RACUN.1

14 Nov 1989 - 28 Mar 1994

Topics

  1. koncepcija (523)
  2. ne.zelim (126)
  3. zelim (266)
  4. bice (25)
  5. istorija (37)
  6. konkurencija (183)
  7. saradnici (18)
  8. nagradna.igra (191)
  9. novi.racunari (1957)
  10. statistika (40)
  11. benchmark (57)
  12. ispravke (19)
  13. in.memoriam (13)
  14. cena (0)
  15. razno (835)
  16. unknown (670)

Messages - ne.zelim

ne.zelim.1 dejanr,
Ukoliko vas "guranje" neke teme, autora ili kompjutera u "RaŽunarima" iritira, izloČite ovde svoje primedbe.
ne.zelim.2 davorin,
Mislim da tekstovi o "uspjesnim" prodavacima kompjutora iz Minhena ipak ne spadaju u racunare. Bavite se hardverom i softverom a prodaju i preprodaju ostavite drugima. Ako bas zelite objavljivati intervjue onda neka to budu ljudi od koji su zaista nesto napravili u svijetu racunala( Kao sto je nekad bila serija o Velikim programerima). Rus.
ne.zelim.3 ilja,
Svaka cast Davorine! Kada su ono "Racunari" objavili intervju sa onim Cedom Mrazom od koga su mnogi kupili kompjutere ali koje je mnoge i tesko namagarcio, uhvatile me muka. A kada su poceli da od onih svapskih sicardzija prave maltene svetske ljude ("racunarska princeza", nije nego, smotala mladjeg frajera za pare!) skoro sam prestao da ih kupujem. Utesio sam se jedino sto su od takvih tekstova valjda neki saradnici koji su ih pisali imali neke vajde - pa sto ljudi onda da ne pisu, dole profesionalni moral i sve oko njega!
ne.zelim.4 ilja,
U vezi sa prethodnim - u poslednje vreme "Racunari" objavljuju neke tekstove koje pise nekakva Duda ili Dada ili kako se vec zove koji su u stvari ciste reklame za propale firme koje u tekstovima ispase kao neki giganti. Mikro to radi mnogo bolje - oni puste firme da im plate pa onda objave tekst u kojima ih hvale na sva usta ali gore u vrhu strane pise da je to u stvari reklama. A u "Racunarima" to kao tekst - eto, casopis ucestvuje u domacem zivotu! A sa druge strane u JUgoslaviji se osnovase i godinama radise ovoliki BBS-ovi a "Racunari" o njima ni rec - naravno, kad njihovi vlasnici nisu nigde platili niti podmazali! Ja inace jako volim "Racunare" ali im je ovaj komercijalni deo prava sramota i bruka! Ilija
ne.zelim.5 dveselinovic,
Pozdrav. Ilija, nisi bas sasvim u pravu. Tacno je da dosta trgovaca iz Minhena ne zasluzuju ni pomen, a kamo li hvalu, ali je isto tako tacno da i medju njima, kao i medju nama, ima svakakvih, i dobrih i losih. Samim tim, treba ih spomenuti. Licno bih pre postavio ovakvo pitanje: zasto se stidimo da kazemo lose o onima koji to zasluzuju, i naravno dobro o onim drugima? Treba da imas u vidu jos dva faktora. Prvo, 99% Jugoslovena je do racunara doslo posredstvom Minhena, sto taj grad i trgovce iz njega cini logicnim produzetkom naseg trzista i racunarske scene. Prema tome, *smemo li* da ne govorimo o njemu i njima ako mislimo da ostanemo posteni prema citaocima? Kako, to je vec tema za raspravu. I drugo, nemoj nikada smetnuti sa uma da je po mom misljenju najveci deo testirane i prikazane opreme doziveo da osvane u novinama zahvaljujuci tim istim minhenskim trgovcima. Za tri godine intenzivnog rada na planu prikazivanja hardvera u "Mom mikru" i u "Racunarima" odnedavno, samo dva puta sam ista dobio na probu od zvanicnih zastupnika neke firme u Jugoslaviji. Zar ne bismo trebali malo i o tome da popricamo? Zasto se nasi zastupnici ponasaju kao lordovi kojima ne treba veza sa svetom, a minhenski trgovci se bore za nase trziste? Ko je tu onda posteniji? Po meni, trik je *razumno saradjivati* sa svima koji to zele. Ja se recimo bojim kao djavo krsta testiranja gotovih sistema od trgovaca, sem u slucaju firmi kao sto je IBM, itd, jer se bojim da ne pohvalim jedno, a onda saznam da isti trgovac valja nesto drugo, ali mnogo losije. Kartica ili disk su ciste stvari, takvi su kakvi su, pa smatram da je bolje citaoce nauciti kako da smi izaberu. Dakle, lopta je kod tebe. Inace, dobro je sto si pokrenuo ovu temu i slazem se sa tobom u velikoj meri. Nadam se da ce se razviti ziva diskusija na ovu temu. Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.6 dejanr,
Nemam nameru da branim intervjue ili njihov ton, ali samo da dodam da su neku korist od njih imali i Žitaoci - źta mislite otkud Redakciji ovaj raŽunar na kome se vrti SEZAM? I kako da dobijemo joź jedan raŽunar za joź jednu, drugu, treęu... liniju...
ne.zelim.7 ilja,
Mislim da me nisi dobro razumeo - ja mislim da treba pisati o Minhenskim trgovcima ali mislim da ne treba pisati onako kako "Racunari" pisu, tj. kao o nekim entuzijastima koji bi, posto su svetski ljudi, eto hteli da pomognu domovini i podignu nivo racunarskog obrazovanja u njoj. Oni bi, kao i svi trgovci na svetu, hteli da vam uzmu pare; nevolja je samo u tome sto se trude da vam za vase pare daju sto manje i to cesto na prevaru! E, na takve stvari bi ona vasa "novinarka" trebala vise da se usmeri i da u pitanjima bude malo ostrija a ne da prica o nekakvim "svetskim ljudima" ili "kompjuterskim princezama"! Eto to mi smeta!
ne.zelim.8 dveselinovic,
Pozdrav. Oko toga se slazemo, Ilija. Trgovac je trgovac je trgovac, a nije nikakav trgovac ako ne juri profit. Prema tome, nema laganja, nema prevare, oni hoce profit (americka izreka: "We're all in it for the money"). Posto poznajem neke od njih licno, mogu da potvrdim da ih ima veoma razlicitih, ali svi oni zele da ostvare profit. Pitanje je samo sta sve jesu i sta sve nisu spremni u tom cilju da urade. Neki imaju cak dosta obzira, a neki ne - bas kao i autori napisa u svim novinama ovog sveta, pa i u "Racunarima". Moral je danas veoma skupa i veoma retka pojava, na sve strane ravnopravno. Licno, uvek volim da pohvalim dobru stvar, a trudim se da posteno kazem i sa cime nisam zadovoljan. Za tu odluku, spreman sam da snosim punu odgovornost; na zalost, iako je vecina autora takva, ima ih koji su fleksibilniji. Na citaocima je da kao ti Ilija izreknu svoj sud; ja to i dalje pozdravljam. Malo vise reda nam sigurno nece skoditi. Sve najbolje. Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.9 ajovanovi,
Mozda Minhen jeste nase trziste ali ne drze ga samo nasi gastarbajteri. Sta je sa nemackim trgovcima koji pored isto tako povoljnih cena nude i dobru uslugu, garanciju, kvalitet robe? Takodje, akcija RACUNARA trazimo najboljeg trgovca (ili tako nesto) u kome je Mlakar & Co. pobrao sve lovorike a svi ostali da ne kazem sta, mi jako mirise na narucenu reklamu(?). Ako jeste, onda je to cisto obmanjivanje citalaca. Iz licnog iskustva znam da su ploce koje stizu u Nis od Mlakara nepouzdane, da ima problema sa flopijima koje isporucuje, da se ne isporucuju kompletna tehnicka uputstva itd... Tacno je da nasi ljudi najvise kupuju od nasih ljudi u Austriji i Nemackoj i to zato sto su nasi casopisi puni njihovih adresa, hvalospeva o njima... Zasto se neko iz redakcije ne zaputi za Minhen i obidje i nemacke trgovce, vidi i njihove cene i kvalitet robe koje prodaju? ACA
ne.zelim.10 dejanr,
Zanimljivi su i strani Žasopisi - *veoma* se retko deźava da neźto popljuju i prikazi su obiŽno mnogo bolji nego źto program ili hardver o kome se piźe objektivno zasluČuju! To je verovatno cena za sve one reklame...
ne.zelim.11 dejanr,
Ono źto sam ja Žuo o Mlakaru to je da Žesto nema neŽega - npr. nema monitora ili nema Herculesa ili nema flopija... Onda Žovek koji je naumio da kupi raŽunar "tu blizu" bude nateran da plati koliko se traČi tako da se na tom jednom delu "ubije" sav popust namaknut na ostalima/ InaŽe, cene koje Mlakar objavljuje (namerno ne kaČem cene po kojima stvarno prodaje) jesu relativno niske a za kvalitet ne znam - nije mi se niko Čalio ali ako je Aca primetio sistematske probleme, sasvim sam spreman da u njih poverujem!
ne.zelim.12 dveselinovic,
Pozdrav.  Imenjace, nema nista protiv da prodiskutujemo o raznim trgovcima, pa i o Klakaru, Mrazu, Mraku, itd. Medjutim, predlazem da to uradimo na organzovan nacin; ukoliko krenemo ad hoc o tome, otvaramo vrata svemu i svacemu, pa mislim da cemo jedino uspeti da otvorimo Pandorinu kutiju. Zato predlazem da na recimo sedmicnoj bazi prodiskutujemo svakog od poznatijih trgovaca ponaosob i zamolimo svecesnike da daju neku svoju ocenu na skali od 1-10 za stvarnu ponudu, cene, uslugu, promptnost isporuke, servisiranje i podrsku nakon prodaje. Kao neki stimulans, predlazem da ovo postane godisnja anketa, a za nagradu najbolji treba da dobije recimo besplatnu reklamu u "Racunarima". Naravno, podrazumeva se saglasnost redakcije. Mislim da bismo time stimulisali i ljude kao Ilija ili Aca da otvoreno kazu sta misle sa jedne strane, i prodavce da se malo vise pripaze sa druge strane, a ne da se uspavaju na jednom dobijenoj pohvali. Rezultate glasanja i tokove diskusije bi trebalo povremeno objaviti u "Racunarima", bas kao sto je BYTE svojevremeno objavljivao najbolje sa BIX-a. Sta mislis, i uopste, sta misle svi? Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.13 dveselinovic,
Aco, posto si iz Nis, gde sam sluzio vojsku i sto pamtim kao najlepsi period mog zivota, specijalno za tebe odgovor na upit zasto ne testiramo radnje u Minhenu - plati dnevnice pa hocemo. To i jeste problem; nema para. Sedni pa izracunaj koliko bi to kostalo pa mi navedi redakciju koja ima para za to. Sto se tice pravih "original" nemackih trgovaca, veruj mi da nisu nimalo razliciti od nasih, i oni bi da ti uzmu sto vise za sto manje. Pa to je princip trgovine. Ono sto je mene zacudilo je koliko pravi germanski trgovac *manje* zna o robi koju prodaje od nasih ljudi; on zna cenu, ljubazno se smeska, i to je to. Ovi nasi ce da te muvaju, da ti predlazu, da te bare, ukratko, da kopaju iz sve snage. A mi smo takvi kakvi smo, volimo da nam podilaze. Jedino resenje koje vidim je u ovakvim forumima, gde ce se ne samo cuti mnogo toga, vec i predloziti dosta. Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.14 dveselinovic,
Ima nas raznih. Ja opet gustiram sve, ukljucujuci i reklame, i iz njih sam sakupio dosta korisnih informacija. Moja velika ljubav je bio i ostao "PC Magazine", mada se ni BYTE-a ne bih odrekao lako. Dejan V. Veselinovic
ne.zelim.15 ajovanovi,
(ZA DEJANA VELESINOVICA) - Ne kazem da put kosta, ali ako se vec ide da se radi intervju sa Mlakarom, Gamom i sl, moze se skoknuti i do nekog nemackog tregovca. Sigurno da i medju njima ima losih i gorih, ali sam siguran da ima i onih koji drze do svog ugleda. Jedan primer. Seamuler, verovatno su svi culi za njega. Jedan kolega je ne tako skoro uzeo CGA karticu od njega. Kartica je crkla verovatno zbog nepravilne instalacije (instaliranja). Posle jednog telefonskog razgovora, dogovoreno je da se kartica vrati. Dobio je novu, bez ikakvih pitanja. Naime, bez obzira sto svi trgovci trce za parama, postoje razlicita sredstva kako to ostvariti. Ili uvaljivanjem lose robe po svaku cenu pa makar nikada vise ne kupio od njega ili kvalitetom usluge stim sto moze racunati na mene i sledeci put.
ne.zelim.16 dveselinovic,
Pozdrav, Aco iz Nis. Eto vidis, i njih ima svakakvih. Ali nemoj se uzbudjivati oko mojih komentara; treba da budes zadovoljan sto si se tako angazovao na ovoj temi. Ne znam za druge, ali je prilicno jasno da si mog imenjaka i mene naterao da se malo zamislimo (da, desi nam se i to). Mislim da je naceta tema jednostavno prevelika za ovaj ipak ograniceni forum (u odnosu na ukupan broj citalaca), pa je prema tome treba preneti sa SEZAM-a i na papir, pa nek' teku paralelno. Ti znas za/imas losa iskustva i dobra iskustva, a slicno se odnosi na verovatno vecinu ljudi. Zasto to ne podeliti sa drugima, sa jedne strane, i zasto to ne pretvoriti u jednu stalnu akciju sa druge strane? Drugim recima, hajde da pomocu citalaca odaberemo dobre i lose trgovce, pa onda da one prve na neki nacin nagradimo, a one druge spomenemo onako kako zasluzuju. Najzad, nema istrazivanja trzista do ankete citalaca, sve ostalo su surogati sa manje ili vise sumnjivim rezultatima. Sta mislis o tome? Pozdrav, Dejan Veselinovic
ne.zelim.17 dveselinovic,
Uzgred, Aco, veoma bih voleo da cujem neka tvoja pozitivna iskustva; siguran sam da ih imas. To zato sto mislim da je dobro steci neki uvid u to sta neko (svako, bilo ko) smatra dobrim, a sta losim. Naravno, oduzicu se istom merom, ako hoces, samo reci. Pozdrav. Dejan Veselinovic
ne.zelim.18 sdjurekovic,
Nemojte vise objavljivati prepucavanja "strucnjaka" tko je koga kada i zasto. Toga ima previse po ostalim novinama, pa nas postedite takvih tekstova. Sinisa
ne.zelim.19 dveselinovic,
Pozdrav, Sinisa. Ko su ti strucnjaci, ko je koga i zasto? Ozbiljno pitam, jer stvarno ne znam na sta mislis. Budi konkretniji, bar smo ovde svi ravnopravni. Dejan Veselinovic
ne.zelim.20 ilja,
Ne Čelim ono jeziŽko glupiranje u kompjuterskim novinama. Naime, u svakoj normalnoj oblasti imate za svaku stvar po jedno ime - kad idem ulicom znam źta je źta. Medjutim, kad Žitam ove domaęe novine kompjuterske vrste onda se ne zna źta je źta. Ima autora koji su, da bi se predstavili kao neki grdni jeziŽki Žistunci a u stvari da bi ispali pametniji od svog ostalog sveta, izmislili svoj sopstveni jezik koji samo oni govore i samo oni razumeju. Naravno, Žak ne bih bio siguran da oni tako govore - oni jednostavno tako piźu da bi ispali pametni i otmeni a verovatno govore normalno kao i svi drugi jer kad govoriź onda ti je cilj da te neko razume a kad piźeź onda ti je, kako izgleda, cilj samo da dobijeź honorar, a ko baź oęe da Žita, ko mu je kriv! Da ne bi ovo bilo samo naklapanje u prazno, naveźęu nekoliko primera. Autor koji je izmislio najviźe svojih reŽi i Žiji su tekstovi propast za Žitanje i za praęenje jeste Duźko Savię - on za ekstenziju kaČe prezime, za direktorijum imenik, za kurzor izbor, za hard space neraskidivi razmak, za cut/paste bafer odlomak i tako u beskraj. Ili ▓arko Berberski koji jedini na svetu umesto stek kaČe stog. Da se razumemo - svaka od ovih reŽi je sasvim OK i kao takva je mogla da se odomaęi. ALI SE NIJE ODOMA»ILA! I onda ne treba neko da je gura (po cenu da ga niko ne razume jer niko stvarno tako ne govori) samo zato da bi se razlikovao od drugih! Najzad da citiram Batu Bajta koji je jednom lepo rekao da u prilozima takvih autora vidi onu staru polemiku izmedju Vuka i Stratimirovięa - postoji jedan kravarski i govedarski jezik kojim se govori i drugi fini i uŽeni kojim se piźe! E, ja stvarno ne razumem zaźto urednici tih kompjuterskih Žasopisa (koji su valjda nekakvi novinari, ili bar ja mislim da bi to trebali da budu) toleriźu ovakvu praksu!! Ilija
ne.zelim.21 vkostic,
Potpuno se slazem. Ako su Ameri izmislili kompjuter, ako je 99% knjiga na engleskom, ako su svi izrazi na engleskom, onda zasto to prevoditi???? Negde sam procitao izraz "pokazatelj na magacin". O cemu se radilo? Radilo se o stek pointeru! Jednom sam uzeo knjigu FORTRAN IV od Parezanovica da se potsetim neke naredbe. E, tu je pisalo "polje". Dobro, a sta je polje? Trebalo je da prelistam pola knjige da bi saznao da je polje u stvari bajt. Zasto bajt prevoditi u polje??! Uposte, zasto izmislati reci kao prezime, odlomak, ukazatelj, polje, itd, kada za to niko nezna sta znaci, a svi razumemo reci ekstenzija, cut/paste bafer, pointer, i bajt.
