CIVIL.7

07 Jul 1994 - 26 Oct 1994

Topics

  1. filozofija (10)
  2. religija (682)
  3. istorija (7)
  4. nauka (193)
  5. umetnost (17)
  6. knjizevnost (81)
  7. film (680)
  8. muzika (1963)
  9. o.jeziku (165)
  10. oko.sveta (312)
  11. enciklopedija (192)
  12. skola (49)
  13. licni.stav (255)
  14. cyber.culture (208)
  15. savet (102)

Messages - o.jeziku

o.jeziku.2 ndragan,
Svaka čast, društvo, niste napravili nered dok me nije bilo. Samo jedna poruka za dve nedelje, odlično. I ja svratio samo malo da provetrim, vidimo se kasnije.
o.jeziku.3 ndragan,
Eve ga jedan divan (tj otoman iliti(*) kauč) primer tzv (skraćeno cv) naivnog ređanja genitiva. / Pošlihtika, petak 17. jun 1994, članak o konzumiranju alkohola / američkih studenata (strana 4): čao mi je što ne dođoh do originala da vidim kako izgleda "alkohol američkih studenata", kao što mi nije žao što ne videh kako izgleda "rak Srbije" (iz jednog drugog primera, ponovite gradivo, septembra propitujem). Hm, da nije pesnik hteo da kaže da američki studenti, kojim slučajem, šljokaju? (*) "iliti" se može rekurzivno proširiti na "ilitebi ili iliti" gde se opet ono srednje "ili" može zameniti sa "iliti" i tako do besvesti.
o.jeziku.4 balsa,
(milan, FORUM.12: 4.101) (iz Srbotopije) *>.... Istina, pomislio bi da je Dana propustila *>poneku političku omasku - ona, naime za BiH nikada ne bi *>rekla "bivša" - kao i poneku gramatičku - ne kaže se, i *>ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije ======================================== *>"15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, .... A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima? Malo si se, Milane, zabunio. :)
o.jeziku.5 milan,
>*> .... Istina, pomislio bi da je Dana propustila >*> poneku političku omasku - ona, naime za BiH nikada ne bi >*> rekla "bivša" - kao i poneku gramatičku - ne kaže se, i >*> ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije > ======================================== >*> "15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, .... > > A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima? > > Malo si se, Milane, zabunio. :) Jok! Nego o "vremenskim" mesecima. :)) Paj'z 'vamo. Uz broj (veći od jedan) ide genitiv plurala. Npr. Petnaest "nečega" i.e. petnaest "koga ili čega?" kako su nas učile (da li i naučile?) učiteljice. Dakle, "jedan avion", ..., "petnaest aviona" (a ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je plural od mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca". Pl poz M P.S. Priznajem da sam malo preterano pohvalio Danu. Ovu grešku bi napravila i ona. ;>>>>>>>>
o.jeziku.6 balsa,
*>>*> ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije *>> ======================================== *>>*> "15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, .... *>> *>> A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima? *>> *>> Malo si se, Milane, zabunio. :) *> Jok! Nego o "vremenskim" mesecima. :)) *> Paj'z 'vamo. *> Uz broj (veći od jedan) ide genitiv plurala. Npr. Petnaest *>"nečega" i.e. petnaest "koga ili čega?" kako su nas učile (da li i *>naučile?) učiteljice. Dakle, "jedan avion", ..., "petnaest aviona" (a *>ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je plural od *>mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca". E, tu sam te ček'o! ;) Jezik, na žalost ili na sreću, nije matematika, tako da 'meseci' i 'kepeci' ne moraju nužno da budu u vezi. :) Uz broj veći od 4, ide, jasno, genitiv plurala. (A priča o padežima uz brojeve od 1 do 4 je duga i tužna, te je preskačem.) Elem, imenica 'mesec' ima dubletni genitiv plurala: G. pl: 'mesecA' - ako je u pitanju nebesko telo G. pl: 'mesecI' - ako se misli na vremenski period Izuzetak, šta ćeš. (I tako ja, ni kriv ni dužan, spasoh obraz Hadžiji. ;) b.
o.jeziku.7 squsovac,
*> =============================== *> 8.9 FORUM.12:trac *> superhik, 18.07.Pon 13:34, 162 chr *> Odgovor na 8.7, astojkovic, 17.07.Ned 14:00 *> --------------------------------------------------------- *> =:> "ŁŁŁ Arkan ženi Cecu Je l' ova rečenica ispravna ja l' jok? Ja nekako shvatam da bi on ako već vodi računa o njoj (kako sam to diplomatski rekao ;>) mogao eventualno da je uda (podrazumeva se za nekog trećeg), al' da onj nju ženi, to ne znam? Valjda bi trebalo "ženi se njome" ili ona se udaje za njega. Stručnjaci?
o.jeziku.8 aleksandra.m,
> ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je > plural od mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca". M. Stevanović, "Savremeni srpskohrvatski jezik I", Naučna knjiga, Beograd, 1989, strana 209: "Genitiv množine nekih imenica muškog roda može imati i drukčiji završetak. Tako se obično govori i piše: Pre nekoliko MESECI; Radi po nekoliko SATI dnevno; Za nekoliko SEKUNDI; pet PARI; deset HVATI. Uz brojeve i priloške izraze za količinu, imenice: MESEC, sat, minut, sekund, ar, par, hvat, i sl. u genitivu množine, dakle, obično imaju završetak 'i'." > > Pl poz M > > P.S. Priznajem da sam malo preterano pohvalio Danu. Ovu grešku > bi napravila i ona. ;>>>>>>>>
o.jeziku.9 paki,
­> Svaki posao ima svoje nezgode. žitaoc i nije dužan da razmišlja ­> drugačije. žitaoc (gledaoc?) prevoda ima pravo da hoće ­> najbolje. A prevodilac mora da uradi posao najbolje što ume. Pa Treba 'čitalac' i 'gledalac', kao što je pravilno napisano 'prevodilac'.
o.jeziku.10 milan,
> M. Stevanović, "Savremeni srpskohrvatski jezik I", Naučna > knjiga, Beograd, 1989, strana 209: > > "Genitiv množine nekih imenica muškog roda može imati i > drukčiji završetak. Tako se obično govori i piše: Pre nekoliko > MESECI; Radi po nekoliko SATI dnevno; Za nekoliko SEKUNDI; pet > PARI; deset HVATI. Uz brojeve i priloške izraze za količinu, > imenice: MESEC, sat, minut, sekund, ar, par, hvat, i sl. u > genitivu množine, dakle, obično imaju završetak 'i'." Deset minuti? Pl poz M
o.jeziku.11 aleksandra.m,
> Treba 'čitalac' i 'gledalac', kao što je pravilno napisano > 'prevodilac'. Ma, i meni bilo nešto čudno kad sam pisala, ali omaklo se :( Ostarilo se, šta ćeš, pa brljavi povremeno :)
o.jeziku.12 aleksandra.m,
> Deset minuti? Nije baš uobičajeno, ali nije ni sasvim pogrešno. Pre bi se moglo reći, zastarelo je. Narečeni Stevanović na istom mestu ima i primer: "Sada je tačno devet časova i trideset minuti", a u zagradi dodaje: "ali je bolje reći minuta". Problem je što gramatika nije nauk koji se služi nepromenljivim formulama; davno je prošlo vreme preskriptivne gramatike, a na njeno mesto došla deskriptivna. Dakle, ne zapoveda se kako se mora jednom zauvek govoriti i pisati, nego se opisuju uzusi, uobičajena upotreba. Da su zakoni gramatike gvozdeni i nepromenljivi, da se na osnovu upotrebe i prihvaćenosti određenih oblika gramatika i pravopis povremeno ne koriguju, pretpostavljam da bi, npr, Francuzi, Španci, Italijani, Rumuni, itd. i dan danas govorili, ili barem pisali istim, latinskim jezikom.
o.jeziku.13 ndragan,
/ Malo si se, Milane, zabunio. :) Da, treba "mesecova".
o.jeziku.14 ndragan,
/ Stručnjaci? žetvrti put citiram: "Kako to, žena oženita?" David Štrbac u "Jazavcu pred sudom"
o.jeziku.15 ndragan,
/ Deset minuti? Mada zvuči banatski, mislim da tako više ni moja baba ne govori, ali dalo se čuti ponegde.
o.jeziku.16 isekulovic,
Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
o.jeziku.17 balinda,
>> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'? Nisam baš nekav stručnjak, :( ali mislim da je ispravno 'iSčašiti'. (?) Valjda se to zove 'jednačenje suglasnika po zvučnosti', tj. kada se zvučni suglasnik (ovde 'z') nađe ispred bezvučnog (ovde 'č') redovno se menja u svoj bezvučni parnjak (ovde 's'). P.S. A možda je i obrnuto? :)
o.jeziku.18 kuki,
> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'? meni se čini da je pravilno "iščašiti" :)
o.jeziku.19 nkbog,
>> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'? > Nisam baš nekav stručnjak, :( ali mislim da je ispravno 'iSčašiti'. > (?) Valjda se to zove 'jednačenje suglasnika po zvučnosti', tj. kada se Postoji i 'jednačenje po mestu tvorbe' i tu 's' ispred 'č' prelazi u 'š'. Daklem, algoritam (!) bi izgledao ovako: - IZ - žAŠITI - 'ž' se "sastoji" od glasova 'T' i 'Š' - po jednačenju po zvučnosti zvučno 'Z' ispred bezvučnog 'T' (iz 'ž') prelazi u 'S' - po jednačenju po mestu tvorbe 'S' ispred prednjonepčanog 'ž' prelazi u prednjonepčano 'Š' - pravilan oblik je IŠ-žAŠTI (Š kao Šabac). NB.
o.jeziku.20 kuki,
> - pravilan oblik je IŠ-žAŠTI (Š kao Šabac). jes vala, sad pogledah u enciklopediji :)
o.jeziku.21 squsovac,
CIVILIZACIJA.7, istorija 3.6, mmitrovic > KONKURS ZA 1 STRUžNOG SAVETNIKA > po pitanju istorijskog i modernog naoružanja, vojnih doktrina tokom vremena, ********** > kao i po pitanju istorijskih prilika oko većih ratova ********** PO - ...Umesto PO TOM PITANJU, PO PITANJU (NEžEGA) bolje je upotrebiti predlog O, POVODOM, ili reći U TOM POGLEDU. Umesto diskusija PO prvoj tački dnevnog reda, bokje je O prvoj tački ili POVODOM prve tačke. dr Ivan Klajn, Rečnik jezičkih nedoumica, str 101 ...mada u oglasu ne bi trebalo ni "stručni savetnik PO..." ni "stručni savetnik o" nego stručni savetnik za to i to. poz SQ
o.jeziku.22 boris,
> - Ovo prvo ti je Brankov most (Branko's bridž ;) i dobio je ime > po piscu Branku koji je skočio sa njega i ubio se ... Nije za ovu konferenciju al moram da kažem, jer ovo nije prvi put da čujem tu konstataciju. Elem, Brankov most NIJE dobio ime po Branku Ćopiću, već po tome što je on nastavak ulice koja se zove Brankova. Ta greška se potkrala i u nekom članku u Politici. Pozdrav Boris
o.jeziku.23 mdave,
Subject: Re: Brankov most MD> Elem, Brankov most NIJE dobio ime po Branku Ćopiću, već po tome MD> što je on nastavak ulice koja se zove Brankova. Ta greška se MD> potkrala i u nekom članku u Politici. Znam da nije mesto, ali morao sam da se prisetim trenutka kad sam jednoj devojci rekao da ću da se bacim sa Brankovog mosta ako ne izađe sa mnom, a da je to most sa kog se ubio Branko Kockica. :)
o.jeziku.24 ndragan,
/ Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'? Nije.
