EXTRA.6

18 Jun 1994 - 11 Oct 1994

Topics

  1. automobili (90)
  2. avioni (515)
  3. hi.fi (427)
  4. tv (114)
  5. biznis (210)
  6. sf (64)
  7. zvezde (167)
  8. misterije (176)
  9. sport (950)
  10. etf (123)
  11. mg (36)
  12. yucca (235)
  13. cadua (213)
  14. razno (1512)
  15. oruzje (168)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 dusan,
Ajd da budem prvi :)
hi.fi.2 sjocic,
Koja pojačala mogu da se kupe trenutno u Bg, a da im se cena kreće 600-700 dem (nešto što bi se lepo slagalo sa Tannoy J95 zvučnicima a snage bar 80W na 8 oma)? Takođe me zanima koji CD-plejer može da se nađe ca cenom od 400-500dem?
hi.fi.3 vujos,
tema: Ne tiče se HI_FI-a ali ima mikrofon ;) Ne znam da li ste primetili na Svetskom prvenstvu u US, pored aut linije ljude sa providnim parabolama. LM, pošto znamo da su to 'hvatači šumova' interesuje me da li neko ima iskustva sa sličnim stvarčicama (domet, osetljivost mikrofona i sl.) ps. Ne, ne, ne treba mi objektiv 1000mm, ni toki-voki, ;))))))
hi.fi.4 stefan,
> ljude sa providnim parabolama. LM, pošto znamo da su to 'hvatači šumova' > interesuje me da li neko ima iskustva sa sličnim stvarčicama (domet, Ne znamo ;) Ja baš htedoh da pitam što drže te "satelitske antene" pored igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove?
hi.fi.5 jegor,
Sto se mene tice, uz tvoje kutije bi najbolje pasovalo neko Rotel pojacalo. Probaj sa modelima 840 BX4, ili jos bolje ako nadjes 840 BX3. Od novijih probaj bilo koji model iznad oznake 960. Neces zazaliti.
hi.fi.6 sjocic,
├> Sto se mene tice, uz tvoje kutije bi najbolje pasovalo neko Rotel pojacalo. Da li to ima da se nadje u Bg, koje su im cene i karakteristike? :)
hi.fi.7 dveselinovic,
"Najbolje bi išlo"? Kako to najbolje, molim te objasni zašto? Pozdrav, DVV
hi.fi.8 vujos,
¨> igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove? Da, baš za to :)
hi.fi.9 ljubisha,
>¨> igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove? >> Da, baš za to :) To je "običan" usmereni mikrofon. A bio je pre desetak godina film u kome je čovek koristeći takav mikrofon (i uz pomoć silne audio tehnike) slučajno otkio jednu poveću zaveru.
hi.fi.10 zqusovac,
> ljude sa providnim parabolama. LM, posto znamo da su to 'hvataci sumova' > interesuje me da li neko ima iskustva sa slicnim stvarcicama (domet, Ima. Pitajte konkretno. Samo kao mali uvod: Jedan od najboljih profesionalnih mikrofona za terensko tonsko snimanje SENNHEISER HD 416 ima ugao zahvata oko 8 o (sto ce reci da mu nesto oko 90% zvuka koji zahvati dolazi iz tog opsega). Pojacavanjem osetljivosti na mikseti moze se uhvatiti zvuk sa prilicne daljine. Problem sa usmerenim mikrofonima je sto treba veoma precizno 'hvatati' izvor zvuka, sto je u slucaju trcecih ljudi prilicno tesko (a jos x 90 minuta!). Sirokougaoni mikrofoni (zahvatni pojas je siroka kardioida) ne mogu se koristiti za udaljene izvore jer zahvataju sve i svasta sa strane, pa se zeljeni zvuk mesa sa nezeljenim, tj. sum je prevelik. Da bi se uhvatio ton na utakmici koristi se parabolicni reflektor sa zahvatom oko 30 o. U zizi reflektora je sirokopojasni mikrofon, tako da je moguce ili postaviti nekoliko kombinacija mikrofon/reflektor da pokrivaju razne sektore ili blago usmeravati reflektor, sto je daleko lakse. P.S. Molim da me ne pitate za strucne termine db, atenuacija itd, ja sam samo korisnik a pri ruci nemam mnogo literature. poz, zq
hi.fi.11 funky,
Imam viška trenutno englesko pojačalo Musical fidelity B1. Ako nekog interesuje, nek vidi oglase :) Pozdrav, funky
hi.fi.12 jegor,
Gledaj oglase, ne budi nestrpljiv, cekaj pravu stvar i nekoliko meseci ako treba, veruj mi isplatice se. Te sprave sigurno mogu da se nadju u Beogradu, ali ces morati da budes uporan. Imas vrhunske kutije, ne zaleci se na japance. Nemoj da te brine snaga pojacala. Taj model ima vrlo visoku osetljivost, tako da i manje pojacalo moze da ih potera, ali naravno ako hoces pravi bas, moraces da potrazis nesto sto je na gornjem pragu njihove izdrzljivosti. Pozdrav :) Jegor
hi.fi.13 jegor,
Pazi ovamo ;) Tannoy J95 su mrak kutije. Kataloska cena im je 520 Funti. Uz njih ne ide da se butaju tamo neki technics-i. Najbolje bi bilo da se uzme neko lampasko pojacalo sa predpojacalom, ali to kosta. Postoji i neko nepisano pravilo da pojacalo kosta koliko i zvucnici ili cak malo vise. Ovo naravno vazi ako hoces da imas muski zvuk. Ja imam odlicno iskustvo sa Rotelom i zato ga i predlazem. Ako neko zna za bolje za te pare neka se javi. Cao !
hi.fi.14 dveselinovic,
Pitao sam onako iz znatiželje. Lično nisam oduševljen Rotel BX serijom, uprkos engleskim metanisanjima o njima (jer iza toga stoji firme Rank Audio), mada spremno priznajem da su bolji od proseka date klase. Međutim, u apsolutu, uvek bih uzeo Harman/Kardon, a ako mora da bude Japanac (mada je i H/K napravljen u Japanu, ali dizajn je još uvek iz okoline New York-a), prvo bih išao na Onkyo, a ako ni toga nema, onda bih uzeo Denon-a. Naravno, sve to su sasvim lični izbori. Uzgred, čujem da H/K risiveri od 30 i 45 W kod nas koštaju DM 1.100 i DM 1.240. Uprkos nominalno manjim snagama, to ih čini mojim prvim izborom, pa neka i koštaju DM 300-440 više od proseka Technics-a i sličnih uređaja. Bolje je poštenih 30W nego muljavih 100. Sinoć sam slušao neki Sansui risiver od 2x105W/8 oma koji je u SAD plaćen tačno $ 180. Neverovatna cena, iako je bila rasprodaja, ali je zato i zvuk za $ 180. Pozdrav, DVV
hi.fi.15 dr.grba,
>> Gledaj oglase, ne budi nestrpljiv, cekaj pravu stvar i >> nekoliko meseci ako treba, veruj mi isplatice se. Te sprave Zašto da čeka nekoliko meseci kad ima koga da pita na Sezamu?
hi.fi.16 vujos,
¨> To je "običan" usmereni mikrofon. A bio je pre desetak godina film u ¨> kome je čovek koristeći takav mikrofon (i uz pomoć silne audio tehnike) ¨> slučajno otkio jednu poveću zaveru. Znam o čemu se radi, nego pitam ima li neko iskustva ? ps. Film je 'Prisluškivanje' sa Jean Hekmanom ;)
hi.fi.17 dcolak,
│ Zašto da čeka nekoliko meseci kad ima koga da pita na Sezamu? Mala digresija, DejanR reče da i ovde treba čekati bar mesec dana na odgovor a pri tome ni ne najaviti čekanje ;) Sledge DAMMIR!
hi.fi.18 dveselinovic,
U vezi poruke 3.17, mislim, braćo Hajfilističari, da smo teško oklevetani. Ko je ovde čekao mesec dana na iole razumnije pitanje, pod uslovom da se nije odnosilo na neki dibidus leĘvi uređaj, koji niko sem ponosnog vlasnika nema? Možda grešim, ali mislim da smo mi ovde dosta brzi. Ako je i bilo kašnjenja, ona su bila reda veličine 5-6 dana, jer je bilo slučajeva da odgovora jednostavno nema na brzaka. Osećam se uvređenim i poniženim, a DejanR ću razmeniti par žustrih poruka.:-)))) Biće to borba do RESET-a! Pozdrav, DVV
hi.fi.19 vstan,
> U vezi poruke 3.17, mislim, braco Hajfilisticari, da smo tesko > oklevetani. Ko je ovde cekao mesec dana na iole razumnije > pitanje, pod uslovom da se nije odnosilo na neki dibidus leĘvi > uredaj, koji niko sem ponosnog vlasnika nema? U potpunosti podrzavam glasogovornika :)
hi.fi.20 gknez,
Prijatelj je nabavio deck Techniks rs-b 405, ali nema nikakve papire. Zanimaju ga karakteristike.Deck je dvoglavi i, zanimljivo, ima DBX. Ako neko zna nešto, nek napiše ovde, ili na mail.
hi.fi.21 jasicp,
Hocu da namontiram PC ventilator u pojacalo. Koliko doticni kostaju i gde se mogu kupiti ? Koliko struje trose ( da li je uputno skidati struju sa trafoa ? ).
hi.fi.22 jasicp,
Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ? Koliko $$?
hi.fi.23 dveselinovic,
Ventilatora ima po servisima, skinutih sa pokvarenih napajanja - pošto su, sam Bog zna. Alternativno, možda se naše i neki nov, a u Nemačkoj ih ima koliko hoćeš. Međutim, dobro razmisli o takvom potezu. Svaki ventilator je elektro motor, a svaki elektro motor manje ili više zrači. Ako se ventilator nađe negde gde neki deo kola pokupi to zračenje, mogao bi da dobiješ divnu sinusoidu od 2,2-3,6 kHz. Najzad, šta će ti to? Koji pojačavač je u pitanju? Pozdrav, DVV
hi.fi.24 zormi,
* Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim * na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ? Pre par dana sam kupio sundjerčiće za male walkman slušalice pored Tašmajdana. Bilo je i nekih većih, mada mi se čini da za HD430 ne odgovaraju.
hi.fi.25 vsasa,
Imam problem sa pojacalom :(( Kada ga ukljucim, nakon zagrevanja od par sekundi, na levom kanalu se cuje pucketanje i sum (odprilike ssssssss). Napominjem da nema veze koliko je "odvrnut" VOLUME, kao ni to da li je pored pojacala ukljucen bilo koji drugi uredjaj. Desni kanal je potpuno OK. Zvucnici nisu problem, probao sam da im zamenim mesta, sum se opet cuje samo na levom kanalu. Molim za savet! Zna li ko sta bi moglo biti i koji je lek? Pojacalo je englesko, vrlo kvalitetno (da ne kazem skupo), pa bih voleo da dobijem par saveta pre ev. servisa. Hvala, unapred. Sasa.
hi.fi.26 adj.joe,
Da li neko zna DOBROG majstora za zvučnike, tačnije drajvove? Naime pre neki dan sam tek video da mi je od starosti (valjda, ne znam šta bi drugo bilo u pitanju) istrulilo vešanje bas zvuč- nika, i voleo bih da to popravi neko ko se razume u posao. Hvala unapred, .JOE.
hi.fi.27 adzem,
Da li neko zna godinu proizvodnje pojacala YAMAHA A 550 ?
hi.fi.28 jasicp,
> Medutim, dobro razmisli o takvom potezu. Svaki ventilator je > elektro motor, a svaki elektro motor manje ili vise zraci. Ako se > ventilator nade negde gde neki deo kola pokupi to zracenje, mogao bi > da dobijes divnu sinusoidu od 2,2-3,6 kHz. E o tome sam itekako razmisljao i da iskreno kazem, nemam pojma sta bi se desilo. Da pravim oklop od lima? Koliki bi bio efekat zracenja i oklopa ? Nista ne znam. Pojacalo je 15 godina stari Sanyo DCA 611, sa po jednim STK0059 za svaki kanal. Bas sam prekjuce jedan lemio ( nov - 45.6 din kod BG Elektronika ) jer sam spojio izlaz od remote control umesto line out na Discmanu na AUX pojacala, pri cemu se culo jedno lepo PPUFFF... Dosta se greju hladnjaci, sto mi i nije nesto cudno, nego cisto mi palo na pamet. A evo sta sam uradio : postavio sam u regalu na 3-4 cm od kucista-proreza na gornjoj strani pojacala jedan ventilator za, da prostite, klozete : Iskra, 34W, onaj sto izvlazi miomirisni vazduh u kanal za ventilaciju. Duva tako dobro da mi je kuciste pojacala hladno u bilo koje vreme. POCINJE NESTAJE STRUJE I TREPERI SVETLO ! PANIKA, iskljucujem kompjuter iz struje i modem od zice, vec mi je jednom spaljen switcher, e nece vala vise... Cujemo se...
hi.fi.29 jasicp,
> Pre par dana sam kupio sundjercice za male walkman slusalice pored > Tasmajdana. Bilo je i nekih vecih, mada mi se cini da za HD430 ne > odgovaraju. Je'l tamo iza kad se krene ka onoj somoteci ( bivsi Cepelin ) ?
hi.fi.30 bulaja,
Ima li neko šemu i preporuku za neko minijaturno pojačalo snage nekoliko W (nrp. 4 do 10 W)? Uslov je da nije mnogo komplikovano za pravljenje i da se svi delovi mogu naći ovde. Ne treba mi ni nikakav high fidelity sound :) već nešto na šta ću nakačiti discman/walkman i neke zvučnike (zaostale od RIZ gramofona) zbog ozvučenja office-a. :)
hi.fi.31 drpr,
-> Ima li neko šemu i preporuku za neko minijaturno pojačalo -> snage nekoliko W (nrp. 4 do 10 W)? Uslov je da nije mnogo -> komplikovano za Trebalo bi navesti i kakve zvučnike ćeš da nakačiš (koliko oma) da bi znali šta da ti potražimo. cope
hi.fi.32 dveselinovic,
Imam ja. Hoćeš? :-)))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.33 zdrawcke,
Potrebna hitno lak žica 0.4mm. Ako neko zna gde ima da se kupi, biću mu veoma zahvalan na toj informaciji :)
hi.fi.34 sjocic,
Da li neko zna kako da rešim problem sve sporijeg nalaženja pesama (traka) na Technics CD plejeru ? Napominjem da su diskovi bili čisti i da nije problem do njih.
hi.fi.35 bulaja,
Kakav je Sony CD model CDP 295? Prodaju ga preko oglasa za 350 DEM, pa me interesuje vredi li te pare i ima li dovoljno dugmića i šarenih lampica? :)
hi.fi.36 vstan,
> Kakav je Sony CD model CDP 295? Prodaju ga preko oglasa za 350 > DEM, pa me interesuje vredi li te pare i ima li dovoljno dugmica Toplo preporucujemo.
hi.fi.37 dveselinovic,
Po meni, nije bog zna šta, ali za DM 350 zaista vredi ako je u razumno dobrom stanju. Lično bih pre išao na neki Marantz ili Philips, pa i Denon, ali ne može se reći da je taj Sony loš. Pozdrav, DVV
hi.fi.38 vstan,
> Toplo preporucujemo. ;>
hi.fi.39 jasicp,
Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, Akai direct drive. Juce sam ga pustio u pogon i ima problema : na stroboskopu, a i zvucno, se vidi da se motor sporije vrti ( kockice idu udesno, i ne moze se kompenzovati na "pitch control" jer je dugme do kraja okrenuto na "ubrzanje" ). Sta mislite, u cemu je problem ? Skoro da je lakse na 45 rpm postaviti normalnu brzinu 33rpm, nego kada ga pustim da ide na 33rpm.
hi.fi.40 evlad,
>> Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, Akai direct drive. Juce Svojevremeno sam imao Technics 1200 MK2 i u uputstvu je pisalo da je potrebno skunuti tanjir i podmazati lezaj (otprilike 1 u godinu dana). Ne znam da li je kod tebe kuglicni ili mesingani prsten. Pogledaj u uputstvu za gramofon "nacin odrzavanja".
hi.fi.41 vstan,
> Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, .. ======== Ajoooooj :[
hi.fi.42 dveselinovic,
Mislim da postoje tri mogućnosti: 1. Treba podmazati ležaj AKO ga ima, tj. ako nije dihtovan kao samopodmazujući (kao na mom Dualu); 2. Struja u mreži nije sasvim OK, što se i te kako dešava. Probati u razno doba dana i noći; 3. Elektronske komponente su se "osušile", tj. usled duge neupotrebe izašle van granica radnih tolerancija. Očigledno, treba zameniti okrivljene komponente. Pozdrav, DVV P.S. Idealno rešenje - treba zameniti gramofon.:-)))) Na žalost, i najskuplje.
hi.fi.43 funky,
Očisti laser :) Provereno radi
hi.fi.44 funky,
RE: mini pojačalo Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a ima ga kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM + troškovi ;) Pozdrav, funky PS da ne jurim sledeću poruku, odg. ti ovde za sony 295. To ti je najprostiji model 195, samo što ima daljinski. Ima tonu dugmića i tonu plastike, i te pare ne vredi. Vidjao sam i dosta bolji 395 za iste pare. Moja preporuka: Ako hoćeš Sony, ne uzimaj ništa što ne počinje najmanje na 7*.
hi.fi.45 ikordic,
Ortaka interesuje sledeće: Mikseta (Yamaha ili slična) 12-kanalna. Uslovi: da ima regulaciju svakog nivoa posebno, da ima na svakom nivou visoke i srednje basove i da ima pojačalo u sebi. Zanimaju me okvirne cene, kao i neki izvori odakle se ovo može navbaviti (u zemlji i inostranstvu). Ako neko ima konkretnu ponudu, molim u MAIL.
hi.fi.46 bulaja,
│Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a ima ga │kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM + troškovi ;) └─── Odlično, baš bi mi nešto takvo trebalo :). Da li to kompletno u kitu znači sa štampanom pločom i napajanjem?
hi.fi.47 ljubisha,
>Odlično, baš bi mi nešto takvo trebalo :). Da li to kompletno u kitu >znači sa štampanom pločom i napajanjem? E pa mnogo bi hteo. :)) Napajanje praviš sam i nije kritično za ovo kolo. Treba da bude dobro filtirirano (78xx serija stabilizatora) a od visine napona ti zavisi snaga pojačala (i otpor zvučnika). Nisam dugo radio sa njim ali mislim da je potreban napon od 5-24V i zvučnik od 2-16ŕ a za optimalan rad potreban napon na ulazu je 8-10mV.
hi.fi.48 sikima,
Moja drugarica ima gramofon PHILIPS (star oko 10 god) koji ne radi pa sam preuzeo obavezu da ga osposobim. Dosao sam do zakljucka da ne radi nesto u vezi mehanike, odnosno da nedostaje jedan mehanicki deo. Sta se desava: kada ukljucim START igla krene ali ne dodje do ploce, vec se zaustavi na pola puta. Isto to se desava kada se gramofon iskljucuje.Molio bih sve koji imaju PHILIPS gramofone da mi se jave na mail radi dva-tri pitanja. Isto tako da li neko zna gde bih mogao da servisiram (kupim rezervni deo za ovaj gramofon). Napominjem da je kvar (verovatno) mehanicke prirode. Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.49 dveselinovic,
Pre će biti da bi jedno dobro čišćenje alkoholom i podmazivanje boljim mašinskim uljem ili kvalitetnom grafitnom masti lepo rešilo problem. Koliko se sećam, Philips ima servis negde na N. Beogradu, ali ne znam tačno gde. Pozdrav, DVV
hi.fi.50 sikima,
> Pre ce biti da bi jedno dobro ciscenje alkoholom i podmazivanje > boljim masinskim uljem ili kvalitetnom grafitnom masti lepo resilo > problem. Hvala na savetu, ali bih voleo da cujem nekoga sa PHILIPS gramofonom da bih mu postavio par konkretnih pitanja. U svakom slucaju probacu i to da izvedem > Koliko se secam, Philips ima servis negde na N. Beogradu, ali ne > znam tacno gde. Philips service, Jurija Gagarina 218, blok 61 tel. 150-164, 150-494 Oni se vise bave elektronikom a moj kvar je sigurno mehanicke prirode Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.51 dveselinovic,
Pade mi na pamet - što ga sam ne očistiš, onako polako, švalerski, nežno ga rastaviš, očistiš, podmažeš i sastaviš? Nikako mi u pamet ne staje ideja da ti nedostaje neki deo, verujem da se radi o potrebi podmazivanja. Inače, moj komšija koji se odseli pre neki dan ima Philips gramofon iz 1977 ili 78 koji i dan-danas besprekorno radi. On ga inače ni najmanje ne štedi. Pozdrav, DVV
hi.fi.52 ikordic,
RE: Conrad => Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a => ima ga kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM + => troškovi ;) ^^^^^^^^^^^^^ Ovi su zastupnici "Conrad"-a? Bio bih zahvalan za adresu/telefon.
hi.fi.53 sikima,
> sto ga nezno ne rastavis, ocistis, podmazes i sastavis (gramofon) Da rastavim - znam,ocistim i podmazem - nije problem , ali da ga ponovo sas- tavljam - to malo teze. Obicno kada popravim nesto javi mi se visak (mehani- ckih) delova, tako da mi proces sastavljanja odnosi 60 % vremena rada. Nista drugo mi ne preostaje nego da krenem polako sa ciscenjem. > Nikako mi u pamet ne staje ideja da ti nedostaje neki deo, verujem da se radi o potrebi podmazivanja. Bavim se elektronikom, ali do sada nisam se bakcao sa gramofonima. Po mojim nekim rezonima tu su glavni kvarovi mehanicke prirode. > komsija sa PHILIPS garmofonom Da li moze telefon od komsije na mail, jer bi mi njegovi odgovori pomogli u daljem radu. Inace, gramofon je PHILIPS tip 563. Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.54 dveselinovic,
Komšija se pre desetak dana odselio u procesu zamene stana sa njegovom ćerkom, tako da tek treba da saznam novi broj. Međutim, ne verujem da će ti biti od pomoći, jer je on penzionisani pravnik koji nikada nije otvorio taj gramofon naprosto zato što mu nije trebalo, jer odlično radi još od onda. Ako ti pak trebaju saveti oko preferansa, o tome je pisao knjige i u tome je ubistven.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.55 sikima,
> popravaka gramofona Kao sto rekoh u prosloj poruci rastavio sam kompletan gramofon na sastavne delove i sve ih prebrisao alkoholom, podmazao i ponovo ih sklopio. Za divno cudo nije bilo viska delova (: Sumnjao sam da je potreban neki jos deo ali gumica (remen) je oslabila pa je proklizavala i to me je dovodilo do zabune. Kupio sam gumicu u BG elektroniku ("povoljno"= 3 din) i zamenio je. U svakom slucaju problem je resen. Hvala na savetu ! Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.56 vujacic,
Pre izvesnog vremena sam pitao za savet kada sam hteo da kupim risiver pa se još jednom zahvaljujem na odgovorima. Inače ipak sam kupio Technich-a (sa-gx230d). Izgleda nije loš, ali mi smeta što ne pokazuje jačinu signala ili ja nisam pronašao. Interesantno je da se muzika koja se nudi po oglasima veoma lako prodaje, dok sam zvao za risivere bar polovina ponuđenog je bila prodata istog dana. Sad moram i zvučnike da kupujem pa ako može jedan savet koje, jer ne bih da kupim neke bezveze, a ne bih ni neke koji mnogo premašuju kvalitet risivera (da bacam pare). Nadam se da ima nešto solidno do 300 Dm. Šta mislite da li bi se zvučnici istog proizvođača ponašali bolje nego neki drugi istog kvaliteta. Pozdrav, Ljubiša.
hi.fi.57 evlad,
>> solidno do 300 Dm. Sta mislite da li bi se zvucnici istog proizvodaca >> ponasali bolje nego neki drugi istog kvaliteta. Zavisi od vrste muzike koje ces slusati. za klasiku - KEF za zabavnu - JBL, Infinity Ako volis "ostar" zvuk kupi neke japanske. Ja imam Technics SU-V505 i Infinity Quantum JR. i vrlo sam zadovoljan.
hi.fi.58 dveselinovic,
Ako proklizava bilo kakva guma, dobro je namazati je kalofonijumom rastvorenim sa malo alkohola ili vode. To obično reši stvar, mada ako se radi o istrošenosti, samo prekrije (ali ne i reši) problem, bar za neko vreme. Pozdrav, DVV
hi.fi.59 dveselinovic,
žisto principijelno, moram da se usprotivim podeli zvučnika na pogodne za ovo ili za ono. Mislim da je definicija koju je postavio AR još pre 20+ godina jedina prava - čim je neki zvučnik dobar za ovo a ne i za ono, to nije dobar zvučnik. Dobar zvučnik je dobar za sve, sasvim sigurni nije probirljiv oko vrste muzičkog materijala. Uzmi tvoj Infinity; iako su ti zvučnici po meni malo hladni, ne može im se zameriti da loše reprodukuju niti klasiku, niti rok, niti folk.:-)))) Mene to ne čudi, to je stara firma, a sadašnji vlasnik je Harman International (tj. Harman/Kardon); isti je vlasnik i još poznatije firme JBL, koja drži profesionalce. Sem toga, tu je i pitanje ukusa. Ja recimo sem modela 107 ne bih uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje, koji više); od Engleza, poštujem Spendor zvučnike, neke B&W modele (istina, nisam ih sve čuo), a najviše su mi se sviđali IMF zvučnici (transmission line modeli). Inače sam od 1972. godine vlasnik AR zvučnika, koje i danas imam. Pozdrav, DVV
hi.fi.60 evlad,
>> Mislim da je definicija koju je postavio AR jos pre 20+ godina >> jedina prava - cim je neki zvucnik dobar za ovo a ne i za ono, to >> nije dobar zvucnik. U pravu si ! Imao sam prilike da slusam sledece (kod ortaka koji je fanatik): B&W, Cabese (mislim da su francuske), RED, JBL, AR-9, AR-10 pi ... (ne mogu svega da se setim covek je u "zlatna vremena" menjao kombinaciju svakih mesec dana) od pojacala sam slusao Crown (made in usa, sa dokumentima o laboratoriskom certifikatu da je pojacalo ispitano), luxmann, Musical Fidelity ... Meni se licno najvise svidela komb: Crown i AR-9. Mi smo se lepo ispricali, ali nismo coveku kazali koje kutije da kupi. Stvar ukusa. Neko voli hladniji zvuk, neko topliji (a i dubina novcanika je jedan od presudnih faktora) ... PS. Moje infinity sviraju sve sem YU-FOLK :)
hi.fi.61 cnenad,
ŁŁŁ Ako proklizava bilo kakva guma, dobro je namazati je kalofonijumom ŁŁŁ rastvorenim sa malo alkohola ili vode. To obično reši stvar, mada ako Ne znam šta je kalofonijum pa molim za objašnjenje. BTW čuo sam da naravno gume NIKAKO ne treba čistiti čistim alkoholom već sa malo sapuna jer alkohol valjda nagriza i rasteže gumu. Doduše pretpostavljam da je ova kombinacija koju si naveo sigurno bolja od čistog sapuna.
hi.fi.62 cnenad,
ŁŁŁ uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje, Zaboravljaš da ima ljudi koji vole 'obojen zvuk' :) >>> Ne dajte da vas drugi farbaju <<<
hi.fi.63 dveselinovic,
Pre neki dan, uzmem da sređujem svoj sto i naletim na fascikle sa šematksim prikazima. Malo preberem, a tamo, svega i svačega. Malo zagledam, sine mi ideja, razgledam još malo više i pomalo se zapanjim. Pade mi na pamet da malo pažljivije pogledam kakve suštinske razlike postoje između standardnih, narodnih Hi-Fi uređaja i debele ezoterije, valjda očekujući ogromne razlike. Njih naravno ima, ali niti su ogromne, niti su suštinske. U praksi, to znači otprilike sledeće: 1. Stvarnih razlika u primenjenim šemama, kada posmatramo suštinsku elektroniku, ima ali su veoma male. To znači da je na primer naponsko pojačanje u jednom narodnom pojačavaču električno gledano potpuno isto kao u nekom ezoteričnom pojačavaču - koji košta oko 8-9 puta više. Isti principi, ista funkcionalna kola, malo drugačija izvedba; 2. Razlike koje postoje se u osnovi svode na dosta racionalne zahvate, što znači da nisu unošene onako iz ćefa i hira, već zato što nečemu realno služe (ili bar mogu da služe); 3. Najveća razlika se nalazi u domenu izvedbe, a ne projektovanja kola. Topologija kola je dosta slična, ponekada i identična (uz poštovanje objektivnih razlika, recimo u snazi), ali je izvedba radikalno drugačija. Navešću par primera. Svi navedeni parametri su dati prema proiz- vođačkim karakteristikama. Imam šeme jednog serijskog i jednog ezoteričnog uređaja. Jasno se vidi da onaj serijski vuče jake korene (ovo je bila stvarno diplomatska fraza - čitaj, more, kopiran je bezočno!) od onog ezoteričnog, a izmene su unete radi izbegavanja autorskih prava (funkcija ista, drugačija izvedba, ergo formalno različito) i naravno čiste ekonomije. U serijskom uređaju, izlazni stepen (po kanalu) se sastoji od jednog para tranzistora u metalnom TO-3 kućištu; tranzistori su komplementarni par od po 120V/10A/115W. Iz takvog stepena, dobija se nominalna snaga od 60/80W RMS/impulsno u 8 oma (za impuls t = 100 nS). Inače, pojačavač ima veoma malu povratnu spregu, a lično mogu da potvrdim da zaista lepo i čisto svira Egzotični model ima izlazni stepen sa dva para serijski/paralel- no vezanih tranzistora. Svaki tranzistor ima osobine 100V/25A/115W, a nominalno daje po 50/70W RMS/impulsno u 8 oma. Dok prvi uređaj uopšte nije predviđen za zvučnike od 4 oma, drugi daje 100/150W RMS/impulsno u 4 oma, i čak 150/220W u RMS/impulsno u 2 oma. Uređaj ima čak i nešto manju povratnu spregu od serijskog, uz ista ili manja izobličenja. Dalje, serijski uređaj koristi jedan hladnjak koji lično proce- njujem kao zadovoljavajući za datu snagu, ali i kao jedan od glavnih uzroka ograničavanju izlaza na 8 oma, jer je nedovoljno efikasan da rashladi izlazni stepen pri većim strujama potrebnim za rad sa manjim impedansama. Egzotični model ima dva hladnjaka, od kojih je svaki bar duplo efikasniji od serijskog uređaja. Dodajmo tome da se izlazni stepen sastoji od ne jednog nego dva para tranzistora, što i te kako doprinosi boljem hlađenju usled podele izvora topolota, i eto bitne pretpostavke za približavanje cilju idealnog naponskog izvora. Transformator u serijskom uređaju je prilično mali i jeftin, dok egzotika ima dva odvojena trafoa, po jedan za svaki kanal, a svaki pojedinačno je sigurno osetno jači od serijskog. Onaj serijski procenjujem na 220-250 VA, a u egzotici, svaki daje bar po 300 VA, dakle ukupno najmanje 600 VA. Ispravljački most u serijskom uređaju je bio japanske proizvod- nje, pa ga ne prepoznajem; cenim da se radi o nekom ekvivalentu evropskog B100C5000 (100V, 5 A) mosta. U egzotičnom uređaju, tu su dva KBPC 04-25 (400V, 25 A) mosta, svaki montiran na sopstveni lokalni hladnjak. Najzad, serijski uređaj koristi dva elektrolita od po 8.200 uF/63V za oba kanala, a egzotični koristi (2 puta paraleno/serijski vezana po 2 elektrolita) 8 elektrolita od po 4.700 uF/63V. Da časkom rekapituliramo - egzotični uređaj ima tačno duplo jači izlazni stepen, bar je 3-4 puta bolje hlađen, ima oko 2,4+ puta jače transformatore, 10 puta jače ispravljače i 2,29 puta veće filterske kondenzatore, koji su pride i boljeg kvaliteta. To su one očigledne razlike, ono što se vidi na prvi pogled kada se otvore kutije. Ali, ima još. Serjski uređaj koristi jeftine japanske dualne tranzistore (dva tranzistora spakovana u zajedničko kućište i na zajedničkom supstratu, što im daje bolju uparenost) koji koštaju DEM 1,30 u maloprodaji. Ezoterični uređaj koristi Precision Monolithics (PMI) MAT-04 super uparene, super niskošumne tranzistore, koji u istoj maloprodaji koštaju oko DEM 28. To je ulazni stepen. Drugi stepen je takođe diferencijalni par. U serijskom uređaju, on se sastoji od dva diskretna tranzistora, gde svaki košta DM 0,21, a u ezoteričnom uređaju na tom mestu se nalazi LM394, opet super uparen, niskošumni par tranzistora sa cenom od DM 8,80. Serijski uređaj koristi standardne kondenzatore, dok ezoterični koristi strogo polipropilenske i metaloslojne kondenzatore. Serijski uređaj koristi standardne ugljene otpornike tolerancije +/-5%, dok ezoterični koristi metaloslojne otpornike tolerancije +/-1% gde god to ima ikakvog smisla. U serijskom uređaju, trimeri su strogo "Piher" u plastici po ceni od DM 0,59 komad, dok ezoterija koristi "Amphenol" potenciometre od 25 obrtaja min-max uže tolerancije po ceni od DM 1,90 komad. Shvatili ste. E sad, ne bude mi mrsko, pa sednem i počnem da računam. Kada se cena u delovima serijskog uređaja uzme kao indeks 1,00, cena ezoteričnog bi imala indeks 2,23, što je ipak mnogo manje od prodajnih 8. Ako pretpostavimo da je objektivno teže projektovati ezoteričan uređaj nego serijski (jer se dobro zna ko je koga iskopirao) i da se radi o manjim serijama koje su stoga nužno skuplje po komadu, i ako na osnovu toga dozvolimo DUPLIRANJE apsolutnog indeksa, to je opet 4,46, a i to je mnogo manje od 8. More, da tu ipak neko ne udara D E B E O porez na šminku? Pozdrav, DVV
hi.fi.64 dveselinovic,
Naravno, ali kada dođemo do bojenja zvuka, onda nema kraja diskusiji. Po meni, cilj je da sve što manje boji zvuk; ergo, meni su draži oni uređaji koji ne boje od onih koji boje. Pošto je tako, ono koji boje me ne zanimaju, posebno u slučaju zvučnika, gde je problem bojenja veoma prisutan, kao uostalom i kod svih pretvarača. Ostajem dakle pri prethodnim komentarima: zvučnik koji je dobar za jedno ali ne i za drugo nije dobar zvučnik. Primer je moj AR 94. Naravno da i on kao i svaki zvučnik boji ton, ali smatram da on to radi u manjoj meri od drugih i uvek to radi jednako, bez obzira na vrstu programskog materijala. Klasika je isto toliko i isto onako obojena kao i rok muzika. Glavno otstupanje od ideala nastaje na veoma niskom basovima, ali je uvek isto i zavisi samo od intenziteta zvuka, a ne i od vrste. Kada čujem žičani instrument, ako je dobar snimak, jednako čujem prste kako prelaze preko žica slušao Omanitasa de Salatu ili Rod Stewart-a. Lično smatram da je AR 94 jedan od četiri najbolja zvučnika koje je AR ikada napravio; redno, to su bili AR-3 odnosno 3a Improved, AR 10 pi, AR 90 i AR 94. Inače, AR smatram verovatno najboljom firmom za neke serjske proizvode, ne zato što nema i drugih dobrih (ima, ima!), nego zato što su u proseku njihovi zvučnici srednje klase osetno bolji od konkurencije u istoj klasi. Na žalost, jeftiniji zvučnici im nisu bili bog zna šta u proseku. Pozdrav, DVV
hi.fi.65 dveselinovic,
Kalofonijum je tvrda poluprovidna pasta koja se koristi za premazivanje žica na violini i drugim gudačkim instrumentima, kako bi maksimalno povećala trenje. Time se izbegava da gudalo klizi preko žica, već se tera da pokreće žice. Pošto je u tvrdom stanju, kalofonijum se mora nečim razblažiti kako bi se preneo i namazo na željenu površinu. Tipičan primer u tvom slučaju bi bio štapić sa vatom zamočen u vodu ili rastvor vode i alkohola u odnosu 50:50. Rastvoriš kalofonijum, i namažeš prirodnim kretanjem uređaja u pogonu ili sam remen, ili obrtnu osovinu (dođe mu na isto). Time smanjiš proklizavanje. Metod je proveravan decenijama i svaki put radi bez greške. Ja ga koristim od 1970. godine, kada sam i kupio ovu kutijicu kalofonijuma u nekoj radnji koja je prodavala muz. instrumente na Bulevaru. Pozdrav, DVV
hi.fi.66 evlad,
>> Zaboravljas da ima ljudi koji vole 'obojen zvuk' :) Kupi Ei nis zvucnike, pa ces se osecati kao sa SVGA na 16M boja ;).
hi.fi.67 evlad,
>> Licno smatram da je AR 94 jedan od cetiri najbolja zvucnika koje >> je AR ikada napravio; redno, to su bili AR-3 odnosno 3a Improved, AR >> 10 pi, AR 90 i AR 94. Inace, AR smatram verovatno najboljom firmom za Stari maestro zna sta valja, ako bih mogao da dodam u listu JBL 4311 A. (moze na 5 mesto )
hi.fi.68 evlad,
>> Pade mi na pamet da malo pazljivije pogledam kakve sustinske >> razlike postoje izmedu standardnih, narodnih Hi-Fi uredaja i debele >> ezoterije, valjda ocekujuci ogromne razlike. Njih naravno ima, ali >> niti su ogromne, niti su sustinske. Kakva iskustva imas sa "lampaskim" pojacalima ? Mislim da ni jedno tranzistorsko (ili integralno) pojacalo A klase ne moze da se meri sa "lampaskom" A klasom. Stoji: lampas trosi vise struje, vise se greje, vise prostora zauzima, etc Ali Kvalitet zvuka ?
hi.fi.69 armitage,
> žisto principijelno, moram da se usprotivim podeli zvučnika na > pogodne za ovo ili za ono. Smatram sebe velikim audiofilom, a vidim da si ti ovde neka vrsta "Velikog gurua za HiFi" :) , pa bih te pitao par stvari (mogu da odgovore i ostali, naravno) Šta misliš o Technics-ovom pojačalu SU-V670? Reci mi par reči o odnosu cena-kvalitet onda, kada se pojavilo i danas (serija SU-Vx70) Šta misliš uopšte o Tehnics-ovim pojačalima? Dalje, gajim izuztna osećanja prema zvučnicima, pa bih se nadovezao.. > Mislim da je definicija koju je postavio AR još pre 20+ godina > jedina prava - čim je neki zvučnik dobar za ovo a ne i za ono, to > nije dobar zvučnik. Da li bi mogao malo više da napišeš o AR-ovim zvučnicima? > Sem toga, tu je i pitanje ukusa. Ja recimo sem modela 107 ne bih > uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje, Eh, eto šlagvorda - "bojenje zvuka". Reci mi tvoj stav o tome. Koje zahteve po tebi trebaju zvučnici da zadovoljavaju. Voleo bih i kada bi prokomentarisao bass-reflex i subwoofer konstrukcije. I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate i zašto? Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu temu, pa ću ga poslati ako se nakanim da ga prevedem .. Nadam se da nisam dosadan ;) -*- Armitage -*-
hi.fi.70 vstan,
> .........................., a najvise su mi se svidali IMF > zvucnici (transmission line modeli). Kada odem do galerije SANU obavezno podgledam IMF-ove :))
hi.fi.71 dveselinovic,
> Kupi Ei nis zvucnike, pa ces se osecati kao sa SVGA na 16M boja > ;). Misliš, vibrantno, životno, kao u prirodi, kao u koncertnoj hali? Istina, ima SVGA i SVGA, ima Cirrus, a ima i Western Digital, a opet ima i Matrox, Nth engine i Targa. U koju klasu stavljaš niške zvučnike? Šalu na stranu, ti zvučnici uopšte nisu tako loši kao što se ponekada misli i kaže. Nisu neka klasa ovako iz fabrike u Svrljigu, ali drajevri jesu dosta dobri i od njih se da napraviti čak odlična kutija. To znači da Svrljig loše uradi samu kutiju i skretnicu, što je šteta, jer im tako malo nedostaje pa da budu čak veoma dobri. Pozdrav, DVV
hi.fi.72 dveselinovic,
> Stari maestro zna sta valja, ako bih mogao da dodam u listu JBL > 4311 A. (moze na 5 mesto ) Moja jedina dilema u životu u kontekstu zvučnika je oduvek bila da li da uzmem AR ili JBL. Suprotno opšte uvaženom mišljenju kod nas, dobro mi je poznato ko je i kako radi JBL, pa na osnovu toga mogu mirne duše da kažem da sa njima nema ko da se juri. Primera radi, oni sami drže oko 70-75% *PROFESIONALNOG* tržišta u Americi i Kanadi. I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvučnik koji sam ikada čuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam, a i prostor nije zanemariv kao razlog.:-)))) Jedino što JBL-u zameram su njihove "narodne" kutije, koje u osnovi naplaćuju ime JBL, jer su daleko ispod onoga što oni umeju i znaju, dakle, čista napalata imena. Nisu mi se dopadale onda, a ni danas mi se ne dopadaju, pa nek' su 100 puta JBL. Ali, svako ko se seća modela L 110 i L 112, znaće da su to bile najbolje kutije svoga vremena i to za ipak razumne pare (iako nisu bile jeftine). Priča o JBL-u koji je "dobar za rok jer basira, a loš za klasiku" nepogrešivo identifikuje: a) neznalicu, i b) narko-čitaoca Hi-Fi časopisa. Te kutije su imale tako čist i jasan bas kakav bi i danas bilo problem naći, a koji u Engleskoj, sem kod Spendor-a i IMF-a, niko nikada nije ni imao. Caka je u tome što su evropski, a posebno britanski, ljubitelji dobrog zvuka toliko bili drogirani propagandom protiv bas refleks kutija i toliko drogirani pričama da samo Englezi umeju da naprave zvučnik (i danas su!) da im jednostavno nije palo na pamet da te kutije naprosto imaju jasan, čist i dubok bas sa egzemplarno malim izobličenjima. U poređenju sa engleskim g*****a, to je bilo otkrovenje, ali jel'te, pošto nije britanskih ruku delo, to mora da je neka fora s' mora Pacifika, a sve što odande dolazi je loše (eto na primer, surf, Beach Boys, Ronald Regan, ...). Bez veze! Poavljam, *NE VERUJEM* u "američki", "britanski", "nemački" i ini zvuk, verujem u dobar zvuk, a odakle je, baš me briga. To što Ameri imaju dobre basove je pre svega funkcija veličine njihovih stanova koji mogu da istrpe velike kutije, a one obično imaju dobre basove. Male kutije, kakve je Evropa neumorno gurala, a Englezi i dalje guraju, jednostavno fizički ne mogu da izguraju duboke i čiste basove, tj. donje dve oktave (64-32 Hz i 31-16 Hz). Tu ionako ima malo osnovnih tonova, ali kada naiđe neki program koji tu ima ponešto, o'ma se na uvce čujki ko je tata! Plus, provale sa čisto ekonomskom pozadinom - Englezi imaju svega par ozbiljnih firmi (na primer, Naim, Mission, Meridian, Linn, Mitchell, SME - i to je to, nema više, u poslednje vreme još i Pink Triangle i Musical Fidelity), pa im ostaje da se švercuju na zvučne kutije. A njih kada ljudi premere, imaju šta da vide - spektralna analiza je bljak, izobličenja bljak, drajveri ajde-de, ali zato imaju "sound". Jes', šio mi ga Djura! I sete se Britanci da izmisle "subjektivni doživljaj". To je fazon u ovom smislu - jes' da kada ga izmerite nema šta da vidite, golo đubre, al' je zato tehničar, fata na finesu. Ajde! Ako ste iz svega ovoga zaključili da ja u osnovi prezirem Engleze (ne Britance, jer tu su i Škoti, Velšani i Irci), sasvim ste u pravu, ali ne zaboravite - ja sam tamo živeo godinama, pa ih jako dobro znam. To su lenji i dosta prepotentni ljudi, a foliranje je jedina umetnost koju znaju do srži. Ameri jesu teški seljaci, sirovine i provincijalci, ali brate, kada ti oni urade, to je uradjeno. Isto kao i Nemci; nikada ili kasnije će Englez napraviti nešto kao Burmeister. Dakle, JBL je firma, nema spora, 4311 je dobar da boljeg nema, a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tužno, ali istinito. A kada bih seo nešto da pravim, radio bih samo aktivne kutije Pozdrav, DVV
hi.fi.73 dveselinovic,
> Kakva iskustva imas sa "lampaskim" pojacalima ? Pa, imam dosta iskustava sa lampašima, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je 1966. godine kada sam ja počeo da se interesujem za Hi-Fi, bar 50% uređaja radilo na lampe.:-)))) Stara kajla, a? > Mislim da ni jedno tranzistorsko (ili integralno) pojacalo A > klase ne moze da se meri sa "lampaskom" A klasom. Ja se ne slažem. žinjenice su da su cevni uređaji u nekim aspektima jako dobro razrađeni, činjenica je da rade na veoma velikim naponima što znači da ih nije lako zasititi i oterati u kliping (mada nije nemoguće) i činjenica je da rade u čistoj klasi A. Međutim, takođe je činjenica da nije lako nabaviti jake cevke, što dovodi do problema sa efikasnosti zvučnika, činjenica je da na izlazu imaju čuvene transformatore, koji su po definiciji čitav niz varijabli sami po sebi, a garantovano *SRANJE* u sprezi sa zvučnikom i činjenica je da je rad sa cevkama mnogo skuplji od rada sa tranzistorima, zbog osobina tehnologije. > Stoji: lampas trosi vise struje, vise se greje, vise prostora > zauzima, etc Odavno je poznato da cevke pretežno izobličuju parne harmonike, što ljudskom uhu subjektivno godi, a tranzistorski uređaji mahom izobličuju neparne harmonike, što ljudskom uhu ni malo ne godi, već ga para. SUP-ovci bi mogli reći da je to "lažiranje utakmice". Nikada do sada nisam uspeo da sagledam neke bitnije prednosti lampaša u odnosu na tranzistore, pod uslovom da se radi o dobro projektovanim i izvedenim uređajima - pre bih rekao suprotno. Tranzistor po svojoj prirodi daleko bolje "vari" struje od cevki, pa je u tom smislu daleko pogodniji za izlazne stepen od cevki. Cevke se opet bolje snalaze sa naponima, pa su stoga jako zgodne za naponske pojačavače. Zato se hibridi i prave tako - cevke u naponskom pojačanju, tranzistori ili MOSFET-ovi na strujnom pojačanju. Trik nije u tehnologiji, već u njenoj primeni. Nema sumnje da uređaj u klasi A lepše (prirodnije) zvuči od uređaja u klasi AB, ako su jednako dobro projektovani. Razlog je očigledan - u klasi A, uređaj vuče maksimum struje sa ili bez signala, a ma kakav signal bio sve do nominalnih granica, on nikada ne može iznenaditi pojačavač. Dalje, klasa A je u osnovi termalno potpuno stabilna, tj. nema promena temperature radne tačke (mada ni ovo nije strogo tačno!), pa ceo uređaj prirodno manje termalno "šeta". Najzad, pošto je sve podešeno na maksimum, nema potrebe baktati se sa nekim silnim zaštitama od ovoga ili onoga, prosti osigurači u granama napajanja su sasvim dovoljni. > Ali Kvalitet zvuka ? Kada bi cevke bile tako dobre, svi bi se vratili na njih; to bi dovelo do masovnije proizvodnje, što bi oborilo cene cevi, a ovo bi opet oborilo cene uređaja. Ali nije tako, zar ne? Pre će biti da je obrnuto tačno. Tipičan cevni uređaj ima jasne srednje i visoke tonove, ali je tanan na basu; tipičan tranzistorski uređaj ima daleko bolje basove, daleko je tolerantniji prema radnom opterećenju i sposoban je da isporuči daleko veće snage. Uprkos fantastičnom zvuku Linn Sondeck-a i inih, CD ih je sve faktički upokojio; oni su mrtvi, mada toga još nisu svesni. Uprkos fantastičnom zvuku, cevke su mrtve za Hi-Fi; danas se najbolje prodaju sredovečnim lovatorima koji su na njih navikli u detinjstvu, pa ih hvata nostalgija, a imaju para de je plate. Da to nije tako, zašto bi se broj ozbiljnih proizvođača uređaja na cevi mogao nabrojati na prste dve ruke sa kusurom? Zašto bar u segmentu ezoterije cevi ne vladaju suvereno, nego su i tamo u ubedljivoj manjini? I zašto neke firme koje su ime napravile na cevima, kao recimo Audio Research, Conrad-Johnson, itd, sve više prelaze na tranzistore? Cevke? Pfuj - nisam nostalgičan, pokoj im duši. Pozdrav, DVV
hi.fi.74 dveselinovic,
> Smatram sebe velikim audiofilom, a vidim da si ti ovde neka vrsta > "Velikog gurua za HiFi" :) , pa bih te pitao par stvari (mogu da > odgovore i ostali, naravno) Ja "Veliki Guru za Hi-Fi"? Gospode Bože, nadam se da nisi u pravu, ja nisam neki guru, ja sam samo bolje informisan ljubitelj sa dosta praktičnog iskustva. Ali, Guru - jok! E da, i umem dobro da se svađam.:-))) Pitaj Bojsa.:-))) > Šta misliš o Technics-ovom pojačalu SU-V670? Reci mi par reči o > odnosu cena-kvalitet onda, kada se pojavilo i danas (serija > SU-Vx70) Šta misliš uopšte o Tehnics-ovim pojačalima? Taj model ne znam, ali sudeći po drugim modelima (što nije dobro, al' nek' prođe ovaj put), ne mislim bilo šta dobro. Mnogo je godina prošlo od kada mi se neki Technics dopao, a oni su se daleko pomerili od vremena kada su bili izuzetno dobri baš na pojačavačima i tjunerima (uzgred, sa tjunerima i dalje dobro stoje, a ja imam njihov model ST-G570 i *VEOMA* sa zadovoljan njime, što se vidi po tome da jedino njega nisam promenio sa ostatkom jezgra sistema). Uopšteno gledano, Technics se u jednom momentu, negde 1982-1983. jako komercijalizovao i dosta zapostavio pojačavače, koji su ih i proslavili. Tek nedavno su počeli opet sa njima da se ozbiljnije bave, a rezultati su dva proizvoda objektivno visokog kvaliteta, modeli SU-A600 i SU-A900. Sem njih, ono ostalo mogu da zadrže. Posebno SU-V seriju. > Dalje, gajim izuztna osećanja prema zvučnicima, pa bih se > nadovezao.. Samo napred! Zato smo tu. > Da li bi mogao malo više da napišeš o AR-ovim zvučnicima? AR, odnosno Acoustic Research, je osnovan blizu Bostona davne 1952. godine. Osnivači, pored finansijera, su bili Edgar Villichur i Henry Kloss. Već toko 50-tih godina, AR je patentirao prve kompresione (acoustic suspension) zvučne kutije, a krajem 50-tih, i visokotonski (i kasnije srednjetonski) zvučnik sa poluloptastom membranom (dome tweeter, kalotten, calotta). Patent na prvo je istekao 1962. godine, obnovljen je na 5 godina i konačno je istekao 1967. godine; patent na ovo drugo je konačno istekao 1969. godine. Obojica osnivača firme su bili diplomci MIT-a (Massachusetts Institute of Technology - veoma prestižna ustanova) i veoma talentovani ljudi. Villichur je ostao kod AR-a sve do penzije kasnih 70-tih, a Henry Kloss je nastavio da piše istoriju, osnivajući početkom 60-tih firmu KLH ("K" je Kloss), firmu Advent 70-tih, a danas je osnovao i projektuje za firmu Cambridge Sound Works. KLH je bio legenda, Advent je bio legenda, pa očekujem da i ova nova firma postane legenda. Najpoznatiji model firme AR je bio AR 3a, koji se pojavio 1959. godine i postao instant referenca. Nasledio ga je model AR 3a Improved poznih 60-tih, da bi početkom 70-tih to postao model AR 10 pi. Ni jedna kutija ni pre ni posle njih nije tako eklatentno demonstrirala šta dobro projektovanje i znanje mogu; kvalitet zvuka tih kutija je bio fantastičan, a dubina basa nezamisliva iz tako male zapremine pre njih. Usledili su novi modeli, na primer AR 5 (koga sam i ja imao nekih 10-tak godina), model sasvim nalim AR 3a, samo sa basom od 10" umesto 12" i impedansom od 8 umesto 4 oma. Period 1965-1975 je zlatno doba AR-a, jer svako ko je iko i klasičnoj muzici je posedovano neki model AR-a, a često i njihov gramofon, koji je uvek bio sjajan model za te pare. Početkom 80-tih, AR zapada u krizu modela, pa kao odgovor izbacuje seriju AR-90/91/92/93/94, visoke, monolitne zvučnike, koji afirmišu princip basova sa strane (a ne napred) i princip rada dva basa u kontrafazi (tačnije, osnovni principi su bilo poznati od ranije u teoriji, oni su ih samo doradili i prvi primenili). Međutim, uprkos nesumnjivom kvalitetu ovih modela, njihove cene su bile pomalo neskromne, čime su širi slojevi ostali uskraćeni. U međuvremenu, narodni modeli sve više zaostaju za konkurencijom, a po meni, AR nije sebi smeo da dozvoli da potpiše takve modele. I tako, malo po malo, AR nestaje sa scene kao zaista veliki igrač. Projektanti idu u druge firme, proizvodnja opada, a AR definitivno postaje deo koncerna "Teledyne". Tek sada se AR vraća sa novom serijom modela, koje nisam lično čuo, ali vidim da ih je američka štampa veoma povoljno prihvatila. Daj Bože. Uzgred, čitav niz firmi koje prave zvučnike zapada u krizu i menja vlasnike. Na primer, JBL postaje vlasništvo Harman/Kardona. Infinity takođe, Advent postaje deo firme Jensen, itd. Glavni rezultat tih pomeranja je koncentracija, jer Harman/Kardon postaje apsolutni vlasnik firmi JBL u SAD, Ortofon u Danskoj, Tannoy u Britaniji (kasnije prodat koncernu Thorn-EMI), Silver u Japanu (danas proizvode H/K uređaje) i Uher u Nemačkoj (otkupljen od japanske firme Sanyo Marubeni). > Eh, eto šlagvorda - "bojenje zvuka". Reci mi tvoj stav o tome. > Koje zahteve po tebi trebaju zvučnici da zadovoljavaju. Voleo bih > i kada bi prokomentarisao bass-reflex i subwoofer konstrukcije. Samo jedan kriterijum - treba što manje da se čuje kutija, a što više programski materijal. Pod "kutijom", podrazumevam samu kutiju, drajvere i skretnicu. To zaista nije lak posao, ali ima dovoljno primera da je to i te kako moguće, čak i za objektivno male pare. Na primer, kada muzičar udari timpan, ja želim da čujem timpan, a ne šerpicu. Kada Lou Reed otpusti bas gitaru u "Wild Side", ja želim da čujem otpuštenu bas gitaru, a ne neko muljanje koje potseća na otpuštene žice bas gitare. Kada uleti mandolina kod Rod Stewart-a u "Reason to Believe", hoću da čujem svaku žicu, jer znam da se to može i treba, a kada bubnjar poludi u "I Know I'm Loosing You" u solo partiji, hoću da čujem jasan doboš, bubanj i bas bubanj, jer su svi oni tu. I to tu, u mojoj sobi, sa mojom opremom, a ne sa nekom basnoslovno skupim uređajima o kojima mogu da sanjam čak i ako sam maločas u mraku opljačkao Dragoslava Avramovića. A da li je to bas refleks, kompresiona, hibridna, transmisiona kutija, ma baš me briga. Bas refleks kutije koriste podešenu cev (reflex tube) za pojačanje basa do njegove osnovne rezonanse; prednosti su efikasnost, dubina i čistoća, a mana je lošije ponašanje u tranzijentima. Kompresiona kutija koristi vazduh unutra kao amortizacioni feder da zaustavi membranu basa; prednost je odlično tranzijentno ponašanje, a mana je manja dubina basa za datu zapreminu. ovo su smo opšte postavke, jer je moguće u dosta velikoj meri prilagoditi drajver jednom od ovih principa, čime se mane smanjuju, a vrline ističu, bar u nekoj meri. Sub-woofer je dobra ideja koja je najčešće loše primenjena, pre svega zato što se smatra da je jedan subwoofer dovoljan za učestanosti ispod 180 Hz. Ko ne veruje, neka šale radi poveže dva umesto jednog subwoofer-a, pa onda opet da popričamo. Ali, sada dolazimo do ludila - ako nam trebaju dva, zašto se uopšte bakćemo sa njima, zašto odmah ne napravimo velike osnovne kutije? > I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate > i zašto? Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu > temu, pa ću ga poslati ako se nakanim da ga prevedem .. Nema tu šta da se misli, u ratu CD-gramofon, gramofon je definitivno žrtva etničkog čišćenja, prošao je kao muslimani. Dibidus mrtav! Slava mu, lepo me je služio dok je trajao, ali svemu dođe kraj. Nije bitno šta ko misli, činjenica je da gramofon definitivno nestaje. Lično mislim da je krajnje vreme i bilo da ga zameni nešto novo i bolje. To što prosečan CD još uvek nije na nivou prosečnog gramofona se lako objašnjava činjenicom da se gramofoni proizvode već više od 100 godina, a CD jedva 10. CD još uvek nije u potpunosti poznat odnosno istražen, svaki dan ima poneka novost u njegovom razvoju, pa ne treba od njega očekivati instant savršenstvo. Stepen kontrole programa koji ima CD je po meni totalno i apsolutno nedostižan bilo kom gramofonu po bilo kojoj ceni; sa druge strane, gramofon može lako da zvuči daleko toplije i životnije od jeftinijih CD uređaja. Najzad, CD je očigledno daleko praktičniji od gramofona, sve je u njemu samom, nema više uprivanja komplijane glave sa komplijansom ručice, rezoniranja ploče, problema podešavanja rotacije, više brzina, itd. Ukratko, lično više volim pristojan CD od pristojnog gramofona, mada svoj Dual nisam bacio i nemam nameru; umesto bacanja, kupiću neku Ortofon MC glavu za njega (ja inače koristim samo Ortofon zvučnice, nakon svih proba Shure, Stanton, Audio Technica, itd). > Nadam se da nisam dosadan ;) Ma jok, zašto? Zar zato što pitaš ono što te zanima? Gluposti, pa zato i diskutujemo ovde. Ako da Bog i sreća junačka, još ćemo se i posvađati kao ljudi, a ako imamo sreće, posvađaćemo se kao Srbi (Srbin -> više od ljudskog, iliti More Than Human).-))) Ja sam inače srpski nacionalista - sa dvojicom drugara razvijam dva pretpojačavača i dva pojačavača. Krajnje je vreme da i mi Srbi pokažemo šta znamo, dosta nam sole pamet tamo neke Švabe, pa Ameri, pa Englezi. žast izuzetcima, ali ne znam šta oni mogu što i mi ne možemo, više i bolje, samo kada hoćemo. Pozdrav, DVV
hi.fi.75 dveselinovic,
> Kada odem do galerije SANU obavezno podgledam IMF-ove :)) Narkomanu! Hajfilističaru jedan! :-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.76 amarilis,
ť Pre neki dan, uzmem da sredujem svoj sto i naletim na fascikle ť sa sematksim prikazima. Malo preberem, a tamo, svega i svacega. ť Malo zagledam, sine mi ideja, razgledam jos malo vise i pomalo ť se zapanjim. Sasvim se slazem.Ja se naime bavim izradom audio uredjaja i cesto sam pravio jeftine kopije "profesionalnih" pojacala.Na isti zakljucak sam dosao kada sam izracunao koliko bi kostalo da napravim i jedno takvo "pro" pojacalo.Sve u svemu kada sam to uporedio sa cenama iz kataloga razlike su bile(i jos uvek su) drasticne.Sto se tice kvaliteta i cene elemenata mislim da je malo preterano stavljati otpornike 1% ili jos gore tantal kondenzatore kada se isti rezultati mogu postici uz pazljivo podesavanje.Isto vazi i za super-ultra malo sumne tranzistore,OPA i sl.Ako izbrisemo ono "ultra" i smanjimo cenu na pola rezultati su potpuno isti a to znam jer sam vrsio neka merenja na jednoj "jeftinijoj kopiji" koju sam napravio i jedino sto nije bilo isto je propusni opseg: -original 20Hz-110kHz -kopija 20Hz-80kHz. Evo neceg iz sveta ludosti: Audio arsenal je obogacen novim oruzjem u borbi za ocuvanje originalnog muzickog identiteta,za linijski procesor u "Micro Seiki" obelezen kao CL-M2DC.Vrlo jednostavno i dokraja elaborirana konstrukcija osigurce vrlo kvalitetnu transmisiju signala cuvajuci ga pri tom od vibracija koje zatomljuje na tri nacina:mehanicki,elektromagnetski(odvojeni napajacki sklopovi za analogni i logicki deo, i vanjskom istosmernom baterijom),voltazno.Posebno impresionira mehanicka izvedba uredjaja.Sasija je lamelirana od milimetarskog gvozdenog lima, 1,6 milimetarske tanke celicne ploce, 1mm lista olova i dva sloja 5mm debele cosmal-legure i postavljena na prigusne nozice.Nista manje ne deluje ni DC-baterija cije se punjenje obustavlja za vreme reprodukcije kako bi se izbegle sve mogucnosti el.magnetnih smetnji.Sama elektronika nije nista manje egzoticna a da podsetim radi se o najobicnijem(?) pretpojacalu sa mogucnoscu podesavanja okretanja faze 0-180 stepeni.Masa 20 kg.Finis prirodni palisander sa razlikama u nijansi i teksturi kod pojedinih primeraka.A cena....uh ne mogu ni da je otkucam. Ako neko hoce da kupi imam i adresu negde !