ne.zelim.22 godza,
hej zaboravio si reęi za debuger "islednik" ;-> GodČa ps nema viźe ęirilice
ne.zelim.23 dejanr,
Seęam se na petoj godini ETF-a do¬em ja na veČbe iz informacionih sistema, drČao neki Žovek iz Pupina, ne mogu da se setim imena. PoŽeo on da priŽa o nekakvom entitetu, entitet ovo, entitet ono, ima takve osobine, pa ovakve... mi jadni sedimo i hvatamo beleźke i ja se sve vreme pitam koji mu je to ¬avo 'entitet'. Shvatio sam na pola drugog Žasa - to je u stvari slog datoteke (record)! Posle viźe nisam iźao na te Žasove...
ne.zelim.24 dveselinovic,
 Pozdrav. Ne slaČem se sa tobom i Ilijom, bar ne u potpunosti. SlaČem se da ima zaista neverovatnih prevoda, koji sluČe da zabune Žitaoca. Me¬utim, ima prevoda koji su i dobri. Recimo, "slot" je smeźna reŽ, ali "utiŽnica" nije i sama po sebi je jasna. Ili, nazvati "motherboard" "matiŽnom" ili "osnovnom" ploŽom ipak po meni ima smisla. Ja "hard page break" nazivam "bezuslovnim prelomom stranice"; kako vam to zvuŽi? Dejan Veselinovię
ne.zelim.25 dejanr,
Mislim da ne treba mnogo filozofirati oko toga nego koristiti izraze koji su se odomaęili - neki su strani, neki naźi, neki su nakaradne kovanice ili po padeČima promenjene strane reŽi ali źta je tu je - ako tako govorimo, treba tako i da piźemo! Ne vidim nikakvu svrhu u izmiźljanju raznoraznih reŽi kako bi se ostalo "u duhu naźeg lepog jezika".
ne.zelim.26 dsavic,
Evo moje poruke i odgovora. Molim da se procita prikljucena datoteka. odg.zip
ne.zelim.27 dejanr,
>> A sta tek da kazemo za izmisljanje, odnosno, apsolutno >> nekriticko prenosenje reci kao sto su "mod" i "set". >> TE RECI UOPSTE NE POSTOJE I NE TREBA DA POSTOJE U >> SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU. Ipak se vrlo cesto upotrebljavaju. >> I niko me ne moze ubediti da je bolje reci "set" (ponavljam, >> ta rec ne postoji) od isto tako kratke reci "skup". E, joź kad Monika Seleź pobedi ▒tefi Graf sa 3:0 u skupovima... Set se koristi na primer u tenisu i to baź nikome ne smeta, baź kao ni gem, korner, penal, telefon, video, modem, kongres, banka, lampa, automobil, trolejbus, komunizam, kapitalizam (neki od ova dva, doduźe, ponekome smetaju), berza, seks... U svakodnevnom Čivotu neprekidno koristimo strane reŽi koje su "posrbljene" ("pohrvaęene"...) i to je neźto sasvim normalno. Uostalom, postoji jedna naźa reŽ koja je prihvaęena u dobrom delu svetskih jezika a to je *vampir* - kada smo veę mi izmislili vampire, zaźto da se Amerikanci muŽe i izmiźljaju svoju reŽ za to? Kao źto su oni prihvatili naźeg vampira, tako i ja nemam niźta protiv da prihvatim njihov kompjuter!
ne.zelim.28 vkostic,
>> Me¬utim, ima prevoda koji su i dobri. Recimo, "slot" je >> smeźna reŽ, ali "utiŽnica" nije i sama po sebi je jasna. Zanimljivo! Kada bi negde procitao "Treba ubosti u neku praznu uticnicu..." mogao bi da se zapitam o kakvoj se uticnici radi. Onoj za stuju od 220V? Ne, definitivno, slot i uticnica nisu isto. Pozdrav, V.K.
ne.zelim.29 vkostic,
Dobro, Dusko, kako to nazivas fajlove, i kako ih to formatiras ?? >> Naravno, ni drugi nisu odoleli po citavom svetu osim >> Francuza. To je jedini jezik na svetu u kome se za >> racunar ne kaze da racuna vec da (ko)ordinira. Oni cak >> nisu preuzeli ni rec program, takodje jedini na svetu. Francuski znam skoro tako dobro kao maternji jezik. Pa ipak imam *velikih* problema kada uzmem da citam neki francusku casopis o kompjuterima. I to bas zato sto su oni preveli bas *svaki* strucni izraz. Ali Francuzi su to uradili *sistematski*, i svi koriste iste prevode. Sa kime se se ti Dusko konsultovao pre nego sto si preveo direktorijum u "imenik" ili debuger u "islednik" ? >> Moj cilj je DEMISTIFIKACIJA moje struke a ne obratno. Od koga ti demistifikujes svoju struku? Tvoji tekstovi u Racunarima ili Mom Mikru su namenjeni strucnjacima koji *znaju* za bajt, direktorijum, bafer ili debuger. Licno, bez uvrede, smatram tvoje tekstove ako ne za lose, onda za vrlo tesko citljive. Ponavljam, bez uvrede. >> Rukopis knjige "MS Word 5.0" sam dao na citanje zeni koji >> nija strucna za racunare ali je na Word-u vac napisala >> jednu knjigu. Prvi komentar je bio: "Sta je bafer?", jer >> sam sa "bafer" preveo gorespomenutu rec "scrap". Ne da >> nije tacno da "svi razumemo" nego je tacno upravo >> obratno: "niko ne razume" osim nas koji se time bavimo. Kada je u pitanju publikacija namenjena ljudima koji se ne bave profesionalno racunarima, onda je to druga stvar. Kada drzim kurseve programiranja pocetnicima, umesto "varijabla" ili "promenlija" ili "registar" ja kazem "kockica u memoriji". To je slikvoto i pocetnici mogu sebi da stvore neku predstavu. Na kraju casa naglasim da se to strucno zove varijabla. Ali kada pisem u Racunarima ili SK, ne pisem "kockica u mikro procesoru" nego pisem registar. Ne treba mesati programere i profesionalne korisnike racunara i one koji to nisu. Potpuno se slazem sa Dejanom Ristanovicem, one reci koje su se siroko odomacile treba koristiti. A one strucne termine koji se nisu odomacili u obliku prevoda treba koristiti u originalu. Ako svako uzme da ih prevodi po svome, necemo daleko stici. Pozdrav, V.K. P.S. Dusko, zasto ne objavis recnik svojih prevoda? To bi nam svima olaksalo citanje tvojih tekstova.
ne.zelim.30 zzivotic,
Mislim da ęemo se svi sloČiti da je neophodno da ipak imamo koliko toliko kritiŽki odnos prema primeni stranih reŽi u naźem jeziku. Ako bismo potpuno prihvatili stranu terminologiju, vrlo brzo bi smo poŽeli, Žim se recimo dotaknemo neke teme iz maźinstva, da govorimo nemaŽki, Žim spomenemo kompjutere da govorimo engleski itd. A to ipak niko ne Čeli! «ini mi se da je najznaŽajnije pitanje kako se strani izraz zamenjuje domaęim - da li to treba da urade jeziŽki struŽnjaci ili je dozvoljeno i "obiŽnim smrtnicima" da daju predloge? Ako je ovo prvo u pitanju - onda smo u loźoj situaciji - dok se stvar standardizuje viźe niko neęe znati "o Žemu to oni govore". Zato sam pre pristalica Duźkovog pristupa - treba probati i predlagati! Duźko je na sebe preuzeo vrlo nezahvalnu ulogu da to Žini pa nije ni Žudo źto doČivljava kritike. Neki od njegovi preloga ęe verovatno preČiveti, najveęi broj ęe ostati njegovo liŽno "vlasniźtvo", ali to nije razlog da on odustane! Najmanje je Duźkova krivica źto smo u takvoj situaciji da moramo da se bavimo ovim problemom i da moramo da se nerviramo kada neŽiji predlog ne smatramo dobrim. Ipak, mislim da Duźko pravi jednu osnovnu greźku. Problem sa domaęim reŽima kao zamenom nije u adekvatnosti prevoda ili "logiŽnosti" veę u *motivisanosti* reŽi koja se koristi. Strane reŽi za nas su potpuno nemotivisane i zato se lako prihvataju. Islednik zaista, i pored sve logike, nikad neęe zameniti debuger jer se suviźe motivisana reŽ u naźem jeziku. ▒to je domaęa reŽ podloČnija brČem gubitku motivacije, to je prevod lakźe prihvatljiv. Slog je zaista odliŽan primer - za źta smo beźe tu reŽ koristili pre nego źto je prihvaęena umesto record? Tako¬e mislim da se demistifikacija struke ne postiČe zamenom stranih reŽi domaęim - terminologija je samo *mali* osnov na koji se gradi znanje. U mojim tekstovima ęete verovatno naęi svega i svaŽega jer jednostavno piźem kako govorim a to je oŽigledno u skladu sa trenutnom domaęom situacijom. Od pisanja ne Čivim i nemam vremena da se bavim problemima jezika niti da zavirujem u reŽnik. Pratim ono źto piźe Duźko, nerviram se povremeno kao i svi (mada ipak mislim da ga svi razumemo), ali povremeno osetim da ęe on nekog njegovog predloga "biti neźto" - kada to ponovo proŽitam i u sledeęem broju, pa ponovo i u sledeęem, i meni se "omakne" po koji put. Pozdrav, zz
ne.zelim.31 dveselinovic,
Pozdrav. Vlado, imaź kao i svi mi pravo da misliź źta hoęeź, ali nikada nemoj pretpostaviti da i d¸│rugi misle na isti naŽin kao i ti. Tebi moČda reŽ "utiŽnica" ima asocijacije na źuko u zidu, ali veruj mi na reŽ, veęina ljudi, posebno laici, najviźe vole ű r űe űŽi koje ih asocijativno vode¸│ ka cilju. "Slot" nikome ko ne zna engleski, koji opet ja govorim bolj ű űe ˘Ę ű˘Ęod maternjeg", ne znaŽi ama baź niźta. Poźto se 12 godina bavim prevo¬enjem oko 2.200-2.400 stranica teksta godiźnje, veruj mi da to ne kaČem napamet. ű  Dejan Veselinovię
ne.zelim.32 dveselinovic,
Pozdrav svima.ravo sam proŽitao odgovor Duźka Savięa na upuęene mu (a indirektno i meni) kritike. ▒ta da kaČem nego samo tako, Duźko, samo tako. Vlado, sve źto sam veę rekao i dalje stoji, a sada svima nudim na uvid Žlanak kako bi ga napisao (malo zagriČeniji) predstavnik Vladine te. InaŽe, liŽno se potpuno slaČem sa D. Savięem, a na Čalost, moram priznati da se i sam ne pridrČavam tih saveta uvek i svuda. Nisam za originalnost po svaku cenu, ali ako krenemo na engleski, ostaęe nas previźe malo na SEZAMu za jaŽe diskusije. Ne bih Čeleo da bilo koga obeshrabrim; zravo, veoma mi je drago źto je ovakva diskusija naŽe, ali bi mi bilo drago kada bi se opźti ton malo spustio na parlamentarnije nivoe. Pre par dana sam bio u Sarajevu; da li si znao Vlado da braęa Bosanci ne kaČu niti fajl, niti datoteka, veę teka, bolan, jer se tako u narodu naziva i beleČnica? Dejan Veselinovię pricica.zip
ne.zelim.33 zzivotic,
Da, moČda je tuČno, ali tvoj tekst, kada bi izbacio one komentare bio bi razumljiv svima koji su bar jednom u Čivotu dibagovali! A kad bi samo ostavio komentare, ne bi ga razumeo ama baź niko sem tebe! A nije bi baź jasno, kako ęe ova tvoja pouŽna priŽica pomoęi da se >> "opźti ton malo spusti na parlamentarnije nivoe"? Na nju ęe veę neko odgovoriti podjednako pouŽnom priŽicom itd. itd. Doduźe, nisi nam rekao na koji parlament si mislio.....
ne.zelim.34 vkostic,
Dejane, bas lepa pricica. Puko sam od smeha. U cemu je problem sa taborom "prevodilaca"? Problem je sto svako prevodi za sebe i na svoju ruku. Ako prelistam nase casopise i knjige, mogao bi za svaki strucni termin da nadjem bar deset razlicitih prevoda. Neko ce reci da je to demistifikacija racunarske terminologije, ali ja ne mislim tako. Nisam primetio da Francuzi koriste dva, tri, ili deset razlicitih prevoda za istu rec. Neznam kako su se oni organizovali, ali znam da nama to ne polazi za rukom. Ne treba mi recnik kada citam engleske casopise i knjige, ali ako svako nastavi da prevodi po svome, trebace mi recnik za nase casopise i knjige. Niko me nece ubediti da debuger nazovem "islednik", "insekticid", ili "sprej protiv buba svaba"! Pozdrav, V.K.
ne.zelim.35 dveselinovic,
Sa onom priŽicom sam se stvarno malo naźalio, bez namere da ikoga vredjam. ▒to se malo veęe parlamentarnosti tiŽe, ne smeta mi ton uŽesnika, veę neke postavke. Recimo, Vlada Kostię se u naŽelu sasvim ispravno pita kako stvarno ujednaŽiti prevode; na to ja njega sasvim ispravno pitam, kao i ostale uŽesnike - kada ste, ako ikada, poslednji put bili u standardizaciji i pogledali spisak termina koji su tamo ozvaniŽeni? Sve dok to ne uradite, nemamo osnova za iole ozbiljniji razgovor, jer ja imam spisak *ZVANI«NO* priznatih izraza a vi nemate, pa pretpostavljam da ni ne znate źta na njemu ima. Da skratim: dosta izraza koju su spomenuti postoje u zvaniŽnom prevodu, ali ako je po nacionalnom mentalitetu, svi ęe se pobuniti protiv toga, svako sa svojim obrazloČenjem a poneko i sa razlogom, i opet ęe sve pasti u vodu. «ik da neko objavi neźto u SR NemaŽkoj a da se ne pridrČava DIN standarda; ili ęe mu lektor to izmeniti, ili jednostavno neęe biti objavljeno. Nisam pristalica totalnog prevodjenja po svaku cenu, ali ni nekritiŽkog prihvatanja stranih izraza. LiŽno sam utilitaran; kad je strani izraz bolji i jasniji, uzmimo ga. Dejan Veselinovię
ne.zelim.36 dejanr,
Svaka Žast nadleČnima za standardizaciju, ali kod nas to uglavnom tako loźe rade (npr. standardi za YU kodove) da ne verujem da ęe neko potrŽati da to primeni. ObiŽno se kaČe da imamo dobre zakone koji se ne poźtuju; u domenu raŽunarske standardizacije imamo loźe standarde koji se ne poźtuju pa je rezultat isti.
