ATARI.3

11 Feb 1994 - 22 Nov 1999

Topics

  1. hardware (362)
  2. diskovi (80)
  3. komunikacije (422)
  4. software (963)
  5. grafika (90)
  6. midi (26)
  7. obrada.teksta (107)
  8. dtp (194)
  9. programiranje (207)
  10. c (43)
  11. help (112)
  12. emulatori (284)
  13. razno (1248)
  14. tt_falcon (192)

Messages - dtp

dtp.1 gavros,
Ima li neko Calamusov drajver za FUJITSU DL3400 ili mozda zna neki sa kojim bi ovaj mogao da se zameni?
dtp.2 gavros,
Ustvari... probao sam i radi sa skoro pet-sest njih ali samo u 180 x 180 dpi. Kada postavim na 360 x 360 zaista stampa perfektno ali svaki red ponavlja dva puta i to sa LF izmedju :( Zna li neko zasto?!
dtp.3 stefan,
> Kada postavim na 360 x 360 zaista stampa perfektno ali svaki red ponavlja > dva puta i to sa LF izmedju :( > Zna li neko zasto?! Koje si drajvere koristio? I sa kojim štampačem je taj tvoj kompatibilan?
dtp.4 gavros,
Za kompatibilnost ne znam... dobio sam ga bez ikakvih knjizica! Od drajvera sam koristio onaj za star LC24 kao i onaj slicni LC24_OPT (valjda?!) i jos par njih (ne secam se imena!) za koje sam bio siguran da su 24.iglicni. Probao sam i ostale ali nije radilo! Sigurno nije Panasonic ili NEC jer je tamo tek divljao...
dtp.5 stefan,
> Za kompatibilnost ne znam... dobio sam ga bez ikakvih knjizica! > Od drajvera sam koristio onaj za star LC24 kao i onaj slicni LC24_OPT > (valjda?!) i jos par njih (ne secam se imena!) za koje sam bio siguran da su > 24.iglicni. Koliko se meni čini rekao si da imaš probleme smo u 360*360 dpi. To što ti je štampač 24 pinac ne znači da on podržava grafiku u toj rezoluciji. Dugo vremena je jedino NEC serija to podržavala da bi im se tek kasnije priključio Epson i ko zna još ko. Probaj da radiš u 360*180 to je čini mi se rezolucija koju svi imaju, nisam siguran. U svakom slučaju pokušaj da saznaš nešto više o tom tvom štampaču (probaj da pitaš u pc.hard konferenciji da li neko ima isti takav)
dtp.6 stefan,
>tom tvom štampaču (probaj da pitaš u pc.hard konferenciji da li neko ima isti >takav) Zaboravih da kažem, da uzmeš neki Epson drajver, npr. LQ500,550...(pretpostavljam da ti je štampač A4) sa tibe bi trebao da bude kompatibilan.
dtp.7 gavros,
Nije A4... A3 je... Osim toga, nemam Epsonovih drajvera... u tome je i problem!
dtp.8 gavros,
Zaboravih... Sto se tice rezolucije 180x360... Upravo koristim taj optimizovani drajver za LC24 kome u nazivu stoji bas ta rezolucija... Ali Calamus iz onog print menagera daje samo na izbor 180x180 ili 360x360.
dtp.9 zeus,
Pozdrav. Tek sad sam shvatio da imas nekih problema sa stampanjem a koristis STAR-LC24. Daj ponovi sta te muci, mozda ti mogu pomoci jer sam ga (sretno) do skoro (prodao sam ga) imao.
dtp.10 haevorn,
Mislim da taj stampac ne moze 360x360 nego samo 360x180. pogledacu, mislim da imam neki drajver koji to radi...
dtp.11 markiz,
Skoro je jedan LC-24 stajao kod mene mesec dana. sve je radilo regularno u 360 x 360 (iz calamusa) a bio je i neki optimizovani drajver koji je BAŠ za LC-24 pa je skraćivao vreme štampanja .... Štampač je inače EPSON kompatibilan pa sam koristio i epson drajvere. žak ima i par lepih osobina oko uvlačenja papita itd.... Ako fali drajvera da ti bacim na mail ?? Ima ih jedno 4-5 :) markiz !!!!!!
dtp.12 stefan,
> Osim toga, nemam Epsonovih drajvera... u tome je i problem! Pa što ne kažeš ;) Pogledaj na mail sada imaš jedan :) Javi da li radi.
dtp.13 stefan,
> Skoro je jedan LC-24 stajao kod mene mesec dana. sve je radilo regularno Ma nema čovek LC-24 nego Fujitsu DL3400 a saumo je probao da radi sa tim optimizovanim LD drajverom.
dtp.14 gavros,
Proverio sam... Emulira izmedju ostalog i Epsone LQ2500 i LQ2550 pa ako neko ima ove drajvere... hm... ako moze u mail? Pozdrav...
dtp.15 stefan,
> ima ove drajvere... hm... ako moze u mail? Pa ja ti već poslah jedan na mail..jel on radi?
dtp.16 gavros,
čč Pa ja ti već poslah jedan na mail..jel on radi? Ne znam, nisam ga dobio... Verovatno je delilac mog usera video to i odstranio :( Jel' bi moglo ponovo? Please?
dtp.17 gavros,
Hvala stefanu za drajver... Pritom i markizu da ne bacam sad sve u mail... Epson LQ odgovara mada i dalje ne izvlači 360x360... :(
dtp.18 stefan,
> Epson LQ odgovara mada i dalje ne izvlači 360x360... :( Jednostavno, moraćeš da se pomiriš sa time da to tvoj štampač ne može da izvuče...
dtp.19 mscepa,
Evo necega za korisnike Calamusa, program za obradu fontova! Program je domaci... cfnmover.tos
dtp.20 haevorn,
Za Calamus, mamada mislim da svi ovo vec imaju... calacc.lzh
dtp.21 haevorn,
Ovo je nesto za fontove (calamusove) cfnmover.tos
dtp.22 haevorn,
Takodje za CFN. fontove cfnlist2.zip
dtp.23 stefan,
> Ovo je nesto za fontove (calamusove) Ovo je poslato već ovde pre par dana.
dtp.24 haevorn,
// Ovo je poslato vec Ah, pa nadam se da si to shvatio pre DL-a ;) Izvinjavam se ako nisi... Malo sam zbrkan ovih dana, pa nisam stigao da pregledam sta je poslato i sl. Al' post ood viska glava ne boli, onda nije ni bitno...
dtp.25 zockey,
Meni opet treba pomoc! Ovde mi je Color scanner HP II cx A4 800dpi . Nemam nijedan normalan Pznaci AtarijevQ drajver za njega, tako da je to za sada obicna gomila plastike. Jel' moze neko da mi dobaci nesto slicno... P.S. Mislim da za Chagall postoje neki drajveri a ja ih nemam.
dtp.26 kermit,
>>Ovde mi je Color scanner HP II cx A4 800dpi . Nemam nijedan normalan >>Pznaci AtarijevQ drajver za njega, tako da je to za sada obicna >>gomila plastike. Jel' moze neko da mi dobaci nesto slicno... >>P.S. Mislim da za Chagall postoje neki drajveri a ja ih nemam. Hm, neće to baš ići lahko. Pretpostavljam da je skener SCSI i da možeš da ga prikačiš na tvoj Atari. Za takve skenere ti je potreban GDPS drajver sa kojim možeš da skeniraš iz bilo kog programa koji to podržava (Shagall, TMS Studio, Calamus SL i tako dalje). Naravno potreban ti je GDPS za taj skener, što znači kad kupuješ skener dobiješ i drajver za njega. A drajveri sami - teško da ćeš naći. Jedino ako ne "pasuje" on EPSONA GT 6500 kog ima jedan muzičar, ili GENISCAN kog ima darko. Daklem - jako male šanse da to radi, ali ko zna :))
dtp.27 stefan,
Postoji li neki program kojim bi fajl u *.ps formatu mogao da prebacim u nešto drugo, malko zgodnije za manipulaciju? Nemojte smo da mi kažete da kupim Meka ;)
dtp.28 kermit,
.*ps fajl možeš da prebaciš na štampač a EPS možeš u nešto drugo, osim ako nemaš registrovanu verziju VIP-a (MAC) ili Adobe Acrobat (mac)
dtp.29 stefan,
> .*ps fajl možeš da prebaciš na štampač a EPS možeš u nešto drugo, osim ako >nemaš registrovanu verziju VIP-a (MAC) ili Adobe Acrobat (mac) Šmrc :( Kad će da naprave tog Akrobatu za atari? ;))
dtp.30 kermit,
Šta će ti akrobat za Atari?? ;)) Imaš lepo emulator i teraj :)
dtp.31 madamov,
> .*ps fajl možeš da prebaciš na štampač Pod uslovom da je reč o PostScript štampaču. Ili ako imaš softverski emulator PostScript-a. Sad se kajem što dok nam nisu odsekli Internet i Bitnet ne skidoh GhostScript za Atari (on to radi).
dtp.32 madamov,
> Šmrc :( Kad će da naprave tog Akrobatu za atari? ;)) Verovatno nikad. Šteta za to, ali tako stoje stvari. B(
dtp.33 haevorn,
Kao PS.emulator, ali PD/SW, ...
dtp.34 haevorn,
Ok. Kako da nateram PS štampač da odštampa .PS fajl napravljen u Calamusu (Bridge). Isto važi i za .EPS fajlove
dtp.35 haevorn,
Jasno je da uz poruku uz koju je bioo najavljen, nije bio i okačen onaj PS emulator... pscript.lzh
dtp.36 kermit,
>> Ok. Kako da nateram PS štampač da odštampa .PS fajl >> napravljen u Calamusu (Bridge). Isto važi i za .EPS fajlove ;))))) Teško prijatelju ;) Ja sam jednom uspeo to da uradim i nikad više. Toliko za .PS Što se EPS-a tiče on je sasvim OK, samo ne saadrži rastersku sliku. Daklem kad generišeš EPS zaboravi na slike. Slike isfuraj kao TIFF i to lepo umontiraj na Mac-u u Ilustratoru. Ako otkriješ nešto bolje, javi. p.s. čini mi se da je modul DEMO. Možda zato zeza .PS???
dtp.37 haevorn,
Dva fonta: jedan ako pišete uputstvo za Atarija, i drugi ako pravite neke (seljačke) oglase... fonts.zip
dtp.38 haevorn,
Hmmm... Kako povezati, tj. kako iskoristiti kolor skener Agfa Arcus i Atarija? Agfica je klasican SCSI uredjaj i oko samog povezivanja mislim da ne bi trebalo da bude problema. Ali sta je sa softwerom? HAEVORN v.b.
dtp.39 markiz,
> Kako povezati, tj. kako iskoristiti > kolor skener Agfa Arcus i Atarija? Povezivanje nije problem, ali ja još nisam čuo da neki softver to podržava :(
dtp.40 haevorn,
// Povezivanje nije problem, ali ja još nisam čuo da neki softver to podržava :( Nisam ni ja, zato i pitam ;) Btw, a kako stoji stvar sa HP Scan Jetom IIcx?
dtp.41 kermit,
Narode! Pokreće se akcija za kupovinu originalnog Calamusa SL sa SVIM postojećim modulima. Cena zavisi od broja prijavljenih interesenata, a ja se nadam da neće preći 100-150 maraka (ako bude i 200 nije mnogo ako vam treba). Javite mi se na mail da mogu da vas prebrojim i javim kako se kreće cena po čoveku. p.s. dojadilo mi je više DEMO verzija ovoga, DEMO verzija onoga, oću da ima program koji radi kako treba a ne kako mu se svidi. Ima li interesenata??
dtp.42 haevorn,
//SL Sam program (i pretpostavljam jos nekoliko osnovnih modula) kosta oko 400 DEM, a one pikantne module dokupljujes po zelji i oni kostaju u zavisnosti od toga sta rade toliko i toliko... Ipak, SL nije za mene - mnogo je komlikovan, a ni na Film ne mozes da stampas, itd, itd, da ne pocinjem raspravu o SL-ovim manama (forgetit)
dtp.43 kermit,
Ipak, SL nije za mene - mnogo je komlikovan, a ni na Film ne mozes da stampas, itd, itd, da ne pocinjem raspravu o SL-ovim manama (forgetit) ---------- Ne znam zašto misliš da je komplikovan? Ja ne radim baš sve sa njim jer mi je 1.09 daleko brži (startujem ga u TT RAM-u) za knjige i ostale sitnice, ali lagano se prebacujem na SL. Ne znam koje mane ima, nabroj mi neke, ali nemoj da nabrajaš mane u stilu "pada mi ovde ili pada mi onde" jer upravo zato mislim da treba kupiti original a ne Beta Test verziju (koju svi imamo BTW). A što se tiče izlaska na film to ti ne stoji jer BRIDGE upravo zato služi, a ako imaš kući linotronic prikači ga direktno na Atari :) Izašao je Bridge 2 koji je malko jači i ima Import raznih stvari i izmeđuostalog EPS-a. Inače BRIDGE koji sam poslao je DEMO verzija kojoj radi samo EPS export kako treba i to samo vektorske delove dokumenta. Jel treba još? p.s. Calamus osnovno košta oko 400 to je tačno ali ja hoću SVE postojeće modue a ne zaboravi da BRIDGE košta oko 800
dtp.44 kermit,
Za sada ima 6 interesenata za Calamus SL, da li upada još neko? Ajte ljudi, znam da mnogi rade sa Calamusom - sve će nas doći mnogo jeftinije (nemojte se nadati da će negde da "procuri" jer ko plati teško da će posle da poklanja ;))
dtp.45 haevorn,
//Ne znam koje mane ima Zasto CALAMUS SL ne valja 1. Uzasno je spor 2. Strasno komplikovan 3. Nedostaci se popravljaju modulima koji sve jos vise komplikuju 4. Nema opciju "do not include image in publication" 5. Nema UNDO 6. Lose reseno (zastarelo) stampanje 7. Rad sa tekstom komplikovan 8. Ne moze da radi na Falconu u 256 boja kako treba 9. Ne podrzava direktno PS fontove 10.Ima previse parametara koji najcesce zbunjuju i komplikuju 11.U nedostatku pravog TOS multitaskinga pokusava da ubaci u module sve i svasta - programe koji nemaju (direktne) veze sa DTP-om 12.Skup za pravi rad Zasto je bolji od WIN programa: 1.Ima bolje preklapanje okvira (belo moze biti providno) 2.Bolji za stampanje na obicnom laseru (PCL) // kojoj radi samo EPS export kako treba Pa meni ni EPS nije radio - kad ga otvorim u PC Ilustratoru sve je deformisano recimo 2x duze nego sto treba, a jedna strana je bila velikaaaa // Calamus osnovno kosta 400 To sam ja i rekao. A koliko bi kostala "tvoja" kombinacija?
dtp.46 haevorn,
// nemojte se nadati da ce negde da procuri Hm, a ako je tih sest vec povezano sa drugih sest (Zasto da umanjujem cenu svima i platim skuplje, kad drug i ja mozemo da podelimo trosak za jednog), pa tih sest,... itd. (Ne nisam jedan od eventualnih "drugih" sest, samo glasno razmisljam). Btw, ko su ti sto su ti se prijavili ;>>>>
dtp.47 kermit,
>>//Ne znam koje mane ima >>Zasto CALAMUS SL ne valja >>1. Uzasno je spor Jeste spor i zato zahteva najmanje TT ili Falcon-a. >>2. Strasno komplikovan Diskutabilno. Ništa nije komplikovaniji od 1.09 vezije >>3. Nedostaci se popravljaju modulima koji sve jos vise komplikuju Wrong. Ne popravljaju se nedostaci modulima nego se program razvija modularno da bi jednog dana mogao da promeniš modul sa novom verzijom koja je bolja. Da li Quark Xpress ima nedostataka ako znamo da postoje moduli i za njega? >>4. Nema opciju "do not include image in publication" Šta je ovo? Objasni bliže čemu to služi da bi znao da li je nedostatak. >>5. Nema UNDO Kao ni 1.09 a i ne treba mu. >>6. Lose reseno (zastarelo) stampanje Ne razumem u kom smislu loše rešeno, da li zato što ne podržava redirekciju u fajl ili zbog nečeg drugog? >>7. Rad sa tekstom komplikovan Test ionako pre obrade u njemu središ u nekom editoru jerbo je svakako brže. Inače jeste malo komplikovanije nego u 1.09 >>8. Ne moze da radi na Falconu u 256 boja kako treba I ne treba. Radi u BW režimu, 16 boja i 16.7 mil. kako treba. Oko nove godine treba da mi stigne NOVA VME 16M graf. kartica pa svrati da vidiš kako radi u punom koloru. >>9. Ne podrzava direktno PS fontove Nikakav problem. Konvertuj ih za 5 minuta i nema problema. Ništa se ne gubi. Ja radim sa bivšim MAC fontovima :)) >>10.Ima previse parametara koji najcesce zbunjuju i komplikuju Puno parametara = puno opcija i mogućnosti. Iskustvo u radu čini čuda :) >>11.U nedostatku pravog TOS multitaskinga pokusava da ubaci u module sve i svasta - programe koji nemaju (direktne) veze sa DTP-om Kao na primer? >>12.Skup za pravi rad Skup????? Jel ti to ozbiljno ili se zezaš? Kolika je cena Quark-a i šta on traži za "pravi" rad? >>Zasto je bolji od WIN programa: >>1.Ima bolje preklapanje okvira (belo moze biti providno) >>2.Bolji za stampanje na obicnom laseru (PCL) Brži je od WIN programa, štampa brže... >>// kojoj radi samo EPS export kako treba >> Pa meni ni EPS nije radio - kad ga otvorim u PC >>Ilustratoru sve je deformisano recimo 2x duze nego sto treba, >>a jedna strana je bila velikaaaa Znam i zašto ali to nije do BRIDGE-a nego do fonta koji si koristio. To se i meni dogodilo sa fontom kome karakteri nisu rađeni iz jedne konture nego su seckani (TIME50YU iz starog Calamusa a ima ih još). Uzmi lepo TYPE ART i proveri kakvi su ti fontovi. BTW PC jako loše radi sa EPS-om i ono što na PC-u neće da radi na MAC-u radi ko ludo. Primer je moja vizit karta koju PC nije hteo da otvori ni u snovima (deformisao mi je slova, preklapao frejmove itd) a MAC je pokazao baš kako treba. Možda MAC-ov EPS nije dobar?;>> >>// Calamus osnovno kosta 400 >>To sam ja i rekao. A koliko bi kostala "tvoja" kombinacija? Moja kombinacija je osnovni Calamus SL + BRIDGE II + MERGE i ako ima još nešto. Hoću da zaokružimo ceo Calamus sistem i da ga registrujem radi novih modula ili novih verzija. Dalje, pucam na englesku verziju zbog eng. uputstva itd. Jel dovoljno veliki razlog? A imam i još jedan ;)) TT-a imam i sa njim radim, a za POWER MAC- a još nemam dovoljno love, pa mi se isplati da unapredim ovo što mi je na stolu dok ne zaradim dovoljno, a i tada TT ostaje. uf, ovo je bilo naporno :))
dtp.48 kermit,
>> Hm, a ako je tih sest vec povezano sa drugih sest (Zasto >>da umanjujem cenu svima i platim skuplje, kad drug i ja mozemo >>da podelimo trosak za jednog), pa tih sest,... itd. (Ne nisam >>jedan od eventualnih "drugih" sest, samo glasno razmisljam). >> Btw, ko su ti sto su ti se prijavili ;>>>> Odlično! Neka iza 6 stoji 166 to nije važno, važno je da se skupi lova i kupi program. Ako možeš da nađeš 5 ljudi i sa njima da podeliš trošak uradi tako, ali tebe računam kao 7. i cena je još niža. Prosto. Ko se prijavio? Nije važno upravo zbog gore navedenog ;>
dtp.49 haevorn,
// >>1. Uzasno je spor // // Jeste spor i zato zahteva najmanje TT ili Falcon-a. Najmanje TT-a. I na Falconu je spor. //>>2. Strasno komplikovan // // Diskutabilno. Ništa nije komplikovaniji od 1.09 vezije Ima samo "malo" više opcija, modula i sl. od kojih svaki ima još po desetak podmenija //>>3. Nedostaci se popravljaju modulima koji sve jos vise // komplikuju // // Da li Quark Xpress ima nedostataka ako znamo da postoje // moduli i za njega? Qurak ima nedostataka i bez da diraš u module ;>>> //>>4. Nema opciju "do not include image in publication" // // Šta je ovo? Objasni bliže čemu to služi da bi znao da li // je nedostatak. Vidiš, čak i ne znaš šta je. Dakle, imaš sliku od 6Mb, i kad bi pokušao da je učitaš popunio bi memoriju, fajl bi ti se povećao za tih 6Mb, usporila bi ti se mašina itd. Zato samo pročitaš sliku i u memoriju ubaciš samo kopiju koja ti omogućava da otprilike vidiš sliku. Kad štampaš, program podatke o slici uzima direktno iz fajla na disku. Ovako, učitam deset slika i paf - čekam kad će komp. da pukne. //>>5. Nema UNDO // // Kao ni 1.09 a i ne treba mu. Ne treba mu?!??!?! Šala, zar ne? //>>6. Lose reseno (zastarelo) stampanje // // Ne razumem u kom smislu loše rešeno, da li zato što ne // podržava redirekciju u fajl ili zbog nečeg drugog? I zbog redirekcije u fajl i zbog načina na koji štampa. Za 1 stranu običnog teksta treba da pošalje 1 (4) Mb, umesto stotinak Kb za fontove i desetak za tekst. A i drajveri su očajni. Pre neki dan sam pokušavao da pošaljem stranu na HP4P. Jadnik je žvakao deset minuta da bi na kraju priznao da ne može da je otštampa. Istina, i ja sam malo preterao - bilo je 12 slika na strani i fajl je imao oko 3.5Mb, ali nije bilo ništa brže ni kad sam pobacao pola slika. Dobro, recimo da ovaj problem može biti rešen originalnim drajverima uz originalnu verziju, ali i ti drajveri kasne uvek nekih pola godine od pojave štampača za koje su pisani. A problem transfera velikog fajla uvek ostaje. //>>7. Rad sa tekstom komplikovan // // Test ionako pre obrade u njemu središ u nekom editoru // jerbo je svakako brže. Inače jeste malo komplikovanije // nego u 1.09 Središ suv tekst, a neki boldovan, italiziran i sl. možeš da zaboraviš. Pa još oni stilovi, posotjeći i neposojeći, ako želiš da tekst u editoru italiziraš moraš da imaš mašinu za dekodovanje šifara kad ti ponudi spisak stilova. //>>8. Ne moze da radi na Falconu u 256 boja kako treba // // I ne treba. Radi u BW režimu, 16 boja i 16.7 mil. kako // treba. Oko nove godine treba da mi stigne NOVA VME 16M // graf. kartica pa svrati da vidiš kako radi u punom koloru. Ne treba?!??!?! A zašto treba da radi u 16 boja? Imam neki prg. koji navodno omogućava da na F. radi u 256 boja i što je najlepše ti i misliš da radi kako treba dok koristiš šarene pravougaonike, ali kad učitaš sliku i kad ti on pokaže skroz desete boje... //>>9. Ne podrzava direktno PS fontove // // Nikakav problem. Konvertuj ih za 5 minuta i nema problema. // Ništa se ne gubi. Ja radim sa bivšim MAC fontovima :)) Nije problem, kao što uz pomoć raznoraznih spoolera i drugih akrobacija možeš da ga nateraš da štampa u fajl, ali zašto bih ja morao da imam tri kopije istog fonta u različitim formatima kad mogu da imam samo jednu koju mogu da editujem i da ne razmišljam da li sam je (tako editovanu) posle konvertovao i presnimio gde treba. //>>10.Ima previse parametara koji najcesce zbunjuju i komplikuju // // Puno parametara = puno opcija i mogućnosti. Iskustvo u // radu čini čuda :) Koliko su sva ta podešavanja potrebna i koliko vremena i probnih otisaka treba da prođe da bi ti našao dve vrednosti koje daju približne rezultate i između kojih ne možeš da se odlučiš itd, itd. //>>11.U nedostatku pravog TOS multitaskinga pokusava da ubaci u // module sve i svasta - programe koji nemaju (direktne) veze // sa DTP-om // // Kao na primer? Line Art, Paint. Daj mi spisak postojećih modula pa ću ti reći. //>>12.Skup za pravi rad // // Skup????? Jel ti to ozbiljno ili se zezaš? Kolika je cena // Quark-a i šta on traži za "pravi" rad? Ne volim Quark, ali i on i PageMaker koštaju oko 500$, a ti samo da bi mogao da exportuješ glupavi PS fajl treba da daš 800 DEM. PM5 radi na 486/33/4/130 kao beba i još radi stvari XY puta brže. SL-ovom ROTTATE modulu je trebalo više od 10min da zarotira sliku za 12 stepeni, a PM5 je to uradio (bez ikakvih modula) u sekundi. // Brži je od WIN programa, štampa brže... Od PostSkripta na 300 dpi skoro uvek, ali šta će ti PS na 300dpi. Za 600 već nisam siguran (PS bi trebalo da bude malo sporiji na 600 nego na 300, a SL tu pravi bitnu razliku), a preko 600 SL ionako ne ume (na jednostavan način). // >> Pa meni ni EPS nije radio - kad ga otvorim u PC // // Znam i zašto ali to nije do BRIDGE-a nego do fonta koji si // koristio. To se i meni dogodilo sa fontom kome karakteri // nisu rađeni iz jedne konture nego su seckani Može biti, ali ne bi smelo. Šta njega briga iz koliko delova se sastoji znak. Šta je sa malim I i malim J? Kako se ponaša za onim Dingbat-ClipArt fontovima? Oni svi imaju znake sastavljene iz više kontura. // PC jako loše radi sa EPS-om i ono što na PC-u neće da radi Znam, zato sam i naglasio da je otvaran na PC-u. Ali opet se javlja isti problem - strana teksta pretvorena u krivine ima 2.2Mb. A kada bi prvo poslao font, makar i Type 3 (bitmap) pa onda slova, sve bi bilo mnogo manje. Tako je radio DidotPro, čini mi se, ali ni on se baš nije proslavio. // Moja kombinacija je osnovni Calamus SL + BRIDGE II + // MERGE i ako ima još nešto. Hoću da zaokružimo ceo Šta radi taj MERGE? i šta je novo u BRIDGE II? // uf, ovo je bilo naporno :)) ma ni četvrtinu od onoga koliko je naporno napraviti stranu u SL-u ;)))) reply 8.48 // Odlično! Neka iza 6 stoji 166 to nije važno, važno je da se Ma da, da, ja sam odgovorio na tvoju poruku da SL neće procureti, a ako se nađe 6*166 ljudi onda mislim da to možemo nazvati procurelim programom, right? :))
dtp.50 kermit,
Ostatak ću kasnije a sad samo glavno ;)) Sad sam zvao Minhen (pre 2 minuta) i stvar stoji ovako: 1. Calamus SL = 490 dem podrazumevaju se osnovni moduli 2. Bridge II = 490 dem (daklem pojeftinio je sa 800) 3. Pojavio se modul za in/out SCITEX i HELL i cenu neću ni da pominjem da vam ne pripadne muka (1090) 4. GDPS = 98 5. Plot modul = 490 Za početak bi se uzeli samo SL + BRIDGE a ostale postojeće naši vrli hakeri mogu da prilagode (CPD import itd.) p.s. za sada ima 7 interesenata što mu dođe 980/7= 140 dem po glavi, a sa 8 ljudi bi bilo 122.5. Are you IN?
