hi.fi.1dejanr,
U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi
hi.fi.2vcalic,
>>U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi
YOOOOOOOOOOO!!!!!!!!!!!
WR
hi.fi.3vkrstonosic,
>> U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi
Svašta, šta će bre ta tema, pa postoji tema muzika u forumu ???
Ajde sad da otvorimo teme dekovi, gramofoni, zvučnici, rezervne gume,
svećice, cincilatori, vibratori...
Pozdrav,
Chetka destruktivac
PS. sad će mene da teraju da progutam neke Jammo zvučnike (one što
izgledaju ko frižideri)
hi.fi.4dejanr,
>> > U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi
>>
>> Svašta, šta će bre ta tema, pa postoji tema muzika u forumu ???
Tema muzika namenjena je diskusiji o muzici, dakle suštini. Ovo je
tema o tehničkim aspektima slušanja muzike, dakle o formi.
Ja sam davno resign suštine, a za formu ću videti.
hi.fi.5jvalant,
Ako ima interesenata, mogao bih napisati nesto o tome sta je HX PRO, iliDolby
i slicne stvari?
SWE!
hi.fi.6mcule,
Imaaaa! :)
hi.fi.7gww.,
CINCILATORI! To! To je stvar za raspravu, temu, konferenciju! Dajte
konferenciju CINCILATORI! U toj konferenciji može se raspravljati o domaćim
i uvoznim cincilatorima. O uticaju cincilatora na dirlibocne a o
programiranju i instaliranju cincilatora na cukverdajc da ne govorimo!
Poseban osvrt treba baciti na gvint kod cincilatora, i da ne zaboravimo da
za cincilatormane otvorimo temu CYNCILATORS TIPS, TRICKS, HINTS and
SHORTCUTS!
100% za cincilatore GWW.
P.S. Zašto se tema zove hi.fi jel' taj FI neki mnogo značajan kad mu je
pozdrav u temi?
hi.fi.8bojt,
Kad ih već spomenu, jel zna neko gde se mogu naći bikloke za
flemingu rotora cincilatora. Tražim već duže vreme ali izgleda da
ih radnje više ne dobijaju.
hi.fi.9gww.,
Eh, to sam upravo hteo da pitam.
hi.fi.10arsa,
yoooooooooooooooooo i ja svima
posto nijesam premnogo zainteresovan za personalne kompjutore a postoji extra
hi-fi bas mi dobro doslo gajim u kuci loudspeakere audiphase 200 kojima su
riknuli srednjo tonci usled nedostatka neznosti jednog deteta
imali iko ideje dali ta firma (audiophase)jos postoji
vrlo rado cu dati savete oizboru hi fi-ja
obozavam da vodim rasprave po tom pitanju
zivela esoterija ziveo high-end
evo ovo nisam bio ja (arsa) prvo zbog pozdrava jer ja tolko volim repere da bi
im se naj... majke so fuck the yo oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!
e pa ako nekog privuce ovo ili mu trebaju informacije o hi-fi opremi nek ostavi
poruku za mene ali sa naznakom za mirona .
hi.fi.11lanik,
Hello svima onima koji vole dobar (and when I say "dobar" i mean
really...;)) ) zvuk!
Potrebna mi je pomoć - promenio bih konfiguraciju
(zvučnici/pojačalo), e sad; za pojačalo je lako - kupiću YAMAHA snagaš ili
ništa drugo (YAMAHA or nothing), ali za zvučnike... Jedno što mi pada na
pamet su B&W Matrix 3 zvučnici.
Jel' zna neko neke dobre zvučnike u klasi od 2000-3000 DEM od 200+W
RMS) koje bi mi preporučio da kupim? (EI Niš ne dolaze u obzir ;) )
Ja lično najviše gotivim B&W i JBL, ali nemam ni kataloge, niti znam
modele, a kamoli cene (pregazilo me vreme?)... Kako stoji stvar sa Infinity,
Bose ili AR... Jel' ima neko kataloge?
any info apriciated, Dalibor
--> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.12jvalant,
Kazes 2000-3000 dem?
Rogers Studio 1/1 p
B&W Matrix?ĚÍ III (ali PAZI! Sa pop muzikom padaju dvije klase nize)
Energy 22 pro Monitor
Rogers Ls 7
KEF 104/2 (isto kao i za Matrix)
Licno mislim da su najboliji izbor Rogers Studio. Energy imaju najbolju
zvucnu sliku, a KEF i B&W odlicni su kod klasike. Imam ja klasifikaciju
komponenata, pa ako te nesto interesuje reci. BTW, sto si toliko zapeo za
Yamahu. Pa popjacala su jim losa strana. :(
SWE!
hi.fi.13jvalant,
>>zivela esoterija ziveo high-end!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Ahhhh, napokon jedan :))))))))))
Sto se tice zvucnika: Ne znam kako stoji stvar sa Audiophase, ali ima ovde
jedan covek koji o
popravlja zvucnike. Meni sredio Dynaudio DF-28 visokotonac. Radi ko nov :)
SWE!
>> OBOZAVAM DA VODIM RASPRAVE PO TOM PITANJU
:) I ja! Za pocetak moj sistem:
Stabi2/StogiRef/Audio Technica AT-OC 9
Oakley Image S
Beard P 35
Energy 22 pro Monitor
ReVox B-77
hi.fi.14dusan,
Fala bogu jedna zanimljiva tema!
Pozdrav svima, who likes good (smooth) sound!!!
Dalibore, ja bi ti preporučio (za te pare) Infinity kappa seriju. Imam
ortaka koji za 1800 DEM donosi kappa 5, (koji nema gornju granicu) pa
prema tome mogo bi da kupiš i kappa 6 ili 7 a ako se stvarno potrudiš onda
i kappa 8 i 9. Uzgred, kappa 5 po katalogu košta 3500 DEM!!!!!!!
Uostalom, sutra mi stižu Infinity, pa dodji da maltretiramo komšije. U
zgradi me zovu BUGS TERMINATOR!
hi.fi.15bulaja,
> Ja licno najvise gotivim B&W i JBL, ali nemam ni kataloge, niti znam
> modele, a kamoli cene (pregazilo me vreme?)... Kako stoji stvar sa Infinity,
> Bose ili AR... Jel' ima neko kataloge?
Ja bi najradje preporucio KEF 104/2 (ko sto vec rece Janez) zato sto
mnogo lepo izgleda :). Za B&W prosetaj do Tehnoprometa (ugao B.revolucije
i G.Zdanova). Ali zvucnici koji se meni najvise svidjaju (a kostaju samo
oko 1300 DEM u Germaniji) su Bose Acoustimass. Zvuce sasvim solidno, mada
su suvise agresivni na visokim tonovima (neko to voli, npr. ja) ali me
odusevljava njihova koncepcija. Sastoje se iz dve male kutijice (ne secam
se tacne dimenzije, ali nisu veci od (10cm)^3) koje isijavaju visoke i
srednje tonove i kace se na zid, i velikog subwoofera koji mozes da stavis
iza zavese ili na neko drugo skrovito mesto. Na demonstraciji je faca koja
je radila prvo lozila ljude kakav mocan zvuk izlazi iz malih satelita, a
tek onda pokazala subwoofer koji niko do onda nije primetio (a nije se
moglo oceniti iz kog pravca dolazi zvuk)
Bulaya
hi.fi.16bojs,
>> Jel' zna neko neke dobre zvučnike u klasi od 2000-3000 DEM od 200+W
RMS) koje bi mi preporučio da kupim? (EI Niš ne dolaze u obzir ;) )
Ne znam da li je u toj klasi cena, ali bih ti toplo preporučio KEF 105.
Samo, ne znam da li je Yamaha dovoljno dobra za njega. BTW, jesi li
razmišljao o samogradnji Dynaudio zvučnika?
Bojan
hi.fi.17jvalant,
>>Zvuce sasvim solidno, mada su suvise agresivni na visokim tonovima
>>(neko to voli, npr. ja)
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Eto, u tome je STVAR. Mi ti ovde mozemo preporuciti gomilu zvucnika, a na
tebi ostaje da ides i preslusas SVE modele, za koje imas mogucnost, i da se
na osnovu toga odlucis za kupnju.!
SWE!
hi.fi.18dusan,
žovek je u pravu, ali nije baš jednostavno juriti zvucnike po gradu u kome ne
postoje prodavnice. Najbolje će biti da odeš do inostranstva i zaredjaš po
prodavnicama za B&W, Infinity, JBL, Kef itd...
hi.fi.19lanik,
Sve je to fino, ali ja te zvučnike nikada nisam čuo. :((( Ša ćeš, u
kakvoj zemlji živimo...
Uzgred, ako imaš vremena, da li bi mogao da mi napišeš nešto više o
tim Rogers studio zvučnicima? žija je to proizvodnja? Engleska? Cena? itd..
thanx,
Dalibor
P.S. Što volim Yamahu?
YAMAHA pojačala su dosta neutralna i ne boje zvuk (što je meni
najbitnije), isto kao i B&W zvučnici. Kada sam kupovao zvučnike, slušao sam
u radnji neke "MAGNUM" zvučnike, koje je prodavac hteo da mi "uvali" i koji
su zvučali xx puta bolje od B&W, kada slušaš modernu (pop/disco) muziku,
jer su prebasirani. Ja sam ipak kupio B&W jer su bolje zvučali kod klasične
muzike i nisam zažalio.
Isto mislim da je pojačalo "manje važno" od zvučnika, jer ga možeš
kupiti preko prospekta, mislim vidiš mu karakteristike i znaš o čemu se
radi. Kod zvučnika je drugačije; proizvodjači dosta "kriju" specifikacije,
i ne znaš kakvi su sve dok ih ne čuješ sa poznatog pojačala.
--> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.20lanik,
>> Za B&W prosetaj do Tehnoprometa (ugao B.revolucijei G.Zdanova)
Znam, ali sumnjam da tamo imaju Matrix III ;( Imaju, u najboljem
slučaju DM220i/330i, a to imam i kući. ;)
Za bose Acccsssss (kako već beše)... ideja je jako dobra, ali ja
više volim "klasične" tehnologije (veeeeeelike kutije) ;)) ...iako ne bih
razmišljao ni 2 sekunde kada bih imao para za B&O BEOLAB PENTA zvučnike...
Dalibor
--> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.21lanik,
>> BTW, jesi lirazmišljao o samogradnji Dynaudio zvučnika?
Ja?!??? Samogradnji? Pitaj Duleta (dusan na sezamu) šta ja radim
kada se samo otvara neka tehnika (kompjuter npr.) a kamoli da JA SAM nešto
sklopim i napravim. Kada su mi menjali floppy drive na atariju, ja sam
pobegao u drugu sobu, nisam smeo da gledam! ;))
Nisam neki hardveraš :((
--> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.22jvalant,
>> Isto mislim da je pojacalo "manje vazno" od zvucnika, jer ga mozes
>>kupiti preko prospekta, mislim vidis mu karakteristike i znas o cemu se
>>radi.
Ovde gadno grijesis! Svako pojacalo ima svoj specifican zvuk. Trebalo
bi da probas MOS-FET i Bipolar poajacala, oba sa istim karakteristikama i
tek onda bi vidio da sasvim drukcije zvuce. THD i dinamika i frekven-
cijski raspon itd. ne kazu NISTA o zvuku pojacala. Veoma je vazan SLEW RATE
a ovoga niko od japanaca (komercialnih) ne navodi. Drugo, sto je isto tako
veoma vazno, je konstrukcija pojacala (bipolar, MOS-FET,cijevi itd.). A
ovoga isto tako ne navode. Najteze je dobiti odgovarajuce pojacalo za
zvucnike koje zelis!!! MOS-FET je veoma tvrdo pojacalo, ali kod velikih
glasnoca, kad kod bipolar pojacala bas postaje nekontroliran i zvucnik
pocinje da kvari zvuk, MOS-FET jos uvijek ovladuje bas-membranom. Ali zbog
svoje trdoce MOS-FET i nije previse popularan.
Ako imas mogucnost probaj par pojacala drukcije konstrukcije.!
A sto de tice kupnje, znam da su ROTEL dosta dobra pojacala, a ovde ima
i prodavaonica. Ako zelis mogu ti poslati klasifikaciju pojacala. Ako kupu-
jes snagasa i pretpojacalo kupi pretpojacalo Oakley. To je ABSOLUTNI best
buy. A od pojacala probaj s ovim: Mission Cyrus II, AudioFidelity B-200.
hi.fi.23dusan,
Ej, ljudi šta mislite o Yamaha dekovima? Po katalogu imaju strava mogućnosti i
performanse, a i cena im je niža od ostalih konkurenata u istoj klasi.
Dalibore, ti ne moraš da odgovaraš na ovo pitanje, tvoj odgovor znam.
Cleared by SPS
hi.fi.24lanik,
Ma Dule, zaboravi bre YAMAHA dekove. Ja ti kažem koje su firme
prave za to. Kada sam ja "piratovao" muziku, ti si još uvek vukao kamion na
kanapu i mislio da si autoprevoznik. ;))))))))
Daklem,
-AIWA (preporučujem XK-009 Excelia)
-Nakamichi (Dragon, iako nije baš "najkompatibilniji", ima strava
zvuk)
-Harman Cardon (imaju najveći frekventni opseg, izuzetno kvalitetno
napravljeni)
možda još i
-TEAC (nekada su bili dobri, sada su plastični)
-DENON (nisu loši)
eventualno (u nedostatku investicija)
-Technics (barem nisu od jeftine plastike)
Dule, treba da shvatiš da programiranje, music sensor/search,
intro/scan, automatski dolby, automatska kalibracija, automatski peak
level, limiteri i slična sr*nja nisu važna kod dekova (i kod muzičkih
uredjaja uopšte). Važno je da DOBRO i VERNO reprodukuje/snima muziku, a da
li može da nadje petu pesmu po redu i da sam uključi dolby, nema nikakve
veze. Veruj mi, imao sam uredjaje koji su sve to radili automatski, pa sam
se opametio.
bye mali!
--> Fry'Em! Nuke'Em! <--
hi.fi.25dusan,
Ama lepo sam reko da neću da ćujem odgovor od Dalibora. Zahtevam da se za
njega zatvori i ova konferencija. ;)))))))))))))))))))))))))))))))))))~
E baš ću da kupim Yamaha dek!
hi.fi.26jvalant,
Dalibore sta to pricas? Gluposti!! Slazem se da ne trbas AMS i to, ali
kalibracija?? Da li ti znas sta je ekvalizacija, bias, kalibracija? Bez toga
dek ne moze da zivi. I nemDOBROG i VERNOG snimanja na magnetske medije BEZ
ekvalizacije, biasa i kalibracije (po mogucnosti manuelno). A sto ti
podrazumijevas pod automatski dolby? Znas li ti CEMU je uopste namijenjen
Dlolby?
SWE!
hi.fi.27jvalant,
Ahh, da! Slobodno ti kupi Yamahu
Tecnics je shit! Vani aluminijum, unutra plastika. I onda misle kako je visak
tehnike sto je tezak 2 i po kg. H/K nije nista bolji od Yamahe. Kaze Lanik
frekventni obseg. A dokle cujes?? Nakamichi je SKUP. Za te pare dobijes
magnetofon! Denon je solidan!
SWE!
P.S. Kasic MORA imati BIAS, kalibraciju i HX ako zelis najbolje!!
hi.fi.28dusan,
Ma odlucio sam, za Yamahu, samo vas pitam za second opinion. Što se tice
Tehnicsa još malo pa ide na oglase. Pozdrav Dule.
hi.fi.29jvalant,
Koji?? Ja sam slusao KX 720.
SWE!
hi.fi.30lanik,
Nisi me dobro pročitao ili razumeo. Rekao sam KOMPJUTERSKA ili
AUTOMATSKA kalibracija.
Ja na AIWI 009 imam kalibraciju, i znam koliko je važna, ali ne
mora da bude kompjuterska, čak smatram da je manuelna mnogo bolja.
>> A sto ti podrazumijevas pod automatski dolby? <<
Moja bivša AIWA AD-F 909 je imala AUTO dolby select. To znači
da je sama prepoznavala sa kojim je dolbijem (B/C) traka snimana i sama
uključivala taj dolby. Fina stvar, ali opet, nema nikakve veze sa
kvalitetom reprodukcije.
>> Znas li ti CEMU je uopste namijenjen Dlolby? <<
Ne. Dlolby? Ne znam... ;)))
pozdrav,
--> C|C <--
--> -+- <--
--> C|C <--
--> Greater Serbia! <--
hi.fi.31lanik,
>> Kasic MORA imati BIAS, kalibraciju i HX ako zelis najbolje!! <<
Pa hvala bogu. Moja EXCELIA ima i BIAS, EQ, CAL i HX-PRO, zato
je i preporučujem.
Ja bi ipak pre kupio AIWA ili NAKAMICHI pre YAMAHA deck-a.
--> C|C <--
--> -+- <--
--> C|C <--
--> Greater Serbia! <--
hi.fi.32jvalant,
>> Ja bi ipak pre kupio AIWA ili NAKAMICHI pre YAMAHA deck-a.
Ja bi njprije sve ove i jos koji PRESLUSAO i ISPROBAO snimanje, pa tek onda
kupio!!! Inace dosta dobar je i ROTEL!
>> Ne. Dlolby? Ne znam. ;)))
Dlolby.! To ti je ono sto treba zbog onoga i ukljuci se tada..... ;)
Dolby MORA biti ukljucen kod snimanja i kod reprodukcije (ako je snimano sa
dolbyem) i sluzi SAMO za povecanje dinamike i odstranjivanja suma vrpce. Sa
Dolby, DBX isl NE MOZES ispraviti sumovi zi izvira zvuka.
SWE!
P.S. Zaboravio sam reci da sam najbolje iskustvo (u pogledu trajnosti ) dozivio
sa PIONEEROM CT-4.
hi.fi.33boox,
VRHUNSKI ZVUžNICI
Imao sam večeras priliku i zadovoljstvo da na vrhunskoj opremi, deku
AIWA Stereo Cassette Deck XK-009Z EXCELIA, pojačalu JVC Digital Pure-A
Integrated Amplifier AX-Z911BK i zvučnicima Infinity Reference Standard
7 Kappa, poslušam malo dobre muzike.
S tim u vezi, prenosim vam kratak pregled osnovnih karakteristika nove
generacije Infinity zvučnika serije Kappa.
The Infinity Reference Standard
5 Kappa 6 Kappa 7 Kappa 8 Kappa 9 Kappa
Frequency Responce /HZ/: 49-45000 39-45000 37-45000 33-45000 29-45000
+-3dB +-3dB +-3dB +-3dB +-3dB
Crossover Frequen. /Hz/: - - - 80 80
- 800 800 800 800
4500 4500 4500 4500 4500
- - - - 10000
Drivers per Channel:
- Injection molded
graphite woofer: 6.5" 10" 12" 12" 12"
- Polygraph midbass
coupler: - - - 5" 5"
- Polypropylene dome
midrange: - 3" 3" 3" 3"
- EMIT tweeters: jedan jedan jedan dva dva
- SEMIT supertweeter: - - - - jedan
Nominal Impedence /ohms/: 4 4-6 4-6 4-6 4-6
Power Rating /watts RMS/: 20-100 30-150 40-200 50-250 60-340
Sensitivity
/dB @ 1watt, 1 metter/: 88 88 88 89 89
Dimensions H: 17.0" 25.0" 37.0" 47.5" 59.5"
W: 10.5" 15.0" 17.0" 20.5" 21.5"
D: 10.5" 10.5" 12.0" 8.0" 8.0"
O zvučnicima snova: Infinity Reference Standard V, "the most accurate
loudspeaker system in the world", teškim 50.000 US$, drugom prilikom.
Pozdrav, boox
hi.fi.34dusan,
Hm da, ali kolega boox je zaboravio da kaže nešto o cenama ovih
zvučnika. Pa evo, cene su u markama i mogu se po sledećim cenama
naći na našem tržištu:
Infinity kappa 5 - 2000 DEM
Infinity kappa 6 - 2450 DEM
Infinity kappa 7 - 3280 DEM
Infinity kappa 8 - 4650 DEM
Infinity kappa 9 - 6950 DEM
E a evo sad nešto o zvučnicima koji su zasnovani na tehnologiji
po kojoj se pravi serija Infinity Reference Standard V, za oko
60.000 dolara.
Radi se o sistemu Infinity Modulus. On je najprostije rečeno
zasnovan kao i Bose Accustimas, tj. ima subwoofer i dva satelita.
Ovim nije još ništa rečeno, jer su Bose kutije napravljene radi
fore a ne kvaliteta, dok se kod ovih to ne može reći. Nemoj neko
da me pogrešno shvati i da misli da su Bose kutije loše, ne,
daleko od toga, ali ako hoću kvalitetne zvučnike sigurno neću
kupiti Bose Accustimas.
Dizajn Modulus-a je možete slobodno reći fenomenalan. Lepše
zvučnike stvarno nisam video, ali to naravno ne znači i da im je
to jedini adut. Sateliti nisu ni približno isti kao kod Bose
kutija, stavljeni su u posebne kutije veličine kao RS 1000 - 2000
serija, i u njih je bogami ugradjeno samo najbolje- EMIT k
tweeter-i koji se nalaze samo na kappa seriji! Da vas više ne
gnjavim evo i karakteristika:
MODULUS SATELLITES:
frequency response: 80 Hz - 45 kHz (+- 2 dB)
crossover frequency: 4 kHz
crossover type: Fourth order Linkwitz-Riley
efficiency: 86dB @ 1 watt, 1 meter
normal impedance: 5 ohms
power rating: 25 - 125 watts RMS
drivers: 5.5'' (14cm) IMG woofer
EMIT k tweeter
dimensions: 12''H x 7''W x 10''D
30.5 cm x 17.8 cm x 27 cm
MODULUS SUBWOOFER:
frequency response: 22 - 200 Hz (+- 3 dB)
crossover frequency: high pass - 22 Hz and 35 Hz, 12 dB/octave
low pass - continuosly variable, 12db/ostave
- 6 dB/octave passive high
filter for modulus satellites
driver: 12'' IMG woofer
servo control: motional feedback,
accelerometer-controlled (!)
controls: low frequency level
high plass filter
low pass filter
continuosly variable phase, 0-180 degree
amplifier power: 250 watts RMS
dimensions: 19"H x 17"W x 17"D
48 x 44 x 44 cm
Eto to je to, nažalost ne znam cenu, ali ih u Jugi imaju u Splitu,
Media audio.
Ako nekog interesuje monitor serija Infinity, slobodno nek se
obrati.
