fotografija.1darone,
Uja! Prvi sam!
p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za ovu
godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan.
fotografija.2kum.djole,
Uja ! Drugi sam ! :)
Hvala ti Bože.. i ovima ispod tebe :)
Kum..
//A mislio sam da neću dočekati :))//
fotografija.3bjevdjic,
Treci sam !! :)
Isplatilo se ... :)
fotografija.4kum.djole,
+>> 15 W, sa manjim grlom. Najbolje one za šivaću mašinu. Ne znam da li
+>> negde ima 15W sa normalnim.
Nađe se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranžadu
ali mi nešto sumnjivo svetli :) No, sudeći po tome da sam
bio jako oduševljen kad mi je prilikom prošle seanse ispao
filter sa fenjera, oranžada će uskoro zasvetleti...O:)
Kum..
fotografija.5kum.djole,
+>> Mađarska je nekad bila puna toga. Sad više i ne možeš da nađeš zglavan
+>> dućan, po foto radnjama prodaju kojekakve igračke i drangulije a fotke
+>> svi daju da se štancuju na makine.
Bljak :( A ja se još pitam gde čika Nikoliš nabavlja materijal :(
Mesta za nabavku materijala u nas svela su se na prodavnice YU Prometa,
lično angažovanje Radeta Dinčića i tezgare.. :(
Postoji li valjano objašnjenje zašto Jugoslavija nema razvijenu
foto-industriju ? :))
Kum..
fotografija.6kum.djole,
+>> p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za ovu
+>> godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan.
Za naše prilike, časopis je dosta dobar, ali je za naše prilike
dosta dobro i skup :)) U Grčkoj na primer, postoji više fotografskih
časopisa a najbolji je svakako 'Fotografos' (800drx) na 130 strana
punog kolora i glatkog papira - daleko bolje,kvalitetnije i ohoho
opširnije od L'Impossible-a. Sad, za istu cenu u Grčkoj se može
naći mnogo kvalitetniji časopis - da li to znači da ovaj naš
pravdamo sa 'eh,mi još učimo' ili... ?
Kum..
fotografija.7dr.grba,
Bravo majstori!
A sad tišina do popune konferencije, pa onda gašenje teme, pa onda
rasprava u EXTRA.8:razno (:O
fotografija.8dcolak,
│ Postoji li valjano objašnjenje zašto Jugoslavija nema razvijenu
│ foto-industriju ? :))
Ima li Jugoslavija i jednu razvijenu industriju? :))
Sledge DAMMIR!
fotografija.9bjevdjic,
Tekstovi o fotografiji koji su bili u temi RAZNO
sada su prebačeni ovde, gde im je i mesto, dok u
temi RAZNO više ne postoje (izbrisani su) !!
fotografija.10bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA
2. POSTUPAK PRI RAZVIJANJU
fotografija.11bjevdjic,
OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Dijapozitivi i negativi zahtevaju istu opremu za razvijanje boje.
Razlikuju se samo rastopine za ta dva procesa. Ako sami razvijate
crno-bele filmove, treba ce vam samo odgovarajuce hemikalije za
razvijanje filmova u boji.
HEMIKALIJE ZA RAZVIJANJE FILMOVA U BOJI
Neophodno je da kupite hemikalije koje se podudaraju s vrstom
vaseg filma. Kodak E6 hemikalije, na primer, mogu se koristiti
samo sa E6 filmom. Fuji ne proizvodi svoje sopstvene hemikalije
za razvijanje Fujicroma; ti se filmovi mogu razvijati Kodakovim
hemikalijama. Fuji R100 razvija se sa E4, a Fuji 100RD sa E6,
na primer. Agfa proizvodi svoje sopstvene hemikalije za citavo
podrucje svojih filmova.
Hemikalije za razvijanje filmova u boji mozete kupiti u rastopini
ili u obliku praska. Ako ih kupujete kao prasak, izmesajte ih u
cistim posudama, nejbolje bi bilo nekoliko sati ranije, tako da
se nerastopljene cestice istaloze i izdvoje. Ako ih drzite u
posudama bez pristupa vazduha, rastopine ce imati vek trajanja
oko nedelju dana. "Harmonika" boce omogucuju da izbacite vazduh
(koji ubrzava oksidaciju rastopine) i produzite vek trajanja na
oko dve nedelje. Neke hemikalije za razvijanje filmova u boji
mogu se vise puta upotrebiti. Da biste to ustanovili, morate
pazljivo prouciti upustvo proizvodjaca. Hemikalije za razvijanje
su otrovne, pa ih morate drzati izvan domasaja dece i, prilikom
rukovanja njima, uvek nositi gumene rukavice.
OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA U BOJI
Osnovna oprema za razvijanje filmova u boji: duboka plasticna
zdela, merne posude, stapic, hemikalije i odgovarajuce boce,
levak, termometar, signalni sat faze razvijanja, stipaljka
sa sundjerastom gumom, stipaljka za film, makaze, gumena cev,
vodeni filter i gumene rukavice. Ako koristite posudu za
razvijanje, mozete raditi bez tamne komore - u tami morate
samo umetnuti eksponirani film u posudu. To mozete uciniti
pod tkaninom koja ne propusta svetlo ili u torbi za menjanje.
Kada se jednom film nadje u posudi, rastopine se mogu ulivati
bez straha od osvetljivanja.
Temperatura svake rastopine i vreme njenog delovanja unutar
posude veoma su vazni za dobre rezultate boje. Morate tacno
slediti upustvo proizvodjaca u vezi vremena i temperature.
Citavo vreme veoma pazljivo rukujte filmom, hvatajuci ga
samo na rubovima.
Mernih posuda ce vam trebati onoliko koliko ima rastopina - pre
pocetka izmerite sve kolicine rastopina posebnim mernim posudama.
One bi trebale stajati temperiranoj vodi, da bi rastopine zadrzale
zeljenu temperaturu. Pre upotrebe rastopine proverite njenu
temperaturu i, ako je potrebno, dodajte toplu ili hladnu vodu
kupki. Tek kada rastopina dostigne odredjenu temperaturu, mozete
uliti u posudu za razvijanje.
Za fazu ispiranja mozete koristiti gumenu cev spojenu na slavinu
s vodom; na nju mozete pricvrstiti i filter za uklanjanje necistoca
iz vode. Nakon ispiranja i stabilizacije izvadite film iz posude
drzeci ga za rubove i obesite da se susi. Koristite posebno za
tu svrhu napravljene stipaljke. Tecnost s povrsine mozete ukloniti
prevlaceci film sundjerom sa svake strane.
fotografija.12bjevdjic,
POSTUPAK PRI RAZVIJANJU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Dok ne umetnete film u posudu za razvijanje, morate raditi u
potpunom mraku. Pomocu nekoliko komada neupotrebljivog filma
vezbajte vadjenje filma iz kasete i umetanje na kalem posude
za razvijanje, sve dok to ne uspete uraditi zatvorenih ociju.
Najvazniju su faktori za postizanje dobrih rezultata povremeno
okretanje kalema u posudi, tacna kontrola temperature rastopina,
merenje vremena obrade, te pazljivo rukovanje filmom. Proverite
da li je temperatura rastopine tacno 38 stepeni, pre nego sto
je ulijete u posudu za razvijanje. Zatim ukljucite signalni
sat i okrecite kalem ili tresite posudu onako kako je preporucio
proizvodjac. Izmedju pojedinih faza razvijanja drzite posudu s
filmom u vodenoj kupki. Rastopine i vremena za C41 negativ i
E6 razvijanje su:
DIJAPOZITIV FILM NEGATIV FILM
---------------------------- --------------------------------
RASTOPINA VREME RASTOPINA VREME
---------------------------- --------------------------------
Crno-beli razvijac 7 min Razvijac boje 3 min i 15 sek
---------------------------- --------------------------------
Ispiranje 2 min Izbledjivac 4 min i 20 sek
---------------------------- --------------------------------
Preobrazajna kupka 2 min Ispiranje 1 min i 05 sek
---------------------------- --------------------------------
Razvijac za boje 6 min Fiksir 4 min i 20 sek
---------------------------- --------------------------------
Prekidac 2 min Stabilizator 1 min i 05 sek
---------------------------- --------------------------------
Izbledjivac 7 min
----------------------------
Fiksir 4 min
----------------------------
Ispiranje 6 min
----------------------------
Stabilizator 1 min
----------------------------
E6 I C41 REDOSLED RAZVIJANJA
Dve tabele, GORE, pokazuju preporucene temperature, redosled
rastopina i vreme delovanja svakog za E6 dijapozitiv i C41
negativ filmove. Dijapozitiv filmove treba razvijati duze od
negativ filmova i s vise faza, jer se slika mora preokrenuti.
Temperatura svake rastopine mora biti sto bliza 38 stepeni.
Vaznost temperatura nije jednaka kod svih rastopina - najvaznija
je temperatura prvog razvijaca - cak i promena od 0.4 stepena
moze uticati na rezultat.
fotografija.13bjevdjic,
1. VADJENJE FILMA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
35 mm film u kaseti
U potpunom mraku upotrebite otvarac za boce kako biste pokidali
jedan kraj kasete i umesto njega postavite kalem. Dobro namestite
prvu cetvrtinu filma.
120 smotani film
U potpunoj tami odvojte nekoliko centimetara filma od zastitnog
papira pre nego sto pocnete odvijati film.
110 film u kaseti
U potpunom mraku prelomite kasetu na pola, izvadite film i odvojte
pocetni deo od zastitnog papira.
2. RAZVIJANJE FILMA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Kada film umetnete u posudu za razvijanje, mozete raditi na sobnom
osvetljenju. Postavite posudu u vodenu kupku na 38 stepeni. U posebne
merne posude ulijte potrebnu kolicinu svake rastopine i takodje ih
uronite u kupku. Promesajte rastopine stapicem i stalno proveravajte
njihove temperature tokom razvijanja, a ako je potrebno, dodajte kupki
toplu ili hladnu vodu.
Vreme, temperatura i broj rastopina mogu se razlikovati kod pojedinih
postupaka. Ali postupak morate tacno primeniti na svku rastopinu.
UPOTREBA RASTOPINE
1. Ulite rastopinupravilne temperature u posudu za razvijanje.
Odmah ukljucite merac vremena.
2. Tresite i okrecite posudu prema upustvu proizvodjaca da biste
otklonili vazdusne mehurice i osigurali jednolicno delovanje
rastopine na citav film.
3. Postavite posudu u vodenu kupku izmdju razdoblja tresnje i
proveravajtetemperaturu vode.
4. Oko deset sekundi pre kraja odredjenog vremene izlijte rastopinu
nazad u mernu posudu i ostavite posudu za razvijanje da se potpuno
iscedi za preostalo vreme.
3. ISPIRANJE I SUSENJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ISPIRANJE
Sklonite poklopac posude za razvijanje, postavite vrh gumene cevi
u kalem i pustite vodu (na oko 38 stepeni) da stalno tece odredjeno
vreme.
SUSENJE
Izvadite film iz posude za razvijanje prihvatajuci njegov kraj
stipaljkom i pazljivo ga odvijte dodirujuci samo rubove. Pricvrstite
drugu stipaljku na dno filma kako bi se nategnuo. Sundjerastom
stipaljkom predjite preko filma da biste otklonili suvisnu tecnost.
(Pazite da pri tom ne ostavite ogrebotine na filmu.) Obesite film
da se susi u toplom prostoru bez prasine.
CUVANJE FILMOVA
Kada se film osusi, morate ga odmah staviti u kutiju ili vrecicu
kako biste ga zastitili od prasine i ogrebotina. Citavo vreme film
smete drzati samo za rubove.
Negative mozete stavljati u posebne futrole. One mogu sadrzavati po
sest formata 35 mm filma u svakoj. Dijapozitivi se mogu izrezati na
pojedine formate i umetati u okvire.
fotografija.14bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST
2. BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA
fotografija.15bjevdjic,
OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Emulzija filma sastoji se od srebrnih soli (halogenida) sadrzanih
u zelatinu. Kada film izlozite svetlu, potreban je samo delic
sekunde da bi ono delovalo na bele kristale halogenida i stvorilo
prikrivenu sliku. Sto su veci delici halogenida rasprseni u
emulziji, to ce film brze reagovati na svetlo: to je "osetljivost"
filma.
Slabo osetljivi film ima tanak, jednolicno rasporedjen sloj sitnih
kristala srebro-halogenida; veoma osetljiv film ima koncentraciju
vecih kristala. Hemijsko razvijanja pretvara osetljive halogenide
u crno metalno srebro i motiv crnih delica stvori fotografsku sliku
na nacin na koji se i tapiserija pravi od sitnih, posebnih cvorova.
To je zrnatost filma.
Sto je film jace osetljiv, grublje je i naglasenije zrno. Molekuli
boja, povezane s halogenidima, formiraju se upravo proporcionalno
s velicinom zrna. Zrno je veoma sitno kod svih osetljivosti filmova
u boji, jer krupno zrno smanjuje zasicenost boja i daje slabiju
ostrinu. Na drugoj strani, osetljiviji filmovi mogu proizvesti
neke vrlo zanimljive zrnaste rezultate s obzirom na velicinu zrna
kada je osetljivost povecana i film prerazvijen.
ZRNO NA FILMU ZA FOTOGRAFIJE
Ako pogledamo uobicajeni format vecine fotografija iz 35 mm filma,
povecanje moze proizvesti vidljivu zrnatost, cak i kod najosetljivijih
filmova. Da biste videli zrno, morate napraviti veoma veliko povecanje.
Fotografije cesce pokazuju slabu zasicenost boja od dijapozitiva.
ZRNO NA FILMU ZA DIJAPOZITIVE
Iako se dijapozitivi projektuju, i u tom se slucaju objekt znatno
povecava, zrno se veoma tesko zapaza, osim kod najosetljivijih
filmova. Zrno u emulziji filma za dijapozitive retko utice na
kontrast boja i ostrinu, osim ako ne povecavate osetljivost filma.
fotografija.16bjevdjic,
BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Iako podrucje osetljivosti malo varira kod filmova u boji, vas izbor
osetljivosti filma zavisi od pojedinih uslova objekta i osvetljenja,
pa o kvalitetu zrna koju zelite na gotovoj slici. Koju vrstu objekta
zelite fotografisati? Hoce li svetlo biti jako, rasprseno ili vrlo
ograniceno? Hocete li snimati pokret ili postavljeni portret?
Neki su filmovi pogodni za razne objekte i uslove. Srednje osetljivi
filmovi, osetljivosti od 64-125 ASA, daju zadovoljavajucu boju unutar
prosecnih uslova osvetljenja. Velicina zrna je minimalna, a dobra
ostrina se postize u vecini slucajeva. Za veoma ostre slike, bez
vidljivog zrna, snimljene na prosecnom ili jakom svetlu, mozete
odabrati film slabe osetljivosti, recimo 25-64 ASA.
U manje povoljnim uslovima, kada je svetlo ograniceno, bice vam
potreban film velike osetljivosti. Na primer, ultra osetljivi film,
400 ASA (mozda i povecane osetljivosti) pomoci ce vam da nadoknadite
slabo svetlo, a narocito je koristan ako je potrebno koristiti velike
brzine zatvaraca za hvatanje pokreta.
OSETLJIVI FILMOVI
Osetljivi filmovi u boji (200-400 ASA) pogodni su za mnoge vrste
fotografija, jer njihova osetljivost na svetlo znaci da uvek mozete
odabrati veliku brzinu zatvaraca, ako to zelite. To pomaze izbegavanju
pomeranja foto-aparata. Takodje mozete koristiti i manje otvore da
biste dobili vecu dubinu polja. Medjutim, na vrlo jakom svetlu
osetljivi filmovi mogu biti i previse osetljivi, prisiljavajuci
vas da smanjite otvor i upotrebite veliku brzinu zatvaraca i u
slucajevima kada bi vasem objektu bolje pristajala manja brzina
zatvaraca ili veci otvor.
Imajte na umu da osetljivi filmovi mogu biti nepogodni za upotrebu
u nekim starijim 110 i 126 foto-aparatima - oni su mozda konstruisani
tako da daju bolje rezultate sa slabije ili srednje osetljivim
fimovima. Modeli Canona, Fujice, Kodaka, Minolte i Rolleija automatski
se prilagodjuju 400 ASA filmu.
OZNACAVANJE OSETLJIVOSTI
Postoji nekoliko nacina oznacavanja osetljivosti filma: Americki
ASA i internacionalni ISO koriste istu skalu, na kojoj je dvostruko
povecanje osetljivosti prikazano dvostrukim povecanjem broja. Nemacki
DIN oznacava udvostrucenje osetljivosti s trostrukim povecanjem broja;
Ruski GOST koristi skalu kao i ASA. Tabela dolepokazuje poredjenje
ASA/ISO oznaka sa DIN i GOST oznakama.
----------------------------------------------------
OSETLJIVOST (FILM U BOJI) ASA/ISO DIN GOST
----------------------------------------------------
16 13 14
Slabo osetljivi (volfram) 25 15 22
50 18 43
----------------------------------------------------
64 19 55
Srednje osetljivi 80 20 68
100 21 87
----------------------------------------------------
160 23 139
Vrlo osetljivi (volfram) 200 24 180
- - -
----------------------------------------------------
400 27 360
Ultraosetljivi 500 28 449
- - -
fotografija.17bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. IZRADA PROBA
2. POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA
fotografija.18bjevdjic,
IZRADA PROBA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Za svaku sliku morate napraviti najmanje dve probe, kako biste odredili
ekspoziciju i filtraciju. Kada steknete iskustvo, moci cete te dve probne
vrednosti sigurno proceniti, a svaka daljnja proba jos ce vise osigurati
kvalitet rezultata. (Cak i ako koristite analizator boja, morate napraviti
nekoliko proba oko preporucenih vrednosti.) Za svaku probu odredite deo
slike koji predstavlja citavu sliku (u boji i u tonu).
Ako ste nesigurni oko najbolje filtracije za vas negativ, mozete napraviti
odvojene probe za vrednosti filtera. Ali, svaki put morate promeniti
ekspoziciju da biste nadoknadili promene filtera, koristeci tabelu
pokazanu dole.
--------------------- --------------------- ---------------------
ZUTO FAKTOR PURPURNO FAKTOR PLAVO-ZELENO FAKTOR
--------------------- --------------------- ---------------------
0.25 1.1 0.25 1.2 0.25 1.1
--------------------- --------------------- ---------------------
0.5 1.1 0.5 1.2 0.5 1.1
--------------------- --------------------- ---------------------
10 1.1 10 1.3 10 1.2
--------------------- --------------------- ---------------------
20 1.1 20 1.5 20 1.3
--------------------- --------------------- ---------------------
30 1.1 30 1.7 30 1.4
--------------------- --------------------- ---------------------
40 1.1 40 1.9 40 1.5
--------------------- --------------------- ---------------------
50 1.1 50 2.1 50 1.6
--------------------- --------------------- ---------------------
EKSPONIRANJE POMOCU FILTER-FAKTORA
Svaki put kada promenite filtraciju, morate promeniti ekspoziciju,
tako da to moze nadoknaditi razliku gustoce filtera. Ako odmaknete
filter, podelite vreme ekspozicije filter-faktorom; ako dodate
filter, uvisestrucite vreme ekspozicije odgovarajucim filter-faktorom.
Tabela, gore, pokazuje Kodakove filter-faktore.
PRAVLJENJE KONTAKTNIH FOTOGRAFIJA
Kontaktno kopiranje daje iz negativa pozitivne fotografije istog
formata. Na taj cete nacin moci odluciti koje su slike vredne
povecavanja. U mraku postavite komad papira u okvir, s emulzijom
prema gore (stranom prema kojoj se papir savija). Postavite
negative na papir s emulzijom prema dole. S preporucenom
filtracijom eksponirajte 10-15 sekundi sa f:8.
PRAVLJENJE PROBA
Kada odaberete negativ koji zelite povecati, proverite da na njemu
nema prasine i ogrebotina pre nego sto ga umetnete u nosac negativa.
S nosacem u aparatu za povecavanje komponujte i izostrite sliku na
temeljnoj ploci. Za probe mozete eksponirati samo deo fotografije
(koji tonom i bojom predstavlja citavu fotografiju).
Kada pocnete s povecavanjem, najbolje je da koristite pravilno
eksponirani negativ - mozda neki iz kojeg vec imate dobru fotografiju
- koji nema previse kontrasta i ima dobro podrucje boja. On nece
zahtevati previse proba i omogucice vam da naucite praksu povecavanja
fotografija u boji.
PRAVLJENJE PROBE EKSPOZICIJE
Izracunajte (ako nije napisano na pakovanju filtera) preporucenu
filtraciju za vas film. Postavite filtraciju od 80Y 90M. Zatim,
u potpunom mraku, postavite komad foto-papira ispod maskirajuceg
okvira, s emulzijom prema gore. Koristite komad crnog kartona kao
masku i napravite seriju kvadrata povecavajuci ekspoziciju duz
papira, menjajuci polozaj papira u pravilnim intervalima (mozda
5 ili 10 sekundi) izmedju otkrivanja sledeceg kvadrata. Na drugoj
probi mozete napraviti nekoliko ekspozicija oko prethodno odabranog
vremena ekspozicije. Primer: Napraviti probnu traku sa cetiri
razlicite ekspozicije - 5, 10, 20, 40 sekundi - (sve s istom
filtracijom od 80Y 90M). Da biste odredili najbolju ekspoziciju,
svaki kvadrat morate prouciti po podrucju tonova, a ne boja.
Najsvetlija mesta ne smeju biti previse izgorena, a senke
preguste.
UPOTREBA KRUZNE TABELE
Kada vam se razvijena proba osusi (dok je mokra moze imati neznatni
purpurni ton), uporedite je sa svojom kruznom tabelom da biste
proucili na koji nacin morate promeniti pocetnu filtraciju.
Proucavajte prema najbolje eksponiranom kvadratu, gde su tonovi
najsigurniji. Tonovi koze i neutralni tonovi prvi pokazuju
prevladavajuci ton. Prvo proucite ta podrucja kako biste otkrili
i najmanje prevladavanje nekog tona. Sva poredjenja boja morate
napraviti na dnevnom svetlu ili svetlu podesenom na 5000 K.
fotografija.19bjevdjic,
POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Pre nego sto napravite bilo kakvu ekspoziciju - za probe ili citave
fotografije - morate postaviti sliku u aparat za povecavanje.
Odaberite i ocistite negativ pre nego sto postavite u nosac negativa
(film drzite samo za rubove). S nosacem u aparatu za povecavanje i
ukljucenim aparatom mozete prilagoditi visinu glave da biste dobili
povecanje i izrez koji zelite. Povecavanjem visine glave u odnosu
na papir povecat cete velicinu slike na temeljnoj ploci. Prilagodite
ostrinu kod punog otvora, zatim smanjite otvor za dva stepena i
namestite merac vremena pre nego sto ugasite sobno osvetljenje i
napravite ekspoziciju.
RAZVIJANJE FOTOGRAFIJE
Jos uvek u mraku, umetnite eksponirani papir s emulzijom prema
unutra u bubanj za razvijanje. Zatvorite poklopac bubnja i upalite
sobno svetlo. Gumenim rukavicama na rukama ulite tri rastopine u
posude za doziranje. Napunite kupku vodom na temperaturi od 35
stepeni i stavite unutra cev povezanu sa slavinom. Dodajte toplu
ili hladnu vodu dok temperatura sve tri rastopine ne bude onakva
kakva je preporucena.
DODAVANJE RASTOPINA
Kada temperatura prve rastopine - razvijaca boje - dostigne
preporuceni stepen, ulite je u bubanj i ukljucite merac vremena.
Tokom preporucenog vremena stalno okrecite bubanj. Oko 15 sekundi
pre kraja odredjenog vremena pocnite izbacivati tecnost iz bubnja.
Vratite bubanj u njegovu vodenu kupku i ponovite taj postupak s
drugim rastopinama, pazeci da tacno sledite preporucene temperature,
vreme i tresanje. Po zavrsteku postupka skinite rukavice pre nego
sto izvadite fotografije.
ISPIRANJE I SUSENJE
Odredjeno vreme ispirajte fotografiju stalnim strujanjem vode
odredjene temperature. Najpogodnija posuda za ispiranje je plitka
posuda s dovodom i odvodom vode. Medjutim, mozete koristiti plitke
posude ili slivnik te pravilno menjati vodu za citavo vreme.
Posle zavrsenog ispiranja dodajte fotografiji stabilizator i
ostavite fotografiju da u njemu pliva oko 1 minute. Na kraju
upijte vlagu s povrsine fotografije, a zatim ih stavite u police
za susenje.
fotografija.20vujos,
<con reply 14.360 gremlin>
¨> Nikako za profesionalnu upotrebu. Rezultati su više nego očajni. :(
¨>Nešto bolje rezultate daje Canon-ov fotkaš koji snima na disketu, ali
¨>samo noviji modeli.
Pa, sad... Diskutabilno šta je profesionalno, a šta ne ?
Recimo za štampu je očajno, ali za video prezentacije i stvari za TV
kuće, radi sasvim zadovoljavajuće.
fotografija.21vujos,
<con reply kum.djole>
¨>Ne, sad smo se uobrazili, hoćemo konferenciju Fotografija
¨>sa temama Istorija,Tehnike,Aparati,Optika,Blicevi,Materijal,
¨>Spec.postupci,Adobe,Razno.... :))
Ej, ovo nije loša ideja :)
fotografija.22kum.djole,
+>> Ima li Jugoslavija i jednu razvijenu industriju? :))
Ima, industriju budala ! :))
Postavih pitanje upravo zato što je Jugoslavija godinama izvozila
srebro Mađarima koji su od toga pravili papire i filmove i
prodavali nam nazad.. Ja ne znam ko se tu pravio lud, ali
znam da nas neko debelo za*ebava čak i sad, kad imamo neku
svoju državu za kojom smo (u globalu) suze lili godinama.. :)
Kum..
// "Gde su srpske šljive tu su slovenački sokovi!" //
fotografija.23kum.djole,
+>> A sad tišina do popune konferencije, pa onda gašenje teme, pa onda
+>> rasprava u EXTRA.8:razno (:O
Samo preko mene mrtvog ;)
// Iskopaće vas Bili neaktivne ;)) //
fotografija.24mavava,
>> Treci sam !! :)
>> Isplatilo se ... :)
Uja!:) Ne znam koji sam al' nije ni bitno!:)
Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color
od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:)
pozdrav
čika Neša
fotografija.25calex,
<!> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
<!> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:)
A šta piše na filmu, koji mu je rok trajanja <ako imaš kutiju
od njega>? Što da ne probaš, meni se nešto slično desilo i sve je
dobro ispalo. Ja sam čak našao film za koji nisam ni znao od kada je
i da li je ispaljen. Odneo sam ga do fotografa, on je razvio parče
filma i kako na njemu nije bilo ničega, ostatak sam lepo potrošio sa
dobrim rezultatom.
fotografija.26gremlin,
>> p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za
>> ovu godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan.
Kude je?!?! Nisam ga još nigde video, a koga interesuju 2. i 3. broj
može ih naći u "Albaniji" - Jugoslovenska knjiga.
fotografija.27peca,
Cestitam temu :)))
fotografija.28milanv,
║║ Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color
║║ od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
║║ ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:)
U principu, latentna (nerazvijena) slika je, u optimalnim
uslovima, nepromenjena 2-3 meseca. Jedna od karakteristika
svakog filma (i papira, naravno) je vreme postojanosti latentne
slike. Ovaj podatak se najcesce ne pominje na materijalu
pristiglom uz film, a u praksi i nije mnogo bitan. U svakom
slucaju, ako film nije cuvan u losim uslovima (visoka
temperatura i velika vlaznost), a znajuci koliko se nasi
foto-strucnjaci po radnjama trude oko obrade, ne bi trebalo da
se ovo stajanje primeti.
Inace ova karakteristika nije u direktnoj vezi sa "rokom
trajanja" obelezenom na kutiji. Naime, ne radi se o tome da ce
usled stajanja film dobiti "mrenu", vec da dolazi do razlivanja
boja (neznatnog), a mnogo je izrazenija kod foto papira nego kod
filma.
fotografija.29milanv,
║║ U potpunom mraku upotrebite otvarac za boce kako biste pokidali
║║ jedan kraj kasete i umesto njega postavite kalem. Dobro namestite
Ako vam nije pri ruci (otvarac), prislonite poklopac kasete uz ivicu
stola, i slobodnom rukom raspalite (bas kao da otvarate flasu:).
fotografija.30milanv,
║║ DIN oznacava udvostrucenje osetljivosti s trostrukim povecanjem broja;
Valjda sa povecanjem broja ZA tri, ne TROSTRUKIM povecanjem.
║║ Osetljivi filmovi u boji (200-400 ASA) pogodni su za mnoge vrste
║║ fotografija, jer njihova osetljivost na svetlo znaci da uvek mozete
Ovde valja dodati da osetljivost filma moze "rucno" da se
jos vise poveca. Naime, film se eksponira kao da je 800 ili 1600
ASA, a zatim se produzi vreme razvijanja. Uz neke poznate (i za
ovu priliku upotrebljive) razvijace stize i tabela za precizno
odredjivanje produzetka vremena razvijanje. Za detalje me ne
pitajte, odavno se ovim nisam bavio. Da napomenem, da se ovim
postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za
postizanje efekta jakog kontrasta.
fotografija.31zddb,
>>>Neophodno je da kupite hemikalije koje se podudaraju s vrstom
vaseg filma. Kodak E6 hemikalije, na primer, mogu se koristiti
samo sa E6 filmom. Fuji ne proizvodi svoje sopstvene hemikalije
za razvijanje Fujicroma; ti se filmovi mogu razvijati Kodakovim
hemikalijama. Fuji R100 razvija se sa E4, a Fuji 100RD sa E6,<<<
Pre neki dan odnesem KODAK kolor-negativ film na razvijanje u Tržni
centar na Banjici. Urade mi slike koje su sve vukle na žuto, ja se
pobunim, oni se kao začude kako je to moguće, ali mi urade ponovo. Slične
sam stvari doživljavao i kod durgih fotografa. Korektan je bio još jedino
"VOJN". E, sad, za slike me manje briga, jer su one potrebne dok se
zadovolji prva žeđ u familiji, ali me brine što iz tvoje priče sledi da se
neodgovornim razvijanjem filma dosta snizi njegov kvalitet!?
Da li je to tačno? Recimo, razvije mi moj KODAK film nekim svojim
hemikalijama koje koristi za SVE filmove i posle ti ni Bog ne može izvući
kvalite slike kakve bi trebalo da budu "genetski" - tj. dobar film +
prosečna optika + dobri elementi?
Još jedno pitanje za profesionalce. Već jedno 20-ak godina radim slike sa
"ZENITOM" i "ZORKIJEM" (Oni gvozdeni što možeš da ubiješ vola s njim).
Procenat mi je takav da sa filmom od 24 snimka uvek imam 25 "uspelih"
snimaka. Jedino omanem na ekspoziciji (prvo sam napisao opoziciji - Frojd
bi se radovao!), kad nisam zadovoljan snimkom. Međutim, smeta mi što mi
slika nije savršenih boja ni kad su svi uslovi ispunjeni: lep dan,
normalno svetlo, film "Agfa" ili "Kodak" ... Jedino mi je objašnjenje bilo
da: ili treba bolji aparat (ali staklo je staklo), ili ne umem da namestim
elemente (valjda bi jednom ubo), film đe ćeš bolji, i kao zadnje ostaje da
fotografi neće ili ne umeju da ti pošteno a) razviju film b) urade slike!?
Šta mi savetujete?
1) Kad želim da kupim solidan film, a da ne uzmem baš najskuplji (Kodak,
Agfa). Šta mi savetujete? Može li Konica, Fuji?
2) Kom fotografu da nosim film?
3) često nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film. Ima li to
kakvih minusa?
4) Pošto ne radim baš često, ni puno snimaka, radije kupujem filmove od 24
snimka, iako su skuplji. Brže ga ispucam, pa ne stoji dugo, i manje me
košta izrada slika. Da li tu grešim?
Pozdrav ZDDB
fotografija.32bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA
2. BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI
fotografija.33bjevdjic,
IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Dijapozitivi su, za razliku od negativa, gotove pozitivne slike,
pa morate koristiti specijalni papir da biste napravili fotografije
direktno iz njih - ili Cibachrome, papir u kojem se razara boja
u sloju ili preobrazajni papir, kao Ektachrome. Vase kontrole
ekspozicije radice obrnuto. Vise ekspozicije daje svetliju sliku,
a da biste otklonili prevladavajuci ton s fotografije, morate
dodati komplementarnu boju u filtraciji.
Dijapozitivi nemaju narandzastu masku koja nadoknadjuje nedostatke
u negativ/pozitiv sistemu pa, kao rezultat, neke profinjenosti tona
i boje mogu biti izgubljene na preobraznoj fotografiji. Za pocetak,
koristite dobro eksponirani dijapozitiv koji nema previse kontrasta.
CIBACHROME HEMIKALIJE I OPREMA
Kada se jednom napravi razvijac, izbledjivac i fiksir moraju se
cuvati u dobro zatvorenim bocama. Uvek nosite gumene rukavice kada
rukujete s ovim rastopinama; izbledjivac je narocito kiseo, pa
komplet za razvijanje ukljucuje i neutralizujucu hemikaliju koja
se dodaje rastopini pre nego sto je bacite. Temperatura razvijanja
je sobna, pa ce vam biti jednostavnije da koristite bubanj koji
nema vodenu kupku.
EKSPONIRANJE DIJAPOZITIVA
Izvadite dijapozitiv iz okvira i ocistite ga od prasine pre nego
sto ga umetnete u nosac negativa. Komponujte i izostrite sliku na
temeljnoj ploci, postavite merac vremena i izracunajte filtraciju.
Na pakovanju papira obicno cete naci preporuke za filtraciju vecine
vrsta filmova. Razlike u tim vrednostima nastaju uglavnom zbog
razlika kontrasta slike, svetla aparata za povecavanje i tako dalje.
Kod pravljenja proba morate napraviti vidne razlike u ekspoziciji i
vrednosti filtera.
RAZVIJANJE FOTOGRAFIJA
Ulijte tri rastopine u merne posude i drzite ih u toploj vodi dok
ne dostignu preporucenu temperaturu. To je obicno 20-24 stepena.
Da biste izbegli zagadjivanje, koristite iste posude i boce za
iste rastopine. Pre pocetka pripremite posudu s neutralizatorom
koji cete uliti u iskoriscene rastopine.
Svaki put proverite temperaturu rastopine pre nego sto je ulijete
u bubanj. Citav postupak obicno traje 12 minuta; zatim mozete
osusiti fotografiju kao i kod svakog drugog plastificiranog papira.
1. Ulijte razvijac, tresite citavo vreme i
iscedite sadrzinu bubnja posle 15 sekundi.
2. Ulijte izbledjivac, tresite, iscedite sadrzinu
posle 15 sekundi u neutralizujucu rastopinu.
3. Ulijte fiksir, tresite naznaceno vreme,
ispraznite bubanj posle 15 sekundi.
4. Ispirajte 3 minuta tekucom vodom temperature
od oko 24 stepena. Osusite u prostoriji bez prasine.
EKTACHROME PREOBRAZAJNI PAPIR
Kod Ektachrome papira boje se stvaraju tokom postupka kao i kod
normalnog papira, ali papir radi preobrazajnim procesom (isto kao
dijapozitiv film). Preobrazajnost mozete postici hemijskim putem
ili reekspozicijom tokom razvijanja.
Broj rastopina i temperatura veci su nego za Cibachrome. Sve
rastopine moraju biti na 30 stepeni; najvaznija je temperatura
razvijaca boje s rasponom od samo 0.3 stepena. Principi filtracije
i ekspozicije, medjutim, isti su kao za Cibachrome. Pocnite s
pravljenjem proba ekspozicije i filtracije za svaku sliku prema
vrednostima koje preporucuje proizvodjac materijala na svojoj
opremi.
EKTACHROME RAZVIJANJE - POSTUPAK
Stavite eksponirane fotografije u bubanj, ukljucite sobno osvetljenje
i premestite bubanj u vodenu kupku. Proverite temperaturu rastopina -
- one moraju biti na 30 stepeni kada ih budete ulivalii u bubanj.
Ako je potrebno, dodajte toplu ili hladnu vodu kupki kako biste
uskladili temperaturu. Pre pocetka zagrejte bubanj i fotografije
ulivajuci vodu na oko 30 stepeni i ostavite bubanj na miru 4 minute.
Ispraznite bubanj, dodajte crno-beli razvijac i tresite svakih 30
sekundi po 3.5 minuta. Ispraznite bubanj, dodajte "stop" kupku i
tresite 1.5 minut. Ponovo ga ispraznite, zatim izvadite fotografije
i eksponirajte ih 15 sekundi udaljene oko 40 cm od 100 W lampe.
Ponovo namestite fotografije u bubanj, dodajte razvijac za boje i
tresite 3 minuta. Zatim fotografije ispirajte 3.5 minuta pre nego
sto dodate stabilizator koji ce delovati 1.5 minut. Pre susenja
isperite fotografije pod tekucom vodom za oko 15 sekundi.
OPREMA
Za razvijanje Ektachroma mozete koristiti istu opremu kao i za
razvijanje normalnih fotografija - bubanj za razvijanje, plitke
posude, toplomer, rukavice i merila. Ali, zbog povecanog broja
rastopina treba ce vam vise posuda. Ako ne preokrecete fotografiju
hemijskim putem, treba ce vam sijalica belog svetla od 100 W.
fotografija.34bjevdjic,
BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
U tamnoj komori mozete veoma jednostavno postici mnoge specijalne
efekte koristeci kombinacije uobicajenih postupaka za razvijanje i
povecavanje fotografija u boji. Mnogi od tih efekata po svojoj su
prirodi eksperimentalni - to donosi pola zadovoljstva kod postignutih
rezultata. Sledeci tekstovi sadrze opsta upustva; da biste otkrili
pojedine mogucnosti svojih negativa i fotografija, eksperimentisite
sami.
POVECAVANJE CRNO-BELIH NEGATIVA NA PAPIRU ZA FOTOGRAFIJE U BOJI
Jednostavan nacin proizvodnje specijalnih efekata je povecavanje
crno-belih negativa na papiru za fotografije u boji. Prvi stepen
je postavljanje neutralne filtracije; s obzirom na to da crno-beli
negativi nemaju narandzastu masku, za to cete morati koristiti
vise zute i purpurne (narandzaste) filtracije. Zatim mozete dodati
i oduzeti filtre, na drugoj probi, kako biste postigli boju koju
zelite.
Cak i kod neutralne filtracije na fotografiji ce se pojaviti neobicni
efekti boja, jer papir u boji ne reaguje isto na crno-bele negative.
Boje mozete koontrolisati i nadosvetljavanjem ili zadrzavanjem.
fotografija.35ikordic,
RE: Razvijanje
(extra.7:14.295)
=> Snimiš nešto tebi bitno i to sa tri ekspozicije (majstori znaju
=> zašto), napraviš kontakt kopije, odrediš snimak, izrez pa se
=> dobijeni rezultat ne može meriti nikako sa štancovanim fotkama.
Tri ekspozicije? Izraz? Kontakt? Snimak?
Ne razmem. 'Ajde još jednom, ali polako ...
fotografija.36vujos,
¨> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
¨> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:)
Razvi film i napravi par probica. Ako može malim korekcijama da se
isprave zalutale boje, onda radi.
fotografija.37ikordic,
RE: "Stare" poruke
Ima li šanse da neko (moderator?) prebači one silne poruke iz EXTRA.7:razno
ovamo?
fotografija.38ilazarevic,
Aj' pa živeli! :)
fotografija.39djcorto,
>> p.s. da ne bude brisanja: izasao je novi Lemposibl (valjda
>> treci za ovu godinu), a i kalendar za 1995. je odstampan.
L'Impossible je sve bolji i bolji, ne znam kako imaju toliko energije
... ovde je kvaliteta uvek i bilo, ali ga jos niko nije odjednom okupio.
fotografija.40djcorto,
>> //A mislio sam da necu docekati :))//
Kume, bese 195/95 .... plus Zenit ? :)
fotografija.41djcorto,
>> bio jako odusevljen kad mi je prilikom prosle seanse ispao
>> filter sa fenjera, oranzada ce uskoro zasvetleti...O:)
Na mom "laboratorijskom svetlu" (krpljeno rucno) ima vise selotejpa nego
stakla :))))
fotografija.42djcorto,
>> Postoji li valjano objasnjenje zasto Jugoslavija nema
>> razvijenu foto-industriju ? :))
Nije je imala ni prethodna. Fotokemika i stop.
fotografija.43djcorto,
>> naci mnogo kvalitetniji casopis - da li to znaci da ovaj nas
>> pravdamo sa 'eh,mi jos ucimo' ili... ?
BEEEEEEP ! WRONG !!!!!
L'Impossible moras gledati kao deo kompletne akcije, pocete izlozbama
povodom 100 godina fotografije, grupe FIA i ekipe oko njih, koja je sad
vec jako, jako siroka.
fotografija.44djcorto,
>> A sad tisina do popune konferencije, pa onda gasenje teme, pa
>> onda rasprava u EXTRA.8:razno (:O
Cut' tamo i slikaj ludaje :))))
fotografija.45djcorto,
>> Tekstovi o fotografiji koji su bili u temi RAZNO
>> sada su prebaceni ovde, gde im je i mesto, dok u
>> temi RAZNO vise ne postoje (izbrisani su) !!
JEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE ! :)))))))))))))))))
fotografija.46djcorto,
>> Pa, sad... Diskutabilno sta je profesionalno, a sta ne ?
Pretpostavljam da je mislio na rezoluciju, koja obicno ide oko 640x480,
sto je premalo za stmpu, ali sasvim dobro za uzorke materijala, montaze
i sl.
fotografija.47djcorto,
>> znam da nas neko debelo za*ebava cak i sad, kad imamo neku
>> svoju drzavu za kojom smo (u globalu) suze lili godinama.. :)
Kume, ti bese fotograf ... ? ;(
fotografija.48djcorto,
>> ga bacim u dubre ili razvijam.? Ima li sansi da bidnu
>> slicke?:)
Razvijaj, ali kod nekog koga poznajes, da obrati paznju.
fotografija.49djcorto,
>> Ako vam nije pri ruci (otvarac), prislonite poklopac kasete uz
>> ivicu stola, i slobodnom rukom raspalite (bas kao da otvarate
>> flasu:).
Tvrdji nokat isto pomaze :))
fotografija.50djcorto,
>> postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za
>> postizanje efekta jakog kontrasta.
I obicno zestoko poveca zrno ... sto nekad i nije lose ;)
fotografija.51djcorto,
>> elemente (valjda bi jednom ubo), film de ces bolji, i kao
>> zadnje ostaje da fotografi nece ili ne umeju da ti posteno a)
>> razviju film b) urade slike!?
Tacno je zadnje.
>> 2) Kom fotografu da nosim film?
Uffff .... nekom koga poznajes .
fotografija.52djcorto,
>> Tri ekspozicije? Izraz? Kontakt? Snimak?
Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija.
Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis)
Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne
vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm)
objektivom. Zato je moguce da ti nanegativu po ivicama utrci nesto sto
neces. Toje kod nerefleksnih aparata jos izrazenije, jer se ose gledanja
ne poklapaju, naziva se paralaksa, i ukoliko si blizi onome sto snimas,
utoliko moras vise da pazis. E, sad, kad radis sliku, ti sa istog
negativa mozes da uradis drugi kadar, tj ne moras da eksponiras papir sa
SVIM onim sto je na negativu.
Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6
snimaka (35mm), poredjas po foto papiru (18x24 prima ceo film) poklopis
cistim staklom i eksponiras prema prosecnoj gustini negativa. Tako
dobijes sve snimke s istog filma na jednoj fotografiji, pa biras.
Snimak je kad jednom skljocnes foto aparatom, pod uslovom da je unutra
film ;)
fotografija.53darone,
>> Kude je?!?! Nisam ga još nigde video, a koga interesuju 2. i 3. broj
>> može ih naći u "Albaniji" - Jugoslovenska knjiga.
Luk et dis, promocija je bila prošlog utorka u Kulturnom centru, dakle trebalo
bi da se pronađe kroz par dana po viđenijim knjižarama. Nazovi Mikro knjigu.
fotografija.54obrada,
> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
> ga bacim u dubre ili razvijam.? Ima li sansi da bidnu slicke?:)
Slobodno razvij. Veca sansa je da ce ti pogresiti pri izradi
fotografija nego da je film neupotrebljiv :(
pozdrav, Zoran
P.S. Preporucuje se cuvanje filmova u frizideru.
fotografija.55obrada,
> fotografi nece ili ne umeju da ti posteno a) razviju film b) urade slike!?
Zorki ima solidnu optiku. Ako ne pravis neku sistematsku gresku
pri odredjivanju ekspozicije onda je problem do fotografa. Kod
nas je tesko naci nekoga ko ce ti kvalitetno razviti film ili
fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po bojama
ni liciti na original :(
> 1) Kad zelim da kupim solidan film, a da ne uzmem bas najskuplji (Kodak,
> Agfa). Sta mi savetujete? Moze li Konica, Fuji?
Glasam za Fuji.
> 2) Kom fotografu da nosim film?
Na ovo pitanje bi i ja voleo da znam odgovor :)
> 3) cesto nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film.
> Ima li to kakvih minusa?
Nema. Ako stvarno zelis da sacuvas film nikako ga ne cuvaj smotanog.
Iseci ga na slajfne po sest snimaka i stavi u papirne kesice.
> 4) Posto ne radim bas cesto, ni puno snimaka, radije kupujem filmove
> od 24 snimka, iako su skuplji. Brze ga ispucam, pa ne stoji dugo, i
> manje me kosta izrada slika. Da li tu gresim?
Ne vidim gde bi mogla biti greska :) Emulzija je ista. Razlika je
samo u duzini filma.
pozdrav, Zoran
fotografija.56vstan,
[rep->kum.djole]
> Nade se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranzadu
> ali mi nesto sumnjivo svetli :)
Da nije OSRAN(a) ;))
fotografija.57vstan,
> RE: "Stare" poruke
>
> Ima li sanse da neko (moderator?) prebaci one silne poruke iz
> EXTRA.7:razno ovamo?
To ce valjda kum da sredi ?
fotografija.58vstan,
> P.S. Preporucuje se cuvanje filmova u frizideru.
Jos bolje u zamrzivacu.
fotografija.59pifat,
Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska kopija
Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no (sto me je
definitivno VEOMA razocaralo), ima ocajno uradjenu mehaniku - zatvarac izdrzi
svega pedesetak snimaka, a onda se raspadne (neprecizno sam kazao - pricam o
zavesici, koja se prosto rastvori, i bez pomoci preciznog mehanicara aparat je
neupotrebljiv). Aparat je bio u prodaji krajem sedamdesetih, no i tada je bila
frka sa popravkom, jer se obicno majstor kome to nosite odmah ogradi u stilu, a
nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao majstor cija je
radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja, ali pitam se da li i danas mozda
ima nekog majstora koji bi ovo mogao da popravi. Neki su cak aparat nosili i u
SSSR na opravku, ali sa polovicnim uspehom.
Igor
fotografija.60bulaja,
│Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne
│vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm)
│objektivom.
└───
Nisam baš neki stručnjak :), ali sasvim je uobičajeno da kod novijih
kamera vidiš tačno ono što će se naći i na filmu, valjda se to zove SLR
(skraćeno od Single Lens Reflex ili nečeg sličnog:).
fotografija.61kum.djole,
+>> L'Impossible moras gledati kao deo kompletne akcije, pocete izlozbama
+>> povodom 100 godina fotografije, grupe FIA i ekipe oko njih, koja je sad
+>> vec jako, jako siroka.
Ja hoću, ali ne mogu :)
Nama definitivno treba neki stručni, žestok foto časopis.
U krajnjem slučaju, ako mi je do izložbe ići ću na izložbu :)
Po samoj logici stvari (a ovde se baš fino vidi) Srbendi je
mnogo bitnija tehnika rada i poneki štos nego izložba :)
Zašto - zato :)) Jer, Srbenda će uvek da nađe i para i vremena
da nešto pokupi kako bi sam napravio neko nedelo od fotografije
tek da bi imao čime da se pohvali ;)
Koliko vidim, ovde ljudi neretko zapitkuju sasvim prijatne
bananalije na koje im vi stručnjaci i mi talenti dajemo odgovore.
Još niko nije zapitao 'A kako komentarišete izložbu M.Trninića
u Karlovcima tog i tog....' već su svi upravo pisali nešto u stilu
'photography by myself' :)
Zato ja prednost dajem tehniKi i utovaru štosova vas iskusnih,
te svoj stil gradim na blagoj primesi uticaja velikih fotografija ;)
Izvinjavam se ako se ceo tekst može shvatiti i kao drama -
'Kum u ulozi Srbende' ;))
Pozdrav,
Imenjak :)
fotografija.62kum.djole,
+>> L'Impossible je sve bolji i bolji, ne znam kako imaju toliko energije
+>> ... ovde je kvaliteta uvek i bilo, ali ga jos niko nije odjednom okupio.
E kupiću ga vala, tek da vidim ima li šta novo O:)
fotografija.63kum.djole,
+>> Kume, bese 195/95 .... plus Zenit ? :)
Ispravka, 190/95 (sa blagim pretenzijama da se druga cifra smanji;)
i svakako, plus jedan gvozdeni kilogramipol teški Zenit-E80 sa
teleobjektivom, dušu dalo za eliminisanje smetala na putu do teme :))
Daj, kad sam već kod Zenita kojim bi se malo ko pohvalio..da vas
informišem o jučerašnjoj senzaciji. Jučer na praktičnoj nastavi čuveni
Mitar Trninić donese svog Hasselblada s namerom da nas totalno
deprimira i elem, nauči da njime baratamo :) Sve je to teklo
najnormalnije dok nečuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa nekoliko
pratećih objektiva košta - 13.000 DM ! :))) Sreća te sam sedeo
kad sam ovo čuo.. a ja sve procenio na 3.000 max ! :))
Ako je Balinda pojmom 'skup a dobar' potkrepio svoj tekst u grupi,
mogao je makar da kaže i 'evo cene, dodavaću svakog dana po hiljadu;)'
a ne da krepam juče onako zblanut :))
Kum..
// Ima l' neko na zajam 13.000 DM ? :) //
fotografija.64kum.djole,
+>> Kume, ti bese fotograf ... ? ;(
Jes,jes, neću više.. ali sam stvarno razočaran..
No, kad bolje pogledam, ni drugi nisu u boljoj poziciji,
pa što bi mi fotografi morali da 'vatamo Boga za.. :)
Samo mi nekako dođe glupo da me škola obrazuje bez materijala po
programu za školsku '71/72 kad ono po studijima neke besne 'papan'
makine s tasterima.. Kud ćeš s diplomom nego na Savski most ? :))
Kum..
fotografija.65kum.djole,
+>> Nije je imala ni prethodna. Fotokemika i stop.
Da ne bih kukao bez potrebe kako mi samo izvozimo ono
što možemo sami da pravimo, samo ću da napomenem da se
i za vreme onih najstrožijih hermetičkih sankcija moglo
itekako proizvoditi i papira i filmova. Jedino su u Boru
proizvodili grafički film (valjda to i danas rade) ceneći
ga kao da je od zlata a ne od srebra ;))
Sve se to svodi na 'Kume, pašćeš ti travu kad završiš školu' :))
Ja..
fotografija.66kum.djole,
+>> Pre neki dan odnesem KODAK kolor-negativ film na razvijanje u Tržni
+>> centar na Banjici. Urade mi slike koje su sve vukle na žuto, ja se
Ah, ljudi se masovno žale da im slike vuku na žuto, neretko okrivljuju
i gazda Kodaka :)) Kad ono, sve je u procesu razvijanja. Na filmu
lepo piše kakav proces on miriše, ako ga razviješ kako treba eto
valjanih fotografija. Kod nas smuljaju sve filmove kroz taj jedan
proces bez obzira i koji su i koje su osetljivosti...
Možda je predlog pomalo glup, ali vredi razviti film u 'Foto Jadranu'
jer oni zaista nepogrešivo rade :)
+>> Da li je to tačno? Recimo, razvije mi moj KODAK film nekim svojim
+>> hemikalijama koje koristi za SVE filmove i posle ti ni Bog ne može izvući
+>> kvalite slike kakve bi trebalo da budu "genetski" - tj. dobar film +
+>> prosečna optika + dobri elementi?
