EXTRA.7

12 Oct 1994 - 19 Apr 1995

Topics

  1. automobili (261)
  2. avioni (185)
  3. hi.fi (186)
  4. tv (189)
  5. biznis (301)
  6. sf (278)
  7. zvezde (149)
  8. misterije (441)
  9. sport (878)
  10. etf (56)
  11. mg (18)
  12. yucca (425)
  13. cadua (78)
  14. razno (1071)
  15. oruzje (65)
  16. fotografija (419)

Messages - zvezde

zvezde.1 jerry,
..conf reply 7.150 } Da, sramota, ti si jedini covek koji ima veze tamo i nisi ih potegao } da se ponovo druzimo u prirodi. O;) Nisu vredele ni danicine molbe u } grupi. ;) Zato problem iznosim pred sud javnosti, pa ti vidi sta ces. Izvinjavam se svima koji su ocekivali od mene novu organizaciju ali u Petnicu se nije moglo ici u terminima tokom leta i odmah posle posto je tamo bila takva guzva da su spavali jedni preko drugih. Za sada, bojim se da cemo do sledece prilike malo da se strpimo. Zao mi je sto novi izlet nije mogao biti organizovan ali ne pijte caj od nane. (Ne ocajavajte.) Bice toga jos. Sad ce zima tako da za neki rad nece biti prilike ali razmisljam nesto o planinarenju ili Sezam Ski izletu? A ako je vedro, mozemo i da bacimo neki pogled na gore? J.
zvezde.2 ilazarevic,
> zima tako da za neki rad nece biti prilike ali razmisljam nesto > o planinarenju ili Sezam Ski izletu? A ako je vedro, mozemo i da > bacimo neki pogled na gore? Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, kako i s kim da idem. Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je još neko slične namere? Ako jeste, mož' i grupu da napravimo, da se izdogovaramo.
zvezde.3 vstan,
> Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je jos neko slicne = > namere? Ako jeste, moz' i grupu da napravimo, da se izdogovaramo. Valjda NA Rtanj ? Bio bih raspolozen za tako nesto, samo se bojim da sada nije sezona. Vrh mu i u bolje doba godine zna biti u oblacnom sloju a sada je to verovatno skoro svakodnevan slucaj. Mozda na prolece, ali da se dotle ne zaboravi ?
zvezde.4 vitez.koja,
#=>> zima tako da za neki rad nece biti prilike ali #=>> razmisljam nesto o planinarenju ili Sezam Ski izletu? A #=>> ako je vedro, mozemo i da bacimo neki pogled na gore? #=> #=> Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, #=> kako i s kim da idem. #=> #=> Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je još neko #=> slične namere? Ako jeste, mož' i grupu da napravimo, da #=> se izdogovaramo. Pa da pravimo grupu... ps. Imaš ideju da ideš u Rtanj ? :)))) Slobodno zaboravi. U Rtanj se poslednje dve godine upada samo sa jaaakom vezom. A to mesto nije kao što je nekad bilo. Koliko pre dve godine... vatra, vino, gitare, društvo... prošle godine sve go dizelaš ;X Dizelaša je, naravno, bio pun Kopaonik, ali njihovo prisustvo na takvom mestu kao što je Rtanj me mnogo potreslo :( Između ostalog, prošle godine piće u Rtnju po prvi put nije bilo džab-džabe... Na žalost, izgleda da to mesto skreće u žešću komercijalu :(((
zvezde.5 dcolak,
│ Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, kako i s kim da idem. │ Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je još neko slične namere? Ako │ jeste, mož' i grupu da napravimo, da se izdogovaramo. Ja sam isplanirao RED STAR (SREBRNAC) KOP. To je hotel na ubedljivo najboljem mestu na Kop-u. Odatle se može stići na bilo koju stazu i to na skijama. Da pomenem i to da se ujutro može napraviti gomila žica, pre nego ljudi izađu na staze... RED STAR: Već nas je gomila :) Nego, problem je žensko društvo. Još nisam sreo ribu koja skija :) Sledge DAMMIR!
zvezde.6 dcolak,
│ Pa da pravimo grupu... │ │ ps. Imaš ideju da ideš u Rtanj ? :)))) Slobodno zaboravi. U Rtanj │ se poslednje dve godine upada samo sa jaaakom vezom. Neka se pravi grupa! :) Srebrnac, here we come! :) Sledge DAMMIR!
zvezde.7 vstan,
> Valjda NA Rtanj ? Ja mislio na planinarenje, a ovde je izgleda rec o skijanju ;)
zvezde.8 uobradovic,
ĆĆĆ Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, kako i s ĆĆĆ kim da idem. ĆĆĆ Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je još neko slične ĆĆĆ namere? Ako jeste, mož' i grupu da napravimo, da se ĆĆĆ izdogovaramo. Svi planiraju.Samo pitanje je GDE ?
zvezde.9 dcolak,
│ Pa da pravimo grupu... │ │ ps. Imaš ideju da ideš u Rtanj ? :)))) Slobodno zaboravi. U Rtanj │ se poslednje dve godine upada samo sa jaaakom vezom. Neka se pravi grupa! :) Srebrnac, here we come! :) Sledge DAMMIR!
zvezde.10 dcolak,
│ Svi planiraju.Samo pitanje je GDE ? KOP, naravno. Nema se para za Austriju. Sledge DAMMIR!
zvezde.11 vitez.koja,
#=> Ja sam isplanirao RED STAR (SREBRNAC) KOP. To je hotel #=> na ubedljivo najboljem mestu na Kop-u. Odatle se može #=> stići na bilo koju stazu i to na skijama. Kakav argument (!!) ;)) Iz bilo kog hotela na Kopaoniku (ne računajući nesrećno Bačište) može da se stigne na bilo koju stazu - i to na skijama. Srebrnac je na ubedljivo najgorem mestu, ako ne računamo one vesele hotele u podnožju (Brzeće). Kod svake jače mećave prekida se veza Jaram-Karaman i ostaješ zaglavljen sa dve Gobelje sumnjivog kvaliteta. Ako hoćeš da izađeš u centar možeš da pešačiš sat vremena, ili da ideš autobusom koji ima red vožnje kao firma Krstić ;) i tako dalje. *Pravo mesto* na Kopaoniku je Rtanj. Na petnaest minuta od centra, a ipak prilično izolovan; atmosfera uglavnom fenomenalna, mada prošla godina ... :(( Na stazu izađeš tako što ispred odmarališta staviš skije na sneg, staneš na njih, odgurneš se... stigao si :) Zaista, Rtnju se ništa ne može zameriti. Ali je zato smestiti se tamo jaaako teško. #=> Nego, problem je žensko društvo. Još nisam sreo ribu #=> koja skija :) Bogami, ja prošle godine u Rtnju sretoh jednu veoma slatku novosađanku...
zvezde.12 uobradovic,
ĆĆĆ Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, kako i s ĆĆĆ kim da idem. ĆĆĆ Elem, imam ideju da idem u Rtanj. Da li je još neko slične ĆĆĆ namere? Ako jeste, mož' i grupu da napravimo, da se ĆĆĆ izdogovaramo. Svi planiraju.Samo pitanje je GDE ?
zvezde.13 inferno,
Ů│ ˙ Kakav argument (!!) ;)) Iz bilo kog hotela na Kopaoniku (ne Ů│ ˙ računajući nesrećno Bačište) može da se stigne na bilo koju stazu Ů│ ˙ - i to na skijama. Well, ne može baš iz bilo kog, ali skoro ;). Na primer, "Putnik"... Mora "malo" da pešačiš do Centra, zar ne (osim ako voliš bejbi-liftove)? ;) Nego, nešto se ne sećam mape kopaoničkih staza... Kako stići od Centra do Marinih voda na skijama? Popnem se na vrh. Levo je Suvo rudište desno Krčmar,pa "konzerva"...?? Ů│ ˙ *Pravo mesto* na Kopaoniku je Rtanj. Na petnaest minuta od Ů│ ˙ centra, a ipak prilično izolovan; atmosfera uglavnom fenomenalna, Ů│ ˙ mada prošla godina ... :(( Well, ja nisam tamo mnogo boravio. Uglavnom mi se atmosfera ne sviđa... Gomila ljudi koji jedu, piju itd. itd... Jedino su krofne dobre! ;) Ů│ ˙ Na stazu izađeš tako što ispred odmarališta staviš skije na Ů│ ˙ sneg, staneš na njih, odgurneš se... stigao si :) Nije sve tako idealno. Na stazu se stvarno tako izlazi, ali nisi rekao da kad siđeš na Mali Karaman da te tu obavezno dočeka red gde čekaš oko sat vremena, a ako imaš sreće pola sata. 12 godina, svake zime idem na Kopaonik i nikad na Malom Karamanu nisam čekao manje od pola sata, a neretko i sat... :((
zvezde.14 uobradovic,
#:)=>> KOP, naravno. Nema se para za Austriju. Šteta.Ali ipak imamo Kop.On je najbolji i za skijanje i za zaje*avanje.
zvezde.15 knight,
=> Skijanje, skijanje... Ja sam počeo da planiram kuda, kako i s kim da idem. Ja idem u Pamporovo (20km od Plovdiva). Usput obavezna nabavka hardvera u Sofiji :). 10 dana u hotelu B kategorije, biće oko 200 DEM. Idu 4 momka (22-28g) i dve devojke (17 :) i 24); dva automobila (jedan je krš - stari Ford Taunus ;), drugi je Koral 65). Vreme: zimski odmori. Ima još dva mesta, ko je zainteresovan može da ostavi mail ali što pre jer mi za par dana ističe pretplata :(.
zvezde.16 mitcho,
> 12 godina, svake zime idem na Kopaonik i nikad na > Malom Karamanu nisam čekao manje od pola sata, a neretko i > sat... :(( Ako je do skijanja, zašto ne dođete u Kolašin ili na čabljak? Jes' da nema mnogo staza (na čabljaku ima ali obično ne rade) ali ono što ima je sasvim pristojno. Dugačke su i vozi žičara a ne liftovi (mada ima i toga ko voli). A čeka se oko pola sekunde. Dobro sad, vikendom i praznicima, kada dođu ljudi na jedan dan, čeka se i pun minut. Ali ne više od toga. Jedino nije neki lud provod uveče. Ima kafića, restorana i manjih diskoteka, ali ništa spektakularno. Međutim, što se skijanja tiče, sasvim je dobro. I mnogo jeftinije nego na Kopaoniku, npr.
zvezde.17 severian,
> Šteta.Ali ipak imamo Kop.On je najbolji > i za skijanje i za zaje*avanje. ********** E, ovo je čista besmislica! Što se skijanja tiče Kop nije ni do kolena Brezovici (mnooogo bolje staze & čekanje na žicu, u najvećem špicu, 4-5 min.).
zvezde.18 stigor,
Pratim ovu diskusiju i nešto se pitam, odkad zvezde (tema) imaju veze sa skijanjem? ;) Nemo samo da kažete da je to rana budistička filozofija koja hvata korene i kod nas ... ;) Vidim da moderator ovde ne zalazi, a vi rešili da iskoristite tu pogodnost ... :)
zvezde.19 ilazarevic,
> Pa da pravimo grupu... Grupa je otvorena, zainteresovani neka se jave (ti si ubačen :) Ako je za Rtanj zaista takva frka, stvarno ne znam šta da se radi... Bolje da nastavimo u grupi, da ne gušimo ovde :)
zvezde.20 dcolak,
│ Kakav argument (!!) ;)) Iz bilo kog hotela na Kopaoniku (ne │ računajući nesrećno Bačište) može da se stigne na bilo koju stazu │ - i to na skijama. Loše sam se odrazio. Elem, može da se "VRATI" na skijama :) Dakle ništa pešačenje. Podatak o zavejavanju ne stoji. Kada je nešto zavejano onda je sve zavejano i skijanje i ne vredi puno. ;) No, to znaš i sam ;) │ Bogami, ja prošle godine u Rtnju sretoh jednu veoma slatku │ novosađanku... To ti i pričam, JEDNU! WOW! :)) Now, Rtanj is in game! :) Sledge DAMMIR!