dtp.51 zockey,
> p.s. za sada ima 7 interesenata što mu dođe 980/7= 140 dem po glavi, a sa 8 Covek koij trenutno na SL-u zavrsava knjigu od 250 strana A4 sa preko 50 % reklama ( Valjevski vodic 94 ) na Calamus SL-u se iznenadio kada sam mu preneo neke od ovde iznesenih misljenja o komplikovanosti doticnog program. Zove se Mile Peric i licno poznaje HAEVORN-a tako da je sa osmehom reagovao na njegove primedbe sa kojima se i sam slagao do pre dva-tri meseca kada je jos uvek radio na 1.09 i o SL-u mislio sve najgore. Porucio je da ga mozete pitati za iskustva u radu koja su sada vec zaista bogata, a inace je odusevljen mogucnostima SL-a. Sto se njegovih iskustava sa drugim racunarima tice, radi kao upravnik biblioteke u Istrazivackoj stanici - Petnica gde ima najmanje 5 486-ica i 30-tak 386, 10-tak lasera, skenera, kamera, ... U svakom slucaju zamolio me je da ostavim njegovu prijavu za ucestvovanje u kupovini originalnog SL-a i u vezi sa tim ima par pitanja : Kako ce se kopirati originalni program? Kome ostaje original (platio bi duplo da ostane njemu, a nema nista protiv da to bude i neko drugi) ? Mile Peric 014/781-180 014/781-280 lok.14
dtp.52 haevorn,
Kako se kopira program i da li şe biti na engleskom, posto zakljucujem da narucujes iz Nemacke?
dtp.53 haevorn,
// trenutno na SL-u zavrsava knjigu od 250 strana A4 sa // preko 50% reklama da li svih 250 strana drzi u jednom fajlu, kakve su to reklame koliko ima slika i kog su formata/kvaliteta, koliko fontova koristi // iskustava sa drugim // racunarima tice, radi kao upravnik biblioteke u Istrazivackoj // stanici - Petnica gde ima najmanje 5 486-ica i 30-tak 386, 10-tak // lasera, skenera, kamera, ... Xm, ako je pokusao da radi na Quarku, slazem se, ali uz pozdrav Miletu, kazi mu da proba Page Maker 5 (verziju 4 sam ostavio proletos, pa ako je nisu izbrisali, moze i nju da pogleda) - PM je majka jednostavnosti medju DTP programima. Btw, proletos je Petnica imala 1x486, 10(+-5)x386, jedan rucni skener, jednu elektronsku kameru (Fotoman?) jedan laserski stampac (IIIP), da li su se prosirili od tad? // U svakom slucaju zamolio me je da ostavim njegovu prijavu to bi dakle bilo 8, uz eventualnog mene (jos razmisljam) 9, dakle 122.5, tj. 109 DEM, hmmm
dtp.54 kermit,
******* pitanja : Kako ce se kopirati originalni program? Kome ostaje original (platio bi duplo da ostane njemu, a nema nista protiv da to bude i neko drugi) ? ************ Originalni program nije nikako zaštićen od kopiranja, nego ima serijski broj. To je cela mudrost :) POotrudićemo se da svi interesenti imaju i iskopirano uputstvo i sve kupljene module. Original ostaje ili meni ili Guerinu jer će registracila glasiti na nekoga od nas (radi kasnije nabavke novih modula, prvi sledeći će ipak biti SCITEX import/export modul koji košta 1098 DEM - ali vredi)
dtp.55 kermit,
Potrudiću se da knjiga i program budu na engleskom. Inače za program se čeka oko 4-6 nedelja :((( jer mora da stigne od DMC-a (a koliko ja znam oni su iz Kanade) pa se nadam da će ipak biti engleska vezija. Mora da se čeka zbog modula jer moraju da im se upišu serijski brojevi a to ne može u prodavnici, nego mora proizvođač (komplikacija)
dtp.56 zockey,
> da li svih 250 strana drzi u jednom fajlu, kakve su to reklame koliko ima slika i kog su formata/kvaliteta, koliko fontova koristi Knjiga je razbijena na nekoliko fajlova. Pre svega na oblasti, zatim podoblasti a i dalje. Razlog je brzina zbog prelivanja teksta a ne memorija jer radi sa virtuelnom memorijom SL-a (internom). Reklame su crno-bele i sve su uradjene na PC-u u Corel-u (ne pitajte me zasto smo ovo ovako organizovali ni sam ne znam), izvezena u PCX formatu posto taj glupi program nijedan vektorski format koji podrzava ne moze da izveze ispravno (EPS, GEM,..). Neke reklame imaju slike (skenirane na HP IIcx), i sa ukljucenim kes-om za rastersku grafiku to radi fantasticno brzo (kao u nekom paint programu, skoro). Sto se fontova tice koristi jedan osnovni font, a nisam siguran da li nesto od sporednih stvari radi sa drugim fontom. > ... da li su se prosirili od tad? Sto se Petnice tice, meni nikada nece biti jasno ko njima kupuje sve to sto imaju, a dolazi sa svih stran (nemojte misliti da je iz inostranstva). Naravno da su se prosirili i da se konstantno sire. Mozda neke podatke o broju odredjenih uredjaja nisam tacno naveo, ali sam samo procenio i mislim da nisam mnogo procenio.
dtp.57 haevorn,
// Originalni program nije nikako zasticen od kopiranja, nego // ima serijski broj. To je cela mudrost :) A šta će se desiti sa dosadašnjim modulima i, važnije, sa dosadašnjim fontovima? Da li će se oni moći uvoziti u novog SL-a? // Potrudicemo se da svi interesenti imaju i iskopirano uputstvo // i sve kupljene module. žekaj, zar ovo nije "po default-u"? Šta ima da se "potrudite"? // prvi sledeci ce ipak biti SCITEX import/export modul koji // kosta 1098 DEM - ali vredi) Ako sam dobro protumačio naziv modula, on služi za export-import .TEX formata??!?!?! Ako je tako, a nadam se da nije, reci mi ŠTA ĆE VAM TO KOJI VRAG? Odnosno, nije li malo skup? Ako se pak, radi o onoj mašini "sajteks" reci mi kako se to povezuje i kako to zapravo radi? To beše neki strava skener ili šta? Da li se to kači na Atarija ili se samo prenosi fajl (kako se prenosi)? Ex, da i još nešto: U Septembarskom broju ST Computera se prodaje SL po ceni od 340 do 440 DEM, a samo jedan oglas je malo opširniji i on kaže sledeće: SL 444 moduli: Line Art 380 Merge 390 Filter 290 Paint 580 Masken 700 Toolbox 260 Bridge 440 Curve&line 180 ClipArt 100 GDPS o/treib100 4-Col HKS 270 Plot&Cut 440 C-Quadrat 70 StopWatch 120 Star Screen 280 Da li ti znaš šta se dobija uz sam SL (za 440 DEM) i da li ovo znači da više nećemo imati LineArt modul, toolbox, Masken, i sve druge koje smo do sada koristili dok ih ne kupimo? Pretpostavljam da dokument kreiran u staroj verziji može da se ubaci u novu i iz nje samo štampa - šta se dešava sa fontovima, da li se i oni učitavaju bez problema? (Btw, saberi sve ove cene - 5000, bez onog tvog Scitexa) (A na normalnim mašinama dobiješ sve to za manje pare (ili iste, ali posle imaš manje muke i problema)) zs
dtp.58 haevorn,
// Mora da se ceka zbog modula jer moraju da im se upisu // serijski brojevi a to ne moze u prodavnici, nego mora // proizvodac Jebote, kao da kupujemo nuklearne rakete, a ne tantavi kalamus Da li i Švabe, kad kupuju sl-a čekaju ovoliko ili je to neki poseban aranžman za nas (mislim zbog engl.ver.)
dtp.59 haevorn,
// Razlog je brzina zbog prelivanja teksta a //ne memorija Kakva brzina zbog teksta? zar stotinak Kb-a može toliko da ga uspori? Ax, da, znam, to je zbog ispisivanja teksta. Kermite, dopiši na spisak Sl-ovih mana i ovo: Ne ume da prikazuje "model teksta" za sitna slova. Ne znaš šta je to? ;>> Pa kad imaš font veličine 10pt, a gledaš celu stranu nije ti bitno kako izgleda slovo nego samo gde stoji - redovi teksta se predstavljaju (sivim) pravougaonicima i program se ne trudi da iscrtava svako slovce jer zna da ti od toga nećeš imati nikakve koristi. // jer radi sa virtuelnom memorijom SL-a (internom). Sl-ova virt. memorija ne dozvoljava da u nju učitavaš slike, tj. kad ti se popuni klasična, možeš da imaš i 100Mb ove druge, neće ti dati da učitaš sliku. Možeš da ga pređeš programom Outside, ali onda rad postaje vrlo rizičan i još sporiji. // izvezena u PCX formatu // Neke reklame imaju slike (skenirane na HP IIcx) Koja rezolucija i koje dimenzije slika? // i sa ukljucenim kes-om za rastersku grafiku // to radi fantasticno brzo (kao u nekom paint programu, skoro). koliko slika je bilo po dokumentu (prosecno?) i koliki su bili .CDK fajlovi? // koristi jedan osnovni font ------- to jos nije gotovo? jedan font? jednu familiju ili jedan fajl? hmmm, a sta bi bilo da je ucitao dve familije (8 fontova?) i to neku egzoticniju (Garamond je prilicno velik)?
dtp.60 jorad,
Ja sam čitač :))  űR╝ I sve ovo što saű? Ęm pročitao o SL od haevrona me je toliko razočaralo da sam se odlučio da počnem da kucam :) 1. Imam SL verziju datum 04.08.93. ser. br. 80915 2. Imam sve module(preko 30) snimljene oko 7.93. 3. Imam BRIDč datum 06.01.94. 4. Imam MERGE HHH datum 06.07.94. Stvar je u tome što sve šljaka kao treba. Ja nisam početnik. Sa ST-om i CALAMUSOM radim od 1988. godine. EPS snima sve vektore i fontove ali ti fontovi moraju da postoje i na onoj mašini na koju se prenosi. To je ZAKON a ne greška. BEZ OBZIRA KOJA JE MAŠINA U PITANJU PC<>MAC<>ST !!!!! PS na mom BRIDGE-u radi odlično. Potvrda je to što te PS fajlove stalno nosim na  jednu KVADRU (MAC) koja je okačena na HYPHEN-a (2400 dpi / 35cmmű). Iz solidarnosti ću da učestvujem sa vama oko kupovine SL. To sam rekao i GUERINU još pre 2 meseca. Sve informacije vam mogu dati na telefon 015-85-144 od 16-18 tražite čeljka. Inače (ovo nije EPP) sve module i program sam uzeo do MIC softa iz Bora.  oű Pošto ovo kucam ON LINE - ĆAO. I za kraj (pošto sam ja iz Vukovog kraja) za HAEVRONA : "BLAGO ONOM KO ZNA DA NE ZNAZNA."
dtp.61 haevorn,
// 4. Imam MERGE HHH datum 06.07.94. Sta zapravo radi taj Merge? // EPS snima sve vektore i fontove ali ti fontovi moraju da // postoje i na onoj mašini na koju se prenosi. Koji fontovi treba da postoje na masini na koju se prenosi? CFN? PFB? Ista imena fontova???? Ja sam EPS fajl otvorio u PC Ilustratoru, sve je bilo tu, samo deformisano. Slova su se prepoznavala. Ne znam zasto bi ti bio potreban bilo kakav font kad EPS sve pretvori u krive. Mozda je to slucaj sa PS fajlom, ali i to mi zvuci bezveze - mogao bi font da bude "includovan" u PS fajl. // To je zakon, ne greska. Znaci, uz 2Mb po strani jos moras da nosis i fontove? // PS na mom BRIDGE-u radi odlično. Potvrda je to što te PS fajlove // stalno nosim na jednu KVADRU (MAC) koja je okačena na HYPHEN-a Da li ih odatle samo pustas na Hyphena ili ih i negde otvaras? Meni se PS fajlovi nisu hteli printati na HPLJIII PS pa se nisam usudio da idem na film Kakve parametre postavljas pri PS exportu? // I za kraj (pošto sam ja iz Vukovog kraja) za HAEVRONA : // "BLAGO ONOM KO ZNA DA NE ZNAZNA." Ja znam da znam, ali tesko onima koji ne znaju da ne znaju
dtp.62 jorad,
## Sta zapravo radi taj Merge? Dobro pitanje si mi postavio! To ni ja nisam znao dok nisam pogledao. Kada se staruje modul, pojave se samo dve ikone, ( koliko maraka za dve glupe ikone :). Sve u svemu on operiše sa slikama i to POLUTONSKIM, RGB i CMYK. Da bi radio potreban je modul za separaciju boja. Ima krš nekih podešavanja u koja se nisam upuštao. ## Koji fontovi treba da postoje na masini na koju se prenosi? ## CFN? PFB? Ista imena fontova???? Da "znaš da neznaš" ti bi prvo otvorio neki PS i EPS fajl i video da su to obični programski jezici od kojih EPS definiše objekte, a PS definiše izgled stranice. EPS kao parametre sa sobom nosi naziv i veličine FONTOVA, debljine linija, dimenzije raster površina i podatke o gustini rastera (%). PS radi sve to isto samo dodaje još podatke za slike (paterni (rasteri)). Oba (EPS i PS) su čisti tekst fajlovi. EPS možeš da menjaš i u ADOBE ILUSTRATORU i u nekom tekst editoru, dok PS može da se menja samo u tekst editoru. To nije slučaj samo sa ST mašinama nego kod svih. TAžKA ## Ja sam EPS fajl otvorio u PC Ilustratoru, sve je bilo tu, ## samo deformisano. Slova su se prepoznavala. Ali nisu bila istog porekla. ## Ne znam zasto bi ti bio potreban bilo kakav font kad EPS ## sve pretvori u krive. Mozda je to slucaj sa PS fajlom, ali ## i to mi zvuci bezveze - mogao bi font da bude "includovan" ## u PS fajl. ## Znaci, uz 2Mb po strani jos moras da nosis i fontove? Kad budeš otvorio EPS videćeš nazive fontova koji su potrebni za rad. EPS nikad FONT ne pretvara u krivu već ga uvek pamti kao FONT. Što se tiče te tvoje ideje možda i nije loša, ali to su ljudi već rešili: u svim PS štampačima već imaš PS fontove. Mada možda kada ti budeš pisao novu verziju interpretera za EPS i PS za jedno 50 godina. Naredba /include/ će te sigurno izbaciti na vrh programerskih mozgova ( 2 Mb + 10 vrsta fontova = 4 Mb ) :) ## Da li ih odatle samo pustas na Hyphena ili ih i negde otvaras? PS fajl mora da se RIP-uje. To mu dođe prevođenje PS u RIP fajl koji se šalje preko DMA sa mašine (ST ili MAC) na osvetljivač (u ovom slučaju HYPHEN). EPS fajl možeš još da doradiš (slova, rasteri, boje, linije...) u ADOBE ILUSTRATOR-u 5.5 (RISC verzija (ludo zar ne)) i da mu pridodaš neke slike (TIF, GIF ...) i zatim da sve to snimiš kao PS pa opet na RIP-ovanje koje je i na strava mašinama prilično sporo (B4 jedna boja = 15-20 minuta). ## Meni se PS fajlovi nisu hteli printati na HPLJIII PS pa se nisam ## usudio da idem na film Mi uvek prvo probamo APPLE laseru sa 600 DPI i uvek šljaka. Probaj da uradiš nešto bez fontova ili da tekst prebaciš u vektorski objekat. Sve to exportuj u PS i mora da bude OK. Sad postoji i mogućnost da tvoj export drajver i HPLJIII PS interpreter nisu ista verzija pa da zbog toga neće to da prođe. PROBAJ NIŠTA DRUGO TI NE PREOSTAJE!!! ## Kakve parametre postavljas pri PS exportu? Da sada ne idem na ST i ne prekidam moju devojku koja oduševljeno igra pasijans, rećiću ti samo da nikada ne radim export cele strane već samo objekte koji su skroz sređeni (kontrasti, rasteri, linije, lpc i ugao boja ...), kod mene nema fontova nego sve prebacujem u CVG, ovo ti pričam za BRIDGE. Obavezno podesi rezoluciju izlazne jedinice (dpi) i kaži da li je S/W, GRAU ili COLOR. ## Ja znam da znam, ali tesko onima koji ne znaju da ne znaju Kad sam počeo ovo da kucam mislio sam da te prebijem jer me strašno iritiraš, ali sam se skroz oladio. I ja sam neka bio mlad i "lud" i nervirao druge. --------------------------------------------------------------------------- Toliko za njega (neću ni USERNAME da mu otkucam :))), a sada malo za ALL Nemojte da kudite svoje ST, TT i FALCON mašine jer sam se u zadnjih mesec dana nagledao jada na MAC-ovima da mi sve ono liči na epizodu iz ZONE SUMRAKA. Malo malo pa neka pukne (jedna KVADRA i jedan POWER MAC). Brzina ??? Pa i nije nešto. OUT LINE na vektor objektima rade 4X brže nego moja stara MEGA sa klokom od 8 MHz. Softver je vanredno dobar. Skidam kapu. MAC je tu ne prikosnoven. Sve u svemu kada pomislite da na 12 metara kvadratnih radi oprema koja košta 200.000 DEM, naše mašinice završavaju posao. ------------------------------- Gruja - 015-85-144
dtp.63 bojs,
Gospodo, zamolio bih vas da vašu diskusiju o 'grupnoj' kupovini CALAMUS-a i kasnijem umnožavanju istog vodite izvan ove konferencije, s obzirom da umnožavanje istog podrazumeva nešto o čemu ne bi trebalo da se priča u javnim konferencijama. Unapred hvala na razumevanju.
dtp.64 astojkovic,
------------- // Da li Quark Xpress ima nedostataka ako znamo da postoje // moduli i za njega? Qurak ima nedostataka i bez da dire3Éu module ;>>> -------------- VRLO me zanimaju mane QuarkXpressa (znači konkretno: ne valja to, to i to, a ne uopštene tvrdnje ) Sale (rides again) ps Quarkom prelamam novine. Znači, sličice, posebni objekti za nadnaslove, naslove, podnaslove, uvode, međunaslove, linije (0.6, 1, 12 (ciceruše ;)), pa bold, italik, podvučeni, a fontova k'o pleve...itd, style sheets k'o ruka (dobro, lažem, nisu uvek nadnaslov, naslov i podnaslov u odvojenim objektima, al' su zato sličice ponekad sa senkom ;) pps I hteo bih, konačno, da vidim Calamus, na nekoj dobroj mašini, 'ajde ko će da me pozove na demonstraciju
dtp.65 kermit,
>> A šta će se desiti sa dosadašnjim modulima i, važnije, sa >> dosadašnjim fontovima? Da li će se oni moći uvoziti u novog >> SL-a? Neki moduli će već biti uključeni uz Calamus, a oni koji ne budu će MORATI da se prilagode (ser. num). Provaljen je format zapisa serijskog broja pa NE BI trebalo da bude problema, ali ... >> žekaj, zar ovo nije "po default-u"? Šta ima da se >>"potrudite"? Jeste po defsult-u ako se plati kopiranje, jer cena koju plaćamo je samo za nabavku a kopiranje je extra (u din) >> Ako sam dobro protumačio naziv modula, on služi za export- >> import .TEX formata??!?!?! Ako je tako, a nadam se >> da nije, reci mi ŠTA ĆE VAM TO KOJI VRAG? Odnosno, nije li >> malo skup? Ako se pak, radi o onoj mašini "sajteks" reci mi >> kako se to povezuje i kako to zapravo radi? To beše neki >> strava skener ili šta? Da li se to kači na Atarija ili se >> samo prenosi fajl (kako se prenosi)? Nisi ga dobro protumačio :)) SCITEX je ipak grafička radna stanica. Kako se povezuje ko? SCITEX ili ...? Nije skener nego ceo grafički studio (imaju ga Politika i Borba) i koliko ja znam njegova cena je bila oko 2.5 mil. DEM-ova (bar onaj u politici). Ima i skener i RayStar (linotronic) i par Quadri 950 i tako dalje. žini mi se da je Borba omogućavala iznajmljivanje studija po satu, a mislim da je bolja varijanta uraditi sve u SL-u i odneti FAJL koji se ladno učita i odatle pošalje na film. Elegantnije je rešenje nego EPS ili PS. A da ne govorimo da je moguće tamo ukopirati neke kolore, a u SL-u odraditi tekst (pošto SCITEX nema dobre mogućnosti za obradu teksta jer je prvenstveno grafička mašina). >> Da li ti znaš šta se dobija uz sam SL (za 440 DEM) i da li >> ovo znači da više nećemo imati LineArt modul, toolbox, >> Masken, i sve druge koje smo do sada koristili dok ih ne >> kupimo? >> Pretpostavljam da dokument kreiran u staroj verziji može da >> se ubaci u novu i iz nje samo štampa - šta se dešava sa >> fontovima, da li se i oni učitavaju bez problema? Sam SL je kod tipa kod koga treba da ga uzmemo 490 a ne 440, uostalom svako će doboti na uvid prilikom preuzimanja programa i uputstva račun. Module hoćemo imati jer Calamus- a uzimamo samo (ustvari najviše) zbog dobrog BRIDGE-a,a ostali ispravni moduli će da se prilagode i da rade sa njim. Naši fontovi su PD (nemaju serial No) tako da rade u SVIM verzijama Calamus-a. >> (Btw, saberi sve ove cene - 5000, bez onog tvog Scitexa) >> (A na normalnim mašinama dobiješ sve to za manje pare (ili >> iste, ali posle imaš manje muke i problema)) 5000 da ali ti ne trebaju baš SVI moduli koje oni nude. A a na normalnim mašinama to košta (isi kvalitet i iste mogućnosti) otprilike iste pare. E sad ako imaš linotronic u sobi i DMC-ev interface (4000 dem) onda ti ne treba BRIDGE :)) a samim tim ni original Calamus ;)))
dtp.66 kermit,
>> Jebote, kao da kupujemo nuklearne rakete, a ne tantavi >> kalamus >> Da li i Švabe, kad kupuju sl-a čekaju ovoliko ili je to >> neki poseban aranžman za nas (mislim zbog engl.ver.) Ista je procedura. Mi možemo dobiti Calamus-a odmah, ali module NE (Calams već ima ser. num.)
