PCUSER.4

16 Aug 1995 - 22 Dec 1999

Topics

  1. editori (150)
  2. tekst.procesori (123)
  3. word.perfect (120)
  4. word (804)
  5. dtp (542)
  6. baze.podataka (61)
  7. tabele (188)
  8. matematika (88)
  9. cad (1195)
  10. nabavka (57)
  11. razno (1025)
  12. van.conf (22)
  13. knjige (18)
  14. zastita (174)

Messages - zastita

zastita.1 szinf,
pitanje... da li se exe i com (ovr...) zarazeni fileovi sa YK2885 (ili kod nav-a yankee 44,a duzine 2885) mogu oporaviti nekim dos programom... clean v117 kaze da se moraju obrisati ili prekriti ispravnim... naime u pitanju je xt kod koga su diskete jaaaako male, nema win a sve jaaaako dugo traje...
zastita.2 kriss,
˙˙ yankee 44,a duzine 2885) mogu oporaviti nekim dos programom... Probaj sa f-protom, imaš ga u r:\virusi\fp*.*, trebalo bi ... E sad, virusi su nezgodna stvar, pa tako ništa ne mogu da ti garantujem. :(
zastita.3 atech,
> da li se exe i com (ovr...) zarazeni fileovi sa YK2885 (ili kod > nav-a yankee 44,a duzine 2885) mogu oporaviti nekim dos > programom... clean v117 kaze da se moraju obrisati ili prekriti > ispravnim... naime u pitanju je xt kod koga su diskete jaaaako > male, nema win a sve jaaaako dugo traje... Nedavno sam naleteo na pomenuti virus i isti je (yankee 44) skidao i msav (iz dosa 6.0) s tim da je kod exe programa ostavljao malo djubreta na kraju fajla dok je f-prot (2.14) radio isti posao sasvim korektno. Sve ovo opet ne mora da znaci nista ukoliko se radi o nekoj novoj varijanti ovog virusa. U svakom slucaju pokusaj... P.S. Ne zaboravi da dignes sistem sa ciste diskete jer postoji mogucnost da je inficiran command.com ili neki prg iz autoexeca!
zastita.5 atech,
PC Guard V2.00 is out! ──────────────────────────────────────────────────────────────────── Izasla je nova verzija programa za zastitu softvera na PC/AT racunarima. PC Guard omogucuva zastitu izvrsnih programa (EXE), izradu instalacionih disketa, sifrovanje/desifrovanje datoteka, konverziju izvrsnih programa (com-exe) itd. Pored mnogo tehnickih noviteta nove su i cene koje su drasticno smanjene tako da je sada program pristupacan i sirem krugu proizvodjaca i prodavaca softvera. Arhiva sa DEMO verzijom se moze skinuti sa sezama iz demo direktorijuma (R:\DEMO\DGUARD20.ZIP) ili sa PRO-BA Sezama komandom: res re ATech (d;). Ovaj drugi nacin preporucujem jer se tamo uvek nalazi najnovija verzija. Arhiva je duga nekih 90k i sadrzi Tutor za koriscenje, Info program i Vodic za korisnike. ────────────────────────────────────────────────────────────────────
zastita.6 nbatocanin,
Da li je provaljen sistem šifrovanja novog pkzip-a? Interesuje me koliko su pouzdani sistemi šifriranja zip-a i arj-a.
zastita.7 spantic,
> Da li je provaljen sistem šifrovanja novog pkzip-a? Interesuje me > koliko su pouzdani sistemi šifriranja zip-a i arj-a. Postoje programi koji ih razbijaju grubom silom. U svakom slučaju ne treba očekivati čuda, oni i nisu za to namenjeni.
zastita.8 calex,
<!>> Da li je provaljen sistem šifrovanja novog pkzip-a? Interesuje me <!>> koliko su pouzdani sistemi šifriranja zip-a i arj-a. <!> Postoje programi koji ih razbijaju grubom silom. U svakom Beše pre nekoliko meseci pomenuto da to može da se razbije posle višecifrenog broja godina, postojećim metodama. Ima l' novosti?
zastita.9 kriss,
˙˙> Da li je provaljen sistem šifrovanja novog pkzip-a? ˙˙> Interesuje me koliko su pouzdani sistemi šifriranja zip-a i ˙˙> arj-a. ˙˙ Postoje programi koji ih razbijaju grubom silom. U svakom ˙˙ slučaju ne treba očekivati čuda, oni i nisu za to namenjeni. Za ARJ sam čuo, ali za ZIP nisam ni čuo ni video za takav program. Svojevremeno je dejanr napisao da je ZIP malo teže "razbiti", bar ako je verovati autorima ...
zastita.10 mamba,
> Bese pre nekoliko meseci pomenuto da to moze da se razbije posle > visecifrenog broja godina, postojecim metodama. Ima l' novosti? Sve zahisi od duzine sifre, bar kad je vezano za arj. Za sifru duzine cetiri karaktera potrebno je 2 min.(tako pise autor).Ja sam probao sa pet cifara i rezultati su zavisili samo od sifre (sve u svemu brzo).Program je fleksibilan tj. postoji datoteka koja sadrzi karaktere koji ce biti provereni. Program je radjen za arj v2.30 ali radi bez problema i na arj v2.41.
zastita.11 vlad,
> Za ARJ sam čuo, ali za ZIP nisam ni čuo ni video za takav program. > Svojevremeno je dejanr napisao da je ZIP malo teže "razbiti", bar Video sam neki ZipCrck (ili kako se vec vika) koji bi trebalo da razbije sifru na Pkzip arhivama ali se nisam mnogo s njim zamajavao da proverim radi li kako valja. Da je ZIP sigurniji govori i sama cinjenica sto je dosta stariji od ARJ-a, a za njega ima manje crack-ova (ja videh samo ovaj jedan, a i taj neproverene efikasnosti).
zastita.12 kanki,
Re: razbijanje ARJ-a >> Beše pre nekoliko meseci pomenuto da to može da se razbije >> posle višecifrenog broja godina, postojećim metodama. Ima l' >> novosti? Za ARJ imaš jedno programče koje razbija šifrovane arhive, radi na principu što ide redom, proba sve moguće kombinacije sa jednim znakom, pa sa dva, tri... potraje na 486dx40 i do 5 minuta za nekih 5 znakova šifre. Za ZIP ne znam da slično postoji.
zastita.13 calex,
<!> Video sam neki ZipCrck (ili kako se vec vika) koji bi trebalo da Ovo je, valjda, ona ruska verzija, za Pkzip <2.04.
zastita.14 calex,
<!> Za ARJ imaš jedno programče koje razbija šifrovane arhive, radi na <!> principu što ide redom, proba sve moguće kombinacije sa jednim znakom, <!> Za ZIP ne znam da slično postoji. Ma da, to je uvek mogući način za razbijanje, verovatno da postoji (ili nije problem napraviti) i za Zip. Sve pod uslovom da je šifra 01 ili 0. ;) Šta sa onim velikim? Koliko godina probe?
zastita.15 spantic,
> Za ARJ sam čuo, ali za ZIP nisam ni čuo ni video za takav program. > Svojevremeno je dejanr napisao da je ZIP malo teže "razbiti", bar ako > je verovati autorima ... ARJ razbijač metodom grube sile imam, a na Internetu sam čuo i za isti za PKZIP. To nije problem.
zastita.16 dejanr,
>> Video sam neki ZipCrck (ili kako se vec vika) koji bi trebalo da >> razbije sifru na Pkzip arhivama ali se nisam mnogo s njim Taj ZipCrck radi tako što krene redom, pa proba sve šifre. Ako se sastoje od par slova, pa još su to sve mala slova, razbije je očas. Međutim, pred nekom dugom šifrom koja sadrži i cifre, specijalne znake itd je nemoćan... bar "za života programera", što bi rekao prof. Slavić. Inače, moje mišljenje (ne naročito potkovano argumentima) je da je ZIP -s sasvim dovoljno siguran metod zaštite - pred nekim stručnjakom koga je obrazovala CIA bi verovatno pao (ali, šta će CIA da traži u mojim arhivama?), ali 99.999% "smrtnika" mogu da se slikaju pred zaključanom ZIP-om.
zastita.17 vlad,
> Međutim, pred nekom dugom šifrom koja sadrži i cifre, specijalne > znake itd je nemoćan... bar "za života programera", što bi rekao Gruba sila zaista ne pomaze pred dobro smisljenom i poduzom sifrom. Kad bi program za razbijanje radio po nekoj "heuristic" metodi... Problem (ili prednost) je sto 90% sifara nema cak ni velika i mala slova, o specijalnim znacima da i ne govorim. Onaj ko stvarno hoce da zastiti podatke zna kako da to uradi maksimalno nez**bljivo, a ovu boraniju sto stavlja imena svojih kucica, telefonske brojeve i datume rodjenja lako je razbiti. B) > da traži u mojim arhivama?), ali 99.999% "smrtnika" mogu da se > slikaju pred zaključanom ZIP-om. Apsolutno B). Najbolja sifra koju sam ikada video nije ni postojala! Ubih se da raspakujem fajl koji je kolega spakovao pod sifrom. Ni ja ni on nismo mogli da se setimo koja bi mogla da bude dok nisam slucajno na pitanje za unos sifre odgovorio sa Enter, bez unosa. Arhiva je bila spakovana sa koriscenjem opcije za sifriranje ali nikakva sifra nije uneta. ZIP je bez obzira na to trazio da se sifra unese pri raspakivanju, a sifra je naravno bila nista, odnosno Enter na prazno!
zastita.18 inferno,
Ů│ ˙ Najbolja sifra koju sam ikada video nije ni postojala! Ubih se da Ů│ ˙ raspakujem fajl koji je kolega spakovao pod sifrom. Ni ja ni on Znate seriju X-FIles? Šifra Molderobog kompjutera je TRUSTNO1. Dakle, pamet u glavu.. ;)
zastita.19 nbatocanin,
> Video sam neki ZipCrck (ili kako se vec vika) koji bi Jel' je taj za verziju 1.1 ili za 2.0?
zastita.20 kanki,
>> <!> Za ZIP ne znam da slično postoji. >> >> Ma da, to je uvek mogući način za razbijanje, verovatno da >> postoji (ili nije problem napraviti) i za Zip. Sve pod uslovom >> da je šifra 01 ili 0. ;) Šta sa onim velikim? Koliko godina >> probe? Ne bih to znao, probao sam samo malo ovaj sa ARJom za zlu ne trebalo :)
zastita.21 vlad,
> Jel' je taj za verziju 1.1 ili za 2.0? Pojma nemam. Dosta je mator pa bih pre rekao da je pravljen za neku stariju verziju, ali ako algoritam za kriptovanje nije bitno promenjen...
zastita.22 gerber,
Hmm, kako vidim da je konferencija virusi u PC.UTIL.4 samo ua pisanje, tj. _write only_ ;>, da ponovim i ovde: Novi TBAV 650 nalazi se na SEZAM PRO, i to: 9.142 => TBAV 650 (DOS) 9.144 => TBAVX 650 (Optimizacija prema CPU) 9.143 => TBAVW95 650 (fW95)
zastita.23 redbaron,
prijatelj je pokupio virus koji mu je uništio podatke na disku i uselio se u BOOT sektor, tako da je disk neupotrebljiv (za sada). sa F-PROTom od juna uspeva da ga detektuje, ali ne i da ga skine. žuo je da ima još jadnika njemu sličnih i da se virus zove ZARINOV ili MISIS i čuo je postoji neki antivirus koji ga skida sa diska! Zna li neko koji je to program i ima li ga negde? hvala!
zastita.24 dejanr,
>> prijatelj je pokupio virus koji mu je uništio podatke na disku i uselio >> se u BOOT sektor, tako da je disk neupotrebljiv (za sada) Da li je probao da digne sistem sa čiste DOS diskete i uradi FDISK /MBR?
zastita.25 supers,
>> sličnih i da se virus zove ZARINOV ili MISIS i čuo je postoji neki >> antivirus koji ga skida sa diska! Zna li neko koji je to program i >> ima li ga negde? denika! je ime programčeta. Pretraži konferenciju PC.UTIL:virusi, slat je nekoliko puta.
zastita.26 drakce,
>> žuo je da ima još jadnika njemu sličnih i da se virus zove ZARINOV >> ili MISIS i čuo je postoji neki antivirus koji ga skida sa diska! Zna PC.UTIL.3/6.450 - denika!.zip
zastita.27 drakce,
>> žuo je da ima još jadnika njemu sličnih i da se virus zove ZARINOV >> ili MISIS i čuo je postoji neki antivirus koji ga skida sa diska! Zna > PC.UTIL.3/6.450 - denika!.zip PC.UTIL.3 je trenutno zatvoren za čitanje. Kačim program uz poruku. denika!.arj
zastita.28 bulaja,
prijatelj je pokupio virus koji mu je uništio podatke na disku i uselio se u BOOT sektor, tako da je disk neupotrebljiv (za sada). sa F-PROTom od juna uspeva da ga detektuje, ali ne i da ga skine. │žuo je da ima još jadnika njemu sličnih i da se virus zove ZARINOV ili │MISIS i čuo je postoji neki antivirus koji ga skida sa diska! └─── MSDOS - R:\VIRUS ---------------------- denika! zip 3999 Denika!: ubica Zaharinov (ZHARINOV) virusa
zastita.29 spantic,
Zna li iko nešto o virusu koji bi se manifestovao ne sledeći način: da odjednom pukne računar i pri prvom sledećem dizanju jednostavno se posle ispisivanja maske sa podacima više ništa ne pojavi? Dakle, ne stigne se do Starting... Kada se sistem digne sa diskete hard diska nema, NDD ne nađe ništa nalik na FAT, a rešenje pristupa disku je u punjenju početka diska sa nulama iz Diskedit-a. Posle toga jedino podaci mogu da se spase (srećom). Slične rezultate daje izvesni virus Simpo, ali dok je Simpo na listi virusa i FPROT i SCAN bi trebali da ga nađu, ovog ništa ne nalazi (jasno, ako je baš virus u pitanju). S druge strane, stvar se ponovila na tri računara (486DX4 100, 16 MB memorije, 1 GB diska Quantum Fireball) i to na dva dok se radilo sa mrežom, a na jednom pri radu sa Photo Stylerom. Mreža nije propisno uzemljena, pošto izvođači umrežavanja to nisu smatrali nužnim! Taj problem ću sutra rešiti, ali ima li ideje šta je sa ostalim?
zastita.30 ikordic,
RE: HD failure => Kada se sistem digne sa diskete hard diska nema, NDD ne nađe => ništa nalik na FAT, a rešenje pristupa disku je u punjenju => početka diska sa nulama iz Diskedit-a. Posle toga jedino => podaci mogu da se spase (srećom). Sad se setih, meni se ovo desilo u par navrata, i u prvih par sektora, tamo gde treba da piše "Missing operating system", to piše na malko čudan način, kao što to se glupiraju oni "ne-lameri", otprilike kao "MiSsInG OpErAtInG..." i tako dalje. DE je sredio stvar i više se to nije dešavalo.
zastita.31 spantic,
> Sad se setih, meni se ovo desilo u par navrata, i u prvih par sektora, tamo > gde treba da piše "Missing operating system", to piše na malko čudan način, Pa, kod mojih nije ništa pisalo :( Virus i dalje ne možemo da nađemo, a serviseri dižu ruke u nemoći.
zastita.32 kanki,
Ovo bi trebalo u temu virusi, ali je ne nađoh... Naišao sam na virus koga F-Prot 218a prijavljuje kao _1376, dok ga TBAV 3.28 prijavljuje kao Quicky, ali ga ne skida, dok Fprot to dobro uradi čak i sam tbav.exe je očistio od virusa. Virus je dužine 1376, bar toliko produži fajl, pa ako kome treba neka reče...
zastita.33 maksa,
>> Naišao sam na virus koga F-Prot 218a prijavljuje kao _1376, >> dok ga TBAV 3.28 prijavljuje kao Quicky I F-Prot 220 će ga prijaviti kao Quicky. Instalirali smo Win95? ;)
zastita.34 nboskovic,
*> Ovo bi trebalo u temu virusi, ali je ne nađoh... Conf Join PC.UTIL Conf Reply 6 ( virusi )G (c) klap nikola
zastita.35 kanki,
>> Instalirali smo Win95? ;) Sa srećom....
zastita.36 maksa,
>>>> Instalirali smo Win95? ;) >> >> Sa srećom.... Ono je bilo pitanje koje u prevodu znači "da li si ti to instalirao Win95?". Ako je ovo odgovor, onda teško da je "sa srećom", pošto si verovatno tako fasovao _1376, koji se gratis ;) dobija u nekim piratskim instalacijama.
zastita.37 gerber,
YR>*> Ako je ovo odgovor, onda teško da je "sa srećom", pošto si verovatno YR>*> tako fasovao _1376, koji se gratis ;) dobija u nekim piratskim YR>*> instalacijama. Ljudi shvatio sam :))))))) Taman sam se razmišljao koja je to tako efektna dedukcija bila da preko virusa kao polazne premise dođeš do instalacije W95 kao zaključka ;)
zastita.38 kanki,
>>>>>> Instalirali smo Win95? ;) >>>> >>>> Sa srećom.... >> >> Ono je bilo pitanje koje u prevodu znači "da li si ti to >> instalirao Win95?". <───────────────────────┐ │ Ne viđeh niđe neki upitnik ili slično...:), ali nisam, stojim na 3.1 >> Ako je ovo odgovor, onda teško da je "sa srećom", pošto si >> verovatno tako fasovao _1376, koji se gratis ;) dobija u nekim >> piratskim instalacijama. Veselo :) instaliraš jedan dobiješ dva :) ps. tnh na info
zastita.39 jolicm,
Kad udara Mikelanđelo ??
zastita.40 superhik,
=:> Kad udara Mikelanđelo ?? 6. mart...
zastita.41 janko,
Uz poruku PGPEUDRA Ekstenzija 16-bitne Eudore tako da se može koristiti PGP iz nje direktno. Verzija 0.2, poslednja. pgpeudra.zip
zastita.42 janko,
Suprotno dosadašnjoj praksi koja se ustalila ovde još u vreme kada se ovaj sistem zvao prosto Sezam, među moderatorima se iskristalisalo uverenje da ova tema NIJE tema u kojoj se priča o virusima -- za to je namenjena pcutil:virusi tema. Ovde bi trebalo da bude reči o različitim aspektima zaštite građanskih sloboda korisnika (recimo, tajnost pošte i komunikacija) kao i zaštite sistema od zloupotreba. Ovo je, dakle, mesto u kome se može razgovarati o PGP programu, kriptovanjima podataka, fajrvolovima i svemu o tome... ;)
zastita.43 janko,
Uz poruku: Microsoft Exchange Client PGP Command Extension Copyright (c) 1996 Jon S. Whalen. All rights reserved. Last Update: May 05, 1996 This software is freely distributable Fantasticno resenje za PGP iz Windowsa 95 xcpgp110.zip
zastita.44 bceklic,
════════[ SYSGUARD(tm) v1.1.60 ]════════ PC Dos/Windows System Guardian ShareWare Version Copyright (c) 1996 by Blagoje Ceklic COMSEC - Computer Security Engineering ════════════════════════════════════════ Kompletan sistem za zastitu podataka na PC racunarima. Potpuna kontrola pristupa datotekama i direktorijumima.Definisanje 'nevidljivih' direktorijuma i datoteka. Kontrola direktnog pristupa drajvovima. Logovanje vaznih desavanja na racunaru. Minimalni softversko/hardverski zahtevi. ════════════════════════════════════════ Sve sugestije, primedbe i predlozi su dobrodosli... sg1160s.zip
zastita.45 nenad,
Novo: windows\util\*.* ------------------ zclpwp.zip 267k ű ZDnet Password Pro 1.0 - manipulacija i cuvanje lozinki ZD Net's Password Pro is a handy utility that lets you to track your various passwords. Password Pro allows you to store a list of usernames, passwords, and system information, and set expiration warnings. IYou can keep track of all of your various passwords and can print out your password list. Password Pro will even generate random replacement passwords for you. Depending on your software, you can drag and drop your password into a Windows password box. Password Pro lets you use standard copy and paste commands. You can copy your password from Password Pro and paste it directly into a password prompt.
zastita.46 nenad,
Novo: dosĐsystemĐ*.* ------------------ sg1200s.zip 53k ű SysGuard v1.2, ograničavanje pristupa disku i fajlovima 1. Šta je System Guardian? ──────────────────────────────────────────────────────────────────── SYSGUARD predstavlja sistem za zaštitu podataka na vašem računaru. Kroz kontrolu fajl sistema SYSGUARD vam može omogućiti da ograničite pristup odredjenim direktorijumima i datotekama kao i da proglašavate datoteke i direktorijume 'nevidljivim' za korisnike. Pored toga SYSGUARD omogućava kontrolu direktnog pristupa disketnim jedinicama i hard diskovima kao i kompletno logovanje neregularnih dešavanja na vašem računaru. Na taj način možete sprečiti nelegalne pokušaje uništenja važnih datoteka kako od strane korisnika računara tako i od potencijalnih virusa, trojanaca, logičkih bombi i sličnih programa. SYSGUARD je memorijski rezidentan program i kada se jednom pokrene ostaje aktivan u memoriji sve dok se ne izvrši njegova deinstalacija iz memorije ili dok se ne iskluči ili resetuje računar. Jednom aktivan SYSGUARD u zavisnosti od njegove konfiguracije kontroliše vise od dvadeset sistemskih funkcija i vodi računa o bitnim dešavanjima na računaru na kome je instaliran. Na taj način SYSGUARD može u svakom trenutku da interveniše ukoliko primeti da je u toku operacija opasna po integritet zaštićenih podataka. SYSGUARD je kompletno napisan u asembleru. Program je optimizovan tako da zauzima minimalnu količinu memorije i prostora na disku. 2. Softversko/hardverski zahtevi ──────────────────────────────────────────────────────────────────── Softverski i hardverski zahtevi za uspešan rad SYSGUARD-a su sledeći: - IBM XT, IBM PS/2 ili IBM AT kompatibilan računar - Mono, CGA, EGA, VGA ili SVGA video sistem - MS Dos 3.0+ - 20kb slobodne osnovne memorije (2.6k za rezidentni deo) - 100kb slobodnog prostora na hard disku
zastita.47 stasas,
Da li neko zna nesto o QUICKSILVER.1376 virusu? Cini mi se da je fajl \windows\system\dsktsupd.zip zarazen njim. (aktivirao se tek kada sam instalirao update)
zastita.48 bceklic,
█ PC Guard for Dos v2.11 / v3.01 PRO Kompletan sistem za zastitu softvera i izradu instalacionih disketa pod Dos operativnim sistemom. Obuhvata nekoliko programa od kojih su najvazniji program za zastitu izvrsnih fajlova i program za izradu i zastitu instalacionih disketa. Pored pomenutih u paketu se nalaze i program za sifrovanje datoteka - HIDEIT, program za identifikaciju racunara - GUARDID i program za konverziju Com programa u Exe programe - COM2EXE. █ PC Guard for Win v1.00 Potpuno automatizovana zastita Windows (NE - New Executable) 16-bitnih programa. Cetiri metode zastite (Bios identification, Auto install, No identification, Remote). Mogucnost kreiranja demo verzija sa datumskim i ogranicenjem broja izvrsavanja. Vezivanje programa za odredjenu poziciju na hard disku. Vezivanje za maticnu plocu uz pomoc identifikaciong broja. Program za identifikaciju racunara (GUARDID). Licenciranje programa na udaljenim racunarima. █ SYSGUARD(tm) - System Guardian SYSGUARD predstavlja sistem za zastitu podataka na PC AT kompatibilnim racunarima koji omogucava: - potpunu kontrolu pristupa direktorijumima i datotekama, - progla{avanje direktorijuma i datoteka nevidljivim, - kontrolu direktnog pristupa hard diskovima i floppy drajvovima, - logovanje neregularnih operacija na ra~unaru, - kompletno logovanje svih operacija nad datotekama i direktorijumima, - logovanje rada sa tastaturom, - za{titu pristupa hard disku lozinkom, - spre~avanje promene sistemskog vremena i datuma, - spre~avanje pristupa floppy drajvovima, - spre~avanje upotrebe d`oker znakova u imenima datoteka, - spre~avanje resetovanja ra~unara sa Ctrl-Alt-Del kombinacijom, - za{titu boot sektora i particione tabele hard diska. Na sezamu: dos\utility\sg1250s.zip SysGuard v1.2.50 ShareWare dos\demo\pcguard.zip PC Guard Program za zastitu softvera (demo)
zastita.49 bceklic,
─── SYSGUARD(tm) v1.5.00 SW ──────────────────────────────────────── SYSGUARD predstavlja sistem za zastitu podataka na PC AT kompatibilnim racunarima koji omogucava: - potpunu kontrolu pristupa direktorijumima i datotekama, - proglasavanje direktorijuma i datoteka nevidljivim, - kontrolu direktnog pristupa hard diskovima i floppy drajvovima, - logovanje neregularnih operacija na racunaru, - kompletno logovanje svih operacija nad datotekama i direktorijumima, - logovanje rada sa tastaturom, - zastitu pristupa hard disku lozinkom, - sprecavanje promene sistemskog vremena i datuma, - sprecavanje pristupa floppy drajvovima, - sprecavanje upotrebe dzoker znakova u imenima datoteka, - sprecavanje resetovanja racunara sa Ctrl-Alt-Del kombinacijom, - zastitu boot sektora i particione tabele hard diska, - sprecavanje dizanja sistema sa butabilnih disketa, - visekorisnicko okruzenje za koriscenje resursa racunara od strane grupe korisnika sa ugradjenim sigurnosnim servisima za identifikaciju i autentifikaciju korisnika, pripisivanje dogadjaja odredjenom korisniku, kontrolu pristupa i zapisivanje dogadjaja. ──────────────────────────────────────────────────────────────────── sg1500s.zip
zastita.50 pdeze,
Pozdrav! Drugar mi se zarazio, tj. njegovi .doc (WinWord 6) fajlovi sa nekim virusom WordMacro/??? (tako je ime virusa nekako, nisam siguran), a fprot, tbav i scan nisu uspeli da dezinficiraju te dokumente. Ima li pomoci? Da li je jedina solucija del *.doc (posto se svi dokumenti u tom dir zarazise)? P.S. Da li se on aktivira samo ako se radi sa makroima? Tako mu bar ime kaze.