Apsolutno :) Što je najgore, posle te još ubeđuje da nisi dobro
snimao :)) Ipak preporučujem Foto Jadran ili Balkan. Skup je uvek dobar :)
Btw, ako bi Imenjak Djcorto mogao da okači onaj svoj doživljaj sa
fotografom od pre par meseci, bio bih mu zahvalan :)
+>> Još jedno pitanje za profesionalce. Već jedno 20-ak godina radim slike sa
+>> "ZENITOM" i "ZORKIJEM" (Oni gvozdeni što možeš da ubiješ vola s njim).
Podseti me da te upišem u 'Knjigu Velikana' zbog ovoga :)
+>> da: ili treba bolji aparat (ali staklo je staklo), ili ne umem da
I ja koristim Zenit već ohoho vremena i meni se pokazao kao dobar :)
Opet, kolege skaču na mene sa svojim AF i FM-ovima i preporučuju isto.
Teška srca mogu da priznam da bih voleo neki 'bolji' aparat od Zenita
(bolji bi značilo cenjeniji i praktičniji) ali mi nije preka potreba.. što
opet ne znači da uskoro neće biti - verovatno kad završim školovanje..
Ako baš moram da argumentujem, za amatersko fotografisanje Zenit
sasvim dobro funkcioniše, jeftin je, a i poprilično jednostavan :)
Još ako mu ne radi svetlomer - kud ćeš boljeg aparata ! ;)))
+>> namestim elemente (valjda bi jednom ubo), film đe ćeš bolji, i kao zadnje
+>> ostaje da fotografi neće ili ne umeju da ti pošteno a) razviju film
c) Oni definitivno umeju da ga razviju ali i oni su trgovci,pa..
+>> 1) Kad želim da kupim solidan film, a da ne uzmem baš
+>> najskuplji (Kodak, Agfa). Šta mi savetujete? Može li Konica, Fuji?
Kao mlad i talentovan preporučujem ti da kupiš bilo koji od navedenih :)
Iskoristiću priliku da citiram i onu čuvenu 'Kodak je za klase,japanci za
mase' :) Sam odluči :)
+>> 2) Kom fotografu da nosim film?
Dobrom a skupom ili po mogućstvu dobrom a jeftinom (ako uopšte ima takvih).
Ja ću sigurno dosaditi i Bogu i narodu sa svojim hvalospevima na račun
Jadrana, ali iako su skupi (sveukupno: razvijanje, 36 fotografija + Fuji G film
staje oko 20-25 dinara) oni stvarno dobro rade svoj posao :)
+>> 3) često nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film. Ima li
+>> to kakvih minusa?
Vredi proveriti svaku radnju - tamo gde budeš bio zadovoljan postani stalna
mušterija. Takođe, preporučujem 'Foto Boban' u blizini Arhitektonske škole,
on ceni 12 dinara razvijanje i 36 fotografija odličnog kvaliteta :)
Pozdrav i nek ti je sa srećom,
Kum..
fotografija.67kum.djole,
+>>> 1) Kad zelim da kupim solidan film, a da ne uzmem bas najskuplji (Kodak,
+>>> Agfa). Sta mi savetujete? Moze li Konica, Fuji?
+>> Glasam za Fuji.
Za kolorljupce evo sveže informacije :)
žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA
na veliko. Ako se nekom isplati....
Kum..
//Imenjače, nisam bio, čuo sam :) //
fotografija.68kum.djole,
+>> Tvrdji nokat isto pomaze :))
Zdrav zub isto po... pomave avi onda povtane svomjen vub :( ;))
Kum..
fotografija.69kum.djole,
+>> ovu priliku upotrebljive) razvijace stize i tabela za precizno
+>> odredjivanje produzetka vremena razvijanje. Za detalje me ne
+>> pitajte, odavno se ovim nisam bavio. Da napomenem, da se ovim
+>> postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za
+>> postizanje efekta jakog kontrasta.
Ako si pod tim pojmom 'poznati razvijači' mislio i na Ilford,
a svakako jesi :) mogu da primetim da se ne isplati razvijati
visokoosetljivi film u 1r + 3v rastvoru sitnozrnastog razvijača
(Perceptola, naravno). Definitivno nisam zadovoljan rezultatom jer,
principom 'vadi_ga_izgoreće' na 30 minuta sam prekinuo razvijanje
i uvideo da od kontrasta nema ništa.. Stoga toplo preporučujem
jedan svež FR-3 ili D76, u krajnjem slučaju Perceptol koristite
kao Vujoš - 660ml i udri minut dok ne pocrni ;))
Kum..
fotografija.70kum.djole,
+>> Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color
+>> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da
+>> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:)
E mene bi ovi stvarno trebali da plate što ih reklamiram..
Daklem, vredi pokušati ali ne i baciti pare. Za sitnu
lovu (12ND) probaj da uradiš fotke u 'Foto Boban' kod ATŠ.
Pošto ti ionako globtroterišeš naokolo u limuNzini, neće biti
problema :)
Javi šta si uradio, ipak se o Fuji-u radi ;))
Kum..
fotografija.71kum.djole,
Tajen from Imenjak :)
+>> Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne
+>> vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm)
+>> objektivom. Zato je moguce da ti nanegativu po ivicama utrci nesto sto
+>> neces. Toje kod nerefleksnih aparata jos izrazenije, jer se ose gledanja
+>> ne poklapaju, naziva se paralaksa, i ukoliko si blizi onome sto snimas,
+>> utoliko moras vise da pazis. E, sad, kad radis sliku, ti sa istog
Ja bih najviše voleo da ti nacrtam kako to izgleda ali.. :(
Sve u svemu, dok nisam naučio o čemu se radi bio sam u zabludi da
objektiv ne valja :) te da ga treba menjati :) Prošlog leta
uradim jedan snimak sa oko 2m visine ukoso prema ljudima za stolom
a on mi kasnije sasvim elegantno iseče i upolovači pola snimka :)
Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je
postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom
koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća
i obrnuto. Naravno, pojavu je kao zakonitost teško otkloniti nekim
'dodavanjem' koječega - ono što je Đole rekao može se potvrditi i
time da jednooki refleksni aparati (Hasselblad) nemaju tu manu
jer se ose tražila i objektiva poklapaju. Dakle, protiv paralakse
jedino moguće rešenje je gorenavedeno svetsko čudo od aparata.
Pozdrav,
Kum..
fotografija.72kum.djole,
+>>> Ima li sanse da neko (moderator?) prebaci one silne poruke iz
+>>> EXTRA.7:razno ovamo?
+>> To ce valjda kum da sredi ?
Ja sam sve vredne poruke marljivo pokupio, Bjevdjic je par
svojih već prebacio, tako da ako postoji zeleno svetlo od
strane uprave, ja ću poslati ono što valja u omiljenu nam temu :)
Kum..
fotografija.73kum.djole,
+>>> Nade se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranzadu
+>>> ali mi nesto sumnjivo svetli :)
+>> Da nije OSRAN(a) ;))
Ah, fore iz Grafičke škole ;)) OSRAM te bilo, kako si samo
smeo, mora da su na to uticali tvoji HALO-GENI.. a da ne idem
u dubljinu, kad se fotograf približava vrhuncu u sexu, onda
se kaže Foto finiš ;) i sl..
Da nećeš da dođeš na vanredno ;) ?
Kum..
fotografija.74kum.djole,
+>> CIBACHROME HEMIKALIJE I OPREMA
SkupoSkupoSkupoSkupoSkupo... :(
Ono što je Kaktus postavio u izlog FIA-Publikum u Knezu
bi trebao da bude cibahrom.. A moš se mislit kad tu tehniku
obožavaju naš glumac Svetozar Cvetković i čuvena Štefi Graf :))
Ko se sve bavi fotografijom, da ti pamet stane.. ;)
Kum..
// A da smo zvali ovo dvoje GLAT bi dobili temu ;) //
fotografija.75ikordic,
RE: Slikanje & razvijanje
=> Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija.
=> Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis)
Jopet ne razumem. Šta ti je ovo "otvoriš blendu"? Koliko znam, to aparat
radi avtomacki? Jel' ti ovo znači da tri puta slikaš jedno te isto, ili
šta?
=> Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad
OK, ovo razumem.
=> Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6
I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija?
=> Snimak je kad jednom skljocnes foto aparatom, pod uslovom da je
;)
fotografija.76syd.s,
tema: el gvojos
Sa zadovojstvom vas obavestavam da je el gvojos u subotu 12. o.m.
pred komisijom foto saveza dobio zvanje kandidat majstora.
Uspeh je tim veci jer mu je u vinkovackom domu kulure, zajedno sa paraginom
kvazivojskom, u vazduh odletelo oko 20000 negativa.HHHH
Takodje, uspela izlozba "JAZZ. Dobro dosli u taj svet" (DKC jul-okt)
preseljena je skoro u celosti (49 fotografija) u Dom kulture u Cacku.
Organizatori su se pobrinuli za dobru svirku, Cacani za oko 200 ljudi na
otvaranju, sponzori za zurku do kasno u noc.
Izgleda da ce se izlozba nakon Cacka preseliti u Sabac.
Konacno, desetak el gvojosovih fotografija (takodjer jazz) trbalo bi da
bude postavljeno u "Stupici"HP, od petka.
Ko nije video, neka svrati. Vredi mnogo vise od tog malog truda.
syd.s
fotografija.77djcorto,
>> nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao
>> majstor cija je radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja,
>> ali pitam se da li i danas mozda ima nekog majstora koji bi
>> ovo mogao da popravi. Neki su cak aparat nosili i u SSSR na
>> opravku, ali sa polovicnim uspehom.
Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u Palmoticevoj, malo
iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada Ilije Garaanina. BTW, videh istog
pre neku nedelju kod Crkve Svetog Marka, s dve plavuse ;) skljoca
Panoramikom.
fotografija.78djcorto,
>> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da kod
>> novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na filmu,
>> valjda se to zove SLR (skraceno od Single Lens Reflex ili
>> neceg slicnog:).
Vidis, ali 100% SAMO sa Nikonom (mislim F2) i normalcem. Moj Olympus OM1
recimo ima 98% sa normalcem, sa 24mm oko 80%.
fotografija.79vstan,
> nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao
> majstor cija je radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja,
> ali pitam se da li i danas mozda
Odgovor gde je sada imas, a ja da dodam da je na novoj lokaciji
dugo na vratima pisalo da ne prima ruske aparate. Treba proveriti,
ako je zavrsio sa adaptacijom lokala.
fotografija.80vstan,
> Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u
> Palmoticevoj, malo iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada Ilije
> Garaanina. BTW, videh istog pre neku nedelju kod Crkve Svetog
> Marka, s dve plavuse ;) skljoca
===========
Opet je promenio afinitete ;))
fotografija.81vstan,
> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da kod
> novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na filmu,
> valjda se to zove SLR (skraceno od Single Lens Reflex ili neceg
Vidis, ali ne 100% kadra, sem kod malog broja aparata.
fotografija.82vstan,
> deprimira i elem, nauci da njime baratamo :) Sve je to teklo
> najnormalnije dok necuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa
> nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te
E kume, pa ti si totalno neobavesten :(
fotografija.83mdrazic,
> Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska kopija
> Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no (sto me
> je
Fina optika, a što se mehanike tiče... Jedan moj drugar je morao da snimi
njime neki skup (nije imao drugi aparat u tom trenutku). Ukadrirao,
pritisnuo i čulo se KLAP-KLAP (čto je za ovaj Kiev normalo) i cela sala
prekide aktivnosti i svi se zagledaše u mog drugara da li je živ. On
šta će jadan pokupi se i ode. Najveću buku pravi ogledalo pri snimanju
kada se diže i spušta (kao kod 24x36mm samo je ovde 60x60mm!).
Milan
fotografija.84mdrazic,
> Mitar Trninić donese svog Hasselblada s namerom da nas totalno
> deprimira i elem, nauči da njime baratamo :) Sve je to teklo
> najnormalnije dok nečuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa nekoliko
Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije
odlučujuća u ovom poslu. Ja tako mislio a Miša me i uverio na
jednoj letnjoj foto-filmskoj školi (davno beše).
Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u vezi
dobre muzičke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav sretan
pustim neku Miru Škorić.
fotografija.85kum.djole,
+>>> nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te
+>> E kume, pa ti si totalno neobavesten :(
Ma ajd što sam neobavešten nego sam zblanut ! :))
Ja čuh da je Hasa skup, ali trinaest hiljada..Isuse.. :)
Dakle, mnogo :( Kao što je za 301 bilo mnogo 400 maraka,
tako je i za ovaj komplet.. S druge strane, sve je u optici.
Dinčić F301 daje za 400 i kaže da je samo objektiv (Nikkor 28)
280 maraka :)
'Jel može samo telo?;)',upitah.. ;))
Kum..
fotografija.86kum.djole,
Prateći poslednje poruke o cenama Hasselblada i problematike oko ruskih
aparata (konkretno Kieva) odlučio sam da pošaljem jedan interesantan tekst
prekucan iz rubrike FotoSafari časopisa SAM (dok je,jelte,izlazio kod nas)
Da ne namećem svoje mišljenje pre vremena ;) pažljivo pročitajte tekst,
posebno njegov zaključak.
Tekst je preuzet iz grupe Photo - Avgust'94
SAM 2/1991
" Fotosafari " Piše i uređuje prof. Nikola Tanhofer
Važan je rezultat
--------------------------
'Nedavno je u jednom uglednom fotografskom časopisu objavljen usporedni
test Hasselblada i ruskog mu polubrata Kieva (koji,nota bene, opremljen
s nekoliko objektiva,košta koliko jedna Hasselbladova kaseta). Pedantni
Švabo pedantno je sve ispitao i kad je opisao sve slabosti Kieva u odnosu
na Hasselblad, ustanovio je da u rezultatu,dakle u slici,nema nikakve
vidljive razlike.'
Ne treba ovo krivo shvatiti. Nije to EPP za ruske aparate,niti pledoaje
za jeftine kamere. Tko ima love za Hasselblad,neka ga... Ali ja pouzdano
znam da najbolji aparat nije onaj najskuplji već onaj kojim se puno slika.
Dakako, sva se ova razmišljanja ne tiču profesionalaca koji pucaju na stotine
filmova i moraju imati pouzdan aparat koji ih neće izdati u najodlučnijem
trenu kad kroz aparat prolazi petstopedesetipeti film.
Postavlja se dakle pitanje je li aparat potrošna roba ili dragulj koji se
čuva u sefu ? Da li imena poput Nikona i Canona garantiraju bolje slike od
onih snimljenih s nekim manje slavnim,ali zato mnogo jeftinijim imenom?
Jesu li nove generacije pametnih aparata,s tisuću ugrađenih memorija,
automatika i programa,doista pametnije od klasičnih?
U pismu jednog naseg čitatelja (koji se doduše zaboravio potpisati ali po
poštanskom žigu vidim da je iz Zagreba) piše kako je opsednut fotografijom.
Nedavno je kupio svoj prvi aparat,te postavlja niz pitanja na koja ću
pokušati odgovoriti s obzirom da mogu zanimati širi krug nasih citatelja.
Pitanja glase:
1* Kakav je aparat Nikon F3 i koji su jos modeli drugih tvrtki u toj klasi ?
Da li mi vi sugerirate nabavku te klase aparata ?
2* Kakva je otpornost takvih aparata prema kiši,snijegu,pijesku,morskoj vodi?
3* Kakva je mogućnost snimanja u ekstremnim uvjetima temprerature, npr -20 C
ili +45 C ?
4* Postoje li varioobjektivi 24-70 f2-2.8 i 35-200 f2 i tko ih proizvodi ?
5* Koje su tehničke mogućnosti,efekti i posljedice kombinacije objektiva npr.
tvrtke Tamron i aparata Nikon ?
6* Koja su vaša iskustva s upotrebom telekonvertera, opravdava li svoju svrhu
i može li funkcionisati u kombinaciji s varioobjektivima ?
Evo odgovora:
1* Kod aparata ne vrijedi ono isto pravilo koje vrijedi za svu ostalu robu:
koliko para toliko muzike. Nikon F3 pripada klasi više od 1000 DEM. To je
svakako izvanredan aparat,ali ništa bolji od Canona,Pentaxa ili Contaxa
iz iste klase cijena. Prije odluke o kupnji zapitajte se čemu ce sluziti
aparat. Za slikanje ili za šminku ? Ako je za šminku,ima jos boljih aparata
i jos vece šminke,onih koji kostaju (samo tijelo) 3000 DEM. To je Nikon F4
ili Contax RTS III a da o Hasselbladu i o necem slicnom i ne govorimo.
Ako pak njime nameravate slikati, bolje je imati neki jeftiniji aparat
kojega neće biti šteta ako ga pogodi kap kiše ili mora, ili pak zrnce
pijeska.
2* Kakva je otpornost tih kamera prema kiši,snijegu,morskoj vodi ? Rekao bih
nikakva. U tu svrhu postoje tzv. all weather kamere,kamere za svako
vrijeme. Ali to su po pravilu kompaktne AutoFokus kamere.
3* Proizvođači gotovo nikad ne navode u svojim uputama do kojih temperaturnih
ekstrema garantiraju ispravan rad svog aparata. Ali zna se da aparati
pouzdano rade do određenog stupnja ispod nule,te da ih već u tim
okolnostima treba držati ispod kaputa, u blizini tijela, da bi kakotako
zadržali neku radnu temperaturu. Svi mehanički dijelovi usled problema s
mazivom radit će nepouzdano, a baterijama se naglo smanjuje kapacitet.
Kod vrlo visokih temperatura takodjer vrebaju različite opasnosti.
U svakoj uputi piše da aparat ne treba ostavljati u automobilu parkiranom
na suncu, što znači da se već kod temperatura viših od 40 C ne garantira
pouzdan rad. Koliko znam, ne postoje aparati posebno konstruirani za
snimanje pod ekstremnim temperaturama.
4* Varioobjektivi ili zumovi vrlo su komplicirane optičke naprave kod kojih
je gotovo nemoguće ukloniti sve optičke greške kao što se to može kod
običnih objektiva. Oni su uvijek određena aproksimacija, pomirba između
oštrine i ostalih optičkih aberacija. Stoga su njihove svjetlosne jakosti
dosta niske: 1:3,5 do 1:5,6. Razlog tome je dvojak. S jedne strane, gabarit
zuma koji bi bio svjetlosno jači za samo jednu blendu,bio bi osjetno veći,
a cijena barem dvostruka. S druge strane, pojavile su se neke nove emulzije
visoke osjetljivosti i vrlo fine strukture, tako da i potreba za objektivima
velike svjetlosne moći postaje sve manja.
5* Nemam nekih osobitih iskustava s tzv. divljim objektivima. Ali iz onoga
što sam probao, mogu zaključiti da su takve kombinacije moguće.
U poslednje vrijeme su divlji objektivi s upotrebne strane jednako dobri
kao i oni renomiranih tvrtki. Razlike, dakako, postoje, ali odnose se više
na mehaniku negoli na staklo.
6* Svi telekonverteri su upotrebljivi, s jedinom razlikom sto će oni jeftiniji
kod punog otvora raditi vrlo mekano. Pa ako je namjera da od jednog 50mm
objektiva napravimo mekani,potretni objektiv od 100mm,tada će i neki divlji
i jeftiniji konverter ispuniti svrhu. Ali ako su zahtjevi veći, tada ipak
treba napraviti konverter iste tvrtke kao i objektiv. Moje iskustvo s
Nikonovim konverterom TC-200 je odlicno. Dakako,svi konverteri buduci da
udvostrucuju žarišnu duljinu jedu dvije blende, odnosno propuštaju četiri
puta manje svjetla. S tim treba računati.
I sad, ruku na srce, pa umjesto pjevanja pjesme o Nikonu i Canonu, o
Hasselbladu i Rolleiflexu, priznajmo sami sebi strašnu istinu: kupujemo
skupocjene aparate, gomile objektiva, pažljivo proučavamo prospekte u
potrazi za boljim i savršenijim priborom i sve to za ono jedno nedjeljno
poslijepodne, ili božićni ručak,za one tri jadne sličice formata 9 x 12,
za onaj film koji je, siromah, ostario u aparatu neispucan po godinu dana..
Umjesto svega pogledajmo slike. Sigurno ste primjetili da nikad ne
opisujemo čime su snimljene, vec samo kako su snimljene !
(dalje profesor Tanhofer predstavlja radove koje je izabrao za ovaj broj)
...
U ovoj rubrici gotovo nikad ne objavljujemo tehničke podatke o aparatu
kojim je slika snimljena,s kakvim objektivom itd. Ali kako bih
potkrijepio tvrdnje s početka ovog napisa, evo devetnaestogodišnje
autorice koja nema ni Nikon ni Canon a boga mi ni Hasselblad, vec
AGFA Optimu 535 kojom marljivo snima,a rezultati su,barem u tehničkom
smislu,besprijekorni.To je Dalida Juretic iz Rijeke.....(....)
--------------------------------------------------------------
Eto većeg dela teksta iz ovog broja, ukoliko nađem još nešto
zanimljivo iz moje matore arhive, svakako ću napisati..
Kum..
fotografija.87ikordic,
RE: Dinčić
=> žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA
Ko & šta & gde je ovo?
fotografija.88ikordic,
RE: Paralaksa
=> Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je
=> postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom
=> koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća
žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se ovde
radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako eksponira
film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom se to
uslikava?
fotografija.89mnikolic,
> Takodje, uspela izlozba "JAZZ. Dobro dosli u taj svet" (DKC jul-okt)
Fotografije koje sam video na toj izložbi su zaista sjajne. Nekoliko puta
samo dolazio u obilazak i to valjda dovoljno govori. Uzgred, mnoge sam
poželeo da ponesem kući ;)))
m.
fotografija.90vujos,
¨>Za kolorljupce evo sveže informacije :)
¨>žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA
¨>na veliko. Ako se nekom isplati....
Kolika je minimalna količina i do kada im je rok ?
fotografija.91vujos,
¨>=> Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je
¨>=> postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom
¨>=> koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća
¨>
¨>žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se ovde
¨>radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako eksponira
¨>film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom se to
¨>uslikava?
Kum je mislio na nerefleksne aparate, tj. one koje ne gledaju kroz
objektiv, jer kod njih se ne dešava paralaksa.
Paralaksa je jedan od osnovnih pojmova koji je obrađen skoro u svim
knjigama o fotografiji.
Ajd' kad sam se uhvatio ove tematike, da nešto i nacrtam...
front view
┌───────────────┐
│ ┌──┐ │<---- tražilo
│ └──┘ │
│ ** <---│----- objektiv
│ │
└───────────────┘
Paralaksa nastaje zbog razlike od 2-3 cm između tražila i
objektiva i kao što kum reče, najizraženija je kada se fotografišu
bliži predmeti. Način da se izbegne paralaksa je da se ostavi malo
'lufta' prilikom fotografisanja, tj. da se ne knapira.
Kod novijih(?) nerefleksnih aparata, nacrtana je linija u tražilu
koja grubo označava ono što će se videti na fotki.
fotografija.92djcorto,
>> Ono sto je Kaktus postavio u izlog FIA-Publikum u Knezu
>> bi trebao da bude cibahrom.. A mos se mislit kad tu tehniku
U ovom gradu (tacnije, Zemunu :))))) ) jedini koji cibu radi kakao valja
se zove Aca Antic.
fotografija.93djcorto,
>> Jopet ne razumem. Sta ti je ovo "otvoris blendu"? Koliko znam,
>> to aparat radi avtomacki? Jel' ti ovo znaci da tri puta slikas
>> jedno te isto, ili sta?
Ne. Da. ;)
>> I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija?
Film se ne cuva smotan. Zasto pravis kontakt kopije pise malo dalje u
mojoj poruci.
fotografija.94milanv,
║║ a svakako jesi :) mogu da primetim da se ne isplati razvijati
║║ visokoosetljivi film u 1r + 3v rastvoru sitnozrnastog razvijača
Nisam nameravao da se upuštam u dublje analize, ali kako
vidim da ima još zanesenjaka (ništa loše;), ajde da se
zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :)
Pre svega, napominjem da se sled. prevenstveno odnosi na
crno belu fotografiju (time sam se poodosta bavio), mada su
principi isti i u koloru.
Postoje tri načina povećavanja osetljivosti filma.
1) Prvi (verovatno manje poznat i primenjivan) je "popravka"
neeksponiranog filma. Na sled. način povećava se osetljivost za
cca 50%:
- U potupnom mraku (ko bi rekao:) potopiti film u:
0,880 amonijak 3 ml
čisti alkohol 24 ml
voda do 1 l.
- Film je, odmah pošto je osušen, spreman za upotrebu.
- Eksponira se po novodobijenoj vrednosti osetljivosti.
- Razvija se normalno (za tu, novu, osetljivost).
2) Latenzifikacija je način koji se primenjuje nakon
ekspozicije, a pre osvetljavanja. Napominjem da mi dva
navedena postupka deluju prilično arhaično, da nisam pokušavao
da ih primenim, pa ih pominjem samo kao teorijsko razglabanje;)
- Probrčkati eksponirani negativ u mešavinu jednakih delova
0,5% rastopine kalijum-metabisulfita i 0,5% rastopine
natrijum-sulfita, isprati i pristupiti degustaciji, pardon,
daljoj uobičajenoj obradi.
- Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu
ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili
nekoj sl. firmi:). Postupak se sastoji u kratkom osvetljavanju
svetlom slabog intenziteta pre razvijanja. Potrebno je
jednolično osvetljenje odbijeno od neke bele površine. Ne
postoji precizna receptura već treba eksperimentisati.
3) Treći način je onaj o kome smo govorili u prethodnim
porukama i sastoji se u promenjenjom načinu razvijanja.
Osetljivi materijal može doterati na trostruko ili, čak,
četvororstruko veću vrednost. Npr:
- Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek
negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za
3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti
razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz
minimalno povećanje kontrasta).
- Dodavanje hidrohinona (oni fini kristali iz poslednje
kesice FR4) povećavaju osetljivost (ali, izraženo i kontrast).
Evo recepture Kodakovog D-82 razvijača koji ga, upravo za ovu
namenu, koristi:
- voda (40-50°C) 750 ml
- metanol 48 ml
- metol 14 g
- bezvodni natrijumsulfit 52,5 g
- hidrohinon 14 g
- natrijumhidroksid 8,8 g
- kalijumbromid 8,8 g
- dopuniti vodom do 1 l.
- Vreme razvijanja oko 5 min (20°). Razvijač je
postojan jedan dan.
║║ Stoga toplo preporučujem
║║ jedan svež FR-3 ili D76, u krajnjem slučaju Perceptol koristite
Ovaj razvijač (Kodak D-82) je, definitivno, upotrebljiviji
za postupak povećanja osetljivosti. Osnovna namena Kodak-ovog
D-76 je izjednačavanje osetljivosti filma. Ajd' da kažem da isti
"bućkuriš" (zezam se; odličan razvijač) prodaje Ilford (ID-11) i
Forte (FD-20). Naravno, svi sitnozrnasti razvijači se mogu
koristiti za povećavanje osetljivosti filma (sa manje ili više
uspeha). Među njima je i već navedeni FR E24.
FR3 daje izrazito krupno zrno.
Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :(
Napominjem da svaki od gore navedenih postupaka jako
povećava zrnatost i kontrast, tako da je (u principu)
upotrebljiv samo pri snimanju jednolično slabo osvetljenih objekata.
fotografija.95milanv,
║║ Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije
║║ odlučujuća u ovom poslu.
U principu na snimak od opreme utiču samo objektiv i
zatvarač. Sve ostalo je pomoć da se dođe do optimalno podešenih
njigovih "varijabli" (blende i ekspozicije). Obzirom da Karl
Cajz ima vrhunsku optiku (najbolju?!), a da je preciznost izrade
(time i rada zatvarača), takođe, vrhunska, pa još sve i na
velikom (dobro, srednjem:) formatu, eto zašto Hazelblad toliko
vredi. S druge strane, u nesavršenim uslovima obrade negativa i
postupka povećanja (džaba ti Hazelblad, ako fotke povećavaš na
Upi-5), subjektivni faktor iskače u prvi plan. Naravno, majstor
ima veću mogućnost da se posveti "umetničkom dojmu" sa boljom
opremom, pa se zato velika imena poistovećuju sa boli-glava opremom.
fotografija.96bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. SOLARIZACIJA
2. IZDVAJANJE BOJA
fotografija.97bjevdjic,
SOLARIZACIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Jednostavno receno, solarizacija je preokretanje slike na filmu putem
ekstremne preekspozicije. Na emulziji jako svetlo daje crnu sliku
umesto bele. U tamnoj komori, medjutim, naziv solarizacija najcesce
se primenjuje na jedan efekt slicnog izgleda, poznat kao Sabattierov
efekt. On se dobije jakim eksponiranjem delimicno razvijenog negativa
na svetlu, a zatim nastavljanjem razvijanja. Rezultat je delimicno
negativ, delimicno pozitiv. (Stepen preobrazaja zavisi od trajanja,
intiziteta i trenutka ekpozicije.)
Jos jedna promena slike takodje se stvara solarizacijom - Mackijev
linearni rezultat. Na negativu ili fotografiji stvaraju se crne linije
(konture) koje razdvajaju razlicite tonove, tako da su glavna podrucja
slike jasno iscrtana.
Solarizovanu fotografiju mnogo jednostavnije mozete proizvesti
izlaganjem svetlu negativa u boji tokom razvijanja, a zatim njegovim
povecavanjem. Ali, jace se odvajanje tonova postize pravljenjem
crno-bele kopije negativa normalne fotografije u boji, njegovom
solarizacijom, a zatim povecavenjem u registru s originalnim
negativom u boji. (U fazi kopiranja mozete koristiti obojene filtere
za pojacavanje kontrasta na crno-belom negativu.) Za reprodukciju
fotografije u boji koristite stalak za reprodukciju.
PRAVLJENJE SOLARIZOVANE FOTOGRAFIJE
Izaberite jarko obojenu, jednostavnu sliku i reprodukujte fotografiju
na crno-beli film. Pocnite normalno razvijati film. Na oko dve trecine
vremena razvijanja izvadite film iz razvijaca, isperite ga vodom i
eksponirajte na udaljenosti od oko 46 cm od belog svetla, oko 10
sekundi. Dovrsite razvijanje, fiksirajte i isperite.
SOLARIZACIJA CRNO-BELOG NEGATIVA
Ako ne napravite probnu traku za proizvodnju neutralne boje, tesko
cete predvideti i kontrolisati rezultat solarizovanog crno-belog
negativa na boju. Da biste postigli filtraciju za dva negativa
povecana zajedno, dodajte neutralnu filtraciju i ekspoziciju
reprodukcije filtraciji i ekspoziciji originalne fotografije.
Takodje, mozete eksperimentisati bojama naglasavajuci, na primer,
crvenu boju na povecanju. To se postize pojacavanjem zute i
purpurne boje u filtraciji.
Kada se povecaju, dva negativa bi morala tacno da se poklope - ako
se ne poklapaju stvorice se trodimenzionalni rezultat, poznat kao
bazicni reljef, s pojacanim linijama i teksturom.
fotografija.98bjevdjic,
IZDVAJANJE BOJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Izdvajanje boja pojednostavljuje normalne promenljive tonove slike
u izdvojena podrucja jednolicnih tonova, stvarajuci poput postera
sliku na fotografiji. Postupak se zasniva na izdvajanju boja na
normalnoj slici u boji u njihove tri sastavne primarne, a zatim
povecavanjem ova tri izdvojena negativa aditivno kroz odgovarajuce
primarno obojene filtre. To se postize kopiranjem slike na crno-beli
film (ili visoko kontrastni graficki film) posebno kroz tri primarno
obojena filtra. (Teksturu, ton i kontrast mozete prilagoditi menjanjem
ekspozicije i razvijanja kod svakog kopiranja.) Kada se razviju,
kopije predstavljaju tri crno-bela negativa od kojih svaki odgovara
jednoj primarnoj boji.
Povecavanje ovih negativa po redu kroz njihove primarno obojene filtre
daje vam izdvojene tonove. Stalno se pridrzavajte sva tri filtra;
ravnotezu boja na fotografiji mozete poboljsati menjanjem ekspozicije
pojedinacno kroz svaki filter. Da biste otklonili prevladavajuci ton,
morate povecati ekspoziciju kroz filter iste boje ili kombinaciju
filtera.
KOPIRANJE
Da biste proizveli tri negativa, koristite obicni crno-beli pankromatski
film. Postavite fotografiju na stalak za reprodukciju, zatim napravite
tri ekspozicije kroz crveni, zeleni, i konacno, plavi filter jednake
gustoce.
FILTRACIJA
Napravite probe kroz svaki odgovarajuci filter posebno da odredite
ekspoziciju za gustocu boje koju zelite. Vreme ekspozicije, dobijeno
probama, morate smanjiti za trecinu kako biste postigli istu gustinu
na fotografiji.
fotografija.99mdrazic,
> Sa zadovojstvom vas obavestavam da je el gvojos u subotu 12. o.m.
> pred komisijom foto saveza dobio zvanje kandidat majstora.
Moje čestitke.
fotografija.100djcorto,
>> Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u
>> vezi dobre muzicke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav
>> sretan pustim neku Miru Skoric.
Grozno zvuci, ali ima takvijeh onolikoooooo ;(
fotografija.101djcorto,
>> Nama definitivno treba neki strucni, zestok foto casopis.
>> U krajnjem slucaju, ako mi je do izlozbe ici cu na izlozbu :)
Redovno posecuj strane citaonice, i citaj. Ako ne znas jezike, nauci.
Kod nas takvog casopisa skoro biti nece, jer nema ekonomskoh osnova za
isto.
>> Zato ja prednost dajem tehniKi i utovaru stosova vas iskusnih,
>> te svoj stil gradim na blagoj primesi uticaja velikih
>> fotografija ;)
Kao i svi mi sto smo u tvojim godinama. Hvala za epitete (iskusni i sl)
u mom slucaju bolje pristaje bivsi ;)
fotografija.102djcorto,
>> najnormalnije dok necuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa
>> nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te
>> sam sedeo
Pazi, Kume, koliko si ti zaradio s tvojim Zenitom ? Mozes li ? Ako mozes
da zaradis Hasselbladom dva nova, onda ti nije skup. Ako ne mozes ni da
ga otplatis, onda je skup. Nominalna cena u broju suski, kao i u svemu
ostalom, nije vazna. Vazan je odnos cene opreme za rad i rezultata rada.
Ako zarada isplati opremu i kupi novu, onda je sve OK.
Zvuci prosto, jel'da ? ;(
fotografija.103djcorto,
>> Samo mi nekako dode glupo da me skola obrazuje bez materijala
>> po programu za skolsku '71/72 kad ono po studijima neke besne
>> 'papan' makine s tasterima.. Kud ces s diplomom nego na Savski
>> most ? :))
Citala tako moja svastika (ostao joj jedan ispit na veterini) uspomene
Mr Harriot-a, britanskog veterinara iz 30-tih, pa uzviknu :
"Ej, sve kao sto ja ucim !" :)
fotografija.104vstan,
> Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u vezi
> dobre muzicke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav sretan
Pa nije Harman Kardon bas neki pojam.
fotografija.105obrada,
> => Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija.
> => Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis)
> Jopet ne razumem. Sta ti je ovo "otvoris blendu"? Koliko znam, to aparat
> radi avtomacki? Jel' ti ovo znaci da tri puta slikas jedno te isto, ili
> sta?
Tacno je da novi aparati to uglavnom rade automatski, ali to ne
znaci da ces dobiti optimalno eksponiran film. Zato za posebne
uslove snimanja postoji mogucnost korekcije automatike za plus ili
minus jednu do dve blende. Ili jednostavno iskljucis automatiku.
Odgovor na drugi deo je Da - tri puta snimas jedno isto.
> => Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6
>
> I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija?
Svrha je ne praviti gomilu fotografija da bi izabrao jednu dobru.
To se pogotovo odnosi na fotografije za izlozbu. Znaci na jednom
papiru imas 36 malih fotografija (24x36mm). Uzmes lupu pregledas
izaberes koje su dobre, isplaniras koji izrez treba uraditi sa njih
i onda samo izabrane radis. Sem ustede u materijalu kontakt kopije
nisu lose kao arhiva. Lakse je njih pregledati nego filmove :)
pozdrav, Zoran
fotografija.106zddb,
>>> fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po bojama
ni liciti na original :(<<<<
To sam primetio da je tačno x puta!
>>> Nema. Ako stvarno zelis da sacuvas film nikako ga ne cuvaj smotanog.
Iseci ga na slajfne po sest snimaka i stavi u papirne kesice.<<<
O užasa! Ja godinama skupljam kutijice...
Da li to važi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili
zaista neko "zvanično" pravilo?
Znači ne valjaju plastične kesice. Imaju li negde da se kupe papirne
kesice baš za to?
>>> Ne vidim gde bi mogla biti greska :) Emulzija je ista. Razlika je
samo u duzini filma.<<<
Mislim da vi koji stvarno imate iskustva, verovatno znate ima li tu nekog
drugog gubitka izuzev odnosa cena/količina.
*
fotografija.107zddb,
"Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije onaj na
Slaviji?
>>>Jadrana, ali iako su skupi (sveukupno: razvijanje, 36 fotografija + Fuji G
film
staje oko 20-25 dinara) oni stvarno dobro rade svoj posao :)<<<
Na Banjici, u tržnom centru, 24 snimka + KONICA od 36 snimaka 22-23
dinara. Međutim nisam hteo da uzmem film, jer...
Letos sam kod njeg kupio film (Konica = 24sn.) i tad su mi udarili u
talambase: "Ako kod nas uradite film (razvijanje i po jedna slika)
dobićete novi film besplatno.
Ja nisam stvarno nisam stipsa, ali kad vidim da me pokušavaju napraviti
budalom, razbio bih nekom nos i za džabe...
Uglavnom, novi film koji meni treba (24 snimka) kod njih je 10 dinara
("Ali mi vama dajemo od 36, košta 15 dinara"). Ja se držim svoje logike:
razvijanje i slike bez "poklona" = 17 dinara, sa "poklonom 23" dinara.
Film košta 10, znači dajete mi popust 4 dinara. On opet objašnjava bla,
bla, bla (i sve nekako gleda u zemlju) i poentira "Ne, mi vama poklanjamo
film!". I jebiga, kad vidim da je tip uporan, ne uzmem "poklon" i izađem.
Poanta sledi: "Ni ja ne volim da vam poklanjam film!". I sad je malo
falilo da se vratim i da ga progutam, ali srećom čujem unutrašnji glas:
"Stani Brle, ne možeš čitav dan se tučeš sa pola Beograda!".
>>>mušterija. Takođe, preporučujem 'Foto Boban' u blizini Arhitektonske
škole,<<
Eto, ne znam ni taj gde ti je, moram i za njega da te pitam.
fotografija.108kum.djole,
+>> Redovno posecuj strane citaonice, i citaj. Ako ne znas jezike, nauci.
Deal ! U poslednje vreme se upravo time i bavimo, a što se jezika
tiče, tu će ipak biti potrebno prilično vremena.. Treba savladati
i grčki, pa nemački.. phiii..:)
+>> Kod nas takvog casopisa skoro biti nece, jer nema ekonomskoh osnova za
+>> isto.
Nema ekonomskih osnova za časopis sličan 'FotoColoru' ili 'Fotografosu',
bez daljnjeg. Niko nije blesav da u takvo nešto uloži pare i da proizvod
kupuje 1000 ljudi od tiraža 5000.. Ali opet, mogao bi se napraviti jedan
isključivo tekstualni časopis na roto-papiru, uz blage ilustracije
(primeri,skice,tehnike) i forsiranjem priloga (pitanja čitalaca,iskustva,
otvorena tribina..nešto poput ove teme u kojoj upravo pišemo) došli
bismo do jednog interesantnog a ne preskupog štiva. Nešto kao list
'Telegraf'... ali pošto ni za ovu opciju definitivno nema interesenata,
dižem ruke :) Samo htedoh da kažem da se mnogo toga pametnog može pročitati,
ne samo videti. Možda sam surov ako razgraničim fotografiju od teksta o
fotografiji (globalno rečeno), ali bolje išta nego ništa..
Iz svog primera mogu slobodno da zaključim da sam mnogo više naučio čitajući
ovo što ste vi pisali (i mnogi pre vas) nego gledajući fotose koji
kipte od kolora.. Savršeno je jedno s drugim, ali kažem.. i ovo je ok :)
+>> Kao i svi mi sto smo u tvojim godinama. Hvala za epitete (iskusni i sl)
+>> u mom slucaju bolje pristaje bivsi ;)
Nije bitno, bivši, aktivni.. iskustvo je iskustvo. Ovih dana,rekoh,
pravim tu kompilaciju poruka,sledi štampa pa koričenje. Toliko o
kvalitetu pisane reči koju ste ovde praktikovali :)
Kum..
fotografija.109kum.djole,
+>> Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije
+>> odlučujuća u ovom poslu. Ja tako mislio a Miša me i uverio na
+>> jednoj letnjoj foto-filmskoj školi (davno beše).
Sad bih se najradije bavio mojom pesničkom slobodom i povezao
tu rečenicu sa mnom, pošto sam okoreli zenitljubac - 'Kum je Kum i sa
Nikonom' :)) Ja sam, pre svega zato što me otac foto-amater tako
vaspitav'o uvek više cenio ono što imam nego ono što nemam.
Uostalom, i Imenjak Đole reče da je ono što imaš uvek najbolje :)
Tako je Zenit za mene bio i ostao svetinja, za tatu Kiev, za
dedu Fed.. :)) Ja pristajem da težimo boljem, ali gaziti po
gorenavedenim aparatima je greota. Tako bar ja mislim :)
Ako imaš vremena, opiši nam kako te je Miša razuverio, uopšte
napiši o kakvoj se školi radi :) Nije bitno što je bilo davno,
ja u školi učim po planu za školsku '71/72 :))
Kum..
fotografija.110kum.djole,
+>> ima veću mogućnost da se posveti "umetničkom dojmu" sa boljom
+>> opremom, pa se zato velika imena poistovećuju sa boli-glava opremom.
Ali i oni su krenuli iz ništice, znači - na dobrom smo putu :))
fotografija.111kum.djole,
+>> Pazi, Kume, koliko si ti zaradio s tvojim Zenitom ? Mozes li ? Ako mozes
Mogućnost zarade je postojala, ali u mom slučaju.. zarada je više
nego mizerna, sumnjam da bih otplatio i jednog.. Ko je za to
kriv, ne znam, jer ja sam s jedne strane za ovih 5-6 godina koliko
sam razvijam podelio i ispoklanjao masu fotografija. Ljudi su
poslednjih godina stekli utisak da sve što je crno-belo ne valja,
i ja sam jednostavno morao da ukinem prodaju.. Iks puta na stadionu,
dvaput u pozorištu i par puta 'ajd kume uradi mi'.. Sve u svemu,
prihod je bio taman toliki da sam više izgubio nego što sam dobio.
Ali ! :) Ja to sve gledam kroz jednu pentaprizmu sticanja iskustva.
Što više filmova/slika uradim, iskustvo je bogatije i na taj način
postajem 'neko i nešto' u ovom mom poslu. Tako sam i stekao
utisak da novac nije u suštinskoj važnosti za moje fotografsko
obrazovanje. Svaka zarada (pih zarada.. nadoknada materijala!)
je dobrodošla ali nije i neophodna. U mojim godinama, mislim.
Sad kad si me potrefio u živac, reći ću ti da je u tvoje vreme,
a posebno onda kad si se ti rodio ;) bilo drugačije :)
Moj otac '60 i neke uzme Smenu i krene na proslavu u Medicinskoj
školi, odslika, pokupi ribama pare i uvali im c/b slike koje su
tada bile hit O:) Na taj način on je zaradio priličan broj aparata
i opreme koju ja danas koristim. Ja danas ne mogu da zaradim dinar
ni sa tom opremom, ni sa znanjem koje posedujem. Imam utisak da
je moj slučaj pregazila nova tehnologija i da ja imam pravo samo
da učim, bez da sledim primer mog oca jer sam, avaj, onemogućen :)
Opet, kriv sam jer i ja stremim toj novoj tehnologiji - umesto da
2000 maraka koliko sam dobio za kompjuter utrošim na tu bolju
opremu (što će reći Nikon F301 i Durst) ja sam stucko na ove stvari.
Bez da pominjemo u kakvoj je naš čovek situaciji danas, ne smeši mi
se baš neki zlatni period..:))
Naravno, neću da se žalim, sve će to vreme pozlatiti :)
Moj otac kaže 'Sve će biti samo nas neće biti' :) tako da,
u svakom slučaju ima vremena :))
+>> da zaradis Hasselbladom dva nova, onda ti nije skup. Ako ne mozes ni da
+>> ga otplatis, onda je skup. Nominalna cena u broju suski, kao i u svemu
+>> ostalom, nije vazna. Vazan je odnos cene opreme za rad i rezultata rada.
Slažem se, upravo u gornjem primeru je to i potvrđeno. Na poklon Smena,
skrpljena neka češka komora i za tili čas eto nadoknade sredstava.
Malo forsiranja i eto nove opreme. A danas ? Ja mogu samo da slušam kako
je to nekad bilo. Em se svaka šuša bavi fotografijom em za nas kojima
je to budućnost nema mnogo šansone da uspemo, čak ni kao šegrti.
Ma zamisli, riba s nogama od metaripo radi u Fuji-u :)) ?
+>> Ako zarada isplati opremu i kupi novu, onda je sve OK.
+>> Zvuci prosto, jel'da ? ;(
Zvuči, i tako je. Caka je u tome što ja nemam šta drugo da radim
da bih zaradio sem da unosim džakove i cepam drva. Fakat.
No, nisam ni ja cvećka. Para nikad dosta, a strast razum pomuti
dok si reko blic :) Sve se može kad se hoće.. skoro :)
Kum..
fotografija.112kum.djole,
+>>=> žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA
+>> Ko & šta & gde je ovo?
:)
Rade 'Viktor' Dinčić, fotoreporter
Second Shop (kupoprodaja, zamena uz doplatu,komisiona prodaja)
Ivana Markovića 12 (kod pauka), Staro sajmište (okolina Hyatta)
Tramvaj: 7,9,11 prva posle mosta :) Novi Beograd
Tel. 011/138-359 od 10 do 23
Ili: Pijaca Zeleni venac, prva tezga prema ul. Narodnog fronta.
Šta ima ? :)
Masa filmova, Fuji,Konica,Ilford,Forte.. 5-10 dinara :)
Sva prateća oprema, Fotokemika filteri, stalci, razvijači,
fiksiri, optika...
U svakom slučaju vredi obići :) kao i buvljak na Novom
Beogradu, železnička stanica NBG, isti tramvaji :)
Eto :)
Pozdrav,
Kum..
fotografija.113kum.djole,
+>> Kolika je minimalna količina i do kada im je rok ?
Slagaću :( Minimalna količina po dogovoru, ali čujem da je
10 komada.. a rok, trebalo bi do '96-te. Nisam video svojim
očima te ne želim da bude lažna uzbuna :)
U svakom slučaju, isplativije je u Beogradu kupiti film
sa tezge nego u radnji, zašto - zato :))
Kum..
fotografija.114kum.djole,
+>> Nisam nameravao da se upuštam u dublje analize, ali kako
+>> vidim da ima još zanesenjaka (ništa loše;), ajde da se
+>> zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :)
Ajde, ja sam jedva čekao :))) !
+>> Postoje tri načina povećavanja osetljivosti filma.
+>> - Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu
+>> ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili
+>> nekoj sl. firmi:). Postupak se sastoji u kratkom osvetljavanju
+>> svetlom slabog intenziteta pre razvijanja. Potrebno je
+>> jednolično osvetljenje odbijeno od neke bele površine. Ne
+>> postoji precizna receptura već treba eksperimentisati.
Nisi pokušavao, šteta, a ja mogu da izrazim sumnju u
mogućnost povećanja osetljivosti na ovaj način. Em što je to
fotografski vrlo nelogično, em što je diskutabilno ('ček, koliko
odbijene svetlosti i u kom trajanju?') a postoji mogućnost
da se film preobrati. Posebno ako je visokoosetljiv pa još
i podeksponiran. Ja ipak ne bih pokušavao, možda sa komadićem :)
No, ne verujem da bi se dobili željeni rezultati, ko hoće da
se igra solarizacijom neka ga :))
+>> - Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek
+>> negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za
+>> 3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti
+>> razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz
+>> minimalno povećanje kontrasta).
Ja ga u mojim recepturama nisam našao, ako ga imaš,
srdačno te molim da mi učiniš uslugu da i njega zabiberim
u svoju knjižicu :)
+>> - Dodavanje hidrohinona (oni fini kristali iz poslednje
+>> kesice FR4) povećavaju osetljivost (ali, izraženo i kontrast).
+>> Evo recepture Kodakovog D-82 razvijača koji ga, upravo za ovu
+>> namenu, koristi:
+>> - hidrohinon 14 g
Normalno, veća količina hidrohinona - snažniji razvijač -
idealan za podekspoziciju, a jedina mana je upravo ova
koju si dole naveo:
+>> - Vreme razvijanja oko 5 min (20°). Razvijač je
+>> postojan jedan dan.
Jeste, posle uradiš jedan-dva filma i baciš litar ravijača
sa dragocenim rastopinama :( Ja sam po tom pitanju vrlo štedljiv,
ali cilj opravdava sredstva...
+>> FR3 daje izrazito krupno zrno.
Sa visokoosetljivim da, njega ne vredi koristiti za povećanje
osetljivosti ni u kom slučaju. On razvija isključivo onako kako
je fotografisano :) Uzgred, moj ljubimac (do pre par meseci
radio sam isključivo s filmovima ispod 21 DIN).
+>> Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :(
Ilford Perceptol, ekstremno sitnozrnasti, bliži rođak
ID-11 i Microphena :) Rastvor od 660 ml PanF i FP4 razvija
8.5-8 za niski i 12-10 za visoki kontrast. Diskutabilno je
vredi li razređivati ga ili ne (ja kažem, može 1+2 :))
Hvala Vujošu i Obradi što me naučiše baratanju s ovim čudom :)
+>> Napominjem da svaki od gore navedenih postupaka jako
+>> povećava zrnatost i kontrast, tako da je (u principu)
+>> upotrebljiv samo pri snimanju jednolično slabo osvetljenih objekata.
Bravo čika Milanče !:) Da se sad bacimo na pozitive :)
Šta ćemo ? Forte FD-103 ili ORWO :) ?
Kum..
fotografija.115kum.djole,
+>> žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se
+>> ovde radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako
+>> eksponira film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom
+>> se to uslikava?
Sve je to ok :) zato što je XP jednooki refleksni aparat :)
Kad pričamo o pojavi paralakse, priča se odnosi na jednostavne
aparate s optičkim tražilom (neizmenljivi objektivi, ili delimično
izmenljivi ako imaš odgovarajući). Kod nerefleksnih aparata
(Smena,Kiev,Fed,Leica,Zorki..) paralaksu je ili nemoguće izbeći ili
postoji mogućnost pomeranja maske na tražilu prilikom uoštravanja
bliskih predmeta tako da u okviru vidiš šta će na slici ispasti
(npr. kod Leica CL). Nerefleksni aparati imaju tražilo poput
prozorčića s obe strane aparata, onako kako je Vujoš nacrtao. Usled
udaljenosti tražila (prozorčića) od žižne ose objektiva nastaje
paralaksa.
Ma kraće rečeno, kod tebe se to ne može desiti. Kod Zenita je
stvar u procentualnom beleženju kadra - ti vidiš nekih
60-70% budućeg snimka..
Kum..
fotografija.116kum.djole,
+>>> Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska
+>>> kopija Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no
+>> Fina optika
Optika je koliko sam čuo, ukradena :)) od Carl Zeissa.. Zato
Kiev 80 i daje fotografije istog kvaliteta kao Hasselblad.
Btw, jel postojao tu neki spor između njih ili je samo došlo
do kopiranja (stoprocentno uspešnog) ? :)
Kum..
fotografija.117kum.djole,
+>> O užasa! Ja godinama skupljam kutijice...
+>> Da li to važi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili
+>> zaista neko "zvanično" pravilo?
Ma nije strašno ni držati film u kutijicama :) U krajnjem
slučaju negativ nije izložen spoljašnjem uticaju a to je najvažnije.
Grebanje,prašina,cepanje,gužvanje.. toga nema ni u kutijici O:)
+>> Znači ne valjaju plastične kesice. Imaju li negde da se kupe papirne
+>> kesice baš za to?
