod 0,05% pri
100W/4 oma, 20...20.000 Hz, ali po meni, basira. Dobar je i zato
što je potpuno komplementaran od ulaza do izlaza (svaki NPN ima
svoj PNP komplement), čime se eliminišu neka izobličenja koja
nastaju u samim tranzistorima. Lak je za samogradnju, a lično mu
zameram što koristi Darlington izlazne tranzistore (štednja!).
OTALA.SCH
To je ono pravo, pojačavač pred kojim i cevke drhte. Napravljen
je još 1975. godine u laboratorijama firme Philips, a nakon toga,
Prof. Dr Matti Otalla je postao glavni inženjer firme
Harman/Kardon. Idealan je naponski izvor, jer daje 25 W/8 oma i
50W/4 oma, a veoma je nagnut ka klasi A (radi u čistoj klasi A do
3 W/4 oma, odnosno 6 W/8 oma). Nema tranzijentna izobličenja, a
brzina mu je san snova - 100 V/uS. Fazna izobličenja su na donjem
nivou praga izmerivosti, čak bolje nego i cevke u čistoj klasi A.
Proizvodio se godinama pod imenom ELEKTROKOMPANIET, sa cenom od
600 funti, ili 1.800 DEM, po komadu.
No pazite, skup je za pravljenje; samo prva dva diferencijalna
para, koji se sastoje od dualnih tranzistora, koštaju oko DEM 120
za oba kanal. Istina, ostalo je jeftino.
OTALAPSU.SCH
Izvor napajanja za Otala pojačavač. Predlog, nije obaveza. U
originalnoj šemi nije bilo navedeno.
MODLEACH.SCH
Projekat amerikanca William Marshall Leach-a. Ja sam ga
modifikovao u nebitnim aspektima; recimo, umesto proste zenerke za
proizvodnju struje za ulazne stepene, ubacio sam i tranzistor -
volim gotovu stvar. Umesto jednog para 2N6328/6331 (TO-3, 200 W),
ja sam stavio tri para istog tog tranzistora, ali u plastičnom
kućištu. Cena izađe na isto, ali su strujni kapaciteti daleko veći,
kao i snaga izlaznog stepena (original - 200W, moja verzija -
375W). Zatim sam mu razdvojio grane za panajanje za naponski i
strujni deo, itd, itd, ali suštinski nije diran.
Ne bez ponosa navodim da moja modifikacija ipak malo bolje radi;
u originalu, damping faktor za 8 oma je oko 40:1, a u mojoj verziji
je preko 110:1. Pošto je izlazna impedansa manja, strujni
kapaciteti su veći, pa je čak i u 2 oma damping faktor na oko 25:1,
dakle iznad kritične granice od 20:1 (posle čega više nije bitno
koliki je). Sa dobrim trafoom i elektrolitima, strujni kapaciteti
iznose oko 9,5 A u teorijskom slučaju (to je oko 135W/4 oma), ali
u praksi on hoće da isporuči i dobrih 14 A u zvučnike.
U prikazanoj šemi, nazivna snaga je 70W/8 oma.
PSUHYPER.SCH
Napajanje za pojačavače snage. Možete ga prilagoditi svojim
potrebama tako što ćete grane koje napajaju naponske pojačavače
smiriti po potrebi izmenom vrednosti zener diode. recimo, za gore
navedenog Leach-a, zenerke bi umesto ZF30 bile ZF20. Naravno, uzeli
biste i jeftinije i manje elektrolite, itd.
LEACHPRE.SCH i LEACHRIA.SCH
Moja greška, zeznuo sam stvar, nema vrednosti. Ako nekome treba,
uneću ih.
* * *
Napomena - ako niste vični radu sa elektronskim komponentama,
NEMOJTE se paliti na ovo. Ili nađite nekoga ko jeste vičan.
Ako ima zaista pravih "hajfilističara", mogu da bacim na Sezam
i malo Harman/Kardona, tek da vidite kao to radi. A kako zvuči,
bolje da ne znate.
Pozdrav,
DVV
schsve.ziphi.fi.367dveselinovic,
Uzgred, ako treba, prokomentarisaću svaku od onih šema.
Sve su rađene u OrCAD V4.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.368dkuki,
> Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube kontakt.
> Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li moze da napravi
> kurslus ili neko ostecenje.
> Ima li ga negde u gradu da se kupi?
>
> Pozdrav,
> Dejan.
Koristi samo KONTAKT - 21 i sve ce biti u najboljem redu.
Pozdravi od,
Djordja
hi.fi.369dveselinovic,
Koga ono beše interesovali zvučnici?
Iskopao sam dokumentaciju za to; imam 19 projekata Philips-a i 5-6
projekata JBL-a, od malog do zdravo velikog Studio Monitora,
zapremine od nekih 250 litara.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.370vstan,
Za one koji ovih dana kupuje zvucnike: u Tehnoprometu,
bul.revolucije 28 (preko puta Jat-a), ima Heybrook zvucnika.
Dva modela - HB100, a drugi sam zaboravio. Cena je oko 500 i
600dm (odokativno preracunato) za par. Imaju i oridjinale
stalke za iste.
hi.fi.371tarajce,
> Kontrole na mom pojacalu, zbog starosti, pocele su da gube
> kontakt. Pitam se koliko bi vredeo kontakt sprej i da li
> moze da napravi kurslus ili neko ostecenje.
Evo ti i mog saveta. Verovatno imaš pri ruci votke ili domaće rakije. Naspi
jednu čašicu otvori usta i progutaj sadržaj iz čaše, a zatim to isto uradi
i svom ljubimcu :)))))
P.S. Bez šale radi i sa običnim alkoholom.
Pozdrav.
hi.fi.372dkuki,
> P.S. Bez sale radi i sa obicnim alkoholom.
Hvala na savetu * HIK *
Radio koji mi ne radi od 45' sada pevusi :
"Kad bi ove ruze male * HIK *..." ():\)
hi.fi.373predrag,
>> - za dobar zvuk nije potrebno imati samo dobro izlazno
>> pojacalo nego je mnogo bitnije imati dobro pred-pojacalo.
>> - za dobar zvuk mnogo vecu ulogu imaju zvucnici (zvucne
>> kutije) nego pojacalo. Izoblicenja srednje klase pojacala
>> se mere ispod 0.1% dok kod zvucnika iste klase mere ispod
>> 3%.
Za vrhunski zvuk je potrebno da ti SVE komponenete
budu vrhunske. Ako ti jedna karika ne valja ne valja ti
ni citav sistem.
Sta ti vredi da imas vrhunsko pojacalo ili zvucnike
ako imas krs od gramofona. I da imas i vrhunski
gramofon sta ti vredi ako imas lose snimljene ploce.
Sve je to povezano. Kablovi isto tako uticu na zvuk.
Ako stavis monster kablove imaces jedan zvuk a ako stavis
Van der hul drugi i to na istoj opremi.
Stvar je sta se tice ezoterije i te kako komlikovana.
Retki su casopisi koji ti mogu ponuditi kombinacije uredjaja
koje se dobro slazu. Na primer Quad elektrostatik odlicno
radi na pojacalima iste firme,na cuvenom starom Bediniju
,Spektralu itd. a ako stavis neko drugo pojacalo onda ocajno zvuci.
Karakteristike NESTA NE ZNACE. Cevasi imaju lose
karakteristike (na primer Conrad Johnson THD 1 %)
u odnosu na najeftinije japanske igracke pa
se razlikuju ko bog i sesirdjija.
I pojednini vrhunski tranzistorski snagasi takodje imaju lose
karakteristike. Svi Krell snagas imaju THD 0.1 %,
MArk Levinson cak < 0.3 % .
>> - sve te stvari o kojima proizvodaci, casopisi i ljudi
>> govore su nijanse i gotovo se necuju uhom. To smatram do
>> 2/3 snage.
Necuju ?.
Ne znam da li si imao prilike da cujes sisteme (na primer
osnovno: gramofon,rucka,glava,snagas,predpojacalo,zvucnici) koji kostaju
na primer 10.000 Dm pa nadalje. Tu se sve cuje. Promenis
interkonekt kabl izmedju pojacala i prepojacala i cuje se.
Nisu to nijanse.
Ja sam pre 8-9 godina tako menjao sisteme (normalno one jeftine)
i drug mi da da probam jedan elektrokompanijet snagas (to je
onaj Otalin i Per Abrahamsov model sto ga DVV spominje)
i odjednom promena. I to ne mala nego nenormalna.
Tek onda shvatis da sve ono sto si slusao u nekoj srednjoj
klasi je sranje i tesko zavaravanje. Razlika izmedju mog
tadasnjeg phase lineara 300
snagasa i tog elektrokompanieta je bila ogromna i
tada sam prvi put cuo trodimenzionalnost prostora.
Odjenom na tehniks tjuneru ST-7 ja zazmurim
i vidim spikera da prica tacno u sredini zvucnika
i to u dubinu oko 1 metar. Sok. Pitao sam se
sta sam ja to godinama slusao. Normalno
nisam imao sve komponente tako vrhunske (i na tjuneru
kao losem izvoru u odnosu na grmofon)
pa mogu predpostavi sta bih tada cuo.
