ne.zelim.1dejanr,
Ukoliko vas "guranje" neke teme, autora ili kompjutera u
"RaŽunarima" iritira, izloČite ovde svoje primedbe.
ne.zelim.2davorin,
Mislim da tekstovi o "uspjesnim" prodavacima kompjutora iz Minhena
ipak ne spadaju u racunare. Bavite se hardverom i softverom a prodaju
i preprodaju ostavite drugima. Ako bas zelite objavljivati intervjue
onda neka to budu ljudi od koji su zaista nesto napravili u svijetu
racunala( Kao sto je nekad bila serija o Velikim programerima).
Rus.
ne.zelim.3ilja,
Svaka cast Davorine!
Kada su ono "Racunari" objavili intervju sa onim Cedom Mrazom od
koga su mnogi kupili kompjutere ali koje je mnoge i tesko namagarcio,
uhvatile me muka. A kada su poceli da od onih svapskih sicardzija
prave maltene svetske ljude ("racunarska princeza", nije nego,
smotala mladjeg frajera za pare!) skoro sam prestao da ih kupujem.
Utesio sam se jedino sto su od takvih tekstova valjda neki saradnici
koji su ih pisali imali neke vajde - pa sto ljudi onda da ne pisu,
dole profesionalni moral i sve oko njega!
ne.zelim.4ilja,
U vezi sa prethodnim - u poslednje vreme "Racunari" objavljuju
neke tekstove koje pise nekakva Duda ili Dada ili kako se vec zove
koji su u stvari ciste reklame za propale firme koje u tekstovima
ispase kao neki giganti. Mikro to radi mnogo bolje - oni puste firme
da im plate pa onda objave tekst u kojima ih hvale na sva usta ali
gore u vrhu strane pise da je to u stvari reklama. A u "Racunarima"
to kao tekst - eto, casopis ucestvuje u domacem zivotu! A sa druge
strane u JUgoslaviji se osnovase i godinama radise ovoliki BBS-ovi a
"Racunari" o njima ni rec - naravno, kad njihovi vlasnici nisu nigde
platili niti podmazali!
Ja inace jako volim "Racunare" ali im je ovaj komercijalni deo
prava sramota i bruka!
Ilija
ne.zelim.5dveselinovic,
Pozdrav. Ilija, nisi bas sasvim u pravu. Tacno je da dosta
trgovaca iz Minhena ne zasluzuju ni pomen, a kamo li hvalu, ali je
isto tako tacno da i medju njima, kao i medju nama, ima svakakvih, i
dobrih i losih. Samim tim, treba ih spomenuti. Licno bih pre postavio
ovakvo pitanje: zasto se stidimo da kazemo lose o onima koji to
zasluzuju, i naravno dobro o onim drugima?
Treba da imas u vidu jos dva faktora. Prvo, 99% Jugoslovena je do
racunara doslo posredstvom Minhena, sto taj grad i trgovce iz njega
cini logicnim produzetkom naseg trzista i racunarske scene. Prema
tome, *smemo li* da ne govorimo o njemu i njima ako mislimo da
ostanemo posteni prema citaocima? Kako, to je vec tema za raspravu.
I drugo, nemoj nikada smetnuti sa uma da je po mom misljenju
najveci deo testirane i prikazane opreme doziveo da osvane u novinama
zahvaljujuci tim istim minhenskim trgovcima. Za tri godine
intenzivnog rada na planu prikazivanja hardvera u "Mom mikru" i u
"Racunarima" odnedavno, samo dva puta sam ista dobio na probu od
zvanicnih zastupnika neke firme u Jugoslaviji. Zar ne bismo trebali
malo i o tome da popricamo? Zasto se nasi zastupnici ponasaju kao
lordovi kojima ne treba veza sa svetom, a minhenski trgovci se bore
za nase trziste? Ko je tu onda posteniji?
Po meni, trik je *razumno saradjivati* sa svima koji to zele. Ja
se recimo bojim kao djavo krsta testiranja gotovih sistema od
trgovaca, sem u slucaju firmi kao sto je IBM, itd, jer se bojim da ne
pohvalim jedno, a onda saznam da isti trgovac valja nesto drugo, ali
mnogo losije. Kartica ili disk su ciste stvari, takvi su kakvi su, pa
smatram da je bolje citaoce nauciti kako da smi izaberu.
Dakle, lopta je kod tebe. Inace, dobro je sto si pokrenuo ovu temu
i slazem se sa tobom u velikoj meri. Nadam se da ce se razviti ziva
diskusija na ovu temu.
Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.6dejanr,
Nemam nameru da branim intervjue ili njihov ton, ali samo da dodam
da su neku korist od njih imali i Žitaoci - źta mislite otkud
Redakciji ovaj raŽunar na kome se vrti SEZAM? I kako da dobijemo joź
jedan raŽunar za joź jednu, drugu, treęu... liniju...
ne.zelim.7ilja,
Mislim da me nisi dobro razumeo - ja mislim da treba pisati o
Minhenskim trgovcima ali mislim da ne treba pisati onako kako
"Racunari" pisu, tj. kao o nekim entuzijastima koji bi, posto su
svetski ljudi, eto hteli da pomognu domovini i podignu nivo
racunarskog obrazovanja u njoj. Oni bi, kao i svi trgovci na svetu,
hteli da vam uzmu pare; nevolja je samo u tome sto se trude da vam za
vase pare daju sto manje i to cesto na prevaru! E, na takve stvari bi
ona vasa "novinarka" trebala vise da se usmeri i da u pitanjima bude
malo ostrija a ne da prica o nekakvim "svetskim ljudima" ili
"kompjuterskim princezama"! Eto to mi smeta!
ne.zelim.8dveselinovic,
Pozdrav. Oko toga se slazemo, Ilija. Trgovac je trgovac je
trgovac, a nije nikakav trgovac ako ne juri profit. Prema tome, nema
laganja, nema prevare, oni hoce profit (americka izreka: "We're all
in it for the money"). Posto poznajem neke od njih licno, mogu da
potvrdim da ih ima veoma razlicitih, ali svi oni zele da ostvare
profit. Pitanje je samo sta sve jesu i sta sve nisu spremni u tom
cilju da urade. Neki imaju cak dosta obzira, a neki ne - bas kao i
autori napisa u svim novinama ovog sveta, pa i u "Racunarima".
Moral je danas veoma skupa i veoma retka pojava, na sve strane
ravnopravno. Licno, uvek volim da pohvalim dobru stvar, a trudim se
da posteno kazem i sa cime nisam zadovoljan. Za tu odluku, spreman
sam da snosim punu odgovornost; na zalost, iako je vecina autora
takva, ima ih koji su fleksibilniji. Na citaocima je da kao ti Ilija
izreknu svoj sud; ja to i dalje pozdravljam. Malo vise reda nam
sigurno nece skoditi. Sve najbolje.
Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.9ajovanovi,
Mozda Minhen jeste nase trziste ali ne drze ga samo nasi
gastarbajteri. Sta je sa nemackim trgovcima koji pored isto tako
povoljnih cena nude i dobru uslugu, garanciju, kvalitet robe?
Takodje, akcija RACUNARA trazimo najboljeg trgovca (ili tako
nesto) u kome je Mlakar & Co. pobrao sve lovorike a svi ostali da
ne kazem sta, mi jako mirise na narucenu reklamu(?). Ako jeste,
onda je to cisto obmanjivanje citalaca. Iz licnog iskustva znam
da su ploce koje stizu u Nis od Mlakara nepouzdane, da ima
problema sa flopijima koje isporucuje, da se ne isporucuju
kompletna tehnicka uputstva itd...
Tacno je da nasi ljudi najvise kupuju od nasih ljudi u Austriji i
Nemackoj i to zato sto su nasi casopisi puni njihovih adresa,
hvalospeva o njima... Zasto se neko iz redakcije ne zaputi za
Minhen i obidje i nemacke trgovce, vidi i njihove cene i kvalitet
robe koje prodaju?
ACA
ne.zelim.10dejanr,
Zanimljivi su i strani Žasopisi - *veoma* se retko deźava da neźto
popljuju i prikazi su obiŽno mnogo bolji nego źto program ili hardver
o kome se piźe objektivno zasluČuju! To je verovatno cena za sve one
reklame...
ne.zelim.11dejanr,
Ono źto sam ja Žuo o Mlakaru to je da Žesto nema neŽega - npr.
nema monitora ili nema Herculesa ili nema flopija... Onda Žovek koji
je naumio da kupi raŽunar "tu blizu" bude nateran da plati koliko se
traČi tako da se na tom jednom delu "ubije" sav popust namaknut na
ostalima/
InaŽe, cene koje Mlakar objavljuje (namerno ne kaČem cene po
kojima stvarno prodaje) jesu relativno niske a za kvalitet ne znam -
nije mi se niko Čalio ali ako je Aca primetio sistematske probleme,
sasvim sam spreman da u njih poverujem!
ne.zelim.12dveselinovic,
Pozdrav. Imenjace, nema nista protiv da prodiskutujemo o raznim
trgovcima, pa i o Klakaru, Mrazu, Mraku, itd. Medjutim, predlazem
da to uradimo na organzovan nacin; ukoliko krenemo ad hoc o tome,
otvaramo vrata svemu i svacemu, pa mislim da cemo jedino uspeti da
otvorimo Pandorinu kutiju.
Zato predlazem da na recimo sedmicnoj bazi prodiskutujemo svakog
od poznatijih trgovaca ponaosob i zamolimo svecesnike da daju neku
svoju ocenu na skali od 1-10 za stvarnu ponudu, cene, uslugu,
promptnost isporuke, servisiranje i podrsku nakon prodaje. Kao neki
stimulans, predlazem da ovo postane godisnja anketa, a za nagradu
najbolji treba da dobije recimo besplatnu reklamu u "Racunarima".
Naravno, podrazumeva se saglasnost redakcije.
Mislim da bismo time stimulisali i ljude kao Ilija ili Aca da
otvoreno kazu sta misle sa jedne strane, i prodavce da se malo
vise pripaze sa druge strane, a ne da se uspavaju na jednom dobijenoj
pohvali. Rezultate glasanja i tokove diskusije bi trebalo povremeno
objaviti u "Racunarima", bas kao sto je BYTE svojevremeno objavljivao
najbolje sa BIX-a. Sta mislis, i uopste, sta misle svi?
Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.13dveselinovic,
Aco, posto si iz Nis, gde sam sluzio vojsku i sto pamtim kao
najlepsi period mog zivota, specijalno za tebe odgovor na upit zasto
ne testiramo radnje u Minhenu - plati dnevnice pa hocemo.
To i jeste problem; nema para. Sedni pa izracunaj koliko bi to
kostalo pa mi navedi redakciju koja ima para za to.
Sto se tice pravih "original" nemackih trgovaca, veruj mi da nisu
nimalo razliciti od nasih, i oni bi da ti uzmu sto vise za sto manje.
Pa to je princip trgovine. Ono sto je mene zacudilo je koliko pravi
germanski trgovac *manje* zna o robi koju prodaje od nasih ljudi; on
zna cenu, ljubazno se smeska, i to je to. Ovi nasi ce da te muvaju,
da ti predlazu, da te bare, ukratko, da kopaju iz sve snage. A mi smo
takvi kakvi smo, volimo da nam podilaze.
Jedino resenje koje vidim je u ovakvim forumima, gde ce se ne samo
cuti mnogo toga, vec i predloziti dosta.
Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.14dveselinovic,
Ima nas raznih. Ja opet gustiram sve, ukljucujuci i reklame, i iz
njih sam sakupio dosta korisnih informacija. Moja velika ljubav je
bio i ostao "PC Magazine", mada se ni BYTE-a ne bih odrekao lako.
Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.15ajovanovi,
(ZA DEJANA VELESINOVICA) - Ne kazem da put kosta, ali ako se vec ide
da
se radi intervju sa Mlakarom, Gamom i sl, moze se skoknuti i do nekog
nemackog tregovca. Sigurno da i medju njima ima losih i gorih, ali
sam
siguran da ima i onih koji drze do svog ugleda. Jedan primer.
Seamuler,
verovatno su svi culi za njega. Jedan kolega je ne tako skoro uzeo
CGA
karticu od njega. Kartica je crkla verovatno zbog nepravilne
instalacije
(instaliranja). Posle jednog telefonskog razgovora, dogovoreno je da
se
kartica vrati. Dobio je novu, bez ikakvih pitanja. Naime, bez obzira
sto
svi trgovci trce za parama, postoje razlicita sredstva kako to
ostvariti.
Ili uvaljivanjem lose robe po svaku cenu pa makar nikada vise ne
kupio od
njega ili kvalitetom usluge stim sto moze racunati na mene i sledeci
put.
ne.zelim.16dveselinovic,
Pozdrav, Aco iz Nis. Eto vidis, i njih ima svakakvih. Ali nemoj se
uzbudjivati oko mojih komentara; treba da budes zadovoljan sto si se
tako angazovao na ovoj temi. Ne znam za druge, ali je prilicno jasno
da si mog imenjaka i mene naterao da se malo zamislimo (da, desi nam
se i to).
Mislim da je naceta tema jednostavno prevelika za ovaj ipak
ograniceni forum (u odnosu na ukupan broj citalaca), pa je prema
tome treba preneti sa SEZAM-a i na papir, pa nek' teku paralelno.
Ti znas za/imas losa iskustva i dobra iskustva, a slicno se odnosi
na verovatno vecinu ljudi. Zasto to ne podeliti sa drugima, sa jedne
strane, i zasto to ne pretvoriti u jednu stalnu akciju sa druge
strane? Drugim recima, hajde da pomocu citalaca odaberemo dobre i
lose trgovce, pa onda da one prve na neki nacin nagradimo, a one
druge spomenemo onako kako zasluzuju. Najzad, nema istrazivanja
trzista do ankete citalaca, sve ostalo su surogati sa manje ili vise
sumnjivim rezultatima. Sta mislis o tome?
Pozdrav, Dejan Veselinovic
ne.zelim.17dveselinovic,
Uzgred, Aco, veoma bih voleo da cujem neka tvoja pozitivna
iskustva; siguran sam da ih imas. To zato sto mislim da je dobro
steci neki uvid u to sta neko (svako, bilo ko) smatra dobrim, a sta
losim. Naravno, oduzicu se istom merom, ako hoces, samo reci.
Pozdrav.
Dejan Veselinovic
ne.zelim.18sdjurekovic,
Nemojte vise objavljivati prepucavanja "strucnjaka" tko je koga
kada i zasto. Toga ima previse po ostalim novinama, pa nas
postedite takvih tekstova.
Sinisa
ne.zelim.19dveselinovic,
Pozdrav, Sinisa. Ko su ti strucnjaci, ko je koga i zasto? Ozbiljno
pitam, jer stvarno ne znam na sta mislis. Budi konkretniji, bar smo
ovde svi ravnopravni.
Dejan Veselinovic
ne.zelim.20ilja,
Ne Čelim ono jeziŽko glupiranje u kompjuterskim novinama. Naime,
u svakoj normalnoj oblasti imate za svaku stvar po jedno ime - kad
idem ulicom znam źta je źta. Medjutim, kad Žitam ove domaęe novine
kompjuterske vrste onda se ne zna źta je źta. Ima autora koji su,
da bi se predstavili kao neki grdni jeziŽki Žistunci a u stvari da
bi ispali pametniji od svog ostalog sveta, izmislili svoj sopstveni
jezik koji samo oni govore i samo oni razumeju. Naravno, Žak ne bih
bio siguran da oni tako govore - oni jednostavno tako piźu da bi
ispali pametni i otmeni a verovatno govore normalno kao i svi drugi
jer kad govoriź onda ti je cilj da te neko razume a kad piźeź onda
ti je, kako izgleda, cilj samo da dobijeź honorar, a ko baź oęe da
Žita, ko mu je kriv!
Da ne bi ovo bilo samo naklapanje u prazno, naveźęu nekoliko primera.
Autor koji je izmislio najviźe svojih reŽi i Žiji su tekstovi propast
za Žitanje i za praęenje jeste Duźko Savię - on za ekstenziju kaČe
prezime, za direktorijum imenik, za kurzor izbor, za hard space
neraskidivi razmak, za cut/paste bafer odlomak i tako u beskraj. Ili
▓arko Berberski koji jedini na svetu umesto stek kaČe stog.
Da se razumemo - svaka od ovih reŽi je sasvim OK i kao takva je mogla
da se odomaęi. ALI SE NIJE ODOMA»ILA! I onda ne treba neko da je
gura (po cenu da ga niko ne razume jer niko stvarno tako ne govori)
samo zato da bi se razlikovao od drugih!
Najzad da citiram Batu Bajta koji je jednom lepo rekao da u prilozima
takvih autora vidi onu staru polemiku izmedju Vuka i Stratimirovięa
- postoji jedan kravarski i govedarski jezik kojim se govori i drugi
fini i uŽeni kojim se piźe! E, ja stvarno ne razumem zaźto urednici
tih kompjuterskih Žasopisa (koji su valjda nekakvi novinari, ili bar
ja mislim da bi to trebali da budu) toleriźu ovakvu praksu!!
Ilija
ne.zelim.21vkostic,
Potpuno se slazem. Ako su Ameri izmislili kompjuter, ako je 99%
knjiga na engleskom, ako su svi izrazi na engleskom, onda zasto
to prevoditi????
Negde sam procitao izraz "pokazatelj na magacin". O cemu se
radilo? Radilo se o stek pointeru!
Jednom sam uzeo knjigu FORTRAN IV od Parezanovica da se potsetim
neke naredbe. E, tu je pisalo "polje". Dobro, a sta je polje?
Trebalo je da prelistam pola knjige da bi saznao da je polje u
stvari bajt. Zasto bajt prevoditi u polje??!
Uposte, zasto izmislati reci kao prezime, odlomak, ukazatelj,
polje, itd, kada za to niko nezna sta znaci, a svi razumemo reci
ekstenzija, cut/paste bafer, pointer, i bajt.
ne.zelim.22godza,
hej zaboravio si reęi za debuger "islednik"
;->
GodČa
ps
nema viźe ęirilice
ne.zelim.23dejanr,
Seęam se na petoj godini ETF-a do¬em ja na veČbe iz informacionih
sistema, drČao neki Žovek iz Pupina, ne mogu da se setim imena.