zvezde.21 dcolak,
│ Šteta.Ali ipak imamo Kop.On je najbolji │ i za skijanje i za zaje*avanje. Drugo i ne postoji :( Sledge DAMMIR!
zvezde.22 uobradovic,
::> E, ovo je čista besmislica! Što se skijanja tiče Kop nije ::> ni do kolena Brezovici (mnooogo bolje staze & čekanje na ::> žicu, u najvećem špicu, 4-5 min.). U pravu si.Znam da nije najbolji,ali je dobar.Bar za mene. Uroš
zvezde.23 vitez.koja,
#=> Nego, nešto se ne sećam mape kopaoničkih staza... #=> Kako stići od Centra do Marinih voda na skijama? #=> Popnem se na vrh. Levo je Suvo rudište desno Krčmar,pa #=> "konzerva"...?? Tri načina: 1. Sa vrha se spuštaš direktno na Mali Karaman (Pajino preslo, skretanje desno, ...). Tako zaobilaziš Karaman Greben. 2. Sa vrha se spuštaš na Karaman Greben. Sa vrha ideš strogo desno... izlaziš na pola staze Malog Karamana, presečeš je i izlaziš na onu veznu stazu do Marinih voda. Na ovaj način zaobilaziš Mali Karaman. 3. Sedneš na ski-bus ;) #=> Well, ja nisam tamo mnogo boravio. Uglavnom mi se #=> atmosfera ne sviđa... Gomila ljudi koji jedu, piju #=> itd. itd... Ne znam, _ni jednom_ nisam bio u Rtnju od 10 ujutru do 5 popodne... mada sam čuo da se matorci ožderavaju... Ja sam, međutim, govorio o (kasnim) večernjim satima.
zvezde.24 vitez.koja,
#=> Loše sam se odrazio. Elem, može da se "VRATI" na skijama Nema razlike... žini mi se, zapravo, da u *sve* hotele možeš da se vratiš na skijama. (Može čak i u vojno odmaralište, kroz šumu;). Evo, da predložim kompromis ;) Nedelja u Srebrncu - nedelja u Rtnju ? ;)
zvezde.25 dcolak,
│ Evo, da predložim kompromis ;) Nedelja u Srebrncu - nedelja u │ Rtnju ? ;) Može i ćale milioner, komada jedan (1). Sledge DAMMIR!
zvezde.26 vvelisavljev,
> Well, ne može baš iz bilo kog, ali skoro ;). Na > primer, "Putnik"... Mora "malo" da pešačiš do Centra, > zar ne (osim ako voliš bejbi-liftove)? ;) Bio ja tamo i nema više od 15 min. pešaka ali nigde nisam primetio baby-lift.
zvezde.27 kriss,
Da li neko planira da se skoro prošeta do Narodne opsrvatorije na jedan star looking bez roštilja? :)
zvezde.28 pedjak,
> Da li neko planira da se skoro prošeta do Narodne opsrvatorije na > jedan star looking bez roštilja? :) Računaj na mene :)
zvezde.29 ilazarevic,
> Da li neko planira da se skoro prošeta do Narodne opsrvatorije na > jedan star looking bez roštilja? :) Ja :) Kratko i jasno, samo da utanačimo datum i vreme.
zvezde.30 kriss,
˙˙ Ja :) Kratko i jasno, samo da utanačimo datum i vreme. OK, evo da utvrdimo odmah: subota, 7 sati, na samom ulazu u Kalemegdan iz Knez Mihajlove. One koji kasne ne čekamo, nek se prošetaju sami do opservatorije i nek nas potraže. To je krajnji plan (jer nemamo vremena za diskusiju :( ), ali ne bi bilo loše da u subotu pred put pogledate na sezamu da li nije došlo do nekih izmena. Ja ću ujutru u svakom slučaju ostaviti poruku da li idemo ili ne (recimo zbog lošeg vremena).
zvezde.31 ilazarevic,
> subota, 7 sati, na samom ulazu u Kalemegdan iz Knez Mihajlove. One > koji kasne ne čekamo, nek se prošetaju sami do opservatorije i nek nas > potraže. Dolazim.
zvezde.32 uobradovic,
::>> Da li neko planira da se skoro prošeta do Narodne ::>> opsrvatorije na jedan star looking bez roštilja? :) Hoću i ja.Kada ?
zvezde.33 ilazarevic,
> Hoću i ja.Kada ? Sutra u 19.00, na ulazu na Kališ iz Knez-Mihajlove, ako nas vreme posluži.
zvezde.34 uobradovic,
::> subota, 7 sati, na samom ulazu u Kalemegdan iz Knez ::> Mihajlove. One koji kasne ne čekamo, nek se prošetaju sami do ::> opservatorije i nek nas potraže. Može li neko da mi kaže koliko vi godina imate u proseku. Pitanje je malo glupo ali mi treba da znam da li da idem ili ne.Ako ste 3 i više godina stariji od mene onda mi je glupo da idem.Voleo bih da ima neki moj vršnjak. Uroš P.S. Imam 15 godina
zvezde.35 kriss,
˙˙ subota, 7 sati, na samom ulazu u Kalemegdan iz Knez Mihajlove. ˙˙ One koji kasne ne čekamo, nek se prošetaju sami do ˙˙ opservatorije i nek nas potraže. Ovo ostaje, nadam se da će se vedro vreme zadržati do uveče. Vidimo se!
zvezde.36 ilazarevic,
> P.S. Imam 15 godina 18,5 godina. Ne vidim zašto je starost neka prepreka :)
zvezde.37 uobradovic,
::> 18,5 godina. Ne vidim zašto je starost neka prepreka :) Nije starost neka prepreka,šta što više može više da se nauči od starijih,ali mi je bilo glup da dolazim,a vi ... .... oženjeni.Šta ja tu sa vama da radim .... Uroš
zvezde.38 kriss,
˙˙ .... oženjeni.Šta ja tu sa vama da radim .... Daćemo ti naše 'žene' da se malo odmorimo, a mi odosmo da gledamo zvezde. ;))
zvezde.39 ilazarevic,
> Daćemo ti naše 'žene' da se malo odmorimo, a mi odosmo da gledamo > zvezde. ;)) U vezi subote - ko nije bio, mnogo je propustio, iako je vreme bilo očajno :)
zvezde.40 uobradovic,
::> U vezi subote - ko nije bio, mnogo je propustio, iako je ::> vreme bilo očajno :) Sad da li sam mnogo propustio ili ne,saznaće se.Bio sam tamo ali ne sa vama(pošto vas nisam našao).Gledao sam Saturn(jedva) i još neke zvezde(nemogu da se setim kako se zovu). A taj ko nije bio,zašto je mnogo propustio.Vreme je bilo očajno. Recite WHY. Uroš
zvezde.41 ilazarevic,
> A taj ko nije bio,zašto je mnogo propustio.Vreme je bilo očajno. > Recite WHY. Ma, nije vezano za astronomiju :)) Slušali smo zanimljive lovačko-glumačke priče sa fiktivnog snimanja filma, i bilo je uzbudljivo...
zvezde.42 szeman,
Hmm... ni jedne poruke već nedelju dana... Pa, da razdrmam malo... Elem, postavlja se ovakvo hipotetično pitanje: pošto svi znamo da se nalazimo u inercionom sistemu referencije i da su inercione sile linearno rastuće i u funkciji brzine i mase, dolazi do problema pri samom početku u dostizanju max. brzine hipotetičkog svemirskog broda sa LJUDSKOM posadom. Dakle, problem se svodi na obuzdavanju inercionih sila, pri čemu je omogućena egzistencija živim oranizmima unutar broda. Predpostavimo da se hip. sv. letelica nalazi "ukotvljena" na nekoj svemirskoj stanici, pri čemu zanemarujemo postojanje (minimalnog) uticaja Zemljine teže. Takodje, predpostavka je da dotična sv. let. razvija max. brzinu od 50.000 km/s (što je približna brzina svih tela koja putuju kosmosom). Kritična je početna brzina, odnosno ubrzanje, kojim bi se za relativno prihvatljiv vremenski period, postigla data max. brzina, recimo max. ubrzanjem od 1.000 km/s i efektivnog postizanja max. brzine za nekih 50 s. Problem je što ljudski organizam ne bi mogao da izdrži toliko ubrzanje usled prisustva veoma jakih inercionih sila, pa bi i sama činjenica o postojanju sv. letelica, koje dostižu tolike brzine, bila beskorisna za iole ozbiljniju primenu pri istraživanju kosmosa. Zanimaju me vaše reakcije na ovo... Pozdrav, Saša
zvezde.43 toca,
Đbrzina, odnosno ubrzanje, kojim bi se za relativno prihvatljiv vremenski Đperiod, postigla data max. brzina, recimo max. ubrzanjem od 1.000 km/s i Đefektivnog postizanja max. brzine za nekih 50 s. Problem je što ljudski Đorganizam ne bi mogao da izdrži toliko ubrzanje usled prisustva veoma jakih Đinercionih sila, pa bi i sama činjenica Zašto ljudski organizam ne bi izdržao toliko ubrzanje? Pozdrav, Toca
zvezde.44 kriss,
˙˙ Zašto ljudski organizam ne bi izdržao toliko ubrzanje? Zato što bi iz profila bio tanak kao flis papir (ako bi gledao u pravcu ubrzanja).
zvezde.45 dcolak,
│ Zašto ljudski organizam ne bi izdržao toliko ubrzanje? Zašto čovek ne preživi pad sa petog sprata? :) Sledge DAMMIR!
zvezde.46 szeman,
>> Đorganizam ne bi mogao da izdrži toliko ubrzanje usled prisustva >> veoma jakih >> Đinercionih sila, pa bi i sama činjenica >> >> Zašto ljudski organizam ne bi izdržao toliko ubrzanje? Vidiš, ukoliko čovek nije "pričvršćen" pri naglom ubrzanju bi se "zakucao" o zid broda (zakon inercije kaže da "svako telo u inercionom sistemu referencije, teži da zadrži prvobitan položaj"), pa se taj slučaj u startu odbacuje. Dakle ukoliko je "privezan" za stolicu, pri tako naglom ubrzanju bi sila inercije izazvala užasno veliki pritisak na organizam koji to ne bi mogao da izdrži, pa bi samim tim došlo do pucanja krvnih sudova, odnosno sabijanja svih mekih delova organizma, a samim tim bi trenutno nastupila smrt. Ako nisam u pravi - ispravite me.
zvezde.47 inferno,
Ů│ ˙ ˙˙ Zašto ljudski organizam ne bi izdržao toliko ubrzanje? Ů│ ˙ Ů│ ˙ Zato što bi iz profila bio tanak kao flis papir (ako bi gledao u Ů│ ˙ pravcu ubrzanja). Novi recept za mršavljenje? (Biomed 2000) ;))
zvezde.48 ognjen,
)-> Zasto covek ne prezivi pad sa petog sprata? :) Zato sto zvekne o trotoar i pukne k'o bas, a kad si vezan za stolicu i kad ubrzanje (ne, ne brzina) postepeno raste, ne bi trebalo da bude problema. Bar tako mali ogi zamislja fiziku. :)
zvezde.49 szeman,
>> Ako nisam u pravi - ispravite me. Dobro, pošto smo došli do iste konstatcije, da nastavim dalje. :) U serijalu "Star Trek - Deep Space Nine" u prvoj epizodi EMISAR, da bi pomerili svemirsku stanicu u veoma kratkom vremenskom periodu: morali su da oko stanice naprave niskonaponsko polje, kojom su SAMANJILI INERCIONU MASU (što je bitno za naš primer) i time neuporedivo brže stigli do tunela, itd., ostalo je nebitno. Dakle, "stavljanjem", kako jedan moj kolega kaže: "materije unutar antimaterije", postiže se da se napravi neka vrsta neinercionog sistema referencije unutar inercionog sistema referencije. Rešavanje ovog problema je od fundamentalnog značaja za ostvarenje sna o "putovanju čoveka ka zvezdama" i mogli bi malo više da razmotrimo ovo pitanje, naravno, ko je raspoložen.
