EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Topics

  1. automobili (1021)
  2. avioni (598)
  3. hi.fi (457)
  4. tv (178)
  5. biznis (285)
  6. sf (790)
  7. zvezde (149)
  8. misterije (1553)
  9. sport (511)
  10. etf (177)
  11. mg (327)
  12. yucca (8)
  13. cadua (16)
  14. razno (824)
  15. oruzje (108)
  16. fotografija (1058)
  17. strip (294)
  18. ljubimci (107)
  19. ham-radio (891)
  20. fon (648)

Messages - biznis

biznis.4 miobrado,
Ukoliko ima upućenih u sledeću problematiku, neka eventualni odgovor okače u ovu temu. Naime, pristupanjem SEZM-u svaki korisnik potpisuje "Ugovor o korišćenju SEZAM-a". Interesuje me da li je, nakon tzv. BIG BENGA, isti na snazi, da li će se menjati, da li maloletna lica imaju pravo da ga potpišu (s obzirom da nisu poslovno sposobna) itd.? Pored toga, kako se tumaći - u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima - sklapanje ugovora elektronskim putem, kakva su iskustva u nas i drugde?
biznis.5 kermit,
Help! Od ove godine su promenjene poslovne knjige (radi se o knjizi PK-1). Objedinili su 3 knjige u jednoj (žiro račune, rashode i prihode). Pitanje glasi, da li treba i kako da u u knjigu uvedem stanje žiro računa iz prošle godine? Pošto nisam završio godinu sa 0 na računu gde da upišem to stanje i kako da ga vodim, a da mi ne uđe u prihod za ovu godinu? I da li još uvek važi da se u rashode piše samo 1/2 doprinosa poslodavca (u knjizi ne piše koliko je). Ako neko zna još neki hint u vezi knjiga bilo bi lepo da ga ostavi ovde. KERMIT
biznis.6 kant,
Ukoliko neko poseduje "USA business pages", potrebna mi je informacija o adresi (ili e-mail adresi) američke firme "Enzymol international USA" ili njihovog predstavništva u Evropi (ukoliko takvo postoji). Hvala unapred.
biznis.7 snemcev,
>> Pitanje glasi, da li treba i kako da u u knjigu uvedem stanje žiro >> računa iz prošle godine? Ne. >> Pošto nisam završio godinu sa 0 na računu gde da upišem to stanje i >> kako da ga vodim, a da mi ne uđe u prihod za ovu godinu? Stanje na računu se ne vodi -- vodi se samo promet. >> I da li još uvek važi da se u rashode piše samo 1/2 doprinosa >> poslodavca (u knjizi ne piše koliko je). Ne. >> Ako neko zna još neki hint u vezi knjiga bilo bi lepo da ga >> ostavi ovde. Pročitaj Pravilnik o poslovnim knjigama i iskazivanju finansijskog rezultata ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 54/95).
biznis.8 kermit,
Hvala, već sam mislio da su na sezamu samo klinci i da ovo nikog ne zanima :)) Bio bih ti zahvalan ako bi skenirao i bacio ovde tu stranu, za slučaj da ne iskopam taj glasnik
biznis.9 snemcev,
>> Hvala, već sam mislio da su na sezamu samo klinci i da ovo >> nikog ne zanima :)) Verovao ili ne, poruka mi je duuuuuuuuuuuugo stajala u SOR-u pre nego što sam se setio da poruke ipak neće same otići na Sezam, već ih ja moram poslati. >> Bio bih ti zahvalan ako bi skenirao i bacio ovde tu stranu, >> za slučaj da ne iskopam taj glasnik Nije jedna već 10-tak strana, uključujući tu i propisane obrasce. Baci mi na mail adresu, pa da iskopiram i da ti pošaljem.
biznis.10 miobrado,
Dužničko - poverilački odnosi su bitan segment svake ekonomije. Ovi odnosi su, - s obzirom na "figure u igri" - ne retko, predmet sporenja dužnika i poverilaca (npr. kraj prošlog meseca, u konferenciji SEZAMNET, obilovao je artikulacijama dužničko poverilačkih interesa). Ovu, veoma osetljivu materiju, između ostalih, a na sadržajan način reguliše i Zakon o obligacionim odnosima. No, ono što me zanima je artikulacija dužničko - poverilačkih odnosa u jednom posebnom slučaju, kao ćto je npr. stečaj (bankrot). Dakle, s obzirom da je otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, posledica insolventnost dužnika, interesuje me: 1. kojim kaznama je zaprećeno poveriocima koji su svoju _ prijavu potraživanja_ zasnovali na falsifikovanoj (finansijskoj) dokumentaciji? ---------------- (u skladu sa članom 89. i 90. Zakonom o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, poverioci su pozvani da svoja potraživanja prijave sa dokazima (tzv. verodostojnom dokumentacijom) - stečajnom veću) 2. a) koliko puta stečajno veće može, u skladu sa predmetnim Zakonom, da zakaže i održi _ročište za ispitivanje potraživanja_? b) da li je nekome, npr. iz sudske prakse ili iz iskustva, poznat rekord u zakazivanju i održavanju _ročišta za ispitivanje potraživanja_ od stupanja na snagu na snagu predmetnog zakona do danas, a na teritoriji obe federalne jedinice? _____________ (u skladu sa članom 89. i 90. poverioci se obaveštavaju o održavanju _ročišta za ispitivanje potraživanja_, a u skladu sa članom 126., predmetnog Zakona - zakonodavac dopušta mogućnost održavanja i, _naknadnog_ _ročišta za ispitivanje potraživanja) Trivia: Rešenjem stečajnog veša, privrednog suda u Novom Sadu od 26. oktobra 1995. godine (POSL.BR.ST. 43/94), priznato mi je potraživanje, te pred istim uživam status poverioca. Tokom, prošle godine sam bio u prilici da nekoliko puta iščitam predmetni zakon, a ukoliko je nekom isti poznat mogli bi da bacimo eglen.
biznis.11 snemcev,
>> 1. kojim kaznama je zaprećeno poveriocima koji su svoju _ >> prijavu potraživanja_ zasnovali na falsifikovanoj (finansijskoj) >> dokumentaciji? Klasičan primer falsifikovanja službene dokumnetacije. Kazna? Nisam siguran, al' kol'ko se sećam, može da bude i zatvorska.
biznis.12 miobrado,
>> Klasičan primer falsifikovanja službene dokumnetacije. Kazna? >> Nisam siguran, al' kol'ko se sećam, može da bude i zatvorska. Naravno, krivično zakonodavstvo sankcioniše inkriminisanu radnju, šta više ovoj situaciji može se pristupiti i kao pokušaju _sticanja bez osnova_. No postavlja se pitanje: ko podnosi prijavu nadležnoj instanci? ---------- (Uprošćeno rečeno, pravosudne vlasti rukovode samim st. postupkom, a preko svog eksponenta i _ dužnikom - u stečaju_. Organi st. postupka su: 1. stečajno veće (sastavljeno od trojice sudija), 2. stečajni sudija i 3. stečajni upravnik (eksponent istih). Između ostalog, a u skladu sa čl. 61., "stečajni upravnik dužan je naročito: 1) da ažurira knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka; ...". Na _ročištu za ispitivanje potraživanja_ stečajni upravnik u skladu sa čl. 125. "dužan je da se o svakom prijavljenom potraživanju određeno izjasni da li ga priznaje ili osporava". Ukoliko potraživanje _ospori_ ili_ ospori delimično_, u skladu sa čl. 127. "stečajno veće će rešenjem uputiti poverioca čije je potraživanje osporeno da u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvrđivanja osporenog potraživanja". Pretpostavimo, sledeće: I a) stečajni upravnik ospori u celosti potraživanje poverioca, b) stečajno veće uputi rešenjem istog na pokretanje postupka, a c) isti pokrene postupak i izgubi - zbog "ne verodostojne finansijske dokumentacije". II a) isto kao pod I a). b) isto kao pod I b), i c) isti ne pokrene postupak. Dakle ko, ukoliko postoji osnov, nadležnoj instanci podnosi prijavu: 1) organi st. postupka - po službenoj dužnosti, ili 2) neko drugo lice?)
biznis.14 snemcev,
>> Dakle ko, ukoliko postoji osnov, nadležnoj instanci podnosi prijavu: Ajmo iz početka. Preduzeće X otišlo u stečaj. Preduzeće Y prijavljuje potraživanje. Stečajni upravnik osporava potraživanje. Stečajno veće upućuje poverioca na redovan sudski postupak. Ako sam dobro shvatio, preduzeće Y je podnelo falsifikovanu finansijsku dokumentaciju uz prijavu potraživanja i to je razlog zbog kojeg stečajni upravnik ne priznaje potraživanje. IMHO, stečajni upravnik ima moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu da podnese krivičnu prijavu. BTW, jel' ovo teoretsko pitanje ili iz prakse?
biznis.15 miobrado,
>> Ajmo iz početka. Evo, recimo ovako: X ---> dužnik - u stečaju Y,Y1,........,Yn ---> poverioci (po raznim osnovama). >> Preduzeće X otišlo u stečaj. Preduzeće Y >> prijavljuje potraživanje. Stečajni upravnik osporava >> potraživanje. Stečajno veće upućuje poverioca na redovan >> sudski postupak. Na ovom "mestu" uključujemo I (pod c) - poruka 5.12), a kada "razjasnimo", uključujemo II (pod c) - poruka 5.12), e da bi ga "razjasnili". ------------------ >> Ako sam dobro shvatio, preduzeće Y je podnelo falsifikovanu >> finansijsku dokumentaciju uz prijavu potraživanja i to je >> razlog zbog kojeg stečajni upravnik ne priznaje potraživanje. Napomenuh, u poruci 5.12 da je u skladu sa čl.61. da je, između ostalog, stečjani upravnik, "... dužan naročito: 1) da ažurira knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka; ...". Dakle, osnov za osporavanje potraživanja je najverovatnije ne postojanje dokumentacije u knjigovodstvenoj evidenciji _dužnika - u stečaju_. Napomena: Podrazumevamo, da privredni subjekti, vode knjigovodstvenu evidenciju, tzv. "poslovne knjige". >> IMHO, stečajni upravnik ima moralnu (ali ne i zakonsku!) >> obavezu da podnese krivičnu prijavu. "Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje izjavu pred predsednikom stečajnog veća da će savesno vršiti svoju dužnost." IV st. čl.58 predmetnog zakona "Za stečajnog upravnika može biti određeno lice koje stručno s obzirom na prirodu i obim stečajne mase i u čiju se nepristrasnost ne može sumnjati." I st. čl.59 predmetnog zakona >> BTW, jel' ovo teoretsko pitanje ili iz prakse? BTW, ukoliko ne grešim, mišljenja sam da je zakonodavac predmetni zakon, zasnovao na pretpostavci "ozdravljenja" privrednog subjekta, jer stečaj ne predstavlja i "smrt" istog, no jednu fazu u "životnom ciklusu" istog. Ono jes' da je lakše naći bunar bez vode, no npr. tzv. "bussinesman"-a koji npr. ne laže, a sve to u preiodu tzv. tranzicije - kako društvene, tako i privredne - eventualne, zloupotrebe su npr. moguće.
biznis.16 snemcev,
>> Dakle, osnov za osporavanje potraživanja je najverovatnije ne >> postojanje dokumentacije u knjigovodstvenoj evidenciji _dužnika - u >> stečaju_. Znači Y ima verodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju, ali je X (u stečaju) nema, pa zato stečajni upravnik osporava potraživanje? Onda, uz dobrog advokata, slobodno pokreni postupak. >> "Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje izjavu pred >> predsednikom stečajnog veća da će savesno vršiti svoju dužnost." To i rekoh: moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu.
biznis.17 miobrado,
Da li možemo da se saglasimo oko toga da je prijavom potraživanja poverilac izjavio: 1. postojanje poslovnog odnosa sa dužnikom (sada u stečaju, a pre otvaranja stečajnog postupka), i 2. rezultat, tog odnosa - potraživanje - izraženo nominalno? ------------------------------------------------------------ >> To i rekoh: moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu. Hoćeš npr., da kažeš: "Postoji verovatnoća , da stečajno veće, može, eventualno, za stečajnog upravnika, da odredi: a) nesavesno lice, b) nemoralno lice, ili c) lice koje je, u određenoj srazmeri, i nesavesno i nemoralno"? >> Znači Y ima verodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju, ali je >> X (u stečaju) nema, pa zato stečajni upravnik osporava >> potraživanje? Y, u slučaju ospravanja potraživanja, to - ako pokrene postupak - tek treba da dokaže. >> Onda, uz dobrog advokata, slobodno pokreni postupak. Ma, sopstveno potaživanje, utvrdio sam bez angažovanja zastupnika! Trivia: Navedoh, u jednoj od prethotdnih poruka za stečaj, da isti ne mora da znači i smrt privrednog subjekta - i to bi bila pretpostavka na kojoj je zakonodavac zasnovao predmetni zakon. A, da li je možda, stečaj, jedan od "ideanih" načina za pretvaranje raznih oblika svojine u razne oblike svojine - možemo samo da nagađamo! No, u ovo tranzitorno vreme, ništa nas ne sprečava da, pretpostavimo sledeće: I X ------------> npr., dužnik u stečaju, Y - Y500 -----> npr., poverioci bez posebnih osobenosti, Y501 - Y600 --> npr., poverici čiji je vlasnik tzv. "Srbijanski populistički teatar" iz N.Sada, Y601 - Y700 --> npr., poverioci čiji je vlasnik tzv. "Udruženje svih imigranata Vojvodine za otadžbinu Vojvodinu - podružnica za severoistočni Srem, . . . Ys - Yn ------> npr., poverioci čiji je vlasnik .... itd. i tsl. II a) npr., da je jetrva jednog člana stečajnog veća privatni preduzetnik, čije preduzeće predstavlja ispostavu jedne srednjoameričke obaveštajne službe, a isto je poverilac (Ydž) prema X, b) npr., da je svastika predsednika stečajnog veća radnik na odgovornom i dobro plaćenom mestu u tzv. "Srbijanskom populističkom teatru", iako nije član ni jedne partije ili udruženja, a "zagledala se u .....", . . . . n) npr., da je .... itd. i tsl. Ukoliko ne grešim, navoditi pretpostavke pod I i II - može se u beskraj, kao što su beskrajne mogućnosti za pretvaranje raznih oblika svojine u razne oblike, svojine što verovatno zavisi od maštovitosti dužnika i poverioca. ------------------------------------------------------------ Ukoliko si imao priliku da u "Nedeljnom telegrafu" (od 22.5) pročitaš, intervj u sa adv. Branislavom Tapuškovićem - mogao si, eventualno, da složiš mozaik oko, u poslednje vreme, sve više, u medijima eksploatisanog privrednog kriminala.
biznis.18 dvesic,
Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Znate ono: primate honorare preko žiro računa, pa na kraju godine platite svojoj državi ... koliko ?
biznis.19 mmarkovic,
> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko > žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Trebalo bi da bude 0% ! Kako? Tako! Pogodiš se koliko će tebi da plate, preračunaju se porezi i doprinosi, tebi uplate neto (ono što si se pogodio), državi na razne račune ostalo i ti si miran... E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. Neki limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Inače to je isto kao plata. Ako imaš dodatne prihode, valjda moraš da podneseš prijavu, ali to ide u oporezovani deo, pa tebe ništa ne kači. P.S. U ugovorima koje sklapaš ne klauzula o ceni tvoje usluge obavezno bude "u neto iznosu x.xxx.xxx,00 dinara" ;) ----------- i ti si onda čist... P.S." Tako meni rekoše, ali deluje logično...
biznis.20 velicko,
>+ E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. >+ Neki limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Mislim da limiti više ne postoje.. Bilo ih je pretprošle godine, a ako se sad ovi (%&$#%$#) opet sete .. :(
biznis.21 cnenad,
=> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko žiro => računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Na tekući račun je moguće isključivo uplatiti od strane firme neto zarade radnika i naknade zarada (dakle stalni radni odnos) Čini mi se da ovo što pitaš ima veze sa Ugovorima o delu. Ako se Ugovor sklapa između pravnog i fizičkog lica obveznik poreza i doprinosa je pravno lice koje je isplatilac. Na dogovoren neto iznos koji se isplaćuje fizičkom licu primenjuje se koeficijent za preračun na bruto. Iz njega se izdvajaju 20% poreza na dohodak građana, 7% poreza na promet usluga i 3% posebne takse (ako se isplaćuje na teritoriji grada Beograda) na promet usluga. Država priznaje 35% kao normirane troškove koji se ne oporezuju. Kompletan obračun ću ti poslati u ponedeljak kad ga prebacim iz fajla sa mašine na poslu, mrzi me da sada računam i kuckam dalje ;) dosta ti je i ovo za info ;) Za sada privatno lice nema nikakvu obavezu da na kraju godine plati porez na prihod ako je recimo imalo ukupno uplata na ŽR u iznosu od recimo preko 5000 din, što ne znači da se vlasti neće setiti i ipak dovršiti projekat zvani sintetički porez (poput stranih zemalja)
biznis.22 pedjak,
> Inače to je isto kao plata. Ako imaš dodatne prihode, valjda moraš ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i tekući račun.
biznis.23 sav.gacic,
>> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko >> žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). > > Trebalo bi da bude 0% ! > E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. Neki > limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Zove se "Porez na ukupan prihod građana", zanima i mene kolika je aktuelna stopa.
biznis.24 haevorn,
// ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i tekući hm, a ako bi posle na osnovu tekućeg bilo moguće dobiti VISA card... :) Ne stvarno, može li tako nešto?
biznis.25 lena,
>>>> Zove se "Porez na ukupan prihod gradana", zanima i mene kolika je >>>> aktuelna stopa. Do izvesnog limita se NE oporezuje,a koliki je isti, to se uvek utvrdjuje na kraju godine! Prosle godine nije uopste bilo oporezivanja.:) Cik pogodite ZASTO?! (zato sto to kaci i njih,a oni su najvise "zaradili") :(( Od sankcija nije bilo oporezivanja po ziro racunima gradjana, sto ne znaci da ce tako biti i dalje. Videcemo. poz.
biznis.26 pedjak,
> // ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i > tekući > card... :) Ne stvarno, može li tako nešto? Znam da je ranije moglo, mora da može i sad, naravno, žiro i tekući račun moraju biti otvoreni u istoj banci. Osim toga čini mi se da tekući ne možeš dobiti odmah na zahtev, nego banka jedno vreme posmatra redovnost priliva na tvoj žiro-račun (ma šta to značilo :) i ako banka utvrdi da imaš redovan priliv sredstava onda možeš dobiti i tekući, jer da bi imao tekući potrebno je da imaš redovan priliv novca. Ipak je najbolje da se o svemu raspitaš u nekoj banci, pa da saznaš kakvo je trenutno stanje.
biznis.27 snemcev,
>> Na tekući račun je moguće isključivo uplatiti od strane firme neto >> zarade radnika i naknade zarada (dakle stalni radni odnos) Sa žiro računa preduzeća se na tekući račun građana mogu prebaciti pare po bilo kom osnovu za koji je predviđeno podizanje gotovine po Odluci guvernera, a ne samo zarade i naknade zarada. >> Iz njega se izdvajaju 20% poreza na dohodak građana, 7% poreza na >> promet usluga i 3% posebne takse (ako se isplaćuje na teritoriji >> grada Beograda) na promet usluga. Porez na promet od 7% (+3% u Beogradu) se plaća NA bruto, a 20% poreza ide IZ bruto naknade. >> Država priznaje 35% kao normirane troškove koji se ne oporezuju. Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u pitanju (stopa je po sećanju, možda je +/-5%).
biznis.28 gerber,
YR>*> Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u YR>*> pitanju (stopa je po sećanju, možda je +/-5%). Kada je reč o ugvoru o delu, stopa je 35% Za autorski honorar ne znam, ali je za to ionako najbolje plaćanje vršiti preko ovlašćenih autorskih agencija, jer se tada plaća samo bruto iznos po fakturi, oni dalje sve regulišu. Evo u prilogu i Excel fajl za obračun poreza po osnovu Ugovora o delu - na području Beograda (dodatnih 3%). porez.arj
biznis.29 kate,
Hitno bi mi trebalo jedno tumacenje: Ako preduzece (pravno lice) sklopi ugovor sa SZR, da li je iznos koji po tom ugovoru uplati radnji za preduzece odbitna stavka pri obracunavanju poreza? Hvala.
biznis.30 cnenad,
=> Sa žiro računa preduzeća se na tekući račun građana mogu prebaciti pare => po bilo kom osnovu za koji je predviđeno podizanje gotovine po Odluci => guvernera, a ne samo zarade i naknade zarada. Zahvaljujem na ispravci. => Porez na promet od 7% (+3% u Beogradu) se plaća NA bruto, a 20% poreza => ide IZ bruto naknade. Bruto je dobijen množenjem neto iznosa sa koeficijentom za preračun sa neto na bruto tako da je u bruto iznosu sadržan i porez na usluge (i posebna taksa). Prema tome ne može se plaćati porez NA BRUTO kad je već u njemu sračunat i dobija se primenom preračunatih stopa. Pogledaj niže naveden primer obračuna. Da se računa onako kako si ti rekao konkretni iznos poreza bi bio: 1,062.07 * 7% == 74.34 din umesto 1,062.07 * 6.36% == 67.55 din Što se poreza na dohodak i sa njim je slična situacija s time što osnovica nije CEO BRUTO već bruto iznos umanjen za porez i taksu i normirane troškove. => Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? Do sada sam video samo da se priznaje 35%, niti manje niti više. *********** Primer obračuna Ugovora o delu: Na osnovu čl. 4 i 5 Ugovora o delu TE_I_TE_FIRME, br. TAJ_I_TAJ od 05.06.96.godine, utvrđuje se zarada za TOG_I_TOG, za mesec juni 1996 godine. 1. Elemetni za obračun: 1. Porez na dohodak 20% 2. Porez na usluge 6.36% (7%) 3. Posebna taksa na promet usluga 2.73% (3%) 4. Koeficijent 1.26436908 5. Procenat normiranih troškova 35% 6. Neto zarada 840.00 2. O b r a č u n: 1. Bruto iznos (1.6 * 1.4) = 1,062.07 2. Porez na promet usluga (2.1 * 1.2) = 67.55 3. Posebna taksa na promet usluga (2.1 * 1.3) = 29.00 4. Bruto bez poreza na usluge (2.1 - 2.2 - 2.3) = 965.52 5. Normirani troškovi (2.4 * 1.5) = 337.93 6. Osnovica za obračun poreza na doh. (2.4 - 2.5) = 627.59 7. Porez na dohodak građana (2.6 * 1.1) = 125.52 8. Neto iznos za isplatu (2.1 - 2.2 - 2.3 - 2.7) = 840.00 Isplata neto iznosa izvršiće se na žiro račun kod PIRAT Banke, KRADIMO ZAJEDNO DD, 99999-666-6-66, poziv na broj 123-45-6789012. *********** Ovaj PRIMER VAŽI kada se ISPLATA VRŠI NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA počev od 01.06.96. zbog novouvedene posebne takse na promet proizvoda i usluga. U slučaju da se isplaćuje VAN teritorije BG-a VAŽI drugi koeficijent za preračun NETO na BRUTO, i druga stopa poreza na promet usluga tj.: porez na dohodak 20% normirani troškovi 35% porez na usluge 6.542 % (7%) koeficijent 1.229884 Dakle kod ovog obračuna NEMA stavki 1.3 i 2.3.
biznis.31 cnenad,
=> Ako preduzece (pravno lice) sklopi ugovor sa SZR, da li je => iznos koji po tom ugovoru uplati radnji za preduzece odbitna => stavka pri obracunavanju poreza? Hvala. Pitanje je zbog svog stila zbunjujuće ali da probam da odgovorim. U globalu odgovor bi glasio NE. Koliko shvatam radi se o kupoprodajnom Ugovoru. Ukoliko preduzeće od SZR nabavlja robu za dalju prodaju, isplata SZR-u se tretira kao nabavka robe. Nakon formiranja prodajne cene i dobijanja ukupne razlike u ceni između nabavne i prodajne vrednosti, kada se roba proda preduzeće je dužno da na ostvarenu razliku u ceni plati porez pa bi se u ovoj varijanti uplaćeni iznos po tvome tretirao kao stavka koja se ne oporezuje jer je osnovica OSTVARENA RAZLIKA U CENI. Ako je od SZR-a uzeta roba koja služi kao osnovno sredstvo onda se ne plaća porez na promet. Ako uplaćeni iznos predstavlja trošak po nekom osnovu onda se za taj iznos kod obračuna (godišnji, polugodišnji) umanjuje osnovica za porez, tj. sve zavisi od odnosa prihoda i rashoda i ostvarenih troškova. Za dalje probleme dajem reč snemcev-u. Sledeći put postavi malo preciznije pitanje.
biznis.33 kate,
Ok. Pokusacu da budem jasnija. Ne radi se o robi vec o uslugama  Neka, npr. preduzece A za obavljanje nekog posla dobije od investitora iznos X. Sada deo tog posla ustupi preduzecu B i uplati mu Y dinara. Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, a preduzece B na iznos Y. Ako sada, umesto preduzeca B, imam fizicko lice (SZR) da li odbijam iznos Y od poreske osnovice pri placanju poreza na promet usluga (obzirom da radnje ovaj porez placaju pausalno)? Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da li sam u pravu?
biznis.34 cnenad,
=> Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, => a preduzece B na iznos Y. Plaća se porez na iznos fakturisan investitoru.