ne.zelim.37 ilja,
Na Čalost, duČe vreme nisam bio u Beogradu pa se tek sada ponovo ukljuŽujem u polemiku o jeziku koju sam zapoŽeo. Nadam se da ęu ubuduęe biti aktivniji. Dakle, prvo da odgovorim na poruku 6.33 uz koju je Dejan Veselinovię kao krunski argument priloČio PRICICA-u.ZIP. Mislim da ta priŽica nije nikakav argument u diskusiji - ona je manje ili viźe duhovita (po mom miźljenju manje) ali prosto predstavlja isterivanje jedne stvari u krajnost. Bilo koja pojava, ma koliko dobra ili loźa bila, kada se otera u krajnost izgleda smeźna i prema tome ne moČe se dokazivati da je neźto loźe zato źto je njegova krajnost loźa! PRICICA.ZIP je jednostavno karikatura koja ne moČe ni u kom smislu doprineti ovoj diskusiji - isto bi ja sad mogao da pravim priŽicu kako bi terminologija izgledala kada bi se izbacila svaka strana reŽ i da iz toga zakljuŽim da sve treba ostavljati u originalu! ZagriČenost za prevo¬enje vidim i u tumaŽenju poruke 6.23 Gorana Jovanovięa. Goran je, koliko ja posmatram stvar, u toj poruci preveo "debager" kao "islednik" kao vid ironije tj. da pokaČe (doduźe opet teranjem u krajnost) kakve se budalaźtine dobijaju prevo¬enjem. Me¬utim, naźi vrli kom- pjuterski prevodioci su odmah zakljuŽili da je to jedan sjajan predlog i ne sumnjam da ęe Duźko Savię od sada zaista pisati islednik kako bi dalje doprineo tome da ga niko ne razume. Tvrdnja Duźka Savięa da se on zalaČe za demistifikaciju raŽunarstva je upravo smeźna - on je zapravo najveęi misti- fikator raŽunarstva u domaęoj kompjuterskoj źtampi! Ukoliko nekada sebe naterate da proŽitate Duźkove tekstove, videęete da se on gotovo iskljuŽivo bavi nekim budi-bog-s-nama programima, neŽim źto niko u Jugoslaviji ni pre njega ni posle njega neęe koristiti niti ęe mu pasti na pamet da koristi. Recimo ja sam, ponukan njegovim tekstovima a pre nego źto sam shvatio u Žemu je stvar, uzeo da radim sa Modulom 2 (Logitech) jer je prema Duźku to objektno orijentisano programiranje, pa moduli, pa biblioteke pa bog sve zna źta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je on pisao tolike hvalospeve je obiŽno SRANJE - ko ne veruje neka uzme pa proba. Ili nek uzme pa proba ModBase koji Žak ne moČe da proŽita dBASE indeks fajl! Posle je u "RaŽunarima" bila jedna druga serija o Moduli u kojoj je (po mom miźljenju preumereno) reŽeno da je Modula sranje al' nema veze - Duźko svoje tekstove napisao i naplatio, on ispao pametan a onda kroz godinu dana... ko te pita! Sad kada je Modula 2 pravilno shvaęena i stavljena na svoje mesto, naźao je da hvali neke objektno orijentisane gluposti i baze podataka koje nikome pod bogom ne trebaju ali u koje se niko ne razume - opet ęe trebati godinu dana da to neko na¬e i vidi koliko je glupo ali dotle ęe biti neźto drugo... Ovo naoko nema nikakve veze sa ovom polemikom ili jezikom ali samo naoko. Naime, pokazuje osnovnu koncepciju tekstova Duźka Savięa koja glasi: "u tekstu se ne sme naęi ni jedna korisna informacija" - Duźko Savię je poŽeo svoju novinarsku karijeru jednim dobrim tekstom o performansama kompjutera i u taj tekst je oŽito uloČio dosta truda. Onda je verovatno dobio honorar za taj tekst i pao pod sto, zakljuŽivźi da tako bedne pare ne vrede truda uloČenog u tekst. Neko drugi bi tada jednostavno digo ruke od pisanja ali D.S. je shvatio da te pare, ma koliko su bedne, ipak jesu neke pare, nije ih loźe uzeti ali treba stvar podesiti tako da se one dobiju uz minimum da ne kaČem rada nego troźenja svog znanja - znanje ęemo da Žuvamo za strane knjige (Žujem da ih je objavljivao mada nisam Žitao ni jednu tako da ne znam da li je to znanje tamo ugra¬eno) a za domaęe Žasopise ęemo pisati ali ęemo dobro paziti da niźta ne kaČemo! Onda su nastali oni nedoglupi tekstovi tipa "Programer na usijanom krovu" (taj sam proŽitao i dobro ga se seęam) u kojima se na neki kvazinauŽan naŽin izlaČe kako se programi testiraju, pa kako se programi prodaju u sledeęim tekstovima i tako to. Iskreno, mnogo bih voleo da mi urednik "RaŽunara" objasni źta mu bi da objavljuje te tekstove, źta je to on video u njima. Ali ja, ma s kim da sam priŽao (a tada su "RaŽunari u vaźoj kuęi" bili svetsko Žudo pa se o njima dosta priŽalo) nisam mogao da vidim baź niźta u tim tekstovima. Docnije je D.S. preźao na PC i na testove nekih programa. Me¬utim, pri izboru tih programa dobro je pazio da ne naleti na neźto źto veęina sveta koristi, jer ne moČeź ti korisniku dBASE-a prodavati maglu o dBASE-u ali zato nekome ko nije Žuo za Q-Pro moČeź da priŽaź źta hoęeź o tome, on ęe i onako da preskoŽi tekst a ti pare uzeo! Tokom ove godine D.S. je u "RaŽunarima" (Moj Mikro ne kupujem... bar ne redovno, preteraźe cenu) predstavio Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive, Pro C i QuickPascal (sve sami tandara-broę paketi koje niko u Jugoslaviji neęe ni videti) i uz to Turbo Pascal 5.5 koji naoko odudara od svite jer ga svi koriste. Jeste, ali pravi novitet TP 5.5 je objektno orijentisano programiranje koje niko ne zna niti ęe ga iko uskoro isprobati; prema tome, test TP5.5 zaista moČe da se piźe jer u njemu neęe biti korisnih podataka u smislu korisnih za źiri krug ljudi. Ono źto me je dugo muŽilo jeste pitanje odakle Duźku Savięu svi ti programi - siguran sam da ih nije kupio (ja ne mislim niźta dobro o Duźku kao novinaru, ali mi nije na kraj pameti da sumnjam u njegovu inteligenciju!) niti ih je mogao dobiti od nekoga jer niko pametan (pa Žak ni neko lud) to ne bi kupio. Tekstovi su uz to oŽito originalni (nisu prepisani iz nekih stranih novina) jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio takvu gomilu besmislica - da li je moČda Bajt testirao Q-Pro, Pro C pa Žak i C++ o kome je ponekad pisao? E onda mi je nastupilo otkrovenje kada sam Žitajuęe "RaŽunare" video da on dobija te programe na test od autora tj. dobija ih dČabe. Naravno, retko ęe ko dČabe poslati u Zimbabve i Jugoslaviju neki program koji se dobro prodaje; źalju se uglavnom otpaci koje niko neęe pa se jadnici nadaju da ęe to neko ovde kupiti. Naravno, obzirom da velike firme ipak źalju najviźe programa, poneko se prevari i u pravcu Jugoslavije i poźalje neźto dobro (PC Tools, WordPerfect, MS Word...) i zato je neophodno obezbediti da niko ne Žita testove tih programskih paketa kako iz njih ne bi izvukao neku informaciju koja autoru sluŽajno promakne. Tu stupa na snagu JEZIK. Duźko Savię je izmislio svoj jezik koji apsolutno niko drugi ne koristi niti razume. Pri tome mu je zgodno pos- luČila Žinjenica da je kompjuterski jezik kojim se svaki dan govori zaista pun stranih reŽi i onda je sebe proglasio za Žuvara naźeg jezika! Naravno, da je sluŽajno situacija bila takva da su reŽi prevedene, Duźko bi se zaloČio za zadrČavanje originala ili bi moČda koristio kineske reŽi jer su najkraęe. Jezik tu uopźte nije vaČan - vaČno je da njegove tekstove niko ne razume, da se kod Žitaoca stvori averzija i da oni te tekstove jednostavno preskaŽu, tako je sasvim sigurno da ęe svaka evenutalno sluŽajno promakla informacija otięi u prazno! Naravno, u nekoj pametnoj zemlji bi urednik nekog Žasopisa koji se razume u posao tekstove jednostavno bacio u koź. U naźim Žaso- pisima, iz razloga koji su za mene neshvatljivi, urednici te tekstove objavljuju - jedino objaźnjenje koje mogu da smislim je da urednici nemaju raŽunarsko obrazovanje i da kad vide tekst koji onako zvuŽi a oni u njemu niźta ne ra- zumeju, zakljuŽe da je to verovatno neźto pametno pa treba objaviti. Voleo bih da mi urednik "RaŽunara" (koji ovde na sezamu postoji ali ęuti kao mula) objasni zaźto on objav- ljuje tekstove koje niko ne Žita? Prema tome, ja po pitanjima jezika nisam za to da se svaka reŽ zadrČi u originalu, nisam ni za to da se svaka reŽ prevodi, nego sam za to da se piźe onako kako se govori (i to ne da Duźko kaČe "... ja govorim tako... na TV" - mislio sam na govor u svakodnevnom Čivotu). A govori se slog, raŽunar, kompjuter, hard disk, disketa, ime, ekstenzija, kompajler, debager, interpreter, modem, matiŽna ploŽa, kartica, slot, port... meźavina stranih, domaęih i podomaęenih reŽi. Tako se govori, tako treba i pisati! Kao dodatni argument u prilog stranih reŽi naveźęu njihovu preciznost - svi znate onu pojavu kada je kurzor u donjem redu ekrana, stigne LF, donji red pre¬e u pretposlednji, pretposlednji u prethodni i tako do prvog. Kako zovete tu pojavu? Neko ęe reęi "pomeranje" ili "pomeranje ekrana" ali kad kaČeź bilo źta od toga, nije baź jasno o Žemu se radi - ako kontekst ne razjasni stvar, mora se raspresti neźto kao "pomeranje sadrČaja ekrana". Me¬utim, kada se kaČe skrolovanje, odmah je sve jasno i Žisto!! U tom smislu se veoma slaČem sa porukom 6.29 Vlade Kostięa. A źto se poŽetnika tiŽe, seęam se jednog filma s DČon Vejnom u kome on igra kaplara konjice i treba da uŽi mlade vojnike tajnama zanata. On pred njih izvede konja i kaČe "ovo je konj, ovo mu je glava, ovo su mu le¬a, ovo su mu kopita a ovo mu je rep". Prema tome, neko ko pojma nema o neŽemu usvojięe one termine koji mu se prvi saopźte - najgora usluga koju biste mogli da uŽinite je da sutra do¬e drugi kaplar i kaČe "sedi na pleęa konju" a vojnik kaČe MUUU, otkud znam źta su pleęa kad su juŽe rekli da su to le¬a! Ilija Matię, psihoanalitiŽar-amater.
ne.zelim.38 dveselinovic,
To da je Ilija psihoanalitiŽar-amater je samohvala; ne bi proźao ni kao diletant. Posle lucidnih diskusija u ranijim rundama, veoma se Žudim ovakvom "doprinosu". Umesto kritike, imamo izliv besa. Necu da branim Duźka Savięa, mislim da on to sam sasvim lepo moČe, a neęu ni da vivisekciram Ilijin tekst. Ako svaki dan na ulici Žujemo "J... ti mater", "P..... materina" i sliŽno, po Iliji, trebalo bi tako i pisati. Recimo: "J... ga, dragi Žitaoci, ovo je do k.... loźa stvar, a ono j...no dobra stvar, pa nek' sve ide...". Hvala lepo, ako se tako govori, ne znaŽi i da je taŽno, a kamo li dobro. I 35 miliona Nemaca je srljalo za Hitlerom, pa videsmo źta se desilo. Takve "govorne narodskim jezikom", "obiŽajnim jezikom", itd. tekstove ipak prepustimo "Malkom Kaju" i "Erotici", oni to mnogo bolje rade. Dejan Veselinovię
ne.zelim.39 ilja,
Hehehehe, moČda ja nisam ni za diletanta u psihoanalizi ali tebe sam naźao i pogodio u centar! Naime, i u ovoj poruci vidim upravo ono źto sam i ranije zamerio a to je isterivanje neke stvari u krajnost da bi se ona pokazala loźom. Gde sam ja, molim te, iskoristio reŽi kao: "J... ti mater", "P..... materina", "J... ga, dragi Žitaoci, ovo je do k.... loźa stvar, a ono j...no dobra stvar, pa nek' sve ide..." - ja jednu porodiŽnu reŽ kao źto je sranje a ti na¬e ovoliko prljavźtina! Opet i joź jednom kaČem - svaka krajnost je smeźna, ako je krajnost loźa, stvar ne mora biti loźa! Kada se polemiźe u novinama, ovakav odgovor moČe da pro¬e. Ali na BBS-u neęe ięi, morao bi da navedeź neki pravi argument a ne da ovako pljuckaź u prazno! Ako iz moje poruke izbija gnev, Čao mi je, nije mi to namera. Ja sam najmanje ljut na Duźka Savięa, on je pametan Žovek koji koristi situaciju da bi postigao neke svoje ciljeve. Ljut sam na urednike koji, zbog svoje nedovoljne struŽnosti, dopuźtaju da se tako oŽito degradira kvalitet Žasopisa zarad objavljivanja priloga nekih takozvanih struŽnjaka. «ekam da se pokrene VOTE o tekuęim i prethodnim brojevima "RaŽunara" i gotovo sam siguran da ęe Žitaoci imati isti stav kao i ja - tvoje tekstove (Dejan V) ęe svakako hvaliti a Duźko Savię ęe dobiti glas jedino od sebe! Ilija
ne.zelim.40 vkostic,
>> «ekam da se pokrene VOTE o tekuęim i prethodnim brojevima >> "RaŽunara" i gotovo sam siguran da ęe Žitaoci imati isti >> stav kao i ja - tvoje tekstove (Dejan V) ęe svakako >> hvaliti a Duźko Savię ęe dobiti glas jedino od sebe! Stvarno, novi Racunari su izasli, VOTE je napokon gotov, pa daj onda da glasamo! Pozdrav, V.K.
ne.zelim.41 dejanr,
>> Stvarno, novi Racunari su izasli, VOTE je napokon gotov, pa daj >> onda da glasamo! Glasanje za najbolji tekst u "RaŽunarima" bięe pokrenuto odmah iza novogodiźnjih praznika - VOTE je joź u probnom radu pa ne bih Čeleo da neki bug u njemu upropasti neko "pravo" glasanje. Dakle, pogledaęemo kako je proźlo ovo pa onda napred na sledeęe!
ne.zelim.42 dveselinovic,
Pravo da t űi kaČem, Ilija, ni ja u tvom tekstu nisam naiźao ni na jedan argument - ima tu jedna dosta sloČena priŽa o tome kako bi neźto moglo da bude, ali ne i kako jeste. Nigde ni jedne jedine stvari koja bi se mogla shvatiti kao *dokaz* ili potvrda onoga źto kaČeź. Samo pro űjekcija jedne moguęnosti. Ukratko, naklapanje u apsolutnom smislu, i tvoje privatno miźljenje u relativnom smislu. Ne prihvatam prvi smisao, a drugi sasvim uvaČavam. Ti, kao i svi mi, imaź pravo na svoje miźljenje, a źto reŽe Isak Asimov, ne slaČem sa tvojim privatnim miźljenjem, ali ęu se uvek boriti za tvoje pravo da ga izneseź. Kada dodje to na red, videęu za koga ęu glati; za sebe sigurno ne, jer uvek mislim da je moglo i bolje, od prvog teksta koji sam ikada objavio, sve do poslednjeg. Nije da sam principijelno nezadovoljan ili da sam nezadovoljnik, jednostavno, svakim sledeęim Žitanjem vidim poneźto novo źto mi se Žesto ne dopadne. Ne znam źta Žitaoci misle, a poźto hoęu to da znam, pozdravljam tudja miźljenja, tvoja i druga, a posebno u vidu kritike. aŽe, tvoji stavovi su mi se dopali Žak toliko da sam ti˘Ę se javno zahvalio u dva teksta na miźljenju. Videęeź ih u narednim brojevima. Dejan Veselinovię
ne.zelim.43 ilja,
>> Pravo da ti kaČem, Ilija, ni ja u tvom tekstu nisam >> naiźao ni na jedan argument - ima tu jedna dosta sloČena >> priŽa o tome kako bi neźto moglo da bude, ali ne i kako >> jeste. Nigde ni jedne jedine stvari koja bi se mogla >> shvatiti kao *dokaz* ili potvrda onoga źto kaČeź. Ako misliź na dokaz tipa "CK SKJ je jednoglasno zakljuŽio da u tekstovima Duźka Savięa nema ni jedne korisne informacije", takav dokaz zaista nemam. Me¬utim, moju diskusiju si izgleda sasvim povrźno proŽitao jer u njoj ima dosta argumenata dok u onome źto ti kaČeź nema ni jednog jedinog argumenta. Evo ako baź treba da ti te argumente ovako taksativno pobrojim: 1. Duźko Savię je tokom 1989. u "RaŽunarima" predstavio Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive, Pro C, QuickPascal i Turbo Pascal 5.5. Ovo je nesporno, zasniva se na indeksu Žasopisa koji je objavljen. 2. Da li ti Dejane ili bilo ko ovde na SEZAM-u poznaje ikoga u Jugoslaviji ko koristi Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive ili Pro C? Da li znaź ikoga u Jugoslaviji ko koristi QuickPascal? Da li znaź ikoga u Jugoslaviji ko je skoŽio na Turbo Pascal 5.5 zbog objektnih ekstenzija? Ja tvrdim da je takvih, u pore¬enju sa brojem PC-jevaca, zanemarljivo, ja zapravo ne znam nikoga. I molim te da mi se ne kaČe da JA treba da dokazujem da niko to NE koristi, to se ne moČe dokazati. Ja kaČem da ne koristi niko, neka se javi kontraprimer! 3. Zaźto renomirani svetski Žasopisi kao źto je Byte, PC Magazine i sliŽni nisu potrŽali da predstave Q-Pro, D, Derive ili Pro C? Ako su Zortech C++ i pominjali (pominjali a ne testirali!), to je zato źto je objektno orijentisano programiranje u svetu priliŽan trend (Bajt je imao temu broja "objektno orijentisano programiranje") i zato źto je taj program kod njih ekstra jeftin (da je to tako dobra stvar, ne bi bila tako jeftina; ako ne znaź źta je dobro, pitaj źta je skupo) źto za nas, naravno, vrlo malo znaŽi. 4. Da li tebi (ako ga liŽno poznajeź) Duźko Savię liŽi na nekakvog idealistu, nekoga ko se bori za neźto apstraktno kao źto je jezik? On je Žovek koji se bori iskljuŽivo za pare; ako ti staviź ruku na srce i kaČeź da u ovome nema ni malo istine, ja ovaj argument povlaŽim. 5. Da li si ti paČljivo proŽitao bilo koji tekst koji je Duźko Savię tokom 1989. objavio u "RaŽunarima"? MoČeź li sada, on-line da navedeź bilo źta źto si saznao u takvom tekstu i źto ti je ostalo u seęanju? Moj najbolji argument u celoj ovoj polemici je źto NIKO OVDE NA SEZAM-u (a ima tu podosta korisnika) nije ostavio poruku EJ BRE ILIJA ▒TA LUPA▒, PA MNOGO VOLIM DA «ITAM TEKSTOVE DU▒KA SAVI»A. Evo otvorena tema, pa nek se takav javi i nek mi kaČe kakve je konkretno informacije (sem adresi nekih levih ameriŽkih firmi) izvukao iz tih tekstova. I nek mi se uopźte javi neko ko je proŽitao jedan Žitav tekst Duźka Savięa! A takav ęe da se javi jedino ako se Duźko Savię ovde predstavi pod nekim laČnim imenom. I za kraj molim da ne meźamo lonŽięe - ja ne treba da dokazujem da u tekstovima nema informacija, nego oni koji kaČu da u tekstovima ima korisnih informacija (a takvih je, kako vidim, Čalosno malo) treba da neku od tih informacija konkretno navedu. I uopźte, prijatelju moj, da bi se polemisalo treba u polemiku uloČiti nekakav rad koji sam ja uloČio u mrsku mi analizu onoga źto D.S. objavljuje; odgovarajuęi ovako pauźalno kako ti to radiź teźko ęeź moęi ikoga iuźta da ubediź, moraęeź da budeź malo konkretniji!