hi.fi.77 vstan,
>> Kada odem do galerije SANU obavezno pogledam IMF-ove :)) > > Narkomanu! Hajfilisticaru jedan! :-))) I veceras sam jednu seansu :))) Nego, daj koju rec o konkretnom paru.
hi.fi.78 evlad,
>> I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvucnik koji sam ikada >> cuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam, >> a i prostor nije zanemariv kao razlog.:-)))) Da te dopunim: JBL 4311 A - serija radjena za USA JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste. Imao sam cast da slusam 4311 A. Oduvek je bilo: KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE ! JBL serija radijans je cista sminka, prodavanje imena !
hi.fi.79 evlad,
>> kutija. To znaci da Svrljig lose uradi samu kutiju i skretnicu, sto >> je steta, jer im tako malo nedostaje pa da budu cak veoma dobri. Kvalitetne kutije uopste nije jednostavno napraviti. Stvari koje treba uzeti u obzir: - rezonantna frekv. zvucnika i zapremina kutije - dimenzije uticu na stojece talase i rezonanciju. - materijal sa kojim se demfuje kutija i kolicina materijala. - ako je reflex tada precnik i dubina cevi. - ako je sa pasivnim zvucnikom tada povrsina i masa pasivnog zvucnika. - e tek tada dolazi skretnica .... Da li se DVV slaze i da li ima nesto da doda ?
hi.fi.80 evlad,
>> Uopsteno gledano, Technics se u jednom momentu, negde 1982-1983. >> jako komercijalizovao i dosta zapostavio pojacavace, koji su ih i Slazem se, posle je cista sminka. Moje SU-V505 je iz 84 i zadnji izdanak sa tranzistorima i uljanim hladjenjem. Tada nisu zalili za materijalom, a i tehnicke karakteristike su solidne. Nije spicen-klasa-jedan, ali ja sam zadovoljan.
hi.fi.81 evlad,
>> Cevke? Pfuj - nisam nostalgican, pokoj im dusi. Hvala ! Ja sam '63 godiste i imao sam samo jednom prilike da slusam lampasko pojacalo moj komentar: vrlo prijatno za usi.
hi.fi.82 ganta,
> I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvučnik koji sam ikada > čuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam, -------------- E sad ga malo pretera :) Prva bolja kutija, ovako napamet, je L 300, odnosno odgovarajući profi monitor. Zatim Tannoy, stara serija kutija sa dual-coil 15" drajverom, ne sećam se više modela - izvanredni srednji, što je možda i najbitinije za jednu kutiju (Tannoy je počeo kao firma sa proizvodnju radio aparata i P.A. sistema za pozorišta i stadione. U starom Ateljeu 212 su izvanredno odradili posao) Imao sam kratko vreme jednu njihovu kutiju, doduše pravljenu, ali uz max. poštovanje nacrta koji se dobiju, i sa 15" drajverom. Kad sam svojevremeno birao kutije, odvojio sam 7 dana i obilazio showroom-ove u Londonu i Italiji. Zaključio sam da nemam para za ono što mi se dopada i kupio baš taj JBL o kome pričaš ;) jer je imao najčistije basove za te pare. Evo ga i dan danas radi lepo al' ga više ne slušam jer sam rasprodao ostale komponente. Ima dosta kutija koje imaju zanimljiv zvuk, recimo ja sam svojevremeno bio oduševljen elektrostaticima + subwoofer. U Milanu sam čuo Beveridge, to su panoi visine preko 2 m i bukvalno stvaraju dubinu, instrumenti se jasno razdvajaju po položaju u prostoru i kao da lebde tu negde medju nama. To je najskuplji zvučnik koji sam čuo ($ 7000 komad + subwoofer) ali ipak nesrazmerno skup u odnosu na nešto sasvim solidno. L 110 ima jedan moj drug, svojevremeno takodje član JBL lobija ;) Paralelno smo testirali naše dve kutije, 110 je imao daleko veći ugao disperzije visokih, kod mene je ugao znatno uži, ali je moj 4311 tj. L100 (to je ista kutija, samo je bas na vrhu) lakše postizao isti nivo basova (ipak ima 12" naspram 10" bas). Sada bih se ipak odlučio na L110 jer ne moraš da se toliko stogo pozicioniraš za slušanje muzike (visokih). žudo je šta se sve može primetiti u showroom-u gde se mogu brzo uključivati čaš jedni čas drugi zvučnici. Pošto sam se tada ložio na AR i isto imao dilemu da li da se opredelim za neki, tek sam u direktnom poredjenju zaključio šta je bolje. Ali zato, ako nemate para NIKAKO ne tražite da vam puštaju neke monstrume od JBL-ovih studio monitora, i sličnih kutija, jer naspram njih ovi mali zvuče 'ko tranzistori :) i skoro sigurno ćete izaći ne kupivši ništa + reskirate višednevnu depresiju :) (odnosi se samo na hardcore HI-FI manijake) Da, dopao mi se i B&W 801, mada je to potpuno druga filozofija zvuka. KEF-ovi, sem 103 (pamtim samo stare modele jer sam odavno u autu sa novim) nije na mene ostavio dublji utisak. Ortak i ja smo napravili onaj KEF Kit (najveći koji se svojevremeno prodavao) i to je bilo mnogo muzike za malo para, baš tako. Došlo nas je vrlo jeftino (B139, srednjetonac i visokotonac) a napravili smo najveću kutiju koju su oni preporučivali i stavli 3-4 cm debelu šperploču. Dobili smo neverovatne basove, ali ukupan balans kutije nije ispao sjajan. Srednji su se slabo čuli, nešto je skretnica ispala loše. Posle smo pisali KEF-u pa smo stavljali druge skretnice, ali sve u svemu to je bilo mnogo jeftino a jako dobro. Najveći SPL sam doživeo kad je drugar, po mojoj preporuci, kupio neke ogromne ALTEC-e, otprilike su bili 150 x 120 x 120 cm sa 18" basom i ogromnom hornom. Ovo su valjda bile kutije za razglas, mada nas je prodavac ubedjivao da je to kućni model. 350 W r.m.s, nismo ni imali više od 2 x 200 (Phase Linear) da ga probamo, kad smo ga prvi put pustili to je bukvalno bila eksplozija u sobi! Odmah su dotrčali svi ukućani (privatna kuća, ovako nešto je besmisleno držati u običnom stanu) keva je pomislila da je eksplodirao plinski šporet :)) Sve u svemu, pravi obojeni zvuk ali užasno visok SPL. (sound pressure level) IMF sam takodje čuo, ali su oni veći modeli sa lavirintom bili užasno skupi. To je neverovatno dobra kutija (ne sećam se više modela) i godinama sam skupljao pare da je kupim... :( Da cena nije uvek i kvalitet me je uverio Infinity, onaj njihov najbolji model sa milion viskokotonaca. To je zvučalo prazno, loše, i samo dizalo buku, askupooo :( Pre bi kupio 2 para IMF-a ;) Ipak, na kraju, ne mogu da ne pomenem RED-ove. Dok ih nisam čuo, bio sam vrlo skeptičan jer su o njima kružile bajke. To ne da radi!! Glavna fora je što su očigledno uspeli da smanje sve moguće distorzije jer su idealno uparili pojačalo snage i drajvere tako da kutija može da se pusti "do kraja" a da skoro nema poznatih neprijatnih efekata :) DV će verovatno moći bolje da objasni tajnu aktivnih kutija (a verovatno je već to i bilo). U vreme najveće krize, drugar ih je prodao za 2000 DEM da bi mogao da ishrani porodicu :(( > Poavljam, *NE VERUJEM* u "američki", "britanski", "nemački" i > ini zvuk, verujem u dobar zvuk, a odakle je, baš me briga. To što Da, ali je činjenica da oni postoje. Barem je tako bilo 80-tih. Naravno, uz izuzetke kakva je bila Yamaha NS 1000 (ako se dobro sećam modela) koja me je oduševila. Ako sada nema toliko razlika izmedju "američkog", "engleskog" i drugih zvukova, tim bolje. Znači sad više nema predrasuda ko je odakle, pa jedino dobar zvuk ima šansu da pobedi. Ako nekome treba, imam gomilu amer. časopisa AUDIO iz dog doba (70-te), može da to dobije ako se pojavi i odnese ih sa, doduše, dosta udaljene lokacije : Vidikovac. O ovome javite na mail. Bilo je u njima i par samogradnji (jedno dobro Carverovo pojačalo) G. p.s. Lako može da se desi da su oba JBL modela na prodaju :( jer smo u fazi razmišljanja o 'vizama'... Izvinjavam se na "čaršavu", čovek se zanese pri sećanju na stara vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu.
hi.fi.83 dveselinovic,
Ako JBL-i ide na doboš, uredno se prijavljujem da budem obavešten prvi o tome i ljubazno se zahvaljujem unapred. Pretty please with sugar and honey and a cherry on top.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.84 dveselinovic,
Razlika u odzivu je za mene najbitnija stvar na svetu, jer sam pristalica teorije fazne linearnosti, a ona zavisi od opsega. Dakle, za mene to je velika razlika, mada bi se naravno moglo postaviti pitanje zašto ona postoji, da li zbog drugačijeg propusnog opsega unutar pojačavača, ili recimo zato što se izmenila karakteristika ulaznog filtera. Oko elemenata - ja na diferencijalne parove stavljam otpornike ne sa 1% tolerancijom, već sa 0,1%. Ima mesta gde to nije baš svejedno, a slažem se da ne treba ludovati i bez veze se razbacivati materijalom. Potsećam te međutim da uska tolerancija znači pre svega metaloslojni umesto ugljenog otpornika, a to ujedno znači i manji šum. I tako, malo tiši tranzistori, pa malo tiši otpornici, pa malo bolje filtriranje i u sumi, ispade 5, 6, 7 ili tu negde manje šuma na uređaju. Lično koristim MAT-0x tranzistore jer je njihov šum ispod *TEORIJSKE* granice šuma otpornika; ergo, bolje nema, a onda gurnem metaloslojne otpornike sa 3-4 dB manje šuma. To su mi tipično ulazni stepeni na pretpojačavaču; za pojačavač, sasvim lepo će odraditi i LM 394, koji je isto što i MAT, ali sa oko 1-1,5 dB šuma više (što na ulaznom stepenu pojačavača snage više nije kritično) i za 1/3 cene. Tu sam dakle spreman da napravim kompromis jer ne vidim smisao razbacivanja. U celini, sasvim si u pravu kada kažeš da se profi uređaji mogu praviti od jeftinijih delova i da će raditi. Pitanje je samo kako, a bojim se da bez dobrog materijala nema ni dobrog rezultata. Nije samo reč o uparenosti na dif. parovima - to pitanje, odnosno rezultirajuće jednosmerne napone na izlazu usled nesavršene uparenosti ionako rešavam jednim DC Servo kolom, koje nivoe drži ispod 15 mV. Ali, postoji i razlika u zvuku, jer se lako može dokazati da dobro upareni tr. u dif. ulazu daju manja izobličenja od lošije uparenih. Dakle, ne slažem se sa tobom u potpunosti. Ako ti je cilj da sam napraviš nešto na osnovu dobre polazne šeme, onda si u pravu, ali ako te zanima maksimum, onda nema štednje na materijalu. Pozdrav, DVV
hi.fi.85 frant,
> Šta mislite da li bi se zvučnici istog proizvođača > ponašali bolje nego neki drugi istog kvaliteta. Ne. Frant
hi.fi.86 armitage,
> Bas refleks kutije koriste podešenu cev (reflex tube) za > pojačanje basa do njegove osnovne rezonanse; prednosti su > efikasnost, dubina i čistoća, a mana je lošije ponašanje u > tranzijentima. Kompresiona kutija koristi vazduh unutra kao ^^^^^^^^^^^^^ Da li bi mogao da objasniš ovaj termin? -*- Armitage -*-
hi.fi.87 vstan,
> JBL 4311 A - serija radjena za USA > JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste. U cemu je bila razlika ?
hi.fi.88 dr.grba,
>> Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu temu, pa ću ga >> poslati ako se nakanim da ga prevedem .. Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj.
hi.fi.89 evlad,
>>> JBL 4311 A - serija radjena za USA >>> JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste. >> >> U cemu je bila razlika ? Koliko se secam vrlo malo u dizajnu i nacinu prikljucka. one A imaju lepi beli bas zvucnik ...
hi.fi.90 dveselinovic,
Tranzijent je svaki deo signala koji po amplitudi prevazilazi uslovni prosek, a po trajanju zauzima samo mali deo vremena. Na primer, u nekoj pesmi na nekom mestu bubnjar samo jednom udari bubnjeve, ali jako - eto ti dobrog tranzijenta. Kratko traje, ima ogromnu amplitudu u odnosu na sve pre i posle njega, ali u tom jednom momentu, verovatno kraćem od 1 sekunde, postavi ogromne zahteve pred pojačavač, često i po 10+ puta u odnosu na prosek potrebne snage. Po IEC standardima, tranzijent se definiše kao signal sa amplitudom većom za 12 dB (tj. 4 puta) u trajanju od 100 nS (ili 0,1 sekunda) po jedanput u svakih deset jedinica vremena (tj. kao 10% sadržaja). DIN 45500 udar definiše kao impuls jednom u svakih 16 jedinica vremena, ali ga ne ograničava po amplitudi, već meri granicu do koje pojačavač može da reprodukuje sa izobličenjima manjim ili jednakim od 3%. U oba slučaja, impuls se tretira kao redovno ponavljajući, dakle stala deo signala. Pfffff, ovo je bilo gusto. Jel' jasno, nisam zabrljao? Pozdrav, DVV
hi.fi.91 dveselinovic,
> I veceras sam jednu seansu :))) Ludak! Manijak! Dijabetičar!:-))) (P. Kralj, "žudo u Šarganu") > Nego, daj koju rec o konkretnom paru. Koju reč? Rekao sam, zvučnici su strava, po meni među apsolutno najboljim ikada napravljenim u Engleskoj. Pored njih, KEF sa sve Raymond Cooke-om, može da ide da piški od muke. U osnovi, Englezi su mi savršeno predvidivi. Znam da će KEF uz mnogo pompe da napravi neki totalni prosek koji će dobiti etiketu revolucionrane tehnologije, Rogers će uporno da se drži dvosistemskih kutija koje će biti OK ali ni po čemu izuzetne, Wharfedale će i dalje da pravi vrištave zvučnike koji su jako efikasni, B&W će da nastavi da reklamira svoj računarski razvoj u tandemu Peter Fryer & Dr Colin Bean i da ih reklamira uživo sviranjem klarineta ali će tu biti malo novoga, Tannoy će i dalje da ćuti, menja vlasnike i naizmenično pravi jednu bez veze i jednu dobru kutiju u tom redosledu, Spendor je već zaboravio kako se omanjuje, itd. Jedina firma sposobna da me iznenadi u Engleskoj je MONITOR AUDIO, sa neponovljivim vlasnikom Mo Iqbal-om. Oni su u stanju da glatko i u jednoj seriji pređu celi put od totalnog mediokriteta do apsolutno fenomenalne kutije. Na primer, MA5 je retkost za bilo koje pare - to stvarno ***TREBA*** čuti; uzgred, to je jedina manja kutija koju bih uzeo i još je platio da je imam. :-))) Oprostio bih mu i što je iz Engleske.:-))))))))))))))))))) A Spendor i IMF i dalje primam u kuću bez razmišljanja. IMF sam čuo po prvi put negde 1976. ili 1977., ne sećam se tačno. Zato se dobro sećam da sam ostao bez daha kada sam pustio neke moje ploče, a terao ih je jedan Tandberg TR-2075 risiver od solidnih 2x75W RMS. To je bilo sjajno kako su radili. Kasnije sam tog drugara nagovorio da kupi Harman/Kardon integrated amp, što je i uradio - e, to je tek bila milina, iako je H/K imao samo 2x45W RMS. Tada sam se zaljubio u IMF. Kasnije sam ih čuo još par puta, i uvek sam ih doživljavao kao jako dobre zvučnike. Tako ih i danas pamtim. Pozdrav, DVV
hi.fi.92 dveselinovic,
> Kvalitetne kutije uopste nije jednostavno napraviti. > Stvari koje treba uzeti u obzir: > - rezonantna frekv. zvucnika i zapremina kutije > - dimenzije uticu na stojece talase i rezonanciju. > - materijal sa kojim se demfuje kutija i kolicina materijala. > - ako je reflex tada precnik i dubina cevi. > - ako je sa pasivnim zvucnikom tada povrsina i masa pasivnog > zvucnika. > - e tek tada dolazi skretnica .... > > Da li se DVV slaze i da li ima nesto da doda ? Potpuno se slažem, ali ... Sve što navodiš, i jos mnogo toga, treba znati za svaku vrstu kutije koju praviš. Uzmimo primer refleksne kutije. Praktično gledano, bitna je jedino međuzavisnost basa i kutije, posebno danas, kada su i srednjetonci poluloptaste membrane, pa su stoga po definiciji zapečaćeni u kućište koje ne dozvoljava interakciju sa vazduhom u kutiji. Dakle, posmatramo bas i kutiju. Lično mi na pamet ne bi palo da pravim išta ako mi nisu poznati svi relevatni podaci basa (Qvas, Qel, Fr, itd). Uzmimo da ih sve znam iz propratne dokumentacije. Ako je tako, onda je veoma lako proračunati potrebnu zapreminu kutije za željen odnos dubine basa i apsolutne efikasnosti. Odredim to i proračunam potrebnu dužinu refleksne cevi za dati prečnik. E sad, time sam dobio OKVIRNU dimenziju kutije. Sada mi ostaje da se opredelim za vrstu materijala za dempovanje. Tu imam izbor između tri osnovne vrste. Prva su klasični materijali, kao recimo staklena vlakna (standard). Ako bih se na to opredelio, nikada ne bih stavio staklena vlakna, već pravu pravcatu vunu (Pure New Wool:-))), delimično češljanu za ivice i delimično nečešljanu. Druga mogućnost je da kutiju ispunim najnovijom tehnologijom, a to je "Spectra Dynamics" DEFLEX pad, koji kupim u tablama pa isečem po potrebi. Radi se o polimeru specijalno razvijenom i oblikovan baš za ovo o čemu pričamo. U centru je debeo 5 mm, ka ivicama se zadebljava na 12 mm. Iako ovo nije bog zna šta, objektivno "lomi" kutiju tako da akustički gledano, ona više nema paralelne stranice, a to je veoma poželjno radi smanjivanja efekta stojećih talasa. Tipičan panel ima dimenzije 280x210 mm i košta oko 7 funti u Ebgleskoj. Treća mogućnost je da nabavim iz recimo Nemačke poseban profilisan sunđer, koji sa strane ka unutrašnjosti kutije ima veoma valovit oblik (nalik kartonima za jaja, mislim kokošija). Ne znam kako ti, ali ja bih uradio ovo poslednje; recimo da tako bude. To znači da sada moram da povećam dimenzije kutije uzimajući u obzir gubitke u svim smerovima zbog debljine sunđera. Sa druge strane, po mome iskustvu, nema boljeg metoda dempovanja, jer je dempovanje ka zidovima kutije maltene apsolutno, a sa druge strane, vazduh iznutra ostaje prilično slobodan. Rezultat je dosta dobra kontrola rezonansi, razumno mala izobličenja, ali uz slobodu pokreta membrane, što daje efekat slobodnog, ili oslobođenog zvuka. Ukratko, meni se sviđa. Lično bih kutije pravio sa prednjim pločama kao slika u ogledalu, tako da kada ih razmestim, visokotonci bi se našli na dve međusobno najudaljenije tačke. To zbog disperzije iširine tonske slike. Pošto idealna kutija ima beskonačno veliku masu (tj. uopšte ne rezonira), a kako sam imao nekih problema sa postizanjem tog ideala, kutiju bih napravio od panel ploče debljine 25 mm. Kako sam ceritifikovano lud (žena mi je lekar i rado će vam dati potvrdu da nisam sasvim svoj), kutiju bih dobro ojačao gredicama na sve strane. One naravno moraju biti pasent ili ne vrede ni pet para. Kada i njih stavim unutra tako da podbočuju sve stranice, potršio bih 1-2 kg lepka da sve dobro zadihtujem (malo smrdi, al' dobro radi). E sad skretnica. Tu sam uvek na mukama - jak nagib, 18 i 24 dB/okt. garantuje da će svaki drajver raditi samo u sopstvenom opsegu, ali zato ima dosta frke sa faznim pomerima. Slabiji nagib od 6 i 12 dB/okt. je fazno mnogo bolji, ali ne seče onako kako bi trebalo. Pošto sam zakleti neprijatelj faznih pomera, opredelio bih se za 12 dB/okt. kao neki kompromis. Dobijanje potrebnih vrednosti nije problem, jer se postavljanjem u seriju i/ili paralelno mogu dobiti maltene bilo koje vrednosti. Ostaje problem usaglašavanja nivoa. Efikasnost basa je obično manja od efikasnosti srednje- i visokotonaca, mada je i obrnut slučaj moguć. Lično volim kada su ova dva jedno 3 dB efikasnija od basa, jer im onda ne gine serijski otpornik, koji opet ima tu pogodnost što povećava maksimum dozvoljene snage. Standardno kompromisno rešenje je ugrađivanje potenciometara, koje ima za manu cenu, a za prednost što dozvoljava usaglašavanje kutije sa konkretnim ambijentom u kome će se naći (pretpostavljajući da ja to unapred ne znam). Teško bih se odlučio za aliminijumske ili titanijumske membrane; jesu brze, jesu jako detaljne, ali po meni, još uvek prečesto vrište i imaju dosta nepravilne odzive učestanosti. Ne kažem da ne bih, ali bih morao prvo da poslušam same drajvere. U principu bih se opredelio za plastificiranu tkaninu, mada opet ne automatski, ipak sa nekim izborom. O kvalitetu delova na skretnici ne bih govorio, zadovoljio bih se postavkom - samo najbolje i ništa manje. Induktori moraju biti vazdušno hlađeni, otpornici ugljeni (što automatski znači paralelno vezivanje zbog disipacije), kondenzatori strogo bipolarni i metaloslojni. Štednja na kvalitetu delova skretnice je najlakši i najefikasniji dačin da se sve uredno upropasti. čice - zna se, strogo OFC, minimum 25 ampera. Znam da je skupo. Vezni stubovi - zna se, pozlaćeni mesingani, minimum 25 ampera, bolje 40 ampera. Prečnik veznih kablova ne manji od 6 mm po grani, bolje 8 mm. Pojačavač - ili svoj, ili ako je kupovni, strogo Harman/Kardon. A ne mora da bude jak, 50W RMS je kao hladne vode, jer solidna refleksna kutija će ionako davati 90-92 dB/1W/1m, pa bi na najvećem gasu, to bilo 110-112 dB pritiska na 1 m. To je već dovoljno da vaše slušanje proglase za državni udar. To ja onako za sebe. E sad, nek' mi neko objasni zašto Svrljig ne može da napravi pristojne kutije, pa nek' su od iverice, ali da su podbočene. Zašto ne mogu da ugrade kvalitetne komponente na skretnice, kada eno "Kartonka Avala" pravi elektrolite koje je i nemačka armija kupovala do 1991. godine. Zašto Jagodina pored piva ne može da napravi i OFC kablove za audio. U stvari, ja lično bih stao kod skretnice. Tu bih udahnuo duboko, kupio PMI OP-37 čipova na kilo i napravio elektronsku skretnicu, a zatim sve to bi- i triampovao. I skretnicu i pojačavače bih montirao na vrh zvučnih kutija, s tim da bih sve stranice produžio da se sve to ni ne vidi, a odozgo bih stavio samo mrežicu radi boljeg hlađenja. Also sprach DVV. Pozdrav, DVV
hi.fi.93 dveselinovic,
> E sad ga malo pretera :) Zašto? Pa ja govorim o mojim ličnim utiscima, ja ne tvrdim da je to neka apsolutna istina. Ja recomo Tannoy nikada ne bih kupio, jer mi jako smeta njegova direkcionalnost; a se makneš malo van ose, zvuk otupi, a visoki tonovi odu na godišnji odmor. Jeste da lepo sviraju, ali me nervira to. Što se tiče elektrostatika, ja nisam oduševljen ni Beveridžom, ni Spectra Acoustics-om, ni Apogee-jem, ni Qaud-om. Jeste tačno da umeju da budu veoma impresivni na kraće slušanje, ali dužim slušanjem uvek imam utisak da mi nešto nedostaje. Njihova bistrina na srednjim i visokim se lako objašnjava činjenicom da nemaju faznih pomera i sav zvuk dolazi iz iste tačke, a kako nema ni skretnice između srednje- i visokotonca, nema ni brljanja koje skretnice obavezno unose. Sa druge strane svi ti zvučnici su u osnovi dipolni izvori zvuka, pa ako iza njih nema bilo čega sem ne daj Bože golog zida, ode im zvuk u božiju mater. Ne, ne verujem u elektrostatike. Tvrdim da će uvek i svuda klasična kutija za iste pare raditi čujno bolje. Ma, uporedi samo neke od njih sa Klipsch hornama i da završimo priču. U osnovi, meni su elektrostatici veoma hladni zvučnici, nedostaje im toplina. Za one KEF kitove se slažem, to je bio "Aleko" onog doba, mnogo muzike za veoma razumne pare. Imao ih je i moj komšija Neša sa trećeg sprata (sada negde u Mirjevu) i baš sam ih se naslušao. I oko Infinity-ja se slažem, ja sam ih kao firmu otpisao još neke davne 1982. godine kada je jedan moj drug kupio neke njihove kutije povećeg tipa i cene. To je bio namrtviji zvuk za te pare u gradu tada, a ovamo jaka firma. Naravno, kasnije su propali i kupila ih je firma Jensen. Danas opet nešto mrljaju, ali slaba vajda, osećam. RED je bio malo čudo utoliko što je bio sjajan primer kako sa malo pameti iz male kutije može da se izvuče veliki zvuk. To su naravno bile aktivne kutije, pa su kao takve u startu imale prednost nad ostalima. Nemam mnogo iskustva sa njima, samo sam ih jednom čuo i to na kratko, ali sam bio veoma impresioniran. čao mi je što nemam neke dokumentacije za njih, a posebno mislim na električne šeme. > Da, ali je činjenica da oni postoje. Barem je tako bilo 80-tih. > Naravno, uz izuzetke kakva je bila Yamaha NS 1000 (ako se dobro > sećam modela) koja me je oduševila. Ne sporim ja da to postoji, samo kažem da ne verujem u takve pristupe. žim postoji nešto karakteristično, što slušaocu dozvoljava da odmah pogodi zemlju porekla zvučnika, to je potpis da nešto nije kako treba. Nije valjda da isti materijal drugačije zvuči u svim tim zemljama, a ako ne zvuči, onda to nema veze sa materijalom nego sa ugrađenim bojenjem zvuka po nacionalnom ukusu. A ja i dalje u sve to ne verujem. Što se Yamaha NS-1000 tiče, u celosti delim tvoj stav; uostalom, i ranije sam potezao taj model kao zaista odličan zvučnik, ali istovremeno, i kao zvučnik poznat kao izuzetno teško opterećenje za pojačavač (zbog fazne karakteristike). I Otala ga je koristio kao poligon za ispitivanje kvaliteta pojačavača. > Izvinjavam se na "čaršavu", čovek se zanese pri sećanju na stara > vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu. "Bio"? Kako "bio"? Još uvek je.:-))) Hajde da se i ja malo zanesem. *KOLIKO ZNAM, JA JEDINI IMAM PRAVI HI-FI RAžUNAR OVDE. IMA TRI GLAVE I TRI MOTORA.* Tri motora: 1. Na napajanju; 2. Dopunski na kućištu; 3. Mali na CPU hladnjaku. Tri glave: 1. CPU - 80486DX2 na 66 MHz 2. Keš kontroler - 80C188 na 12 MHz 3. Intel SatisFaxion - 80186 na 16 MHz. Ajd' sad, di ste, hajfilističari? :-)))))))) Pozdrav, Super-Fi DVV
hi.fi.94 alien,
Imam jedno pitanje u vezi jednog SONYjevog DAT uređaja. Ne znam tačno koji je model i serija (pogledaću), ali je karakteristično da svi poznavaoci tvrde da je to serija s fabričkom greškom i da se ne može popraviti. Problem je u tome što čim se zagreje/pregreje prestane da radi. Prvo su ti intervali bili dugi pa je i mogao da se koristi, a sada odbija da radi već nakon samo par minuta ili kraće. Ako se neko susretao s ovim problemom tj. modelom/serijom, molio bih da mi kaže o čemu se tu u stvari radi da bih znao da li ga treba oživljavati ili ga prodati budzašto nekom servisu.
hi.fi.95 dveselinovic,
Ja ne znam o kome modelu se radi, i nemam iskustava sa DAT-ovima, ali je problem ne u tipu uređaja, već u elektronici. Logički gledano, može biti da se neki temperaturni okidač pokvario (mislim na neki NTC, ili PTC, itd), pa umesto na xy, okida na xx stepeni. Treba pogledati šemu uređaja i proveriti ovu mogućnost. Druga varijanta je da je neka komponenta probila, ali ne i definitivno crkla. Međutim, poremetila se taman toliko da vuče više struje nego što sme, pa neko zaštitno kolo uredno okida. Opet, treba pogledati na šemi. U svakom slučaju, šema je kao hleb potrebna, bez nje nema govora o popravci. Pozdrav, DVV
hi.fi.96 mbekcic,
Potrebni su mi stalci za HEYBROOK zvucnike (hb100).Nekada se to prodavalo u tehnoprometu kod crkve Svetog Marka.Ako neko ima nesto.. mail
hi.fi.97 armitage,
> Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj. Znaš nemački? ;) -*- Armitage -*-
hi.fi.98 armitage,
> Pfffff, ovo je bilo gusto. Jel' jasno, nisam zabrljao? Jasno, samo .. > Po IEC standardima, tranzijent se definiše kao signal sa > amplitudom većom za 12 dB (tj. 4 puta) u trajanju od 100 nS (ili 0,1 Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim zvukom. Šta je sada tačno, 10 ili 3? -*- Armitage -*-
hi.fi.99 drpr,
-> Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim -> zvukom. Šta je sada tačno, 10 ili 3? Koliko ja znam dB se dobijaju kao (20log A) gde je A pojačanje zato je to oko 3 puta tačnije 3.162 pa se inžinjerski kaže 3. Tako i dobijaš da je 12dB 3.98 pojačanje ili 4 puta cope
hi.fi.100 ganta,
> Ako JBL-i ide na doboš, uredno se prijavljujem da budem obavešten > prvi o tome i ljubazno se zahvaljujem unapred. Uredno si ubeležen kao No.1 ;) Neću valjda da dopustim da neko sluša narodnjake na njima :( Jel' dolazi u obzir L 110 ? G.
hi.fi.101 ganta,
> klasična kutija za iste pare raditi čujno bolje. Ma, uporedi samo > neke od njih sa Klipsch hornama i da završimo priču. U osnovi, meni Nisam nikada čuo Klipsch, iako sam ih tražio svuda gde je bilo dobre robe :( Jedino što sam video nacrte njihovih kutija (mislim da ih još uvek imam u nekoj knjizi), izmedju ostalih i one koja mora da stoji u ćošku :) Zaboravismo Bose 901, još uvek nisam siguran šta da mislim o ovoj kutiji... Par puta sam bio oduševljen, a opet na jednoj žurci su se pokazale veoma bedno... Da, moram da ispričam dogadjaj koji je prethodio: to je u stvari bio doček neke nove godine i povezali mi isti onaj Phase Linear sa nekim manjim Altecima (uslovno "manjim" - ipak su bile 200 W i otprilike velike 'ko 4311) i sve radilo jedno 2-3 sata. Onda, kako to obično biva, nastupi neko ludilo kad mora da se odšrafi do daske jer je raspoloženje dostiglo vrhunac... ;) Desilo se sledeće: gume oko basova su počele da pucaju i otpadaju i na kraju su (video svojim očima) oba basa bukvalno izletela (membrane), jedan čak oko 50 cm u dalj :) žovek čije su bile kutije (a i pojačalo) nije se mnogo nervirao (čovek je posebna priča) pa smo nastavili da slušamo na srednjetoncima i visokotoncima, dok nisu i oni crkli... :) Na kraju je ostao čitav samo jedan visokotonac :)) Neko reče da su se rasušile gume oko basa i da je to česta pojava kod kutija koje dugo stoje i ne slušaju se. Ne znam da li je ovo tačno. E, sad nastupa taj 901. Neko je otišao do kuće (da ne bi ostali totalno bez muzike) i doneo dotične. Ni prineti Altecima! Ipak, da napomenem da smo slušali rok/new wave/punk, etc. a i vlasnik je sve vreme sedeo pored pojačala i kontrolisao 'volume' ;) da se ne bi desilo isto. 901 je dobro zvučao u kombinaciji: klasika + veća prostorija sa golim zidovima. > RED je bio malo čudo utoliko što je bio sjajan primer kako sa ... > prednost nad ostalima. Nemam mnogo iskustva sa njima, samo sam ih > jednom čuo i to na kratko, ali sam bio veoma impresioniran. čao mi Eh, šteta što ih je taj moj drug prodao, obavezno bih te odvukao da čuješ. Saznaću ko još ima RED u Beogradu, ili kome su otišle ove. Koliko znam, glavni konstruktor i osnivač RED-a je naš čovek. G.
hi.fi.102 ganta,
> Sub-woofer je dobra ideja koja je najčešće loše primenjena, pre > svega zato što se smatra da je jedan subwoofer dovoljan za > učestanosti ispod 180 Hz. Ko ne veruje, neka šale radi poveže dva Koliko se sećam logika je bila da na tim frekvencijama nema stereo-efekta, pa nisu potrebna dva zvučnika. Pošto ne mogu "šale radi" da povežem dva :)), interesuje me šta se dobija sa dva sub-woofera? Malo sam skeptičan da su neophodna dva, svi sistemi sa sub-wooferima koje sam slušao su imali samo jedan... možda je B&W imao dva ali u istoj kutiji.
hi.fi.103 frant,
> a najviše su mi se sviđali IMF zvučnici > (transmission line modeli). Po nemačkoj se prodaju "Quadral" transmission line zvučnici. Valja li to? Frant
hi.fi.104 frant,
čelim da nabavim jedan INTEGRISANI POJAžAVAž, pa mi je potreban savet. Trebalo bi da to bude solidan, ali ne mnogo skup uređaj za kućnu upotrebu, snage ne veće od npr. 50W (na 8 Ohma). Služio bi, uglavnom, za slušanje ozbiljne muzike, a poželjno je da ima priključke za bar dva magnetofona/kasetofona (treba na to priključiti kasetofon, Hi-Fi video, a možda i budući Sound Blaster). Dakle, u klasi pojačavača PIONEER A 400, Marantz PM 40 SE, ROTEL RA 840 BX III ili čak MISSION Cyrus One ili Two. Bitno mi je da cena bude prihvatljiva (ezoterija u stilu: "Burmester", "Accuphase", "REVOX" i slično NE dolazi u obzir). Frant
hi.fi.105 vstan,
>>> U cemu je bila razlika ? > > Koliko se secam vrlo malo u dizajnu i nacinu prikljucka. > one A imaju lepi beli bas zvucnik ... Znaci li to i neku razliku u zvuku ?
hi.fi.106 dr.grba,
>>> Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj. >> >> Znaš nemački? ;) Pfffffff.... (((: Đe me nađe? Naravno da ne znam....
hi.fi.107 saricl,
!!! a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tužno, ali istinito. A kada bih !!! seo nešto da pravim, radio bih samo aktivne kutije Svojevremeno si pričao da imaš par projekata istih, pa što ne baciš ovde neki ako ti nije teško.
hi.fi.108 saricl,
!!! poslati ako se nakanim da ga prevedem .. !!! Nadam se da nisam dosadan ;) Nisi uopšte ali kad bi još i preveo text reko bih da si sjajan .:))
hi.fi.109 saricl,
!!! More, da tu ipak neko ne udara D E B E O porez na šminku? Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija od 24 % :)))
hi.fi.110 zdrawcke,
>>> znam tačno koji je model i serija (pogledaću), ali je >>> karakteristično da svi poznavaoci tvrde da je to serija s >>> fabričkom greškom i da se ne može popraviti. Sve se može popraviti, samo je pitanje uz koliko troškova i truda. Ako je zaista u pitanju fabrička greška to je onda pravi izazov :)
hi.fi.111 dveselinovic,
> Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim > zvukom. Šta je sada tačno, 10 ili 3? Tačno je i jedno i drugo.:-)))) Naime, naponsko pojačanje koristi za bazu logaritam od 20, pa je formula data u poruci 3.99 sasvim tačna. Međutim, zvučni pritisak za bazu koristi logaritam od 10. Tako dobijamo da je dvostruko veće naponsko pojačanje izraženo kao +6 dB, a dvostruko veći zvučni pritisak kao +3 dB. Ako to nije dovoljno zbunjujuće, da zamutimo još malo. Hajde da pogledamo razliku između pojačavača od 25W i 50W. Mereno u vatima, razlika je očigledno 1:2. Dakle, kupac je srećan jer veruje da je dobio duplo veću snagu. E jes', šipak je dobio. Pazi sad. Koristeći standardnu formulu da se "snaga" pojačavača izražava kao koren iz dva puta snaga puta radna impedansa, dobijamo da 25W/8 oma iznosi 20V vršnog napona, dok 50W/8 oma daje 28,28V vršnog napona. Duplo? Jok bratac! E sad, ako znamo da je 1W/8 oma = 2,83V sinusno, onda za manji pojačavač možemo da zaključimo da daje zaokruženo 14 dB/W, dok onaj veći daje 17 dB/W. Celu gimnastiku smo uradili da bismo pokazali koliko se realno može očekivati od navedenih pojačavača. Ako znamo da naši zvučnici imaju nominalnu efikasnost od recimo 88 dB/1W/1m, najveći mogući zvučni pritisak sa prvim pojačavačem će iznositi 88+14=102 dB/1m, a sa drugim 88+17=105 dB/1m. Inače, po konvenciji se uzima da je 3 dB razlike u zvučnom pritisku *DONJA* granica percepcije; ovo je veoma diskutabilno, ali je nužno imati kakav-takav reper, nekakvu polaznu tačku. Tako se i čujni opseg uzima kao 20Hz-20kHz, iako nakon 20-te godine malo ko čuje 20 kHz. Ovo sam namerno izveo da bih ukazao na smisao onih mojih starijih tvrdnji da se snaga pojačavača bira prema efikasnosti zvučnika. Naravno, STVARNA računica bi bila kudikamo složenija, jer bi morala da uzme u obzir i stvarnu razdaljinu od zvučnika tokom slušanja (a po konvenciji, zvučni pritisak se prepolovi na svakih daljih metar udaljenosti od izvora, tj. opada tempom od -3dB/m, što u prirodi očigledno nije tako), stepen apsorbcije zvuka prostorije, broj izvora, itd, itd, itd. Akonto primera navedenog u poruci 3.101 (ganta), čovek je Altec koji ima efikasnost ne manju od 95 dB/1W/1m (a verovatno oko 100 dB/1/1m) prikačio pojačavač koji efektivno daje 23 dB/W, lako je videti da su ljudi pokušali da proizvedu najmanje (95+23) 118 dB/1m; veselo, kada se zna da zvuk mlaznih motora daje 115 dB. Komšije mora da su ih obožavale. A oni se čude što su im izleteli basovi, i to svega 50 cm. Međutim, da se vratimo pojačavačima, mislim da je jasno da je mnogo impresivnije kada kupcu kažete da mu nudite duplo jači pojačavač nego da mu nudite dopunskih 3 dB zvučnog pritiska. Radi se čistoj psihologiji pod uticajem i u funkciji marketinga. Koliko kupaca zna da je 3 dB zvučnog pritiska zapravo duplo veći zvučni pritisak? Drugi zaključak je da su stvarne razlike između recimo 50W i 75W zapravo veoma male i lako moguće ispod praga čujnosti - ali na papiru, dobijate 50% više snage, što treba da opravda razliku u ceni. Pozdrav, DVV -> EXTRA.HIFI = DVV-ova škola dobrog zvuka <-
hi.fi.112 dveselinovic,
> Jel' dolazi u obzir L 110 ? O, daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa. žak dapače, a i dakuče. I to je lepota od zvučnika, uprkos godinama koje mu nužno obaraju cenu. I on mi se jaaaako dopao! Pozdrav, DVV
hi.fi.113 dveselinovic,
> Zaboravismo Bose 901 ... Ništa čudno, ja se jako trudim da ih zaboravim. Meni se te kutije ni malo ne dopadaju, uprkos bez ikakve sumnje odličnoj ideji koja stoji iza njih. Akustički gledano, ljudi su sasvim u pravu kada govore o odnosu odbijenog prema direktno usmerenom zvuku, nema dileme. Međutim, njihova izvedba je po meni omanula. To su zvučnici koji ponekada, u dobrom ambijentu, dobro postavljeni i sa dobrim materijalom, umeju da impresioniraju njihovom prostornosti, ali to je sve. Po meni, oni su veoma mrtvi i beživotni zvučnici kojih se najradije klonim. Nikada nije bilo lako napraviti drajver koji će verno reprodukovati ceo čujni spektar, pa u tome vidim razlog neuspeha, iako taj zvučnik faktički nema skretnicu, čime je iz igre izbačen dosta veliki izvor problema (pitanje je samo koliki, a ne da li je ili nije). Hvala, ali ne, hvala. Pozdrav, DVV
hi.fi.114 dveselinovic,
> Koliko se sećam logika je bila da na tim frekvencijama nema > stereo-efekta, pa nisu potrebna dva zvučnika. To je teorija, da. Praksa međutim pokazuje drugačije. > Pošto ne mogu "šale radi" da povežem dva :)), interesuje me šta > se dobija sa dva sub-woofera? Naprosto bolji zvuk. Znam da je jako izlizana fraza, ali razlika je KAPITALNA. Ne mislim na duplo jače basove ili tako nešto, naprosto na činjenicu da kada se sve lepo usaglasi, sistema sa dva subwoofer-a naprosto lepše i vernije zvuči od sistema sa jednim, uz očiglednu pretpostavku istog kvaliteta u svim slučajevima. > Malo sam skeptičan da su neophodna dva, svi sistemi sa > sub-wooferima koje sam slušao su imali samo jedan... možda je > B&W imao dva ali u istoj kutiji. To je drugo pitanje, da li koristiti jedan veliki bas drajver, ili paralelno odnosno serijski vezati dva manja. U "technischer Rudschau", švajcarskom listu za tehniku, još davne 1969. godine sam pročitao i evo zapamtio jednu sjajnu misao u vezi razlike između teorije i prakse. Teorija je kada svi znaju kako bi nešto trebalo da radi a ono odbija da tako radi, a praksa je kada niko pojma nema kako i zašto nešto radi, a ono odlično radi.:-))))) Cinično, ali dosta istinito. Bile je više pokušaja da se objasni ovaj fenomen da dva subwoofer-a naprosto bolje zvuče od jednog. Bilo je tu postavki koje su se kretale od apsolutnih zvučnih pritisaka, preko rasterećenja drajvera do bolje disperzije zvuka. Lično smatram da se radi o kombinaciji efekta rasterećenja (rad se deli na dve membrane) i efekta disperzije (iako se radi o teorijski mono informaciji, i tim zvukom treba ispuniti sobu, a ne zaboravimo da baš bas registri vuku najviše energije iz pojačavača). Bilo kako bilo, to naprosto drugačije i bolje zvuči, pa ti sad vidi. Pozdrav, DVV
hi.fi.115 dveselinovic,
> Po nemačkoj se prodaju "Quadral" transmission line zvučnici. > Valja li to? Pojma nemam, nikada ih nisam čuo. Mislim da upotreba ovog ili onog sistema nije bilo kakva garancija bilo čega. Ne može se na osnovu činjenice da je kutija refleksna, kompresiona, transmisiona, itd. izvući bilo kakav zaključak o njenom ukupnom kvalitetu. Druga stvar može biti indikativna, a to je cena. Naime, napraviti dobru transmission line kutiju je po definiciji veoma skupa rabota, jer traži puno pregrada, duge kanale i dosta materijala za defovanje. Sve to košta podosta, pa kada se ponudi takva kutija za cenu slične izvedene u drugoj, jednostavnijoj tehnici, ja bih bio skeptičan u odnosu na efekte. Ne mora da znači, ali mislim da je verovatnoća takva. Naravno, jedini stvarni kriterijum je slušanje, nema druge. Pozdrav, DVV
hi.fi.116 dveselinovic,
> čelim da nabavim jedan INTEGRISANI POJAžAVAž, pa mi je potreban > savet. Trebalo bi da to bude solidan, ali ne mnogo skup uređaj > za kućnu upotrebu, snage ne veće od npr. 50W (na 8 Ohma). > Služio bi, uglavnom, za slušanje ozbiljne muzike, a > poželjno je da ima priključke za bar dva > magnetofona/kasetofona (treba na to priključiti kasetofon, > Hi-Fi video, a možda i budući Sound Blaster). Dakle, u > klasi pojačavača PIONEER A 400, Marantz PM 40 SE, ROTEL RA > 840 BX III ili čak MISSION Cyrus One ili Two. Bitno > mi je da cena bude prihvatljiva (ezoterija u stilu: > "Burmester", "Accuphase", "REVOX" i slično NE dolazi u obzir). Šteta što ne navede i budžet sa kojim raspolažeš i način kupovine (tj. da li ga sam šverciješ, ili ga drugi šverciji za tebe, u kom slučaju košta malo više, ali je mnogo komfornije i bezbednije). Od svega što si nabrojao, lično bih bez razmišljanja kupio Marantz-a, a ako bih baš birao, uzeo bih Harman/Kardon PM 6550 (što sam i uradio). Do sada nisam čuo uređaj u klasi 45-55W koji se mogao meriti sa H/K sem Marantz-a, koji je tu negde, potpuno jednak na basu, ali malo manje jasnih srednjih i visokih. Na brzo slušanje, Marantz se više dopada, nekako je impresivniji, ali na iole duži rok (1+ časova), H/K je definitivan izbor. Pioneer odmah izbacujem iz jednačine jer u principu, nikada ne bih kupio de luxe uređaj od firme čuvene po hiper-masovnoj proizvodnji čak i televizora; odmah bih otišao kod onoga koji je poznat po baš tim uređajima, a ne pravi drugo sem audio opreme. Rotel meni zvučni pomalo mlitavo i mrtvo; jeste jasan, ali mi je nekako beživotan, kao da ga mrzi da radi. Mission je kvalitetna firma, ali lično nisam ni malo oduševljen njihovim Cyrus modelima; oni su prava de luxe firma, pa im nije baš najjasnije kako se pravi ekonomska klasa. Tanki su na napajanju, pa ti traže dopunske pare za poboljšano napajanje - a mene to nervira kao stvar principa, bez obzira ko je u pitanju. Na velikim i skupim uređajima, Mission je već sasvim druga priča, to su već ozbiljne i besprekorno urađene stvari. Ne znam sadašnje cene, ali H/K 6550 je pre 9 meseci koštao DM 1.100 u Beogradu, rok isporuke do 14 dana (bilo je 5 ili 6 dana, ne sećam se više, uvoznik je bila firma "Belton", 469-754). Uostalom, popričaj sa njima, vidi cene, pa odluči. Pozdrav, DVV
hi.fi.117 dveselinovic,
> Svojevremeno si pričao da imaš par projekata istih, pa što ne > baciš ovde neki ako ti nije teško. Nije mi teško, ali ipak bih par stvari napomenuo. Prvo, cena. Nemojte se zavaravati, dobro odrađen par aktivnih kutija košta *VIŠE* od klasičnih kutija i pojačavača na istom nivou kvaliteta. To je sasvim logično - za aktivne kutije, umesto jednog para pojačavača, morate imati dva, plus vam treba kvalitetna elektronska skretnica. U najboljem slučaju, to je daljih DM 300 na celi ceh, i to u samogradnji. Komercijalno (tj. da kupite gotove stvari), to je bar DM 400-500 više. Drugo, složenost. Očigledno je ovo složeniji, pa samim tim i rizičniji, posao od klasike. Više elektronike je uvek više mogućnosti da se nešto nezdravo dogodi, uprkos svemu. Treće, izbor. Koji drajveri, koja elektronika, koji poluprovod- nici? Pažljiv izbor može čudo da napravi, ali to onda nužno košta. Imate li i para i znanja sve to da odradite, imate li dobrog majstora da vam precizno iseče drvo za kutije, imate li izvor delova, itd? Ne želim bilo koga da dekuražiram, ali ovo su objektivne stvari, ako to nemate rešeno i ako ne shvatate da je to projekat od nekih DM 800-1000 kao minimum za dvosistemsku kutiju, onda se ni ne prihvatajte posla. Može li jeftinije? Može, ali je onda i lošije, čime se postavlja pitanje čemu sva muka? Ideja samogradnje je da dobijete kvalitet za koji inače nemate para, razmenjujući svoje vreme i rad za razliku u ceni, koja nije mala. Ali, kada je već tako, ima li smisla raditi bilo šta sem odličnog? Dalje, sa kojim drajverima se radi? Ja mogu da sugeriram neke. Koja elektronika će da tera sve to, i na kom nivou kvaliteta? Mogu da dam neke alternative. Lično smatram da je jednostavno lepo, što jednostavnije to bolje, čim ga kukuljimo i mumuljimo biće frke negde. No ipak, neke odluke se moraju doneti odmah - bipolarna ili MOS tehnologija, ili kombinacija istih? Kolika kutija, kolika snaga, itd? Najzad, često se zaboravlja ono očigledno - ako imamo aktivne kutije, jeste da nam ne treba pojačavač snage, ali šta je sa predpojačavačem? Njega nema, a mora da postoji. Dakle, i njega treba ubaciti u celu jednačinu, što opet znači novi niz odluka koje treba doneti i još malo para da se to plati. Gde će se nalaziti skretnica, u predpojačavaču ili u samim kutijama? Dakle, poenta je ovo - hoću da pomognem, hoću da dam, ali hoću da mi se kaže šta se traži, da se ne zamajavam bez veze. Učestvovao sam u više projekata aktivnih kutija, od kojih se meni najviše dopao onaj najjeftiniji. Koristio je MONACOR drajvere u dvosistemskoj konfiguraciji, bipolarni pojačavač snage za basove i MOSFET izlaz za visoke. Elektronska skretnica je bila izvedena sa integralcima, i to sa PMI OP37. Koliko se sećam, kada je podvučena crta, cela skalamerija je koštala oko DM 1.100, računajući i predpojačavač, ali i rad nas trojice, plus besplatno krojenje kutija. One su bile srednjih dimenzija, dakle ni male, ni velike. Napajanje je išlo preko torusa, a najveći deo delova je kupljen ovde kod nas, preko jedne uvozne firme za delove. Drajveri su lično uvezeni, otišao čovek lepo u Nemačku po njih (i još ponešto drugo:-))))). Međutim, rezultat je, uprkos nekim manama, bio veoma impresivan u celini gledano, i sa gramofona, i sa CD-a. Naprosto je cela stvar nekako disala, toliko se činila živom i prisutnom. Na nesreću, taj drugar koji je stanovao u Dalmatinskoj je sada negde na Kosovu, ne znam gde; to je velika šteta, jer bi idealno bilo naprosto uporediti te kutije sa klasičnim (mada bi realnije bilo govoriti o poređenju SISTEMA sa klasičnim). Dakle, molim malo precizniji zahtev - koji budžet, koja tehnologija, koji opšti nivo uređaja, pa onda da pričamo. Ne bih da pakujem megabajte na Sezam tek tako. Pozdrav, DVV
hi.fi.118 dveselinovic,
> Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija > od 24 % :))) Ha, oni su mačiji kašalj prema akcizama koje udaraju zapadne demokrate na ovu vrstu šminke. I to udaraju redaljku u nizu proizvođač-država-diler, tako da dok dođeš do ovih naših, već se osećaš dobro potrošenim. A SIDA hara.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.119 frant,
> Šteta što ne navede i budžet sa kojim raspolažeš i način > kupovine (tj. da li ga sam šverciješ, ili ga drugi šverciji za > tebe, u kom slučaju košta malo više, ali je mnogo komfornije i > bezbednije). Budžet mi je, nažalost, veoma ograničen, recimo nekoliko stotina DEM. Kad bih znao cene uređaja koji mi odgovaraju, bilo bi mi lakše da razmotrim pitanje budžeta (čitaj: da skupim pare ili odustanem). Ako za nekih 500-600 DEM ne može da se nabavi koliko-toliko solidan uređaj, odustaću od kupovine, jer ne želim da kupujem đubre. Način nabavke nisam još utvrdio, ali sigurno neću sam da švercujem. U obzir takođe dolazi RISIVER (receiver). Zahvaljujem se DVV-u na opširnom odgovoru. Pošto mi je Harman-Kardon preskup, zanimaju me Marantz pojačavači (ili risiveri). Koji modeli su preporučljivi? Frant
hi.fi.120 jegor,
U americkom profi casopisu "Journal of the audio engeneering society" sam video oglas, u kome se reklamira softver za projektovanje zvucnih kutija. Softver se zove MacSpeakerz (sa Z). Kao sto ime kaze, radi samo na meku. Koliko sam uspeo da vidim iz prilozenih slika (posto je tekst vrlo stur, program obradjuje i skretnice i sve ostale aspekte ozbiljnog projektovanja kutija. Cak ima i malu bazu podataka o najpoznatijim kalotama na trzistu. E sad ono sto mene i moje drugare interesuje je, da li postoji takav paket i za PC.