biznis.35 hercog,
Po kojoj stopi poreza bi se oporezivala prodaja programa (razvijen od strane firme) koji se nalazi na CDu, skupa sa pratećim uputstvima. Znači nije nikakva kupoprodaja, nego su ljudi nešto razvili, to bi da distribuiraju na CDu, al ne znaju kako će to da bude oporezovano. Sale
biznis.36 mikrom,
▄─ => Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla ▄─ Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? ▄─ Do sada sam video samo da se priznaje 35%, niti manje niti više. Čini mi se da sam u EXTRA.8 slao (PCX) stranu sa spiskom normiranih troškova. Nešto mi nije jasno u celoj ovoj priči. Naime, ranije se na autorske honorare nije plaćao nikakav porez na promet usluga (ili ja to grešim?) Ako grešim, pozdraviće me finansijska policija :))) Dakle prema poslednjim (ne tako novim) informacijama na autorski honorar se plaća porez u iznosu od 20%, računajući kao osnovicu iznos umanjen za normirane troškove i to ide na teret autora. Znači neto honorar + ovaj porez čine bruto honorar. Zatim se (u zavisnosti od opštine) plaćaju doprinosi - naknada za korišćenje komunalnih dobara - u visini od najviše 5% na istu osnovicu (pogađate da ne postoji nijedna opština koja je odlučila da taj procenat bude manji od ovog maksimalno dozvoljenog). Ovo je obaveza firme koja plaća honorar i to ne ulazi u bruto honorar. (Ja sam bruto honorar + doprinose krstio SVEGA HONORAR) I evo računice (za koju posle prethodnih poruka više nisam siguran da je ispravna jer nema poreza na usluge, ali mi svi virmani i honorari u SDK prolaze bez problema i žena koja mi vodi papire me ne upozorava da grešim) a) Ugovor je potpisan na NETO HONORAR (net_hon) brt_hon = ROUND(net_hon / (1 - (100 - nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) svg_hon = brt_hon + dop_hon b) Ugovor je potpisan na BRUTO HONORAR (brt_hon) net_hon = ROUND(brt_hon - (brt_hon * (100-nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) svg_hon = brt_hon + dop_hon c) Dogovor da svi dodatni troškovi padaju na teret autora (zakonski se ne može napraviti ovakav ugovor pa iznose treba svesti na neku od prethodnih varijanti), SVEGA TROŠKOVI HONORARA (svg_hon) net_hon = ROUND(svg_hon*(1 - (100 - nor_tro)/ /100 * sto_por/100)/(1+(100-nor_tro)/100*kom_dop/100),2) brt_hon = ROUND(net_hon / (1 - (100 - nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) * nor_tro = Normirani troškovi (45% - za stavku ostalo) * sto_por = Stopa poreza (trenutno 20%) * kom_dop = Komunalni doprinos (u 99,999% opština je 5%) Inače pod ovaj ugovor se razne stvari mogu provući, a kako je ovde populacija uglavnom računarska - za pisanje softvera kao originalno autorsko delo (poput pisanja knjiga...) normirani troškovi su čak 65% najviši normirani troškovi od 75% su valjda za vajarska dela ili tako nešto. Izvinjavam se zbog dužine poruke (naročito ako je pogrešna :)
biznis.37 snemcev,
>> Bruto je dobijen množenjem neto iznosa sa koeficijentom za preračun >> sa neto na bruto tako da je u bruto iznosu sadržan i porez na usluge >> (i posebna taksa). Moram da te ispravim: u bruto ne ulazi porez na promet usluga, već samo porez na dohodak građana. Ono što si ti naveo u citiranom delu kao bruto je u stvari ukupna naknada ili jednostavnije rečeno to je iznos koliko firmu ceo ugovor košta. Ako nema normiranih troškova, bruto se dobija kada se neto iznos (ono što autor dobija "na ruke") pomnoži sa 1.2. Na bruto se plaća još 7% (u Beogradu 10%) poreza na promet usluga, tako da je onda ukupna naknada neto*1.2*1.1 za Beograd, odnosno neto*1.2*1.07 za sva druga mesta. Ako ima normiranih troškova, onda se bruto dobija po formuli 6*neto bruto = ------- 5+stopa Na ovako dobijen bruto iznos se plaća još 7% (u Beogradu 10%) poreza na promet usluga, tako da se ukupna naknada dobija po formuli 6*neto ukupna naknada = ------- * 1.1 za Beograd, odnosno 5+stopa 6*neto ukupna naknada = ------- * 1.07 za ostatak sveta :) 5+stopa >> Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? Član 73. Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 43/94 i 53/95) propisuje normiranje troškove, a član 74. propisuje stvarne troškove. Ipak sam pogrešio u prethodnoj poruci: raspon normiranih troškova je od 10-80%, što zavisi od konkretnog autorskog dela. Za "ostala autorska dela" stopa je 45% od bruto prihoda. >> U slučaju da se isplaćuje VAN teritorije BG-a VAŽI drugi koeficijent >> za preračun NETO na BRUTO, i druga stopa poreza na promet usluga tj.: I ovo je posledica toga što si u bruto uključio i porez na promet usluga. Nema veze, u ovoj poruci sam naveo ispravne formule. Ako je još nešto nejasno, tu sam da pomognem, al' tek kad se vratim iz Grčke tj. oko 20.07.
biznis.38 snemcev,
>> Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, >> a preduzece B na iznos Y. Nikako! Preduzeće A plaća porez na promet usluga na ceo iznos X, pod uslovom da toliko fakturiše investitoru. Porez se plaća po svakoj privremenoj situaciji, kao i po konačnoj. >> Ako sada, umesto preduzeca B, imam fizicko lice (SZR) da li >> odbijam iznos Y od poreske osnovice pri placanju poreza na >> promet usluga Ovako nešto se nikad ne radi kada je u pitanju porez na promet usluga. Ako ima pet preduzeća u lancu, svi plaćaju porez na promet usluga na osnovicu koju čini neto iznos koji su fakturisali sledećem u lancu. Kod akcize, stvar stoji drugačije. >>(obzirom da radnje ovaj porez placaju pausalno)? Nemoj ovako uopšteno. Postoje neke radnje (manjina) koje plaćaju paušalno porez na promet usluga, ali nikako ne sve. >> Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da >> li sam u pravu? Da, ali se isto tako X računa kao prihod i to u punom iznosu.
biznis.39 cnenad,
=>>> Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da =>>> li sam u pravu? => => Da, ali se isto tako X računa kao prihod i to u punom iznosu. Jedna varijanta, a druga je da faktura SZR-a koristi kao osnov za kratkoročno potraživanje od investitora. U ovoj varijanti se kao prihod računa samo ono što je preduzeće A zaradilo, konkretno: Investitor daje 1.000 dinara preduzeću A koje zadržava 700 din. a preduzeću B tj. SZR prenosi 300 din: investitor 1,000.00 A 700.00 SZR 300.00 SZR je dakle novac primilo od preduzeća A. SZR ispostavlja fakturu kojom preduzeće A zatvara potraživanje od SZR dok duguje konto 167 na kojem zadužuje investitora tj. ostaje obaveza da se fakturiše tih 300 din + ono što predstavlja zaradu za preduzeće A (700 din ako pretpostavimo da je konačan obračun posla 1000 din koliko je investitor platio) Dug. Potr. 100 uplaćeno na ŽR 1000 120 uplata od investitora 1000 220 plaćeno SZR-u 300 100 isplaćeno sa ŽR 300 167 faktura SZR 300 220 potraživanje SZR 300 120 račun investitoru 1000 167 faktura SZR 300 741 prihod od usluge 654.21 260 porez na promet usluga 45.79
biznis.40 cnenad,
=> je u stvari ukupna naknada ili jednostavnije rečeno to je iznos koliko => firmu ceo ugovor košta. Ma zovi ga kako hoćeš i računaj kako hoćeš :) Bitno je da primenom jednog ili drugog načina računanja (a formule koje si napisao mi trebaju, tnx O:) dolazimo do istih iznosa jer mi je bitno da znam koliko ceo Ugovor košta firmu kao i da radnik po Ugovoru o delu dobije onaj iznos NETO zarade koji je dogovoren :) ******* Evo nekih bitnih informacija. Blagajničkim čekom se više ne može podizati gotovina za popunu blagajničkog maksimuma. Dnevnice ostvarene u inostranstvu, preračunate u dinare po srednjem kursu, se ne mogu podići blag. čekom. već se uplaćuju ISKLJUČIVO na žiro račun radnika. U slučaju da je osnivač, radnik ili vlasnik uplaćivao svojoj firmi POZAJMICU ZOP će dozvoliti podizanje gotovine sa ŽR kao povraćaj samo uz priložene uplatnice na kojima mora pisati da je svrha uplate bila ZAJAM. Ako je nekome firma obračunala kamatu za ZAJMljena novčana sredstva ZOP iznose kamate neće isplatiti. Sva preduzeća i radnje su dužni da RUJP-u (Republičkoj direkciji) dostave popis zatečenih zaliha alkoholnih pića, cigareta i kafe na dan 30.6.96 godine) Markice nisu dužni da lepe prodavci u trgovini na zatečenim zalihama, jer se lepe ispod celofana, i to je isključivo obaveza proizvođača. Čekovi TR građana se više ne podnose na naplatu u ZOP već ili u banku TRASATA, banku sa kojom podnosilac ima Ugovor (matična poslovna banka) ili u jednu od 77 banka koje su potpisale sporazum.
biznis.44 kate,
>> Nikako! Preduzece A placa porez na promet usluga na ceo iznos >> Ovako nesto se nikad ne radi kad je u pitanju porez na promet >> usluga. ??? Ovaj, nece biti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96   III/B 3.5 : U slucajevima kada investitor zakljuci ugovor sa inzenjering organizacijom ili gradevinskom organizacijom ( glavni izvodac ) a gradevinske radove izvode druga pravna lica i preduzetnici, porez na promet usluga na izvedene radove placa svaki podizvodac radova na vrednost izvedenih radova koje je fakturisao inzenjering organizaciji odnosno gradevinskoj organizaciji. Medutim, glavni izvodac prilikom fakturisanja investitoru placa porez na promet usluga samo na svoju naknadu u koju ne ulazi vrednost izvrsenih radova sa placenim porezom na promet usluga od strane drugih izvodaca radova. Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac?
biznis.45 igorsedam,
Niam bas siguran jesam li pogodio pravu temu ali... Potrebna mi je jedna informacija.Ortak je kupio kompjuter, aposto vec ima sopstvenu firmu zeleo bi da spoji prakticno sa korisnim. Dakle moje je pitanje : Postoji li mozda ovde na sezamu neki program koji bi obavljao knjigovodstvo? Sorry za greske Unapred zahvalan Igor
biznis.47 jmilosevic,
> Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac? On tih 7% plaća svakog meseca u paušalnom iznosu bez obzira koliko je fakturisao inženjering firmi ili glavnom izvođaču. Čak i ukoliko nije uopšte ni radio tog meseca.
biznis.48 haevorn,
Őta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati dugove (to se valjda zove stečaj)? Ko preuzima upravljanje, kakva je obično njena budućnost. Recimo da je firma privatna, d.o.o. Őta biva sa imovinom, šta sa zaposlenima?
biznis.49 gerber,
YR>*> Šta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati YR>*> dugove (to se valjda zove stečaj)? Ko preuzima upravljanje, kakva je YR>*> obično njena budućnost. Recimo da je firma privatna, d.o.o. Šta biva YR>*> sa imovinom, šta sa zaposlenima? Postoji razlika izmedju stečaja (prinudnog), koji se po službenoj dužnosti pokreće kada se ispune odredjeni uslovi (blokada računa doredjeni broj dana, nemogućnost postizanja dogovora sa poveriocima, evidentnost da se obaveze neće moći izvršiti) i likvidacije. Ovo drugo pokreće sama firma, kada više ne može (ili ne želi) da posluje. Održava se ročište na kome se moraju pružiti dokazi da nema neizmirenih obaveza, pa se firma gasi. Po pokretanju stečaja, Privredni sud imenuje stečajnog upravnika, koji predstavlja i zastupa firmu do okončanja postupka. Dužnost istog je da razmrsi koliko firma ikome duguje, kao i obim njenih potraživanja. Pod pretpostavkom da firma duguje 100 novčanih jedinica, a da je celokupna njena aktiva, tj. novčana sredstva, pokretna i nepokretna imovina, potraživanja (naplaćena i naplativa) ukupno 10 jedinica - svaki poverilac će dobiti 10% svog, od strane stečajnog upravnika i veća priznatog, duga. Po okončanju stečaja firma prestaje da postoji, a zaposleni postaju nezaposleni ;) Mada isti mogu i u toku stečajnog postupka da ostanu bez posla. Ovo su samo načelni podaci, za detaljnije (i tačnije) ili kod advokata ili nekog ko se više time bavi :)
biznis.50 miobrado,
>> Őta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati >> dugove (to se valjda zove stečaj)? Ništa, može u nedogled da se zadžuje! Insolventnost (trajnija nesposobnost da plaša) nekog privrednog subjekta ne implicira pokretanje stečajnog postupka. Zakonodavac za takvu priliku predviđa pokretanje sledeših postupaka: a) prinudno poravnanje, b) stečaj ili c) likvidaciju. (u stečajnom postupku kao mogušnost, isti, dopućta i prin. poravnanje) Predloge za otvaranje ovih postupaka mogu podneti ovlaćšena lica odnosno organi, dužnik i poverioci. A kad smo kod stečaja, >> Ko preuzima upravljanje, ... a) stečajno veše b) stečajni sudija i c) stečajni upravnik. Uprošćeno rečeno sud je, preko svog predstavnika - stečajnog upravnika - postao rukovodilac privrednog subjekta. >> Recimo da je firma privatna, d.o.o. Őta biva sa imovinom, Celokupna imovina ulazi u tzv. _stečajnu masu_. Prodajom iste, ili dela iste, namiruju se poverioci i sudski troškovi postupka. >> šta sa zaposlenima? Danom otvaranja stečajnog postupka - prestaje im radni odnos, s tim da se neisplaćeni lični dohotci (u visini zagarantovanog l.d.) tretiraju kao troškovi stečajnog postupka, pod uslovom da potraživanje po tom osnovu blagovremeno prijave. Stečajni veće može, u zavisnosti od potereba, da zadrži određen broj radnika za završavanje započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka (što se reguliše ugovorom o delu). >> .... kakva je obično njena budućnost. Zavi si od: a) dužnika i poverilaca, b) mestnih i ukupnih prilika, te c) ekonomskih prilika. Mišljenja sam da bi, a u ovo tanzitorno vreme, prava prilika za diskusiju bio tzv. "lažni stečaj" - kategorija koju poznaje i ekonomska teorija. Verovatnoća da se stečaj pretvori u snošaj je izvesna - "srpsku majku" i "Dafiment" banku svi pamtimo. A kada jednog dana prevaziđemo tranziciju - e, onda će to biti npr. ovako: na ručku si, sa poslovnom prijateljicom u Hajatu. U toku razgovora zapijuče ti pejdžer. Javljaš se sekretarici telefonom i ona ti saopštava da je firma bankrotirala. Nakon toka okrećeš kućni broj i saopštavaš ženi da sklanja zlato i marke. ona ti odgovara - od pre pet minuta u kući su sudski izvršitelji sa policijom , popisuju imovinu ..... Ovo, kraše po formi, izlagenje zasnovano je praćenju stranačke, lokalne, pokrajinske i republičke štampe o raznim stečajnim postupcima (npr. u matičnoj mi opštini dosada su registrovana tri stečajna postupka). ---------------------------------------------- Nešto sasvim lično: Ukoliko na sistemu postoji neki korisnik koji je upućen u krivično zakonodavstvo, po mogućstvu pravnik neka se javi na mail. Potrebni mije je par pravnih saveta!
biznis.51 vstan,
Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... Korisnici Visa kartica koje je izdala Beobanka mogu da ih zamene i dobiju kartice sa novim siframa i oznakama koje vaze na stranom trzistu. [Politika, 18.jul]
biznis.52 nenad,
> Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka > mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... Da li to znači da je moguće plaćati i softver preko broja te kartice? Kakvi su uslovi za dobijanje iste?
biznis.53 ljubinko,
>Da li to znaci da je moguce placati i softver preko broja te >kartice? Kakvi su uslovi za dobijanje iste? Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. Da li neko ima neke informacije o njoj (odnosno o ponovnom koriscenju) ?
biznis.54 vstan,
>> Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka >> mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... > > Da li to znaci da je moguce placati i softver preko broja te > kartice? Moguce je ako prihvataju placanje karticom. >Kakvi su uslovi za dobijanje iste? Koliko se secam uslov je bio tekuci racun, nesto nekretnina, i preporuka starog clana. Raspitacu se ovih dana.
biznis.55 vstan,
> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. > Da li neko ima neke informacije o njoj (odnosno o ponovnom > koriscenju) ? Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci.
biznis.56 snemcev,
>> Po kojoj stopi poreza bi se oporezivala prodaja programa (razvijen od >> strane firme) koji se nalazi na CDu, skupa sa pratećim uputstvima. Krajnja potrošnja sa 22% (Beograd 25%), a ako se uzme kao osnovno sredstvo, onda je se plaća porez po stopi od 12% (Beograd 15%).
biznis.57 snemcev,
>> ??? Ovaj, necebiti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam >> pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96 >> III/B 3.5 : Posipam se pepelom, zaboravih da je gradnja u pitanju, a tu UVEK važe druga pravila igre... :( >> Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac? Sve je isto, samo što na računu neće biti posebno iskazan porez na promet usluga, već će stojati klauzula da se porez na promet usluga shodno Zakonu, a po rešenju nadležnog poreskog organa broj taj-i-taj plaća u paušalnom iznosu.
biznis.58 ljubinko,
>> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. > Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci. Imas li neku adresu ? ili telefon ?
biznis.59 vstan,
>>> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. >> Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci. > Imas li neku adresu ? ili telefon ? Cini mi se da su tacno prekoputa Kanadske ambasade. (Za svaki slucaj probaj na obavestenja.)
biznis.60 vstan,
[subj:VISA internacional] Zahtev se podize u ulici 7.jula br.14 (kod Gratexa, ima ogromna reklama). Radno vreme do 19h. Prvo sledece zasedanje konisije za resavanje istih je 1.VIII. Zahtev podnose i stari clanovi.
biznis.61 acag,
Zna li neko sta se desava sa ovim porezima? 1) koliki je porez za knjige (10+2+3)? 2) vredi li jos uvek misljenje ministarstva o oslobadjanju od poreza? a) sta ako je mislj. izdato pre xyz a knjige nisu prodate? 3) kakav dogovor napraviti sa knjizarom koja knjige uzima komisiono pa ne moze da da izjavu, a porez uracunava u rabat? 4) ako ne vazi 2) kako knjigu proglasiti za udzbenik? (koji su i po novom z. izgleda oslobodjeni od poreza? pomagajte braco moja mila, zulumcari na nejacc krenuli, a ni Marko nije za oranje... :)
biznis.64 snemcev,
>> ??? Ovaj, necebiti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam >> pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96 >> III/B 3.5 : Pazi sad ovo: "Odredbom čl. 26. st. 1. tač. 2. Zakona o akcizama i porezu na promet ("Sl. glasnik RS", br. 43/94 i 53/95), propisano je da se reprodukcionim materijalom u smislu čl. 22. na koji se porez na promet ne plaća, smatra materijal za izgradnju novih građevinskih objekata i materijal za rekonstrukciju i revitalizaciju građevinskih objekata koji su proglašeni kulturnim dobrima. U slučajevima kada investitor angažuje izvođača građevinskih radova za izgradnju novog građevinskog objekta, izvođač ima pravo nabavke reprodukcionog materijala bez poreza na promet u smislu citirane odredbe Zakona. Pri tome, nije od značaja za ostvarivanje pomenute poreske olakšice ko se pojavljuje kao investitor (mesne zajednice, fondovi i dr.). U slučajevima kada se izgradnja novih građevinskih objekata vrši preko glavnog izvođača i podizvođača, svaki izvođač radova je dužan da obračuna i plati porez na promet usluga na vrednost svojih izvršenih radova. Osnovicu za obračun poreza na promet usluga čini celokupan iznos naknade koji je primljen." Izvor: Mišljenje Ministarstva finansija Republike Srbije, broj 413-00-164/96-04 od 18.06.1996. godine. Po ovome, glavni izvođač plaća porez na promet usluga na celu naknadu i ne umanjuje je za iznos koji je platio podizvođačima?!
biznis.65 haevorn,
Pitao sam za VISA card u Beobanci: covek mora biti u stalnom radnom odnosu. polaze depozit od min. 1000 DEM i ima limit na 500 DEM sledeca komisija 1.8. Sve je to lepo i krasno, samo se plasim za onih 1000DEM, da ne bude za koji mesec ili godinu "Kojih 1000 DEM?" ;))
biznis.66 cnenad,
=> 1) koliki je porez za knjige (10+2+3)? Na teritoriji BG-a, osim za školske udžbenike. => 2) vredi li jos uvek misljenje ministarstva o oslobadjanju od poreza? => a) sta ako je mislj. izdato pre xyz a knjige nisu prodate? Ne vredi, nisu oni krivi što knjige nisu prodate pre donošenja novog Saveznog Zakona o poreskom sistemu. => 4) ako ne vazi 2) kako knjigu proglasiti za udzbenik? (koji su => i po novom z. izgleda oslobodjeni od poreza? Novo mišljenje i rešenje od Saveznog ministarstva mada mislim da ovo neće proći, kako god bilo možeš je preimenovati u udžbenik ali kad u kontrolu svrati FP.... ne bih dalje Udžbenici jesu oslobođeni poreza na promet proizvoda.
biznis.67 acag,
> Saveznog Zakona o poreskom sistemu. a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? pa opet vuk sit, a m* dobio izbore:) i ako moze, kada moze da se ocekuje? (koliko traje procedura) Muci me to sto ne mogu da verujem da su ovo uradili. Jedino objasnjenje mi je da se neko opet mesa u ekonomiju, i da se priprema teren za postizanje jos jednog "pozitivnog brojanja"?
biznis.68 jovap,
'Re: GIGA - INFLACIJA IZ '93/'94 ================================= Nikad se nisam bavio finansijskom racunicom, a ovih dana me prijatelj (advokat) zamoli da 'malo pogledam' racunicu jednog sudskog vestaka. Spor je vodjen zbog neisplacenog LD za celu 1990 godinu, nekog doktora koji je bio na dnevnicama u inostranstvu, pa mu rukovdioci 'odsekli' domacu platu, jer ... itd. Te 1990 dinar jer prakticno bio konvertibilan i doktorove kolege su primale preko hiljadu maraka mesecno. A, pomenuti vestak, je sracunao da vrednost ondasnjih 12 mesecnih plata danas vrede 590 dinara. Tj oko 15 DEMona mesecno. 15 umesto bar 1000 koliko je stvarno bilo onda. Vestak je racun radio prema INDEKSu cena na malo do jula '93 a onda zakonsku kamatu. Vise nasumice nego s namerom (jer sam laik za finansije) uzmem ja INDEKS i preracunam ceo dug do danasnjeg dana preko cena na malo. I dobijem zaprepascujucih 4 miliona demona (13 miliona dinara). Trazio sam gresku (u racunu), ali ne preterano detaljno, pa valjda zato i nisam nasao. No kako je to prilicno dosadno raditi, bila bi mi velika pomoc ako je iko imao slican slucaj ili makar zna da postoji neka 'zavrzlama' u vezi sa INDEKSom iz 93/94 godine, jer tu jedino moze da bude greska, mislim. Nesto sam davno citao u novinama o nekim 'kriticnim danima' krajem januara '94, , ali naravno gde to sada da nedjem. Bilo kakva pomoc u ovom smislu bi mi dobro dosla. Naravno ako nekoga zanima moze dobiti i programcic kojim sam ovo racunao, jer indirektnom proverom ispada da dobro radi. J.
biznis.69 cnenad,
=> a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? I može i ne može. 1. Postoji jedinstveno tržište SRJ 2. Na njemu za sve moraju biti isti uslovi pa i poreska politika Zato ono što su do sada Republike propisivale ne treba više da važi. Ali opet važi jer to smo mi, ovo je Balkan, a ne neka druga zemlja i normalan svet. Naravno da Republika neće da se odrekene ostalih nameta koji uostalom i nisu porezi - mada ih tako nazivaju. Tragedija je da nakon izlaska Zakona svi čekaju objašnjenje iz Ministarstva finansija SRJ kako će se novi zakon primenjivati kad stupi na snagu. Posle dve nedelje stižu pisma i saopštenja u kojima se stupidno objašnjava kako se novi Zakon nije mogao primeniti odmah, pa je eto dozvoljeno da se sa 15. tj. 16.7. izvrši popis i primeni novi zakon. Nigde eksplicitno nije rečeno - Republički porezi i takse ne važe ili važe. Tako je rešenje ostalo polovično. Roba je razvrstana kako je razvrstana po tarifnim brojevima po Saveznom Zakonou što se uvažilo i što se primenjuje, ali su na snazi ostali i poseban porez na promet proizvoda i posebna taksa na promet proizvoda i usluga koje uvodi Republika.
biznis.70 acag,
>=> a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? > > I moze i ne moze. moze, moze... :> danas, kaze politika, S vlada je odlucila da se ukine porez za publikacije 'od posebnog znacaja' sto ce da rece da smo se malo igrali, pripretili, pa popustili i vratili na staro :) i skupili pozitivna brojanja :> ps. pitam se zasto nisam postao strucnjak za mesetarenje i burzanska pogadjanja? :)
biznis.71 miobrado,
>> Te 1990 dinar jer prakticno bio konvertibilan ... Nikakvu značajniju ulogu, podatak da je dinar bio konvertibilan, ne igra pred sudom. >> A, pomenuti vestak, je sracunao ... Knjigovodstveno gledano, a usled hiper inflacije, podaci za '93. i početak '94. su praktično neupotrebljivi (s obzirom na bezbrojne denominacije kao i primenjenu metodologiju proračuna), tako da je možda bilo uputnije da zainteresovana stranka zahteva naknadu štete. >> Bilo kakva ... Okači program! :)
biznis.72 jovap,
'Re: YU GIGA INFLACIJA 93/94 ============================ <71> denominacije kao i primenjenu metodologiju proracuna), tako da je mozda bilo uputnije da zainteresovana stranka zahteva naknadu stete. - Da li bi u tom slucaju racunica bila drugacija :) ??? <> Knjigovodstveno gledano, a usled hiper inflacije, podaci za '93. i pocetak '94. su prakticno neupotrebljivi - Sad sam se vec zainteresoao, mada ne preterano, za principijelno pitanje, da li je moguce da na pragu 21 veka jedna drzava ne moze da izadje na kraj sa velikim brojevima ? Mislim da bi drevni matematicari to odradili i peske. A mi imamo mocne PC-ce. <> Okaci program! :) - Program je amaterski, u QB, probacu da ti ga posaljem eMAILom, kao i drugim zaianteresovanim. Ako bude vise zainteresovanih, onda cu probati na SEZa. (PROBATI = imam neke probleme sa modemom i kod DOWNLOADa, pa ocekujem da ce ih jos vise biti kod UPloada) J.