ne.zelim.44 vkostic,
>> Voleo bih da mi urednik "RaŽunara" (koji ovde na >> sezamu postoji ali ęuti kao mula) objasni zaźto on objav- >> ljuje tekstove koje niko ne Žita (tekstove Duska Savica). Urednik ustvari obozava izopacenu terminologiju a la Dusko Savic. Sta vise, takvu terminologiju pokusava da progura i kroz tekstove saradnika koji ne pisu tako. Eto, na primer u mojem tekstu u Racunarima 57 je nasao za shodno da boot sector prekrsti u startni sektor. A tek root direktorijum! On se jadan nasao preimenovan u "koreni katalog" ! Srecom, taj gnusni akt sabotaze nije do kraja uspeo. U tekstu su tu i tamo ipak preziveli root direktorijum i boot sektor. Verovatno naredba REPLACE njegovog text procesora ima neki bag. Pozdrav, V.K.
ne.zelim.45 dsavic,
Pozdrav svima! Ovo je uglavnom odgovor na poruku 6.38. Taj autor je svojim prethodnim *sezalicama* kritikovao Racunare po pitanju strucne terminologije. Na to su mnogi osetljivi pa je tema NEZELIM vrlo brzo usla u modu. U proslom prilogu sam ustvrdio da reci MOD i SET ne postoje u srpskohrvatskom jeziku. Na to je Dejan Ristanovic ispravno primetio da se rec SET upotrebljava u tenisu (kao skup gemova - igara) i drugim sportovima (kao skup poena). Elem, deca u prvom osnovne uce teoriju skupova, na fakultetu se polaze teorija skupova (cesto kao deo algebre ili matematicke logike), pa prema tome, rec SKUP odavno postoji, cuje se u svakodnevno zivotu i, konacno, jeste bukvalan prevod engleske reci SET. Dakle, ostajem pri tvrdnji da SET treba prevoditi sa SKUP, jer programiranje je ipak samo podSKUP (a ne podSET) konstruktivne matematike. U najnovijim Racunarima 57, jedna recenica glasi: >>...za rut direktorijum vraca prazan string. Zato backslash >> na pocetku stringa moramo sami da ... E pa, upravo mesanje izraza smeta u ovoj recenici. Nije dosledno. Sta je "rut direktorijum"? Rec "rut" takodje ne postoji u srpskohrvatskom. Zar se engleska rec "root" ne moze prevesti sa "osnovni", "pocetni", "glavni" ili tako nekako. Dalje, ako se vec toliko zeli engleski umesto srpskohrvatskog, zasto u tekstu pise "backslash"? To je cista engleska rec, ispravno napisana. U gornjoj recenici ne vazi omiljena maksima "pisi kao sto govoris", jer svi bi u govoru rekli "beksles" - uostalom, i ROOT je transkribovano kao "rut", bas po navedenoj maksimi. Gornja recenica je odabrana slucajno, a moglo bi se navesti jos od drugih autora, u drugim clancima, u drugim casopisima i tako dalje. Vaznije od toga, pozivam sve autore da iznadju sopstvene prevode za opste koriscene termine i da ih izloze u konferenciji SARADNICI. Tamo bi smo mogli da obrazujemo BERZU PREVODA takvih termina i da se usaglasimo. Poenta je da ja ne smatram da su SVI moji izrazi dobri (neki stvarno jesu, neke verovatno treba poboljsati). Ako pronadjemo bolji prevod za "debugger" od "islednik" - ja cu ga koristiti. Jedino ne dolazi u obzir ova sadasnja situacija: "dibager" je nasilje nasim jezikom. Ko ne veruje da van uskog kruga (30.000.000 PC racunara naspram pet milijardi ljudi) izraz "dibagovanje skrolovanog fajla" ne znaci nista, nek' na ulici zaustavi deset prolaznika, nek' im to kaze i nek' vidi efekat od tog. Sledeca primedba glasi: >> on se gotovo iskljucivo bavi nekim budi-bog-s-nama programima, >> necim sto niko u Jugoslaviji ni pre njega ni posle njega nece >> koristiti niti ce mu pasti na pamet da koristi. Ovo je klasicna primedba koju su tokom vremena iskusili svi novinari i svi urednici ovog sveta. "RACUNARI" pre svega pisu o NOVIM stvarima iz struke - hardveru, softveru, ljudima koji sve to prave. Racunarski novinar je tehnoloska izvidnica. Kakvog smisla bi imalo pisati prikaz o dBASE-u kad o njemu i kod nas postoji nekoliko knjiga, a "RACUNARI" su odavno objavili umetak! Povodom tvrdnje da >> D.S. je u "Racunarima" (Moj Mikro ne kupujem... bar ne redovno, >> preterase cenu) predstavio Q-Pro, Trilogiju, C++, D, Derive, >> Pro C i QuickPascal (sve sami tandara-broc paketi koje niko >> u Jugoslaviji nece ni videti) i uz to Turbo Pascal 5.5 koji >> naoko odudara od svite jer ga svi koriste mogu samo reci da je D prodat u preko 300.000 primeraka, da je njemu i BYTE posvetio cetiri strane, da je ProC odavno stigao kod nas i da sam cak na SEZAM-u u konferenciji CCCC procitao poruke o njemu (uzgred, covek koji ga koristi je odusevljen), da je C++ sada jedino interesantna stvar u tom jeziku (ocekuje se uskoro Turbo C 3.0 koji ce biti objektno orijentisan a i MS C takodje ide u tom pravcu). Trilogija 1.2 je prva originalna koncepcija u programskim jezicima unazad pet-sest godina i ocekuje se objektno-orijentisana verzija 1.3. QuickPascal 1.0 vec u prvoj verziji je uporediv sa TurboPascalom u petoj verziji... to nije mala stvar. Stavise, to je prvi objektno orijentisani jezik kojeg je Microsoft ikada izbacio na trziste. Vec je napisana i prva knjiga o QuickPascal-u, sto znaci da i drugi veruju u taj program. Sledeca tvrdnja je: >> jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio >> takvu gomilu besmislica - da li je mozda Bajt testirao Q-Pro, >> Pro C pa cak i C++ o kome je ponekad pisao? !KIŮĎ Öş■ Odgovor na ovo je svima dostupan: BYTE, Computer Language i mnogi drugi casopisi pisali su vrlo mnogo o C++. To je trenutno najvazniji jezicki trend u USA - prelazak sa C na C++. I ne samo za MS DOS: smatra se da ce C++ kompletan razvoj programa pod UNIX-om biti u C++. To nisu prazne price: desetak kompanija je cele 89-te nudilo ili najavljivalo C++. U Racunarima su predstavljene dve najbolje verzije objektno orijentisanog C-a za MS DOS. Upravo su izasle verzije Zortech C++ 2.0 i C_talk Windows. Uz malo srece, citacemo o njima sredinom 90-te. BYTE je u 89-oj prikazivao Zortech C i C++ DVA puta: jednom u skupnom testu nekoliko C-ova i jednom u posebnom testu za C++. Primera radi, u februaru 89-te na stranama 170-186 dat je uporedni test sest raznih C-ova, medju njima i Zortech C 1.07. U martu iste godine BYTE posvetio temu broja (In Depth) objektno orijentisanim jezicima i tako dalje. Inace, nova verzija Zortech C++-a (2.0) je usaglasena sa MS C 5.1 tako da i ta poslednja prepreka da se predje na njega otpada. Ista tvrdnja, drugi put: >> jer u stranim novinama ni jedan urednik ne bi objavio >> takvu gomilu besmislica Ista tvrdnja iz poruke 6.40, Ilija Matic >> Ljut sam >> na urednike koji, zbog svoje nedovoljne strucnosti, dopustaju >> da se tako ocito degradira kvalitet casopisa zarad objavljivanja >> priloga nekih takozvanih strucnjaka. U junskom broju casopisa PCW za 1985 godinu objavljen mi je clanak "Fast Timing" (sa Ninoslavom Cabricem). U aprilskom broju casopisa L'Ordinateur Individuel za 1986 godinu objavljen mi je clanak o metodologiji pisanja programa. Citaoci Racunara su mogli oba clanka da procitaju pre objavljivanja u inostranstvu, pod nazivima "Printeri u kucici puza" i "Hakerski zakonik". Sve naslove u Racunarima odredjuje sam urednik a ne autori. Sledeca primedba je: >> ... nasao je da hvali >> neke objektno orijentisane gluposti i baze podataka koje >> nikome pod bogom ne trebaju ali u koje se niko ne razume >> - opet ce trebati godinu dana da to neko nadje i vidi koliko >> je glupo ali dotle ce biti nesto drugo... Procitati sta Bil Gejts na strani 16 Racunara 57 kaze o objektno orijentisanom bejziku i toj vrsti programiranja uopste. Takodje videti odgovor na sledecu primedbu. Sledeca primedba je: >> ponukan njegovim tekstovima a pre nego sto sam shvatio u cemu >> je stvar, uzeo da radim sa Modulom 2 (Logitech) jer je prema >> Dusku to objektno orijentisano programiranje, pa moduli, pa Nikad i nigde nisam napisao da je Modula 2 objektno orijentisan jezik. Veliko je pitanje da li ce ikada i biti. Wirth sada ima novu igracku, svoj novi objektno orijentisani jezik OBERON. Iz firme JPI su mi rekli JPI Modula 2 u sledecih godinu dana nece postati objektno orijentisana jer se spremaju da izdaju - JPI C++. Po isteku tog roka ce videti da li mogu sami da izmisle novi standard za modulu ili ne. Stvar ostaje neresena ali se JPI Modula 2 moze koristiti *kao* da je objektno orijentisana. U moduli treba programirati u duhu module a ne u duhu paskala ili nekog drugog jezika. Sledeca primedba: >> biblioteke pa bog sve zna sta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je >> on pisao tolike hvalospeve je obicno SRANJE - ko ne veruje >> neka uzme pa proba. Ili nek uzme pa proba ModBase koji cak >> ne moze da procita dBASE indeks fajl! Posle je u "Racunarima" Treba razdvojiti tekstove o moduli 2 kao jeziku uopäte i o pojedinim verzijama kao äto su Logitech i JPI (TopSpeed). Svih devet razloga zbog kojih je Virtova modula 2 bolja od Virtovog paskala opisani na strani 28 Racunara 40 ostaju na snazi. Da li je turbo paskal u verzijama 4.0 i 5.0 bolji od module 2? NIJE, jer se tek time po snazi izjednacio sa Logitech-om. Turbo paskal je prosto preuzeo sve sto iz module 2 valja i time postao jos bolji jezik. Nasuprot kasnijoj seriji u Racunarima, turbo paskal 5.0 i JPI modula 2 kao jezici su prakticno isti, osim sto je modula u nekim detaljima konzistentnija kao jezik. Mnoga poredjenja koja su u tim tekstovim isla na stetu JPI module su nepravedna. Primera radi, ako se otvori RAM disk od 1408K i tu smesti cela JPI modula 2, prevodjenje se odigrava iz memorije. Time se postize ekvivalentnost sa turbo paskalom onako kako se on najcesce koristi, to jest, za prevodjenje direktno iz memorije. U toj konfiguraciji se program od nekoliko stotina do hiljadu-dve linija prevodi za pet i povezuje za sedam sekundi. Ukupno 12. Ekvivalentan mali program na turbo paskalu se prevodio pet sekundi. Da li je sve to bitno sa stanovista jezika? VISE NE, jer je u verziji 5.5 turbo paskal (koliko-toliko) objektno orijentisan, ali i to je dovoljno da nadmasi modulu 2 i sve ostalo sto nije objektno orijentisano - u teoriji. Da li to znaci da treba programirati na turbo paskalu? Neke st>đri DA, neke ne. Da li to znaci da je modula 2 mrtva? NI SLUCAJNO, jer za nju postoji veliki broj modula - softverskih komponenti - kojima se za neke potrebe nadomestaju druge stvari. Konkretno, ako treba napisati bazu podataka, onda je JPI modula 2 odlican izbor jer za nju postoje bar dve izvanredne biblioteke za baze podataka (ModBase i B-Tree). U prethodnoj primedbi spominje se da ModBase "ne moze da procita dBASE indeks fajl". To je tacno. Ne moze, jer mu to nije ni cilj. dBASE indeksne datoteke su najsporije u svemiru i bas na tome svoju sudbinu grade programi kao sto su FoxBASE, Clipper i drugi. Svi oni imaju sopstvene indeksne datoteke, pa tako i ModBase. Ali ModBase moze da cita PODATKE iz dBASE datoteka - i to vrlo uspesno. Na kraju clanka o mestu module 2 medju programskim jezicima (strana 29, Racunari 40) navodi se primer ubrzanja konkretnog dBASE programa za 180 puta kombinacijom Logitech Modula 2 i ModBase-a. U sledecem broju, u clanku o samom ModBase-u ("Moduli za modulu") dat je kompletan program za skladisno poslovanje kao obrazac za koriscenje ModBase modula. Na strani 25 Racunara 41, u pretposlednjem pasusu doslovce se kaze: "U odnosu na dBASE, nedostatak ModBase-a je da ne moze neposredno da indeksira po slovnom zbiru dvaju ili vise polja." Odatle je jasno da indeksni sistemi dBASE-a i ModBase-a verzije 1 koja je opisivana u clanku nisu identiüni. Ista primedba, jos jednom: >> biblioteke pa bog sve zna sta ne. E pa ta Modula 2 kojoj je >> on pisao tolike hvalospeve je obicno SRANJE - ko ne veruje >> neka uzme pa proba. KOJOJ JE ON PISAO TOLIKE HVALOSPEVE... Da li je hvalospev prikaz koji sadrzi ocene "... instalacija kompletne Logitech Module 2 dugo traje. Naivni korisnik moze doziveti stres ako pomisli da je u jednom trenutku ostao bez tvrdog diska" (Racunari 39, strana 20) ili "Sporost u prevodjenju i povezivanju je ozbiljna mana ovog programa, tako da se na sporijim racunarima njime ne treba baviti." (Racunari 39, strana 21) "Ko zeli (ili mora) da radi sa ovim programom, trebalo bi da ima znatno brzi racunar i/ili mnogo, mnogo memorije organizovane kao RAM disk." (Racunari 39, strana 21) Umesto zakljucka: clanke o programskim jezicima treba citati pazljivo (i strucno psihoanalizirati). Obicno, ni jedna rec nije suvisna, a svaka recenica plod je odredjenih iskustava. "RACUNARI" jesu novine, ali tehnickog usmerenja! DUSKO SAVIC
ne.zelim.46 vkostic,
>> U najnovijim Racunarima 57, jedna recenica glasi: >> >> ...za rut direktorijum vraca prazan string. Zato >> >> backslash na pocetku stringa moramo sami da ... >> E pa, upravo mesanje izraza smeta u ovoj recenici. Nije >> dosledno. Sta je "rut direktorijum"? Rec "rut" takodje ne >> postoji u srpskohrvatskom. Zar se engleska rec "root" ne >> moze prevesti sa "osnovni", "pocetni", "glavni" ili tako >> nekako. Ta recenica je uzeta iz mojeg teksta. Ja svoje tekstove pisem tako da ih ljudi *razumeju*. Cak je u originalnom tekstu stajalo "root", a ne "rut". Ja se pitam dali bi neko razumeo tu recenicu da sam napisao: .... za glavni imenik vraca prazanu strunu. Zato obrnutu crticu na pocetku strune moramo sami da ... Da se root direktorijum moze zvati "glavni imenik", to sam naucio od Duska Savica. A da je string struna, to kaze recnik. Jos gore je to sto Dusko Savic i njegovi istomislenici (mislim ovde na urednika Racunara) lupaju svoje *blesave* prevode svako na svoju ruku. Za root direktorijum Dusko Savic kaze "glavni imenik", a Jova Regasek "koreni katalog". Nestrucnim citaocima su tako sve demistifikovali, valjda. >> Vaznije od toga, pozivam sve autore da iznadju sopstvene >> prevode za opste koriscene termine i da ih izloze u >> konferenciji SARADNICI. Tamo bi smo mogli da obrazujemo >> BERZU PREVODA takvih termina i da se usaglasimo. Lepo, neka se Dusko Savic i njegovi sledbenici usaglasavaju, ali na ekranima ce uvek pisati "directory" i "Turbo debugger", a ne "imenik" ili "Turbo islednik". Zasto onda zbunjivati korisnike racunara? Imam utisak da Dusko Savic i njegovi sledbenici, zatim Francuzi, Nemci, i mnogi drugi prevode strucne kompjuterske termine samo da bi lecili neki kompleks nize vrednosti u odnosu na Amere. Ako vec nismo izmislili kompjuter, ajde da ga bar krstimo. Bice nam lakse, verovatno. Zaista ne razumem zasto Dusku toliko smeta da kaze "set", Francuzu da kaze "bajt", ili Nemcu da kaze "printer". Uopste, cela ta buka oko prevdjenja racunarske terminologije predstavlja kolosalnu budalastinu. A evo i zasto: Svi mi, kada smo prvi put videli debuger, receno nam je da se to zove "debuger" i zato nam je sada prirodno da to tako zovemo. Da nam je tada receno: slusajte, to se zove "PIPS insekticid", mi bi ga zvali "PIPS insekticid" i to bi nam bili isto tako prirodno. E sada kada neko debuger nazove "islednik", on zbuni one koji znaju kako se to stvarno zove, a dovodi u zabludu one koji se prvi put srecu sa takvim programom. Neko kome je za debuger receno da se zove "islednik" ce se pitati sta je to "debugger" kada tu rec procita u nekom stranom casopisu ili knjizi. Isto tako ce se pitati o cemu govori onaj sto stalno spominje nekakav "debuger", sta je to? Na kraju, zar ce nekome ko prvi put vidi debuger biti jasnije ako mu kazemo da je to islednik? Kada upoznamo neku novu stvar, prirodno je da joj dodelimo ime. Pri tome mislim da je potpuno sve jedno dali je to domace ili strano ime, dali ce se to zvati "Pera" ili "Mika", "Crno" ili "Belo". Novoj stvari jednostavno dodeljujemo ime. Ali, pri tome mislim da je vrlo vazno da dodelimo takvo ime da budemo kompatibilni sa ostatkom sveta i da se svi razumemo. Ako ceo svet debuger zove debuger, onda cu ga i ja tako zvati. Ako ceo svat za bajt kaza bajt, onda ce i moj racunar imati 1 MB memorije, a ne 1 MP (mega polje) pamtila. Ako svi procesor zovemo procesor, onda nema potrebe da se neko pravi pametniji od ostlih, pa da ga zove "izvrsilac". Neke reci se vrlo lepo prevode. Kompjuter se vrlo lepo prevodi u racunar. Keyboard u tastatura. Ali debuger se ne da prevesti u islednik. Onda, zovimo to debuger i gotovo. Moja sledece izjava ce verovatno izazvati burnu reakciju. Mislim da neko ko dodje dotle da se bavi debuger-om i slicnim stvarima jednostavno *mora* da poznaje engleski jezik. Sve knjige su na engleskom, sav softver je na engleskom. U takvim uslovima besmisleno je prevoditi strucne termine, a izaziva i nesporazume. Sto se tice ne profesionalnih korisnika racunara (pisci, knjigovodje, itd, itd), one niti moraju da znaju engleski, niti uopste treba da znaju da postoji nekakav procesor, bajt, debuger, bafer ili kompajler. Prema tome tvrdnja Duska Savica: >> Ko ne veruje da van uskog kruga (30.000.000 PC racunara >> naspram pet milijardi ljudi) izraz "dibagovanje >> skrolovanog fajla" ne znaci nista, nek' na ulici zaustavi >> deset prolaznika, nek' im to kaze i nek' vidi efekat >> od tog. jednostavno nema smisla. U prosloti je sluzbeni jezik mnogih profesija bio latinski - da se ljudi od struke lakse razumeju. I dana lekar kada pise dijagnozu bolesnika pise na latinskom. Ja ne razumem sta on napise kada mu dodjem sa prehladom (niti treba), ali zato to razume svaki drugi lekar na svetu. Isto tako cemo se mi programeri lakse razumeti ako govorimo "slot", "direktorijum", "fajl", ali ne ako kazemo "uticnica", "adresar", "kartoteka". Ja sam da se razumemo u nasoj struci. Demistifikacija a la Dusko Savic nam nije potrebna. Njegova borba za jezik je borba za nesporazume, a ne za trziste. Pozdrav, V.K.
