ORKA.3

04 Mar 1993 - 21 Feb 1994

Topics

  1. literatura (90)
  2. help (75)
  3. trendovi (12)
  4. zakoni (61)
  5. dogadjaji (18)
  6. electron (542)
  7. p.jezici (13)
  8. dzepni (89)
  9. hp48sx (86)
  10. mac (517)
  11. najbolji (485)
  12. klub.p (306)
  13. obrazovanje (221)
  14. yu.kod (163)
  15. razno (2282)

Messages - obrazovanje

obrazovanje.1 andrejl,
Odgovor na 14.934 (dejanr) >│ Nije valjda da ste se izvukli od "Evgenija Onjegina"? >│ Zavidim vam :) U to vreme mi je predavao profa kod koga smo čitali 10% lektire. Ostalo nam je on čitao na času :) ili bi nam pričao kako je sa bratom za vreme rata švercovao cigare :) bye, andrejl
obrazovanje.2 andrejl,
Odgovor na 13.941 (ndragan) >│ P.S. Samo da ne trčim i da ne idem uzbrdo! U Banatu je >│ ionako sve daleko pa se ne vredi ni žuriti, a o uzbrdici >│ da i ne govorim. Najveća uzbrdica je kad se popneš na >│ dolmu. žuvaj se Makedonske i nadvožnjaka :) bye, andrejl
obrazovanje.3 ndragan,
/ žuvaj se Makedonske i nadvožnjaka :) Bajs, nou frks. 3. sprat je veći problem.
obrazovanje.4 dejanr,
[Evo malo o (zlo)upotrebi programabilnih kalkulatora na ispitima po USA] ========== hp/handheld #401, from pwys, 620 chars, Fri Apr 9 03:29:47 1993 Comment(s). ---------- TITLE: HP48xx Banned From Engineering Schools? There is a nasty rumour floating around the Electrical Engineering Department of the University of Ottawa that as of next year students will no longer be allowed to use HP48xx calculators in examinations. I don't know if this is true. It seems rather heavy-handed but it would also be typical. I would be interested in learning of any other instances where these calculators were banned. (It seems to have a strange irony, the idea that such a magnificent problem solving machine would be banished from a very big problem solving situation, eh?) -Pete 'PK' Wyspianski ========== hp/handheld #402, from blaszczak, 201 chars, Fri Apr 9 16:35:32 1993 Comment to 401. More refs to 401. ---------- I was not allowed to use my HP-28S in a logic class. I was allowed to use it in many other classes where it was much more helpful; Calc I and Calc II and Differential Equations, for example. .B ekiM ========== hp/handheld #403, from alavarre, 115 chars, Fri Apr 9 18:14:31 1993 Comment to 401. ---------- Yes - George Washington University does not allow calculators, at least in the Master's Comprehensive Exam... Andy ========== hp/handheld #404, from lkaplan, 1062 chars, Fri Apr 9 21:17:53 1993 Comment to 401. ---------- Definitely typical. Seems to me the profs should be more interested in whether you know the METHOD to solve a problem than the MECHANICS of solving it. An HP-48 can't teach you something you don't know already, it can only help you with what you already know. I used to get grief (many moons ago) when I'd take an HP-67 into my electronics exams. People tried to convince the professor that I'd somehow put every equation I'd ever need onto a little magnetic strip (which held all of 224 instructions!). I explained to the prof what I DID have on the mag strip (a complex-arithmetic library) and he had no problem with it after that. And the school REQUIRED HP-15's a year or two later, anyway. It's strange that even tho hand-held scientific calculators have been around for over 20 years (!), there are still people (in places you wouldn't expect) that don't want to deal with their existene as a terrific tool. Len (by the way, I hope that nobody thinks I'm advocating the use of calculators in elementary and high schools - I have MAJOR problems there!) ========== hp/handheld #405, from curtf, 399 chars, Sat Apr 10 13:11:41 1993 Comment to 403. Comment(s). ---------- My father in law (a civil engineering prof) had a rule about programmable calculators that could not be reset (by him) at the beginning of an exam. It seems that there were a couple of HP calculators that could, through clever programming, report that the memory had been cleared when, in fact, it had not. He banned those from exams. I'll ask him about current standards and banned devices. Curt ========== hp/handheld #406, from jeffcd, 229 chars, Sat Apr 10 13:18:08 1993 Comment to 405. More refs to 405. ---------- I thought that the HP-48SX'es two-way infrared link was a major breakthrough in exam-taking technology, until I read about the range limitations. If we could get that range extended to 20-50 feet, we'd really have something. ========== hp/handheld #407, from blaszczak, 118 chars, Sat Apr 10 15:33:47 1993 Comment to 405. ---------- I think the thing is that you'll write a program to remind you of the things that you should have memorized. .B ekiM ========== hp/handheld #408, from pwys, 1165 chars, Sun Apr 11 22:50:42 1993 Comment(s). ---------- TITLE: HP48 Banishment, Part II Thanks to everyone who had a comment about this subject. The problem seems to be one of singling out the HP48. Yes it is true that students who wish to cheat could use the HP48 to store notes. However, could not a student who was inclined to cheat, simply write the notes on their hand? On their eraser? Or perhaps the back of their TI-58C (it certainly is wide enough!). Yet THESE items are not being banned. The other problem is one of economics; the student with the better calculator is likely to do better on an exam. Sometimes I feel a little guilty, since some of my classmates get their calculators for under $20.00 (CDN - that would be about $17.50 US). Needless to say, I will finish my complex number calculations long before these folks. Does this make the HP48 a BAD thing to allow in exams? OK, how about those new palmtop computers - (HP makes one but so far the closest I've come is leaning REALLY far over the counter at my local computer dealer and squinting at the box)? Would everyone agree that having one of these in an exam that permitted 'calculators' would violate the spirit of the regulations? -PK ========== hp/handheld #409, from pwys, 594 chars, Sun Apr 11 22:57:43 1993 ---------- TITLE: HP48+Calculus=<zzzz....> Is it just my imagination or is the HP48 (while wonderful at many, many tasks) is... how to be delicate here... 'unfast' when it comes to calculus? Most of my work involves double and tripple integrals. I am slow at these but have no problem beating the HP (just entering them in with the editor is painful). And, of course, the general lack of ability when it comes to symbolic quantities in integrals makes this a seldom-used feature. Too bad. Speaking of this, I haven't noticed ANY mention of this on the HP BBS. Am I the only one who has noticed? -PK ========== hp/handheld #410, from curtf, 527 chars, Mon Apr 12 09:39:24 1993 Comment to 408. Comment(s). More refs to 408. ---------- I asked my father-in-law about his current policies. He says that he gave up on trying to police calculators and re-designed his exams to make the right answer only part of the grade--he now requires all intermediate results and logic be shown on the exam paper. He says the problem is trying to separate those who would make engineering into mere button-pushing from those who know why certain solutions should be used in specific cases. He's working on trying to test for the latter, regardless of the technology used. Curt ========== hp/handheld #411, from blaszczak, 240 chars, Mon Apr 12 18:41:20 1993 Comment to 408. ---------- If I have ink all over my hand, it is pretty hard to hide. If someone looks over my shoulder while I'm reading an equation out of my HP-28S, I can very easily, and very subtly, clear the screen and act like I know what I'm doing. .B ekiM ========== hp/handheld #412, from blaszczak, 69 chars, Mon Apr 12 18:42:06 1993 Comment to 410. ---------- It is very easy to make up problems that break calculators. .B ekiM ========== hp/handheld #413, from pls, 178 chars, Tue Apr 13 03:41:44 1993 ---------- TITLE: HP48 replacement? I'm hearing vague rumors of either a new model of HP48 or a sucessor to it coming out shortly. Anyone here know anything they can talk about? ++PLS
obrazovanje.5 peca,
procitao sam u "Politiki" onomad tekst o obrazovanju u Srbiji i pocecima,kaze knjaz Milos imenovo tri ucitalja za celu Srbiju,i onda kaze Vuk o njima: jedan taj i taj ne zna ni da cita ni da pise,a stavljen za ucitelja. Drugi je neki sto se po celom svetu smuco i nikad ni sanjo nije da bi mogao ucitelj da bude,a treci je osim sto isto tako nikad nije sanjao da ce da bude ucitelj jos nezao i robiju. Tu se rese i smene jednog ucitelja,a Milos to opozove jer kaze, gde ima da se smenjuje jedan dobar covek samo zato sto je nesposoban! Niceg novog kod nas, Daca Markovic se samo ugleda na velike predhodnike ;)))
obrazovanje.6 drmarke,
Ako bi kojim slučajem MP (mini-starstvo prosvete) počelo da priznaje fakultativnu nastavu za 2.,3. i 4. razred gimnazije šta mislite šta bi tamo trebalo da se uči? Izašao je naime neki predlog tipa u 2. razredu dos+tekst-procesor 3. razredu pascal 4. razredu C ili prolog, što meni izgleda relativno loše. Ajde malo da čujem vas? Pozdrav DrMarke
obrazovanje.7 dejanr,
>> 2. razredu dos+tekst-procesor >> 3. razredu pascal >> 4. razredu C ili prolog, >> što meni izgleda relativno loše. Zašto? Tj. sve zavisi da li je to za neke gimnazije matematičkog smera ili za sve. Ako je za sve, zaista je malo preveliki akcenat na programiranju. Ako je za iole matematičko-tehnička usmerenja, redosled mi ne izgleda loše.
obrazovanje.8 milan,
> Izašao je naime neki predlog tipa u > 2. razredu dos+tekst-procesor > 3. razredu pascal > 4. razredu C ili prolog, > što meni izgleda relativno loše. > Ajde malo da čujem vas? Pa ako je namenjeno fakultativnoj nastavi, što znači ili boljim đacima ili đacima matmatičko-tehničkog usmerenja, ne vidim šta je toliko loše? Šta više, čini mi se da bih i sam napravio neki takav predlog. A šta drugo? Pl poz M
obrazovanje.9 drmarke,
> smera ili za sve. Ako je za sve, zaista je malo preveliki > akcenat na programiranju. Upravo sam na to mislio! Društvenjacima je i programiranje u prvom razredu misaona imenica. Njima to jednostavno nije potrebno (zaboga nismo svi programeri). Njima bih u 2. razred pored DOS-a i tekst procesora trebalo staviti malo rada sa onim bazama tipa rečnici, PC globe itd, akasnije i nešto iz uređenja tekstova za štampu rada sa slikama itd. Znači neki kurs na kome bi se obučili da koriste računar kao novinari, pisci i tome slično. U nastavku ni ja nisam siguran šta bi trebalo društvenjacima. > Ako je za iole matematičko-tehnička usmerenja, Pitanje je da li treba insistirati na učenju mase jezika ili ispredavati jedan jezik (Pascal) i kasnije ga koristiti za učenje programiranja. Eventualno bi trebalo kasnije ispredavati C kao ekstenziju Pascala, iz razloga programiranja malo nižih stvari mada ... Konkretno kod mene u VI gimnaziji radim klincima odmah u I razredu Pascal, tako da bih u trećem to iskoristio za programiranje nekih opštih problema, s tim da bih u drugom delu ispričao malo C-a. Sa druge strane mislim da je ispuštena priča o bazama podataka i uz nju neki Clipper, dBase ili tome slično. Dakle moj predlog bi bio: 1.razred - Pascal (svi smerovi) 2.razred - Dos+WP+Norton+Paint+.... (dakle korisnički programi) 3.razred - Pascal + C 4.razred - Baze podataka + Clipper Bilo bi dobro da bude što više predloga kako bi došli do onoga što je stvarno potrebno klincima. Pozdrav DrMarke
obrazovanje.10 milan,
> 1.razred - Pascal (svi smerovi) > 2.razred - Dos+WP+Norton+Paint+.... > (dakle korisnički programi) > 3.razred - Pascal + C > 4.razred - Baze podataka + Clipper Što se mene tiče možeš da dopišeš i još koješta, da škodi neće ako deca to mogu da svare. Dakle, dva su pitanja: a) Koliko časova nedeljno i kakvom se opremom raspolaže? (jedna je stvar ako deca imaju kompjutere pa mogu posle časova da kuckaju, a druga ako su časovi jedina prilika da pipnu mašine). b) Na koliko varijanata je dopustivo podeliti školu? (Ako bi bilo dozvoljena recimo tri-četiri nivoa jednog istog usmerenja - za bolje, za osrednje i za slabe đake - onda je jedna priča a ako mora da se unificira onda je druga priča). Pl poz M
obrazovanje.12 bulaja,
> 6.1132 PC.PROG.2:pascal (valhala) │Nego, ono sto sam stvarno hteo da zamolim jeste da mi neko mailne (ako │nije previse obimno za kucanje) nekakav presek rada na PMF i\ili ETF, │onako cisto informativno( za informaticke smerove, naravno), └─── Ako te interesuje FON (a preporucujem ti da te vrlo interesuje :), imas u Politici u od (cini mi se) srede oglas sa spiskom svih predmeta. Ako nemas Politiku, javi da ti prekucam spisak sa FON-a.
obrazovanje.13 dejanr,
[Odgovor na PC.PROG/pascal 6.1132, valhala] >> ?! Ne mogu da razumem da neko upise informaticki smer i onda NIJE >> ZAINTERESOVAN za rad sa racunarima. Slobodno veruj :) Mislim da treba biti optimista pa reći da je 10% studenata stvarno zainteresovano za bilo šta više od onoga što je neophodno za ispit. Na prvim godinama je još i manje, posle ka starijim godinama ipak i interesovanje raste, mada ne bih rekao da je bilo kada jako veliko. Ko zna, možda bi bilo drugačije kada bi se studiranje plaćalo.
obrazovanje.14 maksa,
Odgovor na PC.PROG.2/paskal 6.1132, valhala <><> Za bavljenje racunarima, bar kakav ja utisak imam, nije <><> potrebno forsirati matematiku onoliko koliko je <><> guraju-ako mi treba matematika, trazicu nekog da mi to <><> uradi, pa cu iz toga izvuci ono sto mi treba. Ako tako zamišljaš stvari, nije ti potreban fax, dovoljan je i daktilografski kurs. Poenta je u tome da ćeš ti (ako se budeš bavio računarima) biti taj od koga će neko nešto da traži, pa shodno tome moraš da poseduješ i ta matematička znanja.
obrazovanje.15 dcolak,
│ Poenta je u tome da ćeš ti (ako se budeš bavio računarima) │ biti taj od koga će neko nešto da traži, pa shodno tome │ moraš da poseduješ i ta matematička znanja. A zašto ne onda i znanja iz poljoprivrede (ako treba neki prg. za seljake), pa geografija, pa astronomija etc... :)) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.16 .bale.,
ŮŢOdgovor na PC.PROG.2/paskal 6.1132, valhala ŮŢ ŮŢ<><> Za bavljenje racunarima, bar kakav ja utisak imam, nije ŮŢ<><> potrebno forsirati matematiku onoliko koliko je ŮŢ<><> guraju-ako mi treba matematika, trazicu nekog da mi to ŮŢ<><> uradi, pa cu iz toga izvuci ono sto mi treba. "Ko uci - znace, ko krade - imace, seceru moj" :) Regards from .bale. ! #:*)+-<
obrazovanje.17 sjeremic,
=> ?! Ne mogu da razumem da neko upise informaticki smer i onda NIJE => ZAINTERESOVAN za rad sa racunarima. Mogu prstom da pokažem nekoliko ljudi koji su upisali ETF odsek računarska tehnika i informatika, a kada je trebalo ukucati nekoliko podataka na računaru da bi se proverili neki rezultati, bi pozivali u pomoć rečima: "Molim te, uradi mi to, ja ne umem i znaš ... ovo ili ono, itd". Od dana kada je prijava ispita počela da se obavlja računarski, je opet ostala velika gužva pred sekretarijatom, jer pobogu "ima nekih problema sa Računarem i neće zbog ...... razloga da mi prihvati prijavu, pa moram preko šaltera", a istina leži u želji da se ne prilazi toj mrskoj spravi. Pri svemu ovome ne spominjem ljude koji prihvataju sve to i maksimalno se trude, ali nisu za to, jer kao što čovek mora biti rođen za bisnismena, lopova, muzičara, slikara, mora imati i bar malo talenta za bavljenje i računarstvom.
obrazovanje.18 vitez.koja,
#=> A zašto ne onda i znanja iz poljoprivrede (ako treba #=> neki prg. za seljake), pa geografija, pa astronomija #=> etc... :)) Zaista... btw. Je'l znate gde se nalazi kopljasta ribica u klasifikaciji kicmenjaka ? Ne znate ? E rekla vam moja profanka biologije da nemate ni najosnovnija zivotna znanja ! ;>>>
obrazovanje.19 dcolak,
│ Zaista... btw. Je'l znate gde se nalazi kopljasta ribica u klasifikaciji │ kicmenjaka ? Ne znate ? E rekla vam moja profanka biologije da nemate ni │ najosnovnija zivotna znanja ! ;>>> Moj fizičar bi rekao: "Pitajte prvog na ulici, odmah bi vam rekao!" :)) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.20 snemcev,
>> nemas Politiku, javi da ti prekucam spisak sa FON-a. Prekucaj, nemoj da te mrzi, mene ovde proganjaju maturanti za informatore sa svih mogućih i nemogućih fakulteta na kojima se pominje makar i r od računara.
obrazovanje.21 valhala,
>###### Poenta je u tome da ces ti (ako se budes bavio >###### racunarima) biti taj od koga ce neko nesto da trazi, pa >###### shodno tome moras da posedujes i ta matematicka znanja. Pazi ovo: traze ti da napravis program koji ce izmedju ostalog koristiti recimo trigonometriju(ajde da lupim:neka program ima veze sa vktorskom grafikom ili necim gde bi se to moglo primeniti) i ti lepo uzmes knjigu i nadjes formulu i malo mozgas, pozajmis od nekog svesku sa zadacima iz trig. i resis to. A onda dodjes na faks ili u skolu i profan te sjebe sto nisi vezbao te iste zadatke i obori te\da ti keca. Mislim, potrebno je da se ubijes radeci zadatke da bi znao matu( ne svakom, ali vecini), a nemas nikakve koristi-mozes sve to lepo da kad ti treba iskopas. Get my point?
obrazovanje.22 valhala,
>###### A zasto ne onda i znanja iz poljoprivrede (ako treba neki >###### prg. za seljake), pa geografija, pa astronomija etc... Tacno! Programiranje i kompjuteri su se namnozili u toliko oblasti da je nemogu- ce za jednu osobu da sve to pokriva(sem za ljude tipa Ajnstajn i Tesla). Zato postoje lepo timovi ljudi gde se zna ko sta radi i ko je za sta strucnjak.
obrazovanje.23 valhala,
>###### "Ko uci - znace, ko krade - imace, >###### seceru moj" :) Tacno. Ali ja volim programiranje, ali nisam neki veliki mozak za matematiku. I sta sad-treba da batalim programiranje i da studiram poljoprivredu? Ako mi verujete, sa tom dilemom se mlatim vec tri-ej TRI! godine-kakva nam je srednja skola vise se covek iskompleksira i ubija u pojam nego sto nesto nauci. Ovde kod nas manje-vise, ali tamo gore u Beogradu-lele, mogu misliti... Moj prijatelj je sada bio na tom takmicenju iz informatike, i naravno nije naza- lost imao sanse protiv ljudi koji su dosli iz Matematicke, iz jednostavnog razloga sto ovde ne moze nista da nauci od profana, nego sve sto zna, sam je na- ucio. A mogu vam reci da covek bas ima kvaku za to i steta je da jedan takav potencijal propadne jer ima slab uspeh u ostalim predmetima-drustveno uredjenje (!), biologija, etc. I sve sto on sa uspehom kakav ima moze da uradi je da ode na brod, odnosno u pomorsku skolu. E pa Zahebi ti takav sistem ko uci znace! Ubijaju sve sto ima malo mozga sa takvim glupostima.
obrazovanje.24 .bale.,
Taj tvoj ortak bi trebalo da nastavi sa radom, s tim sto je cinjenica da je ostecen prilicno zato sto nema dobrih profesora. Ako bude uporan, ta razlika ce uskoro nestati, jer je skola ipak ustanova gde se ljudi teraju da uce, a teranje nije bas pravi nacin... Naravno, oni momci iz MG-a nisu terani da idu na takmicenje :) Na fakultetu tog teranja nema uopste, tek tamo covek shvati da ako nesto hoce da zna, mora *sam* da nauci ;) Regards from .bale. ! #:*)+-<
obrazovanje.25 darone,
>> obori te\da ti keca. Mislim, potrebno je da se >> ubijes radeci zadatke da bi znao matu( ne >> svakom, ali vecini), a nemas nikakve >> koristi-mozes sve to lepo da kad ti treba >> iskopas. Get my point? E, to sam i ja jednom lupio u školi: što da učim vađenje prvog izvoda, drugog izvoda, integrale, etc kada sve to mogu računari. I onda me je tip iz razreda obavestio da sam ja taj koji će pisati programe baš za to, i da zato moram to da znam, da bi implementirao što bolji algoritam. Bolji algoritam obično (uvek) pravi onaj koji se bolje razume u materiju. E, bolje se razume u materiju onaj ko ima više iskustva. A to znači da je više zadataka odradio. Ima i drugi primer: imaš dva matematičara. Jedan je uradio gomilu zadataka u životu (dakle, manje više zna gomilu teoremica napamet) i drugog koji to ne zna, ali zna da nađe u knjigama (ne bih rekao da onaj prvi to ne ume, pogotovo što je uz to radio i zadatke). Kojeg ćeš da zaposliš, odnosno, koji će brže da uradi neki zadatak? darone
obrazovanje.26 spantic,
> obori te\da ti keca. Mislim, potrebno je da se ubijes > radeci zadatke da bi znao matu( ne svakom, ali vecini), a > nemas nikakve koristi-mozes sve to lepo da kad ti treba > iskopas. Get my point? Bez ljutnje, ali kakva iskustva imaš sa tim? Naime, najveći deo mog dosadašnjeg obrazovanja mi baš i omogućava da se snađem u literaturi, to sam veoma lepo osetio pri ma kom poslu koji sam radio. Za stvari koje nisam učio, da bih ih primenio negde, moram ih prvo obraditi, odnosno naučiti. Tu ti "malo kopanja" veoma retko kada pomaže.
