EXTRA.7

12 Oct 1994 - 19 Apr 1995

Topics

  1. automobili (261)
  2. avioni (185)
  3. hi.fi (186)
  4. tv (189)
  5. biznis (301)
  6. sf (278)
  7. zvezde (149)
  8. misterije (441)
  9. sport (878)
  10. etf (56)
  11. mg (18)
  12. yucca (425)
  13. cadua (78)
  14. razno (1071)
  15. oruzje (65)
  16. fotografija (419)

Messages - fotografija

fotografija.1 darone,
Uja! Prvi sam! p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za ovu godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan.
fotografija.2 kum.djole,
Uja ! Drugi sam ! :) Hvala ti Bože.. i ovima ispod tebe :) Kum.. //A mislio sam da neću dočekati :))//
fotografija.3 bjevdjic,
Treci sam !! :) Isplatilo se ... :)
fotografija.4 kum.djole,
+>> 15 W, sa manjim grlom. Najbolje one za šivaću mašinu. Ne znam da li +>> negde ima 15W sa normalnim. Nađe se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranžadu ali mi nešto sumnjivo svetli :) No, sudeći po tome da sam bio jako oduševljen kad mi je prilikom prošle seanse ispao filter sa fenjera, oranžada će uskoro zasvetleti...O:) Kum..
fotografija.5 kum.djole,
+>> Mađarska je nekad bila puna toga. Sad više i ne možeš da nađeš zglavan +>> dućan, po foto radnjama prodaju kojekakve igračke i drangulije a fotke +>> svi daju da se štancuju na makine. Bljak :( A ja se još pitam gde čika Nikoliš nabavlja materijal :( Mesta za nabavku materijala u nas svela su se na prodavnice YU Prometa, lično angažovanje Radeta Dinčića i tezgare.. :( Postoji li valjano objašnjenje zašto Jugoslavija nema razvijenu foto-industriju ? :)) Kum..
fotografija.6 kum.djole,
+>> p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za ovu +>> godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan. Za naše prilike, časopis je dosta dobar, ali je za naše prilike dosta dobro i skup :)) U Grčkoj na primer, postoji više fotografskih časopisa a najbolji je svakako 'Fotografos' (800drx) na 130 strana punog kolora i glatkog papira - daleko bolje,kvalitetnije i ohoho opširnije od L'Impossible-a. Sad, za istu cenu u Grčkoj se može naći mnogo kvalitetniji časopis - da li to znači da ovaj naš pravdamo sa 'eh,mi još učimo' ili... ? Kum..
fotografija.7 dr.grba,
Bravo majstori! A sad tišina do popune konferencije, pa onda gašenje teme, pa onda rasprava u EXTRA.8:razno (:O
fotografija.8 dcolak,
│ Postoji li valjano objašnjenje zašto Jugoslavija nema razvijenu │ foto-industriju ? :)) Ima li Jugoslavija i jednu razvijenu industriju? :)) Sledge DAMMIR!
fotografija.9 bjevdjic,
Tekstovi o fotografiji koji su bili u temi RAZNO sada su prebačeni ovde, gde im je i mesto, dok u temi RAZNO više ne postoje (izbrisani su) !!
fotografija.10 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA 2. POSTUPAK PRI RAZVIJANJU
fotografija.11 bjevdjic,
OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Dijapozitivi i negativi zahtevaju istu opremu za razvijanje boje. Razlikuju se samo rastopine za ta dva procesa. Ako sami razvijate crno-bele filmove, treba ce vam samo odgovarajuce hemikalije za razvijanje filmova u boji. HEMIKALIJE ZA RAZVIJANJE FILMOVA U BOJI Neophodno je da kupite hemikalije koje se podudaraju s vrstom vaseg filma. Kodak E6 hemikalije, na primer, mogu se koristiti samo sa E6 filmom. Fuji ne proizvodi svoje sopstvene hemikalije za razvijanje Fujicroma; ti se filmovi mogu razvijati Kodakovim hemikalijama. Fuji R100 razvija se sa E4, a Fuji 100RD sa E6, na primer. Agfa proizvodi svoje sopstvene hemikalije za citavo podrucje svojih filmova. Hemikalije za razvijanje filmova u boji mozete kupiti u rastopini ili u obliku praska. Ako ih kupujete kao prasak, izmesajte ih u cistim posudama, nejbolje bi bilo nekoliko sati ranije, tako da se nerastopljene cestice istaloze i izdvoje. Ako ih drzite u posudama bez pristupa vazduha, rastopine ce imati vek trajanja oko nedelju dana. "Harmonika" boce omogucuju da izbacite vazduh (koji ubrzava oksidaciju rastopine) i produzite vek trajanja na oko dve nedelje. Neke hemikalije za razvijanje filmova u boji mogu se vise puta upotrebiti. Da biste to ustanovili, morate pazljivo prouciti upustvo proizvodjaca. Hemikalije za razvijanje su otrovne, pa ih morate drzati izvan domasaja dece i, prilikom rukovanja njima, uvek nositi gumene rukavice. OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA U BOJI Osnovna oprema za razvijanje filmova u boji: duboka plasticna zdela, merne posude, stapic, hemikalije i odgovarajuce boce, levak, termometar, signalni sat faze razvijanja, stipaljka sa sundjerastom gumom, stipaljka za film, makaze, gumena cev, vodeni filter i gumene rukavice. Ako koristite posudu za razvijanje, mozete raditi bez tamne komore - u tami morate samo umetnuti eksponirani film u posudu. To mozete uciniti pod tkaninom koja ne propusta svetlo ili u torbi za menjanje. Kada se jednom film nadje u posudi, rastopine se mogu ulivati bez straha od osvetljivanja. Temperatura svake rastopine i vreme njenog delovanja unutar posude veoma su vazni za dobre rezultate boje. Morate tacno slediti upustvo proizvodjaca u vezi vremena i temperature. Citavo vreme veoma pazljivo rukujte filmom, hvatajuci ga samo na rubovima. Mernih posuda ce vam trebati onoliko koliko ima rastopina - pre pocetka izmerite sve kolicine rastopina posebnim mernim posudama. One bi trebale stajati temperiranoj vodi, da bi rastopine zadrzale zeljenu temperaturu. Pre upotrebe rastopine proverite njenu temperaturu i, ako je potrebno, dodajte toplu ili hladnu vodu kupki. Tek kada rastopina dostigne odredjenu temperaturu, mozete uliti u posudu za razvijanje. Za fazu ispiranja mozete koristiti gumenu cev spojenu na slavinu s vodom; na nju mozete pricvrstiti i filter za uklanjanje necistoca iz vode. Nakon ispiranja i stabilizacije izvadite film iz posude drzeci ga za rubove i obesite da se susi. Koristite posebno za tu svrhu napravljene stipaljke. Tecnost s povrsine mozete ukloniti prevlaceci film sundjerom sa svake strane.
fotografija.12 bjevdjic,
POSTUPAK PRI RAZVIJANJU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Dok ne umetnete film u posudu za razvijanje, morate raditi u potpunom mraku. Pomocu nekoliko komada neupotrebljivog filma vezbajte vadjenje filma iz kasete i umetanje na kalem posude za razvijanje, sve dok to ne uspete uraditi zatvorenih ociju. Najvazniju su faktori za postizanje dobrih rezultata povremeno okretanje kalema u posudi, tacna kontrola temperature rastopina, merenje vremena obrade, te pazljivo rukovanje filmom. Proverite da li je temperatura rastopine tacno 38 stepeni, pre nego sto je ulijete u posudu za razvijanje. Zatim ukljucite signalni sat i okrecite kalem ili tresite posudu onako kako je preporucio proizvodjac. Izmedju pojedinih faza razvijanja drzite posudu s filmom u vodenoj kupki. Rastopine i vremena za C41 negativ i E6 razvijanje su: DIJAPOZITIV FILM NEGATIV FILM ---------------------------- -------------------------------- RASTOPINA VREME RASTOPINA VREME ---------------------------- -------------------------------- Crno-beli razvijac 7 min Razvijac boje 3 min i 15 sek ---------------------------- -------------------------------- Ispiranje 2 min Izbledjivac 4 min i 20 sek ---------------------------- -------------------------------- Preobrazajna kupka 2 min Ispiranje 1 min i 05 sek ---------------------------- -------------------------------- Razvijac za boje 6 min Fiksir 4 min i 20 sek ---------------------------- -------------------------------- Prekidac 2 min Stabilizator 1 min i 05 sek ---------------------------- -------------------------------- Izbledjivac 7 min ---------------------------- Fiksir 4 min ---------------------------- Ispiranje 6 min ---------------------------- Stabilizator 1 min ---------------------------- E6 I C41 REDOSLED RAZVIJANJA Dve tabele, GORE, pokazuju preporucene temperature, redosled rastopina i vreme delovanja svakog za E6 dijapozitiv i C41 negativ filmove. Dijapozitiv filmove treba razvijati duze od negativ filmova i s vise faza, jer se slika mora preokrenuti. Temperatura svake rastopine mora biti sto bliza 38 stepeni. Vaznost temperatura nije jednaka kod svih rastopina - najvaznija je temperatura prvog razvijaca - cak i promena od 0.4 stepena moze uticati na rezultat.
fotografija.13 bjevdjic,
1. VADJENJE FILMA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ 35 mm film u kaseti U potpunom mraku upotrebite otvarac za boce kako biste pokidali jedan kraj kasete i umesto njega postavite kalem. Dobro namestite prvu cetvrtinu filma. 120 smotani film U potpunoj tami odvojte nekoliko centimetara filma od zastitnog papira pre nego sto pocnete odvijati film. 110 film u kaseti U potpunom mraku prelomite kasetu na pola, izvadite film i odvojte pocetni deo od zastitnog papira. 2. RAZVIJANJE FILMA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Kada film umetnete u posudu za razvijanje, mozete raditi na sobnom osvetljenju. Postavite posudu u vodenu kupku na 38 stepeni. U posebne merne posude ulijte potrebnu kolicinu svake rastopine i takodje ih uronite u kupku. Promesajte rastopine stapicem i stalno proveravajte njihove temperature tokom razvijanja, a ako je potrebno, dodajte kupki toplu ili hladnu vodu. Vreme, temperatura i broj rastopina mogu se razlikovati kod pojedinih postupaka. Ali postupak morate tacno primeniti na svku rastopinu. UPOTREBA RASTOPINE 1. Ulite rastopinupravilne temperature u posudu za razvijanje. Odmah ukljucite merac vremena. 2. Tresite i okrecite posudu prema upustvu proizvodjaca da biste otklonili vazdusne mehurice i osigurali jednolicno delovanje rastopine na citav film. 3. Postavite posudu u vodenu kupku izmdju razdoblja tresnje i proveravajtetemperaturu vode. 4. Oko deset sekundi pre kraja odredjenog vremene izlijte rastopinu nazad u mernu posudu i ostavite posudu za razvijanje da se potpuno iscedi za preostalo vreme. 3. ISPIRANJE I SUSENJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ISPIRANJE Sklonite poklopac posude za razvijanje, postavite vrh gumene cevi u kalem i pustite vodu (na oko 38 stepeni) da stalno tece odredjeno vreme. SUSENJE Izvadite film iz posude za razvijanje prihvatajuci njegov kraj stipaljkom i pazljivo ga odvijte dodirujuci samo rubove. Pricvrstite drugu stipaljku na dno filma kako bi se nategnuo. Sundjerastom stipaljkom predjite preko filma da biste otklonili suvisnu tecnost. (Pazite da pri tom ne ostavite ogrebotine na filmu.) Obesite film da se susi u toplom prostoru bez prasine. CUVANJE FILMOVA Kada se film osusi, morate ga odmah staviti u kutiju ili vrecicu kako biste ga zastitili od prasine i ogrebotina. Citavo vreme film smete drzati samo za rubove. Negative mozete stavljati u posebne futrole. One mogu sadrzavati po sest formata 35 mm filma u svakoj. Dijapozitivi se mogu izrezati na pojedine formate i umetati u okvire.
fotografija.14 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST 2. BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA
fotografija.15 bjevdjic,
OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Emulzija filma sastoji se od srebrnih soli (halogenida) sadrzanih u zelatinu. Kada film izlozite svetlu, potreban je samo delic sekunde da bi ono delovalo na bele kristale halogenida i stvorilo prikrivenu sliku. Sto su veci delici halogenida rasprseni u emulziji, to ce film brze reagovati na svetlo: to je "osetljivost" filma. Slabo osetljivi film ima tanak, jednolicno rasporedjen sloj sitnih kristala srebro-halogenida; veoma osetljiv film ima koncentraciju vecih kristala. Hemijsko razvijanja pretvara osetljive halogenide u crno metalno srebro i motiv crnih delica stvori fotografsku sliku na nacin na koji se i tapiserija pravi od sitnih, posebnih cvorova. To je zrnatost filma. Sto je film jace osetljiv, grublje je i naglasenije zrno. Molekuli boja, povezane s halogenidima, formiraju se upravo proporcionalno s velicinom zrna. Zrno je veoma sitno kod svih osetljivosti filmova u boji, jer krupno zrno smanjuje zasicenost boja i daje slabiju ostrinu. Na drugoj strani, osetljiviji filmovi mogu proizvesti neke vrlo zanimljive zrnaste rezultate s obzirom na velicinu zrna kada je osetljivost povecana i film prerazvijen. ZRNO NA FILMU ZA FOTOGRAFIJE Ako pogledamo uobicajeni format vecine fotografija iz 35 mm filma, povecanje moze proizvesti vidljivu zrnatost, cak i kod najosetljivijih filmova. Da biste videli zrno, morate napraviti veoma veliko povecanje. Fotografije cesce pokazuju slabu zasicenost boja od dijapozitiva. ZRNO NA FILMU ZA DIJAPOZITIVE Iako se dijapozitivi projektuju, i u tom se slucaju objekt znatno povecava, zrno se veoma tesko zapaza, osim kod najosetljivijih filmova. Zrno u emulziji filma za dijapozitive retko utice na kontrast boja i ostrinu, osim ako ne povecavate osetljivost filma.
fotografija.16 bjevdjic,
BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Iako podrucje osetljivosti malo varira kod filmova u boji, vas izbor osetljivosti filma zavisi od pojedinih uslova objekta i osvetljenja, pa o kvalitetu zrna koju zelite na gotovoj slici. Koju vrstu objekta zelite fotografisati? Hoce li svetlo biti jako, rasprseno ili vrlo ograniceno? Hocete li snimati pokret ili postavljeni portret? Neki su filmovi pogodni za razne objekte i uslove. Srednje osetljivi filmovi, osetljivosti od 64-125 ASA, daju zadovoljavajucu boju unutar prosecnih uslova osvetljenja. Velicina zrna je minimalna, a dobra ostrina se postize u vecini slucajeva. Za veoma ostre slike, bez vidljivog zrna, snimljene na prosecnom ili jakom svetlu, mozete odabrati film slabe osetljivosti, recimo 25-64 ASA. U manje povoljnim uslovima, kada je svetlo ograniceno, bice vam potreban film velike osetljivosti. Na primer, ultra osetljivi film, 400 ASA (mozda i povecane osetljivosti) pomoci ce vam da nadoknadite slabo svetlo, a narocito je koristan ako je potrebno koristiti velike brzine zatvaraca za hvatanje pokreta. OSETLJIVI FILMOVI Osetljivi filmovi u boji (200-400 ASA) pogodni su za mnoge vrste fotografija, jer njihova osetljivost na svetlo znaci da uvek mozete odabrati veliku brzinu zatvaraca, ako to zelite. To pomaze izbegavanju pomeranja foto-aparata. Takodje mozete koristiti i manje otvore da biste dobili vecu dubinu polja. Medjutim, na vrlo jakom svetlu osetljivi filmovi mogu biti i previse osetljivi, prisiljavajuci vas da smanjite otvor i upotrebite veliku brzinu zatvaraca i u slucajevima kada bi vasem objektu bolje pristajala manja brzina zatvaraca ili veci otvor. Imajte na umu da osetljivi filmovi mogu biti nepogodni za upotrebu u nekim starijim 110 i 126 foto-aparatima - oni su mozda konstruisani tako da daju bolje rezultate sa slabije ili srednje osetljivim fimovima. Modeli Canona, Fujice, Kodaka, Minolte i Rolleija automatski se prilagodjuju 400 ASA filmu. OZNACAVANJE OSETLJIVOSTI Postoji nekoliko nacina oznacavanja osetljivosti filma: Americki ASA i internacionalni ISO koriste istu skalu, na kojoj je dvostruko povecanje osetljivosti prikazano dvostrukim povecanjem broja. Nemacki DIN oznacava udvostrucenje osetljivosti s trostrukim povecanjem broja; Ruski GOST koristi skalu kao i ASA. Tabela dolepokazuje poredjenje ASA/ISO oznaka sa DIN i GOST oznakama. ---------------------------------------------------- OSETLJIVOST (FILM U BOJI) ASA/ISO DIN GOST ---------------------------------------------------- 16 13 14 Slabo osetljivi (volfram) 25 15 22 50 18 43 ---------------------------------------------------- 64 19 55 Srednje osetljivi 80 20 68 100 21 87 ---------------------------------------------------- 160 23 139 Vrlo osetljivi (volfram) 200 24 180 - - - ---------------------------------------------------- 400 27 360 Ultraosetljivi 500 28 449 - - -
fotografija.17 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. IZRADA PROBA 2. POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA
fotografija.18 bjevdjic,
IZRADA PROBA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Za svaku sliku morate napraviti najmanje dve probe, kako biste odredili ekspoziciju i filtraciju. Kada steknete iskustvo, moci cete te dve probne vrednosti sigurno proceniti, a svaka daljnja proba jos ce vise osigurati kvalitet rezultata. (Cak i ako koristite analizator boja, morate napraviti nekoliko proba oko preporucenih vrednosti.) Za svaku probu odredite deo slike koji predstavlja citavu sliku (u boji i u tonu). Ako ste nesigurni oko najbolje filtracije za vas negativ, mozete napraviti odvojene probe za vrednosti filtera. Ali, svaki put morate promeniti ekspoziciju da biste nadoknadili promene filtera, koristeci tabelu pokazanu dole. --------------------- --------------------- --------------------- ZUTO FAKTOR PURPURNO FAKTOR PLAVO-ZELENO FAKTOR --------------------- --------------------- --------------------- 0.25 1.1 0.25 1.2 0.25 1.1 --------------------- --------------------- --------------------- 0.5 1.1 0.5 1.2 0.5 1.1 --------------------- --------------------- --------------------- 10 1.1 10 1.3 10 1.2 --------------------- --------------------- --------------------- 20 1.1 20 1.5 20 1.3 --------------------- --------------------- --------------------- 30 1.1 30 1.7 30 1.4 --------------------- --------------------- --------------------- 40 1.1 40 1.9 40 1.5 --------------------- --------------------- --------------------- 50 1.1 50 2.1 50 1.6 --------------------- --------------------- --------------------- EKSPONIRANJE POMOCU FILTER-FAKTORA Svaki put kada promenite filtraciju, morate promeniti ekspoziciju, tako da to moze nadoknaditi razliku gustoce filtera. Ako odmaknete filter, podelite vreme ekspozicije filter-faktorom; ako dodate filter, uvisestrucite vreme ekspozicije odgovarajucim filter-faktorom. Tabela, gore, pokazuje Kodakove filter-faktore. PRAVLJENJE KONTAKTNIH FOTOGRAFIJA Kontaktno kopiranje daje iz negativa pozitivne fotografije istog formata. Na taj cete nacin moci odluciti koje su slike vredne povecavanja. U mraku postavite komad papira u okvir, s emulzijom prema gore (stranom prema kojoj se papir savija). Postavite negative na papir s emulzijom prema dole. S preporucenom filtracijom eksponirajte 10-15 sekundi sa f:8. PRAVLJENJE PROBA Kada odaberete negativ koji zelite povecati, proverite da na njemu nema prasine i ogrebotina pre nego sto ga umetnete u nosac negativa. S nosacem u aparatu za povecavanje komponujte i izostrite sliku na temeljnoj ploci. Za probe mozete eksponirati samo deo fotografije (koji tonom i bojom predstavlja citavu fotografiju). Kada pocnete s povecavanjem, najbolje je da koristite pravilno eksponirani negativ - mozda neki iz kojeg vec imate dobru fotografiju - koji nema previse kontrasta i ima dobro podrucje boja. On nece zahtevati previse proba i omogucice vam da naucite praksu povecavanja fotografija u boji. PRAVLJENJE PROBE EKSPOZICIJE Izracunajte (ako nije napisano na pakovanju filtera) preporucenu filtraciju za vas film. Postavite filtraciju od 80Y 90M. Zatim, u potpunom mraku, postavite komad foto-papira ispod maskirajuceg okvira, s emulzijom prema gore. Koristite komad crnog kartona kao masku i napravite seriju kvadrata povecavajuci ekspoziciju duz papira, menjajuci polozaj papira u pravilnim intervalima (mozda 5 ili 10 sekundi) izmedju otkrivanja sledeceg kvadrata. Na drugoj probi mozete napraviti nekoliko ekspozicija oko prethodno odabranog vremena ekspozicije. Primer: Napraviti probnu traku sa cetiri razlicite ekspozicije - 5, 10, 20, 40 sekundi - (sve s istom filtracijom od 80Y 90M). Da biste odredili najbolju ekspoziciju, svaki kvadrat morate prouciti po podrucju tonova, a ne boja. Najsvetlija mesta ne smeju biti previse izgorena, a senke preguste. UPOTREBA KRUZNE TABELE Kada vam se razvijena proba osusi (dok je mokra moze imati neznatni purpurni ton), uporedite je sa svojom kruznom tabelom da biste proucili na koji nacin morate promeniti pocetnu filtraciju. Proucavajte prema najbolje eksponiranom kvadratu, gde su tonovi najsigurniji. Tonovi koze i neutralni tonovi prvi pokazuju prevladavajuci ton. Prvo proucite ta podrucja kako biste otkrili i najmanje prevladavanje nekog tona. Sva poredjenja boja morate napraviti na dnevnom svetlu ili svetlu podesenom na 5000 K.
fotografija.19 bjevdjic,
POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Pre nego sto napravite bilo kakvu ekspoziciju - za probe ili citave fotografije - morate postaviti sliku u aparat za povecavanje. Odaberite i ocistite negativ pre nego sto postavite u nosac negativa (film drzite samo za rubove). S nosacem u aparatu za povecavanje i ukljucenim aparatom mozete prilagoditi visinu glave da biste dobili povecanje i izrez koji zelite. Povecavanjem visine glave u odnosu na papir povecat cete velicinu slike na temeljnoj ploci. Prilagodite ostrinu kod punog otvora, zatim smanjite otvor za dva stepena i namestite merac vremena pre nego sto ugasite sobno osvetljenje i napravite ekspoziciju. RAZVIJANJE FOTOGRAFIJE Jos uvek u mraku, umetnite eksponirani papir s emulzijom prema unutra u bubanj za razvijanje. Zatvorite poklopac bubnja i upalite sobno svetlo. Gumenim rukavicama na rukama ulite tri rastopine u posude za doziranje. Napunite kupku vodom na temperaturi od 35 stepeni i stavite unutra cev povezanu sa slavinom. Dodajte toplu ili hladnu vodu dok temperatura sve tri rastopine ne bude onakva kakva je preporucena. DODAVANJE RASTOPINA Kada temperatura prve rastopine - razvijaca boje - dostigne preporuceni stepen, ulite je u bubanj i ukljucite merac vremena. Tokom preporucenog vremena stalno okrecite bubanj. Oko 15 sekundi pre kraja odredjenog vremena pocnite izbacivati tecnost iz bubnja. Vratite bubanj u njegovu vodenu kupku i ponovite taj postupak s drugim rastopinama, pazeci da tacno sledite preporucene temperature, vreme i tresanje. Po zavrsteku postupka skinite rukavice pre nego sto izvadite fotografije. ISPIRANJE I SUSENJE Odredjeno vreme ispirajte fotografiju stalnim strujanjem vode odredjene temperature. Najpogodnija posuda za ispiranje je plitka posuda s dovodom i odvodom vode. Medjutim, mozete koristiti plitke posude ili slivnik te pravilno menjati vodu za citavo vreme. Posle zavrsenog ispiranja dodajte fotografiji stabilizator i ostavite fotografiju da u njemu pliva oko 1 minute. Na kraju upijte vlagu s povrsine fotografije, a zatim ih stavite u police za susenje.
fotografija.20 vujos,
<con reply 14.360 gremlin> ¨> Nikako za profesionalnu upotrebu. Rezultati su više nego očajni. :( ¨>Nešto bolje rezultate daje Canon-ov fotkaš koji snima na disketu, ali ¨>samo noviji modeli. Pa, sad... Diskutabilno šta je profesionalno, a šta ne ? Recimo za štampu je očajno, ali za video prezentacije i stvari za TV kuće, radi sasvim zadovoljavajuće.
fotografija.21 vujos,
<con reply kum.djole> ¨>Ne, sad smo se uobrazili, hoćemo konferenciju Fotografija ¨>sa temama Istorija,Tehnike,Aparati,Optika,Blicevi,Materijal, ¨>Spec.postupci,Adobe,Razno.... :)) Ej, ovo nije loša ideja :)
fotografija.22 kum.djole,
+>> Ima li Jugoslavija i jednu razvijenu industriju? :)) Ima, industriju budala ! :)) Postavih pitanje upravo zato što je Jugoslavija godinama izvozila srebro Mađarima koji su od toga pravili papire i filmove i prodavali nam nazad.. Ja ne znam ko se tu pravio lud, ali znam da nas neko debelo za*ebava čak i sad, kad imamo neku svoju državu za kojom smo (u globalu) suze lili godinama.. :) Kum.. // "Gde su srpske šljive tu su slovenački sokovi!" //
fotografija.23 kum.djole,
+>> A sad tišina do popune konferencije, pa onda gašenje teme, pa onda +>> rasprava u EXTRA.8:razno (:O Samo preko mene mrtvog ;) // Iskopaće vas Bili neaktivne ;)) //
fotografija.24 mavava,
>> Treci sam !! :) >> Isplatilo se ... :) Uja!:) Ne znam koji sam al' nije ni bitno!:) Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:) pozdrav čika Neša
fotografija.25 calex,
<!> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da <!> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:) A šta piše na filmu, koji mu je rok trajanja <ako imaš kutiju od njega>? Što da ne probaš, meni se nešto slično desilo i sve je dobro ispalo. Ja sam čak našao film za koji nisam ni znao od kada je i da li je ispaljen. Odneo sam ga do fotografa, on je razvio parče filma i kako na njemu nije bilo ničega, ostatak sam lepo potrošio sa dobrim rezultatom.
fotografija.26 gremlin,
>> p.s. da ne bude brisanja: izašao je novi Lemposibl (valjda treći za >> ovu godinu), a i kalendar za 1995. je odštampan. Kude je?!?! Nisam ga još nigde video, a koga interesuju 2. i 3. broj može ih naći u "Albaniji" - Jugoslovenska knjiga.
fotografija.27 peca,
Cestitam temu :)))
fotografija.28 milanv,
║║ Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color ║║ od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da ║║ ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:) U principu, latentna (nerazvijena) slika je, u optimalnim uslovima, nepromenjena 2-3 meseca. Jedna od karakteristika svakog filma (i papira, naravno) je vreme postojanosti latentne slike. Ovaj podatak se najcesce ne pominje na materijalu pristiglom uz film, a u praksi i nije mnogo bitan. U svakom slucaju, ako film nije cuvan u losim uslovima (visoka temperatura i velika vlaznost), a znajuci koliko se nasi foto-strucnjaci po radnjama trude oko obrade, ne bi trebalo da se ovo stajanje primeti. Inace ova karakteristika nije u direktnoj vezi sa "rokom trajanja" obelezenom na kutiji. Naime, ne radi se o tome da ce usled stajanja film dobiti "mrenu", vec da dolazi do razlivanja boja (neznatnog), a mnogo je izrazenija kod foto papira nego kod filma.
fotografija.29 milanv,
║║ U potpunom mraku upotrebite otvarac za boce kako biste pokidali ║║ jedan kraj kasete i umesto njega postavite kalem. Dobro namestite Ako vam nije pri ruci (otvarac), prislonite poklopac kasete uz ivicu stola, i slobodnom rukom raspalite (bas kao da otvarate flasu:).
fotografija.30 milanv,
║║ DIN oznacava udvostrucenje osetljivosti s trostrukim povecanjem broja; Valjda sa povecanjem broja ZA tri, ne TROSTRUKIM povecanjem. ║║ Osetljivi filmovi u boji (200-400 ASA) pogodni su za mnoge vrste ║║ fotografija, jer njihova osetljivost na svetlo znaci da uvek mozete Ovde valja dodati da osetljivost filma moze "rucno" da se jos vise poveca. Naime, film se eksponira kao da je 800 ili 1600 ASA, a zatim se produzi vreme razvijanja. Uz neke poznate (i za ovu priliku upotrebljive) razvijace stize i tabela za precizno odredjivanje produzetka vremena razvijanje. Za detalje me ne pitajte, odavno se ovim nisam bavio. Da napomenem, da se ovim postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za postizanje efekta jakog kontrasta.
fotografija.31 zddb,
>>>Neophodno je da kupite hemikalije koje se podudaraju s vrstom vaseg filma. Kodak E6 hemikalije, na primer, mogu se koristiti samo sa E6 filmom. Fuji ne proizvodi svoje sopstvene hemikalije za razvijanje Fujicroma; ti se filmovi mogu razvijati Kodakovim hemikalijama. Fuji R100 razvija se sa E4, a Fuji 100RD sa E6,<<< Pre neki dan odnesem KODAK kolor-negativ film na razvijanje u Tržni centar na Banjici. Urade mi slike koje su sve vukle na žuto, ja se pobunim, oni se kao začude kako je to moguće, ali mi urade ponovo. Slične sam stvari doživljavao i kod durgih fotografa. Korektan je bio još jedino "VOJN". E, sad, za slike me manje briga, jer su one potrebne dok se zadovolji prva žeđ u familiji, ali me brine što iz tvoje priče sledi da se neodgovornim razvijanjem filma dosta snizi njegov kvalitet!? Da li je to tačno? Recimo, razvije mi moj KODAK film nekim svojim hemikalijama koje koristi za SVE filmove i posle ti ni Bog ne može izvući kvalite slike kakve bi trebalo da budu "genetski" - tj. dobar film + prosečna optika + dobri elementi? Još jedno pitanje za profesionalce. Već jedno 20-ak godina radim slike sa "ZENITOM" i "ZORKIJEM" (Oni gvozdeni što možeš da ubiješ vola s njim). Procenat mi je takav da sa filmom od 24 snimka uvek imam 25 "uspelih" snimaka. Jedino omanem na ekspoziciji (prvo sam napisao opoziciji - Frojd bi se radovao!), kad nisam zadovoljan snimkom. Međutim, smeta mi što mi slika nije savršenih boja ni kad su svi uslovi ispunjeni: lep dan, normalno svetlo, film "Agfa" ili "Kodak" ... Jedino mi je objašnjenje bilo da: ili treba bolji aparat (ali staklo je staklo), ili ne umem da namestim elemente (valjda bi jednom ubo), film đe ćeš bolji, i kao zadnje ostaje da fotografi neće ili ne umeju da ti pošteno a) razviju film b) urade slike!? Šta mi savetujete? 1) Kad želim da kupim solidan film, a da ne uzmem baš najskuplji (Kodak, Agfa). Šta mi savetujete? Može li Konica, Fuji? 2) Kom fotografu da nosim film? 3) često nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film. Ima li to kakvih minusa? 4) Pošto ne radim baš često, ni puno snimaka, radije kupujem filmove od 24 snimka, iako su skuplji. Brže ga ispucam, pa ne stoji dugo, i manje me košta izrada slika. Da li tu grešim? Pozdrav ZDDB
fotografija.32 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA 2. BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI
fotografija.33 bjevdjic,
IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Dijapozitivi su, za razliku od negativa, gotove pozitivne slike, pa morate koristiti specijalni papir da biste napravili fotografije direktno iz njih - ili Cibachrome, papir u kojem se razara boja u sloju ili preobrazajni papir, kao Ektachrome. Vase kontrole ekspozicije radice obrnuto. Vise ekspozicije daje svetliju sliku, a da biste otklonili prevladavajuci ton s fotografije, morate dodati komplementarnu boju u filtraciji. Dijapozitivi nemaju narandzastu masku koja nadoknadjuje nedostatke u negativ/pozitiv sistemu pa, kao rezultat, neke profinjenosti tona i boje mogu biti izgubljene na preobraznoj fotografiji. Za pocetak, koristite dobro eksponirani dijapozitiv koji nema previse kontrasta. CIBACHROME HEMIKALIJE I OPREMA Kada se jednom napravi razvijac, izbledjivac i fiksir moraju se cuvati u dobro zatvorenim bocama. Uvek nosite gumene rukavice kada rukujete s ovim rastopinama; izbledjivac je narocito kiseo, pa komplet za razvijanje ukljucuje i neutralizujucu hemikaliju koja se dodaje rastopini pre nego sto je bacite. Temperatura razvijanja je sobna, pa ce vam biti jednostavnije da koristite bubanj koji nema vodenu kupku. EKSPONIRANJE DIJAPOZITIVA Izvadite dijapozitiv iz okvira i ocistite ga od prasine pre nego sto ga umetnete u nosac negativa. Komponujte i izostrite sliku na temeljnoj ploci, postavite merac vremena i izracunajte filtraciju. Na pakovanju papira obicno cete naci preporuke za filtraciju vecine vrsta filmova. Razlike u tim vrednostima nastaju uglavnom zbog razlika kontrasta slike, svetla aparata za povecavanje i tako dalje. Kod pravljenja proba morate napraviti vidne razlike u ekspoziciji i vrednosti filtera. RAZVIJANJE FOTOGRAFIJA Ulijte tri rastopine u merne posude i drzite ih u toploj vodi dok ne dostignu preporucenu temperaturu. To je obicno 20-24 stepena. Da biste izbegli zagadjivanje, koristite iste posude i boce za iste rastopine. Pre pocetka pripremite posudu s neutralizatorom koji cete uliti u iskoriscene rastopine. Svaki put proverite temperaturu rastopine pre nego sto je ulijete u bubanj. Citav postupak obicno traje 12 minuta; zatim mozete osusiti fotografiju kao i kod svakog drugog plastificiranog papira. 1. Ulijte razvijac, tresite citavo vreme i iscedite sadrzinu bubnja posle 15 sekundi. 2. Ulijte izbledjivac, tresite, iscedite sadrzinu posle 15 sekundi u neutralizujucu rastopinu. 3. Ulijte fiksir, tresite naznaceno vreme, ispraznite bubanj posle 15 sekundi. 4. Ispirajte 3 minuta tekucom vodom temperature od oko 24 stepena. Osusite u prostoriji bez prasine. EKTACHROME PREOBRAZAJNI PAPIR Kod Ektachrome papira boje se stvaraju tokom postupka kao i kod normalnog papira, ali papir radi preobrazajnim procesom (isto kao dijapozitiv film). Preobrazajnost mozete postici hemijskim putem ili reekspozicijom tokom razvijanja. Broj rastopina i temperatura veci su nego za Cibachrome. Sve rastopine moraju biti na 30 stepeni; najvaznija je temperatura razvijaca boje s rasponom od samo 0.3 stepena. Principi filtracije i ekspozicije, medjutim, isti su kao za Cibachrome. Pocnite s pravljenjem proba ekspozicije i filtracije za svaku sliku prema vrednostima koje preporucuje proizvodjac materijala na svojoj opremi. EKTACHROME RAZVIJANJE - POSTUPAK Stavite eksponirane fotografije u bubanj, ukljucite sobno osvetljenje i premestite bubanj u vodenu kupku. Proverite temperaturu rastopina - - one moraju biti na 30 stepeni kada ih budete ulivalii u bubanj. Ako je potrebno, dodajte toplu ili hladnu vodu kupki kako biste uskladili temperaturu. Pre pocetka zagrejte bubanj i fotografije ulivajuci vodu na oko 30 stepeni i ostavite bubanj na miru 4 minute. Ispraznite bubanj, dodajte crno-beli razvijac i tresite svakih 30 sekundi po 3.5 minuta. Ispraznite bubanj, dodajte "stop" kupku i tresite 1.5 minut. Ponovo ga ispraznite, zatim izvadite fotografije i eksponirajte ih 15 sekundi udaljene oko 40 cm od 100 W lampe. Ponovo namestite fotografije u bubanj, dodajte razvijac za boje i tresite 3 minuta. Zatim fotografije ispirajte 3.5 minuta pre nego sto dodate stabilizator koji ce delovati 1.5 minut. Pre susenja isperite fotografije pod tekucom vodom za oko 15 sekundi. OPREMA Za razvijanje Ektachroma mozete koristiti istu opremu kao i za razvijanje normalnih fotografija - bubanj za razvijanje, plitke posude, toplomer, rukavice i merila. Ali, zbog povecanog broja rastopina treba ce vam vise posuda. Ako ne preokrecete fotografiju hemijskim putem, treba ce vam sijalica belog svetla od 100 W.
fotografija.34 bjevdjic,
BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ U tamnoj komori mozete veoma jednostavno postici mnoge specijalne efekte koristeci kombinacije uobicajenih postupaka za razvijanje i povecavanje fotografija u boji. Mnogi od tih efekata po svojoj su prirodi eksperimentalni - to donosi pola zadovoljstva kod postignutih rezultata. Sledeci tekstovi sadrze opsta upustva; da biste otkrili pojedine mogucnosti svojih negativa i fotografija, eksperimentisite sami. POVECAVANJE CRNO-BELIH NEGATIVA NA PAPIRU ZA FOTOGRAFIJE U BOJI Jednostavan nacin proizvodnje specijalnih efekata je povecavanje crno-belih negativa na papiru za fotografije u boji. Prvi stepen je postavljanje neutralne filtracije; s obzirom na to da crno-beli negativi nemaju narandzastu masku, za to cete morati koristiti vise zute i purpurne (narandzaste) filtracije. Zatim mozete dodati i oduzeti filtre, na drugoj probi, kako biste postigli boju koju zelite. Cak i kod neutralne filtracije na fotografiji ce se pojaviti neobicni efekti boja, jer papir u boji ne reaguje isto na crno-bele negative. Boje mozete koontrolisati i nadosvetljavanjem ili zadrzavanjem.
fotografija.35 ikordic,
RE: Razvijanje (extra.7:14.295) => Snimiš nešto tebi bitno i to sa tri ekspozicije (majstori znaju => zašto), napraviš kontakt kopije, odrediš snimak, izrez pa se => dobijeni rezultat ne može meriti nikako sa štancovanim fotkama. Tri ekspozicije? Izraz? Kontakt? Snimak? Ne razmem. 'Ajde još jednom, ali polako ...
fotografija.36 vujos,
¨> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da ¨> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:) Razvi film i napravi par probica. Ako može malim korekcijama da se isprave zalutale boje, onda radi.
fotografija.37 ikordic,
RE: "Stare" poruke Ima li šanse da neko (moderator?) prebači one silne poruke iz EXTRA.7:razno ovamo?
fotografija.38 ilazarevic,
Aj' pa živeli! :)
fotografija.39 djcorto,
>> p.s. da ne bude brisanja: izasao je novi Lemposibl (valjda >> treci za ovu godinu), a i kalendar za 1995. je odstampan. L'Impossible je sve bolji i bolji, ne znam kako imaju toliko energije ... ovde je kvaliteta uvek i bilo, ali ga jos niko nije odjednom okupio.
fotografija.40 djcorto,
>> //A mislio sam da necu docekati :))// Kume, bese 195/95 .... plus Zenit ? :)
fotografija.41 djcorto,
>> bio jako odusevljen kad mi je prilikom prosle seanse ispao >> filter sa fenjera, oranzada ce uskoro zasvetleti...O:) Na mom "laboratorijskom svetlu" (krpljeno rucno) ima vise selotejpa nego stakla :))))
fotografija.42 djcorto,
>> Postoji li valjano objasnjenje zasto Jugoslavija nema >> razvijenu foto-industriju ? :)) Nije je imala ni prethodna. Fotokemika i stop.
fotografija.43 djcorto,
>> naci mnogo kvalitetniji casopis - da li to znaci da ovaj nas >> pravdamo sa 'eh,mi jos ucimo' ili... ? BEEEEEEP ! WRONG !!!!! L'Impossible moras gledati kao deo kompletne akcije, pocete izlozbama povodom 100 godina fotografije, grupe FIA i ekipe oko njih, koja je sad vec jako, jako siroka.
fotografija.44 djcorto,
>> A sad tisina do popune konferencije, pa onda gasenje teme, pa >> onda rasprava u EXTRA.8:razno (:O Cut' tamo i slikaj ludaje :))))
fotografija.45 djcorto,
>> Tekstovi o fotografiji koji su bili u temi RAZNO >> sada su prebaceni ovde, gde im je i mesto, dok u >> temi RAZNO vise ne postoje (izbrisani su) !! JEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE ! :)))))))))))))))))
fotografija.46 djcorto,
>> Pa, sad... Diskutabilno sta je profesionalno, a sta ne ? Pretpostavljam da je mislio na rezoluciju, koja obicno ide oko 640x480, sto je premalo za stmpu, ali sasvim dobro za uzorke materijala, montaze i sl.
fotografija.47 djcorto,
>> znam da nas neko debelo za*ebava cak i sad, kad imamo neku >> svoju drzavu za kojom smo (u globalu) suze lili godinama.. :) Kume, ti bese fotograf ... ? ;(
fotografija.48 djcorto,
>> ga bacim u dubre ili razvijam.? Ima li sansi da bidnu >> slicke?:) Razvijaj, ali kod nekog koga poznajes, da obrati paznju.
fotografija.49 djcorto,
>> Ako vam nije pri ruci (otvarac), prislonite poklopac kasete uz >> ivicu stola, i slobodnom rukom raspalite (bas kao da otvarate >> flasu:). Tvrdji nokat isto pomaze :))
fotografija.50 djcorto,
>> postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za >> postizanje efekta jakog kontrasta. I obicno zestoko poveca zrno ... sto nekad i nije lose ;)
fotografija.51 djcorto,
>> elemente (valjda bi jednom ubo), film de ces bolji, i kao >> zadnje ostaje da fotografi nece ili ne umeju da ti posteno a) >> razviju film b) urade slike!? Tacno je zadnje. >> 2) Kom fotografu da nosim film? Uffff .... nekom koga poznajes .
fotografija.52 djcorto,
>> Tri ekspozicije? Izraz? Kontakt? Snimak? Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija. Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis) Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm) objektivom. Zato je moguce da ti nanegativu po ivicama utrci nesto sto neces. Toje kod nerefleksnih aparata jos izrazenije, jer se ose gledanja ne poklapaju, naziva se paralaksa, i ukoliko si blizi onome sto snimas, utoliko moras vise da pazis. E, sad, kad radis sliku, ti sa istog negativa mozes da uradis drugi kadar, tj ne moras da eksponiras papir sa SVIM onim sto je na negativu. Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6 snimaka (35mm), poredjas po foto papiru (18x24 prima ceo film) poklopis cistim staklom i eksponiras prema prosecnoj gustini negativa. Tako dobijes sve snimke s istog filma na jednoj fotografiji, pa biras. Snimak je kad jednom skljocnes foto aparatom, pod uslovom da je unutra film ;)
fotografija.53 darone,
>> Kude je?!?! Nisam ga još nigde video, a koga interesuju 2. i 3. broj >> može ih naći u "Albaniji" - Jugoslovenska knjiga. Luk et dis, promocija je bila prošlog utorka u Kulturnom centru, dakle trebalo bi da se pronađe kroz par dana po viđenijim knjižarama. Nazovi Mikro knjigu.
fotografija.54 obrada,
> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da > ga bacim u dubre ili razvijam.? Ima li sansi da bidnu slicke?:) Slobodno razvij. Veca sansa je da ce ti pogresiti pri izradi fotografija nego da je film neupotrebljiv :( pozdrav, Zoran P.S. Preporucuje se cuvanje filmova u frizideru.
fotografija.55 obrada,
> fotografi nece ili ne umeju da ti posteno a) razviju film b) urade slike!? Zorki ima solidnu optiku. Ako ne pravis neku sistematsku gresku pri odredjivanju ekspozicije onda je problem do fotografa. Kod nas je tesko naci nekoga ko ce ti kvalitetno razviti film ili fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po bojama ni liciti na original :( > 1) Kad zelim da kupim solidan film, a da ne uzmem bas najskuplji (Kodak, > Agfa). Sta mi savetujete? Moze li Konica, Fuji? Glasam za Fuji. > 2) Kom fotografu da nosim film? Na ovo pitanje bi i ja voleo da znam odgovor :) > 3) cesto nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film. > Ima li to kakvih minusa? Nema. Ako stvarno zelis da sacuvas film nikako ga ne cuvaj smotanog. Iseci ga na slajfne po sest snimaka i stavi u papirne kesice. > 4) Posto ne radim bas cesto, ni puno snimaka, radije kupujem filmove > od 24 snimka, iako su skuplji. Brze ga ispucam, pa ne stoji dugo, i > manje me kosta izrada slika. Da li tu gresim? Ne vidim gde bi mogla biti greska :) Emulzija je ista. Razlika je samo u duzini filma. pozdrav, Zoran
fotografija.56 vstan,
[rep->kum.djole] > Nade se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranzadu > ali mi nesto sumnjivo svetli :) Da nije OSRAN(a) ;))
fotografija.57 vstan,
> RE: "Stare" poruke > > Ima li sanse da neko (moderator?) prebaci one silne poruke iz > EXTRA.7:razno ovamo? To ce valjda kum da sredi ?
fotografija.58 vstan,
> P.S. Preporucuje se cuvanje filmova u frizideru. Jos bolje u zamrzivacu.
fotografija.59 pifat,
Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska kopija Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no (sto me je definitivno VEOMA razocaralo), ima ocajno uradjenu mehaniku - zatvarac izdrzi svega pedesetak snimaka, a onda se raspadne (neprecizno sam kazao - pricam o zavesici, koja se prosto rastvori, i bez pomoci preciznog mehanicara aparat je neupotrebljiv). Aparat je bio u prodaji krajem sedamdesetih, no i tada je bila frka sa popravkom, jer se obicno majstor kome to nosite odmah ogradi u stilu, a nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao majstor cija je radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja, ali pitam se da li i danas mozda ima nekog majstora koji bi ovo mogao da popravi. Neki su cak aparat nosili i u SSSR na opravku, ali sa polovicnim uspehom. Igor
fotografija.60 bulaja,
│Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne │vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm) │objektivom. └─── Nisam baš neki stručnjak :), ali sasvim je uobičajeno da kod novijih kamera vidiš tačno ono što će se naći i na filmu, valjda se to zove SLR (skraćeno od Single Lens Reflex ili nečeg sličnog:).
fotografija.61 kum.djole,
+>> L'Impossible moras gledati kao deo kompletne akcije, pocete izlozbama +>> povodom 100 godina fotografije, grupe FIA i ekipe oko njih, koja je sad +>> vec jako, jako siroka. Ja hoću, ali ne mogu :) Nama definitivno treba neki stručni, žestok foto časopis. U krajnjem slučaju, ako mi je do izložbe ići ću na izložbu :) Po samoj logici stvari (a ovde se baš fino vidi) Srbendi je mnogo bitnija tehnika rada i poneki štos nego izložba :) Zašto - zato :)) Jer, Srbenda će uvek da nađe i para i vremena da nešto pokupi kako bi sam napravio neko nedelo od fotografije tek da bi imao čime da se pohvali ;) Koliko vidim, ovde ljudi neretko zapitkuju sasvim prijatne bananalije na koje im vi stručnjaci i mi talenti dajemo odgovore. Još niko nije zapitao 'A kako komentarišete izložbu M.Trninića u Karlovcima tog i tog....' već su svi upravo pisali nešto u stilu 'photography by myself' :) Zato ja prednost dajem tehniKi i utovaru štosova vas iskusnih, te svoj stil gradim na blagoj primesi uticaja velikih fotografija ;) Izvinjavam se ako se ceo tekst može shvatiti i kao drama - 'Kum u ulozi Srbende' ;)) Pozdrav, Imenjak :)
fotografija.62 kum.djole,
+>> L'Impossible je sve bolji i bolji, ne znam kako imaju toliko energije +>> ... ovde je kvaliteta uvek i bilo, ali ga jos niko nije odjednom okupio. E kupiću ga vala, tek da vidim ima li šta novo O:)
fotografija.63 kum.djole,
+>> Kume, bese 195/95 .... plus Zenit ? :) Ispravka, 190/95 (sa blagim pretenzijama da se druga cifra smanji;) i svakako, plus jedan gvozdeni kilogramipol teški Zenit-E80 sa teleobjektivom, dušu dalo za eliminisanje smetala na putu do teme :)) Daj, kad sam već kod Zenita kojim bi se malo ko pohvalio..da vas informišem o jučerašnjoj senzaciji. Jučer na praktičnoj nastavi čuveni Mitar Trninić donese svog Hasselblada s namerom da nas totalno deprimira i elem, nauči da njime baratamo :) Sve je to teklo najnormalnije dok nečuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa nekoliko pratećih objektiva košta - 13.000 DM ! :))) Sreća te sam sedeo kad sam ovo čuo.. a ja sve procenio na 3.000 max ! :)) Ako je Balinda pojmom 'skup a dobar' potkrepio svoj tekst u grupi, mogao je makar da kaže i 'evo cene, dodavaću svakog dana po hiljadu;)' a ne da krepam juče onako zblanut :)) Kum.. // Ima l' neko na zajam 13.000 DM ? :) //
fotografija.64 kum.djole,
+>> Kume, ti bese fotograf ... ? ;( Jes,jes, neću više.. ali sam stvarno razočaran.. No, kad bolje pogledam, ni drugi nisu u boljoj poziciji, pa što bi mi fotografi morali da 'vatamo Boga za.. :) Samo mi nekako dođe glupo da me škola obrazuje bez materijala po programu za školsku '71/72 kad ono po studijima neke besne 'papan' makine s tasterima.. Kud ćeš s diplomom nego na Savski most ? :)) Kum..
fotografija.65 kum.djole,
+>> Nije je imala ni prethodna. Fotokemika i stop. Da ne bih kukao bez potrebe kako mi samo izvozimo ono što možemo sami da pravimo, samo ću da napomenem da se i za vreme onih najstrožijih hermetičkih sankcija moglo itekako proizvoditi i papira i filmova. Jedino su u Boru proizvodili grafički film (valjda to i danas rade) ceneći ga kao da je od zlata a ne od srebra ;)) Sve se to svodi na 'Kume, pašćeš ti travu kad završiš školu' :)) Ja..