ne.zelim.47 dejanr,
>> U proslom prilogu sam ustvrdio da reci MOD i SET ne postoje u >> srpskohrvatskom jeziku. Na to je Dejan Ristanovic ispravno >> primetio da se rec SET upotrebljava u tenisu... Dakle, iz ovoga se vidi da nije baź jednostavno tek tako i a priori reęi "ta reŽ ne postoji u srpskohrvatskom jeziku" - neko koga "ne mrzi da pogleda u reŽnik" bi tu mogao da bude malo oprezniji. Moj zakljuŽak bi bio da i reŽ SKUP i reŽ SET postoje u srpskohrvatskom jeziku (ili bar da se koriste me¬u ljudima koji na tom jeziku govore) pa bi se prema tome bilo koja od njih mogla upotrebiti, SET ZNAKOVA ili SKUP ZNAKOVA. NaŽelno ne vidim nikakvu prepreku da se kaČe SKUP ZNAKOVA, to je verovatno i bolje. Me¬utim, hteo bih da ista- knem da time źto je u tenisu prenesena reŽ SET nije nastala nikakva źteta, tj. da ako presretnete onih Duźkovih 10 ljudi na ulici i pitate ih źta je to set u tenisu, veęina ęe vero- vatno znati da odgovore i nikome reŽ set neęe smetati. To je zato źto sve novine i svi sportski izveźtaŽi kaČu SET i time, kako rekoh, ne nastaje nikakva źteta (bila bi mnogo veęa źteta kad bi neko rekao set a drugi skup). To, barem po mom miź- ljenju, pokazuje da i u popularizaciji raŽunarstva mnoge reŽi koje se ne mogu tako zgodno prevesti kao SET (a na mnoge takve je ukazao Vlada Kostię) mogu ostaviti u originalu i da ęe biti sve u redu! ▒to se debagera tiŽe, ne vidim da je on neko pose- bno nasilje nad jezikom i mislim da je veoma dobar argument Vlade Kostięa koji kaČe da milijarde ljudi nemaju nikakvog posla sa "debagovanjem skrolovanog fajla" i da, sve i da im se kaČe "isle¬ivanje pomerenog fajla" ili bilo kakav drugi prevod, i dalje bili jednako pametni tj. ne bi imali pojma o Žemu se radi. >> Mnoga poredjenja koja su u tim tekstovim isla na stetu JPI >> module su nepravedna. Primera radi, ako se otvori RAM disk >> od 1408K i tu smesti cela JPI modula 2, prevodjenje se >> odigrava iz memorije. Time se postize ekvivalentnost sa turbo >> paskalom onako kako se on najcesce koristi, to jest, za >> prevodjenje direktno iz memorije. U toj konfiguraciji se >> program od nekoliko stotina do hiljadu-dve linija prevodi >> za pet i povezuje za sedam sekundi. Ukupno 12. Ekvivalentan >> mali program na turbo paskalu se prevodio pet sekundi. ??? Ostajem bez teksta nad ovim. Sledeęi argument ęe biti da su to praktiŽno isti jezici jer kad se Turbo Pascal goni na 4.77 MHz XT-u (ili recimo Atariju pod PC Emulatorom) a JPI Modula 2 na 25 MHz PS/2, onda su jednako brzi. Pore¬enje je fer ako oba programa rade na istoj maźini i koriste iste resurse. Koliko treba viźe platiti za maźinu sa 1408K slobodnog RAM-a? Pa Žak i tada je (prema gornjim podacima) JPI Modula 2.5 puta sporija od Turbo Pascala koji ęe raditi iz memorije i na XT-u! Apsolutno bih se sloČio sa Duźkom da je jezik jedno a implementacija drugo ali kada sedim pred PC-jem, nemam mnogo vajde od saznanja da je neki jezik dobar; imam posla isklju- Živo sa njegovom implementacijom! >> U prethodnoj primedbi spominje se da ModBase "ne moze da >> procita dBASE indeks fajl". To je tacno. Ne moze, jer mu >> to nije ni cilj. dBASE indeksne datoteke su najsporije u >> svemiru i bas na tome svoju sudbinu grade programi kao >> sto su FoxBASE, Clipper i drugi. Svi oni imaju sopstvene >> indeksne datoteke, pa tako i ModBase. Da, ali tu ima jedna sitnica: Clipper (za Fox Base ne znam) moČe da koristi i dBASE kompatibilne indeks fajlove a ModBase ne moČe, mislim da je to ogromna prednost Clippera. Ja liŽno kada god koristim Clipper sviŽujem ga na dBASE indekse zato źto mi je izuzetno zgodno da u nekim prilikama proŽeprkam direktno po podacima iz dBASE-a; dBASE nije za pisanje sloČe- nijih aplikacija ali je vrlo zgodan kada treba neźto na brzaka prepraviti jer bi u protivnom za svaku prepravku morao da piźem program ili da sve ponovo indeksiram. Ne bih rekao da su dBASE indeksi baź toliko spori - recimo u bazi od 12,000 slogova (svaki po 512 bajta) 7-cifreni kljuŽ se prema indeksu prona¬e za manje od sekunda (program u Clipper-u); ne vidim da bi neźto mnogo dobio da to vreme prepolovim, i ovako je sasvim OK.
ne.zelim.48 dejanr,
>> Moja sledece izjava ce verovatno izazvati burnu reakciju. Mislim >> da neko ko dodje dotle da se bavi debuger-om i slicnim stvarima >> jednostavno *mora* da poznaje engleski jezik. Sve knjige su na >> engleskom, sav softver je na engleskom. Vlado, ja mislim da oko ovoga neęe biti posebno burne reakcije jer je to źto kaČeź za mene sasvim logiŽno i rekao bih nesporno. MoČda jednog dana viźe neęe biti tako (taj dan nije blizu ali ko zna źta buduęnost nosi) ali ne znam ko bi to danas mogao da ospori i na osnovu Žega!
ne.zelim.49 danko,
Ova diskusija o prevodima je veę toliko uzela maha da mi se Žini da moram i ja da se ukljuŽim (kao bivźi autor). Cela ova stvar me podseęa na diskusiju sa mojim zetom, koji je prevodilac, oko upotrebe termina za raŽunarsku tehniku. On se svaki put uČasne kada je kaČem "da ranujemo ..." ili neźto sliŽno. Me¬utim verovatno je (kao i obiŽno) istina negde na sredini. Naveo bih par teza koje se meni Žine kao "sredina": - RaŽunarska terminologija postoji na dva nivoa kao terminologija za korisnike raŽunara i kao terminologija za profesionalce. - Obe terminologije moraju da budu usaglaźene, s tim da terminologija za korisnike mora da bude źto viźe bazirana na srpskom, a za profesionalce ima smisla ięi i na engleske reŽi. - Svuda gde postoji opźte prihvaęena srpska reŽ treba je i koristiti (npr. ne kompjuter nego raŽunar!). - Sve engleske raŽi koje su izvedene iz latinskog ili grŽkog su isto toliko engleske koliko i srpske, pa ima puno smisla dirketno ih usvojiti. Tako¬e nema smisla prevoditi stvari koje su veę usvojene (npr. bit, bajt, softver, hardver). - Mislim da ima smisla eksperimentisati sa prevo¬enjem termina, ali treba imati mere i treba uvek kod prvog pominjanja prevedene reŽi u Žlanku napisati u zagradi originalni naziv (a ne transkripciju). - Bilo bi lepo kada urednici Žasopisa nebi menjali stil autora po tom pitanju, veę se ponaźali viźe savetodavno (kada bi proizveli papir sa standardom za prevo¬enje terminologije u Žasopisu). Kad sam veę kod urednika mislim da bi bilo lepo da se istakne da autori u svojim tekstovima izraČavaju svoj stav, a ne stav redakcije, i to tako da im redakcija nemenja "JA" u "MI" kod isticanja nekih miźljenja, veę da sve bude obojeno liŽnim stavom autora o temi o tojoj piźe. - Mislim da je ideja da otvorimo novu temu (moČda Žak i konferenciju) o prevodima dobra i da je treba podrČati. - Ipak nije neophodno prepucavati se na bazi mrČnje Žak i kada se radi o ovako drastiŽno vaČnim temama, pa apelujem za MIR! DANKO
ne.zelim.50 bojt,
>> - Ipak nije neophodno prepucavati se na bazi mrČnje Žak i >>kada se radi o ovako drastiŽno vaČnim temama, pa apelujem za MIR! ▒to, pusti nek se ljudi cepaju, ako baź vole, a i interesantno je. Uzgred, znate li da je u vreme kada je poŽelo intenzivno prevodjenje raŽunarskih termina u Francuskoj i NemaŽkoj bilo inicijativa da se prevede sve pa Žak i komande DOS-a. (Same poruke DOS-a su, kao źto verovatno znate, prevedene). To je verovatno inicirala struja najradikalnijih boraca za nacionalnu samobitnost medju francuzima i nemcima (poznato je da ne vole baź mnogo engleski, doduźe ne toliko zbog amerikanaca koliko zbog engleza). Elem, kada bi mi bili toliko dosledni koliko su oni Čeleli da budu, umesto CD kucali bi PK (Promena Kataloga), dok bi makedonci verovatno kucali PNK (Promena Na Katalogot) itd... Uzgred, mislim da programeri ne mogu da budu baź mnogo objektivni u ovoj diskusiji, ali sa druge strane oni su verovatno i najbroj- niji medju Žitaocima.
ne.zelim.51 bojt,
>> ..., a źto reŽe Isak Asimov, ne slaČem sa tvojim privatnim >>miźljenjem, ali ęu se uvek boriti za tvoje pravo da ga izneseź. To je prvi rekao Volter. «udno je kako se mnogi u poslednje vreme time kite...
ne.zelim.52 ilja,
Ja sad idem da prouŽavam doga¬aje u ovoj konfernciji koji su u bezbednom download fajlu ali bih uzgred joź neźto da primetim. Kada je SEZAM osnovan, pisalo je da on sluČi uz ostalog i za komunikaciju Žitalaca sa redakcijom, to i danas piźe u onom NOVOSTI direktorijumu. Medjutim, SEZAM uopźte za to ne sluČi i nije ni sluČio. Evo da i to malo objasnim. Od redakcije su na SEZAM-u samo SYSOP-i Dejan i Zoran, oni odgovaraju na poruke, diskutuju ali sve vreme praktiŽno govore u svoje ime źto je verovatno ispravno. Dejan ponekad kaČe neźto źta je redakciju navelo na ovo ili ono, ali on to kaČe kao onako uzgredan argument, kao eto o tome se mislilo ali nigde ne kaČe Žak ni da se on s tim slaČe; redakcija reźila i tako je. Ovde se, posebno u konferenciji RACUNARI, diskutuje o Žasopisu, nama Žitaocima neke stvari nisu jasne, neźto predlaČemo, pitamo a niko se zvaniŽno ne oglaźava. I sad ja pitam kakav je to kontakt Žitalaca sa redakcijom? Nikakav. Ovde na SEZAM-u postoji urednik raŽunara imenom i prezimenom JOVA REGASEK. Taj se uglavnom javi svaki dan pre podne, valjda dok pije kaficu i da bi izgledalo kao da je neźto tog dana radio. Ali nije ostavio ni jednu poruku ovde, Žak ni u ovoj konferenciji. Ima u redakciji i zamenik Jovin, imenom ESAD JAKUPOVIC. E taj se ako je verovati USERS nije javio veę dva meseca, i sad moČete da mislite koliko je imalo smisla sve ono źto smo mu mi predloČili. Postavlja se pitanje da li ti urednici ęute zato źto ne znaju da upotrebe SEZAM, źto ih ovo ne interesuje ili źto nemaju źta da kaČu jer ih pri odlukama i ne vode neki racionalni motivi nego rade kako kada stignu. JOVA i ESAD, kao urednik i zamenik, prave jedan zaista dobar Žasopis i na tome im svaka Žast. Napravili su i SEZAM i na tome im svaka Žast. Ali bi mogli da se potrude da to dvoje i liŽnim radom malo poveČu! Osim toga RaŽunari imaju nekakvu spoljnu redakciju, u kojoj su oba naźa SYSOPA (kojima svaka Žast) ali i joź neke face koje na SEZAM-u niti ne postoje - koliko oni veruju u taj SEZAM to je oŽigledno. Najviźe se oseęa nedostatak ATARI ekipe, oni se tamo u Žasopisu prave grdno pametni, sve znaju a ovde ih ni od korova i zato u ATARI konferenciji anarhija a ATARI direktorijum klot prazan. Baź lepo od njih, ali moČda Žovek nije mogao drugo ni oŽekivati - ono u RaŽunarima o Atariju to je bar 50% (naroŽito źto piźe ▓arko Berberski) prepisano iz stranih novina a to na BBS-u ne bi prolazilo! Pozdrav svima, Ilija
ne.zelim.53 dbulat,
Al si ga ti nadrobio!
ne.zelim.54 bojt,
Mislim da je krajnje vreme da ▓arko Berberski, najkontroverzinija liŽnost u RaŽunarima, napokon nabavi modem... InaŽe, Ilija mislim da malkice preterujeź.
ne.zelim.55 ilja,
Dobro, ja sam se nadrobio. Evo malo konkretnije: JOVA REGASEK: na sve konferencije poslao samo jednu poruku koja glasi: Nesic: Kako konfigurisati "star LC10" u radu sa WP 5.0? Ko zna neka odgovori. To je verovatno neki Neźię poslao u njegovo ime. ESAD JAKUPOVIC: zadnji put na sistemu 26-10-89 u 3:47 Redakcija RaŽunara prema januarskom broju: ▓arko Berberski, Vesna »osię, Marko Kirię, Dejan Ristanovię, Jovak Skuljan, Duźan Slavię, Dejan Veselinovię, Zoran ▓ivotię. Na SEZAM-u trojica od njih, njima svaka Žast. Kamo ostali? E sad mi ti kaČi źta je ovde drobljenje i da li SEZAM zaista predstavlja kontakt redakcije sa Žitaocima? Ilija Opet da me pogreźno ne shvatite - RaŽunari su po meni najbolji YU (a i źire) kompjuterski Žasopis, SEZAM je veliki potez. Ali bi i jedni i drugi (a naroŽito kombinacija) mogli da budu joź bolji i zato ja uglavnom pod NEZELIM. A moČda ęe dalja konkurencija pomoęi i zato odo ja u FORUM/TRA«!
