o.jeziku.2ndragan,
Svaka čast, društvo, niste napravili nered dok me nije bilo. Samo jedna
poruka za dve nedelje, odlično. I ja svratio samo malo da provetrim,
vidimo se kasnije.
o.jeziku.3ndragan,
Eve ga jedan divan (tj otoman iliti(*) kauč) primer tzv (skraćeno cv)
naivnog ređanja genitiva.
/ Pošlihtika, petak 17. jun 1994, članak o konzumiranju alkohola
/ američkih studenata (strana 4):
čao mi je što ne dođoh do originala da vidim kako izgleda "alkohol
američkih studenata", kao što mi nije žao što ne videh kako izgleda "rak
Srbije" (iz jednog drugog primera, ponovite gradivo, septembra
propitujem).
Hm, da nije pesnik hteo da kaže da američki studenti, kojim slučajem,
šljokaju?
(*) "iliti" se može rekurzivno proširiti na "ilitebi ili iliti" gde se
opet ono srednje "ili" može zameniti sa "iliti" i tako do besvesti.
o.jeziku.4balsa,
(milan, FORUM.12: 4.101)
(iz Srbotopije)
*>.... Istina, pomislio bi da je Dana propustila
*>poneku političku omasku - ona, naime za BiH nikada ne bi
*>rekla "bivša" - kao i poneku gramatičku - ne kaže se, i
*>ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije
========================================
*>"15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, ....
A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima?
Malo si se, Milane, zabunio. :)
o.jeziku.5milan,
>*> .... Istina, pomislio bi da je Dana propustila
>*> poneku političku omasku - ona, naime za BiH nikada ne bi
>*> rekla "bivša" - kao i poneku gramatičku - ne kaže se, i
>*> ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije
> ========================================
>*> "15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, ....
>
> A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima?
>
> Malo si se, Milane, zabunio. :)
Jok! Nego o "vremenskim" mesecima. :))
Paj'z 'vamo.
Uz broj (veći od jedan) ide genitiv plurala. Npr. Petnaest
"nečega" i.e. petnaest "koga ili čega?" kako su nas učile (da li i
naučile?) učiteljice. Dakle, "jedan avion", ..., "petnaest aviona" (a
ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je plural od
mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca".
Pl poz M
P.S. Priznajem da sam malo preterano pohvalio Danu. Ovu grešku bi
napravila i ona. ;>>>>>>>>
o.jeziku.6balsa,
*>>*> ne piše se, "15 meseci" nego "15 meseca" kaogod sto nije
*>> ========================================
*>>*> "15 kepeci" nego "15 kepeca", ali, ....
*>>
*>> A je l' se to radi o Jupiterovim mesecima?
*>>
*>> Malo si se, Milane, zabunio. :)
*> Jok! Nego o "vremenskim" mesecima. :))
*> Paj'z 'vamo.
*> Uz broj (veći od jedan) ide genitiv plurala. Npr. Petnaest
*>"nečega" i.e. petnaest "koga ili čega?" kako su nas učile (da li i
*>naučile?) učiteljice. Dakle, "jedan avion", ..., "petnaest aviona" (a
*>ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je plural od
*>mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca".
E, tu sam te ček'o! ;)
Jezik, na žalost ili na sreću, nije matematika, tako da 'meseci' i
'kepeci' ne moraju nužno da budu u vezi. :)
Uz broj veći od 4, ide, jasno, genitiv plurala. (A priča o padežima
uz brojeve od 1 do 4 je duga i tužna, te je preskačem.)
Elem, imenica 'mesec' ima dubletni genitiv plurala:
G. pl: 'mesecA' - ako je u pitanju nebesko telo
G. pl: 'mesecI' - ako se misli na vremenski period
Izuzetak, šta ćeš.
(I tako ja, ni kriv ni dužan, spasoh obraz Hadžiji. ;)
b.
o.jeziku.7squsovac,
*> ===============================
*> 8.9 FORUM.12:trac
*> superhik, 18.07.Pon 13:34, 162 chr
*> Odgovor na 8.7, astojkovic, 17.07.Ned 14:00
*> ---------------------------------------------------------
*> =:> "ŁŁŁ Arkan ženi Cecu
Je l' ova rečenica ispravna ja l' jok? Ja nekako shvatam da bi on ako već vodi
računa o njoj (kako sam to diplomatski rekao ;>) mogao eventualno da je uda
(podrazumeva se za nekog trećeg), al' da onj nju ženi, to ne znam? Valjda bi
trebalo "ženi se njome" ili ona se udaje za njega.
Stručnjaci?
o.jeziku.8aleksandra.m,
> ne "petnaest avioni"). Prema tome "petnaest meseca" jer je
> plural od mesec "meseci" a genitiv plurala "meseca".
M. Stevanović, "Savremeni srpskohrvatski jezik I", Naučna
knjiga, Beograd, 1989, strana 209:
"Genitiv množine nekih imenica muškog roda može imati i
drukčiji završetak. Tako se obično govori i piše: Pre nekoliko
MESECI; Radi po nekoliko SATI dnevno; Za nekoliko SEKUNDI; pet
PARI; deset HVATI. Uz brojeve i priloške izraze za količinu,
imenice: MESEC, sat, minut, sekund, ar, par, hvat, i sl. u
genitivu množine, dakle, obično imaju završetak 'i'."
>
> Pl poz M
>
> P.S. Priznajem da sam malo preterano pohvalio Danu. Ovu grešku
> bi napravila i ona. ;>>>>>>>>
o.jeziku.9paki,
> Svaki posao ima svoje nezgode. žitaoc i nije dužan da razmišlja
> drugačije. žitaoc (gledaoc?) prevoda ima pravo da hoće
> najbolje. A prevodilac mora da uradi posao najbolje što ume. Pa
Treba 'čitalac' i 'gledalac', kao što je pravilno napisano 'prevodilac'.
o.jeziku.10milan,
> M. Stevanović, "Savremeni srpskohrvatski jezik I", Naučna
> knjiga, Beograd, 1989, strana 209:
>
> "Genitiv množine nekih imenica muškog roda može imati i
> drukčiji završetak. Tako se obično govori i piše: Pre nekoliko
> MESECI; Radi po nekoliko SATI dnevno; Za nekoliko SEKUNDI; pet
> PARI; deset HVATI. Uz brojeve i priloške izraze za količinu,
> imenice: MESEC, sat, minut, sekund, ar, par, hvat, i sl. u
> genitivu množine, dakle, obično imaju završetak 'i'."
Deset minuti?
Pl poz M
o.jeziku.11aleksandra.m,
> Treba 'čitalac' i 'gledalac', kao što je pravilno napisano
> 'prevodilac'.
Ma, i meni bilo nešto čudno kad sam pisala, ali omaklo se :(
Ostarilo se, šta ćeš, pa brljavi povremeno :)
o.jeziku.12aleksandra.m,
> Deset minuti?
Nije baš uobičajeno, ali nije ni sasvim pogrešno. Pre bi se
moglo reći, zastarelo je. Narečeni Stevanović na istom mestu
ima i primer: "Sada je tačno devet časova i trideset minuti", a
u zagradi dodaje: "ali je bolje reći minuta".
Problem je što gramatika nije nauk koji se služi nepromenljivim
formulama; davno je prošlo vreme preskriptivne gramatike, a na
njeno mesto došla deskriptivna. Dakle, ne zapoveda se kako se
mora jednom zauvek govoriti i pisati, nego se opisuju uzusi,
uobičajena upotreba. Da su zakoni gramatike gvozdeni i
nepromenljivi, da se na osnovu upotrebe i prihvaćenosti
određenih oblika gramatika i pravopis povremeno ne koriguju,
pretpostavljam da bi, npr, Francuzi, Španci, Italijani, Rumuni,
itd. i dan danas govorili, ili barem pisali istim, latinskim
jezikom.
o.jeziku.13ndragan,
/ Malo si se, Milane, zabunio. :)
Da, treba "mesecova".
o.jeziku.14ndragan,
/ Stručnjaci?
žetvrti put citiram:
"Kako to, žena oženita?"
David Štrbac u "Jazavcu pred sudom"
o.jeziku.15ndragan,
/ Deset minuti?
Mada zvuči banatski, mislim da tako više ni moja baba ne govori, ali
dalo se čuti ponegde.
o.jeziku.16isekulovic,
Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
o.jeziku.17balinda,
>> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
Nisam baš nekav stručnjak, :( ali mislim da je ispravno 'iSčašiti'.
(?) Valjda se to zove 'jednačenje suglasnika po zvučnosti', tj. kada se
zvučni suglasnik (ovde 'z') nađe ispred bezvučnog (ovde 'č') redovno se
menja u svoj bezvučni parnjak (ovde 's').
P.S. A možda je i obrnuto? :)
o.jeziku.18kuki,
> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
meni se čini da je pravilno "iščašiti" :)
o.jeziku.19nkbog,
>> Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
> Nisam baš nekav stručnjak, :( ali mislim da je ispravno 'iSčašiti'.
> (?) Valjda se to zove 'jednačenje suglasnika po zvučnosti', tj. kada se
Postoji i 'jednačenje po mestu tvorbe' i tu 's' ispred 'č' prelazi u 'š'.
Daklem, algoritam (!) bi izgledao ovako:
- IZ - žAŠITI
- 'ž' se "sastoji" od glasova 'T' i 'Š'
- po jednačenju po zvučnosti zvučno 'Z' ispred bezvučnog 'T' (iz 'ž')
prelazi u 'S'
- po jednačenju po mestu tvorbe 'S' ispred prednjonepčanog 'ž' prelazi
u prednjonepčano 'Š'
- pravilan oblik je IŠ-žAŠTI (Š kao Šabac).
NB.
o.jeziku.20kuki,
> - pravilan oblik je IŠ-žAŠTI (Š kao Šabac).
jes vala, sad pogledah u enciklopediji :)
o.jeziku.21squsovac,
CIVILIZACIJA.7, istorija 3.6, mmitrovic
> KONKURS ZA 1 STRUžNOG SAVETNIKA
> po pitanju istorijskog i modernog naoružanja, vojnih doktrina tokom vremena,
**********
> kao i po pitanju istorijskih prilika oko većih ratova
**********
PO - ...Umesto PO TOM PITANJU, PO PITANJU (NEžEGA) bolje je upotrebiti
predlog O, POVODOM, ili reći U TOM POGLEDU. Umesto diskusija PO
prvoj tački dnevnog reda, bokje je O prvoj tački ili POVODOM prve
tačke.
dr Ivan Klajn, Rečnik jezičkih nedoumica, str 101
...mada u oglasu ne bi trebalo ni "stručni savetnik PO..." ni
"stručni savetnik o" nego stručni savetnik za to i to.
poz SQ
o.jeziku.22boris,
> - Ovo prvo ti je Brankov most (Branko's bridž ;) i dobio je ime
> po piscu Branku koji je skočio sa njega i ubio se ...
Nije za ovu konferenciju al moram da kažem, jer ovo nije prvi put da
čujem tu konstataciju.
Elem, Brankov most NIJE dobio ime po Branku Ćopiću, već po tome što je
on nastavak ulice koja se zove Brankova. Ta greška se potkrala i u nekom
članku u Politici.
Pozdrav Boris
o.jeziku.23mdave,
Subject: Re: Brankov most
MD> Elem, Brankov most NIJE dobio ime po Branku Ćopiću, već po tome
MD> što je on nastavak ulice koja se zove Brankova. Ta greška se
MD> potkrala i u nekom članku u Politici.
Znam da nije mesto, ali morao sam da se prisetim trenutka kad
sam jednoj devojci rekao da ću da se bacim sa Brankovog mosta
ako ne izađe sa mnom, a da je to most sa kog se ubio Branko
Kockica. :)
o.jeziku.24ndragan,
/ Da li je pravilno 'isčašiti' ili 'izčašiti'?
Nije.
o.jeziku.25balsa,
===========================================================================
ELEKTRONIKA/RACUNARSTVO
3.svibanj 94
OVO JE RJECNIK U SAZRIJEVANJU! TEMELJI SE NA PRIKUPLJENIM I
NOVOOBLIKOVANIM RJECIMA PORIJEKLOM OD PROF. LASZLA.
SMATRAJTE OVO JAVNOM AKADEMSKOM RASPRAVOM I MOLIM VAS DA SVE VASE
PRIMJEDBE NA NAVEDENE RJECI KAO I NEKE NOVE RJECI DOSTAVITE U OVU
"NEWS" SKUPINU (HR.EDU.COMP.).
CILJ I NAMJERA JE UBRZATI STVARANJE I UPOTREBU HRVATSKIH STRUCNIH RJECI.