fotografija.66 kum.djole,
+>> Pre neki dan odnesem KODAK kolor-negativ film na razvijanje u Tržni +>> centar na Banjici. Urade mi slike koje su sve vukle na žuto, ja se Ah, ljudi se masovno žale da im slike vuku na žuto, neretko okrivljuju i gazda Kodaka :)) Kad ono, sve je u procesu razvijanja. Na filmu lepo piše kakav proces on miriše, ako ga razviješ kako treba eto valjanih fotografija. Kod nas smuljaju sve filmove kroz taj jedan proces bez obzira i koji su i koje su osetljivosti... Možda je predlog pomalo glup, ali vredi razviti film u 'Foto Jadranu' jer oni zaista nepogrešivo rade :) +>> Da li je to tačno? Recimo, razvije mi moj KODAK film nekim svojim +>> hemikalijama koje koristi za SVE filmove i posle ti ni Bog ne može izvući +>> kvalite slike kakve bi trebalo da budu "genetski" - tj. dobar film + +>> prosečna optika + dobri elementi? Apsolutno :) Što je najgore, posle te još ubeđuje da nisi dobro snimao :)) Ipak preporučujem Foto Jadran ili Balkan. Skup je uvek dobar :) Btw, ako bi Imenjak Djcorto mogao da okači onaj svoj doživljaj sa fotografom od pre par meseci, bio bih mu zahvalan :) +>> Još jedno pitanje za profesionalce. Već jedno 20-ak godina radim slike sa +>> "ZENITOM" i "ZORKIJEM" (Oni gvozdeni što možeš da ubiješ vola s njim). Podseti me da te upišem u 'Knjigu Velikana' zbog ovoga :) +>> da: ili treba bolji aparat (ali staklo je staklo), ili ne umem da I ja koristim Zenit već ohoho vremena i meni se pokazao kao dobar :) Opet, kolege skaču na mene sa svojim AF i FM-ovima i preporučuju isto. Teška srca mogu da priznam da bih voleo neki 'bolji' aparat od Zenita (bolji bi značilo cenjeniji i praktičniji) ali mi nije preka potreba.. što opet ne znači da uskoro neće biti - verovatno kad završim školovanje.. Ako baš moram da argumentujem, za amatersko fotografisanje Zenit sasvim dobro funkcioniše, jeftin je, a i poprilično jednostavan :) Još ako mu ne radi svetlomer - kud ćeš boljeg aparata ! ;))) +>> namestim elemente (valjda bi jednom ubo), film đe ćeš bolji, i kao zadnje +>> ostaje da fotografi neće ili ne umeju da ti pošteno a) razviju film c) Oni definitivno umeju da ga razviju ali i oni su trgovci,pa.. +>> 1) Kad želim da kupim solidan film, a da ne uzmem baš +>> najskuplji (Kodak, Agfa). Šta mi savetujete? Može li Konica, Fuji? Kao mlad i talentovan preporučujem ti da kupiš bilo koji od navedenih :) Iskoristiću priliku da citiram i onu čuvenu 'Kodak je za klase,japanci za mase' :) Sam odluči :) +>> 2) Kom fotografu da nosim film? Dobrom a skupom ili po mogućstvu dobrom a jeftinom (ako uopšte ima takvih). Ja ću sigurno dosaditi i Bogu i narodu sa svojim hvalospevima na račun Jadrana, ali iako su skupi (sveukupno: razvijanje, 36 fotografija + Fuji G film staje oko 20-25 dinara) oni stvarno dobro rade svoj posao :) +>> 3) često nemam novac za slike pa dam samo da mi se razvije film. Ima li +>> to kakvih minusa? Vredi proveriti svaku radnju - tamo gde budeš bio zadovoljan postani stalna mušterija. Takođe, preporučujem 'Foto Boban' u blizini Arhitektonske škole, on ceni 12 dinara razvijanje i 36 fotografija odličnog kvaliteta :) Pozdrav i nek ti je sa srećom, Kum..
fotografija.67 kum.djole,
+>>> 1) Kad zelim da kupim solidan film, a da ne uzmem bas najskuplji (Kodak, +>>> Agfa). Sta mi savetujete? Moze li Konica, Fuji? +>> Glasam za Fuji. Za kolorljupce evo sveže informacije :) žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA na veliko. Ako se nekom isplati.... Kum.. //Imenjače, nisam bio, čuo sam :) //
fotografija.68 kum.djole,
+>> Tvrdji nokat isto pomaze :)) Zdrav zub isto po... pomave avi onda povtane svomjen vub :( ;)) Kum..
fotografija.69 kum.djole,
+>> ovu priliku upotrebljive) razvijace stize i tabela za precizno +>> odredjivanje produzetka vremena razvijanje. Za detalje me ne +>> pitajte, odavno se ovim nisam bavio. Da napomenem, da se ovim +>> postupkom prilicno povecava kontrast, tako da se koristi i za +>> postizanje efekta jakog kontrasta. Ako si pod tim pojmom 'poznati razvijači' mislio i na Ilford, a svakako jesi :) mogu da primetim da se ne isplati razvijati visokoosetljivi film u 1r + 3v rastvoru sitnozrnastog razvijača (Perceptola, naravno). Definitivno nisam zadovoljan rezultatom jer, principom 'vadi_ga_izgoreće' na 30 minuta sam prekinuo razvijanje i uvideo da od kontrasta nema ništa.. Stoga toplo preporučujem jedan svež FR-3 ili D76, u krajnjem slučaju Perceptol koristite kao Vujoš - 660ml i udri minut dok ne pocrni ;)) Kum..
fotografija.70 kum.djole,
+>> Evo jedno pitanjce. Natrapam ovih dana na jedan FUJI color +>> od pre jedno dve god. Film je "ispucan" i stoji tako. Da li da +>> ga bacim u đubre ili razvijam.? Ima li šansi da bidnu sličke?:) E mene bi ovi stvarno trebali da plate što ih reklamiram.. Daklem, vredi pokušati ali ne i baciti pare. Za sitnu lovu (12ND) probaj da uradiš fotke u 'Foto Boban' kod ATŠ. Pošto ti ionako globtroterišeš naokolo u limuNzini, neće biti problema :) Javi šta si uradio, ipak se o Fuji-u radi ;)) Kum..
fotografija.71 kum.djole,
Tajen from Imenjak :) +>> Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad ne +>> vidis 100% slike, a i kod skupljih to vidis samo sa normalnim (50mm) +>> objektivom. Zato je moguce da ti nanegativu po ivicama utrci nesto sto +>> neces. Toje kod nerefleksnih aparata jos izrazenije, jer se ose gledanja +>> ne poklapaju, naziva se paralaksa, i ukoliko si blizi onome sto snimas, +>> utoliko moras vise da pazis. E, sad, kad radis sliku, ti sa istog Ja bih najviše voleo da ti nacrtam kako to izgleda ali.. :( Sve u svemu, dok nisam naučio o čemu se radi bio sam u zabludi da objektiv ne valja :) te da ga treba menjati :) Prošlog leta uradim jedan snimak sa oko 2m visine ukoso prema ljudima za stolom a on mi kasnije sasvim elegantno iseče i upolovači pola snimka :) Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća i obrnuto. Naravno, pojavu je kao zakonitost teško otkloniti nekim 'dodavanjem' koječega - ono što je Đole rekao može se potvrditi i time da jednooki refleksni aparati (Hasselblad) nemaju tu manu jer se ose tražila i objektiva poklapaju. Dakle, protiv paralakse jedino moguće rešenje je gorenavedeno svetsko čudo od aparata. Pozdrav, Kum..
fotografija.72 kum.djole,
+>>> Ima li sanse da neko (moderator?) prebaci one silne poruke iz +>>> EXTRA.7:razno ovamo? +>> To ce valjda kum da sredi ? Ja sam sve vredne poruke marljivo pokupio, Bjevdjic je par svojih već prebacio, tako da ako postoji zeleno svetlo od strane uprave, ja ću poslati ono što valja u omiljenu nam temu :) Kum..
fotografija.73 kum.djole,
+>>> Nade se kod nas po prodavnicama. Ja imam jednu OSRAM oranzadu +>>> ali mi nesto sumnjivo svetli :) +>> Da nije OSRAN(a) ;)) Ah, fore iz Grafičke škole ;)) OSRAM te bilo, kako si samo smeo, mora da su na to uticali tvoji HALO-GENI.. a da ne idem u dubljinu, kad se fotograf približava vrhuncu u sexu, onda se kaže Foto finiš ;) i sl.. Da nećeš da dođeš na vanredno ;) ? Kum..
fotografija.74 kum.djole,
+>> CIBACHROME HEMIKALIJE I OPREMA SkupoSkupoSkupoSkupoSkupo... :( Ono što je Kaktus postavio u izlog FIA-Publikum u Knezu bi trebao da bude cibahrom.. A moš se mislit kad tu tehniku obožavaju naš glumac Svetozar Cvetković i čuvena Štefi Graf :)) Ko se sve bavi fotografijom, da ti pamet stane.. ;) Kum.. // A da smo zvali ovo dvoje GLAT bi dobili temu ;) //
fotografija.75 ikordic,
RE: Slikanje & razvijanje => Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija. => Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis) Jopet ne razumem. Šta ti je ovo "otvoriš blendu"? Koliko znam, to aparat radi avtomacki? Jel' ti ovo znači da tri puta slikaš jedno te isto, ili šta? => Nije izraz, nego izrez. U trazilu (osim kos skupljis skljoca) nikad OK, ovo razumem. => Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6 I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija? => Snimak je kad jednom skljocnes foto aparatom, pod uslovom da je ;)
fotografija.76 syd.s,
tema: el gvojos Sa zadovojstvom vas obavestavam da je el gvojos u subotu 12. o.m. pred komisijom foto saveza dobio zvanje kandidat majstora. Uspeh je tim veci jer mu je u vinkovackom domu kulure, zajedno sa paraginom kvazivojskom, u vazduh odletelo oko 20000 negativa.HHHH Takodje, uspela izlozba "JAZZ. Dobro dosli u taj svet" (DKC jul-okt) preseljena je skoro u celosti (49 fotografija) u Dom kulture u Cacku. Organizatori su se pobrinuli za dobru svirku, Cacani za oko 200 ljudi na otvaranju, sponzori za zurku do kasno u noc. Izgleda da ce se izlozba nakon Cacka preseliti u Sabac. Konacno, desetak el gvojosovih fotografija (takodjer jazz) trbalo bi da bude postavljeno u "Stupici"HP, od petka. Ko nije video, neka svrati. Vredi mnogo vise od tog malog truda. syd.s
fotografija.77 djcorto,
>> nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao >> majstor cija je radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja, >> ali pitam se da li i danas mozda ima nekog majstora koji bi >> ovo mogao da popravi. Neki su cak aparat nosili i u SSSR na >> opravku, ali sa polovicnim uspehom. Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u Palmoticevoj, malo iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada Ilije Garaanina. BTW, videh istog pre neku nedelju kod Crkve Svetog Marka, s dve plavuse ;) skljoca Panoramikom.
fotografija.78 djcorto,
>> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da kod >> novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na filmu, >> valjda se to zove SLR (skraceno od Single Lens Reflex ili >> neceg slicnog:). Vidis, ali 100% SAMO sa Nikonom (mislim F2) i normalcem. Moj Olympus OM1 recimo ima 98% sa normalcem, sa 24mm oko 80%.
fotografija.79 vstan,
> nemam ja delove za ruske aparate. Nekada se u popravku upustao > majstor cija je radnja bila u Zemunu, blizu Keja oslobodjenja, > ali pitam se da li i danas mozda Odgovor gde je sada imas, a ja da dodam da je na novoj lokaciji dugo na vratima pisalo da ne prima ruske aparate. Treba proveriti, ako je zavrsio sa adaptacijom lokala.
fotografija.80 vstan,
> Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u > Palmoticevoj, malo iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada Ilije > Garaanina. BTW, videh istog pre neku nedelju kod Crkve Svetog > Marka, s dve plavuse ;) skljoca =========== Opet je promenio afinitete ;))
fotografija.81 vstan,
> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da kod > novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na filmu, > valjda se to zove SLR (skraceno od Single Lens Reflex ili neceg Vidis, ali ne 100% kadra, sem kod malog broja aparata.
fotografija.82 vstan,
> deprimira i elem, nauci da njime baratamo :) Sve je to teklo > najnormalnije dok necuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa > nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te E kume, pa ti si totalno neobavesten :(
fotografija.83 mdrazic,
> Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska kopija > Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no (sto me > je Fina optika, a što se mehanike tiče... Jedan moj drugar je morao da snimi njime neki skup (nije imao drugi aparat u tom trenutku). Ukadrirao, pritisnuo i čulo se KLAP-KLAP (čto je za ovaj Kiev normalo) i cela sala prekide aktivnosti i svi se zagledaše u mog drugara da li je živ. On šta će jadan pokupi se i ode. Najveću buku pravi ogledalo pri snimanju kada se diže i spušta (kao kod 24x36mm samo je ovde 60x60mm!). Milan
fotografija.84 mdrazic,
> Mitar Trninić donese svog Hasselblada s namerom da nas totalno > deprimira i elem, nauči da njime baratamo :) Sve je to teklo > najnormalnije dok nečuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa nekoliko Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije odlučujuća u ovom poslu. Ja tako mislio a Miša me i uverio na jednoj letnjoj foto-filmskoj školi (davno beše). Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u vezi dobre muzičke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav sretan pustim neku Miru Škorić.
fotografija.85 kum.djole,
+>>> nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te +>> E kume, pa ti si totalno neobavesten :( Ma ajd što sam neobavešten nego sam zblanut ! :)) Ja čuh da je Hasa skup, ali trinaest hiljada..Isuse.. :) Dakle, mnogo :( Kao što je za 301 bilo mnogo 400 maraka, tako je i za ovaj komplet.. S druge strane, sve je u optici. Dinčić F301 daje za 400 i kaže da je samo objektiv (Nikkor 28) 280 maraka :) 'Jel može samo telo?;)',upitah.. ;)) Kum..
fotografija.86 kum.djole,
Prateći poslednje poruke o cenama Hasselblada i problematike oko ruskih aparata (konkretno Kieva) odlučio sam da pošaljem jedan interesantan tekst prekucan iz rubrike FotoSafari časopisa SAM (dok je,jelte,izlazio kod nas) Da ne namećem svoje mišljenje pre vremena ;) pažljivo pročitajte tekst, posebno njegov zaključak. Tekst je preuzet iz grupe Photo - Avgust'94 SAM 2/1991 " Fotosafari " Piše i uređuje prof. Nikola Tanhofer Važan je rezultat -------------------------- 'Nedavno je u jednom uglednom fotografskom časopisu objavljen usporedni test Hasselblada i ruskog mu polubrata Kieva (koji,nota bene, opremljen s nekoliko objektiva,košta koliko jedna Hasselbladova kaseta). Pedantni Švabo pedantno je sve ispitao i kad je opisao sve slabosti Kieva u odnosu na Hasselblad, ustanovio je da u rezultatu,dakle u slici,nema nikakve vidljive razlike.' Ne treba ovo krivo shvatiti. Nije to EPP za ruske aparate,niti pledoaje za jeftine kamere. Tko ima love za Hasselblad,neka ga... Ali ja pouzdano znam da najbolji aparat nije onaj najskuplji već onaj kojim se puno slika. Dakako, sva se ova razmišljanja ne tiču profesionalaca koji pucaju na stotine filmova i moraju imati pouzdan aparat koji ih neće izdati u najodlučnijem trenu kad kroz aparat prolazi petstopedesetipeti film. Postavlja se dakle pitanje je li aparat potrošna roba ili dragulj koji se čuva u sefu ? Da li imena poput Nikona i Canona garantiraju bolje slike od onih snimljenih s nekim manje slavnim,ali zato mnogo jeftinijim imenom? Jesu li nove generacije pametnih aparata,s tisuću ugrađenih memorija, automatika i programa,doista pametnije od klasičnih? U pismu jednog naseg čitatelja (koji se doduše zaboravio potpisati ali po poštanskom žigu vidim da je iz Zagreba) piše kako je opsednut fotografijom. Nedavno je kupio svoj prvi aparat,te postavlja niz pitanja na koja ću pokušati odgovoriti s obzirom da mogu zanimati širi krug nasih citatelja. Pitanja glase: 1* Kakav je aparat Nikon F3 i koji su jos modeli drugih tvrtki u toj klasi ? Da li mi vi sugerirate nabavku te klase aparata ? 2* Kakva je otpornost takvih aparata prema kiši,snijegu,pijesku,morskoj vodi? 3* Kakva je mogućnost snimanja u ekstremnim uvjetima temprerature, npr -20 C ili +45 C ? 4* Postoje li varioobjektivi 24-70 f2-2.8 i 35-200 f2 i tko ih proizvodi ? 5* Koje su tehničke mogućnosti,efekti i posljedice kombinacije objektiva npr. tvrtke Tamron i aparata Nikon ? 6* Koja su vaša iskustva s upotrebom telekonvertera, opravdava li svoju svrhu i može li funkcionisati u kombinaciji s varioobjektivima ? Evo odgovora: 1* Kod aparata ne vrijedi ono isto pravilo koje vrijedi za svu ostalu robu: koliko para toliko muzike. Nikon F3 pripada klasi više od 1000 DEM. To je svakako izvanredan aparat,ali ništa bolji od Canona,Pentaxa ili Contaxa iz iste klase cijena. Prije odluke o kupnji zapitajte se čemu ce sluziti aparat. Za slikanje ili za šminku ? Ako je za šminku,ima jos boljih aparata i jos vece šminke,onih koji kostaju (samo tijelo) 3000 DEM. To je Nikon F4 ili Contax RTS III a da o Hasselbladu i o necem slicnom i ne govorimo. Ako pak njime nameravate slikati, bolje je imati neki jeftiniji aparat kojega neće biti šteta ako ga pogodi kap kiše ili mora, ili pak zrnce pijeska. 2* Kakva je otpornost tih kamera prema kiši,snijegu,morskoj vodi ? Rekao bih nikakva. U tu svrhu postoje tzv. all weather kamere,kamere za svako vrijeme. Ali to su po pravilu kompaktne AutoFokus kamere. 3* Proizvođači gotovo nikad ne navode u svojim uputama do kojih temperaturnih ekstrema garantiraju ispravan rad svog aparata. Ali zna se da aparati pouzdano rade do određenog stupnja ispod nule,te da ih već u tim okolnostima treba držati ispod kaputa, u blizini tijela, da bi kakotako zadržali neku radnu temperaturu. Svi mehanički dijelovi usled problema s mazivom radit će nepouzdano, a baterijama se naglo smanjuje kapacitet. Kod vrlo visokih temperatura takodjer vrebaju različite opasnosti. U svakoj uputi piše da aparat ne treba ostavljati u automobilu parkiranom na suncu, što znači da se već kod temperatura viših od 40 C ne garantira pouzdan rad. Koliko znam, ne postoje aparati posebno konstruirani za snimanje pod ekstremnim temperaturama. 4* Varioobjektivi ili zumovi vrlo su komplicirane optičke naprave kod kojih je gotovo nemoguće ukloniti sve optičke greške kao što se to može kod običnih objektiva. Oni su uvijek određena aproksimacija, pomirba između oštrine i ostalih optičkih aberacija. Stoga su njihove svjetlosne jakosti dosta niske: 1:3,5 do 1:5,6. Razlog tome je dvojak. S jedne strane, gabarit zuma koji bi bio svjetlosno jači za samo jednu blendu,bio bi osjetno veći, a cijena barem dvostruka. S druge strane, pojavile su se neke nove emulzije visoke osjetljivosti i vrlo fine strukture, tako da i potreba za objektivima velike svjetlosne moći postaje sve manja. 5* Nemam nekih osobitih iskustava s tzv. divljim objektivima. Ali iz onoga što sam probao, mogu zaključiti da su takve kombinacije moguće. U poslednje vrijeme su divlji objektivi s upotrebne strane jednako dobri kao i oni renomiranih tvrtki. Razlike, dakako, postoje, ali odnose se više na mehaniku negoli na staklo. 6* Svi telekonverteri su upotrebljivi, s jedinom razlikom sto će oni jeftiniji kod punog otvora raditi vrlo mekano. Pa ako je namjera da od jednog 50mm objektiva napravimo mekani,potretni objektiv od 100mm,tada će i neki divlji i jeftiniji konverter ispuniti svrhu. Ali ako su zahtjevi veći, tada ipak treba napraviti konverter iste tvrtke kao i objektiv. Moje iskustvo s Nikonovim konverterom TC-200 je odlicno. Dakako,svi konverteri buduci da udvostrucuju žarišnu duljinu jedu dvije blende, odnosno propuštaju četiri puta manje svjetla. S tim treba računati. I sad, ruku na srce, pa umjesto pjevanja pjesme o Nikonu i Canonu, o Hasselbladu i Rolleiflexu, priznajmo sami sebi strašnu istinu: kupujemo skupocjene aparate, gomile objektiva, pažljivo proučavamo prospekte u potrazi za boljim i savršenijim priborom i sve to za ono jedno nedjeljno poslijepodne, ili božićni ručak,za one tri jadne sličice formata 9 x 12, za onaj film koji je, siromah, ostario u aparatu neispucan po godinu dana.. Umjesto svega pogledajmo slike. Sigurno ste primjetili da nikad ne opisujemo čime su snimljene, vec samo kako su snimljene ! (dalje profesor Tanhofer predstavlja radove koje je izabrao za ovaj broj) ... U ovoj rubrici gotovo nikad ne objavljujemo tehničke podatke o aparatu kojim je slika snimljena,s kakvim objektivom itd. Ali kako bih potkrijepio tvrdnje s početka ovog napisa, evo devetnaestogodišnje autorice koja nema ni Nikon ni Canon a boga mi ni Hasselblad, vec AGFA Optimu 535 kojom marljivo snima,a rezultati su,barem u tehničkom smislu,besprijekorni.To je Dalida Juretic iz Rijeke.....(....) -------------------------------------------------------------- Eto većeg dela teksta iz ovog broja, ukoliko nađem još nešto zanimljivo iz moje matore arhive, svakako ću napisati.. Kum..
fotografija.87 ikordic,
RE: Dinčić => žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA Ko & šta & gde je ovo?
fotografija.88 ikordic,
RE: Paralaksa => Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je => postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom => koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se ovde radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako eksponira film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom se to uslikava?
fotografija.89 mnikolic,
> Takodje, uspela izlozba "JAZZ. Dobro dosli u taj svet" (DKC jul-okt) Fotografije koje sam video na toj izložbi su zaista sjajne. Nekoliko puta samo dolazio u obilazak i to valjda dovoljno govori. Uzgred, mnoge sam poželeo da ponesem kući ;))) m.
fotografija.90 vujos,
¨>Za kolorljupce evo sveže informacije :) ¨>žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA ¨>na veliko. Ako se nekom isplati.... Kolika je minimalna količina i do kada im je rok ?
fotografija.91 vujos,
¨>=> Po knjigama su paralaksu objasnili kao logiku - tražilo je ¨>=> postavljeno poprilično daleko od objektiva i ne poklapa se sa slikom ¨>=> koju on prihvata. Što je lik koji se snima bliži to je greška veća ¨> ¨>žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se ovde ¨>radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako eksponira ¨>film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom se to ¨>uslikava? Kum je mislio na nerefleksne aparate, tj. one koje ne gledaju kroz objektiv, jer kod njih se ne dešava paralaksa. Paralaksa je jedan od osnovnih pojmova koji je obrađen skoro u svim knjigama o fotografiji. Ajd' kad sam se uhvatio ove tematike, da nešto i nacrtam... front view ┌───────────────┐ │ ┌──┐ │<---- tražilo │ └──┘ │ │ ** <---│----- objektiv │ │ └───────────────┘ Paralaksa nastaje zbog razlike od 2-3 cm između tražila i objektiva i kao što kum reče, najizraženija je kada se fotografišu bliži predmeti. Način da se izbegne paralaksa je da se ostavi malo 'lufta' prilikom fotografisanja, tj. da se ne knapira. Kod novijih(?) nerefleksnih aparata, nacrtana je linija u tražilu koja grubo označava ono što će se videti na fotki.
fotografija.92 djcorto,
>> Ono sto je Kaktus postavio u izlog FIA-Publikum u Knezu >> bi trebao da bude cibahrom.. A mos se mislit kad tu tehniku U ovom gradu (tacnije, Zemunu :))))) ) jedini koji cibu radi kakao valja se zove Aca Antic.
fotografija.93 djcorto,
>> Jopet ne razumem. Sta ti je ovo "otvoris blendu"? Koliko znam, >> to aparat radi avtomacki? Jel' ti ovo znaci da tri puta slikas >> jedno te isto, ili sta? Ne. Da. ;) >> I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija? Film se ne cuva smotan. Zasto pravis kontakt kopije pise malo dalje u mojoj poruci.
fotografija.94 milanv,
║║ a svakako jesi :) mogu da primetim da se ne isplati razvijati ║║ visokoosetljivi film u 1r + 3v rastvoru sitnozrnastog razvijača Nisam nameravao da se upuštam u dublje analize, ali kako vidim da ima još zanesenjaka (ništa loše;), ajde da se zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :) Pre svega, napominjem da se sled. prevenstveno odnosi na crno belu fotografiju (time sam se poodosta bavio), mada su principi isti i u koloru. Postoje tri načina povećavanja osetljivosti filma. 1) Prvi (verovatno manje poznat i primenjivan) je "popravka" neeksponiranog filma. Na sled. način povećava se osetljivost za cca 50%: - U potupnom mraku (ko bi rekao:) potopiti film u: 0,880 amonijak 3 ml čisti alkohol 24 ml voda do 1 l. - Film je, odmah pošto je osušen, spreman za upotrebu. - Eksponira se po novodobijenoj vrednosti osetljivosti. - Razvija se normalno (za tu, novu, osetljivost). 2) Latenzifikacija je način koji se primenjuje nakon ekspozicije, a pre osvetljavanja. Napominjem da mi dva navedena postupka deluju prilično arhaično, da nisam pokušavao da ih primenim, pa ih pominjem samo kao teorijsko razglabanje;) - Probrčkati eksponirani negativ u mešavinu jednakih delova 0,5% rastopine kalijum-metabisulfita i 0,5% rastopine natrijum-sulfita, isprati i pristupiti degustaciji, pardon, daljoj uobičajenoj obradi. - Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili nekoj sl. firmi:). Postupak se sastoji u kratkom osvetljavanju svetlom slabog intenziteta pre razvijanja. Potrebno je jednolično osvetljenje odbijeno od neke bele površine. Ne postoji precizna receptura već treba eksperimentisati. 3) Treći način je onaj o kome smo govorili u prethodnim porukama i sastoji se u promenjenjom načinu razvijanja. Osetljivi materijal može doterati na trostruko ili, čak, četvororstruko veću vrednost. Npr: - Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za 3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz minimalno povećanje kontrasta). - Dodavanje hidrohinona (oni fini kristali iz poslednje kesice FR4) povećavaju osetljivost (ali, izraženo i kontrast). Evo recepture Kodakovog D-82 razvijača koji ga, upravo za ovu namenu, koristi: - voda (40-50°C) 750 ml - metanol 48 ml - metol 14 g - bezvodni natrijumsulfit 52,5 g - hidrohinon 14 g - natrijumhidroksid 8,8 g - kalijumbromid 8,8 g - dopuniti vodom do 1 l. - Vreme razvijanja oko 5 min (20°). Razvijač je postojan jedan dan. ║║ Stoga toplo preporučujem ║║ jedan svež FR-3 ili D76, u krajnjem slučaju Perceptol koristite Ovaj razvijač (Kodak D-82) je, definitivno, upotrebljiviji za postupak povećanja osetljivosti. Osnovna namena Kodak-ovog D-76 je izjednačavanje osetljivosti filma. Ajd' da kažem da isti "bućkuriš" (zezam se; odličan razvijač) prodaje Ilford (ID-11) i Forte (FD-20). Naravno, svi sitnozrnasti razvijači se mogu koristiti za povećavanje osetljivosti filma (sa manje ili više uspeha). Među njima je i već navedeni FR E24. FR3 daje izrazito krupno zrno. Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :( Napominjem da svaki od gore navedenih postupaka jako povećava zrnatost i kontrast, tako da je (u principu) upotrebljiv samo pri snimanju jednolično slabo osvetljenih objekata.
fotografija.95 milanv,
║║ Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije ║║ odlučujuća u ovom poslu. U principu na snimak od opreme utiču samo objektiv i zatvarač. Sve ostalo je pomoć da se dođe do optimalno podešenih njigovih "varijabli" (blende i ekspozicije). Obzirom da Karl Cajz ima vrhunsku optiku (najbolju?!), a da je preciznost izrade (time i rada zatvarača), takođe, vrhunska, pa još sve i na velikom (dobro, srednjem:) formatu, eto zašto Hazelblad toliko vredi. S druge strane, u nesavršenim uslovima obrade negativa i postupka povećanja (džaba ti Hazelblad, ako fotke povećavaš na Upi-5), subjektivni faktor iskače u prvi plan. Naravno, majstor ima veću mogućnost da se posveti "umetničkom dojmu" sa boljom opremom, pa se zato velika imena poistovećuju sa boli-glava opremom.
fotografija.96 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. SOLARIZACIJA 2. IZDVAJANJE BOJA
fotografija.97 bjevdjic,
SOLARIZACIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Jednostavno receno, solarizacija je preokretanje slike na filmu putem ekstremne preekspozicije. Na emulziji jako svetlo daje crnu sliku umesto bele. U tamnoj komori, medjutim, naziv solarizacija najcesce se primenjuje na jedan efekt slicnog izgleda, poznat kao Sabattierov efekt. On se dobije jakim eksponiranjem delimicno razvijenog negativa na svetlu, a zatim nastavljanjem razvijanja. Rezultat je delimicno negativ, delimicno pozitiv. (Stepen preobrazaja zavisi od trajanja, intiziteta i trenutka ekpozicije.) Jos jedna promena slike takodje se stvara solarizacijom - Mackijev linearni rezultat. Na negativu ili fotografiji stvaraju se crne linije (konture) koje razdvajaju razlicite tonove, tako da su glavna podrucja slike jasno iscrtana. Solarizovanu fotografiju mnogo jednostavnije mozete proizvesti izlaganjem svetlu negativa u boji tokom razvijanja, a zatim njegovim povecavanjem. Ali, jace se odvajanje tonova postize pravljenjem crno-bele kopije negativa normalne fotografije u boji, njegovom solarizacijom, a zatim povecavenjem u registru s originalnim negativom u boji. (U fazi kopiranja mozete koristiti obojene filtere za pojacavanje kontrasta na crno-belom negativu.) Za reprodukciju fotografije u boji koristite stalak za reprodukciju. PRAVLJENJE SOLARIZOVANE FOTOGRAFIJE Izaberite jarko obojenu, jednostavnu sliku i reprodukujte fotografiju na crno-beli film. Pocnite normalno razvijati film. Na oko dve trecine vremena razvijanja izvadite film iz razvijaca, isperite ga vodom i eksponirajte na udaljenosti od oko 46 cm od belog svetla, oko 10 sekundi. Dovrsite razvijanje, fiksirajte i isperite. SOLARIZACIJA CRNO-BELOG NEGATIVA Ako ne napravite probnu traku za proizvodnju neutralne boje, tesko cete predvideti i kontrolisati rezultat solarizovanog crno-belog negativa na boju. Da biste postigli filtraciju za dva negativa povecana zajedno, dodajte neutralnu filtraciju i ekspoziciju reprodukcije filtraciji i ekspoziciji originalne fotografije. Takodje, mozete eksperimentisati bojama naglasavajuci, na primer, crvenu boju na povecanju. To se postize pojacavanjem zute i purpurne boje u filtraciji. Kada se povecaju, dva negativa bi morala tacno da se poklope - ako se ne poklapaju stvorice se trodimenzionalni rezultat, poznat kao bazicni reljef, s pojacanim linijama i teksturom.
fotografija.98 bjevdjic,
IZDVAJANJE BOJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Izdvajanje boja pojednostavljuje normalne promenljive tonove slike u izdvojena podrucja jednolicnih tonova, stvarajuci poput postera sliku na fotografiji. Postupak se zasniva na izdvajanju boja na normalnoj slici u boji u njihove tri sastavne primarne, a zatim povecavanjem ova tri izdvojena negativa aditivno kroz odgovarajuce primarno obojene filtre. To se postize kopiranjem slike na crno-beli film (ili visoko kontrastni graficki film) posebno kroz tri primarno obojena filtra. (Teksturu, ton i kontrast mozete prilagoditi menjanjem ekspozicije i razvijanja kod svakog kopiranja.) Kada se razviju, kopije predstavljaju tri crno-bela negativa od kojih svaki odgovara jednoj primarnoj boji. Povecavanje ovih negativa po redu kroz njihove primarno obojene filtre daje vam izdvojene tonove. Stalno se pridrzavajte sva tri filtra; ravnotezu boja na fotografiji mozete poboljsati menjanjem ekspozicije pojedinacno kroz svaki filter. Da biste otklonili prevladavajuci ton, morate povecati ekspoziciju kroz filter iste boje ili kombinaciju filtera. KOPIRANJE Da biste proizveli tri negativa, koristite obicni crno-beli pankromatski film. Postavite fotografiju na stalak za reprodukciju, zatim napravite tri ekspozicije kroz crveni, zeleni, i konacno, plavi filter jednake gustoce. FILTRACIJA Napravite probe kroz svaki odgovarajuci filter posebno da odredite ekspoziciju za gustocu boje koju zelite. Vreme ekspozicije, dobijeno probama, morate smanjiti za trecinu kako biste postigli istu gustinu na fotografiji.
fotografija.99 mdrazic,
> Sa zadovojstvom vas obavestavam da je el gvojos u subotu 12. o.m. > pred komisijom foto saveza dobio zvanje kandidat majstora. Moje čestitke.
fotografija.100 djcorto,
>> Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u >> vezi dobre muzicke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav >> sretan pustim neku Miru Skoric. Grozno zvuci, ali ima takvijeh onolikoooooo ;(
fotografija.101 djcorto,
>> Nama definitivno treba neki strucni, zestok foto casopis. >> U krajnjem slucaju, ako mi je do izlozbe ici cu na izlozbu :) Redovno posecuj strane citaonice, i citaj. Ako ne znas jezike, nauci. Kod nas takvog casopisa skoro biti nece, jer nema ekonomskoh osnova za isto. >> Zato ja prednost dajem tehniKi i utovaru stosova vas iskusnih, >> te svoj stil gradim na blagoj primesi uticaja velikih >> fotografija ;) Kao i svi mi sto smo u tvojim godinama. Hvala za epitete (iskusni i sl) u mom slucaju bolje pristaje bivsi ;)
fotografija.102 djcorto,
>> najnormalnije dok necuh cijenu istog - komplet Hasselblad sa >> nekoliko pratecih objektiva kosta - 13.000 DM ! :))) Sreca te >> sam sedeo Pazi, Kume, koliko si ti zaradio s tvojim Zenitom ? Mozes li ? Ako mozes da zaradis Hasselbladom dva nova, onda ti nije skup. Ako ne mozes ni da ga otplatis, onda je skup. Nominalna cena u broju suski, kao i u svemu ostalom, nije vazna. Vazan je odnos cene opreme za rad i rezultata rada. Ako zarada isplati opremu i kupi novu, onda je sve OK. Zvuci prosto, jel'da ? ;(
fotografija.103 djcorto,
>> Samo mi nekako dode glupo da me skola obrazuje bez materijala >> po programu za skolsku '71/72 kad ono po studijima neke besne >> 'papan' makine s tasterima.. Kud ces s diplomom nego na Savski >> most ? :)) Citala tako moja svastika (ostao joj jedan ispit na veterini) uspomene Mr Harriot-a, britanskog veterinara iz 30-tih, pa uzviknu : "Ej, sve kao sto ja ucim !" :)
fotografija.104 vstan,
> Zamislite da recimo izmaltretiram dveselinovica za savet u vezi > dobre muzicke linije, nabavim Harman Kardon itd. i sav sretan Pa nije Harman Kardon bas neki pojam.
fotografija.105 obrada,
> => Izmeris svetlo. Slikas. Zatvoris jednu blendu, izsta ekspozicija. > => Slikas. Otvoris jednu blendu, ista ekspozicija, slikas. (Grub opis) > Jopet ne razumem. Sta ti je ovo "otvoris blendu"? Koliko znam, to aparat > radi avtomacki? Jel' ti ovo znaci da tri puta slikas jedno te isto, ili > sta? Tacno je da novi aparati to uglavnom rade automatski, ali to ne znaci da ces dobiti optimalno eksponiran film. Zato za posebne uslove snimanja postoji mogucnost korekcije automatike za plus ili minus jednu do dve blende. Ili jednostavno iskljucis automatiku. Odgovor na drugi deo je Da - tri puta snimas jedno isto. > => Kontakt kopije se rade tako sto razvijen film iseces na trake od po 6 > > I ovo razumem, al' mi svrha nije najjasnija? Svrha je ne praviti gomilu fotografija da bi izabrao jednu dobru. To se pogotovo odnosi na fotografije za izlozbu. Znaci na jednom papiru imas 36 malih fotografija (24x36mm). Uzmes lupu pregledas izaberes koje su dobre, isplaniras koji izrez treba uraditi sa njih i onda samo izabrane radis. Sem ustede u materijalu kontakt kopije nisu lose kao arhiva. Lakse je njih pregledati nego filmove :) pozdrav, Zoran
fotografija.106 zddb,
>>> fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po bojama ni liciti na original :(<<<< To sam primetio da je tačno x puta! >>> Nema. Ako stvarno zelis da sacuvas film nikako ga ne cuvaj smotanog. Iseci ga na slajfne po sest snimaka i stavi u papirne kesice.<<< O užasa! Ja godinama skupljam kutijice... Da li to važi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili zaista neko "zvanično" pravilo? Znači ne valjaju plastične kesice. Imaju li negde da se kupe papirne kesice baš za to? >>> Ne vidim gde bi mogla biti greska :) Emulzija je ista. Razlika je samo u duzini filma.<<< Mislim da vi koji stvarno imate iskustva, verovatno znate ima li tu nekog drugog gubitka izuzev odnosa cena/količina. *
fotografija.107 zddb,
"Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije onaj na Slaviji? >>>Jadrana, ali iako su skupi (sveukupno: razvijanje, 36 fotografija + Fuji G film staje oko 20-25 dinara) oni stvarno dobro rade svoj posao :)<<< Na Banjici, u tržnom centru, 24 snimka + KONICA od 36 snimaka 22-23 dinara. Međutim nisam hteo da uzmem film, jer... Letos sam kod njeg kupio film (Konica = 24sn.) i tad su mi udarili u talambase: "Ako kod nas uradite film (razvijanje i po jedna slika) dobićete novi film besplatno. Ja nisam stvarno nisam stipsa, ali kad vidim da me pokušavaju napraviti budalom, razbio bih nekom nos i za džabe... Uglavnom, novi film koji meni treba (24 snimka) kod njih je 10 dinara ("Ali mi vama dajemo od 36, košta 15 dinara"). Ja se držim svoje logike: razvijanje i slike bez "poklona" = 17 dinara, sa "poklonom 23" dinara. Film košta 10, znači dajete mi popust 4 dinara. On opet objašnjava bla, bla, bla (i sve nekako gleda u zemlju) i poentira "Ne, mi vama poklanjamo film!". I jebiga, kad vidim da je tip uporan, ne uzmem "poklon" i izađem. Poanta sledi: "Ni ja ne volim da vam poklanjam film!". I sad je malo falilo da se vratim i da ga progutam, ali srećom čujem unutrašnji glas: "Stani Brle, ne možeš čitav dan se tučeš sa pola Beograda!". >>>mušterija. Takođe, preporučujem 'Foto Boban' u blizini Arhitektonske škole,<< Eto, ne znam ni taj gde ti je, moram i za njega da te pitam.
fotografija.108 kum.djole,
+>> Redovno posecuj strane citaonice, i citaj. Ako ne znas jezike, nauci. Deal ! U poslednje vreme se upravo time i bavimo, a što se jezika tiče, tu će ipak biti potrebno prilično vremena.. Treba savladati i grčki, pa nemački.. phiii..:) +>> Kod nas takvog casopisa skoro biti nece, jer nema ekonomskoh osnova za +>> isto. Nema ekonomskih osnova za časopis sličan 'FotoColoru' ili 'Fotografosu', bez daljnjeg. Niko nije blesav da u takvo nešto uloži pare i da proizvod kupuje 1000 ljudi od tiraža 5000.. Ali opet, mogao bi se napraviti jedan isključivo tekstualni časopis na roto-papiru, uz blage ilustracije (primeri,skice,tehnike) i forsiranjem priloga (pitanja čitalaca,iskustva, otvorena tribina..nešto poput ove teme u kojoj upravo pišemo) došli bismo do jednog interesantnog a ne preskupog štiva. Nešto kao list 'Telegraf'... ali pošto ni za ovu opciju definitivno nema interesenata, dižem ruke :) Samo htedoh da kažem da se mnogo toga pametnog može pročitati, ne samo videti. Možda sam surov ako razgraničim fotografiju od teksta o fotografiji (globalno rečeno), ali bolje išta nego ništa.. Iz svog primera mogu slobodno da zaključim da sam mnogo više naučio čitajući ovo što ste vi pisali (i mnogi pre vas) nego gledajući fotose koji kipte od kolora.. Savršeno je jedno s drugim, ali kažem.. i ovo je ok :) +>> Kao i svi mi sto smo u tvojim godinama. Hvala za epitete (iskusni i sl) +>> u mom slucaju bolje pristaje bivsi ;) Nije bitno, bivši, aktivni.. iskustvo je iskustvo. Ovih dana,rekoh, pravim tu kompilaciju poruka,sledi štampa pa koričenje. Toliko o kvalitetu pisane reči koju ste ovde praktikovali :) Kum..
fotografija.109 kum.djole,
+>> Miša Trninić je Miša Trninić i sa Zenitom. Dobra tehnika nije +>> odlučujuća u ovom poslu. Ja tako mislio a Miša me i uverio na +>> jednoj letnjoj foto-filmskoj školi (davno beše). Sad bih se najradije bavio mojom pesničkom slobodom i povezao tu rečenicu sa mnom, pošto sam okoreli zenitljubac - 'Kum je Kum i sa Nikonom' :)) Ja sam, pre svega zato što me otac foto-amater tako vaspitav'o uvek više cenio ono što imam nego ono što nemam. Uostalom, i Imenjak Đole reče da je ono što imaš uvek najbolje :) Tako je Zenit za mene bio i ostao svetinja, za tatu Kiev, za dedu Fed.. :)) Ja pristajem da težimo boljem, ali gaziti po gorenavedenim aparatima je greota. Tako bar ja mislim :) Ako imaš vremena, opiši nam kako te je Miša razuverio, uopšte napiši o kakvoj se školi radi :) Nije bitno što je bilo davno, ja u školi učim po planu za školsku '71/72 :)) Kum..
fotografija.110 kum.djole,
+>> ima veću mogućnost da se posveti "umetničkom dojmu" sa boljom +>> opremom, pa se zato velika imena poistovećuju sa boli-glava opremom. Ali i oni su krenuli iz ništice, znači - na dobrom smo putu :))
fotografija.111 kum.djole,
+>> Pazi, Kume, koliko si ti zaradio s tvojim Zenitom ? Mozes li ? Ako mozes Mogućnost zarade je postojala, ali u mom slučaju.. zarada je više nego mizerna, sumnjam da bih otplatio i jednog.. Ko je za to kriv, ne znam, jer ja sam s jedne strane za ovih 5-6 godina koliko sam razvijam podelio i ispoklanjao masu fotografija. Ljudi su poslednjih godina stekli utisak da sve što je crno-belo ne valja, i ja sam jednostavno morao da ukinem prodaju.. Iks puta na stadionu, dvaput u pozorištu i par puta 'ajd kume uradi mi'.. Sve u svemu, prihod je bio taman toliki da sam više izgubio nego što sam dobio. Ali ! :) Ja to sve gledam kroz jednu pentaprizmu sticanja iskustva. Što više filmova/slika uradim, iskustvo je bogatije i na taj način postajem 'neko i nešto' u ovom mom poslu. Tako sam i stekao utisak da novac nije u suštinskoj važnosti za moje fotografsko obrazovanje. Svaka zarada (pih zarada.. nadoknada materijala!) je dobrodošla ali nije i neophodna. U mojim godinama, mislim. Sad kad si me potrefio u živac, reći ću ti da je u tvoje vreme, a posebno onda kad si se ti rodio ;) bilo drugačije :) Moj otac '60 i neke uzme Smenu i krene na proslavu u Medicinskoj školi, odslika, pokupi ribama pare i uvali im c/b slike koje su tada bile hit O:) Na taj način on je zaradio priličan broj aparata i opreme koju ja danas koristim. Ja danas ne mogu da zaradim dinar ni sa tom opremom, ni sa znanjem koje posedujem. Imam utisak da je moj slučaj pregazila nova tehnologija i da ja imam pravo samo da učim, bez da sledim primer mog oca jer sam, avaj, onemogućen :) Opet, kriv sam jer i ja stremim toj novoj tehnologiji - umesto da 2000 maraka koliko sam dobio za kompjuter utrošim na tu bolju opremu (što će reći Nikon F301 i Durst) ja sam stucko na ove stvari. Bez da pominjemo u kakvoj je naš čovek situaciji danas, ne smeši mi se baš neki zlatni period..:)) Naravno, neću da se žalim, sve će to vreme pozlatiti :) Moj otac kaže 'Sve će biti samo nas neće biti' :) tako da, u svakom slučaju ima vremena :)) +>> da zaradis Hasselbladom dva nova, onda ti nije skup. Ako ne mozes ni da +>> ga otplatis, onda je skup. Nominalna cena u broju suski, kao i u svemu +>> ostalom, nije vazna. Vazan je odnos cene opreme za rad i rezultata rada. Slažem se, upravo u gornjem primeru je to i potvrđeno. Na poklon Smena, skrpljena neka češka komora i za tili čas eto nadoknade sredstava. Malo forsiranja i eto nove opreme. A danas ? Ja mogu samo da slušam kako je to nekad bilo. Em se svaka šuša bavi fotografijom em za nas kojima je to budućnost nema mnogo šansone da uspemo, čak ni kao šegrti. Ma zamisli, riba s nogama od metaripo radi u Fuji-u :)) ? +>> Ako zarada isplati opremu i kupi novu, onda je sve OK. +>> Zvuci prosto, jel'da ? ;( Zvuči, i tako je. Caka je u tome što ja nemam šta drugo da radim da bih zaradio sem da unosim džakove i cepam drva. Fakat. No, nisam ni ja cvećka. Para nikad dosta, a strast razum pomuti dok si reko blic :) Sve se može kad se hoće.. skoro :) Kum..
fotografija.112 kum.djole,
+>>=> žika DInčić na Zelenjaku po 6 dinara prodaje Koniku 400 ASA +>> Ko & šta & gde je ovo? :) Rade 'Viktor' Dinčić, fotoreporter Second Shop (kupoprodaja, zamena uz doplatu,komisiona prodaja) Ivana Markovića 12 (kod pauka), Staro sajmište (okolina Hyatta) Tramvaj: 7,9,11 prva posle mosta :) Novi Beograd Tel. 011/138-359 od 10 do 23 Ili: Pijaca Zeleni venac, prva tezga prema ul. Narodnog fronta. Šta ima ? :) Masa filmova, Fuji,Konica,Ilford,Forte.. 5-10 dinara :) Sva prateća oprema, Fotokemika filteri, stalci, razvijači, fiksiri, optika... U svakom slučaju vredi obići :) kao i buvljak na Novom Beogradu, železnička stanica NBG, isti tramvaji :) Eto :) Pozdrav, Kum..
fotografija.113 kum.djole,
+>> Kolika je minimalna količina i do kada im je rok ? Slagaću :( Minimalna količina po dogovoru, ali čujem da je 10 komada.. a rok, trebalo bi do '96-te. Nisam video svojim očima te ne želim da bude lažna uzbuna :) U svakom slučaju, isplativije je u Beogradu kupiti film sa tezge nego u radnji, zašto - zato :)) Kum..
fotografija.114 kum.djole,
+>> Nisam nameravao da se upuštam u dublje analize, ali kako +>> vidim da ima još zanesenjaka (ništa loše;), ajde da se +>> zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :) Ajde, ja sam jedva čekao :))) ! +>> Postoje tri načina povećavanja osetljivosti filma. +>> - Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu +>> ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili +>> nekoj sl. firmi:). Postupak se sastoji u kratkom osvetljavanju +>> svetlom slabog intenziteta pre razvijanja. Potrebno je +>> jednolično osvetljenje odbijeno od neke bele površine. Ne +>> postoji precizna receptura već treba eksperimentisati. Nisi pokušavao, šteta, a ja mogu da izrazim sumnju u mogućnost povećanja osetljivosti na ovaj način. Em što je to fotografski vrlo nelogično, em što je diskutabilno ('ček, koliko odbijene svetlosti i u kom trajanju?') a postoji mogućnost da se film preobrati. Posebno ako je visokoosetljiv pa još i podeksponiran. Ja ipak ne bih pokušavao, možda sa komadićem :) No, ne verujem da bi se dobili željeni rezultati, ko hoće da se igra solarizacijom neka ga :)) +>> - Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek +>> negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za +>> 3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti +>> razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz +>> minimalno povećanje kontrasta). Ja ga u mojim recepturama nisam našao, ako ga imaš, srdačno te molim da mi učiniš uslugu da i njega zabiberim u svoju knjižicu :) +>> - Dodavanje hidrohinona (oni fini kristali iz poslednje +>> kesice FR4) povećavaju osetljivost (ali, izraženo i kontrast). +>> Evo recepture Kodakovog D-82 razvijača koji ga, upravo za ovu +>> namenu, koristi: +>> - hidrohinon 14 g Normalno, veća količina hidrohinona - snažniji razvijač - idealan za podekspoziciju, a jedina mana je upravo ova koju si dole naveo: +>> - Vreme razvijanja oko 5 min (20°). Razvijač je +>> postojan jedan dan. Jeste, posle uradiš jedan-dva filma i baciš litar ravijača sa dragocenim rastopinama :( Ja sam po tom pitanju vrlo štedljiv, ali cilj opravdava sredstva... +>> FR3 daje izrazito krupno zrno. Sa visokoosetljivim da, njega ne vredi koristiti za povećanje osetljivosti ni u kom slučaju. On razvija isključivo onako kako je fotografisano :) Uzgred, moj ljubimac (do pre par meseci radio sam isključivo s filmovima ispod 21 DIN). +>> Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :( Ilford Perceptol, ekstremno sitnozrnasti, bliži rođak ID-11 i Microphena :) Rastvor od 660 ml PanF i FP4 razvija 8.5-8 za niski i 12-10 za visoki kontrast. Diskutabilno je vredi li razređivati ga ili ne (ja kažem, može 1+2 :)) Hvala Vujošu i Obradi što me naučiše baratanju s ovim čudom :) +>> Napominjem da svaki od gore navedenih postupaka jako +>> povećava zrnatost i kontrast, tako da je (u principu) +>> upotrebljiv samo pri snimanju jednolično slabo osvetljenih objekata. Bravo čika Milanče !:) Da se sad bacimo na pozitive :) Šta ćemo ? Forte FD-103 ili ORWO :) ? Kum..
fotografija.115 kum.djole,
+>> žekaj bre, ja imam pogled kroz objektiv. O kakvim uglovima gledanja se +>> ovde radi, ako aparat samo podigne onu "rampu" sa ogledalom i tako +>> eksponira film, znači pod istim uglom ja gledam objekat i pod istim uglom +>> se to uslikava? Sve je to ok :) zato što je XP jednooki refleksni aparat :) Kad pričamo o pojavi paralakse, priča se odnosi na jednostavne aparate s optičkim tražilom (neizmenljivi objektivi, ili delimično izmenljivi ako imaš odgovarajući). Kod nerefleksnih aparata (Smena,Kiev,Fed,Leica,Zorki..) paralaksu je ili nemoguće izbeći ili postoji mogućnost pomeranja maske na tražilu prilikom uoštravanja bliskih predmeta tako da u okviru vidiš šta će na slici ispasti (npr. kod Leica CL). Nerefleksni aparati imaju tražilo poput prozorčića s obe strane aparata, onako kako je Vujoš nacrtao. Usled udaljenosti tražila (prozorčića) od žižne ose objektiva nastaje paralaksa. Ma kraće rečeno, kod tebe se to ne može desiti. Kod Zenita je stvar u procentualnom beleženju kadra - ti vidiš nekih 60-70% budućeg snimka.. Kum..
fotografija.116 kum.djole,
+>>> Kako veoma volim 6x6 format, u arhivi mi je i jedan Kiev 80 (ruska +>>> kopija Hase 500C). Isti ima veoma dobar normalni objektiv od 80 mm, no +>> Fina optika Optika je koliko sam čuo, ukradena :)) od Carl Zeissa.. Zato Kiev 80 i daje fotografije istog kvaliteta kao Hasselblad. Btw, jel postojao tu neki spor između njih ili je samo došlo do kopiranja (stoprocentno uspešnog) ? :) Kum..