o.jeziku.25 balsa,
=========================================================================== ELEKTRONIKA/RACUNARSTVO 3.svibanj 94 OVO JE RJECNIK U SAZRIJEVANJU! TEMELJI SE NA PRIKUPLJENIM I NOVOOBLIKOVANIM RJECIMA PORIJEKLOM OD PROF. LASZLA. SMATRAJTE OVO JAVNOM AKADEMSKOM RASPRAVOM I MOLIM VAS DA SVE VASE PRIMJEDBE NA NAVEDENE RJECI KAO I NEKE NOVE RJECI DOSTAVITE U OVU "NEWS" SKUPINU (HR.EDU.COMP.). CILJ I NAMJERA JE UBRZATI STVARANJE I UPOTREBU HRVATSKIH STRUCNIH RJECI. DR. KAROLJ SKALA INSTITUT "RUDJER BOSKOVI]" ZAGREB E-MAIL: SKALA@OLIMP.IRB.HR TEL: 041 425 753 abstraction - upojmitak access time - pristupno vrijeme acquistion - usnimba actuator - pokretalo addressable locations - oslovljena smjestista adresni dekoder - oslovljeni razaznacnik akronim - pokrata algorithm - postupnik algorithmic approach - postupnicni pristup alpha-beta pruning - krajnostna kljastritba analog - razmjerno analog computer - razmjerno racunalo analyse - razglabati analytical engine - razglobni stroj animation - zivoris applicatioon software - primjenbena naputbina applicative - primjenbeni applied mathematics - primjenjeno oloslovlje archicteture - gradba ardered pair - ure|ena dvojka arithmetic logic unit - racunsko mislovna jedinica arrangement - razporedba array - pravokutast razvrst array - razvrst assignment - pridruzno atom - jedinka audio - ozvuka augmented transition network - prosirena prijelazna mreza authortext - srociteljski orjecak automatic programming - samonaputba averaging - uprosjecba axiom - prvostavka backtracking - uzmak backward chaining - odzadnja prosuda batch - naredbena datnica batch-processing - kupna obrada behavior - ponasanje binary digit - dvojnica bistabil - dvostanjac bit map - dvojnicni uoblik blind - naslijepo block-structured - sklopovit blocks - sklopovi branch - granba branches - grane brute force attack - zahvat grubom silom buffer - suspremica bus - magistrala button - vrtka byte - slovnjak cache - ostava calculator - racunalo call - poziv cardinal - glavni carry - prijenos central processing unit - sredisnja obradna jedinica channel - zlijeb character - pismena classification - razredba clause - prireka clock - takt, dobnjak, kucalo clones - pastrojci (sukladnici) coaksial cable- suosnik coding - uznaka coding system -znakovnik cognitive science - spoznajna znanost collection - prikup common sence reasoning - prosud po zdravom razumu communication - opcitba communication software - opcajnik comparison - poredba compilers - skupnici comprehension - razbor computer - racunalo ili rednik computer art - strojna umjetnost computer program - strojni naputak computer science - racunarstvo computerization - ucinak ostrojbe concepts - pojmovlje conceptual level - smislena razina conjecture - naslut constant - nemjenljivica constraint - ogranicbeni content - sadrzaj context - surjecje control circuit - upravni sklop current - trenutno current state - trenutno stanje cyclic - kruzno data bus - dvosmjerna datkovna tracnica data field - datkovno polje data processor - datkovni obradnik data tranfer - prijenos dataka databank - datarnica database - datara database management system - poslovnja datkovna podklada dataflow - datotocni debugging - razgodba declarative - najavni decoder - razaznacnik decompilers - razkupnici deduction - izvod default - nenavodni default reasoning - presutna posudbna define - odrediti definirati - tocno odrediti depth first - pretraznja descriptive - opisni design - razrada desk top publishing - stolno nakladnistvo deterministic - jednostrazni diagram - crtuljnik diamond - kosa cetvorina difference engine - razlikovni stroj digital signature - znamacni podpis digitalization - uznamcitba dimension - protega discourse - besjeda discrete - razlucni disipacija - rasipanje disk buffer - ucitnicna suspremica disk drive - ucitnik disortion - izoblik display - prerdocavalo distinctive features - razlikovna obiljezja documentation - podkrjepa domain - podrucje drafting - nacrt drain - odvod DRAM - obnovni upisnik draw program - crtovnik driver - pogonic dynamic system - protocan sustav edges - rubovi edit buffer - prirednicna suspremica editor - prirednik effector - djelovatelj efficient - ucinkovit electrochemical - munjokrcbeni electronic - munjkovni electronic digital - munjkovno znamcani emission -odasiljka encoded - uznacene encoding - uznaka erasable - obisljiv erogeneous - raznorodnost error-checking - razgodljiv evaluation - vrijednotba eventualan - mozebitan execute - izvrsavati exensible - prosiren exhaustive - izcrpno explanation facility - objasnitbena pomagala explicit - skrovit expression - izraz extended character set - prosireni slovored feedback - povratna sprega fetch - dohvacati fiber-optic cable - vlakneni svjetlovod file cabinet - spisnik final - zavrsno finder - nalaznik finite state - konacni firma - tvrtka firmware - ugra|enica fleksibilan - promjenljiv flip-flop - dvostanjac flowchart - tokovnik form meaning - oblik znacenje formule - obrazica forward chaining - odsprjednja prosuda frame - oris (orisnik) front-end processor - obradnik-prjednjak function - preslicnica functional - preoblicni fuzzy relations - labavi suodnosi fuzzy sets - razplinuti skupovi game playing - igranje igara generation - proizvedba generators - izvodnici goal appliers - svrhovnici graph - crtulja graph representation - crtuljni prikaz graphics - likoris hardware - strojevina hash table - razprznica help - pomoc heuristic - iznalazno heuristic minimax search algorithm - iznalazni krjnostni pretraznik hierarchic - supodredni (svetoredni) hierarchized - supodre|eni high level - visi red high-level programming languages - visi naputni jezici human interface - porabicna sucelja hybrid - znamcano razmjerni hypermedia - sverabnik identification - istovjetba idiom - ustaljenica imperative - zapovjedni implementacija - provedba implicit - izricit impulse - sunak indenpedent variables - nezavisne promjenjivice index - pokazatelj induction - uzvod inferencer - prosudnik initial - pocetno input - ulaz input - unos input output ports - ulazno izlazna prikljucista integral - cjelovit integral storage - unutarnji spremnik interactive - suopcajan interakcija - me|udjelovanje interface - sucelje internal schema - unutarnji osnovnik interpretation - tumacba interpreters - tumacnici inventory - popis invertor - okretalo iterative - opetovno jump - skok karakteristike - znacajke keyboard buffer - izpisicna suspremica knowledge engineering - mjernistvo znanja knowledge system - znatara koncepcija - zamisao koncept - zamisao konfigurirari - oblikovati kontradikcija - proturjecje laboratory conditions - pokusnicne prilike laser priter - svjetlostni (svjetlosni) pisac learnable - naucljiv learning system - samouki sustav leaves - vrske linear-bounded automaton - ome|eni stroj linearise - unizovitost linearize - unizoviti link -veznik linker - poveznik list - spisak literatura - upotrebljena gra|a logical hierarchy - mislovna suporedba logical level - mislovna razina loop - petlja machine code - strojni znakovnik machine instruction - strojna uputa magnetic disk - zeljezo tezni kolut main - glavni maintenance - obsluga manipulator - rukovalo mapping - preoblika (prieslika) maximum - najvisak maze - nedohod mechanical - strojstveni memory - pamtilo menu - ponuda message parameter - porucenica metoda - planski pristup microwave - sitnoval millisecond - tisucinka sekunde (trenutka) minimax - pretraznik mnemonic - jezik prisjetnik model - tvorilo modem - pretvornik modules - sastavnici modus ponens - utvrdnja modus tollens - ukidnja monitor - predocnik monotonic - jednoliki morphology - oblicje morphophonology - likovlje move generator - potezni proizvodnik network - mrjezna datara networking - umrjezje neuron - zivcana stanica next - iduce nodes - racvistva noise - buka (sum) nonvolatile - stamen octett - osmak odd parity - provjera liha one time pad - jednokratni kljuc one-to-one mapping - supreslika ontology - bitoslovlje operating system - radni sustav operator - obsluznik optical filtering - svjetlostni procjed optical processing - svjetlostna obrada ordinal - redni output - izvrat overflow - pretocak packing - sazetba page layout program - tiskopisnik spreadsheet - racunovodnik paint program - slikovnik parallel processing - uzporedna obrada parallelogram - pazetvorina parameter - obiljezje parser - razclanik paryti bit - provjerna dvojnica peimary - prvotni period - bodak peripheral - okolnjak personal computer - osobni rednik phoneties - zvukovlje phonology - glasovlje phrase - izreka physical level - pohranbena (zbiljna) razina physical memory - pamtionik physicist - naravoslov picture element - slikovna jedinica pixel - piknja (piknjica) plan appliers - zasnovnici plotter - crtac polymorphism - mnogolikost popularan - opceshvatljiv portable - prenosan position update - obnovnik polozaja postscript - oblikiovni jezik pragmatic meaning - porabnosound feature - glasovno obiljezje pragmatics - poraba predecessor-successor - prednik-slijednik predicate - prirocni prefix notation - predmetacni zapis presence - uzocnost present - uzocno princip - nacelo procedure - supostupak process oriented - doktovni processing - obrada processor - obradnik production rule - proizvedbeni propis production rules - proizvedbeni propisi program documentation - naputbena potkrjepa project - nacrtak projection - uzmet prolog - mislovni jezik PROM - naputljiv izcitnik PROM burner - uzeznik prompt - znacka propositional - sudno protection - zastita prototyp - pralik proximity detector - blizinomjer (blizinsko osjetilo) publication - objavak punched cards - rupcanice push-down store - potisni spremnik queue - rep RAM - promjenljiv radni spremnik range - doseg read only memories - izcitnice read-write - upisnik-izcitnik readable - citko real time - zbiljno vrijeme realizirati - ozivotvoriti recapitulation - prieglava record - zapis recursion - suvrat recursive - suvratan redundancy - zalihost redundantna - obilata regions - podrucja register - kazalo register - spremnik (registar) regular - jednostrani regularan- redovit relational - odnosni relative frequency - odnosna cestota remote control - daljnoupravnik representation - prikaz representation scheme - prikazni okvir reserved keywords - zauzete kljucne rijeci resolution - razjesba (razlucivanje) resolution - razluk (razlucivanje) result - posljedak retrievable - ponalazljiv retrieval - pohrana return - izvrat ripple - nazubljenost robotology - robotoslovlje root - izhodiste row - slozak rule - propis rute - ishodiSte scan - omatrati scene - prizor script - zgodovnik search - pretraznja secondary storage medium - drugotni spremnik self-addressable - samooslovljivo self-documenting - samopodkrjepan semantic network - znacbena mreza semantics - znacba seminology - znakoslovlje sensor - osjetnik (osjetilo) sequencing - susljedba servomechanism - osjetni spreznik shell - suceonik signal - dojava (dojavak) signals - dojavke signific - oznacnik simulacija - oponasanje simulation - opotvorba sinonim - istoznacnica sinteza - spoj software - naputbina sort - svrstba source - polazisni jezik source-object - izvoriste-odrediste specifican - iskljuciv specification - postav speech recognizer - govorni prepoznatnik spinoff - omasak SRAM - statni upisnik stable - stavno stack - stog standard - obrazac stereo vision - prostorni vid storage - pohrana string - nizanica strobe - omogucavanje structure - ustrojba subroutine - skret substitution - podmjena superprint - razpis symbol-value - oznaka-vrijednost symptom - pobolica syntax - skladnja synthesized voice - umjetni govor table - kriznica tacit - presutni technology - obrtoslovlje terminacija - prilago|enje terminal - postaja terminator - zavrsetnik text - orjecje theme appliers - djelovnici theorem proving - dokazba poucaka theory of algorithms - nauka o postupnicima theory of intelligent systems - nauka o razumnim sustavima tools - pomagala (alati) totient - tolicnik transcoder - prezncnik transduced - preoblikac transfer - odasiljba transfer - prienos transformation - preoblik transformation - preoblika translator - prevodnik transmistor - poluvodnik tranzient - prijelaz trapezium - rogljevac tree - stablo (granaljka) Turing machine - Turingov stroj univerzalan - sveobuhvatan univerzalno - sveobuhvatno unrestricted - opci update - nadopuna upgrade - unaprjedba urle-oriented - stavkovni user interface - porabnicko sucelje utilities - usluzni naputci value - vrijednost vector - vrstica video - oslika virtual storage - prividni spremnik weighted - tegovano well formed - izpravno uoblicen well-formed strings - skup ovjerenih postava word processing - orjecna priredba (prirednik) workpiece - prijenos obradka writable - pisak =============================================================================
o.jeziku.26 milan,
> acquistion - usnimba Bogami ovo je "pribavba" a ne "usnimba". Što se to prilikom akviziranja "usnimava"? Prije bih rekao da se pribavlja. Da nije tu neki Srbin umešao prste da namerno pokvari hrvatski novorijek? :) Pl poz M P.S. > analyse - razglabati ;))))) > applied mathematics - primjenjeno oloslovlje ?????? > ardered pair - ure|ena dvojka ! -> ordered Bre ovaj tvoj ustaša je prilično neobrazovan.