hi.fi.121 dveselinovic,
Još kako, i to ovde na Sezamu. I jako dobro radi, mada su mu meniji pomalo primitivno rešeni, ali koristi Thiele-Small parametre i utoliko je sasvim isti kao i svi ostali slični programi. Dalje, ne računa išta drugo sem sem klasičnih bas refleks i kompresionih kutija (nema D'Appolito niz, transmission line, itd). Pitajte Yotzu (bulaja) gde je to. Ako je da se plati, nemačka firma MONACOR u Nemačkoj prodaje takav program koji radi ama sve što se zove zvučnik, grafički to prikazuje i odlično štampa. Ne znam cenu, imam samo reklamu za to. Pozdrav, DVV
hi.fi.122 dveselinovic,
Aktivne kutije Teorija iza aktivnih kutija se svodi na neke postavke koje ću ovde ukratko objasniti. PROBLEM žISTOĆE OPTEREĆENJA Svaka zvučna kutija je manje ili više reaktivna. To znači da je sve sem čistog opterećenja. Nominalna impedansa od 'x' oma veoma često znači da na datoj učestanosti radno opterećenje pojačavača (tj. drajveri plus skretnica) imaju datu impedansu. Međutim, čak i teorijski, impedansa zvučnika se ne naziva pravom, već nosi naziv "modulus", a to sasvim jasno govori da se radi o bog zna kakvoj, ali sasvim sigurno krivoj. Stoga je nominalna imepedansa često uslovni prosek u opsegu 20Hz-20kHz (a ponekad čak ni to). U stvarnosti, zvučna kutija pored otpora ima i nekakvu induktivnost i nekakvu kapacitativnost. To dovodi do fenomena faznih pomera. U idealnom slučaju, napon i struja sa apsolutno sinhronizovani, pa tada kažemo da je fazni pomer ravan nuli; najbliže moguće tom idealu je čisto laboratorijski otpornik koji pretstavlja radno opterećenja pojačavača. žim se sa tim nekim čistim otporom pojavi paralelna ili serijska vrednost induktora ili kondenzatora, dolazi do asinhrone isporuke struje i napona. žest pojavni oblik u praksi je da usled faznog pomera, željeni izlazni napon ujedno podrazumeva i daleko veće struje no što bi bio slučaj kod čistog opterećenja. Ta razlika može ići čak i do 2:1, što će u slučaju najvećeg broja pojačavača na tržištu biti veoma veliki problem. Ne mali deo ovog problema je neposredno izazvan upravo skretnicom, i to iz dva razloga. Prvi je taj što je skretnica u osnovi filter, a svaki filter ima manje ili više problema sa fazama; drugi problem je taj što je skretnica napravljena upravo od otpornika, kondenzatora i induktora, a kao takva je sastavni deo radnog opterećenja pojačavača, što znači da je signal na njoj već veoma pojačana u odnosu na izvor i to sa velikom komponentom struje čak i u idealnom slučaju. Ergo, svaka anomalija na već velikoj strujonoj komponenti će dovesti do ogromnih zahteva koje postaje sve teže ispuniti. I povrh svega, ne samo što dolazi do faznih pomera, nego i sama ipedansa pride često ume da se spusti ispod nominalne vrednosti, što još više otežava život pojačavaču snage. Kao neki zaključak, moglo bi se reći da tipična zvučna kutija pretstavlja teško do veoma teško opterećenje za svaki pojačavač. Odatle logično sledi da bi se veliki deo problema rešio kada bi se sečenje opsega za svaki drajver obavilo elektronski, tj. sa veoma malim naponima i strujama, pa tek onda pojačao veo određen opseg za svaki drajver pojedinačno. Time bi izlazni stepen bio pošteđen skretnice kao takve i video bi samo goli drajver i nekoliko centimetara žice - u praksi, nema boljeg od toga. PROBLEM OLAKŠAVANJA POBUDE, OPTIMIZACIJA Izbacivanjem skretnice i drastičnim skraćivanjem kabla sa nekoliko metara (recimo, ako ga sa 5 m skratimo na 50 cm, to je objektivno 10 puta kraće) na nekoliko centimetara, dolazimo u situaciju da pojačavaču veoma olakšavamo život. Zato valja krenuti i korak dalje; ako je sve već tako, zašto ne bismo i sam pojačavač dalje prilagodili opsegu u drajveru koji će pobuđivati? Utoliko pre što se odavno zna da je potrebna energija na srednjim i visokim tonovima neuporedivo manja nego na niskim tonovima. To očigledno znači da nam je za bas potreban relativno jak pojačavač, ali slabiji nego za sličnu klasičnu kutiju, jer više nema skretnice koja nužno unosi gubitke, katkada i za cela 3 dB, što znači efektivno prepolovljavanje potrebne snage za istu glasnost. Najzad, pošto je pojačavač efektivno neposredno vezan za drajver, faktor prigušenja (damping factor) ostaje netaknut skretnicom, što uvek znači bolju kontrolu zvučnika. Zbog objektivnih razlika u potrebama pojačavača, dobijamo dopunsku mogućnost da optimizujemo tehnologiju pojačavača za basove i srednje/visoke (pretpostavlja se dvopojasna kutija). Ako diskusije radi uzmemo da će bas drajver raditi do 3 kHz, prostim preračunavanjem dolazimo do zaključka da je potrebna brzina pojačavača za recimo 50W/8 oma svega 0,5V/uS, što je maltene gotovo nemoguće ne postići, vreme uspona je 333 uS (opet gotovo nemoguće ne postići), a da dva najbitnija faktora postaju faktor prigušenja i gola snaga. U tom smislu, nema ravnih bipolarnom tranzistoru potpuno klasičnog tipa. Kod srednjih/visokih tonova opet možemo upotrebiti MOSFET tehnologiju, čija je dokazana mana manjkavost rada sa velikim strujama. U ovom opsegu, ne trebaju nam velike struje (pa stoga ni velika snaga), ali nam treba velika brzina i što širi propusni opseg, kako bi pojačavač imao što manji fazni pomer, a i ono što ga bude imao, mora biti od vrste grupnog kašnjenja (dakle, ceo signal jednako kasni, a jedan deo manje, a drugi deo više). Kada se sve uzme u obzir, MOSFET je maltene idealno rešenje za srednje i visoke tonove. To naravno nije obavezno, može čovek sve napraviti od samo jedne ili druge tehnologije; ipak, čini mi se da je ova filozofija najracionalnija. PITANJE SNAGE Pošto nema skretnica, nema ni gubitaka na njoj. Nema opšteg pravila koliki su gubitci na skretnici, ali se može pretpostaviti da će se oni nalaziti u opsegu 2-3 dB. Preračunato u vate, to je 58-100%. Drugim rečima, za isti efekat, naš pojačavač može da ima čak i polovinu snage manje, mada ne treba preterivati sa procenom gubitaka i treba se zadovoljiti sa postavkom da je dovoljno imati 0,71 snage pojedinačnog pojačavača. U slučaju srednjih i visokih tonova, stvar je definisana dozvoljenom snagom tih drajvera, koja retko kada prelazi 50W, a tipično se kreće u opsegu 30-45W (RMS, impuslno je daleko više). Iza klasične skretnice, to je 30-100% više usled gubitaka na skretnici. Dakle, 40W na basu i 30W na ostalom je približni ekvivalent najmanje 100W klasičnog pojačanja pasivne kutije sa skretnicom bez rezervi snage, odnosno 125W konzervativno (tj. sa rezervama snage). Što je daleko bolje, nema interakcije, rak-rane klasičnog pojačanja; kada bas povuče ogromnu struju, visoki ostaju uskraćeni jer napon napajanja pada makar i samo trenutno. Ovde je to nemoguće jer su pojačavači odvojeni i svaki živi svoj život bez obzira na drugi. PITANJE VEZE Postavlja se pitanje tipa veze između pretpojačavača i aktivnih kutija, uz pretpostavku da su elektronske skretnice u samim kutijama, uz pojačavače. Ipak se tu radi o nekih 'x' metara kabla, što nije zanemarivo. Naravno, potrebno je koristiti dobar OFC (Oxygen Free Copper - bakar bez primesa kiseonika) kabl sa odličnim konektorima, pri čemu je kabl koaksijalni, sa masom u oklopnoj košuljici. No, dali je to dovoljno? Drugim rečima, da li koristiti standardnu audio vezu, ili se opredeliti za balansirane veze (tzv. XLR ili Canon), kod kojih je minus razdvojen od mase? U profesionalnoj tehnici, ovakva veza je odavno usvojena kao standard, pre svega zbog daleko većeg stepena imuniteta na šum baš kod dužih kablova. Na žalost, ona podrazumeva i dodatnu elektroniku prebacivanja signala u XLR vezu i vraćanja sa XLR na klasičan signal - a ta elektronika je relativno skupa ako treba da valja. Još jedan elemenat o kome mora postojati odluka pre početka posla. PITANJE IZBORA TEHNOLOGIJE Pretpostavljajući da je odlučeno koja će vrsta pobude zvučnika biti upotrebljena, ostaje da se reši pitanje ostale elektronike. Da li će se koristiti diskretna tehnologija (tj. pojedinačni i/ili upareni tranzistori), ili će se ići na integrisana kola (IC). U ezoteriji ima obe vrste uređaja, u profesionalnoj tehnici takođe. Dakle, nema jasnog odgovora šta je bolje, a ja kažem da je najbolje ono što se ljudski uradi. To znači i da će da košta. Međutim, za samograditelja, mislim da je IC srećnije rešenje. Prvo, kompaktnije je i lako servisabilno ako se koriste kvalitetna podnožija; ona ujedno omogućavaju i "upgrade" na bolja kola kasnije ili kada se pojave. Drugo, čovek nije zakinut kvalitetom, jer IC-a ima od jeftinih TL 0xx i LF 3xx tipova do skupih i jako dobrih OP, OPA i AD tipova - svi su kompatibilni po nožicama, pa je lako moguće danas uređaj napraviti sa LF čipovima i sutra ih zameniti skupljim i boljim OP tipovima (investicija se razvlači na duži period bez ugrožavanja funkcije). Treće, IC tehnologija, kada se dobro primeni, daje čujno iste rezultate kao i diskretna tehnologija - to tvrdim i izazivam sve koji se ne slažu da to i dokažu (Dvoboj kod O.K. kola?). I četvrto, zato što je kompaktnija, IC tehnologija omogućava i veoma kompaktne i zato bolje pločice, jer su veze skraćene čime se smanjuje mogućnost ubacivanja smetnji sa strane. Najzad, pločice. Hoćete li samo bakrene, sa bakrom presvučenim kalajem, ili bakarne, pa pozlaćene, pa kalajisane? Ovo poslednje je gotovo idealan provodnik, ali i košta. Ali, to je ezoterija! PRETPOJAžAVAž Aktivne kutije podrazumevaju i nekakav pretpojačavač ispred njih. Dakle, i njega treba projektovati i napraviti. Dobro, to nije neki poseban problem, ali to opet košta i novaca i truda, a zapanjujuće mali broj ljudi se uopšte seti da im i to treba za aktivne kutije. Ovim uredno potsećam sve da im i to treba, pa nek' sami razmisle šta - žele li uopšte gramofonski ulaz, pa ako žele, kakav, za MM ili i za MC zvučnice (*dobar* MC ulaz glatko udvostruči cenu cele rabote!). Standardni potenciometar košta oko DM 2,20-2,60, a superlativni ALPS i do DM 40. Slično je i sa preklopnicima, što se istina može jako ublažiti odricanjem od bezbroj ulaza i izlaza i zadržavanjem na klasičnim "Tuner", "CD", "Tape 1" i "Tape 2", plus eventualno "Phono 1" i neki "Aux". Još ako vam ne treba poseban "Input" i "Rec Out" selektor, onda ste uštedeli mnogo muke i para. MOJ STAV Ja bih za bas koristio bipolarnu tehnologiju, a za srednje i visoke MOSFET izlaze. Ne bih koristio više od dva drajvera po kutiji jer iskreno ne verujem da mi treba išta više. I skretnicu i pretpojačavač bih napravio od IC-a, jer i dalje tvrdim da ako su oni kvalitetni, neće biti razlike u kvalitetu u odnosu na jednako kvalitetnu diskretnu tehniku, ali će biti mnogo manje muke. Delove bih naručio od domaćih dobavljača, jer sam isuviše lenj da kukam i molim ko zna koga da mi doneosi delove iz Nemačke. Razlika u ceni je ionako često ispod 40%, a moj mir i lakoća porudžbine vrede toliko. Lepo pošaljem spisak i sve mi se donese na vrata - milina. Ja bih tako, a vi recite kako biste vi. Pozdrav, DVV
hi.fi.123 dr.grba,
>> Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija od 24 % >> :))) Ne samo na kozmetiku, nego i na robu. I ne akciza, nego porez ))):
hi.fi.124 jegor,
> Jos kako, i to ovde na Sezamu Sve mi rece, samo ne rece kako se zove programce. Prevrnuo sam SEZAM trazeci ga, a njega ni od korova.
hi.fi.125 calex,
<!> Početkom 80-tih, AR zapada u krizu modela, pa kao odgovor <!> izbacuje seriju AR-90/91/92/93/94, visoke, monolitne zvučnike, koji <!> afirmišu princip basova sa strane (a ne napred) i princip rada dva Hi svima, dođoh i do ove teme. Dešava mi se tako da se uključim <po prvi put> u neku konferenciju/temu pa onda sledi skidanje poruka od jedno dva meseca unazad, pa čitanje... Ne znam baš zašto mi je trebalo toliko da dođem dovde, možda što već duuugo nisam kupovao ništa novo. A tema je čini mi se najprometnija. Skoro 70 poruka za pet dana :)))). Da se vežem za neku poruku, AR-91/92 rade na klasičnom principu bas/srednje/visokotonac spreda. Ja sam inače malo kasnije počeo da ih pratim, recimo znam ih od modela 10Ń <uh, kad se setim>, iz realnih <finansijskih> razloga sam planirao AR 14 a na kraju sam uzeo jedan koji se u međuvremenu pojavio - AR-925. <!> međuvremenu, narodni modeli sve više zaostaju za konkurencijom, a <!> po meni, AR nije sebi smeo da dozvoli da potpiše takve modele. Koji su to <narodni> modeli? Ovaj što sam ja uzeo je nešto između AR-92 i AR-93 <logično :))>, u stvari to je 92 po parametrima a 93 po dizajnu. Tri zvučnika napred a platno oko cele kutije. U koju bi njih grupu stavio? <!>> I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate <!> ceni; sa druge strane, gramofon može lako da zvuči daleko toplije <!> i životnije od jeftinijih CD uređaja. <!> Ukratko, lično više volim pristojan CD od pristojnog gramofona, Slažem se sa ovim. Kod takvih poređenja bi ipak trebalo uzeti uređaje slične klase <makar po ceni> pa davati ocene. Ne može se baš upoređivati neki gramofon od više hiljada DM+pick-up opet nekoliko hiljada sa nekim _noname_plastičnim_i_sličnim_ CD playerom koji je plaćen par stotina. Nije sve u medijumu, treba taj zvuk i obraditi pa ga poslati pojačalu. P.S. Sad se setih jednog problema :((. Par meseci unazad mi se dešava da se levi kanal gubi kod slušanja i to recimo na 40-50% glasnoće. To rešim klasičnim okretanjem potenciometra, dok se ne povrati. Ovo se dešava posle jedno 10 min slušanja, ne uvek, nekad moram više puta da intervenišem, nekad se i ne pojavi. Uglavnom ga nema posle recimo sat slušanja. Prvo sam potenciometar za jačinu dobro okupao kontakt sprejom, bez nekih rezultata. Okretao sam i zvučne kutije i ništa. Ima nešto što možda može da pomogne, kada levi kanal nestane <a to se na VU metru normalno vidi> isključim zvučnik i u slušalicama <a i na VU metru> se vrati zvuk. Vratim zvučnik - zvuka nema. Ima li neke ideje za rešenje? Inače, pojačalo je Marantz PM500, šemu imam, ali do sada nisam imao vremena da se malo posvetim ovome :(. pozdrav, Cale....
hi.fi.126 vstan,
> E sad ono sto mene i moje drugare interesuje je, da li postoji > takav paket i za PC. Bilo je 2-3 programa okaceno ovde u konferenciji.
hi.fi.127 dveselinovic,
Oko poređenja - smatram da solidan CD u klasi 600-900 DM, ako je dobro odabran, svira kao gramofon od DEM 600-900 sa zvučnicom od DM 600-900, i uz pretpostavku solidnog RIAA ulaza (a to je, iz iskustva tvrdim, najređi slučaj). Po meni, to je i normalno, logično je da nova tehnika bude bolja od strane, ili bar jeftinija za isti kvalitet zvuka od stare. Tvoj AR-925 je čini mi se novija verzija mog starog AR-94; moj ima dva basa od 20 cm (jedan radi do 180 Hz, drugi do 3,5 kHz) i jedan visokotonac. Oko problema zvuka koji nestaje - da nije tebi riknulo nešto na skretnici, na primer, probio elektrolit, ili tako nešto? Pošto se signal za sluške vuče sa standardnog izlaza pojačavača, logično je da ako na sluškama uvek ima normalan nivo, nešto nije u redu sa zvučnikom, a ne sa pojačavačem. Proveri da ti se slučajno ne dodiruju jednom tankom slobodnom (nepovezanom) licnom + i - za zvučnike ili na pojačavaču, ili na kutiji. Pozdrav, DVV P.S. Pa jes' 70-tak poruka za 7 dana, kada ja sam dnevno pustim pola toga. A sve to zadjabe! :-)))))))))))
hi.fi.128 dveselinovic,
Lepo ti rekoh da pitaš Jocu (bulaja ovde). Program se zvao LOUDSP30.ZIP ili nešto veoma slično. Pozdrav, DVV
hi.fi.129 mbekcic,
Potrebni su mi stalci za HB100. info na mail
hi.fi.130 vstan,
> Sve mi rece, samo ne rece kako se zove programce. > Prevrnuo sam SEZAM trazeci ga, a njega ni od korova. U EXTRA.5 je sojka slao neke stvari. Prve dve su proracuni skretnica, treca i cetvrta o akustici sobe. 2.230 hi.fi sojka 27.01.Cet 09:49 loudsp.arj 2.231 hi.fi sojka 27.01.Cet 09:56 threex.arj 2.232 hi.fi sojka 27.01.Cet 10:03 rad.arj 2.233 hi.fi sojka 27.01.Cet 10:25 room.arj 2.258 hi.fi sojka 01.03.Uto 07:46 pass40a.arj U EXTRA.4 poslao sam program za proracun kutije: 4.15 ->10 samogradnje vstan 08.10.93. 15:48 prfect45.zip pozdrav, V.
hi.fi.131 armitage,
> Ne znam sadašnje cene, ali H/K 6550 je pre 9 meseci koštao DM > 1.100 u Beogradu, rok isporuke do 14 dana (bilo je 5 ili 6 dana, > ne sećam se više, uvoznik je bila firma "Belton", 469-754). > Uostalom, popričaj sa njima, vidi cene, pa odluči. Koja je snaga ovog pojačala? (45-55W?) Lično bi me zanimalo (a verujem i franta), pojačalo u klasi 400-600 DM. Koja snaga pojačala i zvučnika "pasuje" jednoj sobi od, recimo, 3x5m, uz napomenu da bi se često "odvaljivala" muzika :) Do sada sam uvek bio uveren da od viška glava ne boli. žini mi se da će zvučnik od 100W bolje podneti snagu od npr. 50W od zvučnika čiji je maksimum 75W. (pod uslovom, da se uopšte pojačava do 50W :) Ovo navodim zbog toga što se tu i tamo čuju preporuke tipa: 50W je sasvim dovoljno. Zanimala bi me još jedna stvar: hajde neko precizno da definiše razliku između deklarisane sinusne, muzičke, itd. snage. Prospekti ponekad znaju da budu nejasni po tom pitanju (markentingška taktika?) E da, šta se to kog đavola krije pod nazivom "aktivne zvučne kutije"? :) -*- Armitage -*-
hi.fi.132 dveselinovic,
Aktivne kutije su one kutije u kojima nema klasične skretnice, već je ona elektronska, a nakon podele signala, svaki pojedinačni zvučnik u kutiji ima sopstveni pojačavač snage. Tako bi u dvosistemskoj kutiji imao dva, a u trosistemskoj kutiji tri pojačavača. Prednost je bolji zvuk, mana je veća cena. 3x5 m, uz pretpostavku visine od recimo 3 m, daje 45 m3. Ako pretpostavimo da imaš prosečno efikasan zvučnik koji daje recimo 88 dB zvučnog pritiska na 1 m i sa 1 W (što je prilično glasno), pojačavač od 25W bi ti omogućio maksimum od oko 102 dB, onaj od 50W 105 dB, a onaj od 100W 108 dB zvučnog pritiska. 100 dB zvučnog pritiska je tako paklena buka da ti u stan upada milicija misleći da dižeš revoluciju. Potrebna snaga zavisi od: efikasnosti zvučnika, veličine sobe, vrste muzike koju slušaš, željenog zvučnog pritiska i mogućnosti da ga ostvaruješ. Rok muzika ima manju dinamiku od klasične (dinamika - razlika između najtišeg i najglasnijeg tona), ali se sa druge strane u principu glasnije sluša. Drugo pitanje koje ja volim da razmatram je KVALITET zvuka. Više volim poštenih 25W nego loših 75W, a kod lošijih pojačavača, sve mane dolaze do izražaja baš pri glasnijem slušanju. Isto tako, dobro urađen pojačavač subjektivno zvuči glasnije od lošeg jednostavno zato daleko bolje kontroliše zvučnike i na višim nivoima. Za DM 500-600 teško da ćete u ovim uslovima dobiti nešto i dobro i jako; dakle, birate između dobrog i jakog. Alternativa je da se još malo stisnete i uzmete neki H/K, koji ne bi trebalo da košta više od DM 600 za najmanji model, odnosno oko DM 800 za model iznad najmanjeg. H/K 6550 ima 2x50W u 8 oma sinusno, 2x70W u 8 oma muzičke (tj. impulsne ili kratkotrajne vršne snage), veoma je brz sa +/- 130V/uS praćenja signala, izuzetno malim faznim pomerom od svega 5 stepeni i veoma velikim izlaznim strujama od +/-40A, što znači da ga ni veoma loši zvučnici ne mogu zbuniti. Karakteristike manjih modela su veoma slične - čak i najmanji dasa ima brzinu od 100V/uS, struju od +/-30A i male fazne pomere. Svi rade sa izuzetno malim stepenom povratne sprege od svega 4-6:1 (manji 6:1, veći i moj 4:1). Ukratko, to su carevi. Pozdrav, DVV
hi.fi.133 ljubisha,
>pojačavač od 25W bi ti omogućio maksimum od oko 102 dB, onaj od 50W >105 dB, a onaj od 100W 108 dB zvučnog pritiska. 100 dB zvučnog >pritiska je tako paklena buka da ti u stan upada milicija misleći da >dižeš revoluciju. Pre par godina sam imao SANSUI AU-G11X od svojih 25W RMS-a (valjda, zaturio sam katalog) i trafoom od 100 i nešto vati. Uspevao je da po- krene BOSE kutije od 80W sinusa skoro isto kao i duplo teži, sa trafoom od 450W i 65W po kanalu TECHNICS SU V600. Jedino što je kod SANSUI-a pot bio logaritamski (tek preko polovine je prihvatao snagu, a već preko 7-ce je bilo veoma teško ga kontrolisa- ti :)). Aha, evo ga katalog. U njemu za tu seriju AU-G piše da su to X-BA- LANCED pojačala. Šta li mu je to? I šta su to "reverzna" pojačala? Pa ako ti nije teško napiši nešto.
hi.fi.134 dveselinovic,
Otkud ja znam šta je to "reverzni" pojačavač? Nikada ranije ni čuo za taj pojam, a verovatno se radi o nečem sasvim običnom, što je njihov čovek iz marketinga otkrio tek pre koji mesec. Isto tako pojam "X-balanced" pojačavača prvi put čujem. N ebi me čudilo kada bi se ispostavilo da se radi o recimo potpuno simetričnom kolu, koje drugi pod imenom prave već 25+ godina. Japanci su majstori da nešto prekrste i nazovu ga novim, a ono stara stvar. Pozdrav, DVV
hi.fi.135 calex,
<!> Oko poređenja - smatram da solidan CD u klasi 600-900 DM, ako je <!> dobro odabran, svira kao gramofon od DEM 600-900 sa zvučnicom od DM <!> nova tehnika bude bolja od strane, ili bar jeftinija za isti kvalitet Ja bih još više bio za novu tehniku. Za 600-900 može da se nađe baš solidan CD koji bi trebalo da se nosi sa mnogo skupljom analognom kombinacijom. Ne 'bar jeftinija za isti kvalitet' nego mnogo kvalitetnija za istu cenu <o medijima i da se ne govori>. <!> Tvoj AR-925 je čini mi se novija verzija mog starog AR-94; moj ima Ne, AR-925 je novija verzija AR-92, ima iste karakteristike i iste zvučnike <250-38-19> a <baš sada gledam prospekte> spolja gledano, identična je tvojim kutijama <oblik, dimenzije>. BTW, zar tvoje skretnice ne seku na 350 Hz i 2000 Hz? <!> Oko problema zvuka koji nestaje - da nije tebi riknulo nešto na <!> signal za sluške vuče sa standardnog izlaza pojačavača, logično je da <!> ako na sluškama uvek ima normalan nivo, nešto nije u redu sa <!> zvučnikom, a ne sa pojačavačem. Izgleda da mi je odraz bio loš. Menjao sam zvučnik i opet levi kanal pada. Signal za slušalice se obara samo jednim 330ŕ 1/2W i baš me je iznenadilo kad sam otkrio da sa njima radi. I meni je bilo logično da je problem u zvučniku. :(( <!> Proveri da ti se slučajno ne dodiruju jednom tankom slobodnom <!> (nepovezanom) licnom + i - za zvučnike ili na pojačavaču, ili na Pa zar na ovo ne bi reagovao protektor? Kad sam kupio, bio sam dovoljno lud da probam kako radi pa sam prespajao <!?> izlaze za zvučnike <%-6> i uvek je pojačalo ispadalo. Sada se samo levi kanal gubi <baš kao da je zaprljan potenciometar>. Da se ne dešava ovo sa slušalicama, bio bih sto posto da je potenciometar. Izgleda da ću ipak morati da odnesem osciloskop kući pa da na licu mesta rešavam ovaj glupi problem.:(( <!> P.S. Pa jes' 70-tak poruka za 7 dana, kada ja sam dnevno pustim pola <!> toga. A sve to zadjabe! :-))))))))))) Kako to misliš? Pa ovo dole je tvoje mišljenje. :))))) ┌── │<!>> vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu. │ │<!> "Bio"? Kako "bio"? Još uvek je.:-))) └── pozdrav, Cale....
hi.fi.136 calex,
<!> * KOLIKO ZNAM, JA JEDINI IMAM PRAVI HI-FI RAžUNAR OVDE. IMA TRI <!> GLAVE I TRI MOTORA.* <!> Tri motora: <!> 1. Na napajanju; <!> 2. Dopunski na kućištu; <!> 3. Mali na CPU hladnjaku. Malo si se zabrojao, evo ja imam isto to i još: 4. HDD 1 5. HDD 2 6. FDD 1 7. FDD 2 8. CD ROM 9. strimerica. Ovo ni Nakamichi ne može :))))
hi.fi.137 calex,
<!> Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim <!> na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ? Jesi li našao? Mani već 5-6 godina ovo fali a nisam ni pomišljao da rešavam problem. :(
hi.fi.138 jegor,
Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to. Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :))
hi.fi.139 kanki,
=============================== 2.437 EXTRA.5:hi.fi dveselinovic, 21.05.94. 17:56, 8201 chr --------------------------------------------------------- .... Nego, mogu li vas zainteresovati za jedan MOSFET izlazni stepen od pristojnih 2x300/600W u 8/4 oma, ili 1.000W/8 oma u mono verziji? .... DVV ----------------------------------------------- 2.437 --- ???? Pa, što bi, oće li stizat ? ps. Slate su neke šeme u .SCH a nemam Orcad, pa kako da ih vidim...
hi.fi.140 vstan,
> Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt > diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane > veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to. > Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude > ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :)) Dobra ideja :) Zainteresovan za klasiku (iskljucivo CD).
hi.fi.141 saricl,
!!! Ja bih tako, a vi recite kako biste vi. Razlog zašto sam te zamolio za neki text sličan ovom je i taj što sam u Hi fi svetu prilično zelen.. Evo šta imam na umu: Krajnji cilj je prvoklasan aktivan sistem iz samogradnje. BDW pošto nemam para da sve sunem odjednom onako kako bi hteo onda idem postepeno. Rešio sam se za stereo verziju otala pojačavača koji će jednog dana solo da tera basove. Za sada to je klasičan stero pojačavač normalno sa kvalitetnim komponetamna. Sve to mislim da priključim na kutije koje trenutno imaju/imaće (pošto i njih sam pravim) pasivnu skretnicu. E sad bi me zanimalo koliko je izvodivo na sistem projektovan sa pasivnom skretnicom istu maknuti i povezati svaki drajver na posebno pojačalo i sa elektronskom skretnicom. Znači za sada klasične kutije klasično pojačalo a zatim upgrade još četiri pojačala za srednje i visoke i skretnica za iste pa zatim pretpojačalo . Šta mislite dali ovakva koncepcija "diše" ?
hi.fi.142 dveselinovic,
> Ne, AR-925 je novija verzija AR-92, ima iste karakteristike i > iste zvučnike <250-38-19> a <baš sada gledam prospekte> spolja > gledano, identična je tvojim kutijama <oblik, dimenzije>. > BTW, zar tvoje skretnice ne seku na 350 Hz i 2000 Hz? Aha, pa on je znači nalik pokojnom AR-5, koji je imao potpuno isti komplement drajvera, samo u većoj kutiji. Ja sam inače imao AR-5 (10" bas, 1,5" kalota u sredini, 1" kalota na vrhu, XO 700/5000 Hz, 8 oma) od 1975. do 1986., kada sam ga zamenio sa ovim AR-94. Oko toga gde je sečen, zaista ne znam. Prospekt sam izgubio prilikom selidbe još 1987. godine, a nisam se trudio da pamtim. Lepo svira i to mi je dosta, zadovoljan sam. > Pa zar na ovo ne bi reagovao protektor? ... Trebalo bi, ali bog sveti zna kako je zaštita izvedena i koliki su kapaciteti izlaznog stepena. Viđao sam od veoma osetljive zaštite mahom na Japancima do veoma tolerantne zaštite, mahom na Nemcima. > Izgleda da ću ipak morati da odnesem osciloskop kući pa da na > licu mesta rešavam ovaj glupi problem.:(( Bogami, moraćeš. Može da bude i neki elektrolit koji zeza, oni vole tako da probiju, al' da ne riknu skroz na skroz, nego tako malkice potisnu signal jedno 95%.:-)))) Zaigraju se pa poveruju da su "brick-wall" filter.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.143 dveselinovic,
> Malo si se zabrojao, evo ja imam isto to i još: Ma, flopetle i disketle nisam brojao. Da jesam, onda bih imao 7 motora, a glavni inženjer iz Nakamichi-ja bi obavio hara-kiri ritualnom katanom firme.:-))) No, junače, za glave mi ništa ne veliš, kako tu stojiš? Da nisi i ti jedan od onih napumpanih bildera, sa puno motora i malo glava? :-)))))))))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.144 dveselinovic,
> Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt > diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane > veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to. > Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude > ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :)) Mislim da bi ipak prvo trebalo pitati upravu Sezama, tek toliko da ne izletimo van pravila. Da neko ne pomisli da je sve to komercijalno. Inače, lično u svemu tome vidim jednu drugu prednost, a to je izbegavanje kupovine samo zbog jedne ili dve pesme koje neko već ima na CD-u. Uzmeš CD i lepo snimiš i to je to. Ili daš čoveku kasetu da ti on snimi. Pozdrav, DVV
hi.fi.145 dveselinovic,
> ???? Pa, što bi, oće li stizat ? > > ps. Slate su neke šeme u .SCH a nemam Orcad, pa kako da ih > vidim... Opa, nisam znao da neko to čeka, ja sam pitao, a niko se nije javio. Stoga, protest stranke se odbija.:-)))) Šalu na stranu, nema problema, evo ih ovde uz poruku, u uobičajene dve verzije. Jedna je namenjena za Epson, a druga za HP laserske štampače. Šema potiče iz inače sjajnog časopisa "Elektor", sa čijim projektima imam *BESPREKORNO* iskustvo, nikada do sada mi se nije desilo da neki njihov projekat ne radi. Pozdrav, DVV
hi.fi.146 dveselinovic,
> Rešio sam se za stereo verziju otala pojačavača koji će jednog > dana solo da tera basove. ??? Da nije Otala ipak malo nejak za basove? Istina, ako zvučnici imaju 4 oma, i on ima 50W, ali ja bih ga ipak koristio za srednje i visoke, ali ne i za bas. > E sad bi me zanimalo koliko je izvodivo na sistem projektovan sa > pasivnom skretnicom istu maknuti i povezati svaki drajver na > posebno pojačalo i sa elektronskom skretnicom. Savršeno izvodivo, zašto ne bi bilo? Međutim, ne bi bilo loše da odmah predvidiš mesto za buduću elektroniku, recimo na vrhu kutije, i da produžiš sve 4 stranice zvučnika za nekih 14-16 cm uvis, kako bi se ostavio prostor, a rupe ćeš lako naknadno izbušiti. Ako to sada ne uradiš, onda ćeš sutra morati negde da smeštaš posebne kutije sa elektronikom koja će naknadno doći. > Šta mislite dali ovakva koncepcija "diše" ? Diše, zašto ne bi, to je dosta tipičan metod za sve one koji nemaju dovoljno para da u sve to ulete odmah sa punim zamahom. Na kraju dobiješ isto što bi dobio i da si odmah uleteo u celu koncepciju, ali si zato investiciju razvukao na duži period. Pozdrav, DVV
hi.fi.147 calex,
<!> No, junače, za glave mi ništa ne veliš, kako tu stojiš? Da nisi <!> i ti jedan od onih napumpanih bildera, sa puno motora i malo glava? Bildujem od petnaeste, .... Nisam baš siguran. Kada si brojao motore, brojao si valjda ventilatore. Šta si brojao kada su u pitanju glave? BTW, ja nemam baš ništa, sve je ovo u firmi, a ja se borim za nove 'glave i motore'. pozdrav, Cale....
hi.fi.148 calex,
<!> Lepo svira i to mi je dosta, zadovoljan sam. Jest', ali je ovo vrrrlo relativan pojam. Nekima nije jasno da nije potrebno da se baš uvek odvrne potenciometar za visoke da bi čuli nešto kako treba. OTOH, znam bar dvojicu koji me, kad god me sretnu, dave poređenjima, uglavnom teoretskim, kao ove kutije prema onim, ovaj tuner prema sequeri, .... a nisam još čuo da kažu kako ova grupa snimila doooobru muziku ili da bar kažu da su nabavili neku xxx ploču. pozdrav, Cale....
hi.fi.149 calex,
<!> Šalu na stranu, nema problema, evo ih ovde uz poruku, u <!> uobičajene dve verzije. Jedna je namenjena za Epson, a druga za HP Šalu na stranu, a gde su?
hi.fi.150 dr.grba,
>> Inače, lično u svemu tome vidim jednu drugu prednost, a to je >> izbegavanje kupovine samo zbog jedne ili dve pesme koje neko već >> ima na CD-u. Uzmeš CD i lepo snimiš i to je to. Ili daš čoveku >> kasetu da ti on snimi. Bez ljutnje, ali to već funkcioniše odavno, kroz mail, via CIVI:muzika (:
hi.fi.151 dveselinovic,
Evo ih kod mene u obliku dva print fajla, jedan za Epson a drugi za HP, ali iz meni nepoznatih razloga, SEZAM nije hteo da ih primi. Nekoliko puta sam pokušao na razne načine, ali jednostavno neće pa Bog. Pustio sam upit ZZ-u i Dejranu da vidim o čemu se radi. BTW, i mene su ljudi nekoliko puta pitali zašto ne mogu da upload-uju na SEZAM, a ja sam se čudio. A ASCII tekst ide bez problema?!? žim saznam u čemu je stvar, šaljem ih, ionako oba zipovana imaju oko 50K, dakle nije ni neka frka. Pozdrav, DVV
hi.fi.152 dveselinovic,
Brojao sam aktivne i priznate procesore. Centralni procesor je 486DX2-66, procesor na inteligentnom keš kontroleru je 80C188-12, a procesor na fax/modem kartici je 80186-16. Prvi ima 8 MB, drugi 4 MB a treći 512 kB posvećenog RAM-a. Ako uzmem da je i video čip WD 90C33 takođe procesor, što je diskutabilno, onda bi imao čak 4 aktivna procesora u mašini. A svi samo moji. Joj, meraka! :-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.153 dveselinovic,
Da, takvih teoretičara polupriučenog tipa je i meni dosta, gledam ih već evo 30 godina. Nešto su načuli, često i to malo pogrešno, pa sede čitaju prospekte i misle da im je sve jasno. A oni somovi na bućkalu, magarci u magli. Moje saučešće, od srca. Pozdrav, DVV
hi.fi.154 calex,
<!> Brojao sam aktivne i priznate procesore. Centralni procesor je <!> 486DX2-66, procesor na inteligentnom keš kontroleru je 80C188-12, a <!> procesor na fax/modem kartici je 80186-16. Prvi ima 8 MB, drugi 4 MB Ajde da brojim. Centralni je Pentium 60 PCI, sa 2x16MB, zatim ide SCSI-2 sa svojim 80188, on-board, pa Intel 80960 RISC na HP4P, modem nisam uspeo da provalim <imam ga, valjda?>. Zasad nema ništa od PCI-ćerki, IDE kontroler služi za miška i povremeno za HDD. Bilder, a? A i sad videh još jedno motorče, Color-Mobile Scanner. <!> A svi samo moji. Joj, meraka! :-))))) :((((((((. Bljak, a i grožđe je kiselo. pozdrav, Cale....
hi.fi.155 calex,
<!> Moje saučešće, od srca. Hvala, :( ali odučiću ja njih. :)) pozdrav, Cale....
hi.fi.156 vujacic,
Nedavno sam pitao za savet u vezi zvučnika, šta da kupim. Vi ste se tako lepo ispričali u vezi sa zvučnicima i baš vam hvala naročito DVV-u, nešto sam i naučio. Ali na osnovu vaših poruka sam zaključio da nema ništa solidno za oko 300 Dm., da li sam u pravu. Japanske proizvođače i ne pominjete, nije valjda da su toliko loši. Za DVV-a još jedno pitanjce. Na jednom zvučniku koji trenutno slušam bas malo trokira, ali samo na tiho, čim pojačam ton sve je u redu. Probao sam da im zamenim mesta, ali opet isti zeza, znači nije u pitanju risiver. Pozdrav, Ljubiša.
hi.fi.157 armitage,
I dalje me zanima precizna razlika između muzičke (impulsne?) i sinusne snage zvučnika end pojačala. Kako se dobija odnos između ove dve vrednosti? Objasnite mi precizno pojam omaže pojačala i zvučnika i zašto ona "opada" na većim snagama? -*- Armitage -*-
hi.fi.158 dveselinovic,
Nema fiksnog odnosa između trajne (sinusne) i impulsne (muzičke) snage, to zavisi od konkretnog slučaja. U osnovi, muzička snaga je sve ono preko nominalne (sinusne) snage gde su izobličenja istina veća, ali još uvek nema klipinga (efekta sečenja vrhova signala usled preterane pobude). U slučaju zvučnika, muzička snaga je maksimalni impuls u trajanju od 1 sekunde ili kraće koji zvučnik može da preživi bez pregorevanja. Ne bih ti savetovao da testiraš ovu karakteristiku. Za ostala objašnjenja, pogledaj stare poruke, o tome sam napisao desetine kilobajta. Pozdrav, DVV
hi.fi.159 dveselinovic,
Baš tako, za DM 300 ja ne mogu da se setim bilo koga zvučnika koji bih preporučio. Japanci su u principu tu najslabiji, uz časne izuzetke, ali za velike pare (na primer, Yamaha NS-1000). Šta to znači "trokira"? Opiši tačne simptome, ovao uopšteno neće moći. Pozdrav, DVV
hi.fi.160 vujacic,
** Šta to znači "trokira"? Opiši tačne simptome, ovao uopšteno ** neće moći. Pokušaću, daje zvuk kao da je probušena membrana (otprilike pr,pr,pr..). Kad pojačam ton izgubi se ?. Ljubiša.
hi.fi.161 sikima,
Potrebne su mi informacije o sledecim IC: - BA 3707 - M 51544L Pre svega zanima me sta su ta kola a dobro bi dosao raspored pinova. Isto tako treba mi trafo 220/6V 3-4 W, pa me interesuje je li neko video nesto na tu temu povoljno u gradu. Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.162 dikla,
> Dakle, JBL je firma, nema spora, 4311 je dobar da boljeg nema, > a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tuzno, ali istinito. A kada bih A kom redu velicine cene se radi ?
hi.fi.163 dveselinovic,
Ne sećam se pošto je bio, sećam se da tada nisam mogao da odovjim te pare, pa sam morao da odustanem. Pozdrav, DVV
hi.fi.164 kanki,
Može li nešto u kratkim crtama o pojačalu Technics SUV 670 goran
hi.fi.165 jegor,
Prvo da zahvalim (necu da kazem kolegi, jer ja jos nisam doktor u ovim stvarima :) g. DVESELINOVICU na odlicnim porukama koje je ostavljao. Mogu slobodno da se koriste kao mali prirucnik HI-FI-a. Zanimljivo je da su svi moji drugari koji se kao zanimaju za HI-FI, na pominjanje da ima tamo na SEZAMU neki cika koji zna to malo bolje, postajali vrlo razdrazljivi. Jos je zanimljivije da mnogi od njih nisu kupili plocu ili disk bar nekoliko godina ili nikada (prokleti grebatori). A tek o spravama da i ne govorim. Sa jednim ozbijnijim drugom sam pregledao sve vase poruke (ovo persiranje je iz cistog postovanja, naravno) i dosli smo do zakljucka da volite zvuk koji vise odgovara profesionalnim zahtevima nego kucnom uzivanju u muzici. Vi se naravno necete sloziti sa mnom, ali sam ja misljenja da za zdravo kucno slusanje monitorske kutije nisu najbolji izbor. Mislim da je njihov zvuk agresivan za neku duzu upotrebu. Drugo, slazem se sa vasim misljenjem, da zvucnik ne sme da boji zvuk, ali za vecinu nas, zvucnici koji ne boje zvuk su pusti san zbog njihove cene. I sami ste rekli da zbog cene niste kupili zvucnike koje ste hteli. Na kraju da se osvrnem na ono o debelom porezu na sminku. Nepobitno je da toga ima, ali nije bas sve ni toliko jednostavno. Mi placamo porez na sminku, ali i porez na luksuz i jos kojekakve poreze (posto potrosac sve to mora da plati na kraju). To je ono sto ni vi kao proizvodjac ni ja kao kupac ne bi morali da platimo ako bi smo pravili na primer pojacalo u privatnoj reziji. Drugo, tu je i provera kvaliteta, koja je kod velikih imena rigorozna. Ako uzmemo kao banalan primer da jedan Mark Levinson trosi 1 do 1.5 KW, a da njegovo testiranje traje pet dana bez prekida, i jos koliko komada je u procesu testiranja u istom trenutku, dolazimo do toga da bez obzira na cenu struje racun nije mali :) Mene licno interesuje, kako znate recimo da u nekom sistemu odredjena izoblicenja proizvodi bas neka odredjena komponenta? Na primer zvucnik ili pojacalo. Jasno mi je da to nije problem kada ste u situaciji da kombinujete razlicite sprave, ali kad to nije moguce sta onda? Cini mi se da neke sprave bivaju cesto nepravedno kritikovane zato sto nisu bile uparene sa kompatibilnim spravama. Mogli biste ponesto i o tome da napisete, mislim o uparivanju razlicitih uredjaja. Izvinjavam se na tepihu, necu vise mame mi :))
hi.fi.166 dveselinovic,
Pa sad, ima načina da se sazna koja komponenta unosi zbrku. Jedan je da pogledamo oznake modela i proizvođača, pa ako je neko ko je poznat po lošim komponentama, eto malera.:-)))) Drugi je da zamenimo jednu po jednukomponentu. žim čujemo razliku a novi zvuk je čistiji od starog, našli smo silu haosa i rasula. U praksi, stvari su ipak jednostavnije. U principu, zna se da recimo Harman/Kardon pravi dobre pojačavače - njihov proizvod može da varira od vrlo dobar do odličan, pa je stoga unapred malo sumnjiv. Slično se može reći i za recimo Marantz CD plejere (kao i Philips i neke druge), a kada vidim Technics ili Sony tjuner, uopšte ne sumnjam da je to loša stvar - opet, vrlo dobro do odlično u svojoj klasi. Problem su zapravo masovni proizvođači, jer se kod njih nikada ne zna gde stoje sa ovim ili onim proizvodom. Tu mislim na firme kao što su Pioneer, Technics, Yamaha, Sony, itd. Svi oni su u principu dobri za ovo ili ono, ali konkretno, ne mora da znači. Svi oni umeju da naprave od veoma dobrog do veoma lošeg, pa je proba "in situ" jedini način da budemo sigurni. Viši nivo su firme a la Denon, u principu dobri sa retkim promašajima. Najviši su oni koji retko omanjuju, kao recimo Onkyo ili H/K. Naravno, oni imaju i neke druge cene. Šta je to "profesionalni" zvuk? Prvi put čujem taj izraz. Za mene, nešto ili jeste dobro, ili nije. Dobro uvek košta, ma odakle bilo. Jedini smisao tog pojma nalazim u PA sistemima za rok koncerte ili javna mesta, a to me ne zanima. JBL 4311 je naprosto odličan zvučnik, bilo kad, bilo gde i bilo kako. Skup jeste, ali kvalitet uvek košta. Nije jedini dobar zvučnik, nema dileme, ali meni se on jako, jako dopao. Rado bih ga imao u kući, gde mi je soba za muzikom oko 14 m2 - malo po svakom kriterijumu, i to je još puna svega i svačega. Pozdrav, DVV
hi.fi.167 dveselinovic,
Mali prilog za elektroničare. Juče mi je u kući rađena generalno čišćenje plakara, sa pomeranjem, ribanjem i podvriskivanjem. To je okazion koji ja uvek iskoristim da otvorim i iznutra oprašim moj Hi-Fi. Elem, u kontekstu svih naših priča ovde, juče baš obratim pažnju na iznutrice opreme. Prvo, moja velika ljubav, H/K 6550. Nije me mrzelo da brojim - sastoji se od tačno 108 tranzistora, 17 dioda i jednog greca. Raspored je sledeći: - pojačavači snage 52 tranzistora, 4 diode - naponska regulacija 8 tranzistora, 6 dioda, 1 grec - MC/MM stepen 20 tranzistora, 2 diode - funkcije 10 tranzistora, 2 diode - ton, pretpojačavač 18 tranzistora, 2 diode Svuda gde ima po 2 diode, radi se o zenerkama, koje služe lokalnoj stabilizaciji napona. Naime, to je moja omiljena teza koju guram i ugrađujem još od sredine 70-tih - centralno se samo ispravlja i elektrolitima čisti i stabilizuje osnovni napon, a posle se lokalno "zakucava" na potrebnu vrednost; međutim, pošto je dotur do lokala na višen nivou od potrebnog, lokalno se mora stabilizovati. To opet znači i lokalno filtriranje, kojom prilikom se ubiju i sve smetnje i ubacivanja šuma od greca do lokala. Rezultat je najčistiji moguć napon u lokalu. Ideja je prosta i jeftina - za neki +/- napon nam trebaju dva komada tranzistora (BD 139/140), dve zenerke, 4 otpornika i 4 elektrolita, sve zajedno recimo DM 4-5, a efekat je po meni sjajan. Hvala bogu, ljudi su to baš tako odradili. Drugo je konstrukcija pojačavača snage. Očigledno su se tu razbili od posla, a onako golim okom (šemu još nemam, ali ću je dobiti), zadržali su sistem jednog diferencijalnog ulaznog stepena, sa preslikavanjem napona ka minusu strujnim ogledalom zakačenim na invertujući deo. Dakle, samo je ulazni stepen jednostruk, od njega sve nadalje je simetrično i komplementarno. To je njihov stari štos koji teraju još iz sredine 80-tih. Inače, izlazni stepen koristi par Toshiba 2SA1302/2SC3281 tranzistora; to su RET (Ring Emitter Transistor) modeli od 150W po komadu, po ceni od DM 7,50 u Nemačkoj. Ko ne zna, RET tranzistori se iznutra sastoje ne od klasičnog jednog tranzistora, već od serijski vezanog niza manjih tranzstora na istom supstratu. Prednost im je veoma velika učestanost odziva, tipično i do 60 MHz (klasični tipovi tipično idu do 3-5 MHz, retko i do 20 MHz). Ovo napominjem da bih podvukao da se radi o SEPP (Single Ended Push-Pull) izlaznom stepenu, tj. o potpuno komplementarnom stepenu sa samo jednim parom izlaznih tranzistora. Pa ipak, iz toga su izvukli sve one bolesne karakteristike, kao što je recimo brzina pojačavača ("> +/- 130 V/us", "vreme uspona < 1 uS"), veliku struju u udarima (HCC - High instantaneous Current Capability) od +/- 40A i slično. Dakle, sve se opet vraća na kvalitet projektovanja, a ne na beslovesno nagomilavanja izlaznih tranzistora, kao što su Ameri i danas skloni da rade. Jasno je da veće izlazne snage traže jače izlazne stepene, ali puko povezivanje 4, 5 ili više pari izlaznih tranzistora za recimo 100-150W jednostavno nije potrebno. Bolje je manje a dobro, nego loše a mnogo. Uzgred, nominalna snaga uređaja je navedena kao: 2 x 50 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,09 % 2 x 70 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,3 % To piše u priloženom uputstvu za rukovanje, dok su u opštem prospektu navedene drugačije karakteristike - obe snage su date isto, ali prva za THD < 0,05%, a druga za THD < 0,08%. Takvih razlika ima još - voleo bih kada bi se makar interno usaglasili. Inače, to je postignuto sa negativnom reakcijom od svega 12 dB, odnosno svega 4:1; koliko znam, ovo je najmanja reakcija u slučaju velikoserijskog proizvoda. Inače, ima uređaja, kao recimo neki Threshold modeli, koji rade bez ikakve ukupne negativne reakcije, a kako rade - zna se. Druga stvar koja me je fascinirala je Marantz CD-53. Pošto sam zadržao stari Sony CDP-190, imao sam prilike da ih oba posmatram otvorena jedan kraj drugoga. Potsećam da se radi o dve klase uređaja, pa su razlike ne samo normalne, već i očekivane. Elem, cela Sony-jeva elektronika se sastoji od jedne ispravljačke pločice i druge koja sadrži ama baš sve ostalo zapakovano u 5 VLSI čipa i 4 klasična integralca. Ispravljač se sastoji od trafoa, greca i jednog elektrolita od 10.000 uF. Kod Marantz-a je sasvim druga pesma - ispravljač ima 2 greca, 10 tranzistora i 4 IC-a (1x7805, 2x7812, 1x7818) za naponsku regulaciju, plus 16 dioda za dobru meru. Pored obligatnih VLSI čipova, u Marantz-u sam našao i dodatnih IC-a i 30-tak tranzistora, tek da se nađe. Uzgred, štampa kola, raspored elemenata i lakoća snalaženja su zaista superlativni - alal im vera. Inače, po spisku materijala, ubedljivi lider je kasetofon, Sony TC-K808ES. Ima 82 tranzistora, 8 VLSI, 14 IC, 62 diode i 3 greca. Organizaciono, Sony je briljantno rešen - kada bi mi ga neko pokazao onako otvorenog, tj. da ne znam čiji je, ja bih rekao da ga je Nemac pravio, isključivo zbog urednosti. Konstrukcija pre svega napajanja, a zatim i logičkih komandi i audio dela, je urađena tako da se vidi da je firma koja ga je pravila duboko u profesionalnim vodama - logika je tu. Stabilizacija napona je tako ludo urađena da se ne sećam da sam u drugom kasetofonu tako nešto ikada video - bogato, nema šta. Stepen urednosti je odličan, mada ima malo previše unakrsnih veznih žica za moj ukus (pretpostavljam da je moralo, ali opet mi se to ne sviđa). Inače, pomalo sam strahovao od Dolby S sistema na tom kasetofonu; sada, nakon 9 meseci eksploatacije, moram priznati da je moj strah bio uzaludan (B i C sistemi su dobro poznati i od ranije dobro ispečeni kod maltene svih). Lično mislim da trik kod S sistema nije toliko u još manjem šumu koliko i boljem prenosu detalja u programu od prethodnog sistema C. To plus HX Pro, sa metal trakama, daje nešto jako blizu mog magnetofona sa Maxell UD- XLII trakom na 19 cm/s (četvorokanalni Philips N4520). Blizu, ali još uvek ne isto, još uvek dajem jasnu prednost magnetofonu posebno kada mu se BIAS podesi kako treba, bez obzira što je on tehnološki gledano dinosaurus (a i po gabaritima, 52x52x24 cm, 26 kg) i skup za teranje (jedna traka 27 cm košta DM 65-85). Na 38 cm/S sa IEC ekvalizacijom, tvrdim da mu po prirodnosti zvuka ni DAT nije ravan. Bolje su tek profesionalne PCM mašine, sa kojima stvarno nema trke, to je apsolutni plafon. Istina, i za apsolutnu cenu, MCI i Studer nikada nisu bili jeftini. Pozdrav, DVV
hi.fi.168 jegor,
U jednoj reklami za Forte Audio pojacala, video sam sledeci tekst: "Insulated gate bi-polar transistors are a newly developed power semiconductor. They have the ideal combination of high input impendance and speed (the desirable characteristics of tubes and MOSFETS) with low output impendance and high current capability (the desirable characteristics of bi-polar transistors). Da li bi neko mogao malo da pojasni ovo, oko karakteristika tranzistora i lampi?