fotografija.117 kum.djole,
+>> O užasa! Ja godinama skupljam kutijice... +>> Da li to važi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili +>> zaista neko "zvanično" pravilo? Ma nije strašno ni držati film u kutijicama :) U krajnjem slučaju negativ nije izložen spoljašnjem uticaju a to je najvažnije. Grebanje,prašina,cepanje,gužvanje.. toga nema ni u kutijici O:) +>> Znači ne valjaju plastične kesice. Imaju li negde da se kupe papirne +>> kesice baš za to? To su u stvari paus-folije za 6 kvadrata 36mm u nizu, po 8-10 redova, nešto nalik na foto-album. Može se naći po photo shopovima, ali treba biti poprilično marljiv pa potražiti. No, može se to i napraviti :) Sve što ti treba je nekoliko desetina A4 paus papira, oho-lepak,flomaster, meki karton, zumbalica i urođena pedantnost :) +>> Mislim da vi koji stvarno imate iskustva, verovatno znate ima li tu nekog +>> drugog gubitka izuzev odnosa cena/količina. Kao što i sam znaš, emulzija se nanosi na celuloidnu traku od XXX(X) metara i nakon sušenja i obrade seče na odgovarajuće delove. Tako je apsolutno svejedno da li ćeš uzeti 17 metara filma u metalnoj kutiji koji se kasnije kasetiraju (17m filma je 10 kaseta po 36eksp.) ili film od 36,24,12+3 kvadrata. Fabrika zna koliko košta jedan kvadrat i ona sigurno zna njegovu cenu, a trgovac dodaje svoj procenat na taj kvadrat i dobija cenu celog filma :) Sad, ako preprodavac voli malo i da ukrade, onda će da te farba kako je to 'ovako i onako' ali ti nipošto neće dozvoliti da te ponese logika te da sam izračunaš vrednost filma koji si dobio/kupio :) Dakle, razlika je samo tvoj izbor - koji ti film više odgovara i zašto. I za kraj, ja baš i nemam iskustva poput ostalih ali me povukao smisao za filozofiranjem ;) Kum..
fotografija.118 kum.djole,
Za početak, jedan lep info :) Photo Yo-Yo ulaz Osnovne škole 'žika Jova Zmaj' Meštrovićeva 19 Braće Jerković,Voždovac razvijanje 3,5 i 9x13 40 para :) bez poklon-filma +>> "Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije onaj na +>> Slaviji? Foto Jadran nalazi se na Terazijama, broj 24 Dakle, prekoputa McDonald's-a na Terazijama :) +>> talambase: "Ako kod nas uradite film (razvijanje i po jedna slika) +>> dobićete novi film besplatno. U Jadranu je cena definitivno 25 dinara, uz nov Fuji Super G film od 36 exp. +>> Eto, ne znam ni taj gde ti je, moram i za njega da te pitam. Foto Boban, Vojislava Ilića ne znam broj :)) Arhitektonska škola je tik iznad stadiona Obilića :) Kum..
fotografija.119 vstan,
> Rade 'Viktor' Dincic, fotoreporter Fotoreporter gde ?
fotografija.120 vstan,
> Optika je koliko sam cuo, ukradena :)) od Carl Zeissa.. Zato > Kiev 80 i daje fotografije istog kvaliteta kao Hasselblad. > Btw, jel postojao tu neki spor izmedu njih ili je samo doslo > do kopiranja (stoprocentno uspesnog) ? :) Kopirati konstrukciju objektiva sigurno nije tesko, rasklopis ga i uzmes mu meru ;) , ali tajna je i u staklu, antirefleksnim slojevima, jos ako je sa centralnim zatvaracem. Sumnjam (100%) da je kvalitet kao original.
fotografija.121 obrada,
> O uzasa! Ja godinama skupljam kutijice... > Da li to vazi i za crno-bele negative? Je li to samo tvoje iskustvo ili > zaista neko "zvanicno" pravilo? "Zvanicno" bi trebalo cuvati negative u kesicama. Mogu da posluze i kutijice. Cuvaju negativ od spoljnih uticaja sem u slucaju manipulacije sa njim. Pri pregledanju i premotavanju takvog negativa uvek nastaju vece ili manje ogrebotine. One se ne primete kod malih uvecanja, ali kod velikih ... Naravno ovo vazi i za crno bele negative. Zoran
fotografija.122 vlajel,
>>>> fotografije. Ako jednom i uspe duplikati sigurno nece po > bojama ni liciti na original :(<<<< Pa mrzi ljude da šteluju analizator:) radi se serijski pa šta ti se zalomi.Inače je moguće je napraviti duplikate skoro u dlaku isto kao prethodne. Razvijanje kolora u univerzalnim bućkurišima nema nekog velikog uticaja na kvalitet samog filma,skoro da nema tog negativa sa koga se ne mogu napraviti solidne kolor fotografije,ceo problem kod nas se svodi na operatera koji se igra sa analizatorom,ma koliko ta sprava bila automatizovana,korekcije su moguće,samo ko će kod nas u konfekcijskoj izradi istih da se zeza,niko! Inače ako serija povuče na magentu ili žutu,greška je do njih,a ako samo pojedinačne sličice imaju 'štih' greška je do snimatelja,ili je temperatura svetla bila neodgovarajuća dotičnom filmu.
fotografija.123 mdrazic,
> Malo forsiranja i eto nove opreme. A danas ? Ja mogu samo da slušam kako > je to nekad bilo. Em se svaka šuša bavi fotografijom em za nas kojima > je to budućnost nema mnogo šansone da uspemo, čak ni kao šegrti. Pa šta ako se svaka šuša bavi fotografijom? Bavi se i politikom, pa šta? Demokratizacija je to za koju se svi zalažemo, zar ne. Još se gore zbilo u domenu računara. Ranije su programeri na 'Velikim sistemima' nosili kravate i bela odela, do njih nisi ni mogao da dođeš ako si ne daj Bože hteo sam nešto da uradiš. Dokumentaciju su krili kao zmija noge i bili su posebna kasta posvećenih. Ali, kad dođoše PC računari i kada svaka šuša može da ih kupi i 'da se bavi programiranjem' i kada više nema skrivanja informacija ispostavilo se da su ti stručnjaci većinom neupotrebljivi za ozbiljnije poslove. Demokratizacija ih je javno eksponirala ostalom svetu onakve kakvi zapravo jesu i kakvi su i do sada bili, a mi nismo znali jer nam niko nije rekao. Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu itd. već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku (kompozicija, izrez, svetlo,...). Dobra oprema je za one koji se profesionalno bave fotografijom: a) način da malo poboljšaju kvalitet snimka, b) pouzdan rad, c) statusna stvar (slično kao što ja vežem kravatu kad idem da pregovaram o prodaji svoje softverske robe) da bi delovali 'ozbiljno' i ulili poverenje potencijalnoj mušteriji. Za amatersko bavljenje fotografijom (tj. za svoju dušu) takva skupa oprema nije neophodna. U moje vreme po foto klubovima smo na Magnifaxu radili izložbene fotografije 30x40 snimljene nekom Praktikom i sve je bilo u redu. Bilo je naravno i Pentaxa, Olimpusa, poneki Nikon (kao egzotika) ali nije bilo vidljive korelacije između cene opreme i kvaliteta izložbene fotografije. Milan
fotografija.124 mdrazic,
> Pa nije Harman Kardon bas neki pojam. Neka, baš bih voleo jednog za sebe, tj. pojam je za mene i meni bi bio više nego dovoljan. A Mira Škorić ti je OK ;))) Milan
fotografija.125 mdrazic,
> Ako imaš vremena, opiši nam kako te je Miša razuverio, uopšte > napiši o kakvoj se školi radi :) Nije bitno što je bilo davno, > ja u školi učim po planu za školsku '71/72 :)) Sedamdesetih godina (srednja škola i fakultet) sam bio član Foto kluba Prirodno-matematičkog fakulteta u Bgd. Tu sam usavršavao veštine, zatim učio druge fotografiji i jedno vreme bio u rukovo- dstvu istog. Klub se finansirao od strane omladinske organizacije fakulteta i sve finansije su išle na materijal za kurseve (4-5 osnovnih i srednjih godišnje) i najvažnije, za godišnju izložbu na jugoslovenskom nivou (poštarina, klišei, štampa kataloga itd.). Miša nam je bio često u žiriju izložbe i te trenutke selekcije radova za izložbu kada tri člana žirija daju mišljenja (ponekad se i sukobljavaju) pred krcatom prostorijom ne bih menjao ni za kakav Nikon. Izložba je otvarana za 29. novembar na Bulevaru preko puta tašmajdanskog parka u galeriji FSJ koja im je kasnije oteta. Oko 1975. FSJ je organizovao letnju foto-filmsku školu. Oko pedesetak zainteresovanih amatera je otišlo u Veliku Kopašnicu kod Leskovca na dvadesetak dana. Izolovani u selu, smešteni u zgradi lokalne škole po dvadesetak u sobi, jedva smo čekali da u starom napuštenom mlinu slušamo predavanja o fotografiji od kompozicije do malih trikova zanata. Grupu za fotografiju je držao tada Miša Trninić i sa njim smo obilazili okolinu gde smo dobijali konkretne zadatke za rad. Naravno, usput nam je pričao i pričao o raznim važnim stvarima u fotografiji a i o sitnicama koje ponekad ispadnu vrlo bitne. Kad padne mrak, u mlinu smo izrađivali pozitive opet uz budno oko i pomoć iskusnih majstora. Sutradan bi se diskutovalo o urađenom prethodni dan, pohvaljivali dobri i ukazivano na loše snimke. Kad Miša uzme u ruke nečiji aparat, ma kakav on bio, snimak nekako ispadne bolji od ostalih koje smo radili :)) Nismo propuštali ni časove kino sekcije, bilo je jako zanimljivo, a i oni su dolazili kod nas na fotografiju (što je njima više koristilo nego nama film). Uopšte, u to vreme smo se puno družili po klubovima. Bilo je tu i zezanja, i jamba ali i puno diskusija o fotografiji koja nikad nije prelazila granice dobrog ukusa. Organizovali smo i predavanja za amatere (prvenstveno za nas iz kluba, a mogu i kursisti ako hoće) gde smo dovodili stare vukove Mišinog kalibra da nam pričaju o nekoj temi. Bilo je tada i sjajnih slajd filmova o kompoziciji koje je Foto savez prodavao po bagatelnoj ceni. Na trećoj godini fakulteta sam upoznao svoju ženu, zaljubio se žestoko pa sam manje vremena imao za fotografiju. Kasnije sam počeo da radim, došlo dete, počeo da pišem softver pored redovnog posla pa zato sada ne izrađujem sam fotografije, već nosim na izradu. Milan
fotografija.126 kum.djole,
+>> Pa šta ako se svaka šuša bavi fotografijom? Bavi se i politikom, pa +>> šta? Demokratizacija je to za koju se svi zalažemo, zar ne. Još se Da se razumemo, nemam ja ama baš ništa protiv foto-fanova već protiv avanturista. Onaj koji se za fotografiju opredelio i koji je godinama uči (ili onaj kome je to hobi, svejedno) mnogo je adekvatniji za bavljenje i poslom (za pare bre :) jer ima i predznanje i iskustvo. Gledajući današnju generaciju fotografa, od 20 učenika samo 5 će postati ono zašta se školuju a samo jedan, čak možda ni taj jedan, postaće majstor. Kad završi školu neće sigurno moći da se zaposli onako kako je želeo, jer kao što rekoh, devojke u dopičnjacima rade po foto-radnjama a dileje sa Canon i Nikon čudima šetaju po Knezu sa legitimacijom 'Borbe' u džepu. Druga je stvar što se fotografi školuju u očajnim uslovima, pa bi i rasprava oko toga šta je ispravno, nezahvalna. Samo kažem da mnogi ne zaslužuju to što imaju.. +>> Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu itd. +>> već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku (kompozicija, +>> izrez, svetlo,...). Dobra oprema je za one koji se profesionalno bave +>> fotografijom: a) način da malo poboljšaju kvalitet snimka, b) pouzdan +>> rad, c) statusna stvar (slično kao što ja vežem kravatu kad idem da To je sigurno nekad bilo, možda je tako i danas sa 'starim majstorima' ali u vreme kada ja budem morao da se dokazujem s ovim što znam, tj. s onim što će mi sadašnji majstori preneti - neće biti potrebno. Tehnologija nas je sve ugazila, i onaj programer o kome si pričao danas nema šta da radi jer to već svi znaju. Ista stvar i sa mnom negde posle 2000. ;) Kum..
fotografija.127 kum.djole,
+>>> Rade 'Viktor' Dincic, fotoreporter +>> Fotoreporter gde ? On kaže, slobodnjak, 'Novosti' itd.. mada, to je sve stara slava. Sumnjam da čovek koji živi od kupoprodaje radi kao aktivni fotoreporter.. Kum..
fotografija.128 kum.djole,
+>> Kopirati konstrukciju objektiva sigurno nije tesko, rasklopis ga +>> i uzmes mu meru ;) , ali tajna je i u staklu, antirefleksnim slojevima, +>> jos ako je sa centralnim zatvaracem. +>> Sumnjam (100%) da je kvalitet kao original. Ali ostaje fakat da su slike istog kvaliteta :) U stvari, tako je Tanhofer napisao.. Kum..
fotografija.129 mladenp,
>>> Nisam bas neki strucnjak :), ali sasvim je uobicajeno da >>> kod novijih kamera vidis tacno ono sto ce se naci i na > Vidis, ali 100% SAMO sa Nikonom (mislim F2) i normalcem. > Moj Olympus OM1 recimo ima 98% sa normalcem, sa 24mm oko Tačno. Ne znam da li važi i za novije Nikone (verovatno važi). Odnos između viđenog i snimljenog se lako proveri eksperimentom. Na zid se zalepi veći papir (mogu i novine, a ne mora ni da se stavi papir ako vam nije žao da šarate po zidu ;) a fotoaparat postavi na stativ. Mora biti upravan na zid. To se postiže tako što se na zid privremeno postavi ogledalo i nanišani aparatom tako da se u tražilu vidi samo lice objektiva. Ondak se na papiru obeleži šta se vidi u tražilu. Zatim se snimi mrtva priroda na zidu. Prilikom izrade slika ne sme se kadrirati negativ. Najbolje je za povećavanje 35 mm filma koristiti 6x6 aparat. Rezultat: lepo se vidi (o, razočarenja ;) da se obeleženi deo nalazi unutar fotografije. Iz toga se može zaključiti koliko laže refleksni aparat. Postupak treba uraditi za svaki objektiv jer ima razlike. Do pomenute pojave dolazi zato što proizvođači stavljaju malo manja ogledala i prizme te tako uštede neki milimetar na gabaritima.
fotografija.130 mladenp,
> Isti je cuveni Raja, konstruktor Panoramike, sada u > Palmoticevoj, malo iznad ugla sa nekad Lole Ribara, sada A da li ga je neko skoro video u radnji? Već mesecima se nije tamo pojavio.
fotografija.131 mladenp,
> - Film koji će se razvijati u FR E24 (može li se još uvek > negde nabaviti) treba osvetljavati kao film osetljiviji za He, he. Kanda si odavno batalio izradu slika. Tog razvijača nema u radnjama već desetak godina. :( A bio je odličan! > Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :( Ilfordov super-ultra-deluks sitnozrnati razvijač. Malo obara osetljivost filma ali na Tri-X i HP-5 se zrno ne primećuje. :)
fotografija.132 djcorto,
>> "Balkan" je valjda kod bioskopa "Balkan", a "Jadran"? Da nije >> onaj na Slaviji? Jok. Balkan je na Terazijama, kod knjizare Kultura, u pasazu, sada je u dnu pasaza OZ , robna kuca igracaka. Jadran je preko puta, blize hotelu Moskva
fotografija.133 vstan,
> Ali ostaje fakat da su slike istog kvaliteta :) > U stvari, tako je Tanhofer napisao.. Pa to i nije neki narociti sud. Ajde da je to rekao balinda ili ti :)
fotografija.134 vstan,
> A Mira Skoric ti je OK ;))) Koja je ta ?
fotografija.135 kum.djole,
+>> Do pomenute pojave dolazi zato što proizvođači stavljaju malo manja +>> ogledala i prizme te tako uštede neki milimetar na gabaritima. Ja sam pročitao da teleobjektiv i normalac daju snimke iste veličine, što je van pameti. Pošto slikam Zenitom, Jupiter 135mm mi uveća kadar za nekih 1X-2X procenata u odnosu na 57mm. Nekoć sam čuo da je do Zenita (a više me i ne čudi) pa bih molio objašnjenje - ovako mi teleobjektiv ne služi ničemu :( Kum..
fotografija.136 kum.djole,
+>> Pa to i nije neki narociti sud. +>> Ajde da je to rekao balinda ili ti :) Ok, pokrenućemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a i kažem kakve on snimke daje O:) Kum..
fotografija.137 milanv,
║║+>> zagnjurimo u stare knjige i bajate moždanje ćelije :) ║║ ║║ Ajde, ja sam jedva čekao :))) ! Pazi samo da te blic ne prodrma ;) ║║+>> - Druga mogućnost je mnogo suvlja, ali je ni za živu glavu ║║+>> ne bih pokušavao, sem da mi neko blizak radi u Ilford-u ili ║║ Nisi pokušavao, šteta, a ja mogu da izrazim sumnju u Pre bih rekao da bi šteta bila da sam pokušavao :)) ║║+>> 3-6 DIN-a (napomena: FR E24 je Fotokemikin sitnozrnasti ║║+>> razvijač, sa osnovnom namenom povećavanja osetljivosti uz ║║+>> minimalno povećanje kontrasta). ║║ ║║ Ja ga u mojim recepturama nisam našao, ako ga imaš, ║║ srdačno te molim da mi učiniš uslugu da i njega zabiberim ║║ u svoju knjižicu :) Na žalost to je jedini Fotokemikin razvijač koji je meni poznat, a da za njega nisam našao recepturu. Uostalom, do tih zelenih kesica nije bio problem stići, a ko je prepostavio... (Da hvataš zazubice: izvod iz "Upute za upotrebu" "FR - E 24 N je nova vrsta razvijača, podesna za razvijanje crno-bijelih negativ filmova svih osjetljivosti. Spada u red univerzalnih sitnozrnatih razvijača sa sposobnošću izjednačavanja kontrasta i naročito visokog relativnog iskorištenja osjetljivosti. Relativno povećanje osjetljivosti KB i R filmova odgovara otprilike cca 6 DIN-a. Razvijač se priprema...") Ako te zanima neka druga eFKe receptura kaži. ║║+>> Šta beše Perceptol? Ne mogu da se setim pa da me... :( ║║ ║║ Ilford Perceptol, ekstremno sitnozrnasti, bliži rođak Da, podsetio si me. Nisam ga koristio. Radio sam sa Microphenom. ║║ Bravo čika Milanče !:) E, vidim da ću zbog ovoga "čika" morati da pišem resume :((. ║║ Da se sad bacimo na pozitive :) ║║ Šta ćemo ? Forte FD-103 ili ORWO :) ? FD-103 nisam koristio. Da se izvučem, evo recepture za njegovog rođaka FD-102: Metol 2 gr Natrijumsulfit, kristalni 80 gr Hidrohinon 6 gr Natrijumkarbonat, kristalni 90 gr Kalijumbromid 3 gr Voda 1 l Pred upotrebu se razblažuje vodom 1:1. Daje vrlo lep braonkasti ton. FD-101 daje plavkasti ton, pa ako nekoga zanima recept... Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li beše NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio. Bio sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijačima - beše A-120 i R-03). Moj favorit je bio 2 x FR-4. U prvoj kadici je bio "pojačan" sa tečnim FR-435 i/ili hidrohinonom, a u drugoj natrijumsulfitom. Odnos vremena razvijanja u prvoj i drugoj "kupki" je određivao kontrast i količinu prikazanih detalja.
fotografija.138 pifat,
Kod astrofotografa je vrlo popularan tzv. "hypersensitized" film. Ne znam u cemu se tacno sastoji postupak, ali mislim da je u pitanju drzanje filma (bilo 35 mm kaseta, ili filmskih ploca veceg formata) u komori ispunjenoj nekom gasom. Tako se filmu moze poprilicno povisiti osetljivost. Nekada (dok sam ga citao) je u casopisy Sky&Telescope bilo nekoliko firmi koje su prodavale i obradjene filmove (Kodak Recording 2435 c/b, Tri-X, i neke kolorce) a i opremu za obradu filma u domacoj reziji. Kako sada stoje stvari, ne znam, jer sam doticni casopis citao pre eksplozije osetljivih kolor emulzija koja se desava poslednjih godina. Igor YT1MM
fotografija.139 pifat,
Sto se tice Fotokemikinog razvijaca FR-E24 za one koji su to manje izucavali podatak da je to manje ili vise (zavisno od zelja) uspesna kopija Kodakovog Microdol X razvijaca. Neverne tome ce verovatno reci zli jezici. No moje dugo i predjesnje iskustvo kazuje da su bolji ili losiji rezultati poticali od nase (tadasnje) poslovicne aljkavosti u proizvodnji (1 ili 1.1 g npr nama nista ne znace). No u nedostatku ovog i slicnih inostranih razvijaca (nadam se ternutno) preporucujem jedan stos koji sam kao jos mlad fotoamater koristio: Recept vazi za ORWO filmove ali se moze primeniti i na druge crno bele filmove sa malom paznjom na tempereturu razvijaca (zbog osetljivosti emulzije). Elem ako krenete od 22 DIN filma za svaka tri dina podizanja osetljivosti razvijajte film u R-09 od 1- 3 minuta duze (malo eksperimentisanja). Na ovaj nacin sam nekada postizao i 30 DIN bez problema. Ukoliko imate nekih pitanja iz fotohemije i astrofotografije Ja i Igor vam stojimo na raspolaganju. Ja sam Boban i radim u Institutu za hemiju, a Igor to znate radi u Racunarima. Oba smo nekad davno zverali u zvezde sa Kalemegdana (i lajali pardon snimali mesec). Pozdrav Boban&Igor
fotografija.140 djcorto,
>> Ja sam procitao da teleobjektiv i normalac daju snimke >> iste velicine, sto je van pameti. Posto slikam Zenitom, Cek malo, Kume, kako to mislis iste velicine ? Ako mislis na procenat slike koji se vidi u trazilu, on NE MOZE biti isti za objektive razlicite zarisne duzine, iz prostog razloga sto je vidni ugao razlicit. Deder objasni svoju izjavu ;)
fotografija.141 djcorto,
>> Ok, pokrenucemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a >> i kazem kakve on snimke daje O:) Kad bejah u sedmom osnovne davase dosta dobre ... :)))))
fotografija.142 djcorto,
>> Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li >> bese NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio. >> Bio sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijacima - bese A-120 >> i R-03). Uu, ORWO N120 za pozitive i R09 za negative ... sa FK filmovima i Forte papirom, moze i rumunski polumat, ubistvena kombinacija !
fotografija.143 kum.djole,
+>> Ako te zanima neka druga eFKe receptura kaži. Na svu sreću, većinu imam. Meni su potrebne hemikalije, a to je tek teško nabaviti. Ako znaš neku adresu, firmicu...:) +>> Orwo sam povremeno koristio. Nije mi sada pri ruci (da li +>> beše NP-110? Sjajno-srebrasta kesica. Nije me posebno dojmio. Bio +>> sam zadovoljniji sa Orwo negativ razvijačima - beše A-120 i R-03). Poslednji koji je izašao iz serije dok je ORWO radio bio je A01, izjednačavajući normalnog zrna na '5-'8. Nešto poput FR3, mada malo jači, radili smo u 500ml.. Šteta, puče nam ORWO :( Filmova ima, al' nije to to.. Kum..
fotografija.144 kum.djole,
+>> Uu, ORWO N120 za pozitive i R09 za negative ... sa FK filmovima i Forte +>> papirom, moze i rumunski polumat, ubistvena kombinacija ! A da napravimo top-listu razvijača i papira ? :)
fotografija.145 kum.djole,
+>> Sto se tice Fotokemikinog razvijaca FR-E24 za one koji su to manje +>> izucavali podatak da je to manje ili vise (zavisno od zelja) uspesna +>> kopija Kodakovog Microdol X razvijaca. Neverne tome ce verovatno reci zli Sve sve, ali da nema recepta... sramota :)
fotografija.146 kum.djole,
+>> Deder objasni svoju izjavu ;) Sa zadovoljstvom !:) +>> Cek malo, Kume, kako to mislis iste velicine ? Ako mislis na procenat +>> slike koji se vidi u trazilu, on NE MOZE biti isti za objektive +>> razlicite zarisne duzine, iz prostog razloga sto je vidni ugao razlicit. No dobro, ovo što si napomenuo smo odavno apsolvirali :) Elem, da počnem iz početka.. pre jedno 3 godine O:) Za izvesne aktove bio mi je potreban teleobjektiv, 135mm Jupiter. Oduševim se slikom u tražilu i naravno, shodno logici da teleobjektiv usled te žarišne dužine 'približi' akt za XX procenata, rasplinem od sreće. Ali avaj, u odnosu na fotografisanje normalcem 58mm na snimku nije bilo nikakve značajne razlike osim možda 10% u korist teleobjektiva. Sednem i prostudiram malo literaturu i pronađem u Hedgecoovoj knjizi da 'oba daju slike jednake veličine' ? Pomislim, dobro de, ako je to fakat, neka ga.. ali otkud to da dve ipo žarišne dužine daju sliku kao jedna ? :)) Naravno, na ovo niko nije mogao precizirano da mi odgovori, te su rekli da napravim probu i uporedim. Nekoć mi kolega Salinger reče da je do aparata. Na Zenit-E teleobjektiv od 135 i preko daje neznatno uvećanje, na XP daje oko 50% dok na Nikonu (FM,F2) i Canonu (AF1,F1...) daje i preko 90% pa i do 98% Tu se uspaničim totalno i od tad mislim da se počastim tristakecom. Sad, konkretan problem je ta kombinacija Zenit-teleobjektiv. Ako ne vredi, onda stvarno ne vredi.. ali čudim se da jednom Hedgecoeu ovakva stvar izađe kao fakat u tako odličnoj knjizi. Bio sam definitivno jasniji :) Kum..
fotografija.147 kum.djole,
+>>>> Ok, pokrenucemo raspravu, samo da testiram Flexaret-a +>>>> i kazem kakve on snimke daje O:) +>> Kad bejah u sedmom osnovne davase dosta dobre ... :))))) Vremena se menjaju.. al nema šansone da ne daje slike ko nekad ;) Kum..
fotografija.148 mladenp,
> Kod astrofotografa je vrlo popularan tzv. > "hypersensitized" film. Ne znam u cemu se tacno sastoji > postupak, ali mislim da je u pitanju drzanje filma (bilo > 35 mm kaseta, ili filmskih ploca veceg formata) u komori > ispunjenoj nekom gasom. Zaboravi odmah ovaj postupak. Koliko se sećam, u pitanju su neki vrlo otrovni gasovi, na pr. živine pare ili slično. Povećanje osetljivosti filma se teško može predvideti, ali pogoršanje zdravstvenog stanja organizma je garantovano. ;)
fotografija.149 mdrazic,
> +>> Majstori fotografije ne postaju zato što kupe Nikon, Durst, Omegu > itd. +>> već što su majstori u svemu što prethodi samom snimku > (kompozicija, +>> izrez, svetlo,...). > > To je sigurno nekad bilo, možda je tako i danas sa 'starim majstorima' > ali u vreme kada ja budem morao da se dokazujem s ovim što znam, tj. > s onim što će mi sadašnji majstori preneti - neće biti potrebno. > Tehnologija nas je sve ugazila, i onaj programer o kome si pričao danas > nema šta da radi jer to već svi znaju. Ista stvar i sa mnom negde > posle 2000. ;) Nisi u pravu. Ako od reportera tražiš da je snimak rađen Nikonom onda pomenute dileje imaju prednost, ali ipak se od reportera traži dobar sadržaj snimka, a tehnički kvalitet je ipak sekundaran. Na ovom planu dileja nema šanse protiv majstora. Majstor će kasnije i sam kupiti 'bolji' aparat ali prvenstveno iz razloga koji se na samom snimku ne vide (sigurnost, komocija, imidž). Pominjani programer je i ranije bio isto tako loš kao i danas, ali je ta malobrojna kasta zaposlenih po računskim centrima drugima mazala oči na raznorazne načine. Sada masa ljudi vidi šta oni uistinu znaju i šta sve ne znaju. Nadam se da o sebi ne misliš da te je tehnologija ugazila kao ove programere :) Sama tehnologija fotografije se nije bitno promenila za naših života. Milan
fotografija.150 mdrazic,
>> A Mira Skoric ti je OK ;))) > > Koja je ta ? Dotična peva narodnjake, i oni koji to vole se na nju pale. Bila je pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inače narodnjake ne volim. Milan
fotografija.151 kum.djole,
+>> Nisi u pravu. Ako od reportera tražiš da je snimak rađen Nikonom onda +>> pomenute dileje imaju prednost, ali ipak se od reportera traži dobar +>> sadržaj snimka, a tehnički kvalitet je ipak sekundaran. Na ovom +>> planu dileja nema šanse protiv majstora. Majstor će kasnije i sam +>> kupiti 'bolji' aparat ali prvenstveno iz razloga koji se na samom +>> snimku ne vide (sigurnost, komocija, imidž). Ulivaš mi nadu, jelda ? :)) Dobro, govoriš o vrednostima koje su nekad (recimo 10-30 godina unazad) bile samo prateće i niko ih prilikom 'hvaljenja' tog i tog majstora ne bi pominjao. Danas em ima manje majstora (što je i normalno) em se oni sada uglavnom bave izlaganjem svojih radova i hodanjem po slavnom imenu uzduž i popreko. To da li će neko da krene njihovim putem ili ne i da li će neko postati i blizu to što su oni postali, nije ih briga. Niko se ne pita da li neko želi da nastavi baš tim putem (a sigurno želi) i svi se trude da u fotografskom poslu zarade bez obzira na njegovu pesrpektivu i njegove naslednike. Verovatno upravo zato što su i oni sami zaključili da bi obrazovanje i učenje mladih bilo uzaludno bačen trud i vreme - ovaj posao definitivno nije kao što je nekad bio. Onaj koji je svoje ime do sada kako-tako napravio, priznat je, dok onaj koji kaska i uči četvrtinu onoga što bi zaista trebao da zna, strepi od skorog besposličarenja i sopstvene tuge. Rađa se neka nova fotografija koju novi fotografi ne mogu da prate. To je to. +>> i šta sve ne znaju. Nadam se da o sebi ne misliš da te je tehnologija +>> ugazila kao ove programere :) Sama tehnologija fotografije se nije +>> bitno promenila za naših života. Hoćeš da kažeš da fotografiju i dalje dobijamo iz s.o. materijala :)) ? Dobro. Kako danas opravdati činjenicu da je fotograf nekad izrađivao materijal, snimao, razvijao i pravio fotografije potpuno sam i svojim trudom i znanjem ? Gde je to danas ? :)) Papan-aparati, papan-mašine, koliko je to dobro za narod i trgovinu toliko je loše za fotografe. U neku ruku ta mašina je otela pola mog posla. Sada ću, kad završim školu, moći da čistim patos u nekoj foto-radnji i brišem prašinu dok će mehanika da štancuje fotke :) Dok ( i ako !) postanem majstor trebaće duplo više vremena i truda nego što je trebalo El Gvojosu, na primer.. Za tako nešto moraću da uložim i ono što nemam, a nauka i vek tehnike će već nešto smisliti da me i na tom planu unakazi. Da bih bio poput pomenutog, morao bih da živim preko 90 godina i stalno,konstantno namećem neki svoj rad koji ama baš niko neće vrednovati kao 'nešto'.. Zamisli. Meni je tek 17 godina, a već se predajem ? Ma.. Tuga bre.. Kum..
fotografija.152 zizic,
Da li neko ima i hoće da proda (donese, preproda, ...) nov ili dobro očuvan ZOOM objektiv sa AUTOFOKUSOM sa NIKON bajonetom od recimo 28-70 (ili 35-70, ili 28-85, ili ...). Može Nikkor, a može i Sigma, Vivitar i slično (ako je cena ubedljivija ...). Da li neko takodje hoće da kupi ZENIT 12 u ispravnom stanju ZA MALE PARE. Ako ima interesenata, na mail pa da se dogovorimo. I na kraju, imam po 1 komad Skylight filtera 1A (LA+10) za M52 i filter-adaptera sa objektiva M55 na filter M52. (oba komada proizvodjač HAMA, praktično nekorišćeno). Cena podložna dogovoru.
fotografija.153 milanv,
║║ Salinger reče da je do aparata. Na Zenit-E teleobjektiv od 135 i preko ║║ daje neznatno uvećanje, na XP daje oko 50% dok na Nikonu (FM,F2) i ║║ Canonu (AF1,F1...) daje i preko 90% pa i do 98% Ovo nema veze sa životom! To da se u tražilu ne vidi prava razlika između ovih objekata, nekako ću i da svarim?! Ali da na negativu ne dobijaš pravi odnos, pa još da to zavisi od samog tela aparata - nema šansone! Jednostavno, odnos kadra objektiva 200:50mm mora da bude 1:4! Uostalom, evo malo prvačke teorije: 1/f = 1/p + 1/q (f=žižna daljina, p=rastojanje optičkog centra objektiva i objekta, q=rastojanje optičkog centra objektiva i filma); h:h' = p:q (h=veličina objekta, h'=veličina lika objekta). Iz navedenih jednačina se vidi da na sam "uhvaćeni" kadar utiču samo žižna daljina objektiva i udaljenost (naravno, i format filma). Ako uzmemo u obzir da ogledalo refleksnog aparata "baca" sliku na mutno staklo (iste?) veličine formata filma, jasno je da se onih nekoliko izgubljenih procenata vidljive slike u tražilu gube negde u pentaprizmi. Iz ovoga tvrdim da Zenit NIJE KRIV! Naime, "problematične" objektive možete staviti i na Nikona (uz pomoć adaptera) i dobićete isti kvalitet snimka (naravno, ovde isključujem upotrebu raznih automatskih sistema, koji nisu bitni za ovu analizu). Naime, ako bazu objektiva održavate na istoj daljini od filma ili mutnog stakla (što uspeva čak i Zenitu;), sledi gore navedeni zaključak. Ako mislite da grešim u analizi, molim vas iznesite; u protivnom ovo obara (bar mi se tako čini) i teoriju da se odnos viđenog u tražilu i dobijenog na filmu, menja u zavisnosti od žižne daljine objektiva. Dosta sam snimao s kombinacijom: Praktika, objekivi K.Z. 20mm/2,8; Pentakon 50mm/1,8; P. 200mm/4, i ovih problema nisam imao. ║║ Sednem i prostudiram malo literaturu i pronađem u Hedgecoovoj knjizi ║║ da 'oba daju slike jednake veličine' ? Pomislim, dobro de, ako je Koja strana (nešto mi f-ija FIND sporo radi:), pa da zajedno prostudiramo šta je pesnik hteo da kaže?
fotografija.154 kum.djole,
+>> Ovo nema veze sa životom! To da se u tražilu ne vidi prava Šta ću, poverovao sam. Kao što sam poverovao u to da postoje univerzalni razvijači koji traju duže od namenskih ;)) +>> razlika između ovih objekata, nekako ću i da svarim?! Ali da na +>> negativu ne dobijaš pravi odnos, pa još da to zavisi od samog +>> tela aparata - nema šansone! Jednostavno, odnos kadra objektiva +>> 200:50mm mora da bude 1:4! Mora, to i ja kažem :) Ali slaba vajda od teorije kad se ne podudara s praksom. Bar kod mene.. Sve ovo što si napisao, zakonitosti i sl. ja sam odveć prostudirao po sveskama i knjigama tehnologije i opet mi ništa nije jasno jer u praksi se dešava potpuno druga stvar. Sve me to tera da sednem i uistinu napravim te šture,probne snimke i vratim se s dokazima. +>> Iz navedenih jednačina se vidi da na sam "uhvaćeni" kadar +>> utiču samo žižna daljina objektiva i udaljenost (naravno, i +>> format filma). Sve se to iz toga vidi, al uz to i ne radi :)) Probaću pa ću blagovremeno javiti, ali unapred kažem da je to tako kako je (što je i čika Hedgecoe u sasvim treznom stanju objavio). +>> Iz ovoga tvrdim da Zenit NIJE KRIV! Naime, "problematične" Naravno !:) Zenit nikad nije kriv, to je bar jasno :)) +>> Koja strana (nešto mi f-ija FIND sporo radi:), pa da +>> zajedno prostudiramo šta je pesnik hteo da kaže? Evo, pisac je na strani 30 pod 'Teleobjektiv' jasno precizirao da: (citiram) ' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, ali su iste žarišne dužine. Oba daju slike jednake veličine ' Pritom navodeći da teleobjektiv daje samo privid manje udaljenosti, ali nije naveo i da daje X puta veći plan od X puta manje žarišne dužine normalca. Zato se ja mislim jesam li ja pijan ili čika Hedgecoe. Kum..
fotografija.155 djcorto,
>> U neku ruku ta masina je otela pola mog posla. Sada cu, kad >> zavrsim skolu, moci da cistim patos u nekoj foto-radnji i >> brisem prasinu dok ce Aman, kume, opet mrakaca ? Kresni osvetljenje (moze i nesto drugo ;)) LM, kao sto vec apsolvirasmo vise puta, puske, Vuk Mandusic i sl i dalje igraju u skljoc biznisu. Ne uma masina nista sama, trebas joj ti i te kako ! Ona zenska s nogama do zemlje koja obicno radi u nekoj "foto" radnji i samo zna da pritisne dugme za pocetak rada masine ce izumreti u momentu kada dodje nako kao sto sam npr ja pa joj tri puta vracam fotke jer ne valjaju. Hocu da ti kazem da se uvek trazi neko sto zna. Sta mislis, da u gradu ima jedan ili dva coveka koji, i masinom, prave fotke kako treba, mislim na kolor, da li bi kod njih isli vikend skljocare ili oni koji nesto znaju ? A oni bi hteli i uvecanja, proemnu izreza, malo zezalica ... i eto i parica i posla, samo ako znas. Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;)
fotografija.156 ilazarevic,
> Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;) Broj ljudi koji traže da na slici bude nešto više od nasmejane familije je veoma mali, te zbog toga dame sa nogama do zemlje i njihove makine nikada neće propasti.
fotografija.157 kum.djole,
+>> Mozda je ovo SF sto pisem, a vi prosudite ;) Iz tvojih usta u Božije uši, ali izgleda da to vreme o kojem govoriš upravo teče - šta je sa budućnošću ? :) Zato sam ja odveć uložio izvesan napor da me novi vek ne razj.. ;) te sam pripremljen za nove radne zadatke :) U pitanju je kamera, ali ako i nju počnu da kontrolišu roboti i mašine, ako krene neki '3D sequencing display system' ima 'ladno da se obesim o projekcioni ! I to na ovaj moj Magnifax, izdržaće ! :)) Elem, da se ne razbacujem mnogo i da ne ispadnem dete, treba učiti,učiti i samo.. Kad završim ovu školu, ako uvidim da nema vajde od štancovanja, idemo dalje.. Kad se bude došlo do cilja, a to je majstor fotografije i kamere, sešćemo i na miru pričati uz čuveno slovenačko vino 'Venerin breg' i jesti raviole O:) Ako ne zagore, naravno.. :)) Kum..
fotografija.158 kum.djole,
+>> Broj ljudi koji traže da na slici bude nešto više od nasmejane familije +>> je veoma mali, te zbog toga dame sa nogama do zemlje i njihove makine +>> nikada neće propasti. Ko zna, kad krenem ja od radnje do radnje da izvoljevam ima sve da podobijaju otkaz ;) Onda ću da biram firmu ;)) Kum..
fotografija.159 aleck,
>> pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inače narodnjake ne volim. A koji je pa sad taj?!
fotografija.160 mladenp,
> ' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, > ali su iste žarišne dužine. Oba daju slike jednake > veličine ' Kao što vidiš ako su objektivi *iste* žarišne dužine daće istu sliku. Pojam "teleobjektiv" se ovde odnosi na *konstrukciju* objektiva, a ne na žarišnu dužinu. Normalni objektivi su simetrične konstrukcije sa blendom u sredini. I objektivi većih žar. dužina se mogu izvesti na taj način ali bi bili preveliki i zahtevali bi preveliki hod za izoštravanje. Kod ovakvih konstrukcija ulazni ugao je jednak izlaznom. Teleobjektivi su asimetrični i imaju izlazni ugao mnogo veći od ulaznog. Na taj način se može dobiti objektiv veće žarišne dužine sa relativno malim gabaritima. Skoro sam negde pročitao lep članak o ovoj tematici al' da me ubiješ ne mogu da se setim gde. Za kaznu sam pročitao par poruka o bioenergiji ali nije pomoglo. ;)
fotografija.161 mdrazic,
> ne bi pominjao. Danas em ima manje majstora (što je i normalno) em > se oni sada uglavnom bave izlaganjem svojih radova i hodanjem po > slavnom imenu uzduž i popreko. To da li će neko da krene njihovim putem Kao da je nekad drugačije bilo. Stariji sam od tebe 20 godina, i ni tada to nije bio Eldorado. > sigurno želi) i svi se trude da u fotografskom poslu zarade bez obzira na > njegovu pesrpektivu i njegove naslednike. Verovatno upravo zato što su i > Rađa se neka nova fotografija koju novi fotografi ne mogu da prate. > To je to. > Dobro. Kako danas opravdati činjenicu da je fotograf nekad izrađivao > materijal, snimao, razvijao i pravio fotografije potpuno sam i svojim Kao da smo mi bili srećni što moramo da jurimo hemikalije (bilo nam je na PMF ipak lakše no drugima jer su tu hemičari) i mutimo rastvore? Lakše je otvoriti konzervu D-76 i smutiti. Slično kao danas smrznute pogačice od lisnatog testa sa sirom. Da se to i ručno napraviti, ali nikako da vidim prednost toga, pošto me mrzi to da radim i nemam vremena. > trudom i znanjem ? Gde je to danas ? :)) Papan-aparati, papan-mašine, > koliko je to dobro za narod i trgovinu toliko je loše za fotografe. > U neku ruku ta mašina je otela pola mog posla. Sada ću, kad završim Samo je tehnologija napredovala i ubrzala malo proces. Ako hoćeš da se baviš fotografijom to je a) za život b) iz ljubavi (umetnost) c) hoćeš i jedno i drugo. Tada: a) Idi snimaj svadbe i slične manifestacije gde se dobro zarađuje. Tehnologija tu onda ide tebi na ruku pošto stigneš na vreme da zvanicama prodaš na licu mesta snimke i uzmeš lovu (veću zato što brzo dobiju snimke) i juriš na drugu svadbu. b) Zaboravi na zaradu, čitaj literaturu, hvataj za rukav majstore, radi i pomoćne poslove (znaš ono: šegrt, kalfa, majstor) pošto je neke stvari nemoguće teorijski objasniti, to je ipak zanat. Usreći porodicu i familiju dobrim fotografijama, šalji na izložbe. c) Kad zaradiš pod a) daj ženi pare a ti ako stigneš radi b). I drugi zanati odumiru zbog konfekcije, ali jedan broj majstora ipak ostaje i zarađuju više no oni ranije. A uvek će biti i zahteva za dobrim snimcima. U procentima će više ljudi voleti konfekciju (mašinski rađene fotografije sa svojih filmova) nego što će biti kreativnih zato što je broj kreativnih ograničen (a populacija ljudi što škljocaju raste). Kod nas sada zbog standarda ljudi nemaju toliko para za fotografiju relativno kao nekad, ali se nadajmo da će se stanje popraviti. Milan
fotografija.162 djcorto,
>> Elem, da se ne razbacujem mnogo i da ne ispadnem dete, treba >> uciti,uciti i samo.. Kad zavrsim ovu skolu, ako uvidim da nema >> vajde od stancovanja, idemo dalje.. Kad se bude doslo do >> cilja, a to je majstor fotografije i kamere, sescemo i na miru >> pricati uz cuveno slovenacko vino 'Venerin breg' i jesti >> raviole O:) Ako ne zagore, naravno.. :)) Khm, nije breg nego mleko, ali vidim ja sta ti je na umu ... ;))))) Apropo skole, niko nikog ne tera u skolu ... niti da nesto uci. Stvar licnog izbora, i okolnosti.
fotografija.163 djcorto,
>> Ko zna, kad krenem ja od radnje do radnje da izvoljevam ima >> sve da podobijaju otkaz ;) Onda cu da biram firmu ;)) Mogli bi da dogovorimo raciju :))))) po dvojica, ali po jedan Zenit u ekipi, radi eventualne tuce :)))))))
fotografija.164 djcorto,
>> c) Kad zaradis pod a) daj zeni pare a ti ako stignes radi b). :))))))) Ovo bi moglo u FAQ :)))))))) >> I drugi zanati odumiru zbog konfekcije, ali jedan broj >> majstora ipak ostaje i zaraduju vise no oni ranije. A uvek ce >> biti i zahteva za dobrim snimcima. U procentima ce vise ljudi >> voleti konfekciju Pa uvek vecina nosi konfekciju, zar ne ? :) Treba samo znati sta valja ...
fotografija.165 vstan,
>>> pomenuta u poruci gde i Harman Kardon. Ja inace narodnjake > > A koji je pa sad taj?! Neka fus roba ;)
fotografija.166 kum.djole,
+>> Mogli bi da dogovorimo raciju :))))) po dvojica, ali po jedan Zenit u +>> ekipi, radi eventualne tuce :))))))) :)))) Ok, ako bude bilo potrebno zvaću upomoć :) Zenit-budizam na delu :) Kum..
fotografija.167 kum.djole,
+>> Khm, nije breg nego mleko, ali vidim ja sta ti je na umu ... ;))))) Pogrešio sam, kao slučajno.. O:) Btw, ono za Sloveniju još važi, nadam se :) Rekosmo - početkom '99 ? +>> Apropo skole, niko nikog ne tera u skolu ... niti da nesto uci. Stvar +>> licnog izbora, i okolnosti. Ništa nisam rekao protiv škole (u globalu) već protiv programa i mogućnosti koje je škola spremna da mi ponudi da bih nešto naučio. Te mogućnosti su svedene na dve oblasti: jednu, koja mi definitivno neće biti potrebna u toj meri koliko se potencira (a to su svi nestručni opšteobrazovni predmeti) i drugu, u kojoj imam samo suvu teoriju i praksu koja tu teoriju ne prati. Zašto je to tako, tralala.. nemamo uslova, ali pošto je i interesovanje mladih za konkretno ovaj posao fotografa sveden na 'domojegičan' status, nema razloga da o ovome više raspravljamo :) Svi smo krivi, al mi ponajmanje ;) Kum..
fotografija.168 kum.djole,
+>> Kao da smo mi bili srećni što moramo da jurimo hemikalije (bilo nam je +>> na PMF ipak lakše no drugima jer su tu hemičari) i mutimo rastvore? Vidiš, za mene je uvek bio doživljaj da napravim razvijač i fiksir :) Em imam sve recepte, em imam i volju.. a i rekli smo već koliko je dobro nešto naučiti i kasnije upotrebiti to znanje. Mogu da se kladim u Nikon koji nemam da velika većina onih koji štancuju fotke i mlate pare ne znaju kako i od čega se pravi razvijač niti da li je on baznog ili kiselog karaktera.. O:) +>> Lakše je otvoriti konzervu D-76 i smutiti. Slično kao danas smrznute +>> pogačice od lisnatog testa sa sirom. Da se to i ručno napraviti, ali +>> nikako da vidim prednost toga, pošto me mrzi to da radim i nemam vremena. Što se pogačica tiče, (idemo na gibanicu;) mnogo je ukusnije kada se testo razvije, onako domaćinski.. Kao i domaći rezanci.. :) Ups.. daklem :)) Ja sam Za da se uči ali sam također za to da se razmišlja o uhodavanju s tehnologijom. Masa toga se pojavila od doba kad si ti bio mojih godina a u mojoj školi se o tome uopšte ne priča. Otud i ono da me škola obrazuje po planu za '71-'72. Priznaću, da nije ove teme, vas koji se bavite fotografijom, i ovog Sezama, ne bih ja bio ovoliki fotograf koliki sam danas, a to sigurno znači ni onoliki koliki bih bio za 10-20 godina :) +>> b) Zaboravi na zaradu, čitaj literaturu, hvataj za rukav majstore, +>> radi i pomoćne poslove (znaš ono: šegrt, kalfa, majstor) pošto +>> je neke stvari nemoguće teorijski objasniti, to je ipak zanat. +>> Usreći porodicu i familiju dobrim fotografijama, šalji na +>> izložbe. Dogovoreno, majstore sam već uhvatio :) Kum..
fotografija.169 kum.djole,
+>> Kao što vidiš ako su objektivi *iste* žarišne dužine daće istu +>> sliku. Pojam "teleobjektiv" se ovde odnosi na *konstrukciju* +>> objektiva, a ne na žarišnu dužinu. Normalni objektivi su simetrične Eh, zavuko ga Hedgecoe :( Ja sam mislio da čovek priča uopšteno, kad on o istoj žiži... Dobro, to smo razumeli, idemo dalje :) Logično je da dve iste žarišne (hajd uzećemo izraz žarišne) dužine daju dve iste slike, ali kako bi onda trebalo da izgleda u odnosu 135:58 ? Dakle, ako zanemarimo to da Zenit daje nešto više od 60%-70% u tražilu, preko teleobjektiva bih trebao da dobijem veći kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :) Mora da je zbog bioenergije..;) Kum..
fotografija.170 mdrazic,
> Vidiš, za mene je uvek bio doživljaj da napravim razvijač i fiksir :) > Em imam sve recepte, em imam i volju.. a i rekli smo već koliko Mi tražili za FR E24 i ne nađosmo ga. Valjda danas to više nije industrijska tajna. Ako znaš, napiši jer je nekome ovde trebalo. > štancuju fotke i mlate pare ne znaju kako i od čega se pravi razvijač > niti da li je on baznog ili kiselog karaktera.. O:) Dok mlate pare nemaju vremena da mute rastvore :)) > Što se pogačica tiče, (idemo na gibanicu;) mnogo je ukusnije kada > se testo razvije, onako domaćinski.. Kao i domaći rezanci.. :) Jeste, ali kad sam jedeš. Kad drugome prodaješ, važnije je da se njemu sviđa i/ili da više zaradiš boljom produktivnošću. > Ups.. daklem :)) Ja sam Za da se uči ali sam također za to da se > razmišlja o uhodavanju s tehnologijom. Masa toga se pojavila od > doba kad si ti bio mojih godina a u mojoj školi se o tome uopšte ne > priča. Otud i ono da me škola obrazuje po planu za '71-'72. Još uvek srebro vlada, ali se bojim da će stvarno nešto bitno da se desi u roku od desetak godina (kao prelaz na CD recimo). Već postoje kamere sa elektronskom memorijom. To sada nije neki kvalitet, ali pre 10 godina pojavio se Spectrum, a sada je Pentium vladar. Za 10 godina ? Milan
fotografija.171 kum.djole,
+>> Mi tražili za FR E24 i ne nađosmo ga. Valjda danas to više nije +>> industrijska tajna. Ako znaš, napiši jer je nekome ovde trebalo. FR24 sigurno nemam, čak sam se i začudio, ali neumorno ću tražiti, čak i od 'starih majstora' :) +>> Jeste, ali kad sam jedeš. Kad drugome prodaješ, važnije je da +>> se njemu sviđa i/ili da više zaradiš boljom produktivnošću. E ovo stoji. Možda zato i gubim pola zanimanja ? +>> Još uvek srebro vlada, ali se bojim da će stvarno nešto bitno da se +>> desi u roku od desetak godina (kao prelaz na CD recimo). Već postoje +>> kamere sa elektronskom memorijom. To sada nije neki kvalitet, ali pre +>> 10 godina pojavio se Spectrum, a sada je Pentium vladar. Za 10 godina ? Za 10 godina imaću 27 godina, vidimo se :)) Kum..