o.jeziku.27 armitage,
Novi strojni naputak zahteva 40 kiloslovnjaka pamtila za učitničnu suspremicu. :))))) Nije njima lako! -*- Armitage -*-
o.jeziku.28 fifana,
> ELEKTRONIKA/RACUNARSTVO > 3.svibanj 94 > > OVO JE RJECNIK U SAZRIJEVANJU! TEMELJI SE NA PRIKUPLJENIM I > NOVOOBLIKOVANIM RJECIMA PORIJEKLOM OD PROF. LASZLA. Krasan Rjecnik ;))) Mogao bi se prosiriti i na druge oblasti. Jedino me zanima da li prevode sa nemackog (ko je uopste uspeo da razume bilo koji nemacki tekst o problematici) ili to rade samostalno?
o.jeziku.29 ndragan,
/ explicit - skrovit / implicit - izricit Ovo im je čista grješka u sustavu, ako ga uobćšte imaju. Preveli su ga upravo suprotno od stvarnog značenja. Pitam se, pitam se, imaju li oni vremena da sve to nauče i uvedu pre nego što truli zapad smisli nove pojmove koje treba prevesti. Pre godinu dve neko ovde reče da mogu oni da izmišljaju šta hoće, mi to i dalje razumemo. Sad više ne jamčim za to. Hoće ljudi da imaju svoj jezik, makar ne umeli da govore njim. / indenpedent variables - nezavisne promjenjivice Ama zašto im tepaju? Promenljive su jedna žgadija koju treba držati na lancu. / laboratory conditions - pokusnicne prilike Ako su 'conditions' preveli kao 'prilike', kako prevode 'situation'? / projection - uzmet Kako li onda izgleda 'ejection'? / robotology - robotoslovlje Dobro da nisu preveli 'robot', to je ipak slovenskog porekla.
o.jeziku.30 ndragan,
/ Jedino me zanima da li prevode sa nemackog (ko je uopste uspeo da Pravo da rečem, slično rade Mađari, ali to rade sistematski već stotinak i više godina (u drugim oblastima) i vrlo dobro se snalaze. Recimo, matična ploča (vrlo dobar _naš_ prevod) je 'alaplap', tj 'osnovni list'; od osnove 'nyom' (pritisnuti) imaju 'nyomda' (izdanje, izdavačka kuća), 'nyomtatni' (štampati) i 'nyomtato' (štampač), kao što je u vreme Vuka (Karadžića :) bilo 'pečatati', analogno ruskom izrazu. Mada, kod Mađara se 'pečat' kaže 'pecsét' :) Hrvati inače imaju bogatu istoriju bukvalnih prevoda sa nemačkog i mađarskog. Reč 'domobran' je bukvalno prevedena sa mađarskog (honvéd), a 'krugoval' sa nemačkog (Rundfunk).
o.jeziku.31 zqusovac,
> Hrvati inace imaju bogatu istoriju bukvalnih prevoda sa nemackog i > madarskog. Rec 'domobran' je bukvalno prevedena sa madarskog (honvéd), a > 'krugoval' sa nemackog (Rundfunk). Nemam sad mnogo vremena da duljim, ali ukratko: Trenutno je u Hrvatskoj velia konjuktura 'purizma', ali onog primitivno tumacenog - sto ce reci 'hrvatski po svaku cenu'. Doduse, kako se uhodava biznis i kako se obican svet polako oslobadja nacionalizma po svaku cenu, cini mi se da je taj pokret poceo da jenjava. Jedan broj drzavnih (u smislu da su u vlasti drzave, jakih paradrzavnih organizacija ili vladajuce stranke) uporno fura 'turbohrvatski', medjutim u obicnim medijima to se nije ni najmanje zapatilo. Primer turbohrvatskih medija su Glasnik HDZ, Hrvatski vojnik itd, koji, na primer, pisu brzoglas /telefon/, daljinopisac ili daljinoprijenos /fax/, samokrijes /pistolj/, puskostrojnica /puskomitraljez/ (inace pogresno i jezicki i tehnicki jer ako je automat - oruzje koje puca pistoljskom municijom - strojnica a mitraljez brzomet, onda treba puskobrzomet) itd, itd. Medjutim, to niko ne koristi. Gruba procena je da se promenilo najviose 5% reci, usle su u upotrebu 'postrojbe', 'ophodnje', 'izbornik' (to je u jednom intervjuu Franjo Tudjman licno preporucio kao lepsu rec od 'selektor', pa svi odmah iz dupeta poceli da koriste. Mada, predlozio je i da se 'tie-break' u tenisu nazove 'pripetavanje' ali mu se nije posrecilo). Sto se racunarske terminologije tice, tu se nesto pokusavalo odavno, i u okviru srpskohrvatskog jezika na nivou one Juge, i u okviru zapadne varijante ili hrvatskog jezika. Islo im je kao i ovde - sve cega su se setili dolazilo je prekasno (nakon godinu-dve-tri masovne upotrebe stranog ili ko zna kakvog izraza), cesto je bilo nesrecno a ponekad i pogresno, pa je prihvaceno otprilike kao i ovde: sporadicno i nekonsistentno. Tip koji sad duva ovu terminologiju poznata je budala. Nareceni Bulczu Laszlo (ajde Madjari dodajte sta treba iznad ;)) predaje lingvistiku i nekekvu teoriju informatike na FilFaxu u Zg i odavno se zna da je prolupao. Uveliko se zalaze za korienski pravopis i nekakve njegove teorije o tvorbi, koje nikada u hrvatskom nisu ni postojale. Kada bi se to prihvatilo, njega bi uvrstilo u red velikih jezickih reformatora (nada se on) a hrvatski bitno odvojilo od ostatka maticnog jezika na sintaksicnom i morfoloskom planu. Buduci da su ti zahvati u jezik isuvise radikalni, cak ni turbonacionalisti u Hrvatskoj se ne usudjuju da daju zvanicnu podrsku tim glupostima, tako da je moja procena da ce buduce promene u zapadnoj varijanti srpskohrvatskog jezik/hrvatskom jeziku biti male. Promene koje su do sada usle u standardnu govornu upotrebu nece sve ostati (a njih iovako nema mnogo), pa cemo se i dalje lepo razumeti. poz, zq P.S. Placam pice svakom ko od NORMALNOG coveka iz Zagreba cuje za cigrasto velepamtilo.
o.jeziku.32 armitage,
> Pitam se, pitam se, imaju li oni vremena da sve to nauče i uvedu pre > nego što truli zapad smisli nove pojmove koje treba prevesti. Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru. -*- Armitage -*-
o.jeziku.33 dr.grba,
>> Dobro da nisu preveli 'robot', to je ipak slovenskog porekla. žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li priča R.O.B.O.T., ako se ne varam?
o.jeziku.34 dr.grba,
>> Mada, kod Mađara se 'pečat' kaže 'pecsét' :) A golub je golómb (ili već neko drugo šiljato "o") itd. Pa zna se da su slovenski jezici ostavili dubok trag u mađarskom. -----> Mindenki maškep činajo (:
o.jeziku.35 knight,
=> Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u => Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru. A tek studiranje istorije...
o.jeziku.36 knight,
=> žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li => priča R.O.B.O.T., ako se ne varam? To beše Jan Bibijan na Mesecu, ako se i ja ne varam.
o.jeziku.37 dr.grba,
>> Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u >> Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru. Nije lako postati osvjedodžbeni spretnik munjarstva (((:
o.jeziku.38 fifana,
> A tek studiranje istorije... Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako trenutno izgleda katedra za istoriju na FF? ;)
o.jeziku.39 nkbog,
> žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li > priča R.O.B.O.T., ako se ne varam? Robot je onaj koji radi - rabota - to je koren reči, inače je izmišljena, a priča se zvala R.U.R. - Rosumovi Univerzalni Roboti il' nešto slično. NB.
o.jeziku.40 nbatocanin,
>> A tek studiranje istorije... > > Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako > trenutno izgleda katedra za istoriju na FF? ;) čivo me interesuje?
o.jeziku.41 dr.grba,
>> => žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li >> => priča R.O.B.O.T., ako se ne varam? >> >> To beše Jan Bibijan na Mesecu, ako se i ja ne varam. Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin.
o.jeziku.42 dr.grba,
>> Robot je onaj koji radi - rabota - to je koren reči, inače je izmišljena, >> a priča se zvala R.U.R. - Rosumovi Univerzalni Roboti il' nešto slično. Biiiip! E, tako je. Znao sam da zvoni, ali ne i u kom selu.... (: Tnx.
o.jeziku.43 dr.grba,
>> Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju >> knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin. Doduše, ja tu knjigu mnogo volim! -----> pozdrav od Fjuta
o.jeziku.44 zqusovac,
> Sticem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehnickom fakultetu u > Zagrebu predstavljalo pravu nocnu moru. Veruj mi da ne bi. Tek tu se skoro nista nije promenilo. ovo je sve mnogo buke ni oko cega. poz, zq
o.jeziku.45 zqusovac,
> A tek studiranje istorije... E to, bogami, bi. Inace, posto se HDZ-ovskim vlastima ne svidjaju odseci za filozofiju i sociologiju u Zaagrebu (ima komunista, liberala, jugonostalgicara, ljudi koji saradjuju sa Sorosem...) od ove godine uveden je odsek za nesto sto se zove Hrvatske studije (ima i na Filozofskom u Zadru), pa je na konto toga upis na filozofiju, sociologiju i politicke nauke smanjen za preko 70%. Inace Zagrepcani novi odsek zovu 'Sirokobrijeska katedra'. poz, zq
o.jeziku.46 zqusovac,
> A golub je golómb (ili vec neko drugo siljato "o") itd. Pa zna se da su > slovenski jezici ostavili dubok trag u madarskom. Kao i madjarski u komsijskim slovenskim, sto je tebi kao stanovniku mesane VAROSI svakako poznato. > -----> Mindenki maskep cinajo (: Madjarsku sam uvek smatrao nocnom morom, jer pored nekih 5-6 zivih stranih jezika kojima se sluzim nikad nisam uspevao da po natpisu razlikujem javni klozet od metroa. Medjutim, promenise se vremena, preseli se beogradski aerodrom u Budimpestu, tamo mi je i benzinska pumpa, a bogami i jedno vreme bese i bakalnica tamo, pa tako boraveci cesto preko izucih gomilu stvari koje vidjam napisane. E, u tome je moj glavni problem: prvo, pojma nemam kako se izgovara koji od 14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da ih madjarski madjari ne vole jer nasi govore pravilnije - osim 14 vokala koji se pisu, nasi koriste i ona tri koja nisu usla u pravopis ;))) Nesto malo sistema sam pohvatao, morfologiju i sintaksu poceo da nabadam, al sta vredi kad je sve to samo napabirceno. E sad, imal' iko da zna za neki pristojan udzbenik najnemogucijeg jezika na svetu, ali da bude malo civilizovaniji nivo (ipak sam po obrazovanju lingvista). Jos ako ima i kakve trake uz to ? poz, zq P.S. Sta ti dodje onaj tag ?
o.jeziku.47 knight,
=> Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju => knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin. Ma dobro, glavno da sam pogodio da je "istočni". ;) BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "dečiju knjigu". B) U protivnom, postojale bi i odrasle knjige. :))
o.jeziku.48 vitez.koja,
#=> odsek za nesto sto se zove Hrvatske studije Koja vrsta stručnjaka će da izlazi iz tog fakulteta ? Diplomirani Hrvati !? :)))
o.jeziku.49 fifana,
>> Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako >> trenutno izgleda katedra za istoriju na FF? ;) > > Zivo me interesuje? Sa Kresticem i ekipom? Krasno. Nikad ona nije bila bog zna kakva (sad ce neki istoricar da me napljuje, al' je tacno:) ), ali su poslednje 2-3 godine tamo u prodji samo SRBI (ovo nije dovoljno veliko, moralo bi vece da se napise), pa tako znam neke normalne ljude koji su ili imali poprilicne probleme ili resili da cekaju bolja vremena. Naravno, ima i izuzetaka, ali su se ti nesto ucutali.
o.jeziku.50 fifana,
> BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "deciju knjigu". B) a jel' mi onda ne treba to da citamo posto smo odrasli?