DR. KAROLJ SKALA
INSTITUT "RUDJER BOSKOVI]" ZAGREB
E-MAIL: SKALA@OLIMP.IRB.HR
TEL: 041 425 753
abstraction - upojmitak
access time - pristupno vrijeme
acquistion - usnimba
actuator - pokretalo
addressable locations - oslovljena smjestista
adresni dekoder - oslovljeni razaznacnik
akronim - pokrata
algorithm - postupnik
algorithmic approach - postupnicni pristup
alpha-beta pruning - krajnostna kljastritba
analog - razmjerno
analog computer - razmjerno racunalo
analyse - razglabati
analytical engine - razglobni stroj
animation - zivoris
applicatioon software - primjenbena naputbina
applicative - primjenbeni
applied mathematics - primjenjeno oloslovlje
archicteture - gradba
ardered pair - ure|ena dvojka
arithmetic logic unit - racunsko mislovna jedinica
arrangement - razporedba
array - pravokutast razvrst
array - razvrst
assignment - pridruzno
atom - jedinka
audio - ozvuka
augmented transition network - prosirena prijelazna mreza
authortext - srociteljski orjecak
automatic programming - samonaputba
averaging - uprosjecba
axiom - prvostavka
backtracking - uzmak
backward chaining - odzadnja prosuda
batch - naredbena datnica
batch-processing - kupna obrada
behavior - ponasanje
binary digit - dvojnica
bistabil - dvostanjac
bit map - dvojnicni uoblik
blind - naslijepo
block-structured - sklopovit
blocks - sklopovi
branch - granba
branches - grane
brute force attack - zahvat grubom silom
buffer - suspremica
bus - magistrala
button - vrtka
byte - slovnjak
cache - ostava
calculator - racunalo
call - poziv
cardinal - glavni
carry - prijenos
central processing unit - sredisnja obradna jedinica
channel - zlijeb
character - pismena
classification - razredba
clause - prireka
clock - takt, dobnjak, kucalo
clones - pastrojci (sukladnici)
coaksial cable- suosnik
coding - uznaka
coding system -znakovnik
cognitive science - spoznajna znanost
collection - prikup
common sence reasoning - prosud po zdravom razumu
communication - opcitba
communication software - opcajnik
comparison - poredba
compilers - skupnici
comprehension - razbor
computer - racunalo ili rednik
computer art - strojna umjetnost
computer program - strojni naputak
computer science - racunarstvo
computerization - ucinak ostrojbe
concepts - pojmovlje
conceptual level - smislena razina
conjecture - naslut
constant - nemjenljivica
constraint - ogranicbeni
content - sadrzaj
context - surjecje
control circuit - upravni sklop
current - trenutno
current state - trenutno stanje
cyclic - kruzno
data bus - dvosmjerna datkovna tracnica
data field - datkovno polje
data processor - datkovni obradnik
data tranfer - prijenos dataka
databank - datarnica
database - datara
database management system - poslovnja datkovna podklada
dataflow - datotocni
debugging - razgodba
declarative - najavni
decoder - razaznacnik
decompilers - razkupnici
deduction - izvod
default - nenavodni
default reasoning - presutna posudbna
define - odrediti
definirati - tocno odrediti
depth first - pretraznja
descriptive - opisni
design - razrada
desk top publishing - stolno nakladnistvo
deterministic - jednostrazni
diagram - crtuljnik
diamond - kosa cetvorina
difference engine - razlikovni stroj
digital signature - znamacni podpis
digitalization - uznamcitba
dimension - protega
discourse - besjeda
discrete - razlucni
disipacija - rasipanje
disk buffer - ucitnicna suspremica
disk drive - ucitnik
disortion - izoblik
display - prerdocavalo
distinctive features - razlikovna obiljezja
documentation - podkrjepa
domain - podrucje
drafting - nacrt
drain - odvod
DRAM - obnovni upisnik
draw program - crtovnik
driver - pogonic
dynamic system - protocan sustav
edges - rubovi
edit buffer - prirednicna suspremica
editor - prirednik
effector - djelovatelj
efficient - ucinkovit
electrochemical - munjokrcbeni
electronic - munjkovni
electronic digital - munjkovno znamcani
emission -odasiljka
encoded - uznacene
encoding - uznaka
erasable - obisljiv
erogeneous - raznorodnost
error-checking - razgodljiv
evaluation - vrijednotba
eventualan - mozebitan
execute - izvrsavati
exensible - prosiren
exhaustive - izcrpno
explanation facility - objasnitbena pomagala
explicit - skrovit
expression - izraz
extended character set - prosireni slovored
feedback - povratna sprega
fetch - dohvacati
fiber-optic cable - vlakneni svjetlovod
file cabinet - spisnik
final - zavrsno
finder - nalaznik
finite state - konacni
firma - tvrtka
firmware - ugra|enica
fleksibilan - promjenljiv
flip-flop - dvostanjac
flowchart - tokovnik
form meaning - oblik znacenje
formule - obrazica
forward chaining - odsprjednja prosuda
frame - oris (orisnik)
front-end processor - obradnik-prjednjak
function - preslicnica
functional - preoblicni
fuzzy relations - labavi suodnosi
fuzzy sets - razplinuti skupovi
game playing - igranje igara
generation - proizvedba
generators - izvodnici
goal appliers - svrhovnici
graph - crtulja
graph representation - crtuljni prikaz
graphics - likoris
hardware - strojevina
hash table - razprznica
help - pomoc
heuristic - iznalazno
heuristic minimax search algorithm - iznalazni krjnostni pretraznik
hierarchic - supodredni (svetoredni)
hierarchized - supodre|eni
high level - visi red
high-level programming languages - visi naputni jezici
human interface - porabicna sucelja
hybrid - znamcano razmjerni
hypermedia - sverabnik
identification - istovjetba
idiom - ustaljenica
imperative - zapovjedni
implementacija - provedba
implicit - izricit
impulse - sunak
indenpedent variables - nezavisne promjenjivice
index - pokazatelj
induction - uzvod
inferencer - prosudnik
initial - pocetno
input - ulaz
input - unos
input output ports - ulazno izlazna prikljucista
integral - cjelovit
integral storage - unutarnji spremnik
interactive - suopcajan
interakcija - me|udjelovanje
interface - sucelje
internal schema - unutarnji osnovnik
interpretation - tumacba
interpreters - tumacnici
inventory - popis
invertor - okretalo
iterative - opetovno
jump - skok
karakteristike - znacajke
keyboard buffer - izpisicna suspremica
knowledge engineering - mjernistvo znanja
knowledge system - znatara
koncepcija - zamisao
koncept - zamisao
konfigurirari - oblikovati
kontradikcija - proturjecje
laboratory conditions - pokusnicne prilike
laser priter - svjetlostni (svjetlosni) pisac
learnable - naucljiv
learning system - samouki sustav
leaves - vrske
linear-bounded automaton - ome|eni stroj
linearise - unizovitost
linearize - unizoviti
link -veznik
linker - poveznik
list - spisak
literatura - upotrebljena gra|a
logical hierarchy - mislovna suporedba
logical level - mislovna razina
loop - petlja
machine code - strojni znakovnik
machine instruction - strojna uputa
magnetic disk - zeljezo tezni kolut
main - glavni
maintenance - obsluga
manipulator - rukovalo
mapping - preoblika (prieslika)
maximum - najvisak
maze - nedohod
mechanical - strojstveni
memory - pamtilo
menu - ponuda
message parameter - porucenica
metoda - planski pristup
microwave - sitnoval
millisecond - tisucinka sekunde (trenutka)
minimax - pretraznik
mnemonic - jezik prisjetnik
model - tvorilo
modem - pretvornik
modules - sastavnici
modus ponens - utvrdnja
modus tollens - ukidnja
monitor - predocnik
monotonic - jednoliki
morphology - oblicje
morphophonology - likovlje
move generator - potezni proizvodnik
network - mrjezna datara
networking - umrjezje
neuron - zivcana stanica
next - iduce
nodes - racvistva
noise - buka (sum)
nonvolatile - stamen
octett - osmak
odd parity - provjera liha
one time pad - jednokratni kljuc
one-to-one mapping - supreslika
ontology - bitoslovlje
operating system - radni sustav
operator - obsluznik
optical filtering - svjetlostni procjed
optical processing - svjetlostna obrada
ordinal - redni
output - izvrat
overflow - pretocak
packing - sazetba
page layout program - tiskopisnik
spreadsheet - racunovodnik
paint program - slikovnik
parallel processing - uzporedna obrada
parallelogram - pazetvorina
parameter - obiljezje
parser - razclanik
paryti bit - provjerna dvojnica
peimary - prvotni
period - bodak
peripheral - okolnjak
personal computer - osobni rednik
phoneties - zvukovlje
phonology - glasovlje
phrase - izreka
physical level - pohranbena (zbiljna) razina
physical memory - pamtionik
physicist - naravoslov
picture element - slikovna jedinica
pixel - piknja (piknjica)
plan appliers - zasnovnici
plotter - crtac
polymorphism - mnogolikost
popularan - opceshvatljiv
portable - prenosan
position update - obnovnik polozaja
postscript - oblikiovni jezik
pragmatic meaning - porabnosound feature - glasovno obiljezje
pragmatics - poraba
predecessor-successor - prednik-slijednik
predicate - prirocni
prefix notation - predmetacni zapis
presence - uzocnost
present - uzocno
princip - nacelo
procedure - supostupak
process oriented - doktovni
processing - obrada
processor - obradnik
production rule - proizvedbeni propis
production rules - proizvedbeni propisi
program documentation - naputbena potkrjepa
project - nacrtak
projection - uzmet
prolog - mislovni jezik
PROM - naputljiv izcitnik
PROM burner - uzeznik
prompt - znacka
propositional - sudno
protection - zastita
prototyp - pralik
proximity detector - blizinomjer (blizinsko osjetilo)
publication - objavak
punched cards - rupcanice
push-down store - potisni spremnik
queue - rep
RAM - promjenljiv radni spremnik
range - doseg
read only memories - izcitnice
read-write - upisnik-izcitnik
readable - citko
real time - zbiljno vrijeme
realizirati - ozivotvoriti
recapitulation - prieglava
record - zapis
recursion - suvrat
recursive - suvratan
redundancy - zalihost
redundantna - obilata
regions - podrucja
register - kazalo
register - spremnik (registar)
regular - jednostrani
regularan- redovit
relational - odnosni
relative frequency - odnosna cestota
remote control - daljnoupravnik
representation - prikaz
representation scheme - prikazni okvir
reserved keywords - zauzete kljucne rijeci
resolution - razjesba (razlucivanje)
resolution - razluk (razlucivanje)
result - posljedak
retrievable - ponalazljiv
retrieval - pohrana
return - izvrat
ripple - nazubljenost
robotology - robotoslovlje
root - izhodiste
row - slozak
rule - propis
rute - ishodiSte
scan - omatrati
scene - prizor
script - zgodovnik
search - pretraznja
secondary storage medium - drugotni spremnik
self-addressable - samooslovljivo
self-documenting - samopodkrjepan
semantic network - znacbena mreza
semantics - znacba
seminology - znakoslovlje
sensor - osjetnik (osjetilo)
sequencing - susljedba
servomechanism - osjetni spreznik
shell - suceonik
signal - dojava (dojavak)
signals - dojavke
signific - oznacnik
simulacija - oponasanje
simulation - opotvorba
sinonim - istoznacnica
sinteza - spoj
software - naputbina
sort - svrstba
source - polazisni jezik
source-object - izvoriste-odrediste
specifican - iskljuciv
specification - postav
speech recognizer - govorni prepoznatnik
spinoff - omasak
SRAM - statni upisnik
stable - stavno
stack - stog
standard - obrazac
stereo vision - prostorni vid
storage - pohrana
string - nizanica
strobe - omogucavanje
structure - ustrojba
subroutine - skret
substitution - podmjena
superprint - razpis
symbol-value - oznaka-vrijednost
symptom - pobolica
syntax - skladnja
synthesized voice - umjetni govor
table - kriznica
tacit - presutni
technology - obrtoslovlje
terminacija - prilago|enje
terminal - postaja
terminator - zavrsetnik
text - orjecje
theme appliers - djelovnici
theorem proving - dokazba poucaka
theory of algorithms - nauka o postupnicima
theory of intelligent systems - nauka o razumnim sustavima
tools - pomagala (alati)
totient - tolicnik
transcoder - prezncnik
transduced - preoblikac
transfer - odasiljba
transfer - prienos
transformation - preoblik
transformation - preoblika
translator - prevodnik
transmistor - poluvodnik
tranzient - prijelaz
trapezium - rogljevac
tree - stablo (granaljka)
Turing machine - Turingov stroj
univerzalan - sveobuhvatan
univerzalno - sveobuhvatno
unrestricted - opci
update - nadopuna
upgrade - unaprjedba
urle-oriented - stavkovni
user interface - porabnicko sucelje
utilities - usluzni naputci
value - vrijednost
vector - vrstica
video - oslika
virtual storage - prividni spremnik
weighted - tegovano
well formed - izpravno uoblicen
well-formed strings - skup ovjerenih postava
word processing - orjecna priredba (prirednik)
workpiece - prijenos obradka
writable - pisak
=============================================================================
o.jeziku.26milan,
> acquistion - usnimba
Bogami ovo je "pribavba" a ne "usnimba". Što se to prilikom
akviziranja "usnimava"? Prije bih rekao da se pribavlja. Da nije tu
neki Srbin umešao prste da namerno pokvari hrvatski novorijek? :)
Pl poz M
P.S.
> analyse - razglabati ;)))))
> applied mathematics - primjenjeno oloslovlje ??????
