RACUN.1

14 Nov 1989 - 28 Mar 1994

Topics

  1. koncepcija (523)
  2. ne.zelim (126)
  3. zelim (266)
  4. bice (25)
  5. istorija (37)
  6. konkurencija (183)
  7. saradnici (18)
  8. nagradna.igra (191)
  9. novi.racunari (1957)
  10. statistika (40)
  11. benchmark (57)
  12. ispravke (19)
  13. in.memoriam (13)
  14. cena (0)
  15. razno (835)
  16. unknown (670)

Messages - istorija

istorija.1 dejanr,
Ovako sa istorijske distance - Žije behu one Noge sa "RaŽunara 11"?
istorija.2 dejanr,
"RaŽunari" su mnogo stariji od SEZAM-a - proteklo je skoro źest godina od pojave "RaŽunara u vaźoj kuęi", samogradnje "Galaksije" i mnogih drugih stvari koje su, kako izgleda, zapoŽele jugoslovenski raŽunarski bum na Žijim krilima i danas letimo (ah, ah, źta kaČete na poeziju - a u gimnaziji mi nikada ne dadoźe "Zoricu Marinac"...) Za ovih źest godina bilo je mnogo uspeźnih poteza, neźto promaźaja, neźto nedoumica i svaŽega drugog - Čeleli bismo da uŽimo i na dobrim i na loźim iskustvima pa vas molimo da, u odgovorima na ovu poruku, pomenete neke stvari vezane za "RaŽunare" koje su vas se posebno dojmile ili koje su vas posebno iznervirale. Isto tako, ukoliko vas interesuje kako smo u nekom proźlom trenutku odluŽili ili nismo odluŽili da uradimo neźto, slobodno nas pitajte!
istorija.3 danko,
Pretposavljam fotografove Čene (devoje) ?
istorija.4 dejanr,
Koliko me seęanje sluČi, mislim da je Danko u pravu i da se radi o *zakonitoj* supruzi fotografa... Kako sve postaje prozaiŽno kada se reźi...
istorija.5 ilja,
Cuo sam za razne poetske nagrade ali nisam cuo za nagradu "Zorica Marinac". O cemu se radi i zasto ti je nisu dali?
istorija.6 dejanr,
Eh, nikad kraja radoznalosti. Dakle, ja sam iźao u MatematiŽku gimnaziju (nesreęna generacija koja je imala Žitav stari program MG *plus* joź usmerenjaŽke predmete) a to je źkola od Žijih je uŽenika, źto se knjiČevnosti tiŽe, Bog odavno digao ruke - od vas se oŽekuje da na Žasu srpskohrvatskog ne pravite preveliki nered i ne gine vam petica. Me¬utim, u svakoj se źkoli na¬e po neka "crna ovca" (ne nuČno Čenskog pola ali... uglavnom) nadarena za knjiČevnost pa je tako i u MG bila ustanovljena nagrada Zorica Marinac (pretpostavljam po nekoj bivźoj profesorki) koja se svake godine dodeljivala uŽenicima (2-3) koji napiźu najbolje pismene zadatke. E sad, ti pismeni zadaci su se obiŽno pisali na premudre i prebitne teme kao źto je "Veliki plavi (ili bi crveni? zeleni?) krug i u njemu zvezda" źto meni nikada nije bila jaŽa strana tako da Zoricu Marinac ne da nikad nisam dobio nego (koliko znam) nisam bio ni u najźiroj konkurenciji za nju. Al' zato nisam bio neźto nesreęan - na osobu muźkog pola koja bi dobila ovakvu nagradu uvek se gledalo nekim polupodsmeźljivim pogledom...
istorija.7 dejanr,
Danas sam, piźuęi komentar o slobodnom uvozu kompjutera (eno ga negde na SEZAM-u), silom prilika naźao "RaŽunare 1" i, dok je download ovog KOREKTOR-a trajao, nisam znao źta pametnije da radim nego da ih Žitam. Negde na 30 naleteh na naslov 'Modem' i, naravno, presekoh se - sam Bog zna źta sam sve 1983. mogao da lupim o modemima kad tad ni jedan nisam video! Ispalo je, ipak, da je manje viźe sve OK - kaČe: >> Modem je ure¬aj pomoęu koga se viźe raŽunara povezuje u telefonsku >> mreČu. PrikljuŽivanjem modema raŽunar moČe da opźti sa drugim >> raŽunarima i prenosi im programe i podatke. Modemi se najŽeźęe >> koriste za povezivanje malih raŽunara sa velikim sistemima: >> nameźtenici neke veęe kompanije mogu kod kuęe da imaju stone >> reŽunare koji ęe, telefonskim linijama, biti povezani sa firminim >> raŽunskim centrom. Ovi raŽunari ęe obavljati obradu podataka koje >> im programer daje i, po potrebi, opźtiti sa centralnim raŽunarom >> koji ęe im davati traČene podatke i na Žije ęe se diskove smeźtati >> rezultati rada. >> >> ▒to se amaterske primene tiŽe, modem moČe da bude koristan ako u >> nekom gradu postoji veęi broj ozbiljnih korisnika istog raŽunara. >> Jedan telefonski poziv je mnogo jeftiniji od poźtarine za slanje >> kasete a posao se obavlja znaŽajno brČe. Ipak, u Jugoslaviji je >> broj korisnika raŽunara koji poseduju modeme minimalan; kod nas >> ima toliko razliŽitih raŽunara da prenoźenje programa izme¬u njih >> nije moguęe ili se ne isplati. ▒ta kaČete? Tu i tamo poneka glupost (recimo, da se izme¬u razliŽitih raŽunara ne mogu prenositi podaci) ali sve u svemu nije baź predaleko od istine! Ali to me podseęa na jednu nekadaźnju konferenciju na BIX-u (moČda i danas postoji) koja se zvala Wroby (verovatno Wrong Byte) i u okviru koje su Žlanovi citirali razne izjave iz prvih brojeva Bajta koje danas izgledaju smeźno (recimo, "izuzetno moęan raŽunar - celih 32 K memorije"; naźlo bi se dosta toga u "RaŽunarima 1"); zabava je bila garantovana. Da li bi se me¬u SEZAM-ovcima naźao neko koga ne bi mrzelo da iźŽita neki stari broj "RaŽunara" (moČe i nekog drugog Žasopisa) i povadi iz njega bisere pa da se svi smejemo!