zvezde.50 kriss,
Stigle su efemeride za 1995. Evo za sad samo za januar, pa kad skupim malo vremena idu i ostali meseci. A taman i da nabudžimo brojač, da ne gase temu. ;) Januar d h m 01 02 00 Merkur u konjukciji sa Neptunom 3S 02 07 40 Neptun u konjukciji sa Mesecom 4N 02 08 27 Merkur u konjukciji sa Mesecom 7N 02 12 59 Uran u konjukciji sa Mesecom 5N 04 01 00 Mars u zastoju po rektascenziji 04 01 00 Merkur u konjukciji sa Uranom 2S 05 17 25 Saturn u konjukciji sa Mesecom 7N 13 12 00 Venera u najvećoj zapadnoj elongaciji 13 17 00 Neptun u konjukciji sa Suncem 14 09 00 Venera u konjukciji sa Jupiterom 3N 17 00 00 Uran u konjukciji sa Suncem 19 09 00 Merkur u najvećoj istočnoj elongaciji 19 19 16 Marc u konjukciji sa Mesecom 9S 25 12 00 Merkur u zastoju po rektascenziji 26 17 03 Jupiter u konjukciji sa Mesecom 2N 27 12 11 Venera u konjukciji sa Mesecom 0N 29 19 43 Neptun u konjukciji sa Mesecom 4N 30 02 08 Uran u konjukciji sa Mesecom 5N 31 13 16 Merkur u konjukciji sa Mesecom 2N
zvezde.51 feniks,
Ljubitelji astronomije imaju priliku da par sati pre izlaska sunca vide veneru negde na jugo-istoku kao izrazito sjajnu zvezdu. :) PS. Pekari su je sigurno primetili...
zvezde.52 floyd,
­-> stolicu i kad ubrzanje (ne, ne brzina) postepeno raste, ne bi ­-> trebalo da bude problema. Bar tako mali ogi zamislja fiziku. :) Mali Ogi bi trebalo da manje beži sa časova fizike :) . Hoće li ti nešto pomoći ako ti slon POSTEPENO staje na nogu? Tamo gde je ubrzanje, ima i (inercione) sile. Ništa ti ne znači ako se ubrzanje (i sila) postepeno povećava do neke dovoljno velike vrednosti, pošto će efekat na ljudski organizam biti isti - naprimer, sila od 1MN će spljeskati telo i ako deluje odmah u punoj vrednosti, i ako tu vrednost dostiže kroz neko vreme (nekoliko sati ili godina, svejedno, osim što će do deformisanja tela doći nešto kasnije).
zvezde.53 radosav,
>ostalo je nebitno. Dakle, "stavljanjem", kako jedan moj kolega kaže: >"materije unutar antimaterije", postiže se da se napravi neka vrsta >neinercionog sistema referencije unutar inercionog sistema referencije. Ovo bi bilo OK ako bi pretpostavili da antimaterija emituje antigravitaciju što je već diskutabilno. Prema današnjim teorijama gravitacija je u stvari zakrivljenje prostora koje se javlja u blizini supstance, što znači da i oko anti materije imamo gravitaciono polje pa ideja otpada :(. Ali nije sve izgubljeno! Dakle, u prirodi su primećeni slučajevi ubrzavanja tela bez efekta inercije. To se dešava kada objekat prođe pored planete na izvesnoj udaljenosti a kao rezultat manevra imamo veću brzinu tela (gravita- cioni zahvat). "Trik" je u tome da je svaka čestica tela podjednako zahvaćena gravitacionim poljem pa nema inercije. E, sad to je prirodna pojava, može li se to izvesti ljudskim inženjeringom? Ja mislim da može ali nemam ideju kako. Takva bi mašina mogla da izvodi najluđe manevre bez opterećenja za posadu. Ako ovo i nemože da se ostvari, nema veze. Velike brzine mogu da se ostvare i sa manjim ubrzanjima. Ako mašina ima ubrzanje od samo 9.81m/s^2 i održava ga duže vreme mogu se ostvariti impresivne brzine. To je i prednost "zvezda- nih jedrilica". Imaju jako malo ubrzanje ali konstantno na duži rok pa je rezultat prilično velika brzina.
zvezde.54 radosav,
>pošto će efekat na ljudski organizam biti isti - naprimer, sila od 1MN će >spljeskati telo i ako deluje odmah u punoj vrednosti, i ako tu vrednost >dostiže kroz neko vreme (nekoliko sati ili godina, svejedno, osim što će do >deformisanja tela doći nešto kasnije). Uopšte nisi u pravu. Ako imaš malo ubrzanje, na tebe deluju male sile. To malo ubrzanje na duži rok će dovesti do velikih brzina ali to nema veze sa silom. Za silu je važno samo ubrzanje koje je u tvom slučaju malo.
zvezde.55 uobradovic,
::> ostalo je nebitno. Dakle, "stavljanjem", kako jedan moj ::> kolega kaže: "materije unutar antimaterije", postiže se da se ::> napravi neka vrsta neinercionog sistema referencije unutar ::> inercionog sistema referencije. Rešavanje ovog problema je od ::> fundamentalnog značaja za ostvarenje sna o "putovanju čoveka ::> ka zvezdama" i mogli bi malo više da razmotrimo ovo pitanje, ::> naravno, ko je raspoložen. Ja sam za,ali me ova igra reči nešto mnogo zbunjuje,možda zato što neznam dovoljno fiziku ili,neznam drugi problem. Uroš
zvezde.56 uobradovic,
::> Stigle su efemeride za 1995. Evo za sad samo za januar, pa ::> kad skupim Šta su ti to EFEMERIDE ?
zvezde.57 supers,
>> Uopste nisi u pravu. Ako imas malo ubrzanje, na tebe deluju >> male sile. To malo ubrzanje na duzi rok ce dovesti do velikih >> brzina ali to nema veze sa silom. Za silu je vazno samo >> ubrzanje koje je u tvom slucaju malo. E, problem je u tome sto ce umereno ubrzanje pri poletanju, a takodje i pri sletanju svemirskog broda drasticno povecati duzinu putovanja.
zvezde.58 kriss,
˙˙ Šta su ti to EFEMERIDE ? Unapred izračunati položaji nebeskih tela (valjda nisam odvalio ;). Nego, imaš mnoge odgovore u starim temama - skini ih, nije mnogo za polako čitanje. :)
zvezde.59 floyd,
­-> Uopšte nisi u pravu. Ako imaš malo ubrzanje, na tebe deluju male ­-> sile. To malo ubrzanje na duži rok će dovesti do velikih brzina ­-> ali to nema veze sa Evo šta čovek tačno reče: (ognjen, poruka 7.48) ­-> stolicu i kad ubrzanje (ne, ne brzina) postepeno raste, ne bi Za slučaj malog KONSTANTNOG ubrzanja važi ovo što si ti rekao. Reč je bila o ubrzanju koje postepeno RASTE. Ako raste, jednog momenta će preći neku kritičnu vrednost i samim tim imaćeš dovoljno veliku inercijalnu silu koja će napraviti belaj... Jesmo li se sada razumeli?
zvezde.60 floyd,
­-> Ali nije sve izgubljeno! Dakle, u prirodi su primećeni slučajevi ­-> ubrzavanja tela bez efekta inercije. To se dešava kada objekat ­-> prođe pored planete na Ubrzanje bez sile inercije je suprotno drugom Njutnovom zakonu. Ako je F = m * a pri čemu je F=0, sledi da je a=0. Ako je a><0, a F=0 sledi da je m=0, što nema nikakav mehanički smisao...
zvezde.61 dveselinovic,
Kakav je ovdašnji stav na temu: a. tonskih kontrola - da ili ne, i zašto? b. grafičkih ikvolajzera - isto? c. parametričkih ikvolajzera - isto? Pozdrav, DVV
zvezde.62 kriss,
˙˙ Kakav je ovdašnji stav na temu: Meni je komlet izloženo nepoznato ( => stav: nema stava :) Ne bi bilo loše da napišeš par reči o nečem spomenutom (ako imaš volje/želje/vremena/entuzijazma itd.)
zvezde.63 vstan,
> Kakav je ovdasnji stav na temu: > > a. tonskih kontrola - da ili ne, i zasto? > b. grafickih ikvolajzera - isto? Kakav promasaj decenije :))))
zvezde.64 radosav,
>E, problem je u tome sto ce umereno ubrzanje pri poletanju, a takodje >i pri sletanju svemirskog broda drasticno povecati duzinu putovanja. Pa to je već relativna stvar. Ako uzmeš u obzir rastojanja godina dana puta više ili manje ne čini neki posao. A ako se ubrzanje održava dovoljno dugo i postignu relativističke brzine, putniku vreme više ne predstavlja problem.
zvezde.65 radosav,
> Za slučaj malog KONSTANTNOG ubrzanja važi ovo što si ti rekao. Reč >je bila o ubrzanju koje postepeno RASTE. Ako raste, jednog momenta će preći >neku kritičnu vrednost i samim tim imaćeš dovoljno veliku inercijalnu silu >koja će napraviti belaj... Jesmo li se sada razumeli? Jesmo, izvini. Nisam pratio kontekst a ona poruka sama za sebe je baš bila šašava.
zvezde.66 radosav,
> Ubrzanje bez sile inercije je suprotno drugom Njutnovom zakonu. > Ako je > F = m * a >pri čemu je F=0, sledi da je a=0. Ako je a><0, a F=0 sledi da je m=0, što >nema nikakav mehanički smisao... Znam ja za ovo, zato sam i bio iznenađen kad sam našao podatak da na sonde ne deluje inercija kada koriste "gravitacioni zahvat". Voleo bih kada bi neko objasnio ovo. Ili je podatak možda netačan? Ali ako je netačan, kako onda ona mala osetljiva mašinica (Voyager-i i Pioniri) sa svim onim izbačenim kukicama, senzorima i antenicama izdržava ubrzanje u bliscim prolascima i ostaje neoštećena? Ja verujem da je odgovor u tome da na svaku tačku sonde deluje podjednako ubrzanje, tako da mašina ne trpi nikakvo naprezanje. To bi značilo da na potencijalnog putnika takođe ne deluje nikakvo naprezanje, što znači da ako bi postojala mogućnost da se ostvari pogon koji bi koristio ovaj efekat mogao da ostvaruje bilo kakva ubrzanja bez ikakvih posledica.
zvezde.67 modesty,
> Kakav je ovdašnji stav na temu: > > a. tonskih kontrola - da ili ne, i zašto? > b. grafičkih ikvolajzera - isto? > c. parametričkih ikvolajzera - isto? Ostadoh i bez texta i bez stava! Još kad bi mi preveo gornji citat, možda bih i ukapirala kakve to veze ima sa zvezdama :)
zvezde.68 floyd,
­-> Znam ja za ovo, zato sam i bio iznenađen kad sam našao podatak da ­-> na sonde ne deluje inercija kada koriste "gravitacioni zahvat". Mora da deluje. Gde si našao taj podatak o nepostojanju inercionih sila? ­-> neoštećena? Ja verujem da je odgovor u tome da na svaku tačku ­-> sonde deluje podjednako ubrzanje, tako da mašina ne trpi nikakvo ­-> naprezanje. To bi značilo Evo ti jedan problemčić za razmišljanje: Homogeni štap ima podužnu masu m i dužinu l (ukupna masa je, dakle, M = m * l, m=const). Na štap deluje SAMO JEDNA sila F (F=const) i to tako da je normalna na pravac štapa i da je napadna tačka u težištu štapa. Kako izgleda momentni dijagram štapa (kako se menja moment savijanja duž štapa)?