obrazovanje.27 mazi,
> na brod, odnosno u pomorsku skolu. E pa Zahebi ti takav sistem > ko uci znace! Ubijaju sve sto ima malo mozga sa takvim > glupostima. E, pa nije dovoljno samo da si prirodni genije. Moraš malo i da doradiš tu pamet. Ivan.
obrazovanje.28 mazi,
> matu( ne svakom, ali vecini), a nemas nikakve koristi-mozes sve > to lepo da kad ti treba iskopas. Get my point? Ma šta imaš da učiš tamo neki paskal ili c ? Samo pogledaš u knjigu kad ti treba i sve je tu. Dali je tako? Ajd razmisli. Ivan.
obrazovanje.29 miroslavn,
**> nemas Politiku, javi da ti prekucam spisak sa FON-a. Pošalji taj spisak u konferenciju...
obrazovanje.30 m.hristodulo,
>> Moj fizičar bi rekao: "Pitajte prvog na ulici, odmah bi vam >> rekao!" :)) Ovaj me podsetio na Pušaru... ( Pušara je iz čuvene žetvrte, de sam ja išo kad sam bijo mali )
obrazovanje.31 bulaja,
"Politiku" gde je izasao spisak predmeta sa FON-a sam izgubio :), evo podataka iz informatora (podaci su iz '91., al' valjda je jos tako :). Prve dve godine su opste za sve smerove, od trece idu i strucni predmeti. Profil vezan za racunare na FON-u se zove "diplomirani inzenjer organizacije za informacione sisteme". Evo spiska predmeta: I godina: Principi programiranja Matematika I Osnovi organizacije Sociologija Ekonomija Kadrovi i organizacija Psihologija organizacije Odbrana II godina: Uvod u informacione sisteme Matematika II Osnovi organizacije proizvodnje Ekonomika organizacije i planiranje Organizacija marketinga Upravljanje finansijama i racunovodstvo Proucavanje rada Upravljanje tehnologijom Strani jezik (i u I i II godini, ali se polaze posle II) III godina: - zajednicki predmeti: Veovatnoca i statistika Operaciona istrazivanja Upravljanje proizvodnjom - strucni predmeti: Numericka analiza Savremena filozofija Organizacija racunara i operativni sistemi Programski jezici i prevodioci Diskretne matematicke strukture Strukture podataka Teorija sistema Linearni statisticki modeli Ekonometrijske metode IV godina: - zajednicki predmeti: Teorija odlucivanja Organizacija investicija i upravljanje projektima Projektovanje organizacije Upravljanje i dinamika organizacionih sistema - strucni predmeti: Baze podataka Projektovanje programa Metode optimizacije Simulacija i simulacioni jezici Projektovanje informacionih sistema Ekspertni sistemi Sistemi za podrsku odlucivanja Razvoj i obrazovanje Izborni predmet Seminarski rad
obrazovanje.32 cobra,
<> Ko zna, možda bi bilo drugačije kada bi se studiranje plaćalo. Ne verujem ;(. Ali i sada studiranje iziskiva novca :(.
obrazovanje.33 maksa,
<><> matu( ne svakom, ali vecini), a nemas nikakve <><> koristi-mozes sve to lepo da kad ti treba iskopas. Get <><> my point? "Piii bre BIli, ilovača!" "Šta mogu, ni ja je ne volim, takav je pos'o" Sve zavisi na šta pucaš. Ako misliš da ceo svoj radni vek provedeš sa clipper-om (kliperaši, ne mislim ništa loše, samo ilustrujem) od matematike će ti trebati samo osnovne računske radnje. Ako bi se ta logika malo karikirala, moglo bi i da se kaže: Ma zašto bi iko učio da -+*/ kad imamo tako dobre kalkulatore? Ili: Zašto se ljudi muče sa numerikom kad se analitički sve tako lepo rešava? Matematika je ALAT. Dobro skrojen alat. Meni se čini (možda grešim) da svako ko pretenduje da se bavi računarima prosto mora da usvoji taj način razmišljanja i treba da nauči da barata tim alatom. Napominjem da ni ja nisam nešto "preterano lud za matematikom" al' mora se.
obrazovanje.34 dejanr,
>> Matematika je ALAT. Dobro skrojen alat. Meni se čini (možda grešim) da >> svako ko pretenduje da se bavi računarima prosto mora da usvoji taj >> način razmišljanja i treba da nauči da barata tim alatom. Ne grešiš, bar po mom mišljenju :)
obrazovanje.35 corto,
>  A zasto ne onda i znanja iz poljoprivrede (ako treba neki prg. >  za seljake), pa geografija, pa astronomija etc... :)) Zato sto u normalom svetu postoje ljudi koji su iz date struke, a znaju pomalo o racunarima, dovoljno da objasne progameru sta im treba. Ovako se desava da ili programer mora da uci datu oblast, ili da korisnik mora da uci programiranje. I jedno i drugo je pogresno: ako covek ima diplomu I zna da radi svoj posao (nije obavezno da drugo sledi iz prvog), treba da radi svoj posao, a informacije iz drugih oblasti da skuplja od ljudi koji su strucnjaci za te oblasti. Ovako se svastari, i sve se zagrebe po malo, a celina znanja ostane nezaokruzena. Djole
obrazovanje.36 valhala,
>###### Matematika je ALAT. Ok, tu si u pravu. Ali, ZASTO zaboga toliko forsiran alat?! Pogledaj poruke u kojima ljudi kazu da se do TRECE godine faksa radi najvise matematika. Zasto, ako sam upisao racunarski smer, zasto se razbijam sa matematikom? A od racunarstva ni traga? Ja nisam nesto posebno jak matematicar, znaci li to da je moj dalji opstanak u programerskim vodama zavrsen?
obrazovanje.37 valhala,
>###### Ma sta imas da ucis tamo neki paskal ili c ? >###### Samo pogledas u knjigu kad ti treba i sve je tu. C i paskal su jezici. Ti da bi komunicirao sa strancem moras da znas strani jezik. Isto vazi i za komp. C, pascal, fortran, etc. su samo sredstva komuni- kacije izmedju programera i racunara, sve ostalo je up to you. Eto sad si me naterao da skocim sebi u usta:(
obrazovanje.38 valhala,
>###### Bez ljutnje, ali kakva iskustva imas sa tim? Bas zato sto imam samo onoliko iskustva koliko imam, a to je priznajem vrlo malo, postavljam ova pitanja. Ovde sam zasad samo da nesto naucim, to je sve sto mi moje 'iskustvo':( dozvoljava:(
obrazovanje.39 valhala,
>###### E, pa nije dovoljno samo da si prirodni genije. >###### Moras malo i da doradis tu pamet. Ako se nase srednje i osnovno obrazovanje naziva doradjivanjem potencijalnih genija, onda stvarno nisam u toku... Hvala na takvom doradjivanju ali, ne hvala.
obrazovanje.40 valhala,
>###### ostecen prilicno zato sto nema dobrih profesora. Ako bude >###### uporan, ta razlika ce uskoro nestati, jer je skola ipak >###### ustanova gde se ljudi teraju da uce, a teranje nije bas >###### pravi nacin... Ja se bojim da je malo kasno za to. Treci smo razred obojica, naime... Razlika nece nestati(ako govorimo o istoj razlici) jer je taj moj prijatelj za vlek i vjekov unisten odnosom kakav mu je nametnut(od drustva, nastavnika, profana) prema ucenju i obavezama. Ali, opet, takve stvari zavise i od osobe o kojoj je rec. Skola je definitivno mesto gde te teraju da ucis, ali te(u vecini slucajeva) ne teraju da RAZMISLJAS, sto je ipak najbitnije.
obrazovanje.41 valhala,
Sta ja ustvari ucim kada se pise da sam informaticki-nesto: matematiku ili informatiku? Ako ono prvo, cemu svrha imena informaticki-nesto?
obrazovanje.42 snemcev,
>> Odbrana Pa zar ovo nije ukinuto?!?
obrazovanje.43 maksa,
<><> Zasto, ako sam upisao racunarski smer, zasto se <><> razbijam sa matematikom? A od racunarstva ni traga? Odgovor je u svrsi računara, i korenima računarstva. Kada su nastali prvi računari njihova glavna osobina je bila sposobnost da brže RAžUNAJU. Nisu nastali kao svrha sebi, t.j. nije se skupila grupa ljudi i rekla: "Ej, danas je ružan dan za pecanje, ajd' da izmislimo nešto novo!" Jedan od prvih jezika višeg nivoa koji je ušao u širu upotrebu je bio FORTRAN -- FORmula TRANslation. Sve to da bi ljudi brže i lakše napisali programe koji RAžUNAJU. Da bi ti implementirao algoritam, "više je nego poželjno" da znaš kako i šta to on računa t.j. radi. Koren reči RAžUNAR, verovao ili ne, leži u glagolu RAžUNATI. <><> Ja nisam nesto posebno jak matematicar, znaci li to da <><> je moj dalji opstanak u programerskim vodama zavrsen? Daleko bilo. Kod nas je (ako sam dobro shvatio) to manje-više solidno rešeno. Kad se stvari uproste, dobijaš ovako nešto: FON - bavi se bazama podataka, expertnim sistemima i srodnim stvarima. ETF - sa programerske strane, pretpostavljam da se tamo najviše može naučiti o sistemskom programiranju (ne u odnosu na druge grane, nego u odnosu na druge fakultete) PMF - Primene u kojima se matematika forsira. Na sva tri imaš matematiku, t.j. od nje neš' pobeći. P.S. Ja ne studiram ni na jednom od pomenutih fakulteta, a računarima se bavim da ne bi jednog dana došao u situaciju da nekog programera maltretiram sa stvarima koje su van njegove struke. Ma lažem, bavim se njima zato što volim. :)
obrazovanje.44 dcolak,
Sorry što upadam no udari jedan Enter između citata i poruke :) Hvala :) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.45 ognjen,
)-> C i paskal su jezici. Ti da bi komunicirao sa strancem moras )-> da znas strani jezik. Isto vazi i za komp. C, pascal, )-> fortran, etc. su samo sredstva komuni- kacije izmedju )-> programera i racunara, sve ostalo je up to you. Eto sad si me )-> naterao da skocim sebi u usta:( Da dodam: Ako zelis da komuniciras sa strancem a da svaki cas gledas u recnik - tvoja stvar!
obrazovanje.46 adzem,
> obori teĐda ti keca. Mislim, potrebno je da se ubijes radeci zadatke da bi z > matu( ne svakom, ali vecini), a nemas nikakve koristi-mozes sve to lepo da k > ti treba iskopas. Get my point? A kako da znaš šta i gde treba da tražiš ? Ako nešto nisi nikad učio, teško ćeš ga iskopati kad ti zatreba, iz prostog razloga što ne znaš ništa o tome.
obrazovanje.47 peca.st,
!-> I godina: !-> Odbrana U Politici stoji umesto ovoga "Strani jezik. !-> II godina: U Politici piše i "Verovatnoća i statistika" pored ovoga što si naveo. Ostalo je, ako sam dobro gledao, u redu, s tim što su u Politici sve stvari iz III i IV godine strpali zajedno. Peđa.
obrazovanje.48 jkratica,
>>###### Poenta je u tome da ces ti (ako se budes bavio >>###### racunarima) biti taj od koga ce neko nesto da trazi, pa >>###### shodno tome moras da posedujes i ta matematicka znanja. > Pazi ovo: traze ti da napravis program koji ce izmedju ostalog koristiti > recimo trigonometriju(ajde da lupim:neka program ima veze sa vktorskom > grafikom ili necim gde bi se to moglo primeniti) i ti lepo uzmes knjigu i > nadjes formulu i malo mozgas, pozajmis od nekog svesku sa zadacima iz trig. > i resis to. A onda dodjes na faks ili u skolu i profan te sjebe sto nisi > vezbao te iste zadatke i obori teĐda ti keca. Mislim, potrebno je da se > ubijes radeci zadatke da bi znao matu( ne svakom, ali vecini), a nemas > nikakve koristi-mozes sve to lepo da kad ti treba iskopas. Get my point? Pa postoji jedno mesto gde po mom mišljenju grešiš. A to je ovo: čalosna činjenica je da skoro svaki srednjoškolac (maturant) misli da zna bar polovinu oblasti iz matematike, i da poseduje solidno znanje. U tom uzrastu nisam ni ja imao baš mnogo bolje mišljenje. Medjutim stvari stoje mnogo drugačije. A to znači da diplomirani matematičar (a ispiti su baš žestoki, samo za tvoju informaciju) zna uglavnom da nabroji na jedvite jade skoro sve matematičke oblasti, i zna da odgovori o čemu se okvirno u njima radi. Dakle ima jedan dobar uvod u matematičke oblasti (zna možda jedno 5% znanja od onoga što mu je potrebno (a možda i manje)), okvirno zna u kojoj knjizi može naći nešto iz koje oblasti, i kada nešto čuje zna kojoj to oblasti okvirno pripada (zna da klasifikuje). Naravno poseduje aparat kojim je sposoban da uradi sve trivijalne stvari koje su mu potrebne u svakodnevnom radu ( da ne bi morao da za svaku trivijalnost okreće knjigu).
obrazovanje.49 jkratica,
Jedan maturant MG zna otprilike 10 puta manje od toga. Dakle on poseduje samo UVOD UVODA u matematičke oblasti, dakle predznanja dovoljna da ako svojski zalegne da uči, može za 4 godine da stigne do UVODA u matematiku. Naravno neko može (a dosta ih tako i misli) da postavi pitanje što bi nešto učio ako mu to "neće trebati". E pa na njihovu veliku žalost ispostavlja se da je 95% znanja iz matematičkih oblasti, ma koliko ta znanja bila teorijska, IMAJU PRAKTIžNU PRIMENU, i to ne neku specifičnu već naprotiv baš na svakodnevne probleme. Uostalom prosto rečeno nisu Ameri baš toliko ludi da plaćaju matematičare ( i ostale) da prave neke teorije od kojih nema praktične koristi. Recimo verovatno ne znaš da za neku recimo tako svakodnevnu stvar kao što je recimo snimanje pomoću ultrazvuka, potrebno je primeniti Hilbertovu transformaciju (a to se koliko ja znam ne radi čak ni na redovnim studijama, već na postdiplomskim), ili jedna metoda za prepoznavanje karaktera se bazira na ozbiljnim znanjima iz topologije. A za učenje toga jedva da je dovoljno znanje i diplomiranog matematičara M-smera (znam pošto sam završio oba smera), još teže je diplomiranom matematičaru R-smera, a ako slučajno želi da to radi neko drugi samo može da blene "ko tele u šarena vrata".
obrazovanje.50 jkratica,
Dakle ako dobiješ tako nešto da radiš. Tu postoji nekoliko rešenja: 1) Ako si sposoban organizator unajmiš dobrog programera (ujedno i matematičara) i od onog što dobiješ daš njemu 10-20% za to da on sve kompletno uradi, a ti kao "glavni" dobiješ 80-90% za nikakav rad. Jedino postoji problem da li ćeš naći nekog toliko naivnog (odnosno glupog) da pristane da to radi, a da mu ti uzmeš "maslo", a njemu ostane "surutka". Naravno nikako ne smeš dozvoliti direktan kontakt izmedju strana, jer u tom slučaju ode tvoja zarada u ... . Ako mene pitaš, prognoza je da takvog nećeš naći, ali nikad se ne zna.... 2) Ti odlučiš da sam sve isprogramiraš, a da uzmeš nekog matematičara da ti pomogne. Ukoliko uzmeš nekog sa R-smerom (programera), on to lepo uradi sam, a ti lepo izvisiš. Uostalom svako će pre da uzme jednog čoveka koji sve to zna, nego dvojicu od kojih jedan zna samo jednu oblast. 3) Kao pod 2), samo uzmeš nekog sa M (ili N,V) smerom. U tom slučaju sledi razgovor koji liči na razgovor dva potpuno gluva i nema čoveka. Ti njemu pričaš šta tebi treba, a on tebi matematičku teoriju, i niti razume on tebe niti ti njega. Ukoliko se ikada sretnete u nečemu, to će biti u tome da on eventualno shvati tebe, ali ti nemaš u tom slučaju nikakve koristi. 4) Odlučiš da programiraš samo ono gde matematika treba samo rudimentarno (CLIPPER). Kreneš i isprogramiraš stvar za recimo 10-tak sati, i još 10-tak napišeš uputstvo. Ali tada krene obučavanje polupismenog korisnika, o tome gde se uključuje računar, kako se pali monitor, .... Kada te posle bar 20-tak sati obučavanja, u pola noći probudi i krene paničnim glasom da objašnjava kako ne može da snimi podatke na disketu, a ti dodješ i vidiš da je čovek pokušao (a možda na nesreću čak i uspeo) da u 5.25 drajv ubaci 3.5 disketu (ili obrnuto), dodje ti da ubiješ ili sebe ili njega. Naravno sve to ukoliko uopšte shvata da podatke treba snimati ("A šta to znači snimati, zar se iz programa ne izlazi kad isključim računar???"). Naravno kada mu objasniš da računar ne treba isključivati, već regularno izlaziti, u opciji kraj, on lepo dodje do opcije kraj, i zatim umesto da pritisne ENTER, lepo zaboravi šta si ti pritisnuo pa pritisne reset! I tako za dva dana 136 puta. Naravno onda se čudi kako mu program ne radi, a on regularno izlazi iz njega! 5) Odlučiš da staneš na ulicu i vičeš ..vize, ..vize, .... Iako tu ne treba niti ikakvo znanje matematike, niti bilo kakva škola, a i zarada je dobra (tako dobra da sam video studenta Mašinca sa prosekom preko 9, koji je otišao u šverc deviza), posao ipak nije baš najsigurniji.
obrazovanje.51 jkratica,
>>###### Matematika je ALAT. > Ok, tu si u pravu. Ali, ZASTO zaboga toliko forsiran alat?! Pogledaj poruke > u kojima ljudi kazu da se do TRECE godine faksa radi najvise matematika. Pa svakako zato što je potrebno. Da nije potrebna ne bi se radila. > Zasto, ako sam upisao racunarski smer, zasto se razbijam sa matematikom? A > od racunarstva ni traga? Pa nije baš da od računarstva nema ni traga (mislim na Matematički fakultet), mada stoji konstatacija da bi ga moglo biti još više. Naravno moglo bi ga biti ili izbacivanjem Sociologije, ONO i DSZ I i II, ali to ne može iz političkih razloga, ili dodavanjem novih predmeta što bi povećalo i onako veliki plan i program. > Ja nisam nesto posebno jak matematicar, znaci li to da je moj dalji opstanak > u programerskim vodama zavrsen? Svakako da ne. Dakle jedno rešenje je da se potrudiš da imaš bar osnovno znanje (ono što ti zoveš "jak matematičar"). Drugo rešenje je da rešavaš samo probleme gde ti matematika ne treba, i da se nadaš da ti nikad neće trebati.
obrazovanje.52 jkratica,
> Sta ja ustvari ucim kada se pise da sam informaticki-nesto: matematiku ili > informatiku? Ako ono prvo, cemu svrha imena informaticki-nesto? Pa tebi nigde ne piše u diplomi da si informatički nešto. Ako završiš Matematički fakultet piše ti da si Diplomirani matematičar smera za računarstvo i informatiku (R). Ako završiš ETF, piše ti da si Diplomirani inženjer elektrotehnike (smera RTI).... Dakle pored računarstva moraš znati i ono drugo što ti u stvari i piše kao glavno u diplomi.
obrazovanje.53 dejanr,
>> 5) Odlučiš da staneš na ulicu i vičeš ..vize, ..vize, .... Iako tu ne >> treba niti ikakvo znanje matematike, niti bilo kakva škola,5) Odlučiš da >> staneš na ulicu i vičeš ..vize, ..vize, .... Iako tu ne treba niti ikakvo >> znanje matematike, niti bilo kakva škola, a i zarada je dobra >> (tako dobra da sam video studenta Mašinca sa prosekom preko 9, koji je >> otišao u šverc deviza) Eh... pa ne znam baš, eto i glavni protivnik Šerloka Holmsa, koji je bio pametan još malo pa kao on, bio je Morijarti... profesor matematike ;))
obrazovanje.54 mazi,
> Skola je definitivno mesto gde te teraju da ucis, ali te(u > vecini slucajeva) ne teraju da RAZMISLJAS, sto je ipak > najbitnije. Smisliti sistem kako da učiš, je već dovoljno da upotrebiš RAZMIŠLJANJE. Sistem je jako bitna stvar. Ivan.
obrazovanje.55 mazi,
> Hvala na takvom doradjivanju ali, ne hvala. Prirodna inteligencija postoji, ali prirodna pamet NE. Ivan.
obrazovanje.56 mazi,
> jezik. Isto vazi i za komp. C, pascal, fortran, etc. su samo > sredstva komuni- kacije izmedju programera i racunara, sve > ostalo je up to you. Pazi, i znanje je samo potreba da se zadatak sprovede u realizaciju. Ivan.
obrazovanje.57 ndragan,
/ A zašto ne onda i znanja iz poljoprivrede (ako treba neki prg. / za seljake), pa geografija, pa astronomija etc... :)) E to pokupiš od mušterije. Ljudi, nisam verovao da ću za života morati da naučim toliko knjigovodstva...
obrazovanje.58 ndragan,
/ kicmenjaka ? Ne znate ? E rekla vam moja profanka biologije da nemate "E sad to što je Otelo ubio Dezdemonu, to je kao neka opšta kultura, i to kao svi treba da znaju, a Šturmova teorema o separaciji, koja je jedan prirodni zakon, to ne mora" dr Vojislav Marić, predavanja iz diferencijalnih jednačina
obrazovanje.59 peca.st,
!-> FON - bavi se bazama podataka, expertnim !-> sistemima i srodnim stvarima. žek malo, zar na FONu nema programiranja? Ako nema, onda neću ni tamo. :( (prvo sam mislio na ETF, ali sam, zbog čega drugog nego fizike, odustao. :( ) Peđa.