biznis.73 snemcev,
>> Nigde eksplicitno nije rečeno - Republički porezi i takse ne važe ili >> važe. Član 2. Zakona o osnovama poreskog sistema ("Službeni list SRJ" broj 30/96): "Vrste poreza na teritoriji Jugoslavije su: 1) porez na promet; 2) porez na dobit; 3) porez na dohodak; 4) porez na imovinu; 5) porez na prihod od međunarodnog saobraćaja." Nigde nema posebnog poreza za železnicu niti posebne republičke takse. MFJ u svom mišljenju kaže da ovi porezi, shodno citiranom članu, više ne važe, ali MFS u svom mišljenju reče da će to da važi do kraja godine, a onda će i zakone koji su uveli te dodatne poreze uskladiti sa saveznim, što će reći ukinuće ih.
biznis.74 cnenad,
=> Član 2. Zakona o osnovama poreskog sistema ("Službeni list SRJ" broj => 30/96): Jasno mi je naravno, iz Saveznog Zakona ŠTA VAŽI. => Nigde nema posebnog poreza za železnicu niti posebne republičke takse. Ali, objasni ti FP zašto nisi postupio po Republičkom Zakonu jer je i on na snazi iako u suprotnosti. => MFJ u svom mišljenju kaže da ovi porezi, shodno citiranom članu, više ne => važe, ali MFS u svom mišljenju reče da će to da važi do kraja godine, a Da li znaš gde su objavljenja ova mišljenja ? Ako misliš na ona u Savetniku 15, ja ne bih rekao da su to mišljenja. Šta ti misliš o Uredbi vlade R. Srbije o vraćanju poreskih stopa poreza na promet prozvoda - hrane, školskog pribora i učila.. => onda će i zakone koji su uveli te dodatne poreze uskladiti sa saveznim, => što će reći ukinuće ih. Znaš šta je zanimljivo ? Što to nisu dodatni porezi, već rekao bih dodatne takse a tu je, pokazalo se vlada RS neumorna :(
biznis.75 dr.grba,
>> da izadje na kraj sa velikim brojevima ? Mislim da bi drevni >> matematicari to odradili i peske. A mi imamo mocne PC-ce. Moćni PC-ji su pali na ispitu u Jugi, jer većina softvera radi sa 15 značajnih cifara, a razni bilansi su stizali i do 19 cifara, ako se dobro sećam.
biznis.76 baker,
Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi proizvode fabrike JOSIP KRAS ! Zamislite da se u prodavnicama ponovo nadju Zivotinjsko carstvo, KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. P.S. Ja bih prvi bankrotirao:)) ..
biznis.77 hercog,
»» KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. Chery viđen u STR Market dragstoru na Banovom Brdu... Sale
biznis.78 zeljkoj,
> »» KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. > > Chery viđen u STR Market dragstoru na Banovom Brdu... Na koji 'cherry' mislite? :) Čini mi se da to proizvodi Soko Štark.
biznis.79 baker,
> Na koji 'cherry' mislite? :) Cini mi se da to proizvodi Soko > Stark. Proizvodi ih i Soko Stark, ali su los plagijat Krasovih:) Nazalost:( ..
biznis.80 miobrado,
>> - Da li bi u tom slucaju racunica bila drugacija :) ??? Predpostavljam da bi iznos naknade bio približno isti, ako ne i veći, realnoj vrednosti predmeta spora. >> - Sad ... Da se, po ovom predmetu, pitaju _samo_ isti problema verovatno ne bi bilo. >> - Program ... OK.
biznis.81 giovanni,
Ę? Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi Ę? proizvode fabrike JOSIP KRAS ! Ja mislim da bi se Hrvatska pre obogatila u tom slučaju. ;)
biznis.82 borisl,
> Ę? Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi > Ę? proizvode fabrike JOSIP KRAS ! > Ja mislim da bi se Hrvatska pre obogatila u tom slucaju. ;) Doticni proizvodi se uvoze,medjutim iz Macedonije,posto je Kras tamo otvorio preduzece.
biznis.83 baker,
> Doticni proizvodi se uvoze,medjutim iz Macedonije,posto je > Kras tamo otvorio preduzece. Ako se uvoze, gde se to prodaje? :( Nigde u Beogradu nisam video, ako je neko video neka baci ovde adresu ! ..
biznis.84 slayer,
Ja mislim da bas zato sto idu izbori nece nista poskupljavati drasticno, ali posle....
biznis.85 snemcev,
>> Šta ti misliš o Uredbi vlade R. Srbije o vraćanju poreskih stopa >> poreza na promet prozvoda - hrane, školskog pribora i učila.. Jednom rečju: neustavno. Vlada RS ni u ludilu nije ovlaštena da donosi uredbe kojima menja zakone, ni republičke, a pogotovo ne savezne. Ali (uvek ima neko ALI), pošto je ovo Srbija i pošto su izbori na jesen, onda i to može. Čim skupština bude donela nov republički Zakon o akcizama i porezu na promet, Ustavni sud Republike Srbije će da po inicijativi XY da pokrene postupak i da oceni da je predmetna Uredba o primeni stopa poreza na promet određenih proizvoda i poreskih oslobođenja (kako se zvanično zove) bila neustavna u vreme važenja. Kako će Vlada tu Uredbu pre donošenja presude Ustavnog suda staviti van snage, biće svi pošteni, a moje brise nigde nema. Inače, to je već oproban recept. Svima nam je sveža u sećanju Uredba Vlade RS od 08.08.1995. godine kojom je propisano plaćanje poreza na promet u svakoj fazi prometa alkohola, kafe i duvanskih prerađevina. Uredba je stupila na snagu 08.08.1995. godine, neko (zaista se ne sećam ko :( ) je pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom, Skupština je donela nov Zakon o akcizama i porezu na promet, Vlada RS je svoju Uredbu od 08.08.1995. stavila van snage, a tek nakon svega toga je Ustavni sud (predsednik prof dr Balša Špadijer, skoro ga je Lilić poslao na novu dužnost) ocenio da u vreme važenja Uredba nije bila u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o akcizama i porezu na promet, Zakonom o Vladi Republike Srbije i Zakonom o otklanjanju i ublažavanju posledica sankcija međunarodnih organizacija (na osnovu poslednja dva je predmetna Uredba i doneta!). Sve u svemu Vlada RS prekorači ovlaštenja, pa je onda njena uredba jača i od Ustava i tri zakona. To stvarno samo ovde može. :(
biznis.86 cnenad,
=> promet u svakoj fazi prometa alkohola, kafe i duvanskih prerađevina. => Uredba je stupila na snagu 08.08.1995. godine, neko (zaista se ne sećam Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( => nov Zakon o akcizama i porezu na promet, Vlada RS je svoju Uredbu od => 08.08.1995. stavila van snage, a tek nakon svega toga je Ustavni sud Da li mi možeš reći kad je stavljena van snage ? Nemoguće da sam ovo propustio :(( I dalje se radi po starom.
biznis.87 snemcev,
>> Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( Odakle potiče ova informacija? Ako je tačna, koja je onda svrha donošenja Zakona o osnovama poreskog sistema koji ne predviđa ovako nešto (osim za kafu, alkohol i cigarete)? >> Da li mi možeš reći kad je stavljena van snage ? Nemoguće da sam ovo >> propustio :(( I dalje se radi po starom. Uredba je stavljena van snage onog dana kada je stupio na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i porezu na promet ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 53/95), a to mu dođe 01.01.1996, ako se dobro sećam. BTW, ne radi se po starom. Uredba je propisivala plaćanje poreza na ostvarenu razliku u ceni, a Zakon kaže da se porez obračunava u punom iznosu, ali da se prilikom uplate umanjuje za iznos poreza plaćen dobavljaču. Promena nije kolosalna, ali je VEOMA bitna kada se rade kumulativni obračuni poreza na promet. BTW2, kako odgovaraš na poruku 5.85 kad moja prethodna poruka kod mene u SORu nosi broj 5.84? Moderatore?
biznis.88 cnenad,
=>>> Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( => Odakle potiče ova informacija? Ako je tačna, koja je onda svrha => donošenja Zakona o osnovama poreskog sistema koji ne predviđa ovako Usklađivanje sa Evropom. Takođe, zadnjih mesec do dva su se mogle čuti izjave zvaničnika (ministara i ostalih 'zakrpa') kako se ide na ovu varijantu, da li od '97 ili '98 to ćemo tek videti. Pitaš se za svrhu ? Ima li išta u ovoj zemlji svrhu ? Nakon sledećeg, vrlo brzo, zasedanja Rep. skupštine, eto nama opet popisa zbog usklađivanja sa Sav.Zakonom o poreskom sistemu. Zar nam je to sve trebalo ? Da li je iko pokušao da sračuna koliko je to sve do sada koštalo, jer nije popis 'zajebancija' trgovaca koji sede po radnjama, tu je u celu problematiku uključena mnogo veća mašinerija. Sačuvaj me bože, za poslednja dva meseca, 3 popisa samo zbog promene Zakona i određenih uredbi. Inače, seti se u donošenja sanacionih stopa kod isplate zarada koje su donesene u cilju rešavanja pitanja zadocnelih (do tada) i dalje isplate penzija. Ništa nije promenjeno, i dalje kasne, a sad još i smanjuju doprinose (i Zakonom porez)....
biznis.89 snemcev,
>> Usklađivanje sa Evropom. Ne znam da li da se smejem ili da plačem. LM, dve kratke pričice, prva vezana za "usklađivanje sa Evropom", druga za one koji nas "usklađuju". Priča No 1. Filijala SPP 45500. Petak. Gospođa XY podiže terenski dodatak za društveno građevinsko preduzeće. To joj je poslednji radni dan u predmetnom preduzeću. Ponedeljak. Ista filijala, isti kontrolor ista gospođa sa istim terenskim dodatkom, ovaj put za privatnu građevinsku firmu u kojoj je tek počela da radi. Kontrolor, po savetu starije koleginice sa posla, ne pušta ček. Kaže: "za njih može, za privatnike ne može". Priča No 2. MUP. Stanica milicije. Komandir "očitava bukvicu" potčinjenima i pri tome im, pozivajući se na depešu iz Beograda, ZABRANJUJE da kažnjavaju sve učesnike u saobraćaju, uz ogradu da to ipak mogu da učine ako neko vozi pijan, bez položenog vozačkog ispita ili vozi neregistrovano vozilo. Dokle to važi? Zna se, do izbora. Komentar? Plači, voljena zemljo.
biznis.90 cnenad,
=> Komentar? Plači, voljena zemljo. Ne znam da li da se smejem ili da plačem ;)
biznis.91 evlad,
Y> Priča No 2. MUP. Stanica milicije. Komandir "očitava bukvicu" Y> potčinjenima i pri tome im, pozivajući se na depešu iz Beograda, Y> ZABRANJUJE da kažnjavaju sve učesnike u saobraćaju, uz ogradu da to ipak Y> mogu da učine ako neko vozi pijan, bez položenog vozačkog ispita ili Y> vozi neregistrovano vozilo. Dokle to važi? Zna se, do izbora. Postoji tri vrste milicije ;) Saobraćajna Opšta Nadležnost Kontrola Prelaska Državne Granice. elem ova priča od gore se odnosi za Opštu Nadležnost, kojoj i nije dužnost da vrši regulisanje i kontrolu saobraćaja, za to postoji saobraćajna milicija ( oni s belim šapkama ;) ). Tako da više neće biti kažnjavanja za vožnju bicikla u papučama ;) jer će to raditi kvalifikovana radna snaga ;) sa završenim saobraćajnim kursom ...
biznis.93 snemcev,
>> elem ova priča od gore se odnosi za Opštu Nadležnost Sorry, ono najbitnije nisam pomenuo. :( Btw, očigledno da "depeša iz Beograda" ne važi za milicionere iz kontrole prelaska državne granice -- juče na Horgošu na ulasku u zemlju kazniše dva vozača autobusa "Niš-ekspresa" koji voze za Sloveniju jer su zaustavili autobus na manje od 10 metara od autobusa kojeg su naši carinici tog momenta pregledali. Kazna je 1,500.00 dinara.
biznis.94 alec,
NOVIPAK 96 Savetovanje sa komercijalno tehnickom prezentacijom novi proizvodnji ambalaze i tehnologije pakovanja Beograd, 22. i 23. oktbra 1996 hotel JUGOSLAVIA U referatima/saopstenjima korisnika ambalaze iz najznacajnijih preduzeca dominirace iznosenje iskustava, zahtevi i nova vidjenja buduce prakse. U saopstenjima/audio vizuelnim prezentacijama izlagaca izlozbe ponudice se predlozi za resavanje problematike pakovanja. Naknada za ucesce na savetovanju (zajedno sa ZBORNIKOM RADOVA) iznosi 400,00 dinara PRIJAVA ZA UCESCE slati na fax: INFOPAK 011/8303329
biznis.95 jovap,
'Re: ZAKONSKA ZATEZNA KAMATA ZA 1996 ==================================== - Zna li neko cifru za period 1 jan - 31 avg t.g. ? - Mogu li se prognozirati cifre za naredne mesece sa tacnoscu 33% ? - Ima li ta kamata ikakve veze sa indeksom cena na malo ? J.
biznis.96 snemcev,
>> - Zna li neko cifru za period 1 jan - 31 avg t.g. ? Stope zateznih kamata na novčane obaveze iz dužničko-poverilačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93 i 24/94) su: januar ........................ 10.81% mesečno februar ....................... 6.06% mesečno mart .......................... 8.49% mesečno april ......................... 4.34% mesečno maj ........................... 3.02% mesečno jun ........................... 4.54% mesečno jul ........................... 7.88% mesečno avgust ........................ 3.53% mesečno Na novčane obaveze iz dužničko-poverilačkih odnosa prema čl. 277. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list SRJ" broj 29/78, 39/85, 57/89 i 31/93) i posle dužnikove docnje teče ugovorena kamata kada je stopa ugovorene kamate viša od stope zatezne kamate.
biznis.97 jovap,
'Re: 'ZATEZNE KAMATE - 'stope ==================== <96> Stope zateznih kamata na novcane obaveze - Hvala. - Ako ti nije tesko, mozda bi mogao da ovo kacis mesecno. <95> Ima li ta kamata ikakve veze sa indeksom cena na malo ? - Pitanje je cisto akademsko. Nije mi to struka, ali predpostavljam da bi morala biti neka veza. Kako stoji ta stvar na Zapadu ? J. 'Re: 'ESKONTNA 'STOPA [POLITIKA 96/7/5] ==================== <> Odlukom NBJ eskontna stopa u julu (96) je 4.5 %. odnosno 68.15 % godisnje. Objavljeno je u Sl. lsitu broj 30 - Slucajno sam 'naleteo' na ovo i eto tek sada je doslo na red. Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? - Ustvari, nakon nekoliko 'seansi' sasvim ozbiljnih komentara u ovoj temi, eto pade mi na pamet, da bi mozda bilo interesantno da se formira jedna mala INFO berza ovde. Pa su ovo samo predlozi za rasmisljanje. J.
biznis.98 miobrado,
>> - Slucajno sam 'naleteo' na ovo i eto tek sada je doslo na >> red. Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? Taj sam! A, s obzirom da ne pratim redovno dnevnu štampu unapred se zahvaljujem svakom, ko je u mogućnosti da na polzu inih i mene - korisna obaveštenja, ovakvog vrste publikuje, uz podrazumeva se, navođenje izvora.
biznis.99 snemcev,
>> - Ako ti nije tesko, mozda bi mogao da ovo kacis mesecno. Nije mi teško da kačim, al' sam u poslednje vreme malo rasejan... Ako me ti svaki mesec podsetiš, ja ću prenositi, deal? >> Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? Eskontna stopa NBJ? Treba li to nekome ovde? >> ...da bi mozda bilo interesantno da se formira jedna mala INFO berza >> ovde. Sa kakvim podacima? Meni nije teško da prenosim podatke do kojih imam pristup, ali ima li interesovanja za tako nešto?
biznis.100 vstan,
/subj:VISA internacional/ Ko želi da izvadi dotičnu karticu kod Beobanke neka spremi 1000 do 5000 dem. U tom rasponu se kreće obavezan depozit.
biznis.101 nenad,
> Ko želi da izvadi dotičnu karticu kod Beobanke neka spremi > 1000 do 5000 dem. U tom rasponu se kreće obavezan depozit. Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili ovi "naši" biju po ušima? Btw, postoji li još uvek Jugobanka?
biznis.102 vstan,
> Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili > ovi "naši" biju po ušima? Neznamo. > Btw, postoji li još uvek Jugobanka? Postoji. I oni izdaju Visu.
biznis.103 haevorn,
// Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili ovi // "naši" biju po ušima? U drugim zemljama nema depozita! nego je dovoljno da imaš zaposlenje i eventualno, povoljnu "kreditnu istoriju" tj. da si lepo i uredno otplaćivao svoje kredite. PS zna li neko kakvi su uslovi kod Karić-Banke?
biznis.104 jovap,
'Re: KAMATE - (para)ZVANICNI PODACI =================================== <5.99> Nije mi tesko da kacim, al' sam u poslednje vreme malo rasejan... Ako me ti svaki mesec podsetis, ja cu prenositi, deal? - DEALT ! <5.98> Taj sam! - Prihvata se, ali sa znacenjem: DEALT, pa smo dvojica za podsecanje. <99>Eskontna stopa NBJ? Treba li to nekome ovde? - K'o sto rekoh, slucajno sam naiso pa nabacio. Mislim da do daljeg, moze da ostane na tome, pa kad se jave zainteresirani..... Medjutim, ako si sa ovim 'na pertu', evo pitanjca: Ima li ta stopa neku (matem) vezu sa recimo zak. zateznim kamatama i uopste kakvo znacenje za finansije neke (posebno nase) zemlje ima ovaj podatak ? <99> Sa kakvim podacima? Meni nije tesko da prenosim podatke do kojih imam pristup, ali ima li interesovanja za tako nesto? - Ja bih naprimer voleo da vidim, 'kretanje' Index Cena na malo, zatim potrosacka korpa, pa videcemo jos, ako bude jos zainteresovanih, za jednog cigana ne pravi se vasar.
biznis.105 jovap,
'RE: BROJ KOMJUTERA NA 100 GLAVA ================================ [ Gde su komjuteri \ Politika \96/10/5 (8)] US............................30 CH..................22 Nor...............19 Dan.............17 Sve............16 Hol...........15 GB..........13 D..........12 F........10 A.......9 J......8 I.....7 Spa...7 YU ? - Ume li kogodj da turi cifru umesto upitnjaka :) Lř┤P2Ś _÷
biznis.106 vitez.koja,
#=> - Ume li kogodj da turi cifru umesto upitnjaka :) Umem ja: 0. sk
biznis.107 jovap,
<106> Umem ja: 0. - Da nek' vise ? :)
biznis.108 snemcev,
>> uz podrazumeva se, navođenje izvora. Izvor podataka tipa stope-ko-zna-kakvih-sve-ne-kamata-koje-država- -propisuje su "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali samo prenose podatke.
biznis.109 dr.grba,
>>- propisuje su "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <:
biznis.110 miobrado,
>> ... "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali ... Jasno! A, s obzirom da izvesno vreme nisam u bliskom "dodiru" sa istim predlažem samo navođenje, ako ništa drugo, ono bar meseca u kome su objavljeni isti.
biznis.111 snemcev,
>> uopste kakvo znacenje za finansije neke (posebno nase) zemlje ima >> ovaj podatak ? A ne, u ovo se ne upuštam. Ima li neki dipl. ekonomista ovde, smer bankarstvo i finansije? :) >> - Ja bih naprimer voleo da vidim, 'kretanje' Index Cena na malo, Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.048 - mart ........................ 0.072 - april ....................... 0.031 - maj ......................... 0.018 - jun ......................... 0.033 - jul ......................... 0.066 - avgust ...................... 0.023 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.148 - mart ........................ 0.230 - april ....................... 0.268 - maj ......................... 0.291 - jun ......................... 0.333 - jul ......................... 0.421 - avgust ...................... 0.454 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.071 - mart ........................ 0.071 - april ....................... 0.061 - maj ......................... 0.052 - jun ......................... 0.049 - jul ......................... 0.051 - avgust ...................... 0.055 Podaci objavljeni u "Službenom listu SRJ" broj 6/96, 11/96, 15/96, 20/96, 25/96, 31/96 i 35/96.
biznis.113 snemcev,
>> I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <: Naravno da nije -- čemu bi onda služila mišljenja nadležnih ministarstava? :(
biznis.114 snemcev,
>> predlažem samo navođenje, ako ništa drugo, ono bar meseca u kome >> su objavljeni isti. OK, uz podatke će ići i broj "Lista" ili "Glasnika" u kom su objavljeni.
biznis.115 snemcev,
Update za septembar: Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - septembar ................... 0.012 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - septembar ................... 0.472 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - septembar ................... 0.044 Stopa zatezne kamate na novčane obaveze iz dužničko-poverliačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93, 24/94 i 28/96) za - septembar ................... 2.41 % mesečno Broj "Službenog lista" u kom su objavljeni podaci ću ostaviti naknadno.
biznis.116 dr.grba,
>>>> I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <: >> >> Naravno da nije -- čemu bi onda služila mišljenja nadležnih >> ministarstava? :( I tako bez kraja i konca. Još sam revoltiran, i ovu poruku pišem sam sebi, da bih se podsetio da vam ispričam kako se aktuelno ponaša srpska carina. Moja firma je juče uvezla 12 nerastova (rasplodnih krmkova, ako baš hoćete) iz Engleske. Bio sam nehotice upućen u posao, ne bih li pomogao vozaču da se snađe sa majmunima koji nikad nisu ni čuli za engleski jezik.... Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako mi ne biste verovali ): Sankcije međunarodne zajednice? Koje crne sankcije međunarodne zajednice? Mi zaslužujemo tretman koji dobijamo, dobro i prolazimo, uostalom. ):
biznis.117 cnenad,
=> Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako => mi ne biste verovali ): Eto, vidiš da ne boli, sad samo pošalji nastavak, baš si nas zainteresovao a i ne valja da nešto ostavljaš nedorečeno.