ne.zelim.56 zzivotic,
Dakle, u duhu dosadaźnjih mojih komentara da ti u svoje ime kaČem neźto usput o Redakciji. Treba da imaź jednu stvar na umu a to je da Sezam radi tek dva meseca i da tebi to moČda izgleda dugo ali da se zapravo radi o veoma kratkom periodu. Za to vreme je sve pokrenuto, organizovano, obavljena gomila posla koju normalno ti ne moČeź ni da vidiź, a uz sve to su izaźla i dva broja "RaŽunara" koja su zahtevala dosta napora, naroŽito ovaj poslednji. Naravno, nije moje da govorim u ime Jove Regaseka ali mogu da ti kaČem ovako, gledajuęi situaciju sa strane, da bi me zapravo Žudilo da na¬e vremena da aktivno vodi polemiku sa Žitaocima u ovom trenutku. Mislim da ęeź to ipak sigurno doČiveti, ali je potrebno da stvari malo legnu na svoje mesto jer je pritisak u Redakciji trenutno strahovit. ▒to se tiŽe one poruke, nju je zaista ostavio Jova Regasek, u nadi da bi na taj naŽin mogli i Žitaoci koji nemaju modem da se na neki naŽin ukljuŽe u rad Sezama jer je broj onih koji dnevno zovu Redakciju sa najrazliŽitijim problemima priliŽan. Ja sam od poŽetka bio skeptiŽan prema ovoj ideji jer mislim da je praktiŽno nemoguęe realizovati (neko zove, postavi pitanje, pitanje se ostavi na Sezamu, pa on zove posle dva tri dana da mu se proŽitaju odgovori) a pogotovo źto mislim da je izdatak za modem moČda retko isplativa investicija u naźem yu kompjuterkom Čivotu. Pozdrav, zz
ne.zelim.57 zeljkot,
Cisto mi ne zvuci logicno da je problem jednom dnevno (ili tjedno) procitati tih par poruka koje zbog temetike bas i nisu dugacke. Ovo vise spada u nemar. Poslao sam Easadu Jakupovicu poruku davnih dana i jos cekam odgovor. Ako stvari tako stoje, sto ne kazete, pa da se ne trudimo dzabe i vratimo posti? Prodat cu modem i kupiti koverte i marke. Pa, ako je redakciji lakse preturati po kovertama... Moj ratni drug Ilija (s ONE strane nisana) opet je udario po Atariju. Stvarno je umjetnost toliko izbaciti grbu, pa reci da Atarija ima previse pored nekoliko desetina tisuca uvezenih racunala. Kao sto sam nedavno citao, u Njemackoj ih je prodano milion, a tamo i mi kupujemo. Ono s prevodima je bez veze, otkad PCjevci toliko citaju stranu literaturu za ST? Ono sto JA ne zelim je da se i dalje oteze izlazak zadnjeg nastavka o GEMu (a izgleda da ce biti i zadnji nastavak o Atariju). Konferencija Atari je malo manje anrhicna. Cekamo pojacanje. Zorane i Dejane, svaka cast! Ostalima javna opomena. Z...
ne.zelim.58 dbulat,
Bok! Vjerujem da zarko zelis drugi nastavak GEM-a (AES), ali mi se cini da si ga do sada mogao nabaviti i drugim putem, ako ti je toliko hitno trebao. Koliko sam mogao primjetiti u zadnjem broju R-a, u pripremi je ST-magazin, namjenjen upravo vlasnicima ST serije, a i onima koje te stvari zanimaju. Vjerujem da bi bilo vrlo dobro kada bi se na neki nacin pokusao angazirati oko tog dodadtka, jer je najlakse bacati kritike uokolo, a sam pritom ýpne mrdati niti najmanjim prstom u nekom pozitivnom pravcu. Koliko sam iz dosadasnjih poruka po konferencijama u MIPS-u, Zagreb BBS-u i ovdje na SEZAM-u mogao primjetiti, vlasnika Atari ST racunala ima sasvim fini broj (treba znati da su to vlasnici s modemom). Kada bi se svaki od njih angazirao makar malo, ST-magazin bi bio pun informacija kao sipak kostica, konferencije po BBS-ovima takodjer, a pokude siřÚrotim vlasnicima PC-a koji su zlocesti prema Atariju bi prestale. Na kraju krajeva, niti na BIX-u se ne dobivaju odgovori nakon dan-dva, a ponekad se uopce ne dobiju (toliko o tome). Pozdrav! Darko
ne.zelim.59 zeljkot,
...po pitanju malog prsta procitaj pismo koje sam pomenuo u prethodnoj poruci. Sto se pristojnog broja tice, GDJE SU? Ima li redakcija nekih konkretnih prijedloga u vezi ST magazina?
ne.zelim.60 ilja,
Evo i mene opet - niste valjda mislili da sam se uplaźio od straźnog Duźkovog odgovora; samo sam bio na putu! Dakle, bez sve źale, odgovor Duźka Savięa je izvanredan pa Žak i bolji nego źto sam oŽekivao - naime, jedan od razloga źto sam bio onako "oźtar" bio je da navedem Duźka da bude ubedljiv u Žemu se dobro pokazao. Evo sad svima crno na belo koliko sam u pravu - proŽitajte jasnu, logiŽnu, dobro napisanu poruku 6.46 i onda to uporedite sa Duźkovim tekstovima u "RaŽunarima"; lepo ęete videti kako on piźe kada HO»E neźto da kaČe a kako kada NE»E da kaČe niźta! Me¬utim, uz svu ubedljivost, opravdanje za pisanje o onim glupostima o kojima piźe nije dao. Kada odstranite viźestruko ponavljanje istih stvari, ostaje samo da je Byte pisao o Zortech C++ (źto sam ja i rekao u poruci) i o D-u (źto nisam znao) ali kamo svi oni ostali slavni paketi? Zaźto o njima u svetu nije pisano nego ih prona¬e "tehnoloźka izvidnica" baź u tehnoloźki najnaprednijoj Jugoslaviji? Opet i ponovo mogu samo da pitam: kome i za źta ovde trebaju Q-Pro, Trilogija, C++, D, Derive, Pro C i QuickPascal, ja mislim da bi na prste jedne ruke mogao da izbrojiź one u Jugoslaviji koji imaju ili ęe ikada imati makar jedan od ovih. I onda za tih 0.5 korisnika potroźiź deset strana "RaŽunara" - to se po meni zove izvrstan posao! Ne treba nama tehnoloźka izvidnica koja ęe izvi¬ati ono źto ni Amerikanci joź ne vide nego nam treba neko da nam pomogne da koristimo ovo źto imamo i ako nam veę neźto novo preporuŽi, da to bude neźto stvarno izvanredno i rasprostranjeno, da to bude moČda jedan paket godiźnje i da se onda i posle podrČi adaptacijom za naźe uslove, uputstvom na naźem jeziku (umetak) i sliŽno. A izvidnica... nek izvi¬a za druge! Zanimljivo je da je Duźko Savię naveo dva svoja teksta objavljena u inostranstvu kako bi time sebi "digao kredit". Jedan od tih tekstova je (bezvezarija o metodologiji pisanja programa) objavljen u Francuskoj, u nekom Žasopisu koji je levi otprilike koliko i RaŽunari (RaŽunari - najveęi Jugoslovenski Žasopis; l'Ordinateur, najveęi Francuski... jad i beda :-)), mogu da mislim da i njihov urednik toliko grdno zna kao i urednik RaŽunara i Mikra, a u ostalom Francuzi su poznati po tome źto vole da filozofiraju a ne da rade. Drugi tekst je objavljen u PCW-u ali pazite koji je to tekst - to je onaj tekst koji je objavljen u RaŽunarima i za koji sam *ja* u onoj proźloj poruci rekao da je bio odliŽan, zapravo Duźkov prvi tekst. Drago mi je źto je taj zaista dobar tekst uspeo da objavi i naplati napolju, ali mi je vrlo Čao źto nije nastavio u tom stilu - źto ne prikaza Q-Pro ili Derive u PCW-u? Na ostale teze neęu odgovarati poźto su to vrlo dobro uradili Dejan i Vlada. Za kraj samo da kaČem da se iskreno nadam da ęe se one glasine o privatnom kompjuterskom Žasopisu koji navodno pokreęu Duźko Savię, Saźa TapaviŽki, Dejan Veselinovię i drugi ostvariti i da ęe oni postięi dogovor da piźu iskljuŽivo za taj Žasopis. Tada ęe se dogoditi jedno od sledeęeg: 1) Duźko Savię ęe i dalje pisati ove gluposti koje piźe, ali ja lepo neęu kupovati taj Žasopis i neęu morati da se nerviram. To bi mi bilo vrlo Čao jer bi ostao bez tekstova Dejana Veselinovięa koje volim i rado Žitam ali mislim da bi dobitak bio veęi od gubitka. 2) U tom Žasopisu ęe Duźko biti dobro plaęen pa ęe pisati onako kako bi stvarno mogao da piźe i o stvarima o kojima vredi pisati. To bi bila vrlo dobra solucija jer bih imao joź jedan lep Žasopis za Žitanje. 3) Duźko Savię ęe dobre tekstove pisati tamo, loźe ęe davati RaŽunarima i Mikru Žiji ęe ih g*upi urednici objavljivati. To je najgore od svih varijanti poźto ęe mi RaŽunari i Mikro joź viźe presesti a taj novi Žasopis neęu kupovati uinat. Dakle, ostadoh da nemam źta da Žitam osim onog "Žasopisa" Svet Kompjutera koji ne bih uzeo u ruke pa da mi plate, bruka Politikine kuęe! Ilija PS Posle polemike u ovoj konferenciji, mnogi moji prijatelji i poznanici su morali da odgovaraju na pitanje "... ko je taj Ilija Matię (nadobudna budala, iskompleksirani jadnik, miro¬ija u svakoj Žorbi, zatoŽnik pravednih stvari i tako to, veę kako me je ko shvatio)". Ne znam źta je ko rekao ali znam da me je jedan drug iz vojske okarakterisao kao "to je onaj źto je toliko lud da je u komunistiŽkoj drČavi otiźao u zatvor zato źto je rekao da je komunista". Da se ne biste viźe raspitivali okolo, prikupio sam nekoliko vaČnih podataka o sebi (raŽunajuęi i tu zatvorsku epizodu iz vojske), opisao ih u jednoj poruci i poslao je na źifru !INFO - pa ko voli, nek proŽita!
ne.zelim.61 dejanr,
>> Da se ne biste viźe raspitivali okolo, prikupio sam nekoliko >> vaČnih podataka o sebi (raŽunajuęi i tu zatvorsku epizodu >> iz vojske), opisao ih u jednoj poruci i poslao je na źifru >> !INFO - pa ko voli, nek proŽita! Slanje ovakvih poruka predstavljanja je neźto novo i neźto interesantno; źifra !INFO je pravo mesto za njih. Me¬utim, vidim da su danas mnogi imali problema da proŽitaju ovu poruku (treba otięi u meni PO▒TA (a ne KONF.), izabrati «ITANJE i onda na Za: odgovoriti sa !INFO (ne zaboravite uzviŽnik), na Od: sa Enter i na Opcije: sa /A ili iz komandnog moda otkucati MAIL READ !INFO /A) a poruka je stvarno... pa, recimo, avan- gardna i źteta je ne proŽitati je. Zato sam je prepisao ovde; to źto se naźla u okviru teme NE▓ELIM ne znaŽi, naravno, da mi ne Čilimo Iliju ovde; naprotiv...
ne.zelim.62 ilja,
ILIJA MATI» - KO JE SAD PA TAJ Gazda ovog imena se zove Ilija Matię, ro¬en je u Beogradu pre otprilike 34 godine. Zavrźio je osnovnu źkolu (svih 8 razreda i to redom, poŽevźi od prvog) a onda i gimnaziju da bi se, od silne pameti, upisao na dva fakulteta - elektrotehniku i psihologiju. Elektrotehniku (koja me je manje zanimala) sam zavrźio posle źest godina sa pristojnim uspehom poźto sam shvatao da treba od neŽega Čiveti. Psihologiju (koja me je mnogo viźe zanimala) do dana danaźnjeg nisam zavrźio (i kako izgleda ni neęu) ali sam stigao na pet ispita pre kraja (naravno, pet najteČih ispita). Posle fakulteta i vojske (o kojoj docnije) zaposlio sam se u jednoj firmi (da joj ne pravim reklamu... bar dok mi ne poveęaju platu) koja se bavi instalacijom i servisiranjem "pravih" kompjutera i poslednje godine svoga Čivota provodim stalno putujuęi i trpeęi psovanje od svih kupaca raŽunara kojima isti ne stiČu na vreme, ne funkcioniźu, koje oni ne znaju da upotrebe... BraŽno stanje je oČenjeno (tri godine, ne pominjem ime Čene jer neęu da joj pravim reklamu... bar dok ne vidim źta je sutra spremila za ruŽak), otac (... ili su me bar ubedili u to...) jednog deteta nepoznatog pola koje je staro minus 4 meseca tj. nalazi se u procesu proizvodnje. ▒to se kompjutera tiŽe, prvo sam sebi kupio ZX-81 koji sam do tanŽina upoznao igrajuęi 3D Monster Maze. Onda sam sagradio GALAKSIJU źto mi je bilo najlepźe iskustvo u Čivotu (mislim profesionalnom) koja mi i dan danas verno sluČi za skupljanje praźine, premeźtanje iz fioke u fioku i sliŽno. Poźto nikad nisam bio neki dobar programer, GALAKSIJU sam upoznao koristeęi poznati program JUMPING JACK a źto se rada tiŽe, koristio sam je za pokretanje nekih ure¬aja koje sam pravio (kad kaČem "pokretanje", ne kaČem "kretanje" poźto ure¬aji nikad nisu proradili; nema veze, bar je zabavno). Posle GALAKSIJE dopustio sam sebi da me oni iz MOG MIKRA ubede da kupim Atari ST 520. To mi je bio najgluplji potez u profesionalnoj karijeri poźto dotiŽna maźina ne vredi za kriv k**** (u¬eź u bejzik, a tamo 12K slobodno a osim toga da neźto prŽkaź i gradiź oko nje... odma piźi propalo) pa sam je poklonio (!!!!) bratancu za ro¬endan (dobro da neko nije traČio da mu platim da odnese g*v*o na otpad) i tako se spasao terora onih igara na koje sam gubio onoliko vreme. Onda sam konaŽno doźao pameti pa sam kupio kosooki XT, onda hardię a sad sam sve to rasprodao i kupio ovaj AT sa koga piźem ovu poruku. RaŽunar uglavnom koristim za vo¬enje evidencije o prodaji i iznajmljivanju hardvera, razne narudČbe, pisanje poslovnih pisama i sliŽno (dBASE III+ i WordPerfect 5.0, oba piratovana). Tako¬e za Tetris (u kome sam źampion) i Blockout (u kome me Čena j*be pa rastura - nije ni Žudo kad samo sedi kuęi i trenira). Od programskih jezika znam bejzik, paskal i Z-80 asembler a znam delimiŽno i Modulu 2 koju pokuźavam da zaboravim. Voleo bih da znam C ali nikada da na¬em vremena... ▒to se tiŽe politiŽkih uverenja, u svojoj mladosti sam se naivno prikljuŽio avangardi naźe radniŽke klase i u 18 godini uźao u Savez Kameleona Jugoslavije. Tamo sam ostao do vojske kada sam svoja komunistiŽka uverenja platio zatvorom - ja sam naime valjda jedini u Jugoslaviji ko je posle rata iźao u zatvor zato źto je komunista! Ako ne verujete, evo kako je to bilo - kada sam ja leČao vojsku, naźi drugovi komunisti su izmislili muslimansku naciju kako bi sebi napravili źto viźe fotelja, kola i aviona. Na Žasovima politiŽkog ispiranja mozga neki poruŽnik nam je stalno objaźnjavao kako postoji muslimanska nacija, kako to ne moraju da budu vernici nego su narod i tako to. Kad su se najzad svi vojnici nacionalno izjaźnjavali, ja se izjasnim kao KOMUNISTA. Na to me uhvate da presliźavaju a ja kaČem "ako njemu vera moČe da bude nacija, moČe i meni. Ja sam po veri komunista pa mi je to onda i nacija". I tu oni meni zbog protivljenja naredbi kresnu 10 dana zatvora koje sam odleČao poźteno. Za tih 10 dana moja politiŽka uverenja poŽnu da kopne i tako kad sam izaźao iz vojske reźim da iza¬em i iz partije (źto mi sluČi na Žast jer sam se setio joź u vreme kada stvari nisu bile oŽigledne). Tako prestanem da plaęam Žlanarinu i da idem na sastanke ali ¬avola, neęe braęa da me skinu sa evidencije. «ekao ja tako godinama i najzad proźle zime, posle nekog plenuma ili ko zna Žega gde su se komunjare opet zakrvile, pukne mi film i odem na partijski sastanak tamo gde sam bio povezan (a to je na psihologiji poźto se nikad nisam ni "odvezao") i kad me prozovu (godinama su me, dakle, prozivali) ja ustanem, iscepam knjiČicu, opsujem onom Hromom Dabi majku ustaźku a dodam neźto i za ovog naźeg sadaźnjeg voČda i iza¬em napolje. Posle sam oŽekivao da ęe da me apse źto viźe nisam komunista (onda viźe ne bi znao źta da budem, jedino zatvorenik) ali tamo na psihologiji (verovali ili ne) ima i veęih budala od mene koji stalno prave sliŽnu frku pa to nikome nije izgledalo kao neźto vredno paČnje. Od tada sam politiŽki aktivan samo utoliko źto svim politiŽarima psujem sve po spisku. ▒to se sporta tiŽe, navijam za Zvezdu ali nisam iźao na utakmicu joź od onog Žuvenog meŽa sa Realom (2:0 i naźi proźli na penale) kada su me tako izgazili da me je proźla volja ne za fudbalom nego za Čivotom. Mislim da je ▒ekularac dobar trener za Zvezdu. ▒to se tiŽe kulture, ja sam nekulturan. Najzad, vremenska prognoza - bilo snega ili ne, na skijanje nemam źanse da idem jer ova moja jedva podnosi i kad sam na sluČbenom putu. To je bio INFO. Hvala i dovi¬enja.
