PCOS.1

22 Sep 1991 - 12 Apr 1993

Topics

  1. ms.dos (1046)
  2. unix (576)
  3. os.2 (178)
  4. windows (2095)
  5. 4dos (413)
  6. mreze (317)
  7. dv (121)
  8. razno (172)

Messages - unix

unix.2 igor.mil,
Evo makefile-a za sastavljanje flex-a sa Turbo C-om. U arhivi se nalazi i uputstvo. Pozdrav Igor makeflex.zip
unix.3 igor.mil,
Da repliciram samom sebi, posto sam propustio jedan podatak u uputstvu za instaliranje flex-a. Navedeni postupak se odnosi na upotrebu programa za rad sa TAR-ovima koji zna da skrati ime fajla, ali ne zna da modifikuje ime direktorijuma, kao sto je na primer "flex-2.3.7". Zbog toga je onaj Search & Replace neophodan. Ukoliko se koristi bolji TAR procesor, potreba za tim korakom otpada. Igor
unix.4 balexov,
Da li neko koristi (duze vreme) zoo arhiver pod **IXom ?? Interesuje me koliko je on rasiren pod raznim UNIXima; znam da je relativno popularan na VMSu, ali nisam sreo vise ljudi koji ga koriste pod UNIXom. Nedavno sam nabavio i kompajlirao zoo 2.01 na XENIX 386 i cini mi se sasvim OK, ako ima zainteresovanih mogu da prikacim arhivu)c` 'izvorima'. Pozdrav B-) oris LQY
unix.5 alexa,
Interesuju me iskustva sa do sada UL-ovanim softverom za UNIX. Ko je šta uspeo da napravi da radi (pošto su sve datoteke u UNIX direktorijumu arhive izvornog koda, osim jedne), na kojoj platformi (HW/SW), da li koristite ove programe itd. Ja (intenzivno) koristim bash i unzip. Da li ima zainteresovanih za izvorni kod smalltalk-a i perl-a? Arhive su velike, pa ne bih da uzalud opterećujem disk SEZAM-a.
unix.6 balexov,
O>> Ko je sta uspeo da napravi da radi ... bash, unzip, compress - napravio i radi (XENIX 386 i nesto UNISYS): koristi se! pcomm - napravio i ne_radi_bas_dobro (XENIX 386): brlja po ekranu, a nisam imao zivaca da se zabavljam sa curses ... rzsz - n i r (XENIX 386, XENIX 286): zgodno kada sa PCa zovete XENIX i zelite nesto skinuti, na zalost pod XENIXom nece da radi sa cu. >> Da li ima zainteresovanih za izvorni kod smalltalk-a i perl-a? >> Arhive su velike, pa ne bih da uzalud opterecujem disk SEZAM-a smaltalk - da. perl - da li je to 'Practical Extraction & Report Language' ? Predlog: neka padne jedno glasanje sta bi ljudi hteli za *NIX! Mene najvise pitaju za alternativne editore, zip za *NIX, zamena za more (pgm. less), BASIC interpreter, igre ... Vecina (na zalost) ne mari za yacc, awk, lex i sl. Sto se mene tice odgovara mi u potpunosti vi (imama ga i na DOSu; uzgred: ima li vi_lookalike editor za VMS ??), a interesuje me zamena za troff (ili bar driveri za Epson LQ i sl.), ghostscript (postscript interpreter), TeX za *NIX (od GNU sveta ?) Pozdrav, B-) oris
unix.7 ivujanic,
Ja sam uspeo da prebacim pcomm, mada sumnjivo, jer imam estetske probleme sa ekranom (fantomsko ponašanje prozora). Možda ne bi bilo loše da kada neko uspe da prebaci source na neki UNIX, tebi mail-om pošalje source, u kome su kulturno dodati #IFDEF-ovi, pa da se to ubaci umesto original source-a, ili pored njega. Ili .EXE, ako što si ti uradio sa BASH-om... ╠ Da li ima zainteresovanih za izvorni kod smalltalk-a i perl-a? Š'a je perl? Ivica
unix.8 spantic,
> Sto se mene tice odgovara mi u potpunosti vi (imama ga i > na DOSu; uzgred: ima li vi_lookalike editor za VMS ??), a > interesuje me zamena za troff (ili bar driveri za Epson LQ > i sl.), ghostscript (postscript interpreter), TeX za *NIX > (od GNU sveta ?) Da vidim i čoveka koji voli Vi, ;). Ja sam jedva dočekao da se na ETFoom HPu pojavi drugi editor koji je napisao jedan kolega.
unix.9 miro,
■■ (pgm. less), BASIC interpreter, igre ... Vecina (na zalost) ne mari ■■ za yacc, awk, lex i sl. Ja marim, ali to mi malo vrijedi. :) Bio bih zahvalan za bilo koji od pobrojanih programa (u sorsu, naravno). O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.10 alexa,
> Bio bih zahvalan za bilo koji od pobrojanih programa (u sorsu, > naravno). Pa, awk još nisam pokupio, a umesto yacc-a eno ti bison, umesto lex-a eno ti flex - u direktorijumu UNIX. To su programi sasvim kompatibilni sa originalima, i, naravno, u izvornom kodu.
unix.11 alexa,
Inače, za one koji su pitali šta je perl, u pitanju je jezik koji kombinuje neke osobine C-a, sed-a, awk-a i shell-a. Ima vatrene pobornike, koliko sam video. A nigde nisam video od čega je skraćenica.
unix.12 balexov,
>> Da vidim i coveka koji voli Vi, ;). Da ne ispadne da koristim samo i jedino vi - treba koristiti maximum od masine na kojoj se radi. Imao sam prilike da radim sa VAXovim edit-om ali 'key pad editing' bez VT terminala je isto sto i Honeywell-ov SCORPEO bez VIP terminala tj .... Koncepcija UNIX editora je da je primenjiv na *svakom* terminalu (svi imaju 26 slova, 10 cifara i ANSI interpunkciju); ovo je zgodno ako treba raditi na vise razlicitih masina/terminala pod *NIXom, jer treba nauciti samo jedan editor. Druga je stvar ako se radi uglavnom na jednoj masini. Cuo sam da je GNU Emacs vrlo dobar editor (za manje askete :), a znam da je dogurao do verzije 18.55, pa ako ima mogucnosti da se stavi na SEZAM sigurno ce biti puno download-a! Koristim priliku da posaljem *najmanji* (nepuna 3 KB) screen editor za MS DOS, nema veze sa UNIXom, ali valjda ce moderator biti blagonaklon i prebaciti ga gde treba. Pozdrav, Boris ted.com
unix.13 alexa,
> perl - da li je to 'Practical Extraction & Report Language' > ? E da, jeste. Uspešno sam ga napravio na XENIX-u. Ima mnooogo dobar Configure script (AUTOMATSKI GENERISAN POMOću nekog programa Metaconfig (?)). Nije moglo da prođe baš sasvim glatko, ali su potrebne intervencije bile minimalne. Uz perl je došlo i uputstvo (u man formatu) od 206 strana (ko će to da čita?).
unix.14 alexa,
Što e tiče EMACS-a, mislim da je neslavno propao pokušaj downloada sa trickle servera - arhiva ima oko 4 Mb, a nemamo nikoga ko ima toliko prostora. Dok smo nas nekoliko skupili 80% komada od po 100K, nestao je direktorijum u kojem je bio 'iscepkani' emacs.
unix.15 mirkot,
█ Da vidim i coveka koji voli Vi, ;). Da ti pravo kazem, ja sam sa VI editorom na Tektronix stanicama pravio prava mala cuda. Jeste da je "mazohisticki" ali kada sam ga naucio mislio sam da ne postoji nista bolje. A kako se zove taj VI za DOS?
unix.16 balexov,
>>... A kako se zove taj VI za DOS? Evo jedne varijante koja se zove Z i ima neke razlike u odnosu na brata pod UNIXom (radi sa datotekama do 64 KB ...), ali zato ne trazi puno! Na nekim BBSovima se nudi vi_4_dos koji je stvarno identican UNIXovoj verziji (ima i svoj termcap) i sve ostalo, ali je OK za po kuci :) Pozdrav Boris z.zip
unix.17 zkehler,
Ŕ Ja sam jedva dočekao da se na ETFoom HPu pojavi drugi editor koji je Ŕ napisao jedan kolega. Je li to editor koji je pisao Dragan Sretenović, zajedno sa jednim drugarom? Sećam se da su ga razvijali još pre godinu dana. ZK
unix.18 alexa,
> Uz perl je došlo i uputstvo (u man formatu) od 206 strana Dobro, nije 206, nego 'samo' 106. Malo sam čitao dokumentaciju, deluje vrlo moćno, ali je zdravo komplikovano. Nije ni čudo što na kraju dokumentacije autor kaže: "Perl u stvari znači Pathologically Eclectical Rubbish Lister, ali nemojte nikom reći da sam ja to rekao." :) Prosto, ima suviše mogućnosti - jednu istu stvar možeš da napišeš na 6-7 različitih načina.
unix.19 spantic,
> Da ti pravo kazem, ja sam sa VI editorom na Tektronix > stanicama pravio prava mala cuda. Jeste da je > "mazohisticki" ali kada sam ga naucio mislio sam da ne > postoji nista bolje. A kako se zove taj VI za DOS? Znate da postoji ona pošalica o UNIXu o omiljenoj zabavi. Da otkucaš nešto i pogađaš efekat, ;). Mada, bez obzira šta rekao Mr Bach... Ali bukvalno na HPovom Vi-u si stalno bio u nedoumici radi li to uopšte. Da ne spominjem noćne more zbog komandi. OK, znam nauči se, ali... Ako se uporedi sa "slabijim" EDTom ili boljima na VAXu...
unix.20 spantic,
> Je li to editor koji je pisao Dragan Sretenović, zajedno > sa jednim drugarom? Sećam se da su ga razvijali još pre > godinu dana. Ne. Frle ga je bio razvio za VMS za svoj diplomski rad, novu verziju oglasa, mnogo bolju od Jozine i koja, naravno još nije instalirana. Editor je razvio za svoj groš jedan kolega koji je sada 4 godina RTIa. Inače Frletu svaka čast, njegov FRUIT iliti skup korisnih rutina za VMS je postao pravi hit.
unix.23 igor.mil,
> =============================== > 3.283 PC.SOFT:unix > alexa, 07.09.91. 02:54, 562 chr > --------------------------------------------------------- > U direktorijumu UNIX se nalazi bison.zip u dva dela. BISON je > GNU zamena za YACC (potpuno kompatibilan). YACC je generator > parsera - generise C program prema ulaznoj specifikaciji. > > Bice verovatno malo problema - nije 'isporucena' funkcija > alloca(), pa sam je 'pokupio' iz BASH-a. Upravo pokusavam da napravim bison na MSDOS-u, i treba mi "alloca.c". Mozes li da je UL ovde. Hvala unapred. Igor
unix.24 alexa,
Evo, šaljem source za alloca() u C-u, a ako te ne mrzi najbolje bi bilo da prepraviš v drugu, asemblersku varijantu. Ova je pisana za XENIX/386, čiji asembler je MASM, pa ne bi trebalo da bude suviše teško da ga prepraviš na 16-btni režim. alloca.zip
unix.25 alexa,
Malo više detalja: alloca() treba da alocira memoriju koja će se automatski osloboditi pri izlasku iz pozivajuće funkcije. Ideja je da se to radi dodatnim alociranjem memorije na steku, što je dosta neportabilno. Ona verzija u C-u simulira efekte ovakve alokacije na drugačiji način.
unix.27 alexa,
Probao sam ZIP koji je poslao bradenkovic, i na XENIX-386 radi baš kako treba. Jedino sam morao da zamenim #include <errno.h> sa #include <sys/errno.h> svuda gde se ovo prvo nalazi (ima samo na dva mesta). Sada imamo komplet ZIP/UNZIP za UNIX. (i ne samo za UNIX).
unix.28 alexa,
Ah, da, ZIP se nalazi u datoteci ZIP10EX.ZIP, trenutno u KOMUNIKACIJE:arhiveri (5.61), a biće u UNIX direktorijumu. Pored programa ZIP, u njemu su još neki pomoćni programi (na primer, ZIPSPLIT, koji razbija jednu ZIP arhivu na više njih, ali tako da nijedna datoteka nije podeljena).
unix.29 djelovic,
> Malo više detalja: alloca() treba da alocira memoriju > koja će se automatski osloboditi pri izlasku iz > pozivajuće funkcije. Ideja je da se to radi dodatnim Ta alloca() bi se lepo mogla realizovati u C++-u (kroz destruktore). Cak ako Igor ne prevodi sa C++-o, neka ga napravi u njemu pa provuce kroz CFRONT. Mada, ne znam zasto to radis, bio je na sezamu jedan YACC u .EXE formatu, sacuvaj samo BISON.TEX radi dokumentacije. Ovaj YACC (ne znam vise kako se zove) radi sasvim dobro, ja ga cesto koristim. Takodje, imas i GNU YACC za MsDos na 3klu, mozes da ga pokupis odatle (ako ti je stalo do source-a).
unix.30 nkbog,
> Ovaj YACC (ne znam vise kako se zove) Berkley YACC u unix temi u PC.SOFT-u (ne znam koja poruka). NB.
unix.31 igor.mil,
> Evo, saljem source za alloca() u C-u, a ako te ne mrzi najbolje > bi bilo da prepravis v drugu, asemblersku varijantu. Hvala! Za sada cu da radim sa C verzijom, mada je ASM jako prost, pa cu sigurno kasnije njega koristiti.
unix.32 cuba,
> Cuo sam da je GNU Emacs vrlo dobar editor (za manje askete > :), a znam da je dogurao do verzije 18.55, pa ako ima > mogucnosti da se stavi na SEZAM sigurno ce biti puno > download-a! Imam doticni editor, ne bas verziju 18.55. On zauzima sitnicu od cca 6 Mb source-a. Pretpostavljam da je to za Sezam ipak previse. Inace spreman je za kompilaciju na raznim masinama, podrzava misa i X-win... jos od verzije 17.xx itd. Kompiliran mi je za HP-Unix. By the way, program je odlican, pogotovu u odnosu na VI. :))
unix.33 alexa,
> > Cuo sam da je GNU Emacs vrlo dobar editor (za manje askete > > :), a znam da je dogurao do verzije 18.55, pa ako ima > > mogucnosti da se stavi na SEZAM sigurno ce biti puno > > download-a! > > Imam doticni editor, ne bas verziju 18.55. On zauzima > sitnicu od cca 6 Mb source-a. Emacs je dogurao (bar) do 18.57 - to je tekuća verzija na trickle-u. Arhiva ima oko 4 Mb (kompresovano - .tar.Z). Stvarno je malo mnogo za SEZAM, bar prema sadašnjem kapacitetu diskova.
unix.34 alexa,
Stigao je bash v1.10! Ispravljene su neke greske, i sve mi se više dopada! Navali, narode! Nadam se da će vam se dopasti 'modernije pakovanje' - pošto sada imamo zip i unzip, prelazimo na ZIP arhive - prilična je ušteda u prostoru, a možete koristiti i komandu SEZAMa 'ZIP' da vidite sadržaj arhive. Za bash1-6.zip sam koristio program ZIPSPLIT (iz ZIP10EX.ZIP) - mislim da je tako bolje nego da opet morate da sastavljate sve delove da biste videli šta ima unutra.
unix.35 miro,
■■ Emacs je dogurao (bar) do 18.57 - to je tekuća verzija na ■■ trickle-u. Arhiva ima oko 4 Mb (kompresovano - .tar.Z). Stvarno je ■■ malo mnogo za SEZAM, bar prema sadašnjem kapacitetu diskova. Da li je to oko 1.44 Mb sa zip ili arj ? :) O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.36 miro,
■■ Ah, da, ZIP se nalazi u datoteci ZIP10EX.ZIP, trenutno u ■■ KOMUNIKACIJE:arhiveri (5.61), a biće u UNIX direktorijumu. ■■ Pored programa ZIP, u njemu su još neki pomoćni programi ■■ (na primer, ZIPSPLIT, koji razbija jednu ZIP arhivu na više ■■ njih, ali tako da nijedna datoteka nije podeljena). Pokusao sam sa MSC 6.0 da ga napravim za MSDOS, ali mi uporno daje 5-6 gresaka kod linkovanja. Dodao sam u CFLAGS -DNO_ASM i ukinuo sam onaj .obj iz OBJI. Mislim da mu fale (linkeru) _zfwrite, _zfputc i jos neki. Ima li mi pomoci ? :) O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.37 alexa,
> Mislim da mu fale (linkeru) _zfwrite, _zfputc i jos neki. Uzrok tome je što nisi definisao makro EXPORT - da jesi, zfwrite bi (u crypt.h) bio definisan kao fwrite, zfputc kao fputc itd. Radi se o tome da 'izvozni' UNIX nema neke rutine za kriptozaštitu podataka, koje USA UNIX ima. Prema tome, ubaci jedno '-DEXPORT' u komandnu liniju za kompilaciju. Osim toga, vidim (u makefile-u) da se za module zipfile.c, zipup.c i fileio.c definiše i '-DUTIL' (nisam gledao šta se dešava kad se ne definiše).
unix.38 alexa,
> Da li je to oko 1.44 Mb sa zip ili arj ? :) Kakav zlobnik :) žisto sumnjam, verovatno je negde oko 3 Mb.
unix.39 miro,
■■ > Da li je to oko 1.44 Mb sa zip ili arj ? :) ■■ ■■ Kakav zlobnik :) žisto sumnjam, verovatno je negde oko 3 Mb. Npr. :) Searching ZIP: RZSZ.ZIP Length Method Size Ratio Date Time CRC-32 Attr Name ------ ------ ----- ----- ---- ---- ------ ---- ---- 174080 Implode 60695 66% 12-22-90 17:34 13a3553b --w RZSZ.TAR 227 Shrunk 202 12% 12-22-90 17:40 d394fc61 --w RZSZ.TXT ------ ------ --- ------- 174307 60897 66% 2 Usput budi receno, kako da raspakujem .TAR bez UNIX-a ? O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.40 miro,
■■ Uzrok tome je što nisi definisao makro EXPORT - da jesi, zfwrite bi ■■ (u crypt.h) bio definisan kao fwrite, zfputc kao fputc itd. ■■ Radi se o tome da 'izvozni' UNIX nema neke rutine za kriptozaštitu ■■ podataka, koje USA UNIX ima. Prema tome, ubaci jedno '-DEXPORT' u ■■ komandnu liniju za kompilaciju. Super. Uradio sam kako si rekao i fercera. Sad jedno pitanjce. Ima li iko CRYPT.C. :) O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.42 balexov,
>> Sad jedno pitanjce. Ima li iko CRYPT.C. :) 'vako: imam source koji ide uz MINIX. Rec je o UNIX V7 kompatibilnom sistemu koji je napiso Andrew S. Tanenbaum za svoje studente, sa namerom da svako moze da experimentise sa konstruisanjem operativnog sistema. Cilj je da ceo op.sistem nema uopste AT&T koda (u stvari bas crypt rutina ima malcak originalnog koda, jer nema drugog nacina da stvar radi sa drugim crypt rutinama). MINIX nema striktan 'copyright' tako da rutine date u knjizi mogu posluziti kao inspiracija za sopstveni rad. Nezvanicno sam saznao da je ova rutina (uz pocetne uslove) decrypt-ovala lozinku u 'passwd' datoteci na HP UX-u, tako da verovatno korektno radi posao za koji je namenjena. Ako budes eksperimentisao, javi o iskustvima. Pozdrav, Boris crypt.zip
unix.43 alexa,
Primer koji si dao nije baš ubedljiv - naime, arhive na trickle-u nisu u TAR formatu, nego KOMPRESOVANE TAR arhive (tar.Z format). COMPRESS ne radi tako dobro kao ZIP, ali ZIP posle COMPRESS-a ne može da uradi mnogo. > Usput budi receno, kako da raspakujem .TAR bez UNIX-a ? Ima negde u conf PC.SOFT zakačena dva TAR programa za DOS, a ako se radi o rzsz.tar bolje nemoj, baš večeras šaljem ZIP arhivu novije verzije izvornog koda ZMODEM-a (neće biti ZIP-ovana TAR arhiva, nego čisti ZIP).
unix.44 alexa,
Stavio sam u direktorijum UNIX noviju verziju ZMODEM-a - zove se rzsz0525.zip. Ako imate neku noviju, javite (ni ova nije nešto preterano taze). Staru arhivu (rzsz.zip) sam obrisao. Sad se jedem k'o mlad mesec što nisam imao ranije ZIP za UNIX - ne bi sad u FLEX.ZIP bio FLEX.TAR, a u TAR.ZIP TAR.TAR.
unix.45 miro,
■■>> Sad jedno pitanjce. Ima li iko CRYPT.C. :) ■■ ■■ 'vako: imam source koji ide uz MINIX. Rec je o UNIX V7 ■■ kompatibilnom sistemu koji je napiso Andrew S. Tanenbaum za svoje ■■ studente, sa namerom ■■ Ako budes eksperimentisao, javi o iskustvima. ■■ Pozdrav, Boris Iskustvo negativno. :( Ovo sto si poslao je dobar sors za sifrovanje i desifrovanje, i stvarno se zove CRYPT.C. Tako mi i treba. :) Vjerovatno nisi imao posla sa ZIP10EX.ZIP koji se nalazi u UNIX direktoriju. Alexa i ja smo malo cakulali o tome. Moduo CRYPT.C koji se spominje tamo definise funkcije zfwrite, zfputc etc. i sluzi za nemam pojma sta. :) U svakom slucaju, HVALA. O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa.
unix.46 ndragan,
>* za UNIX - ne bi sad u FLEX.ZIP bio FLEX.TAR, a u TAR.ZIP >* TAR.TAR. a u glavi tartar sos
unix.47 bora,
Pitanje za one koji duze rade pod UNIX-om: Kako izvršiti redirekciju bilo kog zahteva za štampu odredjene grupe korisnika (lista "user"-a) koji bi išao na štampač koji je instalisan na nekom terminalu i da do izmene koristi isključivo njega ? Pozdrav Bora
unix.48 alexa,
Ovo 'presretanje' zahteva za štampu samo nekih korisnika možeš da izvedeš tako što skloniš negde komandu 'lp' i instaliraš svoju (shell script), koja zavisno od imena korisnika odlučuje šta dalje da radi. Što se tiče slanja na štampač priključen na terminal, to je malo veći problem (šta kad taj terminal radi?). U principu, definiši štampač čiji interface script postavi parametre serijske linije, pošalje escape sekvencu terminalu da pređe u 'printer controller mode' ili nešto slično, iskopira standardni ulaz na standardni izlaz i zatim pošalje escape sekvencu terminalu da se vrati u normalni režim rada. Onda bi tvoj shell script 'lp' za određene korisnike pozivao 'pravi' lp sa usmerenjem na ovaj novi štampač, a za ostale bez promene usmerenja.
unix.49 ndragan,
>* Što se tiče slanja na štampač priključen na terminal, to >* je malo veći problem (šta kad taj terminal radi?). U >* principu, definiši ne znam zašto ne bi moglo - to je bilo rešeno još na PDP računarima, i mislim da kod štampanja na terminal ovome stiže ESC sekvenca koja kaže 'ovo što sledi prosledi na štampač', pa druga koja kaže 'a sad se vrati na ekran'. pitanje je samo da li je to tako urađeno i u operativnom sistemu, i da li tvoji terminali imaju takve sekvence. Bue_ NDragan
unix.50 alexa,
Ako se dobro sećam, traži se da štampa ide NE na korisnikov terminal nego na drugi terminal; postavlja se pitanje trenutnog 'vlasnika' terminala, odnosno prava pristupa specijalnoj datoteci. Da ne govorimo o čoveku koji sedi za terminalom i kucka, a neko pošalje izveštaj na njegov lokalni štampač - dok se ne odštampa, njegov terminal je blokiran.
unix.51 alexa,
U direktorijumu UNIX je ELVIS, PD klon VI editora. Može da se napravi na MS-DOS-u, TOS-u, i na Coherent-u (i, naravno, na raznim UNIX-ima).
unix.52 ndragan,
>* izveštaj na njegov lokalni štampač - dok se ne odštampa, >* njegov terminal je blokiran. nije baš blokiran; ako štampač ima dobar bafer pogotovu - šalje jednu liniju u štampač (bar tako rade kju menadžeri na PDPu i vaksu), pa oslobodi terminal, pa kad dođe red na njega ('round robin' algoritam, ili 'trči maca oko tebe'), onda sledeći red. usporava samo utoliko što po istoj terminalskoj liniji trče dva kompleta signala (tastatura, terminal, terminalski štampač i xon/xoff od štampača ili koji mu je već protokol). ovo pod uslovom da se radi sa print menadžerom; ako ide kopiranje u specijalni fajl, onda jeb* ga. Bue_ NDragan
unix.53 alexa,
> ovo pod > uslovom da se radi sa print menadžerom; ako ide kopiranje u > specijalni fajl, onda itd. Pa, standardni 'print menadžer' na UNIXu je vrlo primitivna skalamerija; ono što je dobro je što nije teško napraviti program koji se zakači kao interface za određeni štampač, koji bi radio nešto slično onome što si ti napisao. Ne radi se 'round-robin' opsluživanje svih štampača u jednom procesu, već se startuje po jedan za svaki štampač (i traje samo dok se jedan zahtev ne opsluži).
unix.54 dodicki,
Moze li mi neko reci ima li problema sa instalacijom SCO UNIXa V5´k{ YĄšós╝ů│ re¤╦klease 3.2 version 2.0 na 386 masinu sa AT BUS kontroleroD diska @ç?rŇü]Ö?; │
unix.55 ndragan,
/ slično onome što si ti napisao. Ne radi se 'round-robin' opsluživanje ide_maca_oko_tebe je na vaksu (kombinovano sa nivoima prioriteta); a i nisam mislio na cica macu u vezi sa štampačima, nego na redosled opsluživanja zahteva za pristup perifer(nal)ijama. normalno se za svaki štampač formira po jedna čekalica (queue), ali kad definišemo terminalski štampač kao čekalicu, ona se ponaša tako što s vremena na vreme pošalje nešto na terminalov štampač, a ovo je praktično ispis stringa na terminalu, znači običan i/o zahtev; ono što sam imao u vidu je programče koje bi išlo kao nezavisni proces, uletalo u terminal sa <esc>Š3h<linija_teksta><esc>Š3l, izašlo i čekao na red (sekvence su za vt100, isprobano juče na jednom zeniks sistemu). u slučaju da imamo takav program, moglo bi da se štampa na (tuđem ili ne) terminalskom štampaču a da onaj ko za tim terminalom sedi to ni ne primeti. ne znam samo kako bi se rešilo ono uletanje/izletanje. možda nižim prioritetom ili omanjom petljom za čekanje (o, ne) ili ... ideas? Bue_ NDragan
unix.56 alexa,
> ne znam samo kako bi se rešilo ono uletanje/izletanje. možda nižim > prioritetom ili omanjom petljom za čekanje (o, ne) ili ... > ideas? Pa, ako je dovoljna rezolucija 1 sec, onda pomoću sleep(), a ako nije, onda mora da se pogleda u knjige :) posto nema zajednickog (svuda prisutnog) poziva OS za cekanje sa rezolucijom manjom od 1 sec. Ostaje, naravno, da se nadamo da nema programa koji u dva odvojena write() poziva pise delove escape sekvence npr. za pozicioniranje na ekranu, jer ako naš program "utrči" sa svojim ispisom ...
unix.57 bora,
Imam odgovor na svoje pitanje: štampač kod jednog "user"-a, a koristi ga drugi korisnik. Rešenje koje zadovoljava je hardversko│: - kartica sa 12/24 korisnika (equinox) dozvoljava da štampač radi i štampa, dok korisnik koristi ekran za rad i čak dozvoljava (na wy60ÚĆ) terminalima i da svaki korisnik moze imati 2 (do 4) virtuelna radna mesta (o svemu se brine kartica), a moze i udaljenje terminala do 1000 metara običnom uvrnutom (ne širmovanom) zicom) bez dodatnih pojacivaca sa brzinama 19200/38400 Pozdrav Bora
unix.58 dj.rainovic,
Da li bi neko bio ljubazan da mi objasni kako da koristim modem pod Coherentom . Ali ako može objašnjenje za Unix početnika.
unix.59 ivujanic,
Pitanjce: da li je iko radio sa X-windows serverima na PC-u, koji rade pod DOS-om? Ako jeste, kakva su iskustva, ko to proizvodi, preko čega sve može da se poveže na mrežu... žuo sam za SCO PCsight, ali ga nisam video... Može li to da se uopšte poveže preko COMM porta? Znam za zahteve za brzinom prenosa, ali radi se o specifičnoj aplikaciji... Ivica
unix.60 bulaja,
│da li je iko radio sa X-windows serverima na PC-u, koji rade pod DOS-om? │Ako jeste, kakva su iskustva, ko to proizvodi, preko cega sve moze da se │poveze na mrezu... Cuo sam za SCO PCsight, ali ga nisam video... └─── Skinuo sam sa Bitneta bas ovih dana prilicno informativan tekst o raznim (SCO PCSight se ne spominje) Xwindows serverima za PC, evo ga u datoteci uz poruku. Ja zeljno ocekujem DESQview-X, probudite me kad stigne ;). xwindows.arj
unix.61 dj.rainovic,
▀▀ H E L P Da li je neko uspeo da natera COHERENT da koristi modem. Svaka pomoć je dobro došla. Nemam nikakvih iskustava u radu sa *NIX -ima , da li bi neko mogao da mi objasni kako funkcioniše taj UUCP ( naravno ako nije suviše komplikovano ). Interesuje me koji protokol se koristi za razmenu podataka, kako povezati UNIX sa recimo SEZAM -om ( ili nekom drugom !UNIX mašinom). Unapred hvala za sve korisne informacije.
unix.62 balexov,
Na zalost glavna osobina UUCP-a je da je komplikovan :) Ako te ne mrzi pogledaj poruke na pocetku UNIX konferencije koja je bila jos u PC.SOFT (mislim da je neka poruka oko 60). Inace UUCP je na svakom *NIXu slican ali obicno svaki ima svoju biser_osobinu, zato najbolji odgovor ti moze dati onaj koji je *uspeo* da UUCP natera da to radi pod Coherentom. Inace dobar savet bi bio da pokusas da prevedes pcomm ,telekom paket vrlo slican Prokom-u za MS DOS. Ono sto obicno razocara novopecene korisnike UUCP-a je da on ne podrzava protokole za 'mikroracunare' (XMODEM, ZMODEM, Puma, ...) tako da ukoliko nemas nameru da komuniciras iskljucivo sa drugim *NIX sistemima, pcomm je bolji izbor.
unix.63 ppekovic,
>> Na zalost glavna osobina UUCP-a je da je komplikovan :) Ima na trickle-u UUCP direktorijum u kome ima jedna arhiva sa kompletnim opis-om UUCP-a. Paya
unix.64 bozak,
Sezam pozivam iz PROCOMM-a ali i pomocu UUCP-a iz SCO-UNIX-a. Jeste malo komplikovano jer je moguce konfigurisati UUCP na mali milion nacina. Medjutim, u osnovi i nije tako komplikovano za one koji duze rade sa UNIX-om ili XENIx-om. Za instalaciju i rad sa UUCP-om postoji program (uuinstall) koji je naravno isporucen uz sam OS. Pozovite ovaj program i pokusajte da se snadjete . Javite se ako ne ide. Ako ima vise zainteresovanih mogao bih da napisem neki clanak i bacim ga na SEZAM ili da se objavi u RACUNARI-ma. Inace modemska veza se uspostavlja pomocu komande CU dok UUCP sluzi samo za fajl transver. SRECNO ! B. Kostic
unix.65 dj.rainovic,
┌────── │ ------------------------------------------------ │ CODE SEGMENT TOO LARGE!!!!!!!!!!!!!!!!!!! │ ------------------------------------------------ └────── ┌────── │ │ Ja sam uspeo da prebacim pcomm, mada sumnjivo, jer imam │ estetske probleme sa ekranom (fantomsko ponašanje │ prozora). └────── Kako ? a ograničenje 64k ????
unix.66 dj.rainovic,
Da li taj pcomm može da stane u 64 K , da li ga je već neko prevodio na Coherentu, da li može da koristi zmodem protokol i da li može da startuje novi shell ( startuje zmodem da u pozadini obavi transfer a ja otvorim shell i radim nešto drugo)?
unix.67 dj.rainovic,
Evo još nekoliko pitanja: Kako UNIX podnosi transfer binarnih podataka preko com-porta? Na SEZAM-u imam definisana naša slova, koja padaju u raspon 128-159 a ti kodovi ne prijaju Coherentu, zapravo on se pravi pametan pa ih interpretira kao kod-128 . Sa kodovima iznad 160 nema problema čak se mogu lepo dobiti iz MicroEmacs-a. Može li se nekako naterati Coherent ili bilo koji UNIX (ako je to standardno ponašanje) da isključi tu svoju "inteligenciju"? Ovde je bilo već priče o MicroEmacs-u i pominjana je cifra 1.8M. Naime uz Coherent se isporučuje i preveden ( oko 48k) i u izvornom kodu oko 250 K, pa me interesuje gde je razlika 1800-250 K, nije valjda .doc (man) fajl? Izgleda da ME može da se prevede i pod MSDOS-om. Na koji način mogu da koristim Insert, Home, Delete, End, PgUp, PgDn pod Coherentom. Za F1-F12 postoji komanda 'fnkey' kojom se može prikačiti neki string uz funkcijski taster? Da li postoji neki shell za Coherent (valjda je on System V kompatibilan) koji omogućava rad sa više virtuelnih terminala na jednom fizičkom, editovanje komandnog reda i slične sitnice? Da li 'bash' može da radi na Coherentu ( opet 64 K ograničenje ) ?
unix.68 dj.rainovic,
Evo šta sam našao o UUCP grupi programa: - 'cu' nisam našao (biće da ga nema :( ) - 'uucico' koji valjda upravlja modemom ( zvanje tel. broja i sl. ) - 'uucp' koji sluzi za prenos datoteka ( ili samo kao program koji inicira prenos -nisam siguran) - 'uudecode' i 'uuencode' za obradu fajlova - 'uuinstall' za podesavanja UUCP konfiguracije, sa ovim sam se dugo gnjavio pa mislim da je to korektno podešeno. iz onih 'man' tekstova bi se dalo zaključiti kako ovo radi sa UNIX-ima, jedini je problem što neznam gde da to probam ( postoji li neki UNIX "BBS" u YU ) . A kad je reč o interaktivnoj komunikaciji sa nekim drugim računarom, nisam uspeo ništa da shvatim, biće da to nije uključeno u ovu verziju Coherenta (da li 'cu' služi za to ?). Umalo da zaboravim uz Coherent se dobija i KERMIT , čemu on služi na Coherentu ? Ostaju za mene još uvek pitanja bez odgovora kako 2 UNIX sistema komuniciraju međusobno, tj. razmena poruka i binarnih fajlova, koji protokol se koristi i kako sa udaljenog terminala (UNIX-modem-PC) pristupa UNIX-u ( login:remacc ?). Da ne opterećujem 'pad' onih koje ovo ne zanima previše uz poruku je fajl sa tekstom o 'uuinstall' komandi na Coherentu. install.txt
unix.69 dj.rainovic,
Odgovor na 2.62 i 2.63 Svaka korisna informacija bi dobro došla bilo na SEZAM-u ili u Računarima. Primetio sam (nije bilo baš teško) da su Računari potpuno ignorisali postojanje *NIX operativnih sistema na PC-ima (osim onih reklama za MWC ). U broju 76 se pojavio jedan članak koji je na moju žalost 1/2 prostora ponavljao već napisane stvari o UNIX-u i redirekciji ( R 34-38) , a u drugom delu se bavio shell programiranjem što mi se čini nije od neke koristi početnicima. Meni lično bi prijalo kada bih našao članak o povezivanju UNIX sistema ("filozofiji" tog povezivanja"). Uzgred, nisam uspeo da nadjem ko je autor tog članka? Da nije možda dveselinovic :))) ┌────── │>> Na zalost glavna osobina UUCP-a je da je komplikovan :) │ │ Ima na trickle-u UUCP direktorijum u kome ima jedna │ arhiva sa kompletnim opis-om UUCP-a. └────── Da li postoji mogućnost da info fajlovi o UNIX-u stignu na SEZAM. Mislim da će interes za takvim stvarima biti sve veći i veći.
unix.70 bozak,
SEZAM (kao i FENIX, TANJUG BBS) pozivam iz SCO UNIX/XENIX-a i to pomocu 'cu'. Na primer SEZAM pozivam sa: cu sezam s tim sto sam pre toga naravno podesio odredjene fajlove pomocu 'uuinstall'. Ne znam kako je to reseno na COHERENT-u, ali posto nema 'cu' pokusaj s tim kermit-om. Znaci, ne treba Ti UNIX BBS da bi ga zvao iz UNIX-a. Komunikacija izmedju dva UNIX PC-a se takodje ostvaruje pomocu 'cu' Npr. cu unix286 poziva racunar koji se 'zove' unix286 i ako je sve OK dobijate LOGIN i lo- gujete se na tom sistemu kao bilo koji terminal koji je na primer vezan direktno preko RS-232. UUCP omogucava transfer bilo text bilo binarnih fajlova (osim toga UNIX i ne pravi razliku izmedju binarnih i text fajlova). Pozdrav ! ............................ B. Kostic
unix.71 bozak,
Ocekujem od jregasek zeleno svetlo pa da u RACUNARI-ma objavim clanak o UUCP-u i vezivanju dva UNIX PC-a kako direktno (RS-232) tako i pomocu modem- ske veze. Usput SEZAM moze da se zove iz SCO UNIX/XENIX-a kao i bilo koji drugi BBS (ne mora BBS da radi pod UNIX-om). Sto manje smetnji na vezama ! B> Kostic
unix.72 balexov,
>> Ocekujem od jregasek zeleno svetlo pa da u RACUNARI-ma objavim >> clanak o UUCP-u i vezivanju dva UNIX PC-a kako direktno (RS-232) >> tako i pomocu modem... Clanak je malo, bolje napisi knjigu :)
unix.73 balexov,
>> Za instalaciju i rad sa UUCP-om postoji program (uuinstall) koji je naravno >> isporucen uz sam OS. To vredi za SCO UNIX i XENIX, ali nisam siguran da Coherent ima isti script. Inace dosta ljudi je imalo problema sa SCO proizvodima i pored tog script-a narocito ako su koristeni interni modemi (SCO i preporucuje eksterne modeme). Jedna od poznatih problema sa nekim modemima koji treba da sluze i kao dial-out i kao dial-in, je da je potrebno definisati dial-out kao serijsku vezu sa modemskom kontrolom (npr tty1A) a dial-in kao obicnu (tj tty1a), i tada sve radi kako treba. >> SEZAM (kao i FENIX, TANJUG BBS) pozivam iz SCO UNIX/XENIX-a i to pomocu 'cu'. >> Na primer SEZAM pozivam sa: >> cu sezam Ja koristim: cu sezam | tee log_file tako da imam i log datoteku onog sto sam radio za vreme seanse, ali ono sto coveka pretpostavljam da interesuje je file_transfer i to 'mikroracunarskim' protokolima: Xmodem, Ymodem, Zmodem ..., a nista od toga se ne moze koristiti samim UUCP paketom. Inace cu znaci 'call unix' iako je to u stvari program koji glumi terminal tako da moze da se koristi i za druge OS ili BBS-ove, ali tek u saradnji sa drugim *NIXom pokazuje sve svoje osobine ( take, put, ...) Jedna od interesantnih naredbi iz UUCP paketa je ct a narocito ako zovete neki udaljeni *NIX sistem, jer tom naredbom mozete traziti da taj sistem zove vas - dobra mera zastite (jer se moze komunicirati samo sa odredjenim tel.brojevima) a i jeftinije je :) Treba reci i da postoje bar dve verzije UUCPa tako da se datoteke koje ga cine i sa kojima radi mogu imati razlicita imena. Na novijim *NIX os je obicno HoneyDanBer (ili HDB) UUCP i uz njega ide pomenuti uuinstall script. Vrlo cudno zvuci da pod Coherentom nema cu jer je on deo UUCPa.
unix.74 balexov,
A gde je PERL ? P.S. A gde je alexa kad smo vec kod toga ?
unix.75 dejanr,
>> A gde je alexa kad smo vec kod toga ? Alexa je na službenom putu, očekuje se da će se vratiti za desetak dana.
unix.76 dodicki,
Ako je neko zainteresovan za shel program koji omogucuje kopiranje fajlova , sa flopija na hard disk i obrnuto po odredjenoj maski , mogu ga poslati. (DOS-UNIX-DOS transfer datoteka) Pozdrav Drazen.