biznis.118 dr.grba,
>> => Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako >> => mi ne biste verovali ): >> >> Eto, vidiš da ne boli, sad samo pošalji nastavak, baš si nas zainteresovao >> a i ne valja da nešto ostavljaš nedorečeno. Dobro, kako hoćete. Pročitajte ovaj čaršav i razmislite šta ćete i kako raditi ako budete ikada išta uvozili... Ponašanje carine je jedan deo priče, nekompetentnost špediterskih posrednika drugi, a neznanje i neiskustvo korisnika sasvim treće. Pouka će uslediti na kraju. Dakle, firma u kojoj radim je kupila 12 rasplodnih nerastova za potrebe osnivanja centra za veštačko osemenjavanje. Silne papirologije, silne dozvole, plaćanje u inostranstvu preko zastupnika iz zone sumraka, faksovi, telefoni, e-mail, radiš tuđi posao da bi ukupni posao uopšte bio obavljen... jednom rečju, balkanska ikonografija. Iz određenih papiroloških razloga, bilo je potrebno da ekipa iz moje firme presretne tovar na granici kod Horgoša. Kamion je bio već prešao granicu i sproveden na carinski parking, gde se čekalo da sve bude završeno. Dogovor je bio da se javimo na šalter špeditera, da pozovemo vozača, da završimo sve papirologije za pola sata, jer je sve bilo u obliku faksimila već unapred pripremljeno i najavljeno, jer je reč o živim životinjama, a buljuk kojekakvih inspektora i veterinara je već čekao u Kikindi ispred karantina da završi posao. Dolazimo na granicu, javljamo se na šalter špeditera, dečko nema blagog pojma o čemu se radi. Ne namerava da zove svoje šefove u Subotici, jer ga boli uvo što nije primio najavu. 'Ladno nas šalje da sve završimo sami. Pristajući da to i uradimo, počinjavamo grešku koja će nas možda skupo koštati. Pronalazimo vozača, zajedno sa njim odlazimo na carinu, gde se već nalaze vozačevi papiri. Kompletiramo sve na gomilu. Dolazi do susreta između koleginice iz firme i carinika koji je njen školski drug iz mladih dana, nisu se videli dvadeset godina, pa su se bogznakako izljubili. Tip hvata papire, sad će on pomoći da to ide brže. Šalje nas veterinarskom inspektoru. Ovaj završava svoje papire za nekoliko minuta, pregleda životinje, overava sve i vraća nas na carinu. Pošto uglavnom ja handlujem papire, to ja i vozač radimo glavno šetanje. Prilazim onom "familijarnom" tipu, koji zadovoljno posmatra kako njegov kolega guzi nekog jugošvabu na ulazu u Jugoslaviju, sve mu dovikujući "Nemoj da ga pustiš u fri šop dok ne plati taksu za auto!". Prilazim i pitam čoveka "Šta sad treba da uradimo?" Dobijam odgovor, DOSLOVNO ovakav: "Koji si ti q*ac došao ovde kada svaki kamiondžija zna bolje od tebe šta treba da radi?" Bio sam u šoku tri sekunde, zahvalio se čoveku na uljudnosti, otišao na šalter. Tamo predam gospođici sve papire i kažem da bi sve trebalo da je kompletirano, i papiri i overe, i da bismo trebali da požurimo zbog prirode tereta. Ženska vrlo nabusito kaže (odjednom su svi sa mnom na "ti"): "Nemoj ti mene da učiš šta je gotovo i kad. Gde ti je kamion? Da li si platio dozvolu?" Objašnjavam da ja nisam vozač, nego predstavnik kupca. "A šta se onda mešaš?" "Zato što se niko do ovog časa nije obratio vozaču na engleskom i što želim da pomognem da se sve uradi što pre, prevodim sve što je potrebno", rekoh. "AMA DA LI JE PLAĆENA DOZVOLA, KAD TE LEPO PITAM!!!". Pitam vozača: "Have you paid all the permits?". "What permits?", pita me ovaj. "O kakvoj dozvoli je reč", pitam gospođicu. "Dozvola za obavljanje funkcije transporta tereta dok je u Jugoslaviji, šta se pravite nevešti, isto što je taj tvoj plaćao na svim granicama od Engleske do ovde! Nemojte da mi zadržavate ostale! Ako ne plati dozvolu, može slobodno da se vrati u Mađarsku!". Razgovaram sa vozačem, pitam ga da li je plaćao ikakve dozvole za vožnju bilo gde, on kaže da nije plaćao nigde ništa, ali da nema problema, platiće koliko treba. Pitam koliki je iznos, ova kaže "70 maraka". Vozač vadi lovu, ima 60 maraka u džepu i otrčava do kamiona da uzme još para. Gospođica histeriše, tri-četiri druge šoferčine je hvataju u mašinu i zajebavaju je, hvatajući red. Dok se vozač vratio, ova je otpočela da radi sa drugima, preračunava dinare, marke, dolare, šilinge, ima kusur, nema kusur... Ima oko 25 godina i već se ponaša kao klimakterična baba, mislim se... Uzima novčanicu od sto maraka od vozača, uzima tristo od drugog, sto dolara od trećeg, radi sa svima istovremeno... Konačno vraća papire i kusur od trideset maraka. Na tom papiriću koji predstavlja dozvolu piše iznos od 60,61 DEM. Pokazujem to vozaču, ovaj samo odmahuje rukom, kaže "It's OK, let's go.... Where's my passport? It's missing!". Okrećem se šalteru, gde ostale šoferčine, mahom Srbi i Bugari, delju žensku preko šaltera, pa je rasturaju. Kad je ludača vratila pasoš mog sirotog vozača, ovi urlaju: "Ne dajte joj pasoše, neće da ih vraća!" uz salve smeha... Oguglali ljudi, pa udarili u za*ebanciju... Meni nije bilo smešno. Priči ni blizu nije kraj. Iako se sva carinska operativa mogla završiti u karantinu u Kikindi (sve odredbe o karantinu su overene od strane glavnog republičkog veterinarskog inspektora), šalju nas u Suboticu, u javno skladište. Na naše uveravanje da je to sasvim izlišno, da postoje svi dokazi o broju i tetovir brojevima svinja, ovi navalili, i nije nam ništa drugo preostalo. Za sve ovo vreme, koleginica pokušava da uspostavi kontakte sa špediterom, čak i sa Narodnom bankom Jugoslavije, jer naprasno treba i odobrenje o legalnosti plaćanja (!!!) robe u devizama, iako bankarski sistem još ne dopušta svift plaćanja trećih lica... U Subotici na javnom skladištu, naravno, pokazuje se da nije bilo potrebno da dolazimo. Usput, jedno piskaralo grubo izbacuje koleginicu iz kancelarije, najglasnije što može urlajući kako neće da razgovara dok se ne plati parking za kamion (kolika su ova plaćanja, da vam ne pričam...). Na molbu da se telefonira... ne, to mi ne biste verovali... Nije dopustio, dovoljno je za priču. Špediter se konačno pojavljuje. Pola sata kasnije, na TIR karnetu je preškrabana Subotica kao odredište za carinjenje i stavljena Kikinda. Kaže: "Sad pravac Kikinda. Imate karantin? Odlično, odmah na istovar". Vozim se u kamionu da pomognem vozaču uz put. Pričamo o svemu i svačemu. Rače da vozi po celoj Evropi već punih šest godina i da ovako nešto nikad nije video. Istina je da je papirologija uvek bila spora, ali nikada nikakvih problema nije bilo. Žive životinje su uvek problem za granične vlasti, i događalo mu se da mu je jednom od Engleske do Nemačke zbog papira trebalo 70 sati da stigne na odredište, iako bi praktično sve moglo da se završi za jedan dan... Ali ovakve peripetije... Zahvaljuje mi se što sam mu se našao na pomoći, govoreći da ne zna šta bi radio, pošto niko od ljudi koje je kontaktirao na našoj granici ne ume ili ne želi da govori engleski. Posao oko istovara je prošao bez problema, ali još uvek nije kraj priče. Sutradan smo otišli do carine, gde je trebalo overiti papire vozača, kako bismo njega mogli otpustiti, a ostale formalnosti potom prelaze na firmu. Tamo gospoda 'ladno utvrđuju da je vozač napravio carinski prekršaj, jer carinik nije prisustvovao istovaru životinja. Na stranu što čovek nije mogao znati ko je od prisutnih desetak zvaničnih ljudi šta radio i u kom svojstvu, i na stranu što nam je špediter rekao da idemo na istovar.... Dajemo sve dokaze da nikakvog marifetluka nije moglo biti, blablabla... Ne vredi... Tada koleginica reče da lično neće dozvoliti da vozač bude kažnjen dok prethodno ne dođe predstavnik britanske ambasade. Carinik prebledi, ode "nešto da vidi", pa ga nema petnaest minuta. Uto se pojavljuje spasilac, predstavnik jedne renomirane špediterske firme, ajkula koja je trideset godina u tom poslu. Dva minuta konsultacija, odlazimo kod njega u kancelariju, on hvata sve papire i vozač je kroz pola sata bio slobodan da krene. Dotični koji nas je izvukao iz sosa je posle ispričao da nema potrebe da se traži posebno objašnjenje za ponašanje carine. Toliko su se svi usrali od Mihalja Kertesa, koji za najmanju grešku cariniku uručuje radnu knjižicu u ruke i pokazuje vrata, da više ne razlikuju šta se sme a šta ne sme. To što smo uzeli nekompetentnog špeditera (nismo mi, nego naš uvoznik, pošto mi nemamo pravo direktnog uvoza, ali to je sasvim druga priča) da nas ovako izigra, sami smo krivi. Verovatno ćemo stvarno platiti kaznu za nepoštovanje Nj.V. Carine. Eto, to je to. Osudite koga god želite. Mene više ne interesuje, u nešto sam se usput (po ko zna koji put) uverio: da se ne petljam u tuđi posao...
biznis.119 cnenad,
=> kako raditi ako budete ikada išta uvozili... Ponašanje carine je jedan => deo priče, nekompetentnost špediterskih posrednika drugi, a neznanje i => blagog pojma o čemu se radi. Ne namerava da zove svoje šefove u => Subotici, jer ga boli uvo što nije primio najavu. 'Ladno nas šalje U pravu si da nema pojma a izgleda da još nije ni naučio da se stranke šalju "kod svojih špeditra koji rade ispravno". Mi smo skoro imali jedan slučaj izvoza gde nismo mogli da dobijemo EUR1 jer na specifikaciji robe stavka TERMOSTAT 75 step. SANOS nije imala ime proizvođača. Ništa čudno, ali je 30 stavki od oko 56 bilo bez imena proizvođača ali je to prošlo dok nije oko zapelo za baš tu stavku. Izgubljen jedan dan. Sutradan ponovo, i naravno ceo dan opet izgubljen jer se čekao šalterski radnik koji je imao preča posla sa novim strankama. Kad se smilovao ustanovljeno je da on ne može da primi te papire već njegov kolega koji je radio dan pre toga. To je značilo da mora da se izgubi i treći dan na terminalu. Posebna priča su pored carinika i špediteri. Pogrešili su na JCI-ju broj komada i upisali dva manje iako im je na specifikaciji lepo bilo odštampano Courier fontom 1838. Kako li su samo 8 zamenili u 6 ? Ax da, još uvek čekam neke papire iz avgusta koji su vraćeni špediteru jer nisu bili ispravni. I da, imamo verziranu koleginicu za ovu problematiku koja odrađuje taj posao. => usrali od Mihalja Kertesa, koji za najmanju grešku cariniku uručuje => radnu knjižicu u ruke i pokazuje vrata, da više ne razlikuju šta se Pa da, lakše je da svale krivicu na drugoga, nego da im kolega strada. Bolje jedan strejndžer... :(
biznis.120 mango,
> pricam...). Na molbu da se telefonira... ne, to mi ne biste > verovali... Nije dopustio, dovoljno je za pricu. Molim te ispricaj, poverovacu ti (mozda i 'ocu;)
biznis.121 dr.grba,
>> Izgubljen jedan dan. Sutradan ponovo, i naravno ceo dan opet izgubljen >> jer se čekao šalterski radnik koji je imao preča posla sa novim strankama. >> Kad se smilovao ustanovljeno je da on ne može da primi te papire već >> njegov kolega koji je radio dan pre toga. To je značilo da mora da se >> izgubi i treći dan na terminalu. Groteska je tim veća što posle hladnokrvno podnesu račun za ležarinu za sve vreme nastalo njihovom krivicom. ): Imam primer i za to: kolega je uvozio uzorke raznih SVGA monitora, 20 komada. Hteli da mu ocarine kao televizore, po daleko višoj carinskoj tarifi. Čovek, naravno, nije pristao na to. Sad, carinici kao nikada od nastanka PC mašina nisu videli PC monitor, pa kao ne znaju šta je to... Kada je cela peripetija, posle preduge procedure, raspetljana, iznos ležarine u carinskom magacinu je iznosio skoro koliko i razlika između dva carinska iznosa. ): Kad se navade da naplate, i naplatiće. Druga alternativa je da blagovremeno potkupiš pravog čoveka ili da se baviš pletenjem korpi, sav repromaterijal ima da se kupi u zemlji.
biznis.122 miobrado,
Jučerašnja "Politika" - rubrika "Među nama", objavila je članak pod sledećim naslovom i podnaslovom: "Novčani ulog nije kapital" - "Neke odredbe Zakona o preduzećima pogrešno se tumače". Komentarišući, predmetni zakon, autor članka između ostalog navodi: "Za a.d. mora se uplatiti, u zavisnosti od načina njegovog osnivanja, dinarska protivvrednost u iznosu od 10.000 USD, odnosno 20.000 USD, a za d.o.o., u iznosu od 5.000 USD. Zakonom je omogućeno da se ti iznosi uplate 50 odsto odmah, a 50 odsto u roku od dve godine (čl. 190, 198, 336, 337. i 442. Zakona)." Ovom prilikom ću se uzdržati od analize autorovog poimanja pravopisa, a iz razloga što je predmet mog interesovanja sledeće: Ima li - u slučaju stečaja - razlike u tretmanu imovine a.d. i d.o.o.?
biznis.123 snemcev,
>> Ima li - u slučaju stečaja - razlike u tretmanu imovine a.d. i >> d.o.o.? Ne. Ako je potrebno, deo imovine se koristi da bi se namirila dogovanja, a ostatak se deli vlasnicima. Razlika je što kod ad vlasnici namiruju razliku ako sve ono čime ad raspolaže ne može da pokrije dugove, što kod doo nije slučaj.
biznis.125 biber,
>> Cena detaliczna - tylko 249,- PLN Koliko je ovo u markama? Radi se o poljskom novcu.
biznis.126 baker,
> AMWAY biznis, zaradite i do 5000 dm mesecno. :)))))))))))))))))))))))) Dolazi mi AMWAY akviziter da mi prezentuje AMWAY SISTEM u kome se moze zaraditi i do 5000 dm. mesecno, pih...kakva laz :)) A, taj sto mi prica o zaradi od 5000 dm vuce torbe pune proizvoda kroz tramvaje i autobuse... nema para ni za taxi, a ovamo mi prica o hiljadama maraka...pih...budalastine... .. p.s. pitam se samo sta radi sa tolikim parama? :>>>.
biznis.127 zmarko,
Da li neko zna adresu i br. telefona firme MIRAD COMPANY iz Beograda? Unapred hvala!
biznis.128 mileusna,
>> Dolazi mi AMWAY akviziter da mi prezentuje AMWAY SISTEM u kome se >> moze zaraditi i do 5000 dm. mesecno, pih...kakva laz :)) >> AMWAY biznis, zaradite i do 5000 dm mesecno. Pa lepo ti kaže 'i do 5000'. Normalno, u svemu ima i malo propagande, ali ukoliko poseduješ trgovačku žilu, sasvim sigurno ćeš zarađivati višestruku prosečnu platu u Srbiji. Sa druge strane, ne mogu svi i da uspeju u poslu, tj. nemaju svi već pomenutu žilu. :) Poznajem i jedne, i druge.
biznis.129 snemcev,
Update za oktobar: Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - oktobar ..................... 0.014 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - oktobar ..................... 0.492 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - oktobar ..................... 0.041 Stopa zatezne kamate na novčane obaveze iz dužničko-poverliačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93, 24/94 i 28/96) za - oktobar ..................... 2.62 % mesečno Podaci su objavljeni u "Službenom listu SRJ" broj 52/96. Ostao sam dužan broj "Službenog lista SRJ" u kom su objavljeni podaci za septembar, a to je 46/96.
biznis.130 zlatibor,
=> => Pa lepo ti kaže 'i do 5000'. Normalno, u svemu ima i malo => propagande, ali ukoliko poseduješ trgovačku žilu, sasvim => sigurno ćeš zarađivati višestruku prosečnu platu u Srbiji. Sa => druge strane, ne mogu svi i da uspeju u poslu, tj. nemaju svi => već pomenutu žilu. :) Poznajem i jedne, i druge. Ma daj molimte nisi valjda ozbiljan ? Pun mi je organ tih što te ubeđuju da se može zaraditi tolika lova. Fazon je u tome da popali što više ovaca da se može zaraditi tolika lova. Lepe su te šeme tipa neke piramide pa vi nalazite ko će da prodaje za vas i druga sranja.Kad bi se tako pare zarađivale de bi nam bio kraj.;) Jedva sam ubedio jednog druga da ne naseda nečemu sličnom sa nekom firmom iz Italije.Došao mu tip iz Čačka pa kao on je predstavnik te firme za ceo Balkan :) a što reko Baker nema zašta da kupi kartu da se vrati kući. Elem taj moj drug će da bude fazon predstvnik te firme za zapadnu Srbiju ;) al samo treba da da 150 ili 200 dm ne znam tačno za članstvo i da kupi robe za 200 dm da bi skupljao neke bodove. Pa sad zamisli kad nađu sto ovaca pa 100 X 150 = uzesmovam pare ko va je*be kad ste ovce, pa vam još uvalimo robe da se je*ete sa njom a vi da nam nađete još sto ovaca i na kraju da budete za dva tri meseca svesni da od toga nema ništa i da ste džabe radili za drugog. Od ovog svega ima koristi samo firma jer se prodaje roba a ne plaćase ni porez, i mala grupa ljudi koja je prva popalila raju sa snovima o bogastvu. Konkretno za taj Anwey sam čuo da su to kod nas počeli da rade prvo Mađari i da su na naivnost zgrnuli pare al' to je mala grupa ljudi.
biznis.131 zlatibor,
Narode imali neko da zna br. tel. neke firme koje se bavi uvozom papira za natron vreće i sirove kafe, ili registar sa brojevima telefona firmi koje se bave uvozom robe, ako ima nek mi ostavi u mail. Goran.
biznis.132 mileusna,
>> Ma daj molimte nisi valjda ozbiljan ? >> Pun mi je organ tih što te ubeđuju da se može zaraditi tolika lova. Poznajem jednu ženu koja već 3-4 godine posluje sa Amwayom veoma uspešno. Gde je sada na toj lestvici, nemam pojma, tj. uopšte se ne razumem na koji način sve to funkcioniše, samo znam da njen sinak sada kupuje računar, a to, kao što znamo, kod nas mogu svi ljudi sa prosečnim ličnim dohotkom. ;)
biznis.133 zlatibor,
Pa gde je tu 5000 dm mesečno ? ;)
biznis.134 morkin,
> Lepe su te šeme tipa neke piramide pa vi nalazite ko će da prodaje za vas > i druga sranja.Kad bi se tako pare zarađivale de bi nam bio kraj.;) > Jedva sam ubedio jednog druga da ne naseda nečemu sličnom sa nekom > firmom iz Italije.Došao mu tip iz Čačka pa kao on je predstavnik te firme Postoji greška u razmišljanju. Tačan je taj sistem, kao i mnogi drugi. Pogrešno je samo razmišljanje da se sa tim poslom mogu zaraditi velike pare. Taj sistem je smislio neki Amerikanac za besposlene domaćice. Nije fora da se neko obogati prodajući proizvode, već da ih, onako uz kafu, proda rođaku. Moj prijatelj prodaje Oriflame kozmetiku (valjda se tako piše). Proizvodi su kvalitetni, a cene su umerene. Ispostavi se da je lakše da mi (žena i ja), kada nam prijatelj dođe u posetu, kažemo da ponese i katalog pa da naručimo kod kuće. Isporuka je obično za nedelju dana. Članstvo u tom lancu iznosi 30 DEM. Što se zarade tiče, ona zavisi od količine prodate robe. Prosečno, moj prijatelj dobija po 50 DEM mesečno. Onaj u piramidi koji je iznad njega mu nabavlja robu i, po rečima mog prijatelja, ima još petnaestak ljudi. Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, nego da se kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni.
biznis.135 dr.grba,
>> Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, nego da se >> kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni. Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih ljudi ne plaća carinu za tu robu.
biznis.136 cnenad,
-> Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo -> i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih Nezvanična informacija od pre mesec dana je da Amway uskoro planira otvaranje prodavnice - magacina u Beogradu. Da li će i kada biti, pitajte Trgovčevića.
biznis.137 morkin,
> Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo > i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih Predstavništo nisu ni mogli da osnuju za vreme sankcija. Uopšte "predstavništvo" je vrlo problematična reč, jer tako nešto ne postoji. Pre će biti da je to centar za distribuciju proizvoda. Oriflame (ja sam zapeo za njih jer sam samo sa njihovim radom upoznat) se nigde u svetu ne prodaje po radnjama i slično, već samo "od ruke do ruke". Cene i jesu niže zbog toga što se ne plaćaju trgovinske marže, već se sve dobija po (skoro) fabričkoj ceni. Dalje, za postojanje "predstavništva" potrebno je da bude stabilizovan platni promet između nas i inostranstva - što očigledno nije. Odmah da se razumemo, ima svakakvih "piramida" od onih koje su prevara do onih koje to nisu. Video sam da neko nudi Oriflame proizvode i ovde, na Sezamu. Možda bi mogao da kaže par reči o organizaciji.
biznis.138 dr.grba,
>> radnjama i slično, već samo "od ruke do ruke". Cene i jesu niže zbog toga >> što se ne plaćaju trgovinske marže, već se sve dobija po (skoro) fabričkoj >> ceni. U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do vrha, da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže izbegavanjem carine, raznih poreza i ostalih dažbina (recimo troškovi dela distribucije u prodajne objekte i razne režije...). Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana priča. Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok da bi mogao da se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi tada profit pao na niže grane.
biznis.139 morkin,
Izvinjavam se što citiram celu poruku, ali šta ću: > U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do vrha, Poslednja ruka (onaj koji konkretno proda proizvod) dobija cca 6% vrednosti, onaj iznad njega 1%, iznad njega 0.5% itd. Napravljena je takva formula koja vrlo brzo konvergira. Ponavljam, cilj prodaje nije bogaćenje već nabavljanje kvalitetnih proizvoda. > da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža > za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže Nisam mislio samo na maržu, već i na troškove organizacije prodajne mreže. Nisam se lepo izrazio. > izbegavanjem carine, raznih poreza i ostalih dažbina (recimo troškovi > dela distribucije u prodajne objekte i razne režije...). Baš tako. Kod nas se švercuje da bi bilo što jeftinije. Ali i pod pretpostavkom da se sve legalno plaća, manja je carina ako se nešto uvozi za ličnu upotrebu nego ako je namenjeno daljoj prodaji. > Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana priča. Šarena laža jeste deo o bogaćenju, ali naš narod je takav. Bogati smo pa kupujemo jeftino. > Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok da bi mogao da > se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi tada profit pao na > niže grane. To je jedna varijanta koja važi ako je profit veliki. Ako je profit mali onda bi to poskupelo proizvod koji više ne bi bio konkurentan (ovo govorim iz čiste logike - niko mi nije nudio AmWay, pa možda grešim). Da rezimiram - glavna greška kod nas je to što svi potenciraju zaradu kao glavni elemenat priče, a ne kvalitet proizvoda. Valjda time pokušavaju (i uspevaju) da privuku više kupaca. Moj prijatelj je radio drugačije. Doneo je uzorke kozmetike na posao i počeo da ih prodaje žeama. Nakon toga neke žene su počele da uzimaju te proizvode ne samo za sebe nego i za prijateljice. Tek onda im je on pokazao kako mogu na taj način da zarade. Pošto su se već uverile u kvalitet proizvoda, nisu imale šta da izgube (osim 30 DEM za učlanjenje koje bi ionako isplatile za nekoliko meseci kroz popust koji dobijaju). Izjave tipa "Zaradite 1000 DEM mesečno" deluju odbojno.
biznis.140 dr.iivan,
>>> radnjama i slicno, vec samo "od ruke do ruke". Cene i jesu >>> nize zbog toga sto se ne placaju trgovinske marze, vec se sve >>> dobija po (skoro) fabrickoj ceni. > > U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do > vrha, da to sigurno prevazilazi nivo trgovacke marze. Najveca > legalna marza za koju sam ikada cuo je 35%. Pre ce biti da se > obaranje cene postize izbegavanjem carine, raznih poreza i > ostalih dazbina (recimo troskovi dela distribucije u prodajne > objekte i razne rezije...). Ima istine i u jednom i u drugom..Meni licno je zena prezentovala nacin prodaje AmWay proizvoda i celu tu piramidu tako da cu vam ja koliko se secam (a najvise koliko sam razumeo) sada to reci.. Sistem se naziva Multi Level Marketing i funkcionise gotovo savrseno za neku firmu.Izbegavaju se svi troskovi (oko distribucije i ostalog), a pored toga povecava se i promet. Onaj koji se uclani u sistem placa 50 dm i, tako su bar rekli, ukoliko nije zadovoljan poslom moze da ih trazi natrag za tri meseca! Posao moze da radi svako ali SVAKO..naravno nema svako podjednake sanse za uspeh, jer ne poznaje svako prave ljude i nema svako smisla za prezentacije..Uclanjuje se preko svog SPONZORA, a to je u ovom slucaju covek koji vrsi prezentaciju i preko koga se nabavljaju proizvodi.Posto se u ovom slucaju najblizi distributivni centar nalazi u Madjarskoj (mislim Segedin) sponzor nabavlja proizvode odatle.Naravno, ukoliko i on nema svog sponzora..Razumete polako tu piramidu..znaci svi su vezani na nekog, a onaj zadnji je osnova svih njih i obrce najvise para: ┌─vezan za distributivni centar │ ┌────────┼────────┐ ┌──┼──┐ ┌──┼──┐ ┌──┼──┐ ┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐ Postoje dva nacina zarade..Svako ko se uclani dobije paket sa katalozima svih proizvoda, diskontnim cenama i preporucljivim cenama, kao i sa tim koliko koji proizvod nosi bodova. Recimo da se ja vezem na nekog mog sponzora. Ja imam tu cast :) da mogu da nabavljam proizvode po originalnim cenama. Kada nabavim proizvod, tj. kada ga kupim ja dobijem onoliko bodova koliko nosi taj proizvod. Kada prodam dovoljan broj proizvoda, tj. kada skupim dovoljno bodova, ja ostvarujem proziviju od svih tih prodatih proizvoda, a po sledecem principu: 200 bodova = 3 % 600 bodova = 6 % Nisam tacno siguran u ovo, tj. siguran sam da 1500 bodova = 10 % ovo nije tacna sema, ali prve dve za 3 i 6% 2500 bodova = 15 % su tacne jednakosti :).. 4000 bodova = 18 % Priblizna vrednost jednog boda = 2 dem ! Znaci, kada ja U TOKU JEDNOG MESECA prodam robu u vrednosti 200 bodova ja dobijam od te vrednosti 3% . Nije neka zarada, ali kada ja upotrebim tkz preporucljive cene, tj. one cene po kojima mogu da prodajem proizvode AmWay kompanije a koje su za 25-30-35% vise od originalnih, to znaci da tih 25-30-35% ide meni, sto je drugi nacin zarade ! Kada se tih prosecnih 30% nadoveze na onih 3% onda to i nije tako zanemarljivo..oko 60-70dem mesecno..Naravno, ja moram SVAKOG MESECA da prodam toliko proizvoda da bi dobio tih prvih 3% . E, ja to ne mogu da postignem, pa istovremeno sa prodajom robe, ja vrsim i prezentacije nekim mojim prijateljima koji hoce da se ukljuce u sistem kao sto sam se ja ukljucio, i da narucuju proizvode preko mene. Samim tim, njima, a i meni idu bodovi od tih proizvoda koje su oni narucili i ja imam vise bodova..Kada stignem do nekog veceg nivoa, recimo 15%, onda je to vec 'malo' veca zarada.... Kada se dostigne najveci nivo od 18% onda se ide u tkz penziju i onda se prestaje sa bavljenjem tog posla jer mesecno na nas racun u banci stize 400 dem od strane AmWay kompanije, a da mi nista ne radimo...i sve tako dok kompanija postoji....Naravno, svima treba da bude jasno da se taj procenat ostvaruje nakon 3-4-5 godina bavljenja tim i SAMO TIM poslom, i to vrlo, vrlo tesko...Uostalom, izracunajte.... U principu, moguca je tolika zarada (5000dem mesecno) ;).. Kao sto vidite, sistem je savrsen za jednu takvu firmu, jer ona posluje prakticno bez gubitaka, i na ovaj nacin posluje u celom svetu..AmWay kod nas (jos) nema distributivni centar, nasi se ljudi snabdevaju u Madjarskoj..Naravno, ima tu jos stvari koje nisam pomenuo, kao sto je recimo dobijanje radne vize za procenat od 15% (cini mi se) pa navise i ostalo... Nadam se da sam vam ukratko :) objasnio kakav je to sistem..Ako vam nesto nije jasno, pitajte ;) sigurno nisam sve rekao..Eto toliko... Pozdrav..