Kada sam uporedjivao moj phase liner sa Sonijen,Tehnikson,Trio Kenwoodom
razlika je bila mala . Tada je pocela moja evolucija. Razlike
izmedju tih pojacala od 500-800-1000-1500 Dm su male.
Jednostavno ne isplati se da platis razliku od modela
koji kosta 500 Dm za onaj koji kosta 1500 jer to nije vredno
te razlike od 1000 DM.
Zato je bitno (zbog para) da nadjes neko pojacalo koje
kosta sto jefitnije a da zvuci kao da kosta 3 puta vise.
Ima toga (ali vrlo malo) . Samo treba pratiti casopise.
Ovde je bila euforija pre jedno 7-8 godina pa se prodavao
mali engleski musical fideliti u A klasi 40 w koji je kostao
oko 250 funti. On je bio za te pare bagatela jer je zvucao
ko da kosta 600-800 funti.Kakvi soni,pionir,tehniks i ti
japanci.
Jedan mop drug koji je otiso u Ameriku je imao Quad elektrostatike
ESL 63 (i elektrokompaniet opremu, sve u svemu oko 10.000 Dm)
i ne da se cuju neke stvari na plocama a koje ranije nisi ni
mogao da cujes. Na primer cujes saksafonistu
kako uzima vazduh dok na losijim sistemima nema teorija
da to cujes. Onda ga "vidis" gde je u prostoru, osetis
koliko je siroka pozornica its...
Jednostavno to je jedna nova dimenzija
dozivljaja zvuka. Ranije sam slusao kakvi su basovi,pa
visoki itd. i sve je to bilo pogresno.
ps: Znam da sve ovo zvuci kao bajka za malu decu
ali poslusaj neki zaista skup sistem (koji je po pravilu
i vrhunski) pa ce ti se iluzije o pravom zvuku razbistriti.
Koliko para toliko i muzike.
pp od: P
hi.fi.374viktor,
> ps: Znam da sve ovo zvuci kao bajka za malu decu
Zdravo,
To _nikako_ nije bajka.
Pre nego što su mi računari oduzimali životno (porodično, naučno, ... :)) )
vreme to su činili moj i mnogi tuđi Hi-Fi system-i ... :)) .
Sasvim si to lepo, tačno, i nadasve zorno objasnio, pored svega onaj deo o
karakteristikama je sasvim tačan ... No, uvek se posle nekog vremena postavi i
pitanje: šta je tu prvo, muzika ili zvuk; i u tom trenutku Hi-Fi počinje da
gubi bitku ... :)), slično kao i kod priča da se na XT-u ne može raditi ...
neke stvari ne mogu ali mnogo toga može. No, to je već mnogo teško pitanje i
neću to načinjati ... Valja sve vreme imati na umu da je muzika _prva_.
Pišem to zbog toga što sam video dosta ljudi koji su (istina nekada) jurili i
_imali_ prvoklasne system-e, čak i po mojim apetitima :)) ali kada dođeš kod
njih i pitaš: šta ćemo danas slušati, oni izvuku tri - četiri ploče ili tako
nešto ... :((, i zbog toga što ovde ima dosta omladine koja je dovoljno
nesretna da ne može da nastavi naše staze oprobavanja Hi - Fi - ja ... ;(( ili
ja to gledam po sebi ... ;))
Mogu samo reći: slušajte muziku, nisu važni detalji ... ;)) , no ako ikada
imate prilike, poslušajte i te detalje, mogu biti interesantni ... :))
Pozdrav.
P.S. Nisam izdržao, nekoliko godina _slušanja_, skupljanja i _trošenja_ novca,
griže savesti, nije lako izbrisati ... ;))
hi.fi.375fancy,
ŮŢ> Mogu samo reći: slušajte muziku, nisu važni detalji ... ;)) , no ako ikada
ŮŢ> imate prilike, poslušajte i te detalje, mogu biti interesantni ... :))
He...Sjajno...Ovu tvoju poruku (od početka do kraja) mogao sam i
ja da potpišem. Jedino što bih umesto ŮŢ> nekoliko godina _slušanja_,
skupljanja i _trošenja_novca, stavio tačno 15 godina...
Eh kako vreme brzo leti, a nemi svedok svega je stari Thorens
TD126 mkIII...naravno i više stotina ploča i ovih novih malih
smešnih srebrnih disketa...eto raznežih se...
Fan
hi.fi.376viktor,
Zdravo,
> skupljanja i _trošenja_novca, stavio tačno 15 godina...
Mislim da, ako precizno računam, kod mene valja da stoji cifra 19 :)) .
> TD126 mkIII...naravno i više stotina ploča i ovih novih malih
Ovde valja samo 126 zameniti sa 160 B Mk II ... i ... "_nemi_" je teška reč ...
:((
The rest is history ... ;)) .
Pozdrav.
hi.fi.377fancy,
ŮŢ> The rest is history ... ;)) .
Amin.
hi.fi.378dveselinovic,
E zato ako hoćete vrhunsko, a nemate para da platite komercijalne
cene, priđite k čici.:-)))))))))))))))))
Napraviti zaista sjajan pojačavač snage reda veličine 50W/8, 100/4
i 200/2 oma, tj. pravi (idealni) naponski izvor, nije preterano skupo
AKO ste voljni da investirate dosta vremena u sve to. Po mojoj
slobodnoj proceni, predpojačavač i pojačavač koštaju oko DEM 500-600,
naravno, ne računajući vaše vreme i trud i pretpostavljajući da znate
kako se prave takvi uređaji.
Gore pomenuti uređaj ima THD od 0,2% pri 2 x 200W u 2 oma, 20Hz do
20kHz; to navodim samo da bih podvukao da ga nikakav zvučnik ne može
zajebuniti, čak ni neki "nezgodan" četvoroomac, na kome 99% Japanaca
pada kao kruška.
Ima li zainteresovanih, da ne gušim ovako u prazno?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.379dgavrilovic,
> Pišem to zbog toga što sam video dosta ljudi koji su (istina nekada) jurili
> _imali_ prvoklasne system-e, čak i po mojim apetitima :)) ali kada dođeš kod
> njih i pitaš: šta ćemo danas slušati, oni izvuku tri - četiri ploče ili tako
A od te tri jedna bi obavezno bila test ploča a druga onaj čan Mišel čar :)
hi.fi.380dveselinovic,
Oko relativnog kvaliteta komponenata, pridružio bih se raspravi.
U načelu, slažem se sa stavom da sve treba da bude ujednačenog
ili veoma sličnog kvaliteta. Međutim, praksa je drugačija od
ideala.
Uzmimo jedan tipičan slučaj - čovek ima pristojan sistem, dobije
neke pare i sada bi da ga unapredi. Pretpostavimo da su svi
elementi sistema pristojni (dakle, ni posebno dobri, ni posebno
loši). Šta da radi?
Lično bih se rukovodio dobro oprobanom logikom da su pretvarači
(transducers) najosetljivije i najbitnije karike sistema. To su,
znači, zvučnici i gramofon (postolje, ručica i zvučnica). Sa njima
je najteže jer jedan oblik signala pretvaraju u sasvim drugačiji;
zvučnik električni impuls pretvara u akustički, a gramofon
mehanički u električni.
Prvi savet bi mi bio da čovek nabavi dobre zvučnike. Kad kažem
"dobre", ne mislim nužno ni skupe, ni jeftine, već bolje od onih
koje ima. Odabraće ih, ako je to ikako moguće, tako što će svoj
pojačavač odneti kod nekoga ko ima takve zvučnike, spojiti ih i
poslušati. Još bolje bi bilo da pozajmi zvučnike i posluša ih u
svojoj sobi, ali to je obično teže izvodljivo.
Kao neko osnovno pravilo, treba nabaviti zvučnike koji koštaju
2-3 puta više od pojačavača, ako se radi o ekonomskoj klasi
pojačavača (dakle, jeftinih, do recimo DEM 500). Po mome iskustvu,
sa ponosom navodim sada već 29 godina dugom, to najčešće da
najbolje rezultate i stvori osnov za poboljšanje ostatka sistema,
jer čovek sada ima mogućnost da žUJE razlike u drugim komponentama.
Drugi korak je zvučnica. Opet po mom iskustvu, najveći broj
gramofona koje sam video su imali ili loše zvučnice, ili pogrešno
sparene zvučnice i ručice. Primer je recimo dosta tipičan Srbin
koji u re;ativno tešku japansku ručicu stavi zvučnicu sa velikim
mehaničkim elasticitetom (compliance), namenjenu laganim ručicama
(što uvek i piše na zvučnici, ali avaj, to se ili ne čita, ili se
vidi kasno kada je stvar već kupljena).
Treći korak je zamena CD-a. I tu važi samo jedno pravilo,
poslušaj ga u svom sistemu ako je ikako moguće.
Što se pojačavača tiče, o tome bih mogao tirade da napišem - ni
malo čudno, jer sam ih se u životu napravio ne zna se. Ali vam
tvrdim jedno - nominalna snaga je jaaaaako relativna stvar. Primer
- Phase Linear, ne sećam se modela od pre 5-6 godina, nazivna snaga
150 W/8 oma. Pa to je bila šerpica, a ne bas. Udari čovek timpan,
a iz zvučnika (Infinity) izlazi da je udario lončetom u šerpu. Ja
se prenerazim, pozajmim pojačavač i malo ga premerim. Kad - op trt,
meni smrt, on ni da čuje za 6 oma, koja crna 4. Mislim, radi on,
ali to je tuga i jad. Fazni pomer? Nikad čuo, a to što ga svaki,
ama baš svaki zvučnik pod kapom nebeskom ima, koji više koji manje,
to njih nije interesovalo. Užas! Jedina gora kanta od njega je bio
jedan Carver ("Magnetic Amplifier"), što je i za očekivati, pošto
je Bob Carver bio osnivač i Phase Linear-a, pa ga je kasnije
napustio.