o.jeziku.51 superhik,
=:> Veruj mi da ne bi. Tek tu se skoro nista nije promenilo. ovo =:> je sve mnogo buke ni oko cega. A baš me zanima otkud tebi sve te informacije ;))
o.jeziku.52 dr.grba,
>> Kao i madjarski u komsijskim slovenskim, sto je tebi kao stanovniku mesane >> VAROSI svakako poznato. Naravno (((: >> Sta ti dodje onaj tag ? To je naziv pesme od Lokomotiv GT: "Svako radi na svoj način"... Povodom želje da upoznaš jezik, pitaću Robija (znaš kog, zar ne?) da li može da ti pomogne.
o.jeziku.53 knight,
=>> BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "deciju knjigu". B) => a jel' mi onda ne treba to da citamo posto smo odrasli? Naravno. :) Ni ja ne pijem škotski viski jer sam Srbin. :( ;)
o.jeziku.54 zolika,
> 14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da ih > madjarski madjari ne vole jer nasi govore pravilnije - osim 14 vokala koji Nije istina. Baš Mađari u dijaspori (čitaj: van granica Mađarske) važe za one koji ne govore mađarski onako kako se govori u "Mađarskoj proper". To važi i za nas. Kazati da Mađari van Mađarske govore pravilnijim jezikom od onih u matici bilo bi isto kao kad bi rekao da Srbi iz Hercegovine, Kraji- ne i šta-ti-ga-znam govore pravilniji srpski nego oni iz uže Srbije :) > E sad, imal' iko da zna za neki pristojan udzbenik najnemogucijeg jezika > na svetu, ali da bude malo civilizovaniji nivo (ipak sam po obrazovanju Nije mađarski toliko težak - ako se počne na vreme :) Za početak, svima onima koje mađarski zanima toliko da bi naučili par osnovnih stvari preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša Kovača. Međutim, što reče moj prijatelj Karlo: "Nit' je lako, nit' je brzo!" :))) Eh, izdavač pomenute knjige je novosadski "Forum". Knjiga može da se nađe tu i tamo, po antikvarnicama i knjižarama...
o.jeziku.55 paki,
­> preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša ­> Kovača. Međutim, što reče moj prijatelj Karlo: "Nit' je lako, nit' je ­> brzo!" :))) Još samo fali i "...nit' je mađarski!" O:)
o.jeziku.57 ndragan,
/ slovenski jezici ostavili dubok trag u mađarskom. A bogami i obratno. žesto nalazim reči koje su se bar šetale do mađarskog i nazad, ili se bar ne može ustanoviti čije su. Jedan primer šetnje je reč "astal", što je mađarska varijanta slovenskog "stol", i koristi se ne samo po Vojvodini, nego i po Beogradu, a i južnije. Bolji biser je mađarska reč za mast, zsír (žir, sa dugim i). Neki naši šverceri su to kupili sve čudeći se kako je kod njih jeftin sir :). Poreklo reči je, pretpostavljam, jasno.
o.jeziku.58 ndragan,
/ 14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da E sad malo šabačke škole mađarskog: samoglasnici koji se pišu sa crtom ili crtama su dugi, koji nemaju ništa ili imaju tačkice su kratki. á je dugo a i izgovara se kao naše (Banat) a je kratko i izgovara se kao rusko nenaglašeno o, tj negde na pola puta između o i a é je dugo kao u 'Beč' e je kratko i malo zatvorenije od našeg, kao kad Leskovčani kažu 'lepo, bre' i, í su normalni, samo dužina o, ó isto, malo su zatvoreniji od našeg o, skoro da ponekad vuku na u, a i čini mi se de je i kratko o nešto duže od našeg u, ú su kratko i dugo u, bez osobenosti ö i ü su praktično isti kao u nemačkom (bar ja ne čujem neku razliku) s tim što imaju i duge verzije koje ne postoje u aski setu (zato Mađari piče 852 sve u 0x0010). To je tih 14. Ostale zvrčke: s čita se uvek kao š. sz se čita kao s. ssz je dugo s (e ovo uspevam da prepoznam kad ga čujem). gy, ty nešto kao đ i ć, neki izgovaraju tvrđe, neki mekše - od čisto našeg đ do pirotjanske ili makedonske varijante. ly, ny lj, nj, ali ponekad baš ne zvuči kao naše lj, nj već kao samo j bez ičeg; nije, ipak, greška ako se izgovori po naški, najbolje nešto po sredini ts, cs, cz - sve je to č zs se izgovara kao ž (razlikovati od sz!). Ne sećam se da ima nekih drugih dvoznaka koji bi se čudno čitali (čak se i ck čita kao ck, naprimer u palack - flaša); štaviše, kad čovek uglavi ovo malo pravila, može da pročita praktično bilo kakav tekst. Naglasak je uvek na prvom slogu, ali našem osećaju ritma smetaju dužine na kasnijim slogovima, a ima ih. žak mi se čini da je to normalna melodija u mađarskom, da poslednji slogovi budu u dugim samoglasnicima. Neko drugi bi mogao da bači malo o njihovom metodu emuliranja padeža i predloga, tj kako predlog može da se okači uz glagol (ili iza glagola), imenicu ili pak da dobije prisvojni nastavak :). _Tu_ počinje ludnica.
o.jeziku.59 ndragan,
/ preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša / Kovača. BTNY, čini mi se da sam negde kod Klajna pročitao da jedino Mađari i Kinezi pišu prezime pa ime, svi ostali pišu ime pa prezime. Daklem, knjiga je od Juhas Geze i Kovač Janoša, i ubih se već tri meseca što ne znam gde sam je zaturio. --> ako budete dobri, opisaću vam raspored na mađarskoj tastaturi
o.jeziku.60 .djn,
Da li neko zna sta znaci "Subsidiary Right" ?
o.jeziku.61 zolika,
>> knjiga je od Juhas Geze i Kovač Janoša, i ubih se već tri meseca što ne >> znam gde sam je zaturio. Jeste, Dragane, ali fora je u tome što su se oni BAŠ TAKO potpisali! Dakle, PRVO ime, ONDA prezime :) Elem, što se ostalih zafrkancija tiče (pa- deži, predlozi itd... suviše tu toga ima da bi se moglo tako jednostavno napisati). :))) Kada je reč o nazivima država, evo malog kurioziteta: reč "orsza'g" znači "zemlja, država". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u okviru svog imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska država nema (mada, opet zavi- si kako računate Tursku - Törökország). E, najveći fazon je kod naših "repub- lika i pokrajina": Szlovénia, Szerbia, Macedónia, Bosznia, ali samo i jedino: HORVáTORSZáG (Hrvatska) :)))) Verovatno sve ovo vuče korene iz prošlosti, mo- ram da priznam da me nikada nije zanimalo :)))
o.jeziku.62 zqusovac,
> Jeste, Dragane, ali fora je u tome sto su se oni BAS TAKO potpisali! > Dakle, PRVO ime, ONDA prezime :) Elem, sto se ostalih zafrkancija tice Da se razumemo, knjiga je izdata (ako dobro shvatam) na srpskohrvatskom, sto znaci da onda za nju vazi pravopis sh jezik. A on IZRICITO NAVODI (ovo ponavljam 12764380086568. put u zivotu: 'Kod pisanja licnih imena UVEK se prvo navodi IME pa PREZIME. Izuzetak se jedino moze napraviti u spiskovima' Inace, tacno je da madjarski i kineski pravopis propisuju obratno. Sto ce reci da kad sretnete nekog ko nije ni Madjar ni Kinez pa vam se predstavi prezimenom pa imenom, molim vas da ga iz sve snage sutnete u cevanicu (po potrebi moze i u neki meksi organ) i citirate mu pravopis. > Kada je rec o nazivima drzava, evo malog kurioziteta: rec "orsza'g" > znaci "zemlja, drzava". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u okviru > svog imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska drzava nema (mada, > opet zavi- si kako racunate Tursku - Törökország). E, najveci fazon je > kod nasih "repub- lika i pokrajina": Szlovénia, Szerbia, Macedónia, > Bosznia, ali samo i jedino: HORVáTORSZáG (Hrvatska) :)))) Verovatno sve > ovo vuce korene iz proslosti, mo- ram da priznam da me nikada nije > zanimalo :))) A kako se kaze CrnaGorszag ? poz, zq
o.jeziku.63 paki,
<PC.UTIL.2:virusi> ­> rutina sastoji "virus" piše u studiji Kojena, što sam naveo u jednoj Zar ne bi trebalo '...piše u Kojenovoj studiji...'?
o.jeziku.64 milan,
> Kada je reč o nazivima država, evo malog kurioziteta: reč "orsza'g" > znači "zemlja, država". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u > okviru svog imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska država > nema (mada, opet zavi- si kako računate Tursku - Törökország). E, > najveći fazon je kod naših "repub- lika i pokrajina": Szlovénia, > Szerbia, Macedónia, Bosznia, ali samo i jedino: HORVáTORSZáG > (Hrvatska) :)))) Verovatno sve ovo vuče korene iz prošlosti, mo- ram > da priznam da me nikada nije zanimalo :))) Valja proveriti etimologiju reči "orsza'g". Naime, možda je, u srednjem veku, kada je stvaran mađarski jezički standard, ona značila nešto drugo a zatim pomerila značenje. Na primer, reč "zemlja" je u protoruskom jeziku (a verovatno i u mnogim okolnim jezicima) značila "narod" ili, bolje rečeno, "pleme". Tako se u "Priči o Igorovom puku (vojsci, zapravo)" (Slovo o Polke Igoreve) priča kako je Igor Svjatoslavič krenuo da se bori protiv Polovaca i u bici učestvuje "Polovjeckaja zemlja" tj. pleme Polovaca. Pl poz M P.S. A propos, negde sam načuo ili pročitao da je naziv za grad Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski (što je evidentno) ali da znači "tvrđava", "utvrda" jer je to bilo prvo značajno uporište na koje su Mađari naleteli kada su došli sa severoistoka u panonsku ravnicu, kaogod što ga Slovenci zovu Dunaj jer im je Dunav najbliži kod Beča. Da li je to (ono prvo, mislim) tačno?
o.jeziku.65 novim,
" Nije mađarski toliko težak - ako se počne na vreme :) Za početak, Za početak mi reci ovo (i druge će zanimati, pretpostavljam): iz Mađarske sam pre nekoliko dana dovukao nekoliko flaša čarobnog Tokajca. E sad, ima, naravno, "suvi" i "slatki" ("dry" i "sweet"). Na flašama koje sam doneo piše: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja je oznaka za "suvi"?
o.jeziku.66 fifana,
> prezimenom pa imenom, molim vas da ga iz sve snage sutnete u cevanicu (po > potrebi moze i u neki meksi organ) i citirate mu pravopis. Al bi mor'o da se nasutiras. ;))) Lj.
o.jeziku.67 zqusovac,
> P.S. A propos, negde sam nacuo ili procitao da je naziv za grad > Wien koji se kod nas, Hrvata i Madara zove Bec, zapravo madarski > (sto je evidentno) ali da znaci "tvrdava", "utvrda" jer je to bilo > prvo znacajno uporiste na koje su Madari naleteli kada su dosli sa > severoistoka u panonsku ravnicu, kaogod sto ga Slovenci zovu Dunaj
o.jeziku.68 zqusovac,
> Na flasama koje sam doneo pise: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja > je oznaka za "suvi"? Tokaji aszu je vrsta desertnog vina pravljenog od grozdja koje je napala plemenita plesan. Detaljno je o tome pisao pre nekog vremena dr.grba, mislim u extra:razno. Tokaj koji se spravlja standardnim postupkom (a on je u Madjarskoj redji ali je jako popularan u Italiji, tacnije regijama Friuli-Venezia-Giulia i LOmbardia a delimicno i na Slovenackom primorju) Madjari zovu 'szamorodni' - sto ce reci da nije posebno tretiran. Za zainteresovane postoji i grupa vino. poz, zq
o.jeziku.69 knight,
Nova knjiga PC biblioteke, strana 270, oglas BIGZ-a: " Za vaše visoke grafiče kriterije..." ... Srpski jezik: kriterijumi, akuzativ kriterijume Hrvatski jezik: kriteriji, akuzativ kriterije ??
