istorija.1dejanr,
Ovako sa istorijske distance - Žije behu one Noge sa
"RaŽunara 11"?
istorija.2dejanr,
"RaŽunari" su mnogo stariji od SEZAM-a - proteklo je skoro
źest godina od pojave "RaŽunara u vaźoj kuęi", samogradnje
"Galaksije" i mnogih drugih stvari koje su, kako izgleda,
zapoŽele jugoslovenski raŽunarski bum na Žijim krilima i danas
letimo (ah, ah, źta kaČete na poeziju - a u gimnaziji mi
nikada ne dadoźe "Zoricu Marinac"...) Za ovih źest godina bilo
je mnogo uspeźnih poteza, neźto promaźaja, neźto nedoumica i
svaŽega drugog - Čeleli bismo da uŽimo i na dobrim i na loźim
iskustvima pa vas molimo da, u odgovorima na ovu poruku,
pomenete neke stvari vezane za "RaŽunare" koje su vas se
posebno dojmile ili koje su vas posebno iznervirale. Isto
tako, ukoliko vas interesuje kako smo u nekom proźlom trenutku
odluŽili ili nismo odluŽili da uradimo neźto, slobodno nas
pitajte!
istorija.3danko,
Pretposavljam fotografove Čene (devoje) ?
istorija.4dejanr,
Koliko me seęanje sluČi, mislim da je Danko u pravu i da se radi o
*zakonitoj* supruzi fotografa... Kako sve postaje prozaiŽno kada se
reźi...
istorija.5ilja,
Cuo sam za razne poetske nagrade ali nisam cuo za nagradu "Zorica
Marinac". O cemu se radi i zasto ti je nisu dali?
istorija.6dejanr,
Eh, nikad kraja radoznalosti. Dakle, ja sam iźao u MatematiŽku
gimnaziju (nesreęna generacija koja je imala Žitav stari program MG
*plus* joź usmerenjaŽke predmete) a to je źkola od Žijih je uŽenika,
źto se knjiČevnosti tiŽe, Bog odavno digao ruke - od vas se oŽekuje
da na Žasu srpskohrvatskog ne pravite preveliki nered i ne gine vam
petica. Me¬utim, u svakoj se źkoli na¬e po neka "crna ovca" (ne nuČno
Čenskog pola ali... uglavnom) nadarena za knjiČevnost pa je tako i u
MG bila ustanovljena nagrada Zorica Marinac (pretpostavljam po nekoj
bivźoj profesorki) koja se svake godine dodeljivala uŽenicima (2-3)
koji napiźu najbolje pismene zadatke. E sad, ti pismeni zadaci su se
obiŽno pisali na premudre i prebitne teme kao źto je "Veliki plavi
(ili bi crveni? zeleni?) krug i u njemu zvezda" źto meni nikada nije
bila jaŽa strana tako da Zoricu Marinac ne da nikad nisam dobio nego
(koliko znam) nisam bio ni u najźiroj konkurenciji za nju. Al' zato
nisam bio neźto nesreęan - na osobu muźkog pola koja bi dobila ovakvu
nagradu uvek se gledalo nekim polupodsmeźljivim pogledom...
istorija.7dejanr,
Danas sam, piźuęi komentar o slobodnom uvozu kompjutera (eno ga
negde na SEZAM-u), silom prilika naźao "RaŽunare 1" i, dok je
download ovog KOREKTOR-a trajao, nisam znao źta pametnije da radim
nego da ih Žitam. Negde na 30 naleteh na naslov 'Modem' i, naravno,
presekoh se - sam Bog zna źta sam sve 1983. mogao da lupim o modemima
kad tad ni jedan nisam video! Ispalo je, ipak, da je manje viźe sve
OK - kaČe:
>> Modem je ure¬aj pomoęu koga se viźe raŽunara povezuje u telefonsku
>> mreČu. PrikljuŽivanjem modema raŽunar moČe da opźti sa drugim
>> raŽunarima i prenosi im programe i podatke. Modemi se najŽeźęe
>> koriste za povezivanje malih raŽunara sa velikim sistemima:
>> nameźtenici neke veęe kompanije mogu kod kuęe da imaju stone
>> reŽunare koji ęe, telefonskim linijama, biti povezani sa firminim
>> raŽunskim centrom. Ovi raŽunari ęe obavljati obradu podataka koje
>> im programer daje i, po potrebi, opźtiti sa centralnim raŽunarom
>> koji ęe im davati traČene podatke i na Žije ęe se diskove smeźtati
>> rezultati rada.
>>
>> ▒to se amaterske primene tiŽe, modem moČe da bude koristan ako u
>> nekom gradu postoji veęi broj ozbiljnih korisnika istog raŽunara.
>> Jedan telefonski poziv je mnogo jeftiniji od poźtarine za slanje
>> kasete a posao se obavlja znaŽajno brČe. Ipak, u Jugoslaviji je
>> broj korisnika raŽunara koji poseduju modeme minimalan; kod nas
>> ima toliko razliŽitih raŽunara da prenoźenje programa izme¬u njih
>> nije moguęe ili se ne isplati.