To su u stvari paus-folije za 6 kvadrata 36mm u nizu, po 8-10 redova,
nešto nalik na foto-album. Može se naći po photo shopovima, ali treba
biti poprilično marljiv pa potražiti. No, može se to i napraviti :)
Sve što ti treba je nekoliko desetina A4 paus papira, oho-lepak,flomaster,
meki karton, zumbalica i urođena pedantnost :)
+>> Mislim da vi koji stvarno imate iskustva, verovatno znate ima li tu nekog
+>> drugog gubitka izuzev odnosa cena/količina.
Kao što i sam znaš, emulzija se nanosi na celuloidnu traku od XXX(X)
metara i nakon sušenja i obrade seče na odgovarajuće delove. Tako
je apsolutno svejedno da li ćeš uzeti 17 metara filma u metalnoj
kutiji koji se kasnije kasetiraju (17m filma je 10 kaseta po 36eksp.)
ili film od 36,24,12+3 kvadrata. Fabrika zna koliko košta jedan kvadrat
i ona sigurno zna njegovu cenu, a trgovac dodaje svoj procenat na taj
kvadrat i dobija cenu celog filma :) Sad, ako preprodavac voli malo i da
ukrade, onda će da te farba kako je to 'ovako i onako' ali ti nipošto
neće dozvoliti da te ponese logika te da sam izračunaš vrednost filma koji
si dobio/kupio :) Dakle, razlika je samo tvoj izbor - koji ti film
više odgovara i zašto.
I za kraj, ja baš i nemam iskustva poput ostalih ali me povukao smisao
za filozofiranjem ;)
Kum..
fotografija.118kum.djole,
Za početak, jedan lep info :)
Photo Yo-Yo
ulaz Osnovne škole 'žika Jova Zmaj'
Meštrovićeva 19
Braće Jerković,Voždovac
razvijanje 3,5 i 9x13 40 para :)
bez poklon-filma
+>> "Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije onaj na
+>> Slaviji?
Foto Jadran nalazi se na Terazijama, broj 24
Dakle, prekoputa McDonald's-a na Terazijama :)
+>> talambase: "Ako kod nas uradite film (razvijanje i po jedna slika)
+>> dobićete novi film besplatno.
U Jadranu je cena definitivno 25 dinara, uz nov Fuji Super G
film od 36 exp.
+>> Eto, ne znam ni taj gde ti je, moram i za njega da te pitam.
Foto Boban, Vojislava Ilića ne znam broj :))
Arhitektonska škola je tik iznad stadiona Obilića :)
Kum..
fotografija.119vstan,
> Rade 'Viktor' Dincic, fotoreporter
Fotoreporter gde ?
fotografija.120vstan,
> Optika je koliko sam cuo, ukradena :)) od Carl Zeissa.. Zato
> Kiev 80 i daje fotografije istog kvaliteta kao Hasselblad.
> Btw, jel postojao tu neki spor izmedu njih ili je samo doslo
> do kopiranja (stoprocentno uspesnog) ? :)
Kopirati konstrukciju objektiva sigurno nije tesko, rasklopis ga
i uzmes mu meru ;) , ali tajna je i u staklu, antirefleksnim slojevima,
jos ako je sa centralnim zatvaracem.
Sumnjam (100%) da je kvalitet kao original.
fotografija.121obrada,
> O uzasa! Ja godinama skupljam kutijice...
> Da li to vazi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili
> zaista neko "zvanicno" pravilo?
"Zvanicno" bi trebalo cuvati negative u kesicama. Mogu da posluze i
kutijice. Cuvaju negativ od spoljnih uticaja sem u slucaju
manipulacije sa njim. Pri pregledanju i premotavanju takvog negativa
uvek nastaju vece ili manje ogrebotine. One se ne primete kod malih
uvecanja, ali kod velikih ...
Naravno ovo vazi i za crno bele negative.
Zoran
fotografija.122vlajel,
>>>> fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po
> bojama ni liciti na original :(<<<<
Pa mrzi ljude da šteluju analizator:) radi se serijski pa šta
ti se zalomi.Inače je moguće je napraviti duplikate skoro u
dlaku isto kao prethodne.
Razvijanje kolora u univerzalnim bućkurišima nema nekog velikog
uticaja na kvalitet samog filma,skoro da nema tog negativa sa
koga se ne mogu napraviti solidne kolor fotografije,ceo problem
kod nas se svodi na operatera koji se igra sa analizatorom,ma koliko
ta sprava bila automatizovana,korekcije su moguće,samo ko će kod nas
u konfekcijskoj izradi istih da se zeza,niko!
Inače ako serija povuče na magentu ili žutu,greška je do njih,a ako
samo pojedinačne sličice imaju 'štih' greška je do snimatelja,ili
je temperatura svetla bila neodgovarajuća dotičnom filmu.
fotografija.123mdrazic,
> Malo forsiranja i eto nove opreme. A danas ? Ja mogu samo da slušam kako
> je to nekad bilo. Em se svaka šuša bavi fotografijom em za nas kojima
> je to budućnost nema mnogo šansone da uspemo, čak ni kao šegrti.
Pa šta ako se svaka šuša bavi fotografijom? Bavi se i politikom, pa
šta? Demokratizacija je to za koju se svi zalažemo, zar ne. Još se
gore zbilo u domenu računara. Ranije su programeri na 'Velikim sistemima'
nosili kravate i bela odela, do njih nisi ni mogao da dođeš ako si ne
daj Bože hteo sam nešto da uradiš. Dokumentaciju su krili kao zmija
noge i bili su posebna kasta posvećenih. Ali, kad dođoše PC računari
i kada svaka šuša može da ih kupi i 'da se bavi programiranjem' i kada
više nema skrivanja informacija ispostavilo se da su ti stručnjaci
većinom neupotrebljivi za ozbiljnije poslove. Demokratizacija ih
je javno eksponirala ostalom svetu onakve kakvi zapravo jesu i kakvi
su i do sada bili, a mi nismo znali jer nam niko nije rekao.
Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu itd.
već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku (kompozicija,
izrez, svetlo,...). Dobra oprema je za one koji se profesionalno bave
fotografijom: a) način da malo poboljšaju kvalitet snimka, b) pouzdan
rad, c) statusna stvar (slično kao što ja vežem kravatu kad idem da
pregovaram o prodaji svoje softverske robe) da bi delovali 'ozbiljno'
i ulili poverenje potencijalnoj mušteriji.
Za amatersko bavljenje fotografijom (tj. za svoju dušu) takva skupa
oprema nije neophodna. U moje vreme po foto klubovima smo na
Magnifaxu radili izložbene fotografije 30x40 snimljene nekom Praktikom
i sve je bilo u redu. Bilo je naravno i Pentaxa, Olimpusa, poneki
Nikon (kao egzotika) ali nije bilo vidljive korelacije između cene
opreme i kvaliteta izložbene fotografije.
Milan
fotografija.124mdrazic,
> Pa nije Harman Kardon bas neki pojam.
Neka, baš bih voleo jednog za sebe, tj. pojam je za mene i meni bi
bio više nego dovoljan.
A Mira Škorić ti je OK ;)))
Milan
fotografija.125mdrazic,
> Ako imaš vremena, opiši nam kako te je Miša razuverio, uopšte
> napiši o kakvoj se školi radi :) Nije bitno što je bilo davno,
> ja u školi učim po planu za školsku '71/72 :))
Sedamdesetih godina (srednja škola i fakultet) sam bio član Foto
kluba Prirodno-matematičkog fakulteta u Bgd. Tu sam usavršavao
veštine, zatim učio druge fotografiji i jedno vreme bio u rukovo-
dstvu istog. Klub se finansirao od strane omladinske organizacije
fakulteta i sve finansije su išle na materijal za kurseve (4-5
osnovnih i srednjih godišnje) i najvažnije, za godišnju izložbu
na jugoslovenskom nivou (poštarina, klišei, štampa kataloga itd.).
Miša nam je bio često u žiriju izložbe i te trenutke selekcije
radova za izložbu kada tri člana žirija daju mišljenja (ponekad se
i sukobljavaju) pred krcatom prostorijom ne bih menjao ni za kakav
Nikon. Izložba je otvarana za 29. novembar na Bulevaru preko puta
tašmajdanskog parka u galeriji FSJ koja im je kasnije oteta.
Oko 1975. FSJ je organizovao letnju foto-filmsku školu. Oko pedesetak
zainteresovanih amatera je otišlo u Veliku Kopašnicu kod Leskovca
na dvadesetak dana. Izolovani u selu, smešteni u zgradi lokalne škole
po dvadesetak u sobi, jedva smo čekali da u starom napuštenom mlinu
slušamo predavanja o fotografiji od kompozicije do malih trikova
zanata. Grupu za fotografiju je držao tada Miša Trninić i sa njim smo
obilazili okolinu gde smo dobijali konkretne zadatke za rad. Naravno,
usput nam je pričao i pričao o raznim važnim stvarima u fotografiji a i
o sitnicama koje ponekad ispadnu vrlo bitne. Kad padne mrak, u mlinu
smo izrađivali pozitive opet uz budno oko i pomoć iskusnih majstora.
Sutradan bi se diskutovalo o urađenom prethodni dan, pohvaljivali dobri
i ukazivano na loše snimke. Kad Miša uzme u ruke nečiji aparat, ma
kakav on bio, snimak nekako ispadne bolji od ostalih koje smo radili :))
Nismo propuštali ni časove kino sekcije, bilo je jako zanimljivo, a i
oni su dolazili kod nas na fotografiju (što je njima više koristilo
nego nama film).
Uopšte, u to vreme smo se puno družili po klubovima. Bilo je tu i
zezanja, i jamba ali i puno diskusija o fotografiji koja nikad nije
prelazila granice dobrog ukusa. Organizovali smo i predavanja za
amatere (prvenstveno za nas iz kluba, a mogu i kursisti ako hoće)
gde smo dovodili stare vukove Mišinog kalibra da nam pričaju o nekoj
temi. Bilo je tada i sjajnih slajd filmova o kompoziciji koje je
Foto savez prodavao po bagatelnoj ceni.
Na trećoj godini fakulteta sam upoznao svoju ženu, zaljubio se žestoko
pa sam manje vremena imao za fotografiju. Kasnije sam počeo da radim,
došlo dete, počeo da pišem softver pored redovnog posla pa zato sada ne
izrađujem sam fotografije, već nosim na izradu.
Milan
fotografija.126kum.djole,
+>> Pa šta ako se svaka šuša bavi fotografijom? Bavi se i politikom, pa
+>> šta? Demokratizacija je to za koju se svi zalažemo, zar ne. Još se
Da se razumemo, nemam ja ama baš ništa protiv foto-fanova
već protiv avanturista. Onaj koji se za fotografiju opredelio
i koji je godinama uči (ili onaj kome je to hobi, svejedno)
mnogo je adekvatniji za bavljenje i poslom (za pare bre :)
jer ima i predznanje i iskustvo. Gledajući današnju generaciju
fotografa, od 20 učenika samo 5 će postati ono zašta se školuju
a samo jedan, čak možda ni taj jedan, postaće majstor. Kad završi
školu neće sigurno moći da se zaposli onako kako je želeo, jer
kao što rekoh, devojke u dopičnjacima rade po foto-radnjama a
dileje sa Canon i Nikon čudima šetaju po Knezu sa legitimacijom
'Borbe' u džepu. Druga je stvar što se fotografi školuju u očajnim
uslovima, pa bi i rasprava oko toga šta je ispravno, nezahvalna.
Samo kažem da mnogi ne zaslužuju to što imaju..
+>> Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu itd.
+>> već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku (kompozicija,
+>> izrez, svetlo,...). Dobra oprema je za one koji se profesionalno bave
+>> fotografijom: a) način da malo poboljšaju kvalitet snimka, b) pouzdan
+>> rad, c) statusna stvar (slično kao što ja vežem kravatu kad idem da
To je sigurno nekad bilo, možda je tako i danas sa 'starim majstorima'
ali u vreme kada ja budem morao da se dokazujem s ovim što znam, tj.
s onim što će mi sadašnji majstori preneti - neće biti potrebno.
Tehnologija nas je sve ugazila, i onaj programer o kome si pričao danas
nema šta da radi jer to već svi znaju. Ista stvar i sa mnom negde
posle 2000. ;)
Kum..
fotografija.127kum.djole,
+>>> Rade 'Viktor' Dincic, fotoreporter
+>> Fotoreporter gde ?
On kaže, slobodnjak, 'Novosti' itd.. mada, to je sve stara
slava. Sumnjam da čovek koji živi od kupoprodaje radi kao
aktivni fotoreporter..
Kum..
fotografija.128kum.djole,
+>> Kopirati konstrukciju objektiva sigurno nije tesko, rasklopis ga
+>> i uzmes mu meru ;) , ali tajna je i u staklu, antirefleksnim slojevima,
+>> jos ako je sa centralnim zatvaracem.
+>> Sumnjam (100%) da je kvalitet kao original.
Ali ostaje fakat da su slike istog kvaliteta :)
U stvari, tako je Tanhofer napisao..
Kum..
fotografija.129mladenp,
>>> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da
>>> kod novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na
> Vidis, ali 100% SAMO sa Nikonom (mislim F2) i normalcem.
> Moj Olympus OM1 recimo ima 98% sa normalcem, sa 24mm oko
Tačno. Ne znam da li važi i za novije Nikone (verovatno važi).
Odnos između viđenog i snimljenog se lako proveri eksperimentom.
Na zid se zalepi veći papir (mogu i novine, a ne mora ni da se
stavi papir ako vam nije žao da šarate po zidu ;) a fotoaparat
postavi na stativ. Mora biti upravan na zid. To se postiže tako
što se na zid privremeno postavi ogledalo i nanišani aparatom tako
da se u tražilu vidi samo lice objektiva. Ondak se na papiru obeleži
šta se vidi u tražilu. Zatim se snimi mrtva priroda na zidu.
Prilikom izrade slika ne sme se kadrirati negativ. Najbolje je
za povećavanje 35 mm filma koristiti 6x6 aparat.
Rezultat: lepo se vidi (o, razočarenja ;) da se obeleženi deo
nalazi unutar fotografije. Iz toga se može zaključiti koliko
laže refleksni aparat. Postupak treba uraditi za svaki objektiv
jer ima razlike.
Do pomenute pojave dolazi zato što proizvođači stavljaju malo manja
ogledala i prizme te tako uštede neki milimetar na gabaritima.
fotografija.130mladenp,
> Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u
> Palmoticevoj, malo iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada
A da li ga je neko skoro video u radnji? Već mesecima se nije
tamo pojavio.
fotografija.131mladenp,
> - Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek
> negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za
He, he. Kanda si odavno batalio izradu slika. Tog razvijača
nema u radnjama već desetak godina. :( A bio je odličan!
> Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :(
Ilfordov super-ultra-deluks sitnozrnati razvijač. Malo obara
osetljivost filma ali na Tri-X i HP-5 se zrno ne primećuje. :)
fotografija.132djcorto,
>> "Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije
>> onaj na Slaviji?
Jok. Balkan je na Terazijama, kod knjizare Kultura, u pasazu, sada je u
dnu pasaza OZ , robna kuca igracaka. Jadran je preko puta, blize hotelu
Moskva
fotografija.133vstan,
> Ali ostaje fakat da su slike istog kvaliteta :)
> U stvari, tako je Tanhofer napisao..
Pa to i nije neki narociti sud.
Ajde da je to rekao balinda ili ti :)
fotografija.134vstan,
> A Mira Skoric ti je OK ;)))
Koja je ta ?
fotografija.135kum.djole,
+>> Do pomenute pojave dolazi zato što proizvođači stavljaju malo manja
+>> ogledala i prizme te tako uštede neki milimetar na gabaritima.
Ja sam pročitao da teleobjektiv i normalac daju snimke
iste veličine, što je van pameti. Pošto slikam Zenitom,
Jupiter 135mm mi uveća kadar za nekih 1X-2X procenata
u odnosu na 57mm. Nekoć sam čuo da je do Zenita (a više me
i ne čudi) pa bih molio objašnjenje - ovako mi teleobjektiv
ne služi ničemu :(
Kum..
fotografija.136kum.djole,
+>> Pa to i nije neki narociti sud.
+>> Ajde da je to rekao balinda ili ti :)
Ok, pokrenućemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a
i kažem kakve on snimke daje O:)
Kum..
fotografija.137milanv,
║║+>> zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :)
║║
║║ Ajde, ja sam jedva čekao :))) !
Pazi samo da te blic ne prodrma ;)
║║+>> - Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu
║║+>> ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili
║║ Nisi pokušavao, šteta, a ja mogu da izrazim sumnju u
Pre bih rekao da bi šteta bila da sam pokušavao :))
║║+>> 3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti
║║+>> razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz
║║+>> minimalno povećanje kontrasta).
║║
║║ Ja ga u mojim recepturama nisam našao, ako ga imaš,
║║ srdačno te molim da mi učiniš uslugu da i njega zabiberim
║║ u svoju knjižicu :)
Na žalost to je jedini Fotokemikin razvijač koji je meni
poznat, a da za njega nisam našao recepturu. Uostalom, do tih
zelenih kesica nije bio problem stići, a ko je prepostavio...
(Da hvataš zazubice: izvod iz "Upute za upotrebu"
"FR - E 24 N je nova vrsta razvijača, podesna za razvijanje
crno-bijelih negativ filmova svih osjetljivosti. Spada u red
univerzalnih sitnozrnatih razvijača sa sposobnošću
izjednačavanja kontrasta i naročito visokog relativnog
iskorištenja osjetljivosti. Relativno povećanje osjetljivosti KB
i R filmova odgovara otprilike cca 6 DIN-a. Razvijač se priprema...")
Ako te zanima neka druga eFKe receptura kaži.
║║+>> Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :(
║║
║║ Ilford Perceptol, ekstremno sitnozrnasti, bliži rođak
Da, podsetio si me. Nisam ga koristio. Radio sam sa Microphenom.
║║ Bravo čika Milanče !:)
E, vidim da ću zbog ovoga "čika" morati da pišem resume :((.
║║ Da se sad bacimo na pozitive :)
║║ Šta ćemo ? Forte FD-103 ili ORWO :) ?
FD-103 nisam koristio. Da se izvučem, evo recepture za
njegovog rođaka FD-102:
Metol 2 gr
Natrijumsulfit, kristalni 80 gr
Hidrohinon 6 gr
Natrijumkarbonat, kristalni 90 gr
Kalijumbromid 3 gr
Voda 1 l
Pred upotrebu se razblažuje vodom 1:1. Daje vrlo lep
braonkasti ton.
FD-101 daje plavkasti ton, pa ako nekoga zanima recept...
Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li
beše NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio. Bio
sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijačima - beše A-120 i R-03).
Moj favorit je bio 2 x FR-4. U prvoj kadici je bio
"pojačan" sa tečnim FR-435 i/ili hidrohinonom, a u drugoj
natrijumsulfitom. Odnos vremena razvijanja u prvoj i drugoj
"kupki" je određivao kontrast i količinu prikazanih detalja.
fotografija.138pifat,
Kod astrofotografa je vrlo popularan tzv. "hypersensitized" film. Ne znam u
cemu se tacno sastoji postupak, ali mislim da je u pitanju drzanje filma
(bilo 35 mm kaseta, ili filmskih ploca veceg formata) u komori ispunjenoj
nekom gasom. Tako se filmu moze poprilicno povisiti osetljivost. Nekada
(dok sam ga citao) je u casopisy Sky&Telescope bilo nekoliko firmi koje su
prodavale i obradjene filmove (Kodak Recording 2435 c/b, Tri-X, i neke kolorce)
a i opremu za obradu filma u domacoj reziji. Kako sada stoje stvari, ne znam,
jer sam doticni casopis citao pre eksplozije osetljivih kolor emulzija koja se
desava poslednjih godina.
Igor YT1MM
fotografija.139pifat,
Sto se tice Fotokemikinog razvijaca FR-E24 za one koji su to manje izucavali
podatak da je to manje ili vise (zavisno od zelja) uspesna kopija Kodakovog
Microdol X razvijaca. Neverne tome ce verovatno reci zli jezici. No moje dugo i
predjesnje iskustvo kazuje da su bolji ili losiji rezultati poticali od nase
(tadasnje) poslovicne aljkavosti u proizvodnji (1 ili 1.1 g npr nama nista ne
znace). No u nedostatku ovog i slicnih inostranih razvijaca (nadam se ternutno)
preporucujem jedan stos koji sam kao jos mlad fotoamater koristio: Recept vazi
za ORWO filmove ali se moze primeniti i na druge crno bele filmove sa malom
paznjom na tempereturu razvijaca (zbog osetljivosti emulzije). Elem ako krenete
od 22 DIN filma za svaka tri dina podizanja osetljivosti razvijajte film u R-09
od 1- 3 minuta duze (malo eksperimentisanja). Na ovaj nacin sam nekada postizao
i 30 DIN bez problema. Ukoliko imate nekih pitanja iz fotohemije i
astrofotografije Ja i Igor vam stojimo na raspolaganju. Ja sam Boban i radim u
Institutu za hemiju, a Igor to znate radi u Racunarima. Oba smo nekad davno
zverali u zvezde sa Kalemegdana (i lajali pardon snimali mesec). Pozdrav
Boban&Igor
fotografija.140djcorto,
>> Ja sam procitao da teleobjektiv i normalac daju snimke
>> iste velicine, sto je van pameti. Posto slikam Zenitom,
Cek malo, Kume, kako to mislis iste velicine ? Ako mislis na procenat
slike koji se vidi u trazilu, on NE MOZE biti isti za objektive
razlicite zarisne duzine, iz prostog razloga sto je vidni ugao razlicit.
Deder objasni svoju izjavu ;)
fotografija.141djcorto,
>> Ok, pokrenucemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a
>> i kazem kakve on snimke daje O:)
Kad bejah u sedmom osnovne davase dosta dobre ... :)))))
fotografija.142djcorto,
>> Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li
>> bese NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio.
>> Bio sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijacima - bese A-120
>> i R-03).
Uu, ORWO N120 za pozitive i R09 za negative ... sa FK filmovima i Forte
papirom, moze i rumunski polumat, ubistvena kombinacija !
fotografija.143kum.djole,
+>> Ako te zanima neka druga eFKe receptura kaži.
Na svu sreću, većinu imam. Meni su potrebne hemikalije,
a to je tek teško nabaviti. Ako znaš neku adresu, firmicu...:)
+>> Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li
+>> beše NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio. Bio
+>> sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijačima - beše A-120 i R-03).
Poslednji koji je izašao iz serije dok je ORWO radio bio je
A01, izjednačavajući normalnog zrna na '5-'8. Nešto poput FR3,
mada malo jači, radili smo u 500ml.. Šteta, puče nam ORWO :(
Filmova ima, al' nije to to..
Kum..
fotografija.144kum.djole,
+>> Uu, ORWO N120 za pozitive i R09 za negative ... sa FK filmovima i Forte
+>> papirom, moze i rumunski polumat, ubistvena kombinacija !
A da napravimo top-listu razvijača i papira ? :)
fotografija.145kum.djole,
+>> Sto se tice Fotokemikinog razvijaca FR-E24 za one koji su to manje
+>> izucavali podatak da je to manje ili vise (zavisno od zelja) uspesna
+>> kopija Kodakovog Microdol X razvijaca. Neverne tome ce verovatno reci zli
Sve sve, ali da nema recepta... sramota :)
fotografija.146kum.djole,
+>> Deder objasni svoju izjavu ;)
Sa zadovoljstvom !:)
+>> Cek malo, Kume, kako to mislis iste velicine ? Ako mislis na procenat
+>> slike koji se vidi u trazilu, on NE MOZE biti isti za objektive
+>> razlicite zarisne duzine, iz prostog razloga sto je vidni ugao razlicit.
No dobro, ovo što si napomenuo smo odavno apsolvirali :)
Elem, da počnem iz početka.. pre jedno 3 godine O:)
Za izvesne aktove bio mi je potreban teleobjektiv, 135mm Jupiter.
Oduševim se slikom u tražilu i naravno, shodno logici da teleobjektiv
usled te žarišne dužine 'približi' akt za XX procenata, rasplinem
od sreće. Ali avaj, u odnosu na fotografisanje normalcem 58mm na snimku
nije bilo nikakve značajne razlike osim možda 10% u korist teleobjektiva.
Sednem i prostudiram malo literaturu i pronađem u Hedgecoovoj knjizi
da 'oba daju slike jednake veličine' ? Pomislim, dobro de, ako je
to fakat, neka ga.. ali otkud to da dve ipo žarišne dužine daju sliku
kao jedna ? :)) Naravno, na ovo niko nije mogao precizirano da mi
odgovori, te su rekli da napravim probu i uporedim. Nekoć mi kolega
Salinger reče da je do aparata. Na Zenit-E teleobjektiv od 135 i preko
daje neznatno uvećanje, na XP daje oko 50% dok na Nikonu (FM,F2) i
Canonu (AF1,F1...) daje i preko 90% pa i do 98%
Tu se uspaničim totalno i od tad mislim da se počastim tristakecom.
Sad, konkretan problem je ta kombinacija Zenit-teleobjektiv. Ako ne
vredi, onda stvarno ne vredi.. ali čudim se da jednom Hedgecoeu ovakva
stvar izađe kao fakat u tako odličnoj knjizi.
Bio sam definitivno jasniji :)
Kum..
fotografija.147kum.djole,
+>>>> Ok, pokrenucemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a
+>>>> i kazem kakve on snimke daje O:)
+>> Kad bejah u sedmom osnovne davase dosta dobre ... :)))))
Vremena se menjaju.. al nema šansone da ne daje slike ko nekad ;)
Kum..
fotografija.148mladenp,
> Kod astrofotografa je vrlo popularan tzv.
> "hypersensitized" film. Ne znam u cemu se tacno sastoji
> postupak, ali mislim da je u pitanju drzanje filma (bilo
> 35 mm kaseta, ili filmskih ploca veceg formata) u komori
> ispunjenoj nekom gasom.
Zaboravi odmah ovaj postupak. Koliko se sećam, u pitanju
su neki vrlo otrovni gasovi, na pr. živine pare ili slično.
Povećanje osetljivosti filma se teško može predvideti, ali
pogoršanje zdravstvenog stanja organizma je garantovano. ;)
fotografija.149mdrazic,
> +>> Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu
> itd. +>> već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku
> (kompozicija, +>> izrez, svetlo,...).
>
> To je sigurno nekad bilo, možda je tako i danas sa 'starim majstorima'
> ali u vreme kada ja budem morao da se dokazujem s ovim što znam, tj.
> s onim što će mi sadašnji majstori preneti - neće biti potrebno.
> Tehnologija nas je sve ugazila, i onaj programer o kome si pričao danas
> nema šta da radi jer to već svi znaju. Ista stvar i sa mnom negde
> posle 2000. ;)
Nisi u pravu. Ako od reportera tražiš da je snimak rađen Nikonom onda
pomenute dileje imaju prednost, ali ipak se od reportera traži dobar
sadržaj snimka, a tehnički kvalitet je ipak sekundaran. Na ovom
planu dileja nema šanse protiv majstora. Majstor će kasnije i sam
kupiti 'bolji' aparat ali prvenstveno iz razloga koji se na samom
snimku ne vide (sigurnost, komocija, imidž).
Pominjani programer je i ranije bio isto tako loš kao i danas, ali je
ta malobrojna kasta zaposlenih po računskim centrima drugima mazala
oči na raznorazne načine. Sada masa ljudi vidi šta oni uistinu znaju
i šta sve ne znaju. Nadam se da o sebi ne misliš da te je tehnologija
ugazila kao ove programere :) Sama tehnologija fotografije se nije
bitno promenila za naših života.
Milan
fotografija.150mdrazic,
>> A Mira Skoric ti je OK ;)))
>
> Koja je ta ?
Dotična peva narodnjake, i oni koji to vole se na nju pale. Bila je
pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inače narodnjake ne volim.
Milan
fotografija.151kum.djole,
+>> Nisi u pravu. Ako od reportera tražiš da je snimak rađen Nikonom onda
+>> pomenute dileje imaju prednost, ali ipak se od reportera traži dobar
+>> sadržaj snimka, a tehnički kvalitet je ipak sekundaran. Na ovom
+>> planu dileja nema šanse protiv majstora. Majstor će kasnije i sam
+>> kupiti 'bolji' aparat ali prvenstveno iz razloga koji se na samom
+>> snimku ne vide (sigurnost, komocija, imidž).
Ulivaš mi nadu, jelda ? :))
Dobro, govoriš o vrednostima koje su nekad (recimo 10-30 godina unazad)
bile samo prateće i niko ih prilikom 'hvaljenja' tog i tog majstora
ne bi pominjao. Danas em ima manje majstora (što je i normalno) em
se oni sada uglavnom bave izlaganjem svojih radova i hodanjem po
slavnom imenu uzduž i popreko. To da li će neko da krene njihovim putem
ili ne i da li će neko postati i blizu to što su oni postali, nije ih
briga. Niko se ne pita da li neko želi da nastavi baš tim putem (a sigurno
želi) i svi se trude da u fotografskom poslu zarade bez obzira na
njegovu pesrpektivu i njegove naslednike. Verovatno upravo zato što su i
oni sami zaključili da bi obrazovanje i učenje mladih bilo uzaludno bačen
trud i vreme - ovaj posao definitivno nije kao što je nekad bio.
Onaj koji je svoje ime do sada kako-tako napravio, priznat je, dok onaj
koji kaska i uči četvrtinu onoga što bi zaista trebao da zna, strepi
od skorog besposličarenja i sopstvene tuge.
Rađa se neka nova fotografija koju novi fotografi ne mogu da prate.
To je to.
+>> i šta sve ne znaju. Nadam se da o sebi ne misliš da te je tehnologija
+>> ugazila kao ove programere :) Sama tehnologija fotografije se nije
+>> bitno promenila za naših života.
Hoćeš da kažeš da fotografiju i dalje dobijamo iz s.o. materijala :)) ?
Dobro. Kako danas opravdati činjenicu da je fotograf nekad izrađivao
materijal, snimao, razvijao i pravio fotografije potpuno sam i svojim
trudom i znanjem ? Gde je to danas ? :)) Papan-aparati, papan-mašine,
koliko je to dobro za narod i trgovinu toliko je loše za fotografe.
U neku ruku ta mašina je otela pola mog posla. Sada ću, kad završim školu,
moći da čistim patos u nekoj foto-radnji i brišem prašinu dok će
mehanika da štancuje fotke :) Dok ( i ako !) postanem majstor trebaće
duplo više vremena i truda nego što je trebalo El Gvojosu, na primer..
Za tako nešto moraću da uložim i ono što nemam, a nauka i vek tehnike
će već nešto smisliti da me i na tom planu unakazi. Da bih bio poput
pomenutog, morao bih da živim preko 90 godina i stalno,konstantno
namećem neki svoj rad koji ama baš niko neće vrednovati kao 'nešto'..
Zamisli. Meni je tek 17 godina, a već se predajem ? Ma..
Tuga bre..
Kum..
fotografija.152zizic,
Da li neko ima i hoće da proda (donese, preproda, ...) nov ili dobro očuvan
ZOOM objektiv sa AUTOFOKUSOM sa NIKON bajonetom od recimo 28-70 (ili 35-70, ili
28-85, ili ...). Može Nikkor, a može i Sigma, Vivitar i slično (ako je cena
ubedljivija ...).
Da li neko takodje hoće da kupi ZENIT 12 u ispravnom stanju ZA MALE PARE. Ako
ima interesenata, na mail pa da se dogovorimo.
I na kraju, imam po 1 komad Skylight filtera 1A (LA+10) za M52 i
filter-adaptera sa objektiva M55 na filter M52.
(oba komada proizvodjač HAMA, praktično nekorišćeno). Cena podložna dogovoru.
fotografija.153milanv,
║║ Salinger reče da je do aparata. Na Zenit-E teleobjektiv od 135 i preko
║║ daje neznatno uvećanje, na XP daje oko 50% dok na Nikonu (FM,F2) i
║║ Canonu (AF1,F1...) daje i preko 90% pa i do 98%
Ovo nema veze sa životom! To da se u tražilu ne vidi prava
razlika između ovih objekata, nekako ću i da svarim?! Ali da na
negativu ne dobijaš pravi odnos, pa još da to zavisi od samog
tela aparata - nema šansone! Jednostavno, odnos kadra objektiva
200:50mm mora da bude 1:4!
Uostalom, evo malo prvačke teorije:
1/f = 1/p + 1/q (f=žižna daljina, p=rastojanje optičkog
centra objektiva i objekta, q=rastojanje optičkog centra
objektiva i filma);
h:h' = p:q (h=veličina objekta, h'=veličina lika objekta).
Iz navedenih jednačina se vidi da na sam "uhvaćeni" kadar
utiču samo žižna daljina objektiva i udaljenost (naravno, i
format filma).
Ako uzmemo u obzir da ogledalo refleksnog aparata "baca"
sliku na mutno staklo (iste?) veličine formata filma, jasno je
da se onih nekoliko izgubljenih procenata vidljive slike u
tražilu gube negde u pentaprizmi.
Iz ovoga tvrdim da Zenit NIJE KRIV! Naime, "problematične"
objektive možete staviti i na Nikona (uz pomoć adaptera) i
dobićete isti kvalitet snimka (naravno, ovde isključujem
upotrebu raznih automatskih sistema, koji nisu bitni za ovu
analizu). Naime, ako bazu objektiva održavate na istoj daljini
od filma ili mutnog stakla (što uspeva čak i Zenitu;), sledi
gore navedeni zaključak.
Ako mislite da grešim u analizi, molim vas iznesite; u
protivnom ovo obara (bar mi se tako čini) i teoriju da se
odnos viđenog u tražilu i dobijenog na filmu, menja u zavisnosti
od žižne daljine objektiva.
Dosta sam snimao s kombinacijom: Praktika, objekivi K.Z.
20mm/2,8; Pentakon 50mm/1,8; P. 200mm/4, i ovih problema nisam imao.
║║ Sednem i prostudiram malo literaturu i pronađem u Hedgecoovoj knjizi
║║ da 'oba daju slike jednake veličine' ? Pomislim, dobro de, ako je
Koja strana (nešto mi f-ija FIND sporo radi:), pa da
zajedno prostudiramo šta je pesnik hteo da kaže?
fotografija.154kum.djole,
+>> Ovo nema veze sa životom! To da se u tražilu ne vidi prava
Šta ću, poverovao sam. Kao što sam poverovao u to da postoje
univerzalni razvijači koji traju duže od namenskih ;))
+>> razlika između ovih objekata, nekako ću i da svarim?! Ali da na
+>> negativu ne dobijaš pravi odnos, pa još da to zavisi od samog
+>> tela aparata - nema šansone! Jednostavno, odnos kadra objektiva
+>> 200:50mm mora da bude 1:4!
Mora, to i ja kažem :) Ali slaba vajda od teorije kad se ne
podudara s praksom. Bar kod mene..
Sve ovo što si napisao, zakonitosti i sl. ja sam odveć prostudirao
po sveskama i knjigama tehnologije i opet mi ništa nije jasno
jer u praksi se dešava potpuno druga stvar. Sve me to tera da sednem
i uistinu napravim te šture,probne snimke i vratim se s dokazima.
+>> Iz navedenih jednačina se vidi da na sam "uhvaćeni" kadar
+>> utiču samo žižna daljina objektiva i udaljenost (naravno, i
+>> format filma).
Sve se to iz toga vidi, al uz to i ne radi :))
Probaću pa ću blagovremeno javiti, ali unapred kažem da je to
tako kako je (što je i čika Hedgecoe u sasvim treznom stanju objavio).
+>> Iz ovoga tvrdim da Zenit NIJE KRIV! Naime, "problematične"
Naravno !:) Zenit nikad nije kriv, to je bar jasno :))
+>> Koja strana (nešto mi f-ija FIND sporo radi:), pa da
+>> zajedno prostudiramo šta je pesnik hteo da kaže?
Evo, pisac je na strani 30 pod 'Teleobjektiv' jasno precizirao
da: (citiram)
' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, ali su iste
žarišne dužine. Oba daju slike jednake veličine '
Pritom navodeći da teleobjektiv daje samo privid manje udaljenosti,
ali nije naveo i da daje X puta veći plan od X puta manje žarišne dužine
normalca. Zato se ja mislim jesam li ja pijan ili čika Hedgecoe.
Kum..
fotografija.155djcorto,
>> U neku ruku ta masina je otela pola mog posla. Sada cu, kad
>> zavrsim skolu, moci da cistim patos u nekoj foto-radnji i
>> brisem prasinu dok ce
Aman, kume, opet mrakaca ? Kresni osvetljenje (moze i nesto drugo ;))
LM, kao sto vec apsolvirasmo vise puta, puske, Vuk Mandusic i sl i dalje
igraju u skljoc biznisu. Ne uma masina nista sama, trebas joj ti i te
kako ! Ona zenska s nogama do zemlje koja obicno radi u nekoj "foto"
radnji i samo zna da pritisne dugme za pocetak rada masine ce izumreti u
momentu kada dodje nako kao sto sam npr ja pa joj tri puta vracam fotke
jer ne valjaju.
Hocu da ti kazem da se uvek trazi neko sto zna. Sta mislis, da u gradu
ima jedan ili dva coveka koji, i masinom, prave fotke kako treba, mislim
na kolor, da li bi kod njih isli vikend skljocare ili oni koji nesto
znaju ? A oni bi hteli i uvecanja, proemnu izreza, malo zezalica ... i
eto i parica i posla, samo ako znas.
Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;)
fotografija.156ilazarevic,
> Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;)
Broj ljudi koji traže da na slici bude nešto više od nasmejane familije je
veoma mali, te zbog toga dame sa nogama do zemlje i njihove makine nikada
neće propasti.
fotografija.157kum.djole,
+>> Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;)
Iz tvojih usta u Božije uši, ali izgleda da to vreme o kojem govoriš
upravo teče - šta je sa budućnošću ? :) Zato sam ja odveć uložio
izvesan napor da me novi vek ne razj.. ;) te sam pripremljen za
nove radne zadatke :) U pitanju je kamera, ali ako i nju počnu da
kontrolišu roboti i mašine, ako krene neki '3D sequencing display
system' ima 'ladno da se obesim o projekcioni ! I to na ovaj moj
Magnifax, izdržaće ! :))
Elem, da se ne razbacujem mnogo i da ne ispadnem dete, treba
učiti,učiti i samo.. Kad završim ovu školu, ako uvidim da nema
vajde od štancovanja, idemo dalje.. Kad se bude došlo do cilja,
a to je majstor fotografije i kamere, sešćemo i na miru pričati
uz čuveno slovenačko vino 'Venerin breg' i jesti raviole O:)
Ako ne zagore, naravno.. :))
Kum..
fotografija.158kum.djole,
+>> Broj ljudi koji traže da na slici bude nešto više od nasmejane familije
+>> je veoma mali, te zbog toga dame sa nogama do zemlje i njihove makine
+>> nikada neće propasti.
Ko zna, kad krenem ja od radnje do radnje da izvoljevam ima
sve da podobijaju otkaz ;) Onda ću da biram firmu ;))
Kum..
fotografija.159aleck,
>> pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inače narodnjake ne volim.
A koji je pa sad taj?!
fotografija.160mladenp,
> ' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva,
> ali su iste žarišne dužine. Oba daju slike jednake
> veličine '
Kao što vidiš ako su objektivi *iste* žarišne dužine daće istu
sliku. Pojam "teleobjektiv" se ovde odnosi na *konstrukciju*
objektiva, a ne na žarišnu dužinu. Normalni objektivi su simetrične
konstrukcije sa blendom u sredini. I objektivi većih žar. dužina
se mogu izvesti na taj način ali bi bili preveliki i zahtevali bi
preveliki hod za izoštravanje. Kod ovakvih konstrukcija ulazni
ugao je jednak izlaznom.
Teleobjektivi su asimetrični i imaju izlazni ugao mnogo veći od ulaznog.
Na taj način se može dobiti objektiv veće žarišne dužine sa relativno
malim gabaritima.
Skoro sam negde pročitao lep članak o ovoj tematici al' da me ubiješ
ne mogu da se setim gde. Za kaznu sam pročitao par poruka o bioenergiji
ali nije pomoglo. ;)
fotografija.161mdrazic,
> ne bi pominjao. Danas em ima manje majstora (što je i normalno) em
> se oni sada uglavnom bave izlaganjem svojih radova i hodanjem po
> slavnom imenu uzduž i popreko. To da li će neko da krene njihovim putem
Kao da je nekad drugačije bilo. Stariji sam od tebe 20 godina, i ni
tada to nije bio Eldorado.
> sigurno želi) i svi se trude da u fotografskom poslu zarade bez obzira na
> njegovu pesrpektivu i njegove naslednike. Verovatno upravo zato što su i
> Rađa se neka nova fotografija koju novi fotografi ne mogu da prate.
> To je to.
> Dobro. Kako danas opravdati činjenicu da je fotograf nekad izrađivao
> materijal, snimao, razvijao i pravio fotografije potpuno sam i svojim
Kao da smo mi bili srećni što moramo da jurimo hemikalije (bilo nam je
na PMF ipak lakše no drugima jer su tu hemičari) i mutimo rastvore?
Lakše je otvoriti konzervu D-76 i smutiti. Slično kao danas smrznute
pogačice od lisnatog testa sa sirom. Da se to i ručno napraviti, ali
nikako da vidim prednost toga, pošto me mrzi to da radim i nemam vremena.
> trudom i znanjem ? Gde je to danas ? :)) Papan-aparati, papan-mašine,
> koliko je to dobro za narod i trgovinu toliko je loše za fotografe.
> U neku ruku ta mašina je otela pola mog posla. Sada ću, kad završim
Samo je tehnologija napredovala i ubrzala malo proces. Ako hoćeš da se
baviš fotografijom to je a) za život b) iz ljubavi (umetnost) c) hoćeš
i jedno i drugo. Tada:
a) Idi snimaj svadbe i slične manifestacije gde se dobro zarađuje.
Tehnologija tu onda ide tebi na ruku pošto stigneš na vreme da
zvanicama prodaš na licu mesta snimke i uzmeš lovu (veću zato
što brzo dobiju snimke) i juriš na drugu svadbu.
b) Zaboravi na zaradu, čitaj literaturu, hvataj za rukav majstore,
radi i pomoćne poslove (znaš ono: šegrt, kalfa, majstor) pošto
je neke stvari nemoguće teorijski objasniti, to je ipak zanat.
Usreći porodicu i familiju dobrim fotografijama, šalji na
izložbe.
c) Kad zaradiš pod a) daj ženi pare a ti ako stigneš radi b).
I drugi zanati odumiru zbog konfekcije, ali jedan broj majstora ipak
ostaje i zarađuju više no oni ranije. A uvek će biti i zahteva za
dobrim snimcima. U procentima će više ljudi voleti konfekciju
(mašinski rađene fotografije sa svojih filmova) nego što će biti
kreativnih zato što je broj kreativnih ograničen (a populacija
ljudi što škljocaju raste). Kod nas sada zbog standarda ljudi nemaju
toliko para za fotografiju relativno kao nekad, ali se nadajmo da će
se stanje popraviti.
Milan
fotografija.162djcorto,
>> Elem, da se ne razbacujem mnogo i da ne ispadnem dete, treba
>> uciti,uciti i samo.. Kad zavrsim ovu skolu, ako uvidim da nema
>> vajde od stancovanja, idemo dalje.. Kad se bude doslo do
>> cilja, a to je majstor fotografije i kamere, sescemo i na miru
>> pricati uz cuveno slovenacko vino 'Venerin breg' i jesti
>> raviole O:) Ako ne zagore, naravno.. :))
Khm, nije breg nego mleko, ali vidim ja sta ti je na umu ... ;)))))
Apropo skole, niko nikog ne tera u skolu ... niti da nesto uci. Stvar
licnog izbora, i okolnosti.
fotografija.163djcorto,
>> Ko zna, kad krenem ja od radnje do radnje da izvoljevam ima
>> sve da podobijaju otkaz ;) Onda cu da biram firmu ;))
Mogli bi da dogovorimo raciju :))))) po dvojica, ali po jedan Zenit u
ekipi, radi eventualne tuce :)))))))
fotografija.164djcorto,
>> c) Kad zaradis pod a) daj zeni pare a ti ako stignes radi b).
:))))))) Ovo bi moglo u FAQ :))))))))
>> I drugi zanati odumiru zbog konfekcije, ali jedan broj
>> majstora ipak ostaje i zaraduju vise no oni ranije. A uvek ce
>> biti i zahteva za dobrim snimcima. U procentima ce vise ljudi
>> voleti konfekciju
Pa uvek vecina nosi konfekciju, zar ne ? :) Treba samo znati sta valja
...
fotografija.165vstan,
>>> pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inace narodnjake
>
> A koji je pa sad taj?!
Neka fus roba ;)
fotografija.166kum.djole,
+>> Mogli bi da dogovorimo raciju :))))) po dvojica, ali po jedan Zenit u
+>> ekipi, radi eventualne tuce :)))))))
:)))) Ok, ako bude bilo potrebno zvaću upomoć :)
Zenit-budizam na delu :)
Kum..
fotografija.167kum.djole,
+>> Khm, nije breg nego mleko, ali vidim ja sta ti je na umu ... ;)))))
Pogrešio sam, kao slučajno.. O:)
Btw, ono za Sloveniju još važi, nadam se :) Rekosmo - početkom '99 ?
+>> Apropo skole, niko nikog ne tera u skolu ... niti da nesto uci. Stvar
+>> licnog izbora, i okolnosti.
Ništa nisam rekao protiv škole (u globalu) već protiv programa
i mogućnosti koje je škola spremna da mi ponudi da bih nešto naučio.
Te mogućnosti su svedene na dve oblasti: jednu, koja mi definitivno
neće biti potrebna u toj meri koliko se potencira (a to su svi
nestručni opšteobrazovni predmeti) i drugu, u kojoj imam samo suvu
teoriju i praksu koja tu teoriju ne prati. Zašto je to tako,
tralala.. nemamo uslova, ali pošto je i interesovanje mladih za
konkretno ovaj posao fotografa sveden na 'domojegičan' status,
nema razloga da o ovome više raspravljamo :) Svi smo krivi,
al mi ponajmanje ;)
Kum..
fotografija.168kum.djole,
+>> Kao da smo mi bili srećni što moramo da jurimo hemikalije (bilo nam je
+>> na PMF ipak lakše no drugima jer su tu hemičari) i mutimo rastvore?
Vidiš, za mene je uvek bio doživljaj da napravim razvijač i fiksir :)
Em imam sve recepte, em imam i volju.. a i rekli smo već koliko
je dobro nešto naučiti i kasnije upotrebiti to znanje.
Mogu da se kladim u Nikon koji nemam da velika većina onih koji
štancuju fotke i mlate pare ne znaju kako i od čega se pravi razvijač
niti da li je on baznog ili kiselog karaktera.. O:)
+>> Lakše je otvoriti konzervu D-76 i smutiti. Slično kao danas smrznute
+>> pogačice od lisnatog testa sa sirom. Da se to i ručno napraviti, ali
+>> nikako da vidim prednost toga, pošto me mrzi to da radim i nemam vremena.
Što se pogačica tiče, (idemo na gibanicu;) mnogo je ukusnije kada
se testo razvije, onako domaćinski.. Kao i domaći rezanci.. :)
Ups.. daklem :)) Ja sam Za da se uči ali sam također za to da se
razmišlja o uhodavanju s tehnologijom. Masa toga se pojavila od
doba kad si ti bio mojih godina a u mojoj školi se o tome uopšte ne
priča. Otud i ono da me škola obrazuje po planu za '71-'72.
Priznaću, da nije ove teme, vas koji se bavite fotografijom, i
ovog Sezama, ne bih ja bio ovoliki fotograf koliki sam danas,
a to sigurno znači ni onoliki koliki bih bio za 10-20 godina :)
+>> b) Zaboravi na zaradu, čitaj literaturu, hvataj za rukav majstore,
+>> radi i pomoćne poslove (znaš ono: šegrt, kalfa, majstor) pošto
+>> je neke stvari nemoguće teorijski objasniti, to je ipak zanat.
+>> Usreći porodicu i familiju dobrim fotografijama, šalji na
+>> izložbe.
Dogovoreno, majstore sam već uhvatio :)
Kum..
fotografija.169kum.djole,
+>> Kao što vidiš ako su objektivi *iste* žarišne dužine daće istu
+>> sliku. Pojam "teleobjektiv" se ovde odnosi na *konstrukciju*
+>> objektiva, a ne na žarišnu dužinu. Normalni objektivi su simetrične
Eh, zavuko ga Hedgecoe :(
Ja sam mislio da čovek priča uopšteno, kad on o istoj žiži...
Dobro, to smo razumeli, idemo dalje :)
Logično je da dve iste žarišne (hajd uzećemo izraz žarišne)
dužine daju dve iste slike, ali kako bi onda trebalo da izgleda
u odnosu 135:58 ? Dakle, ako zanemarimo to da Zenit daje nešto
više od 60%-70% u tražilu, preko teleobjektiva bih trebao da
dobijem veći kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :)
Mora da je zbog bioenergije..;)
Kum..
fotografija.170mdrazic,
> Vidiš, za mene je uvek bio doživljaj da napravim razvijač i fiksir :)
> Em imam sve recepte, em imam i volju.. a i rekli smo već koliko
Mi tražili za FR E24 i ne nađosmo ga. Valjda danas to više nije
industrijska tajna. Ako znaš, napiši jer je nekome ovde trebalo.
> štancuju fotke i mlate pare ne znaju kako i od čega se pravi razvijač
> niti da li je on baznog ili kiselog karaktera.. O:)
Dok mlate pare nemaju vremena da mute rastvore :))
> Što se pogačica tiče, (idemo na gibanicu;) mnogo je ukusnije kada
> se testo razvije, onako domaćinski.. Kao i domaći rezanci.. :)
Jeste, ali kad sam jedeš. Kad drugome prodaješ, važnije je da
se njemu sviđa i/ili da više zaradiš boljom produktivnošću.
> Ups.. daklem :)) Ja sam Za da se uči ali sam također za to da se
> razmišlja o uhodavanju s tehnologijom. Masa toga se pojavila od
> doba kad si ti bio mojih godina a u mojoj školi se o tome uopšte ne
> priča. Otud i ono da me škola obrazuje po planu za '71-'72.
Još uvek srebro vlada, ali se bojim da će stvarno nešto bitno da se
desi u roku od desetak godina (kao prelaz na CD recimo). Već postoje
kamere sa elektronskom memorijom. To sada nije neki kvalitet, ali pre
10 godina pojavio se Spectrum, a sada je Pentium vladar. Za 10 godina ?
Milan
fotografija.171kum.djole,
+>> Mi tražili za FR E24 i ne nađosmo ga. Valjda danas to više nije
+>> industrijska tajna. Ako znaš, napiši jer je nekome ovde trebalo.
FR24 sigurno nemam, čak sam se i začudio, ali neumorno ću
tražiti, čak i od 'starih majstora' :)
+>> Jeste, ali kad sam jedeš. Kad drugome prodaješ, važnije je da
+>> se njemu sviđa i/ili da više zaradiš boljom produktivnošću.
E ovo stoji. Možda zato i gubim pola zanimanja ?
+>> Još uvek srebro vlada, ali se bojim da će stvarno nešto bitno da se
+>> desi u roku od desetak godina (kao prelaz na CD recimo). Već postoje
+>> kamere sa elektronskom memorijom. To sada nije neki kvalitet, ali pre
+>> 10 godina pojavio se Spectrum, a sada je Pentium vladar. Za 10 godina ?
Za 10 godina imaću 27 godina, vidimo se :))
Kum..
fotografija.172milanv,
║║ Logično je da dve iste žarišne (hajd uzećemo izraz žarišne)
║║ dužine daju dve iste slike, ali kako bi onda trebalo da izgleda
║║ u odnosu 135:58 ? Dakle, ako zanemarimo to da Zenit daje nešto
║║ više od 60%-70% u tražilu, preko teleobjektiva bih trebao da
║║ dobijem veći kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :)
Ne vredi da se ovako "objašnjavamo", nego ti, lepo, uradi
probe (neko je ranije ovde detaljno izneo kako), pa da nastavimo
sa argumentima crno-na-belo.
Sumnjam, ali (ipak) možda te žarišne dužine (koje navodiš)
i nisu stvarne. Predlažem da ih proveriš tako što ćeš izmeriti
(probom, naravno:) koliki je stvarni ugao (dijagonale) koji
objektivi zahvataju, a onda na osnovu donje formule dođeš do
pouzdane žižne daljine.
tg(ß) = ((1/2)d) / f,
gde je ß = vidni ugao objektiva (po dijagonali filma),
d = dijagonala formata,
f = žižna daljina.