biznis.141 ztasic,
│ da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža │ za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže └─────────────────────────────────────── Uf, tetka me je gušila jedno celo veče sa AmWay-om. Na jedno uvo mi ulazilo, a na drugo izlazilo. ;) Što se tiče marže, mislim da 30% od prodajne cene ide distributerima (svima u hijerarskijoj lestvici). Pokazivala mi je gomilu skica i pričala priče o nekom doktoru u Nemačkoj koji se odrekao svoje profesije da bi prodavao AmWay proizvode. Moj argument protiv je bila činjenica da ona živi u mestu od 10-ak hiljada stanovnika, tako da mi nikako nije jasno kako će ostvariti svoj (ako se dobro sećam) Royal bonus (kada umreš, tvoji naslednici ga dobijaju :) ). Morali bi uzajamno jedni drugima da prodaju. :))) Mene ovaj koncept podseća na pisma tipa "nastavite lanac, pošaljite 10 pisama, a prvom na priloženom spisku uplatite xxx para :) ). A slična euforija je vladala i sa Winner Brocker-om. Ako mene pitate, svako čudo za tri dana.
biznis.142 cnenad,
-> Mene ovaj koncept podseća na pisma tipa "nastavite lanac, pošaljite -> 10 pisama, a prvom na priloženom spisku uplatite xxx para :) ). Lanac i jeste, naravno ako želiš da uđeš u njega. Roba koja se prodaje i način prodaje su samo maska i navlačenje da bi neko zagrizao u ušao u lanac. Sa druge strane, oni koji ne žele mogu kupovati robu, koja jeste i kvalitetna i povoljna.
biznis.143 cnenad,
-> Kod nas se švercuje da bi bilo što jeftinije. Ali i pod pretpostavkom da Kod nas se švercuje da bi zarada bila veća.
biznis.144 zlatibor,
=> Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana => priča. Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok => da bi mogao da se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi => tada profit pao na niže grane. Da zato dok neko ko je ušao u šemu shvati da nemože da zaradi ni 200 a kamoli 5000 dm maraka mesečno on je uzeo robe pa nešto i proda a sa nekom može da se slika pa mora sam da je potroši a pravi promet A našao je već neku ovcu koja širi lanac dalje i tako u krug. Moram da priznam da je šema odlično smišljena, ali od nje ima samo korist firma. Zamislite kolika je ušteda na reklami (daliste videli negde rekamu za anwey na TV) a proizvodi se prodaju a ljudi koji to prodaju su najbolja reklama za firmu.Plus da negovorimo za carinske dažbine i porez na promet koji niko ne plaća. Ma ljudi bila mi je namera da vas odgovorim od tih gluposti da ne bacate pare i vreme na gluposti, al' to je lična stvar svakog od vas. Goran.
biznis.145 zlatibor,
=> Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, => nego da se kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni. Trt milojka.:) Svi ili bar većina je ušla u to sa snom o brzoj zaradi, našeg je čoveka najlakše nagovoriti na nešto ako ga ubediš da će se obogatiti za šest meseci.
biznis.146 superhik,
=:> prakticno bez gubitaka, i na ovaj nacin posluje u celom =:> svetu..AmWay kod nas (jos) nema distributivni centar, nasi se Inače, Am(erican)Way je firma u vlasništvu Unifikacione crkve, a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun onda je jasno koliko je tu love u igri.
biznis.147 river,
=> Inače, Am(erican)Way je firma u vlasništvu Unifikacione crkve, => a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun onda je => jasno koliko je tu love u igri. Je sam na nekoj prezentaciji firme čuo da su vlasnici neka dva Šveđana. A čuo sam i to da su se pročuli tako što prave preparate za poliranje koje astronauti nose sa sobom u svemir. ;)))
biznis.148 dr.iivan,
> => Inace, Am(erican)Way je firma u vlasnistvu Unifikacione > crkve, => a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun > onda je => jasno koliko je tu love u igri. > > Je sam na nekoj prezentaciji firme cuo da su vlasnici neka dva > Svedana. A cuo sam i to da su se proculi tako sto prave > preparate za poliranje koje astronauti nose sa sobom u svemir. > ;))) Na prezentaciji govore kako je AmWay nastao kao posledica toga sto je NASA trazila da se napravi neko univerzalno sredstvo za ciscenje u svemiru..naravno, to sredstvo su izmislili neka dva coveka, sto rece Svedjana, i posle tog uspeha osnovali firmu AmWay :)..
biznis.149 snemcev,
>> Predstavništo nisu ni mogli da osnuju za vreme sankcija. Predstavništvo neće ni sad otvoriti, ni oni, a ni bilo ko drugi ko planira bar iole legalno da radi -- ova zemlja nema legalan platni promet sa inostranstvom. Društvo nam prave Libija i Irak. :(
biznis.150 snemcev,
>> Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. Vidi se da ne radiš sa privatnicima... :)
biznis.151 dr.grba,
>>>> Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. >> >> Vidi se da ne radiš sa privatnicima... :) Rekao sam "legalna marža".
biznis.152 arazumenic,
>>> Vidi se da ne radis sa privatnicima... :) > > Rekao sam "legalna marza". A koja je to nelegalna marza?
biznis.153 dr.grba,
>>> Rekao sam "legalna marza". >> >> A koja je to nelegalna marza? Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa.
biznis.154 cnenad,
/reply na FORUM.17, 8.77/ -> Apsolutno. Ni penzije nisu u sve u kešu... Ja čak znam i više -> onih koji primaju na tekući... Bez obzira što se uplata vrši na tekući rn. mora postojati pokriće, jer kako bi se onda prenele pare na račun, npr. PŠ, a zatim pošta iste te pare u kešu isplatila penzionerima ?
biznis.155 cnenad,
/reply na FORUM.17, 8.83/ -> sa 3 čeka? (faljena PŠ, mada je i ona smanjila broj čekova na 10). Dodeljuje se i manji broj, onima koji idu u minus. Taj smanjeni broj dodeljenih čekova predstavlja "disciplinsku meru za neposlušnost". Ipak, ima i onih koji dobijaju po 20 čekova.
biznis.156 cnenad,
-> Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, -> mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa. Računovođa ne određuje procenat marže već npr. direktor prodaje, zavisno od firme do firme. On može odrediti i npr. 150% ali ako roba sa takvom maržom nema prođu, mora poneti teret odgovornosti zbog loših poslovnih poteza. Nelegalne marže u opštem slučaju nema. U stvari ima kod artikala gde je Zakonom i uredbama ograničena kao i broj posrednika u prometu.
biznis.157 snemcev,
>>>> A koja je to nelegalna marza? >> >> Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, >> mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa. Ako je verovati Zakonu o trgovini i gomili drugih zakona i Uredbi savezne i republičke Vlade, ne postoji "legalna" i "nelegalna" marža, kao što ne postoji kategorija "marže koja ima/nema opravdanje". Na stranu to što formiranje cena, a samim tim i određivanje marže, nije posao računovodstva. U velikoj većini državnih/društvenih preduzeća postoje interna akta koja propisuju način izračunavanja marže, ali ne postoji neki opšte-važeći propis koji imperativno uređuje način izračunavanja marže za sva pravna lica. Ono čega nema u tim internim dokumentima se zove uticaj tržišta. Tipičan primer ovakvog preduzeća je nekad najveća kikindska trgovačka kuća, sada u stečaju, koja se i dalje drži odluke od pre xx godina po kojoj je njihova veleprodajna marža yy% i nema sile koja bi ih naterala da na neke artikle u veleprodaji zaračunaju neku drugu maržu. Suprotnost ovome su preduzeća, po pravilu privatna, koja su shvatila šta je tržište, i kojima to isto tržište diktira stopu/visinu marže. Kod takvih preduzeća nije problem da na nekim artiklima marža bude i nega- tivna, ako se time na drugoj strani direktno ili indirektno pojavljuje materijalna ili nematerijalna korist (govorim o legalnom poslovanju, a ne o mitu!). Ipak, kategorija "ograničene marže" postoji i u nemilice je korste obe Vlade, iako savezna Vlada u svom dokumentu "Ekonomska politika za 1996. godinu" decidno navodi da će se cene proizvoda i usluga formirati slobodno, a pod kontrolom će se držati oko 11% cena u industriji i oko 13% cena u prometu na malo. Činjenično stanje je takvo da se momentalno pod režimom neposredne kontrole cena nalazi preko 50% cena u industriji i preko 55% cena u prometu na malo. Ako je neko dospeo do "Ekonomske politike za 1997. godinu" savezne ili republičke Vlade, ili ako neko ima ekspoze koji je pre neki dan Mirko Marjanović podneo Narodnoj skupštini Republike Srbije, neka potraži podatke koji se odnose na kontrolu cena -- bilo bi u najmanju ruku interesantno uporediti ih sa ovde navedenim podacima.
biznis.158 velicko,
│ takvih preduzeća nije problem da na nekim artiklima marža bude i nega- │ tivna, ako se time na drugoj strani direktno ili indirektno pojavljuje └─────────────────────────────────────── Da pitam i ja... Porez se plaća na maržu ( na razliku u ceni ). Marža je razlika između prodajne i nabavne cene (sa troškovima). Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? To mi je nekako sumnjivo... Čak i ako se nešto proda ( otpiše ) ispod nabavne cene, razlika bi morala da se pokrije iz prihoda, a porez da se plati? Gde je tu porez?
biznis.159 cnenad,
-> Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? -> To mi je nekako sumnjivo... Marža ne može biti negativna. U stvari, sve se može kad se hoće ali to nije predmet ove priče. Ako nema razlike u ceni ne plaća se porez na razliku u ceni. I odobreni rabat se tretira kao razlika u ceni pa tako ne moraš zaračunati ni 0.01% marže ali ako si imao rabat od 10% platićeš na njega porez na razliku u ceni - preciznije porez na promet usluga.
biznis.160 snemcev,
>> Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? Porez se plaća na ostvarenu razliku u ceni. Ako je razlika u ceni negativna, porez se ne plaća. Zavisno od načina knjiženja, moguće je postići efekat koji bi se postigao da je na negativnu razliku u ceni plaćen negativan porez na promet. :) >> To mi je nekako sumnjivo... Sve je legalno i ništa sumnjivo. :)
biznis.161 hercog,
(*> Zavisno od načina knjiženja, moguće je postići efekat koji bi se (*> postigao da je na negativnu razliku u ceni plaćen negativan porez na (*> promet. :) A da nam odaš tajnu? :) Sale
biznis.162 morkin,
Da li neko zna gde se u Beogradu nalaze predstavništva ili ovlašćeni servisi sledećih firmi: a) Iskra Kula (proizvode slavine, kao nekada Armal); b) Sony; c) Casio.
biznis.163 vstan,
> Da li neko zna gde se u Beogradu nalaze > ovlašćeni servisi sledećih firmi: > > b) Sony; BG Elektronik. Početak Bulevara revolucije, sa desne strane, odmah iza Eurosalona/Našeg doma.
biznis.164 snemcev,
>> A da nam odaš tajnu? :) Čim ustanovim da je u skladu za novim Zakonom o računovodstvu koji je stupio na snagu 01.01.1997. Za stari znam da važi, al' za nov... ne verujem da su se setili da tu rupu zapuše... :> Mada, to se prvenstveno tiče Zakona o akcizama i porezu na promet, a kako on nije menjan...
biznis.165 snemcev,
Nije PTT usamljen u jedinstvenom načinu čestitanja Nove Godine; za Narodnu skupštinu Republike Srbije PTT je malji deca. :( LM, izmenjen je Zakon o porezu na dohodak građana pa je progresivno oporezivanje zarada (koje je pre dve godine ukinuto kao prevaziđeno, zastarelo i nazadno) ponovo vraćeno. :( Usklađen je i Zakon o akcizama i porezu na promet sa saveznim Zakonom o osnovama poreskog sistema, a u isto vreme je i Vlada donela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o primeni stopa poreza na promet određenih proizvoda i poreskih oslobađanja, čime je praktično ukinuta poreska stopa od 9%, a sve iz nje se sada oporezuje sa 12%. Ako nastave u smeru vraćanja na staro, negde marta nas čeka vraćanje 14 tarifa poreza na promet, a u okviru svake bar po pet poreskih stopa, avgusta će se vratiti pokrajinski i opštinski porez na promet, da bi iduće godine u ovo doba stopa poreza na promet bila određivana svakog utorka posle izvlačenja loto-a po istom principu. :( Ali ovo nije sve! Ček' dok stigne savezni "Službeni list SRJ" da vidimo koliko su savezni poslanici bili aktivni. Kako čujem i oni su izglasali izmene i dopune saveznog Zakona o osnovama poreskog sistema, valjda zato što je Srbija uskladila svoj Zakon o akcizama i porezu na promet sa starim Zakonom o osnovama poreskog sistema, pa da bi se sad opet razlikovali i da bi bilo više nedorečenosti i rupa. :(
biznis.166 vbiskup,
hi Ako ima ovde koga ko vodi knjige preduzecima .. mail me... pozdrav Vlada Biskupljanin ./
biznis.167 kovacevicd,
Da li ovo spada u neki prekršaj u knjigovodstvu, firma A kupi proizvod bez poreza za 200 dinara i da izjavu za dalju prodaju zatim taj proizvod proda firmi B za 16.39 dinara + 22% poreza (3.61 dinar) i to izađe ukupno 20 dinara. I zatim firma B da meni proizvod za privatne potrebe, a zatim ja firmi "A" platim keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 dinara. Pitanje je da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače on bi se knjižio kao trošak. Inače svrha ovog je izbegavanje poreza.
biznis.168 rastkop,
Zna li neko neku agenciju koja obezbedjuje autorska prava za objavljivanje knjige. Potrebno mi je jer zelim da izdam dela nekih nasih autora koji su umrli u skorije vreme a ne znam preko koga da dodjem do prava za objavljivaje dela.
biznis.169 cnenad,
-> keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 dinara. Pitanje je A šta ti uopšte imaš sa firmom A kad proizvod dobijaš ili kupuješ od firme B. ? Nisam nigde eksplicitno pročitao da piše ali ni po jednom logičnom tržišnom zakonu ja kao kupac robe za dalju prodaju neću prilikom njenog ulaza tj. formiranja prodajne cene izvršiti sniženje cene. Uostalom, koliko vidim ti plaćaš pa plaćaš punu cenu proizvoda sa maloprodajnim porezom. Zašto tu u igru uopšte ubacuješ firmu B ? Plati lepo firmi A vrednost sa porezom i zdravo. U ovom konkretnom primeru 22% i nije neki veliki iznos. Više košta petljancija da se obrade papiri koji prate ove promene. -> da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače Normalno da mora, ulaz - kalkulacija, izlaz - otpremnica i račun.
biznis.170 snemcev,
Al' ga zapetlja... probaću da odpetljam. >> Da li ovo spada u neki prekršaj u knjigovodstvu, U knjigovodstvu, ne. >> firma A kupi proizvod bez poreza za 200 dinara i da izjavu za dalju >> prodaju Legalno, ako je firma registrovana za trgovinu na veliko artiklom koji je u pitanju. >> zatim taj proizvod proda firmi B za 16.39 dinara + 22% poreza (3.61 >> dinar) i to izađe ukupno 20 dinara. Finansijska policija ima pravo da podnese prijavu protiv odgovornog lica ako utvrdi da je radio protiv interesa preduzeća (klasičan primer: kupovina za X dinara, prodaja za X/100 dinara, s tim da ne postoji očigledan razlog za to). Od ovoga NISU IZUZETI vlasnici i direktori privatnih preduzeća! >> I zatim firma B da meni proizvod za privatne potrebe, Ovo potpada pod ostala lična primanja; plaćaju se svi porezi i doprinosi kao i na zaradu, s tim da je porez na lična primanja u ovom slučaju 25%. Drugo je pitanje po kom osnovu ti firma B daje nešto. >> a zatim ja firmi "A" platim keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 >> dinara. Praviću se da ovo nisam video. >> Pitanje je da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače >> on bi se knjižio kao trošak. U nekim slučajevima da, u nekim ne -- sve zavisi od toga koji je artikal u pitanju i za koje svrhe je nabavljen. >> Inače svrha ovog je izbegavanje poreza. U Americi se za ovo ide u zatvor, a kod nas... :(
biznis.171 cnenad,
/reply na PCUSER.4, razno, 547, snemcev/ ->>> Porez: 8 * 10% == 0,80 din -> -> Pogrešno! Kod ovakvog računanja se primenjuje preračunata, a nikako -> redovna stopa poreza. Osnovica poreza na promet usluga kod prometa proizvoda na veliko je razlika između nabavne i prodajne cene. Obračun akontacije PPNU se MOŽE izvršiti primenom preračunate poreske stope na prodajnu cenu sa uračunatim porezom na promet SAMO ako postoji ODLUKA da je u razlici u ceni ukalkulisan i PPNU i da se roba vodi po prodajnim cenama. Ako nema Odluke (a u navedenom primeru je nema) onda se primenjuje puna poreska stopa. Ovo je stvar na koju mnogi zaboravljaju a posle se hvataju za glavu kad se pojavi FP a obračunavali su porez primenom preračunatih stopa. BTW, nije mi jasna jedna stvar. Da li se za konačni obračun poreza na promet pr. i usluga za svaku kategoriju mora podnositi poseban APP obrazac ? Npr. jedan za maloprodaju, drugi za promet proizvoda na veliko sa porezom na promet proizvoda i treći za porez na promet usluga, ili se 2 i 3 mogu vezati na jedan APP ?
biznis.172 cnenad,
-> Finansijska policija ima pravo da podnese prijavu protiv odgovornog lica -> ako utvrdi da je radio protiv interesa preduzeća (klasičan primer: Ma briga njih za interese preduzeća. Njih samo interesuje porez, a primer koji je naveden je upravo izbegavanje plaćanja poreza. -> U Americi se za ovo ide u zatvor, a kod nas... :( U hotel/restoran ? ;) Nego, snemcev, nisu mi jasni sa klauzulom "sve isplate se kumuliraju" kod poreza na dohodak. Da li se odnosi na SVE ISPLATE, ili na SVE ISPLATE PO ISTOM OSNOVU. Npr. TO isplaćen u januaru, za decembar 96, po važećim propisima i iznosu. Nema poreza jer ne prelazi limit definisan čl. 25 Zakona. Nedelju dana kasnije isplaćene su zarade (drugi deo za 12/96) isto u januaru. Ovo nema veze jedno sa drugim ili... ?
biznis.173 snemcev,
>> Ma briga njih za interese preduzeća. Njih samo interesuje porez, a >> primer koji je naveden je upravo izbegavanje plaćanja poreza. Al' to sve lepo upakuju, tobože brinući se za interese preduzeća. >> Nego, snemcev, nisu mi jasni sa klauzulom "sve isplate se kumuliraju" >> kod poreza na dohodak. Da li se odnosi na SVE ISPLATE, ili na SVE >> ISPLATE PO ISTOM OSNOVU. Malo jedno, a malo ovo drugo. :) Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: sve isplate koje na bilo kakav refundira država (bolovanje preko 60 dana, isplate invalidima, porodiljama, nezaposlenima i sl.) se NE KUMULIRAJU! U Zakonu nema osnova za ovako nešto, ali službeno tumačenje ultimativno zabranjuje kumuliranje kada su u pitanju refundacije iz državne kase. Osim navedenog, sve što ide preko limita, a pod šifru 248 se kumulira i plaća se porez po stopi od 25% bez obzira na to koji je osnov isplate. Jel' sad bar malo jasnije? :)
biznis.174 snemcev,
>> Osnovica poreza na promet usluga kod prometa proizvoda na veliko je >> razlika između nabavne i prodajne cene. Razlika između prodajne i nabavne cene je bruto razlika u ceni, pa po definiciji u sebi sadrži porez na promet usluga i primenom preračunate poreske stope isti se "izbija", pa tako ostaje neto razlika u ceni. >> Ako nema Odluke (a u navedenom primeru je nema) onda se primenjuje >> puna poreska stopa. AFAICT, finansijska policija se pridržava tumačenja koje sam naveo u prethodnom pasusu. Zašto? Pokušaću da ti objasnim. Uradio si uslugu nekom; daješ mu računa na 100.00 dinara + porez od 10% što je ukupno 110.00 dinara. Na konto prihoda se knjiži samo onih 100.00 dinara (ili sve, pa se posle stornira porez, svejedno, rezultat je isti) pa je tvoja zarada 100.00 dinara, a ne 110.00 dinara. Slično ovome, kad prodaš robu za 200.00, a kupio si je za 90.00 dinara, tvoja zarada jeste 110.00 dinara, ali treba da platiš i porez na razliku u ceni koji je 10.00 dinara, pa tebi čisto ostaje 100.00 dinara. Kontrolišući ovu računicu, tj. primenjujući redovnu stopu poreza na neto iznos zarade, dobijaš da je računica tačna. Da je porez obračunat primenom redovne stope, platio bi 11.00 dinara poreza na promet usluga, tebi bi čisto ostalo 99.00 dinara, a kad na to primeneš redovnu stopu, dolaziš do 9.90 dinara, što se razlikuje od onog što si platio. Generalizujući ovo, dolazimo do toga da po definiciji (i po Zakonu) svaka usluga u sebi sadrži porez na promet usluga ako isti nije posebno iskazan na računu (ako baš teramo mak na konac, ova generalizacija je u stvari početni stav iz kojeg proizilazi sva ova priča gore). >> BTW, nije mi jasna jedna stvar. Da li se za konačni obračun poreza na >> promet pr. i usluga za svaku kategoriju mora podnositi poseban APP >> obrazac ? Mož' da bidne, al' ne mora da znači. :) U Zakonu nigde ne piše da mora, a to što RUJP malo traži posebne obračune, pa malo ne traži ne znači ništa. Lično, predajem po jedan obrazac za svaku opštinu na čijoj teritoriji ostvarujem promet i kojoj plaćam porez i nemam nikakvih problema. BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom interesantno osim tebi i meni... :(
biznis.175 cnenad,
-> Razlika između prodajne i nabavne cene je bruto razlika u ceni, pa po -> definiciji u sebi sadrži porez na promet usluga i primenom preračunate OK je ovo, i verujem da se FP negde i pridržava takvog tumačenja, ali kod kolega su se pojavljivali i bilo je problema jer nisu imali navedenu Odluku, o čemu je čak i ministarstvo dalo svoje mišljenje. Obzirom da, iako sam insistirao kod mene, takve Odluke nema, na osnovicu poreza obračunavam punu stopu jer nemam uopšte nameru da se bilo kome posle pravdam. -> svaka usluga u sebi sadrži porez na promet usluga ako isti nije posebno -> iskazan na računu (ako baš teramo mak na konac, ova generalizacija je u Jedan od specifičnih slučajeva je razlika u ceni robe gde se na fakturi ne iskazuje obračunat porez. Kod svih ostalih usluga, trebalo bi da bude posebno iskazan porez na usluge na fakturi, a kao što prošli put rekoh, ako ga nema, mora postojati Odluka da je vrednost navedena na fakturi sa ukalkulisanim porezom na usluge tj. da je u pitanju bruto iznos.
biznis.176 cnenad,
-> Al' to sve lepo upakuju, tobože brinući se za interese preduzeća. ;) -> Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: sve Opet mi nisi odgovorio da li se u to bure mogu strpati zajedno TO i zarada ili ne. Kod toplog obroka, čujem postoji mogućnost da se mesečno podigne po radniku 300 din. jer je 25% od pros.mesečne neto zarade minimalan iznos koji se MORA isplatiti. Problem je kod malih preduzeća gde ne postoji sindikat i poj. kolektivni ugovor, pa je dovoljno da takvo preduzeće donese opšti akt koji bi zamenio poj. kolek. ugovor. Trenutno, ZOP neće prihvatiti ovakvu "prevaru" ali je apsurdno da svi ravnopravni ipak nisu "ravnopravni". Obaška što je sad TO negde oko 210 din a limit do kojeg se neplaća porez 300 din. BTW, čujem da je podnet predlog Narodnoj skupštini da se poveća stopa posebnog poreza na promet za bezb.i red. odvij.žel.saobraćaja ;) sa 2 na 3 % :( Priča se da će na redovnom zasedanju u martu biti produženo i trajanje posebne takse za Grad Beograd. Ministarstvo trgovine ne želi uopšte ni da čuje razloge za ukidanje KEPU, barem za preduzeća koja imaju dvojno knjigovodstvo. U samom Pravilniku naveli su da evidencije koje obezbeđuju te podatke jesu dovoljne i da ne treba KEPU, da bi kasnije to svojim mišljenjem opovrgli, i rekli "ma šta vas briga, šta fali magacionerima da vode ovu knjigu". Još samo da magacionere promovišu u računovođe, pa da ih smestimo u kancelarije kako bi popunili kolonu br. 6 - Uplaćeno na ž.r ;)
biznis.177 ranx,
> BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom > interesantno osim tebi i meni... :( Meni!
biznis.178 firus,
>> BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo >> još nekom interesantno osim tebi i meni... :( > > Meni! I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu kvalifikaciju ali i prava znanja? Lično mislim da sve to nije previše komplikovano (bez namere da omalovažavam knjigovodje), ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo čega i da ne pominjem sada stalne izmene domaćih zakona i potrebu za neprekidnim prilagodjavanjem novim zakonima.