dtp.67 kermit,
Evo zanimljivo pitanjce za sve koji nešto "znaju" o DTP-u. Kako podesiti parametre (linijaturu rastera i slika) da to izgleda kako treba na 600x600? Imamo drajvere za SL-a ali su svi ili za 300 ili za 1200 ili za 2400 DPI. Ako se stavi duplo veći broj linija po inču (LPI) od onog za 300 DPI ne dobija se prava stvar. Ima li neko rešenje ili da potrošim toner da ga iznađem? :(
dtp.68 haevorn,
// parametre (linijaturu rastera i slika) da to izgleda kako treba na 600x600? Probaj sa 36 lpcm (na 300 je predlog 28). Na PC-u je default za 600 dpi 90 lpi sto je oko 36 lpcm. Na istom PC-u je za 300 default 60 lpi, sto je 24 lpcm, ali da ne razglabam previse: izmedju 35 i 40 bi trebalo da bude OK za 600s
dtp.69 haevorn,
Ne znam u čemu je problem, ali izgleda da ti je neko nešto pogrešno rekao. Ili samo nisi pažljivo pročitao moju poruku. Nema veze, sad ćemo sve da razjasnimo, samo pažljivo čitaj. Idemo polako. Dakle, ti si rekao: //// EPS snima sve vektore i fontove ali ti fontovi moraju da //// postoje i na onoj mašini na koju se prenosi. Što je malo bezveze jer ako EPS snima sve fontove, šta će ti oni na drugoj mašini posebno, pogotovu što se radi o sasvim drugom sistemu, dakle ne možeš da koristiš .CFN fontove, a to bi značilo da moraš da imaš .PFB fontove što je malo teško. Onda mi je palo na pamet da možda treba da imaš na sistemu font (u bilo kom formatu) sa istim imenom što je isto čudno, ali svejedno, rekoh, ti ćeš mi objasniti. Zato sam postavio pitanje: // ## Koji fontovi treba da postoje na masini na koju se prenosi? // ## CFN? PFB? Ista imena fontova???? I na moje veliko iznenađenje dobio sledeći "odgovor" od tebe: // Da "znaš da neznaš" ti bi prvo otvorio neki PS i EPS fajl i // video da su to obični programski jezici od kojih EPS definiše // objekte, a PS definiše izgled stranice. Prvo: zašto bih otvarao .PS i .EPS fajlove? Šta me briga šta ima unutra Drugo: otkud ti ideja da ne znam šta je PostSkript? Treće: da je to baš "običan" programski jezik ljudi ne bi izmišljali kojekakve PageMakere i Quarkove, nego bi učili da pišu u PostSkriptu. Onda nastavljaš sa svojim "podučavanjem": // EPS kao parametre sa sobom nosi naziv i veličine // FONTOVA, debljine linija, dimenzije raster površina i podatke o -------(omakao ti se CapsLock?) // gustini rastera (%). // PS radi sve to isto samo dodaje još podatke za slike (paterni // (rasteri)). // Oba (EPS i PS) su čisti tekst fajlovi. EPS možeš da menjaš i u -------------------------------------(nešto slično si već rekao) // ADOBE ILUSTRATORU i u nekom tekst editoru, dok PS može da se // menja samo u tekst editoru. -------------------------- što je "strašno" preporučljivo, naročito ako ne znaš da ne znaš. I zašto bi uopšte bilo šta menjao ako SL već sve odradi tako dobro? ;)) // To nije slučaj samo sa ST mašinama nego kod svih. To nije uopšte slučaj sa "ST" mašinama - ATARI i PostScript su bili kao noć i dan sve do ove godine kad je ATARI, ipak, morao da prizna da postoji i tzv. PS. // TAžKA Šta "tačka"? Kakva "tačka"? Nećeš više da "obajšnjavaš"? Znači spaseni smo? ;)))) Da moja priča (iz prethodne poruke) ne bi zvučala kao prazna priča, a i u očajničkom pokušaju da ti pokažem nešto, izneo sam svoje iskustvo: // ## Ja sam EPS fajl otvorio u PC Ilustratoru, sve je bilo tu, // ## samo deformisano. Slova su se prepoznavala. Koje ti, naravno, nisi razumeo: // Ali nisu bila istog porekla. Pod izrazom "slova su se prepoznavala" nisam mislio da je Ilustrator "provalio" koji sam font koristio u .CDK dokumentu, već da se videlo (na ekranu) koja su to slova iako su bila deformisana (razvučena po Y (čita se "ipsilon") osi. Ali ti očigledno ne razumeš kako izgleda .EPS strane koja izađe iz Bridge-a. Pročitaj još jednom ovaj deo mog odgovora: //## Ne znam zasto bi ti bio potreban bilo kakav font kad EPS //## sve pretvori u krive. ===================== To je ključna rečenica, zato ću najvažniji njen deo ponoviti još jednom: kad EPS sve pretvori u krive. U krive, momče, u krive! Svako slovce je vektorski opisano, nema ni F od fontova - zato i jeste fajl velik preko 2Mb za jednu tekstualnu stranu. Možeš ti na MAC-u da imaš sve fontove sveta, to nema veze sa EPS-om. Sa ovakvim EPS-om koji ti dolazi iz Bridge-modula. E, ali nije gotovo. Sad ide tvoj biser: // Što se tiče te tvoje ideje možda i nije loša, ali to su ljudi // već rešili: u svim PS štampačima već imaš PS fontove. Imaš PS fontove, ali ne sve. Imaš 10-20 fontova, a na svetu postoji na hiljade. I naravno, za kraj malo si pokušao "dirty": // Mada možda kada ti budeš pisao novu verziju interpretera za EPS // i PS za jedno 50 godina. Naredba /include/ će te sigurno // izbaciti na vrh programerskih mozgova ( 2 Mb + 10 vrsta fontova // = 4 Mb ) :) Ili bolje da kažem "stupid" jer: Prvo: otkud ti ideja da ću uopšte ikad pisati interpreter za PS Drugo: zašto baš za 50 godina? Treće: "/"include"/" nije nikakva naredba, tope, nego izraz i znači uključiti, uvrstiti, a ovde se misli na ubacivanje samog PS fonta u PS fajl pre slanja opisa strane. I nije nikakva mudrost ili novost (na WIN/MAC). žetvrto: prosečan PS font ima oko 50-60Kb, otprilike kao i CFN, pa bi deset fontova bilo veliko max. 500Kb, a ne 2Mb i onda strana ne bi bila velika 2Mb nego do 100Kb (texta). Dakle 500+100=600 ;)) Uffffff. Zamaraš me momče. Mnogo si, a nepotrebno zakomplikovao. Moraću da napravim pauzu. Nastavak replya nešto kasnije...
dtp.70 haevorn,
// VRLO me zanimaju mane QuarkXpressa (znači konkretno: ne valja to, // to i to, a ne uopštene tvrdnje ) Pazi vamo: nije Quark loš. Kad bi me neko pitao koji program za DTP da koristi rekao bih mu Quark, ali ne malo mnogo komplikovan za nekoga ko radi na Page Makeru koji je, kao što već reko ranije, "majka jednostavnosti" za DTP programe. Iz tog razloga ne radim na Quarku i zato možda i ne poznajem sve njegove osobine/mane, ali probaću da se setim: npr. vrlo je loš sa "keyboard shortcuts" nekim ključnim funkcijama nije dodeljen taster (skakanje iz tipa okvira i načina rada u onom vertikalnom tool-baru, Send (to) forward, bward,...) Generalna zamerka na filozofiju "za-sve-prvo-otvori-okvir", vrlo nezgodna manipulacija stranama: samo da se i delić prethodne (dve) strane vidi na ekranu on ti pokazuje da radiš te dve strane; nema "paste board" kao PM (zato ima poseban "clipboard", ali mi je PM-ov način jednostavniji); zbunjujuća pojava da okvir koji se obrađuje "iskoči napred" (to je možda i pozitivno, ali ti ne daje da vidiš šta se dešava "on line", nego tek kad deselektuješ blok), meni nejasna Print podešavanja (to se, naravno da prevazići): koji meni je "jači" pri podešavanju npr. rezolucije: Quarkov ili univerzalni Win (Setup-Options-Advanced)? Dalje, nemogućnost editovanja senke kod slova (položaj) i debljine Outline linije (To, doduše, nema ni PM, ali kad su ga već napravili na Q. mogli su da urade kako valja) Toliko za sad. Ako se setim još neke javiću. // ps Quarkom prelamam novine. Koje (gde se može videti), kako se štampa (laser, film)?
dtp.71 haevorn,
// Nisi ga dobro protumačio :)) Pa na kraju sam se ipak setio, tj. bio sam blizu :)) // Kako se povezuje ko? SCITEX ili ...? Nije skener nego ceo grafički // studio (imaju ga Politika i Borba) i koliko ja znam njegova cena je // bila oko 2.5 mil. DEM-ova (bar onaj u politici). Ima i skener i // RayStar (linotronic) i par Quadri 950 i tako dalje. Ma mislio sam da je to neko skenerče, pa kako se povezuje na Atarija, ali ok. A Quadre spadaju u taj Cajtekc ili pokušavaš da mi kažeš šta sve ima u Politici? Ha, šta im vredi kad im je štampa katastrofalna (novine). // žini mi se da je Borba omogućavala iznajmljivanje studija po satu, a // mislim da je bolja varijanta uraditi sve u SL-u i odneti FAJL koji se // ladno učita i odatle pošalje na film. Mislim da je Naslovna za najnoviji NIN tamo rađena - ako jeste, nisu se baš proslavili. A koliki je prosečan Cajtekc-fajl? (u MB-ima?) // A da ne govorimo da je moguće tamo ukopirati neke kolore, a u SL-u // odraditi tekst Što, ako je SL "najbolji" ;>>> (šala, šala - ne moraš da reply) // Sam SL je kod tipa kod koga treba da ga uzmemo 490 a ne 440, uostalom // svako će doboti na uvid prilikom preuzimanja programa i uputstva // račun. Dobro, dobro ne moraš da se pravdaš - nisam te napao zbog cene (iskreno nisam ni zapamtio koliko si rekao da košta). Dao sam onaj spisak samo orijentaciono. A račun, hm, pa to je bar lako falsifikovati ;>>> (ma ne, ne mislim ništa ružno) // Module hoćemo imati jer Calamus-a uzimamo samo (ustvari najviše) zbog // dobrog BRIDGE-a A da li ti je palo na pamet da tražiš Bridge od DMC-a i kao broj navedeš "C-R-A-C-K-E-D--B-Y--M-C-A" ;))))) // Naši fontovi su PD (nemaju serial No) tako da rade u SVIM verzijama // Calamus-a. Pretpostavljam da je isto i sa dokumentima. // 5000 da ali ti ne trebaju baš SVI moduli koje oni nude. A a na // normalnim mašinama to košta (isi kvalitet i iste mogućnosti) otprilike // iste pare. E sad ako imaš linotronic u sobi i DMC-ev interface (4000 // dem) onda ti ne treba BRIDGE :)) a samim tim ni original Calamus ;))) Iste pare, ali manje muke ;) Ma ako imaš Linotronic-a u sobi imaš i Mac-a,
dtp.72 madamov,
> U krive, momče, u krive! > Svako slovce je vektorski opisano, nema ni F od fontova - zato i > jeste fajl velik preko 2Mb za jednu tekstualnu stranu. Grešiš, Ivane, grešiš. Pa ti bar radiš sa PS fontovima. Milion puta mi se, kada iz Ilustratra snimim nešto i to hožu da otvorim u nečem drugom, desilo da mi javi poruku tipa Cannot handle text. O čemu je reče, nego o fontovima.
dtp.73 haevorn,
// Grešiš, Ivane, grešiš Zar i ti Sine madamove? Ali tebi mogu da oprostim jer ti ne znaš baš kako je nama SL-istima. // kada iz Ilustratra snimim nešto i to hožu da otvorim u nečem drugom Da, ti snimiš _iz_ Ilustratora, a mi u njega _učitavamo_ Dakle, koji font bi mogao da traži Ilustrator ako ti njemu donosiš fajl sa SL-a? .CFN font u PFB formatu? Nemoguće napraviti. E baš zbog toga Bgidž modul exportuje svako slovo kao vektorsku površinu i zato je .EPS za a4 str. texta velik nekoliko Mbajta. I što kompli- kovaniji font koristiš fajl će biti veći ((E)PS fajl). I zato, iako "podržava" PS, Bridž (SL) ne donosi ništa revolucionarno :(( Mada i samo pojavljivanje PostSkripta na Atariju znači nešto ;))
dtp.74 haevorn,
// EPS fajl možeš još da doradiš (slova, rasteri, boje, linije...) // u ADOBE ILUSTRATOR-u 5.5 (RISC verzija (ludo zar ne)) i da mu // pridodaš neke slike (TIF, GIF ...) i zatim da sve to snimiš kao // PS pa opet na RIP-ovanje koje je i na strava mašinama prilično // sporo (B4 jedna boja = 15-20 minuta). Prvo: zašto bi dodavao još nešto u Ilustratoru ako je SL tako "savršen"? ;) Drugo: Postoji, čini mi se, neka vrsta hardverskog "Ripera" koji se vezuje između Linotronica i računara i koji (RIP) ubrzava tu konverziju. Treće: To koliko traje Ripovanje zavisi, pre svega, od veličine PS fajla, a on, kad dolazi iz SL-a _ne može_ da bude manji od MB-a (+-300Kb) // kod mene nema // fontova nego sve prebacujem u CVG, ovo ti pričam za BRIDGE. Pa čemu onda cela ova rasprava!!! // Obavezno podesi rezoluciju izlazne jedinice (dpi) i kaži da li // je S/W, GRAU ili COLOR. Baš sam malore exportovao neku siću i uvek je fajl iste veličine. (što je OK što se rezolucije tiče, ali sam mislio da će biti razlike biti u SW/GRAU/COLOR modovima) Da li se SW/GRAU/COLOR odnosi na to kakav je izlazni uređaj i u kom se slučaju bira GRAU? // Kad sam počeo ovo da kucam mislio sam da te prebijem jer me // strašno iritiraš Prebiješ? Hmmm, ratoboran tip ;))) Mada, razumem te: i ja kad nešto pokušam da napravim na SL-u toliko se iznerviram da bih svašta mogao da uradim ;>>>> // Malo malo pa neka pukne (jedna KVADRA i jedan POWER MAC). Sva sreća, pa SL radi bez problema (pa još pod Multitosom) :)))))))) // Brzina ??? Pa i nije nešto. OUT LINE na vektor objektima rade 4X // brže nego moja stara MEGA sa klokom od 8 MHz. Pa valjda su i brži 4x, ali neću sada o MACovima. // Sve u svemu kada pomislite da na 12 metara kvadratnih radi oprema // koja košta 200.000 DEM, naše mašinice završavaju posao. Prvo: Dobar deo od tih 200.000 je fotoosvetljivač na koji i ti dolaziš. Drugo: Niko ne kaže da i "naše mašinice" ne završavaju posao, ali je pitanje za koje vreme i koliko moraš da se mučiš da bi postigao isti rezultat kao na MAC/WIN. Jeste, SL je u nekim mogućnostima _bolji_ od programa na velikim računarima, ali samo razmišljanje kako da ono što si uradio staviš na film odnosi ti ohoho vremena, a da ne govorimo o štampanju mega-fajlova (pretpostavlja se da je rešen problem prebacivanja tako velikih fajlova sa mašine na mašinu). // Gruja - 015-85-144 čemu sad to?
dtp.75 astojkovic,
!// VRLO me zanimaju mane QuarkXpressa (znači konkretno: ne valja to, !// to i to, a ne uopštene tvrdnje ) ! ! Pazi vamo: nije Quark loš. Kad bi me neko pitao koji program za DTP da ! koristi rekao bih mu Quark, ali ne malo mnogo komplikovan za nekoga ko ... ! Toliko za sad. Ako se setim još neke javiću. ma ok, samo sam se ja toliko navikao na Big Q, da kad se zezam pa startujem PM, osećam se kao da radim sa idiotom. Nije da je PM sranje ali zaista žalim onoga (ako takav postoji) koji njim prelama novine, na primer. (pogotovu neke, iole složenije) !// ps Quarkom prelamam novine. ! Koje (gde se može videti), kako se štampa (laser, film)? "Evropske novosti", u Beogradu, na štampa se u Frankfurtu, a da ima opreme ima (Centrisi, Quadra (e) za koji dan, Prograph, Pronitron (monitori), QMS, DEC, (printeri), AGFA, apple (skenjeri ;)). Ko nije video modem 35800? A za viđanje mail. A koga baš zanima može da dobije EPS :) Sale ps rešim tako da neću da mi tekst ide na 3 stupca nego na 2 i da antrfile hoću da ubacim na sredinu teksta (tako da tekst ide oko njega), i kako to da uradim u PM? Dobro, ne "kako?" nego "koliko mi za to treba vremena?"
dtp.76 haevorn,
// ma ok, samo sam se ja toliko navikao na Big Q, da kad se zezam pa // startujem PM, osecam se kao da radim sa idiotom. Upravo tako se i ja osecam kada pokusam nesto da uradim u "Big Q" :)))) // Nije da je PM sranje // ali zaista zalim onoga (ako takav postoji) koji njim prelama novine, // na primer. (pogotovu neke, iole slozenije) Hough, hough! Polako... Slazem se da PM nije za neki mega-dizajnerski poduhvat, ali je za novine, pogotovu nedeljne, kao stvoren. // !// ps Quarkom prelamam novine. // // "Evropske novosti", u Beogradu, na stampa se u Frankfurtu, a da ima // opreme ima (Centrisi, Quadra (e) za koji dan, Prograph, Pronitron // (monitori), QMS, DEC, (printeri), AGFA, apple (skenjeri ;)). Ko nije // video modem 35800? A za vidanje mail. A koga bas zanima moze da // dobije EPS :) Vidi, vidi, Sloba odresio kesu... A sankcije? Kako to stize? Satro kultura, a? ;)))) Ajde malo konkretnije: koja Agfa, koji QMS, koji modem, Kakav to EPS nudis? EsPeeS? :)))))) // resim tako da necu da mi tekst ide na 3 stupca nego na 2 i da antrfile // hocu da ubacim na sredinu teksta (tako da tekst ide oko njega), i kako // to da uradim u PM? Dobro, ne "kako?" nego "koliko mi za to treba // vremena?" resim tako da necu da mi tekst ide na 3 stupca iste sirine nego 2+1 ili resim da mi antrfile ide na dve strane (sest stubaca) pola strane (po visini) i sta da radis sa tom tvojom automatikom? Pa resim da _izeditujem_ nesto malo tekst u sred preloma... Pa da iskosim neki objekat... A tri sekunde gore ili dole za neku operaciju premestanja teksta bas i nisu neko merilo... Ali kao sto si i sam lepo zakljucio sve je stvar navike i rasprava na temu "Levo-ili-Desno" "Trte-ili-Mrte" nicemu ne vodi jer niti cu ja preci na QX niti ti na PM zbog svega toga. A nije ni mesto (mada je na celom Sezamu izgleda ovo jedino mesto za rasprav o DTP-u :(( ).
dtp.77 madamov,
> Zar i ti Sine madamove? Moram malo, šta ćeš. B) > Ali tebi mogu da oprostim jer ti ne znaš baš kako je nama SL-istima. Što jes', jes', ne znam. > E baš zbog toga Bgidž modul exportuje svako slovo kao vektorsku površinu Za Bridž ne znam, ali sa PC-a pomoću drajvera za Apple LaserWriter Pro 630, prilikom štampanja u fajl, imaš opciju "Include Fonts" koja baš odradi to što treba, tj. u PS fajl uključi i fontove koje si koristio, a ne razbija tekst u outline (Corelova terminologija je Convert to Curves, koliko se sećam). Takođe je i u EPS fajl moguće uključiti fontove, samo program treba da je dovoljno inteligentan da to uradi.
dtp.78 haevorn,
// ali sa PC-a pomoću drajvera za Apple LaserWriter Pro 630 // ilikom štampanja u fajl, imaš opciju "Include Fonts" I ne samo za LW 630 nego za svaki PS štampač. // i u EPS fajl moguće uključiti fontove, samo program treba da je dovoljno // inteligentan da to uradi. E baš je u tome poenta: nije dovoljno intelignetan. Zna li neko kao to radi Bridge II?
dtp.79 zockey,
Ja zvanicno odustajem od rasprave o SL-u na taj nacin sto cu da Vam ponudim da kupite (verovatno) prvu knjigu kod nas prelomljenu na doticnom programu i Falconu, odütampana na HP IV. Cena Valjevskog vodica je 25 ND i trebalo bi da bude odstampana do kraja godine. Prelom nije isao tako lako, naravno i zbog mana SL-a koje ste naveli ali i zbog neiskustva nas koji smo na njemu radili. U svakom slucaju program kakav god da je uradio je svoj deo posla i mi smo zadovoljni. Zockey
dtp.80 haevorn,
// odštampana na HP 4 Koji drajver ste koristili, koliko je trajalo po strani (u proseku) da li vam je nekad pucalo štampanje i da li ste štampali stranu po stranu ill više istovremeno (from page: x to page: x+10). KOliko memorije je imala četvorka?
dtp.81 kermit,
Provalio sam šta treba za HP IV. Haevorne, ako ti pada SL kada mu daš više strana to je zbog drajvera za printer. POvećaj mu vreme čekanja između strana na 30 sekundi i radiće ok. Inače ako imaš grupisane okvire štampanje traje duže a ako nemaš onda je primetno brže (2 strane za minut i 20 sek kod mene). Inače kod mene u laseru je 6 mega.
dtp.82 zockey,
> Koji drajver ste koristili,... Eto ja kao odustao od rasprave, ali da ne ostanes bez odgovora. Koristili smo drajver koji se dobija uz SL-a za HP IV i kao sto si verovatno dobro primetio nije bas ispravan kada je u pitanju serijsko stampanje (vise od jedne strane), a vreme stampanja je u proseku bilo oko 20-tak sekundi na 600x600 sto po meni uopste nije bitan podatak s obzirom da smo probne kopije stampali na 200x200 (bez slika), a to je radilo bukvalno trenutno. Laser ima 2 Mb i to je po meni jedini razlog sto drajver ne radi kakop treba jer kada posalje jednu stranu u memoriju lasera (kao TIFF), falcon vec odradi toliko da se popuni ostatak do 2 Mb i u tom trenutku kada lase vise nije sposoban da primi ostatak slike (TIFF) dolazi do greske. Prilikom sledeceg stampanja, ono sto je vec poslato (prvi deo slike) ostaje u memoriji lasera pa dolazi do jos brljotina. Ja mislim da nema vise smisla nalaziti dlaku u jajetu sto se odnosi na greske Calamus-a, jer mi je potpuno jasno da svako od nas ima neki svoj stav u koji je POTPUNO ubedjen i nema sansi da se tu nesto promeni. Ako sam ja zadovoljan SL-om, ne znam zasto sam siguran u to da je on bolji od PM i Big Q, vazno je da ja imam alat kojim mogu da radim ono sto mi treba. Dakle sredstva za rad su tu i mi treba da radiomo a ne da raspravljamo o tome ko ima bolje sredstvo za rad. Razlike u dizajnu i vremenu potrebnom za rad su tako mizerne da nisu vredne rasprave. Ono sto mozda ima smisla ovde je savet da se neka od gresaka programa lakse prebrodi ili neko iskustvo prenese drugima, a sve u cilju boljeg rada. Odo da radim...
dtp.83 haevorn,
// Povećaj mu vreme čekanja između strana na 30 sekundi i radiće ok. gde se to podešava? Šta je bilo sa onom linijaturom? Valja li 36 lpcm?