obrazovanje.60 kenza,
(;> Sta ja ustvari ucim kada se pise da sam informaticki-nesto: (;> matematiku ili informatiku? Ako ono prvo, cemu svrha imena (;> informaticki-nesto? Ti se ponasas slicno meni( s vremena na vreme). Ni ja ne shvatam sta ce meni hemija ili psihologija ako idem u MG,ali zivot je takav.Sada bi ti lepo moj cale odrzao predavanje o tome,kako ti ne znas sta je za tebe najbolje, ... itd. Nedao ti Bog da tako nesto kazes za matematiku.( to mi uostalom nikada i nije palo napamet) p.s. Ne vredi koliko god da se bunis ;)))))
obrazovanje.61 maksa,
<><> žek malo, zar na FONu nema programiranja? Jel ti to mene z.? Ajd' nek mu odgovori neko sa FON-a.
obrazovanje.62 vitez.koja,
#=> Pa svakako zato što je potrebno. Da nije potrebna ne bi #=> se radila. Kakvo problematicno tvrdjenje ! ;) Naravno, slazem se da je matematika preko potrebna. Ali, da li bi i na pitanje "sta ce nam ONO i DSZ i biologija i ..." odgovorio "Da nije potrebno ne bi se radilo". Ili, da li bi uvazio argument da je fizicko potreban predmet jer "da nije potreban ne bi se ni radio" ?
obrazovanje.63 valhala,
>###### Eh... pa ne znam bas, eto i glavni protivnik Serloka >###### Holmsa, koji je bio pametan jos malo pa kao on, bio je >###### Morijarti... profesor matematike ;)) Matematicari, eto vama uzora:))))) Val.
obrazovanje.64 valhala,
>###### p.s. Ne vredi koliko god da se bunis ;))))) Primetio sam:(((((
obrazovanje.65 valhala,
>###### Medjutim stvari stoje mnogo drugacije. A to znaci da >###### diplomirani matematicar (a ispiti su bas zestoki, samo za >###### tvoju informaciju) zna uglavnom da nabroji na jedvite >###### jade skoro sve matematicke oblasti, i zna da odgovori o >###### cemu se okvirno u njima radi. Dakle ima jedan dobar uvod >###### u matematicke oblasti (zna mozda jedno 5% znanja od onoga >###### sto mu je potrebno (a mozda i manje)), okvirno zna u >###### kojoj knjizi moze naci nesto iz koje oblasti, i kada >###### nesto cuje zna kojoj to oblasti okvirno pripada (zna da >###### klasifikuje). Naravno poseduje aparat kojim je sposoban >###### da uradi sve trivijalne stvari koje su mu potrebne u >###### svakodnevnom radu ( da ne bi morao da za svaku >###### trivijalnost okrece knjigu). Ne kontam. Kazes li ti to da ni matematicari ne znaju matematiku, ili da matema- ticar moze da bude(dobar matematicar) samo osoba ciji IQ ima cetiri cifre?
obrazovanje.66 dcolak,
│ E to pokupiš od mušterije. Ljudi, nisam verovao da ću za života morati │ da naučim toliko knjigovodstva... "žovek se uči dok je živ, i dok ima želju" :)) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.67 viktor,
> li bi uvazio argument da je fizicko potreban predmet jer "da nije > potreban ne bi se ni radio" ? Pa nećete, valjda, opet! Vitez.koja-o da li si svedok one cele diskusije o fizičkom ... ;(( ?!
obrazovanje.68 dcolak,
Izvini što upadam ali UDARI RETURN POSLE CITATA!! (?) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.69 ilazarevic,
> Ja nisam nesto posebno jak matematicar, znaci li to da je moj dalji > opstanak u programerskim vodama zavrsen? Obično programeri koji završe PMF odu da predaju u školama, a tamo se upravo forsira matematika. Ako ćeš da budeš nekakav biznismen, da radiš baze i obračun plata, matiš ti ne treba.
obrazovanje.70 peca.st,
!-> Jel ti to mene z.? !-> Ajd' nek mu odgovori neko sa FON-a. Ne z. te. Kako ja ko srednjoškolac mogu da znam TAžNO šta gde ima. Pošto mi niko sa FONa ne odgovara, ajde kaži ti. Peđa.
obrazovanje.71 kenza,
(;> Vitez.koja-o da li si svedok one cele diskusije o fizickom (;> ... ;(( ?! Ovaj,...., sta smo ono rekli koliko casova nedeljno je potrebno? O:)
obrazovanje.72 dcolak,
│ Obično programeri koji završe PMF odu da predaju u školama, a tamo se upravo Da te Bog sačuva takvih profesora. Do sada su svi moji profesori fortrana bili sam PMF-a, verujte mi, to su teški buzdovani, i da bude žalosno, sve same žene :((( Sledge DAMMIR!
obrazovanje.73 vitez.koja,
#=> Vitez.koja-o da li si svedok one cele diskusije o #=> fizičkom ... ;(( ?! Jesam :) Sjajan primer uzaludne diskusije, u kojoj niko ni za trunku nije promenio svoje stavove. Necemo opet :)
obrazovanje.74 ssokorac,
─┼┤>###### svakodnevnom radu ( da ne bi morao da za svaku ─┼┤>###### trivijalnost okrece knjigu). Please, zar quote mora da bude tako velik, plus quote-mark od 7 znakova?! A ni jedan enter izmedju quote-a i poruke ne bi bio zgoreg.
obrazovanje.75 drmarke,
> Skola je definitivno mesto gde te teraju da ucis, ali te(u > vecini slucajeva) ne teraju da RAZMISLJAS, sto je ipak > najbitnije. E pa i nije baš tako! Mogu ti reći da većina đaka više voli da uči nego da razmišlja. Ja na primer, kad dam zadatak koji treba razmisliti i rešiti (naravno lak zadatak ali nije tipski) uvek nastane kuknjava i naravno niko ne uradi. Kad dam zadatak koji je rađen pa malo promenjen (mesto x,y,z stavljeno a,b,c ;)) e onda baš taj zadatak nisu učili itd. Ukratko dobar razlog za neznanje je svaki. Šalim se, ma fino je kad imaš đake koji odma kapiraju osnovno pa možeš da ih teraš da razmišljaju, ali kao preduslov za to moraju ipak nešto da nauče. Pozdrav DrMarke
obrazovanje.76 nbatocanin,
>>>###### Matematika je ALAT. >> Ok, tu si u pravu. Mislim da je svoöenje matematike na alat skoro skrnavljenje. Ja je nikad nisam tako shvatao. Üini mi se da njeni delovi *mogu* poslućiti kao alat i onima koji je koriste tako moće se uüiniti da je to njen osnovni smisao. Takoöe mislim da je uloga matematike u programiranju naduvana. Pri tome ne mislim na teorijske delove raüunarstva, koji i jesu matematika. Üak i za graniüne discipline kao ëto su prevodioci za normalno praäenje literature nisam primetio da je potrebno neko strahovito matematiüko predznanje. Skoro svi primeri u kojima je potreban matematiüki aparat za reëenje problema su strahovito nategnuti i nerealni. Naravno, ima i onih drugih, ali üini mi se da ih naëi programeri sreäu veoma retko. U tom kontekstu straëno zameram matematiüarima (a i ostalima) tretiranje programiranja po principu kao ëto je oduzimanje poena za ne-proveru ulaznih podataka (videti diskusije u vezi takmiüenja u programiranju). Takoöe sam video neka predavanja na Matematiükom fakultetu gde se matematika prizemljuje na naredbe BASIC-a i mogu vam samo poćeleti da to nikad ne doćivite.
obrazovanje.77 bulaja,
││Cek malo, zar na FONu nema programiranja? │└─── │Jel ti to mene z.? Ajd' nek mu odgovori neko sa FON-a. └─── Naravno da ima programiranja, i to nista manje nego na ETF-u ili PMF-u.
obrazovanje.78 maksa,
<><> Mislim da je svoöenje matematike na alat skoro <><> skrnavljenje. Ja je nikad nisam tako shvatao. Možda je "alat" malo gruba reč zato što ljude asocira na lopate i motike, al' ja bolju nisam umeo da nađem. Teško je očekivati da neko čija se matem. znanja završavaju kod Matematike I i II (ili odmah iza ćoška) otkrije u njoj neku, recimo, metafiziku. Ne kažem da je nema. To je prosto pitanje poznavanja materije. <><> žini mi se da njeni delovi *mogu* poslućiti kao alat i onima <><> koji je koriste tako moće se uüiniti da je to njen <><> osnovni smisao. I to verovatno zavisi od porekla konkretnog matematičkog otkrića. Njutn je konkretno "pronašao" diferencijalni račun zato što mu je nedostajao "alat" da matematički opiše pojave u prirodi na koje je nailazio. U staro vreme ljudi su se zaluđivali sa trisekcijom ugla zao što im je to bilo potrebno pri konstrukcijama raznih stvari. Bez ironije (da ne bude zabune), možeš li da opišeš njen osnovni smisao kako ga ti vidiš? Meni je cela ta priča sa smislom matem. zanimljiva.
obrazovanje.79 maksa,
<><> Ne z. te. Kako ja ko srednjoškolac <><> mogu da znam TAžNO šta gde ima. <><> <><> Pošto mi niko sa FONa ne odgovara, ajde kaži ti. Nisam mislio ništa loše. PoJenta je da se na FON-u (koliko sam shvatio iz priče sa mojim drugovima koji su tamo) forsiraju baze podataka, dotiču ekspertni sistemi i sl. a sve je to neko programiranje. Kakvi smerovi tamo postoje ne znam, pa bi zato bilo dobro da se javi neko sa FON-a, a ovde ih hvala bogu ima.
obrazovanje.80 darone,
>> za nikakav rad. Ni za kakav rad. darone
obrazovanje.81 jkratica,
># => Pa svakako zato što je potrebno. Da nije potrebna ne bi ># => se radila. > Kakvo problematicno tvrdjenje ! ;) Naravno, slazem se da je matematika > preko potrebna. Ali, da li bi i na pitanje "sta ce nam ONO i DSZ i > biologija i ..." odgovorio "Da nije potrebno ne bi se radilo". Ili, da > li bi uvazio argument da je fizicko potreban predmet jer "da nije > potreban ne bi se ni radio" ? Pod radila mislim OZBILJNO SE RADILA. U to ne računam predmete dolepomenutog tipa (sociologija, ONO i DSZ). Što se sporta (fizičkog) tiče, (ako želiš još par hiljada poruka) sada bih za promenu mogao da izjavim ..... (recimo nešto potpuno kontra, od onog što sam rekao ranije, da se ne bih ponavljao). Naravno :))))))))))))))))))))))
obrazovanje.82 jkratica,
>> Ja nisam nesto posebno jak matematicar, znaci li to da je moj dalji >> opstanak u programerskim vodama zavrsen? > Obično programeri koji završe PMF odu da predaju u školama, a tamo se upravo > forsira matematika. Ako ćeš da budeš nekakav biznismen, da radiš baze i > obračun plata, matiš ti ne treba. Pa naravno, kad jedan Jezda nije znao ni kamate da računa (pojevtinjenje veće od 100%????), a namlatio je nekoliko desetina miliona USD, stvarno ti matematika ne treba da bi bio "biznismen". Ali ti zato sasvim sigurno treba jedano dobro sklonište u Izraelu (ili Kipru, Švajcarskoj, ...), a i ne bih ti preporučio da u tom slučaju skidaš pancir. I da imaš dobre advokate. U svim normalnim državama se za takve ljude upotrebljava jedna druga reč, a ne "biznismen". I dosta puta takvi odu na jedno mesto.
obrazovanje.83 jkratica,
> Ne kontam. Kazes li ti to da ni matematicari ne znaju matematiku, ili da > matema- > ticar moze da bude(dobar matematicar) samo osoba ciji IQ ima cetiri cifre? Rekao sam tačno ono što je napisano. Ostalo je tvoja interpretacija. Kratko rečeno, imaš izbor, i ono što izabereš to ti je. Posle toga nema kajanja. A tek na kraju vidiš da li si uspeo ono što si hteo. Ja lično se ne kajem nimalo, jeste da sam dobro zapeo, ali isplatilo se. Od matematike (i kao dodatka - programiranja) nema jače i sposobnije stvari. Ako nešto ne možeš uraditi uz njenu pomoć, vrlo je verovatno da ne možeš nikako.
obrazovanje.84 jkratica,
> Mislim da je svodjenje matematike na alat skoro skrnavljenje. Ja je > nikad nisam tako shvatao. Üini mi se da njeni delovi *mogu* poslužiti > kao alat i onima koji je koriste tako može se uüiniti da je to njen > osnovni smisao. Neka svako misli šta hoće, o tome da li je alat ili nešto drugo. žinjenica je samo da će matematika zatrebati skoro svakom, naravno u različitom obimu. Isto tako je činjenica, da onaj koji je zna, ima veće šanse da uradi nešto, od onog koji je ne zna. Naravno to nikako ne znači da će to bolje i uraditi, već samo da ima bolje šanse, a kako će on te šanse iskoristiti, to je već druga stvar. > Takodje mislim da je uloga matematike u programiranju naduvana. Pa kada bi posmatrali samo programiranje, uloga je vrlo mala. Ali da bi se programiralo, mora postojati problem koji se želi rešiti. E taj problem (ukoliko nije baš trivijalan) zahteva upotrebu matematičkog aparata, u većoj ili manjoj meri. > Skoro svi primeri u kojima je > potreban matematički aparat za rešenje problema su strahovito > nategnuti i nerealni. Tu imam baš potpuno suprotno mišljenje. Možda su retki, ako uzimamo zbirno sve programe (jer sigurno su najbrojniji editori, tekst-procesori, .... a tu matematika baš mnogo ne treba), ili ako posmatramo broj instaliranih programa na svim računarima u svetu (takodje su najčešći editori, ..). Medjutim ukoliko posmatramo NOVAC, situacija je potpuno drugačija. Najviše su plaćeni upravo projekti, sa najvećim mogućim učešćem matematike (naravno ne samo nje). Još više, uslov da bi se posao dobio, je upravo primena nečeg što konkurencija nema, a skoro uvek je to primena neke matematičke teorije, čega se niko ranije (iz ko zna kojih razloga) nije setio. > Naravno, ima i onih drugih, ali čini mi se da > ih naši programeri sreću veoma retko. Što ne znači ništa (ništa dobro). Isto kao što naš prosečan čovek veoma retko sreće (odnosno može da kupi) mleko, meso, ... A poznato je da su to namirnice bez kojih čovek ne može (može, ali uz rizik od raznih oboljenja). > U tom kontekstu strašno zameram matematičarima (a i ostalima) > tretiranje programiranja po principu kao što je oduzimanje poena za > ne-proveru ulaznih podataka (videti diskusije u vezi takmičenja u Ja sam bio izričito protiv. Medjutim bio sam u manjini (nadglasan). Uvek sam težio da dajem (predlažem) zadatke za takmičenja iz programiranja, takve težine, da NE BUDE 20-tak takmičara sa maksimalnim brojem poena. I to se nije NIJEDNOM DESILO uvek kada su bili dati moji zadaci. Sve to baš zbog toga da se ljudima ne bi uzimali poeni na GLUPOSTIMA. Medjutim postoje navike koje se jako teško menjaju. Prosto neki članovi (sasvim prirodno) komisije se osećaju nepotrebni (odbačeni), pa onda zakeraju na nekim stvarima. Jako sam srećan što ovog puta to zakeranje uopšte nije uticalo na plasman prvih 10 takmičara (a i kod onih ostalih minimalno).
obrazovanje.85 jkratica,
>│ Obično programeri koji završe PMF odu da predaju u školama, a tamo se >│ upravo > Da te Bog sačuva takvih profesora. Do sada su svi moji profesori > fortrana bili sam PMF-a, verujte mi, to su teški buzdovani, i > da bude žalosno, sve same žene :((( Dokaz ti nije baš sasvim dobar: Svi Hrvati koje sam ikada upoznao (a bilo ih je sigurno bar 200 puta više od tvojih profesora programiranja), su bili izuzetno dobri i ljubazni prema meni. Da li to znači da se na osnovu tih hiljadu-dve Hrvata može ocenjivati ceo hrvatski narod? Da li se na isti način, ali potpuno suprotno, na osnovu zločina koje je uradilo 10-tak procenata Hrvata (mislim na Jasenovac, a u zločince smatram i one koji su aktivno podržavali zločine), može zaključiti da su SVI Hrvati takvi?. Ista je situacija i u sadašnjem ratu. Da li se na osnovu zločina koje je uradila naša strana u sukobu, može zaključiti da smo svi mi zločinci?
obrazovanje.86 jkratica,
>>> za nikakav rad. > > Ni za kakav rad. Ok.
obrazovanje.87 cobra,
<> Mogu ti reći da većina đaka više voli da uči nego da <> razmišlja. Mnogi mi govore kako će nešto što je stvarno teško naučiti 'napamet'. Međutim, kada ih to isto pitaš na šta su dobili 5 posle 15 dana, ne bi imali pojma. Veoma mali broj učenika ne shvata da je mnogo bolje kada se gradivo RAZUME, a ne štreberski uči. Baš na tome je potrebno danas da profesori rade i insistiraju, da bi najzad škola postala mesto gde se uče iskustva koja će trebati u životu i praksi, mesto gde će se mladi ljudi uspeti da nauče razmi- šljanju.
obrazovanje.88 drmarke,
> fortrana bili sam PMF-a, verujte mi, to su teški > buzdovani, i da bude žalosno, sve same žene :((( Onda valjda "buzdovanke"? Šta da radiš to ti se zove "bad luck" ;). Zašto opet generalizujete stvari, pa to nikad nije vodilo ničemu. Pa svuda ima svakakvih kretena ali to ne treba vezivati za struku. Slažem se da na matematici ima dosta matematike a poprilično malo baza podataka (konkretnih) ali ima algebre koja je u osnovi relacionih modela i sličnih stvari. Matematičari će uvek lakše da nauče baze, nego što će FON-ovci da nauče algebru. Inače matematiku mogu da završe samo ljudi koji to vole, inače će se prilično namučiti. Najvažnija stvar koja se nauči na matematici je logika i apstrakcija. Ljudi moraju da shvate da matematika nije zanatlijski fakultet i da se matematičari po najmanje pitaju čemu nešto služi a uz to i ne radi ;). Pozdrav DrMarke
obrazovanje.89 milan,
> Ja sam bio izričito protiv. Medjutim bio sam u manjini (nadglasan). > Uvek sam težio da dajem (predlažem) zadatke za takmičenja iz > programiranja, takve težine, da NE BUDE 20-tak takmičara sa maksimalnim > brojem poena. I to se nije NIJEDNOM DESILO uvek kada su bili dati moji > zadaci. Sve to baš zbog toga da se ljudima ne bi uzimali poeni na > GLUPOSTIMA. Medjutim postoje navike koje se jako teško menjaju. Prosto > neki članovi (sasvim prirodno) komisije se osećaju nepotrebni (odbačeni), > pa onda zakeraju na nekim stvarima. > Jako sam srećan što ovog puta to zakeranje uopšte nije uticalo na plasman > prvih 10 takmičara (a i kod onih ostalih minimalno). Uzgred, iako sam ti zamerao na preteškim zadacima kojima nisi uspevao da razdvojiš takmičare, sada ti opraštam, i samo se pitam kako ste uspeli da nađete onog manijaka iz Novog Sada? Pa on je moj vršnjak, mator čovek, mora da ima skoro 40. godina. To je posao za mlađe asistente ili mlađe srednjoškolske profesore, koji su još uvek bliski zadacima, takmičarskom duhu i suštini, a ne "proveri ulaznih podataka". "Dodatnih" 5 poena na predmetnu proveru je naprosto idiotski! Zar je moguće da niste mogli da pronađete troje-četvoro ljudi kao što ste ti ili Zoran Ognjanović ili onaj što se potpisuje sa "drmarke", vešt i bistar čovek van sumnje! Aman! žudo da niste uzeli u komisiju i samog Parezanovića? ;))) Pl poz M P.S. Nemoj da je neko ovo širio po čaršiji! ;))))
obrazovanje.90 milan,
Dovedi u red levu marginu. 'Ajd' u redu da bude dve-tri kolone al' devet!!!??? Uvek pokušavam da čitam tvoje tekstove jer držim da ima šta da se pročita ali me uvek iznerviraš sa levom marginom. ;)) Pl poz M
obrazovanje.91 dcolak,
│> Da te Bog sačuva takvih profesora. Do sada su svi moji profesori │> fortrana bili sam PMF-a, verujte mi, to su teški buzdovani, i │> da bude žalosno, sve same žene :((( Ovo je moje zapažanje... :)) │ Da li se na osnovu zločina koje je uradila naša strana u sukobu, može │ zaključiti da smo svi mi zločinci? TanaNanaTanaNana - TwilightZone ;))) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.92 valhala,
>###### Mogu ti reci da vecina daka vise voli da uci nego da >###### razmislja. To se meni desava samo kod predmeta poput geografije, ono, dr.uredj., etc... Ne mogu da ucim, ako bas ucim a ne pokusavam da se izvucem iz procepa(vremen- skog, tojeste), a da ne razumem ono sto ucim. I onda se obicno vracam na pretho- dno gradivo da bih pronasao nesto sto ce mi pomoci da skontam bolje ono sto ucim. A kad je matematika u pitanju, e tu vazi druga caka. Sa obzirom na kvali- tet objasnjenja mog profana i nase knjige za treci raz. tu ako pokusam da nesto razumem od teorije, gotov sam! Tu primenjujem ovo: nadjem caku na koju se rade zadaci i onda ih radim, pa ako uspem da razumem ono sta radim, dobro a ako ne... e onda sam pukoooo
obrazovanje.93 valhala,
>###### Da te Bog sacuva takvih profesora. Ako cete pravo, ja jos u zivotu nisam naleteo na profesora racunarstva koji ima blage veze sa racunarstvom. Sorry ako sam nekoga ovim uvredio, ali ljudi koji bas mnogo znaju i koji bi mozda trebalo da uce druge obicno to ne rade... Jedini nacin da se dopre do njih je (za sada) Sezam, a opet, nemaju svi pristupa Sezamu:( Val.