hi.fi.169 armitage,
> Uzgred, nominalna snaga uređaja > je navedena kao: > > 2 x 50 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,09 % > 2 x 70 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,3 % Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U tehničkim specifikacijama za Technics SU-V550 nađoh sledeće: 20~20.000Hz continous power output, both channels driven: 2 x 65W (8 Ohms) 1000Hz continous power output, both channels driven: 2 x 75W (8 Ohms) 2 x 105W(4 Ohms) Total harmonic distortion (THD) rated power at 20~20.000Hz: 0,002% (8 Ohms) rated power at 1000Hz: 0,0009% (8 Ohms) 0,005% (4 Ohms) half power at 20~20.000Hz: 0,002% (8 Ohms) half power at 1000Hz 0,0008% (8 Ohms) 0,002% (4 Ohms) Intermodulation distortion rated power at 50 Hz: 7kHz=4:1, SMPTE, 8 Ohms 0,005% E, ubi me ako je meni u ovom poslednjem redu nešto jasno. :) -*- Armitage -*-
hi.fi.170 vstan,
> Moze li nesto u kratkim crtama o pojacalu Technics SUV 670 Izlazni stepen je jedan veliki integralac (STK kolo), sto bas nije neko kvalitetno resenje.
hi.fi.171 vstan,
> Druga stvar koja me je fascinirala je Marantz CD-53. Posto sam > zadrzao stari Sony CDP-190, imao sam prilike da ih oba > posmatram otvorena jedan kraj drugoga. .................. Kod > Marantz-a je sasvim druga pesma - ispravljac ima 2 greca, 10 > tranzistora i 4 IC-a (1x7805, 2x7812, 1x7818) za naponsku > regulaciju, plus 16 dioda za dobru meru. Pored obligatnih VLSI Evo otvorih ja CD-50, reko da proverim da nisu poceli i oni da fusare ;) Elem, ucinilo mi se da kod tebe ima jedan 78xx manje, sto se i potvrdilo. > ............................ Uzgred, stampa kola, raspored > elemenata i lakoca snalazenja su zaista superlativni - alal im > vera. Stampa zaista izgleda fenomenalno. Kada se baci pogled na unutrasnjost uredjaja odmah se vidi da obecava :)))
hi.fi.172 calex,
<!> Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U tehničkim <!> rated power at 1000Hz: 0,0009% (8 Ohms) Ovo je postalo normalno pre nekog vremena. Ne razumem se baš toliko, ali mi se čini da je postalo mnogo lako napraviti pojačalo sa malim THD ali ostali <važnije> parametri ostaju na nekom vrlo niskom nivou <S/N, naročito za phono, damping faktor, osetljivost ulaza, RIAA, ....>. I onda se to po prospektima ističe kao važan detalj. Koliko se sećam, 0,2% THD je podnošljivo, ispod 0,1 neprimetno. pozdrav, Cale....
hi.fi.173 vstan,
> Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U > tehnickim specifikacijama za Technics SU-V550 nadoh sledece: To je klasicna japanska propaganda ! Sve te specifikacije za doticno pojacalo mozes da okacis macki o rep. Nego jel su naveli slew rate, rising time, damping faktor ? A pojacalo je pretpostavljam i lakse od 9.9kg ? p.s.Sada si ga nadrljao ;) Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :))) A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;)
hi.fi.174 amarilis,
ť Dakle, ne slazem se sa tobom u potpunosti. Ako ti je cilj da ť sam napravis nesto na osnovu dobre polazne seme, onda si u ť pravu, ali ako te zanima maksimum, onda nema stednje na ť materijalu. Dakle slazem se da se ne slazes u potpunosti jer si u pravu,ali ipak ne treba preterivati sto sam i ilustrovao opisom onog pretpojacala :) P.S. nadam se da ti ne smeta sto malo kasnim sa reply
hi.fi.175 dfilip,
Pozdrav, Vec duze vreme pokusavam da nabavim analogni chip TOSHIBA TA7282AP pa bih vas zamolio za savet gde bih mogao da ga potrazim? Chip inace pripada malom zutom SONY-ju. dfilip
hi.fi.176 armitage,
> To je klasicna japanska propaganda ! > Sve te specifikacije za doticno pojacalo mozes da okacis macki o rep. > Nego jel su naveli slew rate, rising time, damping faktor ? > A pojacalo je pretpostavljam i lakse od 9.9kg ? Hm, može biti .. al' baš da ih kačim :) Pravo da ti kažem, meni te vrednosti mnogo ne znače, tako da se prirodno čudim ovakvoj razlici. A da, ima damping factor: 30 (4 Ohms), 60 (Ohms) Ne stidim se ni težine: 7.9kg .... ma, možda i tu lažu, daj ga na vagu :)) > p.s.Sada si ga nadrljao ;) > Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :))) > A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;) Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se tiče DVVa, već sam spremio kišobran. ;) -*- Armitage -*-
hi.fi.177 sikima,
> nabavka IC Toshiba TA7282AP Pogledah u katalog MG elektronika iz Nisa gde pise TA7282AP (2xNF-E,16V,2x2,5A 2x4,6W 12V/4 Ohm) ........ 11,00 Telefon: 018/ 22 - 462 radno vreme 8 - 20 (subotom do 15 h) Probaj da nadjes ovo IC kod SD elektronika 018/ 45 - 201 Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.178 dveselinovic,
> Da li bi neko mogao malo da pojasni ovo, oko karakteristika > tranzistora i lampi? U načelu, lampe po definiciji rade u čistoj klasi A, što znači da u svakom momentu provode maksimum struje koju su predviđene da provode. To u praksi znači da sve do granica rada, nema tog signala koji ih može iznenaditi, odnosno koji neće obraditi bez ikakvih problema što se brzine i amplitude tiče. Sem toga, cevke rade na veoma velikim naponima, gotovo uvek daleko većim nego što su realni domeni izlaznih stepena, pa i kada dođe do deformacija, one se dešavaju na samom izlazu; to je dobro, jer greška na ulazu se posle naknadno pojačava u svim narednim stepenima. MOSFET tranzistori su po nekim svojim osobinama veoma nalik lampama - veoma su brzi, veoma linearni i imaju uglavnom dobre krive pojačanja, daleko ravnije od običnih bipolarnih tranzistora. To su prednosti. Sada malo o manama. Cevke u najvećem broju slučajeva zahtevaju izlazni transformator kao vezu sa zvučnikom, jer najčešće nisu mnogo srećne sa zahtevanim izmenama u režimu izlaznih struja kod kompleksnih opterećenja (tj. zvučnika). To praktično znači dve stvari. Prvo, veoma retko će se videti da cevni uređaj glumi idealan naponski izvor, tj. da stalno daje isti napon uprkos promenama opterećenja. Potsećam da to znači recimo 50W/8 oma, 100W/4 oma, 200W/2 oma, itd; u praksi cevke najčešće daju 50W/8 oma, 60W/4 oma i recimo 35W/2 oma. Drugo, zbog svoje konstrukcije, cevke su skupe, pa iole veće snage (tj. sve preko 50W/8 oma) postaju skupa rabota. Najzad, zbog onog izlaznog trafoa, njihov faktor potiskivanja (damping factor) je veoma ograničen, što je nepoželjno. MOSFET se sasvim normalno direktno vezuje za zvučnik bez ikakvih posrednika i u celini dosta nalikuje lampama. Međutim, nije ni malo lako napraviti komplementarne NPN/PNP tipove, što je nezgodno. Dalje, MOSFET tranzistori snage koji se danas koriste imaju tu nezgodnu osobinu da ima je izlazna impedansa veoma velika; tako kod najpopularnijih izlaznih tranzistora, Hitachi SK149/SJ50, Rds (izlazna impedansa) je celih 0,4 Oma, što je veoma velika vrednost za ovakve slučajeve. U prevodu, to znači da MOSFET nije ni malo sretan sa davanjem velikih izlaznih struja, a struje su ono što nam treba kod izlaznog stepena. Tako je specifikacija za pomenute tranzistora 100W/160V/7A; to znači da imaju relativno skromnu izlaznu snagu. Uporedite to sa recimo Motorola 2N6275/2N6379 bipolarnim tranzistorima: 250W/120V/50A. Klasični bipolarni tranzistori, još od prelaska sa germanijumske na silikonsku tehnologiju, nemaju problema sa propusnim opsezima, brzine su im pristojne mada retko fenomenalne, mogu se naterati da rade u klasi A, a nije neki poseban problem isterati čak jako velike struje iz njih. Mane su im ipak relativno sporo uključivanje i isključivanje (ovde se 1 mikro sekunda smatra sporim), kriva pojačanja veoma varira i pod idealnim, a kamo li pod stresnim uslovima, ulazna impedansa im nije bog zna šta, i veoma su podložni efektima tzv. "secondary breakdown", odnosno skloni su ludovanju u stanju prepoterećenja i posebno pregrevanja. Za uzvrat, izbacuju struje kao ni jedan drugi provodnik i imaju relativno male izlazne impedanse. Isto tako, nije preterano teško dobiti čak odlično usaglašene komplementarne (NPN+PNP) parove, a ni naponi nisu neki problem. Pošto se klasični silicijumski bipolarni tranzistori najduže prave, nije čudno što je razvijen čitav niz porodica tranzistora, izvedenih iz istog pretka. Tipičan primer je BC107 (45V/0,5W/Nf=3 dB <- šum) - odbirom, iz njega je izveden BC 109 (30V/0,5W/Nf=1 dB). Prepakivanjem u plastična kućišta, dobijamo BC 237 i BC 239, daljom evolucijom BC239 postaje BC414 i najzad BC550. Dalje, u okviru grupa, sufiks A, B ili C označava grupu pojačanja, pa recimo A ima pojačanje 0...700, B 200...700, a C 400...700, itd. Ne ulazeći u sve raspoložive tehnike (MESA, Triple Diffusion, itd), navešću samo neke značajnije događaje. Barijeru snage/cene je prvi probio Texas Instruments, sa porodicom TIP (Texas Instruments Plastic), a posebno TIP 35/36. Ti tranzistori koštaju DM 2,5 u Nemačkoj, a sa "C" sufiksom daju 100V/125W/25-40A (trajno-impulsno), Ft=>3MHz, Ton=300 nS, Toff=600 nS (postoje podverzije od 40 do 140 V). Pakovanje je plastično, kućište To-218 - u praksi se pokazao kao izuzetan tranzistor. U Evropi se nudi kao BD 249/250. Metalna TO-3 verzija nosi oznaku 2N6328/6331, ide samo do 100V, ali je trajna snaga 30A (zbog boljeg hlađenja). U profesionalnom segmentu, jako dugo (nekih 10-12 godina) je carevala Motorola, sa njihovom serijom MJ 110xx. Uprkos relativno skromnim osobinama na papiru (najbolji - 140V/200W/25A, Ton=800 nS, Toff=1,5 uS, Ft=>2 MHz), u praksi se pokazao kao čak izuzetan tranzistor, iz dva razloga: 1) kriva pojačanja je relativno nezavisna od ostalih uslova rada, tj. mnogo je manje zavisna od njih od proseka, i 2) pokazali su se kao veoma teško uništivi. Cena im je jako razumna, u Nemačkoj DM 3,55...4,55. Mnogi veoma čuveni uređaji (na primer, Studer, SAE, GAS, itd) su koristili baš ove tranzistore. Novija tehnologija je tzv. RET (Ring Emitter Transistor). Umesto jednog tranzistora na supstratu, postoji niz manjih povezanih u niz. Prednost je daleko veća brzina, ali bez gubitaka ostalih poželjnih osobina izlaznih tranzistora. Takvi su recimo Toshiba 2SA1302/2SC3281 komplementarni tranzistori - 140V/150W/20A, Ton=200nS, Toff=250nS, Ft=>60 MHz. Cena im je DM 7,50/7,55 u Nemačkoj, a pravi ih i firma Sanken. Poslednji arlauk tehnologije je tzv. IGBT (Insulated Gate Ballast Transistor), kod koje imamo pokušaj da objedinimo poželjne osobine bipolarne i MOS tehnologije. Ulazna impedansa je veoma velika nalik MOSFET-u (poželjno zbog velikog propusnog opsega), kriva pojačanja je em na visokon nivou, em je relativno nezavisna od ostalih parametara, odziv je bliži MOS nego bipolarnoj tehnologiji, ali je izlazna impedansa, pa stoga i struja moju tranzistor može da isporuči sasvim nalik neprevaziđenoj bipolarnoj tehnologiji. Za sada, takvi tranzistori nisu u slobodnoj prodaji (bar koliko ja znam), a po svemu sudeći, pretstavljaju do sada najbolje što imamo. Postoji još jedno opšte neshvatanje u celoj ovoj stvari. Ljudi obično navode kao glavnu prednost cevki rad u čistoj klasi A, što jeste tačno, ali ne treba izgubiti zi vida da svi, ama baš svi, tranzistorski uređaji takođe rade u čiostoj klasi A - sve do izlaznih stepena, koji rade u klasi AB. Dakle, svi pretpojačavači ovog sveta rade u najčistijoj klasi A, sasvim nalik cevkama. Isto važi i za naponske stepene pojačavača snage, a razlike mogu nastati kod pobude izlaznog stepena, koji najčešće rade u klasi A ali ponekada i u klasi AB, i u samim izlaznim stepenima, koji najčešće rade u klasi AB, a samo retko u čistoj klasi A. Druga stvar je automatska pretpostavka da cevke bolje zvuče, što je obična glupost. Nikada i nigde ne postoji takva vrsta automatike, pa ni ovde. I cevi mogu da zvuče dosta traljavo, a na kraju krajeva, i njih ima raznih, pa zavisi i koja se koristi. problem kod cevki je ogromna temperatura koju razvijaju i prosta činjenica da nakon 100 sati rada, svaka cevka menja svoje osobine. Menjaju ih i tranzistori, ali daleko sporije i daleko manje. To znači da se i osobina svakog kola menja, pa da bi se ovaj efekat minimizirao, na dobrom delu cevnih uređaja iz zlatnog doba postoji komanda za podešavanje "BIAS"-a, tj. postavljanje cevke u idealnu radnu tačku. žinjenica je međutim da tranzistorski uređaji rade na napajanjima od tipično +/- 15...30V (+/- xV = xV*2), dok cevke sasvim normalno rade na naponima od 200+V (ekvivalent od +/- 100V), što im obezbeđuje potencijalno daleko veće pragove zasićenja, a to znači da je mnogo teže oterati ih u kliping. Sa druge strane, to opet ne znači i automatski bolji zvuk, jer je sasvim lako moguće i na nivou od +/-15V napraviti izuzetno kvalitetan uređaj. Kada se sve to uzme u obzir, ostaje moja početna teza - nije bitno koju tehnologiju koristite, bitno je da je poznajete, da dobro projektujete uređaj (tj. maksimalno iskoristite prednosti i potisnete mane date tehnologije) i da ga velikodušno odradite. Ovo poslednje znači da ako treba 1.000uF, nemojte iz ekonomskih razloga staviti 220uF. Primera ima bezbroj, pa ću navesti samo one meni posebno drage. 1972. godine, Harman/Kardon izbacuje pojačavač snage pod imenom "Citation XIV". Njegova cena tada je $350. Kada se sve uzme u obzir, to bi iznosilo približno $1.200 danas, a on se danas prodaje za $6.500. Razlog - smatra se jednim od najboljih pojačavača koji su ikada napravljeni za bilo koje pare i u bilo kojoj tehnologiji. Zaključak - projektant je znao kako se to radi i uradio je. 1974. godine, JBL prikazuje novu liniju profesionalnih pojačavača snage, koji uvode spregu poznatu kao "VI multiplier", čime definitivno rešavaju pobudu tranzistorskih izlaza. To kolo, u nekoj od svojih inkarnacija, ulazi u opštu upotrebu i živi i dan- danas. 1975. godine, Matti Otala izbacuje projekat svog pojačavača i doživljava instant slavu. Uređaj kasnije proizvodi i prodaje Norveška firma "Electrocompaniet" pod imenom "Ampliwire". I danas je to veoma cenjen uređaj. 1976. godine, Harman/Kardon je pokrovitelj nizu radova njihovih stručnjaka iz njihovih laboratorija, koji definitivno ustoličuju neke koncepcije koje i danas važe - širok propusni opseg, mali fazni pomeri, kratko vreme uspona signala, velika brzina praćenja, itd. Sve ovo je pojedinačno bilo poznato od ranije, ali je ovo prvo koherentno usaglašavanje i postavljanje minimuma. Naredne, 1977. godine, Matti Otala postaje glavni inženjer firme H/K. 1981. godine, Yamaha uvodi u serijsku proizvodnju pojačavače snage koji koriste prve MOSFET tranzistore (dotle su išli samo VFET tipovi, koje je uveo Sony). 1982. godine, Threshold prikazuje svoju "Stasis" seriju, koja radi bez ikakve ukupne negativne reakcije. Iste godine se pojavljuje RET tehnologija u slobodnoj prodaji. 1983. godine, Hitachi počinje sa masovnom prodajom MOSFET izlaznih tranzistora, koji počinju da liče na realnu alternativu bipolarcima. 1985. godine, H/K prikazuje prve izdanke njihove nove generacije pojačavača, koji prvi u svetu donose kola sa veoma malom povratnom spregom i kod popularnih modela. Model PM350 je imao negativnu reakciju od svega 17 dB (7:1), bolje i od Otalinog projekta (koji je imao 20 dB, ili 10:1). Firma Marantz se pridružuje ovoj trci, a naredne godine postaje vlasništvo firme Philips (Sony ih ustupa Philips-u kao deo nagodbe oko CD tehnologije). 1987. godine, Matsushita/Technics izbacuju njihova STK kola, koja u jednom čipu obuhvataju oba kanala, ali za razliku od dotle poznatih STK tipova u režiji firme Sanyo Marubeni, uključuju potpuno komplementarne izlazne stepene. Iako se ova kola smatraju korakom unazad što se kvaliteta zvuka tiče, lično tvrdim da ako se malo drugačije iskoriste, mogu da zvuče jako impresivno. Istina, tada gube ono zbog čega su napravljeni - prestaju da budu jako ekonomičan način da se brzo istera snaga i postaju relativno skupi uređaji. 1988. godine, firme Precision Monolithics Inc. (PMI) prikazuje prvu seriju integrisanih kola specifično razvijenih za potrebe vrhunske reprodukcije zvuka (OP27, OP37). Nivo šuma ovih kola je 4+ puta manji od do tada odličnih kola, a i sve ostale osobine su na tom nivou, sem cene - ona je 18 puta veća od ostalih. Uspeh je potpun, proizvodnju počinju i Burr-Brown, Analog Devices, itd. 1992. godine, H/K uspeva da u popularnom segmentu pređe zacrtanu granicu male reakcije od 5:1 izbacujući nove modele od 6500 nagore; svi koriste reakciju od 4:1 (12 dB). Ovo je veliki uspeh jer se radi o masovnoj proizvodnji, gde nije lako kontrolisati kvalitet kod superširokopojasnih uređaja, tako da zadovolje tehničke kriterijume, a ne osciliraju (odziv ide na preko 1 MHz, brzina na preko +/- 200 V/uS, fazni pomer ispod 8 stepeni, itd). 1994. godine, H/K prikazuje "Signature" seriju, koja definitivno ubija sve poznate oblike TIM-a. Svaki uređaj je potpisao Dr Sidney Harman, dok je (supruga mu) Madam Kardon ostala kod kuće, praveći "zero feedback" palačinke (tj. palačinke bez šporeta; TIM nemaju, jer ako Sidni pisne, dobija bezbol palicom po tintari).:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.179 dveselinovic,
Hm, idemo redom ... Prvo, granice čujnosti. Smatra se da se THD ne čuje ispod nivoa od 3%, a IM ispod nivoa od 0,3%. To su do sada u praksi pokazane i dokazane vrednosti. Ergo, ne vidim (a bogami, ni ne čujem) razliku između uređaja koji potiskuju te granice za 33 ili 1.500 puta, meni kao čoveku je i ono prvo definitivno nečujno u slučaju THD-a. Što se IM-a tiče, opet, 3 i 1.500 puta nečujno mi je sasvim svejedno. Ali mi nije svejedno *KAKO* su potignuti ti rezultati. Naime, postoji radikalna razlika između načina obaranja izobličenja. Technics, kao i većina Japanaca, to postiže relativno velikim količinama negativne reakcije, dok H/K to postiže čišćenjem samih kola usput, pa onda ukupnom reakcijom samo još malo ispolira stvar. To opet znači da je prva koncepcija daleko podložnija TIM izobličenjima od druge jednostavno zato što je ova druga prirodno čistija (prirodno u smislu svakog stepena pojedinačno, pa stoga i celine). IM se meri mešanjem dva tona, onog od 50 Hz i onog od 7 kHz, pri čemu je amplituda signala od 50 Hz četiri puta veća od amplitude signala od 7 kHz. Zatim se mere intermodulacijom nastali proizvodi, a to su signali od 7 kHz +/- 50 Hz (tj. 6.950 i 7.050 Hz) i njihovi harmonici (7 kHz +/- 50 Hz(2, 3, ..., 7)). Karakteristika se navodi za najveći tako dobijeni ton, pa recimo "0,01%" znači da je prvi harmonik bio na -80 dB. U osnovi, mere se tonovi koji ne postoje u originalnom signalu, a koji su rezultat grešaka u pojačavaču, koje ih de fakto proizvodi. Prosto. Ostaje mi da te pitam: zašto se Technics ograničio samo na te osobine? Gde su vrednosti za brzinu praćenja signala (+/- ?V/uS), brzinu porasta (? uS), maksimalnu isporučivu struju (+/- ?A), za snagu u 2 Oma (?W/2 Oma), itd, itd, itd? Kolika mu je negativna reakcija, da znamo koliko jeste ili nije silovan? Misliš li da je sve to slučajno zaobiđeno? I to kada se zna da IEC norme imaju razvijene metode testiranja, što neki japanski proizvođači (Yamaha, Denon, Kenwood, itd) i koriste? Pozdrav, DVV
hi.fi.180 dveselinovic,
> Evo otvorih ja CD-50, reko da proverim da nisu poceli i oni da > fusare ;) Elem, ucinilo mi se da kod tebe ima jedan 78xx manje, > sto se i potvrdilo. Ahem, ... Jedan od onih VLSI čipova je multiple voltage regulator, koji istovremeno reguliše više (do tri) napona. Ti naponi su dalje preuzeti od strane jačih tranzistora (TO-220 kućište, ergo oko 30+W). Neke od dioda su zenerke, pa se možeš kladiti da idu do baze nekog tranzistora, što je opet regulacija na zenerovom naponu manje 0,7V. Sorry, friend.:-)))) > Kada se baci pogled na unutrasnjost uredjaja odmah se vidi da > obecava :))) I isporučuje, i isporučuje.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.181 dveselinovic,
> p.s.Sada si ga nadrljao ;) > Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :))) > A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;) Kakva sramota od tog malog skota! H/K i technics! :-)))))) Jok, neće DVV ništa u tom smislu reći, jer niko nije obavezan da čita i ako pročita, da veruje. Sem toga, meni je ovo "najvažnija sporedna stvar na svetu", pa to radim iz ljubavi, a ne potrebe za afirmacijom. Uostalom, svi već znate ko sam.:-))))))))))))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.182 dveselinovic,
> Dakle slazem se da se ne slazes u potpunosti jer si u pravu, ali > ipak ne treba preterivati sto sam i ilustrovao opisom onog > pretpojacala :) Ja imam teoriju da nema smisla ni počinjati nešto u samogradnji ako nećeš da napraviš nešto vanserijski, nešto što će čujno prevazići sve što za date pare možeš da kupiš gotovo. Tako gledano, jednostavno mi ne staje u kapu da kupim kesu tranzistora za DM 20 i onda ih uparujem. Radije ću da kupim provereno dobar super upareni par. Ako ipak posmatram budžet, zadovoljiću se sa LM 396 (40V, 2 NPN uparena do 1%, Nf=1,8 dB, CMRR= > 96 dB) jer ima razumnu cenu za taj kvalitet, oko DM 8,80 u Nemačkoj. A ako odlučim da idem DJ, umesto LM 394, uzeću MAT-03 (40V, 2 NPN uparena do 0,5%, Nf= 1 dB, CMRR= > 120 dB) i platiću ga oko DM 28 u Nemačkoj - ali znam da jednostavno nema boljeg, to je jedini meni poznat tranzistorski par čiji je zajednički šum niži od TEORIJSKOG šuma bilo kog otpornika. > P.S. nadam se da ti ne smeta sto malo kasnim sa reply Ma jok, sve prema mogućnostima. Pozdrav, DVV
hi.fi.183 dveselinovic,
> Ne stidim se ni težine: 7.9kg .... ma, možda i tu lažu, daj ga > na vagu :)) ne lažu sigurno, neće se Japanci upecati na tako malu udicu, a ako ćemo pravo, ne koristi se udica za sardine da se upeca sabljarka. Koliko se sećam, taj model dosta nabija težinu na hladnjacima, koji nužno moraju da budu veoma efikasni pa stoga i kabasti da ohlade onaj STK čip. Sabijanje svega, tj. oba kanala, u jedan čip uvek znatno otežava hlađenje, jer je ceo izvor toplote koncentrisan na jednom mestu. Kod klasičnih rešenja, to bi bila bar 4 mesta. > Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se > tiče DVVa, već sam spremio kišobran. ;) Jel' atomski kišobran, k'o što ima NATO? "Dve različite klase"; baš tako. Uostalom, i ti si imao izbor u momentu kupovine. No ništa zato, znaš za sledeći put. Bolje je manji ali bolji H/K nego veći ali lošiji Technics, Sony, ... Pozdrav, DVV
hi.fi.184 stefan,
> Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se tiče Usput, modeli SUV-670, 570 su bili prilično dobro ocenjeni za svoju cenovnu klasu. E sad, ta klasa je negde upola one u koju spada H/K...:)
hi.fi.185 calex,
<!> To je klasicna japanska propaganda ! Ne diraj mi, bre, Japance. Pa tamo su mi Marantz(i) napravljeni. ;> A što baš 9.9kg? pozdrav, Cale....
hi.fi.186 dveselinovic,
Pa i H/H je zdjelan tam'. To je i normalno, iz niza razloga. Prvo, Japanci su apsolutni genijalci da bilo šta bace u masovnu proizvodnju, bolji su čak i od učitelja, Amerikanaca. Ko hoće da proizvodi u masi, nema mu druge nego u Japan, mada se u poslednje vreme javljaju i Južna Koreja i Tajvan kao alternative (mislim na elektroniku). Drugo, Japanci imaju verovatno najbolji pul delova. Da li namerno ili slučajno, tek tamo je svako razvijao po neku stvar, a kada se svi sastave zajedno, ima svega po odličnim cenama. Na primer, Toshiba je razvijala RET tranzistore, Hitachi MOSFET, Yamaha audio čipove, itd. Plus, do ludila su razradili princip unakrsnog licenciranja, pa kao ludi razmenjuju prava na proizvodnju. Tako kod nas malo poznata firme "Sanken" pravi bolesne RET i MOSFET tranzistore - na primer, u vrhunskim proizvodima recimo Sony-ja nema njihovih, već samo Sanken tranzistora. Treće, H/K je vlasnik japanske firme "Silver", koja je inače dosta veliki proizvođač po porudžbini (radi za druge pod tuđim imenom). Stoga je logično da koriste mogućnosti koje imaju. Marantz je opet bio vlasništvo Sony-ja godinama, pa je sva proizvodnja ionako prenesena u Japan, a druge nekada Američke sada su Japanske firme (na primer, Fisher, Craig, Sherwood, itd). I četvrto, kompletna tehnologija proizvodnje svega za audio je toliko već uhodana, izbor je toliko bogat, da objektivno i nema smisla za serisjku proizvodnju ići bilo gde drugde. Sve je već tamo, svi sistemi su razrađeni, posao je tako podeljen da izbora realno ni nema. Ergo, "Made in Japan" je logičan izbor. Međutim, nije bitno gde je to napravljeno i sa čijim delovima, bitna je logika projektovanja. Seljački rečeno, bitno je ko je nacrtao šemu, a ne ko je pretvara u proizvod. I H/K i Marantz tu imaju logiku - projektanti i istraživačke laboratorije su u SAD, a proizvodnja u Japanu. Jer, uz svo poštovanje Japanaca i njihovih "de luxe" firmi a la Kensonic Accuphase, ipak su glavni šmekeri za ove stvari još uvek u Americi i Evropi. Tamo se opet proizvodi samo ionako skupa roba, koja može da podnese velike nadnice Amerike i Evrope. Pozdrav, DVV
hi.fi.187 saricl,
Kako da izraččunam koji napon napajanja mi je potreban za pojačalo, ako znam da mi je Rzv =4 ohma i snaga 50W RMS? Iz ohmovog zakona sledi => U=R * I => 50= R * I * I => I=3,53 A i U= 4*3.53 =14.12V, Međutim to nije tačno odnosno za takav pojačavač obično se koristi napajanje od 2 x 22 - 24 volta. U čemu je stvar?
hi.fi.188 drpr,
-> lako napraviti komplementarne NPN/PNP tipove, što je -> nezgodno. Dalje, MOSFET tranzistori snage koji se danas -> koriste imaju tu Samo da ispravim kaže se N kanalne i P kanalne :) cope
hi.fi.189 jegor,
PROBLEM !!! Drugar ima kaset dek AIWA adf-500. Pre izvesnog vremena poceo je da krci i pri reprodukciji i pri snimanju. Posle duzeg testiranja, primetili smo da se ovo desava samo kod njega kuci, sa ovim dekom. Kasnije sam provalio da se krcanje pojavljuje samo kad radi zamrzivac u kuhinji koja je do njegove sobe. Znam da za otklanjanje ovih parazitnih struja postoje neki pasivni filteri koji su mogli da se kupe na marketu u SKC-u. Posto tamo nisam bio bar dve godine, da li bi neko mogao da baci semu ovde ili da se dogovorimo oko izrade iste. Pozdrav JEGOR !!!
hi.fi.190 zurzul,
Kako da ispitam koliko su moji zvucnici jaki??? neko kaze moze a neko kaze nema sanse da se to ispita! Da li je trac ili istina....? P.S. Ja se izvinjavam ako je o ovome vec bilo rijeci ali nisam pratio ovu konferenciju od prije koji dan! ;(( zurzul
hi.fi.191 dveselinovic,
To što si dobio je SINUSNI napon, a tebi treba vršni. Dakle, tu vrednost moraš da pomnožiš sa korenom iz dva, tj. 1,41. Time dobijaš 20V peak. E sad, moraš da uzmeš u obzir pad napona na najmanje pobudnom i izlaznom tranzistoru (0,7+0,7=1,4V), pa to da dodaš na 20, i dobijaš 21,4V minimum. Dalje, teorijski to bi bilo dovoljno kada bi imao apsolutno savršeno napajnje, koje neće posustati ni pod najvećim opterećenjem - a to ne postoji! Dakle, moraš da dodaš bar 10% "slack"-a, tj. varijacije u naponu napajanja usled opterećenja, pa dobijaš 21,4*1,1 = 23,54V. To je sve pod punim gasom. Uzmi u obzir da i na trafou imaš razliku u naponu u zavisnosti od opterećenja od opet nekih 3-12% (na velikim torusima to je 3%, na standardnim trafoima ide i do 12%), recimo 10%, pa je to 23,54*1,1=25,89V. Kako da dobiješ potrebne napone na sekundaru trafoa? Lako. Uzmi da je potreban napon nakon ispravljanja i filtriranja jednak empirijski dobijenoj formuli Vout=(Vin*1,41)-1,41. Ovo poslednje je pad napona na grecu, elektrolitima, itd. Dakle, tebi treba trafo koji daje 20-0-20 V i najmanje 3/3A, odnosno najmanje 120 VA. Grec ne bi trebao da bude manji od 5A, recimo B80C5000, a elektroliti ne bi trebalo da imaju manje od po 10.000 uF za oba kanala iz istih rezervoara. Ako hoćeš kvalitet i sposobnost teranja kompleksnih opterećenja, uzmi po jedan trafo od 120 VA za svaki kanala i upari po dva elektrolita od 4.700 uF na svakoj grani u svakom kanalu (dakle, po dva paralelno za + i za - za svaki kanal posebno). Nakon velikih elektrolita, paralelno sa njima veži po jedan mali od 0,1 uF (ili 100 nF), kako bi malo očistio visoke učestanosti. Paralelnim vezivanjem elektrolita prepolovljiješ njihovu izlaznu impedansu, a to ti povećava faktor prigušenja (damping factor), koji je rezultat sabiranja impedanse izlaznog stepena i napajanja. Ovo ti je posebno važno za 4 i manje oma, kako bi pojačavač imao što bolju kontrolu nad zvučnicima. Ima tu još čitav niz mogućnosti, relativnih sitnica i trikova koji mogu da znače. Uostalom, ja sam oduvek govorio da je napajanje ubedljivo najzapostavljeniji deo pojačavača u proseku gledano. Naravno, najbolje bi bilo kada bi ga potpuno elektronski regulisao, ali to već košta ... Pozdrav, DVV
hi.fi.192 dveselinovic,
Ma znam, ali mi je brate ovako lakše, ko će svaki put da piše "P kanal" i "N kanal"? Uostalom, jedini dobri MOSFET izlazni tranzistori su Siemens-ova serija BUZ tipova, konkretno BUZ 20 i BUZ 23, a oni ionako postoje samo kao N kanalni. Xe, xe, xe, al' ima brat šemu i za dva pojačavača sa njima na izlazu. E, to već svira kako Bog zapoveda, iako je kvazi-komplementarno. Uzgred, kod njih je Rds (on) = 0,04 Oma, svega 10 puta (!!!) manje nego kod Kitachi SK/SJ tipova. Pozdrav, DVV
hi.fi.193 amarilis,
ť analogni chip TOSHIBA TA7282AP pa bih vas zamolio za savet gde ť bih mogao da ga Ima ga M&G electronic iz nisa,cena 11 din.tel. 018 22 462
hi.fi.194 amarilis,
ť A ako odlucim da idem DJ, umesto LM 394, uzecu MAT-03 (40V, 2 ť NPN uparena do 0,5%, Nf= 1 dB, CMRR= > 120 dB) i platicu ga oko ť DM 28 u Nemackoj - ali znam da jednostavno nema boljeg, to je ť jedini meni poznat tranzistorski par ciji je zajednicki sum ť nizi od TEORIJSKOG suma bilo kog otpornika. E sada si me toliko uzdrmao da sam odlucio da napravim nesto ultra super pa makar me to stajalo i xx*100 DM!Jedino sto kod nas ima malo kvalitetnih delova(npr. MAT-03) ali ne dam se ja! s pozdravom :))))))))
hi.fi.195 armitage,
> "Dve različite klase"; baš tako. Uostalom, i ti si imao izbor u > momentu kupovine. No ništa zato, znaš za sledeći put. Bolje je > manji ali bolji H/K nego veći ali lošiji Technics, Sony, ... Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje duplo više od "većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U zavisnosti od potreba, ali pre svega finansiskog stanja, odluka pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog proizvođača, ovaj ili onaj model. Smatram da 550 zvuči vrlo dobro za svoju cenu (Infinity zvučnici). Eh da, postoji jedan mali kuriozitet vezan za HiFi zajednicu. Naime, sreću se ljudi koji su straobalno dobro upoznati sa materijom a i poseduju dobru zalihu iskustva, ali međusobno favorizuju potpuno različite proizvođače i modele. Jedan prijatelj na primer, koji je takođe totalno zaluđen za zvučnike (sam ih konstruira i tako to) i koji sanja o Nakamičijevim Zmajevima i Krokodilima :), on se kune u Infinity. (kape i šubare ;) Drugi pak, toplo preporučuju Kef, ubeđeni kako je njihov zvuk ovakav ili onakav. Zaključak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu uveriti u kvalitet zvuka :) Samo još jedno pitanje: šta je sa firmom Sansui? Ima li ko neke svežije kataloge ovog proizvođača? -*- Armitage -*-
hi.fi.197 jegor,
JE> Jedan prijatelj na primer, koji je takode totalno zaluden za JE> zvucnike (sam ih konstruira i tako to) i koji sanja o JE> Nakamicijevim Zmajevima i Krokodilima :), on se kune u Infinity. JE> (kape i subare ;) Drugi pak, toplo preporucuju Kef, ubedeni kako JE> je njihov zvuk ovakav ili onakav. JE> JE> Zakljucak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu JE> uveriti u kvalitet zvuka :) AMIN!
hi.fi.198 vstan,
> .. A sto bas 9.9kg? Da ne bude 10kg :)
hi.fi.199 cnenad,
ŁŁŁ krcanje pojavljuje samo kad radi zamrzivac u kuhinji koja je do njegove Neka priključi dek na utičnicu za struju koja nije na istoj fazi sa zamrzivačem. :) Valjda će pomoći :) Mada neki put kad startujem programe na računaru dobijam smetnje dok slušam radio. :(( iako su na različite faze priključeni računar i HI-FI :)
hi.fi.200 dveselinovic,
> E sada si me toliko uzdrmao da sam odlucio da napravim nesto > ultra super pa makar me to stajalo i xx*100 DM! Jedino sto kod > nas ima malo kvalitetnih delova (npr. MAT-03) ali ne dam se ja! Ha, nisi u pravu, ima kod nas svega što i u Birklini, Holcinge- ru, itd, za njihovu cenu puta 1,4. Ma šta to bilo, a ako ti imaš neki svoj izvor, može i to, opet cena puta 1,4. žitam iz "Oglasa", Br. 283, st. 64: Belton Commerce (011) 469-754, ili druga firma na (011) 413-818. Dozvoli da ti napomenem par stvari. Prvo, prosta zamena standardnih delova jako dobrim će dati poboljšanja, ali je veliko pitanje kolika, tj. da li će razlika u zvuku opravdati razliku u ceni. Kada razmisliš, razlog je prost - svako kolo se projektuje za određene delove, pa zamena, makar i nabolje, lako može pomeriti kolo van idealne radne tačke. Drugo, ako se opredeliš za neku "El Preverso" varijantu, opre- deli se i za ljudski urađenu stvar od samog početka, bez kaišarenja zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno) neku zaista dobru šemu, koja razbija kao koncepcija, pa je onda realizuj ljudski. Treće, kada se sabereš, videćeš prema popisu materijala i prera- čunima da te te tzv. ezoterične stvari koštaju 2-3 puta više od totalno industrijskih, kako kada i kako si raspoložen. Isti odnos važi i kod samogradnje, ALI, kada se sve uzme u obzir, materijal iznosi svega oko 50% cene, tvoj rad je druga polovina. Kada se to izbalansira, ispada da za cenu serijskog uređaja možeš da dobiješ vanserijski dobar uređaj, a razliku u ceni čini tvoj rad i trud. žetvrto, i po mnogo čemu najvažnije, strašno je bitno da dobro razmisliš pre početka šta želiš i da se onda strogo pridržavaš koncepcije. Time izbegavaš lutanja, koja se uvek na kraju pretvore u povećanu cenu i višak materijala u kući. I peto, strogo se drži onoga što sam možeš da uradiš. Ljudi će ti obećavati pomoć, ali kada dođe do gadnih mesta, obično ih neće biti na vidiku. Dakle, drži se pretpojačavača, pojačavača snage, zvučnika, ikvolajzera, el. skretnica i drugih stvari čiste elektronike, bez mehanike i bez RF ugađanja. Ako dozvoliš, ja bih ti predočio dve varijante. Mislim da je 50W/8 Oma sasvim zadovoljavajuća snaga za po kući, uz par uslova: a) stvar mora da bude ljudski izvedena, b) stvar mora da radi kako Bog zapoveda i u 4 i 2 Oma, sa sve faznim pomerima i od 60 stepeni (to je za 2 Oma ekvivalent rada u 1 Om!), i c) treba koristiti dobar materijal, ali u granicama razuma i smisla. To znači da tamo gde treba moraš ubaciti otpornike od 0,1% tolerancije, a gde nije bitno, dobar je i onaj od 5%. Ako imaš gadne zvučnike, ili veliku sobu, ili voliš da slušaš muziku jako glasno, idi na 100W/8 Oma pod istim uslovima. Sledeći korak je da se opredeliš za tehnologiju. Hoćeš li da koristiš klasične bipolarne ili MOSFET tranzistore. Verovao ili ne, ali MOSFET izlazni stepeni su jeftiniji od bipolarnih, istina, kada ih porediš sa najkvalitetnijim bipolarnim stepenima; recimo, jedan izlazni MOSFET tranzistor košta isto koliko i dobar RET bipolarni. Isto važi i za pretpojačavač - hoćeš li koristiti IC ili diskretnu tehniku, koliko ulaza i izlaza, itd. Dakle, radi se o koncepciji. Kada si sve to izdefinisao, onda se lepo sabereš sa sobom da vidiš koliki ti je budžet. Aki si za recimo 50W/8 Oma izdvojiio DM 1.000, što normalno podrazumeva i pretpojačavač, onda si verovatno malo preterao, to je ipak dosta, a opet, to je manje od cene recimo HK 6550, koji košta 10-20% više, a u toj je klasi. No, recimo da si odvojio DM 1.000. Torusne trafoe možeš da dobiješ i u Beogradu, a nisu lošiji od Nemačkih; usput ćeš ih platiti isto, ali u dinarima. Njih ti treba 3 komada, po jedan za svaki kanal snagaša i jedan za napajanje pretpojačavača. Ne štedi na grecovima, uzmi odmah dva komada KBPC 04-25 (400V, 25 A), ta zver te neće izdati. Predvidi lokalne hladnjake za njih, mada možeš iskoristiti i dno kutije kao hladnjak. Velike izlazne struje podrazumevaju ne samo jake izlazne stepene, nego i snažno napajanje. Kao neko opšte empirijsko pravilo, računaj da ti za datu izlaznu snagu treba snaga trafoa puta 1,1. Dakle, pošto je 50W/8 oma jednako 100W/4 Oma i 200W/2 Oma, trafoi po kanalu moraju imati nominalnu snagu od najmanje 220 VA, a bolje bi bilo 300 VA. Dalje, uzmi da ti za svaki amper izlazne struje treba 1.000 uF elektrolita. 200W/2 Oma zahteva 14,2A - ergo, treba ti oko 10- 15.000 uF po grani po kanalu. Savetujem ti vezivanje elektrolita u paralelu, radi manje izlazne impedanse, pa to ispada da ti trebaju po dva komada od 4.700-10.000 uF vezanih u paralelu za svaku granu svakog kanala (dakle, ukupno 8 x XXXX uF). Mirne duše ćeš proći i sa 4.700 uF, jer to daje 18.800 uF po kanalu, što je već mnogo više od serisjkih uređaja I TO ZAJEDNO, jer tipično imaju ukupno dva elektrolita od 6.800-13.000 uF za oba kanala. H/K koristi dva elektrolita od po 13.000 uF, što je ukupno 26.000 uF; ti bi imao 8x4.700=37.600 uF, odnosno 44,6% više. Ja bih naravno stavio 8 puta po 10.000 uF, za ukupno 80.000 uF. Ovo je veoma bitno jer upravo dobro rešeno napajanje omogućava pojačavaču da "diše", a to je veoma, veoma čujno. Paralelno sa elektrolitima, treba vezati jedan otpornik koji će terati neku struju da stalno teče preko elektrolita; popularni naziv za njega je "bleeder" ("cedilac krvi":-))). Taj trik je davno lansirao Studer. Iza elektrolita, paralelno sa njima, treba povezati jedan otpornik od 1 Om/2W u seriji sa kondenzatorom od 680 nF; time se oslobađaš rezidualne induktivnosti sa elektrolita, i najzad paralelno vezan kondenzator od 100 nF malo filtrira visoke učestanosti. E, tek tada ti priznajem da imaš odlično napravljeno napajanje izlaznog stepena. Preamp možeš stabilisati pomoću LM 317/337 naponskih regulatora; jaih volim jer su podešljivi za razne napone, od 5 do 35 V, a daju se ugoditi do granica tolerancije tvog metra (u mom slučaju, 0,5%). Naravno, i njega treba uraditi u dual mono verziji, to pomaže dobrom odvajanju kanala, a donja granica je granica CD-a (e, sad sam te upropastio - CD je *DONJA* granica :-)))), a CD daje odvajanje od tipično -80 dB na 20 kHz. To nas ne brine, mi možemo da postignemo i -100 dB (deset puta bolje!) na pretpojačavaču, uz malo pažnje i para. Ukupni fazni pomer pre/pojačavača ne sme da pređe 10 stepeni, iako se zna da je 15 stepeni donja granica čujnosti. Keine frks, može i to, opet uz malo pažnje oko delova. I to sa IC-ima. Dakle, moja sugestija tebi je sledeća: Opredeli se za pretpojačavač izveden u IC tehnici. Time postižeš to da osnovni uređaj možeš da sklopiš i od jeftinijih delova, a naknadno te delove da zameniš boljim i skupljim. Pare treba dati na na kvalitet oko kola, a za početak i NE kola će lepo raditi; ako su na podnožijima, lako ćeš ih sutra zameniti sa OP 37. Isto važi i za potenciometre; sada ugradi one od DM 2,50, a naknadno ih zameni ALPS potovima od DM 50. Dalje, možeš napraviti gramofonski (RIAA) ulaz samo za MM zvučnice, a za MC možeš naknadno dodati (to je papreno skup sklop!) ako ti zatreba, bilo interno, bilo eksterno (kao posebnu kutiju). Ako hoćeš da teraš stvar do kraja, trebaće ti tri kutije sa profilom od 19"; jedna za pojačavač snage, jedna za preamp i treća za napajanje preampa. Naravno, u smeru štednje, ovu treću treba prvu žrtvovati. Obe za preamp imaju viinu od 2 HE (8 cm), a ona za pojačavač 3 HE (13 cm). Itd, itd, itd. Poenta je, dobro osmisli kakvu konfiguraciju želiš, sračunaj svoje mogućnosti, napravi nužne kompromise, pa tek onda kreni. Da ti sve to malo ilustrujem konkretnim cenama; izvor je katalog "Burklin"-a za '94, a cene su fco Beograd (rok isporuke 6-7 dana po porudžbini, nema kapare): Elektroliti: 4.700 uF/63V, Fischer&Tauche = DM 18,30 10.000 uF/63V, ,, = DM 27,59 10.000 uF/50V, Siemens, "snap-in" = DM 16,12 (<- ovo za 50W/8) 4.700 uF/50V, Roe, "snap-in" = DM 10,23 4.700 uF/63V, Siemens, De Luxe = DM 29,60 (SR > +/- 100 V/uS) Grec: B 125/110-25, 110V, 28A = DM 8,37 B 125 C 3700/2200, 125V, 3,7A = DM 3,85 Op Amps: NE5532AP Low Noise op amp = DM 2,87 NE5534N Low Noise op amp = DM 2,79 OP27GP Ultra Low Noise = DM 9,07 LF357N High Speed Op Amp = DM 2,95 LF411C Low Drift Op Amp = DM 2,38 LM 317/337 T var. voltage reg. = DM 1,60/2,37 LM394CH Supermatch Dual Tr. NPN = DM 21,54 Power MOSFET: BUZ 20 N Channel Power FET = DM 3,72 Small Signal Transistors: BC 550B/560B Low Noise, 45 V = DM 30,00 (100+100 kom.) BC 546B/556B Low Noise, 65 V = DM 18,60 (100+100 kom.) BCY 87 Low Noise Dual NPN = DM 25,58 (<- za Otalu) BCY 89 Low Noise Dual NPN = DM 22,32 (<- za Otalu) Power Transistors: BD 139/140 Medium Power = DM 2,16 par (10W/80V/1A/60 MHz) BD 241C/242C Med. Power = DM 3,30 par (30W/100V/3A/3 MHz) BD 249C/250C Power = DM 6,98 par (125W/100V/40A/3 MHz) BD 911/912 Power = DM 5,32 par (115W/100V/15A/5 MHz) MJ 11015/11016 Power = DM 17,98 par (200W/140V/25A/2 MHz) (Napomena: Računaj da ti za tipičan izlazni stepen od 50/100/200W u 8/4/2 Oma treba po tri para izlaznih tranzistora po kanalu, sem u slučaju MJ, kada i dva para zadovoljavaju i prebacuju, a i nisu smišljeni za to). Sve ove delove sam ti naveo jer su to ključni delovi za šeme koje imam i koje provereno rade. Za preamp ti treba ukupno 8 opa ampova i 2 para 317/337. Za power amp ti treba po četiri izlazna para BD911/912 po kanalu i odabrani i upareni LN tranzistori, pa stoga navodim 100+100 komada. Elektrolita za power amp računaj 8 komada, pa biraj između najjeftinijeg (ali još uvek dobrog) i najskupljeg (e, to je ezoterija!). Ajd, svari ovo pa da pričamo. :-)))))))))))))) Pozdrav, DVV P.S. Ponavljam, sve cene su navedene za isporuku u sred Beograda, naravno za DM na ruke.
hi.fi.201 dveselinovic,
> Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje > duplo više od "većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U > zavisnosti od potreba, ali pre svega finansiskog stanja, odluka > pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog proizvođača, ovaj ili > onaj model. Duplo samo ako uzmeš nominalnu izlaznu snagu. Naglašavam ono NOMINALNU. Naime, gotovo svi Japanci koje sam ikada do sada video imaju veoma nategnute radne režime, što znači da je razlika između nominalne sinusne i tranzijentne muzičke snage u praksi veoma mala, neretko manja i od 10W. Ovo se posebno odnosi na Technics uređaje zbog onog STK čipa. Dakle, Technics nominalno ima 65W po kanalu, a H/K koji košta slično ima 30W po kanalu. Sinusno, to je sigurno tačno, tu više odavno nema laganja, a ako nije tako, onda oba mogu da imaju samo više, nikako manje, pod istim uslovima. Međutim, u tranzijentima na 8 Oma, Technics će početi da klipuje već negde oko 75W, dok će mali H/K istina raditi uz nešto veća izobličenja, ali će klipovati tek negde iznad 50W. Dakle, od nominalne razlike u snazi od svega 3,3 dB padamo na efektivnu razliku od 1,75 dB, ŠTO JE POTPUNO NEžUJNO!!! Na 4 Oma, sve je još gore za Technics. On će u praksi dati oko 85W po kanalu, a H/K će dati 45W po kanalu, što je u startu manje od 3 dB. U tranzijentima, Technics će klipovati već na oko 90W, a H/K će glatko u udarima isporučiti 70-75W, što je svega 0,8 dB razlike - totalno nečujno. Na 2 Oma, ili na 4 Oma sa faznim pomerom, oni će se izjednačiti, pod uslovom da Technics uopšte pristane da radi na tome, tj. da mu ne proradi zaštita. Kada sve saberem, u praksi gotovo da i nema razlike koja postoji u laboratoriji. A potpuno praktično gledano, kada se uzme da se u kući i proseku muzika sluša u opsegu 0,1...0,5 W, oni su faktički jednaki po snazi, pa ostaje samo pitanje kvaliteta. A tu su stvari sasvim jasne - sorry, Technics. Da me ne shvatiš pogrešno - nisam ja protiv posedovanja rezervi snage, naprotiv, dobro je imati rezerve. Ali ostaje pitanje ne toliko ni kolike rezerve, već kakve, koliko kvalitetne? Meni bar je bitniji kvalitet od kvantiteta. Za cenu H/K 6550 mogao sam da dobijem Technics/Sony/Akai/Pioneer itd. od sigurno više od 100W po kanalu. Pa kad zatreba struje, oni zakažu; na primer, pouzdano znam da su malo stariji Pioneer model iz serije SA 7800/8800/9800 glatko odbijali svaki razgovor o strujama većim od oko 8A, a moj H/K je (rpovereno!) isporučio 42A u udaru pre otkazivanja poslušnosti. Zaključak - bolje je imati manju rezervu čiste snage, nego veću rezervu đubreta.Uostalom, to se bar lako dokazuje, na isti sistem vežeš prvo jedan, pa drugi pojačavač i sve ti odmah bude jasno. U zavisnosti šta je ono drugo (ako je prvo H/K) biće i razlika u kvalitetu onoga što čuješ. Ako je to neki besni Sony TAF model, onda će razlika biti relativno mala, ali će diferencijal cene ovaj put biti u korist H/K. Srpski rečeno, znaju Japanci jako dobro kako to može i treba, ali su sputani filozofijom niske cene, pa pošteno odrađuju tek na visokim nivoima cena. A ponavljam, za Technics me posebno boli duša jer se i te kako dobro sećam vremena kada su bili zaista sjajni baš sa pojačavačima i tjunerima (zato i imam njihov tjuner), pa to ih je i proslavilo. Danas, u ekonomskoj klasi, najbolje iz Japana je ono što nude Onkyo i Denon (u tom redosledu), a prate ih Yamaha i Kenwood (opet u tom redosledu). > Smatram da 550 zvuči vrlo dobro za svoju cenu (Infinity > zvučnici). Ma znaš šta, u krajnjoj liniji moje mišljenje nije uopšte bitno, bitno je da si ti zadovoljan. Sve što imaš imaš sebe, a ne mene ili drugih radi. > Eh da, postoji jedan mali kuriozitet vezan za HiFi zajednicu. > Naime, sreću se ljudi koji su straobalno dobro upoznati sa > materijom a i poseduju dobru zalihu iskustva, ali međusobno > favorizuju potpuno različite proizvođače i modele. Na žalost, u pravu si. Ne znam zašto, ali ljudi su kod nas strahovito isključivi, valja samo ono što oni cene, a ostalo je đubre, da ne kažem gore. A naravno da nije tako, istina je uvek negde na sredini. Jedina ograda je pitanj znanja. IOpet na žalost, decenijama srećem ljude koji misle da puno znaju i za koje se misli da puno znaju, a posle drugog pitanja shvatim da je čovek naprosto čitao tone prospektnog materijala i da suštinski pojma nema, ne ume čak ni da protumači te karakteristike koje zna napamet. Tužno. Ja opet imam drugačiji pristup. Kada nešto ne znam ili ne razumem, odem kod ljudi za koje znam da znaju pa lepo pitam. I tako već 25 godina. Jako efikasno, moram priznati i ne zamajavam se sa polu informacijama i glupostima. A ako neko pomisli da ja mnogo znam, šta li bi tek rekao da upozna par mojih drugara? To su tek zveri. > Zaključak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu > uveriti u kvalitet zvuka :) Očigledan i savršeno logičan zaključak. Pa pođi samo od proste činjenice da svi ne čujemo jednako, ni po opsegu, ni po boji, ni po tonalitetu - pa kako onda imati jedinstven kriterijum? A za maler, tonsko sećanje traje jedva oko 15 minuta; to znači da bi ti lično čuo razliku, morao bi da sve probaš kod sebe u sobi, i to na A/B test sa pasivnom skretnicom uređaja. Pa ako 7+ od 10 puta razaznaš A od B, onda postoji dokazana razlika u zvuku. Pozdrav, DVV
hi.fi.202 stefan,
> > Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje > > duplo više od "većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U > > zavisnosti od potreba, ali pre svega finansiskog stanja, odluka > > pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog proizvođača, ovaj ili > Duplo samo ako uzmeš nominalnu izlaznu snagu. Naglašavam ono > NOMINALNU. Naime, gotovo svi Japanci koje sam ikada do sada video > imaju veoma nategnute radne režime, što znači da je razlika između žini mi se da nisi razumeo poentu njegove poruke koja otprilike glasi: "Rado bih ja kupio H/K al' on košta 1200dem a Tehnics košta 600dem." Na žalost ja iako sam svestan da je taj H/K bolji od recimo Tehnics-a teško ću moći da odvojim tu količinu para za izvanredno pojačalo ako već za te pare mogu da kupim manje-više standardno pojačalo i dek pride (grubo rečeno). Da ne spominjem to što je potrebno obezbediti i neke dodatne uslove za takvu opremu, kao što je na primer pristojan prostor u kome će se slušati takvo pojačalo/zvučnici itd. a naši stanovi pružaju uglavnom dosta male mogućnosti za tako nešto. Sad but true.