zvezde.69 radosav,
>> Mora da deluje. Gde si našao taj podatak o nepostojanju inercionih >>sila? Eh, voleo bih da mogu da se setim. Veruj mi, tako ludu stvar nebi sam izmislio ;). > Evo ti jedan problemčić za razmišljanje: > Homogeni štap ima podužnu masu m i dužinu l (ukupna masa je, dakle, >M = m * l, m=const). Na štap deluje SAMO JEDNA sila F (F=const) i to tako >da je normalna na pravac štapa i da je napadna tačka u težištu štapa. Kako >izgleda momentni dijagram štapa (kako se menja moment savijanja duž štapa)? Dali si mislio na ovo: | | \/ -------------- ^ ^ --- --- /// U prevodu ;) : Greda sa pokretnim i nepokretnim osloncem opterećena silom. Ako je to to onda dijagram momenata izgleda ovako: -------- | --------------- | -------- Neverujem da si na to mislio jer nevidim kakve ovo veze ima sa tim. Molim pojasni. P.S. Statiku sam položio dosta davno ali još se sećam nekih stvari ;).
zvezde.70 dzakic,
> Ostadoh i bez texta i bez stava! Još kad bi mi preveo gornji > citat, možda bih i ukapirala kakve to veze ima sa zvezdama :) Ne znam kakve veze ima sa zvezdama ali mogu da pokušam da prevedem ikvolajzer - verovatno se misli na ekvilajzer. ;) Zanima me da li dvv kaže recimo ikvopotencijalna površina?
zvezde.71 floyd,
­-> U prevodu ;) : Greda sa pokretnim i nepokretnim osloncem ­-> opterećena silom. Ne, onda bih pomenuo i reakcije oslonaca. Na gredu deluje JEDNA JEDINA sila F, kao što je opisano. Dakle, greda ne stoji u mestu, već ubrzava konstantnim ubzanjem F/M. Nema gravitacionog polja, otpora sredine, reakcija oslonaca i ostalih SPOLJNIH sila. ­-> -------- ­-> đ ­-> --------------- ­-> đ ­-> -------- N * Za slučaj grede sa osloncima, ovo je dijagram TRANSVERZALNIH sila; momentni dijagram je trougao, čija su temena u osloncima i na mestu promene znaka transverzalnih sila (tačka N na slici gore). Da malo komplikujem stvar :) za slučaj slobodne grede: tačan odgovor je KVADRATNA PARABOLA (kriva drugog reda), koja ima ekstrem (maksimum, da budem baš precizan) u tački N. Treba li dokaz? ­-> Neverujem da si na to mislio jer nevidim kakve ovo veze ima sa ­-> tim. Molim pojasni. Hteo sam da pokažem da jednakost ubrzanja tačaka tela ne povlači za sobom nepostojanje naprezanja unutar tela...
zvezde.72 sfilip,
ej, što ste tolko zapeli o toj inerciji itd :) pa ako budemo stigli na taj teh nivo da nam daljina ne predstavlja problem nego izdržljivost tela, što bi uopšte bili u telu? ako tehnologija napreduje neće ti trebati telo, samo mozak, koj može valjda nekako da se zaštiti.... jebiga... :)
zvezde.73 kriss,
˙˙ Ako je to to onda dijagram momenata izgleda ovako: Ma jok, to je dijagram transferzalnih sila. ;) Dijagram momenata je: F ------------------------- ^ ^ / ^ / 0 ---------------------------- 0 \ / + \ / \ / \ / \ / \ / \/
zvezde.74 radosav,
>>­-> -------- >>­-> đ >>­-> --------------- >>­-> đ >>­-> -------- >> N * >> Za slučaj grede sa osloncima, ovo je dijagram TRANSVERZALNIH sila; >>momentni dijagram je trougao, čija su temena u osloncima i na mestu promene >>znaka transverzalnih sila (tačka N na slici gore). Da malo komplikujem >>stvar :) za slučaj slobodne grede: tačan odgovor je KVADRATNA PARABOLA >>(kriva drugog reda), koja ima ekstrem (maksimum, da budem baš precizan) u >>tački N. Treba li dokaz? Auh, izgleda da sam lupio debelu glupost. Ne treba mi nikakav dokaz, hvala, jedino mi preostaje da se pospem pepelom :(. Ali ipak, hvala, malo si me potsetio, zadnji put sam otvorio Rusova pre 6 godina, nadam se da mi se može oprostiti. Malo sam pao u depresiju, mislio sam da se još sećam nekih stvari. >> Ne, onda bih pomenuo i reakcije oslonaca. Na gredu deluje JEDNA >>JEDINA sila F, kao što je opisano. Dakle, greda ne stoji u mestu, već >>ubrzava konstantnim ubzanjem F/M. Nema gravitacionog polja, otpora sredine, >>reakcija oslonaca i ostalih SPOLJNIH sila. >> Hteo sam da pokažem da jednakost ubrzanja tačaka tela ne povlači za >>sobom nepostojanje naprezanja unutar tela... E, vidiš, problem je u tome što nemožeš da porediš tvoj slučaj i famozni gravitacioni zahvat. Kod tebe deluje JEDNA sila a u drugom slučaju je homogeno POLJE sila. A tu već ima velike razlike. Da bih ti objasnio na šta mislim ilustrovaću ti jednim primerom: Zamisli jednu kutiju na visini recimo H=10km. U kutiji je neki predmet ili, ako više voliš, čovek. Kutiju pustiš da pada bez početne brzine. Šta će se desiti sa predmetom u kutiji? Hoće li se predmet zalepiti za "plafon" kutije ili će "lebdeti" u odnosu na kutiju? Verujem da ćeš se složiti samnom da će lebdeti. E, sad, ako on lebdi, gde je tu inercija? I predmet i kutija kreću se pod ubrzanjem (9.81) ali nema inercije! Taj efekat se koristi u treninzima astronauta tako što puste avion da slobodno ponire. Kada deluje jedna sila kao kod tebe ili kao kod automobila ili rakete imamo inercijujer ta sila deluje samo na jednu tačku a reakcija se prenosi na ostale pa usled tog prenošenja imaš inerciju. U homogenom polju sila kao što je gravitaciono svaka tačka predmeta ima svoj vektor pa nema inercije. Bar ne onakve kakve mi mislimo da bi trebalo imati. To čak nema veze ni s tim dali je ubrzanje konstantno ili promenljivo. Onu kutiju možeš staviti i na H=10000km. Sila teže će biti manja pa i ubrzanje manje. Povećavaće se sa smanjenjem visine, ali predmet će lebdeti svo vreme. Ovo ne važi samo za gravitaciono polje. Istu stvar bi imali u bilo kom polju sila pod uslovom da sila podjednako deluje i na kutiju i na predmet unutra. Ako bi stavio metalnu kutiju u magnetno polje i plastičnu lopticu u kutiju, inerciju bi svakako imao iz razumljivih razloga. žemu sva ova priča? Hteo sam samo da kažem da je POD IZVESNIM USLOVIMA moguće da telo ubrzava a da nemaš inerciju. Znam ja da će biti teško, možda i nemoguće napraviti mašinu koja bi koristila gore navedeno ali efekat je u prirodi primećen, pa nada postoji.
zvezde.75 supers,
>> izdrzljivost tela, sto bi uopste bili u telu? ako tehnologija >> napreduje nece ti trebati telo, samo mozak, koj moze valjda >> nekako da se zastiti.... jebiga... I mozak je telo. I njega mozemo ocas posla pretvoriti u palacinku.
zvezde.76 sfilip,
> >> izdrzljivost tela, sto bi uopste bili u telu? ako tehnologija > >> napreduje nece ti trebati telo, samo mozak, koj moze valjda > >> nekako da se zastiti.... jebiga... > > I mozak je telo. I njega mozemo ocas posla pretvoriti u palacinku. ma nemoj :) ali ne govorim o tome, recimo da se nađe način prebacivanja pamćenja u električno kolo pa ti više mozak ne treba? ps: meni ne treba ni ovako ;)
zvezde.77 floyd,
­-> E, vidiš, problem je u tome što nemožeš da porediš tvoj slučaj i ­-> famozni gravitacioni zahvat. Kod tebe deluje JEDNA sila a u drugom ­-> slučaju je "Famozni" gravitacioni zahvat nije ništa drugo do delovanje centralne sile (ako problem svedemo na dinamiku materijalne tačke). U odnosu na telo, to je zapreminska sila, a dejstvo zapreminske sile ne možeš neutralisati ma kakvim oslanjanjem (ili neoslanjanjem :) ). Zaključak je da je telo u gravitacionom polju UVEK napregnuto, iako su ubrzanja tačaka tela ista. Da li je sada sličnost sa onim štapom jasnija? ­-> ili će "lebdeti" u odnosu na kutiju? Verujem da ćeš se složiti ­-> samnom da će lebdeti. E, sad, ako on lebdi, gde je tu inercija? I ­-> predmet i kutija kreću se pod ubrzanjem (9.81) ali nema inercije! Tačno je da će lebdeti, ali će imati inerciju, iz prostog razloga što je uzrok inercije MASA, a ne spoljna sila. Pošto na telo, evidentno, deluje sila (ili polje sile), sledi da će telo biti i napregnuto. Dakle, ostaje samo pitanje da li će telo izdržati naprezanje, ili će se deformisati. To što su ubrzanja tačaka tela ista (ili zanemarljivo različita) nema presudan značaj. žak nije bitno ni da li je to ubrzanje konstantno ili se menja sa rastojanjem, vremenom ili nečim trećim... ­-> Taj efekat se koristi u treninzima astronauta tako što puste avion ­-> da slobodno ponire. Pri tome astronaut, opet, trpi ubrzanje od 1g, što je uobičajeno za ljudski organizam. (Šta bi se desilo ako bi to ubrzanje bilo 10g, 100g ili 1000g?) Pri ovakvim treninzima, cilj nije da se organizam navikne na bestežinsko stanje (jer toga i nema u blizini Zemlje), već na dezorjenti- sanost koja nastaje usled nedostatka oslonca (problemi sa ravnotežom, nepostojanje "gore" i "dole" itd.). Za pravo stanje nulte gravitacije treba otići daleko izvan orbitalnog pojasa... ­-> žemu sva ova priča? Hteo sam samo da kažem da je POD IZVESNIM ­-> USLOVIMA moguće da telo ubrzava a da nemaš inerciju. Znam ja da će ­-> biti teško, možda i Vraćamo se na početak... Takvi uslovi, ako bi ovo uspeo da dokažeš, okrenuli bi naglavce celu mehaniku!
