hi.fi.1dusan,
Ajd da budem prvi :)
hi.fi.2sjocic,
Koja pojačala mogu da se kupe trenutno u Bg, a da im se cena kreće
600-700 dem (nešto što bi se lepo slagalo sa Tannoy J95 zvučnicima
a snage bar 80W na 8 oma)?
Takođe me zanima koji CD-plejer može da se nađe ca cenom od 400-500dem?
hi.fi.3vujos,
tema: Ne tiče se HI_FI-a ali ima mikrofon ;)
Ne znam da li ste primetili na Svetskom prvenstvu u US, pored aut linije
ljude sa providnim parabolama. LM, pošto znamo da su to 'hvatači šumova'
interesuje me da li neko ima iskustva sa sličnim stvarčicama (domet,
osetljivost mikrofona i sl.)
ps. Ne, ne, ne treba mi objektiv 1000mm, ni toki-voki, ;))))))
hi.fi.4stefan,
> ljude sa providnim parabolama. LM, pošto znamo da su to 'hvatači šumova'
> interesuje me da li neko ima iskustva sa sličnim stvarčicama (domet,
Ne znamo ;) Ja baš htedoh da pitam što drže te "satelitske antene" pored
igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove?
hi.fi.5jegor,
Sto se mene tice, uz tvoje kutije bi najbolje pasovalo neko Rotel pojacalo.
Probaj sa modelima 840 BX4, ili jos bolje ako nadjes 840 BX3. Od novijih probaj
bilo koji model iznad oznake 960. Neces zazaliti.
hi.fi.6sjocic,
├> Sto se mene tice, uz tvoje kutije bi najbolje pasovalo neko Rotel pojacalo.
Da li to ima da se nadje u Bg, koje su im cene i karakteristike? :)
hi.fi.7dveselinovic,
"Najbolje bi išlo"?
Kako to najbolje, molim te objasni zašto?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.8vujos,
¨> igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove?
Da, baš za to :)
hi.fi.9ljubisha,
>¨> igrališta ;) Dakle, čemu to služi, da hvata udaljene zvukove?
>> Da, baš za to :)
To je "običan" usmereni mikrofon. A bio je pre desetak godina film u
kome je čovek koristeći takav mikrofon (i uz pomoć silne audio tehnike)
slučajno otkio jednu poveću zaveru.
hi.fi.10zqusovac,
> ljude sa providnim parabolama. LM, posto znamo da su to 'hvataci sumova'
> interesuje me da li neko ima iskustva sa slicnim stvarcicama (domet,
Ima.
Pitajte konkretno.
Samo kao mali uvod:
Jedan od najboljih profesionalnih mikrofona za terensko tonsko snimanje
SENNHEISER HD 416 ima ugao zahvata oko 8 o (sto ce reci da mu nesto oko 90%
zvuka koji zahvati dolazi iz tog opsega). Pojacavanjem osetljivosti na mikseti
moze se uhvatiti zvuk sa prilicne daljine.
Problem sa usmerenim mikrofonima je sto treba veoma precizno 'hvatati' izvor
zvuka, sto je u slucaju trcecih ljudi prilicno tesko (a jos x 90 minuta!).
Sirokougaoni mikrofoni (zahvatni pojas je siroka kardioida) ne mogu se
koristiti za udaljene izvore jer zahvataju sve i svasta sa strane, pa se
zeljeni zvuk mesa sa nezeljenim, tj. sum je prevelik.
Da bi se uhvatio ton na utakmici koristi se parabolicni reflektor sa zahvatom
oko 30 o. U zizi reflektora je sirokopojasni mikrofon, tako da je moguce ili
postaviti nekoliko kombinacija mikrofon/reflektor da pokrivaju razne sektore
ili blago usmeravati reflektor, sto je daleko lakse.
P.S.
Molim da me ne pitate za strucne termine db, atenuacija itd, ja sam samo
korisnik a pri ruci nemam mnogo literature.
poz,
zq
hi.fi.11funky,
Imam viška trenutno englesko pojačalo Musical fidelity B1.
Ako nekog interesuje, nek vidi oglase :)
Pozdrav, funky
hi.fi.12jegor,
Gledaj oglase, ne budi nestrpljiv, cekaj pravu stvar i
nekoliko meseci ako treba, veruj mi isplatice se. Te sprave
sigurno mogu da se nadju u Beogradu, ali ces morati da budes
uporan. Imas vrhunske kutije, ne zaleci se na japance. Nemoj
da te brine snaga pojacala. Taj model ima vrlo visoku
osetljivost, tako da i manje pojacalo moze da ih potera, ali
naravno ako hoces pravi bas, moraces da potrazis nesto sto je
na gornjem pragu njihove izdrzljivosti.
Pozdrav :)
Jegor
hi.fi.13jegor,
Pazi ovamo ;) Tannoy J95 su mrak kutije. Kataloska cena im je
520 Funti. Uz njih ne ide da se butaju tamo neki technics-i. Najbolje
bi bilo da se uzme neko lampasko pojacalo sa predpojacalom, ali to kosta.
Postoji i neko nepisano pravilo da pojacalo kosta koliko i
zvucnici ili cak malo vise. Ovo naravno vazi ako hoces da imas
muski zvuk.
Ja imam odlicno iskustvo sa Rotelom i zato ga i predlazem.
Ako neko zna za bolje za te pare neka se javi.
Cao !
hi.fi.14dveselinovic,
Pitao sam onako iz znatiželje. Lično nisam oduševljen Rotel BX
serijom, uprkos engleskim metanisanjima o njima (jer iza toga stoji
firme Rank Audio), mada spremno priznajem da su bolji od proseka date
klase.
Međutim, u apsolutu, uvek bih uzeo Harman/Kardon, a ako mora da
bude Japanac (mada je i H/K napravljen u Japanu, ali dizajn je još
uvek iz okoline New York-a), prvo bih išao na Onkyo, a ako ni toga
nema, onda bih uzeo Denon-a. Naravno, sve to su sasvim lični izbori.
Uzgred, čujem da H/K risiveri od 30 i 45 W kod nas koštaju DM
1.100 i DM 1.240. Uprkos nominalno manjim snagama, to ih čini mojim
prvim izborom, pa neka i koštaju DM 300-440 više od proseka
Technics-a i sličnih uređaja. Bolje je poštenih 30W nego muljavih
100.
Sinoć sam slušao neki Sansui risiver od 2x105W/8 oma koji je u SAD
plaćen tačno $ 180. Neverovatna cena, iako je bila rasprodaja, ali je
zato i zvuk za $ 180.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.15dr.grba,
>> Gledaj oglase, ne budi nestrpljiv, cekaj pravu stvar i
>> nekoliko meseci ako treba, veruj mi isplatice se. Te sprave
Zašto da čeka nekoliko meseci kad ima koga da pita na Sezamu?
hi.fi.16vujos,
¨> To je "običan" usmereni mikrofon. A bio je pre desetak godina film u
¨> kome je čovek koristeći takav mikrofon (i uz pomoć silne audio tehnike)
¨> slučajno otkio jednu poveću zaveru.
Znam o čemu se radi, nego pitam ima li neko iskustva ?
ps. Film je 'Prisluškivanje' sa Jean Hekmanom ;)
hi.fi.17dcolak,
│ Zašto da čeka nekoliko meseci kad ima koga da pita na Sezamu?
Mala digresija, DejanR reče da i ovde treba čekati bar mesec dana
na odgovor a pri tome ni ne najaviti čekanje ;)
Sledge DAMMIR!
hi.fi.18dveselinovic,
U vezi poruke 3.17, mislim, braćo Hajfilističari, da smo teško
oklevetani. Ko je ovde čekao mesec dana na iole razumnije pitanje,
pod uslovom da se nije odnosilo na neki dibidus leĘvi uređaj, koji
niko sem ponosnog vlasnika nema?
Možda grešim, ali mislim da smo mi ovde dosta brzi. Ako je i bilo
kašnjenja, ona su bila reda veličine 5-6 dana, jer je bilo slučajeva
da odgovora jednostavno nema na brzaka.
Osećam se uvređenim i poniženim, a DejanR ću razmeniti par žustrih
poruka.:-)))) Biće to borba do RESET-a!
Pozdrav,
DVV
hi.fi.19vstan,
> U vezi poruke 3.17, mislim, braco Hajfilisticari, da smo tesko
> oklevetani. Ko je ovde cekao mesec dana na iole razumnije
> pitanje, pod uslovom da se nije odnosilo na neki dibidus leĘvi
> uredaj, koji niko sem ponosnog vlasnika nema?
U potpunosti podrzavam glasogovornika :)
hi.fi.20gknez,
Prijatelj je nabavio deck Techniks rs-b 405, ali nema
nikakve papire. Zanimaju ga karakteristike.Deck je
dvoglavi i, zanimljivo, ima DBX.
Ako neko zna nešto, nek napiše ovde, ili na mail.
hi.fi.21jasicp,
Hocu da namontiram PC ventilator u pojacalo. Koliko doticni kostaju i
gde se mogu kupiti ? Koliko struje trose ( da li je uputno skidati struju
sa trafoa ? ).
hi.fi.22jasicp,
Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim
na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ?
Koliko $$?
hi.fi.23dveselinovic,
Ventilatora ima po servisima, skinutih sa pokvarenih napajanja -
pošto su, sam Bog zna. Alternativno, možda se naše i neki nov, a u
Nemačkoj ih ima koliko hoćeš.
Međutim, dobro razmisli o takvom potezu. Svaki ventilator je
elektro motor, a svaki elektro motor manje ili više zrači. Ako se
ventilator nađe negde gde neki deo kola pokupi to zračenje, mogao bi
da dobiješ divnu sinusoidu od 2,2-3,6 kHz.
Najzad, šta će ti to? Koji pojačavač je u pitanju?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.24zormi,
* Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim
* na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ?
Pre par dana sam kupio sundjerčiće za male walkman slušalice pored
Tašmajdana. Bilo je i nekih većih, mada mi se čini da za HD430 ne
odgovaraju.
hi.fi.25vsasa,
Imam problem sa pojacalom :(( Kada ga ukljucim, nakon zagrevanja od par
sekundi, na levom kanalu se cuje pucketanje i sum (odprilike ssssssss).
Napominjem da nema veze koliko je "odvrnut" VOLUME, kao ni to da li je
pored pojacala ukljucen bilo koji drugi uredjaj. Desni kanal je potpuno
OK. Zvucnici nisu problem, probao sam da im zamenim mesta, sum se opet
cuje samo na levom kanalu.
Molim za savet! Zna li ko sta bi moglo biti i koji je lek? Pojacalo je
englesko, vrlo kvalitetno (da ne kazem skupo), pa bih voleo da dobijem
par saveta pre ev. servisa.
Hvala, unapred. Sasa.
hi.fi.26adj.joe,
Da li neko zna DOBROG majstora za zvučnike, tačnije drajvove?
Naime pre neki dan sam tek video da mi je od starosti (valjda,
ne znam šta bi drugo bilo u pitanju) istrulilo vešanje bas zvuč-
nika, i voleo bih da to popravi neko ko se razume u posao.
Hvala unapred,
.JOE.
hi.fi.27adzem,
Da li neko zna godinu proizvodnje pojacala YAMAHA A 550 ?
hi.fi.28jasicp,
> Medutim, dobro razmisli o takvom potezu. Svaki ventilator je
> elektro motor, a svaki elektro motor manje ili vise zraci. Ako se
> ventilator nade negde gde neki deo kola pokupi to zracenje, mogao bi
> da dobijes divnu sinusoidu od 2,2-3,6 kHz.
E o tome sam itekako razmisljao i da iskreno kazem, nemam pojma sta bi
se desilo. Da pravim oklop od lima? Koliki bi bio efekat zracenja i
oklopa ? Nista ne znam. Pojacalo je 15 godina stari Sanyo DCA 611, sa po
jednim STK0059 za svaki kanal. Bas sam prekjuce jedan lemio ( nov - 45.6
din kod BG Elektronika ) jer sam spojio izlaz od remote control umesto line
out na Discmanu na AUX pojacala, pri cemu se culo jedno lepo PPUFFF...
Dosta se greju hladnjaci, sto mi i nije nesto cudno, nego cisto mi palo
na pamet.
A evo sta sam uradio : postavio sam u regalu na 3-4 cm od
kucista-proreza na gornjoj strani pojacala jedan ventilator za, da
prostite, klozete : Iskra, 34W, onaj sto izvlazi miomirisni vazduh u kanal
za ventilaciju. Duva tako dobro da mi je kuciste pojacala hladno u bilo
koje vreme.
POCINJE NESTAJE STRUJE I TREPERI SVETLO ! PANIKA, iskljucujem kompjuter
iz struje i modem od zice, vec mi je jednom spaljen switcher, e nece vala
vise... Cujemo se...
hi.fi.29jasicp,
> Pre par dana sam kupio sundjercice za male walkman slusalice pored
> Tasmajdana. Bilo je i nekih vecih, mada mi se cini da za HD430 ne
> odgovaraju.
Je'l tamo iza kad se krene ka onoj somoteci ( bivsi Cepelin ) ?
hi.fi.30bulaja,
Ima li neko šemu i preporuku za neko minijaturno pojačalo snage
nekoliko W (nrp. 4 do 10 W)? Uslov je da nije mnogo komplikovano za
pravljenje i da se svi delovi mogu naći ovde. Ne treba mi ni nikakav
high fidelity sound :) već nešto na šta ću nakačiti discman/walkman i
neke zvučnike (zaostale od RIZ gramofona) zbog ozvučenja office-a. :)
hi.fi.31drpr,
-> Ima li neko šemu i preporuku za neko minijaturno pojačalo
-> snage nekoliko W (nrp. 4 do 10 W)? Uslov je da nije mnogo
-> komplikovano za
Trebalo bi navesti i kakve zvučnike ćeš da nakačiš (koliko oma)
da bi znali šta da ti potražimo.
cope
hi.fi.32dveselinovic,
Imam ja. Hoćeš? :-))))))))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.33zdrawcke,
Potrebna hitno lak žica 0.4mm. Ako neko zna gde ima da se kupi, biću mu
veoma zahvalan na toj informaciji :)
hi.fi.34sjocic,
Da li neko zna kako da rešim problem sve sporijeg nalaženja pesama
(traka) na Technics CD plejeru ? Napominjem da su diskovi
bili čisti i da nije problem do njih.
hi.fi.35bulaja,
Kakav je Sony CD model CDP 295? Prodaju ga preko oglasa za 350 DEM,
pa me interesuje vredi li te pare i ima li dovoljno dugmića i šarenih
lampica? :)
hi.fi.36vstan,
> Kakav je Sony CD model CDP 295? Prodaju ga preko oglasa za 350
> DEM, pa me interesuje vredi li te pare i ima li dovoljno dugmica
Toplo preporucujemo.
hi.fi.37dveselinovic,
Po meni, nije bog zna šta, ali za DM 350 zaista vredi ako je u
razumno dobrom stanju. Lično bih pre išao na neki Marantz ili
Philips, pa i Denon, ali ne može se reći da je taj Sony loš.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.38vstan,
> Toplo preporucujemo.
;>
hi.fi.39jasicp,
Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, Akai direct drive. Juce
sam ga pustio u pogon i ima problema : na stroboskopu, a i zvucno, se vidi
da se motor sporije vrti ( kockice idu udesno, i ne moze se kompenzovati na
"pitch control" jer je dugme do kraja okrenuto na "ubrzanje" ). Sta
mislite, u cemu je problem ? Skoro da je lakse na 45 rpm postaviti
normalnu brzinu 33rpm, nego kada ga pustim da ide na 33rpm.
hi.fi.40evlad,
>> Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, Akai direct drive. Juce
Svojevremeno sam imao Technics 1200 MK2 i u uputstvu je pisalo da je
potrebno skunuti tanjir i podmazati lezaj (otprilike 1 u godinu dana).
Ne znam da li je kod tebe kuglicni ili mesingani prsten. Pogledaj u
uputstvu za gramofon "nacin odrzavanja".
hi.fi.41vstan,
> Imam gramofon koji 3 godine nije ukljucivan, ..
========
Ajoooooj :[
hi.fi.42dveselinovic,
Mislim da postoje tri mogućnosti:
1. Treba podmazati ležaj AKO ga ima, tj. ako nije dihtovan kao
samopodmazujući (kao na mom Dualu);
2. Struja u mreži nije sasvim OK, što se i te kako dešava. Probati u
razno doba dana i noći;
3. Elektronske komponente su se "osušile", tj. usled duge neupotrebe
izašle van granica radnih tolerancija. Očigledno, treba zameniti
okrivljene komponente.
Pozdrav,
DVV
P.S. Idealno rešenje - treba zameniti gramofon.:-)))) Na žalost, i
najskuplje.
hi.fi.43funky,
Očisti laser :)
Provereno radi
hi.fi.44funky,
RE: mini pojačalo
Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a ima ga
kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM + troškovi ;)
Pozdrav, funky
PS da ne jurim sledeću poruku, odg. ti ovde za sony 295. To ti je najprostiji
model 195, samo što ima daljinski. Ima tonu dugmića i tonu plastike, i te pare
ne vredi. Vidjao sam i dosta bolji 395 za iste pare. Moja preporuka: Ako hoćeš
Sony, ne uzimaj ništa što ne počinje najmanje na 7*.
hi.fi.45ikordic,
Ortaka interesuje sledeće:
Mikseta (Yamaha ili slična) 12-kanalna. Uslovi: da ima regulaciju svakog
nivoa posebno, da ima na svakom nivou visoke i srednje basove i da ima
pojačalo u sebi.
Zanimaju me okvirne cene, kao i neki izvori odakle se ovo može navbaviti (u
zemlji i inostranstvu). Ako neko ima konkretnu ponudu, molim u MAIL.
hi.fi.46bulaja,
│Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a ima ga
│kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM + troškovi ;)
└───
Odlično, baš bi mi nešto takvo trebalo :). Da li to kompletno u kitu
znači sa štampanom pločom i napajanjem?
hi.fi.47ljubisha,
>Odlično, baš bi mi nešto takvo trebalo :). Da li to kompletno u kitu
>znači sa štampanom pločom i napajanjem?
E pa mnogo bi hteo. :)) Napajanje praviš sam i nije kritično za
ovo kolo. Treba da bude dobro filtirirano (78xx serija stabilizatora)
a od visine napona ti zavisi snaga pojačala (i otpor zvučnika). Nisam
dugo radio sa njim ali mislim da je potreban napon od 5-24V i zvučnik
od 2-16ŕ a za optimalan rad potreban napon na ulazu je 8-10mV.
hi.fi.48sikima,
Moja drugarica ima gramofon PHILIPS (star oko 10 god) koji ne radi pa sam
preuzeo obavezu da ga osposobim. Dosao sam do zakljucka da ne radi nesto u
vezi mehanike, odnosno da nedostaje jedan mehanicki deo. Sta se desava: kada
ukljucim START igla krene ali ne dodje do ploce, vec se zaustavi na pola puta.
Isto to se desava kada se gramofon iskljucuje.Molio bih sve koji imaju PHILIPS
gramofone da mi se jave na mail radi dva-tri pitanja. Isto tako da li neko zna
gde bih mogao da servisiram (kupim rezervni deo za ovaj gramofon). Napominjem
da je kvar (verovatno) mehanicke prirode.
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.49dveselinovic,
Pre će biti da bi jedno dobro čišćenje alkoholom i podmazivanje
boljim mašinskim uljem ili kvalitetnom grafitnom masti lepo rešilo
problem.
Koliko se sećam, Philips ima servis negde na N. Beogradu, ali ne
znam tačno gde.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.50sikima,
> Pre ce biti da bi jedno dobro ciscenje alkoholom i podmazivanje
> boljim masinskim uljem ili kvalitetnom grafitnom masti lepo resilo
> problem.
Hvala na savetu, ali bih voleo da cujem nekoga sa PHILIPS gramofonom
da bih mu postavio par konkretnih pitanja. U svakom slucaju probacu i to
da izvedem
> Koliko se secam, Philips ima servis negde na N. Beogradu, ali ne
> znam tacno gde.
Philips service, Jurija Gagarina 218, blok 61 tel. 150-164, 150-494
Oni se vise bave elektronikom a moj kvar je sigurno mehanicke prirode
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.51dveselinovic,
Pade mi na pamet - što ga sam ne očistiš, onako polako, švalerski,
nežno ga rastaviš, očistiš, podmažeš i sastaviš?
Nikako mi u pamet ne staje ideja da ti nedostaje neki deo, verujem
da se radi o potrebi podmazivanja.
Inače, moj komšija koji se odseli pre neki dan ima Philips
gramofon iz 1977 ili 78 koji i dan-danas besprekorno radi. On ga
inače ni najmanje ne štedi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.52ikordic,
RE: Conrad
=> Tebi bi trebalo nešto poput onoga sa kolom TBA810, 2x3.5W stereo, a
=> ima ga kompletno u kitu u konradu, odn Belton-comerc za 8.95 DEM +
=> troškovi ;) ^^^^^^^^^^^^^
Ovi su zastupnici "Conrad"-a? Bio bih zahvalan za adresu/telefon.
hi.fi.53sikima,
> sto ga nezno ne rastavis, ocistis, podmazes i sastavis (gramofon)
Da rastavim - znam,ocistim i podmazem - nije problem , ali da ga ponovo sas-
tavljam - to malo teze. Obicno kada popravim nesto javi mi se visak (mehani-
ckih) delova, tako da mi proces sastavljanja odnosi 60 % vremena rada.
Nista drugo mi ne preostaje nego da krenem polako sa ciscenjem.
> Nikako mi u pamet ne staje ideja da ti nedostaje neki deo, verujem
da se radi o potrebi podmazivanja.
Bavim se elektronikom, ali do sada nisam se bakcao sa gramofonima. Po mojim
nekim rezonima tu su glavni kvarovi mehanicke prirode.
> komsija sa PHILIPS garmofonom
Da li moze telefon od komsije na mail, jer bi mi njegovi odgovori pomogli
u daljem radu. Inace, gramofon je PHILIPS tip 563.
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.54dveselinovic,
Komšija se pre desetak dana odselio u procesu zamene stana sa
njegovom ćerkom, tako da tek treba da saznam novi broj.
Međutim, ne verujem da će ti biti od pomoći, jer je on
penzionisani pravnik koji nikada nije otvorio taj gramofon naprosto
zato što mu nije trebalo, jer odlično radi još od onda.
Ako ti pak trebaju saveti oko preferansa, o tome je pisao knjige i
u tome je ubistven.:-))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.55sikima,
> popravaka gramofona
Kao sto rekoh u prosloj poruci rastavio sam kompletan gramofon na sastavne
delove i sve ih prebrisao alkoholom, podmazao i ponovo ih sklopio. Za divno
cudo nije bilo viska delova (: Sumnjao sam da je potreban neki jos deo ali
gumica (remen) je oslabila pa je proklizavala i to me je dovodilo do zabune.
Kupio sam gumicu u BG elektroniku ("povoljno"= 3 din) i zamenio je.
U svakom slucaju problem je resen. Hvala na savetu !
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.56vujacic,
Pre izvesnog vremena sam pitao za savet kada sam hteo da kupim
risiver pa se još jednom zahvaljujem na odgovorima. Inače ipak sam
kupio Technich-a (sa-gx230d). Izgleda nije loš, ali mi smeta što
ne pokazuje jačinu signala ili ja nisam pronašao. Interesantno je
da se muzika koja se nudi po oglasima veoma lako prodaje, dok sam
zvao za risivere bar polovina ponuđenog je bila prodata istog dana.
Sad moram i zvučnike da kupujem pa ako može jedan savet koje,
jer ne bih da kupim neke bezveze, a ne bih ni neke koji mnogo
premašuju kvalitet risivera (da bacam pare). Nadam se da ima nešto
solidno do 300 Dm. Šta mislite da li bi se zvučnici istog proizvođača
ponašali bolje nego neki drugi istog kvaliteta.
Pozdrav, Ljubiša.
hi.fi.57evlad,
>> solidno do 300 Dm. Sta mislite da li bi se zvucnici istog proizvodaca
>> ponasali bolje nego neki drugi istog kvaliteta.
Zavisi od vrste muzike koje ces slusati.
za klasiku - KEF
za zabavnu - JBL, Infinity
Ako volis "ostar" zvuk kupi neke japanske.
Ja imam Technics SU-V505 i Infinity Quantum JR. i vrlo sam zadovoljan.
hi.fi.58dveselinovic,
Ako proklizava bilo kakva guma, dobro je namazati je kalofonijumom
rastvorenim sa malo alkohola ili vode. To obično reši stvar, mada ako
se radi o istrošenosti, samo prekrije (ali ne i reši) problem, bar za
neko vreme.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.59dveselinovic,
žisto principijelno, moram da se usprotivim podeli zvučnika na
pogodne za ovo ili za ono.
Mislim da je definicija koju je postavio AR još pre 20+ godina
jedina prava - čim je neki zvučnik dobar za ovo a ne i za ono, to
nije dobar zvučnik.
Dobar zvučnik je dobar za sve, sasvim sigurni nije probirljiv oko
vrste muzičkog materijala. Uzmi tvoj Infinity; iako su ti zvučnici po
meni malo hladni, ne može im se zameriti da loše reprodukuju niti
klasiku, niti rok, niti folk.:-)))) Mene to ne čudi, to je stara
firma, a sadašnji vlasnik je Harman International (tj.
Harman/Kardon); isti je vlasnik i još poznatije firme JBL, koja drži
profesionalce.
Sem toga, tu je i pitanje ukusa. Ja recimo sem modela 107 ne bih
uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje,
koji više); od Engleza, poštujem Spendor zvučnike, neke B&W modele
(istina, nisam ih sve čuo), a najviše su mi se sviđali IMF zvučnici
(transmission line modeli).
Inače sam od 1972. godine vlasnik AR zvučnika, koje i danas imam.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.60evlad,
>> Mislim da je definicija koju je postavio AR jos pre 20+ godina
>> jedina prava - cim je neki zvucnik dobar za ovo a ne i za ono, to
>> nije dobar zvucnik.
U pravu si !
Imao sam prilike da slusam sledece (kod ortaka koji je fanatik):
B&W, Cabese (mislim da su francuske), RED, JBL, AR-9, AR-10 pi ...
(ne mogu svega da se setim covek je u "zlatna vremena" menjao kombinaciju
svakih mesec dana) od pojacala sam slusao Crown (made in usa, sa dokumentima
o laboratoriskom certifikatu da je pojacalo ispitano), luxmann, Musical
Fidelity ...
Meni se licno najvise svidela komb: Crown i AR-9.
Mi smo se lepo ispricali, ali nismo coveku kazali koje kutije da kupi.
Stvar ukusa. Neko voli hladniji zvuk, neko topliji (a i dubina novcanika
je jedan od presudnih faktora) ...
PS. Moje infinity sviraju sve sem YU-FOLK :)
hi.fi.61cnenad,
ŁŁŁ Ako proklizava bilo kakva guma, dobro je namazati je kalofonijumom
ŁŁŁ rastvorenim sa malo alkohola ili vode. To obično reši stvar, mada ako
Ne znam šta je kalofonijum pa molim za objašnjenje. BTW čuo sam da naravno
gume NIKAKO ne treba čistiti čistim alkoholom već sa malo sapuna jer alkohol
valjda nagriza i rasteže gumu.
Doduše pretpostavljam da je ova kombinacija koju si naveo sigurno bolja od
čistog sapuna.
hi.fi.62cnenad,
ŁŁŁ uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje,
Zaboravljaš da ima ljudi koji vole 'obojen zvuk' :)
>>> Ne dajte da vas drugi farbaju <<<
hi.fi.63dveselinovic,
Pre neki dan, uzmem da sređujem svoj sto i naletim na fascikle
sa šematksim prikazima. Malo preberem, a tamo, svega i svačega.
Malo zagledam, sine mi ideja, razgledam još malo više i pomalo se
zapanjim.
Pade mi na pamet da malo pažljivije pogledam kakve suštinske
razlike postoje između standardnih, narodnih Hi-Fi uređaja i debele
ezoterije, valjda očekujući ogromne razlike. Njih naravno ima, ali
niti su ogromne, niti su suštinske.
U praksi, to znači otprilike sledeće:
1. Stvarnih razlika u primenjenim šemama, kada posmatramo
suštinsku elektroniku, ima ali su veoma male. To znači da je
na primer naponsko pojačanje u jednom narodnom pojačavaču
električno gledano potpuno isto kao u nekom ezoteričnom
pojačavaču - koji košta oko 8-9 puta više. Isti principi, ista
funkcionalna kola, malo drugačija izvedba;
2. Razlike koje postoje se u osnovi svode na dosta racionalne
zahvate, što znači da nisu unošene onako iz ćefa i hira, već
zato što nečemu realno služe (ili bar mogu da služe);
3. Najveća razlika se nalazi u domenu izvedbe, a ne projektovanja
kola. Topologija kola je dosta slična, ponekada i identična
(uz poštovanje objektivnih razlika, recimo u snazi), ali je
izvedba radikalno drugačija.
Navešću par primera. Svi navedeni parametri su dati prema proiz-
vođačkim karakteristikama.
Imam šeme jednog serijskog i jednog ezoteričnog uređaja. Jasno
se vidi da onaj serijski vuče jake korene (ovo je bila stvarno
diplomatska fraza - čitaj, more, kopiran je bezočno!) od onog
ezoteričnog, a izmene su unete radi izbegavanja autorskih prava
(funkcija ista, drugačija izvedba, ergo formalno različito) i
naravno čiste ekonomije.
U serijskom uređaju, izlazni stepen (po kanalu) se sastoji od
jednog para tranzistora u metalnom TO-3 kućištu; tranzistori su
komplementarni par od po 120V/10A/115W. Iz takvog stepena, dobija
se nominalna snaga od 60/80W RMS/impulsno u 8 oma (za impuls t =
100 nS). Inače, pojačavač ima veoma malu povratnu spregu, a lično
mogu da potvrdim da zaista lepo i čisto svira
Egzotični model ima izlazni stepen sa dva para serijski/paralel-
no vezanih tranzistora. Svaki tranzistor ima osobine 100V/25A/115W,
a nominalno daje po 50/70W RMS/impulsno u 8 oma. Dok prvi uređaj
uopšte nije predviđen za zvučnike od 4 oma, drugi daje 100/150W
RMS/impulsno u 4 oma, i čak 150/220W u RMS/impulsno u 2 oma. Uređaj
ima čak i nešto manju povratnu spregu od serijskog, uz ista ili
manja izobličenja.
Dalje, serijski uređaj koristi jedan hladnjak koji lično proce-
njujem kao zadovoljavajući za datu snagu, ali i kao jedan od
glavnih uzroka ograničavanju izlaza na 8 oma, jer je nedovoljno
efikasan da rashladi izlazni stepen pri većim strujama potrebnim
za rad sa manjim impedansama.
Egzotični model ima dva hladnjaka, od kojih je svaki bar duplo
efikasniji od serijskog uređaja. Dodajmo tome da se izlazni stepen
sastoji od ne jednog nego dva para tranzistora, što i te kako
doprinosi boljem hlađenju usled podele izvora topolota, i eto bitne
pretpostavke za približavanje cilju idealnog naponskog izvora.
Transformator u serijskom uređaju je prilično mali i jeftin, dok
egzotika ima dva odvojena trafoa, po jedan za svaki kanal, a svaki
pojedinačno je sigurno osetno jači od serijskog. Onaj serijski
procenjujem na 220-250 VA, a u egzotici, svaki daje bar po 300 VA,
dakle ukupno najmanje 600 VA.
Ispravljački most u serijskom uređaju je bio japanske proizvod-
nje, pa ga ne prepoznajem; cenim da se radi o nekom ekvivalentu
evropskog B100C5000 (100V, 5 A) mosta. U egzotičnom uređaju, tu su
dva KBPC 04-25 (400V, 25 A) mosta, svaki montiran na sopstveni
lokalni hladnjak.
Najzad, serijski uređaj koristi dva elektrolita od po 8.200
uF/63V za oba kanala, a egzotični koristi (2 puta paraleno/serijski
vezana po 2 elektrolita) 8 elektrolita od po 4.700 uF/63V.
Da časkom rekapituliramo - egzotični uređaj ima tačno duplo jači
izlazni stepen, bar je 3-4 puta bolje hlađen, ima oko 2,4+ puta
jače transformatore, 10 puta jače ispravljače i 2,29 puta veće
filterske kondenzatore, koji su pride i boljeg kvaliteta.
To su one očigledne razlike, ono što se vidi na prvi pogled kada
se otvore kutije. Ali, ima još.
Serjski uređaj koristi jeftine japanske dualne tranzistore (dva
tranzistora spakovana u zajedničko kućište i na zajedničkom
supstratu, što im daje bolju uparenost) koji koštaju DEM 1,30 u
maloprodaji. Ezoterični uređaj koristi Precision Monolithics (PMI)
MAT-04 super uparene, super niskošumne tranzistore, koji u istoj
maloprodaji koštaju oko DEM 28. To je ulazni stepen.
Drugi stepen je takođe diferencijalni par. U serijskom uređaju,
on se sastoji od dva diskretna tranzistora, gde svaki košta DM
0,21, a u ezoteričnom uređaju na tom mestu se nalazi LM394, opet
super uparen, niskošumni par tranzistora sa cenom od DM 8,80.
Serijski uređaj koristi standardne kondenzatore, dok ezoterični
koristi strogo polipropilenske i metaloslojne kondenzatore.
Serijski uređaj koristi standardne ugljene otpornike tolerancije
+/-5%, dok ezoterični koristi metaloslojne otpornike tolerancije
+/-1% gde god to ima ikakvog smisla. U serijskom uređaju, trimeri
su strogo "Piher" u plastici po ceni od DM 0,59 komad, dok
ezoterija koristi "Amphenol" potenciometre od 25 obrtaja min-max
uže tolerancije po ceni od DM 1,90 komad.
Shvatili ste.
E sad, ne bude mi mrsko, pa sednem i počnem da računam. Kada se
cena u delovima serijskog uređaja uzme kao indeks 1,00, cena
ezoteričnog bi imala indeks 2,23, što je ipak mnogo manje od
prodajnih 8.
Ako pretpostavimo da je objektivno teže projektovati ezoteričan
uređaj nego serijski (jer se dobro zna ko je koga iskopirao) i da
se radi o manjim serijama koje su stoga nužno skuplje po komadu,
i ako na osnovu toga dozvolimo DUPLIRANJE apsolutnog indeksa, to
je opet 4,46, a i to je mnogo manje od 8.
More, da tu ipak neko ne udara D E B E O porez na šminku?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.64dveselinovic,
Naravno, ali kada dođemo do bojenja zvuka, onda nema kraja
diskusiji. Po meni, cilj je da sve što manje boji zvuk; ergo, meni su
draži oni uređaji koji ne boje od onih koji boje. Pošto je tako, ono
koji boje me ne zanimaju, posebno u slučaju zvučnika, gde je problem
bojenja veoma prisutan, kao uostalom i kod svih pretvarača.
Ostajem dakle pri prethodnim komentarima: zvučnik koji je dobar za
jedno ali ne i za drugo nije dobar zvučnik.
Primer je moj AR 94. Naravno da i on kao i svaki zvučnik boji ton,
ali smatram da on to radi u manjoj meri od drugih i uvek to radi
jednako, bez obzira na vrstu programskog materijala. Klasika je isto
toliko i isto onako obojena kao i rok muzika. Glavno otstupanje od
ideala nastaje na veoma niskom basovima, ali je uvek isto i zavisi
samo od intenziteta zvuka, a ne i od vrste.
Kada čujem žičani instrument, ako je dobar snimak, jednako čujem
prste kako prelaze preko žica slušao Omanitasa de Salatu ili Rod
Stewart-a.
Lično smatram da je AR 94 jedan od četiri najbolja zvučnika koje
je AR ikada napravio; redno, to su bili AR-3 odnosno 3a Improved, AR
10 pi, AR 90 i AR 94. Inače, AR smatram verovatno najboljom firmom za
neke serjske proizvode, ne zato što nema i drugih dobrih (ima, ima!),
nego zato što su u proseku njihovi zvučnici srednje klase osetno
bolji od konkurencije u istoj klasi. Na žalost, jeftiniji zvučnici im
nisu bili bog zna šta u proseku.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.65dveselinovic,
Kalofonijum je tvrda poluprovidna pasta koja se koristi za
premazivanje žica na violini i drugim gudačkim instrumentima, kako bi
maksimalno povećala trenje. Time se izbegava da gudalo klizi preko
žica, već se tera da pokreće žice.
Pošto je u tvrdom stanju, kalofonijum se mora nečim razblažiti
kako bi se preneo i namazo na željenu površinu. Tipičan primer u tvom
slučaju bi bio štapić sa vatom zamočen u vodu ili rastvor vode i
alkohola u odnosu 50:50. Rastvoriš kalofonijum, i namažeš prirodnim
kretanjem uređaja u pogonu ili sam remen, ili obrtnu osovinu (dođe mu
na isto). Time smanjiš proklizavanje.
Metod je proveravan decenijama i svaki put radi bez greške. Ja ga
koristim od 1970. godine, kada sam i kupio ovu kutijicu kalofonijuma
u nekoj radnji koja je prodavala muz. instrumente na Bulevaru.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.66evlad,
>> Zaboravljas da ima ljudi koji vole 'obojen zvuk' :)
Kupi Ei nis zvucnike, pa ces se osecati kao sa SVGA na 16M boja ;).
hi.fi.67evlad,
>> Licno smatram da je AR 94 jedan od cetiri najbolja zvucnika koje
>> je AR ikada napravio; redno, to su bili AR-3 odnosno 3a Improved, AR
>> 10 pi, AR 90 i AR 94. Inace, AR smatram verovatno najboljom firmom za
Stari maestro zna sta valja, ako bih mogao da dodam u listu JBL 4311 A.
(moze na 5 mesto )
hi.fi.68evlad,
>> Pade mi na pamet da malo pazljivije pogledam kakve sustinske
>> razlike postoje izmedu standardnih, narodnih Hi-Fi uredaja i debele
>> ezoterije, valjda ocekujuci ogromne razlike. Njih naravno ima, ali
>> niti su ogromne, niti su sustinske.
Kakva iskustva imas sa "lampaskim" pojacalima ?
Mislim da ni jedno tranzistorsko (ili integralno) pojacalo A klase
ne moze da se meri sa "lampaskom" A klasom.
Stoji: lampas trosi vise struje, vise se greje, vise prostora zauzima, etc
Ali Kvalitet zvuka ?
hi.fi.69armitage,
> žisto principijelno, moram da se usprotivim podeli zvučnika na
> pogodne za ovo ili za ono.
Smatram sebe velikim audiofilom, a vidim da si ti ovde neka vrsta
"Velikog gurua za HiFi" :) , pa bih te pitao par stvari
(mogu da odgovore i ostali, naravno)
Šta misliš o Technics-ovom pojačalu SU-V670? Reci mi par reči o odnosu
cena-kvalitet onda, kada se pojavilo i danas (serija SU-Vx70)
Šta misliš uopšte o Tehnics-ovim pojačalima?
Dalje, gajim izuztna osećanja prema zvučnicima, pa bih se nadovezao..
> Mislim da je definicija koju je postavio AR još pre 20+ godina
> jedina prava - čim je neki zvučnik dobar za ovo a ne i za ono, to
> nije dobar zvučnik.
Da li bi mogao malo više da napišeš o AR-ovim zvučnicima?
> Sem toga, tu je i pitanje ukusa. Ja recimo sem modela 107 ne bih
> uzeo KEF da mi plate, jer smatram da prilično boje zvuk (koji manje,
Eh, eto šlagvorda - "bojenje zvuka". Reci mi tvoj stav o tome. Koje zahteve
po tebi trebaju zvučnici da zadovoljavaju.
Voleo bih i kada bi prokomentarisao bass-reflex i subwoofer konstrukcije.
I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate i zašto?
Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu temu, pa ću ga
poslati ako se nakanim da ga prevedem ..
Nadam se da nisam dosadan ;)
-*- Armitage -*-
hi.fi.70vstan,
> .........................., a najvise su mi se svidali IMF
> zvucnici (transmission line modeli).
Kada odem do galerije SANU obavezno podgledam IMF-ove :))
hi.fi.71dveselinovic,
> Kupi Ei nis zvucnike, pa ces se osecati kao sa SVGA na 16M boja
> ;).
Misliš, vibrantno, životno, kao u prirodi, kao u koncertnoj
hali?
Istina, ima SVGA i SVGA, ima Cirrus, a ima i Western Digital, a
opet ima i Matrox, Nth engine i Targa. U koju klasu stavljaš niške
zvučnike?
Šalu na stranu, ti zvučnici uopšte nisu tako loši kao što se
ponekada misli i kaže. Nisu neka klasa ovako iz fabrike u Svrljigu,
ali drajevri jesu dosta dobri i od njih se da napraviti čak odlična
kutija. To znači da Svrljig loše uradi samu kutiju i skretnicu, što
je šteta, jer im tako malo nedostaje pa da budu čak veoma dobri.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.72dveselinovic,
> Stari maestro zna sta valja, ako bih mogao da dodam u listu JBL
> 4311 A. (moze na 5 mesto )
Moja jedina dilema u životu u kontekstu zvučnika je oduvek bila
da li da uzmem AR ili JBL. Suprotno opšte uvaženom mišljenju kod
nas, dobro mi je poznato ko je i kako radi JBL, pa na osnovu toga
mogu mirne duše da kažem da sa njima nema ko da se juri. Primera
radi, oni sami drže oko 70-75% *PROFESIONALNOG* tržišta u Americi
i Kanadi.
I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvučnik koji sam ikada
čuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam,
a i prostor nije zanemariv kao razlog.:-))))
Jedino što JBL-u zameram su njihove "narodne" kutije, koje u
osnovi naplaćuju ime JBL, jer su daleko ispod onoga što oni umeju
i znaju, dakle, čista napalata imena. Nisu mi se dopadale onda, a
ni danas mi se ne dopadaju, pa nek' su 100 puta JBL.
Ali, svako ko se seća modela L 110 i L 112, znaće da su to bile
najbolje kutije svoga vremena i to za ipak razumne pare (iako nisu
bile jeftine).
Priča o JBL-u koji je "dobar za rok jer basira, a loš za
klasiku" nepogrešivo identifikuje: a) neznalicu, i b) narko-čitaoca
Hi-Fi časopisa. Te kutije su imale tako čist i jasan bas kakav bi
i danas bilo problem naći, a koji u Engleskoj, sem kod Spendor-a
i IMF-a, niko nikada nije ni imao. Caka je u tome što su evropski,
a posebno britanski, ljubitelji dobrog zvuka toliko bili drogirani
propagandom protiv bas refleks kutija i toliko drogirani pričama
da samo Englezi umeju da naprave zvučnik (i danas su!) da im
jednostavno nije palo na pamet da te kutije naprosto imaju jasan,
čist i dubok bas sa egzemplarno malim izobličenjima. U poređenju
sa engleskim g*****a, to je bilo otkrovenje, ali jel'te, pošto nije
britanskih ruku delo, to mora da je neka fora s' mora Pacifika, a
sve što odande dolazi je loše (eto na primer, surf, Beach Boys,
Ronald Regan, ...). Bez veze!
Poavljam, *NE VERUJEM* u "američki", "britanski", "nemački" i
ini zvuk, verujem u dobar zvuk, a odakle je, baš me briga. To što
Ameri imaju dobre basove je pre svega funkcija veličine njihovih
stanova koji mogu da istrpe velike kutije, a one obično imaju dobre
basove. Male kutije, kakve je Evropa neumorno gurala, a Englezi i
dalje guraju, jednostavno fizički ne mogu da izguraju duboke i
čiste basove, tj. donje dve oktave (64-32 Hz i 31-16 Hz). Tu ionako
ima malo osnovnih tonova, ali kada naiđe neki program koji tu ima
ponešto, o'ma se na uvce čujki ko je tata!
Plus, provale sa čisto ekonomskom pozadinom - Englezi imaju
svega par ozbiljnih firmi (na primer, Naim, Mission, Meridian,
Linn, Mitchell, SME - i to je to, nema više, u poslednje vreme još
i Pink Triangle i Musical Fidelity), pa im ostaje da se švercuju
na zvučne kutije. A njih kada ljudi premere, imaju šta da vide -
spektralna analiza je bljak, izobličenja bljak, drajveri ajde-de,
ali zato imaju "sound". Jes', šio mi ga Djura!
I sete se Britanci da izmisle "subjektivni doživljaj". To je
fazon u ovom smislu - jes' da kada ga izmerite nema šta da vidite,
golo đubre, al' je zato tehničar, fata na finesu. Ajde!
Ako ste iz svega ovoga zaključili da ja u osnovi prezirem
Engleze (ne Britance, jer tu su i Škoti, Velšani i Irci), sasvim
ste u pravu, ali ne zaboravite - ja sam tamo živeo godinama, pa ih
jako dobro znam. To su lenji i dosta prepotentni ljudi, a foliranje
je jedina umetnost koju znaju do srži.
Ameri jesu teški seljaci, sirovine i provincijalci, ali brate,
kada ti oni urade, to je uradjeno. Isto kao i Nemci; nikada ili
kasnije će Englez napraviti nešto kao Burmeister.
Dakle, JBL je firma, nema spora, 4311 je dobar da boljeg nema,
a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tužno, ali istinito. A kada bih
seo nešto da pravim, radio bih samo aktivne kutije
Pozdrav,
DVV
hi.fi.73dveselinovic,
> Kakva iskustva imas sa "lampaskim" pojacalima ?
Pa, imam dosta iskustava sa lampašima, ako ni zbog čega drugog,
onda zbog toga što je 1966. godine kada sam ja počeo da se
interesujem za Hi-Fi, bar 50% uređaja radilo na lampe.:-)))) Stara
kajla, a?
> Mislim da ni jedno tranzistorsko (ili integralno) pojacalo A
> klase ne moze da se meri sa "lampaskom" A klasom.
Ja se ne slažem. žinjenice su da su cevni uređaji u nekim
aspektima jako dobro razrađeni, činjenica je da rade na veoma
velikim naponima što znači da ih nije lako zasititi i oterati u
kliping (mada nije nemoguće) i činjenica je da rade u čistoj klasi
A.
Međutim, takođe je činjenica da nije lako nabaviti jake cevke,
što dovodi do problema sa efikasnosti zvučnika, činjenica je da na
izlazu imaju čuvene transformatore, koji su po definiciji čitav niz
varijabli sami po sebi, a garantovano *SRANJE* u sprezi sa
zvučnikom i činjenica je da je rad sa cevkama mnogo skuplji od rada
sa tranzistorima, zbog osobina tehnologije.
> Stoji: lampas trosi vise struje, vise se greje, vise prostora
> zauzima, etc
Odavno je poznato da cevke pretežno izobličuju parne harmonike,
što ljudskom uhu subjektivno godi, a tranzistorski uređaji mahom
izobličuju neparne harmonike, što ljudskom uhu ni malo ne godi, već
ga para. SUP-ovci bi mogli reći da je to "lažiranje utakmice".
Nikada do sada nisam uspeo da sagledam neke bitnije prednosti
lampaša u odnosu na tranzistore, pod uslovom da se radi o dobro
projektovanim i izvedenim uređajima - pre bih rekao suprotno.
Tranzistor po svojoj prirodi daleko bolje "vari" struje od
cevki, pa je u tom smislu daleko pogodniji za izlazne stepen od
cevki. Cevke se opet bolje snalaze sa naponima, pa su stoga jako
zgodne za naponske pojačavače. Zato se hibridi i prave tako - cevke
u naponskom pojačanju, tranzistori ili MOSFET-ovi na strujnom
pojačanju.
Trik nije u tehnologiji, već u njenoj primeni. Nema sumnje da
uređaj u klasi A lepše (prirodnije) zvuči od uređaja u klasi AB,
ako su jednako dobro projektovani. Razlog je očigledan - u klasi
A, uređaj vuče maksimum struje sa ili bez signala, a ma kakav
signal bio sve do nominalnih granica, on nikada ne može iznenaditi
pojačavač. Dalje, klasa A je u osnovi termalno potpuno stabilna,
tj. nema promena temperature radne tačke (mada ni ovo nije strogo
tačno!), pa ceo uređaj prirodno manje termalno "šeta". Najzad,
pošto je sve podešeno na maksimum, nema potrebe baktati se sa nekim
silnim zaštitama od ovoga ili onoga, prosti osigurači u granama
napajanja su sasvim dovoljni.
> Ali Kvalitet zvuka ?
Kada bi cevke bile tako dobre, svi bi se vratili na njih; to bi
dovelo do masovnije proizvodnje, što bi oborilo cene cevi, a ovo
bi opet oborilo cene uređaja. Ali nije tako, zar ne? Pre će biti
da je obrnuto tačno.
Tipičan cevni uređaj ima jasne srednje i visoke tonove, ali je
tanan na basu; tipičan tranzistorski uređaj ima daleko bolje
basove, daleko je tolerantniji prema radnom opterećenju i sposoban
je da isporuči daleko veće snage.
Uprkos fantastičnom zvuku Linn Sondeck-a i inih, CD ih je sve
faktički upokojio; oni su mrtvi, mada toga još nisu svesni.
Uprkos fantastičnom zvuku, cevke su mrtve za Hi-Fi; danas se
najbolje prodaju sredovečnim lovatorima koji su na njih navikli u
detinjstvu, pa ih hvata nostalgija, a imaju para de je plate. Da
to nije tako, zašto bi se broj ozbiljnih proizvođača uređaja na
cevi mogao nabrojati na prste dve ruke sa kusurom? Zašto bar u
segmentu ezoterije cevi ne vladaju suvereno, nego su i tamo u
ubedljivoj manjini? I zašto neke firme koje su ime napravile na
cevima, kao recimo Audio Research, Conrad-Johnson, itd, sve više
prelaze na tranzistore?
Cevke? Pfuj - nisam nostalgičan, pokoj im duši.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.74dveselinovic,
> Smatram sebe velikim audiofilom, a vidim da si ti ovde neka vrsta
> "Velikog gurua za HiFi" :) , pa bih te pitao par stvari (mogu da
> odgovore i ostali, naravno)
Ja "Veliki Guru za Hi-Fi"? Gospode Bože, nadam se da nisi u
pravu, ja nisam neki guru, ja sam samo bolje informisan ljubitelj
sa dosta praktičnog iskustva. Ali, Guru - jok!
E da, i umem dobro da se svađam.:-))) Pitaj Bojsa.:-)))
> Šta misliš o Technics-ovom pojačalu SU-V670? Reci mi par reči o
> odnosu cena-kvalitet onda, kada se pojavilo i danas (serija
> SU-Vx70) Šta misliš uopšte o Tehnics-ovim pojačalima?
Taj model ne znam, ali sudeći po drugim modelima (što nije
dobro, al' nek' prođe ovaj put), ne mislim bilo šta dobro. Mnogo
je godina prošlo od kada mi se neki Technics dopao, a oni su se
daleko pomerili od vremena kada su bili izuzetno dobri baš na
pojačavačima i tjunerima (uzgred, sa tjunerima i dalje dobro stoje,
a ja imam njihov model ST-G570 i *VEOMA* sa zadovoljan njime, što
se vidi po tome da jedino njega nisam promenio sa ostatkom jezgra
sistema).
Uopšteno gledano, Technics se u jednom momentu, negde 1982-1983.
jako komercijalizovao i dosta zapostavio pojačavače, koji su ih i
proslavili. Tek nedavno su počeli opet sa njima da se ozbiljnije
bave, a rezultati su dva proizvoda objektivno visokog kvaliteta,
modeli SU-A600 i SU-A900. Sem njih, ono ostalo mogu da zadrže.
Posebno SU-V seriju.
> Dalje, gajim izuztna osećanja prema zvučnicima, pa bih se
> nadovezao..
Samo napred! Zato smo tu.
> Da li bi mogao malo više da napišeš o AR-ovim zvučnicima?
AR, odnosno Acoustic Research, je osnovan blizu Bostona davne
1952. godine. Osnivači, pored finansijera, su bili Edgar Villichur
i Henry Kloss. Već toko 50-tih godina, AR je patentirao prve
kompresione (acoustic suspension) zvučne kutije, a krajem 50-tih,
i visokotonski (i kasnije srednjetonski) zvučnik sa poluloptastom
membranom (dome tweeter, kalotten, calotta). Patent na prvo je
istekao 1962. godine, obnovljen je na 5 godina i konačno je istekao
1967. godine; patent na ovo drugo je konačno istekao 1969. godine.
Obojica osnivača firme su bili diplomci MIT-a (Massachusetts
Institute of Technology - veoma prestižna ustanova) i veoma
talentovani ljudi. Villichur je ostao kod AR-a sve do penzije
kasnih 70-tih, a Henry Kloss je nastavio da piše istoriju,
osnivajući početkom 60-tih firmu KLH ("K" je Kloss), firmu Advent
70-tih, a danas je osnovao i projektuje za firmu Cambridge Sound
Works. KLH je bio legenda, Advent je bio legenda, pa očekujem da
i ova nova firma postane legenda.
Najpoznatiji model firme AR je bio AR 3a, koji se pojavio 1959.
godine i postao instant referenca. Nasledio ga je model AR 3a
Improved poznih 60-tih, da bi početkom 70-tih to postao model AR
10 pi. Ni jedna kutija ni pre ni posle njih nije tako eklatentno
demonstrirala šta dobro projektovanje i znanje mogu; kvalitet zvuka
tih kutija je bio fantastičan, a dubina basa nezamisliva iz tako
male zapremine pre njih.
Usledili su novi modeli, na primer AR 5 (koga sam i ja imao
nekih 10-tak godina), model sasvim nalim AR 3a, samo sa basom od
10" umesto 12" i impedansom od 8 umesto 4 oma. Period 1965-1975 je
zlatno doba AR-a, jer svako ko je iko i klasičnoj muzici je
posedovano neki model AR-a, a često i njihov gramofon, koji je uvek
bio sjajan model za te pare.
Početkom 80-tih, AR zapada u krizu modela, pa kao odgovor
izbacuje seriju AR-90/91/92/93/94, visoke, monolitne zvučnike, koji
afirmišu princip basova sa strane (a ne napred) i princip rada dva
basa u kontrafazi (tačnije, osnovni principi su bilo poznati od
ranije u teoriji, oni su ih samo doradili i prvi primenili).
Međutim, uprkos nesumnjivom kvalitetu ovih modela, njihove cene su
bile pomalo neskromne, čime su širi slojevi ostali uskraćeni. U
međuvremenu, narodni modeli sve više zaostaju za konkurencijom, a
po meni, AR nije sebi smeo da dozvoli da potpiše takve modele.
I tako, malo po malo, AR nestaje sa scene kao zaista veliki
igrač. Projektanti idu u druge firme, proizvodnja opada, a AR
definitivno postaje deo koncerna "Teledyne". Tek sada se AR vraća
sa novom serijom modela, koje nisam lično čuo, ali vidim da ih je
američka štampa veoma povoljno prihvatila. Daj Bože.
Uzgred, čitav niz firmi koje prave zvučnike zapada u krizu i
menja vlasnike. Na primer, JBL postaje vlasništvo Harman/Kardona.
Infinity takođe, Advent postaje deo firme Jensen, itd. Glavni
rezultat tih pomeranja je koncentracija, jer Harman/Kardon postaje
apsolutni vlasnik firmi JBL u SAD, Ortofon u Danskoj, Tannoy u
Britaniji (kasnije prodat koncernu Thorn-EMI), Silver u Japanu
(danas proizvode H/K uređaje) i Uher u Nemačkoj (otkupljen od
japanske firme Sanyo Marubeni).
> Eh, eto šlagvorda - "bojenje zvuka". Reci mi tvoj stav o tome.
> Koje zahteve po tebi trebaju zvučnici da zadovoljavaju. Voleo bih
> i kada bi prokomentarisao bass-reflex i subwoofer konstrukcije.
Samo jedan kriterijum - treba što manje da se čuje kutija, a što
više programski materijal. Pod "kutijom", podrazumevam samu kutiju,
drajvere i skretnicu. To zaista nije lak posao, ali ima dovoljno
primera da je to i te kako moguće, čak i za objektivno male pare.
Na primer, kada muzičar udari timpan, ja želim da čujem timpan,
a ne šerpicu. Kada Lou Reed otpusti bas gitaru u "Wild Side", ja
želim da čujem otpuštenu bas gitaru, a ne neko muljanje koje
potseća na otpuštene žice bas gitare. Kada uleti mandolina kod Rod
Stewart-a u "Reason to Believe", hoću da čujem svaku žicu, jer znam
da se to može i treba, a kada bubnjar poludi u "I Know I'm Loosing
You" u solo partiji, hoću da čujem jasan doboš, bubanj i bas
bubanj, jer su svi oni tu. I to tu, u mojoj sobi, sa mojom opremom,
a ne sa nekom basnoslovno skupim uređajima o kojima mogu da sanjam
čak i ako sam maločas u mraku opljačkao Dragoslava Avramovića. A
da li je to bas refleks, kompresiona, hibridna, transmisiona
kutija, ma baš me briga.
Bas refleks kutije koriste podešenu cev (reflex tube) za
pojačanje basa do njegove osnovne rezonanse; prednosti su
efikasnost, dubina i čistoća, a mana je lošije ponašanje u
tranzijentima. Kompresiona kutija koristi vazduh unutra kao
amortizacioni feder da zaustavi membranu basa; prednost je odlično
tranzijentno ponašanje, a mana je manja dubina basa za datu
zapreminu. ovo su smo opšte postavke, jer je moguće u dosta velikoj
meri prilagoditi drajver jednom od ovih principa, čime se mane
smanjuju, a vrline ističu, bar u nekoj meri.