obrazovanje.94 asterix,
> čovek van sumnje! Aman! žudo da niste uzeli u komisiju i samog > Parezanovića? ;))) Šta ti imaš protiv našeg voljenog Nedje ? ;))))
obrazovanje.95 asterix,
> Ako cete pravo, ja jos u zivotu nisam naleteo na profesora racunarstva koji i > blage veze sa racunarstvom. Sorry ako sam nekoga ovim uvredio, ali ljudi koji Eh pa ne kaže naš prekomorni vaskoliko srpski ;)) narod: Those who can do it... Those who can't teach ... ;)))
obrazovanje.96 spantic,
> Obično programeri koji završe PMF odu da predaju u > školama, a tamo se upravo forsira matematika. Ako ćeš da > budeš nekakav biznismen, da radiš baze i obračun plata, > matiš ti ne treba. :)) Izvini Ivane, ali morao sam :) Da bi napravio ikakav ( a ne valjan za prodaju :) program za obračun plata nije baš da ti matematika ne treba. A ako još moraš da praviš program za obračun kamata na primer, od kamatnog računa nećeš pobeći. Pišeš program za planiranje projekta? Spremi se za PERT algoritam. Jok, od neke oblasti matematike pobeći nećeš :) Svako ima svoju ljubljenu oblast. Ja na primer više volim da se bakćem numeričkom analizom nego statistikom, verovatnoću ni da ne spominjem. Ali to samo kada radim za svoj groš, a to zadovoljstvo nemam baš često. Volim ja i da spavam :)
obrazovanje.97 madamov,
****** P.S. Nemoj da je neko ovo širio po čaršiji! ;)))) ****** Nećemo. B) Što se Par(m)ezanovića tiče, sećam se da sam se s njim na usmenom (to je bilo vreme dok nisam drastično usporio svoje studije) pola sata raspravljao oko toga da li je funkcijska naredba u Fortran-u potprogram ili ne. Ja mu objašnjavao da nije, a on tvrdio da jeste. Posle pola sata sam digao ruke i rekao mu da mi piše šest i da nemam želju ikada više da ga vidim.
obrazovanje.98 vitez.koja,
#=> Da li se na osnovu zločina koje je uradila naša strana u #=> sukobu, može zaključiti da smo svi mi zločinci? Izgleda da moze... Ko ne veruje neko ode da kupi koka-kolu ;)
obrazovanje.99 mcule,
Hm, a zamislite blam kad moja dva ortaka padnu u IV godini na popravni, jedan iz ruskog, drugi iz fortrana! Idioti :(. Nikad nisam cuo da je iko ikad pao na popravni iz ta dva predmeta, pogotovo u IV... P.S. mcule ovdi ;)
obrazovanje.100 miroslavn,
**> baze podataka, dotiču ekspertni sistemi i sl. a sve je to neko Neko programiranje? **> Kakvi smerovi tamo postoje ne znam, pa bi zato bilo **> dobro da se javi neko sa FON-a, a ovde ih hvala bogu ima. Organizacija proizvodnje Informacioni sistemi Menadžment
obrazovanje.101 isekulovic,
>> Naravno da ima programiranja, i to nista manje nego na ETF-u ili >> PMF-u. Jel bi mogao po neko sa sva tri faksa da kaže šta se na njima uči od stvari koje su vezane za kompjutere?
obrazovanje.102 peca.st,
!-> baze podataka, dotiču ekspertni sistemi i !-> sl. a sve je to neko programiranje. Kada se pomenu baze podataka, ja odmah pomislim na njihovo korišćenje, a ne na njihovo programiranje. Što se tiče expertnih sistema, voleo bih da mi neko malo objasni šta je to. :) Peđa.
obrazovanje.103 peca.st,
!-> Naravno da ima programiranja, i to nista !-> manje nego na ETF-u ili PMF-u. E, tako treba. :) čiveo FON! Ua fizika. ;) Peđa.
obrazovanje.104 nbatocanin,
> Možda je "alat" malo gruba reč zato što ljude asocira na > lopate i motike, al' ja bolju nisam umeo da nađem. Ne mislim da je "alat" uvredljiva reč, već kažem da se na našim fakultetima (a verovatno i stranim) matematika uči skoro isključivo kao alat za rešavanje problema. To je u redu (mada bi možda makar malo trebalo pričati i o njenoj suštini), ali treba svakako naglasiti da *to* nije sve što čini matematiku. Ovako ljudi imaju pogrešnu predstavu. > Teško je očekivati da neko čija se matem. znanja > završavaju kod Matematike I i II (ili odmah iza ćoška) > otkrije u njoj neku, recimo, metafiziku. Ne kažem da je > nema. To je prosto pitanje poznavanja materije. Naravno. > I to verovatno zavisi od porekla konkretnog matematičkog > otkrića. Njutn je konkretno "pronašao" diferencijalni > račun zato što mu je nedostajao "alat" da matematički > opiše pojave u prirodi na koje je nailazio. To je već posebno pitanje, ali nije u tome stvar: originalna suština cele matematike nije da bude alat. Pre mnogo godina je prestala da bude "sredstvo za opisivanje sveta" i postala nešto samostalno. Matematički objekti ne postoje u realnom svetu i ne opisuju ga. To su jednostavno teorije o apstraktnim svetovima koje ponekad možemo korisno preslikati u realni svet. > Bez ironije (da ne bude zabune), možeš li da opišeš njen > osnovni smisao kako ga ti vidiš? Meni je cela ta priča sa > smislom matem. zanimljiva. Mislim da bi ti neki od matematičara sa Sezama dali bolji odgovor od mene. Ja bih je definisao kao suštinsku igru simbolima. Veruj mi, ne umem jednostavnije - ko razume, shvatiće ;) Ostali neka probaju :)
obrazovanje.105 spantic,
> Ako cete pravo, ja jos u zivotu nisam naleteo na profesora > racunarstva koji ima blage veze sa racunarstvom. Sorry ako > sam nekoga ovim uvredio, ali ljudi koji To je posledica žalosne činjenice da je dosta njih prešaltovano iz blagopočivšeg OTOa ( iliti osnova tehničkog obrazovanja ) i to na priručnim kursevima manje više.
obrazovanje.106 vitez.koja,
#=> Veoma mali broj učenika ne shvata da je mnogo bolje kada se #=> gradivo RAZUME, a ne štreberski uči. Baš Tj. veliki broj ucenika shavata da gradivo treba razumeti ? Nesti mi se cini da nisi to hteo da kazes ;)))
obrazovanje.107 vitez.koja,
#=> Ako cete pravo, ja jos u zivotu nisam naleteo na #=> profesora racunarstva koji ima blage veze sa #=> racunarstvom. Sorry ako sam nekoga ovim uvredio, ali Mozda ne trazis gde treba ? ;) Ima njih, ali se kriju ;)))
obrazovanje.108 jkratica,
> Zar je moguće da niste > mogli da pronađete troje-četvoro ljudi kao što ste ti ili Zoran > Ognjanović ili onaj što se potpisuje sa "drmarke", vešt i bistar > čovek van sumnje! Aman! Pa ljudi mnogo više vole da kritikuju nego da nešto doprinesu. Pogotovo, ako za to nemaju nikakvu materijalnu korist!
obrazovanje.109 jkratica,
> Ovo je moje zapažanje... :)) Pa kod nekih je misliti i sr*** jedno te isto! :))))
obrazovanje.110 jkratica,
># => Da li se na osnovu zločina koje je uradila naša strana u ># => sukobu, može zaključiti da smo svi mi zločinci? > Izgleda da moze... Ko ne veruje neko ode da kupi koka-kolu ;) Upravo načinom razmišljanja koji sam citirao.
obrazovanje.111 jkratica,
> Zašto opet generalizujete stvari, pa to nikad nije vodilo > ničemu. Mislim da grešiš. Pogledaj naše političare, i videćeš da vodi. > Inače matematiku mogu da završe samo ljudi koji to vole, inače > će se prilično namučiti. Najvažnija stvar koja se nauči na > matematici je logika i apstrakcija. Ljudi moraju da shvate da > matematika nije zanatlijski fakultet i da se matematičari po > najmanje pitaju čemu nešto služi a uz to i ne radi ;). Džabe ti je toliko objašnjavanje. Onaj koji želi nešto da prihvati, to odmah i uradi, a antiprotivne nećeš nikada ubediti, pa ma koliko jake argumente imao.
obrazovanje.112 dcolak,
│ Pa kod nekih je misliti i sr*** jedno te isto! :)))) Misliti i srati?! Videti i preneti dragi moj prijatelju :(( Sledge DAMMIR!
obrazovanje.113 drmarke,
> Šta ti imaš protiv našeg voljenog Nedje ? ;)))) A šta nemamo? ;) Kad počne o feritnim jezgrima i rst flip flopu, i bušenim karticama. Neću ni da pričam o fortranu IV koji na isti način predaje od 1969. kad je držao predavanja u SZS-u i kad je radio iste primere koje i danas dan uvaljuje. Mislim da bi čovek trebalo da predaje samo istoriju jugoslovenskog računarstva, da ne kvari volju ljudima koji vole dotične predmete. Pozdrav DrMarke P.S. Jel sad bolja margina ? ;) Nisam ni primetio, pošto je u Qeditu bilo onako postavljeno nisam ni gledao koliko je. 0:)
obrazovanje.114 drmarke,
> Pa ljudi mnogo više vole da kritikuju nego da nešto > doprinesu. Pogotovo, ako Ma ja sam shvatio celo njegovo ponašanje kao da mu je krivo što niko iz Vojvodine ne ide u Argentinu pa bar malo da pogura svoje, a kako mi se čini da nije bitno uticao na redosled to se nešto i nisam upinjao da mu dokazujemo. U ostalom Kadelburg mu je lepo rekao: Ako nešto radi kako treba elegancija rešenja nije previše bitna (radi se o takmičenjima). U ostalom Đura uvek razbije dosadu na tim takmičenjima, uvek nešto izvoljeva pa mi je po tome i simpatičan. Naravno treba ga malo štopovati al sad nije bilo previše razloga. I u ostalom kad smo pa mi bili stipse na poenima. Sve u svemu bilo je lepo na takmičenjima pa mi je pomalo krivo što će sledeće godine da bude osakaćeno jer sad matematička gimnazija neće imati neku konkurenciju, pa nije interesantno. Pozdrav DrMarke
obrazovanje.115 jkratica,
>│ Pa kod nekih je misliti i sr*** jedno te isto! :)))) > Misliti i srati?! Videti i preneti dragi moj prijatelju :(( To što ti radiš se mene ni malo ne tiče. Pa ni to da li ćeš da gledaš ili prenosiš.
obrazovanje.116 seovic,
Mom ortaku treba nesto vise o znacajnim tackama i pravama u trouglu. (Ojlerova prava itd.) Molio bih vas da mi sto pre odgovorite - HITNO ZA MATURSKI!!! (do petka 11.06.) Hvala.
obrazovanje.117 dcolak,
│ To što ti radiš se mene ni malo ne tiče. Pa ni to da li ćeš da gledaš ili │ prenosiš. Pa čemu onda takav ton i takve reči? Sledge DAMMIR!
obrazovanje.118 milan,
> Jel sad bolja margina ? ;) Baš kako treba, Tako treba! ;)) Pl poz M
obrazovanje.119 peca.st,
!-> matematička gimnazija neće imati neku !-> konkurenciju, pa nije interesantno. A do sad je imala? ;))))) Peđa. P.S. Konkurencija će na pojedinačnom nivou biti ista.
obrazovanje.120 drmarke,
> Baš kako treba, Tako treba! ;)) Hoćemo, možemo bolje! ;) Pozdrav DrMarke
obrazovanje.121 asterix,
> A šta nemamo? ;) Pa dobro vide li ti nekoliko smajlija nakon pitanja ?
obrazovanje.122 milan,
> Hoćemo, možemo bolje! ;) Al' nemamo ni snage ni volje. (baba Draga, Sabrana nedela, Beograd 1992., neobjavljeno) Pl poz M
obrazovanje.123 ilazarevic,
> U svim normalnim državama se za takve ljude upotrebljava jedna druga reč, > a ne "biznismen". I dosta puta takvi odu na jedno mesto. Rekoh ja: nekakav biznismen. Nisam hteo da dajem neki širi opis, zato što ne bih imao mesta da opišem taj tip ljudi (imam o njima svašta da kažem).
obrazovanje.124 ilazarevic,
> Izvini Ivane, ali morao sam :) Da bi napravio ikakav ( a ne valjan za > prodaju :) program za obračun plata nije baš da ti matematika ne treba. > A ako još moraš da praviš program za obračun kamata na primer, od > kamatnog računa nećeš pobeći. Ma nema veze :) Rekao sam "nekakav biznismen", što znači: šugav biznismen, ili, da se lepše izrazim, kvazi-biznismen. Mislio sam na programera koji ode kod stranke, uvali čudan program koji radi nekom srećom i nedostatkom Marfija tamo gde je potreban, i uzme bezobrazno velike pare. Da bi čovek bio takav biznismen, matematika mu stvarno ne treba.
obrazovanje.125 ilazarevic,
> P.S. mcule ovdi ;) Ajde ;) Zar iko pada u IV godini? Meni to izgleda krajnje neverovatno...
obrazovanje.126 ssokorac,
─┼┤ je pomalo krivo što će sledeće godine da bude osakaćeno jer sad ─┼┤ matematička gimnazija neće imati neku konkurenciju, pa nije ─┼┤ interesantno. Što bi se konkurencija smanjila?
obrazovanje.127 dcolak,
│ Što bi se konkurencija smanjila? Zato što je moja, ova što je završila, generacija poslednja koja je imala sve 4 godine ponešto o kompjuterima. Od sada niko sem matematičke nema toliko prg-a, samo u prvoj godini i ništa više... ;)) Sledge DAMMIR!
obrazovanje.128 valhala,
>###### Prirodna inteligencija postoji, ali prirodna pamet NE. Zar je potrebno i pravilno razdvajati ta dva pojma: kako neko moze da bude inte- ligentan a glup?!(ili neinteligentan a pametan?!!!!) Val.
obrazovanje.129 ndragan,
/ Takoöe mislim da je uloga matematike u programiranju naduvana. Nekome sam već ovo rekao: matematika obezbeđuje način razmišljanja koji leži programiranju. ETFovci pojedu dovoljno matematike da se ovo može odnositi i na njih. Drago mi je da čoveku niko nije preporučio Ekonomski (ili ne daj bože Subotički ekonomski) kao mesto gde se uči programiranje.
obrazovanje.130 skrajnalic,
Hm... ;). Pre neki dan, pre sednice cika Ljuba i Voja su dosli u skolu i sredili stvar :). Voja je krupan covek ;).
obrazovanje.131 mazi,
> Zar je potrebno i pravilno razdvajati ta dva pojma: kako neko > moze da bude inteligentan a glup?!(ili neinteligentan a pametan?!!!!) Vrlo jednostavno: Neko je vispren (spretan, što zahteva i malo intelekta) pa kad ga ufate u voćnjaku da nešto drpa, on se izvuče na neku caku. Ali isti taj, ako nikad u životu nije video razlomak dva broja, nikad neće znati da ti odgovori koliko je 12/5. Eto, sad vidiš da neko može da bude inteligentan, ali ne i pametan. Sa prvim se maltene rađaš, a drugog stičeš kroz život obrazovanjem. Ivan.
obrazovanje.132 ndragan,
/ Eto, sad vidiš da neko može da bude inteligentan, ali ne i pametan. Reč "inteligentan" se upravo sadrži u pojmu "pametan" i obratno; razlika koju si ti napravio se odnosi na znanje naspram snalažljivosti. Inteligencija se, onako zaokruženo, definiše kao "sposobnost snalaženja u nepoznatim prilikama". Školovanje je nešto što će tu sposobnost razviti ili sabiti :)
obrazovanje.133 mazi,
> u nepoznatim prilikama". Školovanje je nešto što će tu > sposobnost razviti ili sabiti :) Oćeš reći da od škole možeš i da zaglupiš? (ne, ne mislim politički, već matiš, fizika..) Ivan.
obrazovanje.134 vitez.koja,
#=> Oćeš reći da od škole možeš i da zaglupiš? (ne, ne #=> mislim politički, već matiš, fizika..) Itekako mozes... mnogo je bolje da o necemu pojma nemas nego da ti to neko pogresno objasni.
obrazovanje.135 valhala,
Zamislite sledecu scenu:ucionica sa oko petnaestak klupa i u njima oko 30-ak djaka i svi bleje u tablu i niko nema pojma o cemu profan prica...to je nasa situacija iz matematike zahvaljujuci pre svega dobrrrroj profesorskoj postavi:)
obrazovanje.136 mazi,
> Itekako mozes... mnogo je bolje da o necemu pojma nemas nego da > ti to neko pogresno objasni. Ajd dobro, al pre mi se čini da može da se desi da ti loše objasne, nego da ti pogrešno objasne. Ipak, ti ljudi što predaju su nešto završili. Ivan.
obrazovanje.137 a.kircanski,
_-=> Zamislite sledecu scenu:ucionica sa oko petnaestak klupa i u _-=> njima oko 30-ak djaka i svi bleje u tablu i niko nema pojma _-=> o cemu profan prica...to je nasa situacija iz matematike _-=> zahvaljujuci pre svega dobrrrroj profesorskoj postavi:) Ux, to ti dođe baš gadno...:( Baš iz matematike da imaš takvog idiota...:) Ja sam imo' iz Francuskog, učim ga 5 godina a ne znam ni jednu reč.:( :)))))))))))))) Pozdrav Sale.
obrazovanje.138 ndragan,
/ Oćeš reći da od škole možeš i da zaglupiš? (ne, ne mislim / politički, već matiš, fizika..) Neko je na SetNetu citirao Dr čarka Koraća: "jedini razlog što nam deca nisu totalno glupa je što, srećom, ne paze na času". Mislio sam na pojedinačne sposobnosti; ako si latentni genije za matematiku, pa odeš, silom prilika, na bogosloviju, pozdravilo te za Nobelovu nagradu. Ono, za matematiku i ne postoji - čuo sam trač da je to Nobelova osveta matematičarima zato što mu je Stiltjes skinuo ribu. Milaneeee, šta kažu knjigeeee?
obrazovanje.139 vitez.koja,
#=> Ajd dobro, al pre mi se čini da može da se desi da ti #=> loše objasne, nego da ti pogrešno objasne. Ista stvar... to jest, posledice su iste.
obrazovanje.140 skrajnalic,
&> #=> Ajd dobro, al pre mi se čini da može da se desi da ti &> #=> loše objasne, nego da ti pogrešno objasne. Pa sad :) Imam (imao sam, neće nam predavati sledeće godine :))) fizičara čiji je čas ovako otprilike izgledao: -Eeeeeeee, vidite, ovo vam je formula za prvu kosmičku brzinu!.... žekaj, pa otkud meni ovo 2g ovde????........ Dobro, to ćete vi kući ispraviti a mi idemo na drugu kosmičku brzinu. Pa sad ti vidi! On jeste završio fax pa opet POGREŠNO objašnjava :( (ovo je jedan primer kada je uočio grešku...ima ih puno kada to nije uradio! npr. na kontrolnom je dao zadatak koji se nije mogao uraditi (mogao je, kad bi kamion za 1 sec ubrzao 1250 km) i podelio 25 kečeva, koje nikad nije ispravio! Pozdrav...... skr
obrazovanje.141 snemcev,
>> i podelio 25 kečeva, koje nikad nije ispravio! Naš profesor analize dâ na pismenom pet zadataka sa diferencijalima, integralima i sličnim poslasticama i kaže da svi imaju celobrojna rešenja, što je bilo tačno za sve, osim za jedan. Naravno, baš taj je po njemu bio najbitniji i 5 je dobio momak koji je, iz čiste dosade, kao rezultat napisao 1832. Po profesoru, upravo to je bilo rešenje, a kako, e to do kraja školske godine nije uspeo da objasni ("potrošio" je, po slobodnoj proceni, stotinak tabli)
obrazovanje.142 jkratica,
Nego jeste li videli ko je došao za rektora. (Doduše to se moglo predvideti, ali ipak). Jeste da je SM još prošle godine lepo rekao da treba da budemo seljačka radna zadruga, pa se moglo i pretpostaviti da ćemo dobiti nekog poljoprivrednika za rektora. Dakle nije toliki problem što smo dobili poljoprivrednika, nego što smo dobili LOŠEG poljoprivrednika. Pa taj niti se razume u nauku, niti u poljoprivredu. Jedine "poljoprivredne radove" koje on zna valjano da uradi su nadgledanje setve (lepljenja) plakata SPS-a u Donjoj spsiji. Ako već moramo da dobijemo nekog seljaka, bar da smo dobili nekog ko se u taj posao razume, pa makar bio i najžešći SPS-ovac. Ako baš SPS i nema nekog uspešnog naučnika, a ono bar imaju nekog uspešnog seljaka - rekordera u proizvodnji kukuruza, pšenice ili nečeg drugog.
obrazovanje.143 ssokorac,
─┼┤ integralima i sličnim poslasticama i kaže da svi imaju celobrojna ─┼┤ rešenja, što je bilo tačno za sve, osim za jedan. Naravno, baš taj je po ─┼┤ njemu bio najbitniji i 5 je dobio momak koji je, iz čiste dosade, kao ─┼┤ rezultat napisao 1832. Po profesoru, upravo to je bilo rešenje, a kako, A 1832 nije celobrojno rešenje? ;)
obrazovanje.144 snemcev,
>> A 1832 nije celobrojno rešenje? ;) Đe se dede ona tačka? Sorry, to je 18.2 PS Znaš, trojka je baš iznad tačke, a prst lako skizne... :)))
obrazovanje.145 dejanr,
O računarima koji se primenjuju/će se primenjivati u obrazovanju. NOVOSTI/microb 4.700.