╔═══════════════╗
║ Pozdrav Dule! ║
╚═══════════════╝
Connected at 2400 bps - 02.04.Uto 14:39 - Node 6
** S E Z A M **
Sistem za modemske komunikacije
hi.fi.35jtitov,
>Frequency Responce /HZ/: 49-45000 39-45000 37-45000 33-45000 29-45000
Izveštaj je dobar, samo mi objasni zašto proizvođači navode tako ludačke
frekventne karakteristike svojih zvučnika. 45000 Hz???!!! Pa čovek čuje do
20000 Hz. (a omladina još i manje, s obzirom da muziku sa vokmena u busu čuje
ceo bus). Kome služi ostatak do 45000. Kućnim ljubimcima možda?
hi.fi.36dherceg,
Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi?
Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)?
Q: Da li to mogu kupiti za 2000 DEM?
Q: Kako se zove model koji bi mi pristajao (cena, standard itd)?
Q: Da li puno pitam?
dherceg
hi.fi.37madamov,
>Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi?
Ne znam.
>Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)?
Kao vlasnik Sony Video 8 kamkordera ti od srca preporučujem ovaj standard. Sve
trake su metalne, za snimanje je dovoljno vrlo malo svetla ( moja kamera, model
iz 1986, minimalna svetlost za kvalitetan snimak, po uputstvu za rad, 21 luks
), dužina trake u svim standardnim veličinama ( ima ih i od 4 sata ), LP i SP
modovi snimanja, itd. Kvalitet snimka odličan, a kao osobu koja se interesuje
za muziku verovatno bi te zanimalo da znaš da uz jedan uređaj ( PCM procesor )
možeš da snimaš zvuk na traku i to u dužini 6 puta većoj od dužine trake (
jedna traka je podeljena u 6 delova, na jedan ide audio, a na pet ide slika,
kad snimaš muziku na svih šest ide ton ). Najveća prednost je što se u tom
slučaju zvuk snima digitalno. Zato i PCM procesor košta mnogo. Za super VHS ne
znam, jer nisam imao prilike da ga isprobam. Valjda će se javiti neko ko ga ima
pa ti uporedi cenu i mogućnosti i odaberi.
Q: Da li to mogu kupiti za 2000 DEM?
Sony Video 8 Handycam ( kamkorder koje staje u ruku, tj. malo je deblji od
walkman-a i vrlo malo veći od njega ) možeš u Singapuru da nađeš po cenama od
1000 do 1500 DEM.
Q: Kako se zove model koji bi mi pristajao (cena, standard itd)?
Pa, ovo moraš sam da odlučiš.
Q: Da li puno pitam?
Ne.
hi.fi.38bulaja,
> Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi?
Pa kad vec nema posebne teme, mislim da je ovde najbolje.
> Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)?
Sony Video 8 je u svemu superioran u odnosu na VHS. Kvalitet slike
je odlican, zvuk najbolji moguci, kasete male,.. (sve ovo se odnosi na
8-icu). Ja se nisam nikad mnogo bavio ovim stvarima, ali sam imao
prilike da se igram i sa Video 8 i sa VHS kamerom. Najznacajnija stvar
je sto su Video 8 kamere daleko manje i lakse od VHS (tj. od VHS-C,
prave VHS su ogromne). Mane su sto su kasete skuplje, ali su bar zato
sve vrhunskog kvaliteta. Najveca mana u nasim uslovima je sto je Video 8
vrlo malo rasprostranjem, tako da neces moci mnogo da racunas na usluge
lokalnih video klubova.
hi.fi.39agobovic,
Ne uzimaj osmicu, to je prevara. Ja sam svoj kamkorder prodao posle mesec dana,
razocaran, iako je u to vreme (pre tri godine) to bio jedan od boljih Sony
modela. Misleci da cu dobiti nesto znatno bolje od VHS-a, prevario sam se.
Jedina prednost je u jedinstvenosti formata. Zato bolje uzmi pravi Super VHS i
ne brini. Ja sam imao srecu da se pola sata igram sa jednim SVHS kamkorderom i
odusevljen sam. To je fantasticna rezolucija, zasicenost boja i definicija.
Standardni stereo zvuk. Kompatibilnost sa obicnim VHS. Cak i bez SVHS ulaza na
TV-u dobijas znatno bolju sliku. Znam coveka koji radi spotove, reklame i druge
komercijalne stvari za TV; on naravno radi sa SVHS kamkorderom. Mana zbog koje
ni ja jos nisam kupio SVHS kamkorder: previsoka cena.
AG
P.S. Postoji i Hi 8 format sa poboljsanom rezolucijom za Video 8 format, ali su
slabe sanse da ce to postati standard.
hi.fi.40jvalant,
VHS je najslabiji standard, ali najrasireniji. Ja inace imam SuperBetu i mogu
da kazem da je bolja od SVHS. Ali ni SVHS nije los, i sad zavisi zasto ces ga
upotrebljavati. Ako ga mislis izkljucivo za snimanje onda uzmi Super 8, ali ako
zelis i gledati filmove isl. ili kasete od drugara, onda je jedina mogucnost
VHS (nije li nam ovaj problem poznat ;)) Ustvari, da nije rec o kamkorderu nego
u rekorderu, preporucio bih svakome CDV. Ima kod nas i videoteka, tako da nije
problem. Ako uzmes sve u obzir, kupi SuperVHS.!
Swe!
hi.fi.41boox,
U današnjoj "Politici" na strani 24, u rublici "Zvuk i slika" pod nazivom
"Brži kompakt-diskovi" izašao je nepotpisan članak o savremenim trendovima
u razvoju sistema za digitalnu reprodukciju zvuka.
Vrhunac nedostatka tehničke kulture, neinformisanosti i neznanja anonimnog
autora je rečenica: "Brzina ovog sistema dostigla je šesnaest bajta". :>>
Ko sve piše po novinama. :(((
hi.fi.42jtitov,
> Ko sve piše po novinama. :(((
A ko sve čita "Politiku"...
hi.fi.43boox,
>> > Ko sve piše po novinama. :(((
>>
>> A ko sve čita "Politiku"...
Ovo mu dodje kompliment? :)
P.S. Neprijatelja treba dobro upoznati da bi ga lakše pobedio. ;)
P.S.S. Mikijev zabavnik sam davno batalio, al' ako ima nešto inte-
resantno javi mi. :>
hi.fi.44zddb,
CD Technics SL-PS 70
Iako je ovaj model trenutno pravi hit, na osnovu sopstvenog
iskustva, ne bih ga nikome preporučio. Štaviše, vodite strogo
računa! Prvi primjerak odmah je pokazao svoje mane: kad sam
pokušao da prebacim sa desete na drugu pjesmu, ili slično,
pokazivao je rezultate u 70 % slučajeva. A u onim drugim, zapao bi
u "mrtvu petlju" i vitlao u prazno sve dok ga ne bih isključio.
Sledio je servis (drugi dan!), konstatacija da je neispravan
servo-uređaj, a zatim, zahvaljujući ljubaznosti osoblja
"Exportdrva" na Novom Beogradu, zamjena za novi. Elem, taj novi,
isproban je i testiran na svaku funkciju, ali, avaj, samo po
jednom. Poslije jedno dva mjeseca, riješim da presnimim nešto na
kasetofon. Uključim "Peak search", dobijem peak, snimim stvar.
Zatim slijedi drugi disk, CD nađe peak, ali ovog puta ne daje
nikakav zvuk. Isprobam da nisam nešto isključio - ništa! Ukratko,
"Peak search" radi samo jednom, i to samo poslije duže pauze. Da
li se nešto zagreje, da li je u pitanju neki "bug", te se nekakav
stack prepunjava, ja ne mogu reći. Znam samo da bi proizvod takve
firme morao raditi bez greške! Ima li neko slična iskustva sa tim
modelom?
Zoran D. Brkić
P.S. Nedavno sam saznao od predstavnika jedne firme da više ne
uvoze komponente "Harman Kardon" jer im je 70% prodate robe
vraćano na servis? Pa šta onda čovjek da kupi? Izgleda da bez 1500
DEM nema kupovine?
hi.fi.45dusan,
E, ja bih još dodao da ipak ne treba kupovati stvari od Technics-a, ma koliki
hit one bile. Ja sam to samo jednom u životu uradio, i nikad više, radi se o
RSB seriji.
Naravno da nema kupovine bez 1500 maraka, to će pre ili kasnije da dodje svakom
u glavu, ali ima te iste stvari mnogo jeftinije na dalekom istoku.
p.s. što ne kupi bre, Sony? Ja sam uzo CDP 990 i mogu ti reći da je haos.
╔═══════════════╗
║ Pozdrav Dule! ║
╚═══════════════╝
hi.fi.46ljupco,
Zdravo!
Ne znam dali moj tzv. "problem" spada ovde, ali...
Stvar je u sledecem: kada na resiveru slusam stanicu kod koje je
signal slab (na pr. dobije se stereo signal ali ima i puno suma, pa prebacim
na mono) i onda ukljucim kompjuter, od signala na radiju ne ostane nista -
signal se potpuno gubi i jedino se cuje sum, koji "susti" u ritmu hard diska
(dok se ovaj zalaufa). Kada disk postigne normalnu brzinu, onda se jedino
cuje sum. Probao sam da kompjuter i resiver stavim na razlicite faze, ali je
stekera u mojoj sobi samo 3, i nijedna kombinacija ne ide.
Ovo bi i bio "problem" a ne problem, da se ja ne javljam na Sezam oko
20 sati, kada je na Radio Pristini Performans (koja se u Skopju, gde zivim,
lose cuje)...
Dali neko zna za neke filtre za napon ili sl. - pretpostavljam da ce
to resiti stvar. Svaki savet ili informacija su dobrodosli.
hi.fi.47dusan,
nije frka u filteru! hard ti pravi interferenciju talasa tj. izgleda da nije
propisno zaštićen. Tako su se nedavno prodavali monitori SM125 za Atarija, pa
su potpuno povučeni iz prodaje zato što su pravili zbrku sa ostalim uredjajima
u stanu. Ako ne veruješ pitaj lanik-a on ga je imao, i išao je dotle da njegova
keva u drugoj sobi nije mogla da gleda TV dok je monitor radio!!! Šta da ti
kažem, zaštiti hard, tj otvori ga i obloži recimo tankim limom komplet
mašineriju.
A možda neko drugi ima bolji predlog?
╔═══════════════╗
║ Pozdrav Dule! ║
╚═══════════════╝
hi.fi.48mirkot,
Nisi nista spomenuo u vezi antene koja je povezana
na tvoj receiver. Ako imas sobnu T antenu (300 ohm-a),
onda nije cudno sto imas smetnje od bliskog elektricnog
uredjaja. Mislim da je resenje u tome da nabavis spoljnu
antenu. Time ces se resiti smetnji koje uzrokuje tvoj
racunar, a i poboljsaces prijem signala slabih radio
stanica.
Pozdrav,
Mirko
hi.fi.49ljupco,
> kazem, zastiti hard, tj otvori ga i oblozi recimo tankim limom komplet
> masineriju. ^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^
A dali bi moglo metalnom folijom?
Cudi me to o interferenciji - pa kuciste mog racunara je metalno!
Ipak, probacu da ga oblozim metalnom folijom.
hi.fi.51ljupco,
> na tvoj receiver. Ako imas sobnu T antenu (300 ohm-a),
> onda nije cudno sto imas smetnje od bliskog elektricnog
> uredjaja. Mislim da je resenje u tome da nabavis spoljnu
> antenu. Time ces se resiti smetnji koje uzrokuje tvoj
> racunar, a i poboljsaces prijem signala slabih radio
> stanica.
Pa, ovako: imam 75 omsku antenu (ona sa koaksijalnim kablom) i to
dipol (dakle ne logaritamska) na balkonu (zivim na drugom spratu), ali s tom
antenom je prijem veoma slab - ne mogu da uhvatim ni Beograd ni Pristinu
(zivim u Skopju). Zbog toga sam uzeo desetak metara obicnog telefonskog
kabla, i prijem je s njime znatno bolji - naravno, nakon puno
eksperimentisanja (sl.a :)). Medjutim, primetio sam da je sum puno manji kada
je ova nazovi 300 omska antena vezana samo na jedan prikljucak na zadnjoj
strani resivera (sl.b :)), pa sam je tako i vezao.
antena antena
┌────────────────────────────┐ ────────────────┬────────────────
│ │ │
└──────────┐ ┌───────────┘ │
│ │ │
prikljucci│ │na resiveru prikljucci │na resiveru
╔═══════o═════o══════╗ ╔════════o═══o══════╗
║ FM -----------|-- ║ ║ FM ---|-------- ║
║ 94 96 108 ║ ║ 94 96 108 ║
╚═══█═════════════█══╝ ╚══█═════════════█══╝
resiver resiver
sl.a sl.b
hi.fi.52dusan,
>> A dali bi moglo metalnom folijom?
>> Cudi me to o interferenciji - pa kuciste mog racunara je metalno!
>> Ipak, probacu da ga oblozim metalnom folijom.
hm, ne verujem da će pomoći metalna folija. Ovo sam ti rekao, rek znam kako je
moj računar ispod plastične kutije obožen limom.
╔═══════════════╗
║ Pozdrav Dule! ║
╚═══════════════╝
ps sad mi nešto sinulo! a možda je stvar baš u tom limu, tj. nije to običan
lim, nego nešto, ne znam ni ja, neka legura?
hi.fi.53alexa,
Ma, glavna stvar su kablovi. Tuda 'cure' smetnje.
hi.fi.54lanik,
Momci, obraća vam se ponosni vlasnik jednih BOSE Acoustimass-5
kutija... ;)))
Evo, od sobe sam napravio diskoteku ;)), prikopčao sam sve kutije
koje imam te uporedjujem sound... Tako sada imam priključene B&W DM220i,
B&W DM560 i BOSE AM-5.
Bez obzira što je B&W moja omiljena firma za zvučnike i što
gorepomenuti zvuče veoma pristojno, nemogu a da se ne naježim kada prebacim
speakers switch na AM-5. Kakva stereo slika! Kakav osećaj prostora! Kakva
širina zvuka!
Osećaj koji "bude" AM-5 se ne može doživeti sa konvencionalnim
zvučnicima, ma koliko dobro zvučali; don't get me wrong, i ja bih više
voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803 nego AM-5, ali sa Matrixima (ili
bilo kojim drugim 'klasičnim' zvučnicima), se 'oseća' odakle dolazi zvuk.
Kod AM-5 oči se nikako ne slažu sa ušima (pogotovu ako dobro sakrijete
Acousimass modul [subwoofer]). Bas se čuje po celoj prostoriji, ma gde se
nalazili; teško je odrediti odakle dolazi, pa po logici "kutija koje se
vide" izgleda da sav zvuk dolazi iz malih cube modula.
Omiljena zabava ovih dana mi je bila da postavim ljude u fotelju i
pustim neku stvar sa izraženim basovima (Sade, Washington Groover Jr.,
Marvin Gaye) i gledam njihove reakcije. Prvo dolaze komentari (pre nego što
ih čuju) u stilu "i koliko kažeš da si platio ove _male_ zvučnike? Pa ti si
lud, mali su a tako skupi, za dobar zvuk su potrebni veliki zvučnici, itd".
Kada krene muzika, svi insistiraju da "isključim one druge 'velike'
(DM220i) zvučnike". Onda im ja normalno pokažem da su oni isključeni i
uživam u šoku jadne žrtve ;))) (al' sam kvaran). Normalno, na kraju im ipak
pokažem subwoofer skriven ispod stola ;))
Sve u svemu, možda AM-5 i nisu puno bolji od zvučnika u sličnom
okviru cena, ali imaju neki "šmek", neku ludu stereo sliku koja ih izdvaja
od konkurencije. Možda su visokotonci malo suviše izraženi (čemu bi onda
služili ekvilajzeri?), ali sve u svemu, zvučnici su ludnica.
za sezamov "what hi-fi", Dalibor Lanik ;)
P.S. Cijena? Hm, prava sitnica! ;)))
--> Conventional speakers? How Quaint! <--
hi.fi.55adulic,
Drugar, prlem nije u hardu, nego u tastaturi !
Ona nije oklopljena, a radi na visokim frekvencijama, plus toga ima
spiralni slabo oklopljen kabel, pa emituje smetnje od srednjih talasa
sve do UKT-a.
ne mogu slušati bg 202, ni bg prvi prg, na ST ██ ██
╔═══════════════════╗
║ Pozdrav, Andrija. ║
╚═══════════════════╝
hi.fi.56dusan,
ma nije da sam protiv, ali nije to "to".
╔═══════════════╗
║ Pozdrav Dule! ║
╚═══════════════╝
hi.fi.57jvalant,
> Osecaj koji "bude" AM-5 se ne moze doziveti sa konvencionalnim
>zvucnicima, ma koliko dobro zvucali; don't get me wrong, i ja bih vise
>voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803 nego AM-5, ali sa Matrixima (ili
>bilo kojim drugim 'klasicnim' zvucnicima), se 'oseca' odakle dolazi zvuk.
Lanik, pa u tome je STVAR. Treba osecati odakle zvuk. Ja kod kuce imam
savrsenu zvucnu sliku, naravno izmedu zvucnika. 90 posto zvukova dolazi
(a tako i treba) iz prostorije medu zvucnicima. Ja sam na Acoustimass
slusao klasiku i tu totalno propadu, posto kod klasike treba da su violine
u levom donjem uglu, basovi u desnom, bubnjevi na sredini i iznad svega..
.. Acoustimasova mana je subvofer. Ajde doluci odakle ti bas (stereo slika)
ako imas subvofer ispod kreveta.
>tesko je odrediti odakle dolazi
Eto to i sam tvrdis. Ne tvrdim da su to losi zvucnici. Naprotiv, ali za
ozbiljno slusanje nisu primerni, pogotovo za klasiku. A za acoustimass se
zna da su blago prebasinari, ali jos uvijek u nekim merama.
>voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803
E Lanik TO stvarno trebas cuti. Ako imas mogucnost idi SLUSAJ. Ima ovde
jedna trgovina sa HI-FI opremom i za demonstraciju koriste matrixe. Slus-
ao sam kod Kuzme elektrostate (Martin Logan), JBL 250 ti... ali kad sam
cuo 803-ku...uh. Kad slusas orgle (one koncertne) stvarno samo ostanes da
sedis. Acoustimass moza samo da sanja o frekvencijama ispod 40-35 Hz, a
803-ka ide do 20! Naravno ovo nije zamerka Acoustimasu. Puno BOLJIH zvu-
cnika ne ide ispod 30 Hz (ovde mislim +-1dB, jer mnoge firme napisu 30-22
000 Hz, ali ne napisu da je onih 30Hz -6dB, sto se cini malo, ali nije tako
)
>Sve u svemu, mozda AM-5 i nisu puno bolji od zvucnika u slicnom okviru
>cijena
Nisu uopste BOLJI, samo razvuku zvucnu sliku preko cijele sobe i naravno
dobro lupaju basovima. Na kraju, u svijetu Ezotericnih uredjaja nema
nijedan satelitski sistem. Subwoferi jesu, ali uvijek u paru i uz zvucnik.
Ali (uvijek postoji neki ALI :)) ), ako bas ne slusas klasiku, i ne razb-
│ijas glave zbog neke manje precizne slike, a uz to jos i volis rock ili pop
(90 posto ljudi :)), acoustimas su odlicni. I jos ne zauzmu puno prostora.
Za kraj citat:
********************************************
* Ma nije da sam protiv, ali nije to "to". *
********************************************
Dusan.
Swe!
hi.fi.58iboris,
Ja opet mislim da ti frku pravi tvoj modem (kao sto je slucaj kod mene).
Naime , je ne moÚgÚu normalno da slusam radio , ako mi je ukljucen kompjuter.
Kad sam izvadio modem napolje , sve je bilo O.K.▀▀ ▀ Ali ne mogu stalno da
vadim modem da bih slusao radio (on se cuje dobro , ali ima mnogo suma).
Probaj , mozda je slican problem i kod tebe!
hi.fi.59ljupco,
Hvala, ali vec sam digao ruke od toga - kad sam za racunarom slusam
lokalne stanice, i to je to. Mrzi me da sad kopam po racunaru, a i da je
modem - sta da se radi, ne mogu da ga vadim i stavljam svaki put kad ukljucim
racunar da zovem Sezam.
hi.fi.60iboris,
Da li neko prodaje neko "pristojno" pojacalo (oko 60W)?
hi.fi.61max.headroom,
Hej, hej, nije problem u modemu. Vecu frku pravi osnovna ploca (odnosno
sva aktivna elektronika na njoj). Sa ortakom sam pravio malu probu:
postavio sam jednu Amigu 500, jednu 386 i jednu 486 masinu.
Prvo, smetnje se najvise osecaju u FM oblasti. Pogodi koja masina pravi
najvise smetnji... (Pocinje na 4)
Naravno, kada se ojaca kutija jos jednim slojem lima ili ako je stavvis u
Faradejev kavez (nemoj da ti prva asocijacija bude kavez za zivotinje),
koji se jednostavno izvede kroz nekoliko naelektriziranih zica koje se
sprovedu unutar kucista racunara. Smetnji je manje, a tako treba i da
ostane. ;;)))
Max Laboratories Inc.
(I naravno, ne poticu sve smetnje od kristala koji generise takt -
tu su naravno i onih 4E5 kondenzatora na ploci... xexe)
hi.fi.62iboris,
Sve je to O.K. , ali kod mene je frku pravio ISKLJUCIVO modem (i jos uvek
pravi )
hi.fi.63max.headroom,
Mislis, kada izvadis modem, ne pojavljuju se smetnje??
To je nesto sasvim novo.
Pokusaj sa jednostavnijim pristupom: Slusaj kasete.
;))))
(U poverenju, modem nema cak ni teorijske sanse da cini 90% smetnji)
hi.fi.64iboris,
Da upravo tako ,kada izvadim modem , ali to sam uradio 2 puta i vise mi ne pada
na pamet!
hi.fi.65glisin,
Hi!
Jel ima zainteresovanih da se napravi jedan CD CLUB ovde? Grupa,
tema, postojeća grupa, nema veze, samo neka se jave vlasnici CD-a. Da
vidimo ima li naroda za tako nešto.
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.66lanik,
Yooo! Ja sam za, ali pošto o CD-ima nema nešto puno da se "diskutuje", bilo
bi dobro da se napravi grupa sa ljudima iz @bgd pa da se dogovaramo o razmeni
CD-a (čitaj: piratizovanju) ;)) recimo, na klubu programera ili tako nešto.
hi.fi.67prvul,
Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe,
12 je verovatno malo...
Prvul.
hi.fi.68vule,
> Jel ima zainteresovanih da se napravi jedan CD CLUB ovde? Grupa,
> tema, postojeća grupa, nema veze, samo neka se jave vlasnici CD-a. Da
> vidimo ima li naroda za tako nešto.
Opet ja. :)
pozdrav vule
hi.fi.69bulaja,
│Yooo! Ja sam za, ali posto o CD-ima nema nesto puno da se "diskutuje",
│bilo bi dobro da se napravi grupa sa ljudima iz @bgd pa da se
│dogovaramo o razmeni CD-a (citaj: piratizovanju) ;)) recimo, na klubu
│programera ili tako nesto.