Za informaciju navodim da kod "Lajke" važi sled. tablica:
f 20 35 50 80 100 135 200
ß° 93 62 45 30 24 18 12.
fotografija.173milanv,
║║ Evo, pisac je na strani 30 pod 'Teleobjektiv' jasno precizirao
║║ da: (citiram)
║║ ' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, ali su iste
║║ žarišne dužine. Oba daju slike jednake veličine '
║║
║║ Pritom navodeći da teleobjektiv daje samo privid manje udaljenosti,
║║ ali nije naveo i da daje X puta veći plan od X puta manje žarišne dužine
║║ normalca. Zato se ja mislim jesam li ja pijan ili čika Hedgecoe.
Mladenp ti je jasno odgovorio, ali da probam da dopunim.
Obično se pod pojmom "teleobjektiv" podrazumeva "dugožarišni
objektiv", ali u knjizi koju navodiš ("Foto priručnik", John
Hedgecoe) autor jasno razdvaja ta dva pojma, što se na 30 strani
(koju navodiš) vidi:
TELEOBJEKTIV
Teleobjektiv je DUGOčARIŠNI objektiv s ugrađenim
divergirajućim elementima na kraju aparata. on pravi privid
manje udaljenosti slike od objektiva no što bi trebalo da bude
pri određenoj žarišnoj dužini. Teleobjektiv je ponekad kraći od
normalnog objektiva, ali su iste žarišne dužine. Oba daju slike
jednake veličine.
DUGOčARIŠNI OBJEKTIV
Dugožarišni objektiv daje vrlo kvalitetne slike kroz uski
kut gledanja. Njegova velika žarišna dužina znači da glavni
elementi objektiva moraju biti ugrašeni na početku duge cijevi
kako bi mogli biti dovoljno udaljeni od filma i dati oštru sliku
Ovi objektivi imaju maksimalan otvor f:4,5 ili f:4,6. Optičke
ispravke šesto ograničuju minimalnu udaljenost obje4kta na 3m
ili više.
Napominjem da je dotičnu knjigu karakteriše očajan prevod
(izdanje Mladost, Ljubljana 1978), i da je potrebna prilična
upućenost u temu da bi ste uvek bili sigurni da je prevodilac
uvek "na liniji" autora.
fotografija.174djcorto,
>> dobijem veci kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :)
>> Mora da je zbog bioenergije..;)
Aman, kume .... kadar na strani filma mora da bude uvek oko 24x36 mm,
zar ne ? ;) Hedgecoe je pricao o razlicitim konstrukcijama objektiva sa
ISTOM ziznom daljinom.
fotografija.175mladenp,
Menjam nov novcat Nikkor 50/1.8 AF za isti bez autofokusa.
Ne mora da bude nov, samo lepo očuvan. Takođe, prodajem
Nikon 50/1.8 E za, recimo, 50-tak DEM.
fotografija.176ikordic,
RE: Filteri
U prilogu je tekst o filterima za foto-aparate (skylight, UV, ...) koji mi
je poslao zizic. Radi se o FAQ fajlu, poreklom sa InterNet-a. žovek (zizic)
kaže da ima još ovoga, pa ako dovoljno jako vičemo, možda nam pošalje još :)
filters.zipfotografija.177djcorto,
>> kaze da ima jos ovoga, pa ako dovoljno jako vicemo, mozda nam
>> posalje jos :)
VIIIICEEEEEEEM ! :)
fotografija.178obrada,
> Jedino su u Boru
> proizvodili graficki film (valjda to i danas rade) ceneci
> ga kao da je od zlata a ne od srebra ;))
Prave ih jos uvek. Bili su na sajmu knjiga.
Dragan
fotografija.179jpptticb,
Evo jednog pitanja na koje znam odgovor (nacelno), ali me interesuje
praksa: kako napraviti crno-beli dijapozitiv? Ranije sam probao sa
onim mikrofilmom (sad ga nigde nevidim) i sa pozitiv razvijacima, i
uz dosvetljavanje, ali nisam bas nesto bio zadovoljan sa rezultatima,
a i davno je to bilo. Ako je to neko skoro radio, molim da mi "osvezi"
proceduru (kakvi razvijaci, koliko dosvetljavanja i sa koje daljine,
koje vreme razvijanja itd.).
fotografija.180obrada,
> a i davno je to bilo. Ako je to neko skoro radio, molim da mi "osvezi"
> proceduru (kakvi razvijaci, koliko dosvetljavanja i sa koje daljine,
> koje vreme razvijanja itd.).
Mnogo je godina proslo od kada sam to radio :)
Uglavnom sam pravio dijapozitive crteza i grafikona, znaci bez
mnogo polutonova. Postupak je bio isti kao kad se rade fotke.
Znaci negativ u aparat za povecanje a mikrofilm u masku za fotopapir.
Podrazumeva se da imas objektiv kojim mozes izvuci "povecanje"
skoro 1:1. Osvetljenje je bilo oko 1 sekunde. Razvijanje je u
pozitiv razvijacu pri crvenom svetlu priblizno 2 minuta.
Nadam se da sam dovoljno jasno objasnio :)
fotografija.181aleck,
Da li neko zna gde se u gradu može po nekoj normalnoj ceni napraviti kolor
poster
veličine 50x70 ili 70x100 koristeći fotoslajd(ako sam lupio ovaj naziv
izvinjavam
se,ali nemam pojma o fotografiji(ako isključimo pritiskanje dugmeta na
aparatu))?
p.s. Foto Balkan ne predlažite.Tamo je cena aspirinotražeća...Jel može to
jeftinije?
fotografija.183calex,
<!> Da li neko zna gde se u gradu može po nekoj normalnoj ceni napraviti
<!> kolor poster veličine 50x70 ili 70x100 koristeći fotoslajd
Opa, Draganica će da legne na zid
fotografija.184djcorto,
>> p.s. Foto Balkan ne predlazite.Tamo je cena
>> aspirinotrazeca...Jel moze to jeftinije?
Onda proveri Elite photo .... mada ni oni nisu jeftini. A Balkan trazi
jer to ne radi bas svako ......
fotografija.185mladenp,
> napraviti kolor poster veličine 50x70
> Jel može to jeftinije?
Verujem da u svakoj boljoj radnji mogu da ti naprave (ili daju
onom ko može da napravi) fotografiju te veličine. Cena je sigurno
ubitačna, tu nema pomoći. :(
fotografija.186kum.djole,
Re svima :)
+>> Prave ih jos uvek. Bili su na sajmu knjiga.
Aha, pokupili smo adrese :)
Kodak grafički film
firma "Medicom", 23.Oktobra 68, 15000 Šabac
tel. 015/26-662
ili Dejan Vasiljević (stan) 015/32-836
RTB Bor grafički film
firma "MVM"
direktor Boban Pavlović
Trajka Rajkovića 5, 11070 Novi Beograd
011/1760-552
fotografija.187kum.djole,
Evo jednog vrlo interesantnog naslova, može se naći u
British council-u (negde iza 16.Januara, kada se budem
smilovao da je vratim ;) i bavi se podvodnom fotografijom.
Na prvi pogled, vrlo interesantno i stručno štivo.
Knjigu sam upravo pozajmio kolegama, kad ugrabim vremena
opširnije ću napisati da li me je dojmila :)
"Underwater photography" - John Turner
Kum..
fotografija.188kum.djole,
Kako su poštovane kolege tražile, u prilici sam da pošaljem nekoliko
najkvalitetnijih, što vezanih što tematskih poruka na temu fotografije
koje smo pisali u okviru EXTRA:razno proteklog meseca. Nakon nešto manje
od 200 poruka tema je zasijala pod brojem 16, a par najinteresantnijih
upravo slede. Izvinjavam se onima koji su doprineli da se tema pojavi a
njihove poruke nisu uvrštene u prenosne - mnogo toga mi je promaklo u bazi :(
Kum..
fotografija.189kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.110, vstan (reply to ikordic)
[subj:tema->photo]
> Sta je onaj Skylight trt-mrt?
1B ?
Kao sto mu ime kaze ;) sluzi za uklanjanje plave dominante
u senkama, koja (dominanta) potice od nebeskog plavetnila
(svetlosti) + obavlja posao UV filtera. A sta radi UV neka
objasnjava neko drugi ;)
Dakle kolor snimcima nacinjenim u senci pri vedrom nebu daje
topliji-prirodan ton. Za razliku od UV filtera koji je bezbojan
ovaj trt-mrt je rozikaste nijanse. Uglavnom se proizvodi kao 1A
a varijanta 1B, nesto jaceg efekta, se redje nalazi (Hoya).
Na skoro svakom objektivu imam polarizacioni filter a zbog gore
navedenih razloga na svakom je skylight 1B koji sluzi i kao fizicka
zastita objektiva, odnosno polar filtra ;)
Ako trebaju dijagrami zracenja, nanometri i sl. javljaj ;)
fotografija.190kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.112, jpptticb (reply to vstan)
> Dakle kolor snimcima nacinjenim u senci pri vedrom nebu daje
> topliji-prirodan ton. Za razliku od UV filtera koji je bezbojan
> ovaj trt-mrt je rozikaste nijanse. Uglavnom se proizvodi kao 1A
> a varijanta 1B, nesto jaceg efekta, se redje nalazi (Hoya).
> Na skoro svakom objektivu imam polarizacioni filter a zbog gore
> navedenih razloga na svakom je skylight 1B koji sluzi i kao
> fizicka
> zastita objektiva, odnosno polar filtra ;)
Ti bogami dobro 'nakrcas' objektiv sa 'staklima'! Ako su jos polariztori
od onih starijih tipova (sa dva stakla i polarizacionom folijom) bome ce
mnogo da oboris ostrinu (na svakoj granicnoj povrsini dolazi do prelamanja
zraka sa svim svojim nepravilnostima), al' ce zato boje da budu ..., osim
ako u lokalnom lab-u ne uprskaju (a oce). Sto se mene tice ja te kojekakve
UV/Skylight i sl. veoma retko koristim (ako postoje jake sanse da objektiv
bude 'uprljan'). Polarizator koristim cesce, ali nikad u kombinaciji sa
drugim filtrima (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu). Ne nije da
imam jeftine filtere (Pentax-ovi i Hoya), al' stvarno sam nekoliko puta
bio iznerviran losim kontrastom/ostrinom kada sam koristio filtere. Sto se
tice kolor negativ filmova, svaki put kada dam da mi urade kopije nekih
snimaka dobijam totalno razlicite boje, sto onda da se gnjavim? Kad su
slajdovi u pitanju, jeste tu se dosta toga vidi, ali ako posmatras preko
dijaprojektora (u zamracenoj sobi) nemas sanse da uporedis sa 'pravim'
bojama pa ti nece mnogo smetati. Ako pravis slike sa dijapozitiva, onda
moras/mozes to korigovati dodavanjem ruzicastih (i ostalih) filtera.
fotografija.191kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.117, vstan (reply to jpptticb)
> Ti bogami dobro 'nakrcas' objektiv sa 'staklima'! Ako su jos
> polariztori od onih starijih tipova (sa dva stakla i
> polarizacionom folijom) bome ce mnogo da oboris ostrinu (na
Polarizatori su "novog" tipa, poreklo Hoya/Vivitar. Skidam ih samo
u low-light slucajevima. Hoya-ini 1B su pride sa MC-om.
Probleme sa kontrastom/ostrinom nisam imao (iskljucivo slajdovi).
Naravno ne preterujem sa "staklima" u ekstremnim slucajevima,
npr. 20mm objektiv. Naime zbog drugog filtera nastaje vinjetiranje ;))
> ........ (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu).
Uvek, svaki ?
fotografija.192kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.128, jpptticb (reply to vstan)
> Probleme sa kontrastom/ostrinom nisam imao (iskljucivo
> slajdovi).
Kod slajdova (pogotovo ako su detalji nebitni, a bitna je boja),
kontrast/ostrina ne igra presudnu ulogu, cak je i cesto 'dobro'
da su delovi pa i ceo slajd manjeg kontrasta/ostrine
> > ........ (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu).
>
> Uvek, svaki ?
Pa ne bas uvek, al' cesto i manje vise svaki. Kod C/B filmova
palarizator ne koristim gotovo nikad! Takodje na zum objektivima
(ne samo zbog neprakticnosti 'podesavanja'). Ako na sirokougaonom
objektivu ne mogu da 'zatvorim' blendu bar za 1-2 otvora opet
izbegavam polarizator.
fotografija.193kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.146, jpptticb (reply to vujos)
> > stvar jer voda gubi 'zivost' tj. dobija se mrtva povrsina, koja
> > i ne lici na vodu.
>
> Stvar ukusa. Nista lepse, bar za mene, kada na koloru
> polar probije do dna vode :))
To, to, moj si covek! Al' kad voda nije bistra, pa se jos ustalasa
(od vetra i 'plovecih objekata') pa kad to pocne da 'seva' na sve
strane (po jedno 'sunce' na vrhu svakog talasa, a ima ih milion),
i to sve u po bela dana, e onda znam da ce fotosi/slajdovi biti
jako slabi po pitanju kontrasta i ostrine bez obzira sto imam one
smc* objektive (sa sedam antirefleksnih slojeva), i sto se trudim
da 'zaklonim' kolko mogu objektiv od blesaka sa strane.
fotografija.194kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.149, kum.djole
Tema: Fotografija
+>> Ajde malo da pomognem fotografima. :)
+>> Da li neko može nešto da mi kaže o mikro filmu? Sve me zanima, pojma
+>> nemam ništa (ni kako izgleda, ni čemu služi, ni koliko košta, ni da li
+>> je u boji ... :)
Mikrofilm je visokokontrastni film sitnozrnaste emulzije
namenjen snimanju veoma sitnih detalja. Ako uzmemo u obzir da
je ekstremno sitnozrnasti film od 4 do 15 DIN-a i da se s sitnijim
zrnom povećava količina osvetljenja i ekspozicija, standardna
osetljivost mikrofilma iznosi oko 10 DIN-a. Mikrofilm je širine
16 ili 35mm,razvija se u sitnozrnastom razvijaču,kasnije povećava
i gleda u mikrofilmskom čitaču.
Osnovna namena mikrofilma je da u manjem formatu zabeleži više
detalja uz najveći mogući kvalitet. Upravo zato se koristi sitno
zrno i duža ekspozicija. Npr. snimanje više desetina štampanog
materijala staje na tek nekoliko snimaka mikrofilma. Kasnije se
on povećava do gotovo istog formata kao i snimani original.
Postoje posebne maloformatne kamere za mikrofilmove, interesantno
je pročitati nešto o špijunskoj fotografiji (kamere sakrivane u
štapovima,kišobranima,lulama..) (See: spy movies :)
Takođe, postoji i plan mikrofilm koji služi za snimanje više
detalja u redovima. Plan mikrofilm je određene veličine, najčešće
na 10,2 x 12,7 cm u kameri koja snima mikroslike u redovima.
Primer: 207 stranica štampanog materijala može se zabeležiti na
jednom negativu te veličine. Naravno, to podrazumeva kasnije
povećavanje i špijuniranje šta je na tim stranicama napisano ;)
Literatura: John Hedgecoe 'The Photographer's Handbook', uz moju
nestručnu pomoć :))
Kum..
fotografija.195kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.192, obrada (reply to kum.djole)
> Mikrofilm je visokokontrastni film sitnozrnaste emulzije
> namenjen snimanju veoma sitnih detalja. Ako uzmemo u obzir da
Samo mala dopuna. Pri razvijanju mikrofilma obicno se koristi
pozitiv razvijac. Ceo postupak obrade je slican izradi crno belih
fotografija. Znaci moze se koristiti crveno svetlo :)
Zoran
fotografija.196kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.142, kum.djole (reply to omega)
Tema: Fotografija
+>> Da li neko zna koliko zaista moze da se uvelicava fotografija
+>> (negativ je u pitanju)?
Recimo da zavisi od negativa. Ako je negativ formata 36mm moguće
je povećanje do 18x24 cm preko projekcionog aparata, i za
kvadratni negativ 6x6 povećanje i preko 30x40 cm.
Moguće je takođe i ekstremno povećavanje koje se vrši sa par
metara udaljenosti, npr. na zidu. Na taj način možeš dobiti
fotografiju i metar sa metar, doduše sa veoma krupnim zrnom,
flekama i prilično 'zamućenu' (naravno, ako je reč o crno-beloj
fotografiji).Kod kolora se princip ne razlikuje mnogo.
Postoji i jedna caka - uradiš fotografiju sa negativa od 36mm na
18x24 formatu i snimiš je reprofotografskom kamerom velikog formata
kao original, uz smanjenje recimo, 50%
Na taj način ćeš dobiti negativ veličine 9x12 cm sa dovoljno sitnim
zrnom za ekstremno povećavanje, uz nešto slabiji kvalitet od
prvobitnog.
Kum..
fotografija.197kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.147, kum.djole (reply to omega)
Tema: Fotografija
+>> Pa kako se onda rade recimo oni pejsazi - tapete?
Beats me :))
Računaj da je izrada postera tehnika ravne štampe. Dakle,
da bi napravio poster moraš da napraviš i ploču iste veličine,
a da bi napravio ploču moraš da napraviš kopirni predložak
koji ćeš povećati na tu veličinu. Pretpostavimo da se, dakle,
ti posteri (poster-tapete) rade sa većih negativa od 10,2 x 12,7 cm
Kum..
fotografija.198kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.151, mdrazic (reply to kum.djole)
> +>> Da li neko zna koliko zaista moze da se uvelicava fotografija
> +>> (negativ je u pitanju)?
>
> Recimo da zavisi od negativa. Ako je negativ formata 36mm moguće
> je povećanje do 18x24 cm preko projekcionog aparata, i za
> kvadratni negativ 6x6 povećanje i preko 30x40 cm.
> Moguće je takođe i ekstremno povećavanje koje se vrši sa par
Vidi ovako: sa 36mm se može fino isterati izložbeni format 30x40cm.
Može i 50x60cm. Oštrina zavisi od optike, stativa, a zrno od
emulzije, najviše od osetljivosti filma (raste sa osetljivošću).
Za postere ipak treba 60x60mm negativ. Kad sam se ja bavio foto-
grafijom (uglavnom crno-belom gde se vide majstori:) bilo je i
papira u rolni širine oko 1m pa praviš tapete :))).
Uz sve ograde: oštrina i zamućenost su subjektivne kategorije, a
na utisak utiče i sa koje se daljine posmatra, zar ne?
> Postoji i jedna caka - uradiš fotografiju sa negativa od 36mm na
> 18x24 formatu i snimiš je reprofotografskom kamerom velikog formata
> kao original, uz smanjenje recimo, 50%
> Na taj način ćeš dobiti negativ veličine 9x12 cm sa dovoljno sitnim
> zrnom za ekstremno povećavanje, uz nešto slabiji kvalitet od
> prvobitnog.
A možeš i sa originala uz neki blagi mekocrtač pri ekspoziciji pozitiva
koji će 'razbiti' zrno.
Milan
fotografija.199kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.163, kum.djole
Tema: FOTOGRAFIJA
+>> Nije toliko važna jačina sijalice. Jedini je problem što se produžava
+>> eksponiranje foto papira. Tačno vreme eksponiranja možeš da odrediš
+>> sa dve-tri probe, ali ne radiš u punom formatu već 13*18 ili manji,
+>> tj. dobiješ delove snimka enormno uveličane.
No, postoje i brzi papiri, ne verujem da je s njima ista situacija,
jer ekspozicija neretko ne zavisi samo od količine svetlosti koja
pada na materijal već i od materijala. A kako sam procenio, ovaj
MGX Ilford jede malu decu ako se preeksponira :))
U neku ruku to je sve logično, eto i odgovora Omegi. Može se
projektovati negativ bilo koje veličine, recimo 35mm sa udaljenosti
od par metara na zid, bez obzira na jačinu sijalice, na foto
papir veličine 2-3m sa 2-3 m :) Sve zavisi od dužine ekspozicije,
i vrste papira.. Kao i kod razvijača - film se može razviti i u
10% razvijaču :) Doduše, trebaće jedno 15-ak dana,ali.. ;))
Kum..
PS: Hoćemo temu Fotografija :)
fotografija.200kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.172, vujos
Tema: FOTOGRAFIJA BEZ TACNE
¨>Da li je neko video razvijanje većih papira koji ne mogu
¨>da stanu u tacnu? Obično se radi sunđerom. čali bože prosutog
¨>razvijača... ;)
Ja radio...
Na dno kade se baci exponirani papir i iz posebne posude štrcka
razvijačem po papiru i utrljava rukom. (sigurnije je bez sunđera)
fotografija.201kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.175, kum.djole (reply to mdrazic)
Tema: Fotografija
+>> Uh, bolje je reći osetljivi papiri. Ovako kad se bukvalno prevede
+>> sa engleskog ispade da mogu i da potrče.
Upravo to :) Osetljiviji papiri ne vole mnogo svetla ;)
No, hajde da postavimo pitanje filtera za mračnu komoru.
Kakav je najpogodniji za rad i da li je 25W previše
za jednu sigurnosnu sijalicu (ako si imao prilike da vidiš
Fotokemikine filtere,znaš o čemu pričam) :)
+>> Da li je neko video razvijanje većih papira koji ne mogu
+>> da stanu u tacnu? Obično se radi sunđerom. čali bože prosutog
+>> razvijača... ;)
Ih, na muci se poznaju fotografi O;)
Kum..
fotografija.202kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.182, mladenp (reply to kum.djole)
> No, hajde da postavimo pitanje filtera za mračnu komoru.
> Kakav je najpogodniji za rad i da li je 25W previše
> za jednu sigurnosnu sijalicu (ako si imao prilike da vidiš
> Fotokemikine filtere,znaš o čemu pričam) :)
Uh, ne staj mi na muku. ;) Moje svetlo za mračnu komoru sastoji se
od Fotokemikinog bistrog žutozelenog filtera, mat sijalice od 25W,
par slojeva pausa preko stakla i sve je to zapakovano u kartonsku
kutiju ulepljenu selotejpom. Kad svetlo procuri negde zbog sušenja
selotejpa, samo zalepim novi sloj. ;) Sijalica se menja tako što se
"zakolje" kutija. ;)
Sijalica je definitivno prejaka za trajno direktno svetlo. Zato sam
dodao onih par slojeva pausa. Koristim je za indirektno osvetljavanje,
ali nema štete ako fotografiju na kraće vreme prinesem svetlu.
fotografija.203kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.212, djcorto (replu to kum.djole)
>> Kod mene ima :( Isti filter, doduse Fotokemikin fenjer,
>> ali i meni se cini da je 25W jaka sijalica za direktno svetlo.
Nije jaka, nego prejaka ! Prejaka sijalica je najcesci uzrok mrene na
fotografijama. Sijalica sto slabija to bolje, ili svetlo sto zaturenije
u neki daleki cosak to bolje ...
dJOLE
fotografija.204kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.228, kum.djole (reply to mikis)
Tema: Fotografija
+>> žini mi se da čovek nije na to mislio. Konkretno pitanje je, do koje
+>> se mere može uvećati neki detalj na fotografiji (negativu), a da i dalje
+>> bude (relativno) oštro? I koja je "rezolucija" foto papira/filma (koliko
+>> tačaka/zrna po cm/mm/inču)?
Računaj da postoje sitnozrnasti papiri i filmovi sa XXX zrnaca po jednom
santimetru :) Ako ja na primer uslikam samo tvoju glavu na 35mm očekuj
da ću maksimalno moći da ti bubuljicu na nosu uvećam do veličine nokta na
malom prstu :) Po slobodnoj proceni, ako nisi neki bubuljičavko to je
dva,tri puta veći format od veličine tvoje glave :)
No, to sigurno neće izgledati kao u BR jer, koliko se ja sećam, ono je
radio kompjuter tako što je prvo uvećavao kvadrat a potom ga 'uoštravao'.
U 'BR' nisam video da postoje neke granice uvećavanja, a u fotografiji..heh :(
Kum..
fotografija.205kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.186, djcorto (reply to mdrazic)
>> Moze i 50x60cm. Ostrina zavisi od optike, stativa, a zrno od
>> emulzije, najvise od osetljivosti filma (raste sa
>> osetljivoscu).
A bogme i od nacina razvijanja. Brzo razvijanje,, pa jos ako podize
osetljivost, dize i zrno u nebesa. Lepo, lagano razvijanje je sjajno za
mala, slatka zrnca, svaki kristal na svom mestu lepo razvijen, nista
grupisanje ... :)))
>> Za postere ipak treba 60x60mm negativ.
Jah. U stvari, staklo 13x18, kao Ansel Adams, pa vozi :)
Ostrina Blowupa jako zavisi i od kvaliteta optike, i foto aparata, i
aparata za uvecavanje. kod nas rasprostranjeni ceski i poljski aparati
za uvecavanje nisu mogli da se pokazu iznad 20x30, vec je tu dolazilo do
zamucenja zrna po uglovima fotografije. A, kao sto znamo, ostrina
fotografije se gleda u uglu, zar ne ? ;)
Kad smo kod uvecanja, neka svi koje zanimaju tehnike uvecavanja poledaju
Antonionijev Blowup. U detalje snimljena sekvenca uvecanja do ludila,
kao i posledice istog .... s umetnickom slobodom :)
Ako treba da pozajmim kasetu ... :)
dJOLE
fotografija.206kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.258, feniks
Tema: Fotografija
RE: BLIC
Neko je pitao o radu sa blicom.
Najvažnija karakteristika blica je tkz. brojka vodilja blica (BV)
koja se definiše za film osetljivosti 21 DIN
┌─────────────────────────────────────┐
│ BV = blenda x daljina(m) = const. │
└─────────────────────────────────────┘
primer: za BV = 20 (običan blic ekonomske klase)
tj. ako slikaš objekat udaljen 5m, stavi blendu 4 itd.,
(ekspozicija je obično 1/30 sec).
Sada je, valjda, sve jasno ;)
Pozdrav, S.P.
fotografija.207kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.259, jpptticb
> => fotografije uz pomoć blica. Blenda se izračunavala prostim
> => matematičkim operacijama ali za osnovca bez kalkulatora
>
> E, ajde neko da napiše nešto na ovu temu, tj. kako se precizno
> određuje otvor blende pri slikanju sa blicem. Ja to uglavnom radim
> odokativno, i to
Obično se koristi VODEĆI BROJ, koji je različit za svaku osetljivost
filma, ali se (radi poređenja) najčešće navodi vrednost za filmove
osetljivosti 100 ASA ili 21 DIN. Naravno ako imate film koji je više
ili manje osetljiv od "referentnog" potrebno je preračunati vrednost
VB (vodećeg broja). Za izračunavanje otvora blende pri snimanju "račun"
je relativno prost:
OtvorBlende=VodećiBroj/Rastojanje
Dakle ako imate blic sa VB=20, a objekat snimanja je udaljen 5 metara
od blica treba da stavite otvor blende 4.
Ako koristite "raspršivače" za "omekšavanje" ili za širokougaone
objektive potrebno je smanjiti VB (zavisno od pada svetla). Naravno
ako rezultati nisu dobri potrebno je testovima odrediti "pravu"
vrednost za VodećiBroj.
fotografija.208djcorto,
Bravo Kume !
fotografija.209kum.djole,
+>> Bravo Kume !
Molim,molim..nemate reč ;)
Ukoliko naiđemo na dobru volju, prepisaću par interesantnih
tehnika, možda započnemo i neku raspravicu..
Očekujem da i u knjizi 'Underwater photography' naiđem na
dosta interesantne stvari, pa ćemo i to uzeti u razmatranje :)
Dotle, sedite molim vas ;)
Kum..
fotografija.210vujos,
¨>Kako su poštovane kolege tražile, u prilici sam da pošaljem nekoliko
¨>najkvalitetnijih, što vezanih što tematskih poruka na temu fotografije
Odličan posao KUME! :)
fotografija.211aleck,
>> Opa, Draganica će da legne na zid
Nego šta da će leći...uhhhh....a ako nema jeftino sa fotoslajda,jel ima
sa JPG pa na neki ploter(kvalitetan)?Jel to radi neko u gradu?
fotografija.212aleck,
>> Onda proveri Elite photo .... mada ni oni nisu jeftini. A Balkan trazi
A gde je to(telefon ili adresa)?
fotografija.213kum.djole,
"Fotografos" - Melos TIPA
Press photo publications
38, Armatolon & Klefton st.
11471 Athens - GREECE
tel. (00301) 6455549
Pretplata 8.000 drx (60 $) na 10 brojeva
Ove godine bio sam u prilici da prelistam avgustovski broj
lista 'Fotografos' zahvaljujući pobratimu Mantoniadisu. žasopis
je štampan na masnom, vrlo kvalitetnom papiru, pun kolor, tvrde
korice i 130 strana punih primera, prikaza i tehničkih podataka o
nadolazećoj tehnologiji foto i video kamera. Primetio sam mnoštvo
reklama i nekoliko stalnih rubrika, na stotine prodajnih oglasa i cena
aparata,objektiva i prateće opreme kao i adresa fotografskih radnji
širom Grčke. Prvih desetak strana nalik du na L'Impossible,
sasvim prosto i bespoentno prikazivanje dela par vrednih autora,
dok ostatak časopisa redom predstavlja poneku izložbu, školske primere
fotografisanja ljudskog (ženskog :) tela, gomilu tehnika, upoređenja
konkurentske opreme, predstavljanje nekoliko najnovijih autofocus
Minolta,Olypmus i Nikon aparata kao i ocenjivanje svakog uslova koji
bi aparat trebao da ispunjava. Uz gomilu oglasa, nailazim na stranice
koje se bave kompjuterskom obradom fotosa preko Apple Macintosha i
programa "Kodak - Picture Exchange" za koji je uzgred potrebno 8MB RAM
i 80MB na disku :) Idući ka drugoj masnoj korici prelazim preko video
rubrike od nekoliko primamljivih strana prepunih fotosa 'sa lica mesta'
da bi se listanje okončalo novim oglasima, cenama.. i naravno, neizbežnim
fotografijama svega što može oduševiti i privući kupce ili zaljubljenike :)
Sve u svemu, izuzetan časopis, bez imalo viška u ponudi, nit previše
slika nit previše priče - nešto što bi pravim zaljubljenicima u
fotografiju zaista odgovaralo :) U poređenju sa nemačkim FotoColorom,
mnogo bolji, sadržajniji i korisniji. žasopis nekoliko godina izlazi
kao dvobroj, cena je 800 drahmi.. pa ako se nađete u Grčkoj, a još
bolje ako znate grčki :)) eto prilike da udovoljite svojim sitnim
balkanskim prohtevima :)
Narednog meseca očekujem decembarsko-januarski dvobroj zahvaljujući
pobratimu, dotle vas ostavljam da uporedite cene fotografske opreme
u Grčkoj koje su ovoga leta bile u trendu :)
Kum..
fotografija.214kum.djole,
Cene foto opreme u Grčkoj - avgust '94
(sr.protivvrednost DEM-DRH 1:150)
Canon & Nikon
~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Canon 100 QD + Sigma 35-80/4-5,6 AF.................................229.000
Canon 100 QD + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF...............................239.000
Canon 100 QD + SIgma 75-300/4,5-5,6 APO AF..........................279.000
Canon 1000 FN + Sigma 35-80/4-5,6 AF................................149.000
Canon 1000 FN + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF..............................159.000
Canon 1000 FN + Sigma 70-210/4-5,6 AF...............................159.000
Canon A1 ****........................................................68.900
Canon A1 + 50/1,8 ****...............................................92.900
Canon AE1 + 50/1,8 ****..............................................68.900
Canon T50 + 50/1,8 *****.............................................52.900
Canon T70 + 50/1,8 ****..............................................79.900
Canon F1 + 50/1,8 ****..............................................148.900
Objektiv AF EOS 35-105 *****.........................................53.900
Motor A1prog *****...................................................65.900
Fleš Canon177A *****.................................................25.900
Nikon 401x + Sigma 35-80/4,5-6 AF + fleš Vivitar 628AF..............179.000
Nikon 401x + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............199.000
Nikon 601 + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF.............199.000
Nikon 601 + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............259.000
Nikon 801s + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............299.000
Nikon 801s + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF...........299.000
Nikon EM ****........................................................57.900
Nikon FG + 50/1,8 ****...............................................98.900
Nikon FE2 *****.....................................................145.900
Nikon F2 *****......................................................154.900
Nikon F3 HP ****............................................297.900-314.900
Nikon F501 *****.....................................................93.900
Nikon objektivi 28mm..........................................43.900-98.900
Nikon objektivi 85mm 105 mm 135mm 200mm............~ 79.000-100.000-120.000
Nikon AF objektivi 50mm 85mm 180mm..................~ 27.900-95.900-165.900
Nikon fleš MFSB 12-16-18.............................~ 28.900-59.900-25.000
Nikon motor MD12.....................................................99.900
Kum..
fotografija.215kum.djole,
Cene foto opreme u Grčkoj - avgust '94
(sr.protivvrednost DEM-DRH 1:150)
Minolta, Olympus, Praktica & Pentax
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Minolta 3xi + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF................................169.000
Minolta 3xi + Sigma 35-80/4-5,6 AF..................................149.000
Minolta 3xi + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF...............................169.000
Minolta X300 *****...................................................53.900
Minolta X700 + 50/1,7 *****..........................................89.900
Minolta 7000 AF ****.................................................71.900
Minolta 9xi *****...................................................248.900
Minolta objektivi 28mm - 50mm...............................~ 14.900-39.900
Minolta AF objektivi 35-70,28-105,70-210.............~ 39.900-86.900-86.900
Olympus OM4 + 50/1,4 ****...........................................194.900
Olympus OM10 + 50/1,8 *****..........................................59.900
Olympus OM30 *****...................................................61.900
Olympus OM101 + 35-70/3,5-4,5 ****...................................89.900
Winder OM1 ****.....................................................28.900
Praktica BX 20S ****.................................................39.900
Praktica BCC + 50/2,4 + fleš ****....................................49.900
Pentax K 1000 ****...................................................59.900
Pentax P 30 + 28-70/3-4,5 *****......................................76.900
Pentax P 30N + 50/2 *****............................................68.900
Pentax P 30T + 50/1,9 *****..........................................68.900
Pentax LX ***........................................................98.900
Pentax MX + 45-125/4 + Motordrive ****..............................169.900
Kuriozitet :) je Hasselblad objektiv 40m/4..........................578.900 :)
Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Pentax,
Nikon i Canon objektiva... vičite :)
Inače, čisto da emotivno začinim sve ovo, cena Zenit-E 50/2 identična je
ceni Smene 8m :( tričavih 4.900 drahmi.. Ode i Zenit O:(
- - -
Cene preuzete iz časopisa 'Fotografos' zahvaljujući oglasu firme 'Magrizos'
Fotomarket Fotoservice - I.Dragovmi 38, Thessaloniki (031) 231.608
Kum..
fotografija.216kum.djole,
Aktiviranjem u grupi 'Photo' nakon ukidanja proše teme Fotografija,
nekolicina zaljubljenika i avaj, budućih ovisnika O:) ozbiljno se
zainteresovala za nastavak priče o fotografiji :) U grupi smo uglavnom
izmenjali iskustva, mi mlađi slušasmo starije :) ali uglavnom svi
pomno pratismo novosti koje je ponekad svaki član lansirao, bilo da su
u vezi materijala, novih tehnika ili opreme.
Igor Salinger je jula meseca ispričao samo delić novina o kojima smo
kasnije razgovarali i raspravljali držeći se 'svako svojega' ;)
Evo najinteresantnijih detalja iz sveta fotografske opreme '94. godine
Na ove podatke nadovežimo i izvrsnu ocenu nove serije Ilford negativ 135
crno-belog filma XP2 DX osetljivosti 400 ASA.
+ + +
Što se tiče PRAKTICA-e, i dalje se proizvode, i sada "jurišaju" na zapadno
tržište - u klasi jeftinih reflexnih aparata (CENTON DF-300, COSINA C1,
YASHICA FX-3 Super...). Ono "jeftinih" shvatite uslovno - negde ispod 450 DM.
Cene se, naravno, odnose na evropsko tržište (novih) fotoaparata.Novije
PRAKTICA-e imaju objektive na bajonet, lakše su (plastika) i automatizovane.
Evo podataka za fotoaparat PRAKTICA BX-20s :
* Ekspozicija : manuelno podešavanje / prioritet blende
* Merenje svetla : TTL
* Brzine zatvarača : 40-1/1000s + B
* Fokusiranje : manuelno
* Podešavanje osetljivosti filma : DX kodovima / manuelno
* Sihronizacija blica : 1/100
* Winder opcionalno
+ CANON je izbacio na tržište novi aparat iz EOS serije, "CANON EOS 500".
to je, za sada najlakši i najmanji EOS (telo teži samo 325g!). Naravno,
fokusiranje je automatsko (AF) a ima i ugrađen mehanizam za premotavanje
filma koji radi i kao "single shot" i kao "continious". Ugrađen je blic sa
redukcijom "red eye" efekta. Brzine zatvarača 0d 30s do 1/2000s. Ima 9
modova automatske ekspozicije...
Cene: EOS 500 + EF35-80 379 funti
+ EF35-80 + EF80-200 589 funti
+ EF35-80 + EF70-300 619 funti
+ TAMRON je izbacio na tržište novi 28-200 zoom f3.8-5.6 koji je pokupio
nekoliko visokih nagrada uključujući i "European Lens of the Year '93-94".
Cene se kreću od 250 do 280 funti, ovisno od adaptera (Canon EF je
najskuplji)
+ + +
Za kraj, da dodam da je cena Praktice BX 20S u protivvrednosti drx-dem
266 nemačkih maraka u Grčkoj, kako ste već pročitali u prošloj poruci :)
Kum..
fotografija.217mnikolic,
> Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Pentax,
> Nikon i Canon objektiva... vičite :)
Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300). Ne, nemam
para da ga kupim, samo bih malo da maštam :)))
m.
fotografija.218vstan,
> Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300).
> Ne, nemam para da ga kupim, samo bih malo da mastam :)))
Jednom sam imao Sigmin objektiv, 28mm, i na svu srecu resio ga se.
Em je imao plavu dominantu, em mu adapter lose kuplovao sa svetlomerom :(
Ako vec hoces zumom da pokrijes taj opseg bolje uzmi dva komada.
Ovo je isuvise za jedan zum, ma koliko primamljivo izgleda.
fotografija.219djcorto,
>> A gde je to(telefon ili adresa)?
Trzni centar, tj staklenac na Trgu republike
fotografija.220kum.djole,
+>> Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300). Ne, nemam
+>> para da ga kupim, samo bih malo da maštam :)))
Evo ga :))
Minolta
Sigma 55-200/4-5,6.................................34.900
Sigma AF 28-200/4-5,6..............................71.900
Kum..
fotografija.221kum.djole,
Ovih dana pripremam nekoliko interesantnih tekstova
upotpunjenih ilustracijama koje ću blagovremeno okačiti
u ovoj temi, a sve u sklopu obećanog 'prepisivanja' :))
Započećemo 'Nastankom fotografije' preko 'Fotografskih
objektiva' a završićemo ko zna gde.. :)
Računam na vas, makar što se tiče stručnih opservacija
tipa 'to jeste tačno,ali..' :)
Kum..
fotografija.222vstan,
> Sigma AF 28-200/4-5,6..............................71.900
Kao sto zaobilazim Seagate diskove, isto cinim i sa
Sigma objektivima ;)
fotografija.223mnikolic,
> Ako vec hoces zumom da pokrijes taj opseg bolje uzmi dva komada.
> Ovo je isuvise za jedan zum, ma koliko primamljivo izgleda.
To rešenje mi je već u upotrebi. (dve Tokine, 28-70 Macro, i 80-200, moje
najveće i jedino blago :)) ) I ja sam vrlo skeptičan kad je u pitanju
pokrivanje tolikog opsega. Maštu mi je zagolicao veliki uporedni test
objektiva u nekom od ovogodišnjih brojeva časopisa Amateur Photographer.
Proučavao sam to malo u čitaonici britanskog saveta, i komentar na testu
je da se radi o vrlo solidnim napravama. Ne sećam se detalja ali to mi je
ličilo na sasvim prihvatljivu stvar za amatersku upotrebu, kakav je moj
slučaj. Foto aparat najviše koristim na putovanjima i tu nikad nemam
dovoljno vremena. Po Marfiju, uvek mi se potrefi da treba da menjam
objektiv da bih nešto snimio :) Uz to, treba i tegliti stalno svu tu
skalameriju, a jedan je ipak lakši od dva :)) Pored Sigme je bila još
jedna ili dve firme u igri, ali ih se na žalost ne sećam.
m.
fotografija.224djcorto,
>> Racunam na vas, makar sto se tice strucnih opservacija
>> tipa 'to jeste tacno,ali..' :)
.... ko te nauci da kucas s toliko gresaka ??? :)))))
Samo napred kume, budno pratimo i zvocamo :)
fotografija.225kum.djole,
(Uz poruku 'Camera obscura' - slika i osnovni podaci)
NASTANAK FOTOGRAFIJE 'Fotografija' - Dragoljub Kažić '88
++++++++++++++++++++++++
Suština fotografskog postupka se zasniva na napravi poznatoj od antičkih
vremena, nazvanoj 'camera obscura' - mračna komora. To je zatvorena kutija
koja na jednom zidu ima mali otvor. Na zidu kutije koji je na suprotnoj
strani, zraci svetlosti koji prolaze kroz otvor stvaraju sliku spoljnih
predmeta. Slika nije savršena ni oštra. Ukoliko otvor ima veći prečnik,
slika je svetlija ali manje oštra. Ako je prečnik otvora premalen, slika
se ne stvara usled difrakcije svetlosnih zraka. Najstariji ilustrovani
prikaz kamere obskure potiče od holandskog naučnika Reiner-Gemma Frisiusa
iz 1545. godine. Ako se umesto prostog otvora u kameru obskuru ugradi
sabirno sočivo, dobija se mnogo svetlija i oštrija slika. Ovakvu kameru
obskuru je prikazao Johann Zahn iz Virtsburga u svojoj knjizi o optici
1685. godine. Sa ovim uređajem su već postojali optički uslovi za postizanje
slike. U to vreme su kameru obskuru, sa sočivom i mat staklom koristili
slikari za iscrtavanje kontura pri povećavanju ili smanjivanju crteža ili
slika. Ako bi se u kameri obskuri, na mesto u kome se stvara slika postavila
ploča osetljiva na svetlost, na njoj bi se registrovala slika spoljnih
predmeta. To je osnovni prinvip stvaranja fotografske slike.
Materijala osetljivih na svetlost ima bezbroj. Za fotografiju su najpogodnije
halogene srebrne soli. Osetljivost srebrnih soli na svetlost otkrio je
1727. godine Johann Heinrich Schultze. U to vreme ova pojava još nije bila
dovođena u vezu sa stvaranjem slike u kameri obskuri. Da bi se stvorila
fotografska slika nije dovoljno pomoću svetlosti proizvesti promene na
osetljivom sloju na ploči, nego je potrebno te promene zaustaviti i
trajno zadržati. To je postignuto znatno kasnije istraživanjima tvoraca
fotografije Nipsa i Dagera.
Prvu fotografsku sliku ostvario je Joseph Nicephore Niepce. Do 1827. godine,
kada se udružio sa Dagerom već je imao niz rezultata eksperimentišući sa
kamerom i raznim materijalima osetljivim na svetlost. Snimak koji se smatra
prvom fotografijom, Niepce je napravio koristeći se osetljivošću bitumena
na svetlost. Ekspozicije su po ovom postupku bile enormno duge, pa od njega
nije moglo biti praktičnekoristi. Posredstvom optičara Chevaliera, Nips
se udružio sa Dagerom koji je isto tako eksperimentisao kamerom obskurom.
Jedan drugom su saopštili svoja iskustva, razmenili recepture i sklopili
ugovor o daljem istraživanju. Godine 1833. Nips je umro, pa je Dager sam
nastavio istraživanja srebrnim solima koja su dovela do ostvarivanja
postupka koji je dobio naziv - dagerotipija.
Jacques Louis Mande Daguerre je 1839. godine na svečanoj sednici Francuske
akademije objavio svoj postupak dobijanja slike kamerom obskurom na uglačanoj
posrebrenoj bakarnoj pločici. Postupak se nazvao 'dagerotipija'. Slika se
dobijala na taj način što je površina pločice koja je osvetljena posle
razvijanja postajala matirana, dok su ostali delovi postajali sjajni.
Dagerotipija je postala veoma popularna.
Francuska vlada je od Dagera i Nipsovog sina otkupila pravo na patent i
učinila da postupak postane pristupačan svakom, pa su na svim stranama sveta
počeli da niču dagerotipski ateljei u kojima su bili izrađivani portreti.
Dagerotipske slike su bile veoma oštre i imale plemenit i privlačan izgled,
ali su ekspozicije bile veoma duge, po pola sata na punom suncu, sve dok se
posle 1840. godine nije pojavio čuveni objektiv Josef Max Petzvala koji je
uz odličnu korekciju imao i neuporedivo veću svetlosnu jačinu nego dotadašnji
tako da su bile omogućene ekspozicije šesnaest puta kraće.
Dagerotipije su bile unikat. Od snimka se nisu mogle praviti kopije. Postupak
po kome se najpre dobijao negativ pa se sa njega kopiranjem dobijao pozitiv,
ostvario je William Fox Talbot. On je istovremeno kada i Nips i Dager pravio
slične eksperimente ali se dagerotipija kao zaokružen i kompletan postupak
pojavila pre nego što je on objavio svoje rezultate. Talbot je za snimanje
koristio pisaći papir senzibilizovan srebrnim solima. Na taj način se
dobijao negativ na papiru a pozitiv kopiranjem - prosvetljavanjem negativa
na drugi list senzibilizovanog papira. Talbotov postupak je bio pravi put
ka razvoju fotografske tehnike. Ali, slike na papirnom negativu bile su u
poređenju sa dagerotipskim, grube i neoštre, pa je to bio jedan od razloga
što ovaj postupak nije doživeo ekspanziju kao dagerotipski.
Dalji razvoj fotografije je vodio preko usavršavanja negativske emulzije na
staklenim pločama. Posle pokušaja da se za emulziju koristi albumin, pojavile
su se kolodijumske ploče. Ovaj postupak tzv. 'mokrih ploča' otkrio je
Le Gray 1850. god. a obnarodovao ga je Scott Archer 1851. god. Kolodijum,
rastvor pamučnog praha u smeši alkohola i etera, nanošen je na staklenu
ploču, potom senzibilizovan srebronitratom. Ploča se morala eksponirati i
razviti pre nego što se kolodijum osuši. Postupak se sprovodio na taj način
što se kamera postavljala i uoštrila na objekt, potom je fotograf u
laboratoriji nanosio emulziju na staklo, senzibilirao je, odmah eksponirao
i razvijao. Kada se snimalo van ateljea fotografi su nosili šatore-
laboratorije koje su postavljali na licu mesta.
Kolodijumske ploče su bile mnogo osetljivije nego dotadašnji materijali,
osim toga davale su slikama veliku oštrinu i bogat tonalitet.
U reprodukcionoj fotografiji su se kolodijumske ploče zadržale još dugo
posle usavršavanja suvih ploča i savremenih materijala. Pozitivi su bili
izrađivani kontaktnim kopiranjem na papir senzibilizovan natrijumhloridom
i natrijumbormidom. Zacrnjenje papira se događalo u toku kopiranja bez
razvijanja. Kolodijumska tehnika je bila komplikovana i nekomotna ali je
pri svemu ovome fotografija sa njom postigla veliki razvoj. Fotografi su
sa svojim laboratorijama-šatorima stizali i na Monblan i egipatske piramide
i ostvarivali nezaboravne rezultate.
Odlučujući korak u razvoju fotografije se dogodio pronalaskom suvih ploča
koje su se mogle staviti u aparat, eksponirati kada se hoće i razviti kada
se hoće. Suve ploče sa emulzijom na bazi želatina je 1871. godine ostvario
dr. R.L.Maddox dok je prve ploče sa želatinskom emulzijom pustila u prodaju
Liverpool Dry Plate Company 1874. godine.
Pojava suvih ploča je omogućila foto-amaterizam. Proces je postao
jednostavan, njime je svako mogao da se bavi. Fotografija je čak postala
moda, na sve strane su nicali klubovi foto-amatera a brojne znamenite
ličnosti tog doba su bile oduševljeni snimatelji amateri. Značajan događaj
za istoriju fotografije se zbio 1888. godine kada je George Eastmann
pustio u prodaju kameru KODAK uz moto 'Vi pritisnete obarač - mi radimo sve
ostalo'. Kamera se kupovala napunjena rolnom za oko 100 snimaka a posle
snimanja se slala fabrici da izradi snimke i vrati je ponovo napunjenu.
Pronalazak celuloidne trake i rol-filma koji se mogao stavljati u aparat i
pri dnevnom svetlu, omogućili su razvoj kamera malog formata kojima su se
mogli praviti trenutni snimci iz ruke. Usavršavanja fotografske optike su
počela od Pecvala. Odmah po objavljivanju postupka dagerotipije, Pecval je
preduzeo da matematičkim putem konstruiše novi fotografski objektiv.
Ne samo da je konstruisao čuveni 'nemački objektiv' koji je izrađivala firma
Voigtlander, nego je postavio i principe proračunavanja objektivana kojima
se zasniva i savremena optika. Za razvoj fotografske optike od velikog je
značaja bilo osnivanje firme Zeiss u Jeni. Od ovog osnivanja do danas
Zeissova proizvodnja je bila vodeća u novim konstrukcijama i vrhunskom
kvalitetu fotografske optike. Tu su nastali legendarni objektivi Tessar i
Planar kojise u modernizovanom obliku koristi na najsavremenijim i najboljim
kamerama.
Za razvoj savremene fotografije je od odlučujućeg značaja bila pojava
aparata Leica koju je 1924. konstruisao Oscar Barnack u firmi E. Leitz
Wetzlar. Pojava kamere malog formata kojom se snima na kino-filmu, sa
optikom velike svetlosne jačine, bitno je izmenila fotografsku tehniku
i estetiku.
Kamere Leica,Contax,Roleiflex su aparati koji su obeležje moderne
fotografske tehnike. Ovom nizu se od 1948. godine pridružila čuvena kamera
Hasselblad, uz niz veoma savršenih japanskih kamera Nikon i Canon.
Od prvih koraka fotografije počelo se sa istraživanjem načina za dobijanje
snimaka u boji. I pored toga što se činilo da je pronalazak na dohvat ruke,
za realizaciju fotografije u boji bilo je potrebno čekati blizu sto godina.
na temeljima istraživanja svetlosti koja je obavio Isaac Newton, principe
selekcije boja ustanovio je James Clerk Maxwell. Pronašao je put za
fotografiju u boji pa je 1859. godine i ostvario prvi snimak u boji na tri
negativa kroz filtre kojima se izdvajaju osnovne boje. Ovi radovi su
međutim, imali samo teorijski značaj. Francuski istraživač Ducos du Hauron
je obnovio Maksvelov eksperiment i pronašao načine za praktičnu primenu
snimanja u boji. Pronašao je komponente za boju, snimanje i kopiranje slika
u boji. Ta tehnika je međutim, još uvek bila takva da je bilo potrebno
napraviti tri ekspozicije na tri negativa kroz filtre koji izdvajaju osnovne
boje, tako da je bilo moguće snimati samo nepomične premdete.
Sledeći korak u ostvarivanju fotografije u boji bio je pronalazak troslojnog
filma u kome svaki sloj nosi po jednu od osnovnih boja. U istraživačkim
laboratorijama Kodaka u Ročesteru, dva muzičara kino-amatera realizovala su
film Kodachrome, koji je po obradi davao diapozitive u boji. Skoro istovre-
meno na sličnom principu, pojavio se i film Agfacolor firme AGFA. Od 1952.
godine se proizvodi film Eastmann color Negative za fotografiju i kinemato-
grafiju, sa koga se rade pozitivi u boji na filmu i papiru. Fotografija je
za sobom već imala veliki razvoj, pre nego što je dovedena u spoj sa
štampom. Prepreku je činila tehnika visoke štampe koja nije bila u stanju
da reprodukuje polutonske slike. Prva autentična fotografija u dnevnom
listu se pojavila u listu Tribune u Njujorku, 1897. godine. Reprodukcija je
postignuta razlaganjem fotografske slike kroz svileno sito, pretečom
današenjg rastera. Od početka dvadesetog veka, kada se razvila tehnika
autotipije,klišea koji stvaraju poluton razlažući sliku na sitne, skoro
nevidljive tačkice, ilustrovana štampa je postala osnovni i masovni korisnik
fotografije. Može se određeno reći da su sva dostignuća savremene
fotografske tehnike i fotografske umetnosti uzrokovana štampom i usmerena
na objavljivanje u knjigama, časopisima i dnevnim listovima.