PoŽeo on da priŽa o nekakvom entitetu, entitet ovo, entitet ono,
ima takve osobine, pa ovakve... mi jadni sedimo i hvatamo beleźke
i ja se sve vreme pitam koji mu je to ¬avo 'entitet'.
Shvatio sam na pola drugog Žasa - to je u stvari slog datoteke
(record)! Posle viźe nisam iźao na te Žasove...
ne.zelim.24dveselinovic,
Pozdrav. Ne slaČem se sa tobom i Ilijom, bar ne u potpunosti.
SlaČem se da ima zaista neverovatnih prevoda, koji sluČe da zabune
Žitaoca. Me¬utim, ima prevoda koji su i dobri. Recimo, "slot" je
smeźna reŽ, ali "utiŽnica" nije i sama po sebi je jasna. Ili,
nazvati "motherboard" "matiŽnom" ili "osnovnom" ploŽom ipak po
meni ima smisla. Ja "hard page break" nazivam "bezuslovnim
prelomom stranice"; kako vam to zvuŽi?
Dejan Veselinovię
ne.zelim.25dejanr,
Mislim da ne treba mnogo filozofirati oko toga nego koristiti
izraze koji su se odomaęili - neki su strani, neki naźi, neki
su nakaradne kovanice ili po padeČima promenjene strane reŽi
ali źta je tu je - ako tako govorimo, treba tako i da piźemo!
Ne vidim nikakvu svrhu u izmiźljanju raznoraznih reŽi kako bi
se ostalo "u duhu naźeg lepog jezika".
ne.zelim.26dsavic,
Evo moje poruke i odgovora. Molim da se procita prikljucena datoteka.
odg.zipne.zelim.27dejanr,
>> A sta tek da kazemo za izmisljanje, odnosno, apsolutno
>> nekriticko prenosenje reci kao sto su "mod" i "set".
>> TE RECI UOPSTE NE POSTOJE I NE TREBA DA POSTOJE U
>> SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU. Ipak se vrlo cesto upotrebljavaju.
>> I niko me ne moze ubediti da je bolje reci "set" (ponavljam,
>> ta rec ne postoji) od isto tako kratke reci "skup".
E, joź kad Monika Seleź pobedi ▒tefi Graf sa 3:0 u skupovima...
Set se koristi na primer u tenisu i to baź nikome ne smeta, baź
kao ni gem, korner, penal, telefon, video, modem, kongres, banka,
lampa, automobil, trolejbus, komunizam, kapitalizam (neki od ova
dva, doduźe, ponekome smetaju), berza, seks...
U svakodnevnom Čivotu neprekidno koristimo strane reŽi koje
su "posrbljene" ("pohrvaęene"...) i to je neźto sasvim normalno.
Uostalom, postoji jedna naźa reŽ koja je prihvaęena u dobrom
delu svetskih jezika a to je *vampir* - kada smo veę mi izmislili
vampire, zaźto da se Amerikanci muŽe i izmiźljaju svoju reŽ za
to? Kao źto su oni prihvatili naźeg vampira, tako i ja nemam
niźta protiv da prihvatim njihov kompjuter!
ne.zelim.28vkostic,
>> Me¬utim, ima prevoda koji su i dobri. Recimo, "slot" je
>> smeźna reŽ, ali "utiŽnica" nije i sama po sebi je jasna.
Zanimljivo! Kada bi negde procitao "Treba ubosti u neku praznu
uticnicu..." mogao bi da se zapitam o kakvoj se uticnici radi.
Onoj za stuju od 220V?
Ne, definitivno, slot i uticnica nisu isto.
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.29vkostic,
Dobro, Dusko, kako to nazivas fajlove, i kako ih to formatiras ??
>> Naravno, ni drugi nisu odoleli po citavom svetu osim
>> Francuza. To je jedini jezik na svetu u kome se za
>> racunar ne kaze da racuna vec da (ko)ordinira. Oni cak
>> nisu preuzeli ni rec program, takodje jedini na svetu.
Francuski znam skoro tako dobro kao maternji jezik. Pa ipak imam
*velikih* problema kada uzmem da citam neki francusku casopis o
kompjuterima. I to bas zato sto su oni preveli bas *svaki*
strucni izraz. Ali Francuzi su to uradili *sistematski*, i svi
koriste iste prevode. Sa kime se se ti Dusko konsultovao pre nego
sto si preveo direktorijum u "imenik" ili debuger u "islednik" ?
>> Moj cilj je DEMISTIFIKACIJA moje struke a ne obratno.
Od koga ti demistifikujes svoju struku? Tvoji tekstovi u
Racunarima ili Mom Mikru su namenjeni strucnjacima koji *znaju*
za bajt, direktorijum, bafer ili debuger. Licno, bez uvrede,
smatram tvoje tekstove ako ne za lose, onda za vrlo tesko
citljive. Ponavljam, bez uvrede.
>> Rukopis knjige "MS Word 5.0" sam dao na citanje zeni koji
>> nija strucna za racunare ali je na Word-u vac napisala
>> jednu knjigu. Prvi komentar je bio: "Sta je bafer?", jer
>> sam sa "bafer" preveo gorespomenutu rec "scrap". Ne da
>> nije tacno da "svi razumemo" nego je tacno upravo
>> obratno: "niko ne razume" osim nas koji se time bavimo.
Kada je u pitanju publikacija namenjena ljudima koji se ne bave
profesionalno racunarima, onda je to druga stvar. Kada drzim
kurseve programiranja pocetnicima, umesto "varijabla" ili
"promenlija" ili "registar" ja kazem "kockica u memoriji". To je
slikvoto i pocetnici mogu sebi da stvore neku predstavu. Na kraju
casa naglasim da se to strucno zove varijabla. Ali kada pisem u
Racunarima ili SK, ne pisem "kockica u mikro procesoru" nego
pisem registar. Ne treba mesati programere i profesionalne
korisnike racunara i one koji to nisu.
Potpuno se slazem sa Dejanom Ristanovicem, one reci koje su se
siroko odomacile treba koristiti. A one strucne termine koji se
nisu odomacili u obliku prevoda treba koristiti u originalu. Ako
svako uzme da ih prevodi po svome, necemo daleko stici.
Pozdrav, V.K.
P.S.
Dusko, zasto ne objavis recnik svojih prevoda? To bi nam svima
olaksalo citanje tvojih tekstova.
ne.zelim.30zzivotic,
Mislim da ęemo se svi sloČiti da je neophodno da ipak imamo
koliko toliko kritiŽki odnos prema primeni stranih reŽi u naźem
jeziku. Ako bismo potpuno prihvatili stranu terminologiju, vrlo
brzo bi smo poŽeli, Žim se recimo dotaknemo neke teme iz
maźinstva, da govorimo nemaŽki, Žim spomenemo kompjutere da
govorimo engleski itd. A to ipak niko ne Čeli!
«ini mi se da je najznaŽajnije pitanje kako se strani izraz
zamenjuje domaęim - da li to treba da urade jeziŽki struŽnjaci
ili je dozvoljeno i "obiŽnim smrtnicima" da daju predloge? Ako
je ovo prvo u pitanju - onda smo u loźoj situaciji - dok se
stvar standardizuje viźe niko neęe znati "o Žemu to oni govore".
Zato sam pre pristalica Duźkovog pristupa - treba probati i
predlagati! Duźko je na sebe preuzeo vrlo nezahvalnu ulogu da to
Žini pa nije ni Žudo źto doČivljava kritike. Neki od njegovi
preloga ęe verovatno preČiveti, najveęi broj ęe ostati njegovo
liŽno "vlasniźtvo", ali to nije razlog da on odustane! Najmanje
je Duźkova krivica źto smo u takvoj situaciji da moramo da se
bavimo ovim problemom i da moramo da se nerviramo kada neŽiji
predlog ne smatramo dobrim.
Ipak, mislim da Duźko pravi jednu osnovnu greźku. Problem sa
domaęim reŽima kao zamenom nije u adekvatnosti prevoda ili
"logiŽnosti" veę u *motivisanosti* reŽi koja se koristi. Strane
reŽi za nas su potpuno nemotivisane i zato se lako prihvataju.
Islednik zaista, i pored sve logike, nikad neęe zameniti debuger
jer se suviźe motivisana reŽ u naźem jeziku. ▒to je domaęa reŽ
podloČnija brČem gubitku motivacije, to je prevod lakźe
prihvatljiv. Slog je zaista odliŽan primer - za źta smo beźe tu
reŽ koristili pre nego źto je prihvaęena umesto record?
Tako¬e mislim da se demistifikacija struke ne postiČe
zamenom stranih reŽi domaęim - terminologija je samo *mali*
osnov na koji se gradi znanje.
U mojim tekstovima ęete verovatno naęi svega i svaŽega jer
jednostavno piźem kako govorim a to je oŽigledno u skladu sa
trenutnom domaęom situacijom. Od pisanja ne Čivim i nemam
vremena da se bavim problemima jezika niti da zavirujem u
reŽnik. Pratim ono źto piźe Duźko, nerviram se povremeno kao i
svi (mada ipak mislim da ga svi razumemo), ali povremeno osetim
da ęe on nekog njegovog predloga "biti neźto" - kada to ponovo
proŽitam i u sledeęem broju, pa ponovo i u sledeęem, i meni se
"omakne" po koji put.
Pozdrav, zz
ne.zelim.31dveselinovic,
Pozdrav. Vlado, imaź kao i svi mi pravo da misliź źta hoęeź, ali
nikada nemoj pretpostaviti da i d¸│rugi misle na isti naŽin kao i
ti. Tebi moČda reŽ "utiŽnica" ima asocijacije na źuko u zidu, ali
veruj mi na reŽ, veęina ljudi, posebno laici, najviźe vole ű r űe űŽi
koje ih asocijativno vode¸│ ka cilju. "Slot" nikome ko ne zna
engleski, koji opet ja govorim bolj ű űe ˘Ę ű˘Ęod
maternjeg", ne znaŽi ama baź niźta. Poźto se 12 godina bavim
prevo¬enjem oko 2.200-2.400 stranica teksta godiźnje, veruj mi da
to ne kaČem napamet. ű
Dejan Veselinovię
ne.zelim.32dveselinovic,
Pozdrav svima.ravo sam proŽitao odgovor Duźka Savięa na
upuęene mu (a indirektno i meni) kritike. ▒ta da kaČem nego samo
tako, Duźko, samo tako. Vlado, sve źto sam veę rekao i dalje stoji,
a sada svima nudim na uvid Žlanak kako bi ga napisao (malo
zagriČeniji) predstavnik Vladine te. InaŽe, liŽno se potpuno
slaČem sa D. Savięem, a na Čalost, moram priznati da se i sam ne
pridrČavam tih saveta uvek i svuda. Nisam za originalnost po svaku
cenu, ali ako krenemo na engleski, ostaęe nas previźe malo na SEZAMu
za jaŽe diskusije.
Ne bih Čeleo da bilo koga obeshrabrim; zravo, veoma mi je drago
źto je ovakva diskusija naŽe, ali bi mi bilo drago kada bi se
opźti ton malo spustio na parlamentarnije nivoe.
Pre par dana sam bio u Sarajevu; da li si znao Vlado da braęa
Bosanci ne kaČu niti fajl, niti datoteka, veę teka, bolan, jer se
tako u narodu naziva i beleČnica?
Dejan Veselinovię
pricica.zipne.zelim.33zzivotic,
Da, moČda je tuČno, ali tvoj tekst, kada bi izbacio one komentare
bio bi razumljiv svima koji su bar jednom u Čivotu dibagovali! A kad
bi samo ostavio komentare, ne bi ga razumeo ama baź niko sem tebe!
A nije bi baź jasno, kako ęe ova tvoja pouŽna priŽica pomoęi da se
>> "opźti ton malo spusti na parlamentarnije nivoe"? Na nju ęe veę
neko odgovoriti podjednako pouŽnom priŽicom itd. itd.
Doduźe, nisi nam rekao na koji parlament si mislio.....
ne.zelim.34vkostic,
Dejane, bas lepa pricica. Puko sam od smeha.
U cemu je problem sa taborom "prevodilaca"? Problem je sto svako
prevodi za sebe i na svoju ruku. Ako prelistam nase casopise i
knjige, mogao bi za svaki strucni termin da nadjem bar deset
razlicitih prevoda. Neko ce reci da je to demistifikacija
racunarske terminologije, ali ja ne mislim tako.
Nisam primetio da Francuzi koriste dva, tri, ili deset razlicitih
prevoda za istu rec. Neznam kako su se oni organizovali, ali znam
da nama to ne polazi za rukom.
Ne treba mi recnik kada citam engleske casopise i knjige, ali ako
svako nastavi da prevodi po svome, trebace mi recnik za nase
casopise i knjige.
Niko me nece ubediti da debuger nazovem "islednik", "insekticid",
ili "sprej protiv buba svaba"!
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.35dveselinovic,
Sa onom priŽicom sam se stvarno malo naźalio, bez namere da ikoga
vredjam. ▒to se malo veęe parlamentarnosti tiŽe, ne smeta mi ton
uŽesnika, veę neke postavke. Recimo, Vlada Kostię se u naŽelu sasvim
ispravno pita kako stvarno ujednaŽiti prevode; na to ja njega sasvim
ispravno pitam, kao i ostale uŽesnike - kada ste, ako ikada,
poslednji put bili u standardizaciji i pogledali spisak termina koji
su tamo ozvaniŽeni?
Sve dok to ne uradite, nemamo osnova za iole ozbiljniji razgovor,
jer ja imam spisak *ZVANI«NO* priznatih izraza a vi nemate, pa
pretpostavljam da ni ne znate źta na njemu ima. Da skratim: dosta
izraza koju su spomenuti postoje u zvaniŽnom prevodu, ali ako je
po nacionalnom mentalitetu, svi ęe se pobuniti protiv toga, svako
sa svojim obrazloČenjem a poneko i sa razlogom, i opet ęe sve pasti
u vodu. «ik da neko objavi neźto u SR NemaŽkoj a da se ne pridrČava
DIN standarda; ili ęe mu lektor to izmeniti, ili jednostavno neęe
biti objavljeno.
Nisam pristalica totalnog prevodjenja po svaku cenu, ali ni
nekritiŽkog prihvatanja stranih izraza. LiŽno sam utilitaran; kad je
strani izraz bolji i jasniji, uzmimo ga.
Dejan Veselinovię
ne.zelim.36dejanr,
Svaka Žast nadleČnima za standardizaciju, ali kod nas to uglavnom
tako loźe rade (npr. standardi za YU kodove) da ne verujem da ęe
neko potrŽati da to primeni.
ObiŽno se kaČe da imamo dobre zakone koji se ne poźtuju; u domenu
raŽunarske standardizacije imamo loźe standarde koji se ne poźtuju
pa je rezultat isti.
ne.zelim.37ilja,
Na Čalost, duČe vreme nisam bio u Beogradu pa se tek sada
ponovo ukljuŽujem u polemiku o jeziku koju sam zapoŽeo.
Nadam se da ęu ubuduęe biti aktivniji.
Dakle, prvo da odgovorim na poruku 6.33 uz koju je Dejan
Veselinovię kao krunski argument priloČio PRICICA-u.ZIP.
Mislim da ta priŽica nije nikakav argument u diskusiji -
ona je manje ili viźe duhovita (po mom miźljenju manje)
ali prosto predstavlja isterivanje jedne stvari u krajnost.
Bilo koja pojava, ma koliko dobra ili loźa bila, kada se
otera u krajnost izgleda smeźna i prema tome ne moČe se
dokazivati da je neźto loźe zato źto je njegova krajnost
loźa! PRICICA.ZIP je jednostavno karikatura koja ne moČe
ni u kom smislu doprineti ovoj diskusiji - isto bi ja
sad mogao da pravim priŽicu kako bi terminologija izgledala
kada bi se izbacila svaka strana reŽ i da iz toga zakljuŽim
da sve treba ostavljati u originalu!
ZagriČenost za prevo¬enje vidim i u tumaŽenju poruke 6.23
Gorana Jovanovięa. Goran je, koliko ja posmatram stvar, u
toj poruci preveo "debager" kao "islednik" kao vid ironije
tj. da pokaČe (doduźe opet teranjem u krajnost) kakve se
budalaźtine dobijaju prevo¬enjem. Me¬utim, naźi vrli kom-
pjuterski prevodioci su odmah zakljuŽili da je to jedan
sjajan predlog i ne sumnjam da ęe Duźko Savię od sada zaista
pisati islednik kako bi dalje doprineo tome da ga niko ne
razume.
Tvrdnja Duźka Savięa da se on zalaČe za demistifikaciju
raŽunarstva je upravo smeźna - on je zapravo najveęi misti-
fikator raŽunarstva u domaęoj kompjuterskoj źtampi! Ukoliko
nekada sebe naterate da proŽitate Duźkove tekstove, videęete
da se on gotovo iskljuŽivo bavi nekim budi-bog-s-nama programima,
neŽim źto niko u Jugoslaviji ni pre njega ni posle njega neęe
koristiti niti ęe mu pasti na pamet da koristi. Recimo ja sam,
ponukan njegovim tekstovima a pre nego źto sam shvatio u Žemu
je stvar, uzeo da radim sa Modulom 2 (Logitech) jer je prema
Duźku to objektno orijentisano programiranje, pa moduli, pa
biblioteke pa bog sve zna źta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je
on pisao tolike hvalospeve je obiŽno SRANJE - ko ne veruje
neka uzme pa proba. Ili nek uzme pa proba ModBase koji Žak
ne moČe da proŽita dBASE indeks fajl! Posle je u "RaŽunarima"
bila jedna druga serija o Moduli u kojoj je (po mom miźljenju
preumereno) reŽeno da je Modula sranje al' nema veze - Duźko
svoje tekstove napisao i naplatio, on ispao pametan a onda
kroz godinu dana... ko te pita! Sad kada je Modula 2 pravilno
shvaęena i stavljena na svoje mesto, naźao je da hvali
neke objektno orijentisane gluposti i baze podataka koje
nikome pod bogom ne trebaju ali u koje se niko ne razume
- opet ęe trebati godinu dana da to neko na¬e i vidi koliko
je glupo ali dotle ęe biti neźto drugo...