Sub-woofer je dobra ideja koja je najčešće loše primenjena, pre
svega zato što se smatra da je jedan subwoofer dovoljan za
učestanosti ispod 180 Hz. Ko ne veruje, neka šale radi poveže dva
umesto jednog subwoofer-a, pa onda opet da popričamo. Ali, sada
dolazimo do ludila - ako nam trebaju dva, zašto se uopšte bakćemo
sa njima, zašto odmah ne napravimo velike osnovne kutije?
> I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate
> i zašto? Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu
> temu, pa ću ga poslati ako se nakanim da ga prevedem ..
Nema tu šta da se misli, u ratu CD-gramofon, gramofon je
definitivno žrtva etničkog čišćenja, prošao je kao muslimani.
Dibidus mrtav! Slava mu, lepo me je služio dok je trajao, ali svemu
dođe kraj. Nije bitno šta ko misli, činjenica je da gramofon
definitivno nestaje.
Lično mislim da je krajnje vreme i bilo da ga zameni nešto novo
i bolje. To što prosečan CD još uvek nije na nivou prosečnog
gramofona se lako objašnjava činjenicom da se gramofoni proizvode
već više od 100 godina, a CD jedva 10. CD još uvek nije u
potpunosti poznat odnosno istražen, svaki dan ima poneka novost u
njegovom razvoju, pa ne treba od njega očekivati instant
savršenstvo. Stepen kontrole programa koji ima CD je po meni
totalno i apsolutno nedostižan bilo kom gramofonu po bilo kojoj
ceni; sa druge strane, gramofon može lako da zvuči daleko toplije
i životnije od jeftinijih CD uređaja.
Najzad, CD je očigledno daleko praktičniji od gramofona, sve je
u njemu samom, nema više uprivanja komplijane glave sa komplijansom
ručice, rezoniranja ploče, problema podešavanja rotacije, više
brzina, itd.
Ukratko, lično više volim pristojan CD od pristojnog gramofona,
mada svoj Dual nisam bacio i nemam nameru; umesto bacanja, kupiću
neku Ortofon MC glavu za njega (ja inače koristim samo Ortofon
zvučnice, nakon svih proba Shure, Stanton, Audio Technica, itd).
> Nadam se da nisam dosadan ;)
Ma jok, zašto? Zar zato što pitaš ono što te zanima? Gluposti,
pa zato i diskutujemo ovde. Ako da Bog i sreća junačka, još ćemo
se i posvađati kao ljudi, a ako imamo sreće, posvađaćemo se kao
Srbi (Srbin -> više od ljudskog, iliti More Than Human).-)))
Ja sam inače srpski nacionalista - sa dvojicom drugara razvijam
dva pretpojačavača i dva pojačavača. Krajnje je vreme da i mi Srbi
pokažemo šta znamo, dosta nam sole pamet tamo neke Švabe, pa Ameri,
pa Englezi. žast izuzetcima, ali ne znam šta oni mogu što i mi ne
možemo, više i bolje, samo kada hoćemo.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.75dveselinovic,
> Kada odem do galerije SANU obavezno podgledam IMF-ove :))
Narkomanu! Hajfilističaru jedan! :-)))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.76amarilis,
ť Pre neki dan, uzmem da sredujem svoj sto i naletim na fascikle
ť sa sematksim prikazima. Malo preberem, a tamo, svega i svacega.
ť Malo zagledam, sine mi ideja, razgledam jos malo vise i pomalo
ť se zapanjim.
Sasvim se slazem.Ja se naime bavim izradom audio uredjaja i cesto sam pravio
jeftine kopije "profesionalnih" pojacala.Na isti zakljucak sam dosao kada sam
izracunao koliko bi kostalo da napravim i jedno takvo "pro" pojacalo.Sve u
svemu kada sam to uporedio sa cenama iz kataloga razlike su bile(i jos uvek
su) drasticne.Sto se tice kvaliteta i cene elemenata mislim da je malo
preterano stavljati otpornike 1% ili jos gore tantal kondenzatore kada
se isti rezultati mogu postici uz pazljivo podesavanje.Isto vazi i za
super-ultra malo sumne tranzistore,OPA i sl.Ako izbrisemo ono "ultra" i
smanjimo cenu na pola rezultati su potpuno isti a to znam jer sam
vrsio neka merenja na jednoj "jeftinijoj kopiji" koju sam napravio i
jedino sto nije bilo isto je propusni opseg:
-original 20Hz-110kHz
-kopija 20Hz-80kHz.
Evo neceg iz sveta ludosti:
Audio arsenal je obogacen novim oruzjem u borbi za ocuvanje
originalnog muzickog identiteta,za linijski procesor u "Micro Seiki"
obelezen kao CL-M2DC.Vrlo jednostavno i dokraja elaborirana
konstrukcija osigurce vrlo kvalitetnu transmisiju signala cuvajuci ga
pri tom od vibracija koje zatomljuje na tri
nacina:mehanicki,elektromagnetski(odvojeni napajacki sklopovi za
analogni i logicki deo, i vanjskom istosmernom baterijom),voltazno.Posebno
impresionira mehanicka izvedba uredjaja.Sasija je lamelirana od
milimetarskog gvozdenog lima, 1,6 milimetarske tanke celicne ploce,
1mm lista olova i dva sloja 5mm debele cosmal-legure i postavljena na
prigusne nozice.Nista manje ne deluje ni DC-baterija cije se punjenje
obustavlja za vreme reprodukcije kako bi se izbegle sve mogucnosti
el.magnetnih smetnji.Sama elektronika nije nista manje egzoticna a da
podsetim radi se o najobicnijem(?) pretpojacalu sa mogucnoscu
podesavanja okretanja faze 0-180 stepeni.Masa 20 kg.Finis prirodni
palisander sa razlikama u nijansi i teksturi kod pojedinih
primeraka.A cena....uh ne mogu ni da je otkucam.
Ako neko hoce da kupi imam i adresu negde !
hi.fi.77vstan,
>> Kada odem do galerije SANU obavezno pogledam IMF-ove :))
>
> Narkomanu! Hajfilisticaru jedan! :-)))
I veceras sam jednu seansu :)))
Nego, daj koju rec o konkretnom paru.
hi.fi.78evlad,
>> I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvucnik koji sam ikada
>> cuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam,
>> a i prostor nije zanemariv kao razlog.:-))))
Da te dopunim:
JBL 4311 A - serija radjena za USA
JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste.
Imao sam cast da slusam 4311 A.
Oduvek je bilo: KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE !
JBL serija radijans je cista sminka, prodavanje imena !
hi.fi.79evlad,
>> kutija. To znaci da Svrljig lose uradi samu kutiju i skretnicu, sto
>> je steta, jer im tako malo nedostaje pa da budu cak veoma dobri.
Kvalitetne kutije uopste nije jednostavno napraviti.
Stvari koje treba uzeti u obzir:
- rezonantna frekv. zvucnika i zapremina kutije
- dimenzije uticu na stojece talase i rezonanciju.
- materijal sa kojim se demfuje kutija i kolicina materijala.
- ako je reflex tada precnik i dubina cevi.
- ako je sa pasivnim zvucnikom tada povrsina i masa pasivnog zvucnika.
- e tek tada dolazi skretnica ....
Da li se DVV slaze i da li ima nesto da doda ?
hi.fi.80evlad,
>> Uopsteno gledano, Technics se u jednom momentu, negde 1982-1983.
>> jako komercijalizovao i dosta zapostavio pojacavace, koji su ih i
Slazem se, posle je cista sminka.
Moje SU-V505 je iz 84 i zadnji izdanak sa tranzistorima i uljanim hladjenjem.
Tada nisu zalili za materijalom, a i tehnicke karakteristike su solidne.
Nije spicen-klasa-jedan, ali ja sam zadovoljan.
hi.fi.81evlad,
>> Cevke? Pfuj - nisam nostalgican, pokoj im dusi.
Hvala !
Ja sam '63 godiste i imao sam samo jednom prilike da slusam lampasko pojacalo
moj komentar: vrlo prijatno za usi.
hi.fi.82ganta,
> I dalje tvrdim da je JBL 4311 *NAJBOLJI* zvučnik koji sam ikada
> čuo, za bilo koje pare. Pare su jedini razlog zbog koga ga nemam,
--------------
E sad ga malo pretera :)
Prva bolja kutija, ovako napamet, je L 300, odnosno odgovarajući
profi monitor.
Zatim Tannoy, stara serija kutija sa dual-coil 15" drajverom,
ne sećam se više modela - izvanredni srednji, što je možda i
najbitinije za jednu kutiju (Tannoy je počeo kao firma sa
proizvodnju radio aparata i P.A. sistema za pozorišta i
stadione. U starom Ateljeu 212 su izvanredno odradili posao)
Imao sam kratko vreme jednu njihovu kutiju, doduše pravljenu,
ali uz max. poštovanje nacrta koji se dobiju, i sa 15"
drajverom.
Kad sam svojevremeno birao kutije, odvojio sam 7 dana i obilazio
showroom-ove u Londonu i Italiji. Zaključio sam da nemam para
za ono što mi se dopada i kupio baš taj JBL o kome pričaš ;)
jer je imao najčistije basove za te pare.
Evo ga i dan danas radi lepo al' ga više ne slušam jer sam
rasprodao ostale komponente.
Ima dosta kutija koje imaju zanimljiv zvuk, recimo ja sam
svojevremeno bio oduševljen elektrostaticima + subwoofer.
U Milanu sam čuo Beveridge, to su panoi visine preko 2 m i
bukvalno stvaraju dubinu, instrumenti se jasno razdvajaju po
položaju u prostoru i kao da lebde tu negde medju nama. To je
najskuplji zvučnik koji sam čuo ($ 7000 komad + subwoofer) ali
ipak nesrazmerno skup u odnosu na nešto sasvim solidno.
L 110 ima jedan moj drug, svojevremeno takodje član JBL lobija
;) Paralelno smo testirali naše dve kutije, 110 je imao daleko
veći ugao disperzije visokih, kod mene je ugao znatno uži, ali
je moj 4311 tj. L100 (to je ista kutija, samo je bas na vrhu)
lakše postizao isti nivo basova (ipak ima 12" naspram 10" bas).
Sada bih se ipak odlučio na L110 jer ne moraš da se toliko stogo
pozicioniraš za slušanje muzike (visokih).
žudo je šta se sve može primetiti u showroom-u gde se mogu brzo
uključivati čaš jedni čas drugi zvučnici. Pošto sam se tada
ložio na AR i isto imao dilemu da li da se opredelim za neki,
tek sam u direktnom poredjenju zaključio šta je bolje. Ali
zato, ako nemate para NIKAKO ne tražite da vam puštaju neke
monstrume od JBL-ovih studio monitora, i sličnih kutija,
jer naspram njih ovi mali zvuče 'ko tranzistori :) i skoro
sigurno ćete izaći ne kupivši ništa + reskirate višednevnu
depresiju :) (odnosi se samo na hardcore HI-FI manijake)
Da, dopao mi se i B&W 801, mada je to potpuno druga filozofija
zvuka. KEF-ovi, sem 103 (pamtim samo stare modele jer sam
odavno u autu sa novim) nije na mene ostavio dublji utisak.
Ortak i ja smo napravili onaj KEF Kit (najveći koji se
svojevremeno prodavao) i to je bilo mnogo muzike za malo para,
baš tako. Došlo nas je vrlo jeftino (B139, srednjetonac i
visokotonac) a napravili smo najveću kutiju koju su oni
preporučivali i stavli 3-4 cm debelu šperploču. Dobili smo
neverovatne basove, ali ukupan balans kutije nije ispao sjajan.
Srednji su se slabo čuli, nešto je skretnica ispala loše. Posle
smo pisali KEF-u pa smo stavljali druge skretnice, ali sve u
svemu to je bilo mnogo jeftino a jako dobro.
Najveći SPL sam doživeo kad je drugar, po mojoj preporuci,
kupio neke ogromne ALTEC-e, otprilike su bili 150 x 120 x 120
cm sa 18" basom i ogromnom hornom. Ovo su valjda bile kutije za
razglas, mada nas je prodavac ubedjivao da je to kućni model.
350 W r.m.s, nismo ni imali više od 2 x 200 (Phase Linear) da
ga probamo, kad smo ga prvi put pustili to je bukvalno bila
eksplozija u sobi! Odmah su dotrčali svi ukućani (privatna
kuća, ovako nešto je besmisleno držati u običnom stanu) keva je
pomislila da je eksplodirao plinski šporet :)) Sve u svemu,
pravi obojeni zvuk ali užasno visok SPL. (sound pressure level)
IMF sam takodje čuo, ali su oni veći modeli sa lavirintom bili
užasno skupi. To je neverovatno dobra kutija (ne sećam se više
modela) i godinama sam skupljao pare da je kupim... :(
Da cena nije uvek i kvalitet me je uverio Infinity, onaj njihov
najbolji model sa milion viskokotonaca. To je zvučalo prazno,
loše, i samo dizalo buku, askupooo :( Pre bi kupio 2 para IMF-a ;)
Ipak, na kraju, ne mogu da ne pomenem RED-ove. Dok ih nisam
čuo, bio sam vrlo skeptičan jer su o njima kružile bajke.
To ne da radi!! Glavna fora je što su očigledno uspeli da
smanje sve moguće distorzije jer su idealno uparili pojačalo
snage i drajvere tako da kutija može da se pusti "do kraja" a
da skoro nema poznatih neprijatnih efekata :)
DV će verovatno moći bolje da objasni tajnu aktivnih kutija (a
verovatno je već to i bilo). U vreme najveće krize, drugar ih
je prodao za 2000 DEM da bi mogao da ishrani porodicu :((
> Poavljam, *NE VERUJEM* u "američki", "britanski", "nemački" i
> ini zvuk, verujem u dobar zvuk, a odakle je, baš me briga. To što
Da, ali je činjenica da oni postoje. Barem je tako bilo 80-tih.
Naravno, uz izuzetke kakva je bila Yamaha NS 1000 (ako se dobro
sećam modela) koja me je oduševila.
Ako sada nema toliko razlika izmedju "američkog", "engleskog" i
drugih zvukova, tim bolje. Znači sad više nema predrasuda ko je
odakle, pa jedino dobar zvuk ima šansu da pobedi.
Ako nekome treba, imam gomilu amer. časopisa AUDIO iz dog doba
(70-te), može da to dobije ako se pojavi i odnese ih sa,
doduše, dosta udaljene lokacije : Vidikovac. O ovome javite na
mail. Bilo je u njima i par samogradnji (jedno dobro Carverovo pojačalo)
G.
p.s. Lako može da se desi da su oba JBL modela na prodaju :( jer
smo u fazi razmišljanja o 'vizama'...
Izvinjavam se na "čaršavu", čovek se zanese pri sećanju na stara
vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu.
hi.fi.83dveselinovic,
Ako JBL-i ide na doboš, uredno se prijavljujem da budem obavešten
prvi o tome i ljubazno se zahvaljujem unapred.
Pretty please with sugar and honey and a cherry on top.:-)))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.84dveselinovic,
Razlika u odzivu je za mene najbitnija stvar na svetu, jer sam
pristalica teorije fazne linearnosti, a ona zavisi od opsega. Dakle,
za mene to je velika razlika, mada bi se naravno moglo postaviti
pitanje zašto ona postoji, da li zbog drugačijeg propusnog opsega
unutar pojačavača, ili recimo zato što se izmenila karakteristika
ulaznog filtera.
Oko elemenata - ja na diferencijalne parove stavljam otpornike ne
sa 1% tolerancijom, već sa 0,1%. Ima mesta gde to nije baš svejedno,
a slažem se da ne treba ludovati i bez veze se razbacivati
materijalom. Potsećam te međutim da uska tolerancija znači pre svega
metaloslojni umesto ugljenog otpornika, a to ujedno znači i manji
šum. I tako, malo tiši tranzistori, pa malo tiši otpornici, pa malo
bolje filtriranje i u sumi, ispade 5, 6, 7 ili tu negde manje šuma na
uređaju.
Lično koristim MAT-0x tranzistore jer je njihov šum ispod
*TEORIJSKE* granice šuma otpornika; ergo, bolje nema, a onda gurnem
metaloslojne otpornike sa 3-4 dB manje šuma. To su mi tipično ulazni
stepeni na pretpojačavaču; za pojačavač, sasvim lepo će odraditi i LM
394, koji je isto što i MAT, ali sa oko 1-1,5 dB šuma više (što na
ulaznom stepenu pojačavača snage više nije kritično) i za 1/3 cene.
Tu sam dakle spreman da napravim kompromis jer ne vidim smisao
razbacivanja.
U celini, sasvim si u pravu kada kažeš da se profi uređaji mogu
praviti od jeftinijih delova i da će raditi. Pitanje je samo kako, a
bojim se da bez dobrog materijala nema ni dobrog rezultata. Nije samo
reč o uparenosti na dif. parovima - to pitanje, odnosno rezultirajuće
jednosmerne napone na izlazu usled nesavršene uparenosti ionako
rešavam jednim DC Servo kolom, koje nivoe drži ispod 15 mV. Ali,
postoji i razlika u zvuku, jer se lako može dokazati da dobro upareni
tr. u dif. ulazu daju manja izobličenja od lošije uparenih.
Dakle, ne slažem se sa tobom u potpunosti. Ako ti je cilj da sam
napraviš nešto na osnovu dobre polazne šeme, onda si u pravu, ali ako
te zanima maksimum, onda nema štednje na materijalu.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.85frant,
> Šta mislite da li bi se zvučnici istog proizvođača
> ponašali bolje nego neki drugi istog kvaliteta.
Ne.
Frant
hi.fi.86armitage,
> Bas refleks kutije koriste podešenu cev (reflex tube) za
> pojačanje basa do njegove osnovne rezonanse; prednosti su
> efikasnost, dubina i čistoća, a mana je lošije ponašanje u
> tranzijentima. Kompresiona kutija koristi vazduh unutra kao
^^^^^^^^^^^^^
Da li bi mogao da objasniš ovaj termin?
-*- Armitage -*-
hi.fi.87vstan,
> JBL 4311 A - serija radjena za USA
> JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste.
U cemu je bila razlika ?
hi.fi.88dr.grba,
>> Imam jedan zanimljiv tekst o nekim istraživanjima na tu temu, pa ću ga
>> poslati ako se nakanim da ga prevedem ..
Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj.
hi.fi.89evlad,
>>> JBL 4311 A - serija radjena za USA
>>> JBL 4311 B - serija radjena za evropsko trziste.
>>
>> U cemu je bila razlika ?
Koliko se secam vrlo malo u dizajnu i nacinu prikljucka.
one A imaju lepi beli bas zvucnik ...
hi.fi.90dveselinovic,
Tranzijent je svaki deo signala koji po amplitudi prevazilazi
uslovni prosek, a po trajanju zauzima samo mali deo vremena. Na
primer, u nekoj pesmi na nekom mestu bubnjar samo jednom udari
bubnjeve, ali jako - eto ti dobrog tranzijenta. Kratko traje, ima
ogromnu amplitudu u odnosu na sve pre i posle njega, ali u tom jednom
momentu, verovatno kraćem od 1 sekunde, postavi ogromne zahteve pred
pojačavač, često i po 10+ puta u odnosu na prosek potrebne snage.
Po IEC standardima, tranzijent se definiše kao signal sa
amplitudom većom za 12 dB (tj. 4 puta) u trajanju od 100 nS (ili 0,1
sekunda) po jedanput u svakih deset jedinica vremena (tj. kao 10%
sadržaja). DIN 45500 udar definiše kao impuls jednom u svakih 16
jedinica vremena, ali ga ne ograničava po amplitudi, već meri granicu
do koje pojačavač može da reprodukuje sa izobličenjima manjim ili
jednakim od 3%. U oba slučaja, impuls se tretira kao redovno
ponavljajući, dakle stala deo signala.
Pfffff, ovo je bilo gusto. Jel' jasno, nisam zabrljao?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.91dveselinovic,
> I veceras sam jednu seansu :)))
Ludak! Manijak! Dijabetičar!:-))) (P. Kralj, "žudo u Šarganu")
> Nego, daj koju rec o konkretnom paru.
Koju reč? Rekao sam, zvučnici su strava, po meni među apsolutno
najboljim ikada napravljenim u Engleskoj. Pored njih, KEF sa sve
Raymond Cooke-om, može da ide da piški od muke.
U osnovi, Englezi su mi savršeno predvidivi. Znam da će KEF uz
mnogo pompe da napravi neki totalni prosek koji će dobiti etiketu
revolucionrane tehnologije, Rogers će uporno da se drži
dvosistemskih kutija koje će biti OK ali ni po čemu izuzetne,
Wharfedale će i dalje da pravi vrištave zvučnike koji su jako
efikasni, B&W će da nastavi da reklamira svoj računarski razvoj u
tandemu Peter Fryer & Dr Colin Bean i da ih reklamira uživo
sviranjem klarineta ali će tu biti malo novoga, Tannoy će i dalje
da ćuti, menja vlasnike i naizmenično pravi jednu bez veze i jednu
dobru kutiju u tom redosledu, Spendor je već zaboravio kako se
omanjuje, itd.
Jedina firma sposobna da me iznenadi u Engleskoj je MONITOR
AUDIO, sa neponovljivim vlasnikom Mo Iqbal-om. Oni su u stanju da
glatko i u jednoj seriji pređu celi put od totalnog mediokriteta
do apsolutno fenomenalne kutije. Na primer, MA5 je retkost za bilo
koje pare - to stvarno ***TREBA*** čuti; uzgred, to je jedina manja
kutija koju bih uzeo i još je platio da je imam. :-))) Oprostio bih
mu i što je iz Engleske.:-)))))))))))))))))))
A Spendor i IMF i dalje primam u kuću bez razmišljanja.
IMF sam čuo po prvi put negde 1976. ili 1977., ne sećam se
tačno. Zato se dobro sećam da sam ostao bez daha kada sam pustio
neke moje ploče, a terao ih je jedan Tandberg TR-2075 risiver od
solidnih 2x75W RMS. To je bilo sjajno kako su radili. Kasnije sam
tog drugara nagovorio da kupi Harman/Kardon integrated amp, što je
i uradio - e, to je tek bila milina, iako je H/K imao samo 2x45W
RMS.
Tada sam se zaljubio u IMF. Kasnije sam ih čuo još par puta, i
uvek sam ih doživljavao kao jako dobre zvučnike. Tako ih i danas
pamtim.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.92dveselinovic,
> Kvalitetne kutije uopste nije jednostavno napraviti.
> Stvari koje treba uzeti u obzir:
> - rezonantna frekv. zvucnika i zapremina kutije
> - dimenzije uticu na stojece talase i rezonanciju.
> - materijal sa kojim se demfuje kutija i kolicina materijala.
> - ako je reflex tada precnik i dubina cevi.
> - ako je sa pasivnim zvucnikom tada povrsina i masa pasivnog
> zvucnika.
> - e tek tada dolazi skretnica ....
>
> Da li se DVV slaze i da li ima nesto da doda ?
Potpuno se slažem, ali ...
Sve što navodiš, i jos mnogo toga, treba znati za svaku vrstu
kutije koju praviš. Uzmimo primer refleksne kutije.
Praktično gledano, bitna je jedino međuzavisnost basa i kutije,
posebno danas, kada su i srednjetonci poluloptaste membrane, pa su
stoga po definiciji zapečaćeni u kućište koje ne dozvoljava
interakciju sa vazduhom u kutiji. Dakle, posmatramo bas i kutiju.
Lično mi na pamet ne bi palo da pravim išta ako mi nisu poznati
svi relevatni podaci basa (Qvas, Qel, Fr, itd). Uzmimo da ih sve
znam iz propratne dokumentacije. Ako je tako, onda je veoma lako
proračunati potrebnu zapreminu kutije za željen odnos dubine basa
i apsolutne efikasnosti. Odredim to i proračunam potrebnu dužinu
refleksne cevi za dati prečnik.
E sad, time sam dobio OKVIRNU dimenziju kutije. Sada mi ostaje
da se opredelim za vrstu materijala za dempovanje. Tu imam izbor
između tri osnovne vrste. Prva su klasični materijali, kao recimo
staklena vlakna (standard). Ako bih se na to opredelio, nikada ne
bih stavio staklena vlakna, već pravu pravcatu vunu (Pure New
Wool:-))), delimično češljanu za ivice i delimično nečešljanu.
Druga mogućnost je da kutiju ispunim najnovijom tehnologijom, a
to je "Spectra Dynamics" DEFLEX pad, koji kupim u tablama pa isečem
po potrebi. Radi se o polimeru specijalno razvijenom i oblikovan
baš za ovo o čemu pričamo. U centru je debeo 5 mm, ka ivicama se
zadebljava na 12 mm. Iako ovo nije bog zna šta, objektivno "lomi"
kutiju tako da akustički gledano, ona više nema paralelne stranice,
a to je veoma poželjno radi smanjivanja efekta stojećih talasa.
Tipičan panel ima dimenzije 280x210 mm i košta oko 7 funti u
Ebgleskoj.
Treća mogućnost je da nabavim iz recimo Nemačke poseban
profilisan sunđer, koji sa strane ka unutrašnjosti kutije ima veoma
valovit oblik (nalik kartonima za jaja, mislim kokošija).
Ne znam kako ti, ali ja bih uradio ovo poslednje; recimo da tako
bude. To znači da sada moram da povećam dimenzije kutije uzimajući
u obzir gubitke u svim smerovima zbog debljine sunđera. Sa druge
strane, po mome iskustvu, nema boljeg metoda dempovanja, jer je
dempovanje ka zidovima kutije maltene apsolutno, a sa druge strane,
vazduh iznutra ostaje prilično slobodan. Rezultat je dosta dobra
kontrola rezonansi, razumno mala izobličenja, ali uz slobodu
pokreta membrane, što daje efekat slobodnog, ili oslobođenog zvuka.
Ukratko, meni se sviđa.
Lično bih kutije pravio sa prednjim pločama kao slika u
ogledalu, tako da kada ih razmestim, visokotonci bi se našli na dve
međusobno najudaljenije tačke. To zbog disperzije iširine tonske
slike.
Pošto idealna kutija ima beskonačno veliku masu (tj. uopšte ne
rezonira), a kako sam imao nekih problema sa postizanjem tog
ideala, kutiju bih napravio od panel ploče debljine 25 mm. Kako sam
ceritifikovano lud (žena mi je lekar i rado će vam dati potvrdu da
nisam sasvim svoj), kutiju bih dobro ojačao gredicama na sve
strane. One naravno moraju biti pasent ili ne vrede ni pet para.
Kada i njih stavim unutra tako da podbočuju sve stranice, potršio
bih 1-2 kg lepka da sve dobro zadihtujem (malo smrdi, al' dobro
radi).
E sad skretnica. Tu sam uvek na mukama - jak nagib, 18 i 24
dB/okt. garantuje da će svaki drajver raditi samo u sopstvenom
opsegu, ali zato ima dosta frke sa faznim pomerima. Slabiji nagib
od 6 i 12 dB/okt. je fazno mnogo bolji, ali ne seče onako kako bi
trebalo. Pošto sam zakleti neprijatelj faznih pomera, opredelio bih
se za 12 dB/okt. kao neki kompromis. Dobijanje potrebnih vrednosti
nije problem, jer se postavljanjem u seriju i/ili paralelno mogu
dobiti maltene bilo koje vrednosti. Ostaje problem usaglašavanja
nivoa.
Efikasnost basa je obično manja od efikasnosti srednje- i
visokotonaca, mada je i obrnut slučaj moguć. Lično volim kada su
ova dva jedno 3 dB efikasnija od basa, jer im onda ne gine serijski
otpornik, koji opet ima tu pogodnost što povećava maksimum
dozvoljene snage. Standardno kompromisno rešenje je ugrađivanje
potenciometara, koje ima za manu cenu, a za prednost što dozvoljava
usaglašavanje kutije sa konkretnim ambijentom u kome će se naći
(pretpostavljajući da ja to unapred ne znam).
Teško bih se odlučio za aliminijumske ili titanijumske membrane;
jesu brze, jesu jako detaljne, ali po meni, još uvek prečesto
vrište i imaju dosta nepravilne odzive učestanosti. Ne kažem da ne
bih, ali bih morao prvo da poslušam same drajvere. U principu bih
se opredelio za plastificiranu tkaninu, mada opet ne automatski,
ipak sa nekim izborom.
O kvalitetu delova na skretnici ne bih govorio, zadovoljio bih
se postavkom - samo najbolje i ništa manje. Induktori moraju biti
vazdušno hlađeni, otpornici ugljeni (što automatski znači paralelno
vezivanje zbog disipacije), kondenzatori strogo bipolarni i
metaloslojni. Štednja na kvalitetu delova skretnice je najlakši i
najefikasniji dačin da se sve uredno upropasti.
čice - zna se, strogo OFC, minimum 25 ampera. Znam da je skupo.
Vezni stubovi - zna se, pozlaćeni mesingani, minimum 25 ampera,
bolje 40 ampera. Prečnik veznih kablova ne manji od 6 mm po grani,
bolje 8 mm.
Pojačavač - ili svoj, ili ako je kupovni, strogo Harman/Kardon.
A ne mora da bude jak, 50W RMS je kao hladne vode, jer solidna
refleksna kutija će ionako davati 90-92 dB/1W/1m, pa bi na najvećem
gasu, to bilo 110-112 dB pritiska na 1 m. To je već dovoljno da
vaše slušanje proglase za državni udar.
To ja onako za sebe. E sad, nek' mi neko objasni zašto Svrljig
ne može da napravi pristojne kutije, pa nek' su od iverice, ali da
su podbočene. Zašto ne mogu da ugrade kvalitetne komponente na
skretnice, kada eno "Kartonka Avala" pravi elektrolite koje je i
nemačka armija kupovala do 1991. godine. Zašto Jagodina pored piva
ne može da napravi i OFC kablove za audio.
U stvari, ja lično bih stao kod skretnice. Tu bih udahnuo
duboko, kupio PMI OP-37 čipova na kilo i napravio elektronsku
skretnicu, a zatim sve to bi- i triampovao. I skretnicu i
pojačavače bih montirao na vrh zvučnih kutija, s tim da bih sve
stranice produžio da se sve to ni ne vidi, a odozgo bih stavio samo
mrežicu radi boljeg hlađenja.
Also sprach DVV.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.93dveselinovic,
> E sad ga malo pretera :)
Zašto? Pa ja govorim o mojim ličnim utiscima, ja ne tvrdim da je
to neka apsolutna istina.
Ja recomo Tannoy nikada ne bih kupio, jer mi jako smeta njegova
direkcionalnost; a se makneš malo van ose, zvuk otupi, a visoki
tonovi odu na godišnji odmor. Jeste da lepo sviraju, ali me nervira
to.
Što se tiče elektrostatika, ja nisam oduševljen ni Beveridžom,
ni Spectra Acoustics-om, ni Apogee-jem, ni Qaud-om. Jeste tačno da
umeju da budu veoma impresivni na kraće slušanje, ali dužim
slušanjem uvek imam utisak da mi nešto nedostaje. Njihova bistrina
na srednjim i visokim se lako objašnjava činjenicom da nemaju
faznih pomera i sav zvuk dolazi iz iste tačke, a kako nema ni
skretnice između srednje- i visokotonca, nema ni brljanja koje
skretnice obavezno unose.
Sa druge strane svi ti zvučnici su u osnovi dipolni izvori
zvuka, pa ako iza njih nema bilo čega sem ne daj Bože golog zida,
ode im zvuk u božiju mater.
Ne, ne verujem u elektrostatike. Tvrdim da će uvek i svuda
klasična kutija za iste pare raditi čujno bolje. Ma, uporedi samo
neke od njih sa Klipsch hornama i da završimo priču. U osnovi, meni
su elektrostatici veoma hladni zvučnici, nedostaje im toplina.
Za one KEF kitove se slažem, to je bio "Aleko" onog doba, mnogo
muzike za veoma razumne pare. Imao ih je i moj komšija Neša sa
trećeg sprata (sada negde u Mirjevu) i baš sam ih se naslušao.
I oko Infinity-ja se slažem, ja sam ih kao firmu otpisao još
neke davne 1982. godine kada je jedan moj drug kupio neke njihove
kutije povećeg tipa i cene. To je bio namrtviji zvuk za te pare u
gradu tada, a ovamo jaka firma. Naravno, kasnije su propali i
kupila ih je firma Jensen. Danas opet nešto mrljaju, ali slaba
vajda, osećam.
RED je bio malo čudo utoliko što je bio sjajan primer kako sa
malo pameti iz male kutije može da se izvuče veliki zvuk. To su
naravno bile aktivne kutije, pa su kao takve u startu imale
prednost nad ostalima. Nemam mnogo iskustva sa njima, samo sam ih
jednom čuo i to na kratko, ali sam bio veoma impresioniran. čao mi
je što nemam neke dokumentacije za njih, a posebno mislim na
električne šeme.
> Da, ali je činjenica da oni postoje. Barem je tako bilo 80-tih.
> Naravno, uz izuzetke kakva je bila Yamaha NS 1000 (ako se dobro
> sećam modela) koja me je oduševila.
Ne sporim ja da to postoji, samo kažem da ne verujem u takve
pristupe. žim postoji nešto karakteristično, što slušaocu
dozvoljava da odmah pogodi zemlju porekla zvučnika, to je potpis
da nešto nije kako treba. Nije valjda da isti materijal drugačije
zvuči u svim tim zemljama, a ako ne zvuči, onda to nema veze sa
materijalom nego sa ugrađenim bojenjem zvuka po nacionalnom ukusu.
A ja i dalje u sve to ne verujem.
Što se Yamaha NS-1000 tiče, u celosti delim tvoj stav; uostalom,
i ranije sam potezao taj model kao zaista odličan zvučnik, ali
istovremeno, i kao zvučnik poznat kao izuzetno teško opterećenje
za pojačavač (zbog fazne karakteristike). I Otala ga je koristio
kao poligon za ispitivanje kvaliteta pojačavača.
> Izvinjavam se na "čaršavu", čovek se zanese pri sećanju na stara
> vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu.
"Bio"? Kako "bio"? Još uvek je.:-)))
Hajde da se i ja malo zanesem.
*KOLIKO ZNAM, JA JEDINI IMAM PRAVI HI-FI RAžUNAR OVDE. IMA TRI
GLAVE I TRI MOTORA.*
Tri motora:
1. Na napajanju;
2. Dopunski na kućištu;
3. Mali na CPU hladnjaku.
Tri glave:
1. CPU - 80486DX2 na 66 MHz
2. Keš kontroler - 80C188 na 12 MHz
3. Intel SatisFaxion - 80186 na 16 MHz.
Ajd' sad, di ste, hajfilističari? :-))))))))
Pozdrav,
Super-Fi DVV
hi.fi.94alien,
Imam jedno pitanje u vezi jednog SONYjevog DAT uređaja. Ne
znam tačno koji je model i serija (pogledaću), ali je karakteristično
da svi poznavaoci tvrde da je to serija s fabričkom greškom i da se
ne može popraviti.
Problem je u tome što čim se zagreje/pregreje prestane da radi.
Prvo su ti intervali bili dugi pa je i mogao da se koristi, a sada
odbija da radi već nakon samo par minuta ili kraće.
Ako se neko susretao s ovim problemom tj. modelom/serijom, molio
bih da mi kaže o čemu se tu u stvari radi da bih znao da li ga treba
oživljavati ili ga prodati budzašto nekom servisu.
hi.fi.95dveselinovic,
Ja ne znam o kome modelu se radi, i nemam iskustava sa DAT-ovima,
ali je problem ne u tipu uređaja, već u elektronici.
Logički gledano, može biti da se neki temperaturni okidač pokvario
(mislim na neki NTC, ili PTC, itd), pa umesto na xy, okida na xx
stepeni. Treba pogledati šemu uređaja i proveriti ovu mogućnost.
Druga varijanta je da je neka komponenta probila, ali ne i
definitivno crkla. Međutim, poremetila se taman toliko da vuče više
struje nego što sme, pa neko zaštitno kolo uredno okida. Opet, treba
pogledati na šemi.
U svakom slučaju, šema je kao hleb potrebna, bez nje nema govora o
popravci.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.96mbekcic,
Potrebni su mi stalci za HEYBROOK zvucnike (hb100).Nekada se to prodavalo
u tehnoprometu kod crkve Svetog Marka.Ako neko ima nesto.. mail
hi.fi.97armitage,
> Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj.
Znaš nemački? ;)
-*- Armitage -*-
hi.fi.98armitage,
> Pfffff, ovo je bilo gusto. Jel' jasno, nisam zabrljao?
Jasno, samo ..
> Po IEC standardima, tranzijent se definiše kao signal sa
> amplitudom većom za 12 dB (tj. 4 puta) u trajanju od 100 nS (ili 0,1
Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim zvukom. Šta
je sada tačno, 10 ili 3?
-*- Armitage -*-
hi.fi.99drpr,
-> Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim
-> zvukom. Šta je sada tačno, 10 ili 3?
Koliko ja znam dB se dobijaju kao (20log A) gde je A pojačanje
zato je to oko 3 puta tačnije 3.162 pa se inžinjerski kaže 3.
Tako i dobijaš da je 12dB 3.98 pojačanje ili 4 puta
cope
hi.fi.100ganta,
> Ako JBL-i ide na doboš, uredno se prijavljujem da budem obavešten
> prvi o tome i ljubazno se zahvaljujem unapred.
Uredno si ubeležen kao No.1 ;)
Neću valjda da dopustim da neko sluša narodnjake na njima :(
Jel' dolazi u obzir L 110 ?
G.
hi.fi.101ganta,
> klasična kutija za iste pare raditi čujno bolje. Ma, uporedi samo
> neke od njih sa Klipsch hornama i da završimo priču. U osnovi, meni
Nisam nikada čuo Klipsch, iako sam ih tražio svuda gde je bilo
dobre robe :(
Jedino što sam video nacrte njihovih kutija (mislim da ih još
uvek imam u nekoj knjizi), izmedju ostalih i one koja mora da
stoji u ćošku :)
Zaboravismo Bose 901, još uvek nisam siguran šta da mislim o
ovoj kutiji... Par puta sam bio oduševljen, a opet na jednoj
žurci su se pokazale veoma bedno... Da, moram da ispričam
dogadjaj koji je prethodio: to je u stvari bio doček neke nove
godine i povezali mi isti onaj Phase Linear sa nekim manjim
Altecima (uslovno "manjim" - ipak su bile 200 W i otprilike
velike 'ko 4311) i sve radilo jedno 2-3 sata. Onda, kako to
obično biva, nastupi neko ludilo kad mora da se odšrafi do
daske jer je raspoloženje dostiglo vrhunac... ;)
Desilo se sledeće: gume oko basova su počele da pucaju i
otpadaju i na kraju su (video svojim očima) oba basa bukvalno
izletela (membrane), jedan čak oko 50 cm u dalj :) žovek čije su
bile kutije (a i pojačalo) nije se mnogo nervirao (čovek je
posebna priča) pa smo nastavili da slušamo na srednjetoncima i
visokotoncima, dok nisu i oni crkli... :)
Na kraju je ostao čitav samo jedan visokotonac :))
Neko reče da su se rasušile gume oko basa i da je to česta
pojava kod kutija koje dugo stoje i ne slušaju se. Ne znam da
li je ovo tačno.
E, sad nastupa taj 901. Neko je otišao do kuće (da ne bi ostali
totalno bez muzike) i doneo dotične. Ni prineti Altecima! Ipak,
da napomenem da smo slušali rok/new wave/punk, etc. a i vlasnik
je sve vreme sedeo pored pojačala i kontrolisao 'volume' ;)
da se ne bi desilo isto.
901 je dobro zvučao u kombinaciji: klasika + veća prostorija sa
golim zidovima.
> RED je bio malo čudo utoliko što je bio sjajan primer kako sa
...
> prednost nad ostalima. Nemam mnogo iskustva sa njima, samo sam ih
> jednom čuo i to na kratko, ali sam bio veoma impresioniran. čao mi
Eh, šteta što ih je taj moj drug prodao, obavezno bih te
odvukao da čuješ. Saznaću ko još ima RED u Beogradu, ili kome
su otišle ove. Koliko znam, glavni konstruktor i osnivač RED-a
je naš čovek.
G.
hi.fi.102ganta,
> Sub-woofer je dobra ideja koja je najčešće loše primenjena, pre
> svega zato što se smatra da je jedan subwoofer dovoljan za
> učestanosti ispod 180 Hz. Ko ne veruje, neka šale radi poveže dva
Koliko se sećam logika je bila da na tim frekvencijama nema
stereo-efekta, pa nisu potrebna dva zvučnika.
Pošto ne mogu "šale radi" da povežem dva :)), interesuje me šta
se dobija sa dva sub-woofera?
Malo sam skeptičan da su neophodna dva, svi sistemi sa
sub-wooferima koje sam slušao su imali samo jedan... možda je
B&W imao dva ali u istoj kutiji.
hi.fi.103frant,
> a najviše su mi se sviđali IMF zvučnici
> (transmission line modeli).
Po nemačkoj se prodaju "Quadral" transmission line zvučnici.
Valja li to?
Frant
hi.fi.104frant,
čelim da nabavim jedan INTEGRISANI POJAžAVAž, pa mi je potreban
savet. Trebalo bi da to bude solidan, ali ne mnogo skup uređaj za
kućnu upotrebu, snage ne veće od npr. 50W (na 8 Ohma). Služio bi,
uglavnom, za slušanje ozbiljne muzike, a poželjno je da ima
priključke za bar dva magnetofona/kasetofona (treba na to priključiti
kasetofon, Hi-Fi video, a možda i budući Sound Blaster). Dakle, u
klasi pojačavača PIONEER A 400, Marantz PM 40 SE, ROTEL RA 840 BX
III ili čak MISSION Cyrus One ili Two. Bitno mi je da cena bude
prihvatljiva (ezoterija u stilu: "Burmester", "Accuphase", "REVOX" i
slično NE dolazi u obzir).
Frant
hi.fi.105vstan,
>>> U cemu je bila razlika ?
>
> Koliko se secam vrlo malo u dizajnu i nacinu prikljucka.
> one A imaju lepi beli bas zvucnik ...
Znaci li to i neku razliku u zvuku ?
hi.fi.106dr.grba,
>>> Ne moraš da prevodiš, samo prekucaj.
>>
>> Znaš nemački? ;)
Pfffffff.... (((: Đe me nađe?
Naravno da ne znam....
hi.fi.107saricl,
!!! a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tužno, ali istinito. A kada bih
!!! seo nešto da pravim, radio bih samo aktivne kutije
Svojevremeno si pričao da imaš par projekata istih, pa što ne baciš ovde neki
ako ti nije teško.
hi.fi.108saricl,
!!! poslati ako se nakanim da ga prevedem ..
!!! Nadam se da nisam dosadan ;)
Nisi uopšte ali kad bi još i preveo text reko bih da si sjajan .:))
hi.fi.109saricl,
!!! More, da tu ipak neko ne udara D E B E O porez na šminku?
Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija od 24 % :)))
hi.fi.110zdrawcke,
>>> znam tačno koji je model i serija (pogledaću), ali je
>>> karakteristično da svi poznavaoci tvrde da je to serija s
>>> fabričkom greškom i da se ne može popraviti.
Sve se može popraviti, samo je pitanje uz koliko troškova i truda. Ako
je zaista u pitanju fabrička greška to je onda pravi izazov :)
hi.fi.111dveselinovic,
> Negde sam čitao da uvećanje od 10 dB rezultuje duplo jačim
> zvukom. Šta je sada tačno, 10 ili 3?
Tačno je i jedno i drugo.:-))))
Naime, naponsko pojačanje koristi za bazu logaritam od 20, pa je
formula data u poruci 3.99 sasvim tačna.
Međutim, zvučni pritisak za bazu koristi logaritam od 10.
Tako dobijamo da je dvostruko veće naponsko pojačanje izraženo
kao +6 dB, a dvostruko veći zvučni pritisak kao +3 dB.
Ako to nije dovoljno zbunjujuće, da zamutimo još malo. Hajde da
pogledamo razliku između pojačavača od 25W i 50W.
Mereno u vatima, razlika je očigledno 1:2. Dakle, kupac je
srećan jer veruje da je dobio duplo veću snagu. E jes', šipak je
dobio. Pazi sad.
Koristeći standardnu formulu da se "snaga" pojačavača izražava
kao koren iz dva puta snaga puta radna impedansa, dobijamo da 25W/8
oma iznosi 20V vršnog napona, dok 50W/8 oma daje 28,28V vršnog
napona. Duplo? Jok bratac!
E sad, ako znamo da je 1W/8 oma = 2,83V sinusno, onda za manji
pojačavač možemo da zaključimo da daje zaokruženo 14 dB/W, dok onaj
veći daje 17 dB/W. Celu gimnastiku smo uradili da bismo pokazali
koliko se realno može očekivati od navedenih pojačavača.
Ako znamo da naši zvučnici imaju nominalnu efikasnost od recimo
88 dB/1W/1m, najveći mogući zvučni pritisak sa prvim pojačavačem
će iznositi 88+14=102 dB/1m, a sa drugim 88+17=105 dB/1m. Inače,
po konvenciji se uzima da je 3 dB razlike u zvučnom pritisku
*DONJA* granica percepcije; ovo je veoma diskutabilno, ali je nužno
imati kakav-takav reper, nekakvu polaznu tačku. Tako se i čujni
opseg uzima kao 20Hz-20kHz, iako nakon 20-te godine malo ko čuje
20 kHz.
Ovo sam namerno izveo da bih ukazao na smisao onih mojih
starijih tvrdnji da se snaga pojačavača bira prema efikasnosti
zvučnika. Naravno, STVARNA računica bi bila kudikamo složenija, jer
bi morala da uzme u obzir i stvarnu razdaljinu od zvučnika tokom
slušanja (a po konvenciji, zvučni pritisak se prepolovi na svakih
daljih metar udaljenosti od izvora, tj. opada tempom od -3dB/m, što
u prirodi očigledno nije tako), stepen apsorbcije zvuka prostorije,
broj izvora, itd, itd, itd.
Akonto primera navedenog u poruci 3.101 (ganta), čovek je Altec
koji ima efikasnost ne manju od 95 dB/1W/1m (a verovatno oko 100
dB/1/1m) prikačio pojačavač koji efektivno daje 23 dB/W, lako je
videti da su ljudi pokušali da proizvedu najmanje (95+23) 118
dB/1m; veselo, kada se zna da zvuk mlaznih motora daje 115 dB.
Komšije mora da su ih obožavale. A oni se čude što su im izleteli
basovi, i to svega 50 cm.
Međutim, da se vratimo pojačavačima, mislim da je jasno da je
mnogo impresivnije kada kupcu kažete da mu nudite duplo jači
pojačavač nego da mu nudite dopunskih 3 dB zvučnog pritiska. Radi
se čistoj psihologiji pod uticajem i u funkciji marketinga. Koliko
kupaca zna da je 3 dB zvučnog pritiska zapravo duplo veći zvučni
pritisak?
Drugi zaključak je da su stvarne razlike između recimo 50W i 75W
zapravo veoma male i lako moguće ispod praga čujnosti - ali na
papiru, dobijate 50% više snage, što treba da opravda razliku u
ceni.
Pozdrav,
DVV
-> EXTRA.HIFI = DVV-ova škola dobrog zvuka <-
hi.fi.112dveselinovic,
> Jel' dolazi u obzir L 110 ?
O, daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa. žak dapače, a i dakuče.
I to je lepota od zvučnika, uprkos godinama koje mu nužno
obaraju cenu. I on mi se jaaaako dopao!
Pozdrav,
DVV
hi.fi.113dveselinovic,
> Zaboravismo Bose 901 ...
Ništa čudno, ja se jako trudim da ih zaboravim. Meni se te
kutije ni malo ne dopadaju, uprkos bez ikakve sumnje odličnoj ideji
koja stoji iza njih. Akustički gledano, ljudi su sasvim u pravu
kada govore o odnosu odbijenog prema direktno usmerenom zvuku, nema
dileme.
Međutim, njihova izvedba je po meni omanula. To su zvučnici koji
ponekada, u dobrom ambijentu, dobro postavljeni i sa dobrim
materijalom, umeju da impresioniraju njihovom prostornosti, ali to
je sve. Po meni, oni su veoma mrtvi i beživotni zvučnici kojih se
najradije klonim. Nikada nije bilo lako napraviti drajver koji će
verno reprodukovati ceo čujni spektar, pa u tome vidim razlog
neuspeha, iako taj zvučnik faktički nema skretnicu, čime je iz igre
izbačen dosta veliki izvor problema (pitanje je samo koliki, a ne
da li je ili nije).
Hvala, ali ne, hvala.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.114dveselinovic,
> Koliko se sećam logika je bila da na tim frekvencijama nema
> stereo-efekta, pa nisu potrebna dva zvučnika.
To je teorija, da. Praksa međutim pokazuje drugačije.
> Pošto ne mogu "šale radi" da povežem dva :)), interesuje me šta
> se dobija sa dva sub-woofera?
Naprosto bolji zvuk. Znam da je jako izlizana fraza, ali razlika
je KAPITALNA. Ne mislim na duplo jače basove ili tako nešto,
naprosto na činjenicu da kada se sve lepo usaglasi, sistema sa dva
subwoofer-a naprosto lepše i vernije zvuči od sistema sa jednim,
uz očiglednu pretpostavku istog kvaliteta u svim slučajevima.
> Malo sam skeptičan da su neophodna dva, svi sistemi sa
> sub-wooferima koje sam slušao su imali samo jedan... možda je
> B&W imao dva ali u istoj kutiji.
To je drugo pitanje, da li koristiti jedan veliki bas drajver,
ili paralelno odnosno serijski vezati dva manja.
U "technischer Rudschau", švajcarskom listu za tehniku, još
davne 1969. godine sam pročitao i evo zapamtio jednu sjajnu misao
u vezi razlike između teorije i prakse.
Teorija je kada svi znaju kako bi nešto trebalo da radi a ono
odbija da tako radi, a praksa je kada niko pojma nema kako i zašto
nešto radi, a ono odlično radi.:-)))))
Cinično, ali dosta istinito.
Bile je više pokušaja da se objasni ovaj fenomen da dva
subwoofer-a naprosto bolje zvuče od jednog. Bilo je tu postavki
koje su se kretale od apsolutnih zvučnih pritisaka, preko
rasterećenja drajvera do bolje disperzije zvuka. Lično smatram da
se radi o kombinaciji efekta rasterećenja (rad se deli na dve
membrane) i efekta disperzije (iako se radi o teorijski mono
informaciji, i tim zvukom treba ispuniti sobu, a ne zaboravimo da
baš bas registri vuku najviše energije iz pojačavača).
Bilo kako bilo, to naprosto drugačije i bolje zvuči, pa ti sad
vidi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.115dveselinovic,
> Po nemačkoj se prodaju "Quadral" transmission line zvučnici.
> Valja li to?
Pojma nemam, nikada ih nisam čuo.
Mislim da upotreba ovog ili onog sistema nije bilo kakva
garancija bilo čega. Ne može se na osnovu činjenice da je kutija
refleksna, kompresiona, transmisiona, itd. izvući bilo kakav
zaključak o njenom ukupnom kvalitetu.
Druga stvar može biti indikativna, a to je cena. Naime,
napraviti dobru transmission line kutiju je po definiciji veoma
skupa rabota, jer traži puno pregrada, duge kanale i dosta
materijala za defovanje. Sve to košta podosta, pa kada se ponudi
takva kutija za cenu slične izvedene u drugoj, jednostavnijoj
tehnici, ja bih bio skeptičan u odnosu na efekte. Ne mora da znači,
ali mislim da je verovatnoća takva.
Naravno, jedini stvarni kriterijum je slušanje, nema druge.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.116dveselinovic,
> čelim da nabavim jedan INTEGRISANI POJAžAVAž, pa mi je potreban
> savet. Trebalo bi da to bude solidan, ali ne mnogo skup uređaj
> za kućnu upotrebu, snage ne veće od npr. 50W (na 8 Ohma).
> Služio bi, uglavnom, za slušanje ozbiljne muzike, a
> poželjno je da ima priključke za bar dva
> magnetofona/kasetofona (treba na to priključiti kasetofon,
> Hi-Fi video, a možda i budući Sound Blaster). Dakle, u
> klasi pojačavača PIONEER A 400, Marantz PM 40 SE, ROTEL RA
> 840 BX III ili čak MISSION Cyrus One ili Two. Bitno
> mi je da cena bude prihvatljiva (ezoterija u stilu:
> "Burmester", "Accuphase", "REVOX" i slično NE dolazi u obzir).
Šteta što ne navede i budžet sa kojim raspolažeš i način
kupovine (tj. da li ga sam šverciješ, ili ga drugi šverciji za
tebe, u kom slučaju košta malo više, ali je mnogo komfornije i
bezbednije).
Od svega što si nabrojao, lično bih bez razmišljanja kupio
Marantz-a, a ako bih baš birao, uzeo bih Harman/Kardon PM 6550 (što
sam i uradio). Do sada nisam čuo uređaj u klasi 45-55W koji se
mogao meriti sa H/K sem Marantz-a, koji je tu negde, potpuno jednak
na basu, ali malo manje jasnih srednjih i visokih. Na brzo
slušanje, Marantz se više dopada, nekako je impresivniji, ali na
iole duži rok (1+ časova), H/K je definitivan izbor.
Pioneer odmah izbacujem iz jednačine jer u principu, nikada ne
bih kupio de luxe uređaj od firme čuvene po hiper-masovnoj
proizvodnji čak i televizora; odmah bih otišao kod onoga koji je
poznat po baš tim uređajima, a ne pravi drugo sem audio opreme.
Rotel meni zvučni pomalo mlitavo i mrtvo; jeste jasan, ali mi je
nekako beživotan, kao da ga mrzi da radi.
Mission je kvalitetna firma, ali lično nisam ni malo oduševljen
njihovim Cyrus modelima; oni su prava de luxe firma, pa im nije baš
najjasnije kako se pravi ekonomska klasa. Tanki su na napajanju,
pa ti traže dopunske pare za poboljšano napajanje - a mene to
nervira kao stvar principa, bez obzira ko je u pitanju. Na velikim
i skupim uređajima, Mission je već sasvim druga priča, to su već
ozbiljne i besprekorno urađene stvari.
Ne znam sadašnje cene, ali H/K 6550 je pre 9 meseci koštao DM
1.100 u Beogradu, rok isporuke do 14 dana (bilo je 5 ili 6 dana,
ne sećam se više, uvoznik je bila firma "Belton", 469-754).
Uostalom, popričaj sa njima, vidi cene, pa odluči.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.117dveselinovic,
> Svojevremeno si pričao da imaš par projekata istih, pa što ne
> baciš ovde neki ako ti nije teško.
Nije mi teško, ali ipak bih par stvari napomenuo.
Prvo, cena. Nemojte se zavaravati, dobro odrađen par aktivnih
kutija košta *VIŠE* od klasičnih kutija i pojačavača na istom nivou
kvaliteta. To je sasvim logično - za aktivne kutije, umesto jednog
para pojačavača, morate imati dva, plus vam treba kvalitetna
elektronska skretnica. U najboljem slučaju, to je daljih DM 300 na
celi ceh, i to u samogradnji. Komercijalno (tj. da kupite gotove
stvari), to je bar DM 400-500 više.
Drugo, složenost. Očigledno je ovo složeniji, pa samim tim i
rizičniji, posao od klasike. Više elektronike je uvek više
mogućnosti da se nešto nezdravo dogodi, uprkos svemu.
Treće, izbor. Koji drajveri, koja elektronika, koji poluprovod-
nici? Pažljiv izbor može čudo da napravi, ali to onda nužno košta.
Imate li i para i znanja sve to da odradite, imate li dobrog
majstora da vam precizno iseče drvo za kutije, imate li izvor
delova, itd?
Ne želim bilo koga da dekuražiram, ali ovo su objektivne stvari,
ako to nemate rešeno i ako ne shvatate da je to projekat od nekih
DM 800-1000 kao minimum za dvosistemsku kutiju, onda se ni ne
prihvatajte posla.
Može li jeftinije? Može, ali je onda i lošije, čime se postavlja
pitanje čemu sva muka? Ideja samogradnje je da dobijete kvalitet
za koji inače nemate para, razmenjujući svoje vreme i rad za
razliku u ceni, koja nije mala. Ali, kada je već tako, ima li
smisla raditi bilo šta sem odličnog?
Dalje, sa kojim drajverima se radi? Ja mogu da sugeriram neke.
Koja elektronika će da tera sve to, i na kom nivou kvaliteta? Mogu
da dam neke alternative. Lično smatram da je jednostavno lepo, što
jednostavnije to bolje, čim ga kukuljimo i mumuljimo biće frke
negde. No ipak, neke odluke se moraju doneti odmah - bipolarna ili
MOS tehnologija, ili kombinacija istih? Kolika kutija, kolika
snaga, itd?
Najzad, često se zaboravlja ono očigledno - ako imamo aktivne
kutije, jeste da nam ne treba pojačavač snage, ali šta je sa
predpojačavačem? Njega nema, a mora da postoji. Dakle, i njega
treba ubaciti u celu jednačinu, što opet znači novi niz odluka koje
treba doneti i još malo para da se to plati.
Gde će se nalaziti skretnica, u predpojačavaču ili u samim
kutijama?