istorija.8 dejanr,
Kao źto svakako znate, "RaŽunari" su duČe vreme bili specijalno izdanje "Galaksije" a sama "Galaksija" je popriliŽno pisala o kompjuterima - mnogo ovih tekstova je do sada zastarelo ali bi se svakako naźao i poneki interesantan. Svojevremeno sam unosio podatke o ovim tekstovima tako da ne bi bio poseban problem (par sati posla) da se indeks kompjuterskih tekstova "Galaksije" u intervalu januar 1981 - decembar 1987 stavi na SEZAM i da se, na primer, poziva sa RIND GALA. Da li bi ovakvo neźto nekoga interesovalo?
istorija.9 ilja,
To kod nas ne bi islo. Cim bi neko rekao da je neko drugi napisao glupost, taj drugi bi se naduo k'o balon i ne bi hteo da razgovaram. Ja bi mogao da pisem antologiju gluposti koje je napisao izvesni D.S. u svojim prvim tekstovima u Racunarima. Ilija PS A tek da pogledamo Svet Kompjutera, koji je posle prvog broja dobio 40000 pisama - ala ga slagase!
istorija.10 paja,
Kako bi bilo da nam neko od vas "matoraca" napise kako je to bilo u Galaksiji, taj Klub programera i katalog programa koji pominjete, kako ste dosli na ideju da napravite RACUNARE u vasoj kuci i slicno. Ja sam u ta "galaksijanska" (galakticarska) vremena jos bio klinac (i ovde mi na sezamu ne priznaju punoletstvo) a sad to vise neznam gde da nabavim Paja
istorija.11 vkrstonosic,
"Racunari u vasoj kuci" - januar 84. Dejan Ristanovic u clanku o Commodore 64: "Prosiren disk jedinicama, Commodore 64 postaje neobicno pogodan za poslovne primene, cak i kada je u pitanju obrada velike kolicine podataka." Sta kazete za ovo ??? :))
istorija.12 dejanr,
>> Dejan Ristanovic u clanku o Commodore 64: >> >> "Prosiren disk jedinicama, Commodore 64 postaje neobicno pogodan >> za poslovne primene, cak i kada je u pitanju obrada velike >> kolicine podataka." Moram da priznam da i ja ponekad Žitam stare "RaŽunare", naroŽito kad se desi da nestane struje pa mi kompjuter ne radi. Ne¬e se takvih izjava ali ipak (ne źto sam ih ja pisao :) nema tamo baź *toliko* gluposti - naravno, bisera se na¬e. MoČda je prosto problem u toj "velikoj koliŽini podataka" - to je onda bilo 64 kilobajta :))
istorija.13 dejanr,
[ Odgovor na PC.PROG/bejzik 3.136, ivans ] >> > > stavise, cak je i bejzik "Galaksije" (sta to bese? :) >> >> > Bejzik tog slavnog racunara (zapravo, najslavnijeg >> > domaceg, zar ne? :) >> >> Bogami, TIM-011 je svojevremeno bio ozbiljna konkurencija i samom >> PC-u... Pa, "Pupin" je svakako tvrdio da jeste... mada po meni nije bio. TIM 011 je bio (viźe nego) pristojna CP/M maźina, ali nastala u vreme kad je CP/M bio toliko na zalasku da je bilo priliŽno ludo davati pare za neźto takvo. Napravljeno je neźto TIM-ova i prodato źkolama, ali je taj broj priliŽno mali. Drugo, "Čivot" tog raŽunara je trajao jako kratko, jer "Pupin" objektivno nije bio zainteresovan za njega (a ni za veęinu drugih stvari, zato je sad "Pupin" u stanju u kom jeste). >> Nisam dovoljno kompetentan da o tome pricam, ali ono sto sam cuo - >> odusevilo me je. Ne znam źta te je moglo oduźeviti. Tj. ne znam po Žemu bi se on uopźte mogao porediti sa jednim iole pristojnim PC sistemom, osim moČda otvorenoźęu arhitekture, pre svega softverske. Naravno, ne pada mi na pamet da kaČem da je "Galaksija" po performansama bila neko svetsko Žudo, moČemo je staviti malo ispred ili iza ZX81 i na svom mestu je. Pa ipak, "Galaksija" je u potpunosti domaęa (hardver + softver), originalne koncepcije, napravljena je u nekih 10-15,000 primeraka (moČda i viźe), doźla je u drugo vreme (kad nije bilo uvoza) i "Čivela" nekoliko godina prvo u "RaŽunarima" onda u "Svetu kompjutera"... >> Nadam se da ce se naci neko ko ce ovo umeti da objasni; na Sezamu >> ima takvih ljudi, pa ako procitaju ovo, i ako smatraju potrebnim - >> neka jave! U takvim prilikama obiŽno "prozivamo" gww.-a :)