Na pojavu fotografske slike se nadovezala još jedna, koja je isto tako
doživela ogromnu ekspanziju - kinematografija. I jedna i druga su ugrađene
u temelje savremene civilizacije.
Fenomen pokretne slike je proučavao sa određenim rezultatima čuveni američki
pronalazač Edison. Prvu pravu kinematografsku tehnologiju je ostvario Louis
Lumiere. Prva javna predstava Limijerovog pronalaska je održana u parizu,
22.03.1885. godine.
Verovatno je danas nemoguće pronaći ljudsku zajednicu do koje nije dospela
fotografska slika. Primena fotografije ima krajnje širok dijapazon: od
fotografija za identifikaciju, slike za uspomenu, dokumentarne, industri-
jske, instruktivne, reklamne, do fotografije - umetnosti. Pre izvesnog
vremena je časopis LIFE izneo podatak da se petina svetske proizvodnje
srebra troši na izradu fotografske emulzije.
Od prvih koraka ove tehnike jugoslovenska fotografija bila je u prvoj
liniji svetskog progresa. Anastas Jovanović, koji je u vreme kada je
obnarodovan proces dagerotipije bio u Beču na stručnom usavršavanju, bio
je jedan od prvih koji su kupili fotoaparat sa Pecvalovim objektivom
i sa velikim žarom se bacio na fotografisanje. Njega je manje zanimala
dagerotipija, pa se opredelio za talbotipiju koju je koristio za izradu
litografisanih portreta svojih savremenika, između ostalih Vuka Karadžića,
Njegoša i velikog niza istaknutih ličnosti Srbije tog vremena.
Uporedo sa osnivanjem foto-klubova u svetu, i kod nas su se pojavili
foto-klubovi i izložbe fotografa amatera, koji su u fotografiji
nalazili sredstvo za umetničko izražavanje. Na isti način kao što je to
bilo u Londonu,Parizu i Beču, i u Beogradu su istaknute ličnosti nauke i
kulture oduševljeno prihvatile fotografiju kao umetnost. Na izložbama
su se pojavljivali radovi Marka Nikolića, Branislava Nušića, Tome Leka,
Isaka Levija, Vojislava Stevanovića, Jovana Cvijića i Marka Stojanovića.
Ovaj poslednji je ostavio za sobom niz nenameštenih fotografija svojih
savremenika. Koncepcija ovih fotografija i danas deluje savremeno.
U profesionalnoj fotografiji u Srbiji, u doba pre prvog svetskog rata,
posebno mesto pripada fotografu Milanu Jovanoviću. Veliki niz portreta,
najčešće kopiranih tehnikom platinotipije, savremenih ličnosti nauke,
književnosti i pozorišta, ostvaren je sa kvalitetima koji daleko
prevazilaze svoju epohu.
Prvi svetski rat su svojim izvanrednim, dramatičnim fotografijama propratili
ratni fotografi Rista Marjanović i Vladimir Becić, zagrebački slikar,
dobrovoljac u srpskoj vojsci, dok su borbu za stvaranje nove Jugoslavije
propratili izvanrednim dokumentima i istovremeno umetničkim fotografijama
čorž Skrigin i Savo Orović.
Fotografska delatnost na tlu Jugoslavije, dokumentarna, žurnalistička i
umetnička, uvek je išla uporedo sa razvojem u svetu.
Fotografija u dnevnoj štampi, u knjigama, na izložbama, ostavila je
značajna dela i imena kao što su Aleksandar Simić u novinskoj fotografiji,
Dušan Stanimirović,Milan Pavić i Tošo Dabac u umetničkoj (pomenuti su
samo oni kojih više nema među nama).
Written by:
Dragoljub Kažić - "Fotografija" '88
(done by: Kum.Đole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.)
obscura.giffotografija.226kum.djole,
+>> Kao sto zaobilazim Seagate diskove, isto cinim i sa
+>> Sigma objektivima ;)
A šta je sa brinetama ? ;)
// Ma odgovori mi u grupi...;) //
fotografija.227kum.djole,
+>> Samo napred kume, budno pratimo i zvocamo :)
Počelo je :) Naravno, izvinjotka na tome što je počelo
s tekstom koji se može napabirčiti u gotovo svakoj Kažićevoj
knjizi, ali moje nejake kreativne sposobnosti ;) zahtevale
su da početak počne od - početka :)
Ne zaboravite da poskidate i ilustracije, uložen je višesatni
međustrujni ;) period da se onako jednostavni crteži prenesu
na ekran :)
Btw, evo još jedne vrlo interesantne knjige Johna Hedgecoea -
"Photographing children" :) Možete je naći u British councilu
negde krajem januara, iako ponegde sečena :( vrlo je dojmljiva :)
Prekucaću siže, čim prije :)
Pozdrav,
Kum..
fotografija.229bjevdjic,
██ Written by:
██ Dragoljub Kažić - "Fotografija" '88
██
██ (done by: Kum.Đole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.)
Odličan tekst!
fotografija.230vstan,
> To resenje mi je vec u upotrebi. (dve Tokine, 28-70 Macro, i
> 80-200, moje najvece i jedino blago :)) ) .......
> :) Uz to, treba i tegliti stalno svu tu skalameriju, a jedan je
> ipak laksi od dva :))
Blago tebi, za kolicinu i marku :))
Nemam ni jedan zoom, pa tek zamisli moju skalameriju od
4-5 komada, pa ako jos treba da se nosi i 500mm, doduse mirror, :(
fotografija.231vstan,
> (done by: Kum.Dole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.)
6 meseci pretplate !
fotografija.232vstan,
> A sta je sa brinetama ? ;)
Hmmm, ko je njih pominjao ?
fotografija.233kum.djole,
+>> Po Marfiju, uvek mi se potrefi da treba da menjam
+>> objektiv da bih nešto snimio :)
A po Djcortou, najbolji akt pojavi se baš za vreme izmene objektiva ;))
Kum..
fotografija.234kum.djole,
+>> Odličan tekst!
Ni spisatelj nije loš.. ;)
Šalu na stranu, idemo dalje :) Danas vam prinosim tekst
o fotografskim objektivima i prvencu Josef Max Petzvala.
Uz tekst prinosim i 'uzdužni presek' tj. izgled i sklop
sočiva prvog 'pravog' fotografskog objektiva koji je
u prošlom tekstu 'Nastanak' takođe pominjan.
Posle Petzvala sledi 'lekcija' o dubletima, anastigmatima
i složenim tripletima.. a kasnije, videćemo :)
Naravno, trudiću se da sve bude koliko-toliko začinjeno
blagim ilustracijama, verujem da znalcima ne smeta da
pogledaju još jednu, zanimljiviju formu štiva koje su
odavno prežvakali, a interesentima da ponešto i nauče bez
mnogo naprezanja :) Ipak, okvalifikovao sam se svojevoljno
za odgovornog u ovoj temi i moram da opravdam poverenje svog
biračkog tela koje mi je pruženo tokom foto-kampanje ;))
Nema odmora dok traje Kum.Đole :))
fotografija.235kum.djole,
FOTOGRAFSKI OBJEKTIV (1) "Fotografija" - Dragoljub Kažić '88
++++++++++++++++++++++++++++++++
(Uz sliku tekst o prvom fotografskom objektivu - Petzval Voigtlander)
Izgleda slike koja se stvara u fotografskom aparatu najdirektnije
zavisi od osobina objektiva kojim se snima. U savremenoj fotografskoj
tehnologiji postoji niz objektiva visokih kvaliteta ali ne postoji ni
jedan koji bi bio najbolji za sve uslove i svaku priliku. Veliki broj
raznovrsnih objektiva stvara sliku na različite načine, upravo prema
raznovrsnim potrebama koje se pojavljuju u fotografskoj praksi.
U opisu kamere obskure je bila reč o prostom ispupčenom sočivu koje
stvara sliku na mat staklu kamere ili na ploči osetljivoj na svetlost.
Osim retkih izuzetaka fotografski objektiv nikad nije prosto sabirno
sočivo nego optički sistem sastavljen od više sočiva u jednu celinu
koja u ukupnom efektu deluje na stvaranje slike na način kako to čini
sabirno sočivo.
U početnoj fazi fotografije koristili su se objektivi jednostavnih
konstrukcija, meniskusi i ahromatski dubleti. Razvoj fotografije
je vrlo brzo pokazao da je potrebno imati savršenije objektive, pre
svega u pogledu svetlosne jačine..
"Fotografija" - Dragoljub Kažić '88 Kum.Đole - "EP"
Kum..
petzval.giffotografija.236bjevdjic,
██ Ni spisatelj nije loš.. ;)
To se podrazumeva.. ;))
fotografija.237vujos,
¨>A po Djcortou, najbolji akt pojavi se baš za vreme izmene objektiva ;))
Istina :))))))))
fotografija.238aleck,
>> Trzni centar, tj staklenac na Trgu republike
Thanks.Ako uradim ovo(u šta sumnjam zbog cene:() javiću...
fotografija.239djcorto,
>> A po Djcortou, najbolji akt pojavi se bas za vreme izmene
>> objektiva ;))
:) Srednje ime mi je Marfi ;)
Mene su svojevremno zezali da mi je 24mm objektiv zaglavljen na aparatu
;) Kad smo kod zumova (da mi ne brisu poruku ;)) moj apsolutni sampion je
Vivitar 70-210. :)
fotografija.240kum.djole,
FOTOGRAFSKI OBJEKTIV (2)
'Fotografija' Dragoljub Kažić '88
-----------------------------------------------
(Uz poruku slika i tekst o konstrukciji objektiva 'ahromatski dublet')
U pogledu onoga što je potrebno za korektnu fotografsku sliku, prosto
ispupčeno sočivo proizvodi odstupanja (aberacije) koje spadaju u dve
grupe, hromatsku i sfernu. Da bi se ova odstupanja otklonila, prilikom
konstruisanja objektiva se proračunava njihova korekcija koja se postiže
kombinovanjem više sočiva različitih profila iod različitih vrsta stakla.
Aberacije nisu greške u kvalitetu izrade objektiva. One su odnos između
pravila po kojima se prelama svetlost kroz sabirno sočivo i onoga što je
u fotografiji potrebno za idealno zamišljenu sliku.
Aberacije se pojavljuju izdva uzroka pa se prema tome pojavljuju i dve
grupe aberacije. Hromatske aberacije nastaju usled toga što se zraci
različitih talasnih dužina od kojih se sastoji kompleksna bela svetlost
ne prelamaju podjednako pri prolazu kroz sočivo.
Zraci kraćih talasnih dužina se prelamaju pod većim uglom nego zraci
dužih, a usled toga dolazi do aberacije žiže i aberacije veličine slike.
Sferne aberacije nastaju usled toga što sočivo ima debljinu. Zraci
svetlosti koji prolaze kroz sočivo bliže ivici ne prelamaju se pod istim
uslovima kao oni koji prolaze bliže sredini. Usled toga dolazi do aberacije
žiže, aberacije kosih zraka, kome i distorzije.
Ukoliko je objektiv svetlosno jači, utoliko su veći problemi za postizanje
njegove korekcije. Zato su objektivi velikih svetlosnih jačina
komplikovanih konstrukcija. Isti je slučaj sa objektivima od kojih se
zahteva veliki vidni ugao. Ovo je tipična opozicija između pojedinih osobina
objektiva, pa je to razlog zašto se ne može imati objektiv maksimalne
svetlosne jačine i istovremeno velikog vidnog ugla.
Najjednostavnija konstrukcija objektiva je 'ahromatski dublet' kojim je
počela istorija fotografije...
"Fotografija" - Dragoljub Kažić '88 Kum Đole - 'EP' 22.12.94
dublet.giffotografija.242bjevdjic,
SPECIJALNI EFEKTI POMOĆU KONTURNOG FILMA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
"Equidensiti" ili konturni film, koji proizvodi Agfa, jedan je od
mnogih specijalizovanih filmova koje možete koristiti u tamnoj komori
ako želite postići neobične efekte. To je crno-beli film u listovima
koji daje visoko kontrastne linearne slike. One izgledaju poput crno-
-belih solarizovanih negativa. Film ima kombinovanu emulziju, od slabo
i visoko osetljivih halogenida, koja daje pola negativnu, pola pozitivnu
sliku. Tokom razvijanja, kombinovana emulzija filma podvrće se dvema
vrstama razvijanja - fizikalnom i hemijskom - da bi se proizvela takva
slika. Kod fizikalnog razvijanja, srebro koje stvara sliku više se
stvara samim razvijačem nego emulzijom (kao kod normalnog razvijanja).
Kao rezultat, na razvijenom filmu najsvetlija su mesta zatamnjena
hemijskim razvijanjem, dok su senke takođe zatamnjene, ali fizikalnim
razvijanjem. U međutonovima samo najosetljiviji od dve vrste halogenida
primaju dovoljno ekspozicije, pa se javljaju kao čiste bele linije.
Odnos svetlih i tamnih tonova možete promeniti (a usled toga i položaj
linija na slici) ekspozicijom i filtracijom. Skraćenje vremena ekspozicije
pomaknut će granične linije prema tamnijim tonovima; produženje će ih
pomaknuti prema najsvetlijim mestima ili bleđim tonovima. Širinu linija
takođe možete povećati filtracijom. čuti će filter povećati njihovu
širinu. Prebacivanjem slike na konturni film ukloniće te sva sva tonska
područja i povećati kvalitet linija.
Sve ekspozicije na konturni film moraće te napraviti ispod aparata za
povećavanje, a ne u foto-aparatu. Zatim, biće vam potrebno specijalno
(crveno) sigurnosno svetlo, te razvijač i "stop"-kupka.
fotografija.243bjevdjic,
FOTOGRAMI I RASTERI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Fotogrami su slike proizvedene bez foto-aparata eksponiranjem
objekata u dodiru s papirom za fotografije (ili čak pojekcijom iz
nosača negativa). Rezultat je vrlo jednostavna slika koja pokazuje
oblike neprozirnih objekata belim nasuprot crnoj pozadini papira.
Međutim, možete eksperimentisati povećavanjem oštrine, kontrasta
i boje.
Oštrinu i kontrast možete pojačati menjanjem udaljenosti objekata
od papira ili upotrebom objekata različite prozirnosti (kod objekata
u nosačima negativa takođe možete prilagoditi oštrinu). Rezultat
povećavanja oštrine ili kontrasta je nastajanje ograničenog
trodimenzijalnog učinka na jednoličnim delovima slike. Filtracija
i menjanje količine svetla koje pada na papir (uzrokovano različitom
prozirnošću objekata) takođe rezultiraju različitim učincima boja.
Uopšteno, prevladavaju pastelne boje; potpuno zasićene boje je
teže postići. Eksperimentisanje i pravljenje testova za postizanje
neutralne filtracije pomoći će vam da kontrolišete boje na svojoj
fotografiji kako biste dobili što bolji rezultat.
Povećavanjem preko rastera (smeštenog u nosaču negativa ili položenog
preko papira na temeljnoj ploči) možete proizvesti čitavo područje
tekstura na svojoj slici, od apstraktnih - gde raster potpuno razbija
sliku - do profinjenih učinaka.
fotografija.245vstan,
> ;) Kad smo kod zumova (da mi ne brisu poruku ;)) moj apsolutni
> sampion je Vivitar 70-210. :)
Jel "Series I" ?
fotografija.246djcorto,
>> Jel "Series I" ?
Nogekako :)
fotografija.247bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
TEKSTOVI O FOTOGRAFIJI POSLE PRAZNIKA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
1. JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT
2. FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM
3. UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
4. FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU
5. POVECAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI
6. FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
7. OPREMA ZA RAD U ATELJEU
8. MAKROFOTOGRAFIJA
9. MIKROFOTOGRAFIJA
10. USKLADJIVANJE FILMA I SVETLA
11. LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM
12. DECA - PRIRODAN OBJEKT
13. ZAUSTAVLJEN POKRET
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.248jpptticb,
>
> Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Penta
> Nikon i Canon objektiva... vičite :)
Mene interesuju cene Pentax-ovih objektiva i SLR aparata!
fotografija.249kum.djole,
+>> Mene interesuju cene Pentax-ovih objektiva i SLR aparata!
Pentax fakoi
--------------------------------
Pentax 28/f2,8...........................................33.900
Pentax 35/f.3,5..........................................19.900
Pentax 50/f1,7...........................................18.900
Pentax 100/f2,8..........................................46.900
135/f3,5.................................................29.900
28-80/3,5-4,5............................................39.900
28/2,8 AF................................................89.900
Sakar,Vivitar,Exacta,Sigma,Revue,Cosina.........20.000 - 40.000
O aparatima sam ranije pisao :) Imaš neku posebnu želju ?:)
Kum..
fotografija.250kum.djole,
Noćas će svi da se slikuju ! :)
Pobedili smo ;)
Kum..
fotografija.251bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT
2. FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM
3. UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
fotografija.252bjevdjic,
JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Jedinstven oblik jednookog refleksnog foto-aparata omogućuje vam
da vidite sliku objekta na mutnom staklu, tačno onako kako se preko
objektiva projektuje na filmu. Jednooki refleksni foto-aparat koristi
ugaono ogledalo iza objektiva za odbijanje slike prema gore, kroz
pentaprizmu koja je ispravlja u prvobitno stanje, na mali prozorčić
u visini oka. Ogledalo se za vreme ekspozicije pomera.
Jednooki refleksni foto-aparati najsvestraniji su savremeni aparati
za fotografiju u boji. Refleksni vam sistem omogućuje da s velikom
sigurnošću predvidite rezultate, unapred posmatrajući rezultat
promenljivosti otvora otvora zaslona, žarišta i dubine polja oštre
slike, te bilo kojeg obojenog filtra i objektiva različite dužine
žarišta. Brzi i precizni zavesni zatvarači. sigurni TTL svetlomeri
i sistem promenljivih objektiva i dodatnih delova visokog kvaliteta
daju jednookim refleksnim foto-aparatima veću sigurnost i mogućnost
šire primene.
Velika većina jednookih refleksnih foto-aparata formata je 35 mm.
Veći 6 x 6 cm smotani film modeli daju bolji kvalitet i imaju svoje
sopstveno područje objektiva; novi 110 modeli pružaju skladne, ali
ograničene sisteme; ali, 35 mm modeli kombinacija su kvaliteta i
kompaktnosti s najširim sistemom objektiva i dodatnih delova.
Danas se kod 35 mm jednookih refleksnih foto-aparata teži lakšim
foto-aparatima s više automatskih osobina, ali su među pojedinim
modelima primetne razlike. Razlikuju se kontrole ekspozicije i sistem
za posmatranje slike, a isto tako i mutna stakla i učvršćivanje
objektiva. Najmoderniji modeli imaju automatski zaslon s mogućnošću
izoštravanja kod svih veličina otvora za jasnije i jednostavnije
posmatranje. Osim toga, automatizovano je još mnogo drugih delova
u samom foto-aparatu.
fotografija.253bjevdjic,
FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Ako pogledate kroz okular foto-aparata s ugrađenim tražilom, videćete
jasnu sliku objekta, čak i u uslovima slabog osvetljenja. S obzirom
na to da ne možete videti prizor tačno onako kako ga vidi foto-aparat
kroz objektiv, bolji foto-aparati imaju ugrađen i daljinomer za fino
izoštravanje. Jeftini foto-aparati imaju samo prsten za izoštravanje
ili skalu na objektivu, označenu udaljenostima ili simbolima;
najjeftiniji su nepomičnog žarišta i daju oštru sliku od oko 1.5
metra do horizonta.
Mnogi odlični foto-aparati 35 mm imaju tražila s daljinomerom
i nepromenljivi objektiv. Mnogi od njih imaju ugrađena merila
i automatsku ekspoziciju, a neki modeli danas imaju automatsko
izoštravanje. Lakši, jeftiniji i jednostavniji od jednookih
refleksnih, ovi foto-aparati imaju mnoge prednosti. Jasno viđena
slika ne gubi se tokom ekspozicije, tako da lako možete posmatrati
snimke pokreta. Izoštravanje daljinomerom jasno je i sigurno, a
tihi zatvarači pogodni su za snimanje divljih životinja. Skupi
Leica foto-aparati s promenljivim objektivima pružaju najbolji
kvalitet s pokretljivošću koju imaju i jednooki refleksni aparati.
Instamatic aparata, koji se pune kasetama, ima od jeftinih 126
modela nepomičnog žarišta do visoko razvijenih 110 foto-aparata.
Takvi aparati mogu sadržati ugrađeni daljinomer, integralni
svetlomer, automatsku ekspoziciju i dodatne elemente objektiva
za povećavanje žarišne dužine. Veoma lagane instamatic aparate
morate čvrsto držati - efekti trešnje foto-aparata umanjeni su
na nekim modelima "senzorskim" zatvaračem koji se aktivira
dodirom.
fotografija.254bjevdjic,
UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Kada kupujete foto-aparat, obično ga dobijate s normalnim objektivom,
koji daje sliku sličnu pogledu oka na prizor, a ponekad i sa zaštitnim
poklopcem objektiva i futrolom za nošenje. Koliko ćete upotpuniti
sistem foto-aparata, zavisi od foto-aparata koji odaberete i od vrste
fotografije kojom se bavite. Kod foto-aparata s promenljivim objektivom
možete dodavati objektive različitih žarišnih dužina. Svakom dobrom
foto-aparatu možete dodatu tronožac, rasvetu i većinu opreme koja se
u datim prilikama koristi.
NABAVKA DODATNIH DELOVA
Većinu fotografskih situacija možete pokriti dodavanjem dve vrste
objektiva - jednog kraćeg i jednog dužeg od vašeg standardnog objektiva
žarišne dužine 50 ili 55 mm. Pažljivo odaberite te objektive, tako da
sva tri područja žarišnih dužina omogućuju dovoljnu veliku mogućnost
izbora slika. Među opremom koja se najčešće koristi za snimanje slika,
upotrebljavani objektivi, osim normalnog, 28 mm širokougaoni i 135 mm
srednje dugi objektivi. Te vam žarišne dužine omogućuju kombinovanje
slike bez slabih strana ekstremno širokougaonih ili dugožarišnih
objektiva - iskrivljenja, trešnje foto-aparata ili ograničenosti
otvora zaslona.
Izbor kombinacija objektiva je individualan - možete se odlučiti za
dodavanje ekstremnijeg objektiva, ili ćete se zadovoljiti mogućnostima
koje pruža normalni objektiv. Postoji i mogućnost zamenjivanja dve
žarišne dužina objektiva s jednim zum-objektivom koji pokriva isto
područje.
Kvalitet objektiva od velike je važnosti za oštrinu slike i dobru
reprodukciju boje. Objektiv se može podvrgnuti i postupku nazvanom
"rascvetavanje" - prevlačenju metalnog fluorida na sve površine
stakla koje dolaze u dodir sa vazduhom. Time se poboljšava kvalitet
prenosa svetla i smanjuje blještanje uzrokovano odbijanjem svetla
s delova objektiva i njegovim raspršivanjem. Ako imate koji od
popularnijih foto-aparata, možete kupiti objektiv iste vrste koji
pristaje kvalitetu vašeg foto-aparata, ali možete ga nabaviti i od
nezavisnih proizvođača objektiva. U tom slučaju proverite da li deo
objektiva kojim se on pričvršćuje pristaje vešem foto-aparatu. Takvi
su objektivi obično jeftiniji, ali im je i kvalitet slabiji.
Noviji objektivi snabdeveni su zaštitnim poklopcima napred i nazad,
koji ih štite od prašine i vlage. (Ako foto-aparat ostavljate neko
vreme bez objektiva, bilo bi dobro da pričvrstite poklopac i na
deo na koji dolazi objektiv.) Na prednjem delu objektiva ćete
zapaziti urezane navoje određene veličine na koje se učvršćuju
filtri, dodatni delovi objektiva ili senila. Senila takođe pomažu
otklanjanju blještanja i štite prednje delove objektiva. Svaki
objektiv različite žarišne dužine ima različito oblikovano senilo
prema povećanom ili smanjenom polju gledanja. Na zadnji deo objektiva
možete pričvrstiti produžne međuprstenove ili mehove predviđene za
snimanje krupnog plana.
IZBOR POTREBNE OPREME
Bez obzira na širinu mogućnosti kontrole vašeg foto-aparata i
osetjivosti objektiva, komplikovaniji uslovi osvetljenja mogu sami
po sebi zahtevati dodatnu opremu. Pouzdan svetlomer koji možete
koristiti za očitavanje upadnog svetla biće vam od neprocenjive
vrednosti. Kod dugih ekspozicija, koje mogu uzrokovati trešnju
foto-aparata, biće vam potreban tronožac. On može imati i pomoćnu
glavu za naginjanje foto-aparata, ali mora biti lagan i čvrste
konstrukcije. Rastezljive noge tronošca pogodnije su za upotrebu
od onih kojima se dužina reguliše pomoću vijka, ali se može
dogoditi da iskliznu. Biće vam neophodan i deo za udaljenu
kontrolu zatvarača, tj. da možete aktivirati zatvarač bez
dodirivanja postavljenog foto-aparata.
Veštački izvori svetla predstavljaju mogućnost prilagođavanja
nepogodnih uslova raspoloživog osvetljenja. Najčešće se koristi
elektronski blic. Oni se pričvršćuju u otvor na vrhu samog tela
foto-aparata ili sa strane na neku vrstu pomične ručice koja
odvaja ugao blica od pogleda objektiva foto-aparata. Time se
izbegava tzv. "crveno oko", a postiže bolja modelacija senki
na objektu. Kada kupujete blic, naročito obratite pažnju na
njenu snagu, pokretljivost, vrstu baterija i energije, te na
vreme potrebno za punjenje između dva snimka.
fotografija.255vstan,
> "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Kume - izgleda da si se umorio ?
Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) !
fotografija.256kum.djole,
> Kume - izgleda da si se umorio ?
> Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) !
Možda, malo :) Tačnije, svaki dan odlažem da prekucam neke zanimljivosti
iz knjiga, jer je aktivnih trenutno veoma malo. Biće, naravno, kad opet
krene škola :) ali ima tu i problema...
Tu sam ja, a tu je i Jevdja ;)
fotografija.257djcorto,
Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u skenerima
i u uploadu ???? Cccccc .... ;)
A nema ni lepih tekstova ....
Videh pre neki dan kako iz jednog magacina Stampe iznose kutijetine ORWO
filmova, format 120 .... pa pogledajte po kioscima. Nove nalepnice, novi
dizajn, ali pise ORWO, bez sumnje :)
Hint : magacin je na uglu Vladetine i ulice pre Ivankovacke, nikad ne
znam kako se zove, nastavlja se na Karnedzijevu.
fotografija.258mnikolic,
> A nema ni lepih tekstova ....
Kakvi lepi tekstovi kad sam u dubokoj depresiji zbog cena u foto radnjama.
Ono je definitivno strašno! Letos sam recimo radio neke fotke kod foto
"Bobana" za kojeg sam čuo da radi dosta jeftino i kvalitetno. Ruku na
srce, tada sam bio zadovoljan. Pre nekoliko dana, odem ponovo kod njega,
da uradim neke duplikate u formatu 13x18. Cena 90 para komad. Dobro,
mislim ja, tu je negde ako uzmem kurs marke oko 2, solidna cena. Ostavim
negativ i kada sam došao po slike htedoh da se šlogiram, ne mogu da ih
prepoznam. Užas! Dotična radnja je momentalno precrtana da joj se više
nikad ne vratim. Aljkavci božiji ;(( U redu, mislim ja, bacio si nešto
para, nema veze, nova godina ;) i okrenem telefon foto "Uroševića" kod
kojih sam dosta dugo radio i uvek bio zadovoljan. Očekivao sam da bude
skuplje, ali 1.5 dinar za 13x18 mi deluje nerealno mnogo. Al' tu nije
kraj, gde ja živim samo se pitam (?) jer okrenem foto "Elite" koji su mi
isto nekada dobro radili fotke, a napustio ih jer su mi bez upozorenja
uvalili mat papir. Tamo je 13x18 4 dinara !!! jedna fotka !!! :(((( Nema
meni slikanja do daljnjeg... ;(((
m.
fotografija.259kum.djole,
+>> Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u skenerima
+>> i u uploadu ???? Cccccc .... ;)
Kod mene nije bilo nikakvog blickanja :(
Možda će biti za ovu 'drugu Novu godinu' ;)
+>> A nema ni lepih tekstova ....
Priznajem, nema ni aktuelnosti, objasnih već zašto.
Što se mene tiče, nit se krećem po fotografskim krugovima nit
nešto sam rabotim. Jedino mi preostaje da prekucam neke interesantne
tekstove iz pomenutih knjižica British councila i to ako ih uklopim
u sve manje slobodnog vremena.
Doduše.. ne bih ja bio ja da ne obećam da ćem se dati na obnovu ;)
+>> Videh pre neki dan kako iz jednog magacina Stampe iznose kutijetine ORWO
+>> filmova, format 120 .... pa pogledajte po kioscima. Nove nalepnice, novi
+>> dizajn, ali pise ORWO, bez sumnje :)
Nije ni stara serija loša, 120-ica je na buvljaku rasprodata.
Ova nova također zadovoljava, ali je svojski i skupa.
Kamo sreće da se pojave i razvijači.......
Kum..
fotografija.260kum.djole,
Ne daj se pljačkama, moja Ines..
Sve su to srpska posla, kad ja budem napravio svoju foto-radnju,
moći ćeš samo da se prisećaš prevaranata :))
Dosadih i Bogu i narodu, ali foto Jadran....
fotografija.261vujos,
¨>skuplje, ali 1.5 dinar za 13x18 mi deluje nerealno mnogo. Al' tu nije
Hee, u Podgorici 9x13 = 1.5 din
A, ja treba da razijem oko 70 fotkica ;(
fotografija.262djcorto,
>> Kume - izgleda da si se umorio ?
Da, to sam i ja hrteo da primetim ... ;)
>> Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) !
Cak vrlo pogresnom, ali o ukusima s ne raspravlja .... nije imao prilike
da ranije proba Zenit, mora na nekom :)))))
fotografija.263djcorto,
>> Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u
>> skenerima i u uploadu ???? Cccccc .... ;)
Ispravljam se i tresem cigaretu na glavu (posipam se peplom ;)) ....
Baciste svasta dok se nisam ukljucivao :) Sjajno :)
fotografija.268bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU
2. POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI
3. FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
fotografija.269bjevdjic,
FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Foto-aparati za trenutnu sliku koriste specijalne filmove i ugrađeni
sistem za razvijanje. Kad pritisnete zatvarač, foto-aparat predaje
eksponirani materijal. Posle nekoliko sekundi, pojavljuje se pozitivna
slika u boji. Tako odmah možete videti rezultat. Ako ne zadovoljava,
možete ispraviti grešku pre nego što snimite druge slike. Foto-aparat
za trenutnu sliku dobrog kvaliteta možete čak koristiti i za probne
ekspozicije, pre nego što fotografišete objekt normalnim foto-aparatom
(ali, morate uzeti u obzir razliku osetljivosti između materijala za
trenutnu sliku i vašeg normalnog filma).
ODVOJIVI SISTEM I SISTEM SUVIH FOTOGRAFIJA
Jeftini Polaroidovi foto-aparati (i specijalne kasete za foto-aparate
velikog formata) koriste odvojivi film. Posle ekspozicije izvučete
spojeni negativni i pozitivni materijal izvan foto-aparata, pričekate
60 sekundi i odvojite fotografiju - postupak koji ne mora uvek dati
dobre rezultate.
Mnogi foto-aparati koriste višeslojni materijal za integralno razvijanje
- suva bela fotografija se izbacuje, a slika se pred vama pojavljuje.
Polaroid i Kodak proizvode različite vrste foto-aparata i filmova za
dobijanje suvih fotografija. Ova se dva sistema ne mogu izmenjivati
jer koriste različite vrste materijala. Polaroid foto-aparati koriste
SX-70 film i okreću sliku u foto-aparatu. Kod Kodakovih foto-aparata
slika se javlja na obrnutoj strani filma. Foto-aparati za suve
fotografije imaju ili polugu ili motor za izbacivanje filma.
KONTROLA REZULTATA
Gotovo svi foto-aparati za trenutnu sliku imaju optička tražila slike
s mnoštvom pomagala za izoštravanje - simbola, skala udaljenosti,
zumirajućih krugova ili ugrađenih daljinomera. Izuzetak je Polaroidov
SX-70 foto-aparat koji ima refleksno tražilo.
Mnogi foto-aparati za trenutnu sliku imaju potpuno automatizovane
mehanizme ekspozicije. Nezgoda je u tome što ne možete znati na koju
brzinu zatvarača je foto-aparat namešten. To može biti problem kod
objekta u pokretu, kada želite kontrolisati brzinu ili kod slabog
svetla, kada je brzina zatvarača ispod 1/25 sekunde, kada lako dolazi
do tresanja foto-aparata. Međutim, mnogi foto-aparati imaju signal za
slabo svetlo.
Kod automatskog postupka teško ćete moći namerno proizvesti neobičan
rezultat ili promeniti zasićenost boja. Ali, možete koristiti neke
od tehnika izoštravanja i namernog izbacivanja iz žarišta. Takođe
često možete neznatno menjati ekspoziciju, jer mnogi foto-aparati
imaju svetlo/tama kontrolu. Ako je vaš objekt mnogo svetliji od
pozadine, jednostavno pomaknite kontrolu na "tamnije" pre snimka.
Za veću pokretljivost možete koristiti film za trenutnu sliku
u magacinima na konvencionalnim foto-aparatima velikog formata.
Polaroid danas takođe proizvodi profesionalne foto-aparate za
trenutnu sliku, s promenljivim objektivima i prilagodljivim
kontrolama.
KODAK EK 200
EK 200 je foto-aparat za suve fotografije na baterijski pogon,
u sredini Kodakove grupe aparata za trenutnu sliku. Izoštrava
se pomoću kliznog zaslona s pomagalima optičkog tražila slike.
Ekspozicija je automatska pomoću svetlo/tama kontrole. Možete
upotrebiti niz bliceva koji se pale postepeno ili istovremeno za
objekte udaljene 1-3 metra, ili specijalni elektronski blic za
objekte udaljene više od 3,7 metara.
POLAROID SX-70
SX-70 je jedini motorizovani refleksni foto-aparat za trenutne
suve fotografije. Ekspozicija je automatska, sa svetlo/tama
kontrolom i vremenom ekspozicije do 14 sekundi, ali bez upozorenja
za slabo svetlo. Ekspozicija blica postavlja se automatski za
objekte na različitim udaljenostima - otvor je povezan s kontrolom
oštrine; 116 mm objektiv izoštrava od 28 cm do beskonačnosti.
Izoštrava se odvojenim kolom, gledanjem kroz objektiv, skalom
udaljenosti i prizmatskim saćem u tražilu. Foto-aparat prihvata
samo SX-70 film.
fotografija.270bjevdjic,
POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Postavljanje skale za osetljivost filma na pravilnu ASA ili
DIN osetljivost za određeni film i vraćanje eksponiranog filma
na uobičajeno razvijanje, osigurava najbolji odnos između
ekspozicije i razvijanja za vernost boje koju ćete dobiti.
Ali, taj odnos možete promeniti, unutar granica, a da još
uvek dobijete prihvatljive rezultate. Postavljanjem na veću
osetljivost od prave i dužim razvijanjem da se to nadoknadi,
možete stvarno povećati osetljivost filma - a takođe možete
iskoristiti povećanu zrnatost, kontrast i boju uzrokovanu
prerazvijanjem. Ovaj je postupak s osetljivošću filma nazvan
"povećavanje osetljivosti".
Povećavanje osetljivosti je veoma korisno kada imate film
premale osetljivosti u određenim uslovima osvetljenja (kada
nemate blic ili nije moguća duga ekspozicija). Ako je vaš film
određen na, recimo, 100 ASA, vaše će merilo dati prilično
nepraktičnu ekspoziciju, možda 1/15 sekunde sa f:2,8 - vrlo
široki otvor s premalom brzinom zatvarača. Da biste dobili
mnogo pogodniju kombinaciju, možete okrenuti dugme za osetljivost
filma na 400 ASA, dva puta podvostručavajući osetljivosti filma:
tako ćete moći eksponirati samo 1/60 sekunde sa f:2,8. Vi ste u
stvari, podeksponirali film, što ćete kasnije morati nadoknaditi
prilikom razvijanja. Zato morate povećati osetljivost čitavog
filma; ali, možete koristiti nekoliko praznih formata da biste
odvojili serije slike povećane osetljivosti od normalno eksponiranog
ostatka.
Na koncertu ili u cirkusu osvetljenje je uglavnom dovoljno jako za
ekspoziciju uz držanje foto-aparata u ruci; ali će čak i filmom u
boji velike osetljivosti moguća brzina zatvarača biti premala da
uhvati pokret. Povećanje osetljivosti će vam omogućiti da koristite
veće brzine zatvarača. Kod vrlo slabog svetla s mirnim objektom,
povećanje osetljivosti daje vam mogućnost sprečavanja tresanja
foto-aparata pomoću skraćene brzine zatvarača, i manje otvore da
bi se povećala dubina polja oštrine.
Rezultat prerazvijanja na filmu u boji zavisi od stepene povećanja
osetljivosti, vrsti filma i originalnoj osetljivosti filma. I
preobražajni i negativni filmovi daju povećanu zrnatost i prigušenije
boje, te povećani kontrast i gubitak detalja u senkama. Međutim,
kod povećavanja osetljiovsti većeg od jednog stepena možete dobiti
nepredvidive rezultate.
Pre nego što povećate osetljivost filma morate proveriti da li
vam vaš proizvođač može pružiti odgovarajuću uslugu razvijanja.
Proizvođači filmova obično ne pristaju na menjanje osetljivosti
njihovih filmova, iako neki pružaju i ograničenu uslugu u tom
smislu. Privatne laboratorije za razvijajne filmova u boji
uglavnom će vam razviti film povećane osetljivosti prema vašim
upustvima - u pravilu im morate reći samo za koliko ste stepeni
povećali osetljivost.
Ako sami razvijate svoje filmove, možete razviti i film povećane
osetljivosti. Sa E6 razvijačem za dijapozitive produžite normalno
vreme prvog razvijanja za trećinu za svaki stepen povećanja
osetljivosti. Sa C41 razvijačem za negativ povećajte vreme prvog
razvijanja za 40% svakog stepena.
fotografija.271bjevdjic,
FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Foto-aparati za direktno posmatranje uglavnom koriste 9 x 12 cm
(4 x 5 inča) ili 18 x 24 cm (8 x 10 inča) film u listovima, a
takođe prihvataju Polaroid il rollfilm kasete. Jednosmerni ili
tehnički foto-aparat najsavremeniji je foto-aparat za direktno
posmatranje.
Foto-aparat se izoštrava pomeranjem ploče objektiva (ili "standarda").
a slika se na "mat" staklu javlja okrenuta odozgo na dole. Ako
pričvrstite kućište za izoštravanje sa ogledalom slika će se pojaviti
pravilno okrenuta. Kada je objekt izoštren, a vi ste spremni za
eksponiranje, uklonite okvir s mat staklom i zamenite ga kasetom
s filmom.
Dugo eksponiranje i veličina foto-aparata koji zahtevaju tronožac,
nezgodna su svojstva ovog foto-aparata; međutim, kvalitet negativa
velikog formata, kao i dijapozitiva, ne možete postići manjim
foto-aparatima. Moderni foto-aparat za direktno posmatranje takođe
omogućuje značajno prilagođavanje ravnine objektiva u odnosu na
ravninu filma, za kontrolu oštrine slike. Postoje dve vrste pomeranja
kod ovih foto-aparata: ukršteni i podižući plan, gde objektiv i mat
staklo ostaju paralelni, ali se nezavisno pomeraju u stranu, gore
i dole; i naginjanje i zakretanje, zakretanje ili ravnine filma
ili ravnine objektiva oko središnje ose, s jedne strane na drugu
ili gore-dole. Ukršteni i podižući plan kontroliše uokviravanje
objekta. Kontrola naginjanja i zakretanja menja širinu i položaj
oštrog žarišta u formatu i perspektivi.
fotografija.272bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. OPREMA ZA RAD U ATELJEU
2. MAKROFOTOGRAFIJA
3. MIKROFOTOGRAFIJA
4. USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA
fotografija.273bjevdjic,
OPREMA ZA RAD U ATELJEU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Postavljanje stalnog ili povremenog ateljea zahteva dodatnu
opremu, ako želite imati potpunu kontrolu nad vašim rezultatima.
Kada osigurate dovoljno prostora za ugao gledanja objektiva i
foto-aparata glavni će vam problem biti pozadina i osvetljenje.
"Mat" belo obojeni zidovi predstavljaju dobru neutralnu pozadinu;
ako želite veći izbor, možete koristiti rolne obojenog papira.
U prodavnicama ih prodaju u raznim veličinama; možete izrezati
potrebnu dužinu papira i pričvrstiti je na zid ili, još bolje,
držati izbor rolni na stalcima (slično projekcionom platnu
za dijapozitiv) tako da jednostavno odvijete rolnu koja vam
je potrebna. Za manje objekte, naročito mrtve prirode, od
neprocenjive je vrednosti okvir stola s visokom pozadinom.
Na sto možete postaviti providne ili neprovidne površine, a
možete obesiti i obojeni papir ili materijal na vrh pozadine,
tako da pokriva i pozadinu i sto. Ako ga savijete ispod objekta,
dobićete utisak neograničenog prostora u pozadini.
Ako uspete prigušiti svako raspoloživo dnevno svetlo na prostoru
vašeg ateljea, moći ćete potpuno kontrolisati osvetljenje objekta
s veštačkim izvorima svetla koje postavite. Osvetljenje ateljea
predstavljaju reflektori i "spot"-svetla. Reflektori imaju
reflektujuće ili raspršujuće površine za rasprostranjivanje
svetla, tako da je njihovo svetlo meko; kod "spot"-svetla izvor
svetla zrači tačno određeni snop koji daje oštro osvetljenje.
"Spot"-svetla mogu još više stisnuti svoj snop s rasklopnim
vratima ili konusnim senilom. Možete mu dodati raspršivač,
ali svetlom reflektora ne možete postići "spot"-efekat.
Možete birati između volframovog osvetljenja i bliceva za atelje.
Volframova svetla napajaju se direktno strujom za domaćinstva
(uvek proverite da li je vaše ukupno osvetljenje prejako za
strujni krug); većina jačih bliceva ima kontrolnu kutiju kojom
obično možete aktivirati do četiri glave blica. Blicevi ponekad
imaju ugrađenu malu modelirajuću svetiljku za posmatranje rezultata
blica unapred. Osvetljenje blicem omogućuje veći izbor filmova
od volframovog osvetljenja.
fotografija.274bjevdjic,
MAKROFOTOGRAFIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
žak i ako je namešten na najmanju žarišnu udaljenost (oko 0,75 m)
vaš će normalni objektiv prikazati vrlo male objekte još sitnijima
u formatu. Za ovu vrstu fotografije možete kupiti predsočivo za
krupni plan koja se pričvršćuje ispred objektiva foto-aparata
poput filtera. Ona konverguje svetlosne talase slike pre nego
što one stignu do objektiva, pa povećava prirodnu veličinu slike.
(Mere su u dioptrijama: jedinicama koje izražavaju snagu loma
svetla jednostavnih sočiva, gde + predstavlja konvergaciju, a
znak - divergaciju.) Dodavanje sočiva za krupni plan može smanjiti
oštrinu i kvalitet boje, a povećanje je ograničeno.
Više izbora imate kod foto-aparata s promenljivim objektivom. Neki
proizvođači proizvode dodatni adapter objektiva koji vam omogućuje
da promenite (okrenete) standardni objektiv i tako dobijete oštro
žarište kod vrlo blizih objekata. Takođe možete nabaviti objektive
s "makro" prstenom za udaljenost koji vam omogućuje da prilagodite
vrlo male udaljenosti objekta. Makroobjektivi obično su normalne
žarišne dužine ili srednji telefoto; ali se neki zum objektivi
takođe mogu prilagoditi za snimanje krupnog plana.
Popularan je način povećavanja prostora između objektiva i filma
dodavanjem međuprstena ili meha između objektiva i foto-aparata.
S vašim normalnim objektivom to će vam omogućiti da objekte beležite
u pola njihove prirodne veličine. Ako koristite makroobjektiv s
međuprstenom ili pričvrstite komplet međuprstenova, dobićete slike
objekta u prirodnoj veličini. Ali za veću pokretljivost i daljnje
povećavanje žarišta najbolje je da uzmete rastezljive mehove.
Objektivi manjih žarišnih dužina daju dramatičnija povećanja,
iako vam nešto duži objektivi omogućuju da radite udaljeniji od
objekta.
Dubina polja postaje manja što se više približavate objektu,
tako da morate imati čvrst tronožac kako biste sprečili trešnju
foto-aparata tokom dugih ekspozicija potrebnih kod malih otvora
zaslona. Udvostručavanje udaljenosti filma od objektiva smanjuje
na četvrtinu svetlo koje pada na film, tako da se ne može primeniti
TTL očitavanje ekspozicije.
fotografija.275bjevdjic,
MIKROFOTOGRAFIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Da biste snimili slike povećane više od 10 puta, morate koristiti
mikroskop povezan s foto-aparatom. To je specijalizovano područje
fotografije: morate dobro poznavati mikroskop, znati kako ćete
pripremiti uzorke i poznavati različite oblike mikroskopskog
osvetljavanja pre nego što počnete snimati. Tada će vaši objekti
snimanja obuhvatati široko područje - od svakodnevnih sitnica
do retkih uzoraka. Kvalitet slike zavisi od kvaliteta sočiva
mikroskopa. Da biste izračunali stepen povećanja slike na filmu,
morate uvišestručiti povećanje okulara s povećanjem objektiva i
udaljenošću okulara od filma (u mm), te podeliti s konstantom 250.
35 mm jednooki refleksni foto-aparat sa TTL svetlomerom najlakše
je pričvrstiti na mikroskop i koristiti ga zajedno. (Drugim vrstama
svetlomera mnogo je teže da rade u tim okolnostima.) Treba će vam
promenljivi dodatak za spajanje tela foto-aparata s mikroskopskim
okularom. Ako vaš TTL svetlomer radi samo s objektivom foto-aparata,
treba će vam adapter koji se učvršćuje na prednju stranu normalnog
objektiva (postavljenog na beskonačno s najvećim otvorom zaslona).
Da biste izoštrili sliku, morate koristiti mikroskopske kontrole
izoštravanja.
žitava postava mora biti potpuno čvrsta i stabilna, jer će
svaki pomak biti mnogostruko uvećan. žak i sa za udaljenom
kontrolom za okidanje, brzine zatvarača manje od 1/2 sekunde
mogu uzrokovati neoštrinu, dok sam mehanizam zatvarača može
uzrokovati vibracije kod brzina većih od 1/30 sekunde. Izaberite
brzinu zatvarača unutar ovih granica, a osvetljenje postavite
tako da joj odgovara. Takođe morate obratiti pažnju na osetljivost
filma: Kodakov mikrografski film, na primer, ima osetljivost
od 16 ASA. Filmovi slabe osetljivosti daju dobre rezultate kod
povećanja iznad x 25.
Za mikrofotografiju koristite foto-aparat za direktno posmatranje.
Upotrebite stalak aparata za povećavanje da podržava foto-aparat i
pričvrstite specijalnu ploču objektiva koja se poklapa s okularom.
OSVETLJENJE
Uz upotrebu volframovog osvetljenja, na dva načina možete
osvetliti mikroskopske objekte. Za povećanja do x 60 izvadite
kondezatore iz mikroskopa i jednostavno usmerite svetlo prema
ogledalu, prilagođavajući ga da daje jednolično svetlo na čitavi
objekt. (Za povećanja veća od x 60, kondezatore ispod podloge
morate izoštriti pre ekspozicije.) Upotreba ogledala na ovaj
način daće osvetljenje svetlog polja - pozadina će biti svetla.
Objekti koji propuštaju svetlo najbolji su za rad sa svetlim
poljem. Ako postavite svetiljku da svetlo baca koso na samu
površinu podloge mikroskopa, dobićete tamnu pozadinu - osvetljenje
tamnog polja. (Ogledalo usmerite tako da sprečava prenošenje bilo
kakvog svetla odozdo.)
Za mikroskopske objekte u pokretu možete koristiti blic za efekte
svetlog ili tamnog polja. Blic mora biti dovoljno jak da daje veoma
svetao, ali jak bljesak. Najbolja je vrsta s prilagodljivom glavom,
jer je možete koristiti sa sijalicom s volframovim vlaknima niske
voltaže koja svetli duž ose blica, pa možete namestiti osvetljenje
pre ekspozicije.
Mnogi uzorci otkrivaju potpuno svoju strukturu i detalje na
polarizovanom svetlu. Neki mikroskopi imaju ugrađeni polarizujući
filter za normalno posmatranje. Za fotomikrografiju morate koristiti
dva polarizujuća filtera, jedan između svetla i podloge, a drugi
između okulara i filma.
fotografija.276bjevdjic,
USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Sunce, kao jedini snažni izvor dnevnog svetla, zrači "belo"
svetlo - stalan spektar svih vidljivih talasnih dužina proizvedenih
sagorevanjem elemenata na sunčevoj površini. Kada se ove talasne
dužine izdvoje refleksijom ili apsorpcijom u svetu oko nas, vidimo
ih kao boje - duže talase kao crvenu, najkraće kao plava, sa svim
ostalim bojama između njih.
Iako mislimo da je dnevno svetlo "belo", ono sadrži i nešto boje,
lagano se krećući između prevladavanja crvene i prevladavanja plave
boje, zavisno od toga kako položaj sunca deluje na atmosferske
promene tokom dana i tokom godišnjih doba. Veštačko svetlo takođe
je retko potpuno belo. Ali, naše se oči obično prilagođavaju tim
malim promenama u svakodnevnom prostoru, osim ako one nisu jače
naglašene - kao plavilo jutarnje magle ili crvenilo sumraka.
REAGOVANJE FILMA NA BOJE
Film se mnogo teže prilagođuje. Emulzija beleži i puno područje
boja objekta i svaki obojeni uticaj svetla. Volframovo veštačko,
na primer, ima naglašene crveno/žute sastojke; zimsko je dnevno
svetlo plavkasto; svetlo koje prolazi kroz zelenu senku lišća
dominiraće ostalim bojama na slici, što se može dogoditi i kod
svetla odbijenog s obojenih zidova.
Zbog toga što film u boji beleži sadržaj i kvalitet svetla,
emulzija mora biti hemijski uravnotežena da daje "normalnu" boju
pri datom izvoru svetla. Obojeni sadržaj svetla izražava se kao
"temperatura boje", a prikazuje se skalom koja se proteže od
crne, preko crvene, žute i bele, do plave. Različiti filmovi
za fotografije u boji napravljeni su tako da pristaju pojedinim
delovima skale - film za dnevno svetlo, film za volframovo
veštačko svetlo i univerzalni film za dnevno i veštačko svetlo.
Zanimljive i neobične rezultate boja možete postići ne poštujući
pravila temperature boje - snimanjem, na primer, filmom za dnevno
svetlo u uslovima veštačkog osvetljenja i obrnuto. Međutim, ako
je važna vernost boja, koristite pravilan film u odnosu na izvor
svetla ili sami ispravite svetlo filtriranjem.
fotografija.278bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM
2. DECA - PRIRODAN OBJEKT
3. ZAUSTAVLJEN POKRET
fotografija.279bjevdjic,
LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Ljudi su najčešći objekt fotografisanja, ali zahtevaju najviše
truda. Dobre slike hvataju izraz i gestove koji odražavaju karakter
i životnost, a da objekt pri tom ne postane samosvestan. Skriveni
snimci ljudi u njihovim sredinama imaju privlačnu intimnost i
spontanost. Morate biti vešti da se objektu primaknete dovoljno
blizu, a da vas on ne primeti.
KAKO OSTATI NEPRIMEĆEN
Pomoću dugožarišnog objektiva možete neprimećeno snimati s veće
udaljenosti. Međutim, dugožarišni objektivi ograničuju dubinu polja
oštrine, čineći izoštravanje mnogo težim, a osim toga su teški i
upadljivi. Neobične tačke gledišta takođe vam mogu pomoći da se
privučete što bliže - fotografišite sa strane, s leđa i odozgo.
Pokušajte delomično sakriti foto-aparat, koristeći ga u visini
grudi ili skrivajući ga ispod odeće.
