svet.1bjevdjic,
SPR:UN-SUD-TADIĆ
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
HAG, 11. maja - Advokat Dušana Tadića, Srbina iz Republike
Srpske (RS) koji je optužen za navodne zločine nad muslimanima
uključujući i silovanje jedne muslimanke, izjavio je danas da će
dovesti u pitanje pravo Međunarodnog suda UN za ratne zločine na
prostorima bivše Jugoslavije, da sudi njegovom klijentu.
"Nameravamo da podnesemo predlog za osporavanje nadležnosti suda
u slučaju gospodina Tadića", izjavio je advokat osumnjičenog
Mihail Vladimirof (Michail Wladimiroff) pred tročlanim sudskim
većem pomenutog suda u Hagu.
U javnom pretresu Vladimirof je istakao da će do 23. juna da
podnese tri predloga za izuzeće u prethodnom postupku.
Pored predloga da se ospori nadležnost suda, on je najavio da će
dovesti u pitanje dosije koji su protiv Tadića sačinile nemačke
vlasti i samu "formu akta optužnice".
Advokat će se pritom osloniti na princip koji zabranjuje da se
istoj osobi sudi dvaput za isto delo (princip "non bis idem"),
precizira AFP.
Vladimirof je podsetio da je nemačko pravosuđe obustavilo tužbu
protiv Tadića ne okončavši sudski postupak.
Tadić je uhapšen u Minhenu februara 1994. a nemačke vlasti, koje
su ga izručile Sudu UN u Hagu 24. aprila ove godine, optužile
su ga da je u sabirnom kampu Omarska ubio 13 muslimana, mučio 16
i silovao jednu muslimanku.
U prvom saslušanju pred sudom 26. aprila Tadić je odbacio sve
navode optužnice.
Tadić je danas sedeo u sudnici u kabini od neprobojnog stakla.
Portparol Suda UN Kristian Kartier (Christian Chartier) rekao je
da će predlozi odbrane automatski biti predmet prethodnog sudskog
postupka, a proces Tadiću neće moći da bude otvoren sve dok se
ovaj postupak ne okonča.
Zahtev odbrane za izuzećem optužnog predmeta koji su protiv Tadića
sačinile nemačke vlasti biće razmotren 21.i 22. juna, a ostali
zahtevi 25. jula.
Zastupnik optužbe tužilac Grant Nieman (Niemann), Australijanac,
najavio je samo jedan zahtev, a to je zaštita identiteta ključnih
svedoka, posebno muslimanke koja tvrdi da je silovana, a čiji se
identitet krije pod slovom "F".
Za svaki zahtev i predlog odbrane, optužba ima rok od 14 dana
za pisani odgovor i obrnuto, pa se ocenjuje da proces Tadiću neće
početi pre avgusta.
Sud UN za ratne zločine osumnjičio je dosad 22 Srbina za zločine
nad muslimanima i Hrvatima u bivšoj Bosni i Hercegovini, a ove
sedmice je započeo postupak za utvrđivanje optužbi za ratne
zločine koje su počinili Hrvati.
Sud je danas, kako navodi AFP, uzeo u obzir istragu koju je
sprovela muslimanska vlada u Sarajevu za zločine Hrvata u dolini
Lašve. U toj optužnici se tvrdi da su Hrvati 26. aprila 1993.
godine u selu Ahmićima kod Viteza ubili 117 meštana i spalili
ili potpuno razorili 153 muslimanske kuće.
Sud zasad nije uzeo u razmatranje optužbe za ratni zločin,
zločin genocida i "etničkog čišćenja", nedela koja su počinili
muslimani i Hrvati nad Srbima, mada su mu vlasti, institucije
i nezavisna tela RS i Republike Srpske Krajine dostavile kompletne
dosijee sa mnogim dokazima.
svet.2supers,
>> dosađuješ svakom ko ti kaže Francuska, Nemačka, Danska, pa čak i
>> Amerika? Razumeo bih da ovako smaraš oko Kine (ima ih dve ;)).
Što se Kine i Tajvana tiče, zanimljiv slučaj, svet je još sedamdesetih
zamenio Tajvan u Ujedinjenim nacijama socijalističkom Kinom. Njoj je
čak priznat suverenitet i nad Tajvanom, što pokazuje da "crveni žutaći"
nisu mačiji kašalj. Na poslednjoj olimpijadi, Tajvan je nastupio pod
firmom Kineski Tajpej.
Zvanično su dve Kine već prošlost.
svet.3bjevdjic,
SPR: EU-IZRAEL-VETO
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BRISEL, 19. maja - Američki veto za osudu Izraela u Savetu
bezbednosti Ujedinjenih nacija pre dva dana, mogao bi na neizvesno
vreme odgoditi potpisivanje trgovinskog ugovora između Evropske
unije i Izraela - upozoreno je u sedištu evropske organizacije u
Briselu.
Kako prenosi Rojter, više visokih funkcionera EU ocenjuje da je
američkom akcijom, kojom je sprečeno izglasavanje rezolucije koja
poziva Izrael da vrati eksproprisanu arapsku zemlju u Istočnom
Jerusalimu, nanesen novi udarac bliskoistočnom mirovnom procesu.
Odnosi između Unije, najvećeg pojedinačnog darodavca Palestincima,
i Izraela već su ozbiljno poljuljani izarelskom blokadom evropske
pomoći istočnom Jerusalimu, koja se u Briselu ocenjuje kao izraelski
pokušaj da se definitivno pokopaju sve nade Palestinaca da će ovaj
deo grada ikada postati njihova prestonica.
Odmah posle potpisivanja bliskoistočnog mirovnog sporazuma Evropska
unija obećala je obilatu pomoć Palestincima za uspostavljanje njihove
autonomije na zapadnoj Obali i Gazi. Istovremeno, Izraelu je obećan
novi trgovinski sporazum koji bi omogućio uklanjanje velikog trgovinskog
deficita jevrejske države sa Unijom koji premašuje 5 milijardi dolara.
Ovim sporazumom Izrael bi trebalo da dobije lakši pristup tržištima
zemalja evropske grupacije, uključenje u evropske projekte i istraživanja,
kao i lakšu prodaju svog južnog voća.
svet.4bjevdjic,
MAĐARSKA DUčNA 30 MILIJARDI DOLARA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BUDIMPEŠTA, 23. maja - Na skupu rukovodstva i deoničara
Budimpeštanske banke, jedne od šest najmoćnijih u Mađarskoj,
pronađen je "višak" od 12 milijardi forinti (oko 100 miliona
dolara), za koji se ranije nije znalo.
Ispostavilo se da je Vlada decembra prošle godine, tajnom
odlukom, za ovaj iznos podigla osnivački ulog banke, nadajući
se da će se tako lakše prodati. Međutim, zainteresovana
švajcarska banka "Kredi Suis" (Credit Suisse) predomislila
se u poslednjem momentu.
Tadašnji direktor Budimpeštanske banke Lajoš Bokroš (Lajos
Bokros) u međuvremenu je postao ministar finansija i zaveo
stroge mere štednje. Sada mu javnost zamera da je prećutao
tajnu transakciju i smatra da više nema moralno pravo da od
društva traži stezanje kaiša.
Uz podršku Vlade i lično premijera Đule Horna (Gyula),
Bokroš je pred novinarima hrabro izjavio da se radilo o
legalnom potezu, o finansijskoj "inovaciji" koja će biti
primenjena i u drugim slučajevima. Budžet, po njemu, nije
oštećen, jer su Budimpeštanskoj banci dodeljene samo državne
obveznice koje će ova, posle godinu dana, vratiti, a sve je
skriveno od javnosti zato što se radilo o poslovnoj tajni.
Opozicija je u Parlamentu zatražila formiranje anketnog odbora
koji bi ispitao sve okolnosti vezane za ovu skrivenu transakciju.
Poslanici su potom zatražili da se rasvetli celokupna konsolidacija
banaka počev od 1. januara 1992. godine, u koju je uloženo više
od 300 milijardi forinti (oko 2,5 milijardi dolara).
Privatna banka "Agrobanka" uzela je tada 1,2 milijarde forinti.
Većinu od 52 odsto akcija u ovoj banci imaju tri društva sa
ograničenom odgovornošću, 16 procenata pripada malim ulagačima,
a ostalo državi. I pored finansijske injekcije, banka je došla
na ivicu stečaja.
Prošlog novembra policija je, zbog nesavesnog poslovanja,
uhapsila predsednika i generalnog direktora "Agrobanke", Mihalja
Kovača (Mihaly Kovacs) i Peterta Kunoša (Kunos). Pušteni su
posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, ali su štediše za
to vreme podigle sedam milijardi forinti. Kada se prašina slegla,
na konto banke ponovo su dospele četiri milijarde, no to nije
bilo dovoljno za njen trajni oporavak.
U međuvremenu, Kovač je opet pritvoren, ovog puta kao vlasnik
dve druge firme - zbog šverca nakita. Ponovo je sud dozvolio da
se brani sa slobode, ali je zato "Agrobanka" zatvorena. Štedišama
je omogućeno da podignu jedino po 20.000 forinti (oko 166 dolara).
Godišnja skupština najveće ovdašnje banke, Državne štedionice
(OTP), očekuje se s interesovanjem. Ministar finansija Bokroš
traži da se u OTP-u razdvoje funkcije predsednika i generalnog
direktora. Obe trenutno drži Šandor žanji (Sandor Csanyi) i ne
želi ni da čuje o eventualnoj podeli vlasti.
žanji optužuje Vladu da "želi da preuzme vlast u finansijskoj
sferi", pokušavajući da to sprovede smenama čelnih ljudi u više
banaka.
Štampa podseća da bankarski skandali traju još od promene
drustvenog uređenja. Šest finansijskih ustanova je bankrotiralo,
a niko nije odgovarao.
"Nove vlasti su, pre pet godina, najuspešnije direktore preduzeća
nazvale crvenim, a najbolje poljoprivrednike zelenim baronima,
dok su korumpirani bankari i trgovci sa inostranstvom ostali na
svojim mestima. Rezultat je desetostruki porast budžetskog deficita
i spoljni dug od 30 milijardi dolara. Vlade dolaze i odlaze, a
bankari ostaju. Tako je Mađarska iz diktature proleterijata prešla
u monetarnu diktaturu", piše "Hajdu-Bihari Nap".
svet.5bjevdjic,
VIRUS IZ PRAŠUME - KAKO JE POžELA EPIDEMIJA VIRUSA "EBOLA"
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
HARARE, 25. maja - Jedan Zairac iz okoline Kikvita (Kikwit) godinama
je odlazio biciklom u tropsku šumu, sekao je drvo i pravio ugalj.
Ponekad je vodio porodicu i danima su živeli u prašumi, među divljim
životinjama i insektima. Januara ove godine, njemu je pozlilo,
dobio je strahovitu glavobolju, počela je dijareja, ubrzo i teško
unutrašnje krvarenje, a zatim je umro. Koju sedmicu docnije, u
gotovo istim vremenskim intervalima, misteriozna bolest pokosila
je čitavu porodicu.