istorija.14 ivans,
* U takvim prilikama obicno "prozivamo" gww.-a :) Mislio sam da ostane tajna da sam bas kontaktirao sa Gww.-om - nisam hteo da coveka nepotrebno opterecujem. Zato sam i napisao to "diplomatski", tj. da ima ljudi na Sezamu koji su detaljnije upuceni u stvar, ne navodeci imena... Gww., ako ovo citas, izvini, ali stvar je "procurela" ;). * >> Bogami, TIM-011 je svojevremeno bio ozbiljna * >> konkurencija i samom PC-u... * * Pa, "Pupin" je svakako tvrdio da jeste... mada po meni * nije bio. "Pupin" je *morao* da tvrdi da jeste, inace bi javno priznao da je imao promasenu investiciju. To se tad nije smelo objavljivati, a sad, kada nije preostalo prakticno nista sto nije propalo, moze se i javno govoriti o tome. Nije mi bas sasvim jasno kako tvrdis da TIM nije bio konkurencija... Evo jednog tvog teksta iz "Racunara 37", clanak 'Napravi i ti... "tim 011"', strana 13: "Tim 011" i PC Kada smo predstavljali "galaksiju", poredili smo se sa Sinklerovim ZX-81 Kada predstavljamo "tim 011", poredimo ga sa PC-jem - tek koliko da se oseti napredak. Istina, pravog porednja tu nema: kada bi neko pred mene izneo AT-a sa megabajtom RAM-a i hard diskom od (bar) 20 megabajta sa jedne i "tim 011" sa druge strane, domaci racunar ne bi zasluzio vise od jednog pogleda. Na isti nacin bi, svakako, postupio i svaki razuman citalac ovih redova. Tacka. Ili nije tacka: receni AT kosta dobrih 3000 maraka, plus carina, plus sitan problem sto nemate pravo da ga uvezete - sve u svemu, nekih 400 miliona. "Tim 011" u samogradnji kosta 50-60 miliona ili gotovo osam puta manje, i to pod uslovom da morate da kupite sve, do poslednjeg otpornika i poslednjeg zavrtnja. Dobro, manimo se AT-a. I pored prica da je "tim 011" brzi od Turbo XT-a, svaki razuman citalac bi, birajuci izmedu Turbo XT-a sa hard diskom od 20 megabajta i "tima 011" izabrao ovaj prvi. Cena? 2000 maraka + carina (255 miliona) prema 50-60 miliona. Hajdemo dalje: Turbo XT sa jednom disk jedinicom moze da se nade za 1000 maraka ili, zajedno sa carinom, 120 miliona. Vredi li investirati duplo vise para? Vredelo bi kada bi Turbo XT bio bolja masina, ali je ovakav zakljucak veoma klimav. PC bez hard diska, iskreno govoreci, nije narocito upotrebljiv racunar, dok je "tim 011" sa svojim disketama dvostrukog kapaciteta itekako upotrebljiv za sve poslove - MS DOS softverska biblioteka je zasnovana na hard disku, dok se kompletna CP/M biblioteka razvila u danima kada je cak i druga disk jedinica predstavljala prilican luksuz! Ne pada nam na pamet da tvrdimo da je "tim 011" bolja ili korisnija masina od IBM PC-a. Odlucite sami. Ali verujemo da samu odluku, ma kakva ona bila, tesko mozete zavrsiti ubedljivom tackom! Da ne bi bilo zbrke oko cena, napominjem da je ovo clanak iz aprilskih "Racunara" iz *daleke* 1988. godine... Od tada je *mnogo* toga promenjeno. Sada, ako uzmes u obzir da si sam napisao da se odluka tesko moze zavrsiti ubedljivom tackom, nije mi jasno kako mozes da kazes da nije bio konkurencija PC-u... Gledano sa danasnjeg aspekta - u pravu si; 1988. godine (a to je za racunarsku tehnologiju pluskvamperfekt) je bilo dilema... Sada su tu druge dileme: MS DOS ili ?NIX ili OS/2, ali to ne spada u ovu temu. * ...... Napravljeno je nesto TIM-ova i prodato skolama, ali * je taj broj prilicno mali. Zanimljivo, nigde nije bilo objavljeno, bar koliko se secam, koliko je TIM-011-ica napravljeno samogradnjom... Da ta akcija nije propala slucajno? Ako jeste, to bi bila velika steta, narocito posle uspesne akcije samogradnje Galaksije. * .............. Drugo, "zivot" tog racunara je trajao jako * kratko, jer "Pupin" objektivno nije bio zainteresovan