Ovo naoko nema nikakve veze sa ovom polemikom ili jezikom
ali samo naoko. Naime, pokazuje osnovnu koncepciju tekstova
Duźka Savięa koja glasi: "u tekstu se ne sme naęi ni jedna
korisna informacija" - Duźko Savię je poŽeo svoju novinarsku
karijeru jednim dobrim tekstom o performansama kompjutera i
u taj tekst je oŽito uloČio dosta truda. Onda je verovatno
dobio honorar za taj tekst i pao pod sto, zakljuŽivźi da
tako bedne pare ne vrede truda uloČenog u tekst. Neko
drugi bi tada jednostavno digo ruke od pisanja ali D.S.
je shvatio da te pare, ma koliko su bedne, ipak jesu neke
pare, nije ih loźe uzeti ali treba stvar podesiti tako da
se one dobiju uz minimum da ne kaČem rada nego troźenja
svog znanja - znanje ęemo da Žuvamo za strane knjige (Žujem
da ih je objavljivao mada nisam Žitao ni jednu tako da ne
znam da li je to znanje tamo ugra¬eno) a za domaęe Žasopise
ęemo pisati ali ęemo dobro paziti da niźta ne kaČemo! Onda
su nastali oni nedoglupi tekstovi tipa "Programer na usijanom
krovu" (taj sam proŽitao i dobro ga se seęam) u kojima se
na neki kvazinauŽan naŽin izlaČe kako se programi testiraju,
pa kako se programi prodaju u sledeęim tekstovima i tako to.
Iskreno, mnogo bih voleo da mi urednik "RaŽunara" objasni
źta mu bi da objavljuje te tekstove, źta je to on video u
njima. Ali ja, ma s kim da sam priŽao (a tada su "RaŽunari
u vaźoj kuęi" bili svetsko Žudo pa se o njima dosta priŽalo)
nisam mogao da vidim baź niźta u tim tekstovima.
Docnije je D.S. preźao na PC i na testove nekih programa.
Me¬utim, pri izboru tih programa dobro je pazio da ne naleti
na neźto źto veęina sveta koristi, jer ne moČeź ti korisniku
dBASE-a prodavati maglu o dBASE-u ali zato nekome ko nije
Žuo za Q-Pro moČeź da priŽaź źta hoęeź o tome, on ęe i
onako da preskoŽi tekst a ti pare uzeo! Tokom ove godine
D.S. je u "RaŽunarima" (Moj Mikro ne kupujem... bar ne redovno,
preteraźe cenu) predstavio Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive,
Pro C i QuickPascal (sve sami tandara-broę paketi koje niko
u Jugoslaviji neęe ni videti) i uz to Turbo Pascal 5.5 koji
naoko odudara od svite jer ga svi koriste. Jeste, ali pravi
novitet TP 5.5 je objektno orijentisano programiranje koje
niko ne zna niti ęe ga iko uskoro isprobati; prema tome, test
TP5.5 zaista moČe da se piźe jer u njemu neęe biti korisnih
podataka u smislu korisnih za źiri krug ljudi. Ono źto me je
dugo muŽilo jeste pitanje odakle Duźku Savięu svi ti programi
- siguran sam da ih nije kupio (ja ne mislim niźta dobro o
Duźku kao novinaru, ali mi nije na kraj pameti da sumnjam u
njegovu inteligenciju!) niti ih je mogao dobiti od nekoga
jer niko pametan (pa Žak ni neko lud) to ne bi kupio. Tekstovi
su uz to oŽito originalni (nisu prepisani iz nekih stranih
novina) jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio
takvu gomilu besmislica - da li je moČda Bajt testirao Q-Pro,
Pro C pa Žak i C++ o kome je ponekad pisao? E onda mi je
nastupilo otkrovenje kada sam Žitajuęe "RaŽunare" video da
on dobija te programe na test od autora tj. dobija ih dČabe.
Naravno, retko ęe ko dČabe poslati u Zimbabve i Jugoslaviju neki
program koji se dobro prodaje; źalju se uglavnom otpaci koje
niko neęe pa se jadnici nadaju da ęe to neko ovde kupiti.
Naravno, obzirom da velike firme ipak źalju najviźe programa,
poneko se prevari i u pravcu Jugoslavije i poźalje neźto
dobro (PC Tools, WordPerfect, MS Word...) i zato je neophodno
obezbediti da niko ne Žita testove tih programskih paketa
kako iz njih ne bi izvukao neku informaciju koja autoru
sluŽajno promakne. Tu stupa na snagu JEZIK.
Duźko Savię je izmislio svoj jezik koji apsolutno niko
drugi ne koristi niti razume. Pri tome mu je zgodno pos-
luČila Žinjenica da je kompjuterski jezik kojim se svaki
dan govori zaista pun stranih reŽi i onda je sebe proglasio
za Žuvara naźeg jezika! Naravno, da je sluŽajno situacija
bila takva da su reŽi prevedene, Duźko bi se zaloČio za
zadrČavanje originala ili bi moČda koristio kineske reŽi
jer su najkraęe. Jezik tu uopźte nije vaČan - vaČno je
da njegove tekstove niko ne razume, da se kod Žitaoca
stvori averzija i da oni te tekstove jednostavno preskaŽu,
tako je sasvim sigurno da ęe svaka evenutalno sluŽajno
promakla informacija otięi u prazno! Naravno, u nekoj
pametnoj zemlji bi urednik nekog Žasopisa koji se razume
u posao tekstove jednostavno bacio u koź. U naźim Žaso-
pisima, iz razloga koji su za mene neshvatljivi, urednici
te tekstove objavljuju - jedino objaźnjenje koje mogu da
smislim je da urednici nemaju raŽunarsko obrazovanje i da
kad vide tekst koji onako zvuŽi a oni u njemu niźta ne ra-
zumeju, zakljuŽe da je to verovatno neźto pametno pa treba
objaviti. Voleo bih da mi urednik "RaŽunara" (koji ovde na
sezamu postoji ali ęuti kao mula) objasni zaźto on objav-
ljuje tekstove koje niko ne Žita?
Prema tome, ja po pitanjima jezika nisam za to da se svaka
reŽ zadrČi u originalu, nisam ni za to da se svaka reŽ
prevodi, nego sam za to da se piźe onako kako se govori
(i to ne da Duźko kaČe "... ja govorim tako... na TV" -
mislio sam na govor u svakodnevnom Čivotu). A govori se
slog, raŽunar, kompjuter, hard disk, disketa, ime,
ekstenzija, kompajler, debager, interpreter, modem,
matiŽna ploŽa, kartica, slot, port... meźavina stranih,
domaęih i podomaęenih reŽi. Tako se govori, tako treba
i pisati! Kao dodatni argument u prilog stranih reŽi
naveźęu njihovu preciznost - svi znate onu pojavu kada
je kurzor u donjem redu ekrana, stigne LF, donji red
pre¬e u pretposlednji, pretposlednji u prethodni i tako
do prvog. Kako zovete tu pojavu? Neko ęe reęi "pomeranje"
ili "pomeranje ekrana" ali kad kaČeź bilo źta od toga,
nije baź jasno o Žemu se radi - ako kontekst ne razjasni
stvar, mora se raspresti neźto kao "pomeranje sadrČaja
ekrana". Me¬utim, kada se kaČe skrolovanje, odmah je sve
jasno i Žisto!! U tom smislu se veoma slaČem sa porukom
6.29 Vlade Kostięa.
A źto se poŽetnika tiŽe, seęam se jednog filma s DČon
Vejnom u kome on igra kaplara konjice i treba da uŽi mlade
vojnike tajnama zanata. On pred njih izvede konja i kaČe
"ovo je konj, ovo mu je glava, ovo su mu le¬a, ovo su mu
kopita a ovo mu je rep". Prema tome, neko ko pojma nema o
neŽemu usvojięe one termine koji mu se prvi saopźte -
najgora usluga koju biste mogli da uŽinite je da sutra
do¬e drugi kaplar i kaČe "sedi na pleęa konju" a vojnik
kaČe MUUU, otkud znam źta su pleęa kad su juŽe rekli da
su to le¬a!
Ilija Matię,
psihoanalitiŽar-amater.
ne.zelim.38dveselinovic,
To da je Ilija psihoanalitiŽar-amater je samohvala; ne bi proźao
ni kao diletant. Posle lucidnih diskusija u ranijim rundama, veoma se
Žudim ovakvom "doprinosu". Umesto kritike, imamo izliv besa. Necu da
branim Duźka Savięa, mislim da on to sam sasvim lepo moČe, a neęu ni
da vivisekciram Ilijin tekst. Ako svaki dan na ulici Žujemo "J... ti
mater", "P..... materina" i sliŽno, po Iliji, trebalo bi tako i
pisati. Recimo: "J... ga, dragi Žitaoci, ovo je do k.... loźa stvar,
a ono j...no dobra stvar, pa nek' sve ide...".
Hvala lepo, ako se tako govori, ne znaŽi i da je taŽno, a kamo li
dobro. I 35 miliona Nemaca je srljalo za Hitlerom, pa videsmo źta se
desilo. Takve "govorne narodskim jezikom", "obiŽajnim jezikom", itd.
tekstove ipak prepustimo "Malkom Kaju" i "Erotici", oni to mnogo
bolje rade.
Dejan Veselinovię
ne.zelim.39ilja,
Hehehehe, moČda ja nisam ni za diletanta u psihoanalizi ali
tebe sam naźao i pogodio u centar! Naime, i u ovoj poruci vidim
upravo ono źto sam i ranije zamerio a to je isterivanje neke
stvari u krajnost da bi se ona pokazala loźom. Gde sam ja, molim
te, iskoristio reŽi kao: "J... ti mater", "P..... materina",
"J... ga, dragi Žitaoci, ovo je do k.... loźa stvar, a ono j...no
dobra stvar, pa nek' sve ide..." - ja jednu porodiŽnu reŽ kao źto
je sranje a ti na¬e ovoliko prljavźtina!
Opet i joź jednom kaČem - svaka krajnost je smeźna, ako je
krajnost loźa, stvar ne mora biti loźa!
Kada se polemiźe u novinama, ovakav odgovor moČe da pro¬e.
Ali na BBS-u neęe ięi, morao bi da navedeź neki pravi argument
a ne da ovako pljuckaź u prazno!
Ako iz moje poruke izbija gnev, Čao mi je, nije mi to namera.
Ja sam najmanje ljut na Duźka Savięa, on je pametan Žovek koji
koristi situaciju da bi postigao neke svoje ciljeve. Ljut sam
na urednike koji, zbog svoje nedovoljne struŽnosti, dopuźtaju
da se tako oŽito degradira kvalitet Žasopisa zarad objavljivanja
priloga nekih takozvanih struŽnjaka.
«ekam da se pokrene VOTE o tekuęim i prethodnim brojevima
"RaŽunara" i gotovo sam siguran da ęe Žitaoci imati isti stav kao i
ja - tvoje tekstove (Dejan V) ęe svakako hvaliti a Duźko Savię ęe
dobiti glas jedino od sebe!
Ilija
ne.zelim.40vkostic,
>> «ekam da se pokrene VOTE o tekuęim i prethodnim brojevima
>> "RaŽunara" i gotovo sam siguran da ęe Žitaoci imati isti
>> stav kao i ja - tvoje tekstove (Dejan V) ęe svakako
>> hvaliti a Duźko Savię ęe dobiti glas jedino od sebe!
Stvarno, novi Racunari su izasli, VOTE je napokon gotov, pa daj
onda da glasamo!
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.41dejanr,
>> Stvarno, novi Racunari su izasli, VOTE je napokon gotov, pa daj
>> onda da glasamo!
Glasanje za najbolji tekst u "RaŽunarima" bięe pokrenuto odmah
iza novogodiźnjih praznika - VOTE je joź u probnom radu pa ne bih
Čeleo da neki bug u njemu upropasti neko "pravo" glasanje. Dakle,
pogledaęemo kako je proźlo ovo pa onda napred na sledeęe!
ne.zelim.42dveselinovic,
Pravo da t űi kaČem, Ilija, ni ja u tvom tekstu nisam
naiźao ni na jedan argument - ima tu jedna dosta sloČena priŽa o tome
kako bi neźto moglo da bude, ali ne i kako jeste. Nigde ni jedne
jedine stvari koja bi se mogla shvatiti kao *dokaz* ili potvrda onoga
źto kaČeź. Samo pro űjekcija jedne moguęnosti. Ukratko, naklapanje u
apsolutnom smislu, i tvoje privatno miźljenje u relativnom smislu. Ne
prihvatam prvi smisao, a drugi sasvim uvaČavam. Ti, kao i svi mi,
imaź pravo na svoje miźljenje, a źto reŽe Isak Asimov, ne slaČem sa
tvojim privatnim miźljenjem, ali ęu se uvek boriti za tvoje pravo da
ga izneseź.
Kada dodje to na red, videęu za koga ęu glati; za sebe sigurno ne,
jer uvek mislim da je moglo i bolje, od prvog teksta koji sam ikada
objavio, sve do poslednjeg. Nije da sam principijelno nezadovoljan
ili da sam nezadovoljnik, jednostavno, svakim sledeęim Žitanjem vidim
poneźto novo źto mi se Žesto ne dopadne. Ne znam źta Žitaoci misle, a
poźto hoęu to da znam, pozdravljam tudja miźljenja, tvoja i druga, a
posebno u vidu kritike.
aŽe, tvoji stavovi su mi se dopali Žak toliko da sam ti˘Ę se javno
zahvalio u dva teksta na miźljenju. Videęeź ih u narednim brojevima.
Dejan Veselinovię
ne.zelim.43ilja,
>> Pravo da ti kaČem, Ilija, ni ja u tvom tekstu nisam
>> naiźao ni na jedan argument - ima tu jedna dosta sloČena
>> priŽa o tome kako bi neźto moglo da bude, ali ne i kako
>> jeste. Nigde ni jedne jedine stvari koja bi se mogla
>> shvatiti kao *dokaz* ili potvrda onoga źto kaČeź.
Ako misliź na dokaz tipa "CK SKJ je jednoglasno zakljuŽio
da u tekstovima Duźka Savięa nema ni jedne korisne
informacije", takav dokaz zaista nemam. Me¬utim, moju
diskusiju si izgleda sasvim povrźno proŽitao jer u njoj ima
dosta argumenata dok u onome źto ti kaČeź nema ni jednog
jedinog argumenta. Evo ako baź treba da ti te argumente ovako
taksativno pobrojim:
1. Duźko Savię je tokom 1989. u "RaŽunarima" predstavio
Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive, Pro C, QuickPascal i Turbo
Pascal 5.5. Ovo je nesporno, zasniva se na indeksu Žasopisa
koji je objavljen.
2. Da li ti Dejane ili bilo ko ovde na SEZAM-u poznaje
ikoga u Jugoslaviji ko koristi Q-Pro, Trilogiju, C++, D,
Derive ili Pro C? Da li znaź ikoga u Jugoslaviji ko koristi
QuickPascal? Da li znaź ikoga u Jugoslaviji ko je skoŽio na
Turbo Pascal 5.5 zbog objektnih ekstenzija? Ja tvrdim da je
takvih, u pore¬enju sa brojem PC-jevaca, zanemarljivo, ja
zapravo ne znam nikoga. I molim te da mi se ne kaČe da JA
treba da dokazujem da niko to NE koristi, to se ne moČe
dokazati. Ja kaČem da ne koristi niko, neka se javi
kontraprimer!
3. Zaźto renomirani svetski Žasopisi kao źto je Byte, PC
Magazine i sliŽni nisu potrŽali da predstave Q-Pro, D, Derive
ili Pro C? Ako su Zortech C++ i pominjali (pominjali a ne
testirali!), to je zato źto je objektno orijentisano
programiranje u svetu priliŽan trend (Bajt je imao temu broja
"objektno orijentisano programiranje") i zato źto je taj
program kod njih ekstra jeftin (da je to tako dobra stvar, ne
bi bila tako jeftina; ako ne znaź źta je dobro, pitaj źta je
skupo) źto za nas, naravno, vrlo malo znaŽi.
4. Da li tebi (ako ga liŽno poznajeź) Duźko Savię liŽi na
nekakvog idealistu, nekoga ko se bori za neźto apstraktno kao
źto je jezik? On je Žovek koji se bori iskljuŽivo za pare; ako
ti staviź ruku na srce i kaČeź da u ovome nema ni malo istine,
ja ovaj argument povlaŽim.
5. Da li si ti paČljivo proŽitao bilo koji tekst koji je
Duźko Savię tokom 1989. objavio u "RaŽunarima"? MoČeź li sada,
on-line da navedeź bilo źta źto si saznao u takvom tekstu i
źto ti je ostalo u seęanju?
Moj najbolji argument u celoj ovoj polemici je źto NIKO
OVDE NA SEZAM-u (a ima tu podosta korisnika) nije ostavio
poruku EJ BRE ILIJA ▒TA LUPA▒, PA MNOGO VOLIM DA «ITAM
TEKSTOVE DU▒KA SAVI»A. Evo otvorena tema, pa nek se takav javi
i nek mi kaČe kakve je konkretno informacije (sem adresi nekih
levih ameriŽkih firmi) izvukao iz tih tekstova. I nek mi se
uopźte javi neko ko je proŽitao jedan Žitav tekst Duźka
Savięa! A takav ęe da se javi jedino ako se Duźko Savię ovde
predstavi pod nekim laČnim imenom.