U zemlji u kojoj na desetina hiljada stanovnika umire godišnje od
dizenterije, malarije, trbušnog tifusa, kolere ili spavaće bolesti,
slučaj umiranja cele porodice na isti način prošao je nezapaženo.
Sada taj čovek, nepoznatog imena i njegova porodica, ulaze u
medicinske anale zato što se osnovano pretpostavlja da je reč
o takozvanom indeksu - prvom pacijentu zaraženom u sadašnjoj
epidemiji izazvnoj smrtonosnim virusom "Ebola".
Epidemija je u Kikvitu, polumilionskom gradu, odnela već više
od stotinu ljudskih života. Umirali su i lekari i drugo medicinsko
osoblje bolnice u Kikvitu. U noći između utorka i srede je Eboli
podlegla časna sestra u Kikvitu, italijanka Anelvira Osoli (Anelvira
Ossoli) iz Breše (Brescia), koja je stigla u Afriku još početkom
60-tih godina.
U početku se verovalo da je indeks pacijent laborant te bolnice,
za koga je utvrđeno da je iskoristio godišnji odmor za ileglano
kopanje dijamanata u oblasti gde ima dosta majmuna. Laborant je
umro ubrzo po povratku u bolnicu u Kikvitu, sejući smrtonosnu
zarazu "Ebole" među lekarima, medicinskim osobljem i pacijentima.
U ovom trenutku još nije poznato da li su se ukrstili putevi
laboranta i njegovog zemljaka koji je pravio ugalj u prašumi.
Lekari i drugo medicinsko osoblje u Kikvitu već mesecima nisu
primili platu, na prosjačkom su štapu i sada prete štrajkom
ukoliko ne dobiju i platu i dodatak za rad u uslovima opasnim
po život.
U međuvremenu tik uz bolnicu podignuta je montažna laboratorija,
snabdevena najsavremenijim aparatima i instrumentima, u kojim se
donose uhvaćene životinje i insekti iz obližnje prašume.
Američki, francuski , belgijski, južnoafrički i domaći stručnjaci
za "Ebolu" izgleda da najviše sumnjaju na majmune, slepe miševe
ili neke insekte (pominje se i krpelj) kao moguće prenosioce
virusa "Ebola" na ljude.
Jedan od prvih naučno dokazanih slučajeva "Ebole", virus koji
pod mikroskopom podseća na zmiju ili špagete, sastavljen je od
sedam proteina (od kojih su četiri nepoznata) zabeležen je još
pre više od dve decenije u nemačkom gradu Marburgu (Marburg),
po kojem je taj tip blaže naravi) i dobio svoje ime.
I tada, a docnije i u Restonu (Reston) pokraj Vašingtona,
virus je stigao sa majmunima uvezenim pretežno iz Ugande,
ali i sa Filipina, za korišćenje u naučne svrhe.
Jedan francuski doseljenik i jedan dečak iz Velike Britanije
podlegli su "Eboli" pre više od decenije, ali u razmaku od
nekoliko godina, ali za njih je utvrđeno da im je jedino
zajedničko da su izvesno vreme proveli u pećini Kitum (Citum),
na obroncima planine Elgon (Elgon).
Americki i drugi naučnici proveli su još tada silno vreme u
toj pećini, u koju slonovi i druge zivotinje dolaze da ližu so.
Naučnici su napunili razne kutije svime što gmiže ili leti,
ispitali su i slepe miševe i krpelje. Ali, ni tada nisu uspeli
da otkriju afričkog ubicu za koga je utvrđeno da je izuzetno
sklon raznim mutacijama, što mu izgleda omogućava da se lako
prilagodi i "preskoči" sa jedne na drugu vrstu živih bića.
I tokom prethodnih epidemija "Ebole" u Zairu i južnom Sudanu
(1976. i 1979.) lekari nisu uspeli da pomognu stotinama pacijenata
koji su, posle inkubacije do tri nedelje, umirali u najvećim mukama
već posle nekoliko dana.
svet.6bjevdjic,
GRžKA-TURSKA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ATINA, 1. juna (Tanjug) - Parlament Grčke ratifikovao je
Međunarodnu konvenciju o morima kojom se, pored ostalog,
predviđa pravo na 12 milja teritorijalnih voda.
Odluka o ratifikaciji doneta je sinoć jednoglasno, iako
je glasanju prethodila na momente žučna rasprava između
poslanika vladajućeg socijalističkog Pasoka i opozicione
"Nove demokratije". U centru rasprave bilo je preispitivanje
celokupne politike Grčke prema susednoj Turskoj.
Formalno usvajanje Konvencije o morima ne znači da će Grčka
i primeniti pravo da svoje teritorijalne vode proširi sa
sadašnjih šest na 12 milja, čemu se Turska odlučno protivi.
Ratifikacijom u Parlamentu samo je stvorena zakonska mogućnost
da zvanična Atina, ukoliko to želi, i primeni pravo iz Konvencije
koja je stupila na snagu 16. novembra prošle godine.
To je danas potvrdio i zamenik ministra inostranih poslova
Aleksandar Mangakis koji je, odgovarajući na pitanje novinara
da li će Grčka primeniti pravo iz Konvencije, rekao da će vlada
učiniti takav korak kada bude smatrala da je "pravo vreme za to."
Grčka sredstva informisanja danas su prenela iz Ankare vest da
je turska vlada jutros objavila da će njene pomorske snage uskoro
organizovati masovne vojne manevre u Egeju.
Ovakav korak Ankare ovde se tumači kao odgovor na odluku grčkog
parlamenta da ratifikuje Konvenciju. Ankara je upozorila Atinu
da neće tolerisati proširivanje grčkih teritorijalnih voda u
Egeju i da će takav korak shvatiti kao "poziv na rat."
Vruća linija u Egejskom moru stalni je uzrok varnica između
dva suseda čije odnose opterećuje čitava lepeza problema - od
turske okupacije Kipra, pitanja manjina, pa do odnosa unutar
pakta kojem obe zemlje pripadaju.
svet.7kum.djole,
+>> parlamenta da ratifikuje Konvenciju. Ankara je upozorila Atinu
+>> da neće tolerisati proširivanje grčkih teritorijalnih voda u
+>> Egeju i da će takav korak shvatiti kao "poziv na rat."
U.. jedva čekamO ;)
svet.8supers,
>> +>> da neće tolerisati proširivanje grčkih teritorijalnih voda u
>> +>> Egeju i da će takav korak shvatiti kao "poziv na rat."
>>
>> U.. jedva čekamO ;)
Zbilja, tu bi moglo da bude gužve... Mada, moguće je da Grci odustanu ili
da Turci popuste i prepuste im te vode. I za jedne i za druge to bi
značilo gaženje sopstvenih obećanja. A treća mogućnost je ratni okršaj.
Ali, NATO-u ne ide u prilog da se članovi kolju međusobno. Naći će
se već neki način da se uspostavi međunarodna arbitraža.
U svakom slučaju, biće zanimljivo...
svet.9bjevdjic,
TURSKA-GRžKA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ANKARA, 2. juna (Tanjug) - Turska traži od Grčke da se odrekne
novog pomorskog prava na osnovu koga može da proširi svoje
teritorijalne vode u Egeju, u suprotnom to će biti povod za
sukobe.
Na odluku grčkog parlamenta koji je ratifikovao novo pomorsko
pravo, Ankara je odgovorila tako što je uputila svoju armadu
u Egej gde održava velike pomorske i vazdušne manevre. Uprkos
protivljenju Atine, ta vojna vežba će potrajati sve do 15. juna.
Turska štampa danas tvrdi da će i Grčka, kao odgovor, u ponedeljak
početi vojne manevre u Egeju. Turski brodovi i ratni avioni će
pažljivo pratiti tu vojnu vežbu, rečeno je u ovdašnjim vojnim
krugovima.
"Ratifikacija novog pomorskog prava, koju je izvršila Grčka,
nije promenila naš raniji stav. Mi ćemo nastaviti da vodimo
već poznatu politiku i to odlučno" - kaže se u kratkom
saopštenju Ministarstva inostranih poslova.
Turska je prošlog novembra, kad je stupilo na snagu novo pomorsko
pravo na osnovu koga Grčka može da proširi svoje teritorijalne
vode oko ostrva u Egeju sa 6 na 12 milja, zapretila Atini oružjem.
"Ako Grčka proširi svoje vode samo za jedan santimetar to će biti
povod za rat" - u jedan glas ponavljaju ovdašnji zvaničnici.
Ankaru ne interesuje to što je novo pomorsko pravo prihvatio
gotovo ceo svet. Sa pozicija velike sile ona preti "maloj Grčkoj"
što potvrđuju i najnoviji manevri u Egeju, svejedno što ovde
pokušavaju da objasne da je to slučajnost što su se oni poklopili
s odlukom grčkog parlamenta o ratifikaciji novog pomorskog prava.
I prošle jeseni, kada je stupio na snagu taj međunarodni ugovor
koji je sklopljen u okviru Ujedinjenih nacija, Turska je održala
manevre u Egeju. Grčka je odgovorila istom merom, ali su posle
intervencija NATO-a i Vašingtona izbegnuti incidenti koji su
mogli da dovedu do teških posledica.
svet.10bjevdjic,
JAPAN-SEKTA-HAPŠENJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
TOKIO, 2. juna (Tanjug) - Vođa šestočlane grupe članova
zloglasne sekte AUM Šinrikjo, koji su ovog proleća boravili
u Beogradu, Satoši Hirano (43) (Satoshi) uhapšen je nedavno
u Tokiju, izjavio je danas predstavnik japanske policije.
Uhapšena je i jedina devojka u grupi, Naoko Jamamoto (23)
(Yamamoto), koja se u Beogradu predstavljala kao ćerka
industrijalca koga interesuje rad Nikole Tesle.
Japanska televizija "Asahi" objavila je danas i specijalni
prilog o hapšenju Hiranoa, jednog od članova glavnog jezgra
oko vođe sekte Šokoa Asahara (Shoko Asahara). Hirano ima
dugi staž u sekti i, prema nalazima štampe, vrbovao je još
kao nastavnik fizike u gradu na jugu Japana, učenike za sektu
AUM Šinrikjo, a i kasnije se u njoj bavio "pranjem mozgova"
novih članova.
On je, zajedno sa Naoko Jamamoto, uhapšen u Tokiju, gde su
se krili posle povratka iz Nemačke, nakon odlaska iz Beograda,
kada je rad njegove grupe u "Muzeju Nikole Tesle" postao sumnjiv.
Boravak šestoro članova sekte AUM Šinrikjo u Beogradu i njihovo
interesovanje za Teslin rad česta je tema japanskih medija u
poslednje vreme, što je izazvalo i povećanje opšteg interesovanja
za Teslu i veću prodaju jedine knjige o njemu u japanu, koju je
napisao Masaaki Šindo (Masaaki Shindo).
Prema istraživanjima japanskih novinara, sekta u Jugoslaviju ovu
šestoricu nije poslala s namerama da ostvare uticaj, kakav su
postigli u Rusiji.