biznis.179 cnenad,
-> I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive -> literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? Zavisi da li želiš da kreneš od početka ili tražiš baš stručnu literaturu. -> Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu -> kvalifikaciju ali i prava znanja? Lično mislim da sve to nije -> previše komplikovano (bez namere da omalovažavam knjigovodje), Praviću se da ovo nisam video ;) (c) by snemcev Postoji podosta kurseva, međutim lično sam protiv njih. Razlog je što je podosta kolega završilo školu da bi se bavilo ovim poslom. Sada se pojavljuju sumnjivi polufabrikovani dvomesečni kursaši koji ne znaju ni porez da obračunaju niti fakturu da sastave, da ne pričam o gorim primerima...(koji se ruku na srce, mogu sresti i kod fakultetski obrazovanih ekonomista). Priznaćeš da ima razlike u kursevima od 6 meseci i školovanja koje traje od 4 do 8 godina. Da ne pričam o kolegama koji već u prstima imaju podosta prakse. Kvalifikacije koje spominješ kao i materijalni razlozi su nas doveli da ove poslove može obavljati samo osoba koja ima državljanstvo SRJ i položen stručni ispit. Ovaj Zakonski zahtev pokušavaju da ospore. Naime, u Makedoniji je njihov ustavni sud odbacio takav član kao neustavan, valjda će se isto dogoditi i kod nas. Kada pogledaš, nekoliko primera za kontiranje ne deluje tako komplikovano ali ima podosta materije i teorije koju moraš obraditi što nije nimalo lako (ali nije nemoguće) -> ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo Ne, samo redovnost, ažurnost, podosta koncentracije i dobre savetnike :) -> čega i da ne pominjem sada stalne izmene domaćih zakona i potrebu -> za neprekidnim prilagodjavanjem novim zakonima. Ponekad zažalim što nisam otišao u advokate - pravnike.
biznis.180 skorpion,
> BTW, pisuci ove "carsave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo jos nekom > interesantno osim tebi i meni... :( Veoma! :)
biznis.181 velicko,
│ BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom │ interesantno osim tebi i meni... :( └─────────────────────────────────────── Jeste. Samo vi pišite. :)
biznis.182 firus,
> -> I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive > -> literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? > > Zavisi da li želiš da kreneš od početka ili tražiš baš stručnu > literaturu. Pa, za sada bi imao najviše smisla neki niži i srednji nivo. > Postoji podosta kurseva, međutim lično sam protiv njih. Razlog > je što je podosta kolega završilo školu da bi se bavilo ovim > ... > ... > Priznaćeš da ima razlike u kursevima od 6 meseci i školovanja > koje traje od 4 do 8 godina. Da ne pričam o kolegama koji već u > prstima imaju podosta prakse. Bože moj, kao da bih ja otišao kod lekara koji od škole ima samo šestomesečni kurs !? Formalna kvalifikacija i podosta praktičnog iskustva su uvek bili dobitna kombinacija. Ni u kom slučaju ne želim da se bavim knjigovodstvom kao knjigovodja, pa sam mislio na neki kurs gde, onako, uz put, mogu da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi neki knjigovodja koji nema pojma o računarima objašnjava u hodu, tokom razvoja aplikacije, šta gde i kako. Kod mene u kraju (Veliko Gradište) se samo jedna firma time bavi uz primenu računara pa gledam da ugrabim svoje parče kolača dok ne bude kasno (mislim na to da napišem softver i da ga dilujem ljudima koji se time profesionalno bave). > Kada pogledaš, nekoliko primera za kontiranje ne deluje tako > komplikovano ali ima podosta materije i teorije koju moraš > obraditi što nije nimalo lako (ali nije nemoguće) Naravno, toga sam svestan, ali sam spreman da naučim. > -> ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo > > Ne, samo redovnost, ažurnost, podosta koncentracije i dobre > savetnike :) Nije šija nego vrat ... B)))
biznis.183 cnenad,
-> Pa, za sada bi imao najviše smisla neki niži i srednji -> nivo. Onda je najbolje da uzmeš knjige za srednju školu, čisto da se upoznaš sa osnovama, šta Računovodstvo obuhvata, šta su sredstva i u kojim oblicima se javljaju, koji su njihovi izvori, knjg. dokumentaciju i njihove elemente, poslovna dokumentacija, knjigovodstvene isprave i iskazi, načela, šta su konta i koji su njihovi oblici, šta je aktiva, pasiva, osnovna pravila za kontiranje, evidenciju novčanih sredstava, potraživanja i obaveza, materijala, sitnog inventara, proizvodnje (proizvodi, roba). Kada proučiš to (uz dosta provežbanih primera), za samu tehniku knjigovodstva preporučujem priručnik o primeni kontnog plana. Obzirom da je donesen novi Pravilnik o kontnim okvirima možda bi bilo pametno da sačekaš da Privredni Savetnik uradi novi priručnik. Na podosta pitanja odgovor možeš pronaći u Zakonu o računovodstvu samo što je to u knjigama i kroz primere mnogo bolje objašnjeno. -> da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti -> programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi Ne mogu ti lično preporučiti nikoga ko organizuje kurseve, jer nisam pratio ko ih sve organizuje i šta imaju u ponudi.
biznis.184 snemcev,
>> -> Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: >> >> Opet mi nisi odgovorio da li se u to bure mogu strpati zajedno TO i >> zarada ili ne. Kao što rekoh: sve isplate PO ISTOM OSNOVU, što znači da topli obrok ide u jedno "bure" :), terenski dodatak u drugo, zarada u treće itd. Izuzetak je ako ti finansijska nađe da si koristio poresko oslobađanje za više isplata po raznim osnovima za koja nisi imao pravo kada se sve isplate, bez obzira na osnov, kumuliraju i primenjuje se stopa od 25% poreza na dohodak građana. S obzirom da je naša zemlja takva kakva je, i izuzetak ima izuzetak. :) Ako si kod isplate zarade koristio poreska oslobađanja na koja nisi imao pravo, primenjuje se redovna skala poreskih stopa umesto fiksnih 25%. >> Kod toplog obroka, čujem postoji mogućnost da se mesečno podigne po >> radniku 300 din. Možeš podići onoliko koliko piše u Pojedinačnom kolektivnom ugovoru, a 300.00 dinara je neoporezovano što je utvrđeno Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS" broj 54/96 ili 55/96, nisam siguran ovako napamet koji je od ova dva). Kad smo već kod toga, izmenjeni su i limiti za neoporezovane iznose ostalih ličnih primanja i sada su: - dnevnice neoporezovane do 80.00 - regres neoporezovan do 700.00 - terenski dodatak do 30.00 - otpermnina kod otpuštanja sa posla do 3,000.00 - topli obrok do 300.00 - otpremnina kod odlaska u penziju do 1,500.00 - solidarna pomoć za slučaj teže bolesti do 4,000.00 - naknada troškova prevoza sopstvenim vozilom po pređenom kilometru do 1,000.00 dinara mesečno Po novome, ona "solidarna pomoć" je sada samo "za slučaj teže bolesti" a ne i "za slučaj smrti" kako je ranije bilo! >> Problem je kod malih preduzeća gde ne postoji sindikat i poj. >> kolektivni ugovor, pa je dovoljno da takvo preduzeće donese opšti akt >> koji bi zamenio poj. kolek. ugovor. Neće moći ovako. Ili imaš Pojedinačni kolektivni ugovor ili primenjuješ Opšti kolektivni ugovor. Opšti akti su stvar prošlosti. >> Trenutno, ZOP neće prihvatiti ovakvu "prevaru" ali je apsurdno da svi >> ravnopravni ipak nisu "ravnopravni". U pravu su kad ne prihvataju opšta akta, a time nije povređena ravno- pravnost. Niko tebe ne sprečava da napraviš sindikat u svojoj firmi (procedura je prilično jednostavna) i da vlasnik, direktor i sindikat sklope Pojedinačni kolektivni ugovor (koji i dalje ne može davati radniku manja prava od prava datih Opštim kolektivnim ugovorom!). >> Obaška što je sad TO negde oko 210 din a limit do kojeg se neplaća >> porez 300 din. Trenutno važeći topli obrok ("mesečna naknada za ishranu u toku rada" kako se zvanično zove) je 208.50 dinara. >> BTW, čujem da je podnet predlog Narodnoj skupštini da se poveća stopa >> posebnog poreza na promet za bezb.i red. odvij.žel.saobraćaja ;) sa 2 >> na 3 % :( Da si ti meni živ i zdrav, ovo je usvojeno i obavljeno 11.02. pa je stupilo na snagu 12.02.1997. godine. Ko kaže da je knjigovođama dosadno uz naše zakonodavce? >> Priča se da će na redovnom zasedanju u martu biti produženo i >> trajanje posebne takse za Grad Beograd. Harač za železnicu je produžen do 31.12.2000. Valjda ih mrzi da svake godine produžuje važenje Zakona, kao što su to radili još od 1995. godine. >> "ma šta vas briga, šta fali magacionerima da vode ovu knjigu". Da vidim jednog magacionera koji će umeti da ispravno proknjiži cesiju tipa društvena_firma->budžet->druga_društvena_firma->privatna_firma ili kad dođe kraj godine pa krenu multilateralne kompenzacije na po 10 stranica. :)
biznis.185 snemcev,
>> bilo je problema jer nisu imali navedenu Odluku, o čemu je čak i >> ministarstvo dalo svoje mišljenje. Možeš li da navedeš broj i datum mišljenja ministarstva finansija? >> Obzirom da, iako sam insistirao kod mene, takve Odluke nema, na >> osnovicu poreza obračunavam punu stopu jer nemam uopšte nameru da se >> bilo kome posle pravdam. Objasni ti njima ovako: godišnji bruto prihod od usluga je 100,000.00 dinara; ako ne donesete Odluku, porez vas košta 10,000.00 dinara, a ako donesete Odluku, onda je iznos 9,090.91. Razlika je 909.09 dinara (tačno 10%) -- nekom mnogo, nekom malo, al' ja ću te pare radije zadžati nego dati državi. >> Kod svih ostalih usluga, trebalo bi da bude posebno iskazan porez na >> usluge na fakturi Porez mora biti uvek na fakturi posebno iskazan kada se obračunava. Naravno, izuzetak je porez na promet usluga na razliku u ceni jer se na računu i ne iskazuje razlika u ceni, pa nema potrebe iskazivati porez. Ko bi dao fakturu u stilu "nabavna cena: 100.00, moja zarada 1,000.00 dinara, porez na moju zaradu koji vi plaćate :) : 100.00 dinara, dužni ste mi 1,200.00 dinara za nešto što na drugom mestu možete kupiti za 100.00 dinara pošto sam i ja kupio, a pošto su ovce za šišanje, ja vas šišam za 1,000.00 dinara". :) Hvala Bogu da su naši zakonodavci shvatili da ovako ne može. >> mora postojati Odluka da je vrednost navedena na fakturi sa >> ukalkulisanim porezom na usluge tj. da je u pitanju bruto iznos. Ma doneseš Odluku po sistemu "od viška glava ne boli" i nemaš više problema u životu. :)
biznis.186 snemcev,
Da odjednom odgovorim na više poruka iz ove teme... >> Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu >> kvalifikaciju ali i prava znanja? Za zvanične kurseve se traži ekonomska škola (srednja, viša ili visoka) i iskustvo u radu. Za utehu onima koji nemaju istu, do kraja 1999. godine i oni bez formalnih zvanja mogu da se bave računovodstvom. >> pojavljuju sumnjivi polufabrikovani dvomesečni kursaši koji ne znaju >> ni porez da obračunaju niti fakturu da sastave, da ne pričam o gorim Kakav je naš poreski sistem, kladim se da kad bi doveli doktora ekonomskih nauka da ne bi umeo da obračuna petnaestodnevnu akontaciju poreza na promet. :) >> Ponekad zažalim što nisam otišao u advokate - pravnike. Jel' ovo neka epidemija među knjigovođama? :) Jedan knjigovođa (u stvari je žensko, al' kako da je zovem? knjigovo- đica? :) mi je u vreme Ante Markovića rekao: "Dolazi vreme kada ni jedan privatnik neće moći ništa dobro da uradi bez dobrog advokata i dobog knjigovođe". Lično smatram da će tako i biti, samo se bojim da ne bude "ne lipši magare do zelene trave"... >> Ni u kom slučaju ne želim da se bavim knjigovodstvom kao >> knjigovodja, pa sam mislio na neki kurs gde, onako, uz put, mogu >> da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti >> programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi >> neki knjigovodja koji nema pojma o računarima objašnjava u >> hodu, tokom razvoja aplikacije, šta gde i kako. Ako hoćeš moje iskustvo, praksa vredi više od hiljadu i jedne teorije. Znam bar dvadeset ljudi koji su diplomirali na ekonomskom fakultetu a da nisu ni sami sigurni u to šta znaju, a šta ne znaju. Omome ko želi da nauči knjigovodstvo, preporučujem šestomesečni (ili još bolje godišnji) kurs u nekom od knjigovodstvenih biroa opšteg tipa, u nekom u kom ima i proizvodnje i trgovine i usluga, malo privatnih firmi, malo društvenih, malo organizacija, a i poneki paušalac -- tu se zanat najbolje izuči. Ako neko ima želju da lupi replay na ovo da bi me ubedio da nije ovako kako sam napisao, neka pređe u mail. Ako neko ima želju da lupi replay na ovo da bi izneo svoje mišljenje, više je nego dobrodošao da to i učini.
biznis.187 snemcev,
"Službeni list SRJ" broj 3/97 od 07.02.1997. godine nam je doneo Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za preduzeća i zadruke. Fundamentalna razlika je već i nazivu Pravilnika -- do sada je bio "kontni plan" a sada je "kontni okvir" -- punom parom u Evropu. :) Da ne ulazim u detalje, nove klase su 0 - neuplaćeniupisani kapital i stalna imovina 1 - zalihe 2 - kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina 3 - kapital 4 - dugoročna rezervisanja i obaveze 5 - rashodi 6 - prihodi 7 - otvaranje i zaključak računa stanja i uspeha 8 - vanposlovna sredstva i izvori i vanbilansna evidencija 9 - obračun troškova i učinaka Klasa 9 je namenjena proizvodnim preduzećima, dok trgovinska mogu da zaborave da klasa 9 postoji, za veliku većinu privatnika mrtva je i klasa 8, klasa 7 je za početna stanja i pravljenje periodičnih i konačnih obračuna, a sve to nam ostavlja sedam "aktivnih" klasa. Sve u svemu, trebalo bi da bude jednostavnije nego dosad. Okvirno gledajući, stvari stoje ovako: - velik deo dosadašnje nula ostaje nula, - na jedinicu dolaze trojka, šestica i mali deo jedinice, - na dvojku ide resto od jedinice, - na trojku dolazi devetka i konto 263, - na četvorku ide veći deo dvojke i deo devetke, - na peticu ide stara četvorka i dugovna strana sedmice, - na šesticu ide potražna strana stare sedmice, - na osmicu ide mali deo nule i mali deo devetke. Novina je da je članom 73. Pravilnika predviđeno da će preduzeća uskladiti vođenje poslovnih knjiga sa ovim pravilnikom najdocnije do 30. juna 1997. godine, što ostavlja mogućnost da se prvih šest meseci knjiži "po starom", a da se na dan 30.06.1997. izvrši preknjižavanje na nova konta što je neophodno za popunjavanje novog Bilansa stanja i novog Bilansa uspeha. Da li je neko bio vredan, pa prekucao novi kontni okvir i uporedni pregled za preknjižavanje početnog stanja sa računa prethodnog kontnog plana na račune novog kontnog okvira? Nemam vremena da kucam, a ako niko to nije već uradio, izgleda da ću morati... :(
biznis.188 kovacevicd,
Jedan moj kolega knjigovođa kaže da se u veleprodaji sada cene za 1997 moraju voditi po LIFO sistemu tako da se više po prosečnim cenama ne mogu voditi cene, kao i da se ukida NIVELACIJA u veletrgovini (inače taj sistem se uvodi zbog INFLACIJE! tj. da brani interese preduzeća). Pa bih hteo da mi neko potvrdi ili demantuje ovu informaciju. Inače ovo pitanje sam već bio postavio ali zbog greške EXEC zalutala je u pogrešnoj konferenciji inače zahvaljujem CNENAD-u za obrazloženje odgovora u vezi rabata.
biznis.189 centrotextil,
Molim adresu / telefon proizvodjaca privezaka za kljuceve, ali onih koji su u stvari minijaturni "odlivci". Nekada je tako nesto pravio Ikom iz Zagreba i Aurometal - Subotica. Postoje li beogradski privatnici koji rade tako nesto ? hvala pozdrav branko
biznis.190 oberon,
> "Sluzbeni list SRJ" broj 3/97 od 07.02.1997. godine nam je doneo Da li neko zna koji Sluzbeni list/Zakon regulise uvoz automobila; takodje koji Zakon propisuje olaksice uvoznih dazbina (npr. invalidi)
biznis.191 oberon,
> -> da naucim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti > -> programiranja jer mi je lakse da i sam znam ponesto, nego da mi > > Ne mogu ti licno preporuciti nikoga ko organizuje kurseve, jer nisam > pratio ko ih sve organizuje i sta imaju u ponudi. Kurseve organizuje savez racunovodja Njegoseva 17...
biznis.192 oberon,
Koji je rok za naplatu izvoza (60-90 dana) ? Da li jos uvek moze da se naplati u gotovom ?
biznis.193 hogistey,
Saluton, Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu sponzorisanja? Zahvaljujem.
biznis.194 hercog,
Kakvo je stanje po pitanju poreza i oslobađanje od istog ukoliko firma uzme da sponzoriše nekog il nešto il da stipendira nekog? Sale p.s. naravno i koja su sve akta potrebna da postoje za to?
biznis.195 mikrom,
▄─ Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu sponzorisanja? Koliko sam ja shvatio, na sponzorstvo se plaća regularan porez na promet usluga jer se podrazumeva da se sponzoru na nekin način vraća usluga (kroz reklamu ...). Osnovica za plaćanje poreza na dobit se svakako umanjuje :) Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta se ne plaća porez i za sada nisam imao problema.
biznis.196 kermit,
dali neko zna kakvi su trenutno uslovi za otvaranje preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo
biznis.197 kermit,
SEZAMOVCI! Pruža vam se prilika da zaradite! Kako? Prosto! Traže se investitori koji bi pozajmili novac na određen vremenski period i za to dobili realnu kamatu. Sve bi bilo pokriveno ugovorom radi vaše zaštite i sigurnosti uloženog kapitala. Koliko? To zavisi od vas. Kamata na vaša sredstva bi bila 5% mesečno, tako da visina zarade zavisi od visine vaše pozajmice. Da bi kamata imala smisla ne verujem da bi vama odgovarala pozajmica manja od 500 dem, a što se mene tiče može i 100 dem. Kada? Javite se sada, a trebalo bi da napravimo dogovor u sledećih mesec dana ili najkasnije 2 meseca Gde? Dovoljno je da pošaljete mail ili da se javite telefonom 011/512-170. Zašto? Nisu u pitanju nikakve mutne radnje. Ja lično (dakle KERMIT) kupujem neku opremu vezanu za grafičku industriju i usled nedostatka sredstava sam prinuđen na ovakav korak. Siguran sam da će oprema koju nabavljam da se otplati za godinu ili nešto malo više dana i spreman sam da na pozajmicu dam kamatu od 5% mesečno (60% godišnje) ili ZA LJUDE IZ GRAFIČKE STRUKE (štamparije, studiji za pripremu i dr.) DA VRATIM 300% uloženih sredstava kroz usluge, ili kombinovano jedan deo kroz usluge (300% fiksno) a jedan deo u gotovom (5% mesečno). Za detaljnije informacije mail KERMIT ili tel. 512-170
biznis.199 kostic,
Krajem prosle godine ovde je bila rasprava o MLM sistemima,kako nisam imao modem tek sam ovih dana procitao razna misljenja i osecam se pozvanim da iznesem neka svoja razmisljanja nastala iz mog licnog iskustava i literature. Sistem MLM je najprogresivniji nacin plasmana robe i usluga,deluje uspesno vec tri decenije. Pojavio se kao konkurencija klasicnom nacinu prodaje sa ciljem da maksimalno skrati put od proizvodjaca do potrosaca. Shema klasicnog nacina prodaje je sledeca: PROIZVODJAC ---> VELEPRODAJA --->MALOPRODAJA --->POTROSAC Iz dijagrama je jasno da svaki posrednik u prodaji ugradjuje svoje troskove i zaradu u cenu proizvoda.U te troskove u klasicnom nacinu prodaje spadaju:poslovne zgrade,objekti,lokali,vozila... Konkretno,kada trgovacka firma kupi proizvod od proizvodjaca po ceni od na primer 10.dinara koliku trgovacku marzu mora da ima i koliko proizvoda da proda da bi kupila recimo kamion od 100.000.- dinara? Ako se u cenu proizvoda ugradjuju sa svojom marzom 2-3 trgovacke firme jasno je da cena proizvoda od fabricke do krajnje cene moze da poraste za 70,80,ili preko 100%.Zbog toga proizvodjaci nastoje da proizvedu sto jeftiniji proizvod u velikim serijama sto,normalno ide na ustrb kvaliteta. Pogledajte cene nekih proizvoda po nasim radnjama ( "drzavnim" ) i ukoliko ste u prilici da vidite kataloske cene proizvodjaca videcete da su one mnogo vece nego sto bi trebalo da budu zato sto je roba imala mnogo posrednika u prodaji . Za razliku od klasicnog nacina prodaje,u MLM sistemu potrosac dobija mogucnost da robu kupuje po veleprodajnim-magacinskim cenama. Shema prodaje robe u MLM-u je sledeca: POTROSAC POTROSAC POTROSAC POTROSAC \/ \/ \/ \/ I I I I \ / \ / DISTRIBUTER DISTRIBUTER \ / \ / \ / PROIZVODJAC / \ / \ / \ DISTRIBUTER DISTRIBUTER / \ / \ / \ / \ \/ \/ \/ \/ POTROSAC POTRROSAC POTROSAC POTROSAC Jasno je da MLM firme izbegavaju izuzetno visoke troskove u mnogim segmentima klasicne prodaje:potrebi za izgadnjom, posedovanjem i odrzavanjem poslovnih i maloprodajnih objekata, transportu,velikim brojem zaposlenih,direktora,organizatora posla, atraktivnim i skupim pakovanjima svojih proizvoda i t.d. Sav taj posao obavljaju registrovani potrosaci-distributeri. Kada osoba postane registrovani potrosac otvara joj se jedinstvena mogucnost da po najpovoljnijim cenama koristi najkvalitetnije proizvode,pokrene svoj posao,ostvari dobru zaradu i pomogne drugima da koristi tu istu mogucnost. Karakteristike koje MLM cine zanimljivim i privlacnim za veliki broj ljudi su: -Svako moze da pocne da radi bez novcanog rizika i bez prethodnog strucnog znanja -Za zapocinjanje posla nisu bitne godine, skolska sprema,radno iskustvo... -Nije potrebno da osoba napusta svoj redovan posao jer se u MLM firmama traze osobe koje zele da ostvare DODATNU zaradu u slobodno vreme -Svako sam sebi organizuje posao,ne postoje sefovi i direktori Prilikom opredeljivanja za rad u nekoj MLM firmi treba obratiti paznju na sledece: 1.Da li je odredjena firrma MLM ili pramidalne strukture (kasnije cu izneti razliku izmedju jednih i drugih) 2.Da li je zvanicno registrovana (gde je sediste preduzeca, broj ziro-racuna,ime vlasnika...) 3.Gde distributer moze da nabavi robu ( u skladistu vlasnika preduzeca ili u inostranstvu ) 4.Da li postoji zvanican A-test za svaki proizvod 5.Da li se placanje proizvoda vrsi u nacionalnoj ili nekoj drugoj valuti Postoji dosta nesporazuma u vezi MLM-a jer mnogi piramidalni,lancani, i kojekakvi nelegalni sistemi sebe nazivaju sasvim neadekvatno MLM. Mnoge osobe oklevaju da pristupe nekom MLM-u upravo zato sto ih izgradnja potrosacko-distributerske mreze podseca na lanac ili piramidu sto kod nas vecina firrmi koje se nazivaju MLM u stvari i jesu. Shema piramidalnog - lancanog sistema je sledeca: .