zastita.51 ztasic,
│ siguran), a fprot, tbav i scan nisu uspeli da dezinficiraju │ te dokumente. │ Ima li pomoci? Da li je jedina solucija del *.doc (posto se svi │ dokumenti u tom dir zarazise)? └─────────────────────────────────────── Nisam imao prilike da se sa dotičnim upoznam, ali navodno, dovoljno je da se svi sumnjivi makroi izbrišu. A za preventivu ubuduće, može da posluži otprilike sledeći makro: sub Main DisableAutoMacros MsgBox "Isključeni su automatski makroi" End Sub Samo, čudi me za F-Prot i TBAV...Da nisu (pra)stare verzije?
zastita.52 river,
=> Drugar mi se zarazio, tj. njegovi .doc (WinWord 6) fajlovi sa => nekim virusom WordMacro/??? (tako je ime virusa nekako, nisam => siguran), a fprot, tbav i scan nisu uspeli da dezinficiraju => te dokumente. => Ima li pomoci? Da li je jedina solucija del *.doc (posto se svi => dokumenti u tom dir zarazise)? Evo ti uz poruku Cyber naš elektronski časopis. U njemu ćeš naći neke odgovore na tvoja pitanja. Nadam se da će ti pomoći. :)) Pozdrav, Ivan cyber1.rar
zastita.53 dr.grba,
>> A za preventivu ubuduće, može da posluži otprilike sledeći >> makro: Samo da dodam: ovo treba postaviti u makro AutoExec, i snimiti ga u Normal.DOT. Upravo sam ovaj makro spakovao za Office Praktikum. Stvar je dobra za Word 6/95, mada zaštita nije savršena. Postoje načini da vešt autor virusa zaobiđe i ovo. Word 97 i ostali Office 97 programi imaju ugrađenu kontrolu prepoznavanja automatskih makroa pri ulazu u dokument, što je zgodno ako se srećete sa dokumentima sumnjivog porekla. Verovatno je moguće napraviti odgovarajuće Add-In datoteke za programe ranijih verzija koje rade slično.
zastita.54 supers,
>> Drugar mi se zarazio, tj. njegovi .doc (WinWord 6) fajlovi sa >> nekim virusom WordMacro/??? (tako je ime virusa nekako, nisam >> siguran), a fprot, tbav i scan nisu uspeli da dezinficiraju Uzmi noviju verziju F-Prota, uz koju ide F-MacroW koji tamani WordMacro viruse.
zastita.55 nenad,
Trade groups urge Clinton to drop key recovery policy A group of 16 trade associations Thursday released a letter they sent to President Clinton urging him to drop the new export regulations that allow export of 56-bit cryptography, rather than just 40-bit, as long as the exporter commits to developing key recovery within two years. Under key recovery, similar to key escrow, the U.S. government would be able to obtain a key to decrypt software from certified key recovery agencies with subpoenas and other proper court orders. The new regulations, which took affect Jan. 1, fail "to accommodate the competitiveness concerns of the sellers of encryption products, the security concerns of the buyers of such products, or important privacy rights," said the letter dated Feb. 11. "We believe that a fundamental rethinking of this policy is necessary and that alternative solutions, administrative and legislative, must be sought." Among the signees of the letter were: Edward Black, Computer and Communications Industry Association president; Robert Holleyman, Business Software Alliance president; Kenneth Wasch, Software Publishers Association president; Harris Miller, Information Technology Association of America president; Jerry Berman, Center for Democracy and Technology president; Barbara Dooley, Commercial Internet Exchange executive director; James Shelton, Online Bankers Association executive director; Victor Parra, Electronic Messaging Association president and CEO; and Frank Kittredge, National Foreign Trade Council president. Four companies have been granted approval to export 56-bit and higher cryptography under the condition that they develop key recovery systems within the next two years. They are Cylink Corp., Digital Equipment Corp., Trusted Information Systems Inc., and a fourth that the U.S. Department of Commerce has declined to name. Meanwhile, several bills have been re-introduced in Congress, including one this week by U.S. Representative Robert Goodlatte, a Republican from Virginia, that would lift the ban on export of strong encryption and prohibit mandatory key escrow. Also today, Open Market Inc. announced that it has been given approval to export its OM-Transact Internet commerce software with 128-bit key length cryptography. Previously, Open Market exported only a 40-bit version of the software, which is used for managing financial transactions. The software was given export approval because it fell into a class of financial software that has historically been exempted from export regulations on strong encryption, said Win Treese, director of security at Open Market. Treese said his firm wants to export 56-bit cryptography versions of its Secure Web Server product, but is evaluating whether developing key recovery is worth it. "We're evaluating our options, but our customers outside the U.S. are very nervous about key recovery because it represents exposure for them as well," he said, explaining that foreign companies don't want the U.S. government or anyone else to be able to decrypt their messages.
zastita.56 nenad,
Možda želite da zaradite 10.000 dolara razbijajući kodirane dokumente...? Jednom Švajcarcu trebalo je 13 dana i 3.500 kompjutera da zaradi 5.000 dolara. Još 11 dokumenata čeka... Second RSA contest ends with 48-bit code broken in 13 days The second of 13 encryption code-breaking contests kicked off by RSA Data Security Inc. at its annual conference last month was won by a Swiss federal IS worker and several colleagues who cracked a 48-bit code in 13 days, RSA officials said. Germano Caronni of the Swiss Federal Institute of Technology, in Zurich, won $5,000 by cracking the code with the help of colleagues who ran potentially matching algorithms through more than 3,500 PCs for 13 days, officials said. The 48-bit code was more than 200 times harder to break than the 40-bit code broken by a University of California graduate student in less than 4 hours in January. Encryption software maker RSA is sponsoring the contests to illustrate the vulnerability of code that current U.S. law allows vendors to export. Domestic software developers that institute a key escrow system can legally sell 56-bit key encryption overseas, but much stronger algorithms are commonly available in Europe and Asia. Encryption of any strength can be sold legally within the United States. Eleven more code-breaking contests, each offering a prize of $10,000, are still ongoing, RSA officials said. Eligibility rules and other information on the contests are available at www.rsa.com/rsalabs/97challenge/contests.htm/.
zastita.57 dr.grba,
>> dokumente...? Jednom Švajcarcu trebalo je 13 dana i 3.500 >> kompjutera da zaradi 5.000 dolara. Još 11 dokumenata čeka... A ko mu je platio procesorsko vreme? (:
zastita.58 nenad,
> A ko mu je platio procesorsko vreme? (: Pa vidiš da piše da radi u Švajcarskom federalnom institutu za tehnologiju. Znači platili su poreski obveznici. :)
zastita.59 terminali,
Moze li neko da mi preporuci dobar antivirus program? Ako moze takav koj moze da se skine sa Sezama. Hvala.
zastita.60 dr.grba,
Paz' ovako. Čovek me pita za nivoe zaštite pristupa grupi dokumenata. Koristi Win 95, radi se o hrpi Word dokumenata. Sad, znam za postojanje nekakvih alata koji postavljaju zaštitu pristupa lozinkom particiji i/ili direktorijumu. Molio bih nekog upućenog da kaže par reči o ovim softverima. Gde, kad, kako, šta. Napominjem: ne treba zaštita cele particije, već samo pojedinačnog direktorijuma. Očekuje se pristojan nivo zaštite, pristojna pouzdanost alata (da ne pravi gremline po disku), i uopšte, lakoća upotrebe.
zastita.61 nenad,
> Čovek me pita za nivoe zaštite pristupa grupi dokumenata. Koristi > Win 95, radi se o hrpi Word dokumenata. Sad, znam za postojanje > nekakvih alata koji postavljaju zaštitu pristupa lozinkom particiji > i/ili direktorijumu. Ako sam dobro razumeo njemu treba više nivo zaštite, više foldera sa različitim šiframa/user-ima i sl.? E pa.... mnogo hoće. :) Šalu na stranu, ako zaboravimo mrežu jedno od Desktop rešenja bi bio i Lotus Notes koji omogućava takve stvari (dokumenti se onda nalaze u Notes bazi ili bazama) ali to je kao da za menjanje sijalice pozoveš ekspertski tim elektroinženjera. Mislim da je bceklic imao neki progam sa sličnim mogućnostima, ne znam da li radi pod Win95. Moguće je da i sa NT-om može da reši taj problem. Pre 5-6 godina je i DR-DOS mogao to da radi. :) ps. Da koristi Word Pro mogao bi da za svaki dokument posebno odredi Ko/šta/kako sme da radi, vidi, edituje, snima, štampa, mail-uje... pa još i da se ubeleži svaka promena koju neko radi drugom bojom - ali pretpostavljam da je to out-of-question. :)
zastita.62 nenad,
Da li je RSA šifrovanju odzvonilo? U svetlu perspektive elektronskih novčanih transakcija preko globalne mreže i kupovina razmatraju se nove tehnologije za zaštitu - jedna od njih je i ECC (Elliptic Curve Crypto). ECC sa 160 bita postiže efikasnost RSA ključa od 1024 bita! Elliptic curve encryption said to soon replace RSA security standard The next wave of encryption technology, called elliptic curve crypto (ECC), will likely replace the present RSA encryption now being employed on a near-industrywide basis, according to speakers here Wednesday at the Internet Commerce Expo. "We expect someone to be able to break the 56-bit encryption now in the Secure Electronic Transaction (SET) pretty soon," said Steve Mott, senior vice president for electronic commerce at MasterCard International. "When that happens, we hope to be able to incorporate what they can tell us." The SET 1.0 standard, a specification of which is due for release June 1, will incorporate 56-bit RSA encryption. Yet Mott said that security experts were already working privately to break the 56-bit RSA encryption. ECC encryption, however, is substantially more complex to crack than RSA encryption, said officials. The 160-bit ECC would be the equivalent of 1024-bit RSA encryption, they said. IBM officials said they were going to watch the development of ECC closely, even as they announce support for existing RSA technology. "We just became aware of this in the past few weeks, that elliptic curve modernized encryption," said Scott Dueweke, marketing manager for the Electronic Payments and Certification sector of IBM's Internet Division. "We will be looking at it in the future." For the time being, however, IBM will stick with the SET technology. On Wednesday, IBM announced that its Net.Commerce 2.0 merchant server would be the first server to fully incorporate the SET standard. (See "IBM extends hosting services." The May 30 shipping date of Net.Commerce will include Version 0.9 of SET, with incorporation of SET, Version 1.0, as soon as it is available. "Version 0.9 of SET will be what we are shipping," said Karl Salnoske, general manager of the Internet Application Solutions within IBM's Internet Division. "We expect to follow closely behind MasterCard and Visa as they develop Version 1.0 of SET." The SET specification release date of June 1 is expected to allow for a beta version of SET 1.0 within 30 to 60 days, Salnoske said. Version 2.0 of the Net.Commerce server is expected to ship May 30 and will be available for Windows NT and AIX. Version 3.0, due later this year, will also support Sun Solaris. The Net.Commerce server is priced at $4,995.
zastita.63 nenad,
RSA Data Security Inc, vlasnik patenta za RSA kriptovanje, naravno, kaže da - neće. :) RSA sees little short-term threat from elliptic curve cryptography RSA officials this week strongly disputed claims that elliptic curve (EC) cryptography would overtake the industry standard RSA cryptography technology as a means for protecting data sent on open networks or stored on computers. "It's RSA's opinion that elliptic curve has not been studied enough to protect multimillion dollar businesses or encrypt credit card transactions," said Gary Kinghorn, director of marketing at RSA. Speakers at the Internet Commerce Expo in Atlanta on Wednesday hailed EC as the wave of the future. Kinghorn argued that RSA's proven capabilities make it the choice for encryption today. "Elliptic curve may turn out to be great, and it is certainly worth studying," Kinghorn said. "But no one, or very few people have studied elliptic curve problems as closely as they have studied RSA." RSA and EC both use public key encryption, which allows someone to send an encrypted document to another person with a cryptographic key enclosed within the message. RSA's claims of EC's immaturity rang true to Victor Wheatman, a security analyst for the Santa Clara, Calif.-based Gartner Group. "EC is a different approach from RSA, but the questions are, 'How well does it scale?' and 'How expensive is it to crack?'" Wheatman said. Wheatman agrees that EC has a future, however. "My expectation is that the EC advocates have a claim," Wheatman said. "EC is tighter, meaner, and leaner and allows you to do cryptography in dumber, processor-challenged environments." One such environment may be smart cards. Wheatman also said that RSA is not ignoring EC technology. "Why are they licensing elliptic curve cryptography from a Chinese company if it is not important?" Wheatman asked. "Keep in mind that RSA has had almost a monopoly in cryptography, and EC appears to be if not the first at least a viable potential challenger."
zastita.64 guta,
- novo - windows\util\*.* ------------------ lk430b03.zip 313k ű LockAndKey: Windows 95 Explorer PGP Interface Dodatak za Explorer za PGP (de)kriptovanje.
zastita.65 nenad,
Matematički dokazivo neprobojno šifrovanje je nakon 150 godina najzad izumljeno. U IBM-ovim laboratorijama matematičari su došli do algoritma koji to omogućava, iako analitičari smatraju da je ovo otkriće više od akademskog nego od praktičnog značaja. Po njima, postojeće metode su već sasvim dovoljno sigurne, vlada USA zahteva postojanje back-door-a za svaki sistem kriptovanja koji se koristi u komercijalne svrhe, a IBM-ova nova metoda je i prilično teška za realizaciju. IBM lays claim to 'uncrackable' encryption Researchers at IBM's Almaden Research Center claim they have discovered public key encryption that is uncrackable, solving a problem that has defied mathematicians for 150 years. While IBM cautioned that the complex math involved in the technology is "more scientific than practical," officials said the discovery represents an invincible way to protect private computer information from unwanted viewing. Even if IBM's claims are true, security is already so good that the advance may simply give IBM bragging rights, said two security experts, who expressed doubts that the discovery constitutes any significant practical advance. "It sounds significant from a mathematical point of view," said Ira Machefsky, an analyst with Giga Information Group, of Santa Clara, Calif. "But large key sizes [with existing technology] are uncrackable today. And smaller keys can be exported. It's not clear to me how much better this makes things, but it's nice to crow about." IBM CEO and Chairman Louis Gerstner has repeatedly said tight security is a top concern to IBM's largest corporate customers. His sentiments were echoed by IBM's top Internet strategist Tuesday. "Perhaps no technology is more important to the success of the Internet than security, so everyone can be assured that their payments, privacy and property rights are absolutely protected," said Irving Wladawsky-Berger, general manager of IBM's Internet Division. Unfortunately, the most powerful technology does not always win, said Larry Dietz, a vice president with Zona Research Inc., in Redwood City, Calif. "The security market is run more by marketing and perception than it is by technology," Dietz said. "Build a better mouse and nobody uses it because nobody wants dead mice." Moreover, IBM could face laws that could compromise the technology because export laws require that authorities have a back door to crack the system under certain legal circumstances. "It faces questions like that," said Dietz. IBM said the advent of public key cryptography in the 1970s introduced the notion that the security of an encryption scheme, also known as a "cryptosystem," depends on the difficulty that an eavesdropper would have in solving the underlying mathematical problem on which the system is based, even when the eavesdropper is using the world's most powerful supercomputers. As computers get faster and are able to solve difficult problems more quickly, data security systems must also improve apace, IBM officials acknowledged. Indeed, that's why uncrackable systems are a moving target, said Dietz. "In the real world, there is no such thing as uncrackable, because uncrackable today does not mean uncrackable in 2027," he said. The new IBM cryptosystem relies on finding a "unique shortest vector" in an "n-dimensional lattice," a problem mere mortals don't understand, but one that has defied mathematicians for more than a century. The scheme's inventors are computer scientists Miklos Ajtai and Cynthia Dwork of IBM's Almaden Research Center, in San Jose, Calif. "No one yet knows how to prove that any of the underlying problems in use today are absolutely impossible to solve," said Ajtai. "Until that happens, the best we can do is to show that a new cryptosystem is hard to crack.
zastita.66 nenad,
> Pretpostavljam da smo mi u Srbiji daleko veće tržište za CAD > softver, nego recimo Slovenci za Office97. Uh... Ne budi baš uveren u ovo. Ja sam prilično siguran da je Slovenija veće tržište i za direktna Office/Office i za CAD/CAD poređenja. Radi se o tome da ljudi imaju para, imaju tržište, imaju viši nivo tehnološke opremljenosti i pismenosti.
zastita.67 nenad,
> Softverske kompanije hoće da vas ubede da razmišljate o svakoj > kopiji programa kao o MATERIJALNOJ stvari. To je prosto prevara. > Sofver se BEZ POSLEDICA umnožava. Svaka kopija je PRAVA stvar. > > Šta kažete na ovo? Ne radi se o materijalnoj stvari, ali se ne radi ni o stvari koja se _KUPUJE_. Softver se, u velikoj većini slučajeva LICENCIRA, odnosno prosto rečeno - iznajmljuje za korišćenje, zakupljuje. Nekada, na velikim mašinama se isto radilo, s tim da si morao da plaćaš i mesečne tantijeme IBM-u ili nekom sličnom, ovo sada liči na kupovinu jer ga plaćaš samo jednom, ali je u suštini isto. Zbog toga što se softver licencira on ne može ni da se prodaje, tj. ti ne možeš da ga nekom licenciraš (da ga prodaš naravno da ne možeš jer ga i nemaš).
zastita.68 nenad,
> Jednog lepog dana, kada sve one budu morale da se legalizuju, eto > sreće i velikih para za Autodesk. Planiraju ljudi na duge staze. > Koliko je ovo fer i pošteno, već je druga priča. To je standardna procedura, tako su radile i filmske kompanije kada je trebalo probiti video u istočnu Evropu, nema smisla kočiti celu industriju ako već znaš da iz nekih zemalja ne možeš da izvučeš pare. Slično je npr. radio i domaći IBM za vreme sankcija. Naravno, SBS ne bi bio SBS da nije nakon sankcija tražio svojim korisnicima da PLATE to što su im davali za vreme istih. > Apsolutno. Sasvim si u pravu kada kažeš ovako nešto. Ali kada to > kaže neka firma koja ima par hiljada zaposlenih i koja troši X > hiljada dinara mesečno na košarkaški klub, to je već nešto drugo... Igara i hleba... Srbima dovoljno. :)
zastita.69 n.ceh,
> kopiji programa kao o MATERIJALNOJ stvari. To je prosto prevara. > Sofver se BEZ POSLEDICA umnožava. Svaka kopija je PRAVA stvar. > Ne> Ne radi se o materijalnoj stvari, ali se ne radi ni o stvari koja Ne> se _KUPUJE_. Softver se, u velikoj većini slučajeva LICENCIRA, Ne> odnosno prosto rečeno - iznajmljuje za korišćenje, zakupljuje. Ovo jeste tačno, ali ja lično mislim da je to "legal bullshit". Mi njima pare, oni nama (pravo da koristimo) njihov program. Kad odeš u prodavnicu u civilizovanim zemljama, daš pare, dobiješ kutiju sa programom. Mogu oni to da zovu kako hoće, samo da bi im odgovaralo, ali to meni liči na kupovinu proizvoda. Čeh
zastita.70 nenad,
> Mi njima pare, oni nama (pravo da koristimo) njihov program. Kad > odeš u prodavnicu u civilizovanim zemljama, daš pare, dobiješ kutiju > sa programom. Mogu oni to da zovu kako hoće, samo da bi im > odgovaralo, ali to meni liči na kupovinu proizvoda. Kupio si samo medij preko koga ti oni dostavljaju softver na korišćenje. Forma ne određuje suštinu. Slično je i sa filmovima na video kasetama, ne smeš da ih prikazuješ i emituješ javno, ne smeš da ih kopiraš - kupio si pravo da ga gledaš ("for private use").
zastita.71 nenad,
> Računar je PROIZVOD PAMETI. Procesor se pravi od nekoliko zrna > kvarcnog peska i par grama metala. Kada ga kupuješ plaćaš praktično > ISKLJUČIVO PAMET onih koji su smislili kako da ga naprave. Troškovi > neposredne proizvodnje su skoro zanemarljivi u odnosu na prodajnu > cenu. Nije baš tako, materijal jeste relativno jeftin, ali je i proizvodni proces skup.
zastita.72 nenad,
> Naravno ovde se radi o samostalnim projektantima i malim biroima. Nešto što se, naročito kod nas - ali i u inostranstvu - često zaboravlja jeste da _svaki_ čovek koji radi mora imati po jednu licenciranu kopiju softvera. Dakle - 20 projektanata, 60.000 dolara za AutoCAD.
zastita.73 borisb,
>> Računar je PROIZVOD PAMETI. Procesor se pravi od nekoliko zrna >> kvarcnog peska i par grama metala. Kada ga kupuješ plaćaš praktično >> ISKLJUČIVO PAMET onih koji su smislili kako da ga naprave. Troškovi >> neposredne proizvodnje su skoro zanemarljivi u odnosu na prodajnu >> cenu. >Nije baš tako, materijal jeste relativno jeftin, ali je i >proizvodni proces skup. Proizvodni proces je skup je zato što je skupa pamet onih koji su ga smislili. Materijal od kojeg je napravljena oprema za proizvodnju je relativno jeftin, a sama oprema je skupa. Očekivao sam baš ovakav komentar pa sam napisao "smislili kako da ga naprave". Dakle, mislio sam i na projektovanje samog procesora, ali i na osmišljavanje tehnologije njegove proizvodnje. Uostalom, činjenica da cena procesora pada sa nekoliko hiljada na nekoliko stotina DM je najbolji dokaz da tu troškovi neposredne proizvodnje ne igraju veliku ulogu.