Najveće interesovanje u medijima vlada za Satorua Hašimota
(Satoru Hashimoto) (28), koji je bio dugogodišnji čuvar vođe
Šjokoa Asahare i učestvovao u mnogim zlodelima koje je tokom
poslednjih godina počinila sekta.
Hašimoto je bio jedan od glavnih aktera kidnapovanja advokata
koji je vodio proces protiv sekte, a otet je zajedno sa ženom
i jednogodišnjim detetom usred dana iz svoje kuće u Jokohami,
otkada mu se gubi svaki trag. Hašimoto još nije uhapšen, a preti
mu smrtna kazna, zajedno s vođom Asaharom i još četrdesetak
drugih članova sekte, koja je 20. marta izazvala masovno trovanje
u tokijskom metrou, od koga je umrlo 12, a teže ili lakše obolelo
preko pet i po hiljada ljudi.
svet.11kum.djole,
+>> U svakom slučaju, biće zanimljivo...
Najzanimljivije je što su Turci u poslednjih par godina nešto
mnogo agresivni ;) i krajnje je vreme da dobiju po Ceci ;)
svet.12snemcev,
>> ATINA, 1. juna (Tanjug) - Parlament Grčke ratifikovao je
>> Međunarodnu konvenciju o morima kojom se, pored ostalog,
>> predviđa pravo na 12 milja teritorijalnih voda.
Što rekoše u "Večernjim novostima": kako sva ostrva u Egeju pripadaju
Grcima, pa čak i ona na svega par kilometara od obale Turske, Turci se
boje da će Egej postati grčko jezero.
svet.13spantic,
> Što rekoše u "Večernjim novostima": kako sva ostrva u Egeju pripadaju
> Grcima, pa čak i ona na svega par kilometara od obale Turske, Turci se
> boje da će Egej postati grčko jezero.
Ima li tu neko jasnu situaciju? Naime i Turska se nalazi nadomak tih ostrva,
tako da u najgorem slučaju može i ona da ratifikuje tu konvenciju pa da im se
teritorijalne vode dodiruju. Pre mislim da se radi o strahu da nestane
međunarodnih
teritorijalnih voda koje sada Turskoj služe za pokrete mornarice. Malo je teže
vući istu obalom ;)
svet.14boris,
> Što rekoše u "Večernjim novostima": kako sva ostrva u Egeju
> pripadaju Grcima, pa čak i ona na svega par kilometara od obale
> Turske, Turci se boje da će Egej postati grčko jezero.
Što je nekada i bilo. Turci su silom došli na to područje.
Kako došlo, tako ošlo ;)
Pozdrav Boris
svet.15zkrstic,
> Zbilja, tu bi moglo da bude gužve... Mada, moguće je da Grci odustanu
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
HAHAHAHA! Pa pre će Karadžić da pristane na 10% Bosne nego ovi da
nasednu na tako nešto. ;)))) Ne poznaješ Grke, očigledno.
svet.16zkrstic,
> teritorijalnih voda koje sada Turskoj služe za pokrete mornarice.
> Malo je teže vući istu obalom ;)
Ma nemoj! A jes' ti gledo' Vikinga Vikija ?
svet.17bjevdjic,
TURSKA-GRžKA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ANKARA, 9. juna (Tanjug) - Turski parlament je dao ratna
ovlašćenja vladi ukoliko Grčka proširi svoje teritorijalne
vode oko ostrva u Egeju sa šest na 12 milja.
Kako se nezvanično saznaje, u Turskoj se već razmatra
mogućnost da se ograniče posete grčkih delegacija Istanbulu,
gde se nalazi Vaseljenska partijaršija i malobrojna grčka
manjina.
U razoluciji koju je sinoć usvojio Parlament vladi su data
ovlašćenja da u slučaju proširenja teritorijalnih voda može
da preduzme "sve mere, uključujući i vojne". Ovo ratno upozorenje
Grčkoj usvojeno je uz aplauze na inicijativu konzervativne vodeće
opozicione Otadžbinske partije (ANAP).
Novi turski ratni pokliči su očigledno odgovor Ankare na nedavnu
ratifikaciju novog pomorskog prava koju je objavio grčki parlament
na osnovu koga Atina može da proširi svoje teritorijalne vode u
Egeju sa šest na 12 milja.
U Ankari, s pozicija velike sile, danas ističu da "Turska u Egeju
ima vitalne interese" i da neće dozvoliti da se to more pretvori
u grčko jezero, makar i po cenu rata. Nju očigledno ne interesuje
to što je međunarodno pravo na strani Grčke, što su to prihvatile
sve zemlje sveta u okviru Ujedinjenih nacija.
U okviru takve "politike" prema Atini, Turska bi uskoro mogla, kako
se danas saznaje, da Grcima ograniči posete Istanbulu. To bi navodno
bio odgovor na nedavne napade na turskog državnog ministra Jildirima
Aktunu (Yildirim), dok je bio u poseti muslimanskoj manjini u zapadnoj
Trakiji i Solunu.
Tursko-grčki odnosi se sve više komplikuju, što izaziva ozbiljnu
zabrinutost i u NATO-u i u Vašingtonu. Kada je sredinom prošlog
novembra stupilo na snagu novo pomorsko pravo dve zemlje su bile
na ivici sukoba jer su u isto vreme održale velike vojne manevre
u Egeju u kojima je korišćena prava municija.
U isto vreme kada je grčki parlament prošle nedelje ratifikovao
novo pomorsko pravo, Turska je počela velike pomorske i vazdušne
vojne vežbe u Egeju koje su još u toku. Grčka je to nazvala
"provokacijom", dok u Ankari tvrde da su ti manevri bili unapred
zakazani.
svet.18spantic,
> Ma nemoj! A jes' ti gledo' Vikinga Vikija ?
OK, Zkr, a sad lepo objasni situaciju pošto imaš informacije
iz prve ruke.
svet.19madamovic,
> HAHAHAHA! Pa pre će Karadžić da pristane na 10% Bosne nego ovi
> da nasednu na tako nešto. ;)))) Ne poznaješ Grke, očigledno.
I Grci su u sličnoj situaciji kao i Srbi.
Imaju istorijska prava na delove Male Azije.
svet.20fancy,
ŮŢ> I Grci su u sličnoj situaciji kao i Srbi.
ŮŢ> Imaju istorijska prava na delove Male Azije.
A tek Turci..?
svet.21bjevdjic,
BRITANIJA-HAJD PARK
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LONDON, 11. juna (Tanjug) - Na tradicionalno jedinom mestu u
svetu gde bilo ko može da kaže sve što želi, londonskom Hajd
parku (Hyde) je, u poslednje vreme ugrožena "sloboda govora".
Londonska policija je danas saopštila da su učestali sukobi
i nasilje među govornicima i onima koji ih slušaju, pa će od
sada svake nedelje, kada je vreme govora, među slušaoce i publiku
ubacivati i policajce u civilu.
Slobodu govora, prema policijskim izveštajima, posebno narušavaju
razni religiozni fundamentalisti koji u međusobnim sukobima
ugrožavaju bezbednost Parka i njegovih posetilaca.
Policajci će biti "ubačeni" kao turisti i imaće video kamere.
U Hajd parku je još od davnina, ipak, ograničena sloboda govora.
Ne može se, naime, govoriti u bilo koje vreme, zato je rezervisan
termin svake nedelje od 10 do 12 sati.
Među onima koji su redovno dolazili da slušaju govornike su
bili i Vinston žerčil (Winston Churchill), Karl Marks i Bernard
Šo (Show).
Danas je najstariji redovni govornik lord Souper (Soper) koji ima
92 godine i u Hajd parku govori svake nedelje još od 1926. godine.
Najpopularnija tema među sadašnjim govornicima je "kraj i propast
sveta".
svet.22bjevdjic,
NEMA MESTA ZA AMERIKU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KAIRO, 11. juna - Iranska državna televizija obuzeta je
uobličavanjem nove programske šeme koja bi trebalo da unese
malo živosti i zabave u program, pretvoren u dosadu nedavnom
odlukom islamske vlasti da zabrani preuzimanje zapadnih
satelitskih programa i privatnu upotrebu dotle veoma
rasprostranjenih satelitskih antena.
Verske vlasti su krajem aprila proterale "đavolske tanjire",
kao nepoželjne, jer "propagiraju američke vrednosti", što
je teza kojom bombarduju Irance otkad su pre 16 godina osvojili
vlast. Oni sada nastoje da osmisle sopstveni program za koji
kažu da će biti "privlačan". Najviše nade mulama pruža tek
pokrenuti Treći kanal, koji je otišao tako "daleko" da na
njemu ima raznih zabavnih igara, kombinovanih, tu i tamo, sa
rok muzikom u drugom planu. žak je i jedan naturalizovani
američki filmski stvaralac, žarli žaplin, dobio privilegiju
da, sa "Modernim vremenima" bude prvi strani autor jednog
dugometražnog filma prikazanog na iranskoj televiziji od
aprila 1980. godine, odnosno od kulturne revolucije, nazvane
zelenom, koja je usledila posle oružane islamske revolucije
1979. godine.
Drugi korak za vraćanje mlađih generacija malim ekranima,
iranske mule su učinile, kupivši ili presnimivši oko 100
inostranih filmova. Predstavnik umerene struje klera, Mohamed
Karati, više puta je javno govorio da treba obogatiti
televizijsku ponudu, pre svega njen zabavni deo.
"Kadgod uključite televizor, neki mula govori...ako promenite
kanal, čujete citate iz Kurana...ipak, ne treba preterivati",
rekao je Karati, kome se ne može odreći odvažnost jer je,
iako više nema tvrdokornog Homeinija, za iranske prilike
izgovorio jeretičku misao.
Međutim, pridružio mu se i sadašnji iranski duhovni lider,
Ajahotal Ali Hamnei. On je takođe tražio uvođenje "više
razonode" - da se narod razveseli.
Popularnost je, naprečac, stekla serija komičnog sadržaja,
"Srećni sat", koja po šarolikosti scenarija i ambijenta u koji
je smeštena totalno odudara od sivih ideoloških i strogih
programa koji su pod strogom kontrolom šiitskog islama,
iranske verzije islama, 16 godina dominirali na televiziji.
Za razliku od bradatih mula i brojnih Iranaca koji svojim
bradama pokazuju privrženost islamskoj ideologiji, glumci u
ovoj seriji su svi izbrijani i moderno obučeni, a frizure su
im u "trendu" sa svetskim - kratke, sportske.
"Jako dobar program. Komičari su zgodni i dopada mi se kako se
nose...Kada gledam seriju, srećna sam", prokomentarisala je jedna
studentkinja iz Teherana. Međutim, Iranci sa islamskom bradom
ostaju pri svome i upućuju žestoke kritike seriji "Srećni sat",
koja po njima, "predstavlja pogrešan model za mlade naraštaje".
Radikalni iranski nedeljnik "Pajame Danešju" objavio je da je
"po naciju žalosno da u ovakvim komedijašima vidi svoje idole".