dtp.84 haevorn,
// Eto ja kao odustao od rasprave, ali da ne ostanes bez odgovora. Nema ovo veze sa "raspravom" // Laser ima 2 Mb i to je po meni jedini // razlog sto drajver ne radi kakop treba Koji je format ta knjiga: A4 ili A5 (ili kome je od ovih bliži?) Da li je 2Mb stvarno dovoljno za A4 600dpi? Trebalo bi da A4 bude 4Mb. Zapravo: da li se taj "TIF" format za prenops slike koristi samo da se ubrza prenos podataka ili i da se uštedi memorija, tj. da li se ta "TIF" slika, kad stigne u štampaču "otpakuje" ili ne. I da li je taj TIF isti kao i klasičan .TIF format slike? // Ja mislim da nema vise smisla nalaziti dlaku u jajetu sto se // odnosi na greske Calamus-a Ma nisam ja pitao za štampanje na četvorci zbog toga da bih "napadao" Calamusa, nego zato što mi je trebao savet. Ja imam neke drajvere HPLJ4LEG.CDT i HPLJ4LET.CDT, za Legal i Leter papir i strašno su spori i prave ogromne print-fajlove (ne, ne štampaju na disk, nego u bafer). Tek pre neki dan sam "otkrio" HPLJ4.CDT. Nisam imao priliku da štampam iz njega, ali prt.fajl je bio duplo manji i mnogo brže ga je napravio od prethodnih drajvera, pa sam samo hteo da pitam koji ste vi koristili itd. Iz odgovora zaključujem da ste korisitli baš taj HPLJ4 jer on može da štampa samo u 200 i 600 dpi za razliku od prva dva koji imaju sve: 75, 100, 150, 200, 300 i 600. // Ono sto mozda ima smisla ovde je savet da se // neka od gresaka programa lakse prebrodi ili neko iskustvo prenese // drugima, a sve u cilju boljeg rada. Tako je. Svojim odgovorom si to upravo i uradio - brišem drajvere HPLJ4LET i HPLJ4LEG. :) // Odo da radim... Srećan rad!
dtp.85 kermit,
Da bi ga podesio treba ti modul RasterGenrator. Sa njime podešavaš linijature rastera za stranu ili samo jedan frejm. Inače koristio sam .CRI za linotronic 2540 dpi/36,5 lpi i slike ispadaju bolesno dobre na četvorci (pljunuta crno-bela fotografija). 36 nisam probao jer sam otkrio ovo :)
dtp.86 zockey,
> Da bi ga podesio treba ti modul RasterGenrator. Sa njime podešavaš ZMislim da je Ivan pitao za podesavanje timeout-a koji odredjuje vreme koje racunar ceka printer da posalje signal READY. Ako i nije mislio na to, odgovor je da se podesava u posebnom programu koji se dobija uz SL i mislim da se zove printer generator (PRINTGEN). Program vrsi kompajliranje CDD fajlova u CPD format koji je kao sto znamo drajver za Calamus.
dtp.87 zockey,
>Koji je format ta knjiga: A4 ili A5..... Knjiga je A4 >Da li je 2Mb stvarno dovoljno za A4 600dpi? Samo smo jednu stranu morali da stampamo iz dva prelaza, tako sto smo jednu od dve slike velicine cetvrt strane morali da bacimo u clipboard, odstampamo, a zatim preko istog lista stampamo samo ovu sliku iz clipboarda. Inace strana ima ukupno 240 crno/belih (8 31 tabak) i 12 kolor strana (pun kolor). Zapravo: da li se taj "TIF" format za prenops slike koristi... Zasto se koristi TIFF, nemam pojma, ali ajde da pokusam da dam svoje misljenje. Verovatno je TIFF samo deo HP PCL jezika koji koriste ovi stampaci i to zato da bi postigli ustedu u memoriji stampaca i to na taj nacin sto ce prvo primiti TIFF u svoju internu memoriju, a zatim raspakovati na valjak (uslovno receno). Tako je moguce da A4 smestimo u 2 Mb. Zasto bas TIFF format za koga znamo da je TRUE COLOR INTERCAHANGE FILE FORMAT, a ne neki monohromatski , znaju oni u HP, ali je moguce da su mislili na kolor stampace posto isti taj jezik koriste i inkjet kolor stampaci ako se ne varam.
dtp.88 zockey,
Haevorn-e, na cemu prelamate Talas (hardver i softver), i da li bi mogle neke takve novine (magazin) da se rade na HP IV, sa kakvim skenerom,...
dtp.89 haevorn,
// Da bi ga podesio treba ti modul RasterGenrator. Sa njime podesavas // linijature rastera za stranu ili samo jedan frejm. Prvo, "wrong reply" - pitao sam te nešto u vezi štampača, ali nema veze, zockey (mi) je već odgovorio. :))) Drugo, ja sam ti već rekao koju linijaturu da koristiš, dakle znam gde se šta podešava :) // Inace koristio sam .CRI za linotronic 2540 dpi/36,5 lpi i slike // ispadaju bolesno dobre na cetvorci (pljunuta crno-bela fotografija). 36 // nisam probao jer sam otkrio ovo :) Hmmm, nisi koristio 36, nego 36.5. Pa dobro, to je to. Nego, reci koji ti je to drajver jer ja za 2540dpi imam samo od 100, 120, 133, 150 lpi i 50 i 60 lpcm, a taj od 36.5 se nigde ne pojavljuje?
dtp.90 haevorn,
// i 12 kolor strana (pun kolor). Gde i kako ste radili pripremu? // Verovatno je TIFF samo deo HP PCL jezika koji koriste ovi stampaci // i to zato da bi postigli ustedu u memoriji stampaca i to na taj nacin // sto ce prvo primiti TIFF u svoju internu memoriju, a zatim // raspakovati na valjak (uslovno receno). Tako je moguce da A4 smestimo // u 2 Mb. Hm, nije mi baš jasno šta si hteo da kažeš. Calamus ionako štampaču šalje "sliku" strane. Kod TIFF prenosa se, čini mi se, prazne površine ne prenose kao 0 (nule) nego se preskaču. Ili se koristi neki sistem kompresije, što je vrlo čudno jer... // Zasto bas TIFF format za koga znamo da je TRUE COLOR // INTERCAANGE FILE FORMAT, a ne neki monohromatski , znaju oni u HP, // ali je moguce da su mislili na kolor stampace posto isti taj jezik // koriste i inkjet kolor stampaci ako se ne varam. ...TIFF (Tag Interchange File Format) nije format koji podržava kompresiju (kao recimo GIF ili JPEG) i prilično je "glup" po tom pitanju. Inače može biti 1,8,16,24,32, a možda i 40-bitni. Možda ni nema veze sa HP-ovim TIFF-om.
dtp.91 haevorn,
// na cemu prelamate Talas (hardver i softver) i // da li bi mogle neke takve novine (magazin) da se // rade na HP IV, sa kakvim // skenerom,... Talas (koji inače nisam radio,potpisali su me onako bezveze) se radi isto kao i sva druga izdanja "Vremena", samo što se štampa na pausu, na HP III i zato izgleda kako izgleda. Da, i grafički urednik je drugi. I cela stvar je malo zbudžena i zbrzana itd, itd. Inače i "Republika" se štampa na pausu, ali pošto nema (grayscale) slika izgleda malo bolje. Kako bi izgledala novina rađena na HP 4? Pa pogledaj Nin! Zašto mi nemamo četvorku? Ex, duga pri ča... :(( Skener je HP SJ+ (crno-beli, 300dpi), Hardware: 4x486/66/16/120, 1x486/66/32/500, 3x486/33/4/120, 1x386/33/8/1500 (novel server) Soft: Page Maker 4, Corel 5, Photoshop 2.5
dtp.92 kermit,
Stigla je gomila CRI-ova u dva direktorijuma (FINE i NORMAL). Ima ih oko stotinjak pa sam sve isprobao. Zato se tebi nigde ne pojavljuje :)
dtp.93 eburanj,
Evo jednog programčića za katalogiziranje CALAMUS fontova. žita sve *.CFN fajlove iz zadadtog/zadat űi űh direktorijuma u memoriju, koju zatim snimi u format DEGAS slika, koje se zatim mogu štampati i iz samog CALAM űU űS-a. Uhhhhh.....program je PD inače. P.S. Izveštaji o bagovima na ovaj username cfn.zip
dtp.94 haevorn,
Delimično povlačim ono što sam rekao za Bridge-ov PS interpreter: juče sam isprobao jedan PS fajl (napravljen u Calamusu/Bridgeu) da pustim na 4MP i izašao je. Naravno, nije sve (čitaj 70%) bilo kako treba, ali je bar izašlo, što je _ogroman_ napredak. Posle isti fajl nisam uspeo da otštampam na HPIII PS. Da, i jedno pitanje: kako uključiti mirror opciju u PS-u koji se pravi iz Bridgea i čemu služi ono podešavanje rezolucije rasterske slike kad je ionako ne štampa?
dtp.95 kermit,
>> Delimično povlačim ono što sam rekao za Bridge-ov >> PS interpreter: juče sam isprobao jedan PS fajl >> (napravljen u Calamusu/Bridgeu) da pustim na 4MP i izašao >> je. Naravno, nije sve (čitaj 70%) bilo kako treba, ali je >> bar izašlo, što je _ogroman_ napredak. Posle isti fajl >> nisam uspeo da otštampam na HPIII PS. Da, i jedno pitanje: Ne znam da li si primetio da kada imaš stranu koja je 100% tekst i vekltorska grafika sve radi kako treba. I EPS i PS prolaze i nema nikakve frke. Frka nastaje kad na dokumentu imaš bar jednu rastersku sliku. E to pokušavam da rešim već duže vreme i nisam baš uspeo sve ali sam dobio nekako sliku. (PS fajl sam proveravao sa Ghost Script-om i Adobe Distiler-om na PrC-u). Neka prođe a neka ne, uglavnom ne. Za sada jedino rešenje vidim u tome da se strana odradi kao EPS, daklem bez rast. slika, a slike kao TIFF pa da se umontiraju na MAC-u pre puštanja na film. Ova kombinacija radi 100 %, ali je polovično rešenje. Ako bi imali onaj SCITEX modul to bi možda bilo mnogo bolje jer koliko ja znam Quark bi trebalo da ima CTX imp/exp ili samo exp? >> kako uključiti mirror opciju u PS-u koji se pravi iz >> Bridgea i čemu služi ono podešavanje rezolucije rasterske >> slike kad je ionako ne štampa? Miror nikako, ali imaš modul kojim možeš da rotiraš frejm u roku od trenutno. Grupiši celu stranu i uradi tako i eto ti mirror, ali ako radiš kao što sam gore naveo onda ti to ni ne treba. Rastersku sliku PS štampa ali ne baš kako valja. Jel smo to mi glupi ili ...
dtp.96 haevorn,
// Ako bi imali onaj // SCITEX modul to bi možda bilo mnogo bolje jer koliko ja // znam Quark bi trebalo da ima CTX imp/exp ili samo exp? Za Quark ne znam, ali isto tako možeš stranu da exportuješ kao TIFF. Ja sam jednu sliku jednom (u Photoshopu) exportovao kao TIFF-CMYK i kao SCITEX i fajlovi su bili otprilike iste dužine. Ne znam Dal i taj SCITEX format radi još nešto osim bitmapiranja, da li posle možeš da edituješ tekst ili objekte // Rastersku sliku PS štampa ali ne baš kako valja. // Jel smo to mi glupi ili ... ...ili koristimo pogrešan program ;>>> Saznaćeš kad dobiješ _pravog_ SL-a. Inače, ljudi, da li je neko video PageStream? Ja sam ga prvi put otvorio pre neki dan (dobro, malo više) i oduševio se. Tvistuje, slantuje, rotira, miroriše - radi svašta čuda i to mnogo brzo. Ima PS drajver _kao štampač_, štampa može da se preusmeri odmah na disk, mnogo podseća na PageMaker. žak radi i separaciju (dobro, nije se baš proslavio, ali je pustio 4 strane za stranu). Inače veliki mu je minus što kortisti neke debilne fontove (čini mi se CG?) koji ne znam da li mogu da se edituju i to ga čini praktično neupotrebljivim. Da, i drajver za HPLJ radi samo do 300 dpi. Zna li neko kako bi mogao da se reši problem sa tim fontovima (Osim "dragi Kompugrafik,...", naravno)?
dtp.97 kermit,
>> Za Quark ne znam, ali isto tako možeš stranu da exportuješ >> kao TIFF. Ovo nije baš zgodno, jerbo kad eksportuješ stranu kao TIFF a na strani imaš tekst - to je plač od ružnoće :( >> Ne znam Dal i taj SCITEX format radi još nešto osim >> bitmapiranja, da li posle možeš da edituješ tekst ili objekte ne znam šta radi tačno ali možeš da ga edituješ ali na SCITEX- u :) >> Saznaćeš kad dobiješ _pravog_ SL-a. Imamo svi "pravog" - pogledaj serial No. Pitanje je da li je TO problem ili nešto drugo :(
dtp.98 haevorn,
// Ovo nije baš zgodno, jerbo kad eksportuješ stranu kao TIFF a // na strani imaš tekst - to je plač od ružnoće :( Ovisi o rezoluciji tkoju upotrebljavaš... Kad mu daš ono njegovo 1:1 (ona lupa ili šta već) on kao izračuna neku rezoluciju koja nema veze sa nisačim ;) npr. meni daje nekih 36.44 dpi ili nešto slično i to naravno ničemu ne služi. Ako mu daš 300x300 biće sve kako treba. Možeš da mu daš i više, ali i ovo će da boli od veličine fajla (1-bit=1Mb, 8-bit=8Mb, 32-bit=32Mb za A4 str.) // Imamo svi "pravog" - pogledaj serial No. Pa što si onda kukao da hoćeš da kupiš original?
dtp.99 kermit,
>> Ovisi o rezoluciji tkoju upotrebljavaš... >> Kad mu daš ono njegovo 1:1 (ona lupa ili šta već) on Podrazumeva se da koristim min. 300 x 300 a to za tekst na kolorima nije dovoljno (probao sa svojom vizit kartom - pa sam ipak morao da se odreknem nekih stvari i da eksportujem EPS) >> Pa što si onda kukao da hoćeš da kupiš original? Zbog jedne "sitnice" - kako da doplatimo za UPDATE verzije (sa ispravljenim bagovima etc.) i kako da naručimo module bez registrovane verzije????
dtp.100 haevorn,
// Podrazumeva se da koristim min. 300 x 300 a to za tekst na // kolorima nije dovoljno (probao sa svojom vizit kartom - pa Pa dobro, na vizitkarti se i vidi da nije dovoljno: sitna slova itd, ali na nekom A4 oglasu sa velikim slovima bi prošlo, pogotovu u nekim domaćim novinama (štampa+papir) ;)) Probaj 400dpi to bi već trebalo da bude OK. Ex, a pre III-4 godine je 300 bila revolucija. Sećam se da sam (svoj) prvi cenovnik štampao na 9-pincu i da čovek nije mogao da veruje da tako dobro izgleda... // sam ipak morao da se odreknem nekih stvari i da eksportujem // EPS) A da li si probao da text-okvire exportuješ u 600, a slike u 300, pa onda umontiraš? // Zbog jedne "sitnice" - kako da doplatimo za UPDATE verzije Pa kažeš: ja kupio preko "Oglasa" i ništa ne znam o tim vašim piratima, stvarno... O:) (Ih auf Oglassen geboten Calamus werden)
dtp.101 stefan,
Kada iz Bridge modula eksportujem PS mogu da biram da li će biti sa hederom ili bez. O čemu se tu radi, tj. koji da upotrebim ako hoću da posle taj PS fajl oštampam sa PCja? I da li na još nešto trebam da obratim pažnju prilikom datog postupka ili može da ide sa onim default setovanjem? Ne, nemam bitmap slike, smo tekst i razni okviri, linije itd. ;)
dtp.102 haevorn,
// Kada iz Bridge modula eksportujem PS mogu da biram bez hedera. kad kažeš da oćeš heder, on ti traži da mu ga pokažeš (neki fajl). Kada biraš tip fajla kaži mu da je "švarc", mada bi verovatno prošao i "sivi" i "kolor". I pazi, ako imaš mnogo teksta na strani fajl će ti biti veoma veliki (1-3Mb)...
dtp.103 kermit,
Evo prilike da zaradite! Brzo i kvalitetno štampam sve vrste dokumenata rađenih na PC-u, Amigi ili Atariju. Štampam na laseru 600 x 600, na svim formatima od A5 (148,5 x 210) do LEGAL formata (216 x 356). Takođe radim pripremu za štampu (crno-belo ili kolor). Ako Vam samo priprema nije dovoljna mogu da Vam obezbedim kvalitetnu štampu čak i za male tiraže. Kako da zaradite? Jednostavno. Ako Vama moje usluge nisu potrebne, nađite nekoga kome jesu i imate mogućnost da zaradite 10-20% provizije (zavisno od vrste posla i načina plaćanja keš ili na račun). Za sve dodatne informacije i kompletan cenovnik mail KERMIT ili 512-170
dtp.104 gkod,
Zainteresovani za Calamus SL, razume se ORIGINAL, koji se jos nisu javili Banetu ili meni, javite se. Program stize sledeceg meseca. Engleska verzija sa svim potrebnim modulima, Bridge, Line Art 1.5 ... GKOD
dtp.105 radosav,
Postoji li modul za Calamus SL koji radi prelom jednačina? I kako se zove?
dtp.106 kermit,
Kakva noćna mora povezivanje skenera sa Atarijem :( 100 godina mi ne bi uspelo da nešto uradim da nisam ipak posle mnoooogo zezanja instalirao AHDI. GLupi GDPS drajver neće da radi sa ICD-om ili AHDI-jem, tj hoće ali boot hard MOR da bude formatiran sa AHDI-jem, a posle može da se učita bilo ICD bilo HUSHI i onda se ne buni. Ako je meni ovde nešto jasno ... p.s. skener nije ručni da neko ne pomisli da sam se glupirao bez veze :)
dtp.107 nebojsha,
> p.s. skener nije ručni da neko ne pomisli da sam se glupirao bez žuli smo, čuli. :) Nego, ajde malo reklame molim, pa da ti dovedem onog klinca da skenira one slike.
dtp.108 kermit,
Šta podrazumevaš pod reklamom? :) A4 300 x 300 16.7M boja ili nešto drugo? :)) Javi se da ne gušimo narod
dtp.109 gkod,
Zainteresovani za Calanus SL, pare na sunce ili otkazujem porudjbinu. Ima nas 10 sto je dovoljno za SL, Bridge 2, Line Art 1.5, Merge, Maske, Printer drajver za linotronik sa opcijom print to file i sve je iz ove godine sa uputstvom na ENGLESKOM.
dtp.110 radosav,
I nijedan od tih modula ne radi prelom jednačina?
dtp.111 kermit,
Ne postoji modul za prelom jednačina. Ja koristim SIGMU i to radi sasvim OK.
dtp.112 gkod,
Calamus nije program za pisanje matematickih formula, namenjen je za odredjeni segment DTP rada i nista vise ni manje. Ima modul za stampanje nota odnosno stampa ono sto napravis sa Scor perfectom. Zato uzmi neki program koji pise formule kao IMG i prebaci u Calamus.
dtp.113 gkod,
Za Calamus saljem kurira u nedelju 19.03.1995. godine, ako do tada ne bude bilo dovoljno novca odustajem od kupovine definitivno.
dtp.114 radosav,
> Ne postoji modul za prelom jednačina. Ja koristim SIGMU i to radi >sasvim OK. Eh, ti onda ne radiš dovoljno sa jednačinama. Sigma nije loša kao prva pomoć, ali prebacivanje IMG slika ume da zagorča život. Ovaj moj diplomski ima strašno puno jednačina.
dtp.115 stefan,
> Eh, ti onda ne radiš dovoljno sa jednačinama. Sigma nije loša kao prva pomoć, >ali prebacivanje IMG slika ume da zagorča život. Ovaj moj diplomski ima strašno >puno jednačina. Pa ako ima baš mnogo onda si lepo trebao da uzmeš TeX, da naučiš da radiš u njemu i da napraviš šta ti duša poželi :)
dtp.116 radosav,
> Pa ako ima baš mnogo onda si lepo trebao da uzmeš TeX, da naučiš da radiš u >njemu i da napraviš šta ti duša poželi :) Ma trebalo bi da uzmem PrC i imaobih izbor softvera šta mi duša poželi. :)
dtp.117 kermit,
>>Ovaj moj diplomski ima strašno puno jednačina. Pa šta? Puno ili malo u čemu je frka. Da ih otkucaš moraš pa moraš i da ih postaviš gde im je mesto takođe moraš. Ja sam radio diplomske sa jednačinama i SIGMA mi je završavala posao. Možda je tebi muka jer ne možeš da ga naplatiš od samog sebe :))
dtp.118 radosav,
> Pa šta? Puno ili malo u čemu je frka. Da ih otkucaš moraš > pa moraš i da ih postaviš gde im je mesto takođe moraš. Ja > sam radio diplomske sa jednačinama i SIGMA mi je završavala > posao. Možda je tebi muka jer ne možeš da ga naplatiš od > samog sebe :)) Pa nije mnogo velika frka kada tačno znaš šta treba da pišeš. U fazi same izrade diplomskog česte su promene, takođe često primetiš da si pogrešio pa onda povratak u sigmu, ispravljanje jednačine, snimanje u dva formata... Maltretiranje.
dtp.119 haevorn,
Ima li neko ili zna nekoga ko ima Stylus Color štampač i voljan je da mi odštampa dve-tri strane. Ako nije skupo, ne pitam šta košta :))
dtp.120 lanser,
Zdravo narode, ima li neko od prisutnih pojma gde se moze naci drajver ili neko programce kojim bih fajl iz CALAMUS-a snimio na disketu i odstampao na udaljenoj kombinaciji HP 3P i PC. Kod pojedinih PC programa postoji mogucnost da se tekst odstampa u fajl 'file.lpt' pa se onda jednostavno po potrebi iskopira na printer. Odgovor na ovo pitanje bi pomogao mom drugu sa udaljenim ATARIJEM i nedavno pokvarenim laserskim stampacem :(. unapred hvala pz
dtp.121 stefan,
> ima li neko od prisutnih pojma gde se moze naci drajver ili neko programce >kojim bih fajl iz CALAMUS-a snimio na disketu i odstampao na udaljenoj >kombinaciji HP 3P i PC. Kod pojedinih PC programa postoji mogucnost da se >tekst odstampa u fajl 'file.lpt' pa se onda jednostavno po potrebi iskopira na >printer. Pa trebao da je uz calamus dobio tamo među drajverima i jedna koji služi da "štampa" u fajl, ne mogu da se setim sad kako je tačno ime fajla...
dtp.122 kermit,
Nema takva opcija u Calamusu. Mora da koristi neki program za preusmeravanje ispisa u fajl umesto na printer. Ima više takvih programa ali svi zahtevaju malo više memorije da bi to uopšte moglo da se uradi. ja koristim PTM i radi super, ali mi na svu sreću ne treba često.
dtp.123 haevorn,
Ja za čtampanje u fajl koristim jednu spartansku kombinaciju, ali kao što i kermit reče, srećom ne treba mi često. Harlekinu (III) povećam bafer na preko 1Mb (za ovu operaciju treba imati 4Mb RAMa) i isključim printer output. U Calamusu koristim novije drajvere koji prave male print-fajlove (koriste neku TIFF kompresiju). U Calamusovom print-meniju ti drajveri imaju mogućnost štampanja osim na Parallel port i na Other. Treba izabrati Other. U suprotnom će Calamus čekati da mu laser nešto odgovori pre nego što krene sa štampanjem, tj. zaglupeće se. Ne treba štampati više od jedne strane. U extremnom slučaju može dve, ali ako je print fajl veći od baffera, opet će se sve zaglupeti. Kad se "odštampa" jedna strana Harlekinu se kaže da otvori izlaz na printer i tada on pita da li hoćeš izlaz stvarno na printer ili bi možda ipak voleo u fajl. Za sledeću stranu postupak se ponavlja: zatvori output, print page, otvori output, idi u fajl. Ako se štampa na 600dpi stvari se malo komplikuju jer su tu print-fjalovi 4x veći, pa može da se desi da jedna strana bude veća od baffera. Pa ako je dokument koji štampaš veliki, a ti oduzmeš sistyemu RAM onda ne može da se učita itd, itd. Kao što rekoh, vrlo retko koristim ovo i nemaš pojma koliko mi je zbog toga drago ;)
dtp.124 lanser,
>CALAMUS i 'print to file' Hvala drustvu na odgovorima i prvoj pomoci! pz.