žak i kada se ne možete sakriti, još uvek možete snimati skriveno
kada su ljudi toliko zaokupljeni da vas neće primetiti. Na sportskim
takmičenjima, paradama ili sajmovima, moći ćete slobodno snimati.
U mirnijim situacijama, kao što su porodični skupovi, pokušajte
odvratiti pažnju usmeravanjem foto-aparata na nešto drugo, dok se
objekt ne opusti.
RUKOVANJE FOTO-APARATOM
Za skrivenu fotografiju najpogodniji su lagani, kompaktni foto-aparati
s tihim zatvaračem. Neki ljudi više vole foto-aparate za direktno
posmatranje i foto-aparate s ugrađenim daljinomerom nego refleksne,
zbog mogućnosti brzog uokvirivanja i izoštravanja. Isto tako, veoma
korisna može biti i automatska ekspozicija. žak i jednostavni 110 i
126 foto-aparati mogu vam dati dobre rezultate jer se njima brzo
rukuje. Koristite film najveće osetljivosti koji omogućuje postavljanje
malog otvora i velikih brzina zatvarača u svim uslovima osvetljenja,
a dobro će poslužiti i za snimanje u pokretu.
Ako možete, unapred izoštrite i postavite ekspoziciju kako biste
mogli brzo reagovati, izbegavajući privlačenje pažnje, te da biste
se mogli slobodno koncentrisati na objekt. Prosudite približnu
udaljenost objekta, postavite je na objektivu i što više smanjite
otvor da biste dobili što veču dubinu polja. Očitajte ekspoziciju
s bilo kojeg slično obojenog objekta - ako nameravate fotografisati
lice, očitavajte sa sopstvene ruke. Kod automatske ekspozicije pazite
da objekt bude centriran i dovoljno velik u formatu da bi mogao
odgovarati očitanoj ekspoziciji, a izbegavajte prevladavajuće
površine mnogo svetlije ili tamnije pozadine.
Ako želite uključiti i pozadinu, pažljivo posmatrajte okvir da
biste izbegli uznemirujuće detalje i pokušajte smestiti objekt
nasuprot jednoličnoj pozadini. Umesto toga, možete isključiti
pozadinu delomičnim izoštravanjem ili snimanjem kroz okvir.
fotografija.280bjevdjic,
DECA - PRIRODAN OBJEKT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Mala su deca živi, pokretljivi objekti i brzo menjaju položaj, a
njihov izraz lica predstavlja vrlo dobar materijal za fotografa.
Malo dece ispod šest godina smeta foto-aparat. Kod većine aparat
izaziva zanimanje, uzbuđenost, što je jedan od preduslova dinamičnog
snimka.
Ali, budući da su deca obično svojevoljna i nepredvidiva, ona mogu
predstavljati nezahvalan objekt. Neke od vaših najboljih prilika
mogu veoma brzo proći, tako da se morate spremiti na brzo reagovanje.
Unapred postavite ekspoziciju (s velikom brzinom zatvarača, da biste
uhvatili pokret) i prethodno izoštrite. Nemojte štediti film i
isprobajte više ekspozicija.
Okolina lako može zaseniti malo dete, a visoka tačka gledišta
naglašava taj učinak, a isto tako i iskrivljavanje odnosa veličina
glave i tela. Kada snimate novorođenčad, prinesite foto-aparat na
njihov nivo i usko uokvirite sliku da biste izbegli neoštrinu
elemenata pozadine.
Dečji je svet pun mašte i neiscrpan izvor objekata dobre fotografije.
Deca su prirodni glumci, a igraju različite uloge. Da biste uhvatili
ugođaj tog sveta, fotografišite ih u njihovim sopstvenim područjima
za igru, gde im igra odvlači pažnju, a njihove igračke i odeća
predstavljaju prirodnu okolinu i boje za vaše slike.
fotografija.281bjevdjic,
ZAUSTAVLJEN POKRET
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Fotografija može na više načina izraziti životnost pokreta. Možete
uhvatiti pokret upotrebom velike brzine zatvarača ili blica (i filma
velike osetljivosti). Osim toga, možete proizvesti subjektivni utisak
pokreta neoštrinom objekta ili pozadine, ili upotrebom specijalnih
tehnika.
Hvatanje pokreta može biti najbolji izbor kada želite zabeležiti
pojedine kvalitete ili vrstu pokreta - pokret plesača ili atletičara,
izraz trkača na domaku pobede. Foto-aparat može uhvatiti i trenutak
koji oko ne može registrovati. Ali, da biste uhvatili pravi trenutak
koji najbolje izražava dramatičnost pokreta, morate se pažljivo
pripremiti.
TAžKA GLEDIŠTA, VREME I IZOŠTRAVANJE
Vrhunac akcije je često najuverljiviji trenutak - početak ili
kraj trke, preskok ili zaronjavanje. Kod takvih situacija morate
predvideti kada i gde će se dogoditi ključni trenutak, pa morate
odabrati odgovarajuću tačku gledišta i objektiv. Unapred postavite
ekspoziciju i izoštrite na područje gde će objekt ući u vaš format.
Upotreba malog otvora i širokougaonog objektiva daće vam dubinu
polja, kako bi izbegli mogućnost greške.
Objekt često predstavlja prilično složenu sliku - plivač zaklonjen
pljuskom vode, na primer. Zbog toga morate pažljivo izabrati tačku
gledišta da bi izdvojili objekt. Umesto toga, možete upotrebiti
kratko žarište, možda s dugim objektivom - ali, prethodno će
izoštravanje u tom slučaju zahtevati veliku sigurnost.
BRZINE ZATVARAžA
Brzina potrebna da se uhvati pokret zavisi od trenutne brzine objekta,
kao što je prikazano dole u tabeli, i od njegove udaljenosti i smeru
u odnosu na foto-aparat. Što je objekt bliži, ili vaš objektiv duži,
to veća mora biti brzina zatvarača. Ako se objekt pomera direktno od
ili prema foto-aparatu, brzina zatvarača se smanjuje. Ista brzina
pokretanja, ali pod uglom od 90 stepeni u odnosu na foto-aparat
zahteva mnogo veću brzinu zatvarača. Da biste što više mogli smanjiti
brzinu zatvarača, snimajte kada je objekt okrenut prema vama ili je
pokret nešto sporiji - kao na vrhu skoka atletičara.
BRZINE ZATVARAžA ZA HVATANJE RAZNIH VRSTA POKRETA
┌───────────────────┬───────────────────────────────────────────────┐
│LJUDI U HODU │ Ovom se brzinom takođe mogu zabeležiti │
├───────────────────┤ svakodnevne ljudske aktivnosti i razgovor, │
│Brzina: 1/125 sek │ tok reke i struje, te drveće na laganom vetru.│
├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤
│LJUDI U TRKU │ Ova će brzina takođe zabeležiti trk │
├───────────────────┤ životinja, let ptica, igru dece, │
│Brzina: 1/250 sek │ letilice, plivače i vodene talase. │
├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤
│BRZINA OD 60 KM │ Ovom ćete brzinom uhvatiti i sajamsku │
├───────────────────┤ vrtešku, bicikliste i motocikliste, igranje │
│Brzina: 1/500 sek │ tenisa, fudbalske ili košarkaške utakmice. │
├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤
│VELIKE BRZINE │ Ova će brzina takođe uhvatiti skijaše, │
├───────────────────┤ avione pri poletanju i automobile u │
│Brzina: 1/1000 sek │ velikim brzinama. │
└───────────────────┴───────────────────────────────────────────────┘
UPOTREBA BLICA ZA ZAUSTAVLJANJE POKRETA
Na slabom osvetljenju u zatvorenom prostoru bolje je da koristite
blic nego brzinu zatvarača za hvatanje pokreta. Brzina pokreta koji
hvatate zavisi od trajanja bljeska. Blic daje brzine od najmanje
1/250 sekunde, a češće od 1/500 sekunde.
fotografija.283bjevdjic,
U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI". Ukoliko budete još onako
zagrejani za nastavak i posle februarske serije, sigurno
ću naći dodatni EXTRA TIME za novu literaturu! :)
fotografija.284bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
TEKSTOVI O FOTOGRAFIJI ZA FEBRUAR
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
1. PRIRODA - CVETOVI I BILJKE
2. čIVOTINJE U PRIRODI
3. čIVOTINJE U ATELJEU
4. "HIGH KEY" EFEKT BOJE
5. "LOW KEY" EFEKT BOJE
6. KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
7. SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU
8. PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO
9. SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO
10. GRUPE I MNOŠTVO
11. KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE
12. NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA
13. REPRODUKCIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.285wizard,
> U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige
> "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI".
Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno kršiš
autorska prava, kao i prava izdavača knjige.
fotografija.287bjevdjic,
██Ů U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige
██Ů "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI".
██
██ Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno
██ kršiš autorska prava, kao i prava izdavača knjige.
Kada kažem "zadnja serija tekstova", ne mislim da su to ZADNJI
TEKSTOVI u knjizi jer je ostalo još dosta toga! ;) Prekucao sam
samo 1/3, po propisu! ;>
E, da, sve žalbe u kojima kršim autorska prava pošalji na adresu:
Izdavačko knjižarsko poduzeće
"MLADOST"
Ilica 30
41000 Zagreb
Croatia
fotografija.288kum.djole,
+>> Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno kršiš
+>> autorska prava, kao i prava izdavača knjige.
A zašto to misliš ? :)
Ovo što Jevđa prepisuje su činjenice i zakonitosti (u ovom slučaju
fotografske/fizičke/prirodne/tehnološke/kako hoćeš) i to svakako
nije izmislio jedan čovek pa seo da naškraba. Literatura koja
se bavi ovim stvarima je brojna, pisaca i 'pisaca' takođe mnogo.
Mislim da nema govora o povredi autorskih prava jer autori nisu
otkrili rupu na saksiji pišući o fotografiji u boji već u celinu
sastavili prikupljan materijal o toj tematici i začinili ga
svojim znanjem. Isto to činimo gotovo svi mi ovde na nešto
drugačiji način...
I ja sam štošta prepisao i pomalo ilustrovao, pripremam se da
nastavim i ne vidim da su moje ilustracije i tekstovi (ispod kojih
piše i ko ih je sastavio i ko prepisao) kršenje bilo kakvih prava.
Skoro se o ovome vodila polemika na nekom drugom mestu, pa ne bi
bilo loše da se tamo eventualno i nastavi ?
Pozdrav,
Kum..
fotografija.289kum.djole,
Politika, 22.01.1995.
Izložbe
-------
EKSPANZIJA FOTOGRAFIJE
Preobražaju su doprineli i galeristi osetivši pravi trenutak
Poslednji meseci prošle godine ostaće upamćeni kao period u kome je
fotografija kao subverzivni medij izbila u prvi plan napravivši pravi
"bum" u galerijskim i drugim izložbenim prostorima u Beogradu.
Za poslednjih desetak godina prvi put se dogodilo da u jednom mesecu
(oktobar) na trinaest mesta u Beogradu budu izloženi radovi iz oblasti
fotografije. Od značajnijih izložbi pomenimo sledeće:
- Miloš Zdravković ("Kosmička harmonija", Sunce)
- Zorica Bajin-Đukanović ("Kroz san drugi", Singidunum)
- Ljubomir Šimunić ("Introspekcija", Salon MSU)
- Milan Aleksić ("Grejslend", Srećna galerija)
- Dragan B. Ivanović ("Vizionarski Beograd", Stara barutana)
- Zoran Milovanović i Aleksandar Kelić ("Novo groblje", Etnografski muzej)
- Dragan S. Tanasijević ("Srpski Hilandar na Svetoj gori", Muzej 25. maj)
- Dimitrije žipčić ("Bez sna", Atrijum Biblioteke grada Beograda)
- Aleksandar Kujučev ("Divovi i patuljci", Galerija KCB)
- Marjan Floršic ("Plato")
Vreme za bavljenje fotografijom i pored izvesnog ekonomskog pomaka
ni izdaleka ne podseća na osamdesete godine, odnosno zlatno doba beogradske
i jugoslovenske fotografije. Cene filmova, papira i hemikalija dosegle su
astronomske visine dok se ponuda na tržištu svodi na dva proizvođača
(Foma i Ilford). Kod kolor materijala situacija je nešto bolja ali to je
oblast koju pravi fotografi ne obožavaju. O literaturi i ne vredi trošiti
skupi novinski prostor. Novih knjiga nema, stare su odavno rasprodate.
Od domaćih časopisa izlazi samo dvomesečnik "L'impossible" Umetničke grupe
FIA. Inostranih ima, ali u skromnom obimu.
Aktivno u Beogradu rade 3 foto-kluba (Šumice, Novi Beograd, CKVJ).
U ULUPUDS-u deluje foto sekcija namenjena isključivo članovima ovog
udruženja. Vredi napomenuti i rad dve neformalne foto-grupe: jedna je
pod neobičnim nazivom "Smrt u žutom jaguaru" i "Oko" koju je osnovao
Đorđe Bukilica. Veoma zanimljiva predavanja, već nekoliko meseci,
održavaju se u prostorijama Foto-kino kluba "Novi Beograd" koja su veoma
dobro posećena. Među predavačima su bila najpoznatija imena jugoslovenske
fotografije: Branimir Karanović, Milinko Stefanović, Dragoljub Tošić,
Dragan Pešić, Danilo Cvetanović, Aleksandar Kujučev, Dragoljub Zamurović,
Geza Lenert i drugi.
Na drugoj strani postoje autori koji deluju izvan strukovnih udruženja,
klubova i slično a uspešni su izlagači i foto-reporteri. Foto savez
Jugoslavije kao najveći animator fotografije u našoj zemlji, često je
u ulozi (su)organizatora nagradnih konkursa fotografije.
Fotografija ne samo što pridobija nove poklonike, već je ravnopravno
zastupljena i u onim prostorima koji su doskora bili "pretplaćeni" za
stvaraoce iz drugih oblasti, a preobražaju su doprineli i galeristi
osetivši pravi trenutak.
R.D.
fotografija.290ognjen,
)-> U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige
)-> "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI".
Može li index?
fotografija.291vstan,
> Mislim da nema govora o povredi autorskih prava jer autori nisu
> otkrili rupu na saksiji pisuci o fotografiji u boji vec u celinu
Ima, ima povrede. Zato bolje da cutimo po tom pitanju.
fotografija.292bjevdjic,
██ Može li index?
Tekstovi u poruci 16.284 su tek u pripremi za februar!
Isti slučaj kao i u poruci pre praznika (broj 16.247).
Nadam se da vam to ne smeta, jer mi je tako lakše! :)
fotografija.293kum.djole,
+>> Ima, ima povrede. Zato bolje da cutimo po tom pitanju.
A o kom pitanju da _ne ćutimo_ ovde ? :(
fotografija.294kum.djole,
John Hedgecoe's Master Classes in photography
- PHOTOGRAPHING CHILDREN -
(taken from British Council)
Introduction
---------------------
As subjects for photography, children are of universal and inexhaustible
interest. Even when they are not our own, their spontaneity, energy and
expressiveness make them subjects of unequalled appeal in many branches
of photography, wheter it is candid or studio work, portraiture or
photojournalism.
In planning the first of the Master Classes, I wanted the approach to the
'how' and 'why' of photographing children to combine teaching and
demonstration from every helpful viewpoint. There are, therefore, five
strands in which I cover every aspect of child photography.
The following section, on appropriate cameras and equipment, puts in
perspective the vast choice now available to amateurs and professionals.
In the first of the two principal sections of the book, Applying the
photographer's skills, I deal with the basic elements of photography,
such as handling shutter speed or depth of field, in the light of the
special requirements of child photography. The teaching steps are backed
up with photographs in colour demonstrating the way I have applied the
relevant skills in my own work.
The second main section, Analysing the photographer's craft, takes as its
theme a Photodiary covering the development of children from birth to
adolescence. The photographs in colour on this theme are supported by an
analysis of the factors - sometimes compositional, sometimes technical -
that I have borne in mind to achieve the results I wanted.
I have concluded my Master Class with a Photofeature which, I hope, will
be an inspiration to students and aspiring professionals looking for
projects of commercial value.
John Hedgecoe
+ + +
Toliko o uvodu, ko je zainteresovan da prouči ovu interesantnu knjigu
nek svrati do British Councila, a ja ću čim još jedanput detaljno iščitam
ovo što sam iskopirao, prepisati po koju zanimljivost.
Kum..
fotografija.295wizard,
> TEKSTOVI u knjizi jer je ostalo još dosta toga! ;) Prekucao sam
> samo 1/3, po propisu! ;>
Nisam znao za taj propis...
Btw, jel ima neko Lotus SmartSuit za OS/2? Hteo bih da presnimim jednu
trećinu paketa... sve po propisu.
> Ilica 30
> 41000 Zagreb
> Croatia
I oni su nečija deca... ;)
fotografija.296wizard,
> Ovo što Jevđa prepisuje su činjenice i zakonitosti (u ovom slučaju
> fotografske/fizičke/prirodne/tehnološke/kako hoćeš) i to svakako
> nije izmislio jedan čovek pa seo da naškraba.
Gotovo nikad nešto što se napiše nije "izmislio" samo jedan čovek, sve
se naslanja na neki prethodni rad i rezultate drugih, pa makar u pitanju
bila i književna dela. Postoji i nešto što se zove civilizacijsko nasleđe.
Ne radi se, dakle, o tome...
Znaš onu priču - ako niko ne kupuje tu knjigu, neće se štampati drugo
izdanje... Sve ima svoje.
fotografija.297kum.djole,
+>> Gotovo nikad nešto što se napiše nije "izmislio" samo jedan čovek, sve
+>> se naslanja na neki prethodni rad i rezultate drugih, pa makar u pitanju
+>> bila i književna dela. Postoji i nešto što se zove civilizacijsko
+>> nasleđe. Ne radi se, dakle, o tome...
Slažem se, ali u ovom slučaju neko bi mogao mnogo da nauči kad bi
pročitao one tekstove, tim pre što te knjige više nisu u prodaji
i vrlo ih je teško nabaviti. Uostalom.. da ne idemo u tanka creva,
svi ovi zvanični i poluzvanični tekstovi na neki način vade ovu
temu i zasićenje ljudi. Šteta.
fotografija.298bjevdjic,
Kume, imaš li neke podatke o FUJI DL-800 ZOOM 40-80mm foto-aparatu?
Kupio sam ga nedavno u Nemačkoj, a nemam nikakav tehnički podatak
o njemu. Ispucao sam oko desetak filmova (35mm) i kvalitet slika
je prilično dobar. Jedina mana mu je što ima ugrađen blic, mada
se prilikom ZOOM-a blic automatski podiže na gore. Ima i dugme
za produženu ekspoziciju (valjda za panoramske fotografije).
Preporučujem ga svakom ko ne voli sam da podešava razne parametre
na foto-aparatu i da strepi kako će mu ispasti fotografija.
fotografija.299kum.djole,
+>> Kume, imaš li neke podatke o FUJI DL-800 ZOOM 40-80mm foto-aparatu?
+>> Kupio sam ga nedavno u Nemačkoj, a nemam nikakav tehnički podatak
+>> o njemu. Ispucao sam oko desetak filmova (35mm) i kvalitet slika
+>> je prilično dobar. Jedina mana mu je što ima ugrađen blic, mada
+>> se prilikom ZOOM-a blic automatski podiže na gore. Ima i dugme
+>> za produženu ekspoziciju (valjda za panoramske fotografije).
Nije to loša stvarčica, onako, za brzu fotografiju :)
Nažalost, nikakve detalje o njoj nemam jer pretpostavljam da je
aparat skorije proizvodnje - u najnovijem izdanju atinskih fotografskih
časopisa koje sam dobio od pobratima navode se gotovo svi Fuji aparati
i cene (FZ-5,DL-25N,DL35,DL-80N,DL90,DL-190-1000-550 QD ZOOM, FZ-3000 QD)
ali nigde nema DL-800 :( U pomenutim časopisima akcenat je isključivo
na spravama Nikon,Canon,Minolta i Yashica, definitivno aparatima koji
jedu malu decu ;) (da ne pominjem to što svakog meseca izleti po neki
novi, kvazi-papanski koji omogućava to,to,to i to ;))
Ne verujem da je sprava loša, naprotiv. Uostalom, i tvoja iskustva
su pozitivna, nisi pristalica podešavanja "svega_i_svačega" pa ti se
investicija pošteno isplatila :)
Kad već pomenuh atinske foto časopise, stigla su još dva januarska
broja 'Fotografosa' i 'Fotografie', o kojima ću posebno pisati ovih
dana, čim ugrabim vremena i raspoloženja.
+>> Preporučujem ga svakom ko ne voli sam da podešava razne parametre
+>> na foto-aparatu i da strepi kako će mu ispasti fotografija.
I pored FUJI DL-800 pomenutim fotoljupcima preporučio bih
Canon Prima 5, AS1 ili Super 115, ili možda Nikon ZOOM 300AF..
Sve su to aparati koji nude kvalitetnu, dovoljno oštru i taman
kako treba - brzu i laku fotografiju :)
Pristalice bezbaterijskih škljocara - za mnom !
PS: "A o mom radu nek sude drugi, jel tako Vujoše ?:)" - reče on.
fotografija.300kum.djole,
Koliko sam čuo, a čuo sam preko onog koji je nešto načuo ;)
danas se otvara neka opasna izložba u Domu Vojske, iliti Domu JNA.
Fotografije izlaže foto-klub 'Novi Beograd', na otvaranju se očekuje
i poneko predavanje iz iskustva, a da li će toga biti i sutra,
referisaću kad odem na lice mesta :)
Kum..
fotografija.301bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. PRIRODA - CVETOVI I BILJKE
2. čIVOTINJE U PRIRODI
3. čIVOTINJE U ATELJEU
fotografija.302bjevdjic,
PRIRODA - CVETOVI I BILJKE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Mnoge vrste biljaka mogu se fotografisati u svojoj prirodnoj okolini
na raspoloživom svetlu. Cveće snimljeno na ranom jutarnjem suncu, kada
se kapljice rose još njišu na laticama, ima uverljiv i realističan
izgled. Jako, ali raspršeno svetlo je možda najbolje za isticanje
boja cveća. Prejako sunčevo svetlo može dati senke koje razbijaju
mekoću i simetriju cveta. Prilikom snimanja pomerajte se oko objekta
dok ne nađete najbolji položaj na kojem su senke najmanje uočljive.
Ekspozicija na raspršenom svetlu manje je kritična od ekspozicije
na jakom sunčevom svetlu, gde i mala preekspozicija stvara dramatičan
gubitak zasićenosti boje, naročito kada koristite film za dijapozitive.
Kada se izvežbate u pravljenju dobrih, prirodnih fotografija cveća,
možete pokušati i u mnogo neobičnijim uslovima osvetljenja, možda
blicom kao dopunom dnevnom svetlu. Videćete da je izoštravanje veoma
teško i da ne možete s biljkama postupati kao s mrtvom prirodom - i
najlaganiji vetrić može pokrenuti cvet. To znači da morate koristiti
najveće brzine zatvarača, a možda i štitnik, da možete pravilno
postaviti objekt u format. Više kontrole (ali manje prirodnosti)
možete dobiti u ateljeu.
Pokušajte pronaći neobične boje, uzorke i teksture u svetu biljaka i
nećete biti razočarani uspehom fotografija. Uspeh ovih slika uglavnom
zavisi od dobrog kadra, delomičnom izoštravanju i kontrastu boja.
Uverite se da vaš kadar usredotočuje pažnju na cvetni objekt i
nastojte izbeći velika područja neodgovarajuće pozadine koja može
umanjiti značenje glavnog objekta. Pazite da izbegnete neodgovarajuće
boje pozadine koje se ne slažu s bojama objekta, birajući osvetljenje
i tačku gledišta koji daju komplementarnu okolinu. Obično je najbolje
neizoštriti pozadinu, kada snimate cveće i biljke, ispunjavajući
format objektom i upotrebljavajući veće otvore.
Veličinom će cveta ponekad biti teško ispuniti format, osim ako
koristite opremu za krupni plan. Makroobjektiv je koristan jer bez
dodataka možete dovoljno povećati udaljenost objektiva od filma da
se približite onoliko koliko vam treba većini biljaka. Umesto toga,
možete pričvrstiti na objektiv dodatak za krupni plan, ili koristiti
međuprstenove ili meh.
fotografija.303bjevdjic,
čIVOTINJE U PRIRODI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Uobičajeno je da se divlje životinje fotografišu u rezervatima ili
zoološkim vrtovima, gde je relativno lako pronaći egzotične vrste.
Sve što vidite može vas podstaknuti na fotografisanje, ali rezultati
često mogu razočaravajući. U rezervatima možete lako fotografisati
životinje i ptice s udaljenosti. U zoološkim vrtovima, životinje
u kavezu uglavnom leže u senci, tako da su slike često podeksponirane
i zamračene rešetkama, mrežama ili zgradama zoološkog vrta.
Za dobijanje boljih fotografija koristite dugožarišni objektiv i
primaknite se što bliže da biste ispunili format, postavljajući
rešetke i mreže izvan žarišta pomoću širokog otvora. Tražite neobične
izraze i zanimljive skupine životinja. Uvek nastojte izoštriti prema
očima životinje, ako vam se one pojavljuju barem donekle oštro na
mutnom staklu. Ako snimate u senci, krupni plan glave životinje često
ostavlja jak utisak, pa nastojte izbeći pozadinu. Možete koristiti
i blic. Ako se možete dosta približiti objektu, koristite normalni
objektiv ili čak širokougaoni.
čIVOTINJE U SVOJIM PRIRODNIM PREBIVALIŠTIMA
Za entuzijaste, međutim, fotografija divljih životinja postaje
životno zanimanje. Kvalitetna fotografija neuznemirenih životinja
zahteva specijalnu fotografsku veštinu i opremu. široko područje
znanja o ponašanju i životnom ciklusu životinja, nadarenost i
veliku strpljivost.
Mnoge uspešne fotografije zavise od toga da li je objekt svestan
vaše prisutnosti. Ako stojite uspravno, trebaće vam teleobjektiv
s bilo kakvim nosačem. Vrlo dugi objektivi (500-1000mm) daju vrlo
usku dubinu polja oštrine, a to možete koristiti kao olakšavajuću
okolnost da izdvojite odabrani objekt iz njegove okoline.
Druga je mogućnost snimanja da sakrijete foto-aparat u blizini
mesta gde bi se životinja mogla pojaviti (npr. gnezdo, pojilište
ili jazbina životinje). Zatim možete birati na koji ćete način
snimiti objekt - možete ga čekati sakriveni zajedno s foto-aparatom;
možete ga aktivirati s udaljenom kontrolom zatvarača, ili pomoću
radio-kontrole; ili upotrebom elektronskog mehanizma koji pokreće
sama životinja.
SNIMANJE KROZ OGRADU SA ŠIROKIM OTVOROM
Kada snimate fotografije životinja, ptica ili reptila u zoološkim
vrtovima, različite vas ograde dele od objekata. Primaknite se
što bliže ogradi da bude, kada izoštrite objekt, gotovo neprimetna.
Da biste pojačali efekat, koristite veliki otvor; tako ćete ograničiti
dubinu polja. Ako morate snimati kroz staklo, izbegnite odsjaje i
iskrivljenja.
fotografija.304bjevdjic,
čIVOTINJE U ATELJEU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Bube i ostale male životinjice nije lako fotografisati u njihovoj
prirodnoj okolini, jer su veoma pokretljivi i često sakriveni ili loše
osvetljeni. Postavljanje opreme za krupni plan i osvetljenja da bi se
poboljšao kontrast i detalj često je nepraktično. Strpljivošću i
veštinom možete dobiti dobre snimke. Ali, mnogo je verodostojniji
način oponašanja prirodne okoline u kontrolisanim uslovima ateljea.
Uspeh snimanja životinja u ateljeu zavisi od poznavanja objekta, isto
kao i na otvorenom prostoru. Postavljanje verne male prirodne okoline
zahteva mnogo vremena i veštine. Ali, zatim možete postaviti opremu
naokolo i fotografisati odabrane životinje tako da dobijete finu
boju i detalje. Akvarijum, pun jarko obojenih vodenih životinjica,
predstavljaju već gotovu postavu fotografije u boji krupnog plana.
Upotreba blica samo u tamnom, neosvetljenom ateljeu daće tamnu
pozadinu. Time će se poboljšati kontrast boja. Da biste otkrili
sitne detalje i prigušene boje providnih krila i tela, mnogo je
pogodnije osvetljenje odpozadi. Za takve detalje najbolje je
koristiti film za dijapozitive - ako želite fotografije, najbolji
kvalitet ćete postići razvijanjem kao Cibachrome. Ovim postupkom
možete napraviti fotografije od izabranih dijapozitiva.
FOTOGRAFISANJE čIVOTA U AKVARIJUMU
Ako slučajno imate u kući akvarijum, možete praviti zanimljive
fotografije podvodnog života koristeći se tehnikom koja će biti
navedena u sledećim redovima.
Posuda mora imati ravne stranice da bi se izbeglo iskrivljavanje
slika. Proverite da na staklu nema ogrebotina ili grešaka koje bi
mogle uticati na kvalitet slika. Postavite foto-aparat na tronožac
na prednju stranu akvarijuma a bliceve postavite na svaku stranu
posude, usmerene na odabrani objekt. Time ćete okriti izrazite
boje.
Da biste izbegli odsjaje, izrežite crni karton da bi zaklonili
detalje nasuprot foto-aparata (zid, tapete i tome slično) i da bi
to isto uradili i sa prednje strane ispred objektiva foto-aparata
(naravno, objektiv ostaje nezaklonjen).
Sa srednje širokougaonim objektivom, ili upotrebom odgovarajuće
opreme za krupni plan, ako je riba mala, možete snimiti slike poput
malih zlatnih ribica. Mnogo jačom opremom za krupni plan možete
snimiti i mnogo sitnije detalje, poput otvorene školjke. Mirni
objekti su najpogodniji za vrlo ograničenu dubinu polja oštrine,
dobijenu dodatkom za krupni plan.
fotografija.305sjocic,
Da li neko zna bilo sta o foto aparatu "Pentax 105 R" ?
Kvalitet, cena, cena polovnog - svaka informacija dobrodosla!
fotografija.306kum.djole,
+>> Ako slučajno imate u kući akvarijum, možete praviti zanimljive
+>> fotografije podvodnog života koristeći se tehnikom koja će biti
+>> navedena u sledećim redovima.
Interesantno :)
Po autorima ovih redova zlatne ribice koje bismo trebali fotografisati
bile bi ribice za jednokratnu upotrebu :)) Svakakvo postavljanje
jakog izvora svetlosti (pogotovo blica) neposredno uz akvarijum
predstavljalo bi šok za 'ta divna stvorenja' :(
Naravno, to mi u kući niko nije dozvolio :))
Probao sam par puta, dozirano, koristeći osetljiviji film, ali nisam
baš bio zadovoljan rezultatima. U stvari, ko hoće da dobije dobru
'akvarijumsku fotografiju' :) neka koristi jako svetlo, ali prvo nek se
oprosti od ribica :(
Kum.EF.
fotografija.307mladenp,
> Probao sam par puta, dozirano, koristeći osetljiviji film,
> ali nisam baš bio zadovoljan rezultatima. U stvari, ko
> hoće da dobije dobru 'akvarijumsku fotografiju' :) neka
> koristi jako svetlo, ali prvo nek se...
... oprosti od solidne količine para. Šalim se, ovo bi mi se desilo
da sam u Njujorškom akvarijumu upotrebio blic ili neko drugo svetlo.
Međutim, dovoljno je bilo da naslonim objektiv na akvarijumsko
staklo i tako obezbedim stabilnost aparata i neophodnu paralelnost i
izbegnem nepoželjne refleksije.
Film nije bio bogznakoliko osetljiv niti je bio predviđen za snimanje
pri veštačkom svetlu ali sam rezultatima vrlo zadovoljan. Jasno je
da boje nisu verne i da su pokreti "razmazani" ali slike imaju šarma.
Pogodnim izborom motiva mogu se čuda napraviti. Na primer - morske sase. ;)
Ne mrdaju se a i boje im baš nisu "prirodne".
Ako neko prolazi kroz NY neka ne propusti da poseti akvarijum. I neka
ne zaboravi slikalicu. :)
fotografija.308kum.djole,
+>> Međutim, dovoljno je bilo da naslonim objektiv na akvarijumsko
+>> staklo i tako obezbedim stabilnost aparata i neophodnu paralelnost i
+>> izbegnem nepoželjne refleksije.
Hvala na savetima, ovaj mi se posebno dopao :))
Ne znam zašto, ali o ono moje akvarijumsko _nikad_dovoljno_prozirno_
staklo nisam se usudio da prislonim objektiv..
Zašto ? Verovatno zato što se nisam setio O:)
Kum..
fotografija.313bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. "HIGH KEY" EFEKT BOJE
2. "LOW KEY" EFEKT BOJE
3. KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
fotografija.314bjevdjic,
"HIGH KEY" EFEKT BOJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Kada prizorom prevladava reflektovano belo svetlo, takav se slikovni
efekt naziva "high key". "High key" slike sadrže velike površine
svetlih, nezasićenih boja s malo srednjih tonova i senki. Kao i
"low key" slike, one su određene ograničenim kontrastom komponovanih
sa slabim, jednoličnim senkama.
Objekti za "high key" mogu biti prirodni ili namerno izbleđeni. Tonsko
područje "high key" fotografija obično je uzrokovano atmosferskim
uslovima - raspršivanjem reflektovanog svetla u dimu i magli, te jako
refleksnim površinama kao sneg, pesak i voda. U ovim ćete uslovima
sigurno dobiti "high key" sliku, osim ako ne podeksponirate.
Namerna će preekspozicija (ekspozicja za senke) proizvesti "high key"
efekt, dok će neznatna preekspozicija pojačati rezultat potencijalnih
"high key" objekata, "izgarajući" najsvetlija područja, ublažujući
kontrast i smanjujući zasićenost boja. "High key" efekt može se takođe
dobiti i snimanjem prema svetlu. (kombinovanim s preekspozicijom),
uvođenjem dodatnog osvetljenja i, u fazi razvijanja, prerazvijanjem.
"High key" slike izražavaju ugođaj svetline, vrućine, profinjenosti
i sreće. Kao mogući objekti mogu poslužiti peščane dine, morski
predeli, snežni predeli i portreti.
fotografija.315bjevdjic,
"LOW KEY" EFEKT BOJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
"Low key" efekt nastaje kada je svetlo slabo, a prizorom prevladavaju
senke. "Low key" slike prepoznaju se po prevladavajućim tamnim tonovima,
zatamnjenim bojama, velikim područjima senki i malo svetlih tačaka, iako
one mogu sadržavati boje koje deluju jako i bogato nasuprot tamnoj,
zasenjenoj pozadini. "Low key" efekt stvara se odabiranjem prirodno
tamnih objekata obojenih ljubičasto, plavo, crno ili sivo. Plavi ton
uzrokovan slabim osvetljenjem, dimom ili maglom, smanjiće tonsko
područje. "Low key" snimci mogu se takođe postići i eksponiranjem
za najsvetlija mesta.
"Low key" tonsko područje često se koristi za aktove, portrete
i olujne predele; ugođaj je mističan, dramatičan i taman.
fotografija.316bjevdjic,
KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Boje različitih svojstava snažno deluju jedna na drugu, ako su
postavljene zajedno, te stvaraju dinamičan rezultat. Svaka boja ističe
i pojačava kvalitet druge boje, tako da se obe ističu na slici. Ovaj
se kontrast pojačava ako ga potencirate kontrastom velike površine
i detalja - usamljeni svetlocrveni cvet zakačen na svetlozeleni šešir
ili kaput dobar je primer za to.
Tople i hladne boje postavljene jedne jedne kraj drugih uvek su u
kontrastu - tople boje privlače, dok hladne odbijaju. Tamne boje su
u kontrastu sa svetlim - obratite pažnju kako tamnoplava boja neba
oštro ocrtava svetle objekte, naročito ako podeksponirate u odnosu
na najsvetlija mesta. Slabe će boje takođe istaći jednu izrazitu
boju. žak i prilično meke boje mogu biti u kontrastu ako se nalaze
na suprotnim stranama kruga boja.
UPOTREBA KONTRASTA BOJA
Kontrast boja je važan element u gradnji slike, isto kao i tonski
kontrast kod crno-bele fotografije. Format možete podeliti u smislu
površine kontrastnih boja; naglasiti ili izdvojiti objekt postavljajući
ga na kontrastnu pozadinu; stvarati uzorke i oblike izborom tačke
gledišta i isečkom ili uspostaviti vizuelnu ravnotežu između suprotnih
boja. Možete stvoriti osećaj pokreta pažljivim postavljanjem aktivnih
i pasivnih boja.
Jednostavni kontrast nekoliko boja u velikim površinama često je
vrlo efektan. Kompleksni višebojni kontrast često zahteva pažljivi
postupak - objekt se može poremetiti blještavim nizanjem boja - ali
rezultat može biti veoma snažan.
JAKI KONTRAST
Koji je kontrast boja najjači i hoće li vam se sviđati takvi rezultati,
uglavnom je stvar ličnog izbora i načina prikazivanja. Izrazite boje
postavljene blizu ili na suprotnim stranama kruga boja obično daju
najveći kontrast. Od primarnih boja, crvena i zelena daju najjači
rezultat, a takvu ćete kombinaciju često naći u prirodi - crveni
makovi u zelenoj travi, na primer. Crvena i plava takođe su u jakom
kontrastu, ali se plava i zelena obično dobro slažu. Primarne i
komplementarne boje zajedno takođe daju različite kontrastne efekte.
čuta i plava, na primer, kombinuju se da naglase toplo/hladni kontrast,
ali mnogima se čini da se crvena i plavo-zelena, te purpurna i zelena
ne slažu.
Grupa zasićenih boja nasuprot neutralnoj pozadini često će biti u jakom
kontrastu i delovati mnogo jače. Zasićena crvena nasuprot pasivnoj
crnoj, na primer, izdvajaće se poput dragulja. Možete promeniti tačku
gledišta i isečak da biste izdvojili izrazitu boju. Na primer, možete
upotrebiti nisku tačku gledišta da biste istakli izrazito obojeni
objekt nasuprot oblačnom nebu.
BOJE KOJE SE NE SLAčU
Nemojte zanemariti mogućnost snimanja boja koje se ne slažu i u
izrazitom su kontrastu. Jako zasićene boje i izrazite strukture često
se koriste da privuku oko, naročito na reklamama. Takođe možete
proizvesti efekte koji se ne slažu koristeći specijalne filmove
neprirodnih boja, filtre i obojena svetla.
fotografija.317vstan,
Evo dva WAV fajla sa zvucima foto-aparata :)
camera.zipfotografija.318kum.djole,
+>> Evo dva WAV fajla sa zvucima foto-aparata :)
JIIIHAAAAAAAAAAA ! (c) Imenjak
Ovo mi je trebalo ko lebac :) Hvala čika Vstane :)
Kum :)
fotografija.319kum.djole,
Koleze fotografi (sami će se prepoznati ;) i ostali fotoljupci,
u prilici sam da vam prikažem jednu vrlo interesantnu izložbu održanu
novembra meseca protekle godine u Sremskim Karlovcima. Realizator
ove izložbe, Dragoljub Tošić, inače predavač i profesor učenicima
drugog razreda Grafičke škole, održao je predavanje o istoj
zajedno sa Mišom Trninićem, jednim od izlagača, takođe predavačem
u mojoj školi (o ovome ćemo naknadno razgovarati :)).
Tema izložbe bila je portret, okupila je najpoznatije fotografe
pretežno po ukusu Tošića i njegovog saradnika žervenke, a Miša Trninić
ispričao je budućim fotografima naše škole viđenje svog projekta
"Profesija arheolog". Do programa izložbe nas nekoliko aktivista
dokopalo se tek prošle nedelje, uspelo da ga fotokopira, uglavnom
zbog izuzetnih kompozicija kojih u svakom slučaju nikad nije dosta.
Na dvadesetak strana prikazan je po jedan najbolji izabrani rad svakog
od dvanaest izlagača, njihove kratke biografije, spisak svih 10 izloženih
radova kao i slika svakog izlagača. Program je svojim stručnim tekstom
i shvatanjem značenja fotografskog portreta začinio Dragoljub Tošić,
selektor ove izložbe od 120 eksponata na temu "Portret". Interesantne
projekte imali su Aleksandar Dolgij, očito zaljubljen u prelepu 'Nenu'
kojoj posvećuje sve svoje radove, Branimir Karanović fotografišući
slikare, vajare i grafičare, kao i Zoran P. Stanković izlažući originale
ilustracija svoje knjige "Beogradske fotografske radnje - portreti
vlasnika u njihovima ateljeima".
U narednim porukama predstaviću vam ono što se skromnim trudom i još
skromnijim mogućnostima može prikazati. Nažalost, bez ilustracija, ovaj
katalog vam možda može reći nešto više o portretu, neprevaziđenoj i
večitoj fotografskoj temi, možda će vas približiti i poistovetiti sa
nekim izlagačem i njegovim shvatanjem fotografije.. mada bi sve to mnogo
lakše i bolje postigli kada bi radove ovih majstora odgledali i procenili
svojim očima i ukusom.. fotografskim, naravno :)
Kum..
EF
fotografija.320kum.djole,
----------------------------------------------------
Bijenale fotografije
SREMSKI KARLOVCI
Novembar 1994.
Kulturni centar "Karlovačka umetnička radionica"
Trg Branka Radičevića 7
----------------------------------------------------
BAJIN - ĐUKANOVIĆ
DOLGIJ
KARANOVIĆ
KELIĆ
MIHAJLOVIĆ
MILOŠEVIĆ
MILJKOVIĆ
PETREŠ
STANKOVIĆ
ŠIJAK
TANASIJEVIĆ
TRNINIĆ
Koncepcija i Dragoljub Tošić
realizacija izložbe: Vladimir žervenka
- - -
Dragoljub Tošić
Beograd
Za portret kao temu ovogodišnjeg bijenala fotografije u Sremskim
Karlovcima gospodin Vladimir žervenka i ja smo se opredelili iz nekoliko
razloga od kojih navodim dva: Fotografski portret je neprekidno,
raznovrsno i masovno zastupljen u fotografskom stvaralaštvu, večit kao
fotografska tema, a na njemu se reflektujevećina uticaja u tokovima
razvoja fotografije. Reklo bi se da se kroz istorijat razvoja fotografskog
portreta može pratiti i razvoj fotografije, uopšte uzev. Fotografski
portret je u stvaralaštvu naših fotografa zastupljen u meri koja
dozvoljava da seod postojeće produkcije sačini zanimljiva izložba.
Kao selektor sam izvršio izbor autora, učesnika izložbe, a oni su sami
formirali kolekcije kojima se predstavljaju. Osnovna ideja mi je bila
da se kroz izbor autora zastupi raznovrsnost u pristupu i realizaciji,
te da izložba ukaže na široku lepezu mogućnosti autorskog kreativnog
iskaza koji uspešno koriste naši umentici. Smatram da je u tom pogledu
ovom izložbom data zanimljiva informacija o načinu na koji naši fotografi
rade na fotografskom portretu, te je indikativna za ovu oblast fotografskog
stvaralaštva u Jugoslaviji. Radi toga su na izložbi zastupljeni i autori
čija ostvarenja počivaju na klasičnim osnovama, kao i oni čiji su radovi
odraz traganja za novim izrazom i eksperimentima. Za sve je, međutim,
jedinstveno da su već poznati po svojim ostvarenjima i prepoznatljivi
po stilu koji ih karakteriše. Nastojanja su, dakle, da izložba kao celina,
osim što je prezentativna po raznovrsnosti ostvarenja u jugoslovenskom
portretu, bude i reprezentativna po kvalitetu pojedinačnih ostvarenja i
kolekcija kao celina.
ALEKSANDAR DOLGIJ decenijama radi na portretu, pretežno ženskom.
Delikatan u izboru modela, sa suptilnim osećanjem za psihološki izraz,
Dolgij kroz likove portretisanih prodire u neki od slojeva njihovih
bića, iskasujući pri tome i fluidni odnos autora i modela, a zapravo,
i svoje misli i osećanja. Na ovoj izložbi je zastupljen sa deset portreta
jednog istog modela, izborom iz samostalne izložbe koju je priredio pod
nazivom "Nena".
PREDRAG MIHAJLOVIĆ CILE je takođe zastupljen sa deset viđenja jedne iste
ličnosti. Jedna ličnost na svim fotografijama i godine rada sa jednim
modelom su sličnosti između Dolgija i Mihajlovića, ali je rezultat
u svemu različit. Kolekcija Mihajlovića je izbor iz izložbe i knjige
"čivot nije stvarnost". Autor fotografije je Predrag Mihajlović, a autor
izbora tekstova je Jovan Ćirilov.
DRAGAN TANASIJEVIĆ već dugi niz godina radi portrete savremenika-javnih
ličnosti. Ovo opredeljenje uslovljava posebne obaveze autora jer o javnim
ličnostima već postoji stvorena predstava i u okvire tih okolnosti autor
mora da interpolira i svoj stav, a kreativnim postupkom da sublimira već
postojeće predstavei novu projekciju poznatih ličnosti. Na ovoj izložbi
Tanasijević je zastupljen izborom iz već održanih samostalnih izložbi.
LADISLAV PETREŠ je zastupljen sa sličnim projektom, dakle takođe sa
portretima savremenika, ali Somboraca, i to izborom iz samostalne izložbe
kojom je obogatio kulturni život svoga grada. Ovi radovi su mu bili i u
kolekciji kojom je dobio umetničko zvanje Majstor fotografije Foto saveza
Jugoslavije.
MITAR TRNINIĆ premijerno pokazuje deo projekta na kome radi. To su portreti
pod radnim nazivom "Profesija arheolog". Ovi radovi izloženi u Sremskim
Karlovcima potvrđuju da će izložba i knjiga koju priprema biti značajan
doprinos našoj fotografiji. Visoka profesionalnost se kod Mitra Trninića
podrazumeva, a posebno imponuje osmišljenost svakog rada ponaosob,
funkcionalna veza portretisane osobe sa ambijentom, stilska ujednačenost
i promišljenost kolekcije kao celine.
BRANIMIR KARANOVIĆ, slikar, grafičar i fotograf, seriozan i plodan
umetnik, već godinama izaziva pažnju nizom projekata koje je realizovao.
Na ovoj izložbi Karanović je zastupljen izborom iz samostalnih izložbi
portreta kolega umetnika, koje je priredio, pre niza godina, u Muzeju
savremene umetnosti i Grafičkom kolektivu u Beogradu.
ALEKSANDAR KELIĆ je već poznat po nizu realizovanih projekata, samostalnih
tematskih izložbi ili manjih autorskih blokova. Kelić uvek kada pristupa
zadatku koji rešava, osmisli način na koji će ga realizovati i pojedinačne
fotografije su u funkciji ideje i konačnog cilja. Tako realizuje homogene
celine međusobno povezanih radova, a jedna od njih je i kolekcija kojom
se sada predstavlja.
ZORICA BAJIN-ĐUKANOVIĆ godinama radi portrete i pri tom se odlikuje
specifičnim senzibilitetom i pristupom primerenom imidžu portretisanih
poznatih ličnosti. U onterpretaciji Zorice Bajin-Đukanović, reduciranoj
od simbola, nastala je galerija likova, koji na izgled predstavljaju
određenu grupaciju mladih, a zapravo je pre svega njihov odraz u ogledalu
savremenosti, reakcija na stvarnost, hermetična i nedokučiva. Svojim
fotografijama Zorica je obavila analizu.... Dedukciju je ostavila
posmatračima. Zaključci i sudovi su tu negde, u dubljim slojevima slika,
uz mogućnost da svako gradi svoju interpretaciju. Na izložbi je zastupljen
izbor iz ciklusa "Skala" i "Zvuk".
ZORAN P. STANKOVIĆ je predstavljen izborom iz izložbe i knjige
"Beogradske fotografske radnje - portreti vlasnika u njihovim ateljeima".
Preko dve godine Stanković je obilazio beogradske fotografske radnje,
beležio podatke o njihovom nastanku i radu, od prvih vlasnika do sada i
portretisao sadašnje vlasnike u njihovim ateljeima. Uz galeriju likova
beogradskih fotografa vodljiva je i tehnika kojom rade, od starih pločaša
do najnovije savremene opreme.
ZORAN MILOŠEVIĆ je predstavljen nizom poznatih i već uspešno izlaganih
portreta na izložbama Foto saveza Jugoslavije i međ/unardonim salonima
fotografije. Vrednosni kriterijumi ovih fotografskih manifestacija su
uticali i na formiranje Zoranovog autorskog stava pa je njegov umetnički
iskaz sažet i sublimiran, jednostavan i efektan, a dubina slojevitosti
implicitna.
IVAN ŠIJAK je jedan od mladih autora koji u beogradsku, srpsku i
jugoslovensku fotografiju unose svežinu, specifičan senzibilitet i sve
što je odlika mlade generacije. Još od samih početaka interesantan po
radovima prepoznatljivog "rukopisa", Šijak godinama rada i školovanjem
na Fakultetu dramskih umetnosti postaje sve sigurniji u fotografskoj
realizaciji produbljujući istančan osećaj za izbor modela i jednostavna
ali efektna rešenja u njihovom predstavljanju.
DEJAN MILJKOVIĆ, profesor likovnog i fotograf objedinjuje iskustva
slikara i fotografa i, kao većina mladih, eksperimentiše. Kombinujući
iskustva oba medija, kako estetska tako i tehnološka, Miljković dolazi
do rezultata koji se mogu smatrati zanimljivom, kako po primenjenom
kreativnom postupku, tako i po dostignutom kreativnom dometu.
Završavajući ovo obrazloženje koje sam, smatram, bio dužan da kao
selektor dam, navodim da pojedine oblasti (fotografija u boji...)
nisu obuhvaćene, kao ni svi autori koji imaju dobrih portreta, ni mnogi
uspešni i poznati portreti. No koncept izložbe i nije zamišljen kao
izlaganje "Portreta u jugoslovenskoj fotografiji" već kao jedna od
mogućih informacija o delu tog bogatog stvaralaštva.
...I ova izložba, bar meni, pokazuje čudesnu moć fotografije, njena
gotovo magična svojstva. U Sremskim Karlovcima je galerija likova
sakupljenih odasvud, predlošci fotografske emulzije na kojima je
sve završeno i konačno, fiksirano za večnost, a zapravo sve se kao
feniks, ponovo rađa i u svesti svakog posmatrača nastaje nanovo i
uvek drugačije...
Da li je PORTRET čovek koji je fotografisan, čovek koji je fotografisao
ili čovek koji gleda i "čita" fotografiju ?
žija je zapravo dominantna projekcija osećaj koji nam je u svesti
kada posmatramo portret ?
Koliko saznajemo o portretisanom ?
Koliko shvatamo autora ?
Koliko se sami ogledamo u svemu tome ?
Zaista su brojne i zanimljive asocijacije koje izazivaju izloženi radovi,
a izložba kao celina pruža mogućnost i za donošenje određenih zaključaka
te uopšte uzev, ima karakteristike vrednog kulturnog događaja za koji
autorima i organizatorima dugujemo zahvalnost.
1.XI u Beogradu
Dragoljub Tošić
- - -
(ilustracije)
Zorica Bajin-Đukanović........Oliška iz Oza 40,5x30 cb
Aleksandar Dolgij.............Nena 39,5x27,5 cb
Branimir Karanović............Grafičar Steva Knežević 22x33 cb
Aleksandar Kelić..............Toša i Marika iz Sombora 21,5x29,7 cb
Predrag Mihajlović............čivot nije stvarnost 10 38,2x25,6 cb/kol
Miša Trninić..................Dr. Vladimir Kontić 58,8x48,5 cb
Zoran Milošević...............Portret 84 23x17,3 cb
Ladislav Petreš...............Mama Ana 30x23 cb
Zoran P. Stanković............Foto "Rekord" 16,5x22 cb
Ivan Šijak....................Nenad Đurđulov III 36x32,5 cb/ton
Dragan S. Tanasijević.........Najdan Pašić 39x29 cb
Dejan Miljković...............Mimikrija 5 30x20 cb/kol
- - -
(u nekoj narednoj poruci biografije izlagača)
Kum..
EF
fotografija.321vstan,
> Kum :)
Ne pitaj gde sam ih pronasao - na Corel 5.0 CD-u.
> JIIIHAAAAAAAAAAA !
Nadam se da si ih odslusao na nekoj zvucnoj kartici :)
fotografija.322kum.djole,
Gde smo stali..?..da, biografije :)
Sremski Karlovci Novembar '94
Biografije izlagača
--------------------------------
1. Zorica Bajin - Đukanović
Rođena je 1952. godine u Mostaru. Diplomirala je književnost
na Filološkom fakultetu u Beogradu, a po zanimanju je likovni
umetnik fotografije. Kao slobodan umetnik živi i radi u Beogradu.