Dnevni listovi su zabeležili i da su dve devojke iz svetog grada
Kome, u centralnom Iranu, pobegle od kuće i obrele se u Teheranu,
u nadi da će tamo sresti glavne glumce popularne TV serije.
Na udaru iranskih šiitskih fundamentalista je i Majkl Daglas.
Pre neko veče, na zahtev nekoliko uticajnih mula, u pola je
prekinuto emitovanje filma "Trkač", proizvedenog 1979. godine.
Najteža, i najčešće upućena optužba bila je da "propagira
američke vrednosti".
Sutradan je dnevnik "Džumhure eslami" napisao da "film odslikava
nemoral dve žene i dva muškarca i stalno prikazuje visoko podignutu
američku zastavu".
svet.23bjevdjic,
TURSKA-MANEVRI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ANKARA, 11. juna (Tanjug) - Turska u Egeju istovremeno održava
dve velike vojne vežbe, što još više opterećuje inače složene
odnose na relaciji Ankara-Atina.
Ranije zakazani pomorski manevri "Volf/93" počeli su juče
u Egeju, istočnom Mediteranu i Mramornom moru. Oni će biti
završeni 23. juna.
Turska u Egeju, pored toga, već deset dana održava vojnu
vežbu "Efes-95" i ona treba da se završi 15. juna. Ti manevri
su otpočeli dan pošto je grčki Parlament ratifikovao novo
pomorsko pravo na osnovu kojeg Atina može da proširi svoje
teritorijalne vode oko ostrva u Egeju sa šest na 12 milja.
Ti kombinovani pomorsko-vazdušni manevri su u Atini, kako
se ovde prenosi, izazvali oštra reagovanja i okvalifikovani
su kao "provokacija".
U međuvremenu, turski Parlament je sredinom ove nedelje
usvojio rezoluciju u kojoj se Vladi daju ratna ovlašćenja,
ukoliko Grčka proširi svoje teritorijalne vode u Egeju.
U tom slučaju Vlada može da "preduzme sve mere uljučujući
i vojne" - ističe se u tom dokumentu.
Turska već duže sa pozicija sile preti Grčkoj ratom, bez
obzira na to što je međunarodno pravo na strani Atine. Grčka
Vlada se nije odrekla tog suverenog prava, mada još nije
saopštila da li će i kada će proširiti svoje teritorijalne
vode.
Novo pomorsko pravo će još dugo opterećivati odnose dve
zemlje koje se spore i oko vazdušnog prostora nad Egejom,
kiparskog problema i položaja manjina u Turskoj, odnosno
Grčkoj.
U NATO-u i u Beloj kući su veoma zabrinuti zbog sadašnjih
odnosa dve zemlje i preduzimaju diplomatske poteze da bi
smanjili zategnutost u Egeju između dva istorijska rivala.
svet.24ilazarevic,
> ŮŢ> I Grci su u sličnoj situaciji kao i Srbi.
> ŮŢ> Imaju istorijska prava na delove Male Azije.
>
> A tek Turci..?
Zna se ko ima najveća prava @;)
Istorijska prava na teritoriju su nikakav argument, mada to ljudi teško
shvataju.
svet.25dejja,
Jeste li čitali u Politici od petka onaj članak o australijskim
stjuardesama, na kojima se godinama iživljavao neki genijalac i
svo vreme ostao neprimećen. Tip je ribama stavljao neku drogu
i zatim ih seksualno "zloupotrebljavao" i pritom fotografisao.
Fazon je što je uspeo da ostane neprimećen čitavih pet godina
za koje vreme je povalio preko 100 stjuardesa. Provala za anale.
Nek baci neko ovo ovamo ako ima prekucano. Zna li se još nešto
detaljnije o ovome?
Ako neka od stjuardesa čita ovo, mogla bi nam sama razjasniti
neke detalje, a može i ilustrovati priču nekom fotografijom... ;)
svet.27bjevdjic,
SRBI NA ŠESTOM MESTU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ATINA, 13. juna (Tanjug) - Pravi metež napravio se na autobuskoj
stanici u Atini u trenutku kada je, na prvi pogled bez povoda,
jedan mladić počeo da vuče devojku za kosu i da je udara. Tek
na njegov povik da vrati novčanik, ljudi su shvatili da je
mladić uhvatio džeparoša, devojku koja je, zbunjena i uplašena,
samo ćutala.
Prvi komentari okupljenih bili su da se radi o Albanki, ali
kada je policija stigla, utvrđeno je da je lopov mlada Grkinja,
pristigla u metropolu iz unutrašnjosti, trbuhom za kruhom.
Anketa koju je nedavno objavila grčka štampa, suprotno uvreženom
mišljenju o gostoljubivosti Grka, pokazuje da oni sve manje vole
strance. Grci veruju da su stranci - a naročito oni pristigli
iz bivših komunističkih zemalja koji ovde uglavnom žive i rade
ilegalno - krivi za sve veću nezaposlenost i za narastajući
kriminal. Takav se zaključak nameće iz ankete koju je grupa
ovdašnjih sociologa uradila za stručni magazin "Političko
istraživanje."
Od 1.200 anketiranih 69,2 odsto Grka je iznelo mišljenje da u
Grčkoj živi previše stranaca. Ako je suditi po ovom istraživanju,
Grci su, izgleda, postali najveći ksenofobičari u poređenju sa
ostalim nacijama iz Evropske unije.
Prema sličnom istraživanju "Evro-barometra", više od polovine
ili 57 odsto Evropljana izrazilo je strahovanje od velikog broja
stranaca u njihovim zemljama. To je prosek, a ako se gledaju
pojedinačno evropske zemlje, onda najveću netrpeljivost prema
strancima, odmah posle Grka, izražavaju Italijani - 64 odsto
anketiranih, dok su po osećaju ksenofobije na trećem mestu Nemci,
pa za njima Francuzi.
Najveći "greh" stranaca, po mišljenju Grka, jeste što su uneli
haos na tržište radne snage i što je zbog njih cena rada srozana,
dok nezaposlenost buja. žak 80 procenata učesnika u anketi je
ubeđeno da je zbog ogromnog priliva stranih radnika nezaposlenost
u Grčkoj dostigla gotovo deset odsto, od oko tri i po miliona
radno sposobnog stanovništva.
U Grčkoj, prema nezvaničnim procenama ilegalno živi i radi
najmanje pola miliona stranaca, a među njima oko 300.000 Albanaca.
Ostali su Poljaci, Rumuni, Bugari, Kurdi, Pakistanci i pridošlice
iz raznih delova prethodne Jugoslavije.
Druga opasnost, koja po dubokom uverenju Grka, vreba od stranaca
jeste kriminal. Više od 60 odsto ispitanih veruje da došljaci,
posebno oni nepozvani, predstavljaju "opasnost po javni red".
Grci su takođe ubeđeni da je stopa kriminala drastično povećana
zbog Albanaca, koji su preuzeli grčko podzemlje.
Statistika o kriminalu u Grčkoj delimično opovrgava ovakvo
ubeđenje Grka. Prema najnovijim podacima, u zemlji se svakog
dana dogodi prosečno 16 kriminalnih dela - što pljački, što
ubistava, silovanja, prevara - ali su samo u 2,4 odsto slučajva
počinioci Albanci.
U Grčkoj su svi oblici kriminala u porastu. Stopa ubistava
povećana je u proteklih deset godina za 127 odsto, a pljački
čak za 1.400 odsto.
Grci ne svrstavaju sve došljake u isti koš. One koji dolaze
iz zemalja Evropske unije Grci, na izvestan način, smatraju
"svojima". Njima nije potrebna viza ni inače neizbežna specijalna
dozvola za boravak. Državljani zemalja Evropske unije dobijaju
posao pod istim uslovima kao i Grci.
Od svih došljaka Grci najviše simpatišu Francuze, zatim Amerikance,
Italijane, Nemce, Engleze...
Srbi su tek na šestom mestu, zatim slede Rusi i Bugari, a iza
njih su Albanci i Turci koje Grci, po tradiciji, "najmanje vole".
svet.28bjevdjic,
(POLITIKA, utorak 13. jun)
MESEžNA PLATA JEDNAKA AMERIžKOJ SATNICI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
MOSKVA, 12. juna (Beta) - Mesečna vrednost rada ruskog radnika
odgovara vrednosti satnice osrednje plaćenog američkog radnika,
piše moskovska "Pravda", analizirajući zarade građana u ove dve
zemlje.
Prema odluci vlade, minimalna mesečna plata u Rusiji od maja
ove godine iznosi 43.700 rubalja (8,5 dolara). Tome treba dodati
da socijalni minimum, izračunat za celu Rusiju, iznosi 218.900
rubalja, a za Moskvu čak 430.000 rubalja.
Ova minimalna plata, mada je 2,13 puta veća nego ranije, nije
u stanju da stigne inflaciju. U međuvremenu cene prehrambenih
proizvoda u Rusiji porasle su 3,79 puta.
Novinari su izračunali da bi minimalnu platu trebalo podići na
57.195 rubalja da bi se neutralisao pad realne vrednosti domaće
valute.
Da se ovaj princip primenjivao svake godine, današnja minimalna
plata u Rusiji bi iznosila 171.380 rubalja (34 dolara). Toga
nije bilo, pa je danas prosečna mesečna plata u ovoj zemlji čak
17 puta veća od minimalne plate.
svet.29bjevdjic,
RASKOL U EVROPSKOJ UNIJI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 19. juna (Tanjug) - Na putu ka potpunom evropskom ujedinjenju
isprečila se jedina ozbiljna prepreka: različiti interesi vodećih
zemalja Evropske unije oko toga - na koju stranu širiti uticaj
petnaestorice.
Posle odlaska Fransoa Miterana i čaka Delora, na videlo su odmah
izbile duboke razlike između dojučerašnjih najbližih saveznika,
Bona i Pariza. Njihovi odnosi su i sa Širakom, zvanično, na
istom visokom nivou, ali više ništa nije kao ranije.
U Bonu se već glasno izražavaju stahovanja da će se evropski
brod "nasukati" na prvom ozbiljnijem iskušenju i to u času
kada se svima učinilo da će, zajedno s "pojačanjima", kakva
predstavljaju Švedska, Finska i Austrija - najzad mirno
zaploviti ka "Mastrihtu II", odnosno ka još čvršćim međusobnim
vezama i postepenom pretapanju u neku novu evropsku leguru.
Međutim, kao u poznatoj sportskoj disciplini nadvlačenja
konopca, i ovde su se pojavile dve sile koje vuku na suprotne
strane. Pitanje nije samo ko će biti jači, već, hoće li konopac
izdržati?
Po mišljenju Nemaca, Francuzi su odmah po dolasku Širaka
počeli da se otvoreno okreću ka zemljama Magreba, frankofonskim
zemljama Afrike, karipskim i pacifičkim ostrvskim državicama
gde, kao bivša kolonijalna sila, i danas imaju tradicionalna
uporišta, veliki uticaj - i politički i ekonomski.