dtp.126 mipe,
=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= //// Calamus SL Update =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= March 1, 1995 For further information, contact: Toronto, Ontario, Canada Nathan Potechin - President DMC Publishing ~~ Calamus SL now US $200.00! ~~ Tel: (905) 479-1880 Fax: (905) 479-1882 Calamus SL, the premier desktop Compuserve: 76004,2246 publishing program on the Atari Delphi/GEnie: DMCPUBLISH computer now retails for US $200.00, Internet: DMCPUBLISH@GENIE.GEIS.COM $280.00 Cdn. This includes a 600+ page manual and 4 disks containing approximately 1,000 features. For those of you that have been considering a desktop publishing program for your Atari computer, or that have been waiting for the opportunity to add to your existing desktop publishing program, the time is now and the price is right! Calamus SL offers a new concept in design and functionality, providing great creative control while allowing for the addition of modules for specific tasks. Some of the standard features in Calamus SL include: - A wide range of manipulation and rastering facilities. - Freely definable page layout. - Open and edit up to 7 documents simultaneously. - User definable and automatically generated registration and crop marks. - Total typographical control to 5 decimal places. - Work with color, greyscale or monochrome images. - Tiling. - 16.7 million colors. - 4-color separation plus adornment colors. - Mix and save color palettes. - Load standardized color models. - Extended raster control with freely definable raster angles and widths. - An integral histogram allows you to optimise an image for your output device. - 14 professional typesetter fonts in Calamus' CFN font format. Besides all the standard elements and menu's, Calamus SL comes standard with the following modules: Clipboard - put frames, text or text rulers on the clipboard for later retrieval. Page - allows you to define the fundamentals of your layout (page format, page and chapter numbering), and process entire pages or layouts. Frame - contains commands for creating and editing frames and guidelines. Each frame type contains its own special functions. Text - is used for entering, formatting and piping text over one or more pages. Text Style - allows control over font size, color, fill patterns, attributes and effects. Line - offers functions for the creation and manipulation of lines, arrows, curves and corners. Raster Area - allows you to work with circles, rectangles and other shapes. You can also select the color and fill pattern for a raster area. Document Converter - is used to, transparantly to you, convert Calamus CDK document files created in earlier versions of Calamus. System Parameters - modifies a number of internal features such as: font directory, system paths, screen resolution, system memory and more. Focoltone - is a patented color system which was designed to allow accurate color specifications for process color printing. Printer Driver Generator - is actually an auxiliary program supplied with Calamus SL designed to allow users to create and modify printer drivers for their own specific printer. Note that dozens of the more popular printer drivers come standard with Calamus SL. PKS Write - is a sophisticated text editor containing features such as: search and replace text, block functions, search and replace text style; insert and edit control codes, define macros for text, style and rulers; footnote, index and reference entries; user-definable kerning and more. Vector Graphic - allows you to create and modify vector graphics. 15 pre-defined shapes are available, as are tools for creating objects. Distort and rotate objects, resize proportionally, cut and paste to an object clipboard and perform copy functions. Tools for editing paths, setting and moving points, changing path direction, closing and smoothing paths, and filling polygons, cutting and pasting paths, exchanging lines and Bezier curves, showing tangents and control color and fill pattern settings. Raster Generator - allows the manipulation of shape, angle and size of raster points. This results in giving you great precision and control over printed output. Color Separation - eight control lines are built into this module to define the relationship between the theoretical values in the computer image and actual output. Use this module to output color and adjust and correct information sent to the printer including: black, CYM and UCR values using the respective control lines. Brush - is an editor that can be used to clean or touch up a raster graphic. It contains two command groups, one for brush types, the other for choice of color/fill patterns. CYMK Swap - contains a single but powerful function to allow you to swap or exchange the color planes in a 4-plane CYMK color graphic. Rotate - is designed to provide the precise rotation of raster graphics in any degree. Using this module, moire effects are minimized when rotating raster graphics. It contains an option to reduce aliasing caused by such rotations. Color List Converter - checks all colors used in your document and catalogs them in each Color List of the various command areas. Compress - reduces the demands on memory and disk space by reducing the size of your graphics, usually between 25% - 50%. When you re-load your document saved with compression, the graphics are automatically uncompressed. Linearity - is used to optimize color output for your printer. It allows you to set a control line for each color plane and save specific setup files for optimal printing based on any given color printer. All modules may be loaded or unloaded from memory at any time. When you remove a module not currently in use, the memory will be returned to you automatically and immediately. Join the thousands of Calamus SL owners and get this program today. Place your order by fax or email, telephone or mail. We look forward to hearing from you. =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= //// Upgrade Calamus 1.09 to SL =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= March 1, 1995 For further information, contact: Toronto, Ontario, Canada Nathan Potechin - President DMC Publishing ~~ UPGRADE 1.09x to Calamus SL ~~ Tel: (905) 479-1880 ~ for US $150.00, $210.00 Cdn. ~ Fax: (905) 479-1882 Compuserve: 76004,2246 Calamus SL, the premier desktop Delphi: DMCPUBLISH publishing program on the Atari GEnie: DMCPUBLISH computer now retails for US $200.00, Internet: DMCPUBLISH@GENIE.GEIS.COM $280.00 Cdn. This includes a 600+ page manual and 4 disks containing approximately 1,000 features. For those of you that have been waiting for the opportunity to upgrade your existing Calamus 1.09x, save a further $50.00. The price is right and the time is now. Place your UPGRADE order today. Your cost to upgrade from your existing Calamus 1.09x to the latest version of Calamus SL is US $150.00, $210.00 Cdn. =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= //// DMC's Line Art 1.5 =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= March 2, 1995 For further information, contact: Toronto, Ontario, Canada Nathan Potechin - President DMC Publishing DMC announces Line Art 1.5 Tel: (905) 479-1880 for Calamus SL Fax: (905) 479-1882 ************** Compuserve: 76004,2246 Delphi/GEnie: DMCPUBLISH DMC, who bring you Calamus SL, the Internet: DMCPUBLISH@GENIE.GEIS.COM premier desktop publishing program on the Atari computer, is pleased to announce an upgrade to a most valued member of the Calamus family, Line Art. Line Art, version 1.5, is now available. The Line Art module is an advanced vector editing tool that combines features found in both the Vector Graphic module and Outline Art 3.0, and then some. The Line Art module is the definitive tool for creating and editing vector graphics without leaving Calamus SL. Line Art features the creation of graphic primitives, blends, text objects, paths and transformation nets which allow the distortion of objects using these nets. Vector objects can be created by using either the included vector editor or one of the Calamus primitives. New primitives include: lines, outlines and circular segments. The vector objects can also be defined using a variety of writing modes which include outline on/off, fill on/off, and EOR for intersecting paths. You can also define corners as either bevelled or sharp. Objects can also be defined as color blends, allowing the transformation and rotation of these objects by using the functions in the blends command area. The types of blends include horizontal, vertical, rectangular corner origin blend, circular and transformational blend with starting and ending angles as well as starting and ending colors (as well as a definable transition color). Text can be made to follow paths inside or outside and to include/exclude the kerning values in the font or allow manual adjustment of the character spacing. You may also justify text left, right or center and change the text direction. The text may then be converted to a path object for further manipulation. New Features now available in Line Art, Version 1.5 --------------------------------------------------- Line Art, version 1.5, contains a number of new features that should excite our Calamus SL customers; the new Toolbox type alignment functions, for use in both creation and editing of vector objects, is one example. Line Art's new Toolbox command group includes relative positioning in both absolute and relative measurement options and more. The gradient fill section has been improved in both speed and functionality. In terms of features you can now change the angle of gradient fill with real time preview for any of FOUR gradient types: circular, rectangular, linear and the new conical style. Here is a partial list of the new features in Line Art 1.5: 1. Any objects, text paths or groups can now be filled with a gradient. The gradients can be viewed as new fill patterns. 2. New options for gradients: angle of gradient, offset of the start and end, and position of the gradient in the vector object. 3. Conical gradient pattern added to linear, circular and rectangular. 4. You can also move the origin point on either X or Y axis. For linear gradients, you can move the left or right edge IN or OUT of the object. This is like "windowing" the gradient pattern. 5. For the radial gradients, the center of the gradient can be moved anywhere on the X or Y axis. The same is true for the conical gradient. 6. Uniframes, i.e.; StarScreened frames, can now be used inside vector objects. 7. Exact placement with enhanced Toolbox options plus the ability to move objects forward and backward. 8. Objects can be automatically sized to the same width or height. 9. Objects can be sorted and placed with even horizontal or vertical spacing. 10. Objects can be placed along a selected path. 11. All Toolbox functions have UNDO. 12. The object alignment functions are straightforward: Edge Alignment, Center Alignment plus relative positioning (object to object). 13. The new functions include instant matching of height or width for one or more objects. You can also Distribute Objects Horizontally or Vertically with a group of three or more objects. The Line Art Module costs US $150.00, $210.00 Cdn. For those of you that already own Line Art, version 1.0, upgrade to version 1.5, for US $50.00, $70.00 Cdn. Place your order today. Note: You must have the latest version of Calamus SL (Oct. 94) in order to use this or any other new module. =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= //// PhotoFX for Calamus SL =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= March 2, 1995 For further information, contact: Toronto, Ontario, Canada Nathan Potechin - President DMC Publishing DMC announces the PhotoFX Tel: (905) 479-1880 Module for Calamus SL Fax: (905) 479-1882 ********************* Compuserve: 76004,2246 Delphi/GEnie: DMCPUBLISH DMC, who bring you Calamus SL, the Internet: DMCPUBLISH@GENIE.GEIS.COM premier desktop publishing program on the Atari computer, is pleased to announce a new member in the family. The newest addition to the Calamus SL family of modules, PhotoFX is now available. This new module allows you to apply special effect filters to images from within Calamus. Four filters, for use in the Calamus PhotoFX Module, come standard; Sharpen/Blur, Effect, Emboss and Generic (Matrix). Sharpen/Blur allows you to increase the detail or to Blur the currently selected image. The Effects filter creates a variety of special effects such as texturise, exposure and image streaking. The effects will vary depending on the image. The Emboss module will create an emboss affect on any image. The Generic Matrix filter is based on a user definable mathematical matrix that allows you to define your own filters. It is quite powerful and allows an enormous amount of possibilities. Six Matrix filters are included. Sample images with some PhotoFX's applied to them, have been uploaded to a few of the main bulletin boards. Your cost for the new PhotoFX Module for Calamus SL is US $50.00, $70.00 Cdn. Note: You must have the latest version of Calamus SL (Oct. 94) to use this or any other new module. =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= //// 3D StereoMagic Module for Calamus =-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-= March 2, 1995 For further information, contact: Toronto, Ontario, Canada Nathan Potechin - President DMC Publishing DMC announces the 3D StereoMagic Tel: (905) 479-1880 Module for Calamus SL Fax: (905) 479-1882 ********************* Compuserve: 76004,2246 Delphi/GEnie: DMCPUBLISH DMC, who brings you Calamus SL, the Internet: DMCPUBLISH@GENIE.GEIS.COM premier desktop publishing program on the Atari computer, is pleased to announce a new addition to the Calamus SL family of modules, 3D StereoMagic. The 3D StereoMagic module allows you to create Random Dot Stereograms and other 3D magical illusions. The images can be created using random dots, irregular dots, repeating textures, images, computer renderings and even photographs of yourself! The latest craze in art is now available to you from within Calamus SL. Create your own 3D stereo design with this interesting new module. Combine your favorite texture and image to create this exciting special effect. Your cost for the new 3D StereoMagic Module for Calamus SL is US $50.00, $70.00 Cdn. Note: You must have the latest version of Calamus SL (Oct. 94) to use this or any other new module. --==--==--==--==-- isto.zip
dtp.127 toma,
Calamus news od zeusa septmail.zip
dtp.128 mipe,
Bre! Jel' još neko probao kombinaciju Papyrus (3.07 ili 2.09) sa NVDI3xx, True Type fontovima i drajverom za prilagođenje kodnog rasporeda sa PC-a. Otisak na HP-u je ravan onom iz Venture (što mi iz Calamusa nikad nije pošlo za rukom), Papyrus je nekoliko puta brži od SL-a (sve skupa sa vektorskim fontovima) i izuzetno lagan za upotrebu. Istina, nema grafičkih efekata nad fontovima kao u Calamusu, ali ovo je najbolja kombinacija za prelom knjiga koja se do sada pojavila. Još nisam siguran koliko je upotrebljiv za časopise. Uz verzije koje sam ja lane nabavio nisu išla nikakva uputstva, čak ni Read.me fajl.
dtp.129 chitan,
Do sada sam video nekoliko dokumenata urađenih u PAPYRUSu 2.09+NVDI3.xx i odštampanih na HP DeskJetu 500. Dokumenti su bili različitog tipa: magi- starski iz mašinstva (dijagrami i skice, ogromne tabele), razni diplomski i magistarski iz istorije (dosta fusnota), radio drame (pasusi i gde treba i gde ne treba), tabulature (mislim da se to tako kaže) za gitaru, neke od strana za "STUDENT" i još dosta toga. Teško da bi i jedan drugi tekst procesor mogao da izvuče sve to. Ako još uzmemo da je sve rađeno na "mršavoj" konfiguraciji (1040ST sa 2.5MB i SM124) onda mogu da skinem kapu ljudima koji su ga napisali. Na gornjoj konfiguraciji postavljen je ram disk od 500KB na kome se nalaze TTF i SPD fontovi, keš za fontove je oko 300KB, printer bafer je 200KB i još je ostalo oko 300-500KB za dokument. Ako se ne preteruje sa slikama dokument može imati i preko sto strana, mada je to previše za neki efikasan rad - računar je prespor. Samo se jednom dogodilo da je katastrofalno pobrljavio i to prilikom snimanja dokumenta. Umesto dokumenta snimljen je, verovali ili ne, keš za fontove(!?). Razlog nije ustanovljen, ali je pre ove gluposti intezivno korištena promena stila u diskontinualnim blokovima u dokumentu od 150 strana. Oprez! Što se kvaliteta rasterizacije tiče, sigurno je bolji od CALAMUSa za veličine manje od 12pt, a bogami i za one veće. Pri ovome prednost dajem baš SPEEDO fontovima (SPD), dok TTF fontovi imaju problema sa ekranskim prikazom. Svi TTF fontovi koji su premapirani na PCu imaju odvratan izgled na ekranu. Na štampaču imaju nešto bolji izgled, ali i on znatno odstupa od izgleda originalnih (netaknutih) fontova. Navodno, kod učitavanja TTF fontova u FONTOGRAPHER, ovaj "pobije" neke informacije od vitalnog značaja za rasteri- zaciju u niskim rezolucijama. Osim toga, imam utisak da programi rade brže sa SPEEDO fontovima,a i SVAKI font ima nekih 563 znakova. Dobro, dostupno mi je svega 224, ali znaci se relativno lako premapiraju sa SPDCHAR.MAPom. Kako se to jednostavno kaže? 224 iz palete od 563 :). Glavni problem kod CALAMUSa ja vidim u nedostatku korektnih fontova na našem "tržištu". Posebno što nikada nisam video neki LICENCIRANI font, jer imam utisak da tu leži odgovor za lošu rasterizaciju malih veličina slova. Da ne pričamo o veličini slova koja varira od fonta do fonta. Staviš, recimo, 10pt, a ono se pojavi slovo od 15pt i sl. Budući da po Švambraniji postoje štamprije koje sav rad zasnivaju na CALAMUSu, treba pretpostaviti da sigurno postoje fontovi koji nešto vrede (a i koštaju). Što se samih DTP mogućnosti tiče, PAPYRUS je IPAK tekst procesor. Neke stvari mogu da se urade samo u CALAMUSu i sličnim programima. PAPYRUS 3.07 je dalje poboljšanje već odličnog programa, ali verzija koju ja posedujem ima zeznut RSC fajl. Kada probam da editujem drajver za štampač stalno mi prijavljuje grešku u strukturi RSCa. Kada RSC samo učitam u INTERFACE i odmah snimim dužina se smanji za nekih 200 bajtova, a PAPYRUS odmah po startovanju baci dve bombe. Takođe, pri testiranju dijaloga INTERFACE prijavljuje greške u tipu objekata npr. BUTTON je editabilan - što je to urađeno na taj način jasno je samo autorima programa. Postoje korektniji načini za "specijalne efekte" u dijalozima. Stari PAPYRUS je podnosio izmene u RSCu (npr. promena tastaturne prečice za Setup i Special u Print dijalogu - greška koja se pojavljuje i u ovoj novoj verziji). Da li se i kod tebe to događa? Al' sam ga nadrobio. Šta ćeš, septembar je tu, a ja željan pisanih radova iz srpskog ;). Pozdrav, Manda.
dtp.130 stefan,
> Na gornjoj konfiguraciji postavljen je ram disk od 500KB na kome se > nalaze TTF i SPD fontovi, keš za fontove je oko 300KB, printer bafer je > 200KB i još je ostalo oko 300-500KB za dokument. Ako se ne preteruje sa A kako ste ovo izveli? :) Mislim, kako je izvedeno da se fontovi nalaze na ram disku? Sa nekim od onih ram diskova koji se dižu sa kompletnim sadržajem? > Pri ovome prednost dajem baš SPEEDO fontovima (SPD), dok TTF fontovi žek, jel ti speedo fontovi imaju yu znake? > Svi TTF fontovi koji su premapirani na PCu imaju odvratan izgled na > ekranu. Na štampaču imaju nešto bolji izgled, ali i on znatno odstupa od > izgleda originalnih (netaknutih) fontova. Navodno, kod učitavanja TTF > fontova u FONTOGRAPHER, ovaj "pobije" neke informacije od vitalnog > značaja za rasterizaciju u niskim rezolucijama. Pa taj Fontographer može da pobije recimo kerning parove. Ako bi pobio i hintove koji se nalaze u fontu to bi već bilo previše :) Rešenje bi bilo koristiti TTF fontove koji nisu brljani. Da li pod NVDI potoji način da korisnik odredi koji će sve znakovi iz kompletnog skupa biti "preslikani" u donjih 256 (i za SPD i za TTF fontove)? > Glavni problem kod CALAMUSa ja vidim u nedostatku korektnih fontova > na našem "tržištu". Posebno što nikada nisam video neki LICENCIRANI font, > jer imam utisak da tu leži odgovor za lošu rasterizaciju malih veličina > slova. Loša rasterizacija kod malih fontova potiče od toga što u Calamusovom formatu fontova nedostaju tzv. hintovi koji služe za takve stvari. > Da ne pričamo o veličini slova koja varira od fonta do fonta. Staviš, > recimo, 10pt, a ono se pojavi slovo od 15pt i sl. Takve brljotine idu na dušu onome ko je pravio fontove :)
dtp.131 mipe,
> Do sada sam video nekoliko dokumenata urađenih u PAPYRUSu 2.09+NVDI3.xx i odštampanih na HP DeskJetu 500. Ja, na žalost, Papyrus radove nisam nikada video, a nisam ni čuo da neko radi u njemu - sve dok nisam sasvim slučajno odlučio da preview jedne petničke publikacije sa oko 100 šlajfni napravim u ovom programu (najviše radi testa kombinacije Falcon i HP5P sa NVDIom i uobičajenim setom yu/cir TTFova). I naravno, bio sam više nego iznenadjen lakoćom rada, brzinom i kvalitetom otiska - u odnosu na Calamus 1.09N/SL. SPEEDO fontove nisam koristio, jer ih nemam sa YU setom. Mando, ako imaš - davaj! (Incl. SPEDCHAR.MAP) Ne znam skoro ništa o SPD. Koji Atari alati uopšte postoje za SPD/TTF? > PAPYRUS 3.07 je dalje poboljšanje već odličnog programa, ali verzija koju ja posedujem ima zeznut RSC fajl. Kada probam da editujem drajver za štampač stalno mi prijavljuje grešku u strukturi RSCa. Izgleda da je greska u RSC nastala u Greenfieldu, prilikom prevođenja na engleski, ali se problem sa editovanjem drajvera donekle rešava njihovim editovanjem u staroj verziji Papyrusa. (Btw. još nisam uspeo da ubacim HP5 sekvencu za ECONOMODE ON/OF, zato što Papyrusovi INF i PRI fajlovi ne smeju da se pipnu). > Stari PAPYRUS je podnosio izmene u RSCu (npr. promena tastaturne prečice za Setup i Special u Print dijalogu - greška koja se pojavljuje i u ovoj novoj verziji). Da li se i kod tebe to događa? Ne znam. Nisam koristio 2.09 za rad, ni tastaturne prečice u 3.07. Nego, da li si probao sa nekim starijim RSC alatom? > Što se samih DTP mogućnosti tiče, PAPYRUS je IPAK tekst procesor. Neke stvari mogu da se urade samo u CALAMUSu i sličnim programima. Ja sam napisao da je zbog lakoće rada i kvaliteta otiska najbolja alatka za pravljenje KNJIGA (što i dalje tvrdim), a da ne znam koliko je upotrebljiv za časopise, iako ti reče da su neke od Studentovih strana prelamane u njemu. Inače, neće biti da je samo w.procesor, ako ima i tabelarna izračunavanja. Uostalom, sami autori kažu da je Papyrus Office (Gold) Extension. Nema sumnje da neke stvari mogu da se urade samo sa "teškom artiljerijom" poput Calamusa. Ali, skoro ni jedna od tih "stvari" nije neophodna za prelom standardnih knjiga i brošura, što Papyrus radi za klasu bolje (brže, jednostavnije, kvalitetnije) od Calamusa & Co. A grafičke zezalice i efekti mogu lako da se drugde odrade i naknadno uvezu u Papyrus dokument, ako su GEM/IMG formatu. Meni najozbiljniji problem i prepreku za normalan rad predstavlja što ne mogu slobodno da uspostavim/kontrolišem protok teksta između dva tekst rama, osim - onih koje sam fiksirao u Master Page... Ili si ti Mando otkrio način i za to? Detalj vezan za štampu: pomenuta konfiguracija sa 200 Kb printer keša, uspela je da preko GDOS 21 drajvera (HP4/600 dota) odštampa 24 stranice za oko 210 minuta!!! Ali, vreme je bilo OK kad sam isto pokušao sa originalnim Papyrus (2.09) drajverom za HP PJ/LaserJet III. Otisak bio ne 300, već 600 dota; a usput je rešen i problem sa štampanjem rasterskih površina koje su bile previše fine sa GDOS HP4 drajverom. > Al' sam ga nadrobio. Šta ćeš, septembar je tu, Nisi drobio. Ovo je zanimljiva tema, a ti imaš više iskustva od nas ostalih sa Papyrusom. Prema tome, samo izvoli... P.S. Koristim 3.07 verziju (za neupućene: 650 KB, što je duplo duže od sasvim solidne verzije 2.09) registrovanu na MCA Elite, reg.-89188, ext. -2020. Postoji li novija ili bolje registrovana verzija, sa bilo kakvom dokumentacijom? I na kraju jedna zanimljivost: engleski distributer Papyrusa - Old School iz Greenfielda (Bedford) jedna je od najzanimljivijih eksperimentalnih škola na svetu. Ukratko, oni su znatno usavršenije i modernije izdanje čuvenog Samerhila. Vrlo su dinamična i preduzimljiva ustanova, a između ostalog, izdaju i odličan časopis za alternativne stilove življenja, Resurgance.