Dakle, poenta je ovo - hoću da pomognem, hoću da dam, ali hoću
da mi se kaže šta se traži, da se ne zamajavam bez veze.
Učestvovao sam u više projekata aktivnih kutija, od kojih se
meni najviše dopao onaj najjeftiniji. Koristio je MONACOR drajvere
u dvosistemskoj konfiguraciji, bipolarni pojačavač snage za basove
i MOSFET izlaz za visoke. Elektronska skretnica je bila izvedena
sa integralcima, i to sa PMI OP37. Koliko se sećam, kada je
podvučena crta, cela skalamerija je koštala oko DM 1.100,
računajući i predpojačavač, ali i rad nas trojice, plus besplatno
krojenje kutija. One su bile srednjih dimenzija, dakle ni male, ni
velike. Napajanje je išlo preko torusa, a najveći deo delova je
kupljen ovde kod nas, preko jedne uvozne firme za delove. Drajveri
su lično uvezeni, otišao čovek lepo u Nemačku po njih (i još
ponešto drugo:-))))).
Međutim, rezultat je, uprkos nekim manama, bio veoma impresivan
u celini gledano, i sa gramofona, i sa CD-a. Naprosto je cela stvar
nekako disala, toliko se činila živom i prisutnom.
Na nesreću, taj drugar koji je stanovao u Dalmatinskoj je sada
negde na Kosovu, ne znam gde; to je velika šteta, jer bi idealno
bilo naprosto uporediti te kutije sa klasičnim (mada bi realnije
bilo govoriti o poređenju SISTEMA sa klasičnim).
Dakle, molim malo precizniji zahtev - koji budžet, koja
tehnologija, koji opšti nivo uređaja, pa onda da pričamo. Ne bih
da pakujem megabajte na Sezam tek tako.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.118dveselinovic,
> Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija
> od 24 % :)))
Ha, oni su mačiji kašalj prema akcizama koje udaraju zapadne
demokrate na ovu vrstu šminke. I to udaraju redaljku u nizu
proizvođač-država-diler, tako da dok dođeš do ovih naših, već se
osećaš dobro potrošenim. A SIDA hara.:-))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.119frant,
> Šteta što ne navede i budžet sa kojim raspolažeš i način
> kupovine (tj. da li ga sam šverciješ, ili ga drugi šverciji za
> tebe, u kom slučaju košta malo više, ali je mnogo komfornije i
> bezbednije).
Budžet mi je, nažalost, veoma ograničen, recimo nekoliko stotina
DEM. Kad bih znao cene uređaja koji mi odgovaraju, bilo bi mi lakše
da razmotrim pitanje budžeta (čitaj: da skupim pare ili odustanem).
Ako za nekih 500-600 DEM ne može da se nabavi koliko-toliko solidan
uređaj, odustaću od kupovine, jer ne želim da kupujem đubre. Način
nabavke nisam još utvrdio, ali sigurno neću sam da švercujem.
U obzir takođe dolazi RISIVER (receiver).
Zahvaljujem se DVV-u na opširnom odgovoru. Pošto mi je
Harman-Kardon preskup, zanimaju me Marantz pojačavači (ili risiveri).
Koji modeli su preporučljivi?
Frant
hi.fi.120jegor,
U americkom profi casopisu "Journal of the audio engeneering society"
sam video oglas, u kome se reklamira softver za projektovanje zvucnih
kutija. Softver se zove MacSpeakerz (sa Z). Kao sto ime kaze, radi samo
na meku. Koliko sam uspeo da vidim iz prilozenih slika (posto je tekst vrlo
stur, program obradjuje i skretnice i sve ostale aspekte ozbiljnog
projektovanja kutija. Cak ima i malu bazu podataka o najpoznatijim
kalotama na trzistu.
E sad ono sto mene i moje drugare interesuje je, da li postoji
takav paket i za PC.
hi.fi.121dveselinovic,
Još kako, i to ovde na Sezamu. I jako dobro radi, mada su mu
meniji pomalo primitivno rešeni, ali koristi Thiele-Small parametre i
utoliko je sasvim isti kao i svi ostali slični programi. Dalje, ne
računa išta drugo sem sem klasičnih bas refleks i kompresionih kutija
(nema D'Appolito niz, transmission line, itd). Pitajte Yotzu (bulaja)
gde je to.
Ako je da se plati, nemačka firma MONACOR u Nemačkoj prodaje takav
program koji radi ama sve što se zove zvučnik, grafički to prikazuje
i odlično štampa. Ne znam cenu, imam samo reklamu za to.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.122dveselinovic,
Aktivne kutije
Teorija iza aktivnih kutija se svodi na neke postavke koje ću
ovde ukratko objasniti.
PROBLEM žISTOĆE OPTEREĆENJA
Svaka zvučna kutija je manje ili više reaktivna. To znači da je
sve sem čistog opterećenja. Nominalna impedansa od 'x' oma veoma
često znači da na datoj učestanosti radno opterećenje pojačavača
(tj. drajveri plus skretnica) imaju datu impedansu. Međutim, čak
i teorijski, impedansa zvučnika se ne naziva pravom, već nosi naziv
"modulus", a to sasvim jasno govori da se radi o bog zna kakvoj,
ali sasvim sigurno krivoj. Stoga je nominalna imepedansa često
uslovni prosek u opsegu 20Hz-20kHz (a ponekad čak ni to).
U stvarnosti, zvučna kutija pored otpora ima i nekakvu
induktivnost i nekakvu kapacitativnost. To dovodi do fenomena
faznih pomera. U idealnom slučaju, napon i struja sa apsolutno
sinhronizovani, pa tada kažemo da je fazni pomer ravan nuli;
najbliže moguće tom idealu je čisto laboratorijski otpornik koji
pretstavlja radno opterećenja pojačavača. žim se sa tim nekim
čistim otporom pojavi paralelna ili serijska vrednost induktora ili
kondenzatora, dolazi do asinhrone isporuke struje i napona. žest
pojavni oblik u praksi je da usled faznog pomera, željeni izlazni
napon ujedno podrazumeva i daleko veće struje no što bi bio slučaj
kod čistog opterećenja. Ta razlika može ići čak i do 2:1, što će
u slučaju najvećeg broja pojačavača na tržištu biti veoma veliki
problem.
Ne mali deo ovog problema je neposredno izazvan upravo
skretnicom, i to iz dva razloga. Prvi je taj što je skretnica u
osnovi filter, a svaki filter ima manje ili više problema sa
fazama; drugi problem je taj što je skretnica napravljena upravo
od otpornika, kondenzatora i induktora, a kao takva je sastavni deo
radnog opterećenja pojačavača, što znači da je signal na njoj već
veoma pojačana u odnosu na izvor i to sa velikom komponentom struje
čak i u idealnom slučaju. Ergo, svaka anomalija na već velikoj
strujonoj komponenti će dovesti do ogromnih zahteva koje postaje
sve teže ispuniti. I povrh svega, ne samo što dolazi do faznih
pomera, nego i sama ipedansa pride često ume da se spusti ispod
nominalne vrednosti, što još više otežava život pojačavaču snage.
Kao neki zaključak, moglo bi se reći da tipična zvučna kutija
pretstavlja teško do veoma teško opterećenje za svaki pojačavač.
Odatle logično sledi da bi se veliki deo problema rešio kada bi se
sečenje opsega za svaki drajver obavilo elektronski, tj. sa veoma
malim naponima i strujama, pa tek onda pojačao veo određen opseg
za svaki drajver pojedinačno. Time bi izlazni stepen bio pošteđen
skretnice kao takve i video bi samo goli drajver i nekoliko
centimetara žice - u praksi, nema boljeg od toga.
PROBLEM OLAKŠAVANJA POBUDE, OPTIMIZACIJA
Izbacivanjem skretnice i drastičnim skraćivanjem kabla sa
nekoliko metara (recimo, ako ga sa 5 m skratimo na 50 cm, to je
objektivno 10 puta kraće) na nekoliko centimetara, dolazimo u
situaciju da pojačavaču veoma olakšavamo život.
Zato valja krenuti i korak dalje; ako je sve već tako, zašto ne
bismo i sam pojačavač dalje prilagodili opsegu u drajveru koji će
pobuđivati? Utoliko pre što se odavno zna da je potrebna energija
na srednjim i visokim tonovima neuporedivo manja nego na niskim
tonovima. To očigledno znači da nam je za bas potreban relativno
jak pojačavač, ali slabiji nego za sličnu klasičnu kutiju, jer više
nema skretnice koja nužno unosi gubitke, katkada i za cela 3 dB,
što znači efektivno prepolovljavanje potrebne snage za istu
glasnost. Najzad, pošto je pojačavač efektivno neposredno vezan za
drajver, faktor prigušenja (damping factor) ostaje netaknut
skretnicom, što uvek znači bolju kontrolu zvučnika.
Zbog objektivnih razlika u potrebama pojačavača, dobijamo
dopunsku mogućnost da optimizujemo tehnologiju pojačavača za basove
i srednje/visoke (pretpostavlja se dvopojasna kutija). Ako
diskusije radi uzmemo da će bas drajver raditi do 3 kHz, prostim
preračunavanjem dolazimo do zaključka da je potrebna brzina
pojačavača za recimo 50W/8 oma svega 0,5V/uS, što je maltene gotovo
nemoguće ne postići, vreme uspona je 333 uS (opet gotovo nemoguće
ne postići), a da dva najbitnija faktora postaju faktor prigušenja
i gola snaga. U tom smislu, nema ravnih bipolarnom tranzistoru
potpuno klasičnog tipa.
Kod srednjih/visokih tonova opet možemo upotrebiti MOSFET
tehnologiju, čija je dokazana mana manjkavost rada sa velikim
strujama. U ovom opsegu, ne trebaju nam velike struje (pa stoga ni
velika snaga), ali nam treba velika brzina i što širi propusni
opseg, kako bi pojačavač imao što manji fazni pomer, a i ono što
ga bude imao, mora biti od vrste grupnog kašnjenja (dakle, ceo
signal jednako kasni, a jedan deo manje, a drugi deo više). Kada
se sve uzme u obzir, MOSFET je maltene idealno rešenje za srednje
i visoke tonove.
To naravno nije obavezno, može čovek sve napraviti od samo jedne
ili druge tehnologije; ipak, čini mi se da je ova filozofija
najracionalnija.
PITANJE SNAGE
Pošto nema skretnica, nema ni gubitaka na njoj. Nema opšteg
pravila koliki su gubitci na skretnici, ali se može pretpostaviti
da će se oni nalaziti u opsegu 2-3 dB. Preračunato u vate, to je
58-100%. Drugim rečima, za isti efekat, naš pojačavač može da ima
čak i polovinu snage manje, mada ne treba preterivati sa procenom
gubitaka i treba se zadovoljiti sa postavkom da je dovoljno imati
0,71 snage pojedinačnog pojačavača.
U slučaju srednjih i visokih tonova, stvar je definisana
dozvoljenom snagom tih drajvera, koja retko kada prelazi 50W, a
tipično se kreće u opsegu 30-45W (RMS, impuslno je daleko više).
Iza klasične skretnice, to je 30-100% više usled gubitaka na
skretnici.
Dakle, 40W na basu i 30W na ostalom je približni ekvivalent
najmanje 100W klasičnog pojačanja pasivne kutije sa skretnicom bez
rezervi snage, odnosno 125W konzervativno (tj. sa rezervama snage).
Što je daleko bolje, nema interakcije, rak-rane klasičnog
pojačanja; kada bas povuče ogromnu struju, visoki ostaju uskraćeni
jer napon napajanja pada makar i samo trenutno. Ovde je to nemoguće
jer su pojačavači odvojeni i svaki živi svoj život bez obzira na
drugi.
PITANJE VEZE
Postavlja se pitanje tipa veze između pretpojačavača i aktivnih
kutija, uz pretpostavku da su elektronske skretnice u samim
kutijama, uz pojačavače. Ipak se tu radi o nekih 'x' metara kabla,
što nije zanemarivo. Naravno, potrebno je koristiti dobar OFC
(Oxygen Free Copper - bakar bez primesa kiseonika) kabl sa odličnim
konektorima, pri čemu je kabl koaksijalni, sa masom u oklopnoj
košuljici. No, dali je to dovoljno?
Drugim rečima, da li koristiti standardnu audio vezu, ili se
opredeliti za balansirane veze (tzv. XLR ili Canon), kod kojih je
minus razdvojen od mase? U profesionalnoj tehnici, ovakva veza je
odavno usvojena kao standard, pre svega zbog daleko većeg stepena
imuniteta na šum baš kod dužih kablova. Na žalost, ona podrazumeva
i dodatnu elektroniku prebacivanja signala u XLR vezu i vraćanja
sa XLR na klasičan signal - a ta elektronika je relativno skupa ako
treba da valja.
Još jedan elemenat o kome mora postojati odluka pre početka
posla.
PITANJE IZBORA TEHNOLOGIJE
Pretpostavljajući da je odlučeno koja će vrsta pobude zvučnika
biti upotrebljena, ostaje da se reši pitanje ostale elektronike.
Da li će se koristiti diskretna tehnologija (tj. pojedinačni i/ili
upareni tranzistori), ili će se ići na integrisana kola (IC).
U ezoteriji ima obe vrste uređaja, u profesionalnoj tehnici
takođe. Dakle, nema jasnog odgovora šta je bolje, a ja kažem da je
najbolje ono što se ljudski uradi. To znači i da će da košta.
Međutim, za samograditelja, mislim da je IC srećnije rešenje.
Prvo, kompaktnije je i lako servisabilno ako se koriste kvalitetna
podnožija; ona ujedno omogućavaju i "upgrade" na bolja kola kasnije
ili kada se pojave. Drugo, čovek nije zakinut kvalitetom, jer IC-a
ima od jeftinih TL 0xx i LF 3xx tipova do skupih i jako dobrih OP,
OPA i AD tipova - svi su kompatibilni po nožicama, pa je lako
moguće danas uređaj napraviti sa LF čipovima i sutra ih zameniti
skupljim i boljim OP tipovima (investicija se razvlači na duži
period bez ugrožavanja funkcije). Treće, IC tehnologija, kada se
dobro primeni, daje čujno iste rezultate kao i diskretna
tehnologija - to tvrdim i izazivam sve koji se ne slažu da to i
dokažu (Dvoboj kod O.K. kola?). I četvrto, zato što je kompaktnija,
IC tehnologija omogućava i veoma kompaktne i zato bolje pločice,
jer su veze skraćene čime se smanjuje mogućnost ubacivanja smetnji
sa strane.
Najzad, pločice. Hoćete li samo bakrene, sa bakrom presvučenim
kalajem, ili bakarne, pa pozlaćene, pa kalajisane? Ovo poslednje
je gotovo idealan provodnik, ali i košta. Ali, to je ezoterija!
PRETPOJAžAVAž
Aktivne kutije podrazumevaju i nekakav pretpojačavač ispred
njih. Dakle, i njega treba projektovati i napraviti. Dobro, to nije
neki poseban problem, ali to opet košta i novaca i truda, a
zapanjujuće mali broj ljudi se uopšte seti da im i to treba za
aktivne kutije.
Ovim uredno potsećam sve da im i to treba, pa nek' sami razmisle
šta - žele li uopšte gramofonski ulaz, pa ako žele, kakav, za MM
ili i za MC zvučnice (*dobar* MC ulaz glatko udvostruči cenu cele
rabote!). Standardni potenciometar košta oko DM 2,20-2,60, a
superlativni ALPS i do DM 40. Slično je i sa preklopnicima, što se
istina može jako ublažiti odricanjem od bezbroj ulaza i izlaza i
zadržavanjem na klasičnim "Tuner", "CD", "Tape 1" i "Tape 2", plus
eventualno "Phono 1" i neki "Aux". Još ako vam ne treba poseban
"Input" i "Rec Out" selektor, onda ste uštedeli mnogo muke i para.
MOJ STAV
Ja bih za bas koristio bipolarnu tehnologiju, a za srednje i
visoke MOSFET izlaze. Ne bih koristio više od dva drajvera po
kutiji jer iskreno ne verujem da mi treba išta više. I skretnicu
i pretpojačavač bih napravio od IC-a, jer i dalje tvrdim da ako su
oni kvalitetni, neće biti razlike u kvalitetu u odnosu na jednako
kvalitetnu diskretnu tehniku, ali će biti mnogo manje muke.
Delove bih naručio od domaćih dobavljača, jer sam isuviše lenj
da kukam i molim ko zna koga da mi doneosi delove iz Nemačke.
Razlika u ceni je ionako često ispod 40%, a moj mir i lakoća
porudžbine vrede toliko. Lepo pošaljem spisak i sve mi se donese
na vrata - milina.
Ja bih tako, a vi recite kako biste vi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.123dr.grba,
>> Na kozmetiku se plaća savezna akciza za vreme trajanja sankcija od 24 %
>> :)))
Ne samo na kozmetiku, nego i na robu. I ne akciza, nego porez ))):
hi.fi.124jegor,
> Jos kako, i to ovde na Sezamu
Sve mi rece, samo ne rece kako se zove programce.
Prevrnuo sam SEZAM trazeci ga, a njega ni od korova.
hi.fi.125calex,
<!> Početkom 80-tih, AR zapada u krizu modela, pa kao odgovor
<!> izbacuje seriju AR-90/91/92/93/94, visoke, monolitne zvučnike, koji
<!> afirmišu princip basova sa strane (a ne napred) i princip rada dva
Hi svima, dođoh i do ove teme. Dešava mi se tako da se uključim
<po prvi put> u neku konferenciju/temu pa onda sledi skidanje poruka
od jedno dva meseca unazad, pa čitanje... Ne znam baš zašto mi je
trebalo toliko da dođem dovde, možda što već duuugo nisam kupovao
ništa novo. A tema je čini mi se najprometnija. Skoro 70 poruka za
pet dana :)))).
Da se vežem za neku poruku, AR-91/92 rade na klasičnom principu
bas/srednje/visokotonac spreda. Ja sam inače malo kasnije počeo da ih
pratim, recimo znam ih od modela 10Ń <uh, kad se setim>, iz realnih
<finansijskih> razloga sam planirao AR 14 a na kraju sam uzeo jedan
koji se u međuvremenu pojavio - AR-925.
<!> međuvremenu, narodni modeli sve više zaostaju za konkurencijom, a
<!> po meni, AR nije sebi smeo da dozvoli da potpiše takve modele.
Koji su to <narodni> modeli? Ovaj što sam ja uzeo je nešto
između AR-92 i AR-93 <logično :))>, u stvari to je 92 po parametrima
a 93 po dizajnu. Tri zvučnika napred a platno oko cele kutije. U koju
bi njih grupu stavio?
<!>> I za kraj, šta mislite o odnosu ploča-CD. Koj medij preferirate
<!> ceni; sa druge strane, gramofon može lako da zvuči daleko toplije
<!> i životnije od jeftinijih CD uređaja.
<!> Ukratko, lično više volim pristojan CD od pristojnog gramofona,
Slažem se sa ovim. Kod takvih poređenja bi ipak trebalo uzeti
uređaje slične klase <makar po ceni> pa davati ocene. Ne može se baš
upoređivati neki gramofon od više hiljada DM+pick-up opet nekoliko
hiljada sa nekim _noname_plastičnim_i_sličnim_ CD playerom koji je
plaćen par stotina. Nije sve u medijumu, treba taj zvuk i obraditi
pa ga poslati pojačalu.
P.S. Sad se setih jednog problema :((. Par meseci unazad mi se dešava da
se levi kanal gubi kod slušanja i to recimo na 40-50% glasnoće. To
rešim klasičnim okretanjem potenciometra, dok se ne povrati. Ovo se
dešava posle jedno 10 min slušanja, ne uvek, nekad moram više puta
da intervenišem, nekad se i ne pojavi. Uglavnom ga nema posle recimo
sat slušanja. Prvo sam potenciometar za jačinu dobro okupao kontakt
sprejom, bez nekih rezultata. Okretao sam i zvučne kutije i ništa.
Ima nešto što možda može da pomogne, kada levi kanal nestane <a to se
na VU metru normalno vidi> isključim zvučnik i u slušalicama <a i na
VU metru> se vrati zvuk. Vratim zvučnik - zvuka nema. Ima li neke
ideje za rešenje? Inače, pojačalo je Marantz PM500, šemu imam, ali
do sada nisam imao vremena da se malo posvetim ovome :(.
pozdrav, Cale....
hi.fi.126vstan,
> E sad ono sto mene i moje drugare interesuje je, da li postoji
> takav paket i za PC.
Bilo je 2-3 programa okaceno ovde u konferenciji.
hi.fi.127dveselinovic,
Oko poređenja - smatram da solidan CD u klasi 600-900 DM, ako je
dobro odabran, svira kao gramofon od DEM 600-900 sa zvučnicom od DM
600-900, i uz pretpostavku solidnog RIAA ulaza (a to je, iz iskustva
tvrdim, najređi slučaj). Po meni, to je i normalno, logično je da
nova tehnika bude bolja od strane, ili bar jeftinija za isti kvalitet
zvuka od stare.
Tvoj AR-925 je čini mi se novija verzija mog starog AR-94; moj ima
dva basa od 20 cm (jedan radi do 180 Hz, drugi do 3,5 kHz) i jedan
visokotonac.
Oko problema zvuka koji nestaje - da nije tebi riknulo nešto na
skretnici, na primer, probio elektrolit, ili tako nešto? Pošto se
signal za sluške vuče sa standardnog izlaza pojačavača, logično je da
ako na sluškama uvek ima normalan nivo, nešto nije u redu sa
zvučnikom, a ne sa pojačavačem.
Proveri da ti se slučajno ne dodiruju jednom tankom slobodnom
(nepovezanom) licnom + i - za zvučnike ili na pojačavaču, ili na
kutiji.
Pozdrav,
DVV
P.S. Pa jes' 70-tak poruka za 7 dana, kada ja sam dnevno pustim pola
toga. A sve to zadjabe! :-)))))))))))
hi.fi.128dveselinovic,
Lepo ti rekoh da pitaš Jocu (bulaja ovde). Program se zvao
LOUDSP30.ZIP ili nešto veoma slično.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.129mbekcic,
Potrebni su mi stalci za HB100. info na mail
hi.fi.130vstan,
> Sve mi rece, samo ne rece kako se zove programce.
> Prevrnuo sam SEZAM trazeci ga, a njega ni od korova.
U EXTRA.5 je sojka slao neke stvari. Prve dve su proracuni skretnica,
treca i cetvrta o akustici sobe.
2.230 hi.fi sojka 27.01.Cet 09:49 loudsp.arj
2.231 hi.fi sojka 27.01.Cet 09:56 threex.arj
2.232 hi.fi sojka 27.01.Cet 10:03 rad.arj
2.233 hi.fi sojka 27.01.Cet 10:25 room.arj
2.258 hi.fi sojka 01.03.Uto 07:46 pass40a.arj
U EXTRA.4 poslao sam program za proracun kutije:
4.15 ->10 samogradnje vstan 08.10.93. 15:48 prfect45.zip
pozdrav,
V.
hi.fi.131armitage,
> Ne znam sadašnje cene, ali H/K 6550 je pre 9 meseci koštao DM
> 1.100 u Beogradu, rok isporuke do 14 dana (bilo je 5 ili 6 dana,
> ne sećam se više, uvoznik je bila firma "Belton", 469-754).
> Uostalom, popričaj sa njima, vidi cene, pa odluči.
Koja je snaga ovog pojačala? (45-55W?) Lično bi me zanimalo (a verujem i
franta), pojačalo u klasi 400-600 DM.
Koja snaga pojačala i zvučnika "pasuje" jednoj sobi od, recimo, 3x5m, uz
napomenu da bi se često "odvaljivala" muzika :)
Do sada sam uvek bio uveren da od viška glava ne boli. žini mi se
da će zvučnik od 100W bolje podneti snagu od npr. 50W od zvučnika čiji
je maksimum 75W. (pod uslovom, da se uopšte pojačava do 50W :)
Ovo navodim zbog toga što se tu i tamo čuju preporuke tipa: 50W je sasvim
dovoljno.
Zanimala bi me još jedna stvar: hajde neko precizno da definiše razliku
između deklarisane sinusne, muzičke, itd. snage. Prospekti ponekad znaju
da budu nejasni po tom pitanju (markentingška taktika?)
E da, šta se to kog đavola krije pod nazivom "aktivne zvučne kutije"? :)
-*- Armitage -*-
hi.fi.132dveselinovic,
Aktivne kutije su one kutije u kojima nema klasične skretnice, već
je ona elektronska, a nakon podele signala, svaki pojedinačni zvučnik
u kutiji ima sopstveni pojačavač snage. Tako bi u dvosistemskoj
kutiji imao dva, a u trosistemskoj kutiji tri pojačavača. Prednost je
bolji zvuk, mana je veća cena.
3x5 m, uz pretpostavku visine od recimo 3 m, daje 45 m3. Ako
pretpostavimo da imaš prosečno efikasan zvučnik koji daje recimo 88
dB zvučnog pritiska na 1 m i sa 1 W (što je prilično glasno),
pojačavač od 25W bi ti omogućio maksimum od oko 102 dB, onaj od 50W
105 dB, a onaj od 100W 108 dB zvučnog pritiska. 100 dB zvučnog
pritiska je tako paklena buka da ti u stan upada milicija misleći da
dižeš revoluciju.
Potrebna snaga zavisi od: efikasnosti zvučnika, veličine sobe,
vrste muzike koju slušaš, željenog zvučnog pritiska i mogućnosti da
ga ostvaruješ. Rok muzika ima manju dinamiku od klasične (dinamika -
razlika između najtišeg i najglasnijeg tona), ali se sa druge strane
u principu glasnije sluša.
Drugo pitanje koje ja volim da razmatram je KVALITET zvuka. Više
volim poštenih 25W nego loših 75W, a kod lošijih pojačavača, sve mane
dolaze do izražaja baš pri glasnijem slušanju. Isto tako, dobro
urađen pojačavač subjektivno zvuči glasnije od lošeg jednostavno zato
daleko bolje kontroliše zvučnike i na višim nivoima.
Za DM 500-600 teško da ćete u ovim uslovima dobiti nešto i dobro i
jako; dakle, birate između dobrog i jakog. Alternativa je da se još
malo stisnete i uzmete neki H/K, koji ne bi trebalo da košta više od
DM 600 za najmanji model, odnosno oko DM 800 za model iznad
najmanjeg.
H/K 6550 ima 2x50W u 8 oma sinusno, 2x70W u 8 oma muzičke (tj.
impulsne ili kratkotrajne vršne snage), veoma je brz sa +/- 130V/uS
praćenja signala, izuzetno malim faznim pomerom od svega 5 stepeni i
veoma velikim izlaznim strujama od +/-40A, što znači da ga ni veoma
loši zvučnici ne mogu zbuniti. Karakteristike manjih modela su veoma
slične - čak i najmanji dasa ima brzinu od 100V/uS, struju od +/-30A
i male fazne pomere. Svi rade sa izuzetno malim stepenom povratne
sprege od svega 4-6:1 (manji 6:1, veći i moj 4:1). Ukratko, to su
carevi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.133ljubisha,
>pojačavač od 25W bi ti omogućio maksimum od oko 102 dB, onaj od 50W
>105 dB, a onaj od 100W 108 dB zvučnog pritiska. 100 dB zvučnog
>pritiska je tako paklena buka da ti u stan upada milicija misleći da
>dižeš revoluciju.
Pre par godina sam imao SANSUI AU-G11X od svojih 25W RMS-a (valjda,
zaturio sam katalog) i trafoom od 100 i nešto vati. Uspevao je da po-
krene BOSE kutije od 80W sinusa skoro isto kao i duplo teži, sa trafoom
od 450W i 65W po kanalu TECHNICS SU V600.
Jedino što je kod SANSUI-a pot bio logaritamski (tek preko polovine
je prihvatao snagu, a već preko 7-ce je bilo veoma teško ga kontrolisa-
ti :)).
Aha, evo ga katalog. U njemu za tu seriju AU-G piše da su to X-BA-
LANCED pojačala. Šta li mu je to? I šta su to "reverzna" pojačala? Pa
ako ti nije teško napiši nešto.
hi.fi.134dveselinovic,
Otkud ja znam šta je to "reverzni" pojačavač? Nikada ranije ni čuo
za taj pojam, a verovatno se radi o nečem sasvim običnom, što je
njihov čovek iz marketinga otkrio tek pre koji mesec.
Isto tako pojam "X-balanced" pojačavača prvi put čujem. N ebi me
čudilo kada bi se ispostavilo da se radi o recimo potpuno simetričnom
kolu, koje drugi pod imenom prave već 25+ godina.
Japanci su majstori da nešto prekrste i nazovu ga novim, a ono
stara stvar.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.135calex,
<!> Oko poređenja - smatram da solidan CD u klasi 600-900 DM, ako je
<!> dobro odabran, svira kao gramofon od DEM 600-900 sa zvučnicom od DM
<!> nova tehnika bude bolja od strane, ili bar jeftinija za isti kvalitet
Ja bih još više bio za novu tehniku. Za 600-900 može da se
nađe baš solidan CD koji bi trebalo da se nosi sa mnogo skupljom
analognom kombinacijom. Ne 'bar jeftinija za isti kvalitet' nego
mnogo kvalitetnija za istu cenu <o medijima i da se ne govori>.
<!> Tvoj AR-925 je čini mi se novija verzija mog starog AR-94; moj ima
Ne, AR-925 je novija verzija AR-92, ima iste karakteristike i
iste zvučnike <250-38-19> a <baš sada gledam prospekte> spolja
gledano, identična je tvojim kutijama <oblik, dimenzije>.
BTW, zar tvoje skretnice ne seku na 350 Hz i 2000 Hz?
<!> Oko problema zvuka koji nestaje - da nije tebi riknulo nešto na
<!> signal za sluške vuče sa standardnog izlaza pojačavača, logično je da
<!> ako na sluškama uvek ima normalan nivo, nešto nije u redu sa
<!> zvučnikom, a ne sa pojačavačem.
Izgleda da mi je odraz bio loš. Menjao sam zvučnik i opet levi
kanal pada. Signal za slušalice se obara samo jednim 330ŕ 1/2W i baš
me je iznenadilo kad sam otkrio da sa njima radi. I meni je bilo
logično da je problem u zvučniku. :((
<!> Proveri da ti se slučajno ne dodiruju jednom tankom slobodnom
<!> (nepovezanom) licnom + i - za zvučnike ili na pojačavaču, ili na
Pa zar na ovo ne bi reagovao protektor? Kad sam kupio, bio sam
dovoljno lud da probam kako radi pa sam prespajao <!?> izlaze za
zvučnike <%-6> i uvek je pojačalo ispadalo. Sada se samo levi kanal
gubi <baš kao da je zaprljan potenciometar>. Da se ne dešava ovo sa
slušalicama, bio bih sto posto da je potenciometar.
Izgleda da ću ipak morati da odnesem osciloskop kući pa da na
licu mesta rešavam ovaj glupi problem.:((
<!> P.S. Pa jes' 70-tak poruka za 7 dana, kada ja sam dnevno pustim pola
<!> toga. A sve to zadjabe! :-)))))))))))
Kako to misliš? Pa ovo dole je tvoje mišljenje. :)))))
┌──
│<!>> vremena kad je HI-FI bio prva stvar na svetu.
│
│<!> "Bio"? Kako "bio"? Još uvek je.:-)))
└──
pozdrav, Cale....
hi.fi.136calex,
<!> * KOLIKO ZNAM, JA JEDINI IMAM PRAVI HI-FI RAžUNAR OVDE. IMA TRI
<!> GLAVE I TRI MOTORA.*
<!> Tri motora:
<!> 1. Na napajanju;
<!> 2. Dopunski na kućištu;
<!> 3. Mali na CPU hladnjaku.
Malo si se zabrojao, evo ja imam isto to i još:
4. HDD 1
5. HDD 2
6. FDD 1
7. FDD 2
8. CD ROM
9. strimerica.
Ovo ni Nakamichi ne može :))))
hi.fi.137calex,
<!> Gde se mogu nabaviti sundjeri za slusalice HD430 - Senheiser ? Mislim
<!> na deo koji ide na usi, ali i deo koji prekriva same zvucnike ?
Jesi li našao? Mani već 5-6 godina ovo fali a nisam ni pomišljao
da rešavam problem. :(
hi.fi.138jegor,
Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt
diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane
veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to.
Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude
ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :))
hi.fi.139kanki,
===============================
2.437 EXTRA.5:hi.fi
dveselinovic, 21.05.94. 17:56, 8201 chr
---------------------------------------------------------
....
Nego, mogu li vas zainteresovati za jedan MOSFET izlazni stepen
od pristojnih 2x300/600W u 8/4 oma, ili 1.000W/8 oma u mono
verziji? ....
DVV
----------------------------------------------- 2.437 ---
???? Pa, što bi, oće li stizat ?
ps. Slate su neke šeme u .SCH a nemam Orcad, pa kako da ih vidim...
hi.fi.140vstan,
> Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt
> diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane
> veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to.
> Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude
> ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :))
Dobra ideja :)
Zainteresovan za klasiku (iskljucivo CD).
hi.fi.141saricl,
!!! Ja bih tako, a vi recite kako biste vi.
Razlog zašto sam te zamolio za neki text sličan ovom je i taj što sam u Hi fi
svetu prilično zelen..
Evo šta imam na umu:
Krajnji cilj je prvoklasan aktivan sistem iz samogradnje.
BDW pošto nemam para da sve sunem odjednom onako kako bi hteo
onda idem postepeno.
Rešio sam se za stereo verziju otala pojačavača koji će jednog dana
solo da tera basove.
Za sada to je klasičan stero pojačavač normalno sa kvalitetnim komponetamna.
Sve to mislim da priključim na kutije koje trenutno imaju/imaće (pošto i njih
sam pravim) pasivnu skretnicu.
E sad bi me zanimalo koliko je izvodivo na sistem projektovan sa pasivnom
skretnicom istu maknuti i povezati svaki drajver na posebno pojačalo i
sa elektronskom skretnicom.
Znači za sada klasične kutije klasično pojačalo a zatim upgrade
još četiri pojačala za srednje i visoke i skretnica za iste pa
zatim pretpojačalo .
Šta mislite dali ovakva koncepcija "diše" ?
hi.fi.142dveselinovic,
> Ne, AR-925 je novija verzija AR-92, ima iste karakteristike i
> iste zvučnike <250-38-19> a <baš sada gledam prospekte> spolja
> gledano, identična je tvojim kutijama <oblik, dimenzije>.
> BTW, zar tvoje skretnice ne seku na 350 Hz i 2000 Hz?
Aha, pa on je znači nalik pokojnom AR-5, koji je imao potpuno
isti komplement drajvera, samo u većoj kutiji. Ja sam inače imao
AR-5 (10" bas, 1,5" kalota u sredini, 1" kalota na vrhu, XO
700/5000 Hz, 8 oma) od 1975. do 1986., kada sam ga zamenio sa ovim
AR-94.
Oko toga gde je sečen, zaista ne znam. Prospekt sam izgubio
prilikom selidbe još 1987. godine, a nisam se trudio da pamtim.
Lepo svira i to mi je dosta, zadovoljan sam.
> Pa zar na ovo ne bi reagovao protektor? ...
Trebalo bi, ali bog sveti zna kako je zaštita izvedena i koliki
su kapaciteti izlaznog stepena. Viđao sam od veoma osetljive
zaštite mahom na Japancima do veoma tolerantne zaštite, mahom na
Nemcima.
> Izgleda da ću ipak morati da odnesem osciloskop kući pa da na
> licu mesta rešavam ovaj glupi problem.:((
Bogami, moraćeš. Može da bude i neki elektrolit koji zeza, oni
vole tako da probiju, al' da ne riknu skroz na skroz, nego tako
malkice potisnu signal jedno 95%.:-)))) Zaigraju se pa poveruju da
su "brick-wall" filter.:-))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.143dveselinovic,
> Malo si se zabrojao, evo ja imam isto to i još:
Ma, flopetle i disketle nisam brojao. Da jesam, onda bih imao 7
motora, a glavni inženjer iz Nakamichi-ja bi obavio hara-kiri
ritualnom katanom firme.:-)))
No, junače, za glave mi ništa ne veliš, kako tu stojiš? Da nisi
i ti jedan od onih napumpanih bildera, sa puno motora i malo glava?
:-))))))))))))))))))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.144dveselinovic,
> Sta mislite o tome da napravimo jedan mali market kompakt
> diskova i ploca ovde na SEZAMU (mozda jednog dana postane
> veliki)? Nesto cisto nekomercijalno, samo razmena i tako to.
> Bilo bi lepo zaobici konferenciju "Mali Oglasi", nego da bude
> ovde uz HI-FI, da bi se izbegli preprodavci iz SKC-a. :))
Mislim da bi ipak prvo trebalo pitati upravu Sezama, tek toliko
da ne izletimo van pravila. Da neko ne pomisli da je sve to
komercijalno.
Inače, lično u svemu tome vidim jednu drugu prednost, a to je
izbegavanje kupovine samo zbog jedne ili dve pesme koje neko već
ima na CD-u. Uzmeš CD i lepo snimiš i to je to. Ili daš čoveku
kasetu da ti on snimi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.145dveselinovic,
> ???? Pa, što bi, oće li stizat ?
>
> ps. Slate su neke šeme u .SCH a nemam Orcad, pa kako da ih
> vidim...
Opa, nisam znao da neko to čeka, ja sam pitao, a niko se nije
javio. Stoga, protest stranke se odbija.:-))))
Šalu na stranu, nema problema, evo ih ovde uz poruku, u
uobičajene dve verzije. Jedna je namenjena za Epson, a druga za HP
laserske štampače. Šema potiče iz inače sjajnog časopisa "Elektor",
sa čijim projektima imam *BESPREKORNO* iskustvo, nikada do sada mi
se nije desilo da neki njihov projekat ne radi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.146dveselinovic,
> Rešio sam se za stereo verziju otala pojačavača koji će jednog
> dana solo da tera basove.
??? Da nije Otala ipak malo nejak za basove? Istina, ako
zvučnici imaju 4 oma, i on ima 50W, ali ja bih ga ipak koristio za
srednje i visoke, ali ne i za bas.
> E sad bi me zanimalo koliko je izvodivo na sistem projektovan sa
> pasivnom skretnicom istu maknuti i povezati svaki drajver na
> posebno pojačalo i sa elektronskom skretnicom.
Savršeno izvodivo, zašto ne bi bilo? Međutim, ne bi bilo loše da
odmah predvidiš mesto za buduću elektroniku, recimo na vrhu kutije,
i da produžiš sve 4 stranice zvučnika za nekih 14-16 cm uvis, kako
bi se ostavio prostor, a rupe ćeš lako naknadno izbušiti. Ako to
sada ne uradiš, onda ćeš sutra morati negde da smeštaš posebne
kutije sa elektronikom koja će naknadno doći.
> Šta mislite dali ovakva koncepcija "diše" ?
Diše, zašto ne bi, to je dosta tipičan metod za sve one koji
nemaju dovoljno para da u sve to ulete odmah sa punim zamahom. Na
kraju dobiješ isto što bi dobio i da si odmah uleteo u celu
koncepciju, ali si zato investiciju razvukao na duži period.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.147calex,
<!> No, junače, za glave mi ništa ne veliš, kako tu stojiš? Da nisi
<!> i ti jedan od onih napumpanih bildera, sa puno motora i malo glava?
Bildujem od petnaeste, ....
Nisam baš siguran. Kada si brojao motore, brojao si valjda
ventilatore. Šta si brojao kada su u pitanju glave? BTW, ja nemam
baš ništa, sve je ovo u firmi, a ja se borim za nove 'glave i motore'.
pozdrav, Cale....
hi.fi.148calex,
<!> Lepo svira i to mi je dosta, zadovoljan sam.
Jest', ali je ovo vrrrlo relativan pojam. Nekima nije jasno
da nije potrebno da se baš uvek odvrne potenciometar za visoke da
bi čuli nešto kako treba. OTOH, znam bar dvojicu koji me, kad god me
sretnu, dave poređenjima, uglavnom teoretskim, kao ove kutije prema
onim, ovaj tuner prema sequeri, .... a nisam još čuo da kažu kako
ova grupa snimila doooobru muziku ili da bar kažu da su nabavili
neku xxx ploču.
pozdrav, Cale....
hi.fi.149calex,
<!> Šalu na stranu, nema problema, evo ih ovde uz poruku, u
<!> uobičajene dve verzije. Jedna je namenjena za Epson, a druga za HP
Šalu na stranu, a gde su?
hi.fi.150dr.grba,
>> Inače, lično u svemu tome vidim jednu drugu prednost, a to je
>> izbegavanje kupovine samo zbog jedne ili dve pesme koje neko već
>> ima na CD-u. Uzmeš CD i lepo snimiš i to je to. Ili daš čoveku
>> kasetu da ti on snimi.
Bez ljutnje, ali to već funkcioniše odavno, kroz mail, via CIVI:muzika (:
hi.fi.151dveselinovic,
Evo ih kod mene u obliku dva print fajla, jedan za Epson a drugi
za HP, ali iz meni nepoznatih razloga, SEZAM nije hteo da ih primi.
Nekoliko puta sam pokušao na razne načine, ali jednostavno neće pa
Bog. Pustio sam upit ZZ-u i Dejranu da vidim o čemu se radi.
BTW, i mene su ljudi nekoliko puta pitali zašto ne mogu da
upload-uju na SEZAM, a ja sam se čudio. A ASCII tekst ide bez
problema?!?
žim saznam u čemu je stvar, šaljem ih, ionako oba zipovana imaju
oko 50K, dakle nije ni neka frka.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.152dveselinovic,
Brojao sam aktivne i priznate procesore. Centralni procesor je
486DX2-66, procesor na inteligentnom keš kontroleru je 80C188-12, a
procesor na fax/modem kartici je 80186-16. Prvi ima 8 MB, drugi 4 MB
a treći 512 kB posvećenog RAM-a.
Ako uzmem da je i video čip WD 90C33 takođe procesor, što je
diskutabilno, onda bi imao čak 4 aktivna procesora u mašini.
A svi samo moji. Joj, meraka! :-)))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.153dveselinovic,
Da, takvih teoretičara polupriučenog tipa je i meni dosta, gledam
ih već evo 30 godina. Nešto su načuli, često i to malo pogrešno, pa
sede čitaju prospekte i misle da im je sve jasno. A oni somovi na
bućkalu, magarci u magli.
Moje saučešće, od srca.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.154calex,
<!> Brojao sam aktivne i priznate procesore. Centralni procesor je
<!> 486DX2-66, procesor na inteligentnom keš kontroleru je 80C188-12, a
<!> procesor na fax/modem kartici je 80186-16. Prvi ima 8 MB, drugi 4 MB
Ajde da brojim. Centralni je Pentium 60 PCI, sa 2x16MB, zatim
ide SCSI-2 sa svojim 80188, on-board, pa Intel 80960 RISC na HP4P,
modem nisam uspeo da provalim <imam ga, valjda?>. Zasad nema ništa
od PCI-ćerki, IDE kontroler služi za miška i povremeno za HDD.
Bilder, a?
A i sad videh još jedno motorče, Color-Mobile Scanner.
<!> A svi samo moji. Joj, meraka! :-)))))
:((((((((. Bljak, a i grožđe je kiselo.
pozdrav, Cale....
hi.fi.155calex,
<!> Moje saučešće, od srca.
Hvala, :( ali odučiću ja njih. :))
pozdrav, Cale....
hi.fi.156vujacic,
Nedavno sam pitao za savet u vezi zvučnika, šta da kupim. Vi ste se
tako lepo ispričali u vezi sa zvučnicima i baš vam hvala naročito
DVV-u, nešto sam i naučio. Ali na osnovu vaših poruka sam zaključio
da nema ništa solidno za oko 300 Dm., da li sam u pravu. Japanske
proizvođače i ne pominjete, nije valjda da su toliko loši.
Za DVV-a još jedno pitanjce. Na jednom zvučniku koji trenutno slušam
bas malo trokira, ali samo na tiho, čim pojačam ton sve je u redu.
Probao sam da im zamenim mesta, ali opet isti zeza, znači nije u
pitanju risiver.
Pozdrav, Ljubiša.
hi.fi.157armitage,
I dalje me zanima precizna razlika između muzičke (impulsne?) i sinusne
snage zvučnika end pojačala. Kako se dobija odnos između ove dve vrednosti?
Objasnite mi precizno pojam omaže pojačala i zvučnika i zašto ona "opada"
na većim snagama?
-*- Armitage -*-
hi.fi.158dveselinovic,
Nema fiksnog odnosa između trajne (sinusne) i impulsne (muzičke)
snage, to zavisi od konkretnog slučaja. U osnovi, muzička snaga je
sve ono preko nominalne (sinusne) snage gde su izobličenja istina
veća, ali još uvek nema klipinga (efekta sečenja vrhova signala usled
preterane pobude).
U slučaju zvučnika, muzička snaga je maksimalni impuls u trajanju
od 1 sekunde ili kraće koji zvučnik može da preživi bez pregorevanja.
Ne bih ti savetovao da testiraš ovu karakteristiku.
Za ostala objašnjenja, pogledaj stare poruke, o tome sam napisao
desetine kilobajta.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.159dveselinovic,
Baš tako, za DM 300 ja ne mogu da se setim bilo koga zvučnika koji
bih preporučio.
Japanci su u principu tu najslabiji, uz časne izuzetke, ali za
velike pare (na primer, Yamaha NS-1000).
Šta to znači "trokira"? Opiši tačne simptome, ovao uopšteno neće
moći.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.160vujacic,
** Šta to znači "trokira"? Opiši tačne simptome, ovao uopšteno
** neće moći.
Pokušaću, daje zvuk kao da je probušena membrana (otprilike pr,pr,pr..).
Kad pojačam ton izgubi se ?.
Ljubiša.
hi.fi.161sikima,
Potrebne su mi informacije o sledecim IC:
- BA 3707
- M 51544L
Pre svega zanima me sta su ta kola a dobro bi dosao raspored pinova.
Isto tako treba mi trafo 220/6V 3-4 W, pa me interesuje je li neko video nesto
na tu temu povoljno u gradu.
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.162dikla,
> Dakle, JBL je firma, nema spora, 4311 je dobar da boljeg nema,
> a ja ga nemam zbog nedostatka para. Tuzno, ali istinito. A kada bih
A kom redu velicine cene se radi ?
hi.fi.163dveselinovic,
Ne sećam se pošto je bio, sećam se da tada nisam mogao da odovjim
te pare, pa sam morao da odustanem.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.164kanki,
Može li nešto u kratkim crtama o pojačalu Technics SUV 670
goran
hi.fi.165jegor,
Prvo da zahvalim (necu da kazem kolegi, jer ja jos nisam
doktor u ovim stvarima :) g. DVESELINOVICU na odlicnim
porukama koje je ostavljao. Mogu slobodno da se koriste kao
mali prirucnik HI-FI-a. Zanimljivo je da su svi moji drugari
koji se kao zanimaju za HI-FI, na pominjanje da ima tamo na
SEZAMU neki cika koji zna to malo bolje, postajali vrlo
razdrazljivi. Jos je zanimljivije da mnogi od njih nisu kupili
plocu ili disk bar nekoliko godina ili nikada (prokleti
grebatori). A tek o spravama da i ne govorim.
Sa jednim ozbijnijim drugom sam pregledao sve vase poruke
(ovo persiranje je iz cistog postovanja, naravno) i dosli smo
do zakljucka da volite zvuk koji vise odgovara profesionalnim
zahtevima nego kucnom uzivanju u muzici. Vi se naravno necete
sloziti sa mnom, ali sam ja misljenja da za zdravo kucno
slusanje monitorske kutije nisu najbolji izbor. Mislim da je
njihov zvuk agresivan za neku duzu upotrebu.
Drugo, slazem se sa vasim misljenjem, da zvucnik ne sme da
boji zvuk, ali za vecinu nas, zvucnici koji ne boje zvuk su
pusti san zbog njihove cene. I sami ste rekli da zbog cene
niste kupili zvucnike koje ste hteli.
Na kraju da se osvrnem na ono o debelom porezu na sminku.
Nepobitno je da toga ima, ali nije bas sve ni toliko
jednostavno. Mi placamo porez na sminku, ali i porez na luksuz
i jos kojekakve poreze (posto potrosac sve to mora da plati na
kraju). To je ono sto ni vi kao proizvodjac ni ja kao kupac ne
bi morali da platimo ako bi smo pravili na primer pojacalo u
privatnoj reziji. Drugo, tu je i provera kvaliteta, koja je
kod velikih imena rigorozna. Ako uzmemo kao banalan primer da
jedan Mark Levinson trosi 1 do 1.5 KW, a da njegovo testiranje
traje pet dana bez prekida, i jos koliko komada je u procesu
testiranja u istom trenutku, dolazimo do toga da bez obzira na
cenu struje racun nije mali :)
Mene licno interesuje, kako znate recimo da u nekom sistemu
odredjena izoblicenja proizvodi bas neka odredjena komponenta?
Na primer zvucnik ili pojacalo. Jasno mi je da to nije problem
kada ste u situaciji da kombinujete razlicite sprave, ali kad
to nije moguce sta onda? Cini mi se da neke sprave bivaju
cesto nepravedno kritikovane zato sto nisu bile uparene sa
kompatibilnim spravama. Mogli biste ponesto i o tome da
napisete, mislim o uparivanju razlicitih uredjaja.
Izvinjavam se na tepihu, necu vise mame mi :))
hi.fi.166dveselinovic,
Pa sad, ima načina da se sazna koja komponenta unosi zbrku. Jedan
je da pogledamo oznake modela i proizvođača, pa ako je neko ko je
poznat po lošim komponentama, eto malera.:-))))
Drugi je da zamenimo jednu po jednukomponentu. žim čujemo razliku
a novi zvuk je čistiji od starog, našli smo silu haosa i rasula.
U praksi, stvari su ipak jednostavnije. U principu, zna se da
recimo Harman/Kardon pravi dobre pojačavače - njihov proizvod može da
varira od vrlo dobar do odličan, pa je stoga unapred malo sumnjiv.
Slično se može reći i za recimo Marantz CD plejere (kao i Philips i
neke druge), a kada vidim Technics ili Sony tjuner, uopšte ne sumnjam
da je to loša stvar - opet, vrlo dobro do odlično u svojoj klasi.
Problem su zapravo masovni proizvođači, jer se kod njih nikada ne
zna gde stoje sa ovim ili onim proizvodom. Tu mislim na firme kao što
su Pioneer, Technics, Yamaha, Sony, itd. Svi oni su u principu dobri
za ovo ili ono, ali konkretno, ne mora da znači. Svi oni umeju da
naprave od veoma dobrog do veoma lošeg, pa je proba "in situ" jedini
način da budemo sigurni.
Viši nivo su firme a la Denon, u principu dobri sa retkim
promašajima. Najviši su oni koji retko omanjuju, kao recimo Onkyo ili
H/K. Naravno, oni imaju i neke druge cene.
Šta je to "profesionalni" zvuk? Prvi put čujem taj izraz. Za mene,
nešto ili jeste dobro, ili nije. Dobro uvek košta, ma odakle bilo.
Jedini smisao tog pojma nalazim u PA sistemima za rok koncerte ili
javna mesta, a to me ne zanima.
JBL 4311 je naprosto odličan zvučnik, bilo kad, bilo gde i bilo
kako. Skup jeste, ali kvalitet uvek košta. Nije jedini dobar zvučnik,
nema dileme, ali meni se on jako, jako dopao. Rado bih ga imao u
kući, gde mi je soba za muzikom oko 14 m2 - malo po svakom
kriterijumu, i to je još puna svega i svačega.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.167dveselinovic,
Mali prilog za elektroničare.
Juče mi je u kući rađena generalno čišćenje plakara, sa
pomeranjem, ribanjem i podvriskivanjem. To je okazion koji ja uvek
iskoristim da otvorim i iznutra oprašim moj Hi-Fi.
Elem, u kontekstu svih naših priča ovde, juče baš obratim pažnju
na iznutrice opreme.
Prvo, moja velika ljubav, H/K 6550. Nije me mrzelo da brojim -
sastoji se od tačno 108 tranzistora, 17 dioda i jednog greca.
Raspored je sledeći:
- pojačavači snage 52 tranzistora, 4 diode
- naponska regulacija 8 tranzistora, 6 dioda, 1 grec
- MC/MM stepen 20 tranzistora, 2 diode
- funkcije 10 tranzistora, 2 diode
- ton, pretpojačavač 18 tranzistora, 2 diode
Svuda gde ima po 2 diode, radi se o zenerkama, koje služe
lokalnoj stabilizaciji napona. Naime, to je moja omiljena teza koju
guram i ugrađujem još od sredine 70-tih - centralno se samo
ispravlja i elektrolitima čisti i stabilizuje osnovni napon, a
posle se lokalno "zakucava" na potrebnu vrednost; međutim, pošto
je dotur do lokala na višen nivou od potrebnog, lokalno se mora
stabilizovati. To opet znači i lokalno filtriranje, kojom prilikom
se ubiju i sve smetnje i ubacivanja šuma od greca do lokala.
Rezultat je najčistiji moguć napon u lokalu.
Ideja je prosta i jeftina - za neki +/- napon nam trebaju dva
komada tranzistora (BD 139/140), dve zenerke, 4 otpornika i 4
elektrolita, sve zajedno recimo DM 4-5, a efekat je po meni sjajan.
Hvala bogu, ljudi su to baš tako odradili.
Drugo je konstrukcija pojačavača snage. Očigledno su se tu
razbili od posla, a onako golim okom (šemu još nemam, ali ću je
dobiti), zadržali su sistem jednog diferencijalnog ulaznog stepena,
sa preslikavanjem napona ka minusu strujnim ogledalom zakačenim na
invertujući deo. Dakle, samo je ulazni stepen jednostruk, od njega
sve nadalje je simetrično i komplementarno. To je njihov stari štos
koji teraju još iz sredine 80-tih.
Inače, izlazni stepen koristi par Toshiba 2SA1302/2SC3281
tranzistora; to su RET (Ring Emitter Transistor) modeli od 150W po
komadu, po ceni od DM 7,50 u Nemačkoj. Ko ne zna, RET tranzistori
se iznutra sastoje ne od klasičnog jednog tranzistora, već od
serijski vezanog niza manjih tranzstora na istom supstratu.
Prednost im je veoma velika učestanost odziva, tipično i do 60 MHz
(klasični tipovi tipično idu do 3-5 MHz, retko i do 20 MHz).
Ovo napominjem da bih podvukao da se radi o SEPP (Single Ended
Push-Pull) izlaznom stepenu, tj. o potpuno komplementarnom stepenu
sa samo jednim parom izlaznih tranzistora. Pa ipak, iz toga su
izvukli sve one bolesne karakteristike, kao što je recimo brzina
pojačavača ("> +/- 130 V/us", "vreme uspona < 1 uS"), veliku struju
u udarima (HCC - High instantaneous Current Capability) od +/- 40A
i slično. Dakle, sve se opet vraća na kvalitet projektovanja, a ne
na beslovesno nagomilavanja izlaznih tranzistora, kao što su Ameri
i danas skloni da rade. Jasno je da veće izlazne snage traže jače
izlazne stepene, ali puko povezivanje 4, 5 ili više pari izlaznih
tranzistora za recimo 100-150W jednostavno nije potrebno. Bolje je
manje a dobro, nego loše a mnogo. Uzgred, nominalna snaga uređaja
je navedena kao:
2 x 50 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,09 %
2 x 70 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,3 %
To piše u priloženom uputstvu za rukovanje, dok su u opštem
prospektu navedene drugačije karakteristike - obe snage su date
isto, ali prva za THD < 0,05%, a druga za THD < 0,08%. Takvih
razlika ima još - voleo bih kada bi se makar interno usaglasili.
Inače, to je postignuto sa negativnom reakcijom od svega 12 dB,
odnosno svega 4:1; koliko znam, ovo je najmanja reakcija u slučaju
velikoserijskog proizvoda. Inače, ima uređaja, kao recimo neki
Threshold modeli, koji rade bez ikakve ukupne negativne reakcije,
a kako rade - zna se.
Druga stvar koja me je fascinirala je Marantz CD-53. Pošto sam
zadržao stari Sony CDP-190, imao sam prilike da ih oba posmatram
otvorena jedan kraj drugoga. Potsećam da se radi o dve klase
uređaja, pa su razlike ne samo normalne, već i očekivane.
Elem, cela Sony-jeva elektronika se sastoji od jedne
ispravljačke pločice i druge koja sadrži ama baš sve ostalo
zapakovano u 5 VLSI čipa i 4 klasična integralca. Ispravljač se
sastoji od trafoa, greca i jednog elektrolita od 10.000 uF. Kod
Marantz-a je sasvim druga pesma - ispravljač ima 2 greca, 10
tranzistora i 4 IC-a (1x7805, 2x7812, 1x7818) za naponsku
regulaciju, plus 16 dioda za dobru meru. Pored obligatnih VLSI
čipova, u Marantz-u sam našao i dodatnih IC-a i 30-tak tranzistora,
tek da se nađe. Uzgred, štampa kola, raspored elemenata i lakoća
snalaženja su zaista superlativni - alal im vera.
Inače, po spisku materijala, ubedljivi lider je kasetofon, Sony
TC-K808ES. Ima 82 tranzistora, 8 VLSI, 14 IC, 62 diode i 3 greca.