└───
Slazem se, vec je bilo nekih primera 'razmene za slusanje' CD-ova u
clubu.
Al' kad smo vec kod te razmene, u nepoznatom pravcu su otisli neki
DVVovi CDovi (valjda Eurhytmics i jos nesto), pa ako su slucajno kod
nekoga ...
hi.fi.70dusan,
Ehehej, računajte i mene.
hi.fi.71ppekovic,
>> Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe,
>> 12 je verovatno malo...
Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne
grupe u drugu.
Paya
hi.fi.72madamov,
Računajte i na mene za grupu i razmenu.
hi.fi.73prvul,
│>> Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe,
│>> 12 je verovatno malo...
│
│ Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne
│grupe u drugu.
└─────
Može i to...
hi.fi.74dgavrilovic,
>> Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne
>> grupe u drugu.
Kilava kombinacija. Bolje da napravimo grupe po vrstama muzike. To je jedini
način da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja bih u
"ozbiljnu" grupu.
hi.fi.75prvul,
Ali onda bih ja u sve grupe... ja ne slušam prema "žanru",
već prema onome što čujem i što mi se svidi...
M.
hi.fi.76igor.mil,
> nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja
> bih u "ozbiljnu" grupu.
I ja.
pozdav od Igora
hi.fi.77glisin,
-> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja
-> > bih u "ozbiljnu" grupu.
-> I ja.
Tooooooooooooooooooooo! JOHANN IS NOT DEAD! (HANDEL TOO :-))))
Ajde neka neko otvori grupu CLASSIC za nas iz prošlih vekova.
Ja ne mogu jer ću da promenim user pa da ne kompliciramo sa predajom.
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.78vule,
> -> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle
> ja -> > bih u "ozbiljnu" grupu.
>
> -> I ja.
I ja, i ja!
pozdrav vule
hi.fi.79glisin,
Pa dobro, otvori li neko tu grupu CLASIC? Vule? Šta bi?
Svi viču "i ja i ja" i ništa. :-(((
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.80prvul,
>>Pa dobro, otvori li neko tu grupu CLASIC? Vule? Šta bi?
>>Svi viču "i ja i ja" i ništa. :-(((
Stvarno, gde je ta grupa?
M.
hi.fi.81jvalant,
> -> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle
> ja -> > bih u "ozbiljnu" grupu.
>
> -> I ja.
>I ja, i ja!
I ja, i ja, i ja! ;)
Swe!
hi.fi.82vule,
> Šta bi sa tom grupom classic?
Otvorena!
hi.fi.83dgavrilovic,
>> > Šta bi sa tom grupom classic?
>> Otvorena!
A zasto mene niste ubacili?
hi.fi.84ncosic,
Trebaju mi dobre kasete po malim cenama :)).
Ako znas nekoga, imas neki specijalan izvor kaseta ili sl., molim
te napisi to ovde.
Takodje pristajem na kupovinu neotpakovanih kaseta od pojedinaca :).
N.C.
hi.fi.85dusan,
Odavno nije bila neka poruka u ovoj temi, pa reko ajd da načnem ponovo...
Videh kod ortaka danas dek Teac V-7000. Stvarno profi mašina, reče mi da u
Studiju B imaju 3 takva i da sa njih sve rade koliko su kvalitetni. Ja nisam
nešto lično oduševljen, više sam za Yamaha i Aiwa dekove, al šta je tu je; zna
li neko za koliko se kod nas valja V-7000, čuo sam neku cufru od 1400 dem, pa
mi se učini puno(?).
hi.fi.86bulaja,
reply 5.166
│odgovor na CIVILIZACIJA 8.69
└───
E bre Lanik, pa ima i tema Hi.Fi ovde ;).
││Zato treba kupiti Yamaha power amplifier. <<
│└───
│Yoooooo! To mi je zivotna zelja. Ali uz nejga moraju da idu i jaci
│zvucnici, predpojacalo... :((
└───
Predpojacalo? Nije ti bas neophodno. Ako planiras da slusas strogo CD
na power amp-u mozes ladno da ga nakacis direktno na snagas, ukoliko
imas na CD-u otput level control. Radi sjajno i duplo je jeftinije ;).
hi.fi.87predrag,
>> Predpojacalo? Nije ti bas neophodno. Ako planiras da
>> slusas strogo CD na power amp-u mozes ladno da ga nakacis
>> direktno na snagas, ukoliko imas na CD-u otput level
>> control. Radi sjajno i duplo je jeftinije ;).
Tacno.Ali ezotericni snagasi imaju 2 ulaza.
Jedan je za predpojacala a drugi moze za CD-direktno
jej su im impedance razlicite.Pre 2 godine jedan moj
ortak tako kupio snagas sa ulazima AD i DC.Ubili smo se
razmisljajuci sta je to.Kad ono ulaz za direktno povezivanje sa
CD pri kome se zaobilaze neki kondenzatori.U to vreme to je bila nova
fora.
hi.fi.88glisin,
Da preselimo diskusiju iz MUZIKA u HI.FI.
reply na poruku 5.165 EXTRA:muzika
lanik, 04.12.Sre 08:16, 2236 chr
=> Ne pričaj o opremi koju nisi "čuo"; zvučnici se ne kupuju sa
=> prospekata, već pažljivim slušanjem i uporedjivanjem zvuka sa raznih
=> pojačala, izvora (CD, tape) itd.
100% tačno. Prospekt obično ne može poslužiti ni kao orijentacija. Kada je
reč o kupovini zvučnih kutija podatak koji smatram za potreban iz prospekata
je snaga (pa i to ne striktno) tek da budete sigurni da nećete spaliti kutije
pojačalom. Sve ostalo je nepotrebno, a posebno frekventni opseg. Kutije
testirajte ušima.
Primer: za mnoge kutije koje radi SONY piše recimo 120W 16-22000Hz!!! Super!
Ali malo sutra. Lepo na papiru ali pogubno za uvo: kutije imaju metalne
membrane, spakovane su u plastično kućište i tako to. Opseg jeste takav ali
nije to to. Takva kutija ne može da zvuči dobro. Kao kada biste napravili
klavir od lima: jeste klavir ali zvuk...
Recimo, ja imam MARANTZ HD440 iz '78. koje su 50W 45Hz-18000Hz, membrane su
kartonske, kutija rađena od drveta, punjena staklenom vunom. Kutije su inače
kompresione trosistemske. Zvuk je 100 puta bolji nego neke nove TECHNICS ili
SONY kutije koje imaju impresivne papirne karakteristike. Ja smatram da ove
dve firme NE ZNAJU kako se prave kutije. Takođe imam WHARFEDALE DIAMOND Mk.II
koje zvuče dobro, ali im nedostaje energija. Uostalom to se od toliko malih
kutija i ne može očekivati, ali SONY-jeve male kutije zato prave buku ali na
uštrp kvaliteta.
Prema tome, ko ima nameru da kupi kutije neka zna: za naše prosečne
beogradske sobe od relativno malo kvadratnih metara, kutije nominalne snage od
50-60W uz pojačalo do 40W će vam svakako napuniti uši. Ako su uz to
"plemenito" napravljene (ne tamo neka plastika i metal nego drvo i karton)
ispunjeni su preduslovi da budete sasvim zadovoljni.
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.89glisin,
Ex, da. Pade mi još nešto na pamet.
Kako proveriti da li su kutije ok ili ne. Dakle, kako ja to radim, a i drugi
pametniji ljudi od mene kažu isto.
SLUŠNI TEST ZVUžNIH KUTIJA
----------------------------
a) PAčLJIVO IZABRATI MUZIKU. Nikako ne slušati RAP, elektroniku, a bogami ni
pop, rock, HM, punk i slično. Zašto? Pa prosto: ove vrste muzike sadrže
obilje VEŠTAžKIH zvukova za koje ne znate kako zaista zvuče. Vaša kutija
ih može reprodukovati pogrešno, a za vas će to ponovo biti veštački zvuk i
zvučaće kako treba: VEŠTAžKI. Štaviše, sve to obično zvuči prilično
impresivno pa vam pažnja skrene sa kvaliteta kutija ne neki elektronski
efekat i ništa niste uradili.
Zato izaberite nešto što ima prirodne ali čiste zvuke: govor, hor,
klasični muzički instrumenti i slično. Izbegavajte sve što ima puno šuma,
kao što je kiša, vetar, grmljavina, jer ovi zvuci nemaju definisan
harmonijski talasni oblik. Klasična muzika je idealna za test i mnoge
kutije na njemu padnu iako veoma dobro RAP-uju.
b) KAKO SLUŠATI? Kada radite test kutija vodite računa da ne unakazite zvuk.
Pri tom podrazumevam razne efekte koji ga kvare: LOUDNESS, TONSKE
KONTROLE, FILTRI i slično treba da budu ISKLJUžENI! Jedino može da ostane
uključen EQUALISER, ali pravi sa AUTO TEST-om, a ne ono što se zapravo
višekanalne tonske kontrole, pa kao piše da je ekvilajzer a nije (to je
karakteristično za mini linije, mnogo lepo izgleda a opasno je). Pravi
audiofili slušaju muziku BEZ REMEĆENJA FREKVENTNE KARAKTERISTIKE. Uradite
to i vi. Kutije treba postaviti na udaljenosti min. 3m i sesti dovoljno
daleko od njih tako da cela slika poprimi izgled jednakokrakog trougla gde
ste vi u onom daljem temenu. Bilo bi lepo da visokotonci budu u visini
glave. U svakom slučaju kutije na podu ili plafonu ne dolaze u obzir.
VAčNO: primetio sam da mnogi stave kutije na dovoljnom razmaku, sednu
propisno ali kutije okrenu tako da one "gledaju" pravo u njih. Ovo NIJE
DOBRO! Time se sužava zvučna slika i gubi se pozicija instrumenata.
Potrebno je da kutije budu paralelne zidu ako je soba i razmak među
kutijama mali, ili tek malo okrenute ka slušaocu ako je veći prostor u
pitanju.
c) ŠTA SLUŠATI? Da bi stekli pravilnu sliku o kutijama i celom sistemu
uopšte, potrebno je preslušati mnogo različitih zvučnih uzoraka. Kako bi
se sve to razlikovalo potrebno je prvo naučiti kako koji zvuk odvojeno
zvuči. Najbolje je slušati dela za solo instrumente: violina, čelo,
flauta, klavir, čembalo, oboa... Naravno, teško da će se naći samo čelo
ili violina, već će tu obično biti i pratnja, uglavnom gudački orkestar,
ali je bitno da jedan instrument dominira. Kasnije preći na orkestarska i
dela gde su zastupljeni svi zvuci. Poželjno je da materijal bude na CD-u,
a ako ga nemate, dobro će doći i snimak sa njega na CrO2 ili METAL
traku, dinamika tek nešto više od OdB i zapamtite: BEZ DOLBIJA! Samo čist
snimak dolazi u obzir. Tako ga i reprodukujte.
d) ŠTA UOžITI? Ton koji proizvode instrumenti ima tri bitne osobine: visinu,
boju i jačinu. Ovo treba pratiti pri slušnom testu. Od frekventnog opsega
zavisi kvalitet reprodukcije SVIH tonova a ne samo niskih i visokih.
Naime, što je veći frekventni opseg za klasično projektovane kutije to će
kvalitet zvuka biti lošiji! Ovo je stoga što se mora napraviti puno
kompromisa na membranama kod dvo i tro sistemskih kutija. Naravno, State
of the Art klasa sa aktivnim skretnicama i pet, šest ili čak i više
sistemskim kutijama, hlađenim visokotoncima, i slično to ne podrazumeva
ali je i cena primerena: par hiljada DEM po kutiji!!! Zato će u
"ovozemaljskoj" klasi obično ispasti bolje kutije koje imaju umeren
frekventni opseg i sve što slušate savršeno će stati u njih. Na primer,
koliko je meni poznato, nema muzičkog instrumenta koji pravi 15000Hz jer
je taj ton toliko visok da se jedva čuje. Recimo, ono pištanje koje se
ponekad čuje na TV testu je "svega" 1000Hz! Tako, vaše kutije će dobro
reprodukovati različite VISINE tona samo sako su optimalno projektovane.
Ukoliko nisu, na pojedinim mestima se oseća zamućenje, kao da se
instrument s vremena na vreme "zapuši". Ovo je karakteristično za one
SONY kutije sa kvadratnim membranama.
Visina tona manje više, ali BOJA TONA je vrlo bitna. Ton ne sme
da zvuči nikako drugačije od prirodnog zvuka. Recimo, loša kutija
reprodukuje flautu kao da je pištaljka, blok flauta od flaute se ne
razlikuje, violina umesto toplog zvuka neprijatno "škripi" (vrlo
karakteristično!!!), čelo zvuči nekako "prljavo" kao iz lonca, izobličeno
duboko, klavir "mumla" i slično. Dobra kutija će proizvesti prijatne i
lako slušljive zvuke koji nikako na smeju zamarati slušaoca. Ako je sve
kako treba, kažemo da kutija ne unosi KOLORACIJE, to jest da ne menja
originalni zvuk.
E sad najgore: JAžINA TONA. Mnogo, mnogo, mnogo kutija koje sam slušao ne
mogu da izađu na kraj sa ovom karakteristikom zvuka. Dobra kutija treba
da zvuči KRISTALNO JASNO i kada su tihe deonice u pitanju ali i kada je
izvođenje vrlo glasno. Ako je ovo u redu, onda se kaže da kutija ima
dobru DINAMIKU. U protivnom, zvuk će biti zamrljan i nejasan. Primer:
setite se samo šta se dešava na većini žurki gde sviraju obično ne loše,
nego bilo kakve kutije: počne jedan instrument (gitara) i sve izgleda u
redu, ali kad grmnu ostali čuje se samo MLJUM, BLJUM, a od muzike ni
traga. To se zove prepunjenje. Može biti krivo pojačalo, snimak ili
prostor ali 90% su kutije. Kada slušate simfonijski orkestar i recimo
svira violina solo deonicu, a zatim opali ceo orkestar, NE SME se steći
utisak kao da je orkestar neko odneo u podrum! On mora da ostane tu, a ne
da ode negde. Dakle, ako pojačanje tona ne remeti boju, onda imate posla
sa dobrim kutijama.
e) FINALE: Kada se naslušate muzike i zapamtite dobro zvuk vaših kutija,
skoknite do Kolarca na neki koncert i poslušajte neko klasično delo (ko
nikad nije bio: probajte, ne boli majke mi ;-))). Ako vam se učini da
zvuči previše mršavo (zanemarite razliku u veličini prostora) ili previše
moćno u odnosu na vaš sistem, vreme je da bacite kutije, a bogami
porazmislite i o drugim komponentama sistema. Ako vam sve bude zvučalo
kako treba i zvuk ni jednog instrumenta ne bude "čudan", onda se vaš
sistem s pravom zove HI-FI.
Prijatno slušanje!
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.91ncosic,
> to i vi. Kutije treba postaviti na udaljenosti min. 3m i
> sesti dovoljno
> daleko od njih tako da cela slika poprimi izgled jednakokrakog
> trougla gde
> ste vi u onom daljem temenu. Bilo bi lepo da visokotonci
> budu u visini
Kutije treba postaviti na udaljenosti od vas 2* vecoj nego sto je
udaljenost medju njima. Tako sam ja cuo.
***
Otvaram grupu CD. Svi koji hoce nek posalju pr. mail.
hi.fi.92glisin,
=> Kutije treba postaviti na udaljenosti od vas 2* vecoj nego sto je
=> udaljenost medju njima. Tako sam ja cuo.
Naravno, ima raznih varijanti i sve su tačne. To sve zavisi od prostora u
kome se sluša. Ali u svakom slučaju i u ovoj varijanti egzistira jednakokraki
trougao, zar ne? Kakav će tačno biti, zavisi od prostora.
Šta kažu ostali?
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
P.S. Inače, hoću u grupu CD! :-))))))
hi.fi.93predrag,
>> Primer: za mnoge kutije koje radi SONY pise recimo 120W
>> 16-22000Hz!!! Super! Ali malo sutra. Lepo na papiru ali
>> pogubno za uvo: kutije imaju metalne membrane, spakovane
>> su u plasticno kuciste i tako to. Opseg jeste takav ali
>> nije to to. Takva kutija ne moze da zvuci dobro. Kao kada
>> biste napravili klavir od lima: jeste klavir ali zvuk...
Delimicno tacno.Retki su zvucnici koji mogu da REPRODUKUJU
i 25 Hz a kamoli 16 Hz.
Sta se tice membrana POSTOJE METALNE MEMBRANE koje odlicno
zvuce.Na primer infiniti visokotonci (emit),pa malo
ezoterije:Magneplanar,Apoge,Acoustat,Martin logan.Quad
ali to su sve elektrostaticki zvucnici.
hi.fi.94glisin,
=> Sta se tice membrana POSTOJE METALNE MEMBRANE koje odlicno
=> zvuce.Na primer infiniti visokotonci (emit),pa malo
=> ezoterije:Magneplanar,Apoge,Acoustat,Martin logan.Quad
=> ali to su sve elektrostaticki zvucnici.
Tačno. Ali ja sam negde u tekstu pomenuo da se radi o "ovozemaljskoj" klasi,
znači uobičajenim "elektromagnetnim" kutijama.
▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀
▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀
▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.95sveta,
Hi
Imam jedno pitanje: da li neko slucajno zna tehnicke karakteristike
pojacala KENWOOD KA-7011. Da samo napomenem da se radi o pojacalu starom
jedno sest, sedam godina.
Takodje me interesuje i neka orjentaciona cena.
┌─
└┐
──┘/TA.
hi.fi.96djovicevic,
Zdravo svim HI-FI entuzijastima,
Ako neko ima puno love za nabavku hi-fi sistema visoke klase, evo
fajla sa preporukama za nabavku. Sistemi su podeljeni po kategorijama,
najjeftiniji je $3500! Srecno.
DJ
hifisyst.ziphi.fi.97predrag,
>> Ako neko ima puno love za nabavku hi-fi sistema visoke
>> klase, evo fajla sa preporukama za nabavku. Sistemi su
>> podeljeni po kategorijama, najjeftiniji je $3500! Srecno.
Sa malim zakasnjenjem pokupih ovaj tvoj fajl sa raznim sistemima.
Citajuci sta ljudi pisu odmah se vidi hi-fi obrazovanje.
u inostranstvu i ovde kod nas.
Drasticne razlike.Ovi nasi kada se uhvate za decibele,pa
za krive, pa tek frekvencije od 1000 kiloherca....
Ovi stranci pominju soundstage,deep,transparency a verujem
da 95 % nasih pojma nemaju sta je to a kamoli da su to CULI.
Sta se tice sistema od $3500 (5500 dm) ima ih u Beogradu mnogo
vise nego sto se predpostavlja.To su onih 5 %.
Toliko kosta na primer bolji kompjuter sa printerom.
To su uglavnom ljudi od 30 godina pa nadalje.
Trend kupovine kvalitetnih uredjaja poceo je pre 4-5 godina
tako da su nastali cak i domace firme koje su pocele da IZVOZE
svoje proizvode (Korato,Oakley,Stabi,Stogi)
Ljudi koji imaju sisteme od 15000 $ pa i skuplje IMA.
Uglavnom su to kombinacije Apogee i Krell, Thiel,Quad elektrostatic
i VTL,Counterpoint,Conrad Johnson.
Koliko znam jedan vlasnik firme koja prodaje kompjutere (veoma poznata
firma) ima takav sistem.
hi.fi.98vcalic,
Džabe ti dobar uređaj ako slušaš lošu muziku.
Mnogo je bolje slušati dobru muziku na lošem uređaju, nego slušati lošu
muziku na dobrom uređaju. Na žalost, ono što sluša veliki broj hifi manijaka
je sačuvaj-me-bože.
hi.fi.99bandit,
>> Džabe ti dobar uređaj ako slušaš lošu muziku.
Nemoj samo da nam ti propovedaš svoju religiju...
Johnny
hi.fi.100ljubisha,
> Mnogo je bolje slušati dobru muziku na lošem uređaju, nego slušati lošu
>muziku na dobrom uređaju. Na žalost, ono što sluša veliki broj hifi manijaka
>je sačuvaj-me-bože.
Xe xe zamisli neku strava mašinu i po kvalitetu a pogotovo po ceni a
na njoj se puštaju Sex Pistolsi ili Šaban Šaulić ili neki metalci ili...
hi.fi.101vcalic,
>> Nemoj samo da nam ti propovedaš svoju religiju...
Ohoho, pazi ti cowboy-a. Nemo' bre da vadim onaj log kad si pisao šta
slušaš ;) Moglo bi da se desi da ti drastično opadne "ugled" ovde ;)
A religija ... Pa to je stvoreno upravo za takve kakav si ti !?
hi.fi.102bandit,
>> Ohoho, pazi ti cowboy-a. Nemo' bre da vadim onaj log kad si pisao šta
>> slušaš ;) Moglo bi da se desi da ti drastično opadne "ugled" ovde ;)
Slobodno vadi, ako imaš šta... Ja se ne stidim svog viđenja muzike
a što se ugleda tiče, kakav je takav je, ne bi me mrdalo ni da je apsolutna
nula...
A religija, to je kada naivni klinci slušaju svog "prepametnog"
tatu. Koji je bre tvoj muzički ukus pa da ovde trubiš o njemu?
Johnny
hi.fi.103bandit,
>> Xe xe zamisli neku strava mašinu i po kvalitetu a pogotovo po ceni a
>> na njoj se puštaju Sex Pistolsi ili Šaban Šaulić ili neki metalci ili...
Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to
gore nisi nabrojao, ili rap, ili.....
Johnny
hi.fi.104vcalic,
>> Koji je bre tvoj muzički ukus pa da ovde trubiš o njemu?
Yeah, Shookie baby ;), tebi je izgleda u krvi da se prepucavaš sa nekim.
Ajde, bre, dosta ;)
hi.fi.105vcalic,
>> Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to
>> gore nisi nabrojao, ili rap, ili.....
A možda je naveo Šabana zato što ne voli novokomponovane narodnjake,
nego samo one originalne, izvorne, kakve je pevala Mica Trofrtaljka ;)
hi.fi.106ljubisha,
> Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to
>gore nisi nabrojao, ili rap, ili.....
Nije stvar u tome šta ja slušam. žemu služi neki uređaj od recimo
20.000 DEM kad nemam šta da slušam na njemu? I to nije samo stvar do mu-
zike. Možda neko voli da sluša i Esada Plavog :(( ali, šta ćemo sa kva-
litetom snimljenog materijala. Koliko CD-ova može da zadovolji? Ili, šta
mi vredi DAT kad nemam čime da napunim kasetu? O pločama ne vredi raspra-
vljati, one su van svakog razumnog kvaliteta. Što se mene tiče, takve ma-
šine budučnosti treba da ganjaju samo profesionalci koji imaju uslove da
slušaju snimke sa 24 kanalnih trakaša i to direktno iz studija a ne...