Za razliku od njega, Electrocompaniet sa nominalno 25W u 8 oma
(ali 50W u 4 oma!) je zvučao božanski. Neverovatan projekat - čim
sam ga čuo davne 1981. godine, odmah sam sklopio dva komada, uz
neke moje male izmene, mahom u kapacitetu izlaznih stepena i
zaštiti od kratkog spoja (dakle, sporedne stvari). I evo, opet me
danas svrbi, po svemu sudeći do kraja godine ću opet napraviti
jedan, ovaj put, prvi put, za sebe.
Dobro, moglo bi mi se zameriti da pričam o jako skupim uređajima
koji bi po definiciji trebalo da su dobri. I to je tačno. No, tačno
je i to da ima i jeftinih uređaja, strogo u ekonmskoj klasi, koji
su odlični. Na primer, Sony TA-F220, sada pokojni model firme,
zmanjen novim modelom TA-F270. E, taj model 220 evo svira kod mene,
tera moje AR-ke kao sretan, ako treba, i veoma glasno - ali uvek
jako čisto. Moj AR 93 je razuman zvučnik, nominalna impedansa je
6 oma, a minimum postiže na oko 700 Hz, tu oko 4,5 oma sa faznim
pomerom od oko 45 stepeni. Dakle, ne spada baš u laka opterećenja,
ali ima i mnogo gorih. Srećom, na višim učestanostima, fazni pomer
se smanjuje na oko 30 stepeni, a impedansa raste iznad 8 oma iznad
10 kHz, što je olakšavajuća okolnost (manja šansa da pojačavač
prooscilira na XX kHz). I što je najlepše, ti zvučnici su
svojevreno koštali oko DEM 1.800 par, a pojačavač DEM 500 (istina,
bio je švercovan :-))))))). Odnos 3,6:1 u korist zvučnika.
Još par reči oko specifikacija - NE slažem se da su one
bespredmetne, čak naprotiv! Međutim, da bi one bile korisne, treba
ih znati interpretirati, i naravno znati kakvi su odnosi između
brojki i našeg uva.
THD postaje čujan tek na 3% i to za parne harmonike, odnosno 1%
za neparne; ergo, sve ispod toga postaje nečujno. Intermodulacija
se čuje već na 0,3%, pa sa njom treba biti oprezniji. Isto važi i
za TIM, koga je opet teško izmeriti pouzdano.
E sad, kada mi neko kaže da pojačavač ima THD od 0,01% pri 60+W
8 oma i košta manje od DEM 1.000 za goli snagaš, ja se zabrinem,
jer se odmah upitam koliku negativnu reakciju koristi taj tip? Zna
se sasvim tačno kako se projektuje pojačavač, zna se koliko je
negativne reakcije potrebno i zna se čemu ona služi; takođe se zna
da za takve nivoe po toj ceni performanse se dobijaju silovanjem
pojačavača radi postizanja brojki namenjenih šarenim prospektima.
A ima i drugačijih ljudi; na primer, Harman-Kardon se uopšte ne
stidi da svom modelu PM-350 (malo stariji tip) mrtav-hladan
deklariše THD kao "0,2%"; i to je postignuto sa svega 14 dB (5:1)
negativne reakcije, za razliku od tipičnog Japanca u toj klasi koji
i dan-danas koristi od 26 dB (20:1) naviše reakcije. Dakle, može
se, može, samo treba hteti i znati. Uzgred, u periodu 1976-1989,
glavni projektant i H/K je bio Matti Otala.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.381vstan,
>>imali_ prvoklasne system-e, cak i po mojim apetitima :)) ali kada dodes kod
>>njih i pitas: sta cemo danas slusati, oni izvuku tri - cetiri ploce ili tako
>
>A od te tri jedna bi obavezno bila test ploca a druga onaj Zan Misel Zar :)
A treca P.Floyd ;)
hi.fi.382fancy,
ŮŢ> A od te tri jedna bi obavezno bila test ploča a druga onaj čan Mišel čar :)
A treća Dire Straits. ;)
Fancy
hi.fi.383letekro,
Pitanje za stručnjake: šta mislite o audio (a i video i TV) uređajima
koje pravi japanski AKAI ?
Ako nešto znate, javite se!
Potrebna mi je procena, unapred hvala!
Vlada
hi.fi.384mazi,
> Pitanje za stručnjake: šta mislite o audio (a i video i TV)
> uređajima koje pravi japanski AKAI ?
> Ako nešto znate, javite se!
> Potrebna mi je procena, unapred hvala!
AKAI-jeva devedeset petica je strava, čim skupim lovu, nabavljam.
Doduše, ako ne budem imao dovoljno, dobra je i sedamdeset petica.
Nije mahagoni, ali radi... :)
Ivan.
P.S. Ima li u klasi neki bolji, pitanje za ostale?
hi.fi.385dveselinovic,
Kao i svi drugi, tako i Akai ima i veoma uspelih i veoma neuspelih
modela. U načelu, probili su se kao ime svojevremeno praveći dosta
dobre magnetofone (pored TEAC-a i Sony-ja, a kasnije i Technics-a) i
kasetofone.
Sa pojačavačima se nisu proslavili, mada lično smatram da je bilo
i veoma dobrih modela.
Po TV-ima sigurno nisu poznati; lično to od njih nikada ne bih
kupio, jer bih uvek znao da je to nečiji tuđi TV prepakovan za Akai-a
i zato skuplji nego što treba. Isto važi i za video rekorder; to
ionako prave samo četiri fabrike u Japanu, a svi ostali samo kupuju
od njih. Akai nije jedna od proizvodnih firmi.
O njihovim kasetofonima bih uvek bar razmislio.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.386tarajce,
> Ne znam da li si imao prilike da cujes sisteme (na primer
> osnovno:
> gramofon,rucka,glava,snagas,predpojacalo,zvucnici) koji
> kostaju na primer 10.000 Dm pa nadalje. Tu se sve cuje.
> Promenis
Imao sam prilike da čujem i to. Jest da nisu bile moje sprave i da nisam
mogao da ih ja malo istestiram ali sam ih čuo. No, ono što sam ja navodio,
navodio sam baš srednju klasu. Velika većina i sezamovaca i ostaih ljudi koji
volu neki zVuk su ljudi koji nemogu sebi da priušte sisteme za 10.000 DEM.
A ako se uzme zvuk koji daju sistemi za 1000 i sistemi za 10.000 sigurno
nije razlika 10 puta kao u ceni.
Uopšteno bih hteo da kažem da ja kao i većina nisam pri nekim parama, te
sam alergičan kada mi neko kaže:
kupiš ono za 10.000 DEM i imaš zvuk boli glava.
Danas sa 10.000 DEM nemoraš ni da kupiš ništa ima da te boli glava od samih
para.
Pozdrav svima uz nasmejanu facu :)))))) (da nebude baš sve crno))
hi.fi.387d.petrovic,
Ă> Gore pomenuti uređaj ima THD od 0,2% pri 2 x 200W u 2 oma, 20Hz
Ă> do 20kHz; to navodim samo da bih podvukao da ga nikakav zvučnik
Ă> ne može zajebuniti, čak ni neki "nezgodan" četvoroomac, na kome
Ă> 99% Japanaca pada kao kruška.
Ă> Ima li zainteresovanih, da ne gušim ovako u prazno?
Ima... . Možda ja i izmenim svoj plan za onu krntiju... :)
hi.fi.388dveselinovic,
OK, onda da diskusiju skrenemo u konkretne vode.
Imao sam par upita zašto toliko insistiram na struji na izlazu.
Razlog je jednostavan; pojačavč vidi zvučnik kao prilično raktivno
opterećenje. Reaktivan je zato što poseduje namotane žice na
drajverima, pa elektrolite u skretnici, pa induktore u skretnici i
tako dalje. Sve zajedno, to daje veoma kompleksno opterećenje koje
pokazuje niz znakova faznog pomera, odnosno asinhronih zahteva za
strujom i naponom.
Nije neobično da zvučnik ima fazni pomer od 45 stepeni, a ne
previše retko i 60 stepeni (par "kriminalaca" ide i do 75 stepeni, a
vrlo su čuvena imena - recimo, Linn Isobarik). Najprostije rečeno,
fazni pomer of 60 stepeni traži ravno duplo više snage od nominalne.
Ako je kutija 4-omska, to znači da će je pojačavač videti kao 2 oma.
Prema tome, ako pojačavač treba da bude zaista čist, a to znači da
pouzdano i KVALITETNO radi u najveći broj zvučnika, od kojih su neki
4-omci, onda mora da bude u stanju da isporuči veoma velike količine
struje kako bi održao nominalni nivo izlaznog napona čak i u veoma
teška opterećenja.