▒ta kaČete? Tu i tamo poneka glupost (recimo, da se izme¬u
razliŽitih raŽunara ne mogu prenositi podaci) ali sve u svemu nije
baź predaleko od istine! Ali to me podseęa na jednu nekadaźnju
konferenciju na BIX-u (moČda i danas postoji) koja se zvala Wroby
(verovatno Wrong Byte) i u okviru koje su Žlanovi citirali razne
izjave iz prvih brojeva Bajta koje danas izgledaju smeźno (recimo,
"izuzetno moęan raŽunar - celih 32 K memorije"; naźlo bi se dosta
toga u "RaŽunarima 1"); zabava je bila garantovana. Da li bi se me¬u
SEZAM-ovcima naźao neko koga ne bi mrzelo da iźŽita neki stari broj
"RaŽunara" (moČe i nekog drugog Žasopisa) i povadi iz njega bisere pa
da se svi smejemo!
istorija.8dejanr,
Kao źto svakako znate, "RaŽunari" su duČe vreme bili specijalno
izdanje "Galaksije" a sama "Galaksija" je popriliŽno pisala o
kompjuterima - mnogo ovih tekstova je do sada zastarelo ali
bi se svakako naźao i poneki interesantan.
Svojevremeno sam unosio podatke o ovim tekstovima tako da ne bi
bio poseban problem (par sati posla) da se indeks kompjuterskih
tekstova "Galaksije" u intervalu januar 1981 - decembar 1987 stavi
na SEZAM i da se, na primer, poziva sa RIND GALA. Da li bi ovakvo
neźto nekoga interesovalo?
istorija.9ilja,
To kod nas ne bi islo. Cim bi neko rekao da je neko drugi napisao
glupost, taj drugi bi se naduo k'o balon i ne bi hteo da razgovaram.
Ja bi mogao da pisem antologiju gluposti koje je napisao izvesni D.S.
u svojim prvim tekstovima u Racunarima.
Ilija
PS A tek da pogledamo Svet Kompjutera, koji je posle prvog broja
dobio 40000 pisama - ala ga slagase!
istorija.10paja,
Kako bi bilo da nam neko od vas "matoraca" napise kako je to bilo u
Galaksiji, taj Klub programera i katalog programa koji pominjete,
kako ste dosli na ideju da napravite RACUNARE u vasoj kuci i slicno.
Ja sam u ta "galaksijanska" (galakticarska) vremena jos bio klinac (i
ovde mi na sezamu ne priznaju punoletstvo) a sad to vise neznam gde
da nabavim
Paja
istorija.11vkrstonosic,
"Racunari u vasoj kuci" - januar 84.
Dejan Ristanovic u clanku o Commodore 64:
"Prosiren disk jedinicama, Commodore 64 postaje neobicno pogodan za
poslovne primene, cak i kada je u pitanju obrada velike kolicine podataka."
Sta kazete za ovo ??? :))
istorija.12dejanr,
>> Dejan Ristanovic u clanku o Commodore 64:
>>
>> "Prosiren disk jedinicama, Commodore 64 postaje neobicno pogodan
>> za poslovne primene, cak i kada je u pitanju obrada velike
>> kolicine podataka."
Moram da priznam da i ja ponekad Žitam stare "RaŽunare", naroŽito
kad se desi da nestane struje pa mi kompjuter ne radi. Ne¬e se takvih
izjava ali ipak (ne źto sam ih ja pisao :) nema tamo baź *toliko*
gluposti - naravno, bisera se na¬e.
MoČda je prosto problem u toj "velikoj koliŽini podataka" - to je
onda bilo 64 kilobajta :))
istorija.13dejanr,
[ Odgovor na PC.PROG/bejzik 3.136, ivans ]
>> > > stavise, cak je i bejzik "Galaksije" (sta to bese? :)
>>
>> > Bejzik tog slavnog racunara (zapravo, najslavnijeg
>> > domaceg, zar ne? :)
>>
>> Bogami, TIM-011 je svojevremeno bio ozbiljna konkurencija i samom
>> PC-u...
Pa, "Pupin" je svakako tvrdio da jeste... mada po meni nije bio. TIM 011
je bio (viźe nego) pristojna CP/M maźina, ali nastala u vreme kad je CP/M
bio toliko na zalasku da je bilo priliŽno ludo davati pare za neźto
takvo. Napravljeno je neźto TIM-ova i prodato źkolama, ali je taj broj
priliŽno mali. Drugo, "Čivot" tog raŽunara je trajao jako kratko, jer
"Pupin" objektivno nije bio zainteresovan za njega (a ni za veęinu drugih
stvari, zato je sad "Pupin" u stanju u kom jeste).
>> Nisam dovoljno kompetentan da o tome pricam, ali ono sto sam cuo -
>> odusevilo me je.
Ne znam źta te je moglo oduźeviti. Tj. ne znam po Žemu bi se on uopźte
mogao porediti sa jednim iole pristojnim PC sistemom, osim moČda
otvorenoźęu arhitekture, pre svega softverske.
Naravno, ne pada mi na pamet da kaČem da je "Galaksija" po performansama
bila neko svetsko Žudo, moČemo je staviti malo ispred ili iza ZX81 i na
svom mestu je. Pa ipak, "Galaksija" je u potpunosti domaęa (hardver +
softver), originalne koncepcije, napravljena je u nekih 10-15,000
primeraka (moČda i viźe), doźla je u drugo vreme (kad nije bilo uvoza)
i "Čivela" nekoliko godina prvo u "RaŽunarima" onda u "Svetu kompjutera"...