unix.77 ivujanic,
Koje Ethernet karte podržava SCO Unix V ver. 4.0? Takođe me interesuje i spisak SCSI kontrolera koji su podržani. Ivica
unix.78 danko,
> Koje Ethernet karte podržava SCO Unix V ver. 4.0? Takođe me > interesuje i spisak SCSI kontrolera koji su podržani. Moram priznati da još nisma video SCO UNIX v4.0. Za verziju 3.2 sam koristio ADAPTER SCSI kontroler i on jer radio bez ikakvih dodatnih drajvera i serovanja! DANKO
unix.79 ivujanic,
╠ Moram priznati da još nisma video SCO UNIX v4.0. Za verziju 3.2 Nisam ni ja :) Ali postoji, samo je mlogo svež. Novkabel treba da ga dobije oko nove godine... Ivica
unix.80 dejanr,
Ima li neka dobra (i bogata :) duša da sa BIX-a download-uje ovo: ========== security/new.listings #179, from hshubs, 693 chars, Thu Dec 26 08:56:35 1991 ---------- TITLE: Password cracker for UNIX sysadmins ------------------------------------------------ crack33c.taz 114153 Approx time: 0:15 at 2400 baud, 0:29 at 1200 baud Contributed by: shawnhayes Date: Tue Dec 24 22:45:52 1991 This program contains the latest version of a password cracker. This program has been posted in the comp.sources newsgroup on Usenet and in it's current revision contains a fast crypt routine that allows it to guess passwords much more quickly. This utility should be used by all Unix administrators to verify that their users are using passwords that are not likely to be guessed by others. Keywords: $binary cracking, crypt des, passwords, security, Home area: unix
unix.81 ppekovic,
Dok sam koristio SH shell, komanda WALL mi je radila ispravno, medjutim kada sam presao na BASH, prijavljuje mi gresku: who^sed: command not found jasno je da bash ne prepoznaje ^, ali nigde u literaturi nisam nasao sta ^ oznacava u SH-u. Trenutno sam zamenio ^ sa | i sve lepo radi, ali me ipak kopka, sta ono ^ znaci? :) Paya
unix.82 alexa,
> jasno je da bash ne prepoznaje ^, ali nigde u literaturi nisam > nasao sta ^ oznacava u SH-u. Trenutno sam zamenio ^ sa | i > sve lepo radi, ali me ipak kopka, sta ono ^ znaci? :) Eh, znaci isto sto i '|' :) To je valjda neki ostatak iz proslosti.
unix.83 ppekovic,
Hi! Skinuo sam nekoliko fajlova sa trickle-a i si imaju nastavak tar-z. Logicno, preneo sam ih u jedan dir, pokrenuo unpack ime.z, medjutim, unpack je ili rekao da nije pack fajl ili uradio neke brlje. Instalirao sm ponovo sve, reko da nije zabrljan unpack, ali opet isto. Probao sam sa dosovim compress i on je proradio kako treba. Takodje, VAX-ov compress napravi ok. tar arhivu. Super, kazem ja, i krenem dalje. TAR xvf ime.tar medjutim, tar mi raspakuje samo neki bezvezni uvodni fajl i nece dalje (ne prijavljuje nikakvu gresku). Pogledao sam u editoru tar fajl, i video da ima jos fajova. Tar tvf takodje daje ta dva bezvezna fajla. Imam XENIX 386. Paya
unix.84 dejanr,
Sudeći prema periodičnim diskusijama u ovoj temi i u KOMUNIKACIJE/arhiveri, mi (na Sezamu) još nismo našli potpuno rešenje na pitanje "kako otpakovati tar na PC-ju". Imamo nekoliko programa u direktorijumima, ja sam ih SVE download-ovao i sa nekoliko tar arhiva sam mogao samo da se slikam. Na par njih je uspelo.
unix.85 alexa,
> Imam XENIX 386. Upotrebi uncompress na XENIX-u (preimenuj datotku tako da ima sufiks '.Z'). Onda upotrebi tar na XENIX-u.
unix.86 alexa,
> Imamo nekoliko programa u direktorijumima, ja sam ih SVE > download-ovao Uključujući i onaj u UNIX direktorijumu?
unix.87 dejanr,
>> Uključujući i onaj u UNIX direktorijumu? Samo one za DOS, pretpostavljam da bi to ipak nekako moralo da može da se raspakuje i bez Unixa (?)
unix.88 alexa,
> >> Uključujući i onaj u UNIX direktorijumu? > Samo one za DOS, pretpostavljam da bi to ipak nekako moralo da > može da se raspakuje i bez Unixa (?) Ali u UNIX direktorijumu su (skoro sve) programi u izvornom obliku! Ako i ne prolazi kompilaciju direktno u Microsoft C-u (nisam probao), mogao bi se uz malo truda dovesti u red. Pri tome ne mislim na direktno čItanje TAR arhiva na UNIX disketama - to je malo veći problem jer treba čitati 'sirovu' disketu (bez FAT-a) - nego na čitanje TAR datoteka. Ako je stvarno tolika potreba, probaću ja ovaj GNU tar da dovedem do EXE datoteke, pa da probamo (a onda bih mogao i da prepakujem TAR.ZIP iz UNIX direktorijuma, jer se u njemu nalazi TAR.TAR :)
unix.89 m.dzigurski,
-> Ima li neka dobra (i bogata :) duša da sa BIX-a download-uje ovo: Ja.
unix.90 m.dzigurski,
Evo ga. crack33c.taz
unix.91 dejanr,
Hvala na prilogu! PS .TAZ? Kako se to raspakuje?
unix.92 zonjic,
> Hvala na prilogu! > > PS .TAZ? Kako se to raspakuje? Mislim da se preimenuje (ako je unix) u .tar.Z , i tako dalje... (decompressu- je pa tar-om izvadi...)
unix.93 ppekovic,
Iako sam se privikao na unixov vi editor, ipak je mnogo lepse kroistiti neki drugi editor kao sto su recimo brief na MS-DOS-u. I tako sam ja DL-ovao neki Brief klon sa trickle-a pod imenom crisp. Dekompresovao sam ga, i untarovao, i dobio sam 33 fajla pod imenima: crisp.shar01, crisp.shar02 ... crisp.shar33. Pored ovih fajlova postoji jos jedna pod imenom CRISP.inst. E sad, lepo pise da se ove shar datoteke treba prvo da unshar-uju. A ja nemam pojma kako se to radi. Tj. tamo pise, unshar it with /bin/sh. Rekose mi da probam sa chmod komandom, ali nemam ideju kako bi to izveo. HELP! Paya
unix.94 alexa,
> Tj. tamo pise, unshar it with /bin/sh. > Rekose mi da probam sa chmod komandom, ali nemam ideju > kako bi to izveo. :)) Ako imaš datoteku arhiva.shar, na primer, onda nju raspakuješ ('unsharuješ' :) komandom /bin/sh arhiva.shar A ono sa chmod je ako nećeš da kucaš /bin/sh, a sh je inače shell u kojem radiš: tada ide ovako: chmod +x arhiva.shar arhiva.shar Da si pogledao šta je u tim datotekama, možda bi i pogodio :))
unix.95 alexa,
> Imamo nekoliko programa u direktorijumima, ja sam ih SVE > download-ovao i sa nekoliko tar arhiva sam mogao samo da se slikam. Probaj onda sa ovom verzijom, izbudžio sam od source-a u UNIX direktorijumu. Javi rezultat, da znamo je li to rešenje (ako još imaš te 'problematične' arhive). Pogledaj sve opcije, ima ih dosta (ima nešto sa zero blokovima). gnutar.zip
unix.96 danko,
Da li je neko video SCU UNIX V verzija 4.0 ? Da li neko ima (može da da da se pogleda) i da li neko zna kako da kupim original kod nas (ko je zastupnik i pošto prodaju) ili još bolje u USA (cene i adresa u NY)? Prilično mi je značajno, unapred hvala. DANKO
unix.97 miro,
■■> TITLE: Password cracker for UNIX sysadmins ■■> Unix administrators to verify that their users are using ■■> passwords that are not likely to be guessed by others. Ovo je za vicevi::english. Namijenjeno "administratorima" :)))))
unix.98 miro,
■■> Hvala na prilogu! ■■> ■■> PS .TAZ? Kako se to raspakuje? Eto TAZe arhive.:)
unix.99 dgrbic,
Ako neko koristi bash, može da isproba ovo: PS1='$PWD''>' Dobija se prompt u kojem piše tekući katalog.
unix.100 alexa,
> PS1='$PWD''>' Isto se postize i pomocu PS1='\w >' (ja umesto '>' imam '$') Inace, dokumentacija za bash (datoteka bash.1) se nalazi u R:\unix\bash5.zip. To je datoteka u MAN formatu, moze se citati (na vecini sistema) komandom nroff -man bash.1 ako se ne varam. Ima nekih 46 strana.
unix.101 ppekovic,
>> nroff -man bash.1 nroff: command not found, kaze XENIX. Dakle, kako na Xenix-u procitati man fajlove? Paya
unix.102 alexa,
> nroff: command not found, kaze XENIX. Dakle, kako na Xenix-u procitati > man fajlove? Vidi da li imaš man; ako imaš, onda iskopiraj bash.1 u npr. /usr/man/man.C/bash.C pa pozovi man bash Ako nemaš ni man, onda moramo nešto da smislimo; znam da ima raznih programa (npr. za awk) koji umeju da 'razbucaju' man datoteke. Ako ni to ne pomogne, moraćemo da 'dovučemo' groff sa trickle-a (a u međuvremenu, naravno, može neko da ti propusti MAN datoteku kroz nroff :)
unix.103 alexa,
Inače, na XENIX-u postoji nroff (i troff), ali su deo Text Formatting paketa, koji niko ne uzima :) u čemu se, po mom mišljenju, greši. Istina, mislim da je SCO sada malo 'omekšao', pa isporučuju man već u osnovnom paketu (Operating System).
unix.104 zonjic,
> >> nroff -man bash.1 > > nroff: command not found, kaze XENIX. Dakle, kako na Xenix-u > procitati man fajlove? Mozda i jedna korisna cev ;) dolazi u obzir za extract-ovanje man-a o <topic-u> u <datoteku> : man <tema> | col -b > <datoteka>
unix.105 bozak,
Da li neko zna kako da izlinkujem asemblerski i C-program na SCO XENIX-u. Konkretno hteo bih da asemblerski napisanu rutinu getkey koristim iz C-programa (vidi RACUNARI 60 , str 60, 61). Asemblerski program sam kom- pajlirao pomocu masm a C-program sa cc koristeci opciju -c, medjutim linker ld mi javlja da ne moze da nadje rutinu pisanu na asembleru. Unapred hvala! B. Kostic
unix.106 zzivotic,
> C-programa (vidi RACUNARI 60 , str 60, 61). Asemblerski program sam kom- > pajlirao pomocu masm a C-program sa cc koristeci opciju -c, medjutim > linker ld mi javlja da ne moze da nadje rutinu pisanu na asembleru. MASM po defaultu prevodi sve public simoble u velika slova. Da bi sačuvao originalno napisano ime funkcije upotrebi: masm filename /Mx; Pozdrav, zz
unix.107 alexa,
> Konkretno hteo bih da asemblerski napisanu rutinu getkey koristim > iz C-programa (vidi RACUNARI 60 , str 60, 61). Ako ta rutina poziva DOS ili BIOS onda slaba vajda, na XENIX-u neće raditi (neće ni ako pokušava da izvrši IN ili OUT instrukciju). Ne znam šta radi ta rutina (nisam sačuvao taj broj). A što se tiče poruke linkera - pročitaj ZZ-ov odgovor (moguće je da masm neće prihvatiti "/Mx", nego da mora "-Mx").
unix.108 ppekovic,
>>/usr/man/man.C/bash.C >>pa pozovi >>man bash Uradim ja tako (man yes (u usr/man/man.C ima fajl yes.C)) i napise mi sledece: Stand by: formatting page /usr/man/bin/nr: tbl: not found /usr/man/bin/nr: col: not found /usr/man/bin/nr: eqn: not found /usr/man/bin/nr: nroff: not found sto je i razumljivo jer se u izvrsnom fajlu nr pominju tbl, col, eqn i nroff a nigde ih nema. Tj, ima ih kao col.CT, eqn.CT, tbl.CT i nroff.CT. Paya
unix.111 zonjic,
Danas sam make-ovao lharc arhiver na HP-UX. Posle par peripetija sve je funkcionisalo ok. Zanima me samo da li neko zna zasto je, cim sam pozvao make -f Makefile, bio invokovan lex?! Ovo mi je misterija jer se *nigde* ne poziva u Makefileu. Naravno, javljao je gresku i tek je ignorisanjem njegovog brljanja stvar proradila kako je trebala (dobro, trebalo je jos nesto promeniti) rz
unix.112 m.dzigurski,
Instalirao sam VP/ix pod XENIX-om. Sve odlično radi samo ne uspevam da dobijem boje na VGA monitoru koji radi kao konzola. Da li neko ima rešenje za ovaj problem.
unix.113 alexa,
> Zanima me samo da li neko zna zasto je, cim sam pozvao make > -f Makefile, bio invokovan lex?! Verovatno si imao datoteku sa sufiksom .l, i datoteku koju treba napraviti, sa sufiksom .o. Na osnovu ugrađenih pravila make se snašao, ali na pogrešan način. Ugrađena pravila treba da možeš da vidiš pomoću make -p Znači, moja pretpostavka je da za neku datoteku za koju nije postojalo eksplicitno pravilo make nije upotrebio očekivano ugrađeno pravilo, već neko drugo.
unix.115 zonjic,
Na UBBG se problem down/uploada UNIX fajlova resava tako sto se koristi program BILF.EXE koji sam pre par nedelja 'dopremio' iz usa. Program radi sledece: $ bilf l <imefajla> formatira file u stream_LF (razni arhiveri na unixu koriste bas ovaj format, ali cete naici na poteskoce u downoad-u na PC) $ bilf b <imefajla> formatira ga u binary-fixed-512 bytes file koji mozete lepo da prenesete na svoga PeCu. Nalazi se na nekom PUBLIC direktorijumu (mislim da je ukljucen u arhivere) Rade
unix.116 janko,
> interesuje me zamena za troff (ili bar driveri za Epson LQ : Ako ni to ne pomogne, moraćemo da 'dovučemo' groff sa trickle-a Svečano objavljujem da sam došao do >> groff-1.04.tar.z (1.1 MB)<< ================ ( groff je PD SW, moram da naglasim zbog zločestih moderatora, koji su laki na brisanju poruka (!) ) Meni je, u suštini, trebao nroff, ali nisam uspeo da nađem sors za njega na TRICKLE-u. Svojevremeno sam pitao i na UEK::UNIX konferenciji, ima li neko nroff sors. Darko Bulat je rekao da ima, ali da je to AT&T licenca, i da nije PD itd. I dalje bih voleo da imam >> nroff << sors. Ako još ima zainteresovanih za to, trebalo bi da probamo da dođemo napr. do Berkeley sorsa, koji JE PUBLIC DOMAIN, ako postoji. Zna li neko kako? O groffu više u sledećoj noti.
unix.117 janko,
O groff-u ========= Groff -- GNU document formatting system Za prevođenje Groff-a, između ostalog (!) je potrebno imati C++ kompajler verzije implementacije 2.0 C++-a (au, koliko operatora), napr. GNU C++ 1.40.3, kaže autor, c hedere prevodive sa ANSI C-om, perl, bison i Metafont programe (za ove poslednje nisam siguran, ali, čini mi se da nema fontova u samoj arhivi). Groff inače sadrži drajvere za PostScript, TeX dvi i typewriter-like uređaje, zatim -ms makroe, Berkeley -me makroe, X11 xditview previewer, -mm makroe, i naravno, -man makroe. Najvažniji programi koje groff sistem sadrži su: - groff - front end za groff sistem - gpic - kompajler za slike za troff ili TeX - geqn - groff formater jednačina (groff dependent) - grefer - preprocesor bibl. referenci - gtpl - formater tabela za groff Zaključak: teško da će to da proradi na MSDOS mašinama i malim *NIXima. (šmrc).
unix.118 janko,
Kad smo već kod 'unix-a pod dosom': uz Unix programe idu i MAKEFILE datoteke koje 'rade posao' formiranja binari datoteka. Kako da se MS-DOS izbori sa njima? Za TC 2.0 znam da je uglavnom nemoguće. Kako se ponašaju ostali C kompajleri? Šta sa naredbama koje su šelove? Da li je neko pravio >> make << koji će se izboriti pod MSDOS-om sa sadržajem tih MAKEFILE-a? Pod parolom 'UNIX u svaki dom' pozdrav svima koji se ne bave samo startovanjem .EXE-ova, .COM-ova i WIN od Janka J. Stamenovića PS. Postoji li neka grupa na Sezamu koja se bavi ovim temama?
unix.119 ivan.s,
Imam instalacionu verziju XENIX-a na disketama od 1.2 Mb (5.25") i zeleo bih da ga prekopiram na diskete od 1.44 Mb (3.5"). Da li neko zna kako bih to uradio ? Unapred se zahvaljujem.
unix.120 spantic,
> PS. Postoji li neka grupa na Sezamu koja se bavi ovim > temama? Ako nema napravi je. U svakom slučaju biće interesenata. I mene ubaci Janko.
unix.121 alexa,
> ( groff je PD SW, moram da naglasim zbog zločestih moderatora, > koji su laki na brisanju poruka (!) ) He, ovaj zločesti moderator zna da je groff PD.
unix.122 alexa,
> Za prevođenje Groff-a, između ostalog (!) je potrebno imati > C++ kompajler verzije implementacije 2.0 C++-a (au, koliko > operatora), napr. GNU C++ 1.40.3, kaže autor, c hedere prevodive > sa ANSI C-om, perl, bison i Metafont programe (za ove poslednje > nisam siguran, ali, čini mi se da nema fontova u samoj arhivi). Hm, ja imam GNU C (ne ++) ver. 1.40, koji sam dosta lako naterao da radi na XENIX-u (naravno, 386, na 286 bi išlo teško), imam i perl i bison, a GNU C++ 1.40.3 (source) imam ali ga (još) nisam naterao da radi - tu ima malo više problema. Inače,koliki je source groff-a kad se raspakuje pa se zip-uje? I da li je moguće da ne može da radi kao nroff, nego samo kao troff?
unix.123 alexa,
> Da li je neko pravio >> make << koji će se izboriti pod MSDOS-om > sa sadržajem tih MAKEFILE-a? Mislim da je tu jedini odgovor MKS toolkit za DOS - koliko sam čuo dobija se okruženje vrlo nalik UNIX-ovom, a sve na DOS-u.
unix.124 alexa,
> Da li neko zna kako bih to uradio ? Obrati se svom distributeru (od koga si kupio XENIX).
unix.125 janko,
> Inače,koliki je source groff-a kad se raspakuje pa se > zip-uje? Da ponovim ono što je neko već ovde pisao. Programi sa nastavkom .Z ili -Z su VEĆ spakovani COMPRESS programom, koji uopšte nije tako loš. U ovom konkretnom slučaju, od 1.1MB .Z sa dobija 3-4 MB čistog sorsa, a ARJ taj čisti sors spakuje u 800-900 K, a ZIP još malo više, ali poenta je da ne možete od tih pakera očekivati čuda. Objašnjenje dobrog rada COMPRESS-a: Compress uses the modified Lempel-Ziv algorithm popularized in "A Technique for High Performance Data Compression", Terry A. Welch, IEEE Computer, vol. 17, no. 6 (June 1984), pp. 8-19. A osim toga, pošto COMPRESS nije morao da se bakće sa arhiverskim funkcijama, takav program je bilo lakše napisati da dobro pakuje, ustvari, to mu je bio i jedini cilj! Pročitajte i moju notu od danas u 'PC.USER arhiveri' koja se zove 'Arhiviranje != Kompresovanje' > I da li je moguće da ne može da radi kao nroff, > nego samo kao troff? Ne znam, jer ga nisam preveo. Sigurno je da i ako može, to traje znatno duže nego nroff. Naime čini mi se da troff barata sa takvim podacima kao što su tipovi slova, širine slova i aktivira više izvršnih delova, i tek poslednji je drajver za TTY uređeje. Otpilike, to mu dođe pucanje topom na komarce. I dalje čekam predloge za nroff. Janko J. Stamenović
unix.126 janko,
> Mislim da je tu jedini odgovor MKS toolkit za DOS - koliko > sam čuo dobija se okruženje vrlo nalik UNIX-ovom, a sve na > DOS-u. Molim one koji imaju iskustva sa MKS toolkit-om za DOS da =========== se jave, i iznesu ih (u, bre, pričam skoro k'o političar). Zna li neko i koja i od koje godine je poslednja verzija istog, ima li sve opcije koje imaju UNIX-i ili puuuno manje itd. itd. Janko J. Stamenović
unix.127 alexa,
Hvala na trudu oko objašnjavanja, ali ovog puta niste u pravu. Mnogo koristim ZIP i COMPRESS; iz iskustva znam da compress ne može da se meri sa ZIP-om što se tiče kompresije (naravno, kad su uslovi isti). Ima šansi da bude bolji kada se ZIP koristi kao arhiver, jer onda kompresuje svaku datoteku zasebno; ako su datoteke međusobno slične (tipične su gomile datoteka sa izvornim kodom), znatno se više isplati ZIP-ovati TAR arhivu. Uostalom, koga zanimaju detalji, može da pogleda u UNIX direktorijum - tamo je izvorni kod oba programa.
unix.128 janko,
> arhiver, jer onda kompresuje svaku datoteku zasebno; ako > su datoteke međusobno slične (tipične su gomile datoteka > sa izvornim kodom), znatno se više isplati ZIP-ovati TAR > arhivu. Naravno. Samo sam rekao da razlika nije senzacionalna, tj. za mene to nije 'znatno', pre 'primetno'. Imam i podatke koji su traženi (a baš sam hteo da izbegnem da ih navodim precizno, čisto gubljenje vremena). Pošto ovo nije baš za PC.OS:unix, zainteresovane upućujem na PC.USER:arhiveri i moj današnji tekst, gde sam za primer uzeo upravo datoteku groff104.tar, i radio joj svašta. Tu su i sve brojne vrednosti. Još čekam predloge za nroff! Da li postoji Berklijeva verzija? Kako doći do nje? Postoji li, slučajno, neka knjiga sa sorsom? Ima li neko bar detaljne opise, šta koji makro iz tmac.an radi? Janko
unix.129 zonjic,
samo da kazem, na HP-u sam napravio LHARC arhiver i nalazi se u /users/g90/zr161/gen/src ili /users/g90/zr161/bin - ne secam se tacno... voleo bih ako bi neko uspeo nesto vise sa njim da postigne osim lokalne kompatibilnosti... rz
unix.130 f.i.r,
Imam problem sa SCO Unix-om 3.2 Kada iz programa sysadmsh pokusam da kreiram novog korisnika (drugacije ni neznam) javlja mi gresku: useshell: File Control database inconsistence useshell: Not authorized Prijavljen sam kao root i mislim da nebi trebalo biti problema posto je ranije sve radilo kako treba. Zna li neko u cemu je problem? Franja
unix.131 zormi,
Da li je neko probao LINUX - public UNIX clone? Ima ga na nekim BBS-ovima, oko 600 kB u ZIP-u. Nisam ga skidao jer ne znam da koristim UNIX, ali ako nešto valja voleo bih da ga probam.
unix.132 spantic,
> Da li je neko probao LINUX - public UNIX clone? Ima ga A gde si ga video?
unix.133 zonjic,
gde ga ima? takodje - da li je MINIX publ domain? i da li je to unix or what? i da li bi se dalo doneti ga sa nekog servera u usa?│
unix.134 albor,
>> takodje - da li je MINIX publ domain? Nope - reč je o izdanju Prentice hall-a. On je istini za volju nastao kao PD : prof Andrew S. Tanenbaum je napisao OS za potrebe svojih studenata (source kod je prilozen uz napomenu da je poželjno da se modifikuje i posmatraju efekti :) a kada je velika izdavačka kuća počela da prodaje i knjigu istog autora stavila je svoj copyright Međutim mnogi patch-evi su dati kao PD, i sada je teško reći šta je PD a šta ne. Inače zadnja verzija košta oko 150 US$, tako da verovatno na serverima nema kompletan MINIX, već samo zakrpe. MINIX je kompatibilan do nivoa signala sa Version 7 UNIXa (zadnjom pravom verzijom UNIXa š'o bi rekli neki ). Pravi UNIX koji moe da radi na XTu sa 256 KB RAMa i jednim flopijem !!! Ko želi da vidi kako OS radi iznutra, MINIX je prava stvar -> dakle nije namenjen za 'krajnje korisnike'. Pozdrav, Boris
unix.135 zonjic,
hvala, Borise na iscrpnom odgovoru... od sstakica cu mozda dobiti MINIX pa cu videti...
unix.136 zormi,
* > Da li je neko probao LINUX - public UNIX clone? Ima ga * * A gde si ga video? Pa, npr. na EXEC-PC BBS-u. Izlistao sam par datoteka, pa koga zanima... Koliko sam video, autor kaže da je sličan MINIX-u. linux.zip
unix.137 mijan,
Da li se ina Sezamu bavi sledecim verzijama Unixa : SCO XENIX System V for i80286 SCO XENIX System V for i80386 SCO Unix System V for i80386 SunOS ÝÝx┐Ź▀
unix.138 alexa,
Vidim da se niste baš "zapalili" za onaj paginator što sam ostavio u UNIX direktorijumu (less). Hteo bih da ga preporučim svima koji rade na UNIX-u ili XENIX-u - mnogo je bolji od programa more i pg. Prihvata komande za more, pg i vi (naravno, tamo gde se ne "sudaraju"). Sada isključivo koristim bash, a u datoteci .bashrc stoji alias pg=less i mnogo mi se dopada (inače pg mnogo koristim, pa mogu da osetim promenu na bolje). Inače, od danas koristim bash v1.12 (na SEZAM-u je v1.10), ali vidim da j malo interesovanja bilo za izvorni kod stare verzije, pa ne vidim svrhu da radim toliki file transfer. Ako nekom zatreba, neka se javi, dogovorićemo se. Rekao bih da verzija 1.12 nema suštinskih poboljšanja - uglavnom se radi o daljim "peglanjima". Ako je nekom stalo da dobije perl, GNU C kompajler, GNU debugger, GNU C++ kompajler (sve u izvornom obliku) neka mi se javi (i neka bude spreman da malo i sačeka). Pretpostavljam da ima po Beogradu dosta kvalitetnog PD softvera za UNIX, pa bih voleo da vidim ima li neko nešto da ponudi (meni će biti interesantan onaj groff, ali tek kada proradi GNU C++).
unix.139 gristic,
Ima li (već) iskustava u radu sa FourGen-om ? Vredi li to zaista 20.000,00 DEM ?
unix.140 vilic,
#> MINIX je kompatibilan do nivoa signala sa Version 7 UNIXa (zadnjom #> pravom verzijom UNIXa š'o bi rekli neki ). Pravi UNIX koji moe da radi #> na XTu sa 256 KB RAMa i jednim flopijem !!! #>* > Da li je neko probao LINUX - public UNIX clone? Ima ga #>* #>* A gde si ga video? #> #> Pa, npr. na EXEC-PC BBS-u. Izlistao sam par datoteka, pa #> koga zanima... Da li su ta dva UNIX sistema 100% PD ili SW pa kao takva mogu da se nađu i na Sezamu, da li se recimo MINIX može negde dobiti jer bih voleo malo da se igram, tj. probam UNIX. bye
unix.141 ndragan,
/ ostavio u UNIX direktorijumu (less). Hteo bih da ga preporučim Jel on može da izigrava LIST? I da prepozna ako je linija teksta duža od 80 znakova da presetuje terminal na 132, pa da vrati na 80 kad izađe, i da ima skrol levo-desno itd. Ako je to to, skidam. Bue_ NDragan
unix.142 zormi,
* Da li su ta dva UNIX sistema 100% PD ili SW pa kao takva * mogu da se nađu i na Sezamu, da li se recimo MINIX može * negde dobiti jer bih voleo malo da se igram, tj. probam * UNIX. Za MINIX ne znam. LINUX jeste pa sam zato i pitao.
unix.143 vilic,
#> #> Za MINIX ne znam. LINUX jeste pa sam zato i pitao. O.K. a opet postavljam pitanje, ako su stvarno mali konzumenti prostora na HD-u, rade sa istim ili 95% sličnim komandama kao UNIX, a uz to i PD ili SW, gde mogu da se nabave kod nas. bye
unix.144 sasap,
** HELP ** Imam problema sa prenosom datoteka sa UNIX-a na PC. (Izvinjavam se ako ovo moje pitanje ne spada u ovu temu). Na UNIX sistemu (HP-UNIX Release 7.0) postoji protokol KERMIT preko koga bi trebalo da je moguće preneti datoteke na PC i obrnuto. Ja koristim PROCOMM kom. program i pomoću njegovog KERMITA pokušavao sam da prenesem neke datoteke, ali nikako nije moglo. Meni se čini kao da se ova dva protokola uopšte ne prepoznaju. Pokušavao sam da menjam neke parametre i na UNIX-u i na PC ali ništa nije pomoglo. Napominjem da ranije nisam koristio KERMIT , pa možda grešim u nekim osnovnim podešavanjima.Koliko sam uspeo da vidim KERMIT na UNIX-u je podešen ovako: C-Kermit, 4E(072) 24 Jan 89, HP 9000 Series HP-UX, Communications Parameters: Line: /dev/tty, speed: -1, mode: remote, modem-dialer: direct Bits: 8, parity: none, duplex: full, flow: xon/xoff, handshake: none Terminal emulation: 7 bits Protocol Parameters: Send Receive Timeout: 10 7 Padding: 0 0 Block Check: 1 Pad Character: 0 0 Delay: 5 Packet Start: 1 1 Max Retries: 10 Packet End: 13 13 Packet Length: 90 90 Length Limit: 2048 1024 File parameters: File Names: converted Debugging Log: none File Type: text Packet Log: none File Warning: off Session Log: none File Display: on Transaction Log: none Molio bih nekog ko je imao iskustva u ovome da mi opiše kako da podesim KERMIT-e na UNIX-u i u PROCOMM-u kako bi ta veza konačno proradila. Pozdrav, SAŠA
unix.145 alexa,
Nemam gotovo rešenje, davno sam se zanimao Kermit-om pa sam pozaboravljao. Radio sam sa starijom verzijom C-Kermit-a (na UNIX-u) i sa MS-KERMIT-om i dobro su se razumeli - nije trebalo nešto egzotično podešavati. Sećam se još da MS-KERMIT nije hteo da radi kao server sa ovim C-Kermit-om. (obrnuto je radilo, tj. sa DOS-a se mogao zahtevati transfer u oba pravca). P.S. Da li si pročitao uputstvo?
unix.146 sasap,
> P.S. Da li si pročitao uputstvo? Pa i nisam baš detaljno.Probaću da ga malo bolje proučim. ("kad ništa ne radi - pročitaj uputstvo") Pozdrav, SAŠA
unix.147 agobovic,
Ima li neko source listing UNIX editora ed? Koliko mi je poznato, ovaj editor je u javnom vlasništvu i listing se koristi u obrazovne svrhe jer nije mnogo obiman. Ako imate, upload sourcea bi mi dobro došao. Uzgred, ova poruka je otkucana u ed-u :)
unix.148 spantic,
> Ima li neko source listing UNIX editora ed? Koliko mi je > poznato, ovaj editor je u javnom vlasništvu i listing se > koristi u obrazovne svrhe jer nije mnogo obiman. Ako > imate, upload sourcea bi mi dobro došao. Uzgred, ova > poruka je otkucana u ed-u :) Sistemsko programiranje kod Velaševića, :) Mislim da ima jedan kolega sa ETFa ali pošto je na SEZAMu javiće se sam. ;)
unix.149 .bale.,
>> Mislim da ima jedan kolega sa ETFa... Što baš ja? ;) U vezi sa tim listingom, ja sam poslao mail Tamašu pre desetak dana, ali do sada ni odgovora ni Tamaša. Inače, to što ja tražim je u nekom prepotopskom jeziku (a i to je sumnjivo), dok, kako sam čuo, na HP-u postoji source u Pascalu... Regards from .bale. ! #8*)+-<
unix.150 spantic,
> Što baš ja? ;) Ko tebe zove? ;) Janko je spomenuo da ima sors EDa. :)
unix.151 mijan,
Koliko sam razumeo radi se o source lstingu Unix-ovog editora ED. Na predavanjima iz Sistemskog programiranja mojoj generaciji ('82) prof. Velasevic delio je source linijskog editora pisanog na ratfor jeziku (ako me pamcenje dobro sluzi :))) ). Da li je to bas Unix-ov ED ne znam ali listing imam, pa koga zanima neka se javi. Inace doticni jezik je nekakav spoj FORTRAN-a i C-a.
unix.153 janko,
> Janko je spomenuo da ima sors EDa. Na žalost, nemam sors pravog ED-a. U nekoj knjizi (ne znam tačno ime) postoji priča, ilustrovana sa delovima ED-a, pisanim na RATFOR-u. Za one koji ne znaju, RATFOR je skraćenica od Rational FORTRAN (nema veze sa pacovima, kao što je mene to non-stop asociralo). RATFOR je preprocesor za FORTRAN, dakle, prvo sors provučete kroz Ratfor, pa onda rezultat propustite kroz FORTRAN kompajler. RATFOR preprocesor često postoji na *NIX sistemima, pogotovu na bogatijim. U toj knjizi demonstrirano je puno toga, ali onako, u komadima, i na pomenutom RATFOR-u. Delovi te knjige koriste se za nastavu iz Sistemskog programiranja na Beogradskom ETF-u koju drži dr. Dušan Velašević. Studenti, između ostalog, dobijaju listing sa, iz te knjige prekucanim, komadima ED-a da bi mogli da prate predavanja. Asistent Kerepeš Tamaš dobio je, pre neku godinu, kao jedan od prvih zadataka da prekuca parčiće iz knjige u računarski čitljiv oblik. Svojevremeno je student D. Stefanović od tih parčića napravio (VAX) Pascal verziju ED-a, ali ona ne sadrži dosta toga što ED ima, na primer, neke naredbe, pretraživanje korišćenjem regularnih izraza i rad sa dužim datotekama. Ne znam da li je ta verzija dozvoljena za distribuiranje, ali sada znate par priča više nego pre. Takođe, ne znam da li postoji sors na C-u među tim silnim PD sorsom na C-u koji postoji po svetu, a kod nas se malo koristi. (GNU ED ? :) )
unix.154 alexa,
> Takođe, ne znam da li postoji sors na C-u među tim silnim PD > sorsom na C-u koji postoji po svetu, a kod nas se malo koristi. > (GNU ED ? :) ) Pa, ne znam šta će kome ED pored EX-a, čija je jedna PD verzija i na SEZAM-u (ELVIS). Sumnjam da postoji GNU ED :))
unix.155 m.dzigurski,
Preveo sam ELM 2.3 pod Xenix-om 2.3.2. Prilikom prevoda sve je bilo OK. Kada sam pustio ELM pojavio se onaj njegov meni i sve je radio. Poslao sam sam sebi mail (tek da proban) i posle jedno 10 sec ispao je i napisao gresku Reading in /usr/spool/mihailo, message: 0 Folder is corrupt!! can't read it !! Da li zna neko sta da radim?
unix.156 dragisha,
ű> Da li zna neko sta da radim? Znas odgovor, ali eto.:) UUPC 1.1r dragisha
unix.157 ndragan,
/ Folder is corrupt!! can't read it !! Folder? Jel' ovo atari?
unix.158 m.dzigurski,
Kakav bre atari? Ko je jos cuo da na atariju radi Xenix? Ovaj Folder je folder u Mail progra.
unix.159 alexa,
> Ko je jos cuo da na Atariju radi Xenix? Verovatno ne radi, ali Xenix je prvobitno razvijen za računare sa Motorola mikroprocesorom; ako se ne varam, na Atariju može da se vrti neki Unix.