Nije bolje ni sa nominalno 8-omcima; i oni imaju fazne pomere, a
sem toga, 8 oma je nominalna vrednost. Najčešće ta vrednost
predstavlja neki PROSEK impedanse, a čim je prosek, to znači da
ponegde ona pada i dosta ispod 8 oma. Nisu nepoznati slučajevi da
inače odlične kutije sa nominalnom impedansom od 8 oma u dinamičkim
režimima, usled reaktivnosti skretnice, padnu i na 1,5 oma (Yamaha
NS-1000 studio monitor).
Naravno, treba biti realan, samo budala će da tera pojačavač na
punom gasu; prvi tranzijent ga klipuje kao lud, pa će tu nešto može
biti i da izgori, izlazni tranzistori i/ili drajver u zvučniku,
najčešće visokotonac. U praksi, malo ko od nas koristi više od 10-20W
pod normalnim uslovima, uz prosečno efikasan zvučnik (87-89 dB/1W/1m)
i pri dosta visokim nivoima slučšanja, kada veća opsanost preti od
komšija nego od pojačavača. No, uz fazni pomer od 60 stepeni, 20W/8
oma je realno 40W/8 oma, pa ako imate pojačavač od 30 W nominalno,
onda imate i veliki problem. Pa još ako je kutija 4-omska, a
pojačavač japanski, onda ste ga nadrljali.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.389dusan,
Videh pre neki dan video CD player koji može da pušta i obične muzičke CD-ove.
Cena nešto ispod soma marona, naravno napolju.
hi.fi.390jasicp,
> deklarise THD kao "0,2%"; i to je postignuto sa svega 14 dB
> (5:1) negativne reakcije, za razliku od tipicnog Japanca u toj
> klasi koji i dan-danas koristi od 26 dB (20:1) navise reakcije.
Sta je to negativna reakcija u ovom kontextu ? Napisi
malo ako te ne mrzi.
┌─┬────┐
Pozdrav, ├─┘edja│
└──────┘
hi.fi.391dveselinovic,
Negativna reakcija (bez daljih opisa) se deo signala koji se
izlaza pojačavača vraća nazad na ulaz, ali na invertujući deo ulaza
(iliti konvencionalni "-" pol, predpostavljajući da se radi o
diferencijalnom paru na ulazu, što je u 99,99% slučaj). Taj deo
signala služi potiranju ili uklanjanju svih grešaka i izobličenja do
kojih je u pojačavaču došlo.
Pojačanje se definiše kao:
Poj. u otvorenoj petlji : Neg. rekacijom
Dakle, ako tvoj pojačavač ima ukupno pojačanje od recimo 20:1 (to
je 50W/8 oma za 1V ulaznog napona), reakciju od recimo 20:1, u
otvorenoj petlji on zapravo pojačava (20x20) 400 puta.
Problem sa negativnom reakcijom je u tome što ona uvek fazno
kasni, jer je potrebno vreme da signal sa izlaza ode opet na ulaz.
Drugi problem je u tome što se ona u komercijalnim uređajima jako
zloupotrebljava; napravi se pojačavač na brzinu, on pojačava 2.000
puta, pa se onda reakcijom reže na potrebne nivoe. Time se smanjuju
izobličenja statičkog tipa (THD i IM), ali rastu izobličenja
dinamičkog tipa (TIM); projektanti je koriste jer povećanjem reakcije
dobijaju naizgled linearniji uređaj (veći opseg učestanosti odziva,
manja izobličenja, bolji damping faktor, itd) i zato jer je to lakše
od projektovanja inherentno čistijeg pojačavača.
Poslednjih nekoliko godina, na sceni je jaka Otalina škola, koja
ima tezu da negativna reakcija ne treba da služi rešavanju problema
unutar pojačavača, već samo konačnom peglanju već dobrog uređaja. To
se postiže optimizacijom kola tako da je svaki blok u pojačavaču sam
po sebi, uz pomoć LOKALNE negativne reakcije (one koja važi samo za
taj blok), linearan i sa malim izobličenjima, tako da audio signal ne
zavisi od negativne reakcije za opšti kvalitet.
Praktično, to znači da dobar pojačavač bez ukupne negativne
reakcije treba da ima odziv do recimo 50 kHz (2,5 puta više od čujnog
opsega), izobličenja od recimo 0,5%, i malo pojačanje, od recimo
400:1. Kada njemu dodamo reakciju od 10:1, odziv raste sa 50 na 500
kHz, izobličenja padaju sa 0,5 na recimo 0,05%, a pojačanje u
zatvorenoj petlji pada sa 400 na 40:1. Ako se na ulaz pojačavača onda
ugradi filter koji seče na recimo 40 kHz, onda takav pojačavač ne
može imati TIM jer je ulzani opseg MANJI od opsega u OTVORENOJ petlji
(bez neg. reak.).
Uuuuuuuuffff! Nadam se da si ovo shvatio.:-)))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.392jasicp,
Moram priznati da mi je pravo zadovoljstvo slusati, pardon
citati, Tvoje komentare i pisanije. Stvarno znas dosta o ovim stvarima.
Bilo bi lepo kada bi tako i nastavio,
┌─┬────┐
Pozdrav, ├─┘edja│
└──────┘
hi.fi.393jasicp,
Moj drug treba da proda Thorens TD 318 sa rucicom, pa me pita
koliko to da ceni u oglasu ? Ima li ideja ?
┌─┬────┐
Pozdrav, ├─┘edja│
└──────┘
hi.fi.394dveselinovic,
Sa kojom ručicom? Ima li i zvučnica uz to ili ne? Koliko je star?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.395predrag,
>> Uopsteno bih hteo da kazem da ja kao i vecina nisam pri
>> nekim parama, te sam alergican kada mi neko kaze:
>> kupis ono za 10.000 DEM i imas zvuk boli glava.
Ljudi daju tolike pare jer jednostavno vole dobar zvuk.
To je jedan poseban soj ljudi koji vecinu para daju
za to. Mogu ti reci da mali broj ljudi koji
imaju takve uredjaje ima besna kola, kuce ili putuju
na razna egzoticna putovanja. Razlozi su ti
sto su to uglavnom ljudi takvog menataliteta.
Znam neke koji imaju npr. besna kola, pa
vole da su uglavnom napolju, da obilze
skupe hotele i kafane ali im ne pada napamet
da se zezaju sa kompjuterima ili muzikom.
Covek ima besnu vikendicu od 300 kvm na moru
i pre ce da da 20.000 Dm za neki kozni trosed
nego za muziku. Jednostavno to je takav mentalitet
tih ljudi.
Ako pogledas 10.000 Dm je mala suma u odnosu na to
koliko kostaju neka bolja kola (bmw,mercedes itd.)
Ljudi prave vikendice od 200 kvm i velike kuce,
kupuju stanova a mogli bi da zive i bez tih vikendica
tkz. kuca za odmor.
Ranije do pre par godina dok nisu pale cene
kompjuteri su bili skupi. Jedan laserski stamapac
je kostao oko 6000-7000 Dm ne racunajuci kompjuter
pa su opet ljudi kupovali.
Verujem da bi ti ko vecina kompjuterasa dali sve pare
za dobar kompjuter, laserski stamapc i modem.
Ja sam nekada bio zaludjen za vrhunske uredjaje
a posto nisam imao para za sve , sve sam prodao
i sada slusam tranzistor, i bacio se na kompjutere.
Da imam para pre bih dao 10.000 Dm za Hi-Fi nego
za neka kola (ili za zlatnu lancugu od pola kila i
zlatni sat (nisam upucen ali cini mi se saft hauzen
spada u tu klasu jeftinijih ;))))
pp od: P
hi.fi.396predrag,
>> "Za obicne smrtnike" ... Hm, pre sada vec 6 godina, jedan
>> moj drug i ja smo napravili aktivnu kutiju od Niskih
>> drajvera (OK, vec pakujem kofer da se iselim zbog ovog
>> bogohuljenja!). Uzlei smo standardni bas od 20 cm i
>> standradni poluloptasti visokotonac, sve
Da nije taj tvoj drug mozda Dragan koji radi u zavodu za fiziku
i koji je postavljao ozvucenje u Sava centru
i servisirao phase lineare u KST (klub studenata tehnike)?
pp od : P
hi.fi.397predrag,
>> svojevreno kostali oko DEM 1.800 par, a pojacavac DEM 500
>> (istina, bio je svercovan :-))))))). Odnos 3,6:1 u korist
>> zvucnika.
Pa zar ti sine Brute kupujes svercovana pojacala.Mozda
je bilo bolje da si napisao da je bilo uvezeno bez placanja
carine na carinsku deklaraciju.
Dobro omaklo ti se ;)))) ali se nadam se da nisi kupovao i svercovane
kompjutere.
pp od: P
hi.fi.398dveselinovic,
Koji Dragan? Znam nekoliko Dragana, ali za tog mislim da ne spada
u taj krug. Ima li on prezime?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.399dveselinovic,
Ne, nisam kupovao švercovane računare. žak naprotiv, 1984. godine
sam savršeno legalno uvezao jedan IBM PC, a 6 meseci kasnije i drugi
- moj matori se oduševio kada je video moj i odmah tražio da i njemu
dovučem jedan. Tada je to išlo na posebne dozvole, pa sam i njemu
dovukao jedan IBM PC. I bogami, matori napisa drugu knjigu na PC-u,
evo ga sada piše i treću (mašinski elementi).