Organizaciono, Sony je briljantno rešen - kada bi mi ga neko
pokazao onako otvorenog, tj. da ne znam čiji je, ja bih rekao da
ga je Nemac pravio, isključivo zbog urednosti. Konstrukcija pre
svega napajanja, a zatim i logičkih komandi i audio dela, je
urađena tako da se vidi da je firma koja ga je pravila duboko u
profesionalnim vodama - logika je tu. Stabilizacija napona je tako
ludo urađena da se ne sećam da sam u drugom kasetofonu tako nešto
ikada video - bogato, nema šta. Stepen urednosti je odličan, mada
ima malo previše unakrsnih veznih žica za moj ukus (pretpostavljam
da je moralo, ali opet mi se to ne sviđa).
Inače, pomalo sam strahovao od Dolby S sistema na tom
kasetofonu; sada, nakon 9 meseci eksploatacije, moram priznati da
je moj strah bio uzaludan (B i C sistemi su dobro poznati i od
ranije dobro ispečeni kod maltene svih). Lično mislim da trik kod
S sistema nije toliko u još manjem šumu koliko i boljem prenosu
detalja u programu od prethodnog sistema C. To plus HX Pro, sa
metal trakama, daje nešto jako blizu mog magnetofona sa Maxell UD-
XLII trakom na 19 cm/s (četvorokanalni Philips N4520). Blizu, ali
još uvek ne isto, još uvek dajem jasnu prednost magnetofonu posebno
kada mu se BIAS podesi kako treba, bez obzira što je on tehnološki
gledano dinosaurus (a i po gabaritima, 52x52x24 cm, 26 kg) i skup
za teranje (jedna traka 27 cm košta DM 65-85).
Na 38 cm/S sa IEC ekvalizacijom, tvrdim da mu po prirodnosti
zvuka ni DAT nije ravan. Bolje su tek profesionalne PCM mašine, sa
kojima stvarno nema trke, to je apsolutni plafon. Istina, i za
apsolutnu cenu, MCI i Studer nikada nisu bili jeftini.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.168jegor,
U jednoj reklami za Forte Audio pojacala, video sam
sledeci tekst:
"Insulated gate bi-polar transistors are a newly developed
power semiconductor. They have the ideal combination of high
input impendance and speed (the desirable characteristics of
tubes and MOSFETS) with low output impendance and high current
capability (the desirable characteristics of bi-polar
transistors).
Da li bi neko mogao malo da pojasni ovo, oko karakteristika
tranzistora i lampi?
hi.fi.169armitage,
> Uzgred, nominalna snaga uređaja
> je navedena kao:
>
> 2 x 50 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,09 %
> 2 x 70 WRMS, 8 Ohms, 20...20.000 Hz, THD < 0,3 %
Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U tehničkim
specifikacijama za Technics SU-V550 nađoh sledeće:
20~20.000Hz continous power output, both channels driven: 2 x 65W (8 Ohms)
1000Hz continous power output, both channels driven: 2 x 75W (8 Ohms)
2 x 105W(4 Ohms)
Total harmonic distortion (THD)
rated power at 20~20.000Hz: 0,002% (8 Ohms)
rated power at 1000Hz: 0,0009% (8 Ohms)
0,005% (4 Ohms)
half power at 20~20.000Hz: 0,002% (8 Ohms)
half power at 1000Hz 0,0008% (8 Ohms)
0,002% (4 Ohms)
Intermodulation distortion
rated power at 50 Hz: 7kHz=4:1, SMPTE, 8 Ohms 0,005%
E, ubi me ako je meni u ovom poslednjem redu nešto jasno. :)
-*- Armitage -*-
hi.fi.170vstan,
> Moze li nesto u kratkim crtama o pojacalu Technics SUV 670
Izlazni stepen je jedan veliki integralac (STK kolo), sto
bas nije neko kvalitetno resenje.
hi.fi.171vstan,
> Druga stvar koja me je fascinirala je Marantz CD-53. Posto sam
> zadrzao stari Sony CDP-190, imao sam prilike da ih oba
> posmatram otvorena jedan kraj drugoga. .................. Kod
> Marantz-a je sasvim druga pesma - ispravljac ima 2 greca, 10
> tranzistora i 4 IC-a (1x7805, 2x7812, 1x7818) za naponsku
> regulaciju, plus 16 dioda za dobru meru. Pored obligatnih VLSI
Evo otvorih ja CD-50, reko da proverim da nisu poceli i oni da fusare ;)
Elem, ucinilo mi se da kod tebe ima jedan 78xx manje, sto se i potvrdilo.
> ............................ Uzgred, stampa kola, raspored
> elemenata i lakoca snalazenja su zaista superlativni - alal im
> vera.
Stampa zaista izgleda fenomenalno.
Kada se baci pogled na unutrasnjost uredjaja odmah se vidi da obecava :)))
hi.fi.172calex,
<!> Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U tehničkim
<!> rated power at 1000Hz: 0,0009% (8 Ohms)
Ovo je postalo normalno pre nekog vremena. Ne razumem se baš
toliko, ali mi se čini da je postalo mnogo lako napraviti pojačalo
sa malim THD ali ostali <važnije> parametri ostaju na nekom vrlo
niskom nivou <S/N, naročito za phono, damping faktor, osetljivost
ulaza, RIAA, ....>. I onda se to po prospektima ističe kao važan
detalj.
Koliko se sećam, 0,2% THD je podnošljivo, ispod 0,1 neprimetno.
pozdrav, Cale....
hi.fi.173vstan,
> Hm, zar ovi procenti distorzije nisu relativno visoki? U
> tehnickim specifikacijama za Technics SU-V550 nadoh sledece:
To je klasicna japanska propaganda !
Sve te specifikacije za doticno pojacalo mozes da okacis macki o rep.
Nego jel su naveli slew rate, rising time, damping faktor ?
A pojacalo je pretpostavljam i lakse od 9.9kg ?
p.s.Sada si ga nadrljao ;)
Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :)))
A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;)
hi.fi.174amarilis,
ť Dakle, ne slazem se sa tobom u potpunosti. Ako ti je cilj da
ť sam napravis nesto na osnovu dobre polazne seme, onda si u
ť pravu, ali ako te zanima maksimum, onda nema stednje na
ť materijalu.
Dakle slazem se da se ne slazes u potpunosti jer si u pravu,ali ipak ne treba
preterivati sto sam i ilustrovao opisom onog pretpojacala :)
P.S. nadam se da ti ne smeta sto malo kasnim sa reply
hi.fi.175dfilip,
Pozdrav,
Vec duze vreme pokusavam da nabavim
analogni chip TOSHIBA TA7282AP pa bih vas zamolio za savet gde bih mogao da ga
potrazim? Chip inace pripada malom zutom SONY-ju.
dfilip
hi.fi.176armitage,
> To je klasicna japanska propaganda !
> Sve te specifikacije za doticno pojacalo mozes da okacis macki o rep.
> Nego jel su naveli slew rate, rising time, damping faktor ?
> A pojacalo je pretpostavljam i lakse od 9.9kg ?
Hm, može biti .. al' baš da ih kačim :)
Pravo da ti kažem, meni te vrednosti mnogo ne znače, tako da se prirodno
čudim ovakvoj razlici.
A da, ima damping factor: 30 (4 Ohms), 60 (Ohms)
Ne stidim se ni težine: 7.9kg .... ma, možda i tu lažu, daj ga na vagu :))
> p.s.Sada si ga nadrljao ;)
> Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :)))
> A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;)
Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se tiče DVVa,
već sam spremio kišobran. ;)
-*- Armitage -*-
hi.fi.177sikima,
> nabavka IC Toshiba TA7282AP
Pogledah u katalog MG elektronika iz Nisa gde pise
TA7282AP (2xNF-E,16V,2x2,5A 2x4,6W 12V/4 Ohm) ........ 11,00
Telefon: 018/ 22 - 462 radno vreme 8 - 20 (subotom do 15 h)
Probaj da nadjes ovo IC kod SD elektronika 018/ 45 - 201
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.178dveselinovic,
> Da li bi neko mogao malo da pojasni ovo, oko karakteristika
> tranzistora i lampi?
U načelu, lampe po definiciji rade u čistoj klasi A, što znači
da u svakom momentu provode maksimum struje koju su predviđene da
provode. To u praksi znači da sve do granica rada, nema tog signala
koji ih može iznenaditi, odnosno koji neće obraditi bez ikakvih
problema što se brzine i amplitude tiče. Sem toga, cevke rade na
veoma velikim naponima, gotovo uvek daleko većim nego što su realni
domeni izlaznih stepena, pa i kada dođe do deformacija, one se
dešavaju na samom izlazu; to je dobro, jer greška na ulazu se posle
naknadno pojačava u svim narednim stepenima.
MOSFET tranzistori su po nekim svojim osobinama veoma nalik
lampama - veoma su brzi, veoma linearni i imaju uglavnom dobre
krive pojačanja, daleko ravnije od običnih bipolarnih tranzistora.
To su prednosti. Sada malo o manama. Cevke u najvećem broju
slučajeva zahtevaju izlazni transformator kao vezu sa zvučnikom,
jer najčešće nisu mnogo srećne sa zahtevanim izmenama u režimu
izlaznih struja kod kompleksnih opterećenja (tj. zvučnika). To
praktično znači dve stvari. Prvo, veoma retko će se videti da cevni
uređaj glumi idealan naponski izvor, tj. da stalno daje isti napon
uprkos promenama opterećenja. Potsećam da to znači recimo 50W/8
oma, 100W/4 oma, 200W/2 oma, itd; u praksi cevke najčešće daju
50W/8 oma, 60W/4 oma i recimo 35W/2 oma. Drugo, zbog svoje
konstrukcije, cevke su skupe, pa iole veće snage (tj. sve preko
50W/8 oma) postaju skupa rabota. Najzad, zbog onog izlaznog trafoa,
njihov faktor potiskivanja (damping factor) je veoma ograničen, što
je nepoželjno.
MOSFET se sasvim normalno direktno vezuje za zvučnik bez ikakvih
posrednika i u celini dosta nalikuje lampama. Međutim, nije ni malo
lako napraviti komplementarne NPN/PNP tipove, što je nezgodno.
Dalje, MOSFET tranzistori snage koji se danas koriste imaju tu
nezgodnu osobinu da ima je izlazna impedansa veoma velika; tako kod
najpopularnijih izlaznih tranzistora, Hitachi SK149/SJ50, Rds
(izlazna impedansa) je celih 0,4 Oma, što je veoma velika vrednost
za ovakve slučajeve. U prevodu, to znači da MOSFET nije ni malo
sretan sa davanjem velikih izlaznih struja, a struje su ono što nam
treba kod izlaznog stepena. Tako je specifikacija za pomenute
tranzistora 100W/160V/7A; to znači da imaju relativno skromnu
izlaznu snagu. Uporedite to sa recimo Motorola 2N6275/2N6379
bipolarnim tranzistorima: 250W/120V/50A.
Klasični bipolarni tranzistori, još od prelaska sa germanijumske
na silikonsku tehnologiju, nemaju problema sa propusnim opsezima,
brzine su im pristojne mada retko fenomenalne, mogu se naterati da
rade u klasi A, a nije neki poseban problem isterati čak jako
velike struje iz njih. Mane su im ipak relativno sporo uključivanje
i isključivanje (ovde se 1 mikro sekunda smatra sporim), kriva
pojačanja veoma varira i pod idealnim, a kamo li pod stresnim
uslovima, ulazna impedansa im nije bog zna šta, i veoma su podložni
efektima tzv. "secondary breakdown", odnosno skloni su ludovanju
u stanju prepoterećenja i posebno pregrevanja. Za uzvrat, izbacuju
struje kao ni jedan drugi provodnik i imaju relativno male izlazne
impedanse. Isto tako, nije preterano teško dobiti čak odlično
usaglašene komplementarne (NPN+PNP) parove, a ni naponi nisu neki
problem.
Pošto se klasični silicijumski bipolarni tranzistori najduže
prave, nije čudno što je razvijen čitav niz porodica tranzistora,
izvedenih iz istog pretka. Tipičan primer je BC107 (45V/0,5W/Nf=3
dB <- šum) - odbirom, iz njega je izveden BC 109 (30V/0,5W/Nf=1
dB). Prepakivanjem u plastična kućišta, dobijamo BC 237 i BC 239,
daljom evolucijom BC239 postaje BC414 i najzad BC550. Dalje, u
okviru grupa, sufiks A, B ili C označava grupu pojačanja, pa recimo
A ima pojačanje 0...700, B 200...700, a C 400...700, itd.
Ne ulazeći u sve raspoložive tehnike (MESA, Triple Diffusion,
itd), navešću samo neke značajnije događaje.
Barijeru snage/cene je prvi probio Texas Instruments, sa
porodicom TIP (Texas Instruments Plastic), a posebno TIP 35/36. Ti
tranzistori koštaju DM 2,5 u Nemačkoj, a sa "C" sufiksom daju
100V/125W/25-40A (trajno-impulsno), Ft=>3MHz, Ton=300 nS, Toff=600
nS (postoje podverzije od 40 do 140 V). Pakovanje je plastično,
kućište To-218 - u praksi se pokazao kao izuzetan tranzistor. U
Evropi se nudi kao BD 249/250. Metalna TO-3 verzija nosi oznaku
2N6328/6331, ide samo do 100V, ali je trajna snaga 30A (zbog boljeg
hlađenja).
U profesionalnom segmentu, jako dugo (nekih 10-12 godina) je
carevala Motorola, sa njihovom serijom MJ 110xx. Uprkos relativno
skromnim osobinama na papiru (najbolji - 140V/200W/25A, Ton=800 nS,
Toff=1,5 uS, Ft=>2 MHz), u praksi se pokazao kao čak izuzetan
tranzistor, iz dva razloga: 1) kriva pojačanja je relativno
nezavisna od ostalih uslova rada, tj. mnogo je manje zavisna od
njih od proseka, i 2) pokazali su se kao veoma teško uništivi. Cena
im je jako razumna, u Nemačkoj DM 3,55...4,55. Mnogi veoma čuveni
uređaji (na primer, Studer, SAE, GAS, itd) su koristili baš ove
tranzistore.
Novija tehnologija je tzv. RET (Ring Emitter Transistor). Umesto
jednog tranzistora na supstratu, postoji niz manjih povezanih u
niz. Prednost je daleko veća brzina, ali bez gubitaka ostalih
poželjnih osobina izlaznih tranzistora. Takvi su recimo Toshiba
2SA1302/2SC3281 komplementarni tranzistori - 140V/150W/20A,
Ton=200nS, Toff=250nS, Ft=>60 MHz. Cena im je DM 7,50/7,55 u
Nemačkoj, a pravi ih i firma Sanken.
Poslednji arlauk tehnologije je tzv. IGBT (Insulated Gate
Ballast Transistor), kod koje imamo pokušaj da objedinimo poželjne
osobine bipolarne i MOS tehnologije. Ulazna impedansa je veoma
velika nalik MOSFET-u (poželjno zbog velikog propusnog opsega),
kriva pojačanja je em na visokon nivou, em je relativno nezavisna
od ostalih parametara, odziv je bliži MOS nego bipolarnoj
tehnologiji, ali je izlazna impedansa, pa stoga i struja moju
tranzistor može da isporuči sasvim nalik neprevaziđenoj bipolarnoj
tehnologiji. Za sada, takvi tranzistori nisu u slobodnoj prodaji
(bar koliko ja znam), a po svemu sudeći, pretstavljaju do sada
najbolje što imamo.
Postoji još jedno opšte neshvatanje u celoj ovoj stvari. Ljudi
obično navode kao glavnu prednost cevki rad u čistoj klasi A, što
jeste tačno, ali ne treba izgubiti zi vida da svi, ama baš svi,
tranzistorski uređaji takođe rade u čiostoj klasi A - sve do
izlaznih stepena, koji rade u klasi AB. Dakle, svi pretpojačavači
ovog sveta rade u najčistijoj klasi A, sasvim nalik cevkama. Isto
važi i za naponske stepene pojačavača snage, a razlike mogu nastati
kod pobude izlaznog stepena, koji najčešće rade u klasi A ali
ponekada i u klasi AB, i u samim izlaznim stepenima, koji najčešće
rade u klasi AB, a samo retko u čistoj klasi A.
Druga stvar je automatska pretpostavka da cevke bolje zvuče, što
je obična glupost. Nikada i nigde ne postoji takva vrsta
automatike, pa ni ovde. I cevi mogu da zvuče dosta traljavo, a na
kraju krajeva, i njih ima raznih, pa zavisi i koja se koristi.
problem kod cevki je ogromna temperatura koju razvijaju i prosta
činjenica da nakon 100 sati rada, svaka cevka menja svoje osobine.
Menjaju ih i tranzistori, ali daleko sporije i daleko manje. To
znači da se i osobina svakog kola menja, pa da bi se ovaj efekat
minimizirao, na dobrom delu cevnih uređaja iz zlatnog doba postoji
komanda za podešavanje "BIAS"-a, tj. postavljanje cevke u idealnu
radnu tačku.
žinjenica je međutim da tranzistorski uređaji rade na
napajanjima od tipično +/- 15...30V (+/- xV = xV*2), dok cevke
sasvim normalno rade na naponima od 200+V (ekvivalent od +/- 100V),
što im obezbeđuje potencijalno daleko veće pragove zasićenja, a to
znači da je mnogo teže oterati ih u kliping. Sa druge strane, to
opet ne znači i automatski bolji zvuk, jer je sasvim lako moguće
i na nivou od +/-15V napraviti izuzetno kvalitetan uređaj.
Kada se sve to uzme u obzir, ostaje moja početna teza - nije
bitno koju tehnologiju koristite, bitno je da je poznajete, da
dobro projektujete uređaj (tj. maksimalno iskoristite prednosti i
potisnete mane date tehnologije) i da ga velikodušno odradite. Ovo
poslednje znači da ako treba 1.000uF, nemojte iz ekonomskih razloga
staviti 220uF. Primera ima bezbroj, pa ću navesti samo one meni
posebno drage.
1972. godine, Harman/Kardon izbacuje pojačavač snage pod imenom
"Citation XIV". Njegova cena tada je $350. Kada se sve uzme u
obzir, to bi iznosilo približno $1.200 danas, a on se danas prodaje
za $6.500. Razlog - smatra se jednim od najboljih pojačavača koji
su ikada napravljeni za bilo koje pare i u bilo kojoj tehnologiji.
Zaključak - projektant je znao kako se to radi i uradio je.
1974. godine, JBL prikazuje novu liniju profesionalnih
pojačavača snage, koji uvode spregu poznatu kao "VI multiplier",
čime definitivno rešavaju pobudu tranzistorskih izlaza. To kolo,
u nekoj od svojih inkarnacija, ulazi u opštu upotrebu i živi i dan-
danas.
1975. godine, Matti Otala izbacuje projekat svog pojačavača i
doživljava instant slavu. Uređaj kasnije proizvodi i prodaje
Norveška firma "Electrocompaniet" pod imenom "Ampliwire". I danas
je to veoma cenjen uređaj.
1976. godine, Harman/Kardon je pokrovitelj nizu radova njihovih
stručnjaka iz njihovih laboratorija, koji definitivno ustoličuju
neke koncepcije koje i danas važe - širok propusni opseg, mali
fazni pomeri, kratko vreme uspona signala, velika brzina praćenja,
itd. Sve ovo je pojedinačno bilo poznato od ranije, ali je ovo prvo
koherentno usaglašavanje i postavljanje minimuma. Naredne, 1977.
godine, Matti Otala postaje glavni inženjer firme H/K.
1981. godine, Yamaha uvodi u serijsku proizvodnju pojačavače
snage koji koriste prve MOSFET tranzistore (dotle su išli samo VFET
tipovi, koje je uveo Sony).
1982. godine, Threshold prikazuje svoju "Stasis" seriju, koja
radi bez ikakve ukupne negativne reakcije. Iste godine se
pojavljuje RET tehnologija u slobodnoj prodaji.
1983. godine, Hitachi počinje sa masovnom prodajom MOSFET
izlaznih tranzistora, koji počinju da liče na realnu alternativu
bipolarcima.
1985. godine, H/K prikazuje prve izdanke njihove nove generacije
pojačavača, koji prvi u svetu donose kola sa veoma malom povratnom
spregom i kod popularnih modela. Model PM350 je imao negativnu
reakciju od svega 17 dB (7:1), bolje i od Otalinog projekta (koji
je imao 20 dB, ili 10:1). Firma Marantz se pridružuje ovoj trci,
a naredne godine postaje vlasništvo firme Philips (Sony ih ustupa
Philips-u kao deo nagodbe oko CD tehnologije).
1987. godine, Matsushita/Technics izbacuju njihova STK kola,
koja u jednom čipu obuhvataju oba kanala, ali za razliku od dotle
poznatih STK tipova u režiji firme Sanyo Marubeni, uključuju
potpuno komplementarne izlazne stepene. Iako se ova kola smatraju
korakom unazad što se kvaliteta zvuka tiče, lično tvrdim da ako se
malo drugačije iskoriste, mogu da zvuče jako impresivno. Istina,
tada gube ono zbog čega su napravljeni - prestaju da budu jako
ekonomičan način da se brzo istera snaga i postaju relativno skupi
uređaji.
1988. godine, firme Precision Monolithics Inc. (PMI) prikazuje
prvu seriju integrisanih kola specifično razvijenih za potrebe
vrhunske reprodukcije zvuka (OP27, OP37). Nivo šuma ovih kola je
4+ puta manji od do tada odličnih kola, a i sve ostale osobine su
na tom nivou, sem cene - ona je 18 puta veća od ostalih. Uspeh je
potpun, proizvodnju počinju i Burr-Brown, Analog Devices, itd.
1992. godine, H/K uspeva da u popularnom segmentu pređe zacrtanu
granicu male reakcije od 5:1 izbacujući nove modele od 6500 nagore;
svi koriste reakciju od 4:1 (12 dB). Ovo je veliki uspeh jer se
radi o masovnoj proizvodnji, gde nije lako kontrolisati kvalitet
kod superširokopojasnih uređaja, tako da zadovolje tehničke
kriterijume, a ne osciliraju (odziv ide na preko 1 MHz, brzina na
preko +/- 200 V/uS, fazni pomer ispod 8 stepeni, itd).
1994. godine, H/K prikazuje "Signature" seriju, koja definitivno
ubija sve poznate oblike TIM-a. Svaki uređaj je potpisao Dr Sidney
Harman, dok je (supruga mu) Madam Kardon ostala kod kuće, praveći
"zero feedback" palačinke (tj. palačinke bez šporeta; TIM nemaju,
jer ako Sidni pisne, dobija bezbol palicom po tintari).:-))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.179dveselinovic,
Hm, idemo redom ...
Prvo, granice čujnosti. Smatra se da se THD ne čuje ispod nivoa
od 3%, a IM ispod nivoa od 0,3%. To su do sada u praksi pokazane
i dokazane vrednosti.
Ergo, ne vidim (a bogami, ni ne čujem) razliku između uređaja
koji potiskuju te granice za 33 ili 1.500 puta, meni kao čoveku je
i ono prvo definitivno nečujno u slučaju THD-a. Što se IM-a tiče,
opet, 3 i 1.500 puta nečujno mi je sasvim svejedno.
Ali mi nije svejedno *KAKO* su potignuti ti rezultati. Naime,
postoji radikalna razlika između načina obaranja izobličenja.
Technics, kao i većina Japanaca, to postiže relativno velikim
količinama negativne reakcije, dok H/K to postiže čišćenjem samih
kola usput, pa onda ukupnom reakcijom samo još malo ispolira stvar.
To opet znači da je prva koncepcija daleko podložnija TIM
izobličenjima od druge jednostavno zato što je ova druga prirodno
čistija (prirodno u smislu svakog stepena pojedinačno, pa stoga i
celine).
IM se meri mešanjem dva tona, onog od 50 Hz i onog od 7 kHz, pri
čemu je amplituda signala od 50 Hz četiri puta veća od amplitude
signala od 7 kHz. Zatim se mere intermodulacijom nastali proizvodi,
a to su signali od 7 kHz +/- 50 Hz (tj. 6.950 i 7.050 Hz) i njihovi
harmonici (7 kHz +/- 50 Hz(2, 3, ..., 7)). Karakteristika se navodi
za najveći tako dobijeni ton, pa recimo "0,01%" znači da je prvi
harmonik bio na -80 dB. U osnovi, mere se tonovi koji ne postoje
u originalnom signalu, a koji su rezultat grešaka u pojačavaču,
koje ih de fakto proizvodi. Prosto.
Ostaje mi da te pitam: zašto se Technics ograničio samo na te
osobine? Gde su vrednosti za brzinu praćenja signala (+/- ?V/uS),
brzinu porasta (? uS), maksimalnu isporučivu struju (+/- ?A), za
snagu u 2 Oma (?W/2 Oma), itd, itd, itd? Kolika mu je negativna
reakcija, da znamo koliko jeste ili nije silovan?
Misliš li da je sve to slučajno zaobiđeno? I to kada se zna da
IEC norme imaju razvijene metode testiranja, što neki japanski
proizvođači (Yamaha, Denon, Kenwood, itd) i koriste?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.180dveselinovic,
> Evo otvorih ja CD-50, reko da proverim da nisu poceli i oni da
> fusare ;) Elem, ucinilo mi se da kod tebe ima jedan 78xx manje,
> sto se i potvrdilo.
Ahem, ...
Jedan od onih VLSI čipova je multiple voltage regulator, koji
istovremeno reguliše više (do tri) napona. Ti naponi su dalje
preuzeti od strane jačih tranzistora (TO-220 kućište, ergo oko
30+W).
Neke od dioda su zenerke, pa se možeš kladiti da idu do baze
nekog tranzistora, što je opet regulacija na zenerovom naponu manje
0,7V.
Sorry, friend.:-))))
> Kada se baci pogled na unutrasnjost uredjaja odmah se vidi da
> obecava :)))
I isporučuje, i isporučuje.:-))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.181dveselinovic,
> p.s.Sada si ga nadrljao ;)
> Sve sve ali da poredis jedno SU-V sa H/K :)))
> A i kazace DVV - pa za koga sam do sada romane pisao ;)
Kakva sramota od tog malog skota! H/K i technics! :-))))))
Jok, neće DVV ništa u tom smislu reći, jer niko nije obavezan da
čita i ako pročita, da veruje.
Sem toga, meni je ovo "najvažnija sporedna stvar na svetu", pa
to radim iz ljubavi, a ne potrebe za afirmacijom. Uostalom, svi već
znate ko sam.:-)))))))))))))))))))))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.182dveselinovic,
> Dakle slazem se da se ne slazes u potpunosti jer si u pravu, ali
> ipak ne treba preterivati sto sam i ilustrovao opisom onog
> pretpojacala :)
Ja imam teoriju da nema smisla ni počinjati nešto u samogradnji
ako nećeš da napraviš nešto vanserijski, nešto što će čujno
prevazići sve što za date pare možeš da kupiš gotovo.
Tako gledano, jednostavno mi ne staje u kapu da kupim kesu
tranzistora za DM 20 i onda ih uparujem. Radije ću da kupim
provereno dobar super upareni par. Ako ipak posmatram budžet,
zadovoljiću se sa LM 396 (40V, 2 NPN uparena do 1%, Nf=1,8 dB,
CMRR= > 96 dB) jer ima razumnu cenu za taj kvalitet, oko DM 8,80
u Nemačkoj.
A ako odlučim da idem DJ, umesto LM 394, uzeću MAT-03 (40V, 2
NPN uparena do 0,5%, Nf= 1 dB, CMRR= > 120 dB) i platiću ga oko DM
28 u Nemačkoj - ali znam da jednostavno nema boljeg, to je jedini
meni poznat tranzistorski par čiji je zajednički šum niži od
TEORIJSKOG šuma bilo kog otpornika.
> P.S. nadam se da ti ne smeta sto malo kasnim sa reply
Ma jok, sve prema mogućnostima.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.183dveselinovic,
> Ne stidim se ni težine: 7.9kg .... ma, možda i tu lažu, daj ga
> na vagu :))
ne lažu sigurno, neće se Japanci upecati na tako malu udicu, a
ako ćemo pravo, ne koristi se udica za sardine da se upeca
sabljarka.
Koliko se sećam, taj model dosta nabija težinu na hladnjacima,
koji nužno moraju da budu veoma efikasni pa stoga i kabasti da
ohlade onaj STK čip. Sabijanje svega, tj. oba kanala, u jedan čip
uvek znatno otežava hlađenje, jer je ceo izvor toplote koncentrisan
na jednom mestu. Kod klasičnih rešenja, to bi bila bar 4 mesta.
> Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se
> tiče DVVa, već sam spremio kišobran. ;)
Jel' atomski kišobran, k'o što ima NATO?
"Dve različite klase"; baš tako. Uostalom, i ti si imao izbor u
momentu kupovine. No ništa zato, znaš za sledeći put. Bolje je
manji ali bolji H/K nego veći ali lošiji Technics, Sony, ...
Pozdrav,
DVV
hi.fi.184stefan,
> Ne mogu da ih poredim, jer se radi o dve različite klase. Što se tiče
Usput, modeli SUV-670, 570 su bili prilično dobro ocenjeni za svoju
cenovnu klasu. E sad, ta klasa je negde upola one u koju spada H/K...:)
hi.fi.185calex,
<!> To je klasicna japanska propaganda !
Ne diraj mi, bre, Japance. Pa tamo su mi Marantz(i) napravljeni.
;> A što baš 9.9kg?
pozdrav, Cale....
hi.fi.186dveselinovic,
Pa i H/H je zdjelan tam'. To je i normalno, iz niza razloga.
Prvo, Japanci su apsolutni genijalci da bilo šta bace u masovnu
proizvodnju, bolji su čak i od učitelja, Amerikanaca. Ko hoće da
proizvodi u masi, nema mu druge nego u Japan, mada se u poslednje
vreme javljaju i Južna Koreja i Tajvan kao alternative (mislim na
elektroniku).
Drugo, Japanci imaju verovatno najbolji pul delova. Da li namerno
ili slučajno, tek tamo je svako razvijao po neku stvar, a kada se svi
sastave zajedno, ima svega po odličnim cenama. Na primer, Toshiba je
razvijala RET tranzistore, Hitachi MOSFET, Yamaha audio čipove, itd.
Plus, do ludila su razradili princip unakrsnog licenciranja, pa kao
ludi razmenjuju prava na proizvodnju. Tako kod nas malo poznata firme
"Sanken" pravi bolesne RET i MOSFET tranzistore - na primer, u
vrhunskim proizvodima recimo Sony-ja nema njihovih, već samo Sanken
tranzistora.
Treće, H/K je vlasnik japanske firme "Silver", koja je inače dosta
veliki proizvođač po porudžbini (radi za druge pod tuđim imenom).
Stoga je logično da koriste mogućnosti koje imaju. Marantz je opet
bio vlasništvo Sony-ja godinama, pa je sva proizvodnja ionako
prenesena u Japan, a druge nekada Američke sada su Japanske firme (na
primer, Fisher, Craig, Sherwood, itd).
I četvrto, kompletna tehnologija proizvodnje svega za audio je
toliko već uhodana, izbor je toliko bogat, da objektivno i nema
smisla za serisjku proizvodnju ići bilo gde drugde. Sve je već tamo,
svi sistemi su razrađeni, posao je tako podeljen da izbora realno ni
nema.
Ergo, "Made in Japan" je logičan izbor.
Međutim, nije bitno gde je to napravljeno i sa čijim delovima,
bitna je logika projektovanja. Seljački rečeno, bitno je ko je
nacrtao šemu, a ne ko je pretvara u proizvod. I H/K i Marantz tu
imaju logiku - projektanti i istraživačke laboratorije su u SAD, a
proizvodnja u Japanu. Jer, uz svo poštovanje Japanaca i njihovih "de
luxe" firmi a la Kensonic Accuphase, ipak su glavni šmekeri za ove
stvari još uvek u Americi i Evropi. Tamo se opet proizvodi samo
ionako skupa roba, koja može da podnese velike nadnice Amerike i
Evrope.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.187saricl,
Kako da izraččunam koji napon napajanja mi je potreban za pojačalo,
ako znam da mi je Rzv =4 ohma i snaga 50W RMS?
Iz ohmovog zakona sledi => U=R * I => 50= R * I * I => I=3,53 A i U= 4*3.53
=14.12V,
Međutim to nije tačno odnosno za takav pojačavač obično se koristi napajanje od
2 x 22 - 24 volta.
U čemu je stvar?
hi.fi.188drpr,
-> lako napraviti komplementarne NPN/PNP tipove, što je
-> nezgodno. Dalje, MOSFET tranzistori snage koji se danas
-> koriste imaju tu
Samo da ispravim kaže se N kanalne i P kanalne :)
cope
hi.fi.189jegor,
PROBLEM !!!
Drugar ima kaset dek AIWA adf-500. Pre izvesnog vremena poceo je da krci i
pri reprodukciji i pri snimanju. Posle duzeg testiranja, primetili smo da se
ovo desava samo kod njega kuci, sa ovim dekom. Kasnije sam provalio da se
krcanje pojavljuje samo kad radi zamrzivac u kuhinji koja je do njegove sobe.
Znam da za otklanjanje ovih parazitnih struja postoje neki pasivni filteri koji
su mogli da se kupe na marketu u SKC-u. Posto tamo nisam bio bar dve godine, da
li bi neko mogao da baci semu ovde ili da se dogovorimo oko izrade iste.
Pozdrav JEGOR !!!
hi.fi.190zurzul,
Kako da ispitam koliko su moji zvucnici jaki???
neko kaze moze a neko kaze nema sanse da se to ispita!
Da li je trac ili istina....?
P.S. Ja se izvinjavam ako je o ovome vec bilo rijeci ali nisam pratio ovu
konferenciju od prije koji dan! ;((
zurzul
hi.fi.191dveselinovic,
To što si dobio je SINUSNI napon, a tebi treba vršni. Dakle, tu
vrednost moraš da pomnožiš sa korenom iz dva, tj. 1,41. Time dobijaš
20V peak.
E sad, moraš da uzmeš u obzir pad napona na najmanje pobudnom i
izlaznom tranzistoru (0,7+0,7=1,4V), pa to da dodaš na 20, i dobijaš
21,4V minimum.
Dalje, teorijski to bi bilo dovoljno kada bi imao apsolutno
savršeno napajnje, koje neće posustati ni pod najvećim opterećenjem -
a to ne postoji! Dakle, moraš da dodaš bar 10% "slack"-a, tj.
varijacije u naponu napajanja usled opterećenja, pa dobijaš 21,4*1,1
= 23,54V.
To je sve pod punim gasom. Uzmi u obzir da i na trafou imaš
razliku u naponu u zavisnosti od opterećenja od opet nekih 3-12% (na
velikim torusima to je 3%, na standardnim trafoima ide i do 12%),
recimo 10%, pa je to 23,54*1,1=25,89V.
Kako da dobiješ potrebne napone na sekundaru trafoa? Lako. Uzmi da
je potreban napon nakon ispravljanja i filtriranja jednak empirijski
dobijenoj formuli Vout=(Vin*1,41)-1,41. Ovo poslednje je pad napona
na grecu, elektrolitima, itd.
Dakle, tebi treba trafo koji daje 20-0-20 V i najmanje 3/3A,
odnosno najmanje 120 VA. Grec ne bi trebao da bude manji od 5A,
recimo B80C5000, a elektroliti ne bi trebalo da imaju manje od po
10.000 uF za oba kanala iz istih rezervoara.
Ako hoćeš kvalitet i sposobnost teranja kompleksnih opterećenja,
uzmi po jedan trafo od 120 VA za svaki kanala i upari po dva
elektrolita od 4.700 uF na svakoj grani u svakom kanalu (dakle, po
dva paralelno za + i za - za svaki kanal posebno). Nakon velikih
elektrolita, paralelno sa njima veži po jedan mali od 0,1 uF (ili 100
nF), kako bi malo očistio visoke učestanosti.
Paralelnim vezivanjem elektrolita prepolovljiješ njihovu izlaznu
impedansu, a to ti povećava faktor prigušenja (damping factor), koji
je rezultat sabiranja impedanse izlaznog stepena i napajanja. Ovo ti
je posebno važno za 4 i manje oma, kako bi pojačavač imao što bolju
kontrolu nad zvučnicima.
Ima tu još čitav niz mogućnosti, relativnih sitnica i trikova koji
mogu da znače. Uostalom, ja sam oduvek govorio da je napajanje
ubedljivo najzapostavljeniji deo pojačavača u proseku gledano.
Naravno, najbolje bi bilo kada bi ga potpuno elektronski regulisao,
ali to već košta ...
Pozdrav,
DVV
hi.fi.192dveselinovic,
Ma znam, ali mi je brate ovako lakše, ko će svaki put da piše "P
kanal" i "N kanal"?
Uostalom, jedini dobri MOSFET izlazni tranzistori su Siemens-ova
serija BUZ tipova, konkretno BUZ 20 i BUZ 23, a oni ionako postoje
samo kao N kanalni.
Xe, xe, xe, al' ima brat šemu i za dva pojačavača sa njima na
izlazu. E, to već svira kako Bog zapoveda, iako je
kvazi-komplementarno. Uzgred, kod njih je Rds (on) = 0,04 Oma, svega
10 puta (!!!) manje nego kod Kitachi SK/SJ tipova.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.193amarilis,
ť analogni chip TOSHIBA TA7282AP pa bih vas zamolio za savet gde
ť bih mogao da ga
Ima ga M&G electronic iz nisa,cena 11 din.tel. 018 22 462
hi.fi.194amarilis,
ť A ako odlucim da idem DJ, umesto LM 394, uzecu MAT-03 (40V, 2
ť NPN uparena do 0,5%, Nf= 1 dB, CMRR= > 120 dB) i platicu ga oko
ť DM 28 u Nemackoj - ali znam da jednostavno nema boljeg, to je
ť jedini meni poznat tranzistorski par ciji je zajednicki sum
ť nizi od TEORIJSKOG suma bilo kog otpornika.
E sada si me toliko uzdrmao da sam odlucio da napravim nesto ultra super
pa makar me to stajalo i xx*100 DM!Jedino sto kod nas ima malo kvalitetnih
delova(npr. MAT-03) ali ne dam se ja!
s pozdravom :))))))))
hi.fi.195armitage,
> "Dve različite klase"; baš tako. Uostalom, i ti si imao izbor u
> momentu kupovine. No ništa zato, znaš za sledeći put. Bolje je
> manji ali bolji H/K nego veći ali lošiji Technics, Sony, ...
Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje duplo više od
"većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U zavisnosti od potreba, ali pre
svega finansiskog stanja, odluka pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog
proizvođača, ovaj ili onaj model.
Smatram da 550 zvuči vrlo dobro za svoju cenu (Infinity zvučnici).
Eh da, postoji jedan mali kuriozitet vezan za HiFi zajednicu. Naime,
sreću se ljudi koji su straobalno dobro upoznati sa materijom a i poseduju
dobru zalihu iskustva, ali međusobno favorizuju potpuno različite
proizvođače i modele.
Jedan prijatelj na primer, koji je takođe totalno zaluđen za zvučnike (sam
ih konstruira i tako to) i koji sanja o Nakamičijevim Zmajevima i
Krokodilima :), on se kune u Infinity. (kape i šubare ;)
Drugi pak, toplo preporučuju Kef, ubeđeni kako je njihov zvuk ovakav ili
onakav.
Zaključak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu uveriti u
kvalitet zvuka :)
Samo još jedno pitanje: šta je sa firmom Sansui? Ima li ko neke svežije
kataloge ovog proizvođača?
-*- Armitage -*-
hi.fi.197jegor,
JE> Jedan prijatelj na primer, koji je takode totalno zaluden za
JE> zvucnike (sam ih konstruira i tako to) i koji sanja o
JE> Nakamicijevim Zmajevima i Krokodilima :), on se kune u Infinity.
JE> (kape i subare ;) Drugi pak, toplo preporucuju Kef, ubedeni kako
JE> je njihov zvuk ovakav ili onakav.
JE>
JE> Zakljucak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu
JE> uveriti u kvalitet zvuka :)
AMIN!
hi.fi.198vstan,
> .. A sto bas 9.9kg?
Da ne bude 10kg :)
hi.fi.199cnenad,
ŁŁŁ krcanje pojavljuje samo kad radi zamrzivac u kuhinji koja je do njegove
Neka priključi dek na utičnicu za struju koja nije na istoj fazi sa
zamrzivačem. :) Valjda će pomoći :) Mada neki put kad startujem programe
na računaru dobijam smetnje dok slušam radio. :(( iako su na različite
faze priključeni računar i HI-FI :)
hi.fi.200dveselinovic,
> E sada si me toliko uzdrmao da sam odlucio da napravim nesto
> ultra super pa makar me to stajalo i xx*100 DM! Jedino sto kod
> nas ima malo kvalitetnih delova (npr. MAT-03) ali ne dam se ja!
Ha, nisi u pravu, ima kod nas svega što i u Birklini, Holcinge-
ru, itd, za njihovu cenu puta 1,4. Ma šta to bilo, a ako ti imaš
neki svoj izvor, može i to, opet cena puta 1,4. žitam iz "Oglasa",
Br. 283, st. 64: Belton Commerce (011) 469-754, ili druga firma na
(011) 413-818.
Dozvoli da ti napomenem par stvari.
Prvo, prosta zamena standardnih delova jako dobrim će dati
poboljšanja, ali je veliko pitanje kolika, tj. da li će razlika u
zvuku opravdati razliku u ceni. Kada razmisliš, razlog je prost -
svako kolo se projektuje za određene delove, pa zamena, makar i
nabolje, lako može pomeriti kolo van idealne radne tačke.
Drugo, ako se opredeliš za neku "El Preverso" varijantu, opre-
deli se i za ljudski urađenu stvar od samog početka, bez kaišarenja
zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno) neku
zaista dobru šemu, koja razbija kao koncepcija, pa je onda realizuj
ljudski.
Treće, kada se sabereš, videćeš prema popisu materijala i prera-
čunima da te te tzv. ezoterične stvari koštaju 2-3 puta više od
totalno industrijskih, kako kada i kako si raspoložen. Isti odnos
važi i kod samogradnje, ALI, kada se sve uzme u obzir, materijal
iznosi svega oko 50% cene, tvoj rad je druga polovina. Kada se to
izbalansira, ispada da za cenu serijskog uređaja možeš da dobiješ
vanserijski dobar uređaj, a razliku u ceni čini tvoj rad i trud.
žetvrto, i po mnogo čemu najvažnije, strašno je bitno da dobro
razmisliš pre početka šta želiš i da se onda strogo pridržavaš
koncepcije. Time izbegavaš lutanja, koja se uvek na kraju pretvore
u povećanu cenu i višak materijala u kući.
I peto, strogo se drži onoga što sam možeš da uradiš. Ljudi će
ti obećavati pomoć, ali kada dođe do gadnih mesta, obično ih neće
biti na vidiku. Dakle, drži se pretpojačavača, pojačavača snage,
zvučnika, ikvolajzera, el. skretnica i drugih stvari čiste
elektronike, bez mehanike i bez RF ugađanja.
Ako dozvoliš, ja bih ti predočio dve varijante.
Mislim da je 50W/8 Oma sasvim zadovoljavajuća snaga za po kući,
uz par uslova: a) stvar mora da bude ljudski izvedena, b) stvar
mora da radi kako Bog zapoveda i u 4 i 2 Oma, sa sve faznim
pomerima i od 60 stepeni (to je za 2 Oma ekvivalent rada u 1 Om!),
i c) treba koristiti dobar materijal, ali u granicama razuma i
smisla. To znači da tamo gde treba moraš ubaciti otpornike od 0,1%
tolerancije, a gde nije bitno, dobar je i onaj od 5%.
Ako imaš gadne zvučnike, ili veliku sobu, ili voliš da slušaš
muziku jako glasno, idi na 100W/8 Oma pod istim uslovima.
Sledeći korak je da se opredeliš za tehnologiju. Hoćeš li da
koristiš klasične bipolarne ili MOSFET tranzistore. Verovao ili ne,
ali MOSFET izlazni stepeni su jeftiniji od bipolarnih, istina, kada
ih porediš sa najkvalitetnijim bipolarnim stepenima; recimo, jedan
izlazni MOSFET tranzistor košta isto koliko i dobar RET bipolarni.
Isto važi i za pretpojačavač - hoćeš li koristiti IC ili diskretnu
tehniku, koliko ulaza i izlaza, itd. Dakle, radi se o koncepciji.
Kada si sve to izdefinisao, onda se lepo sabereš sa sobom da
vidiš koliki ti je budžet. Aki si za recimo 50W/8 Oma izdvojiio DM
1.000, što normalno podrazumeva i pretpojačavač, onda si verovatno
malo preterao, to je ipak dosta, a opet, to je manje od cene recimo
HK 6550, koji košta 10-20% više, a u toj je klasi. No, recimo da
si odvojio DM 1.000.
Torusne trafoe možeš da dobiješ i u Beogradu, a nisu lošiji od
Nemačkih; usput ćeš ih platiti isto, ali u dinarima. Njih ti treba
3 komada, po jedan za svaki kanal snagaša i jedan za napajanje
pretpojačavača.
Ne štedi na grecovima, uzmi odmah dva komada KBPC 04-25 (400V,
25 A), ta zver te neće izdati. Predvidi lokalne hladnjake za njih,
mada možeš iskoristiti i dno kutije kao hladnjak.
Velike izlazne struje podrazumevaju ne samo jake izlazne
stepene, nego i snažno napajanje. Kao neko opšte empirijsko
pravilo, računaj da ti za datu izlaznu snagu treba snaga trafoa
puta 1,1. Dakle, pošto je 50W/8 oma jednako 100W/4 Oma i 200W/2
Oma, trafoi po kanalu moraju imati nominalnu snagu od najmanje 220
VA, a bolje bi bilo 300 VA.
Dalje, uzmi da ti za svaki amper izlazne struje treba 1.000 uF
elektrolita. 200W/2 Oma zahteva 14,2A - ergo, treba ti oko 10-
15.000 uF po grani po kanalu. Savetujem ti vezivanje elektrolita
u paralelu, radi manje izlazne impedanse, pa to ispada da ti
trebaju po dva komada od 4.700-10.000 uF vezanih u paralelu za
svaku granu svakog kanala (dakle, ukupno 8 x XXXX uF). Mirne duše
ćeš proći i sa 4.700 uF, jer to daje 18.800 uF po kanalu, što je
već mnogo više od serisjkih uređaja I TO ZAJEDNO, jer tipično imaju
ukupno dva elektrolita od 6.800-13.000 uF za oba kanala. H/K
koristi dva elektrolita od po 13.000 uF, što je ukupno 26.000 uF;
ti bi imao 8x4.700=37.600 uF, odnosno 44,6% više. Ja bih naravno
stavio 8 puta po 10.000 uF, za ukupno 80.000 uF.
Ovo je veoma bitno jer upravo dobro rešeno napajanje omogućava
pojačavaču da "diše", a to je veoma, veoma čujno.
Paralelno sa elektrolitima, treba vezati jedan otpornik koji će
terati neku struju da stalno teče preko elektrolita; popularni
naziv za njega je "bleeder" ("cedilac krvi":-))). Taj trik je davno
lansirao Studer. Iza elektrolita, paralelno sa njima, treba
povezati jedan otpornik od 1 Om/2W u seriji sa kondenzatorom od 680
nF; time se oslobađaš rezidualne induktivnosti sa elektrolita, i
najzad paralelno vezan kondenzator od 100 nF malo filtrira visoke
učestanosti. E, tek tada ti priznajem da imaš odlično napravljeno
napajanje izlaznog stepena.
Preamp možeš stabilisati pomoću LM 317/337 naponskih regulatora;
jaih volim jer su podešljivi za razne napone, od 5 do 35 V, a daju
se ugoditi do granica tolerancije tvog metra (u mom slučaju, 0,5%).
Naravno, i njega treba uraditi u dual mono verziji, to pomaže
dobrom odvajanju kanala, a donja granica je granica CD-a (e, sad
sam te upropastio - CD je *DONJA* granica :-)))), a CD daje
odvajanje od tipično -80 dB na 20 kHz. To nas ne brine, mi možemo
da postignemo i -100 dB (deset puta bolje!) na pretpojačavaču, uz
malo pažnje i para.
Ukupni fazni pomer pre/pojačavača ne sme da pređe 10 stepeni,
iako se zna da je 15 stepeni donja granica čujnosti. Keine frks,
može i to, opet uz malo pažnje oko delova. I to sa IC-ima.
Dakle, moja sugestija tebi je sledeća:
Opredeli se za pretpojačavač izveden u IC tehnici. Time postižeš
to da osnovni uređaj možeš da sklopiš i od jeftinijih delova, a
naknadno te delove da zameniš boljim i skupljim. Pare treba dati
na na kvalitet oko kola, a za početak i NE kola će lepo raditi; ako
su na podnožijima, lako ćeš ih sutra zameniti sa OP 37. Isto važi
i za potenciometre; sada ugradi one od DM 2,50, a naknadno ih
zameni ALPS potovima od DM 50.
Dalje, možeš napraviti gramofonski (RIAA) ulaz samo za MM
zvučnice, a za MC možeš naknadno dodati (to je papreno skup sklop!)
ako ti zatreba, bilo interno, bilo eksterno (kao posebnu kutiju).
Ako hoćeš da teraš stvar do kraja, trebaće ti tri kutije sa
profilom od 19"; jedna za pojačavač snage, jedna za preamp i treća
za napajanje preampa. Naravno, u smeru štednje, ovu treću treba
prvu žrtvovati. Obe za preamp imaju viinu od 2 HE (8 cm), a ona za
pojačavač 3 HE (13 cm).
Itd, itd, itd. Poenta je, dobro osmisli kakvu konfiguraciju
želiš, sračunaj svoje mogućnosti, napravi nužne kompromise, pa tek
onda kreni.
Da ti sve to malo ilustrujem konkretnim cenama; izvor je katalog
"Burklin"-a za '94, a cene su fco Beograd (rok isporuke 6-7 dana
po porudžbini, nema kapare):
Elektroliti:
4.700 uF/63V, Fischer&Tauche = DM 18,30
10.000 uF/63V, ,, = DM 27,59
10.000 uF/50V, Siemens, "snap-in" = DM 16,12 (<- ovo za 50W/8)
4.700 uF/50V, Roe, "snap-in" = DM 10,23
4.700 uF/63V, Siemens, De Luxe = DM 29,60 (SR > +/- 100 V/uS)
Grec:
B 125/110-25, 110V, 28A = DM 8,37
B 125 C 3700/2200, 125V, 3,7A = DM 3,85
Op Amps:
NE5532AP Low Noise op amp = DM 2,87
NE5534N Low Noise op amp = DM 2,79
OP27GP Ultra Low Noise = DM 9,07
LF357N High Speed Op Amp = DM 2,95
LF411C Low Drift Op Amp = DM 2,38
LM 317/337 T var. voltage reg. = DM 1,60/2,37
LM394CH Supermatch Dual Tr. NPN = DM 21,54
Power MOSFET:
BUZ 20 N Channel Power FET = DM 3,72
Small Signal Transistors:
BC 550B/560B Low Noise, 45 V = DM 30,00 (100+100 kom.)
BC 546B/556B Low Noise, 65 V = DM 18,60 (100+100 kom.)
BCY 87 Low Noise Dual NPN = DM 25,58 (<- za Otalu)
BCY 89 Low Noise Dual NPN = DM 22,32 (<- za Otalu)
Power Transistors:
BD 139/140 Medium Power = DM 2,16 par (10W/80V/1A/60 MHz)
BD 241C/242C Med. Power = DM 3,30 par (30W/100V/3A/3 MHz)
BD 249C/250C Power = DM 6,98 par (125W/100V/40A/3 MHz)
BD 911/912 Power = DM 5,32 par (115W/100V/15A/5 MHz)
MJ 11015/11016 Power = DM 17,98 par (200W/140V/25A/2 MHz)
(Napomena: Računaj da ti za tipičan izlazni stepen od 50/100/200W
u 8/4/2 Oma treba po tri para izlaznih tranzistora po kanalu, sem
u slučaju MJ, kada i dva para zadovoljavaju i prebacuju, a i nisu
smišljeni za to).
Sve ove delove sam ti naveo jer su to ključni delovi za šeme
koje imam i koje provereno rade. Za preamp ti treba ukupno 8 opa
ampova i 2 para 317/337. Za power amp ti treba po četiri izlazna
para BD911/912 po kanalu i odabrani i upareni LN tranzistori, pa
stoga navodim 100+100 komada.
Elektrolita za power amp računaj 8 komada, pa biraj između
najjeftinijeg (ali još uvek dobrog) i najskupljeg (e, to je
ezoterija!).
Ajd, svari ovo pa da pričamo. :-))))))))))))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Ponavljam, sve cene su navedene za isporuku u sred Beograda,
naravno za DM na ruke.
hi.fi.201dveselinovic,
> Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje
> duplo više od "većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U
> zavisnosti od potreba, ali pre svega finansiskog stanja, odluka
> pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog proizvođača, ovaj ili
> onaj model.
Duplo samo ako uzmeš nominalnu izlaznu snagu. Naglašavam ono
NOMINALNU. Naime, gotovo svi Japanci koje sam ikada do sada video
imaju veoma nategnute radne režime, što znači da je razlika između
nominalne sinusne i tranzijentne muzičke snage u praksi veoma mala,
neretko manja i od 10W. Ovo se posebno odnosi na Technics uređaje
zbog onog STK čipa.
Dakle, Technics nominalno ima 65W po kanalu, a H/K koji košta
slično ima 30W po kanalu. Sinusno, to je sigurno tačno, tu više
odavno nema laganja, a ako nije tako, onda oba mogu da imaju samo
više, nikako manje, pod istim uslovima.
Međutim, u tranzijentima na 8 Oma, Technics će početi da klipuje
već negde oko 75W, dok će mali H/K istina raditi uz nešto veća
izobličenja, ali će klipovati tek negde iznad 50W. Dakle, od
nominalne razlike u snazi od svega 3,3 dB padamo na efektivnu
razliku od 1,75 dB, ŠTO JE POTPUNO NEžUJNO!!!
Na 4 Oma, sve je još gore za Technics. On će u praksi dati oko
85W po kanalu, a H/K će dati 45W po kanalu, što je u startu manje
od 3 dB. U tranzijentima, Technics će klipovati već na oko 90W, a
H/K će glatko u udarima isporučiti 70-75W, što je svega 0,8 dB
razlike - totalno nečujno.
Na 2 Oma, ili na 4 Oma sa faznim pomerom, oni će se izjednačiti,
pod uslovom da Technics uopšte pristane da radi na tome, tj. da mu
ne proradi zaštita.
Kada sve saberem, u praksi gotovo da i nema razlike koja postoji
u laboratoriji.
A potpuno praktično gledano, kada se uzme da se u kući i proseku
muzika sluša u opsegu 0,1...0,5 W, oni su faktički jednaki po
snazi, pa ostaje samo pitanje kvaliteta. A tu su stvari sasvim
jasne - sorry, Technics.
Da me ne shvatiš pogrešno - nisam ja protiv posedovanja rezervi
snage, naprotiv, dobro je imati rezerve. Ali ostaje pitanje ne
toliko ni kolike rezerve, već kakve, koliko kvalitetne? Meni bar
je bitniji kvalitet od kvantiteta. Za cenu H/K 6550 mogao sam da
dobijem Technics/Sony/Akai/Pioneer itd. od sigurno više od 100W po
kanalu. Pa kad zatreba struje, oni zakažu; na primer, pouzdano znam
da su malo stariji Pioneer model iz serije SA 7800/8800/9800 glatko
odbijali svaki razgovor o strujama većim od oko 8A, a moj H/K je
(rpovereno!) isporučio 42A u udaru pre otkazivanja poslušnosti.
Zaključak - bolje je imati manju rezervu čiste snage, nego veću
rezervu đubreta.Uostalom, to se bar lako dokazuje, na isti sistem
vežeš prvo jedan, pa drugi pojačavač i sve ti odmah bude jasno. U
zavisnosti šta je ono drugo (ako je prvo H/K) biće i razlika u
kvalitetu onoga što čuješ. Ako je to neki besni Sony TAF model,
onda će razlika biti relativno mala, ali će diferencijal cene ovaj
put biti u korist H/K.
Srpski rečeno, znaju Japanci jako dobro kako to može i treba,
ali su sputani filozofijom niske cene, pa pošteno odrađuju tek na
visokim nivoima cena. A ponavljam, za Technics me posebno boli duša
jer se i te kako dobro sećam vremena kada su bili zaista sjajni baš
sa pojačavačima i tjunerima (zato i imam njihov tjuner), pa to ih
je i proslavilo.
Danas, u ekonomskoj klasi, najbolje iz Japana je ono što nude
Onkyo i Denon (u tom redosledu), a prate ih Yamaha i Kenwood (opet
u tom redosledu).
> Smatram da 550 zvuči vrlo dobro za svoju cenu (Infinity
> zvučnici).
Ma znaš šta, u krajnjoj liniji moje mišljenje nije uopšte bitno,
bitno je da si ti zadovoljan. Sve što imaš imaš sebe, a ne mene ili
drugih radi.
> Eh da, postoji jedan mali kuriozitet vezan za HiFi zajednicu.
> Naime, sreću se ljudi koji su straobalno dobro upoznati sa
> materijom a i poseduju dobru zalihu iskustva, ali međusobno
> favorizuju potpuno različite proizvođače i modele.