I za kraj molim da ne meźamo lonŽięe - ja ne treba da
dokazujem da u tekstovima nema informacija, nego oni koji kaČu
da u tekstovima ima korisnih informacija (a takvih je, kako
vidim, Čalosno malo) treba da neku od tih informacija
konkretno navedu. I uopźte, prijatelju moj, da bi se
polemisalo treba u polemiku uloČiti nekakav rad koji sam ja
uloČio u mrsku mi analizu onoga źto D.S. objavljuje;
odgovarajuęi ovako pauźalno kako ti to radiź teźko ęeź moęi
ikoga iuźta da ubediź, moraęeź da budeź malo konkretniji!
ne.zelim.44vkostic,
>> Voleo bih da mi urednik "RaŽunara" (koji ovde na
>> sezamu postoji ali ęuti kao mula) objasni zaźto on objav-
>> ljuje tekstove koje niko ne Žita (tekstove Duska Savica).
Urednik ustvari obozava izopacenu terminologiju a la Dusko Savic.
Sta vise, takvu terminologiju pokusava da progura i kroz tekstove
saradnika koji ne pisu tako.
Eto, na primer u mojem tekstu u Racunarima 57 je nasao za shodno
da boot sector prekrsti u startni sektor. A tek root
direktorijum! On se jadan nasao preimenovan u "koreni katalog" !
Srecom, taj gnusni akt sabotaze nije do kraja uspeo. U tekstu su
tu i tamo ipak preziveli root direktorijum i boot sektor.
Verovatno naredba REPLACE njegovog text procesora ima neki bag.
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.45dsavic,
Pozdrav svima!
Ovo je uglavnom odgovor na poruku 6.38. Taj autor je svojim
prethodnim *sezalicama* kritikovao Racunare po pitanju strucne
terminologije. Na to su mnogi osetljivi pa je tema NEZELIM vrlo brzo
usla u modu.
U proslom prilogu sam ustvrdio da reci MOD i SET ne postoje u
srpskohrvatskom jeziku. Na to je Dejan Ristanovic ispravno primetio
da se rec SET upotrebljava u tenisu (kao skup gemova - igara) i
drugim sportovima (kao skup poena). Elem, deca u prvom osnovne uce
teoriju skupova, na fakultetu se polaze teorija skupova (cesto kao
deo algebre ili matematicke logike), pa prema tome, rec SKUP odavno
postoji, cuje se u svakodnevno zivotu i, konacno, jeste bukvalan
prevod engleske reci SET. Dakle, ostajem pri tvrdnji da SET treba
prevoditi sa SKUP, jer programiranje je ipak samo podSKUP (a ne
podSET) konstruktivne matematike.
U najnovijim Racunarima 57, jedna recenica glasi:
>>...za rut direktorijum vraca prazan string. Zato backslash
>> na pocetku stringa moramo sami da ...
E pa, upravo mesanje izraza smeta u ovoj recenici. Nije dosledno. Sta
je "rut direktorijum"? Rec "rut" takodje ne postoji u
srpskohrvatskom. Zar se engleska rec "root" ne moze prevesti sa
"osnovni", "pocetni", "glavni" ili tako nekako. Dalje, ako se vec
toliko zeli engleski umesto srpskohrvatskog, zasto u tekstu pise
"backslash"? To je cista engleska rec, ispravno napisana. U gornjoj
recenici ne vazi omiljena maksima "pisi kao sto govoris", jer svi bi
u govoru rekli "beksles" - uostalom, i ROOT je transkribovano kao
"rut", bas po navedenoj maksimi. Gornja recenica je odabrana
slucajno, a moglo bi se navesti jos od drugih autora, u drugim
clancima, u drugim casopisima i tako dalje.
Vaznije od toga, pozivam sve autore da iznadju sopstvene prevode za
opste koriscene termine i da ih izloze u konferenciji SARADNICI. Tamo
bi smo mogli da obrazujemo BERZU PREVODA takvih termina i da se
usaglasimo. Poenta je da ja ne smatram da su SVI moji izrazi dobri
(neki stvarno jesu, neke verovatno treba poboljsati). Ako pronadjemo
bolji prevod za "debugger" od "islednik" - ja cu ga koristiti.
Jedino ne dolazi u obzir ova sadasnja situacija: "dibager" je nasilje
nasim jezikom.
Ko ne veruje da van uskog kruga (30.000.000 PC racunara naspram pet
milijardi ljudi) izraz "dibagovanje skrolovanog fajla" ne znaci
nista, nek' na ulici zaustavi deset prolaznika, nek' im to kaze i
nek' vidi efekat od tog.
Sledeca primedba glasi:
>> on se gotovo iskljucivo bavi nekim budi-bog-s-nama programima,
>> necim sto niko u Jugoslaviji ni pre njega ni posle njega nece
>> koristiti niti ce mu pasti na pamet da koristi.
Ovo je klasicna primedba koju su tokom vremena iskusili svi novinari
i svi urednici ovog sveta. "RACUNARI" pre svega pisu o NOVIM
stvarima iz struke - hardveru, softveru, ljudima koji sve to prave.
Racunarski novinar je tehnoloska izvidnica. Kakvog smisla bi imalo
pisati prikaz o dBASE-u kad o njemu i kod nas postoji nekoliko
knjiga, a "RACUNARI" su odavno objavili umetak!
Povodom tvrdnje da
>> D.S. je u "Racunarima" (Moj Mikro ne kupujem... bar ne redovno,
>> preterase cenu) predstavio Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive,
>> Pro C i QuickPascal (sve sami tandara-broc paketi koje niko
>> u Jugoslaviji nece ni videti) i uz to Turbo Pascal 5.5 koji
>> naoko odudara od svite jer ga svi koriste
mogu samo reci da je D prodat u preko 300.000 primeraka, da je njemu
i BYTE posvetio cetiri strane, da je ProC odavno stigao kod nas i da
sam cak na SEZAM-u u konferenciji CCCC procitao poruke o njemu
(uzgred, covek koji ga koristi je odusevljen), da je C++ sada jedino
interesantna stvar u tom jeziku (ocekuje se uskoro Turbo C 3.0 koji
ce biti objektno orijentisan a i MS C takodje ide u tom pravcu).
Trilogija 1.2 je prva originalna koncepcija u programskim jezicima
unazad pet-sest godina i ocekuje se objektno-orijentisana verzija
1.3. QuickPascal 1.0 vec u prvoj verziji je uporediv sa TurboPascalom
u petoj verziji... to nije mala stvar. Stavise, to je prvi objektno
orijentisani jezik kojeg je Microsoft ikada izbacio na trziste. Vec
je napisana i prva knjiga o QuickPascal-u, sto znaci da i drugi
veruju u taj program.
Sledeca tvrdnja je:
>> jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio
>> takvu gomilu besmislica - da li je mozda Bajt testirao Q-Pro,
>> Pro C pa cak i C++ o kome je ponekad pisao?
!KIŮĎ Öş■
Odgovor na ovo je svima dostupan: BYTE, Computer Language i mnogi
drugi casopisi pisali su vrlo mnogo o C++. To je trenutno najvazniji
jezicki trend u USA - prelazak sa C na C++. I ne samo za MS DOS:
smatra se da ce C++ kompletan razvoj programa pod UNIX-om biti u C++.
To nisu prazne price: desetak kompanija je cele 89-te nudilo ili
najavljivalo C++. U Racunarima su predstavljene dve najbolje verzije
objektno orijentisanog C-a za MS DOS. Upravo su izasle verzije
Zortech C++ 2.0 i C_talk Windows. Uz malo srece, citacemo o njima
sredinom 90-te.
BYTE je u 89-oj prikazivao Zortech C i C++ DVA puta: jednom u skupnom
testu nekoliko C-ova i jednom u posebnom testu za C++. Primera radi,
u februaru 89-te na stranama 170-186 dat je uporedni test sest raznih
C-ova, medju njima i Zortech C 1.07. U martu iste godine BYTE
posvetio temu broja (In Depth) objektno orijentisanim jezicima i tako
dalje.
Inace, nova verzija Zortech C++-a (2.0) je usaglasena sa MS C 5.1
tako da i ta poslednja prepreka da se predje na njega otpada.
Ista tvrdnja, drugi put:
>> jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio
>> takvu gomilu besmislica
Ista tvrdnja iz poruke 6.40, Ilija Matic
>> Ljut sam
>> na urednike koji, zbog svoje nedovoljne strucnosti, dopustaju
>> da se tako ocito degradira kvalitet casopisa zarad objavljivanja
>> priloga nekih takozvanih strucnjaka.
U junskom broju casopisa PCW za 1985 godinu objavljen mi je clanak
"Fast Timing" (sa Ninoslavom Cabricem). U aprilskom broju casopisa
L'Ordinateur Individuel za 1986 godinu objavljen mi je clanak o
metodologiji pisanja programa. Citaoci Racunara su mogli oba clanka
da procitaju pre objavljivanja u inostranstvu, pod nazivima "Printeri
u kucici puza" i "Hakerski zakonik".
Sve naslove u Racunarima odredjuje sam urednik a ne autori.
Sledeca primedba je:
>> ... nasao je da hvali
>> neke objektno orijentisane gluposti i baze podataka koje
>> nikome pod bogom ne trebaju ali u koje se niko ne razume
>> - opet ce trebati godinu dana da to neko nadje i vidi koliko
>> je glupo ali dotle ce biti nesto drugo...
Procitati sta Bil Gejts na strani 16 Racunara 57 kaze o objektno
orijentisanom bejziku i toj vrsti programiranja uopste. Takodje
videti odgovor na sledecu primedbu.
Sledeca primedba je:
>> ponukan njegovim tekstovima a pre nego sto sam shvatio u cemu
>> je stvar, uzeo da radim sa Modulom 2 (Logitech) jer je prema
>> Dusku to objektno orijentisano programiranje, pa moduli, pa
Nikad i nigde nisam napisao da je Modula 2 objektno orijentisan
jezik. Veliko je pitanje da li ce ikada i biti. Wirth sada ima novu
igracku, svoj novi objektno orijentisani jezik OBERON. Iz firme JPI
su mi rekli JPI Modula 2 u sledecih godinu dana nece postati objektno
orijentisana jer se spremaju da izdaju - JPI C++. Po isteku tog roka
ce videti da li mogu sami da izmisle novi standard za modulu ili ne.
Stvar ostaje neresena ali se JPI Modula 2 moze koristiti *kao* da je
objektno orijentisana. U moduli treba programirati u duhu module a ne
u duhu paskala ili nekog drugog jezika.
Sledeca primedba:
>> biblioteke pa bog sve zna sta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je
>> on pisao tolike hvalospeve je obicno SRANJE - ko ne veruje
>> neka uzme pa proba. Ili nek uzme pa proba ModBase koji cak
>> ne moze da procita dBASE indeks fajl! Posle je u "Racunarima"
Treba razdvojiti tekstove o moduli 2 kao jeziku uopäte i o pojedinim
verzijama kao äto su Logitech i JPI (TopSpeed). Svih devet razloga
zbog kojih je Virtova modula 2 bolja od Virtovog paskala opisani na
strani 28 Racunara 40 ostaju na snazi. Da li je turbo paskal u
verzijama 4.0 i 5.0 bolji od module 2? NIJE, jer se tek time po snazi
izjednacio sa Logitech-om. Turbo paskal je prosto preuzeo sve sto iz
module 2 valja i time postao jos bolji jezik. Nasuprot kasnijoj
seriji u Racunarima, turbo paskal 5.0 i JPI modula 2 kao jezici su
prakticno isti, osim sto je modula u nekim detaljima konzistentnija
kao jezik. Mnoga poredjenja koja su u tim tekstovim isla na stetu JPI
module su nepravedna. Primera radi, ako se otvori RAM disk od 1408K i
tu smesti cela JPI modula 2, prevodjenje se odigrava iz memorije.
Time se postize ekvivalentnost sa turbo paskalom onako kako se on
najcesce koristi, to jest, za prevodjenje direktno iz memorije. U toj
konfiguraciji se program od nekoliko stotina do hiljadu-dve linija
prevodi za pet i povezuje za sedam sekundi. Ukupno 12. Ekvivalentan
mali program na turbo paskalu se prevodio pet sekundi.
Da li je sve to bitno sa stanovista jezika? VISE NE, jer je u verziji
5.5 turbo paskal (koliko-toliko) objektno orijentisan, ali i to je
dovoljno da nadmasi modulu 2 i sve ostalo sto nije objektno
orijentisano - u teoriji.
Da li to znaci da treba programirati na turbo paskalu? Neke st>đri
DA, neke ne.
Da li to znaci da je modula 2 mrtva? NI SLUCAJNO, jer za nju postoji
veliki broj modula - softverskih komponenti - kojima se za neke
potrebe nadomestaju druge stvari. Konkretno, ako treba napisati bazu
podataka, onda je JPI modula 2 odlican izbor jer za nju postoje bar
dve izvanredne biblioteke za baze podataka (ModBase i B-Tree).
U prethodnoj primedbi spominje se da ModBase "ne moze da procita
dBASE indeks fajl". To je tacno. Ne moze, jer mu to nije ni cilj.
dBASE indeksne datoteke su najsporije u svemiru i bas na tome svoju
sudbinu grade programi kao sto su FoxBASE, Clipper i drugi. Svi oni
imaju sopstvene indeksne datoteke, pa tako i ModBase. Ali ModBase
moze da cita PODATKE iz dBASE datoteka - i to vrlo uspesno. Na kraju
clanka o mestu module 2 medju programskim jezicima (strana 29,
Racunari 40) navodi se primer ubrzanja konkretnog dBASE programa za
180 puta kombinacijom Logitech Modula 2 i ModBase-a. U sledecem
broju, u clanku o samom ModBase-u ("Moduli za modulu") dat je
kompletan program za skladisno poslovanje kao obrazac za koriscenje
ModBase modula. Na strani 25 Racunara 41, u pretposlednjem pasusu
doslovce se kaze:
"U odnosu na dBASE, nedostatak ModBase-a je da ne moze neposredno da
indeksira po slovnom zbiru dvaju ili vise polja."
Odatle je jasno da indeksni sistemi dBASE-a i ModBase-a verzije 1
koja je opisivana u clanku nisu identiüni.
Ista primedba, jos jednom:
>> biblioteke pa bog sve zna sta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je
>> on pisao tolike hvalospeve je obicno SRANJE - ko ne veruje
>> neka uzme pa proba.
KOJOJ JE ON PISAO TOLIKE HVALOSPEVE...
Da li je hvalospev prikaz koji sadrzi ocene
"... instalacija kompletne Logitech Module 2 dugo traje. Naivni
korisnik moze doziveti stres ako pomisli da je u jednom trenutku
ostao bez tvrdog diska" (Racunari 39, strana 20)
ili
"Sporost u prevodjenju i povezivanju je ozbiljna mana ovog programa,
tako da se na sporijim racunarima njime ne treba baviti." (Racunari
39, strana 21)
"Ko zeli (ili mora) da radi sa ovim programom, trebalo bi da ima
znatno brzi racunar i/ili mnogo, mnogo memorije organizovane kao RAM
disk." (Racunari 39, strana 21)
Umesto zakljucka: clanke o programskim jezicima treba citati pazljivo
(i strucno psihoanalizirati). Obicno, ni jedna rec nije suvisna, a
svaka recenica plod je odredjenih iskustava. "RACUNARI" jesu novine,
ali tehnickog usmerenja!
DUSKO SAVIC
ne.zelim.46vkostic,
>> U najnovijim Racunarima 57, jedna recenica glasi:
>> >> ...za rut direktorijum vraca prazan string. Zato
>> >> backslash na pocetku stringa moramo sami da ...
>> E pa, upravo mesanje izraza smeta u ovoj recenici. Nije
>> dosledno. Sta je "rut direktorijum"? Rec "rut" takodje ne
>> postoji u srpskohrvatskom. Zar se engleska rec "root" ne
>> moze prevesti sa "osnovni", "pocetni", "glavni" ili tako
>> nekako.
Ta recenica je uzeta iz mojeg teksta. Ja svoje tekstove pisem
tako da ih ljudi *razumeju*. Cak je u originalnom tekstu stajalo
"root", a ne "rut". Ja se pitam dali bi neko razumeo tu recenicu
da sam napisao:
.... za glavni imenik vraca prazanu strunu. Zato obrnutu
crticu na pocetku strune moramo sami da ...
Da se root direktorijum moze zvati "glavni imenik", to sam naucio
od Duska Savica. A da je string struna, to kaze recnik. Jos gore
je to sto Dusko Savic i njegovi istomislenici (mislim ovde na
urednika Racunara) lupaju svoje *blesave* prevode svako na svoju
ruku. Za root direktorijum Dusko Savic kaze "glavni imenik", a
Jova Regasek "koreni katalog". Nestrucnim citaocima su tako sve
demistifikovali, valjda.
>> Vaznije od toga, pozivam sve autore da iznadju sopstvene
>> prevode za opste koriscene termine i da ih izloze u
>> konferenciji SARADNICI. Tamo bi smo mogli da obrazujemo
>> BERZU PREVODA takvih termina i da se usaglasimo.
Lepo, neka se Dusko Savic i njegovi sledbenici usaglasavaju, ali
na ekranima ce uvek pisati "directory" i "Turbo debugger", a ne
"imenik" ili "Turbo islednik". Zasto onda zbunjivati korisnike
racunara?
Imam utisak da Dusko Savic i njegovi sledbenici, zatim Francuzi,
Nemci, i mnogi drugi prevode strucne kompjuterske termine samo da
bi lecili neki kompleks nize vrednosti u odnosu na Amere. Ako vec
nismo izmislili kompjuter, ajde da ga bar krstimo. Bice nam
lakse, verovatno.
Zaista ne razumem zasto Dusku toliko smeta da kaze "set",
Francuzu da kaze "bajt", ili Nemcu da kaze "printer".
Uopste, cela ta buka oko prevdjenja racunarske terminologije
predstavlja kolosalnu budalastinu. A evo i zasto:
Svi mi, kada smo prvi put videli debuger, receno nam je da se to
zove "debuger" i zato nam je sada prirodno da to tako zovemo. Da
nam je tada receno: slusajte, to se zove "PIPS insekticid", mi bi
ga zvali "PIPS insekticid" i to bi nam bili isto tako prirodno.