hi.fi.203 saricl,
!!! "zero feedback" palačinke (tj. palačinke bez šporeta; TIM nemaju, !!! jer ako Sidni pisne, dobija bezbol palicom po tintari).:-)))) Pregledao sam sve sheme koje si ostavljao u više navrata na sistem i nigde nisam našao ni jedan HK. :( Iako si u više navrata (ispravi me ako grešim ) rekao da si ponosni vlasnik nekog od njih. Osim toga stalno ih hvališ pa bih voleo da vidim to čudo tehnologije. So, molim te da ostaviš shemu nekog njihovog modela, po mogućnosti od jedno 50 W RMS u 8 ohma. Poz.
hi.fi.204 sjocic,
Posto je nekad cena za HK 6550 bila 1000 dem kod Belton komerca (sadasnja je 1300 dem) kakve su sanse kupovine komponenti recimo u Madjarskoj (i cene) konkretno za HK i Marantz-a ?
hi.fi.205 amarilis,
ť E sad, moras da uzmes u obzir pad napona na najmanje pobudnom i ť izlaznom tranzistoru (0,7+0,7=1,4V), pa to da dodas na 20, i ť dobijas 21,4V minimum. E sve je to lepo a zamisli da je pojacavac mosnog tipa u kom slucaju moze da bude i jednostruko napajanje(virtuelna masa moze da se simulira).U ovom slucaju uz isti napon napajanja moze se dobiti otprilike dvostruka snaga. ť Dalje, teorijski to bi bilo dovoljno kada bi imao apsolutno ť savrseno napajnje, koje nece posustati ni pod najvecim ť opterecenjem - a to ne postoji! Dakle, moras da dodas bar 10% ť "slack"-a, tj. E s ovim se apsolutno slazem,BTW ja obicno dodajem i do 20%.
hi.fi.206 dveselinovic,
Opet se mi vraćamo na pitanje relativne i apsolutne snage, malo- malo pa hajde Jovo nanovo. Ovo a propo diskusije Technics vs. H/K. Svaki pojačavač snage bi u idealnom slučaju trebao da bude idealan naponski izvor - to znači da bi trebao da na izlazu isporučuje određeni napon bez obzira na osobine zvučnika. Uzmimo da se radi o 50W/8 Oma, što odgovara RMS naponu od 20V - dakle, mi bismo trebali da imamo 20V i u 8, i u 4, i u 2 Oma. Problem ovde je činjenica da sa svakim smanjenjem impedanse opterećenja (tj. zvučnika), raste struja potrebna da se realizuje željeni napon. Pošto je snaga jednaka proizvodu struje i napona (W=A*V), to ujedno znači da raste i potrebna snaga za dati napon. Evo kako to izgleda numerički: 20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A = 50W/8 Oma 20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A = 100W/4 Oma 20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A = 200W/2 Oma Logično, za svako prepolovljenje impedanse, udvostručuje se struja za isti napon, a pošto se snaga daje kao proizvod struje i napona, i snaga se udvostručuje. Do sada, sve je čista matematika. E sada, problem nastaje zbog interakcije raznih drugih elemenata (induktora i kondenzatora) sa skretnicom i drajverima u zvučnoj kutiji. To dovodi dotle da umesto čistog otpornika, pojačavač vidi neku kombinaciju otpora, kapacitativnosti i induktivnosti u Bog te pita kojoj kombinaciji. Dalje, to se menja u čujnom opsegu, pa te izmene mogu sa jednog preći u drugi ekstrem, što još više komplikuje stvari. Najzad, ni čisto otporni deo opterećenja nije konstantan, već varira; svaki zvučnik ima daleko najveću impedansu u rezonantnoj tački, dosta često i 40+ Oma, a dalje - sam Bog zna. Ima zvučnika kojima impedansa na 400 Hz iznosi 8 Oma, na 5 kHz 3 Oma, a na 20 kHz 12 Oma (veoma tipično za masu zvučnika) - e sad, koje je impedanse takav zvučnik? I šta biva kada se na istom mestu susretnu pad impedanse samog zvučnika sa recimo jakom induktivnom ili kapacitativnom komponentom? Ukratko - haos, nešto nalik zasedanju skupštine. Svaki fazni pomer (izazvan kombinacijom otpora i induktivnosti ili kapacitativnosti kutije) faktički menja opterećenje koje vidi pojačavač. Uzmimo dva slučaja - fazne pomere od 45 i 60 stepeni. 45 stepeni faznog pomera garantovano ima u bar 90% zvučnika na ovom svetu, a ni 60 stepeni nije tako retko kao što deluje (na primer, Yamaha NS-1000 ima takav fazni pomer sa impedansom od 2,7 Oma - zato se i smatra teškim zvučnikom za pobudu). Da vas ne morim formulama, fazni pomer od 45 stepeni zahteva 1,41 puta nominalna struja, a 60 stepeni zahteva tačno duplo veću struju. Pogledajmo sada gornju matematiku: a) fazni pomer od 45 stepeni: 20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A * 1,41 = 4,98 A = 70,6W/8 Oma 20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A * 1,41 = 9,97 A = 141,4W/4 Oma 20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A * 1,41 = 19,94 A = 283W/2 Oma b) fazni pomer od 60 stepeni: 20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A * 2 = 7,07 A = 100W/8 Oma 20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A * 2 = 14,14 A = 200W/4 Oma 20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A * 2 = 28,28 A = 400W/2 Oma Strava, a? Pre nego što neko pita koji je to zvučnik od 2 Oma, odmah da kažem - čitav niz zvučnika na ovom ili onom mestu ima pad impedanse ispod 3 Oma (na primer: Yamaha NS-1000, Linn Isobarik, Apogee svi modeli, Quad EL-63 elektrostatik, Infinity Reference, itd). Slabe kutije, sve od reda, zar ne? E, kad one tako rade, šta mislite kako li tek rade ove koje mi držimo po kućama? Ako ste Krell (ili DVV kada ga uhvati da pravi, a polako počinju da me svrbe dlanovi), napravićete pojačavač koji će hladno da radi u 2 Oma sa faznim pomerom od 60 stepeni - i to ćete bogato platiti. Sasvim prirodno, jer za takve snage treba imati monstruozne izlazne stepene, sa masivnim hladnjacima, velikim i kvalitetnim elektrolitima i ogromnim trafioma. A to sve papreno košta. Ako ste racionalni (kao H/K, Marantz, Onkyo), napravićete logi- čan kompromis - podesićete pojačavač tako da može da isporuči ogromne snage ali samo u impulsima, po teoriji da svaka muzika, čak i rep, ipak makar malo pulsira, da nije statična kao sinusoida. Ergo, dovoljno je da pojačavač može da se odazove u impulsima, a prednost je drastično obaranje cene u odnosu na Krell, ali osetno povećanje u odnosu na tipičnu japansku robu. Tehnički gledano, donja granica prihvatljivosti za pouzdan rad je potrebna snaga puta 2 za izlazne stepene; dakle, ako pojačavač treba da isporučuje 400W/2 Oma, kapacitet izlaznog stepena mora da bude bar 800W. Međutim, ako se ograničimo samo na veoma snažne impulse, možemo se zadovoljiti i sa upola manjim izlaznim stepenom pod uslovom da je jako dobro hlađen i da se radi o kratkotrajnim i neponavljajućim udarima. Ovo se oslanja na teoriju, koju praksa u velikoj meri dokazuje, da je suštinski ograničavajući faktor isporuke snage iz tranzistora toplota koja se razvija. To znači da svaki tranzistor u impulsima može da isporuči čak i po nekoliko puta nominalnu snagu, ali se ti impulsi ne smeju ponavljati. Tako na primer moj ljubljeni BD 249C (125W) u impulsu može da isporuči 200W, a recimo 2N6328, umesto nominalnih 200W, u impulsima može da isporuči 400W - samo pod uslovom da impuls nije repetativan. Ovaj pristup ima još jednu stranu, a to je osetno smanjenje zahteva u odnosu na napajanje. Ono može biti manje pod uslovom da postoje dovoljno veliki i kvalitetni elektroliti, koji mogu da isporuče potrebne struje u impulsima. Upravo ovo je logika navedene tri firme, H/K, Marantz-a i Onkyo-a, a u Evropi, recimo Dual-a. Međutim, ovaj pristup jednostavno nije moguć uređajima koji: imaju relativno skromne hladnjake, imaju skromna napajanja i poseb- no onim uređajima koji koriste STK izlazne stepene. Ovi poslednji su posebno ograničeni činjenicom da se oba kanala nalaze u istom kućištu, tj. da su izvori toplote za oba kanala na istom mestu. To je mnogo teže za hlađenje od klasičnog izlaznog stepena, koji ima po dva (NPN i PNP) tranzistora po kanalu, tj, sva toplota se razvija ne na jednoj, već na 4 tačke. Pošto su te tačke odvojene, lakše se hladi celina, jer se svaki hladnjak koristi na daleko efikasniji način. Ovde treba zastati i spomenuti još nešto. Uporedite samo neki od starijih Grundig-ovih, Dual-ovih ili Telefunken-ovih uređaja sa bilo kojim Japancem do cene navedenih uređaja puta dva. lako ćete zaključiti da tu nema poređenja, Japanci mogu da idu da piške. Objašnjenje je jednostavno i očigledno: 1) Nemci su uvek radili za zvučnike od 4 Oma, pa su u startu morali da rešavaju pitanje struje pre nego napona, 2) Nemci su takođe dozvoljavali paralelno vezivanje zvučnika A i B, što daje impedansu od 2 Oma (4:2), a to su tek struje, i 3) DIN 45000 je od samog početka jasno definisao pojmove trajne sinusne i muzičke ili tranzijentne snage, pa pošto su se i u Nemačkoj prodavci utrkivali sa snagama, od samog početka su težili što većim muzičkim snagama, a to je još više struje. Ukratko, Nemci su odavno apsolvirali pitanje struje, koje Japanci otkrivaju tek krajem osamdesetih ("Ha so, Toširo, struja-san! Vakare-mas!") Pogledajte samo Nemački "Stereoplay" iz 1990. godine - sve snage se opisuju kao 8/4/2 Oma sa faznim pomerom od 60 stepeni. A taj standard merenja su uveli još 1988. godine! A da i Japanci i te kako znaju kako bi trebalo raditi najbolje se vidi po firmama kao što su recimo Kensonic Accuphase, koji se ponašaju baš kako treba, a ne kako je uobičajeno za serijsku robu. Da i ne spominjemo bolesnike kao što su Stax, AudioNote (DM 80.000 za 2x25W/8 Oma) i par drugih. Pozdrav, DVV
hi.fi.207 dveselinovic,
Što se H/K tiče, imam šemu samo za model od 35W/8 Oma. Za moj, model 6550, još uvek nemam, ali sam pokrenuo mašineriju da je dobijem. Biće računam za jedno mesec dana u vrh glave. Koliko sam video onako spolja, tj. odozgo, i ovaj je rađen na sličan način kao i manji brat, samo mnogo bogatije, sa više nego duplo više delova. Kada stigne šema, naravno da ću je prebaciti u OrCAD i ostaviti ovde - kome ću, ako ne vama ovde? Za manji može odmah, tj. čim vidim sa ZZ-om zašto mogu da download-ujem šta hoću, da upload-ujem ASCII text, ali ne i fajlove??? A spremio sam već nekoliko za par upita, samo čekam to pitanje da razmrsim. Pozdrav, DVV mos200.zip
hi.fi.208 dveselinovic,
Uz poruku 3.207 su vezane šeme za MOSFET pojačavač od 200W/8 Oma. Ko je zainteresovan, tu su - jedna za Epson, a druga za HP Laser štampače. Očigledno upload sada radi - dakle, biće i H/K sutra. Pozdrav, DVV
hi.fi.209 dveselinovic,
Pa onda brate uzmi manji model - manji je samo na papiru, u praksi je veći. Ja bih uvek pre uzeo H/K od 30W nego bilo kog Japanca (sem Onkyo - oni su sjajni) od 60W. Šta će mi snaga na papiru, ja više volim manje snage, ali više kvaliteta. Što se ostale opreme tiče, mislim da grešiš - tek ti dobar pojačavač pokaže šta u stvari već imaš, a ne obratno. To je moj stav, koji je naravno diskutabilan. Pozdrav, DVV
hi.fi.210 dveselinovic,
Lično nisam ni malo oduševljen MOSFET zvukom; jeste Perraux odličan, ali ima strava cenu. Jedini takav uređaj koji mi se dopao je model koji je projektovao glavni inženjer Siemens-a sa njihovim BUZ tranzistorima u kvazi-komplementarnoj vezi (jer nemaju P kanal). E, to kada se dobro uradi zvuči sjajno, a što je najlepše, nije ni bezobrazno skupo. 120W/4 Oma košta, šac metodom, oko DM 250 u delovima bez kutije ali sa napajanjem, a to je za mene razumna cena. Šema je objavljena u "Elektor"-u, a ja je prebacio u OrCAD. Zainteresovan? Pozdrav, DVV
hi.fi.211 armitage,
> Da me ne shvatiš pogrešno - nisam ja protiv posedovanja rezervi > snage, naprotiv, dobro je imati rezerve. Ali ostaje pitanje ne > toliko ni kolike rezerve, već kakve, koliko kvalitetne? Meni bar > je bitniji kvalitet od kvantiteta. Za cenu H/K 6550 mogao sam da ... > Zaključak - bolje je imati manju rezervu čiste snage, nego veću > rezervu đubreta.Uostalom, to se bar lako dokazuje, na isti sistem Bojim se da me nisi razumeo. Slažem se ja da je rezerva snage ok, ali ne ako to ide na račun kvaliteta zvuka. Meni H/K 6550 ne odgovara ne zbog toga što je "slab", nego zbog visoke cene. Ljudima je ponekada teško objasniti koliko je besmisleno po svaku cenu forsirati snagu. Primera radi, mislim da bi neko ko svakodnevno sluša muziku na 20W posle godinu dana postao nagluv. Otuda se i ono "slab" našlo pod navodnicima. Dok sam bio klinac, imali smo Pioneer-ov risiver sa kazaljkama. Još tada sam shvatio koliko treba pojačati, pa da se pređe 1W. Inače, i dan danas preferiram kazaljke više od nekakvih ekvilajzerskih crtica. > Ma znaš šta, u krajnjoj liniji moje mišljenje nije uopšte bitno, > bitno je da si ti zadovoljan. Sve što imaš imaš sebe, a ne mene ili > drugih radi. Pa, meni i jeste bitno, jer mislim da put do idealne opreme ide ovako: pitaš kompetentne ljude za savet, napraviš spisak preporučenih komponenti, odlaziš kod ljudi koji te komponente poseduju radi demonstracije i na kraju, u zavisnosti od finansijskog stanja, doneseš odluku. > A za maler, tonsko sećanje traje jedva oko 15 minuta; to znači > da bi ti lično čuo razliku, morao bi da sve probaš kod sebe u sobi, > i to na A/B test sa pasivnom skretnicom uređaja. Pa ako 7+ od 10 > puta razaznaš A od B, onda postoji dokazana razlika u zvuku. Tu znači dolazimo do zaključka, da je prikazivanje/isprobavanje opreme na sajmovima ili nekakvim izložbama najbolja varijanta. -*- Armitage -*-
hi.fi.212 armitage,
> Da ne spominjem to što je potrebno obezbediti i neke dodatne > uslove za takvu opremu, kao što je na primer pristojan prostor u kome će > se slušati takvo pojačalo/zvučnici itd. a naši stanovi pružaju uglavnom > dosta male mogućnosti za tako nešto. Sad but true. Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojačalo u kombinaciji sa dobrim zvučnicima bi odlično ozvučili kako spavaću, tako i dnevnu sobu. Jedini stambeni problemi, koji mi trenutno padaju na pamet, bi bili potreba za nabavkom nekakvih blindiranih ulaznih vrata i histeričan komšiluk. -*- Armitage -*-
hi.fi.213 zurzul,
##> Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojacalo u ##> kombinaciji sa dobrim zvucnicima bi odlicno ozvucili kako ##> spavacu, tako i dnevnu sobu. Jos kad komsije pocnu da udaraju ritam sa metlama!!! ih....
hi.fi.214 vstan,
> zamrzivacem. :) Valjda ce pomoci :) Mada neki put kad startujem > programe na racunaru dobijam smetnje dok slusam radio. :(( iako > su na razlicite faze prikljuceni racunar i HI-FI :) Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama (zracenjem).
hi.fi.215 cnenad,
ŁŁŁ Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama (zracenjem). I kako to sprečiti ?
hi.fi.216 stefan,
> Što se ostale opreme tiče, mislim da grešiš - tek ti dobar > pojačavač pokaže šta u stvari već imaš, a ne obratno. To je moj stav, > koji je naravno diskutabilan. Uh, ne znam sa kojim delom moje poruke polemišeš pošto se ne sećam tačno šta sam napisao (a ti imaš lep običaj da ne kvotiraš :) ali mislim da se nismo razumeli jer se slažem sa tobom :)
hi.fi.217 stefan,
> Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojačalo u kombinaciji sa > dobrim zvučnicima bi odlično ozvučili kako spavaću, tako i dnevnu sobu. Mislio sam na situaciju kada daš xxxx dem za neku užasno dobru opremu i onda to nabiješ u sobičak od 10-ak kvadrata koji je već ionako prenatrpan raznoraznim nameštajem :) Skrnavljenje :)
hi.fi.218 evlad,
>> Znaci li to i neku razliku u zvuku ? U ceni DA , za ovo drugo ...
hi.fi.219 evlad,
Pitanje za DVV: Pricali smo o pojacalima i zvucnicima. A ono izmedju ? ZICE Nije sve jedno spojiti kutije i pojacalo sa telefonskom zicom 0.75 ili sa 4.00 kvadrata pletenom licnom (i duzina voda je znacajan faktor). Problem: Indukcija u vodovima. Moze li jedan tekst na tu temu ? BTW, Japanci reklamiraju one lepe sarene pletene kablove, sa raznim dijagramima el.mag.indukcije. Ovo se oseti uhom najvise kod basova (licno testirao) ps kuci imam te lepe sarene .... i zadovoljan sam. pss vratio sam se sa odmora ...
hi.fi.220 amarilis,
ť Br. 283, st. 64: Belton Commerce (011) 469-754, ili druga firma ť na Hvala na informaciji. ť Prvo, prosta zamena standardnih delova jako dobrim ce dati ť poboljsanja, ali je veliko pitanje kolika, tj. da li ce razlika Ovo mi je poznato jer kao sto rekoh izradjujem pojacala po narudzbi,a prostom zamenom jeftinijim stndardnim delovima omogucujem da se za manje para dodje do kvalitetnijih(svakako ne previse) uredjaja.Ovo je obrnuti slucaj no cini mi se da je odgovor na "veliko pitanje" prilicno jasan-koliko para toliko muzike(ovde bukvalno :)))) ) ť zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno) neku ť zaista dobru semu, koja razbija kao koncepcija, pa je onda ť realizuj ljudski. Ako imas nesto zaista dobro i provereno bio bih ti veeeoma zahvalan ako bi mi poslao(po mogucnosti komplet pretpoj. + izlazni poj.) ť Cetvrto, i po mnogo cemu najvaznije, strasno je bitno da dobro ť razmislis pre pocetka sta zelis i da se onda strogo pridrzavas ť koncepcije. Time izbegavas lutanja, koja se uvek na kraju ť pretvore E ovo sam vec jedno proverio i veruj mi to se vise nece dogoditi!(prosle godine mi je od jednog pojacavaca preostalo 4 izlazna tranzistora,nesto kondenzatora itd. a upravo zbog "koncepcije") ť Mislim da je 50W/8 Oma sasvim zadovoljavajuca snaga za po kuci, ť uz par uslova: a) stvar mora da bude ljudski izvedena, b) stvar Da to je apsolutno dovoljno.Da ilustrujem:nedavno sam popravljao pojacavac 2 x 260 W u mojoj maloj radionici(2 x 3 m).Naravno popravio sam ga i ostavio ukljucenog(test kasete su strasna stvar :) ) i sve bi bilo u redu da mi sestra nije prosla kroz radionicu i ugledala jedno dugmence ispod koga pise MASTER i odvrnula do kraja(pogresnog).Epilog: prozor se rasprsnuo na komadice :(( ť ali MOSFET izlazni stepeni su jeftiniji od bipolarnih, istina, ť kada Da to sam primetio.Ah kad se samo setim kako sam prve MOSFET-ove narucivao iz londona...(pa se na carini zadrze i do mesec dana).Odlucio sam se za izlaz sa mosfetovima. ť Torusne trafoe mozes da dobijes i u Beogradu, a nisu losiji od ť Nemackih; usput ces ih platiti isto, ali u dinarima. Njih ti ť treba 3 komada, po jedan za svaki kanal snagasa i jedan za ť napajanje Ja ih nabavljam iz novog sada.Julije Edelinski(ne znam napamet tel.) ih mota po narudzbi i veoma su jeftini i kvalitetni. ť Dalje, uzmi da ti za svaki amper izlazne struje treba 1.000 uF ť elektrolita. 200W/2 Oma zahteva 14,2A - ergo, treba ti oko 10- Mislio sam da je potrebno oko 2.000 ŠF po amperu sto jeste skuplje ali se osecam bolje bas kao i pojacavac :))) ť Dalje, mozes napraviti gramofonski (RIAA) ulaz samo za MM ť zvucnice, a za MC mozes naknadno dodati (to je papreno skup ť sklop!) Gramafon me bas i ne interesuje puno... ť Ako hoces da teras stvar do kraja, trebace ti tri kutije sa ť profilom od 19"; jedna za pojacavac snage, jedna za preamp i ť treca E tu sam te ceko! A gde da ih kupim(znam da ih ima u nemackoj :) ) ť "Burklin"-a za '94, a cene su fco Beograd (rok isporuke 6-7 ť dana Imam katalog iz '93 ť Sve ove delove sam ti naveo jer su to kljucni delovi za seme ť koje imam i koje provereno rade. Za preamp ti treba ukupno 8 ť opa Hvala ti za info jos jednom i shemica ako moze(po mogucnosto NE u orcad-u) Hvala ti puno na dragocenim savetima.BTW znas li gde u BG mogu da se kupe zvucnici 60W/4ŕ ?(nesto prosecno i jeftino,odgovarace i EI-nis)? A evo nesto u vezi cena kod M&G(za dinare ): Elektroliti: 4700ŠF/40V -----9 din 10000ŠF/40V -----19 din 4700ŠF/40V -----15 din 10000ŠF/40V -----20 din 4700ŠF/40V(bez srafa) -----5 din IC: NE 5532 - 7din NE 5534 - 8 din LM 317 - 2 din MOSFET BUZ 20 -6 din Postavio sam sebi jos jedan uslov:sto je moguce vise materijala nabaviti za dinare!(naravno ono sto ne moze....) S Pozdravom :)
hi.fi.221 dveselinovic,
O, pa ti imaš dobavljače za dinare? Bio bih veoma rad čuti tj. pročitati njivove adrese i telefone, uključujući i čoveka iz N. Sada koji mota toruse. VRLO, VRLO rad! Poslaću tu šeme za preamp (2 kom.) i power amp (3 kom.), s tim da power amp-ovi koriste MOSFET izlaze. Lično bih ti savetovao da napraviš onaj sa BUZ FET-ovima - jeste kvazi-komplementaran, ali po meni, svira najbolje od svih MOSFET-ova. Nego, imaš li ti OrCAD 4.2? To bi jako pojednostavilo stvar na sve strane, em manji prenos, em tebi odmah u mašini. Ako nemaš, daću ti ga ja, a bolje za crtanje šema nema, garantujem (kilav je na drugim mestima, al' tu je car). Pozdrav, DVV
hi.fi.222 dveselinovic,
Neko je tražio šemu nekog H/K. E, evo je, opet u dva fajla, jedan za Epson, drugi za HP. To je model H/K 350, 2x35W/8 Oma. Daje +/- 30A u impulsima, brzina je +/- 60V/uS. "F.B" na šemi označava "ferrite bead", feritnu kapljicu, mali RF čok, da ne prooscilira. Pozdrav, DVV hk350.zip
hi.fi.223 dveselinovic,
Pa tu se zna, kabl treba da bude što deblji, sa što više niti i od što kvalitetnijeg bakra. Postoje neke teze da treba koristiti debele koaksijalne kablove; to nisam u praksi video, pa ne znam kako radi. Lično koristim QED 79 kabl u dva komada od po 5 metara. Taj kabl se smatrao jako dobrim svojevremeno kada sam ga kupio, a to je bilo 1985. godine. Od tada sam se susreo sa nizom daleko skupljih kablova, a la Monster, van den Hul, itd, a jedini koji bih eventualno uzeo umesto ovog je Ortofon-ov sa 4 devetke (99,99% čist bakar). Inače, znam ljude koji koriste sve i svašta, od standardnih za struju, preko 40 i 70 amperskih iz radnji. Iako to radi, lično bih se uvek opredelio da propisan "speaker cable". Sa druge strane, kao izraziti protivnik mistike i magije, ne verujem u misteriozne osobine ovih ili onih kablova; kada se malo pogledaju njihove astronomske cene, lako se shvati da se tu radi o debeloj ekenomiji, a ne dobrom zvuku. Za vernike u beslovesno skupe kablove, uvek preporučujem poseban audio dodatak "Ear Openers", naravno iz Japana. To su štapići za čišćenje ušiju tretirani posebnom, za audio potrebe napravljenom, solucijom koja smanjuje lučenje ušnog voska, čime se omogućava njihovo dugotrajnije pozitivno dejstvo na zvučne osobine svakog sistema. Jeftino je, svega DM 45 za deset komada - ako imate samo dva uva, to je 5 čišćenja.:-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.224 evlad,
>> Pa tu se zna, kabl treba da bude sto deblji, sa sto vise niti i od >> sto kvalitetnijeg bakra. I da je mrezasto upleten (slicno kao plast od koaksijalnog kabla). Pricali smo o svemu, ali i kablovi znatno uticu na kvalitet reprodukcije so, zbog toga sam i postavio ovo pitanje. Isto tako ima i kablova za spajanje CD i pojacala (oni lepi sa zlatnim dzekovima i ko palac debeli) /* greh na moju dusu jer nazive ne znam ali znam da kosta ... */ [ko prizna pola mu se doda ;)]
hi.fi.225 vstan,
> Jedini stambeni problemi, koji mi trenutno padaju na pamet, bi > bili potreba za nabavkom nekakvih blindiranih ulaznih vrata i ------------------------------------------- Problem prevazidjen B))))
hi.fi.226 vstan,
> ŁŁŁ Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama > (zracenjem). > > I kako to spreciti ? Npr. kucistem za industrijski PC :)
hi.fi.227 vstan,
> Nije sve jedno spojiti kutije i pojacalo sa telefonskom zicom > 0.75 ili sa 4.00 kvadrata pletenom licnom (i duzina voda je Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje :)) > Pricali smo o pojacalima i zvucnicima. A ono izmedju ? ZICE Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl (onaj za povezivanje komponenti). DVV ?? (a i ostali!)
hi.fi.228 vstan,
> ť zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno) > neku ť zaista dobru semu, koja razbija kao koncepcija, pa je > onda ť realizuj ljudski. > > Ako imas nesto zaista dobro i provereno bio bih ti veeeoma > zahvalan ako bi mi poslao(po mogucnosti komplet pretpoj. + > izlazni poj.) Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim konferencijama. Red bi bio da vec JEDNOM neko napravi nesto po njima !
hi.fi.229 armitage,
Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?! -*- Armitage -*-
hi.fi.230 calex,
<!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl <!> (onaj za povezivanje komponenti). Ja se spremam da potražim isti, pa ću da javim kako sam prošao. Iz nekih poruka ovde a i u nekim drugim konf, stekao sam utisak da u Bgd i nemate baš neku ponudu ;>. Ovih dana ću da malo obiđem neke radnje pa da snimim situaciju. Ako ko ima neku želju, da je imam u vidu. :)) pozdrav, Cale....
hi.fi.231 kanki,
>>> Moze li nesto u kratkim crtama o pojacalu Technics SUV 670 >> >> Izlazni stepen je jedan veliki integralac (STK kolo), sto >> bas nije neko kvalitetno resenje. ********** >> * * SVI 3201 Ako moze nesto tehnickih i monetarnih karakteristika... (snaga sin.i muz, s/n, kosta toliko vani, ovdje, a moze se naci i za..)
hi.fi.232 kanki,
Za DVV Ja u vezi MOS200.zip Mogu li te fajle u neki drugi format npr: gif,bmp,cdr,tif.... ili nesto sto prima Corel, jer nemam Orcad, a sa MOS200HP sam nekim konvektorom u PCX dobio sliku 2600x2400 ???? goran ps. Ako ima neko neku ideju kako da ovo stampam....
hi.fi.233 dveselinovic,
Opaaaaa, bato, di si ti krenuo? Ono je print fajla, samo ga bačiš na Espon matrični ili HP laser, po mogućnostima. Nema nikakvih konverzija, ne treba ti, samo ti treba jedan štampač. Pozdrav, DVV
hi.fi.234 dveselinovic,
Ljudi, hajde da se dogovorimo ovako. Da ja ne bih upload-ovao mnogo kB, od sada na dalje ću vam sve šeme slati kao print fajlove za 9-iglične Epson štampače, ali u hex rezoluciji, tj. 240x216. To daje sasvim lepo vidljivu i urednu šemu na bilo čemu što je kompatibilno sa Epson MX/RX/FX modelima, a to će reći sa svim i svačim. Ko hoće bolje, ili specijalno, može da dobije OrCAD 4.2 šemu, pa nek' sam štampa na čemu mu je volja. Pozdrav, DVV
hi.fi.235 amarilis,
ť 120W/4 Oma kosta, sac metodom, oko DM 250 u delovima bez kutije Salji ako mislis da je kvalitetno!
hi.fi.236 amarilis,
ť O, pa ti imas dobavljace za dinare? Bio bih veoma rad cuti tj. - M&G electronic Obilicev venac 88 18000 nis 018/22-462 -Itc electronic Sindjeliceva BB 35210 Svilajinac tel. 035/312-663 312 042 fax 035/89-213 -ELGO electronic 018/331-965 335-632 fax 320-802 -RTV servis SVETA tel/fax 018/325-520(ovi imaju svasta) -SD electronic Bice jos /trenutno ne mogu da se setim telefona/ -Toroidni transformatori "JULJE EDELINSKI" Pentrovaradin tel\fax 021/433-439 Namotavanje po narudzbi i specijalnim zahtevima! od 10-10000 VA.Popust za vece kolicine i placanje u napred! (pri narucivanju kazi da ostavi duze izvodi jer ih skrati pa ti posle treba lupa :) ) ť Nego, imas li ti OrCAD 4.2? To bi jako pojednostavilo stvar na ť sve Imam orcad ali su mi naprasno isparile biblioteke i jos neke stvarcice pa je postao toliko bezvredan da sam ga DELETE-ovao :((((((())))))).Salji i pojednostavi mi stvar!
hi.fi.237 amarilis,
ť Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po ť proslim Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo(bar one koje sam video) a kao sto (ne)znas meni treba nesto KVALITETNO!
hi.fi.238 jegor,
A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam jednu od tih sema kako si rekao, stampac namigne par puta i nista. Sta da radim?
hi.fi.239 jegor,
Javi se na 497-953. Trazi Nenada. I citaj male oglase :)))
hi.fi.240 zqusovac,
>>> Pa tu se zna, kabl treba da bude sto deblji, sa sto vise niti i od >>> sto kvalitetnijeg bakra. > > I da je mrezasto upleten (slicno kao plast od koaksijalnog kabla). UPOMOC! Ja bacih neki dan u male oglase, ali nista. Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra organizacija, nema sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa sad nemam cime da povezem zvucnike. Zna li neko gde ima kvalitetnog kabla (ne bih da kupujem telefonski ;) poz, zq
hi.fi.241 amarilis,
ť Isto tako ima i kablova za spajanje CD i pojacala (oni lepi sa zlatnim ť dzekovima i ko palac debeli) A sto ne bi koristio opticke kablove? O optickim kablovima i CD-u u trecem nastavku(mislim...) Evo nesto o CD-u(bice jos kad stignem da prekucam tj. nateram izvesnu osobu da to uradi za mene ;> ).Dakle: Uprkos svemu sve je vise vlasnika opsenarske kutije koji su stoicki podnosili smicalice kojima ih je obilato obdrivalo visoko turazno okretalo srebrnastog diska,smatrajuci da tako mora biti. Oni malobrojni,nikad zadovoljni(tweakeri) ubrzo su primenili neke trikove u nadi da ce nedacama koje donosi digitalni zapis.Za one inertnije koji se jos nisu upustili u tesku bitku pokusacu sublimirati odbrambene mere protiv uvek budnog protivnika.Pre svega treba napomenuti da cak ni entuzijasti neidu unutra,unutrasnjost je zabranjeni grad!(bar za 98,675% korisnika).Trojanski nacin borbe ne dolazi u obzir no svi ostali putevi za borbu su otvoreni. PRVA NEVOLJA: VIBRACIJE PLAYERA Iako nije osetljiv za smestaj ako analogno vrtilo ploca,Cd player ni izdaleka nije neovisan.Ne ponasa se seizmografski kao analogni rodjak,jer opticki citac ne moze apsorbovati vibracije kao zvucnica.Medjutim vibracije mogu potrstti plocu i znatno otezati pa i onemoguciti fokusiranje laserskih zraka na aluminijskom zaslonu dika.U najtezim slucajevima podrhtavanja se ispoljavaju kao preskakanje, a kada su vibracije permanentne,cuje se sve manje i manje zvuka.Stradali su odgovarajuci elektronski sklopovi.Sve su to ekstremi pa vas to ne bi(bar ne previse :) ) trebalo zbrinjavati. Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako objasnjiv.Rec je o nepreciznosti ocitavanja i prenosenja informacija upisanih na disku.Pre nego sto stignu u d/a konvertor svi bi impulsi trebali biti jednake sirine.Medjutim,usled jittera nisu.To znaci da nedefinisani,nefokusirani i fazno neokorektni ulaze i d/a konvertor.Sonicni ishod toga je kasnjenje zvuka u fazi,nedefinisanost detalja i sinteticki karakter.Jitter se moze leciti ali ne i spreciti.Neki proizvodjaci to resavaju elektronikom,ugradnjom posebnog kvarcnog sata pre d/a konvertora,koji ujednacavaju sirinu impulsa,i njihovo trajanje.Iako sklop sasvim dobro funkcionise on je jos jedan elektronski(korekcioni) elemenat na putu signala a zna se sta to znaci za njegovu izvornost.................. NASTAVICE SE
hi.fi.242 evlad,
>> Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje :)) I da nije kraca od 30 metara :))). ps. ovo sam video u jednom kaficu na BOSE kutijama i neki japanski pojacavac [bez komentara]
hi.fi.243 ilotina,
HI! Kakva su vaša iskustva sa stavljanjem onih šiljaka (valjda titanijumskih) ispod zvučnika? Pošto su? Ivan
hi.fi.244 kanki,
>>Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?! >> >>-*- Armitage -*- Imam neki mali katalog od prije 2-3 godine. Nema tehnickih podataka, nego nesto teksta od 4-5 recenica o svakom uredjaju, ali na Njemackom, pa ako treba neki ti reci. Lista uredjaja: kompakt diskovi pojacala dekovi risiver RZ 1000 CD - X 901 B - 2101 DX111HX zvucnik SPX300G X 701 C/B - 2101 DX705 gramofon SR 222MKV X 701i B - 2102 DX701 muz.stub PA 201iCD X 501i B - 2301 DX301i PA 301iCD X 510M AUX 90 G autokaset.RX 7100F X 301i AUX 501 autopojac.SMX700 V 1000 AUX 701 SMX500 X 711 AUX 201 X 311 AUX 911DG AUX 111 Inace ovo mu dodju kao nesto kvalitetniji uredjaji (po Sansuiju)
hi.fi.245 vstan,
> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl > > Ja se spremam da potrazim isti, pa cu da javim kako sam prosao. > Iz nekih poruka ovde a i u nekim drugim konf, stekao sam utisak > da u Bgd i nemate bas neku ponudu ;>. Ovde se jedan nudio da mi nabavi jos zimus pa nista. Posle nije nasao shodno ni da odgovara na mail. Sramota. Necu da ga imenujem. >Ovih dana cu da malo obidem neke radnje pa da snimim situaciju. >Ako ko ima neku zelju, da je imam u vidu. :)) Treba mi za pocetak jedan (par) od 75cm da vezem CD kako treba. Dakle i ovog puta racunam na tebe :))
hi.fi.246 vstan,
> ť Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim > > Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo (bar one koje sam video) ------------------------------------ Opa ;)
hi.fi.247 vstan,
> Javi se na 497-953. Trazi Nenada. I citaj male oglase :))) ----------- Ako mislis na ove "nase" tu nije odvano bilo. Zvacu. Hvala :) Jos da calex javi posto je u njegovom kraju :)
hi.fi.248 vstan,
>>> Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje > :)) > > I da nije kraca od 30 metara :))). Za duzinu neznam, ali se neki kunu u tel.zicu :)
hi.fi.249 vstan,
> Kakva su vasa iskustva sa stavljanjem onih siljaka (valjda > titanijumskih) ispod zvucnika? Posto su? Pretpostavljam da bas titanijum nije potreban. Liveno gvozdje obavlja stvar.
hi.fi.250 cnikola,
█> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl █> <!> (onaj za povezivanje komponenti). Bilo ih je svojevremeno u prodavnici Music Box na Tasmajdanu.Mislim da su bili Monster-i.U istoj ulici malo nize, i prekoputa otvoren je Hi-Fi centar.Tamo jos nisam zalazio, ali vrlo verovatno da imaju tako nesto... Nikola
hi.fi.251 dveselinovic,
Jesam obećao, ali se firma preko koje sam to nabavio raspala. Srpska posla, posvađali se oko organizacije, tj. para.:-))))) Sada više ne postoje, ali čačkam neke druge izvore. Polako. A nisam zaboravio. Ako ti se žuri, evo skinuću neki od mojih, nije mi frka. Samo pazi, to je 2 m dugačko. Pozdrav, DVV
hi.fi.252 dveselinovic,
> Salji ako mislis da je kvalitetno! Ja slao, a ti me opljuvao kako ti to nije dovoljno kvalitetno. Šta je tebi "dovoljno kvalitetno"? Koji kriterijum da koristim? Eto na primer BUZAmp. Jeste da koristi Siemens MOSFET izlazne tranzistore, ali je kvazi-komplementaran. Većina ljudi se zgrozi kada shvati da nema N i P kanala, već samo N kanal, pri čemu *UREDNO* zaborave na objektivne prednosti kvazi-komplementarnosti. Na primer, pitanje simetrije pobude je automatski rešeno, jer isti tipovi imaju istovetne osobine, pa su Ton, Tstore i Toff po defi- niciji isti, a i sam znaš da je to praktično nemoguće sa N i P tehnologijom, bez obzira da li su VFET-ovi, MOSFET-ovi ili klasični bipolarci - slični da, čak i jako slični, ali isti - nikada! Sa minus strane, činjenica je da su izobličenja u kvazi-komple- mentarnim izlazima nešto veća, i to dominantno parnih harmonika. Sad bih mogao reći da time samo više nalikuju cevkama, kod kojih ionako dominiraju izobličenja parnih harmonika, ali neću to reći. :-)))) Da se ne zezam bez veze, evo podataka za dva uređaja, pa ti meni reci da li ti je to dovoljno kvalitetno: OSOBINA/MODEL BUZ 80 BUZ 120 Izlazna snaga za data THD 2x70W/4 2x150W/4 i IM izobličenja, 20-20.000 Hz 2x50W/8 2x100W/8 Impulsna snaga prema DIN 45500 2x90W/4 2x240W/4 2x60W/8 2x130W/8 T.H.D., 20-20.000 Hz, 0... max. < 0,05%/4 < 0,05%/4 trajne snage < 0,04%/8 < 0,03%/8 I.M. (SMPTE, DIN 45500) < 0,07% < 0,07% Odziv učestanosti: 1 W 20 - 20.000 Hz +/- 0,1 dB 5 - 250.000 Hz, -3 dB Odziv snage za THD=0,5%(*) 5 - 70.000 Hz, -3 dB Faktor potiskivanja (damping > 60, 4 oma > 200, 4 oma factor), 40 Hz > 120, 8 oma > 400, 8 oma Odnos signal/šum: 50 mW > - 73 dB > - 73 dB Nominalna snaga > - 105 dB > - 108 dB Potrebno napajanje: Minimum +/- 36 V +/- 46 V Maksimum +/- 42 V +/- 55 V Potrošnja struje: Maksimum 2 A 3 A Pri kratkom spoju 1 A 1,5 A (*) Ovo je pravo merenje. Da je merio u apsolutu, tj. sa neograni- čenim faktorom izobličenja, dobio bi mnogo veću brojku, ali pošto nama trebaju i mala izobličenja, nas zanima opseg snage uz takva mala izobličenja, a ne sa 50% THD-a. Autor projekta je Herr Schneider, inače glavni inženjer firme Siemens zadužen za razvoj MOSFET tehnologije, a projekat je objavljen u renomiranom časopisu "Elektor" (nemačko izdanje). Lično sam čuo samo jednu verziju ovog uređaja, i to u maksi izdanju, uz minimalne modifikacije originalnog kola (ništa suštinski nije menjano, samo su izvršene nužne izmene na ulaznom stepenu kako bi umesto dva diskretna primio dualni LM 394 tranzistor i dodato je DC servo kolo, koje zamenjuje elektrolit u povratnoj sprezi i po meni čisti zvuk). U originalu, napajanje potiče iz trafoa od 400 VA i koristi paralelno vezane elektrolite od 4.700 uF za ukupno 18.800 uF iz jedne tačke za oba kanala. Momak koji ga je napravio je to odradio kao dual mono verziju - svaki kanal je imao po jedan trafo od 300VA i 4 elektrolita od po 4.700 uF, odnosno 50% veći trafo i 100% veće elektrolitske kapacitete. žovek je imao AR3a Improved zvučnike, poznate po čak izuzetno teškom modulusu impedanse, koji na mestima pada ispod 3 oma sa faznim pomerom od oko 50 stepeni. To daje ekvivalent impedanse od oko 1,8 oma, što je blago rečeno gadno za pojačavač. Puna snaga bi podrazumevala oko 19,2 A u impulsima; nisam merio pa ne smem da se zakunem, ali mislim da je toliko i odlazilo u zvučnike, ili bar nešto jako blizu tome. Zato ćete me razumeti ako kažem da je to jedini MOSFET pojačavač za cenu manju od $ 3.000 koji sam čuo i koji mi se dopao kao kvalitetan uređaj. Tog momka sam inače upoznao preko drugara, video tada (1992. godine) i nikada više. U originalu, pojačavač je zaštićen prostim osiguračima od kratkog spoja, a elektronskim kolima od pregrevanja. Lako je upasovati i zaštitu od prekomernih jednosmernih napona i uključenjem sa kašnjenjem. Uređaj koristi klasične BC 414/237/307/546/556 tranzistore, malo ređen BF 869/870 tranzistore i jeftine Siemens BUZ 20 MOSFET N kanalne tipove. Kao što rekoh, procena cene koštanja pravljenja izvorne šeme je oko DEM 250 maksimum, ali ako se ide na veće ili više elektrolita, dva jača umesto jednog trafoa, itd, to će se nužno odraziti na cenu, po mojoj proceni, za daljih DM 100. Sve to je bez kutije, a dobra 19 colna profesionalna kutija u Nemačkoj košta oko DM 120-160. To bi značilo da kod nas koštala oko 40% više, recimo DM 225. Zajedno sa delovima u proširenoj, "To-the-Max" verziji, celi uređaj bi koštao DM (350+225) 575, što je fenomenalna cena za takav uređaj i to tako zapakovan. A bogami i za datu snagu. Pa još ako neko poželi da se poigra sa balansiranim XLR vezama, a pride radi i pretpojačavač, eto mu za *MAKSIMUM* DM 1.000 bolesnih uređaja koje bi komercijalno platio, tvrdim to, bar 4 puta više. Uzgred, mogu da fotokopiram izgled štampane ploče, ali je uveličan, pa bi bilo potrebno svesti ga na pravu meru. Ako je neko voljan da ga precrta na hamer ili paus u potrebnoj dimenziji, ja sam voljan da učestvujem u troškovima pravljenja pločica. Pozdrav, DVV
hi.fi.253 dveselinovic,
> Imam orcad ali su mi naprasno isparile biblioteke i jos neke > stvarcice pa je postao toliko bezvredan da sam ga DELETE-ovao > :((((((())))))).Salji i pojednostavi mi stvar! Ti se šališ? 8 AT zipovanih disketa da ti pošaljem? Sitnicu od 9 MB? Bratac, ako ti treba, izvoli dođi da ga pokupiš, ali da ti ga šaljem, jok ja. A tebi hvala na adresama i telefonima, zadužio si me. Za revanš, ja ću ti pokloniti dosta lepih šema.:-))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.254 dveselinovic,
> A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam > jednu od tih sema kako si rekao, stampac namigne par puta i >nista. Sta da radim? žudno, kod mene radi kada kažem: COPY /ime fajla/ lpt1: <ENTER> Ima li neko drugi sličan problem? Kako stoji stvar sa matričnim štampačima? Inače, sve ovo je kaka, za one koji stvarno znaju šta da rade sa tim šemama, OrCAD je nužnost i tu nema Boga, a onda nema ni problema sa in situ štampanjem. Pozdrav, DVV
hi.fi.255 dveselinovic,
> Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra > organizacija, nema sta) zalupio vrata od kola i istim presekao > jedan audio kabl napola, pa sad nemam cime da povezem zvucnike. > Zna li neko gde ima kvalitetnog kabla (ne bih da kupujem > telefonski ;) E moj Kuso, ništa se nisi promenio evo već 10 godina! Nikad čovek od tebe. :-))))))))) Šalu na stranu, poveži brate prekinute delove kabla. Uvij dobro žice zajedno, zatim ih lemilicom dobro natopi kalajem, a za kraj velikodušno obmotaj lemove izolirbandom. Zašto bi uopšte kupovao bilo šta, nema potrebe, pa nije to sada za bacanje zbog jednog prekida. Pozdrav, DVV
hi.fi.256 dveselinovic,
> HI! > Kakva su vaša iskustva sa stavljanjem onih šiljaka (valjda > titanijumskih) ispod zvučnika? Pošto su? Khm. Šiljak nije automatika. Poenta je da se čak i stub na kome stoji zvučna kutija (da, da, čak i "Infinity" :-)))), o samoj kutiji da i ne govorimo, odvoji od poda. Razlog je uticaj na kvantitet, a u velikoj meri i na kvalitet basova, na koje pod sasvim sigurno utiče, samo se ne zna tačno kako. Može da pojača basove do ludila, može da ih zamuti do ludila, ili neka kombinacija ta dva ludila. E sad, ako se kutija nalazi na ogoljenom podu (beton, linoleum, parket, itd), ispod kutija/stuga treba staviti gumene nožice. One će odvojiti zvučnik od poda i pride upiti malo vibracija zbog prirodne elastičnosti. Šiljci ti trebaju samo ako su kutija/stub na tapisonu ili tepihu. Oni će prirodno upijati zvuk, pa ćeš imati obrnut slučaj od stajanja na golom podu, umesto hipertrofije, imaćeš nepravedno nametnute sankcije na basu, tj. biće potisnut i/ili zamućen. Sem toga, kutija će biti nestabilna. Sa šiljcima, očistićeš bas jer ćeš em učiniti kutiju stabilnom, em ćeš je odvojiti od poda, što će basove vratiti na normalu, tj. na ono što je projektant i hteo da budu. Takođe ćeš se verovatno odvojiti i od tvoje glave, jer kada ti keva uklaviri da si za ljubav dobrog zvuka probo njen tepih nekim tamo šiljcima, beri kožu na šiljak.:-)))) Odavaćeš najčistije visoke tonove u gradu u tempu od 128 dB/1 šamar/100 metara.:-))))) Klasično delo pod nazivom "La Concerto di Mamma" - Tutta Forza Richard Wagner 7,62 mm, con staccatto di Uzi.:-))))))))) Pozdrav, DVV P.S. Ti si bre brat Hramanista. Znaš da je Harman/Kardon vlasnik firme "Infinity"?
hi.fi.257 dveselinovic,
Nego ljudi, mi grešimo. Ne mislim na ono noću, mislim na ovo ovde. Gubimo silno vreme prepirući se oko upload-a, oko ovog ili onog. Mislim da smo jako neefikasni i mislim da ima i bolji način. Hajde da se dogovorimo šta sve želimo, pa da se onda zajednički angažujemo i napravimo sopstvene kitove. Pa neka ih svako pravi prema mogućnostima, a imaće gde i da ih čuje pre pravljenja, o pristupu praktičnom iskustvu da i ne govorim. Ima nas ovde par veterana, dovoljno da nešto odradimo. Uzmite moju nedavnu diskusiju oko cene H/K u odnosu na neki Pioneer ili Technics. Razumljivo je da je čoveku teško da se odrekne DM 1.300 onako u taku, a sa druge strane, jednako je razumljivo da želi dobar uređaj. Ako sastavimo kitove, isti taj čovek može u postupnim koracima da sastavlja kit. Na primer, prvo kupi pločice, pa trafoe, pa elektrolite, pa elektroniku, pa na kraju kućišta. Trik je naravno u tome što je gadno napraviti filmove i štampu, a posle je već mnogo lakše. Plus, tu je i iskustvo pošto je šta i gde treba kupiti, ko valja a ko ne od dobavljača, kako ovo, kako ono, pa ako nešto krene naopako, biće ljudi sa iskustvom koji će moći da pomognu oko rešavanja problema. Dopunska dobit je što bi sa ovakvim razvojem mogli ujedno da razvijamo i specijalne želje, na primer aktivne kutije. Isti pojačavač će sasvim lepo raditi i sam za sebe, i kao posvećeni uređaj u aktivnoj kutiji. Ili, kad smo već kod toga, kao stereo ili mono varijanta. Stvar je izbora šta ćemo uzeti kao zajednički projekat - da li ćemo se dogovoriti oko ove ili one šeme, a kriterijum treba da bude ono za šta je najveći broj zainteresovan. Naravno, postoje neke među-mogućnosti: na primer, ako se neko opredeli za IC tehniku pretpojačavača, nema prepreke da u slučaju gramofonskog ulaza (RIAA MM/MC) otstupi od ostatka i napravi ga u diskretnoj tehnici. Još ako budemo pametni pa standardizujemo dimenzije pločica, dobićemo dopunsku prednost modularnog pristupa, tj. drastično olakšanog procesa zamene jednostavnije za složeniju, lošije za bolju, jeftinije za skuplju, starije za novu tehniku. Tada razvoj dobija svoj puni smisao jer svi dobijamo. Kada kažem "podelimo posao", mislim na sledeće - jedan neka zamisli štampu i baci je na milimetarski papir, drugi neka je precrta na paus, treći neka pronađe gde mogu da se dobiju sendvič stampe (bakar/zlato/kalaj), četvrti neka juri trafoe, peti kutije, šesti delove, itd. U proseku, posao se deli na više ljudi, informacije potiču iz više izvora, a razmena je drastično olakšana. Pa ako neko poželi da pravi i prodaje takve uređaje, što da ne, ravno mu polje. A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja štampe na PC- u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da odradim. Pozdrav, DVV
hi.fi.258 funky,
žitah u jednom novijem broju američkog stereophila o CD-R uredjaju Meridian Test je inače na 10-tak strana, a ono što me je začudilo (a i tipa koji je testirao) je da KLON (ili CD-R kopija CD ploče) zvuči *mnogo* bolje od ori- ginala. Citiram: "The very first thing i did with the CDR was digital copy(more accurately, clone) CD to CD-R and listen to the two discs played back on the CD-R using a transport feeding the Ultralink *(ovo je D/A konverter firme PS audio, inače se svi tamo kunu u njega, a košta samo 2000 $)*.I was very curious about this aspect of CD-R. I should reiterate that the data on the CD-R will be bit-for-bit identical to that of the source disc. the process is merely a copying of numbers After listening to the source disc in the CD-R, I played the clone-with the same transport, D/A,interconects... I was shocked! The diference was NOT subtle. It wasn't one of those differences in which you listen to one, then the other, then go back, and finally discern a slight difference. The improvement in the CD-R copy was imediatelly obvious. Moreover, the difference was greater than between CD and DAT" S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove. I dalje: (što prodadoh skener :((( "On Sara K's CLOSER THAN THEY APPEAR (Chesky JD67) *(ovaj disk imam)*, the CD-R had a greater spaciousness, air, bloom, and liquidity compared to the original disc. Individual instrumental outlines were less homogenized and took a new sense of bloom. On CD_R copy, drums were distinctly farther from the listener then when heard from original CD, reveiling CD-R's greater soundstage depth" Zašto je to tako? Obratite pažnju, ovo je vrlo interesantno; "why would a bit-for-bit identical CD-R sound better then the source CD from whics it was made? The first hint I had that CD-R copy sound better then standard CDs came at the 1989 Microsoft CDROM convention. I was working for a CD manufacture at the time and manned our booth at the convention. We had a CD analyzer and osciloscope setup, inviting showgoers to see how well their CD-ROMs were made. The idea was to demonstrate our superor disc quality and lower error rates. The booth next to us had a Yamaha CD recorder, then costed $40.000. When they brought over a disc for a testing, i was shocked: the disc made on the CD_R had a very low BLER (block error rate) of 11, and an extraordinary clean EFM signal. In fact, the signals from this disc were far better than from any manufactured disc I'd seen.At the time, I never occured to me that this could result in better sound; "bits is bits",right? WRONG.It has become increasingly clear that the quality of EFM signal recovered from the disc is an important factor in sound quality. CD-R s unique method of buring pits (* ranije je objašnjeno kako CDR snima *) results in a much cleaner pit shape then a laser mastering used at the CD factory. The quality of the EFM signal is directly related to pit shape. And the better EFM signal, the lower level of intrinsic jitter in the datastream. This brings up another question: Because pit shape affects the EFM signal, which afects the CD quality, can different laser mastering machines have varying sonic quality ? Doug Sax on Sheffield Lab (* kuća čiji diskovi koštaju po 30 $*)thinks so. He told me years ago - before any of these factors were known or discussed - that the same master tape he sent to different manufacturing plants prodused discs of different sound quality. We may soon know the answer. I've heard a rumor that Philips is working on a process by which a CD-R disc can serve as the master from which molded discs can be replicated. Stay tuned " Inače, sistem za test se sastojao iz : Audio research LS2 line preamplifier sa Mark Levinson 23.5 snagašem (izmedju AudioQuest LAPIS interconect). Levinson je terao Hales system two Signatures sa Muse model 18 woofer-om. A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling ($7000) koji inače služi za snimanje ViTaL diskova sa analognog mastera, D/A je PS Ultralink, transport sa kojim je poredjen transport CDRa je Theta Datapro sa AudioQuest digital pro kablovima izmedju. Dakle, može se zaključiti da je sistem bio dovoljno dobar da se vidi pouzdano šta je bolje a šta lošije. U sledećem delu, više o tome kako je teklo snimanje "brzo odlazećih" vinil ploča na CD-R "zauvek pohranjene" sa gramofona od 20.000$ preko Manleya A/D na CD-R i direkno na CD-R koristeći njegov ugradjeni A/D. stay tooned :)
hi.fi.259 calex,
<!>>> Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?! <!> Imam neki mali katalog od prije 2-3 godine. Nema tehnickih <!> podataka, nego nesto teksta od 4-5 recenica o svakom uredjaju, <!> ali na Njemackom, pa ako treba neki ti reci. žini mi se da ja imam neke iz sličnih godišta, valjda su tu i ovi modeli. Mislio sam da je to bajato pa se nisam ni javljao. Imam dosta njihovih prospekata, ali od '74 pa do negde pre 2-3 godine. Ako te neki konkretni modeli interesuju, navedi ih, to može da se nađe možda na drugim mestima <časopisi na pr>. pozdrav, Cale....