unix.160 alexa,
čalio mi se pre neki dan jedan korisnik da ne može više da podigne DOS na mašini koja kao "glavni" operativni sistem ima XENIX. Simptom je bio: na izboru operativnog sistema (XENIX boot), kada se odabere DOS, mašina nešto porazmisli i vrati se na isti izbor, umesto da podigne DOS. Kada se mašina podigne pomoću DOS diskete, na disku je sve OK. Elem, da ne dužim, razlog ovome je bio virus! SCAN je otkrio "stoned-related" virus u tabeli particija, CLEAN ga je uklonio, i sve se srećno završilo. Zaključak: ne puštajte DOS na svoje diskove :))
unix.161 mijan,
>> Zakljucak : Ne pustajte DOS na svoje diskove :)) Kao zadrti Unix-ovac potpuno se slazem sa tvojom izjavom o DOS-u :)))) mada i o Xenix-u na PC masini ( makar ona bila i sa i80486 ) nemam bog zna kako visoko misljenje, pre svega zbog sporog file system-a i jos nekih "sitnica". Pozdrav mijan alias Misa
unix.162 alexa,
> mada i o Xenix-u na PC masini > ( makar ona bila i sa i80486 ) nemam bog zna kako > visoko misljenje, pre svega zbog sporog file system-a > i jos nekih "sitnica". Eh, pa nisam ni ja SCO-ov plaćenik, mog'o bih i ja da pljuckam :) (i to do prekosutra). Ipak, XENIX definitivno brže radi nego UNIX na 386-ici iste snage. Pozdrav, Alexa
unix.163 ppekovic,
Jel zna neko kako da na XENIX-u u C-u saznam dužinu, datum kreiranja itd. određenog fajla. Konkretno, treba mi lista svih fajlova u DIR-u sa njihovim dužinama i informacijom da li je to fajl ili dir. žitanje imena fajlova iz dir-a obavim uz pomoć opendir i readdir, ali kako da isčitam dužinu i tip? Paya
unix.164 ppekovic,
Na XENIX-u mi ne radi štampanje. Pokrenem lepo mkdev lp, pa onda kažem da je parallel printer,pa onda lp0 (probao sam i ostale lp-ove), pa onda izaberem da je printer dumb, da mu ne treba posebna "nega". Stavim u .profile LPDEST=ime_koje_sam_dao_printeru. Onda kažem najprostije lp ime.fajla i ništa. LPSTAT daje da je zahtev poslat tj piše request blabla je u redu za štampu i ništa. Ako uradim još koji put lp ime_fajla, samo stavi nove zahteve u listu i ništa. Štampač ne mrda. Isti štampač radi pod DOS-om kako treba. Kad boot-ujem xenix, štampač se lepo inicijalizuje. U log-u piše can't open ddevice /dev/lp0. U dev dir-u postoji lp0. Paya
unix.165 zkadic,
> Na XENIX-u mi ne radi stampanje. Pokrenem lepo mkdev lp, > pa onda kazem da je parallel printer,pa onda lp0 (probao > sam i ostale lp-ove), pa onda izaberem da je printer dumb, Ovako na prvi pogled, ako si probao i ostale lp-ove ( /dev/lp1 za paralelni port na herculesu), moguce je da nisi rekao koji je default stampac, pa lp komanda ne zna bez opcije -d<dest> gde da posalje stampu. Proveri da li stampac moze da stampa (najbolje sa "lpstat -t" - treba da bude enabled i accept requests). Ako ovo ne proradi javi se ponovo. Pozdrav. Zoran
unix.167 mijan,
>> Jel zna neko kako da na XENIX-u u C-u saznam duzinu, datum >> kreiranja itd. odredenog fajla. Konkretno, treba mi lista svih Vrlo jednostavno. Postoje dva sistemska poziva: 1. stat 2. fstat U C program koji ce koristiti ove sistemske pozive moras da stavis sledece include fajlove : sys/types.h sys/stat.h Evo i punog opisa sistemskih poziva i strukture "stat" koju oni vracaju kao rezultat. ---------------------------------------------------------------- STAT : # include <sys/types.h> # include <sys/stat.h> int stat (path, sbuf) char *path; /* path name */ struct stat *sbuf; /* statusne informacije o file-u */ ---------------------------------------------------------------- FSTAT : # include <sys/types.h> # include <sys/stat.h> int fstat (path, sbuf) int fd ; /* path name */ struct stat *sbuf; /* statusne informacije o file-u */ ----------------------------------------------------------------- Sadrzaj "stat" strukture : st_dev device number of the device containing the i-node st_ino i-number st_mode file modes ( 16 bits ) st_nlink link count st_uid owner user-id st_gid group-id st_rdev device number of a special file ( special file = device file or FIFO ) st_size size of a file ( 0 for special files ) st_atime access time in seconds since 1970 st_mtime modification time, updated when the file is written st_ctime The status-change time, updated when the file is written, or when the mode,owner,group,link count,or modification time is changed. -------------------------------------------------------------------------- Sto se tice razlike izmedju obicnog file-a i direktorijuma dobro pogledaj i prouci gore pomenuti "stat.h" file, tj. deo koji se odnosi na "file modes". Njegov full path name je /usr/include/sys/stat.h. Uopste pozeljno je da proucis sve file-ove iz tog direktorijuma. Ako nesto nije u redu javi :) Pozdrav mijan alias Misa
unix.168 ppekovic,
>> Ovako na prvi pogled, ako si probao i ostale lp-ove ( /dev/lp1 za >>paralelni port na herculesu), moguce je da nisi rekao koji je default stampac, >>pa lp komanda ne zna bez opcije -d<dest> gde da posalje stampu. Proveri da li >>stampac moze da stampa (najbolje sa "lpstat -t" - treba da bude enabled i >>accept requests). Ako ovo ne proradi javi se ponovo. Pozdrav. Probao sam i -d<dest> i svi štampači su enabled i accept requests, ali i dalje ništa, tj. računar ne prijavljuje niti jednu jedinu grešku osim što štampač neće ni da mrdne. Paya
unix.171 mijan,
U svom poslednjem odgovoru na pitanje ppekovic-a napravio sam omasku u opisu sistemskog poziva fstat. Gresku sam napravio zbog pokusaja da ustedim u kucanju i zbog slicnosti sistemskih poziva stat i fstat (zaboravio sam da kod fstat promenim argument "path" u argument "fd"). Svima koji su procitali moj odgovor ppekovicu se izvinjavam, kao i samom ppekovicu. Evo ispravnog opisa sistemskog poziva. FSTAT : # include <sys/types.h> # include <sys/stat.h> int fstat (fd, sbuf) int fd ; /* file descriptor otvorenog file-a */ struct stat *sbuf; /* statusne informacije o file-u */ Inace greska i nije tako strasna vise je formalne prirode, ali pocetnika moze da zbuni. Pozdrav mijan alias Misa
unix.172 ppekovic,
>>Inace greska i nije tako strasna vise je formalne prirode, >>ali pocetnika moze da zbuni. Ma nema problema, hvala tebi na trudu i ljubaznosti koja ponekad nedostaje na Sezamu. Hvala još jednom! Paya
unix.178 dragisak,
║ Probao sam i -d<dest> i svi štampači su enabled i accept requests, ali i ║ dalje ništa, tj. računar ne prijavljuje niti jednu jedinu grešku osim što ║ štampač neće ni da mrdne. Evo dva predloga : 1. Pogledaj (sa lpstat -t ) da li na početku piše 'scheduler is running', ako ne onda daj /usr/lib/lpsched iz root-a ili resetuj sistem. 2. Probaj sa 'cat > /dev/lp0' da proveriš da li ti radi port, kabl, i ostale stvari. (Vrši redirekciju teksta sa tastature direktno na štampač). Dragiša
unix.179 ppekovic,
>>1. Pogledaj (sa lpstat -t ) da li na početku piše 'scheduler is running', >> ako ne onda daj /usr/lib/lpsched iz root-a ili resetuj sistem. To je ok. >>2. Probaj sa 'cat > /dev/lp0' da proveriš da li ti radi port, kabl, i ostale >> stvari. (Vrši redirekciju teksta sa tastature direktno na štampač). Al ovo nije :( na komandu: cat > /dev/lp0 kaze: /dev/lp0: cannot create Evo šta ima u /dev dir-u: /dev> l l* c-w--w--w- 2 bin bin 6,128 Jan 13 18:16 lp crw-rw-rw- 1 bin bin 6, 0 Jan 11 1989 lp0 c-w--w--w- 1 bin bin 6, 32 Jan 13 18:16 lp0f c-w--w--w- 2 bin bin 6,128 Jan 13 18:16 lp0i crw-rw-rw- 1 bin bin 6, 1 Jan 11 1989 lp1 c-w--w--w- 1 bin bin 6, 33 Jan 13 18:16 lp1f c-w--w--w- 1 bin bin 6,129 Jan 13 18:16 lp1i c-w--w--w- 1 bin bin 6, 2 Jan 11 1989 lp2 c-w--w--w- 1 bin bin 6, 34 Jan 13 18:16 lp2f c-w--w--w- 1 bin bin 6,130 Jan 13 18:16 lp2i /dev> Paya
unix.180 gristic,
Možda će nekom biti od koristi UNIX-like make za MS DOS. Program je SW i nije baš preterano svež. unmake4d.zip
unix.181 zkadic,
Moguce je da nisi potrefio pravi port. /dev/lp0 je prvi paralelni port u odsustvu hercules kartice. Ostale varijacije lp0 su isti port, ali npr. sa inicijalizacijom stampaca - lp0i. /dev/lp1 je port na herculesu, a /dev/lp2 je dodatni port. Ovo sve pise kod mkdev lp komande kad se trazi help kod definisanja porta. Probaj 'date > /dev/lp?' (? =0,1,2) da detektujes koji port je u pitanju. Eventualno posalji izvestaj 'hwconfig' komande o konfiguraciji masine, moguce je da neki interapt nije dobro podesen. Pozdrav. Zoran
unix.182 ppekovic,
>> Moguce je da nisi potrefio pravi port. /dev/lp0 je prvi paralelni port >> u odsustvu hercules kartice. Ostale varijacije lp0 su isti port, ali npr. Probao sam sve portove, od lp0 do lp2 i od lp0i do lp2i. >> koji port je u pitanju. Eventualno posalji izvestaj 'hwconfig' komande o >> konfiguraciji masine, moguce je da neki interapt nije dobro podesen. Ovo mi je dalo ideju da na I/O karti promenim LPT. Sve je proradilo. Onda sam vratio stari LPT (1) ali sam mu promenio IRQ, i sve savršeno radi. Jedino što mi i dalje nije jasno je kako je radilo pod DOS-om a nije pod XENIX-om??!! Paya
unix.183 ppekovic,
Pošto mi je u jednom programu potrebno da mi se sve što ispišem odmah i pojavi na ekranu, a glupo je da posle svakog printf i puts stavljam fflush(stdout), zanima me jel ima neki način da se to globalno reši? Paya
unix.184 alexa,
> Jedino što mi i dalje nije > jasno je kako je radilo pod DOS-om a nije pod XENIX-om??!! Ako se ne varam, DOS ne koristi interrupte za rad sa Centronics-om.
unix.185 alexa,
> Pošto mi je u jednom programu potrebno da mi se sve > što ispišem odmah i pojavi na ekranu, a glupo je da posle > svakog printf i puts stavljam fflush(stdout), zanima me jel > ima neki način da se to globalno reši? Ima, koristi setvbuf() (ili setbuf()). Na primer: setbuf(stdout, NULL) Ovo se mora uraditi pre prvog izlaza na stdout.
unix.186 zonjic,
Moze li neko da mi kaze kako da postupim u sledecoj situaciji: na primer skinem sa sezama iz UNIX dir-a program u zip-u, raspakujem ga pod DOS-om i zelim da nesto sa njim radim na XENIXu (SCO 386 2.3.3). Kako da postupim? Pozdrav, Rade
unix.187 albor,
Za početak odaberi fajl zip10ex.zip :) Sledeći korak je da ga raspakuješ pod DOS-om i ponovo spakuješ, ali ovaj put naredbom tar za DOS (ima par verzija u ovoj konf. prikačenih uz poruke). Iz XENIX-a kopiraj takvu arhivu sa doscp , raspakuj, kompajliraj i zaboravi na DOS :) Inače ona gimnastika oko ponovnog pakovanja u tar format pod DOS-om je isključivo radi toga da kopiraš samo jedan fajl iz DOS-a u XENIX, a ne svaki pojedinačni u zip-arhivi ( doscp naime ne trpi * i ? ) Pozdrav, Boris
unix.188 zonjic,
Hvala mnogo, uspeo sam :-) mada je bilo nekih sitnijih problema, iako sam dao komandu make sysv. Malo sam se igrao sa hederima (i nista nisam pokvario ;) Zanima me kako mogu da fajl sa Xenixa (koji je plain ascii) prebacim na DOS disketu. Nikako? Pozdrav, Rade
unix.189 draganf,
Pozdrav svima. Unapred se izvinjavam ako je pitanje glupo, ali nisam se do sada bakćao oko UNIX -a. Može li se pod UNIX - om izvesti nešto kao FORMAT A: /S pod DOS - om. Dragan
unix.190 ppekovic,
>> Zanima me kako mogu da fajl sa Xenixa (koji je plain ascii) prebacim na DOS >> disketu. Nikako? doscp komanda traži dva argunmenta, znaš koja ;))). Jedan od ta dva argumenta mora biti unix dir/fajl, a drugi dos dir/fajl. Dakle, ako sa b: dos diska kopiraš fajlove u unix dir kažeš: doscp b:ime_fajla . a ako hoćeš fajl iz unix dira da smestiš na b: dos disketu, kažeš: doscp ime_fajla b: Paya
unix.191 albor,
Pokušaj sa naredbom mkdev: $ mkdev fd Dalje treba samo da odgovaraš na pitanja. Pozdrav, Boris
unix.192 zonjic,
na zalost - nece :( Dakle ja napisem doscp imefajla a: ili a:/ sve jedno i hard disk zapadne u neki trans gde se stalno vrti i skici... nravno, na disketu nista ne snimi... mislim da je doscp samo one way naredba... (DOS-->X) Takodje, da li je komplikovano instalisati stampac (imam MT81) na Xenix? Meni kao da nesto i nece da radi... Pozdrav, Rade
unix.193 gristic,
> mislim da je doscp samo one way naredba... (DOS-->X) Ovo je help za doscp: DOSCP - Copy Files from DOS Disk to XENIX File System $ doscp ŠoptionĆ file1 file2 make a copy of file1 named file2 $ doscp ŠoptionĆ files directory make copy of specified files in directory Option: -r don't convert CR-LF to LF files and directories format device:name device file /etc/default/msdos can define drive names <********** name use / rather than DOS Đ a:, b:, c: Proveri šsta ti piše /etc/default/msdos i da li imaš u /dev prave stvari. Doscp DOS-->XENIXđUNIX-->DOS *SIGURNO* radi, pri žemu DOS particija mora biti manja od 32Mb ...i, naravno, da je onaj štakor (STACKER) nije suviše pojeo ;)) Ah, da. A da li ima doscp za MSDOS ?
unix.194 zonjic,
na nesrecu ja imam dos particiju MNOGO vecu od 32M Zato prilikom bootovanja ne moze DOS da primi... Ima li neko resenje za ovo? Koristim kao drugu (tj. dosovu) particiju 65M pod DOS 3.31 in deep sh*t, Rade
unix.195 gristic,
Koliko ja znam za sada ne. Močda še u nekoj od narednih verzija SCO UNIX-a biti podrčane i particije veše od 32 Mb. Močda novi UNIX 4.0 ? Isto je i sa Open Desktopom (za sada...)
unix.196 wizard,
>> Koliko ja znam za sada ne. Močda še u nekoj od narednih verzija SCO >> UNIX-a biti podrčane i particije veše od 32 Mb. Močda novi UNIX 4.0 ? Možda UNIX for Windows? ;) Pozdrav, Nenad
unix.197 draganf,
Hvala probaću Dragan
unix.198 ppekovic,
>> mislim da je doscp samo one way naredba... (DOS-->X) Nije, ja je intenzivno koristim i nisam imao nikakvih problema. Ipak, uloguj se kao sysadm i probaj ono što ti treba iz sysadm shell- a. >> Takodje, da li je komplikovano instalisati stampac (imam MT81) na Xenix? Meni >> kao da nesto i nece da radi... Ne čitaj stare poruke iz ove teme, možda ćeš odustati kad budeš video kolko sam se ja zlopatio. A u stvari i nije problem, samo kažeš: mkdev lp i onda odgovaraš na pitanja koja su vrlo jednostavna i logična. Neznam na kom portu ti je štampač, pa probaj redom lp0, lp1 ili lp2. Štampač nazovi recimo printer. Kad završiš instalaciju onda izedituj .profile i stavi liniju LPDEST=printer (ovo je ime printera koje si dao). U liniju export ... dodaj i LPDEST. I to je uglavnom to. Ako te mrzi da instaliraš printer, onda kaži jednostavno: cat fajl > /dev/lp0 (ili lp1 ili lp2) Komande vezane za printer su: cancel, lp, lpstat, ... Paya
unix.199 draganf,
> $ mkdev fd > Dalje treba samo da odgovaraš na pitanja. Ovo probano na UNISYS 6000/30 UNIX system V i nikad čuo za tu naredbu, ima nekoliko drugih naredbi koje počinju sa mk??? ali ovo ne pali, na kojoj verziji radi ? Dragan
unix.200 gristic,
>> UNIX-a biti podrčane i particije veše od 32 Mb. Močda novi UNIX 4.0 ? > Možda UNIX for Windows? ;) UNIX je (pravi) operativni sistem (kao i OS/2 v2.0), a WINDOWS je DOS zakrpa. Inaže, za UNIX imaš pendčer i zove se Open Desktop u kome (ako baš moraš) močeš da pokreneš DOS kao task. Pod XENIXom imaš Multitasking Windowing Environment koji se zove MULTIVIEW (bez ikonica i sližica) i XSIGHT X-Window System (X11.3) for SCO SysV (X/UNIX) koji baš liži na WI'N'DOWS ili Presentation Menager za OS/2. Da ne pominjem druge X11 grafižke interfejse kao što su Open Look (OD), XView, OSF/Motif..., podrška pacovima i još gomilu toga. Prema tome: UNIX for Windows==?????????????
unix.201 zonjic,
Video sam skoro na nekom FTP site-u u USA izdanje R5 (release 5) X11. Rade li ljudi sa time i kako im se cini? Pozdrav, Rade
unix.202 agobovic,
Zna li ko ovde sintaksu za opis jednostavnih gramatika (s i q) za parsiranje pomoću yacc-a na Coherentu? Meni man yacc ispisuje nešto kao "gramatika se zadaje u BNF-like formatu...". Ja sam probao da zadam u BNF i EBNF, ali neće ni da čuje, samo ispisuje greške. Osim toga, da li onaj "bizon" u UNIX dir-u radi istu stvar, ako ne uspem yacc da nateram na rad?
unix.203 zonjic,
hvala Payo brate... proradilo je ;) naravno samo na a: jer mi ne prepoznaje c: jer je prevelik... u stvari, ja sam bio zbunjen jer je jako spoooora komunikacija sa flopijem a cini mi se da su zahvati koji se sa hd-a bacaju na flopi premali, pa se oko 2 puta u sekundi pali lampica hd-a i cuje zvuk. To je mene nagonilo da pomislim da je uleteo u neku petlju-zaglupnicu iz koje nece da izleti. Takodje sam uocio da ne postoji u 2.3.3 nikakav interni cache za hd iako bi to moglo na sistemima sa dovoljno memorije da bude jako korisno... Poz.-R.Z.
unix.204 wizard,
>>>> Možda UNIX for Windows? ;) >> ... └-----------------------┐ >> Prema tome: UNIX for Windows==????????????? | | ------------------------------------------------------┘ Pozdrav, Nenad P.S. Ni ja ne volim Windows. ;)
unix.205 kale,
>> Močda še u nekoj od narednih verzija SCO UNIX-a biti podrčane i >> particije veše od 32 Mb. Programi sa takve particije neće da rade. Kao delimično rešenje može da posluži 'mount' DOS particije. Tako bar možeš da radiš sa datotekama iz nje. Primer: da DOS particiju sa boot diska postaviš u direktorijum /mnt naredba je: mount -f DOS /dev/hd04 /mnt
unix.206 kale,
>> Ovo probano na UNISYS 6000/30 UNIX system V i nikad čuo za tu naredbu, >> ima nekoliko drugih naredbi koje počinju sa mk??? ali ovo ne pali, >> na kojoj verziji radi ? man mkdev kaže i sledeće: Value Added mkdev is an extension of AT&T System V provided by the Santa Cruz Operation.
unix.207 ppekovic,
>> na nesrecu ja imam dos particiju MNOGO vecu od 32M Pa neka ti neko prelazno rešenje bude da sve što ti treba prebaciš na dos diskete, pa tek onda na DOS ili XENIX. Paya
unix.208 zonjic,
kako bih mogao da ostavim kompjuter ukljucen i da se kasnije, sa druge lokacije, preko modema ulogujem na njega? Dakle, da proces radi sa modemsůŰO kog interfejsa, a ne sa alt-f tasterom...
unix.209 zkadic,
>> Jedino sto mi i dalje nije asno je kako je radilo pod DOS-om a nije pod > XENIX-om??!! > > Ako se ne varam, DOS ne koristi interrupte za rad sa Centronics-om. DOS svoje I/O operacije izvrsava preko BIOS-a, za razliku od XENIX-a i UNIX-a koji BIOS konsultuju samo kod boot-ovanja, a kasnije rade direktno (preko adresa i interapta). Zato se cesto desava da nesto radi pod DOS-om, a pod XENIX-om nece, jer je u koliziji sa nekim drugim uredjajem.
unix.210 zkadic,
Imam jedan problem. Cini mi se da se ranije pojavio neki slicni. Evo sta se desava: na SCO XENIX-u 386 2.3.1 kod boot-ovanja sistema prijavljuje kao da ima dve konzole, jednu hercules tip 2, a drugu cga tip 1. Masina ima u stvari samo hercules, o cga nema ni govora. Probano je sa VGA i sve prika- zuje kako treba (vga tip 0). Na racunaru trenutno (na prvi pogled) sve radi kako treba, ali ne znam da li ce i ubuduce. Ostala konfiguracija je AMD 386 procesor na 40MHz, 4MB RAM, SCSI kontroler,... Pomagajte. Zoran
unix.211 ppekovic,
>> kako bih mogao da ostavim kompjuter ukljucen i da se kasnije, sa druge >> lokacije, preko modema ulogujem na njega? Pomoću starog, dobrog CU-a. Odeš u /usr/lib/uucp i izedituješ file Dialers i napraviš jedan dialer sa inicijalizacionom sekvencom za autoanswer mode. Onda kažeš uuinstall, pa definišeš opis za tvoju mašinu, s tim da tamo gde te pita Dialer: staviš ime koje si pre toga definisao. Onda kažeš CU ima_tvoje_mašine_iz_uuinstall i to bi trebalo da radi. Paya
unix.212 janko,
> Zna li ko ovde sintaksu za opis jednostavnih gramatika (s > i q) za parsiranje pomoću yacc-a na Coherentu? Meni man > yacc ispisuje nešto kao "gramatika se To nije vezano samo za Coherent. Yacc postoji na svakom UNIX-u, (valjda) a i na DOS-u. Sintaksa uopšte nije (slovno) ista kao BNF. Baci pogled na fajlove na Sezamu, ima par PD yacc-ova, a neki od njih, možda, i potpuniju dokumentaciju. > pomoću yacc-a na Coherentu? Meni man yacc ispisuje nešto > kao "gramatika se zadaje u BNF-like formatu...". A da pogledaš (nabaviš) uputstvo, a na samo kucaš 'man'? Ako si nabavljao Coherent bez uputstva, nećeš daleko stići. Coherent ima male man fajlove, jer mu se to lepo slaže sa imenom. :)
unix.213 draganf,
>>> Ovo probano na UNISYS 6000/30 UNIX system V i nikad čuo >>> za tu naredbu, ima nekoliko drugih naredbi koje počinju >>> sa mk??? ali ovo ne pali, na kojoj verziji radi ? > > man mkdev kaže i sledeće: > > Value Added > mkdev is an extension of AT&T System V provided by the > Santa Cruz Operation. > Hvala na trudu ali ovdje je izgleda onaj ko je instalirao sistem sklonio tu naredbu. Dragan
unix.214 bora,
HELP Potrebna pomoć: Prilikom instaliranja Open Desktop paketa kod instalisanja terminala-posle odedjenog broja instalisanih prijavljuje grešku: getty: Attempt to exeed system login limit on ttyXXX Gde se nalazi arhiva i koji parametar treba uvećati da bi sistem mogao da primi još terminala. Sistem je olivetti 486 sa 16 MB Ram i 300 $─MB HDU i ne prima više od tri terminala. Pod običnim UNIX sistemom radio je sa više od 15 terminala od kojih je bar 10 bilo non stop u radu. Unapred hvala. Bora
unix.215 gristic,
Uh, tek sada videh da sam ranije imao problema sa kodnim rasporedom. Izvinjavam se i obećavam da više neću eksperimentisati. Vraćam se (starom, dobrom) yufog-u. O:)
unix.216 zkadic,
> mozes da radis sa datotekama iz nje. Primer: da DOS > particiju sa boot diska postavis u direktorijum /mnt > naredba je: > > mount -f DOS /dev/hd04 /mnt Kod mene je proradilo sa /dev/hd0d ili /dev/hd01. Sa /dev/hd04 nije htelo da radi. Verovatno je bitan redosled particija. Da li je ovo moguce za XENIX paticiju? Usput, da li ima iskustva sa SCO UNIX verzijom 4, tj. ako sam dobro razumeo prospekt koji sam skoro dobio to je SCO UNIX 3.2 verzija 4.
unix.217 albor,
Neko me je pitao o različitim verzijama SCO Unix-a, a ujedno i kao odgovor na poruku 216, evo članka iz nedeljnika "UNIX Today!" S C O B e g i n s S h i p p i n g N e w O S Santa Cruz, Calif.-The Santa Cruz Operation has begun shipping a new version of its Unix operating system offering a menu-driven user interface, simplified installation and the capacity to support more memory and devices then the current version, 2.0. SCO Unix System V/386 release 3.2, Version 4.0 (casually known as SCO Unix, Version 4.0) can take advantage of 512 MBytes of memory (Version 2.0 supports 256 MBytes) and unlimited number of SCSI host bus adapters, each with seven disk drivers per adapter (2.0 msupports two.) It also supports the three-button Logitech Mouse-man mouse, high speed modem dialers and DAT tape drives. The new menu-driven user interface, SCO Shell (scosh), allows users to start applications and interact with the operating system, without using the command line. With Version 4.0, the system administrator's shell (sysadmsh) can be nagotiated with a mouse. File names may strech up to 256 characters in lenght, and symbolic links can now point to files on other file systems. Four sets of initial security defaults are available, compared to two in Version 2.0, with the highest level of security now Enhanced C2, not Standard C2. Device drivers can now be linked into the kernel during boot-up instead of only during instalation, which means that devices released onto the market after 4.0's introduction can be used without relinking the kernel. All bugs in 2.0 deemed "critical" or "non-critical but serious" have been eliminated, according to SCO. Stephen Ayers, director of Cambridge (Mass.) Technology Partners, said the new release demonstrates that SCO is "catching up with some of the other UNIX vendors. "SCO has never been robust as Unix on Sun and other workstations," Ayers added. "If we can believe what they're saying, that may be changing." Cambridge Technology Partners is a systems integrator that develops software for SCO Unix and SCO's Open Desktop graphical user environment. Version 4.0 loads from tape in 25 minutes and from CD-ROM in 15 minutes, according to SCO. Distribution on diskette is still available as well. Users of Version 2.0 can update without going through a full instalation as long as they don't want to use extended DOS partitions. Released at the same time was Version 4.0 of SCO's development system, wich the company said will generate POSIX-, XPG3-, and iBCS2- compliant applications. The new OS will list for $595 for a two-user license and $1,295 for an unlimited-user license. Current users can upgrade to 4.0 for between $240 and $395 each, depending on the level of support they've purchased. The new development system will list for $1,295. Version 4.0 of SCO Unix will replace Version 2.0 as the operating-system base of Open Desktop's Version 2.0, due for release this summer, said Jerry Morgan, SCO's Unix product manager. Explaining the missing Version 3.0 of SCO Unix, Morgan said that version was used only internally. --- UNIX Today ! ----- February 17, 1992 --------------------------------
unix.218 zkadic,
Hvala na iscrpnom odgovoru. Pozdrav Zoran
unix.219 alexa,
> Takodje sam uocio da ne postoji u 2.3.3 nikakav interni cache > za hd iako bi to moglo na sistemima sa dovoljno memorije da > bude jako korisno... Ljuto grešiš - ima cache za hd, šta više, ne može da se isključi.
unix.220 zonjic,
> Ljuto grešiš - ima cache za hd, šta više, ne može da se isključi. pa ja sam pomislio zato sto ako hiljadu puta napisem l hiljadu puta ce da vrti hd. takodje - tako je spor u radu sa flopijem da to nije normalno... ali ako postoji, utoliko bolje...
unix.221 ppekovic,
Kako otvoriti uz pomoc fopen funkcije neki fajl, bilo za čitanje bilo za pisanje, ako nije u tekucem direktorijumu. Juce mi je to zatrebalo i probao sam jedno: hFile=fopen("$HOME/new","a") na žalost, rezultat ovakve operacije je uvek bio NULL. Mislio sam da mu možda iz nekog rzaloga smeta $HOME, pa sam stavio /usr/paya/new, ali ista stvar. I još jedno pitanje. Jel ima neki ubrzivač tastature za Xenix. Paya
unix.222 alexa,
Fakat, probao sam, stvarno svaki put kad daš komandu 'l' disk zasvetli. Svejedno, sifurno znam da postoji disk cache, to su oni i/o baferi čiji ti se broj prikazuje kad se sistem podiže. Kešira se i upis na disk, pa može da bude nezgodno kod nestanka napajanja, naročito ako konfigurišeš veliki broj ovih bafera. U ovom kešu se baferišu operacije sa block special datotekama - to je pre svega disk. Rad sa disketom je relativno spor, a očajno je spor samo ako radiš sa dos disketom - mislim da je problem u dosxx programima (doscp, dosls itd.). Pretpostavljam da oni rade sa character special verzijom interfejsa sa disketnom jedinicom, a tu se ne koristi keš; takođe, moguće je da radi čitanje/upis u malim blokovima (možda čak 512 bajtova?), dok operativni sistem sve operacije svodi na blokove od 1024 bajta, pa to drastično usporava rad sa DOS disketama (zamisli upis 512 bajtova - to je čitanje pa upis bloka od 1024 bajta, što znači da mora da se sačeka da disketa obrne ceo krug).
unix.223 alexa,
Ekspanzija promenljivih iz okruženja (npr. $HOME) se ne vrši u operativnom sistemu; to radi shell, pa se u pozivu operativnom sistemu ne može koristiti. Jedino što tu možeš da uradiš je da koristiš getenv("HOME"), pa da sam "naslažeš" odgovarajuću putanju. Poziv funkcije fopen ti je sasvim dobar; jedino što mogu da ti predložim je da posle ovog poziva napišeš: if (hfile == NULL) perror("fopen"); pa da vidiš šta ti u stvari smeta. ... Šta te muči oko tastature? Kucaš brže nego što XENIX prima?
unix.224 dragisak,
Kako da startujem rz iz cu ?
unix.225 alexa,
> Kako da startujem rz iz cu ? Nemoj ni da pokušavaš, cu nije pogodan za ovakve stvari. Ako nemaš nešto bolje (ja nemam), uzmi pcomm iz UNIX direktorijuma.
unix.226 ivan.s,
Imam nekih problema sa raspakivanjem .tar datoteke sa unix-a u dosu. Skinuo sam sa SEZANA GNU tar za DOS (cini mi se iz ove konferencije), ali on izvuce samo prvi fajl, i to do pred kraj (odsece mu poslednjih 500-injak byteova), onda kaze "skipping to next file header...." i izgleda, ne nadje taj sledeci file header sve do kraja .tar arhive. Ima li neko neki predlog (tar arhiva ima 5 megabajta i poprilicno fajlova, tako da bih voleo da izbegnem rucno secenje iz .tar arhive).
unix.228 albor,
Možda nekog interesuju (kao što mene jesu :-) detalji oko GNU software-a. Prilažem "GNU Manifest" gnu.zip
unix.229 bulaja,
Dajte stvarno ako neko ima dobar TAR za DOS, nek salje il' nek kaze gde ima, pa da konacno imamo i TAR u \pc\archiver.
unix.230 vilic,
#> Dajte stvarno ako neko ima dobar TAR za DOS, nek salje il' nek kaze gde #> ima, pa da konacno imamo i TAR u \pc\archiver. Hi, ja koristim ovaj tar. Nije veliki a meni lepo "antaruje" sve sto mi stize sa FTP-a. \bye tar.arj
unix.231 ppekovic,
>> Nemoj ni da pokušavaš, cu nije pogodan za ovakve stvari. Ako >> nemaš nešto bolje (ja nemam), uzmi pcomm iz UNIX direktorijuma. Meni taj pcomm ne radi kako treba. Odem u dial dir, dam da mi okreće, recimo, sezam, on krene, podigne slušalicu, i posle 1 sec. prekine pa ponovo. Paya
unix.232 ppekovic,
>> Imam nekih problema sa raspakivanjem .tar datoteke sa unix-a u dosu. Skinuo >> sam sa SEZANA GNU tar za DOS (cini mi se iz ove konferencije), ali on izvuce >> samo prvi fajl, i to do pred kraj (odsece mu poslednjih 500-injak byteova), >> onda kaze "skipping to next file header...." i izgleda, ne nadje taj sledeci >> file header sve do kraja .tar arhive. Koristim jedan od ona dva tar4dos-a u staroj pc.soft konferenciji, već duže vreme bez problema. Nemam pojma koji od ona dva koristim, al evo početka helpa koji ispiše kad mu zadam tar. Ako nemaš taj, idi u pc.soft pa dl-uj. C>tar tar: you must specify exactly one of the c, t, or x options tar: valid options: -b N blocking factor N (block size = Nx512 bytes) -B reblock as we read (for reading 4.2BSD pipes) -c create an archive -D dump record number within archive with each message -f F read/write archive from file or device F itd. Paya
unix.233 ppekovic,
Kako se zaključava neki fajl (XENIX 386)? Konkretno, jedno programče treba nešto da petlja sa mail fajlom, pa mi treba, dok to programče radi, da se zabrani upis novim mail-ova, ili brisanje postojećih. Šta se dešava kada je fajl zaključan, a neko pošalje mail? Ima li nekih drugih problema kada se zaključa fajl? Paya
unix.234 alexa,
Pogledaj 'man S locking'. Moram priznati da ovo nisam koristio, već fcntl() zaključavanje, ali ono podrazumeva saradnju među procesima; sudeći po onome što piše za locking(), to je ono što ti treba.
unix.235 zonjic,
> Dajte stvarno ako neko ima dobar TAR za DOS, nek salje il' nek kaze gde > ima, pa da konacno imamo i TAR u ĐpcĐarchiver. meni je gnu ok
unix.236 zonjic,
ovo i mene zanima ;)
unix.237 bojanp,
Coherent 4.0, 32-bitni UNIX (videti novosti:microb)
unix.238 dj.rainovic,
Da li je neko našao-napravio neki shell za Coherent (<64K naravno) ? Kako se UNIX-i ponašaju sa ASCII kodovima 128-159 ? Kako UNIX-i koriste (da li mogu) tastere koji nisu standardni na terminalima PageUp, PageDown, Home, End itd. ????
unix.239 alexa,
> Kako se UNIX-i ponašaju sa ASCII kodovima 128-159 ? UNIX-i se (tradicionalno) loše ponašaju sa ovim kodovima; potrebno je imati (danas česte) NLS dodatke (National Language Support). Tada bi trebalo da stvari šljakaju kako treba. > Kako UNIX-i koriste (da li mogu) tastere koji nisu standardni na > terminalima PageUp, PageDown, Home, End itd. ???? To nije stvar UNIX-a, nego konkretnih programa. U principu programi mogu da prepoznaju ove tastere i da ih koriste, zahvaljujući tome što se razne escape-sekvence koje terminal može da pošalje opisuju u posebnim datotekama. Svejedno, većina programa na UNIX-u se ne oslanja na ove tastere, jer ih mnogi terminali nemaju.
unix.240 dusanp,
Koji verziju *ix-a bi mi stručnjaci preporučili? Treba da : 1..Bude 386 *ix /za PC/. 2..Brz. 3..Mali. 4..Pouzdan. 5..Ima C u paketu /a ne da treba da se dokupi/ Takođe me zanimaju cene raznih *ix-a, gde mogu da se nabave, šta nude, šta ne nude, itd, itd... Dajte samo što više podataka - neće da se baci;) Svima koji mogu da mi pomognu, hvala unapred!
unix.241 albor,
>> Koji verziju *ix-a bi mi stručnjaci preporučili? >> Treba da : >> >> 1..Bude 386 *ix /za PC/. >> 2..Brz. >> 3..Mali. >> 4..Pouzdan. >> 5..Ima C u paketu /a ne da treba da se dokupi/ Odgovor na tvoje pitanje može biti različit, a zavisi od toga kakve aplikacije treba da trče na mašini. Ako je u pitanju klasična obrada (??) odgovor bi bio XENIX, koji je de facto standard za PC-je Operativni sistem XENIX (u širem smislu) se sastoji iz tri paketa: 'Operating System', 'Development System' i 'Text Processing System'. Ideja Microsofta je bila da krajnjim korisnicima koji samo koriste aplikacije treba prvi paket, a ako nekom treba i C kompajler i alat za razvoj neka kupi i DS. Zadnja verzija nosi oznaku SCO XENIX 386 - SysV rel.2.3.4 i ispunjava baš sve tvoje zahteve (čak je brži od SCO UNIXa 3.2.2). Mnogo više o XENIXu ti može reći moderator ove konferencije. Ako ti treba operativni sistem koji treba da radi u realnom vremenu možeš uzeti u obzir VENIX ili još bolje QNX verzija 4.00 (u ovoj verziji je postao punoletan - POSIX compliant :) O QNXu možeš pročitati u ovoj konferenciji pod temom razno (2.8) Ukoliko je istina za Mark Wiliams 32 bitni Coherent (vidi prethodne poruke), i on zvuči zanimljivo. >> Takođe me zanimaju cene raznih *ix-a, gde mogu da se nabave, XENIX OS.....600 USD DS.....800 USD Coherent..... 99 USD QNX 4.00.....??? (prethodne verzije su bile kao i XENIX) BTW, u zavisnosti od prodavca možeš dobiti i nešto extra, npr. uz XENIX OS i 'OS International Supplement', a uz DS osim DS intern.sup i paket za podršku grafike na raznim perifernim uređajima 'SCO Color Graphics Interface'
unix.242 dusanp,
Zahvaljujem se na iscrpnom odgovoru.
unix.243 dj.rainovic,
│ mogu da prepoznaju ove tastere i da ih koriste, │ zahvaljujući tome što se razne escape-sekvence koje │ terminal može da pošalje opisuju u posebnim datotekama. └───── Da li može neki primer ? Kako naterati Unix da printf() ispiše kod 128-159 (ako ikako može)? Tj. kako mu reći da isključi svoju "pamet" po tom pitanju ? Na Coherentu nisam našao ništa o NLS (verovatno nema).
unix.244 alexa,
> Kako naterati Unix da printf() ispiše kod 128-159 (ako ikako može)? > Tj. kako mu reći da isključi svoju "pamet" po tom pitanju ? Koji UNIX? Većina će ti mirno ispisati ove kodove, koliko znam (a tvoj je problem ako imaš terminal koji ih ne razume, ili imaš 7-bitnu komunikaciju).
unix.245 dj.rainovic,
│ Koji UNIX? Većina će ti mirno ispisati ove kodove, koliko │ znam (a tvoj je problem ako imaš terminal koji ih ne │ razume, ili imaš 7-bitnu komunikaciju). └──── Radim na konzoli. Gledao sam termcap fajl ali nisam shvati [ta treba tamo podesiti (ako treba) da se ne pravi pametan.
unix.246 alexa,
< Radim na konzoli. Gledao sam termcap fajl ali nisam shvati Šta treba < tamo podesiti (ako treba) da se ne pravi pametan. Daj malo više detalja (koji UNIX, kakvi konkretno problemi postoje).
unix.247 zkadic,
Imam jedno teoretsko pitanje, proisteklo iz prakticnih problema: Kako se slazu SCO UNIX i cache memorija ? Evo razloga. Izgubio sam par dana instalirajuci SCO UNIX 3.2.2 vise puta, u pauzama menjajuci parametre sistema, vadeci "visak" opreme iz racunara. Na kraju sam nekako uspeo da dignem sistem da radi bez problema. Ali ne lezi vraze. Vratio sam "visak" delova u masinu (ostatak RAM-a, drugi disk, strimer, multiport kartica), da bi kod sledeceg butovanja racunar posle testiranja hardware-a odbio da se digne (KERNEL MODE TRAP greska). Posle testiranja dosao sam do zakljucka da je u pitanju "tricavih" 64KB cache memorije na ploci. U dokumentaciji pise da cache moze da smeta i da se proba iskljucenje kod instalacije, ali se meni ovo desava u toku rada. Da li neko ima iskustva oko ovoga? Bicu zahvalan na svakom odgovoru. Pozdrav Zoran
unix.248 dejanr,
>> Kako se slazu SCO UNIX i cache memorija ? Kad pomenu, na jednom računaru (486/33) neće da radi OS/2 dok se cache (64K) ne isključi. Dakle, nije nemoguća situacija, mada da mi je jasno zašto, nije!
unix.249 tesloni,
Vozdra Ne znam koliko će ovo pomoć al u principu nisu svi BIOS-i podjednako zgodni za Unix mahine ... AMI 386 DX je jedan od takvih genijalaca ... Najčudnije je da je AMI 386 SX BIOS sasvim regularan ??? ... :> Tesloni <:
unix.250 janko,
> Kad pomenu, na jednom računaru (486/33) neće da radi OS/2 > dok se cache (64K) ne isključi. Dakle, nije nemoguća > situacija, mada da mi je jasno zašto, nije! Možda ti keševi nisu usaglašeni sa načinom svapovanja memorije? To je onda ozbiljan problem implementacije, jer je to neka rupa u dizajnu 386 ili 486 i ploče i modova procesora koji nisu '8086' emulacija? Ima nešto trulo... ?
unix.251 tesloni,
Vozdra narode Svi korisnici SEZAMa koji rade sa Coherent-om se pozivaju da se priključe novoosnovanoj grupi Coherent ... Zahteve šaljite na mail tesloni .... ... :> Tesloni <:
unix.252 zkadic,
Ovako on-line samo da ti odgovorim da je upravo taj BIOS pitanju. Pozdrav Zoran
unix.253 tesloni,
> Ovako on-line samo da ti odgovorim da je upravo taj BIOS > u pitanju. Vozdra Zorane .... U tom slučaju proveri kakve su mogućnosti za zamenu matične ploče za neku drugu koja ima "Svarljiviji" BIOS. Ovo kažem jer po mom iskustvu problemi će se samo gomilati pa ćeš više vremena trošiti na održavanje sistema u radnom stanju nego na posao zbog kojeg je i kupljena ta konfiguracija. ... :> Tesloni <:
unix.254 kale,
>> Kako se slazu SCO UNIX i cache memorija ? Koliko je meni poznato (a to je par desetina računara, ili bar 6-7 različitih 386 i 486 ploča, SVE sa kešom, svi tipovi disk kontrolera, herc i VGA, razne dodatne kartice...) keš RAM-a ne pravi probleme na ispravnoj ploči (desilo se pri kvaru). Ono što pravi smetnje (i treba isključiti u setup-u) su razni shadow-i. Probaj to, uveren sam da će da ti radi. Pozdrav!
unix.255 zkadic,
> U tom slucaju proveri kakve su mogucnosti za zamenu > maticne ploce za neku drugu koja ima "Svarljiviji" BIOS. > Ovo kazem jer po mom iskustvu problemi ce se samo gomilati Vozdra Tesloni, hvala na savetima, ali bih te molio za malo detalja (konfiguracija masine, problemi koji su se javljali), zato sto ne mogu tek tako da izadjem pred direktora da trazim zamenu ploce. Pozdrav Zoran
unix.256 tesloni,
> Ono što pravi smetnje (i treba isključiti u setup-u) su razni > shadow-i. Nažalost problem nije samo u Shadow RAM-u već i u samom BIOS-u koji ima BUG ( oni to zovu FEATURE ???? ) jer je dizajniran strogo za DOS tj. isti sa njim nema problema ali sve ostalo ima. Zašto je to tako ne znam. Samo znam da se u nekim priručnicima za instalaciju raznih Unix-a za PC, AMI 386 DX BIOS navodi kao problematičan. žak neke verzije Unix-a odmah pri instalaciji prijave da ne mogu da se instaliraju na dotičnim mašinama zbog istog. ... :> Tesloni <:
unix.257 tesloni,
Vozdra .... Molio bih sve koji imaju iskustva sa portiranjem pojedinih programa na druge sisteme da mi se jave. Halo Coherentaši gde ste ???? ... :> Tesloni <:
unix.258 tesloni,
Vozdra Zoka ... Evo malo detalja : Konfiguracija : 386 Dx na 25MHz sa 64kByte cache,4MByte RAM,130MByte HD SCSI, VGA Color 256kByte sa monitorom, isključene sve Shadow i sl. opcije . Problemi: 1. pokušaj : Probao sam instalaciju Coherenta na toj mašini (nisam čitao uputstvo jer da jesam ne bi ni probao) Rezultat neka nebulozna poruka o grešci i registri prikazani na ekranu ... žitam uputstvo kad tamo piše Coherent doesn't working properly with AMI386DXBIOS. Vidim nema valjde i odustanem. 2. pokušaj : SCO System V 3.2.0. Uspeva tek kad isključim cache (ostalo je već ionako bilo isključeno). Al ne lezi vraže sistem se svaki put ributuje bar tri puta pri startovanju (vazda neke greške na root device) a rad UčASNO SPOR (brže bi XT na 4.77 MHz radio) . Prvo smo pomislili "E j**i ga, Hard ne valja!",i ajd nosi hard u servis. Posle testova utvrđeno je da je hard sasvim u redu al je ipak zamenjen za drugi. No sve osta isto. Onda su na red došli SCSI controler, pa Processor, pa RAM, pa cache controler... žak je i ploča zamenjena za drugu iz istog izvora. Onda smo probali sa trećom pločom koja je imala Phoenix BIOS i gle čuda sve radi ???????? Ne mogu baš garantovati da je to jedini razlog al ne znam ni jedan drugi jer smo ogromnu gomilu kombi- nacija isprobali i nije htelo . S nadoom da će ti ovo pomoći ... ... :> Tesloni <:
unix.259 alexa,
Pa dobro, šta radi taj AMI BIOS? UNIX-i u principu imaju vrlo malo posla sa BIOS-om u ROM-u, samo na početku rada.