Ja sam u međuvremenu izmenjao ravno 6 mašina i sada teram jedan
486DX na 33 MHz; čekam DX2 na 50/100 MHz pa da malo
upgrade-ujem.:-)))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.400tales,
> Sa kojom ručicom? Ima li i zvučnica uz to ili ne? Koliko je
> star?
>
Izvinjavam se, što ovako upadam, ali ovo me je podsetilo, pa da pitam:
Imam ORTOFON Pick-up Cartridge X3-MC, neotpakovanu. Koliko bih za
nju mogao da tražim?
POZDRAV
hi.fi.401jasicp,
Postovani narode ,
da li neko zna gde u Beogradu moze da se nadje video kaseta
JVC XR 195 minuta
i koliko kosta. Big thanks, Pedja.
hi.fi.402jasicp,
> Sa kojom rucicom? Ima li i zvucnica uz to ili ne? Koliko je
> star?
Thorens TD 318 , rucica Thorensova ( to je sve sto zna ),
glava Audio Technica ATF3/OCC, star 3 godine u perfektnom stanju.
Pozdrav, Pedja & hvala !
hi.fi.403dejanr,
>> da li neko zna gde u Beogradu moze da se nadje video kaseta
>> JVC XR 195 minuta
Mislim da sam pre jedno 10 dana video JVC kasete od 195 minuta
u Komisionu pored Kalemegdana, kad kreneš pravo Knez Mihajlovom
pored "Grčke veštice", pa skreneš udesno ka Sabornoj crkvi, odmah
na ćošku. Možda još ima.
Nisam obraćao pažnju na cenu jer mi kasete nisu trebale.
hi.fi.404valhala,
Potpuno se slazem. Ljudi su u stanju da kupe neverovatna kola, a da u kuci
nemaju ni tv.
hi.fi.405sjocic,
--> Imam ORTOFON Pick-up Cartridge X3-MC, neotpakovanu. Koliko
--> bih za nju mogao da tražim?
Još ako je t4p vrlo malo! ;)
Ako je "malo" stvarno malo ;) možda se i dogovorimo oko trgovine :)
SJ
hi.fi.406vstan,
Preporucite dobre zvucnicke i interkonekcijske kablove,
ali da bas nisu egzotika u ovim krajevima.
hi.fi.407dveselinovic,
Ne znam ni jednu marku koja se kod nas može dobiti sa bilo kakvim
stepenom sigurnosti i ponovljivosti.
Što se veznih audio kablova tiče, obrati pažnju da je bakarna žica
u njima bez suvišnih primesa kiseonika (OFC - Oxygen Free Copper). Po
mome iskustvu, kada se na neku standardnu (čitaj - ekonomsku klasu)
robe stave čak i jeftiniji OFC kablovi, razlike su dosta velike i ako
imaš dobre sluške i/ili zvučnike, i iole sluha, čućeš razliku, mada
ne očekuje baš neko otkrovenje.
Što se kablova za kutije tiče, probao sam čitav niz, od QED 79
strand do Monster kablova i najzad kupio QED 79 strand. Mislim da ti
u okvirima nekog kućng i neprofesionalnog sistema oni daju isto
koliko i drugi, mnogo skuplji, jer od njih počinje kriva opadajućih
prinosa (tj. svaki naredni procenat kvaliteta plaćaš progresivno sve
više i više procenata cene).
Umesto još besnijih kablova, potrudi se da ti kablovi za zvučnike
budu što kraći, jer ma kako dobri, oni se UVEK ponašaju kao redno
vezani otpornik.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.408corto,
> zlatni sat (nisam upucen ali cini mi se saft hauzen
Schafhausen
hi.fi.409predrag,
>> Koji Dragan? Znam nekoliko Dragana, ali za tog mislim da
>> ne spada u taj krug. Ima li on prezime?
Sorry,zaboravio sam mu prezime,stanuje negde prekoputa
hotela Jugoslavija. Pitacu njegovog druga(konstruktor
domaceg vestackog uveta tj. nekog specijalnog pojacala i Dragan je
ucestvovao u tom projektu) sa kojim radi jer stanuje u moj
blizini.
Obzirom da je on jedini popravljao te phase lineare u KST
onda samo ima jedan Dragan;))
pp od: Predraga
hi.fi.410toma,
Idem skoro za Grčku, pa bih zamolio ovde prisutne stručnjake
da mi preporuče neko pojačalo (100-150W) za 500-600DEM-ova.
Apsolutno nemam pojma kao se kreću cene, ali pretpostavljam
da se uklapam u cifru koju sam spremio.
Pozdrav from Toma.
hi.fi.411dveselinovic,
Za te pare bi u Engleskoj (Grčke cene ne znam) mogao da dobiješ
ili dobar pojačavač u klasi 40-60W ili neku budževinu u klasi
100-115W, a 150 nikako ne možeš da dobiješ za te pare.
Od solidne klase, pogledaj neki Sony TA-F470 ili sličan model (to
se jako brzo menja po oznakama i spoljnoj šminki, a crevca ista), to
ima solidnih 80W po kanalu u 8 Oma, mada bih ti ja pre preporučio
neki Harman-Kardon 6100, sa "svega" 35-45W po kanalu, ali zato
pravih.
Nisi rekao za šta ćek koristiti taj pojačavač, za kućno slušanje
ili nešto drugo; ako je za kuću, 35W je realno kao hladne vode dosta,
sem za veoma neefikasne zvučnike (koje takođe nisi imenovao) i veoma
glasno slušanje. Za disko klubove, treba ti od 100W nagore, i to bar
2 komada ako su stereo.
Dakle, specificiraj potrebe, opiši radni ambijent i navedi svrhu,
pa da pričamo.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.412korvin,
>> Idem skoro za Grčku, pa bih zamolio ovde prisutne stručnjake
>> da mi preporuče neko pojačalo (100-150W) za 500-600DEM-ova.
>> Apsolutno nemam pojma kao se kreću cene, ali pretpostavljam
>> da se uklapam u cifru koju sam spremio.
Nemam pojma kako se kreću cene pojačala u u bratskoj nam Grčkoj, ali
sve ostale cene u grčkoj su ******* . Oni ko da nisu u EZ. Bar su za
trećinu skuplji od Nemačke.
hi.fi.414toma,
■■>> Dakle, specificiraj potrebe, opiši radni ambijent i navedi svrhu,
■■>> pa da pričamo.
Ma čisto kućna upotreba, sa mogućnošću malo jačeg slušanja kad
otkačim, itd...
Zvučnike namerno nisam naveo jer mi nije sigurna ni kupovina
pojačala, pa sam mislio da tek nakon kupovine pojačala pitam opet
stručnjake za koje zvučnike da skupljam lovu. Ne mogu sve odjednom
(granica, lova, veličina gepeka...)
hi.fi.415dveselinovic,
E, ne valja ti to, bratac. Prvo se kupuju zvučnici, pa tek onda
pojačavač. Razlog je jednostavan - ako tvoji zvučnici imaju
efikasnost od recimo 87 dB/1W/1m, a ti voliš glasno da slušaš recimo
rock muziku, trebaće ti recimo 100W za 101 dB zvučnog pritiska na 2
metra. Ali, ako tvoji zvučnici imaju efikasnost od recimo 94
dB/1W/1m, kao neki Tannoy modeli, za isti zvučni pritisak ti ne treba
više od nekih 20W (mrzi me da računam tačno).
Zato i postavih ono pitanje.
Zato ti i kažem - prvo kupi zvučnike, pa pream njima pojačavač. Da
ne bacaš pare ako ne treba, ili da ne ostaneš kratak ako zatreba.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.416dgavrilovic,
> Za te pare bi u Engleskoj (Grčke cene ne znam) mogao da dobiješ
Koliko znam elektronika je u Grčkoj dosta skupa. Isplatilo bi se
ići do Engleske samo za razliku u ceni.
hi.fi.417dveselinovic,
Uostalom, eno ti kod nas na sajmu u onim halama sa stalnom
postavkom Sony TA-F470, sa 80W po kanalu u 8 Oma za DEM 700. Mislim
da bi lova na stolu presekla stvar i da bi ga dobio i za DEM 650. Ima
i tona TECHNICS-a, ali njih ti za pojačavač ne bih preporučio, nisu
više ono što su bili.
Da ja kupujem, orijentisao bih se na Harman-Kardon-a; jeste da bih
za te pare dobio manji model, ali više volim PRAVIH 40-50W, nego
silovanih 100W. A količinu buke koju možeš proizvesti sa 40-50W treba
da čuješ i preživiš, uz prosečno efikasne (86-88 dB/1W/1m) zvučnike.
I treba da te komšije ne ubiju zbog preglasnog rock-n'-roll-a.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.418toma,
■■>> Zato ti i kažem - prvo kupi zvučnike, pa pream njima pojačavač. Da
■■>> ne bacaš pare ako ne treba, ili da ne ostaneš kratak ako zatreba.
Au, al si me zbunio sa onim db/w/m. Nemam ti ja pojma o tome
i ne tražim neki profesionalni uređaj. Jednostavno nešto što se
pokazalo dobrim.