hi.fi.260 evlad,
>> sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa >> sad nemam cime da povezem zvucnike. Zna li neko gde ima kvalitetnog >> kabla (ne bih da kupujem telefonski ;) Preseces i ovaj drugi na isto mesto pa imas dva para, pa pravo u Mali oglasi. Salu na stranu u Kikindi toga nema ooodavno, i oni sto su redovno donosili tehnicku robu su se "bacili" na benzin i druge stvari koje lakse donose profit.
hi.fi.261 evlad,
>> A sto ne bi koristio opticke kablove? Cijena ? [Halo Bing, kako brat ? AH opijet su ga scepali ... (c) Alan Ford]
hi.fi.262 calex,
<!>> A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam <!> žudno, kod mene radi kada kažem: <!> COPY /ime fajla/ lpt1: <ENTER> <!> Ima li neko drugi sličan problem? Kako stoji stvar sa matričnim Štampanje print fajlova ide sa opcijom /b, znači binarno kopiranje. U konkretnom slučaju najjednostavnije je: copy/b mos200hp prn <ENTER>, naravno za laserske štampače <važi i za četvorke, probano na 4P. Ovde ima nevažnih kombinacija, da li prn ili lpt1:, da li /b na kraju komande ili posle copy, ja sam navikao na ovu kombinaciju, radi bez greške. Za matrične, normalno, sve isto samo je fajl drugi <mos200ep>.:)) pozdrav, Cale....
hi.fi.263 dcolak,
│ Klasično delo pod nazivom "La Concerto di Mamma" - Tutta Forza │ Richard Wagner 7,62 mm, con staccatto di Uzi.:-))))))))) Zar Uzi nije 9mm PARA? :->>> Sledge DAMMIR!
hi.fi.264 dr.grba,
>> Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako Nervoza.
hi.fi.265 vstan,
> Srpska posla, posvadali se oko organizacije, tj. para.:-))))) > Sada vise ne postoje, ali cackam neke druge izvore. Polako. > > A nisam zaboravio. Ako ti se zuri, evo skinucu neki od mojih, > nije mi frka. Samo pazi, to je 2 m dugacko. 2 m je mnogo. Toliko mi se bas ne zuri mada je proslo 6-8 meseci :( Valjda cu da docekam ?
hi.fi.266 vstan,
> █> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl > > Bilo ih je svojevremeno u prodavnici Music Box na > Tasmajdanu.Mislim da su bili Monster-i. Tamo su drali. >U istoj ulici malo nize, i prekoputa otvoren je Hi-Fi centar.Tamo jos >nisam zalazio, ali vrlo verovatno da imaju tako nesto... Centar je otvoren ima jedno godinu ipo, ali kablove ranije ne vidjah.
hi.fi.267 evlad,
>> Za duzinu neznam, ali se neki kunu u tel.zicu :) Da, za HI FI telefon ;).
hi.fi.268 evlad,
>> A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja stampe na PC- >> u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da >> odradim. Ima toga kod mene u firmi **, ali nije na PC-ju vec na CV pod UNIX-om. Posle toga se salje u EI NIS na "filmovanje". ** u pitanju je DD Livnica Kikinda.
hi.fi.269 armitage,
> Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra organizacija, nema > sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa sad Jedno pitanje: koliko se gubi na kvalitetu zvuka, ako se kablovi za zvučnike 'nastavljaju'? -*- Armitage -*-
hi.fi.270 dveselinovic,
Ako se ljudski sastave, dobro umotaju pa zaleme, ubio me Bog ako iko igde čuje razliku. Pozdrav, DVV
hi.fi.271 kanki,
>> Opaaaaa, bato, di si ti krenuo? U štampanje, pa u skuplja..... >> Ono je print fajla, samo ga bačiš na Espon matrični ili HP >> laser, po mogućnostima. Nema nikakvih konverzija, ne treba ti, >> samo ti treba jedan štampač. E pazi sad, imam na raspolaganju dva lasera Xerox 4045 i dvije Fujitsu-e (dx2200 i dx2400) i neće :(. Ali snasao sam se nekako (napravio TIF fajl 3500x4700), oštampao i malo po malo sklopio šemu:). goran ps. Jel može ranije šeme okačene uz poruku 2.271 EXTRA.5 Linear audio system MEGA 1 = LAS.ZIP prebaciš u HP format?
hi.fi.272 kanki,
>> Ljudi, hajde da se dogovorimo ovako. Da ja ne bih upload-ovao >> mnogo kB, od sada na dalje ću vam sve šeme slati kao print >> fajlove za 9-iglične Epson štampače, ali u hex rezoluciji, tj. >> 240x216. To daje sasvim lepo vidljivu i urednu šemu na bilo Neeeeee, daj u HP to je lakše prebaciti u pcx pa poslije obraditi, nego za Epson. Nego moze li to u npr TIF format?
hi.fi.273 dveselinovic,
Koliko znam, ne može, jedino sem štampanja iz samog programa može štampanje u disk fajl. Eh, da može u PCX format, sve bih probleme rešio, moglo bi da se štampa i iz Windows-a bez ičeg drugog. Pozdrav, DVV
hi.fi.274 kanki,
>><!>>> Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?! ---> Ovo rece -*- Armitage -*- >> žini mi se da ja imam neke iz sličnih godišta, valjda su tu >> .... >> godine. Ako te neki konkretni modeli interesuju, navedi ih, to Hvala ti, ali mene Sansui ne interesuje jer sam prodao neke komponente koje sam imamo... >>pozdrav, Cale.... pozdrav goran ps. Sansui dek (od midi linije) model D990, haos, jedna od mogućcnosti mu je da može da miksuje već snimljenu pjesmu...
hi.fi.275 dr.grba,
>>>> Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako >> >> Nervoza. Zaboravio sam, ima još bolji, ali iz slenga: pudravci. žak bi se i prevod poklopio: I got jitters - Imam pudravce (((:
hi.fi.276 calex,
<!> E pazi sad, imam na raspolaganju dva lasera Xerox 4045 i dvije <!> Fujitsu-e (dx2200 i dx2400) i neće :(. <!> Ali snasao sam se nekako (napravio TIF fajl 3500x4700), oštampao Xerox 4045 nema HP emulaciju, tj ona se može naknadno dodati. A kako praviš TIF od HP print fajla?
hi.fi.277 calex,
<!> ---> Ovo rece -*- Armitage -*- <!> Hvala ti, ali mene Sansui ne interesuje jer sam prodao neke Moja greška, hteo sam da se nadovežem a ispalo je da sam tebi ponudio prospekte. Ogovor je trebalo da ode na drugu adresu.
hi.fi.278 zqusovac,
> I got jitters - Imam pudravce (((: PuNdravci. poz, zq
hi.fi.279 amarilis,
ť OSOBINA/MODEL BUZ 80 Vidim da ga veoma hvalis pa bih te zamolio da mi posaljes shemu u ORCAD-u kao i semu jednog dobrog pretpojacala(iznenadi me :))) ).Sto se plocice tice ako ne mozes da je skeniras poslacu ti adresiranu kovertu sa markicom pa mi posalji fotokopiju.Vazi?(Mozda i napravim koju vise ako treba) Unapred ti se zahvaljujem ť Ja slao, a ti me opljuvao kako ti to nije dovoljno kvalitetno. ť Sta je tebi "dovoljno kvalitetno"? Koji kriterijum da koristim? Izvini ako mislis da sam te opljuvao ali gde sam to rekao da nije dovoljno kvalitetno?Ako me nesto ne "obori s nogu" ne znaci da nije kvalitetno. No sve jedno izvinjavam se. Pozdrav!
hi.fi.280 amarilis,
ť> Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo (bar one ť koje sam video) ------------------------------------ ť ť Opa ;) Iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii !? Zar si tako shvatio?Nisam mislio da nije bilo dobrih shema vec da me nije IMPRESIONIRALO i (stavio sam to u zagradu) one koje sam VIDEO a nisam naveo koje sam video(ustvari malo njih :) ).Eto ako sam nekog uvredio izvinjavam se.
hi.fi.281 amarilis,
ť Ti se salis? 8 AT zipovanih disketa da ti posaljem? Sitnicu od Ih pa ne zivim ja u americi pa da imam modem od xxx???.Nisam mislio da mi SALJES sve.Evo na primer onaj tip sto mota toroidne trafoe poslao mi je skracenu verziju(nesto kao windows na jednoj 1.2 MB disketi) za svega 10 minuta,a koja je savim dovoljna za neke jednostavnije stvarcice. ť A tebi hvala na adresama i telefonima, zaduzio si me. Za ť revans, ja cu ti pokloniti dosta lepih sema.:-))))))))))) Ah,nije to nista.... ;>>> Bice jos adresa obecavam!A za sheme...pa video si u nekoj od prethodnih poruka. s pozdravom
hi.fi.282 amarilis,
ť sesti delove, itd. U proseku, posao se deli na vise ljudi, ť informacije poticu iz vise izvora, a razmena je drasticno Apsolutno se slazem :) ť A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja stampe na ť PC- u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem ť da odradim. Dakle malo iznenadjenje: Plocice izradjuju po filmu ili hameru: ELEKTROVEZA 4 jula 40 78252 Trn Tel. 078/784-370 (+kalaisanje,pozlata i metalizacija rupa) Cene ne znam(pogledacu u katalogu) no koliko se secam prilicno jeftino. M&G electronic adresa je vec bila cena za 1 dm^2 do 50 komada: izrada- 3 din. dodatno: "solder" zastita -1 din gornja sito stampa -1 din u izradu je uracunato i busenje rupa (po JUS. provrta) plocice manje od 20 CM^2 se naplacuju kao za 20 cm^2 najmanja kolicina 50 komada. Pozdrav
hi.fi.283 frant,
> Test je inače na 10-tak strana, a ono što me je začudilo (a i tipa koji je > testirao) je da KLON (ili CD-R kopija CD ploče) zvuči *mnogo* bolje od ori- > ginala. Kad sam pročitao gore citirani tekst, počeo sam da se smejem, ali se iz citata koji si priložio vidi da je čovek, koji je vršio testiranje, dobro znao šta radi (i na kakvoj opremi). Oba diska (originalan i "kloniran") slušao je pod istim uslovima i na istom uređaju (CD-R). Binarni zapis na diskovima bi trebalo da bude identičan, a ako nije, onda se prilikom čitanja podataka sa originalnog diska pojavila poneka greška, koja je snimljena na novi disk. Pretpostavimo, ipak, da je kopija identična. Eventualna razlika između posmatranih diskova je tada prouzrokovana samim postupkom zapisa binarnog koda na površinu (u tekstu se navodi da je zapis CD-R uređaja kvalitetniji). Jedini objašnjiv uzrok, koji dovodi do razlike u zvuku, bio bi nepravilno čitanje podataka sa originalnog diska u CD-R uređaju. Moguće je da je sklop, namenjen očitavanju informacije sa površine diska, optimizovan upravo za rad sa CD-R diskovima, pa zato sa običnim, fabrički snimljenim, ima veći broj pogrešno pročitanih bitova. Kada je vršeno "kloniranje", originalni disk je bio u običnom CD uređaju, koji je možda pravio manje grešaka. Ova mogućnost mi ne deluje mnogo verovatna ali... Ako nije to, ostaje jedino autosugestija, jer je procena kvaliteta zvuka ipak veoma subjektivna. > S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja > razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove. Na koji način si vršio poređenje? > A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling Da li neko može da mi kaže format zapisa na CD-u? Šta je to "oversampling"? Ne sećam se da sam video taj izraz u literaturi... Frant
hi.fi.284 ratman,
Ko moze da mi kaze da li ima neki CD klub (koji radi) u okolini ETF-a, ili uopste na Vracaru ili Paliluli. Ranije su bila cak dva-'Wolf' u Mlatisuminoj (kod Vuka), i 'Scala' (u ul.Koce Kapetana), ali izgleda, sada nijedan ne radi. Koji su, uopste, sada medju boljim CD klubovima (u ovim ili susednim delovima grada, ili u drugim delovima Bgd.-a)? Odavno nisam slusao dobre CD-je. Znam za "Atrum", ali mi je malo daleko. Nije moguce da je Bgd postao tolika selendra?! Pozdrav, Dejan
hi.fi.285 ratman,
Naravno, 'ATRIUM", ne "ATRUM"
hi.fi.286 dveselinovic,
Ha, to mi je poznata šema, to sam već radio.:-))))) I to jopet za neke Tulipane ili Lale od preko.:-)))))))))) Nema frke, sistem ide na sledeći način - ti zapakuješ 8 AT 5,25" disketa, pošalješ ih meni, ja ih popunim i vratim ih tebi. Sve to traje onoliko koliko pošta to brzo dostavlja. Meni poštar dolazi u intervalu 10-12, a lokalna pošta je prva radnja levo od mog ulaza, što znači da diskete kreću nazad istog dana 1-2 sata kasnije. Uz malo sreće, sve je gotovo za 2 dana. Oko "pljuvanja" - to je kolokvijalni izraz, nisam to mislio ozbiljno ili bukvalno. Najzad, svi smo ovde dobrom voljom, a ne prinudom, dakle sve je stvar dobre volje i shvatanja. Pokušaću da te oduševim - poslaću ti sa disketama kopiju celog članka, pa ako znaš Nemački, ti čitaj sve. Oko preampa ne znam da li ću te oduševiti, ali dati ću si truda, pa kud puklo da puklo. Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati, pa da se svi malo nađemo tamo. Pozdrav, DVV
hi.fi.287 saricl,
!!! Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim !!! konferencijama. Red bi bio da vec JEDNOM neko napravi nesto po !!! njima ! Pojačavač otala u lazi u završnu fazu. Trafo je 420 W (doduše EI) sa 2icom na sekundaru koja podnosi do 12,5 A. Napajanje strujnog dela odvojeno (dva gretza od 25 A) Elektroliti po jedan od 6800 i dva 4700 po grani po kanalu (ukupno u pojačalu osam komada od 4700 i četiri od 6800) Na izlazu BD 249C 250C tranzistori, Naponski pojačavač ima odvojeno napajanja(još jedan trafo od 75 W ) Postavlja se jedino pitanje dali u ulazni stepen da stavljam LM394 ili BCY 87 89 kako je u originalu. Conch je običan i potenciometri su RADIOTON (znam da nije kvalitet ali mi je alternativa bila noname made in Bulgaria :( So..
hi.fi.288 saricl,
!!! sam voljan da učestvujem u troškovima pravljenja pločica. Bude li išta od toga i ja sam zainteresovan za štampu, BDW vrlo povoljno i profesionalno mogu da organizujem izradu štampe. So ako bude da se organizujemo.
hi.fi.289 saricl,
!!! tim šemama, OrCAD je nužnost i tu nema Boga, a onda nema ni !!! problema sa in situ štampanjem. Pa ima nas ovde koji se već duži vremenski preiod služimo OrCAD paketom, da nekažem godina.:)
hi.fi.290 saricl,
!!! Ko hoće bolje, ili specijalno, može da dobije OrCAD 4.2 šemu, pa !!! nek' sam štampa na čemu mu je volja. Što se tiče uploada ja sam savim zadovoljan i sa OrCAD formatom čak više nego bilo kojim drugim.
hi.fi.291 saricl,
!!! Kada kažem "podelimo posao", mislim na sledeće - jedan neka !!! zamisli štampu i baci je na milimetarski papir, drugi neka je !!! precrta na paus, treći neka pronađe gde mogu da se dobiju sendvič !!! A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja štampe na PC- !!! u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da !!! odradim. Uvek sam za čak šta više jako sam zainteresovvan za saradnju. Obaška što imam dosta iskustva sa projektovvanjem štampe ( proces ide : kompjuter laser 4L , specijalni grafički film (pozitiv inegativ) štampa (profesionalno sa metalizacijom. Sve to oko 15 - 20 din za projektovanje i profesionalne filmove. Inače da napomenem u celom tom procesu ja samo projektujem i to nije uračunato niti će biti. Znači volontiram. Sa izradom štampe sam jako dobro upoznat jer sam je jedno vreme čak i pravio po porudžbini za treća lica (Eh Džeparac, šta ćete) So to je polje na kome mogu da pomognem.
hi.fi.292 saricl,
!!! Ima toga kod mene u firmi **, ali nije na PC-ju vec na CV pod UNIX-om. !!! Posle toga se salje u EI NIS na "filmovanje". Sve to može jednostavnije i jeftinije, osim ako ti to rade majstori za gajbu piva, a sa takvima ne sarađujem jer su nepouzdani :( So, ono što nudim je projektovvanje štampe pomoću Tango PCB ili OrCAD PCB programa, štampa na laseru HP 600x600 i filmovi (profesionalni grafički) tip koji ih pravi radi sve filmove za privvatnike koji rade višeslojnu štampu za cenu od 5-10 dinara po filmu (potreban i pozitiv i negativ) zavisno od dimenzija.
hi.fi.293 dr.grba,
>>> I got jitters - Imam pudravce (((: >> >> PuNdravci. Mnogo važno - važno da žulja (((:
hi.fi.294 dr.grba,
>> Ha, to mi je poznata šema, to sam već radio.:-))))) I to jopet za >> neke Tulipane ili Lale od preko.:-)))))))))) >> >> Nema frke, sistem ide na sledeći način - ti zapakuješ 8 AT 5,25" >> disketa, pošalješ ih meni, ja ih popunim i vratim ih tebi. Pozdrav žiči iz severnog Banata (((: >> Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u >> N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati, >> pa da se svi malo nađemo tamo. Ili četvrtak ili petak - sigurno dolazim. Već je proverena šema nalaženje na štandu Sezama u neki sat, recimo u podne.
hi.fi.295 crncic,
-*> plocice manje od 20 CM^2 se naplacuju kao za 20 cm^2 -*> najmanja kolicina 50 komada. Uhhh, mnogo je to... :( Jel radi neko te pločice na komad-dva ?
hi.fi.296 dveselinovic,
Kao stvar principa, uvek se treba držati originala kao pijan plota, jer sve garancije u vezi kvaliteta se odnose na original, a sve ostalo je eksperimentisanje. Ono može imati bilo kakav rezultat, od velikog poboljšanja do totalne trope. Posle svega što je odrađeno, ja bih se držao originala, posebno u slučajevima ulaznog stepena. Izlaz je lakše zameniti, posebno kada manje menjaš većim, tj. jačim tranzistorima. U tvom slučaju, izlazni stepen je ravno duplo jači od originala, čime si se rešio problema toplote kao kritičnog, a možeš da računaš i na 100W u 2 oma; najzad, kapacitet izlaza je (4x125) 500W. Stavi ti BCY na ulaz, bar u početku, pa eksperimentiši na drugom uzorku.:-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.297 dveselinovic,
Komponente - I deo Pored sve priče, primećujem da smo veoma malo govorili o samim komponentama, a et, ljudi rade, prave, pa je ta tema u stvari pomalo zakasnila. Zamenljivost U principu, najveći broj komponenti ima zamenu iz drugih izvora. Malo je delova koji su potpuno jedinstveni, dakle potiču iz samo jednog izvora. U tom smislu, delovi su prilično zamenljivi. Međutim, što se tiče zamenljivosti u nekoj šemi, dakle na konkretnom mestu, to je već sasvim druga priča. Tu su stvari vrlo komplikovane i sa sumnjivim rezultatom. Evo par opštih kriterijuma, tek da se snađete. 1. Ulazni stepeni Njih u principu ne treba dirati. Naime, oni određuju čitav niz funkcija celog sklopa, kao na primer stabilnost, odziv učestanosti, temperaturno "klizanje" (količinu DC komponente uređaja), itd. Ako su još ne daj Bože i kompenzovani, tj. ako negde na ulazu vidite neku RC mrežu za kompenzaciju (u slučaju diferencijalnih parova, ili između dva emitorska otpornika, ili CR član sa kolektora neinvertujućeg do kolektora invertujućeg tranzistora), gledajte da izbegnete zamenu kako snate i umete. Te učestanosti su utvrđene za originalni par, za sve druge ne moraju i najčešće ne važe. Tu zamena može da dovede do vrlo čudnih pojava, uključujući i osciliranje sklopa; sasvim normalno za interno kompenzovana kola. U slučaju nekompenzovanih kola, kao recimo H/K 350 čija šema je priložena nedavno, kod koga nema kompenzacije sve do izlaza sa naponskog stepena, dva diskretna tranzistora na ulazu se lako mogu zameniti dualnim uparenim tranzistorom sa čak pozitivnim rezultatima (nešto manji THD, šum i osetno manja DC komponenta u izlaznom signalu). 2. Naponski pojačavači U ostalim stepenima, zamena je manje kritična, ali nije bez opasnosti. Manje je kritična samo zato što se na tim mestima koriste manje precizni tranzistori čije je efektivno pojačanje daleko manje od nominalnog, pa je i zamena olakšana. Na primer, u nekom sklopu tranzistor pojačava recimo 25:1. Ako se u originalnoj šemi tu nalazi tranzistor koji nominalno pojačava 100:1, a vi ga zamenite drugim koji pojačava sa nominalno 50:1, verovatnoća je da će sklop i dalje raditi sa pojačanjem od 25:1, ili će se možda pomeriti na 24:1, što je zanemarivo u kontekstu prethodnih i narednih sklopova. U osnovi, dve karakteristike tranzistora su najbitnije - režim linearnog rada i pojačanje. Svaki tranzistor ima neki deo ukupnog režima rada u kome se on ponaša na optimalan način u kontekstu njegovih mogućnosti; to je zapravo opseg idealnog kompromisa, koji je kao i svaki takav opseg, relativno mali u odnosu na apsolutne karakteristike. Na primer, tu se taj tranzistora ponaša najlinearnije, u tom malom opsegu ima najbolji odziv učestanosti bez pregrevanja ili ulaska u neke opasne režime, itd. Upravo ta tačka (ja je zovem tačkom, mada se radi o malom opsegu) je poenta; ako je i zamena idealna, ili bar približno idealna u toj tačci, onda problema nema, ali ako nije, otvaraju se vrata problemima. Slično prethodnom slučaju, ako postoje kompenzacije (najčešće u vidu nekog malog kondenzatora 1...56 pF na relaciji baza-kolektor ili baza-emitor), zamena može ali ne mora dovesti do problema. To znači da najčešće neće, ali ima slučajeva kada se i to desi. Razlog je u tome što takav kondenzator najčešće glumi filter veoma velikih učestanosti i za njega, ključna osobina je struja kojom se puni iz ulaznog stepena (to inače definiše Slew Rate pojačavača, po prostoj formuli S.R.=I/C). Sve u svemu, zamena u drugom stepenu je daleko manje kritična od zamene u prvom, ali ume ponekada da napravi probleme. Što se pobudnih i izlaznih tranzistora tiče, njih je najlakše zameniti, i mada neki rizik postoji, on je obično mali ako ostanemo u granicama razumnih zamena. Razlog tome je, između ostalog, i to što su krive pojačanja pobudnih tranzistora neverovatno slične za različite modele iz raznih kuća - slične, mada ne i istovetne. Te su razlike međutim toliko male da se u praksi mogu apstrahovati kao akademske. Naravno, misli se na tehnološki iste porodice; jasno je da Darlington tranzistor ne može bit zamenjen klasinim bipolarnim i obratno, silikonski MOSFET-om, itd. Uzmite primer BD serije i analogne TIP serije; to su isti tranzistori, prvi za evropsko, drugi za Američko tržište. Uporedite parametre recimo BD 239 i recimo BD 243; gotovo su istovetni, sem za snagu (prvi 30W, drugi 65W). Kod izlaznih tranzistora je već druga stvar, jer kod njih jedan drugi parametar postaje ključni, a to je njihov SOAR (Safe Operating Area, tj. Polje Bezbednog Rada). Od njih se traži da obave konjski deo posla, da isporuče svu potrebnu struju i napon u zvučnike, a kako to može izgledati već smo videli. Tako sa jedne strane tražimo od njih da budu linearni i da isporučuju velike struje, a sa druge strane to podrazumeva veliko grejanje (pa ih treba hladiti), relativno veliko pojačanje, što veću linearnost, i još mnogo toga. Ključni problem ovde je grejanje - velike struje podrazumevaju i veliku disipaciju snage po tranzistoru, što ga nužno baca van idealnih režima i zahteva široko polje bezbednog rada kako bi se pokrile realne mogućnosti koje nameće život (čitaj - zvučne kutije). Uz sve to, sa zagrevanjem, smanjuje se efektivna snaga koju tranzistor može da disipira. I kao da to nije dosta, dolazimo do specifičnih transfernih funkcija izlaznih tranzistora. Da bi se oni doveli u poželjan režim rada, pobuda mora biti kako treba, a pobuda podrazumeva sve stepene naponskog pojačanja i makar jedan stepen strujne pobude ispred izlaznog stepena. Dakle, sve to se usaglašava sa poznatim osobinama izlaznih tranzistora, kako bi se dobio linearan izlaz. Iz toga jasno sledi da je prosta zamena izlaznih stepena dosta ozbiljna stvar. I tu ima lakših i težih slučajeva. Na primer, ako sada BD 249C zamenite sa TIP 35C, to nije zamena jer se radi o istom tranzistoru; ali ako sada neki od njih hoćete da zamenite, šta da uzmete? Na primer, 2N6328 je TO-3 verzija pomenutih tranzistora, pa je zamena veoma bezbedna, a prednost je u većoj disipaciji 2N modela, koji umesto 125W ima rejting od 200W; ergo, i njegova kriva SOAR-a je bolja utoliko što može da podnese mnogo više. Tako on na temperaturi od 100 stepeni C još uvek može da disipira 115W, što je odličan rezultat. Umesto 25A RMS struje, on daje 30A, mada je vršna struja za oba tranzistora ista, 40A. Ali, ako recimo starije BD249 tranzistore hoćete da zamenite novijim i bržim BD 745 tipovima, pazite! To nisu isti tranzistori uprkos činjenici da je 745 izveden iz 249. 745 ima bolje Ton, Ts i Toff, umesto na 3 MHz ide do iznd 5 MHz, ali umesto 25/40A daje 20/25A, a kriva pojačanja mu je sasvim drugačija. Na primer, sa 1A 249 pojačava 150:1, a 745 samo oko 45:1; sa 10A, 249 pojačava 65:1, a 745 samo 15:1. Dakle, tu nema neposredne zamene u većini kola, jer su tranzistori isuviše različiti. Zato se dobar snagaš projektuje od pozadi ka napred, tj. prvo se odrede izlazni tranzistori koji će se tu naći. Ne zaboravite da serijski/paralelno vezivanje više pari tranzistora ne utiče na pojačanje, mada povećava kapacitete disipacije, jer se rad deli na više tranzistora. To znači da dva para izlaznih tranzistora, gde svaki par ima 125+125W i pojačanje od recimo 100:1, i dalje imaju ukupno pojačanje od 100:1, ali je snaga 250+250W, manje je grejanje po tranzistoru i prirodno se bolje hladi jer ima više tačaka koje se i fizički moraju posebno hladiti. Po nekim mojim iskustvima, koliko god je moguće, treba se zadr- žati na što manjem broju parova izlaznih tranzistora. Ako je moguće, sve treba rešiti sa samo jednim parom. Naime, čim tranzis- tori na izlazu počnu da se uparuju, nužno se postavlja pitanje uparivanja tranzistora, ne samo po pojačanju, već i po nizu drugih osobina. Pojačanje možete izmeriti i boljim multimetrom, ali Ton i Toff recimo ne možete. Ako nisu istovetni, prilikom uključivanja i/ili isključivanja, jedan tranzistor će poneti veći deo tereta od drugog, što je uvek kontraproduktivno za linearnost i izobličenja, a u ekstremnim uslovima može dovesti i do pregorevanja jednog para, što obavezno podrazumeva povlačenje u propast i svega ostalog (boom baby boom!). Srećom, na tržištu postoji čitav niz izlaznih tranzistora koji bez greške mogu pokriti sve realne snage do 50W/100W 8/4 Oma sa samo jednim parom tranzistora. Proveren izbor su Motorola MJ 150xx tranzistori, koji imaju razumne cene i mahom odlične SOAR krive, a poneki među njima, kao recimo MJ 15021 i 15022, su zaista mala čuda tehnike. Cela ta serija je u TO-3 (metalnom) pakovanju, svi su sa po 200W po komadu, što ih čini izuzetno robusnim, a jedina mana je to što ih je najlakše upotrebiti sa inače ne mnogo poželj- nim "crvićem" (baza/kolektor/emiter kablovima umotanim u crvića) do štampe i nazad. Za uzvrat, njihovo hlađenje, tj. stepen iskoriš- ćenja hladnjaka, je nedostižan. Cene im se kreću DM 3,50-9,80 u Nemačkoj. Od japanske braće, kao odlični su se pokazali Toshiba tranzisto- ri sa oznakama 2SA1302 i 2SC3281. Imaju rejting od 150W, specifično pakovanje u plastici (što je zgodno, jer se mogu montirati bez crvića ka ploči, direktno na štampu), guraju do 20A u udarima, a Ft je dat kao "> 60 MHz". Naravno, to su RET tranzistori i modu da pokriju sve do 50/100W u 8/4 oma, ali uz veoma efikasne hladnjake (Rt < 0,5 po paru, < 0,35 za oba para na istom hladnjaku). Cene u nemačkoj su DM 7,60 po komadu. BD 249/250 C imaju 100V, 125W, 25/40A, Ft > 3 MHz i odlična vre- mena okidanja. Jedan par može da pokrije potrebe do 40/80W u 8/4 Oma uz odlične hladnjake (Rt < 0,5 po paru, < 0,35 za oba para na istom hladnjaku). Zamena za njih je TIP 35/36 C. Cene u Nemačkoj su DM 2,45/2,55. BD 745/746 C imaju 100V, 125W, 20/25A, Ft > 5 MHz i sjajna vre- mena okidanja. Mana im je relativno malo pojačanje, pa traže jaču pobudu. Ostalo kao i kod BD 249/250 C. Cene su im DM 3,55/3,75 u Nemačkoj. BD 911/912 su novija generacija evropskih tranzistora. Imaju po 100V, 125W, 15A, Ft > 5 MHz i skromnije pojačanje od 40. Za uzvrat, cena im je razumna, DM 1,85 po komadu u Nemačkoj. Sve ostalo kao i za druge BD tipove. Zamena za njih su BDT 85/86, a BDT 87/88 su isti tranzistori, ali za 120V. Svi MOSFET tipovi imaju toliko velika pojačanja, da im najčešće nije potrebna neka posebna strujna pobuda, pod uslovom da se konačni stepen naponskog pojačanja dovede u neki Bože pomozi strujni režim. Cene im se kreću od DM 3,15 za BUZ 20 do DM 285 za snažne MOSFET tranzistore sa rejtingom od 2 kW! Paradokslano, čista klasa A je kudikamo manje osetljiva na uparivanje izlaznih tranzistora, što je i logično, jer se oni odmah dovedu u željeni režim iz koga posle ni ne izlaze. Oni trajno disipiraju koliko se od njih traži, što istina ubije efikasnost takvih izlaznih stepena, pa im treba dosta parova za veće snage, abnormalni hladnjaci, enormni trafoi i elektroliti, itd, ali zbog konstantnosti režima rada, tu nema šetanja, nema izmena prenosnih karakteristika, izobličenja su i mala i konstantna i naravno, zvuk je sjajan iz svih tih razloga (bar najčešće). Za uzvrat, to su papreno skupi izlazni stepeni, ne samo za pravljenje, već i za održavanje - potrošnja od recimo 500W ne deluje Bog zna kako, ali puta broj sati, i eto na kraju meseca lepog računa.:-)))) Lično sam pobornik pomerene klase AB, tj. pojačavača koji radi u klasi A do 2-3W izlazne snage, a tada prelazi u klasu B (Otalina koncepcija). Ovim se mire obe klase, jer u praksi kod kuće, retko se prelaze nivoi od 2 W čak i u udarima, pod uslovom da posedujemo prosečno efikasne zvučnike u prosečnom ambijentu (ma šta to bilo). Suština je u tome da se ovom koncepcijom rastosiljamo klase B u režimima u kojima se nalazimo 90+% vremena, čime efektivno imamo klasu A 90+% vremena, a tek povremeno pređemo u klasu B za one najjače udare. Uzgred, ista matematika je i razlog što tvrdim da je za 95+% ljudi 50W/8 oma apsolutno dovoljno sve dotle dok ne počnu da simuliraju disko klubove i stadionska ozvučenja. Ako su zvučne kutije iole efikasnije, recimo 90 dB/1W/1m, i ovo postaje mnogo, pa onaj mali Otala od 25W/8 Oma savršeno obavlja posao. Pozdrav, DVV
hi.fi.298 dveselinovic,
Komponente - II deo Do sada smo govorili o pravljenju uređaja "od nule", dakle od početka nadalje. Sada bismo mogli da pogledamo šta je sa svima onima koji već imaju neki uređaj, nemaju para da ga zamene drugim, boljim i skupljim, a opet bi da ga poprave koliko mogu. Ima tu trikova, fora i fazona. Gramofonski ulaz Uzmimo da imate puno klasičnih LP ploča kojih ne želite da se odreknete. Uzmimo da ih slušate preko tipičnog japanskog uređaja u klasi cene DM 400-800. Možete li popraviti zvuk? Definitivno, DA! Pod samo dva bitna uslova - da imate električnu šemu i da znate kako se menjaju delovi. Bez ijednog od ta dva preduzlova, zaboravite sve. Ili nađite šemu i nekoga ko to ume (i hoće). Ako je vaš gramofonski ulaz rešen nekim čipom koji je opet neka japanska varijacija na temu NE5534 (Mitsubishi, Toshiba, itd), sa drugom oznakom, ALI SA ISTIM RASPOREDOM NOčICA, lako ga možete zameniti boljim i skupljim OP27 ili OP37 čipom. Odlemite jedan, zalemite drugi i to je to. Trenutna dobit - čujno manji šum (OP tu nema premca) i veća bistrina zvuka (ovo potiče od izuzetno malih faznih pomera kod OP37). Dalji korak je zamena standardnih 5% otpornika metaloslojnim od 1%, ili još bolje, 0,1%; time dobijate manji šum i veću preciznost RIAA krive, mada je za nju daleko bitnije da zamenite i one kondenzatore daleko boljim. Izmena kondenzatora je istina sumnjiva zbog rastera (razmaka između rupica) i raspoloživog prostora, ali ponekada i to radi. Razlike su lako čujne i naravno dobre. Cena OP227, OP237 i OP275 (dualni 27 i 37) je oko DM 15 u Nemačkoj, otpornik od 0,1% košta DM 0,27 u Nemačkoj. Uzgred, OP275 koristi veliki deo britanske audio industrije (Arcam, Musical Fidelity, Creek, Aura, itd). Ako pak vaš RIAA korektor koristi Hitachi 12017 čip (nožice u jednom redu, duguljast), nemojte ga menjati, odličan je, zamenite samo delove oko njega boljim. Većina tranzistora u serijskim uređajima sasvim zadovoljava sve potrebe, pa ih u principu ne treba dirati. Zato sa šeme treba pronaći kritične otpornike i njih zameniti metaloslojnim - to, na primer, kolektorski i emiterski otpornici u diferencijalnim parovima, otpronici u negativnoj reakciji, itd. Time ćete mahom postići nešto niži šum, bolju usaglašenost diferencijalnih parova i smanjićete razliku U nivou pojačanja) između kanala. Ne bih smeo da se zakunem da ćete i žUTI te razlike. Pazite samo na rejting otpronika, da li su od 1/8, 1/4, 1/2, itd vati. Ne savetujem diranje izlaznih stepena; može samo ako znate kako se to radi, a to je bez šeme nemoguće, šanse za uspeh su manje od šanse da dobijete glavnu premiju na lutriji. Istina, ako 2SA1107 zamenite sa 2SA1302, umesto 125W imaćete 150W na izlazu (kao i komplemente, naravno), ali da biste to osetili, morali biste da modifikujete vrednosti zaštite, što postaje komplikovano. Ima situacija kada je to moguće. Na primer, negde 1986. ili 1987., jedan moj drugar je nabavio neki Sam zuji, pardon Sansui AU 317 pojačavač. On je imao izlazni stepen u TO-3 kućištima, a ugrađeni tranzistori su disipirali 115W. Imao je i šemu, pa smo nekako uspeli da skontamo šta gde radi i da sklopimo isto kolo sa malo izmenjenom (jačom) pobudom u vidu BD 241/242 C i izlaznim stepenom sa 2N6328/6331 (200W, 30/40A, itd). Naravno, i zaštita je bila modifikovana. Originalni trafo je bio zamenjen torusom (srećom, postojala su samo dva sekundara, a zamena je davala svega 1V više od originala, što je bilo lako podnošljivo), originalne 4 diode od po 3A koje su glumile grec su zamenjen sa jednim KBPC 04- 25, a originalni elektroliti od 8.200 uF su zamenjeni sa dva od 12.000 uF. Krajnji rezultat je bio sasvim drugi uređaj, a budala ga prodade negde 1991 i zameni ga nekim TEAC-om (krebil!). Ono što na jeftinijim uređajima najčešće jeste moguće je zamena trafoa. Treba pažljivo pogledati kakvi su izvodi potrebni i dati da se namota torus nalik originalu po izvodima, ali bar 50% veće snage. Naravno, prvo treba utvrditi ima li prostora za tu izmenu. Ako ima, to je najlakši način da dobijete brzo bolji zvuk, jer potpuno isti uređaj sasvim drugačije zvuči kada iza njega stoje velike rezerve snage - a to je veći trafo. Izmena trafoa najčešće znači i izmenu ispravljača, ali oni su relativno jeftini, pomenuti KBPC 04-25 (400V, 25A) se može montirati bilo gde i žicama se razvesti struja (u jeftinim uređajima obično ima dosta slobodnog prostora). Dobar trik koji gotovo uvek pali je filtriranje mrežnog napona RC filterom. On se postavlja ISPRED trafoa, sa plusa ka minusu. Tipične vrednosti su žičani otpornik od 8,2...10 Oma, 11W i seriji sa kondenzatorom od 100...680 nF/400V. Najbolje je sve to strpati na jednu malu pločicu, mada znam da ljudi to neretko i neposredno zaleme na trafo. Time potisnete tranzijente iz mreže, kojih ima i na Zapadu, a zamislite tek koliko ih ima kod nas, svi ti bojleri, frižideri, zamrzivači, klima uređaji, itd. Sličan trik možete izvesti i iza trafoa, tj. između izvoda sa trafoa i greca. Tu vam ne treba otpronik, dovoljan je po jedan kondenzator od 100 nF/200V sa napona ka nuli. On će isfiltrirati eventualne smetnje na visokim učestanostima koje su prošle kroz trafo; ovo je dosta bitno posebno za toruse. Najzad, iste takve kondenzatore treba nekako montirati i iza elektrolita, iz istog razloga filtriranja. Struja je gorivo za pojačavač; sa lošim benzinom, i najbolji ventili klikću, a ta analogija važi i ovde. Nikada na izlazu ne možete dobiti bolje nego što ste uneli unutra. Ukoliko ima prostora, a to retko kada slučaj, eventualno možete zameniti i elektrolite većim. Tipične vrednosti u klasi cene DM 400-800 se kreću od 8.200, preko tipično 10.000 do atipično 12.000+ uF. Ovde važi princip što veće, to bolje, pa ako može, dajte si truda. Zamena pali na drugim mestima, gde obično ima prostora. Ista meta, isto rastojanje - ako elektrolit ima recimo 220uF, a nije u nekoj povratnoj sprezi, nego recimo samo filtrira neki napon, mirne duše ga možete zameniti većim sa istim radnim naponom. Koliko većim zavisi od raspoloživog prostora - ako ga je malo, stavite 470uF, a ako ga ima, strpajte i celih 1.000 uF. Šta dobijate? Pa ako je ispred njega otpornik od recimo 100 oma, sa 220 uF imate filter sa -3dB tačkom na 7,2 Hz, odnosno -15 dB (potiskivanje od 5,6:1) na 28,8 Hz, sa elektrolitom od 1.000 uF, potiskivanje na 28,8 Hz je već nekih 30 dB, što je odnos od nekih 32:1. Ne garantujem da ćete ovo čuti, ali me ne bi zapanjilo ako biste konstatovali da uređaj bolje i čistije zvuči u tranzijentima. Em je filtriranje bolje, em je rezerva energije u tom elektrolitu mnogo veća, pa može da izdrži jači tranzijent, koji je ceđenje struje iz prethodnog elektrolita, bez potresanja i većih izmena napona. Sve ovo ne mora mnogo da košta; recimo, bez trafoa, cena ne bi prešla nekih DM 20-50, u zavisnosti šta sve uradite. Za rezultate ne smem da garantujem, ali po mome iskustvu, moguće je dobiti čujne razlike - ne kapitalne, ne revolucionarne, ali ipak čujne. Mahom se čuju kao malo veća prostornost i čistoća zvuka uz nešto manji šum sa gramofonskog ulaza. Za te pare, to može biti čak dobar posao, možete za DM 50 dobiti ono što proizvođač uz novu dugmad nudi za DM 200-300 više. Inače, ostajem pri davno ranije izrečenom stavu da je najveće poboljšanje zvuka u postojećem sistemu zamena postojećih idiot kablova dobrim koamsijalnim sa mesinganim i pozlaćenim RCA ili Cinch konektorima. To istina košta ako menjate sve kablove (procena oko DM 75-120, u zavisnosti od kvaliteta kabla), tj. za tjuner, CD i kasetofon, ali vam oni ostaju kao trajna vrednost i kasnije, ma šta naknadno uzeli. * * * D E S I G N T I P * * * Xe, xe, xe, High Current DVV uvek ima keca u rukavu. Uzmimo da ste malerozni vlasnik gore opisanog uređaja, na kome ne možete da zamenite ni trafo, ni elektrolite. Kada završite sa psovanjem, razmislite. Never fear, DVV is here! Isto kao i gore, upoznajte se sa potrebnim naponima na vašem trafou. Kada ih sve snimite, dajte da vam se namota 2-3 puta jači torus, a nije uopšte bitno koliki je. Onda nabavite odgovarajuće grecove, koliko treba za original i elektrolite po želji. Na primer, ako unutra postoje dva od 10.000 uF, vi uzmite 4 ista takva ili bolja. Potom uzmite malo 25- ili 40- amperskog kabla, koji je trožilni, u nekoj od naših radnji. Najzad, kupite ili napravite odgovarajuću kutiju i nabavite jedan ili dva XLR pozlaćena konektora (ženska) *OBAVEZNO IZOLOVANA* i ista takva dva muška utikača. Povežite sve to u kutiji kako treba, ubacite gore opisane filtere za napajanje (sada sigurno imate mesta!) i montirajte XLR konektore. Iz uređaja počupajte trafo i ispravljače, pa goli deo žice ulemite na mesto gde je nekada bio kraj greca, a drugi deo, sa muškim XLR utičnicama, bocnite gde treba na vaš novi izvor napajanja. Rezultat - imate posebno napajanje i stoga sigurno nešto manji šum u pojačavaču, imate duplo jači trafo i bar dva, a ako Bog da i sreća junačka, i tri puta veće elektrolite. Pride, sve je dodatno isfiltrirano. Garantujem da će stvar drugačije i bolje zvučati, što veća glasnost, veća i razlika u kvalitetu. Procena cene - DEM 200 maksimum računajući i trafo, i pretpostavljajući cenu trafoa od 470 VA. Elementary, my dear Watson. Pozdrav, DVV
hi.fi.299 saricl,
!!! Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u !!! N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati, !!! pa da se svi malo nađemo tamo. Sjajna ideja, stvarno bih voleo da se upoznamo. Kad bude aktuelno ćemo se dogovorimo, (od oktobra mi počinju predavanja pa ću da vidim sa rasporedom.
hi.fi.300 saricl,
!!! ps. Jel može ranije šeme okačene uz poruku 2.271 EXTRA.5 !!! Linear audio system MEGA 1 = LAS.ZIP prebaciš u HP format? Zarad jednostavnosti i opšteg dobra, toplo preporučujem program PRINTGL ima ga na SEZAMU koji služi za štampanje HPGL formata na ekran ili štampač. Podržava veliki broj štampača (takođe i lasere) i sve kartice od herculesa do VGA, pa reko da usaglasimo standarde i olakšamo posao.
hi.fi.301 amarilis,
ť Nema frke, sistem ide na sledeci nacin - ti zapakujes 8 AT ť 5,25" A sto se slanja tice poslacu ti adresiranu kovertu pa mi posalji kopiju shema,plocica.... samo mi doturi tvoju adresu. Sto se orcad-a tice uspeo da povratim bitne fajlove jedino mo nedostaju biblioteke sa tranzistorima i transformatorima pa ako te ne mrzi....:) ť Oko "pljuvanja" - to je kolokvijalni izraz, nisam to mislio ť ozbiljno ili bukvalno. Najzad, svi smo ovde dobrom voljom, a ne ť prinudom, dakle sve je stvar dobre volje i shvatanja. Pa nisam ni ja mislio ozbiljno ili bukvalno,a sto se tice dobre volje,naravno da nismo tu da se izvredjamo itd...... nego da lepo ,prijateljski i iznad svega kulturno saradjujemo(sirimo bratstvo i jedinstvo :) ) :) BTW znas li koja je zamena(e) za 2SK 851 i orijentaciona cena ? Pozdrav za sve
hi.fi.302 amarilis,
ť Bude li ista od toga i ja sam zainteresovan za stampu, ť BDW vrlo povoljno i profesionalno mogu da organizujem izradu ť stampe. So ako bude da se organizujemo. Jos jedan zainteresovani!(da obezbedim sebi mesto na spisku,jel ;>>>>> )
hi.fi.303 dveselinovic,
Ne znam tip 2SK 851, sem da je SK oznaka za FET-ove. Oko cene, nema ga u mojoj dokumentaciji ponuđača, pa ni tu ne mogu da ti pomognem. Sorry. Pozdrav, DVV
hi.fi.304 funky,
>> S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja >> razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove. >>> Na koji način si vršio poređenje? Pa sigurno nije tako profesionalan kao kod Mr.Hanley-a, i rezultati potiču upravo od nemanja zasebnog D/A konvertera, preko koga bih upo- redo puštao CD i snimak sa trake. U ovom slučaju, D/A CD plejera sony X77es je bio dosta iznad onog u DAT-u, pa je zato CD na X77 i zvučao bolje od snimka na DATu. Medjutim, razlika je mnogo manja, pa skoro i nečujna (osim ako nemaš npr. heybrook sextet :) kad sve slušaš KROZ DAT, odn. X77 služi kao transport koga optički spojiš sa DATom, pa snimak i original slušaš koristeći DAT D/A. Ja sam mislio upravo na ovu razliku kad sam izjavio ono gore. Na kraju krajeva, X77 ima mrak transport, na- pajanje (2 trafoa, 1 analogni 1 za digitalni deo) i 17.5 KG pa je ovo i za očekivati, ali na žalost nema nikakav digitalni ulaz da se njegov D/A može iskoristiti za externi digitalni izvor (kao što ima npr. Krell DSP). Nema druge, mora da se ide na DAT 77es ;( Ipak, posle stotinak troglavih dekova koje sam promenio za desetak godina (uglavnom jači modeli npr Akai 95,91,9 sony 9xx, pioneer 9xx, Naka 1-4) mogu da tvrdim da je DAT najzad ono pravo, nema problema oko azimuta, nekompatibilnost dolby sistema (pogotovu C), gužvanja trake, čekanja na premotavanje, gubitka u zvuku tokom vremena... Ovo mi je treći DAT (670>55es>57es) i trake sa prvog, snimljene pre 2ipo godine (dat ima tu lepu osobinu da na traku upiše automatski dan,i vreme snimanja) zvuče i dan danas kao prvog dana. O dekovima nisam nijednom pomislio, kasete sam razdelio (a imao sam preko 100). Sory na gnjavaži :) >> A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling >>> Da li neko može da mi kaže format zapisa na CD-u? Šta je to >>> "oversampling"? Ne sećam se da sam video taj izraz u literaturi... Format je 16-bitni što obezbedjuje maksimalnu dinamiku od 90 db. kad bi format bio 20 bita, dinamika bi bila 124 DB, medjutim, standard je standard. Sony ima super bit mapping sistem koji tu dinamiku od 124 db pravi na sta- ndardnim diskovima (kad imam vremena prevešću i taj test) i za sad snima uglavnom klasiku. Ovi 20-bitni (česti) kao ovaj Manley koga koristi ViTaL, Chesky, a ima ih i yamaha, wadia (kuća DMP snima sa njima), nisu ono što je i sony SBM, jer se svi oni na kraju konvertuju u 16 bita i tako odu na CD. >>> "oversampling" Ukratko, to je 'uzorkovanje preko uzorkovanja', odn, standardi sampling je 44.1 KHz, što obezbedjuje pokrivanje opsega do 20 KHz, a sve iznad se koristi zbog eliminacije digitalnog šuma. Two times oversampling je na 88.2, ugla- vnom se kod multibitnih mašina ide do 16X oversampling (npr Cambridge CD3). Ovaj manley ima 128 X, to je neka zver. Ovim se povećava dinamika i S/N r. Pred sobom imam opis sonyjevog ATRAC sistema kompresije koji se koristi u mini diskovima (komprimuje 5:1) što obezbedjuje da na 3 incha magnetno- optičku disketu stane 74 min (odnosno 640 MB:))) i kako kaže sony "bez čujne razlike". Ovo bih voleo da čujem, jer je čak 2:1 kompresija i te kako čujna i šuštovita (dobro, de, u pitanju je SB 16asp), i uporedjena sa Philipsovim PASC sistemom iz DCC-a. Zanima li to nekog da se ne trudim džabe :)?
hi.fi.305 calex,
<!> početka nadalje. Sada bismo mogli da pogledamo šta je sa svima <!> onima koji već imaju neki uređaj, nemaju para da ga zamene drugim, <!> boljim i skupljim, a opet bi da ga poprave koliko mogu. Da i ja iskoristim ovo što je jednom nazvano: <!> -> EXTRA.HIFI = DVV-ova škola dobrog zvuka <- Ovako, otvorim i ja pojačalo <pa to postalo moderno> i unutra ustanovim sledeće <priznajem, malo sam se pomogao i šemom O:)>: Za RIAA je zadužen par Hitachi HA1457. Kakve otpornike ima nisam zagledao, a i nemam pri ruci oznake pa da proverim. Inače, po uputstvu, RIAA je ˝0.25dB a S/N za MM je 88dB. Na izlazu su dva para 2SC2681/2SA1141 <inače NEC>. Naravno, standardno :( 2x8200ŠF. Prostora ima, kakvi su predlozi za upgrade? pozdrav, Cale....