> ardered pair - ure|ena dvojka ! -> ordered
Bre ovaj tvoj ustaša je prilično neobrazovan.
o.jeziku.27armitage,
Novi strojni naputak zahteva 40 kiloslovnjaka pamtila za učitničnu
suspremicu. :)))))
Nije njima lako!
-*- Armitage -*-
o.jeziku.28fifana,
> ELEKTRONIKA/RACUNARSTVO
> 3.svibanj 94
>
> OVO JE RJECNIK U SAZRIJEVANJU! TEMELJI SE NA PRIKUPLJENIM I
> NOVOOBLIKOVANIM RJECIMA PORIJEKLOM OD PROF. LASZLA.
Krasan Rjecnik ;))) Mogao bi se prosiriti i na druge oblasti.
Jedino me zanima da li prevode sa nemackog (ko je uopste uspeo da razume bilo
koji nemacki tekst o problematici) ili to rade samostalno?
o.jeziku.29ndragan,
/ explicit - skrovit
/ implicit - izricit
Ovo im je čista grješka u sustavu, ako ga uobćšte imaju. Preveli su ga
upravo suprotno od stvarnog značenja.
Pitam se, pitam se, imaju li oni vremena da sve to nauče i uvedu pre
nego što truli zapad smisli nove pojmove koje treba prevesti.
Pre godinu dve neko ovde reče da mogu oni da izmišljaju šta hoće, mi to
i dalje razumemo. Sad više ne jamčim za to. Hoće ljudi da imaju svoj
jezik, makar ne umeli da govore njim.
/ indenpedent variables - nezavisne promjenjivice
Ama zašto im tepaju? Promenljive su jedna žgadija koju treba držati na
lancu.
/ laboratory conditions - pokusnicne prilike
Ako su 'conditions' preveli kao 'prilike', kako prevode 'situation'?
/ projection - uzmet
Kako li onda izgleda 'ejection'?
/ robotology - robotoslovlje
Dobro da nisu preveli 'robot', to je ipak slovenskog porekla.
o.jeziku.30ndragan,
/ Jedino me zanima da li prevode sa nemackog (ko je uopste uspeo da
Pravo da rečem, slično rade Mađari, ali to rade sistematski već stotinak
i više godina (u drugim oblastima) i vrlo dobro se snalaze. Recimo,
matična ploča (vrlo dobar _naš_ prevod) je 'alaplap', tj 'osnovni list';
od osnove 'nyom' (pritisnuti) imaju 'nyomda' (izdanje, izdavačka kuća),
'nyomtatni' (štampati) i 'nyomtato' (štampač), kao što je u vreme Vuka
(Karadžića :) bilo 'pečatati', analogno ruskom izrazu.
Mada, kod Mađara se 'pečat' kaže 'pecsét' :)
Hrvati inače imaju bogatu istoriju bukvalnih prevoda sa nemačkog i
mađarskog. Reč 'domobran' je bukvalno prevedena sa mađarskog (honvéd), a
'krugoval' sa nemačkog (Rundfunk).
o.jeziku.31zqusovac,
> Hrvati inace imaju bogatu istoriju bukvalnih prevoda sa nemackog i
> madarskog. Rec 'domobran' je bukvalno prevedena sa madarskog (honvéd), a
> 'krugoval' sa nemackog (Rundfunk).
Nemam sad mnogo vremena da duljim, ali ukratko:
Trenutno je u Hrvatskoj velia konjuktura 'purizma', ali onog primitivno
tumacenog - sto ce reci 'hrvatski po svaku cenu'. Doduse, kako se uhodava
biznis i kako se obican svet polako oslobadja nacionalizma po svaku cenu,
cini mi se da je taj pokret poceo da jenjava.
Jedan broj drzavnih (u smislu da su u vlasti drzave, jakih paradrzavnih
organizacija ili vladajuce stranke) uporno fura 'turbohrvatski', medjutim u
obicnim medijima to se nije ni najmanje zapatilo. Primer turbohrvatskih
medija su Glasnik HDZ, Hrvatski vojnik itd, koji, na primer, pisu brzoglas
/telefon/, daljinopisac ili daljinoprijenos /fax/, samokrijes /pistolj/,
puskostrojnica /puskomitraljez/ (inace pogresno i jezicki i tehnicki jer ako
je automat - oruzje koje puca pistoljskom municijom - strojnica a mitraljez
brzomet, onda treba puskobrzomet) itd, itd. Medjutim, to niko ne koristi.
Gruba procena je da se promenilo najviose 5% reci, usle su u upotrebu
'postrojbe', 'ophodnje', 'izbornik' (to je u jednom intervjuu Franjo Tudjman
licno preporucio kao lepsu rec od 'selektor', pa svi odmah iz dupeta poceli
da koriste. Mada, predlozio je i da se 'tie-break' u tenisu nazove
'pripetavanje' ali mu se nije posrecilo).
Sto se racunarske terminologije tice, tu se nesto pokusavalo odavno, i u
okviru srpskohrvatskog jezika na nivou one Juge, i u okviru zapadne
varijante ili hrvatskog jezika. Islo im je kao i ovde - sve cega su se
setili dolazilo je prekasno (nakon godinu-dve-tri masovne upotrebe stranog
ili ko zna kakvog izraza), cesto je bilo nesrecno a ponekad i pogresno, pa
je prihvaceno otprilike kao i ovde: sporadicno i nekonsistentno.
Tip koji sad duva ovu terminologiju poznata je budala. Nareceni Bulczu
Laszlo (ajde Madjari dodajte sta treba iznad ;)) predaje lingvistiku i
nekekvu teoriju informatike na FilFaxu u Zg i odavno se zna da je prolupao.
Uveliko se zalaze za korienski pravopis i nekakve njegove teorije o tvorbi,
koje nikada u hrvatskom nisu ni postojale. Kada bi se to prihvatilo, njega
bi uvrstilo u red velikih jezickih reformatora (nada se on) a hrvatski bitno
odvojilo od ostatka maticnog jezika na sintaksicnom i morfoloskom planu.
Buduci da su ti zahvati u jezik isuvise radikalni, cak ni turbonacionalisti
u Hrvatskoj se ne usudjuju da daju zvanicnu podrsku tim glupostima, tako da
je moja procena da ce buduce promene u zapadnoj varijanti srpskohrvatskog
jezik/hrvatskom jeziku biti male. Promene koje su do sada usle u standardnu
govornu upotrebu nece sve ostati (a njih iovako nema mnogo), pa cemo se i
dalje lepo razumeti.
poz,
zq
P.S.
Placam pice svakom ko od NORMALNOG coveka iz Zagreba cuje za cigrasto
velepamtilo.
o.jeziku.32armitage,
> Pitam se, pitam se, imaju li oni vremena da sve to nauče i uvedu pre
> nego što truli zapad smisli nove pojmove koje treba prevesti.
Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u
Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru.
-*- Armitage -*-
o.jeziku.33dr.grba,
>> Dobro da nisu preveli 'robot', to je ipak slovenskog porekla.
žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li
priča R.O.B.O.T., ako se ne varam?
o.jeziku.34dr.grba,
>> Mada, kod Mađara se 'pečat' kaže 'pecsét' :)
A golub je golómb (ili već neko drugo šiljato "o") itd. Pa zna se da su
slovenski jezici ostavili dubok trag u mađarskom.
-----> Mindenki maškep činajo (:
o.jeziku.35knight,
=> Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u
=> Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru.
A tek studiranje istorije...
o.jeziku.36knight,
=> žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li
=> priča R.O.B.O.T., ako se ne varam?
To beše Jan Bibijan na Mesecu, ako se i ja ne varam.
o.jeziku.37dr.grba,
>> Stičem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehničkom fakultetu u
>> Zagrebu predstavljalo pravu noćnu moru.
Nije lako postati osvjedodžbeni spretnik munjarstva (((:
o.jeziku.38fifana,
> A tek studiranje istorije...
Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako trenutno izgleda
katedra za istoriju na FF? ;)
o.jeziku.39nkbog,
> žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li
> priča R.O.B.O.T., ako se ne varam?
Robot je onaj koji radi - rabota - to je koren reči, inače je izmišljena,
a priča se zvala R.U.R. - Rosumovi Univerzalni Roboti il' nešto slično.
NB.
o.jeziku.40nbatocanin,
>> A tek studiranje istorije...
>
> Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako
> trenutno izgleda katedra za istoriju na FF? ;)
čivo me interesuje?
o.jeziku.41dr.grba,
>> => žek' de malo, zar nije žapek to uveo kao nekakvu skraćenicu? Beše li
>> => priča R.O.B.O.T., ako se ne varam?
>>
>> To beše Jan Bibijan na Mesecu, ako se i ja ne varam.
Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju
knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin.
o.jeziku.42dr.grba,
>> Robot je onaj koji radi - rabota - to je koren reči, inače je izmišljena,
>> a priča se zvala R.U.R. - Rosumovi Univerzalni Roboti il' nešto slično.
Biiiip! E, tako je. Znao sam da zvoni, ali ne i u kom selu.... (: Tnx.
o.jeziku.43dr.grba,
>> Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju
>> knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin.
Doduše, ja tu knjigu mnogo volim!
-----> pozdrav od Fjuta
o.jeziku.44zqusovac,
> Sticem utisak, da bi danas studiranje na nekom tehnickom fakultetu u
> Zagrebu predstavljalo pravu nocnu moru.
Veruj mi da ne bi. Tek tu se skoro nista nije promenilo. ovo je sve mnogo
buke ni oko cega.
poz,
zq
o.jeziku.45zqusovac,
> A tek studiranje istorije...
E to, bogami, bi.
Inace, posto se HDZ-ovskim vlastima ne svidjaju odseci za filozofiju i
sociologiju u Zaagrebu (ima komunista, liberala, jugonostalgicara, ljudi
koji saradjuju sa Sorosem...) od ove godine uveden je odsek za nesto sto se
zove Hrvatske studije (ima i na Filozofskom u Zadru), pa je na konto toga
upis na filozofiju, sociologiju i politicke nauke smanjen za preko 70%.
Inace Zagrepcani novi odsek zovu 'Sirokobrijeska katedra'.
poz,
zq
o.jeziku.46zqusovac,
> A golub je golómb (ili vec neko drugo siljato "o") itd. Pa zna se da su
> slovenski jezici ostavili dubok trag u madarskom.
Kao i madjarski u komsijskim slovenskim, sto je tebi kao stanovniku mesane
VAROSI svakako poznato.
> -----> Mindenki maskep cinajo (:
Madjarsku sam uvek smatrao nocnom morom, jer pored nekih 5-6 zivih stranih
jezika kojima se sluzim nikad nisam uspevao da po natpisu razlikujem javni
klozet od metroa. Medjutim, promenise se vremena, preseli se beogradski
aerodrom u Budimpestu, tamo mi je i benzinska pumpa, a bogami i jedno vreme
bese i bakalnica tamo, pa tako boraveci cesto preko izucih gomilu stvari koje
vidjam napisane.
E, u tome je moj glavni problem: prvo, pojma nemam kako se izgovara koji od
14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da ih
madjarski madjari ne vole jer nasi govore pravilnije - osim 14 vokala koji
se pisu, nasi koriste i ona tri koja nisu usla u pravopis ;))) Nesto malo
sistema sam pohvatao, morfologiju i sintaksu poceo da nabadam, al sta vredi
kad je sve to samo napabirceno.
E sad, imal' iko da zna za neki pristojan udzbenik najnemogucijeg jezika na
svetu, ali da bude malo civilizovaniji nivo (ipak sam po obrazovanju
lingvista). Jos ako ima i kakve trake uz to ?
poz,
zq
P.S.
Sta ti dodje onaj tag ?
o.jeziku.47knight,
=> Reč "robot" potiče od češkog pisca Karela žapeka, a ti si pomenuo dečiju
=> knjigu koju je napisao bugarski pisac Elin Pelin.
Ma dobro, glavno da sam pogodio da je "istočni". ;)
BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "dečiju knjigu". B)
U protivnom, postojale bi i odrasle knjige. :))
o.jeziku.48vitez.koja,
#=> odsek za nesto sto se zove Hrvatske studije
Koja vrsta stručnjaka će da izlazi iz tog fakulteta ?
Diplomirani Hrvati !? :)))
o.jeziku.49fifana,
>> Sto se toga tice, i mi konja za trku imamo. Znate li kako
>> trenutno izgleda katedra za istoriju na FF? ;)
>
> Zivo me interesuje?
Sa Kresticem i ekipom? Krasno. Nikad ona nije bila bog zna kakva (sad ce neki
istoricar da me napljuje, al' je tacno:) ), ali su poslednje 2-3 godine tamo u
prodji samo SRBI (ovo nije dovoljno veliko, moralo bi vece da se napise), pa
tako znam neke normalne ljude koji su ili imali poprilicne probleme ili resili
da cekaju bolja vremena.
Naravno, ima i izuzetaka, ali su se ti nesto ucutali.
o.jeziku.50fifana,
> BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "deciju knjigu". B)
a jel' mi onda ne treba to da citamo posto smo odrasli?
o.jeziku.51superhik,
=:> Veruj mi da ne bi. Tek tu se skoro nista nije promenilo. ovo
=:> je sve mnogo buke ni oko cega.