fotografija.172 milanv,
║║ Logično je da dve iste žarišne (hajd uzećemo izraz žarišne) ║║ dužine daju dve iste slike, ali kako bi onda trebalo da izgleda ║║ u odnosu 135:58 ? Dakle, ako zanemarimo to da Zenit daje nešto ║║ više od 60%-70% u tražilu, preko teleobjektiva bih trebao da ║║ dobijem veći kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :) Ne vredi da se ovako "objašnjavamo", nego ti, lepo, uradi probe (neko je ranije ovde detaljno izneo kako), pa da nastavimo sa argumentima crno-na-belo. Sumnjam, ali (ipak) možda te žarišne dužine (koje navodiš) i nisu stvarne. Predlažem da ih proveriš tako što ćeš izmeriti (probom, naravno:) koliki je stvarni ugao (dijagonale) koji objektivi zahvataju, a onda na osnovu donje formule dođeš do pouzdane žižne daljine. tg(ß) = ((1/2)d) / f, gde je ß = vidni ugao objektiva (po dijagonali filma), d = dijagonala formata, f = žižna daljina. Za informaciju navodim da kod "Lajke" važi sled. tablica: f 20 35 50 80 100 135 200 ß° 93 62 45 30 24 18 12.
fotografija.173 milanv,
║║ Evo, pisac je na strani 30 pod 'Teleobjektiv' jasno precizirao ║║ da: (citiram) ║║ ' Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, ali su iste ║║ žarišne dužine. Oba daju slike jednake veličine ' ║║ ║║ Pritom navodeći da teleobjektiv daje samo privid manje udaljenosti, ║║ ali nije naveo i da daje X puta veći plan od X puta manje žarišne dužine ║║ normalca. Zato se ja mislim jesam li ja pijan ili čika Hedgecoe. Mladenp ti je jasno odgovorio, ali da probam da dopunim. Obično se pod pojmom "teleobjektiv" podrazumeva "dugožarišni objektiv", ali u knjizi koju navodiš ("Foto priručnik", John Hedgecoe) autor jasno razdvaja ta dva pojma, što se na 30 strani (koju navodiš) vidi: TELEOBJEKTIV Teleobjektiv je DUGOčARIŠNI objektiv s ugrađenim divergirajućim elementima na kraju aparata. on pravi privid manje udaljenosti slike od objektiva no što bi trebalo da bude pri određenoj žarišnoj dužini. Teleobjektiv je ponekad kraći od normalnog objektiva, ali su iste žarišne dužine. Oba daju slike jednake veličine. DUGOčARIŠNI OBJEKTIV Dugožarišni objektiv daje vrlo kvalitetne slike kroz uski kut gledanja. Njegova velika žarišna dužina znači da glavni elementi objektiva moraju biti ugrašeni na početku duge cijevi kako bi mogli biti dovoljno udaljeni od filma i dati oštru sliku Ovi objektivi imaju maksimalan otvor f:4,5 ili f:4,6. Optičke ispravke šesto ograničuju minimalnu udaljenost obje4kta na 3m ili više. Napominjem da je dotičnu knjigu karakteriše očajan prevod (izdanje Mladost, Ljubljana 1978), i da je potrebna prilična upućenost u temu da bi ste uvek bili sigurni da je prevodilac uvek "na liniji" autora.
fotografija.174 djcorto,
>> dobijem veci kadar nekih 2.5 puta :) Kod mene toga - nema :) >> Mora da je zbog bioenergije..;) Aman, kume .... kadar na strani filma mora da bude uvek oko 24x36 mm, zar ne ? ;) Hedgecoe je pricao o razlicitim konstrukcijama objektiva sa ISTOM ziznom daljinom.
fotografija.175 mladenp,
Menjam nov novcat Nikkor 50/1.8 AF za isti bez autofokusa. Ne mora da bude nov, samo lepo očuvan. Takođe, prodajem Nikon 50/1.8 E za, recimo, 50-tak DEM.
fotografija.176 ikordic,
RE: Filteri U prilogu je tekst o filterima za foto-aparate (skylight, UV, ...) koji mi je poslao zizic. Radi se o FAQ fajlu, poreklom sa InterNet-a. žovek (zizic) kaže da ima još ovoga, pa ako dovoljno jako vičemo, možda nam pošalje još :) filters.zip
fotografija.177 djcorto,
>> kaze da ima jos ovoga, pa ako dovoljno jako vicemo, mozda nam >> posalje jos :) VIIIICEEEEEEEM ! :)
fotografija.178 obrada,
> Jedino su u Boru > proizvodili graficki film (valjda to i danas rade) ceneci > ga kao da je od zlata a ne od srebra ;)) Prave ih jos uvek. Bili su na sajmu knjiga. Dragan
fotografija.179 jpptticb,
Evo jednog pitanja na koje znam odgovor (nacelno), ali me interesuje praksa: kako napraviti crno-beli dijapozitiv? Ranije sam probao sa onim mikrofilmom (sad ga nigde nevidim) i sa pozitiv razvijacima, i uz dosvetljavanje, ali nisam bas nesto bio zadovoljan sa rezultatima, a i davno je to bilo. Ako je to neko skoro radio, molim da mi "osvezi" proceduru (kakvi razvijaci, koliko dosvetljavanja i sa koje daljine, koje vreme razvijanja itd.).
fotografija.180 obrada,
> a i davno je to bilo. Ako je to neko skoro radio, molim da mi "osvezi" > proceduru (kakvi razvijaci, koliko dosvetljavanja i sa koje daljine, > koje vreme razvijanja itd.). Mnogo je godina proslo od kada sam to radio :) Uglavnom sam pravio dijapozitive crteza i grafikona, znaci bez mnogo polutonova. Postupak je bio isti kao kad se rade fotke. Znaci negativ u aparat za povecanje a mikrofilm u masku za fotopapir. Podrazumeva se da imas objektiv kojim mozes izvuci "povecanje" skoro 1:1. Osvetljenje je bilo oko 1 sekunde. Razvijanje je u pozitiv razvijacu pri crvenom svetlu priblizno 2 minuta. Nadam se da sam dovoljno jasno objasnio :)
fotografija.181 aleck,
Da li neko zna gde se u gradu može po nekoj normalnoj ceni napraviti kolor poster veličine 50x70 ili 70x100 koristeći fotoslajd(ako sam lupio ovaj naziv izvinjavam se,ali nemam pojma o fotografiji(ako isključimo pritiskanje dugmeta na aparatu))? p.s. Foto Balkan ne predlažite.Tamo je cena aspirinotražeća...Jel može to jeftinije?
fotografija.183 calex,
<!> Da li neko zna gde se u gradu može po nekoj normalnoj ceni napraviti <!> kolor poster veličine 50x70 ili 70x100 koristeći fotoslajd Opa, Draganica će da legne na zid
fotografija.184 djcorto,
>> p.s. Foto Balkan ne predlazite.Tamo je cena >> aspirinotrazeca...Jel moze to jeftinije? Onda proveri Elite photo .... mada ni oni nisu jeftini. A Balkan trazi jer to ne radi bas svako ......
fotografija.185 mladenp,
> napraviti kolor poster veličine 50x70 > Jel može to jeftinije? Verujem da u svakoj boljoj radnji mogu da ti naprave (ili daju onom ko može da napravi) fotografiju te veličine. Cena je sigurno ubitačna, tu nema pomoći. :(
fotografija.186 kum.djole,
Re svima :) +>> Prave ih jos uvek. Bili su na sajmu knjiga. Aha, pokupili smo adrese :) Kodak grafički film firma "Medicom", 23.Oktobra 68, 15000 Šabac tel. 015/26-662 ili Dejan Vasiljević (stan) 015/32-836 RTB Bor grafički film firma "MVM" direktor Boban Pavlović Trajka Rajkovića 5, 11070 Novi Beograd 011/1760-552
fotografija.187 kum.djole,
Evo jednog vrlo interesantnog naslova, može se naći u British council-u (negde iza 16.Januara, kada se budem smilovao da je vratim ;) i bavi se podvodnom fotografijom. Na prvi pogled, vrlo interesantno i stručno štivo. Knjigu sam upravo pozajmio kolegama, kad ugrabim vremena opširnije ću napisati da li me je dojmila :) "Underwater photography" - John Turner Kum..
fotografija.188 kum.djole,
Kako su poštovane kolege tražile, u prilici sam da pošaljem nekoliko najkvalitetnijih, što vezanih što tematskih poruka na temu fotografije koje smo pisali u okviru EXTRA:razno proteklog meseca. Nakon nešto manje od 200 poruka tema je zasijala pod brojem 16, a par najinteresantnijih upravo slede. Izvinjavam se onima koji su doprineli da se tema pojavi a njihove poruke nisu uvrštene u prenosne - mnogo toga mi je promaklo u bazi :( Kum..
fotografija.189 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.110, vstan (reply to ikordic) [subj:tema->photo] > Sta je onaj Skylight trt-mrt? 1B ? Kao sto mu ime kaze ;) sluzi za uklanjanje plave dominante u senkama, koja (dominanta) potice od nebeskog plavetnila (svetlosti) + obavlja posao UV filtera. A sta radi UV neka objasnjava neko drugi ;) Dakle kolor snimcima nacinjenim u senci pri vedrom nebu daje topliji-prirodan ton. Za razliku od UV filtera koji je bezbojan ovaj trt-mrt je rozikaste nijanse. Uglavnom se proizvodi kao 1A a varijanta 1B, nesto jaceg efekta, se redje nalazi (Hoya). Na skoro svakom objektivu imam polarizacioni filter a zbog gore navedenih razloga na svakom je skylight 1B koji sluzi i kao fizicka zastita objektiva, odnosno polar filtra ;) Ako trebaju dijagrami zracenja, nanometri i sl. javljaj ;)
fotografija.190 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.112, jpptticb (reply to vstan) > Dakle kolor snimcima nacinjenim u senci pri vedrom nebu daje > topliji-prirodan ton. Za razliku od UV filtera koji je bezbojan > ovaj trt-mrt je rozikaste nijanse. Uglavnom se proizvodi kao 1A > a varijanta 1B, nesto jaceg efekta, se redje nalazi (Hoya). > Na skoro svakom objektivu imam polarizacioni filter a zbog gore > navedenih razloga na svakom je skylight 1B koji sluzi i kao > fizicka > zastita objektiva, odnosno polar filtra ;) Ti bogami dobro 'nakrcas' objektiv sa 'staklima'! Ako su jos polariztori od onih starijih tipova (sa dva stakla i polarizacionom folijom) bome ce mnogo da oboris ostrinu (na svakoj granicnoj povrsini dolazi do prelamanja zraka sa svim svojim nepravilnostima), al' ce zato boje da budu ..., osim ako u lokalnom lab-u ne uprskaju (a oce). Sto se mene tice ja te kojekakve UV/Skylight i sl. veoma retko koristim (ako postoje jake sanse da objektiv bude 'uprljan'). Polarizator koristim cesce, ali nikad u kombinaciji sa drugim filtrima (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu). Ne nije da imam jeftine filtere (Pentax-ovi i Hoya), al' stvarno sam nekoliko puta bio iznerviran losim kontrastom/ostrinom kada sam koristio filtere. Sto se tice kolor negativ filmova, svaki put kada dam da mi urade kopije nekih snimaka dobijam totalno razlicite boje, sto onda da se gnjavim? Kad su slajdovi u pitanju, jeste tu se dosta toga vidi, ali ako posmatras preko dijaprojektora (u zamracenoj sobi) nemas sanse da uporedis sa 'pravim' bojama pa ti nece mnogo smetati. Ako pravis slike sa dijapozitiva, onda moras/mozes to korigovati dodavanjem ruzicastih (i ostalih) filtera.
fotografija.191 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.117, vstan (reply to jpptticb) > Ti bogami dobro 'nakrcas' objektiv sa 'staklima'! Ako su jos > polariztori od onih starijih tipova (sa dva stakla i > polarizacionom folijom) bome ce mnogo da oboris ostrinu (na Polarizatori su "novog" tipa, poreklo Hoya/Vivitar. Skidam ih samo u low-light slucajevima. Hoya-ini 1B su pride sa MC-om. Probleme sa kontrastom/ostrinom nisam imao (iskljucivo slajdovi). Naravno ne preterujem sa "staklima" u ekstremnim slucajevima, npr. 20mm objektiv. Naime zbog drugog filtera nastaje vinjetiranje ;)) > ........ (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu). Uvek, svaki ?
fotografija.192 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.128, jpptticb (reply to vstan) > Probleme sa kontrastom/ostrinom nisam imao (iskljucivo > slajdovi). Kod slajdova (pogotovo ako su detalji nebitni, a bitna je boja), kontrast/ostrina ne igra presudnu ulogu, cak je i cesto 'dobro' da su delovi pa i ceo slajd manjeg kontrasta/ostrine > > ........ (vec i sam polarizator mi jako obara ostrinu). > > Uvek, svaki ? Pa ne bas uvek, al' cesto i manje vise svaki. Kod C/B filmova palarizator ne koristim gotovo nikad! Takodje na zum objektivima (ne samo zbog neprakticnosti 'podesavanja'). Ako na sirokougaonom objektivu ne mogu da 'zatvorim' blendu bar za 1-2 otvora opet izbegavam polarizator.
fotografija.193 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.146, jpptticb (reply to vujos) > > stvar jer voda gubi 'zivost' tj. dobija se mrtva povrsina, koja > > i ne lici na vodu. > > Stvar ukusa. Nista lepse, bar za mene, kada na koloru > polar probije do dna vode :)) To, to, moj si covek! Al' kad voda nije bistra, pa se jos ustalasa (od vetra i 'plovecih objekata') pa kad to pocne da 'seva' na sve strane (po jedno 'sunce' na vrhu svakog talasa, a ima ih milion), i to sve u po bela dana, e onda znam da ce fotosi/slajdovi biti jako slabi po pitanju kontrasta i ostrine bez obzira sto imam one smc* objektive (sa sedam antirefleksnih slojeva), i sto se trudim da 'zaklonim' kolko mogu objektiv od blesaka sa strane.
fotografija.194 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.149, kum.djole Tema: Fotografija +>> Ajde malo da pomognem fotografima. :) +>> Da li neko može nešto da mi kaže o mikro filmu? Sve me zanima, pojma +>> nemam ništa (ni kako izgleda, ni čemu služi, ni koliko košta, ni da li +>> je u boji ... :) Mikrofilm je visokokontrastni film sitnozrnaste emulzije namenjen snimanju veoma sitnih detalja. Ako uzmemo u obzir da je ekstremno sitnozrnasti film od 4 do 15 DIN-a i da se s sitnijim zrnom povećava količina osvetljenja i ekspozicija, standardna osetljivost mikrofilma iznosi oko 10 DIN-a. Mikrofilm je širine 16 ili 35mm,razvija se u sitnozrnastom razvijaču,kasnije povećava i gleda u mikrofilmskom čitaču. Osnovna namena mikrofilma je da u manjem formatu zabeleži više detalja uz najveći mogući kvalitet. Upravo zato se koristi sitno zrno i duža ekspozicija. Npr. snimanje više desetina štampanog materijala staje na tek nekoliko snimaka mikrofilma. Kasnije se on povećava do gotovo istog formata kao i snimani original. Postoje posebne maloformatne kamere za mikrofilmove, interesantno je pročitati nešto o špijunskoj fotografiji (kamere sakrivane u štapovima,kišobranima,lulama..) (See: spy movies :) Takođe, postoji i plan mikrofilm koji služi za snimanje više detalja u redovima. Plan mikrofilm je određene veličine, najčešće na 10,2 x 12,7 cm u kameri koja snima mikroslike u redovima. Primer: 207 stranica štampanog materijala može se zabeležiti na jednom negativu te veličine. Naravno, to podrazumeva kasnije povećavanje i špijuniranje šta je na tim stranicama napisano ;) Literatura: John Hedgecoe 'The Photographer's Handbook', uz moju nestručnu pomoć :)) Kum..
fotografija.195 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.192, obrada (reply to kum.djole) > Mikrofilm je visokokontrastni film sitnozrnaste emulzije > namenjen snimanju veoma sitnih detalja. Ako uzmemo u obzir da Samo mala dopuna. Pri razvijanju mikrofilma obicno se koristi pozitiv razvijac. Ceo postupak obrade je slican izradi crno belih fotografija. Znaci moze se koristiti crveno svetlo :) Zoran
fotografija.196 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.142, kum.djole (reply to omega) Tema: Fotografija +>> Da li neko zna koliko zaista moze da se uvelicava fotografija +>> (negativ je u pitanju)? Recimo da zavisi od negativa. Ako je negativ formata 36mm moguće je povećanje do 18x24 cm preko projekcionog aparata, i za kvadratni negativ 6x6 povećanje i preko 30x40 cm. Moguće je takođe i ekstremno povećavanje koje se vrši sa par metara udaljenosti, npr. na zidu. Na taj način možeš dobiti fotografiju i metar sa metar, doduše sa veoma krupnim zrnom, flekama i prilično 'zamućenu' (naravno, ako je reč o crno-beloj fotografiji).Kod kolora se princip ne razlikuje mnogo. Postoji i jedna caka - uradiš fotografiju sa negativa od 36mm na 18x24 formatu i snimiš je reprofotografskom kamerom velikog formata kao original, uz smanjenje recimo, 50% Na taj način ćeš dobiti negativ veličine 9x12 cm sa dovoljno sitnim zrnom za ekstremno povećavanje, uz nešto slabiji kvalitet od prvobitnog. Kum..
fotografija.197 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.147, kum.djole (reply to omega) Tema: Fotografija +>> Pa kako se onda rade recimo oni pejsazi - tapete? Beats me :)) Računaj da je izrada postera tehnika ravne štampe. Dakle, da bi napravio poster moraš da napraviš i ploču iste veličine, a da bi napravio ploču moraš da napraviš kopirni predložak koji ćeš povećati na tu veličinu. Pretpostavimo da se, dakle, ti posteri (poster-tapete) rade sa većih negativa od 10,2 x 12,7 cm Kum..
fotografija.198 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.151, mdrazic (reply to kum.djole) > +>> Da li neko zna koliko zaista moze da se uvelicava fotografija > +>> (negativ je u pitanju)? > > Recimo da zavisi od negativa. Ako je negativ formata 36mm moguće > je povećanje do 18x24 cm preko projekcionog aparata, i za > kvadratni negativ 6x6 povećanje i preko 30x40 cm. > Moguće je takođe i ekstremno povećavanje koje se vrši sa par Vidi ovako: sa 36mm se može fino isterati izložbeni format 30x40cm. Može i 50x60cm. Oštrina zavisi od optike, stativa, a zrno od emulzije, najviše od osetljivosti filma (raste sa osetljivošću). Za postere ipak treba 60x60mm negativ. Kad sam se ja bavio foto- grafijom (uglavnom crno-belom gde se vide majstori:) bilo je i papira u rolni širine oko 1m pa praviš tapete :))). Uz sve ograde: oštrina i zamućenost su subjektivne kategorije, a na utisak utiče i sa koje se daljine posmatra, zar ne? > Postoji i jedna caka - uradiš fotografiju sa negativa od 36mm na > 18x24 formatu i snimiš je reprofotografskom kamerom velikog formata > kao original, uz smanjenje recimo, 50% > Na taj način ćeš dobiti negativ veličine 9x12 cm sa dovoljno sitnim > zrnom za ekstremno povećavanje, uz nešto slabiji kvalitet od > prvobitnog. A možeš i sa originala uz neki blagi mekocrtač pri ekspoziciji pozitiva koji će 'razbiti' zrno. Milan
fotografija.199 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.163, kum.djole Tema: FOTOGRAFIJA +>> Nije toliko važna jačina sijalice. Jedini je problem što se produžava +>> eksponiranje foto papira. Tačno vreme eksponiranja možeš da odrediš +>> sa dve-tri probe, ali ne radiš u punom formatu već 13*18 ili manji, +>> tj. dobiješ delove snimka enormno uveličane. No, postoje i brzi papiri, ne verujem da je s njima ista situacija, jer ekspozicija neretko ne zavisi samo od količine svetlosti koja pada na materijal već i od materijala. A kako sam procenio, ovaj MGX Ilford jede malu decu ako se preeksponira :)) U neku ruku to je sve logično, eto i odgovora Omegi. Može se projektovati negativ bilo koje veličine, recimo 35mm sa udaljenosti od par metara na zid, bez obzira na jačinu sijalice, na foto papir veličine 2-3m sa 2-3 m :) Sve zavisi od dužine ekspozicije, i vrste papira.. Kao i kod razvijača - film se može razviti i u 10% razvijaču :) Doduše, trebaće jedno 15-ak dana,ali.. ;)) Kum.. PS: Hoćemo temu Fotografija :)
fotografija.200 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.172, vujos Tema: FOTOGRAFIJA BEZ TACNE ¨>Da li je neko video razvijanje većih papira koji ne mogu ¨>da stanu u tacnu? Obično se radi sunđerom. čali bože prosutog ¨>razvijača... ;) Ja radio... Na dno kade se baci exponirani papir i iz posebne posude štrcka razvijačem po papiru i utrljava rukom. (sigurnije je bez sunđera)
fotografija.201 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.175, kum.djole (reply to mdrazic) Tema: Fotografija +>> Uh, bolje je reći osetljivi papiri. Ovako kad se bukvalno prevede +>> sa engleskog ispade da mogu i da potrče. Upravo to :) Osetljiviji papiri ne vole mnogo svetla ;) No, hajde da postavimo pitanje filtera za mračnu komoru. Kakav je najpogodniji za rad i da li je 25W previše za jednu sigurnosnu sijalicu (ako si imao prilike da vidiš Fotokemikine filtere,znaš o čemu pričam) :) +>> Da li je neko video razvijanje većih papira koji ne mogu +>> da stanu u tacnu? Obično se radi sunđerom. čali bože prosutog +>> razvijača... ;) Ih, na muci se poznaju fotografi O;) Kum..
fotografija.202 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.182, mladenp (reply to kum.djole) > No, hajde da postavimo pitanje filtera za mračnu komoru. > Kakav je najpogodniji za rad i da li je 25W previše > za jednu sigurnosnu sijalicu (ako si imao prilike da vidiš > Fotokemikine filtere,znaš o čemu pričam) :) Uh, ne staj mi na muku. ;) Moje svetlo za mračnu komoru sastoji se od Fotokemikinog bistrog žutozelenog filtera, mat sijalice od 25W, par slojeva pausa preko stakla i sve je to zapakovano u kartonsku kutiju ulepljenu selotejpom. Kad svetlo procuri negde zbog sušenja selotejpa, samo zalepim novi sloj. ;) Sijalica se menja tako što se "zakolje" kutija. ;) Sijalica je definitivno prejaka za trajno direktno svetlo. Zato sam dodao onih par slojeva pausa. Koristim je za indirektno osvetljavanje, ali nema štete ako fotografiju na kraće vreme prinesem svetlu.
fotografija.203 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.212, djcorto (replu to kum.djole) >> Kod mene ima :( Isti filter, doduse Fotokemikin fenjer, >> ali i meni se cini da je 25W jaka sijalica za direktno svetlo. Nije jaka, nego prejaka ! Prejaka sijalica je najcesci uzrok mrene na fotografijama. Sijalica sto slabija to bolje, ili svetlo sto zaturenije u neki daleki cosak to bolje ... dJOLE
fotografija.204 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.228, kum.djole (reply to mikis) Tema: Fotografija +>> žini mi se da čovek nije na to mislio. Konkretno pitanje je, do koje +>> se mere može uvećati neki detalj na fotografiji (negativu), a da i dalje +>> bude (relativno) oštro? I koja je "rezolucija" foto papira/filma (koliko +>> tačaka/zrna po cm/mm/inču)? Računaj da postoje sitnozrnasti papiri i filmovi sa XXX zrnaca po jednom santimetru :) Ako ja na primer uslikam samo tvoju glavu na 35mm očekuj da ću maksimalno moći da ti bubuljicu na nosu uvećam do veličine nokta na malom prstu :) Po slobodnoj proceni, ako nisi neki bubuljičavko to je dva,tri puta veći format od veličine tvoje glave :) No, to sigurno neće izgledati kao u BR jer, koliko se ja sećam, ono je radio kompjuter tako što je prvo uvećavao kvadrat a potom ga 'uoštravao'. U 'BR' nisam video da postoje neke granice uvećavanja, a u fotografiji..heh :( Kum..
fotografija.205 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.186, djcorto (reply to mdrazic) >> Moze i 50x60cm. Ostrina zavisi od optike, stativa, a zrno od >> emulzije, najvise od osetljivosti filma (raste sa >> osetljivoscu). A bogme i od nacina razvijanja. Brzo razvijanje,, pa jos ako podize osetljivost, dize i zrno u nebesa. Lepo, lagano razvijanje je sjajno za mala, slatka zrnca, svaki kristal na svom mestu lepo razvijen, nista grupisanje ... :))) >> Za postere ipak treba 60x60mm negativ. Jah. U stvari, staklo 13x18, kao Ansel Adams, pa vozi :) Ostrina Blowupa jako zavisi i od kvaliteta optike, i foto aparata, i aparata za uvecavanje. kod nas rasprostranjeni ceski i poljski aparati za uvecavanje nisu mogli da se pokazu iznad 20x30, vec je tu dolazilo do zamucenja zrna po uglovima fotografije. A, kao sto znamo, ostrina fotografije se gleda u uglu, zar ne ? ;) Kad smo kod uvecanja, neka svi koje zanimaju tehnike uvecavanja poledaju Antonionijev Blowup. U detalje snimljena sekvenca uvecanja do ludila, kao i posledice istog .... s umetnickom slobodom :) Ako treba da pozajmim kasetu ... :) dJOLE
fotografija.206 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.258, feniks Tema: Fotografija RE: BLIC Neko je pitao o radu sa blicom. Najvažnija karakteristika blica je tkz. brojka vodilja blica (BV) koja se definiše za film osetljivosti 21 DIN ┌─────────────────────────────────────┐ │ BV = blenda x daljina(m) = const. │ └─────────────────────────────────────┘ primer: za BV = 20 (običan blic ekonomske klase) tj. ako slikaš objekat udaljen 5m, stavi blendu 4 itd., (ekspozicija je obično 1/30 sec). Sada je, valjda, sve jasno ;) Pozdrav, S.P.
fotografija.207 kum.djole,
EXTRA.7:razno, 14.259, jpptticb > => fotografije uz pomoć blica. Blenda se izračunavala prostim > => matematičkim operacijama ali za osnovca bez kalkulatora > > E, ajde neko da napiše nešto na ovu temu, tj. kako se precizno > određuje otvor blende pri slikanju sa blicem. Ja to uglavnom radim > odokativno, i to Obično se koristi VODEĆI BROJ, koji je različit za svaku osetljivost filma, ali se (radi poređenja) najčešće navodi vrednost za filmove osetljivosti 100 ASA ili 21 DIN. Naravno ako imate film koji je više ili manje osetljiv od "referentnog" potrebno je preračunati vrednost VB (vodećeg broja). Za izračunavanje otvora blende pri snimanju "račun" je relativno prost: OtvorBlende=VodećiBroj/Rastojanje Dakle ako imate blic sa VB=20, a objekat snimanja je udaljen 5 metara od blica treba da stavite otvor blende 4. Ako koristite "raspršivače" za "omekšavanje" ili za širokougaone objektive potrebno je smanjiti VB (zavisno od pada svetla). Naravno ako rezultati nisu dobri potrebno je testovima odrediti "pravu" vrednost za VodećiBroj.
fotografija.208 djcorto,
Bravo Kume !
fotografija.209 kum.djole,
+>> Bravo Kume ! Molim,molim..nemate reč ;) Ukoliko naiđemo na dobru volju, prepisaću par interesantnih tehnika, možda započnemo i neku raspravicu.. Očekujem da i u knjizi 'Underwater photography' naiđem na dosta interesantne stvari, pa ćemo i to uzeti u razmatranje :) Dotle, sedite molim vas ;) Kum..
fotografija.210 vujos,
¨>Kako su poštovane kolege tražile, u prilici sam da pošaljem nekoliko ¨>najkvalitetnijih, što vezanih što tematskih poruka na temu fotografije Odličan posao KUME! :)
fotografija.211 aleck,
>> Opa, Draganica će da legne na zid Nego šta da će leći...uhhhh....a ako nema jeftino sa fotoslajda,jel ima sa JPG pa na neki ploter(kvalitetan)?Jel to radi neko u gradu?
fotografija.212 aleck,
>> Onda proveri Elite photo .... mada ni oni nisu jeftini. A Balkan trazi A gde je to(telefon ili adresa)?
fotografija.213 kum.djole,
"Fotografos" - Melos TIPA Press photo publications 38, Armatolon & Klefton st. 11471 Athens - GREECE tel. (00301) 6455549 Pretplata 8.000 drx (60 $) na 10 brojeva Ove godine bio sam u prilici da prelistam avgustovski broj lista 'Fotografos' zahvaljujući pobratimu Mantoniadisu. žasopis je štampan na masnom, vrlo kvalitetnom papiru, pun kolor, tvrde korice i 130 strana punih primera, prikaza i tehničkih podataka o nadolazećoj tehnologiji foto i video kamera. Primetio sam mnoštvo reklama i nekoliko stalnih rubrika, na stotine prodajnih oglasa i cena aparata,objektiva i prateće opreme kao i adresa fotografskih radnji širom Grčke. Prvih desetak strana nalik du na L'Impossible, sasvim prosto i bespoentno prikazivanje dela par vrednih autora, dok ostatak časopisa redom predstavlja poneku izložbu, školske primere fotografisanja ljudskog (ženskog :) tela, gomilu tehnika, upoređenja konkurentske opreme, predstavljanje nekoliko najnovijih autofocus Minolta,Olypmus i Nikon aparata kao i ocenjivanje svakog uslova koji bi aparat trebao da ispunjava. Uz gomilu oglasa, nailazim na stranice koje se bave kompjuterskom obradom fotosa preko Apple Macintosha i programa "Kodak - Picture Exchange" za koji je uzgred potrebno 8MB RAM i 80MB na disku :) Idući ka drugoj masnoj korici prelazim preko video rubrike od nekoliko primamljivih strana prepunih fotosa 'sa lica mesta' da bi se listanje okončalo novim oglasima, cenama.. i naravno, neizbežnim fotografijama svega što može oduševiti i privući kupce ili zaljubljenike :) Sve u svemu, izuzetan časopis, bez imalo viška u ponudi, nit previše slika nit previše priče - nešto što bi pravim zaljubljenicima u fotografiju zaista odgovaralo :) U poređenju sa nemačkim FotoColorom, mnogo bolji, sadržajniji i korisniji. žasopis nekoliko godina izlazi kao dvobroj, cena je 800 drahmi.. pa ako se nađete u Grčkoj, a još bolje ako znate grčki :)) eto prilike da udovoljite svojim sitnim balkanskim prohtevima :) Narednog meseca očekujem decembarsko-januarski dvobroj zahvaljujući pobratimu, dotle vas ostavljam da uporedite cene fotografske opreme u Grčkoj koje su ovoga leta bile u trendu :) Kum..
fotografija.214 kum.djole,
Cene foto opreme u Grčkoj - avgust '94 (sr.protivvrednost DEM-DRH 1:150) Canon & Nikon ~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Canon 100 QD + Sigma 35-80/4-5,6 AF.................................229.000 Canon 100 QD + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF...............................239.000 Canon 100 QD + SIgma 75-300/4,5-5,6 APO AF..........................279.000 Canon 1000 FN + Sigma 35-80/4-5,6 AF................................149.000 Canon 1000 FN + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF..............................159.000 Canon 1000 FN + Sigma 70-210/4-5,6 AF...............................159.000 Canon A1 ****........................................................68.900 Canon A1 + 50/1,8 ****...............................................92.900 Canon AE1 + 50/1,8 ****..............................................68.900 Canon T50 + 50/1,8 *****.............................................52.900 Canon T70 + 50/1,8 ****..............................................79.900 Canon F1 + 50/1,8 ****..............................................148.900 Objektiv AF EOS 35-105 *****.........................................53.900 Motor A1prog *****...................................................65.900 Fleš Canon177A *****.................................................25.900 Nikon 401x + Sigma 35-80/4,5-6 AF + fleš Vivitar 628AF..............179.000 Nikon 401x + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............199.000 Nikon 601 + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF.............199.000 Nikon 601 + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............259.000 Nikon 801s + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF............299.000 Nikon 801s + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF + fleš Vivitar 628AF...........299.000 Nikon EM ****........................................................57.900 Nikon FG + 50/1,8 ****...............................................98.900 Nikon FE2 *****.....................................................145.900 Nikon F2 *****......................................................154.900 Nikon F3 HP ****............................................297.900-314.900 Nikon F501 *****.....................................................93.900 Nikon objektivi 28mm..........................................43.900-98.900 Nikon objektivi 85mm 105 mm 135mm 200mm............~ 79.000-100.000-120.000 Nikon AF objektivi 50mm 85mm 180mm..................~ 27.900-95.900-165.900 Nikon fleš MFSB 12-16-18.............................~ 28.900-59.900-25.000 Nikon motor MD12.....................................................99.900 Kum..
fotografija.215 kum.djole,
Cene foto opreme u Grčkoj - avgust '94 (sr.protivvrednost DEM-DRH 1:150) Minolta, Olympus, Praktica & Pentax ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Minolta 3xi + Sigma 28-70/3,5-4,5 AF................................169.000 Minolta 3xi + Sigma 35-80/4-5,6 AF..................................149.000 Minolta 3xi + Sigma 35-135/3,5-4,5 AF...............................169.000 Minolta X300 *****...................................................53.900 Minolta X700 + 50/1,7 *****..........................................89.900 Minolta 7000 AF ****.................................................71.900 Minolta 9xi *****...................................................248.900 Minolta objektivi 28mm - 50mm...............................~ 14.900-39.900 Minolta AF objektivi 35-70,28-105,70-210.............~ 39.900-86.900-86.900 Olympus OM4 + 50/1,4 ****...........................................194.900 Olympus OM10 + 50/1,8 *****..........................................59.900 Olympus OM30 *****...................................................61.900 Olympus OM101 + 35-70/3,5-4,5 ****...................................89.900 Winder OM1 ****.....................................................28.900 Praktica BX 20S ****.................................................39.900 Praktica BCC + 50/2,4 + fleš ****....................................49.900 Pentax K 1000 ****...................................................59.900 Pentax P 30 + 28-70/3-4,5 *****......................................76.900 Pentax P 30N + 50/2 *****............................................68.900 Pentax P 30T + 50/1,9 *****..........................................68.900 Pentax LX ***........................................................98.900 Pentax MX + 45-125/4 + Motordrive ****..............................169.900 Kuriozitet :) je Hasselblad objektiv 40m/4..........................578.900 :) Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Pentax, Nikon i Canon objektiva... vičite :) Inače, čisto da emotivno začinim sve ovo, cena Zenit-E 50/2 identična je ceni Smene 8m :( tričavih 4.900 drahmi.. Ode i Zenit O:( - - - Cene preuzete iz časopisa 'Fotografos' zahvaljujući oglasu firme 'Magrizos' Fotomarket Fotoservice - I.Dragovmi 38, Thessaloniki (031) 231.608 Kum..
fotografija.216 kum.djole,
Aktiviranjem u grupi 'Photo' nakon ukidanja proše teme Fotografija, nekolicina zaljubljenika i avaj, budućih ovisnika O:) ozbiljno se zainteresovala za nastavak priče o fotografiji :) U grupi smo uglavnom izmenjali iskustva, mi mlađi slušasmo starije :) ali uglavnom svi pomno pratismo novosti koje je ponekad svaki član lansirao, bilo da su u vezi materijala, novih tehnika ili opreme. Igor Salinger je jula meseca ispričao samo delić novina o kojima smo kasnije razgovarali i raspravljali držeći se 'svako svojega' ;) Evo najinteresantnijih detalja iz sveta fotografske opreme '94. godine Na ove podatke nadovežimo i izvrsnu ocenu nove serije Ilford negativ 135 crno-belog filma XP2 DX osetljivosti 400 ASA. + + + Što se tiče PRAKTICA-e, i dalje se proizvode, i sada "jurišaju" na zapadno tržište - u klasi jeftinih reflexnih aparata (CENTON DF-300, COSINA C1, YASHICA FX-3 Super...). Ono "jeftinih" shvatite uslovno - negde ispod 450 DM. Cene se, naravno, odnose na evropsko tržište (novih) fotoaparata.Novije PRAKTICA-e imaju objektive na bajonet, lakše su (plastika) i automatizovane. Evo podataka za fotoaparat PRAKTICA BX-20s : * Ekspozicija : manuelno podešavanje / prioritet blende * Merenje svetla : TTL * Brzine zatvarača : 40-1/1000s + B * Fokusiranje : manuelno * Podešavanje osetljivosti filma : DX kodovima / manuelno * Sihronizacija blica : 1/100 * Winder opcionalno + CANON je izbacio na tržište novi aparat iz EOS serije, "CANON EOS 500". to je, za sada najlakši i najmanji EOS (telo teži samo 325g!). Naravno, fokusiranje je automatsko (AF) a ima i ugrađen mehanizam za premotavanje filma koji radi i kao "single shot" i kao "continious". Ugrađen je blic sa redukcijom "red eye" efekta. Brzine zatvarača 0d 30s do 1/2000s. Ima 9 modova automatske ekspozicije... Cene: EOS 500 + EF35-80 379 funti + EF35-80 + EF80-200 589 funti + EF35-80 + EF70-300 619 funti + TAMRON je izbacio na tržište novi 28-200 zoom f3.8-5.6 koji je pokupio nekoliko visokih nagrada uključujući i "European Lens of the Year '93-94". Cene se kreću od 250 do 280 funti, ovisno od adaptera (Canon EF je najskuplji) + + + Za kraj, da dodam da je cena Praktice BX 20S u protivvrednosti drx-dem 266 nemačkih maraka u Grčkoj, kako ste već pročitali u prošloj poruci :) Kum..
fotografija.217 mnikolic,
> Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Pentax, > Nikon i Canon objektiva... vičite :) Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300). Ne, nemam para da ga kupim, samo bih malo da maštam :))) m.
fotografija.218 vstan,
> Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300). > Ne, nemam para da ga kupim, samo bih malo da mastam :))) Jednom sam imao Sigmin objektiv, 28mm, i na svu srecu resio ga se. Em je imao plavu dominantu, em mu adapter lose kuplovao sa svetlomerom :( Ako vec hoces zumom da pokrijes taj opseg bolje uzmi dva komada. Ovo je isuvise za jedan zum, ma koliko primamljivo izgleda.
fotografija.219 djcorto,
>> A gde je to(telefon ili adresa)? Trzni centar, tj staklenac na Trgu republike
fotografija.220 kum.djole,
+>> Mene zanima Sigmin zoom 28-200, bajonet MD (za Minoltu X-300). Ne, nemam +>> para da ga kupim, samo bih malo da maštam :))) Evo ga :)) Minolta Sigma 55-200/4-5,6.................................34.900 Sigma AF 28-200/4-5,6..............................71.900 Kum..
fotografija.221 kum.djole,
Ovih dana pripremam nekoliko interesantnih tekstova upotpunjenih ilustracijama koje ću blagovremeno okačiti u ovoj temi, a sve u sklopu obećanog 'prepisivanja' :)) Započećemo 'Nastankom fotografije' preko 'Fotografskih objektiva' a završićemo ko zna gde.. :) Računam na vas, makar što se tiče stručnih opservacija tipa 'to jeste tačno,ali..' :) Kum..
fotografija.222 vstan,
> Sigma AF 28-200/4-5,6..............................71.900 Kao sto zaobilazim Seagate diskove, isto cinim i sa Sigma objektivima ;)
fotografija.223 mnikolic,
> Ako vec hoces zumom da pokrijes taj opseg bolje uzmi dva komada. > Ovo je isuvise za jedan zum, ma koliko primamljivo izgleda. To rešenje mi je već u upotrebi. (dve Tokine, 28-70 Macro, i 80-200, moje najveće i jedino blago :)) ) I ja sam vrlo skeptičan kad je u pitanju pokrivanje tolikog opsega. Maštu mi je zagolicao veliki uporedni test objektiva u nekom od ovogodišnjih brojeva časopisa Amateur Photographer. Proučavao sam to malo u čitaonici britanskog saveta, i komentar na testu je da se radi o vrlo solidnim napravama. Ne sećam se detalja ali to mi je ličilo na sasvim prihvatljivu stvar za amatersku upotrebu, kakav je moj slučaj. Foto aparat najviše koristim na putovanjima i tu nikad nemam dovoljno vremena. Po Marfiju, uvek mi se potrefi da treba da menjam objektiv da bih nešto snimio :) Uz to, treba i tegliti stalno svu tu skalameriju, a jedan je ipak lakši od dva :)) Pored Sigme je bila još jedna ili dve firme u igri, ali ih se na žalost ne sećam. m.
fotografija.224 djcorto,
>> Racunam na vas, makar sto se tice strucnih opservacija >> tipa 'to jeste tacno,ali..' :) .... ko te nauci da kucas s toliko gresaka ??? :))))) Samo napred kume, budno pratimo i zvocamo :)
fotografija.225 kum.djole,
(Uz poruku 'Camera obscura' - slika i osnovni podaci) NASTANAK FOTOGRAFIJE 'Fotografija' - Dragoljub Kažić '88 ++++++++++++++++++++++++ Suština fotografskog postupka se zasniva na napravi poznatoj od antičkih vremena, nazvanoj 'camera obscura' - mračna komora. To je zatvorena kutija koja na jednom zidu ima mali otvor. Na zidu kutije koji je na suprotnoj strani, zraci svetlosti koji prolaze kroz otvor stvaraju sliku spoljnih predmeta. Slika nije savršena ni oštra. Ukoliko otvor ima veći prečnik, slika je svetlija ali manje oštra. Ako je prečnik otvora premalen, slika se ne stvara usled difrakcije svetlosnih zraka. Najstariji ilustrovani prikaz kamere obskure potiče od holandskog naučnika Reiner-Gemma Frisiusa iz 1545. godine. Ako se umesto prostog otvora u kameru obskuru ugradi sabirno sočivo, dobija se mnogo svetlija i oštrija slika. Ovakvu kameru obskuru je prikazao Johann Zahn iz Virtsburga u svojoj knjizi o optici 1685. godine. Sa ovim uređajem su već postojali optički uslovi za postizanje slike. U to vreme su kameru obskuru, sa sočivom i mat staklom koristili slikari za iscrtavanje kontura pri povećavanju ili smanjivanju crteža ili slika. Ako bi se u kameri obskuri, na mesto u kome se stvara slika postavila ploča osetljiva na svetlost, na njoj bi se registrovala slika spoljnih predmeta. To je osnovni prinvip stvaranja fotografske slike. Materijala osetljivih na svetlost ima bezbroj. Za fotografiju su najpogodnije halogene srebrne soli. Osetljivost srebrnih soli na svetlost otkrio je 1727. godine Johann Heinrich Schultze. U to vreme ova pojava još nije bila dovođena u vezu sa stvaranjem slike u kameri obskuri. Da bi se stvorila fotografska slika nije dovoljno pomoću svetlosti proizvesti promene na osetljivom sloju na ploči, nego je potrebno te promene zaustaviti i trajno zadržati. To je postignuto znatno kasnije istraživanjima tvoraca fotografije Nipsa i Dagera. Prvu fotografsku sliku ostvario je Joseph Nicephore Niepce. Do 1827. godine, kada se udružio sa Dagerom već je imao niz rezultata eksperimentišući sa kamerom i raznim materijalima osetljivim na svetlost. Snimak koji se smatra prvom fotografijom, Niepce je napravio koristeći se osetljivošću bitumena na svetlost. Ekspozicije su po ovom postupku bile enormno duge, pa od njega nije moglo biti praktičnekoristi. Posredstvom optičara Chevaliera, Nips se udružio sa Dagerom koji je isto tako eksperimentisao kamerom obskurom. Jedan drugom su saopštili svoja iskustva, razmenili recepture i sklopili ugovor o daljem istraživanju. Godine 1833. Nips je umro, pa je Dager sam nastavio istraživanja srebrnim solima koja su dovela do ostvarivanja postupka koji je dobio naziv - dagerotipija. Jacques Louis Mande Daguerre je 1839. godine na svečanoj sednici Francuske akademije objavio svoj postupak dobijanja slike kamerom obskurom na uglačanoj posrebrenoj bakarnoj pločici. Postupak se nazvao 'dagerotipija'. Slika se dobijala na taj način što je površina pločice koja je osvetljena posle razvijanja postajala matirana, dok su ostali delovi postajali sjajni. Dagerotipija je postala veoma popularna. Francuska vlada je od Dagera i Nipsovog sina otkupila pravo na patent i učinila da postupak postane pristupačan svakom, pa su na svim stranama sveta počeli da niču dagerotipski ateljei u kojima su bili izrađivani portreti. Dagerotipske slike su bile veoma oštre i imale plemenit i privlačan izgled, ali su ekspozicije bile veoma duge, po pola sata na punom suncu, sve dok se posle 1840. godine nije pojavio čuveni objektiv Josef Max Petzvala koji je uz odličnu korekciju imao i neuporedivo veću svetlosnu jačinu nego dotadašnji tako da su bile omogućene ekspozicije šesnaest puta kraće. Dagerotipije su bile unikat. Od snimka se nisu mogle praviti kopije. Postupak po kome se najpre dobijao negativ pa se sa njega kopiranjem dobijao pozitiv, ostvario je William Fox Talbot. On je istovremeno kada i Nips i Dager pravio slične eksperimente ali se dagerotipija kao zaokružen i kompletan postupak pojavila pre nego što je on objavio svoje rezultate. Talbot je za snimanje koristio pisaći papir senzibilizovan srebrnim solima. Na taj način se dobijao negativ na papiru a pozitiv kopiranjem - prosvetljavanjem negativa na drugi list senzibilizovanog papira. Talbotov postupak je bio pravi put ka razvoju fotografske tehnike. Ali, slike na papirnom negativu bile su u poređenju sa dagerotipskim, grube i neoštre, pa je to bio jedan od razloga što ovaj postupak nije doživeo ekspanziju kao dagerotipski. Dalji razvoj fotografije je vodio preko usavršavanja negativske emulzije na staklenim pločama. Posle pokušaja da se za emulziju koristi albumin, pojavile su se kolodijumske ploče. Ovaj postupak tzv. 'mokrih ploča' otkrio je Le Gray 1850. god. a obnarodovao ga je Scott Archer 1851. god. Kolodijum, rastvor pamučnog praha u smeši alkohola i etera, nanošen je na staklenu ploču, potom senzibilizovan srebronitratom. Ploča se morala eksponirati i razviti pre nego što se kolodijum osuši. Postupak se sprovodio na taj način što se kamera postavljala i uoštrila na objekt, potom je fotograf u laboratoriji nanosio emulziju na staklo, senzibilirao je, odmah eksponirao i razvijao. Kada se snimalo van ateljea fotografi su nosili šatore- laboratorije koje su postavljali na licu mesta. Kolodijumske ploče su bile mnogo osetljivije nego dotadašnji materijali, osim toga davale su slikama veliku oštrinu i bogat tonalitet. U reprodukcionoj fotografiji su se kolodijumske ploče zadržale još dugo posle usavršavanja suvih ploča i savremenih materijala. Pozitivi su bili izrađivani kontaktnim kopiranjem na papir senzibilizovan natrijumhloridom i natrijumbormidom. Zacrnjenje papira se događalo u toku kopiranja bez razvijanja. Kolodijumska tehnika je bila komplikovana i nekomotna ali je pri svemu ovome fotografija sa njom postigla veliki razvoj. Fotografi su sa svojim laboratorijama-šatorima stizali i na Monblan i egipatske piramide i ostvarivali nezaboravne rezultate. Odlučujući korak u razvoju fotografije se dogodio pronalaskom suvih ploča koje su se mogle staviti u aparat, eksponirati kada se hoće i razviti kada se hoće. Suve ploče sa emulzijom na bazi želatina je 1871. godine ostvario dr. R.L.Maddox dok je prve ploče sa želatinskom emulzijom pustila u prodaju Liverpool Dry Plate Company 1874. godine. Pojava suvih ploča je omogućila foto-amaterizam. Proces je postao jednostavan, njime je svako mogao da se bavi. Fotografija je čak postala moda, na sve strane su nicali klubovi foto-amatera a brojne znamenite ličnosti tog doba su bile oduševljeni snimatelji amateri. Značajan događaj za istoriju fotografije se zbio 1888. godine kada je George Eastmann pustio u prodaju kameru KODAK uz moto 'Vi pritisnete obarač - mi radimo sve ostalo'. Kamera se kupovala napunjena rolnom za oko 100 snimaka a posle snimanja se slala fabrici da izradi snimke i vrati je ponovo napunjenu. Pronalazak celuloidne trake i rol-filma koji se mogao stavljati u aparat i pri dnevnom svetlu, omogućili su razvoj kamera malog formata kojima su se mogli praviti trenutni snimci iz ruke. Usavršavanja fotografske optike su počela od Pecvala. Odmah po objavljivanju postupka dagerotipije, Pecval je preduzeo da matematičkim putem konstruiše novi fotografski objektiv. Ne samo da je konstruisao čuveni 'nemački objektiv' koji je izrađivala firma Voigtlander, nego je postavio i principe proračunavanja objektivana kojima se zasniva i savremena optika. Za razvoj fotografske optike od velikog je značaja bilo osnivanje firme Zeiss u Jeni. Od ovog osnivanja do danas Zeissova proizvodnja je bila vodeća u novim konstrukcijama i vrhunskom kvalitetu fotografske optike. Tu su nastali legendarni objektivi Tessar i Planar kojise u modernizovanom obliku koristi na najsavremenijim i najboljim kamerama. Za razvoj savremene fotografije je od odlučujućeg značaja bila pojava aparata Leica koju je 1924. konstruisao Oscar Barnack u firmi E. Leitz Wetzlar. Pojava kamere malog formata kojom se snima na kino-filmu, sa optikom velike svetlosne jačine, bitno je izmenila fotografsku tehniku i estetiku. Kamere Leica,Contax,Roleiflex su aparati koji su obeležje moderne fotografske tehnike. Ovom nizu se od 1948. godine pridružila čuvena kamera Hasselblad, uz niz veoma savršenih japanskih kamera Nikon i Canon. Od prvih koraka fotografije počelo se sa istraživanjem načina za dobijanje snimaka u boji. I pored toga što se činilo da je pronalazak na dohvat ruke, za realizaciju fotografije u boji bilo je potrebno čekati blizu sto godina. na temeljima istraživanja svetlosti koja je obavio Isaac Newton, principe selekcije boja ustanovio je James Clerk Maxwell. Pronašao je put za fotografiju u boji pa je 1859. godine i ostvario prvi snimak u boji na tri negativa kroz filtre kojima se izdvajaju osnovne boje. Ovi radovi su međutim, imali samo teorijski značaj. Francuski istraživač Ducos du Hauron je obnovio Maksvelov eksperiment i pronašao načine za praktičnu primenu snimanja u boji. Pronašao je komponente za boju, snimanje i kopiranje slika u boji. Ta tehnika je međutim, još uvek bila takva da je bilo potrebno napraviti tri ekspozicije na tri negativa kroz filtre koji izdvajaju osnovne boje, tako da je bilo moguće snimati samo nepomične premdete. Sledeći korak u ostvarivanju fotografije u boji bio je pronalazak troslojnog filma u kome svaki sloj nosi po jednu od osnovnih boja. U istraživačkim laboratorijama Kodaka u Ročesteru, dva muzičara kino-amatera realizovala su film Kodachrome, koji je po obradi davao diapozitive u boji. Skoro istovre- meno na sličnom principu, pojavio se i film Agfacolor firme AGFA. Od 1952. godine se proizvodi film Eastmann color Negative za fotografiju i kinemato- grafiju, sa koga se rade pozitivi u boji na filmu i papiru. Fotografija je za sobom već imala veliki razvoj, pre nego što je dovedena u spoj sa štampom. Prepreku je činila tehnika visoke štampe koja nije bila u stanju da reprodukuje polutonske slike. Prva autentična fotografija u dnevnom listu se pojavila u listu Tribune u Njujorku, 1897. godine. Reprodukcija je postignuta razlaganjem fotografske slike kroz svileno sito, pretečom današenjg rastera. Od početka dvadesetog veka, kada se razvila tehnika autotipije,klišea koji stvaraju poluton razlažući sliku na sitne, skoro nevidljive tačkice, ilustrovana štampa je postala osnovni i masovni korisnik fotografije. Može se određeno reći da su sva dostignuća savremene fotografske tehnike i fotografske umetnosti uzrokovana štampom i usmerena na objavljivanje u knjigama, časopisima i dnevnim listovima. Na pojavu fotografske slike se nadovezala još jedna, koja je isto tako doživela ogromnu ekspanziju - kinematografija. I jedna i druga su ugrađene u temelje savremene civilizacije. Fenomen pokretne slike je proučavao sa određenim rezultatima čuveni američki pronalazač Edison. Prvu pravu kinematografsku tehnologiju je ostvario Louis Lumiere. Prva javna predstava Limijerovog pronalaska je održana u parizu, 22.03.1885. godine. Verovatno je danas nemoguće pronaći ljudsku zajednicu do koje nije dospela fotografska slika. Primena fotografije ima krajnje širok dijapazon: od fotografija za identifikaciju, slike za uspomenu, dokumentarne, industri- jske, instruktivne, reklamne, do fotografije - umetnosti. Pre izvesnog vremena je časopis LIFE izneo podatak da se petina svetske proizvodnje srebra troši na izradu fotografske emulzije. Od prvih koraka ove tehnike jugoslovenska fotografija bila je u prvoj liniji svetskog progresa. Anastas Jovanović, koji je u vreme kada je obnarodovan proces dagerotipije bio u Beču na stručnom usavršavanju, bio je jedan od prvih koji su kupili fotoaparat sa Pecvalovim objektivom i sa velikim žarom se bacio na fotografisanje. Njega je manje zanimala dagerotipija, pa se opredelio za talbotipiju koju je koristio za izradu litografisanih portreta svojih savremenika, između ostalih Vuka Karadžića, Njegoša i velikog niza istaknutih ličnosti Srbije tog vremena. Uporedo sa osnivanjem foto-klubova u svetu, i kod nas su se pojavili foto-klubovi i izložbe fotografa amatera, koji su u fotografiji nalazili sredstvo za umetničko izražavanje. Na isti način kao što je to bilo u Londonu,Parizu i Beču, i u Beogradu su istaknute ličnosti nauke i kulture oduševljeno prihvatile fotografiju kao umetnost. Na izložbama su se pojavljivali radovi Marka Nikolića, Branislava Nušića, Tome Leka, Isaka Levija, Vojislava Stevanovića, Jovana Cvijića i Marka Stojanovića. Ovaj poslednji je ostavio za sobom niz nenameštenih fotografija svojih savremenika. Koncepcija ovih fotografija i danas deluje savremeno. U profesionalnoj fotografiji u Srbiji, u doba pre prvog svetskog rata, posebno mesto pripada fotografu Milanu Jovanoviću. Veliki niz portreta, najčešće kopiranih tehnikom platinotipije, savremenih ličnosti nauke, književnosti i pozorišta, ostvaren je sa kvalitetima koji daleko prevazilaze svoju epohu. Prvi svetski rat su svojim izvanrednim, dramatičnim fotografijama propratili ratni fotografi Rista Marjanović i Vladimir Becić, zagrebački slikar, dobrovoljac u srpskoj vojsci, dok su borbu za stvaranje nove Jugoslavije propratili izvanrednim dokumentima i istovremeno umetničkim fotografijama čorž Skrigin i Savo Orović. Fotografska delatnost na tlu Jugoslavije, dokumentarna, žurnalistička i umetnička, uvek je išla uporedo sa razvojem u svetu. Fotografija u dnevnoj štampi, u knjigama, na izložbama, ostavila je značajna dela i imena kao što su Aleksandar Simić u novinskoj fotografiji, Dušan Stanimirović,Milan Pavić i Tošo Dabac u umetničkoj (pomenuti su samo oni kojih više nema među nama). Written by: Dragoljub Kažić - "Fotografija" '88 (done by: Kum.Đole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.) obscura.gif
fotografija.226 kum.djole,
+>> Kao sto zaobilazim Seagate diskove, isto cinim i sa +>> Sigma objektivima ;) A šta je sa brinetama ? ;) // Ma odgovori mi u grupi...;) //
fotografija.227 kum.djole,
+>> Samo napred kume, budno pratimo i zvocamo :) Počelo je :) Naravno, izvinjotka na tome što je počelo s tekstom koji se može napabirčiti u gotovo svakoj Kažićevoj knjizi, ali moje nejake kreativne sposobnosti ;) zahtevale su da početak počne od - početka :) Ne zaboravite da poskidate i ilustracije, uložen je višesatni međustrujni ;) period da se onako jednostavni crteži prenesu na ekran :) Btw, evo još jedne vrlo interesantne knjige Johna Hedgecoea - "Photographing children" :) Možete je naći u British councilu negde krajem januara, iako ponegde sečena :( vrlo je dojmljiva :) Prekucaću siže, čim prije :) Pozdrav, Kum..