hi.fi.306 jegor,
Ajde potrudi se ne bilo ti zapovedjeno. Izgleda da su tu sada najveca desavanja u HI-FI-u. Citao sam jos pre godinu dana u WHAT HI-FI-u, o nekim novim Filipsovim cipovima za D/A pretvaranje (konverziju :) koji cuda prave. Tekstovi su bili u stilu "gotovo je sa plocom" itd. Pre jedno mesec, dva, smo mogli u konferenciji novosti da procitamo da je "SONY" razvio plavi laser, koji radi u sobnim uslovima, sto ce se debelo odraziti na ovu nasu temu za par godina :)))
hi.fi.307 vstan,
> Pred sobom imam opis sonyjevog ATRAC sistema kompresije koji se > koristi u mini diskovima (komprimuje 5:1) sto obezbedjuje da na > 3 incha magnetno- opticku disketu stane 74 min (odnosno 640 > MB:))) i kako kaze sony "bez cujne razlike". Ovo bih voleo da > cujem, jer je cak 2:1 kompresija i te kako cujna i sustovita Ma jasno je da taj sistem ne moze da izdrzi poredjenje sa CD-om, pogotovu sto je i Sony svojevremeno izjavio da CD ostaje high end izvor a da je MD za mase ;) Bice dobar kao disketla za PC, samo da malo padne cena drajvovima :) > Zanima li to nekog da se ne trudim dzabe :)? Zanima, zanima :))
hi.fi.308 vstan,
> desavanja u HI-FI-u. Citao sam jos pre godinu dana u WHAT > HI-FI-u, o nekim novim Filipsovim cipovima za D/A pretvaranje > (konverziju :) koji cuda prave. Tekstovi su bili u stilu > "gotovo je sa plocom" itd. ------------------- Eto pitaj DVV-a da li je tako :)))) Bitstream, to je carobna rec ! A ima malo vise od godinu dana, mozda dve-tri ;)
hi.fi.309 vstan,
> Naravno, standardno :( 2x8200ŠF. > > Prostora ima, kakvi su predlozi za upgrade? Prvo turaj dopunske elektrolite, eventualno jaci grec ili na isti nakaci hladnjak :))
hi.fi.310 dveselinovic,
Daj još malo podataka o samom uređaju - vrsta, tip, model, osobine, nazivna snaga. Premeri metrom širinu i dubinu hladnjaka, navedi podatke o potrošnji struje sa nalepnice na guzi kutije. Posebno me zanimaju naponi napajanja pojačavača snage, raspoloživi naponi na sekundarima trafoa i prečnik elektrolita, kao i način njihovog povezivanja (lemljeni ili žicom) i slobodan prostor oko njih i njihov raster. Ovo poslednje da se vidi mogu li se onako glatko zameniti nekim boljim. Za ostalo, najbolje bi bilo da fotokopiraš šemu, pa da je pažljivije pregledam. To je jedini način da se izoluju ključni delovi i objektivnije proceni šta treba zameniti. Pozdrav, DVV
hi.fi.311 saricl,
!!! mana je to što ih je najlakše upotrebiti sa inače ne mnogo poželj- !!! nim "crvićem" (baza/kolektor/emiter kablovima umotanim u crvića) !!! do štampe i nazad. Za uzvrat, njihovo hlađenje, tj. stepen iskoriš- Šta je ovo i kako to izgleda? (mislim "crvić")
hi.fi.312 jegor,
> Bitstream, to je carobna rec ! Nisi me dobro razumeo, to jest ja nisam dobro objasnio sta sam hteo :))) Elem, bitstream i nije tako nova stvar. Ono o cemu sam pisao je, ako se dobro secam onog sto su pisali u tom casopisu, vec cetvrta generacija bitstream cipova i u tome je kao bila zakacka. Sto ce reci da je bitstream bio revolucija za sebe, ali ovo je kao jos zesce. Do tada se ugradjivao samo u ezotericne modele, a u poslednje vreme te cipove koristi Marantz u svojim najjacim modelima, koji kostaju uzas jedan. E, kad to stigne u ove nase kucne plejere, to ce da bude mrak.
hi.fi.313 amarilis,
ť Ne znam tip 2SK 851, sem da je SK oznaka za FET-ove. Oko cene, E bas mi je zao.Naime imam semu pojacavaca,sa tim tranzistorima,za koji se navode bajne karakteristike ali tranzistoru ni traga.To je inace HEXFET.
hi.fi.314 calex,
<!> Posebno me zanimaju naponi napajanja pojačavača snage, raspoloživi <!> naponi na sekundarima trafoa i prečnik elektrolita, kao i način E, kad bih ja sve to znao da ti kažem, :))) ali pokušaću nešto a ostalo ćeš sam videti na šemi. Marantz PM500DC, kupljen maja '80, znači maloletnik 2x50W na 20-20000, 8ŕ, 0.03% THD, 2x63W na 20-20000, 4ŕ, 0.06% THD IM at rated power (250Hz and 8kHz mixed, amplitude ratio 4:1) - 0.03% Damping factor 110 MM phono 1.8mV, 47 kŕ, RIAA ˝0.25 dB, 220pF AUX 21mV, 25kŕ, 10Hz-60kHz, ˝1dB S/N IHF-A (Network): Phono MM 88dB, Aux 93dB Power Consumption at Rated Output, both Channels Driven 230W ˝20W Idling Power 45W ˝5W 54 tranzistora 66 dioda 9 IC Ovo je bilo iz njegovog uputstva. Hladnjak je rebrast, ide celom dužinom pojačala, a dimenzije su 23cm x 5cm x 10cm <rebra> i još 3-4 cm, dužine 23cm gde su smešteni tranzistori. Elektroliti su Ý3x5cm, lemljeni su, a mislim da su blizu jedan do drugoga. Inače, po visini ima još oko 4 cm slobodno <!> Za ostalo, najbolje bi bilo da fotokopiraš šemu, pa da je Pa šta da radim sa fotokopijom? :)) Nego da je ja nacrtam, to znam brzo da uradim i da ti je pošaljem. Malo skener, malo tracing, taman da isprobam Adobe Streamline i biće brzo gotova. Hoćeš je kao Corel crtež, kao print fajl <za koji štampač ?> pozdrav, Cale....
hi.fi.315 kanki,
>> <!> ---> Ovo rece -*- Armitage -*- >> >> Moja greška, hteo sam da se nadovežem a ispalo je da sam tebi >> ponudio prospekte. Ogovor je trebalo da ode na drugu adresu. >> Ma nema veze, nego ovaj napravio zbrku :) i nestao bez glasa(tekst) pozdrav goran ps. Izvini na kasnjenju
hi.fi.316 kanki,
>> >> Xerox 4045 nema HP emulaciju, tj ona se može naknadno dodati. >> A da nemas kakvi DRV za ovaj štampač? >> A kako praviš TIF od HP print fajla? >> Pa imam neki HP2PCX program koji to konvertuje pa u Corel ubaciš i exportuješ je u maximalnoj rezoluciji (za šeme od DVV 4000x4800) goran ps. HP2PCX.exe zipovan je 33k, treba li UL ?? pps. malo kasnim...
hi.fi.317 dveselinovic,
Ako je print fajl, daj ga za HP 2. Idealno bi bilo u OrCAD formatu, a ako to ne može, PCX format bi mi najviše odgovarao. Hajde pošalji mi, boga ti. Pa da vidimo šta tu može da se uradi. Pozdrav, DVV
hi.fi.318 dveselinovic,
To je kada više žica umotaš u rolnicu, zapleteš ih u kiku, pa ih odvedeš gde treba. Naprosto ih urolaš tako da su kružni. Pozdrav, DVV
hi.fi.319 calex,
<!> A da nemas kakvi DRV za ovaj štampač? Za PC uglavnom nije bilo drv, jedino kada se koriste softveri koji su ga uključili u spisak, sećam se jedino Harvard Graphics-a i Venture naravno :)) od takvih. Sada se najčešće koriste Windowsi, a oni ga nisu planirali. Imao sam i HP emulaciju, hardversku naravno, ali sa njom i sa 1,5MB nije baš davao sjajne rezultate. Ipak je to bila vremešna mašina, a s obzirom da su je eksplaotisali i kao kopir aparat, rezultati su bili očajni. <!> Pa imam neki HP2PCX program koji to konvertuje pa u Corel ubaciš Pa jeste, zaboravio sam. Ne moraš UL, ima ga na više BBS. pozdrav, Cale....
hi.fi.320 calex,
<!> Ako je print fajl, daj ga za HP 2. Idealno bi bilo u OrCAD <!> formatu, a ako to ne može, PCX format bi mi najviše odgovarao. Hajde <!> pošalji mi, boga ti. Pa da vidimo šta tu može da se uradi. Pa nisam radio OrCAD, ali ću pokušati da nacrtam na neki drugi način. Taman da mi to bude prilika da isprobam neke S/W koji mi izgledaju interesantno. Videću koliki bi bio export u PCX, ako nije veliki nema problema. A da li OrCAD importuje neki vektorski format, možda tako bude bolji konačni rezultat? Juče sam slučajno pogledao šemu i za kasetofon, nju bih teško odlučio da crtam :)), deluje mi bar duplo komplikovanija. pozdrav, Cale....
hi.fi.321 amarilis,
ť Bitstream, to je carobna rec ! Evo onog obecanog nastavka(bice u nekom od nastavaka reci i o gore citiranom): DRUGA NEVOLJA: VIBRACIJE DISKA Lagana acetatna ploca koju motor vrti prosecnom brzinom od oko 350 ob/min,iako je pridrzava unutrasnji pritezac verlo je nestabilna i tesko odrzava stalnost i tacnost brzine obrtanja.Najeftiniji nacin da je barem malo prigusite i skromno povecate masu je da stavite jos jedan disk povrh onoga koji slusate.Naravno nekad je to mehanicki neizvodivi,ali tamo gde jeste valja pokusati.Veci efekat postici cete preciznim lepljenjem CYX folija,postavljanjem INTERFACE-mata ili diskom ok kevlara(nije toloko strasno koliko zvuci).Svi oni povecavaju rotacijsku masu,specavajuci VF vibracije i poboljsavaju reflektivnost Al zaslona na kome se fokusira laserski zrak.Zgodan i jefton nacin prigusenja vibracija i povecavanja obodne maske diska su specijalni MONSTER-CD ringovvi koji se lepe na njegovu gornju,informativnu stranu.Medjutim uz to idu i nuspojave.Zbog svojevrsnog viska energije koji ce se javiti u napajackom sklopu koji hrani motor kad inercija pocne da deluje,mogu nastati problemi u D/A sklopovima napajanim iz istog izvora.Jos cesce se javiti problem zbog netacnog lepljenja folija i ringova,odnosno postavljanja matova.Poremetice se balans(kod mnogih diskova nije ni originalno tacan) i ploca ce svojim lelujanjem stavljati korekcijske sklopove na veliku kusnju.Ne zaboravite najveci neprijatelj jitter strpljivo ceka sansu da zgrabi svoj zalogaj.Pri svemu tome treba imati na umu da je aluminijumski zaslon na kome se nalaze digitalne informacije,samo vlas ispod gornjeg pokrova na kome se izvode zahvati! Jedan godtovo neverovatan doskok digitalnim nedacama ostvario je gotovo aklamativnu prihvacenost kraj atlantika.Rec je o blesavom ali svrsishodnom zahvatu.Ideja je u tome da se tanki bocni bridovi CD-a oboje specijalnom tamnozelenom tintom(druga boja ne dolazi u obzir !?).poenta je u tome sto samo ona apsorbuje monohromatsko zracenje koje se rasprsuje po ploci.Slicna i merena iskustva nedvosmisleno govore o delotvornosti ovog infantilnog zahvata.Da ne bude sve ovo decja igra,treba reci da je svaki zeleni flomaster dobar za to jer moze Nepovratno unistiti disk.Treba upotrebljavati samo one cija je kolorna supstanca otopljena u vodi,a strogo izbegavato "pisala" koja sadrze organske rastvarace.Za one koji vec svoje CD-teke vide u zelenim tonovima evo i naziva pod kojim se u engleskoj prodaje jedna od ovakvih olovaka-AUDIO PRISM STOP LIGHT.I bolji audio shop-ovi u Nemackoj drze relativno dobre surogate(STADLER Lumocolor 317,npr.).
hi.fi.322 dveselinovic,
OrCAD je tu malo bangav, uz dve ograde: nikako da naletim na KOMPLETAN paket kod bilo koga, a posebno mi nedostaje onaj deo za prebacivanje sheme u štampu - to me ubi!, i drugo, niko nema priručnik, pa i ako ima mogućnosti, ja za njih ne znam, a nemam gde da pogledam. Uostalom, ja uopšte ne insistiram na OrCAD-u; ako neko ima recimo MICROCAP propisnu verziju i voljan je da je iskopira na mojim disketama, ja ću mu biti zahvalan. Trenutno, imam jedino OrCAD, pa ga zato furam ovde. Uzgred, pripremam odgovor na zahtev za nečim pristojnim sa oko 50W/8 Oma, samo ovaj put hoću da napravim propisan paket, zajedno sa pretpojačavačem, napajanjem, spiskom materijala, mogućim izvorima delova, itd. U nekim sam neformalnim pregovorima sa jednim dobavljačem materijala ovde da za naše potrebe sklopi kit po nekoj od ovih šema koje imam, i naravno, po povoljnijoj ceni za dinare. Da li će biti, i ako bude kako će biti, živi bili pa videli, ali držite mi fige. Pozdrav, DVV
hi.fi.323 frant,
> to je 'uzorkovanje preko uzorkovanja', odn, standardi sampling je 44.1 > KHz, što obezbedjuje pokrivanje opsega do 20 KHz, a sve iznad se koristi > zbog eliminacije digitalnog šuma. Two times oversampling je na 88.2, ugla- > vnom se kod multibitnih mašina ide do 16X oversampling (npr Cambridge CD3). > Ovaj manley ima 128 X, to je neka zver. Ovim se povećava dinamika i S/N r. Tako sam i mislio, ali postoji tu jedna stvar koja mi nije jasna. Sampling (odabiranje) i kvantizacija se vrše prilikom pretvaranja analognog signala u digitalni, tokom snimanja CD-a. Učestanost odabiranja kao i vrsta i rezolucija kvantizacije moraju biti standardni, da bi taj CD bio čitljiv u svim player-ima. Koristi se učestanost odabiranja 44.1 KHz i 16-bitna kvantizacija. Inverznim postupkom se u player-u iz snimljenog binarnog koda dobija analogni signal. Gde je tu oversampling? Kako je od učestanosti odabiranja 44.1 KHz moguće dobiti nekoliko puta višu u player-u? Odakle potiču ti "dodatni" odbirci? Isto tako, ako je CD snimljen korišćenjem standardne 16-bitne kvantizacije (S/N 96.3 dB teoretski), kako se na izlazu dobija odnos S/N od preko 110 dB, kao da je upotrebljena 20-bitna kvantizacija (teoretski 20*20*log(2)=120.4 dB)? Izgleda da se tu koriste neki trikovi... Frant
hi.fi.324 saricl,
Hitno mi je potrebna pomoć! Radi se o sledećem, Jednom mom poznaniku ,sa kojim sam veoma dobar, je crkao srednjotonac, odnosno napravili mu rupu na žurci, sve što znam je da su u pitanju japanske kutije a na srednjotoncu su sledeće oznake: FM 10 E 1C-01 ili FM 10 E IC-01 E pa taj poznanik bi hteo da srednjotonac zameni novim ali ja nemam pojma ko je proizvođač, i gde bi mogao da ga nabavi, pa bi mi u tom smslu svaka informacija dobro došla.
hi.fi.325 ilotina,
HI! Sad bih zamolio one koji imaju CD-ROM ove i klasične CD playere da mi daju neku listu Pro et Contra (valjda se ovako piše). Konkretno me interesuje da li su primetne razlike prilikom puštanja muzike (bilo bi lepo kad bi mogao da odem kod nekog ko ima oba cd-a pa da oslušnem) i kakve su razlike u mehanizmima. Eto toliko za sada :) Ivan
hi.fi.326 zqusovac,
HELP Na sinocnjoj zurki nepazljivim rukovanjem s***ani su mi zvucnici. Opis radnje: Pustao se CD i jako lose snimljene kasete (piratske) sa neverovatno niskim nivoom. U trenucima kada nisam fizicki uspevao da kontrolisem DJ-a, prilikom prebacivanja sa CD na deck potenciometar je odvrtan do kraja. Ponovnim prebacivanjem na CD (na kojem su nivoi normalni) dolazilo je do dinamickih udara (moja pretpostavka). U jednom trenutku utvrdjeno je da ne radi jedan ceo zvucnik i visokotonci na drugom. Zurka je nastavljena na rezervnom paru koji je donet iz komsiluka. Zvucnici su Mission 707, imaju integralnu overload zastitu (engleska skola) i po teoriji ovo nije smelo da se desi. Pitanja: 1. Sta se tacno desilo i zasto? 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju, koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta. Hvala, zq
hi.fi.327 vstan,
> Sad bih zamolio one koji imaju CD-ROM ove i klasicne CD playere > da mi daju neku listu Pro et Contra (valjda se ovako pise). > Konkretno me interesuje da li su primetne razlike prilikom > pustanja muzike (bilo bi lepo kad bi mogao da odem kod nekog ko > ima oba cd-a pa da oslusnem) i kakve su razlike u mehanizmima. > Eto toliko za sada :) Teoretski nema razlike, medjutim kako se u audiu tezi odvojenim komponentama CD-ROM je veliko odstupanje od te prakse. Npr. vibracije - najveci (?) neprijatelj audio CD-a su izrazite u kucistu racunara: ventilator(i), disk(ovi), ... a kako je CD-ROM rigidno vezan za racunar eto veselja. Audio plejeri imaju, zavisno od kilaze ;) , odgovarajucu zastitu od vibracija - Gibraltar sasija kod Sony-ja ;) , hermetizovan prostor za disk itd. Otpusti polugu na velikom flopiju da izvadis disketu i eto preskakanja na CD-u ;) Zatim velika HF zracenja u racunaru, kolebanja napona, buka samog racunara, ... dakle sve sami neprijatelji u ambicioznijim audio sistemima. Sve u svemu CD-ROM radi u dosta nepovoljnim uslovima gledano iz ugla dobrog zvuka. Pored toga, klasican CD plejer sigurno ima i bolji analogni izlaz. Nisam vezivao CD-ROM na stub ali sam ubedjen da postoje bar neke minorne razlike na stetu rom-a, pa me zato i mrzi da to proveravam. Kao background izvor zvuka sasvim me zadovoljava. Mozda glavni razlog protiv je taj sto ako zelis samo da slusas muziku moras da palis racunar ;)
hi.fi.328 calex,
<!> Pustao se CD i jako lose snimljene kasete (piratske) sa neverovatno <!> niskim Slušaš piratske kasete? :))
hi.fi.329 sikima,
> sobna antena Antena se zove "Lasta" i proizvodi je TELEOPTIK ZIROSKOPI. Imaju dva tipa. Jedna ima pojacanje oko 11 dB i kosta 22 din, dok druga ima pojacanje oko 10 db i kosta 34 din. Prve antene nema u slobodnoj prodaji. Tacnije ima ali se dele brojevi (kao kod Dafine), dok drugu antenu mozes kupiti u krugu fabrike u Zemunu. Sva bliza obavestenja ces dobiti na tel 614 522 i trazi prodavnicu. Puno pozdrava od Sikime P.S. Ako trebaju neke informacije u vezi antene slobodno baci pitanje na mail Posto radim u ovoj firmi mislim da mozes da dobijes odgovor iz prve ruke
hi.fi.330 sikima,
Ovo treba da ide u tv. Kucao sam On line pa umesto 4 udarih 3. KO razume shavatice. Puno pozdrava od Sikime
hi.fi.331 dveselinovic,
HI-Q Pošto se više ljudi interesovalo za neki uređaj od oko 50W/8 Oma, ja malo poradio pa pripremio ovaj paket. Do sada smo se bavili pojedinačnim uređajima; sada je stvar drugačija. Umesto samo pojačavača, ovde su u paketu tri šeme: za pojačavač snage, za predpojačavač i za napajanje. Namerno sam ih razdvojio kako bi svako mogao da uzme šta mu treba, ili sve zajedno. To sve onda može da ugradi u jedna uređaj i dobije integrisani pojačavač visokog kvaliteta, ili da poedli na tri ili više kutija - na primer, pretpojačavač u jednu, napajanje za njega u drugu, monoblok u treću i drugi monoblok u četvrtu. Za početak, performanse, opet pojedinačno: HI-Q Preamplifier Odziv učestanosti 1 ... 100.000 Hz +/- 0,5 dB Line 20 ... 20.000 Hz +/- 0,2 dB Phono RIAA T.H.D. < 0,005%, 20 ... 20.000 Hz, 1,3V Out I.M., T.I.M. < 0,005%, 1,3V Out Osetljivost 2 mV Phono RIAA, 47 KOma 100 mV Line, 47 KOma Signal/šum > -70 dB Phono RIAA > -90 dB Line Tonske kontrole +/- 10 dB 50 Hz bas +/- 5 dB 1 kHz srednji +/- 10 dB 10 kHz visoki HI-Q Amplifier (Karakteristike za 2 torusa od po 225VA, 40.000 uF po kanalu) RMS snaga 2x50W, 8 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,03% 2x100W, 4 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,03% 2x170W, 2 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,1% Impulsna snaga 2x200W/2 Oma, 1 kHz, 20 mS ON, 80 mS OFF T.H.D. < 0,02%, 50W/8 Oma, 20-20.000 Hz < 0,03%, 100W/4 Oma, 20-20.000 Hz < 0,08%, 150W/2 Oma, 20-20.000 Hz I.M. < 0,05%, 4-8 Oma, 0-max. RMS power out Slew Rate > +/- 30V/uS *SA* ulaznim filterom Odnos signal/šum > -100 dB za 1W snage, 8 Oma > -118 dB za 50W/8 Oma Ulazna osetljivost 1 Vrms, 47 kOma Vršna izlazna struja +/- 15 A Faktor potiskivanja > 100:1 za 2 Oma (Damping factor) > 200:1 za 4 Oma > 400:1 za 8 Oma Struja mirovanja 100 mA nominalno Ovaj pojačavač se pojavio u časopisu "Elektor", oktobra 1990. godine. žuo sam dve verzije, od kojih je prva bila napravljena strogo prema objavljenom projektu, a druga je bila osetnije modifikovana. Mislim da je druga bila bolja, ali odmah da kažem, i veoma osetno skuplja. Pošto se ovde cena stalno javlja kao ključni problem, za sada prilažem samo prvu, originalnu verziju. Ako neko bude hteo da luduje, neka mi se javi. OPŠTI PRISTUP Oba uređaja se mogu napraviti na dva načina, jeftiniji i nešto lošiji, i skuplji ali bolji. Oba projekta nude potpuno simterične i komplementarne puteve signala od ulaza do izlaza; pošto svaki NPN tranzistor ima svoj PNP komplement, teorijski to bi trebalo da znači da se izobličenja parnih harmonika potiru. Radi veće ponovljivosti i bolje kontrole serije, oba projekta koriste veoma niskošumne, super uparene tranzistore, koji su naravno papreno skupi. Samo oni koštaju oko DM 400 za celi uređaj, pa bi prema hiper-Fi verziji sve ovo glatko koštalo DM 1.000 u delovima, računajući kutije, trafoe, i sve delove. Očigledno, zamenom dulanih diskretnim ali dobro uparenim tranzistorima, smanjujemo cenu za dobrih DM 350, što nije malo - ali sasvim sigurno se odričemo i bar nekog dela kvaliteta. Svi NPN diferencijalni stepeni koriste MAT-02 (ili SSM 2210) dualne tranzistore, a svi PNP diferencijalni stepeni koriste MAT-03 (ili SSM 2220) dualne tranzistore. Ako njih stavite, gore navedene karakteristike će biti nešto bolje, a odnos/signal šum će biti čak osetno bolji, za dobrih 6-7 dB. Izobličenja će biti nešto manja. Ako se opredelite za jeftiniju verziju, moj savet vam je da kupite po jednu kesu BC550C i BC560C; obe će vas koštati zajedno DM 12-13 u Nemačkoj, a gotovo je sigurno da ćete od 100+100 komada moći da uparite potreban broj. Tranzistore tipa BC414/416 možete mirne duše zameniti onima sa oznakom BC550/560, jer su ovi poslednji izvedeni iz prvih i pride imaju manji šum (faktor šuma za BC414/416 je 2 dB, a za BC550/560 1 dB), mada su oni prvi linearniji (ah, ti kompromisi!). Izlazne transzitore BD911/912 prave Philips i SGS-Thomson; Philips-ova verzija ima bolji Ft ali i veće razlike između NPN i PNP tipova, a SGS verzija je obrnuta, manji Ft i manje razlike, koje su svedene na nulu u praksi. Inače su dosta jeftini, DM 1,85 po komadu u Nemačkoj; alternativa za njih su BD 249/250 C. Oni nemaju tako dobar Ft, ali su zato daleko robusniji i nešto linearniji, pa su prirodno upotrebljeni u verziji B, o kojoj možemo kasnije. U vezi pojačavača snage - ako koristite dualne tranzistore tipa SSM, R62 ima vrednost od 4,7 kOma, ali ako koristite MAT tipove, R62 se menja na 8,2 k Oma. Dalje, emtorski otpornici R 34-45 treba da budu od 5W i sa malom induktivnosti; takve otpornike nije lako naći, pa ćete verovatno morati da koristite obične žičane. U tom slučaju, vežite paralelno sa svakim od njih i po jedan kondenzator od 100 nF da biste kompenzovali induktivnost. Zaštitno kolo u donjem desnom uglu sheme štiti pojačavač od jednosmerne komponente, okida relej sa zakašnjenjem i daje vizuelnu indikaciju da je sve u redu pomoću D7, koja je LED tipa i koja se montira na prednju masku uređaja, a povezuje žicama. Sugeriram zelenu boju, jer ako gori, onda je sve u redu. Induktor L1 namotajte u tri sloja, koristeći bakarnu žicu prečnika 1,8 mm - prvi sloj 7, drugi 6 i treći 5 namotaja. Time dobijate veoma kompaktan induktor. Reč-dve o napajanju. Navedene karakteristike važe samo za prikazano napajanje. Ako smanjite elektrolite, nemojte računati na navedene struje i snage, jer one zahtevaju odgovarajuće izvore. I obrnuto, ako želite RMS izlaz u 2 Oma, trafoe i grecove ne morate povećavati sa navedenih vrednosti (270VA po kanalu), ali ćete morati povećati elktrolite sa (2x10.000uF)+(2x10.000uF) po kanalu na (2x12.000uF)+(2x12.000uF), tj. za najmanje 20%. Daleko bitnije je povećati hladnjake; u originalnom projektu, upotrebljena je kutija od 19" 2 HE (8,8 cm visine), sa hladnjacima od 7,5 cm visine i koeficijentom hlađenja od 0,8. Ovaj proračun se olasnja na logiku da nećete terati stvar trajno do maksimuma i da ne tražite RMS izlaz u 2 Oma. Ako to želite, onda uzmite kutiju sa bar 3 HE (13,2 cm visine) i hladnjake od bar 12,5 cm visine i koeficijentom hlađenja od 0,4 - ali, to je već verzija B. Što se trafoa tiče, dajte da vam u N. Sadu čovek namota trafo po narudžbini. Imate sledeći izbor: a) jedan primar, tri ili četiri sekundara po skici; b) dva trafoa svaki sa po dva sekundara prema skici, manji napaja preamp, veći power amp; c) tri trafoa, dva za svaki power amp i jedan sa dva seta sekundara za preamp. Naravno, ako idete na monoblokove, rešenje se nameće samo od sebe. Vodite računa na faktor regulacije trafoa. Nije neobično da torusi ovog kapaciteta pokažu razliku od 5-8% napona sa i bez opterećenja. Dakle, 27-0-27V pod punim opterećenjem lako može postati 29-0-29 bez opterećenja, a to je već više od granice rada elektrolita od 40V; otud savet da idete na 50V...63V radnog napona, za ne daj bože. Alternativno, tražite trafo od 25-0-25 V na sekundaru, što sa navedenom regulacijom daje oko 38V radnog napona u najgorem slučaju, pa možete koristiti jeftinije elektrolite od 40V. VR1 podesite tako da struja mirovanja iznosi oko 33 mA po tranzistoru, tj. oko 100 mA za ceo izlazni stepen. Izmerite to povezivanjem voltmetra preko emitorskog otpornika nekog od izlaznih tranzistora, gde pad napona treba da iznosi oko 9 mV. Prilikom prvog uključivanja, ubacite po jedna otpornik od 15 Oma/5W u + i - granu napajanja, čime ograničavate maksimalnu struju na oko 2A. Ako se ni jedna komponenta ne greje tako da postane vrela na dodir, sve je u redu, izbacite otpornike i povežite napajanje. Izlaz sa IC1 na nožici 6 treba da bude manji od 10V. Ako je 10V ili veći, zamenite R62 sledećom manjom vrednosti po E 14/96 seriji, tj. sa 4,3 kOma, odnosno sa 8,2 kOma na 7,5 kOma. Ostale detalje merenja i provere ću navesti samo ako neke krene u ovaj projekat, da se ne zamajavamo ovde i sada. I najzad, navodim da sam sheme za ovaj projekat dao *ISKLJUžIVO* u OrCAD 4.2 formatu. Razlog tome je činjenica da je ovo dovoljno složen i skup projekat da nije za zezanje, a ko je sposoban da ga odradi, ionako će morati da koristi OrCAD ili neki sličan program. To utoliko da ne gubimo vreme u praznim naklapanjima oko šema i koncepcije, a sve samo sporta radi. Pozdrav, DVV Prilog: sve šeme, spiskovi materijala po šemi hiqproj.zip
hi.fi.332 diag,
> E pa taj poznanik bi hteo da srednjotonac zameni novim ali ja > nemam pojma ko je proizvođač, i gde bi mogao da ga nabavi, pa > bi mi u tom smslu svaka informacija dobro došla. Neka nazove Teodony-ja tel. 011/413818 Skup čovek ali ima svega. g.
hi.fi.333 diag,
> 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i > operaciju, koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo > da me kosta. Opet probaj kod Teodony-ja 011/413818. Skup čovek ali radi. g.
hi.fi.334 jegor,
BRAVO MAJSTORE!!! To sam cekao.
hi.fi.335 saricl,
!!! To je kada više žica umotaš u rolnicu, zapleteš ih u kiku, pa ih !!! odvedeš gde treba. Naprosto ih urolaš tako da su kružni. Dali ti govoriš o provodnicima za spajanje izvoda tranzistora koji je montiran na hladnjak sa pločom? Ako je to , nevidim što bi se uopšte kristilo bilo šta drugo sem obične licnaste žice? Inače ja koristim provodnike sa ččetkica.
hi.fi.336 saricl,
!!! Uzgred, pripremam odgovor na zahtev za nečim pristojnim sa oko !!! 50W/8 Oma, samo ovaj put hoću da napravim propisan paket, zajedno sa !!! pretpojačavačem, napajanjem, spiskom materijala, mogućim izvorima !!! delova, itd. Ovo se očekuje sa nestrpljenjem.
hi.fi.337 dveselinovic,
Akhm! Pa nije baš svejedno KAKVE će to žice biti, ali se sigurno zna da bi najbolje bilo da ih uopšte nema, jer su one samo još jedan posrednik. Zato volim plastična pakovanja tranzistora - sa malo pameti, mogu se direktno zašrafiti za hladnjak, a nožice zalemiti na ploču bez ikakvih žica. Pozdrav, DVV
hi.fi.338 dveselinovic,
E pa lepo, to si i dobio u poruci 3.331 sa prikačenim ZIP fajlom. Mark 2 pojačavača sledi za dan-dva. Pozdrav, DVV
hi.fi.339 amarilis,
ť Posto se vise ljudi interesovalo za neki uredaj od oko 50W/8 ť Oma, ja malo poradio pa pripremio ovaj paket. E veoma lepo i pametno(ne znam dali si dobio moje pisamce ali sve jedno). Predlazem ruzicasti granpri !Ali mozes li mi kojim slucajem poslati biblioteke tranzistora za orcad i transformatora(ako te lepo zamolim slatko sa slagom :)) pa cu biti srecan!!!Unapred se zahvaljujem. Pozdrav za sve
hi.fi.340 zqusovac,
> Slusas piratske kasete? :)) Neizmerno hvala na pomoci. poz, zq
hi.fi.341 zqusovac,
> Opet probaj kod Teodony-ja 011/413818. Skup covek ali radi. Hvala. poz, zq
hi.fi.342 dveselinovic,
High Q Mk.II U osnovi, radi se o istom osnovnom projektu, sa nizom izmena i sa ciljem da ga prebaci u klasu Krell-a; ne kažem da je isto što i Krell, ali uz još par izmena, mogao bi i to da bude. Pošto je osnovna koncepcija prikazana u ranijoj poruci, ovde ćemo se pozabaviti samo razlikama. 1. REGULACIJA NAPAJANJA NAPONSKOG POJAžAVAžA Umesto elektrolita, ovde postoji propisna ne samo stabilizacija, već i regulacija napona. Radi se o istim kolima koja su korišćena za pretpojačavač, s tim da se vrednost zener diode menja sa 18V na 33V, a vrednost svih elektrolita se linearno penje na 63V (radni napon). Možete koristiti jednu regulaciju za oba kanala, ili po jednu za svaki kanal. U principu, bolje je ovo drugo, ali je naravno i duplo skuplje. 2. ZAŠTITNA KOLA Umesto originalnih, ovde su namerno ubačeni drugačiji izlazni i pobudni tranzistori. Razlog je daleko veća robusnost tipova 249/250 u odnosu na originalno ugrađene 911/912, pre svega u trajnim i impulsnim strujama. Iako na papiru BD 911/912 ima bolje odzivne karakteristike, veći emiterski otpornici u izmenjenom projektu ujedno daju i veću lokalnu reakciju, čime se u praksi prednost 911/912 potire i čak unekoliko i prevazilazi. Zbog većeg inherent- nog pojačanja tipova 249/250, uticaj većih emitorskih otpornika je faktički amortizovan. Njihova vrednost omogućava poseban režim zaštite. Upotrebljena zaštita ima nekoliko bitnih osobina. Prednosti u odnosu na originalnu su: - SELEKTIVNOST. Umesto idiot okidanja čim se izađe iz predviđenih režima, ova zaštita poredi V i I i na osnovu njihovgo međuodnosa okida ili ne okida; - POSTEPENOST. Za razliku od klasičnih zaštita, koje kada prorade odmah svedu uređaj na niži nivo rada (tj. imaju dva jasno definisa- na režima, neaktivni i aktivni), ova zaštita i kada proradi čini ti postupno, polako svodi pojačavač na niži nivo rada. Ukoliko tokom procesa aktiviranja nestanu uslovi okidanja, zaštita odmah prestaje sa dejstvom; - VIŠI NIVO RADNOG REčIMA. Da bi zaštita uopšte okinula, potrebno je daleko više no obično. Trajni (RMS) režim rada je na oko 12A, što je dovoljno i za veoma kompleksna opterećenja; i - TOLERANTNOST. Impulsni maksimum je +/- 90A (tj. 6 puta više od originala), za T=1mS, odnosno 4 puta duže nego po IEC normama, pod uslovom da je napajanje u stanju da isporuči tolike struje. 3. OTPORNICI Za razliku od originala, ovde bi svuda gde se nalaze otpornici od 1/4W trebalo staviti one sa 1% tolerancije (metal film), sem u diferencijalnim pojačavačima (emitorski i kolektorski, RC mreže) i u slučaju R21 i R35; ti otpornici bi trebalo da budu metaloslojni sa tolerancijom od 0,1%. 4. OSTALE IZMENE 1. Dodata su četiri otpornika od 1K na base ulaznih tranzistora; njihov cilj je da dalje upare ove tranzistore. 2. Q7 i Q8 imaju dodate obične diode, koje služe termičkoj stabilizaciji izvora struje, čime se popravlja stabilnost i smanjuje termičko klizanje, a dobili su i po jedan dodatni kondenzator, koji slući filtriranju visokih učestanosti. Prednost je veća stabilnost i nešto manji šum; 3. Svi diferencijalni parovi koriste super niskošumne, super uparene PMI MAT tranzistore. Prednost su manji šum i manja izobličenja, usled bolje uparenosti, kao i veća pouzdanost prilikom grejanja usled manjeg termičkog klizanja; 4. Popravljeno je filtriranje naponskih stepena, čime se povećava stabilnost radnog napona (manje bitno jer je ionako regulisana) i dodatno filtrira napon, čime se otstranjuje sve što su dovodni kabl i štampa naknadno pokupili. Rezultat je nešto bolji odnos signal/šum; 5. Pobudni tranzistor strujnog pojačavača je sada odvojen od izlaznih tranzistora elektrolitom od 1.000 uF. Pored dodatnog filtriranja, ovaj elektrolit uklanja ili smanjuje varijacije napona nastale usled velikih impulsa izlaznih tranzistora i smanjuje opasnost od osciliranja; 6. Obe grane napajanja su dobile po RC i C članove na ulazu. RC članovi uklanjaju rezudialnu induktivnost elektrolita, čime popravljaju faktor prigušenja (damping factor) na višim učestanostima, dok C član dopunski filtrira napajanje od visokofrekventnog đubreta; 7. Uređaj je dobio i termičku zaštitu, čime se uklanja opasnost od pregrevanja. Okida na 70 stepeni Celzijusa (NTC1); 8. Zaštita izlaznog stepena uzima u obzir stanja na SVIM izlaznim tranzistorima, a ne samo na jednom paru kao u originalu. Time se postiže uravnoteženiji i bezbedniji rad i pojačavača, i zaštitnog kola. 5. NAPAJANJE Umesto 27-0-27 5A trafoa, treba uzeti 27-0-27 7A trafoe za strujne stepene. Grecovi ostaju isti, a elektroliti rastu sa 10.000 na 22.000uF/63V. Time se ukupni kapacitet povećava za faktor 2,2 u odnosu na original, a ujedno se za toliko povećava i strujni kapacitet izlaza. 6. HLAĐENJE Sve ovo podrazumeva i zaista moćne hladnjake. Njihov Rth treba da bude < 0,4, što podrazumeva kućište od bar 3 HE (13,2 cm), sa hladnjacima od 10-12,5 visine, u zavisnosti od njihove efikasnosti po cm visine. KRELL KLASA Isto ovo, ali se BD 249/250 C menjaju sa 2N6328/6331 (isto to, ali u TO-3 kućištu, 200W umesto 125W). R53 i R54 se menjaju sa 1K na 910. Trajna struja raste na oko 17A, impulsna raste na oko +/- 120A, pod uslovom da napajanje to može da isporuči. * * * Eto vam ljudi pa radite. Dobra sreća. Pozdrav, DVV hiqmk2.sch
hi.fi.343 dveselinovic,
Hoćemo malo da se Krell-imo? Ima li zainteresovanih? Pozdrav, DVV
hi.fi.344 sojka,
===================================================== Neko je ovde nedavno tražio jeftine (dobre!) zvučne kutije Ja bi mu preporučio nešto stvarno jeftino i dosta dobro (za male pare) a to su VIDEOTON PRELUDIUM zvučnici koji sastavljaju mađari ali su driveri Focal-ovi(barem tako kažu),dvosistemske su kutije,veoma lepe,dobro i zvuče mada nisu za glasni rok-pop,deklarisani su na 60 W i navodno za njih su dizajnirali na zapadu(?)tj. hteli su da budu kopije HEYBROOK HB-1.Znači samo je drvo mađarsko! Ja ih nemam(zato neznam da li su stvarno Focal-ovi zvučnici unutra!) ali sam ih slušao i jako lepo sviraju!!! Toplo ih preporučujem (Best Buy !) za cenu od 20.000 Ft/par tj. oko 300 i nešto Maraka...za uvoz treba se snaći ili Platiti carinu ! Usput da pitam da li neko prodaje Ei kalotne visokotonce one sa tri rupe od 40-50W/8 Oma treba mom prijatelju barem par ali poželjno dva para !!!! Pozdrav Sojka =====================================================
hi.fi.345 dveselinovic,
Hajde da Krell-imo Posle svih komercijalno podređenih varijanti Hi-Fi uređaja, dođe mi da malo Krell-im. Zato izvukoh sve zapušače i evo me. Uvod Ovaj projekat je visoko modularan. To znači da se iz njega mogu izvući samo poneki delovi, ili se može napraviti ceo, kako vam se sviđa i kako vam treba. Na primer, ako se neko opredelio isključivo za CD i druge linij- ske uređaje kao izvor zvuka, glatko može preskočiti gramofonski deo, neka ga naprosto izostavi. Ako se nekom drugom dopadne poja- čavač za slušalice u čistoj klasi A, može napraviti samo njega i zaboraviti sve ostalo. Kome trebaju dva gramofonska ulaza, neka taj odeljak napravi u duplikatu. Itd. Jasno vam je. U integralnom obliku, pretpostavljajući 1 gramofonski i 5 linijskih ulaza (CD, Tuner, Tape 1, Tape 2, Aux), sam popis materijala u fizičkom obliku je, blago rečeno, impresivan (vidi spisak). Sa ovoliko materijala, drugi naprave ceo risiver, a ja jedva pretpojačavač.:-))))) ***************************************************************** * OVO JE SKUP I KOMPLIKOVAN PROJEKAT - AKO NISTE BAŠ VIžNI * * ELEKTRONICI, NEMOJTE GA NI ZAPOžINJATI. * ***************************************************************** KARAKTERISTIKE: Odziv učestanosti 20...20.000 Hz +/- 0,5 dB Phono RIAA MC 20...20.000 Hz +/- 0,2 dB Phono RIAA MM 20...20.000 Hz +/- 0,1 dB Line Inputs 2...1.000.000 Hz +0/-3 dB Line Inputs T.H.D., 20...20.000 Hz < 0,01 % Phono RIAA MC 1 Vrms output < 0,008 % Phono RIAA MM (input to output) < 0,008 % Line Inputs I.M.D., 20...20.000 Hz < 0,01 % Phono RIAA MC 1 Vrms output < 0,008 % Phono RIAA MM (input to output) < 0,008 % Line Inputs T.I.M., 20...20.000 Hz Ispod nivoa merenja 1 Vrms output Ispod nivoa merenja (input to output) Ispod nivoa merenja Ulazna osetljivost 150 uV 50 Oma Phono RIAA MC (za nominalni izlaz 2 mV 47 kOma Phono RIAA MM od 1 Vrms) 100 mV 47 kOma Line Inputs Granice zasićenja > 1,5 mV (40 dB) (20...20.000 Hz > 280 mV (43 dB) ekvivalent) > 12 V ( 41 dB) bez FET bafera Odnos signal/šum > - 82 dB Phono RIAA MC linearno (pri nominalnim > - 90 dB Phono RIAA MM linearno ulaznim signalima) > - 105 dB Line Inputs linearno Brzina porasta signala < 5 uS Phono RIAA MC (Rise Time, 10-90% < 2 uS Phono RIAA MM amplitude) < 0,9 uS Line Inputs Brzina praćenja > +/- 4 V/uS Phono RIAA MC signala (Slew > +/- 40 V/uS Phono RIAA MM Rate) > +/- 40 V/uS Line Inputs Fazni pomer < 5 stepeni Phono RIAA MC 20...20.000 Hz < 2 stepena Phono RIAA MM za izlaz od 1 V > 1 stepen Line Inputs KARAKTERISTIKE POJAžAVAžA ZA SLUŠALICE: Izlazna snaga 160 mW u 8 Oma (u čistoj klasi A) 600 mW u 30 Oma 120 mW u 600 Oma Maksimalna snaga cca. 9 W RMS, 20...20.000 Hz Odziv učestanosti 20...20.000 Hz +/- 0,1 dB 6...100.000 Hz +0/-0,5 dB T.H.D. & I.M. < 0,01 % 20...20.000 Hz 160 mW u 8 Oma T.I.M. Ispod granice merenja Ulazna osetljivost 8 mV za 1 mW u 8 Oma Odnos signal/šum > -90 dB za 1 mW u 8 Oma Faktor potiskivanja > 80:1, 20...20.000 Hz 8 Oma (Damping factor) > 300:1, 20...20.000 Hz 30 Oma > 6.000:1, 20...20.000 Hz 600 Oma Poluprovodnici: Baferski modul: 10 FET-ova 4 Tranzistora - IC-a 8 Dioda - Ispravljača Phono RIAA modul: - FET-ova 52 Tranzistora - IC-a 10 Dioda - Ispravljača Line Amp modul: - FET-ova 48 Tranzistora - IC-a 12 Dioda - Ispravljača Headphones Amp modul: - FET-ova 28 Tranzistora - IC-a - Dioda - Ispravljača Power Supply module: - FET-ova - Tranzistora 6 IC-a 15 Dioda 3 Ispravljača POZADINA Na ovom projektu sam radio sa drugarima u periodu 1991-1994 go- dine. Početkom ove godine, prećutno smo odustali od daljeg rada kao grupa, ali se ja nisam predao. Bila bi laž reći da smo sve sami razvili - naravno da nismo, dosta toga je uzeto kao polazna osnova sa raznih strana. Međutim, tokom rada i eksperimentisanja, osnovne šeme su se toliko izmenile u odnosu na originale da samo već i zaboravili kada smo prešli nivo izmena od 33,3%, koliko nam je dovoljno da potpišemo stvar kao originalni uređaj. Neki sklopovi se više i ne prepoznaju. Bilo je tu i veoma interesantnih eksperimenata. Na primer, pro- verili smo u praksi tezu da ležeći elektroliti "bolje zvuče" od stojećih; ne bih smeo da se zakunem ni da to jeste, ni da to nije istina, jer je statistički presek A/B testa 5:5, što niko normalan ne bi mogao priznati kao merodavno, ali je opet isuviše često da bi se hipoteza mogla olako odbaciti. Osnovna koncepcija je bila da se dobije širokopojasni uređaj, sa odzivom od bar 500 kHz; time bi se fazni pomeri u čujnom opsegu sveli ispod 1/3 trećine konvencionalne granice čujnosti od 15 ste- peni. Pošto je fazni pomer u neposrednoj vezi sa odzivom (mada to nije jedina determinanta), svako ko da samo jednu karakteristiku ili laže, ili tendenciozno misli samo na najbolji deo, tj. linijske ulaze. Bez ograničenja, teorijska brzina praćenja bi iznosila preko +/- 100V/uS i to ulaz->izlaz na linijskim signalima, odnosno oko +/- 55 V/uS za MM RIAA ulaz. Na žalost, takve brzine podrazumevaju i niz problema, od sakupljanja radio učestanosti (zamislite da na gramofonskom ulazu pokupite Beograd 1 na ST :-)))) do raznog đubreta koje će se već naći da vam zagorča život, zatim problemi sa osciliranjem pojačavača (ko zna šta će on sve ponuđivati), itd. Tek, mi lepo sasečemo sve to kondenzatorom na kaskodnom paru i ograničimo sve to na oko +/-44V/uS. Ako uzmemo da i malo efikasni pojačavači zahtevaju 1,5Vrms pobu- de za nominalnu snagu, to znači da nam je (preračunavanjem) potrebna brzina od najviše +/- 0,4V/uS čak i za najbrže signale, kao recimo brze elektronske impulse koje stvara sintesajzer na 20 kHz. Ova brzina je dakle nekih 110 *PUTA* veća od realno potrebne, pa stoga smatram da nema smisla juriti veće brojke njih samih radi. Shodno prihvaćenim principima "High-end" audio tehnike, celoku- pan uređaj je napravljen od diskretnih komponenata, a integrisana kola se koriste samo u regulaciji napona napajanja, i to uz veoma velike elektrolite rasprezanja (2.200uF/40V) na ulazu svakog modu- la. uzgred, ukupno rasprezanje na svakom kanalu pretpojačavača je 8.800uF/40V samo na napajanju, odnosno ukupno 26.400uF samo za na- pajanje +/- naponima levog i desnog kanala i iz jednog izvora pojačavača za slušalice. Tome dodajte i lokalno rasprezanje u ukup- nom iznosu od 34.200uF i dobijate ukupne kapacitete rasprezanja od pristojnih 60.600uF. Gospodo, čiji pojačavač snage ovde ima tolike kapacitete? Naravno, pored elektrolita u rasprezanju, koji filtriraju i sta- bilizuju napone, tu je i elektronika, koja te napone vodi korak dalje, ka potpunoj regulaciji na +/-24 za RIAA MC ulaz, +/-30V za sve ostalo i +/-15V za pojačavač za slušalice. E sada, kada napone napajanja tako sredite, onda ste zaista odradili posao - onda nije nikakvo čudo što pojačavač može da izbaci sinusnu pobudu od +/-15V uz THD manji od 0,1%. To je dovoljno da bilo koji pojačavač snage ne samo pobudite, već dovedete i do električnog orgazma, koji se na žalost završava terminacijom pojaćavača i najverovatnije i zvuč- nika. Dakle, pazite, ovo nije igračka. Nakon svih ovih godina, još uvek nema jasnog odgovora na pitanje trebaju li nam ulazni baferi ili ne; jedni su za, drugi su protiv. Najvažnija funkcija ovih bafera je da prilagode impedanse izlaza iz izvora impedansama kola u pretpojačavaču, a dodatno mogu ujedna- čavati nivoe pomoću potenciometara. Pošto sam pristalica teze "jednostavno je lepo - ali i bezbednije od komplikovanog", ovde su ulazni baferi rešeni sa FET-ovima, malim japanskim tranzistorima sa odličnim osobinama i prihvatljivom cenom, ali bez potenciome- tara. Ako neko baš hoće, može i to da se ubaci, i to veoma lako. Posebno ću se pozabaviti pitanjem tehnologije, koje uopšte nije naivno i sporedno; na primer, ovako nešto raditi naprosto vapi za troslojnom snedvič štampom. Prvo ide na vitroplastu bakar, i to ne onaj standardni od 70 mikrona, već onaj debeli od 120 mikrona, preko njega ide pozlata, a preko nje sloj kalaja. Kombinacijom ova tri elementa, dobijamo sjajan provodnik - ali po obično paprenu cenu. Ko ono reče da može da reši pitanje pločica? Ima li zainteresovanih? BTW, sve šeme ću davati *ISKLJUžIVO* u OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najšire mase, a oni drugi bi trebali da imaju ovaj program. Pozdrav, DVV
hi.fi.346 jegor,
╗╗ Hocemo malo da se Krell-imo? Ima li zainteresovanih? Jok, praja. Salji, Salji.
hi.fi.347 amarilis,
ť Ima li zainteresovanih? BTW, sve seme cu davati *ISKLJUCIVO* u ť OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najsire mase, a oni drugi bi ť trebali da imaju ovaj program. Ponizno te molim da posaljes biblioteke sa tranzistorima jer mi je stvarno neprijatno da gledam sheme bez tranzistora(a tek da ih realizujem ;>).Moze i na mail.Ako je suvise dugacka vikni pa cu ti poslati disketlu.Hvala :) Pozdrav za sve ljubitelje DOBROG(i veeeoma skupog ) zvuka
hi.fi.348 saricl,
!!! one sa tri rupe od 40-50W/8 Oma treba mom prijatelju barem !!! par ali poželjno dva para !!!! Ima ih u robnim kućama Beograd.
hi.fi.349 saricl,
!!! onaj standardni od 70 mikrona, već onaj debeli od 120 mikrona, !!! preko njega ide pozlata, a preko nje sloj kalaja. Kombinacijom ova !!! tri elementa, dobijamo sjajan provodnik - ali po obično paprenu !!! cenu. Ko ono reče da može da reši pitanje pločica? !!! Ima li zainteresovanih? BTW, sve šeme ću davati *ISKLJUžIVO* u !!! OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najšire mase, a oni drugi bi !!! trebali da imaju ovaj program. Svojevremeno sam govorio da mogu rešiti štampu. S obzirom da smo ušli u vode koje mi se čine prilično specifične moram da proverim dali čovek koji je za mene do sada radio štampu uopšte radi "sendvič" i po kojoj ceni pa ako ima jeftinije.. Dakle što se cene i mogućnosti štampe tiče odgovor stiže jednog od narednih dana. Inače nudio sam se i za projektovanje štampe. Sve što sam rekao stoji od pripreme do gotovih ploča na kućnu adresu, ali za projektovanje nisam siguran. Odnosno mogu da isprojektujem takvu štampu ali će da traje sa obzirom da mi počinju predavanja od oktobra a uporedo sa tim treba i servis da vodim i radim.:)( Stoga ako se nenađe niko drugi ostajem kod onog što sam rekao , a ako se nađe puno sreće i svako dobro.