>> Nadam se da ce se naci neko ko ce ovo umeti da objasni; na Sezamu
>> ima takvih ljudi, pa ako procitaju ovo, i ako smatraju potrebnim -
>> neka jave!
U takvim prilikama obiŽno "prozivamo" gww.-a :)
istorija.14ivans,
* U takvim prilikama obicno "prozivamo" gww.-a :)
Mislio sam da ostane tajna da sam bas kontaktirao sa Gww.-om - nisam hteo da
coveka nepotrebno opterecujem. Zato sam i napisao to "diplomatski", tj. da ima
ljudi na Sezamu koji su detaljnije upuceni u stvar, ne navodeci imena... Gww.,
ako ovo citas, izvini, ali stvar je "procurela" ;).
* >> Bogami, TIM-011 je svojevremeno bio ozbiljna
* >> konkurencija i samom PC-u...
*
* Pa, "Pupin" je svakako tvrdio da jeste... mada po meni
* nije bio.
"Pupin" je *morao* da tvrdi da jeste, inace bi javno priznao da je imao
promasenu investiciju. To se tad nije smelo objavljivati, a sad, kada nije
preostalo prakticno nista sto nije propalo, moze se i javno govoriti o tome.
Nije mi bas sasvim jasno kako tvrdis da TIM nije bio konkurencija... Evo jednog
tvog teksta iz "Racunara 37", clanak 'Napravi i ti... "tim 011"', strana 13:
"Tim 011" i PC
Kada smo predstavljali "galaksiju", poredili smo se sa Sinklerovim ZX-81
Kada predstavljamo "tim 011", poredimo ga sa PC-jem - tek koliko da se oseti
napredak. Istina, pravog porednja tu nema: kada bi neko pred mene izneo AT-a sa
megabajtom RAM-a i hard diskom od (bar) 20 megabajta sa jedne i "tim 011" sa
druge strane, domaci racunar ne bi zasluzio vise od jednog pogleda. Na isti
nacin bi, svakako, postupio i svaki razuman citalac ovih redova. Tacka.
Ili nije tacka: receni AT kosta dobrih 3000 maraka, plus carina, plus sitan
problem sto nemate pravo da ga uvezete - sve u svemu, nekih 400 miliona. "Tim
011" u samogradnji kosta 50-60 miliona ili gotovo osam puta manje, i to pod
uslovom da morate da kupite sve, do poslednjeg otpornika i poslednjeg zavrtnja.
Dobro, manimo se AT-a. I pored prica da je "tim 011" brzi od Turbo XT-a, svaki
razuman citalac bi, birajuci izmedu Turbo XT-a sa hard diskom od 20 megabajta i
"tima 011" izabrao ovaj prvi. Cena? 2000 maraka + carina (255 miliona) prema
50-60 miliona. Hajdemo dalje: Turbo XT sa jednom disk jedinicom moze da se nade
za 1000 maraka ili, zajedno sa carinom, 120 miliona. Vredi li investirati duplo
vise para? Vredelo bi kada bi Turbo XT bio bolja masina, ali je ovakav
zakljucak veoma klimav. PC bez hard diska, iskreno govoreci, nije narocito
upotrebljiv racunar, dok je "tim 011" sa svojim disketama dvostrukog kapaciteta
itekako upotrebljiv za sve poslove - MS DOS softverska biblioteka je zasnovana
na hard disku, dok se kompletna CP/M biblioteka razvila u danima kada je cak i
druga disk jedinica predstavljala prilican luksuz! Ne pada nam na pamet da
tvrdimo da je "tim 011" bolja ili korisnija masina od IBM PC-a. Odlucite sami.
Ali verujemo da samu odluku, ma kakva ona bila, tesko mozete zavrsiti
ubedljivom tackom!
Da ne bi bilo zbrke oko cena, napominjem da je ovo clanak iz aprilskih
"Racunara" iz *daleke* 1988. godine... Od tada je *mnogo* toga promenjeno.
Sada, ako uzmes u obzir da si sam napisao da se odluka tesko moze zavrsiti
ubedljivom tackom, nije mi jasno kako mozes da kazes da nije bio konkurencija
PC-u... Gledano sa danasnjeg aspekta - u pravu si; 1988. godine (a to je za
racunarsku tehnologiju pluskvamperfekt) je bilo dilema... Sada su tu druge
dileme: MS DOS ili ?NIX ili OS/2, ali to ne spada u ovu temu.
* ...... Napravljeno je nesto TIM-ova i prodato skolama, ali
* je taj broj prilicno mali.
Zanimljivo, nigde nije bilo objavljeno, bar koliko se secam, koliko je
TIM-011-ica napravljeno samogradnjom... Da ta akcija nije propala slucajno? Ako
jeste, to bi bila velika steta, narocito posle uspesne akcije samogradnje
Galaksije.
* .............. Drugo, "zivot" tog racunara je trajao jako
* kratko, jer "Pupin" objektivno nije bio zainteresovan za
* njega (a ni za vecinu drugih stvari, zato je sad "Pupin" u
* stanju u kom jeste).