Pozdrav Ljubisha
P.S. Inače, slušam sve što mi se dopada. I ozbiljnu i pank i repere i me-
talce i disko i fank i rege i bluz i džez i narodnu i starogradsku i ...
Ako ima nešto što sam zaboravio, i to slušam.
P.P.S. ups, pa ovo je hi-fi tema
hi.fi.107vcalic,
>> litetom snimljenog materijala. Koliko CD-ova može da zadovolji? Ili, šta
>> mi vredi DAT kad nemam čime da napunim kasetu? O pločama ne vredi raspra-
>> vljati, one su van svakog razumnog kvaliteta.
Pre svega, vodi računa da je 97% do sada snimljenog muzičkog materijala
rađeno pre svega za formu vinilne ploče. CD tehnologija je ušla znatno kasnije
i tek od pre par godina CD postaje primarna forma. Samim tim, još uvek veliki
deo snimaka zvuči daleko bolje na ploči nego na CD-u. Neko će reči da je ovo
krajnje subjektivan utisak, što i jeste, međutim, imam nekoliko albuma na CD-u
koje sam ranije slušao užasno mnogo sa ploče, i nakon par preslušavanja, CD
sam lepo stavio u vitrinu i vratio se slušanju istih albuma sa vinilne ploče.
Jednostavno, ako je digitalni zapis idealan klasičnu i new age muziku, dakle
za muzičke forme sa visokom dinamikom zvuka, isto tako je njegov monotoni
sistem "jedinica i nula" u priličnom neskladu sa životnošću žestoke
rock'n'roll svirke. Još uvek ljudi koji se time bave, i pored ogromnog
uloženog napora a i mora se reći visokog stepena postignutih rezultata, nisu
uspeli da CD-u udahnu sirovost prisutnu na vinilu, a bez koje rock'n'roll-a
jednostavno nema. Pre nekog vremena sam imao prilike da se uverim u to,
preslušavajući CD sa digitalno remasterovanim (uff, baš nije u duhu srpskog
jezika, al' kad kod nas nema odgovarajućeg termina...) albumom Jimi Hendrixa
"Are You Experienced", i to u isto vreme kad je kod mene bilo prilično
raritetno PGP-ovo vinilno izdanje te ploče iz '69-e. To jednostavno nije ista
stvar, tonovi su isti, ali ne zvuči kao da je to odsvirao Hendrix, nego neka
njegova n-ta kopija. Suviše meko i ispolirano da bi bio pravi original. Prema
tome, verovatno će jednog dana CD uspeti da se približi onome što je nekad bio
LP, ali to nikad neće biti isto, bar kad je rock'n'roll u pitanju. Uostalom,
da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;)
hi.fi.108ilazarevic,
█ Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to
Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična muzika mnogo
KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom doživljaju od bilo koje modernije
(poredite doživljaj V simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije +
Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na istim uređajima).
hi.fi.109spantic,
> Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična
> muzika mnogo KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom
> doživljaju od bilo koje modernije (poredite doživljaj V
> simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije +
> Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na
> istim uređajima).
To je, barem meni jedina stvar zbog koje se isplati kupiti CD. Doživljaj je
neprevaziđen.
hi.fi.110dejanr,
>> Uostalom, da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;)
Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da preskače ;)
hi.fi.111bandit,
>> Yeah, Shookie baby ;), tebi je izgleda u krvi da se prepucavaš sa nekim.
>> Ajde, bre, dosta ;)
A tebi je izgleda da je u krvi da se praviš pametan, no pametniji
ipak popušta...
ok, bilo je dosta.....
FOR NOW!
Johnny
hi.fi.112bandit,
>> Nije stvar u tome šta ja slušam. žemu služi neki uređaj od recimo
>> 20.000 DEM kad nemam šta da slušam na njemu? I to nije samo stvar do mu-
Kada se vrhunski muzičari odluče da naprave vrhunski album on se
SNIMA u 3D (DDD) tehnici. Imao sam prilike da stavim ruku na CD koji je
siman kao 3D, i nema te (ploče, kasete, ..... etc) koji može da pruži
takav doživljaj. Dakle treba samo imati pare za uređaj, a muzika se već
nekako nađe....
Johnny
hi.fi.113bandit,
Nemoj da uzimaš u obzir te CD-ove koji su rađeni po AAD ili još gore
sa starih originalnih traka...
Ako se bolje zagleda na jednom takvom CD-u piše da je kvalitet
zvuka na CD-u limitiran tehnikom koja je korištena kada je sniman
original!
Eto sada što se ostatka teksta tiče, u pravu si, ali pokušaj da
uporediš neki 3D CD sa istom pločom. Vidiš kada sam ja slušao ploču i
3D CD, ploču sam mogao odmah ladno da stavim u ćošak da skuplja prašinu...
Johnny
hi.fi.114bandit,
>> (poredite doživljaj V simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije
>> + Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na istim
>> uređajima).
Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr.
tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise...
Johnny
hi.fi.115zuckero,
> Citajuci sta ljudi pisu odmah se vidi hi-fi obrazovanje.
> u inostranstvu i ovde kod nas.
> Drasticne razlike.Ovi nasi kada se uhvate za decibele,pa
> za krive, pa tek frekvencije od 1000 kiloherca....
> Ovi stranci pominju soundstage,deep,transparency a verujem
> da 95 % nasih pojma nemaju sta je to a kamoli da su to CULI.
To me podseca na situaciju kad moja mama kupuje kola pa kaze
vidi kako je ovaj auto dobar bas ima lep gepek za pijac a i sare
na sedistima su mu predivne :)))))
Stranci to pominju jer nazalost u inostranstvu a pogotovu u USA
je vrlo mali broj ljudi sa tehnickim obrazovanjem koji imaju
vremena i za oblast zvucnih sistema (ako izuzmemo profesionalce
ali njima naravno i nisu namenjeni ti casopisi, mogu ti jednom
prilikom pokazati kako izgledjaju casopisi namenjeni ljudima
koji se profesionalno bave audio tehnikom) vec su ti podaci
namenjeni dobrostojecim ljubiteljima dobrog zvuka kojima je
najlakse tako objasniti zasto jedna komponenta kosta 10 puta
vise nego slicna takva komercijalna.
Osim toga kompletna najmodernija studijska tehnika je radjena sa
standardima koji su ispod cak i od iole skuplje komercijalne
linije (iznad 5000DEM) tako da se u principu kupovina
komponenata isplati jedino ukoliko se slusaju sumovi a ne muzika
ili ukoliko se (u novije vreme) slusaju digitalni nosioci zvuka,
o analognim (lp) nema potrebe ni diskutovati jer trenutno
najbolji rezaci na svetu izvlace tek 40-45db dinamike i 30-40db
kod separacije razdvajanje kanala. Izvini da ti pojasnim to
znaci da ce muzika sa lp zvucati malo mutnije a ona sa nekog
digitalnog nosioca daleko ostrije i imace daleko vise energije
:))).
Pozdrav Sladjan
hi.fi.116zuckero,
> Pre svega, vodi racuna da je 97% do sada snimljenog muzickog
> materijala radeno pre svega za formu vinilne ploce. CD
> tehnologija je usla znatno kasnije i tek od pre par godina CD
> postaje primarna forma. Samim tim, jos uvek veliki deo snimaka
> zvuci daleko bolje na ploci nego na CD-u. Neko ce reci da je
> ovo krajnje subjektivan utisak, sto i jeste, medutim, imam
> nekoliko albuma na CD-u koje sam ranije slusao uzasno mnogo sa
> ploce, i nakon par preslusavanja, CD
> za muzicke forme sa visokom dinamikom zvuka, isto tako je
> njegov monotoni sistem "jedinica i nula" u prilicnom
> neskladu sa zivotnoscu zestoke rock'n'roll svirke. Jos
> uvek ljudi koji se time bave, i pored ogromnog
> LP, ali to nikad nece biti isto, bar kad je rock'n'roll u
> pitanju. Uostalom, da li na CD-u moze da se napravi da pesma
> nema kraj ? ;)
Moracu da te razocaram, to sto tvoj sluh nije navikao na
kvalitetan zvuk je druga prica a to sto se u zadnjih 10 godina
sve u svetu snima digitalno pa se onda prebacuje na vinil to je
druga stvar (cast pojedincima koji nemaju para da plate
digitalnu tehniku), a osim toga zadnjih par godina se kod
kupovine licenca vise ne salju studijske trake vec CD tako da je
i ploca i kaseta ustvari imaju zapis sa cd-a i to tako da se
prvo snimi na obicnu studijsku traku da bi se ublazila dinamika
koju ima cd (da bi se zamutio snimak) jer rezac (a onaj koji ja
svaki dan vidjam radi DMM i najbolji je u svetu)ne moze da
prihvati tu dinamiku.
Ti u stvari slusas tj odgovarati izoblicena slika prirodnog
tona, mozda bi trebalo da razmislis o kupovini nekog mono
sistema za reprodukciju zvuka tad bi najbolje osetio izoblicenu
i ubijenu zivost rock'n'roll svirke.
Sto se tice onoga da LP i CD nikad nece biti isto ja se tu
slazem i voznja u dvokrilnom elisnom avionu ima svojih drazi ali
ja preferiram B747-400 :)))))
A osim toga ako nisi znao CD ne smeta rupa precnika do 5mm,
grebanje, prolivanje jogurta, drukciji polozaj igle, glave,
rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze i beskonacno
da traje a i da preskace (bez intervencije na samom uredjaju)
samo ako se to zeli izvesti cak je i princip slican kao i kod LP
ploce - princip izvodjena beskonacnosti.
Pozdrav Sladjan
hi.fi.117vcalic,
>> Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da preskače ;)
Ne to, mislio sam na efekat beskonačne rilne. Neki vrlo interesantni
efekti su proizvedeni zahvaljujući tome. A to je na CD-u nemoguće :)
hi.fi.118vcalic,
>> Eto sada što se ostatka teksta tiče, u pravu si, ali pokušaj da
>> uporediš neki 3D CD sa istom pločom. Vidiš kada sam ja slušao ploču i
>> 3D CD, ploču sam mogao odmah ladno da stavim u ćošak da skuplja prašinu...
Slažem se, o tome je i govorio veliki deo moje poruke. Međutim, opet ću
se vratiti primeru Hendrixovog prvog albuma. Ceo zvuk tog albuma ( a i mase
drugih) je jednostavno pravljen za skakukatnje igle po ploči, i CD tu nikada
ništa neće moći da uradi. A, najbolje stvari u rock'n'roll-u su već urađene,
biće verovatno još puno dobrih, ali oni koji ih budu kreirali će prvo morati
da ovladaju tehnologijom pa tek onda da nešto urade. Za sada, bez obzira na to
što je LP ploču u mnogim svetskim prodavnicama nemoguće naći, njen duh još
uvek stoji u osnovi rock'n'roll-a. CD je za sada samo malo skuplja i malo
manje osetljiva zamena za nju.
Samim tim, dolazi se i do drugog problema, a to je što za sada
tehnologija u velikoj meri upravlja muzikom. S obzirom da je General Electric
prestao da pravi cevi, samim tim drastično je opala proizvodnja cevnih
gitarskih pojačala, što znači da pravi rock'n'roll zvuk nestaje i da ga od
sada neće kreirati instrumentalisti nego inženjeri koji prave pojačala.
Mada, koliko sam negde video, naša Elektronska Industrija još uvek pravi
cevi. Hoće li to EI biti spasilac rock'n'roll-a ;))
hi.fi.119vcalic,
>> Ti u stvari slusas tj odgovarati izoblicena slika prirodnog
>> tona, mozda bi trebalo da razmislis o kupovini nekog mono
>> sistema za reprodukciju zvuka tad bi najbolje osetio izoblicenu
>> i ubijenu zivost rock'n'roll svirke.
Sad ću ja tebe da razočaram :) Svi argumenti koje si naveo stoje,
međutim, to je sve u teoriji, a u praksi...
Mislim da živost o kojoj govoriš uopšte nije posledica načina na koji je
muzika snimljena i medijuma sa koje se reprodukuje, već je to energija koji su
u muziku utisnuli ljudi koji su je snimili. Rock'n'roll kao muzika ne robuje
nikakvim decibelima, uz nju se šum može trpeti, tako da je potrebno da S/N
odnos i dinamički opseg budu na nekom potrebnom minimumu i stvar već
funkcioniše. Tako, nije previše bitno da li je snimak urađen u kompletno
digitalnoj tehnologiji u svemirski opremljenom 24(32)-kanalnom studiju ili je
nastao u nekom podrumu na običnom trakašu, ako energija postoji ona će se
preneti i na snimak.
Sa druge strane, muzički producenti još uvek nisu u stanju da iz
digitalne tehnologije izvuku neki veći deo mogućnosti koje ona pruža. Zbog
toga, ona za sada funkcioniše u punom sjaju samo sa onim muzičkim pravcima u
kojima nisu potrebni nikakvi postprodukcijski zahvati. Najbolji primer su
sigurno koncerti klasične muzike, snimani u najpoznatijim koncertnim halama,
gde se uz pomoć DDD tehnologije zaista može uhvatiti kompletna atmosfera
izvođenja muzičkog dela. Međutim, u takvim delima zvuk se kreira za vreme
stvaranja same muzike, dakle za vreme komponovanja, i tehnologija je tu samo
sredstvo za prenošenje zamisli izvođača.
Slična teza se može primeniti i na jazz i razne forme etno-muzike. Kod
pop muzike, a naročito kod rock'n'roll-a, stvari stoje malo drugačije. Iz
sasvim različitih razloga kod ovih dvaju muzičkih formi, u formiranju
definitivne zvučne slike su potrebni tehnološki zahvati koji često zavise od
relativno malog broja za to stručnih ljudi. Oni su međutim, navikli da snimke
doteruju u skladu sa mogućnostima analogne tehnologije, te tako prilikom
digitalne obrade često previđaju da digitalna tehnologija ima malo drugačije
zahteve, pa joj prilaze na način na kojoj su prilazili analognoj tehnologiji i
tako često nehotice proizvedu razne negativne efekte. Gotovo se po pravilu
ističu zvuci visokih frekvencija, koji su u izvornom obliku u rock'n'roll-u
najčešće u sasvim nekom osmom planu, i na taj način prilično negativno utiču
na žestinu i energiju koja bi trebalo da izbija iz rock'n'roll svirke. Što se
pop muzike tiče, tu je problem sasvim drugačiji ali time se ne bih bavio iz
prostog razloga što tu vrstu muzike zapravo i ne smatram muzikom već jednim
oblikom industrije, tako da nju treba gledati na malo drugačiji način.
Zaključak: CD je nezamenljiv za klasičnu, jazz, etno i new age muziku.
Pop muzika takođe dobro funkcioniše, ali o tom potom. U rock'n'rollu, analogna
tehnologija će još dugo preovladavati, iako i tu CD postaje primarni medijum,
međutim u ovom slučaju se on koristi najčešće kao samo veoma izdržljiva i
kompaktnija zamena za običnu plastičnu longplejku i kao takav ima i svoje
prednosti i svoje mane. Da bi se CD mogao u rocku smatrati za autentičan
medijum treba da prođe još neko vreme.
hi.fi.120vcalic,
Izgleda da tebi (sudeći po onom "FOR NOW") nikad nije dosta.
Ajde, bre, čoveče, trgni se malo. Ima lepših stvari u životu od
prepucavanja po Sezamu.
hi.fi.121predrag,
>> To je, barem meni jedina stvar zbog koje se isplati
>> kupiti CD. Dozivljaj je neprevaziden.
Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati.
Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze
da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra
vinilna.
Kakav je to dozivljaj kada CD ploca nema dubinu
tako da utisak kada ti svira orkestar je takav kao da ti
je ceo orkestar u jednoj ravni izmedju zvucnika.
Postoje par CD uredjaja koji mogu NA VRHUNSKI DIRECT-CUT
plocama da DELIMICNO rekreiraju dubinu ali ti sigurno nisi
imao prilike to da cujes. DA BUDEM PRECIZNIJI TO NISU CD VEC
DIGITAL TO ANALOG CONVERTERI (npr. Theta digital pro basic,
Wadia digital digimaster x-32, Altis audio dap).
Taj tvoj dozivljaj je cista iluzija .
hi.fi.122predrag,
>> A osim toga ako nisi znao CD ne smeta rupa precnika do
>> 5mm, grebanje, prolivanje jogurta, drukciji polozaj igle,
>> glave, rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze
>> i beskonacno
Da si ti ziv i zdrav i SAVRSENA CD ploca kada je
slusas UCITAVA SE SA NEKIM GRESKAMA.
Neki vrhunski CD uredjaji imaju sklopove za detekciju
gresaka i to ti prikazuju (na prime led dioda se pali.)
Poenta VRHUNSKOH DIGITALO TO ANALOG KONVERTERA JE U
TOME DA TAJ BIT INFORMACIJE KOJI NE PROCITA INTERPRETIRA.
Tebi kada ucitavas program i fali jedan bit program KRAHIRA.
Ali sa CD se to ne desava vec se to rekonstruise i nacin
na koji se to radi je NAJVAZNIJI.
Znaci rupa od .01 mm i te kako se CUJE.
Pa na te probleme se jos nadovezuje da transport ploce bude
dobar da bi ga laser dobro ocitao (da bi ono gore bilo sto manje).
pa kvalitet konvertera, pa analogni deo itd...
hi.fi.123predrag,
>> siman kao 3D, i nema te (ploce, kasete, ..... etc) koji
>> moze da pruzi takav dozivljaj. Dakle treba samo imati
>> pare za uredaj, a muzika se vec
Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA
CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE.
Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji pojedinih
studija (Mercury,Rca,Emi..)
Ja im verujem.
hi.fi.124predrag,
>> profesionalno bave audio tehnikom) vec su ti podaci
>> namenjeni dobrostojecim ljubiteljima dobrog zvuka kojima
>> je najlakse tako objasniti zasto jedna komponenta kosta
>> 10 puta
Dobrostojeci LJUBITELJI dobrog zvuka i te kako znaju sta je sta.
U Americi svaka bolja prodavnica ima svoje sobe za slusanje
Tamo se kupuje na sluh a ne na karakteristike iz casopisa.
U Minhenu ima samo oko 3-4 takvih specijalizovanih radnji
Ti ljubitelji su zaista poseban soj ljudi.Kao kada bi
uporedjivao ljude koje rade na 386,486 kompjuterima i one
koji rade na Crejovima.
>> najbolji rezaci na svetu izvlace tek 40-45db dinamike i
>> 30-40db kod separacije razdvajanje kanala. Izvini da ti
>> pojasnim to znaci da ce muzika sa lp zvucati malo mutnije
>> a ona sa nekog digitalnog nosioca daleko ostrije i imace
>> daleko vise energije :))).
Nisam strucnjak za snimanja ali koliko znam samo
PAR LJUDI U SVETU zna da snimi vrhunsku plocu.
To su ljudi iz Mercury,Decca,Emi,RCA,London.
Par ljudi kazem jer su oni snimatelji i odnosi se na klasicnu muziku.
Svaki od njih ima svoj STIL tako da kada slusas plocu mozes
da prepoznas stil svakog od njih.Npr. kada slusas orkestar
imas kod jednog utisak da si isperd pozornice a kod nekih da si u
prvom redu itd..
Onaj moj casopis(apsolute sound) je OTKRIO SAMO DEO
TAJNE kako se to radi.
Radi se o teoriji BLUMEN i koja se odnosi na tajnu postavljanja
mikrofona pri snimanju. Samo pri takvom snimanju moze da se
snimi DA BI POSLE USPEO DA REKREIRAS PROSTOR.
Na primer snima se orkestar u Carnegie Holu. Ti slusas uzivo orkestar
i tacno znas gde se nalazi koji instrumenat.Tu prisustvuje HP.
Kada se zavri izrada ploce onda se to pusti na nekom referentnom
sistemu (Glavni covek u casopisu absolute sound je HP (HARRY PERSON
i on ima 3-4 takva sistema).
I tada vrhunski sistem treba da ti docara- rekreira ono sto je
snimljeno.
Znaci slusao si i original i sada to slusas kada se reprodukuje.
TAKO DA NEMA LAZI NEMA PREVARE.
Do sada NE POSTOJI UREDJAJ KOJI JE USPEO DA U POTPUNOSTI
REKREIRA I MUZIKU NI PROSTOR ALI JE BILA VELIKA SLICNOST.
Tako je nastao I NEKI REFERENTNI SISTEM U ODNOSU NA KOGA SE
SVE OSTALO UPOREDJUJE.
Koliko se zna do sada nijedna CD ploca nije uspela da rekreira
onu dubinu prostora koja moze vinilna.
Sirinu prostora (soundstage) je uspela.
Napominjem da se radi samo o klasicnoj muzici.Kod instrumenata
kod kojih se koristi muzika koja je pojacana (elektricna gitara)
DUBINA i sirina PROSTORA JE NEVAZNA i kao takva DOZIVLJAJ JE DRUGACIJI.
ps:AKo si pod mutnijom mislio na dubinu i transparentnost onda je
POENTA U SNIMANJU ili kvalitetu uredjaja.
Na vrhunskoj ploci i vrhunskom sistemu mozes da "vidis" violinistu
u prostoru(deep) i cak imas utisak koliki prostor zauzima
(transparentnost- mutno ili jasnije.)
Jedan od jeftinijih zvucnika koji moze da rekreira transparentnost
je Quad esl-63 elektrostatik ali i manu da prikaze malu dubinu.
pps: U Jugoslaviji VERUJEM nema vrhunski snimljene ploce
jer NEMA SE ZNANJA. A takva ploca na primer Pogorelica nebi kostala
ispod 100 $ u inostranstvu a sa tirazom od par miliona vidi ti koje su
to pare.
hi.fi.125vaca,
>> Ajde, bre, čoveče, trgni se malo. Ima lepših stvari u
>> životu od prepucavanja po Sezamu.
žini mi se da se ti više prepucavaš od njega.Pogledaj samo svoje
replike na spantićeve poruke...
Vaca
hi.fi.126vcalic,
Ha, evo ga moj čovek :)
hi.fi.127boox,
>> Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati.
>> Vinilna je BOLJA.
>> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA
>> CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE.
Prethodne poruke u kojima se konstatuje superiornost vrhunske vinilne nad
vrhunskom CD pločom, tj. šire gledano: analognog snimanja zvuka nad
digitalnim, su rezultat ukusa, zvučnog doživljaja i navike i sa tim se mogu
delimično složiti, ali navedena tvrdjenja ipak nemaju tehničku podlogu.