za * njega (a ni za vecinu drugih stvari, zato je sad "Pupin" u * stanju u kom jeste). Da, racunar je zaista kratko "ziveo", medutim, mora se konstatovati da je podrska ovog racunara u "Racunarima" bila kudikamo manja nego podrska Galaksije... Dakle, nije samo "Pupin" kriv. Jos jedan od razloga kratkog "zivota" ovog racunara bio je i nedostatak odgovarajuce dokumentacije, sto ide na dusu "Pupinu"... Jedina dokumentacija koja je zvanicno izasla bio je opis GBASIC interpretera (sto, istini za volju, i nije bila lose uradena kjnizica - strog opis GBASIC-a preko Bekusove notacije) i *mnogo* kasno izlazenje opisa komandi, na 50-ak strana (potpuno nepotrebno)... Nezvanicno, moglo se nabaviti nesto literature o CP/M-u i, kako rekoh Ljubisi Gavrilovicu (Gww.), kopija kopijine kopije uputstva za procesor HD64180 (nabudzeni Z80)... Ah, da, u vec pomenutim "Racunarima 37", bio je jedan sasvim pristojan opis ovog procesora, autora Jovana Skuljana... U jednom drugom broju, kada je TIM-011 pusten u skole, konkretno u MG (malo reklame: za upis u grupu MG3 obratiti se mail-om Drpr-u :), izasao je prilicno dobar tekst Milosa Prvulovica (Prvul) o programiranju tastature i jedan tekstic moje malenkosti o "alias programima" (pod MS DOS-om to su batch fajlovi)... Medutim, sve to nije bilo dovoljno... Glavni krivac za to ipak ostaje "Pupin", tu sam saglasan s tobom... I neka se sada vadi kako zna i ume ;)... * Ne znam sta te je moglo oduseviti. Tj. ne znam po cemu bi * se on uopste mogao porediti sa jednim iole pristojnim PC * sistemom, osim mozda otvorenoscu arhitekture, pre svega * softverske. Zakljucili smo da je to danas vremenom potpuno pregazena masina. Meni, licno, je najvise odgovarao procesor; do tada sam imao jedan racunar sa Z80 procesorom (MSX Canon V-20, pogadaj sta je to :)), za koji nisam imao ni asembler ni debager, vec sam svoje prve korake u masincu pravio pomocu tabele instrukcija i nekih sklepanih monitora iz bejzika (?). Kada sam poceo da radim na TIM-u, to je za mene bilo zadovoljstvo - editori, asembleri, linkeri, debageri i sva ona gomila cuda koja idu uz to... Tek tada sam zaista poceo da pravim neke masinske programcice koji su *radili*... Eto, to me je odusevljavalo. Radio sam ja i sa drugim procesorima, ali najbolji utisak na mene je ostavio Z80. U razgovoru sa Gww.-om sam saznao da TIM-011 uopste nije trebalo da bude onakav kakav je izbacen na pseudotrziste. Ne bih da iznosim detalje, ako nema interesovanja (a verujem da nema), ali TIM-011 je trebalo da bude opremljen hard diskom od 20M (!), pojacanom grafikom i paletom od 4096 boja (!!). Dalje, tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo pokazati kao prilicno korisna stvar. Dalje, bili su uvedeni neki specijalni sistemi redirekcije (ne "obicna", nego nesto sto nisam bas sasvim razumeo ;). Najzad, zaista je softverska arhitektura bila otvorena (mogla se nabaviti Turbo Modula 2, koja je omogucavala multitasking (!!!))... Ali, "Pupin" k'o "Pupin"... Sta se tu moze... * Naravno, ne pada mi na pamet da kazem da je "Galaksija" po * performansama bila neko svetsko cudo, mozemo je staviti * malo ispred ili iza ZX81 i na svom mestu je. Pa ipak, * "Galaksija" je u potpunosti domaca Galaksiji svaka cast. Jedini problem je bio softver, odnosno to sto je kompatibilna sama sa sobom - to sa TIM-om nije bio slucaj... Opet, "Pupin" k'o "Pupin" - to su njegove brige i neka se snalazi kako hoce. TIM kao skolski racunar je prosao prilicno dobro... Evo, sad moja sestra (prva godina Srednje medicinske skole) na njemu uci da formatira diskete i pravi prve korake u bejziku... Tja, ipak je nesto ostalo... A u MG-u, koliko mi je poznato, definitivno su zaboravili TIM-ove... Ako... Pozdrav, Ivans.