Da, racunar je zaista kratko "ziveo", medutim, mora se konstatovati da je
podrska ovog racunara u "Racunarima" bila kudikamo manja nego podrska
Galaksije... Dakle, nije samo "Pupin" kriv. Jos jedan od razloga kratkog
"zivota" ovog racunara bio je i nedostatak odgovarajuce dokumentacije, sto ide
na dusu "Pupinu"... Jedina dokumentacija koja je zvanicno izasla bio je opis
GBASIC interpretera (sto, istini za volju, i nije bila lose uradena kjnizica -
strog opis GBASIC-a preko Bekusove notacije) i *mnogo* kasno izlazenje opisa
komandi, na 50-ak strana (potpuno nepotrebno)... Nezvanicno, moglo se nabaviti
nesto literature o CP/M-u i, kako rekoh Ljubisi Gavrilovicu (Gww.), kopija
kopijine kopije uputstva za procesor HD64180 (nabudzeni Z80)... Ah, da, u vec
pomenutim "Racunarima 37", bio je jedan sasvim pristojan opis ovog procesora,
autora Jovana Skuljana... U jednom drugom broju, kada je TIM-011 pusten u
skole, konkretno u MG (malo reklame: za upis u grupu MG3 obratiti se mail-om
Drpr-u :), izasao je prilicno dobar tekst Milosa Prvulovica (Prvul) o
programiranju tastature i jedan tekstic moje malenkosti o "alias programima"
(pod MS DOS-om to su batch fajlovi)... Medutim, sve to nije bilo dovoljno...
Glavni krivac za to ipak ostaje "Pupin", tu sam saglasan s tobom... I neka se
sada vadi kako zna i ume ;)...
* Ne znam sta te je moglo oduseviti. Tj. ne znam po cemu bi
* se on uopste mogao porediti sa jednim iole pristojnim PC
* sistemom, osim mozda otvorenoscu arhitekture, pre svega
* softverske.
Zakljucili smo da je to danas vremenom potpuno pregazena masina. Meni, licno,
je najvise odgovarao procesor; do tada sam imao jedan racunar sa Z80
procesorom (MSX Canon V-20, pogadaj sta je to :)), za koji nisam imao ni
asembler ni debager, vec sam svoje prve korake u masincu pravio pomocu tabele
instrukcija i nekih sklepanih monitora iz bejzika (?). Kada sam poceo da radim
na TIM-u, to je za mene bilo zadovoljstvo - editori, asembleri, linkeri,
debageri i sva ona gomila cuda koja idu uz to... Tek tada sam zaista poceo da
pravim neke masinske programcice koji su *radili*... Eto, to me je
odusevljavalo. Radio sam ja i sa drugim procesorima, ali najbolji utisak na
mene je ostavio Z80.
U razgovoru sa Gww.-om sam saznao da TIM-011 uopste nije trebalo da bude onakav
kakav je izbacen na pseudotrziste. Ne bih da iznosim detalje, ako nema
interesovanja (a verujem da nema), ali TIM-011 je trebalo da bude opremljen
hard diskom od 20M (!), pojacanom grafikom i paletom od 4096 boja (!!). Dalje,
tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo pokazati kao
prilicno korisna stvar. Dalje, bili su uvedeni neki specijalni sistemi
redirekcije (ne "obicna", nego nesto sto nisam bas sasvim razumeo ;). Najzad,
zaista je softverska arhitektura bila otvorena (mogla se nabaviti Turbo Modula
2, koja je omogucavala multitasking (!!!))... Ali, "Pupin" k'o "Pupin"... Sta
se tu moze...
* Naravno, ne pada mi na pamet da kazem da je "Galaksija" po
* performansama bila neko svetsko cudo, mozemo je staviti
* malo ispred ili iza ZX81 i na svom mestu je. Pa ipak,
* "Galaksija" je u potpunosti domaca
Galaksiji svaka cast. Jedini problem je bio softver, odnosno to sto je
kompatibilna sama sa sobom - to sa TIM-om nije bio slucaj... Opet, "Pupin" k'o
"Pupin" - to su njegove brige i neka se snalazi kako hoce.
TIM kao skolski racunar je prosao prilicno dobro... Evo, sad moja sestra (prva
godina Srednje medicinske skole) na njemu uci da formatira diskete i pravi prve
korake u bejziku... Tja, ipak je nesto ostalo... A u MG-u, koliko mi je
poznato, definitivno su zaboravili TIM-ove... Ako...
Pozdrav,
Ivans.
istorija.15darone,
>> Tja, ipak je nesto ostalo...
>> A u MG-u, koliko mi je poznato, definitivno su
>> zaboravili TIM-ove... Ako...
Bogami joź proźle godine ih je bilo par komada u
uŽionici sa at maźinama... Seęam se da sam jednom
otiźao da formatiram jedan flopi, i ni da bekne :(
InaŽe sluČili su jednoj velikoj i naprednoj stvari
- Tetrisu ;)
darone
istorija.16dejanr,
>> Nije mi bas sasvim jasno kako tvrdis da TIM nije bio konkurencija... Evo
>> jednog tvog teksta iz "Racunara 37", clanak 'Napravi i ti... "tim 011"',
>> strana 13:
>>
>> > ... Ne pada nam na pamet datvrdimo da je "tim 011" bolja ili korisnija
>> > masina od IBM PC-a. Odlucite sami. Ali verujemo da samu odluku, ma
>> > kakva ona bila, tesko mozete zavrsiti ubedljivom tackom!