obrazovanje.146 jkratica,
Molim uvažene članove Sezama, da svojim predlozima i (eventualno) svojim trudom, doprinesu boljem organizovanju takmičenja iz informatike. S obzirom na objektivne uslove, organizacija je protekla (po mom mišljenju, a svako od vas ima pravo da se sa tim ne složi) relativno dobro, s tim što bi moglo i još bolje. Dakle bilo bi poželjno da (svako uradi ono što može): - Sugerišete ono što se vama čini kao bolje rešenje od postojećeg (naravno poželjni su i argumenti zašto je to bolje rešenje). - Ukoliko uspete da nadjete još nekog sponzora (pored već postojećih) bilo bi jako dobro. - Predlozi zadataka su takodje dobrodošli. Tačan datum kada se vrši izbor zadataka možete dobiti (obično je to od dan-dva pa maksimalno do 10-tak dana pre samog takmičenja), a možete eventualno uzeti i učešća u samom izboru zadataka. Jedini uslovi su da zadatak bude problemskog tipa (dakle ne zahteva upotrebu nikakvih stvari osim standardnih, niti nekakvih dodatnih biblioteka), i potrebno je osim zadatka priložiti i listing rešenja, kao i objašnjenje. Jedino takvi predlozi se uzimaju u obzir. Naravno sasvim prirodan uslov je i taj da takmičari nisu imali prilike da dodju do tog zadatka, kao i to da se vodi računa o tome da svi imaju približno iste šanse rešavanja. Naravno podrazumeva se da zadaci moraju do takmičenja ostati u tajnosti! - Svako ko ima mogućnosti za organizaciju jednog od takmičenja (Gradskog, Republičkog, ili Saveznog) da se prijavi. Osnovni preduslov je da može obezbediti za vreme takmičenja što više računara ( bar 30-tak za Republičko i Savezno, a eventualno nešto manje za Gradsko). - Poželjno učešće u dežuranju za vreme takmičenja i radu komisije. Dakle svaka pomoć je dobrodošla!
obrazovanje.147 jkratica,
Naravno postoje i neke objektivne okolnosti u vezi takmičenja, koje bi mi svi hteli da prevazidjemo, ali (za sada nažalost) ne možemo. - Broj takmičara koji mogu da prodju na Republičko takmičenje mora biti mali (jer ako se obezbedi oko 30-tak računara, i ako rade u 2 grupe, može ih biti najviše 60-tak), a isto tako i na Savezno (oko 30-tak računara u jednoj grupi, pa ih može biti najviše 30-tak). Bilo bi dobro da možemo ovu granicu da prevazidjemo, ali do sada je bilo (nažalost) tako. - Vreme rada ne može biti baš veliko, jer neki takmičari stižu uvek na dan takmičenja, pa rad ne može da počne nikad pre 10h, a na Republičkom se radi u dve grupe, a još na kraju i komisija treba da stigne to i da pregleda, tako da je dosta velika "frka" sa vremenom. Ja lično sam uvek bio da se vreme rada produži sa sadašnjih 3 sata, ali to zbog sličnih stvari nije moglo da se ostvari. - Bilo bi dobro organizovati i neke pripreme (zainteresovanih takmičara), ali nisam siguran kako to uraditi, a da ne bude nepravedno prema nekima (recimo onima koji nisu iz Beograda).
obrazovanje.148 jkratica,
Sve zainteresovane obaveštavam da su počele pripreme naše ekipe za Olimpijadu u Argentini. Što se tiče predavača, nismo baš sjajni (uspeo sam da nadjem za sada još samo dvojicu osim mene), ali se trudimo da kvalitet bude na zavidnom nivou. Ukoliko neko od vas misli da može da nekim svojim znanjem (a plan i program Olimpijade je u nekoj od poruka u ovoj konferenciji) pomogne ovim pripremama, i ima vremena da to izloži, slobodno neka se javi, biće dobrodošao. Ukoliko nešto i nije baš striktno korisno za Olimpijadu, već je opštijeg tipa, takodje neka se javi. Naravno posedujem i zadatke koji su bili na svim prethodnim Olimpijadama, ( i predloge), a i još neke sa drugih takmičenja, tako da je tu stanje podnošljivo. Što se tiče literature, tu nešto ima, ali (zbog ove situacije) ne i previše. Svako ko tu može pomoći je dobrodošao (pozajmiti je eventualno, da bismo je kopirali). Svaki od takmičara koji je zainteresovan da prisustvuje pripremama (mada se recimo nije plasirao na Olimpijadu) to može, ali neka se prethodno javi nekome od nas (najbolje meni), i biće detaljno i na vreme obaveštavan o mestu i vremenu održavanja priprema. Naravno pozivam i sve potencijalne sponzore za put u Argentinu, da se jave. Neki sponzori su već nadjeni, ali to izgleda još nije dovoljno.
obrazovanje.149 dejanr,
KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS OTVORENE NOVINE - e-mail izdanje Godina I, Broj 1, 1.juli '93 KOMPJUTERSKO ISTRAčIVAžKO DRUŠTVO, RAžUNARSKA ŠKOLA ZA DECU I ODRASLE KID KLUB Beograd, Narodnog Fronta 45, tel 642-683 Urednik: Vesna Cosic Tehnicki urednik: Aleksandar Ciric Redakcija: Deca iz KID Kluba i saradnici Kid Press je uradjen u Microsoft Publisher V 1.0 Font za tekstove je Dutch Roman sa YU setom (YUSCII varijanta) Files: KP1.PUB - MSP file DUTCH-RO.FOT - Dutch Roman fontovi (-> ĐWINDOWSĐSYSTEM) DUTCH-RO.TTF KP1_P1.LJ3 - HP LJ III PRINT FILES (COPY /B KP1_P1.LJ3 PRN) KP1_P2.LJ3 e-mail izdanje: KP1.TXT - TXT file po JUS I.B1.003 (Latin 1) KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS OTVORENE NOVINE - e-mail izdanje čelim u budućnosti... čelim da bude mir! čelim da mi svi u porodici budu zdravi. čelim da budem srećan. Nemanja Popović, 14 godina čelim na celoj planeti da se reši ekonomska kriza. čelim da se skinu sankcije i da krenemo u novi život. čelim da se upišem u srednju školu, da je završim i u budućnosti postanem uspešan biznismen. Bogdan Prodanović, 14 godina čeleo bih da svi ljudi imaju PC kompjutere, a oni koji imaju Amige da ih se - otarase. Zato što je PC najbolji. čeleo bih da se više koriste kompjuteri, zato što je zanimljivo, može da se uči i igra, a i ljudi se bolje razumeju. Sebi želim da imam najbolji kompjuter sa svim dodacima. Hoću da budem programer. čelim da imam satelitsku televiziju, da ne zaboravim jezike koje sam učio - engleski i španski. Miloš Vujanić, 13 godina Voleo bih da bude mir na zemlji. Da stradanja, patnje, sankcije prodju. Voleo bih da se kompjuterska nauka kroz našu zemlju proširi munjevitom brzinom. Jer, u kompjuterskoj nauci nema rasnih podela; računarska kultura se prenosi sa korisnika na korisnika. Voleo bih da su modemske komunikacije dostupne svim odraslima i deci. čelim da računarske mreže prorade još bolje i budu dostupne svima. Druženja bi bilo više i više bi se gledalo na računarske novosti nego na političke. Boško Radivojević Bole, 13 godina U budućnosti bi želeo da se prekine rat, da se svi druže i vole, da se ovaj ružan rat prekine, da se svima umesto rata dogodi ljubav, sreća... Sebi želim da postanem glumac, dobar aikidista i stručnjak za računare. Igor Mihajić, 12 godina čelim da živim dugo. čelim da učim robotiku. čelim da bude mira i ljubavi među svim ljudima bez obzira na rasu, nacionalnost i etničku pripadnost. Igor Odović, 13 godina KID KLUB Računarska kultura polako postaje deo i naše svakodnevice. Zato - budite u trendu! Omogućite sebi i svojoj deci način mišljenja savremenog sveta kroz znanje i lakoću upotrebe računara. Dođite u KID KLUB! Pored znanja računarstva, mi razvijamo i podržavamo dečju kreativnost, sposobnost logičkog mišljenja, koncentraciju, pamćenje i procese rešavanja zadataka. Pored novih znanja i sposobnosti, deca se u KID KLUBU druže, stiču nove prijatelje... Voditelji programa u KID KLUBU, pored visokog obrazovanja, referenci u oblasti, jesu ljudi naklonjeni deci, koji vole da rade sa decom i koji imaju onaj neophodni šarm, pristupačnost, lakoću, strpljenje i životnu radost koji su osnova dobre komunikacije i razumevanja sa decom i koji su garant uspeha. GOSTI IZ PETNICE U goste su nam došli naši dragi prijatelji iz IS PETNICA - Vigor Majić, Biljana Branković i Srdjan Janev. Posebno im se zahvaljujemo za knjige, časopise, softver, lepo raspoloženje i druženje koje su poklonili KID KLUBU. SOROS FOND YU Soros Fond Jugoslavija član je Soros mreže koja postoji u bivšim Istočno-evropskim zemljama, a koju ova moćna američka fondacija razvija već tri decenije. Širina zahvata i programa izraz je konceptualnog viđenja osnivača fondacije, gospodina Džordža Sorosa, američkog biznismena (matematička ekonomija, akcije, ulaganje u propulzivne grane i nove tehnologije), sledbenika Karla Popera i Derendorfa. "Projekti YU fondacije su proizašli iz tragičnosti situacije u kojoj se nalazimo. Pomoć deci, žrtvama rata i zdravstvenim ustanovama naš je osnovni prioritet" - kaže gospođa Sonja Liht, izvršni predsednik Soros YU Fonda. Soros Fond Jugoslavija podržava decu sa ratom zahvaćenih područja u Kid Klubu. GOST PROFESOR Profesor PMF-a, dr Slaviša Prešić, bio je gost-profesor u KID KLUBU. Tema predavanja bila je "Uvod u algoritamski način mišljenja". Kidijanci su maksimaln srednjoškolaca. SEMINAR Inženjer Predrag Stojaković iz Vazduhoplovnog instituta u čarkovu održao je dvodnevni celodnevni seminar za polaznike KID KLUBA. Tema: Osnovni principi modelovanja prirodnih pojava; put od kretanja tela u prostoru do matematičkih modela i algoritama primenljivih za rad na računaru. Operišući pojmovima brzine, ubrzanja i putanje, kao i odgovarajućim matematičkim disciamer, saradnik vodećih svetskih časopisa, budistički sveštenik, pisac kompjuterskih bestselera i pokrovitelj savremene umetnosti, filantrop, kolekcionar i čovek koji pomaže mlade umetnike i humanitarne organizacije. Ovim putem zahvaljujemo se gospodinu Aničiću i želimo mu srećan odlazak u Kanadu, sa uverenjem da ćemo saradnju nastaviti elektronskom poštom i modemskim komuora Automatike - poklonio je jedan PC računar KID KLUBU. Zahvaljujemo Institutu PUPIN i gospodinu Batanoviću. OKSFORD Zoran Hadžibabić, svršeni učenik Matematičke gimnazije položio je prijemni ispit na Oksfordu (Velika Britanija) i primljen na matematiku. Dobio je i stipendiju. Saradnici i deca iz KID KLUBA žele mu mnooogo uspeha i srećan put. SAN FRANCISKO Istraživač Edna Mičel proučavala je igranje kompjuterskih igara u porodicama u oblasti San Franciska. Njeni rezultati upućuju na neutralne, ili čak vrlo korisne efekte igranja igara; računarske igre ponovo su okupile zajedno članove porodice u aktivnoj i kooperativnoj igri. IGRICE? HVALA, DA! JABUKE David Hercog iz predškolske grupe KID KLUBA tvrdi da su najbolje igre Blues Brothers, Commander Keen (1,2,3,4,5,6,7) i SokoBan, odnosno Gurko. Da su računarske slagalice zanimljive, kao i matematički program Animals. Mladi gospodin David Hercog tvrdi i da je veoma zdravo (zbog vitamina) pojesti jabuku pre početka časa (sa čime se njegova tetka Nevenka od sveg srca slože). HILJADU ZALJUBLJENIH Psiholog Dejvid Bruks intervjuisao je više od hiljadu dece za koju se može reći da su zaljubljena u kompjuterske igre i našao da su oni ili prosečni, ili bolji od proseka učenici i studenti, da po pravilu ne izostaju iz škole, te da su redovni učesnici vannastavnih aktivnosti. Bruks izveštava i da su većina igrača arkadnih igara nenasilne osobe. Bruks vidi računarske igre danas kao medijum okupljanja, koji zamenjuje tradicionalne forme druženja. Za uzvrat, kaže on, računarske igre su "deterdžent" za delikventno ponašanje. A nisu za zanemarivanje ni slučajevi o kojima izveštava, gde se vidi povećano samopouzdanje i društvena prihvaćenost dece koja su naginjala socijalnoj izolaciji. Razlog verovatno leži u postignutoj kompetentnosti u oblasti igara. ANA & RISE OF THE DRAGON Gospodjica Ana Uzelac, studentkinja fizike na PMF-u, uključila se u rad KID KLUBA kao mladji saradnik - predavač. Gospdjica Uzelac je stalni saradnik IS Petnica, odakle potiče i njeno iskustvo u radu sa osnovcima i srednješkolcima. Ana Uzelac u KID KLUBU radi Uvod u računarstvo i vodi predškolsku grupu kidijanaca. U uvodnim časovima objašnjavala je deci kako jedan fizičar koristi računare, a Neverne Tome ("Zar i devojčice znaju sa kompjuterima?") osvojila na prečac ekspertnim napredovanjem u glomaznoj (8MB), komplikovanoj i sa puno engleskog teksta krcatoj igri RISE OF THE DRAGON! MARTIN NA PALIĆU "Samo bi vaše oči mogle da vam dočaraju ovu lepotu. Moje reči su nedovoljne. Mnogo pozdrava za sve dobre ljude u KID KLUBu. PROMPT:>Program se odvija po planu! Osim što bi KIŠA.COM trebala REN SUNCE.EXE. ERROR: Svi kašljucaju. ECHO: Voli vas Martin." ŠKOLSKI LJUBIMAC JEč LALE Tamo gde ima računara, ima i buba (bagova). Nije tajna, članovi KID KLUBA pravi su majstori za detektovanje, čišćenje i uopšte softversku higijenu od ovih destruktivnih napasti, iako, ruku na srce s vremena na vreme dovuku ponekog Mikelandjela, Yankee Doodle-a, ili bar Ping-Pong (znate ono kad loptice trče gore-dole po ekranu). Bilo kako bilo, sada im se pridružio još jedan stručnjak za bube, ali prave. To je jež LALE, školski ljubimac, nastanjen preko dana u kutiji od monitora, a preko noći neumorni hodač i radoznalko. A da ježu LALETU, koji je u KID KLUB došao/donesen iz Petnice - prija računarsko okruženje vidi se i po tome što još uvek nije progrizao ni jedan kabl (hvala mu!) i što se nikog ne boji. VIC Vreme: 1994 godina. Mesto: Pentagon, generalštab. Lica: kompjuter & šef generalštaba. Kompjuter (iznenada):- Nailaze rakete! Šef generalštaba (uzbudjeno): -Sa zapada ili sa istoka? Kompjuter:- Da, gospodine. Šef generalštaba (besno urla):- Šta da, idiote? Kompjuter (odrešitim glasom):- Razumem, gospodine! (Anegdota Edvarda Faigenbauma, jednog od pionira u oblasti istraživanja veštačke inteligencije) žUVAJ SE ZELENE GUSENICE Pažnja! Virus 1575, iliti ZELENA GUSENICA je parazitski virus koji se smešta u memoriju i napada COM i EXE datoteke. Jedini propratni efekat ove virusne napasti jeste baš gusenica, koja istini za volju liči i na skakavca koji se kreće s vrha leve strane ekrana postavljajući tekst u žutu boju. To se dogadja ako je virus već u memoriji i pokrene se zaraženi program. Uzgred, virus nije zarazan dok se ne smesti u memoriju i dok nije star bar tri meseca. Što će reći, tek tromesečna zelena gusenica, smeštena u memoriju smrsiće vam konce. Zaražene datoteke narastu za 1575 do 1793 bajta. KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS KID PRESS
obrazovanje.150 jkratica,
Na žalost neprijatna vest: Zvali su nas iz argentinske ambasade i rekli da nam argentinska vlada ne dopušta da učestvujemo na Olimpijadi iz informatike zbog sankcija UN?! To bi otprilike bio prepričan telefonski razgovor. Ne bi mi bilo toliko krivo da su nam odmah rekli, nego su nas ovako zavlačili nekoliko meseci i taman mesec dana pre Olimpijade, NE MOčE! To mi je i najkrivlje od svega. A skoro da smo obezbedili sav novac za put, kad ono ništa. Dakle molio bih sve korisnike na Sezamu (a i šire) koji imaju neku ideju šta da uradimo, da nam što pre predlože! Dakle poželjna je svaka sugestija, pa ma koliko malo-verovatna! Ako ništa drugo makar kažite svoje mišljenje, a u diskusiji možda nekom padne na pamet i neka spasonosna ideja (mada lično ne verujem). Mi smo lično mislili (Zoran Ognjanović i ja) da pošaljemo neki E-MAIL ogranizatorima, a i da vidimo preko našeg MIP-a (Ministarstva Inostranih Poslova), ali iskreno sumnjam da će to dati neke rezultate. Ako imate predloge o tome šta da napišemo u to pismo (E-MAIL poruku) neka kaže. SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE!
obrazovanje.151 asterix,
> SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE! Da li je moguće makar vaše učestvovanje kao pojedinaca ? Mislim na nekakav kompromis u kome ne biste imali nacio- nalna obeležja, što bi se svakako znatno manje kosilo sa sankcijama UN. Apelujte na sve učestalije pozivanje spor- tista i njihova učešća pod neutralnim imenima i zastavama. Jako mi je žao bilo kad sam ovo pročitao, mogu da mislim kako je momcima koji su trebali da idu... :( Ako ništa ne upali, recite ima da sam vam ja odobrio da idete ;)). Stvarno su pe*eri! :( Verovatno se i plaše da ne uzmete prva 3 mesta...
obrazovanje.152 dgavrilovic,
> SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE! Uf, baš imate problem. Pošto mi je rad u spoljnoj trgovini pružio neko iskustvo sa sankcijama nabaciću par ideja, a ti se dalje snalazi kako znaš i umeš. Ranije si napomenuo da ste dobili poziv za olimpijadu te pretpostavljam da postoji neka međunarodna organizacija informatičara, nešto slično međunarodnom olimpiskom komitetu, koja želi vaše prisustvo na olimpijadi. To vam ni malo neće pomoći jer vas ne želi argentinska vlada, koja prima u zemlju samo onoga koga hoće. Za početak dosta je da konstatujemo na koga treba vršiti pritisak: na argentinsko ministarstvo inostranih poslova. To je malo teže. Oni se sigurno pravdaju formalnim razlozima vezanim za sankcije. Jedina institucija na kugli zemaljskoj koja ima pravo da im taj argument izbije iz ruku je Komitet za sankcije Ujedinjenih Nacija. Niko drugi. Ni UNPROFOR, ni UNESKO, pa ni sam savet bezbednosti. Prokletstvo vezano za proceduru kojom se pojedini posao ili, u vašem slučaju, manifestacija, oslobađa od sankcija je to što izuzeće od sankcija mora da traži inopartner a ne Jugoslavija. Da remiziramo: Sankcijama se pravdaju Argentinci, a samo oni mogu da traže izuzeće. Vrzino kolo. Ko može da vam pomogne? Pa, pomoć bi trebali da tražite od ministarstva inostranih poslova, ali nemojte mnogo da očekujete od njih. I kada hoće, ne mogu mnogo da učine. Za ovakve stvari, čini mi se, nadležan je neki Aćimović. Njegov telefon nemam kući ali me slobodno možeš zvati na poslu, na tel 2222-473. Ako me nema u kancelariji slobodno kaži šta ti treba, pomoći će ti moja koleginica. Nema nikave potrebe da pomoć tražiš od UNPROFOR-a. Niti su nadležni, niti hoće da pomognu. Osim toga Šenon Bojd je u Zagrebu i sada ima pametnija posla :( Ono što vam zaista može pomoći je blagi diplomatski pritisak naklonjenih zemalja. Verujem da bi, recimo, ruski ambasador u Argentini mogao da završi posao. Stoga, neophodno je da se derete do neba i kukate na nepravedne sankcije. Ako ne znaš kako, gledaj malo majstore na TVS. Zovite sve žive redakcije da bi ispričali svoju tužnu sudbinu, sve žive institucije, od crkve do Bele Ruže. E-mail koji spominješ će dobro doći, gledaj samo da ga dobiju i vaše kolege, ostale ekipe za olimpijadu. Oni mogu izvršiti presudan pritisak. Sve najbolje. Dragan
obrazovanje.153 bbaja,
>|| SVE SUGESTIJE SU VISE NEGO DOBRODOSLE! :( Obratite se organizatorima i objasnite problem. Ne verujem da Argentina ima pravo kao domacin da autonomno donosi odluke ko ucestvuje. Za to je nadlezno drustvo/organizacija informaticara. Presedani su u dosadasnjem ucescu nasih sportista koji su nastupali kao pojedinci a ne kao nacionalni tim. Zahtevajte i vi taj tretman. Pisite Komitetu za sankcije UN koji je JEDINI nadlezan da odobri nesto sto eventualno "smrdi" na krsenje sankcija. Siguran sam da ce oni, ukoliko se navedu svi dosadasnji presedani ( sa sportistama) da dozvole.