istorija.15 darone,
>> Tja, ipak je nesto ostalo... >> A u MG-u, koliko mi je poznato, definitivno su >> zaboravili TIM-ove... Ako... Bogami joź proźle godine ih je bilo par komada u uŽionici sa at maźinama... Seęam se da sam jednom otiźao da formatiram jedan flopi, i ni da bekne :( InaŽe sluČili su jednoj velikoj i naprednoj stvari - Tetrisu ;) darone
istorija.16 dejanr,
>> Nije mi bas sasvim jasno kako tvrdis da TIM nije bio konkurencija... Evo >> jednog tvog teksta iz "Racunara 37", clanak 'Napravi i ti... "tim 011"', >> strana 13: >> >> > ... Ne pada nam na pamet datvrdimo da je "tim 011" bolja ili korisnija >> > masina od IBM PC-a. Odlucite sami. Ali verujemo da samu odluku, ma >> > kakva ona bila, tesko mozete zavrsiti ubedljivom tackom! Pa, ja i sada mislim isto źto i onda, samo źto se oŽito (sada) nisam dobro izrazio. Kad kaČem PC, ne mislim na IBMPC (originalni) ni na XT, a sve manje mislim i na AT. Veę u to vreme, bilo je sve manje onih koji su kupovali XT (ako ih je i bilo). A TIM011 i lep AT sa hardom... ko źto onda rekoh... nije konkurencija! Drugo, u Žitavu kalkulaciju ulazi pitanje cene koja je napisana prema onim podacima koje je "Pupin" dao u doba kad je test pisan. Posle je cena TIM-a bila znatno, znatno veęa (ne samo zbog inflacije). >> TIM-011 uopste nije trebalo da bude onakav kakav je izbacen na >> pseudotrziste. Da... prvo, "Pupin" je zbog svog nerazumljivog cicijaźluka izbacio hi-res superbrzu grafiku, a drugo je iz nekih razloga koji su mi totalno nejasni ubacio drajvove od 3.5 inŽa za koje tada niko nije ni Žuo (dobro, Žuo je ali ih je bilo tako malo...). A i sa napajanjem su se "proslavili"... >> Dalje, tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo >> pokazati kao prilicno korisna stvar. To lepo zvuŽi i na to sam mislio kad sam pomenuo otvorenu arhitekturu ali... kad Žovek malo bolje razmisli, koja je korist od toga, osim moČda u edukacione svrhe (zgodno kod źkolskog raŽunara)? >> mogla se nabaviti Turbo Modula 2, koja je omogucavala multitasking (!!!)) Hmmm... multitasking... videh ja to i kod PC Module 2, ali to je (po meni) "kako mali ░okica zamiźlja multitasking", a mogu tek misliti na CP/M-u... mislim da je multitasking ipak prevashodno stvar operativnog sistema a ne jezika. >> TIM kao skolski racunar je prosao prilicno dobro... Evo, sad moja sestra >> (prva godina Srednje medicinske skole) na njemu uci da formatira diskete >> i pravi prve korake u bejziku... Drago mi je źto je tako, ali sa druge strane i nije, jer je źteta da samo zato źto źkola nema para da kupi neki PC deca uŽe na raŽunaru koji docnije nigde neęe moęi da na¬u... Prvi koraci su prvi koraci, naravno, ali bolje bi bilo da su na nekoj malo standardnijoj maźini. >> Zanimljivo, nigde nije bilo objavljeno, bar koliko se secam, koliko je >> TIM-011-ica napravljeno samogradnjom... Da ta akcija nije propala >> slucajno? Nije propala, Redakcija "RaŽunara" je ispunila sve svoje obaveze i isporuŽila komplete sa źtampanim ploŽama itd. Naravno uz "uobiŽajeno" zakaźnjenje (nemo' neko da je pomenuo Uputstvo za Sezam ;). Na Čalost, ne seęam se koliko je tih kompleta isporuŽeno i ne znam da li to vaČi za neku poslovnu tajnu ili ne. Ako ne vaČi, mogao bi neko da saopźti, ovako po seęanju mislim da ih i nije bilo tako malo (mada mislim da 1000 nije dostignuto (?), da ne govorimo o oni 6-7000 "Galaksija"). >> i jedan tekstic moje malenkosti o "alias programima" (pod MS DOS-om to >> su batch fajlovi)... Pa źto ne reŽe da te pustimo u conf SARADNICI :) >> Da, racunar je zaista kratko "ziveo", medutim, mora se konstatovati da >> je podrska ovog racunara u "Racunarima" bila kudikamo manja nego podrska >> Galaksije... Dakle, nije samo "Pupin" kriv. TIM-011 je projekat koji je "Pupin" radio (tj. otkupio) i koji smo kao takav predstavili. Neźto docnije pojavila se ideja o samogradnji (na predlog jednog naźeg Žitaoca i samog "Pupina"), pa je "Pupin" praktiŽno prezentirao taj projekat u naźem specijalnom izdanju "RaŽunari u vaźoj źkoli". Tako je to u izvesnom smislu postao i naź projekat, ali je i dalje bio potpuno u nadleČnosti "Pupina"... koji uopźte nije bio zainteresovan da ga "gura" dalje, a mi nekog materijala nismo imali... a ni dovoljne korisniŽke baze da to dobije status koliko-toliko tiraČne teme. Najzad, ni saradnika koji bi o tome pisali... Uzgred, verujem da su "RaŽunari", i kada je reŽ o raŽunaru "Galaksija", malo prerano "prepustili źtafetu" Svetu kompjutera źto je druga tema... o kojoj bismo tako¬e mogli da popriŽamo. >> Galaksiji svaka cast. Jedini problem je bio softver, odnosno to sto je >> kompatibilna sama sa sobom - to sa TIM-om nije bio slucaj... Da... mada takvo je bilo vreme, svaki raŽunar je bio kompatibilan sa sobom. A "Galaksija" je imala priliŽan broj korisnika i napisan je priliŽan broj programa... Žak sjajnih igara, za takvu grafiku! Ako neko ima pogodan TV da donese u Klub, ja se prijavljujem da donesem "Galaksiju", kasetaź i igre.