Nego idemo sve iz početka. Kakve zvučnike mi preporučuješ i
koliko to zadovoljstvo košta (orijentaciono)
hi.fi.419dveselinovic,
Zvučnike NE preporučujem. Naime, nigde kao kod zvučnika ne dolazi
do izražaje subjektivni sluh; nekome se sviđa jedna vrsta zvuka,
nekome druga. Zvučnike biraš po sistemu "oslušneš", čuješ ih pa nađeš
neki koji ti se dopadne. Naravno, tu je i pitanje para.
Da sam ja na tvom mestu, obišao bih drugare koji imaju muziku i
malo poslušao šta imaju od zvučnika. Zatim bih se sabrao finansijski
i kupio ono što mogu i što mi se najviše dopada ako sam to čuo.
Ako ne, pogledaj velike zvučnike NORSK AUDIO, par košta DEM
450-500 opet na sajmu, prepoznaćeš ih po visini, imaju bar metar. U
ekonomskoj klasi, oni spadaju u sasvim solidne i vrede te pare koje
ti za njih traže.
Njiih opet može da pobuđuje i sasvim skroman pojačavač jer su
prilično efikasni; 25-35W po kanalu im je sasvim dosta. Dakle, možeš
da se orijentišeš na klasu 40-50W po kanalu i da ti bude kao hladne
vode i za veoma glasna slušanja. Ceo paket, zvučnici+pojačavač, bi
trebalo da te košta do DEM 1.000, što je sasvim razumno, a pride sve
možeš kupiti na sajmu.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.420dr.grba,
Pazi sad!
Moj drugar pravi pojačalo za razglas. čeli da mu ugradi hall i delay,
koji su uz to i podesivi. Interesuje me mišljenje prisutnih o šansama
da se uradi nešto valjano, o ceni sklopa, nabavci komponenti, načinu
rešenja, a boga mi i poneka šema bi dobro došla...
Drugar mi reče da zauzvrat svira na uvce (((:
hi.fi.421predrag,
>> otkacim, itd...
Ma otkacices ti sigurni kada vidis cene u Grckoj.
Tamo je tehnicka roba tako skupa da mozes
biznis da pravis. Kupis robu kod nas pa preprodajes
tamo.
Jeste da sam ja tamo bio pre 5 godina ali ne verujem
da se nesto promenilo.
Cene se ovako krecu: cena u nemackoj+nasa carina
(oko 50 % devizne sume )pa sve to pomnozi sa 2 tj.
nemacka cena x 3.
Sva tehnicka roba tako kosta pocev od video rekordera,hifi
tehnike, foto aparata do kompjutera.
ps: nasi kupuju jeftine usisivace pa to tamo preprodaju
i letuje troclana porodica 2 nedelje malo nize od Soluna
(Katarina,Larisa...)
pss: dobar biznis je da kupis tehnicku robu u fri shopu u Bugarskoj
pa to da prebacis u Grcku jer Grci na carini ne gledaju
nas.
ppps: sva ova zapazanja su od pre 5 godina
pa ako se nesto promenilo javi kada se vratis da li
se nesto promenilo.
pp od: Predraga
hi.fi.422dveselinovic,
Može!
Dobiće fotokopiran tekst za to, plus šeme. Kada je razmena
zarobljenika po principu svi za nikoga?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.423d.petrovic,
Ă> da se uradi nešto valjano, o ceni sklopa, nabavci komponenti,
Ă> načinu rešenja, a boga mi i poneka šema bi dobro došla...
Imam neku šemu za Echo/korus iz nekog radio amatera, samo što sam ja
taj uređaj daaaaaaaaaaavno napravio i ne radi, a trebalo bi po šemi.
Radi na principu A/D konvertor -> 64Kb -> D/A konvertor...
hi.fi.424dveselinovic,
Jao, o mi to poznato zvuči ..........
Pozdrav,
DVV
hi.fi.425d.petrovic,
Ă> Jao, o mi to poznato zvuči ..........
Ma ja znam i zašto to ne radi ;). Štampao sam toliko tanke linije da
sada ne mogu da budem siguran da pola njih provode gde treba. Inače
celu šemu sam upoređivao sa štampanom pločom i trebalo bi da
fercera...
hi.fi.426dveselinovic,
A propos, ima li neko neki dobar program, po mogućnosti OrCAD 4.0
ili noviji, koji može da radi simulaciju analognih kola i razmeštaj
elemenata na štampi?
Ova moja verzija OrCAD-a to nema, neki kremobil obrisao.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.427tarajce,
Interesuje me dali neko ima šemu pojačala PIONEER A-80.Takođe me interesuju
tehnički podaci od pomenutog.
Ako bude nešto u MAIL
Puno zahvalan
hi.fi.428dveselinovic,
I mene, i mene (iz principa - uvek volim da vidim nečiju šemu).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.429mazi,
Ajd nek mi neko predloži neki dobar dek do recimo, 800DEM
Može i više, al i šta se za to dobija, pa fazoni sa amorfnim
glavama, itd., itd., ne razume se mnogo, pa zato pitam.
Ivan.
hi.fi.431goranr,
Preporucio bih ti AIWU AD-WX (valjda je tako) 808 ili 909, ili neki malo bolji
JVC sa dolby c.
hi.fi.432adj.joe,
Ako si zainteresovan ja imam service manual za deck Aiwa AD-3800.
BTW, kad sam već ovde, interesuje me da li tvoj prijatelj i dalje pravi
štandove za zvučnike, i po kojoj ceni (bila je svojevremeno tvoja poruka
o tome)? U stvari pravo pitanje bi bilo da li je to bila samo trenutna
ideja, ili će realizacija ići i na duži rok. Vrlo sam zainteresovan,
ali trenutno nisam baš solventan. U vezi sa tim me interesuje kakva je
konstrukcija u pitanju, i da li može po "željama slušalaca". Svojevremeno
su mogli da se kupe stalci za zvučnike i gramofonske konzole - pravila ih
firma DIV iz Banja Luke, gde su stalci konstrusani sa pločama ispod
zvučnika i do poda. Mene bi interesovala konstrukcija kao kod Origin Live
stalaka, sa dimenzijama prilagođenim mojim zvučnicima.
Pošto je bilo i neko pitanje o zvučničkim kablovima, da dodam da Švabe
časopis Stereoplay od aprila '86 propagiraju korišćenje koaxa RG 214
u te svrhe. Po njihovim merenjima, a i slušnim iskustvima, taj kabl ne
zaostaje za mnogo skupljim, a naročito ako se povezivanje izvrši spajanjem
spoljneg provodnika (širma) unakrst sa centralnim provodnikom drugog kabla,
i to na oba kraja.
I za kraj još jedno pitanje. Da li imaš konkretne predloge za poboljšanje
CD-a Sony CDP 790 i pojačala Technics SU-V660?
Pardon, ima još nešto. žini mi se da sam u nekoj poruci pročitao da spominješ
elektrolite za skretnicu. Što? Pa zar nisu blok-kondenzatori mnogo bolji
za tu (pa imnoge druge) svrhe?
Pozdrav,
.JOE.
hi.fi.433dveselinovic,
Oko štandova - čovek ih pravi isključivo po porudžbini, pa ih
samim tim odmah prilagođava konkretnim kutijama. Konstrikcija je
metalna ploča na dnu, okrugla cev (fi 7 cm), ploča gore. Do poda vode
tri ili četiri (po želji) špicasta oslonca. Sve je urađeno u masinom
gvožđu, a po želji cev se može ispuniti peskom ili olovom, naravno uz
doplatu (za olovo).
Ja imam dva para takvih štandova, kod kuće i na poslu (gde takođe
imam Hi-Fi). Kutije kod kuće su teške 17-18 kg (AR 93) i veoma sam
zadovoljan efektima postolja, cela tonska slika se menja, po meni na
mnogo bolje.
Cena se kreće DEM 30-50, u zavisnosti od veličine, što neposredno
uslovljava količinu materijala, koji je trenutno jako skup. Sve
ostalo je stvar dogovora.
Oko poboljšanja Sony CDP-790 i Technics SUV-660 - CD ne treba
dirati ni po koju cenu, bar je to moje iskustvo. Što se pojačavača
tiče, to je več druga stvar - na njemu bi se sigurno moglo malo
poraditi, od naivnih stvari kao što je zamena standardnih boljim
delovima, do eventualno manjih zahvata, a čak možda i zamenom celog
izlaznog stepena, sa sve pobudnom elektronikom.
Preduslov za sve to je da imaš električnu šemu tog modela, jer tu
nema nagađanja, mora sve tačno da se zna.
Prema šemi se vidi da li ima smisla nešto menjati, šta i do koje
granice, ili je bolje, ako je uopšte moguće, menjati čitave module
kvalitetnijim. Dve tipične neuralgične tačke pojačavača su RIAA ulaz,
tj. ulaz za gramofon, i izlazni stepeni, tj. pojačavači snage. U
prvom slučaju, štedi se na kvalitetnim delovima, a u drugom slučaju
štedi se na skupim delovima koji se spolja ne vide, pa ne mogu da
vaćare kupca na šmek (a što posle loše svira, koj te pita).