E sada kada neko debuger nazove "islednik", on zbuni one koji
znaju kako se to stvarno zove, a dovodi u zabludu one koji se
prvi put srecu sa takvim programom. Neko kome je za debuger
receno da se zove "islednik" ce se pitati sta je to "debugger"
kada tu rec procita u nekom stranom casopisu ili knjizi. Isto
tako ce se pitati o cemu govori onaj sto stalno spominje nekakav
"debuger", sta je to? Na kraju, zar ce nekome ko prvi put vidi
debuger biti jasnije ako mu kazemo da je to islednik?
Kada upoznamo neku novu stvar, prirodno je da joj dodelimo ime.
Pri tome mislim da je potpuno sve jedno dali je to domace ili
strano ime, dali ce se to zvati "Pera" ili "Mika", "Crno" ili
"Belo". Novoj stvari jednostavno dodeljujemo ime. Ali, pri tome
mislim da je vrlo vazno da dodelimo takvo ime da budemo
kompatibilni sa ostatkom sveta i da se svi razumemo. Ako ceo svet
debuger zove debuger, onda cu ga i ja tako zvati. Ako ceo svat za
bajt kaza bajt, onda ce i moj racunar imati 1 MB memorije, a ne 1
MP (mega polje) pamtila. Ako svi procesor zovemo procesor, onda
nema potrebe da se neko pravi pametniji od ostlih, pa da ga zove
"izvrsilac".
Neke reci se vrlo lepo prevode. Kompjuter se vrlo lepo prevodi u
racunar. Keyboard u tastatura. Ali debuger se ne da prevesti u
islednik. Onda, zovimo to debuger i gotovo.
Moja sledece izjava ce verovatno izazvati burnu reakciju. Mislim
da neko ko dodje dotle da se bavi debuger-om i slicnim stvarima
jednostavno *mora* da poznaje engleski jezik. Sve knjige su na
engleskom, sav softver je na engleskom. U takvim uslovima
besmisleno je prevoditi strucne termine, a izaziva i nesporazume.
Sto se tice ne profesionalnih korisnika racunara (pisci,
knjigovodje, itd, itd), one niti moraju da znaju engleski, niti
uopste treba da znaju da postoji nekakav procesor, bajt, debuger,
bafer ili kompajler. Prema tome tvrdnja Duska Savica:
>> Ko ne veruje da van uskog kruga (30.000.000 PC racunara
>> naspram pet milijardi ljudi) izraz "dibagovanje
>> skrolovanog fajla" ne znaci nista, nek' na ulici zaustavi
>> deset prolaznika, nek' im to kaze i nek' vidi efekat
>> od tog.
jednostavno nema smisla.
U prosloti je sluzbeni jezik mnogih profesija bio latinski - da
se ljudi od struke lakse razumeju. I dana lekar kada pise
dijagnozu bolesnika pise na latinskom. Ja ne razumem sta on
napise kada mu dodjem sa prehladom (niti treba), ali zato to
razume svaki drugi lekar na svetu. Isto tako cemo se mi
programeri lakse razumeti ako govorimo "slot", "direktorijum",
"fajl", ali ne ako kazemo "uticnica", "adresar", "kartoteka".
Ja sam da se razumemo u nasoj struci. Demistifikacija a la Dusko
Savic nam nije potrebna. Njegova borba za jezik je borba za
nesporazume, a ne za trziste.
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.47dejanr,
>> U proslom prilogu sam ustvrdio da reci MOD i SET ne postoje u
>> srpskohrvatskom jeziku. Na to je Dejan Ristanovic ispravno
>> primetio da se rec SET upotrebljava u tenisu...
Dakle, iz ovoga se vidi da nije baź jednostavno tek tako i
a priori reęi "ta reŽ ne postoji u srpskohrvatskom jeziku" -
neko koga "ne mrzi da pogleda u reŽnik" bi tu mogao da bude
malo oprezniji. Moj zakljuŽak bi bio da i reŽ SKUP i reŽ
SET postoje u srpskohrvatskom jeziku (ili bar da se koriste
me¬u ljudima koji na tom jeziku govore) pa bi se prema tome
bilo koja od njih mogla upotrebiti, SET ZNAKOVA ili SKUP
ZNAKOVA. NaŽelno ne vidim nikakvu prepreku da se kaČe SKUP
ZNAKOVA, to je verovatno i bolje. Me¬utim, hteo bih da ista-
knem da time źto je u tenisu prenesena reŽ SET nije nastala
nikakva źteta, tj. da ako presretnete onih Duźkovih 10 ljudi
na ulici i pitate ih źta je to set u tenisu, veęina ęe vero-
vatno znati da odgovore i nikome reŽ set neęe smetati. To je
zato źto sve novine i svi sportski izveźtaŽi kaČu SET i time,
kako rekoh, ne nastaje nikakva źteta (bila bi mnogo veęa
źteta kad bi neko rekao set a drugi skup). To, barem po mom miź-
ljenju, pokazuje da i u popularizaciji raŽunarstva mnoge reŽi
koje se ne mogu tako zgodno prevesti kao SET (a na mnoge takve
je ukazao Vlada Kostię) mogu ostaviti u originalu i da ęe biti
sve u redu! ▒to se debagera tiŽe, ne vidim da je on neko pose-
bno nasilje nad jezikom i mislim da je veoma dobar argument
Vlade Kostięa koji kaČe da milijarde ljudi nemaju nikakvog
posla sa "debagovanjem skrolovanog fajla" i da, sve i da
im se kaČe "isle¬ivanje pomerenog fajla" ili bilo kakav drugi
prevod, i dalje bili jednako pametni tj. ne bi imali pojma
o Žemu se radi.
>> Mnoga poredjenja koja su u tim tekstovim isla na stetu JPI
>> module su nepravedna. Primera radi, ako se otvori RAM disk
>> od 1408K i tu smesti cela JPI modula 2, prevodjenje se
>> odigrava iz memorije. Time se postize ekvivalentnost sa turbo
>> paskalom onako kako se on najcesce koristi, to jest, za
>> prevodjenje direktno iz memorije. U toj konfiguraciji se
>> program od nekoliko stotina do hiljadu-dve linija prevodi
>> za pet i povezuje za sedam sekundi. Ukupno 12. Ekvivalentan
>> mali program na turbo paskalu se prevodio pet sekundi.
??? Ostajem bez teksta nad ovim. Sledeęi argument ęe biti
da su to praktiŽno isti jezici jer kad se Turbo Pascal goni na
4.77 MHz XT-u (ili recimo Atariju pod PC Emulatorom) a JPI
Modula 2 na 25 MHz PS/2, onda su jednako brzi. Pore¬enje je
fer ako oba programa rade na istoj maźini i koriste iste
resurse. Koliko treba viźe platiti za maźinu sa 1408K
slobodnog RAM-a? Pa Žak i tada je (prema gornjim podacima)
JPI Modula 2.5 puta sporija od Turbo Pascala koji ęe raditi iz
memorije i na XT-u!
Apsolutno bih se sloČio sa Duźkom da je jezik jedno a
implementacija drugo ali kada sedim pred PC-jem, nemam mnogo
vajde od saznanja da je neki jezik dobar; imam posla isklju-
Živo sa njegovom implementacijom!
>> U prethodnoj primedbi spominje se da ModBase "ne moze da
>> procita dBASE indeks fajl". To je tacno. Ne moze, jer mu
>> to nije ni cilj. dBASE indeksne datoteke su najsporije u
>> svemiru i bas na tome svoju sudbinu grade programi kao
>> sto su FoxBASE, Clipper i drugi. Svi oni imaju sopstvene
>> indeksne datoteke, pa tako i ModBase.
Da, ali tu ima jedna sitnica: Clipper (za Fox Base ne
znam) moČe da koristi i dBASE kompatibilne indeks fajlove
a ModBase ne moČe, mislim da je to ogromna prednost Clippera.
Ja liŽno kada god koristim Clipper sviŽujem ga na dBASE indekse
zato źto mi je izuzetno zgodno da u nekim prilikama proŽeprkam
direktno po podacima iz dBASE-a; dBASE nije za pisanje sloČe-
nijih aplikacija ali je vrlo zgodan kada treba neźto na brzaka
prepraviti jer bi u protivnom za svaku prepravku morao da piźem
program ili da sve ponovo indeksiram. Ne bih rekao da su dBASE
indeksi baź toliko spori - recimo u bazi od 12,000 slogova (svaki
po 512 bajta) 7-cifreni kljuŽ se prema indeksu prona¬e za manje
od sekunda (program u Clipper-u); ne vidim da bi neźto mnogo
dobio da to vreme prepolovim, i ovako je sasvim OK.
ne.zelim.48dejanr,
>> Moja sledece izjava ce verovatno izazvati burnu reakciju. Mislim
>> da neko ko dodje dotle da se bavi debuger-om i slicnim stvarima
>> jednostavno *mora* da poznaje engleski jezik. Sve knjige su na
>> engleskom, sav softver je na engleskom.
Vlado, ja mislim da oko ovoga neęe biti posebno burne reakcije
jer je to źto kaČeź za mene sasvim logiŽno i rekao bih nesporno.
MoČda jednog dana viźe neęe biti tako (taj dan nije blizu ali
ko zna źta buduęnost nosi) ali ne znam ko bi to danas mogao da
ospori i na osnovu Žega!
ne.zelim.49danko,
Ova diskusija o prevodima je veę toliko uzela maha da
mi se Žini da moram i ja da se ukljuŽim (kao bivźi autor).
Cela ova stvar me podseęa na diskusiju sa mojim zetom, koji je
prevodilac, oko upotrebe termina za raŽunarsku tehniku. On se
svaki put uČasne kada je kaČem "da ranujemo ..." ili neźto
sliŽno. Me¬utim verovatno je (kao i obiŽno) istina negde na
sredini. Naveo bih par teza koje se meni Žine kao "sredina":
- RaŽunarska terminologija postoji na dva nivoa kao
terminologija za korisnike raŽunara i kao terminologija za
profesionalce.
- Obe terminologije moraju da budu usaglaźene, s tim da
terminologija za korisnike mora da bude źto viźe bazirana na
srpskom, a za profesionalce ima smisla ięi i na engleske reŽi.
- Svuda gde postoji opźte prihvaęena srpska reŽ treba je
i koristiti (npr. ne kompjuter nego raŽunar!).
- Sve engleske raŽi koje su izvedene iz latinskog ili
grŽkog su isto toliko engleske koliko i srpske, pa ima puno smisla
dirketno ih usvojiti. Tako¬e nema smisla prevoditi stvari koje
su veę usvojene (npr. bit, bajt, softver, hardver).
- Mislim da ima smisla eksperimentisati sa prevo¬enjem
termina, ali treba imati mere i treba uvek kod prvog pominjanja
prevedene reŽi u Žlanku napisati u zagradi originalni naziv (a ne
transkripciju).
- Bilo bi lepo kada urednici Žasopisa nebi menjali stil
autora po tom pitanju, veę se ponaźali viźe savetodavno (kada bi
proizveli papir sa standardom za prevo¬enje terminologije u
Žasopisu). Kad sam veę kod urednika mislim da bi bilo lepo da
se istakne da autori u svojim tekstovima izraČavaju svoj stav, a
ne stav redakcije, i to tako da im redakcija nemenja "JA" u "MI"
kod isticanja nekih miźljenja, veę da sve bude obojeno liŽnim
stavom autora o temi o tojoj piźe.
- Mislim da je ideja da otvorimo novu temu (moČda Žak i
konferenciju) o prevodima dobra i da je treba podrČati.
- Ipak nije neophodno prepucavati se na bazi mrČnje Žak
i kada se radi o ovako drastiŽno vaČnim temama, pa apelujem za MIR!
DANKO
ne.zelim.50bojt,
>> - Ipak nije neophodno prepucavati se na bazi mrČnje Žak i
>>kada se radi o ovako drastiŽno vaČnim temama, pa apelujem za MIR!
▒to, pusti nek se ljudi cepaju, ako baź vole, a i interesantno je.
Uzgred, znate li da je u vreme kada je poŽelo intenzivno
prevodjenje raŽunarskih termina u Francuskoj i NemaŽkoj bilo
inicijativa da se prevede sve pa Žak i komande DOS-a. (Same poruke
DOS-a su, kao źto verovatno znate, prevedene). To je verovatno
inicirala struja najradikalnijih boraca za nacionalnu samobitnost
medju francuzima i nemcima (poznato je da ne vole baź mnogo
engleski, doduźe ne toliko zbog amerikanaca koliko zbog engleza).
Elem, kada bi mi bili toliko dosledni koliko su oni Čeleli da
budu, umesto CD kucali bi PK (Promena Kataloga), dok bi makedonci
verovatno kucali PNK (Promena Na Katalogot) itd...
Uzgred, mislim da programeri ne mogu da budu baź mnogo objektivni
u ovoj diskusiji, ali sa druge strane oni su verovatno i najbroj-
niji medju Žitaocima.
ne.zelim.51bojt,
>> ..., a źto reŽe Isak Asimov, ne slaČem sa tvojim privatnim
>>miźljenjem, ali ęu se uvek boriti za tvoje pravo da ga izneseź.
To je prvi rekao Volter. «udno je kako se mnogi u
poslednje vreme time kite...
ne.zelim.52ilja,
Ja sad idem da prouŽavam doga¬aje u ovoj konfernciji koji su u
bezbednom download fajlu ali bih uzgred joź neźto da primetim.
Kada je SEZAM osnovan, pisalo je da on sluČi uz ostalog i za
komunikaciju Žitalaca sa redakcijom, to i danas piźe u onom NOVOSTI
direktorijumu. Medjutim, SEZAM uopźte za to ne sluČi i nije ni
sluČio. Evo da i to malo objasnim.
Od redakcije su na SEZAM-u samo SYSOP-i Dejan i Zoran, oni odgovaraju
na poruke, diskutuju ali sve vreme praktiŽno govore u svoje ime źto
je verovatno ispravno. Dejan ponekad kaČe neźto źta je redakciju
navelo na ovo ili ono, ali on to kaČe kao onako uzgredan argument,
kao eto o tome se mislilo ali nigde ne kaČe Žak ni da se on s tim
slaČe; redakcija reźila i tako je.
Ovde se, posebno u konferenciji RACUNARI, diskutuje o Žasopisu, nama
Žitaocima neke stvari nisu jasne, neźto predlaČemo, pitamo a niko se
zvaniŽno ne oglaźava. I sad ja pitam kakav je to kontakt Žitalaca sa
redakcijom? Nikakav.
Ovde na SEZAM-u postoji urednik raŽunara imenom i prezimenom JOVA
REGASEK. Taj se uglavnom javi svaki dan pre podne, valjda dok pije
kaficu i da bi izgledalo kao da je neźto tog dana radio. Ali nije
ostavio ni jednu poruku ovde, Žak ni u ovoj konferenciji. Ima u
redakciji i zamenik Jovin, imenom ESAD JAKUPOVIC. E taj se ako je
verovati USERS nije javio veę dva meseca, i sad moČete da mislite
koliko je imalo smisla sve ono źto smo mu mi predloČili. Postavlja se
pitanje da li ti urednici ęute zato źto ne znaju da upotrebe SEZAM,
źto ih ovo ne interesuje ili źto nemaju źta da kaČu jer ih pri
odlukama i ne vode neki racionalni motivi nego rade kako kada stignu.
JOVA i ESAD, kao urednik i zamenik, prave jedan zaista dobar Žasopis
i na tome im svaka Žast. Napravili su i SEZAM i na tome im svaka
Žast. Ali bi mogli da se potrude da to dvoje i liŽnim radom malo
poveČu!
Osim toga RaŽunari imaju nekakvu spoljnu redakciju, u kojoj su oba
naźa SYSOPA (kojima svaka Žast) ali i joź neke face koje na SEZAM-u
niti ne postoje - koliko oni veruju u taj SEZAM to je oŽigledno.
Najviźe se oseęa nedostatak ATARI ekipe, oni se tamo u Žasopisu prave
grdno pametni, sve znaju a ovde ih ni od korova i zato u ATARI
konferenciji anarhija a ATARI direktorijum klot prazan. Baź lepo od
njih, ali moČda Žovek nije mogao drugo ni oŽekivati - ono u
RaŽunarima o Atariju to je bar 50% (naroŽito źto piźe ▓arko
Berberski) prepisano iz stranih novina a to na BBS-u ne bi prolazilo!
Pozdrav svima,
Ilija
ne.zelim.53dbulat,
Al si ga ti nadrobio!
ne.zelim.54bojt,
Mislim da je krajnje vreme da ▓arko Berberski, najkontroverzinija
liŽnost u RaŽunarima, napokon nabavi modem...
InaŽe, Ilija mislim da malkice preterujeź.
ne.zelim.55ilja,
Dobro, ja sam se nadrobio. Evo malo konkretnije:
JOVA REGASEK: na sve konferencije poslao samo jednu poruku koja
glasi:
Nesic: Kako konfigurisati "star LC10" u radu sa WP 5.0? Ko zna neka
odgovori.
To je verovatno neki Neźię poslao u njegovo ime.
ESAD JAKUPOVIC: zadnji put na sistemu 26-10-89 u 3:47
Redakcija RaŽunara prema januarskom broju:
▓arko Berberski, Vesna »osię, Marko Kirię, Dejan Ristanovię, Jovak
Skuljan, Duźan Slavię, Dejan Veselinovię, Zoran ▓ivotię.
Na SEZAM-u trojica od njih, njima svaka Žast. Kamo ostali?
E sad mi ti kaČi źta je ovde drobljenje i da li SEZAM zaista
predstavlja kontakt redakcije sa Žitaocima?