fotografija.229 bjevdjic,
██ Written by: ██ Dragoljub Kažić - "Fotografija" '88 ██ ██ (done by: Kum.Đole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.) Odličan tekst!
fotografija.230 vstan,
> To resenje mi je vec u upotrebi. (dve Tokine, 28-70 Macro, i > 80-200, moje najvece i jedino blago :)) ) ....... > :) Uz to, treba i tegliti stalno svu tu skalameriju, a jedan je > ipak laksi od dva :)) Blago tebi, za kolicinu i marku :)) Nemam ni jedan zoom, pa tek zamisli moju skalameriju od 4-5 komada, pa ako jos treba da se nosi i 500mm, doduse mirror, :(
fotografija.231 vstan,
> (done by: Kum.Dole - 'Evzoni photographer' 20.12.1994.) 6 meseci pretplate !
fotografija.232 vstan,
> A sta je sa brinetama ? ;) Hmmm, ko je njih pominjao ?
fotografija.233 kum.djole,
+>> Po Marfiju, uvek mi se potrefi da treba da menjam +>> objektiv da bih nešto snimio :) A po Djcortou, najbolji akt pojavi se baš za vreme izmene objektiva ;)) Kum..
fotografija.234 kum.djole,
+>> Odličan tekst! Ni spisatelj nije loš.. ;) Šalu na stranu, idemo dalje :) Danas vam prinosim tekst o fotografskim objektivima i prvencu Josef Max Petzvala. Uz tekst prinosim i 'uzdužni presek' tj. izgled i sklop sočiva prvog 'pravog' fotografskog objektiva koji je u prošlom tekstu 'Nastanak' takođe pominjan. Posle Petzvala sledi 'lekcija' o dubletima, anastigmatima i složenim tripletima.. a kasnije, videćemo :) Naravno, trudiću se da sve bude koliko-toliko začinjeno blagim ilustracijama, verujem da znalcima ne smeta da pogledaju još jednu, zanimljiviju formu štiva koje su odavno prežvakali, a interesentima da ponešto i nauče bez mnogo naprezanja :) Ipak, okvalifikovao sam se svojevoljno za odgovornog u ovoj temi i moram da opravdam poverenje svog biračkog tela koje mi je pruženo tokom foto-kampanje ;)) Nema odmora dok traje Kum.Đole :))
fotografija.235 kum.djole,
FOTOGRAFSKI OBJEKTIV (1) "Fotografija" - Dragoljub Kažić '88 ++++++++++++++++++++++++++++++++ (Uz sliku tekst o prvom fotografskom objektivu - Petzval Voigtlander) Izgleda slike koja se stvara u fotografskom aparatu najdirektnije zavisi od osobina objektiva kojim se snima. U savremenoj fotografskoj tehnologiji postoji niz objektiva visokih kvaliteta ali ne postoji ni jedan koji bi bio najbolji za sve uslove i svaku priliku. Veliki broj raznovrsnih objektiva stvara sliku na različite načine, upravo prema raznovrsnim potrebama koje se pojavljuju u fotografskoj praksi. U opisu kamere obskure je bila reč o prostom ispupčenom sočivu koje stvara sliku na mat staklu kamere ili na ploči osetljivoj na svetlost. Osim retkih izuzetaka fotografski objektiv nikad nije prosto sabirno sočivo nego optički sistem sastavljen od više sočiva u jednu celinu koja u ukupnom efektu deluje na stvaranje slike na način kako to čini sabirno sočivo. U početnoj fazi fotografije koristili su se objektivi jednostavnih konstrukcija, meniskusi i ahromatski dubleti. Razvoj fotografije je vrlo brzo pokazao da je potrebno imati savršenije objektive, pre svega u pogledu svetlosne jačine.. "Fotografija" - Dragoljub Kažić '88 Kum.Đole - "EP" Kum.. petzval.gif
fotografija.236 bjevdjic,
██ Ni spisatelj nije loš.. ;) To se podrazumeva.. ;))
fotografija.237 vujos,
¨>A po Djcortou, najbolji akt pojavi se baš za vreme izmene objektiva ;)) Istina :))))))))
fotografija.238 aleck,
>> Trzni centar, tj staklenac na Trgu republike Thanks.Ako uradim ovo(u šta sumnjam zbog cene:() javiću...
fotografija.239 djcorto,
>> A po Djcortou, najbolji akt pojavi se bas za vreme izmene >> objektiva ;)) :) Srednje ime mi je Marfi ;) Mene su svojevremno zezali da mi je 24mm objektiv zaglavljen na aparatu ;) Kad smo kod zumova (da mi ne brisu poruku ;)) moj apsolutni sampion je Vivitar 70-210. :)
fotografija.240 kum.djole,
FOTOGRAFSKI OBJEKTIV (2) 'Fotografija' Dragoljub Kažić '88 ----------------------------------------------- (Uz poruku slika i tekst o konstrukciji objektiva 'ahromatski dublet') U pogledu onoga što je potrebno za korektnu fotografsku sliku, prosto ispupčeno sočivo proizvodi odstupanja (aberacije) koje spadaju u dve grupe, hromatsku i sfernu. Da bi se ova odstupanja otklonila, prilikom konstruisanja objektiva se proračunava njihova korekcija koja se postiže kombinovanjem više sočiva različitih profila iod različitih vrsta stakla. Aberacije nisu greške u kvalitetu izrade objektiva. One su odnos između pravila po kojima se prelama svetlost kroz sabirno sočivo i onoga što je u fotografiji potrebno za idealno zamišljenu sliku. Aberacije se pojavljuju izdva uzroka pa se prema tome pojavljuju i dve grupe aberacije. Hromatske aberacije nastaju usled toga što se zraci različitih talasnih dužina od kojih se sastoji kompleksna bela svetlost ne prelamaju podjednako pri prolazu kroz sočivo. Zraci kraćih talasnih dužina se prelamaju pod većim uglom nego zraci dužih, a usled toga dolazi do aberacije žiže i aberacije veličine slike. Sferne aberacije nastaju usled toga što sočivo ima debljinu. Zraci svetlosti koji prolaze kroz sočivo bliže ivici ne prelamaju se pod istim uslovima kao oni koji prolaze bliže sredini. Usled toga dolazi do aberacije žiže, aberacije kosih zraka, kome i distorzije. Ukoliko je objektiv svetlosno jači, utoliko su veći problemi za postizanje njegove korekcije. Zato su objektivi velikih svetlosnih jačina komplikovanih konstrukcija. Isti je slučaj sa objektivima od kojih se zahteva veliki vidni ugao. Ovo je tipična opozicija između pojedinih osobina objektiva, pa je to razlog zašto se ne može imati objektiv maksimalne svetlosne jačine i istovremeno velikog vidnog ugla. Najjednostavnija konstrukcija objektiva je 'ahromatski dublet' kojim je počela istorija fotografije... "Fotografija" - Dragoljub Kažić '88 Kum Đole - 'EP' 22.12.94 dublet.gif
fotografija.242 bjevdjic,
SPECIJALNI EFEKTI POMOĆU KONTURNOG FILMA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ "Equidensiti" ili konturni film, koji proizvodi Agfa, jedan je od mnogih specijalizovanih filmova koje možete koristiti u tamnoj komori ako želite postići neobične efekte. To je crno-beli film u listovima koji daje visoko kontrastne linearne slike. One izgledaju poput crno- -belih solarizovanih negativa. Film ima kombinovanu emulziju, od slabo i visoko osetljivih halogenida, koja daje pola negativnu, pola pozitivnu sliku. Tokom razvijanja, kombinovana emulzija filma podvrće se dvema vrstama razvijanja - fizikalnom i hemijskom - da bi se proizvela takva slika. Kod fizikalnog razvijanja, srebro koje stvara sliku više se stvara samim razvijačem nego emulzijom (kao kod normalnog razvijanja). Kao rezultat, na razvijenom filmu najsvetlija su mesta zatamnjena hemijskim razvijanjem, dok su senke takođe zatamnjene, ali fizikalnim razvijanjem. U međutonovima samo najosetljiviji od dve vrste halogenida primaju dovoljno ekspozicije, pa se javljaju kao čiste bele linije. Odnos svetlih i tamnih tonova možete promeniti (a usled toga i položaj linija na slici) ekspozicijom i filtracijom. Skraćenje vremena ekspozicije pomaknut će granične linije prema tamnijim tonovima; produženje će ih pomaknuti prema najsvetlijim mestima ili bleđim tonovima. Širinu linija takođe možete povećati filtracijom. čuti će filter povećati njihovu širinu. Prebacivanjem slike na konturni film ukloniće te sva sva tonska područja i povećati kvalitet linija. Sve ekspozicije na konturni film moraće te napraviti ispod aparata za povećavanje, a ne u foto-aparatu. Zatim, biće vam potrebno specijalno (crveno) sigurnosno svetlo, te razvijač i "stop"-kupka.
fotografija.243 bjevdjic,
FOTOGRAMI I RASTERI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Fotogrami su slike proizvedene bez foto-aparata eksponiranjem objekata u dodiru s papirom za fotografije (ili čak pojekcijom iz nosača negativa). Rezultat je vrlo jednostavna slika koja pokazuje oblike neprozirnih objekata belim nasuprot crnoj pozadini papira. Međutim, možete eksperimentisati povećavanjem oštrine, kontrasta i boje. Oštrinu i kontrast možete pojačati menjanjem udaljenosti objekata od papira ili upotrebom objekata različite prozirnosti (kod objekata u nosačima negativa takođe možete prilagoditi oštrinu). Rezultat povećavanja oštrine ili kontrasta je nastajanje ograničenog trodimenzijalnog učinka na jednoličnim delovima slike. Filtracija i menjanje količine svetla koje pada na papir (uzrokovano različitom prozirnošću objekata) takođe rezultiraju različitim učincima boja. Uopšteno, prevladavaju pastelne boje; potpuno zasićene boje je teže postići. Eksperimentisanje i pravljenje testova za postizanje neutralne filtracije pomoći će vam da kontrolišete boje na svojoj fotografiji kako biste dobili što bolji rezultat. Povećavanjem preko rastera (smeštenog u nosaču negativa ili položenog preko papira na temeljnoj ploči) možete proizvesti čitavo područje tekstura na svojoj slici, od apstraktnih - gde raster potpuno razbija sliku - do profinjenih učinaka.
fotografija.245 vstan,
> ;) Kad smo kod zumova (da mi ne brisu poruku ;)) moj apsolutni > sampion je Vivitar 70-210. :) Jel "Series I" ?
fotografija.246 djcorto,
>> Jel "Series I" ? Nogekako :)
fotografija.247 bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ TEKSTOVI O FOTOGRAFIJI POSLE PRAZNIKA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ 1. JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT 2. FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM 3. UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA 4. FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU 5. POVECAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI 6. FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE 7. OPREMA ZA RAD U ATELJEU 8. MAKROFOTOGRAFIJA 9. MIKROFOTOGRAFIJA 10. USKLADJIVANJE FILMA I SVETLA 11. LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM 12. DECA - PRIRODAN OBJEKT 13. ZAUSTAVLJEN POKRET ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.248 jpptticb,
> > Takođe, ako vas budu interesovale cene Tamron, Yashika-Contax, Penta > Nikon i Canon objektiva... vičite :) Mene interesuju cene Pentax-ovih objektiva i SLR aparata!
fotografija.249 kum.djole,
+>> Mene interesuju cene Pentax-ovih objektiva i SLR aparata! Pentax fakoi -------------------------------- Pentax 28/f2,8...........................................33.900 Pentax 35/f.3,5..........................................19.900 Pentax 50/f1,7...........................................18.900 Pentax 100/f2,8..........................................46.900 135/f3,5.................................................29.900 28-80/3,5-4,5............................................39.900 28/2,8 AF................................................89.900 Sakar,Vivitar,Exacta,Sigma,Revue,Cosina.........20.000 - 40.000 O aparatima sam ranije pisao :) Imaš neku posebnu želju ?:) Kum..
fotografija.250 kum.djole,
Noćas će svi da se slikuju ! :) Pobedili smo ;) Kum..
fotografija.251 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT 2. FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM 3. UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
fotografija.252 bjevdjic,
JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Jedinstven oblik jednookog refleksnog foto-aparata omogućuje vam da vidite sliku objekta na mutnom staklu, tačno onako kako se preko objektiva projektuje na filmu. Jednooki refleksni foto-aparat koristi ugaono ogledalo iza objektiva za odbijanje slike prema gore, kroz pentaprizmu koja je ispravlja u prvobitno stanje, na mali prozorčić u visini oka. Ogledalo se za vreme ekspozicije pomera. Jednooki refleksni foto-aparati najsvestraniji su savremeni aparati za fotografiju u boji. Refleksni vam sistem omogućuje da s velikom sigurnošću predvidite rezultate, unapred posmatrajući rezultat promenljivosti otvora otvora zaslona, žarišta i dubine polja oštre slike, te bilo kojeg obojenog filtra i objektiva različite dužine žarišta. Brzi i precizni zavesni zatvarači. sigurni TTL svetlomeri i sistem promenljivih objektiva i dodatnih delova visokog kvaliteta daju jednookim refleksnim foto-aparatima veću sigurnost i mogućnost šire primene. Velika većina jednookih refleksnih foto-aparata formata je 35 mm. Veći 6 x 6 cm smotani film modeli daju bolji kvalitet i imaju svoje sopstveno područje objektiva; novi 110 modeli pružaju skladne, ali ograničene sisteme; ali, 35 mm modeli kombinacija su kvaliteta i kompaktnosti s najširim sistemom objektiva i dodatnih delova. Danas se kod 35 mm jednookih refleksnih foto-aparata teži lakšim foto-aparatima s više automatskih osobina, ali su među pojedinim modelima primetne razlike. Razlikuju se kontrole ekspozicije i sistem za posmatranje slike, a isto tako i mutna stakla i učvršćivanje objektiva. Najmoderniji modeli imaju automatski zaslon s mogućnošću izoštravanja kod svih veličina otvora za jasnije i jednostavnije posmatranje. Osim toga, automatizovano je još mnogo drugih delova u samom foto-aparatu.
fotografija.253 bjevdjic,
FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Ako pogledate kroz okular foto-aparata s ugrađenim tražilom, videćete jasnu sliku objekta, čak i u uslovima slabog osvetljenja. S obzirom na to da ne možete videti prizor tačno onako kako ga vidi foto-aparat kroz objektiv, bolji foto-aparati imaju ugrađen i daljinomer za fino izoštravanje. Jeftini foto-aparati imaju samo prsten za izoštravanje ili skalu na objektivu, označenu udaljenostima ili simbolima; najjeftiniji su nepomičnog žarišta i daju oštru sliku od oko 1.5 metra do horizonta. Mnogi odlični foto-aparati 35 mm imaju tražila s daljinomerom i nepromenljivi objektiv. Mnogi od njih imaju ugrađena merila i automatsku ekspoziciju, a neki modeli danas imaju automatsko izoštravanje. Lakši, jeftiniji i jednostavniji od jednookih refleksnih, ovi foto-aparati imaju mnoge prednosti. Jasno viđena slika ne gubi se tokom ekspozicije, tako da lako možete posmatrati snimke pokreta. Izoštravanje daljinomerom jasno je i sigurno, a tihi zatvarači pogodni su za snimanje divljih životinja. Skupi Leica foto-aparati s promenljivim objektivima pružaju najbolji kvalitet s pokretljivošću koju imaju i jednooki refleksni aparati. Instamatic aparata, koji se pune kasetama, ima od jeftinih 126 modela nepomičnog žarišta do visoko razvijenih 110 foto-aparata. Takvi aparati mogu sadržati ugrađeni daljinomer, integralni svetlomer, automatsku ekspoziciju i dodatne elemente objektiva za povećavanje žarišne dužine. Veoma lagane instamatic aparate morate čvrsto držati - efekti trešnje foto-aparata umanjeni su na nekim modelima "senzorskim" zatvaračem koji se aktivira dodirom.
fotografija.254 bjevdjic,
UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Kada kupujete foto-aparat, obično ga dobijate s normalnim objektivom, koji daje sliku sličnu pogledu oka na prizor, a ponekad i sa zaštitnim poklopcem objektiva i futrolom za nošenje. Koliko ćete upotpuniti sistem foto-aparata, zavisi od foto-aparata koji odaberete i od vrste fotografije kojom se bavite. Kod foto-aparata s promenljivim objektivom možete dodavati objektive različitih žarišnih dužina. Svakom dobrom foto-aparatu možete dodatu tronožac, rasvetu i većinu opreme koja se u datim prilikama koristi. NABAVKA DODATNIH DELOVA Većinu fotografskih situacija možete pokriti dodavanjem dve vrste objektiva - jednog kraćeg i jednog dužeg od vašeg standardnog objektiva žarišne dužine 50 ili 55 mm. Pažljivo odaberite te objektive, tako da sva tri područja žarišnih dužina omogućuju dovoljnu veliku mogućnost izbora slika. Među opremom koja se najčešće koristi za snimanje slika, upotrebljavani objektivi, osim normalnog, 28 mm širokougaoni i 135 mm srednje dugi objektivi. Te vam žarišne dužine omogućuju kombinovanje slike bez slabih strana ekstremno širokougaonih ili dugožarišnih objektiva - iskrivljenja, trešnje foto-aparata ili ograničenosti otvora zaslona. Izbor kombinacija objektiva je individualan - možete se odlučiti za dodavanje ekstremnijeg objektiva, ili ćete se zadovoljiti mogućnostima koje pruža normalni objektiv. Postoji i mogućnost zamenjivanja dve žarišne dužina objektiva s jednim zum-objektivom koji pokriva isto područje. Kvalitet objektiva od velike je važnosti za oštrinu slike i dobru reprodukciju boje. Objektiv se može podvrgnuti i postupku nazvanom "rascvetavanje" - prevlačenju metalnog fluorida na sve površine stakla koje dolaze u dodir sa vazduhom. Time se poboljšava kvalitet prenosa svetla i smanjuje blještanje uzrokovano odbijanjem svetla s delova objektiva i njegovim raspršivanjem. Ako imate koji od popularnijih foto-aparata, možete kupiti objektiv iste vrste koji pristaje kvalitetu vašeg foto-aparata, ali možete ga nabaviti i od nezavisnih proizvođača objektiva. U tom slučaju proverite da li deo objektiva kojim se on pričvršćuje pristaje vešem foto-aparatu. Takvi su objektivi obično jeftiniji, ali im je i kvalitet slabiji. Noviji objektivi snabdeveni su zaštitnim poklopcima napred i nazad, koji ih štite od prašine i vlage. (Ako foto-aparat ostavljate neko vreme bez objektiva, bilo bi dobro da pričvrstite poklopac i na deo na koji dolazi objektiv.) Na prednjem delu objektiva ćete zapaziti urezane navoje određene veličine na koje se učvršćuju filtri, dodatni delovi objektiva ili senila. Senila takođe pomažu otklanjanju blještanja i štite prednje delove objektiva. Svaki objektiv različite žarišne dužine ima različito oblikovano senilo prema povećanom ili smanjenom polju gledanja. Na zadnji deo objektiva možete pričvrstiti produžne međuprstenove ili mehove predviđene za snimanje krupnog plana. IZBOR POTREBNE OPREME Bez obzira na širinu mogućnosti kontrole vašeg foto-aparata i osetjivosti objektiva, komplikovaniji uslovi osvetljenja mogu sami po sebi zahtevati dodatnu opremu. Pouzdan svetlomer koji možete koristiti za očitavanje upadnog svetla biće vam od neprocenjive vrednosti. Kod dugih ekspozicija, koje mogu uzrokovati trešnju foto-aparata, biće vam potreban tronožac. On može imati i pomoćnu glavu za naginjanje foto-aparata, ali mora biti lagan i čvrste konstrukcije. Rastezljive noge tronošca pogodnije su za upotrebu od onih kojima se dužina reguliše pomoću vijka, ali se može dogoditi da iskliznu. Biće vam neophodan i deo za udaljenu kontrolu zatvarača, tj. da možete aktivirati zatvarač bez dodirivanja postavljenog foto-aparata. Veštački izvori svetla predstavljaju mogućnost prilagođavanja nepogodnih uslova raspoloživog osvetljenja. Najčešće se koristi elektronski blic. Oni se pričvršćuju u otvor na vrhu samog tela foto-aparata ili sa strane na neku vrstu pomične ručice koja odvaja ugao blica od pogleda objektiva foto-aparata. Time se izbegava tzv. "crveno oko", a postiže bolja modelacija senki na objektu. Kada kupujete blic, naročito obratite pažnju na njenu snagu, pokretljivost, vrstu baterija i energije, te na vreme potrebno za punjenje između dva snimka.
fotografija.255 vstan,
> "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Kume - izgleda da si se umorio ? Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) !
fotografija.256 kum.djole,
> Kume - izgleda da si se umorio ? > Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) ! Možda, malo :) Tačnije, svaki dan odlažem da prekucam neke zanimljivosti iz knjiga, jer je aktivnih trenutno veoma malo. Biće, naravno, kad opet krene škola :) ali ima tu i problema... Tu sam ja, a tu je i Jevdja ;)
fotografija.257 djcorto,
Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u skenerima i u uploadu ???? Cccccc .... ;) A nema ni lepih tekstova .... Videh pre neki dan kako iz jednog magacina Stampe iznose kutijetine ORWO filmova, format 120 .... pa pogledajte po kioscima. Nove nalepnice, novi dizajn, ali pise ORWO, bez sumnje :) Hint : magacin je na uglu Vladetine i ulice pre Ivankovacke, nikad ne znam kako se zove, nastavlja se na Karnedzijevu.
fotografija.258 mnikolic,
> A nema ni lepih tekstova .... Kakvi lepi tekstovi kad sam u dubokoj depresiji zbog cena u foto radnjama. Ono je definitivno strašno! Letos sam recimo radio neke fotke kod foto "Bobana" za kojeg sam čuo da radi dosta jeftino i kvalitetno. Ruku na srce, tada sam bio zadovoljan. Pre nekoliko dana, odem ponovo kod njega, da uradim neke duplikate u formatu 13x18. Cena 90 para komad. Dobro, mislim ja, tu je negde ako uzmem kurs marke oko 2, solidna cena. Ostavim negativ i kada sam došao po slike htedoh da se šlogiram, ne mogu da ih prepoznam. Užas! Dotična radnja je momentalno precrtana da joj se više nikad ne vratim. Aljkavci božiji ;(( U redu, mislim ja, bacio si nešto para, nema veze, nova godina ;) i okrenem telefon foto "Uroševića" kod kojih sam dosta dugo radio i uvek bio zadovoljan. Očekivao sam da bude skuplje, ali 1.5 dinar za 13x18 mi deluje nerealno mnogo. Al' tu nije kraj, gde ja živim samo se pitam (?) jer okrenem foto "Elite" koji su mi isto nekada dobro radili fotke, a napustio ih jer su mi bez upozorenja uvalili mat papir. Tamo je 13x18 4 dinara !!! jedna fotka !!! :(((( Nema meni slikanja do daljnjeg... ;((( m.
fotografija.259 kum.djole,
+>> Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u skenerima +>> i u uploadu ???? Cccccc .... ;) Kod mene nije bilo nikakvog blickanja :( Možda će biti za ovu 'drugu Novu godinu' ;) +>> A nema ni lepih tekstova .... Priznajem, nema ni aktuelnosti, objasnih već zašto. Što se mene tiče, nit se krećem po fotografskim krugovima nit nešto sam rabotim. Jedino mi preostaje da prekucam neke interesantne tekstove iz pomenutih knjižica British councila i to ako ih uklopim u sve manje slobodnog vremena. Doduše.. ne bih ja bio ja da ne obećam da ćem se dati na obnovu ;) +>> Videh pre neki dan kako iz jednog magacina Stampe iznose kutijetine ORWO +>> filmova, format 120 .... pa pogledajte po kioscima. Nove nalepnice, novi +>> dizajn, ali pise ORWO, bez sumnje :) Nije ni stara serija loša, 120-ica je na buvljaku rasprodata. Ova nova također zadovoljava, ali je svojski i skupa. Kamo sreće da se pojave i razvijači....... Kum..
fotografija.260 kum.djole,
Ne daj se pljačkama, moja Ines.. Sve su to srpska posla, kad ja budem napravio svoju foto-radnju, moći ćeš samo da se prisećaš prevaranata :)) Dosadih i Bogu i narodu, ali foto Jadran....
fotografija.261 vujos,
¨>skuplje, ali 1.5 dinar za 13x18 mi deluje nerealno mnogo. Al' tu nije Hee, u Podgorici 9x13 = 1.5 din A, ja treba da razijem oko 70 fotkica ;(
fotografija.262 djcorto,
>> Kume - izgleda da si se umorio ? Da, to sam i ja hrteo da primetim ... ;) >> Mada te cesto vidjam u chatu i pogresnom confu (sezam) ! Cak vrlo pogresnom, ali o ukusima s ne raspravlja .... nije imao prilike da ranije proba Zenit, mora na nekom :)))))
fotografija.263 djcorto,
>> Pa dobro, fotografi, nijednog novogodisnjeg zlodela jos nema u >> skenerima i u uploadu ???? Cccccc .... ;) Ispravljam se i tresem cigaretu na glavu (posipam se peplom ;)) .... Baciste svasta dok se nisam ukljucivao :) Sjajno :)
fotografija.268 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU 2. POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI 3. FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
fotografija.269 bjevdjic,
FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Foto-aparati za trenutnu sliku koriste specijalne filmove i ugrađeni sistem za razvijanje. Kad pritisnete zatvarač, foto-aparat predaje eksponirani materijal. Posle nekoliko sekundi, pojavljuje se pozitivna slika u boji. Tako odmah možete videti rezultat. Ako ne zadovoljava, možete ispraviti grešku pre nego što snimite druge slike. Foto-aparat za trenutnu sliku dobrog kvaliteta možete čak koristiti i za probne ekspozicije, pre nego što fotografišete objekt normalnim foto-aparatom (ali, morate uzeti u obzir razliku osetljivosti između materijala za trenutnu sliku i vašeg normalnog filma). ODVOJIVI SISTEM I SISTEM SUVIH FOTOGRAFIJA Jeftini Polaroidovi foto-aparati (i specijalne kasete za foto-aparate velikog formata) koriste odvojivi film. Posle ekspozicije izvučete spojeni negativni i pozitivni materijal izvan foto-aparata, pričekate 60 sekundi i odvojite fotografiju - postupak koji ne mora uvek dati dobre rezultate. Mnogi foto-aparati koriste višeslojni materijal za integralno razvijanje - suva bela fotografija se izbacuje, a slika se pred vama pojavljuje. Polaroid i Kodak proizvode različite vrste foto-aparata i filmova za dobijanje suvih fotografija. Ova se dva sistema ne mogu izmenjivati jer koriste različite vrste materijala. Polaroid foto-aparati koriste SX-70 film i okreću sliku u foto-aparatu. Kod Kodakovih foto-aparata slika se javlja na obrnutoj strani filma. Foto-aparati za suve fotografije imaju ili polugu ili motor za izbacivanje filma. KONTROLA REZULTATA Gotovo svi foto-aparati za trenutnu sliku imaju optička tražila slike s mnoštvom pomagala za izoštravanje - simbola, skala udaljenosti, zumirajućih krugova ili ugrađenih daljinomera. Izuzetak je Polaroidov SX-70 foto-aparat koji ima refleksno tražilo. Mnogi foto-aparati za trenutnu sliku imaju potpuno automatizovane mehanizme ekspozicije. Nezgoda je u tome što ne možete znati na koju brzinu zatvarača je foto-aparat namešten. To može biti problem kod objekta u pokretu, kada želite kontrolisati brzinu ili kod slabog svetla, kada je brzina zatvarača ispod 1/25 sekunde, kada lako dolazi do tresanja foto-aparata. Međutim, mnogi foto-aparati imaju signal za slabo svetlo. Kod automatskog postupka teško ćete moći namerno proizvesti neobičan rezultat ili promeniti zasićenost boja. Ali, možete koristiti neke od tehnika izoštravanja i namernog izbacivanja iz žarišta. Takođe često možete neznatno menjati ekspoziciju, jer mnogi foto-aparati imaju svetlo/tama kontrolu. Ako je vaš objekt mnogo svetliji od pozadine, jednostavno pomaknite kontrolu na "tamnije" pre snimka. Za veću pokretljivost možete koristiti film za trenutnu sliku u magacinima na konvencionalnim foto-aparatima velikog formata. Polaroid danas takođe proizvodi profesionalne foto-aparate za trenutnu sliku, s promenljivim objektivima i prilagodljivim kontrolama. KODAK EK 200 EK 200 je foto-aparat za suve fotografije na baterijski pogon, u sredini Kodakove grupe aparata za trenutnu sliku. Izoštrava se pomoću kliznog zaslona s pomagalima optičkog tražila slike. Ekspozicija je automatska pomoću svetlo/tama kontrole. Možete upotrebiti niz bliceva koji se pale postepeno ili istovremeno za objekte udaljene 1-3 metra, ili specijalni elektronski blic za objekte udaljene više od 3,7 metara. POLAROID SX-70 SX-70 je jedini motorizovani refleksni foto-aparat za trenutne suve fotografije. Ekspozicija je automatska, sa svetlo/tama kontrolom i vremenom ekspozicije do 14 sekundi, ali bez upozorenja za slabo svetlo. Ekspozicija blica postavlja se automatski za objekte na različitim udaljenostima - otvor je povezan s kontrolom oštrine; 116 mm objektiv izoštrava od 28 cm do beskonačnosti. Izoštrava se odvojenim kolom, gledanjem kroz objektiv, skalom udaljenosti i prizmatskim saćem u tražilu. Foto-aparat prihvata samo SX-70 film.
fotografija.270 bjevdjic,
POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Postavljanje skale za osetljivost filma na pravilnu ASA ili DIN osetljivost za određeni film i vraćanje eksponiranog filma na uobičajeno razvijanje, osigurava najbolji odnos između ekspozicije i razvijanja za vernost boje koju ćete dobiti. Ali, taj odnos možete promeniti, unutar granica, a da još uvek dobijete prihvatljive rezultate. Postavljanjem na veću osetljivost od prave i dužim razvijanjem da se to nadoknadi, možete stvarno povećati osetljivost filma - a takođe možete iskoristiti povećanu zrnatost, kontrast i boju uzrokovanu prerazvijanjem. Ovaj je postupak s osetljivošću filma nazvan "povećavanje osetljivosti". Povećavanje osetljivosti je veoma korisno kada imate film premale osetljivosti u određenim uslovima osvetljenja (kada nemate blic ili nije moguća duga ekspozicija). Ako je vaš film određen na, recimo, 100 ASA, vaše će merilo dati prilično nepraktičnu ekspoziciju, možda 1/15 sekunde sa f:2,8 - vrlo široki otvor s premalom brzinom zatvarača. Da biste dobili mnogo pogodniju kombinaciju, možete okrenuti dugme za osetljivost filma na 400 ASA, dva puta podvostručavajući osetljivosti filma: tako ćete moći eksponirati samo 1/60 sekunde sa f:2,8. Vi ste u stvari, podeksponirali film, što ćete kasnije morati nadoknaditi prilikom razvijanja. Zato morate povećati osetljivost čitavog filma; ali, možete koristiti nekoliko praznih formata da biste odvojili serije slike povećane osetljivosti od normalno eksponiranog ostatka. Na koncertu ili u cirkusu osvetljenje je uglavnom dovoljno jako za ekspoziciju uz držanje foto-aparata u ruci; ali će čak i filmom u boji velike osetljivosti moguća brzina zatvarača biti premala da uhvati pokret. Povećanje osetljivosti će vam omogućiti da koristite veće brzine zatvarača. Kod vrlo slabog svetla s mirnim objektom, povećanje osetljivosti daje vam mogućnost sprečavanja tresanja foto-aparata pomoću skraćene brzine zatvarača, i manje otvore da bi se povećala dubina polja oštrine. Rezultat prerazvijanja na filmu u boji zavisi od stepene povećanja osetljivosti, vrsti filma i originalnoj osetljivosti filma. I preobražajni i negativni filmovi daju povećanu zrnatost i prigušenije boje, te povećani kontrast i gubitak detalja u senkama. Međutim, kod povećavanja osetljiovsti većeg od jednog stepena možete dobiti nepredvidive rezultate. Pre nego što povećate osetljivost filma morate proveriti da li vam vaš proizvođač može pružiti odgovarajuću uslugu razvijanja. Proizvođači filmova obično ne pristaju na menjanje osetljivosti njihovih filmova, iako neki pružaju i ograničenu uslugu u tom smislu. Privatne laboratorije za razvijajne filmova u boji uglavnom će vam razviti film povećane osetljivosti prema vašim upustvima - u pravilu im morate reći samo za koliko ste stepeni povećali osetljivost. Ako sami razvijate svoje filmove, možete razviti i film povećane osetljivosti. Sa E6 razvijačem za dijapozitive produžite normalno vreme prvog razvijanja za trećinu za svaki stepen povećanja osetljivosti. Sa C41 razvijačem za negativ povećajte vreme prvog razvijanja za 40% svakog stepena.
fotografija.271 bjevdjic,
FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Foto-aparati za direktno posmatranje uglavnom koriste 9 x 12 cm (4 x 5 inča) ili 18 x 24 cm (8 x 10 inča) film u listovima, a takođe prihvataju Polaroid il rollfilm kasete. Jednosmerni ili tehnički foto-aparat najsavremeniji je foto-aparat za direktno posmatranje. Foto-aparat se izoštrava pomeranjem ploče objektiva (ili "standarda"). a slika se na "mat" staklu javlja okrenuta odozgo na dole. Ako pričvrstite kućište za izoštravanje sa ogledalom slika će se pojaviti pravilno okrenuta. Kada je objekt izoštren, a vi ste spremni za eksponiranje, uklonite okvir s mat staklom i zamenite ga kasetom s filmom. Dugo eksponiranje i veličina foto-aparata koji zahtevaju tronožac, nezgodna su svojstva ovog foto-aparata; međutim, kvalitet negativa velikog formata, kao i dijapozitiva, ne možete postići manjim foto-aparatima. Moderni foto-aparat za direktno posmatranje takođe omogućuje značajno prilagođavanje ravnine objektiva u odnosu na ravninu filma, za kontrolu oštrine slike. Postoje dve vrste pomeranja kod ovih foto-aparata: ukršteni i podižući plan, gde objektiv i mat staklo ostaju paralelni, ali se nezavisno pomeraju u stranu, gore i dole; i naginjanje i zakretanje, zakretanje ili ravnine filma ili ravnine objektiva oko središnje ose, s jedne strane na drugu ili gore-dole. Ukršteni i podižući plan kontroliše uokviravanje objekta. Kontrola naginjanja i zakretanja menja širinu i položaj oštrog žarišta u formatu i perspektivi.
fotografija.272 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. OPREMA ZA RAD U ATELJEU 2. MAKROFOTOGRAFIJA 3. MIKROFOTOGRAFIJA 4. USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA
fotografija.273 bjevdjic,
OPREMA ZA RAD U ATELJEU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Postavljanje stalnog ili povremenog ateljea zahteva dodatnu opremu, ako želite imati potpunu kontrolu nad vašim rezultatima. Kada osigurate dovoljno prostora za ugao gledanja objektiva i foto-aparata glavni će vam problem biti pozadina i osvetljenje. "Mat" belo obojeni zidovi predstavljaju dobru neutralnu pozadinu; ako želite veći izbor, možete koristiti rolne obojenog papira. U prodavnicama ih prodaju u raznim veličinama; možete izrezati potrebnu dužinu papira i pričvrstiti je na zid ili, još bolje, držati izbor rolni na stalcima (slično projekcionom platnu za dijapozitiv) tako da jednostavno odvijete rolnu koja vam je potrebna. Za manje objekte, naročito mrtve prirode, od neprocenjive je vrednosti okvir stola s visokom pozadinom. Na sto možete postaviti providne ili neprovidne površine, a možete obesiti i obojeni papir ili materijal na vrh pozadine, tako da pokriva i pozadinu i sto. Ako ga savijete ispod objekta, dobićete utisak neograničenog prostora u pozadini. Ako uspete prigušiti svako raspoloživo dnevno svetlo na prostoru vašeg ateljea, moći ćete potpuno kontrolisati osvetljenje objekta s veštačkim izvorima svetla koje postavite. Osvetljenje ateljea predstavljaju reflektori i "spot"-svetla. Reflektori imaju reflektujuće ili raspršujuće površine za rasprostranjivanje svetla, tako da je njihovo svetlo meko; kod "spot"-svetla izvor svetla zrači tačno određeni snop koji daje oštro osvetljenje. "Spot"-svetla mogu još više stisnuti svoj snop s rasklopnim vratima ili konusnim senilom. Možete mu dodati raspršivač, ali svetlom reflektora ne možete postići "spot"-efekat. Možete birati između volframovog osvetljenja i bliceva za atelje. Volframova svetla napajaju se direktno strujom za domaćinstva (uvek proverite da li je vaše ukupno osvetljenje prejako za strujni krug); većina jačih bliceva ima kontrolnu kutiju kojom obično možete aktivirati do četiri glave blica. Blicevi ponekad imaju ugrađenu malu modelirajuću svetiljku za posmatranje rezultata blica unapred. Osvetljenje blicem omogućuje veći izbor filmova od volframovog osvetljenja.
fotografija.274 bjevdjic,
MAKROFOTOGRAFIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ žak i ako je namešten na najmanju žarišnu udaljenost (oko 0,75 m) vaš će normalni objektiv prikazati vrlo male objekte još sitnijima u formatu. Za ovu vrstu fotografije možete kupiti predsočivo za krupni plan koja se pričvršćuje ispred objektiva foto-aparata poput filtera. Ona konverguje svetlosne talase slike pre nego što one stignu do objektiva, pa povećava prirodnu veličinu slike. (Mere su u dioptrijama: jedinicama koje izražavaju snagu loma svetla jednostavnih sočiva, gde + predstavlja konvergaciju, a znak - divergaciju.) Dodavanje sočiva za krupni plan može smanjiti oštrinu i kvalitet boje, a povećanje je ograničeno. Više izbora imate kod foto-aparata s promenljivim objektivom. Neki proizvođači proizvode dodatni adapter objektiva koji vam omogućuje da promenite (okrenete) standardni objektiv i tako dobijete oštro žarište kod vrlo blizih objekata. Takođe možete nabaviti objektive s "makro" prstenom za udaljenost koji vam omogućuje da prilagodite vrlo male udaljenosti objekta. Makroobjektivi obično su normalne žarišne dužine ili srednji telefoto; ali se neki zum objektivi takođe mogu prilagoditi za snimanje krupnog plana. Popularan je način povećavanja prostora između objektiva i filma dodavanjem međuprstena ili meha između objektiva i foto-aparata. S vašim normalnim objektivom to će vam omogućiti da objekte beležite u pola njihove prirodne veličine. Ako koristite makroobjektiv s međuprstenom ili pričvrstite komplet međuprstenova, dobićete slike objekta u prirodnoj veličini. Ali za veću pokretljivost i daljnje povećavanje žarišta najbolje je da uzmete rastezljive mehove. Objektivi manjih žarišnih dužina daju dramatičnija povećanja, iako vam nešto duži objektivi omogućuju da radite udaljeniji od objekta. Dubina polja postaje manja što se više približavate objektu, tako da morate imati čvrst tronožac kako biste sprečili trešnju foto-aparata tokom dugih ekspozicija potrebnih kod malih otvora zaslona. Udvostručavanje udaljenosti filma od objektiva smanjuje na četvrtinu svetlo koje pada na film, tako da se ne može primeniti TTL očitavanje ekspozicije.
fotografija.275 bjevdjic,
MIKROFOTOGRAFIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Da biste snimili slike povećane više od 10 puta, morate koristiti mikroskop povezan s foto-aparatom. To je specijalizovano područje fotografije: morate dobro poznavati mikroskop, znati kako ćete pripremiti uzorke i poznavati različite oblike mikroskopskog osvetljavanja pre nego što počnete snimati. Tada će vaši objekti snimanja obuhvatati široko područje - od svakodnevnih sitnica do retkih uzoraka. Kvalitet slike zavisi od kvaliteta sočiva mikroskopa. Da biste izračunali stepen povećanja slike na filmu, morate uvišestručiti povećanje okulara s povećanjem objektiva i udaljenošću okulara od filma (u mm), te podeliti s konstantom 250. 35 mm jednooki refleksni foto-aparat sa TTL svetlomerom najlakše je pričvrstiti na mikroskop i koristiti ga zajedno. (Drugim vrstama svetlomera mnogo je teže da rade u tim okolnostima.) Treba će vam promenljivi dodatak za spajanje tela foto-aparata s mikroskopskim okularom. Ako vaš TTL svetlomer radi samo s objektivom foto-aparata, treba će vam adapter koji se učvršćuje na prednju stranu normalnog objektiva (postavljenog na beskonačno s najvećim otvorom zaslona). Da biste izoštrili sliku, morate koristiti mikroskopske kontrole izoštravanja. žitava postava mora biti potpuno čvrsta i stabilna, jer će svaki pomak biti mnogostruko uvećan. žak i sa za udaljenom kontrolom za okidanje, brzine zatvarača manje od 1/2 sekunde mogu uzrokovati neoštrinu, dok sam mehanizam zatvarača može uzrokovati vibracije kod brzina većih od 1/30 sekunde. Izaberite brzinu zatvarača unutar ovih granica, a osvetljenje postavite tako da joj odgovara. Takođe morate obratiti pažnju na osetljivost filma: Kodakov mikrografski film, na primer, ima osetljivost od 16 ASA. Filmovi slabe osetljivosti daju dobre rezultate kod povećanja iznad x 25. Za mikrofotografiju koristite foto-aparat za direktno posmatranje. Upotrebite stalak aparata za povećavanje da podržava foto-aparat i pričvrstite specijalnu ploču objektiva koja se poklapa s okularom. OSVETLJENJE Uz upotrebu volframovog osvetljenja, na dva načina možete osvetliti mikroskopske objekte. Za povećanja do x 60 izvadite kondezatore iz mikroskopa i jednostavno usmerite svetlo prema ogledalu, prilagođavajući ga da daje jednolično svetlo na čitavi objekt. (Za povećanja veća od x 60, kondezatore ispod podloge morate izoštriti pre ekspozicije.) Upotreba ogledala na ovaj način daće osvetljenje svetlog polja - pozadina će biti svetla. Objekti koji propuštaju svetlo najbolji su za rad sa svetlim poljem. Ako postavite svetiljku da svetlo baca koso na samu površinu podloge mikroskopa, dobićete tamnu pozadinu - osvetljenje tamnog polja. (Ogledalo usmerite tako da sprečava prenošenje bilo kakvog svetla odozdo.) Za mikroskopske objekte u pokretu možete koristiti blic za efekte svetlog ili tamnog polja. Blic mora biti dovoljno jak da daje veoma svetao, ali jak bljesak. Najbolja je vrsta s prilagodljivom glavom, jer je možete koristiti sa sijalicom s volframovim vlaknima niske voltaže koja svetli duž ose blica, pa možete namestiti osvetljenje pre ekspozicije. Mnogi uzorci otkrivaju potpuno svoju strukturu i detalje na polarizovanom svetlu. Neki mikroskopi imaju ugrađeni polarizujući filter za normalno posmatranje. Za fotomikrografiju morate koristiti dva polarizujuća filtera, jedan između svetla i podloge, a drugi između okulara i filma.
fotografija.276 bjevdjic,
USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Sunce, kao jedini snažni izvor dnevnog svetla, zrači "belo" svetlo - stalan spektar svih vidljivih talasnih dužina proizvedenih sagorevanjem elemenata na sunčevoj površini. Kada se ove talasne dužine izdvoje refleksijom ili apsorpcijom u svetu oko nas, vidimo ih kao boje - duže talase kao crvenu, najkraće kao plava, sa svim ostalim bojama između njih. Iako mislimo da je dnevno svetlo "belo", ono sadrži i nešto boje, lagano se krećući između prevladavanja crvene i prevladavanja plave boje, zavisno od toga kako položaj sunca deluje na atmosferske promene tokom dana i tokom godišnjih doba. Veštačko svetlo takođe je retko potpuno belo. Ali, naše se oči obično prilagođavaju tim malim promenama u svakodnevnom prostoru, osim ako one nisu jače naglašene - kao plavilo jutarnje magle ili crvenilo sumraka. REAGOVANJE FILMA NA BOJE Film se mnogo teže prilagođuje. Emulzija beleži i puno područje boja objekta i svaki obojeni uticaj svetla. Volframovo veštačko, na primer, ima naglašene crveno/žute sastojke; zimsko je dnevno svetlo plavkasto; svetlo koje prolazi kroz zelenu senku lišća dominiraće ostalim bojama na slici, što se može dogoditi i kod svetla odbijenog s obojenih zidova. Zbog toga što film u boji beleži sadržaj i kvalitet svetla, emulzija mora biti hemijski uravnotežena da daje "normalnu" boju pri datom izvoru svetla. Obojeni sadržaj svetla izražava se kao "temperatura boje", a prikazuje se skalom koja se proteže od crne, preko crvene, žute i bele, do plave. Različiti filmovi za fotografije u boji napravljeni su tako da pristaju pojedinim delovima skale - film za dnevno svetlo, film za volframovo veštačko svetlo i univerzalni film za dnevno i veštačko svetlo. Zanimljive i neobične rezultate boja možete postići ne poštujući pravila temperature boje - snimanjem, na primer, filmom za dnevno svetlo u uslovima veštačkog osvetljenja i obrnuto. Međutim, ako je važna vernost boja, koristite pravilan film u odnosu na izvor svetla ili sami ispravite svetlo filtriranjem.