biznis.200 kostic,
PROIZVODJAC Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K=Kupac Jasno je da ovde zarada ide od gore prema dole tj. firma od prodaje proizvoda uzima svoj deo,zatim menadzer u gornjoj grani,pa sledeci nizi i tako redom do onaga koji je proizvod prodao. U ovom sistemu distributer ne moze da zaradi vise od svog sponzora. Osnovne karakteristike piramidalne konstrukcije posla su sledece: - Visoka cena uclanjenja -Cesto postoje vremenska ogranicenja za prodaju proizvoda i nalazenja novih clanova - Posao se gradi i zarada isplacuje od gore prema dole - Obavezno je prisustvo na seminarima koji se cesto maplacuju - Zaradjuju samo oni na vrhu piramide - Do vrha u poslu mogu stici samo oni koji se na pocetku ukljuce - Clanovi se navode na kupovinu sto vece kolicine robe davanjem velikih i primamljivih popusta bez mogucnosti vracanja proizvoda. U praksi shema MLM marketinga je sledeca: O O O \ I / O O O O I \ I / O O O / \ I I O O O O I I I I PROIZVODJAC MLM I I I I I I O O O O O O /\ /\ /\ /\ /\ /\ O O O O OOO OO O O /\ I I I I I I /\ I /\ I OOO O O OOOOOOOOO Osnovne karakteristike MLM firme : 1.Uclanjenje je simbolicno ili besplatno 2.Ne postoji vremensko ogranicenje za nalazenje novih clanova ili prodaju robe 3.Ne postoji termin "prodaja robe" 4.Zarada se isplacuje od dole prema gore (od zarade prvo dobije deo prodavac-distributer,zatim njegov sponzor...) 5.Nije obavezno ali je pozeljno prisustvo na besplatnim seminarima 6.Posao se radi iskljucivo u slobodno vreme.Za solidnu zaradu potrebno je 10-12 sati nedeljno KVALITETNOG rada Osnovne razlike izmedju MLM-a i piramide: - U MLM-u nije potrebno ulaganje novca u robu niti kucno skladistenje - Nije potrebno niti pozeljno oslovljavanje nepoznatih ljudi niti hodanje od vrata do vrata u potrazi za kupcima - Za ostvarivanje uspeha u poslu nije neophodna prodaja, potrebno je samo stvoriti krug ZADOVOLJNIH POTROSACA - MLM ne nudi veliku zaradu za kratko vreme nego zaradu koju svaka osoba zeli ( na pr.osoba A zeli da zaradjuje 500.-din mesecno da bi platila struju,telefon... , dok osoba B zeli da ustedi 50.000.- dinara da bi kupila novi automobil. Osoba A ce svoj cilj da ostvari za 1-2 meseca dok ce osoba B svoj cilj ostvariti za 1,2,ili 3 godine sto zavisi od same osobe) - Postoji sponzorisanje distributera,odnosno OBAVEZA sponzora je da podigne nivo znanja distributerra,da ga osposobi za samostalan rad kao i da mu konstantno pomaze u radu - Na kraju,najvaznije-zarada,uslovno receno onog "ispod" cesto je veca od zarade onog "iznad",u MLM-u mogucnost napredovanja u karijeri nije ogranicena nivoom niti statusom u firmi vec samo - ulaganjem svoje energije i zelje za zaradom. To su neke cinjenice o MLM-u,ako nekog zanima vise o ovoj temi ili zeli da se uclani u MLM ciji sam ja clan neka mi pise na mail maplacuju )Fzč┌
biznis.201 dr.grba,
>> Prilikom opredeljivanja za rad u nekoj MLM firmi >> treba obratiti paznju na sledece: >> ... >> 5.Da li se placanje proizvoda vrsi u nacionalnoj ili nekoj >> drugoj valuti A gde je: 6. Da se ovim vidom prodaje izbegava plaćanje carine i poreza i da je zato takav vid prodaje nelegalan.
biznis.203 kostic,
Stavku o placanju poreza i doprinosa nisam stavio zato sto se ona podrazumeva samim tim sto je MLM firma zvanicno registrovana i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Nadam se da su sheme koje sam poslao bar dinekle jasne, kod mene su bile u redu ali sam negde pogresio prilikom prenosa,izvinjavam se zbog toga.
biznis.204 dr.grba,
>> i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna >> i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr >> u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze >> zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao >> da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Ako je tako, onda se javno izvinjavam na optužbi. Nisam znao za postojanje ovakvih *legalnih* vidova prodaje, sad čujem prvi put.
biznis.205 hogistey,
>* ▄─ Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu >* sponzorisanja? >* >* Koliko sam ja shvatio, na sponzorstvo se plaća regularan porez >* na promet usluga jer se podrazumeva da se sponzoru na nekin >* način vraća usluga (kroz reklamu ...). Osnovica za plaćanje >* poreza na dobit se svakako umanjuje :) >* >* Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta >* se ne plaća porez i za sada nisam imao problema. Može li se negde nešto detaljnije pročitati o ovome. Ima li ograničenja u pogledu iznosa donatorskog na godišnjem nivou? Zahvaljujem.
biznis.206 hogistey,
>* preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa >* kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo Ako si zainteresovan za kupovinu, javi se.
biznis.207 snemcev,
>> Da li neko zna koji Sluzbeni list/Zakon regulise uvoz automobila; >> takodje koji Zakon propisuje olaksice uvoznih dazbina (npr. invalidi) Carinski zakon je za ono prvo, a i za ovo drugo. Međutim, pošto se u ovoj državi ne zna ko kosi a ko vodu nosi, ne bi me iznenadilo da postoje olakšice propisane i drugim zakonima. BTW, Savezna vlada sprema promenu i Carinskog zakona kao i režima uvoza robe. Kažu liberalizovaće uvoz, a dal' će tako i da bude...
biznis.208 snemcev,
>> Kakvo je stanje po pitanju poreza i oslobađanje od istog ukoliko >> firma uzme da sponzoriše nekog il nešto il da stipendira nekog? Sama stipendija je oslobođena poreza, sve drugo što ide uz stipendiju (knjige, topli obrok, ekskurzije itd) se oporezuje kao "ostala lična primanja". Limit postoji, ne znam ga napamet, ali ako te zanima, mogu proveriti koliki je. >> p.s. naravno i koja su sve akta potrebna da postoje za to? Ugovor o stipendiranju je jedini neophodan. Ostala boranija koja ide uz to (eventualan konkurs, odluka o izboru kandidata i sl.) nije neophodna ako Statut preduzeća dozvoljava direktoru da sam završi posao.
biznis.209 snemcev,
>> dali neko zna kakvi su trenutno uslovi za otvaranje >> preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa >> kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo Sva postojeća preduzeća sa p.o. DUŽNA SU da se do 04.06. preregistruju kao društvo kapitala ili kao društvo lica. Ovo važi i za preduzeća koja nikada nisu radila. Uslov za preregistraciju starog i/ili registraciju novog preduzeća je obezbeđivanje novčanog dela osnivačkog uloga u iznosu od min. 5,000 USD pa naviše, zavisno od oblika organizovanja. Od delatnosti (budućeg) preduzeća zavise ostali uslovi za registraciju.
biznis.210 snemcev,
>> Stavku o placanju poreza i doprinosa nisam stavio zato sto se >> ona podrazumeva samim tim sto je MLM firma zvanicno registrovana >> i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna >> i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr >> u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze >> zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao >> da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Sorry za ovako dug citat, ali morao sam. Zarada u tim MLM_ili_kako_se_već_zovu_lancima_sreće je isključivo u UTAJI POREZA. Kraj. Navešću samo nekoliko činjenica (kao da sam na partijskom kongresu :). Fizičkim licima nije dozvoljeno da se bave delatnostima za koje nisu registrovani (u konkretnom slučaju trgovina na malo). Neprijavljivanjem delatnosti od države se utaji mesečno oko 600.00 dinara po fizičkom licu koje neprijavljeno radi. Izračunajte sami koliko se kamiona od 100,000 može kupiti od ove svote novca -- mesečno! Ako se takvo obaljanje delatnosti i podvede pod usluge zastupstva i međusobni odnosi se regulišu ugovorom o delu, po pravilu, ne postoji klauzula da takva saradnja po sili zakona ne može trajati duže od 90 dana u toku jedne kalendarske godine? Lično poznajem ljude koji već više od dve godine NEPREKIDNO rade u neimenovanom MLM sistemu, dobijaju pare "na ruke" i pokazuju ugovor govoreći "sve je legalno". Jedan drugi neimenovan MLM sistem nema ni jednu evidentiranu isplatu sa žiro računa ljudima angažovanim po ugovorima o delu iz prostog razloga što nema žiro račun bilo gde na teritoriji SRJ. Treća MLM firma za svoju robu daje račune koji glase na strana sredstva plaćanja (devizni prekršaj!) i udara na njih pečat centrale na kom piše da je firma registrovana (ako je igde registrovana) van teritorije SRJ. Ironijom sudbine upravo sam iz kancelarije ispratio predstavnika MLM firme koja će mi dati račun (u dinarima) za kozmetiku, ali da račun platim "na ruke" jer je tako lakše i meni i njemu, a i zaradiću više! Da ne nabrajam dalje, zaustaviću se ovde i izviniti se svima onima kojima je bilo naporno ovo da pročitaju. Još jednom: JEDINA ZARADA MLM FIRMI JE UTAJA POREZA.
biznis.211 snemcev,
>> S obzirom da je naša zemlja takva kakva je, i izuzetak ima izuzetak. :) Nazdravlje! Upravo saznah da i izuzetak izuzetka ima izuzetak. :) Ako se isplaćuje zostala zarada za više meseci u toku jednog meseca i to u visini garantovane neto zarade, za svaki mesec važi poresko oslobađanje na garantovanu neto zaradu. Ovo praktično znači da se ne plaća porez na dohodak građana za ovakve zaostale isplate. Ostaje još samo da Ministarstvo finansija uz ovo tumačenje dâ tumačenje šta je to "zaostala zarada". :(
biznis.212 snemcev,
>> ...u veleprodaji sada cene za 1997 moraju voditi po LIFO sistemu... >> ...da se ukida NIVELACIJA u veletrgovini >> ... >> Pa bih hteo da mi neko potvrdi ili demantuje ovu informaciju. Demantovaće se onaj koji je ovo izjavio sam: pitaj ga na osnovu kog stava, kog člana i kog zakona je on ovo zaključio.
biznis.213 snemcev,
>> Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta se ne >> plaća porez i za sada nisam imao problema. Rupa u zakonu. Jednostavno, reči "donatorstvo" nema u Zakonu o porezu na dohodak građana. Treba videti kako stoji stvar sa mišljenjima nadležnih ministarstava.
biznis.214 kostic,
> Zarada u tim MLM_ili_kako_se_vec_zovu_lancima_srece je iskljucivo u Sn> UTAJI POREZA. Kraj. U prethodnom tekstu sam polomio prste detaljno objasnjavajuci razliku izmedju kako_se_vec_zovu_lanaca_srece i zvanicno registrovane MLM firme ako i dalje nije jasno ja tu ne mogu nista vise reci,rec je o posto_poto branjenju svog licnog stava Sn> Fizickim licima nije dozvoljeno da se bave delatnostima za koje nisu Sn> registrovani (u konkretnom slucaju trgovina na malo). U MLM-u se radi na ugovor o delu,saradnik MLM-a se ne bavi trgovinom na malo nego vrsi prezentaciju,distribuciju,konsultaciju i prodaju krajnjem korisniku prroizvoda ZA RACUN FIRME Sn> medusobni odnosi se regulisu ugovorom o delu, po pravilu, ne postoji Sn> klauzula da takva saradnja po sili zakona ne moze trajati duze od 90 Sn> dana u toku jedne kalendarske godine? Licno poznajem ljude koji vec ... Sn> pare "na ruke" i pokazuju ugovor govoreci "sve je legalno". Ugovoru o delu stranke posle roka od 3. meseca mogu produziti vaznost Sn> Jedan drugi neimenovan MLM sistem nema ni jednu evidentiranu isplatu I ovo je tacno zato i ponavljam da prilikom odluke o pristupanju nekoj od MLM firmi treba voditi racuna... da ne ponavljam Sn> Treca MLM firma za svoju robu daje racune koji glase na strana Sn> sredstva placanja (devizni prekrsaj!) i udara na njih pecat centrale na ... Sn> platim "na ruke" jer je tako lakse i meni i njemu, a i zaradicu vise! ... Sn> Jos jednom: JEDINA ZARADA MLM FIRMI JE UTAJA POREZA. U MLM firmi u kojoj sam saradnik primer obracuna poreza na dohodak izgleda ovako: Porez na usluge: 8,85% Posebna taksa na usluge:2.65% Porez na ostala primanja:20% Porez na promet je uracunat u cenu proizvoda Nisam strucnjak za obracun poreza,postoje ljudi koji su placeni da kontrolisu sve ove stavke,isto tako postoje ljudi koji su placeni da kontrolisu ljude koji su placeni da placaju poreze i da im pisu kazne i vode ih u zatvor zbog finansijskog kriminala, da ne idemo daleko,bas zbog lose reputacije velike vecine firmi koje sebe nazivaju MLM jedna firma koja zeli da radi posteno mora da radi 100% POSTENO I LEGALNO (da postuje SVE zakonske propise) inace ceo trud pada u vodu. ... Backup not found: (A)bort (R)etry (S)lap nearest innocent bystander.
biznis.216 sljubisic,
Subj: 5,000 USD i Agencije >Uslov za preregistraciju starog i/ili registraciju novog preduzeca je >obezbedivanje novcanog dela osnivackog uloga u iznosu od min. 5,000 USD >pa navise, zavisno od oblika organizovanja. U vezi sa ovih 5,000 USD - da li ih je neophodno uplatiti odjednom, ili moze, kako sam cuo, i 'na rate'? Btw, jesu li i agencije ovim ukljucene ili ne? Takodje, moze li neko eksp- licitno da kaze smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektu- alne usluge" i tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Cuo sam da to nije moguce, ali i da je moguce ako se ta oprema progura kao neophodna za neku uslugu, ili da je moguce samo posredovati u nabavci tak- ve opreme, jer se to onda racuna kao usluga. Zna li neko precizno?
biznis.217 evlad,
Y> Ako je tako, onda se javno izvinjavam na optužbi. Nisam znao za Y> postojanje ovakvih *legalnih* vidova prodaje, sad čujem prvi put. amway radi po tom principu, samo je _filijala_ u segedinu, pa važi tačka 6 koju si pomenuo ;) po sličnom princupu "se valja" super secko kod nas, magična žica, noževi. sklopiš ugovor, imaš procenat od prodaje, "gazda"-distributer (ne)plaća porez & ostalo ...
biznis.218 mileusna,
Da li postoji mogućnost da se novac iz Kanade uplati na devizni račun otvoren kod neka naše banke, konkretno kod Karić Banke? Informacija mi je potrebna zarad humanitarne akcije o kojoj ste svi već obavešteni putem e-maila.
biznis.219 mileusna,
>> po sličnom princupu "se valja" super secko kod nas, magična žica, >> noževi. sklopiš ugovor, imaš procenat od prodaje, >> "gazda"-distributer (ne)plaća porez & ostalo ... Šta je sa našim 2M iz Pirota?
biznis.220 snemcev,
>> Može li se negde nešto detaljnije pročitati o ovome. Ima li >> ograničenja u pogledu iznosa donatorskog na godišnjem nivou? Donatorstvo nije ograničeno, ali je neopoezovano samo do 2% od godišnjeg ukupnog prihoda.
biznis.221 kovacevicd,
Evo doznao sam od kolege gde je izasao dati zakon a to je službeni list 46/96 član 40 stav 4 i 5 kao i pogledati član 61 koji se odnosi na revolarizacione rezerve. Kako mi reče ostalo je tumačenje zakona pošto će se moći raditi po LIFO ili ponderisanoj prosečnoj metodi. I jedno pitanje od kada zvanično važi promena tarife za železnicu sa 2% na 3% 11.2 ili 15.2 .
biznis.222 sljubisic,
Pitao sam pre izvesnog vremena, ali izgleda da nije proslo zapazeno :) Elem, smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektualne usluge" i tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Cuo sam da to nije moguce, ali i da je moguce ako se ta oprema progura kao neophodna za neku uslugu, ili da je moguce samo posredovati u nabavci tak- ve opreme, jer se to onda racuna kao usluga. Zna li neko precizno?
biznis.223 snemcev,
>> Ugovoru o delu stranke posle roka od 3. meseca mogu produziti vaznost Nisam hteo da pišem čaršav, al' moram. Koga ne interesuje ova problematika, neka slobodno preskoči ostatak poruke. Ako je za izvršavanje nekog posla potrebno više od 90 radnih dana u toku jedne kalendarske godine, preduzeće je dužno da primi u stalan radni odnos radnika na neodređeno vreme za izvršavanje tih poslova (mišljenje Ministarstva za rad, boračka i socojalna pitanja Republike Srbije broj 11-00-43/97-02 od 10.02.1997. godine). Posledica ovakvog tumačenja je da se ugovoru o delu zaključenom na 90 dana ne može produžiti važnost niti preduzeće može sa istim licem zaključiti nov ugovor o delu za isti posao u toku iste kalendarske godine. Isto važi i za ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Druga posledica ovoga je da preduzeće ne sme da zaključuje ugovor o delu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima za izvršavanje poslova za koje je predviđeno radno mesto. Tipičan primer je zamena radnika na bolovanju -- uvek se zasniva radni odnos na određeno vreme sa onim ko zamenjuje, a nikad ugovor o delu ili privremenim i povremenim poslovima. Razlika između ugovora o delu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima je što se ugovor o delu zaključuje za poslove koji su van delatnosti poslodavca, a ugovor o privremenim i povremenim poslovima kada su u pitanju poslovi iz delatnosti poslodavca. Kako su "prezentacija, distribucija, konsultacija i prodaja krajnjem korisniku proizvoda ZA RACUN FIRME" neodvojiv deo delatnosti trgovine, to se sa radnicima koji vrše ove poslove u preduzeću zaključuje ugovor o radu ili, u slučajevima predviđenim Zakonom, ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Da nije ovako, svi radnici u svim preduzećima bi bili angažovani po ugovoru o delu 365 dana godišnje jer su tu porezi i doprinosi daleko manji nego porezi i doprinosi po osnovu radnog odnosa. Posle ovog "čaršava" bi trebalo da ti bude jasnije zašto saradnik (zastupnik, promoter) u MLM firmi ne može legalno biti angažovan po ugovoru o delu. >> Porez na promet je uracunat u cenu proizvoda Kako kupac plaća proizvode koje kupi? Za fizička lica jedini legalni načini plaćanja su opštom uplatnicom na žiro račun MLM firme i bezgotovinskim prenosom sa tekućeg računa na žiro račun MLM firme. >> da ne idemo daleko,bas zbog lose reputacije velike vecine firmi koje >> sebe nazivaju MLM jedna firma koja zeli da radi posteno mora da radi >> 100% POSTENO I LEGALNO (da postuje SVE zakonske propise) inace ceo >> trud pada u vodu. Apsolutno se slažem sa ovim. Avaj, ako MLM firma poštuje sve naše zakone, cena robe koju takva firma prodaje po definiciji ide nebu pod oblake. Istina, takva roba zaista nije opterećena brojnim maržama, ali je opterećena drugim nametima. Bojim se da je uz trenutno važeće zakone nemoguće poslovanje jedne MLM firme na legalnim osnovama. Ovom izjavom ne opravdavam rad na crno, već samo hoću da kažem da potpuno shvatam položaj u kojem se MLM firme u ovoj državi nalaze.
biznis.224 snemcev,
>> U vezi sa ovih 5,000 USD - da li ih je neophodno uplatiti odjednom, >> ili moze, kako sam cuo, i 'na rate'? Kod preregistracije može 50% odmah, a 50% u roku od 2 godine; za osnovanje novog preduzeća bih morao da proverim. >> Btw, jesu li i agencije ovim ukljucene ili ne? Zavisi od toga kako je agencija registrovana (u suštini da li ima 601 ili 685 račun). Ako je 601, "kači" je preregistracija; ako je 685, preregistracija je "kači" samo ako je u prethodnoj godini imala promet veći od 200,000 USD. >> smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektualne usluge" i >> tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo >> koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Ako je agencija preduzeće, može posle doregistracije. Ako je agencija bez svojstva pravnog lica (ima 685 račun), ne može. >> Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Uvoz mogu da rade samo preduzeća (601 račun). >> ili da je moguce samo posredovati u nabavci takve opreme, jer se to >> onda racuna kao usluga. Ovo sve agencije registrovane za posredničke usluge (ili "ostale nepomenute usluge na ostvarivanju funkcije prometa roba") mogu da rade.
biznis.225 snemcev,
>> službeni list 46/96 član 40 stav 4 i 5 kao i pogledati član 61 >> koji se odnosi na revolarizacione rezerve. Novina u odnosu na stari Zakon o računovodstvu je da deo nivelacije više ne ide na revalorizacione rezerve -- sada cela nivelacija ide na razilu u ceni. To ne znači da se ukidaju nivelacije. >> od kada zvanično važi promena tarife za železnicu sa 2% na 3% >> 11.2 ili 15.2 . Propis je objavljen 11.02., stupio je na snagu 12.02. i od onda važi izmena.
biznis.226 baker,
MobTel Srbije je odobrio prikljucenje vasih uredjaja na (kobajagi) GSM mrezu za 340 maraka, ali je poskupeo minut i pretplatu zauzvrat (pravi srpski poslovni potez).
biznis.227 miobrado,
Subject: Zakon o svojinskoj transformaciji Na tv-u videh da je isti okačen na internet. Imali ga u elektronskom obliku i na jeziku u službenoj upotrebi, i gde se može naći?
biznis.228 mikrom,
Načeo sam temu donatorstvo, ali sam bio dosta zauzet i slabo sam se javljao, pa evo prilike da pojasnim. Meni se javio problem sponzora koji bi delom finansirali štampanje određenih knjiga. Međutim, sponzorstvo podrazumeva pružanje određene usluge sponzoru (reklamiranje, zahvalnost na promocijama i medijima...) te se stoga na sponzorstvo plaća porez na promet usluga. Stoga sa svim dobrim dušama, koje su voljne da investiraju bespovratna sredstva u kulturu, pravim ugovore o donatorstvu, na koje se ne plaća porez. Naravno, donatori se u knjizi uvek negde (obično na kraju) spomenu. E sada, šta se sve može provući kao donatorstvo? To ostavljam vašoj maštovitosti.
biznis.229 kermit,
koliko se kreću cene preduzeća koja nisu radila, kako to proveriti i koliki su fiksni godišnji izdaci za preduće, a koji ne zavise od prometa (kojekakve takse i ostale otimačine)?
biznis.230 kermit,
čuo sam da se traži uplata u vrednosti od 2500 $ na poseban račun preduzeća i još toliko u roku od dve godine. Može li više detalja o tome jer treba da počnem da radim (nadam se) i taj izdatak mi baš ne bi bio potreban u ovom trenutku. Da li ima neka dobra duša koja se razume u celu problematiku oko funkcionisanja preduzeća da ostavi neki komentar da li vredi ili ne vredi akati se sa državom ili i dalje biti ilegalac i dokle tako?
biznis.231 morkin,
Potrebni su mi brojevi faksa ili e-mail adrese sledećih firmi: FUJI KODAK ILFORD AGFA FORTE FOMA KONICA Ako bi neka dobra duša koja ima pristup Internetu htela da mi to nabavi (ili barem da mi ostavi tačne adrese sajtova) bio bih veoma zahvalan.
biznis.232 vstan,
> Potrebni su mi brojevi faksa ili e-mail adrese sledećih firmi: > Ako bi neka dobra duša koja ima pristup Internetu htela da mi > to nabavi (ili barem da mi ostavi tačne adrese sajtova) FUJI www.fuji.com KODAK www.kodak.com ILFORD AGFA FORTE FOMA KONICA www.konica.com Za većinu gornjih, i još nekih sajtova, imaš linkove sa: http://www.central-camera.com
biznis.233 sljubisic,
> cuo sam da se trazi uplata u vrednosti od 2500 $ na poseban >racun preduzeca i jos toliko u roku od dve godine. Moze li vise >detalja o tome jer treba da pocnem da radim (nadam se) i taj >izdatak mi bas ne bi bio potreban u ovom trenutku. Tacno si cuo, i ovo nije moguce izbeci. Tih 2.500 USD u dinarskoj protiv-vrednosti ti je na raspolaganju cim registrujes preduzece, i za njih mozes kupovati bilo robu/repromaterijal ili pak placati usluge. "Fora" je u tome sto se taj iznos mora uplatiti u gotovini (mada cini mi se moze i sa ziro/tekuceg racuna fiz. lica, sto se svodi na isto), ali ne uplatom nekog treceg (pravnog) lica. To prakticno znaci, da nije moguce da neka firma uplati u tvoju korist ovaj iznos, pa da joj ti to nakon registracije vratis i sl. Ako bi se tako izvelo, onda bi ta firma koja je uplatila imala prakticno status osnivaca. Ako ti je jedini problem to sto nemas ziro-racun, mozes osnovati i agenciju bez svojstva pravnog lica. To je zapravo neka vrsta STR-a, registruje se u opstini (a ne u privrednom sudu), ali porez placas pausalno, sto moze da bude vrlo nezgodno ako ti promet nije veliki a odredjen ti je veliki porez. A takodje postoje i neke restrikcije sta jedna takva age- ncija moze da obavlja a sta ne. Kazu da je daleko bolje imati firmu i vestog knjigovodju nego jednu ovakvu agenciju/STR. > Da li ima neka dobra dusa koja se razume u celu >problematiku oko funkcionisanja preduzeca da ostavi neki komentar >da li vredi ili ne vredi akati se sa drzavom ili i dalje biti >ilegalac i dokle tako? Pa sad, vredi li ili ne vredi - to zavisi samo od obima poslova, i vrste delatnosti. Porez na promet svakako moras da placas, a cini mi se da je svaka firma oslobodjena placanja poreza na profit u prve dve godine od nastanka ili tako nesto.
biznis.234 obren,
Nije možda za ovu temu, ali koliko sam primetio učesnici u ovdašnjim diskusijama prilično dobro barataju sa zakonskim propisima. Elem, dobih nekakvo "Rešenje o izvršenju" po pitanju procene i prodaje pokretnih stvari dužnika (!) do izmirenja duga Infostanu! Problem je što je sâm dug neka smešna cifra od 33 dinara koja nije uplaćena u julu prošle godine (kada nisam bio u BG-u, bio je raspust a ja studiram). Međutim, bez ikakvih prethodnih opomena i obaveštenja u narednim računima (što je valjda normalno i civilizovano) stiže s neba pa u rebra sudsko rešenje za naplatu u iznosu od 200 din na ime "takse, zatezne kamete, sastava, paušala i ostalih troškova"! Obzirom da mi je poštar čak i ovo obaveštenje jednostavno bacio pred vrata, mogu samo da se nadam da mi vetar nije odneo neki raniji račun i sl. Dakle, ima li načina da se izvrda ova kamatčina, odnosno da se plati samo glavni dug i sl. Ovo je bre klasična pljačka! :(
biznis.235 ranx,
> Elem, dobih nekakvo "Rešenje o izvršenju" po pitanju procene i prodaje > pokretnih stvari dužnika (!) do izmirenja duga Infostanu! Problem je > što je sâm dug neka smešna cifra od 33 dinara koja nije uplaćena u julu > prošle godine (kada nisam bio u BG-u, bio je raspust a ja studiram). > > Međutim, bez ikakvih prethodnih opomena i obaveštenja u narednim > računima (što je valjda normalno i civilizovano) stiže s neba pa u > rebra sudsko rešenje za naplatu u iznosu od 200 din na ime "takse, > zatezne kamete, sastava, paušala i ostalih troškova"! Obzirom da mi > je poštar čak i ovo obaveštenje jednostavno bacio pred vrata, mogu > samo da se nadam da mi vetar nije odneo neki raniji račun i sl. Sve navedeno se i meni desilo. Načina da se izvrdaju sudski troškovi nema, pa sam uplatio sve što su tražili. A da je perderski što Infostan ne šalje opomene jeste - ja sam dotičnu uplatnicu izgubio, a eto kako se završlilo!