Ilija
Opet da me pogreźno ne shvatite - RaŽunari su po meni najbolji YU (a
i źire) kompjuterski Žasopis, SEZAM je veliki potez. Ali bi i jedni i
drugi (a naroŽito kombinacija) mogli da budu joź bolji i zato ja
uglavnom pod NEZELIM. A moČda ęe dalja konkurencija pomoęi i zato odo
ja u FORUM/TRA«!
ne.zelim.56zzivotic,
Dakle, u duhu dosadaźnjih mojih komentara da ti u svoje ime
kaČem neźto usput o Redakciji. Treba da imaź jednu stvar na umu
a to je da Sezam radi tek dva meseca i da tebi to moČda izgleda
dugo ali da se zapravo radi o veoma kratkom periodu. Za to vreme
je sve pokrenuto, organizovano, obavljena gomila posla koju
normalno ti ne moČeź ni da vidiź, a uz sve to su izaźla i dva
broja "RaŽunara" koja su zahtevala dosta napora, naroŽito ovaj
poslednji. Naravno, nije moje da govorim u ime Jove Regaseka ali
mogu da ti kaČem ovako, gledajuęi situaciju sa strane, da bi me
zapravo Žudilo da na¬e vremena da aktivno vodi polemiku sa
Žitaocima u ovom trenutku. Mislim da ęeź to ipak sigurno
doČiveti, ali je potrebno da stvari malo legnu na svoje mesto
jer je pritisak u Redakciji trenutno strahovit.
▒to se tiŽe one poruke, nju je zaista ostavio Jova Regasek,
u nadi da bi na taj naŽin mogli i Žitaoci koji nemaju modem da
se na neki naŽin ukljuŽe u rad Sezama jer je broj onih koji
dnevno zovu Redakciju sa najrazliŽitijim problemima priliŽan. Ja
sam od poŽetka bio skeptiŽan prema ovoj ideji jer mislim da je
praktiŽno nemoguęe realizovati (neko zove, postavi pitanje,
pitanje se ostavi na Sezamu, pa on zove posle dva tri dana da mu
se proŽitaju odgovori) a pogotovo źto mislim da je izdatak za
modem moČda retko isplativa investicija u naźem yu kompjuterkom
Čivotu.
Pozdrav, zz
ne.zelim.57zeljkot,
Cisto mi ne zvuci logicno da je problem jednom dnevno (ili tjedno)
procitati tih par poruka koje zbog temetike bas i nisu dugacke. Ovo
vise spada u nemar. Poslao sam Easadu Jakupovicu poruku davnih dana
i jos cekam odgovor. Ako stvari tako stoje, sto ne kazete, pa da se
ne trudimo dzabe i vratimo posti? Prodat cu modem i kupiti koverte
i marke. Pa, ako je redakciji lakse preturati po kovertama...
Moj ratni drug Ilija (s ONE strane nisana) opet je udario po
Atariju. Stvarno je umjetnost toliko izbaciti grbu, pa reci da
Atarija ima previse pored nekoliko desetina tisuca uvezenih
racunala. Kao sto sam nedavno citao, u Njemackoj ih je prodano
milion, a tamo i mi kupujemo. Ono s prevodima je bez veze, otkad
PCjevci toliko citaju stranu literaturu za ST?
Ono sto JA ne zelim je da se i dalje oteze izlazak zadnjeg nastavka
o GEMu (a izgleda da ce biti i zadnji nastavak o Atariju).
Konferencija Atari je malo manje anrhicna. Cekamo pojacanje.
Zorane i Dejane, svaka cast! Ostalima javna opomena.
Z...
ne.zelim.58dbulat,
Bok!
Vjerujem da zarko zelis drugi nastavak GEM-a (AES), ali mi se cini da
si ga do sada mogao nabaviti i drugim putem, ako ti je toliko hitno
trebao.
Koliko sam mogao primjetiti u zadnjem broju R-a, u pripremi je
ST-magazin, namjenjen upravo vlasnicima ST serije, a i onima koje te
stvari zanimaju. Vjerujem da bi bilo vrlo dobro kada bi se na neki
nacin pokusao angazirati oko tog dodadtka, jer je najlakse bacati
kritike uokolo, a sam pritom ýpne mrdati niti najmanjim prstom u
nekom pozitivnom pravcu. Koliko sam iz dosadasnjih poruka po
konferencijama u MIPS-u, Zagreb BBS-u i ovdje na SEZAM-u mogao
primjetiti, vlasnika Atari ST racunala ima sasvim fini broj (treba
znati da su to vlasnici s modemom). Kada bi se svaki od njih
angazirao makar malo, ST-magazin bi bio pun informacija kao sipak
kostica, konferencije po BBS-ovima takodjer, a pokude siřÚrotim
vlasnicima PC-a koji su zlocesti prema Atariju bi prestale. Na kraju
krajeva, niti na BIX-u se ne dobivaju odgovori nakon dan-dva, a
ponekad se uopce ne dobiju (toliko o tome). Pozdrav!
Darko
ne.zelim.59zeljkot,
...po pitanju malog prsta procitaj pismo koje sam pomenuo u
prethodnoj poruci. Sto se pristojnog broja tice, GDJE SU?
Ima li redakcija nekih konkretnih prijedloga u vezi ST magazina?
ne.zelim.60ilja,
Evo i mene opet - niste valjda mislili da sam se uplaźio od
straźnog Duźkovog odgovora; samo sam bio na putu! Dakle, bez
sve źale, odgovor Duźka Savięa je izvanredan pa Žak i bolji
nego źto sam oŽekivao - naime, jedan od razloga źto sam bio
onako "oźtar" bio je da navedem Duźka da bude ubedljiv u Žemu
se dobro pokazao. Evo sad svima crno na belo koliko sam u
pravu - proŽitajte jasnu, logiŽnu, dobro napisanu poruku 6.46
i onda to uporedite sa Duźkovim tekstovima u "RaŽunarima";
lepo ęete videti kako on piźe kada HO»E neźto da kaČe a kako
kada NE»E da kaČe niźta!
Me¬utim, uz svu ubedljivost, opravdanje za pisanje o onim
glupostima o kojima piźe nije dao. Kada odstranite viźestruko
ponavljanje istih stvari, ostaje samo da je Byte pisao o
Zortech C++ (źto sam ja i rekao u poruci) i o D-u (źto nisam
znao) ali kamo svi oni ostali slavni paketi? Zaźto o njima u
svetu nije pisano nego ih prona¬e "tehnoloźka izvidnica" baź u
tehnoloźki najnaprednijoj Jugoslaviji? Opet i ponovo mogu samo
da pitam: kome i za źta ovde trebaju Q-Pro, Trilogija, C++, D,
Derive, Pro C i QuickPascal, ja mislim da bi na prste jedne
ruke mogao da izbrojiź one u Jugoslaviji koji imaju ili ęe
ikada imati makar jedan od ovih. I onda za tih 0.5 korisnika
potroźiź deset strana "RaŽunara" - to se po meni zove izvrstan
posao! Ne treba nama tehnoloźka izvidnica koja ęe izvi¬ati ono
źto ni Amerikanci joź ne vide nego nam treba neko da nam
pomogne da koristimo ovo źto imamo i ako nam veę neźto novo
preporuŽi, da to bude neźto stvarno izvanredno i
rasprostranjeno, da to bude moČda jedan paket godiźnje i da se
onda i posle podrČi adaptacijom za naźe uslove, uputstvom na
naźem jeziku (umetak) i sliŽno. A izvidnica... nek izvi¬a za
druge!
Zanimljivo je da je Duźko Savię naveo dva svoja teksta
objavljena u inostranstvu kako bi time sebi "digao kredit".
Jedan od tih tekstova je (bezvezarija o metodologiji pisanja
programa) objavljen u Francuskoj, u nekom Žasopisu koji je
levi otprilike koliko i RaŽunari (RaŽunari - najveęi
Jugoslovenski Žasopis; l'Ordinateur, najveęi Francuski... jad
i beda :-)), mogu da mislim da i njihov urednik toliko grdno
zna kao i urednik RaŽunara i Mikra, a u ostalom Francuzi su
poznati po tome źto vole da filozofiraju a ne da rade. Drugi
tekst je objavljen u PCW-u ali pazite koji je to tekst - to je
onaj tekst koji je objavljen u RaŽunarima i za koji sam *ja* u
onoj proźloj poruci rekao da je bio odliŽan, zapravo Duźkov
prvi tekst. Drago mi je źto je taj zaista dobar tekst uspeo da
objavi i naplati napolju, ali mi je vrlo Čao źto nije nastavio
u tom stilu - źto ne prikaza Q-Pro ili Derive u PCW-u?
Na ostale teze neęu odgovarati poźto su to vrlo dobro uradili
Dejan i Vlada. Za kraj samo da kaČem da se iskreno nadam da ęe
se one glasine o privatnom kompjuterskom Žasopisu koji navodno
pokreęu Duźko Savię, Saźa TapaviŽki, Dejan Veselinovię i drugi
ostvariti i da ęe oni postięi dogovor da piźu iskljuŽivo za
taj Žasopis. Tada ęe se dogoditi jedno od sledeęeg:
1) Duźko Savię ęe i dalje pisati ove gluposti koje piźe, ali
ja lepo neęu kupovati taj Žasopis i neęu morati da se
nerviram. To bi mi bilo vrlo Čao jer bi ostao bez tekstova
Dejana Veselinovięa koje volim i rado Žitam ali mislim da bi
dobitak bio veęi od gubitka.
2) U tom Žasopisu ęe Duźko biti dobro plaęen pa ęe pisati
onako kako bi stvarno mogao da piźe i o stvarima o kojima
vredi pisati. To bi bila vrlo dobra solucija jer bih imao joź
jedan lep Žasopis za Žitanje.
3) Duźko Savię ęe dobre tekstove pisati tamo, loźe ęe davati
RaŽunarima i Mikru Žiji ęe ih g*upi urednici objavljivati. To
je najgore od svih varijanti poźto ęe mi RaŽunari i Mikro joź
viźe presesti a taj novi Žasopis neęu kupovati uinat. Dakle,
ostadoh da nemam źta da Žitam osim onog "Žasopisa" Svet
Kompjutera koji ne bih uzeo u ruke pa da mi plate, bruka
Politikine kuęe!
Ilija
PS Posle polemike u ovoj konferenciji, mnogi moji prijatelji i
poznanici su morali da odgovaraju na pitanje "... ko je taj
Ilija Matię (nadobudna budala, iskompleksirani jadnik,
miro¬ija u svakoj Žorbi, zatoŽnik pravednih stvari i tako to,
veę kako me je ko shvatio)". Ne znam źta je ko rekao ali znam
da me je jedan drug iz vojske okarakterisao kao "to je onaj
źto je toliko lud da je u komunistiŽkoj drČavi otiźao u zatvor
zato źto je rekao da je komunista". Da se ne biste viźe
raspitivali okolo, prikupio sam nekoliko vaČnih podataka o
sebi (raŽunajuęi i tu zatvorsku epizodu iz vojske), opisao ih
u jednoj poruci i poslao je na źifru !INFO - pa ko voli, nek
proŽita!
ne.zelim.61dejanr,
>> Da se ne biste viźe raspitivali okolo, prikupio sam nekoliko
>> vaČnih podataka o sebi (raŽunajuęi i tu zatvorsku epizodu
>> iz vojske), opisao ih u jednoj poruci i poslao je na źifru
>> !INFO - pa ko voli, nek proŽita!
Slanje ovakvih poruka predstavljanja je neźto novo i neźto
interesantno; źifra !INFO je pravo mesto za njih. Me¬utim,
vidim da su danas mnogi imali problema da proŽitaju ovu poruku
(treba otięi u meni PO▒TA (a ne KONF.), izabrati «ITANJE i
onda na Za: odgovoriti sa !INFO (ne zaboravite uzviŽnik), na
Od: sa Enter i na Opcije: sa /A ili iz komandnog moda otkucati
MAIL READ !INFO /A) a poruka je stvarno... pa, recimo, avan-
gardna i źteta je ne proŽitati je. Zato sam je prepisao ovde;
to źto se naźla u okviru teme NE▓ELIM ne znaŽi, naravno, da
mi ne Čilimo Iliju ovde; naprotiv...
ne.zelim.62ilja,
ILIJA MATI» - KO JE SAD PA TAJ
Gazda ovog imena se zove Ilija Matię, ro¬en je u Beogradu pre
otprilike 34 godine. Zavrźio je osnovnu źkolu (svih 8 razreda
i to redom, poŽevźi od prvog) a onda i gimnaziju da bi se, od
silne pameti, upisao na dva fakulteta - elektrotehniku i
psihologiju. Elektrotehniku (koja me je manje zanimala) sam
zavrźio posle źest godina sa pristojnim uspehom poźto sam
shvatao da treba od neŽega Čiveti. Psihologiju (koja me je
mnogo viźe zanimala) do dana danaźnjeg nisam zavrźio (i kako
izgleda ni neęu) ali sam stigao na pet ispita pre kraja
(naravno, pet najteČih ispita).
Posle fakulteta i vojske (o kojoj docnije) zaposlio sam se u
jednoj firmi (da joj ne pravim reklamu... bar dok mi ne
poveęaju platu) koja se bavi instalacijom i servisiranjem
"pravih" kompjutera i poslednje godine svoga Čivota provodim
stalno putujuęi i trpeęi psovanje od svih kupaca raŽunara
kojima isti ne stiČu na vreme, ne funkcioniźu, koje oni ne
znaju da upotrebe...
BraŽno stanje je oČenjeno (tri godine, ne pominjem ime Čene
jer neęu da joj pravim reklamu... bar dok ne vidim źta je
sutra spremila za ruŽak), otac (... ili su me bar ubedili u
to...) jednog deteta nepoznatog pola koje je staro minus 4
meseca tj. nalazi se u procesu proizvodnje.
▒to se kompjutera tiŽe, prvo sam sebi kupio ZX-81 koji sam do
tanŽina upoznao igrajuęi 3D Monster Maze. Onda sam sagradio
GALAKSIJU źto mi je bilo najlepźe iskustvo u Čivotu (mislim
profesionalnom) koja mi i dan danas verno sluČi za skupljanje
praźine, premeźtanje iz fioke u fioku i sliŽno. Poźto nikad
nisam bio neki dobar programer, GALAKSIJU sam upoznao
koristeęi poznati program JUMPING JACK a źto se rada tiŽe,
koristio sam je za pokretanje nekih ure¬aja koje sam pravio
(kad kaČem "pokretanje", ne kaČem "kretanje" poźto ure¬aji
nikad nisu proradili; nema veze, bar je zabavno).
Posle GALAKSIJE dopustio sam sebi da me oni iz MOG MIKRA ubede
da kupim Atari ST 520. To mi je bio najgluplji potez u
profesionalnoj karijeri poźto dotiŽna maźina ne vredi za kriv
k**** (u¬eź u bejzik, a tamo 12K slobodno a osim toga da neźto
prŽkaź i gradiź oko nje... odma piźi propalo) pa sam je
poklonio (!!!!) bratancu za ro¬endan (dobro da neko nije
traČio da mu platim da odnese g*v*o na otpad) i tako se spasao
terora onih igara na koje sam gubio onoliko vreme.
Onda sam konaŽno doźao pameti pa sam kupio kosooki XT, onda
hardię a sad sam sve to rasprodao i kupio ovaj AT sa koga
piźem ovu poruku. RaŽunar uglavnom koristim za vo¬enje
evidencije o prodaji i iznajmljivanju hardvera, razne
narudČbe, pisanje poslovnih pisama i sliŽno (dBASE III+ i
WordPerfect 5.0, oba piratovana). Tako¬e za Tetris (u kome sam
źampion) i Blockout (u kome me Čena j*be pa rastura - nije ni
Žudo kad samo sedi kuęi i trenira). Od programskih jezika znam
bejzik, paskal i Z-80 asembler a znam delimiŽno i Modulu 2
koju pokuźavam da zaboravim. Voleo bih da znam C ali nikada da
na¬em vremena...
▒to se tiŽe politiŽkih uverenja, u svojoj mladosti sam se
naivno prikljuŽio avangardi naźe radniŽke klase i u 18 godini
uźao u Savez Kameleona Jugoslavije. Tamo sam ostao do vojske
kada sam svoja komunistiŽka uverenja platio zatvorom - ja sam
naime valjda jedini u Jugoslaviji ko je posle rata iźao u
zatvor zato źto je komunista! Ako ne verujete, evo kako je to
bilo - kada sam ja leČao vojsku, naźi drugovi komunisti su
izmislili muslimansku naciju kako bi sebi napravili źto viźe
fotelja, kola i aviona. Na Žasovima politiŽkog ispiranja mozga
neki poruŽnik nam je stalno objaźnjavao kako postoji
muslimanska nacija, kako to ne moraju da budu vernici nego su
narod i tako to. Kad su se najzad svi vojnici nacionalno
izjaźnjavali, ja se izjasnim kao KOMUNISTA. Na to me uhvate da
presliźavaju a ja kaČem "ako njemu vera moČe da bude nacija,
moČe i meni. Ja sam po veri komunista pa mi je to onda i
nacija". I tu oni meni zbog protivljenja naredbi kresnu 10
dana zatvora koje sam odleČao poźteno. Za tih 10 dana moja
politiŽka uverenja poŽnu da kopne i tako kad sam izaźao iz
vojske reźim da iza¬em i iz partije (źto mi sluČi na Žast jer
sam se setio joź u vreme kada stvari nisu bile oŽigledne).
Tako prestanem da plaęam Žlanarinu i da idem na sastanke ali
¬avola, neęe braęa da me skinu sa evidencije. «ekao ja tako
godinama i najzad proźle zime, posle nekog plenuma ili ko zna
Žega gde su se komunjare opet zakrvile, pukne mi film i odem
na partijski sastanak tamo gde sam bio povezan (a to je na
psihologiji poźto se nikad nisam ni "odvezao") i kad me
prozovu (godinama su me, dakle, prozivali) ja ustanem, iscepam
knjiČicu, opsujem onom Hromom Dabi majku ustaźku a dodam neźto
i za ovog naźeg sadaźnjeg voČda i iza¬em napolje. Posle sam
oŽekivao da ęe da me apse źto viźe nisam komunista (onda viźe
ne bi znao źta da budem, jedino zatvorenik) ali tamo na
psihologiji (verovali ili ne) ima i veęih budala od mene koji
stalno prave sliŽnu frku pa to nikome nije izgledalo kao neźto
vredno paČnje. Od tada sam politiŽki aktivan samo utoliko źto
svim politiŽarima psujem sve po spisku.