ne.zelim.63 sjeremic,
Dejane, źta da nesreęni korisnici TURBO PASCAL-a 5.5 rade sa jorganima i ęebadima o kojima si im ti pisao u umetku. »ebad ?! Jorgani ?! PrekrivaŽi ! (overlay) Naravno, ja sam ZA prevode na naź jezik (SRPSKO-HRVATSKI) i slaČem se sa Duźkom Savięem oko toga da se ne moČe pisati bilo źta. Odbrane tipa 'pa kako govoriź' ne vaČe jer po srpsko-hrvatskoj (viźe srpskoj) varijanti pravopisa se strane reŽi piźu onako kako se Žitaju, a ne kako se piźu u dotiŽnom jeziku. Prema tome i Vlada ne bi smeo da se ljuti źto mu je 'root' napisano kao 'rut' za źta mu je jasno da je neodgovarajuęe, a rado bi u reŽenici o glavnom imeniku (korenom katalogu) napisao 'root direktorijum', a moČda i proŽitao kao "rot direktorijum". ▒ta bi tek bilo da je objavio tekst u POLITICI koja se źtampa na ęirilici. Nadam se tako¬e da uŽiteljice i nastavnice srpskohrvatskog jezika naźih dragih i vrlih saradnika i autora ne Žitaju ove Žasopise jer bi ih u suprotnom sve zadesili istovremeno i srŽani i moČdani udar. Prema tome svima koji napadaju autore koji prevode izraze preporuŽujem da źto pre neki od svojih tekstova daju na korekciju kod neke struŽne osobe ili barem kod svoje stare profanke srpskog. Verovatno ęe se u tom trenutku setiti nekih sitnica pravopisa koje su pozaboravljali piźuęi po raznoraznim Žasopisima tipa SK i sliŽnim koji verovatno i nemaju zaposlene lektore i korektore.
ne.zelim.64 dejanr,
Ha, nastavljamo polemiku o jeziku! Ja sam u umetku koristio, koliko me seęanje sluČi, reŽ "prekrivanje memorije" i uvek uz nju overlay. Sva ęebad i jorgani jesu prekrivaŽi ali svi prekrivaŽi ne moraju biti ęebad i jorgani! Sa kojim se tezama iz poruke 6.48 slaČeź odnosno ne slaČeź? Jesi li primetio da si u okviru poruke upotrebio reŽi: varijanta, tekst, politika, autor, korekcija, profesorka i lektor? Koliko primeęujem, sve su to posrbljene (pohrvaęene) strane reŽi. Otkuda one? ▒to se profanki srpskog tiŽe, one niźta u kompjuterskim Žasopisima ne bi razumele pa ma kakve reŽi koristio! Kao źto ja ne bi niźta razumeo kada bih Žitao neku medicinsku literaturu punu latinskih reŽi! Pozdrav, Dejan
ne.zelim.65 rkorda,
Stizu nove snage. Sta mislite na sledeci izraz na koji sam naisao mislim u TRENDU ili nekom slicnom casopisu. " OKTET" kakvu li on muziku svira. A zamislite koliki je tek KiloOktet ili Megaoktet. Ovo kao primer. Po mom misljenju Racunarska struka ( ili nauka) kako se kome vec svuidja je jos uvrek bar kod nas u nastajanju. Kada se stvari koliko toliko stavbilizuju i terminologija ce se ustal╬B itio ustaliti. Neke reci ce biti domace kao racunar i slicno a neke ce ostati engleske. Ono sto mislim da je pogresno je prec°─voditi engleske reci francuskim ili nedaj boze nemackim recima. Ja sam u vazduhoplovstvu i taj proces se isto tako razvija i u vazduhoplovstvu samo srto sto je to )pazi sad) "punoletnija" delatnost. U pocetnom periodu smo pokupili uglavnom francuske reci u sledecem ruske a sada uglavnom engleske. pozdrav rkorda.
ne.zelim.66 redakcija,
Redakcija je primila pismo od Bate Bajta koje ovde prenosimo... Nonsense in Basic ----------------- IGRALE SE DELIJE ================ Ovih dana u Institutu za istrazivanje, negovanje i ocuvanje srpskohrvatskog jezika "Nas lepi maternji jezik" okupili se strucnjaci, lingvisti, filolozi. Tema rasprave bila je vruca: "Nabavka racunara i uvo¬enje automatske obrade podataka." Nema smisla da ovde prepricavam ceo tok sastanka, ali ne mogu odoleti iskusenju da navedem neke citate iz zapisnika. Predsedavjuci: "Predlazem da kupimo racunar IBM BIOS PHOENIX. Imamo konkretnu povoljnu ponudu od firme JUGOSRAFCIGER iz Vracevsnice koja ove racunare proizvodi po najnovijoj tehnologiji." A. M.: "Ja sam pre za neki PC/AT, makar bio i skuplji. Treba misliti unapred i kupiti savremeniju i moderniju masinu, a ne neki PHOENIX. Racunari se ne ra¬aju iz pepela." Z. S.: "U danasnje krizno vreme ne treba rasipati pare. Ako kupimo neki malo veci SPECTRUM ustedecemo znatna sredstva, a od mog sina cemo besplatno dobiti softver, posto je on od jednog pirata vec kupio progrm za obradu podataka." I. L.: "I ja sam za SPECTRUM. Moj Sasa ga ima i kaze da je to najbolji racunar na svetu. A, osim toga, dva SPECTRUMA mogu da se sastave telefonom, pa ja ne bih morao da dolazim na rad u Institut. Mogao bih da sedim kod kuce i da tamo kucam u kompjuter." R. P.: "COMODORE je bolji od SPEKTRUMA." I. L.: "Reci to Sasi. Iskopao bi ti oci." A. M.: "Izvinjavam se sto ovo moram da kazem, ali kolega Z. S. nema pojma o racunarstvu. SPECTRUM nema dovoljno bajtova za potrebe jednog instituta." Z. S.: "I ja se izvinjavam sto moram reci da kolega A. M. ne slusa dobro sagovornike. Rekao sam da treba nabaviti neki malo veci SPEKTRUM, a to znaci ne samo sa dovoljno bajtova, nego i sa dovoljno kilobajtova." I. L.: "Podrzavam kolegu Z. S. Ako se odlucimo za SPECTRUM, imacemo obezbe|en softver. Pitanje je da li taj PHOENIX ili PC/AT uopste imaju program za obradu podataka." Predsedavajuci: "A kako bi bilo da se obratimo za misljenje nekom strucnjaku iz oblasti racunarstva. Mi bismo mu rekli sta su nase potrebe i s kojim se problemima suocavamo, a on bi mogao da nam ponudi optimalno resenje." Nadam se da ste na osnovu ovih nekoliko citata mogli da steknete pravu sliku o sastanku u Institutu "Nas lepi maternji jezik". Napominjem da sa indignacijom i gnusanjem odbijam svaku pomisao na to da je rasprava strucnjaka za jezik o racunarstvu aluzija na raspravu strucnjaka za racunarstvo o jeziku. Bata Bajt
ne.zelim.67 bojt,
Umrtvila se ova rasprava o jeziku. Da moČda podstaknem diskusiju: upoznao sam nedavno nekoliko francuskih i nemaŽkih programera i pod utiskom prangijanja u ovoj konferenciji sam se raspitao kako oni govore kada medjusobno razgovaraju itd (tu mislim nemci sa nemcima i francuzi sa francuzima, da ne bude zabune). Elem, iako su sa prevodjenjem kod njih otiźli dalje nego kod nas, oni, kao *programeri* ipak u normalnom medjusobnom razgovoru ipak najŽeźęe upotrebljavaju engleske reŽi i kao źto jedan reŽe, kada razmiźljaju, u glavi su im te engleske reŽi...
ne.zelim.68 vkostic,
>> ... ipak u normalnom medjusobnom razgovoru ipak najŽeźęe >> upotrebljavaju engleske reŽi i kao źto jedan reŽe, kada >> razmiźljaju, u glavi su im te engleske reŽi... Pa naravno - a kako bi drukcije. Kao sto sam napisao u jednoj od ranijih poruka, svi programi su na engleskom, sve knige su na englesko, kada gledamo u ekran, sve je na engleskom, pa i kada programiramo, svi jezici koriste naredbe na engleskom. Onda je sasvim normalno da nas svima u glavi budu engleske reci. Pozdrav, V.K.
ne.zelim.69 dejanr,
U svoje vreme sam imao francusku verziju MS DOS-a gde je kompletan tekst bio na francuskom OSIM poruka o kritiŽnim greźkama (zaźto su one bile na engleskom, pojma nemam). Tako¬e źvabe imaju nemaŽki DOS i onda je odgovor Y zamenjen sa J pa svaki put prvo deset puta lupiź pogreźno i onda shvatiź u Žemu je stvar. Me¬utim, u zadnje vreme sam vi¬ao dosta Nemaca koji koriste engleski DOS sa oŽitim opravdanjem "źta vredi źto je DOS nemaŽki kad Žim u¬em u neki program..." Ne znam kako je sa Francuzima. U svoje vreme (negde 1983) sam radio na PDP-ju koji se nalazio u Hotelu Toplica kod Kalemegdana (izuzetno ljubazno osoblje, zapamtio sam ih po najboljem). Oni su imali operativni sistem preveden na slovenaŽki (jer je Delta zastupala DEC) ali samo na "gornjem nivou" tj. poruke pri prijavljivanju i sliŽno - Žim do¬ete do kompajlera itd, eto engleskog! Seęam se da kad kaČeź HELP on ti odgovori 'To si morate sami napisati'. Dakle, i mi smo u prvim danima poŽeli da prevodimo ali nas je mrzelo da "si sami napiźemo" pa smo vrlo brzo odustali. LiŽno mislim da je bolje źto je tako. InaŽe, prikupljam snagu da celu ovu diskusiju premestim u temu TERMINOLOGIJA. Dejan
ne.zelim.70 mpotrc,
Brzo, brČe - EXEC (RaŽunari 60) Dobro je, da v RaŽunarih piźete o novih ukazih Sezama, vendar se mi zgoraj navedeni ne zdi dober. Avtor ▓arko Berberski priporoŽa, naj bi ob vsakem klicu Sezama poslali EXEC, da potem dobimo PAD z vso novo poźto. «isto na koncu pa predlaga, da je po daljźi uporabi primerna vgraditev v AUTOEXEC, in to tako, da se izvrźi ob vsakem klicu. Ali ni boljźa reźitev vgraditev v AUTOEXEC, vendar kot PROCEDURA, kar se mi zdi najboljźa reźitev, in to tudi Če dalj Žasa uporabljam. ▒e veŽja neumnost pa se mi zdi obremenjevanje Sezama (Žesar si ne Čeli nihŽe - vsi pozivate k racionalnosti) s prenosom "novih" sporoŽil dvakrat meseŽno, medtem ko naj bi vsak dan prebrano novo poźto takoj ZBRISALI ?!?. Zakaj ne bi vsak dan arhivirali novo prispelih sporoŽil, kar je zelo enostavno izvedljivo s PKZipom, pozneje pa je iskanje in branje olajźano z npr. Shezom (za lastnike PC-jev, ne pa tudi ST-jev...). Lep pozdrav, MatjaČ
ne.zelim.71 ilja,
Sasvim se slaČem sa tobom MatjaČ. Tekst je i. ▓arko napisao ne bi li jednom malo bolje proźao na VOTE-u (źto mu baź ne uspeva ali se malo maknuo sa zadnjeg mesta). OŽekivati od i. ▓arka da neźto struŽno napiźe je vrlo, vrlo optimistiŽki... osim ako se radi o prepisivanju kada sve zavisi od onoga od koga prepisuje. A tekst o EXEC-u samo pokazuje njegovo totalno nepoznavanje komunikcijske tehnike i, źto je gore, nerazumevanje koncepcije ovog sistema. No, źta biste i oŽekivali od i. ▓arka? Ilija
ne.zelim.72 ilja,
Upravo sam proŽitao poruku 4819 na źifru !INFO od Duźka Savięa. Onda poruku u ovoj konferenciji koju je kopirao sysop. Dejan se oŽito potrudio da poruku upristoji ali molim vas pogledajte original. Pogledajte sve źto fali u toj poruci. I prepoznajte poruku autora koji je proźlog leta u Mom Mikru testirao komunikacione programe! StruŽnjak!
ne.zelim.73 ilja,
Znate, na javnoj źifri !ZARKO je poŽela zanimljiva rasprava poźto je dotiŽni dobio advokata :-) Probajte MAIL READ !ZARKO /A! Ilija
ne.zelim.74 rkorda,
ne zelim da ZZ prepisuje delove Žlanka 32XDVV -a :))) i to iz istog broja. Pozdrav Rkorda koji sve vidi.
ne.zelim.75 skukrika,
Imam jednu primedbu u vezi Dejanovih pitalica. Pre skoro pola godine sam osvojio drugu nagradu za resenje Olimpijske pitalice. Iako je od tada proslo puno vremena, nagrade jos nisam dobio. Zalio sam se najpre dejanr-u, ali posto on nije zaduzen za to, uputio me je na jregaseka. Sa jregasekom sam izmenio nekoliko poruka, ali bez ikakvog rezultata. Najpre mi je obecao, da cu nagradu dobiti u roku 10 dana (bilo je to u martu). Kada sam se posle 20 dana zalio, da nagrade jos nema, nije mi mogao nista obecati (??), vec je napisao da se nada, da cu nagradu uskoro dobiti. Ali do sada se to nije desilo. Posle toga sam osvojio i godisnju nagradu, koju (naravno :(( ) jos uvek nisam dobio. A i u poslednjim Racunarima sam osvojio nagradu za najbolje resenje, pa se nesto mislim kada cu je (ako uopste) docekati. Slavko
ne.zelim.76 jregasek,
TaŽno je da u poslednje vreme imamo teźkoęa oko isplata nagrada za Dejanove pitalice i redakciji je zbog toga izuzetno neprijatno. Radi se o spletu okolnosti na koje uglavnom ne moČemo da utiŽemo. Sve nagrade, i najnovije kao i one zaostale, bięe uplaęene narednih dana. Drago nam je źto nam, i pored ovih nesporazuma, i dalje źaljete veoma kvalitetne priloge za ovu rubriku. To pokazuje da je motivacija za uŽeźęe u Dejanovim pitalicama, sreęom, mnogo dublja od one koju obezbe¬uju naźe inaŽe viźe nego simboliŽne nagrade. Pozdrav! J. Regasek
ne.zelim.77 .bale.,
Kad se veę pomenulo i to, jedan moj drug - Nebojźa Vasiljevię iz Beograda - pitao me je źta je po sredi, i ja ęu mu preneti ovo. Ali, ima joź jedna stvar: u novom broju raŽunara jedan od dobitnika je Nebojźa Vasiljevię iz Paraęina, pa bih molio da se to potvrdi, za obe nagrade i "oba" Nebojźe Vasiljevięa. Regards from .bale. ! #8*)+-<
ne.zelim.78 balinda,
▒teta bi bilo da ova poruka ne dobije svoj reply. Ne samo zato źto odavno nismo imali prilike da (na samo 559 karaktera!) dobijemo tako harmoniŽno sroŽeno objaźnjenje, veę se postavlja pitanje: Jesu li korisnici uopźte svesni koja se veźtina iza toga nalazi? Nadam se da niko neęe pomisliti da ovde ima ikakve ironije, :( Čelim da odam priznanje Jovi Regaseku na savrźenom stilu i sposobnosti da odmereno i spretno ne kaČe niźta. :) ▒to se mene tiŽe bio bih najsreęniji kada bi dragi Jova viźe uŽestvovao i u naźim ostalim me¬usobicama, jer bi nam prisustvo tako nedostajuęe taktiŽnosti jako pomoglo. MoČda je ovde mesto reęi: "Glava - glavi!" (?) Nevolja je u tome źto se (izgleda?) sve źto je kvalitetno prodaje u malim pakovanjima. :) Zato je i jasno zaźto Jove nema viźe. NeizbeČni ;) NiŽe tvrdi da se savrźenost postiČe kada se ne greźi ali i kada se ne okleva. Dakle, dragi Jovo, ne greźiti nije dovoljno. ;)
ne.zelim.79 spantic,
Ne znam da li joź nekome to smeta, ali mislim da koriźęenje sadaźnjih kombinacija boja podloge i slova u RaŽunarima je za svaku odudu. Ionako postoji refleksja od papira. A na obojenoj podlozi je tada nemoguęe iźta nazreti.
ne.zelim.80 max.headroom,
>> Ne znam da li jos nekome to smeta, ali mislim da koriscenje sadasnjih >> kombinacija boja podloge i slova u Racunarima je za svaku odudu. >> Ionako postoji refleksja od papira. Da li ima nacina da se "Racunari" stampaju na papiru na kome je stampan i "Monitor"? Papir je lepsi, tanji i manja je refleksija. A i laksi je, pa je transport jeftiniji :) I ko smislja 'one' boje: crna slova na plavoj (i to tamno) podlozi? A i kvalitet otiska je opao, mozda zbog zurbe. ;)
ne.zelim.81 bulaja,
│Da li ima nacina da se "Racunari" stampaju na papiru na kome je │stampan i "Monitor"? Papir je lepsi, tanji i manja je refleksija. │A i laksi je, pa je transport jeftiniji :) └─── Pa ne znam da li si ti imao "Monitor" pored sebe kad si ovo pisao ;), ali sad sam stavio "Racunare" i "Monitor" jedne pored drugih i stvari mi izgledaju potpuno suprotno nego tebi ;). "Monitor" se stampa na *debljoj* hartiji, ima *vecu* refleksiju (hartija je belja) a i *tezi* je. Jednom recju, mnogo vise mi se svidjaju Racunari. Mozda bi neko resenje bila hartija kao ova sad za "Racunare" ali tanja, tj. ona na kojoj se npr. stampaju Byte i PCMag, ali mislim da bi onda R bili pretanki, a onakvi kakvi su bili (pre ovog tankog broja) su mi se bas svidjali ;).