Sa izlagačkom delatnošću je počela 1983. godine. žlan je Foto
kluba PMF iz Beograda. U ULUPUDS-u ima status samostalnog
umetnika fotografije, a u Foto savezu zvanje kandidata-majstora
fotografije. Učestvovala je na više od 140 izložbi u zemlji i
inostranstvu i osvojila više od 40 nagrada i priznanja. Do sada
je imala osam samostalnih izložbi fotografija.
2. Aleksandar Dolgij
Rođen 1931. godine u Beogradu. Fotografijom počinje da se bavi 1956.
godine kao student Akademije primenjene umetnosti. Od 1961. aktivno
izlaže na fotografskim izložbama kao član Foto kluba "Beograd".
Period od 1986. do 1989. izlagački je najplodniji. Izlagao je na
150 izložbi u zemlji i inostranstvu i osvojio oko 80 nagrada. Do sada
je imao 20 samostalnih izložbi od kojih najzapaženija je
konceptualna izložba "30 likova jedan portret".
3. Branimir Karanović
Rođen 1950. godine u Beogradu. Diplomirao na fakultetu primenjenih
umetnosti, grafički odsek, u klasi profesora Božidara Cmerkovića.
Fotografiju studirao na istom fakultetu kod profesora Dragoljuba
Kažića. Magistrirao grafiku na Fakultetu likovnih umetnosti u
klasi profesora Marka Kremanovića. Od 1978. godine radi na Akademiji
umetnosti u Novom Sadu. Redovno učestvuje na grupnim izložbama ULUS-a
i ULUPUDS-a, grafičkog kolektiva i Kulturnog centra beograda od 1974.
godine do danas. Do sada je imao devet samostalnih izložbi
fotografija. Dobitnik je brojnih nagrada za fotografiju.
4. Aleksandar Kelić
Rođen je 1964. godine u Beogradu. Diplomirao filmsku i TV kameru na
Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Radi kao fotoreporter u
časopisu Vojske Jugoslavije. U Foto savezu Jugoslavije ima zvanje
Majstora fotografije, član je Foto kluba "Šumica" - Beograd.
Izlagao je na preko 200 izložbi i osvojio preko 100 nagrada
i priznanja. Do sada je imao 8 samostalnih izložbi.
5. Predrag Mihajlović Cile
Rođen je u Beogradu 1955. godine. Završio je gimnaziju i studirao
pravni fakultet u Kragujevcu. Školu za fotoreportere Jugoslovenskog
instituta za novinarstvo završio je 1983. godine. žlan je Foto
kino kluba Kragujevac, u Foto savezu Jugoslavije ima zvanje
kandidata majstora fotografije. žlan je ULUPUDS-a od 1988. godine.
Radi kao fotograf u Narodnom muzeju u Kragujevcu. Do sada je imao
sedam samostalnih izložbi i dva autorska projekta.
6. Zoran Milošević
Rođen 1957. godine u žačku. Fotografije izlaže od 1979. godine.
žlan je Foto kluba žačak, a u Foto savezu Jugoslavije ima zvanje
majstora fotografije. Od 1984. godine profesionalno se bavi
fotografijom, zaposlen je u Istorijskom arhivu žačka. Izlagao
je na više od 200 izložbi u zemlji i inostranstvu na kojima mu je
dodeljeno preko 80 nagrada i priznanja. Do sada je priredio devet
samostalnih izložbi.
7. Dejan Miljković
Rođen 1963. godine u Beogradu. Završio Višu školu likovnih i
primenjenih umetnosti u Beogradu. Radi kao nastavnik likovnog.
Fotografijom je počeo da se bavi u osnovnoj školi, istovremeno
postaje član Foto kluba "Beograd" kome i sada pripada. Izlaže od
1986. godine. Do sada je učestvovao na preko trideset izložbi i
dobio više nagrada. Preovlađujuća tema njegovih fotografija je čovek.
8. Ladislav Petreš
Rođen u Kaćmaru 1936. godine. Bio je zaposlen u Elektrodistribuciji
Sombor, sada penzioner. žlan je Foto kluba "Rada Krstić" od 1960.
godine, nosilac je zvanja Majstora fotografije u Foto savezu
Jugoslavije. Izlagao je na preko 150 izložbi fotografija i osvojio
preko 40 nagrada i diploma. Područje rada mu je pejzaž, akt i portret.
Do sada je priredio pet samostalnih izložbi.
9. Zoran P. Stanković
Rođen 1953. godine u Beogradu. čivi i radi u Beogradu. Fotografijom,
u smislu kreativnog izražavanja, bavi se od 1981. godine. žlan je
Foto kluba "Šumice" iz Beograda. Nosilac je zvanja Kandidat majstora
fotografije Foto saveza Jugoslavije. Učestvovao je na preko 80
izložbi fotografija i osvojio preko 30 nagrada. Do sada je priredio
dve samostalne izložbe. Autor je izložbe i monografije "Fotografi".
10. Ivan Šijak
Rođen 1969. u Beogradu. Studirao kameru na fakultetu dramskih
umetnosti u Beogradu. Izlaže kao član Foto kluba PMF - Beograd,
osvojio je brojne nagrade na krupnim izložbama. Do sad je priredio
dve samostalne izložbe.
11. Dragan S. Tanasijević
Rođen 1959. u Beogradu. Završio mašinski fakultet, a fotografijom se
bavi od 1973. godine. žlan je Foto kluba "Beograd", nosilac je zvanja
Majstora fotografije Foto saveza Jugoslavije. žlan je ULUPUDS-a.
Fotografije je izlagao na preko 460 kolektivnih izložbi u zemlji i
inostranstvu, i pri tom dobio 44 nagrade. Do sada je priredio 14
samostalnih izložbi.
12. Miša Trninić
Rođen 1946. godine u Beogradu. Završio grafičku školu u Beogradu.
Diplomirao fotografiju na Fakultetu za film i televiziju - FAMU
u Pragu 1975. godine. Radi kao fotograf u Gradskom muzeju u Pančevu.
Izlagao na više kolektivnih izložbi. Do sada je priredio četiri
samostalne izložbe.
- - -
Kum..
EF
fotografija.323sfilip,
e, da vas obavestim da moj matori ima izložbu, od 15.tog
februara do nekog marta, u muzeju primenjene umetnosti (vuka
karadžića 19), otvaranje je u 19 časova
fotografija.324ljubinko,
Ja sam novi na Sezamu, a hobimi je bila i fotografija. Sada se manje
bavim, ali i dalje nameravam da ponekad nesto uradim. Da li neko zna gde mogu
da nadjem filmove za slajdove (dijapozitive) lajka formata, koje i
kolikokostaju? Pozdrav svima koji se bave fotografijom. Ljubinko
fotografija.325bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU
2. PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO
3. SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO
4. GRUPE I MNOŠTVO
fotografija.326bjevdjic,
SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Snimanje portreta na otvorenom prostoru daleko je od jednostavnog - ono
zahteva visok stepen shvatanja izgleda objekta, opušteni odnos između
vas i vašeg modela, veštinu odabiranja odgovarajuće i nenametljive
pozadine te poznavanje rezultata različitih kvaliteta sunčevog svetla.
Kada biste mogli povući liniju duž sredine većine ljudskih bića, otkrili
biste da se dve polovine razlikuju, da je jedno oko veće od drugog ili
drugačije postavljeno. Malo ljudi ima tako pravilne crte lica da ih
možete uspešno fotografisati iz svakog ugla. Zbog toga se potrudite da
nađete tačku gledišta koja će izraziti što više individualnih oblika
vašeg modela. Ne tražite od objekta da menja položaj - sami ga obilazite,
pokušavajući s raznim tačkama gledišta, i gledajte profil i poluprofil
modela s obe strane.
Mnogi se ljudi "ukoče" ispred foto-aparata - to mnogo zavisi od
vaše sposobnosti da opustite modeli i izazovete reakciju koja vam
je potrebna. Razgovarajte s objektom dok tražite odgovarajuću
tačku gledišta i pozadinu. Govorna upustva čine model samosvesnim;
umesto toga, pokušajte koristiti sopstvene pokrete da biste naveli
na reakciju koju želite. Pomeranjem nalevo od foto-aparata postići
ćete da objekt pogleda nadesno; odabiranje niske tačke gledišta
navešće ga da gleda prema dole, a vi iskoristite trenutak i snimite.
KORIŠĆENJE PREDNOSTI DNEVNOG SVETLA
Kada snimate portrete na otvorenom prostoru, uglavnom se morate
truditi da što bolje iskoristite postojeće osvetljenje. Jako
direktno sunčevo svetlo je oštro i neprijatno, naročito ako su
objekti deca, a jake senke takođe predstavljaju problem. Ako morate
snimati na jakom suncu, koristite reflektujuću pozadinu da biste
omekšali senke; ili, ako je lice u senci, eksponirajte prema senkama,
ostavljajući najsvetlija mesta da izgore. Kada snimate portrete,
gotovo uvek morate očitavati ekspoziciju s ključnog područja lica
objekta. Idealni su uslovi osvetljenja za portret kada je sunce
raspršeno oblacima ili izmaglicom, što omekšava senke i smanjuje
kontrast, te daje dobre tonove kože. Sivi oblačni dani rezultiraju
jednoličnim osvetljenjem koje smanjuje i kontrast i naglaske.
Smer svetla ima velik uticaj na karakter vaših portreta, Sunce
pod uglom od 45 stepeni najviše blješti, dajući dobru modelaciju
i teksturu. Osvetljenje objekta odpozadi može biti veoma efektno;
ono će oivičiti kosu i naglasiti oblik glave. Senilo objektiva
pomoći će vam da smanjite blještanje kada snimate prema svetlu.
Izbegavajte prednje osvetljenje koje će izazvati jednoličnost
u izgledu oblika vašeg objekta i, ako je sunce jako, naterati
ga da trepće. Prema kraju dana može vam se dogoditi da lice vašeg
objekta poprimi crvenkasti ton - on može pridoneti opštem ugođaju
portreta, ali često iskrivljuje tonove kože.
IZBOR TAžKE GLEDIŠTA
Krećite se oko modela isprobavajući različite uglove gledanja
i visine foto-aparata pre nego što konačno odabarete tačku
gledišta. Anfas, 1, je nepogodan čak i za najpravilnija i
najsimetričnija lica; naročito ne pristaje pljosnatim licima
jer nastoji izravnati oblike. Pogled sa strane, 2, je najbolji
izbor ako vaš objekt ima lep ili zanimljiv profil, ali uglavnom
daje mnogo manje podataka nego celovitiji pogled. Poluprofil,
3, uvek predstavlja najprirodniji ugao gledanja, a otklanja
i uobičajene reakcije objekta prilikom direktnog pogleda na
foto-aparat. Kod visoke tačke gledišta foto-aparata, 4, vrat
se prilično skraćuje, naglašava se čelo, a lice sužuje. Niska
tačka gledišta, 5, naglašava donju vilicu i nosnice; korisna
je ako želite skratiti dugo lice.
fotografija.327bjevdjic,
PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Portreti snimljeni uz raspoloživo svetlo u zatvorenom prostoru mogu
biti vrlo efektni - naročito savremenim veoma osetljivim filmovima
u boji za dnevno svetlo. Svetlo koje ulazi kroz vrata i prozore mekše
je i usmerenije od prirodnog svetla na otvorenom prostoru, a mnogo
prirodnije od osvetljenja u ateljeu. Ono daje profinjeno modeliranje
oblika, otkriva teksturu, omekšava i usklađuje boje. Takvo osvetljenje
ima nagle prelaze, dajući jako osvetljena najsvetlija mesta i tamne
senke. Ovaj izraziti kontrast vrlo je privlačan, ali zahteva pažljivi
postupak pri postavljanju osvetljenja.
Okom ne možete prosuditi koliko će detalja ostati zabeleženo. Film
naglašava kontrast, a manje je osetljiv od vaših očiju. Dobar svetlomer
pomoći će određivanju stepena kontrasta, a vi odlučite hoćete li
eksponirati za srednje tonove, tonove kože ili samo za najsvetlija
mesta.
POSTAVLJANJE SVETLA
Jačina i kvalitet svetla zavise od nekoliko elemenata - spoljnim
uslovima osvetljenja; veličini, visini i broju prozora; raspršujućem
rezultatu zavesa, prašine ili zamračenog stakla; prisutnosti prirodnih
reflektujućih površina, kao što su beli zidovi, svetle zavese ili
prekrivači, pa čak i otvorene novine.
Ako postavite model u sredinu sobe, osvetljenje će biti slabo, a boja
i kontrast dosta oslabljeni. Ako postavite model bliže prozoru, izložen
direktnom sunčevom svetlu, kontrast će biti prejak u odnosu na intenzitet
boja. Kontrast možete smanjiti postavljenjem raspršujućih materijala, kao
što su tanka zavesa ili Kodatrace i slično; postavljanjem reflektujućih
površina koje odbijaju svetlo nazad u senku; ili pomeranjem objekta prema
nazad.
Ako je spoljno svetlo slabo i raspršeno, kontrast će biti ublažen i
otkriće se fini detalji. Ali, objekt morate postaviti blizu prozora
da biste dobili dovoljno svetla. Modelirajući rezultat svetla možete
kontrolisati upotrebom prozora različitih visina i položaja, te
pomeranjem modela.
OBJEKT I POZADINA
Rad s raspoloživim svetlom omogućuje vam da fotografišete objekt u
njegovoj vlastitoj sredini bez uznemirujućeg blještanja reflektora.
Na taj način možete mnogo lakše uspostaviti miran ugođaj, koji je
neophodan za dobar portret. Morate unapred znati kako želite izraziti
karakter modela i njegov odnos s okolinom. Da biste isključili detalje
pozadine i dobili nešto veću dubinu, morate smanjiti otvor i koristiti
najmanju brzinu zatvarača. Za to će vam biti potreban i tronožac,
a očitavajte pažljivo s lica objekta i površine pozadine. Zatražite
od modela da sedi mirno, izoštrite prema očima i proverite da li je
pozadina oštra. Ali, pozadinu možete i ukloniti, naglašavajući model.
Koristite široki otvor da biste smanjili dubinu, a u nekim slučajevima
možete eksponirati prema najsvetlijim mestima da dobijete tamnu pozadinu.
fotografija.328bjevdjic,
SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Fotografisanje ljudi veštačkim svetlom omogućuje vam veliki stepen
tehničke kontrole na slikama u poređenju s nepravilnostima prirodnog
svetla. Možete menjati ne samo smer i visinu svetla, već i njen
kvalitet ili intenzitet, imitirajući svaki postojeći oblik dnevnog
svetla. Dalje, upotrebom više izvora svetla možete stvoriti mnoštvo
specijalnih efekata.
INTERPRETACIJA OBJEKTA
Veštačko osvetljenje pruža mnoge mogućnosti interpretiranja karaktera
i izgleda vašeg odabranog modela. Eksperimentišite s različitim
položajem svetla, tražeći način na koji ćete povećati modelaciju kako
biste naglasili izgled objekta. Jake senke na portretu jače će istaći
karakter nego meko jednolično osvetljenje. Linije i bore ublažuju se
mekim frontalnim osvetljenjem, a ističu oštrim, kosim osvetljenjem.
Svetlo sa strane, s oštrim senkama nastoji naglasiti koščatost mršavih
lica, ali stanjuje okrugla ili punašna lica pa o tome vodite računa.
Osvetljenje koje izaberete za portrete neće samo delovati na oblik
i teksturu, već će pomoći i izražavanju ugođaja. Jako ili dramatično
osvetljenje možete stvoriti "spot"-svetlima, blicem ili stonim
svetiljkama. (Kada koristite ekstremno kontrastno ili direktno
osvetljenje, upamtite da će vam eksponiranje prema najsvetlijim
mestima dati bolju zasićenost boje.) žešće ćete poželeti da dobijete
mekše, idealizovane slike, koristeći meko ili raspršeno osvetljenje
da biste uskladili ili prigušili boje. Koristite raspršivač ispred
izvora svetla; odbijajte svetlo od neutralnog ili belog zida ili
plafona da biste dobili što jednoličnije osvetljenje; ili koristite
reflektujuću površinu da biste smanjili tonski kontrast.
Kod svakog portreta, a naročito ako se vide samo glava i ramena,
pozadina treba da bude što jednoličnija i neutralnija, a mora se
razlikovati od objekta tonom i bojom. Delomično izoštravanje može
se koristiti za omekšavanje boje pozadine i koncentrisanje pažnje
na objekt. Umesto toga, možete osvetliti pozadinu nezavisno od
objekta - da biste postigli ravnotežu ili kontrast s modelom, na
primer postavljanjem zasenjene strane glave modela nasuprot svetlijoj
pozadini i obrnuto.
IZBOR IZVORA SVETLA
Blic je najpopularniji izvor svetla za snimanje portreta u zatvorenom
prostoru jer se lako prenosi, ekonomičan je i usklađen za upotrebu s
filmom za dnevno svetlo. Međutim, nastojte ga izbeći na foto-aparatu
za slikanje ljudi jer, osim što vam daje teško, nepogodno osvetljenje,
može se dogoditi da dobijete "crveno oko". Glavna prednost volframovog
osvetljenja je da možete videti kako svetlo modelira objekt. Što se
blica tiče, samo vrste predviđene za rad u ateljeu omogućuju kontrolu
jer imaju "pilot" svetiljke pričvršćene na glavu blica; kod mnogih
vrsta bliceva moraćete sami predvideti njihov rezultat na objekt.
Blic i volframovi izvori svetla predviđeni su za različite temperature
boja i proizvode prevladavajući ton ako se koriste s pogrešnim vrstama
filma, osim ako ne koristite ispravljajuće filtre. Kada koristite blic
s filmom za dnevno svetlo u zatvorenom prostoru, sva druga svetla moraju
biti isključena ili izvan područja slike. Budite naročito pažljivi s
fluoroscentnim osvetljenjem koje daje zelenkasti ton na svim vrstama
filma, osim ako ne koristite filter.
UPOTREBA DODATNIH IZVORA SVETLA
Da biste uspešno osvetlili portret, nije vam potrebno mnogo izvora
svetla - najbolji se rezultati često postižu najjednostvnijim
sredstvima. Vežbajte prvo samo s jednim izvorom pre nego što počnete
raditi s komplikovanijim postavkama svetla. Jedan izvor svetla daje
vam najprirodniji rezultat, proizvodeći, poput sunca, samo jednu
grupu senki. Upotrebom reflektujuće površine možete ispuniti detalje
senki isto tako dobro kao i s više izvora svetla.
Svetlo uvek koristite tako da ono interpretira ili naglašava objekt,
a ne da dominira slikom. Nemojte koristiti mnogo izvora svetla,
bez obzira na to da li su vam potrebna - drugi izvor svetla uvek
koristite samo ako tačno znate zašto vam je potreban. Upamtite da
previše razrađena postava svetla može razbiti spontanost vaše slike
i učiniti objekt samosvesnim.
fotografija.329bjevdjic,
GRUPE I MNOŠTVO
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Skupljanje ljudi može biti namerno ili slučajno, službeno ili
neslužbeno, a prema tome ćete prilagoditi i svoj prilaz. Kod
postavljenih grupa zadatak fotografa je da zabeleži određenu
priliku, pa je vaša glavna obaveza da svako lice prikažete jasno.
Kod manje formalnih grupa i velikih skupova uglavnom je važniji
ugođaj.
Kod postavljanja formalnih grupa, morate posvetiti mnogo pažnje
kompoziciji, bojama i osvetljenju, isto kao i kod mrtvih priroda.
Postavite grupu tako da svako lice bude jasno vidljivo, dobro
osvetljeno i u žarištu. Više ljude postavite u pozadinu, ili ih
naterajte da sednu, tako da im glave budu različitih visina; to
daje zanimljivo ponavljanje. Postavite grupu u jednostavni oblik,
čvrsto uokviren, i izbegnite pozadine koje deluju na objekt.
Odaberite osvetljenje da izbegnete oštre senke i treptanje objekata
te snimite nekoliko fotografija, da biste osigurali dobre izraze
lica. Pokušajte menjati tačku gledišta i objektiv - zbijte okvir
da dobijete kompaktnost; snimajte s visoke tačke gledišta da
poboljšate kompoziciju; koristite širokougaoni objektiv za veće
kompozicije.
žak i kod neslužbenih fotografija moraćete malo postaviti grupu,
pa makar samo da otklonite senku s nečijeg lica. Možete koristiti
i dodatne elemente da biste dali više podataka o grupi.
Za velike skupine i mnoštva, gde ne možete postaviti objekte, veoma
su važni tačka gledišta, objektiv i ugođaj. Potražite prirodne motive
nastale društvenom aktivnošću i detalje boja koji izražavaju ugođaj.
Velike skupine gotovo uvek zahtevaju visoku tačku gledišta.
fotografija.330kum.djole,
+>> Ja sam novi na Sezamu, a hobi mi je bila i fotografija. Sada se manje
+>> bavim, ali i dalje nameravam da ponekad nesto uradim. Da li neko zna gde
+>> mogu da nadjem filmove za slajdove (dijapozitive) lajka formata, koje i
+>> koliko kostaju? Pozdrav svima koji se bave fotografijom.
Iako sam obećao da ću što skorije napisati neke vizuelno uočene
fotografske novine iz grčkih listova (pošto, hm, s jezikom zasad jako
slabo stojim :)) od obećanja zasad, ništa. Jedna od novina je,
primera radi, pojava pozitiv filma "Fuji Sensia 100" izreklamiranog
na veoma originalan način - čovek drži prazan slajd okvir ispred
oka i kezi se. Naravno, ne bi to bilo ništa ruposaksijično da nema
simboličnog natpisa "Now you see what you saw!" :))
Sad, kad čovek vidi reklamu uglavnom se upadljivo oblizuje, oči mu
se zacakle etc. ali kad vidi cenu postoji mogućnost da mu to bude
poslednji fotografski novitet za koji je čuo u životu, jer :
Za Fuji Sensia 100 od 36 exp, trenutno bez sumnje najkvalitetniji
pristupačan 36mm pozitiv film, u Knez Mihajlovoj ulici po raznim
prodavaonama morate izdvojiti ravno 36 novih dinara.
S dodatkom od isto toliko dinara po izradi slajdova, i činjenicom
da sam ja glas razuma - izbor je samo tvoj :))
Pozdrav,
Kum..
EF
fotografija.331bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
1. KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE
2. NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA
3. REPRODUKCIJA
fotografija.332bjevdjic,
KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Izvori obojenog svetla u tami predstavljaju mnoge mogućnosti za
proširivanje tehnika. Statična obojena svetla pružaju mogućnosti
stvaranja apstraktnih oblika eksperimentišući s malim brzinama
zatvarača i različitim pokretanjem foto-aparata. Upamtite da
ćete, pomeranjem foto-aparata tokom ekspozicije, rastegnuti tačke
svetla u obojene linije koje se mešaju i preklapaju. Opisivanjem
foto-aparatom jednostavnih lukova i zaokreta postižu se najbolji
rezultati, dok svetlosni trag oblikujete posmatranjem u tražilu
slike.
Pokretanjem svetla, uz dugu ekspoziciju, takođe će stvoriti trag
boje. Postavite foto-aparat na tronožac, namestite mali otvor za
veliku dubinu polja oštrine i ostavite zatvarač otvoren 20 ili 30
sekundi. Svetla vozila daju zanimljive tragove ako izaberete dobru
tačku gledišta. S obzirom na to nikad ne možete sa sigurnošću
predvideti rezultat, dobri snimci svetlosnih tragova obično su
stvar slučajnosti.
Zanimljive rezultate možete postići i mnogim drugim pokretnim
objektima, dajući više ekspozicije. Rezultate je jednostavnije
kontrolisati u ateljeu, zatamnjenom pozadinom i veštačkim ovetljenjem.
Vrlo je efektno ako najpre osvetlite prostor za planirani pokret,
a zatim, foto-aparatom na tronošcu, unapred izoštrite i izračunajte
ekspoziciju. Zatim, nakon što ste se uverili da pokret ne izlazi
iz vašeg formata u tražilu slike napravite nekoliko ekspozicija
na istom komadu filma, menjajući brzinu zatvarača (i otvor) da
biste dobili i oštre i neoštre konture. Možete koristiti blic ako
želite dobiti jače osvetljenje za tvrđe, oštrije određene slike.
Brzopuneći ili stroboskopski izvor svetla električnog blica takođe
može uhvatiti pokret u nekoliko čistih, preklapajućih slika, za
vreme dok je zatvarač otvoren.
fotografija.333bjevdjic,
NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Da biste naglasili osećaj pokreta, možete menjati objektiv ili
koristiti dodatne delove objektiva. Prizmatski dodatak za višestruku
sliku pričvršćuje se ispred standardnog objektiva 35 mm foto-aparata.
On razdvaja sliku, stvarajući učinak preklapanja njenih elemenata.
Ako koristite tehniku praćenja foto-aparatom možete postići slične
efekte koji daju utisak ubrzanja.
Upotreba širokougaonog objektiva povećava detalj u prvom planu, dok
se preostali delovi objekta naglo gube, proporcionalno s udaljenošću.
Ako se radi o blizoj, niskoj tački gledišta, naglašava se perspektiva,
a pokret deluje još dramatičnije. Što je objektiv širokougaoniji, to
su efekti izrazitiji, tako da se za ovakve fotografije uglavnom koristi
24 mm širokougaoni objektiv ili kraći. Ako se možete dovoljno približiti
objektu u pokretu, možete čak koristiti i "riblje oko" (to je 7.5 mm
objektiv, koji daje ugao gledanja od punih 180 stepeni) da biste stvorili
deformisanu kružnu sliku.
Zum-objektivi su korisni za stvaranje utiska pokreta. Ako zumirate
tokom ekspozicije, zamrljane linije boje će zračiti iz oštrog središta
formata. Zumiranje tokom ekspozicije malim brzinama zatvarača često
se koristi, ali kada se izvežbate, možete ga kombinovati s drugim
tehnikama. Foto-aparatom postavljenim na tronožac i upotrebom dodatka
za udaljenu kontrolu zatvarača pokušajte pratiti objekt ili naginjati
foto-aparat dok zumirate i zatim eksponirati. Na taj način ćete dobiti
i trake svetla nastale zumiranjem i neoštrinu.
fotografija.334bjevdjic,
REPRODUKCIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Fotografske tehnike reprodukcije ponekad su potrebne za umnožavanje
dijapozitiva, fotografija u boji i drugih originalnih materijala.
S obzirom na to da svaka reprodukcija smanjuje kvalitet originala,
morate koristiti veoma preciznu opremu. Kod reprodukcije morate
poštovati dva osnovna pravila. Prvo - original, objektiv foto-
-aparata i telo foto-aparata moraju biti paralelni, kako bi
se izbegla iskrivljenja i postigla oštrina na čitavoj površini
slike. Drugo - osvetljenje mora biti jednolično duž čitavog
originala.
Da biste reprodukovali fotografije normalne veličine i ostale
neprovidne originale, morate koristiti stalak za preprodukciju,
tako da foto-aparat možete dobro pričvrstiti iznad temeljne ploče.
Ponekad za to možete koristiti stalak aparata za povećavanje.
Takođe će vam biti potrebna dva raspršena svetla za jednolično
osvetljenje. Kako biste proverili da ni jedno svetlo ne dominira,
postavite olovku između dva izvora svetla, i pri tom senke moraju
biti jednake. Ako su senke jednolične, pomerajte jedno svetlo dok
se ne izjednače. Veći originali mogu se reprodukovati pričvršćeni
na zid bez sjaja, ali foto-aparat morate ograditi tamnim papirom
da biste sprečili reflekse ako original ima sjajnu površinu ili
je zaštićen staklom.
Za reprodukciju dijapozitiva dostupni su vam različiti dodaci.
Oni drže dijapozitiv ispred objektiva foto-aparata, na kraju što
ne propušta svetlo ili međuprstena, ili pomoću nekih preciznih
uređaja drže dijapozitiv na podlozi s raspršivačem i blicom
ispod njega. Dijapozitiv uvek mora biti osvetljen odpozadi i
odvojen od izvora svetla (dnevnog svetla, blica ili volframovog
osvetljenja) raspršivačem.
Ekspozicija je veoma važna kada reprodukujete materijal u boji,
tako da je možete proširiti po jedan stepen sa svake strane od
potrebne. Neki uređaji imaju i svetlomer, tako da možete prilagoditi
ekspozicije da bi odgovarale gustoćama raznih dijapozitiva.
fotografija.335bjevdjic,
To je sve narode fotografski od mene, za sada! :) Nadam se da
ste imali neke koristi od ovog mog skromnog učešća u ovoj temi.
Naravno, biće još tekstova, ali posle duže pauze! ;)
P.S. Sledi indeks svih tekstova koje sam do sada poslao...
fotografija.337bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
INDEX TEKSTOVA O FOTOGRAFIJI U KONFERENCIJI EXTRA.7 !!!
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Poruka Naslov
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
16.11 OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA
16.12 POSTUPAK PRI RAZVIJANJU
16.13 VAĐENJE, RAZVIJANJE, ISPIRANJE I SUŠENJE FILMA
16.15 OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST
16.16 BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA
16.18 IZRADA PROBA
16.19 POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA
16.33 IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA
16.34 BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI
16.97 SOLARIZACIJA
16.98 IZDVAJANJE BOJA
16.242 SPECIJALNI EFEKTI POMOĆU KONTURNOG FILMA
16.243 FOTOGRAMI I RASTERI
16.252 JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT
16.253 FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM
16.254 UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
16.269 FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU
16.270 POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI
16.271 FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
16.273 OPREMA ZA RAD U ATELJEU
16.274 MAKROFOTOGRAFIJA
16.275 MIKROFOTOGRAFIJA
16.276 USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA
16.279 LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM
16.280 DECA - PRIRODAN OBJEKT
16.281 ZAUSTAVLJEN POKRET
16.302 PRIRODA - CVETOVI I BILJKE
16.303 čIVOTINJE U PRIRODI
16.304 čIVOTINJE U ATELJEU
16.314 "HIGH KEY" EFEKT BOJE
16.315 "LOW KEY" EFEKT BOJE
16.316 KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
16.326 SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU
16.327 PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO
16.328 SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO
16.329 GRUPE I MNOŠTVO
16.332 KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE
16.333 NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA
16.334 REPRODUKCIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.338ljubinko,
Da li mi neko moze reci koje su cene za:
Nikon FE, 1,8/50 Nikor
Vivitar 2,8-3,5/28-90 za Nikon
Pentacon Six TL, penta prizma + 2,8/80 + 2,8/180 Zeiss ?
fotografija.339vgenije,
potreban mi je polaroid 667 za industrisku fotografiju!!
Ponude u mail.PLacanje kesom ili preko racuna..
fotografija.340kum.djole,
Cene u Grčkoj: (pv. 150 drh : 1 dm)
+>> Nikon FE, 1,8/50 Nikor
Nikon FE 85.900 drh.
Nikor 50/1,8 51.390
+>> Vivitar 2,8-3,5/28-90 za Nikon
Vivitar 28-105/2,8-3,8 (ser.1) 73.900
Vivitar 28-80/3,5-5,6 79.000
Vivitar 35-85/2,8 48.900
Vivitar 75-200/4,5 37.900
Vivitar 70-210/2,8-4 64.900
Kum..
EF
fotografija.341zddb,
Jedno pitanje:
Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga). Dobro bi mi došle
fotografije. One postoje ali ne uobičajene, na foto-papiru, već samo one u
starim knjigama i časopisima.
Šta da radim?
Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari?
Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji
specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!?
Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao
uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima iskustva
s tim.
Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije.
fotografija.342vujos,
¨>Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari?
¨>Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji
¨>specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!?
¨>Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao
¨>uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima iskustva
¨>Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije.
Dva dobra reflektora i repro sto (mada nije obavezan) ili
dobar-sunčan dan pa škloc napolju. Po mogućnosti sa 6x6 ili 6x7.
Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti
odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje
crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš
pokajati, samo ako on pristane ;)
Kume, pošto sam te tako nahvalio pomagaj čo'eku.
fotografija.343mladenp,
> Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga).
> Dobro bi mi došle fotografije. One postoje ali ne
> uobičajene, na foto-papiru, već samo one u starim knjigama
> i časopisima.
Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno
znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih tačkica.
Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali koliko znam uzorak
se snima posebnim kamerama kroz fine "tačkaste" filtere.
Da bi prenošenje pomoću fotografije uspelo moraju se tačkice na
originalu i tom filteru poklopiti. To je praktično nemoguće pa su
rezultati obično loši.
Slični priblemi nastaju kod skeniranja slike sa štampanog materijala.
Ko je probao zna o čemu govorim.
fotografija.344sjocic,
Trebao bih da uradim neke slike, gde je preporucljivo, tj. gde je
odnos cena/kvalitet najbolji ? (Nemojte mi samo preporucivati
foto Balkan)
fotografija.345bjevdjic,
(POLITIKA, sreda 22. februar)
IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova)
biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira". Fotografije
o aktivnosti mirovnih snaga predstavljaju deo informativnog programa
Unprofora. Izložba, koja će biti predstavljena i u drugim centrima
na prostorima bivše Jugoslavije, biće otvorena od 23. februara do
8. marta.
fotografija.346kum.djole,
+>> Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga). Dobro bi mi došle
+>> fotografije. One postoje ali ne uobičajene, na foto-papiru, već samo one
+>> u starim knjigama i časopisima.
+>> Šta da radim?
Imaš nešto protiv da ti ja pomognem ? :))
+>> Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari?
+>> Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji
+>> specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!?
To rade smrtnici vični nemanju uslova, kao i besmrtne repro-kamere :)
Što se tiče 'ručnog rada', pre par godina imao sam neke
vršnjake za mušterije, poturiše mi knjižicu sa nekih petnaestak
ilustracija 13x18 formata, rekoše naravno da je hitno :)
Ja, doduše, radim u delimično improvizovanim uslovima, ali ako
se dogovorimo nema sumnje da ću se potruditi (znaš kad se valjaju
soške onu čuvenu rečenicu 'Radio sam kao za sebe' ;))
(ne, ne valjam soške, ja sam samo fotograf, prim.kum.)
+>> Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao
+>> uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima
+>> iskustva s tim.
Iskustva stičemo, hvala na pitanju :)
Ako se dogovorimo i ako fotke budu kako treba, važi cena materijala,
svaki bakšiš i preporuka dobrodošli :)
+>> Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije.
Fine by me :) žujemo se :)
Kum..
EF
fotografija.347kum.djole,
+>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti
+>> odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje
+>> crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš
+>> pokajati, samo ako on pristane ;)
+>> Kume, pošto sam te tako nahvalio pomagaj čo'eku.
Šta reći a ne slagati ? :)
Ove preporuke ću, jednog lepog dana, da okačim odmah pored
vrata jedne od mojih mnogobrojnih fotografskih radnji po
belom svetu.. mada nije loše da ovo bude i reklama ? ;)
Kum..
EF
fotografija.348kum.djole,
+>> Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno
+>> znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih tačkica.
To je sve relativno, u kojoj je rezoluciji i kako štampano.
Štamparsko otiskivanje sa rastriranog klišea jeste vrlo
nekvalitetnog izgleda, pogotovo na roto-papiru i pogotovo
bakroštampom. Ako uzmemo u obzir neku procenu da je novinska
fotografija najlošije reprodukovana a da je fotografija
u nekom specijalizovanom časopisu (recimo baš "Fotografos")
izuzetno reprodukovana, vrlo je moguće ostvariti neku sredinu,
naravno, ako je oprema i materijal na nivou. Minimum uslova
je niskoosetljivi film, oko 15 DIN-a i niže, sitnozrnasti
razvijač i valjana optika. Rezultati koje sam postigao pre par
godina bili su više nego zadovoljavajući :)
+>> Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali koliko znam uzorak
+>> se snima posebnim kamerama kroz fine "tačkaste" filtere.
Ako se dobro razumemo, ti tačkasti filteri su u stvari 'rasteri'
koji se montiraju na reprofotografske kamere. Njihova namena je
pretvaranje višetonskog originala u jednotonsku sliku da bi se
mogao izraditi kliše. Raster je, preciznije rečeno, optički pribor
sastavljen iz dve staklene ploče (ukupne debljine oko 0.5 cm) na
kojima su ugravirane takne linije. Spajanjem tih ploča (tako da
linija prve sa linijom druge gradi ugao od 90 stepeni) dobijamo
rastersku mrežicu koja razlaže višetonsku sliku i propušta određenu
količinu svetlosti te daje pun ili beo ton. Rasteri se razlikuju
po linijaturi (grubi raster do 40 linija/cm i fini 40-120 linija/cm).
+>> Da bi prenošenje pomoću fotografije uspelo moraju se tačkice na
+>> originalu i tom filteru poklopiti. To je praktično nemoguće pa su
+>> rezultati obično loši.
Ne bih rekao da je neophodno snimati uz pomoć rastera. Jedina mana
te fotografske duple kopije je što će biti malo manje oštrih ivica,
ali i to je moguće regulisati. Ukoliko se snima bez rastera, najbolje
je snimati na što većem formatu, kako Vujoš reče, jer što je
format veći to će razlika između originala i kopije biti manja.
Naravno, da rezimiram - dosta toga zavisi i od kvaliteta originala,
pa i od toga da li je rastriran (novinski) ili recimo odštampan laserom ;)
Kum..
EF
fotografija.349kum.djole,
+>> Trebao bih da uradim neke slike, gde je preporucljivo, tj. gde je
+>> odnos cena/kvalitet najbolji ? (Nemojte mi samo preporucivati
+>> foto Balkan)
Više puta smo pričali o ovim stvarima i ne sećam se da smo
došli do nekog zaključka. :) Obično se dešavalo da, kako neko
preporuči dobru a jeftinu izradu, posle par nedelja dotična
radnja se izbezobrazi, počne da izvodi kerefeke od slika..
Najbolji jednostavno ne postoji. Treba šetati od radnje do
radnje, pa kad/ako naletiš na onu pravu tu se ukopaj sve dok
se i ona ne izbezobrazi. Onda po istom receptu.. :)
Pošto se radi o "nekim slikama", budi siguran da se "neke slike"
ubedljivo najbolje i najskuplje rade u Foto Jadranu, a ako si
blizu Fontane mogao bi da svratiš do radnje Foto Demi, prilično
je prometna a i fino rade. (Bokte ala ima da im uzmem pare za ovo
reklamiranjeee...).
Tuga je što bi svako od nas mogao da ti kaže koju radnju da
zaobiđeš, dok za posećivanje.. nemamo pojma :)
Kum..
EF
fotografija.350kum.djole,
+>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA
+>> U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova)
+>> biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira".
Zainteresovani bi do istog mesta mogli da svrate i u petak
oko 13 časova da pogledaju izložbu Branislava Strugara.
U delegaciji trećeg/pet Grafičke škole pod stručnim nadzorom
profesora, izvođenju izložbe prisustvovaće i mladi žali Bože
talentovani Kum.Đole, širim krugovima javnosti totalno nepoznat.
Ako ništa drugo dođite makar da vam kažem kako još nisam
postao drug žlan FSJ jer, avaj.. nemam svoju sliku :))))
Kum..
EF
fotografija.351zddb,
>>> Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno
>>> znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih
>>> tačkica. Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali
>>> koliko znam uzorak se snima posebnim kamerama kroz fine
>>> "tačkaste" filtere. Da bi prenošenje pomoću fotografije
>>> uspelo moraju se tačkice na originalu i tom filteru
>>> poklopiti. To je praktično nemoguće pa su rezultati obično
>>> loši.
U principu je tako, međutim, ovde se radi o fotografiji koja je
reprodukovana na solidnom papiru, vrlo kvalitetan je bio kliše, tako da se
tačkasta struktura više naslućuje nego što se vidi ...
fotografija.352zddb,
>>> Naravno, da rezimiram - dosta toga zavisi i od kvaliteta
>>> originala, pa i od toga da li je rastriran (novinski) ili
>>> recimo odštampan laserom ;)
>>>
Meni izgleda dosta kvalitetno ....
fotografija.353zddb,
Jedan rođak, koji se bavi štampom, u međuvremenu mi je već uradio kod ljudi
koji se bave repro-fotografijom. Meni to izgleda nekako šuveli. Zato bih
voleo da mi to uradi neko ko je profesionalac.
Naime, ljudi se bave još i štampom, poslovni su i efikasni, uz to i
jeftini, pa imam utisak da se nisu preterano trudili.
>>> Imaš nešto protiv da ti ja pomognem ? :))
Ma, biću počašćen. Može li za vikend? Ostavi mi telefon na mail, a moj broj
imaš u RESUME (669-976).
U stvari, radi se o grupnoj fotografiji s damom (baš tako, 20 muškaraca i
jedna dama!) 7cm x 11cm, iz časopisa "Šah" Maribor iz 1922. - prvo
prvenstvo Jugoslavije u šahu.
Samo me zanima da mi objasniš jednu stvar. Ovo je urađeno na filmu istog
formata kao fotografija (pozitiv) i to se sada odmah može nositi na
ofset-štampu. Uostalom, doneću ti da vidiš.
Da li ti praviš isto tako, ili napraviš snimak (negativ, kao lajka format),
pa zatim fotografiju? U tom slučaju, opet treba da se sa fotografije pravi,
ajde da tako kažem fil-za-ofset? Tu se gubi na kvalitetu!? Ili se uzme
negativ pa se sa njega snimi na ofset?
fotografija.354sfilip,
=> +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA
=>
=> +>> U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova)
=> +>> biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira".
=>
=> Zainteresovani bi do istog mesta mogli da svrate i u petak
=> oko 13 časova da pogledaju izložbu Branislava Strugara.
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ tj mog
matorog :)
=> U delegaciji trećeg/pet Grafičke škole pod stručnim nadzorom
=> profesora, izvođenju izložbe prisustvovaće i mladi žali Bože
=> talentovani Kum.Đole, širim krugovima javnosti totalno nepoznat.
a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv, kume. Hvala bogu
da si lepo reko koja škola... ;)
fotografija.355kum.djole,
+>> => +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA
+>> a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv,
+>> kume. Hvala bogu
Uh, svakako, svakako :) Autor izložbe će, propustih, mladim
i netalentovanim fotografima održati po koju lekciju :)
U ime svih nas, jedno veliko Hvala unapred čika Branislave :)
Kum..
PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :)
fotografija.356kum.djole,
+>> Jedan rođak, koji se bavi štampom, u međuvremenu mi je već uradio kod
+>> ljudi koji se bave repro-fotografijom. Meni to izgleda nekako šuveli.
+>> Zato bih voleo da mi to uradi neko ko je profesionalac.
Auuuuuuuuuuuuuuuu, pa daleko sam ja od profesionalca :(
Ne znam kako izgleda to što je urađeno, ali postajem sve
više nesiguran, jer bih eventualno i ja radio reprofotografskim
postupkom u školi, u slučaju da sam ne obavim posao kako treba.
Doduše, mogu da se potrudim pa da skeniram to u nekoj jačoj
rezoluciji (sad, kojoj, pitaj Boga..).
+>> Ma, biću počašćen. Može li za vikend?
I ja ću, ali tek ako uradim posao valjano... :)
+>> U stvari, radi se o grupnoj fotografiji s damom (baš tako, 20 muškaraca i
+>> jedna dama!) 7cm x 11cm, iz časopisa "Šah" Maribor iz 1922. - prvo
+>> prvenstvo Jugoslavije u šahu.
Pretpostavljam da su i ostale koje su ti potrebne bliske veličine.
Recimo, pretpostavljam da bi odgovaralo dvostruko uvećanje na repro
aparatu, pa umanjenje na pozitiv 11x7 cm.. Teoretski lepo zvuči :)
+>> Samo me zanima da mi objasniš jednu stvar. Ovo je urađeno na filmu istog
+>> formata kao fotografija (pozitiv) i to se sada odmah može nositi na
+>> ofset-štampu. Uostalom, doneću ti da vidiš.
Možda je baš zato slabijeg kvaliteta jer je rađena u 100% veličini.
Uvećanjem negativa pa umanjenjem na pozitiv razlika je već manja.
Tebi, pretpostavljam, za ofset treba rasterski nečitljivi pozitiv.
+>> Da li ti praviš isto tako, ili napraviš snimak (negativ, kao lajka
+>> format), pa zatim fotografiju? U tom slučaju, opet treba da se sa
+>> fotografije pravi, ajde da tako kažem fil-za-ofset? Tu se gubi na
+>> kvalitetu!? Ili se uzme negativ pa se sa njega snimi na ofset?
Definitivno je isključeno ručno snimanje. Ono što nama treba u ovom
slučaju je diapozitiv tog originala identične veličine. Rekoh već
kako se može postići, ostaje nam jedino da - probam(o). :)
Na kraju krajeva, daj da pokušamo, ja sam to sa lajka formata povećavao
na 13x18 i bilo je fino, ne verujem da će repro postupkom biti lošije !:)
Kum..
fotografija.357kum.djole,
+>> U principu je tako, međutim, ovde se radi o fotografiji koja je
+>> reprodukovana na solidnom papiru, vrlo kvalitetan je bio kliše, tako da
+>> se tačkasta struktura više naslućuje nego što se vidi ...
To uopšte nije problem, ako je 'rezolucija' slike dobra.
Što je uvećanje negativa procentualno veće, to će ispasti bolja
pozitivska kopija u formatu originala. Biće ok..
Nadam se. :)
fotografija.358sfilip,
> +>> => +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA
>
>
> +>> a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv,
> +>> kume. Hvala bogu
>
> Uh, svakako, svakako :) Autor izložbe će, propustih, mladim
> i netalentovanim fotografima održati po koju lekciju :)
>U ime svih nas, jedno veliko Hvala unapred čika Branislave :)
ok, preneću mu hvala, odma' štampam :)
> PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :)
OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne
sad kad ima tri dlake ;)
//ubiće me ako vidi ovo :)\\
stvarno, reci otkud ti to? :)
ok, pozvaću te u chat sad, da ne moraš da replijuješ poruku...
:)
fotografija.359kum.djole,
+>> > PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :)
+>> OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne
+>> sad kad ima tri dlake ;)
+>> stvarno, reci otkud ti to? :)
Omaklo se čika Dragoljubu Tošiću, a opšte uverenje onih
koji su gledali tvog tatu na TV juče je "Strašan čovek !!!:))"
Ja bre.
fotografija.360sfilip,
> +>> > PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :)
> +>> OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne
> +>> sad kad ima tri dlake ;)
> +>> stvarno, reci otkud ti to? :)
>
> Omaklo se čika Dragoljubu Tošiću, a opšte uverenje onih
> koji su gledali tvog tatu na TV juče je "Strašan čovek !!!:))"
ma idi, i sin mu je strašan ;)
bio sam u chatu dok je bio na Tv-u i komentar nekog, valjda Ogija
bio je "jaoo što je visok" :)
a u stvari voditeljka je 160 ;)
a ostali komentari su bili "slike su cool " itc ;)
fotografija.361bjevdjic,
██ Naime, ljudi se bave još i štampom, poslovni su i efikasni,
██ uz to i jeftini, pa imam utisak da se nisu preterano trudili.
Koliko para toliko muzike!
fotografija.362vujos,
¨>Auuuuuuuuuuuuuuuu, pa daleko sam ja od profesionalca :(
Tako i najveći profesionalci pričaju o sebi ;))
fotografija.363zddb,
>>>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti
odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje
crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš
pokajati, samo ako on pristane ;)<<<<<
Pa, mogu ti reći, da nisi omašio. Ja jesam picajzla, ali je on stvarno
vrhunski izvukao slike ... Kad sad pogledam ono što su mi uradili ljudi
koji se samo time bave, prosto izgleda bedno u poređenju s onim što je on
uradio ...
Radi se o KUM.DJOLETU. Nisam znao da kod nas još ima perfekcionista.
Poslednji Mohikanac ...
fotografija.364vujos,
¨>>>>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti
¨> odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje
¨> crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš
¨> pokajati, samo ako on pristane ;)<<<<<
¨>
¨> Pa, mogu ti reći, da nisi omašio. Ja jesam picajzla, ali je on stvarno
¨> vrhunski izvukao slike ... Kad sad pogledam ono što su mi uradili ljudi
¨> koji se samo time bave, prosto izgleda bedno u poređenju s onim što je on
¨> uradio ...
¨>
¨> Radi se o KUM.DJOLETU. Nisam znao da kod nas još ima perfekcionista.
¨> Poslednji Mohikanac ...
Eh, pa nisam ti ja to rekao nasumice.
Ne preporučujem ja bilo koga. :))
ps. znam, znam, kume da ti je sada neprijatno kada te ovoliko nahvalismo,
nemo' da se uobraziš. ;)
fotografija.365kum.djole,
+>> ps. znam, znam, kume da ti je sada neprijatno kada te ovoliko nahvalismo,
+>> nemo' da se uobraziš. ;)
Ma znaš kako kažu, sve to ide u rok službe ;)
A da se uobrazim, jok... de ću sa Zenitom ? ;))))
fotografija.366modesty,
******************
*PAčNJA! PAčNJA! *
******************
REDAKCIJA žASOPISA "SUPER TIN" TRAčI SARADNIKE - FOTOREPORTERE SA
ISKUSTVOM. UKOLIKO STE ZAINTERSOVANI, MOčETE DOĆI SVAKOG RADNOG
DANA OD 9 - 14 U PROSTORIJE NAŠE REDAKCIJE NA TREĆEM SPRATU
BIGZ-a - GLAVNI ULAZ. SA SOBOM PONESITE DOKAZNI MATERIJAL - FOTKE
I KRATKU BIOGARFIJU! UKOLIKO NISTE ZAINTERESOVANI, OBAVESTITE
PRIJATELJE. ISPLATA HONORARA JE KRAJNJE AčURNA :)
ADRESA: Bulevar vojvode Mišića 17 (preko puta sajma)
TELEFONI: 653-890
651-666 lokal 287
žEKAMO VAS!
P.S. pošto ne pratim ovu temu, eventualne poruke i pitanja na mail
:)
fotografija.367kum.djole,
Glavna dilema je: Canon ili Nikon
Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :)
Da čujem iskustva...
fotografija.368djcorto,
>> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :)
Nikon F2 .... ;)
fotografija.369kum.djole,
+>> Nikon F2 .... ;)
Neću to, na to se svi lože.. ;)
Ne bi smetalo, ali više 'vatam neku cifru do 500... :))
fotografija.370vstan,
> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :)
Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1.
Ubr, sta taj F301 sve radi ?
fotografija.371djcorto,
>> Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1.
E, jesmo fosili .... ali tacno je, mehanika vlada, a ovo sto pisti cvrci
kuva kafu cuva decu pere pegla i slicno ... to mi je kao foto aparat ???
Bljak. :)
fotografija.372mladenp,
> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :)
S obzirom da ne znam ništa o tom F301, glasam za F1. Ako saznam
više možda promenim mišljenje. ;) A Ti razmisli ipak o Nikonu
jer od mene možeš da pozajmljuješ objektive (ako budeš dobar ;).
F1 je pouzdana mašina bez nepotrebnih kerefeka. Ako su Ti te
nepotrebne kerefeke ipak potrebne ;) možeš da ih dokupiš jer je
sve modularno. Na nesreću, modularna je i cena. ;(
F301 verovatno (s obzirom da je noviji, F1 je aparat osamdesetih)
ima svašta ugrađeno - AF, motor, razne automatike za ekspoziciju...
fotografija.373kum.djole,
+>> Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1.
Pa ni ja se ne bih, pravo da ti kažem, dvoumio da imam pare ;))
U stvari, cena je približno jednaka, Canon je malo skuplji
ali meni F1 ionako više odgovara..
+>> Ubr, sta taj F301 sve radi ?
Ne čuva decu ;)
Ne znam tačno, trebalo bi da je blizak FM-u..
Video sam ga samo na slici u Neckermannu '84, tada je sa
objektivom Nikkor 50/1.8 koštao 748 DM.
Pošto ne znam švapski, ne mogu ništa da tvrdim, al može Neckermann:
" Nikon F301 Comfort-Spielgelreflexkamera mit Doppel-
programmbelichtungsautomatik (Normaln- und Kurzzeitprogramm),
TTL-blitzprogrammautomatik, motorischem Filmtransport fur
bis cu 2 1/2 Bilder pro Sek. Automatische Filmempfindlichkeitsein-
stellung durch DX, automatische Filmeinfuhrung und manuelle
Belichtungssteuerung, Belichtungskorrektur und Messwertpeicherung.