U igru se uključila i Španija, koja već prvog jula preuzima
mesto predsedavajućeg Evropske unije od Francuske, ali sa sličnim
stremljenjima kada je reč o "povlačenju" čitave "evropske kuće"
ka jugu. Razumljivo je zašto za Špance mediteran predstavlja
sredinu u kojoj se najbolje snalaze. Već najesen, vlada u
Madridu namerava da organizuje konferenciju u Barseloni
na kojoj bi trebalo da bude usvojen njen program privredne
saradnje u regionu Sredozemlja, s perspektivom da se tu
začne i carinska unija u koju bi se uključilo čak 30 zemalja.
Ta unija bi trebalo da "oživi" najkasnije do 2005 godine.
Francuzi podržavaju tu špansku inicijativu i već se nameću
kao mogući lider nove grupacije koja nije za potcenjivanje.
Sukob različitih interesa se zaoštrava, jer valja odlučiti
kuda će ubuduće ići evropske pare za razvoj i saradnju: ka
jugu ili ka istoku.
Na decembarskom samitu EU u Esenu, nemački kancelar Helmut Kol
zalagao se za širenje Evropske unije na istok, umesto pružanja
ruke slabim ekonomijama na jugu. Uz to, strahovanja od islamskog
fundamentalizma, pojačavala su i opravdavala nastojanja da se
učvrste veze sa istočnim evropskim susedima.
I Miteran je znao da Francuska može da ostvari veći uticaj
na Mediternu i u prekomorskim zemljama, nego u istočnoj Evropi,
ali je upravo zato vodio računa o odnosima s Bonom i o održavanju
ravnoteže interesa, u čemu mu je pomagao i čak Delor na čelu
evropske komisije u Briselu.
Dolaskom Širaka - promene u Parizu su veće nego što se u prvi
mah može naslutiti, a posebno kada je reč o odnosima s Bonom.
žak ni prvi, gotovo iznuđeni susret tek ustoličenog francuskog
šefa države s nemačkim kancelarom u Strazburu, u naizgled
opuštenoj atmosferi, nije mogao da sakrije napetost obeju
strana.
Kad bi Pariz nastavio Miteranovo negovanje veoma bliskih odnosa
s Bonom, Francuzima bi pretila opasnost da ostanu u senci velikog
i moćnog nemačkog suseda. Igrajući na već poznatu kartu "starih
poznanika" na jugu, Pariz vraća samopouzdanje i stiče oslonac
u pregovorima unutar Evropske unije.
Širak se sve više okreće i Velikoj Britaniji, računajući pri
tom na njeno savezništvo protiv narasle moći ujedinjene Nemačke.
Bitan faktor je i njihovo "ratno savezništvo" u Bosni.
Ukoliko se Francuska i Velika Britnija zaista nađu na jednoj
strani, moglo bi da dođe u pitanje sve ono što u ovom času
izgleda neminovno, pre svega monetarna unija u okvirima sadašnje
petnaestorice. U tu "ledenu vodu", doduše, ni Nemcima se baš ne
ulazi, jer bi se jaka marka mogla "utopiti", u nekakav eki ili
sličnu zajedničku valutu.
Nemačka se danas pita da li je bilo pametno godinama ostavljati
Veliku Britaniju po strani, a negovati samo tesne veze sa
Francuskom?
svet.30bjevdjic,
"FARAONI" OPLJAžKALI ŠTEDIŠE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SOFIJA, 19. juna (Tanjug) - Bugarska je dobila "svog Jezdu",
"svoju Dafinu", a hiljade penzionera, radnika, malih činovnika
i drugih građana koji su se ponadali da će štednjom uz visoke
kamate kod privatnih vlasnika raznih "finansijskih kuća" doći
do toliko dragocenih para, ostali su preko noći i bez uloga
i bez kamate.
"Finansijske kuće" su nicale u bugarskim privrednim centrima
kao pečurke posle kiše, da bi u maju i prvih dana juna ove
godine počele da pucaju kao mehur od sapunice. Njihovi šefovi,
savremeni, ovozemaljski faraoni, kako su ih Bugari nazvali,
preko noći su nestajali s koferima punim para. Neki su na
granici s Grčkom uhvaćeni.
Talas tihe likvidacije "finansijskih kuća" za štednju i
investicije još traje. Poslednji takav slučaj zabeležen je
u prošlu sredu. Vlasnik jedne takve "korporacije" čitav sat
je govorio na lokalnom radiju u gradu Ruse da bi nekako smirio
ulagače. U jednom trenutku on je dramatično prozborio da se
"od biznismena pretvorio u lekara koji mora neprestano da
smiruje nerve svojih klijenata posle netačnih informacija
u ovdašnjoj štampi".
Ulagači su zaista preko novina saznali kako su opljačkane
štediše u Plovdivu, Varni i drugim mestima, i pohrlili su
u poslovnice "korporacije" - koja je do nedavno i preko
nacionalne televizije nudila godišnju kamatu od 158 posto.
Oko šest hiljada "nevernih Toma", zatražilo je da im štedna
kuća isplati njihove leve. Istog dana, samo desetak minuta
kasnije, nacionalna novinska agencija je emitovala saopštenje
bugarskog Ministarstva unutrašnjih poslova da je "od Interpola
zatraženo da pronađe sva lica koja su pobegla preko granice
i u belom svetu se troškare sa štednim ulozima svojih
klijenata".
Na listi traženih je Biser Tanev, koji je prošle godine
nestao sa oko pet miliona dolara, koje je za samo dva
meseca "prikupio" u Plovdivu nudeći mesečnu kamatu od
30 procenata. Ivo Nedelkov uspeo je da "prikupi" i iz
zemlje iznese dva miliona dolara istog porekla. Vlasnik
"MCS Bugarske" je preko noći zatvorio više od 20 svojih
poslovnica i nestao odnevši oko pedeset miliona maraka.
Mamac s visokim kamatama najviše je privukao u crnomorskoj
luci Varna, koju ovdašnja štampa naziva gradom savremenih
"faraona". U Varni je "nastradalo" desetak hiljada štediša.
Najveći broj Bugara živi od mesečne plate koja u proseku iznosi
oko pet hiljada leva (75 dolara) ili penzije od 2.400 leva (oko
36 dolara), u uslovima stalne inflacije, koja je prošle godine
bila rekordna i dostigla 122 posto.
Partije, pa i državne ustanove, predlažu da se formiraju fondovi
iz kojih bi se isplaćivala pomoć lakovernim štedišama. Parlament
je osnovao anketnu komisiju, a najavljeno je i usvajanje novih
zakona koji bi trebalo da spreči ponavljanje pljačke preko
štednje.
svet.31zkrstic,
> Dolaskom Širaka - promene u Parizu su veće nego što se u prvi
> mah može naslutiti, a posebno kada je reč o odnosima s Bonom.
Baj'd'vej, da li je još neko primetio promenu u francuskoj politici
prema nama, odkako je Širak preuzeo vlast ?
svet.32bjevdjic,
ISLAM I KATOLIžANSTVO
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
RIM, 21. jun (Tanjug) - U Rimu, planetarnom centru katoličanstva,
danas je, nakon jedanaestogodišnje gradnje i 25-godišnjih žučnih
polemika, svečano otvorena najveća džamija u Evropi.
Prostire se na 30.000 kvadratnih metara, ispod rimskog brda
"Antene", sa glavnim minaretom visokim 39,5 metara, samo za
nijansu nižim od vrha čuvene Mikelanđelove kupole na najvećoj
katoličkoj crkvi u svijetu, Katedrali "Svetog Petra".
Originalnim projektom italijanskog arhitekte Paola Portogezea
i Iranca Samija Musavija bio je predviđen minaret od 80 metara,
ali su ga polemike i podozrenje "skresali" na polovinu.
U sklopu monumentalne građevine, mešovitog stila, pored džamije,
nalazi se islamski kulturni centar, škola i ogromna biblioteka.
Dvadeset i tri islamske zemlje uložile su u izgradnju džamije
80 milijardi lira (oko 50 miliona dolara), a najviše, 70 odsto,
Saudijska Arabija.
Svečanom činu otvaranja prisustvovali su italijanski predsednik
Oskar Luiđi Skalfaro (Oscar Luigi Scalfaro), visoki predstavnici
Vatikana i jevrejske zajednice Italije, saudijski princ Abdulazis
Al-Saud, te mnoštvo bivših i sadašnjih političara, koji su, kako
je ocijenio sedmostruki italijanski premijer Đulio Andreoti
(Giulio Andreotti) učestvovali u "istorijskom činu".
Poglavar rimo-katoličke crkve, papa Jovan Pavle Drugi, pozdravio
je sa svog vatikanskog prozora "istorijski čin", karakterišući
ga kao "elokventan znak poštovanja verskih sloboda", ali je
zatražio i "reciprocitet", konstatujući da "te slobode, na
žalost, nema u nekim islamskim zemljama".
U protestima nekoliko italijanskih katoličkih i političkih
organizacija te zemlje se i imenuju, a na čelo se stavlja
upravo glavni finansijer rimske džamije Saudijska Arabija,
u kojoj se, prema javnom zapažanju saveta za verska pitanja
partije "Severna liga", "kida glava ili drugi delovi tela onima
koji budu primećeni sa krstom oko vrata, a da se ne govori o
propovedanju, ili javnom ispovedanju neke druge vere sem islama".
U Italiji, prema zvaničnim podacima, živi 350.000 muslimana
(prema nezvaničnim ima ih gotovo milion). U Rimu ih je 50.000,
ali ti brojevi stalno rastu, ne samo zbog imigracije, već i zbog
statističke činjenice da godišnje najmanje 70 Rimljana prelazi
iz katoličke u islamsku vjeru.
svet.33iznogud,
:: Baj'd'vej, da li je još neko primetio promenu u francuskoj politici
:: prema nama, odkako je Širak preuzeo vlast ?
Hm? Najavili su obnavljanje nuklearnih proba? ;)))))
svet.35bjevdjic,
POLITIžKI ŠARM VREMEŠNOG PISCA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BUDIMPEŠTA, 22. juna (Tanjug) - "Mislim da sam ja prosečan Mađar.
Srednja vrednost, posmatrana odozgo ili odozdo. Verovatno osećam
isto kao većina mojih sunarodnika, volim iste stvari, ljut sam
na iste pojave, potresaju me iste nepravde".
To su reči Arpada Genca (Goencz), 73-godišnjeg pisca i prevodioca
(sa engleskog), po drugi put izabranog za predsednika Republike
Mađarske. On je već u prvom krugu glasanja u Parlamentu dobio
podršku 259 poslanika, jednog više od neophodne dvotrećinske
većine, obezbedivši tako sebi visok položaj i u narednih pet
godina.
Najpopularniji mađarski političar u poslednjih nekoliko godina,
u stvari, nije ni imao rivala. To što su tri opozicione stranke
- Mađarski demokratski forum (MNDF), Hrišćansko-demokratska
narodna partija i Fides - u poslednjem momentu predložile
Ferenca Madla, nekadašnjeg ministra u vladi Jožefa Antala
(Jozsef Antall), za protivkandidata, bio je samo znak da su
ove tri političke organizacije sposobne da o nekom važnom
pitanju pronađu zajednički jezik.