Na žalost, u pravu si. Ne znam zašto, ali ljudi su kod nas
strahovito isključivi, valja samo ono što oni cene, a ostalo je
đubre, da ne kažem gore. A naravno da nije tako, istina je uvek
negde na sredini.
Jedina ograda je pitanj znanja. IOpet na žalost, decenijama
srećem ljude koji misle da puno znaju i za koje se misli da puno
znaju, a posle drugog pitanja shvatim da je čovek naprosto čitao
tone prospektnog materijala i da suštinski pojma nema, ne ume čak
ni da protumači te karakteristike koje zna napamet. Tužno.
Ja opet imam drugačiji pristup. Kada nešto ne znam ili ne
razumem, odem kod ljudi za koje znam da znaju pa lepo pitam. I tako
već 25 godina. Jako efikasno, moram priznati i ne zamajavam se sa
polu informacijama i glupostima. A ako neko pomisli da ja mnogo
znam, šta li bi tek rekao da upozna par mojih drugara? To su tek
zveri.
> Zaključak: pravila postoje, ali se ipak treba na licinom mestu
> uveriti u kvalitet zvuka :)
Očigledan i savršeno logičan zaključak. Pa pođi samo od proste
činjenice da svi ne čujemo jednako, ni po opsegu, ni po boji, ni
po tonalitetu - pa kako onda imati jedinstven kriterijum?
A za maler, tonsko sećanje traje jedva oko 15 minuta; to znači
da bi ti lično čuo razliku, morao bi da sve probaš kod sebe u sobi,
i to na A/B test sa pasivnom skretnicom uređaja. Pa ako 7+ od 10
puta razaznaš A od B, onda postoji dokazana razlika u zvuku.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.202stefan,
> > Problem je u tome, što "manji, but bolji" H/K košta najmanje
> > duplo više od "većeg, lošijeg" Technicsa, Sonyja, etc. U
> > zavisnosti od potreba, ali pre svega finansiskog stanja, odluka
> > pada na ovu ili onu klasu, ovog ili onog proizvođača, ovaj ili
> Duplo samo ako uzmeš nominalnu izlaznu snagu. Naglašavam ono
> NOMINALNU. Naime, gotovo svi Japanci koje sam ikada do sada video
> imaju veoma nategnute radne režime, što znači da je razlika između
žini mi se da nisi razumeo poentu njegove poruke koja otprilike glasi:
"Rado bih ja kupio H/K al' on košta 1200dem a Tehnics košta 600dem." Na
žalost ja iako sam svestan da je taj H/K bolji od recimo Tehnics-a teško
ću moći da odvojim tu količinu para za izvanredno pojačalo ako već za te
pare mogu da kupim manje-više standardno pojačalo i dek pride (grubo
rečeno). Da ne spominjem to što je potrebno obezbediti i neke dodatne
uslove za takvu opremu, kao što je na primer pristojan prostor u kome će
se slušati takvo pojačalo/zvučnici itd. a naši stanovi pružaju uglavnom
dosta male mogućnosti za tako nešto. Sad but true.
hi.fi.203saricl,
!!! "zero feedback" palačinke (tj. palačinke bez šporeta; TIM nemaju,
!!! jer ako Sidni pisne, dobija bezbol palicom po tintari).:-))))
Pregledao sam sve sheme koje si ostavljao u više navrata na
sistem i nigde nisam našao ni jedan HK. :(
Iako si u više navrata (ispravi me ako grešim ) rekao da si
ponosni vlasnik nekog od njih. Osim toga stalno ih hvališ pa bih
voleo da vidim to čudo tehnologije.
So, molim te da ostaviš shemu nekog njihovog modela, po mogućnosti
od jedno 50 W RMS u 8 ohma.
Poz.
hi.fi.204sjocic,
Posto je nekad cena za HK 6550 bila 1000 dem kod Belton
komerca (sadasnja je 1300 dem) kakve su sanse kupovine
komponenti recimo u Madjarskoj (i cene) konkretno za
HK i Marantz-a ?
hi.fi.205amarilis,
ť E sad, moras da uzmes u obzir pad napona na najmanje pobudnom i
ť izlaznom tranzistoru (0,7+0,7=1,4V), pa to da dodas na 20, i
ť dobijas 21,4V minimum.
E sve je to lepo a zamisli da je pojacavac mosnog tipa u kom slucaju moze da
bude i jednostruko napajanje(virtuelna masa moze da se simulira).U ovom slucaju
uz isti napon napajanja moze se dobiti otprilike dvostruka snaga.
ť Dalje, teorijski to bi bilo dovoljno kada bi imao apsolutno
ť savrseno napajnje, koje nece posustati ni pod najvecim
ť opterecenjem - a to ne postoji! Dakle, moras da dodas bar 10%
ť "slack"-a, tj.
E s ovim se apsolutno slazem,BTW ja obicno dodajem i do 20%.
hi.fi.206dveselinovic,
Opet se mi vraćamo na pitanje relativne i apsolutne snage, malo-
malo pa hajde Jovo nanovo. Ovo a propo diskusije Technics vs. H/K.
Svaki pojačavač snage bi u idealnom slučaju trebao da bude
idealan naponski izvor - to znači da bi trebao da na izlazu
isporučuje određeni napon bez obzira na osobine zvučnika. Uzmimo
da se radi o 50W/8 Oma, što odgovara RMS naponu od 20V - dakle, mi
bismo trebali da imamo 20V i u 8, i u 4, i u 2 Oma.
Problem ovde je činjenica da sa svakim smanjenjem impedanse
opterećenja (tj. zvučnika), raste struja potrebna da se realizuje
željeni napon. Pošto je snaga jednaka proizvodu struje i napona
(W=A*V), to ujedno znači da raste i potrebna snaga za dati napon.
Evo kako to izgleda numerički:
20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A = 50W/8 Oma
20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A = 100W/4 Oma
20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A = 200W/2 Oma
Logično, za svako prepolovljenje impedanse, udvostručuje se
struja za isti napon, a pošto se snaga daje kao proizvod struje i
napona, i snaga se udvostručuje. Do sada, sve je čista matematika.
E sada, problem nastaje zbog interakcije raznih drugih elemenata
(induktora i kondenzatora) sa skretnicom i drajverima u zvučnoj
kutiji. To dovodi dotle da umesto čistog otpornika, pojačavač vidi
neku kombinaciju otpora, kapacitativnosti i induktivnosti u Bog te
pita kojoj kombinaciji. Dalje, to se menja u čujnom opsegu, pa te
izmene mogu sa jednog preći u drugi ekstrem, što još više
komplikuje stvari. Najzad, ni čisto otporni deo opterećenja nije
konstantan, već varira; svaki zvučnik ima daleko najveću impedansu
u rezonantnoj tački, dosta često i 40+ Oma, a dalje - sam Bog zna.
Ima zvučnika kojima impedansa na 400 Hz iznosi 8 Oma, na 5 kHz 3
Oma, a na 20 kHz 12 Oma (veoma tipično za masu zvučnika) - e sad,
koje je impedanse takav zvučnik?
I šta biva kada se na istom mestu susretnu pad impedanse samog
zvučnika sa recimo jakom induktivnom ili kapacitativnom
komponentom? Ukratko - haos, nešto nalik zasedanju skupštine.
Svaki fazni pomer (izazvan kombinacijom otpora i induktivnosti
ili kapacitativnosti kutije) faktički menja opterećenje koje vidi
pojačavač. Uzmimo dva slučaja - fazne pomere od 45 i 60 stepeni.
45 stepeni faznog pomera garantovano ima u bar 90% zvučnika na ovom
svetu, a ni 60 stepeni nije tako retko kao što deluje (na primer,
Yamaha NS-1000 ima takav fazni pomer sa impedansom od 2,7 Oma -
zato se i smatra teškim zvučnikom za pobudu). Da vas ne morim
formulama, fazni pomer od 45 stepeni zahteva 1,41 puta nominalna
struja, a 60 stepeni zahteva tačno duplo veću struju.
Pogledajmo sada gornju matematiku:
a) fazni pomer od 45 stepeni:
20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A * 1,41 = 4,98 A = 70,6W/8 Oma
20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A * 1,41 = 9,97 A = 141,4W/4 Oma
20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A * 1,41 = 19,94 A = 283W/2 Oma
b) fazni pomer od 60 stepeni:
20V u 8 Oma = 28,5V / 3,53 A * 2 = 7,07 A = 100W/8 Oma
20V u 4 Oma = 28,5V / 7,07 A * 2 = 14,14 A = 200W/4 Oma
20V u 2 Oma = 28,5V / 14,14 A * 2 = 28,28 A = 400W/2 Oma
Strava, a? Pre nego što neko pita koji je to zvučnik od 2 Oma,
odmah da kažem - čitav niz zvučnika na ovom ili onom mestu ima pad
impedanse ispod 3 Oma (na primer: Yamaha NS-1000, Linn Isobarik,
Apogee svi modeli, Quad EL-63 elektrostatik, Infinity Reference,
itd). Slabe kutije, sve od reda, zar ne? E, kad one tako rade, šta
mislite kako li tek rade ove koje mi držimo po kućama?
Ako ste Krell (ili DVV kada ga uhvati da pravi, a polako počinju
da me svrbe dlanovi), napravićete pojačavač koji će hladno da radi
u 2 Oma sa faznim pomerom od 60 stepeni - i to ćete bogato platiti.
Sasvim prirodno, jer za takve snage treba imati monstruozne izlazne
stepene, sa masivnim hladnjacima, velikim i kvalitetnim
elektrolitima i ogromnim trafioma. A to sve papreno košta.
Ako ste racionalni (kao H/K, Marantz, Onkyo), napravićete logi-
čan kompromis - podesićete pojačavač tako da može da isporuči
ogromne snage ali samo u impulsima, po teoriji da svaka muzika, čak
i rep, ipak makar malo pulsira, da nije statična kao sinusoida.
Ergo, dovoljno je da pojačavač može da se odazove u impulsima, a
prednost je drastično obaranje cene u odnosu na Krell, ali osetno
povećanje u odnosu na tipičnu japansku robu.
Tehnički gledano, donja granica prihvatljivosti za pouzdan rad
je potrebna snaga puta 2 za izlazne stepene; dakle, ako pojačavač
treba da isporučuje 400W/2 Oma, kapacitet izlaznog stepena mora da
bude bar 800W. Međutim, ako se ograničimo samo na veoma snažne
impulse, možemo se zadovoljiti i sa upola manjim izlaznim stepenom
pod uslovom da je jako dobro hlađen i da se radi o kratkotrajnim
i neponavljajućim udarima.
Ovo se oslanja na teoriju, koju praksa u velikoj meri dokazuje,
da je suštinski ograničavajući faktor isporuke snage iz tranzistora
toplota koja se razvija. To znači da svaki tranzistor u impulsima
može da isporuči čak i po nekoliko puta nominalnu snagu, ali se ti
impulsi ne smeju ponavljati. Tako na primer moj ljubljeni BD 249C
(125W) u impulsu može da isporuči 200W, a recimo 2N6328, umesto
nominalnih 200W, u impulsima može da isporuči 400W - samo pod
uslovom da impuls nije repetativan.
Ovaj pristup ima još jednu stranu, a to je osetno smanjenje
zahteva u odnosu na napajanje. Ono može biti manje pod uslovom da
postoje dovoljno veliki i kvalitetni elektroliti, koji mogu da
isporuče potrebne struje u impulsima. Upravo ovo je logika navedene
tri firme, H/K, Marantz-a i Onkyo-a, a u Evropi, recimo Dual-a.
Međutim, ovaj pristup jednostavno nije moguć uređajima koji:
imaju relativno skromne hladnjake, imaju skromna napajanja i poseb-
no onim uređajima koji koriste STK izlazne stepene. Ovi poslednji
su posebno ograničeni činjenicom da se oba kanala nalaze u istom
kućištu, tj. da su izvori toplote za oba kanala na istom mestu. To
je mnogo teže za hlađenje od klasičnog izlaznog stepena, koji ima
po dva (NPN i PNP) tranzistora po kanalu, tj, sva toplota se
razvija ne na jednoj, već na 4 tačke. Pošto su te tačke odvojene,
lakše se hladi celina, jer se svaki hladnjak koristi na daleko
efikasniji način.
Ovde treba zastati i spomenuti još nešto. Uporedite samo neki od
starijih Grundig-ovih, Dual-ovih ili Telefunken-ovih uređaja sa
bilo kojim Japancem do cene navedenih uređaja puta dva. lako ćete
zaključiti da tu nema poređenja, Japanci mogu da idu da piške.
Objašnjenje je jednostavno i očigledno:
1) Nemci su uvek radili za zvučnike od 4 Oma, pa su u startu
morali da rešavaju pitanje struje pre nego napona,
2) Nemci su takođe dozvoljavali paralelno vezivanje zvučnika A
i B, što daje impedansu od 2 Oma (4:2), a to su tek struje,
i
3) DIN 45000 je od samog početka jasno definisao pojmove trajne
sinusne i muzičke ili tranzijentne snage, pa pošto su se i u
Nemačkoj prodavci utrkivali sa snagama, od samog početka su
težili što većim muzičkim snagama, a to je još više struje.
Ukratko, Nemci su odavno apsolvirali pitanje struje, koje
Japanci otkrivaju tek krajem osamdesetih ("Ha so, Toširo,
struja-san! Vakare-mas!")
Pogledajte samo Nemački "Stereoplay" iz 1990. godine - sve snage
se opisuju kao 8/4/2 Oma sa faznim pomerom od 60 stepeni. A taj
standard merenja su uveli još 1988. godine!
A da i Japanci i te kako znaju kako bi trebalo raditi najbolje
se vidi po firmama kao što su recimo Kensonic Accuphase, koji se
ponašaju baš kako treba, a ne kako je uobičajeno za serijsku robu.
Da i ne spominjemo bolesnike kao što su Stax, AudioNote (DM 80.000
za 2x25W/8 Oma) i par drugih.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.207dveselinovic,
Što se H/K tiče, imam šemu samo za model od 35W/8 Oma. Za moj,
model 6550, još uvek nemam, ali sam pokrenuo mašineriju da je
dobijem. Biće računam za jedno mesec dana u vrh glave.
Koliko sam video onako spolja, tj. odozgo, i ovaj je rađen na
sličan način kao i manji brat, samo mnogo bogatije, sa više nego
duplo više delova. Kada stigne šema, naravno da ću je prebaciti u
OrCAD i ostaviti ovde - kome ću, ako ne vama ovde?
Za manji može odmah, tj. čim vidim sa ZZ-om zašto mogu da
download-ujem šta hoću, da upload-ujem ASCII text, ali ne i
fajlove???
A spremio sam već nekoliko za par upita, samo čekam to pitanje da
razmrsim.
Pozdrav,
DVV
mos200.ziphi.fi.208dveselinovic,
Uz poruku 3.207 su vezane šeme za MOSFET pojačavač od 200W/8 Oma.
Ko je zainteresovan, tu su - jedna za Epson, a druga za HP Laser
štampače.
Očigledno upload sada radi - dakle, biće i H/K sutra.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.209dveselinovic,
Pa onda brate uzmi manji model - manji je samo na papiru, u praksi
je veći. Ja bih uvek pre uzeo H/K od 30W nego bilo kog Japanca (sem
Onkyo - oni su sjajni) od 60W. Šta će mi snaga na papiru, ja više
volim manje snage, ali više kvaliteta.
Što se ostale opreme tiče, mislim da grešiš - tek ti dobar
pojačavač pokaže šta u stvari već imaš, a ne obratno. To je moj stav,
koji je naravno diskutabilan.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.210dveselinovic,
Lično nisam ni malo oduševljen MOSFET zvukom; jeste Perraux
odličan, ali ima strava cenu. Jedini takav uređaj koji mi se dopao je
model koji je projektovao glavni inženjer Siemens-a sa njihovim BUZ
tranzistorima u kvazi-komplementarnoj vezi (jer nemaju P kanal). E,
to kada se dobro uradi zvuči sjajno, a što je najlepše, nije ni
bezobrazno skupo.
120W/4 Oma košta, šac metodom, oko DM 250 u delovima bez kutije
ali sa napajanjem, a to je za mene razumna cena. Šema je objavljena u
"Elektor"-u, a ja je prebacio u OrCAD.
Zainteresovan?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.211armitage,
> Da me ne shvatiš pogrešno - nisam ja protiv posedovanja rezervi
> snage, naprotiv, dobro je imati rezerve. Ali ostaje pitanje ne
> toliko ni kolike rezerve, već kakve, koliko kvalitetne? Meni bar
> je bitniji kvalitet od kvantiteta. Za cenu H/K 6550 mogao sam da
...
> Zaključak - bolje je imati manju rezervu čiste snage, nego veću
> rezervu đubreta.Uostalom, to se bar lako dokazuje, na isti sistem
Bojim se da me nisi razumeo. Slažem se ja da je rezerva snage ok, ali ne
ako to ide na račun kvaliteta zvuka. Meni H/K 6550 ne odgovara ne zbog
toga što je "slab", nego zbog visoke cene.
Ljudima je ponekada teško objasniti koliko je besmisleno po svaku cenu
forsirati snagu. Primera radi, mislim da bi neko ko svakodnevno sluša
muziku na 20W posle godinu dana postao nagluv. Otuda se i ono "slab"
našlo pod navodnicima. Dok sam bio klinac, imali smo Pioneer-ov risiver
sa kazaljkama. Još tada sam shvatio koliko treba pojačati, pa da se pređe
1W. Inače, i dan danas preferiram kazaljke više od nekakvih ekvilajzerskih
crtica.
> Ma znaš šta, u krajnjoj liniji moje mišljenje nije uopšte bitno,
> bitno je da si ti zadovoljan. Sve što imaš imaš sebe, a ne mene ili
> drugih radi.
Pa, meni i jeste bitno, jer mislim da put do idealne opreme ide ovako:
pitaš kompetentne ljude za savet, napraviš spisak preporučenih komponenti,
odlaziš kod ljudi koji te komponente poseduju radi demonstracije i na
kraju, u zavisnosti od finansijskog stanja, doneseš odluku.
> A za maler, tonsko sećanje traje jedva oko 15 minuta; to znači
> da bi ti lično čuo razliku, morao bi da sve probaš kod sebe u sobi,
> i to na A/B test sa pasivnom skretnicom uređaja. Pa ako 7+ od 10
> puta razaznaš A od B, onda postoji dokazana razlika u zvuku.
Tu znači dolazimo do zaključka, da je prikazivanje/isprobavanje opreme
na sajmovima ili nekakvim izložbama najbolja varijanta.
-*- Armitage -*-
hi.fi.212armitage,
> Da ne spominjem to što je potrebno obezbediti i neke dodatne
> uslove za takvu opremu, kao što je na primer pristojan prostor u kome će
> se slušati takvo pojačalo/zvučnici itd. a naši stanovi pružaju uglavnom
> dosta male mogućnosti za tako nešto. Sad but true.
Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojačalo u kombinaciji sa
dobrim zvučnicima bi odlično ozvučili kako spavaću, tako i dnevnu sobu.
Jedini stambeni problemi, koji mi trenutno padaju na pamet, bi bili potreba
za nabavkom nekakvih blindiranih ulaznih vrata i histeričan komšiluk.
-*- Armitage -*-
hi.fi.213zurzul,
##> Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojacalo u
##> kombinaciji sa dobrim zvucnicima bi odlicno ozvucili kako
##> spavacu, tako i dnevnu sobu.
Jos kad komsije pocnu da udaraju ritam sa metlama!!! ih....
hi.fi.214vstan,
> zamrzivacem. :) Valjda ce pomoci :) Mada neki put kad startujem
> programe na racunaru dobijam smetnje dok slusam radio. :(( iako
> su na razlicite faze prikljuceni racunar i HI-FI :)
Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama (zracenjem).
hi.fi.215cnenad,
ŁŁŁ Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama (zracenjem).
I kako to sprečiti ?
hi.fi.216stefan,
> Što se ostale opreme tiče, mislim da grešiš - tek ti dobar
> pojačavač pokaže šta u stvari već imaš, a ne obratno. To je moj stav,
> koji je naravno diskutabilan.
Uh, ne znam sa kojim delom moje poruke polemišeš pošto se ne sećam tačno
šta sam napisao (a ti imaš lep običaj da ne kvotiraš :) ali mislim da se
nismo razumeli jer se slažem sa tobom :)
hi.fi.217stefan,
> Ne smatram prostor nekakvim hendikepom. Dobro pojačalo u kombinaciji sa
> dobrim zvučnicima bi odlično ozvučili kako spavaću, tako i dnevnu sobu.
Mislio sam na situaciju kada daš xxxx dem za neku užasno dobru opremu i
onda to nabiješ u sobičak od 10-ak kvadrata koji je već ionako prenatrpan
raznoraznim nameštajem :) Skrnavljenje :)
hi.fi.218evlad,
>> Znaci li to i neku razliku u zvuku ?
U ceni DA , za ovo drugo ...
hi.fi.219evlad,
Pitanje za DVV:
Pricali smo o pojacalima i zvucnicima. A ono izmedju ? ZICE
Nije sve jedno spojiti kutije i pojacalo sa telefonskom zicom 0.75 ili
sa 4.00 kvadrata pletenom licnom (i duzina voda je znacajan faktor).
Problem: Indukcija u vodovima.
Moze li jedan tekst na tu temu ?
BTW, Japanci reklamiraju one lepe sarene pletene kablove,
sa raznim dijagramima el.mag.indukcije.
Ovo se oseti uhom najvise kod basova (licno testirao)
ps kuci imam te lepe sarene .... i zadovoljan sam.
pss vratio sam se sa odmora ...
hi.fi.220amarilis,
ť Br. 283, st. 64: Belton Commerce (011) 469-754, ili druga firma
ť na
Hvala na informaciji.
ť Prvo, prosta zamena standardnih delova jako dobrim ce dati
ť poboljsanja, ali je veliko pitanje kolika, tj. da li ce razlika
Ovo mi je poznato jer kao sto rekoh izradjujem pojacala po narudzbi,a prostom
zamenom jeftinijim stndardnim delovima omogucujem da se za manje para dodje do
kvalitetnijih(svakako ne previse) uredjaja.Ovo je obrnuti slucaj no cini mi se
da je odgovor na "veliko pitanje" prilicno jasan-koliko para toliko muzike(ovde
bukvalno :)))) )
ť zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno) neku
ť zaista dobru semu, koja razbija kao koncepcija, pa je onda
ť realizuj ljudski.
Ako imas nesto zaista dobro i provereno bio bih ti veeeoma zahvalan ako bi mi
poslao(po mogucnosti komplet pretpoj. + izlazni poj.)
ť Cetvrto, i po mnogo cemu najvaznije, strasno je bitno da dobro
ť razmislis pre pocetka sta zelis i da se onda strogo pridrzavas
ť koncepcije. Time izbegavas lutanja, koja se uvek na kraju
ť pretvore
E ovo sam vec jedno proverio i veruj mi to se vise nece dogoditi!(prosle godine
mi je od jednog pojacavaca preostalo 4 izlazna tranzistora,nesto kondenzatora
itd. a upravo zbog "koncepcije")
ť Mislim da je 50W/8 Oma sasvim zadovoljavajuca snaga za po kuci,
ť uz par uslova: a) stvar mora da bude ljudski izvedena, b) stvar
Da to je apsolutno dovoljno.Da ilustrujem:nedavno sam popravljao pojacavac
2 x 260 W u mojoj maloj radionici(2 x 3 m).Naravno popravio sam ga i ostavio
ukljucenog(test kasete su strasna stvar :) ) i sve bi bilo u redu da mi
sestra nije prosla kroz radionicu i ugledala jedno dugmence ispod koga pise
MASTER i odvrnula do kraja(pogresnog).Epilog: prozor se rasprsnuo na komadice
:((
ť ali MOSFET izlazni stepeni su jeftiniji od bipolarnih, istina,
ť kada
Da to sam primetio.Ah kad se samo setim kako sam prve MOSFET-ove narucivao
iz londona...(pa se na carini zadrze i do mesec dana).Odlucio sam se za izlaz
sa mosfetovima.
ť Torusne trafoe mozes da dobijes i u Beogradu, a nisu losiji od
ť Nemackih; usput ces ih platiti isto, ali u dinarima. Njih ti
ť treba 3 komada, po jedan za svaki kanal snagasa i jedan za
ť napajanje
Ja ih nabavljam iz novog sada.Julije Edelinski(ne znam napamet tel.) ih mota po
narudzbi i veoma su jeftini i kvalitetni.
ť Dalje, uzmi da ti za svaki amper izlazne struje treba 1.000 uF
ť elektrolita. 200W/2 Oma zahteva 14,2A - ergo, treba ti oko 10-
Mislio sam da je potrebno oko 2.000 ŠF po amperu sto jeste skuplje ali
se osecam bolje bas kao i pojacavac :)))
ť Dalje, mozes napraviti gramofonski (RIAA) ulaz samo za MM
ť zvucnice, a za MC mozes naknadno dodati (to je papreno skup
ť sklop!)
Gramafon me bas i ne interesuje puno...
ť Ako hoces da teras stvar do kraja, trebace ti tri kutije sa
ť profilom od 19"; jedna za pojacavac snage, jedna za preamp i
ť treca
E tu sam te ceko! A gde da ih kupim(znam da ih ima u nemackoj :) )
ť "Burklin"-a za '94, a cene su fco Beograd (rok isporuke 6-7
ť dana
Imam katalog iz '93
ť Sve ove delove sam ti naveo jer su to kljucni delovi za seme
ť koje imam i koje provereno rade. Za preamp ti treba ukupno 8
ť opa
Hvala ti za info jos jednom i shemica ako moze(po mogucnosto NE u orcad-u)
Hvala ti puno na dragocenim savetima.BTW znas li gde u BG mogu da se kupe
zvucnici 60W/4ŕ ?(nesto prosecno i jeftino,odgovarace i EI-nis)?
A evo nesto u vezi cena kod M&G(za dinare ):
Elektroliti:
4700ŠF/40V -----9 din
10000ŠF/40V -----19 din
4700ŠF/40V -----15 din
10000ŠF/40V -----20 din
4700ŠF/40V(bez srafa) -----5 din
IC:
NE 5532 - 7din
NE 5534 - 8 din
LM 317 - 2 din
MOSFET BUZ 20 -6 din
Postavio sam sebi jos jedan uslov:sto je moguce vise materijala nabaviti za
dinare!(naravno ono sto ne moze....)
S Pozdravom
:)
hi.fi.221dveselinovic,
O, pa ti imaš dobavljače za dinare? Bio bih veoma rad čuti tj.
pročitati njivove adrese i telefone, uključujući i čoveka iz N. Sada
koji mota toruse. VRLO, VRLO rad!
Poslaću tu šeme za preamp (2 kom.) i power amp (3 kom.), s tim da
power amp-ovi koriste MOSFET izlaze. Lično bih ti savetovao da
napraviš onaj sa BUZ FET-ovima - jeste kvazi-komplementaran, ali po
meni, svira najbolje od svih MOSFET-ova.
Nego, imaš li ti OrCAD 4.2? To bi jako pojednostavilo stvar na sve
strane, em manji prenos, em tebi odmah u mašini. Ako nemaš, daću ti
ga ja, a bolje za crtanje šema nema, garantujem (kilav je na drugim
mestima, al' tu je car).
Pozdrav,
DVV
hi.fi.222dveselinovic,
Neko je tražio šemu nekog H/K. E, evo je, opet u dva fajla, jedan
za Epson, drugi za HP.
To je model H/K 350, 2x35W/8 Oma. Daje +/- 30A u impulsima, brzina
je +/- 60V/uS.
"F.B" na šemi označava "ferrite bead", feritnu kapljicu, mali RF
čok, da ne prooscilira.
Pozdrav,
DVV
hk350.ziphi.fi.223dveselinovic,
Pa tu se zna, kabl treba da bude što deblji, sa što više niti i od
što kvalitetnijeg bakra.
Postoje neke teze da treba koristiti debele koaksijalne kablove;
to nisam u praksi video, pa ne znam kako radi.
Lično koristim QED 79 kabl u dva komada od po 5 metara. Taj kabl
se smatrao jako dobrim svojevremeno kada sam ga kupio, a to je bilo
1985. godine. Od tada sam se susreo sa nizom daleko skupljih kablova,
a la Monster, van den Hul, itd, a jedini koji bih eventualno uzeo
umesto ovog je Ortofon-ov sa 4 devetke (99,99% čist bakar).
Inače, znam ljude koji koriste sve i svašta, od standardnih za
struju, preko 40 i 70 amperskih iz radnji. Iako to radi, lično bih se
uvek opredelio da propisan "speaker cable".
Sa druge strane, kao izraziti protivnik mistike i magije, ne
verujem u misteriozne osobine ovih ili onih kablova; kada se malo
pogledaju njihove astronomske cene, lako se shvati da se tu radi o
debeloj ekenomiji, a ne dobrom zvuku. Za vernike u beslovesno skupe
kablove, uvek preporučujem poseban audio dodatak "Ear Openers",
naravno iz Japana. To su štapići za čišćenje ušiju tretirani
posebnom, za audio potrebe napravljenom, solucijom koja smanjuje
lučenje ušnog voska, čime se omogućava njihovo dugotrajnije pozitivno
dejstvo na zvučne osobine svakog sistema. Jeftino je, svega DM 45 za
deset komada - ako imate samo dva uva, to je 5 čišćenja.:-)))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.224evlad,
>> Pa tu se zna, kabl treba da bude sto deblji, sa sto vise niti i od
>> sto kvalitetnijeg bakra.
I da je mrezasto upleten (slicno kao plast od koaksijalnog kabla).
Pricali smo o svemu, ali i kablovi znatno uticu na kvalitet reprodukcije
so, zbog toga sam i postavio ovo pitanje. Isto tako ima i kablova za spajanje
CD i pojacala (oni lepi sa zlatnim dzekovima i ko palac debeli)
/* greh na moju dusu jer nazive ne znam ali znam da kosta ... */
[ko prizna pola mu se doda ;)]
hi.fi.225vstan,
> Jedini stambeni problemi, koji mi trenutno padaju na pamet, bi
> bili potreba za nabavkom nekakvih blindiranih ulaznih vrata i
-------------------------------------------
Problem prevazidjen B))))
hi.fi.226vstan,
> ŁŁŁ Aman, to nema blage veze sa fazama vec sa EM smetnjama
> (zracenjem).
>
> I kako to spreciti ?
Npr. kucistem za industrijski PC :)
hi.fi.227vstan,
> Nije sve jedno spojiti kutije i pojacalo sa telefonskom zicom
> 0.75 ili sa 4.00 kvadrata pletenom licnom (i duzina voda je
Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje :))
> Pricali smo o pojacalima i zvucnicima. A ono izmedju ? ZICE
Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl
(onaj za povezivanje komponenti).
DVV ?? (a i ostali!)
hi.fi.228vstan,
> ť zbog cene. Uzmi od nekog (mene ili nekog drugog, svejedno)
> neku ť zaista dobru semu, koja razbija kao koncepcija, pa je
> onda ť realizuj ljudski.
>
> Ako imas nesto zaista dobro i provereno bio bih ti veeeoma
> zahvalan ako bi mi poslao(po mogucnosti komplet pretpoj. +
> izlazni poj.)
Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim
konferencijama. Red bi bio da vec JEDNOM neko napravi nesto po
njima !
hi.fi.229armitage,
Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?!
-*- Armitage -*-
hi.fi.230calex,
<!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl
<!> (onaj za povezivanje komponenti).
Ja se spremam da potražim isti, pa ću da javim kako sam prošao.
Iz nekih poruka ovde a i u nekim drugim konf, stekao sam utisak da
u Bgd i nemate baš neku ponudu ;>. Ovih dana ću da malo obiđem neke
radnje pa da snimim situaciju. Ako ko ima neku želju, da je imam u
vidu. :))
pozdrav, Cale....
hi.fi.231kanki,
>>> Moze li nesto u kratkim crtama o pojacalu Technics SUV 670
>>
>> Izlazni stepen je jedan veliki integralac (STK kolo), sto
>> bas nije neko kvalitetno resenje. **********
>> *
*
SVI 3201
Ako moze nesto tehnickih i monetarnih karakteristika...
(snaga sin.i muz, s/n, kosta toliko vani, ovdje, a moze se naci i za..)
hi.fi.232kanki,
Za DVV
Ja u vezi MOS200.zip
Mogu li te fajle u neki drugi format npr: gif,bmp,cdr,tif....
ili nesto sto prima Corel, jer nemam Orcad, a sa MOS200HP sam nekim
konvektorom u PCX dobio sliku 2600x2400 ????
goran
ps. Ako ima neko neku ideju kako da ovo stampam....
hi.fi.233dveselinovic,
Opaaaaa, bato, di si ti krenuo?
Ono je print fajla, samo ga bačiš na Espon matrični ili HP laser,
po mogućnostima. Nema nikakvih konverzija, ne treba ti, samo ti treba
jedan štampač.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.234dveselinovic,
Ljudi, hajde da se dogovorimo ovako. Da ja ne bih upload-ovao
mnogo kB, od sada na dalje ću vam sve šeme slati kao print fajlove za
9-iglične Epson štampače, ali u hex rezoluciji, tj. 240x216. To daje
sasvim lepo vidljivu i urednu šemu na bilo čemu što je kompatibilno
sa Epson MX/RX/FX modelima, a to će reći sa svim i svačim.
Ko hoće bolje, ili specijalno, može da dobije OrCAD 4.2 šemu, pa
nek' sam štampa na čemu mu je volja.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.235amarilis,
ť 120W/4 Oma kosta, sac metodom, oko DM 250 u delovima bez kutije
Salji ako mislis da je kvalitetno!
hi.fi.236amarilis,
ť O, pa ti imas dobavljace za dinare? Bio bih veoma rad cuti tj.
- M&G electronic
Obilicev venac 88
18000 nis
018/22-462
-Itc electronic
Sindjeliceva BB
35210 Svilajinac
tel. 035/312-663
312 042
fax 035/89-213
-ELGO electronic
018/331-965
335-632
fax 320-802
-RTV servis SVETA
tel/fax 018/325-520(ovi imaju svasta)
-SD electronic
Bice jos /trenutno ne mogu da se setim telefona/
-Toroidni transformatori
"JULJE EDELINSKI"
Pentrovaradin
tel\fax 021/433-439
Namotavanje po narudzbi i specijalnim zahtevima!
od 10-10000 VA.Popust za vece kolicine i placanje u napred!
(pri narucivanju kazi da ostavi duze izvodi jer ih skrati pa
ti posle treba lupa :) )
ť Nego, imas li ti OrCAD 4.2? To bi jako pojednostavilo stvar na
ť sve
Imam orcad ali su mi naprasno isparile biblioteke i jos neke stvarcice pa
je postao toliko bezvredan da sam ga DELETE-ovao :((((((())))))).Salji i
pojednostavi mi stvar!
hi.fi.237amarilis,
ť Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po
ť proslim
Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo(bar one koje sam video)
a kao sto (ne)znas meni treba nesto KVALITETNO!
hi.fi.238jegor,
A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam
jednu od tih sema kako si rekao, stampac namigne par puta i
nista. Sta da radim?
hi.fi.239jegor,
Javi se na 497-953. Trazi Nenada. I citaj male oglase :)))
hi.fi.240zqusovac,
>>> Pa tu se zna, kabl treba da bude sto deblji, sa sto vise niti i od
>>> sto kvalitetnijeg bakra.
>
> I da je mrezasto upleten (slicno kao plast od koaksijalnog kabla).
UPOMOC!
Ja bacih neki dan u male oglase, ali nista.
Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra organizacija, nema
sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa sad
nemam cime da povezem zvucnike. Zna li neko gde ima kvalitetnog kabla (ne
bih da kupujem telefonski ;)
poz,
zq
hi.fi.241amarilis,
ť Isto tako ima i kablova za spajanje CD i pojacala (oni lepi sa zlatnim
ť dzekovima i ko palac debeli)
A sto ne bi koristio opticke kablove?
O optickim kablovima i CD-u u trecem nastavku(mislim...)
Evo nesto o CD-u(bice jos kad stignem da prekucam tj. nateram izvesnu osobu
da to uradi za mene ;> ).Dakle:
Uprkos svemu sve je vise vlasnika opsenarske kutije koji su
stoicki podnosili smicalice kojima ih je obilato obdrivalo visoko
turazno okretalo srebrnastog diska,smatrajuci da tako mora biti.
Oni malobrojni,nikad zadovoljni(tweakeri) ubrzo su primenili neke
trikove u nadi da ce nedacama koje donosi digitalni zapis.Za one
inertnije koji se jos nisu upustili u tesku bitku pokusacu sublimirati
odbrambene mere protiv uvek budnog protivnika.Pre svega treba napomenuti
da cak ni entuzijasti neidu unutra,unutrasnjost je zabranjeni grad!(bar
za 98,675% korisnika).Trojanski nacin borbe ne dolazi u obzir no svi
ostali putevi za borbu su otvoreni.
PRVA NEVOLJA:
VIBRACIJE PLAYERA
Iako nije osetljiv za smestaj ako analogno vrtilo ploca,Cd player ni
izdaleka nije neovisan.Ne ponasa se seizmografski kao analogni
rodjak,jer opticki citac ne moze apsorbovati vibracije kao
zvucnica.Medjutim vibracije mogu potrstti plocu i znatno otezati pa i
onemoguciti fokusiranje laserskih zraka na aluminijskom zaslonu dika.U
najtezim slucajevima podrhtavanja se ispoljavaju kao preskakanje, a kada
su vibracije permanentne,cuje se sve manje i manje zvuka.Stradali su
odgovarajuci elektronski sklopovi.Sve su to ekstremi pa vas to ne bi(bar
ne previse :) ) trebalo zbrinjavati.
Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako
objasnjiv.Rec je o nepreciznosti ocitavanja i prenosenja informacija
upisanih na disku.Pre nego sto stignu u d/a konvertor svi bi impulsi
trebali biti jednake sirine.Medjutim,usled jittera nisu.To znaci da
nedefinisani,nefokusirani i fazno neokorektni ulaze i d/a
konvertor.Sonicni ishod toga je kasnjenje zvuka u fazi,nedefinisanost
detalja i sinteticki karakter.Jitter se moze leciti ali ne i
spreciti.Neki proizvodjaci to resavaju elektronikom,ugradnjom posebnog
kvarcnog sata pre d/a konvertora,koji ujednacavaju sirinu impulsa,i
njihovo trajanje.Iako sklop sasvim dobro funkcionise on je jos jedan
elektronski(korekcioni) elemenat na putu signala a zna se sta to znaci
za njegovu izvornost..................
NASTAVICE SE
hi.fi.242evlad,
>> Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje :))
I da nije kraca od 30 metara :))).
ps. ovo sam video u jednom kaficu na BOSE kutijama i neki japanski pojacavac
[bez komentara]
hi.fi.243ilotina,
HI!
Kakva su vaša iskustva sa stavljanjem onih šiljaka (valjda
titanijumskih) ispod zvučnika? Pošto su?
Ivan
hi.fi.244kanki,
>>Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?!
>>
>>-*- Armitage -*-
Imam neki mali katalog od prije 2-3 godine. Nema tehnickih
podataka, nego nesto teksta od 4-5 recenica o svakom uredjaju,
ali na Njemackom, pa ako treba neki ti reci.
Lista uredjaja:
kompakt diskovi pojacala dekovi risiver RZ 1000
CD - X 901 B - 2101 DX111HX zvucnik SPX300G
X 701 C/B - 2101 DX705 gramofon SR 222MKV
X 701i B - 2102 DX701 muz.stub PA 201iCD
X 501i B - 2301 DX301i PA 301iCD
X 510M AUX 90 G autokaset.RX 7100F
X 301i AUX 501 autopojac.SMX700
V 1000 AUX 701 SMX500
X 711 AUX 201
X 311 AUX 911DG
AUX 111
Inace ovo mu dodju kao nesto kvalitetniji uredjaji (po Sansuiju)
hi.fi.245vstan,
> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl
>
> Ja se spremam da potrazim isti, pa cu da javim kako sam prosao.
> Iz nekih poruka ovde a i u nekim drugim konf, stekao sam utisak
> da u Bgd i nemate bas neku ponudu ;>.
Ovde se jedan nudio da mi nabavi jos zimus pa nista. Posle nije
nasao shodno ni da odgovara na mail. Sramota. Necu da ga imenujem.
>Ovih dana cu da malo obidem neke radnje pa da snimim situaciju.
>Ako ko ima neku zelju, da je imam u vidu. :))
Treba mi za pocetak jedan (par) od 75cm da vezem CD kako treba.
Dakle i ovog puta racunam na tebe :))
hi.fi.246vstan,
> ť Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim
>
> Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo (bar one koje sam video)
------------------------------------
Opa ;)
hi.fi.247vstan,
> Javi se na 497-953. Trazi Nenada. I citaj male oglase :)))
-----------
Ako mislis na ove "nase" tu nije odvano bilo. Zvacu. Hvala :)
Jos da calex javi posto je u njegovom kraju :)
hi.fi.248vstan,
>>> Naravno da nije svejedno. Resnje sa tel. zicom je najbolje
> :))
>
> I da nije kraca od 30 metara :))).
Za duzinu neznam, ali se neki kunu u tel.zicu :)
hi.fi.249vstan,
> Kakva su vasa iskustva sa stavljanjem onih siljaka (valjda
> titanijumskih) ispod zvucnika? Posto su?
Pretpostavljam da bas titanijum nije potreban. Liveno gvozdje
obavlja stvar.
hi.fi.250cnikola,
█> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl
█> <!> (onaj za povezivanje komponenti).
Bilo ih je svojevremeno u prodavnici Music Box na Tasmajdanu.Mislim da
su bili Monster-i.U istoj ulici malo nize, i prekoputa otvoren je Hi-Fi
centar.Tamo jos nisam zalazio, ali vrlo verovatno da imaju tako nesto...
Nikola
hi.fi.251dveselinovic,
Jesam obećao, ali se firma preko koje sam to nabavio raspala.
Srpska posla, posvađali se oko organizacije, tj. para.:-))))) Sada
više ne postoje, ali čačkam neke druge izvore. Polako.
A nisam zaboravio. Ako ti se žuri, evo skinuću neki od mojih, nije
mi frka. Samo pazi, to je 2 m dugačko.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.252dveselinovic,
> Salji ako mislis da je kvalitetno!
Ja slao, a ti me opljuvao kako ti to nije dovoljno kvalitetno.
Šta je tebi "dovoljno kvalitetno"? Koji kriterijum da koristim?
Eto na primer BUZAmp. Jeste da koristi Siemens MOSFET izlazne
tranzistore, ali je kvazi-komplementaran. Većina ljudi se zgrozi
kada shvati da nema N i P kanala, već samo N kanal, pri čemu
*UREDNO* zaborave na objektivne prednosti kvazi-komplementarnosti.
Na primer, pitanje simetrije pobude je automatski rešeno, jer isti
tipovi imaju istovetne osobine, pa su Ton, Tstore i Toff po defi-
niciji isti, a i sam znaš da je to praktično nemoguće sa N i P
tehnologijom, bez obzira da li su VFET-ovi, MOSFET-ovi ili klasični
bipolarci - slični da, čak i jako slični, ali isti - nikada!
Sa minus strane, činjenica je da su izobličenja u kvazi-komple-
mentarnim izlazima nešto veća, i to dominantno parnih harmonika.
Sad bih mogao reći da time samo više nalikuju cevkama, kod kojih
ionako dominiraju izobličenja parnih harmonika, ali neću to reći.
:-))))
Da se ne zezam bez veze, evo podataka za dva uređaja, pa ti meni
reci da li ti je to dovoljno kvalitetno:
OSOBINA/MODEL BUZ 80 BUZ 120
Izlazna snaga za data THD 2x70W/4 2x150W/4
i IM izobličenja, 20-20.000 Hz 2x50W/8 2x100W/8
Impulsna snaga prema DIN 45500 2x90W/4 2x240W/4
2x60W/8 2x130W/8
T.H.D., 20-20.000 Hz, 0... max. < 0,05%/4 < 0,05%/4
trajne snage < 0,04%/8 < 0,03%/8
I.M. (SMPTE, DIN 45500) < 0,07% < 0,07%
Odziv učestanosti: 1 W 20 - 20.000 Hz +/- 0,1 dB
5 - 250.000 Hz, -3 dB
Odziv snage za THD=0,5%(*) 5 - 70.000 Hz, -3 dB
Faktor potiskivanja (damping > 60, 4 oma > 200, 4 oma
factor), 40 Hz > 120, 8 oma > 400, 8 oma
Odnos signal/šum: 50 mW > - 73 dB > - 73 dB
Nominalna snaga > - 105 dB > - 108 dB
Potrebno napajanje: Minimum +/- 36 V +/- 46 V
Maksimum +/- 42 V +/- 55 V
Potrošnja struje: Maksimum 2 A 3 A
Pri kratkom spoju 1 A 1,5 A
(*) Ovo je pravo merenje. Da je merio u apsolutu, tj. sa neograni-
čenim faktorom izobličenja, dobio bi mnogo veću brojku, ali
pošto nama trebaju i mala izobličenja, nas zanima opseg snage
uz takva mala izobličenja, a ne sa 50% THD-a.
Autor projekta je Herr Schneider, inače glavni inženjer firme
Siemens zadužen za razvoj MOSFET tehnologije, a projekat je
objavljen u renomiranom časopisu "Elektor" (nemačko izdanje).
Lično sam čuo samo jednu verziju ovog uređaja, i to u maksi
izdanju, uz minimalne modifikacije originalnog kola (ništa
suštinski nije menjano, samo su izvršene nužne izmene na ulaznom
stepenu kako bi umesto dva diskretna primio dualni LM 394
tranzistor i dodato je DC servo kolo, koje zamenjuje elektrolit u
povratnoj sprezi i po meni čisti zvuk).
U originalu, napajanje potiče iz trafoa od 400 VA i koristi
paralelno vezane elektrolite od 4.700 uF za ukupno 18.800 uF iz
jedne tačke za oba kanala. Momak koji ga je napravio je to odradio
kao dual mono verziju - svaki kanal je imao po jedan trafo od 300VA
i 4 elektrolita od po 4.700 uF, odnosno 50% veći trafo i 100% veće
elektrolitske kapacitete.
žovek je imao AR3a Improved zvučnike, poznate po čak izuzetno
teškom modulusu impedanse, koji na mestima pada ispod 3 oma sa
faznim pomerom od oko 50 stepeni. To daje ekvivalent impedanse od
oko 1,8 oma, što je blago rečeno gadno za pojačavač. Puna snaga bi
podrazumevala oko 19,2 A u impulsima; nisam merio pa ne smem da se
zakunem, ali mislim da je toliko i odlazilo u zvučnike, ili bar
nešto jako blizu tome. Zato ćete me razumeti ako kažem da je to
jedini MOSFET pojačavač za cenu manju od $ 3.000 koji sam čuo i
koji mi se dopao kao kvalitetan uređaj. Tog momka sam inače upoznao
preko drugara, video tada (1992. godine) i nikada više.
U originalu, pojačavač je zaštićen prostim osiguračima od
kratkog spoja, a elektronskim kolima od pregrevanja. Lako je
upasovati i zaštitu od prekomernih jednosmernih napona i
uključenjem sa kašnjenjem.
Uređaj koristi klasične BC 414/237/307/546/556 tranzistore, malo
ređen BF 869/870 tranzistore i jeftine Siemens BUZ 20 MOSFET N
kanalne tipove. Kao što rekoh, procena cene koštanja pravljenja
izvorne šeme je oko DEM 250 maksimum, ali ako se ide na veće ili
više elektrolita, dva jača umesto jednog trafoa, itd, to će se
nužno odraziti na cenu, po mojoj proceni, za daljih DM 100. Sve to
je bez kutije, a dobra 19 colna profesionalna kutija u Nemačkoj
košta oko DM 120-160. To bi značilo da kod nas koštala oko 40%
više, recimo DM 225. Zajedno sa delovima u proširenoj, "To-the-Max"
verziji, celi uređaj bi koštao DM (350+225) 575, što je fenomenalna
cena za takav uređaj i to tako zapakovan. A bogami i za datu snagu.
Pa još ako neko poželi da se poigra sa balansiranim XLR vezama,
a pride radi i pretpojačavač, eto mu za *MAKSIMUM* DM 1.000
bolesnih uređaja koje bi komercijalno platio, tvrdim to, bar 4 puta
više.
Uzgred, mogu da fotokopiram izgled štampane ploče, ali je
uveličan, pa bi bilo potrebno svesti ga na pravu meru. Ako je neko
voljan da ga precrta na hamer ili paus u potrebnoj dimenziji, ja
sam voljan da učestvujem u troškovima pravljenja pločica.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.253dveselinovic,
> Imam orcad ali su mi naprasno isparile biblioteke i jos neke
> stvarcice pa je postao toliko bezvredan da sam ga DELETE-ovao
> :((((((())))))).Salji i pojednostavi mi stvar!
Ti se šališ? 8 AT zipovanih disketa da ti pošaljem? Sitnicu od
9 MB?
Bratac, ako ti treba, izvoli dođi da ga pokupiš, ali da ti ga
šaljem, jok ja.
A tebi hvala na adresama i telefonima, zadužio si me. Za revanš,
ja ću ti pokloniti dosta lepih šema.:-)))))))))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.254dveselinovic,
> A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam
> jednu od tih sema kako si rekao, stampac namigne par puta i
>nista. Sta da radim?
žudno, kod mene radi kada kažem:
COPY /ime fajla/ lpt1: <ENTER>
Ima li neko drugi sličan problem? Kako stoji stvar sa matričnim
štampačima?
Inače, sve ovo je kaka, za one koji stvarno znaju šta da rade sa
tim šemama, OrCAD je nužnost i tu nema Boga, a onda nema ni
problema sa in situ štampanjem.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.255dveselinovic,
> Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra
> organizacija, nema sta) zalupio vrata od kola i istim presekao
> jedan audio kabl napola, pa sad nemam cime da povezem zvucnike.
> Zna li neko gde ima kvalitetnog kabla (ne bih da kupujem
> telefonski ;)
E moj Kuso, ništa se nisi promenio evo već 10 godina! Nikad
čovek od tebe. :-)))))))))
Šalu na stranu, poveži brate prekinute delove kabla. Uvij dobro
žice zajedno, zatim ih lemilicom dobro natopi kalajem, a za kraj
velikodušno obmotaj lemove izolirbandom.
Zašto bi uopšte kupovao bilo šta, nema potrebe, pa nije to sada
za bacanje zbog jednog prekida.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.256dveselinovic,
> HI!
> Kakva su vaša iskustva sa stavljanjem onih šiljaka (valjda
> titanijumskih) ispod zvučnika? Pošto su?
Khm.
Šiljak nije automatika. Poenta je da se čak i stub na kome stoji
zvučna kutija (da, da, čak i "Infinity" :-)))), o samoj kutiji da
i ne govorimo, odvoji od poda. Razlog je uticaj na kvantitet, a u
velikoj meri i na kvalitet basova, na koje pod sasvim sigurno
utiče, samo se ne zna tačno kako. Može da pojača basove do ludila,
može da ih zamuti do ludila, ili neka kombinacija ta dva ludila.
E sad, ako se kutija nalazi na ogoljenom podu (beton, linoleum,
parket, itd), ispod kutija/stuga treba staviti gumene nožice. One
će odvojiti zvučnik od poda i pride upiti malo vibracija zbog
prirodne elastičnosti.
Šiljci ti trebaju samo ako su kutija/stub na tapisonu ili
tepihu. Oni će prirodno upijati zvuk, pa ćeš imati obrnut slučaj
od stajanja na golom podu, umesto hipertrofije, imaćeš nepravedno
nametnute sankcije na basu, tj. biće potisnut i/ili zamućen. Sem
toga, kutija će biti nestabilna.
Sa šiljcima, očistićeš bas jer ćeš em učiniti kutiju stabilnom,
em ćeš je odvojiti od poda, što će basove vratiti na normalu, tj.
na ono što je projektant i hteo da budu.
Takođe ćeš se verovatno odvojiti i od tvoje glave, jer kada ti
keva uklaviri da si za ljubav dobrog zvuka probo njen tepih nekim
tamo šiljcima, beri kožu na šiljak.:-)))) Odavaćeš najčistije
visoke tonove u gradu u tempu od 128 dB/1 šamar/100 metara.:-)))))
Klasično delo pod nazivom "La Concerto di Mamma" - Tutta Forza
Richard Wagner 7,62 mm, con staccatto di Uzi.:-)))))))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Ti si bre brat Hramanista. Znaš da je Harman/Kardon vlasnik
firme "Infinity"?
hi.fi.257dveselinovic,
Nego ljudi, mi grešimo. Ne mislim na ono noću, mislim na ovo
ovde.
Gubimo silno vreme prepirući se oko upload-a, oko ovog ili onog.
Mislim da smo jako neefikasni i mislim da ima i bolji način.
Hajde da se dogovorimo šta sve želimo, pa da se onda zajednički
angažujemo i napravimo sopstvene kitove. Pa neka ih svako pravi
prema mogućnostima, a imaće gde i da ih čuje pre pravljenja, o
pristupu praktičnom iskustvu da i ne govorim. Ima nas ovde par
veterana, dovoljno da nešto odradimo.
Uzmite moju nedavnu diskusiju oko cene H/K u odnosu na neki
Pioneer ili Technics. Razumljivo je da je čoveku teško da se
odrekne DM 1.300 onako u taku, a sa druge strane, jednako je
razumljivo da želi dobar uređaj.
Ako sastavimo kitove, isti taj čovek može u postupnim koracima
da sastavlja kit. Na primer, prvo kupi pločice, pa trafoe, pa
elektrolite, pa elektroniku, pa na kraju kućišta. Trik je naravno
u tome što je gadno napraviti filmove i štampu, a posle je već
mnogo lakše. Plus, tu je i iskustvo pošto je šta i gde treba
kupiti, ko valja a ko ne od dobavljača, kako ovo, kako ono, pa ako
nešto krene naopako, biće ljudi sa iskustvom koji će moći da
pomognu oko rešavanja problema.
Dopunska dobit je što bi sa ovakvim razvojem mogli ujedno da
razvijamo i specijalne želje, na primer aktivne kutije. Isti
pojačavač će sasvim lepo raditi i sam za sebe, i kao posvećeni
uređaj u aktivnoj kutiji. Ili, kad smo već kod toga, kao stereo ili
mono varijanta.
Stvar je izbora šta ćemo uzeti kao zajednički projekat - da li
ćemo se dogovoriti oko ove ili one šeme, a kriterijum treba da bude
ono za šta je najveći broj zainteresovan. Naravno, postoje neke
među-mogućnosti: na primer, ako se neko opredeli za IC tehniku
pretpojačavača, nema prepreke da u slučaju gramofonskog ulaza (RIAA
MM/MC) otstupi od ostatka i napravi ga u diskretnoj tehnici.
Još ako budemo pametni pa standardizujemo dimenzije pločica,
dobićemo dopunsku prednost modularnog pristupa, tj. drastično
olakšanog procesa zamene jednostavnije za složeniju, lošije za
bolju, jeftinije za skuplju, starije za novu tehniku. Tada razvoj
dobija svoj puni smisao jer svi dobijamo.
Kada kažem "podelimo posao", mislim na sledeće - jedan neka
zamisli štampu i baci je na milimetarski papir, drugi neka je
precrta na paus, treći neka pronađe gde mogu da se dobiju sendvič
stampe (bakar/zlato/kalaj), četvrti neka juri trafoe, peti kutije,
šesti delove, itd. U proseku, posao se deli na više ljudi,
informacije potiču iz više izvora, a razmena je drastično olakšana.
Pa ako neko poželi da pravi i prodaje takve uređaje, što da ne,
ravno mu polje.
A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja štampe na PC-
u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da
odradim.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.258funky,
žitah u jednom novijem broju američkog stereophila o CD-R uredjaju Meridian
Test je inače na 10-tak strana, a ono što me je začudilo (a i tipa koji je
testirao) je da KLON (ili CD-R kopija CD ploče) zvuči *mnogo* bolje od ori-
ginala. Citiram:
"The very first thing i did with the CDR was digital copy(more accurately,
clone) CD to CD-R and listen to the two discs played back on the CD-R using a
transport feeding the Ultralink *(ovo je D/A konverter firme PS audio, inače se
svi tamo kunu u njega, a košta samo 2000 $)*.I was very curious about this
aspect of CD-R. I should reiterate that the data on the CD-R will be
bit-for-bit identical to that of the source disc. the process is merely a
copying of numbers
After listening to the source disc in the CD-R, I played the clone-with the
same transport, D/A,interconects... I was shocked! The diference was NOT
subtle. It wasn't one of those differences in which you listen to one, then
the other, then go back, and finally discern a slight difference. The
improvement in the CD-R copy was imediatelly obvious. Moreover, the difference
was greater than
between CD and DAT"
S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja
razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove.
I dalje: (što prodadoh skener :(((
"On Sara K's CLOSER THAN THEY APPEAR (Chesky JD67) *(ovaj disk imam)*, the
CD-R had a greater spaciousness, air, bloom, and liquidity compared to the
original disc. Individual instrumental outlines were less homogenized and took
a new sense of bloom. On CD_R copy, drums were distinctly farther from the
listener then when heard from original CD, reveiling CD-R's greater soundstage
depth"
Zašto je to tako? Obratite pažnju, ovo je vrlo interesantno;
"why would a bit-for-bit identical CD-R sound better then the source CD from
whics it was made?