unix.260 tesloni,
> Pa dobro, šta radi taj AMI BIOS? UNIX-i u principu imaju > vrlo malo posla sa BIOS-om u ROM-u, samo na početku rada. ------- Vozdra alexa ... Više nego dovoljno za zaj***nciju! To mu i smeta ... AMI je u kod ubacio neke delove koji onemogućavaju normalno BOOTovanje UNIX-a... Doduše u najboljoj nameri da pomogne korisnicima .... No nije baš tačno da Unixu ne treba bios.... Treba mu i te kako... Sva komunikacija sa konzolom na PC-u ide preko BIOS-a a bogami isto tako i sa još nekim uređajima... Kako bi inače sistem znao odakle da se BOOT-ira... ... :> Tesloni <:
unix.261 albor,
Evo par korisnih saveta novim i starim *NIX-ovcima. Reč je o pitanjima i odgovorima koja se javljaju na usenet-u; nije sveže, ali korisno :-) unix_tip.zip
unix.262 ivujanic,
Dva pitanjca: UNIX 3.2.4 + Xsight 2.2 (sa upgrade-om na 2.3) : sve radi "osim" što xterm neće pa neće... Umire a da se i ne pojavi na ekranu. Prvo je umirao na čudan način: na listi procesa dobijenoj sa ps -e -l umesto imena procesa stajalo je "<defunct>", što je u dokumentaciji vezano za child proces koji je crk'o "pre vremena", a zatim je nakon malo izdašnijeg tjuniranja kernela postognuto to da sada sasvim lepo i legalno umre, tj. više ne visi na spisku aktivnih procesa, već nakon nekog kratkog vremena pre nego se i "oglasi" na ekranu umre bez glasa. Ima li pomoći? Ni jednog reda u literaturi o bilo kakvom sličnom problemu. Ponavljam, sve ostalo radi, radi i xdt, ali bez xterm-a nema rada... Drugo pitanjce je možda beznadežnije. Scena je ista: UNIX 3.2.4 + TCP/IP 1.1.3f Zbog mnogih razloga trenutno nemamo kompatibilne kartice, pa pokušavam da dignem TCP/IP koristeći SLIP driver (za serijsku liniju). Instalacija prođe O.K., ali rezultat svega je da mašina pri boot-u zaglavi pri inicijalizaciji TCP-a, čini mi se pri pozivu sltattach, ili nešto slično. Naravno, dokumentacija o toj funkciji je tako obilna da opet nema ni govora o nagoveštaju problema. Ako je neko radio sa TCP/IP-em, ineteresuje me i da li se pod SLIP-om mašine moraju vezivati punim RS-232 kablom (sa kontrolnim linijama), s obzirom da se kao device unosi npr. tty1B? Pozdrav, Ivica
unix.263 kale,
Ja imam Open Desktop ( SCO Unix ) i te dve stvari mi rade. Na čemu ti radiš?
unix.264 ivujanic,
╠ Ja imam Open Desktop ( SCO Unix ) i te dve stvari mi rade. Na ╠ čemu ti radiš? E danas je i kod mene konačno proradilo! Što se Xsight-a tiče, problem je bio u tome što su instalirani na mašinu bez TCP/IP-a (iz već navedenih razloga), pa nije bilo generisanih ptty device-ova. Jedno mkdev ptty je ovde rešilo probleme. Drugi problem je bio rešen konsultovanjem literature za multiport I/O kartu: ona NEMA (!) kontrolu modemskih linija, a TCP je bio podešen na tty1B, bar tako treba, sudeći po literaturi. Posle prebacivanja na tty1b sve je proradilo kako valja (?). Inače, instalacija 3.2.4 je pravo zadovoljstvo u odnosu na instalacije starijih verzija. Nema više toliko onih "..ako instalirate XYZ, onda prvo...... a zatim......" Jedno pitanje: videh danas u development-u dbXtra. Na oko stvarno lep debugger, ali kakva su praktična iskustva, valja li šta? Meni se malo činilo sporo (486/33, 8MB RAM, 600MB SCSI Adaptec). Pretpostavljam da je problem u RAM-u. Pozdrav, Ivica
unix.266 dejanr,
U KOMUNIKACIJE/hackers 6.29 imate opis jedne "provale" u Internet preko nekih računa koji su po default-u instalirani na SUN-u. Pročitajte ako imate SUN... ili ako vam je SUN negde "nadohvat" ;)
unix.267 nbatocanin,
Pokušavam da instaliram Coherent na disk Maxtor 7080A. Prilikom instalacije dobijam poruku da podaci o disku nisu dobri (u spisku particija pojavljuju se 1-2 fantomske, koje navodno počinju od 12384-og cilindra). Da li je moguće ovo nekako zaobići?
unix.268 ppekovic,
>> Pokušavam da instaliram Coherent na disk Maxtor 7080A. Prilikom >> instalacije dobijam poruku da podaci o disku nisu dobri (u spisku >> particija pojavljuju se 1-2 fantomske, koje navodno počinju od >> 12384-og cilindra). Da li je moguće ovo nekako zaobići? Moze, uzmi XENIX :) Paya
unix.269 tesloni,
>> Pokušavam da instaliram Coherent na disk Maxtor 7080A... >> ... Da li je moguće ovo nekako zaobići? Kao Prvo pokušaj sa RdIde pročitati prave podatke o Disku. Zatim preuredi disk sa Disk Manager-om . Posle svega ovoga pokušaj ponovo instalaciju Cohya ali mu reci da ignoriše BIOS parametre ili nešto slično, već da uzme DM-ove podatke kao važeće. Bitno je jedino da Master Boot Sector pre instalacije bude DM-ov. Tada bi trebalo biti u redu. Druga solucija je da takođe nekako pročitaš parametre diska i da u toku instalacije deklarišeš ispravne podatke kad ti ponudi da biraš . P.S. Koja verzija Cohya ? ... ­Ú-> Tesloni <-Ú­
unix.270 tesloni,
Oops ... Zaboravih ... Javi kako je proteklo instaliranje . I jes li zainteresovan za grupu .... ... ­Ú-> Tesloni <-Ú­
unix.271 nbatocanin,
> Kao Prvo pokušaj sa RdIde pročitati prave podatke o Disku. > Zatim preuredi disk sa Disk Manager-om. Ovo prvo sam uradio. Zar nije dovoljno ponovo isparcelisati ceo disk FDISK-om? > pokušaj ponovo instalaciju Cohya ali mu reci da ignoriše > BIOS parametre ili nešto slično, već da uzme DM-ove > podatke kao važeće. Kako se to radi? Nisam ništa našao u uputstvu. > Druga solucija je da takođe nekako pročitaš parametre > diska i da u toku instalacije deklarišeš ispravne podatke > kad ti ponudi da biraš. Probao, ne radi. A koji su pravi parametri, pitanje je sad. Zadavao sam parametre koje daje RDIDE. Verzija je 3.1.0.
unix.272 nbatocanin,
A koliko mi najmanje treba prostora na disku? Imao sam ponudu za UNIX na nekih 60MB, minimalno :( Treba mi samo nešto da probam!
unix.273 ppekovic,
>> A koliko mi najmanje treba prostora na disku? Imao sam ponudu za UNIX >> na nekih 60MB, minimalno :( >> >> Treba mi samo nešto da probam! Neznam tačno, ali Rade Zonjic je instalirao xenix na 28M (OS + devel. system). Paya
unix.274 mmihajlovic,
od skora sam instalirao SCO UNIX 3.2.2 pa ne zamerite ako su neke stvari vec poznate od ranije. elem, uzeo sam bash i dopada mi se ali imam problema a source-om. unzip -d bash? javlja nesto kao: 'filename too long' i sve odsece na nekih 15 karaktera tako da sve strpa u jedan ili dva dir-a. pod dos-om isti taj unzip sasvim lepo sve raspakuje. sta nije u redu unzip ili ...? jos ranije je neko (mislim ppekovic) javio da ima brief alike editor za UNIX. interesovalo bi me koliko je to zaista brief alike (mislim na undo column block itd.) pa ako nije preveliko mozda da se posalje (makar samo .EXE). inace ja radim sa MicroEMACS-om koji sam dobio preko CUJ. instalirao sam ga na DOS, XENIX, UNIX, ULTRIX, VMS. source i doc kad bi se spakovali ne bi bili veci od 100K zip-a, pa ako ima zainteresovanih poslacu. mm
unix.275 vikesler,
Posalji pa da probam na QNX-u. Hvala│ viktor
unix.276 robert,
žuo sam da postoji grupa COHERENT pa bih voleo da budem učlanjen tu ako još ima mesta. Inače se COHERENTOM bavim tek odskora tako da ranije nisam ni pratio ovu konferenciju. Unapred hvala... Robert.
unix.278 mmihajlovic,
evo kompletnog MicroEMACS-a 3.9. nije bas 100k (bilo bi da je samo UNIX verzija) ali mozda je bolje ovako da svi mogu da ga prilagode prema svojoj masini. inace sem za DOS, UNIX, VMS ima Makefile za ST520, AMIGA, HP110, HP150 . po mom skromnom mislenju ovaj editor je zasluzio da se nadje u R:\UNIX ali o tome odlucuju moderatori. evo prvog dela
unix.279 mmihajlovic,
evo i drugog dela MicroEMACS-a mm
unix.280 mmihajlovic,
a evo i trceg dela MicroEMACS-a mm
unix.281 vikesler,
thanx viktor
unix.282 zormi,
'Ajde maheri, nisam se do sada bavio UNIX-om, pa bi da probam. Treba mi preporuka koji je najbolji UNIX za profesionalnu primenu na PC (najnoviji, nakompletniji, najstandardniji, najlepši...).
unix.283 tesloni,
> 'Ajde maheri, Vozdra Maheru .... Probaj sa SCO Open Desktop Servers ( ili nešto slično ) SysV R4.0 ako ga nađeš . Može i Interactive Unix što noviji ( izgubio sam pojam o verziji ) . A ako baš želiš BSD kompatibilnost traži SOLARIS 2.0 for PC ( u pitanju je SUN Unix preveden za PC računare ) . Svi navedeni imaju ugrađen XWindows i omogučuju rad sa XWindows aplikacijama a servers verzija SCO podržava više XTerm u sistemu . Xterm je XWindows terminal .... ... ­Ú-> Tesloni <-Ú­
unix.284 bojanp,
Programi prebačeni u direktorijum. Hvala na prilogu. R:\UNIX\*.* ---------------------- emacs-1 zip 101933* MicroEMACS v3.9 editor - source (#1/3) emacs-2 zip 101733* MicroEMACS v3.9 editor - source (#2/3) emacs-3 zip 102272* MicroEMACS v3.9 editor - source (#3/3)
unix.286 mmihajlovic,
> Probaj sa SCO Open Desktop Servers ( ili nesto slicno ) > SysV R4.0 ako ga nades ... Koliko ja znam SCO je jos uvek kod Sys V R3.2 ali je NJIHOVA verzija 4.0 ( to se pise Sys V 3.2.4). Ako je cena vazna (a uvek jeste) onda je vrlo povoljan CONSENSYS UNIX za 386 $500. Ukljucuje operativni, developement, text?, X windows, TCP/IP ... A sto se BSD sistema tice 386BSD (clanci o tome su izlazili u DDJ) je postao komercijalan $500 binarni i $1000 source za kompletan BSD 4.3 pozdrav mm
unix.287 ppekovic,
Imam jedan program koji na osnovu dva uneta stringa izbacuje treći. A ja treba da napravim program koji za sve kombinacije od tri slova prvog stringa i poznat drugi, dobijem željeni treći. Sve u svemu veoma jednostavno, ali i nije baš. Naime, pomenuti program nemam u source-u već samo izvršnu verziju koja ne prihvata parametre iz komandne linije nego ako hoću da taj program pozovem iz mog programa moram da koristim nešto kaož system("program_1 < ulazni fajl >> izlazni podaci"); e sad, ja moram za svaku kombinaciju da kreiram fajl sa dva stringa koja treba da su mi ulazni podaci a to za 28*28*28 kombinacija traje i traje i traje. Dakle, jel postoji nacin da ja kazem nesto po sistemu: program_1 < string1 string2 >> izlazni_fajl Paya
unix.288 tnesa,
Pokusao sam da iskompajliram MicroEMACS na SCO XENIX286 i ne ide !!!! Makefile ocigledno ne odgovara. Ima li neko resenje ? Pozdrav NESA.
unix.289 dragisak,
║ Pokusao sam da iskompajliram MicroEMACS na SCO XENIX286 i ne ide !!!! ║ Makefile ocigledno ne odgovara. ║ Ima li neko resenje ? Meni je sve radilo na SCO XENIX 386. 1. Imaš poseban makefile za unix - unix.mk, možeš da ga preimenuješ u makefile. 2. Unesi potrebne izmene u estruct.h dovoljno je setovati sledeće parametre : operativni sistem - Unix system V compiler - Unix terminal - TERMCAP (i, naravno, postaviti na 0 one njegove za MSDOS, TURBO C i DOS-ANSI) 3. make I sve je gotovo, radi bez problema. Pozdrav, Dragiša
unix.290 ppekovic,
>> I sve je gotovo, radi bez problema. Stim što je kod mene trebalo i jedno -lx jer mi je javljao za jedan simbol da je undefined, nesećam se koji. Paya
unix.291 mmihajlovic,
>Imam jedan program koji na osnovu dva uneta stringa izbacuje treci. A ja >treba da napravim program koji za sve kombinacije od tri slova prvog stringa i ... >Dakle, jel postoji nacin da ja kazem nesto po sistemu: > > program_1 < string1 string2 >> izlazni_fajl To bi moglo ovako: #include <string.h> ... char cmd[]="program_1 < "; foo() { char s0[80], string1[10], string2[10], izlazni_file[15]; ... gets(string1); gets(string2); gets(izlazni_file); ... strcpy(s0, cmd); strcat(s0,string1); strcat(s0,sstring2); strcat(s0," >>"); strcat(s0,izlazni_file); system(s0); ... } Pozdrav, mm
unix.292 ppekovic,
U medjuvremenu sam se setio i uradio nesto ovako: sprintf(pom,"echo \"%s %s\" | program | moj_program",ulaz1,ulaz2); system(pom); U svakom slucaju, mmihajlovic, hvala na trudu i odgovoru. Paya
unix.293 tnesa,
Kompajlirao sam EMACS na SCO XENIX 286 sa: make -f unix.mk (prethodno sam naravno podesio estruct.h) medjutim sistem javlja : /lib/Slibc.a(filbuf.o.c): fatal error: segment size exceeds 64k HELP ! Nesa.
unix.294 alexa,
> /lib/Slibc.a(filbuf.o.c): fatal error: segment size exceeds 64k Moraćeš da kod kompilacije i linkovanja ubaciš -Ml (large model).
unix.295 ppekovic,
>> /lib/Slibc.a(filbuf.o.c): fatal error: segment size exceeds 64k Probaj da iskompajliraš u medium ili large modelu (-Mm ili -Ml opcije). Paya
unix.296 dragisak,
║ Kompajlirao sam EMACS na SCO XENIX 286 sa: ║ make -f unix.mk ║ (prethodno sam naravno podesio estruct.h) medjutim sistem javlja : ║ ║ /lib/Slibc.a(filbuf.o.c): fatal error: segment size exceeds 64k Pošto ti imaš XENIX za 286-icu onda moraš da se petljaš sa memorijskim modelima. Slibc.a je biblioteka za Small model, tako imaš i Mlibc.a za Medium i Llibc.a za Large model. Trebao bi da uneseš neke izmene u unix.mk tako da ga prevodi u Large modelu. Pozdrav, Dragiša
unix.297 dragisak,
Da li neko ima GNU C kompajler ? Možda bi bilo dobro da ga neko, ako ima, prebaci na Sezam. Dragiša
unix.298 zkadic,
Da li ima iskustava sa NFS-om (Network File System). Interesovalo bi me sta se sve dobija, tj. nesto vise nego sto pise u prospektu. Hvala. Pozdrav. Zoran
unix.299 spantic,
> Da li neko ima GNU C kompajler ? Možda bi bilo dobro da ga > neko, ako Ima ga na ETFu. žak je isti jedan kolega uspeo da instalira kod nas. Pa, ako kome treba to je pravo mesto.
unix.300 bradenkovic,
GNU C++ ver 2.10 postoji na Fon File Serveru. telefon je 237-2393. direktorijum /unix/gnu uz kompajler su najnovije verzije biblioteka. Pozdrav Boza.
unix.301 dragisak,
║ GNU C++ ver 2.10 postoji na Fon File Serveru. ║ telefon je 237-2393. ║ direktorijum /unix/gnu ║ uz kompajler su najnovije verzije biblioteka. Problem je što GNU C++ ima preko 6MB. To znači oko 10 sati prenosa. Bilo bi dobro kada bi se taj fajl nekako iseckao, pa polako, deo po deo da prenosim. Pozdrav, dragisak
unix.302 dragisha,
ű> Problem je što GNU C++ ima preko 6MB. To znači oko 10 ű> sati prenosa. Bilo bi dobro kada bi se taj fajl nekako ű> iseckao, pa polako, deo po deo da prenosim. Nisam još bio na FFS, ali možda on omogućava počinjanje prenosa bez obzira ima li dovoljno vremena do kraja sesije. Ako je tako, onda počni, pa kad ti dosadi prekini prenos, pa kad opet pozoveš nastavi. Mnogo bolje nego da moraš voditi računa o svakom od dijelova. Uslov je da koristiš ZModem. dragisha P.S. Na D(G)SZ prekidaš sa <Alt-N>, a može i fizičkim prekidom veze.
unix.303 zkadic,
Probao da cisto zezanja radi da skinem sa GSZ-om, medjutim javlja mi gresku zbog imena datoteke ( 2 tacke u imenu). Kako ovo da se prevazidje, da bi moglo da se krene sa skidanjem?
unix.304 ppekovic,
>> Probao da cisto zezanja radi da skinem sa GSZ-om, medjutim javlja mi >> gresku zbog imena datoteke ( 2 tacke u imenu). Kako ovo da se prevazidje, >> da bi moglo da se krene sa skidanjem? U toku dana ću da sredim stvar pa će moći da se bez problema dl-uje. Paya
unix.305 sstakic,
Ima li ko iskustva sa kacenjem modema na SCO 3.2 ? Naime, 'Pupin'-ov v22bis se lepo setuje (externo) u auto-answer mod, cak se i javlja sa MNP5, ali nista vise od toga. Serijska kartica je namestena sa mkdev serial, a linija sa enable tty2A, pa predpostavljam da je potrebno doterati neke od sistemskih datoteka iz /etc-a. Elem, ima li koga da poseduje uputstva, a jos ih i cita ;)? pozdrav Srdjan
unix.306 kale,
>> Ima li ko iskustva sa kacenjem modema na SCO 3.2 ? Da li si kucao i "disable tty2a"? Osim toga, ako želiš da možeš i da zoveš i da budeš pozvan sredi i sledeće datoteke u direktorijumu /usr/lib/uucp: # U "Devices" ubaci liniju ACU tty2A - 2400 hayes2400 \D # U datoteci Dialers promeni liniju koja počinje sa hayes2400 i liniju koja # počinje sa &hayes2400 tako da izgledaju ovako hayes2400 =,-, "" ATQ0E0&D2&C1S0=0X3S2=043\r\c OK\r ATDP\T\r\c Speed &hayes2400 =,-, "" +++\dATQ0H OK\r ATE0&D2&C1X3S2=128 OK\r ATS0=1Q1\r Ako ti sve proradi suviše lako, i hoćeš nešto i sam da doteraš, ( pravo zadovoljstvo je i da nešto sam središ, zar ne? ;) edituj i Systems i Permissions u istom direktorijumu. Imaš man za ove datoteke. Umalo da zaboravim - edituj /etc/inittab tako da linija koja počinje sa t2A izgleda ovako: t2A:23:respawn:/usr/lib/uucp/uugetty -t60 -r tty2A k I, na kraju, reci onome ko te zove da nekoliko puta mazne <Return> dok ne dobije login. Sve je napisano pod pretpostavkom da se komunikacija odvija na 2400 bauda i da je taj Pupinov modem stvarno Hayes kompatibilan. Pozdrav, Kale
unix.307 zkadic,
> >>> Ima li ko iskustva sa kacenjem modema na SCO 3.2 ? > > I, na kraju, reci onome ko te zove da nekoliko puta mazne > <Return> dok ne dobije login. Sve je napisano pod > A kako da se eliminise to "nekoliko puta <Return>" ? Nekad ume da bude problema kod prenosa datoteka, zato sto odredisni host ne prepozna login&password kako treba, pogotovo kod MNP 5 prenosa. Pozdrav Zoran
unix.308 kale,
>> A kako da se eliminise to "nekoliko puta <Return>" ? U /usr/lib/uucp/Systems stavi ovakvu liniju (podeljena je u dve zbog Sezama, umesto novog reda treba blanko): racunar Any ACU 1200-2400 123456 ogin:-BREAK\r-ogin:-BREAK\r-ogin: nuucp sword: pera Umesto "racunar" stavi ime racunara, umesto "1200-2400" dozvoljen opseg za komunikaciju, umesto "123456" telefon drugog računara, "ogin" i "sword" su umesto "login" i "Password", umesto "pera" stavi pravu lozinku. Korisnik nuucp je sistemski korisnik koji služi za prenos datoteka. Ne pokušavaj da se ručno uloguješ na njega. >> Nekad ume da bude problema kod prenosa datoteka, zato sto >> odredisni host ne prepozna login&password kako treba, pogotovo >> kod MNP 5 prenosa. Jesi li kucao uulog, uustat da vidiš zašto je propao prenos? Ako prenos propadne, automatski se ponovo startuje za 4 minuta, pa za 8, pa za 16,... Pozdrav, Kale
unix.309 tesloni,
Vozdra narode ... Danas sa mesec dana zakašnjenja dobih pisamce od drage nam i nikad prežaljene Mark Williams kompanije gde me obaveštavaju da su izdali novu verziju našeg nikad hvaljenog OS-a Coherent-a ... E sad igračka je konačno prohodala ( čitaj probila barijeru zvanu 64 kB ) i sad radi na puna 32 bita ... Verzija nosi oznaku 4.0, i traži minimum 1 MB RAM-a i 10 MB hard-a kao i minimum monohrom adapter (podrazumeva se minimum 386SX) ... Podržane periferije su : Displej : Monochrome, HGC, CGA, EGA i VGA (samo text mode) . Diskovi : MFM, RLL, ESDI, IDE, SCSI (Adaptec AHA-154X ili AHA-174X, Seagate ST-01 ili ST-02, i konačno neki Future Domain TMC-8XX kontroleri ) . Serijske karte : Standard (COM1,COM2,COM3,COM4), ARNET Multiport 4/8 Twinport 2, Control Hostess, Connect Tech Dflex, DigiBoard PC/x, Maxspeed, Sealevel Turbo Comm Plus 4/8, GTEK PCSS-8TX, STARGATE PLUS 8 . Novosti koje se mogu primetiti iz prospekta su novi potpuno 32-bitno podržani asembler i C pisani za 386 mašine, zatim UUCP je konačno Unix to Unix a ne ko pre Coherent to Coherent komunikacioni paket, podrška virtuelnim terminalima, proširena iBCS2 kompatibilnost na nivou objektnog koda (ne pitajte me šta to znači, ne sečam se), i finalno binarni fajlovi se COFF kompatibilni... Svi programi razvijani za stare verzije (do 4.0 će raditi bez problema, što kažu vertikalna kompatibilnost naviše)... Koga interesuje ima E-MAIL : uunet!mwc!info ili infočmwc.com (ko gore vidi č to je ludo a, ja imam YuSCII code) ... A da još jedna mala sitnica : CENA : ZA STARE KORISNIKE : $59.95 (ako uplati do 31.8.) -//- : $74.95 ( -//- posle 31.8.) ZA NOVE KORISNIKE : $99.95 Plus normalno $35-$50 za poštanske i druge takse ... P.S. Ko ga nabavi nek obavezno javi na mail da znamo ... P.P.S. Koga interesuje još nešto više nek šalje mail na gore pomenute adrese, ili mail write tesloni, ili group write coherent ... ... ­Ú-> Tesloni <-Ú­
unix.310 zjovkovic,
> Ima li ko iskustva sa kacenjem modema na SCO 3.2 ? >> Umalo da zaboravim - edituj /etc/inittab >> >> t2A:23:respawn:/usr/lib/uucp/uugetty -t60 -r tty2A k >> >> I, na kraju, reci onome ko te zove da nekoliko puta mazne >> <Return> dok ne dobije login. Kako na XENIX-386 2.3.1 aktivirati dial-in liniju ako uugetty kao fajl-comanda uopste ne postoji na sistemu.Nije ni predstavljena u /etc/perms/ext u odeljku za uucp. Po nedostaku - nepostojanju uugetty fajla XENIX-386 uucp lici na XENIX-286 uucp iako po obliku drugih fajlova se poklapa sa UNIX 3.2.? . Tako da dial-out radi pomocu hayes2400 ... ali gorepomenuta linija u inittab fajlu verovatno ne omogucuje dial-in vezu. Verovatno jer za sada to ne mogu da pustim u funkciju. Prosto receno problem je u tome kako pokrenuti terminal preko modemske veze ako terminal emulira Procomm sa vt-100. Posle velikog broja kombinacija enable-disable ,uugetty , ungetty, getty u inittab fajlu 'uspeo sam' da Procomm prijavi vezu sa modemom XENIX - 386 masine i sa enterom prikazuje par redova blanko i bezveze karaktera a onda izbaci malo vece djubre i NOCARIER. Na strani glavne masine je eksterni SupraModem 2400 plus setovan sto prostije, veza je tty1A ,prva linija 8-korisnicke kartice Arnet sa telefonskim dzekom ,(6 linija ) a na strani terminala (Procomm) interni ShineModem 2400. P o z d r a v zjovkovic
unix.312 zkadic,
> >>> Umalo da zaboravim - edituj /etc/inittab >>> >>> t2A:23:respawn:/usr/lib/uucp/uugetty -t60 -r tty2A k >>> > > Kako na XENIX-386 2.3.1 aktivirati dial-in liniju ako > uugetty kao fajl-comanda uopste ne postoji na sistemu.Nije XENIX i UNIX se razlikuju upravo u tome: gde se cuvaju podaci o terminalskim linijama, tj. koje linije postoje, da li rade ili ne i na kojoj brzini. U XENIX-u je to datoteka /etc/ttys, a u UNIX-u spomenuta /etc/inittab datoteka, koja postoji i u XENIX-u, ali se ne koristi (bar ja ne znam za to). Za dial-in liniju bi u XENIX-u bilo dovoljno editovati /etc/ttys tako da se za trazenu liniju definise odgovarajuca brzina, npr. 13tty1a (3 je za modemske brzine 2400-300, tj. tim redom proba, 1 je za enable linije, tty1a je naziv linije - ovde COM 1) Posle ovoga restartovati racunar, ili upisati na prvo mesto 0, pa uraditi enable tty1a. Pozeljno bi bilo editovati /etc/ttytype i upisati tip terminala koji se koristi (vt100, ansi, ...). Normalno ovo sve raditi kao super user. Nadam se da sam pomogao. Pozdrav Zoran
unix.313 zkadic,
> 13tty1a (3 je za modemske brzine 2400-300, tj. tim redom > proba, 1 je za enable linije, > tty1a je naziv linije - ovde COM 1) Izvinjavam se zbog greske, smetnuo sam s' uma da za modemsku kontrolu treba veliko slovo u nazivu linije, tako da red u /etc/ttys treba da izgleda 13tty1A (ili 03tty1A pa enable tty1A) a takodje i obavezno 0mtty1a (bitna je 0).
unix.314 zjovkovic,
> Za dial-in liniju bi u XENIX-u bilo dovoljno editovati > /etc/ttys tako da se za trazenu liniju definise > odgovarajuca brzina, npr. Apsolutno tacno ali neki put nedovoljno . Ja sam po principu 'Zasto prosto kad moze slozeno' menjao linije u inittab-u pa je to sprecavalo da on vrsi svoju funkciju (XENIX 386). Funkcija inittab-a je da na osnovu linije iz ttys-a pravilno startuje getty proces (verovatno to radi init). Sa promenjenom linijom u inittab-u startovan je neki fals getty proces koji je svakih 20-30 ' bio reinicijalizovan i takav proces nikako nije mogao da pokrene login proceduru. Hvala na pomoci >> XENIX i UNIX se razlikuju upravo u tome:< REZIME: Za pokretanje dial-in posla na XENIX 386 potrebno je : IF enable tty?x disable tty?x enable tty?X ELSE enable tty?X ENDIF U ttys liniji samo brzinu (drugi karakter) umesto 2 staviti 3 za brzinu 2400 radi male ustede u vremenu. U ttytype staviti tip terminala (vt100) U inittab-u proveriti postojanje linije za tty?X. Nista ne menjati osim X. Ovo vazi za XENIX 386 , visekorisnicku karticu samim tim i za externi modem. Samo se po dial-in poslu razlikuje XENIX 386 uucp od UNIX uucp-a (HDB). POSLE REZIMEA: Sa internim modemom na XENIX 286 imam losih iskustava ocu reci nemam nikakvog pozitivnog iskustva. P o z d r a v zjovkovic
unix.315 zjovkovic,
> Evo par korisnih saveta novim i starim *NIX-ovcima. Re~ je > o pitanjima Prvo sto me je zainteresovalo bila je tacka 21 medjutim postoji samo prvih 20 odgovora. U cemu je greska. P o z d r a v zjovkovic
unix.316 albor,
>> U cemu je greska. Pa u arhivi, prenosio sam je sa XENIXa na DOS i tako ... Ako budem ponovo uspostavio veze sa USA, skinuću celovite stvari :) BTW ima li ko neke interesantne NUI-e koji su na *NIX mašinama ili bar o *NIX mašinama? Pozdrav, Boris
unix.317 dragisak,
Da li je neko instalirao GNY C++ 2.1 na SCO Xenix-u 386 ? Ja sam pokušao, ali ništa. Izgleda da je problem u Xenix-ovom C-u i njegovim bibliotekama. Konfigurišem ga kao i386-*-sco. Uspem, koliko-toliko, uz nekoliko izmena u sorsovima, da napravim sve *.o fajlove, ali mi na kraju prilikom linkovanja javlja poruku da se neke funkcije više puta deklarisane (atof, fltrd i _doprnt) u biblioteci /lib/386/Slibcfp.a E, sad, nešto nemam živaca da kopam po megabajtima sorsa da bih doterao šta treba, pa bi me, zato, interesovalo ako neko ima iskustva sa instalacijom GNU C++. dragisak
unix.318 zkadic,
Ja sam ga dao drugu koji ima vise iskustva od mene u C-u. Rekao mi je da zahteva AT&T c kompajler koga ima na SCO UNIX-u. Koliko znam uspeo je da ga iskompajlira. Pitacu ga za pojedinosti cim ga budem video. Pozdrav. Zoran
unix.319 zkadic,
Da li neko u Beogradu ima masinu NCR tower sa Motorola procesorom pod AT&T UNIX-om? Interesuju me neke pojedinosti o racunaru, kao i mogucnost da se nesto proba (da li radi neki softver).Poruka ovde ili preko mail-a na zkadic. Hvala. Zoran
unix.320 gristic,
* * Da li neko zna gde mogu da se kupe terminali TeleVideo 965 paper-white sa IBM Enhanced PC tastaturom ? Novkabel FER i Microsys isključeni kao nedovoljno ozbiljni ponuđači. Informacije slati na mail gristic. * *
unix.321 alexa,
> Apsolutno tacno ali neki put nedovoljno . Ja sam po > principu 'Zasto prosto kad moze slozeno' menjao linije > u inittab-u pa je to sprecavalo da on vrsi svoju funkciju > (XENIX 386). Funkcija inittab-a je da na osnovu linije iz > ttys-a pravilno startuje getty proces (verovatno to radi init). > Sa promenjenom linijom u inittab-u startovan je neki fals > getty proces koji je svakih 20-30 ' bio reinicijalizovan i > takav proces nikako nije mogao da pokrene login proceduru. Ovde je nešto sumnjivo, "/etc/inittab" je u XENIX-u totalno neaktivan. Jedino se pri upotrebi komande "telinit" napravi nova datoteka "/etc/ttys" koja treba da "simulira" ono što bi na UNIX-u značio takav inittab. Ta simulacija je i jedina svrha komande "telinit" i datoteke "/etc/inittab", koje su inače standardne na UNIX-u. Ako se negde promena u "/etc/inittab" odražava na ponašanje sistema, onda mora da neki drugi (treći ...) program poziva komandu "telinit"; program "/etc/init" nema pojma o ovoj datoteci, zanima ga samo "/etc/ttys". Ako program poziva "telinit", to je skoro sigurno neki script "uvezen" sa UNIX-a.
unix.322 alexa,
> Da li je neko instalirao GNY C++ 2.1 na SCO Xenix-u 386 ? > Ja sam pokušao, ali ništa. Izgleda da je problem u Xenix-ovom C-u i > njegovim bibliotekama. Konfigurišem ga kao i386-*-sco. Ja sam instalirao GNU C 1.40, radi k'o bog. Problemi sa XENIX-om se javljaju uglavnom zato što se od verzije do verzije operativnog sistema, a naročito software development sistema, ono što treba uraditi dosta menja. Zato ne možeš ni da očekuješ da će sve da ide glatko, osim ako imaš istu verziju software development-a kao čovek koji je uradio portovanje na XENIX. Najveći je problem sa linkerom, tu sam imao ludu sreću da nađem gotove patch-eve za 1.40 za XENIX. > ali mi na kraju prilikom linkovanja javlja poruku da > se neke funkcije više puta deklarisane (atof, fltrd i _doprnt) u > biblioteci /lib/386/Slibcfp.a > E, sad, nešto nemam živaca da kopam po megabajtima sorsa da bih > doterao šta treba, pa bi me, zato, interesovalo ako neko ima iskustva sa > instalacijom GNU C++. Mislim da se isplati kopati; istina, onaj C++ koji sam napravio (1.39) jedva radi na 386/33 sa 4 Mb RAM, ali C radi bolje od (XENIX) Microsoft C-a. Za programe za ličnu upotrebu više ne koristim originalni (MS) C, nego samo GNU C; nažalost, još uvek koristim originalnu biblioteku. S druge strane, ako nemaš dovoljno vremena i/ili želje za saznanjem (pročitaj texinfo datoteke, vrlo su interesantne!), pitanje je da li se isplati ulagati toliko vremena i truda.
unix.323 janko,
Imam pitanje za Unix ljude! Nadam se da neko zna pravi odgovor. > Another environmental variable you should set in MSDOS is > "TZ", which tells MSDOS what time zone you are in, which > helps PGP create GMT timestamps for its keys and > signatures. If you properly define TZ in AUTOEXEC.BAT, > then MSDOS gives you good GMT timestamps, and will handle > daylight savings time adjustments for you. Here are some > sample lines to insert into AUTOEXEC.BAT, depending on > your time zone: > > For Colorado: SET TZ = MST7MDT > For Arizona: SET TZ = MST7 (Arizona never uses daylight savings time) > For Chicago: SET TZ = CST6CDT > For New York: SET TZ = EST5EDT > For London: SET TZ = GMT0BST > For Amsterdam: SET TZ = MET-1DST Reč je o env. promenljivoj uobičajenoj na Unix sistemu. Pitanje je: ****** Kako se označava naša vremenska zona? ****** GMT znači griničko srednje vreme, DST znači dejlajt sejving tajm, ali šta znače ostale skraćenice? Da li je naše vreme GMT-1 ili GMT+1 u onoj šemi gore? Ili mi treba da koristimo MET (možda to znači srednje evropsko vreme)? Zašto je Amsterdam MET-1 ? I sa kojom ŠEMOM pomeranja (ono +-1 sat najesen i naproleće) (to bi trebalo da označavaju poslednja tri slova?) vremena je kompatibilno pomeranje vremena u NAŠOJ zemlji? Nadam se da to bar ne 'izmišljaju' u vladi svake jeseni i proleća?
unix.324 bulaja,
│GMT znaci grinicko srednje vreme, DST znaci dejlajt │sejving tajm, ali sta znace ostale skracenice? Da li je │nase vreme GMT-1 ili GMT+1 u onoj semi gore? Ili mi treba │da koristimo MET (mozda to znaci srednje evropsko vreme)? │Zasto je Amsterdam MET-1 ? └─── Ne znam otkud im skracenica MET, mislim da bi trebalo CET (Central European Time) - tu spadamo i mi. EST/CST/MST/PST su oznake zona u USA - Eastern, Central, Mountain, Pacific.
unix.325 janko,
Još uvek čekam odgovor: >> For Colorado: SET TZ = MST7MDT >> For Arizona: SET TZ = MST7 (Arizona never uses >> daylight savings time) For Chicago: SET TZ = CST6CDT >> For New York: SET TZ = EST5EDT >> For London: SET TZ = GMT0BST >> For Amsterdam: SET TZ = MET-1DST > > ****** Kako se označava naša vremenska zona? ****** > > > GMT znači griničko srednje vreme, DST znači dejlajt > sejving tajm, ali šta znače ostale skraćenice? Da li je > naše vreme GMT-1 ili GMT+1 u onoj šemi gore? Ili mi treba > da koristimo MET (možda to znači srednje evropsko vreme)? > Zašto je Amsterdam MET-1 ? > > I sa kojom ŠEMOM pomeranja (ono +-1 sat najesen i > naproleće) (to bi trebalo da označavaju poslednja tri > slova?) vremena je kompatibilno pomeranje vremena u NAŠOJ > zemlji? Nadam se da to bar ne 'izmišljaju' u vladi svake > jeseni i proleća? Ako imate pri ruci nekog ko studira PMF, dajte, pitajte ga! Valjda astronomi ili meteorolozi to znaju? Kako se računa pravo GMT? Da li se I ONO pomera sa +-1 sat preko leta ili je ono bliže 'astronomskom?' Ovo pitam, jer ono sa Amsterdamom, kada upišem, daje pomak od DVA sata od GMT. Ima li neko tabelu vremenskih pomeraja, (MDT, CDT, EDT, BST, DST?) ili da zna kakvo internacionalno ime ima naš vremenski pomeraj?
unix.326 janko,
>│ GMT znaci grinicko srednje vreme, DST znaci dejlajt >│ sejving tajm, ali sta znace ostale skracenice? Da li je >│ nase vreme GMT-1 ili GMT+1 u onoj semi gore? Ili mi treba >│ da koristimo MET (mozda to znaci srednje evropsko vreme)? >│ Zasto je Amsterdam MET-1 ? > Ne znam otkud im skracenica MET, mislim da bi trebalo CET > (Central European Time) - tu spadamo i mi. EST/CST/MST/PST > su oznake zona u USA - Eastern, Central, Mountain, > Pacific. Ostaje i dalje nejasno to sa MET-1 u Amsterdamu? (daje pomak od dva sata od GMT sada). I kako je kršten naš pomak od jednog sata preko leta. Zar je moguće da niko ne zna? :(
unix.327 zormi,
* Ostaje i dalje nejasno to sa MET-1 u Amsterdamu? (daje pomak od * dva sata od GMT sada). I kako je kršten naš pomak od jednog * sata preko leta. Amsterdam i mi imamo GMT plus jedan sat zimi, a plus 2 sata leti.