dtp.132 chitan,
> A kako ste ovo izveli? :) Mislim, kako je izvedeno da se fontovi nalaze > na ram disku? Sa nekim od onih ram diskova koji se dizu sa kompletnim Otprilike, ali sa malo više manuelnog rada. Prvo podignem sistem sa ram diskom (koristim matori RRNxxxD.PRG, pokazao se odlično), prekopiram fontove koje želim da koristim, resetujem računar i dignem NVDI. Jes' malo zamorno i primitivno, ali radi ... Obično koristim samo jednu do dve familije fontova; za tekstove je to sasvim dovoljno. Trenutno radim sa MEGA ST4 + Quantum105A + TOS2.06 i u poređenju sa ovim gore, rad je prava pesma. Na žalost, računar nije moj :(. > Cek, jel ti speedo fontovi imaju yu znake? Ne samo naše nego i za sve evropske jezike, a i šire. Pogledaj fajl uz poruku mipe-u. > Pa taj Fontographer moze da pobije recimo kerning parove. Ako bi pobio i > hintove koji se nalaze u fontu to bi vec bilo previse :) Resenje bi bilo Fontographer je čudo od programa. On tako istumba font da ga ni rođena majka ne može prepoznati, a kerning parove i ne takne :). Jedan moj drugar se već dugo vremena bavi fontovima i na osnovu njegovih iskustava mogu reći samo jedno: upotreba Fontographera dozvoljena samo u krajnjoj nuždi (barem verzije 3.5.1 za MAC i PC). > Losa rasterizacija kod malih fontova potice od toga sto u Calamusovom Da, upravo na to sam ciljao kada sam pomenuo LICENCIRANE fontove. Postoje neki CALAMUS fontovi koji se ne poklapaju sa onim opisom koji kruži unaokolo (na MIC BBSu). U njima postoji višak podataka u opisima samih putanja slova. Pretpostavljam da su to nekada bili licencirani fontovi, a višak informacija su "ostaci" hintova? Doduše, možda ja pogrešno shvatam termin "licenciran" :). > Takve brljotine idu na dusu onome ko je pravio fontove :) Takve brljotine postoje i u "originalnim" fontovima koje je pravio i jedan od autora CALAMUSA 1.09 (ime je isto i u fontovima i u CALAMUSOVOM infu). Kada pogledaš odnos versala i kupe (versal i kegel höhe), koje zapravo i određuju veličinu slova, kod raznih fontova, primetićeš da njihov odnos varira od 1.3 do 1.9, a kod katastrofalnih fontova i više (razni ukrasni fontovi). Po tamo nekom Berthold standardu taj odnos bi trebao da bude 1.41. Odnos kod TTF fontova, posle konverzije u PFB, a zatim u CFN kroz DIDOT je oko 1.52 i vrlo malo varira od fonta do fonta. Razlika u donosima (1.41 naprema 1.52) verovatno dolazi zbog različitih standarda - nemački i anglo-saksonski. Zato sam ja napravio programčić koji sve fontove našteluje na gornji odnos (1.41), pa tih problema više namam :). Zapravo, problem je u tome što ja (mi?) malo znam(o) o samom štamparskom zanatu, a tu leže i rešenja ovakvih problema (dugo vremana me je mučio termin GEVIRT, koji se pojavljuje u CALAMUSU SL, dok se nisam setio da pitam štampara. žovek je bio zapanjen mojim neznanjem. To je kao da programiraš, a posle pitaš šta je to bajt).
dtp.133 chitan,
> SPEEDO fontove nisam koristio, jer ih nemam sa YU setom. Mando, ako >imas - davaj! (Incl. SPEDCHAR.MAP) Ne znam skoro nista o SPD. Koji Atari >alati uopste postoje za SPD/TTF? Speedo fontovi imaju 563 znaka. Tu se nalaze i "naša" slova. Naša pod navodnicima jer postoji još najmanje jedan evropski jezik koji koristi iste znake. U NVDIju se set znakova "bira" pomoću SPDCHAR.MAPa, fajla koji saopštava koji znak iz tog proširenog skupa ide na koje mesto u donjem delu tablice (32 - 255). Taj fajl se ubaci u direktorijum gde se nalaze SPD fontovi i NVDI će ih u procesu inicijalizacije premapirati. Mogu se premapirati samo SPD fontovi, dok TTF fontovi ostaju takvi kakvi jesu :(. U READ.ME fajlu uz NVDI3.02 stoji da je "zbog čudne(!?) organizacije SPDCHAR.MAP nemoguće premapirati TTF fontove". Obrati pažnju pri inicijalizaciji NVDIa na red sa ASCII tablicama. Te tablice NVDI pročita iz samih TTF fontova i po svemu sudeći ih smesti u NVDI.FIF. SPDCHAR.MAP sadrži 6 tablica po 224 znaka. Uglavnom svi fontovi, do kojih sam mogao doći (WORDPERFECT 6.0 za DOS), reaguju na prvu tablicu. Pojavio se i jedan font sa grčkim slovima koji reaguje na drugu tablicu u ovom fajlu, a zašta služe ostale četiri - nemam pojma. Možda se koriste za ćirilične, arapske i fontove za neke azijske jezike (ovo bi bilo sjajno). Priloženi program kreira SPDCHAR.MAP sa šest ISTIH tablica. SPDCHAR.YU je sličan standardnom IBM setu znakova, napravio sam dve ili tri izmene - gornji i donji navodnici i onaj što se plazi na 255. Grafički znaci za tabele su potpuno nepotrebni, al' nek se nađu. Jedna napomena: NVDI 3.02 odbija da učita TTF editovane sa Fontographerom prijavljujući da su ti fontovi oštećeni (a i jesu). NVDI 3.01 učitava ove fontove uz poruku da nemaju ID number (nebitno). Ništa od ovoga ne bi bilo bez Srđana Jarakovića, koji je otkrio strukturu ovog fajla. On je bio i idejni tvorac CFN_MOVERa, programa za tumbanje CFN fontova po kojem god hoćeš rasporedu. Mislim, da je taj program u staroj konferenciji (poslao ga je mscepa). Preko Srđana treba da stigne i CD sa gomilom SPD fontova, ali otom potom. Direktno za Atari i nema nekog alata, ali za MAC ima :). Već više puta popljuvani Fontographer 3.5.1 radi sasvim solidno pod SPECTREom. Učitava PFB i TTF fontove, a za nuždu ih i eksportuje, ali uz dramatične gubitke kvaliteta - posebno TTF fontova. SPD fontovi su već tvrđa kost. Na PCu WFN_BOSS iz starog CORELA 2.0 može da ih konvertuje (mada nam ovo još nije uspelo. problemi sa instalacijom.), u CHIPu sam video program ALLFONTS koji, navodno, može da edituje ove fontove i tu se sve završava. žuo sam priče o nekom Amiginom font editoru koji to može, ali čitajući po SKu nisam primetio da su spominjali SPEEDO fontove. Ako neko zna za još neki program neka se javi. > Ja sam napisao da je zbog lakoce rada i kvaliteta otiska najbolja > ... Potpuno se slažem. Moja primedba je bila namenja za ostale koji prate našu diskusiju, da ne bi pogrešno shvatili namenu programa, pa ponukani našim hvalospevom, previše očekivali. Za , nazovimo, linearne dokumente je ODLIžAN. > Meni najozbiljniji problem i prepreku za normalan rad predstavlja sto > ne mogu slobodno da uspostavim/kontrolisem protok teksta izmedu dva To. Srđan (vidi gore) mi tvrdi da neki njegov poznanik iz Pančeva radi upravo ovo što si naveo. E, sada, šta taj njegov poznanik podrazumeva pod protokom - ostaje pitanje. Možda misli upravo na te kolone iz MPa. "Osnovne" kolone (u MPu) različitih duzina ne umem da postavim. Kada bi to PAPYRUS umeo, a ja znao kako se to radi, CALAMUS bi verovatno otišao u penziju. > Detalj vezan za stampu: pomenuta konfiguracija sa 200 Kb printer kesa, >uspela je da preko GDOS 21 drajvera (HP4/600 dota) odstampa 24 stranice za >oko 210 minuta!!! Ali, vreme je bilo OK kad sam isto pokusao Joj! Da li si pogledao kako je konfigurisan drajver za HP (MAKEPRN.APP)? Možda mu je isključena kompresija. > Nego, da li si probao sa nekim starijim RSC alatom? Probano sa ORSCom i INTERFACEom 1 i 2. Rezultat isti. Nešto starije nemam. Postavio sam, čak, i opciju da ne menja unutrašnju strukturu RSCa; nekada je to pomagalo sa PLATINE.RSCom koji je imao istumbane stavke u meniju (nisu išle u rastućem rasporedu), ali ovde jok. Malo me nervira da gledam podvlake ispod dva slova S u istom dijalogu. Neki put se pređem pa pritisnem ALT+S i umesto u Printer Setup uletim u Special. BTW. ako poželiš da štampaš 2 strane, recimo A5, na jednoj A4 i to selektuješ u Special, spremi se na iznenađenje. Dobićeš dve strane ali nekog mikronskog formata (verzija 2.09). Stara priča: mogućnosti izgledaju ogromne ... dok ih ne probaš. make_spd.zip
dtp.134 mipe,
> Direktno za Atari i nema nekog alata, ali za MAC ima :) Nadam se da je ovo što sam naknadno pronašao upotrebljivo i da će raditi i na tvojoj Megi. CHRMAP09.LZH u fajlu. Odgovor u vezi ostalog - sledi... chrmap09.lzh
dtp.135 mipe,
> Speedo fontovi imaju 563 znaka. Tu se nalaze i "naša" slova. Otkrio sam to i sam u međuvremenu, al' dockan... Svejedno, zahvaljujući tebi i ovoj diskusiji saznao sam nekoliko potpuno novih i važnih stvari... Najzanimljivije saznanje je da se tek sada (8 godina posle pojave Calamusa) na Atariju otvaraju prilično nove DTP mogućnosti koji bi mogle biti u klasi onih PC-ijevih, sa moćnom polaznom kombinacijom NVDI/SPEEDO/TRUE TYPE FONTS, ali kojoj izgleda jedino nedostaje bilo kakav solidan DTP program koji bi podržavao SPEEDO/TTF. Ili, makar, nešto malo usavršenija verzija Papyrusa. Tužno je to - što su veoma male šanse da se pojavi kakav-takav SPEEDO/TTF program (koji bi sadržao i tako jebeno prostu opciju kao protok teksta između dva proizvoljno definisana tekst rama), obzirom da vreme Atarija i softverskih firmi koje ga podržavaju, lagano i sigurno prolazi. žak se pojavila i univerzalna verzija Calamus SL za sve Windows NT platforme! (oko 600 USD) > Uglavnom svi fontovi, do kojih sam mogao doći (WORDPERFECT 6.0 za DOS) WP koristi Speedo fontove? Koliko ima fontova i kakvi su? (Na žalost, obrisao sam staru verziju Speeda u kojoj je, ako se dobro sećam, bilo znantno više fontova nego u verziji 5.0) > NVDI 3.02 odbija da učita TTF editovane sa Fontographerom Meni neće da učita ni one iz Fontmongera. Postoji li mogućnost da se na Atariju direktno koriste i PFB-ovi, ali bez konverzije ili SPEEDO-a? Zapravo, nisam ni znao da NVDI3.01 rešava problem sa "oštećenim" TTF, ali zahvaljujući tome vratio sam u upotrebu 50-ak TTF-ova! > Da li si pogledao kako je konfigurisan drajver za HP (MAKEPRN.APP)? Ma, normalno konfigurisan. Po defaultu u Makeprn.app!? > dugo vremana me je mučio termin GEVIRT, koji se pojavljuje u CALAMUSU SL, dok se nisam setio da pitam štampara. žovek je bio zapanjen mojim neznanjem Pa dobro bre, Mando, što nam ne napisa šta znači Gevirt? Btw. pošto se ne sećam izraza iz SL-a, da li ovo znači da koristiš nekakvu nemačku, NO-ELITE verziju? U tvom quote moje poruke nestala su YU slova!? Da li Sezam pravi probleme (ali meni uredno prikazuje na monitoru YU po 852CP rasporedu) ili je problem nastao kod tebe? U vezi MAKE_SPD, imam problem: na Falconu koristim tastaturnu tabelu prilagođenu kodnoj stranici 852 (zbog YU znaka u fontovima ugrađenim u HP5), tako da mi je slaba vajda od onog tvog Računari rasporeda. Ali, smisliću nešto. Ostavio sam na MIC-u tri TTF arhive (nešto više od 3Mb, zipovano) sa ćirilicama i YU latinicama. Imam inastaliranih oko 150 True Type Fontova, ali nemam onaj profesionalni komplet lepih ćiriličnih TTF-ova koje je napravila neka firma iz Rusije (jedan od njih ponekad u svojim reklamama koristi Demokratska stranka). Imaš li ga ti? Zna li neko: ima li naznaka o nekoj novijoj verziji Papyrusa od aktuelne 3.07 - na evropskim BBS-ovima ili FTP SITE-ovima?
dtp.136 stefan,
> Otprilike, ali sa malo više manuelnog rada. Prvo podignem sistem sa ram > diskom (koristim matori RRNxxxD.PRG, pokazao se odlično), prekopiram > fontove koje želim da koristim, resetujem računar i dignem NVDI. Jes' malo > zamorno i primitivno, ali radi ... Obično koristim samo jednu do dve > familije fontova; A što ne koristiš neki ram disk koji automatski po dizanju sistema učitava i sadržaj ram diska?
dtp.137 stefan,
> U READ.ME fajlu uz NVDI3.02 stoji da je "zbog čudne(!?) organizacije > SPDCHAR.MAP nemoguće premapirati TTF fontove". Obrati pažnju pri > inicijalizaciji NVDIa na red sa ASCII tablicama. Te tablice NVDI pročita Da, ali u istom tom read.me fajlu piše kako su promenjeni neki karakteri koji se premapiraju iz TTFa u ovih 256. Znači tabela za konverziju postoji ali je zabetonirana negde u samom programu. Inače onaj program koji je mipe okačio može da mapira (bar tako izgleda, nisam probao ništa sem bitstream fontova) i TTF i Postscript fontove ako se koristi SpeedoGdos.
dtp.138 stefan,
> Nadam se da je ovo što sam naknadno pronašao upotrebljivo i da će raditi > i na tvojoj Megi. CHRMAP09.LZH u fajlu. Odgovor u vezi ostalog - sledi... Aiii, pa šta sve ima u ovoj arhivi!? :) žak i Magic :) Inače, za one koji nisu provalili preimenujte onaj *.ENG fajl i *.RSC i imaćete englesku verziju programa.
dtp.139 stefan,
> Meni neće da učita ni one iz Fontmongera. Postoji li mogućnost da se > na Atariju direktno koriste i PFB-ovi, ali bez konverzije ili > SPEEDO-a? Zapravo, nisam ni znao da NVDI3.01 rešava problem sa A zašto ne bi koristio Speedo+Nvdi? U reklamama za Speedo je pisalo da dotični prepoznaje i koristi Nvdi a u jednom tekstu koji govori o tim stvarima piše da je ta kombinacija otprilike isto brza ko sam Nvdi. Uostalom, evo teksta uz poruku. gdosi24e.zip
dtp.140 mipe,
> A zašto ne bi koristio Speedo+Nvdi? U reklamama za Speedo je pisalo da > dotični prepoznaje i koristi Nvdi a u jednom tekstu koji govori o tim > stvarima piše da je ta kombinacija otprilike isto brza ko sam Nvdi. Speedo+NVDI (ako misliš na NVDI3xx) oduzima previše RAMa, meni oko 1M posebno zbog neophodnih font-keševa. A opet, sa Speedo+NVDI2.5 ne mogu da koristim sve fontove koji su mi potrebni. Ako se dobro sećam teksta koji pominješ, tamo preporučuju baš kombinaciju NVDI2.5+Speedo, kao racionalniju od upotrebe samog NVDI3. To je donekle istina jer je NVDI2.5 za samo nekoliko % sporiji (3-5) od verzije 3xx, a troši znatno manje RAM, ali - sa njim + Speedo, u Papyrusu nisam uspeo da dobijem TTF-ove. Zato sam izabrao "čist" NVDI3.01, a odustao od Speeda. Ali, time ostaje moj problem (i pitanje) u vezi učitavanja PFB/Postscript 1 fontova...
dtp.141 mperic,
Koliko sam mogao da otkrijem testiranjima u poslednje dve nedelje, upotrebljivih WP/DTP programa koji koriste SPEEDO/TTF praktično i nema, sa izuzetkom Papyrusa Gold, čija je upotrebljivost diskutabilna. Fantastično rešenje bio bi SPEEDO/TTF/TYPE1 modul za SL, ali dok se oni toga sete... :( SPEEDO/TTF izgleda koriste nove verzije programa That's Write (ver. 4.) i WordPlus (ver. 4.1. by GST/ICP/COMPO), i bez SpeedoGdosa, ali su ovi programi za sada izvan našeg dometa. (Da li?) TW4 prema najavama može da koristi TTF i Adobe Type 1 (PFB). PITANJE: ^^^^^^^^ Da li je među čitaocima inostranih Atari časopisa neko nešto pročitao o pojavi ova dva programa, novijoj verziji Papyrusa od 3.07 ili programima Gut'enberg (by BlowUp) i Jane (by DeltaLabs)? I, daj Bože, ima li ih neko?! ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
dtp.142 vvujacic,
PROGRAM ZA MANIPULACIJE SA CALAMUS SLOVIMA I ZNAKOVIMA Prilikom rada sa "Calamus"-om dešava se da nam postojeći font ne daje sve znakove koji su nam potrebni u radu, i da imamo potrebu da proširimo postojeći font. Takođe često se ukazuje potreba za zamenom mesta znakova u odnosu na tastere tastature kompjutera. CFN Move 1.5 daje vrlo lep pregled svih znakova i omogućava da se predhodna dva problema lako rešavaju. Sem toga on daje i dosta tehničkih podataka o slovima za one koji žele da ih analiziraju i da ih još više usavrše. Uz poriku šaljem program. cfn_move.zip
dtp.143 knenad,
Neko rece da postoji Calamus za WinNT, a ne reče ima li ga za Win3.XX?
dtp.144 mperic,
>Neko rece da postoji Calamus za WinNT, a ne reče ima li ga za Win3.XX? Ne. U ovom trenutku DMC prodaje samo Calamus verzije 1.09N, SL i NT. Nadji negde NT i ako imaš doooobar PC - imaćeš i Calamus na njemu. Ili, podigneš NT operativni sistem na PowerMac ili PowerPC računaru i na njima će Calamus NT raditi bez problema. Samo me zanima otkuda ti Calamus NT?
dtp.145 mperic,
Konačno stigao i Papyrus 3.52! Nema revolucionarnih inovacija, ali ima printer drajvere za Imidž seter (2400 dota) i IMG eksport (do 1200 dota). Komprimovan je na oko 300 Kb, znači može da radi i bez harda - nije krekovana, već registrovana verzija! che_3.jpg
dtp.146 mperic,
Probao sam ISS print drajver (pravi RIP fajlove za ImageSpeeder - Hell, profesionalni štamparski osvetljivač) koji se dobija sa novim Papirusom (v.3.52). Pri rezoluciji od 1200 dota (za 2400 nisam imao prostora na particiji), od jedne pune PAP stranice, formata A4, napravio je RIP (.ISS) fajl dug neverovatnih 17 Mb, a od stranice formata B5 - fajl dužine 12 Mb! Prvi fajl sam komprimovao LZH-om, a drugi ZIP-om i dobio arhive skoro iste (neverovatno kratke) dužine - od oko 900 Kb (trajalo dvadesetak minuta na 68030/16/68881)! Stepen kompresije je 15-20 puta i jasno je kolika je prednost na strani LZH arhivera! Istina, jasno je i da za fajl eksport jedne knjige treba u štampariju sa sobom poneti 10-ak kutija HD disketa ili izmenljivi HD... i da možda treba provesti skoro dva dana u komprimovanju, ali će zato kvalitet biti na najprofesionalnijem nivou. (Izuzev što se u Papirusu ne mogu raditi složeniji dokumenti, grafički dizajn ni kolor separacija) Btw. puna B5 stranica eksportovana u IMG fajl sa 300 dota duga je oko 250 Kb, a sa 1200 dota - oko 10 puta duža)
dtp.147 knenad,
Da li je Calamus 95 po kvalitetu ispred ili iza SL-a?
dtp.148 mperic,
> Da li je Calamus 95 po kvalitetu ispred ili iza SL-a? Zavisi šta podrazumevaš pod tim nazivom. U nemackom PUBLISHING PRAXISU (1/2 96) Calamus 95 nazivaju mlađim bratom moćnog Calamus 1.5 za Windows NT ("kleine Bruder von Calamus 1.5") ali koja radi na znatno slabijem OS, popularnom Win 95. Calamus 1.5 je znatno bolji ne samo od SL verzije, nego i od prošlogodišnje prvobitne NT verzije. Ako se ne varam, Calamus 95 je neka vrsta full working demo, light verzije programa Calamus 1.5 (2.500DEM) inače namenjenog ozbiljnim platformama i radnim stanicama. Naravno da Cal 95 nije nikakva igračka od DTP programa (npr. koristi CFN i TTF, Corel, WMF, EPS grafičke formate, ima FM Star-screening modul, itd.) uostalom košta 250DEM, i objavljen u ograničenom tiražu od 10.000 kopija. Ali, izgleda da se dokumenti iz ove verzije ne mogu direktno štampati nego samo iz NT Calamusa! Možda je reč o mrežnoj verziji? Ali, postoji i nova Atari verzija SL-a (iz 1995.) čiju je arhivu neko (namerno ili nenamerno) pogrešno krstio kao Cal95, iako ta verzija SL-a nema nikakve veze sa PC Calamus 95 programom. Calamus SL iz 1995. znatno je usavršeniji od prethodnih verzija SL-a, ali i puno zaostaje za NT verzijom za koju se smatra da je u klasi najboljih DTP programa, poput Pagemakera (ali je od njih 2-3 puta skuplji). Za potpunije informacije obrati se Haevornu koji inače ima kompletan novinski tekst čije sam delove ovde citirao i pokušao da delimično prevedem.
dtp.149 stefan,
> košta 250DEM, i objavljen u ograničenom tiražu od 10.000 kopija. Zašto bi iko izdavao program u ograničenom tiražu?
dtp.150 kermit,
Probao sam Calamus za WIN 95 i mogu da vam kažem da je potpuno isti kao Calamus iz 95 za atari. Jedino što sam na njemu video su moduli koji inače postoje za Atari verziju ali koštaju ... Čak će biti neki manji prikaz u SK za April ali to što sam video je demo verzija. U međuvremenu je stigla puna verzija od 45 MB koju tek treba da pogledam pa ću preneti utiske. Inače, na Atariju sam štampao dokumente sa Win95 verzije sasvim normalno (PC verzija je bila demo i nije mogla da štampa kako treba ali je mogla da snimi CDK koji može da se učita u Calamus za 94 - a ja imam original ;)))
dtp.151 mperic,
> Zašto bi iko izdavao program u ograničenom tiražu? "Pošto kupio - po to prodao" :) ("limitierte Auflage von 10.000 Stuck") Možda je marketinška udica?
dtp.152 mperic,
>Čak će biti neki manji prikaz u SK za April ali to što sam video je >demo verzija. U međuvremenu je stigla puna verzija od 45 MB koju >tek treba da pogledam pa ću preneti utiske. > Inače, na Atariju sam štampao dokumente sa Win95 verzije sasvim >normalno (PC verzija je bila demo i nije mogla da štampa kako treba Bravo Kermit! Osim - što si mogao više napisati o onome što si radio, naročito o štampanju CDK sa PC na Atariju. Podrazumeva se da si koristio iste .CFN na oba računara? Budi detaljniji, ovo je zanimljiva stvar (a i prikaz u SK će verovatno biti škrt :()
dtp.154 knenad,
> radio, naročito o štampanju CDK sa PC na Atariju. Podrazumeva se da > si koristio iste .CFN na oba računara? Verovatno je sada u pogledu fontova moguće da Calamus koristi mogućnosti NVDI-a. Koliki su hardverski zahtevi ST Calamusa 95, traži li više nego SL?
dtp.155 kermit,
Pa jesam koristio iste fontove (preneo sam sve moje fontove kući na PC-a (de, de bez pljuvanja, Atari mi je na poslu), ako bi radio sa TTF ovima morao bi prilikom učitavanja dokumenta da iz zamnenjujem a to je šit. Jedino mu je problem što ne može da mu bude default font CFN nego TTF, ali to i nije neka frka. Inače demo verzija je ubacivala sitan raster kao podlogu i tako zezala dokument da ne može da se koristi u pametne svrhe, ali ako ga učitaš na ST u verziju 94 odatle se štampa ko blesav :)) Jedino je problem što taj dokument atari ne može da snimi jer javlja da je struktura doumenta pokvarena. Kad mi stigne puna verzija biće opet tekst u SK nadam se malo duži i detaljniji. Samo još moram da ubacim 4MB memorije u ovaj šit na stolu jer Win95 i Calamus na 4 mega su očaj živi (al rade ;)
dtp.156 mperic,
>Verovatno je sada u pogledu fontova moguće da Calamus koristi mogućnosti >NVDI-a. Koliki su hardverski zahtevi ST Calamusa 95, traži li više nego SL? Na žalost, DMC se još nije dosetio da napravi TTF (Speedo) modul za SL. Novi SL je nešto duži (čini mi se 100-ak Kb, ne mogu sada da proveravam) od verzije iz 1993, ali ima i nekoliko novih mogućnosti. Ma, ima i mana: na nemačkom je i ne mogu u njemu da pronadjem "ručnu" hifenaciju...
dtp.157 mperic,
>duži i detaljniji. Samo još moram da ubacim 4MB memorije u ovaj šit >na >stolu jer Win95 i Calamus na 4 mega su očaj živi (al rade ;) Ako nabavim Calamus 95, instalirao bih ga 486/DX4/100MHz/8Mb. Pitanje za tebe - koliko brzo će raditi, u odnosu na F030/TT?