The first hint I had that CD-R copy sound better then standard CDs came at the
1989 Microsoft CDROM convention. I was working for a CD manufacture at the time
and manned our booth at the convention. We had a CD analyzer and osciloscope
setup, inviting showgoers to see how well their CD-ROMs were made. The idea was
to demonstrate our superor disc quality and lower error rates. The booth next
to us had a Yamaha CD recorder, then costed $40.000. When they brought over a
disc for a testing, i was shocked: the disc made on the CD_R had a very low
BLER
(block error rate) of 11, and an extraordinary clean EFM signal. In fact, the
signals from this disc were far better than from any manufactured disc I'd
seen.At the time, I never occured to me that this could result in better sound;
"bits is bits",right? WRONG.It has become increasingly clear that the quality
of EFM signal recovered from the disc is an important factor in sound quality.
CD-R s unique method of buring pits (* ranije je objašnjeno kako CDR snima *)
results in a much cleaner pit shape then a laser mastering used at the CD
factory. The
quality of the EFM signal is directly related to pit shape. And the better EFM
signal, the lower level of intrinsic jitter in the datastream.
This brings up another question: Because pit shape affects the EFM signal,
which afects the CD quality, can different laser mastering machines have
varying sonic quality ? Doug Sax on Sheffield Lab (* kuća čiji diskovi koštaju
po 30 $*)thinks so. He told me years ago - before any of these factors were
known or
discussed - that the same master tape he sent to different manufacturing plants
prodused discs of different sound quality. We may soon know the answer. I've
heard a rumor that Philips is working on a process by which a CD-R disc can
serve as the master from which molded discs can be replicated. Stay tuned "
Inače, sistem za test se sastojao iz : Audio research LS2 line preamplifier
sa Mark Levinson 23.5 snagašem (izmedju AudioQuest LAPIS interconect).
Levinson je terao Hales system two Signatures sa Muse model 18 woofer-om.
A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling ($7000) koji inače
služi za snimanje ViTaL diskova sa analognog mastera, D/A je PS Ultralink,
transport
sa kojim je poredjen transport CDRa je Theta Datapro sa AudioQuest digital pro
kablovima izmedju. Dakle, može se zaključiti da je sistem bio dovoljno dobar
da se vidi pouzdano šta je bolje a šta lošije.
U sledećem delu, više o tome kako je teklo snimanje "brzo odlazećih" vinil
ploča na CD-R "zauvek pohranjene" sa gramofona od 20.000$ preko Manleya A/D
na CD-R i direkno na CD-R koristeći njegov ugradjeni A/D.
stay tooned :)
hi.fi.259calex,
<!>>> Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?!
<!> Imam neki mali katalog od prije 2-3 godine. Nema tehnickih
<!> podataka, nego nesto teksta od 4-5 recenica o svakom uredjaju,
<!> ali na Njemackom, pa ako treba neki ti reci.
žini mi se da ja imam neke iz sličnih godišta, valjda su tu
i ovi modeli. Mislio sam da je to bajato pa se nisam ni javljao.
Imam dosta njihovih prospekata, ali od '74 pa do negde pre 2-3
godine. Ako te neki konkretni modeli interesuju, navedi ih, to
može da se nađe možda na drugim mestima <časopisi na pr>.
pozdrav, Cale....
hi.fi.260evlad,
>> sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa
>> sad nemam cime da povezem zvucnike. Zna li neko gde ima kvalitetnog
>> kabla (ne bih da kupujem telefonski ;)
Preseces i ovaj drugi na isto mesto pa imas dva para, pa pravo u Mali oglasi.
Salu na stranu u Kikindi toga nema ooodavno, i oni sto su redovno
donosili tehnicku robu su se "bacili" na benzin i druge stvari koje
lakse donose profit.
hi.fi.261evlad,
>> A sto ne bi koristio opticke kablove?
Cijena ?
[Halo Bing, kako brat ? AH opijet su ga scepali ... (c) Alan Ford]
hi.fi.262calex,
<!>> A, sta mi sa LaserJetom da radimo? Probao sam da odstampam
<!> žudno, kod mene radi kada kažem:
<!> COPY /ime fajla/ lpt1: <ENTER>
<!> Ima li neko drugi sličan problem? Kako stoji stvar sa matričnim
Štampanje print fajlova ide sa opcijom /b, znači binarno
kopiranje. U konkretnom slučaju najjednostavnije je:
copy/b mos200hp prn <ENTER>,
naravno za laserske štampače <važi i za četvorke, probano na 4P.
Ovde ima nevažnih kombinacija, da li prn ili lpt1:, da li /b na
kraju komande ili posle copy, ja sam navikao na ovu kombinaciju,
radi bez greške. Za matrične, normalno, sve isto samo je fajl
drugi <mos200ep>.:))
pozdrav, Cale....
hi.fi.263dcolak,
│ Klasično delo pod nazivom "La Concerto di Mamma" - Tutta Forza
│ Richard Wagner 7,62 mm, con staccatto di Uzi.:-)))))))))
Zar Uzi nije 9mm PARA? :->>>
Sledge DAMMIR!
hi.fi.264dr.grba,
>> Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako
Nervoza.
hi.fi.265vstan,
> Srpska posla, posvadali se oko organizacije, tj. para.:-)))))
> Sada vise ne postoje, ali cackam neke druge izvore. Polako.
>
> A nisam zaboravio. Ako ti se zuri, evo skinucu neki od mojih,
> nije mi frka. Samo pazi, to je 2 m dugacko.
2 m je mnogo. Toliko mi se bas ne zuri mada je proslo 6-8 meseci :(
Valjda cu da docekam ?
hi.fi.266vstan,
> █> <!> Dajte recite gde moze da se kupi dobar interkonekcijski kabl
>
> Bilo ih je svojevremeno u prodavnici Music Box na
> Tasmajdanu.Mislim da su bili Monster-i.
Tamo su drali.
>U istoj ulici malo nize, i prekoputa otvoren je Hi-Fi centar.Tamo jos
>nisam zalazio, ali vrlo verovatno da imaju tako nesto...
Centar je otvoren ima jedno godinu ipo, ali kablove ranije ne vidjah.
hi.fi.267evlad,
>> Za duzinu neznam, ali se neki kunu u tel.zicu :)
Da, za HI FI telefon ;).
hi.fi.268evlad,
>> A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja stampe na PC-
>> u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da
>> odradim.
Ima toga kod mene u firmi **, ali nije na PC-ju vec na CV pod UNIX-om.
Posle toga se salje u EI NIS na "filmovanje".
** u pitanju je DD Livnica Kikinda.
hi.fi.269armitage,
> Pre neki dan sam, tokom selidbe u pola cetiri nocu (dobra organizacija, nema
> sta) zalupio vrata od kola i istim presekao jedan audio kabl napola, pa sad
Jedno pitanje: koliko se gubi na kvalitetu zvuka, ako se kablovi za
zvučnike 'nastavljaju'?
-*- Armitage -*-
hi.fi.270dveselinovic,
Ako se ljudski sastave, dobro umotaju pa zaleme, ubio me Bog ako
iko igde čuje razliku.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.271kanki,
>> Opaaaaa, bato, di si ti krenuo?
U štampanje, pa u skuplja.....
>> Ono je print fajla, samo ga bačiš na Espon matrični ili HP
>> laser, po mogućnostima. Nema nikakvih konverzija, ne treba ti,
>> samo ti treba jedan štampač.
E pazi sad, imam na raspolaganju dva lasera Xerox 4045 i dvije
Fujitsu-e (dx2200 i dx2400) i neće :(.
Ali snasao sam se nekako (napravio TIF fajl 3500x4700), oštampao
i malo po malo sklopio šemu:).
goran
ps. Jel može ranije šeme okačene uz poruku 2.271 EXTRA.5
Linear audio system MEGA 1 = LAS.ZIP prebaciš u HP format?
hi.fi.272kanki,
>> Ljudi, hajde da se dogovorimo ovako. Da ja ne bih upload-ovao
>> mnogo kB, od sada na dalje ću vam sve šeme slati kao print
>> fajlove za 9-iglične Epson štampače, ali u hex rezoluciji, tj.
>> 240x216. To daje sasvim lepo vidljivu i urednu šemu na bilo
Neeeeee, daj u HP to je lakše prebaciti u pcx pa poslije obraditi,
nego za Epson. Nego moze li to u npr TIF format?
hi.fi.273dveselinovic,
Koliko znam, ne može, jedino sem štampanja iz samog programa može
štampanje u disk fajl.
Eh, da može u PCX format, sve bih probleme rešio, moglo bi da se
štampa i iz Windows-a bez ičeg drugog.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.274kanki,
>><!>>> Hej, zar baš niko nema podatke o Sansui-u?!
---> Ovo rece -*- Armitage -*-
>> žini mi se da ja imam neke iz sličnih godišta, valjda su tu
>> ....
>> godine. Ako te neki konkretni modeli interesuju, navedi ih, to
Hvala ti, ali mene Sansui ne interesuje jer sam prodao neke
komponente koje sam imamo...
>>pozdrav, Cale....
pozdrav goran
ps. Sansui dek (od midi linije) model D990, haos, jedna od mogućcnosti
mu je da može da miksuje već snimljenu pjesmu...
hi.fi.275dr.grba,
>>>> Postoji zgodan izraz -jitter neprevediv na nas jezik,ali ni lako
>>
>> Nervoza.
Zaboravio sam, ima još bolji, ali iz slenga: pudravci. žak bi se i prevod
poklopio:
I got jitters - Imam pudravce (((:
hi.fi.276calex,
<!> E pazi sad, imam na raspolaganju dva lasera Xerox 4045 i dvije
<!> Fujitsu-e (dx2200 i dx2400) i neće :(.
<!> Ali snasao sam se nekako (napravio TIF fajl 3500x4700), oštampao
Xerox 4045 nema HP emulaciju, tj ona se može naknadno dodati.
A kako praviš TIF od HP print fajla?
hi.fi.277calex,
<!> ---> Ovo rece -*- Armitage -*-
<!> Hvala ti, ali mene Sansui ne interesuje jer sam prodao neke
Moja greška, hteo sam da se nadovežem a ispalo je da sam tebi
ponudio prospekte. Ogovor je trebalo da ode na drugu adresu.
hi.fi.278zqusovac,
> I got jitters - Imam pudravce (((:
PuNdravci.
poz,
zq
hi.fi.279amarilis,
ť OSOBINA/MODEL BUZ 80
Vidim da ga veoma hvalis pa bih te zamolio da mi posaljes shemu u ORCAD-u kao i
semu jednog dobrog pretpojacala(iznenadi me :))) ).Sto se plocice tice ako ne
mozes da je skeniras poslacu ti adresiranu kovertu sa markicom pa mi posalji
fotokopiju.Vazi?(Mozda i napravim koju vise ako treba)
Unapred ti se zahvaljujem
ť Ja slao, a ti me opljuvao kako ti to nije dovoljno kvalitetno.
ť Sta je tebi "dovoljno kvalitetno"? Koji kriterijum da koristim?
Izvini ako mislis da sam te opljuvao ali gde sam to rekao da nije dovoljno
kvalitetno?Ako me nesto ne "obori s nogu" ne znaci da nije kvalitetno.
No sve jedno izvinjavam se.
Pozdrav!
hi.fi.280amarilis,
ť> Jeste slao ali nista od toga me nije impresioniralo (bar one
ť koje sam video) ------------------------------------
ť
ť Opa ;)
Iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii !?
Zar si tako shvatio?Nisam mislio da nije bilo dobrih shema vec da me nije
IMPRESIONIRALO i (stavio sam to u zagradu) one koje sam VIDEO a nisam naveo
koje
sam video(ustvari malo njih :) ).Eto ako sam nekog uvredio izvinjavam se.
hi.fi.281amarilis,
ť Ti se salis? 8 AT zipovanih disketa da ti posaljem? Sitnicu od
Ih pa ne zivim ja u americi pa da imam modem od xxx???.Nisam mislio da mi
SALJES
sve.Evo na primer onaj tip sto mota toroidne trafoe poslao mi je skracenu
verziju(nesto kao windows na jednoj 1.2 MB disketi) za svega 10 minuta,a koja
je
savim dovoljna za neke jednostavnije stvarcice.
ť A tebi hvala na adresama i telefonima, zaduzio si me. Za
ť revans, ja cu ti pokloniti dosta lepih sema.:-)))))))))))
Ah,nije to nista.... ;>>> Bice jos adresa obecavam!A za sheme...pa video si
u nekoj od prethodnih poruka.
s pozdravom
hi.fi.282amarilis,
ť sesti delove, itd. U proseku, posao se deli na vise ljudi,
ť informacije poticu iz vise izvora, a razmena je drasticno
Apsolutno se slazem :)
ť A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja stampe na
ť PC- u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem
ť da odradim.
Dakle malo iznenadjenje:
Plocice izradjuju po filmu ili hameru:
ELEKTROVEZA
4 jula 40
78252 Trn
Tel. 078/784-370 (+kalaisanje,pozlata i metalizacija rupa)
Cene ne znam(pogledacu u katalogu) no koliko se secam prilicno
jeftino.
M&G electronic
adresa je vec bila
cena za 1 dm^2
do 50 komada:
izrada- 3 din.
dodatno: "solder" zastita -1 din
gornja sito stampa -1 din
u izradu je uracunato i busenje rupa (po JUS. provrta)
plocice manje od 20 CM^2 se naplacuju kao za 20 cm^2
najmanja kolicina 50 komada.
Pozdrav
hi.fi.283frant,
> Test je inače na 10-tak strana, a ono što me je začudilo (a i tipa koji je
> testirao) je da KLON (ili CD-R kopija CD ploče) zvuči *mnogo* bolje od ori-
> ginala.
Kad sam pročitao gore citirani tekst, počeo sam da se smejem,
ali se iz citata koji si priložio vidi da je čovek, koji je vršio
testiranje, dobro znao šta radi (i na kakvoj opremi). Oba diska
(originalan i "kloniran") slušao je pod istim uslovima i na istom
uređaju (CD-R). Binarni zapis na diskovima bi trebalo da bude
identičan, a ako nije, onda se prilikom čitanja podataka sa
originalnog diska pojavila poneka greška, koja je snimljena na novi
disk. Pretpostavimo, ipak, da je kopija identična. Eventualna razlika
između posmatranih diskova je tada prouzrokovana samim postupkom
zapisa binarnog koda na površinu (u tekstu se navodi da je zapis CD-R
uređaja kvalitetniji). Jedini objašnjiv uzrok, koji dovodi do razlike
u zvuku, bio bi nepravilno čitanje podataka sa originalnog diska u
CD-R uređaju. Moguće je da je sklop, namenjen očitavanju informacije
sa površine diska, optimizovan upravo za rad sa CD-R diskovima, pa
zato sa običnim, fabrički snimljenim, ima veći broj pogrešno
pročitanih bitova. Kada je vršeno "kloniranje", originalni disk je
bio u običnom CD uređaju, koji je možda pravio manje grešaka. Ova
mogućnost mi ne deluje mnogo verovatna ali... Ako nije to, ostaje
jedino autosugestija, jer je procena kvaliteta zvuka ipak veoma
subjektivna.
> S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja
> razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove.
Na koji način si vršio poređenje?
> A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling
Da li neko može da mi kaže format zapisa na CD-u? Šta je to
"oversampling"? Ne sećam se da sam video taj izraz u literaturi...
Frant
hi.fi.284ratman,
Ko moze da mi kaze da li ima neki CD klub (koji radi) u okolini
ETF-a, ili uopste na Vracaru ili Paliluli. Ranije su bila cak
dva-'Wolf' u Mlatisuminoj (kod Vuka), i 'Scala' (u ul.Koce
Kapetana), ali izgleda, sada nijedan ne radi. Koji su, uopste,
sada medju boljim CD klubovima (u ovim ili susednim delovima
grada, ili u drugim delovima Bgd.-a)? Odavno nisam slusao dobre
CD-je. Znam za "Atrum", ali mi je malo daleko. Nije moguce da
je Bgd postao tolika selendra?!
Pozdrav,
Dejan
hi.fi.285ratman,
Naravno, 'ATRIUM", ne "ATRUM"
hi.fi.286dveselinovic,
Ha, to mi je poznata šema, to sam već radio.:-))))) I to jopet za
neke Tulipane ili Lale od preko.:-))))))))))
Nema frke, sistem ide na sledeći način - ti zapakuješ 8 AT 5,25"
disketa, pošalješ ih meni, ja ih popunim i vratim ih tebi. Sve to
traje onoliko koliko pošta to brzo dostavlja. Meni poštar dolazi u
intervalu 10-12, a lokalna pošta je prva radnja levo od mog ulaza,
što znači da diskete kreću nazad istog dana 1-2 sata kasnije. Uz malo
sreće, sve je gotovo za 2 dana.
Oko "pljuvanja" - to je kolokvijalni izraz, nisam to mislio
ozbiljno ili bukvalno. Najzad, svi smo ovde dobrom voljom, a ne
prinudom, dakle sve je stvar dobre volje i shvatanja.
Pokušaću da te oduševim - poslaću ti sa disketama kopiju celog
članka, pa ako znaš Nemački, ti čitaj sve. Oko preampa ne znam da li
ću te oduševiti, ali dati ću si truda, pa kud puklo da puklo.
Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u
N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati,
pa da se svi malo nađemo tamo.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.287saricl,
!!! Covek, DVV :)), je slao ranije dosta sema. Potrazi ih po proslim
!!! konferencijama. Red bi bio da vec JEDNOM neko napravi nesto po
!!! njima !
Pojačavač otala u lazi u završnu fazu.
Trafo je 420 W (doduše EI) sa 2icom na sekundaru koja podnosi do
12,5 A. Napajanje strujnog dela odvojeno (dva gretza od 25 A)
Elektroliti po jedan od 6800 i dva 4700 po grani po kanalu
(ukupno u pojačalu osam komada od 4700 i četiri od 6800)
Na izlazu BD 249C 250C tranzistori, Naponski pojačavač ima odvojeno
napajanja(još jedan trafo od 75 W )
Postavlja se jedino pitanje dali u ulazni stepen da stavljam LM394
ili BCY 87 89 kako je u originalu.
Conch je običan i potenciometri su RADIOTON (znam da nije kvalitet ali
mi je alternativa bila noname made in Bulgaria :( So..
hi.fi.288saricl,
!!! sam voljan da učestvujem u troškovima pravljenja pločica.
Bude li išta od toga i ja sam zainteresovan za štampu,
BDW vrlo povoljno i profesionalno mogu da organizujem izradu
štampe. So ako bude da se organizujemo.
hi.fi.289saricl,
!!! tim šemama, OrCAD je nužnost i tu nema Boga, a onda nema ni
!!! problema sa in situ štampanjem.
Pa ima nas ovde koji se već duži vremenski preiod služimo OrCAD paketom,
da nekažem godina.:)
hi.fi.290saricl,
!!! Ko hoće bolje, ili specijalno, može da dobije OrCAD 4.2 šemu, pa
!!! nek' sam štampa na čemu mu je volja.
Što se tiče uploada ja sam savim zadovoljan i sa OrCAD
formatom čak više nego bilo kojim drugim.
hi.fi.291saricl,
!!! Kada kažem "podelimo posao", mislim na sledeće - jedan neka
!!! zamisli štampu i baci je na milimetarski papir, drugi neka je
!!! precrta na paus, treći neka pronađe gde mogu da se dobiju sendvič
!!! A ako je neko 100% savladao tehnologiju pravljenja štampe na PC-
!!! u, neka se javi, taki mi treba, ja taj deo nikako da uspem da
!!! odradim.
Uvek sam za čak šta više jako sam zainteresovvan za saradnju.
Obaška što imam dosta iskustva sa projektovvanjem štampe
( proces ide : kompjuter laser 4L , specijalni grafički film (pozitiv inegativ)
štampa (profesionalno sa metalizacijom. Sve to oko 15 - 20 din za projektovanje
i profesionalne filmove. Inače da napomenem u celom tom procesu ja samo
projektujem i to nije uračunato niti će biti.
Znači volontiram.
Sa izradom štampe sam jako dobro upoznat jer sam je jedno vreme čak i pravio po
porudžbini za treća lica (Eh Džeparac, šta ćete)
So to je polje na kome mogu da pomognem.
hi.fi.292saricl,
!!! Ima toga kod mene u firmi **, ali nije na PC-ju vec na CV pod UNIX-om.
!!! Posle toga se salje u EI NIS na "filmovanje".
Sve to može jednostavnije i jeftinije, osim ako ti to rade
majstori za gajbu piva, a sa takvima ne sarađujem jer su nepouzdani :(
So, ono što nudim je projektovvanje štampe pomoću Tango PCB ili
OrCAD PCB programa, štampa na laseru HP 600x600 i filmovi
(profesionalni grafički) tip koji ih pravi radi sve filmove
za privvatnike koji rade višeslojnu štampu za cenu od 5-10
dinara po filmu (potreban i pozitiv i negativ) zavisno od dimenzija.
hi.fi.293dr.grba,
>>> I got jitters - Imam pudravce (((:
>>
>> PuNdravci.
Mnogo važno - važno da žulja (((:
hi.fi.294dr.grba,
>> Ha, to mi je poznata šema, to sam već radio.:-))))) I to jopet za
>> neke Tulipane ili Lale od preko.:-))))))))))
>>
>> Nema frke, sistem ide na sledeći način - ti zapakuješ 8 AT 5,25"
>> disketa, pošalješ ih meni, ja ih popunim i vratim ih tebi.
Pozdrav žiči iz severnog Banata (((:
>> Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u
>> N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati,
>> pa da se svi malo nađemo tamo.
Ili četvrtak ili petak - sigurno dolazim. Već je proverena šema nalaženje na
štandu Sezama u neki sat, recimo u podne.
hi.fi.295crncic,
-*> plocice manje od 20 CM^2 se naplacuju kao za 20 cm^2
-*> najmanja kolicina 50 komada.
Uhhh, mnogo je to... :(
Jel radi neko te pločice na komad-dva ?
hi.fi.296dveselinovic,
Kao stvar principa, uvek se treba držati originala kao pijan
plota, jer sve garancije u vezi kvaliteta se odnose na original, a
sve ostalo je eksperimentisanje. Ono može imati bilo kakav rezultat,
od velikog poboljšanja do totalne trope.
Posle svega što je odrađeno, ja bih se držao originala, posebno u
slučajevima ulaznog stepena. Izlaz je lakše zameniti, posebno kada
manje menjaš većim, tj. jačim tranzistorima. U tvom slučaju, izlazni
stepen je ravno duplo jači od originala, čime si se rešio problema
toplote kao kritičnog, a možeš da računaš i na 100W u 2 oma; najzad,
kapacitet izlaza je (4x125) 500W.
Stavi ti BCY na ulaz, bar u početku, pa eksperimentiši na drugom
uzorku.:-)))))
Pozdrav,
DVV
hi.fi.297dveselinovic,
Komponente - I deo
Pored sve priče, primećujem da smo veoma malo govorili o samim
komponentama, a et, ljudi rade, prave, pa je ta tema u stvari
pomalo zakasnila.
Zamenljivost
U principu, najveći broj komponenti ima zamenu iz drugih izvora.
Malo je delova koji su potpuno jedinstveni, dakle potiču iz samo
jednog izvora. U tom smislu, delovi su prilično zamenljivi.
Međutim, što se tiče zamenljivosti u nekoj šemi, dakle na
konkretnom mestu, to je već sasvim druga priča. Tu su stvari vrlo
komplikovane i sa sumnjivim rezultatom. Evo par opštih kriterijuma,
tek da se snađete.
1. Ulazni stepeni
Njih u principu ne treba dirati. Naime, oni određuju čitav niz
funkcija celog sklopa, kao na primer stabilnost, odziv učestanosti,
temperaturno "klizanje" (količinu DC komponente uređaja), itd. Ako
su još ne daj Bože i kompenzovani, tj. ako negde na ulazu vidite
neku RC mrežu za kompenzaciju (u slučaju diferencijalnih parova,
ili između dva emitorska otpornika, ili CR član sa kolektora
neinvertujućeg do kolektora invertujućeg tranzistora), gledajte da
izbegnete zamenu kako snate i umete. Te učestanosti su utvrđene za
originalni par, za sve druge ne moraju i najčešće ne važe. Tu
zamena može da dovede do vrlo čudnih pojava, uključujući i
osciliranje sklopa; sasvim normalno za interno kompenzovana kola.
U slučaju nekompenzovanih kola, kao recimo H/K 350 čija šema je
priložena nedavno, kod koga nema kompenzacije sve do izlaza sa
naponskog stepena, dva diskretna tranzistora na ulazu se lako mogu
zameniti dualnim uparenim tranzistorom sa čak pozitivnim
rezultatima (nešto manji THD, šum i osetno manja DC komponenta u
izlaznom signalu).
2. Naponski pojačavači
U ostalim stepenima, zamena je manje kritična, ali nije bez
opasnosti. Manje je kritična samo zato što se na tim mestima
koriste manje precizni tranzistori čije je efektivno pojačanje
daleko manje od nominalnog, pa je i zamena olakšana. Na primer, u
nekom sklopu tranzistor pojačava recimo 25:1. Ako se u originalnoj
šemi tu nalazi tranzistor koji nominalno pojačava 100:1, a vi ga
zamenite drugim koji pojačava sa nominalno 50:1, verovatnoća je da
će sklop i dalje raditi sa pojačanjem od 25:1, ili će se možda
pomeriti na 24:1, što je zanemarivo u kontekstu prethodnih i
narednih sklopova.
U osnovi, dve karakteristike tranzistora su najbitnije - režim
linearnog rada i pojačanje. Svaki tranzistor ima neki deo ukupnog
režima rada u kome se on ponaša na optimalan način u kontekstu
njegovih mogućnosti; to je zapravo opseg idealnog kompromisa, koji
je kao i svaki takav opseg, relativno mali u odnosu na apsolutne
karakteristike. Na primer, tu se taj tranzistora ponaša
najlinearnije, u tom malom opsegu ima najbolji odziv učestanosti
bez pregrevanja ili ulaska u neke opasne režime, itd. Upravo ta
tačka (ja je zovem tačkom, mada se radi o malom opsegu) je poenta;
ako je i zamena idealna, ili bar približno idealna u toj tačci,
onda problema nema, ali ako nije, otvaraju se vrata problemima.
Slično prethodnom slučaju, ako postoje kompenzacije (najčešće u
vidu nekog malog kondenzatora 1...56 pF na relaciji baza-kolektor
ili baza-emitor), zamena može ali ne mora dovesti do problema. To
znači da najčešće neće, ali ima slučajeva kada se i to desi. Razlog
je u tome što takav kondenzator najčešće glumi filter veoma velikih
učestanosti i za njega, ključna osobina je struja kojom se puni iz
ulaznog stepena (to inače definiše Slew Rate pojačavača, po prostoj
formuli S.R.=I/C). Sve u svemu, zamena u drugom stepenu je daleko
manje kritična od zamene u prvom, ali ume ponekada da napravi
probleme.
Što se pobudnih i izlaznih tranzistora tiče, njih je najlakše
zameniti, i mada neki rizik postoji, on je obično mali ako ostanemo
u granicama razumnih zamena. Razlog tome je, između ostalog, i to
što su krive pojačanja pobudnih tranzistora neverovatno slične za
različite modele iz raznih kuća - slične, mada ne i istovetne. Te
su razlike međutim toliko male da se u praksi mogu apstrahovati kao
akademske. Naravno, misli se na tehnološki iste porodice; jasno je
da Darlington tranzistor ne može bit zamenjen klasinim bipolarnim
i obratno, silikonski MOSFET-om, itd.
Uzmite primer BD serije i analogne TIP serije; to su isti
tranzistori, prvi za evropsko, drugi za Američko tržište. Uporedite
parametre recimo BD 239 i recimo BD 243; gotovo su istovetni, sem
za snagu (prvi 30W, drugi 65W).
Kod izlaznih tranzistora je već druga stvar, jer kod njih jedan
drugi parametar postaje ključni, a to je njihov SOAR (Safe
Operating Area, tj. Polje Bezbednog Rada). Od njih se traži da
obave konjski deo posla, da isporuče svu potrebnu struju i napon
u zvučnike, a kako to može izgledati već smo videli. Tako sa jedne
strane tražimo od njih da budu linearni i da isporučuju velike
struje, a sa druge strane to podrazumeva veliko grejanje (pa ih
treba hladiti), relativno veliko pojačanje, što veću linearnost,
i još mnogo toga. Ključni problem ovde je grejanje - velike struje
podrazumevaju i veliku disipaciju snage po tranzistoru, što ga
nužno baca van idealnih režima i zahteva široko polje bezbednog
rada kako bi se pokrile realne mogućnosti koje nameće život (čitaj
- zvučne kutije). Uz sve to, sa zagrevanjem, smanjuje se efektivna
snaga koju tranzistor može da disipira.
I kao da to nije dosta, dolazimo do specifičnih transfernih
funkcija izlaznih tranzistora. Da bi se oni doveli u poželjan režim
rada, pobuda mora biti kako treba, a pobuda podrazumeva sve stepene
naponskog pojačanja i makar jedan stepen strujne pobude ispred
izlaznog stepena. Dakle, sve to se usaglašava sa poznatim osobinama
izlaznih tranzistora, kako bi se dobio linearan izlaz. Iz toga
jasno sledi da je prosta zamena izlaznih stepena dosta ozbiljna
stvar.
I tu ima lakših i težih slučajeva. Na primer, ako sada BD 249C
zamenite sa TIP 35C, to nije zamena jer se radi o istom
tranzistoru; ali ako sada neki od njih hoćete da zamenite, šta da
uzmete? Na primer, 2N6328 je TO-3 verzija pomenutih tranzistora,
pa je zamena veoma bezbedna, a prednost je u većoj disipaciji 2N
modela, koji umesto 125W ima rejting od 200W; ergo, i njegova kriva
SOAR-a je bolja utoliko što može da podnese mnogo više. Tako on na
temperaturi od 100 stepeni C još uvek može da disipira 115W, što
je odličan rezultat. Umesto 25A RMS struje, on daje 30A, mada je
vršna struja za oba tranzistora ista, 40A.
Ali, ako recimo starije BD249 tranzistore hoćete da zamenite
novijim i bržim BD 745 tipovima, pazite! To nisu isti tranzistori
uprkos činjenici da je 745 izveden iz 249. 745 ima bolje Ton, Ts
i Toff, umesto na 3 MHz ide do iznd 5 MHz, ali umesto 25/40A daje
20/25A, a kriva pojačanja mu je sasvim drugačija. Na primer, sa 1A
249 pojačava 150:1, a 745 samo oko 45:1; sa 10A, 249 pojačava 65:1,
a 745 samo 15:1. Dakle, tu nema neposredne zamene u većini kola,
jer su tranzistori isuviše različiti.
Zato se dobar snagaš projektuje od pozadi ka napred, tj. prvo se
odrede izlazni tranzistori koji će se tu naći. Ne zaboravite da
serijski/paralelno vezivanje više pari tranzistora ne utiče na
pojačanje, mada povećava kapacitete disipacije, jer se rad deli na
više tranzistora. To znači da dva para izlaznih tranzistora, gde
svaki par ima 125+125W i pojačanje od recimo 100:1, i dalje imaju
ukupno pojačanje od 100:1, ali je snaga 250+250W, manje je grejanje
po tranzistoru i prirodno se bolje hladi jer ima više tačaka koje
se i fizički moraju posebno hladiti.
Po nekim mojim iskustvima, koliko god je moguće, treba se zadr-
žati na što manjem broju parova izlaznih tranzistora. Ako je
moguće, sve treba rešiti sa samo jednim parom. Naime, čim tranzis-
tori na izlazu počnu da se uparuju, nužno se postavlja pitanje
uparivanja tranzistora, ne samo po pojačanju, već i po nizu drugih
osobina. Pojačanje možete izmeriti i boljim multimetrom, ali Ton
i Toff recimo ne možete. Ako nisu istovetni, prilikom uključivanja
i/ili isključivanja, jedan tranzistor će poneti veći deo tereta od
drugog, što je uvek kontraproduktivno za linearnost i izobličenja,
a u ekstremnim uslovima može dovesti i do pregorevanja jednog para,
što obavezno podrazumeva povlačenje u propast i svega ostalog (boom
baby boom!).
Srećom, na tržištu postoji čitav niz izlaznih tranzistora koji
bez greške mogu pokriti sve realne snage do 50W/100W 8/4 Oma sa
samo jednim parom tranzistora. Proveren izbor su Motorola MJ 150xx
tranzistori, koji imaju razumne cene i mahom odlične SOAR krive,
a poneki među njima, kao recimo MJ 15021 i 15022, su zaista mala
čuda tehnike. Cela ta serija je u TO-3 (metalnom) pakovanju, svi
su sa po 200W po komadu, što ih čini izuzetno robusnim, a jedina
mana je to što ih je najlakše upotrebiti sa inače ne mnogo poželj-
nim "crvićem" (baza/kolektor/emiter kablovima umotanim u crvića)
do štampe i nazad. Za uzvrat, njihovo hlađenje, tj. stepen iskoriš-
ćenja hladnjaka, je nedostižan. Cene im se kreću DM 3,50-9,80 u
Nemačkoj.
Od japanske braće, kao odlični su se pokazali Toshiba tranzisto-
ri sa oznakama 2SA1302 i 2SC3281. Imaju rejting od 150W, specifično
pakovanje u plastici (što je zgodno, jer se mogu montirati bez
crvića ka ploči, direktno na štampu), guraju do 20A u udarima, a
Ft je dat kao "> 60 MHz". Naravno, to su RET tranzistori i modu da
pokriju sve do 50/100W u 8/4 oma, ali uz veoma efikasne hladnjake
(Rt < 0,5 po paru, < 0,35 za oba para na istom hladnjaku). Cene u
nemačkoj su DM 7,60 po komadu.
BD 249/250 C imaju 100V, 125W, 25/40A, Ft > 3 MHz i odlična vre-
mena okidanja. Jedan par može da pokrije potrebe do 40/80W u 8/4
Oma uz odlične hladnjake (Rt < 0,5 po paru, < 0,35 za oba para na
istom hladnjaku). Zamena za njih je TIP 35/36 C. Cene u Nemačkoj
su DM 2,45/2,55.
BD 745/746 C imaju 100V, 125W, 20/25A, Ft > 5 MHz i sjajna vre-
mena okidanja. Mana im je relativno malo pojačanje, pa traže jaču
pobudu. Ostalo kao i kod BD 249/250 C. Cene su im DM 3,55/3,75 u
Nemačkoj.
BD 911/912 su novija generacija evropskih tranzistora. Imaju po
100V, 125W, 15A, Ft > 5 MHz i skromnije pojačanje od 40. Za uzvrat,
cena im je razumna, DM 1,85 po komadu u Nemačkoj. Sve ostalo kao
i za druge BD tipove. Zamena za njih su BDT 85/86, a BDT 87/88 su
isti tranzistori, ali za 120V.
Svi MOSFET tipovi imaju toliko velika pojačanja, da im najčešće
nije potrebna neka posebna strujna pobuda, pod uslovom da se
konačni stepen naponskog pojačanja dovede u neki Bože pomozi
strujni režim. Cene im se kreću od DM 3,15 za BUZ 20 do DM 285 za
snažne MOSFET tranzistore sa rejtingom od 2 kW!
Paradokslano, čista klasa A je kudikamo manje osetljiva na
uparivanje izlaznih tranzistora, što je i logično, jer se oni odmah
dovedu u željeni režim iz koga posle ni ne izlaze. Oni trajno
disipiraju koliko se od njih traži, što istina ubije efikasnost
takvih izlaznih stepena, pa im treba dosta parova za veće snage,
abnormalni hladnjaci, enormni trafoi i elektroliti, itd, ali zbog
konstantnosti režima rada, tu nema šetanja, nema izmena prenosnih
karakteristika, izobličenja su i mala i konstantna i naravno, zvuk
je sjajan iz svih tih razloga (bar najčešće). Za uzvrat, to su
papreno skupi izlazni stepeni, ne samo za pravljenje, već i za
održavanje - potrošnja od recimo 500W ne deluje Bog zna kako, ali
puta broj sati, i eto na kraju meseca lepog računa.:-))))
Lično sam pobornik pomerene klase AB, tj. pojačavača koji radi
u klasi A do 2-3W izlazne snage, a tada prelazi u klasu B (Otalina
koncepcija). Ovim se mire obe klase, jer u praksi kod kuće, retko
se prelaze nivoi od 2 W čak i u udarima, pod uslovom da posedujemo
prosečno efikasne zvučnike u prosečnom ambijentu (ma šta to bilo).
Suština je u tome da se ovom koncepcijom rastosiljamo klase B u
režimima u kojima se nalazimo 90+% vremena, čime efektivno imamo
klasu A 90+% vremena, a tek povremeno pređemo u klasu B za one
najjače udare. Uzgred, ista matematika je i razlog što tvrdim da
je za 95+% ljudi 50W/8 oma apsolutno dovoljno sve dotle dok ne
počnu da simuliraju disko klubove i stadionska ozvučenja. Ako su
zvučne kutije iole efikasnije, recimo 90 dB/1W/1m, i ovo postaje
mnogo, pa onaj mali Otala od 25W/8 Oma savršeno obavlja posao.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.298dveselinovic,
Komponente - II deo
Do sada smo govorili o pravljenju uređaja "od nule", dakle od
početka nadalje. Sada bismo mogli da pogledamo šta je sa svima
onima koji već imaju neki uređaj, nemaju para da ga zamene drugim,
boljim i skupljim, a opet bi da ga poprave koliko mogu.
Ima tu trikova, fora i fazona.
Gramofonski ulaz
Uzmimo da imate puno klasičnih LP ploča kojih ne želite da se
odreknete. Uzmimo da ih slušate preko tipičnog japanskog uređaja
u klasi cene DM 400-800. Možete li popraviti zvuk?
Definitivno, DA! Pod samo dva bitna uslova - da imate električnu
šemu i da znate kako se menjaju delovi. Bez ijednog od ta dva
preduzlova, zaboravite sve. Ili nađite šemu i nekoga ko to ume (i
hoće).
Ako je vaš gramofonski ulaz rešen nekim čipom koji je opet neka
japanska varijacija na temu NE5534 (Mitsubishi, Toshiba, itd), sa
drugom oznakom, ALI SA ISTIM RASPOREDOM NOčICA, lako ga možete
zameniti boljim i skupljim OP27 ili OP37 čipom. Odlemite jedan,
zalemite drugi i to je to. Trenutna dobit - čujno manji šum (OP tu
nema premca) i veća bistrina zvuka (ovo potiče od izuzetno malih
faznih pomera kod OP37). Dalji korak je zamena standardnih 5%
otpornika metaloslojnim od 1%, ili još bolje, 0,1%; time dobijate
manji šum i veću preciznost RIAA krive, mada je za nju daleko
bitnije da zamenite i one kondenzatore daleko boljim. Izmena
kondenzatora je istina sumnjiva zbog rastera (razmaka između
rupica) i raspoloživog prostora, ali ponekada i to radi. Razlike
su lako čujne i naravno dobre. Cena OP227, OP237 i OP275 (dualni
27 i 37) je oko DM 15 u Nemačkoj, otpornik od 0,1% košta DM 0,27
u Nemačkoj. Uzgred, OP275 koristi veliki deo britanske audio
industrije (Arcam, Musical Fidelity, Creek, Aura, itd).
Ako pak vaš RIAA korektor koristi Hitachi 12017 čip (nožice u
jednom redu, duguljast), nemojte ga menjati, odličan je, zamenite
samo delove oko njega boljim.
Većina tranzistora u serijskim uređajima sasvim zadovoljava sve
potrebe, pa ih u principu ne treba dirati. Zato sa šeme treba
pronaći kritične otpornike i njih zameniti metaloslojnim - to, na
primer, kolektorski i emiterski otpornici u diferencijalnim
parovima, otpronici u negativnoj reakciji, itd. Time ćete mahom
postići nešto niži šum, bolju usaglašenost diferencijalnih parova
i smanjićete razliku U nivou pojačanja) između kanala. Ne bih smeo
da se zakunem da ćete i žUTI te razlike. Pazite samo na rejting
otpronika, da li su od 1/8, 1/4, 1/2, itd vati.
Ne savetujem diranje izlaznih stepena; može samo ako znate kako
se to radi, a to je bez šeme nemoguće, šanse za uspeh su manje od
šanse da dobijete glavnu premiju na lutriji. Istina, ako 2SA1107
zamenite sa 2SA1302, umesto 125W imaćete 150W na izlazu (kao i
komplemente, naravno), ali da biste to osetili, morali biste da
modifikujete vrednosti zaštite, što postaje komplikovano.
Ima situacija kada je to moguće. Na primer, negde 1986. ili
1987., jedan moj drugar je nabavio neki Sam zuji, pardon Sansui AU
317 pojačavač. On je imao izlazni stepen u TO-3 kućištima, a
ugrađeni tranzistori su disipirali 115W. Imao je i šemu, pa smo
nekako uspeli da skontamo šta gde radi i da sklopimo isto kolo sa
malo izmenjenom (jačom) pobudom u vidu BD 241/242 C i izlaznim
stepenom sa 2N6328/6331 (200W, 30/40A, itd). Naravno, i zaštita je
bila modifikovana. Originalni trafo je bio zamenjen torusom
(srećom, postojala su samo dva sekundara, a zamena je davala svega
1V više od originala, što je bilo lako podnošljivo), originalne 4
diode od po 3A koje su glumile grec su zamenjen sa jednim KBPC 04-
25, a originalni elektroliti od 8.200 uF su zamenjeni sa dva od
12.000 uF. Krajnji rezultat je bio sasvim drugi uređaj, a budala
ga prodade negde 1991 i zameni ga nekim TEAC-om (krebil!).
Ono što na jeftinijim uređajima najčešće jeste moguće je zamena
trafoa. Treba pažljivo pogledati kakvi su izvodi potrebni i dati
da se namota torus nalik originalu po izvodima, ali bar 50% veće
snage. Naravno, prvo treba utvrditi ima li prostora za tu izmenu.
Ako ima, to je najlakši način da dobijete brzo bolji zvuk, jer
potpuno isti uređaj sasvim drugačije zvuči kada iza njega stoje
velike rezerve snage - a to je veći trafo. Izmena trafoa najčešće
znači i izmenu ispravljača, ali oni su relativno jeftini, pomenuti
KBPC 04-25 (400V, 25A) se može montirati bilo gde i žicama se
razvesti struja (u jeftinim uređajima obično ima dosta slobodnog
prostora).
Dobar trik koji gotovo uvek pali je filtriranje mrežnog napona
RC filterom. On se postavlja ISPRED trafoa, sa plusa ka minusu.
Tipične vrednosti su žičani otpornik od 8,2...10 Oma, 11W i seriji
sa kondenzatorom od 100...680 nF/400V. Najbolje je sve to strpati
na jednu malu pločicu, mada znam da ljudi to neretko i neposredno
zaleme na trafo. Time potisnete tranzijente iz mreže, kojih ima i
na Zapadu, a zamislite tek koliko ih ima kod nas, svi ti bojleri,
frižideri, zamrzivači, klima uređaji, itd.
Sličan trik možete izvesti i iza trafoa, tj. između izvoda sa
trafoa i greca. Tu vam ne treba otpronik, dovoljan je po jedan
kondenzator od 100 nF/200V sa napona ka nuli. On će isfiltrirati
eventualne smetnje na visokim učestanostima koje su prošle kroz
trafo; ovo je dosta bitno posebno za toruse. Najzad, iste takve
kondenzatore treba nekako montirati i iza elektrolita, iz istog
razloga filtriranja. Struja je gorivo za pojačavač; sa lošim
benzinom, i najbolji ventili klikću, a ta analogija važi i ovde.
Nikada na izlazu ne možete dobiti bolje nego što ste uneli unutra.
Ukoliko ima prostora, a to retko kada slučaj, eventualno možete
zameniti i elektrolite većim. Tipične vrednosti u klasi cene DM
400-800 se kreću od 8.200, preko tipično 10.000 do atipično 12.000+
uF. Ovde važi princip što veće, to bolje, pa ako može, dajte si
truda.
Zamena pali na drugim mestima, gde obično ima prostora. Ista
meta, isto rastojanje - ako elektrolit ima recimo 220uF, a nije u
nekoj povratnoj sprezi, nego recimo samo filtrira neki napon, mirne
duše ga možete zameniti većim sa istim radnim naponom. Koliko većim
zavisi od raspoloživog prostora - ako ga je malo, stavite 470uF,
a ako ga ima, strpajte i celih 1.000 uF. Šta dobijate? Pa ako je
ispred njega otpornik od recimo 100 oma, sa 220 uF imate filter sa
-3dB tačkom na 7,2 Hz, odnosno -15 dB (potiskivanje od 5,6:1) na
28,8 Hz, sa elektrolitom od 1.000 uF, potiskivanje na 28,8 Hz je
već nekih 30 dB, što je odnos od nekih 32:1. Ne garantujem da ćete
ovo čuti, ali me ne bi zapanjilo ako biste konstatovali da uređaj
bolje i čistije zvuči u tranzijentima. Em je filtriranje bolje, em
je rezerva energije u tom elektrolitu mnogo veća, pa može da izdrži
jači tranzijent, koji je ceđenje struje iz prethodnog elektrolita,
bez potresanja i većih izmena napona.
Sve ovo ne mora mnogo da košta; recimo, bez trafoa, cena ne bi
prešla nekih DM 20-50, u zavisnosti šta sve uradite. Za rezultate
ne smem da garantujem, ali po mome iskustvu, moguće je dobiti čujne
razlike - ne kapitalne, ne revolucionarne, ali ipak čujne. Mahom
se čuju kao malo veća prostornost i čistoća zvuka uz nešto manji
šum sa gramofonskog ulaza. Za te pare, to može biti čak dobar
posao, možete za DM 50 dobiti ono što proizvođač uz novu dugmad
nudi za DM 200-300 više.
Inače, ostajem pri davno ranije izrečenom stavu da je najveće
poboljšanje zvuka u postojećem sistemu zamena postojećih idiot
kablova dobrim koamsijalnim sa mesinganim i pozlaćenim RCA ili
Cinch konektorima. To istina košta ako menjate sve kablove (procena
oko DM 75-120, u zavisnosti od kvaliteta kabla), tj. za tjuner, CD
i kasetofon, ali vam oni ostaju kao trajna vrednost i kasnije, ma
šta naknadno uzeli.
* * * D E S I G N T I P * * *
Xe, xe, xe, High Current DVV uvek ima keca u rukavu. Uzmimo da
ste malerozni vlasnik gore opisanog uređaja, na kome ne možete da
zamenite ni trafo, ni elektrolite. Kada završite sa psovanjem,
razmislite.
Never fear, DVV is here! Isto kao i gore, upoznajte se sa
potrebnim naponima na vašem trafou. Kada ih sve snimite, dajte da
vam se namota 2-3 puta jači torus, a nije uopšte bitno koliki je.
Onda nabavite odgovarajuće grecove, koliko treba za original i
elektrolite po želji. Na primer, ako unutra postoje dva od 10.000
uF, vi uzmite 4 ista takva ili bolja. Potom uzmite malo 25- ili 40-
amperskog kabla, koji je trožilni, u nekoj od naših radnji. Najzad,
kupite ili napravite odgovarajuću kutiju i nabavite jedan ili dva
XLR pozlaćena konektora (ženska) *OBAVEZNO IZOLOVANA* i ista takva
dva muška utikača.
Povežite sve to u kutiji kako treba, ubacite gore opisane
filtere za napajanje (sada sigurno imate mesta!) i montirajte XLR
konektore. Iz uređaja počupajte trafo i ispravljače, pa goli deo
žice ulemite na mesto gde je nekada bio kraj greca, a drugi deo,
sa muškim XLR utičnicama, bocnite gde treba na vaš novi izvor
napajanja.
Rezultat - imate posebno napajanje i stoga sigurno nešto manji
šum u pojačavaču, imate duplo jači trafo i bar dva, a ako Bog da
i sreća junačka, i tri puta veće elektrolite. Pride, sve je dodatno
isfiltrirano. Garantujem da će stvar drugačije i bolje zvučati, što
veća glasnost, veća i razlika u kvalitetu.
Procena cene - DEM 200 maksimum računajući i trafo, i
pretpostavljajući cenu trafoa od 470 VA.
Elementary, my dear Watson.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.299saricl,
!!! Pitanje za sve prečane, tj. Lale ili Tulipane - ko ide na Sajam u
!!! N. Sadu, 4-8 oktobar? Da vidimo možemo li se nekako sinhronizovati,
!!! pa da se svi malo nađemo tamo.
Sjajna ideja, stvarno bih voleo da se upoznamo.
Kad bude aktuelno ćemo se dogovorimo, (od oktobra mi počinju
predavanja pa ću da vidim sa rasporedom.
hi.fi.300saricl,
!!! ps. Jel može ranije šeme okačene uz poruku 2.271 EXTRA.5
!!! Linear audio system MEGA 1 = LAS.ZIP prebaciš u HP format?
Zarad jednostavnosti i opšteg dobra, toplo preporučujem
program PRINTGL ima ga na SEZAMU koji služi za štampanje
HPGL formata na ekran ili štampač.
Podržava veliki broj štampača (takođe i lasere) i sve kartice
od herculesa do VGA, pa reko da usaglasimo standarde i olakšamo posao.
hi.fi.301amarilis,
ť Nema frke, sistem ide na sledeci nacin - ti zapakujes 8 AT
ť 5,25"
A sto se slanja tice poslacu ti adresiranu kovertu pa mi posalji
kopiju shema,plocica.... samo mi doturi tvoju adresu.
Sto se orcad-a tice uspeo da povratim bitne fajlove jedino mo nedostaju
biblioteke sa tranzistorima i transformatorima pa ako te ne mrzi....:)
ť Oko "pljuvanja" - to je kolokvijalni izraz, nisam to mislio
ť ozbiljno ili bukvalno. Najzad, svi smo ovde dobrom voljom, a ne
ť prinudom, dakle sve je stvar dobre volje i shvatanja.
Pa nisam ni ja mislio ozbiljno ili bukvalno,a sto se tice dobre volje,naravno
da nismo tu da se izvredjamo itd...... nego da lepo ,prijateljski i iznad svega
kulturno saradjujemo(sirimo bratstvo i jedinstvo :) ) :)
BTW znas li koja je zamena(e) za 2SK 851 i orijentaciona cena ?
Pozdrav za sve
hi.fi.302amarilis,
ť Bude li ista od toga i ja sam zainteresovan za stampu,
ť BDW vrlo povoljno i profesionalno mogu da organizujem izradu
ť stampe. So ako bude da se organizujemo.
Jos jedan zainteresovani!(da obezbedim sebi mesto na spisku,jel ;>>>>> )
hi.fi.303dveselinovic,
Ne znam tip 2SK 851, sem da je SK oznaka za FET-ove. Oko cene,
nema ga u mojoj dokumentaciji ponuđača, pa ni tu ne mogu da ti
pomognem. Sorry.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.304funky,
>> S obzirom da i sam imam DAT sony, i da je prilikom digitalnog snimanja
>> razlika odmah čujna, mogu tek da zamislim onu razliku koja je veća od ove.
>>> Na koji način si vršio poređenje?
Pa sigurno nije tako profesionalan kao kod Mr.Hanley-a, i rezultati
potiču upravo od nemanja zasebnog D/A konvertera, preko koga bih upo-
redo puštao CD i snimak sa trake. U ovom slučaju, D/A CD plejera sony
X77es je bio dosta iznad onog u DAT-u, pa je zato CD na X77 i zvučao
bolje od snimka na DATu. Medjutim, razlika je mnogo manja, pa skoro i
nečujna (osim ako nemaš npr. heybrook sextet :) kad sve slušaš KROZ DAT,
odn. X77 služi kao transport koga optički spojiš sa DATom, pa snimak
i original slušaš koristeći DAT D/A. Ja sam mislio upravo na ovu razliku
kad sam izjavio ono gore. Na kraju krajeva, X77 ima mrak transport, na-
pajanje (2 trafoa, 1 analogni 1 za digitalni deo) i 17.5 KG pa je ovo i
za očekivati, ali na žalost nema nikakav digitalni ulaz da se njegov D/A
može iskoristiti za externi digitalni izvor (kao što ima npr. Krell DSP).
Nema druge, mora da se ide na DAT 77es ;(
Ipak, posle stotinak troglavih dekova koje sam promenio za desetak godina
(uglavnom jači modeli npr Akai 95,91,9 sony 9xx, pioneer 9xx, Naka 1-4)
mogu da tvrdim da je DAT najzad ono pravo, nema problema oko azimuta,
nekompatibilnost dolby sistema (pogotovu C), gužvanja trake, čekanja na
premotavanje, gubitka u zvuku tokom vremena...
Ovo mi je treći DAT (670>55es>57es) i trake sa prvog, snimljene pre 2ipo
godine (dat ima tu lepu osobinu da na traku upiše automatski dan,i vreme
snimanja) zvuče i dan danas kao prvog dana. O dekovima nisam nijednom
pomislio, kasete sam razdelio (a imao sam preko 100).
Sory na gnjavaži :)
>> A/D converter Manley reference 20bit 128X oversampling
>>> Da li neko može da mi kaže format zapisa na CD-u? Šta je to
>>> "oversampling"? Ne sećam se da sam video taj izraz u literaturi...
Format je 16-bitni što obezbedjuje maksimalnu dinamiku od 90 db. kad bi
format bio 20 bita, dinamika bi bila 124 DB, medjutim, standard je standard.
Sony ima super bit mapping sistem koji tu dinamiku od 124 db pravi na sta-
ndardnim diskovima (kad imam vremena prevešću i taj test) i za sad snima
uglavnom klasiku. Ovi 20-bitni (česti) kao ovaj Manley koga koristi ViTaL,
Chesky, a ima ih i yamaha, wadia (kuća DMP snima sa njima), nisu ono što je
i sony SBM, jer se svi oni na kraju konvertuju u 16 bita i tako odu na CD.
>>> "oversampling"
Ukratko,
to je 'uzorkovanje preko uzorkovanja', odn, standardi sampling je 44.1
KHz, što obezbedjuje pokrivanje opsega do 20 KHz, a sve iznad se koristi
zbog eliminacije digitalnog šuma. Two times oversampling je na 88.2, ugla-
vnom se kod multibitnih mašina ide do 16X oversampling (npr Cambridge CD3).
Ovaj manley ima 128 X, to je neka zver. Ovim se povećava dinamika i S/N r.
Pred sobom imam opis sonyjevog ATRAC sistema kompresije koji se koristi u
mini diskovima (komprimuje 5:1) što obezbedjuje da na 3 incha magnetno-
optičku disketu stane 74 min (odnosno 640 MB:))) i kako kaže sony "bez
čujne razlike". Ovo bih voleo da čujem, jer je čak 2:1 kompresija i te
kako čujna i šuštovita (dobro, de, u pitanju je SB 16asp), i uporedjena
sa Philipsovim PASC sistemom iz DCC-a.
Zanima li to nekog da se ne trudim džabe :)?
hi.fi.305calex,
<!> početka nadalje. Sada bismo mogli da pogledamo šta je sa svima
<!> onima koji već imaju neki uređaj, nemaju para da ga zamene drugim,
<!> boljim i skupljim, a opet bi da ga poprave koliko mogu.
Da i ja iskoristim ovo što je jednom nazvano:
<!> -> EXTRA.HIFI = DVV-ova škola dobrog zvuka <-
Ovako, otvorim i ja pojačalo <pa to postalo moderno> i unutra
ustanovim sledeće <priznajem, malo sam se pomogao i šemom O:)>:
Za RIAA je zadužen par Hitachi HA1457. Kakve otpornike ima
nisam zagledao, a i nemam pri ruci oznake pa da proverim. Inače,
po uputstvu, RIAA je ˝0.25dB a S/N za MM je 88dB.
Na izlazu su dva para 2SC2681/2SA1141 <inače NEC>.
Naravno, standardno :( 2x8200ŠF.
Prostora ima, kakvi su predlozi za upgrade?
pozdrav, Cale....
hi.fi.306jegor,
Ajde potrudi se ne bilo ti zapovedjeno. Izgleda da su tu sada najveca
desavanja u HI-FI-u. Citao sam jos pre godinu dana u WHAT HI-FI-u, o nekim
novim Filipsovim cipovima za D/A pretvaranje (konverziju :) koji cuda prave.
Tekstovi su bili u stilu "gotovo je sa plocom" itd. Pre jedno mesec, dva,
smo mogli u konferenciji novosti da procitamo da je "SONY" razvio plavi
laser, koji radi u sobnim uslovima, sto ce se debelo odraziti na ovu nasu
temu za par godina :)))
hi.fi.307vstan,
> Pred sobom imam opis sonyjevog ATRAC sistema kompresije koji se
> koristi u mini diskovima (komprimuje 5:1) sto obezbedjuje da na
> 3 incha magnetno- opticku disketu stane 74 min (odnosno 640
> MB:))) i kako kaze sony "bez cujne razlike". Ovo bih voleo da
> cujem, jer je cak 2:1 kompresija i te kako cujna i sustovita
Ma jasno je da taj sistem ne moze da izdrzi poredjenje sa CD-om,
pogotovu sto je i Sony svojevremeno izjavio da CD ostaje high end
izvor a da je MD za mase ;)
Bice dobar kao disketla za PC, samo da malo padne cena drajvovima :)
> Zanima li to nekog da se ne trudim dzabe :)?