fotografija.278 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM 2. DECA - PRIRODAN OBJEKT 3. ZAUSTAVLJEN POKRET
fotografija.279 bjevdjic,
LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Ljudi su najčešći objekt fotografisanja, ali zahtevaju najviše truda. Dobre slike hvataju izraz i gestove koji odražavaju karakter i životnost, a da objekt pri tom ne postane samosvestan. Skriveni snimci ljudi u njihovim sredinama imaju privlačnu intimnost i spontanost. Morate biti vešti da se objektu primaknete dovoljno blizu, a da vas on ne primeti. KAKO OSTATI NEPRIMEĆEN Pomoću dugožarišnog objektiva možete neprimećeno snimati s veće udaljenosti. Međutim, dugožarišni objektivi ograničuju dubinu polja oštrine, čineći izoštravanje mnogo težim, a osim toga su teški i upadljivi. Neobične tačke gledišta takođe vam mogu pomoći da se privučete što bliže - fotografišite sa strane, s leđa i odozgo. Pokušajte delomično sakriti foto-aparat, koristeći ga u visini grudi ili skrivajući ga ispod odeće. žak i kada se ne možete sakriti, još uvek možete snimati skriveno kada su ljudi toliko zaokupljeni da vas neće primetiti. Na sportskim takmičenjima, paradama ili sajmovima, moći ćete slobodno snimati. U mirnijim situacijama, kao što su porodični skupovi, pokušajte odvratiti pažnju usmeravanjem foto-aparata na nešto drugo, dok se objekt ne opusti. RUKOVANJE FOTO-APARATOM Za skrivenu fotografiju najpogodniji su lagani, kompaktni foto-aparati s tihim zatvaračem. Neki ljudi više vole foto-aparate za direktno posmatranje i foto-aparate s ugrađenim daljinomerom nego refleksne, zbog mogućnosti brzog uokvirivanja i izoštravanja. Isto tako, veoma korisna može biti i automatska ekspozicija. žak i jednostavni 110 i 126 foto-aparati mogu vam dati dobre rezultate jer se njima brzo rukuje. Koristite film najveće osetljivosti koji omogućuje postavljanje malog otvora i velikih brzina zatvarača u svim uslovima osvetljenja, a dobro će poslužiti i za snimanje u pokretu. Ako možete, unapred izoštrite i postavite ekspoziciju kako biste mogli brzo reagovati, izbegavajući privlačenje pažnje, te da biste se mogli slobodno koncentrisati na objekt. Prosudite približnu udaljenost objekta, postavite je na objektivu i što više smanjite otvor da biste dobili što veču dubinu polja. Očitajte ekspoziciju s bilo kojeg slično obojenog objekta - ako nameravate fotografisati lice, očitavajte sa sopstvene ruke. Kod automatske ekspozicije pazite da objekt bude centriran i dovoljno velik u formatu da bi mogao odgovarati očitanoj ekspoziciji, a izbegavajte prevladavajuće površine mnogo svetlije ili tamnije pozadine. Ako želite uključiti i pozadinu, pažljivo posmatrajte okvir da biste izbegli uznemirujuće detalje i pokušajte smestiti objekt nasuprot jednoličnoj pozadini. Umesto toga, možete isključiti pozadinu delomičnim izoštravanjem ili snimanjem kroz okvir.
fotografija.280 bjevdjic,
DECA - PRIRODAN OBJEKT ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Mala su deca živi, pokretljivi objekti i brzo menjaju položaj, a njihov izraz lica predstavlja vrlo dobar materijal za fotografa. Malo dece ispod šest godina smeta foto-aparat. Kod većine aparat izaziva zanimanje, uzbuđenost, što je jedan od preduslova dinamičnog snimka. Ali, budući da su deca obično svojevoljna i nepredvidiva, ona mogu predstavljati nezahvalan objekt. Neke od vaših najboljih prilika mogu veoma brzo proći, tako da se morate spremiti na brzo reagovanje. Unapred postavite ekspoziciju (s velikom brzinom zatvarača, da biste uhvatili pokret) i prethodno izoštrite. Nemojte štediti film i isprobajte više ekspozicija. Okolina lako može zaseniti malo dete, a visoka tačka gledišta naglašava taj učinak, a isto tako i iskrivljavanje odnosa veličina glave i tela. Kada snimate novorođenčad, prinesite foto-aparat na njihov nivo i usko uokvirite sliku da biste izbegli neoštrinu elemenata pozadine. Dečji je svet pun mašte i neiscrpan izvor objekata dobre fotografije. Deca su prirodni glumci, a igraju različite uloge. Da biste uhvatili ugođaj tog sveta, fotografišite ih u njihovim sopstvenim područjima za igru, gde im igra odvlači pažnju, a njihove igračke i odeća predstavljaju prirodnu okolinu i boje za vaše slike.
fotografija.281 bjevdjic,
ZAUSTAVLJEN POKRET ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Fotografija može na više načina izraziti životnost pokreta. Možete uhvatiti pokret upotrebom velike brzine zatvarača ili blica (i filma velike osetljivosti). Osim toga, možete proizvesti subjektivni utisak pokreta neoštrinom objekta ili pozadine, ili upotrebom specijalnih tehnika. Hvatanje pokreta može biti najbolji izbor kada želite zabeležiti pojedine kvalitete ili vrstu pokreta - pokret plesača ili atletičara, izraz trkača na domaku pobede. Foto-aparat može uhvatiti i trenutak koji oko ne može registrovati. Ali, da biste uhvatili pravi trenutak koji najbolje izražava dramatičnost pokreta, morate se pažljivo pripremiti. TAžKA GLEDIŠTA, VREME I IZOŠTRAVANJE Vrhunac akcije je često najuverljiviji trenutak - početak ili kraj trke, preskok ili zaronjavanje. Kod takvih situacija morate predvideti kada i gde će se dogoditi ključni trenutak, pa morate odabrati odgovarajuću tačku gledišta i objektiv. Unapred postavite ekspoziciju i izoštrite na područje gde će objekt ući u vaš format. Upotreba malog otvora i širokougaonog objektiva daće vam dubinu polja, kako bi izbegli mogućnost greške. Objekt često predstavlja prilično složenu sliku - plivač zaklonjen pljuskom vode, na primer. Zbog toga morate pažljivo izabrati tačku gledišta da bi izdvojili objekt. Umesto toga, možete upotrebiti kratko žarište, možda s dugim objektivom - ali, prethodno će izoštravanje u tom slučaju zahtevati veliku sigurnost. BRZINE ZATVARAžA Brzina potrebna da se uhvati pokret zavisi od trenutne brzine objekta, kao što je prikazano dole u tabeli, i od njegove udaljenosti i smeru u odnosu na foto-aparat. Što je objekt bliži, ili vaš objektiv duži, to veća mora biti brzina zatvarača. Ako se objekt pomera direktno od ili prema foto-aparatu, brzina zatvarača se smanjuje. Ista brzina pokretanja, ali pod uglom od 90 stepeni u odnosu na foto-aparat zahteva mnogo veću brzinu zatvarača. Da biste što više mogli smanjiti brzinu zatvarača, snimajte kada je objekt okrenut prema vama ili je pokret nešto sporiji - kao na vrhu skoka atletičara. BRZINE ZATVARAžA ZA HVATANJE RAZNIH VRSTA POKRETA ┌───────────────────┬───────────────────────────────────────────────┐ │LJUDI U HODU │ Ovom se brzinom takođe mogu zabeležiti │ ├───────────────────┤ svakodnevne ljudske aktivnosti i razgovor, │ │Brzina: 1/125 sek │ tok reke i struje, te drveće na laganom vetru.│ ├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤ │LJUDI U TRKU │ Ova će brzina takođe zabeležiti trk │ ├───────────────────┤ životinja, let ptica, igru dece, │ │Brzina: 1/250 sek │ letilice, plivače i vodene talase. │ ├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤ │BRZINA OD 60 KM │ Ovom ćete brzinom uhvatiti i sajamsku │ ├───────────────────┤ vrtešku, bicikliste i motocikliste, igranje │ │Brzina: 1/500 sek │ tenisa, fudbalske ili košarkaške utakmice. │ ├───────────────────┼───────────────────────────────────────────────┤ │VELIKE BRZINE │ Ova će brzina takođe uhvatiti skijaše, │ ├───────────────────┤ avione pri poletanju i automobile u │ │Brzina: 1/1000 sek │ velikim brzinama. │ └───────────────────┴───────────────────────────────────────────────┘ UPOTREBA BLICA ZA ZAUSTAVLJANJE POKRETA Na slabom osvetljenju u zatvorenom prostoru bolje je da koristite blic nego brzinu zatvarača za hvatanje pokreta. Brzina pokreta koji hvatate zavisi od trajanja bljeska. Blic daje brzine od najmanje 1/250 sekunde, a češće od 1/500 sekunde.
fotografija.283 bjevdjic,
U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI". Ukoliko budete još onako zagrejani za nastavak i posle februarske serije, sigurno ću naći dodatni EXTRA TIME za novu literaturu! :)
fotografija.284 bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ TEKSTOVI O FOTOGRAFIJI ZA FEBRUAR ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ 1. PRIRODA - CVETOVI I BILJKE 2. čIVOTINJE U PRIRODI 3. čIVOTINJE U ATELJEU 4. "HIGH KEY" EFEKT BOJE 5. "LOW KEY" EFEKT BOJE 6. KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT 7. SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU 8. PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO 9. SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO 10. GRUPE I MNOŠTVO 11. KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE 12. NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA 13. REPRODUKCIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.285 wizard,
> U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige > "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI". Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno kršiš autorska prava, kao i prava izdavača knjige.
fotografija.287 bjevdjic,
██Ů U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige ██Ů "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI". ██ ██ Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno ██ kršiš autorska prava, kao i prava izdavača knjige. Kada kažem "zadnja serija tekstova", ne mislim da su to ZADNJI TEKSTOVI u knjizi jer je ostalo još dosta toga! ;) Prekucao sam samo 1/3, po propisu! ;> E, da, sve žalbe u kojima kršim autorska prava pošalji na adresu: Izdavačko knjižarsko poduzeće "MLADOST" Ilica 30 41000 Zagreb Croatia
fotografija.288 kum.djole,
+>> Bez obzira na entuzijazam koji pokazuješ mislim da grubo i svesno kršiš +>> autorska prava, kao i prava izdavača knjige. A zašto to misliš ? :) Ovo što Jevđa prepisuje su činjenice i zakonitosti (u ovom slučaju fotografske/fizičke/prirodne/tehnološke/kako hoćeš) i to svakako nije izmislio jedan čovek pa seo da naškraba. Literatura koja se bavi ovim stvarima je brojna, pisaca i 'pisaca' takođe mnogo. Mislim da nema govora o povredi autorskih prava jer autori nisu otkrili rupu na saksiji pišući o fotografiji u boji već u celinu sastavili prikupljan materijal o toj tematici i začinili ga svojim znanjem. Isto to činimo gotovo svi mi ovde na nešto drugačiji način... I ja sam štošta prepisao i pomalo ilustrovao, pripremam se da nastavim i ne vidim da su moje ilustracije i tekstovi (ispod kojih piše i ko ih je sastavio i ko prepisao) kršenje bilo kakvih prava. Skoro se o ovome vodila polemika na nekom drugom mestu, pa ne bi bilo loše da se tamo eventualno i nastavi ? Pozdrav, Kum..
fotografija.289 kum.djole,
Politika, 22.01.1995. Izložbe ------- EKSPANZIJA FOTOGRAFIJE Preobražaju su doprineli i galeristi osetivši pravi trenutak Poslednji meseci prošle godine ostaće upamćeni kao period u kome je fotografija kao subverzivni medij izbila u prvi plan napravivši pravi "bum" u galerijskim i drugim izložbenim prostorima u Beogradu. Za poslednjih desetak godina prvi put se dogodilo da u jednom mesecu (oktobar) na trinaest mesta u Beogradu budu izloženi radovi iz oblasti fotografije. Od značajnijih izložbi pomenimo sledeće: - Miloš Zdravković ("Kosmička harmonija", Sunce) - Zorica Bajin-Đukanović ("Kroz san drugi", Singidunum) - Ljubomir Šimunić ("Introspekcija", Salon MSU) - Milan Aleksić ("Grejslend", Srećna galerija) - Dragan B. Ivanović ("Vizionarski Beograd", Stara barutana) - Zoran Milovanović i Aleksandar Kelić ("Novo groblje", Etnografski muzej) - Dragan S. Tanasijević ("Srpski Hilandar na Svetoj gori", Muzej 25. maj) - Dimitrije žipčić ("Bez sna", Atrijum Biblioteke grada Beograda) - Aleksandar Kujučev ("Divovi i patuljci", Galerija KCB) - Marjan Floršic ("Plato") Vreme za bavljenje fotografijom i pored izvesnog ekonomskog pomaka ni izdaleka ne podseća na osamdesete godine, odnosno zlatno doba beogradske i jugoslovenske fotografije. Cene filmova, papira i hemikalija dosegle su astronomske visine dok se ponuda na tržištu svodi na dva proizvođača (Foma i Ilford). Kod kolor materijala situacija je nešto bolja ali to je oblast koju pravi fotografi ne obožavaju. O literaturi i ne vredi trošiti skupi novinski prostor. Novih knjiga nema, stare su odavno rasprodate. Od domaćih časopisa izlazi samo dvomesečnik "L'impossible" Umetničke grupe FIA. Inostranih ima, ali u skromnom obimu. Aktivno u Beogradu rade 3 foto-kluba (Šumice, Novi Beograd, CKVJ). U ULUPUDS-u deluje foto sekcija namenjena isključivo članovima ovog udruženja. Vredi napomenuti i rad dve neformalne foto-grupe: jedna je pod neobičnim nazivom "Smrt u žutom jaguaru" i "Oko" koju je osnovao Đorđe Bukilica. Veoma zanimljiva predavanja, već nekoliko meseci, održavaju se u prostorijama Foto-kino kluba "Novi Beograd" koja su veoma dobro posećena. Među predavačima su bila najpoznatija imena jugoslovenske fotografije: Branimir Karanović, Milinko Stefanović, Dragoljub Tošić, Dragan Pešić, Danilo Cvetanović, Aleksandar Kujučev, Dragoljub Zamurović, Geza Lenert i drugi. Na drugoj strani postoje autori koji deluju izvan strukovnih udruženja, klubova i slično a uspešni su izlagači i foto-reporteri. Foto savez Jugoslavije kao najveći animator fotografije u našoj zemlji, često je u ulozi (su)organizatora nagradnih konkursa fotografije. Fotografija ne samo što pridobija nove poklonike, već je ravnopravno zastupljena i u onim prostorima koji su doskora bili "pretplaćeni" za stvaraoce iz drugih oblasti, a preobražaju su doprineli i galeristi osetivši pravi trenutak. R.D.
fotografija.290 ognjen,
)-> U sledećoj poruci je zadnja serija tekstova iz knjige )-> "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI". Može li index?
fotografija.291 vstan,
> Mislim da nema govora o povredi autorskih prava jer autori nisu > otkrili rupu na saksiji pisuci o fotografiji u boji vec u celinu Ima, ima povrede. Zato bolje da cutimo po tom pitanju.
fotografija.292 bjevdjic,
██ Može li index? Tekstovi u poruci 16.284 su tek u pripremi za februar! Isti slučaj kao i u poruci pre praznika (broj 16.247). Nadam se da vam to ne smeta, jer mi je tako lakše! :)
fotografija.293 kum.djole,
+>> Ima, ima povrede. Zato bolje da cutimo po tom pitanju. A o kom pitanju da _ne ćutimo_ ovde ? :(
fotografija.294 kum.djole,
John Hedgecoe's Master Classes in photography - PHOTOGRAPHING CHILDREN - (taken from British Council) Introduction --------------------- As subjects for photography, children are of universal and inexhaustible interest. Even when they are not our own, their spontaneity, energy and expressiveness make them subjects of unequalled appeal in many branches of photography, wheter it is candid or studio work, portraiture or photojournalism. In planning the first of the Master Classes, I wanted the approach to the 'how' and 'why' of photographing children to combine teaching and demonstration from every helpful viewpoint. There are, therefore, five strands in which I cover every aspect of child photography. The following section, on appropriate cameras and equipment, puts in perspective the vast choice now available to amateurs and professionals. In the first of the two principal sections of the book, Applying the photographer's skills, I deal with the basic elements of photography, such as handling shutter speed or depth of field, in the light of the special requirements of child photography. The teaching steps are backed up with photographs in colour demonstrating the way I have applied the relevant skills in my own work. The second main section, Analysing the photographer's craft, takes as its theme a Photodiary covering the development of children from birth to adolescence. The photographs in colour on this theme are supported by an analysis of the factors - sometimes compositional, sometimes technical - that I have borne in mind to achieve the results I wanted. I have concluded my Master Class with a Photofeature which, I hope, will be an inspiration to students and aspiring professionals looking for projects of commercial value. John Hedgecoe + + + Toliko o uvodu, ko je zainteresovan da prouči ovu interesantnu knjigu nek svrati do British Councila, a ja ću čim još jedanput detaljno iščitam ovo što sam iskopirao, prepisati po koju zanimljivost. Kum..
fotografija.295 wizard,
> TEKSTOVI u knjizi jer je ostalo još dosta toga! ;) Prekucao sam > samo 1/3, po propisu! ;> Nisam znao za taj propis... Btw, jel ima neko Lotus SmartSuit za OS/2? Hteo bih da presnimim jednu trećinu paketa... sve po propisu. > Ilica 30 > 41000 Zagreb > Croatia I oni su nečija deca... ;)
fotografija.296 wizard,
> Ovo što Jevđa prepisuje su činjenice i zakonitosti (u ovom slučaju > fotografske/fizičke/prirodne/tehnološke/kako hoćeš) i to svakako > nije izmislio jedan čovek pa seo da naškraba. Gotovo nikad nešto što se napiše nije "izmislio" samo jedan čovek, sve se naslanja na neki prethodni rad i rezultate drugih, pa makar u pitanju bila i književna dela. Postoji i nešto što se zove civilizacijsko nasleđe. Ne radi se, dakle, o tome... Znaš onu priču - ako niko ne kupuje tu knjigu, neće se štampati drugo izdanje... Sve ima svoje.
fotografija.297 kum.djole,
+>> Gotovo nikad nešto što se napiše nije "izmislio" samo jedan čovek, sve +>> se naslanja na neki prethodni rad i rezultate drugih, pa makar u pitanju +>> bila i književna dela. Postoji i nešto što se zove civilizacijsko +>> nasleđe. Ne radi se, dakle, o tome... Slažem se, ali u ovom slučaju neko bi mogao mnogo da nauči kad bi pročitao one tekstove, tim pre što te knjige više nisu u prodaji i vrlo ih je teško nabaviti. Uostalom.. da ne idemo u tanka creva, svi ovi zvanični i poluzvanični tekstovi na neki način vade ovu temu i zasićenje ljudi. Šteta.
fotografija.298 bjevdjic,
Kume, imaš li neke podatke o FUJI DL-800 ZOOM 40-80mm foto-aparatu? Kupio sam ga nedavno u Nemačkoj, a nemam nikakav tehnički podatak o njemu. Ispucao sam oko desetak filmova (35mm) i kvalitet slika je prilično dobar. Jedina mana mu je što ima ugrađen blic, mada se prilikom ZOOM-a blic automatski podiže na gore. Ima i dugme za produženu ekspoziciju (valjda za panoramske fotografije). Preporučujem ga svakom ko ne voli sam da podešava razne parametre na foto-aparatu i da strepi kako će mu ispasti fotografija.
fotografija.299 kum.djole,
+>> Kume, imaš li neke podatke o FUJI DL-800 ZOOM 40-80mm foto-aparatu? +>> Kupio sam ga nedavno u Nemačkoj, a nemam nikakav tehnički podatak +>> o njemu. Ispucao sam oko desetak filmova (35mm) i kvalitet slika +>> je prilično dobar. Jedina mana mu je što ima ugrađen blic, mada +>> se prilikom ZOOM-a blic automatski podiže na gore. Ima i dugme +>> za produženu ekspoziciju (valjda za panoramske fotografije). Nije to loša stvarčica, onako, za brzu fotografiju :) Nažalost, nikakve detalje o njoj nemam jer pretpostavljam da je aparat skorije proizvodnje - u najnovijem izdanju atinskih fotografskih časopisa koje sam dobio od pobratima navode se gotovo svi Fuji aparati i cene (FZ-5,DL-25N,DL35,DL-80N,DL90,DL-190-1000-550 QD ZOOM, FZ-3000 QD) ali nigde nema DL-800 :( U pomenutim časopisima akcenat je isključivo na spravama Nikon,Canon,Minolta i Yashica, definitivno aparatima koji jedu malu decu ;) (da ne pominjem to što svakog meseca izleti po neki novi, kvazi-papanski koji omogućava to,to,to i to ;)) Ne verujem da je sprava loša, naprotiv. Uostalom, i tvoja iskustva su pozitivna, nisi pristalica podešavanja "svega_i_svačega" pa ti se investicija pošteno isplatila :) Kad već pomenuh atinske foto časopise, stigla su još dva januarska broja 'Fotografosa' i 'Fotografie', o kojima ću posebno pisati ovih dana, čim ugrabim vremena i raspoloženja. +>> Preporučujem ga svakom ko ne voli sam da podešava razne parametre +>> na foto-aparatu i da strepi kako će mu ispasti fotografija. I pored FUJI DL-800 pomenutim fotoljupcima preporučio bih Canon Prima 5, AS1 ili Super 115, ili možda Nikon ZOOM 300AF.. Sve su to aparati koji nude kvalitetnu, dovoljno oštru i taman kako treba - brzu i laku fotografiju :) Pristalice bezbaterijskih škljocara - za mnom ! PS: "A o mom radu nek sude drugi, jel tako Vujoše ?:)" - reče on.
fotografija.300 kum.djole,
Koliko sam čuo, a čuo sam preko onog koji je nešto načuo ;) danas se otvara neka opasna izložba u Domu Vojske, iliti Domu JNA. Fotografije izlaže foto-klub 'Novi Beograd', na otvaranju se očekuje i poneko predavanje iz iskustva, a da li će toga biti i sutra, referisaću kad odem na lice mesta :) Kum..
fotografija.301 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. PRIRODA - CVETOVI I BILJKE 2. čIVOTINJE U PRIRODI 3. čIVOTINJE U ATELJEU
fotografija.302 bjevdjic,
PRIRODA - CVETOVI I BILJKE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Mnoge vrste biljaka mogu se fotografisati u svojoj prirodnoj okolini na raspoloživom svetlu. Cveće snimljeno na ranom jutarnjem suncu, kada se kapljice rose još njišu na laticama, ima uverljiv i realističan izgled. Jako, ali raspršeno svetlo je možda najbolje za isticanje boja cveća. Prejako sunčevo svetlo može dati senke koje razbijaju mekoću i simetriju cveta. Prilikom snimanja pomerajte se oko objekta dok ne nađete najbolji položaj na kojem su senke najmanje uočljive. Ekspozicija na raspršenom svetlu manje je kritična od ekspozicije na jakom sunčevom svetlu, gde i mala preekspozicija stvara dramatičan gubitak zasićenosti boje, naročito kada koristite film za dijapozitive. Kada se izvežbate u pravljenju dobrih, prirodnih fotografija cveća, možete pokušati i u mnogo neobičnijim uslovima osvetljenja, možda blicom kao dopunom dnevnom svetlu. Videćete da je izoštravanje veoma teško i da ne možete s biljkama postupati kao s mrtvom prirodom - i najlaganiji vetrić može pokrenuti cvet. To znači da morate koristiti najveće brzine zatvarača, a možda i štitnik, da možete pravilno postaviti objekt u format. Više kontrole (ali manje prirodnosti) možete dobiti u ateljeu. Pokušajte pronaći neobične boje, uzorke i teksture u svetu biljaka i nećete biti razočarani uspehom fotografija. Uspeh ovih slika uglavnom zavisi od dobrog kadra, delomičnom izoštravanju i kontrastu boja. Uverite se da vaš kadar usredotočuje pažnju na cvetni objekt i nastojte izbeći velika područja neodgovarajuće pozadine koja može umanjiti značenje glavnog objekta. Pazite da izbegnete neodgovarajuće boje pozadine koje se ne slažu s bojama objekta, birajući osvetljenje i tačku gledišta koji daju komplementarnu okolinu. Obično je najbolje neizoštriti pozadinu, kada snimate cveće i biljke, ispunjavajući format objektom i upotrebljavajući veće otvore. Veličinom će cveta ponekad biti teško ispuniti format, osim ako koristite opremu za krupni plan. Makroobjektiv je koristan jer bez dodataka možete dovoljno povećati udaljenost objektiva od filma da se približite onoliko koliko vam treba većini biljaka. Umesto toga, možete pričvrstiti na objektiv dodatak za krupni plan, ili koristiti međuprstenove ili meh.
fotografija.303 bjevdjic,
čIVOTINJE U PRIRODI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Uobičajeno je da se divlje životinje fotografišu u rezervatima ili zoološkim vrtovima, gde je relativno lako pronaći egzotične vrste. Sve što vidite može vas podstaknuti na fotografisanje, ali rezultati često mogu razočaravajući. U rezervatima možete lako fotografisati životinje i ptice s udaljenosti. U zoološkim vrtovima, životinje u kavezu uglavnom leže u senci, tako da su slike često podeksponirane i zamračene rešetkama, mrežama ili zgradama zoološkog vrta. Za dobijanje boljih fotografija koristite dugožarišni objektiv i primaknite se što bliže da biste ispunili format, postavljajući rešetke i mreže izvan žarišta pomoću širokog otvora. Tražite neobične izraze i zanimljive skupine životinja. Uvek nastojte izoštriti prema očima životinje, ako vam se one pojavljuju barem donekle oštro na mutnom staklu. Ako snimate u senci, krupni plan glave životinje često ostavlja jak utisak, pa nastojte izbeći pozadinu. Možete koristiti i blic. Ako se možete dosta približiti objektu, koristite normalni objektiv ili čak širokougaoni. čIVOTINJE U SVOJIM PRIRODNIM PREBIVALIŠTIMA Za entuzijaste, međutim, fotografija divljih životinja postaje životno zanimanje. Kvalitetna fotografija neuznemirenih životinja zahteva specijalnu fotografsku veštinu i opremu. široko područje znanja o ponašanju i životnom ciklusu životinja, nadarenost i veliku strpljivost. Mnoge uspešne fotografije zavise od toga da li je objekt svestan vaše prisutnosti. Ako stojite uspravno, trebaće vam teleobjektiv s bilo kakvim nosačem. Vrlo dugi objektivi (500-1000mm) daju vrlo usku dubinu polja oštrine, a to možete koristiti kao olakšavajuću okolnost da izdvojite odabrani objekt iz njegove okoline. Druga je mogućnost snimanja da sakrijete foto-aparat u blizini mesta gde bi se životinja mogla pojaviti (npr. gnezdo, pojilište ili jazbina životinje). Zatim možete birati na koji ćete način snimiti objekt - možete ga čekati sakriveni zajedno s foto-aparatom; možete ga aktivirati s udaljenom kontrolom zatvarača, ili pomoću radio-kontrole; ili upotrebom elektronskog mehanizma koji pokreće sama životinja. SNIMANJE KROZ OGRADU SA ŠIROKIM OTVOROM Kada snimate fotografije životinja, ptica ili reptila u zoološkim vrtovima, različite vas ograde dele od objekata. Primaknite se što bliže ogradi da bude, kada izoštrite objekt, gotovo neprimetna. Da biste pojačali efekat, koristite veliki otvor; tako ćete ograničiti dubinu polja. Ako morate snimati kroz staklo, izbegnite odsjaje i iskrivljenja.
fotografija.304 bjevdjic,
čIVOTINJE U ATELJEU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Bube i ostale male životinjice nije lako fotografisati u njihovoj prirodnoj okolini, jer su veoma pokretljivi i često sakriveni ili loše osvetljeni. Postavljanje opreme za krupni plan i osvetljenja da bi se poboljšao kontrast i detalj često je nepraktično. Strpljivošću i veštinom možete dobiti dobre snimke. Ali, mnogo je verodostojniji način oponašanja prirodne okoline u kontrolisanim uslovima ateljea. Uspeh snimanja životinja u ateljeu zavisi od poznavanja objekta, isto kao i na otvorenom prostoru. Postavljanje verne male prirodne okoline zahteva mnogo vremena i veštine. Ali, zatim možete postaviti opremu naokolo i fotografisati odabrane životinje tako da dobijete finu boju i detalje. Akvarijum, pun jarko obojenih vodenih životinjica, predstavljaju već gotovu postavu fotografije u boji krupnog plana. Upotreba blica samo u tamnom, neosvetljenom ateljeu daće tamnu pozadinu. Time će se poboljšati kontrast boja. Da biste otkrili sitne detalje i prigušene boje providnih krila i tela, mnogo je pogodnije osvetljenje odpozadi. Za takve detalje najbolje je koristiti film za dijapozitive - ako želite fotografije, najbolji kvalitet ćete postići razvijanjem kao Cibachrome. Ovim postupkom možete napraviti fotografije od izabranih dijapozitiva. FOTOGRAFISANJE čIVOTA U AKVARIJUMU Ako slučajno imate u kući akvarijum, možete praviti zanimljive fotografije podvodnog života koristeći se tehnikom koja će biti navedena u sledećim redovima. Posuda mora imati ravne stranice da bi se izbeglo iskrivljavanje slika. Proverite da na staklu nema ogrebotina ili grešaka koje bi mogle uticati na kvalitet slika. Postavite foto-aparat na tronožac na prednju stranu akvarijuma a bliceve postavite na svaku stranu posude, usmerene na odabrani objekt. Time ćete okriti izrazite boje. Da biste izbegli odsjaje, izrežite crni karton da bi zaklonili detalje nasuprot foto-aparata (zid, tapete i tome slično) i da bi to isto uradili i sa prednje strane ispred objektiva foto-aparata (naravno, objektiv ostaje nezaklonjen). Sa srednje širokougaonim objektivom, ili upotrebom odgovarajuće opreme za krupni plan, ako je riba mala, možete snimiti slike poput malih zlatnih ribica. Mnogo jačom opremom za krupni plan možete snimiti i mnogo sitnije detalje, poput otvorene školjke. Mirni objekti su najpogodniji za vrlo ograničenu dubinu polja oštrine, dobijenu dodatkom za krupni plan.
fotografija.305 sjocic,
Da li neko zna bilo sta o foto aparatu "Pentax 105 R" ? Kvalitet, cena, cena polovnog - svaka informacija dobrodosla!
fotografija.306 kum.djole,
+>> Ako slučajno imate u kući akvarijum, možete praviti zanimljive +>> fotografije podvodnog života koristeći se tehnikom koja će biti +>> navedena u sledećim redovima. Interesantno :) Po autorima ovih redova zlatne ribice koje bismo trebali fotografisati bile bi ribice za jednokratnu upotrebu :)) Svakakvo postavljanje jakog izvora svetlosti (pogotovo blica) neposredno uz akvarijum predstavljalo bi šok za 'ta divna stvorenja' :( Naravno, to mi u kući niko nije dozvolio :)) Probao sam par puta, dozirano, koristeći osetljiviji film, ali nisam baš bio zadovoljan rezultatima. U stvari, ko hoće da dobije dobru 'akvarijumsku fotografiju' :) neka koristi jako svetlo, ali prvo nek se oprosti od ribica :( Kum.EF.
fotografija.307 mladenp,
> Probao sam par puta, dozirano, koristeći osetljiviji film, > ali nisam baš bio zadovoljan rezultatima. U stvari, ko > hoće da dobije dobru 'akvarijumsku fotografiju' :) neka > koristi jako svetlo, ali prvo nek se... ... oprosti od solidne količine para. Šalim se, ovo bi mi se desilo da sam u Njujorškom akvarijumu upotrebio blic ili neko drugo svetlo. Međutim, dovoljno je bilo da naslonim objektiv na akvarijumsko staklo i tako obezbedim stabilnost aparata i neophodnu paralelnost i izbegnem nepoželjne refleksije. Film nije bio bogznakoliko osetljiv niti je bio predviđen za snimanje pri veštačkom svetlu ali sam rezultatima vrlo zadovoljan. Jasno je da boje nisu verne i da su pokreti "razmazani" ali slike imaju šarma. Pogodnim izborom motiva mogu se čuda napraviti. Na primer - morske sase. ;) Ne mrdaju se a i boje im baš nisu "prirodne". Ako neko prolazi kroz NY neka ne propusti da poseti akvarijum. I neka ne zaboravi slikalicu. :)
fotografija.308 kum.djole,
+>> Međutim, dovoljno je bilo da naslonim objektiv na akvarijumsko +>> staklo i tako obezbedim stabilnost aparata i neophodnu paralelnost i +>> izbegnem nepoželjne refleksije. Hvala na savetima, ovaj mi se posebno dopao :)) Ne znam zašto, ali o ono moje akvarijumsko _nikad_dovoljno_prozirno_ staklo nisam se usudio da prislonim objektiv.. Zašto ? Verovatno zato što se nisam setio O:) Kum..
fotografija.313 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. "HIGH KEY" EFEKT BOJE 2. "LOW KEY" EFEKT BOJE 3. KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
fotografija.314 bjevdjic,
"HIGH KEY" EFEKT BOJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Kada prizorom prevladava reflektovano belo svetlo, takav se slikovni efekt naziva "high key". "High key" slike sadrže velike površine svetlih, nezasićenih boja s malo srednjih tonova i senki. Kao i "low key" slike, one su određene ograničenim kontrastom komponovanih sa slabim, jednoličnim senkama. Objekti za "high key" mogu biti prirodni ili namerno izbleđeni. Tonsko područje "high key" fotografija obično je uzrokovano atmosferskim uslovima - raspršivanjem reflektovanog svetla u dimu i magli, te jako refleksnim površinama kao sneg, pesak i voda. U ovim ćete uslovima sigurno dobiti "high key" sliku, osim ako ne podeksponirate. Namerna će preekspozicija (ekspozicja za senke) proizvesti "high key" efekt, dok će neznatna preekspozicija pojačati rezultat potencijalnih "high key" objekata, "izgarajući" najsvetlija područja, ublažujući kontrast i smanjujući zasićenost boja. "High key" efekt može se takođe dobiti i snimanjem prema svetlu. (kombinovanim s preekspozicijom), uvođenjem dodatnog osvetljenja i, u fazi razvijanja, prerazvijanjem. "High key" slike izražavaju ugođaj svetline, vrućine, profinjenosti i sreće. Kao mogući objekti mogu poslužiti peščane dine, morski predeli, snežni predeli i portreti.
fotografija.315 bjevdjic,
"LOW KEY" EFEKT BOJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ "Low key" efekt nastaje kada je svetlo slabo, a prizorom prevladavaju senke. "Low key" slike prepoznaju se po prevladavajućim tamnim tonovima, zatamnjenim bojama, velikim područjima senki i malo svetlih tačaka, iako one mogu sadržavati boje koje deluju jako i bogato nasuprot tamnoj, zasenjenoj pozadini. "Low key" efekt stvara se odabiranjem prirodno tamnih objekata obojenih ljubičasto, plavo, crno ili sivo. Plavi ton uzrokovan slabim osvetljenjem, dimom ili maglom, smanjiće tonsko područje. "Low key" snimci mogu se takođe postići i eksponiranjem za najsvetlija mesta. "Low key" tonsko područje često se koristi za aktove, portrete i olujne predele; ugođaj je mističan, dramatičan i taman.
fotografija.316 bjevdjic,
KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Boje različitih svojstava snažno deluju jedna na drugu, ako su postavljene zajedno, te stvaraju dinamičan rezultat. Svaka boja ističe i pojačava kvalitet druge boje, tako da se obe ističu na slici. Ovaj se kontrast pojačava ako ga potencirate kontrastom velike površine i detalja - usamljeni svetlocrveni cvet zakačen na svetlozeleni šešir ili kaput dobar je primer za to. Tople i hladne boje postavljene jedne jedne kraj drugih uvek su u kontrastu - tople boje privlače, dok hladne odbijaju. Tamne boje su u kontrastu sa svetlim - obratite pažnju kako tamnoplava boja neba oštro ocrtava svetle objekte, naročito ako podeksponirate u odnosu na najsvetlija mesta. Slabe će boje takođe istaći jednu izrazitu boju. žak i prilično meke boje mogu biti u kontrastu ako se nalaze na suprotnim stranama kruga boja. UPOTREBA KONTRASTA BOJA Kontrast boja je važan element u gradnji slike, isto kao i tonski kontrast kod crno-bele fotografije. Format možete podeliti u smislu površine kontrastnih boja; naglasiti ili izdvojiti objekt postavljajući ga na kontrastnu pozadinu; stvarati uzorke i oblike izborom tačke gledišta i isečkom ili uspostaviti vizuelnu ravnotežu između suprotnih boja. Možete stvoriti osećaj pokreta pažljivim postavljanjem aktivnih i pasivnih boja. Jednostavni kontrast nekoliko boja u velikim površinama često je vrlo efektan. Kompleksni višebojni kontrast često zahteva pažljivi postupak - objekt se može poremetiti blještavim nizanjem boja - ali rezultat može biti veoma snažan. JAKI KONTRAST Koji je kontrast boja najjači i hoće li vam se sviđati takvi rezultati, uglavnom je stvar ličnog izbora i načina prikazivanja. Izrazite boje postavljene blizu ili na suprotnim stranama kruga boja obično daju najveći kontrast. Od primarnih boja, crvena i zelena daju najjači rezultat, a takvu ćete kombinaciju često naći u prirodi - crveni makovi u zelenoj travi, na primer. Crvena i plava takođe su u jakom kontrastu, ali se plava i zelena obično dobro slažu. Primarne i komplementarne boje zajedno takođe daju različite kontrastne efekte. čuta i plava, na primer, kombinuju se da naglase toplo/hladni kontrast, ali mnogima se čini da se crvena i plavo-zelena, te purpurna i zelena ne slažu. Grupa zasićenih boja nasuprot neutralnoj pozadini često će biti u jakom kontrastu i delovati mnogo jače. Zasićena crvena nasuprot pasivnoj crnoj, na primer, izdvajaće se poput dragulja. Možete promeniti tačku gledišta i isečak da biste izdvojili izrazitu boju. Na primer, možete upotrebiti nisku tačku gledišta da biste istakli izrazito obojeni objekt nasuprot oblačnom nebu. BOJE KOJE SE NE SLAčU Nemojte zanemariti mogućnost snimanja boja koje se ne slažu i u izrazitom su kontrastu. Jako zasićene boje i izrazite strukture često se koriste da privuku oko, naročito na reklamama. Takođe možete proizvesti efekte koji se ne slažu koristeći specijalne filmove neprirodnih boja, filtre i obojena svetla.
fotografija.317 vstan,
Evo dva WAV fajla sa zvucima foto-aparata :) camera.zip
fotografija.318 kum.djole,
+>> Evo dva WAV fajla sa zvucima foto-aparata :) JIIIHAAAAAAAAAAA ! (c) Imenjak Ovo mi je trebalo ko lebac :) Hvala čika Vstane :) Kum :)
fotografija.319 kum.djole,
Koleze fotografi (sami će se prepoznati ;) i ostali fotoljupci, u prilici sam da vam prikažem jednu vrlo interesantnu izložbu održanu novembra meseca protekle godine u Sremskim Karlovcima. Realizator ove izložbe, Dragoljub Tošić, inače predavač i profesor učenicima drugog razreda Grafičke škole, održao je predavanje o istoj zajedno sa Mišom Trninićem, jednim od izlagača, takođe predavačem u mojoj školi (o ovome ćemo naknadno razgovarati :)). Tema izložbe bila je portret, okupila je najpoznatije fotografe pretežno po ukusu Tošića i njegovog saradnika žervenke, a Miša Trninić ispričao je budućim fotografima naše škole viđenje svog projekta "Profesija arheolog". Do programa izložbe nas nekoliko aktivista dokopalo se tek prošle nedelje, uspelo da ga fotokopira, uglavnom zbog izuzetnih kompozicija kojih u svakom slučaju nikad nije dosta. Na dvadesetak strana prikazan je po jedan najbolji izabrani rad svakog od dvanaest izlagača, njihove kratke biografije, spisak svih 10 izloženih radova kao i slika svakog izlagača. Program je svojim stručnim tekstom i shvatanjem značenja fotografskog portreta začinio Dragoljub Tošić, selektor ove izložbe od 120 eksponata na temu "Portret". Interesantne projekte imali su Aleksandar Dolgij, očito zaljubljen u prelepu 'Nenu' kojoj posvećuje sve svoje radove, Branimir Karanović fotografišući slikare, vajare i grafičare, kao i Zoran P. Stanković izlažući originale ilustracija svoje knjige "Beogradske fotografske radnje - portreti vlasnika u njihovima ateljeima". U narednim porukama predstaviću vam ono što se skromnim trudom i još skromnijim mogućnostima može prikazati. Nažalost, bez ilustracija, ovaj katalog vam možda može reći nešto više o portretu, neprevaziđenoj i večitoj fotografskoj temi, možda će vas približiti i poistovetiti sa nekim izlagačem i njegovim shvatanjem fotografije.. mada bi sve to mnogo lakše i bolje postigli kada bi radove ovih majstora odgledali i procenili svojim očima i ukusom.. fotografskim, naravno :) Kum.. EF
fotografija.320 kum.djole,
---------------------------------------------------- Bijenale fotografije SREMSKI KARLOVCI Novembar 1994. Kulturni centar "Karlovačka umetnička radionica" Trg Branka Radičevića 7 ---------------------------------------------------- BAJIN - ĐUKANOVIĆ DOLGIJ KARANOVIĆ KELIĆ MIHAJLOVIĆ MILOŠEVIĆ MILJKOVIĆ PETREŠ STANKOVIĆ ŠIJAK TANASIJEVIĆ TRNINIĆ Koncepcija i Dragoljub Tošić realizacija izložbe: Vladimir žervenka - - - Dragoljub Tošić Beograd Za portret kao temu ovogodišnjeg bijenala fotografije u Sremskim Karlovcima gospodin Vladimir žervenka i ja smo se opredelili iz nekoliko razloga od kojih navodim dva: Fotografski portret je neprekidno, raznovrsno i masovno zastupljen u fotografskom stvaralaštvu, večit kao fotografska tema, a na njemu se reflektujevećina uticaja u tokovima razvoja fotografije. Reklo bi se da se kroz istorijat razvoja fotografskog portreta može pratiti i razvoj fotografije, uopšte uzev. Fotografski portret je u stvaralaštvu naših fotografa zastupljen u meri koja dozvoljava da seod postojeće produkcije sačini zanimljiva izložba. Kao selektor sam izvršio izbor autora, učesnika izložbe, a oni su sami formirali kolekcije kojima se predstavljaju. Osnovna ideja mi je bila da se kroz izbor autora zastupi raznovrsnost u pristupu i realizaciji, te da izložba ukaže na široku lepezu mogućnosti autorskog kreativnog iskaza koji uspešno koriste naši umentici. Smatram da je u tom pogledu ovom izložbom data zanimljiva informacija o načinu na koji naši fotografi rade na fotografskom portretu, te je indikativna za ovu oblast fotografskog stvaralaštva u Jugoslaviji. Radi toga su na izložbi zastupljeni i autori čija ostvarenja počivaju na klasičnim osnovama, kao i oni čiji su radovi odraz traganja za novim izrazom i eksperimentima. Za sve je, međutim, jedinstveno da su već poznati po svojim ostvarenjima i prepoznatljivi po stilu koji ih karakteriše. Nastojanja su, dakle, da izložba kao celina, osim što je prezentativna po raznovrsnosti ostvarenja u jugoslovenskom portretu, bude i reprezentativna po kvalitetu pojedinačnih ostvarenja i kolekcija kao celina. ALEKSANDAR DOLGIJ decenijama radi na portretu, pretežno ženskom. Delikatan u izboru modela, sa suptilnim osećanjem za psihološki izraz, Dolgij kroz likove portretisanih prodire u neki od slojeva njihovih bića, iskasujući pri tome i fluidni odnos autora i modela, a zapravo, i svoje misli i osećanja. Na ovoj izložbi je zastupljen sa deset portreta jednog istog modela, izborom iz samostalne izložbe koju je priredio pod nazivom "Nena". PREDRAG MIHAJLOVIĆ CILE je takođe zastupljen sa deset viđenja jedne iste ličnosti. Jedna ličnost na svim fotografijama i godine rada sa jednim modelom su sličnosti između Dolgija i Mihajlovića, ali je rezultat u svemu različit. Kolekcija Mihajlovića je izbor iz izložbe i knjige "čivot nije stvarnost". Autor fotografije je Predrag Mihajlović, a autor izbora tekstova je Jovan Ćirilov. DRAGAN TANASIJEVIĆ već dugi niz godina radi portrete savremenika-javnih ličnosti. Ovo opredeljenje uslovljava posebne obaveze autora jer o javnim ličnostima već postoji stvorena predstava i u okvire tih okolnosti autor mora da interpolira i svoj stav, a kreativnim postupkom da sublimira već postojeće predstavei novu projekciju poznatih ličnosti. Na ovoj izložbi Tanasijević je zastupljen izborom iz već održanih samostalnih izložbi. LADISLAV PETREŠ je zastupljen sa sličnim projektom, dakle takođe sa portretima savremenika, ali Somboraca, i to izborom iz samostalne izložbe kojom je obogatio kulturni život svoga grada. Ovi radovi su mu bili i u kolekciji kojom je dobio umetničko zvanje Majstor fotografije Foto saveza Jugoslavije. MITAR TRNINIĆ premijerno pokazuje deo projekta na kome radi. To su portreti pod radnim nazivom "Profesija arheolog". Ovi radovi izloženi u Sremskim Karlovcima potvrđuju da će izložba i knjiga koju priprema biti značajan doprinos našoj fotografiji. Visoka profesionalnost se kod Mitra Trninića podrazumeva, a posebno imponuje osmišljenost svakog rada ponaosob, funkcionalna veza portretisane osobe sa ambijentom, stilska ujednačenost i promišljenost kolekcije kao celine. BRANIMIR KARANOVIĆ, slikar, grafičar i fotograf, seriozan i plodan umetnik, već godinama izaziva pažnju nizom projekata koje je realizovao. Na ovoj izložbi Karanović je zastupljen izborom iz samostalnih izložbi portreta kolega umetnika, koje je priredio, pre niza godina, u Muzeju savremene umetnosti i Grafičkom kolektivu u Beogradu. ALEKSANDAR KELIĆ je već poznat po nizu realizovanih projekata, samostalnih tematskih izložbi ili manjih autorskih blokova. Kelić uvek kada pristupa zadatku koji rešava, osmisli način na koji će ga realizovati i pojedinačne fotografije su u funkciji ideje i konačnog cilja. Tako realizuje homogene celine međusobno povezanih radova, a jedna od njih je i kolekcija kojom se sada predstavlja. ZORICA BAJIN-ĐUKANOVIĆ godinama radi portrete i pri tom se odlikuje specifičnim senzibilitetom i pristupom primerenom imidžu portretisanih poznatih ličnosti. U onterpretaciji Zorice Bajin-Đukanović, reduciranoj od simbola, nastala je galerija likova, koji na izgled predstavljaju određenu grupaciju mladih, a zapravo je pre svega njihov odraz u ogledalu savremenosti, reakcija na stvarnost, hermetična i nedokučiva. Svojim fotografijama Zorica je obavila analizu.... Dedukciju je ostavila posmatračima. Zaključci i sudovi su tu negde, u dubljim slojevima slika, uz mogućnost da svako gradi svoju interpretaciju. Na izložbi je zastupljen izbor iz ciklusa "Skala" i "Zvuk". ZORAN P. STANKOVIĆ je predstavljen izborom iz izložbe i knjige "Beogradske fotografske radnje - portreti vlasnika u njihovim ateljeima". Preko dve godine Stanković je obilazio beogradske fotografske radnje, beležio podatke o njihovom nastanku i radu, od prvih vlasnika do sada i portretisao sadašnje vlasnike u njihovim ateljeima. Uz galeriju likova beogradskih fotografa vodljiva je i tehnika kojom rade, od starih pločaša do najnovije savremene opreme. ZORAN MILOŠEVIĆ je predstavljen nizom poznatih i već uspešno izlaganih portreta na izložbama Foto saveza Jugoslavije i međ/unardonim salonima fotografije. Vrednosni kriterijumi ovih fotografskih manifestacija su uticali i na formiranje Zoranovog autorskog stava pa je njegov umetnički iskaz sažet i sublimiran, jednostavan i efektan, a dubina slojevitosti implicitna. IVAN ŠIJAK je jedan od mladih autora koji u beogradsku, srpsku i jugoslovensku fotografiju unose svežinu, specifičan senzibilitet i sve što je odlika mlade generacije. Još od samih početaka interesantan po radovima prepoznatljivog "rukopisa", Šijak godinama rada i školovanjem na Fakultetu dramskih umetnosti postaje sve sigurniji u fotografskoj realizaciji produbljujući istančan osećaj za izbor modela i jednostavna ali efektna rešenja u njihovom predstavljanju. DEJAN MILJKOVIĆ, profesor likovnog i fotograf objedinjuje iskustva slikara i fotografa i, kao većina mladih, eksperimentiše. Kombinujući iskustva oba medija, kako estetska tako i tehnološka, Miljković dolazi do rezultata koji se mogu smatrati zanimljivom, kako po primenjenom kreativnom postupku, tako i po dostignutom kreativnom dometu. Završavajući ovo obrazloženje koje sam, smatram, bio dužan da kao selektor dam, navodim da pojedine oblasti (fotografija u boji...) nisu obuhvaćene, kao ni svi autori koji imaju dobrih portreta, ni mnogi uspešni i poznati portreti. No koncept izložbe i nije zamišljen kao izlaganje "Portreta u jugoslovenskoj fotografiji" već kao jedna od mogućih informacija o delu tog bogatog stvaralaštva. ...I ova izložba, bar meni, pokazuje čudesnu moć fotografije, njena gotovo magična svojstva. U Sremskim Karlovcima je galerija likova sakupljenih odasvud, predlošci fotografske emulzije na kojima je sve završeno i konačno, fiksirano za večnost, a zapravo sve se kao feniks, ponovo rađa i u svesti svakog posmatrača nastaje nanovo i uvek drugačije... Da li je PORTRET čovek koji je fotografisan, čovek koji je fotografisao ili čovek koji gleda i "čita" fotografiju ? žija je zapravo dominantna projekcija osećaj koji nam je u svesti kada posmatramo portret ? Koliko saznajemo o portretisanom ? Koliko shvatamo autora ? Koliko se sami ogledamo u svemu tome ? Zaista su brojne i zanimljive asocijacije koje izazivaju izloženi radovi, a izložba kao celina pruža mogućnost i za donošenje određenih zaključaka te uopšte uzev, ima karakteristike vrednog kulturnog događaja za koji autorima i organizatorima dugujemo zahvalnost. 1.XI u Beogradu Dragoljub Tošić - - - (ilustracije) Zorica Bajin-Đukanović........Oliška iz Oza 40,5x30 cb Aleksandar Dolgij.............Nena 39,5x27,5 cb Branimir Karanović............Grafičar Steva Knežević 22x33 cb Aleksandar Kelić..............Toša i Marika iz Sombora 21,5x29,7 cb Predrag Mihajlović............čivot nije stvarnost 10 38,2x25,6 cb/kol Miša Trninić..................Dr. Vladimir Kontić 58,8x48,5 cb Zoran Milošević...............Portret 84 23x17,3 cb Ladislav Petreš...............Mama Ana 30x23 cb Zoran P. Stanković............Foto "Rekord" 16,5x22 cb Ivan Šijak....................Nenad Đurđulov III 36x32,5 cb/ton Dragan S. Tanasijević.........Najdan Pašić 39x29 cb Dejan Miljković...............Mimikrija 5 30x20 cb/kol - - - (u nekoj narednoj poruci biografije izlagača) Kum.. EF
fotografija.321 vstan,
> Kum :) Ne pitaj gde sam ih pronasao - na Corel 5.0 CD-u. > JIIIHAAAAAAAAAAA ! Nadam se da si ih odslusao na nekoj zvucnoj kartici :)
fotografija.322 kum.djole,
Gde smo stali..?..da, biografije :) Sremski Karlovci Novembar '94 Biografije izlagača -------------------------------- 1. Zorica Bajin - Đukanović Rođena je 1952. godine u Mostaru. Diplomirala je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a po zanimanju je likovni umetnik fotografije. Kao slobodan umetnik živi i radi u Beogradu. Sa izlagačkom delatnošću je počela 1983. godine. žlan je Foto kluba PMF iz Beograda. U ULUPUDS-u ima status samostalnog umetnika fotografije, a u Foto savezu zvanje kandidata-majstora fotografije. Učestvovala je na više od 140 izložbi u zemlji i inostranstvu i osvojila više od 40 nagrada i priznanja. Do sada je imala osam samostalnih izložbi fotografija. 2. Aleksandar Dolgij Rođen 1931. godine u Beogradu. Fotografijom počinje da se bavi 1956. godine kao student Akademije primenjene umetnosti. Od 1961. aktivno izlaže na fotografskim izložbama kao član Foto kluba "Beograd". Period od 1986. do 1989. izlagački je najplodniji. Izlagao je na 150 izložbi u zemlji i inostranstvu i osvojio oko 80 nagrada. Do sada je imao 20 samostalnih izložbi od kojih najzapaženija je konceptualna izložba "30 likova jedan portret". 3. Branimir Karanović Rođen 1950. godine u Beogradu. Diplomirao na fakultetu primenjenih umetnosti, grafički odsek, u klasi profesora Božidara Cmerkovića. Fotografiju studirao na istom fakultetu kod profesora Dragoljuba Kažića. Magistrirao grafiku na Fakultetu likovnih umetnosti u klasi profesora Marka Kremanovića. Od 1978. godine radi na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Redovno učestvuje na grupnim izložbama ULUS-a i ULUPUDS-a, grafičkog kolektiva i Kulturnog centra beograda od 1974. godine do danas. Do sada je imao devet samostalnih izložbi fotografija. Dobitnik je brojnih nagrada za fotografiju. 4. Aleksandar Kelić Rođen je 1964. godine u Beogradu. Diplomirao filmsku i TV kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Radi kao fotoreporter u časopisu Vojske Jugoslavije. U Foto savezu Jugoslavije ima zvanje Majstora fotografije, član je Foto kluba "Šumica" - Beograd. Izlagao je na preko 200 izložbi i osvojio preko 100 nagrada i priznanja. Do sada je imao 8 samostalnih izložbi. 5. Predrag Mihajlović Cile Rođen je u Beogradu 1955. godine. Završio je gimnaziju i studirao pravni fakultet u Kragujevcu. Školu za fotoreportere Jugoslovenskog instituta za novinarstvo završio je 1983. godine. žlan je Foto kino kluba Kragujevac, u Foto savezu Jugoslavije ima zvanje kandidata majstora fotografije. žlan je ULUPUDS-a od 1988. godine. Radi kao fotograf u Narodnom muzeju u Kragujevcu. Do sada je imao sedam samostalnih izložbi i dva autorska projekta. 6. Zoran Milošević Rođen 1957. godine u žačku. Fotografije izlaže od 1979. godine. žlan je Foto kluba žačak, a u Foto savezu Jugoslavije ima zvanje majstora fotografije. Od 1984. godine profesionalno se bavi fotografijom, zaposlen je u Istorijskom arhivu žačka. Izlagao je na više od 200 izložbi u zemlji i inostranstvu na kojima mu je dodeljeno preko 80 nagrada i priznanja. Do sada je priredio devet samostalnih izložbi. 7. Dejan Miljković Rođen 1963. godine u Beogradu. Završio Višu školu likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu. Radi kao nastavnik likovnog. Fotografijom je počeo da se bavi u osnovnoj školi, istovremeno postaje član Foto kluba "Beograd" kome i sada pripada. Izlaže od 1986. godine. Do sada je učestvovao na preko trideset izložbi i dobio više nagrada. Preovlađujuća tema njegovih fotografija je čovek. 8. Ladislav Petreš Rođen u Kaćmaru 1936. godine. Bio je zaposlen u Elektrodistribuciji Sombor, sada penzioner. žlan je Foto kluba "Rada Krstić" od 1960. godine, nosilac je zvanja Majstora fotografije u Foto savezu Jugoslavije. Izlagao je na preko 150 izložbi fotografija i osvojio preko 40 nagrada i diploma. Područje rada mu je pejzaž, akt i portret. Do sada je priredio pet samostalnih izložbi. 9. Zoran P. Stanković Rođen 1953. godine u Beogradu. čivi i radi u Beogradu. Fotografijom, u smislu kreativnog izražavanja, bavi se od 1981. godine. žlan je Foto kluba "Šumice" iz Beograda. Nosilac je zvanja Kandidat majstora fotografije Foto saveza Jugoslavije. Učestvovao je na preko 80 izložbi fotografija i osvojio preko 30 nagrada. Do sada je priredio dve samostalne izložbe. Autor je izložbe i monografije "Fotografi". 10. Ivan Šijak Rođen 1969. u Beogradu. Studirao kameru na fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Izlaže kao član Foto kluba PMF - Beograd, osvojio je brojne nagrade na krupnim izložbama. Do sad je priredio dve samostalne izložbe. 11. Dragan S. Tanasijević Rođen 1959. u Beogradu. Završio mašinski fakultet, a fotografijom se bavi od 1973. godine. žlan je Foto kluba "Beograd", nosilac je zvanja Majstora fotografije Foto saveza Jugoslavije. žlan je ULUPUDS-a. Fotografije je izlagao na preko 460 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, i pri tom dobio 44 nagrade. Do sada je priredio 14 samostalnih izložbi. 12. Miša Trninić Rođen 1946. godine u Beogradu. Završio grafičku školu u Beogradu. Diplomirao fotografiju na Fakultetu za film i televiziju - FAMU u Pragu 1975. godine. Radi kao fotograf u Gradskom muzeju u Pančevu. Izlagao na više kolektivnih izložbi. Do sada je priredio četiri samostalne izložbe. - - - Kum.. EF
fotografija.323 sfilip,
e, da vas obavestim da moj matori ima izložbu, od 15.tog februara do nekog marta, u muzeju primenjene umetnosti (vuka karadžića 19), otvaranje je u 19 časova
fotografija.324 ljubinko,
Ja sam novi na Sezamu, a hobimi je bila i fotografija. Sada se manje bavim, ali i dalje nameravam da ponekad nesto uradim. Da li neko zna gde mogu da nadjem filmove za slajdove (dijapozitive) lajka formata, koje i kolikokostaju? Pozdrav svima koji se bave fotografijom. Ljubinko
fotografija.325 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU 2. PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO 3. SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO 4. GRUPE I MNOŠTVO
fotografija.326 bjevdjic,
SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Snimanje portreta na otvorenom prostoru daleko je od jednostavnog - ono zahteva visok stepen shvatanja izgleda objekta, opušteni odnos između vas i vašeg modela, veštinu odabiranja odgovarajuće i nenametljive pozadine te poznavanje rezultata različitih kvaliteta sunčevog svetla. Kada biste mogli povući liniju duž sredine većine ljudskih bića, otkrili biste da se dve polovine razlikuju, da je jedno oko veće od drugog ili drugačije postavljeno. Malo ljudi ima tako pravilne crte lica da ih možete uspešno fotografisati iz svakog ugla. Zbog toga se potrudite da nađete tačku gledišta koja će izraziti što više individualnih oblika vašeg modela. Ne tražite od objekta da menja položaj - sami ga obilazite, pokušavajući s raznim tačkama gledišta, i gledajte profil i poluprofil modela s obe strane. Mnogi se ljudi "ukoče" ispred foto-aparata - to mnogo zavisi od vaše sposobnosti da opustite modeli i izazovete reakciju koja vam je potrebna. Razgovarajte s objektom dok tražite odgovarajuću tačku gledišta i pozadinu. Govorna upustva čine model samosvesnim; umesto toga, pokušajte koristiti sopstvene pokrete da biste naveli na reakciju koju želite. Pomeranjem nalevo od foto-aparata postići ćete da objekt pogleda nadesno; odabiranje niske tačke gledišta navešće ga da gleda prema dole, a vi iskoristite trenutak i snimite. KORIŠĆENJE PREDNOSTI DNEVNOG SVETLA Kada snimate portrete na otvorenom prostoru, uglavnom se morate truditi da što bolje iskoristite postojeće osvetljenje. Jako direktno sunčevo svetlo je oštro i neprijatno, naročito ako su objekti deca, a jake senke takođe predstavljaju problem. Ako morate snimati na jakom suncu, koristite reflektujuću pozadinu da biste omekšali senke; ili, ako je lice u senci, eksponirajte prema senkama, ostavljajući najsvetlija mesta da izgore. Kada snimate portrete, gotovo uvek morate očitavati ekspoziciju s ključnog područja lica objekta. Idealni su uslovi osvetljenja za portret kada je sunce raspršeno oblacima ili izmaglicom, što omekšava senke i smanjuje kontrast, te daje dobre tonove kože. Sivi oblačni dani rezultiraju jednoličnim osvetljenjem koje smanjuje i kontrast i naglaske. Smer svetla ima velik uticaj na karakter vaših portreta, Sunce pod uglom od 45 stepeni najviše blješti, dajući dobru modelaciju i teksturu. Osvetljenje objekta odpozadi može biti veoma efektno; ono će oivičiti kosu i naglasiti oblik glave. Senilo objektiva pomoći će vam da smanjite blještanje kada snimate prema svetlu. Izbegavajte prednje osvetljenje koje će izazvati jednoličnost u izgledu oblika vašeg objekta i, ako je sunce jako, naterati ga da trepće. Prema kraju dana može vam se dogoditi da lice vašeg objekta poprimi crvenkasti ton - on može pridoneti opštem ugođaju portreta, ali često iskrivljuje tonove kože. IZBOR TAžKE GLEDIŠTA Krećite se oko modela isprobavajući različite uglove gledanja i visine foto-aparata pre nego što konačno odabarete tačku gledišta. Anfas, 1, je nepogodan čak i za najpravilnija i najsimetričnija lica; naročito ne pristaje pljosnatim licima jer nastoji izravnati oblike. Pogled sa strane, 2, je najbolji izbor ako vaš objekt ima lep ili zanimljiv profil, ali uglavnom daje mnogo manje podataka nego celovitiji pogled. Poluprofil, 3, uvek predstavlja najprirodniji ugao gledanja, a otklanja i uobičajene reakcije objekta prilikom direktnog pogleda na foto-aparat. Kod visoke tačke gledišta foto-aparata, 4, vrat se prilično skraćuje, naglašava se čelo, a lice sužuje. Niska tačka gledišta, 5, naglašava donju vilicu i nosnice; korisna je ako želite skratiti dugo lice.