Primera radi, pre nekih 6-7 godina, jedan moj drugar i ja smo
preradili jedan Sansui AU-317 pojačavač. Zamenili smo mu trafo,
izbacili ono g*v*o od 110 VA jednim torusom od 300 VA, njegove
elektrolite boljim i većim, i najzad kompletno zamenili pojačavače
snage. Ne da je posle lepo radio, nego je bila milina, iako smo bili
ograničeni i po prostoru, a i po budžetu. Recimo, on je imao izlazne
tranzistore od 100W (neke japanske), a dobio je Texas Instruments par
2N6328/6331 (200W, 40A impulsno, 25A trajno, 100V, Ft=3MHz); naravno,
zaštita je prilagođena konkretnim uslovima, pa je mali ubijao u
svojoj klasi, jedini bolji od njega tada je bio HK PM350, koji je
uzgred i dan-danas najbolje što ima van ezoterije u klasi do 50W. Taj
je terao sve što se iole zvalo zvučnik bez problema, a iz
bezobrazluka smo ga dobro nagnuli u klasu A, pa je u realnim uslovima
rada u sobi oko 90% vremena bio u čistoj klasi A (čovek je imao
prilično efikasne zvučnike, pa je sa malo snage dobijao prilično
veliku glasnost).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.434adj.joe,
Što se tiče stalaka - više mi se sviđaju, odn. manje sam sumnjičav
prema konstrukciji bez ploče ispod zvučnika. Svojevremeno je negde,
moguće da je u pitanju HiFi News & RR, bila diskusija o stalcima,
u okviru koje je razmatran i problem konstrukcije sa pločama kao
mogućim izvorom neželjene rezonanse. Upštenog zaključka nije bilo,
ali je neka sumnja ostala. Iz tog razloga sam i spomenuo Origin
Live stalke, koji su konstruisani bez ploča, a nisu baš nepoznati.
Kod dotičnih stalaka do zvučnika se nalazi nosač konstruisan u
u obliku latiničnog slova H, a od cevi kvadratnog preseka. Sami
zvučnici imaju upor u četiri tačke - šiljci na spomenutom nosaču.
Kompletan stalak je inače konstruisan sa tri noge, na čijim kraje-
vima se nalaze veliki zavrtnji sa šiljcima. Zavrtnji, naravno, služe
za nivelaciju. Cela konstrukcija lepo izgleda, a što je još važnije
i dobro je ocenjena na testovima. Pored ove konstrukcije postoji i
jednostavnija varijanta, gde su dva nosača u obliku slova T spojeni
dvema cevima, sve je opet napravljeno od cevi kvadratnog preseka,
sa šiljcima na krajevima. Ovo je otprilike ono što bi me interesovalo
za stalke. BTW, kako određuješ visinu stalaka.
U vezi sa unapređenjem pojačala - poznat mi je taj načelni princip,
ali ko velim mož' biti da se neko javi za šemom. U mom slučaju,
pošto nemam šemu jedini što sa mogao da vidim, bez mnogo rasturanja
su dva kondenzatora od po 10000 mikrofarada (kako da otkucam mikro
u MS-DOS Editoru?) i izlazni stepen izveden kao čip oznake SVI 3205.
Trafo nije toroidalni i jedino sam mogao da izmerim gabarit namotaja:
6.5 x 4.5 x 10.5 cm - približno, a ako se ne varam odatle bi mogla
da se grubo izračuna i snaga, samo sam ja zaturio negde knjigu sa
faksa. Inače po specifikacijama moglo bi ovde da se uradi po nešto
jer mu je npr. linearnost RIAA krive +-0.8 dB ali za opseg 30Hz-15kHz.
hi.fi.435dveselinovic,
Oko stalaka - ti hoćeš jednu prilično kompleksnu konstrukciju. To
sigurno može, ali će sigurno i koštati više.
Moj stav - nije bitno kako je zvučnik poduprt, pod uslovom da nije
celo dno zvučnika oslonjeno na ploču, tj. da je noseća ploča MANJA od
dna zvučnika. Takođe smatram da nije bitno da li je zvučnik oslonjen
na tri ili četiri šiljka ka podu. Ono što po meni jeste bitno je to
da je stalak masivno napravljen - sa visinom cevi od recimo 35 cm
(ili oko 50 cm od poda do zvučnika), ako je lakši od 7-8 kg, ne
valja, rezoniraće visoko. Ako se cev potom napuni peskom, težina
skače na 13-14 kg, a tu već završavamo priču o rezonansi stalka, jer
će se ona odvijati oho-ho ispod 30 Hz, dakle daleko ispod onoga što
zvučnik može da reprodukuje (što zbog njih samih, što zbog dimenzija
soba u kojima se nalaze, a čija najmanja mera određuje bas). I
najzad, ne zaboravimo da mi slušamo muziku, a ne uređaje.
Oko pojačavača - koliko ja znam, do sada je samo JVC u jednom,
jedinom modelu, sada starom 7-8 godina, uspeo da iz integrisanih
stepena izvuče PRISTOJAN zvuk. žipove možeš koristiti na mnogo mesta
sa dosta uspeha (re: Burmeister - cena DEM 4.500, sve u čipovima,
veoma visoko cenjen predpojačavač), SEM NA IZLAZU, gde su ipak
potrebne velike struje, već oho-ho u amperima, a to čipovi ne rade
dobro. Dakle, da sam ja na tvom mestu, preradio bih izlazne stepene,
što u ovom slučaju znači cele pojačavače snage.
To može na dva načina. Prvi je da se u postojeću elektroniku
(trafo, ispravljač, elektroliti od 10.000 uF, itd) uklopi jedna
solidna šema; prednost je cena, odnosno obično dosta dobar odnos cene
i kvaliteta (dobijaš više no što plaćaš). Drugi je da se i ti delovi
zamene boljim i većim, zajedno sa pojačavačima snage, odnosno, da se
kompletan izlazni stepen zameni. To je skuplje, ali ti omogućava da
dobiješ i veću snagu na izlazu.
Na tebi je da se opredeliš za jednu od navedene dve varijante.
Oko RIAA ulaza - ta preciznost je sasvim dovoljna jer je ionako
sasvim tentativno data. Imaj u vidu da sve to zavisi i od zvučnice,
od njenih osobina, njene preciznosti i najbitnije, njene interakcije
sa ulazom (R/C opterećenje). Ako želiš veću preciznost, to se u
najvećem broju slučajeva dosta lako postiže prostom zamenom delova;
izvadiš otpornik od +/-5% i zameniš ga otpornikom od +/-1%, koji je
usput i metaloslojni a ne ugljeni, pa je i niskošumniji. Isto važi i
za kondenzatore; povadiš standardne delove i staviš "silver mica" ili
polipropilenske (Siemens) ili šta je već najbolje za datu funkciju i
dobiješ bolji zvuk i veću preciznost. Tu je jedina frka oko nabavke
delova i uklapanja delova u predviđene prostore za njih, ali se to
najčešće da odraditi, pa makar i merenjem delova da bi se iz mase
izvukli oni najbliži zadatim vrednostima.
Alternativa je da zameniš celi stepen, što jeste (najčešće) bolje,
ali i skuplje i komplikovanije.
I najzad, imaš kao opciju ono što ja najviše volim - kupiš neki
jeftini pojačavač, povadiš iz njega sve i zameniš dobrim. Time
apsolviraš najgori deo posla, kutiju, masku, natpise.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.436dveselinovic,
Oko zvučnice - to je po mome iskustvu po pravilu najlošije
iskorišćen stepen. Pod time mislim da se malo ko zainteresovao da
sazna kakva mu terminacija za zvučnicu treba. Navešću primer.
Unazad 15 godina koristim isključivo Ortofon zvučnice. One su
poznate po tome što traže relativno veliku kapacitativnost na RIAA
ulazu, tipično 300-400 pF. Tipičan RIAA ulaz ima 100-150 pF, a
gramofonski kablovi od zvučnice do RIAA ulaza 100-120 pF.
Kada se Ortofon zvučnica poveže bez propisne terminacije, dobiju
se istaknuti visoki tonovi, i to za maler tako da od oko 5-10 kHz
nastane manja "rupa" od nekih 2-3 dB, a iznad 10 kHz odziv počinje da
raste, dostiže vrh na oko 15-17 kHz, nakon čega počinje da opada
dosta brzo. -3dB pod tim uslovima postiže već na oko 20 kHz.
Kada na RIAA ulaz dodam kondenzator od 120 pF (čime dobijam: 120
pF gramofonske terminacije + 150 pF RIAA kapaciteta + 120 pF mog
dodatog = 390 pF ukupno), gore opisanih anomalija praktično nestaje.
Ostaje malo kolebanje odziva oko 5-10 kHz, ali sa amplitudom od oko
0,3-0,5 dB, zatim se sve ravna, -3 dB tačka ide na 20 kHz i sve to
zvuči sasvim drugačije i bolje.
Iako 20 kHz malo ko od nas čuje ako je stariji od 20 godina, to je
bitno zbog FAZNIH POMERA niže u spektru.
Navedeni slučaj je dosta tačan za dosta veliki broj zvučnica.
Neke, kao recimo Stanton i Shure, traže 250 pF terminaciju, odnosno u
praksi ništa ekstra, jer toliko obično ima. Međutim, po meni, kada se
Ortofonu doda potreban kapacitet, rezultati su bolji nego slični
modeli navedenih i drugih firmi.