dtp.158 kermit,
U odnosu na TT-a, ne brže a za F030 ne znam. 8 mega će ti biti malo (doduše više je od 4 al je i dalje malo) za neke ozbiljne zahvate. Ovih dana treba da mi stigne original za Atari verzija za 95 godinu pa ću da vidim kako će to da radi (treba da ima sve isto kao WIN95 verzija) i treba da bude još brži ('94 za ST je brža od '93 i to osetno). Stavi jedno 16 ili 32 mega i onda će biti u klasi TT-a.
dtp.159 kmilan,
> Probao sam Calamus za WIN 95 i mogu da vam kazem da je >potpuno isti kao Calamus iz 95 za atari. Jedino sto sam na njemu >video su moduli koji inace postoje za Atari verziju ali kostaju ... >Cak ce biti neki manji prikaz u SK za April ali to sto sam video je >demo verzija. U meduvremenu je stigla puna verzija od 45 MB koju >tek treba da pogledam pa cu preneti utiske. > Inace, na Atariju sam stampao dokumente sa Win95 verzije sasvim >normalno (PC verzija je bila demo i nije mogla da stampa kako treba >ali je mogla da snimi CDK koji moze da se ucita u Calamus za 94 - a >ja imam original ;))) U c't magazinu je opisan Clamus 95 4 WIN95 ako hoces mogu ti poslati text, ali na nemackom.
dtp.160 mperic,
> U odnosu na TT-a, ne brže a za F030 ne znam. 8 mega će ti Ma, ne sumnjam da nije brže od TT, zanimalo me koliko je sporije, da nije previše... >zahvate. Ovih dana treba da mi stigne original za Atari verzija za >95 godinu pa ću da vidim kako će to da radi (treba da ima sve isto >kao WIN95 verzija) i treba da bude još brži ('94 za ST je brža od >'93 i to osetno). Imam Atari verziju iz '95. u izdanju jedne fine kuće - Elite, ali je, na žalost, instalirana na nemačkom jeziku. Koje sve module dobijaš uz taj SL? > Stavi jedno 16 ili 32 mega i onda će biti u klasi TT-a. Zar je problem sa brzinom Calamusa na 486/DX4 samo u raspoloživoj memoriji?!
dtp.161 kermit,
mperic, 03.04.96. 02:05, 705 chr Imam Atari verziju iz '95. u izdanju jedne fine kuće - Elite, ali je, na žalost, instalirana na nemačkom jeziku. Koje sve module dobijaš uz taj SL? Imam svašta od modula, ali recimo nemam MASK modul jer ga nismo kupili. DA ga slučajno nemaš ti? Ko zna, možda bi mi i radio :)) Zar je problem sa brzinom Calamusa na 486/DX4 samo u raspoloživoj memoriji?! DA! Ali ne zaboravi da ti treba i Njinjdonjs 95 koji nije toliko spor ali je glozaman.
dtp.162 kmilan,
>DA! Ali ne zaboravi da ti treba i Njinjdonjs 95 koji nije toliko sWINjdows ;->
dtp.163 knenad,
Treba mi pomoc nekoga ko ima iskustva u radu sa Calamusom. Postoji li mogucnost poravnanja sa leve i desne strane, ali onog drugog tipa, koje se jos naziva forced (prisilno). Da i zadnja linija teksta bude poravnata sa leve i desne strane okvira. Nabavio sam razbijenu verziju Calamusa 95 na PC-u i iako sam se vec navikao na Quark, mislim ipak da cu cesto koristiti i Calamus. Da samo vidite kako prikazuje JPG. Cak i photoshopove slike bolje su nego u samom photoshopu. Nenad
dtp.164 knenad,
Hvala, ne treba. Evo malopre sam otkrio. U tekst modulu ima opcija "Force Text piping to the next frame".
dtp.165 kmilan,
Kad pokušam u Calamusu 95 da učitam neki dokument iz Calamusa 1.09 prvo me pita nešto (spominje da je dokument iz Calamusa 1.09 i da je dokument u picama i da li želim da tu meru pretvori u tekuću) a onda šta kod da odaberem kaže nešto u stilu nema dosta memorije za kompletiranje operacije. Inače imam 4MB ram-a i ostane mi 1850KB po učitavanju Calamusa 95. Čak sam mu dao i 8MB virtual špajhera i opet isto.
dtp.166 kmilan,
Šta je to GDPS? Predpostavljam da je to neki driver za scaner. Imam GeniScan 4500 i adapter koji se stavlja u ROM port, iz c't magazina sam prekucao program za skeniranje koji radi odlično (u real time-u :-) ), ali pod MagiC-om, po završenom skeniranju pokušava da upiše nešto u zaštićen blok memorije tako da se upuca. Probao sam par drugih programa za skeniranje ali svi su tražili GDPS drivre, svi osim TouchUp-a ali on je užasno spor.
dtp.167 stefan,
> Šta je to GDPS? Predpostavljam da je to neki driver za scaner. Imam > GeniScan 4500 i adapter koji se stavlja u ROM port, iz c't magazina > sam prekucao program za skeniranje koji radi odlično (u real time-u > :-) ), ali pod MagiC-om, po završenom skeniranju pokušava da upiše > nešto u zaštićen blok memorije tako da se upuca. Probao sam par drugih > programa za skeniranje ali svi su tražili GDPS drivre, svi osim > TouchUp-a ali on je užasno spor. Nemam pojma šta je GDPS (znaće neko drugi) ali evo u Toad Computers reklamiraju neki softver GT-Look: Date: Wed, 17 Apr 1996 12:56:04 -0400 From: David C. Troy <dave@toad.net> To: stnews@lists.toad.net, alert@beast.toad.net Subject: [Toad Computers ST News] EPSON Scanner Special Toad Computers is pleased to announce a special on EPSON color flatbed scanners through the end of the month. Epson scanners, designed for the PC and Mac, can be used on your Atari with the GT-Look II software package (distributed by Toad Computers). Epson ACTIONSCANNER (for PC or Mac, specify)........................$ 599.00 Epson ES-1000C (for PC or Mac, specify).............................$ 799.00 Epson ES-1200C (for PC or Mac, specify).............................$ 999.00 Epson ES-1200C Pro (includes Photoshop for PC or Mac, specify)......$1199.00 GT-Look II Software for ST/TT/Falcon................................$ 149.00 ST Parallel/MIDI Interface Cable....................................$ 79.00 TT & Falcon users can use the Mac version through the built-in SCSI bus. Falcon users can use the parallel PC unit with a bidirectional parallel cable. ST/STE users can use the PC version through a special Parallel/MIDI cable. The ACTIONSCANNER is physically different for the PC and Mac versions, while the ES1000C and ES1200C uses the same hardware for both versions. The PC/Mac versions include software for their respective platforms. Epson ACTIONSCANNER & GT-Look II (Mac/SCSI for TT & Falcon).........$ 729.00 Epson ACTIONSCANNER & GT-Look II + Cable (PC/Parallel MIDI for ST)..$ 799.00 The Epson color scanners produce high-resolution graphics (check out our web page for proof that the Epson 1200C does a good job -- it's all we use) that you can use in publishing projects whether they are on the Internet or on paper!! Because of the nature of bitmapped graphics files, a hard disk and at least 4MB of RAM are required. The PC and Mac versions also each come with software for that particular machine, so your scanner can be easily taken from one platform to another. Please specify the PC/Mac platform when you order. TECHNICAL SPECIFICATIONS Optical Resolution Interpolated Resolution --------------------------------------------------------------------------- Epson ACTIONSCANNER 300 x 600 dpi 2400 x 2400 dpi Epson ES-100OC 400 x 800 dpi 1600 x 1600 dpi Epson ES-1200C 600 x 600 dpi 2400 x 2400 dpi The optical resolution is what matters; the interpolated resolution modes just magnify the image and perform averaging to create an enlarged, but not any more detailed, image. Obviously, the 1200C is the best of the bunch, but the ACTIONSCANNER is no slouch either. For most printing applications, you won't need more DPI than twice your anticipated line screen. Most color magazines (Newsweek, Time) are printed at 133-150 lines per inch. This means that you shouldn't need any more than 266-300 dpi for your image -- possibly less. For most black and white work, a 100-110 lpi screen and a 150 dpi scan are more than sufficient. These are the sorts of resolutions and screens we use in the black and white portions of our print catalog. Order your Epson scanner for your Atari (and Mac or PC) TOADAY! There's never been a better time to enter the world of color graphics and scanning. Don't forget, PageStream is now just $39.95 and Calamus SL is only $199 -- these are great programs to use with your scans!! Let us know if you have questions! Dave Troy and The Toad Computers Staff David Troy --- ToadNet Information Services [dave@toad.net] Toad Computers, Inc. (800) 448-8623 Orders America's Atari Source (410) 544-6943 Info WEB: http://www.toad.net/ (410) 544-1329 FAX FTP: ftp://ftp.toad.net/ (410) 544-6999 BBS ======================================================================
dtp.168 kmilan,
Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim?
dtp.169 kmilan,
Može li se skenirana slika sa filma (foto-aparat) štampati na A4 formatu ali da izgleda OK (da bude kvalitetna)?
dtp.171 bojs,
BO> Može li se skenirana slika sa filma (foto-aparat) štampati na A4 f BO> da izgleda OK (da bude kvalitetna)? Može. Ali, ne pitaj me kako, to mi je uradio jedan tip, skenirao mi je sliku običnim ručnim skenerom, obradio je na ne_znam_čemu i štampao na HP laseru. Vrlo je lepo ispalo.
dtp.172 ljubisha,
> Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim? A?
dtp.173 stefan,
Calamus Sold DMC in Germany have sold the rights to Calamus to a Canadian company (MGI Software). DMC will continue to handle the development of the Atari and Mac version of Calamus SL and MGI will handle the Windows version.
dtp.174 kmilan,
>BO> Može li se skenirana slika sa filma (foto-aparat) štampati na A4 f >BO> da izgleda OK (da bude kvalitetna)? >Može. Ali, ne pitaj me kako, to mi je uradio jedan tip, skenirao mi je sliku >običnim ručnim skenerom, obradio je na ne_znam_čemu i štampao na HP laseru. >Vrlo je lepo ispalo. moraću da pitam kako jer mi ovo zvuši malo neverovatno?
dtp.175 kmilan,
>> Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim? > A? To je papir sa bojama i vrednostima tih boja (koliko sam shvatio).
dtp.176 madamov,
> DMC will continue to handle the development of the Atari and Mac version > of Calamus SL and MGI will handle the Windows version. Za Windows verziju sam znao da postoji, ali za Mac verziju prvi put čujem. Zna li neko nešto detaljnije o tome?
dtp.177 kermit,
?? Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim? Bila je PANTONE-ova na sajmu ali je cena sitnica - 300 dem --------------------------------------------------------- ??Može li se skenirana slika sa filma (foto-aparat) štampati na A4 formatu ??ali da izgleda OK (da bude kvalitetna)? Može, skenira se na HELL rotacionom skeneru i bude bolje nego sa fotografije, ali bolje je ako imaš slajd tj pozitiv fotografije.
dtp.178 vdjole,
>>BO> Može li se skenirana slika sa filma (foto-aparat) štampati na A4 Ako se skenira na nekom boljem skeneru koji raspoznaje veći broj nijansi sive koristeći "halftone" ili "Floyd-Stenberg (valjda su ta imena) dithering" ili neku sličnu opciju (možda da probaš čak i sa GEMView-om?) pa ako se odštampa, po mogućnosti, na 600dpi, vrlo pristojno ispadne. Međutim, obično je za takav postupak potrebno malo probanja u smislu podešavanja osvetljenosti, kontrasta i krupnoće ditheringa, zavisno od konkretne fotografije i štampača. Na primer, izvesni laserski štampač sa Canon SX mehanizmom (isti kao HP LJIII) daje znatno crnje piksele nego neki drugi štampač sa Ricoh LP mehanizmom (nema veze sa kvalitetom tonera i podešenosti štampača), pa je za ovaj prvi štampač potrebno "posvetliti" sliku inače bi ispala pretamna. itd. itd.
dtp.179 stefan,
> Za Windows verziju sam znao da postoji, ali za Mac verziju prvi put > čujem. Zna li neko nešto detaljnije o tome? Nemam pojma, moguće je da se misli na Calamus pod MagicMac-om.
dtp.180 kmilan,
Ako napravim neku stranicu sa PostScript fontovima da li to znači da je mogu odštampati samo na PostScript štampačima?
dtp.181 madamov,
> Ako napravim neku stranicu sa PostScript fontovima da li to znači da je > mogu odštampati samo na PostScript štampačima? Da, samo na PostScript štampaču. Ukoliko softver s kojim radiš podržava pretvaranje slova u krive onda bi možda mogao tekst da štampaš kao sliku pa možda ne bi moralo na PostScript štampač, zavisno od toga u kojem je formatu fajl.
dtp.182 stefan,
> Da, samo na PostScript štampaču. Ukoliko softver s kojim radiš podržava > pretvaranje slova u krive onda bi možda mogao tekst da štampaš kao sliku > pa možda ne bi moralo na PostScript štampač, zavisno od toga u kojem je > formatu fajl. Može da se odštampa na bilo kom štampaču pomoću programa tipa Ghostscript. Naravno, ako ima drajvera za dotični štampač u okviru tog programa. Program je Postscript interpreter i može samo da odštampa PS fajl, nikakve konverzije ne radi. Ne, nema ga u diru :) Gledaću da ga dovučem kad budem mogao.
dtp.183 kmilan,
> Može da se odštampa na bilo kom štampaču pomoću programa tipa > Ghostscript. Naravno, ako ima drajvera za dotični štampač u okviru tog > programa. Program je Postscript interpreter i može samo da odštampa PS Bilo bi lepo ali nije hitno, ono o PS sam pitao čisto onako.
dtp.184 madamov,
> Može da se odštampa na bilo kom štampaču pomoću programa tipa > Ghostscript. Možda, ali prethodno će morati ipak fontove da rasturi u outline (krive) jer ne verujem da Ghostscript u sebi ima i engine za rendering fonta. U svakom slučaju, ako neko proba, neka javi utiske.
dtp.185 stefan,
> Možda, ali prethodno će morati ipak fontove da rasturi u outline (krive) > jer ne verujem da Ghostscript u sebi ima i engine za rendering fonta. U > svakom slučaju, ako neko proba, neka javi utiske. Moguće, čitao sam neki info o Ghostscriptu na internetu ali se ne sećam detalja.
dtp.186 ljubisha,
> Može da se odštampa na bilo kom štampaču pomoću programa tipa > Ghostscript. Naravno, ako ima drajvera za dotični štampač u okviru tog A Postscript emulator? Baš tako se zvao, probao sam ga, nisam shvatio kako radi i sad stoji negde god Guerina među onih 1Gb raznih programa. :>
dtp.187 ranx,
> Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim? Ako misliš na KARTU BOJA raspitaj se u štampariji BMG, ili u inostranstvu - preporučujem karte boja firem Pantone.
dtp.188 ranx,
> Bila je PANTONE-ova na sajmu ali je cena sitnica - 300 dem Ovu kartu sam ja u Pešti platio 130 DEM, u Pantoneovoj prodavnici. Ako vas zanima adresa, javite. U Rimu je bila isto tu negde, a čuo sam da je u Nemačkoj oko 90 DEM - pa ako imate nekoga...
dtp.189 kmilan,
>> Ima li neko kolor mapu ili zna gde mogu da je nabavim? >Ako misliš na KARTU BOJA raspitaj se u štampariji BMG, ili u inostranstvu - >preporučujem karte boja firem Pantone. Kad sam čuo cenu... 300DM!!!
dtp.190 gkod,
U inostranstvu je oko 120 Dm. Ima je u svim okolnim zemljama (zapadnim). Jos bolje je da iz stamparije u kojoj radis filmove uzmes originalnu skalu za njihov osvetljivac i onda dobijas ono pravo. P.S. Ako ti daju, jer sta ce to tebi, a verovatno nisu ni oni trazili da im se isporuci sa masinom, jer ni njima nije potrebna.
dtp.191 vdjole,
Evo, ovako je bilo: Kada sam ponudio Ljubishi DVI drajvere moderator je predložio da se pošalju njemu na mail pa da ih stavi u dir. Ja sam izrazio sumnju da će to nekome koristiti bez fontova i ostalog, a moderator je rekao da ne zna baš mnogo o TeXu i pitao šta sve treba da bi se to instaliralo i da li možda može u dir. Ja sam mu onda poslao na mail jedan tekst sa kraćim / ili dužim? :) / opisom TeXa a njemu se to svidelo i zamolio je da to pošaljem kao poruku u konferenciju jer može biti korisno. Dakle, po želji moderatora evo tog teksta (premda nisam baš ubeđen da će neko "u današnje vreme" da se zamajava sa TeXom). Takođe po želji moderatora, tekst nije u fajlu nego kao duuuuga poruka. ******* TeX (u širem smislu) je paket programa za pripremu dokumenata za štampu. Osnovni delovi paketa su programi po imenu TeX i METAFONT. Autor ovog paketa je D.E.Knuth (napisao "The Art of Computer Programming", "Computers and Typesetting" i druga dela). Ovde ću pokušati da ukratko razjasnim neke osnovne pojmove u vezi sa upotrebom ovog paketa. Prvo nešto o imenu: Naziv TeX je autor izabrao tako da potseća na grčku reč TEXNE (alfabetom: tehne) = veština. Prema tome, ispravan izgovor bi bio "teh" ili, eventualno, "tek" a nikako "teks". Kad god je moguće naziv bi trebalo pisati TEX sa slovom E malo spuštenim, a kada to nije moguće onda kao TeX. Osnovna koncepcija: TeX je zamišljen kao sistem koji treba da omogući pripremu dokumenata na najrazličitijim mogućim hardverskim platformama. Manje-više konačan oblik je dobio negde oko 1981-82 godine, kada su mogućnosti računara bile vrlo skromne pa su i zahtevi TeXa skromni. Autor se trudio da logika rada sa ovim paketom bude približna logici rada sa metalnim slogom. Sistem rada je sledeći: korisnik u svom omiljenom tekst-editoru kreira datoteku (uobičajena ekstenzija je .TEX) koja sadrži tekst koji se obrađuje i komande za formatiranje. Komande za formatiranje su ili neki specijalni karakteri, kao "$", "č" (tilda), "%", itd. ili reči koje započinju "escape" karakterom "Đ" (backslash; u daljem tekstu će ovo biti zamenjivano sa "/" da se izbegne kolizija sa 7-bitnim JUS setom karaktera), na primer /hfill /vskip itd. Kada se formira datoteka sa dokumentom, propušta se kroz program po imenu TeX koji formira takozvani "device independent file" (ekstenzija .DVI) u kome je potpuni opis strane sa svim informacijama o polozaju pojedinih karaktera, upotrebljenim fontovima, i sl. To je "binarni" fajl i nije "čitljiv" niti je namenjen za neki specifični uređaj. Ovaj fajl je izmenjiv između raznih platformi: .DVI fajl formiran na VAXu biće korektno pročitan i interpretiran na PCju, Macu, Amigi... Ovaj .DVI fajl se propušta kroz takozvani "DVI drajver" specifičan za izlazni uređaj na kome treba da se pojavi dokument. DVI drajvere su pisali razni autori, i postoje za veliki broj izlaznih uređaja: razne matrične i laserske štampače, osvetljivače filma, terminale, PostSkript štampače, itd. Datoteka dobijena kao rezultat rada DVI drajvera se štampa na odgovarajućem uređaju. Pored DVI datoteke TeX formira još nekoliko drugih datoteka sa ekstenzijama .AUX (pomoćni podaci za sledeće aktiviranje TeXa), .TOC (sadržaj dokumenta), .LOG (log rada) itd. Formatiranje strane unutar TeXa se zasniva na principu "kutija" (box) i "lepka" (glue). Svaki karakter se posmatra kao "vertikalna" kutija odgovarajuće širine, visine i dubine (ispod bazne linije). "Kutije" karaktera se slažu jedna do druge i povezuju "lepkom" koji ima određenu minimalnu "rastegljivost". Reči se povezuju lepkom koji ima veću rastegljivost. Ako je potrebno na nekom mestu u redu razmaći tekst, na primer da se poravnaju leva i desna margina, na tim mestima se ubacuje lepak koji ima beskonačnu rastegljivost (kod ručnog sloga to su "zaglavci" ili "isključci"). Pojedine kutije u redu se mogu pomerati gore-dole. Kada se popuni jedan red u izlaznom dokumentu, ceo taj blok formira "horizontalnu" kutiju. Pojedine "horizontalne" kutije se slažu jedna iznad druge, takođe povezane "lepkom" i formiraju "vertikalnu" kutiju. Vertikalne kutije se opet mogu slagati u horizontalne, itd. Na najvišem nivou cela strana dokumenta je vertikalna kutija, pri čemu TeX menja sadržaj pojedinih "kutija" da bi optimizovao izgled strane - na primer neka kutija koja sadrži tabelu ili sličan blok može u celini biti premeštena na sledeću stranu, tj. na mesto malo dalje u tekstu. Makro paketi: Ono što je izdvojilo TeX od nekih drugih sličnih sistema tog vremena je gotovo neograničena mogućnost rada sa makro-naredbama. Program TeX razume samo izvesan broj "primitivnih" komandi koje su zaista ...primitivne i ne baš mnogo zgodne za rad. Zbog toga se na osnovu ovih komandi mogu definisati druge, složenije komande, a na osnovu njih još složenije, itd. Da bi se izbegao totalni haos u ovome, određeni skup komandi koji omogućava manje više normalan rad naziva se "format". Sam Knuth je autor formata "PLAIN" koji je osnovni za rad sa TeXom. Izvorni kod format datoteke je takođe .TEX dokument. Ova datoteka sa propušta kroz TeX, često kroz malčice drugačiju verziju programa nazvanu INITEX (U nekim implementacijama su TeX i INITEX objedinjeni u jedan program). Kada INITEX učita i sebi rastumači izvorni kod format datoteke, uradi "damp" i sadržaj memorije rezervisane za podatke zapiše u "format" datoteku sa ekstenzijom .FMT, na primer PLAIN.FMT. ovo je binarna datoteka i sadrži "image" odgovarajućeg dela memorije. Kada TeX traba da obradi neki dokument on prvo učitava neku .FMT datoteku (pri aktiviranju programa kaže mu se koju treba da učita) a zatim dokument koji se obrađuje. Na ovaj način se izbegava stalno skeniranje, raščlanjivanje i interpretiranje makro-naredbi. Više autora (i grupa autora) je napravilo razne pakete makro naredbi, često za specifične namene. Najpoznatiji je LaTeX paket autorke Lesli Lamport. Paket sadrži veliki broj komandi "višeg nivoa" pogodnih za formatiranje specifičnih oblika dokumenata: pisma, stručnog članka, izveštaja, knjige, itd. Neki drugi paketi su, na primer AMSTeX (American Mathemathical Society TeX), podešen za pisanje tekstova sa matematičkom tematikom, PHYZIXX (za pisanje tekstova iz fizike) MUSICTeX (za slaganje notnog teksta) itd. Naravno, svaki korisnik može da definiše svoje makro naredbe koje može smestiti u posebne datoteke koje se učitavaju na početku obrade nekog dokumenta, a može i da napravi i svoj format, ili da modifikuje neki od postojećih, po cenu gubljenja prenosivosti dokumenata. TeX je prilično "pametan" pri obradi teksta i poznaje razne finese kao što su primicanje, razmicanje, dizanje i spuštanje karaktera (kerning) da bi se dobio ujednačen razmak u reči, poravnavanje leve ili desne ivice ili centrirani ispis, menjanje razmaka baznih linija da se dobije strana ujednačena po celoj visini, različiti razmaci između reči i posle znakova interpunkcije, optimizacija preloma strane da bi se dobila minimalna "ružnoća", zamena nekih grupa od dva karaktera jedniim karakterom (tzv. ligatura, kao na primer kada se dva karaktera kao "fi" ili "ff" spoje u jedan karakter jer tako