obrazovanje.154 novim,
> SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE! :((((( ako treba bilo kakav prevod na španski, mail send novim
obrazovanje.155 kenza,
(;> Zvali su nas iz argentinske ambasade i rekli da nam (;> argentinska vlada ne dopusta da ucestvujemo na Olimpijadi iz (;> informatike zbog sankcija UN?! ....... (;> Poslova), ali iskreno sumnjam da ce to dati neke rezultate. (;> Ako imate predloge o tome sta da napisemo u to pismo (E-MAIL (;> poruku) neka kaze. Evo ovako: Ako budete slali mail organizatoru, i ako ne bude bilo moguce ucesce pod Jugoslovenskom zastavom, probajte da izmolite ucesce pod nekim drugim imenom( naprimer, nezavisna ekipa, ili tako nesto ;)
obrazovanje.156 aleksj,
┌── │ SVE SUGESTIJE SU VISE NEGO DOBRODOSLE! └── Evo, ja bih im zapretio TERORISTICKIM AKCIJAMA ! " VALTER " P.S. Ili bar da im anonimno javimo da je postavljena BOMBA ! ;))))))))
obrazovanje.157 ilazarevic,
> Dakle molio bih sve korisnike na Sezamu (a i šire) koji imaju neku ideju > šta da uradimo, da nam što pre predlože! Dakle poželjna je svaka > sugestija, pa Probajte da se takmičite kao nezavisna ekipa, ili da predložite "Novoj Vizantiji" da organizuje blokadu argentinske ambasade svojim tankerima punim švercovane nafte ;)
obrazovanje.158 jkratica,
Hvala svima na savetima. Dakle šta smo do sada uradili: - Poslali smo pismo organizatoru Olimpijade sledeće sadrine: FROM: Zoran Ognjanovic Mathematical Society of Serbia Kneza Mihaila 35/IV 11000 Belgrade, Yugoslavia fax: 38-11-186-105, 38-11-638-263 TO: Dr. Alicia Banuelos IOI '93 Presidencia de la Nacion Secretaria de ciencia y technologia Subsecretaria de informatica y desarrolo CORDOBA 831 579 PISO Minsterio de Economia Hipolito Irigoyen 250 5to piso of. 553 Capital Federal Buenos Aires, Agrentina Dear Madame, A few days ago we were informed by the Consul of Argentina at Belgrade that the Goverment of Argentina has suspended the invitation of Yugoslav delegation to the IOI '93. The reason for such a decision was the UN-sanctions against Yugoslavia. Mathematical Society of Serbia appreciate very much what You have done concerning the participation of young Yugoslav students at the Olympiad. We hope that You would be so kind to consider the following possibilities: - participation of our team as an 'Independent Team' without any mentioning of Yugoslavia, - participation of our students as individual competitors. There are many reasons that either of mentioned possibilities would be acceptable. For example, Yugoslav athletes, swimmers, boxers participated as individuals at Olympiad in Barcelona, World and European Championships etc. We hope that both the representatives of the Argentina Government and colleagues from the Organizing Committee will agree that the noble activity of scientific education of boys and girls including their contacts with peer from other countries encouraging them to think freely and independently, serve as an example of human activity which is absolutely against any intolerance, brutality and cruelty shown in the war in former Yugoslavia. We sincerely hope that our boys will be given opportunity to participate at IOI '93. We are looking forward to hearing from you soon. Sincerely yours, Zoran Ognjanoviic Belgrade, September 14, 1993 P.S. Please answer by FAX.
obrazovanje.159 jkratica,
Kontaktirali smo sa ljudima iz MIP-a (Ministarstva Inostranih Poslova) iz odeljenja za Latinsku Ameriku (izvesna gospodja Mirjana Vujanić), ali nismo baš mnogo postigli. Jedino je obećala da će pokušati nešto diplomatskim kanalima. Dakle zahvaljujem svima na predlozima, koje ćemo (ili smo to već) pokušati da ostvarimo, i očekujem nove predloge.
obrazovanje.160 jkratica,
>> SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE! > Da li je moguće makar vaše učestvovanje kao pojedinaca ? > Mislim na nekakav kompromis u kome ne biste imali nacio- > nalna obeležja, što bi se svakako znatno manje kosilo sa > sankcijama UN. Apelujte na sve učestalije pozivanje spor- > tista i njihova učešća pod neutralnim imenima i zastavama. > Jako mi je žao bilo kad sam ovo pročitao, mogu da mislim > kako je momcima koji su trebali da idu... :( > Ako ništa ne upali, recite ima da sam vam ja odobrio da > idete ;)). Stvarno su pe*eri! :( Verovatno se i plaše da > ne uzmete prva 3 mesta... To smo i rekli (originalan tekst našeg pisma je u jednoj od poruka). Ako smatraš da smo mogli još nešto da napišemo (uradimo), slobodno reci.
obrazovanje.161 jkratica,
> Ranije si napomenuo da ste dobili poziv za olimpijadu te pretpostavljam > da postoji neka međunarodna organizacija informatičara, nešto slično > međunarodnom olimpiskom komitetu, Pa formalno je sve pod pokroviteljstvom UNESCO-a (imam njihovu adresu u Parizu), ali o svim stvarima vezanim za samu Olimpijadu odlučuje čiri sastavljen od rukovodilaca ekipa svih zemalja učesnica, koji se sastaje samo jednom godišnje (za vreme Olimpijade). > koja želi vaše prisustvo na olimpijadi. > To vam ni malo neće pomoći jer vas ne želi argentinska vlada, koja prima > u zemlju samo onoga koga hoće. Za početak dosta je da konstatujemo na > koga treba vršiti pritisak: na argentinsko ministarstvo inostranih poslova. Na koji način (preko koga)? > To je malo teže. Oni se sigurno pravdaju formalnim razlozima vezanim za > sankcije. Jedina institucija na kugli zemaljskoj koja ima pravo da im taj > argument izbije iz ruku je Komitet za sankcije Ujedinjenih Nacija. Niko Kako doći do njih? > Ko može da vam pomogne? Pa, pomoć bi trebali da tražite od ministarstva > inostranih poslova, ali nemojte mnogo da očekujete od njih. I kada hoće, ne > mogu mnogo da učine. Za ovakve stvari, čini mi se, nadležan je neki > Aćimović. Njegov telefon nemam kući ali me slobodno možeš zvati na poslu, > na tel 2222-473. Ako me nema u kancelariji slobodno kaži šta ti treba, > pomoći će ti moja koleginica. Probali smo već preko MIP-a (kao što rekoh), ali slaba vajda. > Nema nikave potrebe da pomoć tražiš od UNPROFOR-a. Niti su nadležni, niti > hoće da pomognu. Osim toga Šenon Bojd je u Zagrebu i sada ima pametnija > posla :( Nismo ni mislili :( > Ono što vam zaista može pomoći je blagi diplomatski pritisak naklonjenih > zemalja. Verujem da bi, recimo, ruski ambasador u Argentini mogao da > završi posao. Kako do njega doći? > Stoga, neophodno je da se derete do neba i kukate na > institucije, od crkve do Bele Ruže. Probaćemo. > E-mail koji spominješ će dobro doći, > gledaj samo da ga dobiju i vaše kolege, ostale ekipe za olimpijadu. Oni > mogu izvršiti presudan pritisak. Postoji samo problem što imamo samo 2-3 E-MAIL adrese rukovodilaca ekipa, a od ostalih imamo samo obične adrese, a dok do njih stigne pismo, i dok se odgovor eventualno vrati (i ako ga još neko i namerno ne "zagubi") proćiće bar 2-3 meseca.
obrazovanje.162 jkratica,
>> SVE SUGESTIJE SU VIŠE NEGO DOBRODOŠLE! > :((((( > > ako treba bilo kakav prevod na španski, mail send novim Mislim da je dovoljan i engleski, ali ako bude potrebno, javićemo. Unapred zahvaljujem!
obrazovanje.163 jkratica,
> (;> Zvali su nas iz argentinske ambasade i rekli da nam > (;> argentinska vlada ne dopusta da ucestvujemo na Olimpijadi iz > (;> informatike zbog sankcija UN?! > ....... > (;> Poslova), ali iskreno sumnjam da ce to dati neke rezultate. > (;> Ako imate predloge o tome sta da napisemo u to pismo (E-MAIL > (;> poruku) neka kaze. > Evo ovako: > Ako budete slali mail organizatoru, i ako ne bude bilo moguce ucesce > pod Jugoslovenskom zastavom, probajte da izmolite ucesce pod nekim > drugim imenom( naprimer, nezavisna ekipa, ili tako nesto ;) Napisano.
obrazovanje.164 floyd,
Nadam se da ovo spada ovde :) Jedan moj poznanik se interesuje za prelazak sa Tehnološkog fakulteta na FON. Ima li neko bilo kakvu informaciju koja bi mogla da bude korisna? Da ne zaboravim, reč je o "sveže upisanom" studentu...
obrazovanje.165 asterix,
> smatraš da smo mogli još nešto da napišemo (uradimo), slobodno reci. Pa kako stvari stoje, nažalost moći ćemo na kraju da samo isečemo vene svi zajedno :( Ima li promena ? Kako bi izgledalo da odete tamo turistički, sami na svoju ruku pa da na licu mesta probate da se ugurate na olimpijadu ? Hmmmmm... To čak i meni zvuči bezvezno :(!
obrazovanje.166 djelovic,
> Hvala svima na savetima. Dakle šta smo do sada uradili: > - Poslali smo pismo organizatoru Olimpijade sledeće sadrine: Ovako, na prvi pogled, imate par gramatičkih grešaka. Sledeći put propustite to kroz neki program za proveru ili dajte nekom da vam napiše.
obrazovanje.167 kenza,
(;> including their contacts with peer from other countries (;> encouraging them to think freely and independently, serve as (;> an example of Svaka cast za ovo !!! ;)
obrazovanje.168 todorp,
Hi! Ako ima neko ko je sad upisao I godinu na FON-u a zeli u grupu sa srodim dusama -> ma w todorp Pozdrav od Todora. ps. Ako ima neko da hoce u grupu, a da nije od gore navedenih a da ima bilo kakve veze sa FON-om, opet moze ;))
obrazovanje.169 dejanr,
Preksinoć je u "Crnim biserima" bio neki filozof kome sam, na žalost, zaboravio ime (a pre toga je u "Politici" objavljeno, ali pogrešno ;) koji je nadrljao negde 1984 godinu ipo dana zatvora zato što je klevetao dragog nam druga Tita. žovek je bio interesantan sagovornik, mada i dosta težak, jer kad krene da priča jedno, to ga odvuče do nečeg sasvim 1000-tog, recimo voditelj ga pita kako je bilo kad je uhapšen, a on prvo rečenicu o tome, pa onda digresiju o nečem drugom, pa digresijinu digresiju o trećem i najzad stigne do antičke filozofije ;) U svakom slučaju, ispriča jednu zanimljivu (nama, njemu verovatno nije bila ;) anegdotu iz perioda svog školovanja. Išao je u novobeogradsku gimnaziju i tu na pismenom zadatku sa prigodnom osmomartovskom temom napiše nešto kontra žena, kao one su glupe i ružne i već što ide. Liberalne školske vlasti proglase da se on ruga ženama i svetlim tradicijama osmog marta, da širi šopenhauerske teze, i lepo ga zbog toga izbace iz škole. Ništa manje, izbacili ga iz škole zato što mrzi žene, pa koliko će ih tek posle toga mrzeti? ;)) Onda se on upiše u neku gimnaziju s'ovu stranu Save, i dođe prvi pismeni zadatak, nešto o Milanu Rakiću (ako sam dobro zapamtio). I, on tu napiše na dve strane sonet o dotičnom, na šta dobije dvojku sa sledećim obrazloženjem: (1) ubuduće treba da piše u prozi i (2) dobio bi keca, ali se stihovi rimuju, pa je zato zaslužio dvojku ;>>> Šteta što ni samom Nušiću nija moglo da padne na pamet da će neki profesor književnosti biti baš toliki moron, dobro bi stajalo u "Autobiografiji" :))
obrazovanje.170 .bale.,
> Preksinoć je u "Crnim biserima" bio neki filozof kome sam, na žalost, > zaboravio ime (a pre toga je u "Politici" objavljeno, ali pogrešno ;) Milan Mladenović, izuzetan tip, sin Marka Mladenovića, profesora BU.
obrazovanje.171 madamov,
> (1) ubuduće treba da piše u prozi i (2) dobio bi keca, ali se stihovi rimuju, > pa je zato zaslužio dvojku Moj drugar iz klupe iz osnovne škole na neku temu na pismenom napiše pesmu. Nastavnica bi oduševljena idejom i realizacijom, ali mu ipak dade četvorku. Obrazloženje: pismeni treba da se piše pisanim slovima, a ne štampanim kako je on to učinio. B)
obrazovanje.172 bbaja,
>|| ............................................ Isao je u >|| novobeogradsku gimnaziju i tu na pismenom zadatku sa >|| prigodnom osmomartovskom temom napise nesto kontra zena, kao >|| one su glupe i ruzne i vec sto ide. Liberalne skolske vlasti >|| proglase da se on ruga zenama i svetlim tradicijama osmog >|| marta, da siri sopenhauerske teze, i lepo ga zbog toga izbace >|| iz skole. Ne znas, bre, ti direktora te skole u to vreme - cuvenog Velju Milosevica "legendu". O njemu mogu knjige da se napisu. P.S. "filozof" je inace budala
obrazovanje.173 v.nesic,
> Obrazloženje: pismeni treba da se piše pisanim slovima, a ne štampanim kako je > on to učinio. B) A tek ona maltretiranja jedan pismeni ćirilicom, a sledeći latinicom, pa ispočetka. Valjda da ne budemo polu pismeni...
obrazovanje.174 drpr,
-> posle toga mrzeti? ;)) Onda se on upiše u neku gimnaziju -> s'ovu stranu Save, i dođe prvi pismeni zadatak, nešto o -> Milanu Rakiću (ako sam dobro zapamtio). čene je mrzeo u IX Beogradskoj a Rakića u I takođe Beogradkoj. Elem i ja sam gledao , bilo je zanimljivo naročito što je išao u moju osnovnu čJŠ :))) cope čJŠ= čikica Jovanović Španac :)
obrazovanje.175 niklaus,
(:> A tek ona maltretiranja jedan pismeni ćirilicom, a sledeći (:> latinicom, pa ispočetka. Valjda da ne budemo polu pismeni... ...pismeni na levu stranu, ispravke na desnu (ili obrnnuto?)... Pravila, pravila, da bi nas udavila... Informacije radi, u "štreberskoj" školi (u mom slučaju) ove dogme su važile samo u 1. razredu, a kasnije krajnje liberalno... (:niklaus:)
obrazovanje.176 ndragan,
/ Moj drugar iz klupe iz osnovne škole na neku temu na pismenom napiše / pesmu. Ima trač za onog čuvenog recitatora, valjda se beše zvao Rale Damjanović (ako nije, mogu samo da kopam po podrumu svojih vijuga da nađem odakle mi ovo prezime). Na popravnom iz srpskog u gimnaziji je prošao tako što je odrecitovao dooobar deo "Sumnjivog lica". Inače nije imao pojma sa gradivom.
obrazovanje.177 ljubisha,
Tema: školovenje pre deset godina. Da li se nešto promenilo? ***************************************************************************** TERTAEDARSKI RASPORED KOVALENTNIH VEZA Nije u redu što deca posle završene osmogodišnje škole nisu u stanju da konstruktivno reše podmornicu na nuklearni pogon ili bar mašinu za prepisku sa vanzemaljskim civilizacijama. Taj propust bi lako mogao da se ispravi. Dovoljno je da se neko seti da nam deca nisu dovoljno opte- rećena. Posle toga odmah bi se javili reformatori s predlogom da deca umesto deset ubuduće svakog dana secaju do škole i natrag petnaest kilo- grama knjiga, a da im se dosadašnje desetočasovno vreme poveća za najma- nje pedeset odsto. Dakako, sva dosadašnja reformatorska dostignuća ne bi se menjala. A i zašto bi, kad su u praksi dala izvanredne rezultate? Može li jedan prodavac sa uspehom da obavlja svoj posao ako nema po- jma na koliko se kvadratnih kilometara prostirala država Karla Ćelavog? Ne samo da ne može, nego bi se i udavio ukoliko ne zna tačnu definiciju Arhimedovog zakona, a uz to je i neplivač. Da li bi hirirg mogao da operiše ako ne zna koje je sve zemlje osvojio Aleksandar Makedonski u časovima dokolice? Možda bi i mogao, ali bi u za- vršnoj fazi fircanja pacijenta napravio garantovano neku krupnu grešku. Zamislite dalje, svršenu studentkinju Akademije za pozorište, film, radio i TV, koja iznenada dobija šansu da zaigra, a kad izađe na scenu ne zna da izrazi strukturu butana pomoću dve racionalne formule. Bila bi to, najblaže rečeno, katastrofa. Međutim, njoj to ne može da se dogodi ako je u osmom razredu osmogodišnje škole savladala iz hemije jednu pre- sudnu i kranje razumljivu definiciju: "Elektronska konfiguracija ugljeni- kovih atoma je takva da sparivanjem svoja četiri valentna elektrona sa odgovarajućim elektronima atoma elementa s kojim se jedini može da nagra- di najviše četiri kovalentne veze." Ako uđete u poljoprivrednu apoteku i zatražite plavi kamen, prodavac će vas najpre pogledati belo, a zatim će vam reći; "Nemamo, ali prekoputa je prodavnica boje i lakova. Kupite farbu pa sa njom ofarbajte i fasadu ako hoćete." Druga je pesma, međutim, ako uđete u istu prodavnicu i upitate; "Imate li sulfat-pentahlorit?" Razumeće vas iz prve, kao školovan čovek školova- nog čoveka. Istini za volju on će vam podvaliti na meri, ali neće moći da vam uvali CuSO3*4H2O umesto SuSO4*5H2O. Kao školovan čovek vi ćete da primetite da vam u fišeku nedostaje jedno SO i da manjka jedno H2O. Bilo kako bilo, ne može se jedno poreći. Znanje stečeno u osmogodiš- njoj školi presudno je za čitav život. Učenik može da se opredeli za šta god hoće, ali i kao skretničar mora da zna da je hemijska formula azota - N, ako hoće s upehom da rešava ukrštene reči. ***************************************************************************** Autor je pretpostavljam čika Srećković. (serija tekstova iz TV Novo- sti iz 1982-83)
obrazovanje.178 dejanr,
Pročitah juče u "Politici" da naši ipak idu na Olimpijadu u Argentinu, jedino što više nema u ekipi ssokorca, nego neko novo ime.
obrazovanje.179 ljubisha,
>Pročitah juče u "Politici" da naši ipak idu na Olimpijadu u Argentinu, jedino Tja, vest je bajata već nedelju dana. Ipak su nas pustili da idemo ali ništa od učešćem pod zastavom Jugoslavije. :(
obrazovanje.180 peca.st,
!-> Pročitah juče u "Politici" da naši ipak !-> idu na Olimpijadu u Argentinu, jedino što !-> više nema u ekipi ssokorca, nego neko !-> novo ime. Ajd što su napisali da ne ide ssovac, al što su napisali da su ta četvorica prvi sa saveznog! Izgleda da nisu smeli da napišu da je trećeplasirani otperjao odavde. Sramota, čovek ko da ništa nije postigao. Peđa.
obrazovanje.181 v.nesic,
> Tja, vest je bajata već nedelju dana. Ipak su nas pustili da idemo > ali ništa od učešćem pod zastavom Jugoslavije. :( Ma pusti barabe. A naši baš 'teli da istreče u plavim dresovima :))
obrazovanje.182 kenza,
(;> Procitah juce u "Politici" da nasi ipak idu na Olimpijadu u (;> Argentinu, jedino sto vise nema u ekipi ssokorca, nego neko (;> novo ime. SSokorac je mislio da se ne ide i otisao je ranije u Kanadu :(
obrazovanje.183 v.nesic,
Evo izvoda iz mail-a koji mi je iz Argentine stigao od ekipe Ujedinjenih Nacija ( to smo mi ) na olimijadi iz programiranja: U stvari evo ti preliminarnih rezultata nasih takmicara: Midic Uros 190 ( 90 + 100) Petrovic Vladimir 150 (75 + 75) Radunovic Bozidar 99 (30 + 69) Zolic Amir 84 (40 + 44) Dosta ostalih takmicara ima maksimalan broj poena (200), ali se ipak nadam da ce Midic uloviti 1. nagradu, a Pera sigurno bar 3., a mozda nekim slucajem i 2. Ostali dvojica imaju samo teoretske sanse da osvoje 3. nagradu. Sta je tacno bilo javicu ti sutra. Ipak bi mogli da javite sretnu vest Midicevim roditeljima (tel --------) i Petrovicevim (-------). Za sada znam da vise od Midica ima sigurno 2 Rusa, 1 Belorus, 1 Rumun (jos jedan ima isto 190), 1 Litvanac, 1 Slovak, 1 Ceh, i ne zna se koliko jos. Prvih nagrada bi trebalo da bude negde oko 10-15. Pozdrav Jozef
obrazovanje.184 madamov,
Upravo čuh na radiju: Uroš Midić osvojio zlatnu medalju na Olimpijadi programera u Argentini! Imamo i jednu bronzu, izvinjavam se što zaboravih ime bronzanog. Svaka čast!
obrazovanje.185 kenza,
(;> Upravo cuh na radiju: Uros Midic osvojio zlatnu medalju na (;> Olimpijadi programera u Argentini! Imamo i jednu bronzu, (;> izvinjavam se sto zaboravih ime bronzanog. Svaka cast! Cestitam im sada, a to cu i licno, kada se vrate :))) p.s. Nas nasli da zajebavaju, kao nece da nas puste da ucestvujemo :>
obrazovanje.186 spantic,
Svaka čast majstorima :)
obrazovanje.187 novim,
Ć Upravo čuh na radiju: Uroš Midić osvojio zlatnu Ć medalju na Olimpijadi programera u Argentini! Imamo i Ć jednu bronzu, izvinjavam se što zaboravih ime Ć bronzanog. Svaka čast! čestitke u ime literature! :) ps: da li je neko od njih na Sezamu?