▒to se sporta tiŽe, navijam za Zvezdu ali nisam iźao na
utakmicu joź od onog Žuvenog meŽa sa Realom (2:0 i naźi proźli
na penale) kada su me tako izgazili da me je proźla volja ne
za fudbalom nego za Čivotom. Mislim da je ▒ekularac dobar
trener za Zvezdu.
▒to se tiŽe kulture, ja sam nekulturan.
Najzad, vremenska prognoza - bilo snega ili ne, na skijanje
nemam źanse da idem jer ova moja jedva podnosi i kad sam na
sluČbenom putu.
To je bio INFO. Hvala i dovi¬enja.
ne.zelim.63sjeremic,
Dejane,
źta da nesreęni korisnici TURBO PASCAL-a 5.5 rade sa jorganima
i ęebadima o kojima si im ti pisao u umetku.
»ebad ?!
Jorgani ?!
PrekrivaŽi ! (overlay)
Naravno, ja sam ZA prevode na naź jezik (SRPSKO-HRVATSKI) i
slaČem se sa Duźkom Savięem oko toga da se ne moČe pisati bilo
źta. Odbrane tipa 'pa kako govoriź' ne vaČe jer po
srpsko-hrvatskoj (viźe srpskoj) varijanti pravopisa se strane
reŽi piźu onako kako se Žitaju, a ne kako se piźu u dotiŽnom
jeziku. Prema tome i Vlada ne bi smeo da se ljuti źto mu je
'root' napisano kao 'rut' za źta mu je jasno da je
neodgovarajuęe, a rado bi u reŽenici o glavnom imeniku
(korenom katalogu) napisao 'root direktorijum', a moČda i
proŽitao kao "rot direktorijum". ▒ta bi tek bilo da je objavio
tekst u POLITICI koja se źtampa na ęirilici.
Nadam se tako¬e da uŽiteljice i nastavnice srpskohrvatskog
jezika naźih dragih i vrlih saradnika i autora ne Žitaju ove
Žasopise jer bi ih u suprotnom sve zadesili istovremeno i
srŽani i moČdani udar.
Prema tome svima koji napadaju autore koji prevode izraze
preporuŽujem da źto pre neki od svojih tekstova daju na
korekciju kod neke struŽne osobe ili barem kod svoje stare
profanke srpskog. Verovatno ęe se u tom trenutku setiti nekih
sitnica pravopisa koje su pozaboravljali piźuęi po raznoraznim
Žasopisima tipa SK i sliŽnim koji verovatno i nemaju zaposlene
lektore i korektore.
ne.zelim.64dejanr,
Ha, nastavljamo polemiku o jeziku!
Ja sam u umetku koristio, koliko me seęanje sluČi, reŽ
"prekrivanje memorije" i uvek uz nju overlay. Sva ęebad
i jorgani jesu prekrivaŽi ali svi prekrivaŽi ne moraju
biti ęebad i jorgani! Sa kojim se tezama iz poruke 6.48
slaČeź odnosno ne slaČeź?
Jesi li primetio da si u okviru poruke upotrebio reŽi:
varijanta, tekst, politika, autor, korekcija, profesorka i
lektor? Koliko primeęujem, sve su to posrbljene (pohrvaęene)
strane reŽi. Otkuda one?
▒to se profanki srpskog tiŽe, one niźta u kompjuterskim
Žasopisima ne bi razumele pa ma kakve reŽi koristio! Kao
źto ja ne bi niźta razumeo kada bih Žitao neku medicinsku
literaturu punu latinskih reŽi!
Pozdrav,
Dejan
ne.zelim.65rkorda,
Stizu nove snage. Sta mislite na sledeci izraz na koji sam naisao
mislim u TRENDU ili nekom slicnom casopisu. " OKTET" kakvu li on
muziku svira. A zamislite koliki je tek KiloOktet ili Megaoktet.
Ovo kao primer. Po mom misljenju Racunarska struka ( ili nauka) kako
se kome vec svuidja je jos uvrek bar kod nas u nastajanju. Kada se
stvari koliko toliko stavbilizuju i terminologija ce se ustal╬B itio
ustaliti. Neke reci ce biti domace kao racunar i slicno a neke ce
ostati engleske. Ono sto mislim da je pogresno je prec°─voditi
engleske reci francuskim ili nedaj boze nemackim recima. Ja sam u
vazduhoplovstvu i taj proces se isto tako razvija i u vazduhoplovstvu
samo srto sto je to )pazi sad) "punoletnija" delatnost. U pocetnom
periodu smo pokupili uglavnom francuske reci u sledecem ruske a sada
uglavnom engleske. pozdrav
rkorda.
ne.zelim.66redakcija,
Redakcija je primila pismo od Bate Bajta koje ovde prenosimo...
Nonsense in Basic
-----------------
IGRALE SE DELIJE
================
Ovih dana u Institutu za istrazivanje, negovanje i ocuvanje
srpskohrvatskog jezika "Nas lepi maternji jezik" okupili se
strucnjaci, lingvisti, filolozi. Tema rasprave bila je vruca:
"Nabavka racunara i uvo¬enje automatske obrade podataka."
Nema smisla da ovde prepricavam ceo tok sastanka, ali ne mogu
odoleti iskusenju da navedem neke citate iz zapisnika.
Predsedavjuci: "Predlazem da kupimo racunar IBM BIOS PHOENIX.
Imamo konkretnu povoljnu ponudu od firme JUGOSRAFCIGER iz
Vracevsnice koja ove racunare proizvodi po najnovijoj
tehnologiji."
A. M.: "Ja sam pre za neki PC/AT, makar bio i skuplji. Treba
misliti unapred i kupiti savremeniju i moderniju masinu, a ne
neki PHOENIX. Racunari se ne ra¬aju iz pepela."
Z. S.: "U danasnje krizno vreme ne treba rasipati pare. Ako
kupimo neki malo veci SPECTRUM ustedecemo znatna sredstva, a
od mog sina cemo besplatno dobiti softver, posto je on od jednog
pirata vec kupio progrm za obradu podataka."
I. L.: "I ja sam za SPECTRUM. Moj Sasa ga ima i kaze da je to
najbolji racunar na svetu. A, osim toga, dva SPECTRUMA mogu da
se sastave telefonom, pa ja ne bih morao da dolazim na rad u
Institut. Mogao bih da sedim kod kuce i da tamo kucam u kompjuter."
R. P.: "COMODORE je bolji od SPEKTRUMA."
I. L.: "Reci to Sasi. Iskopao bi ti oci."
A. M.: "Izvinjavam se sto ovo moram da kazem, ali kolega Z. S.
nema pojma o racunarstvu. SPECTRUM nema dovoljno bajtova za potrebe
jednog instituta."
Z. S.: "I ja se izvinjavam sto moram reci da kolega A. M. ne
slusa dobro sagovornike. Rekao sam da treba nabaviti neki malo veci
SPEKTRUM, a to znaci ne samo sa dovoljno bajtova, nego i sa
dovoljno kilobajtova."
I. L.: "Podrzavam kolegu Z. S. Ako se odlucimo za SPECTRUM,
imacemo obezbe|en softver. Pitanje je da li taj PHOENIX ili PC/AT
uopste imaju program za obradu podataka."
Predsedavajuci: "A kako bi bilo da se obratimo za misljenje nekom
strucnjaku iz oblasti racunarstva. Mi bismo mu rekli sta su nase
potrebe i s kojim se problemima suocavamo, a on bi mogao da nam
ponudi optimalno resenje."
Nadam se da ste na osnovu ovih nekoliko citata mogli da steknete
pravu sliku o sastanku u Institutu "Nas lepi maternji jezik".
Napominjem da sa indignacijom i gnusanjem odbijam svaku pomisao na
to da je rasprava strucnjaka za jezik o racunarstvu aluzija na
raspravu strucnjaka za racunarstvo o jeziku.
Bata Bajt
ne.zelim.67bojt,
Umrtvila se ova rasprava o jeziku. Da moČda podstaknem diskusiju:
upoznao sam nedavno nekoliko francuskih i nemaŽkih programera i pod
utiskom prangijanja u ovoj konferenciji sam se raspitao kako oni
govore kada medjusobno razgovaraju itd (tu mislim nemci sa nemcima
i francuzi sa francuzima, da ne bude zabune). Elem, iako su sa
prevodjenjem kod njih otiźli dalje nego kod nas, oni, kao
*programeri* ipak u normalnom medjusobnom razgovoru ipak najŽeźęe
upotrebljavaju engleske reŽi i kao źto jedan reŽe, kada
razmiźljaju, u glavi su im te engleske reŽi...
ne.zelim.68vkostic,
>> ... ipak u normalnom medjusobnom razgovoru ipak najŽeźęe
>> upotrebljavaju engleske reŽi i kao źto jedan reŽe, kada
>> razmiźljaju, u glavi su im te engleske reŽi...
Pa naravno - a kako bi drukcije. Kao sto sam napisao u jednoj od
ranijih poruka, svi programi su na engleskom, sve knige su na
englesko, kada gledamo u ekran, sve je na engleskom, pa i kada
programiramo, svi jezici koriste naredbe na engleskom. Onda je
sasvim normalno da nas svima u glavi budu engleske reci.
Pozdrav, V.K.
ne.zelim.69dejanr,
U svoje vreme sam imao francusku verziju MS DOS-a gde je
kompletan tekst bio na francuskom OSIM poruka o kritiŽnim
greźkama (zaźto su one bile na engleskom, pojma nemam).
Tako¬e źvabe imaju nemaŽki DOS i onda je odgovor Y zamenjen
sa J pa svaki put prvo deset puta lupiź pogreźno i onda
shvatiź u Žemu je stvar. Me¬utim, u zadnje vreme sam vi¬ao
dosta Nemaca koji koriste engleski DOS sa oŽitim opravdanjem
"źta vredi źto je DOS nemaŽki kad Žim u¬em u neki program..."
Ne znam kako je sa Francuzima.
U svoje vreme (negde 1983) sam radio na PDP-ju koji se nalazio
u Hotelu Toplica kod Kalemegdana (izuzetno ljubazno osoblje,
zapamtio sam ih po najboljem). Oni su imali operativni sistem
preveden na slovenaŽki (jer je Delta zastupala DEC) ali samo
na "gornjem nivou" tj. poruke pri prijavljivanju i sliŽno - Žim
do¬ete do kompajlera itd, eto engleskog! Seęam se da kad kaČeź
HELP on ti odgovori 'To si morate sami napisati'. Dakle, i mi
smo u prvim danima poŽeli da prevodimo ali nas je mrzelo da
"si sami napiźemo" pa smo vrlo brzo odustali. LiŽno mislim da
je bolje źto je tako.
InaŽe, prikupljam snagu da celu ovu diskusiju premestim u
temu TERMINOLOGIJA.
Dejan
ne.zelim.70mpotrc,
Brzo, brČe - EXEC (RaŽunari 60)
Dobro je, da v RaŽunarih piźete o novih ukazih Sezama, vendar se
mi zgoraj navedeni ne zdi dober.
Avtor ▓arko Berberski priporoŽa, naj bi ob vsakem klicu Sezama
poslali EXEC, da potem dobimo PAD z vso novo poźto. «isto na
koncu pa predlaga, da je po daljźi uporabi primerna vgraditev v
AUTOEXEC, in to tako, da se izvrźi ob vsakem klicu. Ali ni boljźa
reźitev vgraditev v AUTOEXEC, vendar kot PROCEDURA, kar se mi zdi
najboljźa reźitev, in to tudi Če dalj Žasa uporabljam.
▒e veŽja neumnost pa se mi zdi obremenjevanje Sezama (Žesar si
ne Čeli nihŽe - vsi pozivate k racionalnosti) s prenosom "novih"
sporoŽil dvakrat meseŽno, medtem ko naj bi vsak dan prebrano novo
poźto takoj ZBRISALI ?!?. Zakaj ne bi vsak dan arhivirali novo
prispelih sporoŽil, kar je zelo enostavno izvedljivo s PKZipom,
pozneje pa je iskanje in branje olajźano z npr. Shezom (za
lastnike PC-jev, ne pa tudi ST-jev...).
Lep pozdrav, MatjaČ
ne.zelim.71ilja,
Sasvim se slaČem sa tobom MatjaČ. Tekst je i. ▓arko napisao ne bi
li jednom malo bolje proźao na VOTE-u (źto mu baź ne uspeva ali se
malo maknuo sa zadnjeg mesta).
OŽekivati od i. ▓arka da neźto struŽno napiźe je vrlo, vrlo
optimistiŽki... osim ako se radi o prepisivanju kada sve zavisi od
onoga od koga prepisuje. A tekst o EXEC-u samo pokazuje njegovo
totalno nepoznavanje komunikcijske tehnike i, źto je gore,
nerazumevanje koncepcije ovog sistema.
No, źta biste i oŽekivali od i. ▓arka?
Ilija
ne.zelim.72ilja,
Upravo sam proŽitao poruku 4819 na źifru !INFO od
Duźka Savięa. Onda poruku u ovoj konferenciji koju je
kopirao sysop. Dejan se oŽito potrudio da poruku upristoji
ali molim vas pogledajte original. Pogledajte sve źto fali
u toj poruci. I prepoznajte poruku autora koji je proźlog
leta u Mom Mikru testirao komunikacione programe!
StruŽnjak!
ne.zelim.73ilja,
Znate, na javnoj źifri !ZARKO je poŽela zanimljiva rasprava poźto
je dotiŽni dobio advokata :-) Probajte MAIL READ !ZARKO /A!
Ilija
ne.zelim.74rkorda,
ne zelim da ZZ prepisuje delove Žlanka 32XDVV -a :)))
i to iz istog broja.
Pozdrav Rkorda koji sve vidi.
ne.zelim.75skukrika,
Imam jednu primedbu u vezi Dejanovih pitalica. Pre skoro pola godine
sam osvojio drugu nagradu za resenje Olimpijske pitalice. Iako je
od tada proslo puno vremena, nagrade jos nisam dobio. Zalio sam se
najpre dejanr-u, ali posto on nije zaduzen za to, uputio me je na
jregaseka. Sa jregasekom sam izmenio nekoliko poruka, ali bez ikakvog
rezultata. Najpre mi je obecao, da cu nagradu dobiti u roku 10 dana
(bilo je to u martu). Kada sam se posle 20 dana zalio, da nagrade jos
nema, nije mi mogao nista obecati (??), vec je napisao da se nada, da cu
nagradu uskoro dobiti. Ali do sada se to nije desilo.
Posle toga sam osvojio i godisnju nagradu, koju (naravno :(( ) jos
uvek nisam dobio. A i u poslednjim Racunarima sam osvojio nagradu za
najbolje resenje, pa se nesto mislim kada cu je (ako uopste) docekati.
Slavko
ne.zelim.76jregasek,
TaŽno je da u poslednje vreme imamo teźkoęa oko isplata nagrada za Dejanove
pitalice i redakciji je zbog toga izuzetno neprijatno. Radi se o spletu
okolnosti na koje uglavnom ne moČemo da utiŽemo. Sve nagrade, i najnovije kao i
one zaostale, bięe uplaęene narednih dana. Drago nam je źto nam, i pored ovih
nesporazuma, i dalje źaljete veoma kvalitetne priloge za ovu rubriku. To
pokazuje da je motivacija za uŽeźęe u Dejanovim pitalicama, sreęom, mnogo
dublja od one koju obezbe¬uju naźe inaŽe viźe nego simboliŽne nagrade.
Pozdrav!
J. Regasek
ne.zelim.77.bale.,
Kad se veę pomenulo i to, jedan moj drug - Nebojźa Vasiljevię iz Beograda -
pitao me je źta je po sredi, i ja ęu mu preneti ovo. Ali, ima joź jedna stvar:
u novom broju raŽunara jedan od dobitnika je Nebojźa Vasiljevię iz Paraęina, pa
bih molio da se to potvrdi, za obe nagrade i "oba" Nebojźe Vasiljevięa.
Regards from .bale. !
#8*)+-<
ne.zelim.78balinda,
▒teta bi bilo da ova poruka ne dobije svoj reply. Ne samo zato źto
odavno nismo imali prilike da (na samo 559 karaktera!) dobijemo tako
harmoniŽno sroŽeno objaźnjenje, veę se postavlja pitanje: Jesu li
korisnici uopźte svesni koja se veźtina iza toga nalazi?
Nadam se da niko neęe pomisliti da ovde ima ikakve ironije, :( Čelim
da odam priznanje Jovi Regaseku na savrźenom stilu i sposobnosti da
odmereno i spretno ne kaČe niźta. :) ▒to se mene tiŽe bio bih
najsreęniji kada bi dragi Jova viźe uŽestvovao i u naźim ostalim
me¬usobicama, jer bi nam prisustvo tako nedostajuęe taktiŽnosti jako
pomoglo. MoČda je ovde mesto reęi: "Glava - glavi!" (?)
Nevolja je u tome źto se (izgleda?) sve źto je kvalitetno prodaje u
malim pakovanjima. :) Zato je i jasno zaźto Jove nema viźe. NeizbeČni
;) NiŽe tvrdi da se savrźenost postiČe kada se ne greźi ali i kada se
ne okleva. Dakle, dragi Jovo, ne greźiti nije dovoljno. ;)
ne.zelim.79spantic,
Ne znam da li joź nekome to smeta, ali mislim da koriźęenje sadaźnjih
kombinacija boja podloge i slova u RaŽunarima je za svaku odudu.
Ionako postoji refleksja od papira.
A na obojenoj podlozi je tada nemoguęe iźta nazreti.
ne.zelim.80max.headroom,
>> Ne znam da li jos nekome to smeta, ali mislim da koriscenje sadasnjih
>> kombinacija boja podloge i slova u Racunarima je za svaku odudu.
>> Ionako postoji refleksja od papira.
Da li ima nacina da se "Racunari" stampaju na papiru na kome je
stampan i "Monitor"? Papir je lepsi, tanji i manja je refleksija.
A i laksi je, pa je transport jeftiniji :)
I ko smislja 'one' boje: crna slova na plavoj (i to tamno) podlozi?