unix.328 gristic,
/>ps -e<click> . . . 851 04 0:01 bash 892 04 0:00 bash 681 03 0:01 lyrix . . . />kill -9 851<click> free:Called with already freed block argument Tell aca to fix this someday. Stopping myself...abort - core dumped /><click><click><click><click><Break><CtrlD><KillKey><CtrlC><AltPrtSc> acaaaaaaaaaaaaaa! (or maybe: Acoooooooooooo!) ;))))))))))
unix.329 fric,
> Kako se računa pravo GMT? Da li se I ONO pomera sa +-1 sat > preko leta ili je ono bliže 'astronomskom?' Ovo pitam, jer GMT se ne pomera nikad (referentno je).
unix.330 alexa,
> Tell aca to fix this someday. > Stopping myself...abort - core dumped > /><click><click><click><click><Break><CtrlD><KillKey><CtrlC><AltPrtSc> > > > > acaaaaaaaaaaaaaa! (or maybe: Acoooooooooooo!) ;)))))))))) Khm, ovo je zato što je u pitanju malo bajatija verzija bash-a. Noviju (1.12) nisam slao jer mi se čini da nema dovoljno interesovanja (vidi download count). Ako treba, vičite, imam i source i exe. UBR, aca je moj username :)
unix.331 gristic,
*> Noviju (1.12) nisam slao jer mi se čini da nema dovoljno interesovanja Polako, doćiće im iz ... Jel' treba ceo UNIX-dir da skinem još 16 puta ? ;) *> (vidi download count). Ako treba, vičite, imam i source i exe. VIIIIžEEEM(O) !!!!!!! ;) Ako može i exe ZIP/UNZIP (za malo društvo u ćošku ;))
unix.332 albor,
Oćemo bash !!!
unix.333 janko,
> GMT se ne pomera nikad (referentno je). Zahvaljujem SVIMA na odgovorima. I ja sam malo sam istraživao, i došao do (za mene) NEOžEKIVANOG rezultata. Pogledajmo još jednom ono što je pisalo u uputstvu: > Another environmental variable you should set in MSDOS is "TZ", which > tells MSDOS what time zone you are in, which helps PGP create GMT > timestamps for its keys and signatures. If you properly define TZ in > AUTOEXEC.BAT, then MSDOS gives you good GMT timestamps, and will > handle daylight savings time adjustments for you. Here are some > sample lines to insert into AUTOEXEC.BAT, depending on your time > zone: > > For Colorado: SET TZ = MST7MDT > For Arizona: SET TZ = MST7 > (Arizona never uses daylight savings time) > For Chicago: SET TZ = CST6CDT > For New York: SET TZ = EST5EDT > For London: SET TZ = GMT0BST > For Amsterdam: SET TZ = MET-1DST Ovako napisani primeri su me zbunili, i ja sam pokušavao da saznam koje je ime NAŠEG vremena (CET mi je palo na pamet, zbog gledanja satelitskih programa) i NAŠE šeme za pomeranje jednog sata. žinilo mi se da je to BITNO. Odgovor (trenutni) je NIJE!!! (Bar na DOS-u?) I MSC i BC to rade ovako (provereno u sorsu za C bibl. rutine za BC i eksperimentalno za MSC): - Učitaj prva tri znaka i zapamti negde. - Učitaj broj iza toga, i zapamti ga - Učitaj poslednja tri znaka i zapamti negde. - Ako promenljiva nije sadržala bar 3 znaka + broj ili 3 znaka + broj + još 3 znaka javi grešku. - Broj iskoristi za računanje pomaka za vremensku zonu - Ako postoje poslednja tri znaka, stetuj fleg koji kaže da se u određenom vremenskom rasponu (ima ugrađen algoritam koji određuje raspon) još sve pomera za sat. Ukratko, IMENA ZONE i SEJVING TAJMA NIGDE SE NE KORISTE za ispravno računanje GMT na osnovu TZ promenljive! Konj đavo su ta imena tu, uopšte? Izgleda, samo da bi neki korisnički program koji treba da ispiše lokalno vreme i naglasio da je lokalno mogao da ga napiše kao, napr. 12:31:11 CET Ona druga tri slova imaju ozbiljniju funkciju -- ako ne postoje, ne koristi se algoritam za određivanje 'letnjeg vremena,' pa njihovo postojanje utiče na izračunato vreme. Naravno, opet sadržaj nije bitan, ako postoje. Verovatno bi neki program takođe mogao da ih koristi u nekoj poruci. Ono što isto nisam ukapirao odmah (nisam gledao primere za Ameriku, već samo za Evropu -- da jesam, pre bih shvatio) je da broj IZA prva tri slova NIJE relativan pomak u odnosu na zonu (mislio sam da je ime zone bitno, jer što bi ga, inače, navodili) već pomak u odnosu na GMT. Dakle, šta je ono što mi treba da upišemo u takvu promenljivu? Ovo: aaa-1bbb aaa - prva tri znaka su nebitna za tačno izračunavanje ALI se moraju navesti. -1 označava da smo istočno od Griniča za jedan sat (vidi se da su promenljivu izmišljali gnjusni Ameri -- minus za istočno od Griniča) bbb - sadržaj nebitan, ali je bitno da postoje, jer i mi imamo letnje vreme. Mi nemamo troslovnu skraćenicu za našu vremensku šemu, a pogotovu ne i za letnje vreme. Zato su ona polja malo neodređena. Toliko za sada. Mada se nameće pitanje ispravnosti preračunavanja vremena u GMT na osnovu lokalnog za ranije godine -- da li je ceo svet u isto vreme prešao na 'letnju šemu?' Teško. BC-ov algoritam se aktivira samo za godine veće od 1986-te. Zna li neko od koje godine postoji kod nas letnje šema? 1986. znam sigurno da je postojala, jer sam se radovao u vojsci što ću jedan dan spavati sat duže...
unix.334 ppekovic,
>>*> (vidi download count). Ako treba, vičite, imam i source i exe. >> >> VIIIIžEEEM(O) !!!!!!! ;) Vičem i ja!!!!!!!! Nego kad smo već kod novog BASH-a, jel sa tim novim radi custom? >> Ako može i exe ZIP/UNZIP (za malo društvo u ćošku ;)) ? ZIP10EX se iskompajlira za tren oka bez ikakvih problema. Paya
unix.335 gristic,
óN>> Ako može i exe ZIP/UNZIP (za malo društvo u ćošku ;)) > ? ZIP10EX se iskompajlira za tren oka bez ikakvih problema. Da, ali pod uslovom da imaš divelopment, a moja firma ima samo C za DOS i Foxbase za *NIX. Da razmislim o PD DevSys? ;) Šalim se, ali moraćemo (jednog dana) da ubedimo direktora u isplativost investicije. A dotle...?
unix.336 danko,
> ****** Kako se označava naša vremenska zona? ****** > I sa kojom ŠEMOM pomeranja (ono +-1 sat najesen i naša vremenska zona se zove CET, a kada dođe do letnjeg pomeranja se zove CED. Inače ta varijabla je za DOS potrebna jer DOS nema pojma gde si ni da li je letnje ili normalno vreme. DANKO
unix.337 b.jovan,
│Zna li neko od koje godine postoji kod nas letnje sema? └─────────────────────────────────────────────────────── 1983.
unix.338 zjovkovic,
> Ovde je nesto sumnjivo, "/etc/inittab" je u XENIX-u > totalno neaktivan. Moja tvrdnja pociva na iskustvu . Kada sam vratio na "staro" stanje u inittab-u veza dial-aut je proradila. Init sam pomenuo jer on pokrece getyy proces . U man-u za getty pise da on ceka da uradi hang up mozda on ima uticaja na to. Gettyy proces je postojao i pri promenjenom inittab-u ali nije radio svoju funkciju a i svakih 30-40 '' proces je (getty) bio startovan od drugog PID-a. Neznam kaka da tumacim "uvoz" sa UNIX-a u bukvalnom znacenju ja sam sa UNIX uucp-a kopirao uugetty , jer sam primetio da ga nema , dali to pravi zbrku neznam. P o z d r a v zjovkovic P.S. izvinjavam se zbog greske u poruci 2.314 tacno je '' a ne ' (minuta) zjovkovic
unix.339 ndragan,
/ Zna li neko od koje godine postoji kod nas letnje šema? 1986. '83. Znam, jer sam iduće godine doživeo odgovor na svoje pitanje 'šta vozovi rade onaj jedan sat krajem septembra'. Stoje u stanicama i čekaju. Srećom, prespavao sam, inače bih šiznuo čekajući ceo sat. Pitam se samo kako li jure one noći u martu da nadoknade taj sat.
unix.340 danko,
>> For New York: SET TZ = EST5EDT For Beograd & okolina: SET TZ = CET-1CED (Koliko se ja razumem)
unix.341 mmihajlovic,
< Khm, ovo je zato sto je u pitanju malo bajatija verzija bash-a. < Noviju (1.12) nisam slao jer mi se cini da nema dovoljno interesovanja < (vidi download count). Ako treba, vicite, imam i source i exe. < UBR, aca je moj username :) Salji, ne obaziri se na download count !!!
unix.342 dkalaba,
Da li neko zna šta znači kada se pod UNIX-om pokrene VP/Xi i startuje program (konkretno pisan u Clipper-u) a na ekranu se pojavi: redir 1107 comitt ?
unix.343 dperkovic,
Kako se menja Login shell ? Konkretno hteo bih da mi na HP-u startni shell bude bash koje se nalazi u nekom levom direktorijumu. DejanP
unix.344 kale,
>> Kako se menja Login shell ? Edituješ /etc/passwd tako da iza poslednje dvotačke u redu stoji puno ime shell-a koji želiš. Ako nemaš pravo da to uradiš, traži od onoga ko ima. Možda treba dodati sledeću liniju u /etc/default/login: ALTSHELL=YES. Ako ti root nije naklonjen, jednostavno ubaci da ti se bash pokreće iz .profile.
unix.345 d.petrovic,
Ă> Da li neko zna šta znači kada se pod UNIX-om pokrene Ă> VP/Xi i startuje program (konkretno pisan u Clipper-u) Ă> a na ekranu se pojavi: redir 1107 comitt ? ????? Nemam pojma u UNIX-u, ali mi to liči na neku glupost pri pisanju programa. Odprilike (poruka asocira) prazni bafer, ali u neki drugi (levi) direktorijum. Koji je program i jel imaš source ?
unix.346 ppekovic,
>> Kako se menja Login shell ? Konkretno hteo bih da mi na HP-u startni shell >> bude bash koje se nalazi u nekom levom direktorijumu. Dva načina. Prvi, lepši je ako si root ili da zamoliš g. root-a ;))) da izedituje passwd fajl u /etc dir-u i da u liniji gde si ti definisan na kraju umesto path-a i imena postojećeg shell-a stavi path i ime bash-a. Drugi način je da u .profile fajlu staviš liniju: exec path_do_bash-a/bash Paya
unix.347 dperkovic,
Hvala i tebi i Paji. DejanP
unix.348 mstanic,
odgovor na komunikacije:yu.bbs 10.387 -------------------------------- >> SysAdm SHELL, ... Pošto se mnogima ne dopada ni jedan od >> ovih shell-ova, onda su ljudi napravili mnogo novih. >> Jedan od najuspešniji je onaj o kome se raspituješ tj. >> BASH (ja ga koristim ;) ). Ovo sam shvatio i pretpostavljao sam da je tako. Hvala na odgovoru. Pitanje sam postavio zato da ne bih nešto odvalio, pa sam išao malo okolo. Ovo je glavno pitanje: Da li je to što se nalazi u unix/shell direktorijumu dovoljno da se na 386/33MHz + 4Mb rama + HD 150Mb pokrene unix ili je potrebno imati još "nešto", mislim neke dodatne programe, biblioteke ili ne znam već šta? Nikad nisam imao kontakta sa unix-om, a živo me zanima.
unix.349 .bale.,
ŮŢ Ovo je glavno pitanje: Da li je to što se nalazi u ŮŢ unix/shell direktorijumu dovoljno da se na 386/33MHz + 4Mb ŮŢ rama + HD 150Mb pokrene unix ili je potrebno imati još ŮŢ "nešto", mislim neke dodatne programe, biblioteke ili ŮŢ ne znam već šta? Hardver zadovoljava ;) U Unix direktorijumu su samo neki programi, kao i u ostalim DOS direktorijumima. Nema celog Unix-a; to mu dodje kao kad bi na Sezamu bio DOS u public domain-u ;) No, koliko sam saznao od Radeta Zonjica, on je doneo iz Amerike public domain verziju Unix-a, BSD. Nije komplet, ali dovoljno da radi. Videcemo, mozda dodje i na Sezam. Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.350 ndragan,
/ VP/Xi i startuje program (konkretno pisan u Clipper-u) VEP emulator naprimer nešto slično javlja i sa FoxProom. Ukoliko ne zakolje mašinu. Jel' nekom radi?
unix.351 spantic,
> Ovo je glavno pitanje: Da li je to što se nalazi u > unix/shell direktorijumu dovoljno da se na 386/33MHz + 4Mb > rama + HD 150Mb pokrene unix ili je potrebno imati još > "nešto", mislim neke dodatne programe, biblioteke ili Potreban Ti je sam UNIX. Njega u direktorijumu naravno nema :) pošto GNUovci još nisu napravili svoju verziju. Dakle treba Ti ili SCO UNIX ili XENIX ili Coherent UNIX. Coherent je više igračka, a za XENIX ne daj Payu da te obmane :) pa lepo uzmi SCO UNIX. Resurse imaš.
unix.352 mstanic,
>> sam saznao od Radeta Zonjica, on je doneo iz Amerike >> public domain verziju Unix-a, BSD. Nije komplet, ali >> dovoljno da radi. Videcemo, mozda dodje i na Sezam. Bilo bi dobro. A ako dođe bilo šta što bi moglo da radi bilo bi takođe dobro.
unix.353 mstanic,
>> igračka, a za XENIX ne daj Payu da te obmane :) pa lepo >> uzmi SCO UNIX. Resurse imaš. Jel' to preveliko za mail. p.s. Nadam se da nisam lupio.
unix.354 ppekovic,
>> Ovo je glavno pitanje: Da li je to što se nalazi u >> unix/shell direktorijumu dovoljno da se na 386/33MHz + 4Mb >> rama + HD 150Mb pokrene unix ili je potrebno imati još >> "nešto", mislim neke dodatne programe, biblioteke ili >> ne znam već šta? Kao što rekoh, BASH je samo posrednik između korisnika i operativnog sistema. A UNIX operativni sistem je mnooogo veći nego BASH. Paya
unix.355 spantic,
> Jel' to preveliko za mail. > p.s. Nadam se da nisam lupio. Šta kažeš o instalaciji na 40 i kusur disketa? :)
unix.356 ppekovic,
>>>> igračka, a za XENIX ne daj Payu da te obmane :) pa lepo >>>> uzmi SCO UNIX. Resurse imaš. >> >> Jel' to preveliko za mail. Sića od xx Megabajta. Ako predprostaviš da ti je prosečna brzina prenosa oko 210-220 bps, pa ako uzneš u obzir da je vreme ograničeno na 30 min, a da dnevno imaš 90. Pa onda izračunaš koliko kila možeš da preneseš na dan. Pa onda izračunaš koliko ima dana u mesecu, i koliko meseci u godini, e onda ... ;)))) Ima ona pesma Bjelog Dugmeta " ... jer kad ostariš ... " Paya
unix.357 mstanic,
>> Sića od xx Megabajta. Ako predprostaviš da ti je prosečna >> brzina prenosa oko 210-220 bps, pa ako uzneš u obzir da >> je vreme Sad mi je mnogo jasnije. Hvala tebi i spanticu na objašnjenjima. Izgleda da ću pričekati sa unix-om. Nažalost.
unix.358 dperkovic,
Zna li neko kako da zaustavim ispis na ekranu neke predugacke datoteke ? (inace koristim Unix preko modema na HP-u ETF-a) DejanP
unix.359 dejanr,
>> Zna li neko kako da zaustavim ispis na ekranu neke predugacke datoteke ? >> (inace koristim Unix preko modema na HP-u ETF-a) Jedini meni poznat način je Ctrl S. Što to ne deluje trenutno, "zaslužni" su razni baferi kroz koje treba da prođe dok stigne do mašine (bafer u modemu, terminal serveru (ako ga ima), BUEFGX-u, samom tom BUEFHP)...
unix.360 ppekovic,
>> Jedini meni poznat način je Ctrl S. Što to ne deluje trenutno, "zaslužni" >> su razni baferi kroz koje treba da prođe dok stigne do mašine (bafer u >> modemu, terminal serveru (ako ga ima), BUEFGX-u, samom tom BUEFHP)... Ili kad startuje ispis da ga pipe-uje u pg ili more, dakle nešto kao: program_koji_startuješ | pg ili program_koji_startuješ | more Paya
unix.361 dragisha,
ű> Sića od xx Megabajta. Ako predprostaviš da ti je prosečna ű> brzina prenosa oko 210-220 bps, pa ako uzneš u obzir da je ű> vreme ograničeno na 30 min, a da dnevno imaš 90. Pa onda ű> izračunaš koliko kila možeš da preneseš na dan. Pa onda ű> izračunaš koliko ima dana u mesecu, i koliko meseci u godini, ű> e onda ... ;)))) Plus vrijeme potrebno onome ko UL:)) dd
unix.362 dperkovic,
Da li postoje u Unix-u argumenti komandne procedure kao u dosu %1 %2... ? DejanP
unix.363 ppekovic,
>> Da li postoje u Unix-u argumenti komandne procedure kao u dosu %1 %2... ? Jap. Replace % with $. $0 - ime programa $1 - parametar 1 $2 - parametar 2 ... Paya
unix.364 zkadic,
Da li neko ima iskustva sa TCP/IP-om? Konkretno, interesuje me kako koristiti remote strimer, tj. sa svoje masine kopirati podatke direktno na strimer na drugoj masini vezanoj preko TCP-a. U dokumentaciji pise da se to moze dobiti preko cpio komande, medjutim nikako ne uspevam da dobijem zeljeni rezultat. Takodje, da li je neophodno da kod prebacivanja sa jedne na drugu masinu korisnici moraju da imaju sifru, inace transfer nece da radi. Pozdrav Zoran
unix.365 dragisak,
║ Konkretno, interesuje me kako koristiti remote strimer, tj. sa ║ svoje masine kopirati podatke direktno na strimer na drugoj masini ║ vezanoj preko TCP-a. U dokumentaciji pise da se to moze dobiti ║ preko cpio komande, medjutim nikako ne uspevam da dobijem zeljeni ║ rezultat. To bih i ja voleo da znam. ║ Takodje, da li je neophodno da kod prebacivanja sa jedne na drugu ║ masinu korisnici moraju da imaju sifru, inace transfer nece da radi. Nije potrebna ako u home direktorijumu korisnika imaš datoteku .rhosts u kojoj su upisani nazivi nodova sa kojih se može ulogovati bez passworda.
unix.367 zkadic,
Da li u Beogradu ima nekoga iz bivseg UNIS-a koji su prodavali NCR masine sa Motorola procesorom pod AT&T UNIX-om? Interesuju me neke pojedinosti o racunaru, mogucnost servisiranja ili otkupa racunara. Pozdrav Zoran
unix.369 zkadic,
> ║ Takodje, da li je neophodno da kod prebacivanja sa jedne > na drugu ║ masinu korisnici moraju da imaju sifru, inace > transfer nece da radi. > > Nije potrebna ako u home direktorijumu korisnika imas > datoteku .rhosts u kojoj su upisani nazivi nodova sa kojih > se moze ulogovati bez passworda. Logovanje nije problem, vec transfer datoteka preko rcp ili ftp komadi, koje nece da rade ako odredisni korisnik nema sifru.
unix.370 dragisak,
║ Logovanje nije problem, vec transfer datoteka preko rcp ili ftp ║ komadi, koje nece da rade ako odredisni korisnik nema sifru. Ja na poslu imam TCP/IP pod dosom i jedan SCO Xenix server. Ako se Xenix nod zove Alfa, na primer, a DOS (klijent) Beta i na Xenix-u imam korisnika dragisak tada mi je potrebno da uradim sledeće : 1. DOS TCP/IP konfigurišem da mu je default username dragisak i da mu je ime localhost-a alfa. 2. Na Xenixu u home-direktorijumu korisnika dragisak napravim datoteku .rhosts u kojoj se nalazi samo jedan red teksta - naziv remote hosta-a sa koga ću zvati. Dakle, alfa. 3. Nakon toga sve radi. rcp beta:fajl.abc fajl.abc - kopira fajl.abc sa Xenixa na Dos rsh beta lc - izvršava naredbu lc na Xenixu (daje listing direktorijuma .../dragisak) ... i sve to bez traženja passworda. Slično bih radio i na dve Unix/Xenix masine.
unix.371 zkadic,
> ... > i sve to bez tra`enja passworda. > SliŠno bih radio i na dve Unix/Xenix mažine. Ako odredižni korisnik nema password (bez obzira koji) komande rcp i ftp izbacuju poruku: Permissions denied. U .rhosts stoji <nod> <login>. Sa komandom rlogin <nod> bez obzira na password loguje se direktno bez tra`enja žifre. U pitanju su dve XENIX mažine. (U mečuvremenu sam probao i ono iz tvoje poruke i dobijao isti rezultat.) čto se tice remote trake, u dokumentaciji se spominje korižĆenje shell programa sa pipe-ovima i cpio arhiviranje. Ne znam žta su time mislili. Da li prvo file transfer na drugu mažinu, pa onda na traku ili direktno snimanje na traku?
unix.372 dragisak,
║ Ako odredižni korisnik nema password (bez obzira koji) komande rcp ║ i ftp izbacuju poruku: ║ Permissions denied. Nema veze da li ima ili nema password (sad sam probao). Evo šta treba : 1. Kada pokušaš rcp ili rcmd na drugu mašinu onda on pokuša da se uloguje sa usernejmom pod kojim radiš. Ako ne uspe onda vraća onu poruku. U ovom slučaju ┌────────────────────┐ ┌───────────────────────┐ │ XENIX alfa │ │ XENIX beta │ │ │ TCP/IP │ │ │ username: dragisak ├─────────────>│ username: dragisak │ │ │ │ │ │ │ │ .rhosts: alfa dragisak│ └────────────────────┘ └───────────────────────┘ ovo radi : rcp beta:fajl.abc . Pri tome se fajl.abc nalazi na useru dragisak. User dragisak na nodu beta može ali i ne mora da ima password. To sam proverio na dve Xenix mašine. Važno je da na obe mašine moraš da imaš usera dragisak. Ako hoćeš ovo : ┌────────────────────┐ ┌───────────────────────┐ │ XENIX alfa │ │ XENIX beta │ │ │ TCP/IP │ │ │ username: dragisak ├─────────────>│ username: krsman │ │ │ │ │ │ │ │ .rhosts: alfa dragisak│ └────────────────────┘ └───────────────────────┘ Onda ti "rcp beta:fajl.abc ." javlja grešku " Permissions denied" jer pokuša da se uloguje na dragisakčbeta, a na beti ne postoji taj korisnik. Onda treba eksplicitno zadati username. Dakle : rcp krsmančbeta:fajl.abc . (ono č je 'majmunski znak', zbog JUSCII) ****** rcmd beta -l krsman komanda ... ********* Da ponovim, ovo sam sve isprobao na dve Xenix mašine, kao i na DOS+Xenix, i radi (jedino što u DOS-u imaš rsh - remote shell, a u Xenix-u rcmd - remote command jer je rsh u Xenix-u restricted shell).
unix.373 dragisha,
ű> Nije potrebna ako u home direktorijumu korisnika imaš datoteku ű> .rhosts u kojoj su upisani nazivi nodova sa kojih se može ű> ulogovati bez passworda. .rhosts samo za svaki od hostova u mreži daje i username korisnika. Password mora imati, ali ako je isti na oba hosta onda ne pita za njega. Ako nije isti, tj. ako se skramblovana forma u /etc/passwd na drugom hostu razlikuje pitaće za pass. Kakav TCP/IP imaš za DOS? BTW, ima li neko PC/TCP? dd
unix.374 dragisak,
║ .rhosts samo za svaki od hostova u mreži daje i username ║ korisnika. Password mora imati, ali ako je isti na oba hosta onda ║ ne pita za njega. Ako nije isti, tj. ako se skramblovana forma u ║ /etc/passwd na drugom hostu razlikuje pitaće za pass. Da, to važi za rlogin. Za rcmd (remote command) i rcp (remote copy) važi da možeš, a i ne moraš imati password i on može biti koji hoćeš. Datoteka .rhosts je inače najslabija tačka u bezbednosti Unix operativnog sistema. To je, između ostalog, način na koji se šire razni Internet virusi. ║ Kakav TCP/IP imaš za DOS? ║ ║ BTW, ima li neko PC/TCP? Na poslu imam PC/TCP firme FTP Software, ali samo za Western Digitalove WD8003 LAN kartice.
unix.375 .bale.,
July 1992 Release 0.1 Installation Notes for 386BSD Release 0.1 William Jolitz Lynne Jolitz 386BSD Release 0.1: Welcome to 386BSD Release 0.1, the second edition of the 386BSD operating system created by William and Lynne Jolitz. Like its predecessor, 386BSD Release 0.0, Release 0.1 comprises an entire and complete UNIX-like operating system for the 80386/80486-based AT Personal Computer. 386BSD Release 0.1 is an enhanced version of the origi- nal release done by William F. Jolitz, the developer of 386BSD. 386BSD Release 0.0 was based on the Networking Software, Release 2 from the University of California at Berkeley EECS Department, and included much of the 386BSD work done earlier by Bill and contributed by us to the University. The latest release, 386BSD Release 0.1, con- tains new work by the developer and many new items which have been freely contributed by other software developers for incorporation into 386BSD (see the file CONTRIB.LIST). These contributions have increased the functionality and made it more robust. As a courtesy to the developer and the many people who have generously contributed these software enhancements, we request that users abide by and properly maintain all attributions, copyrights, and copylefts con- tained within this release. 386BSD is intended to foster new research and develop- ment in operating systems and networking technology by pro- viding this base technology in a broadly accessible manner. As such, like its predecessor, 386BSD Release 0.1 is freely redistributable and modifiable. Features of 386BSD Release 0.1 386BSD Release 0.1 is intended to be widely used by those interested in "pushing the envelope" towards the for- mation and development of innovative ideas in computer tech- nology. As such, we have spent considerable time developing a system which is simple to partition and install and emphasizes stability and completeness. The objective of this release is to allow anyone interested to quickly obtain and install 386BSD, so that the time is spent using the system and not on arcane system administrative details. Among the many new features of 386BSD: * New "Tiny 386BSD" System Installation Floppy * Simplified installation procedures. * 386BSD partitioning for use on an MS-DOS system. * Compressed, multivolume CPIO dump format binary/source/other distribution sets on MS-DOS flop- pies. * 387 emulation. * SCSI support. * CD-ROM support. * NFS, TCP/IP and full networking. * New 386BSD "Fix-It" System Maintenance Floppy. * New "Additional User Software" MS-DOS floppy dump. We hope that while you browse through 386BSD Release 0.1, you will take a moment to look at the CONTRIB.LIST file to see the many people who have made this release possible. 386BSD Documentation and Sources of Information 386BSD is intended for research, development, educa- tion, and just plain exploration. Source, Binary, Installa- tion, and Fix-It floppies are available at a large number of sites. There are many user groups, support groups, computer societies and individuals who are supplying and running 386BSD and they are good sources of information and support. Installation procedures, release-specific items, and simple trouble-shooting are contained in the following sec- tions. For users who wish to understand the internals of the 386BSD system developed by William F. Jolitz from 1989 to the present, the most immediate and available reference is our feature series entitled "Porting UNIX to the 386", appearing in Dr. Dobbs Journal, USA (January 1991 to July 1992) and UNIX Magazine, Germany (June 1991 to present). For inquiries on the article series (including reprints), con- tact the magazines for information. A book discussing the internals of 386BSD, entitled 386BSD From the Inside-Out, will be available late 1992. bsd01.arj
unix.376 alexa,
Konačno sam završio upload novije verzije bash-a u UNIX direktorijum. Tu je i izvršna verzija i izvorni kod. Hajde sada, da vidim da li sam uzalud slao!
unix.377 dperkovic,
Kako na unixu omoguciti aliase kada se koristi Bash shell koje se pokrece iz .profile-a sa exec-om. Da li postoji neka komandna datoteka koja bi se automatski startovala sa bashom (tj. posle njega) ? DejanP
unix.378 alexa,
> Da li postoji neka komandna datoteka koja bi se > automatski startovala sa bashom (tj. posle njega) ? Postoji, zove se ".bashrc". Izvršava se pri startovanju SVAKOG bash-a (znači, ne samo login bash-a).
unix.379 janko,
Ima li neki srećni korisnik GNU C-a (ili to beše C++?) da je spreman za mali napor da iz njega idvoji one unproto/proto programe (koji od C sorsa sa prototipskim deklaracijama prave K&R C i obratno)? Mislim da se ne bi povredio kopirajt ako bi se izdvojili, i objavili sa pratećom dokumetacijom (pogledajte da li dokumentacija zabranjuje izdvajanje delova sorsa iz paketa -- za te programe sa sorsovima obično ne, ako se ne briše kopirajt poruka u samoj datoteci). žak i onima koji ne koriste GNU C bi bilo zanjimljivo da koriste te programe. I još nešto, ima li neko neki dobar lint sors za ANSI C?
unix.380 ppekovic,
>> Tu je i izvršna verzija i izvorni kod. Hajde sada, da vidim da li >> sam uzalud slao! Nisi! Paya
unix.381 ppekovic,
Da li postoji neka C funkcija ili neki lep i elegantan način za ono što se recimo još na basic-u postizalo funkciom inkey$. dakle, treba mi funkcija koja ispituje status tastature, ali ne čeka da se pritisne taster. Ja sam do sada za to koristio nekoliko metoda, ali su toliko prljave da me je to uvek nerviralo. Paya
unix.382 mmihajlovic,
> Kakav TCP/IP imas za DOS? > BTW, ima li neko PC/TCP? Na FFS-u postoji PD TCP/IP (i za DOS izmedju ostalog). Zove se KA9Q i ima gomila drivera za razne kartice, mreze itd. koja ide uz njega. FFS - 237-2392 i 237-2393 username: 'guest', u diru: /msdos/tcpip/ imas sve sto ti treba pa i vise. MM
unix.383 zkadic,
┌────────────────────┐ ┌───────────────────────┐ │ XENIX alfa │ │ XENIX beta │ │ │ TCP/IP │ │ │ username: zoran ├<────────────>│ username: zoran │ │ │ │ │ │.rhosts: beta zoran │ │ .rhosts: alfa zoran │ └────────────────────┘ └───────────────────────┘ - U .rhosts nije bitno ime korisnika (tj. "zoran") Slučaj 1: Oba "zorana" nemaju password. Na hostu alfa: komanda rcp beta:fajl.abc . izbacuje već poznatu grešku, komanda rcp fajl.abc beta: takođe. Slučaj 2: "zoran" na hostu beta ima neki password. Obe komande rade kako treba. Da rezimiram, a i da se više ne preganjamo očigledno postoje neke razlike u XENIX-u, TCP-u ili nečem trećem. Moj XENIX je 2.3.2, TCP 1.0.1, a dokumentacija za TCP je identična dokumentaciji za UNIX-ov TCP. Koje su verzije tvojih paketa? Pozdrav Zoran
unix.384 .bale.,
Imam problemcic ;) Nabavio sam instalacione diskete za 386BSD-0.1, ali mi nikako ne polazi za rukom da ga instaliram... Kao prvo, boot disketa mi se boot-uje u proseku svaki peti put, pa ne znam da li je problem u floppy drive-u. No, posto se ipak boot-uje, ne vidi da imam dva diska, tako da mi javlja da na prvom disku (gde NE nameravam da ga instaliram) nema mesta. E, zbog toga, kako pise u INSTALL.NOTES, postoji jos jedna boot disketa, zvana fixit, na kojoj se nalaze potrebni programi za manuelnu instalaciju, prema proceduri koja je standardna za BSD Unix. Ali, avaj, otkud ja znam kako ide ta procedura? Pominje se disklabel, newfs... Ima li ovde dobre duse ;) koja istu poznaje (ne sebe, nego proceduru za pripremu particije i instaliranje fajl sistema ;), pa da mi to napise ovde? Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.385 albor,
Trebam nezavisne procene jedne UNIX mašine koja će se prodavati. Reč je o Honeywell SUPERTEAM X-20 računaru u osnovnoj konfig. (68020, 2 MB RAM, 85 MB disk, streamer ...), 8 terminala i 2 DL 34 štampača. Dakle ko god ima predstavu koliko bi takva mašina trebala koštati posle šest godina korištenja (u obrazovne svrhe samo :-) molim neka mi pošalje mail, ili ako smatra da to može da zanima širu *NIX javnost, nek' okači ovde na ploču. Pozdrav, Boris
unix.386 albor,
P.S. Zaboravih: uz mašinu ide sav sistemski softver (UNIX 2.0, Uniplex, RDBMS Unify, Cobol,Fortran, Basic, Pascal ...). / l
unix.387 dragisha,
ű> Na FFS-u postoji PD TCP/IP (i za DOS izmedju ostalog). ű> Zove se KA9Q i ima gomila drivera za razne kartice, mreze itd. ű> koja Imam ga instaliranog poodavno ali to NIJE to. KA9Q je software koji sjedne na mašinu i kaže DOSu 'odmori':). Mene zanima TCP/IP koji bi mi omogućio da moja DOS (uskoro OS/2: aplikacija radi i koristi TCP/IP za komunikaciju sa okolinom, a ne IPX/SPX kao što mora sada. dd
unix.388 .bale.,
Posto mi nikako ne uspeva da instaliram 386BSD, a i nisam u prilici da izvedem instaliranje SCO Unix-a, da li neko moze da mi preporuci neki, sto vise "pravi" Unix za 386? Po mogucstvu i gde mogu da ga nabavim. Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.389 ppekovic,
>> Posto mi nikako ne uspeva da instaliram 386BSD, a i nisam u prilici da >> izvedem instaliranje SCO Unix-a, da li neko moze da mi preporuci neki, >> sto vise "pravi" Unix za 386? Po mogucstvu i gde mogu da ga nabavim. Kod kuće koristim XENIX jer sam našao da ima najbolji odnos racionalnog korišćenja resursa i mogućnosti. Možeš ga nabaviti kod nekoliko dilera u gradu ;)). Paya
unix.390 danko,
>> Kakav TCP/IP imas za DOS? >> BTW, ima li neko PC/TCP? > > Na FFS-u postoji PD TCP/IP (i za DOS izmedju ostalog). > Zove se KA9Q i ima gomila drivera za razne kartice, mreze itd. koja > ide uz njega. FFS - 237-2392 i 237-2393 username: 'guest', u diru: > /msdos/tcpip/ imas sve sto ti treba pa i vise. Ako to neko ima da li može da prebaci listu fajlova sa tog BBS, a ako je moguće čak i ceo TCP/IP za DOS! DANKO
unix.391 dragisak,
║ Da rezimiram, a i da se više ne preganjamo očigledno postoje neke ║ razlike u XENIX-u, TCP-u ili nečem trećem. Moj XENIX je 2.3.2, TCP ║ 1.0.1, a dokumentacija za TCP je identična dokumentaciji za ║ UNIX-ov TCP. Koje su verzije tvojih paketa? Dakle, ako sam dobro razumeo, tebi sve radi kada imaš passwdord, a ne radi kada ga nemaš. To sam proverio i kod mene radi. Ja imam na obe mašine SCO Xenix 386 2.3.2. Na jednoj imam SCO TCP/IP, a na drugoj imam Excelan LAN Workplace for SCO Xenix 386.
unix.392 .bale.,
ŮŢ Kod kuće koristim XENIX jer sam našao da ima najbolji odnos rac ŮŢ korišćenja resursa i mogućnosti. Možeš ga nabaviti kod nekoliko dil ŮŢ ;)). OK, ako mi navedes sta je to zbog cega XENIX-a nazivaju "brain damaged". Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.393 .bale.,
ŮŢ Da li postoji neka C funkcija ili neki lep i elegantan način za ono ŮŢ recimo još na basic-u postizalo funkciom inkey$. dakle, treba mi fu ŮŢ ispituje status tastature, ali ne čeka da se pritisne taster. Ja sa ŮŢ to koristio nekoliko metoda, ali su toliko prljave da me je to uvek Moj drug Marko Vukovic je bacio pogled na ovu konferenciju i evo odgovora: #include <sgtty.h> main () { int c; struct sgttyb old, new; gtty ( 1, &old ); gtty ( 1, &new ); new.sg_flags |= RAW; new.sg_flags &= ~ECHO; /* po potrebi */ stty ( 1, &new ); for (;;) { if ( ( c=getchar() ) == 'c' ) break; else printf ("pritisnut je taster %c\n\r", c); /* verovatno nije dovoljan */ } /* samo \n */ stty ( 1, &old ); /* restauracija parametara */ } Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.394 ppekovic,
>> Moj drug Marko Vukovic je bacio pogled na ovu konferenciju i evo odgovora: Thanx bale. Zanimljivo je rešenje, probaću ga iako sam u međuvremenu saznao još jedno a to je da se pomoću ioctl isčita konfiguracija u kojoj postoji jedna varijabla koja određuje vreme čekanja na taster. Mislim da je zadata kao element niza: l_flag[TIME]. Ako se njena vrednost postavi na 0 sve radi kao sat. Paya
unix.395 ppekovic,
>> OK, ako mi navedes sta je to zbog cega XENIX-a nazivaju "brain damaged". Kompatibilan je sa samim sobom (nije ni sa predsobljem). Namučićeš se sa svakim programom koji dobiješ a koji nema make za xenix. Paya
unix.396 dusanp,
=> Da li postoji neka C funkcija ili neki lep i elegantan => način za ono što se recimo još na basic-u postizalo => funkciom inkey$. dakle, treba mi funkcija koja Da li je kbhit() standardna C funkcija? Na Borland Cu ja to radim ovako: int ch; if (kbhit()) ch=getch(); Jel to trazis ili nesto drugo?
unix.397 zkadic,
Imam probleme sa modemom pod XENIX-om. Prilikom gašenja modema računar izbacuje poruku: "Garbage or loose cable on serial dev 8 port shut down" više puta. Takođe sam primetio da i na nekim drugim računarima (386) sa modemima u toku rada izbacuje tu poruku. Došao sam do zaključka da postojeće I/O kartice po kvalitetu (perfomansama) ne zadovoljavaju brže računare. Neki hardveraši su mi rekli da se na njima obično koristi neki ...450 čip, a da je za brže mašine poželjan ...550 čip. Da li ima i drugih iskustava u vezi ovoga? Pozdrav Zoran P.S. Sa jednom I/O karticom mi je čak resetovao računar (pretpostavljam da je kartica bila neispravna). Pod DOS-om sve radi kako treba.
unix.398 albor,
jel' modem interni ?
unix.399 zkadic,
Spominjao sam I/O kartice. Podrazumevao sam externe modem, pošto se modemi koriste uglavnom po firmama za profesionalnu upotrebu.
unix.400 dj.rainovic,
U konferenciji SEZAM je dejanr izneo rezultate interesantnog testa rađenog na jednoj XENIX mašini. Kako su me testovi razočarali (rezultati testova), zamolio bih korisnike XENIX-a da kažu jel' to izuzetak il' pravilo na tom OS-u. Sistem: 486/33MHz/16MB 5 terminala zadatak:1 ZIPovanje fajla od 3MB teksta na jednom terminalu, ostali neaktivni. zadatak:2 Na 5 terminala pokrenuto ZIPovanje fajla iz prethodnog zadatka. Rezultati: 2 min. i 23 min. 23-5*2=13 minuta je pojeo sistem. Može li bolje ?