ne.zelim.82 max.headroom,
>> Pa ne znam da li si ti imao "Monitor" pored sebe kad si ovo pisao ;), >> ali sad sam stavio "Racunare" i "Monitor" jedne pored drugih i stvari >> mi izgledaju potpuno suprotno nego tebi ;). "Monitor" se stampa na >>* debljoj* hartiji, ima *vecu* refleksiju (hartija je belja) a i *tezi* ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Nemoguce! Pa bas sam uporedjivao! >> je. Jednom recju, mnogo vise mi se svidjaju Racunari. Mozda bi neko >> resenje bila hartija kao ova sad za "Racunare" ali tanja, tj. ona na >> kojoj se npr. stampaju Byte i PCMag, ali mislim da bi onda R bili Da, da - upravo sam na tu hartiju mislio. >> pretanki, a onakvi kakvi su bili (pre ovog tankog broja) su mi se bas >> svidjali ;). ;> Uskoro, mozda, na ruzicastom papiru... ;>
ne.zelim.83 mnikolic,
Veoma Žesto u tekstovima nai¬em na ono: "...vidi sliku...", "...na grafikonu je predstavljeno..." i sl., a od slike (grafikona) ni traga ni glasa. Voleo bih da se u buduęnosti viźe povede raŽuna i o tome. Pozdrav, m.
ne.zelim.84 salex,
Nezelim da mi se RACUNARI koji tako lepo izgledaju raspadnu u rukama posle petaest sekundi- mislim da za cenu od 300 dinara ne bi trebalo da stedite na lepku. A mogli bi i malo da smanjite testove jednih te istih masina razlicitih proizvodjaca ili bar da te testove stavite tamo gde im je i mesto - medju reklame. Pozdrav SALEX
ne.zelim.85 alexa,
Ne Čelim da se ova tema zove "nezelim". Treba da se zove "ne.zelim".
ne.zelim.86 dejanr,
>> Ne Čelim da se ova tema zove "nezelim". Treba da se zove "ne.zelim". Ispunjeno. PS Pozdravili te korisnici SOR-a :)
ne.zelim.87 nboskovic,
*> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) Sreęom do sad nisam imao ovu temu u SOR-u :) (c) klap nikola
ne.zelim.88 dveselinovic,
"... A mogli bi i malo da smanjite testove jednih te istih masina razlicitih proizvodjaca ili bar da te testove stavite tamo gde im je i mesto - medju reklame. ..." Izvini, a zaźto misliź da testovi hardvera spadaju me¬u reklame? Kako misliź da mi probamo neźto źto niko kod nas ne nudi, ili da proźaramo testove kada se novi modeli ipak ne pojavljuju tako Žesto, bar ne kod nas? Samo pitam; predlozi su uvek dobrodoźli, pa ako ih imaź ... Pozdrav, DVV
ne.zelim.89 nandi,
>*> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) > > Sreęom do sad nisam imao ovu temu u SOR-u :) sad imaź i neČelim i ne.Čelim :(. alexa, upravo si zauzeo po cluster svakom korisniku sor-a. daj napiźi adresu da ti ispostavimo raŽun ... nandi
ne.zelim.90 darone,
>> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) A ova tema se prepunila poruka.... ;) darone
ne.zelim.91 spantic,
> PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) Pozdravljaju ga. ;(
ne.zelim.92 iboris,
Ł PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) A naroŽito ga pozdravljaju oni koji su stavili res na temu nezelim. E stvarno je tolika razlika izm. ova 2 imena, da je bilo neophodno preimenovati. NE ▓ELIM DA VI▒E PREIMENUJETE TEME BEZ POSEBNOG RAZLOGA !!!!!!!
ne.zelim.93 alexa,
> Pozdravljaju ga. ;( Hi there! :))
ne.zelim.94 ndragan,
/ PS Pozdravili te korisnici SOR-a :) Sor? No problems. Verovatno zato źto sam nedavno obrisao celu temu :)
ne.zelim.95 ndragan,
/ NE ▓ELIM DA VI▒E PREIMENUJETE TEME BEZ POSEBNOG RAZLOGA !!!!!!! Sledeęi _pack_ bi trebalo da sredi stvar. PodrČavam izmenu, inaŽe bih kad-tad primetio i opalio po tom istom pitanju u Civilizacija:o.jeziku :)
ne.zelim.96 mirijevac,
Sa oglasima ste preterali.Znam da su svi debelo naplaęeni.A ko nudi ono pravo? Iz oglasa se teźko moČe videti.SEZAM-ovci nisu dileri pa da ih zanima svakodne vno stanje na trČiźtu.Kako bi bilo da vam neko do¬e sa Čeljom da ceo Žasopis bude reklama njegove firme.Refleksija papira smeta.Veę kada źtampate, moglo bi i dalje u boji za tih 1000din.▒teta źto nemate konkurenciju.A o nagradnoj igri pohvale.FantastiŽan potez firme COMTRADE.Nevi¬ena reklama.Kolika ęe biti cena sledeęeg broja?
ne.zelim.97 bearboy,
˙¨:> Sa oglasima ste preterali.Znam da su svi debelo naplaęeni.A ko nudi ono ˙¨:> pravo? BTW. Pa samo na reklama zarade nekoliko desetina hiljada maraka...
ne.zelim.98 dikla,
>>> BTW. Pa samo na reklama zarade nekoliko desetina hiljada maraka... Usput... Sta znaci cesto pomonjani BTW ?
ne.zelim.99 pele,
#} Usput... #} Sta znaci cesto pomonjani BTW ? BYE THE WAY,baj d vej,uzgred budi receno(otpevano,izrecitovano,...)
ne.zelim.100 bulaja,
│Usput... Sta znaci cesto pomonjani BTW ? └─── Usput :). Skracenica od By-The-Way.
ne.zelim.101 darone,
>> Usput... >> Sta znaci cesto pomonjani BTW ? BTW = By The Way (UBR, na srpskom). darone
ne.zelim.102 nboskovic,
*> Sta znaci cesto pomonjani BTW ? By The Way. (c) klap nikola
ne.zelim.103 skoprivica,
-> Usput... -> Sta znaci cesto pomonjani BTW ? :))))))))))))))) Usput=BTW.
ne.zelim.104 andrejl,
>│ Usput... To :)
ne.zelim.106 bearboy,
29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo (dobronamerne) kritike : 1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da ste konaŽno shvatili źta treba, kad ono - fuj ! Pa fotografija (ili źtampa) je oŽajne kvalitete ! Veę sa 20 cm se vide RE▒ETKE n licu manekenke !!! 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama. 2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da prelistavam kompletan broj da (uz malo sreęe) prona¬em oglas ili tekst koji traČim. 3. Sezam bilten i SezamFile nisu u sinhronu. U biltenu se kaČe da vruęina deluje pozitivno na programere (ovo zvuŽi baź prikladno kad je temperatura oko 5-10 celzijusa), i unutar njega su avgustovske novosti (?) a u SF-u se pominju datoteke iz septembra. PS. To źto DAN niste ubacili me¬u mjovin, todorov, robertov program za prepoznavanje porstora na disku, joź mogu nekako da oprostim :) Ali da nije lepo, nije. PPS. Objaviste pogreźne infomacije :)))) Kao źto se kasnije ispostavilo, ONE źifre za GODS rade SAMO na mojoj verziji, i ni na kojoj drugoj :))) Daklem, javno obmanjujete narod :>>>> PPPS. Mogli biste da napiźete u SezamFajlu ko je doturio dotiŽni program, a ne samo autore. PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!?
ne.zelim.107 mnikolic,
> 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno > miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj > broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali > imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama. :)) eh, nemoguęe je svima ugoditi. RaŽunari su vrlo dugo kritikovani źto trpaju sve reklame na jedno mesto i to je pravdano zahtevima oglaźivaŽa. Sad evo, ima i kritiŽara i novog rasporeda oglasa. Ja liŽno podrČavam ovu promenu. m.
ne.zelim.108 jtitov,
> 1. Naslovna stranica je OCAJNA u odnosu sa broj 85. Taman > pomislih da ste Predlazem Racunarima da za svaki broj pripreme bar 20 naslovnih strana, pa ko sta uvati, uvati. Naslovne strane bi bile od slika monstruoznih masina do ciste pornografije, pa bi verovatno tada citaoci bili zadovoljni. A vi bi ste po prodaji pojedinih primeraka znali sta mase vole. > 2. Reklame ste razredili ubacivsi ih medu ozbiljne (?) > textove. Moje licno misljenje je da je to katastrofalna > greska. Toliko se izsarenio ovaj Kada bi pogledao na pr. jedan BYTE, tamo bi ti se citanje nekog ozbiljnog teksta smucilo, jer se isti rasprostire na jedno 5-6 strana i nalazi se IZMEDJU reklama. A meni je muka kada treba da citam neki prikaz u BYTE-u jer se sve svodi na to da jurim strane gde je nastavak teksta. Verovatno je dosadasnji pristup Racunara (prvo tekstovi pa oglasi) za citaoce povoljniji, ali posto Racunari ne zive od prodatih primeraka, nego od oglasa...
ne.zelim.109 ssokorac,
─┼┤ 1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da Po meni, sve je dobro, dok nije kao 84 :). ─┼┤ 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje Ovde se slaČem sa tobom, viźe ih volim na kraju lista pa da, ako neęu, ne moram ni da ih vidim... ─┼┤ 2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da ─┼┤ prelistavam E, pa, za to imaź sadrČaj (Žak i reklama) na poŽetku. Jes' da je dosta stvari pomereno za 2 strane unazad ali barem orijentaciono :). ─┼┤ PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od ─┼┤ instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!? Pa, kad ostanu 3-4 reda da se popuni praznina, ne gleda se vaČnost veę duČina ;).
ne.zelim.110 michelle,
> Ovde se slaČem sa tobom, viźe ih volim na kraju lista pa > da, ako neęu, ne moram ni da ih vidim... ... i eto vam odgovora zaźto su reklame razbacane...
ne.zelim.111 bearboy,
29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo (dobronamerne) kritike : 1. Naslovna stranica je O«AJNA u odnosu sa broj 85. Taman pomislih da ste konaŽno shvatili źta treba, kad ono - fuj ! Pa fotografija (ili źtampa) je oŽajne kvalitete ! Veę sa 20 cm se vide RE▒ETKE n licu manekenke !!! 2. Reklame ste razredili ubacivźi ih me¬u ozbiljne (?) textove. Moje liŽno miźljenje je da je to katastrofalna greźka. Toliko se izźarenio ovaj broj, da je u meni ostao utisak da su raŽunari list za oglaźavanje, ali imaju tu i tamo pokoji tekst izme¬u reklama. 2b. Dosad sam bar pronalazio potrebne reklame, ovako treba da prelistavam kompletan broj da (uz malo sreęe) prona¬em oglas ili tekst koji traČim. 3. Sezam bilten i SezamFile nisu u sinhronu. U biltenu se kaČe da vruęina deluje pozitivno na programere (ovo zvuŽi baź prikladno kad je temperatura oko 5-10 celzijusa), i unutar njega su avgustovske novosti (?) a u SF-u se pominju datoteke iz septembra. PS. To źto DAN niste ubacili me¬u mjovin, todorov, robertov program za prepoznavanje porstora na disku, joź mogu nekako da oprostim :) Ali da nije lepo, nije. PPS. Objaviste pogreźne infomacije :)))) Kao źto se kasnije ispostavilo, ONE źifre za GODS rade SAMO na mojoj verziji, i ni na kojoj drugoj :))) Daklem, javno obmanjujete narod :>>>> PPPS. Mogli biste da napiźete u SezamFajlu ko je doturio dotiŽni program, a ne samo autore. PPPPS. Nije mi jasno kako mogu źifre za jednu IGRU biti VA▓NIJE od instaliranja externog protokola u program gde nema opcije za to ?!?
ne.zelim.112 dveselinovic,
E Jura, ni onda ne bi bili zadovoljni! Onda bi se bunili źto nisu dobili one brojeve sa slikama koje Čele, pa je onaj źto je hteo sliku Čenske sa maźinom duboko u njoj dobio primerak sa slikom namenjen deŽijim vrtięima, i obratno. Pretplatnici sa Kosova bi źizeli źto su dobili sliku gole Srpkinje i rekli bi da je to diskriminacija i pritisak jer im se nabacuje da su Srpkinje lepźe od Albanki, a neki drugi Žitalac iz Vojvodine bi se Čalio źto je dobio Žednu sliku, pa ga diskriminiźu jer pretpostavljaju da on ne zna źta bi sa golom curicom. Nikada ne moČeź svima udovoljiti. Pozdrav, DVV
ne.zelim.113 bearboy,
║ 29. 10. 1992. Pogledah raŽunare (prelio sam ih kod suseda) i evo ║ (dobronamerne) kritike : Nema komentara redakcije. Why ?
ne.zelim.114 dejanr,
>> Nema komentara redakcije. Why ? Zaźto bi bio neophodan komentar? Izneo si svoje miźljenje, za to konferencija i sluČi.
ne.zelim.115 jtitov,
> E Jura, ni onda ne bi bili zadovoljni! Onda bi se bunili > sto nisu > Nikada ne mozes svima udovoljiti. E, pa i onda ima resenja: da jedanput Racunari izadju sa potpuno belom naslovnom stranom i kompletom bojica, pa da svaki kupac nacrta sebi naslovnu stranu po zelji! Uostalom, naslovne strane Racunara su tako nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar, racunar i zenska, zenska i racunar...
ne.zelim.116 darone,
>> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, >> zenska i racunar, racunar i zenska, zenska i >> racunar... ...Čenska i dva raŽunara, dva raŽunara i riba, raŽunar i riba. Vidiź da se razlikuju! :) darone
ne.zelim.117 d.petrovic,
Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar, Ă> racunar i zenska, zenska i racunar... ▓enska sa priveskom 386 ;))...
ne.zelim.118 dejanr,
>> E, pa i onda ima resenja: da jedanput Racunari izadju sa potpuno belom >> naslovnom stranom i kompletom bojica, pa da svaki kupac nacrta sebi >> naslovnu stranu po zelji! A onda i da imaju 120 praznih strana, pa da sebi i napiźe źta mu se svi¬a? MoČda bi ipak bio jeftiniji Blok broj 5 (ako to joź postoji :)
ne.zelim.120 jtitov,
> Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i > racunar, Ă> racunar i zenska, zenska i racunar... > > Zenska sa priveskom 386 ;))... Jel' to u milimetrima ;) ?
ne.zelim.121 ssokorac,
─┼┤ MoČda bi ipak bio jeftiniji Blok broj 5 (ako to joź postoji :) Postoji, ali je loź kvalitet papira, bolji je onaj u RaŽunarima :). Dajte prazne RaŽunare ;).
ne.zelim.122 bearboy,
║ Ă> nemastovite, da nemam reci. Sve na isti kalup, zenska i racunar, ║ Ă> racunar i zenska, zenska i racunar... ║ ║ ▓enska sa priveskom 386 ;))... Sa preiveskom na 25 Mhz. Sa priveskom na 33 Mhz. Sa priveskom na 40 Mhz.....
ne.zelim.123 bearboy,
║>> Nema komentara redakcije. Why ? ║ ║ Zaźto bi bio neophodan komentar? Izneo si svoje miźljenje, za to konferencija ║ i sluČi. Jeste, ali sam svoje miźljenje izneo da bi ljudi rekli svoje miźljenje o mom miźljenju (al' ga iskomplikovah :), ukljuŽujuęi i redakciju. Bar da kaČu da li se slaČu, ne slaČu, źta misle, etc.
ne.zelim.124 bearboy,
Kupio sam (da tako je, kupio :) Svet Kompjutera 92/11 (tj. Novembarski broj). 1. Textovi su dosta dobri, źtaviźe, graniŽe se sa slabijim textovima u RaŽunarima, ako ne bi bilo delova za objaźnjavanje ala ' A ź'a ęe mi to ' bilo bi sasvim profesionalno. Ako ovako nastave, svaka im Žast ! 2. Ako bi se finalno oslobodili tipova koji izjavljuju 'C-64 is not dead' (mene liŽno ovo asocira na natpis/bedČ 'Punk's not dead') i prepucavaju se sami sa sobom o nezastupljenosti svog raŽunara, i ako bi smanjili koliŽinu opisa igara, pa makar i ostali na ovom papiru, postali bi sasvim bliska konkurencija raŽunara.
ne.zelim.125 ssokorac,
─┼┤ Kupio sam (da tako je, kupio :) Svet Kompjutera 92/11 (tj. Novembarski ─┼┤ broj). A źto si to pisao u temu ne.zelim? ;) Ja sam ih samo prelistao, i moČe se reęi da, ako izuzmemo preteranu koliŽinu opisa igara, koji, usput, Žast izuzecima, niźta ne valjaju (koja reŽenica, ali to je tek poŽetak:), ima dosta zanimljivih tekstova, iako PC-a nema baź preterano... DrČim im palŽeve :).
ne.zelim.126 zddb,
Ljudi, ima jedan veoma vaČan problem sa "RaŽunarima"! Ja sam to poodavno veę pitao, ali nekako je proźlo nezapaČeno. ▒ta vam smeta da napravite standardni format za "RaŽunare"? Ja razumijem da se źtedi papir, te da su margine sitne, ali dajte ustalite onda format! Ovako imam silnih problema s mojim knjigovescem. On je izvrsan majstor, pa opet kuka. Proźle godine sam se nekako i provukao, ali ove godine (1992) mi je 12. broj malo "sjecnuo" od teksta. Osim toga nemojte davati tekst unutar okvira ili fotografije źto zahvataju dvije strane, preko unutraźjih margina... Pozdrav, Zoran D. Brkię