Pa, ja i sada mislim isto źto i onda, samo źto se oŽito (sada) nisam dobro
izrazio. Kad kaČem PC, ne mislim na IBMPC (originalni) ni na XT, a sve
manje mislim i na AT. Veę u to vreme, bilo je sve manje onih koji su
kupovali XT (ako ih je i bilo). A TIM011 i lep AT sa hardom... ko źto
onda rekoh... nije konkurencija!
Drugo, u Žitavu kalkulaciju ulazi pitanje cene koja je napisana prema onim
podacima koje je "Pupin" dao u doba kad je test pisan. Posle je cena TIM-a
bila znatno, znatno veęa (ne samo zbog inflacije).
>> TIM-011 uopste nije trebalo da bude onakav kakav je izbacen na
>> pseudotrziste.
Da... prvo, "Pupin" je zbog svog nerazumljivog cicijaźluka izbacio hi-res
superbrzu grafiku, a drugo je iz nekih razloga koji su mi totalno nejasni
ubacio drajvove od 3.5 inŽa za koje tada niko nije ni Žuo (dobro, Žuo je
ali ih je bilo tako malo...). A i sa napajanjem su se "proslavili"...
>> Dalje, tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo
>> pokazati kao prilicno korisna stvar.
To lepo zvuŽi i na to sam mislio kad sam pomenuo otvorenu arhitekturu ali...
kad Žovek malo bolje razmisli, koja je korist od toga, osim moČda u
edukacione svrhe (zgodno kod źkolskog raŽunara)?
>> mogla se nabaviti Turbo Modula 2, koja je omogucavala multitasking (!!!))
Hmmm... multitasking... videh ja to i kod PC Module 2, ali to je (po meni)
"kako mali ░okica zamiźlja multitasking", a mogu tek misliti na CP/M-u...
mislim da je multitasking ipak prevashodno stvar operativnog sistema a ne
jezika.
>> TIM kao skolski racunar je prosao prilicno dobro... Evo, sad moja sestra
>> (prva godina Srednje medicinske skole) na njemu uci da formatira diskete
>> i pravi prve korake u bejziku...
Drago mi je źto je tako, ali sa druge strane i nije, jer je źteta da samo
zato źto źkola nema para da kupi neki PC deca uŽe na raŽunaru koji docnije
nigde neęe moęi da na¬u... Prvi koraci su prvi koraci, naravno, ali bolje
bi bilo da su na nekoj malo standardnijoj maźini.
>> Zanimljivo, nigde nije bilo objavljeno, bar koliko se secam, koliko je
>> TIM-011-ica napravljeno samogradnjom... Da ta akcija nije propala
>> slucajno?
Nije propala, Redakcija "RaŽunara" je ispunila sve svoje obaveze i isporuŽila
komplete sa źtampanim ploŽama itd. Naravno uz "uobiŽajeno" zakaźnjenje (nemo'
neko da je pomenuo Uputstvo za Sezam ;). Na Čalost, ne seęam se koliko je tih
kompleta isporuŽeno i ne znam da li to vaČi za neku poslovnu tajnu ili ne.
Ako ne vaČi, mogao bi neko da saopźti, ovako po seęanju mislim da ih i nije
bilo tako malo (mada mislim da 1000 nije dostignuto (?), da ne govorimo o
oni 6-7000 "Galaksija").
>> i jedan tekstic moje malenkosti o "alias programima" (pod MS DOS-om to
>> su batch fajlovi)...
Pa źto ne reŽe da te pustimo u conf SARADNICI :)
>> Da, racunar je zaista kratko "ziveo", medutim, mora se konstatovati da
>> je podrska ovog racunara u "Racunarima" bila kudikamo manja nego podrska
>> Galaksije... Dakle, nije samo "Pupin" kriv.
TIM-011 je projekat koji je "Pupin" radio (tj. otkupio) i koji smo kao takav
predstavili. Neźto docnije pojavila se ideja o samogradnji (na predlog jednog
naźeg Žitaoca i samog "Pupina"), pa je "Pupin" praktiŽno prezentirao taj
projekat u naźem specijalnom izdanju "RaŽunari u vaźoj źkoli". Tako je to u
izvesnom smislu postao i naź projekat, ali je i dalje bio potpuno u
nadleČnosti "Pupina"... koji uopźte nije bio zainteresovan da ga "gura"
dalje, a mi nekog materijala nismo imali... a ni dovoljne korisniŽke baze
da to dobije status koliko-toliko tiraČne teme. Najzad, ni saradnika koji bi
o tome pisali...
Uzgred, verujem da su "RaŽunari", i kada je reŽ o raŽunaru "Galaksija", malo
prerano "prepustili źtafetu" Svetu kompjutera źto je druga tema... o kojoj
bismo tako¬e mogli da popriŽamo.
>> Galaksiji svaka cast. Jedini problem je bio softver, odnosno to sto je
>> kompatibilna sama sa sobom - to sa TIM-om nije bio slucaj...
Da... mada takvo je bilo vreme, svaki raŽunar je bio kompatibilan sa sobom.