Jedan od skromnih dokaza nalazim i knjizi "Digitale Audiotechnik" Dieter
Thomsen-a, prevod sa nemačkog Bojana Ivančevića, Tehnička knjiga, Zagreb,
1986. Na strani 206, u poglavlju "4. Reprodukcija digitalnog audiosignala
zapisanog optičkom metodom", u odeljku "4.6.3 Objektivna usporedba gramofona
i CD-reproduktora", u zaključcima poredjenja nekih tehničkih karakteristika
(frekventni opseg, odnos signal/šum, harmonijska izobličenja, prigušenje
preslušavanja, kolebanje broja obrtaja, intermodulacijska izobličenja, itd.)
dva uredjaja srednje klase i odgovarajuće cene, piše:
"Navedeni rezultati pokazuju nedvojbeno veću, a u pojedinim disciplinama i
znatno veću kvalitetu CD-reproduktora. Postignuto je znatno poboljšanje
kvalitete prijenosa audio-signala zahvaljujući digitalnoj obradi. Vrhunski
analogni gramofoni mogu se sa CD-reproduktorima mjeriti samo u nekoliko
disciplina, dok niti kod njih nije moguće izbjeći neke nedostatke, kao npr.
šum, pucketanje i sl., te trošenje gramofonske ploče i igle, što znatno
utječe na kvalitetu reprodukcije".
Navedena merenja su, kao što je rečeno, vršena na uredjajima srednje klase,
a predrag govori o vrhunskoj vinilnoj i CD ploči. Medjutim, globalni
zaključci su ipak izvedeni i za visikokvalitetne uredjaje i medije za
čuvanje audio zapisa, te se iz ovoga može zaključiti da su digitalni zapis
i reprodukcija audio signala, sa tehničke tačke gledišta kvalitetniji od
analognog, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje: šta više prija našem uhu.
hi.fi.129vcalic,
>> žini mi se da se ti više prepucavaš od njega.Pogledaj samo svoje
>> replike na spantićeve poruke...
Xexe, slučaj Srđana Pantića je malo delikatniji. U svakom slučaju,
verovatno moj stil deluje kao prepucavanje, ali veruj mi, motivi su bili
sasvim drugačiji :)
hi.fi.130kole,
>> da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra
Da znaš da si u pravu...Kad sam kupio player, kupio sam dobar deo ploča
i kao CD-ove; za neke sam se oduševio novim zvukovima, ali sam se za dobar
deo i razočarao. Zvuk je ponekad "suviše dobar", odnosno nije onako "mekan"
Takođe, poneki MAXI (45) zna da zvuči fenomenalno. Ali, ipak glasam za CD !
Pozdrav,
Kole
hi.fi.131predrag,
>> Mada, koliko sam negde video, nasa Elektronska Industrija
>> jos uvek pravi cevi. Hoce li to EI biti spasilac
>> rock'n'roll-a ;))
Ima jos nekoliko fabrika u svetu koje prave cevi.
Prave je Nemci i Madjari ali i mi.
Neces verovati ali firma koja pravi vrhunska pojacala
KUPUJE cevi od nase EI u Nisu.
Ta firma je (mnogi nece da poveruju) "Audio Research" iz Amerike
ciji top modeli sigurno spadaju u 5 najboljih na svetu.
Elektronske cevi imaju SVOJU BOJU ZVUKA i firma je
bas izabrala EI.
Inace nase cevi se prodaju i drugim firmama u Americi
i poznate su tamo kao "ruske cevi" a ne Jugoslovenske.
ps: Mozda se se od sada zvati Serbian tube (valve).:))))
hi.fi.132ilazarevic,
█ Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr.
█ tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise...
Dobro, primer je bio tragično glup, slažem se. Ipak, ja stavljam
V simfoniju ispred bilo koga modernijeg muzičkog dela, izuzev Karmine
Burane u obradi Karla Orfa.
hi.fi.133vojkan,
-> slušaju snimke sa 24 kanalnih trakaša i to direktno iz
-> studija a ne...
Naravno sa digitalnog masteringa i turbo ekvilajzer mega max mixa.
hi.fi.134vojkan,
-> Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da
-> preskače ;)
Može i CD da preskače (provereno samo ga dovoljno usvinjite tortom
ili sličnim artiklom i radi sve radnje :))
hi.fi.135vojkan,
-> Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična
-> muzika mnogo KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom
-> doživljaju od bilo koje modernije (poredite doživljaj V
-> simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije +
-> Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na
-> istim uređajima).
Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku
možeš i snošku da doživiš :)))))
hi.fi.136vojkan,
-> Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš
-> npr. tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili
-> Joulie Cruise...
Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da čuje
album Enye >:>>>
hi.fi.137ljubisha,
>koje sam ranije slušao užasno mnogo sa ploče, i nakon par preslušavanja, CD
>sam lepo stavio u vitrinu i vratio se slušanju istih albuma sa vinilne ploče.
Kada da dođem po njih? :)
>preslušavajući CD sa digitalno remasterovanim (uff, baš nije u duhu srpskog
^^^^^^^^^^^^^^
...............
>stvar, tonovi su isti, ali ne zvuči kao da je to odsvirao Hendrix, nego neka
>njegova n-ta kopija. Suviše meko i ispolirano da bi bio pravi original. Prema
Sam si dao odgovor na problem. Probaj da odslušaš nešto što je u
originalu rađeno kao DDD pa onda to slušni sa ploče.
>LP, ali to nikad neće biti isto, bar kad je rock'n'roll u pitanju. Uostalom,
>da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;)
Jeste da si na početku rekao da je to tvoje mišljenje ali zašto baš
rokenrol?
A da li na ploči može da se pušta samo jedna particija od n-sekunde
do n-sekunde (a koji ti je primer za ploču bez kraja - ja se sećam jedne
među prvim od Atomskog Skloništa sa bubnjevima na kraju)?
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.138ljubisha,
>takav doživljaj. Dakle treba samo imati pare za uređaj, a muzika se već
>nekako nađe....
Jedino ako je sam napraviš. Ili misliš da će doći vreme kada će
neka nezavisna radio kuća u Srbiji da izdaje takve diskove sa hitovima
Lepe Brene, Stele, Cece Veličković, Snežane Babić... Xe Xe jedva čekam
:))))))))))
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.139ljubisha,
> Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr.
>tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise...
Primer mu je baš odgovarajući. Koliko se sećam, ovde se govori o
tome, šta slušati na nekim monstrumima od po nekoliko desetina hiljada
maraka pošto je sve više muzike u stilu NKOTB. Enya ili Tracey Chapman
(po meni) su ipak retki izuzeci.
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.140ljubisha,
>efekti su proizvedeni zahvaljujući tome. A to je na CD-u nemoguće :)
Uh, opet ti. Moguće je ako se taj deo pušta kao sekvenca
hi.fi.141ljubisha,
>Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati.
>Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze
Vrhunska DDD i vrhunska AAAAAAA... Arhgrrhgh xe xe :)))
>Kakav je to dozivljaj kada CD ploca nema dubinu
>tako da utisak kada ti svira orkestar je takav kao da ti
>je ceo orkestar u jednoj ravni izmedju zvucnika.
Izgleda da nisi slušao prave stvari ili ti je prbacač mono-ste-
reo bio prebaćen na mono. :)))))))))))))))))))))))))
>Taj tvoj dozivljaj je cista iluzija .
Nemoj tako oštro
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.142ljubisha,
>Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA
>CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE.
>Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji pojedinih
>studija (Mercury,Rca,Emi..)
>Ja im verujem.
Ja ne. žuo sam svojim ušima.
hi.fi.143ljubisha,
> Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku
> možeš i snošku da doživiš :)))))
Ne razumem ovo?!?! Jesi li probao uz Ravelov "Bolero"?
Pozdrav Ljubisha
P.S. Kakve li ovo veze ima sa ovom temom :)))
hi.fi.144bandit,
>> Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze
>> da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra
>> vinilna.
Takođe ne postoji ni CD koji će tako dobro da rekreira šum, šuštanje
i krckanje ploče....
Johnny
hi.fi.145bandit,
>> Ha, evo ga moj čovek :)
Koliko si ga platio?
Johnny
hi.fi.146bandit,
>> Izgleda da tebi (sudeći po onom "FOR NOW") nikad nije dosta.
Pa da znaš i nije... ali da zaključimo FOR NOW!
Johnny
hi.fi.147bandit,
He, He,
moj čovek!!!
Johnny
hi.fi.148bandit,
>> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA
>> CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE.
Onda si spreman za jedan konkretan test?
Ploča i 3D CD, merenje izobličenja, šuma i izdržljiosti?
Johnny
p.s. nisi u pravu...
hi.fi.149bandit,
>> Dobro, primer je bio tragično glup, slažem se. Ipak, ja stavljam
Pa kako da porediš dve stvari, kada izgleda da slušaš samo
klasiku? Klasika je stvar za sebe i ne može da se poredi NIKAKO!
Zašto? Zato što je to bilo i nikada više neće biti...
Johnny
hi.fi.150bandit,
>> Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da čuje
>> album Enye >:>>>
Ili bi skočio kroz prozor kada bi čuo Betovena?
Johnny
hi.fi.151dnikolic,
>> Ima pravo covek sa ovim Betoven bi skocio kroz prozor da cuje
>> album Enye >:>>>
Eh Vojkane, pretera ga! Pa ovaj album Enye je jedan od najboljih albuma koje
sam ikad cuo! Preslusaj ga ponovo, PAZLJIVO!
dn
P.S. Radi se o albumu Watermark...
hi.fi.152dnikolic,
Imam jedan CD ( Mocart by DENON ) na kom se cuje disanje violiniste, kao i
trenje odela za vreme svirke. Sniman je DDD.
dn
hi.fi.153spantic,
> Xexe, slučaj Srđana Pantića je malo delikatniji. U svakom
> slučaju, verovatno moj stil deluje kao prepucavanje, ali
> veruj mi, motivi su bili sasvim drugačiji :)
Bogami, Ćaliću, nisam hteo baš da primetim ali moram, ti si, bojim se, taj
slučaj. Nisam zaboravio tvoj napad pre nego što ti je istekla članarina niti
učešće u princessinim bljuvotinama ( s obzirom da nisi demantovao svoje
učešće u njima).
A ja ti ne bih ni odgovarao, jer zaista nemam šta da raspravljam s tobom,
da ipak nije reč u nekim slučajevima o stvarima koje se tiču mojih prijatelja
ili opštih stvari.
hi.fi.154spantic,
> rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze i
> beskonacno da traje a i da preskace (bez intervencije na
> samom uredjaju) samo ako se to zeli izvesti cak je i
> princip slican kao i kod LP ploce - princip izvodjena
> beskonacnosti.
Šta je bilo sa onim CDovima kojima su pre nekoliko godina prorekli kratak vek
zbogom uticaja boje?
hi.fi.155spantic,
> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna
> VRHUNSKA CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE.
> Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji
> pojedinih studija (Mercury,Rca,Emi..)
> Ja im verujem.
Ja ne. Ko je čuo snimak dela klasične muzike na CDu, takođe.
hi.fi.156spantic,
> Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da
> čuje album Enye >:>>>
Ukusi su ipak lična stvar. Ja na primer preferiram klasičnu muziku.
hi.fi.157spantic,
> pps: U Jugoslaviji VERUJEM nema vrhunski snimljene ploce
> jer NEMA SE ZNANJA. A takva ploca na primer Pogorelica
> nebi kostala ispod 100 $ u inostranstvu a sa tirazom od
> par miliona vidi ti koje su to pare.
Ne. Mnogo značajnije. Nema se para za ono što je potrebno za to.
hi.fi.158zormi,
* Elektronske cevi imaju SVOJU BOJU ZVUKA i firma je
* bas izabrala EI.
Da, zbog izobličenja i loše prenosne karakteristike
cevi imaju karakterističnu boju.
Ne čudi me što su izabrali EI. ;))
hi.fi.159vcalic,
>> Neces verovati ali firma koja pravi vrhunska pojacala
>> KUPUJE cevi od nase EI u Nisu.
>> Ta firma je (mnogi nece da poveruju) "Audio Research" iz Amerike
>> ciji top modeli sigurno spadaju u 5 najboljih na svetu.
Sjajno!!! :)))))
hi.fi.160vcalic,
>> Sam si dao odgovor na problem. Probaj da odslušaš nešto što je u
>> originalu rađeno kao DDD pa onda to slušni sa ploče.
Aha, samo još nisam primetio da je snimljeno nešto što bi me interesovalo
a da je snimljeno DDD tehnikom.
A da postavimo pitanje ovako. Recimo da se isti materijal na dve
različite trake, pri čemu jedna snima digitalno, druga analogno. Digitalni
snimak ide dalje na digitalnu obradu, analogni snimak na klasičnu obradu. I
jedan i drugi su rađeni vrhunskom tehnologijom, i radili su ih vrhunski
stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li si
siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam ubeđen...
>> A da li na ploči može da se pušta samo jedna particija od n-sekunde
>> do n-sekunde (a koji ti je primer za ploču bez kraja - ja se sećam jedne
>> među prvim od Atomskog Skloništa sa bubnjevima na kraju)?
Ne može, ali to mi i nije potrebno. Nema neke koristi ni od beskonačne
rilne, ali ona dozvoljava autorima da je iskoriste ako to smatraju za shodno.
A može li se na CD-u zapisati informacija da taj i taj deo treba toliko i
toliko puta ponavljati od te do te sekunde. Nešto mi to nije poznato. Drugo je
ako ti lično isprogramiraš svoj plejer, ali ja nisam govorio o tome.
hi.fi.161vcalic,
>> pošto je sve više muzike u stilu NKOTB
Ne bih se složio da je "sve više". Takva muzika je uvek postojala (u
drugačijoj formi), sličnog kvaliteta i kvantiteta. Jedino što je kod nas
otvoren medijski prostor (satelitska TV) pa izgleda kao da je ima više.
hi.fi.162vcalic,
>> Uh, opet ti. Moguće je ako se taj deo pušta kao sekvenca
Opet ja. Jeste moguće ako manuelno isprogramiraš plejer. Da li je moguće
naterati čitač da on SAM ponavlja jednu sekvencu, nekim eventualnim zapisom na
samom CD-u?
hi.fi.163vcalic,
>> Ja ne. žuo sam svojim ušima.
Ja slušam već godinama i nekako je uvek prednost na strani LP-a.
Subjektivni utisak, verovatno, mada znam za jedan slučaj preobraćenog CD-ovca,
koji je nakon što je "zaboravio" sve brojke koje opisuju kvalitet CD zvuka
(razni decibeli i procenti), bez predrasuda preslušavao paralelno CD i LP, i
postao veliki ljubitelj zvuka sa plastike !?
hi.fi.164vcalic,
>> Takođe ne postoji ni CD koji će tako dobro da rekreira šum, šuštanje
>> i krckanje ploče....
Postoji, ali nećemo o tome. Al' razmisli malo ovako, uzmi loše izrađenu
ploču i loše izrađen CD. Ako staviš lošu ploču na gramofon, ona će i krckati i
preskakati ali će svirati, a ako staviš loš CD u plejer, vrlo lako može da se
dogodi da plejer i ne ukapira da je u njemu nekakav disk :))
hi.fi.165vcalic,
>> Koliko si ga platio?
Opet ti...
hi.fi.166vcalic,
>> Onda si spreman za jedan konkretan test?
>> Ploča i 3D CD, merenje izobličenja, šuma i izdržljiosti?
Vi CD-ovci se stalno pozivate na brojke, neke testove i ostale stvari
koje su uglavnom na papiru. A poznato je da ljudi koji imaju sklonost ka
kompjuterima, imaju sklonost i ka tehnokratiji. Pobogu, ljudi, keiranje
muzičkog dela je produkt ljudskog duha i kao takvo ne može se meriti nekim
brojkama, decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim da se pozivate na
neki osećaj (sem spantića u jednoj poruci), nego stalno gurate neke opšte
pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za mene
lično slušanje muzike predstavlja mnogo više od puke rekreacije, teško te vaše
brojke mogu da prihvatim kao jače argumente.
P.S. Predrag je ipak u pravu
hi.fi.167vcalic,
>> Klasika je stvar za sebe i ne može da se poredi NIKAKO!
>> Zašto? Zato što je to bilo i nikada više neće biti...
Između ostalog i zbog toga, a i zbog toga što je klasična muzika stvarana
sa prilično drugačijim motivima i u drugačijim uslovima nego što danas nastaje
muzika.
Sve to naravno ne znači da je ne treba negovati.
hi.fi.168vcalic,
>> Bogami, Ćaliću, nisam hteo baš da primetim ali moram, ti si, bojim se, taj
>> slučaj. Nisam zaboravio tvoj napad pre nego što ti je istekla članarina niti
He, he, da li ti je poznato dejstvo hlorovodonične kiseline na izvestan
metal... ;)
hi.fi.169vcalic,
>> Ja ne. Ko je čuo snimak dela klasične muzike na CDu, takođe.
Da li si čuo vrhunsku vinilnu ploču ?
hi.fi.170vcalic,
>> Da, zbog izobličenja i loše prenosne karakteristike
>> cevi imaju karakterističnu boju.
Samim tim su savršene za električne instrumente.
hi.fi.171dusan,
ja sam za CD
hi.fi.172predrag,
Vidim da ima dosta ljubitelja CD koji kazu da je
bolja od vinilnih ploca.
Necu da vas pitam koje CD uredjaje imate jer sam 100 % sigurna da
NIKO OD VAS NEMA NEKI plejer koji spada u samu vrhunsku klasu.
Ali ajde da malo prosirimo diskusiju.
Ako imate vrhunski IZVOR ZVUKA to morate da
nekako cujete. Sledeca karika je POJACALO a posle zvucnici.
Vrhunsko integralno pojacalo je RETKOST.
Koliko vas ima odvojeno predpojacalo i snagas. ?
Bolji snagasi rade u klasi A (to su oni koji se uzasno zagrevaju)
a najbolji snagasi su zapravo cevasi.
Snagasi klase A imaju zvuk slican cevasima.
Koliko vas ima takvo nesto. ?
Ako NEMATE TAKO NESTI ONDA VASE VRHUNSKE CD ploce NISTE NI
MOGLI DA CUJETE U PRAVOM SVETLU.
A tek koliko od vas ima vrhunske zvucnike.?
Koliko vas ima sitnice koje poboljsavaju zvuk (kablovi za spajanje CD sa
pojacalima -interconect,kablove za spajanje zvucnika i
matovi koji se dodaju na CD ploce).
ZNACI AKO IMATE VRHUNSKE CD uredjaje (i ploce) sta vam to vredi kada
iz toga nemozete da izvucete pravi zvuk jer imate KRSEVE od zvucnika
i pojacala.
Ako imate vrhunski CD i pojacal a krseve od zvucnika opet isti slucaj.
Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat.
A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ??
hi.fi.173ilazarevic,
█ Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku
█ možeš i snošku da doživiš :)))))
Doduše, snoška baš kod mene ne ide uz bilo koju muziku ;))) ali
ja uz Betovena ili Vagnera (eto, još jednog da ubacim) ne mrdam samo
glavom. Ja imam potpun doživljaj te muzike kao nečega tu, prisutnog baš
pored mene...
hi.fi.174ljubisha,
>stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li si
>siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam ubeđen...
Ko ti je kriv O;))
> Ne može, ali to mi i nije potrebno. Nema neke koristi ni od beskonačne
>rilne, ali ona dozvoljava autorima da je iskoriste ako to smatraju za shodno.
Ej ne traži dlaku u jajetu. Sam si rekao da i nema neke koristi od
toga ali je ipak praktičnost na strani sempla na CD-u. I ako ostavimo na
stranu sve kvalitete (tehničke strane) jednog CD-a i gramofona na CD-u
imam daljinac. Inače imam gramofon (žao mi je što sam morao da prodam prvi
iz serije SL-D1 Technics koga sam čuvao deset godina) i kupujem ploče ali
pošto je kvalitet očajan ipak preferiram CD ploču (iako je skuplja).
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.175ljubisha,
Nisam upućen u najnoviju tehnologiju da bih smeo da tvrdim da li toga
ima ili nema ali da te opet pitam, a čemu bi to služilo?
hi.fi.176ljubisha,
>(razni decibeli i procenti), bez predrasuda preslušavao paralelno CD i LP, i
>postao veliki ljubitelj zvuka sa plastike !?
Nemam para da gledam u te silne tehničke podatke i obično kupujem
samo stvari koje sam video i čuo kod nekoga. A što se tiče preobraćenja
kol'ko se ja sećam prvo je nastao gramofon pa tek onda CD. I samo zato
što sam čuo (i video) kako to čudo radi kupio sam ga.
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.177ljubisha,
>ja sam za CD
Ej ljudi Duletov CD ima bag u operativnom sistemu :)))))))))))
hi.fi.178ljubisha,
>Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat.
> A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ??
Nemoj, rasplakao si me. :((( Kao i kad su rasprave o kompjuterima
u pitanju ljudi vole da potežu neke argumente koje nikad nisu videli a
kamoli imali prilike da rade na njima. U svakoj tehnologiji ima fušeraja
pa tako i u CD-u. Evo ja sam na primer kupio tri CD-a na kojima je Rave-
lov "Bolero" i sve sam ih vraćao zbog užasnog kvaliteta. I tek nedavno
sam slučajno u prolazu kod "Srbijateksa" (na Terazijama) uspeo da naletim
na jedan nemački CD iz serije Metropolitan čiji me je kvalitet oduševio
(a i jedini je snimljen DDD). Ali, ipak, za onoliko para koliko imam i ko-
liko sam spreman da dam za muziku sam veoma zadovoljan.
Pozdrav Ljubisha
P.S. Ipak nikako da prežalim što nisam kupio Energy M22 :((
P.P.S. BTW ako ti imaš neku mašineriju od par desetina hiljada maraka šta
radiš sa njom i šta slušaš na njoj?
hi.fi.179dejanr,
Ja mislim da će CD "sahraniti" ploče onog dana kada bude raspoloživ
jeftin uređaj za kopiranje CD-->blanko_CD.
Samo što će i tada profiti proizvođača početi da padaju ;(
hi.fi.180dejanr,
>> Vi CD-ovci se stalno pozivate na brojke, neke testove i ostale stvari
>> koje su uglavnom na papiru... Pobogu, ljudi, keiranje muzičkog dela je
>> produkt ljudskog duha i kao takvo ne može se meriti nekim brojkama,
>> decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim da se pozivate na
>> neki osećaj (sem spantića u jednoj poruci), nego stalno gurate neke
>> opšte pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično.
>> ... teško te vaše brojke mogu da prihvatim kao jače argumente.
Pa, ako ja recimo kažem "ja imam bolji osećaj kad slušam CD" a ti kažeš
"ja imam bolji osećaj kad slušam ploču", onda smo završili diskusiju, zar
ne? Jedini argumenti koji imaju nekog smisla jesu brojke i grafici, a ako
se nešto ne može predstaviti brojkama onda ga je jako teško rangirati.
Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj"
dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog "žala
za mladošću" i tome slično? ;) U tom slučaju ćeš čitavog života slušati
ploče i misliti da su one bolje, a neko ko je "odrastao na CD-u" za njih
neće hteti ni da čuje.
Zato volim brojke :)
hi.fi.181lanik,
Pa uvek će biti ljudi koji će da tvrde da je nešto "staro" bolje...
E ovamo bolji lampaši od tranzistoraca, pa bolji gramofoni od CD-a...
Verovatno su takvim ljudima i analogni računari bolji od digitalnih?
;)
Ploča nikada nemože da ima:
1) frekventni raspon kao CD
2) dinamiku kao CD
3) čistoću snimka kao CD (znači bez onog RUMBLE, RUMBLE)
4) vek trajanja kao CD (znači da kad se pušta, i prvi i stoprvi put
zvuči isto)
5) a da ne pominjemo programiranje i
6) veličinu medija
Soundstage i dubina nemaju puno veze sa source-om (tj, da li je CD
ili LP) već najviše zavise od ZVUžNIKA, a zatim od pojačala (naravno, snimak
mora biti dobar)
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.182lanik,
>> Zvuk je ponekad "suviše dobar", odnosno nije onako "mekan"
E to je potpuno druga stvar! Stvar je u tome da si TI navikao na
zvuk sa LPja i da pre CDa nikada ranije nisi čuo kako ti zvuci STVARNO zvuče
(izuzmimo rock koncerte na kojima se ionako ništa ne čuje ;))), zbog
"ograničenosti" medija.
Isto važi i za lampaše. Lampaši zvuče "toplije" i prijatnije i tu
nema diskusije, ali to NIJE PRIRODNO i VERNO reprodukovano.
Najvažnije kod HIFI uredjaja je da VERNO reprodukuju sa source-a
(tj. da ne "boje" zvuk), a da li, subjektivno, zvuče dobro ili ne _trebalo
bi_ da zavisi isključivo od snimka source-a; pod uslovom da imamo "savršene
uredjaje". Pošto nemamo - najvažniji su zvučnici.
Zato npr. ja i ne volim većinu popularnih "disko" zvučnika i
pojačala iako ona zvuče mnoogo bolje od npr. mojih zvučnika (što meni
odgovara za muziku koju najviše slušam tj. "Smooth Jazz" i "Hard Rock"). Oni
su _nabuženi_, imaju pojačan bas i visoke i bez obzira što zvuče "bolje"
(pitajte svakog 15-to godišnjaka ;)), oni ne reprodukuju verno.
Ja imam rešenje u 2 para zvučnika; B&W su veoma neutralni, dok su
BOSE pomalo "obojeni" tj. daju jače visoke i basove - ali zato stvaraju
bolji utisak prostora. Kada ih pustim da rade zajedno, mogu reći da sam
našao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima uiglavnom slušam diskaće, a
na B&W "pravu" muziku ;)
... sa CD-a, naravno... ;)
P.S. Jedino gde su ploče neprevazidjene je za rad u diskotekama gde
kvalitet zvuka nije toliko bitan. Eh, miksovanje sa LP-a i MAXIja je prava
stvar... Staviš iglu na ploču, rukom okreneš "platter" do pravog mesta...
usporavaš i ubrzavaš... eeeee.... those were the times...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.183lanik,
>> Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku
>> možeš i snošku da doživiš :)))))
;))))))) crkoh!
svaka čast majstore!
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.184bandit,
>> Aha, samo još nisam primetio da je snimljeno nešto što bi me
>> interesovalo a da je snimljeno DDD tehnikom.
To jeć tvoj problem...
>> stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li
>> si siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam
>> ubeđen...
Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na bilo koju
ploču... 3D je 3D, nema šuma, bruma, krckanja, samo perfekcija... Jednom
sam na 3D snimku čuo kada je čelista gudalom zakačio po čelu...
Johnny
hi.fi.185bandit,
>> Postoji, ali nećemo o tome. Al' razmisli malo ovako, uzmi loše izrađenu
>> ploču i loše izrađen CD. Ako staviš lošu ploču na gramofon, ona će i
>> krckati i preskakati ali će svirati, a ako staviš loš CD u plejer, vrlo
>> lako može da se dogodi da plejer i ne ukapira da je u njemu nekakav disk
>> :))
Nisam budala da kupujem takve gluposti.. ali zamisli da kupiš lošu
ploču i onda sledi rumble krc, šššššššš, krc...
A na CD-u ipak (bar kod većine) postoji sistem za korekturu pa i
loš CD može da se lepo reprodukuje....
Johnny
hi.fi.186bandit,
>> pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za
>> mene lično slušanje muzike predstavlja mnogo više od puke rekreacije,
>> teško te vaše brojke mogu da prihvatim kao jače argumente.
Biti tvrdoglav je vrlina, mada je ponekad i mana:
Imao sam već raspravo oko ovoga i završio sam je na vrlo
efektan način:
1. CD Enya
2. LP Enya
3. Kaseta Enya (original američka dolby B)
------------------------------------
Rezultat:
Ploča puštana na Thorensu,
Kaseta na Tehnicks
CD na SONY CD playeru
Sve zakačeno za isto pojačalo i iste zvučnike:
U VELIKOJ sobi, na 1/3 max jačine:
Rezultat: Kaseta je shit. Možda je dobra kada je na kaseti uvek
puno neke dreke, i kada stalno svira ritam mašina, ali za Enyu je ispod
svake kritike...
Ploča se pokazala malo bolje, ali je i ona šuštala!
CD je imao KRISTALAN ZVUK!
----------------------------------------
E sada možeš da pričaš šta hoćeš, a ja kada slušam ženski vokal
u pozadini neću da slušam šuštanje ili još gore krckanje...
Johnny
p.s. Predrag nije u pravu
hi.fi.187bandit,
>> Sve to naravno ne znači da je ne treba negovati.
Bilo je reči o tome kako se ne može porediti sa muzikom koja se
danas stvara.. niko nije rekao da je ne treba negovati...
Johnny
hi.fi.188bandit,
>> Ej ljudi Duletov CD ima bag u operativnom sistemu :)))))))))))
Da nema motorolu? :))))))))))))))))))))))
Johnny
hi.fi.189bandit,
>> Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat.
>> A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ??
Što nije VULE (username Vule) sada ovde da se malo javi...
Johnny
hi.fi.190vcalic,
>> Ja mislim da će CD "sahraniti" ploče onog dana kada bude raspoloživ
>> jeftin uređaj za kopiranje CD-->blanko_CD.
>> Samo što će i tada profiti proizvođača početi da padaju ;(
Zbog toga verovatno do pojave takvog uređaja neće ni doći. Uostalom, čini
mi se da CD neće biti toliko dugo preovladavajući medijum (ni sada nije, sada
su to Phillipsove kasete), jer će ga vrlo brzo naslediti magnetne kartice, a
već se priča i promeni načina distribucije, tako što bi se umesto klasičnih
prodavnica koristile telefonske linije (znači i modemi).
hi.fi.191vcalic,
>> Ko ti je kriv O;))
Iskreno govoreći, CD ne bih ni uzeo u razmatranje (a kamo li ga kupovao)
da nisu u igri bile dve stvari, a to su CD-klubovi i problem koji će se
pojaviti za par godina, a to su rezervni delovi za gramofon. Imam Technicsov
gramofon (kakva greška, ali ko je to mogao da zna pre 13 godina), i već za par
godina će biti veliki problem rezervna igla. By the way, zna li neko, može li
da se stavi Ortofonova ručka na Technics-ov gramofon. Ortofon će sasvim
sigurno proizvoditi igle i kada CD-a više ne bude ;)
>> imam daljinac. Inače imam gramofon (žao mi je što sam morao da prodam prvi
>> iz serije SL-D1 Technics koga sam čuvao deset godina) i kupujem ploče ali
>> pošto je kvalitet očajan ipak preferiram CD ploču (iako je skuplja).
Pa, ako uporediš PGP (PKB) -ovu ploču sa bilo kojim CD-om, naravno da je
tako. No, sa već sa masovno štancovanim stranim pločama stvar je malo
drugačija, a o onim pojedinačno izrađivanim pločama (velike britanske firme,
EMI na primer, često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od oko 3000
primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče puno boljeg
kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča) da i ne govorim.
žak i tako štampana ploča (ako je nova pa ne dobije zbog malog tiraža neku
kolekcionarsku vrednost) košta manje od CD-a, a njen zvuk je, ako ništa drugo,
često mnogo bliži onom koji su autori hteli da kreiraju nego zvuk koji se
dobije na CD-u.
hi.fi.192vcalic,
>> Pa, ako ja recimo kažem "ja imam bolji osećaj kad slušam CD" a ti kažeš
>> "ja imam bolji osećaj kad slušam ploču", onda smo završili diskusiju, zar
>> ne?
Apsolutno se slažem sa ovim. Međutim, u ovoj diskusiji koja se ovde
razvila vrlo malo njih koji zastupaju CD se poziva na subjektivni doživljaj.
Na sve strane lete brojke i termini kojima pokušavaju da dokažu da je CD
bolji. To, međutim, s obzirom na prirodu stvari o kojoj govorimo, teško da
može da bude uverljiv argument.
>> Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj"
>> dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog "žala
>> za mladošću" i tome slično? ;)
A ako "dobar osećaj" dok slušaš CD isto tako potiče "od spolja" usled
fasciniranosti upravo tim brojkama ? ;))
hi.fi.193vcalic,
Jedna mala pričica...
1983. godina, Phillips i Sony izbacuju na tržište novo čudo tehnike, tzv.
Compact Disc. Svi koji prate zbivanja na tom tržištu su prosto fascinirani
tehničkim mogućnostima i karakteristikama nove sprave. Uskoro, počinje
fantastičan rast prodaje CD ploča. Mnogi prognoziraju smrt LP ploči, do čega
maltene i dolazi. CD, posle CC kasete postaje vodeći nosač zvuka. Mnogi
iskusni ljubitelji kvalitetnog zvuka, međutim, tvrdili da taj CD NE ZVUžI
DOBRO. CD zagriženici su ih zbog toga deklarisali kao "džangrizave
konzervativne aristokrate". Muzičari počinju sve više da snimaju u takozvanoj
DDM (Direct Digital Mastering) tehnologiji. 1986. jedan tako snimljen album
dolazi na prvo mesto Bilboardove Top Liste prodaje albuma u Americi. (Paul
Simon - Graceland). Tada počinju i problemi za CD. Počinje afera oko kratkog
veka CD ploča, a zatim, negde 1987. godine, nešto što je bilo mnogo tiše, a u
daleko većoj meri uzdrmalo CD tehnologiju, rezultati do kojih je grupa
američkih psihologa došla u svojim istraživanjima. Ukratko, rezime celog
slučaja je bio "Mozak na digitalni zvuk CD ploče reaguje kao na zvuk
izobličeniji od zvuka vinilne gramofonske ploče koja krcka i preskače".
Phillips, međutim, nekoliko meseci kasnije, izbacuje na tržište takozvani
"Bitstream" čip, čija je uloga da drastično ubrza obradu digitalnih
informacija i njeno pretvaranje u analogni zvuk, što bi trebalo da rezultuje
daleko "prirodnijim" zvukom. Ubrzo odgovaraju i ostali pa smo dobili MASH
(Technics), PLM (Sony) i još masu drugih tehnologija koji CD zvuk treba da
približe zvuku obične gramofonske ploče. I tako, krug se zatvorio. Uzeli smo
prirodni zvuk, pretvorili ga u digitalni, a sad ulažemo ogromne napore da taj
digitalni zvuk što bolje vratimo u analoni od kojeg smo i pošli...
A sada, Phillips najavljuje nove digitalne kasetofone koji će snimati
digitalno na trake neobično slične današnjim, i biti kompatibilni nadole sa
njima. Što znači, sadašnje kasete će moći da se reprodukuju na tim budućim
kasetofonima. Sony mu sprema odgovor u vidu sasvim novog sistema, koji bi bio
takođe bio daleko praktičniji od, izgleda definitivno napuštenog, DAT sistema.
Sa druge strane, pojavili su se gramofoni koji imaju laserske čitače
umesto klasične igle, i koji na taj način, pošto nema fizičkog kontakta između
plastike i čitača, omogućuju mnogo duži vek klasičnih, vinilnih ploča. Za sada
su ti uređaji užasno skupi, ali im se najavljuje drastični pad scena, onog
momenta kad velike japanske firme definitvno izbace klasične gramofone iz
svojih proizvodnih asortimana.
hi.fi.194vcalic,
Yeah, još jedan "brojkaš"...
Vinilna ploča nikad ne može da ima:
1) frekventni raspon kao kaseta
2) dinamiku kao kaseta
3) čistoću snimka kao kaseta (znači bez onog RUMBLE, RUMBLE)
4) vek trajanja kao kaseta (snimak na kvalitetnoj traci je mnogo
izdržljiviji od zapisa na vinilnoj ploči)
5) da ne pominjemo veličinu medija
I šta se dešava?!. Masa ljudi ima vrlo kvalitetan snimak na vrlo
kvalitetnoj kaseti, a čim je u prilici kupi ploču sa koje je taj snimak nastao
a preko snimka na kaseti snimi nešto drugo.
I što je najvažnije, svi će ti reći da je zvuk sa ploče bolji nego zvuk
sa kasete.
Prema tome, brojke nisu ništa drugo nego "psihološko-propagandna"
aktivnost ;)) koje preduzimaju kompanije da bi prodale svoje proizvode. Sem
toga, voleo bih da vidim za masu ljudi koji barataju pojmovima dinamika,
frekventni opseg, odnos signal/šum, da li uopšte znaju šta oni znače, i što je
mnogo važnije, da li znaju kako se isti manifestuju u samom zvuku... ;)
hi.fi.195vcalic,
>> To jeć tvoj problem...
Pa, sudeći po onome što sam video da je snimano digitalnom tehnikom, i
nije mi neki problem
>> Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na bilo koju
>> ploču... 3D je 3D, nema šuma, bruma, krckanja, samo perfekcija... Jednom
>> sam na 3D snimku čuo kada je čelista gudalom zakačio po čelu...
Jeste, nema ni šuma ni bruma ni krckanja. Ali, to ne podrazumeva
perfekciju. A što se takvih detalja kao što je udaranje gudalom po čelu tiče,
nije valjda da je zbog toga CD bolji od ploče. Imam negde kasetu na kojoj se
čuje pomeranje stolice na kojoj je izvođač sedeo dok je snimao pesmu. Radi se
o albumu Bruce Springsteen-a "Nebraska". Isto to se lepo čuje i na ploči !?
hi.fi.196vcalic,
>> Nisam budala da kupujem takve gluposti.. ali zamisli da kupiš lošu
>> ploču i onda sledi rumble krc, šššššššš, krc...
Pa to što kao referencu uzimaš ploče PKB RTB-a, i nije ti neki argument.
Mogu misliti na šta li bi njihovi diskovi ličili da ih, kojom nesrećom, prave.
>> A na CD-u ipak (bar kod većine) postoji sistem za korekturu pa i
>> loš CD može da se lepo reprodukuje....
Jeste, al' često ni to ne pomaže. Sa druge strane, i kod gramofona se
mnoge stvari mogu ispraviti prostim zatezanjem ili otpuštanjem tega.
hi.fi.197vcalic,
>> Biti tvrdoglav je vrlina, mada je ponekad i mana:
Tvrdoglavost je mana, a upornost je vrlina. A takođe, sistem preferencije
ne mora (a često i uopšte nema) veze sa te dve osobine.
Nema potrebe da raspravljamo o subjektivnim utiscima. Meni samo smeta
nametanje brojki a naročito uvreženih shvatanja kao argumenata. Na isti taj
način, lako je dokazati na primer da je Slobodan Milošević "najveći sin
srpskog naroda".
>> Imao sam već raspravo oko ovoga i završio sam je na vrlo
>> efektan način:
>>
>> 1. CD Enya
>>
>> 2. LP Enya
>>
>> 3. Kaseta Enya (original američka dolby B)
Imam i ja koliko god hoćeš kontra primera. O jednom sam skoro pisao u
EXTRA:muzika, a mogu ti ih navesti još dosta.
hi.fi.198dave,
Sta si bre navalio sa tim ponavljanjem. O formatu zapisa na CD ne znam
nista ali moguce je i da sector ima podatke za sledeci pa stvarno moze da se
uradi, al to niko nije nasao za shodno zato sto za relativno male pare mozes
kupiti player kojim, sto ti rece manuelno, mozes da isprogramiras Sabrina
hip-hop opa-cupa summer dance MEGA-MIX. Osim toga rasprava je bila o kvalitetu
zvuka.
Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god preferira LP spada
u onu grupu romanticara koji zavole ono sto su prvo culi iako kvalitet sa tim
uopste nema veze.
DRC
hi.fi.199dave,
Jedan ce i ostati.
DRC
hi.fi.200dave,
Da li je to + ili -. Moras misliti na iglu - laseru nista nece biti.
DRC.
hi.fi.201dave,
Potvrdjujes moju teoriju o romanticarima. To sto sam ja tehnokrata moze
samo da znaci da sam objektivan.
DRC.
hi.fi.202dave,
> ... 100% sigurna ...
A ja mislio da si musko, izvini.
DRC.
hi.fi.203predrag,
>> onda smo zavrsili diskusiju, zar ne? Jedini argumenti
>> koji imaju nekog smisla jesu brojke i grafici, a ako se
>> nesto ne moze predstaviti brojkama onda ga je jako tesko
>> rangirati.
Ja sam se nekada pitao kako to da sva pojacala pokrivaju
opseg 100-17000 Hz ali razlicito zvuce. Pa posle
sam video da ima pojacala koja imaju sve karakteristike
(distorzija,damping faktor ...) iste pa opet razlicito
zvuce.
Mora da tu ima neka caka u brojkama ?.
Onda sam isao kod raznih i slusao razne sisteme.Neki su mi
se dopadali a neki ne.
Jedan sistem mi se je narocito dopadao i to je bila referenca
za mene.Sve sam uporedjivao u odnosu na njega. A onda sam se upitao
da li je to PRAVI zvuk ili se to meni samo subjektivno svidja.
Poceo sam da citam pojedine casopise koje testiraju vrhunske stvari
i video da taj moj sistem nije vrhunski.Znaci citavo vreme sam
bio u zabludi.
Onda sam otisao u inostranstvo i cuo moju omiljenu plocu na jednom
takvom vrhunskom sistemu.I zamisli nije zvucao tako lepo kao
moj sistem.ALI TAJ SISTEM JE BOLJI OD MOG.On REALNIJE PRENOSI
zvuk od mog sistema I KAO TAKAV JE BLIZI ISTINI.
Znaci taj zvuk MORA DA BUDE MOJA REFERENCA pa makar mi se i nesvidjao.
I tu bi bio kraj.Para za tako nesto referentno nemam.Ostaje mi da
se pomirim sa tim da slusam "laz" od zvuka KAO i gomila drugih.
Ali JA BAR ZNAM GDE JE ISTINA DOK DRUGI ZIVE U ILUZIJAMA.
hi.fi.204predrag,
>> Pa uvek ce biti ljudi koji ce da tvrde da je nesto
>> "staro" bolje... E ovamo bolji lampasi od tranzistoraca,
>> pa bolji gramofoni od CD-a...
Nezgodno je sto to tvrde ljudi koji postavljaju standarde
za tamo neke egzoticne igracke.Kada bi samo oni znali
koliko nisu u pravu ;))
>> Verovatno su takvim ljudima i analogni racunari bolji od
>> digitalnih? ;)
Zamisli, takvi ljudi se ne zanimaju za racunare.
Cika HP (Hary Person) po citav dan samo slusa
onu njegovu skalameriju od Infinity Reference Standard mk V
zvucnika koja tezi preko tone (100.000 $) i greje se na cevna
pojacala Audio Researcha koja trose par kilovata struje
a za kompjutere(ni analogne ni digitalne) uopste nije cuo.
>> Ploca nikada nemoze da ima:
>>
>> 1) frekventni raspon kao CD
>> 2) dinamiku kao CD
>> 3) cistocu snimka kao CD (znaci bez onog RUMBLE, RUMBLE)
>> 4) vek trajanja kao CD (znaci da kad se pusta, i prvi i
>> stoprvi put zvuci isto)
>> 5) a da ne pominjemo programiranje i
>> 6) velicinu medija
1) koliki je maksimum CD ploce i da li to neke veze ima sa
44.1 KHz sampling rate.
A jel ti cujes mozda iznad 17-18 KHz.
2. Ako ja pevam (pardon cvrkucem) u nekom rasponu od 2000-5000 Hz
sta li je tu dinamika od 96 Db.
3.Gramofon ima rumble a to nema veze sa cistocom snimka CD za ne?
4. Tacno. Jedino sto se prema nekim studijama u Americi primeceno
da posle 5-8 godina dolazi do nekih hemijskih promena na CD plocama.
Ima leka vec su neke firme(kao ultradisk) pocele da prave Cd oblozene
sa 24 K gold.
5. E to je ono najglavnije.Steta sto nemaju ugradjen neki koprocesor.
6. ovo je mozda povezano sa ovim gore.U-matic video trake su me uvek
svojom velicinom uzasavale.
hi.fi.205predrag,
>> Ja imam resenje u 2 para zvucnika; B&W su veoma
>> neutralni, dok su BOSE pomalo "obojeni" tj. daju jace
>> visoke i basove - ali zato stvaraju bolji utisak
>> prostora. Kada ih pustim da rade zajedno, mogu reci da
>> sam nasao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima
>> uiglavnom slusam diskace, a na B&W "pravu" muziku ;)
Da ti imas malo bolje zvucnike nebi trebao da cas jedne cas druge
slusas.
Bose 901 mk V su slabi pa bi ti preporucio b&w 801 mk 2.
Sjajno su prosli na testovima i bio bi sigurno zadovoljan.
hi.fi.206predrag,
>> Ja mislim da ce CD "sahraniti" ploce onog dana kada bude
>> raspoloziv jeftin uredaj za kopiranje CD-->blanko_CD.
>>
>> Samo sto ce i tada profiti proizvodaca poceti da padaju
>> ;(
Pojavili su se DAT rekorderi. Posto je CD ploca digitalna
POJAVILA SE MOGUCNOST PIRATOVANJA tj. snimanja CD ploce
na DAT rekordere. To snimanje bi bilo digitalno isto kao
kod presnimavas disketu sa diskete.Zanci presnimis CD
BEZ IKAKVIH GUBITAKA U ZVUKU jer samo zapravo presnimavas
njen digitalno oblik.
Da bi se muzicka industrija zastitila od ovoga uvedeno je
da DAT-ovi imaju zastitu.