zvezde.78 radosav,
>centralne sile (ako problem svedemo na dinamiku materijalne tačke). U >odnosu na telo, to je zapreminska sila, a dejstvo zapreminske sile ne možeš Zvučiš mi kao student treće godine mašinstva ili bar asistent na mehanici :). Jesam li pogodio? > Tačno je da će lebdeti, ali će imati inerciju, iz prostog razloga >što je uzrok inercije MASA, a ne spoljna sila. Pošto na telo, evidentno, >deluje sila (ili polje sile), sledi da će telo biti i napregnuto. Dakle, >ostaje samo pitanje da li će telo izdržati naprezanje, ili će se >deformisati. To što su ubrzanja tačaka tela ista (ili zanemarljivo >različita) nema presudan značaj. žak nije bitno ni da li je to ubrzanje >konstantno ili se menja sa rastojanjem, vremenom ili nečim trećim... Da, da, ali do deformisanja bi došlo ako bi tačke tela imale drastično različita ubrzanja što je kod gravitacije u opštem slučaju moguće, ali u konkretnom slučaju ovde toga nema pa makar imali i 100g. Ono što je važno je to da je telo ubrzavalo a putnik se nije zalepio za plafon što bi dovelo do oštećenja. Da on stoji na tlu i trpi 100g imao bi "manjih" problema jer on na tlo deluje silom kao i tlo na njega. U slobodnom padu tih problema nebi bilo i to se uopšte ne kosi sa klasičnom mehanikom. To je samo specijalni slučaj nije obrađivan u školskim gradivima ali to ne znači da ne postoji.
zvezde.79 zormi,
* U slobodnom padu tih problema nebi bilo i to se uopšte ne kosi * sa klasičnom mehanikom. žesto se u ovakvim razmatranjima zaboravljaju "plimska dejstva", odnosno gradijent gravitacionog polja. Uprošćeno to znači ovo: u jakim gravitacionim poljima (npr. u blizini neutronske zvezde), koja opadaju sa r**2, postoji veliki gradijent tj. razlika u gravitacionom privlačenju izmedju bližeg i daljeg kraja objekta koji je u njemu - što za posledicu ima njegovo rastezanje. žovek koji uspravno stoji na Zemlji se rasteže par_grama*g (čini mi se) jer mu je glava u "slabijem" polju od nogu. U blizini moćnih nebeskih tela ova sila je velika. Valjda se kometa Šumejker-Levi 9 tako raspala u blizini Jupitera. Takodje, Mesec nikada ne bi mogao da padne na Zemlju, proračunato je da bi se na 1/6 sadašnjeg rastojanja raspao zbog plimskog dejstva Zemlje. Poenta: OVA SILA SE NE MOčE NIKAKO IZBEĆI, pa makar telo bilo i u slobodnom padu. Dakle, neko bi mogao da proračuna putanju za bliski susret sa crnom rupom koja bi mehanički bila sigurna, tj. proleteo bi pored nje dovoljnom brzinom da je napusti, ali bi ga ona smoždila plimskim dejstvima.
zvezde.80 floyd,
­-> Jesam li pogodio? Za dlaku :) . Ovih dana spremam Mehaniku III :) . ­-> Da, da, ali do deformisanja bi došlo ako bi tačke tela imale ­-> drastično različita ubrzanja što je kod gravitacije u opštem ­-> slučaju moguće, ali u Ako se ubrzanja razlikuju za neku ma kako malu vrednost, do defor- macije OBAVEZNO dolazi. Ako su ubrzanja ISTA, opet dolazi do deformacija. žak i da se telo kreće pravolinijski i konstantnom brzinom, to opet ne znači da nema naprezanja. (Treba li ovo da objašnjavam detaljnije?) ­-> oštećenja. Da on stoji na tlu i trpi 100g imao bi "manjih" ­-> problema jer on na tlo deluje silom kao i tlo na njega. U ­-> slobodnom padu tih problema nebi bilo i to se uopšte ne kosi sa ­-> klasičnom mehanikom. To je samo specijalni Bez obzira na postojanje (ili nepostojanje) podloge, telo na koje deluje sila ili polje sile biće napregnuto (pitanje je samo da li će to naprezanje prekoračiti neku kritičnu vrednost). Drastičan primer: telo koje privlači neka jako velika centralna masa (crna rupa, naprimer), deformisaće se (raspasti) mnogo pre nego što priđe na neko malo rastojanje, ili, čak, padne na njenu površinu (da ne ulazimo sada u to, da li crna rupa uopšte ima površinu).
zvezde.81 kriss,
˙˙ Ako se ubrzanja razlikuju za neku ma kako malu vrednost, do ˙˙ defor- macije OBAVEZNO dolazi. Ako su ubrzanja ISTA, opet Ovde se slažem. ˙˙ dolazi do deformacija. žak i da se telo kreće pravolinijski i ˙˙ konstantnom brzinom, to opet ne znači da nema naprezanja. ˙˙ (Treba li ovo da objašnjavam detaljnije?) ... a ovo treba da objašnjavaš detaljnije. ;) Naravno, ako tu podrazumevaš "unutrašnje" naprezanje, onda ne treba, ali mislim da se ovde radi o spoljnom naprezanju ... ˙˙ padne na njenu površinu (da ne ulazimo sada u to, da li crna ˙˙ rupa uopšte ima površinu). Zašto ne bi imala?
zvezde.82 haevorn,
Ima li neko snage da odgleda celu epizodu "Galaktike" a da se ne ispovraşa?
zvezde.83 haevorn,
Q: Kako su stari Kinezi izvršavali smrtnu kaznu? A: Osuđenik je morao da gleda "Galaktiku".
zvezde.84 floyd,
­-> ... a ovo treba da objašnjavaš detaljnije. ;) Naravno, ako tu Konstantnost brzine znači samo to da su spoljne sile uravnotežene. Statika je puna takvih primera. Suma spoljnih sila jednaka je nuli, a telo ipak napregnuto. Slično je i za jednaka ubrzanja. Pojam "naprezanje" se odnosi na ono što se u Otpornosti materijala naziva "napon" (srednji ili ukupni za tačku, sada je sasvim nevažno, s obzirom na njihove definicije). ­-> Zašto ne bi imala? Nisam hteo da idem baš u detalje, pa sam se ograničio na onaj poznati prikaz crne rupe - "beskonačno velika masa na beskonačno malom prostoru" (u beskonačno maloj zapremini). Sad, ako je zapremina beskonačno mala... (Naravno, pretpostavka je da je telo oblika lopte.)
zvezde.85 paki,
­> Ima li neko snage da odgleda celu ­> epizodu "Galaktike" a da se ne ispovraşa? Nisam upućen, šta je "Galaktika" i gde se emituje?
zvezde.86 max.headroom,
> ali ne govorim o tome, recimo da se nađe način > prebacivanja pamćenja u električno kolo pa ti više mozak > ne treba? ps: meni ne treba ni ovako ;) Nije tvoja greška :) Šalim se, ali mene zanima nešto drugo: ima li ko reference na tekstove/rasprave/etc. vezane za neuronske mreže? Imao sam, svojevremeno, pristup neopisivoj gomili literature vezane za pomenutu oblast, ali mi je malo šta od toga pomoglo da svarim neke osnovne elemente neuronskih mreža/sistema. Uglavnom se sve svodi na proseravanje nekog uglednog profesora na temu: "Ovo je kocka. Vidi se kvadrat. Primenom novorazvijenog neuronskog kola računar ukapira da je to - to. Ako ugao posmatranja promenimo za 30 stepeni, krivulja x teži ovamo, ostale krivulje beže onamo, opšti haos, niko-ništa-ne-razume". Knjige se, uglavnom, završavaju napomenom: "Ako od izloženog niste ama baš ništa ukapirali, ne brinite - nije ni autor". Ima li na Sezamu grupa, odn. pojedinaca zainteresovanih na raspravu na datu temu?
zvezde.87 radosav,
RE: Neuronske mreže >reference na tekstove/rasprave/etc. vezane za neuronske mreže? Imao Pre godinu dana, moj prijatelj koji je vrlo zainteresovan za mreže pozvao me je na seminar na etf-u o mrežama. Tada je on meni objašnjavao kako je to vrlo moćna stvar ali meni nikako nije bilo jasno kako to radi. Posle 45 minuta slušanja svanulo mi sunce! To je potencijalno stvarno moćna stvar. Napalio sam se da slušam seminar, čak sam počeo nešto da programiram, kad za 3 meseca umre profesor koji je vodio seminar :(. Onaj moj prijatelj još radi na tome, zaposlio se na mašincu kod Koruge na katedri i tamo nešto brljaju oko C60 i mreža. Diplomski mu se zvao "Primena neuronskih mreža u robotici". On bi mogao da te uputi u to. Za prvu pomoć mogu i ja. Za koji mesec nabaviće modem pa će se ovde aktivirati. RE: plimske sile Hm, plimske sile se daju izbeći ako je centar polja dovoljno daleko. Ako pretpostavimo postojanje letelice koja je u stanju da formira ispred sebe gravitaciono polje (ne pitaj me kako ;) Imali bi mašinu koja bi mogla da ubrzava bar 4-5g bez većih posledica. Bar ne onolikih kao kod reakcionih pogona. Doduše, takav pogon bi imao strašno mali stepen korisnog dejstva jer bi rasipao energiju okolo u usisavao prašinu i ostalo iz okoline. A za međuzvezdani pogon stepen korisnog dejstva je jedan od najznačajnijih faktora. U svakom slučaju veći nego ubrzanje koje se ostvaruje.
zvezde.88 novim,
" reference na tekstove/rasprave/etc. vezane za neuronske mreže? Loguj se na MR-NET (kao "guest"), pa idi u režim za skidanje fajlova. onda otputuj u direktorijum CDROM/SIMTEL/ pa tu potraži dir NEURLNTS (ili nešto kao MDOS/NEURLNTS). žini mi se da tu ima još neki dir (počinje sa NEUR ili slično), u svakom slučaju možeš tu naći ponešto zanimljivo. :)
zvezde.89 dcolak,
│ Ima li na Sezamu grupa, odn. pojedinaca zainteresovanih na raspravu na │ datu temu? Ja sam zainteresovan. Ali da krenemo "školski" učeći uz pisanje Tel Imenika :) No kako nam za TelImenik ne trebaju NMreže može da prođe i prepoznavanje slova ;) Sledge DAMMIR!
zvezde.90 modesty,
> Ne znam kakve veze ima sa zvezdama ali mogu da pokušam da > prevedem ikvolajzer - verovatno se misli na ekvilajzer. ;) To bar znam šta je :) > Zanima me da li dvv kaže recimo ikvopotencijalna površina? ?????
zvezde.91 darone,
>> A: Osuđenik je morao da gleda "Galaktiku". Jel se radi o seriji "Battlestar Galactica"? Super serija. Al ipak je moj favorit Blejkova sedmorka :)
zvezde.92 haevorn,
// Nisam upućen, šta je "Galaktika" i gde se emituje? Staršip "Galaktika" ne znaš šta je? žoveče, pa ti propuštaš mnogo toga. Kakva Odiseja, kakvi Ratovi zvezda, kakve gluposti, "GAlaktika" je majka svih space-serija. Zvezdane staze joj nisu ni do kolena... (joke, naravno, serija je prava katastrofa, a specijalno za mazohiste se emituje na 3K u noćnom programu ponedeljkom, utorkom ili sredom. Ne znam tačno. Mislim da je utorak.
zvezde.93 jerry,
}> prevedem ikvolajzer - verovatno se misli na ekvilajzer. ;) }> Zanima me da li dvv kaze recimo ikvopotencijalna povrsina? A ikvolibrijum?
zvezde.94 jerry,
} Jel se radi o seriji "Battlestar Galactica"? Super serija. Al ipak je moj } favorit Blejkova sedmorka :) Nemoj zaboraviti i "Space 1999"!