A "Galaksija" je imala priliŽan broj korisnika i napisan je priliŽan broj
programa... Žak sjajnih igara, za takvu grafiku! Ako neko ima pogodan TV
da donese u Klub, ja se prijavljujem da donesem "Galaksiju", kasetaź i
igre.
istorija.17ivans,
* ............................... A TIM011 i lep AT sa
* hardom... ko sto onda rekoh... nije konkurencija!
Da... Uz "sitan" problem da tada nisi mogao da ga uvezes i sto je nekoliko puta
bio skuplji od TIM-a u samogradnji... Sem toga, i TIM-011 je trebalo da ima
hard (20M)... Ali, opet taj "Pupin"...
* Da... prvo, "Pupin" je zbog svog nerazumljivog cicijasluka
* izbacio hi-res superbrzu grafiku, a drugo je iz nekih
* razloga koji su mi totalno nejasni ubacio drajvove od 3.5
* inca za koje tada niko nije ni cuo (dobro, cuo je ali ih
* je bilo tako malo...). A i sa napajanjem su se
* "proslavili"...
Grafika je izbacena zbog cene... Naime, video-kontroler za TIM-011, koji je bio
planiran, kostao je 120 DEM, a Beca (Nenad Dunjic) je napravio "video karticu"
za svega 30 DEM, i to sasvim pristojnu (512x256x4) sa izvanrednom brzinom -
procesor HD64180 (Z80 na 6/6.144 MHz) uopste nije morao da ceka na odziv
videa...
Sto se drajva tice, prvo je bio planiran 3.5", pa je ubacen 5.25", pa je
"Pupin" kukao gde da nade jeftine 5.25" drajvove, pa, kad je ponovo vracen 3.5"
drajv, kukao je gde da ucenici kupuju skupe 3.5" flopije... Uzas! Uzgred,
TIM-011 ima brzi prenos podataka sa 3.5" flopija nego PC...
* mislim da je multitasking ipak prevashodno stvar
* operativnog sistema a ne jezika.
Opet, u jednim "Racunarima" (ne znam broj) pomenuta je vest da je napravljen u
GB (cini mi se) racunar na bazi procesora HD64180 koji je imao multitasking...
Uz samo (ili "samo" ;) nabavku softvera i TIM-011 je to mogao... Cinjenica je
da je multitasking stvar OS-a, ali se neki multitasking mogao izvuci i iz te
Module 2 (ne znam kako, jer nisam probao).
* Nije propala, Redakcija "Racunara" je ispunila sve svoje
* obaveze i isporucila komplete sa stampanim plocama itd.
Svaka cast Redakciji, ali sam mislio na podrsku "posle"... Ako nije
profesionalna tajna, bilo bi zanimljivo cuti koliko je TIM-ova sklopljeno...
* ........................................... a ni dovoljne
* korisnicke baze da to dobije status koliko-toliko tirazne
* teme. Najzad, ni saradnika koji bi o tome pisali...
Pa, da. Tada je CP/M bio na zalasku, i to je ocekivano... A sto se saradnika
tice, sto niste "kukali", jos vise bih "isprovaljivao" TIM-a... Necu da se
hvalim, ali o TIM-u sam dooosta znao, mada sam, priznajem, neke stvari pokupio
od Prvula i literature koju je on imao... Konkretno, za neku Elektromasinsku
skolu iz Zemuna sam uradio program koji je ubacivao francuski font (umesto CIR,
LAT i ASC)... Bas me zanima da li se to i dalje koristi...
* Uzgred, verujem da su "Racunari", i kada je rec o racunaru
* "Galaksija", malo prerano "prepustili stafetu" Svetu
* kompjutera sto je druga tema... o kojoj bismo takode mogli
* da popricamo.
Saglasan sam sa ovim, ali opet... Ne smatram sebe dovoljno kompetentnim da
diskutujem o svemu ovome... Bilo bi fino ako bi Gww. nesto otkuckao o svemu...
* Da... mada takvo je bilo vreme, svaki racunar je bio
* kompatibilan sa sobom.
Eh, u vreme "Galaksije" postojao je CP/M... S obzirom da je tada tek trebalo
ocekivati eksploziju mikroracunara kod nas, da oprostimo konstruktorima na
ovome :))
Pozdrav,
Ivans.
istorija.18drpr,
-> korake u bejziku... Tja, ipak je nesto ostalo... A u MG-u,
-> koliko mi je poznato, definitivno su zaboravili TIM-ove...
-> Ako...
->
-> Pozdrav,
-> Ivans.
Ne znam da li su ih zaboraviliali sam danas nekim poslom bio
tamo i video sam par komada.
cope
istorija.19vbole,
>>> Dalje, tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo
>>> pokazati kao prilicno korisna stvar.
>
> To lepo zvuŽi i na to sam mislio kad sam pomenuo otvorenu arhitekturu
> ali... kad Žovek malo bolje razmisli, koja je korist od toga, osim moČda
> u edukacione svrhe (zgodno kod źkolskog raŽunara)?
Ne znam zaźto je 'Pupin' odustao od TIM-a, ali operativni sistem koji on
koristi je nadgradnja CPM-a i nalazi se u javnom vlasniźtvu, znaŽi 'Pupin'
nije smeo ni da ga ugradi u raŽunare koje je prodavao.