fotografija.327 bjevdjic,
PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Portreti snimljeni uz raspoloživo svetlo u zatvorenom prostoru mogu biti vrlo efektni - naročito savremenim veoma osetljivim filmovima u boji za dnevno svetlo. Svetlo koje ulazi kroz vrata i prozore mekše je i usmerenije od prirodnog svetla na otvorenom prostoru, a mnogo prirodnije od osvetljenja u ateljeu. Ono daje profinjeno modeliranje oblika, otkriva teksturu, omekšava i usklađuje boje. Takvo osvetljenje ima nagle prelaze, dajući jako osvetljena najsvetlija mesta i tamne senke. Ovaj izraziti kontrast vrlo je privlačan, ali zahteva pažljivi postupak pri postavljanju osvetljenja. Okom ne možete prosuditi koliko će detalja ostati zabeleženo. Film naglašava kontrast, a manje je osetljiv od vaših očiju. Dobar svetlomer pomoći će određivanju stepena kontrasta, a vi odlučite hoćete li eksponirati za srednje tonove, tonove kože ili samo za najsvetlija mesta. POSTAVLJANJE SVETLA Jačina i kvalitet svetla zavise od nekoliko elemenata - spoljnim uslovima osvetljenja; veličini, visini i broju prozora; raspršujućem rezultatu zavesa, prašine ili zamračenog stakla; prisutnosti prirodnih reflektujućih površina, kao što su beli zidovi, svetle zavese ili prekrivači, pa čak i otvorene novine. Ako postavite model u sredinu sobe, osvetljenje će biti slabo, a boja i kontrast dosta oslabljeni. Ako postavite model bliže prozoru, izložen direktnom sunčevom svetlu, kontrast će biti prejak u odnosu na intenzitet boja. Kontrast možete smanjiti postavljenjem raspršujućih materijala, kao što su tanka zavesa ili Kodatrace i slično; postavljanjem reflektujućih površina koje odbijaju svetlo nazad u senku; ili pomeranjem objekta prema nazad. Ako je spoljno svetlo slabo i raspršeno, kontrast će biti ublažen i otkriće se fini detalji. Ali, objekt morate postaviti blizu prozora da biste dobili dovoljno svetla. Modelirajući rezultat svetla možete kontrolisati upotrebom prozora različitih visina i položaja, te pomeranjem modela. OBJEKT I POZADINA Rad s raspoloživim svetlom omogućuje vam da fotografišete objekt u njegovoj vlastitoj sredini bez uznemirujućeg blještanja reflektora. Na taj način možete mnogo lakše uspostaviti miran ugođaj, koji je neophodan za dobar portret. Morate unapred znati kako želite izraziti karakter modela i njegov odnos s okolinom. Da biste isključili detalje pozadine i dobili nešto veću dubinu, morate smanjiti otvor i koristiti najmanju brzinu zatvarača. Za to će vam biti potreban i tronožac, a očitavajte pažljivo s lica objekta i površine pozadine. Zatražite od modela da sedi mirno, izoštrite prema očima i proverite da li je pozadina oštra. Ali, pozadinu možete i ukloniti, naglašavajući model. Koristite široki otvor da biste smanjili dubinu, a u nekim slučajevima možete eksponirati prema najsvetlijim mestima da dobijete tamnu pozadinu.
fotografija.328 bjevdjic,
SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Fotografisanje ljudi veštačkim svetlom omogućuje vam veliki stepen tehničke kontrole na slikama u poređenju s nepravilnostima prirodnog svetla. Možete menjati ne samo smer i visinu svetla, već i njen kvalitet ili intenzitet, imitirajući svaki postojeći oblik dnevnog svetla. Dalje, upotrebom više izvora svetla možete stvoriti mnoštvo specijalnih efekata. INTERPRETACIJA OBJEKTA Veštačko osvetljenje pruža mnoge mogućnosti interpretiranja karaktera i izgleda vašeg odabranog modela. Eksperimentišite s različitim položajem svetla, tražeći način na koji ćete povećati modelaciju kako biste naglasili izgled objekta. Jake senke na portretu jače će istaći karakter nego meko jednolično osvetljenje. Linije i bore ublažuju se mekim frontalnim osvetljenjem, a ističu oštrim, kosim osvetljenjem. Svetlo sa strane, s oštrim senkama nastoji naglasiti koščatost mršavih lica, ali stanjuje okrugla ili punašna lica pa o tome vodite računa. Osvetljenje koje izaberete za portrete neće samo delovati na oblik i teksturu, već će pomoći i izražavanju ugođaja. Jako ili dramatično osvetljenje možete stvoriti "spot"-svetlima, blicem ili stonim svetiljkama. (Kada koristite ekstremno kontrastno ili direktno osvetljenje, upamtite da će vam eksponiranje prema najsvetlijim mestima dati bolju zasićenost boje.) žešće ćete poželeti da dobijete mekše, idealizovane slike, koristeći meko ili raspršeno osvetljenje da biste uskladili ili prigušili boje. Koristite raspršivač ispred izvora svetla; odbijajte svetlo od neutralnog ili belog zida ili plafona da biste dobili što jednoličnije osvetljenje; ili koristite reflektujuću površinu da biste smanjili tonski kontrast. Kod svakog portreta, a naročito ako se vide samo glava i ramena, pozadina treba da bude što jednoličnija i neutralnija, a mora se razlikovati od objekta tonom i bojom. Delomično izoštravanje može se koristiti za omekšavanje boje pozadine i koncentrisanje pažnje na objekt. Umesto toga, možete osvetliti pozadinu nezavisno od objekta - da biste postigli ravnotežu ili kontrast s modelom, na primer postavljanjem zasenjene strane glave modela nasuprot svetlijoj pozadini i obrnuto. IZBOR IZVORA SVETLA Blic je najpopularniji izvor svetla za snimanje portreta u zatvorenom prostoru jer se lako prenosi, ekonomičan je i usklađen za upotrebu s filmom za dnevno svetlo. Međutim, nastojte ga izbeći na foto-aparatu za slikanje ljudi jer, osim što vam daje teško, nepogodno osvetljenje, može se dogoditi da dobijete "crveno oko". Glavna prednost volframovog osvetljenja je da možete videti kako svetlo modelira objekt. Što se blica tiče, samo vrste predviđene za rad u ateljeu omogućuju kontrolu jer imaju "pilot" svetiljke pričvršćene na glavu blica; kod mnogih vrsta bliceva moraćete sami predvideti njihov rezultat na objekt. Blic i volframovi izvori svetla predviđeni su za različite temperature boja i proizvode prevladavajući ton ako se koriste s pogrešnim vrstama filma, osim ako ne koristite ispravljajuće filtre. Kada koristite blic s filmom za dnevno svetlo u zatvorenom prostoru, sva druga svetla moraju biti isključena ili izvan područja slike. Budite naročito pažljivi s fluoroscentnim osvetljenjem koje daje zelenkasti ton na svim vrstama filma, osim ako ne koristite filter. UPOTREBA DODATNIH IZVORA SVETLA Da biste uspešno osvetlili portret, nije vam potrebno mnogo izvora svetla - najbolji se rezultati često postižu najjednostvnijim sredstvima. Vežbajte prvo samo s jednim izvorom pre nego što počnete raditi s komplikovanijim postavkama svetla. Jedan izvor svetla daje vam najprirodniji rezultat, proizvodeći, poput sunca, samo jednu grupu senki. Upotrebom reflektujuće površine možete ispuniti detalje senki isto tako dobro kao i s više izvora svetla. Svetlo uvek koristite tako da ono interpretira ili naglašava objekt, a ne da dominira slikom. Nemojte koristiti mnogo izvora svetla, bez obzira na to da li su vam potrebna - drugi izvor svetla uvek koristite samo ako tačno znate zašto vam je potreban. Upamtite da previše razrađena postava svetla može razbiti spontanost vaše slike i učiniti objekt samosvesnim.
fotografija.329 bjevdjic,
GRUPE I MNOŠTVO ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Skupljanje ljudi može biti namerno ili slučajno, službeno ili neslužbeno, a prema tome ćete prilagoditi i svoj prilaz. Kod postavljenih grupa zadatak fotografa je da zabeleži određenu priliku, pa je vaša glavna obaveza da svako lice prikažete jasno. Kod manje formalnih grupa i velikih skupova uglavnom je važniji ugođaj. Kod postavljanja formalnih grupa, morate posvetiti mnogo pažnje kompoziciji, bojama i osvetljenju, isto kao i kod mrtvih priroda. Postavite grupu tako da svako lice bude jasno vidljivo, dobro osvetljeno i u žarištu. Više ljude postavite u pozadinu, ili ih naterajte da sednu, tako da im glave budu različitih visina; to daje zanimljivo ponavljanje. Postavite grupu u jednostavni oblik, čvrsto uokviren, i izbegnite pozadine koje deluju na objekt. Odaberite osvetljenje da izbegnete oštre senke i treptanje objekata te snimite nekoliko fotografija, da biste osigurali dobre izraze lica. Pokušajte menjati tačku gledišta i objektiv - zbijte okvir da dobijete kompaktnost; snimajte s visoke tačke gledišta da poboljšate kompoziciju; koristite širokougaoni objektiv za veće kompozicije. žak i kod neslužbenih fotografija moraćete malo postaviti grupu, pa makar samo da otklonite senku s nečijeg lica. Možete koristiti i dodatne elemente da biste dali više podataka o grupi. Za velike skupine i mnoštva, gde ne možete postaviti objekte, veoma su važni tačka gledišta, objektiv i ugođaj. Potražite prirodne motive nastale društvenom aktivnošću i detalje boja koji izražavaju ugođaj. Velike skupine gotovo uvek zahtevaju visoku tačku gledišta.
fotografija.330 kum.djole,
+>> Ja sam novi na Sezamu, a hobi mi je bila i fotografija. Sada se manje +>> bavim, ali i dalje nameravam da ponekad nesto uradim. Da li neko zna gde +>> mogu da nadjem filmove za slajdove (dijapozitive) lajka formata, koje i +>> koliko kostaju? Pozdrav svima koji se bave fotografijom. Iako sam obećao da ću što skorije napisati neke vizuelno uočene fotografske novine iz grčkih listova (pošto, hm, s jezikom zasad jako slabo stojim :)) od obećanja zasad, ništa. Jedna od novina je, primera radi, pojava pozitiv filma "Fuji Sensia 100" izreklamiranog na veoma originalan način - čovek drži prazan slajd okvir ispred oka i kezi se. Naravno, ne bi to bilo ništa ruposaksijično da nema simboličnog natpisa "Now you see what you saw!" :)) Sad, kad čovek vidi reklamu uglavnom se upadljivo oblizuje, oči mu se zacakle etc. ali kad vidi cenu postoji mogućnost da mu to bude poslednji fotografski novitet za koji je čuo u životu, jer : Za Fuji Sensia 100 od 36 exp, trenutno bez sumnje najkvalitetniji pristupačan 36mm pozitiv film, u Knez Mihajlovoj ulici po raznim prodavaonama morate izdvojiti ravno 36 novih dinara. S dodatkom od isto toliko dinara po izradi slajdova, i činjenicom da sam ja glas razuma - izbor je samo tvoj :)) Pozdrav, Kum.. EF
fotografija.331 bjevdjic,
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway 1. KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE 2. NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA 3. REPRODUKCIJA
fotografija.332 bjevdjic,
KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Izvori obojenog svetla u tami predstavljaju mnoge mogućnosti za proširivanje tehnika. Statična obojena svetla pružaju mogućnosti stvaranja apstraktnih oblika eksperimentišući s malim brzinama zatvarača i različitim pokretanjem foto-aparata. Upamtite da ćete, pomeranjem foto-aparata tokom ekspozicije, rastegnuti tačke svetla u obojene linije koje se mešaju i preklapaju. Opisivanjem foto-aparatom jednostavnih lukova i zaokreta postižu se najbolji rezultati, dok svetlosni trag oblikujete posmatranjem u tražilu slike. Pokretanjem svetla, uz dugu ekspoziciju, takođe će stvoriti trag boje. Postavite foto-aparat na tronožac, namestite mali otvor za veliku dubinu polja oštrine i ostavite zatvarač otvoren 20 ili 30 sekundi. Svetla vozila daju zanimljive tragove ako izaberete dobru tačku gledišta. S obzirom na to nikad ne možete sa sigurnošću predvideti rezultat, dobri snimci svetlosnih tragova obično su stvar slučajnosti. Zanimljive rezultate možete postići i mnogim drugim pokretnim objektima, dajući više ekspozicije. Rezultate je jednostavnije kontrolisati u ateljeu, zatamnjenom pozadinom i veštačkim ovetljenjem. Vrlo je efektno ako najpre osvetlite prostor za planirani pokret, a zatim, foto-aparatom na tronošcu, unapred izoštrite i izračunajte ekspoziciju. Zatim, nakon što ste se uverili da pokret ne izlazi iz vašeg formata u tražilu slike napravite nekoliko ekspozicija na istom komadu filma, menjajući brzinu zatvarača (i otvor) da biste dobili i oštre i neoštre konture. Možete koristiti blic ako želite dobiti jače osvetljenje za tvrđe, oštrije određene slike. Brzopuneći ili stroboskopski izvor svetla električnog blica takođe može uhvatiti pokret u nekoliko čistih, preklapajućih slika, za vreme dok je zatvarač otvoren.
fotografija.333 bjevdjic,
NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Da biste naglasili osećaj pokreta, možete menjati objektiv ili koristiti dodatne delove objektiva. Prizmatski dodatak za višestruku sliku pričvršćuje se ispred standardnog objektiva 35 mm foto-aparata. On razdvaja sliku, stvarajući učinak preklapanja njenih elemenata. Ako koristite tehniku praćenja foto-aparatom možete postići slične efekte koji daju utisak ubrzanja. Upotreba širokougaonog objektiva povećava detalj u prvom planu, dok se preostali delovi objekta naglo gube, proporcionalno s udaljenošću. Ako se radi o blizoj, niskoj tački gledišta, naglašava se perspektiva, a pokret deluje još dramatičnije. Što je objektiv širokougaoniji, to su efekti izrazitiji, tako da se za ovakve fotografije uglavnom koristi 24 mm širokougaoni objektiv ili kraći. Ako se možete dovoljno približiti objektu u pokretu, možete čak koristiti i "riblje oko" (to je 7.5 mm objektiv, koji daje ugao gledanja od punih 180 stepeni) da biste stvorili deformisanu kružnu sliku. Zum-objektivi su korisni za stvaranje utiska pokreta. Ako zumirate tokom ekspozicije, zamrljane linije boje će zračiti iz oštrog središta formata. Zumiranje tokom ekspozicije malim brzinama zatvarača često se koristi, ali kada se izvežbate, možete ga kombinovati s drugim tehnikama. Foto-aparatom postavljenim na tronožac i upotrebom dodatka za udaljenu kontrolu zatvarača pokušajte pratiti objekt ili naginjati foto-aparat dok zumirate i zatim eksponirati. Na taj način ćete dobiti i trake svetla nastale zumiranjem i neoštrinu.
fotografija.334 bjevdjic,
REPRODUKCIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Fotografske tehnike reprodukcije ponekad su potrebne za umnožavanje dijapozitiva, fotografija u boji i drugih originalnih materijala. S obzirom na to da svaka reprodukcija smanjuje kvalitet originala, morate koristiti veoma preciznu opremu. Kod reprodukcije morate poštovati dva osnovna pravila. Prvo - original, objektiv foto- -aparata i telo foto-aparata moraju biti paralelni, kako bi se izbegla iskrivljenja i postigla oštrina na čitavoj površini slike. Drugo - osvetljenje mora biti jednolično duž čitavog originala. Da biste reprodukovali fotografije normalne veličine i ostale neprovidne originale, morate koristiti stalak za preprodukciju, tako da foto-aparat možete dobro pričvrstiti iznad temeljne ploče. Ponekad za to možete koristiti stalak aparata za povećavanje. Takođe će vam biti potrebna dva raspršena svetla za jednolično osvetljenje. Kako biste proverili da ni jedno svetlo ne dominira, postavite olovku između dva izvora svetla, i pri tom senke moraju biti jednake. Ako su senke jednolične, pomerajte jedno svetlo dok se ne izjednače. Veći originali mogu se reprodukovati pričvršćeni na zid bez sjaja, ali foto-aparat morate ograditi tamnim papirom da biste sprečili reflekse ako original ima sjajnu površinu ili je zaštićen staklom. Za reprodukciju dijapozitiva dostupni su vam različiti dodaci. Oni drže dijapozitiv ispred objektiva foto-aparata, na kraju što ne propušta svetlo ili međuprstena, ili pomoću nekih preciznih uređaja drže dijapozitiv na podlozi s raspršivačem i blicom ispod njega. Dijapozitiv uvek mora biti osvetljen odpozadi i odvojen od izvora svetla (dnevnog svetla, blica ili volframovog osvetljenja) raspršivačem. Ekspozicija je veoma važna kada reprodukujete materijal u boji, tako da je možete proširiti po jedan stepen sa svake strane od potrebne. Neki uređaji imaju i svetlomer, tako da možete prilagoditi ekspozicije da bi odgovarale gustoćama raznih dijapozitiva.
fotografija.335 bjevdjic,
To je sve narode fotografski od mene, za sada! :) Nadam se da ste imali neke koristi od ovog mog skromnog učešća u ovoj temi. Naravno, biće još tekstova, ali posle duže pauze! ;) P.S. Sledi indeks svih tekstova koje sam do sada poslao...
fotografija.337 bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ INDEX TEKSTOVA O FOTOGRAFIJI U KONFERENCIJI EXTRA.7 !!! ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI" Autori Adrian Bailey Adrian Holloway ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Poruka Naslov ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ 16.11 OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA 16.12 POSTUPAK PRI RAZVIJANJU 16.13 VAĐENJE, RAZVIJANJE, ISPIRANJE I SUŠENJE FILMA 16.15 OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST 16.16 BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA 16.18 IZRADA PROBA 16.19 POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA 16.33 IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA 16.34 BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI 16.97 SOLARIZACIJA 16.98 IZDVAJANJE BOJA 16.242 SPECIJALNI EFEKTI POMOĆU KONTURNOG FILMA 16.243 FOTOGRAMI I RASTERI 16.252 JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT 16.253 FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM 16.254 UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA 16.269 FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU 16.270 POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI 16.271 FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE 16.273 OPREMA ZA RAD U ATELJEU 16.274 MAKROFOTOGRAFIJA 16.275 MIKROFOTOGRAFIJA 16.276 USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA 16.279 LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM 16.280 DECA - PRIRODAN OBJEKT 16.281 ZAUSTAVLJEN POKRET 16.302 PRIRODA - CVETOVI I BILJKE 16.303 čIVOTINJE U PRIRODI 16.304 čIVOTINJE U ATELJEU 16.314 "HIGH KEY" EFEKT BOJE 16.315 "LOW KEY" EFEKT BOJE 16.316 KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT 16.326 SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU 16.327 PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO 16.328 SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO 16.329 GRUPE I MNOŠTVO 16.332 KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE 16.333 NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA 16.334 REPRODUKCIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.338 ljubinko,
Da li mi neko moze reci koje su cene za: Nikon FE, 1,8/50 Nikor Vivitar 2,8-3,5/28-90 za Nikon Pentacon Six TL, penta prizma + 2,8/80 + 2,8/180 Zeiss ?
fotografija.339 vgenije,
potreban mi je polaroid 667 za industrisku fotografiju!! Ponude u mail.PLacanje kesom ili preko racuna..
fotografija.340 kum.djole,
Cene u Grčkoj: (pv. 150 drh : 1 dm) +>> Nikon FE, 1,8/50 Nikor Nikon FE 85.900 drh. Nikor 50/1,8 51.390 +>> Vivitar 2,8-3,5/28-90 za Nikon Vivitar 28-105/2,8-3,8 (ser.1) 73.900 Vivitar 28-80/3,5-5,6 79.000 Vivitar 35-85/2,8 48.900 Vivitar 75-200/4,5 37.900 Vivitar 70-210/2,8-4 64.900 Kum.. EF
fotografija.341 zddb,
Jedno pitanje: Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga). Dobro bi mi došle fotografije. One postoje ali ne uobičajene, na foto-papiru, već samo one u starim knjigama i časopisima. Šta da radim? Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari? Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!? Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima iskustva s tim. Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije.
fotografija.342 vujos,
¨>Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari? ¨>Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji ¨>specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!? ¨>Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao ¨>uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima iskustva ¨>Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije. Dva dobra reflektora i repro sto (mada nije obavezan) ili dobar-sunčan dan pa škloc napolju. Po mogućnosti sa 6x6 ili 6x7. Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš pokajati, samo ako on pristane ;) Kume, pošto sam te tako nahvalio pomagaj čo'eku.
fotografija.343 mladenp,
> Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga). > Dobro bi mi došle fotografije. One postoje ali ne > uobičajene, na foto-papiru, već samo one u starim knjigama > i časopisima. Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih tačkica. Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali koliko znam uzorak se snima posebnim kamerama kroz fine "tačkaste" filtere. Da bi prenošenje pomoću fotografije uspelo moraju se tačkice na originalu i tom filteru poklopiti. To je praktično nemoguće pa su rezultati obično loši. Slični priblemi nastaju kod skeniranja slike sa štampanog materijala. Ko je probao zna o čemu govorim.
fotografija.344 sjocic,
Trebao bih da uradim neke slike, gde je preporucljivo, tj. gde je odnos cena/kvalitet najbolji ? (Nemojte mi samo preporucivati foto Balkan)
fotografija.345 bjevdjic,
(POLITIKA, sreda 22. februar) IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova) biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira". Fotografije o aktivnosti mirovnih snaga predstavljaju deo informativnog programa Unprofora. Izložba, koja će biti predstavljena i u drugim centrima na prostorima bivše Jugoslavije, biće otvorena od 23. februara do 8. marta.
fotografija.346 kum.djole,
+>> Trebalo bi da priprmim seriju nekih izdanja (knjiga). Dobro bi mi došle +>> fotografije. One postoje ali ne uobičajene, na foto-papiru, već samo one +>> u starim knjigama i časopisima. +>> Šta da radim? Imaš nešto protiv da ti ja pomognem ? :)) +>> Da li postoje specijalni aparati u štamparijama za te stvari? +>> Ili to rade obični smrtnici vični fotografisanju? Mora da postoji +>> specijalni stativ, pa se poturi knjiga, pa se dobro osvetli ...!? To rade smrtnici vični nemanju uslova, kao i besmrtne repro-kamere :) Što se tiče 'ručnog rada', pre par godina imao sam neke vršnjake za mušterije, poturiše mi knjižicu sa nekih petnaestak ilustracija 13x18 formata, rekoše naravno da je hitno :) Ja, doduše, radim u delimično improvizovanim uslovima, ali ako se dogovorimo nema sumnje da ću se potruditi (znaš kad se valjaju soške onu čuvenu rečenicu 'Radio sam kao za sebe' ;)) (ne, ne valjam soške, ja sam samo fotograf, prim.kum.) +>> Da napomenem da se radi o crno-beloj fotografiji. Da li bi mi to mogao +>> uraditi neki "Sezamovac", a da ne bude basnoslovno? Da li neko ima +>> iskustva s tim. Iskustva stičemo, hvala na pitanju :) Ako se dogovorimo i ako fotke budu kako treba, važi cena materijala, svaki bakšiš i preporuka dobrodošli :) +>> Ta vrsta usluge trebala bi mi s vremena na vreme, po 2-3 fotografije. Fine by me :) žujemo se :) Kum.. EF
fotografija.347 kum.djole,
+>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti +>> odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje +>> crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš +>> pokajati, samo ako on pristane ;) +>> Kume, pošto sam te tako nahvalio pomagaj čo'eku. Šta reći a ne slagati ? :) Ove preporuke ću, jednog lepog dana, da okačim odmah pored vrata jedne od mojih mnogobrojnih fotografskih radnji po belom svetu.. mada nije loše da ovo bude i reklama ? ;) Kum.. EF
fotografija.348 kum.djole,
+>> Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno +>> znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih tačkica. To je sve relativno, u kojoj je rezoluciji i kako štampano. Štamparsko otiskivanje sa rastriranog klišea jeste vrlo nekvalitetnog izgleda, pogotovo na roto-papiru i pogotovo bakroštampom. Ako uzmemo u obzir neku procenu da je novinska fotografija najlošije reprodukovana a da je fotografija u nekom specijalizovanom časopisu (recimo baš "Fotografos") izuzetno reprodukovana, vrlo je moguće ostvariti neku sredinu, naravno, ako je oprema i materijal na nivou. Minimum uslova je niskoosetljivi film, oko 15 DIN-a i niže, sitnozrnasti razvijač i valjana optika. Rezultati koje sam postigao pre par godina bili su više nego zadovoljavajući :) +>> Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali koliko znam uzorak +>> se snima posebnim kamerama kroz fine "tačkaste" filtere. Ako se dobro razumemo, ti tačkasti filteri su u stvari 'rasteri' koji se montiraju na reprofotografske kamere. Njihova namena je pretvaranje višetonskog originala u jednotonsku sliku da bi se mogao izraditi kliše. Raster je, preciznije rečeno, optički pribor sastavljen iz dve staklene ploče (ukupne debljine oko 0.5 cm) na kojima su ugravirane takne linije. Spajanjem tih ploča (tako da linija prve sa linijom druge gradi ugao od 90 stepeni) dobijamo rastersku mrežicu koja razlaže višetonsku sliku i propušta određenu količinu svetlosti te daje pun ili beo ton. Rasteri se razlikuju po linijaturi (grubi raster do 40 linija/cm i fini 40-120 linija/cm). +>> Da bi prenošenje pomoću fotografije uspelo moraju se tačkice na +>> originalu i tom filteru poklopiti. To je praktično nemoguće pa su +>> rezultati obično loši. Ne bih rekao da je neophodno snimati uz pomoć rastera. Jedina mana te fotografske duple kopije je što će biti malo manje oštrih ivica, ali i to je moguće regulisati. Ukoliko se snima bez rastera, najbolje je snimati na što većem formatu, kako Vujoš reče, jer što je format veći to će razlika između originala i kopije biti manja. Naravno, da rezimiram - dosta toga zavisi i od kvaliteta originala, pa i od toga da li je rastriran (novinski) ili recimo odštampan laserom ;) Kum.. EF
fotografija.349 kum.djole,
+>> Trebao bih da uradim neke slike, gde je preporucljivo, tj. gde je +>> odnos cena/kvalitet najbolji ? (Nemojte mi samo preporucivati +>> foto Balkan) Više puta smo pričali o ovim stvarima i ne sećam se da smo došli do nekog zaključka. :) Obično se dešavalo da, kako neko preporuči dobru a jeftinu izradu, posle par nedelja dotična radnja se izbezobrazi, počne da izvodi kerefeke od slika.. Najbolji jednostavno ne postoji. Treba šetati od radnje do radnje, pa kad/ako naletiš na onu pravu tu se ukopaj sve dok se i ona ne izbezobrazi. Onda po istom receptu.. :) Pošto se radi o "nekim slikama", budi siguran da se "neke slike" ubedljivo najbolje i najskuplje rade u Foto Jadranu, a ako si blizu Fontane mogao bi da svratiš do radnje Foto Demi, prilično je prometna a i fino rade. (Bokte ala ima da im uzmem pare za ovo reklamiranjeee...). Tuga je što bi svako od nas mogao da ti kaže koju radnju da zaobiđeš, dok za posećivanje.. nemamo pojma :) Kum.. EF
fotografija.350 kum.djole,
+>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA +>> U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova) +>> biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira". Zainteresovani bi do istog mesta mogli da svrate i u petak oko 13 časova da pogledaju izložbu Branislava Strugara. U delegaciji trećeg/pet Grafičke škole pod stručnim nadzorom profesora, izvođenju izložbe prisustvovaće i mladi žali Bože talentovani Kum.Đole, širim krugovima javnosti totalno nepoznat. Ako ništa drugo dođite makar da vam kažem kako još nisam postao drug žlan FSJ jer, avaj.. nemam svoju sliku :)))) Kum.. EF
fotografija.351 zddb,
>>> Budi vrlo oprezan i ne očekuj bogznakakve rezultate. Sigurno >>> znaš da se štampane ilustracije sastoje od jedva vidljivih >>> tačkica. Nisam upućen u detalje štamparske tehnike, ali >>> koliko znam uzorak se snima posebnim kamerama kroz fine >>> "tačkaste" filtere. Da bi prenošenje pomoću fotografije >>> uspelo moraju se tačkice na originalu i tom filteru >>> poklopiti. To je praktično nemoguće pa su rezultati obično >>> loši. U principu je tako, međutim, ovde se radi o fotografiji koja je reprodukovana na solidnom papiru, vrlo kvalitetan je bio kliše, tako da se tačkasta struktura više naslućuje nego što se vidi ...
fotografija.352 zddb,
>>> Naravno, da rezimiram - dosta toga zavisi i od kvaliteta >>> originala, pa i od toga da li je rastriran (novinski) ili >>> recimo odštampan laserom ;) >>> Meni izgleda dosta kvalitetno ....
fotografija.353 zddb,
Jedan rođak, koji se bavi štampom, u međuvremenu mi je već uradio kod ljudi koji se bave repro-fotografijom. Meni to izgleda nekako šuveli. Zato bih voleo da mi to uradi neko ko je profesionalac. Naime, ljudi se bave još i štampom, poslovni su i efikasni, uz to i jeftini, pa imam utisak da se nisu preterano trudili. >>> Imaš nešto protiv da ti ja pomognem ? :)) Ma, biću počašćen. Može li za vikend? Ostavi mi telefon na mail, a moj broj imaš u RESUME (669-976). U stvari, radi se o grupnoj fotografiji s damom (baš tako, 20 muškaraca i jedna dama!) 7cm x 11cm, iz časopisa "Šah" Maribor iz 1922. - prvo prvenstvo Jugoslavije u šahu. Samo me zanima da mi objasniš jednu stvar. Ovo je urađeno na filmu istog formata kao fotografija (pozitiv) i to se sada odmah može nositi na ofset-štampu. Uostalom, doneću ti da vidiš. Da li ti praviš isto tako, ili napraviš snimak (negativ, kao lajka format), pa zatim fotografiju? U tom slučaju, opet treba da se sa fotografije pravi, ajde da tako kažem fil-za-ofset? Tu se gubi na kvalitetu!? Ili se uzme negativ pa se sa njega snimi na ofset?
fotografija.354 sfilip,
=> +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA => => +>> U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti sutra će (u 19 časova) => +>> biti svečano otvaranje izložbe "Zajedno u službi mira". => => Zainteresovani bi do istog mesta mogli da svrate i u petak => oko 13 časova da pogledaju izložbu Branislava Strugara. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ tj mog matorog :) => U delegaciji trećeg/pet Grafičke škole pod stručnim nadzorom => profesora, izvođenju izložbe prisustvovaće i mladi žali Bože => talentovani Kum.Đole, širim krugovima javnosti totalno nepoznat. a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv, kume. Hvala bogu da si lepo reko koja škola... ;)
fotografija.355 kum.djole,
+>> => +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA +>> a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv, +>> kume. Hvala bogu Uh, svakako, svakako :) Autor izložbe će, propustih, mladim i netalentovanim fotografima održati po koju lekciju :) U ime svih nas, jedno veliko Hvala unapred čika Branislave :) Kum.. PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :)
fotografija.356 kum.djole,
+>> Jedan rođak, koji se bavi štampom, u međuvremenu mi je već uradio kod +>> ljudi koji se bave repro-fotografijom. Meni to izgleda nekako šuveli. +>> Zato bih voleo da mi to uradi neko ko je profesionalac. Auuuuuuuuuuuuuuuu, pa daleko sam ja od profesionalca :( Ne znam kako izgleda to što je urađeno, ali postajem sve više nesiguran, jer bih eventualno i ja radio reprofotografskim postupkom u školi, u slučaju da sam ne obavim posao kako treba. Doduše, mogu da se potrudim pa da skeniram to u nekoj jačoj rezoluciji (sad, kojoj, pitaj Boga..). +>> Ma, biću počašćen. Može li za vikend? I ja ću, ali tek ako uradim posao valjano... :) +>> U stvari, radi se o grupnoj fotografiji s damom (baš tako, 20 muškaraca i +>> jedna dama!) 7cm x 11cm, iz časopisa "Šah" Maribor iz 1922. - prvo +>> prvenstvo Jugoslavije u šahu. Pretpostavljam da su i ostale koje su ti potrebne bliske veličine. Recimo, pretpostavljam da bi odgovaralo dvostruko uvećanje na repro aparatu, pa umanjenje na pozitiv 11x7 cm.. Teoretski lepo zvuči :) +>> Samo me zanima da mi objasniš jednu stvar. Ovo je urađeno na filmu istog +>> formata kao fotografija (pozitiv) i to se sada odmah može nositi na +>> ofset-štampu. Uostalom, doneću ti da vidiš. Možda je baš zato slabijeg kvaliteta jer je rađena u 100% veličini. Uvećanjem negativa pa umanjenjem na pozitiv razlika je već manja. Tebi, pretpostavljam, za ofset treba rasterski nečitljivi pozitiv. +>> Da li ti praviš isto tako, ili napraviš snimak (negativ, kao lajka +>> format), pa zatim fotografiju? U tom slučaju, opet treba da se sa +>> fotografije pravi, ajde da tako kažem fil-za-ofset? Tu se gubi na +>> kvalitetu!? Ili se uzme negativ pa se sa njega snimi na ofset? Definitivno je isključeno ručno snimanje. Ono što nama treba u ovom slučaju je diapozitiv tog originala identične veličine. Rekoh već kako se može postići, ostaje nam jedino da - probam(o). :) Na kraju krajeva, daj da pokušamo, ja sam to sa lajka formata povećavao na 13x18 i bilo je fino, ne verujem da će repro postupkom biti lošije !:) Kum..
fotografija.357 kum.djole,
+>> U principu je tako, međutim, ovde se radi o fotografiji koja je +>> reprodukovana na solidnom papiru, vrlo kvalitetan je bio kliše, tako da +>> se tačkasta struktura više naslućuje nego što se vidi ... To uopšte nije problem, ako je 'rezolucija' slike dobra. Što je uvećanje negativa procentualno veće, to će ispasti bolja pozitivska kopija u formatu originala. Biće ok.. Nadam se. :)
fotografija.358 sfilip,
> +>> => +>> IZLOčBA FOTOGRAFIJA UNPROFORA > > > +>> a verovatno će biti i autor izložbe, ako nemaš ništa protiv, > +>> kume. Hvala bogu > > Uh, svakako, svakako :) Autor izložbe će, propustih, mladim > i netalentovanim fotografima održati po koju lekciju :) >U ime svih nas, jedno veliko Hvala unapred čika Branislave :) ok, preneću mu hvala, odma' štampam :) > PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :) OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne sad kad ima tri dlake ;) //ubiće me ako vidi ovo :)\\ stvarno, reci otkud ti to? :) ok, pozvaću te u chat sad, da ne moraš da replijuješ poruku... :)
fotografija.359 kum.djole,
+>> > PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :) +>> OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne +>> sad kad ima tri dlake ;) +>> stvarno, reci otkud ti to? :) Omaklo se čika Dragoljubu Tošiću, a opšte uverenje onih koji su gledali tvog tatu na TV juče je "Strašan čovek !!!:))" Ja bre.
fotografija.360 sfilip,
> +>> > PS: Iliti, Hvala unapred čika župko :) > +>> OKTUD TI TO, BOGAti? :)) tako su ga zvali kad je bio mlad, a ne > +>> sad kad ima tri dlake ;) > +>> stvarno, reci otkud ti to? :) > > Omaklo se čika Dragoljubu Tošiću, a opšte uverenje onih > koji su gledali tvog tatu na TV juče je "Strašan čovek !!!:))" ma idi, i sin mu je strašan ;) bio sam u chatu dok je bio na Tv-u i komentar nekog, valjda Ogija bio je "jaoo što je visok" :) a u stvari voditeljka je 160 ;) a ostali komentari su bili "slike su cool " itc ;)
fotografija.361 bjevdjic,
██ Naime, ljudi se bave još i štampom, poslovni su i efikasni, ██ uz to i jeftini, pa imam utisak da se nisu preterano trudili. Koliko para toliko muzike!
fotografija.362 vujos,
¨>Auuuuuuuuuuuuuuuu, pa daleko sam ja od profesionalca :( Tako i najveći profesionalci pričaju o sebi ;))
fotografija.363 zddb,
>>>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš pokajati, samo ako on pristane ;)<<<<< Pa, mogu ti reći, da nisi omašio. Ja jesam picajzla, ali je on stvarno vrhunski izvukao slike ... Kad sad pogledam ono što su mi uradili ljudi koji se samo time bave, prosto izgleda bedno u poređenju s onim što je on uradio ... Radi se o KUM.DJOLETU. Nisam znao da kod nas još ima perfekcionista. Poslednji Mohikanac ...
fotografija.364 vujos,
¨>>>>> Poznajem tipa koji stalno nešto fotografiše i ako mu nije teško da ti ¨> odvoji par snimaka neka ti se javi. Inače veoma kvalitetno izrađuje ¨> crno-bele fotografije iako radi u teškim uslovima. Sigurno se nećeš ¨> pokajati, samo ako on pristane ;)<<<<< ¨> ¨> Pa, mogu ti reći, da nisi omašio. Ja jesam picajzla, ali je on stvarno ¨> vrhunski izvukao slike ... Kad sad pogledam ono što su mi uradili ljudi ¨> koji se samo time bave, prosto izgleda bedno u poređenju s onim što je on ¨> uradio ... ¨> ¨> Radi se o KUM.DJOLETU. Nisam znao da kod nas još ima perfekcionista. ¨> Poslednji Mohikanac ... Eh, pa nisam ti ja to rekao nasumice. Ne preporučujem ja bilo koga. :)) ps. znam, znam, kume da ti je sada neprijatno kada te ovoliko nahvalismo, nemo' da se uobraziš. ;)
fotografija.365 kum.djole,
+>> ps. znam, znam, kume da ti je sada neprijatno kada te ovoliko nahvalismo, +>> nemo' da se uobraziš. ;) Ma znaš kako kažu, sve to ide u rok službe ;) A da se uobrazim, jok... de ću sa Zenitom ? ;))))
fotografija.366 modesty,
****************** *PAčNJA! PAčNJA! * ****************** REDAKCIJA žASOPISA "SUPER TIN" TRAčI SARADNIKE - FOTOREPORTERE SA ISKUSTVOM. UKOLIKO STE ZAINTERSOVANI, MOčETE DOĆI SVAKOG RADNOG DANA OD 9 - 14 U PROSTORIJE NAŠE REDAKCIJE NA TREĆEM SPRATU BIGZ-a - GLAVNI ULAZ. SA SOBOM PONESITE DOKAZNI MATERIJAL - FOTKE I KRATKU BIOGARFIJU! UKOLIKO NISTE ZAINTERESOVANI, OBAVESTITE PRIJATELJE. ISPLATA HONORARA JE KRAJNJE AčURNA :) ADRESA: Bulevar vojvode Mišića 17 (preko puta sajma) TELEFONI: 653-890 651-666 lokal 287 žEKAMO VAS! P.S. pošto ne pratim ovu temu, eventualne poruke i pitanja na mail :)
fotografija.367 kum.djole,
Glavna dilema je: Canon ili Nikon Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :) Da čujem iskustva...
fotografija.368 djcorto,
>> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :) Nikon F2 .... ;)
fotografija.369 kum.djole,
+>> Nikon F2 .... ;) Neću to, na to se svi lože.. ;) Ne bi smetalo, ali više 'vatam neku cifru do 500... :))
fotografija.370 vstan,
> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :) Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1. Ubr, sta taj F301 sve radi ?
fotografija.371 djcorto,
>> Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1. E, jesmo fosili .... ali tacno je, mehanika vlada, a ovo sto pisti cvrci kuva kafu cuva decu pere pegla i slicno ... to mi je kao foto aparat ??? Bljak. :)
fotografija.372 mladenp,
> Preciznije, Canon F1 ili Nikon F301 :) S obzirom da ne znam ništa o tom F301, glasam za F1. Ako saznam više možda promenim mišljenje. ;) A Ti razmisli ipak o Nikonu jer od mene možeš da pozajmljuješ objektive (ako budeš dobar ;). F1 je pouzdana mašina bez nepotrebnih kerefeka. Ako su Ti te nepotrebne kerefeke ipak potrebne ;) možeš da ih dokupiš jer je sve modularno. Na nesreću, modularna je i cena. ;( F301 verovatno (s obzirom da je noviji, F1 je aparat osamdesetih) ima svašta ugrađeno - AF, motor, razne automatike za ekspoziciju...