o.jeziku.70 dr.grba,
>> Na flašama koje sam doneo piše: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja >> je oznaka za "suvi"? Tokaji aszú se prevodi kao tokajski suvarak. Slatkoća se označava prema broju na grliću boce (oznaka "puttony", kako se već piše...). Veći broj = slađi ukus. Osim suvarka, postoji i szamorodni, on je nižeg kvaliteta.
o.jeziku.71 inesic,
> Za zainteresovane postoji i grupa vino. Je li ovo šala? Ako nije, u kojoj konferenciji?
o.jeziku.72 veca,
>> Al bi mor'o da se nasutiras. ;))) Jedan šutnuo, pa mu odsekli nogu ;)
o.jeziku.73 zolika,
> Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski > (što je evidentno) ali da znači "tvrđava", "utvrda" jer je to bilo Pojma nemam. Tvrđava se kaže "vár", ne vidim nikakvu vezu Beča sa tvrđavom :)
o.jeziku.74 novim,
"> Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski " Pojma nemam. Tvrđava se kaže "vár", ne vidim nikakvu vezu Beča sa " tvrđavom :) Postoji teorija de je "Beč" došlo od izvesnog mađarskog naziva za meru piva (naša varijanta te mere je "bečka"; reč takvog značenja zaista postoji u nekim našim rečnicima; međutim, da li je teorija i tačna, ne znam.)
o.jeziku.75 ndragan,
/ Zar ne bi trebalo '...piše u Kojenovoj studiji...'? Ako ne bi baš trebalo, bilo bi jasnije, tj znalo bi se ko je autor a šta je predmet studije. Ovako zaista može da se shvati da se radi o tome da je neko prostudirao Kojena (ne beše li se ovo nekad pisalo bez j?) pa objavio. Gomilanje genitiva je došlo ne znam ni ja odakle, iz kog jezika, verovatno kao prevodilačka frljoka koja se malo-pomalo primila kod nas. Na mnogim mestima gde bi se kod nas koristio prisvojni pridev, na silu se nabacuju po tri-četiri genitiva jedan na drugi (tvoj primer je još dobroćudan), pa dobijamo i prave, nepatvorene papazjanije.
o.jeziku.76 inesic,
Kad je već reč o padežima, da li bi neko umeo da mi objasni stvar sa lokativom. Neki put ga ne razlikujem od njega samoga, ali ću dati primer gde ga razlikujem e da biste shvatili šta me buni. Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi?
o.jeziku.77 ilazarevic,
> Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u > pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi? Kada ideš u poštu, radi se o akuzativu. Kada si u pošti (miruješ u redu), radi se o lokativu.
o.jeziku.78 knight,
=> Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u => pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi? Ne, prvi je akuzativ.
o.jeziku.79 zeljkoj,
> dati primer gde ga razlikujem e da biste shvatili šta me > buni. Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da > sam već u pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi? Idem u poštu. - akuzativ. Nalazim se u pošti. - lokativ Idem prema pošti. - dativ
o.jeziku.80 slavisa,
Imam jedan tekst na mađarskom koji je potrebno pročitati (ne prevesti!) ispravno i razgovetno. Ako znate nekog ko bi to učinio, javite mi na mail.
o.jeziku.81 alien,
CONF JOIN NOVOSTI.6 CONF REPLY 2.297 /r [] CROATIA AIRLINES O ODLASKU SVETOG OCA IZ ZAGREBA U RIM [] [] ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia [] Airlines" (CTN) prevest će 11. rujna u predvečernjim satima [] Papu Ivana Pavla II. iz Zagreba u Rim. Tim povodom danas je u ***** Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji kroz padeže?
o.jeziku.82 vcalic,
>> Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a >> sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko >> je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji >> kroz padeže? žini mi se da je ovo treće Vlada
o.jeziku.83 zqusovac,
> Do sada sam bio ubeden da Hrvati kazu Ivan Pavao II, a > sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greska, greska onog ko > je pisao ovu vest ili mozda dolazi do nekih promena pri setnji > kroz padeze? Nominativ: Ivan Pavao Genitiv: Ivana Pavla Dativ: Ivanu Pavlu Akuzativ: Ivanu Pavlu Vokativ: Ivane Pavle Instrumental: Ivanom Pavlom Lokativ: Ivanu Pavlu hint: prelaz L u O. poz, zq
o.jeziku.84 knight,
=> Akuzativ: Ivanu Pavlu zar nije: Ivana Pavla ?
o.jeziku.85 zeljkoj,
> Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a > sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog > ko je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri > šetnji kroz padeže? Štos je u padežu: nominativ: srpski: Pavle hrvatski: Pavao ostali padeži su isti.
o.jeziku.86 aleksandra.m,
> => Akuzativ: Ivanu Pavlu > > zar nije: Ivana Pavla ? Jeste.
o.jeziku.87 squsovac,
> [] ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia > [] Airlines" (CTN) prevest će 11. rujna u predvečernjim satima > [] Papu Ivana Pavla II. iz Zagreba u Rim. Tim povodom danas je u > > Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a > sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko > je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji > kroz padeže? Sve je OK, tj. onako kako je Hina poslala vest. BTW, koriste YUSCI raspored. ;>
o.jeziku.88 mboban,
**> Sve je OK, tj. onako kako je Hina poslala vest. **> BTW, koriste YUSCI raspored. ;> Stvarno? Zar ga nisu prekrstili u CROSCII? ;)
o.jeziku.89 zqusovac,
>> => Akuzativ: Ivanu Pavlu >> >> zar nije: Ivana Pavla ? > > Jeste. Da prostite, greska u brzini. poz, zq
o.jeziku.90 szinf,
VUKOVA ZADUčBINA I SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I UMETNOSTI pozivaju Vas na otvaranje i učestvovanje u radu naučno-stručnog skupa Ćirilica i INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Srpska akademija nauka i umetnosti, u pondedeljak, 19. septembra 1994. godine u 10 sati čeleći radno da obeleže značajne datume u našem narodu - 11 vekova od nastanka ćirilice, 10 vekova od nastanka prvog ćirličkog zapisa na našem tlu i 500 godina od štampanja prve ćirličke knjige na srpskom jeziku, Vukova zadužbina u saradnji sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti, Crnogorskom akademijom nauka i umetnosti, Narodnom bibliotekom Srbije, Centralnom narodnom bibliotekom "Đurđe Crnojević" na Cetinju, Društvom za informatiku Srbije, i uz pomoć Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Matematičkog Instituta SANU organizuje naučno-stručni skup posvećen ćirilici i srpskom jeziku u računarskom okruženju. Cilj skupa je da se razmotri sadašnje stanje i predlože rešenja za upotrebu ćirilice, drugih pisama i simbola u okruženju informacionih tehnologija u vidu preporuka Saveznoj vladi i Saveznom ministarstvu za nauku, tehnologiju i razvoj. Program skupa Otvaranje skupa 19. septembra 1994. godine, u 10 sati U v o d n a p r e d a v a nj a 1.Mitar Pešikan, Srpska akademija nauka i umetnosti "500 godina prve štampane knjige na našem tlu i deset vekova ćirilice" 2.Rajko Tomović, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu "Razvoj informatike i očuvanje jezika" 3.Dimitrije Kalezić, Bogoslovski fakultet u Beogradu "Ćirilica kroz vekove" 4.Aleksandar Mladenović, Narodna biblioteka Srbije "Napomene o razvitku srpske ćirilice zaključno sa 1818. godinom" 5.Mato Pižurica i Jovan Jerković, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu "Razvoj savremene jezičke norme od početka 18. veka" 6.čeljko Vučinić, Savezno ministarstvo za nauku, tehnologiju i razvoj "Razvoj tehnologija, jezik, pismo, standardi i uloga države" 7.Marica Prešić, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Azbuka ++" 19. septembra 1994. godine, u 16 sati Standardi i azbuka 1.S. Bukumirović i N. Popović, Narodna biblioteka Srbije "Standardi i preporuke Generalnog informacionog programa UN i primena ćirilice (sa primerima rešenja)" 2.G. Nenadić, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Pravopis kao okvir za obradu prirodnog jezika" 3.D. Jeremić, Savezni zavod za standardizaciju "Kodiranje ćirilice - standardizovani kodovi" 4.G. Đorđević i R. Falatov, Savezni zavod za standardizaciju "Oznake mernih jedinica nisu skraćenice" 5.N. Bogojević, Narodnog fronta 72, Beograd "Programski paket za podršku standardu JUS I.B1.015" i "Konverzija latiničnih u ćiriličke tekstove" Problemi prepoznavanja grafema i fonema 1.P. Pejnović, Centar za multidisciplinarne studije Univerziteta u Beogradu "O prepoznavanju znakova" 2.S. Stanković, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu "Automatsko prepoznavanje štampanog ćiriličnog teksta" 3.M. Henning, Slavisk Institut, Aarhus Universitet, Danska "Šta računar lakše prepoznaje: latinicu ili ćirilicu" 4.P. Šipka i B. Kosanović, Filozofski fakultet Univerzieta u Novom Sadu i Vojnotehnički Institut "Automatsko korigovanje grešaka nastalih optičkim čitanjem srpskog jezika" 5.M. Mataušek, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu "Govorna komunikacija čovek - računar" 20. septembra 1994. godine, u 9 sati Štampani tekst - problemi uređivanja 1.S. Fileki, Univerzitet umetnosti u Beogradu "Srpska kaligrafija i tipografija" 2.č. Mijajlović, Matematički institut SANU "Neki poraktični aspekti korišćenja TeX-a u slaganju tekstova na srpskom jeziku" 3.Z. Stojaković i M. Vrca, Institut za matematiku, Novi Sad "Ćirilica u LaTeX-u" 4.M. Nikolić, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Prikaz nacionalne verzije sistema TeX" 5.M. I. Grinčuk, Katedra diskretne matematike MGU, Rusija "Neki aspekti primene LaTeX-a i ćirilice" 6 Z. Štajner, Republički zavod za statistiku Srbije "Uticaj brzog naprekta računarske opreme za kvalitetnu štampu na standardizaciju rada sa srpskom ćirilicom" 7.J. Ognjanović, M. Mihajlović i S. Delić,. Institut za nuklearne nauke Vinča i Republički zavod za naučnu, prosvetnu, kulturnu i tehničku saradnju "Ćirilica u hipertekstu" 8.S. Bukumirović i Đ. čivković, Narodna biblioteka Srbije i ITS "Izbor najznačajnijih pisanih spome- nika srpske kulture na kompakt disku (CD-ROM) Obrada teksta 1.G. Pavlović-Lažetić, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Integrisano okruženje za obradu srpskog jezika" 2.B. Brborić, Ministarstvo za kulturu Republike Srbije "Jat č č i njegovi refleksi, fonologija i fonetika" 3.D. Vujičić i N. Jauković, Filozofski fakultet i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Crnoj Gori "Problemi automatske konverzije jekavice u ekavicu" 4.M. Simić, Institut za srpski jezik SANU "Formiranje baze ekavsko-ijekavskih oblika i neki programski problemi" 5.N. Mitić, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Statističke strukture srpskog jezika" 6.D. Mihajlović, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu "Određivanje sažetih oblika imenica i prideva iz srpskog jezika primenom računara" 7.D. Vitas, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Srpski jezik i elektronski rečnik" 20. septembra 1994. godine, u 17 sati Okrugli sto "Standardi, pisma i informacione tehnologije" Uvodna reč: D. Ilić i M. Kozomara, Generaleksport i Energoprojekt- Niskogradnja "Tehnički, pravno-normativni i psihološki problemi upotrebe ćirilice" D. Vitas, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu "Naš jezik i standardi" Slobodan Đorđević, NOLIT "Informatička terminologija" Moderator: V. Tanasković, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju 21. septembra 1994. godine, u 10 sati Okrugli sto "Nauka i jezik" Uvodna reč: S. Prešić (Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu) "Nauka i jezik" Učesnici: Z. Marić (Institut za fiziku), M. Prešić (Matematički fakultet Unviverziteta u Beogradu) i drugi Moderator: č. Vučinić, Centar za multidisciplinarne studije Univerziteta u Beogradu
o.jeziku.91 knight,
reply on CIVILIZACIJA.7:oko.sveta:10.128 => Sretan put! Ovo je često ponovaljana greška. Treba: srećan put. Naravno, na hrvatskom je OK.
o.jeziku.92 ayatolah,
*) Ovo je često ponovaljana greška. Treba: srećan put. *) Naravno, na hrvatskom je OK. Navedi paragraf iz normativističke literature u kojem se kaže da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno. Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'? Aya.