obrazovanje.188 dejanr,
>> > Upravo čuh na radiju: Uroš Midić osvojio zlatnu >> > medalju na Olimpijadi programera u Argentini! Imamo i >> > jednu bronzu, izvinjavam se što zaboravih ime >> > bronzanog. Svaka čast! >> >> čestitke u ime literature! :) >> ps: da li je neko od njih na Sezamu? Uroš Misić nije, a za zaboravljeno ime ćemo znati kada ga se neko seti :) U svakom slučaju, sve čestitke obojici, kao i ostalim našim (a i stranim :) takmičarima koji su učestvovali na Olimpijadi :)
obrazovanje.189 v.nesic,
> Uroš Misić nije, a za zaboravljeno ime ćemo znati kada ga se neko seti :) Uroš Midić. Zaboravljeno ime je Vlada Petrovic (alias vpetrovic). ^
obrazovanje.190 kenza,
(;> Uros Misic nije, a za zaboravljeno ime cemo znati kada ga se (;> neko seti :) Midic :) p.s. Zaboravljeni je Vpetrovic ;)
obrazovanje.191 ilazarevic,
> Upravo čuh na radiju: Uroš Midić osvojio zlatnu medalju na Olimpijadi > programera u Argentini! Imamo i jednu bronzu, izvinjavam se što zaboravih > ime bronzanog. Svaka čast! žestitka školskom kolezi (bio je on u mojoj školi :)
obrazovanje.192 jkratica,
Dakle evo vam pojedinačne i ekipne (po medaljama i po bodovima) rang liste sa upravo održane 5. IOI u Mendozi - Argentina od 16.-25.10.1993. Samo takmičenje je održano u utorak 19.10. i četvrtak 21.10. Svakog dana se radilo po 5 sati (11h-16h). Prvog dana su bila tri zadatka a drugog jedan. Već na prvi pogled se vidi da su zadaci bili (relativno) laki (naročito prvog dana), i da su svi zadaci (a i svi predlozi zadataka) bili POLINOMIJALNE prirode (neeksponencijalni), kakvi se i kod nas forsiraju već dve godine. Iako je to bilo jasno većini takmičara, skoro su svi pokušali (i naša 3 takmičara) da zadatak 2. dana reše BACKTRACKINGOM. Program je naravno radio za malo N i za to su takmičari dobili 50 poena. Neki takvi programi su proradili i za 2 test primera sa većim N (N=21 i N=43) koji su nosili po 25 poena, ali većina nije. Na sreću Midić je nešto optimizovao svoj program tako da (iako eksponencijalan) su mu oba test primera proradila za manje od 5 minuta (drugi istina za 3,5 minuta). Srećom nijedan test primer nije bio za N=100, gde skoro sigurno ne bi mogao da proradi ni za dan-dva. Vladimir Petrović je jedini od naših zadatak drugog dana rešavao onako kako je trebalo (uz pomoć DINAMIžKOG PROGRAMIRANJA), ali na jednom test primeru nije dobio dobar rezultat (greška je bila mala, ali ipak), mada je izbacio rezultat trenutno. Samo je oko 15-20 takmičara tako uradilo zadatak (skoro svi oni sa 1. nagradom). Što se tiče prvog dana zadaci su bili ispod nivoa našeg i Republičkog i Saveznog takmičenja, što se vidi i iz toga da je 3. zadatak (od 50 bodova) maltene prepisan naš zadatak sa gradskog takmičenja (koga su tada ekspresno uradili mnogi takmičari, medju kojima i sva četvorica naših "olimpijaca"). Zato je za mene bio pravi šok kada sam čuo šta su uradili naši prvog dana. Drugi dan je već bio dosta bolji, ali Radunović i Zolić više nisu imali skoro nikakve šanse da uzmu medalju.
obrazovanje.193 jkratica,
┌───────────────────────────┐ │ ZLATNA MEDALJA - I NAGRADA│ └───────────────────────────┘ Poz Drzava Kod Prezime Ime DAN-1 DAN-2 Zbir ------------------------------------------------------------------------------ 1 CZECH CSK3 Mares Martin 100 100 200 1 IRAN ISLAMIC REPUBLIC OF IRN2 Foladgar Mehdi 100 100 200 1 ROMANIA ROM2 Lupsa Radu-Lucian 100 100 200 1 SWEDEN SWE3 Huss Fedric 100 100 200 5 SLOVAK REPUBLIC SLK3 Vinar Tomas 96 100 196 6 KOREA REPUBLIC OF KOR2 Lee Kun-Ho 92 100 192 6 RUSSIAN FEDERATION RUS2 Mironov Ilija 92 100 192 8 CHINA CHN1 Guo Yuanshan 90 100 190 8 INDIVIDUALS UN4 Midic Uros 90 100 190 10 ROMANIA ROM1 Soviani Adrian 88 100 188 11 BULGARIA BGA1 Petrov Tzvetmomir 87 100 187 12 BELORUS BLR3 Belyi Vladimir 86 100 186 12 SLOVAK REPUBLIC SLK2 Stefankovic Daniel 92 94 186 ------------------------------------------------------------------------------ ┌────────────────────────────┐ │SREBRNA MEDALJA - II NAGRADA│ └────────────────────────────┘ Poz Drzava Kod Prezime Ime DAN-1 DAN-2 Zbir ------------------------------------------------------------------------------ 14 THAILAND THA3 Manovit Chaiyasit 78 100 178 15 CZECH CSK4 Novak Vit 100 75 175 15 GERMANY DEU4 Hofmann Walter 100 75 175 15 ESTONIA EST4 Laud Peeter 100 75 175 15 HUNGARY HUN3 Pap Zsombor 100 75 175 15 RUSSIAN FEDERATION RUS1 Elizarov Roman 100 75 175 15 RUSSIAN FEDERATION RUS3 Bargachev Victor 100 75 175 15 SINGAPORE SGP3 Koh Beng Liang 100 75 175 15 SINGAPORE SGP4 Chai Kian Ming 100 75 175 15 THAILAND THA4 Tirapotjani Yuwanon 100 75 175 15 UNITED STATES USA2 Patel Mehul 100 75 175 15 UNITED STATES USA3 Burch Hal 100 75 175 26 BULGARIA BGA2 Bojinov Hristo 99 75 174 26 SLOVAK REPUBLIC SLK1 Brejova Bronislava 99 75 174 28 KOREA, REPUBLIC OF KOR1 Hur Seung-II 95 75 170 29 ARGENTINA ARG1 Lerner Sergio 76 93 169 30 GERMANY DEU2 Hein Wilko 68 100 168 31 CZECH CSK2 Syrovatkova Jana 92 75 167 31 SWEDEN SWE1 Larsson Marten 92 75 167 33 IRAN ISLAMIC REPUBLIC OF IRN4 Mahdian Mohammad 100 66 166 34 LATVIA LVA4 Kaukis Valdis 89 75 164 35 LATVIA LVA3 Lazdins Armands 88 75 163 35 POLAND POL1 Blaszczyk Tomasz 88 75 163 37 GERMANY DEU1 Tantau Till 87 75 162 37 IRAN ISLAMIC REPUBLIC OF IRN1 Iranli Ali 87 75 162 39 CHINA CHN4 Huang Tianming 86 75 161 39 ROMANIA ROM4 Praun Emil 92 69 161 ------------------------------------------------------------------------------ ┌───────────────────────────────┐ │BRONZANA MEDALJA - III NAGRADA │ └───────────────────────────────┘ Poz Drzava Kod Prezime Ime DAN-1 DAN-2 Zbir ------------------------------------------------------------------------------ 41 CUBA CUB3 Garcia Aranguren Miguel 83 75 158 41 SLOVAK REPUBLIC SLK4 Ondrusek Matej 99 59 158 43 CHINA CHN3 Zhang Chen 82 75 157 43 THAILAND THA2 Sakulsak Karn 82 75 157 45 ESTONIA EST3 Prillop Rene 81 75 156 46 HONG KONG HKG3 Yau Ka-fai 80 75 155 47 TURKEY TUA4 Ozkaya Orkunt 75 75 150 47 INDIVIDUALS UN1 Petrovic Vladimir 75 75 150 49 SWITZERLAND CHE2 Seefeld Bernhard 49 100 149 49 KOREA, REPUBLIC OF KOR4 Young-Min Choi 99 50 149 51 UNITED STATES USA4 Pabst Eric 71 75 146 52 ESTONIA EST1 Kaljola Ervin 60 84 144 53 LITHUANIA LTU3 Alaburda Marius 68 75 143 54 ARGENTINA ARG4 Futoransky Ariel 92 50 142 54 HUNGARY HUN1 Valko Lazlo 92 50 142 54 HUNGARY HUN2 Molnar Lajos 92 50 142 54 ROMANIA ROM3 Ghenea Bogdan 92 50 142 58 RUSSIAN FEDERATION RUS4 Lapunov Anton 91 50 141 58 TURKEY TUR1 Aker Kurcat 66 75 141 68 VIET NAM VNM4 Le Gia Quoc Thong 66 75 141 61 LITHUANIA LTU1 Ambraziunas Valdas 90 50 140 62 UNITED STATES USA1 Schmeidler Yonah 62 75 137 63 SWITZEALAND CHE3 von Wyss Leo 86 50 136 63 CHINA CHN2 Chai Xiaolu 86 50 136 65 CUBA CUB4 La Rosa Silva Abel 58 75 133 65 GREECE GRC1 Papadimitriou Spyros 83 50 133 67 LITHUANIA LTU2 Dumcius Romuladas 82 50 132 67 MEXICO MEX2 Cepeda Garcia Cesar Arturo 82 50 132 69 IRAN ISLAMIC REPUBLIC OF IRN3 Behzadipour Said 56 75 131 70 CUBA CUB1 Lorenzo Vera Rolando Mig. 79 50 129 70 KOREA, REPUBLIC OF KOR3 Choi Young-Ho 92 37 129 72 SLOVENIA SVN4 Lango Damjan 78 50 128 72 TURKEY TUR2 Apaudin Serkan Mehmet 76 52 128 74 POLAND POL2 Jakacki Grzegorz 27 100 127 74 SINGAPORE SGP1 Ong Hong Yang 77 50 127 76 LATVIA LVA2 Linde Girts 51 75 126 76 NETHERLANDS NLD3 Beetstra Jaap 76 50 126 76 NETHERLANDS NLD4 Vreugdenhil Arjen 76 50 126 79 SLOVENIA SVN3 Bezek Andraz 75 50 125 80 CYPRUS CYP1 Scordis Constantinos 80 43 123 80 CROATIA HRV4 Stublic Sasa 73 50 123 80 VIET NAM VNM3 Pham Viet Thang 48 75 123 ------------------------------------------------------------------------------ OSTALI UCESNICI: Poz Drzava Kod Prezime Ime DAN-1 DAN-2 Zbir ------------------------------------------------------------------------------ 83 FINLAND FIN1 Nyrkko Seppo 70 50 120 83 SOUTH AFHICA ZAF2 Liu Kevin Ctsung-Yuanz 70 50 120 85 GERMANY DEU3 Warntjes Hendrik 69 50 119 85 PORTUGAL PRT4 Ribeiro Hugo Jorge 51 68 119 87 CUBA CUB2 Cabrera Almelo Fernando 68 50 118 88 AUSTRIA AUT4 Jung Bernhard 67 50 117 89 THAILAND THA1 Pongpirul Krit 72 41 113 90 IRELAND IRL3 Lambe John 60 50 110 90 LUXEMBOURG LUX1 Maurer Yves 60 50 110 92 SRI LANKA LKA3 Zavahair Sifaan 79 30 109 93 CYPRUS CYP2 Panayiotou Michael 31 75 106 94 DENMARK ONK2 Nielsen Anders 55 50 105 94 SLOVENIA SVN2 Slosar Anze 55 50 105 94 TURKEY TUA3 Ozturk Veli 55 50 105 97 SWEDEN SWE4 Dahlberg Johan 54 50 104 98 HUNGARY HUN4 Vizmathy Tamas 68 34 102 98 SINGAPORE SGP2 Loong Chee-Yuh 52 50 102 100 UKRAINIAN UKR2 Danilchenko Sergey 26 75 101 101 INDIVIDUALS UN2 Radunovic Bozidar 30 69 99 102 SWITZERLAND CHE1 Jones Stephen Anthony 22 75 97 102 SWITZERLAND CHE4 Egger Bernhard 60 37 97 102 FINLAND FIN3 Kujala Janne 47 50 97 105 CROATIA HRV3 Cvitan Maro 45 50 95 105 POLAND POL3 Calkowski Gzegorz 45 50 95 107 COLOMBIA COL1 Calderon Ramiro 32 61 93 108 SWEDEN SWE2 Persson Erik 42 50 92 109 PORTUGAL PRT1 Carvalho Pedro Miguel 41 50 91 110 ARGENTINA ARG2 Caceres Maximilliano 38 50 88 110 LITHUANIA LTU4 Meinorius Giedrius 38 50 88 110 UKRAINIAN UKR1 Leschinski Andrew 38 50 88 113 ARGENTINA ARG3 Ferrari German 36 50 86 113 SRI LANKA LKA1 Wijekoon Arjuna ChanakeGear36 50 86 115 LATVIA LVA1 Kulis Davis 79 6 85 116 INDIVIDUALS UN3 Zolic Amir 40 44 84 117 UKRAINIAN UKR3 Mosorin Pavlo 40 43 83 117 VIET NAM VNM2 Nguyen Trong Le Minh 33 50 83 119 CROATIA HRV2 Vlah Dario 30 50 80 119 UKRAINIAN UKR4 Ruban Igor 30 50 80 121 LUXEMBOURG LUX2 Kornelis Wouter 28 50 78 122 FINLAND FIN4 Parvianen Elina 31 45 76 122 POLAND POL4 Kaliszevski Sebastian 21 55 76 124 VIET NAM VNM1 Tran Huu Cuong 22 50 72 125 HONG KONG HKG4 Au Yeung Kwok-leung 55 15 70 126 GREECE GRC3 Vetsikas John 60 6 66 127 DENMARK DNK1 Pedersen Kim 3 62 65 127 FINLAND FIN2 Hintukainen Petri 28 37 65 129 CROATIA HRV1 Pavacic Boris 9 50 59 130 SOUTH AFRICA ZAF3 Pelpola Kavinda Rajeeva 58 0 58 131 SOUTH AFRICA ZAF1 Iglauer Alexis Emil 45 8 53 132 COLOMBIA COL3 Gil Gustavo 27 25 52 133 NETHERLANDS NLD2 Dekkers Fieke 0 50 50 134 GREECE GRC2 Volanakis Ilias 40 4 44 134 SOUTH AFRICA ZAF4 Tanner-Tremaine Richard 21 23 44 136 COLOMBIA COL2 Hoyos Carlos 24 17 41 137 CZECH CSK1 Vanicek Jiri 34 6 40 138 HONG KONG HKG1 Cheung Wai-chung 37 2 39 139 HONG KONG HKG2 Chan Yin-kit 22 15 37 140 PORTUGAL PRT2 Romana Pedro 20 8 28 141 MACAU MAC1 Lo Chi In 25 0 25 142 AUSTRIA AUT3 Haid Josef 23 0 23 143 MACAU MAC3 Vong Son San 22 0 22 144 IRELAND IRL2 O'Brien Walter 21 0 21 145 SRI LANKA LKA2 Wesumperuma DevashiAmrith 13 6 19 146 IRELAND IRL1 Carrol Joseph 9 8 17 147 PORTUGAL PRT3 Matos Jose Maria 6 10 16 148 MACAU MAC4 Lei Kin Fon 3 6 9 149 AUSTRIA AUT1 Praxmarer Robert 4 0 4 150 MACAU MAC2 Ho Chi Fong 4 0 4 151 AUSTRIA AUT2 Enzinger Fabian 2 0 2 152 KUWAIT KWT1 Al Awadhi Sami 0 0 0 152 KUWAIT KWT2 Al Fid Nawwaf 0 0 0 152 MEXICO MEX4 Hernandez Pastrana Xochitl 0 0 0 152 NETHERLANDS NLD1 Ypma Mareille 0 0 0 ----------------------------------------------------------------------------- UKUPNO 155 TAKMICARA
obrazovanje.194 jkratica,
EKIPNI PLASMAN PO BROJU MEDALJA NA 5. IOI U ARGENTINI: 1. SLOVAK REPUBLIC SLK 2 1 1 : 4 ROMANIA ROM 2 1 1 : 4 3. RUSSIA RUS 1 2 1 : 4 IRAN IRN 1 2 1 : 4 5. CZECH CSK 1 2 0 : 3 6. KOREA KOR 1 1 2 : 4 CHINA CHN 1 1 2 : 4 8. SWEDEN SWE 1 1 0 : 2 BULGARIA BUL 1 1 0 : 2 10. INDIVIDUALS UN 1 0 1 : 2 11. BELORUS BLR 1 0 0 : 1 12. GERMANY GER 0 3 0 : 3 13. UNITED STATES USA 0 2 2 : 4 14. THAILAND THA 0 2 1 : 3 SINGAPORE SGP 0 2 1 : 3 LATVIA LVA 0 2 1 : 3 17. ESTONIA EST 0 1 2 : 3 HUNGARY HUN 0 1 2 : 3 19. ARGENTINA ARG 0 1 1 : 2 POLAND POL 0 1 1 : 2 21. CUBA CUB 0 0 3 : 3 TURKEY TUR 0 0 3 : 3 LITHUANIA LTU 0 0 3 : 3 24. SWITZERLAND CHE 0 0 2 : 2 VIETNAM VNM 0 0 2 : 2 SLOVENIA SVN 0 0 2 : 2 NETHERLAND NLD 0 0 2 : 2 28. HONGKONG HKG 0 0 1 : 1 GREECE GRE 0 0 1 : 1 MEXICO MEX 0 0 1 : 1 CYPRUS CYP 0 0 1 : 1 CROATIA HRV 0 0 1 : 1 ---------------------------------------------------------------- 13 27 42 82 OSTALI NISU OSVOJILI NIJEDNU MEDALJU.