Za GALAKSIJU ne znam, hardver je originalan, to stoji, ali moj drugi komp
je bio TRS-80 LEVEL I ( '78 - prvi je bio SC/MP ) sa 4K bejzikom i mnogo
su sliŽni - izvinjavam se V. Antonijevięu unapred, to nije tvrdnja, jedno-
stavno me je uvek kopkalo da saznam.
Ja GALAKSIJU nisam nikad imao, ali imam joź uvek original LEVEL II-ROM-ove
iz TRS-80, negde bi trebalo da imam i kasetu sa dumpom LEVEL I ROM-om, pa
ako neko ima ROM GALAKSIJE mogao bi da mi poźalje u mail.
Upravo sam prekopavao kasete, nisam naźao onu sa dumpom ( naęi ęu je ), ali
sam naleteo na bejzik-interpreter ( moje prvo Žedo ) za Z-80 od 2 KB.
Jel' ima joź neko da se zalu¬ivao sa time ( ili moČda joź uvek ) ??
Pitanje: Zaźto ne otvorite ( tu je novi disk ) i CP/M direktorijum ??
Ne verujem da bi 30-tak dobrih programa odnelo viźe od 1.5 MB.
bye... vbole
istorija.20dejanr,
>> Ne znam zaźto je 'Pupin' odustao od TIM-a, ali operativni sistem koji on
>> koristi je nadgradnja CPM-a i nalazi se u javnom vlasniźtvu, znaŽi
>> 'Pupin' nije smeo ni da ga ugradi u raŽunare koje je prodavao.
Pa, verovatno je "Pupin" prodavao hardver, a softver je (kao i svaki PD
program) davao dČabe ;))
>> Za GALAKSIJU ne znam, hardver je originalan, to stoji, ali moj drugi
>> komp je bio TRS-80 LEVEL I ( '78 - prvi je bio SC/MP ) sa 4K bejzikom
>> i mnogo su sliŽni
Tjah, u ista ta 4 K si u "Galaksiji" imao softversku podrźku videa,
editor, alfunumeriŽki niz, link za naredbe i link u interaptu, ekvivalent
RESTORE n, ELSE u IF-u, PTR, konverzije hex brojeva... jedino źto je TRS80
level 1 imao a "Galaksija" nije je naredbu CONT za nastavak rada posle
BREAK-a [«itavu ovu listu piźem po seęanju, posle 10 godina, dakle moČda
sam negde i pogreźio ali je pribliČno tako].
Ukratko, daleko od toga da je isto, a da nekih sliŽnosti ima, ima.
istorija.21bulaja,
│Ne znam da li su ih zaboraviliali sam danas nekim poslom bio
│tamo i video sam par komada.
└───
Ne verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi salterski terminali kojih
sigurno ima na hiljade po postama/bankama.
istorija.22prvul,
ŮNe verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi salterski terminali
Ů▄▄▄
U MatematiŽkoj gimnaziji? ▒alterski terminali? Hmmm... Ni pkole nisu viźe ono
źto su nekada bile ;)
Prvul
istorija.23isekulovic,
>> Drago mi je sto je tako, ali sa druge strane i nije, jer je
>> steta da samo zato sto skola nema para da kupi neki PC deca
>> uce na racunaru koji docnije nigde nece moci da nadu...
>> Prvi koraci su prvi koraci, naravno, ali bolje bi bilo da
>> su na nekoj malo standardnijoj masini.
Za ono sto se uci u skoli (bar ono sto sam ja ucio 2 god. u XIV
profil:saradnik u prirodnim naukama) je tim-011 dovoljan. Na stranu
sto se uci u 1. i 2. godini potpuno iste stvari. Nazalost takva je
i knjiga ( parezanovic:( ) u kojoj je dosta stvari pisano da se moze
primeniti samo na timu i gbasicu. Skoro jedno celo polugodiste otpada
na grafiku (posveceno timu) i pisanje muzike. Doduse na zadnjoj strani
ima koji redak kako da se programi preprave da rade na pc-u, a i tu ima
bisera tipa da je EGA kartica najrasprostranjenija kod nas. Sve u svemu
informatika u skoli je vise nego jadna pa joj ne trebaju ni bolji kompjuteri.
ivan
istorija.24darone,
>> Ne verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi
>> salterski terminali kojih sigurno ima na hiljade
>> po postama/bankama.
Tim 011, sto posto :)
darone
istorija.25beast,
>> U MatematiŽkoj gimnaziji? ▒alterski terminali?
>> Hmmm... Ni pkole nisu viźe źto su nekada bile ;)
Na moju veliku Čalost, u IV. bgd. se i dalje radi
samo na TIM-ovima 011, najjaŽa maźina je TIM 022,
il koji je veę broj (kompatibilac) koji je ogroman
za raŽunar 286 ranga, i za koji su svi profesori
veoma ponosni :) Nema se kome to prodati, inaŽe bi
timovi leteli odavno (xt je mnogo jeftiniji, i
mnogo bolji). TIM, kao raŽunar namenjen źkolovanju
je trebao da ima makar solidnu podrźku u jezicima,
ali su GWBASIC i TPASCAL razoŽarali svojom skromnoźęu.