o.jeziku.93 knight,
=> da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno. => Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'? ---------------------------- Jeste. Ispravi me ako grešim.
o.jeziku.94 ayatolah,
*)=> da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno. *)=> Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'? *) ---------------------------- *) *) Jeste. Ispravi me ako grešim. Verovatno je jedan karakterističniji za zapadnu, a drugi za istočnu varijantu. Tako nakako piše i u Pravopisu. Ali daleko od toga da je jedan 'pravilan' a drugi 'nepravilan', rekao bih. Aya.
o.jeziku.95 ndragan,
/ Srpski jezik: kriterijumi, akuzativ kriterijume / Hrvatski jezik: kriteriji, akuzativ kriterije Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put kaže "direktorijUM", u svim padežima.
o.jeziku.96 ndragan,
/ Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski Ima još takvih stvari; naprimer Pécs (Peč) se kod nas zove Pečuj; Temišvar se kod Mađara zove Temešvar a kod Rumuna (otprilike) Timišora; Kluž (isto u Rumuniji) mi izgovaramo kao i stanovništvo mu, dok ga Mađari zovu Koložvar, itd. Ovde se toliko toga izmešalo, da više nisam siguran skoro ni za jednu reč čija je u stvari, naprimer: pogača (pogács), mačka (macska), pas tj. kuca (kutya), ključ (kulcs), greda (gerenda) itd. Mađari su interesantni što nemaju svoj naziv samo za Nemce (Német), koje i inače razni evropski jezici različito krste, nego i za Italijane (Olasz) i Poljake (Lengyel). Turke i Grke samo čudno izgovaraju: Görög i Török. p.s. ako nema zainteresovanih za opis ludačke mađarske tastature, biće mi lakše.
o.jeziku.97 paki,
­> =:> S postovanjem, ­> =:> Kum Djole - JEDAN OD NEPISMENIH ­> ­> Visi se zaboravio si apostrof posle "S" :)))) Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
o.jeziku.99 dr.grba,
>> p.s. ako nema zainteresovanih za opis ludačke mađarske tastature, biće >> mi lakše. žuli smo da se mađarska tastatura opisuje kao ludačka. Da li je to tačno i da li bi mogao da nam napišeš poneku reč o tome? (((((:
o.jeziku.100 dr.grba,
>> ­> Visi se zaboravio si apostrof posle "S" :)))) >> >> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Nije.
o.jeziku.101 superhik,
=:> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Ne znam ! :) Ja idem u prvi razred (to još nismo učili:)
o.jeziku.102 ilazarevic,
> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put > kaže "direktorijUM", u svim padežima. Evo, može ovako: N dir G dira D diru A dir V (uh, nisam nikad pokušao da psujem ili dozivam dir :) I dirom L diru Dovoljno kratko, i efikasno.
o.jeziku.103 mikis,
+> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put +> kaže "direktorijUM", u svim padežima. Hm, ja ne znam nikoga ko _ne_ govori tako :)
o.jeziku.104 mikis,
+> siguran skoro ni za jednu reč čija je u stvari, naprimer: pogača +> (pogács), mačka (macska), pas tj. kuca (kutya), ključ (kulcs), greda +> (gerenda) itd. Mislim da su ipak naše ("naše", uslovno rečeno :) ). Mnogo je veći bio uticaj slovenskih (i drugih?) jezika na mađarski, nego obrnuto. Btw. spisku možemo dodati i reč "utca" (ulica) :)
o.jeziku.105 mikis,
+> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Ne da je neophodan, nego je nepotreban ;) UVEK se piše bez apostrofa.
o.jeziku.106 superhik,
=:> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Ne znam ! :) Ja idem u prvi razred (to još nismo učili:)
o.jeziku.107 zqusovac,
> Ima jos takvih stvari; naprimer Pécs (Pec) se kod nas zove Pecuj; A hod Hrvata Pecuh. > Madari zovu Kolozvar, itd. Ovde se toliko toga izmesalo, da vise nisam > siguran skoro ni za jednu rec cija je u stvari, naprimer: pogaca > (pogács), macka (macska), pas tj. kuca (kutya), kljuc (kulcs), greda Jednom davno, usred iracke pustinje, crkne mi kais od erkondisna na dzipu. Naravno, spadne i nestane. Po paklenoj vrucini stizem do prvog sela, tri kuce, ali (kao u prici) jedna je prodavnica auto delova. Udjem unutra, ono vise lici na otpad nego na prodavnicu, sve nabacano bez reda i smisla pa ne mogu da pokazem. pet-sest faca sedi unutra u hladu, pije i pusi. Ja krecem na nesto malo arapskog sto znam (ali ne znam kako se kaze kais), al' oni pricaju nekekav dijalekt i ne razumemo se ama bas nikako. Ne pomognu ni strani jezici, oni nece da izadju i pogledaju (ko je lud da izlazi u podne - zvezda pripekla), te ja kreni rukama i nogama, ubih se objasnjavajuci i masuci po vazduhu jedno desetak minuta. Donosili oni dva-tri dela koji veze nemaju sa onim sto trazim. Masem ja tako, masem, kad jedan Arapin uskliknu: 'A, KAJIS!' poz, zq
o.jeziku.108 zqusovac,
> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Ne da nije neophodan, nego je potpuno nepravilan. poz, zq
o.jeziku.109 vlador,
> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan? Ne. Narptotiv, mislim da je nepravilno napisati sa apostrofom.
o.jeziku.110 knight,
=> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put => kaže "direktorijUM", u svim padežima. Teško da ću da ga nađem jerbo mi vokativ kvari posao (Direktorijume, obriši se). :))
o.jeziku.111 superhik,
=:> Ne. Narptotiv, mislim da je nepravilno napisati sa --------- =:> apostrofom. A da li je i ovo nepravilno!??? :)))
o.jeziku.112 milan,
> E sad malo šabačke škole mađarskog: samoglasnici koji se pišu sa > crtom ili crtama su dugi, koji nemaju ništa ili imaju tačkice su > kratki. Je li, šta je bilo, jesi li se raspitao kod Mađara za moguće značenje reči Beč? Pl poz M
o.jeziku.113 dejanr,
[Odgovor na FORUM/ex.yu 3.1525, novim] >> > Možeš cepati dlaku na četvoro koliko hoćeš, ali nemaš baš >> > nikakav argument da osporiš da bi bilo ekonomičnije ( = lakše >> > bismo živeli, putovali, komunicirali, trgovali...) da svi >> > govorimo istim jezikom. >> >> Ulazimo u zonu vrednosti. Sa uskog stanovišta neposredne dnevne >> potrebe, to bi možda bilo tako. Možda? :) >> Ali niti se verbalni jezik svodi na usku i neposrednu razmenu reči, Ne svodi se, ali se jezik uglavnom (šta god to značilo, recimo 99% upotrebe jezika :) koristi da bi se ljudi o nečemu dogovorili, i to nečemu krajnje praktičnom, da ne kažem krajnje banalnom. Ili, kako ti kažeš, da bi razmenili reči :) >> niti se funkcija jezika sažima u formulu "jedan objekt - jedan izraz" >> (u krajnjoj liniji na tu formulu se svode zahtevi za jednim jezikom). Verovatno bi i taj "univerzalni jezik" dopuštao i sinonime, kao i svaki jezik. >> > A ako već ispada da je to u praksi nemoguće, onda bi sledeća najbolja >> > stvar bila da imamo automatski prevodilac, kao recimo u romanu Pola >> > Andersona "Hodnici vremena": na izlazu iz vremeplova staviš u uvo neku >> > kuglicu, koja se nekako direktno "zakači" za mozak, i onda odjednom >> > "znaš" da govoriš jezik koji se govori u tom vremenu, dok ne izvadiš >> >> Ako je tako koncipiran taj futuristički aparat-prevodilac, da ti >> omogućuje da govoriš tuđi jezik, onda je pisac podlegao jednom klišeu. >> Bolje je, sa stanovišta ideje prevođenja, da se zamisli aparat koji bi >> ti omogućio da razumeš druge jezike, a sam govoriš svoj - prevodioci He, he, izgleda da je pisac o tome više razmislio od tebe :) Zapravo, neko od junaka kaže upravo tako nešto, na šta sledi odgovor da nije dosta da samo razumeš jezik, treba da budeš upućen i u svu silu društvenih običaja tog vremena, dakle praktično moraš da misliš kao ljudi iz tog vremena da bi sa njima mogao da razgovaraš. Recimo, junak se grdno obrukao što je, kada mu je neko nešto dodao, rekao "Hvala", a tamo se to kaže samo za neke "kapitalne zasluge", dok se svakodnevna pomoć podrazumeva... >> Zato se i zadatak prevodioca formuliše paradoksom: treba prevesti ono >> što je - neprevodljivo. (Tj. tu je njegovo umeće, koje nadilazi puku >> tehniku, rutinu, prost račun.) Sve to su, takoreći do juče, govorili i o šahu... Jeste, automatsko prevođenje je složen problem. Itekako složen. Ali smo dosta napredovali prema njegovom rešenju, prema Minskom imaćemo kvalitetno automatsko prevođenje u prvoj deceniji sledećeg veka. Njegova prognoza za kompjuterski šah i nije mnogo promašila, dakle možda i tu pogodi :)
o.jeziku.114 zqusovac,
> Ne svodi se, ali se jezik uglavnom (sta god to znacilo, recimo 99% > upotrebe jezika :) koristi da bi se ljudi o necemu dogovorili, i to > necemu krajnje prakticnom, da ne kazem krajnje banalnom. Ili, kako
o.jeziku.115 ndragan,
(2.552) / verovatno se samo tada moze kontaktirati neciji duh (ona fora sa / casom). Dok ne nadje pogodno telo za ponovni zivot. Ili, mozda ===== Set The Bloody Code, Ognjene, please. Jer, ne znam da li je fora bila sa časom, ćasom ili čašom (možda su u mom odsustvu izmislili i casu, što bi bila već četvrta varijanta).
o.jeziku.116 ndragan,
/ žuli smo da se mađarska tastatura opisuje kao ludačka. Da li je to / tačno i jeste. pomoći nema, kome treba moraće da je nauči sam. p.s. keyb hu, desni alt, i urlik iz kontraalta
o.jeziku.117 ndragan,
/ Hm, ja ne znam nikoga ko _ne_ govori tako :) Pleased to meet you, hope you guess my name ;>
o.jeziku.119 ognjen,
)-> Set The Bloody Code, Ognjene, please. Sorry, ali imam hercules, a HYUtil mi je prespor. Ako zna neko gde ima hardverska ugradnja po Custom2, sa prekidacem, oslobodicu ga citanja deofrmisanih poruka bez dijakritickih znakova. )-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom ~~~~~ ~~~~~ ~~~~~ )-> (mozda su u mom odsustvu izmislili i casu, sto bi ~~~~ U cemu je razlika!? :)
o.jeziku.120 zqusovac,
Upravo gledam na Pinku 'O jagodama i krvi' (The Strawberry Statement) - ukradeno sa Bravo Channela. Prevod je novi (ne secam se onog iz sedamdesetih). Nekoliko bisera: Studentski strajk, preuzet univerzitet. Upada tip spolja i kaze: 'The press is reporting there are Mau-Maus inside'. prevod 'Stampa kaze da vas ima k'o miseva' Drugi primer: 'I'm off drugs now. I only sometimes eat acid' prevod 'Skinuo sam se sa droge. Sad samo ponekad jedem kiselinu' Treci: Tip drzi govor tipa mi smo protiv ovoga-i-onoga. Izmedju ostalog: 'We don't want R.O.T.C. on the campus' prevod 'Ne zelimo opstinsku vast u kampu' (R.O.T.C. - Reserve Officers Training Corps) poz, zq P.S. Ima jos ali mi je promaklo
o.jeziku.121 janko,
> )-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom > ččččč ččččč ččččč > )-> (mozda su u mom odsustvu izmislili i casu, sto bi > čččč > U cemu je razlika!? :) U slovu č. ;>
o.jeziku.122 mdrazic,
> Tip drzi govor tipa mi smo protiv ovoga-i-onoga. Izmedju > ostalog: 'We don't want R.O.T.C. on the campus' > prevod > 'Ne zelimo opstinsku vast u kampu' > > (R.O.T.C. - Reserve Officers Training Corps) Kad smo kod vojske: u nekom filmu oficir komanduje: "On the double" što se može prevesti kao "Trčećim korakom". Na filmu se vidi JEDAN vojnik kako juri koliko ga noge nose, a titlovan prevod: "Trčite po dvojica" :))) A o tomboli da i ne govorimo :))))))
o.jeziku.123 vlador,
> ukradeno sa Bravo Channela. Prevod je novi (ne secam se onog iz > sedamdesetih). Nekoliko bisera: Ma loše prevedenih filmova sam gledao mali milion tako da sam oguglao na njih... Ono što mi nikad neće biti jasno je zašto je Total recall preveden kao Totalni opoziv...