Zanima, zanima :))
hi.fi.308vstan,
> desavanja u HI-FI-u. Citao sam jos pre godinu dana u WHAT
> HI-FI-u, o nekim novim Filipsovim cipovima za D/A pretvaranje
> (konverziju :) koji cuda prave. Tekstovi su bili u stilu
> "gotovo je sa plocom" itd.
-------------------
Eto pitaj DVV-a da li je tako :))))
Bitstream, to je carobna rec !
A ima malo vise od godinu dana, mozda dve-tri ;)
hi.fi.309vstan,
> Naravno, standardno :( 2x8200ŠF.
>
> Prostora ima, kakvi su predlozi za upgrade?
Prvo turaj dopunske elektrolite, eventualno jaci grec ili na isti nakaci
hladnjak :))
hi.fi.310dveselinovic,
Daj još malo podataka o samom uređaju - vrsta, tip, model,
osobine, nazivna snaga. Premeri metrom širinu i dubinu hladnjaka,
navedi podatke o potrošnji struje sa nalepnice na guzi kutije.
Posebno me zanimaju naponi napajanja pojačavača snage, raspoloživi
naponi na sekundarima trafoa i prečnik elektrolita, kao i način
njihovog povezivanja (lemljeni ili žicom) i slobodan prostor oko njih
i njihov raster.
Ovo poslednje da se vidi mogu li se onako glatko zameniti nekim
boljim.
Za ostalo, najbolje bi bilo da fotokopiraš šemu, pa da je
pažljivije pregledam. To je jedini način da se izoluju ključni delovi
i objektivnije proceni šta treba zameniti.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.311saricl,
!!! mana je to što ih je najlakše upotrebiti sa inače ne mnogo poželj-
!!! nim "crvićem" (baza/kolektor/emiter kablovima umotanim u crvića)
!!! do štampe i nazad. Za uzvrat, njihovo hlađenje, tj. stepen iskoriš-
Šta je ovo i kako to izgleda? (mislim "crvić")
hi.fi.312jegor,
> Bitstream, to je carobna rec !
Nisi me dobro razumeo, to jest ja nisam dobro objasnio sta sam hteo :)))
Elem, bitstream i nije tako nova stvar. Ono o cemu sam pisao je, ako se
dobro secam onog sto su pisali u tom casopisu, vec cetvrta generacija
bitstream cipova i u tome je kao bila zakacka. Sto ce reci da je bitstream
bio revolucija za sebe, ali ovo je kao jos zesce. Do tada se ugradjivao
samo u ezotericne modele, a u poslednje vreme te cipove koristi Marantz
u svojim najjacim modelima, koji kostaju uzas jedan. E, kad to stigne
u ove nase kucne plejere, to ce da bude mrak.
hi.fi.313amarilis,
ť Ne znam tip 2SK 851, sem da je SK oznaka za FET-ove. Oko cene,
E bas mi je zao.Naime imam semu pojacavaca,sa tim tranzistorima,za koji se
navode bajne karakteristike ali tranzistoru ni traga.To je inace HEXFET.
hi.fi.314calex,
<!> Posebno me zanimaju naponi napajanja pojačavača snage, raspoloživi
<!> naponi na sekundarima trafoa i prečnik elektrolita, kao i način
E, kad bih ja sve to znao da ti kažem, :))) ali pokušaću nešto
a ostalo ćeš sam videti na šemi.
Marantz PM500DC, kupljen maja '80, znači maloletnik
2x50W na 20-20000, 8ŕ, 0.03% THD,
2x63W na 20-20000, 4ŕ, 0.06% THD
IM at rated power (250Hz and 8kHz mixed, amplitude ratio 4:1) - 0.03%
Damping factor 110
MM phono 1.8mV, 47 kŕ, RIAA ˝0.25 dB, 220pF
AUX 21mV, 25kŕ, 10Hz-60kHz, ˝1dB
S/N IHF-A (Network): Phono MM 88dB, Aux 93dB
Power Consumption at Rated Output, both Channels Driven 230W ˝20W
Idling Power 45W ˝5W
54 tranzistora
66 dioda
9 IC
Ovo je bilo iz njegovog uputstva.
Hladnjak je rebrast, ide celom dužinom pojačala, a dimenzije
su 23cm x 5cm x 10cm <rebra> i još 3-4 cm, dužine 23cm gde su smešteni
tranzistori.
Elektroliti su Ý3x5cm, lemljeni su, a mislim da su blizu jedan
do drugoga. Inače, po visini ima još oko 4 cm slobodno
<!> Za ostalo, najbolje bi bilo da fotokopiraš šemu, pa da je
Pa šta da radim sa fotokopijom? :)) Nego da je ja nacrtam, to
znam brzo da uradim i da ti je pošaljem. Malo skener, malo tracing,
taman da isprobam Adobe Streamline i biće brzo gotova. Hoćeš je kao
Corel crtež, kao print fajl <za koji štampač ?>
pozdrav, Cale....
hi.fi.315kanki,
>> <!> ---> Ovo rece -*- Armitage -*-
>>
>> Moja greška, hteo sam da se nadovežem a ispalo je da sam tebi
>> ponudio prospekte. Ogovor je trebalo da ode na drugu adresu.
>>
Ma nema veze, nego ovaj napravio zbrku :) i nestao bez glasa(tekst)
pozdrav
goran
ps. Izvini na kasnjenju
hi.fi.316kanki,
>>
>> Xerox 4045 nema HP emulaciju, tj ona se može naknadno dodati.
>>
A da nemas kakvi DRV za ovaj štampač?
>> A kako praviš TIF od HP print fajla?
>>
Pa imam neki HP2PCX program koji to konvertuje pa u Corel ubaciš
i exportuješ je u maximalnoj rezoluciji (za šeme od DVV 4000x4800)
goran
ps. HP2PCX.exe zipovan je 33k, treba li UL ??
pps. malo kasnim...
hi.fi.317dveselinovic,
Ako je print fajl, daj ga za HP 2. Idealno bi bilo u OrCAD
formatu, a ako to ne može, PCX format bi mi najviše odgovarao. Hajde
pošalji mi, boga ti. Pa da vidimo šta tu može da se uradi.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.318dveselinovic,
To je kada više žica umotaš u rolnicu, zapleteš ih u kiku, pa ih
odvedeš gde treba. Naprosto ih urolaš tako da su kružni.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.319calex,
<!> A da nemas kakvi DRV za ovaj štampač?
Za PC uglavnom nije bilo drv, jedino kada se koriste softveri
koji su ga uključili u spisak, sećam se jedino Harvard Graphics-a i
Venture naravno :)) od takvih. Sada se najčešće koriste Windowsi, a
oni ga nisu planirali. Imao sam i HP emulaciju, hardversku naravno,
ali sa njom i sa 1,5MB nije baš davao sjajne rezultate. Ipak je to
bila vremešna mašina, a s obzirom da su je eksplaotisali i kao kopir
aparat, rezultati su bili očajni.
<!> Pa imam neki HP2PCX program koji to konvertuje pa u Corel ubaciš
Pa jeste, zaboravio sam. Ne moraš UL, ima ga na više BBS.
pozdrav, Cale....
hi.fi.320calex,
<!> Ako je print fajl, daj ga za HP 2. Idealno bi bilo u OrCAD
<!> formatu, a ako to ne može, PCX format bi mi najviše odgovarao. Hajde
<!> pošalji mi, boga ti. Pa da vidimo šta tu može da se uradi.
Pa nisam radio OrCAD, ali ću pokušati da nacrtam na neki drugi
način. Taman da mi to bude prilika da isprobam neke S/W koji mi
izgledaju interesantno. Videću koliki bi bio export u PCX, ako nije
veliki nema problema. A da li OrCAD importuje neki vektorski format,
možda tako bude bolji konačni rezultat?
Juče sam slučajno pogledao šemu i za kasetofon, nju bih teško
odlučio da crtam :)), deluje mi bar duplo komplikovanija.
pozdrav, Cale....
hi.fi.321amarilis,
ť Bitstream, to je carobna rec !
Evo onog obecanog nastavka(bice u nekom od nastavaka reci i o gore citiranom):
DRUGA NEVOLJA:
VIBRACIJE DISKA
Lagana acetatna ploca koju motor vrti prosecnom brzinom od oko 350
ob/min,iako je pridrzava unutrasnji pritezac verlo je nestabilna i tesko
odrzava stalnost i tacnost brzine obrtanja.Najeftiniji nacin da je barem
malo prigusite i skromno povecate masu je da stavite jos jedan disk
povrh onoga koji slusate.Naravno nekad je to mehanicki neizvodivi,ali
tamo gde jeste valja pokusati.Veci efekat postici cete preciznim
lepljenjem CYX folija,postavljanjem INTERFACE-mata ili diskom ok
kevlara(nije toloko strasno koliko zvuci).Svi oni povecavaju rotacijsku
masu,specavajuci VF vibracije i poboljsavaju reflektivnost Al zaslona na
kome se fokusira laserski zrak.Zgodan i jefton nacin prigusenja
vibracija i povecavanja obodne maske diska su specijalni MONSTER-CD
ringovvi koji se lepe na njegovu gornju,informativnu stranu.Medjutim uz
to idu i nuspojave.Zbog svojevrsnog viska energije koji ce se javiti u
napajackom sklopu koji hrani motor kad inercija pocne da deluje,mogu
nastati problemi u D/A sklopovima napajanim iz istog izvora.Jos cesce se
javiti problem zbog netacnog lepljenja folija i ringova,odnosno
postavljanja matova.Poremetice se balans(kod mnogih diskova nije ni
originalno tacan) i ploca ce svojim lelujanjem stavljati korekcijske
sklopove na veliku kusnju.Ne zaboravite najveci neprijatelj jitter
strpljivo ceka sansu da zgrabi svoj zalogaj.Pri svemu tome treba imati
na umu da je aluminijumski zaslon na kome se nalaze digitalne
informacije,samo vlas ispod gornjeg pokrova na kome se izvode zahvati!
Jedan godtovo neverovatan doskok digitalnim nedacama ostvario je
gotovo aklamativnu prihvacenost kraj atlantika.Rec je o blesavom ali
svrsishodnom zahvatu.Ideja je u tome da se tanki bocni bridovi CD-a
oboje specijalnom tamnozelenom tintom(druga boja ne dolazi u obzir
!?).poenta je u tome sto samo ona apsorbuje monohromatsko zracenje koje
se rasprsuje po ploci.Slicna i merena iskustva nedvosmisleno govore o
delotvornosti ovog infantilnog zahvata.Da ne bude sve ovo decja
igra,treba reci da je svaki zeleni flomaster dobar za to jer moze
Nepovratno unistiti disk.Treba upotrebljavati samo one cija je kolorna
supstanca otopljena u vodi,a strogo izbegavato "pisala" koja sadrze
organske rastvarace.Za one koji vec svoje CD-teke vide u zelenim
tonovima evo i naziva pod kojim se u engleskoj prodaje jedna od ovakvih
olovaka-AUDIO PRISM STOP LIGHT.I bolji audio shop-ovi u Nemackoj drze
relativno dobre surogate(STADLER Lumocolor 317,npr.).
hi.fi.322dveselinovic,
OrCAD je tu malo bangav, uz dve ograde: nikako da naletim na
KOMPLETAN paket kod bilo koga, a posebno mi nedostaje onaj deo za
prebacivanje sheme u štampu - to me ubi!, i drugo, niko nema
priručnik, pa i ako ima mogućnosti, ja za njih ne znam, a nemam gde
da pogledam.
Uostalom, ja uopšte ne insistiram na OrCAD-u; ako neko ima recimo
MICROCAP propisnu verziju i voljan je da je iskopira na mojim
disketama, ja ću mu biti zahvalan. Trenutno, imam jedino OrCAD, pa ga
zato furam ovde.
Uzgred, pripremam odgovor na zahtev za nečim pristojnim sa oko
50W/8 Oma, samo ovaj put hoću da napravim propisan paket, zajedno sa
pretpojačavačem, napajanjem, spiskom materijala, mogućim izvorima
delova, itd.
U nekim sam neformalnim pregovorima sa jednim dobavljačem
materijala ovde da za naše potrebe sklopi kit po nekoj od ovih šema
koje imam, i naravno, po povoljnijoj ceni za dinare. Da li će biti, i
ako bude kako će biti, živi bili pa videli, ali držite mi fige.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.323frant,
> to je 'uzorkovanje preko uzorkovanja', odn, standardi sampling je 44.1
> KHz, što obezbedjuje pokrivanje opsega do 20 KHz, a sve iznad se koristi
> zbog eliminacije digitalnog šuma. Two times oversampling je na 88.2, ugla-
> vnom se kod multibitnih mašina ide do 16X oversampling (npr Cambridge CD3).
> Ovaj manley ima 128 X, to je neka zver. Ovim se povećava dinamika i S/N r.
Tako sam i mislio, ali postoji tu jedna stvar koja mi nije
jasna. Sampling (odabiranje) i kvantizacija se vrše prilikom
pretvaranja analognog signala u digitalni, tokom snimanja CD-a.
Učestanost odabiranja kao i vrsta i rezolucija kvantizacije moraju
biti standardni, da bi taj CD bio čitljiv u svim player-ima. Koristi
se učestanost odabiranja 44.1 KHz i 16-bitna kvantizacija. Inverznim
postupkom se u player-u iz snimljenog binarnog koda dobija analogni
signal. Gde je tu oversampling? Kako je od učestanosti odabiranja
44.1 KHz moguće dobiti nekoliko puta višu u player-u? Odakle potiču
ti "dodatni" odbirci? Isto tako, ako je CD snimljen korišćenjem
standardne 16-bitne kvantizacije (S/N 96.3 dB teoretski), kako se na
izlazu dobija odnos S/N od preko 110 dB, kao da je upotrebljena
20-bitna kvantizacija (teoretski 20*20*log(2)=120.4 dB)? Izgleda da
se tu koriste neki trikovi...
Frant
hi.fi.324saricl,
Hitno mi je potrebna pomoć!
Radi se o sledećem, Jednom mom poznaniku ,sa kojim sam veoma dobar,
je crkao srednjotonac, odnosno napravili mu rupu na žurci,
sve što znam je da su u pitanju japanske kutije a na srednjotoncu
su sledeće oznake:
FM 10 E 1C-01 ili FM 10 E IC-01
E pa taj poznanik bi hteo da srednjotonac zameni novim ali ja nemam pojma
ko je proizvođač, i gde bi mogao da ga nabavi, pa bi mi u tom smslu svaka
informacija dobro došla.
hi.fi.325ilotina,
HI!
Sad bih zamolio one koji imaju CD-ROM ove i klasične CD playere da mi
daju neku listu Pro et Contra (valjda se ovako piše). Konkretno me
interesuje da li su primetne razlike prilikom puštanja muzike (bilo
bi lepo kad bi mogao da odem kod nekog ko ima oba cd-a pa da
oslušnem) i kakve su razlike u mehanizmima. Eto toliko za sada :)
Ivan
hi.fi.326zqusovac,
HELP
Na sinocnjoj zurki nepazljivim rukovanjem s***ani su mi zvucnici.
Opis radnje:
Pustao se CD i jako lose snimljene kasete (piratske) sa neverovatno niskim
nivoom. U trenucima kada nisam fizicki uspevao da kontrolisem DJ-a, prilikom
prebacivanja sa CD na deck potenciometar je odvrtan do kraja. Ponovnim
prebacivanjem na CD (na kojem su nivoi normalni) dolazilo je do dinamickih
udara (moja pretpostavka). U jednom trenutku utvrdjeno je da ne radi jedan ceo
zvucnik i visokotonci na drugom. Zurka je nastavljena na rezervnom paru koji je
donet iz komsiluka.
Zvucnici su Mission 707, imaju integralnu overload zastitu (engleska skola) i
po teoriji ovo nije smelo da se desi.
Pitanja:
1. Sta se tacno desilo i zasto?
2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju, koliko je
isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta.
Hvala,
zq
hi.fi.327vstan,
> Sad bih zamolio one koji imaju CD-ROM ove i klasicne CD playere
> da mi daju neku listu Pro et Contra (valjda se ovako pise).
> Konkretno me interesuje da li su primetne razlike prilikom
> pustanja muzike (bilo bi lepo kad bi mogao da odem kod nekog ko
> ima oba cd-a pa da oslusnem) i kakve su razlike u mehanizmima.
> Eto toliko za sada :)
Teoretski nema razlike, medjutim kako se u audiu tezi odvojenim
komponentama CD-ROM je veliko odstupanje od te prakse.
Npr. vibracije - najveci (?) neprijatelj audio CD-a su izrazite u
kucistu racunara: ventilator(i), disk(ovi), ... a kako je CD-ROM
rigidno vezan za racunar eto veselja. Audio plejeri imaju, zavisno
od kilaze ;) , odgovarajucu zastitu od vibracija - Gibraltar sasija
kod Sony-ja ;) , hermetizovan prostor za disk itd.
Otpusti polugu na velikom flopiju da izvadis disketu i eto preskakanja
na CD-u ;)
Zatim velika HF zracenja u racunaru, kolebanja napona, buka samog racunara,
... dakle sve sami neprijatelji u ambicioznijim audio sistemima. Sve u
svemu CD-ROM radi u dosta nepovoljnim uslovima gledano iz ugla dobrog zvuka.
Pored toga, klasican CD plejer sigurno ima i bolji analogni izlaz.
Nisam vezivao CD-ROM na stub ali sam ubedjen da postoje bar neke minorne
razlike na stetu rom-a, pa me zato i mrzi da to proveravam.
Kao background izvor zvuka sasvim me zadovoljava.
Mozda glavni razlog protiv je taj sto ako zelis samo da slusas muziku
moras da palis racunar ;)
hi.fi.328calex,
<!> Pustao se CD i jako lose snimljene kasete (piratske) sa neverovatno
<!> niskim
Slušaš piratske kasete? :))
hi.fi.329sikima,
> sobna antena
Antena se zove "Lasta" i proizvodi je TELEOPTIK ZIROSKOPI. Imaju dva tipa.
Jedna ima pojacanje oko 11 dB i kosta 22 din, dok druga ima pojacanje oko 10 db
i kosta 34 din. Prve antene nema u slobodnoj prodaji. Tacnije ima ali se dele
brojevi (kao kod Dafine), dok drugu antenu mozes kupiti u krugu fabrike u
Zemunu. Sva bliza obavestenja ces dobiti na tel 614 522 i trazi prodavnicu.
Puno pozdrava od
Sikime
P.S. Ako trebaju neke informacije u vezi antene slobodno baci pitanje na mail
Posto radim u ovoj firmi mislim da mozes da dobijes odgovor iz prve ruke
hi.fi.330sikima,
Ovo treba da ide u tv. Kucao sam On line pa umesto 4 udarih 3.
KO razume shavatice.
Puno pozdrava od
Sikime
hi.fi.331dveselinovic,
HI-Q
Pošto se više ljudi interesovalo za neki uređaj od oko 50W/8
Oma, ja malo poradio pa pripremio ovaj paket.
Do sada smo se bavili pojedinačnim uređajima; sada je stvar
drugačija. Umesto samo pojačavača, ovde su u paketu tri šeme: za
pojačavač snage, za predpojačavač i za napajanje. Namerno sam ih
razdvojio kako bi svako mogao da uzme šta mu treba, ili sve
zajedno. To sve onda može da ugradi u jedna uređaj i dobije
integrisani pojačavač visokog kvaliteta, ili da poedli na tri ili
više kutija - na primer, pretpojačavač u jednu, napajanje za njega
u drugu, monoblok u treću i drugi monoblok u četvrtu.
Za početak, performanse, opet pojedinačno:
HI-Q Preamplifier
Odziv učestanosti 1 ... 100.000 Hz +/- 0,5 dB Line
20 ... 20.000 Hz +/- 0,2 dB Phono RIAA
T.H.D. < 0,005%, 20 ... 20.000 Hz, 1,3V Out
I.M., T.I.M. < 0,005%, 1,3V Out
Osetljivost 2 mV Phono RIAA, 47 KOma
100 mV Line, 47 KOma
Signal/šum > -70 dB Phono RIAA
> -90 dB Line
Tonske kontrole +/- 10 dB 50 Hz bas
+/- 5 dB 1 kHz srednji
+/- 10 dB 10 kHz visoki
HI-Q Amplifier
(Karakteristike za 2 torusa od po 225VA, 40.000 uF po kanalu)
RMS snaga 2x50W, 8 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,03%
2x100W, 4 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,03%
2x170W, 2 Oma, 20-20.000 Hz, THD <0,1%
Impulsna snaga 2x200W/2 Oma, 1 kHz, 20 mS ON, 80 mS OFF
T.H.D. < 0,02%, 50W/8 Oma, 20-20.000 Hz
< 0,03%, 100W/4 Oma, 20-20.000 Hz
< 0,08%, 150W/2 Oma, 20-20.000 Hz
I.M. < 0,05%, 4-8 Oma, 0-max. RMS power out
Slew Rate > +/- 30V/uS *SA* ulaznim filterom
Odnos signal/šum > -100 dB za 1W snage, 8 Oma
> -118 dB za 50W/8 Oma
Ulazna osetljivost 1 Vrms, 47 kOma
Vršna izlazna struja +/- 15 A
Faktor potiskivanja > 100:1 za 2 Oma
(Damping factor) > 200:1 za 4 Oma
> 400:1 za 8 Oma
Struja mirovanja 100 mA nominalno
Ovaj pojačavač se pojavio u časopisu "Elektor", oktobra 1990.
godine. žuo sam dve verzije, od kojih je prva bila napravljena
strogo prema objavljenom projektu, a druga je bila osetnije
modifikovana. Mislim da je druga bila bolja, ali odmah da kažem,
i veoma osetno skuplja. Pošto se ovde cena stalno javlja kao
ključni problem, za sada prilažem samo prvu, originalnu verziju.
Ako neko bude hteo da luduje, neka mi se javi.
OPŠTI PRISTUP
Oba uređaja se mogu napraviti na dva načina, jeftiniji i nešto
lošiji, i skuplji ali bolji. Oba projekta nude potpuno simterične
i komplementarne puteve signala od ulaza do izlaza; pošto svaki NPN
tranzistor ima svoj PNP komplement, teorijski to bi trebalo da
znači da se izobličenja parnih harmonika potiru.
Radi veće ponovljivosti i bolje kontrole serije, oba projekta
koriste veoma niskošumne, super uparene tranzistore, koji su
naravno papreno skupi. Samo oni koštaju oko DM 400 za celi uređaj,
pa bi prema hiper-Fi verziji sve ovo glatko koštalo DM 1.000 u
delovima, računajući kutije, trafoe, i sve delove. Očigledno,
zamenom dulanih diskretnim ali dobro uparenim tranzistorima,
smanjujemo cenu za dobrih DM 350, što nije malo - ali sasvim
sigurno se odričemo i bar nekog dela kvaliteta.
Svi NPN diferencijalni stepeni koriste MAT-02 (ili SSM 2210)
dualne tranzistore, a svi PNP diferencijalni stepeni koriste MAT-03
(ili SSM 2220) dualne tranzistore. Ako njih stavite, gore navedene
karakteristike će biti nešto bolje, a odnos/signal šum će biti čak
osetno bolji, za dobrih 6-7 dB. Izobličenja će biti nešto manja.
Ako se opredelite za jeftiniju verziju, moj savet vam je da
kupite po jednu kesu BC550C i BC560C; obe će vas koštati zajedno
DM 12-13 u Nemačkoj, a gotovo je sigurno da ćete od 100+100 komada
moći da uparite potreban broj. Tranzistore tipa BC414/416 možete
mirne duše zameniti onima sa oznakom BC550/560, jer su ovi
poslednji izvedeni iz prvih i pride imaju manji šum (faktor šuma
za BC414/416 je 2 dB, a za BC550/560 1 dB), mada su oni prvi
linearniji (ah, ti kompromisi!).
Izlazne transzitore BD911/912 prave Philips i SGS-Thomson;
Philips-ova verzija ima bolji Ft ali i veće razlike između NPN i
PNP tipova, a SGS verzija je obrnuta, manji Ft i manje razlike,
koje su svedene na nulu u praksi. Inače su dosta jeftini, DM 1,85
po komadu u Nemačkoj; alternativa za njih su BD 249/250 C. Oni
nemaju tako dobar Ft, ali su zato daleko robusniji i nešto
linearniji, pa su prirodno upotrebljeni u verziji B, o kojoj možemo
kasnije.
U vezi pojačavača snage - ako koristite dualne tranzistore tipa
SSM, R62 ima vrednost od 4,7 kOma, ali ako koristite MAT tipove,
R62 se menja na 8,2 k Oma. Dalje, emtorski otpornici R 34-45 treba
da budu od 5W i sa malom induktivnosti; takve otpornike nije lako
naći, pa ćete verovatno morati da koristite obične žičane. U tom
slučaju, vežite paralelno sa svakim od njih i po jedan kondenzator
od 100 nF da biste kompenzovali induktivnost.
Zaštitno kolo u donjem desnom uglu sheme štiti pojačavač od
jednosmerne komponente, okida relej sa zakašnjenjem i daje vizuelnu
indikaciju da je sve u redu pomoću D7, koja je LED tipa i koja se
montira na prednju masku uređaja, a povezuje žicama. Sugeriram
zelenu boju, jer ako gori, onda je sve u redu.
Induktor L1 namotajte u tri sloja, koristeći bakarnu žicu
prečnika 1,8 mm - prvi sloj 7, drugi 6 i treći 5 namotaja. Time
dobijate veoma kompaktan induktor.
Reč-dve o napajanju. Navedene karakteristike važe samo za
prikazano napajanje. Ako smanjite elektrolite, nemojte računati na
navedene struje i snage, jer one zahtevaju odgovarajuće izvore. I
obrnuto, ako želite RMS izlaz u 2 Oma, trafoe i grecove ne morate
povećavati sa navedenih vrednosti (270VA po kanalu), ali ćete
morati povećati elktrolite sa (2x10.000uF)+(2x10.000uF) po kanalu
na (2x12.000uF)+(2x12.000uF), tj. za najmanje 20%.
Daleko bitnije je povećati hladnjake; u originalnom projektu,
upotrebljena je kutija od 19" 2 HE (8,8 cm visine), sa hladnjacima
od 7,5 cm visine i koeficijentom hlađenja od 0,8. Ovaj proračun se
olasnja na logiku da nećete terati stvar trajno do maksimuma i da
ne tražite RMS izlaz u 2 Oma. Ako to želite, onda uzmite kutiju sa
bar 3 HE (13,2 cm visine) i hladnjake od bar 12,5 cm visine i
koeficijentom hlađenja od 0,4 - ali, to je već verzija B.
Što se trafoa tiče, dajte da vam u N. Sadu čovek namota trafo po
narudžbini. Imate sledeći izbor: a) jedan primar, tri ili četiri
sekundara po skici; b) dva trafoa svaki sa po dva sekundara prema
skici, manji napaja preamp, veći power amp; c) tri trafoa, dva za
svaki power amp i jedan sa dva seta sekundara za preamp. Naravno,
ako idete na monoblokove, rešenje se nameće samo od sebe.
Vodite računa na faktor regulacije trafoa. Nije neobično da
torusi ovog kapaciteta pokažu razliku od 5-8% napona sa i bez
opterećenja. Dakle, 27-0-27V pod punim opterećenjem lako može
postati 29-0-29 bez opterećenja, a to je već više od granice rada
elektrolita od 40V; otud savet da idete na 50V...63V radnog napona,
za ne daj bože. Alternativno, tražite trafo od 25-0-25 V na
sekundaru, što sa navedenom regulacijom daje oko 38V radnog napona
u najgorem slučaju, pa možete koristiti jeftinije elektrolite od
40V.
VR1 podesite tako da struja mirovanja iznosi oko 33 mA po
tranzistoru, tj. oko 100 mA za ceo izlazni stepen. Izmerite to
povezivanjem voltmetra preko emitorskog otpornika nekog od izlaznih
tranzistora, gde pad napona treba da iznosi oko 9 mV.
Prilikom prvog uključivanja, ubacite po jedna otpornik od 15
Oma/5W u + i - granu napajanja, čime ograničavate maksimalnu struju
na oko 2A. Ako se ni jedna komponenta ne greje tako da postane
vrela na dodir, sve je u redu, izbacite otpornike i povežite
napajanje.
Izlaz sa IC1 na nožici 6 treba da bude manji od 10V. Ako je 10V
ili veći, zamenite R62 sledećom manjom vrednosti po E 14/96 seriji,
tj. sa 4,3 kOma, odnosno sa 8,2 kOma na 7,5 kOma.
Ostale detalje merenja i provere ću navesti samo ako neke krene
u ovaj projekat, da se ne zamajavamo ovde i sada.
I najzad, navodim da sam sheme za ovaj projekat dao *ISKLJUžIVO*
u OrCAD 4.2 formatu. Razlog tome je činjenica da je ovo dovoljno
složen i skup projekat da nije za zezanje, a ko je sposoban da ga
odradi, ionako će morati da koristi OrCAD ili neki sličan program.
To utoliko da ne gubimo vreme u praznim naklapanjima oko šema i
koncepcije, a sve samo sporta radi.
Pozdrav,
DVV
Prilog: sve šeme, spiskovi materijala po šemi
hiqproj.ziphi.fi.332diag,
> E pa taj poznanik bi hteo da srednjotonac zameni novim ali ja
> nemam pojma ko je proizvođač, i gde bi mogao da ga nabavi, pa
> bi mi u tom smslu svaka informacija dobro došla.
Neka nazove Teodony-ja tel. 011/413818 Skup čovek ali ima svega.
g.
hi.fi.333diag,
> 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i
> operaciju, koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo
> da me kosta.
Opet probaj kod Teodony-ja 011/413818. Skup čovek ali radi.
g.
hi.fi.334jegor,
BRAVO MAJSTORE!!!
To sam cekao.
hi.fi.335saricl,
!!! To je kada više žica umotaš u rolnicu, zapleteš ih u kiku, pa ih
!!! odvedeš gde treba. Naprosto ih urolaš tako da su kružni.
Dali ti govoriš o provodnicima za spajanje izvoda tranzistora
koji je montiran na hladnjak sa pločom?
Ako je to , nevidim što bi se uopšte kristilo bilo šta drugo sem
obične licnaste žice?
Inače ja koristim provodnike sa ččetkica.
hi.fi.336saricl,
!!! Uzgred, pripremam odgovor na zahtev za nečim pristojnim sa oko
!!! 50W/8 Oma, samo ovaj put hoću da napravim propisan paket, zajedno sa
!!! pretpojačavačem, napajanjem, spiskom materijala, mogućim izvorima
!!! delova, itd.
Ovo se očekuje sa nestrpljenjem.
hi.fi.337dveselinovic,
Akhm! Pa nije baš svejedno KAKVE će to žice biti, ali se sigurno
zna da bi najbolje bilo da ih uopšte nema, jer su one samo još jedan
posrednik. Zato volim plastična pakovanja tranzistora - sa malo
pameti, mogu se direktno zašrafiti za hladnjak, a nožice zalemiti na
ploču bez ikakvih žica.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.338dveselinovic,
E pa lepo, to si i dobio u poruci 3.331 sa prikačenim ZIP fajlom.
Mark 2 pojačavača sledi za dan-dva.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.339amarilis,
ť Posto se vise ljudi interesovalo za neki uredaj od oko 50W/8
ť Oma, ja malo poradio pa pripremio ovaj paket.
E veoma lepo i pametno(ne znam dali si dobio moje pisamce ali sve jedno).
Predlazem ruzicasti granpri !Ali mozes li mi kojim slucajem poslati biblioteke
tranzistora za orcad i transformatora(ako te lepo zamolim slatko sa slagom :))
pa cu biti srecan!!!Unapred se zahvaljujem.
Pozdrav za sve
hi.fi.340zqusovac,
> Slusas piratske kasete? :))
Neizmerno hvala na pomoci.
poz,
zq
hi.fi.341zqusovac,
> Opet probaj kod Teodony-ja 011/413818. Skup covek ali radi.
Hvala.
poz,
zq
hi.fi.342dveselinovic,
High Q Mk.II
U osnovi, radi se o istom osnovnom projektu, sa nizom izmena i
sa ciljem da ga prebaci u klasu Krell-a; ne kažem da je isto što
i Krell, ali uz još par izmena, mogao bi i to da bude.
Pošto je osnovna koncepcija prikazana u ranijoj poruci, ovde
ćemo se pozabaviti samo razlikama.
1. REGULACIJA NAPAJANJA NAPONSKOG POJAžAVAžA
Umesto elektrolita, ovde postoji propisna ne samo stabilizacija,
već i regulacija napona. Radi se o istim kolima koja su korišćena
za pretpojačavač, s tim da se vrednost zener diode menja sa 18V na
33V, a vrednost svih elektrolita se linearno penje na 63V (radni
napon).
Možete koristiti jednu regulaciju za oba kanala, ili po jednu za
svaki kanal. U principu, bolje je ovo drugo, ali je naravno i duplo
skuplje.
2. ZAŠTITNA KOLA
Umesto originalnih, ovde su namerno ubačeni drugačiji izlazni i
pobudni tranzistori. Razlog je daleko veća robusnost tipova 249/250
u odnosu na originalno ugrađene 911/912, pre svega u trajnim i
impulsnim strujama. Iako na papiru BD 911/912 ima bolje odzivne
karakteristike, veći emiterski otpornici u izmenjenom projektu
ujedno daju i veću lokalnu reakciju, čime se u praksi prednost
911/912 potire i čak unekoliko i prevazilazi. Zbog većeg inherent-
nog pojačanja tipova 249/250, uticaj većih emitorskih otpornika je
faktički amortizovan. Njihova vrednost omogućava poseban režim
zaštite.
Upotrebljena zaštita ima nekoliko bitnih osobina. Prednosti u
odnosu na originalnu su:
- SELEKTIVNOST. Umesto idiot okidanja čim se izađe iz predviđenih
režima, ova zaštita poredi V i I i na osnovu njihovgo međuodnosa
okida ili ne okida;
- POSTEPENOST. Za razliku od klasičnih zaštita, koje kada prorade
odmah svedu uređaj na niži nivo rada (tj. imaju dva jasno definisa-
na režima, neaktivni i aktivni), ova zaštita i kada proradi čini
ti postupno, polako svodi pojačavač na niži nivo rada. Ukoliko
tokom procesa aktiviranja nestanu uslovi okidanja, zaštita odmah
prestaje sa dejstvom;
- VIŠI NIVO RADNOG REčIMA. Da bi zaštita uopšte okinula, potrebno
je daleko više no obično. Trajni (RMS) režim rada je na oko 12A,
što je dovoljno i za veoma kompleksna opterećenja; i
- TOLERANTNOST. Impulsni maksimum je +/- 90A (tj. 6 puta više od
originala), za T=1mS, odnosno 4 puta duže nego po IEC normama, pod
uslovom da je napajanje u stanju da isporuči tolike struje.
3. OTPORNICI
Za razliku od originala, ovde bi svuda gde se nalaze otpornici
od 1/4W trebalo staviti one sa 1% tolerancije (metal film), sem u
diferencijalnim pojačavačima (emitorski i kolektorski, RC mreže)
i u slučaju R21 i R35; ti otpornici bi trebalo da budu metaloslojni
sa tolerancijom od 0,1%.
4. OSTALE IZMENE
1. Dodata su četiri otpornika od 1K na base ulaznih tranzistora;
njihov cilj je da dalje upare ove tranzistore.
2. Q7 i Q8 imaju dodate obične diode, koje služe termičkoj
stabilizaciji izvora struje, čime se popravlja stabilnost i
smanjuje termičko klizanje, a dobili su i po jedan dodatni
kondenzator, koji slući filtriranju visokih učestanosti. Prednost
je veća stabilnost i nešto manji šum;
3. Svi diferencijalni parovi koriste super niskošumne, super
uparene PMI MAT tranzistore. Prednost su manji šum i manja
izobličenja, usled bolje uparenosti, kao i veća pouzdanost prilikom
grejanja usled manjeg termičkog klizanja;
4. Popravljeno je filtriranje naponskih stepena, čime se povećava
stabilnost radnog napona (manje bitno jer je ionako regulisana) i
dodatno filtrira napon, čime se otstranjuje sve što su dovodni kabl
i štampa naknadno pokupili. Rezultat je nešto bolji odnos
signal/šum;
5. Pobudni tranzistor strujnog pojačavača je sada odvojen od
izlaznih tranzistora elektrolitom od 1.000 uF. Pored dodatnog
filtriranja, ovaj elektrolit uklanja ili smanjuje varijacije napona
nastale usled velikih impulsa izlaznih tranzistora i smanjuje
opasnost od osciliranja;
6. Obe grane napajanja su dobile po RC i C članove na ulazu. RC
članovi uklanjaju rezudialnu induktivnost elektrolita, čime
popravljaju faktor prigušenja (damping factor) na višim
učestanostima, dok C član dopunski filtrira napajanje od
visokofrekventnog đubreta;
7. Uređaj je dobio i termičku zaštitu, čime se uklanja opasnost od
pregrevanja. Okida na 70 stepeni Celzijusa (NTC1);
8. Zaštita izlaznog stepena uzima u obzir stanja na SVIM izlaznim
tranzistorima, a ne samo na jednom paru kao u originalu. Time se
postiže uravnoteženiji i bezbedniji rad i pojačavača, i zaštitnog
kola.
5. NAPAJANJE
Umesto 27-0-27 5A trafoa, treba uzeti 27-0-27 7A trafoe za
strujne stepene. Grecovi ostaju isti, a elektroliti rastu sa 10.000
na 22.000uF/63V. Time se ukupni kapacitet povećava za faktor 2,2
u odnosu na original, a ujedno se za toliko povećava i strujni
kapacitet izlaza.
6. HLAĐENJE
Sve ovo podrazumeva i zaista moćne hladnjake. Njihov Rth treba
da bude < 0,4, što podrazumeva kućište od bar 3 HE (13,2 cm), sa
hladnjacima od 10-12,5 visine, u zavisnosti od njihove efikasnosti
po cm visine.
KRELL KLASA
Isto ovo, ali se BD 249/250 C menjaju sa 2N6328/6331 (isto to,
ali u TO-3 kućištu, 200W umesto 125W). R53 i R54 se menjaju sa 1K
na 910. Trajna struja raste na oko 17A, impulsna raste na oko +/-
120A, pod uslovom da napajanje to može da isporuči.
* * *
Eto vam ljudi pa radite. Dobra sreća.
Pozdrav,
DVV
hiqmk2.schhi.fi.343dveselinovic,
Hoćemo malo da se Krell-imo? Ima li zainteresovanih?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.344sojka,
=====================================================
Neko je ovde nedavno tražio jeftine (dobre!) zvučne kutije
Ja bi mu preporučio nešto stvarno jeftino i dosta dobro
(za male pare) a to su VIDEOTON PRELUDIUM zvučnici koji
sastavljaju mađari ali su driveri Focal-ovi(barem tako
kažu),dvosistemske su kutije,veoma lepe,dobro i zvuče
mada nisu za glasni rok-pop,deklarisani su na 60 W i
navodno za njih su dizajnirali na zapadu(?)tj. hteli su
da budu kopije HEYBROOK HB-1.Znači samo je drvo mađarsko!
Ja ih nemam(zato neznam da li su stvarno Focal-ovi
zvučnici unutra!) ali sam ih slušao i jako lepo sviraju!!!
Toplo ih preporučujem (Best Buy !) za cenu od 20.000 Ft/par
tj. oko 300 i nešto Maraka...za uvoz treba se snaći ili
Platiti carinu !
Usput da pitam da li neko prodaje Ei kalotne visokotonce
one sa tri rupe od 40-50W/8 Oma treba mom prijatelju barem
par ali poželjno dva para !!!!
Pozdrav Sojka
=====================================================
hi.fi.345dveselinovic,
Hajde da Krell-imo
Posle svih komercijalno podređenih varijanti Hi-Fi uređaja, dođe
mi da malo Krell-im. Zato izvukoh sve zapušače i evo me.
Uvod
Ovaj projekat je visoko modularan. To znači da se iz njega mogu
izvući samo poneki delovi, ili se može napraviti ceo, kako vam se
sviđa i kako vam treba.
Na primer, ako se neko opredelio isključivo za CD i druge linij-
ske uređaje kao izvor zvuka, glatko može preskočiti gramofonski
deo, neka ga naprosto izostavi. Ako se nekom drugom dopadne poja-
čavač za slušalice u čistoj klasi A, može napraviti samo njega i
zaboraviti sve ostalo. Kome trebaju dva gramofonska ulaza, neka taj
odeljak napravi u duplikatu. Itd. Jasno vam je.
U integralnom obliku, pretpostavljajući 1 gramofonski i 5
linijskih ulaza (CD, Tuner, Tape 1, Tape 2, Aux), sam popis
materijala u fizičkom obliku je, blago rečeno, impresivan (vidi
spisak). Sa ovoliko materijala, drugi naprave ceo risiver, a ja
jedva pretpojačavač.:-)))))
*****************************************************************
* OVO JE SKUP I KOMPLIKOVAN PROJEKAT - AKO NISTE BAŠ VIžNI *
* ELEKTRONICI, NEMOJTE GA NI ZAPOžINJATI. *
*****************************************************************
KARAKTERISTIKE:
Odziv učestanosti 20...20.000 Hz +/- 0,5 dB Phono RIAA MC
20...20.000 Hz +/- 0,2 dB Phono RIAA MM
20...20.000 Hz +/- 0,1 dB Line Inputs
2...1.000.000 Hz +0/-3 dB Line Inputs
T.H.D., 20...20.000 Hz < 0,01 % Phono RIAA MC
1 Vrms output < 0,008 % Phono RIAA MM
(input to output) < 0,008 % Line Inputs
I.M.D., 20...20.000 Hz < 0,01 % Phono RIAA MC
1 Vrms output < 0,008 % Phono RIAA MM
(input to output) < 0,008 % Line Inputs
T.I.M., 20...20.000 Hz Ispod nivoa merenja
1 Vrms output Ispod nivoa merenja
(input to output) Ispod nivoa merenja
Ulazna osetljivost 150 uV 50 Oma Phono RIAA MC
(za nominalni izlaz 2 mV 47 kOma Phono RIAA MM
od 1 Vrms) 100 mV 47 kOma Line Inputs
Granice zasićenja > 1,5 mV (40 dB)
(20...20.000 Hz > 280 mV (43 dB)
ekvivalent) > 12 V ( 41 dB) bez FET bafera
Odnos signal/šum > - 82 dB Phono RIAA MC linearno
(pri nominalnim > - 90 dB Phono RIAA MM linearno
ulaznim signalima) > - 105 dB Line Inputs linearno
Brzina porasta signala < 5 uS Phono RIAA MC
(Rise Time, 10-90% < 2 uS Phono RIAA MM
amplitude) < 0,9 uS Line Inputs
Brzina praćenja > +/- 4 V/uS Phono RIAA MC
signala (Slew > +/- 40 V/uS Phono RIAA MM
Rate) > +/- 40 V/uS Line Inputs
Fazni pomer < 5 stepeni Phono RIAA MC
20...20.000 Hz < 2 stepena Phono RIAA MM
za izlaz od 1 V > 1 stepen Line Inputs
KARAKTERISTIKE POJAžAVAžA ZA SLUŠALICE:
Izlazna snaga 160 mW u 8 Oma
(u čistoj klasi A) 600 mW u 30 Oma
120 mW u 600 Oma
Maksimalna snaga cca. 9 W RMS, 20...20.000 Hz
Odziv učestanosti 20...20.000 Hz +/- 0,1 dB
6...100.000 Hz +0/-0,5 dB
T.H.D. & I.M. < 0,01 % 20...20.000 Hz 160 mW u 8 Oma
T.I.M. Ispod granice merenja
Ulazna osetljivost 8 mV za 1 mW u 8 Oma
Odnos signal/šum > -90 dB za 1 mW u 8 Oma
Faktor potiskivanja > 80:1, 20...20.000 Hz 8 Oma
(Damping factor) > 300:1, 20...20.000 Hz 30 Oma
> 6.000:1, 20...20.000 Hz 600 Oma
Poluprovodnici:
Baferski modul: 10 FET-ova
4 Tranzistora
- IC-a
8 Dioda
- Ispravljača
Phono RIAA modul: - FET-ova
52 Tranzistora
- IC-a
10 Dioda
- Ispravljača
Line Amp modul: - FET-ova
48 Tranzistora
- IC-a
12 Dioda
- Ispravljača
Headphones Amp modul: - FET-ova
28 Tranzistora
- IC-a
- Dioda
- Ispravljača
Power Supply module: - FET-ova
- Tranzistora
6 IC-a
15 Dioda
3 Ispravljača
POZADINA
Na ovom projektu sam radio sa drugarima u periodu 1991-1994 go-
dine. Početkom ove godine, prećutno smo odustali od daljeg rada kao
grupa, ali se ja nisam predao.
Bila bi laž reći da smo sve sami razvili - naravno da nismo,
dosta toga je uzeto kao polazna osnova sa raznih strana. Međutim,
tokom rada i eksperimentisanja, osnovne šeme su se toliko izmenile
u odnosu na originale da samo već i zaboravili kada smo prešli nivo
izmena od 33,3%, koliko nam je dovoljno da potpišemo stvar kao
originalni uređaj. Neki sklopovi se više i ne prepoznaju.
Bilo je tu i veoma interesantnih eksperimenata. Na primer, pro-
verili smo u praksi tezu da ležeći elektroliti "bolje zvuče" od
stojećih; ne bih smeo da se zakunem ni da to jeste, ni da to nije
istina, jer je statistički presek A/B testa 5:5, što niko normalan
ne bi mogao priznati kao merodavno, ali je opet isuviše često da
bi se hipoteza mogla olako odbaciti.
Osnovna koncepcija je bila da se dobije širokopojasni uređaj, sa
odzivom od bar 500 kHz; time bi se fazni pomeri u čujnom opsegu
sveli ispod 1/3 trećine konvencionalne granice čujnosti od 15 ste-
peni. Pošto je fazni pomer u neposrednoj vezi sa odzivom (mada to
nije jedina determinanta), svako ko da samo jednu karakteristiku
ili laže, ili tendenciozno misli samo na najbolji deo, tj. linijske
ulaze.
Bez ograničenja, teorijska brzina praćenja bi iznosila preko +/-
100V/uS i to ulaz->izlaz na linijskim signalima, odnosno oko +/-
55 V/uS za MM RIAA ulaz. Na žalost, takve brzine podrazumevaju i
niz problema, od sakupljanja radio učestanosti (zamislite da na
gramofonskom ulazu pokupite Beograd 1 na ST :-)))) do raznog
đubreta koje će se već naći da vam zagorča život, zatim problemi
sa osciliranjem pojačavača (ko zna šta će on sve ponuđivati), itd.
Tek, mi lepo sasečemo sve to kondenzatorom na kaskodnom paru i
ograničimo sve to na oko +/-44V/uS.
Ako uzmemo da i malo efikasni pojačavači zahtevaju 1,5Vrms pobu-
de za nominalnu snagu, to znači da nam je (preračunavanjem)
potrebna brzina od najviše +/- 0,4V/uS čak i za najbrže signale,
kao recimo brze elektronske impulse koje stvara sintesajzer na 20
kHz. Ova brzina je dakle nekih 110 *PUTA* veća od realno potrebne,
pa stoga smatram da nema smisla juriti veće brojke njih samih radi.
Shodno prihvaćenim principima "High-end" audio tehnike, celoku-
pan uređaj je napravljen od diskretnih komponenata, a integrisana
kola se koriste samo u regulaciji napona napajanja, i to uz veoma
velike elektrolite rasprezanja (2.200uF/40V) na ulazu svakog modu-
la. uzgred, ukupno rasprezanje na svakom kanalu pretpojačavača je
8.800uF/40V samo na napajanju, odnosno ukupno 26.400uF samo za na-
pajanje +/- naponima levog i desnog kanala i iz jednog izvora
pojačavača za slušalice. Tome dodajte i lokalno rasprezanje u ukup-
nom iznosu od 34.200uF i dobijate ukupne kapacitete rasprezanja od
pristojnih 60.600uF. Gospodo, čiji pojačavač snage ovde ima tolike
kapacitete?
Naravno, pored elektrolita u rasprezanju, koji filtriraju i sta-
bilizuju napone, tu je i elektronika, koja te napone vodi korak
dalje, ka potpunoj regulaciji na +/-24 za RIAA MC ulaz, +/-30V za
sve ostalo i +/-15V za pojačavač za slušalice. E sada, kada napone
napajanja tako sredite, onda ste zaista odradili posao - onda nije
nikakvo čudo što pojačavač može da izbaci sinusnu pobudu od +/-15V
uz THD manji od 0,1%. To je dovoljno da bilo koji pojačavač snage
ne samo pobudite, već dovedete i do električnog orgazma, koji se
na žalost završava terminacijom pojaćavača i najverovatnije i zvuč-
nika. Dakle, pazite, ovo nije igračka.
Nakon svih ovih godina, još uvek nema jasnog odgovora na pitanje
trebaju li nam ulazni baferi ili ne; jedni su za, drugi su protiv.
Najvažnija funkcija ovih bafera je da prilagode impedanse izlaza
iz izvora impedansama kola u pretpojačavaču, a dodatno mogu ujedna-
čavati nivoe pomoću potenciometara. Pošto sam pristalica teze
"jednostavno je lepo - ali i bezbednije od komplikovanog", ovde su
ulazni baferi rešeni sa FET-ovima, malim japanskim tranzistorima
sa odličnim osobinama i prihvatljivom cenom, ali bez potenciome-
tara. Ako neko baš hoće, može i to da se ubaci, i to veoma lako.
Posebno ću se pozabaviti pitanjem tehnologije, koje uopšte nije
naivno i sporedno; na primer, ovako nešto raditi naprosto vapi za
troslojnom snedvič štampom. Prvo ide na vitroplastu bakar, i to ne
onaj standardni od 70 mikrona, već onaj debeli od 120 mikrona,
preko njega ide pozlata, a preko nje sloj kalaja. Kombinacijom ova
tri elementa, dobijamo sjajan provodnik - ali po obično paprenu
cenu. Ko ono reče da može da reši pitanje pločica?
Ima li zainteresovanih? BTW, sve šeme ću davati *ISKLJUžIVO* u
OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najšire mase, a oni drugi bi
trebali da imaju ovaj program.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.346jegor,
╗╗ Hocemo malo da se Krell-imo? Ima li zainteresovanih?
Jok, praja. Salji, Salji.
hi.fi.347amarilis,
ť Ima li zainteresovanih? BTW, sve seme cu davati *ISKLJUCIVO* u
ť OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najsire mase, a oni drugi bi
ť trebali da imaju ovaj program.
Ponizno te molim da posaljes biblioteke sa tranzistorima jer mi je stvarno
neprijatno da gledam sheme bez tranzistora(a tek da ih realizujem ;>).Moze i
na mail.Ako je suvise dugacka vikni pa cu ti poslati disketlu.Hvala :)
Pozdrav za sve ljubitelje
DOBROG(i veeeoma skupog ) zvuka
hi.fi.348saricl,
!!! one sa tri rupe od 40-50W/8 Oma treba mom prijatelju barem
!!! par ali poželjno dva para !!!!
Ima ih u robnim kućama Beograd.
hi.fi.349saricl,
!!! onaj standardni od 70 mikrona, već onaj debeli od 120 mikrona,
!!! preko njega ide pozlata, a preko nje sloj kalaja. Kombinacijom ova
!!! tri elementa, dobijamo sjajan provodnik - ali po obično paprenu
!!! cenu. Ko ono reče da može da reši pitanje pločica?
!!! Ima li zainteresovanih? BTW, sve šeme ću davati *ISKLJUžIVO* u
!!! OrCAD 4.2 formatu - ovo nije za najšire mase, a oni drugi bi
!!! trebali da imaju ovaj program.
Svojevremeno sam govorio da mogu rešiti štampu. S obzirom da smo ušli
u vode koje mi se čine prilično specifične moram da proverim dali
čovek koji je za mene do sada radio štampu uopšte radi "sendvič" i
po kojoj ceni pa ako ima jeftinije..
Dakle što se cene i mogućnosti štampe tiče odgovor stiže jednog od
narednih dana.
Inače nudio sam se i za projektovanje štampe. Sve što sam rekao stoji
od pripreme do gotovih ploča na kućnu adresu, ali za projektovanje
nisam siguran. Odnosno mogu da isprojektujem takvu štampu ali će da
traje sa obzirom da mi počinju predavanja od oktobra a uporedo sa tim
treba i servis da vodim i radim.:)(
Stoga ako se nenađe niko drugi ostajem kod onog što sam rekao ,
a ako se nađe puno sreće i svako dobro.
hi.fi.350dveselinovic,
Nije zaboravljeno, ama nikako mi nije jasno zašto to ne može da se
odradi programski. Sad, da li će to biti OrCAD ili TANGO ili nešto
treće, nije mnogo bitno; bitno je samo to da se odrede neki standardi
kako te naše pločice treba da izgledaju. Kada se jednom dobije film,
stvar je izbora da li će se ići na sendvič ili standardnu pločicu.
A ako je za ručno projektovanje, to sam nekada radio jako brzo i
prilično dobro, jedino što to traži vremena koga trenutno nemam i do
kraja godine ga neću ni imati zbog lista.
Hajde da se snađemo na najbolji način, a početak je svakako da
vidimo ko je uopšte zainteresovan za koji projekat.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.351pifat,
Kazu da se oni ovde povremeno javljaju, pa da pokusam. Molim sve radio-amater
e Sezamovce da mi sibnu e-mail, pa da nesto preduzmemo.
73, Igor YT1MM
hi.fi.352zqusovac,
> 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju,
> koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta.
Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo jedan
odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem).
poz,
zq
hi.fi.353dveselinovic,
Buffer Input Board
Pločica sadrži električno odvojene bafere za levi i desni kanal.
žak je i naponska regulacija potpuno odvojena, što je skuplje, ali
bolje kako zbog preciznosti stabilizacije (u ovom slučaju malo
važno), tako i zbog smanjenja preslikavanja kanala na kanal. Jedino
zajedničko mesto oba kanala je u centralnoj tačci mase. Ovo je
nužno zbog odličnih performansi CD plejera, koje nema smisla kom-
promitovati u narednom stepenu. Prikazani sklop garantuje odvajanje
kanala i preslušavanje na nivou CD plejera, tj. > - 80 dB,
20...20.000 Hz.
Svaki ulaz je baferovan jednim običnim FET tranzistorom japanske
proizvodnje (2SK163). Signal je na ulazu u bafer filtriran od nepo-
trebnih i opasnih visokih učestanosti, a na izlazu su filtrirane
super niske učestanosti, sa granicom sečenja od -3 dB na oko 0,03
Hz.
Svaka grana napajanja svakog kanala ima sopstvenu naponsku regu-
laciju, koju čini po jedan BD139 ili 140 tranzistor. Potreban napon
se dobija pomoću zener diode od 18V povezane na bazu tranzistora,
koja je dopunjena dodatnom diodom 1N4148 ne radi kompenzovanja
0,65/0,7V pada napona na tranzistoru, već radi poboljšanja termičke
stabilnosti. Sklopu prethodi elektrolit, a iza sklopa se nalazi
dodatno filtriranje pomoću RC člana, sa graničnom učestanosti od -
3dB na oko 3 Hz; izostavljajući sve ostalo, samo ovaj filter potis-
kuje sve smetnje sa oko 20 dB (10:1) na 20 Hz, a radi se o već više
puta filtriranom naponu.
Ova pločica je opciona u svakom smislu. Može se u celosti izba-
citi, pa se signal sa selektora može voditi neposredno na Line Amp
pločicu, jer prvi op amp na njoj sasvim lepo služi kao bafer.
Alternativno, može se smanjiti broj ulaza na ovoj pločici na bilo
koji željeni broj; time se zadovoljavaju specifične potrebe koris-
nika, a opet se ostavlja prostora za naknadna proširenja. Najzad,
ova pločica se može koristiti kao univerzalni bafer, tj. nije
neraskidivo vezana za samo ovaj projekat.
Phono RIAA MC/MM Amplifier
Zadatak ove pločice je da pojača i koriguje sve signale sa bilo
koje zvučnice klasičnog gramofona, bez obzira da li je MC ili MM
tipa, i bez obzira na njen naponski izlaz.
Kanali su potpuno električno odvojeni, sa posebnim napajanjima
i masama, koje se susreću samo u centralnoj tačci masa. Dopunski,
svaka grana svakog napajanja je filtrirana sa po jednim elektroli-
tom od 2.200uF, a MC odeljak ima istu vrstu filtracije. Kada se sve
sabere, samo filteri na ovoj pločici imaju ukupne kapacitete od
6.600uF *PO GRANI*, odnosno 13.200 uF po kanalu, odnosno 26.400 uF
ukupno. Time zaključujemo da što se šuma iz napajanja tiče, možemo
ga zaboraviti jer je sveden na nivo kvaliteta elektrolita - a ulaz-
ni napon je već prethodno i filtriran, i regulisan.
Specifičnost MC stepena se sastoji u tome što *NEMA ULAZNIH
ELEKTROLITA*. Dalje, rešenje pojačanja je nađeno u serijskoj/pa-
ralelnoj vezi čak četiri tranzistora, čime se obezbeđuje da se
svaki od njih nađe u optimalnom režimu rada. U idealnom slučaju,
oni bi trebali da budu savršeno upareni, što je u praksi gotovo
nemoguće postići; međutim, pošto ih je dosta, i pošto rade u za
njih najpovoljnijem režimu, realna otstupanja će biti dovoljno mala
da budu zanemariva - pod uslovom da svi tranzistori potiču od istog
proizvođača i iz iste tranše. Ipak, uprkos svemu, preporučuje se
uparivanje na raspoloživom nivou tehnike.