biznis.236 vitez.koja,
#=> Dakle, ima li načina da se izvrda ova kamatčina, odnosno #=> da se plati samo glavni dug i sl. Ovo je bre klasična #=> pljačka! :( Naravno. Meni su ta rešenja i nalozi za zaplenu redovno stizali par meseci... Postupak je sledeći: Odeš u Infostan, ili gde već, i staneš u red gnevnih ljudi koji su došli po istom pitanju. Na šaltersku službenicu se izdereš, kažeš kako ćeš ti sada da platiš račun koji _nisi_ dobio poštom, a rešenje i presudu mogu da nabiju sebi u ****, iz više razloga, od kojih je krunski onaj da ti je suđeno a nisi bio pozvan da se braniš. Usplahirena žena, na ivici suza, će ti naplatiti šta ima, svesna da si razuzdanoj gomili dao primer koji će oni slediti do kraja radnog vremena. I da vidiš, do dana današnjeg nismo imali nikakvih problema.
biznis.237 acag,
> Tacno si cuo, i ovo nije moguce izbeci. Tih 2.500 USD u dinarskoj A ja čuh da za postojeće firme još nisu načisto kako da primene zakon. On je valjda stupio na snagu oktobra prošle godine, ali sve dosad "nema tumačenja" ??? Šta će biti kad krene invazija na biro za nezaposlene? Ipak je priličan broj ljudi koji preko nekog ovakvog_ili_onakvog preduzeća plaćaju doprinose?
biznis.238 obren,
> Postupak je sledeći: > > Odeš u Infostan, ili gde već, i staneš u red gnevnih ljudi koji > su došli po istom pitanju. Na šaltersku službenicu se izdereš, > kažeš kako ćeš ti sada da platiš račun koji _nisi_ dobio poštom, > a rešenje i presudu mogu da nabiju sebi u ****, iz više razloga, > od kojih je krunski onaj da ti je suđeno a nisi bio pozvan da se > braniš. Znači to pali? :)) Ne znam da li bih mogao baš tako da izkuliram a da se ne nasmejem, ali mogu da pokušam, možda malo uljudnije ;) Doduše, dobio sam na mail i malo praktičniji savet (bez truda i bez troškova ;) kod koga kako čujem takođe nije bilo posledica, pa treba odlučiti..
biznis.239 kermit,
najjednostavniji način je da iscepaš sce to đuture i platiš svoju uplatnicu i zaboraviš na njih. To sam isprobao i nikada mi se nisu javili da se bune ima sigurno više od godinu dana.
biznis.240 miobrado,
Subject: "P R E K I S U D" "... Prema njegovim (Radivoja Lazarevića, predsednika privrednog suda - op. miobrada) rečima izuzetno veliki broj odluka uradilo je Odeljenje stečaja i likvidacije koje je u 1996. godini rešilo 5.108 predmeta. Njih je "odradilo" svega pet sudija, mada je prema merilima Ministarstva pravde za ovaj broj predmeta bilo potrebno 155 sudija. Tačnije rečeno, prosečno je svaki sudija tog odeljenja uradio za poslednje tri godine ono što je predviđeno za 100 godina." "Pet kontrola na jedan sud" Izvor: "Naša borba", četvrtak 27.3.1997., str. 12. . 1. Haške sudije mogu npr. samo da plaču, jer ni za hiljadu (1.000) godina neće biti u stanju da dostignu produktivnost svojih kolega iz Odeljenja za stečaj i likvidaciju Privrednog suda u Beogradu. 2. Ukoliko nastave ovim tempom - šta preostaje za privatizaciju?
biznis.241 shegi,
Zainteresovan sam za rad berzi. Berzanske transakcije, vrednost akcija, uticaj određenih vesti na vredtnost akcija. Posebno sam zainteresovan za njujoršku berzu ( www.nyse.com ). Ako ima zainteresovanih za razgovor o ovome neka se jave. Pozdrav Igor
biznis.242 dr.grba,
Evo, kad se već pričalo o EDIFACT-u u drugoj konferenciji, prenosim ponovo ono što sam već kačio pre X godina. Nešto od materijala koji se tiče EDIFACT-a: valute, spisak standarda, spisak službenog lišća koje ovo reguliše itd. Na ovo sam natrčao čistom koincidencijom, par sati nakon kačenja jedne poruke u kojoj rekoh da nemam vremena da tražim (: Tekst je YUSCII, nažalost - ako vam smeta, snalazite se sami. (: edifact.zip
biznis.243 jolicm,
Ne znam dal je ovo tema ... Da li neko zna da li će se od 01.08. plaćati porez na promet na osnovna sredstva, tj. na kompjutere.
biznis.244 savaerc,
Da li neko zna, šta se traži da bi se PC koristio kao kasa u radnji? Kod registar kasa je morala da postoji još jedna traka na kojoj se štampala kopija računa. Kolege koji su radili POS programe bi trebalo da znaju nešto o tome.
biznis.245 savaerc,
> Da li neko zna, šta se traži da bi se PC koristio kao kasa > u radnji? Niko nezna, neće da odgovori, ... ?
biznis.246 hercog,
Hitno potrebna informacija kad (kojim danima i od koliko do koliko sati) radi buvlja pijaca na Novom Beogradu... Sale
biznis.247 adrok,
> kada radi buvljak Svaki dan sem ponedeljka od 7 - 17 ˝ 1 čas.
biznis.248 nitugard,
Slatke muke... Honorar(i) će mi biti isplaćeni preko (privatnog) žiro-računa. Isti nemam, samo tekući kod Beobanke. Svi prijatelji (zanatlije i sl.) koji imaju promet preko poslovnog žiro-računa kukaju da ne mogu da otmu sopstveni novac u vidu gotovine. Kakvi su limiti za privatni žiro-račun? Šta mi treba od dokumenata? Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na tekući ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Da li ta provizija zavisi od banke do banke ili je ista za sve? Ako je ista, kolika je? Da je slučajno ne naplaćuju i za transfer u okviru sopstvene banke? UPOOOOOOMOOOOOĆ!!!!!! PS. 10x unapred!
biznis.249 nenad,
> Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na > tekući ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? > > Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava > sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Otvori tamo gde možeš da podigneš gotovinu. Banka ne uzima nikakvu proviziju za pare sa žiro računa, pa teško da mogu da uzimaju i za transfer jer uvek možeš da podigneš novac pa ga sam uplatiš. Suština je samo naći gde se mogu podići pare u gotovom.
biznis.250 sljubisic,
>Otvori tamo gde mozes da podignes gotovinu. Banka ne uzima >nikakvu proviziju za pare sa ziro racuna, pa tesko da mogu da >uzimaju i za transfer jer uvek mozes da podignes novac pa ga sam >uplatis. Sustina je samo naci gde se mogu podici pare u gotovom. Mislim da je Postanska Stedionica najbolje resenje. Pare se mogu podici u bilo kojoj vecoj posti (a ne kao u bankama, samo u filijali gde ste otvorili z.r.), a i para uvek ima jer se na ostalim salterima non-stop vrse uplate za telefone, komunalije, porez... Sto se raspolozivosti para tice, bivaju na racunu ("proknjizene") obicno drugi dan po uplati, osim ako uplata nije pala pred vikend ili neki drzavni praznik i sl. Tako je barem za sada, a nadam se da ce tako i ostati :)
biznis.251 nitugard,
> >Otvori tamo gde mozes da podignes gotovinu. Banka ne uzima > > Mislim da je Postanska Stedionica najbolje resenje. Pare se mogu podici > > Sto se raspolozivosti para tice, bivaju na racunu ("proknjizene") obicno > drugi dan po uplati, osim ako uplata nije pala pred vikend ili neki Najlepše hvala svima koji su mi pomogli oko ove glavolomke, kako u konferenciji tako i u mailu. Iz citata se vidi i šta ću uraditi. Nakon svih brljotina ove države i njenih banaka volim da svoju crkavicu imam kod sebe, a ne na nekom računu gde lako može da bude "pojela maca" :( Pozdrav svima.
biznis.252 madamov,
> Kakvi su limiti za privatni žiro-račun? Jedno vreme je postojalo ograničenje od 1000 dinara dnevno, ne znam da li još važi. > Šta mi treba od dokumenata? Samo lična karta. > Gde da ga otvorim - kod Beobanke pa da prebacujem honorare na tekući > ili negde drugde mogu da vidim i gotovinu? Preporučujem Poštansku štedionicu iz više razloga, mada Beobanka ne podpada pod prvi. Ja sam imao i tekući i žiro račun kod Slavija banke, pa vidiš kako je prošla, da ne govorimo što mi je 300 dinara otišlo u vetar zbog toga. Drugi razlog je mesto podizanja - kada imaš račun kod PŠ možeš da uzmeš pare u bilo kojoj većoj Pošti koja ima računarsku vezu sa štedionicom. Kod banaka moraš novac da podižeš u filijali u kojoj si otvorio račun. Takođe, nije mi se desilo da u pošti nema para, a uvek imaš i drugu poštu. > Da li banke naplaćuju proviziju za prebacivanje sredstava > sa ličnog žiro-računa na tekući račun kod druge banke? Da. > Da je slučajno ne naplaćuju i za transfer u okviru sopstvene banke? Nisu u Slavija banci, pa pretpostavljam da neće ni u tvojoj.
biznis.253 sljubisic,
Ako neko ima registrovanu firmu odn. preduzece (d.o.o.) koje nikada nije radilo (nema ziro racun i sl.), i voljan je da ga proda neka se obrati na mail.
biznis.254 dr.iivan,
Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa sebe na drugo lice?
biznis.255 rdejan,
>> Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa >> sebe na drugo lice? Zavisi od prirode same deonice. Malo više informacija nebi škodilo :). Pozdrav, Dejan
biznis.256 kalypso,
Ne moze ako su u pitanju akcije na ime.
biznis.257 dr.iivan,
> >> Da li se vlasnik akcija nekog preduzeca moze prebaciti akcije sa > >> sebe na drugo lice? > > Zavisi od prirode same deonice. Malo vise informacija nebi > skodilo :). Neko je odgovorio da ne moze ako su u pitanju akcije na ime. Posto ne znam da li je to ovde slucaj, objasnicu sta sam mislio. Zaposleni u JAT-u, recimo, preko privatizacije (koja se najavljuje za JAT) dobije jedan deo akcija koje mu delom sleduju, delom je kupio uz odredjene povlastice, jer je zaposleni u preduzecu. Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Postoji li uopste bilo kakav nacin da deo njegovih akcija predje na mene, da mi proda i sl. ? Pretpostavljam da ne moze, jer bi u tom slucaju bilo ko mogao da nadje nekog zaposlenog u firmi koja se privatizuje i sklopi dogovor sa njim da mu ovaj dopusti da preko njega dodje do vecine akcija preduzeca po nizoj ceni, jer ima povlastice. Ali, nisam siguran, pa pitam.
biznis.258 mnikolic,
> Zaposleni u JAT-u, recimo, preko privatizacije (koja se najavljuje za > JAT) dobije jedan deo akcija koje mu delom sleduju, delom je kupio uz > odredjene povlastice, jer je zaposleni u preduzecu. > > Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako > se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Pokušaj da nađeš i proučiš Zakon o svojinskoj transformaciji. Pošto je objavljen u Politici krajem jula, to ne bi trebalo da bude problem. U međuvremenu, evo ti jedan izvod iz tog zakona: 11) Sticanje akcija i stavljanje u promet Član 20. (1) U prvoj godini, računajući od isteka roka za zaključenje ugovora o prodaji akcija iz člana 18. stav 7. ovog zakona, izdaje se 10 odsto akcija po osnovu upisa, u drugoj i trećoj godini po 20 odsto, a u četvrtoj i petoj godini po 25 odsto. (2) Akcije sa popustom i bez popusta izdaju se nakon njihove uplatet. (3) Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana stavljaju se u promet putem berzanskih posrednika preko finansijske berze. (4) Pravo preče kupovine stečenih akcija iz st. 1. i 2. ovog člana, prilikom njihove prve prodaje imaju postojeći akcionari, srazmerno nominalnoj vrednosti akcija koje su stekli. (5) Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana glase na ime. m.
biznis.259 zormi,
* Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, ako * se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? Ne razumem se mnogo, ali sigurno ne može jer bi to trebalo da se radi preko berze koja kod nas (još uvek) ne postoji. Doneti su valjda i neki zakoni koji zabranjuju N godina takve transakcije.
biznis.260 dr.iivan,
> > Da li on te akcije (ili njihov deo) moze prebaciti recimo na mene, > ako > se ima u vidu da ja nemam nikakve veze sa JAT-om? > > Pokusaj da nades i proucis Zakon o svojinskoj transformaciji. Posto je > objavljen u Politici krajem jula, to ne bi trebalo da bude problem. U Da budem iskren, mrzelo me da pronalazim i proucavam, nadao sam se da su ovde ljudi dovoljno upoznati. > 11) Sticanje akcija i stavljanje u promet > > (3) Akcije iz st. 1. i 2. ovog clana stavljaju se u promet putem > berzanskih posrednika preko finansijske berze. > > (4) Pravo prece kupovine stecenih akcija iz st. 1. i 2. ovog clana, > prilikom njihove prve prodaje imaju postojeci akcionari, srazmerno > nominalnoj vrednosti akcija koje su stekli. > > (5) Akcije iz st. 1. i 2. ovog clana glase na ime. Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde pise da ako neko zeli da ih proda, on to ne radi licno, vec preko nekih posrednika, valjda da bi se izbegao slucaj o kome sam govorio i prethodnoj poruci. Kako to sve sa berzom treba da funkcionise - nemam pojma. Ja sam mislio da ih neko moze prodati otprilike kao preko oglasa. A sta je bilo sa onim da se akcije mogu staviti u promet tek posle x godina? Zna li neko nesto vise o tome? Zna li neko nesto vise vezano za uopste berzu i stavljanje akcija u promet? Kako se to radi, moze li to da se iscenira, da akcije dodju do mene preko berze, ali da sigurno dodju do mene (da ih neko drugi ne pokupi)?
biznis.261 mnikolic,
> Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde > pise da ako neko zeli da ih proda, on to ne radi licno, vec preko > nekih posrednika, valjda da bi se izbegao slucaj o kome sam govorio > i prethodnoj poruci. Prvo, nisam pratio detalje jer mi cela ta priča o berzi u ovakvoj državi zvuči, hmmm, pa recimo smešno. Čini mi se da Berza na kojoj bi se vrtele te akcije tek treba da bude osnovana posebnim zakonom. Kako god bilo, berza nije pijaca (iako je bazični princip odnosa ponuda/potražnja koji reguliše cene praktično isti) tako da na berzi mogu da trguju samo ovlašćeni i kvalifikovani berzanski posrednici - brokeri, odnosno brokerske kuće. Dakle, kad hoćeš da trguješ na berzi, odabereš brokera i on ti završava posao uz proviziju. > A sta je bilo sa onim da se akcije mogu staviti u promet tek posle x > godina? Zna li neko nesto vise o tome? Pa i to ti je pisalo u onom članu koji sam citirao :))) Pazi... > (1) U prvoj godini, računajući od isteka roka za zaključenje ugovora o > prodaji akcija iz člana 18. stav 7. ovog zakona, izdaje se 10 odsto akcija > po osnovu upisa, u drugoj i trećoj godini po 20 odsto, a u četvrtoj i petoj > godini po 25 odsto. > > (2) Akcije sa popustom i bez popusta izdaju se nakon njihove uplatet. Znači, one akcije koje se dobiju besplatno, izdavaće se po formuli 10-20-20-25-25 procenata godišnje i u toj srazmeri ćeš moći da ih prodaješ na berzi ako budeš želeo, a one akcije koje budeš kupio, sa ili bez popusta izdaju ti se odmah, pa sa njima odmah možeš da trguješ. m. P.S. Nisam ekonomista, pa ako ovo čita neki profesionalac, nek ispravlja greške. U opštem je interesu :))
biznis.262 dr.iivan,
> > Da, to bi izgleda bilo to. Samo, ta berza mi uopste nije jasna. Ovde > > Prvo, nisam pratio detalje jer mi cela ta prica o berzi u ovakvoj > drzavi zvuci, hmmm, pa recimo smesno. Cini mi se da Berza na kojoj bi se > vrtele te akcije tek treba da bude osnovana posebnim zakonom. Kako god Hvala ti. Jos jedna info.. Zna li neko kada se donosi taj zakon o berzi?
biznis.263 jvujnic,
Na koji način u ponudi za određene usluge dati cene u dinarima i naznačiti da im promena zavisi od promene marke na crnom tržištu i, uopšte, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? Postoji li formulacija za tako nešto?
biznis.264 morkin,
> Na koji način u ponudi za određene usluge dati cene u dinarima i > naznačiti da im promena zavisi od promene marke na crnom tržištu i, > uopšte, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? > Postoji li formulacija za tako nešto? Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nešto. Možeš da budeš dovoljno neodređen da kažeš "trenutne cene su podložne promeni u zavisnosti od stanja na tržištu". Većini će biti potpuno jasno šta si hteo da kažeš.
biznis.265 dr.iivan,
> > Na koji nacin u ponudi za odredene usluge dati cene u dinarima i > > naznaciti da im promena zavisi od promene marke na crnom trzistu i, > > uopste, kako dinarske cene vezati za crni kurs marke? > > Postoji li formulacija za tako nesto? > > Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nesto. Mozes da budes > dovoljno neodreden da kazes "trenutne cene su podlozne promeni u > zavisnosti od stanja na trzistu". Vecini ce biti potpuno jasno sta si > hteo da kazes. A bodovi? Kazes da je cena xx bodova, gde je 1 bod = 4.0 dinara, ili vec koliki je crni kurs.. Kazes da je vrednost boda podlozna promeni, pa je menjas, u zavisnosti od kursa. Mislim da su se tako resavale stvari u doba one velike inflacije.
biznis.266 morkin,
> > Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nesto. Mozes da budes > > dovoljno neodreden da kazes "trenutne cene su podlozne promeni u > > zavisnosti od stanja na trzistu". Vecini ce biti potpuno jasno sta > si > hteo da kazes. > > A bodovi? Koliko se sećam (a to je varljiva kategorija - u vreme uvođeja najnovijeg dinara izlazila je serija tekstova) čitao sam neki Zakon. Poenta je da se vrednost dinara ne može meriti u bilo kakvoj robi, poenima ili nečim slično. Mislim da se zakonodavac prilično dobro osigurao i pokrio sve rupe u zakonu. Mada, ponavljam, nisam siguran i nisam pravnik. Druga je stvar što to niko ne kontroliše.
biznis.267 rdejan,
>> Ne postoji _zakonita_ formulacija za tako nešto. Možeš da budeš >> dovoljno neodređen da kažeš "trenutne cene su podložne promeni u >> zavisnosti od stanja na tržištu". Većini će biti potpuno jasno >> šta si hteo da kažeš. ...što je podložno krivičnoj prijavi i jako velikim kaznama (sa četiri nule). Jedino što "prolazi" je: "trenutne cene su podložne promeni _tačka_ ". A kol'ko mušterije radi i nastavak: "...za detaljnije informacije obratite se na..." Cene se formiraju u odnosu na zakonski predviđene poreze po osnovama delatnosti firme i, da je ovo iole pravna država, nivo cena bi i zakonski bio regulisan. Ovako, ostaje čuveno "trange-frange" poslovanje i sve je to dozvoljeno, ali prećutno. Sa ovim se nemojte igrati. Pozdrav, Dejan
biznis.269 pvlada,
Iz pouzdanih izvora saznajem da će se uskoro otvoriti kod nas jedna Američka banka od koje će se moći uzimati krediti sa godišnjom kamatom od oko 8%, a u slučaju da za te pare garantuje neki stranac, npr. Austrijanac kamata će biti oko 4%, jer ovih dodatnih 4% se naplaćuje kao osiguranje jer nam je nestabilna zemlja. Pozdrav Vlada
biznis.270 dr.grba,
>> Iz pouzdanih izvora saznajem da će se uskoro otvoriti kod nas jedna >> Američka banka od koje će se moći uzimati krediti sa godišnjom Ma da, i ja sam iz pouzdanih izvora čuo da je letos moja supruga kupila jedan kikindski restoran (:
biznis.271 dule.n,
Traži se Službeni glasnik broj 29 iz 1996. godine. Ima li neko tako nešto ili bar ideju kako da se dođe do toga?
biznis.272 dr.iivan,
Zna li neko kolika je carinska stopa za muzicke stubove? ..I koliko je otprilike Sony-jev RX-100 napolju?
biznis.273 mnenad,
Da li neko zna i moze da mi da informaciju koji su uslovi za dobijanje uvozne dozvole (za uvoz tehnicke robe) ....koliko godina je potrebno da lice radi u inostr. itd. hvala unapred !
biznis.274 sareni,
Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. Novcanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 euro-a. Novcici od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 euro-centi; 1 i 2 euro-a. money.rar
biznis.275 bastion,
>> Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. >> >> Novcanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 euro-a. >> Novcici od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 euro-centi; 1 i 2 euro-a. Zar se novcanice evropske unije (uopste novac) nezove EKI-ji???
biznis.276 sareni,
> >> Izgled buduce novcane jedinice u Evropi, euro-a. > Zar se novcanice evropske unije (uopste novac) nezove > EKI-ji??? ----- Baci pogled na prvu recenicu.
biznis.277 pvlada,
Imam jedan problem: U petak mi je na račun firme uplaćena neka suma novca, ali istog tog dana NBJ je blokirala račune 16 banaka, tako da novac nemogu da podignem, da li neko zna kako mogu da podignem taj novac, ili da kupim nešto za njega, ili nešto slično ? Pozdrav Vlada P.S. Zaboravio sam da kažem da je reč o Union banci, a čuo sam od nekih prijatelja da će ta banka da ide i pod stečaj.
biznis.278 ranx,
> podignem, da li neko zna kako mogu da podignem taj novac, ili da kupim > nešto za njega, ili nešto slično ? Koliko ja znam, nikako. Bar dok se banka ne odblokira.
biznis.279 pvlada,
>Koliko ja znam, nikako. Bar dok se banka ne odblokira. Evo danas sam saznao od jednog prijatelja da je banka u minusu 27 miliona i da je blokirana već jedno 15-20 dana, izgleda da neće da je odblokiraju. Pozdrav Vlada
biznis.280 panco,
Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). Hvala unapred.
biznis.281 vstan,
> Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove >godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna >sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu >sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). Mobilne telefone.
biznis.282 dr.iivan,
> > Moj drugar ide u madjarsku par dana posle nove > >godine (turisticki) pa nas interesuje ako neko zna > >sta odatle moze da se donese (prosvercuje-a da nisu > >sirevi itd.)i ovde unovci (po isplativoj ceni naravo). > > Mobilne telefone. ? Po mojim informacijama, mobilni telefon se u Madjarskoj ne moze kupiti bez njihove kartice, odnosno pretplate na njihov sistem, tako da nije bas isplativo.. Neka me neko ispravi ako gresim.
biznis.283 partner,
Moze li neko da mi kaze kako da dodjem do dnevno azurnih podataka o kotaciji obojenih metala na LME (London metal exchange)? Mozda neko zna da li Tanjug EKOS (ili tako nesto) pruza takve usluge mailom? Hvala!-Partner
biznis.284 partner,
Zna li neko da mi objasni novu uredbu tzv. vlade Srbije o finansijskoj discip÷║lini, posebno deo o overi poudzbenica i faktura u upravi prihoda. Hvala!
biznis.285 kiki,
╗ Zna li neko da mi objasni novu uredbu tzv. vlade Srbije o finansijskoj ╗ discip÷║lini, posebno deo o overi poudzbenica i faktura u upravi ╗ prihoda. ╗ Hvala! Evo, prilazem ti odlomak iz Sluzbenog Glasnika Republike Srbije od 5.Februara 1998 godine. Nadam se da ce ti pomoci u odgovoru na tvoje pitanje. Izabrao sam ova dva clana jer se oni direktno odnose na tvoje pitanje. UREDBU O MERAMA FINANSIJSKE DISCIPLINE U IZVRSAVANJU OBAVEZA U 1998. GODINI Clan 1. Kad na racunu ucesnika u platnom prometu - pravnog lica i preduzetnika nema dovoljno sredstava za izvrsenje svih naloga za placanje, odnosno naplatu, kao i u postupku prinudnog poravnanja, stecaja i likvidacije, obaveze po osnovu poreza, doprinosa i dru- gih javnih prihoda izvrsavaju se pre svih drugih obaveza. Za izmirivanje obaveza iz stava 1. ovog clana koriste se sredstva sa svih racuna ucesnika u platnom prometu i racuna nje- govih delova Clan 8. Isporuke radi dalje prodaje proizvoda mogu se vrsiti samo pod uslovom da je izjava, koja se daje u skladu sa odredbama Zakona o akcizama i porezu na promet, overena od strane Republicke uprave javnih prihoda. Davalc izjave duzan je da nakon realizacije dalje prodaje dostavi Republickoj upravi javnih prihoda - nadleznoj organiza- cionoj jedinici izjavu iz stava 1. ovog clana sa dokazom o obavlje- nom daljem prometu. Pozdrav K I K I