A baš me zanima otkud tebi sve te informacije ;))
o.jeziku.52dr.grba,
>> Kao i madjarski u komsijskim slovenskim, sto je tebi kao stanovniku mesane
>> VAROSI svakako poznato.
Naravno (((:
>> Sta ti dodje onaj tag ?
To je naziv pesme od Lokomotiv GT: "Svako radi na svoj način"...
Povodom želje da upoznaš jezik, pitaću Robija (znaš kog, zar ne?) da li može
da ti pomogne.
o.jeziku.53knight,
=>> BTW, valjda treba "knjigu za decu" a ne "deciju knjigu". B)
=> a jel' mi onda ne treba to da citamo posto smo odrasli?
Naravno. :)
Ni ja ne pijem škotski viski jer sam Srbin. :( ;)
o.jeziku.54zolika,
> 14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da ih
> madjarski madjari ne vole jer nasi govore pravilnije - osim 14 vokala koji
Nije istina. Baš Mađari u dijaspori (čitaj: van granica Mađarske)
važe za one koji ne govore mađarski onako kako se govori u "Mađarskoj proper".
To važi i za nas. Kazati da Mađari van Mađarske govore pravilnijim jezikom
od onih u matici bilo bi isto kao kad bi rekao da Srbi iz Hercegovine, Kraji-
ne i šta-ti-ga-znam govore pravilniji srpski nego oni iz uže Srbije :)
> E sad, imal' iko da zna za neki pristojan udzbenik najnemogucijeg jezika
> na svetu, ali da bude malo civilizovaniji nivo (ipak sam po obrazovanju
Nije mađarski toliko težak - ako se počne na vreme :) Za početak,
svima onima koje mađarski zanima toliko da bi naučili par osnovnih stvari
preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša Kovača.
Međutim, što reče moj prijatelj Karlo: "Nit' je lako, nit' je brzo!" :)))
Eh, izdavač pomenute knjige je novosadski "Forum". Knjiga može da se nađe tu i
tamo, po antikvarnicama i knjižarama...
o.jeziku.55paki,
> preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša
> Kovača. Međutim, što reče moj prijatelj Karlo: "Nit' je lako, nit' je
> brzo!" :)))
Još samo fali i "...nit' je mađarski!" O:)
o.jeziku.57ndragan,
/ slovenski jezici ostavili dubok trag u mađarskom.
A bogami i obratno. žesto nalazim reči koje su se bar šetale do
mađarskog i nazad, ili se bar ne može ustanoviti čije su. Jedan primer
šetnje je reč "astal", što je mađarska varijanta slovenskog "stol", i
koristi se ne samo po Vojvodini, nego i po Beogradu, a i južnije.
Bolji biser je mađarska reč za mast, zsír (žir, sa dugim i). Neki naši
šverceri su to kupili sve čudeći se kako je kod njih jeftin sir :).
Poreklo reči je, pretpostavljam, jasno.
o.jeziku.58ndragan,
/ 14 madjjarskih vokala. Digresija, ali moram: kazu mi nasi Madjari da
E sad malo šabačke škole mađarskog: samoglasnici koji se pišu sa crtom
ili crtama su dugi, koji nemaju ništa ili imaju tačkice su kratki.
á je dugo a i izgovara se kao naše (Banat)
a je kratko i izgovara se kao rusko nenaglašeno o, tj negde na pola puta
između o i a
é je dugo kao u 'Beč'
e je kratko i malo zatvorenije od našeg, kao kad Leskovčani kažu
'lepo, bre'
i, í su normalni, samo dužina
o, ó isto, malo su zatvoreniji od našeg o, skoro da ponekad vuku na u,
a i čini mi se de je i kratko o nešto duže od našeg
u, ú su kratko i dugo u, bez osobenosti
ö i ü su praktično isti kao u nemačkom (bar ja ne čujem neku razliku) s
tim što imaju i duge verzije koje ne postoje u aski setu (zato Mađari
piče 852 sve u 0x0010).
To je tih 14. Ostale zvrčke:
s čita se uvek kao š.
sz se čita kao s. ssz je dugo s (e ovo uspevam da prepoznam kad ga čujem).
gy, ty nešto kao đ i ć, neki izgovaraju tvrđe, neki mekše - od čisto
našeg đ do pirotjanske ili makedonske varijante.
ly, ny lj, nj, ali ponekad baš ne zvuči kao naše lj, nj već kao samo
j bez ičeg; nije, ipak, greška ako se izgovori po naški, najbolje
nešto po sredini
ts, cs, cz - sve je to č
zs se izgovara kao ž (razlikovati od sz!).
Ne sećam se da ima nekih drugih dvoznaka koji bi se čudno čitali (čak se
i ck čita kao ck, naprimer u palack - flaša); štaviše, kad čovek uglavi
ovo malo pravila, može da pročita praktično bilo kakav tekst.
Naglasak je uvek na prvom slogu, ali našem osećaju ritma smetaju dužine
na kasnijim slogovima, a ima ih. žak mi se čini da je to normalna
melodija u mađarskom, da poslednji slogovi budu u dugim samoglasnicima.
Neko drugi bi mogao da bači malo o njihovom metodu emuliranja padeža i
predloga, tj kako predlog može da se okači uz glagol (ili iza glagola),
imenicu ili pak da dobije prisvojni nastavak :). _Tu_ počinje ludnica.
o.jeziku.59ndragan,
/ preporučio bih knjigu "LAKO I BRZO MAĐARSKI" od Geze Juhasa i Janoša
/ Kovača.
BTNY, čini mi se da sam negde kod Klajna pročitao da jedino Mađari i
Kinezi pišu prezime pa ime, svi ostali pišu ime pa prezime. Daklem,
knjiga je od Juhas Geze i Kovač Janoša, i ubih se već tri meseca što ne
znam gde sam je zaturio.
--> ako budete dobri, opisaću vam raspored na mađarskoj tastaturi
o.jeziku.60.djn,
Da li neko zna sta znaci "Subsidiary Right" ?
o.jeziku.61zolika,
>> knjiga je od Juhas Geze i Kovač Janoša, i ubih se već tri meseca što ne
>> znam gde sam je zaturio.
Jeste, Dragane, ali fora je u tome što su se oni BAŠ TAKO potpisali!
Dakle, PRVO ime, ONDA prezime :) Elem, što se ostalih zafrkancija tiče (pa-
deži, predlozi itd... suviše tu toga ima da bi se moglo tako jednostavno
napisati). :)))
Kada je reč o nazivima država, evo malog kurioziteta: reč "orsza'g"
znači "zemlja, država". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u okviru svog
imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska država nema (mada, opet zavi-
si kako računate Tursku - Törökország). E, najveći fazon je kod naših "repub-
lika i pokrajina": Szlovénia, Szerbia, Macedónia, Bosznia, ali samo i jedino:
HORVáTORSZáG (Hrvatska) :)))) Verovatno sve ovo vuče korene iz prošlosti, mo-
ram da priznam da me nikada nije zanimalo :)))
o.jeziku.62zqusovac,
> Jeste, Dragane, ali fora je u tome sto su se oni BAS TAKO potpisali!
> Dakle, PRVO ime, ONDA prezime :) Elem, sto se ostalih zafrkancija tice
Da se razumemo, knjiga je izdata (ako dobro shvatam) na srpskohrvatskom, sto
znaci da onda za nju vazi pravopis sh jezik. A on IZRICITO NAVODI (ovo
ponavljam 12764380086568. put u zivotu:
'Kod pisanja licnih imena UVEK se prvo navodi IME pa PREZIME. Izuzetak se
jedino moze napraviti u spiskovima'
Inace, tacno je da madjarski i kineski pravopis propisuju obratno. Sto ce
reci da kad sretnete nekog ko nije ni Madjar ni Kinez pa vam se predstavi
prezimenom pa imenom, molim vas da ga iz sve snage sutnete u cevanicu (po
potrebi moze i u neki meksi organ) i citirate mu pravopis.
> Kada je rec o nazivima drzava, evo malog kurioziteta: rec "orsza'g"
> znaci "zemlja, drzava". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u okviru
> svog imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska drzava nema (mada,
> opet zavi- si kako racunate Tursku - Törökország). E, najveci fazon je
> kod nasih "repub- lika i pokrajina": Szlovénia, Szerbia, Macedónia,
> Bosznia, ali samo i jedino: HORVáTORSZáG (Hrvatska) :)))) Verovatno sve
> ovo vuce korene iz proslosti, mo- ram da priznam da me nikada nije
> zanimalo :)))
A kako se kaze CrnaGorszag ?
poz,
zq
o.jeziku.63paki,
<PC.UTIL.2:virusi>
> rutina sastoji "virus" piše u studiji Kojena, što sam naveo u jednoj
Zar ne bi trebalo '...piše u Kojenovoj studiji...'?
o.jeziku.64milan,
> Kada je reč o nazivima država, evo malog kurioziteta: reč "orsza'g"
> znači "zemlja, država". Dosta evropskih zemalja ima taj sufiks u
> okviru svog imena (ALI NE SVE!), dok ga NIJEDNA vanevropska država
> nema (mada, opet zavi- si kako računate Tursku - Törökország). E,
> najveći fazon je kod naših "repub- lika i pokrajina": Szlovénia,
> Szerbia, Macedónia, Bosznia, ali samo i jedino: HORVáTORSZáG
> (Hrvatska) :)))) Verovatno sve ovo vuče korene iz prošlosti, mo- ram
> da priznam da me nikada nije zanimalo :)))
Valja proveriti etimologiju reči "orsza'g". Naime, možda je, u
srednjem veku, kada je stvaran mađarski jezički standard, ona
značila nešto drugo a zatim pomerila značenje. Na primer, reč
"zemlja" je u protoruskom jeziku (a verovatno i u mnogim okolnim
jezicima) značila "narod" ili, bolje rečeno, "pleme". Tako se u
"Priči o Igorovom puku (vojsci, zapravo)" (Slovo o Polke Igoreve)
priča kako je Igor Svjatoslavič krenuo da se bori protiv Polovaca i
u bici učestvuje "Polovjeckaja zemlja" tj. pleme Polovaca.
Pl poz M
P.S. A propos, negde sam načuo ili pročitao da je naziv za grad
Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski
(što je evidentno) ali da znači "tvrđava", "utvrda" jer je to bilo
prvo značajno uporište na koje su Mađari naleteli kada su došli sa
severoistoka u panonsku ravnicu, kaogod što ga Slovenci zovu Dunaj
jer im je Dunav najbliži kod Beča. Da li je to (ono prvo, mislim)
tačno?
o.jeziku.65novim,
" Nije mađarski toliko težak - ako se počne na vreme :) Za početak,
Za početak mi reci ovo (i druge će zanimati, pretpostavljam): iz
Mađarske sam pre nekoliko dana dovukao nekoliko flaša čarobnog
Tokajca. E sad, ima, naravno, "suvi" i "slatki" ("dry" i "sweet").
Na flašama koje sam doneo piše: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja
je oznaka za "suvi"?
o.jeziku.66fifana,
> prezimenom pa imenom, molim vas da ga iz sve snage sutnete u cevanicu (po
> potrebi moze i u neki meksi organ) i citirate mu pravopis.
Al bi mor'o da se nasutiras. ;)))
Lj.
o.jeziku.67zqusovac,
> P.S. A propos, negde sam nacuo ili procitao da je naziv za grad
> Wien koji se kod nas, Hrvata i Madara zove Bec, zapravo madarski
> (sto je evidentno) ali da znaci "tvrdava", "utvrda" jer je to bilo
> prvo znacajno uporiste na koje su Madari naleteli kada su dosli sa
> severoistoka u panonsku ravnicu, kaogod sto ga Slovenci zovu Dunaj
o.jeziku.68zqusovac,
> Na flasama koje sam doneo pise: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja
> je oznaka za "suvi"?
Tokaji aszu je vrsta desertnog vina pravljenog od grozdja koje je napala
plemenita plesan. Detaljno je o tome pisao pre nekog vremena dr.grba, mislim
u extra:razno.
Tokaj koji se spravlja standardnim postupkom (a on je u Madjarskoj redji ali
je jako popularan u Italiji, tacnije regijama Friuli-Venezia-Giulia i
LOmbardia a delimicno i na Slovenackom primorju) Madjari zovu 'szamorodni' -
sto ce reci da nije posebno tretiran.
Za zainteresovane postoji i grupa vino.
poz,
zq
o.jeziku.69knight,
Nova knjiga PC biblioteke, strana 270, oglas BIGZ-a:
" Za vaše visoke grafiče kriterije..." ...
Srpski jezik: kriterijumi, akuzativ kriterijume
Hrvatski jezik: kriteriji, akuzativ kriterije
??
o.jeziku.70dr.grba,
>> Na flašama koje sam doneo piše: "Tokaji aszú". Je l' to slatki? Koja
>> je oznaka za "suvi"?
Tokaji aszú se prevodi kao tokajski suvarak. Slatkoća se označava
prema broju na grliću boce (oznaka "puttony", kako se već piše...).
Veći broj = slađi ukus.