Stranke koalicione vlade - Mađarska socijalistička partija
(MSP) i Savez slobodnih demokkrata (SSD), naime, imaju komotnu
većinu u Parlamentu (72 odsto), pa su sve vreme imale odluku
u svojim rukama. Postojala je samo mogućnost, s obzirom na
tajno glasanje, da se svi ne pridržavaju partijske discipline.
To se, međutim, nije desilo. Prevagnule su partijska disciplina
i lično uverenje da je šarmantni autor velikog broja romana,
novela, drama i eseja i prevodilac Boldvina (Baldwin), Foknera
(Faulkner), Hemingveja (Hemingway), Apdajka (Updike) i drugih
pisaca - najbolje rešenje.
"Plemeniti plebejac", kako je Genc nazvan u uticajnom nedeljniku
"HVG", rođen je 10. februara 1922. u Budimpešti. U 22. godini
stekao je diplomu Pravnog fakulteta, zaposlivši se u Zemaljskom
uredu za katastar.
Političku karijeru počeo je u "dresu" Nezavisne stranke malih
posednika, u to vreme nešto drugačijeg naziva, koja sada nije
ni želela da glasa, u znak protesta što nije prošla njena
inicijativa da prvog čoveka zemlje neposredno bira stanovništvo.
Posle rata bavio se veoma različitim poslovima. Bio je
odgovorni urednik nedeljnika "Nemzedek" (generacija), zatim
radio kao autogeni varilac i bravar. U međuvremenu je završio
i Poljoprivredni fakultet u Gedeleu, ali diplomu nije dobio,
jer je, po izlasku iz zatvora, bio izbačen iz ustanove.
Na montiranom procesu Ištvanu Bibou (Istvan Bibo) 1957. bio
je, kao drugooptuženi, osuđen na doživotnu robiju, ali je
šest godina kasnije pomilovan. U zatvoru je naučio engleski,
što mu je kasnije veoma pomoglo u spisateljskom i prevodilačkom
radu.
Genc je 1989. bio izabran za predsednika Saveza pisaca Mađarske.
U tom svojstvu, jednom prilikom je organizovao književno veče
na kome je, uz prisustvo autora, bio predstavljen prevod knjige
Dobrice Ćosića "Sedam dana u Budimpešti".
Godinu dana kasnije, ušao je u Parlament kao predstavnik SSD-a,
da bi 3. avgusta 1990. bio izabran za šefa države, dobivši
čak 95,8 odsto glasova poslanika.
svet.36bjevdjic,
IRAN-RUŠDI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
PARIZ, 22. juna (Tanjug) - Iran je danas odbio da ukine smrtnu
kaznu izrečenu britanskom piscu Salmanu Rušdiju (Rushdie) i da
obeća da na teritoriji Evropske unije neće preduzeti nikakvu
akciju protiv književnika.
Agencije javljaju, pozivajući se na iranske izvore, da je
o tome predstavnike Francuske, Nemačke i Španije na sastanku
u Parizu obavestio pomoćnik iranskog ministra spoljnih poslova
Mahmud Vaezi (Mahmoud).
Rušdija je nekadašnji iranski lider Ajatolah Ruholah Homeini
(Ruhollah Khomeini) pre šest godina optužio za svetogrđe,
zbog knjige "Satanski stihovi", i osudio na smrt.
svet.37bjevdjic,
PRISILNI RAZVOD U IME ISLAMA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KAIRO, 23. juna (Tanjug) - Egipatska liberalna i sekularna javnost
je u šoku. Apelacioni sud Egipta proglasio je profesora kairskog
univerziteta, dr Nasera Abu Zeida, otpadnikom od islama i protiv
njegove volje ga razveo od supruge Ibtihal Junis.
"Mi smo zaprepašćeni. Moj suprug ne zna šta da kaže", izjavila
je gospođa Junis pošto je čula presudu. "Ja ne bih želela da
napustim zemlju, sem ako nemam drugog izlaza", dodala je Junis,
takođe profesor univerziteta.
Shodno praksi u islamu, zabranjeno je da musliman bude u braku
sa ne-muslimanom.
Dr Abu Zeid je, pre nego što je čuo sudsku odluku, izjavio da
će tražiti politički azil u inostranstvu ukoliko bude proglašen
otpadnikom od vere.
Ovo je prvi put od 1883. godine, kada su ustanovljeni egipatski
sudovi, da je neko sudski proglašen otpadnikom od islama zbog
svog pisanja.
Dr Abu Zeid je od pre više od godinu dana trn u oku islamistima
zbog svojih liberalnih stavova. Na Kairskom univerzitetu je
predavao arapski jezik i islamsko šarijatsko pravo.
Profesor Zeid nosi nadimak Šeih u svom rodnom gradu Tanti,
u delti Nila. Neki od vodećih listova Kaira stali su u njegovu
odbranu. Oni, pored ostalog, naznačavaju da Zeid zna islamsku
svetu knjigu, Kuran, napamet.
Studente je, prema sopstvenom kazivanju, učio da Kuran analiziraju
i tumače na nov način. On takođe smatra da je redosled tekstova
u Kuranu određen politikom islamske civilizacije još u šestom veku,
odnosno u vreme rađanja ove monoteističke vere. Insistirajući na
tome da je dobar musliman, Abu Zeid upozorava da nema autoriteta
koji bilo koga, pa i njega, može da proglasi nevernikom. "Samo
Alah zna šta je u mom srcu".
Šeih Jusuf al Badri, najglasniji profundamentalistički nastrojeni
islamista u ovom (sudskom) slučaju, tvrdi, međutim, da je Zeid bio
profesor-tiranin koji je izjavljivao da je Kuran "nestvarna bajka
puna sujeverja".
Šeih Badri citiran je u egipatskoj štampi da je rekao da zahteva
da policija ode u stan profesora Abu Zeida i pita njegovu ženu da
li se slaže sa idejama svoga muža. "Ako je njen odgovor pozitivan,
onda oni moraju da se venčaju pod okriljem neke druge religije",
kaže Badri.
Shodno sudskoj odluci, koju pristalice umerenog islama tumače kao
paradoksalnu i nadasve surovu, ovaj bračni par ne sme da živi pod
istim krovom, odnosno "ima da bude razdvojen". U presudi se insistira
da "ukoliko budu uhvaćeni na delu, mogu biti optuženi za prevaru".
Što je još gore, presuda se može smatrati ohrabrenjem za bilo kog
islamskog fundamentalistu da ubije profesora-otpadnika. Ubica bi u
tom slučaju ostao nekažnjen, jer bi ga štitilo islamsko šarijatsko
pravo.
Pre tri godine, poznati egipatski liberalni intelektualac i sekularni
pisac, Farag Foda, ubijen je usred dana, na kućnom pragu. Navodno,
jer je bio pristalica ideja dr Abu Zeida. Prošale jeseni, jedini
arapski Nobelovac, egipatski pisac Nagib Mahfuz, jedva je preživeo
atentat. I njega su islamski fundamentalisti optužili da je nedovoljno
naklonjen islamu.
Egipatski sekularni intelektualci smatraju da je presuda apelacionog
suda protiv dr Abu Zeida potvrda dalje islamizacije društva koja je
započela još 1970-tih godina.
Sindikat egipatskih pravnika je najvećim delom pod kontrolom
zabranjene organizacije "Muslimanska braća".
Brojne zapadne organizacije za prava čoveka svrstale su se u odbranu
dr Abu Zeida i smatraju da ovakva sudska presuda predstavlja težak
udarac sekularnom režimu egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka.
Profesor dr Abu Zeid ima još samo jednu šansu da pokuša da odbrani
svoju čast, a to je da se odbrati egipatskom Kasacionom sudu. Međutim,
takav proces može potrajati godinama. U međuvremenu, njegov život
ne samo što je upropašćen, nego sa stanovišta islamskih fanatika
- ne vredi ništa.
svet.38supers,
>> Rušdija je nekadašnji iranski lider Ajatolah Ruholah Homeini
>> (Ruhollah Khomeini) pre šest godina optužio za svetogrđe,
Jedan iranski zvaničnik je, kada su ga pitali kako da se reši
pat pozicija oko Rušdija, izjavio:
-Možda bi najjednostavnije rešenje bilo da umre sam od sebe...
svet.39kum.djole,
+> Jedan iranski zvaničnik je, kada su ga pitali kako da se reši
+> pat pozicija oko Rušdija, izjavio:
+> -Možda bi najjednostavnije rešenje bilo da umre sam od sebe...
Nije mi uopšte jasno zašto diraju čoveka.. :(
Pa on je pesnik, bogamu, poeta, on tako izražava svoja osećanja,
sam će on da se ubije (jednom rukom piše, drugom se kolje sa sekirče:)
kad mu dođe vreme, nema bojazni..ima da se samoubije iz zasede.
Evo i ja pišem stihove, doduše, nisu baš satanski, ali niko me ne dira,
pa nema veze što se Fancy-ju ne sviđaju, ja znam da je on dobar
i da me neće streljati zbog toga.
Rušdi rulez!
Ne daj se kolega..! ;)
svet.40ljubinko,
+> Jedan iranski zvanicnik je, kada su ga pitali kako da se resi
+> pat pozicija oko Rusdija, izjavio:
+> -Mozda bi najjednostavnije resenje bilo da umre sam od sebe...
>Nije mi uopste jasno zasto diraju coveka.. :(
Ja sam citao te Satanske stihove kada su bili aktuelni.
Citao, ali ne i procitao jer sam odustao na pola knjige.
Nije neka posebna knjiga, a u njoj i nema nekih posebnih razloga
da covek bude ubijen.
Da li jeneko citao Satanske stihove i kakvi su utisci?
svet.41spantic,
> Ja sam citao te Satanske stihove kada su bili aktuelni.
> Citao, ali ne i procitao jer sam odustao na pola knjige.
> Nije neka posebna knjiga, a u njoj i nema nekih posebnih razloga
> da covek bude ubijen.
Nisi ih baš pažljivo čitao, a i očigledno ne znaš mnogo o
Kuranu i islamu.
Problem je što su Ruždija optužili da je u knjizi zapravo
karikirao Kuran, odnosno njegovog tvorca, ubacujući zrna
sumnje u njegovu prirodu. To se u "Satanskim stihovima"
najbolje vidi kada pisar prepravlja delove teksta prilikom
zapisivanja.
Svima je očigledno da je Ruždi mislio na Kuran i to je
izazvalo bes islamskih vernika, koji nije baš da je ograničen
samo na fanatike.
svet.42bjevdjic,
MRčNJA KAO MASOVNA POJAVA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 25. juna (Tanjug) - Mržnja i netrpeljivost prema
strancima uzele su maha među stanovnicima članica Evropske
unije, pa su vlade tih 15 zemalja odlučile da se zajednički
bore protiv ksenofobije.