o.jeziku.124 ognjen,
)-> Ono sto mi nikad nece biti jasno je zasto je Total recall )-> preveden kao Totalni opoziv... Hm, a kako bi ti to preveo?
o.jeziku.125 alien,
CONF JOIN SEZAM.7 CONF REPLY 6.181 /r []>> loš - lošiji - najlošiji []>> zao - gori - najgori [] [] dobar - loš [] bolji - gori [] najbolji - najgori [] [] [] Vlada [] [] P.S. Ista komparacija stvarno vredi i za pridev 'zao'. Dakle, jeste [] zao-gori-najgori, ali je i loš-gori-najgori. Otkad to? Kada sam bio u osnovnoj školi, bilo je onako kako sam napisao, a i pre je bilo tako: Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika Matica Srpska * Matica Hrvatska fototipsko izdanje 1982 knjiga prva, A - č (1967): DOBAR ... komp. bolji ... supr. zao, rđav, loš ... knjiga druga, č - K (1967): ZAO ... komp. gori ... supr. dobar knjiga treća, K - O (1969): LOŠ ... komp. lošiji ... /nije navedeno supr./ Ako su u međuvremenu nastale neke promene, molio bih da budem prosvetljen. S obzirom da se hibernacijom branim od uticaja novokomponovanog doba, desi se da mi promaknu neki važni momenti. BTW: Zašto se imena knjiga i izdavača štampaju s uključenim CAPS LOCKom? Sada ne znam da li sam pogodio gde treba da stoji veliko, a gde malo slovo.
o.jeziku.126 ndragan,
(7.513, dr.grba) />> Ili ako neko ima veze tamo pa nek azurira da se film reprizira ! / ******* / Šta da radi??? (((: Ovo nije neobično. 'ažurira' u smislu 'da požuri' (mada više liči da je pesnik mislio na 'urgira') je tipična domaća stvar, da se strana reč prihvati po zvuku (koga uopšte zanimaju stvarna značenja reči, to je za naučne rasprave). Tako smo imali 'dubiozan' u smislu 'dubok', 'sporadičan' sa značenjem 'spor' i slično. Toliko smo navikli na to da je čak i meni promaklo. Svaka čas, komšija.
o.jeziku.127 ndragan,
/ Je li, šta je bilo, jesi li se raspitao kod Mađara za moguće / značenje reči Beč? Zateftereno za sledeću nedelju, na poleđini spiska za šopljavanje (shoping list). (p.s. još jedna nedelja... nisam vadio pomenutu listu iz džepa dok nije bilo kasno :) Jedna druga stvar me muči: kod njih se kao lični podatak uzimaju ime i prezime, a pošto se vrti relativno mali broj imena i donekle prezimena, kao dopunski podatak uzima se ime i prezime majke (devojačko!). To liči na onaj jevrejski štos po kome računaju jevrejstvo samo po ženskoj liniji - u redu, ali ono što mene buni je što je u Mađarskoj normalno da žena kad se uda, ne samo da uzima muževo prezime, nego se i zvanično predstavlja muževim prezimenom _i imenom_. To otprilike liči na ono "Mrs. John Smith" iliti Kovač Janošne (potonje 'e' je dugo). žak ima takvih imena datih ulicama. Istina, u poslednje vreme (bar prema datotetkama kroz koje sam prošvrljao a imaju neke podatke o bar minimalnom uzorku stanovništva), ovaj običaj se polako gubi, bar kod obrazovanijeg ženskinja sa akademskim zvanjem. Uzimaju i drugo prezime ili zadržavaju devojačko, pri čemu su odmah na venčanju obavezni da izjave čije će prezime nositi deca, makar da im ista još i ne padaju na um.
o.jeziku.128 vlador,
> BTW: Zašto se imena knjiga i izdavača štampaju s uključenim > CAPS LOCKom? Sada ne znam da li sam pogodio gde treba da > stoji veliko, a gde malo slovo. Zato što ni oni ne znaju... ;)
o.jeziku.129 ndragan,
/ )-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom / ččččč ččččč ččččč / U cemu je razlika!? :) Kako ti je u stvari ime: Džo, Džek, Bob ili Averel? :)
o.jeziku.130 ndragan,
/ LOŠ ... komp. lošiji ... /nije navedeno supr./ Meni je to 'lošiji' stvarno zvučalo čudno, jer mi je mnogo normalnije da kažem 'gori', pa mislim da je dobro što je neko napokon zavirio u knjige starostavne. Ako pravopis kaže da može, izem li ga, onda valjda može. Mada meni i dalje zvuči čudno.
o.jeziku.131 max.headroom,
Evo malo detalja vezanih za kineski jezik: - kineski i japanski jezik su mnogo različitiji nego, npr. srpski i ruski. - kineski se čita s leva na desno. - poslednja 'jača' revizija kineskog jezika se desila pre nekih 5000 godina (simboli su izgubili na suvišnim detaljima). - teško je reći koliko kineski jezik ima znakova: to je kao da nekoga pitate koliko naš jezik ima reči. Prosečan Kinez zna oko 5000-6000 simbola. Interesantan primer sastavljanja jednog simbola (uči se u kineskim osnovnim školama): 1. Šta je dole? Dole je Zemlja. -------- <- Linija koja označava Zemlju 2. Šta je gore? Gore je Nebo. ----- <- Linija koja označava Nebo --------- <- Linija koja označava Zemlju 3. Šta je u sredini? U sredini je Narod. ----- <- Nebo ------- <- Narod --------- <- Zemlja 4. Šta povezuje Nebo, Narod i Zemlju? Povezuje ih Car. --+-- <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod ---I--- <- Narod predstavlja Cara. I ----+---- <- Zemlja 5. Car je bogat. Simbol bogatstva je dubok džep. --+-- <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod ---I--- <- Narod predstavlja Cara. Car je bogat (ima I Đ <- Bogatstvo dubok džep), i to je simbolizovano ----+---- <- Zemlja kosom crticom. 6. Dokle se prostire Carstvo? Ono se prostire do Granice. +-------------+ I --+-- I <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od I I I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod I ---I--- I <- Narod predstavlja Cara. Car je bogat (ima I I Đ I <- Bogatstvo dubok džep), i to je simbolizovano I ----+---- I <- Zemlja kosom crticom. Kvadrat koji sve to +-------------+ uokviruje je Granica. Ovaj simbol je simbol za KINU. Zanimljivo, ha? :)
o.jeziku.132 madamov,
> Ovaj simbol je simbol za KINU. Wrong, Kina se piše sa dva znaka, a ovaj tvoj je drugi. Koliko se sećam, Kina se piše ovako: I +-------------+ +----I----+ I --+-- I I I I I I I I I I I ---I--- I +----I----+ I I / I I I ----+---- I I +-------------+
o.jeziku.133 supers,
>> - kineski se cita s leva na desno. Koliko je meni poznato, valjda se citaju redovi od gore prema dole, s tim da se pocinje od reda krajnje levo i ide na desno? >> Ovaj simbol je simbol za KINU. Da li su i komunisti zadrzali onaj simbol za Kinu? Da li u skolama i dalje tumace uspravnu crtu kao cara ili kao Velikog Vodju? I da li to znaci da indirektno priznaju da je Velikom Vodji dubok dzep? ;)
o.jeziku.134 dr.grba,
>> Zanimljivo, ha? :) Odlično. Još 4999. Samo napred (((: Ili da otvorimo jedan konf za ideograme? (((:
o.jeziku.135 balinda,
>> Zanimljivo, ha? :) Izuzetno!
o.jeziku.136 vitez.koja,
#=> Ovaj simbol je simbol za KINU. #=> Zanimljivo, ha? :) Podseti me... Na RTS-Teletekstu počinje kurs japanskog (nije još počeo) - strana 865... sk
o.jeziku.137 zqusovac,
> - poslednja 'jaca' revizija kineskog jezika se desila pre nekih 5000 > godina (simboli su izgubili na suvisnim detaljima). Poslednja 'jaca' revizija kineskog pisma (ne jezika!) desila se pre nekih 30 godina kada je uprosceno oko 160 radikala (osnovnih znakova koji ucestvuju u stvaranju vecine kineskih ideograma). > 1. Sta je dole? Dole je Zemlja. > > -------- <- Linija koja oznacava Zemlju Ovo je jako zbunjujuce za laike. Nisam isao u kinesku pripremnu skolu, pa ne znam da li decu stvarno tako uce, redosled poteza u tvom primeru je potpuno pogresan. U kineskom pismu postoji strogo odredjeni broj poteza cetkicom. Svaki potez se pise na strogo utvrdjeni nacin (odozgo nadole, zdesna nalevo, sa prelomom pod ostrim uglom ili sa blagim prelomom....). Takodje je strogo odredjen i redosled pisanja elemenata svakog znaka i on se nikako ne moze menjati. U rukopisu, kada se cetkica retko ili nikako ne dize sa papira upravo ti 'slabi' potezi omogucavaju prepoznavanje odredjenog znaka. Da se vratim na tvoj primer: 'Kina' na kineskom (tacnije hanskom) kaze se Zhongguo (po Pinyin transkripciji). Cita se otprilike C\/unkguo (C\/ kao cacak) i znaci 'sredisnje carstvo', tj. zemlja koja je u sredini sveta. Sastoji se od dva ideograma: Zhong - sredina prvi potez Ţ Ţ Ţ odozgo nadole drugi potez | ========\ | Ţ | Ţ sleva nadesno pa nadole bez prekida treci potez |---------\ | | |=========| sleva nadesno cetvrti potez Ţ |----Ţ----\ | Ţ | |----Ţ----| Ţ odozgo nadole Posto je ovo komplikovano crtati, necu dalje. poz, zq
o.jeziku.138 max.headroom,
> Wrong, Kina se piše sa dva znaka, a ovaj tvoj je drugi. > Koliko se sećam, Kina se piše ovako: U pravu si - ono "Kina" mi je izletelo. Htedoh reći - Država. Onaj prvi znak koji si naveo u stvari predstavlja "centar Sveta", što u kombinaciji sa Državom označava - Kinu. Kinezi su, dakle, verovali da je njihova zemlja "centar svega postojećeg". P.S. "I doći će mali žuti ljudi...", (C) by Tarabići Bros.
o.jeziku.139 max.headroom,
> Da li su i komunisti zadrzali onaj simbol za Kinu? Kinezi prolaze kroz svoju komunističku istoriju, ali i dalje drže do tradicije pisanog jezika. Zaista su zadržali ovakav metod učenja - podatak iz prve ruke :)
o.jeziku.140 zokalezic,
Pitanje za jezikoznalce : Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ?
o.jeziku.141 milan,
> Pitanje za jezikoznalce : > Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ? Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica" ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine). Druga je stvar što je ti (i svi mi konačno) osećaš kao neku vrstu "uopštene množine" iliti "zbirnu imenicu" poput "granje" ali ona to nije. Pl poz M
o.jeziku.142 paki,
­>> Pitanje za jezikoznalce : ­>> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ? ­> ------- ­> Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica" ­> ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine). žek, jednina je u pitanju. Ne može se reći "jedna tunjevine". U nedoumici sam da li se uopšte može reći i "jedna tunjevina", jer mi se čini da je imenica zbirna, poput "ovčetina". Trebalo bi da jedninu odradi "jedna konzerva tune/tunjetine", ili grešim? :) ­> Druga ­> je stvar što je ti (i svi mi konačno) osećaš kao neku vrstu ­> "uopštene množine" iliti "zbirnu imenicu" poput "granje" ali ona to ­> nije. Zašto ova imenica nije zbirna?
o.jeziku.143 nkbog,
> Pitanje za jezikoznalce : > Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ┘śţ^ A kako drugačije nego tunjevina (mno. tunjevine). To je naziv za meso od ribe tune (jed. tuna, mno. tune). Isto kao što je jednina od prasetine 'prasetina' (mno. prasetine), pa zatim tu su govedine, teletine, junetine, ljuckovine ;> itd. NB.