Optische und akustische Warnanzeige und Selbstausloser sind
selbstverstandlich. Der prazisionshochleistungsverschluss lenstet
sogar die extrem kurze Venschlusszeit von 1/2000 sek. Darlichtstarke,
kompakte Normalobjektiv 1,8/50mm zeichnet sicldurch besonders leichtes
Gerwicht, Aufnahmewinkel 46 und einem Aufnahmemindestabstand von 45 cm
aus. Filterdurchmesser M52. Kamera komplett mit Objektiv - 748 DM. "
E jedva sam prepisao.
fotografija.374kum.djole,
+>> S obzirom da ne znam ništa o tom F301, glasam za F1. Ako saznam
+>> više možda promenim mišljenje. ;) A Ti razmisli ipak o Nikonu
+>> jer od mene možeš da pozajmljuješ objektive (ako budeš dobar ;).
Pa čuj, meni se više dopada F1 jer sam ga čito.. čuj čito,
držo ga u ruci ;) ali ako padne i Nikon, neće se bunimo :)
Nikon je po pravilu rasprostranjeniji kod nas. Ofajdiću se vala ;)
+>> F301 verovatno (s obzirom da je noviji, F1 je aparat osamdesetih)
+>> ima svašta ugrađeno - AF, motor, razne automatike za ekspoziciju...
F301 to nema, zato ga i uzimam u obzir ali ima F501 koji je vidim
bio evropska kamera godine 1986. F301 je naizgled suva mehanika i
kao takav može da se poredi sa F1 :) A i lep aparat, baš leeeeeeeep ;)
Ja u stvari i 'oću mehaniku jer sam ovisnik Zenita, ali oću
dabome i valjan svetlomer i malo bržu ekspoziciju, bolju optiku..
fotografija.375djcorto,
>> E jedva sam prepisao.
Kume, kume .... moras znati strucnu terminologiju bar na tri jezika, bez
obzira sto ne znas same jezike. Ja ono nemackog sto znam, vezano je za
foto aparate i automobile, kataloge i prospekte citam k'o od sale ...
ako me neko ne pretekne, prevescu ti ovo.
Stvarno, zgodno je znati ove stvari na recimo
engleskom/nemackom/francuskom/italijanskom/ruskom ... cisto da se
snadjes gde god da padnes ;)
>> " Nikon F301 Comfort-Spielgelreflexkamera mit Doppel-
>> programmbelichtungsautomatik (Normaln- und Kurzzeitprogramm),
>> TTL-blitzprogrammautomatik, motorischem Filmtransport fur
>> bis cu 2 1/2 Bilder pro Sek. Automatische
>> Filmempfindlichkeitsein- stellung durch DX, automatische
>> Filmeinfuhrung und manuelle Belichtungssteuerung,
>> Belichtungskorrektur und Messwertpeicherung. Optische und
>> akustische Warnanzeige und Selbstausloser sind
>> selbstverstandlich. Der prazisionshochleistungsverschluss
>> lenstet sogar die extrem kurze Venschlusszeit von 1/2000 sek.
>> Darlichtstarke, kompakte Normalobjektiv 1,8/50mm zeichnet
>> sicldurch besonders leichtes Gerwicht, Aufnahmewinkel 46 und
>> einem Aufnahmemindestabstand von 45 cm aus. Filterdurchmesser
>> M52. Kamera komplett mit Objektiv - 748 DM. "
Aj' da probam ...
Nikon F301, udobna ogledalska refleksna kamera sa dvostrukim programom
ekspozicije (Normalni i kratki), TTL automatikom za blic, motorom brzine
do 2.5 slike u sekundi. Automatsko ocitavanje osetljivosti filma po DX
standardu, automatsko uvlacenje (mozda je premotavanje, nisam siguran) i
rucno podesavanje ekspozicije, korekture i osetljivosti. Opticki i
akusticki signali i samookidac se podrazumevaju. Zatvarac visoke
preciznosti dozvoljava izuzetno kratke ekspozicije, do 1/2000. Svetlosno
jak, kompaktan normalni objektiv 1.8/50 je kompaktan i lagan, sa vidnim
uglom od 46 stepeni i najmanjim udaljenjem od 45 cm. Precnik navoja za
filter M52. Kamera sa normalnim objektivom 748 DM.
Uf ! Mislim da sam uspeo, oni sto znaju nemacki neka ne zamere na
greskama, ja ga ne znam.
fotografija.376djcorto,
>> Ja u stvari i 'ocu mehaniku jer sam ovisnik Zenita, ali ocu
>> dabome i valjan svetlomer i malo brzu ekspoziciju, bolju
>> optiku..
Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces
bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) )
Jeste, jeste, ja imam par Olympusa .... :)))))
fotografija.377kum.djole,
+>> Kume, kume .... moras znati strucnu terminologiju bar na tri jezika, bez
+>> obzira sto ne znas same jezike. Ja ono nemackog sto znam, vezano je za
+>> foto aparate i automobile, kataloge i prospekte citam k'o od sale ...
+>> ako me neko ne pretekne, prevescu ti ovo.
Prihvata se :)
Ako uskoro nabavim srpsko-grčki rečnik u kome pretpostavljam ima
i malo stručne terminologije, ceo ću vam Fotografos prevedem ;))
Mora prvo malo sa papira, pa kad budem im'o godina kol'ko i ti,
onda ću iz glave ;)
fotografija.378kum.djole,
+>> Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces
+>> bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) )
Ma ima, ima, al pričam ti ja za te Nikone, nešto ja to ne mirišem
iz razloga lične prirode.. ;) Svi se bre popalili na taj FM i F2.
Ja oću da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;)
U stvari, glupo je da tu nešto izvoljevam kad ionako nemam pare.
Prvo ja pare da nabavim pa ću lako za odlučivanje..
+>> Jeste, jeste, ja imam par Olympusa .... :)))))
Jeste, jeste, ti imaš i onaj OM10 spreman za prodaju.. (progut..) O:)
fotografija.379vujos,
¨>Ja oću da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;)
Uzdaj se u_se i u svoje RUSE ;)))
fotografija.380ljubinko,
+>> Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces
+>> bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) )
>Ma ima, ima, al pricam ti ja za te Nikone, nesto ja to ne mirisem
>iz razloga licne prirode.. ;) Svi se bre popalili na taj FM i F2.
<Ja ocu da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;)
Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a objektivi
su kopija Nikonovih. Ja imam njihov 2/35 i 2.8/100.
Nisu losi, a mnogo su jeftiniji.
fotografija.381kum.djole,
+>> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a objektivi
+>> su kopija Nikonovih. Ja imam njihov 2/35 i 2.8/100.
+>> Nisu losi, a mnogo su jeftiniji.
Eto ti sad :))
Šta sve neće da iskopiraju..
Doduše, pretpostavljam da je sve to na nivou prve serije Nikona ;)
Danas dobih neki prospekt, F401, F601, F801, F3, F4... boli glava..
Koleze, nemoj me pogrešno shvatite - ne bi' ja menjo Zenita
ni za jednog od tih, Zenita mi ! ;)
fotografija.382kum.djole,
The British Council Library
FILMING THE IMPOSSIBLE
Travels in Search of Adventure
Leo Dickinson
Introduction
-------------------------------------
For the past twelve years Leo Dickinson has travelled the world
photographing adventure as it happened. There can be few who have
not seen one of his films on televison, even if his name is not
immediately familiar. It is only necessary to mention that he is
the one who made the documentaries on climbing Everest without
oxygen, or canoeing down the bubbling waters of the Dudh Kosi,
river of Everest, for the connection to register. His films have
been shown in over twenty countries and have collected as many
awards, including the coveted Grand Prix at the 1978 Paris Film
Festival. And for all those that resulted from his own initiative,
energy and close attention to the practical realities, there have
been as many for which he was sought out with invitations from the
world's leading adventurers who had come to recognize his special
talent....
(Leo Dickinson's adventures (introduction) - F_IMPOSS.ZIP)
f_imposs.zipfotografija.383wizard,
> Rusi prave Kiev 19,
Šta će Rusi u Kijevu? ;)
fotografija.384vstan,
> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a
> objektivi
Na koji Nikon lici. Kakve su mu karakteristike.
fotografija.385kum.djole,
NIKON CAMERAS 1/2 - best SLR choices for photographic excellence
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Printed in Japan, 1991
Nikon SLRs 1/2.......................Nikon F4
Nikon F-801s
Nikon F-601
Nikon F-601 QD
Nikon F-601m
The Nikon F4
----------------------------
Professional
* Top-of-the-line professional-quality camera.
* Rugged and durable body to withstand the toughest demands.
* Matrix Metering for correct exposure in any lighting situation,
automatically.
* Matrix Balanced Fill-Flash for balanced exposure of both foreground
subject and background, automatically.
* Choice of three exposure metering systems - Matrix, Centre-Weighted
and Spot Metering.
* Top shutter speed of 1/8000 sec. and flash sync. up to 1/250 sec.
* Ultra-fast, most responsive autofocus system; operates in light
as dim as EV minus 1.
* Precise manual focusing with the assistance of electronic rangefinder
and lenses with maximum aperture of f/5.6 or faster.
* Focus tracking function ensures sharply focused images when shooting
a moving subject.
* Tungsten-alloy, shutter balancer eliminates camera shake caused by
shutter curtain movement.
* Top film advance speed of 5.7 frames per second.
* Multi-Meter finder with high eyepoint of approx. 22mm and
virtuality 100% frame coverage.
* Optional Speedlight SB-24 offers rear-curtain sync, repeating
flash and more.
* Four finders, 13 screens, four types of power sources and three
camera backs - all interchangeable.
* Optional Multi-Control Back MF-23 and MF-24 allow interval-timer,
exposure delay, long time exposure, auto bracketing, freeze
focus and more.
* Nikon lens and system compatibility
Specifications: - Exposure control Manual, programmed (high speed/normal),
shutter priority and aperture priority.
- Shutter speeds Controlled from 1/8000 to 30 sec.
steplessly in Ph, P or A mode; set from 1/8000 to 4 sec.
in one EV steps in M or S mode; B, T and X (1/250 sec.)
- Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering, Spot;
EV 0-21 at ISO 100 with f/1.4 lens (EV 2-21 with Spot.M.)
- Dimensions (W¨H¨D) 168.5 ¨ 138.5 ¨ 76.5 mm (with High
Speed Battery Pack MB-21), 168.5 ¨ 117.5 ¨ 76.5 (with
Battery Pack MB-20)
- Weight (body only) Approx. 1280g (with High Speed
Battery Pack MB-21), Approx. 1090g (with Pack MB-20)
New: Nikon F-801s
--------------------------------------
Where Art And Technology Meet
* Nikon's exclusive Matrix Metering for optimum exposure every time,
even in difficult lighting situations.
* Choice of three exposure metering systems - Matrix, Centre-Weighted
and Spot Metering.
* Matrix Balanced Fill-Flash enables precise and balanced exposure for
both foreground subject and background, automatically.
* Top shutter speed of 1/8000 sec., slow speeds to 30 sec. and
flash sync up to 1/250 sec.
* Advanced autofocus system; operates in light as dim as EV minus 1.
* Focus Tracking function ensures sharply focused images when shooting
a moving subjects.
* Precise manual focusing with the aid of electronic rangefinder.
* Flexible program allows the photographer to change the combination
of automatically set shutter speed and aperture.
* Continuous high-speed film advance up to 3.3 frames per second.
* Command Input Control Dial and LCD panel.
* Optional Speedlight SB-24 allows rear-curtain sync, repeating flash
and more.
* Optional Multi-Control Back MF-21 allows interval-timer, long time
exposure, auto bracketing and freeze focus.
* Nikon lens and system compatibility.
Specifications: - Exposure control Programmed (dual/normal/high speed),
shutter priority, aperture priority and manual.
- Shutter speeds Lithium niobate oscillator-controlled
speeds from 1/8000 to 30. sec.; stepless on Pd, P, Ph
or A; set in one EV steps on S or M; B
- Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering,
EV 0-21 at ISO 100 with f/1.4 lens (EV 4-21 with Spot.M.)
- Dimensions (W¨H¨D) 154 ¨ 103 ¨ 67 mm
- Weight (body only) Approx. 695g
Nikon F-601 / F-601 QD / Nikon F-601m
---------------------------------------------
Daring Photography
Features - F-601
* Advanced autofocus system; operates in light as low as EV minus 1.
* Precise manual focusing with the assistance of electronic rangefinder
and lenses with maximum aperture of f/5.6 or faster.
* Focus tracking function ensures sharply focused images when shooting
a moving subject.
* Smart and stylish, bulit-in retractable automatic flash with
28mm lens coverage and guide number 13 (ISO 100, m).
* Spot Metering - 3.5mm dia, circular coverage area.
Features - F-601 and F-601m
* Nikon's pioneering Matrix Metering system for advanced exposure control.
* Performance-proven Centre-Weighted 75/25 exposure metering system.
* Highly flexible Auto Multi-program and Normal program exposure control.
* Matrix Balanced Fill-Flash enables precise and balanced exposure for
both foreground subject and background, automatically.
* Command Input Control Dial and LCD panel.
* Slow Sync and Rear-Curtain sync available with any Nikon TTL speedlight.
* Nikon lens and system compatibility.
Specifications: - Exposure control Programmed (normal/auto multi),
shutter priority, aperture priority and manual.
- Shutter speeds Lithium niobate oscillator-controlled
speeds from 1/2000 to 30. sec.; stepless in Programmed
auto and Aperture-Priority auto exposure modes.
- Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering, and
Spot Metering (F-601) / Matrix Metering and C-W
Metering (F-601m); EVO-19 at ISO 100 with f/1.4 lens
(EV4-19 with Spot Metering)
- Dimensions (W¨H¨D) 154.5 ¨ 100 ¨ 66.5 mm (F-601),
154.5 ¨ 100 ¨ 67 mm (F-601QD), 154.5 ¨ 96 ¨ 65 mm
(F-601m)
- Weight (body only) Approx. 650g (F-601), 660g (F-601QD)
565g (F-601m).
Nikon SLR cameras - 1/2
Typed by Kum..
EF
fotografija.386ljubinko,
> Rusi prave Kiev 19,
>Sta ce Rusi u Kijevu? ;)
Ja stvarno neznam ko je u bivsem Sovjetskom Savezu pravio
fotoaparate. Znam da je bila neka fabrika u tadasnjem
Lenjingradu. Voleo bih da nas neko obavesti gde se proizvode
ili su se proizvodili neki od modela.
Inace kopirani su mnogi aparati na primer Hasselblad 1000,
Minox itd.
fotografija.387ljubinko,
> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a
> objektivi
> Na koji Nikon lici. Kakve su mu karakteristike.
Ovi aparati nikada nisu prodavani van Sovjetskog Saveza.
Postojala su dva modela, jedan bolji i drugi sa skromnijim
mogucnostima.
Ja sam na pijaci kupio skromniju varijantu (bolju nisam nasao)
kada su ono dolazili Bugari, Rumuni, Rusi.
Bajonet za izmenu objektiva je kao kod Nikona, sa leve strane
objektiva je poluga koja oslobadja objektiv. Osetljivost filma
se podesava kao kod Nkona FE, a postoji i dugme koje se mora
pritisnuti da bi se izmenila osetljivost, ali mema korekciju +-.
Meri se sa zatvorenom blendom, uz svetlece diode u trazilu.
Baterije za svetlomer su iste kao kod Nikona FE.
Na aparatu je objektiv 2/50, koji mnogo mnogo lici na Nikon E
serije. Karakteristicno za ovaj aparat je izuzetno svetlo
trazilo -svetlije nego kod drugih modela. Model sa boljim
performansama nisam video, ali sam citao da postoji u ondasnjem
Sovjetskoe foto ( u vreme kadasmocitali francuski PHOTO, nemacki
Color Foto itd).
Objektiv 2.8/100 je kopija NIkon E serije, a onaj 2/35 je kopija
Nikkor objektiva.
Znam da su imali zoom 80-200 + macro i poseban makro objektiv
2.8/55 za snimke do razmere 1:1, ali ja to nisam kupio, jer nisam
nasao na pijaci, ali sam video kod jednog kolege koji je to
kupio.
fotografija.388djcorto,
>> Jeste, jeste, ti imas i onaj OM10 spreman za prodaju..
>> (progut..) O:)
Khm ... ;)
fotografija.389kum.djole,
+>> Khm ... ;)
Daklem ! :)
Da se vratimo na Olimpijakosa :)
Ako se sećam, a pronaći ću u porukama iz grupe, nije mi teško ;)
to je OM10 itd itd izgreban tamo gde treba itd itd.. za XXX.....:)
Pošto sam primoran da se krećem po fotografskim krugovima ;) smatraj
ovo za moj popravni (ako padnem, motku u šake pa udri :)).
Detaljna uputstva možeš na mail, a eventualni izbor motke prepusti meni ;))
fotografija.390vstan,
> Lenjingradu. Voleo bih da nas neko obavesti gde se proizvode
> ili su se proizvodili neki od modela.
Arsenal - Kijev (Kijev, Saljut/kopija Haselblada/ ;)
FED - Harkov (Fed/2/3/4/5, Mikron, ...)
Lomo - Lenjingrad (Smena, Sokol, Ljubitelj, Sputnjik, ..., kamere )
- Krasnogorsk (Mir, Zorki, Quartz, Horizont, Zenit, ..., kamere )
Belomo - Minsk (Vilija, Siluet, Orion, Zenit,...)
Jel dovoljno ;)
fotografija.391pifat,
Preporucujem Canon F1. Ima bar tri verzije istog, F1, F1 Lake Placid i F1NEW.
Druga je samo picnuta verzija za zimske OI u Lejk Plesidu 1980, jer je valjda
tada Canon bio sponzor. F1NEW je prepravljeni model iz ranih osamdesetih, i
dalje u osnovi mehanicka kamera, ali sa dodatnom elektronikom, posebnim
prizmama za automatizovanu ekspoziciju i jos kojesta. Kljucna prednos kamere je
u tome da i kada baterije odapnu, zatvarac i dalje radi na svim ekspozicijama,
od 1/2000 sekunde nadalje, sto je tada daleko bitnije od bilo cega drugog.
Prvobitni model je iz sredine sedamdesetih, ako se dobro secam (grrr, gde mi je
zaliha Amateur Phpotographera i Photography od pre petnaestak godina). Sto se
tice vrhunske izdrzljivosti, nema premca Nikonu F2 od titanijuma, njime su
ukucavani ekseri u zid, bez ogrebotine na kucistu. Uzgred, Vican Vicanovic i
dalje ljubomorno koristi F2A, sa hrpom ogrebotina na njemu.
Ne znam kako je sada sa nabavkom FD serije objektiva, ali to su bile dobre
sprave.
Igor
fotografija.392kum.djole,
+>> Preporucujem Canon F1. Ima bar tri verzije istog, F1, F1 Lake Placid i
Hvala :)
Podatke o F1 znamo od ranije, ZQ je pisao još po otvaranju teme v1.0 :)
fotografija.393djcorto,
>> Mora prvo malo sa papira, pa kad budem im'o godina kol'ko i
>> ti, onda cu iz glave ;)
Ama bre, dosta s tim godinama, stvarno cu da pomislim da sam mator !
Uostalom, bas sam u tvojim godinama i naucio strucnu terminologiju iz
katalog i casopisa ... hint : citaonice u Knez Mihailovoj ;)
fotografija.394djcorto,
>> Inace kopirani su mnogi aparati na primer Hasselblad 1000,
>> Minox itd.
Tj Kiev 80, za Minox ne znam. Pa i Zorki4 je kopija nekog starog Nikona.
Videh u Moskvi panoramski ruski aparat, ne secam se marke, ali je cena
oko 200 dolara, mracno za njih (Zenit je od 10-30) ali ako radi ... sto
da ne ? ;) Ne, nisam kupio, ali se razmisljam za sledeci put, ako ga
bude ...
fotografija.395djcorto,
>> Ako se secam, a pronaci cu u porukama iz grupe, nije mi tesko
>> ;) to je OM10 itd itd izgreban tamo gde treba itd itd.. za
>> XXX.....:)
Star tacno 13 godina, sada bez baterija, uredno upakovan stojiiiiiii
..... prodaje se bez objektiva, ali s manuelnim adapterom, sto znaci da
moze da se rad ili sa automatskom ekspozicijiom, ili s rucnim
podesavanjem.
Prodaja i dalje vazi, ali ako neko ima CD ROM, visak RAM memorije (16MB
nadalje ...) i slicno, dogovor je moguc.
fotografija.396vstan,
> Tj Kiev 80, za Minox ne znam. Pa i Zorki4 je kopija nekog
> starog Nikona.
Zorki-4 je kopija neke Leica-e, kao sto su i prvi Nikoni
bili kopije Contax-a, i to onog istog modela koji su rusi
kopirali u vidu Kijeva, onog nerefleksnog.
fotografija.397obrada,
> E, jesmo fosili .... ali tacno je, mehanika vlada, a ovo sto pisti
> cvrci kuva kafu cuva decu pere pegla i slicno ... to mi je kao foto
> aparat ??? Bljak. :)
A zato ti prodajes svoj OM-10 sa dodatkom za manuelnu ekspoziciju.
Dragan
fotografija.398kum.djole,
NIKON CAMERAS 2/2 - best SLR & underwater choice of photo excellence
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Printed in Japan, 1991
Nikon SLRs 2/2.......................Nikon F-401s
Nikon F-401s QD
Nikon F3
Nikon FM2
Nikon underwater camera..............Nikonos-V
Nikon F-401s / F-401s QD
----------------------------------------------
Totally Automatic SLR Quality
* Image Master Control integrates advanced camera and lens computers
for fully automatic control of all operations.
* Advanced AM 200, Nikon's newly developed autofocus optical module,
with 200 CCDs (Charge Coupled Devices) detects minute details - even
in dim candlelight.
* Multi-sensor metering works better for all lighting, including
difficult backlighting and scenes with the sun in the picture,
automatically.
* Bulit-in auto TTL (trough-the-lens) flash assures accurate
flash exposures.
* Balanced fill-flash assures correct exposure of main subject and
background - automatically !
* Dual Program auto exposure sets shutter speed and lens aperture for
optimum exposure according to lens focal lenght.
* Creative exposure options: aperture-priority auto, shutter-priority
auto, automatic exposure lock, and manual exposure.
* Automatic film operation, from loading to advance to rewind.
* Automatic film speed setting with DX-coded film of ISO 25-5000.
Specifications: - Exposure control Program auto, shutter-priority auto
and manual exposure modes.
shutter priority, aperture priority and manual.
- Shutter speeds Stepless speeds from 1/2000 to 1 sec.
on program auto and aperture-priority auto;
lithium niobate oscillator- controlled discrete speeds
from 1/2000 sec. to 1 sec. on shutter-priority auto
and manual; B
- Exposure metering Multi-sensor metering (in program,
shutter-priority and aperture-priority modes);
Centre-Weighted exposure measurement (in manual
exposure mode or when using the AE-L button in auto
exposure mode)
- Dimensions (W¨H¨D) 154 ¨ 102 ¨ 65.5 mm
- Weight (body) Approx. 650g (F-401s), 655g (F-401s QD).
Nikon F3 Series
--------------------------------
In a word, state-of-the-art
F3
* Responsive, accurate aperture-priority automatic exposure control;
quartz oscillator assures precise manual shutter speed timing from
8 to 1/2000 sec.
* Viewfinder with virtuality 100% picture coverage shows you the
exposure information you need at a glance.
* Complete interchangeability of 6 finders, 22 focusing screens
and camera backs including the MF-4 250-exposure Film Back,
the MF-14 Data Back, the MF-6B and the MF-17 250-exposure Data Back.
* Dedicated, direct, trough-the-lens (TTL) automatic flash
metering capatibility, with Nikon speedlights.
* Accepts the MD-4 Motor Drive which fires at up to six frames
per second
* Viewfinder exposure readout consists of easy-to-see Liquid Crystal
Display (LCD) of shutter speed, ADR (Aperture Direct Readout)
aperture number in use and flash ready-light.
F3HP
* Offers all the F3 advantages, and uses the DE-3 High-Eyepoint
Viewfinder which provides comfortable viewing whether you wear
eyeglasses or not, or even with your eye up to 25mm away from the
eyepiece.
F3/T
* Offers all the featurs of the F3HP in a tough body with a
titanium finish; one of the world's strongest metals, titanium
gives added protection to the camera's high-eyepoint viewfinder,
camera top and bottom, and the entire camera back.
Specifications:
Exposure control - Aperture priority automatic or manual.
Shutter speeds - Stepless 1/2000 to 8 sec. on auto; quartz-timed,
1/2000 to 1/8 sec. on manual; X (1/80 sec.), M60 (mechanical 1/60 sec.),
B (long exposure), and T (time exposure)
Exposure metering Centre-Weighted, TTL full-aperture metering;
EV1-18 at ASA/ISO 100 with f/1.4 lens.
- Dimensions (W¨H¨D) (body only) 148,5 ¨ 96,5 ¨ 65,5 mm (F3)
148,5 ¨ 101,5 ¨ 69 mm (F3HP, F3/T)
- Weight (body only) Approx. 715g (F3); 760g (F3HP); 740g (F3/T)
Nikon FM2
---------------------------------------
The traditionalist's choice
* Mechanically controlled aluminum alloy shutter curtains provide
top speed of 1/4000 sec. and peak flash sync speed of 1/250 sec.
* Full manual operation and mechanical control - the FM2 works
without batteries at all speeds.
* Ultra-wide film speed range of ASA/ISO 12 to 6400.
* Three bright clear matte interchangeable focusing screens allow
you to pinpoint-focus even in dim light.
* Sequential shooting of up to 3.2 frames per second with
MotorDrive MD-12
* Camera back interchangeable with MF-16 Data Back.
Specifications: - Exposure control Manual
- Shutter speeds Mechanical; 1/4000 to 1 sec., plus B
- Exposure metering Centre-Weighted, TTL full-aperture;
EV1-18 at ASA/ISO 100 with f/1.4 lens.
- Dimensions (W¨H¨D) (body only) 142,5 ¨ 90 ¨ 60 mm
- Weight (body only) Approx. 540g
NIKONOS - V
------------------------------------------------------------------
The only 35mm underwater camera with Auto, Manual and TTL flash
* Only underwater 35mm camera that does not require special
housing; works to a depth of 50m.
* Aperture-priority auto and manual exposure modes; plus "M90"
for mechanical backup shutter release of 1/90 sec. and "B" for bulb.
* Automatic TTL flash control capatibility enables error-free
underwater flash photography with optional Nikon SB-102 or SB-103
Speedlight.
* Synchro-sunlight or exposure compensation possible with SB-102 or
SB-103 for creating original exposures.
* Complete underwater system includes dedicated Nikon SB-102 TTL
Speedlight with target lighting flash and the Nikon SB-103 TTL
Speedlight, in addition to optical underwater viewfinders,
underwater frame finders, close-up outfits and Nikkor underwater/
land-use lenses; the SB-102 also enables TTL multi-flash
capatibility with another Sb-102 or SB-103 via Double Flash Bracket
and Double Sync Cord.
Specifications: - Exposure control Aperture priority auto, or manual
- Shutter speeds Stepless 1/1000 to 1/30 sec. on auto;
quartz-timed 1/1000 to 1/30 sec. on manual;
M90 (1/90 sec.) plus B
- Exposure metering Centre-Weighted, TTL light-intensity
feedback metering; EV8-19 at ASA/ISO 100 with f/2.8
lens (from 1/30 sec at f/2.8 to 1/1000 sec. at f/22)
- Dimensions (W¨H¨D) 146 ¨ 99 ¨ 58 mm
- Weight (body only) Approx. 695g
Nikon cameras - 2/2
Typed by Kum..
EF
fotografija.399zqusovac,
> NIKONOS - V
> ------------------------------------------------------------------
> The only 35mm underwater camera with Auto, Manual and TTL flash
Ovo sam imao prilike da drzim u ruci, ali na samo na suvom. Deluje
impresivno, ali cena je preko 5000 DEM samo za kameru sa standardnim
objektivom (18mm). Kad se tome doda kvalitetno osvetljenje i jos bar 2
objektiva, cena skace na ohoho preko 10000.
Ne verujem da se ovo ikome isplati osim ako neko bas ima para za bacanje.
Nikonos-IV, nerefleksni prethodnik, sada je nesto pojeftinio, a iz iskustva
ljudi koji se vise od mene bave podvodnom fotografijom znam da je sasvim
preporucljivo ovakve stvari kupiti polovne, jer vecina vlasnika nije
zaronila sa aparatom vise od 10 puta u zivotu.
Inace, mislim da je daleko isplativije ako vec posedujes 'suvi' aparat
kupiti za njeg kvalitetno podvodno kuciste umesto dupliranja troskova za
osnovne elemente. Najbojle volem ona svajcarske firme Hugy.
poz,
zq
fotografija.400djcorto,
>> A zato ti prodajes svoj OM-10 sa dodatkom za manuelnu
>> ekspoziciju.
Naravno ;) Ostaje mi manuelni, mehanicki OM 1n ;)
fotografija.401diag,
Majstori fotografije :)
Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za
CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model
mail ili 011/404586 Goran
ps. pomaže i adresa i tel. neke susedne zemlje.
fotografija.402kum.djole,
+>> Majstori fotografije :)
Prisutni na času ! :)
Govori predstavnik u odsustvu majstora, šegrt Đole :)
+>> Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za
+>> CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model
+>> ps. pomaže i adresa i tel. neke susedne zemlje.
Ako te interesuje neka konkretna informacija, obrati se (tjah, koleze..:))
Radetu Dinčiću na 138-359 (10-23h). On se vrlo efikasno bavi kupoprodajom,
posebno prodajom (kad treba da uvali nešto sumnjivog kvaliteta i porekla).
Ako te interesuju cene Canon objektiva u Grčkoj.. ako je to to, evo.
28-80 3.5-5.6 EF/AF Zoom...............105.000 drh.
35-105 4.5-5.6 EF/AF Zoom..............106.000
80-200 4.5-5.6 EF/AF Zoom..............110.000
I jedna adresa firme koja se redovno reklamira u listu "Fotografos":
Fotomarket - Fotoservice
MAGRIZOS
I. Dragumi 38, Thessaloniki 546 31
Tel.: 031/ 231-608 Fax: 031/ 284-012
Ako bude od pomoći, bude, ako ne, pitaj dalje pa da se mučimo :)
Pozdrav,
Kum..
fotografija.403diag,
Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za
CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model
mail ili 011/404586 Goran
ps. pomaže i adresa i tel. iz neke susedne zemlje, takođe i neki servis
za popravku istog poćto je čoveku ispao.
fotografija.404kum.djole,
Večeras u SC "Šumice" pod organizacijom Foto kluba "Šumice" održano je
zanimljivo predavanje o _Elektronskoj fotografiji_ potkrepljeno
demonstracijom procesa praktičnih mogućnosti elektronske fotografije.
Predavanje je učenicima Grafičke škole (foto smer), članovima foto kluba
i posetiocima izložbe fotografija održao Slobodan Vukadinović, iskusni
fotoreporter i prvi čovek predstavništva Nikona za Jugoslaviju.
Prenosim impresije. Ko me zna, shvatiće me, ko me ne zna, ništa nije
propustio.
Elektronska fotografija danas je novi fotografski pravac, takoreći
pravac skore budućnosti. Fotografija dobijena preko mokrog postupka
sve više gubi na polju efikasnosti i dugotrajnosti - kvalitet, način
izrade, faktor eksploatacije. Napredni Najdalji Istok izumeo je savšrenu
napravu namenjenu ekspanziji fotografske delatnosti - elektronsku spravu
koja u potpunosti potiskuje film, onu celuloidnu oslojenu traku kojom
dosad pravismo čuda.
Elektronska fotografija pojam je za sebe, pa kao takav mora se definisati
nekom novom spravom kojom ćemo u dogledno vreme imati prilike da parimo
oči - najnovija početna serija Nikon ES refleksnih kamera koje umesto filma
koriste, pazite sad, karticu od 42 ekrana. U prenesenom značenju, 42 puta
škljocnemo na karticu, inače svetlosno neosetljivu, ;) i putem displeja
našu fotografiju dobijemo na monitoru. Karakteristike tog svetskog čuda
predstavljenog početkom godine a najavljenog za maj mesec su osetljivost
kartice (nova terminologija?) od 100 do 6000 ASA (koja se, uzgred, ponaša
kao film, rastom osetljivosti slabi rezolucija slike) u modu od čak
1.300.000. piksela ! Sledeći serije profesionalaca F četvorke i auto-
samoslikajućih osamstokečeva, Nikonovci su stvorili kameru koja u senku
definitivno baca i Kodak i Canon bahanalije sa CeDe-ovima koje ipak nisu
zaživele po pretpostavci.. Inače, cena najnovijeg Nikonovog srculenca je
pišljivih 10.000 $. Al da nastavim ja. Iškljocasmo mi šta smo 'teli.
A šta će nam kamera ako nemamo rezultat njenog rada, fotografiju ?
Za tako nešto pobrinula se kablovska transmisija signala iz predmetne
kartice u printer nadrifamoznih moći, trostepenog (žuta-magenta-cijan)
farbanja polumasnog papira u roku od tek par minuta..
Studijska fotografija sada izgleda mnogo drugačije.
Pred nama je jedna CCD šesnaestmilimetarska video kamera na koju smo prikačili
Nikon (ma bilo koji) objektiv od 35mm, jednog čipa bez automatizovanog
ujednačavanja boja jačine 1/2 cola, i rezolucije 410.000 piksela (u slobodnom
prevodu, oko 3 i po puta manja rezolucija od SLR Nikon ES kamere).
Komandujući printerom povezanim IN/OUT sa računarom, monitorom, šporetom,
veš mašinom.. na ekranu (iliti monitoru) dobijamo naš lik, ili šta već,
tek lik onoga što se ispred kamere nalazi. Uoštravamo kao na običnoj
fotografskoj kameri, kadriramo i remote controlerom "zamrznemo" sliku.
Naravno, da bi efekat bio što bolji, pobrinulo se četvorostepeno
kvadriranje i zamrzavanje - možemo željeni akt da odslikamo u 4 poze,
povećamo ili smanjimo blendu, promenimo ga nekim drugim..
Onda, možemo da se raznoliko iživljavamo i izražavamo svoje ideje.
Nekog, uz pomoć Adobe Photoshopa možemo da skratimo za glavu, nekog za nos,
nekom uz pomoć printera da dopišemo pored uvca tridesetak najiskrenijih reči.
Ukratko, ako imamo sve, možemo sve. Ako nemamo sve, možemo mnogo.
Ako nemamo ništa - možemo da se slikamo samo prevaziđenim celuloidnim filmom.
Šta bi ? Jesmo podesili šta oćemo da printamo ? Jesmo ? Ok.
Na posletku, štampamo. Dok vredni i svemoćni Mitsubishi trokolorni printer
vredno štekće, ekran monitora (iliti televizora) nam slikovito opisuje
šta se u printeru dešava - štampanje žute, magente i cijan boje.
Posao je gotov, fotka izlazi u neuobičajenom izdanju i deluje veoma
impresivno.
Dobro, malo smo je više zažutili. Ništa zato. Mitsubishi printer predviđen
je da, osim svega i svačega, eliminiše dominaciju jedne boje i izjednači
sve tonove (kada to već kamera, tj. čip od pola cola ne može :( ).
Pošto smo sve to ispodešavali, možemo mirne duše da se printamo dok nam
ne nestane repromaterijala. A repromaterijal, je naravno, skup.
Za 50 komada 10x15 formata treba izdvojiti ni manje ni više nego 100 DM.
Celokupna oprema za ponašanje sa elektronskom fotografijom, najmodernijim,
najbržim i najkvalitetnijim fotografskim procesom, košta samo 70.000 $
Dakle, računar, printer, trokolorni čip, Nikon ES, monitor (iliti ekranče),
razni kvazi-kablovi i dodaci.. Ukratko, lepo i korisno za svaku domaćicu.
I kako pobogu da se ne bavimo elektronskom fotografijom ?
Bre, mogu pare da se namlate. Za uloženih samo 7.000 DM za taj Micubuši
printer, te monitore i ekrane i onu kamericu možemo da se slikujemo
i bez filma, i bez razvijača, a opet sve možemo i da podeksponiramo,
i da toniramo, možemo i da budžimo kontrast dok ne pocrni..
Elektronska fotografija je budućnost i moramo je dočekati spremni.
Puške, hoću reći, mehaniku u ruke, i udri.
Đorđe Karan
fotografija.405diag,
> Kum..
Hvala za odgovor.
Model CANONa je EOS 650.
Objektiv 35-105
žoveku je ispao objektiv a kako je sve automatizovano izgleda da
se nešto otkačilo. Pošto je objektiv pao na mekšu površinu valjda nije skroz
skenjan pa postoje indicije da se da opraviti.
Treba nam neki servis koji to može da opravi. Kupovina je ostavljena
za kraj pošto je to ipak skupa igračka.
Znači neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo šta.
Thx unapred
fotografija.406kum.djole,
+>> Model CANONa je EOS 650.
+>> Objektiv 35-105
Nov EOS650 u Grčkoj košta oko 80.000 drahmi.
35-105 4.5-5.6 EF/AF Zoom.............106.000 drahmi
35-105 4.5-5.6 EF/AF, USM Zoom........115.000 drahmi
Protivvrednost Drh:DM je 160:1
+>> Treba nam neki servis koji to može da opravi. Kupovina je ostavljena
+>> za kraj pošto je to ipak skupa igračka.
+>> Znači neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo šta.
Tjah, slabo da možemo ovde biti od koristi. Da je Nikon u pitanju,
uputio bih te na predstavništvo Nikona i pomenutog Slobodana Vukadinovića
(da dere, dere, što jes jes). Ako ćemo po servisima, onda potežemo
Radomira Velimirovića - Raju kao suvog genija, ako nije promenio mesto
delovanja onda - Palmotićeva 10, 343-052, a ako jeste, onda je valjda kući
i dalje na 401-015. U suprotnom, probaj da se raspitaš na 766-733 - Miki,
takođe serviser. Možda te i on nekud uputi.. :)
Eto :)
fotografija.407obrada,
Video sam kada sam prolazio trolom na pocetku Vojislava Ilica neku radnjicu
na ispred koje pise PHOTO SHOP.
Zna li neko da li oni mozda prodaju foto materijal (pored c/b filmova i
foto papir) ili mozda samo prave slike.
Bilo bi dobro (ako je ono sto sam ja mislio) i da neko zna telefon.
Dragan
fotografija.408diag,
> Eto :)
>
Hvala na opširnim odgovorima.
pz Goran
fotografija.409djcorto,
>> CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tacan model
Videh danas jedan u nekom komisionu u Novom Sadu, blizu pijace, na putu
ka Apolo centru .
fotografija.410djcorto,
>> Znaci neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo sta.
Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj .... malo iznad
raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara.
fotografija.411vstan,
> Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj .... malo
> iznad raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara.
Ako je neko u komsiluku mogao bi da proveri. Jesenas sam prolazio
i prodavacica iz susedne radnje rece da ga je lakse naci u obliznjoj
kafani. Steta ako je tako.
Na vratima bila cedulja nekog ocajnika sa porukukom "Rajo hitno se javi
na tel. ...".
fotografija.412mnikolic,
> Video sam kada sam prolazio trolom na pocetku Vojislava Ilica neku radnjicu
> na ispred koje pise PHOTO SHOP.
Telefon bi trebalo da im bude 414-094 ali bojim se da nemaju ništa pametno
u radnji; bar nisu imali letos kada sam zadnji put zavirio kod njih.
m.
fotografija.413mladenp,
> Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj ....
> malo iznad raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara.
Raja već mesecima "renovira" radnju. Svako malo povirim
unutra i ne primećujem promene. Otvaranje je bilo predviđeno
za januar ali...
Jel' ulica Lole Ribara promenila ime? Nisam čuo.
fotografija.414kum.djole,
+>> Telefon bi trebalo da im bude 414-094 ali bojim se da nemaju ništa
+>> pametno u radnji; bar nisu imali letos kada sam zadnji put zavirio kod
----------------
Heh, pa ovo je prevršilo svaku meru ;(
Nema filmova na tezgama, samo u prodavaonama. U prodavaonama je
brate, mnogo skup - od 18 do 40 dinara. Interesantno je da jedan
Kodak GOLD color 36exp. košta koliko i jedan FOMAPAN b/w 36exp.
Dakle, uzeo pet filmova ili uzeo polovan XP, isto ti se 'vata.
Sutra odoh u "Jadran" da predam jedan film i da me strefi šlog.
Ako mi ne daju film nazad, ima puč da organizujem na sred Terazija.
fotografija.415vstan,
U grupi smo malo diskutovali o ruskoj kopiji Nikon-a,
i Nikor-a. Evo malo detaljnijeg opisa kako to izgleda
(preuzeto iz malih oglasa, beointernetskih) :
........ sledeŠe objektive za Nikon (AI) fotoaparate:
* Kaleinar-3N 2.8/100 filter 52 mm ugraena zonen blenda
* Mir-3N 2.0/35 filter 58 mm
Oba su ukrajinske (bivÜe sovjetske) proizvodnje (Kijevska fabrika).
Imaju tvrde plastiŔne kutije (providna plastika odozgo, bajonet
odozdo, sliŔno odgovarajuŠim Nikonovim kutijama). Proizvedeni su
1992. godine i potpuno su novi. Na prstenu za blendu imaju izgravirana
dva reda brojeva tako da se brojevi mogu videti kroz Aperture Direct
Read-out Window na Nikon fotoaparatima (odgovara AI modelima, nema
×ljeb za vezivanje sa svetlomerom starih MI modela, kao Üto su stari
modeli Nikona F2, Nikkormati, Nikon F i sliŔno). Odgovara modelima
Nikon F2AS, FM, FE, FM2, FE2, FA, FG, FG20, EM, a rade i na svim
Autofocus Nikonima (uz manuelno uoÜtravanje).
fotografija.416peri,
trebam razviti 3-4 kolor filma i uraditi neke dodatne kopije. U Foto JADRAN na
Terazijama sam platio 1.- din po slici (36 snimaka) + 10 din. razvijanje + nov
film. Posto necu novi film, cuo sam da se slike mogu raditi i ispod dinara. Ima
li neko neku preporuku, u vezi toga. Hvala.
slobodan.
HHKHHH
Zaoboravio sam jos nesto. Prijatelj mi je dobio fotoaparata koji umesto filma
koristi disk. U Loznici ne moze da nadje te diskove, a niko ih i ne razvija
tamo. Mogu li se naci kod nas i kakav je odnos u ceni naspram obicnog kolor
filma 36 snimaka, te da li se to cudo moze razviti u Beogradu. Thanks.
fotografija.417kum.djole,
+>> trebam razviti 3-4 kolor filma i uraditi neke dodatne kopije. U Foto
+>> JADRAN na Terazijama sam platio 1.- din po slici (36 snimaka) + 10 din.
+>> razvijanje + nov film. Posto necu novi film, cuo sam da se slike mogu
+>> raditi i ispod dinara. Ima li neko neku preporuku, u vezi toga. Hvala.
Foto Boban u ulici Vojislava Ilića radi fotografije po 0.55 din,
što je najverovatnije i najjeftinija usluga u gradu (iako je daleko od
najkvalitetnije). Nije međutim ni Foto Jadran na nekadašnjem renomeu..
Ukoliko se budeš odlučio na izradu kod "Bobana" najbolje je da filmove
prvo razviješ u Jadranu, koji iole razvija po naznačenom procesu..
Postoje izvesni tezgaroši koji preuzimaju negativ i ručno rade fotografije
po ceni od 0.70 din..
Kolega MNikolić će, nadam se, ako bude zadovoljan rezultatima rada
radnjice Foto Urošević, objaviti i adresu iste.. :)
fotografija.418bjevdjic,
(POLITIKA, petak 14. april)
FOTOGRAFIJE KOJE SU OBELEčILE 1994.
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
U domu Studentski grad na Novom Beogradu u toku je izložba
fotografije "Oni su obeležili 1994", koju je organizovao
foto kino klub "Novi Beograd" i koja predstavlja izbor radova
nagrađenih na domaćim izložbama, te izlaganih i nagrađivanih
na međunarodnim izložbama. Autori ovog kluba imaju u prošloj
godini 73 fotografije nagrađene na izložbama kod nas i 36
fotografija na međunarodnim izložbama od kojih je pet nagrađeno.
Na ovoj izložbi su predstavljene 63 fotografije 24 autora, a
biće otvorena do 20. aprila.
K. R.
fotografija.419kum.djole,
Foto klub "Šumice" 13.04.1995
-------------------------------------------------------------------------
Predavanje "TURISTIžKA FOTOGRAFIJA"
Branislav Strugar
Bila je, pre svega, izuzetna čast i prilika saslušati jednog pravog
majstora ovog posla koji me je za razliku od prošlonedeljnih elektro
- revolucionarnih naprava zaista impresionirao, što izlaganjem, što
rečima neobjašnjivim fotografskim umećem. Ono što sam sa predavanja
o turističkoj fotografiji poneo nisu bile samo vredno i hitro
ispisivane beleške, već i utisak da je naš predavač i domaćin nešto
više od samog fotografa, stručnjaka, znalca, umetnika.
Ako bismo rekli da Dragan Tanasijević izgleda kao taksista,
Aleksandar Dolgij kao doktor nauka, Miša Trninić kao drvoseča,
onda bi Branislav Strugar sigurno bio veseli sladoledžija koji
sa svojom putujućom poslastičarnicom obilazi ceo svet i u potpunosti
mu se predaje uživajući u blagodetima prirode.
Posetioci njegove skorašnje izložbe "Lepota zemlje" koja je po
slobodnoj proceni u stvari i deo realizacije turističke fotografije,
u to su se i sami mogli uveriti.
Baveći se turističkom fotografijom, Branislav Strugar se neretko
ponaša i kao sam turista - marljivo fotografišući krajolike i
panorame ma gde boravio. Kako sam kaže, njegovo fotografisanje
uglavnom deluje neobavezno - gotovo da se nije desilo da bilo
letovanje ili zimovanje sa porodicom protekne bez obaveznog
fotografisanja predela i traganja za nesvakidašnjim.
Ono što ga definitivno svrstava ispred svih profesionalaca koji
se bave snimanjem u turističke svrhe je izuzetna pedantnost u
vođenju svog fonda slajdova - Branislav Strugar spremno izlazi u
susret naručiocu, kao fotograf i kao realizator ispred svog studija.
Kompletna profesionalna usluga na natprosečnom nivou.
O samoj potrebi da se kroz turističke publikacije prikažu one
najosnovnije karakteristike nekog mesta, predela ili kulturno -
istorijskog objekta ne treba posebno govoriti. Plakati, prospekti,
kalendari, monografije manastira, knjige i vodiči umnogome potpomažu
razvoj i napredak našeg turizma te u komercijalnom smislu predstavljaju
veoma važan aspekt samog turističkog privređivanja.
Da bi međutim, neki proizvod delovao što ubedljivije i privukao
što više ljudi, on mora da zadovoljava osnovna načela same
realizacije i postprodukcije. Zadržaću se na onome što je Branislav
Strugar istakao kao najvažnije - kvalitetno i pravilno snimanje.
Branislav Strugar po svemu sudeći ne robuje novosavremenim fotografskim
napravama koje samo što ne počnu da kuvaju kafu, peglaju, čuvaju decu..
žekajući dan kada će neistomišljenici zaluđeni elektronikom pozdraviti
samohodajućeg Nikona koji sam ide po svetu i fotografiše (a fotograf ga
samo pošalje), saslušali smo kojom opremom i materijalima raspolaže
i radi Branislav Strugar baveći se konkretno turističkom fotografijom.
Pre svega, lajka format - kao daleko pristupačniji, brži i prilagođeniji
efikasnom terenskom fotografisanju, Leicaflex sa spot merenjem svetla
i nekoliko objektiva, od širokougaonih do teleobjektiva žižne daljine
od 90 i 210mm. Za statične aktove, planirane postere ekstremnih veličina
najidealniji je 6x6 kroz neprevaziđeni Hasselblad i 40, 80 i 250mm
objektive. Od filmova koje najčešće koristi Strugar je naveo samo dva
- Kodak i Fuji, iz prostog razloga što oba daju izvrsne rezultate,
a opet različite sa specifičnom primenom u praksi. Dok Kodak daje
hladne boje odgovarajuće fotografisanju snežnog pokrivača, vejavice,
kiše ili nečeg sličnog, Fuji daje dosta toplije tonove primerene
snimanju šume, buđenja prirode, snimanju u senci itd.
Motivi koje Branislav Strugar traži u turističkoj fotografiji moraju
biti taman toliko jednostavni a opet ne prazni, neuobičajeni ali ne
i nesvakidašnji. Fotograf, uslovno rečeno, posmatra okom turiste,
beleži ono najupečatljivije i trudi se da na sve moguće načine
izbegne negativne utiske terena koji snima, jer onda teško da će
išta biti i od rezultata i od samog turizma. Sve se to postiže
pravilnim odabiranjem vremena, mesta, doba dana, ugla snimanja
i drugih relativnih uslova koji se gotovo sami nameću u radu.
Treba se svakako truditi da ono što snimamo turisti bude dopadljivo
ali ne i suviše poznato. Kada biramo ugao snimanja, očekujmo da
najubedljiviji rezultat postignemo sa mesta na kome se turista
verovatno neće naći da bi to video svojim očima, pa mu se upravo
iz tog razloga čitav prikaz posebno svidi. To može biti neki
strmi planinski vrh na koji se turista ipak nikad ne bi popeo
(dok je fotografu dobar snimak preči od sopstvenog života :))
ali bi u pogledu s njega itekako uživao. Posebni efekti postižu
se snimanjem iz vazduha, gde je najizraženija bogata panorama -
uz mnogo veštine i malo sreće moguće je ukomponovati više detalja
u samu sliku kako bi doživljaj turiste bio što potpuniji.
Snimanje iz vazduha sa sobom podrazumeva i mnogo problema
(osim što ponekad podrazumeva visok pritisak i aritmiju..).
Samo snimanje je prilično dugotrajan proces jer fotograf,
ma koliko se trudio da ostvari sve uslove za dobar rezultat nema
kontrolu koju bi imao fotografišući na zemlji - udari vazdušnih
struja, osvetljenost predela (koja iz vazduha daleko više varira)
zbog koje su najčešće moguće greške krajnje i ključne, promena
položaja letelice, premeravanje svetla iz svih uglova.. sve to
podrazumeva izrazitu opreznost i istrajnost u radu kako bi
dobijena fotografija delovala što impresivnije i prirodnije.
Olakšica bi u svakom slučaju mogla biti, pre svega, poznavanje
terena i stvaranje vizije, iako je ona ponekad dijametralno
suprotna od one koja nas na nebu zaista očekuje.
Ono što je za svakog fotografa važno je da ne komplikuje svoj
snimak i da ga pre fotografisanja dobro osmisli. Biranjem željenog
vremena, ugla, opreme, materijala.. postižu se raznoliki efekti
koje ne bi bilo loše snimiti u više izdanja i kasnije se za jedan
od njih i opredeliti. Kao generalni savet Branislava Strugara može
da posluži i primer fotografisanja istog akta nekoliko puta pri
različitim vremenskim uslovima i eventualno različitim uglom snimanja.
Kao rezultat dobijamo nekoliko istih, ali taman toliko različitih
aktova da bi se samostalno upustili u maštanje s ciljem da prodremo
u misao i raspoloženje fotografa prilikom osmišljavanja kompozicije.
Dobra turistička fotografija iziskuje i dobrog realizatora -
štampariju koja neće umanjiti postignutu vrednost; naručioca
kod koga se neće javiti neodlučnost i težnja za sukobljavanjem
estetskih osećaja; i potom, samog fotografa koji će svoj rad
usmeriti u onom pravcu koji uvek može biti dovoljno profitabilan
i u materijalnom i u duhovnom smislu. Kvalitetnim i predanim radom
u oblasti turističke fotografije može se mnogo postići - počev od
amaterskog snimanja za sopstvenu kolekciju, do budućeg finalnog
izazova koji znači potvrđivanje velikog imena i dela.
Branislav Strugar objasnio je turističku fotografiju na najlepši
mogući način - pričajući o svojim iskustvima, doživljajima,
zakonitostima koje u ovom poslu vladaju. Pažljivo ga slušajući,
stekli smo utisak da Branislav Strugar odavno više nije medij
koji ljudima prenosi daljinu novih vidika, već svemoćni livac
prozora kroz koji posmatramo ovaj predivan svet.
Đorđe Karan