unix.401 albor,
>> Spominjao sam I/O kartice. Podrazumevao sam externe modem, pošto se >> modemi koriste uglavnom po firmama za profesionalnu upotrebu. Ú Ok, nisam bio pažljiv na času :))) Pretpostavljam da modeme koristite i kao 'dial-in' i kao 'dial-out', pa prvo nateraj modem da nema eho (ATE0 kod Hayes compat. modema), a ako i tada imaš problema probaj da nateraš da ti je 'dial-in' na tty?a a 'dial-out' na tty?A Još jedno moguće rešenje je da zatražiš od PTT-a da na problematičnim brojevima omogući MFC (tonsko biranje); ovo je meni jednom rešilo problem jer prilikom (im)pulsnog biranja sam imao iste simptome. Pozdrav, Boris
unix.402 albor,
Da li ima zainteresovanih za MicroEMACS 3.11 U odnosu na 3.9 ima bolji help, podržava glodara ...Ú
unix.403 spantic,
> Da li ima zainteresovanih za MicroEMACS 3.11 > U odnosu na 3.9 ima bolji help, podržava glodara ...Ú Naravno, šalji :)
unix.404 glisin,
Hmmmm... pa nije mi bas jasno zasto je to tako, ali probaj sledece: uzmi da ZIP-ujes nesto od par stotina K, pa vidi kako ce da se ponasa. Naime, 486 *NIJE* mainframe i *NEMA* periferne procesore, disk procesore i tako te sitnice. Vrlo je verovatno da je zbog ZIP-ovanja 2M na 5 taskova doslo di izuzetno intenzivnog swapovanja memorije (virtuelni rezim radi svoje) na disk, pa se udavio em muceni procesor, em preoptereceni disk koji je neprekidno bio aktivan. Jos ako ze ZIP klao oko jednog fajla koji je malo bio, malo nije bio zakljucan eto cirkusa (ne secam se brojeva, pisem on-line pa ne mogu da malo proracunam da li je do toga doslo). Dakle, nemoj maltretirati masinu, nego joj daj nesto uobicajeno, jer ce se uglavnom tako i koristiti. Ako ti treba neuobicajeno, mozda se na nekoj rasprodaji nadje neki Cyber-205 ili CRAY-1: oni ce to da obave kako treba. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
unix.405 glisin,
Aaaaa... sad videh da je radio na 3Mega teksta * 5, znaci verovatno je udavio memoriju i bilo je puuuno swapovanja, plus intenzivna upotreba procesora i eto komplikacije: ipsada da svako radi sa 486/4.77 masinom (ono 4.77 nije samo iz istorijskih razloga nego i jeste tu negde) pa jos na to operacije sa diskom i cirkus. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
unix.406 .bale.,
ŮŢ Aaaaa... sad videh da je radio na 3Mega teksta * 5, znaci verovatno ŮŢ udavio memoriju i bilo je puuuno swapovanja, plus intenzivna upotre Verovatno, ali nije valjda (zip) usisao svih 3M u RAM?! Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.407 ppekovic,
>> Verovatno, ali nije valjda (zip) usisao svih 3M u RAM?! Štos je što XENIX trpa u RAM sve što može. Kad ZIPuješ jedan fajl, on uspe sve što radiš da potrpa u memoriju i onda radi brzo. Kad ZIP-uješ 5 odjednom onda mora biti swap-ovanja i samim tim radi neuporedivo sporije. Paya
unix.408 vpopovic,
Bavi li se neko QNX-om ? Moze i mail ili u konferenciju. Doticni os je mnogo fina alatka ali ima jedan problem sa mrezom. ( Ili je problem u programerima ;) ). Kada pustim problematican program nakon nekog vremena mreza padne na kolena. Posledice su neprijatne: - Pukne program ( manja steta ) -- Pukne cvor ( na kom se vrte programi ), jer izgubi shell --- Pukne drugi cvor i to tako gadno da ga spasava samo crveno dugme. U toku rada mrezza ne pokazuje slabosti . Provereni konektori, kablovi. Dok se ne startuje problematicni program mreza radi OK. Nakon pustanja programa i njegovog zahteva za pisanje na disk drugog cvora netstats javlja Task error 11. Expl in manual: Internal OS error ;> . Sta je najgore: Program teran na stanici sa hardom nema nikakvih teskoca. Pojedini delovi ( kriticni ) programa su testirani pod mrezom, naravno NE prave probleme.
unix.409 .bale.,
Jel' ima neko Professional Edit (TM) za Xenix? Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.410 dj.rainovic,
Ţ fajl, on uspe sve što radiš da potrpa u memoriju i onda Ţ radi brzo. Kad ZIP-uješ 5 odjednom onda mora biti Ţ swap-ovanja i samim tim radi neuporedivo sporije. Valjda vrati na disk delove koji se ne koriste ? Mislim na početak fajla koji ubrzo postane nepotreban (niko mu ne pristupa). Jeste da je tu MS umešao svoje prste, ali zar toliko loše, cccc Da li je SCO UNIX bolji u tom pogledu od XENIX-a ?
unix.411 ppekovic,
>> Valjda vrati na disk delove koji se ne koriste ? Mislim na početak >> fajla koji ubrzo postane nepotreban (nik >> o mu ne pristupa). Ne znam kako izgleda algoritam za swap ali sigurno da ne radi onako kako si napisao (bilo bi isuviše glupo). Ali, bez obzira koliko je pametan (glup) kada se ZIP radi sa 5 mesta mora biti pristupa disku po jedom procesu od slučaja kada sa vrši samo jedan ZIP bar malo više pa da ga ubiješ (naravno, izuzimam konfiguracije sa 16, 32, .. M RAM-a). A čim pristupa disku, radi spooorije, to je bar jasno. Paya
unix.412 ndragan,
/ je neprekidno bio aktivan. Jos ako ze ZIP klao oko jednog fajla koji / je malo Neka ponovi test sa pet odvojenih kopija istog fajla, da nema zaključavanja, pa opet da vidimo. Cilj je bio, ako se dobro sećam, da se uporedi ponašanje Sezama sada i u teoretskom Zeniks okruženju; Sezam ionako arhivira uglavnom _slične_ fajlove (pad), ali nikad iste.
unix.413 albor,
Da li je neko imao problema sa bash-om 1.12 ??? Nikako da pravilno spojim arhive, stalno dobijem poruku: >> File: bash.zip >> >> End-of-central-directory signature not found. Either this file is not >> a zipfile, or it constitutes one disk of a multi-part archive. In the >> latter case the central directory and zipfile comment will be found on >> the last disk(s) of this archive. Sa verzijom 1.07 nisam imao ovakvih prnblema, samo sam uradio 'cat bash* > bash.zip' i sve je bilo OK Pozdrav, Boris
unix.414 albor,
Pardon, samo sam uradio 'cat bash* >> bash.zip' :)
unix.415 alexa,
> >> OK, ako mi navedes sta je to zbog cega XENIX-a nazivaju "brain damaged". > Kompatibilan je sa samim sobom (nije ni sa predsobljem). > Namučićeš se sa svakim programom koji dobiješ a koji nema make za > xenix. XENIX je kompatibilan sa SVID (System V Interface Standard), inače ne bi mogao da ima ono "System V" u svom nazivu. Sa njime najviše muke ima zbog toga što se neke stvari (npr. putanja do nekih include datoteka i slično) menja u različitim verzijama Software Development paketa. Drugi problem je što su američki programeri nalik našima - niko ne čita knjige sa standardima, nego samo priručnike za mašinu na kojoj radi. Kad mu posle program ne šljaka na nekom drugom UNIX-u, kriv mu je UNIX.
unix.416 alexa,
>> "Garbage or loose cable on serial dev 8 port shut down" Pretpostavljam da je u pitanju interni modem. SCO preporučuje da se interni modemi ne koriste, jer mnogi imaju neprijatan običaj da generišu gomilu suvišnih interrupt-ova (hi ndragane :) S druge strane, ja upravo sada koristim jedan interni modem, ali izgleda da je ovaj "lepo vaspitan". Problemi nemaju veze sa brzinom mašine, isto se dešava npr. na XENIX/286 instalacijama.
unix.417 alexa,
> Neka ponovi test sa pet odvojenih kopija istog fajla, da nema > zaključavanja, pa opet da vidimo. Nema tu nikakvog zaključavanja. Mislim da su problemi sa drastičnim rastom vremena nastali zbog velike šetnje glave diska. Bilo bi dobro (ako može) da se proba na dva diska.
unix.418 alexa,
> Da li je neko imao problema sa bash-om 1.12 ??? Nikako da pravilno spojim > arhive Probaj da ne spajaš ZIP datoteke, svaka je arhiva za sebe (dobijene su programom zipsplit).
unix.419 ognjan,
Moze li mi neko reci da li je moguce nekako iskoristiti postojeci LAN za instalaciju UNIX-a tj. da li bi se nekako postojece stanice mreze mogle iskoristiti da rade kao terminali (naravno sa programom za emulaciju terminala). Cilj akcije je izbjeci povlacenje kablova za terminale tako sto bi iskoristili postojece koaksijalne, od mreze. Ogy.
unix.420 ognjan,
Zbog cestih problema sa nestankom el. energije doslo je do problema sa inteligentnom I/O kartom Star Gate ACL II. Pri butanju sistema vrsi se download ACL II karte i pri tome javlja se poruka: Starting ACL download /etc/acl/load:load 1 /etc/acl/acl.cp /etc/acl/load:ioctl(cmd): I/O error Da li da kartu bacam u smece ili ipak ima nade ??? Ogy.
unix.421 alexa,
Moguće je, treba ti TCP/IP na obe strane (i na UNIX-u i na DOS stanicama). Ovo je isprobano, sasvim lepo radi. Sa DOS strane može da radi i PD TCP/IP (KA9Q), samo što on ima tragičan emulator terminala; umesto toga, mnogo je bolji PCTCP, od firme FTP software. I jedan i drugi koriste iste packet driver-e za razne mrežne kartice.
unix.422 alexa,
Vreme je da razmišljaš o bacanju karte :( Alternativa je da si ubacio još nešto u mašinu št se sudara sa karticom (u I/O ii memorijskom prostoru, ili po IRQ liniji, ili po DMA ...). Ova kartica mi je inače nepoznata, pa su zaključci generalni. Šta se uopšte promenilo od kada je kartica radila? Da li se menjao kernel? (Neki dodatni driver, možda)?
unix.423 ognjan,
>> Moguce je, treba ti TCP/IP na obe strane ... GDJE I POSTO ??? Ogy.
unix.424 dragisha,
ű>>> Moguce je, treba ti TCP/IP na obe strane ... ű> ű> GDJE I POSTO ??? To je džabasoft, ima ga kojekuda. Ja bih ti preporučio NCSA Telnet koji ti uz pristup na IP mrežu daje i FTP i rcp server na PCju. Može da bude i rezidentan (kažu:)). Imaš ga na Hobbitonu, a čini mi se i na FFSu. Pozdrav, dd
unix.425 ndragan,
/ da generišu gomilu suvišnih interrupt-ova (hi ndragane :) Da li da to prevodimo sa "prekid", ili je bolje "upadica"?
unix.426 zkadic,
> Pretpostavljam da je u pitanju interni modem. SCO Nije. U pitanju je eksterni modem Datatronics 2400 (sa MNP 5). Sa jednim tipom I/O kartica (dve sam probao) modem je kod svakog gašenja izbacivao tu poruku 5-6 puta, a nekad i resetovao računar. Stavio sam isti tip kartice, ali sa ...550 čipom (koliko sam čuo ima veći bafer) i radilo je kako treba. Takođe je radio kako treba i sa drugim tipom I/O kartica (sa ...450 čipovima). > Problemi nemaju veze sa brzinom mašine, isto se dešava > npr. na XENIX/286 instalacijama. Došao sam na tu pretpostavku zbog nekih I/O kartica koje su se čudno ponašale na bržim računarima (pogrešno prepoznavanje portova), dok na sporijim rade normalno. Šta onda može biti uzrok ovoga?
unix.427 zkadic,
Potrebna mi je pomoć-konsultacija u vezi XENIX-a. U poslednje vreme često se "panično" zakopava, tj. izbacuje poruku mffree:PANIC:page already free posle čega sledi dizanje sistema uz čišćenje iako izbaci poruku SAFE TO POWER OFF. U knjizi piše da je softverska ili harverska greška. (Jel' može biti neka treća?) Mašina je inače 386/33MHz sa 8 MB RAM-a, 300 MB ESDI disk (WD 1007 kontroler), hercules, strimer, WD 8003 Ethernet kartica, a od softvera ima XENIX 2.3.2, TCP/IP, Fox. Adrese i interapti se ne poklapaju (LPT 2 je isključen na kartici). Da li neko zna ili bar ima ideju šta se događa sa računarom? Pozdrav Zoran
unix.428 ppekovic,
>> Moguće je, treba ti TCP/IP na obe strane (i na UNIX-u i na DOS stanicama). >> Ovo je isprobano, sasvim lepo radi. Ako voliš grafiku, radi i to. Pre neki dan smo na FON-u nabavili neki X-WINDOWS software za DOS. Zaista sjajno radi. Ne samo što je lepo, nego je iznenađujuće brzo (Ethernet). Paya
unix.429 ognjan,
>> To je džabasoft, ima ga kojekuda. Ja bih ti preporučio >> NCSA Telnet koji ti uz pristup na IP mrežu daje i FTP i >> rcp server na PCju. Može da bude i rezidentan (kažu:)). >> Imaš ga na Hobbitonu, a čini mi se i na FFSu. Joj, sta mi naprica :)) Molim nekog ko ima to cudo da mi se javi na mail, radi testiranja ;) Ogy.
unix.430 ognjan,
Treba mi softver za Colorado strimer - JUMBO 120 i 250 Mb. U orginalnom pakovanju se nalaze samo diskete za instalaciju na DOS, a meni treba za Xenix 386 System V. Osim toga, imam i jedan kontroler (FC-10), pa mi nije jasno da li treba i poseban softver sa rad preko ovog kontrolera, ili ide isti kao i za rad preko FDD kontrolera. Ili je to oboje na istoj disketi za Xenix (?), koja se spominje u upustvu za strimer i koja nije nabavljena jer onaj koji je sve to kupovao nije imao pojima sta nam sve treba ... Ogy.
unix.431 nboskovic,
*> Osim toga, imam i jedan kontroler (FC-10), pa mi nije *> jasno da li treba i poseban softver sa rad preko ovog *> kontrolera, ili ide isti kao i za rad preko FDD *> kontrolera. Ne treba ti poseban softver za rad preko tog kontrolera već je on tu ako imaš obadva flopija da bi mogao da ga priključiš da radi. Uz neke strimere ide i kabl koji se kači na kabl od flopija tako da omogućava i bez tog kontrolera da rade obadva flopija i strimer. Što se tiče softvera, uz strimer dolazi samo njihov softver. Probaj da teraš sa nekim drugim programom koji radi backup, a koji ima opciju da te pita gde hoćeš da ti radi backup. žini mi se da to može backup program iz PCT-a ali ne garantujem. (c) klap nikola
unix.432 kale,
>> Ne treba ti poseban softver za rad preko tog kontrolera >> već je on tu ako imaš obadva flopija da bi mogao da ga >> priključiš da radi. Uz neke strimere ide i kabl koji se >> kači na kabl od flopija tako da omogućava i bez tog kontrolera >> da rade obadva flopija i strimer. Taj kabl je običan Y kabl, tj. razvodnik 1 u 2. U poslednje dve nedelje sam instalirao 3 strimera (na 386/40, 486/33 i EISA 486/33), sve računaljke su imale oba flopija i na svima sam ga vezao paralelno drugom (B) flopiju. Iako sam dobio Y kabl, više mi se svidelo da ispremeštam konektore na kablu za flopije. FC-10 je običan adapter, mislim da ti on ne treba osim ako imaš eksterni strimer. Probao sam i da pri instalaciji kažem da drajver treba da radi sa tim adapterom (iako ga nije bilo u mašini) i opet je radilo bez uočljivih razlika. Neki tip mi reče da Jumbo može da se vezuje paralelno B drajvu tek od neke verzije. Ne znam da li mu treba verovati.
unix.433 ppekovic,
>> Joj, sta mi naprica :)) >> Molim nekog ko ima to cudo da mi se javi na mail, radi testiranja ;) ??? Zovi Hobbiton ili FFS pa DL-uj, lepo ti je čovek rekao. A ako budeš imao problema pri instalaciji, co j pc.o, co reply unix pa napiši šta te muči. Paya
unix.434 .bale.,
[Note: This issue is being released nearly two weeks ahead of schedule. This is because (a) there have been been big changes in the hardware market since 7.0 --- the 386 is dead, long live the 386, and (b) I received an unusually large number of additions and corrections during the last week, including material for a new major section.] You say you want cutting-edge hacking tools without having to mortgage the wife'n'kids? You say arrogant workstation vendors are getting you down? You say you crave fast UNIX on cheap hardware, but you don't know how to go about getting it? Well, pull up a chair and take the load off yer feet, bunky, because... This is the PC-clone UNIX Software Buyer's Guide posting, current to Nov 20 1992. What's new in this issue: * Fully updated ODT 2.0 info. * Why some HP drives fail under SCO. * The corrected "Programmer's Shop" number. Gentle Reader: if you end up buying something based on information from this Guide, please do yourself and the net a favor; make a point of telling the vendor "Eric's FAQ sent me" or some equivalent. The idea isn't to hype me personally, I've already got all the notoriety I need from doing things like _The_New_Hacker's_Dictionary_ --- but if we can show vendors that the Guide influences a lot of purchasing decisions, I can be a more powerful advocate for the net's interests, and for you. unixsbg.zip
unix.435 ognjan,
>> Što se tiče softvera, uz strimer dolazi samo njihov softver. Probaj da >> teraš sa nekim drugim programom koji radi backup, a koji ima opciju da te >> pita gde hoćeš dati radi backup. žini mi se da to može backup program >> iz PCT-a ali ne garantujem. Problemčić je u tome što meni mašina radi isključivo pod Xenix-om, tako da mi treba softver koji tjera JUMBO pod Xenix-om! U uputstvu se i spominje takva disketa (za UNIX, XENIX i sl.), ali ona nije nabavljena. Pozdrav, Ogy.
unix.436 ognjan,
>> FC-10 je običan adapter, mislim da ti onne treba osim ako imaš eksterni >> strimer... FC treba i da poveca brzinu prenosa (do 1Mb/s) tj. skrati vrijeme bekapa, a neki kontroleri automatski rade i kompresiju. Uz njega dolazi, cini mi se, posebna disketa sa softverom, pa sam zato mislio da mozda koristi razlicit sofver ako se veze preko FC-10, odnosno preko FDD konrolera. >> Probao sam i da pri instalacijikažem da drajver treba da radi sa tim >> adapterom (iako ga nije bilo umašini) i opet je radilo bez uočljivih >> razlika. Odlicno! Nadam se da ce se tako ponasati i pod Xenixom. Pozdrav, Ogy.
unix.437 dragisha,
ű> Ako voliš grafiku, radi i to. Pre neki dan smo na FON-u ű> nabavili neki X-WINDOWS software za DOS. Zaista sjajno radi. ű> Ne samo što je lepo, nego je iznenađujuće brzo (Ethernet). Ajde malo više o ovome:) m.dz je skinuo TCP/IP za Windows. Neki QVT... jel to to na šta ti misliš? I šta bi s onim NFS?:) dd
unix.438 bduke,
Zdravo ! Ovo je prva moja veza iz UNIX-a i slucajno sam bas danas nabavio neki JTAPE softver za strimer ali nemam pojma kako sljaka. Ako si "interesantan" za to ,sacekaj da ga probam i slusaj dalje moju pesmu ! bduke is SD
unix.439 bljubisic,
Sta kazete da pokrenemo jedMan konkurs o najvecoj instalaciji UNIX-a u nas. Kriterijumui bi bili : broj terminala, aktivnih korisnika, radna memorija, eksterne memorije, stampaci. Sve predloge saljite u ovu konferenciju. BRACA
unix.440 p.stojanovic,
Help Kako da startujem ili instaliram c kompajler pod SCO Unixom peca
unix.441 ppekovic,
>> Kako da startujem ili instaliram c kompa >> jler pod SCO Unixom Ako nije instaliran Development sistem, moras da imas Development sistem na disketama Prvo sto treba da uradis je da se ulogujes kao root (najsigurnije je da celu stvar radis iz system maintience mode-a). Zatim, otkucaj custom i izaberi opciju install devlopment sistem (ako je ima) ili install additional packages. Ubaci D1 disketu itd. itd. Dalje ide najjednostavnija instalacija. Kada je DS instaliran, kompajler pokreces sa cc. Paya
unix.442 ppekovic,
>> > Ako voliš grafiku, radi i to. Pre neki dan smo na FON-u >> > nabavili neki X-WINDOWS software za DOS. Zaista sjajno radi. >> > Ne samo što je lepo, nego je iznenađujuće brzo (Ethernet). >> >> Ajde malo više o ovome:) Pa nema puno priče. Jednostavno, open desktop radi kao x server. Ta mašina je u mreži sa drugom dos mašinom (ethernet) na kojoj je instaliran x windows software firme hummingbird communications i zove se HCL-eXceed Plus. Ovom software-u je potreban i drajver za komunikaciju sa x server-om (recimo tcp). Sve radi lepo i brzo ... Paya
unix.443 bduke,
Evo kako upropastiti i brzinu 386-ice ; U firmi za koju radim softver se ,naravno ukazala potreba da ugrade strimer.Nasli su nekog privatnika koji im je (a da bi bilo sto jeftinije) "nabudzio" FD/HD kontroler i na njega nekim metodom stavio strimer umesto treceg flopija, i to tako da kad radi strimer nemaju mali flopi i obratno. To ni po jada ali sada format trake ( 40 MB ) traje preko dva sata ! SAVE jos nismo smeli da uradimo, cekamo neki duzi praznik od ovog cetvorodnevnog. Da li je on nest zabrljao ili je to normalno ili ja nisam normalan ili ... bduke
unix.444 bduke,
Ima li koga da radi pod UNIX-om i INFORMIX-om ? bduke
unix.445 djelovic,
> Ako voliš grafiku, radi i to. Pre neki dan smo na FON-u > nabavili neki X-WINDOWS software za DOS. Zaista sjajno radi. > Ne samo što je lepo, nego je iznenađujuće brzo (Ethernet). Meni se X čini kao veliki promašaj. Ne sa poslovne strane nego iz aspekta korisnika. X je napravljen za jak centralni kompjuter sa izuzetno glupim terminalima i veoma malo opterećenom mrežom. Nepotrebno je reći, NOVELL to sigurno nije. Pod jedan, X radi sa glupim terminalima kojima je krajnji domet crtanje linije. Crtanje bejzerove krive na X klijentu svodi se na slanje naredbi za svaki mali segment krive kroz mrežu. To i opterećuje mrežu, i nepotrebno je jer je PC sam po sebi sasvim sposoban da nacrta krivu. Pod dva, stavi X i Paradox na mrežu da rade u isto vreme i gledaj kako dolazi do pada performansi. To je da se čovek rasplače. No, standard je standard. X će ipak preovladati. :(
unix.446 albor,
Ima.
unix.447 bduke,
Radim sa INFORMIX-om vec skoro dve godine i stalno me muci pitanje da li je bilji ORACLE ili INFORMIX ? Imas li neko poredjenje ? Imam verziju I4.0 bduke
unix.448 dragisak,
║ Radim sa INFORMIX-om vec skoro dve godine i stalno me ║ muci pitanje da li je bilji ORACLE ili INFORMIX ? Oracle. ;)
unix.450 albor,
Sve je to relativno ;) Mislim da su pitanja ovog tipa večnog karaktera, a odgovor zavisi od više stvari: politike firme, iskustva i 'ukusa' programera ... Mogu potražiti izvode sa BIX-a oko sličnih pitanja u konf. 'dbwars' Ukratko mišljenja su OPREžNA, pa ti vidi. žinjenica je da je Oracle u našim krajevima brojniji što prevashodno znači da firma ima agresivniji pristup na ovdašnjem tržištu, ali nemam pojma zato kakva je podrška legitimnim korisnicima, što može biti presudno u mnogim slučajevima. Prednosti i mane obe relacione baze bi trebao da iznese neko ko ima iskustva i sa jednom i sa drugom, pri čemu treba uvek imati na umu da bi takav sud bio individualno gledište! BTW šta koristite od Informix alata (4GL, SQL, ESQL/c)? 'Informix users unite!'
unix.451 ndragan,
/ dva sata ! SAVE jos nismo smeli da uradimo, cekamo neki duzi praznik Imao sam duuugačka iskustva sa Irwin 125 ili 145 (slabo pamtim imena) još na Triglavu - to je šljakalo troredno formatiranje (servo signal, FMT pa BAD) oko 50 minuta, a onda je za bekap klao celu mašinu: toliko je zajašio na sistem, da je oko 80% memorije mažnjavao za RAM disk, prepisivao u njega sve što mu se predloži, i onda pisao na traku. Bekap od nekih deset mega je trajao oko pola sata (sa kontrolom, ali i to je u stvari bilo samo ponovno čitanje i poređenje CRC sa diskom; nije radio neku ozbiljniju kontrolu). Za vreme cele te zajebancije sistemski sat je bio prikočen pa sam tako otišao kući mnogo kasno, i ostao bez ručka. E, a PKZIP pravo na traku?
unix.452 albor,
Evo priče ... misli.zip
unix.453 p.stojanovic,
Imam SCO UNIX i instalirao sam norton utilitis za njega ali kad startujem NCD o se startuje ali mi neprikaze nista na ekranu da li mi neko moze otkriti moju gresku prilikom instalacije imam 386/40 + et3000 I kako da dodam jedan terminal na rs232 sa karticom 2 ser + 1 paralel Uh kako smo dosadni mi pocetnici, Peca !!
unix.454 edge,
Yo! Jel ima neko neki fajl koji sadrži sve komande UNIX-a (sa opisima i spiskom sivh) na HP-u? Ako ima bio bih mu mnoooogo zahvalan kad bi poslao taj fajl. Ica.
unix.455 janko,
Ima li neka dobra duša sors za diff i undiff? (ili tako nekako)
unix.456 ppekovic,
>> Imam SCO UNIX i instalirao sam norton utilitis za njega ali >> kad startujem NCD o se startuje ali mi neprikaze nista na ekranu >> da li mi neko moze otkriti moju gresku prilikom instalacije >> imam 386/40 + et3000 Kao prvo, moraš da pustiš norton-a da ti u .profile doda definiciju shell funkcije ncd(). Ako je to ok. onda pokušaj sledeće. Promeni terminal (TERM=xxxx zatim export TERM) pa probaj celu priču. Meni se dešavalo da kada sam pre poziva ncd-a listao nešto na ekranu što je izazvalo scroll pa mi se kursor nalazi u najdonjoj liniji, onda mi ncd prikaže samo pola ekrana. Problem je bio u terminal emulaciji. >> I kako da dodam jedan terminal na rs232 sa karticom 2 ser + 1 paralel Pretpostavljam kada kažeš 2 ser + 1 par. da hoćeš običnog PC-a da okačiš kao terminal. Potrebno je sledeće: Poveži Unix mašinu i Terminal (PC-a) tzv. nul modem kablom (RS232). Proveri da li su ti napravljeni device-i za serijsku komunikaciju na unix mašini (tty1a, tty1b i sl.) pa ako nisu kaži mkdev serial i prati uputstva. Zatim, kaži enable tty1a ili tty1b ili na koju liniju koristiš za vezu sa terminalom. Zatim na Terminalu (PC-u) pokreni bilo koji komunikacioni program i podesi prave parametre brzine i sl. i sve bi trebalo da radi. Ako ne radi, proveri i definiciju ttyxx linije u inittab fajli pa u gettydefs. Paya
unix.457 ppekovic,
>> Jel ima neko neki fajl koji sadrži sve komande UNIX-a (sa >> opisima i spiskom sivh) na HP-u? Ako ima bio bih mu mnoooogo zahvalan kad >> bi poslao taj fajl. UNIX komandi ima malo mnoooogoooo. Probaj da kažeš man <ime komande>. Paya
unix.458 edge,
Yo! > UNIX komandi ima malo mnoooogoooo. Probaj da kažeš man <ime Yo! > komande>. Mislim da nisi baš razumeo šta mi treba;))...NE ZNAM koje su komande UNIXa, kao što ne znam njihovo značenje. Znači, treba mi spisak komandi unixa. Ica.
unix.459 robert,
<:> komande UNIXa, kao što ne znam njihovo značenje. Znači, treba mi <:> spisak komandi unixa. E pa momče, kao što Paya reče, komandi Unix-a ima zilion pa bi bilo preporučljivo da negde nabaviš, kupiš, pozajmiš neku knjigu o Unix-u (izašla je i kod nas neka u izdanju instituta Vinča, pisala ga neka žena) pa da pogledaš tamo. Ako imaš pristupa nekoj Unix mašini, onda je zgodno da otkucaš man <ime_komande> i dobićeš info o toj komandi. Možda dobiješ spisak komandi sa man commands pa to odštampaš i natenane proučiš. Ako imaš 286 mašinu kod kuće, nije loše da instaliraš Coherent 1.0 koji je sjajan za početno igranje sa Unixom čisto da dobiješ osećaj kako to ide. Kasnije možeš lakše da pređeš na ozbiljni Unix. Evo nekih osnovnih komandi: ac - summarize login accounting information break - exit from shell construct cat - concatenate/print files cd - change directory chmod - change the modes of a file cp - copy a file df - measure free space on disk du - summarize disk usage ed - interactive line editor help - print concise description of command lc - categorize files in a directory login - log in lpr - send to line printer spooler ls - list directory's contens mail - computer mail man - print online manual sections mkdir - create a directory mount - mount a file system msg - send a brief message to another user mv - rename files or directorys passwd- set/change login password pr - paginate and print files ps - print process status pwd - print the name of the current directory rm - remove files rmdir - remove directorys scat - print textfiles one screenful at a time vi - Unix style screen editor who - print who is logged in Naravno da je ovo samo mali deo komandi ali će ti pomoći da se krećeš po nekoj Unix mašine u početku. Kao što je već napomenuto, za opširniji opis pojedinih komandi kucaš man <ime_komande>; n.pr. man mkdir, i dobiješ info o komandi mkdir.
unix.460 spantic,
> Mislim da nisi baš razumeo šta mi treba;))...NE ZNAM koje > su komande UNIXa, kao što ne znam njihovo značenje. Znači, > treba mi spisak komandi unixa. Opet isto važi. Ako želiš da ga imaš, preusmeri izlaz u fajl, prebaci na BUEF i štampaj.
unix.461 zjovkovic,
>▄ Yo! > UNIX komandi ima malo mnoooogoooo. Probaj da kazes >▄ man <ime Yo! > komande>. >▄ >▄ Mislim da nisi bas razumeo sta mi treba;))...NE ZNAM koje >▄ su komande UNIXa, kao sto ne znam njihovo znacenje. >▄ Znaci, treba mi spisak komandi unixa. Sto se razumevanja tice treba razumeti i ono "mnoooogoooo." u prvom redu. A sto se tice spiska unix komandi koje su raspolozive na tvojoj masini mozes dobiti sa comandnom linijom: "ls /bin /usr/bin /etc > spisak " U /etc direktorijumu se nalaze komande ,specijalni fajlovi i direktorijumi. Komande su kao i komande iz /bin i /usr/bin direktorijuma ,specijalni fajlovi su specijalni (fd096ds15boot0(?)) a direktorijumi su perms , default , rc ...(govorim na bazi XENIX-a) U perms direktorijumu nalaze se fajlovi sa nazivima svim mogucih fajlova u UNIXU pa i komandi (na XENIX286 OS fajlovi iz perms direktorijuma nalaze se i u /etc). Spisak i ovi fajlovi ce se vise ili potpuno poklapati u zavisnosti od broja instaliranih paketa OS . Moze se (re)instalirati i pojedinacni fajl - (videti : custom) Azuriranjem spiska (sta je komanda a sta ne u /etc dir.,brisanjem naziva direktorijuma itd .) , dodavanjem ispred naziva komande "man " a iza " > stampa" (redirekcija ">" samo u prvom redu a u ostalim redovima ide ">>" (vazi za csh (%))) promenom prava fajla sa "chmod ugo+x spisak" i njegovim startovanjem moze se odsampati help(manual) u fajl stampa koji sa lp ili pr moze ici na hartiju. Sve gore pomenuto posmatrati i kroz prizmu sela (shell) koji se koristi ( sh ,csh,rsh ...) srecno zjovkovic P.S. Kolko se setih u medjuvremenu i u okviru mana (man komande) postoji izbor da text ide odmah na stampu !? Inace sam man obrisao zbog prostora :(
unix.462 bduke,
Pokusavali smo drugar i ja da povezemo svoje UNIX masine pomocu UUCP-ja, i kod njega je konfigurisanje para- metara da linija bude dial-in / dial-out proslo iz mesta. Na mom racunaru sam mogao da postavim sve da bude OK ali - ili samo dial-in ili dial-out. Prodjem postupak za definisanje linije da bude "dvosmerna" ,nece. Probali smo zve zivo, i na kraju se ispostavilo da je problem u programu getty koji se poziva u seriji rutina kod prijave korisnika na sistem. Ja sam instalirao na svom racunaru INTERNATIONAL SUPPLEMENT (bog zna zasto, valjda sam hteo da imam sve zivo na masini, a nesto korisno tu ne videh) koji sadrzi istoimenu rutinu, ali stariju verziju, i ona lepo prepise noviju koja lepo radi. Onda sam sa diskete sa OPERATING SYSTEM-om skinuo pravi getty,brand-ovao - i sve je proradilo. Uz put, ako nekog interesuje, saljem primer dobro definisanih sistemskih fajlova za modemsku komunikaciju iz knjige SCO UNIX System V Operating System (Sys. Adm. Guide) Pozdrav, bduke primer.zip
unix.463 konan,
> Mislim da nisi bas razumeo sta mi treba;))...NE ZNAM koje su > komande UNIXa, kao sto ne znam njihovo znacenje. Znaci, treba > mi spisak komandi unixa. Spisak komandi bi trebalo da dobijes sa: man commands onda ce ti izlistati spisak svih komandi (oko 200). Bolje je da ih usmeris u datoteku npr.: man commands > ime.datoteke koju citas sa <me> micro emacs editor, ili <vi>;<view>; to su jos neki editori na unix-u, a mozes i da je istampas sa: lp ime.datoteke Nadam se da sam ti pomogao. Pozdrav Konan Simerijanac
unix.464 edge,
Yo! Hvala za savete. Ica.
unix.467 drazen,
Na neki, meni neobjasnjiv, nacin su moji odgovori namenjeni conf IZBORI dospeli u conf PC.O. Poruke su obrisane. Pl poz D
unix.468 edge,
Yo! > Spisak komandi bi trebalo da dobijes sa: Yo! > man commands Yo! > onda ce ti izlistati spisak svih komandi (oko 200). Trebalo bi da se dobije, ali se nbe dobije:((((. Ispiše mi par poruka tipa : Usage: man Š section Ć name ... or: man -k keyword ... or: man -f file ... $ man -k commands XmCommandSetValue XmCommandSetValue Command function that replaces displayed string. acctdisk, acctdusg, accton, acctwtmp(1M) - overview of accounting and miscellaneous accounting commands at, batch(1) - execute commands at a later time hpib_parity_ctl(3I) - enable/disable odd parity on ATN commands install(1M) - install commands intro(1M) - introduction to system maintenance commands and application programs ioctl(5) - generic device control commands lastcomm(1) - show last commands executed in reverse order rcsintro(5) - description of RCS commands windows(1) - window system concepts and commands
unix.469 ppekovic,
>> Trebalo bi da se dobije, ali se nbe dobije:((((. Ispiše mi par >> poruka tipa : Idi u /usr/man/cat.C i kaži l. Paya
unix.470 ognjan,
Postoji li RM COBOL 85 kompajler za Xenix286 ??? Ogy.
unix.471 d.m.,
Please, help! Imam jedno Coherent-no pitanje: pokusavam da instaliram Coherent 3.1.0 na hard, ali ne ide. Najpre mi, nakon sto kucam coherent posle ? javi par poruka tipa at0: TO a zatim i at: AT disk controller not present (reset) Posle prolaska kroz mucne procedure setovanja clocka, kaze mi da mu sistem javlja da moj hard ima 0 cilindara, 0 sektora po stazi itd, i ukupno 0.0 MB. Hard disk je Seagate 157A, i pretpostavljam da je to problem, jer u BIOS-u (AMI BIOS 3/90) moram da ga definisem kao 47 tj. USER TYPE. Kada coherent-u dam iste podatke za hard koje definisem u CMOS SETUP-u (nakon sto me pita da li su podaci o 0.0MB hard disku tacni, za koje pretpostavljam da nisu :) instalacija se normalno nastavlja, on prekopira njegove system fajlove na hard i kaze da ce da izvrsi reboot, i sve izgleda o.k. ali: pri bootovanju (naravno izaberem coherent particiju za aktivnu) jednostavno stane. Imam utisak da cak i ne ucita taj coherent boot block, samo mi posle nekog vremena ispise ? kao prompt i ne reaguje ni na jednu komandu. Proverom sa NU /m se moze videti da je zaista prekopirao svoje fajlove na hard. Da stvar bude jos gora, CHECKIT program (pod dos-om) mi pri testovima javlja slicnu stvar: hard disk type 47, svi parametri 0, total size 0MB. O cemu se radi? Da li je neki vlasnik famoznog ST157A (ako je do njega problem, mozda gresim dusu) uspeo da se izbori sa ovim? Thanx unapred.
unix.472 bdm.,
## Hard disk je Seagate 157A, i pretpostavljam da je to problem, jer u BIOS-u ## (AMI BIOS 3/90) moram da ga definisem kao 47 tj. USER TYPE. Ista kombinacija i kod mene. Coherent sam davno instalirao i lepo je radio sve dok nisam stavio na disk DOS 5.0. Verovatno mu je tada poremecena nesto BOOT particija ili sta vec, i reko' ajde opet da ga instaliram kad ono moj disk tada ima hiljadu i nesto glava, ukucam mu prave parametre i opet nista, satima kopira na disk a nista ne iskopira. :( BDM.
unix.473 d.m.,
Da odgovorim na svoje pitanje, mozda jos nekom zatreba: Coherent nece da se instalira (bar ne kod mene) ako je hard disk definisan u setup-u kao 47 (USER TYPE). U slucaju Seagate 157A diska potrebno je da se u CMOS setup-u definise kao tip 14, i Coherent ce normalno raditi sa njim, pre i posle instalacije. Verovatno nije zgoreg prethodno sa fdisk poukidati sve particije, koji god razlog bio za to. Sve u svemu, instalacija traje oko 1 dan. :) Hvala na pomoci. ;) P.S. Resenje sam pronasao listajuci PC.HARD. Nista nama bez vas. ;) :(
unix.474 d.m.,
Hi Coherent folx! Sistem mi se cesto zaglavljuje (286-12, AMI BIOS). Ako uz to da i poruku, ona obicno glasi "Panic: stack overflow". Statisticki gledano, redje se desava ako se Coherent bootuje direktno posle power on, nego ako to cini posle warm/cold reseta. Otprilike, na 3 boota jednom se zaglavi, pa onda nastaju prigovoru u fsck-u. Ako to ima znacaja, probao sam sa obe Scratch RAM opcije u CMOS setup-u (i 1 i 2) ali manje-vise slicno se ponasa. Sta je razlog tome, i moze li se to izbeci? Inace, pod DOSom nema nikakvih problema.
unix.475 bduke,
!ona obocno glasi "Panic: stack overflow". Da ti nije ugradjen SPS BIOS alergican na konkurenciju ? Prevod poruke : "Panic: pun mi ga je kufer" bduke
unix.476 d.m.,
>Da ti nije ugradjen SPS BIOS alergican na konkurenciju ? >Prevod poruke : "Panic: pun mi ga je kufer" S obzirom na situaciju, pre bi trebao da kaze "Panic: SPS voters overflow" :( Ima li mesta u COHERENT grupi, da ne gnjavim ostale sitnim stvarima?
unix.477 peca.st,
!->! ona obocno glasi "Panic: stack overflow". !-> !-> Da ti nije ugradjen SPS BIOS alergican na konkurenciju ? !-> Prevod poruke : "Panic: pun mi ga je kufer" !-> !-> bduke Moze li ovo za vic meseca????!?!?!?! :))))))))))))))))))))))) P e C a
unix.478 bdm.,
## Ima li mesta u COHERENT grupi, da ne gnjavim ostale sitnim stvarima? Mislim da ima problem je samo u tome sto je vlasnik tesloni off-line i jos se dugo nece vratiti... :( BDM.