zastita.74 janko,
> > kopiji programa kao o MATERIJALNOJ stvari. To je prosto prevara. > > Sofver se BEZ POSLEDICA umnožava. Svaka kopija je PRAVA stvar. > > > Ne> Ne radi se o materijalnoj stvari, ali se ne radi ni o stvari ko > Ne> se _KUPUJE_. Softver se, u velikoj većini slučajeva LICENCIRA, > Ne> odnosno prosto rečeno - iznajmljuje za korišćenje, zakupljuje. > > Ovo jeste tačno, ali ja lično mislim da je to "legal bullshit". Tačno tako! Sistematski se radi na tome da se ljudi ubede da to "nije to" što bi trebalo da bude. Iskoristiću priliku da odgovorim i svima koji kažu "jeste, ali su troškovi proizvodnje softvera veliki". Odgovor je: veliki su SAMO ZATO što je poredak ovakav kakav je (što se sve krije od svih). Zamislite da imate na raspolaganju SORS svih vama značajnih programa. Umesto da čekate par godina da se poizvođač SETI da reši vaš problem (obično nepotpuno) ili sami sednete i promenite par linija koda, prekompajlirate i imate rešenje, ili angažujete nakoga za isto to. Kada bi softver bio dostupan U SORSU proizvodnja softvera bi bila NEVEROVATNO jevtinija. Tako da argument "troškovi proizvodnje su veliki" ne stoji onog trenutka kada se shvati da su oni veliki samo zato ŠTO SVAKI PROGRAMER MORA IZNOVA DA OTKRIVA TOPLU VODU.
zastita.75 dr.grba,
>> Proizvodni proces je skup je zato što je skupa pamet onih koji >> su ga smislili. Ipak, i zato što je tehnologija vrlo složena, oprema izuzetno skupa, a škart velik. >> Uostalom, činjenica da cena procesora pada sa nekoliko hiljada na >> nekoliko stotina DM je najbolji dokaz da tu troškovi neposredne >> proizvodnje ne igraju veliku ulogu. Poslednja cena nekog procesora na tržištu je često manja od cene proizvodnje, ili je blizu nule - bolje je rasprodati stokove nego ih bacati neprodate, glasi normalna ekonomska logika.
zastita.76 nenad,
> Ali to jeste Autodeskov problem a ne nas. Mi lepo koristimo > piratski softver Autodesk prodaje 20 kopija godisnje. Koliko lepo ga koristimo ne bih komentarisao, najčešće se koristi sa 30 posto mogućnosti. Najbolji primer je kad nekome ko koristi tekst-procesor godinama objasniš koncept stilova pa doživi prosvetljenje. :) A problem je i "naš" jer sa takvom "politikom" i bez potrebe za ulaganjima tvoj stručni rad na tržištu vredi isto koliko i rad nekog "padobranca" koji je "provalio ceo CAD", klinca iz komšiluka koji pravi 3D reklame za lokalnu TV umesto da ih ti praviš... Što bi ulagao u posao kad može i na divljaka da se radi, kako da živiš od tog posla kad "može" svako da ga radi na ukradenoj opremi i s vremena na vreme, kao hobi? Takvo razmišljanje i takvo rezonovanje je _pogubno_ po svaku struku, pa i za privredu uopšte! Može ti se činiti da je ovako sada lepo, ali na duži rok to je samoubistvo... što se da i videti ako se osvrneš oko sebe. Kažeš da treba povećati cene intelektualnih usluga - nema šanse da ih povećaš dok ima onih koji će to da urade jeftinije, a dok god se može raditi i na kradenoj opremi uvek će biti onih koji će to da urade jeftinije. > Osim toga, to je iscasena logika. Na zapadu vazi pravilo da je kupac > uvek u pravu. Problem je u tome sto je Autodesk postao jako velika i > uspesna kompanija pa je to njihovim ljudima udarilo u glavu. Kupac je u pravu i svoje mišljenje daje _pre svega_ time da li kupuje proizvod ili ne. Dok god njihov proizvod bude kupovalo dovoljno ljudi oni će smatrati da su kupci zadovoljni.
zastita.77 nenad,
> Pogresno. Kad ukrades kamion, onda neko ima kamion manje. Kada > iskopiras softver, postoji jedna kopija tog softvera vise. Jedini > gubitak za proizvodjaca softvera je u HIPOTETICNOJ zaradi koju bi > ostvario da mi je taj softver kupio. Medjutim, kako ja ionako nemam > para da taj softver kupim, onda je njegov realni gubitak ravan Da li je onda u redu i da od tamošnjeg inženjera koji zarađuje 100.000 godišnje ili njegove firme ukradeš projekat i prodaš ga kao svoj? Znači, on nije na gubitku jer mu taj projekat ne bi ni bio kupljen od firme kojoj si ga ti prodao? A jel u redu da neki klinac mazne tvoj projekat i proda ga nekome za 300 maraka - ti realno nisi u gubitku jer ga ionako ne bi prodao toj firmi? > Neko na ovo moze da odgovori argumentom da je to stanje stvari > u softverskoj industriji, i ja se sa tim slazem. Velika riba jede > malu i slicno. Medjutim, ja nemoram da budem srecan zbog toga, i > zato cu iskoristiti svaku priliku da im uskratim koji dolar zarade. Svi smo mi pomalo socijalisti? ;) Iako delim tvoje mišljenje povodom ovoga, mislim da si odabrao potpuno pogrešno oružje. Ako ti se ne sviđaju velike ribe, nemoj krasti od njih već kupi proizvod male ribe. Tako će i velika riba morati da ti ukaže više pažnje. Što reče neko - kamo sreće da se kod nas striktno poštuje zakon o kopirajtu. Svi bi radili na Linux-u, sve bi bilo mnogo pouzdanije i sa više mogućnosti, bilo bi manje kvazi-stručnjaka koji znaju da nabodu tri opcije u Windows-ima i koji svaki problem sa performansama rešavaju kupovinom novog, većeg i skupljeg kompjutera.
zastita.78 nenad,
> Dakle, mislio sam i na projektovanje samog procesora, > ali i na osmišljavanje tehnologije njegove proizvodnje. Ali ne samo osmišljavanje, treba i izgraditi postrojenja za njih a to je vrlo skupo. Svaki high-tech je skup ako ga radiš prvi u svetu. > Uostalom, činjenica da cena procesora pada sa nekoliko hiljada na > nekoliko stotina DM je najbolji dokaz da tu troškovi neposredne > proizvodnje ne igraju veliku ulogu. Pada toliko ali za nekoliko godina i to samo za najprodavanije procesore. Evo upravo aktuelnog primera - najnoviji bag kod Pentium Pro/II procesora. Intel je priznao da on postoji, ali i dalje proizvodi takve čipove i proizvodiće ih do kraja godine! Tek u sledećoj reviziji, početkom sledeće godine će ispraviti bag. Jednostavno su procenili da bi ih promene u procesu proizvodnje i kašnjenja koja bi to izazvalo više koštali nego što će ih koštati loš publicitet za još jedan bag u procesoru ili neka eventualna odustajanja od kupovine zbog njega.
zastita.79 kiklop,
> Iskoristiću priliku da odgovorim i svima koji kažu > > "jeste, ali su troškovi proizvodnje softvera veliki". > > Odgovor je: veliki su SAMO ZATO što je poredak ovakav kakav je > (što se sve krije od svih). > > Zamislite da imate na raspolaganju SORS svih vama značajnih programa. > Umesto da čekate par godina da se poizvođač SETI da reši vaš problem > (obično nepotpuno) ili sami sednete i promenite par linija koda, > prekompajlirate i imate rešenje, ili angažujete nakoga za isto to. Sa ovime se ni bih u potpunosti složio. Kada bi svako menjao delove bilo kog komercijalnog programa, postojala bi potencijalna opasnost da krajnji rezultati ne bi bili onakvi kakvi su zamišljeni u startu. Za takve zahvate ipak je potrebno malo više iskustva. Zamislite sledeći slučaj Pera i Žika kupe MS Word 7.0 sa sve source kodom (eh te bajke). jednog lepog dana Pera dođe na genijalnu ideju kako da optimizuje neku od ključnih funkcija programa. Baci se na posao i sav srećan ode kod Žike da se pohvali rezultatom. Hvala mu nije uspela, Žikin Word nije bio u stanju da proguta proizvode Perinog.Ovo je naravno samo primer do čega bi sve moglo to da dovede. Druga stvar je komercijalne prirode. Sada svako sa ulaganjem od 1500-2000 DEM može da kupi računar na kome može da razvija 90% komercijalnog softvera. Ako bi sav sors bio dostupan, onda bi bilo 7000 podvarijanti nekog programa, koji bi u suštini koristili isti osnovni kod jednom napisan. Gde je tu onda sav onaj trud koji su inicijalni programeri uložili u taj program praveći ga od nule? On se praktično istopio sa svakom od tih podvarijanti programa. Upravo zbog toga se na to ne može gledati kao i na proces proizvodnje neke materijalne stvari (npr. asinhronog elektromotora). U svim srednjim tehničkim školama uči se princip rada ovog uređaja, ali ga ne prave svi jer je sam proces prilično skup (nabavka opreme,repromaterijala i sl.). Kod programiranja materijalna ulaganja su ipak drastično manja, ali zato su mentalna nemerljiva. Svi znamo koliko je teško napisati stvarno kvalitetan program. > > Kada bi softver bio dostupan U SORSU proizvodnja softvera bi bila > NEVEROVATNO jevtinija. Tako da argument "troškovi proizvodnje su > veliki" ne stoji onog trenutka kada se shvati da su oni veliki samo > zato ŠTO SVAKI PROGRAMER MORA IZNOVA DA OTKRIVA TOPLU VODU. A da ti nama lepo onda daš kompletan sors tvog mapera, čisto da pokažeš kako to ozbiljno misliš. :)
zastita.80 dr.grba,
>> Poslednja cena nekog procesora na tržištu je često manja od cene >> proizvodnje, ili je blizu nule... Uf, loše se izrazih: mislio sam na nulu kao razliku između rashoda i prihoda.
zastita.81 nenad,
> Zamislite da imate na raspolaganju SORS svih vama značajnih > programa. Umesto da čekate par godina da se poizvođač SETI da reši > vaš problem (obično nepotpuno) ili sami sednete i promenite par > linija koda, prekompajlirate i imate rešenje, ili angažujete nakoga Nema šta da zamišljamo, postoji Linux, postoji FreeBSD, postoji puno besplatnog softvera, puno GNU softvera. Ipak, još uvek je veliki broj firmi koje daju prednost oficijelnom "supportu" od strane velikih proizvođača nasuprot opciji "sam svoj majstor". > Kada bi softver bio dostupan U SORSU proizvodnja > softvera bi bila NEVEROVATNO jevtinija. Tako da argument "troškovi > proizvodnje su veliki" ne stoji onog trenutka kada se shvati da su > oni veliki samo zato ŠTO SVAKI PROGRAMER MORA IZNOVA DA OTKRIVA > TOPLU VODU. Pokušaj to da primeniš na, recimo, automobilsku industriju. Proizvodnja automobila bi bila mnogo jeftinija, recimo za Zastavu ako bi svi projekti Mercedesa bili raspoloživi u javnom vlasništvu. Samo pitanje je koliko bi se onda Mercedesu ili bilo kome isplatilo da ulaže u _razvoj_ ako im to neće doneti komparativne prednosti u odnosu na druge i ako, u krajnjoj liniji, od toga neće imati adekvatne finansijske koristi. Što ste bre svi tako levičarski nastrojeni? ;)
zastita.82 janko,
> neku od ključnih funkcija programa. Baci se na posao i sav srećan > ode > kod Žike da se pohvali rezultatom. Hvala mu nije uspela, Žikin Word > nije bio u stanju da proguta proizvode Perinog.Ovo je naravno samo > primer do čega bi sve moglo to da dovede. Argument ne stoji. U praksi ima dosta formata koji su u javnom vlasništvu i po pravlu s kvalitetniji a sav softver koji ih podržava ih bolje podržava. Mogao bi svako da napravi nekompatibilan Word, ali bi ga samo on sam i koristio -- pa neka ga i koristi. Nikakva "opasnost" ne postoji. > suštini koristili isti osnovni kod jednom napisan. Gde je tu onda > sav onaj trud koji su inicijalni programeri uložili u taj program > praveći ga od nule? On se praktično istopio sa svakom od tih > podvarijanti programa. Dabome, i treba da se istopi. To je suštinski razlog zbog koga je "razvoj softvera skup" kako je već konstatovano. Zašto se jednom uloženi trud koji se MOŽE BEZ PROBLEMA NEOGRANIČENO KORISTITI i ne bi ulagao samo jednom? Zamislite gde bi ljudska rasa mogla da stigne kada u ovom trenutku ne bi većina nas otkrivala toplu vodu? Kada bi svako radio samo onaj intelektualni posao koji nije niko pre njega? > Upravo zbog toga se na to ne može gledati kao i na proces > proizvodnje neke materijalne stvari (npr. asinhronog > elektromotora). Dabome! To sve vreme pokušavam da kažem. Kompjuterski pristupačni podaci su prvi u istoriji koji se mogu umnožavati praktično uz nulte troškove, dajući blagostanje svakom ko dobije kopiju. Takođe uz skoro nulte troškove bi se mogli menjati i prilagođavati! Ali, ne, nas velike kompanije pokušavaju da nauče da na nešto što VIDIMO da ima ovakva svojstva gledamo kao na koricu hleba koju drži izgladnelo dete -- gde će dete ostati gladno ako mu se uzme korica. Suprotno tome -- kompjuterski podaci (i programi) su po svojoj prirodi ekvivalentni onom parčetu hleba koje je Hrist lomio i lomio, dajući ga svakom čoveku iz kolone koja ga je sledila, dok nisu svi bili siti. Da ponovim, ovo je prvi put u istoriji da postoje tehnološki preduslovi za tako nešto. > > Kada bi softver bio dostupan U SORSU proizvodnja softvera bi bila > > NEVEROVATNO jevtinija. Tako da argument "troškovi proizvodnje su > > veliki" ne stoji onog trenutka kada se shvati da su oni veliki sam > > zato ŠTO SVAKI PROGRAMER MORA IZNOVA DA OTKRIVA TOPLU VODU. > > A da ti nama lepo onda daš kompletan sors tvog mapera, čisto da > pokažeš kako to ozbiljno misliš. :) Potpuno si u pravu. U poretku o kome ja govorim, sasvim mirno bih dao i sors mapera. Međutim, možeš li mi garantovati da u sadašnjem poretku, koji diktiraju velike kompanije, niko neće isti taj moj sors ponovo prodavati suprotno pravilima po kojima bih ga ja učinio javno dostupnim? Koliko ja znam, moj maper je prvi na svetu progam za efikasno remapiranje tastature Windowsa 95 koji je u svojoj osnovnoj upotrebljivoj verziji besplatan (za privatnu upotrebu). Da ne govorimo o tome da je prvi i za sada jedini Win95 native. Do sada su od takvog softvera živele čitave firme. Možeš li zamisliti koliko sam im pomrsio račune sa svojim programom? Moja (vrlo slobodna) pretpostavka je da će u sledećoj verziji Windowsa 95 postojati Majkrosoftova verzija Jankovog mapera integrisana u sistem. Ili možda u okviru nekih PowerToys. Takođe verujem da ona NE BI postojala da nisam ja napravio Jankov maper. :)) Majkrosoftova logika je jasna: ne dozvoliti konkurenciji da im otima bilo koje parče tržišta. Dok im konkurencija efektivno ne otima tržište (svi drugi maperi su non-native, za razliku od moga) sve je OK. Sada su verovatno zagrizli. ;) Krajnji efekat će biti da će SVAKOM biti dostupno remapiranje. Jeste da ja neću imati od toga materijalnu satisfakciju, ali sam zato učinio čitav svet lepšim. Čak i ako ne bude napravljen hipotetički "Microsoft maper" moj program je već masovno dostupan u svetu. narodi koji pišu ćirilicom već masovno uživaju njegove blagodeti.
zastita.83 janko,
> Nema šta da zamišljamo, postoji Linux, postoji FreeBSD, postoji > puno besplatnog softvera, puno GNU softvera. Ipak, još uvek je > veliki broj firmi koje daju prednost oficijelnom "supportu" od > strane velikih proizvođača nasuprot opciji "sam svoj majstor". Da li si čuo da je US.Army rešila da finansira razvoj GNU Ada kompajlera, tako da, naravno, softver i pored njihovog finansiranja ostaje i dalje GNU (svima dostupan!). U njihovom obrazloženju piše "kvalitet koji se na ovaj način može postići ne može se porediti ni sa jednim proizvodom napravljenim u klasičnim firmama". U klasičnoj firmi, jako malo ljudi stvarno gleda šta je urađeno.Jedan piše parče koda jer za to prima platu. Drugi je plaćen da njega proverava. On ne proverava kod zato što mu je bitno da je kod dobar, a pogotovu ne zato što će ga on sam koristiti. Ne, i on otaljava, jer to mu je posao. > > Kada bi softver bio dostupan U SORSU proizvodnja > > softvera bi bila NEVEROVATNO jevtinija. Tako da argument "troškovi > > proizvodnje su veliki" ne stoji onog trenutka kada se shvati da su > > oni veliki samo zato ŠTO SVAKI PROGRAMER MORA IZNOVA DA OTKRIVA > > TOPLU VODU. > > Pokušaj to da primeniš na, recimo, automobilsku industriju. > > Proizvodnja automobila bi bila mnogo jeftinija, recimo za > Zastavu ako bi svi projekti Mercedesa bili raspoloživi u javnom > vlasništvu. Samo pitanje je koliko bi se onda Mercedesu ili bilo > kome isplatilo da ulaže u _razvoj_ ako im to neće doneti > komparativne prednosti u odnosu na druge i ako, u krajnjoj > liniji, od toga neće imati adekvatne finansijske koristi. Ne verujem da bi Mercedes ugrozila Zastava ako bi mu projekti bili javni. Ne verujem da bi koncept javnih projekata ugrozio bilo koga. Samo oni koji umeju da iskoriste te projekte bi dobijali. U ovom slučaju Mercedes bi zahvaljujući svojim fabrikama i dalje bio prvi koji bi pravio Mercedese. Ali bi taj isti Mercedes imao koristi jer bi i sam mogao da uzme tuđe javne projekte. Uostalom sav naučni rad i dan danas postoji na tim principima. Samo je pitanje gde je granica do onoga što je "poslovna tajna".
zastita.84 kiklop,
> Dabome, i treba da se istopi. To je suštinski razlog zbog koga je > "razvoj softvera skup" kako je već konstatovano. Zašto se jednom uloženi > trud koji se MOŽE BEZ PROBLEMA NEOGRANIČENO KORISTITI i ne bi > ulagao samo jednom? Zamislite gde bi ljudska rasa mogla da stigne > kada u ovom trenutku ne bi većina nas otkrivala toplu vodu? Kada > bi svako radio samo onaj intelektualni posao koji nije niko pre njega? E ovde sam te čekao. Slažem se da neke stvari treba publikovati, barem u generalnom vidu, ali kompletan program veličine 2-3 Mb je potpuno bespredmetno, gotovo suludo, davati na uvid javnosti(sem ako se ne radi o specijalnoj situaciji). To već spada u odavanje poslovne tajne. Po tebi bi sada proizvođači francuskog šampanjca trebali a otkriju specifičnu tehnologiju i sebi uzmu pare iz džepa?? Gde ti živiš? > Dabome! To sve vreme pokušavam da kažem. Kompjuterski pristupačni > podaci su prvi u istoriji koji se mogu umnožavati praktično uz nulte > troškove, dajući blagostanje svakom ko dobije kopiju. Takođe > uz skoro nulte troškove bi se mogli menjati i prilagođavati! To jeste tačno, ali to ne umanjuje intelektualni trud koji je uložen u njihovu kreaciju. Ako je, dakle, neko 6 meseci(ili više) razvijao neki softver koji se pokazao kao idealno rešenje za XYZ primenu i onda uz njega dao i ceo kod preko noći bi nikle barem tri firme koje bi prodavale to isto u drugom pakovanju. Cene bi pale i on bi bio na gubitku. Tu bi samo krajnji korisnici bili na dobitku, ali iz perspektive autora to je vrlo neprivlačna vizija. On sam ne bi imao sa čim da se bori protiv konkurencije, jer ako bi uz svaku reviziju davao i pun sors to bi videla i konkurencija i sve bi opet bilo na istom. > > Suprotno tome -- kompjuterski podaci (i programi) su po svojoj > prirodi ekvivalentni onom parčetu hleba koje je Hrist lomio i lomio, > dajući ga svakom čoveku iz kolone koja ga je sledila, dok nisu svi > bili siti. Da ponovim, ovo je prvi put u istoriji da postoje > tehnološki preduslovi za tako nešto. Poređenja ove vrste uvek sam smatrao vrlo nategnutim. >> A da ti nama lepo onda daš kompletan sors tvog mapera, čisto da >> pokažeš kako to ozbiljno misliš. :) > > Potpuno si u pravu. U poretku o kome ja govorim, sasvim mirno bih > dao i sors mapera. Međutim, možeš li mi garantovati da u sadašnjem > poretku, koji diktiraju velike kompanije, niko neće isti taj moj sors > ponovo prodavati suprotno pravilima po kojima bih ga ja učinio javno > dostupnim? Pa to je upravo ono o čemu ti ja pričam celo vreme. I zbog toga tvoja vizija spada u domen utopija, i tamo će verovatno i ostati.
zastita.85 janko,
> E ovde sam te čekao. Slažem se da neke stvari treba publikovati, > barem u generalnom vidu, ali kompletan program veličine 2-3 Mb je > potpuno bespredmetno, gotovo suludo, davati na uvid javnosti(sem > ako se ne radi o specijalnoj situaciji). To već spada u odavanje > poslovne tajne. Po tebi bi sada proizvođači francuskog šampanjca > trebali a otkriju specifičnu tehnologiju i sebi uzmu pare iz > džepa?? Gde ti živiš? Izgleda da nisi upućen u sadašnje stanje. Već i danas se upravo to radi. Kada kupiš MS VC, ili Borland C++, u oba slučaja ćeš dobiti KOMPLETAN sors njihovih run-time biblioteka i MFC odnosno OWL biblioteka. Više megabajta koda. Mnogo grešaka koje potoje u tom kodu upravo prijave (i otklone!) korisnici, pa u sledećoj verziji uđu u regularno izdanje. Znaš li zašto to rade? Jer su i sami shvatili korisnost toga. MOGLI bi da daju samo prevedeni RTL i samo LIB-ove za MFC. Ipak daju sav sors. Još dalje od toga, baci pogled na Microsoft Developer Network. Videćeš da postoji potpun kod čak i onih drajvera koje sigurno niko osim Microsofta ne pravi. Zašto? jer su procenili da je bolje da DRUGI PROGRAMERI vide "kako oni to rade" nego suprotno. > > Dabome! To sve vreme pokušavam da kažem. Kompjuterski pristupačni > > podaci su prvi u istoriji koji se mogu umnožavati praktično uz nul > > troškove, dajući blagostanje svakom ko dobije kopiju. Takođe > > uz skoro nulte troškove bi se mogli menjati i prilagođavati! > > To jeste tačno, ali to ne umanjuje intelektualni trud koji je > uložen u njihovu kreaciju. Ako je, dakle, neko 6 meseci(ili više) > razvijao neki softver > koji se pokazao kao idealno rešenje za XYZ primenu i onda uz njega > dao i ceo kod preko noći bi nikle barem tri firme koje bi prodavale > to isto u drugom pakovanju. Cene bi pale Moramo razlikovati pojam slobodnog sorsa od besplatnog sorsa. Time što daješ sors nečega, ti ne moraš da dozvoliš drugima da ugrađuju taj isti sors u svoju aplikaciju, ili da prodaju tvoj sors kao svoju aplikaciju. Ali osnovna stvar je jednostavna: ako u startu imaš nešto što je dostupno u sorsu, i za to pišeš svoja proširenja, koja su opet dostupna u sorsu, sve je ok. Nije tačno ni to da zbog ovakvog aranžmana programeri ne bi bili plaćeni. Naprotiv. Moj primer: Ostavio sam program svima dostupnim, umesto da cicijaški prodajem svaku kopiju. Ipak je bilo firmi koje su mi platile da instaliram taj program na njihovim računarima. Današnji analitičari tvrde da je osnovna odlika današnjeg računarskog sveta nešto što se zove Softverska kriza. Ukratko, ima više potrebe za dobrim programerima nego što ima dobrih programera. Tvrdim da je osnovni razlog krize -- taj što mnogi delju iste stvari, u istom trenutku, u nebrojeno krajeva zemljine kugle. To ne mora tako da bude, a ako se nastavi, značiće da ne koristimo tehnološke mogućnosti koje smo već dostigli. Računarstvo ima i svoju veoma tamnu stranu. Orvel je još uvek moguć, verovali ili ne. Iste te tehnološke mogućnosti mogu se neslućeno zloupotrebiti.