zvezde.95 jerry,
Kompletan "Astronomiceski kalendar" za januar. Zajedno sa grafikonima vidljivosti planeta i njihovim pozicijama i t.d. Fajl je u Winword 2 formatu. Have a pleasent observation! Jerry astrmcsk.zip
zvezde.96 spantic,
> Jel se radi o seriji "Battlestar Galactica"? Super serija. Al ipak je moj > favorit Blejkova sedmorka :) Darone opet unosi pometnju u publiku ;)
zvezde.97 gerber,
D>> Jel se radi o seriji "Battlestar Galactica"? Super serija. Al D>> ipak je moj favorit Blejkova sedmorka :) SP> Darone opet unosi pometnju u publiku ;) Ma kakvu pometnju, lepo kaze B7 je bila ooodlicna. Jeste da je snimana po raznim industrijskim objektima ali je koverzacija skoro uvek bila duhovita. Galaktika je suvise ozbiljna :))))
zvezde.98 haevorn,
// favorit Blejkova sedmorka :) Ne diraj mi "Blejkovu sedmorku!" To je bre jedna od najboljih serija!
zvezde.99 kriss,
˙˙ Kompletan "Astronomiceski kalendar" za januar. ˙˙ Zajedno sa grafikonima vidljivosti planeta i ˙˙ njihovim pozicijama i t.d. Super, ja sam već slao efemeride za januar. :( Nije naodmet nabudžiti malo poruka da nam ne gase temu. ;) Ali pošto reče da su potpunije - podržavam. :) ˙˙ Fajl je u Winword 2 formatu. Hvala, ne mogu da ga pročitam.
zvezde.100 jevta,
> Super, ja sam već slao efemeride za januar. :( Nije naodmet > nabudžiti malo poruka da nam ne gase temu. ;) Ali pošto reče da > su potpunije - podržavam. :) Ako nekog(a) zanimaju efemeride za sve Januare, Februare i ostale mesece u narednih 20 i kusur godina, iliti kraće :) može se scanirati pa poslati u vidu fajla, jedino mi fali scaner. No, nađe li se interesenta, naći će se i ta spravica..... Što se mene tiče, spreman sam da zainteresovanoj sezamovskoj populaciji ustupim efemeride za 20. vek ( ne i za 21.:) jerbo imam viška. Knjiga jeste raskupusana, ali je sasvim upotrebljiva...
zvezde.101 sfilip,
×ĺ■ű▀>Ima li na Sezamu grupa, odn. pojedinaca zainteresovanih na raspravu na >datu temu? ajde, pošto sam ja počeo, računaj me za zainteresovanog, ali pre nego počneš išta, upoznaj me sa stvari, pošto vrlo malo znam o tome, tj samo sam načuo tu i tamo.... ps: šta kažete na grupu?
zvezde.102 zormi,
* Ako nekog(a) zanimaju efemeride za sve Januare, Februare i * ostale mesece u narednih 20 i kusur godina, iliti kraće :) može * se scanirati pa poslati u vidu fajla, jedino mi fali scaner. ... ili uzeti neki astronomski program (ima ih gomila) koji to računa na zahtev ;)
zvezde.103 kriss,
˙˙ ... ili uzeti neki astronomski program (ima ih gomila) koji to ˙˙ računa na zahtev ;) Koji? :) Bilo bi OK ako bi ispisivao nešto poput dd hhmmss Ovo u konjukciji sa ovim blabla. + grafik. Ja ne znam ni za jedan tog tipa.
zvezde.104 zormi,
* ˙˙ ... ili uzeti neki astronomski program (ima ih gomila) koji to * ˙˙ računa na zahtev ;) * * Koji? :) Bilo bi OK ako bi ispisivao nešto poput dd hhmmss Ovo u * konjukciji sa ovim blabla. + grafik. Ja ne znam ni za jedan tog tipa. Vidjao sam i takve, ali toliko sam ih probao da više ne znam koji šta radi. Deo njih imaš na Imtel BBS-u. Inače, ja sam zadržao u upotrebi SkyGlobe for DOS i Earth Centered Universe for Windows.
zvezde.105 max.headroom,
> ajde, pošto sam ja počeo, računaj me za zainteresovanog, > ali pre nego počneš išta, upoznaj me sa stvari, pošto vrlo > malo znam o tome, tj samo sam načuo tu i tamo.... Eto - sve je, u osnovi, jednostavno :) Dakle, imaš određen broj "neu- rona", tj. elemenata u koji je povezan sa ostalim elementima (neuroni- ma) određene "ravni" ("Layer", što bi se reklo). Pomenute veze između neurona se nazivaju "sinapse". Broj ravni i neurona u njima je varija- bilan, i još se naziva "skrivena ravan". Evo kako sve to izgleda: Izlaz IZLAZ_1 IZLAZ_2 Ravan 2 NEURON_1 NEURON_2 Ravan 1 NEURON_3 NEURON_4 NEURON_5 Ulaz ULAZ_1 ULAZ_2 ULAZ_3 Pošto je sinapse (veze između neurona) prilično teško nacrtati, a ne koristiti grafiku, evo spiska svih sinapsi ove neuronske mreže , pod uslovom da je svaki element jedne ravni povezan sinapsom sa svakim elementom susedne ravni: ULAZ_1 -> NEURON_3 ULAZ_2 -> NEURON_3 ULAZ_3 -> NEURON_3 -> NEURON_4 -> NEURON_4 NEURON_4 -> NEURON_5 -> NEURON_5 NEURON_5 NEURON_3 -> ULAZ_1 NEURON_4 -> ULAZ_1 NEURON_5 -> ULAZ_1 -> ULAZ_2 -> ULAZ_2 ULAZ_2 -> ULAZ_3 -> ULAZ_3 ULAZ_3 -> NEURON_1 -> NEURON_1 NEURON_1 -> NEURON_2 -> NEURON_2 NEURON_2 NEURON_1 -> IZLAZ_1 NEURON_2 -> IZLAZ_1 -> IZLAZ_2 -> IZLAZ_2 -> NEURON_3 -> NEURON_3 -> NEURON_4 -> NEURON_4 -> NEURON_5 -> NEURON_5 IZLAZ_1 -> NEURON_1 IZLAZ_2 -> NEURON_1 -> NEURON_2 -> NEURON_2 Dakle, sada imaš predstavu (?) kako sve to izgleda :) A kako radi, tj. kako se određeni neuron ponaša kada treba da primi/prosledi signal, to bih najradije prepustio nekom verziranijem (iako i sam nešto od svega toga shvatam). Možda ne bi bilo loše da neko ko je prisustvovao preda- vanjima spusti kakav komentar vezan za problematiku. Možda jeste zanimljivo da se sve spusti u grupu, ali bi neko od kori- snika ko "zna malo više", a mrzi ga da se uključuje u raspravu, prido- neo više u ovakvoj konferencijskoj diskusiji. Mada, ko zna... U svakom slučaju, posedujem nešto zanimljivog softvera koji se dotiče tematike, pa ću ga ostaviti bilo ovde, bilo u nekoj grupi. P.S. Postoji li grupa na Sezamu koja se bavi neuronskim mrežama? Ako takva postoji, molio bih vlasnika da me ubaci, ili mi bar pebaci nešto od postojećih rasprava.
zvezde.106 jovca.car,
/* Pošto je sinapse (veze između neurona) prilično teško nacrtati, a ne /* koristiti grafiku, evo spiska svih sinapsi ove neuronske mreže , pod Evo i crteža. :) Btw, što ne koristiti grafiku? Slobodno skiciraj u Paintbrushu. nnetdraw.zip
zvezde.107 radosav,
RE: Neuronske mreže Evo ovako: Da ja nebi sada ovako bedno priučen kakav sam sada pokušavao da vas zbunim više nego što treba, iz ovih stopa zovem onog mog prijatelja koji o tome zna više, da mu kažem da napiše manju seriju tekstova prilagođenu za sve uzraste. Teraću ga da to uradi što pre. Tekstove dobijate ovde u fajlu vezanu za poruku.
zvezde.108 radosav,
Neuronske mre - uvod: neuro1.zip
zvezde.109 max.headroom,
> uzraste. Teraću ga da to uradi što pre. Tekstove dobijate > ovde u fajlu vezanu za poruku. Zahvali se čoveku, unapred :)
zvezde.110 jovca.car,
/* Neuronske mre - uvod: Puno hvala tvom prijatelju. Očekujemo nastavak. :) Pitanje: šta _tačno_ znači izraz Sigmoidealna? Molba: da li bi mogao neki drugi format slika (pcx, bmp, gif)?
zvezde.111 radosav,
>Pitanje: šta _tačno_ znači izraz Sigmoidealna? Ovo bi trebalo da znam i ja. Sigmoidealna funkcija je ona po kojoj se ponašaju neuroni. Kada sam to saznao doživeo sam šok. Bio sam, naime, ubeđen da su neuroni "crne kutije" u kojoj se odvija neka vradžbina i signale šalje drugima. Stvar je upravo obrnuta. Signal na ulazu se menja po SI f-ji koju je nadam se na dijagramu već predstavljen (nisam pregledao fajl). Signal se kasnije menja na sinapsama, ali to je već druga priča. >Molba: da li bi mogao neki drugi format slika (pcx, bmp, gif)? Nemože ;). Taj format je na moj zahtev. Ovde ima i atarista zainteresovanih za priču, a taj format je najpogodniji za prikazivanje na oba računara. P.S. Za ono "sigmoidealna" ću za svaki slučaj proveriti još jednom.
zvezde.112 ushke,
Imam jedno pitanje u vezi kalendara. Naime, znam da je po starom kalendaru (koji koristi SPC) svaka cetvrta godina prestupna. Takodje znam da je u novom kalendaru nesto korigovano, i da neke godine (koje su po starom prestupne) po novom nisu prestupne. E sada, neko mi je rekao (nepouzdan izvor) da po novom kalendaru nisu prestupne stote godine (100.,200.,300.,400.,... ...,1900.,2000.), dok sam negde procitao (opet nepouzda izvor) da je svaka 400-ta godina ipak prestupna, dakle nisu prestupne 100.,200.,300.,500.,600.,700.,..., 1700.,1800.,1900.,2100.,2200., a da je 2000. godina prestupna. Mene zanima, koja od ovih informacija je tacna, i DA LI JE 2000. GODINA PO NOVOM KALENDARU PRESTUPNA? Ako nije, a po starom kalendaru jeste, onda cemo 2001. godine slaviti bozic 8.1. po novom kalendaru.
zvezde.113 milan,
> E sada, neko mi je rekao (nepouzdan izvor) da po novom > kalendaru nisu prestupne stote godine (100.,200.,300.,400.,... > ...,1900.,2000.), dok sam negde procitao (opet nepouzda izvor) > da je svaka 400-ta godina ipak prestupna, dakle nisu prestupne > 100.,200.,300.,500.,600.,700.,..., 1700.,1800.,1900.,2100.,2200., > a da je 2000. godina prestupna. Baš to. Prestupne su godine deljive sa 4 ako i samo ako nisu deljive sa 100 ili jesu deljive sa 400. Naravno, to važi od 1600 jer je kalendar reformisan 1583 (posle 4. oktobra četvrtka, usledio je 14. oktobar petak). Tako 1700,1800 i 1900 nisu bile prestupne pa se prvobitna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara od 10 dana povećala do danas na 13 dana. kako je 2000 prestupna to se u sledećem veku Božić neće pomerati. Dakle, tek 2101 će Božić pasti u 8. januar. :))) Inače julijanski kalendar pravi grešku od ejdnog dana na 128 godina takod a se ovom korekcijom (u svaka četiri veka tri prestupne godine se ukinu) geška koriguje pa zato gregorijanski greši jedan dan na svakih 3500 godina što je u praktične svrhe neprimetno. Pl poz M
zvezde.114 wizard,
> jer je kalendar reformisan 1583 (posle 4. oktobra četvrtka, usledio > je 14. oktobar petak). Tako 1700,1800 i 1900 nisu bile prestupne pa Godina je bila 1582.