o.jeziku.144 milan,
> ­>> Pitanje za jezikoznalce : > ­>> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ? > ­> ------- > ­> Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica" > ­> ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine). > > žek, jednina je u pitanju. Ne može se reći "jedna tunjevine". > Opa, pardon! :)) Nisam primetio da si tražio _jedninu_. Pa, tunjevina je već jednina. To da li je stilski lepo reći "jedna tunjevina" drugo je pitanje. Pl poz M
o.jeziku.145 knight,
=> Kako ti je u stvari ime: Džo, Džek, Bob ili Averel? :) --- Vilijem. ;)
o.jeziku.146 veca,
>> Trebalo bi da jedninu odradi "jedna konzerva tune/tunjetine", Jedan konzerva tunjevine :) ali mislim da nije mislio na konzervu, jer u konzervu ide množina nečega :)
o.jeziku.147 squsovac,
U Vjesniku povremeno izlazi Vjesnikov jezički savjetnik. Budući da mi je u proteklih 20-ak dana svakodneno bio pristupačan hrvatski tisak, a da nisam mogao sve da prekucavam, odabrao sam, od pročitanih po mom mišljenju najbolju, 184. "lekciju" o jeziku. Preporučujem posebno poslednji pasus! nadnaslov: VJESNIKOV JEZIžKI SAVJETNIK - 184 naslov: SPISAK NAM NE TREBA lid: Umjesto srpskog rusizma "spisak" imamo naše riječi "popis", "lista", "imenik". Možda će se netko zapitati a što ćemo s izričajem "psovati sve po spisku". Ne treba nam ni "spisak" ni "sve po spisku". autor: Mile Mamić, Filozofski fakultet, Zadar Mnoge ruske riječi ušle su u hrvatski jezik zbog njegove slavenske otvorenosti prije godine 1918. Mnoge su od njih stekle svoje mjesto i postale neodvojivim dijelom hrvatskoga leksičkoga fonda. Ruskihh je posuđenica mnogo više u srpskom jeziku nego u hrvatskome, pa su se mnogi srpski rusizmi pokušali u vrijeme jednačenja po srpskoti uvući bez potrebe i u hrvtski jezik. Takvima u hrvatskomu jeziku mjesta nema. Prema njima se jednako postupa kao i prema običnim nepotrebnim srbizmima koji su nam bili nametani. Takva je upravo i riječ "spisak". "Jezički Savjetnik Matice hrvatske" (Zagreb, 1971.) navodi njezino rusko podrijetlo i kaže da se ta riječ uobičajila u administrativnom jeziku pored naših riječi: "popis", "imenik", "iskaz". On joj se dakle otvoreno ne protivi, niti navodi kako se je i kad uobičajila. Odgovor na to pitanje naći ćemo u Brodnjakovu "Rječniku razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika (Zagreb, 1992.). U njemu se riječ "spisak" nalazi na lijevoj strani i obilježena je brojem 2. To znači da je baš ta riječ u vrijeme jakoga unitarizma imala potisnuti odgovarajuću hrvatsku riječ. Mjesto nje Brodnjak nudi: "popis", "imenik", "lista". Valja istaknuti da je osobito riječ "popis" bila na udaru. Ona se je doista rijetko mogla čuti. Tako je bilo uobičajeno: "spisak birača", "spisak radnika", "platni spisak" itd. U vrijeme prvih slobodnih izbora počeo se opravdano vraćati "popis", ali se je "spisak" još žilavo držao. Na kasnijim izborima "spisak" je sve više gubio. Možemo reći da je riječ "popis" u toj utakmici potpuno pobijedila. Možemo doduše još ponekad naići na riječ "spisak", ali kad znademo kako nam je ta riječ došla, kada i u kojim uvjetima, onda tu nema dvojbe kojoj od tih dviju riječi dati apsolutnu prednost. Riječ "popis" nije jedina zamjena riječi "spisak", pa ćemo nekad upotrijebiti riječ "imenik", "iskaz" i sl. Možda će se sad netko zapitati a što ćemo s izričajem "psovati sve po spisku". Zar i taj izričaj ne govori ponešto i o riječi "spisak" i podrijetlu psovačkih navika u nas?! Krivo bi bilo reći da smo naučili psovati od Srba, ali pouzdano znam da su mnogi naši dečki prospovali nakon služenja vojnoga roka u bivšoj jugoarmiji. U mnogim slučajevima je ipak i sama psovka srpski utjecaj, a kad je ta ružna navika zavladala, često su naši dečki (možda na temelju boljega poznavanja vjeronauka) proširivali psovački repertoar. Ne treba nam dakle ni spisak ni sve po spisku.
o.jeziku.148 maksa,
>> psovački repertoar. Ne treba nam dakle ni spisak ni sve po >> spisku. Ok, a kako onda kažu ? "Obljubim ti sve po popisu" ?
o.jeziku.149 dr.grba,
>> Ok, a kako onda kažu ? "Obljubim ti sve po popisu" ? Ili možda "Obljubim ti svega glede imenika, unatoč dapače!" (:
o.jeziku.150 supers,
>> Ili mozda "Obljubim ti svega glede imenika, unatoc dapace!" (: Jel` moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"?
o.jeziku.151 vitez.koja,
#=> Jel` moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"? Naravno, to znači isto što i "čak-štaviše" na srpskom.
o.jeziku.152 darone,
>> >> Jel' moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"? >> >> Naravno, to znači isto što i "čak-štaviše" na srpskom. Jesi li siguran? "žak-štaviše", ili kako se već piše ;) je pleonazam, jer obe reči isto znače. Sa druge strane, unatoč bi na srpskom bilo uprkos, dok je konstrukcija (ne bih rekao da postoji odgovarajuća reč) za dapače "nego šta", ili, u krajnjem slučaju, takođe. -> We cannot tolerate - nor afford - a society in which some children become -> fully educated and others do not; in which some adults have access to and -> others do not.
o.jeziku.153 supers,
>> reci isto znace. Sa druge strane, unatoc bi na srpskom bilo >> uprkos, dok je konstrukcija (ne bih rekao da postoji >> odgovarajuca rec) za dapace "nego sta", Znaci, uprkos - nego sta :)))))))
o.jeziku.154 dr.grba,
>> Jelž moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"? žajdž pa dobro: tu i tamo mestimično delimično kako da ti kažem mislim to jest ovaj je li da!
o.jeziku.155 jovca.car,
/* Znaci, uprkos - nego sta :))))))) Unatoč dapače, mada premda ali, iako veoma, ali čega bome. Možda eto samo, naprotiv inače, iole bez osim, pa bar jok, dabome. (c) by Indexovo Radio Pozorište, pre desetak godina. :) ps Recitovati osećajno. Zarezi predstavljaju dramske pauze.
o.jeziku.156 supers,
>> tu i tamo mestimicno delimicno kako da ti kazem mislim to jest >> ovaj je li da! :)))))))))))))))))) Usprkos koncizno-konfuznoj obavijesti, otme mi se utisak umjereno netacno-jebitacne jezicke kovanice. :)
o.jeziku.157 slavisa,
Da li se piše : 1. dabogda 2. da Bog da 3. da bog da ? A sve ovo je u vezi sa vicevi.crnjaci . Skoro da svaka kletva ima različito napisano dabogda . Dabogda mi neki stručnjak odgovorio ili da možda organizujemo neki vote među laicima :) Vladimir
o.jeziku.158 supers,
>> 1. dabogda >> 2. da Bog da >> 3. da bog da ? Nisam strucnjak, a moje laicko misljenje je da sve tri varijante dolaze u obzir. Prva je primer za rec nastala spajanjem vise odvojenih reci tako da je dobila posebno znacenje. U nasem jeziku ima dosta takvih reci, npr. kojesta. Posebno je pitanje moze li se ovome priznati status samostalne reci, a pretpostavljam da moze. A sto se tice malog ili velikog slova, bog nije ime, ne predstavlja vlastitu imenicu, bez obzira sto se smatra da je samo jedan. Vernici obavezno pisu velikim slovom, to samo oni znaju zasto, mada je i takvo resenje prihvatljivo, kao i princip da se u pismenom obracanju koristi Ti & Vi.
o.jeziku.159 ndragan,
/ Hajde sad natenane i ponovo da apsolviramo šta se tačno traži sa ovog / koncerta, pa da krenem u akciju. Ono društvo u NS je dovoljno veliko, NoRmaLNo, ono što nema na ploči ;)
o.jeziku.160 ndragan,
/ Madjarskih slova ima ukupno 48. (mi sa 30 smo nista). Nem' pojma, jerbo sve zavisi šta se računa u slovo. Aj' da vidimo: 1. standardnih 26 iz aski seta 2. 5 dugih verzija standardnih samoglasnika 3. 2 samoglasnika pride plus dve duge verzije istih 4. Dvoglasnici cs, ch, ts (sve se čita kao č), sz (s), ty (ć), gy (đ), ly (lj), ny (nj)... meni ovo stvarno liči na 48, ama sve imam osećaj da sam nešto zaboravio... a, da: zs (ž) i cz (samo c). Priupitao sam malo tamo, al' nešto nisu umeli da se slože oko toga koliko slova ima, tj šta se sve računa kao slovo a šta ne. Neke od kombinacija koje sam naveo su već zastarele (naprimer cz, ch), ali ima dosta prezimena (a onda i imena ulica i ostalog) gde se baš tako piše, te se i dalje koriste. Što se tiče porekla reči Beč, nemaju pojma, bar ovi sa kojima sam pričao (mada su za neke druge stvari iz ostorije veoma potkovani). Od mera za pivo spomenuli su samo akov (oko 15-17 litara, znaju moji zemljaci), i neku meru od oko 0.33 litre, nisam uspeo da zapamtim, ali nije ni nalik.
o.jeziku.161 ndragan,
/ jer mi se čini da je imenica zbirna, poput "ovčetina". Kad smo kod toga, ja osećam imenicu 'softver' kao opštu ili zbirnu, tako da mi je neobično kad se pojavi u množini, ili (još gore) sa brojem, naprimer "video sam dva dobra softvera". Slično imenici 'humor', koju ne samo da ne mogu da zamislim u množini, nego ni da predstavlja fizički objekat, osim u prenosnom smislu: "stavi ovu fotografiju desno od humora" mogu da shvatim samo kao "pored humorističke rubrike". Kako ostali osećaju?
o.jeziku.162 ndragan,
(12.16) />> Maturanti Kragujevca otpočeli su štrajk zbog nedobijanja / Maturanti Palanke otpočeli su štrajk zbog nedobijanja žega maturanti? Nikad nisam čuo za te dve škole. Osim ako se ne radi o kragujevačkim i palanačkim maturantima, što je već sasvim druga stvar. Zaista, otkad su se kod nas kojekakvi neprilični genitivi ugnezdili tamo gde bi, po prirodi jezika nam, trebalo da se nalazi prisvojni pridev? Nedavno sam čuo jedan od ubitačnijih primera: postoji "Sindikat Srbije Beograda". Ni manje ni više.
o.jeziku.163 calex,
<!> / Hajde sad natenane i ponovo da apsolviramo šta se tačno traži sa ovog <!> / koncerta, pa da krenem u akciju. Ono društvo u NS je dovoljno veliko, <!> NoRmaLNo, ono što nema na ploči ;) Uh, NDragane, ne daj više da ti ćerka isključuje računar, pa gde da ovde pošalješ odgovor?? :)))
o.jeziku.164 zqusovac,
> Zaista, otkad su se kod nas kojekakvi neprilicni genitivi ugnezdili > tamo gde bi, po prirodi jezika nam, trebalo da se nalazi prisvojni > pridev? Nedavno sam cuo jedan od ubitacnijih primera: postoji "Sindikat > Srbije Beograda". Ni manje ni vise. Jednog dana proteklog tjedna (ne secam se datuma) ludo smo se smejali u jednoj redakiji citajuci Politiku Ekspres od toga dana. Preko cele strane tema: kolera u Bujanovcu (ili gde vec). Palanacki dopisnici sa juga Srbije - sve biser do bisera. Ali najvise se ismejasmo na funkciju Druga X.Y. - predsednik Komisije za borbu protiv kolere Bujanovca ;))) poz, zq
o.jeziku.165 srdjan.j,
==> ime, ne predstavlja vlastitu imenicu, bez obzira sto se smatra da je samo ==> jedan. Vernici obavezno pisu velikim slovom, to samo oni znaju zasto, U pravopisu je definisano, da ako se misli na hrišćanskog Boga, da se piše velikim slovom ! Srđan.