zastita.86 janko,
The Right to Read ================= by Richard Stallman This article appeared in the February 1997 issue of Communications of the ACM (Volume 40, Number 2). (from "The Road To Tycho", a collection of articles about the antecedents of the Lunarian Revolution, published in Luna City in 2096) For Dan Halbert, the road to Tycho began in college--when Lissa Lenz asked to borrow his computer. Hers had broken down, and unless she could borrow another, she would fail her midterm project. There was no one she dared ask, except Dan. This put Dan in a dilemma. He had to help her--but if he lent her his computer, she might read his books. Aside from the fact that you could go to prison for many years for letting someone else read your books, the very idea shocked him at first. Like everyone, he had been taught since elementary school that sharing books was nasty and wrong--something that only pirates would do. And there wasn't much chance that the SPA--the Software Protection Authority--would fail to catch him. In his software class, Dan had learned that each book had a copyright monitor that reported when and where it was read, and by whom, to Central Licensing. (They used this information to catch reading pirates, but also to sell personal interest profiles to retailers.) The next time his computer was networked, Central Licensing would find out. He, as computer owner, would receive the harshest punishment--for not taking pains to prevent the crime. Of course, Lissa did not necessarily intend to read his books. She might want the computer only to write her midterm. But Dan knew she came from a middle-class family and could hardly afford the tuition, let alone her reading fees. Reading his books might be the only way she could graduate. He understood this situation; he himself had had to borrow to pay for all the research papers he read. (10% of those fees went to the researchers who wrote the papers; since Dan aimed for an academic career, he could hope that his own research papers, if frequently referenced, would bring in enough to repay this loan.) Later on, Dan would learn there was a time when anyone could go to the library and read journal articles, and even books, without having to pay. There were independent scholars who read thousands of pages without government library grants. But in the 1990s, both commercial and nonprofit journal publishers had begun charging fees for access. By 2047, libraries offering free public access to scholarly literature were a dim memory. There were ways, of course, to get around the SPA and Central Licensing. They were themselves illegal. Dan had had a classmate in software, Frank Martucci, who had obtained an illicit debugging tool, and used it to skip over the copyright monitor code when reading books. But he had told too many friends about it, and one of them turned him in to the SPA for a reward (students deep in debt were easily tempted into betrayal). In 2047, Frank was in prison, not for pirate reading, but for possessing a debugger. Dan would later learn that there was a time when anyone could have debugging tools. There were even free debugging tools available on CD or downloadable over the net. But ordinary users started using them to bypass copyright monitors, and eventually a judge ruled that this had become their principal use in actual practice. This meant they were illegal; the debuggers' developers were sent to prison. Programmers still needed debugging tools, of course, but debugger vendors in 2047 distributed numbered copies only, and only to officially licensed and bonded programmers. The debugger Dan used in software class was kept behind a special firewall so that it could be used only for class exercises. It was also possible to bypass the copyright monitors by installing a modified system kernel. Dan would eventually find out about the free kernels, even entire free operating systems, that had existed around the turn of the century. But not only were they illegal, like debuggers--you could not install one if you had one, without knowing your computer's root password. And neither the FBI nor Microsoft Support would tell you that. Dan concluded that he couldn't simply lend Lissa his computer. But he couldn't refuse to help her, because he loved her. Every chance to speak with her filled him with delight. And that she chose him to ask for help, that could mean she loved him too. Dan resolved the dilemma by doing something even more unthinkable--he lent her the computer, and told her his password. This way, if Lissa read his books, Central Licensing would think he was reading them. It was still a crime, but the SPA would not automatically find out about it. They would only find out if Lissa reported him. Of course, if the school ever found out that he had given Lissa his own password, it would be curtains for both of them as students, regardless of what she had used it for. School policy was that any interference with their means of monitoring students' computer use was grounds for disciplinary action. It didn't matter whether you did anything harmful--the offense was making it hard for the administrators to check on you. They assumed this meant you were doing something else forbidden, and they did not need to know what it was. Students were not usually expelled for this--not directly. Instead they were banned from the school computer systems, and would inevitably fail all their classes. Later, Dan would learn that this kind of university policy started only in the 1980s, when university students in large numbers began using computers. Previously, universities maintained a different approach to student discipline; they punished activities that were harmful, not those that merely raised suspicion. Lissa did not report Dan to the SPA. His decision to help her led to their marriage, and also led them to question what they had been taught about piracy as children. The couple began reading about the history of copyright, about the Soviet Union and its restrictions on copying, and even the original United States Constitution. They moved to Luna, where they found others who had likewise gravitated away from the long arm of the SPA. When the Tycho Uprising began in 2062, the universal right to read soon became one of its central aims. Author's Note ============= The right to read is a battle being fought today. Although it may take 50 years for our present way of life to fade into obscurity, most of the specific laws and practices described above have already been proposed--either by the Clinton Administration or by publishers. There is one exception: the idea that the FBI and Microsoft will keep the root passwords for personal computers. This is an extrapolation from the Clipper chip and similar Clinton Administration key-escrow proposals, together with a long-term trend: computer systems are increasingly set up to give absentee operators control over the people actually using the computer system. The SPA, which actually stands for Software Publisher's Association, is not today an official police force. Unofficially, it acts like one. It invites people to inform on their coworkers and friends; like the Clinton Administration, it advocates a policy of collective responsibility whereby computer owners must actively enforce copyright or be punished. The SPA is currently threatening small Internet service providers, demanding they permit the SPA to monitor all users. Most ISPs surrender when threatened, because they cannot afford to fight back in court. (Atlanta Journal-Constitution, 1 Oct 96, D3.) At least one ISP, Community ConneXion in Oakland CA, refused the demand and was actually sued. The SPA is said to have dropped this suit recently, but they are sure to continue the campaign in various other ways. The university security policies described above are not imaginary. For example, a computer at one Chicago-area university prints this message when you log in (quotation marks are in the original): "This system is for the use of authorized users only. Individuals using this computer system without authority or in the excess of their authority are subject to having all their activities on this system monitored and recorded by system personnel. In the course of monitoring individuals improperly using this system or in the course of system maintenance, the activities of authorized user may also be monitored. Anyone using this system expressly consents to such monitoring and is advised that if such monitoring reveals possible evidence of illegal activity or violation of University regulations system personnel may provide the evidence of such monitoring to University authorities and/or law enforcement officials." This is an interesting approach to the Fourth Amendment: pressure most everyone to agree, in advance, to waive their rights under it. References ========== The administration's "White Paper": Information Infrastructure Task Force, Intellectual Property and the National Information Infrastructure: The Report of the Working Group on Intellectual Property Rights (1995). An explanation of the White Paper: The Copyright Grab, Pamela Samuelson, Wired, Jan. 1996 Sold Out, James Boyle, New York Times, 31 March 1996 Public Data or Private Data, Washington Post, 4 Nov 1996 Union for the Public Domain--a new organization which aims to resist and reverse the overextension of intellectual property powers. =============================== FSF & GNU inquiries & questions to gnu@prep.ai.mit.edu. Other ways to contact the FSF. Comments on these web pages to webmasters@www.gnu.ai.mit.edu, send other questions to gnu@prep.ai.mit.edu. Copyright 1996 Richard Stallman Verbatim copying and redistribution is permitted without royalty as long as this notice is preserved; alteration is not permitted.
zastita.87 janko,
Why Software Should Not Have Owners =================================== by Richard Stallman Digital information technology contributes to the world by making it easier to copy and modify information. Computers promise to make this easier for all of us. Not everyone wants it to be easier. The system of copyright gives software programs ``owners'', most of whom aim to withhold software's potential benefit from the rest of the public. They would like to be the only ones who can copy and modify the software that we use. The copyright system grew up with printing---a technology for mass production copying. Copyright fit in well with this technology because it restricted only the mass producers of copies. It did not take freedom away from readers of books. An ordinary reader, who did not own a printing press, could copy books only with pen and ink, and few readers were sued for that. Digital technology is more flexible than the printing press: when information has digital form, you can easily copy it to share it with others. This very flexibility makes a bad fit with a system like copyright. That's the reason for the increasingly nasty and draconian measures now used to enforce software copyright. Consider these four practices of the Software Publishers Association (SPA): Massive propaganda saying it is wrong to disobey the owners to help your friend. Solicitation for stool pigeons to inform on their coworkers and colleagues. Raids (with police help) on offices and schools, in which people are told they must prove they are innocent of illegal copying. Prosecution (by the US government, at the SPA's request) of people such as MIT's David LaMacchia, not for copying software (he is not accused of copying any), but merely for leaving copying facilities unguarded and failing to censor their use. All four practices resemble those used in the former Soviet Union, where every copying machine had a guard to prevent forbidden copying, and where individuals had to copy information secretly and pass it from hand to hand as ``samizdat''. There is of course a difference: the motive for information control in the Soviet Union was political; in the US the motive is profit. But it is the actions that affect us, not the motive. Any attempt to block the sharing of information, no matter why, leads to the same methods and the same harshness. Owners make several kinds of arguments for giving them the power to control how we use information: Name calling. Owners use smear words such as ``piracy'' and ``theft'', as well as expert terminology such as ``intellectual property'' and ``damage'', to suggest a certain line of thinking to the public---a simplistic analogy between programs and physical objects. Our ideas and intuitions about property for material objects are about whether it is right to take an object away from someone else. They don't directly apply to making a copy of something. But the owners ask us to apply them anyway. Exaggeration. Owners say that they suffer ``harm'' or ``economic loss'' when users copy programs themselves. But the copying has no direct effect on the owner, and it harms no one. The owner can lose only if the person who made the copy would otherwise have paid for one from the owner. A little thought shows that most such people would not have bought copies. Yet the owners compute their ``losses'' as if each and every one would have bought a copy. That is exaggeration---to put it kindly. The law. Owners often describe the current state of the law, and the harsh penalties they can threaten us with. Implicit in this approach is the suggestion that today's law reflects an unquestionable view of morality---yet at the same time, we are urged to regard these penalties as facts of nature that can't be blamed on anyone. This line of persuasion isn't designed to stand up to critical thinking; it's intended to reinforce a habitual mental pathway. It's elementary that laws don't decide right and wrong. Every American should know that, forty years ago, it was against the law in many states for a black person to sit in the front of a bus; but only racists would say sitting there was wrong. Natural rights. Authors often claim a special connection with programs they have written, and go on to assert that, as a result, their desires and interests concerning the program simply outweigh those of anyone else---or even those of the whole rest of the world. (Typically companies, not authors, hold the copyrights on software, but we are expected to ignore this discrepancy.) To those who propose this as an ethical axiom---the author is more important than you---I can only say that I, a notable software author myself, call it bunk. But people in general are only likely to feel any sympathy with the natural rights claims for two reasons. One reason is an overstretched analogy with material objects. When I cook spaghetti, I do object if someone else eats it, because then I cannot eat it. His action hurts me exactly as much as it benefits him; only one of us can eat the spaghetti, so the question is, which? The smallest distinction between us is enough to tip the ethical balance. But whether you run or change a program I wrote affects you directly and me only indirectly. Whether you give a copy to your friend affects you and your friend much more than it affects me. I shouldn't have the power to tell you not to do these things. No one should. The second reason is that people have been told that natural rights for authors is the accepted and unquestioned tradition of our society. As a matter of history, the opposite is true. The idea of natural rights of authors was proposed and decisively rejected when the US Constitution was drawn up. That's why the Constitution only permits a system of copyright and does not require one; that's why it says that copyright must be temporary. It also states that the purpose of copyright is to promote progress---not to reward authors. Copyright does reward authors somewhat, and publishers more, but that is intended as a means of modifying their behavior. The real established tradition of our society is that copyright cuts into the natural rights of the public---and that this can only be justified for the public's sake. Economics. The final argument made for having owners of software is that this leads to production of more software. Unlike the others, this argument at least takes a legitimate approach to the subject. It is based on a valid goal---satisfying the users of software. And it is empirically clear that people will produce more of something if they are well paid for doing so. But the economic argument has a flaw: it is based on the assumption that the difference is only a matter of how much money we have to pay. It assumes that ``production of software'' is what we want, whether the software has owners or not. People readily accept this assumption because it accords with our experiences with material objects. Consider a sandwich, for instance. You might well be able to get an equivalent sandwich either free or for a price. If so, the amount you pay is the only difference. Whether or not you have to buy it, the sandwich has the same taste, the same nutritional value, and in either case you can only eat it once. Whether you get the sandwich from an owner or not cannot directly affect anything but the amount of money you have afterwards. This is true for any kind of material object---whether or not it has an owner does not directly affect what it is, or what you can do with it if you acquire it. But if a program has an owner, this very much affects what it is, and what you can do with a copy if you buy one. The difference is not just a matter of money. The system of owners of software encourages software owners to produce something---but not what society really needs. And it causes intangible ethical pollution that affects us all. What does society need? It needs information that is truly available to its citizens---for example, programs that people can read, fix, adapt, and improve, not just operate. But what software owners typically deliver is a black box that we can't study or change. Society also needs freedom. When a program has an owner, the users lose freedom to control part of their own lives. And above all society needs to encourage the spirit of voluntary cooperation in its citizens. When software owners tell us that helping our neighbors in a natural way is ``piracy'', they pollute our society's civic spirit. This is why we say that free software is a matter of freedom, not price. The economic argument for owners is erroneous, but the economic issue is real. Some people write useful software for the pleasure of writing it or for admiration and love; but if we want more software than those people write, we need to raise funds. For ten years now, free software developers have tried various methods of finding funds, with some success. There's no need to make anyone rich; the median US family income, around $35k, proves to be enough incentive for many jobs that are less satisfying than programming. For years, until a fellowship made it unnecessary, I made a living from custom enhancements of the free software I had written. Each enhancement was added to the standard released version and thus eventually became available to the general public. Clients paid me so that I would work on the enhancements they wanted, rather than on the features I would otherwise have considered highest priority. The Free Software Foundation, a tax-exempt charity for free software development, raises funds by selling CD-ROMs, t-shirts, and manuals (all of which users are free to copy and change), as well as from donations. It now has a staff of five programmers, plus three employees who handle mail orders. Some free software developers make money by selling support services. Cygnus Solutions, with around 50 employees, estimates that about 15 per cent of its staff activity is free software development---a respectable percentage for a software company. Companies including Intel, Motorola, Texas Instruments and Analog Devices have combined to fund the continued development of the free GNU compiler for the language C. Meanwhile, the GNU compiler for the Ada language is being funded by the US Air Force, which believes this is the most cost-effective way to get a high quality compiler. [Air Force funding ended some time ago; the GNU Ada Compiler is now in service, and its maintenance is funded commercially.] All these examples are small; the free software movement is still small, and still young. But the example of listener-supported radio in this country [the US] shows it's possible to support a large activity without forcing each user to pay. As a computer user today, you may find yourself using a proprietary program. If your friend asks to make a copy, it would be wrong to refuse. Cooperation is more important than copyright. But underground, closet cooperation does not make for a good society. A person should aspire to live an upright life openly with pride, and this means saying ``No'' to proprietary software. You deserve to be able to cooperate openly and freely with other people who use software. You deserve to be able to learn how the software works, and to teach your students with it. You deserve to be able to hire your favorite programmer to fix it when it breaks. You deserve free software. ============== FSF & GNU inquiries & questions to gnu@prep.ai.mit.edu. Copyright 1994 Richard Stallman Verbatim copying and redistribution is permitted without royalty as long as this notice is preserved; alteration is not permitted. Verbatim copying and distribution is permitted in any medium, provided this notice is preserved.
zastita.88 kiklop,
> Moramo razlikovati pojam slobodnog sorsa od > besplatnog sorsa. Time što daješ sors nečega, ti ne moraš da dozvoliš > drugima da ugrađuju taj isti sors u svoju aplikaciju, ili da prodaju > tvoj sors kao svoju aplikaciju. Ali osnovna stvar je jednostavna: Ko će ih sprečiti da to urade? Ako pretpostavimo da svako može da odluči da li će dati sors na uvid ili ne, onda bi neko uzeo gotov program i izvršio sitne izmene na njemu tek toliko da se ne kaže da je povredio autorska prava i izdao program. Redizajniran izgled programa ne znači i da je on u suštini originalan. Ako bi sistem već bio takav onda bi svako trebao da daje sors uz svoj program. Što se tiče biblioteka koje se isporučuju uz ta dva softverska paketa, za njih sam naravno znao (pa i čačkao po njima). Ali to je specifična oblast softverskih proizvoda u kojoj ovo i te kako ima smisla. Ali da li će neko dati na uvid sors npr. Photoshopa? E to je ono o čemu ja govorim. > Moj primer: Ostavio sam program svima dostupnim, umesto da > cicijaški prodajem svaku kopiju. Ipak je bilo firmi koje su mi platile > da instaliram taj program na njihovim računarima. Sada ti mešaš stvari. Dati program u javno vlasništvo nije neki novitet. Ne možeš primer tvog programa upotrebljavati u ovom kontekstu jer si ga isporučio bez sorsa, a te firme koje su ti platile, platile su ti zbog toga što si im isporučivao specifičnu verziju koja je imala poboljšanja u odnosu na osnovnu. Tebi je osnovna verzija poslužila kao reklama za tu tzv. pro verziju koja poseduje veće mogućnosti. Taj sistem je prisutan i kod dosta drugih programa koji su u javnom vlasništvu. "Sve ovo lepo radi, ali ako vam nedostaje ova opcija, platite autoru xx Us$ i dobićete gold,pro extra verziju sa upravo tom opcijom i još nekoliko korisnih dodataka" sic.. Tvoja tvrdnja o cicijaškoj prodaji nekih programa je ipak neodrživa ako se primeni na veće softverske pakete. Ona važi za male uslužne programe u koje spada i tvoj maper.
zastita.89 mmarkovic,
> Sada ti mešaš stvari. Dati program u javno vlasništvo nije neki > novitet. Ne možeš primer tvog programa upotrebljavati u ovom > kontekstu jer si ga isporučio bez sorsa, a te firme koje su ti > platile, platile su ti zbog toga što si im isporučivao > specifičnu verziju koja je imala poboljšanja u odnosu na > osnovnu. Tebi je osnovna verzija poslužila kao reklama za tu > tzv. pro verziju koja poseduje veće mogućnosti. Taj sistem je > prisutan i kod dosta drugih programa koji su u javnom > vlasništvu. "Sve ovo lepo radi, ali ako vam nedostaje ova > opcija, platite autoru xx Us$ i dobićete gold,pro extra verziju > sa upravo tom opcijom i još nekoliko korisnih dodataka" sic.. > Tvoja tvrdnja o cicijaškoj prodaji nekih programa je ipak > neodrživa ako se primeni na veće softverske pakete. Ona važi za > male uslužne programe u koje spada i tvoj maper. Potpuno se slažem sa tobom. Ta tvrdnja važi čak i za manje pakete i pojedinačne programe. Uzmimo primer programa za plate, država je toliko puta menjala način i PRINCIPE obračuna... I ja sad treba da im dam sors?!? Jedna druga aplikacija. Ja i drugar radimo na njoj 5-6 godina, izgubismo silno vreme, pređosmo hiljade kilometara, potrošismo silne pare... Da im dam sors? Ne dolazi u obzir! Gde su MOJI troškovi za Sezame, knjige, časopise, nekoliko računara,.. Janko sada sve gleda kroz mapper, a to ne može tako. Mapper je, verovatno, prilično mali program, zasniva se na poznavanju nekoliko fazona iz Windowsa i toliko. Jel' janko, da nisi ti u JUL-u? ;)
zastita.90 nenad,
> Dabome, i treba da se istopi. To je suštinski razlog zbog koga je > "razvoj softvera skup" kako je već konstatovano. Zašto se jednom > uloženi trud koji se MOŽE BEZ PROBLEMA NEOGRANIČENO KORISTITI i ne > bi ulagao samo jednom? Sedamdeset godina u Rusiji i 50 godina u pola Evrope su pokazale da svet, ekonomija i nauka na tim principima ne može da funkcioniše. Zvuči lepo na papiru, ali u realnosti je mnogo manji napredak nego kad ima konkurencije i kada se tvoj uloženi rad može višestruko isplatiti.
zastita.91 nenad,
> Uostalom sav naučni rad i dan danas postoji na tim principima. Samo > je pitanje gde je granica do onoga što je "poslovna tajna". I patenti... :)
zastita.92 janko,
> suštini originalan. Ako bi sistem već bio takav onda bi svako treba > sors uz svoj program. Bravo! To si dobro zaključio. Upravo je to ono na šta ciljam: da nije sebičnosti nekolicine, sasvim je realno zamisliti sistem u kome jednostavno princim prodavati samo EXE "ne važi" ili bi bilo "zabranjeno prodavati". Suprotno od onoga što tvrdiš, samim propisom da se sors programa mora pokazati, neovlašćenih upotreba tuđeg sorsa bilo bi manje. Isto kao i knjige: svaki autor može da prepiše iz bilo koje knjige, ali i svako može videti da je taj neko to nešto prepisao.
zastita.93 janko,
> Uzmimo primer programa za plate, država je toliko puta menjala > način i PRINCIPE obračuna... I ja sad treba da im dam sors?!? Što, kao da je princip obračuna nešto složeno? Desetak linija koda. Tvoja aplikacija za plate, ako je napisana za DOS, ima hiljade linija koje porsto omogućavaju da se ukuca ovaj ili onaj podatak. Suština programa je desetak redova, koje svako može da napiše. E sad, zašto bi te hiljade linija koje služe samo da se ukuca podatak bile nešto pametno? Pređeš na Access i možeš sve da ih bacis. Maksimum koji ćeš iskoristiti je -- 10 linija za proračun. Kakva je to tajna? > Jedna druga aplikacija. Ja i drugar radimo na njoj 5-6 godina, > izgubismo silno vreme, pređosmo hiljade kilometara, potrošismo > silne pare... Da im dam sors? Ne dolazi u obzir! Hajde da vidimo strukturu tog vašeg posla: ako ste prelazili hiljade kilometara, I TREBA da vam za njih bude plaćeno. Ako ste izgubili silno vreme, i to je trebalo da vam bude plaćeno. Da li vam je plaćeno? Verujem da jeste. Kakve sad to ime veze sa sorsom? Zašto ga ne ostavljaš? Da li zato što bi neko iz firme mogao da menja program bez tebe? Pa zar ga onda sam ne bi i napisao, prvi put? Ili je možda taj neko došao kasnije? Ako jeste, misliš li da bi on mogao da održava aplikaciju onako dobro kao ti? Ja verujem da čak i kada bi ostavio sors, da bi firma i dalje zvala tebe, kad god im bude potrebno. Ako ne bi, onda opet ne vidim šta ti tu gubiš, osim svog ličnog monopola -- pošto si ti jedini vlasnik sorsa oni su postali potpuno zavisni od tebe. U čemu je tu trik? Samo nesposobnost u pogađanju posla -- kada bih ja tebe angažovao NIKADA ne bih dopustio da mi uradiš posao tako da mi ne ostaviš sors. > Gde su MOJI troškovi za Sezame, knjige, časopise, nekoliko > računara,.. Zar ih nisi pokrio? Ako nisi, da budem brutalan, onda je to tipičan primer pogrešne investicije. > Janko sada sve gleda kroz mapper, a to ne može tako. Ne. Ja to gledam kao jedan od ljudi koji skoro tri godine živi isključivo od programiranja (ok, i pisanja tekstova). I to programiranja u timu. > Jel' janko, da nisi ti u JUL-u? ;) Ne, a ti? Kakve veze JUL ima sa ovime što vam pričam, zaboga?
zastita.94 janko,
> > Dabome, i treba da se istopi. To je suštinski razlog zbog koga je > > "razvoj softvera skup" kako je već konstatovano. Zašto se jednom > > uloženi trud koji se MOŽE BEZ PROBLEMA NEOGRANIČENO KORISTITI i ne > > bi ulagao samo jednom? > > Sedamdeset godina u Rusiji i 50 godina u pola Evrope su pokazale > da svet, ekonomija i nauka na tim principima ne može da > funkcioniše. Zvuči lepo na papiru, ali u realnosti je mnogo manji > napredak nego kad ima konkurencije i kada se tvoj uloženi rad > može višestruko isplatiti. Nenade, potpuno si "promašio temu". Ne reci mi da je 70 g. u Rusiji i 50 g. u pola Evrope pila praksa da se softver prodaje sa sorsom? Mi pričamo o vrlo konkretnoj stvari. Ja se nikako ne zalažem da niko ništa ne naplaćuje, čak, suprotno, tvrdim da bi se od softvera sasvim lepo (ili i lepše!) KOMERCIJALNO živelo kada bi se uz programe isporučivao i njihov sors.