A i kvalitet otiska je opao, mozda zbog zurbe. ;)
ne.zelim.81bulaja,
│Da li ima nacina da se "Racunari" stampaju na papiru na kome je
│stampan i "Monitor"? Papir je lepsi, tanji i manja je refleksija.
│A i laksi je, pa je transport jeftiniji :)
└───
Pa ne znam da li si ti imao "Monitor" pored sebe kad si ovo pisao ;),
ali sad sam stavio "Racunare" i "Monitor" jedne pored drugih i stvari
mi izgledaju potpuno suprotno nego tebi ;). "Monitor" se stampa na
*debljoj* hartiji, ima *vecu* refleksiju (hartija je belja) a i *tezi*
je. Jednom recju, mnogo vise mi se svidjaju Racunari. Mozda bi neko
resenje bila hartija kao ova sad za "Racunare" ali tanja, tj. ona na
kojoj se npr. stampaju Byte i PCMag, ali mislim da bi onda R bili
pretanki, a onakvi kakvi su bili (pre ovog tankog broja) su mi se bas
svidjali ;).
ne.zelim.82max.headroom,
>> Pa ne znam da li si ti imao "Monitor" pored sebe kad si ovo pisao ;),
>> ali sad sam stavio "Racunare" i "Monitor" jedne pored drugih i stvari
>> mi izgledaju potpuno suprotno nego tebi ;). "Monitor" se stampa na
>>* debljoj* hartiji, ima *vecu* refleksiju (hartija je belja) a i *tezi*
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Nemoguce! Pa bas sam uporedjivao!
>> je. Jednom recju, mnogo vise mi se svidjaju Racunari. Mozda bi neko
>> resenje bila hartija kao ova sad za "Racunare" ali tanja, tj. ona na
>> kojoj se npr. stampaju Byte i PCMag, ali mislim da bi onda R bili
Da, da - upravo sam na tu hartiju mislio.
>> pretanki, a onakvi kakvi su bili (pre ovog tankog broja) su mi se bas
>> svidjali ;).
;> Uskoro, mozda, na ruzicastom papiru... ;>
ne.zelim.83mnikolic,
Veoma Žesto u tekstovima nai¬em na ono: "...vidi sliku...", "...na
grafikonu je predstavljeno..." i sl., a od slike (grafikona) ni traga ni
glasa. Voleo bih da se u buduęnosti viźe povede raŽuna i o tome.
Pozdrav, m.
ne.zelim.84salex,
Nezelim da mi se RACUNARI koji tako lepo izgledaju
raspadnu u rukama posle petaest sekundi- mislim
da za cenu od 300 dinara ne bi trebalo da stedite
na lepku. A mogli bi i malo da smanjite testove
jednih te istih masina razlicitih proizvodjaca ili
bar da te testove stavite tamo gde im je i mesto
- medju reklame.
Pozdrav
SALEX
ne.zelim.85alexa,
Ne Čelim da se ova tema zove "nezelim". Treba da se zove "ne.zelim".
ne.zelim.86dejanr,
>> Ne Čelim da se ova tema zove "nezelim". Treba da se zove "ne.zelim".
Ispunjeno.
PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
ne.zelim.87nboskovic,
*> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
Sreęom do sad nisam imao ovu temu u SOR-u :)
(c) klap
nikola
ne.zelim.88dveselinovic,
"... A mogli bi i malo da smanjite testove
jednih te istih masina razlicitih proizvodjaca ili
bar da te testove stavite tamo gde im je i mesto
- medju reklame.
..."
Izvini, a zaźto misliź da testovi hardvera spadaju me¬u reklame?
Kako misliź da mi probamo neźto źto niko kod nas ne nudi, ili da
proźaramo testove kada se novi modeli ipak ne pojavljuju tako Žesto,
bar ne kod nas?
Samo pitam; predlozi su uvek dobrodoźli, pa ako ih imaź ...
Pozdrav,
DVV
ne.zelim.89nandi,
>*> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
>
> Sreęom do sad nisam imao ovu temu u SOR-u :)
sad imaź i neČelim i ne.Čelim :(. alexa, upravo si zauzeo po cluster
svakom korisniku sor-a. daj napiźi adresu da ti ispostavimo raŽun ...
nandi
ne.zelim.90darone,
>> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
A ova tema se prepunila poruka.... ;)
darone
ne.zelim.91spantic,
> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
Pozdravljaju ga. ;(
ne.zelim.92iboris,
Ł PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
A naroŽito ga pozdravljaju oni koji su stavili res na temu nezelim. E stvarno
je tolika razlika izm. ova 2 imena, da je bilo neophodno preimenovati.
NE ▓ELIM DA VI▒E PREIMENUJETE TEME BEZ POSEBNOG RAZLOGA !!!!!!!
ne.zelim.93alexa,
> Pozdravljaju ga. ;(
Hi there! :))
ne.zelim.94ndragan,
/ PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
Sor? No problems.
Verovatno zato źto sam nedavno obrisao celu temu :)
ne.zelim.95ndragan,
/ NE ▓ELIM DA VI▒E PREIMENUJETE TEME BEZ POSEBNOG RAZLOGA !!!!!!!
Sledeęi _pack_ bi trebalo da sredi stvar. PodrČavam izmenu, inaŽe bih kad-tad
primetio i opalio po tom istom pitanju u Civilizacija:o.jeziku :)
ne.zelim.96mirijevac,
Sa oglasima ste preterali.Znam da su svi debelo naplaęeni.A ko nudi ono pravo?
Iz oglasa se teźko moČe videti.SEZAM-ovci nisu dileri pa da ih zanima svakodne
vno stanje na trČiźtu.Kako bi bilo da vam neko do¬e sa Čeljom da ceo Žasopis
bude reklama njegove firme.Refleksija papira smeta.Veę kada źtampate, moglo bi
i dalje u boji za tih 1000din.▒teta źto nemate konkurenciju.A o nagradnoj igri
pohvale.FantastiŽan potez firme COMTRADE.Nevi¬ena reklama.Kolika ęe biti cena
sledeęeg broja?
ne.zelim.97bearboy,
˙¨:> Sa oglasima ste preterali.Znam da su svi debelo naplaęeni.A ko nudi ono
˙¨:> pravo?
BTW. Pa samo na reklama zarade nekoliko desetina hiljada maraka...
ne.zelim.98dikla,
>>> BTW. Pa samo na reklama zarade nekoliko desetina hiljada maraka...
Usput...
Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
ne.zelim.99pele,
#} Usput...
#} Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
BYE THE WAY,baj d vej,uzgred budi receno(otpevano,izrecitovano,...)
ne.zelim.100bulaja,
│Usput... Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
└───
Usput :). Skracenica od By-The-Way.
ne.zelim.101darone,
>> Usput...
>> Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
BTW = By The Way (UBR, na srpskom).
darone
ne.zelim.102nboskovic,
*> Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
By The Way.
(c) klap
nikola
ne.zelim.103skoprivica,
-> Usput...
-> Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
:)))))))))))))))
Usput=BTW.
ne.zelim.104andrejl,
>│ Usput...
To :)
ne.zelim.106bearboy,
29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo
(dobronamerne) kritike :
1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da ste
konaŽno shvatili źta treba, kad ono - fuj ! Pa fotografija (ili źtampa)
je oŽajne kvalitete ! Veę sa 20 cm se vide RE▒ETKE n licu manekenke !!!
2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno
miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj
broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali
imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama.
2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da prelistavam
kompletan broj da (uz malo sreęe) prona¬em oglas ili tekst koji traČim.
3. Sezam bilten i SezamFile nisu u sinhronu. U biltenu se kaČe da vruęina
deluje pozitivno na programere (ovo zvuŽi baź prikladno kad je
temperatura oko 5-10 celzijusa), i unutar njega su avgustovske novosti
(?) a u SF-u se pominju datoteke iz septembra.
PS. To źto DAN niste ubacili me¬u mjovin, todorov, robertov program za
prepoznavanje porstora na disku, joź mogu nekako da oprostim :) Ali da
nije lepo, nije.
PPS. Objaviste pogreźne infomacije :)))) Kao źto se kasnije ispostavilo,
ONE źifre za GODS rade SAMO na mojoj verziji, i ni na kojoj drugoj :)))
Daklem, javno obmanjujete narod :>>>>
PPPS. Mogli biste da napiźete u SezamFajlu ko je doturio dotiŽni program, a
ne samo autore.
PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od
instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!?
ne.zelim.107mnikolic,
> 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno
> miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj
> broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali
> imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama.
:)) eh, nemoguęe je svima ugoditi. RaŽunari su vrlo dugo kritikovani źto
trpaju sve reklame na jedno mesto i to je pravdano zahtevima oglaźivaŽa.
Sad evo, ima i kritiŽara i novog rasporeda oglasa. Ja liŽno podrČavam ovu
promenu.
m.
ne.zelim.108jtitov,
> 1. Naslovna stranica je OCAJNA u odnosu sa broj 85. Taman
> pomislih da ste
Predlazem Racunarima da za svaki broj pripreme bar 20 naslovnih strana, pa
ko sta uvati, uvati. Naslovne strane bi bile od slika monstruoznih masina
do ciste pornografije, pa bi verovatno tada citaoci bili zadovoljni. A vi
bi ste po prodaji pojedinih primeraka znali sta mase vole.
> 2. Reklame ste razredili ubacivsi ih medu ozbiljne (?)
> textove. Moje licno misljenje je da je to katastrofalna
> greska. Toliko se izsarenio ovaj
Kada bi pogledao na pr. jedan BYTE, tamo bi ti se citanje nekog ozbiljnog
teksta smucilo, jer se isti rasprostire na jedno 5-6 strana i nalazi se
IZMEDJU reklama. A meni je muka kada treba da citam neki prikaz u BYTE-u
jer se sve svodi na to da jurim strane gde je nastavak teksta. Verovatno je
dosadasnji pristup Racunara (prvo tekstovi pa oglasi) za citaoce povoljniji,
ali
posto Racunari ne zive od prodatih primeraka, nego od oglasa...
ne.zelim.109ssokorac,
─┼┤ 1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da
Po meni, sve je dobro, dok nije kao 84 :).
─┼┤ 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje
Ovde se slaČem sa tobom, viźe ih volim na kraju lista pa da, ako neęu,
ne moram ni da ih vidim...
─┼┤ 2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da
─┼┤ prelistavam
E, pa, za to imaź sadrČaj (Žak i reklama) na poŽetku. Jes' da je dosta
stvari pomereno za 2 strane unazad ali barem orijentaciono :).
─┼┤ PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od
─┼┤ instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!?
Pa, kad ostanu 3-4 reda da se popuni praznina, ne gleda se vaČnost veę
duČina ;).
ne.zelim.110michelle,
> Ovde se slaČem sa tobom, viźe ih volim na kraju lista pa
> da, ako neęu, ne moram ni da ih vidim...
... i eto vam odgovora zaźto su reklame razbacane...
ne.zelim.111bearboy,
29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo
(dobronamerne) kritike :
1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da ste
konaŽno shvatili źta treba, kad ono - fuj ! Pa fotografija (ili źtampa)
je oŽajne kvalitete ! Veę sa 20 cm se vide RE▒ETKE n licu manekenke !!!
2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno
miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj
broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali
imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama.
2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da prelistavam
kompletan broj da (uz malo sreęe) prona¬em oglas ili tekst koji traČim.
3. Sezam bilten i SezamFile nisu u sinhronu. U biltenu se kaČe da vruęina
deluje pozitivno na programere (ovo zvuŽi baź prikladno kad je
temperatura oko 5-10 celzijusa), i unutar njega su avgustovske novosti
(?) a u SF-u se pominju datoteke iz septembra.
PS. To źto DAN niste ubacili me¬u mjovin, todorov, robertov program za
prepoznavanje porstora na disku, joź mogu nekako da oprostim :) Ali da
nije lepo, nije.
PPS. Objaviste pogreźne infomacije :)))) Kao źto se kasnije ispostavilo,
ONE źifre za GODS rade SAMO na mojoj verziji, i ni na kojoj drugoj :)))
Daklem, javno obmanjujete narod :>>>>
PPPS. Mogli biste da napiźete u SezamFajlu ko je doturio dotiŽni program, a
ne samo autore.
PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od
instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!?
ne.zelim.112dveselinovic,
E Jura, ni onda ne bi bili zadovoljni! Onda bi se bunili źto nisu
dobili one brojeve sa slikama koje Čele, pa je onaj źto je hteo sliku
Čenske sa maźinom duboko u njoj dobio primerak sa slikom namenjen
deŽijim vrtięima, i obratno.
Pretplatnici sa Kosova bi źizeli źto su dobili sliku gole Srpkinje
i rekli bi da je to diskriminacija i pritisak jer im se nabacuje da
su Srpkinje lepźe od Albanki, a neki drugi Žitalac iz Vojvodine bi se
Čalio źto je dobio Žednu sliku, pa ga diskriminiźu jer
pretpostavljaju da on ne zna źta bi sa golom curicom.
Nikada ne moČeź svima udovoljiti.
Pozdrav,
DVV
ne.zelim.113bearboy,
║ 29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo
║ (dobronamerne) kritike :
Nema komentara redakcije. Why ?
ne.zelim.114dejanr,
>> Nema komentara redakcije. Why ?
Zaźto bi bio neophodan komentar? Izneo si svoje miźljenje, za to konferencija
i sluČi.
ne.zelim.115jtitov,
> E Jura, ni onda ne bi bili zadovoljni! Onda bi se bunili
> sto nisu
> Nikada ne mozes svima udovoljiti.
E, pa i onda ima resenja: da jedanput Racunari izadju sa potpuno belom
naslovnom stranom i kompletom bojica, pa da svaki kupac nacrta sebi
naslovnu stranu po zelji! Uostalom, naslovne strane Racunara su tako
nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar, racunar i
zenska, zenska i racunar...
ne.zelim.116darone,
>> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup,
>> zenska i racunar, racunar i zenska, zenska i
>> racunar...
...Čenska i dva raŽunara, dva raŽunara i riba,
raŽunar i riba. Vidiź da se razlikuju! :)
darone
ne.zelim.117d.petrovic,
Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar,
Ă> racunar i zenska, zenska i racunar...
▓enska sa priveskom 386 ;))...
ne.zelim.118dejanr,
>> E, pa i onda ima resenja: da jedanput Racunari izadju sa potpuno belom
>> naslovnom stranom i kompletom bojica, pa da svaki kupac nacrta sebi
>> naslovnu stranu po zelji!
A onda i da imaju 120 praznih strana, pa da sebi i napiźe źta mu se svi¬a?
MoČda bi ipak bio jeftiniji Blok broj 5 (ako to joź postoji :)
ne.zelim.120jtitov,
> Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i
> racunar, Ă> racunar i zenska, zenska i racunar...
>
> Zenska sa priveskom 386 ;))...
Jel' to u milimetrima ;) ?
ne.zelim.121ssokorac,
─┼┤ MoČda bi ipak bio jeftiniji Blok broj 5 (ako to joź postoji :)
Postoji, ali je loź kvalitet papira, bolji je onaj u RaŽunarima :).
Dajte prazne RaŽunare ;).
ne.zelim.122bearboy,
║ Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar,
║ Ă> racunar i zenska, zenska i racunar...
║
║ ▓enska sa priveskom 386 ;))...
Sa preiveskom na 25 Mhz. Sa priveskom na 33 Mhz. Sa priveskom na 40 Mhz.....
ne.zelim.123bearboy,
║>> Nema komentara redakcije. Why ?
║
║ Zaźto bi bio neophodan komentar? Izneo si svoje miźljenje, za to konferencija
║ i sluČi.
Jeste, ali sam svoje miźljenje izneo da bi ljudi rekli svoje miźljenje o mom
miźljenju (al' ga iskomplikovah :), ukljuŽujuęi i redakciju. Bar da kaČu da
li se slaČu, ne slaČu, źta misle, etc.
ne.zelim.124bearboy,
Kupio sam (da tako je, kupio :) Svet Kompjutera 92/11 (tj. Novembarski broj).
1. Textovi su dosta dobri, źtaviźe, graniŽe se sa slabijim textovima u
RaŽunarima, ako ne bi bilo delova za objaźnjavanje ala ' A ź'a ęe mi to '
bilo bi sasvim profesionalno. Ako ovako nastave, svaka im Žast !
2. Ako bi se finalno oslobodili tipova koji izjavljuju 'C-64 is not dead'
(mene liŽno ovo asocira na natpis/bedČ 'Punk's not dead') i prepucavaju se
sami sa sobom o nezastupljenosti svog raŽunara, i ako bi smanjili koliŽinu
opisa igara, pa makar i ostali na ovom papiru, postali bi sasvim bliska
konkurencija raŽunara.
ne.zelim.125ssokorac,
─┼┤ Kupio sam (da tako je, kupio :) Svet Kompjutera 92/11 (tj. Novembarski
─┼┤ broj).
A źto si to pisao u temu ne.zelim? ;)
Ja sam ih samo prelistao, i moČe se reęi da, ako izuzmemo preteranu
koliŽinu opisa igara, koji, usput, Žast izuzecima, niźta ne valjaju (koja
reŽenica, ali to je tek poŽetak:), ima dosta zanimljivih tekstova, iako
PC-a nema baź preterano... DrČim im palŽeve :).
ne.zelim.126zddb,
Ljudi, ima jedan veoma vaČan problem sa "RaŽunarima"! Ja sam to poodavno veę
pitao, ali nekako je proźlo nezapaČeno. ▒ta vam smeta da napravite standardni
format za "RaŽunare"? Ja razumijem da se źtedi papir, te da su margine
sitne, ali dajte ustalite onda format! Ovako imam silnih problema s mojim
knjigovescem. On je izvrsan majstor, pa opet kuka. Proźle godine sam se nekako
i provukao, ali ove godine (1992) mi je 12. broj malo "sjecnuo" od teksta. Osim
toga nemojte davati tekst unutar okvira ili fotografije źto zahvataju dvije
strane, preko unutraźjih margina...
Pozdrav, Zoran D. Brkię