unix.479 d.m.,
Coherent strikes back: evo malog exe fajla koji ubrzava AT tastaturu pod Coherentom - mnogo olaksava zivot (=kucanje), naravno, ako se ne radi preko terminala. Poziva se jednom per boot; to je otprilike ekvivalent DOS5-ovog mode con rate=32 delay=1 i pitanje: da li je neko radio sa coherent's curses funkcijama ? Ja sam probao, ali mi se cini da ne funkcionise kako treba - ne radi refresh kad mu kazem, noecho se cudno ponasa itd. Terminal je, cini mi se, podesen na VT100. Sta da mu radim ? P.S. Mozda sa ovim ATkbfast otkrivam rupu na saksiji, ali `man' nista ne kaze o tome. atkbfast
unix.481 mijan,
Ima li koga ko radi na SunOS-u ili Solarisu. Pozdrav svima mijan alias Misa
unix.484 ppekovic,
Sve koje zanima GNU C++, obaveštavam da je na FFS-u nova verzija ovog kompajlera kao i nove verzije odgovarajućih biblioteka. Veliko hvala Radetu Zonjicu, no. 1 hakeru svetskih mreža! Paya
unix.485 madamov,
Ovaj tekst mi poslao Braca iz Pariza na mail. Zna li neko nešto više o ovome, a možda ga neko već i ima. **************************************************************************** LINUX INFORMATION SHEET (last updated 13 Jan 1992 (with changes by Linus 4.4.92)) 1. WHAT IS LINUX 0.95a LINUX 0.95a is a freely distributable UNIX clone. It implements a subset of System V and POSIX functionality. LINUX has been written from scratch, and therefore does not contain any AT&T or MINIX code--not in the kernel, the compiler, the utilities, or the libraries. For this reason it can be made available with complete source code by anonymous FTP. LINUX runs only on 386/486 AT-bus machines; porting to non-Intel architectures is likely to be difficult, as the kernel makes extensive use of 386 memory management and task primitives. Version 0.95a is still a beta release, but it already provides much of the functionality of a System V.3 kernel. For example, various users have been able to port programs such as bison/flex without having to modify code at all. Another indication of its maturity is that it is now possible to do LINUX kernel development using LINUX itself and freely-available programming tools. 2. LINUX features - System call compatible with a subset of System V and POSIX - Full multiprogramming (multiple programs can run at once) - Memory paging with copy-on-write - Demand loading of executables - Page sharing of executables - Virtual memory: swapping to disk when out of RAM - POSIX jo - most utilities you need for development (cat, cp, kermit, ls, make, etc.) - Over 200 library procedures (atoi, fork, malloc, read, stdio, etc.) - Currently 6 national keyboards: Finnish/US/German/French/British/Danish - Full source code (in bison - flex - rcs - pmake (BSD 4.3 Reno/BSD 4.4 make) - kermit - Micro emacs - less - mkfs - fsck - mount/umount - TeX, dvips - and lots more... 5. LINUX BINARIES The LINUX binaries and sources are available at several different anonymous FTP sites. The biggest are: nic.funet.fi:/pub/OS/Linux tsx-11.mit.edu:/pub/linux 6. LEGAL STATUS OF LINUX Although LINUX is supplied with the complete source code, it is copyrighted software. Unlike MINIX: get a copy of the copyleft at your nearest ftp-archive.. 7. NEWS ABOUT LINUX There are now two newsgroups devoted to linux articles: an older alt.os.linux and the new comp.os.linux group. The alt-group will be phased out as the comp-group g ***************************************************************************
unix.486 madamov,
Nešto mi ne radi ASCII uplaod kako treba, evo ga fajl uz poruku. linux.txt
unix.487 madamov,
Danas mi baš ništa ne ide od ruke, zaboravio sam da dodam LF-ove u tekst. Hoću da kažem da su u fajlu samo CR oznake za kraj linije.
unix.488 ppekovic,
>> 1. WHAT IS LINUX 0.95a Hm, ovo zaista zanimljivo zvuči, samo u celoj priči nedostaje jedna informacija: koliko je to čudo veliko. Paya
unix.489 madamov,
****** Hm, ovo zaista zanimljivo zvuči, samo u celoj priči nedostaje jedna informacija: koliko je to čudo veliko. ****** Ne znam, samo sam preneo ono što mi je Braca poslao u mail. Ne znam da li on ima vremena da prati i ovu konferenciju (znam da čita forum), ali ću ga pitati preko maila da nam nađe još detaljnije informacije.
unix.490 dvidovic,
> Hm, ovo zaista zanimljivo zvuci, samo u celoj prici > nedostaje jedna informacija: koliko je to cudo veliko. Oko 2,5Mb. Ne, nemam ja to. Video sam preko bare na par bbs-ova. Pozdrav
unix.491 bduke,
Nikako mi ne ide u glavu zasto se patiti raznim surogatima xxNIX-a ? Nema od toga leba , ili pravi ili ništa. To mi liči na emulatore PC-ja za SPECTRUM. bduke
unix.492 ppekovic,
>> Nikako mi ne ide u glavu zasto se patiti raznim surogatima >> xxNIX-a ? Nema od toga leba , ili pravi ili ništa. Prvenstveno u edukativne svrhe. A drugo, čak se i iz tih "surogata" može pokupiti po neka dobra ideja. Paya BTW. Jel zna neko šta bi sa tužbom AT&T-a protiv ekipe koja je pravila BSD UNIX i navodno im maznula deo koda?
unix.493 mijan,
Hi, za sve koji vole Unix a prinuđeni su da kod kuće rade na MS-DOS-u šaljem mali vi editor, koji teško da može da predstavlja adekvatnu zamenu za pravi vi editor ali je sasvim dovoljan za nekoga koji je na njega navikao a ne zahteva mnogo. Pozdrav svima, Miša alias mijan vi.zip
unix.494 madamov,
Evo nam odgovora od Brace: ************************************************************ Za Paju: Linux je ogrooooman. Tj. sistem sam za sebe i nije velik, ima dve diskete (boot i root :), ali sa tim ne možeš bog zna šta. Da bi bilo interesantno treba odvojiti oko 50-tak MB na disku i instalirati C++, X-Window, TCP/IP i još poneki soft. Pozdrav, Braca. ************************************************************
unix.495 ppekovic,
>> Linux je ogrooooman. Tj. sistem sam za sebe i nije velik, ima dve >> diskete (boot i root :), ali sa tim ne možeš bog zna šta. Da bi bilo >> interesantno treba odvojiti oko 50-tak MB na disku i instalirati C++, >> X-Window, TCP/IP i još poneki soft. Hvala i tebi i braci. 50M i nije tako veliko. Primera radi, BSD-u za kompletnu instalaciju treba oko 200M koliko se sećam. Skoro sam siguran da će naši networks hakeri naći način da i ovo čudo dovuku. Paya
unix.496 zonjic,
> Hvala i tebi i braci. 50M i nije tako veliko. Primera radi, > BSD-u za kompletnu instalaciju treba oko 200M koliko se sećam. Neke bidne, ppayo ;) Za kompletnu instalaciju 386BSD trazi 47M, ali tu je ukljuceno sve sto jednoj masini u mrezi treba: tcp/ip protokoli, sendmail, svi daemoni, gnu c kompajler, igre poput gnu chess-a i slicno. Kada masini dodas emacs editor, chat, i ELM mailer dobio si pravi Unix internet host. Ja sam jos dodao i perl, screen, less, microemacs... Ona cifra od 200M je cifra za sistem koji cine 386BSD, svi sorsovi, dodatna distribucija (koja je inace preopsirna, a ukljucuje ELM, f2c i jos neka cuda), Xwindows (e ovo je ogromna stavka) i prateci s/w i plus dosta prostora za korisnike i swapovanje... Rade
unix.497 zonjic,
Sad mi pad na pamet da kazem nesto, posto dugo nisam bio na Sezamu. Na FON-u smo instalirali 386BSD PD Unix. Masina je preko FON-ovog etherneta vezana na beogradski Internet (mozda ovde treba deminutiv, zbog velicine mreze), tj. na vezu ETF <-> FON. Zove se osmeh.fon.uni-bg.yu . Za ovo vreme koliko je administriram moram da kazem da sam vise nego zadovoljan. Od novembra do danas imamo preko 30 korisnika, uglavnom sa FON-a i ETF-a. Sledeci korak ce biti instaliranje X softvera, i to cisto kao neko administratorsko izivljavanje, jer je sistem vec potpuno zaokruzen. Ja ne znam koliko se na sezamu raspravljalo o 386BSD, ali ako ima interesenata za instalaciju, a i za probanje postojece, nek' se slobodno jave mailom... Pozdrav, Rade rootčosmeh.fon.uni-bg.yu
unix.498 madamov,
****** Skoro sam siguran da će naši networks hakeri naći način da i ovo čudo dovuku. ****** Kad stigne očekujem poziv za "prezentaciju". B)))
unix.499 ppekovic,
>> Ona cifra od 200M je cifra za sistem koji cine 386BSD, svi sorsovi, >> dodatna distribucija (koja je inace preopsirna, a ukljucuje ELM, f2c i >> jos neka cuda), Xwindows (e ovo je ogromna stavka) i prateci s/w i plus >> dosta prostora za korisnike i swapovanje... Da zonjicu, ali je čovek u onih 50M pomenuo i X windowse i još mnogo štošta.
unix.500 zonjic,
ZO> Da zonjicu, ali je čovek u onih 50M pomenuo i X windowse ZO> i još mnogo štošta. uh, vidi vraga od Linusa... znao sam da ce nesto da napravi samo da bi se procuo ;) salu na stranu, neverovanto mi je da moze u 50M da stane sve zivo, ali bih sigurno voleo da to vidim. cu, Rade
unix.501 bduke,
INTERESUJE ME : zna li neko da li je moguce povezati masinu koja radi pod xxNIX-om sa HONNEYWELL-om ,tako da na xxNIX masini startujes neki program koji emulira neki od HN terminala (HDS5, HDS7 i sl.) i preko te veze se kacis na HN kao njegov terminal ? Pozdrav, bduke
unix.502 albor,
Try cu i RS232. Problem je emulacija, ali ako radiš malo oko termcap i to možeš da središ... Pozdrav, Boris
unix.503 nimi,
> INTERESUJE ME : zna li neko da li je moguce povezati > masinu koja radi pod xxNIX-om sa HONNEYWELL-om ,tako > da na xxNIX masini startujes neki program koji emulira > neki od HN terminala (HDS5, HDS7 i sl.) i preko te veze > se kacis na HN kao njegov terminal ? > Pozdrav, bduke Taj problem se razmatra trenutno u mojoj firmi. Mi imamo BULLa kao zita od UNIX (xxNIX) masina imamo SUN SPARC, sa strane je i IBM + masa PC-jotova. Postoje razni pravci u resavanju ovog problema, koliko para tolko muzike. BULL u okviru svog programa OPEN(7 za DPS7, 6 za DPS6 itd.) moze iz masine da izadje TCP/IP-om i onda imas komunikaciju na nivou aplikacije. Pretpostavljam da za to treba da pregradite DPS7 masinu na status DPS7 pa neka od novije 3 arhitekture ( nama za to traze 200.000 $) pregradnja je i hardware-ska. Drugo resenje kod nas je SUN Link X25, onda se na BULLovom DATANET-u terminal konfigurise kao IBM 3270 a i VIPxxxx je dosta slican VT-emulaciji pa onda imas emulaciju terminala. Svi PCovi sa te UNIX masine sad mogu da se kace na BULLa. Ako ti treba FTP. Onda dva mosta - PC-jotovi. I imas i FTP. Trece, kupis njihov RISC ( mislim da je prevara ) i on ko s jedne strane radi TCP/IP a sa druge SDLC pa sve ko radi ok. Nama ovo resenje za sad neodgovara zbog ORACLEa, mada je najavio (ORACLE) Multi protokol intercenc. Sad se fale i da im DPS 6 (nova arhitektura) ima UNIX procesor na sebi pa pretpostavljam da i na tu foru postoji neko resenje. Najbolje je da nazoves momke iz BULLa Misu Marovica i Zorana Milinkovica. Oni rade komunikaciju i drzim da mogu jako da ti pomognu. To je BULL koji drzi privatnik iz Italije. Mogu i da saznam broj pa ako ti treba javi. Pozdrav Milan.
unix.504 nimi,
> radi TCP/IP a sa druge SDLC pa sve ko radi ok. SDLC citati kao HDLC.
unix.505 valeksa,
Hi, pomozite jednom mom prijatelju. Pitao me je za neki tekst editor za UNIX. Koji da mu preporučim i gde da ga pokupim ? Pozdrav.
unix.506 bduke,
Moja firma takodje juri ovu vezu. Ja znam Misu Markovica iz BULL BG , ako to nije isti covek posalji telefon Mise Marovica.
unix.507 bduke,
Jesi li probao LYRIX ?
unix.508 ppekovic,
Pozdrav, jel postoji neki program za patch-ovanje na unix-u kao što je to na primer onaj 4dos-ov patch i sl. Konkretno, kad dobijem neke izmene da ne moram ručno da ih unosim. Paya
unix.509 valeksa,
# Jesi li probao LYRIX ? Hi, nisam probao, a verujem ni moj ortak. Ajde kaži nešto o njemu ili još bolje ako zadovaljava pravila Sezama UL ga ovde. Pozdrav.
unix.510 bduke,
Ima sve sto imaju pravi DOS tekst procesori - blokove i rad sa njima, rad sa vise tekstova help ekrane sa komandama itd. itd. ali na zalost je to komercijalni program i mislim da nije dozvoljeno deliti ga ( sta mislim, siguran sam). Pozdrav, bduke
unix.511 valeksa,
# Ima sve sto imaju pravi DOS tekst procesori - # blokove i rad sa njima, rad sa vise tekstova help # ekrane sa komandama itd. itd. ali na zalost je to # komercijalni program i mislim da nije dozvoljeno # deliti ga ( sta mislim, siguran sam). # Pozdrav, bduke kolegi je stvarno potreban neki editor. Mailni me ako imaš volje i želje da mi ga doturiš. Pozdrav.
unix.512 spantic,
> kolegi je stvarno potreban neki editor. Mailni me ako imaš > volje i želje da mi ga doturiš. Pa zašto ne uzme EMACS? Dosad je valjda preveden na sve moguće *NIXe kod nas.
unix.513 ppekovic,
>>> kolegi je stvarno potreban neki editor. Mailni me ako imaš >>> volje i želje da mi ga doturiš. >> >> Pa zašto ne uzme EMACS? Dosad je valjda preveden na sve moguće *NIXe kod >> nas. Zato što čoveku treba text procesor a ne editor (valeksa je gore pogrešio). Paya
unix.514 dragisak,
║ Zato što čoveku treba text procesor a ne editor (valeksa je ║ gore pogrešio). Ima i Word Perfect za SCO Xenix/Unix.
unix.515 valeksa,
# Ima i Word Perfect za SCO Xenix/Unix. svi kažete ima ovo, ima ono a niko ne kaže gde i ko to ima :)). Ako je neko voljan neka mi doturi nešto od toga, pa da spasim čoveka. Pozdrav.
unix.516 ognjan,
Molim da mi se javi neko ko radi na mašini IRIS MUV31 pod Unix-om ili neko ko servisira te mašine !!! Postoji li nekakav IRIS-ov servis u BG ??? Ogy.
unix.517 dragisak,
║ svi kažete ima ovo, ima ono a niko ne kaže gde i ko to ima :)). ║ Ako je neko voljan neka mi doturi nešto od toga, pa da spasim ║ čoveka. Pa, ima da se kupi. :)
unix.519 vpopovic,
G-din Markovic D Milorad ( Ei BULL HN BG ) ima telefone 685988, 641555 Faxeve: 688677 Nadam se da je to covek sa poternice ( ime malko ne odgovara ;) )
unix.520 korvin,
Ima li neko tutorial za Emacs (za 386BSD) ?? P.S. Ako nekoga interesuje instalacija 386BSD-a neka arlaukne na mail ...
unix.521 sule,
OK ljudi, zdravo! Do sada sam puno radio na Unix-u, ali vrlo malo na PC. Primetio sam samo Xenix (386) a čuh i za SCO za koji kažu da je bolji, brži ... Inače sistem na kome radim je 386 ili više (nadam se) na 33 (ili više). SuperVGA, naravno. Zgodno bi bilo da postoji i neka implementacija X Windows-a. Imate li neki predlog? I još nešto, interesuje me gde mogu naći source-ove za neke DOS-compatible arhivere i slično, tackođe, kako stoje stvari sa čitanjem file-ova sa DOS disketa. Sve ovo pitam jer uskoro naj-naj-naj-ozbiljnije prelazim na (verovatno SCO) unix. Nadam se da će se neko naći da mi pošalje par saveta ... hvala unapred, Aleksandar Šušnjar
unix.522 stomic,
$ Sve ovo pitam jer uskoro naj-naj-naj-ozbiljnije prelazim $ na (verovatno SCO) unix. Nadam se da će se neko naći da mi $ pošalje par saveta ... hvala unapred, Da li si razmišljao o LINUXu, tj. PD unixu. Imaš kompletnu instalaciju na Hobbitonu. Uskoro će (možda je već) tu biti i X WINDOWS i sors kernela. Koliko sam čuo prilično je moćan. Za više informacija pitaj Dragishu ili M.Dzigurskog pošto su oni 'malo' više radili sa njim ;). Inače zahteva 386+, oko 40MB praznog prostora, 2MB min RAM (mada je 4MB potrebno za komforan rad), ima 7-8 virtuelnih konzola, instalacija je lakša od Coherentove :). ST.
unix.523 bduke,
Ako prelazis na UNIX predlazem ti SCO UNIX, a ne nekakve PD stvarcice (naravno, ako imaš love da ga kupiš) Ovaj ti omogucava da na istom hard disku imaš i dos ili OS/2 particiju i mozeš izmedju ovih particija da izmenjuješ fajlove (kopiraš sa DOS-a na UNIX i obratno), mozeš da formatiraš DOS diskete,pregledaš sadrzaj fajla itd. Najveća instalacija na PC-u koju ja znam ima 12 terminala i radi super. Za ovo ti treba multiport board sa odgovarajućim brojem prikljucaka. Na konzoli imaš istovremeno do dvanaest nezavisnih radnih ekrana, itd... U stvari, sve je pitanje love - više para, više UNIX-a Pozdrav, bduke.
unix.524 sule,
Hvala na odgovoru. O tako nečem sam i razmišljao. Pare nisu problem (nisam ja taj koji plaća). A kada si ih već pomenuo, imaš neke sugestije, ustvari da mi kažeš nešto o njihovim imenima i performansama multiport kartica. Najbolje bi bilo da drže do 16 (mogu i dve kartice) terminala koji bi morali da mogu da budu zakačeni preko standardnih modema (ultrabrzih). Hvala! Aleksandar Šušnjar p.s. sledi još jedna poruka od mene pisana offline.
unix.525 sule,
Zdravo opet! Imam još par pitanja u vezi sa UNIX-om. Pišem neku vrstu shell-a u C-u pa su mi potrebne neke sistemske funkcije kao što su npr. username i password osobe sa kojom se radi, njihovo menjanje, traženje liste ulogovnih korisnika, slanje direktnih poruka itd. Pitanje je da li su te funkcije standardizovane na svim platformama ili ne? Štos je da shell bude prenosiv na druge platforme. Interesuje me i pristup mail sistemu, iz programa. Sa druge strane, pišem i neke dodatne programe koji će biti startovani iz pomenutog shell-a. Pitanje je kako da iz tih, dodatnih programa pristupim (i u shell-u obezbedim pristup) nekim funkcijama iz shell-a? Aleksandar Šušnjar
unix.526 ppekovic,
>> Imam još par pitanja u vezi sa UNIX-om. Pišem neku vrstu shell-a >> u C-u pa su mi potrebne neke sistemske funkcije kao što su npr. >> username i password osobe sa kojom se radi username i još neki podaci se nalaze u /etc/passwd fajli. Password ne možeš da vidiš. Na starijim unix-ima on se nalazi u pomenutoj /etc/passwd fajli u kriptovanom obliku (uz pomoć tzv. one way funkcije, tako da zaboravi na dešifrovanje). Noviji unix-i password bazu čuvaju u posebnoj fajli na sigurnom mestu ;). >> njihovo menjanje, Na starijim unix-ima, sve sređuješ editovanjem /etc/passwd fajle. U novijim je povećan stepen sigurnosti. Naravno, sve promene možeš da radiš ako imaš su privilegije. Igranje sa password-ima, user-ima i uopšte sa /etc/passwd i sl. fajlama ti ne preporučujem da radiš iz nekog programa. >> traženje liste ulogovnih korisnika svi podaci o ulogovanih korisnicima se nalaze u /etc/utmp i /etc/wtmp fajlama. Za čitanje informacija iz njih imaš čitav niz funkcija: setutent(), getutent() i sl. >> slanje direktnih poruka Nekom možeš poslati poruku pomoću standardne unix-ove komande write (probaj banner Pozdrav | write <user>). Naravno, možeš probati i sa direktnim pisanjem na odgovarajući /dev/tty. >> itd. itd.? :)) >> Interesuje me i pristup mail sistemu, iz programa. sav mail se standardno nalazi u /usr/spool/mail direktorijumu u obliku najobičnijeg ascii fajla. Pogledaj, sve će ti biti jasno. >> Sa druge strane, pišem i neke dodatne programe koji će biti >> startovani iz pomenutog shell-a. Pitanje je kako da iz tih, dodatnih >> programa pristupim (i u shell-u obezbedim pristup) nekim funkcijama >> iz shell-a? Ovo je već malo šira oblast (međuprocesna komunikacija) i moraš reći šta te konkretno interesuje. Ukratko, procesi mogu da komuniciraju preko prenosa parametara sa roditelja na dete, pre fajla, preko nekoliko vrsta pipe-ova, zajedničkih memeorijskih zona, poruka, itd. Paya
unix.527 spantic,
> Inače sistem na kome radim je 386 ili više (nadam se) na > 33 (ili više). SuperVGA, naravno. Zgodno bi bilo da > postoji i neka implementacija X Windows-a. Imate li neki > predlog? I još nešto, Zavisi šta uzimaš. Naime ako instaliraš SCO UNIX to je lepo i svedoči da radiš za dobru firmu :) ali ti za jednu minimalnu konfiguraciju treba oko 90 MB. Na to dodaj još Xwindows. Ako uzimaš PD UNIX, imaš 386BSD, za njega najbolje da pitaš Radeta Zonjića ( zonjic@sezam ) ili LINUX koji, zahvaljujući Dragishi, BDM.-u i Hobbitonu imam ja :) Kod Linuxa ti za instalaciju Xwindowsa treba sve zajedno 50 MB diska i 8 MB memorije :) Ali sasvim lepo radi i na 4 MB ( konforno prevođenje ), dok radi i na 2 MB ali štuca.
unix.528 sule,
Zdravo! Pazi, jasno je meni sve kako ja mogu da uradim iz komandne linije. Pobogu, puno sam radio sa unix-om, ali nikada nisam pisao ovakve stvari kakve sada pišem. Inače imam dovoljan pristup jer ću biti superuser. Potrebno je da iz shell-a, koji ja pišem, što znači da nema onog standardnog unix-ovog, omogućim korisniku da menja SVOJU šifru, SVOJE podatke, da iz C-a gledam korisnike i da IZ C-A šaljem poruke drugim korisnicima, a ne da koristim postojeći Write. Najgori štos je u tome što moram i da presretnem primanje takvih poruka da se ne bi pojavio negde na bezveze mestu. Što se tiče komunikacije između različitih programa (isti proces!) potrebno je obezbediti nešto kao dodatne pozive sistemskim funkcijama, da ne bih morao u svakom od programa koje shell startuje da ponavljam kod koji već postoji, a nije mali. Nije to, ali dobar primer imaš ovde, na sezamu! Npr. uđeš u mail, pa iz mail-a koristiš komande koje su jedan nivo iznad, npr .who. Ja trebam da prosleđujem neke vrednosti koje shell treba da pamti i da ih opet mogu koristiti iz nekog drugog ili istog programa, uz izvesnu dozu stvari kao što je .who na sezamu. Dakle, sve što sam pitao radi SuperUser u C-u. Pored svega toga, taj source treba da bude prenosan (npr, neću više PC nego nCube 2...). Ima li rešenja, osim da pozivam već postojeće UNIX programe i komande. Pitanje je pisanje kompletnog shell-a, mail sistema i ostalog! Pored svega ovoga još uvek stoje pitanja: 1) (PC) Unix i mreže (npr. kako da ja napravim mail sistem)? 2) PC multiport kartica sa bar 8, a da omogući 16 terminala I/ILI modema! Što se tiče UNIX-a, odlučeno je: SCO Unix. Ali to ne treba da znači da mi dajete informacije samo za SCO Unix, već neke koje važe za sve ! hvala i puno pozdrava, Aleksandar Šušnjar
unix.529 dragisak,
║ Hvala na odgovoru. O tako nečem sam i razmišljao. Pare nisu problem ║ (nisam ja taj koji plaća). A kada si ih već pomenuo, imaš neke ║ sugestije, ustvari da mi kažeš nešto o njihovim imenima i ║ performansama multiport kartica. Najbolje bi bilo da drže do 16 ║ (mogu i dve kartice) terminala koji bi morali da mogu da budu ║ zakačeni preko standardnih modema (ultrabrzih). Ja sam pre neki dan instalirao DIGI BOARD PC/Xe karticu sa 8 portova. Postoji i model sa 16 portova. Radi bez problema. Ima i drajver za DOS tako da ovih osam portova konfiguriše kao COM5, COM6 ... COM12. Podržava brzine do 153600 na svakom od portova. itd. itd. Ne znam koliko košta jer je davno kupljena, a i nisam je ja kupovao. ;)
unix.530 dragisak,
║ Potrebno je da iz shell-a, koji ja pišem, što znači da nema onog ║ standardnog unix-ovog, omogućim korisniku da menja SVOJU šifru, ║ SVOJE podatke, da iz C-a gledam korisnike i da IZ C-A šaljem poruke ║ drugim korisnicima, a ne da koristim postojeći Write. Najgori štos ║ je u tome što moram i da presretnem primanje takvih poruka da se ne ║ bi pojavio negde na bezveze mestu. Imaš skoro sve to na SCO Unix/Xenix-u u njegovim C bibliotekama. Jedino još nisam pronašao kako da 'ručno' promeniš lozinku. Uzmi 'Development System Reference Manual' pa prelistavaj. Ima svačega.
unix.531 sule,
ŢJa sam pre neki dan instalirao DIGI BOARD PC/Xe karticu sa 8 Ţportova. Postoji i model sa 16 portova. Radi bez problema. Ima i Ţdrajver za DOS tako da ovih osam portova konfiguriše kao COM5, COM6 Ţ... COM12. Podržava brzine do 153600 na svakom od portova. itd. itd. ŢNe znam koliko košta jer je davno kupljena, a i nisam je ja kupovao. Ţ;) Super! Možeš li da mi pošalješ nešto detaljnije podatke u privatnom mail-u, da nebi ukidali poruku ... ? Za DOS me ništa ne interesuje, bitan je samo UNIX, i to SCO. Posebno me interesuje ona sa 16 portova ... :) puno pozdrava, Aleksandar Šušnjar
unix.532 vpopovic,
Par saveta ??? Mozda nisi dovoljno precizan. Za sta bi se doticni OS koristio ? Radis sam, radis sa terminalima, itd... Cini mi se da su se UNIXi krajnje specijalizovali za klasu poslova koji konkretan OS radi. Mozda je SCO ( nisam video nijednu PD verziju UNIXa ) jedan od najmanje specijalizovanih => glomazan je i zahtevan. Coherent ( kud me drug natera da bacimo pare :( ) je dobar za ucenje. U njegovo vreme nije bilo pristupacnih PD UNIXa. Radim na QNXu. Enormno malo: skoro kao DOS. Za rad sa terminalima je rodjen. Inace je pravljen da bude pravi Real Time OS. Instalira se i na XTu sa 512 kB :). Problema ima : orginal compiler daje samo 10*64kB podataka. Relativno nepoznat u svetu ( koristi ga jos jedino BOEING :) ), tek od negavno postao je POSIX komaptibilan i spreman za TCP/IP. Dakle vidi sta ti treba pa nabavljaj, i srecan rad!
unix.533 sule,
Uh! Zdravo! Pa evo: I dalje izgleda da će to biti SCO. Radi se o sistemu koji treba da podrži rad nečeg kao što su velike baze podataka, da radi sa većim brojem terminala koji, u ovom slučaju, ne moraju biti direktno vezani već preko modema. Sve bi to radilo na ekstremno brzom 486/55(66) sa puuuuno RAM-a i cache-a, ultrabrzim cache SCSI(-2?) kontrolerima i veeeelikiiim diskovima. Pored svega toga je zgodno da ga je moguće lako (laše, najlakše) vezivati u mreže. Cena (ni)je toliko bitna :)! (ono "ni" važi dok to ne pređe neke kulturne granice. baš nam/im se ne kupuje nešto reda Cray, nCube 2 ili Convex software-a!). Da! Još nešto. Da ima J.A.K. Developement system, što će reći što više jezika to bolje, i uza sve to doooobrooom bibliotekom. Elem, sve to treba da bude maksimalno kompatibilno, tako da se kasnije pređe na neku drugu, veću i standardnu UNIX mašinu (možda IBM...) sa "običnih PC-a", koji inače, ne pomenuh gore, može biti i 586 ako stigne na vreme. Aleksandar Šušnjar
unix.534 ppekovic,
>> I dalje izgleda da će to biti SCO. Radi se o sistemu koji treba >> da podrži rad nečeg kao što su velike baze podataka, da radi sa većim >> brojem terminala koji, u ovom slučaju, ne moraju biti direktno vezani >> već preko modema. Sve bi to radilo na ekstremno brzom 486/55(66) sa >> puuuuno RAM-a i cache-a, ultrabrzim cache SCSI(-2?) kontrolerima i >> veeeelikiiim diskovima. Pored svega toga je zgodno da ga je moguće >> lako (laše, najlakše) vezivati u mreže. Cena (ni)je toliko bitna :)! Kad već ne žalite novac, onda barem radite kako treba, a to je da platite nekoga za konsalting. Zašto? Videćete ako kupite najbolje i najskuplje a ne ono što SCO UNIX trpi pa krenete u instalaciju. Primer SCSI-a. SCO UNIX vari samo par tipova kontrolera (uglavnom ADAPTEC, i još par njih). Dalje, za mrežu kakvu opisuješ potreban je neko sa dosta iskustva. >> Da! Još nešto. Da ima J.A.K. Developement system, što će reći što >> više jezika to bolje, i uza sve to doooobrooom bibliotekom. Uz većinu UNIX-a dobijaš samo C kompajler. Na SCO-u dobijaš Microsoft C kompajler, sa podrškom za mreže, database, X-Windows, ... Ako barem malo bliže definišeš pojmove "J.A.K" i "dooooobrooom", možda mogu više da ti kažem o mogućnostima SCO DS-a. >> Elem, sve >> to treba da bude maksimalno kompatibilno, SCO UNIX koji možeš da nadješ kod nas je SYS V release 3 (v2.4). R4 se pojavio u svetu, ali nisam siguran da ga još uvek prodaju u nas. >> to treba da bude maksimalno kompatibilno, tako da se kasnije pređe na >> neku drugu, veću i standardnu UNIX mašinu (možda IBM...) sa "običnih UNIX se vrti na mnogo različitih hardverskih konfiguracija i mašina, i ne postoji nešto kao standardna UNIX mašina. IBM baš ne obožava UNIX. Paya
unix.535 madamov,
****** veću i standardnu UNIX mašinu (možda IBM...) ****** Mnogo ćete bolje proći ako to bude Sun, HP ili Apollo, IBM baš nije čuven po svom varenju UNIX-a. Postoje i jeftini Sun klonovi u USA, toliko jeftini da se izbor nekih 486 da bi se počeo rad na UNIX-u dovodi u pitanje, a ni sam Sun nije toliko skup ako cena već nije problem. Da ne pominjem razne modele NeXT mašina.
unix.536 sule,
Opet uh! ... i opet zdravo. Dakle, za sada to mora biti PC. Za dalje nisam ni pomišljao na Sun niti NeXT niti bilo šta slično, jer će biti potrebno, ako već menjamo sistem, da taj sistem drži stotine terminala u jednom trenutku. To mislim ozbiljno. Prema tome, radi se o nekom VEĆEM računaru, nekom mainframe-u verovatno. Sa druge strane, možda nije toliko ni bitno da se dotični UNIX može naći kod nas ako ga ima "napolju". Drugo, nije bitno šta se standardno isporučuje uz paket, već šta se sve može dokupiti! Na to sam mislio kada sam pomenuo jezike. Ako podržava samo neke kontrolere, a dobri su i oni i sam OS, nema problema! Rekoh na početku, radio sam na UNIX mašinama i znam kako to izgleda na raznim IBM-ovima (poslednje što sam video je iz njihove ERISC serije), Sun (SuperSparc station 50) i nekim drugim. Na PC-u vrlo malo, ali mi neće predstavljati problem prilagođavanje, pogotovo kada pričitam dokumentaciju pa mi stoga nije potreban neki stručni konsultant osim vas u ovoj konferenciji, za početak. Dakle, ima li nešto bolje od SCO? Za sada se PODRAZUMEVA PC! Ali, ceo source, koji biti neka vrsta shell-a i zbog toga će pristupati funkcijama OS-a relativno niskog nivoa, mora da bude prenosiv uz nikakve ili minimalne izmene na bilo koju drugu koliko toliko standardnu (i moćniju) UNIX platformu. Aleksandar Šušnjar P.S. To što IBM "ne ljubi Unix" nije mu smetalo da napiše dobar i relativno kompletan AIX. Nešto sam radio sa njim i nisam uopšte razočaran njime, čak naprotiv!
unix.537 mijan,
>>> ... Ako barem malo bliže definišeš pojmove >>> "J.A.K" i "dooooobrooom", možda mogu više da ti kažem o >>> mogućnostima SCO Šule je verovatno mislio na YACC (Yet Another Compiler to Compiler). Pozdrav Miša alias mijan
unix.538 ppekovic,
>> >>> ... Ako barem malo bliže definišeš pojmove >> >>> "J.A.K" i "dooooobrooom", možda mogu više da ti kažem o >> >>> mogućnostima SCO >> >> Šule je verovatno mislio na YACC (Yet Another Compiler to Compiler) ? Ne veruem. Jer vrednovati neki Development sistem po YACC-u (standardnom delu DS-a), je u najmanju ruku čudno. Paya
unix.539 ppekovic,
>> Drugo, nije bitno šta se standardno isporučuje uz paket, već šta >> se sve može dokupiti! Na to sam mislio kada sam pomenuo jezike. S obzirom da si rekao da nemaš problema sa nabavkom iz inostranstva, nemoj da se brineš za druge jezike, ima svega i svačega. S druge strane, potrudi se onda da i UNIX kupiš preko i to neki R4. Prateći UNIX Magazine, primetio sam da SCO ne stoji baš najbolje najverovatnije zbog zakašnjenja u predstavljanju njihovog R4 UNIX-a. Nisam ga probao, ali je hvaljen BSD UNIX (ne ona PD verzija). >> Dakle, ima li nešto bolje od SCO? Za sada se PODRAZUMEVA PC! Ali, >> ceo source, koji biti neka vrsta shell-a i zbog toga će pristupati >> funkcijama OS-a relativno niskog nivoa, mora da bude prenosiv uz >> nikakve ili minimalne izmene na bilo koju drugu koliko toliko >> standardnu (i moćniju) UNIX platformu. Za to se ne brini pogotovu ako nabaviš neki R4 UNIX. U isto vreme ne zaboravi da prenosivost zavisi u velikoj!!! meri od programera. Uz većinu literature koja stiže uz development sisteme na UNIX-u, deo je posvećen pisanju prenosivih programa. Paya
unix.540 dragisak,
Evo su karakteristike DigiCHANELL PC/Xe kartice : - Postoje verzije sa 4, 8 ili 16 serijskih linija. - Na jedan računar se mogu instalirati do 4 kartice. - Na ploci imaš 8Mhz Intel 80186 procesor i 4 Z8530 serijska kontrolera (za 8-kanalnu karticu). - 64k statičkog RAM-a i bafera. - 16k statičkog RAM-a za programe. - Brzina od 50 do 56k baud-a. - Na zadnjoj strani kartice imaš veliku utičnicu sa 70 i nešto pinova. Na nju se priključuje razvodni kabl sa 4, 8 ili 16 25-pinskih, muških utičnica. ... Moje iskustvo je da na SCO Unix na PC-u nema smisla kačiti više od 4 terminala ako se intenzivno koristi, previše je sporo (486 33MHz, 2x170Mb SCSI, 8Mb RAM) :(
unix.541 nimi,
> Da! Jos nesto. Da ima J.A.K. Developement system, sto ce reci > sto vise jezika to bolje, i uza sve to doooobrooom bibliotekom. > Elem, sve to treba da bude maksimalno kompatibilno, tako da se > kasnije prede na neku drugu, vecu i standardnu UNIX masinu > (mozda IBM...) sa "obicnih PC-a", koji inace, ne pomenuh gore, > moze biti i 586 ako stigne na vreme. Kupi SUN-a. Koncept terminala, IBM-a i td. malo je zastareo. Ne omogucava ti sirenje arhitekture po paraleli vec kupovinu delova za velike masine sto je budalastina ali nevidjena. Pogledaj Racunare neznam koji broj ali je bio clanak o toj makini. Ako preferiras SCO mozes da radis na SUN-u i pod njim izbor je tvoj. Pozdrav Milan
unix.542 nimi,
> Mnogo cete bolje proci ako to bude Sun, HP ili Apollo, IBM bas > nije cuven po svom varenju UNIX-a. Postoje i jeftini Sun > klonovi u USA, toliko jeftini da se izbor nekih 486 da bi se > poceo rad na UNIX-u dovodi u pitanje, a ni sam Sun nije toliko > skup ako cena vec nije problem. Da ne pominjem razne modele > NeXT masina. Mozda je i NeXT pravi izbor, ako nemas para za SUN-a. Pozdrav Milan.