Ali nisu sve firme na ovo pristale tako da ce da se vidi
kako ce se situacija odvijati.
hi.fi.207predrag,
>> Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na
>> bilo koju plocu... 3D je 3D, nema suma, bruma, krckanja,
>> samo perfekcija... Jednom sam na 3D snimku cuo kada je
>> celista gudalom zakacio po celu...
Prvo se ploca ocisti sa nekom specijalnom tecnostu
za to. To ce ti smanjiti sigurno pucketanje za jedno
30 %.
Zatim treba da imas barem neku vrhunsku glavu (uglavnom
su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....).
Kada pogledas u VRH TIH IGALA bice ti odmah jasno da tako
nesto MALO nisi do sada video a ni pomisljao da postoji i cak
ti nece biti jasno kako je to rucno uopste stavljeno i izbruseno.
Ostale uredjaje cemo da zanemerimo.
A onda pusti sve u pogon i zacudices se da PUCKETANJA
ima tako malo.Jedva 10 % od ranije.
Ploca ne mora da je neka specijalna.
Detalje koje ces cuti nisi ni mogao da zamislis da ih ima.
Nocne more koje si imao da li se isplati dati toliko para
za gramofonsku glavu ce prestati.
Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?.
hi.fi.208predrag,
>> Rezultat:
>>
>> Ploca pustana na Thorensu,
>> Kaseta na Tehnicks
>> CD na SONY CD playeru
Vrteska ti je osrednja (cak i da je TD 520 mk II).
Koju glavu imas ?
A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ?
>> p.s. Predrag nije u pravu
Meni ne verujes ??
A da li verujes ljudima koji stoje iza "Academu for the advancement
of high end audio" kao :
Marcia Martin-Reference recording
Mark Glazier-madrigal labaratories
Gayle Sandors-Martin Logan
Bill PEugh-internacional Audio Technologies
......
Ja im verujem.
hi.fi.209predrag,
>>>> Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje
>>>> vrhunski rezultat. A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ??
>> Sto nije VULE (username Vule) sada ovde da se malo
>> javi...
Zar nisam u pravu kada kazem da takvih ima malo ?
Vule javi se.
hi.fi.210kole,
>> Verovatno su takvim ljudima i analogni računari bolji od digitalnih?
^^^^^ ^^^^^
CD jeste bolji od ploča, ali mislim da ne treba da preteruješ . Spreman
sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa), za
10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama (i daljim
produktima slične koncepcije (ne-digitalne))
Takođe, izvinjavam se pošto ova opaska nema blage veze sa ovom temom, ali
nisam mogao da izdržim.
Pozdrav,
Kole
hi.fi.211kole,
>> našao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima uiglavnom slušam diskaće,
>> a na B&W "pravu" muziku ;)
Voleo bih da svratim do Tebe i čujem kako zvuči. Ako je O.K. javi mi se na
mail...
Pozdrav,
Kole
hi.fi.212dnikolic,
>> Takode ne postoji ni CD koji ce tako dobro da rekreira sum, sustanje
>> i krckanje ploce....
Postoji. Ovaj novi album Dordza Majkla ( CD ) ima nasnimljeno sustanje, krcka-
nje i slicno. Imam ga ja.
dn
hi.fi.213dejanr,
>> > Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj"
>> > dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog
>> > "žala za mladošću" i tome slično? ;)
>> A ako "dobar osećaj" dok slušaš CD isto tako potiče "od spolja" usled
>> fasciniranosti upravo tim brojkama ? ;))
Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar izuzetno
teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve.
Zato sve te podatke smatram za argumente, a osećaji... osećaji ostaju
osećaji i o njima nema mnogo smisla diskutovati.
hi.fi.214dejanr,
>> Pa, ako uporediš PGP (PKB) -ovu ploču sa bilo kojim CD-om, naravno da je
>> tako... a o onim pojedinačno izrađivanim pločama (velike britanske firme,
>> EMI na primer, često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od
>> oko 3000 primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče
>> puno boljeg kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča)
>> da i ne govorim.
Pa, ako hoćemo da poredimo, poredimo jeftinu ploču i jeftin CD (svako u svom
domenu cena, naravno) a ne najbolju ploču i jeftin CD.
>> žak i tako štampana ploča (ako je nova pa ne dobije zbog malog tiraža
>> neku kolekcionarsku vrednost) košta manje od CD-a
Ovo mi, već, izgleda kao dobar argument. Ostaje da razmislimo hoće li ostati
tako.
Moram da kažem da me ovo podseća na priču o satovima. Nekada su, naravno,
imali mehanizam. Onda su izmislili ove kvarcne satove koji su, prosto rečeno,
beskrajno jeftiniji i beskrajno tačniji. Naravno, proradila je stara
industrija koja je malo zakočila ovaj proces, a ljudi (uglavnom stariji :)
su govorili da "sat koji kucka ima srce i dušu", pričalo se o skupim
zlatnim švajcarskim satovima kao "ipak nečem drugom" itd, itd. I gde smo
danas? Klasičan sat, naravno, i dalje postoji, postoji i skupocen klasičan
sat izuzetne izrade, ali velika većina sveta (mislim na "kulturan" svet,
velika većina sveta uopšte ne nosi sat :) nosi kvarcni sat. Manje briga oko
njega, jeftiniji, tačniji, šta ćeš više? žak i ekskluzivni proizvođači
satova su se žešće preorijentisali na kvarcne satove (na vreme su se setili
da se i oni mogu staviti u zlatnu kutiju ako je baš potrebno da budu skupi)
proizvodeći klasične u manjim serijama i za posebne potrebe.
Ma koliko nekakva "socijalna inercija" vukla ka zadržavanju neke stare
tehnologije (ljudi teško prihvataju promene, a ni industrija nije sklona
da se prebrzo preorijentiše na nešto novo), suštinski nova tehnologija
koja je (po grubim tehničkim i ekonomskim kriterijumima) bolja od stare
gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena. U tom smislu
verujem da sadašnji analogni nosioci zvuka (a i slike) na duži rok nemaju
baš nikakve šanse u poređenju sa digitalnim.
hi.fi.215b.jovan,
>...cini mi se da CD nece biti toliko dugo preovladavajuci medijum
> (ni sada nije, sada suto Phillipsove kasete), jer ce ga vrlo brzo
> naslediti magnetne kartice,...
MAGNETNE KARTICE NASLEDJUJU CD-ove ?!?
Po prostoj analogiji, moze se ocekivati da ce i 8-pinski matricni
stampaci sa termalnim papirom vrlo brzo sahraniti kojekakve LaserJetove,
Canon-e, QMS-ove i ostale, slicne, tehnoloske starudije.
hi.fi.216b.jovan,
>...Ortofon ce sasvim sigurno proizvoditi igle i kada CD-a vise ne bude ;)
Mozda ce tada Ortofon proizvoditi igle, ali to sigurno nece biti
gramofonske igle. Stavise, verovatno ce malo ko i znati sta to
bese gramofon.
hi.fi.217dave,
Sta fali motoroli?!?!
DRC!
hi.fi.218predrag,
>> gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena.
>> U tom smislu verujem da sadasnji analogni nosioci zvuka
>> (a i slike) na duzi rok nemaju bas nikakve sanse u
>> poredenju sa digitalnim.
Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI.
Signal iz CD plejera mora da se prevede u analogni
da bi ga uopste cuo.
Sve ide analogno-digitalno-analogno.
hi.fi.219predrag,
Hej ljubitelji CD-a.
Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri.
Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.?
Ako bi imali CD plocu gde bi zapis bio 32-bitni
koliko metara bi bila ploca ???
Da li neko ima CD plajer ciji je frekventni
raspon VECI OD 22 KHz.???
Jel ste pustali neki muzicki program koji je za XT na 386 kompjuteru
i kako je zvuk bio ubrzan.Trebalo je reprodukovati svaki bit u
pravo vreme da bi dobili normalan zvuk.
AKo imate CD to se i vama dogadja i zove se JITTER efekat.
hi.fi.220ljubisha,
>godina će biti veliki problem rezervna igla. By the way, zna li neko, može li
>da se stavi Ortofonova ručka na Technics-ov gramofon. Ortofon će sasvim
>sigurno proizvoditi igle i kada CD-a više ne bude ;)
Pa na SL seriju može a sad šta ti imaš...?
>EMI na primer,često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od oko 3000
>primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče puno boljeg
>kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča) da i ne govorim.
Pa zar ja nisam već ovde negde rekao da živim na Novom Beogradu a ne
u Engleskoj ili Nemačkoj. Gde ja da nabavim te stvari i po kojoj ceni?!?!?
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.221ljubisha,
> Vinilna ploča nikad ne može da ima:
> 1) frekventni raspon kao kaseta
> 2) dinamiku kao kaseta
Odakle ti bre ovi podaci :))))) ili si možda mislio na DAT?
hi.fi.222ljubisha,
> Jeste, al' često ni to ne pomaže. Sa druge strane, i kod gramofona se
>mnoge stvari mogu ispraviti prostim zatezanjem ili otpuštanjem tega.
Aha, može. I šta onda ostade od ploče?
Pozdrav Ljubisha
P.S. A jesi li probao da staviš metalnih petdinara na glavu? Provereno
radi samo što je onda ta ploča samo za jednokratnu upotrebu :))
hi.fi.223ljubisha,
>Zatim treba da imas barem neku vrhunsku glavu (uglavnom
>su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....).
...........
>ima tako malo.Jedva 10 % od ranije.
>Ploca ne mora da je neka specijalna.
>Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?.
Kol'ka je beše cena tog zadovoljstva? Ej, pa ja se izgleda ovde je-
dini zalažem za nešto jeftino (al' da se ipak ne preteruje ni u tome).
Ako ta tvoja igla košta 500$ i gramofon još najmanje 200$ to je kol'ko se
ja razumem celih 700$ ili skoro 1200 DEM, jel tako. A sad, kakvu CD maši-
nu mogu da kupim za te pare? I u čemu je sad poenta? Šta je bolje? Imao
sam do pre godinu dana SL-D1 Techics i probao sam na sve načine da mu na-
đem dostojnu zamenu po nekoj razumnoj ceni i nisam uspeo. Tako sad imam
najslabiji u seriji SL-DD33 (jedino što je direct-drive) i zadovoljan sam.
Koliko i slušam ploče, bolji mi ni ne treba. I još nešto. Generacija sam
koja je rasla na pločama (kakav bre CD, od sreće nisam spavao nedelju dana
kad sam kupi Shure glavu) ali ipak volim progres, pogotovo kad on zadovo-
ljava sve moje potrebe. A, CD je trenutno prava stvar. Možda za koju godi-
nu to bude DAT ili ko zna šta već.
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.224ljubisha,
>Koju glavu imas ?
>A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ?
^^^^^^^
Pa dobro bre ljudi jeste li vi Terminatori pa da umesto ušiju imate
hmm... ili čekaj malo da niste delfini možda?
hi.fi.225boox,
>> Jel ste pustali neki muzicki program koji je za XT na 386 kompjuteru
>> i kako je zvuk bio ubrzan.Trebalo je reprodukovati svaki bit u
>> pravo vreme da bi dobili normalan zvuk.
>> AKo imate CD to se i vama dogadja i zove se JITTER efekat.
Pri preslušavanju CD-ploče ne može doći do jitter-efekta jer se on javlja
kod trakastih medija za digitalno čuvanje zapisa. Razloge ću ukratko dati
uz kratak opis greške kolebanja faze i principa reprodukcije audio-signala
sa CD-ploče.
Kolebanje faze (engl. jitter) je rezultat nesavršenosti mehaničkih
elemenata za vodjenje i pogon magnetne trake i elastičnih osobina trake
i manifestuje se kratkotrajnim kolebanjima brzine trake. Kod prekoračenja
dozvoljene granice kolebanja smanjuje se tačnost očitavanja podataka, a
u kojoj meri će se to desiti zavisi od svojstava kanalnog koda.
Ova greška kolebanja faze je slučajna veličina zbog koje se pojavljuju
samo pojedinačni pogrešni bitovi, a ne celi snopovi grešaka, pa u slučaju
upotrebe odgovarajućeg koda može biti pouzdano korigovana.
Princip reprodukcije CD-ploče je ukratko sledeći: elektromotor okreće ploču
u smeru suprotnom od kazaljke na satu. Optoelektrička glava za očitavanje
očitava digitalnu informaciju sadržanu u veličini, broju i razmeštaju
udubljenja, a izlazni signal iz glave se pojačava. Budući da je taj
digitalni signal kodiran, potrebno ga je dekodirati. Upravljačka kontrolna
logika ispituje da li se u očitanoj informaciji nalaze greške koje bi mogle
nastati usled prašine ili manjih oštećenja površine diska. Ako se takve
greške pojave, sklop za korekciju greške će ih ispraviti. Ako je nečitljiv
ili oštećen veći broj udubljenja (više od oko 4000, što odgovara površini
kruga prečnika 2.5 mm), greška se više ne može korigovati.
Upravljački logički sklop nakon obrade greške odvaja audio-informaciju od
ostalih potkanalnih podataka. Audio-informacija se dalje vodi do sklopa za
zadržavanje, a odatle u taktu najčešće od 44.1 kHz, čiju tačnu frekvencu
daje kvarcni oscilator, u D/A-konvertore i niskopropusne filtre u kojima
se digitalni audio-signal opet pretvara u analogni.
Prema tome, eventualne male varijacije brzine okretanja ploče se kompenzuju
u sklopu za zadržavanje i uz pomoć kvarcnog oscilatora i ne mogu dovesti do
jitter-efekta.
Poredjenje izobličenja zvuka muzičkog programa na XT i 386 mašinama (iz
razloga različitih brzina rada njihovih centralnih procesnih jedinica i
različitih veličina informacionih blokova) sa reprodukcijom zvuka sa
CD-ploča nije korektno.
>> Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri.
>> Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.?
>>
>> Ako bi imali CD plocu gde bi zapis bio 32-bitni
>> koliko metara bi bila ploca ???
>>
>> Da li neko ima CD plajer ciji je frekventni
>> raspon VECI OD 22 KHz.???
Kod D/A-konverzije prenosni kanal mora biti frekventno ograničen na oko
20 [kHz] (max 24 [kHz]) niskopropusnim filtrom, jer bi se inače u čujnom
području pojavile kombinacije aliasing-komponenata. Niskopropusni filtar
zbog toga mora sve frekvence iznad 24 [kHz] (44.1 [kHz] učestanost
uzorkovanja minus 20 [kHz] prenosno područje) potisnuti sa najmanje 60 [dB].
Takav filtar nije jednostavan za izgradnju jer je potrebno da ima veliku
strminu. Veliko gušenje filtra i velika strmina boka zahtevaju uske
tolerancije elemenata, a pored toga uzrokuju fazna izobličenja i loš
tranzijentni odziv.
Upotrebom naduzorkovavanja (engl. oversampling) ovi problemi se rešavaju.
Krajem osamdesetih godina, posle 16-to bitnih i 18-to bitnih CD-reproduktora
pojavili su se 20-to bitni audio uredjaji nove generacije (AIWA), koji su
uz oversampling od 128x radili sa učestanošću uzorkovanja 48 [kHz], pri
čemu su konvertori radili na 6.144 [MHz]. Rradi daljeg poboljšanja
kvaliteta reprodukcije napravljeni su i oni koji rade na 45 [MHz], sa
tendencijom dostizanja učestanosti u gigahercima.
Svi savremeni CD-reproduktori su jednobitni, a njihovi konvertori rade na
principu sukcesivne aproksimacije.
Format CD-ploča ima tendenciju smanjenja uz povećanje kapaciteta.
Zar nam treba frekventni raspon veći od 20 [kHz]? ;)
>> Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI.
:)
>> Hej ljubitelji CD-a.
Izvoli. Slušam (CD). ;)
hi.fi.226ljubisha,
>>> U tom smislu verujem da sadasnji analogni nosioci zvuka
..........
>>>>>>>Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI.
Joj, pa čovek je lepo rekao "nosioci zvuka" a ne "uređaji". A i na-
ravno da će analogno još duuuuuuugo postojati ili barem toliko dugo dok
čovek ne bude mogao da sluša i razume digitalne signale. :))
Pozdrav Ljubisha
hi.fi.227dnikolic,
>> Sta je bilo sa onim CDovima kojima su pre nekoliko godina prorekli kratak
>> vek zbogom uticaja boje?
Nista, i dalje odlicno rade svoj posao.
dn
hi.fi.228dnikolic,
>> Aha, samo jos nisam primetio da je snimljeno nesto sto bi me interesovalo
>> a da je snimljeno DDD tehnikom.
Nemoguce! Pa danas je garant vise od 70% CD u DDD tehnici.
dn
hi.fi.229dnikolic,
>> A na CD-u ipak (bar kod vecine) postoji sistem za korekturu pa i
>> los CD moze da se lepo reprodukuje....
Upravo od sistema za korekturu gresaka i zavisi cena CD plejera.
dn
hi.fi.230dnikolic,
>> ZNACI AKO IMATE VRHUNSKE CD uredjaje (i ploce) sta vam to vredi kada
>> iz toga nemozete da izvucete pravi zvuk jer imate KRSEVE od zvucnika
>> i pojacala.
Pa onda ni vi sa vinilskim plocama ne mozete cuti dobar zvuk.
dn
hi.fi.231bandit,
>> Pa to što kao referencu uzimaš ploče PKB RTB-a, i nije ti neki argument.
>> Mogu misliti na šta li bi njihovi diskovi ličili da ih, kojom nesrećom,
>> prave.
Za referencu su uzete original ploče, kasete i CD Enye...
Johnny
hi.fi.232bandit,
>> Nema potrebe da raspravljamo o subjektivnim utiscima. Meni samo smeta
>> nametanje brojki a naročito uvreženih shvatanja kao argumenata. Na isti
>> taj način, lako je dokazati na primer da je Slobodan Milošević "najveći
>> sin srpskog naroda".
Gledaj VC, nije pitanje šta je sloba kome rekao, to ima da potanko
pretresemo u Forumu, radi se o jednoj stvari:
Ako već želiš da slušaš krckanje i šuštanje, onda lepo možeš da
kupiš Ei-niš gramofon od pre jedno 10 godina i krc-zbrlj, do mile volje.
Isto je i sa MNOGO kvalitetnijim gramofonom. Ploča nije savršena, krči,
pa čak i kada je SKORO IDEALNA ONA ŠUŠTI! šuštanje ne može da se izbegne.
A ti, ako si već željan da se osećaš kao na koncertu, onda lepo
pozovi ortake, skačite, zapušite sobu, pa ćE vam i ono krckanje i šušatnje
proči nezapaženo...
A da ne govorim o tome kako LP vremenom PROPADA! Posle nekoliko
stotina puštanja... ZDRAVO!
Johnny
hi.fi.233bandit,
>> već se priča i promeni načina distribucije, tako što bi se umesto
>> klasičnih prodavnica koristile telefonske linije (znači i modemi).
NOVO! SOUNDBLASTER PRO!
NARUžITE I NOVE ALBUME:
Princa, Michael Jacksona, Enye, Genesis, sve to telefonom, u
*.MOD formatu za vaš novi SOUNDBLASTER PRO!
Ako si na to mislio, možda i nisi daleko od istine...
Johnny
hi.fi.234vcalic,
>> Sta si bre navalio sa tim ponavljanjem. O formatu zapisa na CD ne znam
>> nista ali moguce je i da sector ima podatke za sledeci pa stvarno moze da se
>> uradi, al to niko nije nasao za shodno zato sto za relativno male pare mozes
>> kupiti player kojim, sto ti rece manuelno, mozes da isprogramiras Sabrina
>> hip-hop opa-cupa summer dance MEGA-MIX. Osim toga rasprava je bila o
>> kvalitetu zvuka.
Evo ti definitvan primer. Sonic Youth, album EVOL, imam ploču i snimak sa
CD-a. Ploča nema kraj, snimak na kaseti ima !?
>> Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god preferira LP spada
>> u onu grupu romanticara koji zavole ono sto su prvo culi iako kvalitet sa
tim
>> uopste nema veze.
žim ti nešto kažeš to mora da bude tako, jel'? E, pa grešiš, stari moj.
Da je tako k'o što ti kažeš, sigurno je da CD nikad ne bih ni kupovao. A ipak
sam ga kupio i dosta često slušam muziku sa njega, možda i više nego muziku sa
gramofona. To sa romantizmom nema nikakve veze.
A ja bih rekao da si ti, kao pravi tehnokrata (pošto kažeš da jesi), pod
suviše velikim uticajem onih cifrica iz reklama, pa si zavoleo to za šta ti je
neko rekao da je mnogo bolje, pa si takvo mišljenje prihvatio kao svoje.
Ccc...
hi.fi.235vcalic,
>> Da li je to + ili -. Moras misliti na iglu - laseru nista nece biti.
Igla se zameni, laser kad ode, ode i ceo plejer
hi.fi.236vcalic,
>> Potvrdjujes moju teoriju o romanticarima. To sto sam ja tehnokrata moze
>> samo da znaci da sam objektivan.
A ti potvrđuješ moju teoriju o tehnokratama. Muzika, kao vid umetnosti, i
brojke se teško slažu. Tvoji argumenti iz prethodnih poruka to lepo pokazuju.
Baš ti hvala, bolju podršku za svoj stav teško da sam mogao da dobijem
hi.fi.237vcalic,
>> Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar izuzetno
>> teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve.
>>
>> Zato sve te podatke smatram za argumente, a osećaji... osećaji ostaju
>> osećaji i o njima nema mnogo smisla diskutovati.
Slažem se da u masi slučajeva to stoji, ali Predrag ti je naveo jedan lep
primer u jednoj skorašnjoj poruci.
Dakle imaš dva pojačala, sa istim zvučnicima, koja su na papiru ista. A
opet jedno pojačalo zvuči sasvim različito od drugog. Što je najgore, takve
razlike se primećuju i u okviru pojačala koji potpuno istog modela !? Prema
tome, izgleda da brojke u slučaju HiFi opreme mogu eventualno da posluže kao
referenca, ali kad se radi o konačnom sudu nikako ne bi trebalo da
predstavljaju neki značajniji faktor.
O samoj muzici da i ne govorimo.
Sa druge strane, već sam naveo primer sa audio trakama i vinilnim
pločama. Iako veliki deo traka ima neuporedivo bolje karakteristike na papiru,
ljudi više vole da imaju ploču nego snimak na traci.
hi.fi.238vcalic,
>> Ovo mi, već, izgleda kao dobar argument. Ostaje da razmislimo hoće li ostati
>> tako.
Pa, te takve ploče će se sasvim sigurno štampati bar još onoliko koliko
je proteklo od pojave prve komercijalne vinilne ploče na 33 ili 45 obrtaja, do
danas. To, što će verovatno taj tiraž od 3000 biti i konačan, to je drugo
pitanje. U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti
za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa verovatno i
ploče.