istorija.17 ivans,
* ............................... A TIM011 i lep AT sa * hardom... ko sto onda rekoh... nije konkurencija! Da... Uz "sitan" problem da tada nisi mogao da ga uvezes i sto je nekoliko puta bio skuplji od TIM-a u samogradnji... Sem toga, i TIM-011 je trebalo da ima hard (20M)... Ali, opet taj "Pupin"... * Da... prvo, "Pupin" je zbog svog nerazumljivog cicijasluka * izbacio hi-res superbrzu grafiku, a drugo je iz nekih * razloga koji su mi totalno nejasni ubacio drajvove od 3.5 * inca za koje tada niko nije ni cuo (dobro, cuo je ali ih * je bilo tako malo...). A i sa napajanjem su se * "proslavili"... Grafika je izbacena zbog cene... Naime, video-kontroler za TIM-011, koji je bio planiran, kostao je 120 DEM, a Beca (Nenad Dunjic) je napravio "video karticu" za svega 30 DEM, i to sasvim pristojnu (512x256x4) sa izvanrednom brzinom - procesor HD64180 (Z80 na 6/6.144 MHz) uopste nije morao da ceka na odziv videa... Sto se drajva tice, prvo je bio planiran 3.5", pa je ubacen 5.25", pa je "Pupin" kukao gde da nade jeftine 5.25" drajvove, pa, kad je ponovo vracen 3.5" drajv, kukao je gde da ucenici kupuju skupe 3.5" flopije... Uzas! Uzgred, TIM-011 ima brzi prenos podataka sa 3.5" flopija nego PC... * mislim da je multitasking ipak prevashodno stvar * operativnog sistema a ne jezika. Opet, u jednim "Racunarima" (ne znam broj) pomenuta je vest da je napravljen u GB (cini mi se) racunar na bazi procesora HD64180 koji je imao multitasking... Uz samo (ili "samo" ;) nabavku softvera i TIM-011 je to mogao... Cinjenica je da je multitasking stvar OS-a, ali se neki multitasking mogao izvuci i iz te Module 2 (ne znam kako, jer nisam probao). * Nije propala, Redakcija "Racunara" je ispunila sve svoje * obaveze i isporucila komplete sa stampanim plocama itd. Svaka cast Redakciji, ali sam mislio na podrsku "posle"... Ako nije profesionalna tajna, bilo bi zanimljivo cuti koliko je TIM-ova sklopljeno... * ........................................... a ni dovoljne * korisnicke baze da to dobije status koliko-toliko tirazne * teme. Najzad, ni saradnika koji bi o tome pisali... Pa, da. Tada je CP/M bio na zalasku, i to je ocekivano... A sto se saradnika tice, sto niste "kukali", jos vise bih "isprovaljivao" TIM-a... Necu da se hvalim, ali o TIM-u sam dooosta znao, mada sam, priznajem, neke stvari pokupio od Prvula i literature koju je on imao... Konkretno, za neku Elektromasinsku skolu iz Zemuna sam uradio program koji je ubacivao francuski font (umesto CIR, LAT i ASC)... Bas me zanima da li se to i dalje koristi... * Uzgred, verujem da su "Racunari", i kada je rec o racunaru * "Galaksija", malo prerano "prepustili stafetu" Svetu * kompjutera sto je druga tema... o kojoj bismo takode mogli * da popricamo. Saglasan sam sa ovim, ali opet... Ne smatram sebe dovoljno kompetentnim da diskutujem o svemu ovome... Bilo bi fino ako bi Gww. nesto otkuckao o svemu... * Da... mada takvo je bilo vreme, svaki racunar je bio * kompatibilan sa sobom. Eh, u vreme "Galaksije" postojao je CP/M... S obzirom da je tada tek trebalo ocekivati eksploziju mikroracunara kod nas, da oprostimo konstruktorima na ovome :)) Pozdrav, Ivans.