zvezde.115 milan,
> Godina je bila 1582. Mož' biti, meni je ostala u glavi 1583. ali mi se da oprostiti jer sam tada bio veoma mali pa se slabo sećam. ;))) Pl poz M
zvezde.116 ushke,
> Bas to. Prestupne su godine deljive sa 4 ako i samo ako nisu > deljive sa 100 ili jesu deljive sa 400. Naravno, to vazi od > 1600 jer je kalendar reformisan 1583 (posle 4. oktobra > cetvrtka, usledio je 14. oktobar petak). Tako 1700,1800 i 1900 ^^ (1) > nisu bile prestupne pa se prvobitna razlika izmedu julijanskog > i gregorijanskog kalendara od 10 dana povecala do danas na 13 > dana. kako je 2000 prestupna to se u sledecem veku Bozic nece > pomerati. Dakle, tek 2101 ce Bozic pasti u 8. januar. :))) ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ (2) Hvala. (1) Da nije mozda 15. oktobar obzirom na to da je preskoceno deset dana (4+10+1=15 umesto 4+1=5). (2) 27mn. godine (m,n=??? nemam sad vremena da racunam) Bozic ce pasti u petak 13.januar ;))).
zvezde.117 vitez.koja,
#=> Baš to. Prestupne su godine deljive sa 4 ako i samo ako nisu #=> deljive sa 100 ili jesu deljive sa 400. Ja čuh da svaka 4000.-ta godina nije prestupna (što se otprilike i slaže sa onim što si posle naveo), ali džaba ga bilo, kad mi nismo stigli ni do pola od te četiri hiljade... :) sk
zvezde.118 milan,
> (1) Da nije mozda 15. oktobar obzirom na to da je preskoceno deset > dana (4+10+1=15 umesto 4+1=5). Verovatno. Uostalom lako je izračunati. Sada je razlika 13 dana, pa je dakle tada bila 10 što znači da bi 5. oktobar postao 15. Dakle, u pravu si. Pl poz M
zvezde.119 milan,
> Ja čuh da svaka 4000.-ta godina nije prestupna (što se otprilike > i slaže sa onim što si posle naveo), ali džaba ga bilo, kad mi nismo > stigli ni do pola od te četiri hiljade... :) Ja mislim da tako precizna reforma kalendara nije vršena. Nemam kod kuće ni jedan astronomski almanah pa me mogu da proverim. Pl poz M
zvezde.120 radosav,
Novi tekst o neuronskim mrežama u temi razno.
zvezde.121 wizard,
> Ja čuh da svaka 4000.-ta godina nije prestupna (što se otprilike > i slaže sa onim što si posle naveo), ali džaba ga bilo, kad mi nismo > stigli ni do pola od te četiri hiljade... :) Astronomski: o "Godina" traje _približno_ 365 dana i 6 časova. Julijanski (Julije Cezar): o Godina ima 365 dana, svaka 4-ta 366. o Nagomilava se greška od 10-ak minuta po godini i zbog te greške je 1582. godine prolećna ravnodnevnica pala 10 dana ranije. Gregorijanski (papa): o Sa 4. oktobra prešlo se na 15. oktobar 1582. o Godina ima 365 dana, svaka 4-ta 366. o Pravilo prošireno i na vekovne godine - tek je svaka 4-ta vekovna godina prestupna (prve dve cifre (XX__) deljive sa 4 - dakle 1600, 2000, 2400... o Nagomilava se greška od oko 12 sekundi po godini, napravi se razlika od jedan dan tek za nešto preko 3300 godina. Predložena refroma julijanskog (Milutin Milanković): (reforma nije usvojena, a danas je većina pravoslavnih crkava, koliko je meni poznato, prešla na gregorijanski kalnedar) o Ujednačava se gulijanski sa gregorijanskim kalendarom (julijanski ga sustiže). o Godina ima 365 dana, svaka 4-ta 366. o Vekovne godine: prestupna je samo ona kod koje ako podeliš prve dve cifre (XX__) sa 9 dobiješ ostatak 2 ili 6. o Javlja se greška od oko 2 sekunde godišnje, što znači da bi korekciju trebalo praviti kroz 40-ak hiljada godina. Interesantan je bio i kalendar Maja; kod njih je godina, navodno, trajala 425 dana - prosek dana potrebnih da Venera, Zemlja i Mars obiđu oko Sunca. Itd, itd...
zvezde.122 duleb,
Zdravo svima, U prilici sam da u Moskvi kupim teleskop TAL 1M ruske proizvodnje za nesto manje od 300 USD, pa me interesuje vredi li to sta. Teleskop je sa ogledalom (precnika oko 15cm.), postoljem i cini mi se motorom. Interesuje me koliko se moze videti kroz tu napravu (mislim na nebeska, a ne zemaljska tela :)) ), i da li ima smisla kupiti tako nesto. Unapred se zahvaljujem svima na odgovorima. Pozdrav DULE.
zvezde.124 jerry,
} U prilici sam da u Moskvi kupim teleskop TAL 1M ruske proizvodnje za } nesto manje od 300 USD, pa me interesuje vredi li to sta. Teleskop je sa Za te pare cu ti preporuciti MAKSUTOV teleobjektiv. Savrsen je, lako se montira fotoaparat ili okular, jedino nema postolje niti (samim tim) pokretac / motor. Imaju na opservatoriji na Kalemegdanu dva komada vec godinama i za astrofotografiju (pa i posmatranje) su fenomenalni. A mnogo je jeftiniji od 300 USD. Jerry
zvezde.125 szeman,
>> Za te pare cu ti preporuciti MAKSUTOV teleobjektiv. Savrsen je, >> lako se montira fotoaparat ili okular, jedino nema postolje niti Kad smo već kod toga.. Verujem da se u Beogradu neko bavi prodajom istih, pa bi bio zahvalan za adresu.
zvezde.126 jerry,
} Kad smo vec kod toga.. Verujem da se u Beogradu neko bavi prodajom istih, } pa bi bio zahvalan za adresu. Vidjao sam ih u prolazu izmedju K. Mihailove i Obilicevog venca (Cinephoto) ali to je bilo daaavno. U danasnje vreme nisam to dugo video.
zvezde.127 bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ABOUT ASTROLOGY ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Here are some questions commonly asked by new readers of alt.astrology; the answers to each are given after the list of questions. Requests for Services Questions About How Astrology is Practiced Questions About Learning Astrology General Questions Questions About Birth Data Questions About Astrological Software Questions About Alt.astrology Resources Questions About the Alt.astrology Ftp Site Questions About Offensive Postings Questions Asked With Surprising Frequency by Disbelievers Questions About the FAQ P.S. Nastavak u fajlu... astrolog.txt
zvezde.128 bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ HOW TO BECOME AN ASTRONAUT ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ First the short form, authored by Henry Spencer, then an official NASA announcement. Q. How do I become an astronaut? A. We will assume you mean a NASA astronaut, since it's probably impossible for a non-Russian to get into the cosmonaut corps (paying passengers are not professional cosmonauts), and the other nations have so few astronauts (and fly even fewer) that you're better off hoping to win a lottery. Becoming a shuttle pilot requires lots of fast-jet experience, which means a military flying career; forget that unless you want to do it anyway. So you want to become a shuttle "mission specialist". If you aren't a US citizen, become one; that is a must. After that, the crucial thing to remember is that the demand for such jobs vastly exceeds the supply. NASA's problem is not finding qualified people, but thinning the lineup down to manageable length. It is not enough to be qualified; you must avoid being *dis*qualified for any reason, many of them in principle quite irrelevant to the job. Get a Ph.D. Specialize in something that involves getting your hands dirty with equipment, not just paper and pencil. Forget computer programming entirely; it will be done from the ground for the fore- seeable future. Degree(s) in one field plus work experience in another seems to be a frequent winner. Be in good physical condition, with good eyesight. (DO NOT get a radial keratomy or similar hack to improve your vision; nobody knows what sudden pressure changes would do to RKed eyes, and long-term effects are poorly understood. For that matter, avoid any other significant medical unknowns.) If you can pass a jet-pilot physical, you should be okay; if you can't, your chances are poor. Practise public speaking, and be conservative and conformist in appearance and actions; you've got a tough selling job ahead, trying to convince a cautious, conservative selection committee that you are better than hundreds of other applicants. (And, also, that you will be a credit to NASA after you are hired: public relations is a significant part of the job, and NASA's image is very prim and proper.) The image you want is squeaky-clean workaholic yuppie. Remember also that you will need a security clearance at some point, and Security considers everybody guilty until proven innocent. Keep your nose clean. Get a pilot's license and make flying your number one hobby; experienced pilots are known to be favored even for non-pilot jobs. Work for NASA; of 45 astronauts selected between 1984 and 1988, 43 were military or NASA employees, and the remaining two were a NASA consultant and Mae Jemison (the first black female astronaut). If you apply from outside NASA and miss, but they offer you a job at NASA, ***TAKE IT***; sometimes in the past this has meant "you do look interesting but we want to know you a bit better first". Think space: they want highly motivated people, so lose no chance to demonstrate motivation. Keep trying. Many astronauts didn't make it the first time. P.S. Nastavak u fajlu... astronau.txt
zvezde.129 maxitaxi,
Da li mi neko moze ostaviti ovde matematicku formulu koja izracunava elevaciju satelitske antene, u funkciji azimuta, ali tako da se kao konstanta u formuli nadje i geografska sirina, geografska duzina pozicije antene, kao i polozaj satelita. Ili neka bar napise na kojoj su visini nad ekvatorom orbite geostacionarnih satelita i prosecan precnik nase planete.
zvezde.130 bjevdjic,
(POLITIKA, utorak 14. februar) - kad može on... JELJCIN TRAčI SAVETE ASTROLOGA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ London, 13. februara (AFP) Predsednik Rusije Boris Jeljcin sve više traži savete od astrologa i raznih mističnih iscelitelja, uključujući i bizarnog "prenosioca bioenergije", tvrdi danas londonski "Sandej tajms" List povlači paralelu između uticaja Jeljcinovog kruga zvezdoznalaca, zvaničnih "savetnika", i uticaja koji je Raspućin imao na porodicu cara Nikolaja II, i dodaje da je ruski predsednik zatražio da mu se napravi astrološka karta.
zvezde.131 jerry,
} Ili neka bar napise na kojoj su visini nad ekvatorom orbite geostacionarnih } satelita i prosecan precnik nase planete. Svaki satelit ima svoju visinu, prema tome, za svaki imas drugi podatak. Sto se tice Zemlje, - dijametar na ekvatoru je 7926 mi - dijametar na polu je 7900 mi Jerry
zvezde.132 mileusna,
Valjda sam potrefio temu. Molim da mi se odgovori na ovo. U pitanju je vrlo žučna rasprava: Naime, osaba XX tvrdi, da kada bi se neko kretao u svemiru brzino svetlosti 1 sat, pa se zatim vratio na zemlju, na zemlji bi prošla 1 godina. Osobi XX je navodno to rekao profesor fizike, a mene zanima da li je to tačno, jer po mojoj logici NIJE.
zvezde.133 zormi,
* Naime, osaba XX tvrdi, da kada bi se neko kretao u svemiru brzino svetlosti * 1 sat, pa se zatim vratio na zemlju, na zemlji bi prošla 1 godina. Nije baš ispravno formulisano ali u osnovi - da. Može se izračunati brzina bliska svetlosnoj pri kojoj bi se dobio tačno ovaj efekat... u teoriji.