Osim suvarka, postoji i szamorodni, on je nižeg kvaliteta.
o.jeziku.71inesic,
> Za zainteresovane postoji i grupa vino.
Je li ovo šala? Ako nije, u kojoj konferenciji?
o.jeziku.72veca,
>> Al bi mor'o da se nasutiras. ;)))
Jedan šutnuo, pa mu odsekli nogu ;)
o.jeziku.73zolika,
> Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski
> (što je evidentno) ali da znači "tvrđava", "utvrda" jer je to bilo
Pojma nemam. Tvrđava se kaže "vár", ne vidim nikakvu vezu Beča sa
tvrđavom :)
o.jeziku.74novim,
"> Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski
" Pojma nemam. Tvrđava se kaže "vár", ne vidim nikakvu vezu Beča sa
" tvrđavom :)
Postoji teorija de je "Beč" došlo od izvesnog mađarskog naziva za meru
piva (naša varijanta te mere je "bečka"; reč takvog značenja zaista
postoji u nekim našim rečnicima; međutim, da li je teorija i tačna, ne
znam.)
o.jeziku.75ndragan,
/ Zar ne bi trebalo '...piše u Kojenovoj studiji...'?
Ako ne bi baš trebalo, bilo bi jasnije, tj znalo bi se ko je autor a šta
je predmet studije. Ovako zaista može da se shvati da se radi o tome da
je neko prostudirao Kojena (ne beše li se ovo nekad pisalo bez j?) pa
objavio.
Gomilanje genitiva je došlo ne znam ni ja odakle, iz kog jezika,
verovatno kao prevodilačka frljoka koja se malo-pomalo primila kod nas.
Na mnogim mestima gde bi se kod nas koristio prisvojni pridev, na silu
se nabacuju po tri-četiri genitiva jedan na drugi (tvoj primer je još
dobroćudan), pa dobijamo i prave, nepatvorene papazjanije.
o.jeziku.76inesic,
Kad je već reč o padežima, da li bi neko umeo da mi objasni stvar
sa lokativom. Neki put ga ne razlikujem od njega samoga, ali ću
dati primer gde ga razlikujem e da biste shvatili šta me buni.
Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u
pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi?
o.jeziku.77ilazarevic,
> Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u
> pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi?
Kada ideš u poštu, radi se o akuzativu. Kada si u pošti (miruješ u redu),
radi se o lokativu.
o.jeziku.78knight,
=> Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da sam već u
=> pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi?
Ne, prvi je akuzativ.
o.jeziku.79zeljkoj,
> dati primer gde ga razlikujem e da biste shvatili šta me
> buni. Uzmimo reč pošta. Mogu da kažem da idem u poštu, da
> sam već u pošti. Jesu li oba ova oblika lokativi?
Idem u poštu. - akuzativ.
Nalazim se u pošti. - lokativ
Idem prema pošti. - dativ
o.jeziku.80slavisa,
Imam jedan tekst na mađarskom koji je potrebno pročitati (ne prevesti!)
ispravno i razgovetno. Ako znate nekog ko bi to učinio, javite mi na mail.
o.jeziku.81alien,
CONF JOIN NOVOSTI.6
CONF REPLY 2.297 /r
[] CROATIA AIRLINES O ODLASKU SVETOG OCA IZ ZAGREBA U RIM
[]
[] ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia
[] Airlines" (CTN) prevest će 11. rujna u predvečernjim satima
[] Papu Ivana Pavla II. iz Zagreba u Rim. Tim povodom danas je u
*****
Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a
sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko
je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji
kroz padeže?
o.jeziku.82vcalic,
>> Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a
>> sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko
>> je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji
>> kroz padeže?
žini mi se da je ovo treće
Vlada
o.jeziku.83zqusovac,
> Do sada sam bio ubeden da Hrvati kazu Ivan Pavao II, a
> sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greska, greska onog ko
> je pisao ovu vest ili mozda dolazi do nekih promena pri setnji
> kroz padeze?
Nominativ: Ivan Pavao
Genitiv: Ivana Pavla
Dativ: Ivanu Pavlu
Akuzativ: Ivanu Pavlu
Vokativ: Ivane Pavle
Instrumental: Ivanom Pavlom
Lokativ: Ivanu Pavlu
hint: prelaz L u O.
poz,
zq
o.jeziku.84knight,
=> Akuzativ: Ivanu Pavlu
zar nije: Ivana Pavla ?
o.jeziku.85zeljkoj,
> Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a
> sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog
> ko je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri
> šetnji kroz padeže?
Štos je u padežu:
nominativ: srpski: Pavle hrvatski: Pavao
ostali padeži su isti.
o.jeziku.86aleksandra.m,
> => Akuzativ: Ivanu Pavlu
>
> zar nije: Ivana Pavla ?
Jeste.
o.jeziku.87squsovac,
> [] ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia
> [] Airlines" (CTN) prevest će 11. rujna u predvečernjim satima
> [] Papu Ivana Pavla II. iz Zagreba u Rim. Tim povodom danas je u
>
> Do sada sam bio ubeđen da Hrvati kažu Ivan Pavao II, a
> sada sam zbunjen. Da li je u pitanju moja greška, greška onog ko
> je pisao ovu vest ili možda dolazi do nekih promena pri šetnji
> kroz padeže?
Sve je OK, tj. onako kako je Hina poslala vest.
BTW, koriste YUSCI raspored. ;>
o.jeziku.88mboban,
**> Sve je OK, tj. onako kako je Hina poslala vest.
**> BTW, koriste YUSCI raspored. ;>
Stvarno? Zar ga nisu prekrstili u CROSCII? ;)
o.jeziku.89zqusovac,
>> => Akuzativ: Ivanu Pavlu
>>
>> zar nije: Ivana Pavla ?
>
> Jeste.
Da prostite, greska u brzini.
poz,
zq
o.jeziku.90szinf,
VUKOVA ZADUčBINA I
SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I
UMETNOSTI
pozivaju Vas na otvaranje i učestvovanje u radu
naučno-stručnog skupa
Ćirilica
i
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
Srpska akademija nauka i umetnosti,
u pondedeljak,
19. septembra 1994. godine
u 10 sati
čeleći radno da obeleže značajne datume u našem narodu - 11
vekova od nastanka ćirilice, 10 vekova od nastanka prvog
ćirličkog zapisa na našem tlu i 500 godina od štampanja prve
ćirličke knjige na srpskom jeziku, Vukova zadužbina u saradnji sa
Srpskom akademijom nauka i umetnosti, Crnogorskom akademijom
nauka i umetnosti, Narodnom bibliotekom Srbije, Centralnom
narodnom bibliotekom "Đurđe Crnojević" na Cetinju, Društvom za
informatiku Srbije, i uz pomoć Matematičkog fakulteta
Univerziteta u Beogradu i Matematičkog Instituta SANU organizuje
naučno-stručni skup posvećen ćirilici i srpskom jeziku u
računarskom okruženju. Cilj skupa je da se razmotri sadašnje
stanje i predlože rešenja za upotrebu ćirilice, drugih pisama i
simbola u okruženju informacionih tehnologija u vidu preporuka
Saveznoj vladi i Saveznom ministarstvu za nauku, tehnologiju i
razvoj.
Program skupa
Otvaranje skupa 19. septembra 1994. godine, u 10 sati
U v o d n a p r e d a v a nj a
1.Mitar Pešikan, Srpska akademija nauka i umetnosti
"500 godina prve štampane knjige na našem tlu
i deset vekova ćirilice"
2.Rajko Tomović, Elektrotehnički fakultet Univerziteta
u Beogradu "Razvoj informatike i očuvanje
jezika"
3.Dimitrije Kalezić, Bogoslovski fakultet u Beogradu
"Ćirilica kroz vekove"
4.Aleksandar Mladenović, Narodna biblioteka Srbije
"Napomene o razvitku srpske ćirilice zaključno
sa 1818. godinom"
5.Mato Pižurica i Jovan Jerković, Filozofski fakultet
Univerziteta u Novom Sadu "Razvoj savremene jezičke
norme od početka 18. veka"
6.čeljko Vučinić, Savezno ministarstvo za nauku,
tehnologiju i razvoj "Razvoj tehnologija, jezik,
pismo, standardi i uloga države"
7.Marica Prešić, Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Azbuka ++"
19. septembra 1994. godine, u 16 sati
Standardi i azbuka
1.S. Bukumirović i N. Popović, Narodna biblioteka Srbije
"Standardi i preporuke Generalnog
informacionog programa UN i primena ćirilice
(sa primerima rešenja)"
2.G. Nenadić, Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Pravopis kao okvir za obradu
prirodnog jezika"
3.D. Jeremić, Savezni zavod za standardizaciju
"Kodiranje ćirilice - standardizovani kodovi"
4.G. Đorđević i R. Falatov, Savezni zavod za
standardizaciju "Oznake mernih jedinica nisu
skraćenice"
5.N. Bogojević, Narodnog fronta 72, Beograd "Programski
paket za podršku standardu JUS I.B1.015" i
"Konverzija latiničnih u ćiriličke tekstove"
Problemi prepoznavanja grafema i fonema
1.P. Pejnović, Centar za multidisciplinarne studije
Univerziteta u Beogradu "O prepoznavanju znakova"
2.S. Stanković, Elektrotehnički fakultet Univerziteta
u Beogradu "Automatsko prepoznavanje štampanog
ćiriličnog teksta"
3.M. Henning, Slavisk Institut, Aarhus Universitet,
Danska "Šta računar lakše prepoznaje: latinicu
ili ćirilicu"
4.P. Šipka i B. Kosanović, Filozofski fakultet
Univerzieta u Novom Sadu i Vojnotehnički Institut
"Automatsko korigovanje grešaka nastalih
optičkim čitanjem srpskog jezika"
5.M. Mataušek, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Govorna komunikacija čovek - računar"
20. septembra 1994. godine, u 9 sati
Štampani tekst - problemi uređivanja
1.S. Fileki, Univerzitet umetnosti u Beogradu "Srpska
kaligrafija i tipografija"
2.č. Mijajlović, Matematički institut SANU "Neki
poraktični aspekti korišćenja TeX-a u
slaganju tekstova na srpskom jeziku"
3.Z. Stojaković i M. Vrca, Institut za matematiku, Novi
Sad "Ćirilica u LaTeX-u"
4.M. Nikolić, Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Prikaz nacionalne verzije sistema
TeX"
5.M. I. Grinčuk, Katedra diskretne matematike MGU,
Rusija "Neki aspekti primene LaTeX-a i
ćirilice"
6 Z. Štajner, Republički zavod za statistiku Srbije
"Uticaj brzog naprekta računarske opreme za
kvalitetnu štampu na standardizaciju rada sa
srpskom ćirilicom"
7.J. Ognjanović, M. Mihajlović i S. Delić,. Institut za
nuklearne nauke Vinča i Republički zavod za naučnu,
prosvetnu, kulturnu i tehničku saradnju "Ćirilica u
hipertekstu"
8.S. Bukumirović i Đ. čivković, Narodna biblioteka
Srbije i ITS "Izbor najznačajnijih pisanih spome-
nika srpske kulture na kompakt
disku (CD-ROM)
Obrada teksta
1.G. Pavlović-Lažetić, Matematički fakultet
Univerziteta u Beogradu "Integrisano okruženje za
obradu srpskog jezika"
2.B. Brborić, Ministarstvo za kulturu Republike Srbije
"Jat č č i njegovi refleksi, fonologija i
fonetika"
3.D. Vujičić i N. Jauković, Filozofski fakultet i
Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Crnoj Gori
"Problemi automatske konverzije jekavice u
ekavicu"
4.M. Simić, Institut za srpski jezik SANU "Formiranje
baze ekavsko-ijekavskih oblika i neki
programski problemi"
5.N. Mitić, Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Statističke strukture srpskog
jezika"
6.D. Mihajlović, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u
Novom Sadu "Određivanje sažetih oblika imenica
i prideva iz srpskog jezika primenom računara"
7.D. Vitas, Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu "Srpski jezik i elektronski rečnik"
20. septembra 1994. godine, u 17 sati
Okrugli sto
"Standardi, pisma i informacione tehnologije"
Uvodna reč:
D. Ilić i M. Kozomara, Generaleksport i Energoprojekt-
Niskogradnja "Tehnički, pravno-normativni i
psihološki problemi upotrebe ćirilice"
D. Vitas, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu
"Naš jezik i standardi"
Slobodan Đorđević, NOLIT "Informatička
terminologija"
Moderator: V. Tanasković, direktor Saveznog zavoda
za standardizaciju
21. septembra 1994. godine, u 10 sati
Okrugli sto
"Nauka i jezik"
Uvodna reč:
S. Prešić (Matematički fakultet Univerziteta u
Beogradu) "Nauka i jezik"
Učesnici: Z. Marić (Institut za fiziku), M. Prešić
(Matematički fakultet Unviverziteta u
Beogradu) i drugi
Moderator: č. Vučinić, Centar za
multidisciplinarne studije Univerziteta
u Beogradu
o.jeziku.91knight,
reply on CIVILIZACIJA.7:oko.sveta:10.128
=> Sretan put!