istorija.18 drpr,
-> korake u bejziku... Tja, ipak je nesto ostalo... A u MG-u, -> koliko mi je poznato, definitivno su zaboravili TIM-ove... -> Ako... -> -> Pozdrav, -> Ivans. Ne znam da li su ih zaboraviliali sam danas nekim poslom bio tamo i video sam par komada. cope
istorija.19 vbole,
>>> Dalje, tu je bio skoro ceo operativni sistem u source-u, sto se moglo >>> pokazati kao prilicno korisna stvar. > > To lepo zvuŽi i na to sam mislio kad sam pomenuo otvorenu arhitekturu > ali... kad Žovek malo bolje razmisli, koja je korist od toga, osim moČda > u edukacione svrhe (zgodno kod źkolskog raŽunara)? Ne znam zaźto je 'Pupin' odustao od TIM-a, ali operativni sistem koji on koristi je nadgradnja CPM-a i nalazi se u javnom vlasniźtvu, znaŽi 'Pupin' nije smeo ni da ga ugradi u raŽunare koje je prodavao. Za GALAKSIJU ne znam, hardver je originalan, to stoji, ali moj drugi komp je bio TRS-80 LEVEL I ( '78 - prvi je bio SC/MP ) sa 4K bejzikom i mnogo su sliŽni - izvinjavam se V. Antonijevięu unapred, to nije tvrdnja, jedno- stavno me je uvek kopkalo da saznam. Ja GALAKSIJU nisam nikad imao, ali imam joź uvek original LEVEL II-ROM-ove iz TRS-80, negde bi trebalo da imam i kasetu sa dumpom LEVEL I ROM-om, pa ako neko ima ROM GALAKSIJE mogao bi da mi poźalje u mail. Upravo sam prekopavao kasete, nisam naźao onu sa dumpom ( naęi ęu je ), ali sam naleteo na bejzik-interpreter ( moje prvo Žedo ) za Z-80 od 2 KB. Jel' ima joź neko da se zalu¬ivao sa time ( ili moČda joź uvek ) ?? Pitanje: Zaźto ne otvorite ( tu je novi disk ) i CP/M direktorijum ?? Ne verujem da bi 30-tak dobrih programa odnelo viźe od 1.5 MB. bye... vbole
istorija.20 dejanr,
>> Ne znam zaźto je 'Pupin' odustao od TIM-a, ali operativni sistem koji on >> koristi je nadgradnja CPM-a i nalazi se u javnom vlasniźtvu, znaŽi >> 'Pupin' nije smeo ni da ga ugradi u raŽunare koje je prodavao. Pa, verovatno je "Pupin" prodavao hardver, a softver je (kao i svaki PD program) davao dČabe ;)) >> Za GALAKSIJU ne znam, hardver je originalan, to stoji, ali moj drugi >> komp je bio TRS-80 LEVEL I ( '78 - prvi je bio SC/MP ) sa 4K bejzikom >> i mnogo su sliŽni Tjah, u ista ta 4 K si u "Galaksiji" imao softversku podrźku videa, editor, alfunumeriŽki niz, link za naredbe i link u interaptu, ekvivalent RESTORE n, ELSE u IF-u, PTR, konverzije hex brojeva... jedino źto je TRS80 level 1 imao a "Galaksija" nije je naredbu CONT za nastavak rada posle BREAK-a [«itavu ovu listu piźem po seęanju, posle 10 godina, dakle moČda sam negde i pogreźio ali je pribliČno tako]. Ukratko, daleko od toga da je isto, a da nekih sliŽnosti ima, ima.
istorija.21 bulaja,
│Ne znam da li su ih zaboraviliali sam danas nekim poslom bio │tamo i video sam par komada. └─── Ne verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi salterski terminali kojih sigurno ima na hiljade po postama/bankama.
istorija.22 prvul,
ŮNe verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi salterski terminali Ů▄▄▄ U MatematiŽkoj gimnaziji? ▒alterski terminali? Hmmm... Ni pkole nisu viźe ono źto su nekada bile ;) Prvul
istorija.23 isekulovic,
>> Drago mi je sto je tako, ali sa druge strane i nije, jer je >> steta da samo zato sto skola nema para da kupi neki PC deca >> uce na racunaru koji docnije nigde nece moci da nadu... >> Prvi koraci su prvi koraci, naravno, ali bolje bi bilo da >> su na nekoj malo standardnijoj masini. Za ono sto se uci u skoli (bar ono sto sam ja ucio 2 god. u XIV profil:saradnik u prirodnim naukama) je tim-011 dovoljan. Na stranu sto se uci u 1. i 2. godini potpuno iste stvari. Nazalost takva je i knjiga ( parezanovic:( ) u kojoj je dosta stvari pisano da se moze primeniti samo na timu i gbasicu. Skoro jedno celo polugodiste otpada na grafiku (posveceno timu) i pisanje muzike. Doduse na zadnjoj strani ima koji redak kako da se programi preprave da rade na pc-u, a i tu ima bisera tipa da je EGA kartica najrasprostranjenija kod nas. Sve u svemu informatika u skoli je vise nego jadna pa joj ne trebaju ni bolji kompjuteri. ivan
istorija.24 darone,
>> Ne verujem da je to bio TIM-011, vec Pupinovi >> salterski terminali kojih sigurno ima na hiljade >> po postama/bankama. Tim 011, sto posto :) darone
istorija.25 beast,
>> U MatematiŽkoj gimnaziji? ▒alterski terminali? >> Hmmm... Ni pkole nisu viźe źto su nekada bile ;) Na moju veliku Čalost, u IV. bgd. se i dalje radi samo na TIM-ovima 011, najjaŽa maźina je TIM 022, il koji je veę broj (kompatibilac) koji je ogroman za raŽunar 286 ranga, i za koji su svi profesori veoma ponosni :) Nema se kome to prodati, inaŽe bi timovi leteli odavno (xt je mnogo jeftiniji, i mnogo bolji). TIM, kao raŽunar namenjen źkolovanju je trebao da ima makar solidnu podrźku u jezicima, ali su GWBASIC i TPASCAL razoŽarali svojom skromnoźęu. A kolko sam primetio, standardne dos komande ne postoje (sem dir) :))