zastita.95 janko,
> > Uostalom sav naučni rad i dan danas postoji na tim principima. Sam > > je pitanje gde je granica do onoga što je "poslovna tajna". > > I patenti... :) Da, patenti vezani za softver su ubedljivo najkriminalnije glupava stvar. Najdramatičniji primer: znate li da je okretanje dva bajta prilikom uzimanja bilo kakvih podataka kreiranih na drugom računaru patentirana? Praktično, neki "majstor" u nekom patentnom zavodu je uspeo da drugom "majstoru" ukljiži da je mašinska instrukcija SWAPB patentirana! Takvi biseri posle STVARNO u praksi ometaju razvoj dobrog softvera.
zastita.96 mmarkovic,
Pazi, čaršaf! Koga ne zanima, slobodno neka pritisne -> >> Uzmimo primer programa za plate, država je toliko puta menjala >> način i PRINCIPE obračuna... I ja sad treba da im dam sors?!? > > Što, kao da je princip obračuna nešto složeno? Desetak linija > koda. Tvoja aplikacija za plate, ako je napisana za DOS, ima > hiljade linija koje porsto omogućavaju da se ukuca ovaj ili > onaj podatak. Program za plate sam uzeo sasvim slučajno, kao primer koji mi je prvi pao na pamet, ali Clipper program koji ih računa sam zaista napisao, i stvarno nije loš za primer... Nisi ti imao posla sa ovom državom. Svaki čas menjaju princip NETO->BRUTO i obrnuto. OK, to je prosto. idemo dalje... U mesecu može da bude jedna, ali i pet isplata. Kada je isplaćena prva akontacija, upada u jednu kategoriju, ali kada su dve akontacije, verovatno je prešao granicu, pa upada u drugu kategoriju. Minuli rad treba obračunati za kraj meseca u kome se vrši isplata. Šta sa minulim radom ako je imao prekide u radnom stažu? Neki radnik se zaposlio na pola meseca. Nije bio tu za prvu i drugu isplatu, ali je tu za treću. Sve formule se u ovom programu zadaju eksterno, clipper od njih pravi kod-blokove i računa. Korisnik ove formule menja samostalno, znači niko ga ne muze zato što je izašao novi "Privredni savetnik" ili CEKOS. Ali, bilo je par izmena zakona koje se nisu mogle ovako prevazići, a priučeni programer (koga svaka takva firma ima) ne bi mogao da pravilno napravi izmene. Ali bi taj priučeni programer sasvim lepo mogao da presnimi source i da ga da nekom koji zna više i može da ga prodaje (drugi grad je u puitanju). Pa šta mu ja dođem, daktilograf? Šta mi vredi što neki ljudi znaju da on nije napisao program? Da se razumemo, nijedan od od pomenutih problem u obračunu plata nije preterano složen, ali nije ni sasvim trivijalan. > Suština programa je desetak redova, koje svako > može da napiše. E sad, zašto bi te hiljade linija koje služe > samo da se ukuca podatak bile nešto pametno? To ti se samo čini! Uzmi napiši ti tih "desetak" redova i održavaj ih par godina ako nisi do sada uočio u kakvoj državi živiš... Mislim baš na te redove ključne za obračun. Uverićeš se da to nije moguće. > Pređeš na Access i možeš sve da ih bacis. Maksimum koji ćeš > iskoristiti je -- 10 linija za proračun. Kakva je to tajna? I ovde grešiš. Onda bi i on morao da ima Access (grešim li, nema EXE-a?), pa koliko bi onda koštao program za plate. >> Jedna druga aplikacija. Ja i drugar radimo na njoj 5-6 godina, >> izgubismo silno vreme, pređosmo hiljade kilometara, potrošismo >> silne pare... Da im dam sors? Ne dolazi u obzir! > > Hajde da vidimo strukturu tog vašeg posla: ako ste prelazili > hiljade kilometara, I TREBA da vam za njih bude plaćeno. Ako > ste izgubili silno vreme, i to je trebalo da vam bude plaćeno. > Da li vam je plaćeno? Verujem da jeste. Kakve sad to ime veze > sa sorsom? Vreme i kilometri su izgubljeni zato što naručilac i istovremeno konsultant ne zna šta hoće, zahteva česte izmene koje utiču na normalne forme baza, a on, naravno toga nije svestan. Današnje tehnike (CASE,...) olakšavaju stvari, ali nekada... U tih 5-6 godina je uglavnom shvatio o čemu smo govorili, ali dok ne shvati, plaća. Source nije ostavljen jer je jedan od korisnika uobrazio da može da pokloni program kolegi istog faha (i pokušao je) iako je u ugovoru pisalo da je program namenjen jednoj (čak proizvoljno velikoj) grupi korisnika na istom LAN-u. Dakle, svesno kršenje ugovora. Zamisli da imaju i source? Inače, plaćeno je, kako da nije. Ali, cene su bile maksimalno korektne, niske koliko je to god moguće. > Zašto ga ne ostavljaš? Da li zato što bi neko iz > firme mogao da menja program bez tebe? Pa zar ga onda sam ne bi > i napisao, prvi put? Ili je možda taj neko došao kasnije? Ako > jeste, misliš li da bi on mogao da održava aplikaciju onako > dobro kao ti? I ovde postoji opasnost nepravilno sprovedenih izmena koje bi mogle da ugroze funkcionisanje programa... A tamo piše moje i drugarovo ime... Da zanemarimo krađu programa... >> Gde su MOJI troškovi za Sezame, knjige, časopise, nekoliko >> računara,.. > > Zar ih nisi pokrio? Ako nisi, da budem brutalan, onda je to > tipičan primer pogrešne investicije. > >> Janko sada sve gleda kroz mapper, a to ne može tako. > > Ne. Ja to gledam kao jedan od ljudi koji skoro tri godine živi > isključivo od programiranja (ok, i pisanja tekstova). I to > programiranja u timu. Pokrio sam, pokrio, ali mi nije baš mnogo preteklo. Da sam otvorio dragstor ili kafić, ostalo bi više. Korisnik (i radnici okolo) vide taj isporučeni program kao nekoliko disketa i fasciklu sa uputstvom. I pitaju se: I mi smo ovo platili TOLIKO_I_TOLIKO? Pa oni mora da dele lovu! >> Jel' janko, da nisi ti u JUL-u? ;) > > Ne, a ti? > > Kakve veze JUL ima sa ovime što vam pričam, zaboga? Nisam ni ja, ali ovo što nam ti pričaš mi liči na Utopiju... P.S. Ako im kompjuteri ne trebaju, gratis dajem mastiljave olovke i one crne navlake za laktove... Može da se radi i tako... ;> P.S. Koliko redova source-a je dug Jankov mapper? Ako nije tajna?
zastita.97 nenad,
> programa je desetak redova, koje svako može da napiše. E sad, zašto > bi te hiljade linija koje služe samo da se ukuca podatak bile nešto > pametno? Pređeš na Access i možeš sve da ih bacis. Maksimum koji > ćeš iskoristiti je -- 10 linija za proračun. Kakva je to tajna? Da li je to nešto pametno i da li baš svako može da ga napiše određuje - tržište. Da može da ih napiše - napisao bi ih. Čim kupuje softver, znači da ipak ne može. Daj mu softver u sorsu, promeniće samo ime i prodati ga dalje, a ti nikad nećeš ni saznati za to.
zastita.98 nenad,
> Isto kao i knjige: svaki autor može da prepiše iz bilo koje knjige, > ali i svako može videti da je taj neko to nešto prepisao. Nije isto, knjiga nema upotrebnu vrednost i ne _koristi_ se za zarađivanje para. Što bi marksisti rekli, to je "društvena nadgradnja". ;)
zastita.99 nenad,
> > Sedamdeset godina u Rusiji i 50 godina u pola Evrope su pokazale > > da svet, ekonomija i nauka na tim principima ne može da > Nenade, potpuno si "promašio temu". Ne reci mi da je 70 g. u Rusiji > i 50 g. u pola Evrope pila praksa da se softver prodaje sa sorsom? Ma nisam to ni rekao, eno piše gore šta sam rekao. Govorio si o tome da bi softver brže "napredovao" i bio jeftiniji kad bi se isporučivao u sorsu. Slažemo se da bi bio jeftiniji, ali ne slažem se da bi bio bolji niti da bi to donelo neke fundamentalne prednosti, čak naprotiv, na primer:: 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika, ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild" nekog iole većeg paketa, a kamo li da smeju da se upuste u tako nešto. 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio komentar za Rusiju. Jednostavno, efekat bi bio potpuno suprotan. Osim manjeg broja ljudi koji rade za slavu, većina ne bi imala uopšte motiva da se kreativno bavi programiranjem jer svoju kreativnost, pamet, maštu, genijalnost - u kranjoj liniji RAD ne bi mogli da adekvatno naplate. Sećaš se Phil Katz-a (tako li se piše), čoveka koji je napravio PKARC i PKZIP? Da li bi se on obogatio da je programe odmah dao u sorsu? On je dao algoritam i opis formata, ali ni jedan ZIP klon do sada ga nije sustigao po brzini. Da li bi ulagao adekvatan trud da je znao da programe mora da da u sorsu? Ili autor programa LIST koji je zaradio nekoliko miliona dolara na njemu? > Mi pričamo o vrlo konkretnoj stvari. Ja se nikako ne zalažem da > niko ništa ne naplaćuje, čak, suprotno, tvrdim da bi se od softvera > sasvim lepo (ili i lepše!) KOMERCIJALNO živelo kada bi se uz > programe isporučivao i njihov sors. To je u suprotnosti sa tvrdnjom da bi se izbeglo izmišljanje tople vode. Ako je zabranjeno koristiti tuđa rešenja, kako bi se to izbeglo, i čemu onda sors?
zastita.100 dr.grba,
>> Neki radnik se zaposlio na pola meseca. Nije bio tu za prvu i drugu >> isplatu, ali je tu za treću. Ček' malo, nemoj da se izvlačiš (: Radnik je u toku meseca radio na tri radna mesta, sa različitim koeficijentom učinka na dva mesta i sa režijskim bodovima na trećem. Na drugom mestu ima prekovremeni, a na trećem noćni rad. Zbog toga je iz druge ušao u prvu poresku grupu, a kolega koji je bio na bolovanju duže od 30 dana ima pride i dve obustave koje se uzimaju kao procenat neto plate. Od sledećeg meseca, indeksi obustava će biti drugačiji, već je objavljeno u službenom lišću, a to treba sve sabrati kako treba zbog godišnjih izveštaja socijalnom. Pride što se od početka godine beneficirani staž važi samo ako je radnik proveo na tom mestu pet godina bez prekida... Ima još, a mogli bismo dodati kada se prebroje sve dosadašnje IF, CASE i slične selekcije. I ne govorite da je jezgro programa za obračun plata u deset redova koda. Jezgro programa za obračun plata je u saznanju da će onaj ko jednom napiše takav program biti u (ne)prilici da doveka ispravlja i ispravlja i ispravlja... banalne stvari i da će u životu biti kotlokrpa, a ne programer, uz blagoslov državnih organa. I o kakvom crnom ostavljanju source programa onda tu može da bude govora? Čemu bi takav gest služio? Šta ako kupac programa ne želi da kupi Clipper? Uzme source, pa ide po selu tražeći od nekoga da mu časkom iskompajlira.... a? Šta? Ima Clipper? Kupio? Nije? Pa otkud mu onda?.... Bez ljutnje, drugari. Samo želim da vas navedem na jedno razmišljanje: hajde da vidimo šta se može učiniti da programer zaradi više od frizerke (znate li koliko zarađuju privatne frizerke?) i, uostalom, da se njegov rad ceni više od 'ladne trajne. I šta učiniti da rad programera bude zaštićen, računjući i podršku zakonskim odredbama koji menjaju pravac kako vetar duva (doslovno, rekao bih). A onda ćemo tek, ako bog da zdravlja, sreće i pameti, da se bavimo šiljenjem budže na takvim detaljima kao što je pitanje predaje source koda kupcu programa. Živela Asocijaija programera Balkana! (živelaaaaaa!...) Živeo zakonodavac! (živeooooooo!....) Dole piraterija! (doleeeeeeee!......) Oj, Kozaro, joj, oj Kozaro.....
zastita.101 mango,
> Danasnji analiticari tvrde da je osnovna odlika danasnjeg racunarskog > sveta nesto sto se zove Softverska kriza. Ukratko, ima vise potrebe > za dobrim programerima nego sto ima dobrih programera. Tvrdim da je > osnovni razlog krize -- taj sto mnogi delju iste stvari, u istom > trenutku, u nebrojeno krajeva zemljine kugle. To ne mora tako da A i ovi silni "vizuelni" programski jezici.
zastita.102 mmarkovic,
>>> Neki radnik se zaposlio na pola meseca. Nije bio tu za prvu i >>> drugu isplatu, ali je tu za treću. > > Ček' malo, nemoj da se izvlačiš (: Radnik je u toku meseca > radio na tri radna mesta, sa različitim koeficijentom učinka na... Malo si prećerao, ali većina tih mogućnosti stoji! :) Program za plate sam počeo da pišem kada mi je već bilo žao šefa knjigovodstva... Posle je prerastao u dobar program... > I ne govorite da je jezgro programa za obračun plata u deset > redova koda. Jezgro programa za obračun plata je u saznanju da > će onaj ko jednom napiše takav program biti u (ne)prilici da > doveka ispravlja i ispravlja i ispravlja... banalne stvari i > da će u životu biti kotlokrpa, a ne programer, uz blagoslov > državnih organa. Tako je, i to oni koji su pisali manje-više čiste stvari (kao na primer mappere...) ne mogu da shvate! > Bez ljutnje, drugari. Samo želim da vas navedem na jedno > razmišljanje: hajde da vidimo šta se može učiniti da programer > zaradi više od frizerke (znate li koliko zarađuju privatne > frizerke?) i, uostalom, da se njegov rad ceni više od 'ladne trajne. Ništa ne možemo, osim onoga što već rekoh: da delimo gratis mastiljave olovke i navlake za laktove... > Živela Asocijaija programera Balkana! (živelaaaaaa!...) > Živeo zakonodavac! (živeooooooo!....) > Dole piraterija! (doleeeeeeee!......) > Oj, Kozaro, joj, oj Kozaro..... Ponosno se pridružujem uskliku: živela... ;) ------ P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima source-a? Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim.
zastita.103 mango,
> lepo (ili i lepse!) KOMERCIJALNO zivelo kada bi se uz programe isporucivao I posle pitas za veze sa JUL-om: lepo, lepse, levo O:))
zastita.104 dr.grba,
>>> Ček' malo, nemoj da se izvlačiš (: Radnik je u toku meseca >>> radio na tri radna mesta, sa različitim koeficijentom učinka na... >> >> Malo si prećerao, ali većina tih mogućnosti stoji! :) Nisam preterao. Eno, tačno takva situacija u firmi u kojoj radim. I postoji ekipa koja ovako radi stalno.
zastita.106 tomak,
> P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima source-a? > Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim. Da li se troši neki drugi ... ako nije stvar diskretna.
zastita.107 janko,
> Ali, bilo je par izmena zakona koje se nisu mogle ovako > prevazići, a priučeni programer (koga svaka takva firma ima) ne > bi mogao da pravilno napravi izmene. Ali bi taj priučeni > programer > sasvim lepo mogao da presnimi source i da ga da nekom koji zna > više > i može da ga prodaje (drugi grad je u puitanju). > > Pa šta mu ja dođem, daktilograf? Šta mi vredi što neki ljudi > znaju da on nije napisao program? NDragan i njegova firma živeli su isključivo od Fox programa koje su prodavali po raznim firmama. Par "stručnjaka" su došli do njihovih sorsova i prodali ih. Firme kojima su sosrovi prodati su imale, normalno, dodatne zahteve. "Stručnjaci" naravno nisu umeli da ih ispune. Tu su još malo trpeli. Kada su se pavila promenila, "stručnjaci" su se potpuno izgubil. Firme su kopale rukama i nogama da nađu odakle je originalni program. Platile su NDraganu i firmi i sve ono što su programi korišćeni bez njihovog znanja. :) Šta je poenta? "Mogli bi nekom da prodaju" znači "mogli bi nekom da prodaju kome ti ne bi uspeo da prodaš". U suprotnom, ti bi prodao pre njih. Koji je onda tvoj gubitak? I zašto ti ne prodaš tima kojima bi on prodao? > > Suština programa je desetak redova, koje svako > > može da napiše. E sad, zašto bi te hiljade linija koje služe > > samo da se ukuca podatak bile nešto pametno? > > To ti se samo čini! Uzmi napiši ti tih "desetak" redova i > održavaj ih par > godina ako nisi do sada uočio u kakvoj državi živiš... > > Mislim baš na te redove ključne za obračun. Uverićeš se da to > nije moguće. 1) Upravo program za plate je program od koga sam kupio svoj prvi računar. Napisao ga 1990, još radi. Od 1990 do sada sam morao da idem i intervenišem JAKO RETKO. Jeste, zakon se tu i tamo menjao. I praktično se uvek svodilo na nekoliko redova i par maski za unos. Još manje bi bilo intervencija da nije bilo inflacije. Stvar je u tome da sam ja svesno rešio ne da muzem firmu, već sam ga u startu napravio tako da me što ređe (nikada) ne zovu. Zakoni su se menjali, pa sam nekada morao da odem. Inače je program imao već u prvoj verziji takve trikove kao otpornost na gašenje u toku rada (trik je prost -- indeksi se regenerišu, a podaci ne mogu da "vise" jer se prelocira više rekorda a onda pune po unosu. Prelaociranje je nezavisna operacija od unosa, tako da nikada ne mogu da ostanu nekorektni podaci na disku. NDraganova firma imala je drugi trik za iste svrhe -- napravili su asemblerski program koji je umeo da prekroji DBF. Nisu se setli ovog trika. 2) Šta nije moguće? > I ovde postoji opasnost nepravilno sprovedenih izmena koje bi > mogle da ugroze funkcionisanje programa... Neka menjaju, što nepravilnije -- pre će morati da zovu tebe i tebi da plate da središ stvar. > > Zar ih nisi pokrio? Ako nisi, da budem brutalan, onda je to > > tipičan primer pogrešne investicije. > > > >> Janko sada sve gleda kroz mapper, a to ne može tako. > > > > Ne. Ja to gledam kao jedan od ljudi koji skoro tri godine živi > > isključivo od programiranja (ok, i pisanja tekstova). I to > > programiranja u timu. > > Pokrio sam, pokrio, ali mi nije baš mnogo preteklo. Da sam > otvorio > dragstor ili kafić, ostalo bi više. Korisnik (i radnici okolo) Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da si napravio potpuno pogrešan izbor! > Vreme i kilometri su izgubljeni zato što naručilac i istovremeno > konsultant ne zna šta hoće, zahteva česte izmene koje utiču na > normalne forme baza, a on, naravno toga nije svestan. Današnje > tehnike (CASE,...) olakšavaju stvari, ali nekada... > U tih 5-6 godina je uglavnom shvatio o čemu smo govorili, ali > dok ne shvati, plaća. Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si dobio pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može da se priča o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za njih, tu se ništa ne može -- nekom bi morali da plate za svoju nesposobnost. > > Kakve veze JUL ima sa ovime što vam pričam, zaboga? > > Nisam ni ja, ali ovo što nam ti pričaš mi liči na Utopiju... Nije uopšte utopija, sasvim je ostvarivo, jer postoje živi primeri da je to dobra politika.
zastita.108 janko,
> > programa je desetak redova, koje svako može da napiše. E sad, zašt > > bi te hiljade linija koje služe samo da se ukuca podatak bile nešt > > pametno? Pređeš na Access i možeš sve da ih bacis. Maksimum koji > > ćeš iskoristiti je -- 10 linija za proračun. Kakva je to tajna? > > Da li je to nešto pametno i da li baš svako može da ga napiše > određuje - tržište. Da može da ih napiše - napisao bi ih. Čim > kupuje softver, znači da ipak ne može. Ne, ne može jer nema sors onih pomenutih deset hiljada linja koje samo obezbeđuju unos i prikazivanje podataka. > Daj mu softver u sorsu, > promeniće samo ime i prodati ga dalje, a ti nikad nećeš ni > saznati za to. Ako je njegov domet da promeni ime i proda ga dalje, neće se mnogo ovajditi ni on ni onaj ko to kupi.
zastita.109 janko,
> > Isto kao i knjige: svaki autor može da prepiše iz bilo koje knjige > > ali i svako može videti da je taj neko to nešto prepisao. > > Nije isto, knjiga nema upotrebnu vrednost i ne _koristi_ se za > zarađivanje para. nema upotrebnu vrednost? :))) Ne koristi se? > Što bi marksisti rekli, to je "društvena nadgradnja". ;) Glupost.
zastita.110 janko,
> Slažemo se da bi bio jeftiniji, ali ne slažem se da bi bio bolji > niti da bi to donelo neke fundamentalne prednosti, čak naprotiv, > na primer:: > > 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika, > ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild" > nekog iole većeg paketa, a kamo li da smeju da se upuste u > tako nešto. OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK, za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi. Prosto, nikada neće svi ljudi želeti da programiraju, baš kao što svako ne želi da bude hirurg. > 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio > komentar za Rusiju. A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu, pa da su primer? Opet mašiš temu. > Jednostavno, efekat bi bio potpuno > suprotan. Osim manjeg broja ljudi koji rade za slavu, većina > ne bi imala uopšte motiva da se kreativno bavi programiranjem > jer svoju kreativnost, pamet, maštu, genijalnost - u kranjoj > liniji RAD ne bi mogli da adekvatno naplate. Otkud sad to? Svaki rad se mora platiti da bi se uopšte radio. Zašto misliš da zato što bi sors nekih programa postojao svi problemi sveta bili rešeni? Potreba za NOVIM programima uvek postoji. Pravljenje NOVIH programa i MENJANJE POSTOJEĆIH moraju se platiti čak i kada neko ima sors. Ne vidim u čemu je problem?
zastita.111 janko,
> Sećaš se Phil Katz-a (tako li se piše), čoveka koji je > napravio PKARC i PKZIP? Da li bi se on obogatio da je programe > odmah dao u sorsu? On je dao algoritam i opis formata, ali ni > jedan ZIP klon do sada ga nije sustigao po brzini. Drago mi je što si pokrenuo slučaj PK. PK je, ako se ne varam, radio za firmu koja je pravila ARC. ARC je imao ZAŠTIĆEN (joj poslovna tajna, bolan) format. Kada je PK napravio svoj ARC brži od ARC-a, tužili su ga, i morao je da batali posao. Napravio je ZIP, i NIJE ZAŠTITIO format. Publikovao je format, "odštitio" svoju ekstenziju itd. Danas niko ne koristi ARC, koji je pravila VELIKA I NEFLEKSIBILNA firma, već ZIP, koji je napravio jedan čovek. Sorsovi (ne Philovi) za ZIP postoje brat bratu nekih 5-6 godina. Nisam primetio da je firma zbog toga propala. Čak suprotno, zahvlajujući postojanju sorsova, ZIP se počeo koristiti i na mašinama za koje Phil ne bi ni za 20 godina stigao da napiše svoje verzije PKZIP-a. ZIP je postao standard koji radi i na Kreju jednako kao na XT. Nije tačno da je Philov ZIP najbrži. Na 32-bitnim mašinma info-zipov kod je brži od Philovog. Samo pod DOS-om je Philov zip brži. ARJ nikad nije dostigao ZIP-ove visine jer nikada nije bilo punih ARJ sorsova za ne-PC računare. A osim toga ni sam ARJ nije poduhvat koji je doneo neki veliki boljitak u odnosu na ZIP. Da je autor ARJ-a bio u stanju da unapređuje ZIP, verovatno bismo imali jedan program još bolji od oba. > Da li bi > ulagao adekvatan trud da je znao da programe mora da da u > sorsu? Misliš li da je on jedini koji je bio sposoban da napravi PKZIP? Zašto bi on morao da bude jedini koji ulaže trud? Zar ne pričamo sada da je za čovečanstvo bolje da više ljudi učesvuju u razvoju nečega, zbog čega će se dostići novi kvalitet? > Ili autor programa LIST koji je zaradio nekoliko > miliona dolara na njemu? Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara (ako je to istina).