Ovo je često ponovaljana greška. Treba: srećan put.
Naravno, na hrvatskom je OK.
o.jeziku.92ayatolah,
*) Ovo je često ponovaljana greška. Treba: srećan put.
*) Naravno, na hrvatskom je OK.
Navedi paragraf iz normativističke literature u kojem se kaže
da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno.
Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'?
Aya.
o.jeziku.93knight,
=> da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno.
=> Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'?
----------------------------
Jeste. Ispravi me ako grešim.
o.jeziku.94ayatolah,
*)=> da je 'sretan' *pogrešno* a 'srećan' pravilno.
*)=> Ili je reč o tvom 'slobodnom sudijskom uverenju'?
*) ----------------------------
*)
*) Jeste. Ispravi me ako grešim.
Verovatno je jedan karakterističniji za zapadnu, a drugi za
istočnu varijantu. Tako nakako piše i u Pravopisu. Ali daleko od toga da je
jedan 'pravilan' a drugi 'nepravilan', rekao bih.
Aya.
o.jeziku.95ndragan,
/ Srpski jezik: kriterijumi, akuzativ kriterijume
/ Hrvatski jezik: kriteriji, akuzativ kriterije
Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put
kaže "direktorijUM", u svim padežima.
o.jeziku.96ndragan,
/ Wien koji se kod nas, Hrvata i Mađara zove Beč, zapravo mađarski
Ima još takvih stvari; naprimer Pécs (Peč) se kod nas zove Pečuj;
Temišvar se kod Mađara zove Temešvar a kod Rumuna (otprilike) Timišora;
Kluž (isto u Rumuniji) mi izgovaramo kao i stanovništvo mu, dok ga
Mađari zovu Koložvar, itd. Ovde se toliko toga izmešalo, da više nisam
siguran skoro ni za jednu reč čija je u stvari, naprimer: pogača
(pogács), mačka (macska), pas tj. kuca (kutya), ključ (kulcs), greda
(gerenda) itd.
Mađari su interesantni što nemaju svoj naziv samo za Nemce (Német), koje
i inače razni evropski jezici različito krste, nego i za Italijane
(Olasz) i Poljake (Lengyel). Turke i Grke samo čudno izgovaraju: Görög i
Török.
p.s. ako nema zainteresovanih za opis ludačke mađarske tastature, biće
mi lakše.
o.jeziku.97paki,
> =:> S postovanjem,
> =:> Kum Djole - JEDAN OD NEPISMENIH
>
> Visi se zaboravio si apostrof posle "S" :))))
Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
o.jeziku.99dr.grba,
>> p.s. ako nema zainteresovanih za opis ludačke mađarske tastature, biće
>> mi lakše.
žuli smo da se mađarska tastatura opisuje kao ludačka. Da li je to tačno i
da li bi mogao da nam napišeš poneku reč o tome?
(((((:
o.jeziku.100dr.grba,
>> > Visi se zaboravio si apostrof posle "S" :))))
>>
>> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Nije.
o.jeziku.101superhik,
=:> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Ne znam ! :)
Ja idem u prvi razred (to još nismo učili:)
o.jeziku.102ilazarevic,
> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put
> kaže "direktorijUM", u svim padežima.
Evo, može ovako:
N dir
G dira
D diru
A dir
V (uh, nisam nikad pokušao da psujem ili dozivam dir :)
I dirom
L diru
Dovoljno kratko, i efikasno.
o.jeziku.103mikis,
+> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put
+> kaže "direktorijUM", u svim padežima.
Hm, ja ne znam nikoga ko _ne_ govori tako :)
o.jeziku.104mikis,
+> siguran skoro ni za jednu reč čija je u stvari, naprimer: pogača
+> (pogács), mačka (macska), pas tj. kuca (kutya), ključ (kulcs), greda
+> (gerenda) itd.
Mislim da su ipak naše ("naše", uslovno rečeno :) ). Mnogo je veći
bio uticaj slovenskih (i drugih?) jezika na mađarski, nego obrnuto. Btw.
spisku možemo dodati i reč "utca" (ulica) :)
o.jeziku.105mikis,
+> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Ne da je neophodan, nego je nepotreban ;) UVEK se piše bez
apostrofa.
o.jeziku.106superhik,
=:> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Ne znam ! :)
Ja idem u prvi razred (to još nismo učili:)
o.jeziku.107zqusovac,
> Ima jos takvih stvari; naprimer Pécs (Pec) se kod nas zove Pecuj;
A hod Hrvata Pecuh.
> Madari zovu Kolozvar, itd. Ovde se toliko toga izmesalo, da vise nisam
> siguran skoro ni za jednu rec cija je u stvari, naprimer: pogaca
> (pogács), macka (macska), pas tj. kuca (kutya), kljuc (kulcs), greda
Jednom davno, usred iracke pustinje, crkne mi kais od erkondisna na dzipu.
Naravno, spadne i nestane. Po paklenoj vrucini stizem do prvog sela, tri
kuce, ali (kao u prici) jedna je prodavnica auto delova. Udjem unutra, ono
vise lici na otpad nego na prodavnicu, sve nabacano bez reda i smisla pa ne
mogu da pokazem. pet-sest faca sedi unutra u hladu, pije i pusi. Ja krecem
na nesto malo arapskog sto znam (ali ne znam kako se kaze kais), al' oni
pricaju nekekav dijalekt i ne razumemo se ama bas nikako. Ne pomognu ni
strani jezici, oni nece da izadju i pogledaju (ko je lud da izlazi u podne -
zvezda pripekla), te ja kreni rukama i nogama, ubih se objasnjavajuci i
masuci po vazduhu jedno desetak minuta. Donosili oni dva-tri dela koji veze
nemaju sa onim sto trazim. Masem ja tako, masem, kad jedan Arapin uskliknu:
'A, KAJIS!'
poz,
zq
o.jeziku.108zqusovac,
> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Ne da nije neophodan, nego je potpuno nepravilan.
poz,
zq
o.jeziku.109vlador,
> Da li je apostrof posle 's' stvarno neophodan?
Ne. Narptotiv, mislim da je nepravilno napisati sa apostrofom.
o.jeziku.110knight,
=> Mmmmm... da, ali isto tako nađider mi računarca koji ama baš svaki put
=> kaže "direktorijUM", u svim padežima.
Teško da ću da ga nađem jerbo mi vokativ kvari posao (Direktorijume,
obriši se). :))
o.jeziku.111superhik,
=:> Ne. Narptotiv, mislim da je nepravilno napisati sa
---------
=:> apostrofom.
A da li je i ovo nepravilno!??? :)))
o.jeziku.112milan,
> E sad malo šabačke škole mađarskog: samoglasnici koji se pišu sa
> crtom ili crtama su dugi, koji nemaju ništa ili imaju tačkice su
> kratki.
Je li, šta je bilo, jesi li se raspitao kod Mađara za moguće
značenje reči Beč?
Pl poz M
o.jeziku.113dejanr,
[Odgovor na FORUM/ex.yu 3.1525, novim]
>> > Možeš cepati dlaku na četvoro koliko hoćeš, ali nemaš baš
>> > nikakav argument da osporiš da bi bilo ekonomičnije ( = lakše
>> > bismo živeli, putovali, komunicirali, trgovali...) da svi
>> > govorimo istim jezikom.
>>
>> Ulazimo u zonu vrednosti. Sa uskog stanovišta neposredne dnevne
>> potrebe, to bi možda bilo tako.
Možda? :)
>> Ali niti se verbalni jezik svodi na usku i neposrednu razmenu reči,
Ne svodi se, ali se jezik uglavnom (šta god to značilo, recimo 99%
upotrebe jezika :) koristi da bi se ljudi o nečemu dogovorili, i to
nečemu krajnje praktičnom, da ne kažem krajnje banalnom. Ili, kako
ti kažeš, da bi razmenili reči :)
>> niti se funkcija jezika sažima u formulu "jedan objekt - jedan izraz"
>> (u krajnjoj liniji na tu formulu se svode zahtevi za jednim jezikom).
Verovatno bi i taj "univerzalni jezik" dopuštao i sinonime, kao i svaki
jezik.
>> > A ako već ispada da je to u praksi nemoguće, onda bi sledeća najbolja
>> > stvar bila da imamo automatski prevodilac, kao recimo u romanu Pola
>> > Andersona "Hodnici vremena": na izlazu iz vremeplova staviš u uvo neku
>> > kuglicu, koja se nekako direktno "zakači" za mozak, i onda odjednom
>> > "znaš" da govoriš jezik koji se govori u tom vremenu, dok ne izvadiš
>>
>> Ako je tako koncipiran taj futuristički aparat-prevodilac, da ti
>> omogućuje da govoriš tuđi jezik, onda je pisac podlegao jednom klišeu.
>> Bolje je, sa stanovišta ideje prevođenja, da se zamisli aparat koji bi
>> ti omogućio da razumeš druge jezike, a sam govoriš svoj - prevodioci
He, he, izgleda da je pisac o tome više razmislio od tebe :) Zapravo,
neko od junaka kaže upravo tako nešto, na šta sledi odgovor da nije
dosta da samo razumeš jezik, treba da budeš upućen i u svu silu
društvenih običaja tog vremena, dakle praktično moraš da misliš kao
ljudi iz tog vremena da bi sa njima mogao da razgovaraš. Recimo,
junak se grdno obrukao što je, kada mu je neko nešto dodao, rekao
"Hvala", a tamo se to kaže samo za neke "kapitalne zasluge", dok
se svakodnevna pomoć podrazumeva...
>> Zato se i zadatak prevodioca formuliše paradoksom: treba prevesti ono
>> što je - neprevodljivo. (Tj. tu je njegovo umeće, koje nadilazi puku
>> tehniku, rutinu, prost račun.)
Sve to su, takoreći do juče, govorili i o šahu... Jeste, automatsko
prevođenje je složen problem. Itekako složen. Ali smo dosta napredovali
prema njegovom rešenju, prema Minskom imaćemo kvalitetno automatsko
prevođenje u prvoj deceniji sledećeg veka. Njegova prognoza za kompjuterski
šah i nije mnogo promašila, dakle možda i tu pogodi :)
o.jeziku.114zqusovac,
> Ne svodi se, ali se jezik uglavnom (sta god to znacilo, recimo 99%
> upotrebe jezika :) koristi da bi se ljudi o necemu dogovorili, i to
> necemu krajnje prakticnom, da ne kazem krajnje banalnom. Ili, kako
o.jeziku.115ndragan,
(2.552)
/ verovatno se samo tada moze kontaktirati neciji duh (ona fora sa
/ casom). Dok ne nadje pogodno telo za ponovni zivot. Ili, mozda
=====
Set The Bloody Code, Ognjene, please. Jer, ne znam da li je fora bila sa
časom, ćasom ili čašom (možda su u mom odsustvu izmislili i casu, što bi
bila već četvrta varijanta).
o.jeziku.116ndragan,
/ žuli smo da se mađarska tastatura opisuje kao ludačka. Da li je to
/ tačno i
jeste. pomoći nema, kome treba moraće da je nauči sam.
p.s. keyb hu, desni alt, i urlik iz kontraalta
o.jeziku.117ndragan,
/ Hm, ja ne znam nikoga ko _ne_ govori tako :)
Pleased to meet you, hope you guess my name ;>
o.jeziku.119ognjen,
)-> Set The Bloody Code, Ognjene, please.
Sorry, ali imam hercules, a HYUtil mi je prespor. Ako zna neko
gde ima hardverska ugradnja po Custom2, sa prekidacem, oslobodicu
ga citanja deofrmisanih poruka bez dijakritickih znakova.
)-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom
~~~~~ ~~~~~ ~~~~~
)-> (mozda su u mom odsustvu izmislili i casu, sto bi
~~~~
U cemu je razlika!? :)
o.jeziku.120zqusovac,
Upravo gledam na Pinku 'O jagodama i krvi' (The Strawberry Statement) -
ukradeno sa Bravo Channela. Prevod je novi (ne secam se onog iz
sedamdesetih). Nekoliko bisera:
Studentski strajk, preuzet univerzitet. Upada tip spolja i kaze: 'The press
is reporting there are Mau-Maus inside'.
prevod
'Stampa kaze da vas ima k'o miseva'
Drugi primer:
'I'm off drugs now. I only sometimes eat acid'
prevod
'Skinuo sam se sa droge. Sad samo ponekad jedem kiselinu'
Treci:
Tip drzi govor tipa mi smo protiv ovoga-i-onoga. Izmedju ostalog:
'We don't want R.O.T.C. on the campus'
prevod
'Ne zelimo opstinsku vast u kampu'
(R.O.T.C. - Reserve Officers Training Corps)
poz,
zq
P.S.
Ima jos ali mi je promaklo
o.jeziku.121janko,
> )-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom
> ččččč ččččč ččččč
> )-> (mozda su u mom odsustvu izmislili i casu, sto bi
> čččč
> U cemu je razlika!? :)
U slovu č. ;>
o.jeziku.122mdrazic,
> Tip drzi govor tipa mi smo protiv ovoga-i-onoga. Izmedju
> ostalog: 'We don't want R.O.T.C. on the campus'
> prevod
> 'Ne zelimo opstinsku vast u kampu'
>
> (R.O.T.C. - Reserve Officers Training Corps)
Kad smo kod vojske: u nekom filmu oficir komanduje:
"On the double" što se može prevesti kao "Trčećim korakom".