unix.543 sule,
Opet Uh! Razlozi iz kojih smo odabrali PC-a postoje i dobri su i nije bitno da ih ovde pišem! Dakle, za sada PC, a kasnije - videćemo! Ceo štos je u tome što nije poznato koliko jak sistem će biti potreban, a to možda (nadamo se) ni Sun ni NeXT ne mogu da izdrže. Možda neki HP mainframe? Odluka je pala na SCO Unix 3.2.4.1 zajedno sa TCP/IP i developement system-om. Možda u obzir dođe i X-Windows (X-Site) ali je malo verovatno. Da naglasim ono iz prvog pasusa. PC i tačka (za sada) i tome nije više potrebno raspravljati u ovoj konferenciji što se mene tiče. Kada sam napisao J.A.K. mislio sam prosto na "snažan", "dobar", "super", "brz" itd... Što se tiče ovih koji kritikuju SCO zbog toga što on neke stvari trpi a neke ne, moram da kažem da ja nisam bač poslednji duduk i znam šta mi treba. Kontroler je Adaptec 1522 (SCSI-2, Local Bus) zakačen na mašinu 486DX/50Mhz koja NIJE overdrive. Sve to ima 256K cache-a i oko 32Mb DRAM-a. Za komunikaciju sa terminalima (odnosno, češće modemima) će biti zadužen verovatno ili neki Specialix ili Chase. Smatram da je to dovoljno brzo za ono što se traži. Ono što sam vas pitao je bilo na početku vezano i za izbor same implementacije Unix-a, koja je sada izabrana. Druga pitanja su bila u vezi sa pisanjem (sistemskog) software-a na dotičnom Unix-u uz (apsolutnu) prenosivost na drugi sistem bez (većih) prepravki. Inače, ploča se možda i promeni, ako je sve u redu sa onim Šutlićevi oglasom (i pločom) o 486DX2/100Mhz. Ono što bih za sada ipak hteo da promenim za definitivno je SCSI-2 kontroler za neki iste firme ali sa ugrađenim popriličnim cache-om (za razliku od ovoga). Savete i dalje rado prihvatam, ali, kao što rekoh, ostaje PC, ostaje SCO. Broj terminala će biti do 16, što smatram da nije prevelik broj za dotičnu mašinu pogotovo ako sam zadovoljan brzinom rada prvog PC-a (gledano sa 1 od 16 terminala)! Sve će to biti pod nekim UPS-om i Streamer-om od 500 i kusur Mb. Da li i vi sada smatrate da je sistem O.K. ? Kada se procesor pomenutim comm i ctrl karticama gotovo potpuno rastereti mislim da bi to moglo da izvuče dosta dobre performanse! Aleksandar Šušnjar
unix.544 ppekovic,
>> Moje iskustvo je da na SCO Unix na PC-u nema smisla kačiti više od 4 >> terminala ako se intenzivno koristi, previše je sporo (486 33MHz, 2x170Mb >> SCSI, 8Mb RAM) :( +++++++ U ovome je problem. Ako se malo prelista uputstvo tamo piše da će sistem raditi sa 8M ali se preporučuje 16M. Probaj, prijatno ćeš se iznenaditi šta sve može da se izvuče iz jednog PC-a. Paya
unix.545 mijan,
>>> vezi sa pisanjem (sistemskog) software-a na dotičnom Unix-u >>> uz (apsolutnu) prenosivost na drugi sistem bez (većih) >>> prepravki. Da bi napisao Shell koji će raditi na svim Unix mašinama neophodno je da koristiš jedan podskup sistemskih poziva (funkcija). Kakav je to podskup možeš saznati posle dugog vremena bavljenja Unix-om, a između ostalog neophodna je i adekvatna literatura. Ja iz svog iskustva mogu da ti kažem da nikako ne koristiš SCO implementaciju "message" sistema kao i sistem za zaključavanje "record"-a jer gotovo svaki proizvođač Unix-a ima svoj pogled na te stvari. Treba se u suštini držati dobro poznatih sistemskih poziva kao što su: open, close, read, write, stat, fstat, ioctl, fcntl, pipe, mknod, shmatt, fork, wait, exit, itd. Dobra knjiga za ovu svrhu (možda i najbolja) je "Advanced Unix Programming" od Mark Rochind-a. Ja sam naučio da pišem portabilan C-kod čitajući ovu knjigu. Ako se budeš držao ovih mojih saveta, neće biti potrebne nikakve popravke i izmene, jer će ti Shell biti apsolutno prenosiv (radiće čak i na SunOs-u i Solarisu jer ovi sistemi imaju ugrađen i System V na nivou kernel-a). Pozdrav Miša alias mijan P.S. Nikako ne mogu a da ne pitam : žemu novi Shell ??? Zar postojeći nisu dovoljno dobri. Sve mi to liči na izmišljanje tople vode. Ako grešim ti mi kaži gde :)
unix.546 sule,
Hvala na savetu! Još mi kaži gde si našao knjigu, ili, još bolje, gde ja mogu da je nađem? Ako je nema, da li bi bio ljubazan da mi je pozajmiš na *** ? Što se shell-a tiče nemam ništa protiv postojećeg, ali se radi o tome da je u pitanju specifični informacioni sistem sa kojim bi bilo ko u startu mogao da radi, bez posebnih objašnjenja. Po želji, potrebi i dovoljnom nivou pristupa bi korisniku bilo omogućeno da ode u "normalni" shell iz koga bi mogao da radi ostale stvari. Recimo da ovaj shell nije samo shell već ceo jedan sistem kojim se komanduje na razne načine a jedan od njih je i iz komandne linije. Moglo bi se svesti i na aplikativni software ali je štos u tome da ja korisniku dozvolim da radi neke stvari iz samog programa bez izlaženja iz njega. Takođe se radi o malo drugačijem sistemu page-ovanja korisnika i ostalog i o malo drugačijem izgledu ekrana. Najtačniji opis bi u stvari bio: program (aplikativni) koji ume da startuje neke druge programe i koji može da uradi neke od stvari koje normalan unix-ov shell može. Ali da jeste shell, jeste i da jeste aplikacija jeste, i da ima svoje pod-aplikacije koje sa kasnije dodaju, ima! Slažem se sa objašnjenjem o broju terminala i brzini gospodinu koji sumnja u SCO. Ako mu daš dovoljno memorije tako da nema potrebe da koristi ili koristi vrlo mali swap file, onda to može da rastura. Nije baš kao 486 samo za tebe, ali nema ni potrebe! Mislim da sam rekao da je dovoljno da se korisnik na jednom terminalu oseća kao da radi sa IBM PC na 4.77 MHz ! Nema potrebe za većom brzinom, a 486 na 50 može "ladno" da izvuče tako nešto (Ne ako je držiš pod DOS-om :) )! može "ladno" da izvuče tako nešto (Ne ako je držiš pod DOS-om :) )! - Ima indicija da će to biti i 100 MHz, a možda i 586 ako dođe na vreme! Aleksandar Šušnjar
unix.547 bduke,
Što se tiče brzine SCO UNIX-a, ja sam ga instalirao u Kragujevačkom vodovodu. Imaju486/33 i dvanaest terminala i za sada je sve OK. Uzgred budi rečeno, jesu li svi ostali uopšte sigurni da osoba "sule" postoji ? Mozda nam to neko pravi zazubice MHz-ovima, MB -ima UPS-ovima itd..... ? Ili radi sistem za "DAFIMENT" banku ? ??????????????????????????????????????????????????????? bduke
unix.548 sule,
Osoba "sule" postoji samo na Sezamu. Inače mu je ime Aleksandar, prezime Šušnjar, a nadimak (po prezimenu) Šule. Ko nema naša slova da mu kažem da se radi o: SH-u-sh-n-j-a-r i SH-u-l-e. Ko hoće i da vidi kako izgledam ima jedan GIF u mom resume-u. I... nisam ja taj koji će da plati dotične stvari .... ima nas mnoooooogoooooo tako da je to presudno. A za DAFIMENT banku... pa videćemo ... nismo još sigurni da hoćemo da primamo tako male kompanije u posao :)
unix.550 sule,
Šta je ovo? Nešto smo se ućutali? Hoćete da vam ja dam temu za razgovor?
unix.551 vpopovic,
Divna stvar, samo ima li je negde za kupovinu ?
unix.552 zonjic,
Ne znam kakvo bi bilo raspolozenje u širim narodnim masama za uucp mail exchange ovde po Beogradu, Srbiji i Jugoslaviji? Ako ima zainteresovanih firmi i pojedinaca, moglo bi da se dogovori sve, od podele domena za uucp, pa do samog otvaranja uucp naloga na racunaru na beogradskom internetu koji je predvidjen za to. U svakom slucaju, nebih zeleo da predlazem stvari, ako je malo zainteresovanih, pa se ovo moze i shvatiti kao nekakva sondaza javnog mnenja ;) Pozdrav, Rade P.S. Trenutno se spisak gore zaustavio na Jugoslaviji, mada je svima jasno da je stvar izuzetno globalne prirode, a slabo podnosi sankcije ;)
unix.553 spantic,
Evo spiska disketa sa LINUXom dostupnih na EXEC BBSu. Exec-PC(tm) BBS Copyright (c) 1980-1992 Exec-PC, Inc. EXEC-PC (R) Reg. U.S. Pat. and Tm. Off. ________________________________________________________________________ Exec-PC - The Business Knowledge Exchange ASP Approved BBS ---- 250 PHONE LINES- LARGEST AND MOST POPULAR BBS IN THE WORLD ---- The largest LAN-and-microcomputer-based online service in the World! 6.1 million callers since 1982 100+ uploads per day! 650,000 files in compressed files 200,000+ active messages online 4,500+ callers per day Home of Hyperscan(tm), searches through 20,000 files in 2 seconds! ________________________________________________________________________ Via: Exec-Link,PC-Pursuit,V.32bis,HST,V.42bis,MNP,CompuCom,9600 V-series ------------------------------ Collection: FREE! UNIX LINUX full system! Showing : All Files, DATE Order Filename Size MMDDYY Description ("+" means there is extra info) Exec-PC ------------ ------ ------ ---------------- Total Files: 23 ------------------- LINUXFRE.TXT 1247 111992 LINUX FULL SYSTEM FREE ON EXEC-PC BBS! ------------ ---------------------------------------------------- SLS-C1.ZIP 1164336 112692+SLS LINUX 0.98.1 COMPILER - DISK 1 OF 4 SLS-X7.ZIP 1172116 112392 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 7 OF 7 SLS-X6.ZIP 1162226 112392 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 6 OF 7 SLS-X5.ZIP 1136561 112392 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 5 OF 7 SLS-X4.ZIP 1126387 112292 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 4 OF 7 SLS-X3.ZIP 1159334 112292 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 3 OF 7 SLS-X2.ZIP 1175869 112292 SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 2 OF 7 SLS-X1.ZIP 1203330 112292+SLS LINUX 0.98.1 XWINDOWS DISTRIBUTION - DISK 1 OF 7 LNX-BOOT.ZIP 690964 111692+LINUX 0.98.1=UN*X ON A SINGLE DISK! (GOOD STARTER.) SLS-C4.ZIP 1194398 111192 SLS LINUX 0.98.1 COMPILER - DISK 4 OF 4 SLS-C3.ZIP 1022132 111192 SLS LINUX 0.98.1 COMPILER - DISK 3 OF 4 SLS-C2.ZIP 1184687 111192 SLS LINUX 0.98.1 COMPILER - DISK 2 OF 4 SLS-B5.ZIP 1112352 110992 SLS LINUX 0.98.1 BASE SYSTEM EXTRAS - DISK 5 OF 5 SLS-B4.ZIP 1002459 110992 SLS LINUX 0.98.1 BASE SYSTEM EXTRAS - DISK 4 OF 5 SLS-B3.ZIP 1059500 110992 SLS LINUX 0.98.1 BASE SYSTEM EXTRAS - DISK 3 OF 5 SLS-B2.ZIP 1123279 110992 SLS LINUX 0.98.1 BASE SYSTEM EXTRAS - DISK 2 OF 5 SLS-B1.ZIP 1156143 110992+SLS LINUX 0.98.1 BASE SYSTEM EXTRAS - DISK 1 OF 5 SLS-A3.ZIP 1085599 110892 SLS LINUX 0.98.1 MINIMAL BASE SYSTEM - DISK 3 OF 4 SLS-A2.ZIP 969856 110892 SLS LINUX 0.98.1 MINIMAL BASE SYSTEM - DISK 2 OF 4 SLS-A1.ZIP 673183 110792+SLS LINUX 0.98.1 MINIMAL BASE SYSTEM - DISK 1 OF 4 SLSINFO.ZIP 7503 110792+SLS LINUX 0.98.1 INFO: READ BEFORE D/L SLS PKG ------------------------- Inače da napomenem da potpuniji LINUX imate na Hobbitonu 015 82 455
unix.554 dragisak,
║ Divna stvar, samo ima li je negde za kupovinu ? Pa, poslednji put kad sam tražio u robnoj kući, nije bilo. :) Ovi kod mene u firmi su svojevremeno kupili pun k***c tih kartica.
unix.555 zkadic,
> Divna stvar, samo ima li je negde za kupovinu ? Ima slično (reklama u poslednjim Računarima). Ako si zainteresovan javi se mail-om. Pozdrav Zoran
unix.556 spantic,
Ako nekog zanima "Vodič za instalaciju LINUXa, PD UNIXa" ima ga iz ovu poruku. Inače kompletan LINUX uključujući i XWINDOWS po X11 se nalazi na Hobbitonu. guide_li.zip
unix.557 mmihajlovic,
Ima li neko (ili zna gde se moze nabaviti) GNU DEBUGER - gdb. MM
unix.558 ppekovic,
>> Ima li neko (ili zna gde se moze nabaviti) GNU DEBUGER - gdb. Potrudiću se da ga nađem. Paya
unix.559 spantic,
> Ima li neko (ili zna gde se moze nabaviti) GNU DEBUGER - > gdb. Mislim da je dovučen, proveriću kod Berija. Inače Payo, šta misliš da se otvori konferencija o softveru koji dovlačimo na BUEFu? Ovako smo ga preterali. Samo Skerl i ja smo se izgleda duplirali za neke stvari, da ne računamo i ostale.
unix.560 mmihajlovic,
Upravo sam (odnekud) skinuo GNU C/C++ (v2.22) za 386 extended DOS. To je port ovog kompilera na DOS koji je uradio DJ Delore. Uz GCC se dobija asembler, debuger, profiler, extender (go32), lib source, exdender source ... Nazalost, tamo odakle sam to pokupio nedostaje .ARJ file sa INCLUDE-ovima i LIB-ovima. Ondasnji sysop nije u stanju (ili nece) da pomogne pa ako neko ima ili zna gde ima bio bih mu vrlo zahvalan. File se zove 'djdev107.arj' i nedostaju .a01 i .a02 delovi (djdev07.zip je zbog duzine razbijen u 3 .arj-a). Inace LIB se moze napraviti jer ima source ali nema INCLUDe-ova, bez cega je ceo paket beskoristan. Na jos jednu zalost, ne moze se koristiti INC iz standardnog GCC-a jer je ovo DOS port. Sve zajedno je oko 3 Mb i razbijeno je u .arj-ove od po 360 Kb. Ko god je zainteresovan moze dobiti ovaj paket (najzad to je PD) ali zbog mnoooogo uploda bolje bi bilo da se izmene diskete (3 x 1.2). Inace, ovo jeste UNIX konferencija, ali mi se cini da ce za ovo najvise i biti zainteresovani UNIX-ovci jer je, po mom misljenju, GCC najlepsi C kompiler sa kojim sa ja radio (a radio sam sa bar desetak). MM * Overview: * * This package contains a 32-bit 80386 DOS extender with symbolic * debugger, a C/C++ compiler with utilities, development libraries, and * source code. It generates full 32-bit programs and supports full * virtual memory with paging to disk. * * Requirements: * * A 80386-based IBM compatible PC or PS/2, approximately 4-5Mb of hard * drive space, and 512K RAM. Available extended (or expanded under VCPI) * memory is strongly recommended. * * Supported Wares: * * * Up to 128M of extended memory (expanded under VCPI) * * Up to 128M of disk space used for swapping * * SuperVGA 256-color mode up to 1024x768 * * 80387 * * XMS & VDISK memory allocation strategies * * VCPI programs, such as QEMM, DESQview, and 386MAX * * Unsupported: * * * DPMI * * Microsoft Windows * * Multiprocessing (fork()) * * * * INSTALLING: * * To install, you must do the following: * * * Create a "temp" directory, like c:\tmp. * * * Create a directory to install in, like c:\djgpp. * * * Un-zip the appropriate zipfiles in the install directory. * C:\DJGPP> pkunzip -d djdev107.zip * C:\DJGPP> pkunzip -d djgas138.zip * C:\DJGPP> pkunzip -d djgcc222.zip * * * Add the following lines to C:\AUTOEXEC.BAT: * set COMPILER_PATH=c:/djgpp/bin * set C_INCLUDE_PATH=c:/djgpp/include * set CPLUS_INCLUDE_PATH=c:/djgpp/cplusinc:c:/djgpp/include * set OBJC_INCLUDE_PATH=c:/djgpp/include * set OBJCPLUS_INCLUDE_PATH=c:/djgpp/include * set LIBRARY_PATH=c:/djgpp/lib * set TMPDIR=c:/tmp * ^^^ this is where gcc's temp files go * set GO32TMP=c:/tmp * ^^^ this is where your paging file goes * set GO32=ansi driver c:/djgpp/drivers/SOMETHING.grd gw 1024 gh 768 * ^^^ whatever driver works with your VGA (optional) * set BISON_SIMPLE=c:/djgpp/lib/bison.simple * set BISON_HAIRY=c:/djgpp/lib/bison.hairy * set FLEX_SKELETON=c:/djgpp/lib/flex.skeleton * * GO32TMP is where go32 puts its paging file (TMP and TEMP are checked, * in that order, also) * * Remember that unless you manually type these at the command line, * they won't take effect until you reboot. Don't include the "ansi" * keyword in the "go32" variable if you don't have an ANSI.SYS driver * or equivalent. * * * Add your binaries directory to your PATH in C:\AUTOEXEC.BAT * SET PATH= . . . ;C:\DJGPP\BIN * * That's it! djgpp is now installed on your system. * * The GO32 environment variable: * * * This variable controls the options available in go32 or debug32. The * syntax of this variable is: * * SET GO32=[parm [value]] [parm [value]] . . . * * Parameters: * * ansi Use ANSI commands to control the color in debug32 * mono Use the Monochrome monitor for debugging - useful when * debugging graphics applications * 1rm Redirect stdout (file #1) to the monochrome monitor * 2rm Redirect stderr (file #2) to the monochrome monitor * 1r2 Redirect stdout (file #1) to stderr (file #2) * 2r1 Redirect stderr (file #2) to stdout (file #1) * * glob enable globbing (default) * noglob disable globbing * * emu [path] Use the specified file as the 80387 emulator * * driver [path] Use the specified file as the graphics driver * gw [width] Default graphics width * gh [height] Default graphics height * tw [width] Default text width * th [height] Default text height * nc [colors] Number of colors (for new-style drivers only - see cbgrx*.zip) * * Examples: * * C:\> set GO32=mono driver c:\djgpp\drivers\tseng4k.grd gw 1024 gh 768 tw 132 th 43 nc 256 * C:\> set GO32=ansi * C:\> set GO32=driver c:\djgpp\drivers\tseng4k.grd ansi * C:\> set GO32=mono 1rm 2rm * * * Deviations and Caveats: * * GCC/G++ deviates from the U**x version in a number of ways, mostly to * accomodate deficiencies in the MS-DOS environment, and my own laziness. * * * An 80387 is required to do floating point. An emulator is provided. * cc1 and cc1plus shouldn't use the 387 unless compiling floating point * code. The environment variable "387" can override the auto-detection * routine: * SET 387=YES to force 387 handlers to be enabled * SET 387=NO to force 387 accesses to fault * SET 387=QUERY to get a message showing the results of the auto-detection * If no 80387 is present and the program attempts to use it, a message * indicating where the instruction is will be displayed. To use the * 387 emulator, add "emu c:\djgpp\emu387\emu387" to the GO32 environment * variable. Specifying use of the emulator overrides the "387" * environment variable. ..... * DJ Delorie * 24 Kirsten Ave * Rochester, NH 03867-2954 * USA * * Free Software Foundation * 675 Mass Ave * Cambridge, MA 02139 * USA * * Computer Systems Research Group * Computer Science Division, EECS * University of California * Berkeley, California 94720 * USA
unix.561 .bale.,
Sta fali od ovoga za gcc: Length Method Size Ratio Date Time CRC-32 Name ("^" ==> case ------ ------ ---- ----- ---- ---- ------ ---- conversion) 13960 Implode 8603 38% 07-07-92 18:29 c917b6c7 ^bin/aout2exe.exe 42978 Implode 21173 51% 03-29-92 20:48 9aaac7d9 ^bin/ar.exe 26594 Implode 13364 50% 03-22-92 21:36 f7b6bd0a ^bin/compress.exe 89602 Implode 55075 39% 07-07-92 18:29 c7b356ef ^bin/debug32.exe 75746 Implode 35534 53% 03-24-91 13:26 605bc184 ^bin/diff.exe 11936 Implode 7799 35% 06-30-92 20:20 1fbb70cc ^bin/djtart.exe 17292 Implode 11219 35% 06-30-92 20:20 e4400e42 ^bin/djtarx.exe 5476 Implode 3423 37% 03-24-91 21:11 2ec2618d ^bin/dtou.exe 7642 Implode 4948 35% 07-07-92 18:29 cb2c7570 ^bin/exe2aout.exe 47870 Implode 27853 42% 07-07-92 18:29 2c2ba8e5 ^bin/go32.exe 55266 Implode 27942 49% 03-29-92 20:48 d2db0057 ^bin/ld.exe 836 Implode 530 37% 07-20-91 18:58 6d2f73c3 ^bin/make.ini 6924 Implode 4433 36% 03-24-91 21:11 546cdf80 ^bin/merge.exe 38882 Implode 19283 50% 03-29-92 20:48 543bd9e2 ^bin/nm.exe 26594 Implode 12620 53% 03-29-92 20:48 d00bb2eb ^bin/objdump.exe 54997 Implode 27026 51% 03-24-91 13:37 89f7af5b ^bin/patch.exe 79842 Implode 36787 54% 03-29-92 13:18 b7899366 ^bin/ranlib.exe 26594 Implode 11354 57% 03-29-92 20:48 435d4ecc ^bin/size.exe 8072 Implode 5132 36% 04-09-92 19:25 b41982d6 ^bin/split.exe 26594 Implode 12053 55% 03-29-92 20:48 64c2e63c ^bin/strip.exe 6110 Implode 3818 38% 07-07-92 18:29 d1768621 ^bin/stub.exe 9980 Implode 5886 41% 09-02-91 11:01 b06a4e5d ^bin/update.exe 5524 Implode 3452 38% 03-24-91 21:11 e6736614 ^bin/utod.exe 6774 Implode 1725 75% 03-29-92 23:10 a7ee886d ^cplusinc/_complex.h 1325 Implode 571 57% 03-29-92 23:10 1c094a4e ^cplusinc/_g_confi.h 4384 Implode 1552 65% 03-30-92 00:26 aab0e192 ^cplusinc/_obstack.h 1365 Implode 846 38% 03-29-92 23:58 84af9040 ^cplusinc/_random.h 2615 Implode 1284 51% 06-12-92 22:27 216b761b ^cplusinc/_regex.h 37514 Implode 5858 84% 03-29-92 23:10 d5f5fe93 ^cplusinc/_string.h 2178 Implode 1301 40% 03-29-92 23:10 6a44ce8b ^cplusinc/acg.h 1679 Implode 1034 38% 03-29-92 23:10 69fdd332 ^cplusinc/allocrin.h 1540 Implode 914 41% 03-29-92 23:10 fe239e67 ^cplusinc/binomial.h 8832 Implode 2376 73% 03-29-92 23:10 ada4d80f ^cplusinc/bitset.h 20162 Implode 4072 80% 03-29-92 23:10 8f863801 ^cplusinc/bitstrin.h 4267 Implode 1583 63% 03-29-92 23:10 983386f5 ^cplusinc/builtin.h 7352 Implode 3352 54% 03-29-92 23:10 b73cbd41 ^cplusinc/changelo 2199 Implode 911 59% 03-29-92 23:10 404abfc0 ^cplusinc/compare.h 128 Shrunk 97 24% 03-29-92 23:10 8320a78d ^cplusinc/complex.h 1854 Implode 979 47% 03-29-92 23:10 a1f50ef1 ^cplusinc/discunif.h 6431 Implode 2606 59% 03-29-92 23:01 b3d01bb7 ^cplusinc/editbuf.h 1885 Implode 1010 46% 03-29-92 23:10 bf0d80fd ^cplusinc/erlang.h 9717 Implode 2402 75% 03-29-92 23:10 df952752 ^cplusinc/fix.h 12740 Implode 2795 78% 03-29-92 23:10 773d152c ^cplusinc/fix16.h 12333 Implode 2950 76% 03-29-92 23:10 cf78ec65 ^cplusinc/fix24.h 1101 Implode 771 30% 03-29-92 23:01 3a13880e ^cplusinc/floatio.h 2269 Implode 919 59% 03-29-92 23:01 86963f54 ^cplusinc/fstream.h 1784 Implode 981 45% 03-29-92 23:10 ff72a71c ^cplusinc/generic.h 1413 Implode 868 39% 03-29-92 23:10 f59d45e6 ^cplusinc/geom.h 4879 Implode 2306 53% 03-29-92 23:59 20e70cf3 ^cplusinc/getopt.h 1964 Implode 1006 49% 03-29-92 23:10 af21376d ^cplusinc/hypgeom.h 2506 Implode 1227 51% 03-29-92 23:01 f59cc88d ^cplusinc/indstrea.h 26514 Implode 4331 84% 03-29-92 23:10 6e462207 ^cplusinc/integer.h 265 Shrunk 186 30% 03-29-92 23:01 7413e7cf ^cplusinc/ioconfig.h 124 Shrunk 93 25% 03-29-92 23:01 32ad064f ^cplusinc/iomanip.h 1429 Implode 864 40% 03-29-92 23:01 e6af8d0b ^cplusinc/ioprivat.h 9297 Implode 2457 74% 03-29-92 23:01 6c074603 ^cplusinc/iostream.h 20 Stored 20 0% 03-29-92 23:01 447b80d2 ^cplusinc/istream.h 20 Stored 20 0% 03-29-92 23:10 0534e811 ^cplusinc/libc.h 2092 Implode 1055 50% 03-29-92 23:10 2029982c ^cplusinc/lognorm.h 8450 Implode 1851 78% 03-29-92 23:10 6c38a00e ^cplusinc/math-688.h 3337 Implode 972 71% 03-29-92 23:10 6d0e0b09 ^cplusinc/minmax.h 1831 Implode 1001 45% 03-29-92 23:10 79457baa ^cplusinc/mlcg.h 1502 Implode 896 40% 03-29-92 23:10 9f5706a5 ^cplusinc/negexp.h 39 Stored 39 0% 03-29-92 23:10 67d20051 ^cplusinc/netdb.h 799 Implode 480 40% 03-29-92 23:10 2c5d74ea ^cplusinc/new.h 1832 Implode 963 47% 03-29-92 23:10 4b1d773e ^cplusinc/normal.h 20 Stored 20 0% 03-29-92 23:01 447b80d2 ^cplusinc/ostream.h 4689 Implode 2147 54% 03-29-92 23:01 a326d0d3 ^cplusinc/parsestr.h 2914 Implode 1383 53% 03-29-92 23:01 e77fbe37 ^cplusinc/plotfile.h 1394 Implode 860 38% 03-29-92 23:10 609ddb5e ^cplusinc/poisson.h 7070 Implode 1817 74% 03-29-92 23:10 b303b717 ^cplusinc/rational.h 4484 Implode 1813 60% 03-29-92 23:10 3e4e77d3 ^cplusinc/rndint.h 1742 Implode 1021 41% 03-29-92 23:10 9191bd38 ^cplusinc/rng.h 1513 Implode 917 39% 03-29-92 23:01 6afe72cd ^cplusinc/sfile.h 1965 Implode 1059 46% 03-29-92 23:10 06b242cf ^cplusinc/smplhist.h 2014 Implode 1044 48% 03-29-92 23:10 872158a1 ^cplusinc/smplstat.h 96 Shrunk 78 19% 03-29-92 23:10 b1224901 ^cplusinc/strclass.h 679 Implode 295 57% 03-29-92 23:01 ad17806a ^cplusinc/stream.h 11792 Implode 4065 66% 03-29-92 23:19 39584aff ^cplusinc/streambu.h 2677 Implode 1119 58% 03-29-92 23:01 e462f156 ^cplusinc/strstrea.h 268 Shrunk 189 29% 03-29-92 23:10 9371f725 ^cplusinc/typemacr.h 1794 Implode 965 46% 03-29-92 23:10 ad9308d8 ^cplusinc/uniform.h 1807 Implode 969 46% 03-29-92 23:10 ed23e767 ^cplusinc/weibull.h 12737 Implode 5149 60% 03-06-91 22:12 ec8d91e0 ^docs/copying 2648 Implode 1245 53% 03-11-92 20:46 d22406aa ^docs/copying.dj 7507 Implode 3455 54% 07-06-92 21:45 e8651b22 ^docs/faq 15100 Implode 6351 58% 07-06-92 21:43 16a01dda ^docs/readme 32412 Implode 14828 54% 07-03-92 11:13 dd46f3e0 ^emu387/emu387 7888 Implode 2748 65% 03-09-92 21:29 e0959ba1 ^include/aout.h 857 Implode 555 35% 03-09-92 20:31 8cdcc550 ^include/ar.h 1980 Implode 1070 46% 03-09-92 20:31 c8cbea37 ^include/assert.h 153 Shrunk 124 19% 03-22-92 20:33 d410c92e ^include/atexit.h 666 Implode 478 28% 03-09-92 20:31 5957b8fd ^include/bool.h 598 Implode 435 27% 03-09-92 20:31 92c4df19 ^include/bstring.h 1842 Implode 860 53% 03-09-92 20:31 a29dd39a ^include/ctype.h 559 Implode 321 43% 03-09-92 20:31 fc8cd5e2 ^include/dir.h 25 Stored 25 0% 03-09-92 20:35 3a08a92d ^include/dirent.h 1167 Implode 369 68% 03-09-92 20:31 de74fe30 ^include/dos.h 1899 Implode 924 51% 06-13-92 18:47 4226a53c ^include/errno.h 1070 Implode 625 42% 03-09-92 20:31 967ede60 ^include/fcntl.h 629 Implode 454 28% 03-09-92 20:31 d3a8494c ^include/file.h 2766 Implode 748 73% 03-28-92 10:41 42256faa ^include/float.h 901 Implode 404 55% 03-09-92 20:32 c769a804 ^include/getpages.h 2625 Implode 1083 59% 11-05-91 20:20 48c11a97 ^include/gppconio.h 3197 Implode 1373 57% 03-09-92 20:32 26d55100 ^include/graphics.h 912 Implode 451 51% 03-09-92 20:32 a1853875 ^include/grp.h 526 Implode 391 26% 03-09-92 20:32 03b30986 ^include/incremen.h 42 Shrunk 36 14% 03-09-92 20:32 26f7fc80 ^include/io.h 980 Implode 371 62% 03-28-92 09:48 02dc6dd5 ^include/limits.h 598 Implode 435 27% 03-09-92 20:32 92c4df19 ^include/malloc.h 5587 Implode 2228 60% 03-09-92 20:33 d0e07fc6 ^include/math.h 598 Implode 435 27% 03-09-92 20:33 92c4df19 ^include/memory.h 1479 Implode 774 48% 03-09-92 20:33 ecec6608 ^include/mouse.h 19715 Implode 5074 74% 03-09-92 21:29 3b1b501f ^include/obstack.h 893 Implode 558 38% 03-09-92 20:33 66fa2355 ^include/osfcn.h 2426 Implode 1076 56% 07-03-92 11:44 a63ae279 ^include/pc.h 250 Shrunk 222 11% 03-09-92 20:33 664b8cb4 ^include/pix.h 902 Implode 466 48% 06-13-92 20:44 1760d908 ^include/pwd.h 204 Shrunk 191 6% 03-09-92 20:33 fa752c5f ^include/random.h 9959 Implode 3604 64% 06-12-92 22:28 2d2d140b ^include/regex.h 1007 Implode 583 42% 03-09-92 20:33 019ada76 ^include/setjmp.h 2430 Implode 1260 48% 03-09-92 20:34 327ea200 ^include/signal.h 7942 Implode 2800 65% 03-09-92 21:29 215fac1b ^include/stab.h 9125 Implode 2715 70% 06-14-92 15:49 1ed76527 ^include/std.h 2443 Implode 1238 49% 03-09-92 20:34 a1b34bd0 ^include/stdarg.h 1619 Implode 1011 38% 03-29-92 23:30 f2820c74 ^include/stddef.h 8292 Implode 2929 65% 03-09-92 20:34 30c9028f ^include/stdio.h 787 Implode 533 32% 03-09-92 20:34 86ce9020 ^include/stdlib.h 598 Implode 435 27% 03-09-92 20:34 92c4df19 ^include/string.h 601 Implode 435 28% 03-09-92 20:34 ae0c3799 ^include/strings.h 136 Shrunk 124 9% 03-09-92 20:34 f725cb5e ^include/swap.h 18 Stored 18 0% 03-14-92 18:08 db923d15 ^include/sys/cdefs.h 119 Shrunk 101 15% 03-09-92 20:30 bc3d88d3 ^include/sys/dir.h 1037 Implode 650 37% 03-09-92 20:30 d2d2188b ^include/sys/dirent.h 22 Stored 22 0% 03-09-92 20:30 2f74006b ^include/sys/errno.h 628 Implode 455 28% 03-09-92 20:30 31fdb862 ^include/sys/fcntl.h 849 Implode 542 36% 06-13-92 20:56 860ed65c ^include/sys/file.h 681 Implode 477 30% 03-09-92 20:30 e1d3bcf9 ^include/sys/param.h 800 Implode 548 32% 03-09-92 20:30 491f611e ^include/sys/register.h 2104 Implode 933 56% 03-09-92 20:30 14a5b07e ^include/sys/resource.h 1126 Implode 661 41% 06-14-92 17:07 569b936b ^include/sys/signal.h 1644 Implode 862 48% 03-09-92 20:30 5da55a5e ^include/sys/stat.h 631 Implode 459 27% 03-09-92 20:30 dac1a35c ^include/sys/stdc.h 832 Implode 553 34% 03-09-92 20:30 61a51f37 ^include/sys/time.h 772 Implode 510 34% 03-09-92 20:30 a56a4a71 ^include/sys/times.h 928 Implode 574 38% 03-25-92 21:07 217fc0ab ^include/sys/types.h 725 Implode 518 29% 03-09-92 20:30 39e8ffe6 ^include/sys/uio.h 2644 Implode 1261 52% 03-09-92 20:34 68913379 ^include/time.h 5000 Implode 2143 57% 03-09-92 20:34 3f87b64d ^include/tzfile.h 1076 Implode 505 53% 03-09-92 20:34 0f0f6b9c ^include/unistd.h 5959 Implode 1899 68% 03-09-92 20:34 2f2fbedc ^include/values.h 1762 Implode 776 56% 03-09-92 20:34 a093f9c2 ^include/varargs.h 424 Implode 274 35% 07-03-92 11:57 0aef1bb9 ^lib/crt0.o 762 Implode 355 53% 07-03-92 11:23 b5114e80 ^lib/crt0.s 94648 Implode 40391 57% 07-06-92 20:39 2cdd092c ^lib/libc.a 76 Shrunk 54 29% 03-27-92 21:39 4f6daeba ^lib/libg.a 328112 Implode 134276 59% 07-03-92 18:40 b743129a ^lib/libgcc.a 5080 Implode 1669 67% 07-03-92 16:08 890687dc ^lib/libm.a 7530 Implode 3225 57% 07-03-92 16:12 7c829dd6 ^lib/libpc.a 222 Shrunk 125 44% 07-20-91 14:33 5eb26321 ^lib/makefile 363 Implode 274 25% 04-13-92 19:20 474e199e ^lib/specs 3456 Implode 1992 42% 04-18-92 16:10 97ca51b2 ^readme.1st 6359 Implode 3042 52% 07-20-91 14:34 741b4f2a ^samples/compress/compr ess.1 43298 Implode 15186 65% 03-22-92 21:34 87c3ca82 ^samples/compress/compr ess.c 96 Shrunk 71 26% 03-22-92 21:35 001caaa7 ^samples/compress/makef ile 6823 Implode 3571 48% 07-20-91 14:34 f78539e1 ^samples/compress/notes 11259 Implode 4898 56% 07-20-91 14:34 904d0191 ^samples/compress/readm e.cmp 1680 Implode 707 58% 03-20-91 21:45 dc45b668 ^samples/escape/main.cc 101 Shrunk 79 22% 03-20-91 21:45 f72a52da ^samples/escape/makefil e 1301 Implode 554 57% 03-20-91 21:56 33deee7d ^samples/grtask/main.cc 218 Shrunk 151 31% 03-20-91 21:56 2fe59a91 ^samples/grtask/makefil e 3227 Implode 1133 65% 03-20-91 21:56 b7f236bd ^samples/grtask/task.cc 731 Implode 458 37% 03-20-91 21:56 7685bcaa ^samples/grtask/task.h 1095 Implode 720 34% 09-11-91 16:38 eaf9990c ^samples/hexcalc/hc.doc 68 Shrunk 65 4% 09-02-91 11:00 c87c6926 ^samples/hexcalc/hc.h 4135 Implode 1543 63% 09-02-91 11:00 0d1cf67a ^samples/hexcalc/lang.y 157 Shrunk 132 16% 09-02-91 11:00 c812296c ^samples/hexcalc/main.c 604 Implode 334 45% 09-02-91 11:04 235d8edf ^samples/hexcalc/makefi le 2590 Implode 1004 61% 09-02-91 11:00 fc79a758 ^samples/hexcalc/scan.l 19170 Implode 6836 64% 10-03-91 19:48 85877996 ^samples/pagetest/paget est 824 Implode 419 49% 07-20-91 18:55 be8a508c ^samples/pagetest/paget est.c 2584 Implode 915 65% 07-06-92 21:53 497e3a3b ^samples/sort/sort.cc 15114 Implode 5387 64% 07-07-92 18:52 da931c79 ^djdev107.mft ------ ------ --- ------- 1723711 760898 56% 183 ? Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.562 mmihajlovic,
Uh, imas, dobro je. Pa fali mi skoro ceo cplusinc pa nadole. Kako da to razmenimo? Javi se moooolim te! MM ps Nek ostali izvine na malo duzim poriukama ali, vredelo je (bar za mene).
unix.563 .bale.,
ŮŢUh, imas, dobro je... ;) Imam, samo nekih 10-15 hiljada kilometara odavde. Ako ne mozes da navedes tacno sta ti treba, dovucicu sve, pa cu ga na Sezam... Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.564 mmihajlovic,
> ;) Imam, samo nekih 10-15 hiljada kilometara odavde. Ako ne mozes da navedes > tacno sta ti treba, dovucicu sve, pa cu ga na Sezam... Pa, ustvari treba mi ceo djdev107.zip (700+Kb) tj. cela arhiva koju si prikazao. Sve ostale zipove (arjove) imam (3+Mb). MM
unix.565 ognjan,
Ima li neko iskustva sa multi-user kartom Long Shine LCS-8683 (16 portova, 128K dual-port RAM-a) ??? Treba da instaliram dvije takve karte, ali ne rade mi kako treba. Ne pomaže ni mijenjanje adesa ni interapta. Jedna karta se zaglupljuje odmah pri login-u, a druga obara cijeli sistem kada se počne nešto ozbiljnije raditi na terminalu (ulazak u vi i sl.). Ima li ideja? Dolazio sam i u BG kod firme koja nam je to sve isporučila, ali ni oni mi nisu pomogli. :(( Ogy.
unix.566 zkadic,
Ovako on-line samo jedan savet: probaj da isklučiš keš. Javi šta je bilo. Pozdrav Zoran
unix.567 stomic,
$ Pa, ustvari treba mi ceo djdev107.zip (700+Kb) tj. cela arhiva $ koju si prikazao. Sve ostale zipove (arjove) imam (3+Mb). Pogledaj od ovog što ima na Hobbitonu, možda ti nešto i posluži ;>. --------------------------------------------------------------------------- i:\programm\djgpp Ć dir Directory of i:\programm\djgpp\ ================================ 00readme.gcc 24517 aeasy101.zip 72300 ASYNC support for djgpp aetsk101.zip 88004 Full pseudo-tasking support for djgpp binutils.zip 199970 Sources for binary utilities (djgpp) djbsn116.zip 164589 GNU bison-1.16 (djgpp) djdev109.a01 361220 djdev109.a02 1711 djdev109.arj 361274 Minimum development environment (djgpp) djdoc109.zip 103508 All documentation for djgpp 1.09 djflx237.zip 110526 GNU flex-2.3.7 (djgpp) djgas138.zip 70425 GNU gas-1.38.1 (djgpp) djgpo222.a01 361400 djgpo222.a02 255073 djgpo222.arj 361400 GNU gcc-2.2.2 cc1plus and cc1obj djlgr109.zip 84001 256-color graphics library (djgpp) djlsr109.arj 362366 Sources for all libraries (djgpp) djprf109.zip 274976 Libraries and executables to use profiling djsrc109.zip 137481 Sources for g032-utils-GNU-gr-drivers djsup109.zip 26271 readme, merge, split, manifest, Index, (djgpp) faq 7502 Frequently asked questions about djgpp readme 16049 srbsn116.zip 281449 GNU bison 1.1 (djgpp, source) wmemu100.zip 20353 Alternativni 387 emulator, bez sorsa 23 files. Total 3746365 bytes. --------------------------------------------------------------------------- Vidimo se na Hobbiton-u :). Pozdrav, Slobodan Tomić.
unix.570 ognjan,
Probavao sam i isključivati keš, ali sve je isto. Zanimljivo je i to da uz karte dolazi i dijagnostički program (pod DOS-om) i kada ga startujem na 486-ici (na kojoj i treba da radi karta) dolazi do greške, kao da je karta neisp│ravna. Ako istu stvar uradim na 386-ici test prolazi, ali karta se u radu ponaša jednako, tj. jedna zaglupljuje pro login-u, a druga obara sistem pri ulasku u vi !!! Aplikacija radi be▀Ëz problema, ali čim se neki tekst srkne u vi editor, sistem pada !? Ogfy Ogy.
unix.571 dvidovic,
>* Free Software Foundation >* 675 Mass Ave >* Cambridge, MA 02139 >* USA Ima li neko modemski broj ove ustanove?
unix.573 zkadic,
> Ima li neko iskustva sa multi-user kartom Long Shine > LCS-8683 (16 portova, 128K dual-port RAM-a) ??? --------- > Probavao sam i isključivati keš, ali sve je isto. To se nekad kolje sa keš-om, pa sam ti zato savetovao da ga isključiš. Ja sam imao jedno iskustvo sa to karticom. Bilo je loše uglavnom zbog isporučioca opreme - isporučio je dve neispravne kartice, a kad je tražena zamena pravio se lud. Nadam se da nisi natrčao kod istog. Inače jedna od neispravnih je blokirala ceo sistem kod prelaska u multiuser rad, dok drugu sistem uopšte nije prepoznavao. Pozdrav Zoran
unix.575 bduke,
nedavno sam instalirao SCO XENIX na jednu 386-icu i kada sam poceo sa radom pocela je malo cudno da se ponasa : pri kompajliranju programa , iako je disk od 200 MB,ceo pod XENIX-om, i nema na sebi nista sem Development sistema, Informix-a i sorsova, odjednom javi da je disk pun. Sa df -v dobijem da je popunjeno 99% od nekih oko 400000 blokova, a sa du / da je popunjeno 13 %. Sta bi to moglo da bude ? Nisam jos pokusao da ponovo "montiram" fajlsistem (imam samo 1 , root). bduke :(
unix.576 dgrbic,
:: Sa df -v dobijem da je popunjeno 99% od nekih oko :: 400000 blokova, a sa du / da je popunjeno 13 %. :: Sta bi to moglo da bude ? Nisam jos pokusao da ponovo :: "montiram" fajlsistem (imam samo 1 , root). žini se da imaš previše maljih fajlova, to bi mu došlo ko u dosu ograničenje od 112 fajlova u rutu, samo malko šire postavljeno :)