lepše izgleda), razdvajanje reči na kraju reda prema pravilima više jezika (ako korisnik ima odgovarajuće "hyphen.tex" datoteke), odgovarajuće tretiranje razmaka, zagrada, eksponenata i indeksa u vrlo složenim matematičkim formulama i sl. Može da pravi tabele sa sadržajem dokumenta, da dinamički evidentira reference na bibliografiju, slike, tabele, jednačine i odeljke u tekstu (tj. da se brojevi ovih entiteta i reference na njih automatski menjaju u zavisnosti od njihovog rasporeda u dokumentu). Omogućava da se "isprogramira" kako će izgledati neki deo dokumenata u zavisnosti od nekih ulaznih parametara. Komande omogućavaju formiranje if-then-else struktura, petlje, brojače i druge pogodnosti za programiranje, tako da se praktično može isprogramirati bilo šta, iako ponekad malo rogobatno. Nasuprot WYSIWYG programima kod kojih se pozicioniranje elemenata strane obično vrši manje-više vizuelno, kod TeXa se egzaktno definiše gde će šta da se nalazi (Knuth je parafrazirao WYSIWYG - "What You See Is What You Get" kao "What You See Is All You Get"). Mnogi pisci naučno tehničkih tekstova smatraju da je TeX i dalje najpogodniji izbor za dokumente sa puno formula i sličnog sadržaja. Formiranje i upotreba fontova: TeX koristi fontove u specifičnom formatu. Sam Knuth je autor jednog paketa fontova koji je i dalje osnovni i najčešće korišćen pri radu sa TeXom. To je "Computer Modern Roman" paket sa fontovima čija imena počinju sa CM (na primer CMR10). Postoji i više grupa fontova drugih autora, pa i programi za konverziju fontova iz drugih formata - na primer Calamus fontova ili Bitstream fontova. Moguće je koristiti i PostScript fontove. Definicije fontova su "vektorske" i njihov izvorni kod se formira u ASCII obliku u nekom tekst editoru. Ovde se opisuju dimenzije pojedinih karaktera, krive koje formiraju karakter, debljina i oblik "pera" kojim se piše, i sl. Ovakva datoteka ima ekstenziju .MF i propušta se kroz program METAFONT kome se zadaje uvećanje sa kojim treba formirati font i rezolucija uređaja (štampača) za koji je font. METAFONT formira "generic font file" sa ekstenzijom .GF ili, na sistemima na kojima su moguće duge ekstenzije, .nnnGF gde je nnn broj koi opisuje uvećanje i rezoluciju: .300GF označava font sa uvećanjem 1 za rezoluciju 300dpi; .360GF je ekstenzija fonta sa uvećanjem 1.2 za istu rezoluciju. GF datoteka sadrži opis fonta u bit-mapiranom obliku. Zanimljivo je uočiti da, po ugledu na "pravu" tipografiju, u CM paketu fontova postoji razlika u obliku slova istog fonta projektovanog za razne veličine karaktera ("design size"). Tako, na primer Roman font veličine 5pt uvećan 200% ne izgleda potpuno isto kao Roman font veličine 10pt sa uvećanjem 100%. Ovo je urađeno da bi se postigla vizuelna ujednačenost pisma u raznim veličinama: kod manjih fontova malo su promenjene proporcije karaktera, veličina serifa, debljine linija, itd. Inače, usvojeno je da "standardna" uvećanja nekog fonta formiraju geometrijsku progresiju sa odnosom 1.2 između susednih članova, dakle 100%, 120%, 144%, 176% itd. Pored "Generic Font" fajla METAFONT formira i "TeX Font Metrics" fajl (ekstenzija .TFM) u kome su opisi širina i visina karaktera kao i podaci o ligaturama (spojenim karakterima) i kerningu. Program TeX pri obradi nekog teksta učitava samo .TFM datoteke i ne interesuje ga stvarni oblik karaktera. DVI drajveri učitavaju i .TFM i .GF datoteke pri formiranju print fajlova. Osim .GF datoteka, DVI drajveri mogu biti podešeni i za neke druge formate fonta koji se izvode iz .GF formata: .PXL (piksel) format sa razvijenim bit-mapama karaktera, ili .PK (packed) format koji sadrži bit mape u vrlo komprimovanom obliku. Zbog štednje prostora, ovaj poslednji format se najčešće koristi. DVI drajveri takođe mogu koristiti postskript fontove. Novije verzije nekih DVI drajvera podržavaju takozvane "virtuelne fontove". Te fontove TeX vidi kao i svaki "normalan" font dok DVI drajver svaki od karaktera iz tog fonta tumači kao niz komandi kompatibilnih sa komandama u DVI datotekema. Jedan karakter nekog virtuelnog fonta može sadržati nekoliko karaktera pravih fontova, komande za pomerenje, iscrtavanje linija i sl. Postoje pomoćni programi za formiranje virtuelnih fontova. METAFONT, kao i TeX, ima gotovo neograničenu mogućnost rada sa makro-naredbama. Kao i kod TeXa, i ovde se osnovni skup makro naredbi (fajl sa ekstenzijom .MF, kao i fontovi) učitava u verziju programa obično nazvanu INIMF i formira se format fajl koji sa ovde naziva "baza" i ima ekstenziju .BAS, .BSE ili (gde može) .BASE. Sam Knuth je autor baza PLAIN i CM. Izvorni kod programa: Knuth je napisao TeX i METAFONT u programskom jeziku koji je sam razvio (inače, moje lično mišljenje je da je taj čovek lud) i koji se zove WEB, a datoteke sa programima pisanim u tom jeziku imaju ekstenziju .WEB . Cilj ove egzibicije je da se olakša (mada meni deluje suprotno) istovremeno pisanje programa i dokumentacije za njega. WEB je zapravo ekstenzija Paskala u koji je, između ostalog, ubačeno definisanje makro naredbi. WEB prekompajler se sastoji od dva programa: TANGLE i WEAVE. Propuštanjem izvornog .WEB koda kroz TANGLE dobija se čist Pascal kod bez ikakvih komentara i sl. koji se kompiluje nekim Pascal kompajlerom i linkuje sa čim treba. Propuštanjem .WEB koda kroz WEAVE dobijaju se komentari u obliku koji TeX može da primi i formatira i na taj način formira dokumentaciju uz program. da bi se izbegao haos pri prilagođenju programa raznim operativnim sistemima autor je zamislio da se originalni .WEB kod nekog programa nikada ne menja već da svako svoje izmene unosi u "change" fajl (ekstenzija obično .CHA ili .CH). U ovom fajlu se navode segmenti koda koji se izbacuju i segmenti koji se umesto njih ubacuju. Pri propuštanju koda kroz TANGLE učitava se i change fajl. Postoji i paket programa CWEB koji konvertuje .WEB (tačnije .CWB) datoteke u kod programskog jezika C. Pomoćni programi: Pored TeXa i METAFONTA u svakoj TeX kolekciji se nalazi i izvesan broj pomoćnih programa, na primer DVITYPE za listanje sadržaja .DVI datoteka (nije namenjen za čitanje dokumenta), GFtoPK za konverziju .GF fontova u .PK, MAKEINDEX za formiranje indeksa iz TeX dokumenta, i sl. Prema nameni, ovi programi se obično gupišu na direktorije ili u arhive pod nazivima TEXWARE, MFWARE, DVIWARE i sl. Većina ovih programa nije delo Knutha već drugih autora. Mane TeXa: Za većinu korisnika TeX je izrazito neudoban za rad. Sistem: edituj - kompiluj - prikaži - pa ponovo- može biti prilično zamoran. Sa relativno brzim računarom ovo ne mora biti naročito tragično (iz razloga koje samo naslučujem, TeX na Atari ST mašini radi nešto brže nego na VAX 11/780 ?!). Međutim, ono što svakoga baca u očajanje je prijava grešaka. Ako naiđe na nešto što mu se ne sviđa, TeX izbaci na ekran i u log-fajl red izvornog teksta u kome je našao grešku a zatim kratak, često duhovit, tekst o tipu greške i gomilu "razvijenih" naredbi i makroa što sve zajedno izgleda kao da je pisano, na primer, na baskijskom. TeX je posebno živčan kada naiđe na neuparene delimitere: na primer, kada se uđe u neki mod rada a iz njega se ne izađe (zato što je korisnik zaboravio da otkuca neki karakter), a onda se uđe u neki drugi mod, itd. Cela koncepcija deluje prilično mazohistički i jedino (malo) olakšanje je u tome što se pri prijavi greške može automatski vratiti u editor, na mesto gde je uočena greška. Druga velika mana je nedostatak sistemske podrške za grafiku. Ovaj nedostatak se prevazilazi na razne načine. Jedan od njih je formiranje gigantskih fontova od kojih svaki sadrži po jednu sliku ili deo slike. Drugi, češće korišćeni, način je upotreba "/special" komande koju TeX uopšte ne obrađuje nego je samo kroz .DVI fajl prosledi DVI drajveru koji prema parametrima te komande jednostavno učita i pozicionira na odgovarajuće mesto na u print- fajlu neku datoteku sa slikom. Svaki od ovih načina unošenja grafike ima nedostataka od kojih je osnovni gubljenje prenosivosti TeX dokumenta i DVI datoteka: datoteke sa slikama moraju biti u formatu specifičnom za izlazni uređaj, a upotrebljeni DVI drajver mora razumeti "/special" komandu. Postoji i način da se prevaziđe ovo gubljenje prenosivosti: Upotrebom nekoliko specijalnih fontova sa lukavo izabranim oblicima karaktera (segmenti linija, krivih, ili rastera) može se prikazati proizvoljna "vektorska" ili "bit-map" slika. Postoje programi koji konvertuju slike u odgovarajuće segmente TeX-koda. mana ove koncepcije je opasnost da se prevaziđe kapacitet bafera TeXa kada se obrađuje strana sa ovako uključenom grafikom. Za iole komplikovaniji sadržaj slike potrebno je koristiti TeX sa povećanim kapacitetom bafera (tzv.BigTeX). Rad sa višebojnim dokumentima, zakretanje osnovne linije teksta pod nekim uglom, i sl. je takođe podržano tek od najnovije verzije LaTeXa (verzija 2epsilon). Takođe se svodi na prosleđivanje "/special" komandi drajveru koji mora biti za neki PostScript uređaj. prema tome, ovi postupci se ne uklapaju u osnovnu koncepciju o prenosivosti. Pa zašto onda TeX? Zašto bi neko, pored navedenih mana koristio TeX? Po meni, to je pitanje ličnog izbora, navike, itd. Meni TeX odgovara zato što često kod kuće radim nešto što mi posle treba u firmi (na VAXu) a TeX mi omogućava prenošenje dokumenata. Na poslu, omogućava mi gotovo automatsko generisanje izveštaja iz nekih merenja koja radim. Neki smatraju da je snaga TeXa u formatiranju naučno-tehničkog teksta i dalje neprevaziđena. Dokumenti u TeX formatu su prihvatljivi oblik dostave članaka raznim (inostranim) stručnim časopisima. Treba imati u vidu da i razni savremeniji sistemi za pripremu dokumenata takođe imaju svoje mane pa se može desiti da ih TeX u nekim oblastima nadmašuje. TeX i METAFONT su, kako se čini, potpuno dokumentovani i praktično bez bagova (premda su neke "features" vrlo uvrnute). U svakom slučaju ne radi se o mrtvom sistemu. Naročito se usavršavaju makro paketi (očekuje se LaTeX 3...), itd. Literatura: Osnovni referentni priručnici su "The TeX book" i "The METAFONT book" od D.E.Knutha i LaTeX Document Preparation System od Leslie Lamport. Postoje nove verzije ovih knjiga za TeX 3.***, METAFONT 2.7* i LaTeX 2e. Uz većinu DVI drajvera ide i kraće ili duže uputstvo o njihovoj upotrebi. The TeX book i The METAFONT book obično postoje u obliku fajlova u većini TeX kolekcija. Šta je potrebno za rad sa TeX-om: WEB: Većini ljudi WEB sistem nikada neće biti potreban ako poseduju izvršnu verziju programa za operativni sistem na kome rade. TEX: Poželjno je imati izvorne .TEX kodove makropaketa sa kojima se radi (PLAIN.TEX, fajlove za LaTeX paket i sl.). Obično je tu potreban i "string pool" fajl nazvan TEX.POO ili slično. Kada se ovi fajlovi propuste kroz INITEX i formiraju .FMT fajlovi, i izvorni kodovi formata i INITEX se mogu skloniti sa diska (sačuvati ih!) i nisu više potrebni. Na disku treba ostaviti program TEX i .FMT datoteke. Treba imati u vidu da TeX može biti kompilovan sa "normalnom" ili povećanom količinom radne memorije. Ova druga varijanta se označava BigTeX i na Atariju zahteva više od 1MB. Ako je varijanta TeXa označena sa TeX-XeT znači da su unesene izmene za "orijentalne" jezike i omogućeno ispisivanje s desna na levo. Mora se obratiti pažnja da INITEX i TEX moraju biti iste vrste (normalni ili Big) i da .FMT fajlovi nisu prenosivi sa jednog na drugi operativni sistem niti između TeX-ova kompilovanih sa različitim radnim memorijama. METAFONT: Poželjno je imati izvorne kodove makro paketa. Najčešće su dovoljni PLAIN.MF i CM.MF. Uz njih obično ide LOCAL.MF, ATARI.MF ili nešto slično što sadrži dodatke i default definicije za konkretan operativni sistem i rasploložive štampače i što svaki korisnik može podesiti prema svojim potrebama. Kada se PLAIN.MF i LOCAL.MF propuste kroz INIMF više nisu potrebni i zajedno sa programom INIMF se mogu skloniti sa diska i sačuvati. Program METAFONT (obično pod imenom MF) i dobijene .BAS fajlove treba ostaviti na disku. POMOĆNI PROGRAMI: Izvesan broj pomoćnih programa će biti relativno često potreban, na primer DVITYPE, PKTYPE, GFTOPK, i trebalo bi ih držati na disku. FONTOVI: Izvorne kodove fontova (.MF) treba držati na disku. Kako većina DVI drajvera koristi .PK fontove, izlazne .GF datoteke iz METAFONTA su privremene i posle obrade kroz GFTOPK se mogu ukloniti sa diska. Kako na TOSu, MS-DOSu i sličnim operativnim sistemima nisu moguće duge ekstenzije datoteka (tipa .nnnGF) obično se fontovi razvrstavju u pod-foldere prema vrednosti nnn. Korisnik treba da napravi fontove u više uvećanja ali samo za onu rezoluciju i za onaj štampač koji koristi. Nasuprot tome, često se naiđe na gomilu "gotovih" .PK fontova sa uvećanjem 1.000 a u svim mogućim rezolucijama (72dpi, 240dpi, 300dpi...) što je manje-više beskorisno. treba imati u vidu da METAFONT -VRLO- vodi računa o karakteristikama štampača za koji priprema fontove: zacrnjenosti piksela, odnosu horizontalne i vertikalne rezolucije, i sl. Za najbolje rezultate treba napraviti fontove upravo za onaj štampač koji se koristi iako ih korisnik možda već ima u istoj rezoluciji ali za neki drugi štampač. Parametri raznih štampača se nalaze u LOCAL.MF ili sličnim datotekama. Pravljanje .PK datoteka za sve CM fontove u svim smislenim uvećanjima (recimo od 100% do oko 300%) može biti VRLO dugotrajan postupak (i zauzeti oko 30MB na disku) i verovatno je najbolje pri instalaciji TeXa napraviti nekoliko osnovnih fontova sa uvećanjima, recimo, 100% i 120%, a zatim ostale fontove praviti po potrebi- za većinu fontova će biti dovoljno samo po jedno uvećanje. Većina DVI drajvera može da napravi liste sa fontovima i uvećanjima koji nedostaju pa se to može iskoristiti pri aktiviranju METAFONTA. STANDARDNE DATOTEKE: Pri obradi TeX dokumenta se obično učitava i izvesan broj "standardnih" datoteka sa nekim definicijama komandi, makro naredbama opšte namene koje je korisnik definisao, stilom za formatiranje dokumenta (na primer: ARTICLE.STY) i sl. Ove datoteke obično stoje u posebnom folderu pod imenom STDINPUT ili sličnom. DVI-DRAJVERI: Svakom korisniku će biti potreban DVI drajver za jedan ili dva štampača koji su mu na raspolaganju, kao i drajver za "preview" na ekranu. Ponekad dobro dođe i drajver za ispis u .IMG fajl. Drajver za prikaz na ekranu bi trebalo da ima mogućnosti skakanja sa strane na stranu, zumiranja itd. Preporučujem DVI.APP autora Marcusa Pristovseka koji omogućava i štampu i prikaz na ekranu. Drajvere za nekorišćene štampače ili alternativne drajvere za korišćene štampače treba skloniti sa diska. TEXSHELL: postoji nekoliko GEM programa koji deluju kao shell za podešavanje staza, aktiviranje editora, TEXa, METAFONTa i drugih programa kroz menije, u prozoru itd. Ovakvi programi znatno olakšavaju rad. Potrebna konfiguracija za rad: Iako se, u principu, TeX i METAFONT mogu pokrenuti i na računaru sa 512KB memorije, takav rad je izuzetno spor i neudoban. Za BigTeX verziju programa je potrebno više od 1MB memorije (otprilike 90% poslova može se obaviti i bez BigTeXa). Za koliko- toliko udoban rad je potrebno ili najmanje 2MB memorije ili hard disk. U našim krajevima se TeX može naći obično u nekim prilično haotičnim kolekcijama, i to starija verzija (TeX82). Preporučujem upotrebu novije (3.1415) verzije, a kako je malo verovatno da će neko naći "instalacione" diskete, mora se sam snaći sa rasporedom foldera, već prema konfiguraciji računara. Za računare bez hard diska preporučujem približno sledeću instalaciju: -INIMF i izvorni kodovi PLAIN.MF i CM.MF mogu biti na jednoj disketi. Kada se formiraju .BAS (odn. .BSE) fajlovi, mogu se prebaciti na radnu disketu za METAFONT i sa INIMF je završeno. -METAFONT i izvorni kodovi fontova sa kojima se radi mogu se nalaziti na drugoj disketi, ili se pri radu mogu prebaciti na RAM disk. Kako korisnik bude formirao font po font (.PK i .TFM datoteke) može ih prebaciti na radnu disketu za TeX. -INITEX i izvorni kod PLAIN.TEX ili datoteke za LaTeX format se mogu nalaziti na trećoj disketi (ne stane sve odjednom). kada se formiraju .FMT fajlovi mogu se zapisati na radnu disketu za TeX i sa INITEXom je gotovo. Neko više voli PLAIN, neko LaTeX, pa je obično dovoljno napraviti samo onaj format koji se namerava koristiti. -TEX, editor, shell i DVI drajveri se mogu nalaziti na sledećoj disketi, ili, još bolje, učitati u RAM disk. Ovo su u principu "read only" datoteke koji se ne menjaju. -Fontovi (.PK i .TFM datoteke) za odgovarajući štampač (za neke DVI drajvere za ekran biće potrebni i fontovi u ekranskoj rezoluciji od oko 100dpi) se mogu nalaziti na sledećoj disketi ili, mnogo bolje, na drugom RAM disku. Ovde sigurno ne staju svi raspoloživi fontovi u svim upotrebljivim uvećanjima, već bi trebalo na osnovu iskustva izdvojiti one fontove koji se najčešće upotrebljavaju, dok se ređe upotrebljavani mogu povremeneo učitavati sa neke druge diskete. Ovo su takođe "read only" datoteke. Za pravilan raspored fontova po uvećanjima biće potrebno formirati strukturu poddirektorija, zavisno od implementacije TeXa koja se koristi. -Standardne ulazne datoteke (stilovi i sl.) kao i dokumenti koji se obrađuju mogu se nalaziti na sledećoj disketi ili, mnogo bolje, RAM disku. Dokumenti koji se obrađuju su jedini podaci koji se pri radu menjaju i treba povremeno praviti njihov bekap. Ukupna veličina tri pomenuta RAM diska može biti negde oko 1100-1400KB. Ako se TeX koristi sa hard diska moguća je približno sledeća struktura foldera (struktura za fontove kao za Lindner TeX, za štampače sa rezolucijama 240dpi i 300dpi; ovaj deo pišem po sećanju): /TEX---+------/EXE texshell.prg, mf.ttp, tex.ttp itd. ! +------/DRIVERS dvi.app, dvi.cfg, itd. ! +------/FORMATS plain.fmt, lplain.fmt, latex.fmt, itd. ! +------/BASES plain.bas, cm.bas, itd. ! +------/FONTS--+---/TFM *.tfm ! ! ! +---/RES240.SCR---+----/MAG___1.000 *.pk ! ! ! ! ! +----/MAG___1.200 *.pk ! ! ! ! ! +----/MAG___1.440 *.pk ! ! ! ! ! ... ! ! ! +---/RES300.SCR---+----/MAG___1.000 *.pk ! ! ! +----/MAG___1.200 *.pk ! ! ! ... +------/MFINPUT *.mf ! +------/STDINPUT *.sty, plain.tex, lplain.tex, itd. ! +------/TEXINPUT *.tex ! +------/DVI *.dvi ! +------/TEMP *.aux, *.log, *.toc ! +------/GRAPHICS *.img, *.plt Svi fajlovi koji su potrebni za normalan rad sa TeXom zauzimaju nekoliko MB, osim fontova u .PK formatu. Ako korisnik želi da formira sve CM fontove u svim razumno potrebnim uvećanjima (oko hiljadu datoteka, što najčešće nije potrebno), ovi folderi mogu zauzeti do oko 30MB. Distribucija Sve što je potrebno za formiranje jedne instalacije TeXa staje u petnaestak arhiva ukupne veličine oko 4MB. Ako se tome dodaju i TeXbook i METAFONTbook kao i neki broj fontova u .PK formatu to može izaći na nekih 5-6MB. TeX, METAFONT, fontovi i ostalo su, u principu, javni softver i mogu se u raznim varijantama naći na BBSovima i FTP sajtovima. Neke implementacije, kao na primer Lindner-TeX, su izgleda shareware očekuje se da korisnik počalje određenu sumu autoru implementacije. Za Atari postoji nekoliko implementacija (Lindner-TeX, CS-Tex, Strunk TeX, itd.) a naravno, svako ko je mazohistički nastrojen može napraviti i svoju varijantu iz Knuthovog izvornog koda. neki preporučuju Lindner- TeX i Birkhan-METAFONT kao brze i pouzdane varijante. Dobra osobina im je što se fontovi mogu koristiti direktno iz arhiva/biblioteka. Fini DVI drajver je DVI M.Pristovseka. *****
dtp.192 dragoljub,
Oprostite što naglavačke upadam u Vašu konferenciju ali potrebna mi je mala pomoć :). Nedavno sam naleteo na jedan stari atari sa štampačem i na nešto softvera. Nakon što sam odbacio sve što je na nemačkom :) ostao mi je Tempus i par zezalica (na žalost i TOS je na nemačkom, ali je na sreću reč o TOS 1.0 pa tu i nema puno zezanja). Elem, već pogađate u čemu je problem - kako da nateram Tempus da štampa naša slova? Uspeo sam da dobijem naša slova na ekranu po, valjda, Računari rasporedu pa sam pokušao da istu logiku primenim i na štampu ("kompajliranjem" .ins datoteke sa zanimljivim nazivom yu_print.ins). Ovo očigledno nije uspelo jer mi Tempus javlja sintaksnu grešku. Apsolutno svaka pomoć je od koristi :) PS A, da - reč je o štampaču Star 10.
dtp.193 alchemy,
Molio bih za jednu malu, ali dragocenu pomoc... Tekst jedne knjige je ukucavan u davnom programu za atari (ST)EVE, neka verzija (imam ga na dve diskete)... Program je kazu bio vrlo, vrlo dobar, za ondasnje doba. Molio bih ljubaznog korisnika Atari-ja da mi pomogne (odnosno ustupi svoj komp. i vreme 5 minuta) kako bih konvertovao ovaj text u ASCII file za PC. Kao poklon za ovu malu, ali vrlo vrednu pomoc, kao poklon ista knjiga, inace hit, kada izadje iz stampe. Unapred hvala...:)
dtp.194 kmilan,
>Molio bih za jednu malu, ali dragocenu pomoc... >Tekst jedne knjige je ukucavan u davnom programu za atari (ST)EVE, neka >verzija (imam ga na dve diskete)... Program je kazu bio vrlo, vrlo >dobar, za ondasnje doba. >Molio bih ljubaznog korisnika Atari-ja da mi pomogne (odnosno ustupi >svoj komp. i vreme 5 minuta) kako bih konvertovao ovaj text u >ASCII file za PC. >Kao poklon za ovu malu, ali vrlo vrednu pomoc, kao poklon ista knjiga, >inace hit, kada izadje iz stampe. >Unapred hvala...:) xm, zašto je ova poruka triplirana :) ? ako ti odgovara možeš da skokneš do mene u STaru pazovu kad god hoćeš :) ili, još bolje, da doĘeš na SS2 pa da iskonvertujemo sve šta treba! hint: SS2 je kompjutersko takmičenje (codiranje, gfx, music...) koje se održava 27-28 septembra u bioskopu rex! Ako ti odgovara da tada neiĘeš do Rexa javi! Sad se setih još nečega: zašto ne bi poslao file na Sezam? BTW ako se budemo videli uzimam 10-tak kaseta :)