Na filmu se vidi JEDAN vojnik kako juri koliko ga noge nose,
a titlovan prevod: "Trčite po dvojica" :)))
A o tomboli da i ne govorimo :))))))
o.jeziku.123vlador,
> ukradeno sa Bravo Channela. Prevod je novi (ne secam se onog iz
> sedamdesetih). Nekoliko bisera:
Ma loše prevedenih filmova sam gledao mali milion tako da sam
oguglao na njih...
Ono što mi nikad neće biti jasno je zašto je Total recall preveden kao
Totalni opoziv...
o.jeziku.124ognjen,
)-> Ono sto mi nikad nece biti jasno je zasto je Total recall
)-> preveden kao Totalni opoziv...
Hm, a kako bi ti to preveo?
o.jeziku.125alien,
CONF JOIN SEZAM.7
CONF REPLY 6.181 /r
[]>> loš - lošiji - najlošiji
[]>> zao - gori - najgori
[]
[] dobar - loš
[] bolji - gori
[] najbolji - najgori
[]
[]
[] Vlada
[]
[] P.S. Ista komparacija stvarno vredi i za pridev 'zao'. Dakle, jeste
[] zao-gori-najgori, ali je i loš-gori-najgori.
Otkad to?
Kada sam bio u osnovnoj školi, bilo je onako kako sam
napisao, a i pre je bilo tako:
Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika
Matica Srpska * Matica Hrvatska
fototipsko izdanje 1982
knjiga prva, A - č (1967):
DOBAR ... komp. bolji ... supr. zao, rđav, loš ...
knjiga druga, č - K (1967):
ZAO ... komp. gori ... supr. dobar
knjiga treća, K - O (1969):
LOŠ ... komp. lošiji ... /nije navedeno supr./
Ako su u međuvremenu nastale neke promene, molio bih da
budem prosvetljen. S obzirom da se hibernacijom branim od uticaja
novokomponovanog doba, desi se da mi promaknu neki važni momenti.
BTW: Zašto se imena knjiga i izdavača štampaju s uključenim
CAPS LOCKom? Sada ne znam da li sam pogodio gde treba da
stoji veliko, a gde malo slovo.
o.jeziku.126ndragan,
(7.513, dr.grba)
/>> Ili ako neko ima veze tamo pa nek azurira da se film reprizira !
/ *******
/ Šta da radi??? (((:
Ovo nije neobično. 'ažurira' u smislu 'da požuri' (mada više liči da je
pesnik mislio na 'urgira') je tipična domaća stvar, da se strana reč
prihvati po zvuku (koga uopšte zanimaju stvarna značenja reči, to je za
naučne rasprave). Tako smo imali 'dubiozan' u smislu 'dubok',
'sporadičan' sa značenjem 'spor' i slično. Toliko smo navikli na to da
je čak i meni promaklo. Svaka čas, komšija.
o.jeziku.127ndragan,
/ Je li, šta je bilo, jesi li se raspitao kod Mađara za moguće
/ značenje reči Beč?
Zateftereno za sledeću nedelju, na poleđini spiska za šopljavanje
(shoping list). (p.s. još jedna nedelja... nisam vadio pomenutu listu
iz džepa dok nije bilo kasno :)
Jedna druga stvar me muči: kod njih se kao lični podatak uzimaju ime i
prezime, a pošto se vrti relativno mali broj imena i donekle prezimena,
kao dopunski podatak uzima se ime i prezime majke (devojačko!). To liči
na onaj jevrejski štos po kome računaju jevrejstvo samo po ženskoj
liniji - u redu, ali ono što mene buni je što je u Mađarskoj normalno da
žena kad se uda, ne samo da uzima muževo prezime, nego se i zvanično
predstavlja muževim prezimenom _i imenom_. To otprilike liči na ono
"Mrs. John Smith" iliti Kovač Janošne (potonje 'e' je dugo). žak ima
takvih imena datih ulicama.
Istina, u poslednje vreme (bar prema datotetkama kroz koje sam
prošvrljao a imaju neke podatke o bar minimalnom uzorku stanovništva),
ovaj običaj se polako gubi, bar kod obrazovanijeg ženskinja sa
akademskim zvanjem. Uzimaju i drugo prezime ili zadržavaju devojačko,
pri čemu su odmah na venčanju obavezni da izjave čije će prezime nositi
deca, makar da im ista još i ne padaju na um.
o.jeziku.128vlador,
> BTW: Zašto se imena knjiga i izdavača štampaju s uključenim
> CAPS LOCKom? Sada ne znam da li sam pogodio gde treba da
> stoji veliko, a gde malo slovo.
Zato što ni oni ne znaju... ;)
o.jeziku.129ndragan,
/ )-> Jer, ne znam da li je fora bila sa casom, casom ili casom
/ ččččč ččččč ččččč
/ U cemu je razlika!? :)
Kako ti je u stvari ime: Džo, Džek, Bob ili Averel? :)
o.jeziku.130ndragan,
/ LOŠ ... komp. lošiji ... /nije navedeno supr./
Meni je to 'lošiji' stvarno zvučalo čudno, jer mi je mnogo normalnije da
kažem 'gori', pa mislim da je dobro što je neko napokon zavirio u knjige
starostavne. Ako pravopis kaže da može, izem li ga, onda valjda može.
Mada meni i dalje zvuči čudno.
o.jeziku.131max.headroom,
Evo malo detalja vezanih za kineski jezik:
- kineski i japanski jezik su mnogo različitiji nego, npr. srpski i ruski.
- kineski se čita s leva na desno.
- poslednja 'jača' revizija kineskog jezika se desila pre nekih 5000
godina (simboli su izgubili na suvišnim detaljima).
- teško je reći koliko kineski jezik ima znakova: to je kao da nekoga
pitate koliko naš jezik ima reči. Prosečan Kinez zna oko 5000-6000
simbola.
Interesantan primer sastavljanja jednog simbola (uči se u kineskim
osnovnim školama):
1. Šta je dole? Dole je Zemlja.
-------- <- Linija koja označava Zemlju
2. Šta je gore? Gore je Nebo.
----- <- Linija koja označava Nebo
--------- <- Linija koja označava Zemlju
3. Šta je u sredini? U sredini je Narod.
----- <- Nebo
------- <- Narod
--------- <- Zemlja
4. Šta povezuje Nebo, Narod i Zemlju? Povezuje ih Car.
--+-- <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od
I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod
---I--- <- Narod predstavlja Cara.
I
----+---- <- Zemlja
5. Car je bogat. Simbol bogatstva je dubok džep.
--+-- <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od
I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod
---I--- <- Narod predstavlja Cara. Car je bogat (ima
I Đ <- Bogatstvo dubok džep), i to je simbolizovano
----+---- <- Zemlja kosom crticom.
6. Dokle se prostire Carstvo? Ono se prostire do Granice.
+-------------+
I --+-- I <- Nebo Vertijalna linija koja se proteže od
I I I Neba do Zemlje i prolazi kroz Narod
I ---I--- I <- Narod predstavlja Cara. Car je bogat (ima
I I Đ I <- Bogatstvo dubok džep), i to je simbolizovano
I ----+---- I <- Zemlja kosom crticom. Kvadrat koji sve to
+-------------+ uokviruje je Granica.
Ovaj simbol je simbol za KINU.
Zanimljivo, ha? :)
o.jeziku.132madamov,
> Ovaj simbol je simbol za KINU.
Wrong, Kina se piše sa dva znaka, a ovaj tvoj je drugi. Koliko se sećam,
Kina se piše ovako:
I +-------------+
+----I----+ I --+-- I
I I I I I I
I I I I ---I--- I
+----I----+ I I / I
I I ----+---- I
I +-------------+
o.jeziku.133supers,
>> - kineski se cita s leva na desno.
Koliko je meni poznato, valjda se citaju redovi od gore prema dole, s
tim da se pocinje od reda krajnje levo i ide na desno?
>> Ovaj simbol je simbol za KINU.
Da li su i komunisti zadrzali onaj simbol za Kinu?
Da li u skolama i dalje tumace uspravnu crtu kao cara ili kao Velikog
Vodju? I da li to znaci da indirektno priznaju da je Velikom Vodji dubok dzep?
;)
o.jeziku.134dr.grba,
>> Zanimljivo, ha? :)
Odlično. Još 4999. Samo napred (((:
Ili da otvorimo jedan konf za ideograme? (((:
o.jeziku.135balinda,
>> Zanimljivo, ha? :)
Izuzetno!
o.jeziku.136vitez.koja,
#=> Ovaj simbol je simbol za KINU.
#=> Zanimljivo, ha? :)
Podseti me... Na RTS-Teletekstu počinje kurs japanskog (nije još
počeo) - strana 865...
sk
o.jeziku.137zqusovac,
> - poslednja 'jaca' revizija kineskog jezika se desila pre nekih 5000
> godina (simboli su izgubili na suvisnim detaljima).
Poslednja 'jaca' revizija kineskog pisma (ne jezika!) desila se pre nekih 30
godina kada je uprosceno oko 160 radikala (osnovnih znakova koji ucestvuju u
stvaranju vecine kineskih ideograma).
> 1. Sta je dole? Dole je Zemlja.
>
> -------- <- Linija koja oznacava Zemlju
Ovo je jako zbunjujuce za laike. Nisam isao u kinesku pripremnu skolu, pa ne
znam da li decu stvarno tako uce, redosled poteza u tvom primeru je potpuno
pogresan.
U kineskom pismu postoji strogo odredjeni broj poteza cetkicom. Svaki potez
se pise na strogo utvrdjeni nacin (odozgo nadole, zdesna nalevo, sa prelomom
pod ostrim uglom ili sa blagim prelomom....). Takodje je strogo odredjen i
redosled pisanja elemenata svakog znaka i on se nikako ne moze menjati. U
rukopisu, kada se cetkica retko ili nikako ne dize sa papira upravo ti
'slabi' potezi omogucavaju prepoznavanje odredjenog znaka.
Da se vratim na tvoj primer:
'Kina' na kineskom (tacnije hanskom) kaze se Zhongguo (po Pinyin
transkripciji). Cita se otprilike C\/unkguo (C\/ kao cacak) i znaci
'sredisnje carstvo', tj. zemlja koja je u sredini sveta. Sastoji se od dva
ideograma: Zhong - sredina
prvi potez Ţ
Ţ
Ţ odozgo nadole
drugi potez | ========\
| Ţ
| Ţ sleva nadesno pa nadole bez prekida
treci potez |---------\
| |
|=========| sleva nadesno
cetvrti potez Ţ
|----Ţ----\
| Ţ |
|----Ţ----|
Ţ odozgo nadole
Posto je ovo komplikovano crtati, necu dalje.
poz,
zq
o.jeziku.138max.headroom,
> Wrong, Kina se piše sa dva znaka, a ovaj tvoj je drugi.
> Koliko se sećam, Kina se piše ovako:
U pravu si - ono "Kina" mi je izletelo. Htedoh reći - Država.
Onaj prvi znak koji si naveo u stvari predstavlja "centar Sveta", što
u kombinaciji sa Državom označava - Kinu. Kinezi su, dakle, verovali
da je njihova zemlja "centar svega postojećeg".
P.S. "I doći će mali žuti ljudi...", (C) by Tarabići Bros.
o.jeziku.139max.headroom,
> Da li su i komunisti zadrzali onaj simbol za Kinu?
Kinezi prolaze kroz svoju komunističku istoriju, ali i dalje drže do
tradicije pisanog jezika. Zaista su zadržali ovakav metod učenja -
podatak iz prve ruke :)
o.jeziku.140zokalezic,
Pitanje za jezikoznalce :
Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ?
o.jeziku.141milan,
> Pitanje za jezikoznalce :
> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ?
Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica"
ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine). Druga
je stvar što je ti (i svi mi konačno) osećaš kao neku vrstu
"uopštene množine" iliti "zbirnu imenicu" poput "granje" ali ona to
nije.
Pl poz M
o.jeziku.142paki,
>> Pitanje za jezikoznalce :
>> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ?
> -------
> Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica"
> ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine).
žek, jednina je u pitanju. Ne može se reći "jedna tunjevine".
U nedoumici sam da li se uopšte može reći i "jedna tunjevina",
jer mi se čini da je imenica zbirna, poput "ovčetina".
Trebalo bi da jedninu odradi "jedna konzerva tune/tunjetine",
ili grešim? :)
> Druga
> je stvar što je ti (i svi mi konačno) osećaš kao neku vrstu
> "uopštene množine" iliti "zbirnu imenicu" poput "granje" ali ona to
> nije.
Zašto ova imenica nije zbirna?
o.jeziku.143nkbog,
> Pitanje za jezikoznalce :
> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ┘śţ^
A kako drugačije nego tunjevina (mno. tunjevine). To je naziv za
meso od ribe tune (jed. tuna, mno. tune). Isto kao što je jednina
od prasetine 'prasetina' (mno. prasetine), pa zatim tu su govedine,
teletine, junetine, ljuckovine ;> itd.