istorija.26 prvul,
Ů samo na TIM-ovima 011, najjaŽa maźina je TIM 022, Ů il koji je veę broj (kompatibilac) koji je ogroman Ů▄▄▄ Joź se bunite ;) ?! U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi" bio TIM020... ko ne zna źta je to, imao je sreęe ;)... radi se o XT kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75 [sic!] brzine originalnog XT-a (da, onoga na 4.77 MHz). Na stranu to źto je Čvakao diskete (3.5" naravno) i źto je hard bio pravo Žudo brzine. Jedino ga je vadila EGA grafika i kolor monitor (tada je to bilo dobro), pa je TETRIS bio źaren... ali osim TETRISA, niźta... npr. seęam se da test drive nije mogao da se igra jer je brzina osveČavanja ekrana bila takva da vidiź banderu na 100 metara ispred sebe, a veę na sledeęem "slajdu" si se uveliko zakucao u nju (izme¬u dva prikaza je proticalo po par sekundi)... Osim ovoga, Žuo sam posle da je taj raŽunar dobar za veČbanje noČnih udaraca kao i za pimplovanje. Naime, hard se ponekad tako sludi da je jedini naŽin da ga ubedite da opet proradi jedan jak udarac... Prvul
istorija.27 ivans,
* Na stranu sto se uci u 1. i 2. godini potpuno iste stvari. * Nazalost takva je i knjiga ( parezanovic:( ) u kojoj je * dosta stvari pisano da se moze primeniti samo na timu i * gbasicu. Da, a znas li zasto se iste stvari uce i u prvoj i u drugoj godini? Zato da bi one skole koje nemaju informatiku cetiri godine nesto naucile u prvoj, a za one druge, koje imaju informatiku, ja ne znam - verovatno da bi se podsecali gradiva; sve u svemu - bez.veze. Mnogo je bolja stvar ono sta rade specijalci u MG-u... Ali, to je vec opisano - nema potrebe da ponavljamo ono cega ima... Pozdrav, Ivans.
istorija.28 bulaja,
│U Matematickoj gimnaziji? Salterski terminali? Hmmm... Ni pkole nisu vise │ono sto su nekada bile ;) └─── Uh, bio sam ubedjen da sam u poruci na koju sam odgovarao video "u posti sam video neke..". Sta ces, starim ;).
istorija.29 ilazarevic,
█ dva prikaza je proticalo po par sekundi)... Osim ovoga, Žuo sam █ posle da je taj raŽunar dobar za veČbanje noČnih udaraca kao i za █ pimplovanje. Naime, hard se ponekad tako sludi da je jedini naŽin da █ ga ubedite da opet proradi jedan jak udarac... Moja iskustva sa jednim (hvala bogu, i jedinim) TIM-om 020 u mojoj źkoli: Kad se resetuje ili upali, źanse da ęe uŽitati sistem su fifti-fifti. Ako i poŽne da tandrŽe neźto, uvek postoji verovatnoęa da se monitor nije setio da treba da radi, veę se samo ofarba u belo i zaledi. Dakle, sledi mu źut u predelu vitalnih organa (ili razdrndavanje prekidaŽa ili pokuźaj da se flopi otera u P.M. i dalje ;)
istorija.30 dejanr,
>> U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi" bio TIM020... ko ne zna źta je >> to, imao je sreęe ;)... radi se o XT kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75 >> [sic!] brzine originalnog XT-a (da, onoga na 4.77 MHz). Na stranu to >> źto je Čvakao diskete (3.5" naravno) i źto je hard bio pravo Žudo brzine. Eh... seęate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;))
istorija.31 drpr,
->>> U MG je svojevremeno "u glavnoj ulozi" bio TIM020... ko ne ->>> zna źta je to, imao je sreęe ;)... radi se o XT ->>> kompatibilcu koji postiČe Žak 0.75 Seęam se ja tog tima a naroŽito 011 i poznate igrice nabodi :))) cope
istorija.32 prvul,
ŮEh... seęate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;)) Ů▄▄▄ A da to nije trebalo da bude silikonsko brdo ;) ? Kad moČe Petlovo, Banovo, zaźto i silikon [sic!] da ne do¬e na svoje... ;) Prvul
istorija.33 skoprivica,
>-> Eh... secate se lepih snova o silikonskoj dolini na Zvezdari? ;)) Sad se setih da smo pisali neke programe na timovima, tipa saberi ovo pa pomnozi, izvadi koren, sinusuj i sve to na treci stepen, i napisem ja prg. i za iste 'ulazne velicine' dobijao sam razlicite rezultate...:) Profesorka se cudom cudila (jedan od rezultata je bio kako treba, a u prg. nije bilo niti jednog IFa)... Aje... CTEBO.
istorija.34 darone,
>> Seęam se ja tog tima a naroŽito 011 i poznate >> igrice nabodi :))) A Legolas? :))) darone
istorija.35 drpr,
-> A Legolas? :))) -> -> darone Zar legolas nije bio za pc? cope
istorija.36 skoprivica,
>-> Secam se ja tog tima a narocito 011 i poznate igrice nabodi >-> :))) Jesi ti igrao igru gumbanje ? Mnogo je bila popularna... (ja piso) Aje... CTEBO. PS: Ima i verzija za pc :)))))
istorija.37 darone,
>> Zar legolas nije bio za pc? Jeste, mislio sam na igre, ne na raŽunar. darone