Poenta je: proverite u dokumentaciji koliko kapaciteta zvučnica
traži. Ako nemate dovoljno, svo savršenstvo RIAA ulaza ode bestraga
jer će ga zvučnica potrti. A rezultati zaista vrede truda.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.437dveselinovic,
Pošto sam imao nekoliko upita oko snage i struje pojačavača o
kojima toliko trubim, evo otkud ja sipam te podatke.
Prilažem tabelu sa koje ćete dosta lako odrediti koliko je
solidno napravljen vaš pojačavač.
Tabela navodi potrebne struje koje izlazni stepen treba da
isporuči. Otvorite vaš pojačavač i pronađite u njemu elektrolitske
kondenzatore; to su dva ili četiri poveća, cilindrična elementa,
koji se najčešće nalaze blizu transformatoru, ili blizu izlaznih
stepena. Pročitajte napisanu vrednost, izraženu u mikro Faradima
(uF, tipične vrednosti: 3.300, 4.700, 6.800, 10.000). Zapišite
vrednosti jednog, jer su oba uvek iste vrednosti; ako ih je četiri,
zapišite samo vrednost jednog.
Na tabeli pronađite najbližu nominalnu snagu. Očitajte potrebnu
struju za fazni pomer od 30 stepeni (ako ste optimista), 45 stepeni
(ako ste realista) i 60 stepeni (ako ste pesimista, ili imate
jeftine i verovatno "prljave" zvučne kutije). Uzmite da 1A potrebne
struje zahteva 1.000 mikrofarada kapaciteta; vodite računa da
elektroliti napajaju oba kanala.
Najzad, dobijenu vrednost elektrolita pomnožite sa 1,41, što je
rezerva, kako nagla potrošnja jednog kanala ne bi destabilizovala
drugi kanal. Ako pak imate 4 elektrolita, ne morate množiti, jer
je najverovatnije da je svaki kanal posebno napajan sa po dva
elektrolita (po jedan za plus i minus granu).
Primer: imate pojačavač od nominalno 2x50W/8 Oma i zvučnike od
8 Oma. Realista ste i pretpostavljate fazni pomer od 45 stepeni.
Potrebna struja iznosi 5A po kanalu, odnosno 10A za oba kanala.
Dakle, vaši elektroliti treba da imaju minimalne kapacitete od (2
x 5.000 uF) x 1,41 = 2 x 7.050.
Nema elektrolita od 5.000 uF (4.700 je već manje, pa se logički
ide na prvu narednu veću vrednost, a to je 6.800). Dakle, to je (2
x 6.800) x 1,41 = 2 x 9.588, odnosno 2 x 10.000 uF.
Ali, ako sa istim pojačavačem planirate da pobuđujete kutije od
4 Oma, stvar se iz osnova menja. Uzmite da suprotno idealu, vaš
pojačavač umesto duplo veće snage u upola manju impedansu daje samo
50% više snage u vatima (što je u stvarnosti fakto manja snaga);
vi dakle raspolažete sa 75-80W u 4 Oma.
Istom matematikom dobijamo potrebnu struju od 8,94A po kanalu,
ili zaokruženo 18A. Vaši elektroliti bi dakle trebali da imaju po
(2 x 9.000) x 1,41 = 2 x 12.690 uF.
* * *
Eto vam jednog od razloga zašto su neki pojačavači skupi; ideal
je da napon na izlazu bude uvek isti, a to znači duplo veća
disipacija za upola manju impedansu. Dobri proizvodi imaju
elektrolite veoma velikih kapaciteta i visokog kvaliteta; recimo,
za 2 x 100 W/8 Oma, dobar proizvođač će upotrebiti 2+2 (odvojeno
za svaki kanal, kako ne bi došlo do interakcije) elektrolita od po
15.000 uF svaki, što je dovoljno i za velike fazne pomere čak i na
lošijim kutijama.
* * *
Objašnjenje tabele:
Prva kolona označava nominalnu (nazivnu, deklarisanu) snagu
izlaznog stepena. Sve snage su navedene za opterećenja od 8 i 4
Oma, a odnose se na neke popularne pojačavače i kategorije.
Druga kolona označava VRŠNU struju koju pojačavač mora da
isporuči zvučnicima da bi ispunio nominalne performanse. Ovo se
sasvim prosto izračunava narednom formulom:
IZLAZNA STRUJA = Koren iz ((2 x Izlazna snaga u W) : Impedansom)
"Faktor snage" je izveden prosti indeks kako bi svako lako mogao
da proveri koliko je stvarne snage potrebno u stvarnim životnim
uslovima u kojima je svaki zvučnik veoma daleko od idealnog modela
čiste impedanse (tj. impedanse bez faznog pomera).
Treća, četvrta i peta kolona označavaju stepena faznog pomera.
uzete su tri vrednosti, uz napomenu da se bar 90% zvučnih kutija
nalazi negde između 30 i 60 stepeni faznog pomera. Posle 29 godina
bavljenja Hi-Fi-jem, do sada nisam video drugu kutiju sa faznim
pomerom manjim od 30 stepeni (ona jedna je Spendor BC3).
Međutim, fazni pomer sa 30-40 stepeni se smatra normalnim i ne
treba ikoga da brine posebno, sem u slučaju da se pojačavač tera
iznad 1/4 nominalne snage. Ovako mali broj uslovljava procena
dinamike muzike. Sa 1/4 snage, rezerve dinamike iznose svega 3 dB.
Ovo ne treba da čudi; naime, 6W u 8 Oma je +/- 9,8V, a 25W/8 Oma
je +/- 20V; dakle, na raspolaganju imate samo duplo veći napon, a
za logaritam sa bazom 10, to je svega 3 dB (logaritmujte 2 i
rezultat pomnožite sa 10).
Nominalna <-- Fazni pomer, stepeni -->
snaga <---- potrebna struja ---->
Snaga Opterećenje-> A 30o 45o 60o
Faktor snage 1,00 1,155 1,414 2,000
25W - 8 Oma 2,50 2,89 3,54 5,00
4 Oma 3,53 4,08 5,00 7,07
35W - 8 Oma 2,96 3,42 4,18 5,91
4 Oma 4,18 4,83 5,91 8,36
50W - 8 Oma 3,54 4,08 5,00 7,07
4 Oma 5,00 5,78 7,07 10,00
65W - 8 Oma 4,03 4,66 5,70 8,06
4 Oma 5,70 6,58 8,06 11,40
80W - 8 Oma 4,47 5,16 6,32 8,94
4 Oma 6,32 7,30 8,94 12,64
100W - 8 Oma 5,00 5,78 7,07 10,00
4 Oma 7,07 8,16 10,00 14,13
150W - 8 Oma 6,12 7,07 8,66 12,24
4 Oma 8,66 10,00 12,24 17,31
I još reference radi, evo standardnih vrednosti elektrolita:
EVROPA: 2.200 / 3.300 / 4.700 / 6.800 / 10.000 / 15.000 / 20.000 uF
25 / 40 / 50 / 63 / 80 V
SAD&JAPAN: Kao i gore, plus: 8.000 / 12.000 / 22.000, do 100 V
Pozdrav,
DVV
hi.fi.438vstan,
>disipacija za upola manju impedansu. Dobri proizvodi imaju
>elektrolite veoma velikih kapaciteta i visokog kvaliteta; recimo,
>za 2 x 100 W/8 Oma, dobar proizvodac ce upotrebiti 2+2 (odvojeno
>za svaki kanal, kako ne bi doslo do interakcije) elektrolita od po
>15.000 uF svaki, sto je dovoljno i za velike fazne pomere cak i na
B)))))))
Sve sam se mislio da te pitam za gornju kombinaciju.
> I jos reference radi, evo standardnih vrednosti elektrolita:
>EVROPA: 2.200 / 3.300 / 4.700 / 6.800 / 10.000 / 15.000 / 20.000 uF
>SAD&JAPAN: Kao i gore, plus: 8.000 / 12.000 / 22.000, do 100 V
~~~~~~
Da li ovo znaci da Japanci uopste ne prave 15.000, tj. da u tom
slucaju u njihovim pojacalima cuce evropljani ?
Vezano za prethodnu poruku o kapacitivnom opterecenju gramo glave:
i ja sam zbog Ortofon-a morao da dodajem nesto pF, stim sto sam
iste montirao u gramofonu (nisam hteo u pojacalo). Dakle pitanje
je jel sve jedno gde se stavljaju. I cisto da proverim - koje
sorte da budu ?
Pozdrav,
Vladimir
hi.fi.439dveselinovic,
Japanci prave elektrolite od 15.000 uF, viđao sam ih (Elna,
Matsushita, itd).
I ja sam kapacitete strpao u gramofon isto kao i ti. Možeš da
koristiš šta hoćeš, računajući i stirofleksne, ali najbolje je da
imaš sliver mica. Jesu skupi, nije ih lako naći, ali vrede svaku
paru. Kao neki kompromis cene i kvaliteta, upotrebi keramičke
kondenzatore. U načelu, sasvim je svejedno gde ćeš ih staviti - to
što se stavljaju u pojačavač je stvar praktičnosti, za slučaj da
promeniš zvučnicu, da ne kopaš po opremi. Međutim, ja sam se
opredelio za Ortofon, pa mi to ne treba, bar za sada.
Pozdrav,
DVV
P.S. Koji gramofon i koji pojačavač imaš?