NB.
o.jeziku.144milan,
> >> Pitanje za jezikoznalce :
> >> Kako glasi jednina od tunjevina ( tunj , tun , tuna ) ?
> > -------
> > Pa, _tunjevine_. Smešno, ali tačno jer je to "obična imenica"
> > ženskog roda (splačina - splačine, kealjevina - kraljevine).
>
> žek, jednina je u pitanju. Ne može se reći "jedna tunjevine".
>
Opa, pardon! :))
Nisam primetio da si tražio _jedninu_. Pa, tunjevina je već
jednina. To da li je stilski lepo reći "jedna tunjevina" drugo je
pitanje.
Pl poz M
o.jeziku.145knight,
=> Kako ti je u stvari ime: Džo, Džek, Bob ili Averel? :)
---
Vilijem. ;)
o.jeziku.146veca,
>> Trebalo bi da jedninu odradi "jedna konzerva tune/tunjetine",
Jedan konzerva tunjevine :) ali mislim da nije mislio na
konzervu, jer u konzervu ide množina nečega :)
o.jeziku.147squsovac,
U Vjesniku povremeno izlazi Vjesnikov jezički savjetnik.
Budući da mi je u proteklih 20-ak dana svakodneno bio pristupačan hrvatski
tisak, a da nisam mogao sve da prekucavam, odabrao sam, od pročitanih po
mom mišljenju najbolju, 184. "lekciju" o jeziku.
Preporučujem posebno poslednji pasus!
nadnaslov: VJESNIKOV JEZIžKI SAVJETNIK - 184
naslov: SPISAK NAM NE TREBA
lid: Umjesto srpskog rusizma "spisak" imamo naše riječi "popis",
"lista", "imenik". Možda će se netko zapitati a što ćemo s
izričajem "psovati sve po spisku". Ne treba nam ni "spisak"
ni "sve po spisku".
autor: Mile Mamić, Filozofski fakultet, Zadar
Mnoge ruske riječi ušle su u hrvatski jezik zbog njegove slavenske
otvorenosti prije godine 1918. Mnoge su od njih stekle svoje mjesto i
postale neodvojivim dijelom hrvatskoga leksičkoga fonda. Ruskihh je
posuđenica mnogo više u srpskom jeziku nego u hrvatskome, pa su se mnogi
srpski rusizmi pokušali u vrijeme jednačenja po srpskoti uvući bez potrebe i
u hrvtski jezik. Takvima u hrvatskomu jeziku mjesta nema. Prema njima se
jednako postupa kao i prema običnim nepotrebnim srbizmima koji su nam bili
nametani.
Takva je upravo i riječ "spisak". "Jezički Savjetnik Matice hrvatske"
(Zagreb, 1971.) navodi njezino rusko podrijetlo i kaže da se ta riječ
uobičajila u administrativnom jeziku pored naših riječi: "popis", "imenik",
"iskaz". On joj se dakle otvoreno ne protivi, niti navodi kako se je i kad
uobičajila. Odgovor na to pitanje naći ćemo u Brodnjakovu "Rječniku razlika
između hrvatskoga i srpskoga jezika (Zagreb, 1992.). U njemu se riječ
"spisak" nalazi na lijevoj strani i obilježena je brojem 2. To znači da je
baš ta riječ u vrijeme jakoga unitarizma imala potisnuti odgovarajuću
hrvatsku riječ. Mjesto nje Brodnjak nudi: "popis", "imenik", "lista".
Valja istaknuti da je osobito riječ "popis" bila na udaru. Ona se je
doista rijetko mogla čuti. Tako je bilo uobičajeno: "spisak birača", "spisak
radnika", "platni spisak" itd. U vrijeme prvih slobodnih izbora počeo se
opravdano vraćati "popis", ali se je "spisak" još žilavo držao. Na kasnijim
izborima "spisak" je sve više gubio. Možemo reći da je riječ "popis" u toj
utakmici potpuno pobijedila. Možemo doduše još ponekad naići na riječ
"spisak", ali kad znademo kako nam je ta riječ došla, kada i u kojim
uvjetima, onda tu nema dvojbe kojoj od tih dviju riječi dati apsolutnu
prednost. Riječ "popis" nije jedina zamjena riječi "spisak", pa ćemo nekad
upotrijebiti riječ "imenik", "iskaz" i sl.
Možda će se sad netko zapitati a što ćemo s izričajem "psovati sve
po spisku". Zar i taj izričaj ne govori ponešto i o riječi "spisak" i
podrijetlu psovačkih navika u nas?! Krivo bi bilo reći da smo naučili
psovati od Srba, ali pouzdano znam da su mnogi naši dečki prospovali nakon
služenja vojnoga roka u bivšoj jugoarmiji. U mnogim slučajevima je ipak i
sama psovka srpski utjecaj, a kad je ta ružna navika zavladala, često su
naši dečki (možda na temelju boljega poznavanja vjeronauka) proširivali
psovački repertoar. Ne treba nam dakle ni spisak ni sve po spisku.
o.jeziku.148maksa,
>> psovački repertoar. Ne treba nam dakle ni spisak ni sve po
>> spisku.
Ok, a kako onda kažu ? "Obljubim ti sve po popisu" ?
o.jeziku.149dr.grba,
>> Ok, a kako onda kažu ? "Obljubim ti sve po popisu" ?
Ili možda "Obljubim ti svega glede imenika, unatoč dapače!" (:
o.jeziku.150supers,
>> Ili mozda "Obljubim ti svega glede imenika, unatoc dapace!" (:
Jel` moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"?
o.jeziku.151vitez.koja,
#=> Jel` moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"?
Naravno, to znači isto što i "čak-štaviše" na srpskom.
o.jeziku.152darone,
>> >> Jel' moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"?
>>
>> Naravno, to znači isto što i "čak-štaviše" na srpskom.
Jesi li siguran? "žak-štaviše", ili kako se već piše ;) je pleonazam, jer obe
reči isto znače. Sa druge strane, unatoč bi na srpskom bilo uprkos, dok je
konstrukcija (ne bih rekao da postoji odgovarajuća reč) za dapače "nego šta",
ili, u krajnjem slučaju, takođe.
-> We cannot tolerate - nor afford - a society in which some children become
-> fully educated and others do not; in which some adults have access to and
-> others do not.
o.jeziku.153supers,
>> reci isto znace. Sa druge strane, unatoc bi na srpskom bilo
>> uprkos, dok je konstrukcija (ne bih rekao da postoji
>> odgovarajuca rec) za dapace "nego sta",
Znaci, uprkos - nego sta :)))))))
o.jeziku.154dr.grba,
>> Jelž moze objasnjenje ove konstrukcije "unatoc-dapace"?
žajdž pa dobro:
tu i tamo mestimično delimično kako da ti kažem mislim to jest ovaj je li da!
o.jeziku.155jovca.car,
/* Znaci, uprkos - nego sta :)))))))
Unatoč dapače,
mada premda ali,
iako veoma,
ali čega bome.
Možda eto samo,
naprotiv inače,
iole bez osim,
pa bar jok,
dabome.
(c) by Indexovo Radio Pozorište, pre desetak godina. :)
ps Recitovati osećajno. Zarezi predstavljaju dramske pauze.
o.jeziku.156supers,
>> tu i tamo mestimicno delimicno kako da ti kazem mislim to jest
>> ovaj je li da!
:))))))))))))))))))
Usprkos koncizno-konfuznoj obavijesti, otme mi se utisak umjereno
netacno-jebitacne jezicke kovanice. :)
o.jeziku.157slavisa,
Da li se piše :
1. dabogda
2. da Bog da
3. da bog da ?
A sve ovo je u vezi sa vicevi.crnjaci .
Skoro da svaka kletva ima različito napisano dabogda .
Dabogda mi neki stručnjak odgovorio ili da možda organizujemo
neki vote među laicima :)
Vladimir
o.jeziku.158supers,
>> 1. dabogda
>> 2. da Bog da
>> 3. da bog da ?
Nisam strucnjak, a moje laicko misljenje je da sve tri varijante dolaze u
obzir. Prva je primer za rec nastala spajanjem vise odvojenih reci tako da
je dobila posebno znacenje. U nasem jeziku ima dosta takvih reci, npr.
kojesta. Posebno je pitanje moze li se ovome priznati status samostalne reci,
a pretpostavljam da moze. A sto se tice malog ili velikog slova, bog nije
ime, ne predstavlja vlastitu imenicu, bez obzira sto se smatra da je samo
jedan. Vernici obavezno pisu velikim slovom, to samo oni znaju zasto,
mada je i takvo resenje prihvatljivo, kao i princip da se u pismenom obracanju
koristi Ti & Vi.
o.jeziku.159ndragan,
/ Hajde sad natenane i ponovo da apsolviramo šta se tačno traži sa ovog
/ koncerta, pa da krenem u akciju. Ono društvo u NS je dovoljno veliko,
NoRmaLNo, ono što nema na ploči ;)
o.jeziku.160ndragan,
/ Madjarskih slova ima ukupno 48. (mi sa 30 smo nista).
Nem' pojma, jerbo sve zavisi šta se računa u slovo. Aj' da vidimo:
1. standardnih 26 iz aski seta
2. 5 dugih verzija standardnih samoglasnika
3. 2 samoglasnika pride plus dve duge verzije istih
4. Dvoglasnici cs, ch, ts (sve se čita kao č), sz (s), ty (ć), gy
(đ), ly (lj), ny (nj)... meni ovo stvarno liči na 48, ama sve imam
osećaj da sam nešto zaboravio... a, da: zs (ž) i cz (samo c). Priupitao
sam malo tamo, al' nešto nisu umeli da se slože oko toga koliko slova ima,
tj šta se sve računa kao slovo a šta ne. Neke od kombinacija koje sam
naveo su već zastarele (naprimer cz, ch), ali ima dosta prezimena (a onda
i imena ulica i ostalog) gde se baš tako piše, te se i dalje koriste.
Što se tiče porekla reči Beč, nemaju pojma, bar ovi sa kojima sam pričao
(mada su za neke druge stvari iz ostorije veoma potkovani). Od mera za
pivo spomenuli su samo akov (oko 15-17 litara, znaju moji zemljaci), i neku
meru od oko 0.33 litre, nisam uspeo da zapamtim, ali nije ni nalik.
o.jeziku.161ndragan,
/ jer mi se čini da je imenica zbirna, poput "ovčetina".
Kad smo kod toga, ja osećam imenicu 'softver' kao opštu ili zbirnu, tako
da mi je neobično kad se pojavi u množini, ili (još gore) sa brojem,
naprimer "video sam dva dobra softvera". Slično imenici 'humor', koju ne
samo da ne mogu da zamislim u množini, nego ni da predstavlja fizički
objekat, osim u prenosnom smislu: "stavi ovu fotografiju desno od
humora" mogu da shvatim samo kao "pored humorističke rubrike".
Kako ostali osećaju?
o.jeziku.162ndragan,
(12.16)
/>> Maturanti Kragujevca otpočeli su štrajk zbog nedobijanja
/ Maturanti Palanke otpočeli su štrajk zbog nedobijanja
žega maturanti? Nikad nisam čuo za te dve škole.
Osim ako se ne radi o kragujevačkim i palanačkim maturantima, što je već
sasvim druga stvar.
Zaista, otkad su se kod nas kojekakvi neprilični genitivi ugnezdili
tamo gde bi, po prirodi jezika nam, trebalo da se nalazi prisvojni
pridev? Nedavno sam čuo jedan od ubitačnijih primera: postoji "Sindikat
Srbije Beograda". Ni manje ni više.
o.jeziku.163calex,
<!> / Hajde sad natenane i ponovo da apsolviramo šta se tačno traži sa ovog
<!> / koncerta, pa da krenem u akciju. Ono društvo u NS je dovoljno veliko,
<!> NoRmaLNo, ono što nema na ploči ;)
Uh, NDragane, ne daj više da ti ćerka isključuje računar, pa gde
da ovde pošalješ odgovor?? :)))
o.jeziku.164zqusovac,
> Zaista, otkad su se kod nas kojekakvi neprilicni genitivi ugnezdili
> tamo gde bi, po prirodi jezika nam, trebalo da se nalazi prisvojni
> pridev? Nedavno sam cuo jedan od ubitacnijih primera: postoji "Sindikat
> Srbije Beograda". Ni manje ni vise.
Jednog dana proteklog tjedna (ne secam se datuma) ludo smo se smejali u
jednoj redakiji citajuci Politiku Ekspres od toga dana. Preko cele strane
tema: kolera u Bujanovcu (ili gde vec). Palanacki dopisnici sa juga Srbije -
sve biser do bisera. Ali najvise se ismejasmo na funkciju Druga X.Y. -
predsednik Komisije za borbu protiv kolere Bujanovca ;)))
poz,
zq
o.jeziku.165srdjan.j,
==> ime, ne predstavlja vlastitu imenicu, bez obzira sto se smatra da je samo
==> jedan. Vernici obavezno pisu velikim slovom, to samo oni znaju zasto,
U pravopisu je definisano, da ako se misli na hrišćanskog Boga, da se
piše velikim slovom !
Srđan.