zastita.114 janko,
> > I ne govorite da je jezgro programa za obračun plata u deset > > redova koda. Jezgro programa za obračun plata je u saznanju da > > će onaj ko jednom napiše takav program biti u (ne)prilici da > > doveka ispravlja i ispravlja i ispravlja... banalne stvari i > > da će u životu biti kotlokrpa, a ne programer, uz blagoslov > > državnih organa. > > Tako je, i to oni koji su pisali manje-više čiste stvari > (kao na primer mappere...) ne mogu da shvate! 1) Ne brini, oni koji su pisali mapere pisali su i baze (i Jelović i ja) a obratno ne stoji. 2) Tvoj uzvik TAKO JE otkriva sve: i ti si svestan da si KOTLOKRPA u životu, a ne programer. Mi koji smo pisali i mapere smo svesni toga, i svesni si smo tog ponižavajućeg statusa ako živimo živote lažući ljude da radimo nešto pametno a u stvari radimo nešto što može svako. Suprotno, ako to može svako, neka i radi svako. Isto kao što svaki automehaničar ne može da pravi rakete, neka svako radi svoj posao.
zastita.115 hercog,
-*- "Mogli bi nekom da prodaju" znači "mogli bi nekom da prodaju kome -*- ti ne bi uspeo da prodaš". U suprotnom, ti bi prodao pre njih. Koji -*- je onda tvoj gubitak? I zašto ti ne prodaš tima kojima bi on prodao? Beep wrong. Ja npr nisam još uspeo da stignem do firme XXX da joj prodam software za Image analysis, al' oni su maznuli program i stigli pre mene tamo sa mojim programom. E sad oni su uzeli pare, a moja firma koja je u to uložila zadnje 2 godine rada ostala praznih rukava. A ta firma XXX bi sigurno uzela software od moje firme, jer im treba ko lebac. Šta ćemo sad? ;) Sale
zastita.116 mmarkovic,
>> P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima >> source-a? Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim. > > Da li se troši neki drugi ... ako nije stvar diskretna. Ne, ne troši se nijedan. To verovatno treba ljudima kojima je jako bitno pisanje. Ja pišem uglavnom na Sezamima, a to je DOS-PROMPT pre koga se startuje ALL4YU ( raspored JUS015 ), u Win-u 95 OSR2 imam instalirnu US, SL i SR tastaturu... Prosto više i ne shvatam čemu služe mapperi. Fajlovi da se zpvu na srpskom? Baš i ne moraju!
zastita.117 mmarkovic,
> 1) Ne brini, oni koji su pisali mapere pisali su i baze (i > Jelović i ja) a obratno ne stoji. Možeš li tačno da mi objasniš čemu korisnom služi mapper. Šta ja to nemam u Win OSR2 US kada instaliram USA, slovenačku i srpsku tastaturu? Imena fajlova? Baš me briga! > 2) Tvoj uzvik TAKO JE otkriva sve: i ti si svestan da si > KOTLOKRPA u životu, a ne programer. Mi koji smo pisali i mapere > smo svesni toga, i svesni si smo tog ponižavajućeg statusa ako > živimo živote lažući ljude da radimo nešto pametno a u stvari > radimo nešto što može svako. Suprotno, ako to može svako, neka > i radi svako. Isto kao što svaki automehaničar ne može da pravi > rakete, neka svako radi svoj posao. Nisko, nisko... Uhvatio si se za program za plate, iznet samo kao primer, potpuno nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što mi je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko interni, jer je dobar! E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi...
zastita.118 mmarkovic,
> NDragan i njegova firma živeli su isključivo od Fox programa > koje su prodavali po raznim firmama. Par "stručnjaka" su došli > do njihovih sorsova i prodali ih. Firme kojima su sosrovi > prodati su imale, normalno, dodatne zahteve. ... Svojim današnjim bezobrazlukom (KOTLOKRPA...;) si me naterao da kažem zašto nisam ni smeo (a i u principu se ne slažem) da ostavljam izvorni kod. Onaj drugi program, u stvari grupa, paket programa, radi u pravosuđu - krivična materija. Dovoljno je. Dakle - sve i da sam hteo, ne bih smeo. > 1) Upravo program za plate je program od koga sam kupio svoj > prvi računar. Napisao ga 1990, još radi. Od 1990 do sada sam > morao da idem i intervenišem JAKO RETKO. Jeste, zakon se tu i > tamo menjao. I praktično se uvek svodilo na nekoliko redova i > par maski za unos. Još manje bi bilo intervencija da nije bilo > inflacije. Slušaj: ako si 1990 predvideo princip NETO->BRUTO->NETO i kategorije plata, ja te od danas zovem Janko Stamenović Nostradamus (može i Tarabić, biraj) ;> Kakve veze je imala inflacija sa intervencijom u sorsu? Polja nisu bila dovoljno široka? Kakve veze ima kolika je cifra sa sorsom? Ostaviš utility za modifikaciju baze (recimo DBU ako je .dbf, npr Clipper). Za denominaciju pošalješ program modemomom. Program radi, u svakom slučaju. Kod mene inflacija nije bila razlog, ali neke nove kategorije jesu. Jedna od njih tipično za Niš - samodoprinos. Nije bio predviđen, nije bilo još jednog polja za odbitke. Jedni drugi su imali neki blesavi drugi sindikat, opet falilo polje... > Stvar je u tome da sam ja svesno rešio ne da muzem firmu, već > sam ga u startu napravio tako da me što ređe (nikada) ne zovu. To se uvek trudim... I to je gubitak vremena. > Zakoni su se menjali, pa sam nekada morao da odem. Inače je > program imao već u prvoj verziji takve trikove kao otpornost na > gašenje u toku rada (trik je prost -- indeksi se regenerišu, a > podaci ne mogu da "vise" jer se prelocira više rekorda a onda > pune po unosu. Prelaociranje je nezavisna operacija od unosa, > tako da nikada ne mogu da ostanu nekorektni podaci na disku. > NDraganova firma imala je drugi trik za iste svrhe -- napravili > su asemblerski program koji je umeo da prekroji DBF. Nisu se > setli ovog trika. Jaki trikovi. Svaki moj program je otporan na gašenje (BREAK - uvek je dozvoljen, nema razloga da ne bude). Ostaviš značku - kod mene fajl dužine 0 posebnog imena da je stanica ta i ta započela sa radom ( npr START.001 ). Onda se obnove svi indeksi, u slucaju da stanica 1 naleti na svoj fajl. Ima problema kada pukne jedna stanica, a druge rade, ali nije sada bitno - saljes poruke. Gašenje, nestanak struje su veći problem - fajl sistem može da pukne, a tu ti ne pomaže ni Sveti Petar, a kamo li "prelocirnje više rekorda koji se pune po unosu" :))) (ccc kakva konstrukcija...). Dobro je da se nisu setili tog trika... ;) Ako vi program za plate štitite ovako?!? Ja se mislim da ga preradim da bude shareware i da ide gotovo džabe, da tako radi za 10 radnika, a ako se registruje, za proizvoljan broj, a vi se štitite kao da lansirate šatl... Ali sors NE DAM! >> I ovde postoji opasnost nepravilno sprovedenih izmena koje bi >> mogle da ugroze funkcionisanje programa... > > Neka menjaju, što nepravilnije -- pre će morati da zovu tebe i > tebi da plate da središ stvar. Pošto sada znaš namenu, ili bar oblast gde paket radi, ovo se ne sme dozvoliti... > Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a > nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da > si napravio potpuno pogrešan izbor! Pa nisam mogao, ne bih ni sada mogao. E, gde bi mi bio kraj da imam kafić ili dragstor. Ma bar piljaru, ili, da mi je žena frizerka - pa da pravi trajnu što trajniju :) što reče dr.grba. A kompjuteri? Kupim od janka program za sabiranje trajni. I para. Takav da "prelocira više rekorda" o trajnama... i parama... :) > Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si > dobio pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može > da se priča o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za > njih, tu se ništa ne može -- nekom bi morali da plate za svoju > nesposobnost. Ma dobio sam, i za benzin, i za amortizaciju, i dnevnicu, i za novu verziju programa - ali to vreme je ipak izgubljeno. Te pare su trošene, žena mi ne radi, i to uostalom i nisu neke pare (mislim na amortizaciju, benzin i dnevnicu). Honorari su drugo. Kada čoveku ceo dan pričaš da, recimo, nekih tamo žalbi ne mora da bude, da može da ih bude 3-4 ili 15, a on ti na kraju dana kaže "pa dobro, ostavi mesta za 5". Ti ga pogledaš, i ostaviš mesto za 5. :) Neka plati. To je izgubljeno vreme, kako god da je plaćeno... >> Nisam ni ja, ali ovo što nam ti pričaš mi liči na Utopiju... > > Nije uopšte utopija, sasvim je ostvarivo, jer postoje živi > primeri da je to dobra politika. I obrnuto... P.S. Ne reče nam ni koliko linija koda ima mapper, a nismo videli sors. Što ga ne bačiš ovde... ;)
zastita.119 banga,
> Možeš li tačno da mi objasniš čemu korisnom služi mapper. > Šta ja to nemam u Win OSR2 US kada instaliram USA, slovenačku > i srpsku tastaturu? Imena fajlova? Baš me briga! Bez namere da se mešam u diskusiju, koja sa jankove strane u najmanju ruku nije korektna, da kažem zašto ja koristim generator tastature. 1. Koristim QWERTY i ne pada mi na pamet da kod kuće koristim QWERZ 2. Ne odgovara mi raspored šđčćž na M$ kbd, naročito za ž 3. Kod ćirilice mi naročito ne odgovara poremćen gornji red specijalnih znakova. 4. M$ kbdycl.kbd (Serbian Latin) nisam ni pokušao da analiziram. Ne znam ni gde je i da li je smestio naše znake negde Jankov Generator Tastature mi je idealan program da napravim svoje kbdycl.kbd i kbdycc.kbd, prema onome što sam već više od decenije navikao (i dok je bio DOS, sâm sam ručno i nekim priručnim programima prepravljao kbd fajle). I kad odem na drugu mašinu ponesem ove svoje dve kbd fajle i vrlo lako privremeno instaliram, obavezno latinicu, a drugu retko, dok radim na dotičnoj mašini bez obzira na koji jezik je mašina podešena
zastita.120 kiklop,
Kada smo vec kod lecenja komplaeksa, obavezno skinuti datoteku uz poruku. Mislim da sada slika sve govori. :))) about.zip
zastita.121 zelkop,
Ljudi, diskusija je interesantna. Po mom mišljenju, ipak treba biti svestan vremena u kome se ┐ivi. Realno, veliki broj ljudi zasniva svoj autoritet (i zaradu) isključivo na monopolu nad informacijama. Kada bi podelili informacije sa drugima, autoritet bi rapidno opao. Da li bi za sve bilo bolje da se sve deli? Bilo bi, ali je, opet po mom mišljenju, savršeno nerealno. Primeri kao što je PKZIP su specifični, jer se radi o malom sorsu i ┐elji da jedan utility opšte namene prevlada u svakodnevnoj upotrebi. Za stvari koje imaju manje široku upotrebu, drastično opada ┐elja autora da do kraja otkriju sve tajne proizvodnje svog dela. Uzmimo primer građevinarstva, u kome ja radim. Kada neki projektni biro ili isporučilac neke tehnologije uradi rešenje ili projekat, nivo njegove prezentacije i obrade veoma zavisi od visine i brzine plaćanja. Nemac, na primer, ni slučajno neće da ti da nešto detaljnije od zamrljanog A4 formata, sve dok ne potpiše ugovor. Ako odustaneš, da ne mo┐eš da provališ u čemu je stvar. Kad dobije lovu, dobićeš projekat propisno urađen, a za svaku izmenu plaćaš. Fajl mo┐eš da dobiješ samo onda kada dodatno platiš, a neki čak neće da ti daju ni kada si raspolo┐en da platiš. A u tom fajlu i nema nekog programa, nego isti taj crte┐ u drugom obliku. U Engleskoj je slično, a u Americi da ne govorim. Znači, po pravilu kupuješ gotov proizvod, know-how, bez tehnologije kako se do njega došlo. Ako proizvod sadr┐i neko lepo rešenje, ono se patentira i objavi, ali mora da bude dovoljno opšte, novo i pogodno za objavljivanje. Program za plate svakako to nije. Na kraju, da ka┐em da bih ja lično mnogo voleo da uz programe iz svoje oblasti dobijem ne sors, nego podatke koje mogu da koristim i drugim programom, a ne samo onim koji sam kupio bez sorsa (na primer, bazu podataka sa normativima). Ali ne mo┐e, moram da prekucam. Ukratko, svako ima svoje ┐elje, a potpuno javno dostupni intelektualni rad još dugo vremena će ostati samo pusta ┐elja.
zastita.122 mmarkovic,
> Kada smo vec kod lecenja komplaeksa, obavezno skinuti datoteku > uz poruku. Mislim da sada slika sve govori. :))) Sve... ;>
zastita.123 dr.grba,
>> Beep wrong. Ja npr nisam još uspeo da stignem do firme XXX da joj >> prodam software za Image analysis, al' oni su maznuli program >> >> Šta ćemo sad? ;) Da popravljamo nastup na tržištu ili da razvijemo distributersku mrežu. A moemo i dalje da se trudimo da uzmemo 100% novca koji firma daje za softver, pa da u krajnjem zbiru dobijemo šipak.
zastita.124 dr.grba,
>> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali >> kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može >> da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi... Sad si preterao. Pisanje članaka mi je donelo mogućnost da radim poslove koje inače ne bih mogao raditi. Bez namere da ti objašnjavam, reći ću ti samo ovoliko: ja svoju sujetu hranim na druge načine, a ne kroz pisanje članaka. Biću dovoljno drzak da tvrdim da i Janko ima slično mišljenje.
zastita.125 nenad,
> > 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika, > > ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild" > OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK, > za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi. Pa u čemu je onda korist? Platiće drugom programeru umesto da plate onom prvom koji je program i napravio? Šta je tu bolje? I kako će da podigne produktivnost to što će jedan programer da bude manje plaćen za svoj posao, a drugi će da gubi vreme prebiruću po tuđem kodu umesto da radi nešto kreativno..? > > 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio > > komentar za Rusiju. > > A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu, > pa da su primer? Opet mašiš temu. Kada američki naučnik, inženjer, programer napravi nešto, on je vlasnik toga, može da ga dobro proda, da dobije velike pare od sponzora za dalja istraživanja, da osnuje firmu i sam unovči svoje znanje, sposobnost, pamet. Kada (ex) ruski naučnik, inženjer, programer napravi nešto, vlasnik toga su kombinat, država i partija, on dobije udarničku značku, sedne u prljavi autobus i vrati se u svoj jednosobni stančić. Zauzvrat i njegove kolege iz firmi ili drugih firmi imaju potpun uvid u to što je on radio, pa i oni mogu da se ovajde i dobiju značku. Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije naučnike, inženjere, programere? Ajde drugi primer: sećaš li se da si u par navrata ovde odbio da daš informaciju čoveku koji je pitao uz obrazloženje "biće reči o tome u mom tekstu u sledećim (mikro)Računarima"? Recimo onaj "suženi" startup kod koji si pravio u cilju korišćenja C-a za TSR programe. Tu si rekao par osnovnih stvari (u principu da je moguće to uraditi i da si ti uradio), ali si svoju dalju elaboraciju "uslovio" da to bude u formi članka kako bi to svoje znanje i trud ipak unovčio. Naravno nije te ništa koštalo da ostaviš rezultat svog rada na raspolaganje drugima i pre tog članka, ali to ipak nisi uradio. Odgovori na pitanje zašto i odgovorio si na pitanje zašto bi "publikovanje" sors-a bilo kontraproduktivno! > Zašto misliš da zato što bi sors nekih programa postojao svi > problemi sveta bili rešeni? Potreba za NOVIM programima uvek > postoji. Pravljenje NOVIH programa i MENJANJE POSTOJEĆIH moraju se > platiti čak i kada neko ima sors. Ne vidim u čemu je problem? Ne bi bili rešeni, ali bi oni koji _prave_ programe od toga imali manje koristi, što bi za posledicu imalo i usporeniji razvoj softverske industrije.
zastita.126 nenad,
> da batali posao. Napravio je ZIP, i NIJE ZAŠTITIO format. > Publikovao je format, "odštitio" svoju ekstenziju itd. Ali nije dao sors. Niko ne spori da otvorenost pomaže nečemu da postane de-fakto standard, ali mr. P.K. je samo pokazao _šta_ njegov program radi kako bi podaci bili razmenljivi, ali ne i kako radi (pa su drugi otkrivali toplu vodu). Kako bi bilo da Coca Cola Company objavi recept za svoje piće? Ono što je Phil uradio je ekvivaltno tome kao da koka-kola kaže "napravite crno, gazirano, slatkasto piće i to je to". > Nije tačno da je Philov ZIP najbrži. Na 32-bitnim mašinma > info-zipov kod je brži od Philovog. Samo pod DOS-om je Philov zip Tačno je, i ja sam bio prilično zadovoljan 32-bitnim Info Zip-om za OS/2 koji je u rangu sa DOS-ovskim PKZIP-om, ali pre neki mesec sam probao native 32-bitni PKZIP 2.5 za OS/2 i ne da brije nego ga šiša u nekim operacijama 2-3 puta! > brži. > Da li bi > > ulagao adekvatan trud da je znao da programe mora da da u > > sorsu? > > Misliš li da je on jedini koji je bio sposoban da napravi PKZIP? > Zašto bi on morao da bude jedini koji ulaže trud? Zar ne pričamo > sada da je za čovečanstvo bolje da više ljudi učesvuju u razvoju > nečega, zbog čega će se dostići novi kvalitet? Ljudi će razvijati nešto, i uopšte RADITI nešto ako od toga mogu da očekuju adekvatnu korist, a povremeno i kada su dobre volje će uraditi nešto da bi za "čovečanstvo" bilo bolje. Da je bilo još nekog ko je bio sposoban i u stanju da napravi onakav PKZIP pre njega on bi ga i napravio. Konkurencija među ljudima, firmama, državama je ono što "čovečanstvo" kao celinu gura napred, uporedi Ameriku i zapadnu Evropu gde ta pravila važe i Rusiju gde ta pravila nisu važila. Gde se sada bolje živi? > Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje > prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara > (ako je to istina). Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko zaradi pare". :) Šalu na stranu, ali ti si izgleda zaista levičar. ;) Da budem jasan, pošto se kod nas obično "levica" asocira sa ovim lopovima na vlasti i ima negativan predznak - ne kažem da je to loše, ima puno levičara, to je sasvim legitimno političko opredeljenje... LIST je pisan u asembleru, učitava se i radi maksimalno brzo, izuzetno je prilagodljiv i fleksibilan, ono čemu je namenjen i sve što ima veze sa tim radi na najdirektniji i najefikasniji mogući način. Mnogi su pokušali da ga kopiraju, ali bio je prvi sa idejom, prvi sa realizacijom te ideje, a teško se može se napraviti nešto bolje od onoga što LIST već ima. Nije ni čudo da se obogatio, skoro svako ima potrebu da gleda fajlove... Što se kvaliteta samog programa tiče - ima li "potrebe" da programeri uopšte zarađuju pare od programa koji obezbeđuju prosto ispisivanje nekakvih podataka po ekranu, uglavom vrše 4 osnovne računske radnje (u stvari ih kompjuter računa, a oni mu samo kažu šta da radi, ništa više! ;)? Ali - izgleda da ima nekog ko želi da plati za to! Šta je tu onda problem? Što je neki posao plaćeniji i cenjeniji više sposobnih će se njime baviti i dalje ćemo stići kao "čovečanstvo", kao programersko tako i globalno. :))
zastita.127 mmarkovic,
>>> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si >>> ti mali kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije >>> posao od koga može da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi... > > Sad si preterao. Pisanje članaka mi je donelo mogućnost da > radim poslove koje inače ne bih mogao raditi. Bez namere da ti > objašnjavam, reći ću ti samo ovoliko: ja svoju sujetu hranim na > druge načine, a ne kroz pisanje članaka. Biću dovoljno drzak da > tvrdim da i Janko ima slično mišljenje. Xm. Da li sam preterao? Nisam ni znao koliko sam pogodio, dok nisam video sliku u arhivi ABOUT.ZIP - večno zahvalan user-u kiklop! ( za radoznale, na slici je Janko Stamenović Nostradamus ), potiče verovatno sa Microsoftovog site-a, tamo gde visi legendarni jankov mapper, za koji ne možemo da čujemo ni koliko ima linija, a kamo li da vidimo izvorni kod, za šta se drug janko, u cilju napretka čovečanstva, zalaže ), očigledno veoma principijelno. Dominira skromna poruka: KO ZNA, ZNA. Vredi videti! Staviću na desktop, popravlja raspoloženje. ------------ Ima čak i slika onoga KO ZNA! Da piše mapper-e. Ne neke KOTLOKRPE. Ovo mnogo otkriva. Neću da pominjem Frojda, Froma... (a verujte mi, znam o tome ponešto, možda manje od janka, al' šta ću :) Vidiš, postoji razlika kada različiti ljudi upotrebe iste reči: Ti si upotrebio termin KOTLOKRPA u nameri da objasniš šta čeka onoga ko se uhvati sa našom vladom i propisima, on je upotrebio da bi lečio KOMPLEKSE, da bi uvredio! Samo sam jednu grešku napravio, u brzini, koja je i izazvala ovaj tvoj reply. Kada sam čitao tu poruku, termin PISAO mappere (ono PISAO) mi je nekako ostao u sećanju, pa sam zato uopšte i pomenuo članke. Inače, članak je bio o prekidima na Z80, još na ZX Spectrumu, sa primerom koji je još tada realizovao neki elementarni multitasking. Kada su mi uplatili honorar, nasmejao sam se, i rekao nikad više! mmarkovic, JA ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM
zastita.128 epson,
│ Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije │ naučnike, inženjere, programere? └───────────────────────────────────────────────── Rusi . Po meni su Rusi uvek bili bolji programeri od Amera iako su imali mnogo manje love . Samo se pitam šta bi se desilo da Rusi dobiju lovu ? (Microsoft bi odmah bankrotirao) .
zastita.129 mango,
> rukava. A ta firma XXX bi sigurno uzela software od moje firme, jer > im treba ko lebac. Pobijes go*na i gotova stvar;) Ovo sto janko prica i nije toliko bez osnova, hocu reci da nece biti kad ode Sloba, hocu reci nikad;) Pretpostavljam da tuzba nista ne bi pomogla:(
zastita.130 borisb,
> nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što mi > je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko interni, To je ono što NISI SMEO da uradiš. Zašto bi tebi bilo "žao" tvog šefa? Zašto prvo ne razmišljaš o sebi? Kako ćeš ti hraniti porodicu, kupiti stan, kola i ostalo ako ne naplaćuješ svoj rad? Time što si radio za bagatelu nisi oštetio samo sebe. Oštetio si sve one koji se bave tim poslom jer si oborio cenu te vrste rada. Kako oni da naplate svoj pošten rad ako neko radi isto to džabe? (valjda je jasno da govorim o ovoj pojavi uopšteno, tvoja poruka mi je samo povod)
zastita.131 nenad,
> │ Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije > │ naučnike, inženjere, programere? > └───────────────────────────────────────────────── > > Rusi . Po meni su Rusi uvek bili bolji programeri od Amera iako su > imali mnogo manje love . Samo se pitam šta bi se desilo da Rusi > dobiju lovu ? (Microsoft bi odmah bankrotirao) . Nisam govorio o genetskoj predodređenosti za programiranje već o produktivnosti, koristi koju jedan programer donosi ili proizvede. A ako si ti u pravu to je još jedan razlog više u prilog onome što sam napisao. --- Pare, pare, pokreću svijet, politiku i nogomet...