fotografija.373 kum.djole,
+>> Ne bi se dvoumio - stara tehnika - F1. Pa ni ja se ne bih, pravo da ti kažem, dvoumio da imam pare ;)) U stvari, cena je približno jednaka, Canon je malo skuplji ali meni F1 ionako više odgovara.. +>> Ubr, sta taj F301 sve radi ? Ne čuva decu ;) Ne znam tačno, trebalo bi da je blizak FM-u.. Video sam ga samo na slici u Neckermannu '84, tada je sa objektivom Nikkor 50/1.8 koštao 748 DM. Pošto ne znam švapski, ne mogu ništa da tvrdim, al može Neckermann: " Nikon F301 Comfort-Spielgelreflexkamera mit Doppel- programmbelichtungsautomatik (Normaln- und Kurzzeitprogramm), TTL-blitzprogrammautomatik, motorischem Filmtransport fur bis cu 2 1/2 Bilder pro Sek. Automatische Filmempfindlichkeitsein- stellung durch DX, automatische Filmeinfuhrung und manuelle Belichtungssteuerung, Belichtungskorrektur und Messwertpeicherung. Optische und akustische Warnanzeige und Selbstausloser sind selbstverstandlich. Der prazisionshochleistungsverschluss lenstet sogar die extrem kurze Venschlusszeit von 1/2000 sek. Darlichtstarke, kompakte Normalobjektiv 1,8/50mm zeichnet sicldurch besonders leichtes Gerwicht, Aufnahmewinkel 46 und einem Aufnahmemindestabstand von 45 cm aus. Filterdurchmesser M52. Kamera komplett mit Objektiv - 748 DM. " E jedva sam prepisao.
fotografija.374 kum.djole,
+>> S obzirom da ne znam ništa o tom F301, glasam za F1. Ako saznam +>> više možda promenim mišljenje. ;) A Ti razmisli ipak o Nikonu +>> jer od mene možeš da pozajmljuješ objektive (ako budeš dobar ;). Pa čuj, meni se više dopada F1 jer sam ga čito.. čuj čito, držo ga u ruci ;) ali ako padne i Nikon, neće se bunimo :) Nikon je po pravilu rasprostranjeniji kod nas. Ofajdiću se vala ;) +>> F301 verovatno (s obzirom da je noviji, F1 je aparat osamdesetih) +>> ima svašta ugrađeno - AF, motor, razne automatike za ekspoziciju... F301 to nema, zato ga i uzimam u obzir ali ima F501 koji je vidim bio evropska kamera godine 1986. F301 je naizgled suva mehanika i kao takav može da se poredi sa F1 :) A i lep aparat, baš leeeeeeeep ;) Ja u stvari i 'oću mehaniku jer sam ovisnik Zenita, ali oću dabome i valjan svetlomer i malo bržu ekspoziciju, bolju optiku..
fotografija.375 djcorto,
>> E jedva sam prepisao. Kume, kume .... moras znati strucnu terminologiju bar na tri jezika, bez obzira sto ne znas same jezike. Ja ono nemackog sto znam, vezano je za foto aparate i automobile, kataloge i prospekte citam k'o od sale ... ako me neko ne pretekne, prevescu ti ovo. Stvarno, zgodno je znati ove stvari na recimo engleskom/nemackom/francuskom/italijanskom/ruskom ... cisto da se snadjes gde god da padnes ;) >> " Nikon F301 Comfort-Spielgelreflexkamera mit Doppel- >> programmbelichtungsautomatik (Normaln- und Kurzzeitprogramm), >> TTL-blitzprogrammautomatik, motorischem Filmtransport fur >> bis cu 2 1/2 Bilder pro Sek. Automatische >> Filmempfindlichkeitsein- stellung durch DX, automatische >> Filmeinfuhrung und manuelle Belichtungssteuerung, >> Belichtungskorrektur und Messwertpeicherung. Optische und >> akustische Warnanzeige und Selbstausloser sind >> selbstverstandlich. Der prazisionshochleistungsverschluss >> lenstet sogar die extrem kurze Venschlusszeit von 1/2000 sek. >> Darlichtstarke, kompakte Normalobjektiv 1,8/50mm zeichnet >> sicldurch besonders leichtes Gerwicht, Aufnahmewinkel 46 und >> einem Aufnahmemindestabstand von 45 cm aus. Filterdurchmesser >> M52. Kamera komplett mit Objektiv - 748 DM. " Aj' da probam ... Nikon F301, udobna ogledalska refleksna kamera sa dvostrukim programom ekspozicije (Normalni i kratki), TTL automatikom za blic, motorom brzine do 2.5 slike u sekundi. Automatsko ocitavanje osetljivosti filma po DX standardu, automatsko uvlacenje (mozda je premotavanje, nisam siguran) i rucno podesavanje ekspozicije, korekture i osetljivosti. Opticki i akusticki signali i samookidac se podrazumevaju. Zatvarac visoke preciznosti dozvoljava izuzetno kratke ekspozicije, do 1/2000. Svetlosno jak, kompaktan normalni objektiv 1.8/50 je kompaktan i lagan, sa vidnim uglom od 46 stepeni i najmanjim udaljenjem od 45 cm. Precnik navoja za filter M52. Kamera sa normalnim objektivom 748 DM. Uf ! Mislim da sam uspeo, oni sto znaju nemacki neka ne zamere na greskama, ja ga ne znam.
fotografija.376 djcorto,
>> Ja u stvari i 'ocu mehaniku jer sam ovisnik Zenita, ali ocu >> dabome i valjan svetlomer i malo brzu ekspoziciju, bolju >> optiku.. Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) ) Jeste, jeste, ja imam par Olympusa .... :)))))
fotografija.377 kum.djole,
+>> Kume, kume .... moras znati strucnu terminologiju bar na tri jezika, bez +>> obzira sto ne znas same jezike. Ja ono nemackog sto znam, vezano je za +>> foto aparate i automobile, kataloge i prospekte citam k'o od sale ... +>> ako me neko ne pretekne, prevescu ti ovo. Prihvata se :) Ako uskoro nabavim srpsko-grčki rečnik u kome pretpostavljam ima i malo stručne terminologije, ceo ću vam Fotografos prevedem ;)) Mora prvo malo sa papira, pa kad budem im'o godina kol'ko i ti, onda ću iz glave ;)
fotografija.378 kum.djole,
+>> Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces +>> bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) ) Ma ima, ima, al pričam ti ja za te Nikone, nešto ja to ne mirišem iz razloga lične prirode.. ;) Svi se bre popalili na taj FM i F2. Ja oću da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;) U stvari, glupo je da tu nešto izvoljevam kad ionako nemam pare. Prvo ja pare da nabavim pa ću lako za odlučivanje.. +>> Jeste, jeste, ja imam par Olympusa .... :))))) Jeste, jeste, ti imaš i onaj OM10 spreman za prodaju.. (progut..) O:)
fotografija.379 vujos,
¨>Ja oću da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;) Uzdaj se u_se i u svoje RUSE ;)))
fotografija.380 ljubinko,
+>> Sve to ima F2, ili, mozda jos bolje, FM. 1/2000, svetlomer, kud ces +>> bolju optiku (osim, mozda, Zuiko .... ;))))) ) >Ma ima, ima, al pricam ti ja za te Nikone, nesto ja to ne mirisem >iz razloga licne prirode.. ;) Svi se bre popalili na taj FM i F2. <Ja ocu da teram kontru sa Zenitom, al ne uspevam ;) Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a objektivi su kopija Nikonovih. Ja imam njihov 2/35 i 2.8/100. Nisu losi, a mnogo su jeftiniji.
fotografija.381 kum.djole,
+>> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a objektivi +>> su kopija Nikonovih. Ja imam njihov 2/35 i 2.8/100. +>> Nisu losi, a mnogo su jeftiniji. Eto ti sad :)) Šta sve neće da iskopiraju.. Doduše, pretpostavljam da je sve to na nivou prve serije Nikona ;) Danas dobih neki prospekt, F401, F601, F801, F3, F4... boli glava.. Koleze, nemoj me pogrešno shvatite - ne bi' ja menjo Zenita ni za jednog od tih, Zenita mi ! ;)
fotografija.382 kum.djole,
The British Council Library FILMING THE IMPOSSIBLE Travels in Search of Adventure Leo Dickinson Introduction ------------------------------------- For the past twelve years Leo Dickinson has travelled the world photographing adventure as it happened. There can be few who have not seen one of his films on televison, even if his name is not immediately familiar. It is only necessary to mention that he is the one who made the documentaries on climbing Everest without oxygen, or canoeing down the bubbling waters of the Dudh Kosi, river of Everest, for the connection to register. His films have been shown in over twenty countries and have collected as many awards, including the coveted Grand Prix at the 1978 Paris Film Festival. And for all those that resulted from his own initiative, energy and close attention to the practical realities, there have been as many for which he was sought out with invitations from the world's leading adventurers who had come to recognize his special talent.... (Leo Dickinson's adventures (introduction) - F_IMPOSS.ZIP) f_imposs.zip
fotografija.383 wizard,
> Rusi prave Kiev 19, Šta će Rusi u Kijevu? ;)
fotografija.384 vstan,
> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a > objektivi Na koji Nikon lici. Kakve su mu karakteristike.
fotografija.385 kum.djole,
NIKON CAMERAS 1/2 - best SLR choices for photographic excellence +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Printed in Japan, 1991 Nikon SLRs 1/2.......................Nikon F4 Nikon F-801s Nikon F-601 Nikon F-601 QD Nikon F-601m The Nikon F4 ---------------------------- Professional * Top-of-the-line professional-quality camera. * Rugged and durable body to withstand the toughest demands. * Matrix Metering for correct exposure in any lighting situation, automatically. * Matrix Balanced Fill-Flash for balanced exposure of both foreground subject and background, automatically. * Choice of three exposure metering systems - Matrix, Centre-Weighted and Spot Metering. * Top shutter speed of 1/8000 sec. and flash sync. up to 1/250 sec. * Ultra-fast, most responsive autofocus system; operates in light as dim as EV minus 1. * Precise manual focusing with the assistance of electronic rangefinder and lenses with maximum aperture of f/5.6 or faster. * Focus tracking function ensures sharply focused images when shooting a moving subject. * Tungsten-alloy, shutter balancer eliminates camera shake caused by shutter curtain movement. * Top film advance speed of 5.7 frames per second. * Multi-Meter finder with high eyepoint of approx. 22mm and virtuality 100% frame coverage. * Optional Speedlight SB-24 offers rear-curtain sync, repeating flash and more. * Four finders, 13 screens, four types of power sources and three camera backs - all interchangeable. * Optional Multi-Control Back MF-23 and MF-24 allow interval-timer, exposure delay, long time exposure, auto bracketing, freeze focus and more. * Nikon lens and system compatibility Specifications: - Exposure control Manual, programmed (high speed/normal), shutter priority and aperture priority. - Shutter speeds Controlled from 1/8000 to 30 sec. steplessly in Ph, P or A mode; set from 1/8000 to 4 sec. in one EV steps in M or S mode; B, T and X (1/250 sec.) - Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering, Spot; EV 0-21 at ISO 100 with f/1.4 lens (EV 2-21 with Spot.M.) - Dimensions (W¨H¨D) 168.5 ¨ 138.5 ¨ 76.5 mm (with High Speed Battery Pack MB-21), 168.5 ¨ 117.5 ¨ 76.5 (with Battery Pack MB-20) - Weight (body only) Approx. 1280g (with High Speed Battery Pack MB-21), Approx. 1090g (with Pack MB-20) New: Nikon F-801s -------------------------------------- Where Art And Technology Meet * Nikon's exclusive Matrix Metering for optimum exposure every time, even in difficult lighting situations. * Choice of three exposure metering systems - Matrix, Centre-Weighted and Spot Metering. * Matrix Balanced Fill-Flash enables precise and balanced exposure for both foreground subject and background, automatically. * Top shutter speed of 1/8000 sec., slow speeds to 30 sec. and flash sync up to 1/250 sec. * Advanced autofocus system; operates in light as dim as EV minus 1. * Focus Tracking function ensures sharply focused images when shooting a moving subjects. * Precise manual focusing with the aid of electronic rangefinder. * Flexible program allows the photographer to change the combination of automatically set shutter speed and aperture. * Continuous high-speed film advance up to 3.3 frames per second. * Command Input Control Dial and LCD panel. * Optional Speedlight SB-24 allows rear-curtain sync, repeating flash and more. * Optional Multi-Control Back MF-21 allows interval-timer, long time exposure, auto bracketing and freeze focus. * Nikon lens and system compatibility. Specifications: - Exposure control Programmed (dual/normal/high speed), shutter priority, aperture priority and manual. - Shutter speeds Lithium niobate oscillator-controlled speeds from 1/8000 to 30. sec.; stepless on Pd, P, Ph or A; set in one EV steps on S or M; B - Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering, EV 0-21 at ISO 100 with f/1.4 lens (EV 4-21 with Spot.M.) - Dimensions (W¨H¨D) 154 ¨ 103 ¨ 67 mm - Weight (body only) Approx. 695g Nikon F-601 / F-601 QD / Nikon F-601m --------------------------------------------- Daring Photography Features - F-601 * Advanced autofocus system; operates in light as low as EV minus 1. * Precise manual focusing with the assistance of electronic rangefinder and lenses with maximum aperture of f/5.6 or faster. * Focus tracking function ensures sharply focused images when shooting a moving subject. * Smart and stylish, bulit-in retractable automatic flash with 28mm lens coverage and guide number 13 (ISO 100, m). * Spot Metering - 3.5mm dia, circular coverage area. Features - F-601 and F-601m * Nikon's pioneering Matrix Metering system for advanced exposure control. * Performance-proven Centre-Weighted 75/25 exposure metering system. * Highly flexible Auto Multi-program and Normal program exposure control. * Matrix Balanced Fill-Flash enables precise and balanced exposure for both foreground subject and background, automatically. * Command Input Control Dial and LCD panel. * Slow Sync and Rear-Curtain sync available with any Nikon TTL speedlight. * Nikon lens and system compatibility. Specifications: - Exposure control Programmed (normal/auto multi), shutter priority, aperture priority and manual. - Shutter speeds Lithium niobate oscillator-controlled speeds from 1/2000 to 30. sec.; stepless in Programmed auto and Aperture-Priority auto exposure modes. - Exposure metering Matrix Metering, C-W Metering, and Spot Metering (F-601) / Matrix Metering and C-W Metering (F-601m); EVO-19 at ISO 100 with f/1.4 lens (EV4-19 with Spot Metering) - Dimensions (W¨H¨D) 154.5 ¨ 100 ¨ 66.5 mm (F-601), 154.5 ¨ 100 ¨ 67 mm (F-601QD), 154.5 ¨ 96 ¨ 65 mm (F-601m) - Weight (body only) Approx. 650g (F-601), 660g (F-601QD) 565g (F-601m). Nikon SLR cameras - 1/2 Typed by Kum.. EF
fotografija.386 ljubinko,
> Rusi prave Kiev 19, >Sta ce Rusi u Kijevu? ;) Ja stvarno neznam ko je u bivsem Sovjetskom Savezu pravio fotoaparate. Znam da je bila neka fabrika u tadasnjem Lenjingradu. Voleo bih da nas neko obavesti gde se proizvode ili su se proizvodili neki od modela. Inace kopirani su mnogi aparati na primer Hasselblad 1000, Minox itd.
fotografija.387 ljubinko,
> Rusi prave Kiev 19, koji ima isti bajonet kao Nikon, a > objektivi > Na koji Nikon lici. Kakve su mu karakteristike. Ovi aparati nikada nisu prodavani van Sovjetskog Saveza. Postojala su dva modela, jedan bolji i drugi sa skromnijim mogucnostima. Ja sam na pijaci kupio skromniju varijantu (bolju nisam nasao) kada su ono dolazili Bugari, Rumuni, Rusi. Bajonet za izmenu objektiva je kao kod Nikona, sa leve strane objektiva je poluga koja oslobadja objektiv. Osetljivost filma se podesava kao kod Nkona FE, a postoji i dugme koje se mora pritisnuti da bi se izmenila osetljivost, ali mema korekciju +-. Meri se sa zatvorenom blendom, uz svetlece diode u trazilu. Baterije za svetlomer su iste kao kod Nikona FE. Na aparatu je objektiv 2/50, koji mnogo mnogo lici na Nikon E serije. Karakteristicno za ovaj aparat je izuzetno svetlo trazilo -svetlije nego kod drugih modela. Model sa boljim performansama nisam video, ali sam citao da postoji u ondasnjem Sovjetskoe foto ( u vreme kadasmocitali francuski PHOTO, nemacki Color Foto itd). Objektiv 2.8/100 je kopija NIkon E serije, a onaj 2/35 je kopija Nikkor objektiva. Znam da su imali zoom 80-200 + macro i poseban makro objektiv 2.8/55 za snimke do razmere 1:1, ali ja to nisam kupio, jer nisam nasao na pijaci, ali sam video kod jednog kolege koji je to kupio.
fotografija.388 djcorto,
>> Jeste, jeste, ti imas i onaj OM10 spreman za prodaju.. >> (progut..) O:) Khm ... ;)
fotografija.389 kum.djole,
+>> Khm ... ;) Daklem ! :) Da se vratimo na Olimpijakosa :) Ako se sećam, a pronaći ću u porukama iz grupe, nije mi teško ;) to je OM10 itd itd izgreban tamo gde treba itd itd.. za XXX.....:) Pošto sam primoran da se krećem po fotografskim krugovima ;) smatraj ovo za moj popravni (ako padnem, motku u šake pa udri :)). Detaljna uputstva možeš na mail, a eventualni izbor motke prepusti meni ;))
fotografija.390 vstan,
> Lenjingradu. Voleo bih da nas neko obavesti gde se proizvode > ili su se proizvodili neki od modela. Arsenal - Kijev (Kijev, Saljut/kopija Haselblada/ ;) FED - Harkov (Fed/2/3/4/5, Mikron, ...) Lomo - Lenjingrad (Smena, Sokol, Ljubitelj, Sputnjik, ..., kamere ) - Krasnogorsk (Mir, Zorki, Quartz, Horizont, Zenit, ..., kamere ) Belomo - Minsk (Vilija, Siluet, Orion, Zenit,...) Jel dovoljno ;)
fotografija.391 pifat,
Preporucujem Canon F1. Ima bar tri verzije istog, F1, F1 Lake Placid i F1NEW. Druga je samo picnuta verzija za zimske OI u Lejk Plesidu 1980, jer je valjda tada Canon bio sponzor. F1NEW je prepravljeni model iz ranih osamdesetih, i dalje u osnovi mehanicka kamera, ali sa dodatnom elektronikom, posebnim prizmama za automatizovanu ekspoziciju i jos kojesta. Kljucna prednos kamere je u tome da i kada baterije odapnu, zatvarac i dalje radi na svim ekspozicijama, od 1/2000 sekunde nadalje, sto je tada daleko bitnije od bilo cega drugog. Prvobitni model je iz sredine sedamdesetih, ako se dobro secam (grrr, gde mi je zaliha Amateur Phpotographera i Photography od pre petnaestak godina). Sto se tice vrhunske izdrzljivosti, nema premca Nikonu F2 od titanijuma, njime su ukucavani ekseri u zid, bez ogrebotine na kucistu. Uzgred, Vican Vicanovic i dalje ljubomorno koristi F2A, sa hrpom ogrebotina na njemu. Ne znam kako je sada sa nabavkom FD serije objektiva, ali to su bile dobre sprave. Igor
fotografija.392 kum.djole,
+>> Preporucujem Canon F1. Ima bar tri verzije istog, F1, F1 Lake Placid i Hvala :) Podatke o F1 znamo od ranije, ZQ je pisao još po otvaranju teme v1.0 :)
fotografija.393 djcorto,
>> Mora prvo malo sa papira, pa kad budem im'o godina kol'ko i >> ti, onda cu iz glave ;) Ama bre, dosta s tim godinama, stvarno cu da pomislim da sam mator ! Uostalom, bas sam u tvojim godinama i naucio strucnu terminologiju iz katalog i casopisa ... hint : citaonice u Knez Mihailovoj ;)
fotografija.394 djcorto,
>> Inace kopirani su mnogi aparati na primer Hasselblad 1000, >> Minox itd. Tj Kiev 80, za Minox ne znam. Pa i Zorki4 je kopija nekog starog Nikona. Videh u Moskvi panoramski ruski aparat, ne secam se marke, ali je cena oko 200 dolara, mracno za njih (Zenit je od 10-30) ali ako radi ... sto da ne ? ;) Ne, nisam kupio, ali se razmisljam za sledeci put, ako ga bude ...
fotografija.395 djcorto,
>> Ako se secam, a pronaci cu u porukama iz grupe, nije mi tesko >> ;) to je OM10 itd itd izgreban tamo gde treba itd itd.. za >> XXX.....:) Star tacno 13 godina, sada bez baterija, uredno upakovan stojiiiiiii ..... prodaje se bez objektiva, ali s manuelnim adapterom, sto znaci da moze da se rad ili sa automatskom ekspozicijiom, ili s rucnim podesavanjem. Prodaja i dalje vazi, ali ako neko ima CD ROM, visak RAM memorije (16MB nadalje ...) i slicno, dogovor je moguc.
fotografija.396 vstan,
> Tj Kiev 80, za Minox ne znam. Pa i Zorki4 je kopija nekog > starog Nikona. Zorki-4 je kopija neke Leica-e, kao sto su i prvi Nikoni bili kopije Contax-a, i to onog istog modela koji su rusi kopirali u vidu Kijeva, onog nerefleksnog.
fotografija.397 obrada,
> E, jesmo fosili .... ali tacno je, mehanika vlada, a ovo sto pisti > cvrci kuva kafu cuva decu pere pegla i slicno ... to mi je kao foto > aparat ??? Bljak. :) A zato ti prodajes svoj OM-10 sa dodatkom za manuelnu ekspoziciju. Dragan
fotografija.398 kum.djole,
NIKON CAMERAS 2/2 - best SLR & underwater choice of photo excellence ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Printed in Japan, 1991 Nikon SLRs 2/2.......................Nikon F-401s Nikon F-401s QD Nikon F3 Nikon FM2 Nikon underwater camera..............Nikonos-V Nikon F-401s / F-401s QD ---------------------------------------------- Totally Automatic SLR Quality * Image Master Control integrates advanced camera and lens computers for fully automatic control of all operations. * Advanced AM 200, Nikon's newly developed autofocus optical module, with 200 CCDs (Charge Coupled Devices) detects minute details - even in dim candlelight. * Multi-sensor metering works better for all lighting, including difficult backlighting and scenes with the sun in the picture, automatically. * Bulit-in auto TTL (trough-the-lens) flash assures accurate flash exposures. * Balanced fill-flash assures correct exposure of main subject and background - automatically ! * Dual Program auto exposure sets shutter speed and lens aperture for optimum exposure according to lens focal lenght. * Creative exposure options: aperture-priority auto, shutter-priority auto, automatic exposure lock, and manual exposure. * Automatic film operation, from loading to advance to rewind. * Automatic film speed setting with DX-coded film of ISO 25-5000. Specifications: - Exposure control Program auto, shutter-priority auto and manual exposure modes. shutter priority, aperture priority and manual. - Shutter speeds Stepless speeds from 1/2000 to 1 sec. on program auto and aperture-priority auto; lithium niobate oscillator- controlled discrete speeds from 1/2000 sec. to 1 sec. on shutter-priority auto and manual; B - Exposure metering Multi-sensor metering (in program, shutter-priority and aperture-priority modes); Centre-Weighted exposure measurement (in manual exposure mode or when using the AE-L button in auto exposure mode) - Dimensions (W¨H¨D) 154 ¨ 102 ¨ 65.5 mm - Weight (body) Approx. 650g (F-401s), 655g (F-401s QD). Nikon F3 Series -------------------------------- In a word, state-of-the-art F3 * Responsive, accurate aperture-priority automatic exposure control; quartz oscillator assures precise manual shutter speed timing from 8 to 1/2000 sec. * Viewfinder with virtuality 100% picture coverage shows you the exposure information you need at a glance. * Complete interchangeability of 6 finders, 22 focusing screens and camera backs including the MF-4 250-exposure Film Back, the MF-14 Data Back, the MF-6B and the MF-17 250-exposure Data Back. * Dedicated, direct, trough-the-lens (TTL) automatic flash metering capatibility, with Nikon speedlights. * Accepts the MD-4 Motor Drive which fires at up to six frames per second * Viewfinder exposure readout consists of easy-to-see Liquid Crystal Display (LCD) of shutter speed, ADR (Aperture Direct Readout) aperture number in use and flash ready-light. F3HP * Offers all the F3 advantages, and uses the DE-3 High-Eyepoint Viewfinder which provides comfortable viewing whether you wear eyeglasses or not, or even with your eye up to 25mm away from the eyepiece. F3/T * Offers all the featurs of the F3HP in a tough body with a titanium finish; one of the world's strongest metals, titanium gives added protection to the camera's high-eyepoint viewfinder, camera top and bottom, and the entire camera back. Specifications: Exposure control - Aperture priority automatic or manual. Shutter speeds - Stepless 1/2000 to 8 sec. on auto; quartz-timed, 1/2000 to 1/8 sec. on manual; X (1/80 sec.), M60 (mechanical 1/60 sec.), B (long exposure), and T (time exposure) Exposure metering Centre-Weighted, TTL full-aperture metering; EV1-18 at ASA/ISO 100 with f/1.4 lens. - Dimensions (W¨H¨D) (body only) 148,5 ¨ 96,5 ¨ 65,5 mm (F3) 148,5 ¨ 101,5 ¨ 69 mm (F3HP, F3/T) - Weight (body only) Approx. 715g (F3); 760g (F3HP); 740g (F3/T) Nikon FM2 --------------------------------------- The traditionalist's choice * Mechanically controlled aluminum alloy shutter curtains provide top speed of 1/4000 sec. and peak flash sync speed of 1/250 sec. * Full manual operation and mechanical control - the FM2 works without batteries at all speeds. * Ultra-wide film speed range of ASA/ISO 12 to 6400. * Three bright clear matte interchangeable focusing screens allow you to pinpoint-focus even in dim light. * Sequential shooting of up to 3.2 frames per second with MotorDrive MD-12 * Camera back interchangeable with MF-16 Data Back. Specifications: - Exposure control Manual - Shutter speeds Mechanical; 1/4000 to 1 sec., plus B - Exposure metering Centre-Weighted, TTL full-aperture; EV1-18 at ASA/ISO 100 with f/1.4 lens. - Dimensions (W¨H¨D) (body only) 142,5 ¨ 90 ¨ 60 mm - Weight (body only) Approx. 540g NIKONOS - V ------------------------------------------------------------------ The only 35mm underwater camera with Auto, Manual and TTL flash * Only underwater 35mm camera that does not require special housing; works to a depth of 50m. * Aperture-priority auto and manual exposure modes; plus "M90" for mechanical backup shutter release of 1/90 sec. and "B" for bulb. * Automatic TTL flash control capatibility enables error-free underwater flash photography with optional Nikon SB-102 or SB-103 Speedlight. * Synchro-sunlight or exposure compensation possible with SB-102 or SB-103 for creating original exposures. * Complete underwater system includes dedicated Nikon SB-102 TTL Speedlight with target lighting flash and the Nikon SB-103 TTL Speedlight, in addition to optical underwater viewfinders, underwater frame finders, close-up outfits and Nikkor underwater/ land-use lenses; the SB-102 also enables TTL multi-flash capatibility with another Sb-102 or SB-103 via Double Flash Bracket and Double Sync Cord. Specifications: - Exposure control Aperture priority auto, or manual - Shutter speeds Stepless 1/1000 to 1/30 sec. on auto; quartz-timed 1/1000 to 1/30 sec. on manual; M90 (1/90 sec.) plus B - Exposure metering Centre-Weighted, TTL light-intensity feedback metering; EV8-19 at ASA/ISO 100 with f/2.8 lens (from 1/30 sec at f/2.8 to 1/1000 sec. at f/22) - Dimensions (W¨H¨D) 146 ¨ 99 ¨ 58 mm - Weight (body only) Approx. 695g Nikon cameras - 2/2 Typed by Kum.. EF
fotografija.399 zqusovac,
> NIKONOS - V > ------------------------------------------------------------------ > The only 35mm underwater camera with Auto, Manual and TTL flash Ovo sam imao prilike da drzim u ruci, ali na samo na suvom. Deluje impresivno, ali cena je preko 5000 DEM samo za kameru sa standardnim objektivom (18mm). Kad se tome doda kvalitetno osvetljenje i jos bar 2 objektiva, cena skace na ohoho preko 10000. Ne verujem da se ovo ikome isplati osim ako neko bas ima para za bacanje. Nikonos-IV, nerefleksni prethodnik, sada je nesto pojeftinio, a iz iskustva ljudi koji se vise od mene bave podvodnom fotografijom znam da je sasvim preporucljivo ovakve stvari kupiti polovne, jer vecina vlasnika nije zaronila sa aparatom vise od 10 puta u zivotu. Inace, mislim da je daleko isplativije ako vec posedujes 'suvi' aparat kupiti za njeg kvalitetno podvodno kuciste umesto dupliranja troskova za osnovne elemente. Najbojle volem ona svajcarske firme Hugy. poz, zq
fotografija.400 djcorto,
>> A zato ti prodajes svoj OM-10 sa dodatkom za manuelnu >> ekspoziciju. Naravno ;) Ostaje mi manuelni, mehanicki OM 1n ;)
fotografija.401 diag,
Majstori fotografije :) Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model mail ili 011/404586 Goran ps. pomaže i adresa i tel. neke susedne zemlje.
fotografija.402 kum.djole,
+>> Majstori fotografije :) Prisutni na času ! :) Govori predstavnik u odsustvu majstora, šegrt Đole :) +>> Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za +>> CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model +>> ps. pomaže i adresa i tel. neke susedne zemlje. Ako te interesuje neka konkretna informacija, obrati se (tjah, koleze..:)) Radetu Dinčiću na 138-359 (10-23h). On se vrlo efikasno bavi kupoprodajom, posebno prodajom (kad treba da uvali nešto sumnjivog kvaliteta i porekla). Ako te interesuju cene Canon objektiva u Grčkoj.. ako je to to, evo. 28-80 3.5-5.6 EF/AF Zoom...............105.000 drh. 35-105 4.5-5.6 EF/AF Zoom..............106.000 80-200 4.5-5.6 EF/AF Zoom..............110.000 I jedna adresa firme koja se redovno reklamira u listu "Fotografos": Fotomarket - Fotoservice MAGRIZOS I. Dragumi 38, Thessaloniki 546 31 Tel.: 031/ 231-608 Fax: 031/ 284-012 Ako bude od pomoći, bude, ako ne, pitaj dalje pa da se mučimo :) Pozdrav, Kum..
fotografija.403 diag,
Zna li neko gde može da se nabavi objektiv za CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tačan model mail ili 011/404586 Goran ps. pomaže i adresa i tel. iz neke susedne zemlje, takođe i neki servis za popravku istog poćto je čoveku ispao.
fotografija.404 kum.djole,
Večeras u SC "Šumice" pod organizacijom Foto kluba "Šumice" održano je zanimljivo predavanje o _Elektronskoj fotografiji_ potkrepljeno demonstracijom procesa praktičnih mogućnosti elektronske fotografije. Predavanje je učenicima Grafičke škole (foto smer), članovima foto kluba i posetiocima izložbe fotografija održao Slobodan Vukadinović, iskusni fotoreporter i prvi čovek predstavništva Nikona za Jugoslaviju. Prenosim impresije. Ko me zna, shvatiće me, ko me ne zna, ništa nije propustio. Elektronska fotografija danas je novi fotografski pravac, takoreći pravac skore budućnosti. Fotografija dobijena preko mokrog postupka sve više gubi na polju efikasnosti i dugotrajnosti - kvalitet, način izrade, faktor eksploatacije. Napredni Najdalji Istok izumeo je savšrenu napravu namenjenu ekspanziji fotografske delatnosti - elektronsku spravu koja u potpunosti potiskuje film, onu celuloidnu oslojenu traku kojom dosad pravismo čuda. Elektronska fotografija pojam je za sebe, pa kao takav mora se definisati nekom novom spravom kojom ćemo u dogledno vreme imati prilike da parimo oči - najnovija početna serija Nikon ES refleksnih kamera koje umesto filma koriste, pazite sad, karticu od 42 ekrana. U prenesenom značenju, 42 puta škljocnemo na karticu, inače svetlosno neosetljivu, ;) i putem displeja našu fotografiju dobijemo na monitoru. Karakteristike tog svetskog čuda predstavljenog početkom godine a najavljenog za maj mesec su osetljivost kartice (nova terminologija?) od 100 do 6000 ASA (koja se, uzgred, ponaša kao film, rastom osetljivosti slabi rezolucija slike) u modu od čak 1.300.000. piksela ! Sledeći serije profesionalaca F četvorke i auto- samoslikajućih osamstokečeva, Nikonovci su stvorili kameru koja u senku definitivno baca i Kodak i Canon bahanalije sa CeDe-ovima koje ipak nisu zaživele po pretpostavci.. Inače, cena najnovijeg Nikonovog srculenca je pišljivih 10.000 $. Al da nastavim ja. Iškljocasmo mi šta smo 'teli. A šta će nam kamera ako nemamo rezultat njenog rada, fotografiju ? Za tako nešto pobrinula se kablovska transmisija signala iz predmetne kartice u printer nadrifamoznih moći, trostepenog (žuta-magenta-cijan) farbanja polumasnog papira u roku od tek par minuta.. Studijska fotografija sada izgleda mnogo drugačije. Pred nama je jedna CCD šesnaestmilimetarska video kamera na koju smo prikačili Nikon (ma bilo koji) objektiv od 35mm, jednog čipa bez automatizovanog ujednačavanja boja jačine 1/2 cola, i rezolucije 410.000 piksela (u slobodnom prevodu, oko 3 i po puta manja rezolucija od SLR Nikon ES kamere). Komandujući printerom povezanim IN/OUT sa računarom, monitorom, šporetom, veš mašinom.. na ekranu (iliti monitoru) dobijamo naš lik, ili šta već, tek lik onoga što se ispred kamere nalazi. Uoštravamo kao na običnoj fotografskoj kameri, kadriramo i remote controlerom "zamrznemo" sliku. Naravno, da bi efekat bio što bolji, pobrinulo se četvorostepeno kvadriranje i zamrzavanje - možemo željeni akt da odslikamo u 4 poze, povećamo ili smanjimo blendu, promenimo ga nekim drugim.. Onda, možemo da se raznoliko iživljavamo i izražavamo svoje ideje. Nekog, uz pomoć Adobe Photoshopa možemo da skratimo za glavu, nekog za nos, nekom uz pomoć printera da dopišemo pored uvca tridesetak najiskrenijih reči. Ukratko, ako imamo sve, možemo sve. Ako nemamo sve, možemo mnogo. Ako nemamo ništa - možemo da se slikamo samo prevaziđenim celuloidnim filmom. Šta bi ? Jesmo podesili šta oćemo da printamo ? Jesmo ? Ok. Na posletku, štampamo. Dok vredni i svemoćni Mitsubishi trokolorni printer vredno štekće, ekran monitora (iliti televizora) nam slikovito opisuje šta se u printeru dešava - štampanje žute, magente i cijan boje. Posao je gotov, fotka izlazi u neuobičajenom izdanju i deluje veoma impresivno. Dobro, malo smo je više zažutili. Ništa zato. Mitsubishi printer predviđen je da, osim svega i svačega, eliminiše dominaciju jedne boje i izjednači sve tonove (kada to već kamera, tj. čip od pola cola ne može :( ). Pošto smo sve to ispodešavali, možemo mirne duše da se printamo dok nam ne nestane repromaterijala. A repromaterijal, je naravno, skup. Za 50 komada 10x15 formata treba izdvojiti ni manje ni više nego 100 DM. Celokupna oprema za ponašanje sa elektronskom fotografijom, najmodernijim, najbržim i najkvalitetnijim fotografskim procesom, košta samo 70.000 $ Dakle, računar, printer, trokolorni čip, Nikon ES, monitor (iliti ekranče), razni kvazi-kablovi i dodaci.. Ukratko, lepo i korisno za svaku domaćicu. I kako pobogu da se ne bavimo elektronskom fotografijom ? Bre, mogu pare da se namlate. Za uloženih samo 7.000 DM za taj Micubuši printer, te monitore i ekrane i onu kamericu možemo da se slikujemo i bez filma, i bez razvijača, a opet sve možemo i da podeksponiramo, i da toniramo, možemo i da budžimo kontrast dok ne pocrni.. Elektronska fotografija je budućnost i moramo je dočekati spremni. Puške, hoću reći, mehaniku u ruke, i udri. Đorđe Karan
fotografija.405 diag,
> Kum.. Hvala za odgovor. Model CANONa je EOS 650. Objektiv 35-105 žoveku je ispao objektiv a kako je sve automatizovano izgleda da se nešto otkačilo. Pošto je objektiv pao na mekšu površinu valjda nije skroz skenjan pa postoje indicije da se da opraviti. Treba nam neki servis koji to može da opravi. Kupovina je ostavljena za kraj pošto je to ipak skupa igračka. Znači neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo šta. Thx unapred
fotografija.406 kum.djole,
+>> Model CANONa je EOS 650. +>> Objektiv 35-105 Nov EOS650 u Grčkoj košta oko 80.000 drahmi. 35-105 4.5-5.6 EF/AF Zoom.............106.000 drahmi 35-105 4.5-5.6 EF/AF, USM Zoom........115.000 drahmi Protivvrednost Drh:DM je 160:1 +>> Treba nam neki servis koji to može da opravi. Kupovina je ostavljena +>> za kraj pošto je to ipak skupa igračka. +>> Znači neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo šta. Tjah, slabo da možemo ovde biti od koristi. Da je Nikon u pitanju, uputio bih te na predstavništvo Nikona i pomenutog Slobodana Vukadinovića (da dere, dere, što jes jes). Ako ćemo po servisima, onda potežemo Radomira Velimirovića - Raju kao suvog genija, ako nije promenio mesto delovanja onda - Palmotićeva 10, 343-052, a ako jeste, onda je valjda kući i dalje na 401-015. U suprotnom, probaj da se raspitaš na 766-733 - Miki, takođe serviser. Možda te i on nekud uputi.. :) Eto :)
fotografija.407 obrada,
Video sam kada sam prolazio trolom na pocetku Vojislava Ilica neku radnjicu na ispred koje pise PHOTO SHOP. Zna li neko da li oni mozda prodaju foto materijal (pored c/b filmova i foto papir) ili mozda samo prave slike. Bilo bi dobro (ako je ono sto sam ja mislio) i da neko zna telefon. Dragan
fotografija.408 diag,
> Eto :) > Hvala na opširnim odgovorima. pz Goran
fotografija.409 djcorto,
>> CANON EOS 5 ili 25 ??? ne znam tacan model Videh danas jedan u nekom komisionu u Novom Sadu, blizu pijace, na putu ka Apolo centru .
fotografija.410 djcorto,
>> Znaci neki malo ozbiljniji servis. Tel adresa bilo sta. Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj .... malo iznad raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara.
fotografija.411 vstan,
> Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj .... malo > iznad raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara. Ako je neko u komsiluku mogao bi da proveri. Jesenas sam prolazio i prodavacica iz susedne radnje rece da ga je lakse naci u obliznjoj kafani. Steta ako je tako. Na vratima bila cedulja nekog ocajnika sa porukukom "Rajo hitno se javi na tel. ...".
fotografija.412 mnikolic,
> Video sam kada sam prolazio trolom na pocetku Vojislava Ilica neku radnjicu > na ispred koje pise PHOTO SHOP. Telefon bi trebalo da im bude 414-094 ali bojim se da nemaju ništa pametno u radnji; bar nisu imali letos kada sam zadnji put zavirio kod njih. m.
fotografija.413 mladenp,
> Ne znam da li jos uvek radi, ali Raja u Palmoticevoj .... > malo iznad raskrsnice sa nekadasnjom Lole Ribara. Raja već mesecima "renovira" radnju. Svako malo povirim unutra i ne primećujem promene. Otvaranje je bilo predviđeno za januar ali... Jel' ulica Lole Ribara promenila ime? Nisam čuo.
fotografija.414 kum.djole,
+>> Telefon bi trebalo da im bude 414-094 ali bojim se da nemaju ništa +>> pametno u radnji; bar nisu imali letos kada sam zadnji put zavirio kod ---------------- Heh, pa ovo je prevršilo svaku meru ;( Nema filmova na tezgama, samo u prodavaonama. U prodavaonama je brate, mnogo skup - od 18 do 40 dinara. Interesantno je da jedan Kodak GOLD color 36exp. košta koliko i jedan FOMAPAN b/w 36exp. Dakle, uzeo pet filmova ili uzeo polovan XP, isto ti se 'vata. Sutra odoh u "Jadran" da predam jedan film i da me strefi šlog. Ako mi ne daju film nazad, ima puč da organizujem na sred Terazija.
fotografija.415 vstan,
U grupi smo malo diskutovali o ruskoj kopiji Nikon-a, i Nikor-a. Evo malo detaljnijeg opisa kako to izgleda (preuzeto iz malih oglasa, beointernetskih) : ........ sledeŠe objektive za Nikon (AI) fotoaparate: * Kaleinar-3N 2.8/100 filter 52 mm ugra­ena zonen blenda * Mir-3N 2.0/35 filter 58 mm Oba su ukrajinske (bivÜe sovjetske) proizvodnje (Kijevska fabrika). Imaju tvrde plastiŔne kutije (providna plastika odozgo, bajonet odozdo, sliŔno odgovarajuŠim Nikonovim kutijama). Proizvedeni su 1992. godine i potpuno su novi. Na prstenu za blendu imaju izgravirana dva reda brojeva tako da se brojevi mogu videti kroz Aperture Direct Read-out Window na Nikon fotoaparatima (odgovara AI modelima, nema ×ljeb za vezivanje sa svetlomerom starih MI modela, kao Üto su stari modeli Nikona F2, Nikkormati, Nikon F i sliŔno). Odgovara modelima Nikon F2AS, FM, FE, FM2, FE2, FA, FG, FG20, EM, a rade i na svim Autofocus Nikonima (uz manuelno uoÜtravanje).
fotografija.416 peri,
trebam razviti 3-4 kolor filma i uraditi neke dodatne kopije. U Foto JADRAN na Terazijama sam platio 1.- din po slici (36 snimaka) + 10 din. razvijanje + nov film. Posto necu novi film, cuo sam da se slike mogu raditi i ispod dinara. Ima li neko neku preporuku, u vezi toga. Hvala. slobodan. HHKHHH Zaoboravio sam jos nesto. Prijatelj mi je dobio fotoaparata koji umesto filma koristi disk. U Loznici ne moze da nadje te diskove, a niko ih i ne razvija tamo. Mogu li se naci kod nas i kakav je odnos u ceni naspram obicnog kolor filma 36 snimaka, te da li se to cudo moze razviti u Beogradu. Thanks.
fotografija.417 kum.djole,
+>> trebam razviti 3-4 kolor filma i uraditi neke dodatne kopije. U Foto +>> JADRAN na Terazijama sam platio 1.- din po slici (36 snimaka) + 10 din. +>> razvijanje + nov film. Posto necu novi film, cuo sam da se slike mogu +>> raditi i ispod dinara. Ima li neko neku preporuku, u vezi toga. Hvala. Foto Boban u ulici Vojislava Ilića radi fotografije po 0.55 din, što je najverovatnije i najjeftinija usluga u gradu (iako je daleko od najkvalitetnije). Nije međutim ni Foto Jadran na nekadašnjem renomeu.. Ukoliko se budeš odlučio na izradu kod "Bobana" najbolje je da filmove prvo razviješ u Jadranu, koji iole razvija po naznačenom procesu.. Postoje izvesni tezgaroši koji preuzimaju negativ i ručno rade fotografije po ceni od 0.70 din.. Kolega MNikolić će, nadam se, ako bude zadovoljan rezultatima rada radnjice Foto Urošević, objaviti i adresu iste.. :)
fotografija.418 bjevdjic,
(POLITIKA, petak 14. april) FOTOGRAFIJE KOJE SU OBELEčILE 1994. ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ U domu Studentski grad na Novom Beogradu u toku je izložba fotografije "Oni su obeležili 1994", koju je organizovao foto kino klub "Novi Beograd" i koja predstavlja izbor radova nagrađenih na domaćim izložbama, te izlaganih i nagrađivanih na međunarodnim izložbama. Autori ovog kluba imaju u prošloj godini 73 fotografije nagrađene na izložbama kod nas i 36 fotografija na međunarodnim izložbama od kojih je pet nagrađeno. Na ovoj izložbi su predstavljene 63 fotografije 24 autora, a biće otvorena do 20. aprila. K. R.
fotografija.419 kum.djole,
Foto klub "Šumice" 13.04.1995 ------------------------------------------------------------------------- Predavanje "TURISTIžKA FOTOGRAFIJA" Branislav Strugar Bila je, pre svega, izuzetna čast i prilika saslušati jednog pravog majstora ovog posla koji me je za razliku od prošlonedeljnih elektro - revolucionarnih naprava zaista impresionirao, što izlaganjem, što rečima neobjašnjivim fotografskim umećem. Ono što sam sa predavanja o turističkoj fotografiji poneo nisu bile samo vredno i hitro ispisivane beleške, već i utisak da je naš predavač i domaćin nešto više od samog fotografa, stručnjaka, znalca, umetnika. Ako bismo rekli da Dragan Tanasijević izgleda kao taksista, Aleksandar Dolgij kao doktor nauka, Miša Trninić kao drvoseča, onda bi Branislav Strugar sigurno bio veseli sladoledžija koji sa svojom putujućom poslastičarnicom obilazi ceo svet i u potpunosti mu se predaje uživajući u blagodetima prirode. Posetioci njegove skorašnje izložbe "Lepota zemlje" koja je po slobodnoj proceni u stvari i deo realizacije turističke fotografije, u to su se i sami mogli uveriti. Baveći se turističkom fotografijom, Branislav Strugar se neretko ponaša i kao sam turista - marljivo fotografišući krajolike i panorame ma gde boravio. Kako sam kaže, njegovo fotografisanje uglavnom deluje neobavezno - gotovo da se nije desilo da bilo letovanje ili zimovanje sa porodicom protekne bez obaveznog fotografisanja predela i traganja za nesvakidašnjim. Ono što ga definitivno svrstava ispred svih profesionalaca koji se bave snimanjem u turističke svrhe je izuzetna pedantnost u vođenju svog fonda slajdova - Branislav Strugar spremno izlazi u susret naručiocu, kao fotograf i kao realizator ispred svog studija. Kompletna profesionalna usluga na natprosečnom nivou. O samoj potrebi da se kroz turističke publikacije prikažu one najosnovnije karakteristike nekog mesta, predela ili kulturno - istorijskog objekta ne treba posebno govoriti. Plakati, prospekti, kalendari, monografije manastira, knjige i vodiči umnogome potpomažu razvoj i napredak našeg turizma te u komercijalnom smislu predstavljaju veoma važan aspekt samog turističkog privređivanja. Da bi međutim, neki proizvod delovao što ubedljivije i privukao što više ljudi, on mora da zadovoljava osnovna načela same realizacije i postprodukcije. Zadržaću se na onome što je Branislav Strugar istakao kao najvažnije - kvalitetno i pravilno snimanje. Branislav Strugar po svemu sudeći ne robuje novosavremenim fotografskim napravama koje samo što ne počnu da kuvaju kafu, peglaju, čuvaju decu.. žekajući dan kada će neistomišljenici zaluđeni elektronikom pozdraviti samohodajućeg Nikona koji sam ide po svetu i fotografiše (a fotograf ga samo pošalje), saslušali smo kojom opremom i materijalima raspolaže i radi Branislav Strugar baveći se konkretno turističkom fotografijom. Pre svega, lajka format - kao daleko pristupačniji, brži i prilagođeniji efikasnom terenskom fotografisanju, Leicaflex sa spot merenjem svetla i nekoliko objektiva, od širokougaonih do teleobjektiva žižne daljine od 90 i 210mm. Za statične aktove, planirane postere ekstremnih veličina najidealniji je 6x6 kroz neprevaziđeni Hasselblad i 40, 80 i 250mm objektive. Od filmova koje najčešće koristi Strugar je naveo samo dva - Kodak i Fuji, iz prostog razloga što oba daju izvrsne rezultate, a opet različite sa specifičnom primenom u praksi. Dok Kodak daje hladne boje odgovarajuće fotografisanju snežnog pokrivača, vejavice, kiše ili nečeg sličnog, Fuji daje dosta toplije tonove primerene snimanju šume, buđenja prirode, snimanju u senci itd. Motivi koje Branislav Strugar traži u turističkoj fotografiji moraju biti taman toliko jednostavni a opet ne prazni, neuobičajeni ali ne i nesvakidašnji. Fotograf, uslovno rečeno, posmatra okom turiste, beleži ono najupečatljivije i trudi se da na sve moguće načine izbegne negativne utiske terena koji snima, jer onda teško da će išta biti i od rezultata i od samog turizma. Sve se to postiže pravilnim odabiranjem vremena, mesta, doba dana, ugla snimanja i drugih relativnih uslova koji se gotovo sami nameću u radu. Treba se svakako truditi da ono što snimamo turisti bude dopadljivo ali ne i suviše poznato. Kada biramo ugao snimanja, očekujmo da najubedljiviji rezultat postignemo sa mesta na kome se turista verovatno neće naći da bi to video svojim očima, pa mu se upravo iz tog razloga čitav prikaz posebno svidi. To može biti neki strmi planinski vrh na koji se turista ipak nikad ne bi popeo (dok je fotografu dobar snimak preči od sopstvenog života :)) ali bi u pogledu s njega itekako uživao. Posebni efekti postižu se snimanjem iz vazduha, gde je najizraženija bogata panorama - uz mnogo veštine i malo sreće moguće je ukomponovati više detalja u samu sliku kako bi doživljaj turiste bio što potpuniji. Snimanje iz vazduha sa sobom podrazumeva i mnogo problema (osim što ponekad podrazumeva visok pritisak i aritmiju..). Samo snimanje je prilično dugotrajan proces jer fotograf, ma koliko se trudio da ostvari sve uslove za dobar rezultat nema kontrolu koju bi imao fotografišući na zemlji - udari vazdušnih struja, osvetljenost predela (koja iz vazduha daleko više varira) zbog koje su najčešće moguće greške krajnje i ključne, promena položaja letelice, premeravanje svetla iz svih uglova.. sve to podrazumeva izrazitu opreznost i istrajnost u radu kako bi dobijena fotografija delovala što impresivnije i prirodnije. Olakšica bi u svakom slučaju mogla biti, pre svega, poznavanje terena i stvaranje vizije, iako je ona ponekad dijametralno suprotna od one koja nas na nebu zaista očekuje. Ono što je za svakog fotografa važno je da ne komplikuje svoj snimak i da ga pre fotografisanja dobro osmisli. Biranjem željenog vremena, ugla, opreme, materijala.. postižu se raznoliki efekti koje ne bi bilo loše snimiti u više izdanja i kasnije se za jedan od njih i opredeliti. Kao generalni savet Branislava Strugara može da posluži i primer fotografisanja istog akta nekoliko puta pri različitim vremenskim uslovima i eventualno različitim uglom snimanja. Kao rezultat dobijamo nekoliko istih, ali taman toliko različitih aktova da bi se samostalno upustili u maštanje s ciljem da prodremo u misao i raspoloženje fotografa prilikom osmišljavanja kompozicije. Dobra turistička fotografija iziskuje i dobrog realizatora - štampariju koja neće umanjiti postignutu vrednost; naručioca kod koga se neće javiti neodlučnost i težnja za sukobljavanjem estetskih osećaja; i potom, samog fotografa koji će svoj rad usmeriti u onom pravcu koji uvek može biti dovoljno profitabilan i u materijalnom i u duhovnom smislu. Kvalitetnim i predanim radom u oblasti turističke fotografije može se mnogo postići - počev od amaterskog snimanja za sopstvenu kolekciju, do budućeg finalnog izazova koji znači potvrđivanje velikog imena i dela. Branislav Strugar objasnio je turističku fotografiju na najlepši mogući način - pričajući o svojim iskustvima, doživljajima, zakonitostima koje u ovom poslu vladaju. Pažljivo ga slušajući, stekli smo utisak da Branislav Strugar odavno više nije medij koji ljudima prenosi daljinu novih vidika, već svemoćni livac prozora kroz koji posmatramo ovaj predivan svet. Đorđe Karan