A kolko sam primetio, standardne dos komande ne
postoje (sem dir) :))
istorija.26prvul,
Ů samo na TIM-ovima 011, najjaŽa maźina je TIM 022,
Ů il koji je veę broj (kompatibilac) koji je ogroman
Ů▄▄▄
Joź se bunite ;) ?! U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi"
bio TIM020... ko ne zna źta je to, imao je sreęe ;)... radi se
o XT kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75 [sic!] brzine originalnog XT-a
(da, onoga na 4.77 MHz). Na stranu to źto je Čvakao diskete (3.5" naravno)
i źto je hard bio pravo Žudo brzine. Jedino ga je vadila EGA grafika i
kolor monitor (tada je to bilo dobro), pa je TETRIS bio źaren... ali
osim TETRISA, niźta... npr. seęam se da test drive nije mogao da se igra
jer je brzina osveČavanja ekrana bila takva da vidiź banderu na 100 metara
ispred sebe, a veę na sledeęem "slajdu" si se uveliko zakucao u nju (izme¬u
dva prikaza je proticalo po par sekundi)... Osim ovoga, Žuo sam posle
da je taj raŽunar dobar za veČbanje noČnih udaraca kao i za pimplovanje.
Naime, hard se ponekad tako sludi da je jedini naŽin da ga ubedite da opet
proradi jedan jak udarac...
Prvul
istorija.27ivans,
* Na stranu sto se uci u 1. i 2. godini potpuno iste stvari.
* Nazalost takva je i knjiga ( parezanovic:( ) u kojoj je
* dosta stvari pisano da se moze primeniti samo na timu i
* gbasicu.
Da, a znas li zasto se iste stvari uce i u prvoj i u drugoj godini? Zato da bi
one skole koje nemaju informatiku cetiri godine nesto naucile u prvoj, a za one
druge, koje imaju informatiku, ja ne znam - verovatno da bi se podsecali
gradiva; sve u svemu - bez.veze. Mnogo je bolja stvar ono sta rade specijalci u
MG-u... Ali, to je vec opisano - nema potrebe da ponavljamo ono cega ima...
Pozdrav,
Ivans.
istorija.28bulaja,
│U Matematickoj gimnaziji? Salterski terminali? Hmmm... Ni pkole nisu vise
│ono sto su nekada bile ;)
└───
Uh, bio sam ubedjen da sam u poruci na koju sam odgovarao video "u posti
sam video neke..". Sta ces, starim ;).
istorija.29ilazarevic,
█ dva prikaza je proticalo po par sekundi)... Osim ovoga, Žuo sam
█ posle da je taj raŽunar dobar za veČbanje noČnih udaraca kao i za
█ pimplovanje. Naime, hard se ponekad tako sludi da je jedini naŽin da
█ ga ubedite da opet proradi jedan jak udarac...
Moja iskustva sa jednim (hvala bogu, i jedinim) TIM-om 020 u mojoj
źkoli:
Kad se resetuje ili upali, źanse da ęe uŽitati sistem su fifti-fifti.
Ako i poŽne da tandrŽe neźto, uvek postoji verovatnoęa da se monitor
nije setio da treba da radi, veę se samo ofarba u belo i zaledi. Dakle,
sledi mu źut u predelu vitalnih organa (ili razdrndavanje prekidaŽa ili
pokuźaj da se flopi otera u P.M. i dalje ;)
istorija.30dejanr,
>> U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi" bio TIM020... ko ne zna źta je
>> to, imao je sreęe ;)... radi se o XT kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75
>> [sic!] brzine originalnog XT-a (da, onoga na 4.77 MHz). Na stranu to
>> źto je Čvakao diskete (3.5" naravno) i źto je hard bio pravo Žudo brzine.
Eh... seęate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;))
istorija.31drpr,
->>> U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi" bio TIM020... ko ne
->>> zna źta je to, imao je sreęe ;)... radi se o XT
->>> kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75
Seęam se ja tog tima a naroŽito 011 i poznate igrice nabodi
:)))
cope
istorija.32prvul,
ŮEh... seęate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;))
Ů▄▄▄
A da to nije trebalo da bude silikonsko brdo ;) ? Kad moČe Petlovo,
Banovo, zaźto i silikon [sic!] da ne do¬e na svoje... ;)
Prvul
istorija.33skoprivica,
>-> Eh... secate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;))
Sad se setih da smo pisali neke programe na timovima, tipa saberi
ovo pa pomnozi, izvadi koren, sinusuj i sve to na treci stepen, i
napisem ja prg. i za iste 'ulazne velicine' dobijao sam razlicite
rezultate...:) Profesorka se cudom cudila (jedan od rezultata je
bio kako treba, a u prg. nije bilo niti jednog IFa)...
Aje... CTEBO.
istorija.34darone,
>> Seęam se ja tog tima a naroŽito 011 i poznate
>> igrice nabodi :)))
A Legolas? :)))
darone
istorija.35drpr,
-> A Legolas? :)))
->
-> darone
Zar legolas nije bio za pc?
cope
istorija.36skoprivica,
>-> Secam se ja tog tima a narocito 011 i poznate igrice nabodi
>-> :)))
Jesi ti igrao igru gumbanje ? Mnogo je bila popularna...
(ja piso)
Aje... CTEBO.
PS: Ima i verzija za pc :)))))
istorija.37darone,
>> Zar legolas nije bio za pc?
Jeste, mislio sam na igre, ne na raŽunar.
darone