zastita.132 mmarkovic,
>> nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što >> mi je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko > interni, > > To je ono što NISI SMEO da uradiš. Ti i ja imamo izgleda isto mišljenje o ovoj problematici, ali se nismo razumeli. Doduše, nisam mnogo ni elaborirao. > Zašto bi tebi bilo "žao" tvog šefa? Zašto prvo ne razmišljaš o > sebi? Kako ćeš ti hraniti porodicu, kupiti stan, kola i ostalo > ako ne naplaćuješ svoj rad? To je moj šef, moja firma, moja plata, moje radno vreme. Da sam ga pustio da se muči, plata bi verovatno kasnila. Radnicima je bio nepravilno obračunat minuli rad. itd. Znači, za to sam već dobio platu, pristojnu. Ne može se naplatiti posebno... > Time što si radio za bagatelu nisi oštetio samo sebe. Oštetio > si sve one koji se bave tim poslom jer si oborio cenu te vrste > rada. Kako oni da naplate svoj pošten rad ako neko radi isto to džabe? Dobro, preterao sam, nije to baš bagatela, ali taj program zaista ne treba da bude previše skup. On je jedno fino rešenje čestog problema. Inače, program za plate je kod mene pre izuzetak nego pravilo. Više volim "specijalke", probleme za koje nema rešenja na tržištu. Kada traže od mene da im napravim to_i_to, pa kažem cenu (a ona kao visoka... Kažu mi: "Kako, pa ti i ti su tražili samo toliko". I kažem: "pa dobro, neka naprave oni, nema problema" Do sada se nisam prevario. Ljudi koji su tražili malo nisu znali da reše problem, i, problemi su ostali nerešeni. Inace, slazemo se. Neki klinci su oborili cenu ovog posla, a nisu pruzili kvalitet...
zastita.133 epson,
│ Pare, pare, pokreću svijet, politiku i nogomet... └───────────────────────────────────────────────── To je opšte poznato .
zastita.134 janko,
> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali > kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može > da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi... Čekaj, mislim da nešto nisi razumeo. Prvi *PC* sam kupio od tog programa za plate. A od članaka -- definitivno se ne može zaraditi da kupiš kompjuter, ako ih pišeš jedan-dva mesečno... Ali ako "pokriješ" značajan deo broja... Ako se ne varam, prva moja tri "kompjuterska" članka su mi izašla 85 ili 86. Sećam se jer sam od toga kupio dva zvučnika po 30 W sinusa.
zastita.135 janko,
> Gašenje, nestanak struje su veći problem - fajl sistem može da pukne, > a tu ti ne pomaže ni Sveti Petar, a kamo li "prelocirnje više rekorda > koji se pune po unosu" :))) (ccc kakva konstrukcija...). Dobro je da se > nisu setili tog trika... ;) Izvini, ipak sam te precenio. Mislio sam da će ti tih par reči biti dovoljno da shvatiš o čemu je reč... Pretpostavljam nisi upućen u to kako FAT mehanizam radi, udružen sa tadašnjim DBF bazama. On što je izazivalo "pucanje" DBF baza (o "pucanju fajl sistema" kao celine -- stvarno nikada nisam čuo, osim kao posledicu otkazivanja kontrolera) je ono što inače DOS radi pri operaciji povećevanja fajla, plus ono što su radili ti DBF programi: 1) pogledaj u FAT, ukapiraj koji je seledeći slobodan klaster 2) upiši podatke po tom slobodnom (još uvek se smatra nealociranom) mestu 3) zapamti "novu veličinu fajla" 4) ažuriraj FAT tako da se upisani klaster smatra delom fajla Tu je negde i fakat da je broj rekorda unutar DBF upisan na samom početku DBF (u hederu). "Puknute" DBF tipično imaju zapisan veći broj rekorda u hederu nego što je stvarno alocirano na disku. I sad -- baze su (drugima) pucale kada se sekvenca prekine, jer stvarno -- podaci se ne slažu. S jedne strane zna se koliko fajl treba da je dug, sa druge datotka je prekratka! (pazi, korak 4 se ne završi). I naravno, i rešenje je prosto: minimizovati šansu da se sekvenca zezne. Prvo, temporary fajlove (tu su i indeksi!) NIKADA ne pokušavaš da koristiš ako je nepropisno završena aplikacija (a MORA da se zna da je nepropisno završena, to si i ti koristio :) ). OK. A one koji treba da "uvek žive?". Jedan lep trik je prealokacija. Prealokacija se smatra "transakcijom", pa ako njen kraj nije dokazan (na isti način kao što si otkrio) odbacuje se sve. U prealokaciji ne upisuješ prave vrednosti rekorda (jer ih i ne znaš). Ali program radi prosto tako što zna da kada dodaje nove rekorde treba da u stvari popunjava prazni prostor. Tako, kod većine programera svako dodavanje podataka povećava DBF -- svaki takav trenutak je kritičan -- rizik da se završi sa "punkutim" bazama. Kod primene ovog trika dodavanje podataka nema gornje 4 faze već druge dve: a) upiši podatke po već alociranom mestu (umesto 2) b) ažuriraj broj rekorda Ova sekvenca NE ZAHTEVA ažuriranje FAT-a uopšte, a ako se broj rekorda ne ažurira, ostatak programa može to detektovati uobičajenim tehnikama normalnog rada sa DBF fajlovima. Što kažu matematičari, dokaz za ovo ostavlja se kao vežba za čitaoca. :) E sad reci pošteno da li si sve ovo znao, a ako jesi, zašto si ismevao postupak?
zastita.136 janko,
>> Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a >> nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da >> si napravio potpuno pogrešan izbor! > > Pa nisam mogao, ne bih ni sada mogao. E, gde bi mi bio kraj > da imam kafić ili dragstor. Ma bar piljaru, ili, da mi je žena > frizerka - pa da pravi trajnu što trajniju :) što reče dr.grba. > > A kompjuteri? Kupim od janka program za sabiranje trajni. I para. > Takav da "prelocira više rekorda" o trajnama... i parama... :) Vidiš da sam u pravu... Po ovim izjavama, ti si SUŠTINSKI promašio zanimanje. Odabrao si svoj poziv ne zato što bi to voleo da radiš, već zato što je to jedino sa čime si umeo obezbediti egzistenciju. Ja recimo nikada ne bih otvorio piljaru. Ja sam radio ovo što sam radio zato što mi je bilo ZANIMLJIVO to da radim. Neko nikad u životu ne uspe da se izvuče od robovanja jednom odabranom poslu, ali mislim da je finalni uspeh -- kada ti prestane da bude zanimljiv jedan posao -- da imaš uslova da menjaš posao. Moj trip je da jednog dana radim nešto potpuno bez veze sa ovim sada -- recimo brojim koliko puta ide na pašu neka antilopa kojoj preti istrebljenje ili tako nešto. Hoću da kažem -- izeš posao ako je po svojoj suštini otaljavanje. Po meni sadašnje stanje u računarstvu previše ljudi tera na otaljavanje, a premalo se rade kreativne stvari. A računarstvo JESTE de fakto polje gde IMA dovoljno oblasti da znatno više ljudi nego sad radi kreativne stvari -- kada bi mogli. Umesto toga, velike firme (i svi oni koji sebe identifikuju sa njihovom politikom, najčešće ne shvatajući suštinu) SVESNO rade na tome da naprave što kretenskiju armiju KONZUMENATA. To se najočiglednije vidi baš u računarstvu. Recimo, konzumenata kojima je sport bio "Ja imam 580K slobodno osnovne memorije, a dignuti su mi drajveri X, Y i Z". "Nije to ništa, meni je slobodno 590K, a dignut mi je i W". "Joj, kako ti je to uspelo?" "Pa eksperimentisao sam par dana". Čemu sve to, kad je polazna pretpostavka glupava (*** program koji radi na 590K a ne radi na 580K itd.)
zastita.137 janko,
>> Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si >> dobio pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može >> da se priča o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za >> njih, tu se ništa ne može -- nekom bi morali da plate za svoju >> nesposobnost. > > Ma dobio sam, i za benzin, i za amortizaciju, i dnevnicu, i za > novu verziju programa - ali to vreme je ipak izgubljeno. Ako gledamo globalno, onda se potpuno slažemo: to vreme je moglo da bude PAMETNIJE iskorišćeno. To je osnovna misao sa kojom sam i počeo da učestvujem u ovoj diskusiji: da se podržavanjem politike koje promovišu velike kompanije, na način koji predlažu neki od učesnika u ovoj diskusiji, GLOBALNO pravi više štete nego koristi. Politika "ne dam sors" je jedna od takvih. Ja tu ne krivim tebe, kao pojedinca, za to što ti NISI ostavio sors. Ili da preokrenemo na moj slučaj, kada pitaš za sors mapera: Ja verujem u neku ideju, ali nisam Don Kihot. Moraš da igraš PREMA USLOVIMA. Šta to znači? U konkretnom primeru, potreba za mojim maperom je proistekla upravo kao posledica Microsoftove politike, kao i firmi koje zarađuju zahvaljujući upravo baš takvoj politici. Programi koji su nudili značajno manje nego moj su se u svetu prodavali za veoma značajne sume novca. Samom pojavom mog programa u obliku u kom se pojavio ja sam "koštao" mnoge takve. Ali GLOBALNA korist je evidentna za one kojima je stvarno trebala pomoć (baš SVI koji pišu ćirilicom, uključujući Mongolce(!)) opet zahvaljujući mom programu. Da li bi GLOBALNA korist bila veća da sam objavio i sors, prema stanju stvari u ovom konkretnom slučaju? Ja mislim da ne! I očekujem da će mi razvoj događaja dati to za pravo. Moja procena je: a) Da sam objavio sors, Majkrosoft bi imao pravo da me tuži da otkrivam "poverljive detalje" (pazi, format KBD fajla NIKADA nisu oni pustili u javno vlasništvo!) b) Majkrosoft bi kao drugo verovatno rešenje nastavio da ne obraća pažnju na probleme svih onih koji nisu pokriveni rasporedima tastatura koje su do sada ISKLJUČIVO ONI PRAVILI. Međutim, ja računam na MS pohlepu. Vrlo sam ubeđen da će, posle pojave mog mapera kao KOMERCIJALNOG i MASOVNOG proizvoda (dakle: NO SORS i dakle: koristi se jako široko), Majkrosoft reagovati kao uvek do sada: "samo kada drugi počinju da zarađuju na nedostacima našeg proizvoda mi ćemo da ih otklanjamo -- time zarađujemo prodavanjem zakrpljene nove verzije, a NIKADA ne nudimo više nego što već mogu da kupe od drugih!". (Primeri: MEMMAKER je napravljen tek kada je QEMM postao najkupovaniji program, svežiji primeri: Internet Explorer itd.) Dakle, tek sa mojim programom baš ovakvim kakav je Majkrosoft je dobio motiv da SAM u Windows ubaci remapiranje tastature. Da li će mi vreme dati za pravo? Jedva čekam da vidimo. Ako sam pogrešio, spreman sam to da priznam.
zastita.138 janko,
> Na kraju, da ka┐em da bih ja lično mnogo voleo da uz programe > iz svoje oblasti dobijem ne sors, nego podatke koje mogu da > koristim i drugim programom, a ne samo onim koji sam kupio bez sorsa > (na primer, bazu podataka sa normativima). Ali ne mo┐e, moram da prekucam. Bravo! Dobro si me podsetio: Znaš šta je još veća krajnost? Kada platiš program, u njega UNOSIŠ podatke, a NI SAM (IAKO SU TVOJI!) ih ne možeš koristiti osim na način predviđen glupavim programom. Moje poslednje "upecavanje" na tu temu: koristim Microsoft Exchange za internet poštu. Između ostalog, izabrao sam ga zato što se podacima sa kojima Exchange radi može pristupati PROGRAMSKI. MS sam publikuje informacije o tzv MAPI API funkcijama. Gde je upecavanje -- informacije iz Address book i fizičkim adresama nisu pristupačne kroz te interfejse (bar ne bez gubljenja oko mesec dana na pisanju jako "pametnih" programa). Sada programski mogu da dođem do tela poruke, do toga da mi ju je poslala "Helga Stein" ali da joj je e-mail adresa "helga@marlen.de" -- ne mogu. Na Unixu, tako nešto bi bilo BUKVALNO trivijalan posao. Dakle, pazi: sam sam generisao podatke, a gnjusna kompanija I NA NJIH polaže pravo -- ne mogu ni njih da koristim na PRIRODAN NAČIN. PREKUCAVANJE, kao što je zelkop to super pokrenuo.
zastita.139 janko,
Kiklope, da ti šapnem -- još jednu, drugačiju sliku, možeš naći na mojoj prezentaciji (http://solair.eunet.yu/~janko). Možda nekog i ona zanima? :))) Enivej, poruka na koju repliciram je dokaz opravdanosti moje odluke da ubacim tu grafikicu u About dijalog Shareware verzije. :)) Za one sa crno belim televizorima -- grafikica je čisto dvotonska, i sadrži oblačić teksta. :) Jesam li nekada rekao da sam opasan strip-fan? Alo Grbo, i ti si bio reagovao na pomenutu, 'ajde doprinesi diskusiji o slikicama. :))
zastita.140 janko,
>> > 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika, >> > ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild" > >> OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK, >> za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi. > > Pa u čemu je onda korist? Platiće drugom programeru umesto da > plate onom prvom koji je program i napravio? Šta je tu bolje? > > I kako će da podigne produktivnost to što će jedan programer da > bude manje plaćen za svoj posao, a drugi će da gubi vreme > prebiruću po tuđem kodu umesto da radi nešto kreativno..? Hvala na dobrom pitanju! Ti u ovom trenutku ignorišeš suštinsku razliku: nije svako SPOSOBAN da pravi nešto stvarno veliko. Recimo, ne ume svako da napravi bolji sistem za štampanje od svih postojećih itd. Kada je sors zatvoren, taj neki genijalac mora ne samo da napiše realizaciju, mora posle i da je ODRŽAVA do nivoa gluposti (zaglupljivanja). Recimo, taj isti genijalac mora da prati koji su se novi štampači pojavili, i da tu i tamo menja i kod prema svakom novom štampaču. Pazi sad: ZA RAZLIKU od toga što je broj genijalaca ograničen, SVAKI PROSEČNI PROGRAMER će biti sposoban da (ako ima sve potrebne sorsove i alate vezane za njih) doda još dva if-a i pokrije štampač sa kojim on mora da radi. U tom slučaju početni genijalac ne mora nikada ni da VIDI taj novi štampač, a kamo li da ga nabavlja (zamisli -- kako da taj genijalac uopšte nakupuje sve sulude laserske štampače koji se trenutno mogu naći na tržištu?).
zastita.141 janko,
>> > 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio >> > komentar za Rusiju. >> >> A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu, >> pa da su primer? Opet mašiš temu. > > Kada američki naučnik, inženjer, programer napravi nešto, on je > vlasnik toga, može da ga dobro proda, da dobije velike pare od > sponzora za dalja istraživanja, da osnuje firmu i sam unovči > svoje znanje, sposobnost, pamet. > > Kada (ex) ruski naučnik, inženjer, programer napravi nešto, > vlasnik toga su kombinat, država i partija, on dobije udarničku > značku, sedne u prljavi autobus i vrati se u svoj jednosobni > stančić. Zauzvrat i njegove kolege iz firmi ili drugih firmi > imaju potpun uvid u to što je on radio, pa i oni mogu da se > ovajde i dobiju značku. Mislim da je i tebi, dok si pisao ovo, bilo jasno da je taj sistem koji opisuješ suštiniski pogrešan, ali ne u tome što su (da li su?) informacije bile javne. Ni to nije istina, tužna istina je suprotna: U SSSR su upravo tako proste stvari kao knjige i ploče često morale da kupuju na crno! Drugi problem sa sistemom je bio, kao što si naglasio, problem motivisanja najsposobnijih i najkreativnijih. I tebi je jasno da je suštinski koncept (koga se naravno oni na vlasti NISU ni mogli držati, ali koji je bio "krilatica" politike) bio "svima jednako". Mehanizam koji je Orvel u Životinjskoj farmi tako dobro elaborirao da o tome ne moramo da pričamo. Dakle, ja ponavljam pitanje: koji je to konkretan primer na osnovu koga možemo da vidimo da je javnost neke vrste kreativnog proizvoda rezultovala nazadkom ZBOG SAME TE JAVNOSTI, i u ODGOVARAJUĆIM okolnostima? Da ponovim, ja ne pričam ovo kao Don Kihot. Jedno je svest o tome šta je dobro a šta loše, a drugo su okolnosti u kojima moramo da delujemo. Konkretan primer: Do pre par desetina godina u Americi u pola država Crnac nije smeo da uđe u autobus za belca. Indijanci nisu SMELI da budu van rezervata. To je bio ZAKON. Raditi nešto protiv zakona na neki način koji će izazvati reperkusije može biti opasno i KONTRAPRODUKTIVNO. Sa druge strane SVEST o tome šta je dobro a šta ne, i rad na tome da se OKOLNOSTI promene vodi boljitku čovečanstva: suprotno pomenutim zakonima, SVEST o tome šta je rasizam prema crncima se u Americi povećavala jako dugo, a poslednji građanski rat na tlu USA, koji se odigrao mnogo ranije od punovažnosti zakona o kojima govorimo, imao je kao svoje *moralno* opravdanje upravo "položaj Crnaca". Dakle, da pojasnim: ja nikome ne govorim "budite Don Kihoti". Ali govorim: Hej, ljudi, mislite malo svojom glavom, a ne glavom korporacija. One ipak brinu samo za sebe. Mislite o tome šta je STVARNO dobro a šta loše. Što slobodnije korišćenje kompjutera MORA da bude ugrađeno u SVEST stvarno razumnih PIONIRA. Onih koji krče put novome. One koji čitaju ovaj tekst sigurno mogu da ubrojim u pionire, povlašćene. Jer ovaj sistem (i SVAKI sistem) prati mnogo manje ljudi nego što ima računara u ovoj zemlji. Zato sam i hteo da skrenem pažnju na to, zbog čega sam počeo diskusiju. I zbog čega sam preneo tekstove Ričarda Stalmana. I zbog čega sam spreman i dalje da učestvujem u ovoj diskusiji. :))
zastita.142 janko,
> Ajde drugi primer: sećaš li se da si u par navrata ovde odbio da > daš informaciju čoveku koji je pitao uz obrazloženje "biće reči o > tome u mom tekstu u sledećim (mikro)Računarima"? Recimo onaj > "suženi" startup kod koji si pravio u cilju korišćenja C-a za TSR > programe. Tu si rekao par osnovnih stvari (u principu da je > moguće to uraditi i da si ti uradio), ali si svoju dalju > elaboraciju "uslovio" da to bude u formi članka kako bi to svoje > znanje i trud ipak unovčio. Iskreno, osnovni razlog mi je bio MINIMIZACIJA mojih napora. Pazi, kada napišem članak, čita ga svako ko dođe do svakog od primeraka časopisa i kome privuče pažnju. Kada napišem poruku, POGLEDAĆE je samo oni koji PRATE konferenciju, a od tih koji je pogledaju, pročitati samo oni koji u tom trenutku pomisle da je zanimljiva. Procenio sam da je to gubljenje energije. Pomenuti čovek je informaciju (SAV sors) DOBIO NA MAIL ZNATNO PRE nego što je broj izašao. Pomenuti čovek (ako se sećam, biber?) je jedini koji je u konferenciji i bio moj sagovornik oko te teme. Dakle ne mislim da sam učinio ništa loše: - objavivši tekst u časopisu, on je sigurno dostigao više interesenata nego da sam napisao X poruka ovde. - čovek koga je to stvarno zanimalo dobio je SVE što sam i ja imao VAN GLAVE u tom trenutku, uz MINIMUM moje utrošene energije. - za one koje nije STVARNO to zanimalo, reklamirao sam časopis u kome sam pisao. Dakle, hajmo ponovo, šta si ono hteo da kažeš?
zastita.143 janko,
> Konkurencija među > ljudima, firmama, državama je ono što "čovečanstvo" kao celinu > gura napred Apsolutno. Ja nisam za to da se konkurencija poništi, već da u malo podesim "pravila" po kojima ona treba da funkcioniše. Konkretno, ne da ti kažeš "IBM je dobar zato što je IBM i zato što će se smilovati da napravi novu verziju", ili "MS je dobar zato što je najveći monopolista", već da kažeš "proizvod X je bolji od prozvoda Y I ZBOG TOGA ŠTO JE *OTVORENIJI* (prilagodljiviji)" O čemu je kod korisnika danas, po meni, premalo izgrađena svest! Čak i kod onih "naprednijih". Web je dokaz -- prebroji svakog ko je na web stranu stavio da nesrećniku koji čita njegovo "remek delo" "treba baš NS 3" ili "treba baš IE 3". I zašto? Zato što je glupan naučio da stavi tri <frame> taga ili zato što koristi "trčeća slova"? Da li je SADRŽAJ stvarno postao kvalitetniji zbog toga? Ne! Ali glupan misli da svi koji imaju kompjutere trebna da imaju iste programe i još isto podešene kao kod njega. Da li i ti spadaš u jednog od takvih?
zastita.144 janko,
> > Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje > > prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara > > (ako je to istina). > > Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko > zaradi pare". :) Rekao sam "ima li potrebe da zaradi TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO". Ne skraćuj mi rečenicu. Da bih ti ovo objasnio, moram da se poslužim nekim primerom -- možda je biologija očiglednija. Bilo šta što postoji poznato ljudima može se posmatrati kroz prizmu biologije. Društvo se može posmatrati kao jedan biološki sistem. Pare možemo posmatrati kao dokazano dobar stimulans razvoja (kao krv, ili životne sokove biljke, ili...) Za razliku od biološkog organizma, gde je razvoj organizma uslovljen isključivo spoljnim okolnostima, ljudsko društvo se diči time da je dostiglo "svest". E ako je tako, tom svešću bi valjda trebalo uticati na to "šta će da ispadne". Sad, ako ti kao jedinka društva stimulišeš takve ekstremnosti (DOS koji se NEPROMENJEN prodaje 15 godina, i POSEBAN program kojim se u njemu postiže takav VRHUNAC PAMETI: možeš da komforno čitaš TEKST FAJL (bokte!)) onda ti svojim svesnim aktivnostima doprinosiš svesti društva, na način da pomažeš da ga OBLIKUJEŠ na način da ono poprimi po meni u jednom svom delu baš RUŽNE oblike (po molim, subjektivnim kriterijumima). Još jednom (ponavljajte za mnom ;) ): - pare su dobre (moj tekući račun na koji primam uplate podrške je... :) ) - konkurencija je dobra - monopoli NISU dobri -- ne verujte u njih! Pa živite u zemlji gde se najočiglednije vide posledice! - SVEST o tome šta je dobro je dobra! Širite je!
zastita.145 janko,
> Što se kvaliteta samog programa tiče - ima li "potrebe" da > programeri uopšte zarađuju pare od programa koji obezbeđuju > prosto ispisivanje nekakvih podataka po ekranu, uglavom vrše 4 > osnovne računske radnje (u stvari ih kompjuter računa, a oni mu > samo kažu šta da radi, ništa više! ;)? Osnova uspešnosti svega (a to je i dobra inženjerska praksa!) je tzv. LOCALIZED COST. Direktan primer: Neki "naučnici" su bili ubeđeni da je rešenje svih računarskih problema CISC -- natrpati u procesor ŠTO VIŠE instrukcija. Pravi inženjeri su ih demantovali: kada hoćeš da se NA JEDNOM MESTU RADI SVE, upropastiš i uspešne: dodavanjem novih instrukcija usporavaš SVE instrukcije. Pravo rešenje je RISC, iliti LOCALIZED COST: cenu usporenja treba da plati samo ono što ima specifične potrebe, a samo ono što treba svima isto treba da bude urađeno na jednom mestu: malo instrukcija -- sve brze. Isto važi i za softver. I za čitave države. Kada se već mašaš politike: Komunizam i SSSR su propali jer su oni koji su ih pokrenuli bili idealisti BEZ IKAKVIH pravih znanja. Mislili su da će propovedanje nečega biti nešto što će SVE promeniti. Glupost. Dozvolili su sebi da u svojim državama destimulišu principe koji se mogu sumirati kao LOCALIZED COST: suprotno, mislili su da birokratizacija svega (centralizovano planiranje SVEGA) može da da rezultate. Ne može, jer prevelika centralizacija NIKADA nije dobra za celinu, već samo za samu birokratiju. > Šta je tu onda > problem? Što je neki posao plaćeniji i cenjeniji više sposobnih > će se njime baviti i dalje ćemo stići kao "čovečanstvo", kao > programersko tako i globalno. :)) Problem je da li je neko plaćen kao birokrata (o, je, vidi, neko je uspeo na brain-damaged DOS-u da napiše program kojim čitam fajl od CEEELA 2 MB iako ja imam 500K osnovne memorije, procesor koji ne ume da radi sa adresama većim od 65535 kako treba itd, u doba kada je to odavno zastarelo(!)) ili kao kreativac.