obrazovanje.195 jkratica,
PLASMAN EKIPA PO BROJU BODOVA NA V IOI U ARGENTINI: 1. SLOVAK REPUBLIC SLK 196 186 174 158 : 714 2. ROMANIA ROM 200 188 161 142 : 691 3. RUSSIA RUS 192 175 175 141 : 683 4. IRAN IRN 200 166 162 131 : 659 5. CHINA CHN 190 161 157 136 : 644 6. KOREA KOR 192 170 149 129 : 640 7. UNITED STATES USA 175 175 146 137 : 633 8. GERMANY GER 175 168 162 119 : 624 9. THAILAND THA 178 175 157 113 : 623 10. CZECH CSK 200 175 167 40 : 582 11. SINGAPORE SGP 175 175 127 102 : 579 12. SWEDEN SWE 200 167 104 92 : 563 13. HUNGARY HUN 175 142 142 102 : 561 14. LATVIA LVA 164 163 126 85 : 538 15. TURKEY TUR 150 141 128 105 : 524 16. INDIVIDUALS UN 190 150 99 84 : 523 17. LITHUANIA LTU 143 140 133 88 : 504 18. ARGENTINA ARG 169 142 88 86 : 485 19. SWITZERLAND CHE 149 136 97 97 : 479 20. ESTONIA EST 175 156 144 : 475 21. POLAND POL 163 127 95 76 : 461 22. VIETNAM VNM 141 123 83 72 : 419 23. CUBA CUB 158 129 118 : 405 24. BULGARIA BUL 187 174 : 361 25. FINLAND FIN 120 97 76 65 : 358 26. SLOVENIA SVN 128 125 105 : 358 27. CROATIA HRV 123 95 80 59 : 357 28. UKRAINIAN UKR 101 88 83 80 : 352 29. NETHERLAND NLD 126 126 50 0 : 302 30. HONGKONG HKG 155 70 39 37 : 301 31. SOUTH AFRICA ZAF 120 58 53 44 : 275 32. PORTUGAL PRT 119 91 28 16 : 254 33. GREECE GRE 133 66 44 : 243 34. CYPRUS CYP 123 106 : 229 35. SRI LANKA LKA 109 86 19 : 214 36. LUXEMBOURG LUX 110 78 : 189 37. COLOMBIA COL 93 52 41 : 186 38. BELORUS BLR 186 : 186 39. DENMARK DNK 105 65 : 170 40. IRELAND IRL 110 21 17 : 148 41. AUSTRIA AUT 117 23 4 2 : 146 42. MEXICO MEX 132 0 : 132 43. MACAU MAC 25 22 9 4 : 60 44. KUWAIT KWT 0 0 : 0
obrazovanje.196 jkratica,
1. dan: UNITED NATIONS TEAM (INDEPENDENT TEAM) Procitati odmah: Programska resenja smimiti kao ASCII fajlove: ĐAAA.xxx zadatak A (1. zadatak) ĐBBB.xxx zadatak B (2. zadatak) ĐCCC.xxx zadatak C (3. zadatak) Ekstenzija xxx je: .bas Qbasic .pas Turbo Pascal .c Turbo C .lcn LOGO Bodovanje: zadatak A 20 poena zadatak B 30 poena zadatak C 50 poena Zadatak A (1. zadatak): Data je ogrlica koja sadrzi N kuglica (N<=100), od kojih su neke crvene, druge plave, i ostale bele. Kuglice su rasporedjene slucajno. Data su dva primera za N=29: 12 12 oxxo xoox o x x x o o x o o o č o x o č č x x o o x x x x x x o x o o x o x o o o x o o o o o o x oxo ooč slika a) slika b) x plava o crvena č bela ( Kuglice o kojima se dalje raspravlja markirane su na slici) Konfiguracija na slici a) moze biti prikazana kao string b-ova (plave) i r-ova (crvene) kuglice: brbrrrbbbrrrrrbrrbbrbbbbrrrrb Pretpostavimo da se ogrlica pokida i rasiri. Tada prebrojimo kuglice iste boje pocev od jednog kraja, sve dok ne nadjemo kuglicu druge boje. Isto uraditi i sa drugog kraja (koji ne mora biti iste boje, kao kuglice na prethodnom kraju). Odrediti tacku gde ogrlicu treba prekinuti, tako da se prebroji najveci broj kuglica uracunavsi obe strane. Na primer za ogrlicu na slici a) moze se prebrojati 8 kuglica, prekidajuci ogrlicu ili izmedju 9.-10. ili izmedju 24.-25. U nekim oglicama su ukljucene i bele kuglice kao na slici b). Pri prebrojavanju kuglica bilo koja bela kuglica se moze tretirati bilo kao plava bilo kao crvena, i obojiti zeljenom bojom. String koji prikazuje tu konfiguraciju ce ukljuciti simbole r,b,w. Napisati program koji: 1. Cita konfiguracije iz ASCII ulaznog fajla NECKLASE.DAT pri cemu se u jednoj liniji nalazi jedna konfiguracija. Upisati ove podatke u ASCII izlazni fajl NECKLASE.SOL Sledi primer ullaznog fajla: NECKLASE.DAT brbrrrbbbrrrrrbrrbbrbbbbrrrrb bbwbrrrwbrbrrrrrb 2. Za svaku konfiguraciju odrediti maksimalni broj M kuglica koje se mogu prebrojati, i odgovarajucu tacku kidanja. 3. Ispisati u izlazni fajl NECKLASE.SOL broj M i tacku kidanja. Resenja za razlicite konfiguracije treba razdvojiti praznim redom. PRIMER:izlaznog fajla: NECKLASE.SOL brbrrrbbbrrrrrbrrbbrbbbbrrrrb 8 between 9 and 10 bbwbrrrwbrbrrrrrb 10 between 16 and 17 Zadatak B (2. zadatak): Neke kompanije su delimicni vlasnici drugih kompanija, posto su dobile deo ukupnih akcija tih kompanija. Na primer FORD poseduje 12% MAZDE. Kaze se da kompanija A kontrolise kompaniju B ako je ispunjen bar jedan od sledecih uslova: a) A=B b) A poseduje vise od 50% akcija B c) A kontrolise K (K>=1) kompanija C(1), ..., C(K) tako da za svako i (1<=i<= K) C(i) poseduje x(i)% od B, i x(1) + x(2) + ..... + x(K) > 50. Problem koji treba resiti je: Za datu listu trojki (i,j,p) koja znaci da kompanija i poseduje p% kompanije j, naci sve parove (h,s), tako da kompanija h kontrolise kompaniju s. Postoji najvise 100 kompanija. Napisati program koji: 1. Cita iz ASCII ulaznog fajla COMPANY.DAT listu trojki (i,j,p), gde su i,j,p pozitivni celi brojevi. Jedna trojka se razmatra samo u okviru jednog skupa podataka. Razliciti slucajevi (skupovi podataka) su razdvojeni praznim redom. 2. Nalazi sve parove (h,s) tako da kompanija h kontrolise kompaniju s. 3. Ispisuje u izlazni ASCII fajl COMPANY.SOL sve nadjene parove (h,s) gde je h<>s (h razlicito od s). Parovi (h,s) moraju biti napisani u uzastopnim redovima u rastucem redosledu po h. Resenja razlicitih slucajeva (skupova podataka) moraju biti razdvojeni blanko redom. PRIMERI: COMPANY.DAT 2 3 25 1 4 36 4 5 63 2 1 48 3 4 30 4 2 52 5 3 30 1 2 30 2 3 52 3 4 51 4 5 70 5 4 20 4 3 20 COMPANY.SOL 4 2 4 3 4 5 2 3 2 4 2 5 3 4 3 5 4 5 Zadatak C (3. zadatak): N pravougaonika razlicitih boja se slazu na beli list papira. Velicina papira je a cm sirine i b cm duzine. Pravougaonici se stavljaju tako da su im stranice paralelne ivicama papira. Svi pravougaonici se nalaze u okviru papira. Kao rezultat videce se razlicite figure razlicitih boja. Dva regiona iste boje su deo iste figure, ako imaju bar jednu zajednicku tacku; inace se razmatraju kao razlicite figure. Problem se sastoji u pronalazenju povrsine svake od figura. a i b su parni pozitivni celi brojevi <=30. Koordinatni sistem ima centar u centru lista papira i koordinatne ose su paralelne ivicama papira. Razliciti skupovi podataka su napisani u ASCII ulaznom fajlu RECTANG.DAT : a,b, N su u prvoj liniji svakog skupa podataka , razdvojeni blankom - U svakoj od sledecih N linija se nalazi: - Celobrojne koordinate pozicije donjeg levog ugla pravougaonika. - Za njima slede celobrojne koordinate gornjeg desnog ugla pravougaonika - Na kraju se nalazi boja pravougaonika prikazana celim brojem izmedju 1 i 64. Bela boja je prikazana kao 1. Redosled slogova odgovara redosledu postavljanja pravougaonika na papir. Razliciti skupovi podataka su razdvojeni praznim redom. Napisati program koji: 1. Cita skup po skup podataka iz RECTANG.DAT 2. Izracunava povrsinu svake obojene figure. 3. Ispisuje u izlazni fajl RECTANG.SOL boje i povrsine svake obojene figure kao u primerima. Slogovi se ispisuju u rastucem redosledu boja. Resenja za razlicite skupove podataka se razdvajaju praznim redom. PRIMER: RECTANG.DAT 20 12 5 -7 -5 -3 -1 4 -5 -3 5 3 2 -4 -2 -2 2 4 2 -2 3 -1 12 3 1 7 5 1 30 30 2 0 0 5 14 2 -10 -7 0 13 15 RECTANG.SOL 1 172 2 47 4 12 4 8 12 1 1 630 2 70 15 200 2. dan: 100 bodova UNITED NATIONS TEAM (INDEPENDENT TEAM) ZADATAK: Pobedili ste na takmicenju u organizaciji kanadske avio kompanije. Nagrada je besplatna karta za putovanje po Kanadi, pocev od najzapadnijeg grada u Kanadi, iz koga ima letove data kompanija, zatim putujuci iskljucivo u smeru zapad-istok, sve do najistocnijeg grada ove avio-kompanije, a zatim nazad iskljucivo u smeru istok-zapad, ponovo do polaznog grada. Nijedan grad ne smemo posetiti vise od jednom, osim polaznog koji mora biti posecen dvaput (na pocetku i na kraju puta). Takodje nije dozvoljeno koriscenje bilo kojih drugih prevoznih sredstava. Resiti problem: Za datu listu gradova i listu direktnih puteva izmedju njih (ne moraju svaka dva grada biti povezana direktnim putem), naci put koji prolazi kroz najveci moguci broj gradova, zadovoljavajuci pocetne uslove. Razliciti skupovi podataka su dati u ASCII ulaznom fajlu C:ĐIOIĐITIN.DAT. Svaki skup podataka sadrzi: - U prvoj liniji: broj gradova N, i broj V direktnih avio-linija koje slede. N je pozitivan ceo broj <= 100 (manji ili jednak 100). V je bilo koji ceo pozitivan broj. - U svakoj od preostalih N linija: ime grada. Imena gradova su sortirana u ulaznom ASCII fajlu u redosledu zapad-istok. Dakle i-ti grad je istocnije od j-tog akko je i>j (nikoja dva grada nisu na istoj geografskoj sirini). Ime svakog grada je string od najvise 15 cifara I / ILI karaktera latinskog alfabeta. Na primer AGR34 ili BEL4 - u svakoj od sledecih V linija: imena dva grada, iz liste imena gradova, radvojenih blankom. Ako u redu stoji city1 city2 to znaci da postoji direktan put od city1 do city2 i direktan put od city2 do city1. Razliciti skupovi podataka su razdvojeni praznim redom (to je red koji sadrzi samo eoln karakter). Nema nikakvih praznih redova posle poslednjeg skupa podataka. Sledeci primer se nalazi u fajlu C:ĐIOIĐITIN.DAT . 8 9 Vancouver Yellowknife Edmonton Calgary Winnipeg Toronto Montreal Halifax Vancouver Edmonton Vancouver Calgary Calgary Winnipeg Winnipeg Toronto Toronto Halifax Montreal Halifax Edmonton Montreal Edmonton Yellowknife Edmonton Calgary 5 5 C1 C2 C3 C4 C5 C5 C4 C2 C3 C3 C1 C4 C1 C5 C2 Ulazne podatke mozemo smatrati korektnim i nije potrebno ispitivati njihovu korektnost. Resenje za svaki skup podataka mora biti odstampano u izlazni fajl C:ĐIOIĐITIN.SOL : U prvom redu ukupan broj N gradova iz ulaznog fajla, u sledecem redu, broj M razlicitih gradova posecenih u gorepomenutom putu, i sledecih M+1 redova imena gradova, po jedan u svakom redu, u poretku u kome su poseceni. Prvi poseceni grad mora biti isti kao i zadnji. Ako ne postoji resenje za neki skup podataka, samo tri (dva) reda treba odstampati u C:ĐIOIĐITIN.SOL , prvi sa ukupnim brojem gradova, drugi sa tekstom "NO SOLUTION", i treci prazan (ako nije zadnji skup podataka.) Primer izlaznog fajla za gorepomenuti ulazni: C:ĐIOIĐITIN.SOL 8 7 Vancouver Edmonton Montreal Halifax Toronto Winnipeg Calgary Vancouver 5 NO SOLUTION Snimite vas program u ASCII fajl C:ĐIOIĐDDD.xxx , gde .xxx je .PAS za Pascal, .C za C, .BAS za Basic, .LCN za Logo.
obrazovanje.197 jkratica,
Sledeća Olimpijada (VI) se održava u Švedskoj od 1.-7. jula 1994. Pošto je do tada ostalo samo još 8 meseci, a s obzirom da mi imamo preduslove da postignemo bar ovaj, a ja se nadam i dosta bolji uspeh, krenuću (uz pomoć još nekih kolega) sa pripremama za takmičenja. Dakle pozivaju se svi srednjoškolci koji žele da se oprobaju na takmičenju i eventualno odu i na Olimpijadu, a uzrasta su od 1.-4. razreda, i znaju bar jedan programski jezik (poželjno Pascal ili C), i smatraju da imaju smisla za programiranje, da dodju na pripreme. Pripreme će se najverovatnije održavati u MG, (još nije konačno odredjeno, a zavisi i od broja prijavljenih), i krenuće kroz otprilike 15-20 dana. Termini će biti bar jednom nedeljno, a po potrebi možda i više puta nedeljno (najverovatnije ipak jednom nedeljno). Bilo bi jako dobro da iz svake gimnazije prirodnog smera (a većina ih ima prirodni smer) u Beogradu (na žalost zbog tehničkih teškoća moram se ograničiti samo na područje Beograda, a učiniću sve da i ostali regioni dobiju materijale i sami organizuju pripreme), dodje na pripreme bar po 5-10 učenika. Jer u tom slučaju bi sasvim sigurno predstavljali ozbiljnu konkurenciju MG-u, i ne samo da bi tada takmičenje bilo zanimljivije, nego bi u olimpijsku ekipu bili odabrani samo oni zaista superiorni. Dakle svako ko poznaje nekog talentovanog učenika, ili profesora informatike u nekoj beogradskoj gimnaziji, bilo bi poželjno da ga uputi na pripreme. Svaka sugestija oko priprema i samog takmičenja je dobrodošla!!! Sve informacije oko toga možete dobiti preko sezama na JKRATICA, preko ubbg-a na EJOZEF, i ostalih BBS-ova. Napomena: Dobro bi bilo da zbog stvaranja ekipe i za sledeće Olimpijade (a ne samo za Švedsku) bude što više djaka 1., 2. i 3. razreda (naravno to ne znači da ne treba da ih bude što više i iz 4. razreda). Pošto se za Olimpijadu u Holandiji 1995. najverovatnije menjaju pravila, pa tako mogu učestvovati samo 4-člani timovi u kojima ima BAR JEDNA DEVOJKA, a inače ekipa može imati najviše "muška" 3 člana, POčELJNO je da na pripreme dodje i što je moguće veći broj devojaka-programera.
obrazovanje.198 dvesic,
Cao ! Imam jedan SITAN problem : u knjizi iz matematike za I razred srednje skole naisao sam na termin TRIKOTOMIJA. Ima li neko predstavu o tome sta taj pojam znaci ? Vesa LB. P.S. Ja sam apsolvent racunarstva na Matematickom fakultetu. :) :) :) ============
obrazovanje.199 milan,
> Cao ! > > Imam jedan SITAN problem : u knjizi iz matematike za > I razred srednje skole naisao sam na termin TRIKOTOMIJA. > > Ima li neko predstavu o tome sta taj pojam znaci ? > > Vesa LB. > > P.S. Ja sam apsolvent racunarstva na Matematickom fakultetu. :) :) :) > ============ Evo i tvoj dekan ne zna šta znači. ;)) Verovatno je po sredi štamparska greška ili (što je verovatnije ;>) nepismenost autora, tj. možda se radi o zakonu trihotomije (u bukvalnom prevodu zakon trojstva), tj. za sve = brojeve x,y,z važi: x=y ili x<y ili x>y Pl poz M
obrazovanje.200 vitez.koja,
#=> = brojeve x,y,z važi: #=> #=> x=y ili x<y ili x>y Nevezano za fabulu radnje, kakva je uloga broja z u ovom zakonu ?
obrazovanje.201 milan,
> Nevezano za fabulu radnje, kakva je uloga broja z u ovom zakonu ? Nikakva. :)) Pl poz M
obrazovanje.202 ndragan,
/ Nevezano za fabulu radnje, kakva je uloga broja z u ovom zakonu ? Kakva je razlika između slona, klavira i zdravlja? Slon može da se nasloni na klavir, a klavir ne može da se naklaviri na slona.
obrazovanje.203 maverick,
C> Slon moze da se nasloni na klavir, a klavir ne moze da se C> naklaviri na slona. A gde je tu zdravlje?
obrazovanje.204 ndragan,
/ A gde je tu zdravlje? U vrlo dobrom stanju, hvala na pitanju.
obrazovanje.205 jkratica,
Srednjoškolac ste i hoćete da dobijete zlatnu medalju na Olimpijadi iz informatike. Eto prilike za vas! (ukoliko naravno znate bar jedan programski jezik, i interesuje vas programiranje). PRIPREME za takmičenja srednjoškolaca iz informatike POžINJU! Probni termin (ekipe MG iz matematike, fizike i informatike treba da idu na dvoboj sa sličnom gimnazijom iz Moskve, pa bi trebalo da održim neko predavanje, mada nisam siguran da će im to biti od neke velike koristi, jer je malo vremena ostalo) će biti u petak 26.11.93. u 13h u MG. Ukoliko eventualno propustite ovaj termin, ne morate da se sekirate, sve to će biti postupnije i laganije objašnjeno kasnije. PRVI ZVANIžNI TERMIN je u NEDELJU 5.12.1993. sa početkom u 9h u Matematičkoj gimnaziji, Narodnog fronta 37. Svi zainteresovani su više nego DOBRODOŠLI. Mislim da se neće pokajati! Ostali termini će biti u dogovoru sa prisutnima (u terminu koji je ako je to uopšte moguće povoljan za sve), a najverovatnije NEDELJOM u 9h (jednom u 7 dana, a ako treba i češće). Ako ste zainteresovani dodite! Ako znate nekog zaintersovanog, pozovite ga! Ako znate više zainteresovanih, pozovite ih sve! Ako znate nekog iz neke škole koja možda neće biti kontaktirana (pokušaću da kontaktiram sa što više škola u sledećih nekoliko dana, ali uvek postoje teškoće) informišite ga o ovome! Ukoliko neko i nije takmičar a interesuju ga neke teorijske stvari (algoritmi na grafovima, dinamičko programiranje, FFT sa primenama u programiranju, Ford-Fulkersonov algoritam o maksimalnom protoku, razne heuristike, geometrijski algoritmi, . . . .) slobodno može doći, dobrodošao je!
obrazovanje.206 jkratica,
Srednjoškolac ste i hoćete da dobijete zlatnu medalju na Olimpijadi iz informatike. Eto prilike za vas! (ukoliko naravno znate bar jedan programski jezik, i interesuje vas programiranje). PRIPREME za takmičenja srednjoškolaca iz informatike POžINJU! PRVI ZVANIžNI TERMIN je u NEDELJU 5.12.1993. sa početkom u 9h u Matematičkoj gimnaziji, Narodnog fronta 37. Svi zainteresovani su više nego DOBRODOŠLI. Mislim da se neće pokajati! Ostali termini će biti u dogovoru sa prisutnima (u terminu koji je ako je to uopšte moguće povoljan za sve), a najverovatnije NEDELJOM u 9h (jednom u 7 dana, a ako treba i češće). Ako ste zainteresovani dodite! Ako znate nekog zaintersovanog, pozovite ga! Ako znate više zainteresovanih, pozovite ih sve! Ako znate nekog iz neke škole koja možda neće biti kontaktirana (pokušaću da kontaktiram sa što više škola u sledećih nekoliko dana, ali uvek postoje teškoće) informišite ga o ovome! Ukoliko neko i nije takmičar a interesuju ga neke teorijske stvari (algoritmi na grafovima, dinamičko programiranje, FFT sa primenama u programiranju, Ford-Fulkersonov algoritam o maksimalnom protoku, razne heuristike, geometrijski algoritmi, . . . .) slobodno može doći, dobrodošao je! Na prvom predavanju će biti dva izlaganja: Uvodno moje (počeću sa nekim notacijama o brzini algoritama, pa nastaviti sa algoritmima na grafovima), a zatim će Milan Vugdelija održati predavanje o Dinamičkom programiranju. Pošto je to nešto sloenija tema, i ja ću na nekom od sledećih svojih predavanja pričati na istu temu, ali na različitim primerima). Drugo izlaganje (najverovatnije 12.12. u 9h) držimo ja i Vladimir Petrović. Moja tema će najverovatnije biti grafovi, a njegova: Sortiranje, selekcija i slični algoritmi.
obrazovanje.207 peca.st,
!-> PRVI ZVANIžNI TERMIN je u NEDELJU 5.12.1993. sa početkom u 9h u Pretprošle nedelje je u MG bilo obaveštenje da pripreme počinju i da su održana dva predavanja, sreda i petak. Koja je razlika između tih priprema i ovih o kojima govoriš? Peđa.
obrazovanje.208 jkratica,
Danas je u MG je održan prvi termin priprema za takmičenja iz informatike, i odziv je bio izuzetno slab. Ispostavlja se da osim nekoliko ljudi, ostale uopšte ne interesuju ni takmičenja iz informatike, a ni ostala tematika (jer sve to nije vezano isključivo za takmičenja, već je dosta korisno i za druge konkretnije stvari). Drugo izlaganje je u nedelju 12.12. u 10h držimo ja i Vladimir Petrović. Moja tema će biti grafovi (nastavak), a njegova: Sortiranje, selekcija i slični algoritmi. Dakle pozivam sve one koji su zainteresovani da dodju. Jer ako ova akcija ne bude masovnija, ne da nećemo postići bolje rezultate nego u Argentini, već mnogo lošije, a ja i pored najbolje volje neću za to biti nimalo kriv. Zato bih zamolio sve da utiču da se taj broj poveća, jer se nadam da je to ono što mogu da urade, a da ne zahteva nikakve posebne napore. Jednostavno dosta vas poznaje talentovane srednjoškolce, i nadam se da ih možete nagovoriti da dodju. S druge strane ovo je jedinstvena prilika da se svako zainteresovan upozna sa algoritmima na grafovima, dinamičkim programiranjem, raznim heuristikama, i sličnim stvartima koje sasvim sigurno ne može naći u literaturi na našem jeziku, a do stranih izdanja se teško dolazi, i jako su skupa (s obzirom na naš posrnuli standard). A ovako to može naučiti potpuno besplatno, i lako. Naravno uvek postoje oni koji vole teži put, pa neka krenu tim putem kad već to žele. Evo nekih materijala. pripreme.zip
obrazovanje.209 jkratica,
Evo još nekih materijala. 1/2 priprem1.arj
obrazovanje.211 jkratica,
2/2 priprem1.a01
obrazovanje.212 jkratica,
> !-> PRVI ZVANIžNI TERMIN je u NEDELJU 5.12.1993. sa početkom u 9h u > Pretprošle nedelje je u MG bilo obaveštenje da pripreme počinju > i da su održana dva predavanja, sreda i petak. Koja je razlika > između tih priprema i ovih o kojima govoriš? K'o izmedju Boga i šeširdžije!
obrazovanje.213 kenza,
(;> Danas je u MG je odrzan prvi termin priprema za takmicenja iz (;> informatike, i... Evo jos malo materijala.... ;)
obrazovanje.214 kenza,
(;> Evo jos malo materijala.... ;) Sorry , nisam video da nemam vremena za upload :) Evo ga sada :) materija.arj
obrazovanje.215 kenza,
Evo drugog dela materijala :) materija.a01
obrazovanje.216 jkratica,
Novi termin za pripreme za takmičenja iz informatike je u nedelju 19.12.1993. sa početkom u 10h, u MG. Predavanje prvo držim ja i to nastavak "Algoritmi na grafovima", zatim (ako stignem) primeri nekih heuristika (minimax metoda, alfa-beta skraćivanje). Da li će još neko držati predavanje (ili ću sam držati duplo predavanje), još ne znam, ali to nije ni toliko bitno.
obrazovanje.217 jkratica,
Molim sve koji mogu da pomognu da ostave poruku: Do sada smo imali pripreme za takmičenja iz informatike nedeljom u MG. Medjutim pošto je sada raspust, MG je (normalno) zatvorena, a i bliži se i kraj semestra na fakultetima (tako da je i tu teško). Probao sam da nadjem neku salu, ali bezuspešno. Dakle ako neko od korisnika Sezama može da nadje neku salu (obavezno sa tablom, ili nečim sličnim) koja će moći da se koristi tokom celog raspusta (osim narano u dane za Novogodišnje praznike), molio bih ga da ostavi poruku (jkratica). Ako ne nadjemo salu, moraćemo pripreme da nastavimo tek na početku sledećeg polugodišta (što je jako loše, jer nisam siguran da ću (a ni ostali predavači) na vreme stići sve da ispričam, a da ostane vremena da se to još i dobro utvrdi od strane takmičara.
obrazovanje.218 uobradovic,
Sta je bilo za ucionicu za pripreme ?
obrazovanje.219 mbekcic,
Zamoljen sam da (pošto je predmetnom istekla pretplata) prenesem sledeće obaveštenje: Nastavak priprema za takmičenja iz informatike (koje vodi Jozef Kratica) će biti u subotu 12.2. sa početkom u 10h. Dalje će najverovatnije sledeći termin biti u nedelju 13.2. sa početkom u 10h (ali još uvek nije baš sigurno). Mesto je naravno Matematička gimnazija.
obrazovanje.220 v.nesic,
!! VAčNO !! VAčNO !! VAčNO !! VAčNO !! VAčNO !! VAčNO !! VAčNO !! > Nastavak priprema za takmičenja iz informatike (koje vodi Jozef Kratica) će > biti u subotu 12.2. sa početkom u 10h. Dalje će najverovatnije sledeći termin > biti u nedelju 13.2. sa početkom u 10h (ali još uvek nije baš sigurno). Mesto > je naravno Matematička gimnazija. Pošto Matematička u subotu neće biti otvorena, a Jozef i inače ima visoku temperaturu, ovoga neće biti. Nastavak priprema se očekuje 20. februara (nedelja), a gradsko takmičenje se ne očekuje nego će biti sigurno održano u subotu 26. februara.
obrazovanje.221 v.nesic,
Loše vesti za programere-takmičare: !!! Ni ove nedelje neće biti priprema !!! Za detalje se obratite Jozefu, ja samo prenosim...