Specijalna komisija dobila je zadatak da analizira današnju
situaciju u Evropskoj uniji i da predloži mere za suzbijanje
mržnje prema strancima, objavila je u Bonu prve rezultate koji
izazivaju zabrinutost. Uta Virfel iz Liberalne stranke kaže
da "rasizam i neprijateljstvo prema strancima pogađaju sve
više ljudi u Evropi i da te nove žrtve izazivaju zabrinutost
i strah".
Predstavljajući u Bonu rezultate analize, urađene po nalogu
Evropske unije, Virfelova je najavila da će se taj dokument
naći i na dnevnom redu samita u Kanu, zakazanog za 26.
i 27. juni. Na prvi pogled, ponuđeni predlozi ne nude ništa
naročito novo za odnos prema strancima i za njihovu zaštitu
od neprijateljski raspoloženih žitelja zemalja - domaćina.
Najozbiljnije upozorenje analize je zaključak da mržnja
prema strancima nije više pojava ograničena samo na uže
grupe obesnih mladića iz redova neonacista ili sličnih grupa
sa oboda društvenog života. Po oceni predsednika Evropskog
jevrejskog kongresa čana Kana (Jean Kahn) i bivšeg danskog
premijera Ankera Jorgensena članova radne grupe, "ksenofobija
je postala opšte društveni problem u svim evropskim zemljama".
Kan i Jorgensen u izveštaju kažu da upravo zato što je
ksenofobija opšti društveni problem, njeno suzbijanje ne
bi trebalo prepustiti samo političarima, "već akciju treba
proširiti na sve društvene organizacije, na institucije
i udruženja i forsirati njihovu međusobnu saradnju, kako
bi delotvorno mogle da se suprotstave sve većoj opasnosti.
Radna grupa EU predlaže da borba protiv svih oblika
diskriminacije zasnovane na rasnoj osnovi, pripadnosti
nekom narodu ili religiji - ubuduće bude jedan od temeljnih
principa u evropskom pravu.
Predloženo je osnivanje i evropskog centralnog instituta za
istraživanje pojava rasizma i njihovo praćenje, kako bi se,
na osnovu podataka iz svih zemalja Evropske unije, stvarala
jedinstvena slika stanja na Starom kontinentu.
U Bonu je upravo objavljen podatak da je u toku 1994. godine
u Nemačkoj zabeleženo 1.489 napada koje su izveli pripadnici
ekstremne desnice, od čega su u 860 slučajeva žrtve bili
stranci.
Radna grupa evropske petnaestorice zatražila je osnivanje
mreže ustanova koje bi nudile smeštaj ili pomoć u nevolji
strancima koji im se obrate. Stranci bi na raspolaganju
imali i poseban telefonski broj, jedinstven za čitavu
Evropsku uniju, za savete ili za obaveštenje o vidovima
pomoći koji im stoje na raspolaganju.
U dokumentu objavljenom u Bonu, zahteva se i jedinstvena
kaznena politika u svim zemljama - članicama Evropske
unije prema prestupnicima koji iz rasističkih pobuda
napadaju strance. Posebno bi se na udaru našli policajci
koji, zloupotrebljavajući svoja zakonska prava, i sami
šire mržnju prema strancima i ponašaju se grubo prema
svakom ko ima drugačiju boju kože ili jednostavno pripada
nekom drugom narodu.
Ovaj izveštaj radne grupe Evropske unije polagaće sutra
u Kanu najvažniji ispit. Ukoliko dobije "prelaznu ocenu"
šefova država ili vlada koji će se naći na samitu EU,
dokument bi mogao da pokrene evropsku javnost u ozbiljniju
borbu za prava stranaca.
Na osnovu ranijih iskustava teško je poverovati da bi
jedan dokument, sa spiskom uočenih nepravdi i sa predlogom
za njihovo ublažavanje, mogao da bude efikasan i da, u kratkom
roku, zaustavi sadašnji preteći porast mržnje prema strancima
u zemljama Evropske unije. To zlo je uhvatilo suviše jake
korene u današnjoj Evropi i neprestano raste kako se povećava
broj izbeglica. Što više izbeglica i ekonomskih emigranata
zakuca na vrata Evrope, utoliko više poraste otpor prema
njima u onim slojevima domaćeg stanovništva koji smatraju
da im ti stranci ugrožavaju ionako neveselu egzistenciju.
svet.43alien,
[] Insistirajući na tome da je dobar musliman, Abu Zeid upozorava da
[] nema autoriteta koji bilo koga, pa i njega, može da proglasi
[] nevernikom. "Samo Alah zna šta je u mom srcu".
Oli se to u islamu rađa protestantizam? ;)
svet.44bjevdjic,
FINANSIJSKI BANKROT, POLITIžKE DUBIOZE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NJUJORK, 27. juna (Tanjug) - "Ja danas kažem, kao što sam govorio
ranije: Ujedinjene nacije su bankrot".
Ovim rečima se generalni sekretar UN Butros Gali u San Francisku
obratio američkom udruženju za UN. Gali je, naravno, mislio na
finansijske teškoće svetske organizacije i neredovno ispunjavanje
finansijskih obaveza zemalja članica, pre svega Sjedinjenih Država,
prema UN.
Međutim, ne treba biti posebno zloban da bi se ova Galijeva
konstatacija protegla i na politički položaj UN.
Od San Franciska 1945. kad je 51 zemlja, uključujući i Jugoslaviju,
potpisala povelju UN, organizacija je narasla na 185 članova, od
kojih poslednji, mikronezijska državica Palau ima jedva petnaestak
hiljada stanovnika.
Neke od prvih potpisnica, poput Sovjetskog Saveza i Jugoslavije,
su se u međuvremenu raspale, u dobroj meri zahvaljujući američkom
i nemačkom pritisku i uz blagoslov UN. Time je grubo pogažena
Povelja svetske oganizacije. Ali ne samo na tom planu.
U povelji, na primer, nije bilo ni reči o mirovnim, a da i ne
govorimo o vojnim operacijama UN, ali se ona, po rečima Butrosa
Galija, "pokazala dovoljno fleksibilnom kad se ukazala potreba
za takvim misijama".
Pa ipak, posle pola veka, generalni sekretar nije imao mnogo
čime da se pohvali na tom planu. Kao "svetle" primere pomenuo
je Angolu, Kambodžu, El Saldvador, Namibiju i Bivšu Jugoslovensku
Republiku Makedoniju. Bosnu i Hvatsku nije ni pomenuo, a da ne
govorimo o sve uočljivijem svrstavanju snaga UN na jednu stranu
u bosanskom građanskom ratu.
"Ujedinjene nacije nisu, niti mogu ikad da postanu, globalna
vlada. One mogu da učine samo ono što zemlje članice žele,
rekao je Gali u jednom od brojnih govora u San Francisku.
"Kroz Ujedinjene nacije svet je prihvatio ideale mira i bezbednosti
- da se očuva integritet država", rekao je generalni sekretar.
Ova teorija generalnog sekretara još lepše bi zvučala kad se
ne bi znalo kako je izgledala na delu u prethodnoj Jugoslaviji.
Iako se povodom pedesetogodišnjice dosta govori o potrebi za
reformom svetske oganizacije i njenog najmoćnijeg tela, Saveta
bezbednosti gde politiku diktiraju petorica stalnih članova,
pre svega Amerikanci, u Galijevim govorima to je u dobroj meri
zaobiđeno.
On se u više navrata osvrtao na ono što ga najviše boli, a to
je neodgovoran odnos zemalja članica u ispunjavanju finansijskih
obaveza prema UN. Naglasio je da samo Amerikanci trenutno duguju
UN više od milijardu dolara, dok manje zemlje obično redovno
ispunjavaju svoje obaveze.
"U stvarnosti, očajno finansijsko stanje organizacije, je odraz
niskog prioriteta koji vlade mnogih zemalja članica pridaju UN",
rekao je Gali. Po njegovim rečima, tvorci povelje su "stvorili
novu viziju sveta", koju sad treba nadgrađivati.
"UN su rođene da odbace kulturu smrti i da stvore kulturu
življenja, kulturu mira," rekao je Gali, ponavljajući jednu
od svojih omiljenih fraza.
Svečanost u San Francisku svakako je bila zgodan povod da se
nešto kaže i o dejstvu sankcija, kao vidu političkog pritiska,
koji za one koji ih trpe sigurno ne spadaju u "kulturu življenja"
nego često i bukvalno u "kulturu smrti", ali Generalni sekretar
je to zaobišao u svojim govorima.
Od San Franciska do ovih dana Savet bezbednosti je usvojio
tačno hiljadu rezolucija, od kojih se mnoge odnose i na sankcije.
Kako to izgleda u praksi najbolje znaju Iračani i Jugosloveni.
S druge strane, pokazalo se da se i sankcije nameću selektivno,
da se jednima, poput Hrvata i Muslimana, gleda kroz prste, dok
se drugima traži "dlaka u jajetu".
Imajući sve to u vidu, u San Francisku je bilo mesta da se
i o tome progovori, pa makar i po cenu da se pokvari slavlje.
"Kroz UN, svet je prihvatio ideale suverene nezavisnosti", rekao
je Gali, "što je dovelo do sloma kolonijalizma, stvaranja novih
država i garantovanje dostojanstva njihovih ljudi".
"Od tada, milioni građana sveta stekli su pravo da odlučuju
o svojoj sudbini, kao nezavisne nacije. Dekolonizacija je u
potpunosti promenila međunarodni pejsaž", rekao je generalni
sekretar.
Prema nedavnom Galupovom istaživanju, ugled UN u Americi bio
je na najvišem nivou posle zalivskog rata. Galup, na žalost,
nije anketirao četrdeset miliona Kurda i deset miliona Srba,
kojima se uporno uskraćuje pravo na samoopredeljenje, koje
je tako jasno proklamovano u Povelji UN i na koje se poziva
Butros Gali.
Jedna američka poslovica kaže da je čovek sa pedeset godina
odgovoran za izgled svoga lica. Sledeci tu logiku, ako UN nastave
da sprovode američku "viziju" svetske oganizacije, umesto da se
striktno i nepristrasno drže sopstvene Povelje, pre ili kasnije,
moraće da se suoče sa svojim ružnim licem u ogledalu sveta.
svet.45bjevdjic,
BON KAčNJAVA JELJCINA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 27. juna (Tanjug) - Subotnji jednodnevni politički
"izlet" Klausa Kinkela do Petrograda - otvorio je novo poglavlje
u odnosima evropskih partnera sa Rusijom. Sa Jeljcina, težište
se očito lagano pomera ka njegovim oponentima.
U malom mlaznjaku nemačkog ratnog vazduhoplovstva, šef nemačke
diplomatije odleteo je u Sankt Petersburg da bi lično proverio
sve češće strepnje Bona od mogućeg komplikovanja situacije
u Rusiji. Ranija podrška Jeljcinu kao da je, splasnula posle
gušenja secesionističke pobune u žečeniji, zbog buntovnog
parlamenta koji se suprotstavlja poniženju zemlje, zatim zbog
otvorenog otpora Moskve prema širenju NATO saveza sve do ruskih
granica, kao i zbog pobune Kremlja protiv pristrasne politike
Zapada prema hrvatsko-muslimanskoj strani u građanskom ratu
na prostorima prethodne Jugoslavije.