zastita.146 mmarkovic,
> Za one sa crno belim televizorima -- grafikica je čisto > dvotonska, i sadrži oblačić teksta. :) Jesam li nekada rekao da > sam opasan strip-fan? A u oblačiću piše "KO ZNA, ZNA" "JA ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM"
zastita.147 mmarkovic,
> Izvini, ipak sam te precenio. Mislio sam da će ti tih par reči > biti dovoljno da shvatiš o čemu je reč... Vala, i ja tebe... > ...(o "pucanju fajl sistema" kao celine -- stvarno nikada nisam čuo, > osim kao posledicu otkazivanja kontrolera) je ono što inače DOS > radi pri operaciji povećevanja fajla, plus ono što su radili ti... E, verovatno zato što si se bavio mapperima i sličnim stvarima koje ne rade intenzivno sa diskom. To što nisi čuo pokazuje čime si se bavio, i, koliko... Možeš li da objasniš, zašto postoje dve kopije FAT-a? Možeš li da objasniš, zašto postoje UPS-ovi? Bilo je dosadno ljudima, pa se zezali... Kada program, bilo koji, (nema veze sa .DBF ili bilo kojim drugim formatom), intenzivno upisuje podatke na disk, a nestane mu struja, fajl sistem može da pukne... Budi siguran... > E sad reci pošteno da li si sve ovo znao, a ako jesi, zašto si > ismevao postupak? Šta da li sam znao? Da je broj slogova u headeru? Normalno.
zastita.148 mmarkovic,
> Ja recimo nikada ne bih otvorio piljaru. Ja sam radio ovo što > sam radio zato što mi je bilo ZANIMLJIVO to da radim. Neko > nikad u životu ne uspe da se izvuče od robovanja jednom > odabranom poslu, ali mislim da je finalni uspeh -- kada ti > prestane da bude zanimljiv jedan posao -- da imaš uslova da > menjaš posao. Ja volim u životu stvari ovim redom: 1) pare 2) kompjutere Šta donosi pare, nije previše bitno. Važno da oko toga nemam mnogo obaveza. Da li je to dragstor, kafić, piljara... Možda žena-frizerka koja pravi trajne? Kompjuteri onda ostaju kao hobi. > Moj trip je da jednog dana radim nešto potpuno bez veze sa ovim > sada -- recimo brojim koliko puta ide na pašu neka antilopa > kojoj preti istrebljenje ili tako nešto. Svaka čast... ;) > Recimo, konzumenata kojima je sport bio "Ja imam 580K slobodno > osnovne memorije, a dignuti su mi drajveri X, Y i Z". "Nije to > ništa, meni je slobodno 590K, a dignut mi je i W". "Joj, kako > ti je to uspelo?" "Pa eksperimentisao sam par dana". Čemu sve > to, kad je polazna pretpostavka glupava (*** program koji radi > na 590K a ne radi na 580K itd.) Ovde se, iznenađenje, potpuno slažemo...
zastita.149 mmarkovic,
> Ili da preokrenemo na moj slučaj, kada pitaš za sors mapera: Pa, kaži nam bar, koliko linija ima? Kaži bar u kilobajtima. Tvrdim da je u pitanju mali program... Dal' se ti nekad zabrineš kada vidiš da svi tvrde jedno, a ti drugo? Morao bi...
zastita.150 biber,
> Pomenuti covek je informaciju (SAV sors) DOBIO NA MAIL ZNATNO PRE nego sto > je broj izasao. Pomenuti covek (ako se secam, biber?) je jedini koji je u > konferenciji i bio moj sagovornik oko te teme. Ziva istina.
zastita.151 kiklop,
> > Dakle, da pojasnim: ja nikome ne govorim "budite Don Kihoti". Ali > govorim: Hej, ljudi, mislite malo svojom glavom, a ne glavom > korporacija. One ipak brinu samo za sebe. Mislite o tome šta je > STVARNO dobro a šta loše. To je sada problem. Šta je stvarno dobro a šta stvarno loše? Ako se previše bukvalno shvati tvoj apel, onda se time praktično promoviše ,uslovno rečeno, zloupotreba računarskih resursa. Naravno, ti ćeš reći, ja nisam to ni rekao ali problem je što ljudi uvek traže rupu u zakonu zbog lične koristi, a mora se priznati da su računari vrlo primamljivi i zavodljivi u tom smislu. Zamisli kada neko može iz Kuala Lumpura da uđe u PENTAGONov sistem i sl.(setimo se skorašnjeg primera iz Hrvatske). > Što slobodnije korišćenje kompjutera MORA da bude ugrađeno u SVEST > stvarno razumnih PIONIRA. Onih koji krče put novome. One koji čitaju > ovaj tekst sigurno mogu da ubrojim u pionire, povlašćene. Jer ovaj > sistem (i SVAKI sistem) prati mnogo manje ljudi nego što ima računara u > ovoj zemlji. Do ovoga neće doći dok god se ne promeni suština ljudskog bića. Ti si očigledno mnogo čitao naučne fantastike(ovo ne treba shvatiti kao nešto negativno i sam gutam istu). Jedan od razloga zbog kojih je ona dobila takvo ime je upravo i taj. U njoj se ,uglavnom, smatra da će ljudska svest značajno evoluirati i da će svi biti okrenuti opštoj dobrobiti uz minimizaciji ličnih koristi. Lepa ideja, ali nažalost naša civiliza- cijska svest je još uvek daleko od tog nivoa. Dok god se dešavaju ratovi kao ovaj doskorašnji to će biti jasan pokazatelj da se ljudsko društvo u suštini malo promenilo, jer "čovek je čoveku vuk".
zastita.152 kiklop,
> Web je dokaz -- prebroji svakog ko je na web stranu stavio da nesrećniku > koji čita njegovo "remek delo" "treba baš NS 3" ili "treba baš IE 3". I > zašto? Zato što je glupan naučio da stavi tri <frame> taga ili zato što > koristi "trčeća slova"? Da li je SADRŽAJ stvarno postao kvalitetniji > zbog toga? Ne! Ali glupan misli da svi koji imaju kompjutere trebna da > imaju iste programe i još isto podešene kao kod njega. A sećaš li se Janko, žučne rasprave o tome koji windows treba koristiti? Ti si upravo na takav način u velikom broju poruka ubeđivao ljude da koriste win PEE. ccccc.... Sam sebi upadaš u reč.
zastita.153 dr.grba,
>> Alo Grbo, i ti si bio reagovao na pomenutu, 'ajde doprinesi diskusiji >> o slikicama. :)) Zašto da doprinosim ovoj diskusiji? Prošli put kada sam napisao šta mislim o tom tvom "Ko zna, zna", pitao si me da li nosim neke traume iz detinjstva - dobro da me nisi poslao psihijatru. I sad želiš da nastavljam diskusiju sa istih pozicija? Ne osećam takvu potrebu.
zastita.154 nenad,
> Moje poslednje "upecavanje" na tu temu: koristim Microsoft Exchange > za internet poštu. Između ostalog, izabrao sam ga zato što se > podacima sa kojima Exchange radi može pristupati PROGRAMSKI. > Na Unixu, tako nešto bi bilo BUKVALNO trivijalan posao. Nema to veze sa operativnim sistemom već sa programom koji si izabrao. Ne znam kakvi ti to podaci trebaju, ali ako ti treba "teška artiljerija" za razmenu poruka sa dokumentovanim C/C++ API-jem i još mnogo toga preko pogledaj Lotus Notes. To je prvi groupware paket, paket koji je imao "Web pre Internet-a" (po rečima M. Andersena iz Netscape-a) i koji je za ovih više od 5 godina koliko postoji uvek bio "Editors Choice" u bilo kojoj komparaciji. Jednostavno je klasa iznad svih ostalih. Na žalost nije Microsoft-ov.
zastita.155 nenad,
> ZA RAZLIKU od toga što je broj genijalaca ograničen, SVAKI PROSEČNI > PROGRAMER će biti sposoban da (ako ima sve potrebne sorsove i alate > vezane za njih) doda još dva if-a i pokrije štampač sa kojim on mora > da radi. U tom slučaju početni genijalac ne mora nikada ni da VIDI > taj novi štampač, a kamo li da ga nabavlja (zamisli -- kako da taj > genijalac uopšte nakupuje sve sulude laserske štampače koji se > trenutno mogu naći na tržištu?). Za to nije potreban sors, za to je potrebna otvorena arhitektura za device drivere. Ljudi u HP-u, Epson-u, S3-u, ATI-ju, 3COM-u i sl. nemaju sors Windows-a, OS/2-a, AutoCAD-a ali bez većih problema prave drajvere za te operativne sisteme i programe. Postojanje sorsa jeste još "otvorenije" od toga, ali ne vidim potrebu za time, ovako kako je to je već sasvim dovoljno otvoreno da se ni jedan proizvođač ne oseti ugroženo.
zastita.156 nenad,
> U SSSR su upravo tako proste stvari kao knjige i ploče često morale > da kupuju na crno! Za ploče zaista ne znam, ali što se knjiga tiče to jednostavno nije tačno. Ako je nešto bilo dobro u SSSR-u i drugim zemljama istočnog bloka to je bila činjenica da je država u velikoj meri finansirala štampanje stručne (a i druge) literature. Izuzetno vredne i korisne knjige iz raznih tehničkih oblasti smo tamo mogli kupovati za bagatelu (zbog dispariteta cena), a ako su mogli stranci da ih kupuju mogli su i Rusi. > Dakle, ja ponavljam pitanje: koji je to konkretan primer na osnovu > koga možemo da vidimo da je javnost neke vrste kreativnog proizvoda > rezultovala nazadkom ZBOG SAME TE JAVNOSTI, i u ODGOVARAJUĆIM > okolnostima? Nije lako naći primer jer niko nije lud da se upusti u tako nešto. ;)
zastita.157 nenad,
> Iskreno, osnovni razlog mi je bio MINIMIZACIJA mojih napora. Pazi, > kada napišem članak, čita ga svako ko dođe do svakog od primeraka > časopisa i kome privuče pažnju. Nije ti tražen _članak_ već informacija. :) Seti se teksta koji si spremao o Borland Builder-u, slična priča. Informacija (znanje) je bila tvoja prednost u odnosu na ostale zbog koje si ti bio "viđen" da pišeš članak o tome, zaradiš pare na osnovu toga, pojačaš svoje reference, budeš skuplji programer od drugih... Sve što naučiš, savladaš, URADIŠ, ne bacaš okolo u "sorsu" drugim ljudima na raspolaganje, radi opšteg boljitka, niko to ne radi, već svoje znanje, rad, trud naplaćuje dokle god može i koliko god može. U međuvremenu stiče nova, radi dalje, jer ono što je pre znao vremenom postaje "obsolete", postaje uobičajeno. Svakom odgovara da što duže ima prednosti nad drugima na osnovu kojih će biti ispred njih, i u krajnjoj instanci - zarađivati. Ti si, primera radi, u te dve situacije imao "monopol" na znanje i, naravno, iskoristio si ga. Btw, ja lično smatram da publikovanje takvih informacija na Sezamu ne može nikako da škodi autorima, pre svega jer je ovo javni medij pa se zna čije je šta, drugo - ovo je medij zatvorenog tipa i publika ovde je srazmerno mala u odnosu na potencijalnu publiku čitalaca časopisa. Može da bude samo koristi jer se mogu dobiti i neke korekcije i saveti, dodatne informacije. No to je već druga tema. > - za one koje nije STVARNO to zanimalo, reklamirao sam časopis u > kome sam pisao. Prilično sam ubeđen da gotovo niko ne bi kupio časopis zbog takvog "skrivanja" informacija. Znam sigurno da ja ne bih, iz principa (inata ;). Ako me nešto zanima i čovek mi kaže "to će biti u članku u sledećem broju, ne smem/neću da ti kažem" sigurno ne bih kupio taj sledeći broj - kopirao bih članak kada izađe ako mi je i dalje bitno i aktuelno. S druge strane, teško da bi me dobijanje te informacije na vreme odbilo da kupim časopis ako sam to već nameravao.
zastita.158 nenad,
> Konkretno, ne da ti kažeš "IBM je dobar zato što je IBM i zato što > će se smilovati da napravi novu verziju", ili "MS je dobar zato što > je najveći monopolista", već da kažeš "proizvod X je bolji od > prozvoda Y I ZBOG TOGA ŠTO JE *OTVORENIJI* (prilagodljiviji)" O čemu > je kod korisnika danas, po meni, premalo izgrađena svest! Uvek sam bio za otvorene _standarde_ jer to jeste ono što omogućava konkurenciju i time napredak. Smatram da za to nije potrebno davati sors programa jer on sadrži mnogo više nego što je potrebno da bi se neki sistem (program, operativni sistem i sl.) mogao smatrati otvorenim. Važno je da proizvodi jedne firme rade sa proizvodima drugih firmi, da se podaci mogu razmenjivati bez problama (pa da ja ne moram da pokrećem DOS task kad god chill pošalje nešto u Word 17.1 formatu zapakovano ARJ-om ;), a onda ćemo birati proizvode po kvalitetu. A kako su oni postigli taj kvalitet (čitaj - sors) to je njihova stvar, njihova pamet i njihova zasluga i ako se od toga ne zarađuje dovoljno para niko neće ni postizavati kvalitet osim zaludnih studenata-entuzijasta.
zastita.159 nenad,
> > Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko > > zaradi pare". :) > > Rekao sam "ima li potrebe da zaradi TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO". Ne > skraćuj mi rečenicu. Pa sve jedno, šta znači to "ima li _potrebe_" da neko zaradi TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO"? Tržište odlučuje koliko će ko da zaradi, ne znam da je do sada pronađen bolji način da društvo u celini ide napred. Slažem se da bi se u komunizmu išlo još brže napred, bez cik-cak skretanja, ali komunizam ne postoji, niko nije lud... ;) > Sad, ako ti kao jedinka društva stimulišeš takve ekstremnosti (DOS > koji se NEPROMENJEN prodaje 15 godina, Zaboga, bilo je i drugih DOS-ova, sada možeš da od Caldere kupiš OpenDOS sa sve sorsom koji je zasnovan na čuvenom DR-DOS, kasnije Novell DOS-u, verziji DOS-a koja je uvek oko godinu dana ranije donosila ono što bi MS posle ugađivao u svoj DOS, naravno uz male izmene da programi prilagođeni "onom" ne rade na "ovom". E sad, zašto je 90% ljudi i firmi i dalje kupovalo MS-DOS, zašto je PC-Magazine proglasio MS-DOS 5.0 proizvodom godine kada je sticajem okolnosti te iste godine izašao DR-DOS 5.0 koji je imao SVE novitete koje je kasnije prekopirao MS-DOS... to su već druga pitanja i problemi. To je već problem pravih monopola, tržišne pozicije, marketinga, pažnje prema onome ko plaća najviše oglasa u novinama i sl. Ali, složićeš se, to nema direktne veze sa programerskim zanatom. > - monopoli NISU dobri -- ne verujte u njih! Pa živite u zemlji gde > se najočiglednije vide posledice! Ako se neko ovde eksponirao u priči protiv monopola onda sam to ja. ALI - pravo da zaradiš što više para od svog _rada_ i _znanja_ nije monopol. Ako praviš operativni sistem i imaš nedokumentovane pozive koje koriste samo tvoji programi onda to jeste monopol. Ako praviš operativni sistem i ne izbacuješ ga na tržište dok ne napraviš i programe za njega kako bi stekao bolju startnu poziciju i na tržištu aplikacija onda to jeste monopol. Ako nešto pametno i dobro uradiš i nećeš druge da obučavaš kako si to uradio - to nema veze sa monopolom. Tako _možeš_ da dospeš u monopolsku poziciju, ali to je već mogućnost, fikcija, i regulisano je antimonopolskim zakonima. Ako je i sama želja da se postane monopolista ono što vuče napred i daje _kvalitet_, onda je ona sama po sebi dobra.
zastita.160 dr.grba,
>> rečima M. Andersena iz Netscape-a) i koji je za ovih više od 5 >> godina koliko postoji uvek bio "Editors Choice" u bilo kojoj >> komparaciji. Jednostavno je klasa iznad svih ostalih. >> >> Na žalost nije Microsoft-ov. Ne na žalost, nego na sreću. (:
zastita.161 nenad,
> >> Na žalost nije Microsoft-ov. > > Ne na žalost, nego na sreću. (: Na žalost jer da ga pravi Microsoft mnogo bi više ljudi znalo za Notes, domaći časopisi bi pisali o njemu, ljudi bi počeli da rade u pravim kancelarijama bez papira... :)
zastita.162 dr.grba,
>>> Ne na žalost, nego na sreću. (: >> >> Na žalost jer da ga pravi Microsoft mnogo bi više ljudi znalo za >> Notes, domaći časopisi bi pisali o njemu, ljudi bi počeli da rade >> u pravim kancelarijama bez papira... :) Ipak je na sreću, jer onda Notes ne bi bio ono što jeste (: A to što se o tom sistemu ne piše - ja nisam kriv. Odavno sam shvatio da ne mogu ići u širinu sa upoznavanjem softvera. Opredelio sam se za jedno, pa istražujem. Nemam mentalnih, a još manje fizičkih sposobnosti da se bavim i time. A što se tiče kancelarije bez papira, u to ne verujem. Ili da lepo citiram Lua Gerstnera, legendarnog predsednika IBM-a, koji je rekao: "Kancelarija bez papira je kao WC bez papira" (((:
zastita.163 nenad,
> Ipak je na sreću, jer onda Notes ne bi bio ono što jeste (: Ma bio bi, nije njega pravio Lotus već ga je i on kupio. Autor (vođa projekta) Notes-a je Ray Ozie, vlasnik firme Iris (sada su pod Lotus-om ali se još mogu naći na web-u, održavaju sajt). Zbog Notes-a je Lotus kupio Iris, a to je bio i jedan od jačih razloga da posle i IBM kupi Lotus. Za Ozie-a (nisam siguran da se tako piše) je i Bill Gates rekao jednom prilikom da ga smatra jednim od 10 najboljih programera na svetu i verovatno najboljim od te desetorice. > A što se tiče kancelarije bez papira, u to ne verujem. Ja verujem. :) Ono što fali jeste obučenost ljudi (da nema nikoga "spolja" kome treba papir) i - sigurnost. Kada budemo bili sigurni da možemo da obavljamo finansijske transakcije elektronskim putem onda će se moći zaboraviti na papir.
zastita.164 mango,
> A sto se tice kancelarije bez papira, u to ne verujem. Ili da lepo > citiram Lua Gerstnera, legendarnog predsednika IBM-a, koji je rekao: Od kad su kompjuteri poceli da se masovno upotrebljavavaju u kancelarijama, drasticno se povecala potrosnja papira.
zastita.165 morkin,
> Od kad su kompjuteri poceli da se masovno upotrebljavavaju u > kancelarijama, drasticno se povecala potrosnja papira. 100% tačno. Kompjuter se upotrebljava kao pisaća mašina na kojoj može najveći debil da kuca jer može da ispravi svaku grešku. Kada se tekst otkuca u Word-u onda mora da se odštampa par primeraka da bi se videlo kako to izgleda u praksi. ;) Posmatrajte malo po buticima i kafićima tekstove tipa: --- U radne dane 28. I 29. butik "Sreca" nece raditi zbog bolesti --- (ć je docrtano crnim flomasterom, a obratite pažnju na slovo I)
zastita.166 nenad,
Udruženim naporima razbijena je 56-tobitna DES šifra. Hiljade korisnika povezanih preko interneta učestvovalo je u višemesečnim naporima da se ključ razbije - svako je mogao da pokrene program koji se automatski povezivao na sajt, skidao određen broj šifara i probavao ih... Cilj je bio dokazati da su šifre sa malo bitova ranjive kako bi se Američki kongres naterao da skine zabrane sa izvoza kriprografskih tehnologija. Worldwide effort cracks DES It took 18,859,645,992,960 tries, but Michael Sanders' Intel Pentium 90MHZ computer late Monday night cracked the Data Encryption Standard, the U.S. government's standard for encryption. While it took a concerted, worldwide effort for over five months to smash through DES, it is enough for security companies to raise a red flag to the U.S. government that accepted standards for encryption are fast becoming unacceptable. And it may be used for fuel in the push to convince the U.S. government to loosen export standards since foreign customers will want more secure products. The government forbids the export of products using encryption codes that come near the 56-bit DES. DES has in fact been long rumored to be insecure. When the government made it the standard protection for use in banking transactions and government agencies in 1972, it drew the ire of computer specialists even then who questioned if it was good enough. "DES was designed before average people had computers. It ran up against an irresistible force - the combined power of thousands of off-the-shelf computers," said Scott Schnell, vice president of marketing for RSA Data Security, Inc. Sanders will share in a $10,000 reward RSA put up in January to anyone who could crack DES. Taking the other slice of the prize money is Rocke Verser, a Loveland, Colo.-based encryption specialist who wrote the software to test DES keys. Sanders, who works for a iNetZ Corp., a Salt Lake City-based Internet Service, is one of thousands of Netizens who participated in what is likely the largest distributed computing effort to be staged over the Internet. The encrypted message they were after was "Strong cryptography makes the world a safer place." Handing over the $10,000 prize is a slight pain for Redwood City, Calif,-based RSA, which can now claim that the world needs better protection and should therefore stop using the freely distributed DES and buy the company's tools for more power encryption. At peak computer power, the distributed effort could have solved the puzzle in 32 days, said Schnell. Even though Verser wrote the software that broke the code, he said that people needn't become concerned. After all, of the 72 quadrillion possible keys, the distributed effort over nearly five months had to test about 18 quadrillion of them before Sanders found the right one. "We showed for real that DES has some weaknesses and it's not secure against a committed adversary," said Verser. But the effort also showed how the Internet can be used for widespread, distributed computing efforts, said Verser. While he is certain thousands of people participated regularly in running tests of DES keys, on a peak day last Saturday, 14,000 computers accessed his server to download keys for testing.
zastita.167 boccio,
Da li bi neka dobra dusha mogla da mi kaze kako da "procitam" reg. broj hard diska, graficke kartice i procesora. Zanima me da njihovo ocitavanje ubacim u program kao zastitu.
zastita.168 nenadv,
Da li moze neko da mi posalje program koji cita serijski broj HDD ili neki drugi jedinstveni podatak racunara radi zastite programa od kopiranja sa jednog racunara na drugi? Radi se o fox programu (ver. 2.6) za windows. Poznato mi je resenje sa izlaskom u DOS prozor, ali to bas i nije elegantno za krajnjeg korisnika zar ne? Mozda neki poziv windows API funkcije ili neka C rutina, nije bitno, samo da se moze implementirati u FPW26.
zastita.170 ratman,
Pre par nedelja na kompjuteru na poslu neko je navukao virus koga TBAV 8.03 identifikuje kao WM/Cap.A. Znam da je u pitanju Word-macro virus, ali me jos zanima sta radi, kako ostecuje fajlove i/ili operativne sisteme i uopste kakvu vrstu picvajza (ako ikakvu) pravi? Osim toga, koliko je podmukao i opak i razmnozava li se jos kako osim preko Normal.dot-a, i moze li on da nastane transformacijom nekog drugog virusa?
zastita.171 jujo,
Pa meni se desava da WM/Cap odbija da snimi fajl kao txt, a predpostavljam da ce otbiti i bilo koji drugi SaveAs. Dobio sam ga od jedne daktilografkinje i zarazio je i PC-a i Mac-a na poslu. Brzo smo ga ubili, a posledica nije bilo.... yooyo:
zastita.173 dalek,
Ima li neko registraciju za FaxTalk Communicator 4.0?
zastita.174 olio,
Ima li neko Crack za Paint Shop Pro 5? (ili registraciju) Imam Evaluation verziju na 30 dana i posle toga nece da radi. Pozdrav Oliver.