hi.fi.350 dveselinovic,
Nije zaboravljeno, ama nikako mi nije jasno zašto to ne može da se odradi programski. Sad, da li će to biti OrCAD ili TANGO ili nešto treće, nije mnogo bitno; bitno je samo to da se odrede neki standardi kako te naše pločice treba da izgledaju. Kada se jednom dobije film, stvar je izbora da li će se ići na sendvič ili standardnu pločicu. A ako je za ručno projektovanje, to sam nekada radio jako brzo i prilično dobro, jedino što to traži vremena koga trenutno nemam i do kraja godine ga neću ni imati zbog lista. Hajde da se snađemo na najbolji način, a početak je svakako da vidimo ko je uopšte zainteresovan za koji projekat. Pozdrav, DVV
hi.fi.351 pifat,
Kazu da se oni ovde povremeno javljaju, pa da pokusam. Molim sve radio-amater e Sezamovce da mi sibnu e-mail, pa da nesto preduzmemo. 73, Igor YT1MM
hi.fi.352 zqusovac,
> 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju, > koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta. Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo jedan odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem). poz, zq
hi.fi.353 dveselinovic,
Buffer Input Board Pločica sadrži električno odvojene bafere za levi i desni kanal. žak je i naponska regulacija potpuno odvojena, što je skuplje, ali bolje kako zbog preciznosti stabilizacije (u ovom slučaju malo važno), tako i zbog smanjenja preslikavanja kanala na kanal. Jedino zajedničko mesto oba kanala je u centralnoj tačci mase. Ovo je nužno zbog odličnih performansi CD plejera, koje nema smisla kom- promitovati u narednom stepenu. Prikazani sklop garantuje odvajanje kanala i preslušavanje na nivou CD plejera, tj. > - 80 dB, 20...20.000 Hz. Svaki ulaz je baferovan jednim običnim FET tranzistorom japanske proizvodnje (2SK163). Signal je na ulazu u bafer filtriran od nepo- trebnih i opasnih visokih učestanosti, a na izlazu su filtrirane super niske učestanosti, sa granicom sečenja od -3 dB na oko 0,03 Hz. Svaka grana napajanja svakog kanala ima sopstvenu naponsku regu- laciju, koju čini po jedan BD139 ili 140 tranzistor. Potreban napon se dobija pomoću zener diode od 18V povezane na bazu tranzistora, koja je dopunjena dodatnom diodom 1N4148 ne radi kompenzovanja 0,65/0,7V pada napona na tranzistoru, već radi poboljšanja termičke stabilnosti. Sklopu prethodi elektrolit, a iza sklopa se nalazi dodatno filtriranje pomoću RC člana, sa graničnom učestanosti od - 3dB na oko 3 Hz; izostavljajući sve ostalo, samo ovaj filter potis- kuje sve smetnje sa oko 20 dB (10:1) na 20 Hz, a radi se o već više puta filtriranom naponu. Ova pločica je opciona u svakom smislu. Može se u celosti izba- citi, pa se signal sa selektora može voditi neposredno na Line Amp pločicu, jer prvi op amp na njoj sasvim lepo služi kao bafer. Alternativno, može se smanjiti broj ulaza na ovoj pločici na bilo koji željeni broj; time se zadovoljavaju specifične potrebe koris- nika, a opet se ostavlja prostora za naknadna proširenja. Najzad, ova pločica se može koristiti kao univerzalni bafer, tj. nije neraskidivo vezana za samo ovaj projekat. Phono RIAA MC/MM Amplifier Zadatak ove pločice je da pojača i koriguje sve signale sa bilo koje zvučnice klasičnog gramofona, bez obzira da li je MC ili MM tipa, i bez obzira na njen naponski izlaz. Kanali su potpuno električno odvojeni, sa posebnim napajanjima i masama, koje se susreću samo u centralnoj tačci masa. Dopunski, svaka grana svakog napajanja je filtrirana sa po jednim elektroli- tom od 2.200uF, a MC odeljak ima istu vrstu filtracije. Kada se sve sabere, samo filteri na ovoj pločici imaju ukupne kapacitete od 6.600uF *PO GRANI*, odnosno 13.200 uF po kanalu, odnosno 26.400 uF ukupno. Time zaključujemo da što se šuma iz napajanja tiče, možemo ga zaboraviti jer je sveden na nivo kvaliteta elektrolita - a ulaz- ni napon je već prethodno i filtriran, i regulisan. Specifičnost MC stepena se sastoji u tome što *NEMA ULAZNIH ELEKTROLITA*. Dalje, rešenje pojačanja je nađeno u serijskoj/pa- ralelnoj vezi čak četiri tranzistora, čime se obezbeđuje da se svaki od njih nađe u optimalnom režimu rada. U idealnom slučaju, oni bi trebali da budu savršeno upareni, što je u praksi gotovo nemoguće postići; međutim, pošto ih je dosta, i pošto rade u za njih najpovoljnijem režimu, realna otstupanja će biti dovoljno mala da budu zanemariva - pod uslovom da svi tranzistori potiču od istog proizvođača i iz iste tranše. Ipak, uprkos svemu, preporučuje se uparivanje na raspoloživom nivou tehnike. Pošto je pojačavanje MC signala faktički dvostepena rabota, sas- vim prirodno je što se sa ovog ulaza ne može očekivati onaj stepen preciznosti kao sa samo jednom, tj. MM ulaza. Uprkos tome, otstupa- nje od idealne RIAA krive je dovoljno malo da bude zanemarivo u praksi; daleko je bitniji kvalitet zvuka, a za njegov opis, postoji samo jedna rečenica - poslušajte neku bolju zvučnicu i sve će vam biti jasno. MC stepen ima zadatak da signal pojača nekih 20 puta (26 dB). Izlaz sa ovog stepena se vodi na selektor MC ili MM ulaza, a izvod sa selektora je povezan na ulaz op amp-a napravljenog od diskretnih komponenata (dakle, nije IC, nego ekvivalent IC-a od pojedinačnih tranzistora). Koristi veoma niskošumne tranzistore serije BC 550/560 (Noise figure: < 1 dB), a svi otpornici bi trebalo da budu metaloslojni sa 1% tolerancije, pre svega zbog šuma. MM stepen takođe koristi diskretne komponente niskošumne genera- cije. Na šemi ulazni stepen čine dva diskretna tranzistora klasičnog tipa; pošto ulazni stepen ima strujno ogledalo, čiji je zadatak da usaglasi diferencijalno spojene tranzistore. U tom smislu, diskretni tranzistori sasvim zadovoljavaju, utoliko pre što postoji i potenciometar za "in situ" usaglašavanje. Dve napomene. Prvo, činjenica da postoji strujno ogledalo ne oslobađa obaveze da se svi parno vezani tranzistori ipak koliko- toliko upare. Svako uparivanje će samo doneti dobiti, u to budite sigurni. Drugo, uprkos postojanju okolnih kola, VEOMA se preporu- čuje zamena diskretnih tranzistora dualnim super uparenim i super niskošumnim parom. Idealno, to bi trebao da bude MAT-03 (ili SSM 2210), ili ako se on ne može naći odnosno ako je preskup (cena oko DM 24 u Nemačkoj), bar sa LM 394 (cena oko DM 8,80 u Nemačkoj za TO-39 kućište u metalu). Razlog je naravno prvo i pre svega šum - oba navedena tipa imaju izuzetno mali nivo šuma, toliko da da MAT- 03 ima kompozitni šum (tj. kombinovani šum oba tranzistora) ispod TEORIJSKOG nivoa šuma otpornika, dok je LM na samoj granici teorijskog šuma otpornika. Naravno, tu su i sve dobiti od uparivanja na nivou razlika od +/- 0,25%. Signal se dalje vuče na drugi stepen naponskog pojačavača, koji se nalazi u kaskodnom spoju. Kontrolisani izvor struje za ovaj spoj čine donja dva tranzistora, od koji se jedan koristi kao zener dioda. Najzad, signal se vodi na komplementarni par izlaznih tranzistora, koji faktički imaju ulogu strujnog pojačanja. Ovo je veoma poželjno, jer je ipak potrebna neka struja da puni elektrolit u grani negativne reakcije. Taj elektrolit je dat kao klasičan, ali pošto se radi o veoma malim naponima, ispod 1V, i ako niste plašljivi, stavite tu tantalski elektrolit, ili alternativno veoma kvalitetan Roederstein (Roe) bipolarni elektrolit. Poenta je da on treba da bude veoma kvalitetan. Kondenztaor od 39 pF veštački usporava kolo na oko +/- 44 V/uS. Pošto se zna da je teorijski maksimum brzine potreban pojačavaču za 1 Vrms izlaza oko +/- 0,4 V/uS (čak i u slučaju veoma brzih impulsa koje proizvode sintesajzeri na 20 kHz), recimo da je data brzina dovoljna da ne pretstavlja bilo kakav problem. Ovakvo usporavanje je u suprotnosti sa teorijom, koja navodi da je rešenje za eliminaciju TIM-a ne usporavanje, već ubrzavanje kola; međutim, što se toga tiče, TIM-a ionako nema, odnosno nalazi se ispod granica pouzdanog merenja, tj. ispod nivoa od 0,001% (proračunski je negde oko 0,0002% u najgorem slučaju), tako da ova funkcija otpada. Razlog zbog koga se taj kondenzator tu stavlja je da spreči pojačavanje eventualnih parazitskih signala, pre svega od radio talasa - potsećam da već od 200 kHz nagore ulazimo u radio područije, a od 500 kHz su već srednji talasi. Dakle, da ne bude ona stara - pretpojačavač mi hvata sve stanice sem železničke. RIAA ekvalizacija je potpuno pasivna, sasvim u saglasnosti sa nivoom uređaja. Međutim, ona se nalazi IZA kola, a ne ispred, čime se eliminiše najveći deo problema u vezi sa čudnim interakcijama između neobičnih zvučnica i RIAA mreže. Odavno se zna da je ovo dokazano najbolje rešenje, a ne koristi se često jednostavno zato što podrazumeva veoma velike napone napajanja kako bi se izbegla interna zasićenja nekog od stepena pojačanja u radu sa RIAA signalima, koji, da potsetim, imaju basove potisnute za 20 dB i visoke izdignute za 20 dB (10:1), pa se tako formiran signal pride pojačava za bar 50 puta. Pošto se pretpojačavač napaja sa neobično velikim naponima od +/- 30 V, i pošto mu to dozvoljava izlazne napone od oko +/- 26 V vršno, odnosno +/- 18,5 Vrms, ovde je taj problem realno izbegnut. Linijski pojačavač On je u osnovi sasvim isti kao i MM deo RIAA pojačavača. Redno su vezana dva takva pojačavača, pri čemu prvi pojačava koliko je potrebno da se pobude tonske kontrole. Tonske kontrole? U ovakvom uređaju? Da, ali su 100% pasivne (provereno bolje) i imaju sasvim razumne opsege dejstva, tj. nema preterivanja sa +/-20dB kao kod komercijalnih uređaja. Ko baš neće, neka ih zameni otpornikom i mirna Bosna (a Bosna mirna ne zna se!:-)))))). Pojačavač za slušalice u čistoj klasi A U osnovi, radi se o op amp tehnologiji pretočenoj u kolo sa diskretnim komponentama. Sastoji se od dva stepena naponskog (diferencijalni par i Darlingtonov spoj) i dva stepena strujnog pojačanja (emittor-follower). Za ogroman deo slušalica na tržištu, nikada se neće izaći iz čiste klase A jednostavno zato što će se, pre nego što se pređe u klasu B, dogoditi jedna od dve stvari, ili obe zajedno: 1) vi ćete ogluveti jer ćete biti izloženi zvučnim pritiscima od 130+ dB, ili 2) slušalice će pregoreti. A tek da ne brinete, pojačavač može da isporuči čak oko 8 W (!!!) kada se baš potera - dovoljno i za prave zvučnike. Vrlina mu je enorman faktor prigušenja - kada na njega povežete slušalice, znaćete šta to znači. Uzgred, fazni pomer 20.20.000 Hz je kod njega manji od 0,5 stepeni. Ne zaboravite da izlazne transitore treba jako dobro hladiti; predlažem veliki rebrasti hladnjak na koji će se montirati sva četiri izlazna stranzistora, sa Rth < 1 stepen celzijusa, širina najmanje 8 cm, visina najmanje 5 cm, dubina rebra najmanje 4 cm. Preklapanje Nije prikazano jer nemam pojma koliko ulaza hoćete i kako mislite da ih povežete. Neko insistira na odvojenim selektorima izvora za slušanje i izvoda za snimanje, nekome sve to ne treba i srećan je sa dva klip-klap preklopa (izvor i monitor), itd. To ostaje vama da sami rešite po sopstvenoj želji. Pozdrav, DVV ultra.zip
hi.fi.354 stefan,
> > 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju, > > koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta. > > Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo jedan > odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem). Sorry, ja prevideh ovu tvoju poruku. Ako ti još uvek treba majstor probaj ovde: Siniša Rankov 611-230.
hi.fi.355 diag,
> Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo > jedan odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem). > > poz, > zq Evo ti još pa uporedi cene. "Arsi" servis. Tel.011/660878 "NN" servis Tel.011/631730 Za ove ljude ne znam kako i koliko dobro rade?. Goran
hi.fi.356 zcvele,
Neko se raspitivao za kablove (kvalitetne) za zvučnike. Moj komšija raspolaže većom količinom istih pa ko je zainteresovan neka mi se javi na mil da mu dam phone. Cvele
hi.fi.357 zqusovac,
> Evo ti jos pa uporedi cene. "Arsi" servis. Tel.011/660878 > "NN" servis Tel.011/631730 Hvala. poz, zq
hi.fi.358 saricl,
!!! Hajde da se snađemo na najbolji način, a početak je svakako da !!! vidimo ko je uopšte zainteresovan za koji projekat. Pa mislim da je dimenzija od 100x160 (evropa format) sasvim odgovarajuća za mono blok. Inače ja sam radio i još uvek radim otalu pa kad završimmi proverim ploče tog pojačala stiže izgled (fajl za štampu u HPGL formatu i raspored) Inače sam zainteresovan za hiqproj2. odnosno za 50W u 8R i to Krell klasa. Mislim da će projektovanje štampi štampi za ova dva pojačala zadovoljiti većinu samograditelja. Eventualno Mosproj naknadno, pogotovo što i jedno i drugo pojačalo može da se radi u nekoliko klasa zavisno od upotrebljenih delova. Pretpojačalo se nameće samo po sebi ali ja konkretno za sada nisam zainteresovan zbog nedostatka finansija. Inače pustiti mašini da vuče jednoslojnu štampu za pojačalo je ravno ludosti bar sa onim programima koje ja imam. Imaju jako idootske algoritme tako da im ni neke mnogo trivijalnije stvari nebih dao da projektuju. So ostaje ručno projektovanje na računaru, što mnogo olakšava, ali je ipak još uvek ručno , a to gutavreme.
hi.fi.359 saricl,
Kao što sam obećao evo štampe za OTTAOLA pojačavač. ottala.zip
hi.fi.361 sjocic,
Pošto uskoro nameravam da nabavljam pojačalo, a u velikoj sam dilemi po pitanju odluke, molio bih cenjeni auditorijum da mi pomogne svojim savetima. Naime u planu su sledeći modeli: Harman Kardon 6550...............1400 dem cena :(( Marantz PM 53.....................850 dem cena :) Denon PMA 915 R..................1150 dem cena Sony TAF ??? MOSFET 145W/4 Oma..1300 dem ?!? E sad, koji od modela daje najbolji odnos cena/kvalitet ? Unapred hvala na pomoći :) ps. Navedene cene su cene iz Belton komerca. Da li bi (i koliko) bila jeftinija nabavka u Madjarskoj?
hi.fi.362 funky,
Belton komerc računa 85 % štic ako se plaća preko računa. Danas su mi tražili za Tascama 112 Mk2 (kaset dek) 4800 din (!) a za technicsa SL1210-2 gramofon 2400 :))))) Cene su inače 2600 DEM i 1300 DEM. I to "na prijateljskoj osnovi". A,da. Technics je bez glave :)
hi.fi.363 dveselinovic,
Ja glasam za H/K, utoliko pre što imam baš navedeni model. Sjajan je. Pozdrav, DVV
hi.fi.364 sjocic,
├> Ja glasam za H/K, utoliko pre što imam baš navedeni model. Sjajan ├> je. Niko ne osporava da je H/K sjajno pojačalo, pitanje je samo da li je baš toliko bolji od npr. Marantza PM 53 da je i skuplji 500 dem ?!?
hi.fi.365 himera,
Gde mogu da nadjem dek SANSUI SC3100. Ako neko ima neka mi obavezno javi.
hi.fi.366 cnenad,
ŁŁŁ A,da. Technics je bez glave :) 1300 za to ? Pa on je odavno u Minhenu koštao oko 950 DEM, cena jer verujem od tada podosta i pala. žisto sumnjam da može da se nađe sa Stenton 680 550 glavom iznad 1100 (naravno ako imaš nekog da ih donese iz Deutsch :) ?
hi.fi.367 jegor,
Evo nekih malo novijih cena iz nemackog Stereoplay-a. dekovi: TEAC V 7000 gold..............666.- !!!!! AIWA ADF 910..................499.- PIONEER CTS 620...............595.- PIONEER CTS 820s..............699.- SONY TCK 711s.................610.- SONY TCK 808s.................799.- AKAI GX 75 mkII...............766.- TECHNICS RSBX 747.............555.- KENWOOD KX 7050...............566.- KENWOOD KX 7050s..............799.- CD Playeri: SONY CDP 711..................415.- SONY CDPX 505 ES............1.444.- DENON DCD 695.................419.- DENON DCD 1290................733.- PIONEER PDS 702...............566.- PIONEER PDS 802...............666.- TECHNICS SLPG 740A............477.- KENWOOD DP 5050...............477.- MARANTZ CD 52 mkII............475.- MARANTZ CD 53.................519.- MARANTZ CD 63.................599.- pojacala: HARMAN KARDON 6500............690.- sa garancijom, valjda neko ciscenje magacina HARMAN KARDON 6550............799.- ROTEL RA 960 BX...............578.- ROTEL RA 980 BX...............795.- MUSICAL FIDELITY B1...........599.- MISSION CYRUS 1...............599.- ARCAM ALPHA 5.................622.- MARANTZ PM 63.................649.- Sve cene su normalno u markama i preuzete su iz prilozenih cenovnika raznih trgovackih kuca. Pokusao sam da izaberem najpovoljnije ponude. Inace sledeceg vikenda stize najnoviji broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet najzanimljivije ponude. POZDRAV!!
hi.fi.368 jegor,
╗╗ 1300 za to ? Pa on je odavno u Minhenu kostao oko 950 DEM U Minhenu kosta 822 dem.
hi.fi.369 sjocic,
├> broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet ├> najzanimljivije ponude. Ima zainteresovanih, pa ako ti nije tesko, lepo bi bilo :)
hi.fi.370 dveselinovic,
U vreme kada sam i sam bio za kupovinu, naravno da sam po gradu pojurio malo potencijalne konkurente, koji se svode na firme Marantz, Onkyo i Denon. Onkyo nisam mogao da nađem, a Denon je otpao na slušanju; svaka čast modelima 250 i 350, ono veće nije ono pravo. Ostade Marantz, firma koju inače izuzetno poštujem. Elem, odem ja da ga čujem kod nekog čoveka do koga sam došao na 1001 način, ono drugar drugarovog drugara. žovek je imao B&W zvučnike, mislim da su 620, onaj sa pasivnom membranom ispod basa, dvosistemac, stojeći, Thorens+Ortofon, Marantz CD53, Akai kasetofon i Sony tjuner. Tu mi odvalimo žvaku i slušanjac, odoh tamo u 11 pre podne, dođoh kući u 10 uveče.:-)))) Po meni, Marantz nema definiciju koju ima H/K. Marantz je imao snagu basa, ali mu bas nije bio nešto posebno čist; srednji su bili OK, a visoki su mi delovali pomalo izveštačeno, izvedeno, kao da ih je prvo polirao i malo bojio pa tek onda puštao. Ne bih rekao da je to loš uređaj - kao plus mu pišem izuzetan ritam i koherenciju, iako je malo bojio zvuk, sve je bilo nekako lepo spojeno u celinu, ništa nije vuklo onako za sebe. Međutim, najviše mu zameram nedostatak širine zvučne pozornice, isuviše mi je ravan i dvodimenzionalan. Uopšte ne liči na model SE52, koji je po meni daleko bolji kao uređaj. I tako ja uzmem H/K 6550. Po cenu da me smatrate uobraženim, tvrdim da do sada nisam čuo tako kompletan uređaj u toj kategoriji snage od serijskih uređaja, uključujući i Rotele, Arcame, itd. Jedini drugi uređaj koji je apsolutno na tom nivou kvaliteta je Audolab 8000A, ali on je tu i po ceni. Da li razlika u zvuku vredi razliku u parama mislim da zavisi od ostalih komponenata sistema. U mom slučaju, apsolutno vredi, jer imam zvučne kutije koje koštaju recimo 2-2,5 puta više od pojačavača (a po meni, tako i treba da bude); Technics tjuner (ST-570G) smatram odličnim tjunerom i dan-danas, posle evo 4 godine od kupovine i teško ću ga skoro zameniti, a kombinacija Dual+Ortofon je već vremenom dokazana kao sasvim korektna (mada ne i izuzetna). Od Marantz-a sam uzeo CD plejer 53 i smatram da sam tu napravio sjajan posao; tvrdim da Marantz ima daleko topliji zvuk od Sony-ja, sa dalko više udarca na basu. Cela tonska slika je drugačija, Sony je tamo negde iza zvučnika, sve je tu, ali je nekako povučeno, dok Marantz sve to baca napred, ka slušaocu, ispred zvučnika, nekako sa više života. Najzad, potsećam da sam ja svojevremeno investirao ne baš male pare u RG58/U koaksijalne kablove sa mesinganim pozlaćenim RCA Cinch džekovima, koji služe povezivanju svih elemenata sistema, a od ranije koristim QED 79 strand kabl za vezu sa zvučnicima. Ovo ti navodim kao možda mali savet - ako si stisnut sa parama, uzmi Marantz-a a razliku do H/K uloži u kablove. Tvrdim ti da nećeš verovati razlici kada u jednom cugu zameniš samo vezne kablove sistema, pa onda i one do zvučnika. Dok to ne uradiš, *TVRDIM* da nećeš znati šta sve tvoj sistem može takav kakav je, a kamo li sa osvežavanjem novim komponentama. Pozdrav, DVV
hi.fi.372 panco,
Slazem se,bilo bi lepo :)
hi.fi.373 cnenad,
ŁŁŁ broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet Naravno da ima, nadam se da je lista malo veća pa bi mogao celu da je preneseš. Ne vidim u listi AKAI GX 95 MKII ? Imaju li cene gramofona, glava, audio mikseta ?
hi.fi.374 cnenad,
ŁŁŁ U Minhenu kosta 822 dem. Zadnja cena za koju sam pouzdano znao je bila 950 dem početkom 92 godine u "Saturn-Hansa" Minhen. Kao što rekoh, naravno da je cena drastično pala do danas i ti si mi to tvojim odgovorom potvrdio. Samo, sumnjam da je ovo ona prava klasa ! Konkretno, znalo se da su postojale dve verzije gramofona, malo lošija i ona prava. Šta je to toliko bilo lošije ne znam ali je bila neka razlika u ceni pa su naši to provalili i uzimali ove jeftinije i prodavali po ceni onih pravih. Navodno, podaci na etiketi koji su odavali razlike, nisu bili isti. Ako neko zna više o ovome nek ne ćuti ! ;) BTW, ono što mi je oduvek kod njega smetalo je da hidraulika za onu svetiljku pored diska vrlo brzo propadne i svetiljka kad se spusti na dole veoma brzo iskoči odnosno vrati se u radni položaj dok kod novih gramofona polako klizi na gore :)
hi.fi.375 jegor,
╗╗ Ne vidim u listi AKAI GX 95 MKII ? ╗╗ Imaju li cene gramofona, glava, audio mikseta ? Ni ja ga zacudo nisam nasao ni u jednoj listi. Ponuda gramofona je ocajna. Gledajuci ono sto se nudi, izgleda da je gramofon postao sprava bogatih i matorih smekera. One prave stvari od par hiljada maraka + necu ni da kacim (ko ima pare za njih ima pare i da kupi ovaj casopis), tako da su ovde samo one najinteresantnije. gramofoni: TECHNICS SL 1210 mkII....................822.- THORENS TD 280 IV........................429.- THORENS TD 320 III.......................725.- LINN BASIC + AKITO.......................779.- REGA PLANAR 3............................769.- Ne pitajte me gde se dede DUAL. nisam nasao ni jednog.
hi.fi.376 cnenad,
ŁŁŁ Ni ja ga zacudo nisam nasao ni u jednoj listi. Tačno kažeš, začudo... U vreme kad se pojavio izazvao je mnogo kontroverzi, neki su ga hvalili, neki kudili, uglavnom ispostavilo se da je stvarno vrhunski, kad se majstorski uradi kalibracija bez nekih preterivanja snimak je fenomenalan. Posle vidim da ga je AIWA sa 910-kom ubila po ceni.
hi.fi.377 pifat,
Ja sam 1990. kupio Rega Planar 3 + Rega Elys glavu. Gramofon je arhaican po pitanju komandi, ali sjajno radi - nije mi na odmet s obzirom na gomilu vinila koji imam. Tada sam kupio i Mission Cyrus One pojacalo. Kako je isporuka bila postom, Englezi su ispali maksimalno fer, napisavsi na kutiji cenu od 75 GBP (prava cena je bila 150, sa sve prevozom - u UK je tada cena sa VAT-om bila 200 GBP - a i sprava je slata avionom). Ne znam da li bi cena na kutiji bila OK kod nasih carinika, jer je cale imao dozvolu za uvoz, no imajuci u vidu "siroko poznati" Cyrus, verovatno ga ne bi nasli u katalogu. Igor
hi.fi.378 dr.grba,
>> postom, Englezi su ispali maksimalno fer, napisavsi na kutiji cenu od 75 >> GBP (prava cena je bila 150, sa sve prevozom - u UK je tada cena sa VAT-om >> bila 200 GBP - a i sprava je slata avionom). Ne znam da li bi cena na Stara praksa: meni su na pakete ploča vredne 12-15 funti pisali da je cena 4.75 funti, taman malo manje od ondašnje crvene crte za plaćanje carine na ploče. Nisu oni blesavi...
hi.fi.379 evlad,
>> ploce. Nisu oni blesavi... To bi se pre moglo nazvati poslovnost, jer si im trebao sa parama i drugi put, sto kod nas nije praksa. Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa (ako ima sta posle deranja)
hi.fi.380 jasicp,
> P.S. Ako trebaju neke informacije u vezi antene slobodno baci pitanje na mail > Posto radim u ovoj firmi mislim da mozes da dobijes odgovor iz prve ruke Hvala, ali vise ne treba. Trebalo mojoj bivsoj devojci, a posto ima spomenuti pridev, to vise informacija i nije potrebna :),:(.
hi.fi.381 jasicp,
> Sve ovo podrazumeva i zaista mocne hladnjake. Njihov Rth treba > da bude < 0,4, sto podrazumeva kuciste od bar 3 HE (13,2 cm), sa > hladnjacima od 10-12,5 visine, u zavisnosti od njihove efikasnosti > po cm visine. Zasto se nikad ne pokusa sa PC ventilatorima ? Valjda je EM polje koje stvaraju isto toliko malo primetno kao kod racunara ( bezopasno ).
hi.fi.382 drndi,
Pozdrav! Potrebna mi je pomoc u vezi jedne mini linije (Sony FH-414 II ). Naime imam strasnih problema da nadjem signal radio stanica (FM naravno). Cak i kada uspem to su ove najjace (202, I program, itd. ) i uzasno se cuju - krci, susti itd. E sad, pozadi se nalazi predvidjen ulaz za dodatnu antenu i pise FM75 oma. Mene interesuje sta tu prikljuciti, kako to izvesti itd. Please make it simple, posto se slabo razumem u takve stvari. Hvala unapred.
hi.fi.383 dr.grba,
>> Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa ********** Evo, dragi gledaoci, šta se zbiva kada nemate YU slova uključena. (((:
hi.fi.384 dveselinovic,
Običan koaksijalni kabl, isti kao i za TV, a sa druge strane antena. Ako nemaš prevelike zahteve, sobna antena sa pojačavačem će te sasvim zadovoljiti, ima lepo pojačanje 20-26 dB (10...20:1), što znači da na tjunerskom ulazu možeš računati na bilo šta između 250 i 630 mikrovolti signala (zavisi i od lokacije). Pošto većina tjunera postiže 95% performansi već na 500-600 mikrovolti, to je to. Ako baš hoćeš vrhunski kvalitet, onda ti ne gine spoljna antena. Pozdrav, DVV
hi.fi.385 dveselinovic,
SAJAM U NOVOM SADU: Sastanak 14:00 - 14:30 kod štanda firme COMTEC u sredu, 05.10. Ideja je da se ode na kaljektivnu razvaljotku od ručka, sa pričom, zezanjem i podjebavanjem uz meze.:-))))) Pozdrav, DVV P.S. Tarajče i ja smo već potpisani za taj termin.
hi.fi.386 evlad,
>>>> Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa >> Evo, dragi gledaoci, sta se zbiva kada nemate YU slova ukljucena. (((: E bas necu YU slova ! [Long live ASCII]
hi.fi.387 oki.,
>> >> Ako baš hoćeš vrhunski kvalitet, onda ti ne gine spoljna antena. Jedno pitanje u vezi toga. Koja je najbolja (spoljna) antena za FM područje? Hteo bi da 'pohvatam' što više stanica, pa me zanima šta da nabavim :). Sada sam priljučen na TV antenu, pa razmišljam da nabavim posebnu antenu za radio. Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.388 dveselinovic,
Pa, ako baš hoćeš sve, trebaće ti bar dve antene, ili jedan sa rotorom. Maltene bilo koja će ti odraditi posao ako živiš u samom gradu i ako nisi baš u nekoj gadnoj rupi, ili okružen soliterima. E, onda tu idu pojačavači, pa filteri, pa skretnice i sve to ispadne da košta kao neki Sequerra tuner.:-)))) Šalim se, u praksi dosta zavisi od toga gde si. Ja recimo stanujem u osmospratnici koja je sama za sebe, tj. najviša je zgrada od susednih. Mene je pokrivala jedna jedina antena i za Studio B i za radio Beograd; sada ne znam kako bi to izgledalo sa svim lokalnim stanicama. I to bez pojačavača i skretnica. Pozdrav, DVV
hi.fi.389 oki.,
>> Pa, ako baš hoćeš sve, trebaće ti bar dve antene, ili jedan sa >> rotorom. Maltene bilo koja će ti odraditi posao ako živiš u samom >> gradu i ako nisi baš u nekoj gadnoj rupi, ili okružen soliterima. E, Ups, izvinjavam se, nisam naveo veoma bitnu cinjenicu, a to je da sam u Zrenjaninu (u blizini nema solitera :) ). Mene konkretno zanima koliko dobro moze da TV antena zameni radio antenu? Kakve sve radio antene postoje? Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.390 dveselinovic,
U principu, TV antena može da odglumi FM antenu, ali to nije srećno rešenje i nikada ga ne bih savetovao, sem kao priručno i privremeno. UKT ili FM antena imaš koliko ti duša želi, od jednostavnih i jeftinih do složenih, velikih i skupih. Mogu biti statične ili rotacione, sa memorijama. Pošto si u Zrenjaninu, za tebe bi posao odradile dve antene - jedna ka Beogradu, druga ka Novom Sadu. Obe ne bi smele da te koštaju više od (2x20) DM 40, ali na to valja dodati kabl i spojku dva ulaza u jedan izlaz, koji ide na tjuner. U zavisnosti od broja elemenata, zavisiće i pojačanje antena, a može se kretati od 8 do 40 dB (2,5...100:1). Jedan pojačavač između sabirnice i tjunera bi to dalje mogao da pojača za sledećih 20-40 dB (10...100:1), što znači da teorijski možeš dobiti pojačanje i od 10.000:1. E sad, ako pretpostavimo da nisi neki FM lovac na izgubljene stanice, prosečna antena od nekih 4-6 elemenata ne bi trebalo da te košta više od DM 20, odnosno DM 40 za obe. Kabl ne bi trebalo da te košta više od daljih DM 20, skretnice i pojačavač daljih DM 40-60. Ukupno dakle DM 100-120. Za te pare, trebalo bi da dobiješ pojačanje od bar 40 dB (100:1), verovatnije 46 dB (200:1). Ako imaš čist pregled do Beograda i N. Sada, time bi trebalo du ujuriš u tjuner najveći deo FM stanica, računajući i relativno slabe lokalne stanice, kao recimo Pingvin, B92, Radio Indeks, itd. Ako se antene postave dobro, kvalitet zvuka bi mogao čak i da te iznenadi, mada to naravno jako zavisi od tjunera. Međutim, ako nisi okružen velikim zgradama, antenama se rešavaš najvećeg neprijatelja UKT-a, a to su reflektovani signali sa izobličenom amplitudom (ono "AM Suppression xx dB" u specifikacijama). Uzgred, sa dobrim signalom, ponekada se zapanjim kako tjuner može dobro da zvuči, maltene kao da sviram lokalno na sistemu, a ne iz radio stanice. Na žalost, to često zavisi od raspoloženja tonskog tehničara u studiju. Pozdrav, DVV
hi.fi.391 dr.grba,
>> Sastanak 14:00 - 14:30 kod štanda firme COMTEC u sredu, 05.10. E, a ja dolazim u četvrtak... ): DVV, da li si u četvrtak na sajmu?
hi.fi.392 amarilis,
ť SAJAM U NOVOM SADU: ť ť Sastanak 14:00 - 14:30 kod standa firme COMTEC u sredu, 05.10. ť Ideja je da se ode na kaljektivnu razvaljotku od rucka, sa ť pricom, zezanjem i podjebavanjem uz meze.:-))))) E bas mi je zao jer ne mogu pre subote.Pitanje dali je sajam otvoren i u subotu (pise lepo do osmog)?
hi.fi.393 mavava,
Da li neko zna gde mogu da se kupe kablovi za činčeve NA METAR. Hoću dada vežem DEK i pojačalo. Ne odgovaraju mi oni standardni, kratki su.
hi.fi.394 amarilis,
Evo mog doprinosa.Radi se o izlaznom pojacalu i to prilicno kvalitetnom.Uz poruku je .zip u kome se nalazi shema za orcad i malo objasnjenje. poweramp.zip
hi.fi.395 vstan,
Dobih juce jednu reklamnu kesu Deutsche Grammophon-a na kojoj pise "4D audio recording". Kakva je sad to novotarija ?
hi.fi.396 oki.,
Zahvaljujem se na veoma iscrpnom odgovoru. Sad cu da se bacim u potragu za antenom :). Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.397 dveselinovic,
Nema na čemu i puno sreće. Da si u Beogradu, mogao bi da nazoveš neki od niza servisa koji to rade, a kako je kod tebe, ne znam. Pozdrav, DVV
hi.fi.398 vstan,
Ima li da je ko prisutan na sajmu u Novom Sadu u sredu ? Da se eventualno nadjemo. Ajde jedan brz dogovor gde i kada :)
hi.fi.399 oki.,
>> Nema na čemu i puno sreće. Da si u Beogradu, mogao bi da nazoveš >> neki od niza servisa koji to rade, a kako je kod tebe, ne znam. Pa, BG nije tako daleko :). Imaš li neke adrese (tel.) u BG na koje bi mogao da potrazim antenu? Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.400 saricl,
!!! P.S. Tarajče i ja smo već potpisani za taj termin. Pa biće i Sarić najverovatnije.
hi.fi.401 saricl,
Dali je iko skinuo onu štampu što sam poslao za Ottalu i dasli uopšte ima interesenata pa da projektujem i za neke druge šeme koje je DVV ostavljao.
hi.fi.402 djcorto,
Prijatelju na izdisaju gumena ogibljenja basova na AR zvucnicima. Ima li toga negde ovde, ko to radi ???
hi.fi.403 cnenad,
Ovih dana sređujem stari HI-FI (pun prašine i sitnih kvarova) pa je red da se srede i zvučne kutije gde je na jednoj crkao bas i srednjetonac a možda i visokotonci ali mi to sad nije bitno. Caka je u tome što je model rađen pre deset godina pa i zvučne kutije. Zvučnici unutra su EI-AKUSTIKA Svrljig. Model za bas je AZ 0801 / BFP-1 40 W 4 Oma a srednjetonac AZ 0501 MFP-1 i isto od 40 W i 4 Oma. Gledao sam danas po prodavnacima i nema nigde tih modela a ranije je ih bilo gde hoćeš. Ovi novi modeli su iste veličine ali od 60 i 80 W Da li neko zna gde bi se stari modeli mogli naći ? Da li neko ima telefon fabrike u Svrljigu ? Ako ništa ne bude od ovoga, da li bih mogao da iskoristim srednjetonac koji je iste veličine, isto 4 Oma ali jačine 50 W a isto je i sa basom koji je 60 W i podržava i 4 i 8 oma ?
hi.fi.404 dveselinovic,
Ja danas videh tušta i tma drajvera u Ei Niš radnji malo iznad Vukovog spomenika, tj. Doma Kulture, u Bulevaru, kada se ide ka Cvetku sa desne strane. Vidi da li su to ti koji ti trebaju, ja ne znam da li su to novi ili stari. Pozdrav, DVV
hi.fi.405 dveselinovic,
Pa to sam i ja predlagao - daj da se dogovorimo na šta idemo, pa onda da se udružimo oko posla. Na primer, hoćemo zvučne kutije. Dogovorimo se oko toga koje drajvere ćemo da uzmemo, na primer McCauley (kopija JBL-a, ali po nižoj ceni, recimo 18" bas od 14 kg, magnet 11 kg, cena oko DM 400 ovde sada odmah), pa sredimo neki logičan niz (mala, srednja, velika), pa razvijemo skretnice, nađemo majstora za kutije i onda režemo jednom za sve, a ko ne može odmah, ostaju mu projekti u amanet. Ili, odlučimo da se orijentišemo na MOSFET tehniku. Uzmemo tri modela, recimo 50/110/220W, razvijemo štampu, nađemo kanal za delove po razumnoj ceni, ovde kupimo sve što može (a sem gole elektronike, može sve - i trafo po narudžbini, i kutija, i hladnjaci), pa napravi kome šta treba. Opet, ostaju filmovi i tehnologija rada. Razlog tome je jednostavan - na svojoj koži sam iskusio šta znači razvijati nešto od nule, jer braćo, sama šema, ma kako dobra, je jedva nešto malo više od nule. Delovi nisu problem, ali sve ostalo jeste. Od pločica do kutije, a posebno hardver, tj. kutija, hladnjaci, itd. Tu ako nema precizne dokumentacije u milimetar i ne zna se ko to može da odradi, zaboravite posao. Glavni razlog zbog koga sam sebi kupio uređaje a nisam ih napravio je što dobijem ospice kada mi neko spomene kutije, rupice, bor mašine, hladnjake, bolcne i ostalo. Da sve bude još lepše, ovde među nama ima ljudi koji nabavljaju delove po izuzetno razumnim cenama. Šta mene briga što oni zarađuju na tome ako je cena koju ja plaćam maltene ista ili čak manja od cene u nemačkoj za istovetan deo? Neka i zarade, neprirodno je da bilo ko radi besplatno, manite me sa samoupravnim socijalizmom i URAAA logikom. Jedino za sebe rezervišem pravo da besplatno dajem ono što imam jednostavno zato jer ja to tako hoću. Sve to što imam ne vredi ni pišljiva boba ako to niko ne vidi i nema, vrednost stiče tek kada se ponudi zainteresovanima. Pozdrav, DVV, The High Current Man
hi.fi.406 sjocic,
├> Prijatelju na izdisaju gumena ogibljenja basova na AR zvucnicima. Ima li ├> toga negde ovde, ko to radi ??? Neka proba na 631-730 imaju oglas da to rade, pa neka proba.
hi.fi.407 djcorto,
>> Neka proba na 631-730 imaju oglas da to rade, pa neka proba. Hvala Cile ;)
hi.fi.408 kanki,
>> Dali je iko skinuo onu štampu što sam poslao za Ottalu i dasli >> uopšte ima interesenata pa da projektujem i za neke druge šeme >> koje je DVV ostavljao Strpi se malo, čeka se Orcad, pa kad stigne...
hi.fi.409 spale,
Jel zna neko ko u gradu servisira Panasonic kasetofone i AIWA dekove? Naravno, da bude kvalitetno. Nikola
hi.fi.410 armitage,
Da li vredi uzimati kasete od 100 min. žujem tu i tamo kako one 'opterećuju mehanizam deka' i sl. -*- Armiage -*-
hi.fi.411 calex,
<!> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. žujem tu i tamo kako one <!> 'opterećuju mehanizam deka' i sl. Postojale su i kasete od 120 minuta <ima li ih još?> ali im je glavna mana bila tanka traka i kao takva podložna oštećenjima. Zbog toga je neka optimalna dužina bila 90 minuta. Verovatno su sada ove od 100 minuta pravljene sa kvalitetnijom trakom, naročito od onih boljih firmi. Ja imam par BASF od 100 minuta i ponašaju se kao i sve njihove kasete. A mehanizam deka sigurno opterećuju, drugar se žali da kod njega malo otežu. Kod mene sve radi ok.
hi.fi.412 dveselinovic,
Jedini način da se na isti prostor spakuje više trake jeste da se utanji traka. Kada je ona ionako dosta tanka, dalje brijanje počinje da biva veoma sumnjiva propozicija. Nakon niza eksperimenata na mom Sony TC-K 808ES, zaključio sam da je 90 min. ipak optimalno. Samim tim što se proizvode i duže svirajuće trake, jasno je da ima ljudi koji se sa tim ne slažu. Slično tome, zaključio sam da je (bar na mom deku) razlika između veoma kvalitetne CrO2 trake i metala toliko mala da se metal jednostavno ne isplati. Istina, moj dek ima neobično velike mogućnosti podešavanja svega (zato sam ga i uzeo), pa je moguće postići jako visok nivo precizne kalibracije prema traci, što omogućava izvlačenje svih kapaciteta trake. Kod većine proizvoda, mogućnosti su manje, pa je čovek više zavisan od fabričkih vrednosti, što neretko dovodi do jakih preferencija ka metalnim trakama, jer su dekovi u principu najbolje podešeni baš za njih. Što se kaseta tiče, čast drugima, ali ja postižem najbolje rezultate sa Maxell i Agfa kasetama. Priznajem da sam se njima najviše i bavio, jer vučem jaku preferenciju ka tim firmama iz doba magnetofona, kada su one žarile i palile. Pozdrav, DVV
hi.fi.413 zurzul,
##> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. Cujem tu i tamo kako ##> one 'opterecuju mehanizam deka' i sl. Nekad se desi da ako imas losa kasetofon,da nece(nemoze) da pokrene kazetu a o opterecenju da ne pricamo!
hi.fi.414 evlad,
>> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. Cujem tu i tamo kako one >> 'opterecuju mehanizam deka' i sl. Kasete od 100 minuta su uradjene zbog kompakt diskova cija je prosecna duzina cca 50 minuta, sto bi rekli cisto trgovacki stos. Inace toplo ti preporucujem sledece marke (CrO2) Maxell XL II, Maxell UD II, Sony UX-S.
hi.fi.415 funky,
re: kasete Slažem se da je kvalitet snimka na kvalitetnim CrO2 trakama uporediv sa metal-om. A šta bi sa trajnošću snimka ? Imam brdo kaseta iz 82,3,4,5 i mogu ti reći da je ogromna većina CrO2 traka neupotrebljiva (distorzija i gubitak visokih tonova, "disanje" - efekat usled delimičnog razmagnetisanja) gužvanje..... Metalke su uglavnom OK, dok mi se čini da TDK MA-R nije izgubila ni malko (i dalje perfektno). Sad su metalke tolko pojeftinile da, da imam još uvek dek (a ne DAT) ne bih se uopšte razmišljao. Npr u SKCu su se gadjali do skoro sa MA-X za 5 DEM, dok SA-X košta 4-4.5. pozdrav
hi.fi.416 funky,
Ah, da dopunim. Videh letos u grčkoj TDK D-180 min :)))) valjda služi samo za govor, ili sl. (normalka).
hi.fi.417 ognjen,
Skoro je bilo reci o povezivanju zvucnika i pojacala (stuba), pa vas molim da me uputite na poruku. Konkretno, ubedjujem se s caletom da ne valja da se tupava zica nastavlja (2 komada dakle), a da je jos gore da se povezuje telefonskom zicom (znam da ste se bas tome smejali). So, pointer, please!
hi.fi.418 dveselinovic,
Imaš kablova za struju po radnjama u gradu sa dve ili tri žile od 25 i 40 A. Nije idelano, ali je beskrajno bolje od uobičajenih varijanti tel. kabla, kanapčeta i slično. Pažljivo premerite potrebnu dužinu i uzmite u obzir eventualno izmeštanje stuba (da posle ne zafali). Tek onda kupite, da bude što kraći. Pozdrav, DVV P.S. Videh juče takve kablove u "Elektrotehni" (bivša "Tri žekića") preko puta Vukovog Spomenika. Cenu nisam zapazio.
hi.fi.419 dveselinovic,
Sinoć (jutros) mi se žena vratila sa nekog kongresa u Italiji i častila me sa dva primerka časopisa "Suono", jedan redovan broj za oktobar, a drugi godišnjak za 94/95. Godišnjak je u stvari general- ni katalog za sve što se nudi u Italiji, ali je redovan broj jako zanimljiv. U njemu naravno više testova, ali jedan kao naručen za mene - 8 pojačavača snage u rasponu cene od (ekvivalent Lit 1.000 = DM 1) DM 1.100 do DM 3.650, od raznih poznatih imena. Uzgred, vidim da je "Suono" zadržao sistem racionalnih merenja; na primer, za zvučnike navode koeficijent struje - za koliko treba pomnožiti nominalnu struju prema specifikaciji kada se uzmu u obzir i padovi impedanse zvučnika i fazni pomeri. Najmanji viđen broj je 1,71, prosek je oko 1,9, a ide se do 2,1. Lepo vama govori tata DVV, struja je ključ. Inače, merenja stabilnosti su obavljena na induktivnim (-60 ste- peni) i kapacitativnim (+60 stepeni) opterećenjima. Sva ostala merenja su obavljena u Institutu za Hi-Fi (IAF) u Rimu, prema važe- ćim IEC standardima; napon napajanja 220 +/- 0,5 V. Prenosim dobijene podatke: SNAGA, 1 kHz, OBA KANALA POBUĐIVANA ISTOVREMENO: 8 Oma 4 Oma 2 Oma Cena Fase Powersource 135 199 253 3.145 Harman/Kardon PA 2400 122 199 272 2.800 Marantz SM-80 135 199 253 1.500 Micromega Micro.AMP 33 49 65 1.590 Musical Fidelity Typhoon 48 63 71 1.253 Nakamichi PA-5E II 187 302 416 3.600 Parasound HCA800 II 107 151 188 1.200 Sony TA-N55ES 117 168 198 1.100 SNAGA, ODNOS IZMEĐU 8 I 4 OMA I IZMEĐU 4 I 2 OMA: 4:8 2:4 2:8 Fase Powersource 1,46 1,28 1,87 Harman/Kardon PA 2400 1,62 1,36 2,20 Marantz SM-80 1,46 1,28 1,87 Micromega Micro.AMP 1,48 1,35 1,99 Musical Fidelity Typhoon 1,29 1,25 1,61 Nakamichi PA-5E II 1,41 1,24 1,75 Parasound HCA800 II 1,41 1,24 1,75 Sony TA-N55ES 1,41 1,24 1,75 SNAGA, 100 Hz/1kHz/10 kHz, OBA KANALA POBUĐIVANA ISTOVREMENO: 100Hz 1kHz 10kHz THD % Fase Powersource 124 134 136 0,09 Harman/Kardon PA 2400 114 122 125 0,11 Marantz SM-80 124 134 136 0,08 Micromega Micro.AMP 30 34 34 0,25 Musical Fidelity Typhoon 45 45 45 0,55 Nakamichi PA-5E II 179 185 188 0,28 Parasound HCA800 II 98 107 106 0,24 Sony TA-N55ES 106 117 112 0,12 POJAVA PRVIH ZNAKOVA IZOBLIžENJA NA REAKTIVNIM OPTEREĆENJIMA: Induktivna Kapacitativna Fase Powersource -- - 2,8 dB (70 W) Harman/Kardon PA 2400 + 0,8 dB + 0,8 dB (147 W) Marantz SM-80 - 0,1 dB - 0,6 dB (116 W) Micromega Micro.AMP -- - 3 dB (17 W) Musical Fidelity Typhoon - 3 dB - 3 dB (22,5 W) Nakamichi PA-5E II -- + 0,4 dB (203 W) Parasound HCA800 II - 3 dB - 1,2 dB (50 W) Sony TA-N55ES 0 dB + 0,6 dB (110 W) ODZIV UžESTANOSTI NA 1+1 W/8 OMA, FAZNI POMER +/- 45 STEPENI: +/- 1 dB +/- 3 dB Fase Powersource 2 Hz - 106 kHz 2 Hz - 154 kHz Harman/Kardon PA 2400 2 Hz - 135 kHz 2 Hz - > 200 kHz Marantz SM-80 2 Hz - 106 kHz 2 Hz - 154 kHz Micromega Micro.AMP 2 Hz - 82 kHz 2 Hz - > 200 kHz Musical Fidelity Typhoon 5 Hz - 30 kHz 2 Hz - 65 kHz Nakamichi PA-5E II 2 Hz - 101 kHz 2 Hz - 193 kHz Parasound HCA800 II 4 Hz - 38 kHz 2 Hz - 80 kHz Sony TA-N55ES 5 Hz - 103 kHz 3 Hz - > 200 kHz OSETLJIVOST ZA I ODNOS SIGNAL/ŠUM PRI NOMINALNOJ SNAZI: Osetljivost Signal/šum, A wtd. Fase Powersource 1,15V/24k/580pF - 122 dB Harman/Kardon PA 2400 0,83V/32k/200pF - 119 dB Marantz SM-80 1,15V/24k/580pF - 122 dB Micromega Micro.AMP 0,70V/21k/710pF - ??? dB Musical Fidelity Typhoon 0,62V/7k/850pF - ??? dB Nakamichi PA-5E II 1,60V/51k/310pF - ??? dB Parasound HCA800 II 0,74V/35k/290pF - 111 dB Sony TA-N55ES 0,13V/18k/50pF - 111 dB FASE POWERSOURCE 1.0 (Fase Evoluzione Audio, Via vecchia Ferriera 103, Vicenza, Italia) 360x180x340 mm, 16,5 kg, nominalno 100W/8 Oma. Ima četiri glavna elektrolita Kendeill od po 10.000uF/63V, u paraleli sa po dva elektrolita od po 680uF/63V po kanalu. Koristi Hitachi MOSFET tranzistore. HARMAN KARDON PA 2400 (Harman International, 8380 Balboa Boulevard, Northridge, CA 91325, USA). 443x160x405 mm, 16 kg, nominalno 120W/8 Oma. žetiri ELNA for Audio elektrolita od po 12.000uF/70V, torus prečnika 15 cm. Na izlazu svakog kanala po dva para Toshiba 2SA1302/2SC3281 tranzistora. MARANTZ SM-80 (Marantz International, P.O.Box 218, Building HCM10, Vestdijk, 5600 MD, Heindhoven, Netherlands). 420x132x334 mm, 13 kg, nominalno 100W/8 Oma. Izlazni stepen koristi po dva para tranzistora Toshiba 2SA1301/2SC3280 po kanalu, a ima i "Super-Fi" kondenzatore na sebi. U mono režimu (bridged) daje 300W/8 Oma. MICROMEGA Micro.AMP (Micromega, 1 rue Leonardo da Vinci, Z.A. des Boutries, 78700 Conflans Sainte Hondrine, France). 220x60x205 mm, 3,5 kg, nominalno 25W/8 Oma. Koristi MOSFET izlazni par tranzistora po kanalu, ima 4 Philips elektrolita (2+2) od po 6.800uF/63V. Pozlaćeni RCA Cinch konektori. TYPHOON (Musical Fidelity, 15/16 Olympic Trading Estate, Fulton Road, Wembley HA9 0TF, England). ? x ? x ? mm, ? kg, nominalno 45W/8 Oma. Koristi 4 (!!!) para izlaznih tranzistora po kanalu, tipa 2N5880/2N5882. Ima 4 (2+2) elektrolita od po 4.700uF/50V, na kritičnim mestima koristi metaloslojne otpornike od 1%. U mono režimu daje 150W/8 Oma (bridged). NAKAMICHI PA-5 II (Nakamichi Corp., Japan) 435x157x421 mm, 21,5 kg, nominalno 150W/8 Oma. 5 parova tranzistora na izlazu po kanalu, 4 (2+2) Nichicon elektrolita velike brzine od po 33.000uF/80V svaki za strujne pojačavače i 2x47.000uF/80V za naponske stepene. PARASOUND HCA800 II (Parasound, 950 Battery Street, San Francisco, CA 94111, USA). 438x95x300 mm, 10,4 kg, nominalno 100W/8 Oma. Torusni trafo od 700VA, dva elektrolita Nichicon Great Supply od po 15.000uF/80V. Po jedan par izlaznih tranzistora Sanken AT1386/AT3519 po kanalu. U mono (bridged) režimu daje 1x260 W/8 Oma. SONY TA-N55ES (Sony Corp., 7-35 Kitashinagawa 6-chome, Shinagawa- ku, Tokyo 141, Japan). 467x150x365 mm, 12,2 kg, nominalno 110W/8 Oma. Zajednički trafo za oba kanala, ali sa odvojenim sekundarima. Naponski stepeni filtrirani sa 2x5.600uF/80V, strujni sa 2x12.000uF/80V. Izlazni stepeni se sastoje od po jednog para Sanken 2SA1215/2SC2921 tranzistora po kanalu. U mono (bridged) režimu pojačavač daje 200W/8 Oma. Kako zvuče ili ne zvuče (po "Suono"-u) Reference su: YBA 3 ("fantastico") pretpojačavač i pojačavač snage, Infinity K8i/Avalon Monitor/Boston Acoustics 300L zvučnici i Forsell Air Reference CD.Muzički materijal obuhvata radove u klasici, džezu i Fusion-u. Po njima, najbolji u grupi je bio Nakamichi, "zaista izuzetan u gotovo svim aspektima slušanja" ("... veramente straordinario su practicamente ogni parametro rilevante all'ascolto, ..."). Ponašao se sa lakoćom i aposlutnom nonšalancijom. Od ostalih, dopao im se i FASE uređaj zbog sličnosti sa cevkama; Marantz-a hvale zbog srednjih tonova, ali mu zameraju niske i visoke tonove, a za H/K kažu da je čujno balansiraniji od Marantz-a, da je čist i gore i dole i da ima dobar udarac na basu. Musical Fidelity kažu da lični na H/K, ali da je manje rafiniran. Za Parasound kažu da je hladan, za Micromegu da je jako brza, ali da joj nedostaje toplina i "duša" muzike. Za Sony-ja kažu da je ekonomski najpristupačniji i najbolje rešen u kontekstu cena/kvalitet, ali da je u ovoj grupi najmanje muzički precizan i da zaostaje za ostalima. * * * Mali kuriozitet. Nakamichi je ponosno istakao na prednju ploču velika slova "Stasis", valjda da bi ličio na Threshold (Nelson Pass je ovaj izraz upotrebljavao još krajem 70-tih). U osnovi, njegova šema je zastrašujuće slična Otali (!!!), a logika je sledeća: pošto se ulazni stepen sastoji od FET tranzistora u kaskadi sa bipolar- cima, a drugi stepen naponskog pojačanja je takođe diferencijalni par, i pošto kao takvi imaju sopstvene lokalne reakcije, ukupna reakcija se faktički odnosi na izlazni stepen, pa se stoga može reći da naponski pojačavač radi u čistoj klasi A i bez oslanjanja na ukupnu reakciju. Dakle, za one koji prave Otalu, neka odmah dodaju na prednju ploču dva natpisa: "Stasis Technology", jer je Otala autor ove konfiguracije, i neka odmah rknu i natpis "Quad Class A". Zašto "Quad"? Iz niza razloga: prvo, da asociraju na britansku firmu Quad, ali to je manje bitno; drugo, da se zna da uređaj ima četiri stepena koji rade u čistoj klasi A (što je tačno), a problem je peti stepen koji je jako nagnut klasi A, pa bi možda bilo tačnije napisati "4,5 times Class A" ili skraćenicu kao "SSCADWCABPS" (Super Sampled Class A Driver With Class A Biased Power Stage - (c) DVV, 1994:-)))))), pa ko je majstor, nek' patentira naziv, i treće, da nabijete malo kompleksa Hi-Filističarski polupismenim i nepismenim masama, tek toliko da malo pate što i oni to nemaju. Ja odoh u klonju da smotam jedan SMURF (engleska verzija Štrumfa) za "Stereo Many Unit Resistor Feedback", skraćeno SMURF, i to zato jer je: stereo, tj. ima dva kanala, sastoji se od mnogo delova pa je "Many Unit", a u reakciji ću imati dva i dva paralelno vezana otpornika, kako bi ih bilo više, pa otud "Resistor Feed- back". Ničemu ne služi, al' jebote, al dobro zvuči! čari me, pali me, sviđa mi se. :-))))))))))))))) Pozdrav, DVV P.S. Ajd sad, elektroničari i konstruktori, imate gore dosta podataka da izvučete niz zaključaka kako je šta napravljeno i da ih uporedite po koncepcijama. Da vas vidimo - izem ti karakteristike ako ne umeš da ih protumačiš i izvučeš zaključke.
hi.fi.420 saricl,
!!! Pa biće i Sarić najverovatnije. čao mi je što moram da kažem , ali Sarić neće biti sigurno. Sastavio me posao, pa finansije itd...:(((((((((
hi.fi.421 saricl,
!!! Strpi se malo, čeka se Orcad, pa kad stigne... Ono što sam ja poslao je štampa u HPGL formatu spremna za izvlačenje na laser i izradu filmova. Inače imam gotove i filmove pa možete na mail naručiti i ploče. Cena je 25 din + poštarina i pakovanje. Koliko je ovo poslednje neznam jer nisam proveravao, ali to možete pitati i kod vas u pošti.
hi.fi.422 saricl,
!!! Ako ništa ne bude od ovoga, da li bih mogao da iskoristim srednjetonac !!! koji je iste veličine, isto 4 Oma ali jačine 50 W a isto je i sa basom !!! koji je 60 W i podržava i 4 i 8 oma ? Koliko je meni poznato u pitanju su isti zvučnici, a neki prijatelji su proveravali te podatke o snazi i kažu dane drže vodu. So, slobodno montiraj.
hi.fi.423 dveselinovic,
Vidi Boga ti, ja sam nekako propustio to mesto gde si ti dao štampu projektovanu tako da ide pravo na laser. Koja je to poruka bila, da to obavezno pokupim? Pozdrav, DVV
hi.fi.424 cnenad,
ŁŁŁ Koliko je meni poznato u pitanju su isti zvučnici, a neki prijatelji su ŁŁŁ proveravali te podatke o snazi i kažu dane drže vodu. Xe, baš mi bilo čudno da su po gabaritu isti a po jačini različiti. Eto dakle čime se Akustika Svrljig bavi :(( BTW, ako već nekog interesuje nek ih uzima u RK, tamo su najjeftiniji (a može i na dve rate u čekovima). U prodavnici na Bulevaru koju je spomenuo DVV i jedan i drugi su oko 60 din dok je u RK bas 37 din a srednjetonac 41 din.
hi.fi.425 pifat,
A propos nabavke kablova za stub i zvucnike, preporucujem nabavku u prodavnicama "Beogradelektra", znam za tri, u Bulevaru Revolucije cirka 257 (neparna strana, blizu Cvetkove pijace), u Nikole Spasica (kod Knez Mihajlove) i Pop Lukinoj (iznad poslovnice SDK). Izbor im je obicno bolji nego u Elektrotehni, a i cena ume da bude niza. Igor
hi.fi.426 kanki,
>> Ono što sam ja poslao je štampa u HPGL formatu spremna za >> izvlačenje na laser i izradu filmova. žek malo, ja mu dođem malko dalje pa mi DL ne ide često, nego reci mi jeli to šema pojačala koje je slao DVV ili nešto drugo, tj šema štampe za tu 'šemu'..?!? goran
hi.fi.427 amarilis,
Stvarno a gde je shema za ottalu?