Rusija je odbila ulogu poslušnog đačeta, podsećajući Zapad da
je ona i dalje velika sila, bez obzira ne teško breme ekonomskih
problema. U takvoj situaciji, Klaus Kinkel se otisnuo ka Sankt
Petersburgu da bi posavetovao tamošnje lidere opozicije i
nagovestio im šta sve Zapad može da ponudi Rusiji koju bi
oni predvodili.
Gost iz Bona sreo se sa Jegorom Gajdarom, Sergejom Ješenkovom,
Vladimirom Lukinom i Anatolijem Sobčakom. Kinkel im je rekao
da je Rusija deo Evrope, da Zapad želi tesne veze sa Moskvom
i uspostavljanje uzajamnog poverenja. Međutim, Rusija mora
sama da izbori svoje mesto u Evropi i svetu, poručio je nemački
ministar.
U govoru na međunarodnom skupu koji su u Sankt Petersburgu
organizovali evropski liberali, doskorašnji šef nemačke
liberalne stranke ohrabrio je svoje domaćine izjavom da su
demokratija i tržišna privreda uhvatile prve korene u Rusiji,
izražavajući uverenje da će Rusija uspeti da nastavi taj put,
mada je on dug i trnovit.
Primedba da Rusija nije prošla samo kroz 70 godina komunističke
diktature, već i kroz 700 godina autoritarne vlasti, trebalo
je u govoru šefa nemačke diplomatije da posluži kao podloga za
naglašavanje već pomenute vizije o "dugom i trnovitom putu ka
demokratiji".
Kinkel je iz Sankt Petersburga uputio i nekoliko "strela" ka Moskvi,
upozoravajući da sve izraženiji nacionalizam koji preti da odvede
Rusiju u ćorsokak. Ponudio je i Rusiji idiličnu sliku Evrope pod
"kapom" OEBS-a, Evropske unije, Zapadnoevropske unije i NATO saveza.
Konkretno, Moskva bi trebalo da prihvati političko i privredno
partnerstvo sa Evropskom unijom, a posebno partnerstvo sa NATO
savezom i da se na kraju izbori za mesto u grupi "G-7".
Argumenti za to su, po rečima gosta iz Bona, podaci da na Evropu
otpada čak 40 odsto privredne saradnje sveta sa Rusijom, dok
je saradnja sa Amerikom desetostruko manja.
"Nemačka je prošle godine investirala 110 miliona maraka u
Rusiji, dok milijarde maraka čekaju na uklanjanje zakonskih,
poreskih i birokratskih prepreka" - izjavio je Kinkel u Sankt
Petersburgu.
On je pred opozicionim auditorijumom zatražio da se vlast u
Rusiji decentralizuje i da regioni dobiju više prava. Tek sa
regionima bi bilo moguće ostvariti pravu saradnju, objašnjavao
je Kinkel u Petrogradu.
Tako je Kinkel jednodnevnim izletom jasno odredio trasu puta
kojim će se kretati buduća evropska politika prema Rusiji. Naravno,
Kinkel je pre polaska na put telefonirao svom ruskom kolegi Andreju
Kozirevu kako bi ga umirio, objašnjavajući da susret sa opozicijom
neće biti uperen protiv sadašnje vlasti.
Kinkelov izlet u Sankt Petersburg i njegova priča tamo neodoljivo
podseća na vreme kada su ranijoj SFR Jugoslaviji, odnosno njenim
tadašnjim liderima nuđene razne opcije, čak i mesto na početku
reda onih koji žele da uđu u Evropsku uniju.
svet.47bjevdjic,
KOLIKO ZARAĐUJU POSLANICI U JAPANU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
TOKIO, 5. jula (Tanjug) - Poslanici japanskog parlamenta
zarađuju manje nego prošle godine, a njihove zarade su niže
zbog sve ozbiljnijeg stanja japanske ekonomije, ističu japanski
analitičari komentarišući redovni godišnji izveštaj o prihodima
poslanika. Ove prihode, administracija parlamenta dužna je da
objavi na osnovu Zakona o etičkim standardima, donetog u ovoj
zemlji posle Prvog svetskog rata.
Japanski poslanik, u bilo kom od dva doma parlamenta, prima
godišnje 29,68 miliona jena (oko 500 hiljada DM), što je oko
42 hiljade maraka mesečno. To je, međutim, manje čak za 4,17
miliona jena (70 hiljada DM) nego što je iznosio prosečni
godišnji dohodak japanskog poslanika prošle godine. Nešto
veće prosečne prihode imaju poslanici važnijeg Donjeg doma
29,8 miliona jena, a manje Gornjeg doma parlamenta koji su
prosečno primili 29,4 miliona jena.
Od ukupnih prihoda, najveći deo čini poslanička plata sa
dodacima, koja iznosi prosečno 25,2 miliona jena (420 000 DM),
dok su preostalih 4,48 miliona prihodi koje poslanici dobijaju
od kamata, ulaganja u akcije i poslove, nasleđa i drugih izvora.
Najveće prihode u parlamentu ima, u inostranstvu malo poznati
nezavisni poslanik Donjeg doma Eitaro Itojama (Itoyama), koji
je prošle godine zaradio 702,6 miliona jena (11,71 milion DM),
najveći deo od dividendi na akcije. Zajedno sa Itojamom, ukupno
devetoro poslanika ima godišnje prihode veće od 100 miliona jena
(1,7 miliona DM), ali nijedan nije imao prihode veće od milijarde
jena (17 miliona DM), što su, inače, imala čak dvojica u 1993.
godini.
Oko stotinu poslanika prošle godine nije zaradilo ni jen iznad
poslaničke plate sa dodacima, a po partijama, najbolje u parlamentu
prolaze ne vođe vladajuće koalicije, niti najjače opozicione
grupacije Šinšinto (Shinshinto), već nezavisni poslanici, koji
su zaradili prosečno do 54,6 miliona jena (gotovo milion DM).
Premijer Murajama je znatno popravio svoje prihode otkako je
stupio na ovaj položaj. Sa 19,5 miliona jena, njegova plata
je stupanjem na položaj premijera povećana na 29,9 miliona jena,
a kao dodatne prihode prijavio je i 1,7 miliona jena od članaka
i nastupa na televiziji u specijalnim emisijama (ukupno nesto
više od 500 hiljada DM godišnje).
Pojedini poslanici imaju i stanove u Tokiju koji se ne vode
na njih, već na njihove političke partije, pa se smatra da su
prihodi članova japanskog parlamenta, koji imaju velike kabinete,
po tri plaćene sekretarice i čitav tim drugih saradnika, uz pravo
na vozni park parlamenta, mnogo veći nego što to u njihovim
prijavama stoji.
svet.48bjevdjic,
NOVA ILI STARA ISTORIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 9 jula (Tanjug) - Nemci su, po završetku Drugog svetskog rata
i teškog poraza njihovog Trećeg rajha, izbacili sve što je u imenu
sadržavalo odrednicu "rajh" (carstvo). čeleznica više nije bila
rajhsban, nacionalna valuta više se nije zvala rajhsmarka. Ostao
je samo usamljeni - Rajhstag, zgrada nemačkog parlamenta u Berlinu,
u blizini zida koji je delio istočni od zapadnog dela grada. Simbol
različitih faza u novijoj nemačkoj istoriji - ovaj građevinski
kolos sačekao je strpljivo dolazak novih vremena.
Danas je već sasvim izvesno da će se poslanici nemačkog parlamenta
u dogledno vreme preseliti iz Bona u Berlin i držati svoje sednice
upravo u tom istorijskom zdanju. Ali, kako će se ono tada zvati:
Rajhstag ili Bundestag, kako se od rata naovamo naziva sedište
nemačkog parlamenta u Bonu?
Dilema je već postala medijski atraktivna u Nemačkoj, mada do
seobe za Berlin ima još dovoljno vremena.
Izjašnjavanje je ubrzao bugarski umetnik Hristo, koji je upravo
okončao svoj san. Njegov zemljak Georgi Dimitrov bio je u žiži
montiranog procesa u vreme nacista, povodom navodne paljevine
zgrade Rajhstaga. Hristo je, više od šest decenija potom - prekrio
zgradu bivšeg i budućeg nemačkog parlamenta tkaninom, izazivajući
time radoznalost oko pet miliona ljudi koji su proteklih nedelju
dana dolazili da se dive "prekrivenom Rajhstagu".
Na nemačkoj političkoj sceni, usred letnjeg opuštanja, pojavljuje
se sada sjajna tema: Kako će se zvati Rajhstag, kada se u njega
usele poslanici Bundestaga?
Naravno, mišljenja su podeljena, kao i oko mnogih drugih stvari.
Jedna struja brani ime Rajhstaga kao istorijski naziv za zgradu
koja pamti različite faze borbe Nemaca za demokratizaciju sopstvene
države. Drugi, pak, traže da zgrada promeni ime u Bundestag, jer
se tako zove i ona u Bonu koja oličava posleratni period nemačke
istorije, u kome je ovaj narod nastojao da se otrese teškog
nasleđa nacističke diktature i bremena krivice za svetski rat.
Kao i u drugim prilikama, postoje i kompromisni predlozi. Neka
se zgrada i dalje zove Rajhstag, a sam parlament zadrži svoje
ime - Bundestag. Dakle, Bundestag bi zasedao u Rajhstagu.
Problem je više-manje leksički, ali je istorijska senka nadneta
i nad tom starom zgradom koja još čeka na renoviranje. Sve što je
preteklo iz Hitlerovog vremena - i danas izaziva veliku nelagodnost
kod ostatka sveta. I sama odluka o seobi nemačke prestonice iz Bona
u Berlin pokrenula je osetljivo pitanje: da li se, posle relativno
pitome "bonske republike", odlaskom u Berlin, točak istorije vraća
nazad, a Nemačka na mesto zločina? Hoće li u Berlinu naglo porasti
njeni apetiti?
Baš zbog tih dilema van njenih granica, pitanje - "Rajhstag ili
Bundestag?" - zaokuplja sada i nemačke političare, koji izbegavaju
sva neprijatna podsećanja na istorijsko nasleđe iz doba Hitlerove
vladavine. Njihova odluka i novo ime starog zdanja kraj reke Špree,
biće, ipak, nekakav signal.
svet.49supers,
reply from PC.OS:win
>>> Pogrešno. Na Bruneima nema ni kapi nafte ;) Bogatstvo istih
>>> potiče od fosfata.
>>
>> E, davno bese pa se zaboravilo, a mozda su me i dezinformisali
>> B). To bese ono ostrvce sto se konstantno smanjuje jer je celo od
Ne, to je Nauru. Brunei je takođe bogat fosfatima, ali zahvata samo
jedan mali deo na severu ostrva Borneo. Ostatak ostrva pripada Maleziji
i Indoneziji.