Pošto je pojačavanje MC signala faktički dvostepena rabota, sas-
vim prirodno je što se sa ovog ulaza ne može očekivati onaj stepen
preciznosti kao sa samo jednom, tj. MM ulaza. Uprkos tome, otstupa-
nje od idealne RIAA krive je dovoljno malo da bude zanemarivo u
praksi; daleko je bitniji kvalitet zvuka, a za njegov opis, postoji
samo jedna rečenica - poslušajte neku bolju zvučnicu i sve će vam
biti jasno.
MC stepen ima zadatak da signal pojača nekih 20 puta (26 dB).
Izlaz sa ovog stepena se vodi na selektor MC ili MM ulaza, a izvod
sa selektora je povezan na ulaz op amp-a napravljenog od diskretnih
komponenata (dakle, nije IC, nego ekvivalent IC-a od pojedinačnih
tranzistora). Koristi veoma niskošumne tranzistore serije BC
550/560 (Noise figure: < 1 dB), a svi otpornici bi trebalo da budu
metaloslojni sa 1% tolerancije, pre svega zbog šuma.
MM stepen takođe koristi diskretne komponente niskošumne genera-
cije. Na šemi ulazni stepen čine dva diskretna tranzistora
klasičnog tipa; pošto ulazni stepen ima strujno ogledalo, čiji je
zadatak da usaglasi diferencijalno spojene tranzistore. U tom
smislu, diskretni tranzistori sasvim zadovoljavaju, utoliko pre što
postoji i potenciometar za "in situ" usaglašavanje.
Dve napomene. Prvo, činjenica da postoji strujno ogledalo ne
oslobađa obaveze da se svi parno vezani tranzistori ipak koliko-
toliko upare. Svako uparivanje će samo doneti dobiti, u to budite
sigurni. Drugo, uprkos postojanju okolnih kola, VEOMA se preporu-
čuje zamena diskretnih tranzistora dualnim super uparenim i super
niskošumnim parom. Idealno, to bi trebao da bude MAT-03 (ili SSM
2210), ili ako se on ne može naći odnosno ako je preskup (cena oko
DM 24 u Nemačkoj), bar sa LM 394 (cena oko DM 8,80 u Nemačkoj za
TO-39 kućište u metalu). Razlog je naravno prvo i pre svega šum -
oba navedena tipa imaju izuzetno mali nivo šuma, toliko da da MAT-
03 ima kompozitni šum (tj. kombinovani šum oba tranzistora) ispod
TEORIJSKOG nivoa šuma otpornika, dok je LM na samoj granici
teorijskog šuma otpornika. Naravno, tu su i sve dobiti od
uparivanja na nivou razlika od +/- 0,25%.
Signal se dalje vuče na drugi stepen naponskog pojačavača, koji
se nalazi u kaskodnom spoju. Kontrolisani izvor struje za ovaj spoj
čine donja dva tranzistora, od koji se jedan koristi kao zener
dioda. Najzad, signal se vodi na komplementarni par izlaznih
tranzistora, koji faktički imaju ulogu strujnog pojačanja. Ovo je
veoma poželjno, jer je ipak potrebna neka struja da puni elektrolit
u grani negativne reakcije. Taj elektrolit je dat kao klasičan, ali
pošto se radi o veoma malim naponima, ispod 1V, i ako niste
plašljivi, stavite tu tantalski elektrolit, ili alternativno veoma
kvalitetan Roederstein (Roe) bipolarni elektrolit. Poenta je da on
treba da bude veoma kvalitetan.
Kondenztaor od 39 pF veštački usporava kolo na oko +/- 44 V/uS.
Pošto se zna da je teorijski maksimum brzine potreban pojačavaču
za 1 Vrms izlaza oko +/- 0,4 V/uS (čak i u slučaju veoma brzih
impulsa koje proizvode sintesajzeri na 20 kHz), recimo da je data
brzina dovoljna da ne pretstavlja bilo kakav problem. Ovakvo
usporavanje je u suprotnosti sa teorijom, koja navodi da je rešenje
za eliminaciju TIM-a ne usporavanje, već ubrzavanje kola; međutim,
što se toga tiče, TIM-a ionako nema, odnosno nalazi se ispod
granica pouzdanog merenja, tj. ispod nivoa od 0,001% (proračunski
je negde oko 0,0002% u najgorem slučaju), tako da ova funkcija
otpada. Razlog zbog koga se taj kondenzator tu stavlja je da spreči
pojačavanje eventualnih parazitskih signala, pre svega od radio
talasa - potsećam da već od 200 kHz nagore ulazimo u radio
područije, a od 500 kHz su već srednji talasi. Dakle, da ne bude
ona stara - pretpojačavač mi hvata sve stanice sem železničke.
RIAA ekvalizacija je potpuno pasivna, sasvim u saglasnosti sa
nivoom uređaja. Međutim, ona se nalazi IZA kola, a ne ispred, čime
se eliminiše najveći deo problema u vezi sa čudnim interakcijama
između neobičnih zvučnica i RIAA mreže. Odavno se zna da je ovo
dokazano najbolje rešenje, a ne koristi se često jednostavno zato
što podrazumeva veoma velike napone napajanja kako bi se izbegla
interna zasićenja nekog od stepena pojačanja u radu sa RIAA
signalima, koji, da potsetim, imaju basove potisnute za 20 dB i
visoke izdignute za 20 dB (10:1), pa se tako formiran signal pride
pojačava za bar 50 puta. Pošto se pretpojačavač napaja sa neobično
velikim naponima od +/- 30 V, i pošto mu to dozvoljava izlazne
napone od oko +/- 26 V vršno, odnosno +/- 18,5 Vrms, ovde je taj
problem realno izbegnut.
Linijski pojačavač
On je u osnovi sasvim isti kao i MM deo RIAA pojačavača. Redno
su vezana dva takva pojačavača, pri čemu prvi pojačava koliko je
potrebno da se pobude tonske kontrole. Tonske kontrole? U ovakvom
uređaju? Da, ali su 100% pasivne (provereno bolje) i imaju sasvim
razumne opsege dejstva, tj. nema preterivanja sa +/-20dB kao kod
komercijalnih uređaja. Ko baš neće, neka ih zameni otpornikom i
mirna Bosna (a Bosna mirna ne zna se!:-)))))).
Pojačavač za slušalice u čistoj klasi A
U osnovi, radi se o op amp tehnologiji pretočenoj u kolo sa
diskretnim komponentama. Sastoji se od dva stepena naponskog
(diferencijalni par i Darlingtonov spoj) i dva stepena strujnog
pojačanja (emittor-follower). Za ogroman deo slušalica na tržištu,
nikada se neće izaći iz čiste klase A jednostavno zato što će se,
pre nego što se pređe u klasu B, dogoditi jedna od dve stvari, ili
obe zajedno: 1) vi ćete ogluveti jer ćete biti izloženi zvučnim
pritiscima od 130+ dB, ili 2) slušalice će pregoreti. A tek da ne
brinete, pojačavač može da isporuči čak oko 8 W (!!!) kada se baš
potera - dovoljno i za prave zvučnike.
Vrlina mu je enorman faktor prigušenja - kada na njega povežete
slušalice, znaćete šta to znači. Uzgred, fazni pomer 20.20.000 Hz
je kod njega manji od 0,5 stepeni.
Ne zaboravite da izlazne transitore treba jako dobro hladiti;
predlažem veliki rebrasti hladnjak na koji će se montirati sva
četiri izlazna stranzistora, sa Rth < 1 stepen celzijusa, širina
najmanje 8 cm, visina najmanje 5 cm, dubina rebra najmanje 4 cm.
Preklapanje
Nije prikazano jer nemam pojma koliko ulaza hoćete i kako
mislite da ih povežete. Neko insistira na odvojenim selektorima
izvora za slušanje i izvoda za snimanje, nekome sve to ne treba i
srećan je sa dva klip-klap preklopa (izvor i monitor), itd. To
ostaje vama da sami rešite po sopstvenoj želji.
Pozdrav,
DVV
ultra.ziphi.fi.354stefan,
> > 2. (znatno vaznije): Kome da nosim zvucnike za dijagnozu i operaciju,
> > koliko je isti pouzdan i koliko ce to zadovoljstvo da me kosta.
>
> Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo jedan
> odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem).
Sorry, ja prevideh ovu tvoju poruku. Ako ti još uvek treba majstor probaj
ovde: Siniša Rankov 611-230.
hi.fi.355diag,
> Eh divne li grupe, za deset dana na konkretno pitnje dobih samo
> jedan odgovor (na kojem se najtoplije zahvaljujem).
>
> poz,
> zq
Evo ti još pa uporedi cene. "Arsi" servis. Tel.011/660878
"NN" servis Tel.011/631730
Za ove ljude ne znam kako i koliko dobro rade?.
Goran
hi.fi.356zcvele,
Neko se raspitivao za kablove (kvalitetne) za zvučnike. Moj komšija raspolaže
većom količinom istih pa ko je zainteresovan neka mi se javi na mil da mu dam
phone.
Cvele
hi.fi.357zqusovac,
> Evo ti jos pa uporedi cene. "Arsi" servis. Tel.011/660878
> "NN" servis Tel.011/631730
Hvala.
poz,
zq
hi.fi.358saricl,
!!! Hajde da se snađemo na najbolji način, a početak je svakako da
!!! vidimo ko je uopšte zainteresovan za koji projekat.
Pa mislim da je dimenzija od 100x160 (evropa format) sasvim odgovarajuća
za mono blok.
Inače ja sam radio i još uvek radim otalu pa kad završimmi proverim
ploče tog pojačala stiže izgled (fajl za štampu u HPGL formatu i
raspored)
Inače sam zainteresovan za hiqproj2. odnosno za 50W u 8R i to Krell
klasa.
Mislim da će projektovanje štampi štampi za ova dva pojačala
zadovoljiti većinu samograditelja. Eventualno Mosproj naknadno,
pogotovo što i jedno i drugo pojačalo može da se radi u nekoliko klasa
zavisno od upotrebljenih delova.
Pretpojačalo se nameće samo po sebi ali ja konkretno za sada nisam
zainteresovan zbog nedostatka finansija.
Inače pustiti mašini da vuče jednoslojnu štampu za pojačalo je ravno ludosti
bar sa onim programima koje ja imam. Imaju jako idootske algoritme
tako da im ni neke mnogo trivijalnije stvari nebih dao da projektuju.
So ostaje ručno projektovanje na računaru, što mnogo olakšava, ali je
ipak još uvek ručno , a to gutavreme.
hi.fi.359saricl,
Kao što sam obećao evo štampe za OTTAOLA pojačavač.
ottala.ziphi.fi.361sjocic,
Pošto uskoro nameravam da nabavljam pojačalo, a u velikoj sam
dilemi po pitanju odluke, molio bih cenjeni auditorijum da
mi pomogne svojim savetima. Naime u planu su sledeći modeli:
Harman Kardon 6550...............1400 dem cena :((
Marantz PM 53.....................850 dem cena :)
Denon PMA 915 R..................1150 dem cena
Sony TAF ??? MOSFET 145W/4 Oma..1300 dem ?!?
E sad, koji od modela daje najbolji odnos cena/kvalitet ?
Unapred hvala na pomoći :)
ps. Navedene cene su cene iz Belton komerca. Da li bi (i koliko)
bila jeftinija nabavka u Madjarskoj?
hi.fi.362funky,
Belton komerc računa 85 % štic ako se plaća preko računa. Danas su mi
tražili za Tascama 112 Mk2 (kaset dek) 4800 din (!) a za technicsa SL1210-2
gramofon 2400 :)))))
Cene su inače 2600 DEM i 1300 DEM. I to "na prijateljskoj osnovi".
A,da. Technics je bez glave :)
hi.fi.363dveselinovic,
Ja glasam za H/K, utoliko pre što imam baš navedeni model. Sjajan
je.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.364sjocic,
├> Ja glasam za H/K, utoliko pre što imam baš navedeni model. Sjajan
├> je.
Niko ne osporava da je H/K sjajno pojačalo, pitanje je samo
da li je baš toliko bolji od npr. Marantza PM 53 da je i skuplji
500 dem ?!?
hi.fi.365himera,
Gde mogu da nadjem dek SANSUI SC3100. Ako neko ima neka mi obavezno javi.
hi.fi.366cnenad,
ŁŁŁ A,da. Technics je bez glave :)
1300 za to ? Pa on je odavno u Minhenu koštao oko 950 DEM, cena jer verujem
od tada podosta i pala. žisto sumnjam da može da se nađe sa Stenton 680
550 glavom iznad 1100 (naravno ako imaš nekog da ih donese iz Deutsch :) ?
hi.fi.367jegor,
Evo nekih malo novijih cena iz nemackog Stereoplay-a.
dekovi:
TEAC V 7000 gold..............666.- !!!!!
AIWA ADF 910..................499.-
PIONEER CTS 620...............595.-
PIONEER CTS 820s..............699.-
SONY TCK 711s.................610.-
SONY TCK 808s.................799.-
AKAI GX 75 mkII...............766.-
TECHNICS RSBX 747.............555.-
KENWOOD KX 7050...............566.-
KENWOOD KX 7050s..............799.-
CD Playeri:
SONY CDP 711..................415.-
SONY CDPX 505 ES............1.444.-
DENON DCD 695.................419.-
DENON DCD 1290................733.-
PIONEER PDS 702...............566.-
PIONEER PDS 802...............666.-
TECHNICS SLPG 740A............477.-
KENWOOD DP 5050...............477.-
MARANTZ CD 52 mkII............475.-
MARANTZ CD 53.................519.-
MARANTZ CD 63.................599.-
pojacala:
HARMAN KARDON 6500............690.- sa garancijom, valjda neko ciscenje
magacina
HARMAN KARDON 6550............799.-
ROTEL RA 960 BX...............578.-
ROTEL RA 980 BX...............795.-
MUSICAL FIDELITY B1...........599.-
MISSION CYRUS 1...............599.-
ARCAM ALPHA 5.................622.-
MARANTZ PM 63.................649.-
Sve cene su normalno u markama i preuzete su iz prilozenih cenovnika raznih
trgovackih
kuca. Pokusao sam da izaberem najpovoljnije ponude. Inace sledeceg vikenda
stize najnoviji
broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet
najzanimljivije ponude.
POZDRAV!!
hi.fi.368jegor,
╗╗ 1300 za to ? Pa on je odavno u Minhenu kostao oko 950 DEM
U Minhenu kosta 822 dem.
hi.fi.369sjocic,
├> broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet
├> najzanimljivije ponude.
Ima zainteresovanih, pa ako ti nije tesko, lepo bi bilo :)
hi.fi.370dveselinovic,
U vreme kada sam i sam bio za kupovinu, naravno da sam po gradu
pojurio malo potencijalne konkurente, koji se svode na firme Marantz,
Onkyo i Denon. Onkyo nisam mogao da nađem, a Denon je otpao na
slušanju; svaka čast modelima 250 i 350, ono veće nije ono pravo.
Ostade Marantz, firma koju inače izuzetno poštujem.
Elem, odem ja da ga čujem kod nekog čoveka do koga sam došao na
1001 način, ono drugar drugarovog drugara. žovek je imao B&W
zvučnike, mislim da su 620, onaj sa pasivnom membranom ispod basa,
dvosistemac, stojeći, Thorens+Ortofon, Marantz CD53, Akai kasetofon i
Sony tjuner. Tu mi odvalimo žvaku i slušanjac, odoh tamo u 11 pre
podne, dođoh kući u 10 uveče.:-))))
Po meni, Marantz nema definiciju koju ima H/K. Marantz je imao
snagu basa, ali mu bas nije bio nešto posebno čist; srednji su bili
OK, a visoki su mi delovali pomalo izveštačeno, izvedeno, kao da ih
je prvo polirao i malo bojio pa tek onda puštao. Ne bih rekao da je
to loš uređaj - kao plus mu pišem izuzetan ritam i koherenciju, iako
je malo bojio zvuk, sve je bilo nekako lepo spojeno u celinu, ništa
nije vuklo onako za sebe. Međutim, najviše mu zameram nedostatak
širine zvučne pozornice, isuviše mi je ravan i dvodimenzionalan.
Uopšte ne liči na model SE52, koji je po meni daleko bolji kao
uređaj.
I tako ja uzmem H/K 6550. Po cenu da me smatrate uobraženim,
tvrdim da do sada nisam čuo tako kompletan uređaj u toj kategoriji
snage od serijskih uređaja, uključujući i Rotele, Arcame, itd. Jedini
drugi uređaj koji je apsolutno na tom nivou kvaliteta je Audolab
8000A, ali on je tu i po ceni.
Da li razlika u zvuku vredi razliku u parama mislim da zavisi od
ostalih komponenata sistema. U mom slučaju, apsolutno vredi, jer imam
zvučne kutije koje koštaju recimo 2-2,5 puta više od pojačavača (a po
meni, tako i treba da bude); Technics tjuner (ST-570G) smatram
odličnim tjunerom i dan-danas, posle evo 4 godine od kupovine i teško
ću ga skoro zameniti, a kombinacija Dual+Ortofon je već vremenom
dokazana kao sasvim korektna (mada ne i izuzetna). Od Marantz-a sam
uzeo CD plejer 53 i smatram da sam tu napravio sjajan posao; tvrdim
da Marantz ima daleko topliji zvuk od Sony-ja, sa dalko više udarca
na basu. Cela tonska slika je drugačija, Sony je tamo negde iza
zvučnika, sve je tu, ali je nekako povučeno, dok Marantz sve to baca
napred, ka slušaocu, ispred zvučnika, nekako sa više života.
Najzad, potsećam da sam ja svojevremeno investirao ne baš male
pare u RG58/U koaksijalne kablove sa mesinganim pozlaćenim RCA Cinch
džekovima, koji služe povezivanju svih elemenata sistema, a od ranije
koristim QED 79 strand kabl za vezu sa zvučnicima.
Ovo ti navodim kao možda mali savet - ako si stisnut sa parama,
uzmi Marantz-a a razliku do H/K uloži u kablove. Tvrdim ti da nećeš
verovati razlici kada u jednom cugu zameniš samo vezne kablove
sistema, pa onda i one do zvučnika. Dok to ne uradiš, *TVRDIM* da
nećeš znati šta sve tvoj sistem može takav kakav je, a kamo li sa
osvežavanjem novim komponentama.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.372panco,
Slazem se,bilo bi lepo :)
hi.fi.373cnenad,
ŁŁŁ broj Stereoplaya, pa ako ima interesovanja ja cu da proberem opet
Naravno da ima, nadam se da je lista malo veća pa bi mogao celu da je
preneseš.
Ne vidim u listi AKAI GX 95 MKII ?
Imaju li cene gramofona, glava, audio mikseta ?
hi.fi.374cnenad,
ŁŁŁ U Minhenu kosta 822 dem.
Zadnja cena za koju sam pouzdano znao je bila 950 dem početkom 92 godine u
"Saturn-Hansa" Minhen.
Kao što rekoh, naravno da je cena drastično pala do danas i ti si mi to
tvojim odgovorom potvrdio.
Samo, sumnjam da je ovo ona prava klasa ! Konkretno, znalo se da su postojale
dve verzije gramofona, malo lošija i ona prava. Šta je to toliko bilo lošije
ne znam ali je bila neka razlika u ceni pa su naši to provalili i uzimali
ove jeftinije i prodavali po ceni onih pravih. Navodno, podaci na etiketi
koji su odavali razlike, nisu bili isti. Ako neko zna više o ovome nek ne
ćuti ! ;)
BTW, ono što mi je oduvek kod njega smetalo je da hidraulika za onu svetiljku
pored diska vrlo brzo propadne i svetiljka kad se spusti na dole veoma brzo
iskoči odnosno vrati se u radni položaj dok kod novih gramofona polako klizi
na gore :)
hi.fi.375jegor,
╗╗ Ne vidim u listi AKAI GX 95 MKII ?
╗╗ Imaju li cene gramofona, glava, audio mikseta ?
Ni ja ga zacudo nisam nasao ni u jednoj listi.
Ponuda gramofona je ocajna. Gledajuci ono sto se nudi,
izgleda da je gramofon postao sprava bogatih i matorih
smekera. One prave stvari od par hiljada maraka + necu
ni da kacim (ko ima pare za njih ima pare i da kupi ovaj
casopis), tako da su ovde samo one najinteresantnije.
gramofoni:
TECHNICS SL 1210 mkII....................822.-
THORENS TD 280 IV........................429.-
THORENS TD 320 III.......................725.-
LINN BASIC + AKITO.......................779.-
REGA PLANAR 3............................769.-
Ne pitajte me gde se dede DUAL. nisam nasao ni jednog.
hi.fi.376cnenad,
ŁŁŁ Ni ja ga zacudo nisam nasao ni u jednoj listi.
Tačno kažeš, začudo... U vreme kad se pojavio izazvao je mnogo kontroverzi,
neki su ga hvalili, neki kudili, uglavnom ispostavilo se da je stvarno
vrhunski, kad se majstorski uradi kalibracija bez nekih preterivanja
snimak je fenomenalan. Posle vidim da ga je AIWA sa 910-kom ubila po ceni.
hi.fi.377pifat,
Ja sam 1990. kupio Rega Planar 3 + Rega Elys glavu. Gramofon je arhaican po
pitanju komandi, ali sjajno radi - nije mi na odmet s obzirom na gomilu vinila
koji imam. Tada sam kupio i Mission Cyrus One pojacalo. Kako je isporuka bila
postom, Englezi su ispali maksimalno fer, napisavsi na kutiji cenu od 75 GBP
(prava cena je bila 150, sa sve prevozom - u UK je tada cena sa VAT-om bila 200
GBP - a i sprava je slata avionom). Ne znam da li bi cena na kutiji bila OK kod
nasih carinika, jer je cale imao dozvolu za uvoz, no imajuci u vidu "siroko
poznati" Cyrus, verovatno ga ne bi nasli u katalogu.
Igor
hi.fi.378dr.grba,
>> postom, Englezi su ispali maksimalno fer, napisavsi na kutiji cenu od 75
>> GBP (prava cena je bila 150, sa sve prevozom - u UK je tada cena sa VAT-om
>> bila 200 GBP - a i sprava je slata avionom). Ne znam da li bi cena na
Stara praksa: meni su na pakete ploča vredne 12-15 funti pisali da je cena
4.75 funti, taman malo manje od ondašnje crvene crte za plaćanje carine na
ploče. Nisu oni blesavi...
hi.fi.379evlad,
>> ploce. Nisu oni blesavi...
To bi se pre moglo nazvati poslovnost, jer si im trebao sa parama i drugi
put, sto kod nas nije praksa.
Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa (ako ima sta posle deranja)
hi.fi.380jasicp,
> P.S. Ako trebaju neke informacije u vezi antene slobodno baci pitanje na mail
> Posto radim u ovoj firmi mislim da mozes da dobijes odgovor iz prve ruke
Hvala, ali vise ne treba. Trebalo mojoj bivsoj devojci, a posto ima
spomenuti pridev, to vise informacija i nije potrebna :),:(.
hi.fi.381jasicp,
> Sve ovo podrazumeva i zaista mocne hladnjake. Njihov Rth treba
> da bude < 0,4, sto podrazumeva kuciste od bar 3 HE (13,2 cm), sa
> hladnjacima od 10-12,5 visine, u zavisnosti od njihove efikasnosti
> po cm visine.
Zasto se nikad ne pokusa sa PC ventilatorima ? Valjda je EM polje koje
stvaraju isto toliko malo primetno kao kod racunara ( bezopasno ).
hi.fi.382drndi,
Pozdrav!
Potrebna mi je pomoc u vezi jedne mini linije (Sony FH-414 II ). Naime imam
strasnih problema da nadjem signal radio stanica (FM naravno). Cak i kada uspem
to su ove najjace (202, I program, itd. ) i uzasno se cuju - krci, susti itd. E
sad, pozadi se nalazi predvidjen ulaz za dodatnu antenu i pise FM75 oma. Mene
interesuje sta tu prikljuciti, kako to izvesti itd. Please make it simple,
posto se slabo razumem u takve stvari.
Hvala unapred.
hi.fi.383dr.grba,
>> Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa
**********
Evo, dragi gledaoci, šta se zbiva kada nemate YU slova uključena. (((:
hi.fi.384dveselinovic,
Običan koaksijalni kabl, isti kao i za TV, a sa druge strane
antena. Ako nemaš prevelike zahteve, sobna antena sa pojačavačem će
te sasvim zadovoljiti, ima lepo pojačanje 20-26 dB (10...20:1), što
znači da na tjunerskom ulazu možeš računati na bilo šta između 250 i
630 mikrovolti signala (zavisi i od lokacije). Pošto većina tjunera
postiže 95% performansi već na 500-600 mikrovolti, to je to.
Ako baš hoćeš vrhunski kvalitet, onda ti ne gine spoljna antena.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.385dveselinovic,
SAJAM U NOVOM SADU:
Sastanak 14:00 - 14:30 kod štanda firme COMTEC u sredu, 05.10.
Ideja je da se ode na kaljektivnu razvaljotku od ručka, sa pričom,
zezanjem i podjebavanjem uz meze.:-)))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Tarajče i ja smo već potpisani za taj termin.
hi.fi.386evlad,
>>>> Nasa prksa: Daj da ga oderem pa posle ko ga sisa
>> Evo, dragi gledaoci, sta se zbiva kada nemate YU slova ukljucena. (((:
E bas necu YU slova !
[Long live ASCII]
hi.fi.387oki.,
>>
>> Ako baš hoćeš vrhunski kvalitet, onda ti ne gine spoljna antena.
Jedno pitanje u vezi toga. Koja je najbolja (spoljna) antena za FM
područje? Hteo bi da 'pohvatam' što više stanica, pa me zanima šta
da nabavim :). Sada sam priljučen na TV antenu, pa razmišljam da nabavim
posebnu antenu za radio.
Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.388dveselinovic,
Pa, ako baš hoćeš sve, trebaće ti bar dve antene, ili jedan sa
rotorom. Maltene bilo koja će ti odraditi posao ako živiš u samom
gradu i ako nisi baš u nekoj gadnoj rupi, ili okružen soliterima. E,
onda tu idu pojačavači, pa filteri, pa skretnice i sve to ispadne da
košta kao neki Sequerra tuner.:-))))
Šalim se, u praksi dosta zavisi od toga gde si. Ja recimo stanujem
u osmospratnici koja je sama za sebe, tj. najviša je zgrada od
susednih. Mene je pokrivala jedna jedina antena i za Studio B i za
radio Beograd; sada ne znam kako bi to izgledalo sa svim lokalnim
stanicama. I to bez pojačavača i skretnica.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.389oki.,
>> Pa, ako baš hoćeš sve, trebaće ti bar dve antene, ili jedan sa
>> rotorom. Maltene bilo koja će ti odraditi posao ako živiš u samom
>> gradu i ako nisi baš u nekoj gadnoj rupi, ili okružen soliterima. E,
Ups, izvinjavam se, nisam naveo veoma bitnu cinjenicu, a to je da sam u
Zrenjaninu (u blizini nema solitera :) ). Mene konkretno zanima koliko
dobro moze da TV antena zameni radio antenu? Kakve sve radio antene postoje?
Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.390dveselinovic,
U principu, TV antena može da odglumi FM antenu, ali to nije
srećno rešenje i nikada ga ne bih savetovao, sem kao priručno i
privremeno.
UKT ili FM antena imaš koliko ti duša želi, od jednostavnih i
jeftinih do složenih, velikih i skupih. Mogu biti statične ili
rotacione, sa memorijama. Pošto si u Zrenjaninu, za tebe bi posao
odradile dve antene - jedna ka Beogradu, druga ka Novom Sadu. Obe ne
bi smele da te koštaju više od (2x20) DM 40, ali na to valja dodati
kabl i spojku dva ulaza u jedan izlaz, koji ide na tjuner. U
zavisnosti od broja elemenata, zavisiće i pojačanje antena, a može se
kretati od 8 do 40 dB (2,5...100:1). Jedan pojačavač između sabirnice
i tjunera bi to dalje mogao da pojača za sledećih 20-40 dB
(10...100:1), što znači da teorijski možeš dobiti pojačanje i od
10.000:1.
E sad, ako pretpostavimo da nisi neki FM lovac na izgubljene
stanice, prosečna antena od nekih 4-6 elemenata ne bi trebalo da te
košta više od DM 20, odnosno DM 40 za obe. Kabl ne bi trebalo da te
košta više od daljih DM 20, skretnice i pojačavač daljih DM 40-60.
Ukupno dakle DM 100-120. Za te pare, trebalo bi da dobiješ pojačanje
od bar 40 dB (100:1), verovatnije 46 dB (200:1). Ako imaš čist
pregled do Beograda i N. Sada, time bi trebalo du ujuriš u tjuner
najveći deo FM stanica, računajući i relativno slabe lokalne stanice,
kao recimo Pingvin, B92, Radio Indeks, itd. Ako se antene postave
dobro, kvalitet zvuka bi mogao čak i da te iznenadi, mada to naravno
jako zavisi od tjunera. Međutim, ako nisi okružen velikim zgradama,
antenama se rešavaš najvećeg neprijatelja UKT-a, a to su reflektovani
signali sa izobličenom amplitudom (ono "AM Suppression xx dB" u
specifikacijama).
Uzgred, sa dobrim signalom, ponekada se zapanjim kako tjuner može
dobro da zvuči, maltene kao da sviram lokalno na sistemu, a ne iz
radio stanice. Na žalost, to često zavisi od raspoloženja tonskog
tehničara u studiju.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.391dr.grba,
>> Sastanak 14:00 - 14:30 kod štanda firme COMTEC u sredu, 05.10.
E, a ja dolazim u četvrtak... ):
DVV, da li si u četvrtak na sajmu?
hi.fi.392amarilis,
ť SAJAM U NOVOM SADU:
ť
ť Sastanak 14:00 - 14:30 kod standa firme COMTEC u sredu, 05.10.
ť Ideja je da se ode na kaljektivnu razvaljotku od rucka, sa
ť pricom, zezanjem i podjebavanjem uz meze.:-)))))
E bas mi je zao jer ne mogu pre subote.Pitanje dali je sajam otvoren i u subotu
(pise lepo do osmog)?
hi.fi.393mavava,
Da li neko zna gde mogu da se kupe kablovi za činčeve NA METAR.
Hoću dada vežem DEK i pojačalo. Ne odgovaraju mi oni standardni,
kratki su.
hi.fi.394amarilis,
Evo mog doprinosa.Radi se o izlaznom pojacalu i to prilicno kvalitetnom.Uz
poruku je .zip u kome se nalazi shema za orcad i malo objasnjenje.
poweramp.ziphi.fi.395vstan,
Dobih juce jednu reklamnu kesu Deutsche Grammophon-a
na kojoj pise "4D audio recording". Kakva je sad to
novotarija ?
hi.fi.396oki.,
Zahvaljujem se na veoma iscrpnom odgovoru. Sad cu da se bacim u
potragu za antenom :).
Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.397dveselinovic,
Nema na čemu i puno sreće. Da si u Beogradu, mogao bi da nazoveš
neki od niza servisa koji to rade, a kako je kod tebe, ne znam.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.398vstan,
Ima li da je ko prisutan na sajmu u Novom Sadu u sredu ?
Da se eventualno nadjemo. Ajde jedan brz dogovor gde i kada :)
hi.fi.399oki.,
>> Nema na čemu i puno sreće. Da si u Beogradu, mogao bi da nazoveš
>> neki od niza servisa koji to rade, a kako je kod tebe, ne znam.
Pa, BG nije tako daleko :). Imaš li neke adrese (tel.) u BG na koje bi
mogao da potrazim antenu?
Pozdrav, 3OPAH.
hi.fi.400saricl,
!!! P.S. Tarajče i ja smo već potpisani za taj termin.
Pa biće i Sarić najverovatnije.
hi.fi.401saricl,
Dali je iko skinuo onu štampu što sam poslao za Ottalu i dasli uopšte ima
interesenata pa da projektujem i za neke druge šeme koje je DVV ostavljao.
hi.fi.402djcorto,
Prijatelju na izdisaju gumena ogibljenja basova na AR zvucnicima. Ima li
toga negde ovde, ko to radi ???
hi.fi.403cnenad,
Ovih dana sređujem stari HI-FI (pun prašine i sitnih kvarova) pa je red
da se srede i zvučne kutije gde je na jednoj crkao bas i srednjetonac a možda
i visokotonci ali mi to sad nije bitno. Caka je u tome što je model rađen
pre deset godina pa i zvučne kutije. Zvučnici unutra su EI-AKUSTIKA Svrljig.
Model za bas je AZ 0801 / BFP-1 40 W 4 Oma a srednjetonac AZ 0501 MFP-1 i
isto od 40 W i 4 Oma. Gledao sam danas po prodavnacima i nema nigde tih
modela a ranije je ih bilo gde hoćeš. Ovi novi modeli su iste veličine ali
od 60 i 80 W
Da li neko zna gde bi se stari modeli mogli naći ? Da li neko ima telefon
fabrike u Svrljigu ?
Ako ništa ne bude od ovoga, da li bih mogao da iskoristim srednjetonac koji
je iste veličine, isto 4 Oma ali jačine 50 W a isto je i sa basom koji je
60 W i podržava i 4 i 8 oma ?
hi.fi.404dveselinovic,
Ja danas videh tušta i tma drajvera u Ei Niš radnji malo iznad
Vukovog spomenika, tj. Doma Kulture, u Bulevaru, kada se ide ka
Cvetku sa desne strane. Vidi da li su to ti koji ti trebaju, ja ne
znam da li su to novi ili stari.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.405dveselinovic,
Pa to sam i ja predlagao - daj da se dogovorimo na šta idemo, pa
onda da se udružimo oko posla.
Na primer, hoćemo zvučne kutije. Dogovorimo se oko toga koje
drajvere ćemo da uzmemo, na primer McCauley (kopija JBL-a, ali po
nižoj ceni, recimo 18" bas od 14 kg, magnet 11 kg, cena oko DM 400
ovde sada odmah), pa sredimo neki logičan niz (mala, srednja,
velika), pa razvijemo skretnice, nađemo majstora za kutije i onda
režemo jednom za sve, a ko ne može odmah, ostaju mu projekti u
amanet.
Ili, odlučimo da se orijentišemo na MOSFET tehniku. Uzmemo tri
modela, recimo 50/110/220W, razvijemo štampu, nađemo kanal za delove
po razumnoj ceni, ovde kupimo sve što može (a sem gole elektronike,
može sve - i trafo po narudžbini, i kutija, i hladnjaci), pa napravi
kome šta treba. Opet, ostaju filmovi i tehnologija rada.
Razlog tome je jednostavan - na svojoj koži sam iskusio šta znači
razvijati nešto od nule, jer braćo, sama šema, ma kako dobra, je
jedva nešto malo više od nule. Delovi nisu problem, ali sve ostalo
jeste. Od pločica do kutije, a posebno hardver, tj. kutija,
hladnjaci, itd. Tu ako nema precizne dokumentacije u milimetar i ne
zna se ko to može da odradi, zaboravite posao. Glavni razlog zbog
koga sam sebi kupio uređaje a nisam ih napravio je što dobijem ospice
kada mi neko spomene kutije, rupice, bor mašine, hladnjake, bolcne i
ostalo.
Da sve bude još lepše, ovde među nama ima ljudi koji nabavljaju
delove po izuzetno razumnim cenama. Šta mene briga što oni zarađuju
na tome ako je cena koju ja plaćam maltene ista ili čak manja od cene
u nemačkoj za istovetan deo? Neka i zarade, neprirodno je da bilo ko
radi besplatno, manite me sa samoupravnim socijalizmom i URAAA
logikom.
Jedino za sebe rezervišem pravo da besplatno dajem ono što imam
jednostavno zato jer ja to tako hoću. Sve to što imam ne vredi ni
pišljiva boba ako to niko ne vidi i nema, vrednost stiče tek kada se
ponudi zainteresovanima.
Pozdrav,
DVV, The High Current Man
hi.fi.406sjocic,
├> Prijatelju na izdisaju gumena ogibljenja basova na AR zvucnicima. Ima li
├> toga negde ovde, ko to radi ???
Neka proba na 631-730 imaju oglas da to rade, pa neka proba.
hi.fi.407djcorto,
>> Neka proba na 631-730 imaju oglas da to rade, pa neka proba.
Hvala Cile ;)
hi.fi.408kanki,
>> Dali je iko skinuo onu štampu što sam poslao za Ottalu i dasli
>> uopšte ima interesenata pa da projektujem i za neke druge šeme
>> koje je DVV ostavljao
Strpi se malo, čeka se Orcad, pa kad stigne...
hi.fi.409spale,
Jel zna neko ko u gradu servisira Panasonic kasetofone i AIWA dekove? Naravno,
da bude kvalitetno.
Nikola
hi.fi.410armitage,
Da li vredi uzimati kasete od 100 min. žujem tu i tamo kako one 'opterećuju
mehanizam deka' i sl.
-*- Armiage -*-
hi.fi.411calex,
<!> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. žujem tu i tamo kako one
<!> 'opterećuju mehanizam deka' i sl.
Postojale su i kasete od 120 minuta <ima li ih još?> ali im je
glavna mana bila tanka traka i kao takva podložna oštećenjima. Zbog
toga je neka optimalna dužina bila 90 minuta. Verovatno su sada ove
od 100 minuta pravljene sa kvalitetnijom trakom, naročito od onih
boljih firmi. Ja imam par BASF od 100 minuta i ponašaju se kao i sve
njihove kasete. A mehanizam deka sigurno opterećuju, drugar se žali
da kod njega malo otežu. Kod mene sve radi ok.
hi.fi.412dveselinovic,
Jedini način da se na isti prostor spakuje više trake jeste da se
utanji traka. Kada je ona ionako dosta tanka, dalje brijanje počinje
da biva veoma sumnjiva propozicija.
Nakon niza eksperimenata na mom Sony TC-K 808ES, zaključio sam da
je 90 min. ipak optimalno. Samim tim što se proizvode i duže
svirajuće trake, jasno je da ima ljudi koji se sa tim ne slažu.
Slično tome, zaključio sam da je (bar na mom deku) razlika između
veoma kvalitetne CrO2 trake i metala toliko mala da se metal
jednostavno ne isplati. Istina, moj dek ima neobično velike
mogućnosti podešavanja svega (zato sam ga i uzeo), pa je moguće
postići jako visok nivo precizne kalibracije prema traci, što
omogućava izvlačenje svih kapaciteta trake. Kod većine proizvoda,
mogućnosti su manje, pa je čovek više zavisan od fabričkih vrednosti,
što neretko dovodi do jakih preferencija ka metalnim trakama, jer su
dekovi u principu najbolje podešeni baš za njih.
Što se kaseta tiče, čast drugima, ali ja postižem najbolje
rezultate sa Maxell i Agfa kasetama. Priznajem da sam se njima
najviše i bavio, jer vučem jaku preferenciju ka tim firmama iz doba
magnetofona, kada su one žarile i palile.
Pozdrav,
DVV
hi.fi.413zurzul,
##> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. Cujem tu i tamo kako
##> one 'opterecuju mehanizam deka' i sl.
Nekad se desi da ako imas losa kasetofon,da nece(nemoze) da pokrene
kazetu a o opterecenju da ne pricamo!
hi.fi.414evlad,
>> Da li vredi uzimati kasete od 100 min. Cujem tu i tamo kako one
>> 'opterecuju mehanizam deka' i sl.
Kasete od 100 minuta su uradjene zbog kompakt diskova cija je prosecna
duzina cca 50 minuta, sto bi rekli cisto trgovacki stos. Inace toplo
ti preporucujem sledece marke (CrO2) Maxell XL II, Maxell UD II, Sony UX-S.
hi.fi.415funky,
re: kasete
Slažem se da je kvalitet snimka na kvalitetnim CrO2 trakama uporediv sa
metal-om. A šta bi sa trajnošću snimka ? Imam brdo kaseta iz 82,3,4,5 i
mogu ti reći da je ogromna većina CrO2 traka neupotrebljiva (distorzija
i gubitak visokih tonova, "disanje" - efekat usled delimičnog razmagnetisanja)
gužvanje..... Metalke su uglavnom OK, dok mi se čini da TDK MA-R nije izgubila
ni malko (i dalje perfektno). Sad su metalke tolko pojeftinile da, da imam
još uvek dek (a ne DAT) ne bih se uopšte razmišljao. Npr u SKCu su se gadjali
do skoro sa MA-X za 5 DEM, dok SA-X košta 4-4.5.
pozdrav
hi.fi.416funky,
Ah, da dopunim. Videh letos u grčkoj TDK D-180 min :))))
valjda služi samo za govor, ili sl. (normalka).
hi.fi.417ognjen,
Skoro je bilo reci o povezivanju zvucnika i pojacala (stuba), pa
vas molim da me uputite na poruku.
Konkretno, ubedjujem se s caletom da ne valja da se tupava zica
nastavlja (2 komada dakle), a da je jos gore da se povezuje
telefonskom zicom (znam da ste se bas tome smejali). So, pointer,
please!
hi.fi.418dveselinovic,
Imaš kablova za struju po radnjama u gradu sa dve ili tri žile od
25 i 40 A. Nije idelano, ali je beskrajno bolje od uobičajenih
varijanti tel. kabla, kanapčeta i slično.
Pažljivo premerite potrebnu dužinu i uzmite u obzir eventualno
izmeštanje stuba (da posle ne zafali). Tek onda kupite, da bude što
kraći.
Pozdrav,
DVV
P.S. Videh juče takve kablove u "Elektrotehni" (bivša "Tri žekića")
preko puta Vukovog Spomenika. Cenu nisam zapazio.
hi.fi.419dveselinovic,
Sinoć (jutros) mi se žena vratila sa nekog kongresa u Italiji i
častila me sa dva primerka časopisa "Suono", jedan redovan broj za
oktobar, a drugi godišnjak za 94/95. Godišnjak je u stvari general-
ni katalog za sve što se nudi u Italiji, ali je redovan broj jako
zanimljiv.
U njemu naravno više testova, ali jedan kao naručen za mene - 8
pojačavača snage u rasponu cene od (ekvivalent Lit 1.000 = DM 1)
DM 1.100 do DM 3.650, od raznih poznatih imena.
Uzgred, vidim da je "Suono" zadržao sistem racionalnih merenja;
na primer, za zvučnike navode koeficijent struje - za koliko treba
pomnožiti nominalnu struju prema specifikaciji kada se uzmu u obzir
i padovi impedanse zvučnika i fazni pomeri. Najmanji viđen broj je
1,71, prosek je oko 1,9, a ide se do 2,1. Lepo vama govori tata
DVV, struja je ključ.
Inače, merenja stabilnosti su obavljena na induktivnim (-60 ste-
peni) i kapacitativnim (+60 stepeni) opterećenjima. Sva ostala
merenja su obavljena u Institutu za Hi-Fi (IAF) u Rimu, prema važe-
ćim IEC standardima; napon napajanja 220 +/- 0,5 V. Prenosim
dobijene podatke:
SNAGA, 1 kHz, OBA KANALA POBUĐIVANA ISTOVREMENO:
8 Oma 4 Oma 2 Oma Cena
Fase Powersource 135 199 253 3.145
Harman/Kardon PA 2400 122 199 272 2.800
Marantz SM-80 135 199 253 1.500
Micromega Micro.AMP 33 49 65 1.590
Musical Fidelity Typhoon 48 63 71 1.253
Nakamichi PA-5E II 187 302 416 3.600
Parasound HCA800 II 107 151 188 1.200
Sony TA-N55ES 117 168 198 1.100
SNAGA, ODNOS IZMEĐU 8 I 4 OMA I IZMEĐU 4 I 2 OMA:
4:8 2:4 2:8
Fase Powersource 1,46 1,28 1,87
Harman/Kardon PA 2400 1,62 1,36 2,20
Marantz SM-80 1,46 1,28 1,87
Micromega Micro.AMP 1,48 1,35 1,99
Musical Fidelity Typhoon 1,29 1,25 1,61
Nakamichi PA-5E II 1,41 1,24 1,75
Parasound HCA800 II 1,41 1,24 1,75
Sony TA-N55ES 1,41 1,24 1,75
SNAGA, 100 Hz/1kHz/10 kHz, OBA KANALA POBUĐIVANA ISTOVREMENO:
100Hz 1kHz 10kHz THD %
Fase Powersource 124 134 136 0,09
Harman/Kardon PA 2400 114 122 125 0,11
Marantz SM-80 124 134 136 0,08
Micromega Micro.AMP 30 34 34 0,25
Musical Fidelity Typhoon 45 45 45 0,55
Nakamichi PA-5E II 179 185 188 0,28
Parasound HCA800 II 98 107 106 0,24
Sony TA-N55ES 106 117 112 0,12
POJAVA PRVIH ZNAKOVA IZOBLIžENJA NA REAKTIVNIM OPTEREĆENJIMA:
Induktivna Kapacitativna
Fase Powersource -- - 2,8 dB (70 W)
Harman/Kardon PA 2400 + 0,8 dB + 0,8 dB (147 W)
Marantz SM-80 - 0,1 dB - 0,6 dB (116 W)
Micromega Micro.AMP -- - 3 dB (17 W)
Musical Fidelity Typhoon - 3 dB - 3 dB (22,5 W)
Nakamichi PA-5E II -- + 0,4 dB (203 W)
Parasound HCA800 II - 3 dB - 1,2 dB (50 W)
Sony TA-N55ES 0 dB + 0,6 dB (110 W)
ODZIV UžESTANOSTI NA 1+1 W/8 OMA, FAZNI POMER +/- 45 STEPENI:
+/- 1 dB +/- 3 dB
Fase Powersource 2 Hz - 106 kHz 2 Hz - 154 kHz
Harman/Kardon PA 2400 2 Hz - 135 kHz 2 Hz - > 200 kHz
Marantz SM-80 2 Hz - 106 kHz 2 Hz - 154 kHz
Micromega Micro.AMP 2 Hz - 82 kHz 2 Hz - > 200 kHz
Musical Fidelity Typhoon 5 Hz - 30 kHz 2 Hz - 65 kHz
Nakamichi PA-5E II 2 Hz - 101 kHz 2 Hz - 193 kHz
Parasound HCA800 II 4 Hz - 38 kHz 2 Hz - 80 kHz
Sony TA-N55ES 5 Hz - 103 kHz 3 Hz - > 200 kHz
OSETLJIVOST ZA I ODNOS SIGNAL/ŠUM PRI NOMINALNOJ SNAZI:
Osetljivost Signal/šum, A wtd.
Fase Powersource 1,15V/24k/580pF - 122 dB
Harman/Kardon PA 2400 0,83V/32k/200pF - 119 dB
Marantz SM-80 1,15V/24k/580pF - 122 dB
Micromega Micro.AMP 0,70V/21k/710pF - ??? dB
Musical Fidelity Typhoon 0,62V/7k/850pF - ??? dB
Nakamichi PA-5E II 1,60V/51k/310pF - ??? dB
Parasound HCA800 II 0,74V/35k/290pF - 111 dB
Sony TA-N55ES 0,13V/18k/50pF - 111 dB
FASE POWERSOURCE 1.0 (Fase Evoluzione Audio, Via vecchia Ferriera
103, Vicenza, Italia)
360x180x340 mm, 16,5 kg, nominalno 100W/8 Oma. Ima četiri glavna
elektrolita Kendeill od po 10.000uF/63V, u paraleli sa po dva
elektrolita od po 680uF/63V po kanalu. Koristi Hitachi MOSFET
tranzistore.
HARMAN KARDON PA 2400 (Harman International, 8380 Balboa Boulevard,
Northridge, CA 91325, USA).
443x160x405 mm, 16 kg, nominalno 120W/8 Oma. žetiri ELNA for
Audio elektrolita od po 12.000uF/70V, torus prečnika 15 cm. Na
izlazu svakog kanala po dva para Toshiba 2SA1302/2SC3281
tranzistora.
MARANTZ SM-80 (Marantz International, P.O.Box 218, Building HCM10,
Vestdijk, 5600 MD, Heindhoven, Netherlands).
420x132x334 mm, 13 kg, nominalno 100W/8 Oma. Izlazni stepen
koristi po dva para tranzistora Toshiba 2SA1301/2SC3280 po kanalu,
a ima i "Super-Fi" kondenzatore na sebi. U mono režimu (bridged)
daje 300W/8 Oma.
MICROMEGA Micro.AMP (Micromega, 1 rue Leonardo da Vinci, Z.A. des
Boutries, 78700 Conflans Sainte Hondrine, France).
220x60x205 mm, 3,5 kg, nominalno 25W/8 Oma. Koristi MOSFET
izlazni par tranzistora po kanalu, ima 4 Philips elektrolita (2+2)
od po 6.800uF/63V. Pozlaćeni RCA Cinch konektori.
TYPHOON (Musical Fidelity, 15/16 Olympic Trading Estate, Fulton
Road, Wembley HA9 0TF, England).
? x ? x ? mm, ? kg, nominalno 45W/8 Oma. Koristi 4 (!!!) para
izlaznih tranzistora po kanalu, tipa 2N5880/2N5882. Ima 4 (2+2)
elektrolita od po 4.700uF/50V, na kritičnim mestima koristi
metaloslojne otpornike od 1%. U mono režimu daje 150W/8 Oma
(bridged).
NAKAMICHI PA-5 II (Nakamichi Corp., Japan)
435x157x421 mm, 21,5 kg, nominalno 150W/8 Oma. 5 parova
tranzistora na izlazu po kanalu, 4 (2+2) Nichicon elektrolita
velike brzine od po 33.000uF/80V svaki za strujne pojačavače i
2x47.000uF/80V za naponske stepene.
PARASOUND HCA800 II (Parasound, 950 Battery Street, San Francisco,
CA 94111, USA).
438x95x300 mm, 10,4 kg, nominalno 100W/8 Oma. Torusni trafo od
700VA, dva elektrolita Nichicon Great Supply od po 15.000uF/80V.
Po jedan par izlaznih tranzistora Sanken AT1386/AT3519 po kanalu.
U mono (bridged) režimu daje 1x260 W/8 Oma.
SONY TA-N55ES (Sony Corp., 7-35 Kitashinagawa 6-chome, Shinagawa-
ku, Tokyo 141, Japan).
467x150x365 mm, 12,2 kg, nominalno 110W/8 Oma. Zajednički trafo
za oba kanala, ali sa odvojenim sekundarima. Naponski stepeni
filtrirani sa 2x5.600uF/80V, strujni sa 2x12.000uF/80V. Izlazni
stepeni se sastoje od po jednog para Sanken 2SA1215/2SC2921
tranzistora po kanalu. U mono (bridged) režimu pojačavač daje
200W/8 Oma.
Kako zvuče ili ne zvuče (po "Suono"-u)
Reference su: YBA 3 ("fantastico") pretpojačavač i pojačavač
snage, Infinity K8i/Avalon Monitor/Boston Acoustics 300L zvučnici
i Forsell Air Reference CD.Muzički materijal obuhvata radove u
klasici, džezu i Fusion-u.
Po njima, najbolji u grupi je bio Nakamichi, "zaista izuzetan u
gotovo svim aspektima slušanja" ("... veramente straordinario su
practicamente ogni parametro rilevante all'ascolto, ..."). Ponašao
se sa lakoćom i aposlutnom nonšalancijom. Od ostalih, dopao im se
i FASE uređaj zbog sličnosti sa cevkama; Marantz-a hvale zbog
srednjih tonova, ali mu zameraju niske i visoke tonove, a za H/K
kažu da je čujno balansiraniji od Marantz-a, da je čist i gore i
dole i da ima dobar udarac na basu. Musical Fidelity kažu da lični
na H/K, ali da je manje rafiniran. Za Parasound kažu da je hladan,
za Micromegu da je jako brza, ali da joj nedostaje toplina i "duša"
muzike. Za Sony-ja kažu da je ekonomski najpristupačniji i najbolje
rešen u kontekstu cena/kvalitet, ali da je u ovoj grupi najmanje
muzički precizan i da zaostaje za ostalima.
* * *
Mali kuriozitet. Nakamichi je ponosno istakao na prednju ploču
velika slova "Stasis", valjda da bi ličio na Threshold (Nelson Pass
je ovaj izraz upotrebljavao još krajem 70-tih). U osnovi, njegova
šema je zastrašujuće slična Otali (!!!), a logika je sledeća: pošto
se ulazni stepen sastoji od FET tranzistora u kaskadi sa bipolar-
cima, a drugi stepen naponskog pojačanja je takođe diferencijalni
par, i pošto kao takvi imaju sopstvene lokalne reakcije, ukupna
reakcija se faktički odnosi na izlazni stepen, pa se stoga može
reći da naponski pojačavač radi u čistoj klasi A i bez oslanjanja
na ukupnu reakciju.
Dakle, za one koji prave Otalu, neka odmah dodaju na prednju
ploču dva natpisa: "Stasis Technology", jer je Otala autor ove
konfiguracije, i neka odmah rknu i natpis "Quad Class A". Zašto
"Quad"? Iz niza razloga: prvo, da asociraju na britansku firmu
Quad, ali to je manje bitno; drugo, da se zna da uređaj ima četiri
stepena koji rade u čistoj klasi A (što je tačno), a problem je
peti stepen koji je jako nagnut klasi A, pa bi možda bilo tačnije
napisati "4,5 times Class A" ili skraćenicu kao "SSCADWCABPS"
(Super Sampled Class A Driver With Class A Biased Power Stage - (c)
DVV, 1994:-)))))), pa ko je majstor, nek' patentira naziv, i treće,
da nabijete malo kompleksa Hi-Filističarski polupismenim i
nepismenim masama, tek toliko da malo pate što i oni to nemaju.
Ja odoh u klonju da smotam jedan SMURF (engleska verzija
Štrumfa) za "Stereo Many Unit Resistor Feedback", skraćeno SMURF,
i to zato jer je: stereo, tj. ima dva kanala, sastoji se od mnogo
delova pa je "Many Unit", a u reakciji ću imati dva i dva paralelno
vezana otpornika, kako bi ih bilo više, pa otud "Resistor Feed-
back". Ničemu ne služi, al' jebote, al dobro zvuči! čari me, pali
me, sviđa mi se. :-)))))))))))))))
Pozdrav,
DVV
P.S. Ajd sad, elektroničari i konstruktori, imate gore dosta podataka
da izvučete niz zaključaka kako je šta napravljeno i da ih uporedite
po koncepcijama. Da vas vidimo - izem ti karakteristike ako ne umeš
da ih protumačiš i izvučeš zaključke.
hi.fi.420saricl,
!!! Pa biće i Sarić najverovatnije.
čao mi je što moram da kažem , ali Sarić neće
biti sigurno. Sastavio me posao, pa finansije itd...:(((((((((
hi.fi.421saricl,
!!! Strpi se malo, čeka se Orcad, pa kad stigne...
Ono što sam ja poslao je štampa u HPGL formatu spremna za izvlačenje na
laser i izradu filmova.
Inače imam gotove i filmove pa možete na mail naručiti i ploče.
Cena je 25 din + poštarina i pakovanje. Koliko je ovo poslednje neznam
jer nisam proveravao, ali to možete pitati i kod vas u pošti.
hi.fi.422saricl,
!!! Ako ništa ne bude od ovoga, da li bih mogao da iskoristim srednjetonac
!!! koji je iste veličine, isto 4 Oma ali jačine 50 W a isto je i sa basom
!!! koji je 60 W i podržava i 4 i 8 oma ?
Koliko je meni poznato u pitanju su isti zvučnici, a neki prijatelji su
proveravali te podatke o snazi i kažu dane drže vodu.
So, slobodno montiraj.
hi.fi.423dveselinovic,
Vidi Boga ti, ja sam nekako propustio to mesto gde si ti dao
štampu projektovanu tako da ide pravo na laser. Koja je to poruka
bila, da to obavezno pokupim?
Pozdrav,
DVV
hi.fi.424cnenad,
ŁŁŁ Koliko je meni poznato u pitanju su isti zvučnici, a neki prijatelji su
ŁŁŁ proveravali te podatke o snazi i kažu dane drže vodu.
Xe, baš mi bilo čudno da su po gabaritu isti a po jačini različiti. Eto
dakle čime se Akustika Svrljig bavi :((
BTW, ako već nekog interesuje nek ih uzima u RK, tamo su najjeftiniji (a može
i na dve rate u čekovima). U prodavnici na Bulevaru koju je spomenuo DVV
i jedan i drugi su oko 60 din dok je u RK bas 37 din a srednjetonac 41 din.
hi.fi.425pifat,
A propos nabavke kablova za stub i zvucnike, preporucujem nabavku u
prodavnicama "Beogradelektra", znam za tri, u Bulevaru Revolucije cirka 257
(neparna strana, blizu Cvetkove pijace), u Nikole Spasica (kod Knez Mihajlove)
i Pop Lukinoj (iznad poslovnice SDK). Izbor im je obicno bolji nego u
Elektrotehni, a i cena ume da bude niza.
Igor
hi.fi.426kanki,
>> Ono što sam ja poslao je štampa u HPGL formatu spremna za
>> izvlačenje na laser i izradu filmova.
žek malo, ja mu dođem malko dalje pa mi DL ne ide često, nego
reci mi jeli to šema pojačala koje je slao DVV ili nešto drugo, tj
šema štampe za tu 'šemu'..?!?
goran
hi.fi.427amarilis,
Stvarno a gde je shema za ottalu?