zvezde.134 ognjen,
)-> Naime, osaba XX tvrdi, da kada bi se neko kretao u svemiru )-> brzino svetlosti 1 sat, pa se zatim vratio na zemlju, na )-> zemlji bi prošla 1 godina. Loša ti logika. Ne znam da li su brojke tačne, ali ima u tome istine. Ako imaš neko klatno, čiji je period oscilovanja 1s ako stojiš pored njega, biće kraći ako se krećeš. E sad, to što je ta razlika u milijarditim delovima sekunde, pa je nama nebitna, ali pri većim brzinama, razlika je veća. So, u dva nereferentna sistema, ista stvar može da traje raziličito vreme. Šta bi rekla Nataša da me čuje. :)
zvezde.135 mileusna,
>> pri većim brzinama, razlika je veća. So, u dva nereferentna >> sistema, ista stvar može da traje raziličito vreme. Hm, ako ja na ruci imam Seiko, kao i neko na Zemlji, a ja pičim brzinom svetlosti, kad se vratim, na njegovom satu je prošlo mnogo više nego na mom ??? Opet ne nalazim logiku. Sat je sat, ma gde se nalazio.
zvezde.136 zormi,
* Hm, ako ja na ruci imam Seiko, kao i neko na Zemlji, a ja pičim brzinom * svetlosti, kad se vratim, na njegovom satu je prošlo mnogo više nego na mom * ??? * Opet ne nalazim logiku. Sat je sat, ma gde se nalazio. Upravo tako, a radi se o fundamentalnim postavkama teorije relativiteta. Nije lako za shvatanje jer se ne slaže sa našom logikom kreiranom pri "malim" brzinama. Ne znam kako jednostavno da se objasni, ali recimo ovako: brzina svetlosti je u svim referentnim sistemima ista. Ako se ti krećeš u odnosu na neki sistem (Zemlju) tako da brzina bude značajna u odnosu na brzinu svetlosti, da ne bi bio narušen prethodni stav - tvoje vreme mora da teče sporije.
zvezde.137 kriss,
Da li neko zna da li je HST (Hablov teleskop) u nekoj geostacionarnoj orbiti, ili ima neki period obilaska oko zemlje? I uopšte, na kojoj visini se nalazi?
zvezde.138 dperkovic,
A da li je izveden neki eksperiment za direktnu proveru ovog rezulata teorije relativiteta ? npr. da se neki elektron ili sistem elektrona rotira a zatim katapultira pa se na osnovu pomaka faza proveri rezultat ? DejanP
zvezde.139 ognjen,
)-> Opet ne nalazim logiku. Sat je sat, ma gde se nalazio. U tome je stvar. Sat jeste sat, ali iz različitih referentnih sistema, brzina kretanja njegove kazaljke je različita. Ako imaš udžbenik fizike za I godinu srednje škole, okreni poslednju stranu, i pročitaj malo o teoriji relativnosti. Otprilike: (...) Za posmatrača u odnosu na koga predmet miruje, dužina predmeta je najveća i naziva se sopstvena dužina. Za sve ostale posmatrače, ta dužina je manja, za njih se predmet 'skraćuje'. Ovo skraćenje je od značaja samo ako su brzine referentih sistema (odnosno predmeta) bliske brzini svetlosti. Posmatrač u odnosu na koga se šipka sopstvene dužine 1m kreće brzino, 240 000 km/s naći će, merenjem, da on iznosi 0.6 m. Sko je ta brzina 30 km/s, posmatrač bi dobio da je dužina šipke 0.99995m. (...) Eto, toliko o prostoru, slično je i za relativnost vremena, mrzi me sad da prepisujem, ako si ukontao (ustvari ništa ne treba da shvatiš, samo da veruješ :), onda ti je valjda jasno da pri brzinama blizu brzini svetlosti, i vreme je relativno... ...mestimično sa padavinama. :)
zvezde.140 dejanr,
>> A da li je izveden neki eksperiment za direktnu proveru ovog rezulata >> teorije relativiteta ? Takvi eksperimenti su jako teški za realizaciju, jer je potrebna ili ogromna brzina ili fantastična preciznost merenja. Ne zna se šta je teže postići, tako da se ide na kombinacije. žitao sam pre par godina negde da su uspeli da izvrše eksperiment koji je uglavnom dao rezultate koji se slažu sa teorijom relativnosti, ali je signifikantnost i dalje pod znakom pitanja, zbog proračunatih odstupanja pri merenju. Ne znam šta je rađeno u međuvremenu.
zvezde.141 zormi,
* Da li neko zna da li je HST (Hablov teleskop) u nekoj geostacionarnoj * orbiti, ili ima neki period obilaska oko zemlje? I uopšte, na kojoj * visini se nalazi? U geostacionarnoj nije sigurno, jer mu to ne treba a glomazan je da se dobacuje čak tamo. S obzirom da ga Shuttle stalno popravlja verovatno je negde na 300-400 km.
zvezde.142 mortrisha,
Ne postoji apsolutno vreme. U razlicitim sistemima vreme razlicito tece. Evo primera: Teorija o blizancima Jednog od dvojice blizanaca posaljemo u svemir da tamo, krecuci se brzinom bliskoj brzini svetlosti, provede odredjeno vreme (40 go- dina),a drugog ostavimo na majcici Zemlji. Kada se brat-astronaut bude vratio, utvrdice da mu je rodjeni brat stariji za 40 zemaljskih godina, dok je on ostario mnogo manje (40god*sqrt(1-v^2/c^2) ) :) Naravno, AKO se vrati ...
zvezde.143 mileusna,
>> U tome je stvar. Sat jeste sat, ali iz različitih referentnih >> sistema, brzina kretanja njegove kazaljke je različita. Ako imaš Pa, pošto smo zbog ove vatrene diskusije, nas žETVORICA izbačeni sa časa Nemačkog, bolje bi bilo da ovde ne ponavljam istu grešku. Recimo da ste me ubedili. ;) >> (ustvari ništa ne treba da shvatiš, samo da veruješ :) :)) Izgleda da je tako najbolje. P.S. Ali ipak...
zvezde.144 kriss,
U arhivi koju je neko poslao ovde se pored ostalog kaže: Satellite: HUBBLE Catalog number: 20580 Epoch time: 93363.20816968 Element set: 413 Inclination: 28.4701 deg RA of node: 247.6909 deg Eccentricity: 0.0006246 Arg of perigee: 111.9745 deg Mean anomaly: 248.1500 deg Mean motion: 14.90398236 rev/day Decay rate: 7.99e-06 rev/day^2 Epoch rev: 400 Checksum: 295 Da li neko zna šta tačno znači svaka pojedninačna stavka?
zvezde.145 maxinaki,
Satelit HUBBLE je najveći teleskop lansiran u orbitu oko zemlje, koji je pomerio granicu nama vidljivog svemira, to što si naveo su osnovni elementi orbite istog. Kada te elemente uneseš u neki od namenskih programa kao što su PC Tracker ili sl. dobijaš njegovu trenutnu poziciju, tj. treba ti još samo jedan vrlo precizno izmeren prolaz (bilo koji datum, vreme i pozicija), da bi mogao da ga pratiš. Podatke sa istog sem NASE koristi još nekoliko Univerziteta po svetu (pretežmo USA), postoji par kanala na oko 30 GHz gde se prenosi TV slika HRSSTV (high resolution slow scanning TV) dok su na drugim freq. digitalni linkovi- podatak od pre par godina, sve u svemu stvar koja postoji i radi ali nije preterano korisna za nas. Pozdrav MaxiNaki.
zvezde.146 kriss,
˙˙ Satelit HUBBLE je najveći teleskop lansiran u orbitu ˙˙ oko zemlje, koji je pomerio granicu nama vidljivog svemira, ˙˙ to što si naveo su osnovni elementi orbite istog. E pa upravo to mi i treba - objašnjenje tih osnovnih delova. ˙˙ Kada te elemente uneseš u neki od namenskih programa kao ˙˙ što su PC Tracker ili sl. dobijaš njegovu trenutnu poziciju, Gde ovaj program može da se nabavi? ˙˙ tj. treba ti još samo jedan vrlo precizno izmeren prolaz (bilo ˙˙ koji datum, vreme i pozicija), da bi mogao da ga pratiš. ... i gde ovaj podatak može da se nabavi za Habl, i kosmičku stanicu MIR (+ za još par satelita)? ˙˙ Podatke sa istog sem NASE koristi još nekoliko Univerziteta ˙˙ po svetu (pretežmo USA), postoji par kanala na oko 30 GHz gde ˙˙ se prenosi TV slika HRSSTV (high resolution slow scanning TV) žek, znači da mi sa Zemlje možemo da uhvatimo ove signale, i uz pomoć neke opreme pretvorimo u sliku? ˙˙ dok su na drugim freq. digitalni linkovi- podatak od pre par žemu sad to služi? :)
zvezde.147 maxinaki,
0o. E pa upravo to mi i treba - objašnjenje tih osnovnih delova. Objašnjenje sledi (koliko je u mojoj moći) hi :) 0o. Gde ovaj program može da se nabavi? Mislim da ga imam (program je radio amaterski). 0o. ... i gde ovaj podatak može da se nabavi za Habl, i kosmičku stanicu 0o. MIR (+ za još par satelita)? U PCTrackeru ima podataka za METEO-SAT i sl. za MIR ne znam. 0o. žek, znači da mi sa Zemlje možemo da uhvatimo ove signale, i uz pomoć 0o. neke opreme pretvorimo u sliku? Nažalost ako me ne varaju info koje posedujem vrlo, vrlo teško ! :( Odgovor bi glasio ovako : 0o. Satellite: HUBBLE 0o. Catalog number: 20580 Ove dve stvari znaš (Mislim da je NASA katalog) 0o. Epoch time: 93363.20816968 U momentu izdavanja ovog podatka satelit je obrnuo 93363.... puta oko Zemlje 0o. Element set: 413 Nepoznato (na koji element se misli-možda *1000 milja ?) - možda koliko milja u najnižoj tačci. 0o. Inclination: 28.4701 deg Koliko je putanja nagnuta u odnosu na ekvatorijalnu ravan. 0o. RA of node: 247.6909 deg Koliko dugo mogu da se preuzimaju podatci (zadaje pozicija-koliko se vidi satelit iz kontrolnog centra). -Dugujem ti objašnjenje u vezi ovoga, NASA ima svoje ŻekspozitureŻ svuda sem u Rusiji a to mi dođe 360 - 247... deg. 0o. Eccentricity: 0.0006246 Nepravilnost eliptične putenje. 0o. Arg of perigee: 111.9745 deg ??? Možda najniža tačka ??? 0o. Mean anomaly: 248.1500 deg U kom trenutku putanja nije na mestu 0o. Mean motion: 14.90398236 rev/day Za koje vreme satelit obiđe Zemlju. 0o. Decay rate: 7.99e-06 rev/day^2 Koliko (nepoznato deli je fita-milja ili delova elementa?) satelit propadne prilikom obilaska zemlje-biva privučen. 0o. Epoch rev: 400 Do trenutka izdavanja podatka koliki je život satelita napravio je do tada 400 obilazaka zemlje. 0o. Checksum: 295 Ovaj checksum može da se odnosi na svašta. Probaj da nađeš podatak kada je ovo dobijeno (Dan, mesec, godina, sat, min) pa će iz ovoga moći da se nađe sadašnja pozicija. Ovo mi umesto RE ispade roman. Pozdrav MaxiNaki. P.S. Kad nađem program majlovaću te. :)
zvezde.148 maxinaki,
0o. Satellite: HUBBLE 0o. Catalog number: 20580 0o. Epoch time: 93363.20816968 0o. Element set: 413 0o. Inclination: 28.4701 deg 0o. RA of node: 247.6909 deg 0o. Eccentricity: 0.0006246 0o. Arg of perigee: 111.9745 deg 0o. Mean anomaly: 248.1500 deg 0o. Mean motion: 14.90398236 rev/day 0o. Decay rate: 7.99e-06 rev/day^2 0o. Epoch rev: 400 0o. Checksum: 295
zvezde.149 maxinaki,
Poruka 7.148 mi je pobegla (nisam kontrolisao) Pozdrav MaxiNaki ;) hi!