>> Ma koliko nekakva "socijalna inercija" vukla ka zadržavanju neke stare
>> tehnologije (ljudi teško prihvataju promene, a ni industrija nije sklona
>> da se prebrzo preorijentiše na nešto novo), suštinski nova tehnologija
>> koja je (po grubim tehničkim i ekonomskim kriterijumima) bolja od stare
>> gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena. U tom smislu
>> verujem da sadašnji analogni nosioci zvuka (a i slike) na duži rok nemaju
>> baš nikakve šanse u poređenju sa digitalnim.
Ma, slažem se ja u tome, jedini je problem što CD NIJE TAJ koji treba da
POTPUNO potisne analogne nosače zvuka, i što on uz dva koraka napred nosi sa
sobom i jedan dugačak korak unazad. Na tome će još uvek morati da se radi, jer
CD ne zvuči DOVOLJNO dobro da bi potpuno istisnuo analogne nosače. A pored
toga, analogni nosači se još uvek mnogo bolje prodaju od digitalnih ;)
hi.fi.239vcalic,
>> MAGNETNE KARTICE NASLEDJUJU CD-ove ?!?
>> Po prostoj analogiji, moze se ocekivati da ce i 8-pinski matricni
>> stampaci sa termalnim papirom vrlo brzo sahraniti kojekakve LaserJetove,
>> Canon-e, QMS-ove i ostale, slicne, tehnoloske starudije.
žitaj malo šta se sprema u industriji, pa ćeš videti i kakvi su trendovi.
hi.fi.240vcalic,
>> Mozda ce tada Ortofon proizvoditi igle, ali to sigurno nece biti
>> gramofonske igle. Stavise, verovatno ce malo ko i znati sta to
>> bese gramofon.
Pa, u svetu postoji sigurno nekoliko milijardi vinilnih ploča. Takvu
cifru CD neće skoro dostići, ako je uopšte i dostigne s obzirom na razvoj
tehnologije. Vrlo brzo će stići novi medijum za prenos zvuka !?
hi.fi.241bandit,
>> Prvo se ploca ocisti sa nekom specijalnom tecnostu
>> za to. To ce ti smanjiti sigurno pucketanje za jedno
>> 30 %.
>> su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....).
>> A onda pusti sve u pogon i zacudices se da PUCKETANJA
>> ima tako malo.Jedva 10 % od ranije.
>> Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?.
E sada je vreme za stvarnost, pošto tvojom zadnjom rečenicom bajka
prestaje:
500$ samo za glavu + ko zna koliko za jednog thorensa. Thorens je
zakon, ali za nekoga ko ima kolekciju od jedno 1000-2000 ploča, ali za nas
koji tek počinjemo, za 1000DEM!!!!!!!! postoji rešenje u vidu jednog CD
player-a Sony, Aiwa, Tecknicks, etc. I to možeš da prođeš i sa manje para
od jednog Thorensa, a dobijaš zvuk gde se tih 10% šuma ne primećuje zato
što ga NEMA!!!!
Johnny
hi.fi.242bandit,
>> sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa),
>> za 10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama
>> (i daljim produktima slične koncepcije (ne-digitalne))
Kladi se! Ulažem 100din...
Johnny
hi.fi.243bandit,
>> Vrteska ti je osrednja (cak i da je TD 520 mk II).
>> Koju glavu imas ?
>> A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ?
Gramofon nije moj... glava? znam da sam video neki dijamant?
ostalo je bilo SVE ISTO ZA SVA TRI PUšTANJA!
E. pa mogao bi i ja da ti nabrajam malo firmi tako...
može?
Johnny
hi.fi.244lanik,
>> O formatu zapisa na CD ne znam nista
Evo, ovo bi moglo biti interesantno:
CD Summary Introduction
As requested by many people, I will post this CD Summary over the next
several days in five parts of which this is the first. I received
requests from rec.audio, comp.ivideodisc, and comp.graphics -- so I will
post it to all these groups. I'm not sure that it is appropriate for
comp.graphics but I DID receive multiple requests to post it there.
The summary is somewhat technical but more important it is factual: I
wrote it after reading the original CD standards documents available from
Sony or Philips to CD licensees. If you are interested in the standards
documents, you need to contact them directly -- sorry, I don't have a
specific contact or phone number.
I do work for Apple but this summary contains a minimum of Apple
references. I hope everyone agrees that the result is in keeping with net
policy on the matter.
--andy [Andy Poggio - currently poggio@metaphor.com]
CD Summary Part 1
CD-ROM Technical Summary
>From Plastic Pits to "Fantasia"
Andy Poggio
March, 1988
Abstract
This summary describes how information is encoded on Compact Disc (CD)
beginning with the physical pits and going up through higher levels of
data encoding to the structured multimedia information that is possible
with programs like HyperCard. This discussion is much broader than any
single standards document, e.g. the CD-Audio Red Book, while omitting much
of the detail needed only by drive manufacturers.
Salient Characteristics
1. High information density -- With the density achievable using optical
encoding, the CD can contain some 540 megabytes of data on a disc less
than five inches in diameter.
2. Low unit cost -- Because CDs are manufactured by a well-developed
process similar to that used to stamp out LP records, unit cost in large
quantities is less than two dollars.
3. Read only medium -- CD-ROM is read only; it cannot be written on or
erased. It is an electronic publishing, distribution, and access medium;
it cannot replace magnetic disks.
4. Modest random access performance -- Due to optical read head mass and
data encoding methods, random access ("seek time") performance of CD is
better than floppies but not as good as magnetic hard disks.
5. Robust, removable medium -- The CD itself is comprised mostly of, and
completely coated by, durable plastic. This fact and the data encoding
method allow the CD to be resistant to scratches and other handling
damage. Media lifetime is expected to be long, well beyond that of
magnetic media such as tape. In addition, the optical servo scanning
mechanism allows CDs to be removed from their drives.
6. Multimedia storage -- Because all CD data is stored digitally, it is
inherently multimedia in that it can store text, images, graphics, sound,
and any other information expressed in digital form. Its only limit in
this area is the rate at which data can be read from the disc, currently
about 150 KBytes/second. This is sufficient for all but uncompressed,
full motion color video.
...nastavak sledi...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.245lanik,
CD Data Hierarchy
Storing data on a CD may be thought of as occurring through a data
encoding hierarchy with each level built upon the previous one. At the
lowest level, data is physically stored as pits on the disc. It is
actually encoded by several low-level mechanisms to provide high storage
density and reliable data recovery. At the next level, it organized into
tracks which may be digital audio or CD-ROM. The High Sierra
specification then defines a file system built on CD-ROM tracks. Finally,
applications like HyperCard specify a content format for files.
The Physical Medium
The Compact Disc itself is a thin plastic disk some 12 cm. in diameter.
Information is encoded in a plastic-encased spiral track contained on the
top of the disk. The spiral track is read optically by a noncontact head
which scans approximately radially as the disk spins just above it. The
spiral is scanned at a constant linear velocity thus assuring a constant
data rate. This requires the disc to rotate at a decreasing rate as the
spiral is scanned from its beginning near the center of the disc to its
end near the disc circumference.
The spiral track contains shallow depressions, called pits, in a
reflective layer. Binary information is encoded by the lengths of these
pits and the lengths of the areas between them, called land. During
reading, a low power laser beam from the optical head is focused on the
spiral layer and is reflected back into the head. Due to the optical
characteristics of the plastic disc and the wavelength of light used, the
quantity of reflected light varies depending on whether the beam is on
land or on a pit. The modulated, reflected light is converted to a radio
frequency, raw data signal by a photodetector in the optical head.
Low-level Data Encoding
To ensure accurate recovery, the disc data must be encoded to optimize the
analog-to-digital conversion process that the radio frequency signal must
undergo. Goals of the low level data encoding include:
1. High information density. This requires encoding that makes the best
possible use of the high, but limited, resolution of the laser beam and
read head optics.
2. Minimum intersymbol interference. This requires making the minimum
run length, i.e. the minimum number of consecutive zero bits or one bits,
as large as possible.
3. Self-clocking. To avoid a separate timing track, the data should be
encoded so as to allow the clock signal to be regenerated from the data
signal. This requires limiting the maximum run length of the data so that
data transitions will regenerate the clock.
4. Low digital sum value (the number of one bits minus the number of zero
bits). This minimizes the low frequency and DC content of the data signal
which permits optimal servo system operation.
A straightforward encoding would be to simply to encode zero bits as land
and one bits as pits. However, this does not meet goal (1) as well as the
encoding scheme actually used. The current CD scheme encodes one bits as
transitions from pit to land or land to pit and zero bits as constant pit
or constant land.
To meet goals (2) to (4), it is not possible to encode arbitrary binary
data. For example, the integer 0 expressed as thirty-two bits of zero
would have too long a run length to satisfy goal (3). To accommodate
these goals, each eight-bit byte of actual data is encoded as fourteen
bits of channel data. There are many more combinations of fourteen bits
(16,384) than there are of eight bits (256). To encode the eight-bit
combinations, 256 combinations of fourteen bits are chosen that meet the
goals. This encoding is referred to as Eight-to-Fourteen Modulation (EFM)
coding.
If fourteen channel bits were concatenated with another set of fourteen
channel bits, once again the above goals may not be met. To avoid this
possibility, three merging bits are included between each set of fourteen
channel bits. These merging bits carry no information but are chosen to
limit run length, keep data signal DC content low, etc. Thus, an eight
bit byte of actual data is encoded into a total of seventeen channel bits:
fourteen EFM bits and three merging bits.
To achieve a reliable self-clocking system, periodic synchronization is
necessary. Thus, data is broken up into individual frames each beginning
with a synchronization pattern. Each frame also contains twenty-four data
bytes, eight error correction bytes, a control and display byte (carrying
the subcoding channels), and merging bits separating them all. Each frame
is arranged as follows:
Sync Pattern24 + 3channel bits
Control and Display byte14 + 3
Data bytes12 * (14 + 3)
Error Correction bytes 4 * (14 + 3)
Data bytes12 * (14 + 3)
Error Correction bytes 4 * (14 + 3)
TOTAL588channel bits
Thus, 192 actual data bits (24 bytes) are encoded as 588 channel bits.
Editorial: A CD physically has a single spiral track about 3 miles long.
CDs spin at about 500 RPM when reading near the center down to about 250
RPM when reading near the circumference.
Disc with a 'c' or disk with a 'k'? A usage has emerged for these terms:
disk is used for eraseable disks (e.g. magnetic disks) while disc is used
for read-only (e.g. CD-ROM discs). One would presumably call a frisbee a
disc.
...nastavak sledi...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.246lanik,
First Level Error Correction
Data errors can arise from production defects in the disk itself, defects
arising from subsequent damage to the disk, or jarring during reading. A
significant characteristic of these errors is that they often occur in
long bursts. This could be due, for example, to a relatively wide mark on
the disc that is opaque to the laser beam used to read the disc. A system
with two logical components called the Cross Interleave Reed-Solomon
Coding (CIRC) is employed for error correction. The cross interleave
component breaks up the long error bursts into many short errors; the
Reed-Solomon component provides the error correction.
As each frame is read from the disc, it is first decoded from fourteen
channel bits (the three merging bits are ignored) into eight-bit data
bytes. Then, the bytes from each frame (twenty-four data bytes and eight
error correction bytes) are passed to the first Reed-Solomon decoder which
uses four of the error correction bytes and is able to correct one byte in
error out of the 32. If there are no uncorrectable errors, the data is
simply passed along. If there are errors, the data is marked as being in
error at this stage of decoding.
The twenty-four data bytes and four remaining error correction bytes are
then passed through unequal delays before going through another
Reed-Solomon decoder. These unequal delays result in an interleaving of
the data that spreads long error bursts among many different passes
through the second decoder. The delays are such that error bursts up to
450 bytes long can be completely corrected. The second Reed-Solomon
decoder uses the last four error correction bytes to correct any remaining
errors in the twenty-four data bytes. At this point, the data goes
through a de-interleaving process to restore the correct byte order.
Subcoding Channels and Blocks
The eight-bit control and display byte in each frame carries the subcoding
channels. A subcoding block consists of 98 subcoding bytes, and thus 98
of the 588-bit frames. A block then can contain 2352 bytes of data.
Seventy-five blocks are read each second. With this information, it is
now straightforward to calculate that the CD data rate is in fact correct
for CD digital audio (CD-DA):
Required CD digital audio data rate: 44.1 K samples per second * 16 bits
per sample * 2 channels = 1,411,200 bits/sec.
CD data rate: 8 bits per byte * 24 bytes per frame * 98 frames per
subcoding block * 75 subcoding blocks per second = 1,411,200 bits/sec.
The eight subcoding channels are labeled P through W and are encoded one
bit for each channel in a control and display byte. Channel P is used as
a simple music track separator. Channel Q is used for control purposes
and encodes information like track number, track type, and location
(minute, second, and frame number). During the lead-in track of the disc,
channel Q encodes a table of contents for the disk giving track number and
starting location. Standards have been proposed that would use the
remaining channels for line graphics and ASCII character strings, but
these are seldom used.
...nastavak sledi...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.247lanik,
Track Types
Tracks can have two types as specified in the control bit field of
subchannel Q. The first type is CD digital audio (CD-DA) tracks. The
two-channel audio is sampled at 44.1 Khz with sixteen bit linear sampling
encoded as twos complement numbers. The sixteen bit samples are separated
into two eight-bit bytes; the bytes from each channel alternate on the
disc. Variations for audio tracks include pre-emphasis and four track
recording.
The other type of track specified by the subchannel Q control bit field is
the data track. These must conform to the CD-ROM standard described
below. In general, a disc can have a mix of CD digital audio tracks and a
CD-ROM track, but the CD-ROM track must come first.
Editorial: This first level error correction (the only type used for CD
Audio data) is extremely powerful. The CD specification allows for discs
to have up to 220 raw errors per second. Every one of these errors is
(almost always) perfectly corrected by the CIRC scheme for a net error
rate of zero. For example, our tests using Apple's CD-ROM drive (which
also plays audio) show that raw error rates are around 50-100 per second
these days. Of course, these are perfectly corrected, meaning that the
original data is perfectly recovered. We have tested flawed discs with
raw rates up to 300 per second. Net errors on all of these discs? Zero!
I would expect a typical audio CD player to perform similarly. Thus I
expect this raw error rate to have no audible consequences.
So why did I say "almost always" corrected above? Because a sufficiently
bad flaw may produce uncorrectable errors. These very unusual errors are
"concealed" by the player rather than corrected. Note that this
concealment is likely to be less noticeable than even a single scratch on
an LP. Such a flaw might be a really opaque finger smudge; CDs do merit
careful handling. On the two (and only two) occasions I have found these,
I simply sprayed on a little Windex glass cleaner and wiped it off using
radial strokes. This restored the CDs to zero net errors.
One can argue about the quality of the process of conversion of analog
music to and from digital representation, but in the digital domain CDs
are really very, very good.
CD-ROM Data Tracks
Each CD-ROM data track is divided into individually addressable blocks of
2352 data bytes, i.e. one subcoding block or 98 frames. A header in each
block contains the block address and the mode of the block. The block
address is identical to the encoding of minute, second, and frame number
in subcode channel Q. The modes defined in the CD-ROM specification are:
Mode 0 -- all data bytes are zero.
Mode 1 -- (CD-ROM Data):
Sync Field - 12 bytes
Header Field - 4
User Data Field - 2048
Error Detection Code - 4
Reserved - 8
Error Correction - 276
Mode 2 -- (CD Audio or Other Data):
Sync Field - 12 bytes
Header Field - 4
User Data Field - 2048
Auxiliary Data Field - 288
Thus, mode 1 defines separately addressable, physical 2K byte data blocks
making CD-ROM look at this level very similar to other digital mass
storage devices.
...nastavak sledi...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.248lanik,
Second Level Error Correction
An uncorrected error in audio data typically results in a brief, often
inaudible click during listening at worst. An uncorrected error in other
kinds of data, for example program code, may render a CD unusable. For
this reason, CD-ROM defines a second level of error detection and error
correction (EDC/ECC) for mode 1 data. The information for the EDC/ECC
occupies most of the auxiliary data field.
The error detection code is a cyclic redundancy check (CRC) on the sync,
header, and user data. It occupies the first four bytes of the auxiliary
data field and provides a very high probability that uncorrected errors
will be detected. The error correction code is essentially the same as
the first level error correction in that interleaving and Reed-Solomon
coding are used. It occupies the final 276 bytes of the auxiliary data
field.
Editorial: This extra level of error correction for CD-ROM blocks is one
of the many reasons that CD-ROM drives are much more expensive than
consumer audio players. To perform this error correction quickly requires
substantial extra computing power (sometimes a dedicated microprocessor)
in the drive.
This is also one reason that consumer players like the Magnavoxes which
claim to be CD-ROM compatible (with their digital output jack on the back)
are useless for that purpose. They have no way of dealing with the CD-ROM
error correction. They also have no way for a computer to tell them where
to seek.
Another reason that CD-ROM drives are more expensive is that they are
built to be a computer peripheral rather than a consumer device, i.e. like
a combination race car/truck rather than a family sedan. One story,
probably apocryphal but not far from the truth, has it that a major
Japanese manufacturer tested some consumer audio players to simulate
computer use: they made them seek (move the optical head) from the inside
of the CD to the outside and back again. These are called maximum seeks.
The story says they managed to do this for about 24 hours before they
broke down. A CD-ROM drive needs to be several orders of magnitude more
robust. Fast and strong don't come cheap.
The High Sierra File System Standard
Built on top of the addressable 2K blocks that the CD-ROM specification
defines, the next higher level of data encoding is a file system that
permits logical organization of the data on the CD. This can be a native
file system like the Macintosh Hierarchical File System (HFS). Another
alternative is the High Sierra (also known as the ISO 9660) file standard,
recently approved by the National Information Standards Organization
(NISO) and the International Standards Organization (ISO), which defines a
file system carefully tuned to CD characteristics. In particular:
1. CDs have modest seek time and high capacity. As a result, the High
Sierra standard makes tradeoffs that reduce the number of seeks needed to
read a file at the expense of space efficiency.
2. CDs are read-only. Thus, concerns like space allocation, file
deletion, and the like are not addressed in the specification.
For High Sierra file systems, each individual CD is a volume. Several CDs
may be grouped together in a volume set and there is a mechanism for
subsequent volumes in a set to update preceding ones. Volumes can contain
standard file structures, coded character set file structures for
character encoding other than ASCII, or boot records. Boot records can
contain either data or program code that may be needed by systems or
applications.
High Sierra Directories and Files
The file system is a hierarchical one in which directories may contain
files or other directories. Each volume has a root directory which serves
as an ancestor to all other directories or files in the volume. This
dictates an overall tree structure for the volume.
A typical disadvantage in hierarchical systems is that to read a file
(which must be a leaf of the hierarchy tree) given its full path name, it
is necessary to begin at the root directory and search through each of its
ancestral directories until the entry for the file is found. For example,
given the path name "Wine Regions:America:California:Mendocino", three
directories (the first three components of the path name) would need to be
searched. Typically, a separate seek would be required for each
directory. This would result in relatively poor performance.
To avoid this, High Sierra specifies that each volume contain a path table
in addition to its directories and files. The path table describes the
directory hierarchy in a compact form that may be cached in computer
memory for optimum performance. The path table contains entries for the
volume's directories in a breadth-first order; directories with a common
parent are listed in lexicographic order. Each entry contains only the
location of the directory it describes, its name, and the location in the
path table of its parent. This mechanism allows any directory to be
accessed with only a single CD seek.
Directories contain more detailed information than the path table. Each
directory entry contains:
Directory or file location.
File length.
Date and time of creation.
Name of the file.
Flags:
Whether the entry is for a file or a directory.
Whether or not it is an associated file.
Whether or not it has records.
Whether or not it has read protection.
Whether or not it has subsequent extents.
Interleave structure of the file.
Interleaving may be used, for example, to meet realtime requirements for
multiple files whose contents must be presented simultaneously. This
would happen if a file containing graphic images were interleaved with a
file containing compressed sound that describes the images.
Files themselves are recorded in contiguous (or interleaved) blocks on the
disc. The read-only nature of CD permits this contiguous recording in a
straightforward manner. A file may also be recorded in a series of
noncontiguous extents with a directory entry for each extent.
The specification does not favor any particular computer architecture. In
particular all significant, multibyte numbers are recorded twice, once
with the most significant byte first and once with the least significant
byte first.
...nastavak sledi...
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.249lanik,
Multimedia Information
Using the file system are applications that create and portray multimedia
information. While it is true that a CD can store anything that a
magnetic disk can store (and usually much more of it), CDs will be used
more for storing information than for storing programs. It is the very
large storage capacity of CDs coupled with their low cost that opens up
the possibilities for interactive, multimedia information to be used in a
multitude of ways.
Programs like HyperCard, with it's ease of authoring and broad
extensibility, are very useful for this purpose. Hypercard stacks, with
related information such as color images and sound, can be easily and
inexpensively stored on CDs despite their possibly very large size.
Editorial: The High Sierra file system gets its name from the location of
the first meeting on it: the High Sierra Hotel at Lake Tahoe. It is much
more commonly referred to as ISO 9660, though the two specifications are
slightly different.
It has gotten very easy and inexpensive to make a CD-ROM disc (or audio
CD). For example, you can now take a Macintosh hard disk and send it with
$1500 to one of several CD pressers. They will send you back your hard
disk and 100 CDs with exactly the same content as what's on your disk.
This is the easy way to make CDs with capacity up to the size of your hard
disk (Apple's go up to 160 megabytes). True, this is not a full CD but
CDs don't need to be full. If you have just 10 megabytes and need 100
copies, CDs may be the best way to go.
If you are buying a CD-ROM drive, there are several factors you might
consider in making your choice. Two factors NOT to consider are capacity
and data rate. The capacity of all CD-ROM drives is determined solely by
the CD they are reading. Though you will see a range of numbers in
manufacturers' specs (e.g. 540, 550, 600, and 650 Mbytes), any drive can
read any disc and so they are all fundamentally the same. All CD-ROM
drives read data at a net 150 Kbytes/sec for CD-ROM data. Other data
rates you may see may include error correction data (not included in the
net rate) or may be a mode 2 data rate (faster than mode 1). All drives
will be the same in all of these specs.
...kraj!
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.250lanik,
>> 1) koliki je maksimum CD ploce
20-20000 valjda?
>> A jel ti cujes mozda iznad 17-18 KHz.
Možda - ako sam čuo dovoljno dobro za "one čike" u VMI-u za A
kriterijum sluha, valjda čujem i preko 18Khz? ;)
>> 2. Ako ja pevam (pardon cvrkucem) u nekom rasponu od 2000-5000 Hz
Onda ti ne treba HiFi.
>> sta li je tu dinamika od 96 Db.
Pa odkud ti znaš šta će neko da sluša? Reč je o _savršenom_ sistemu
koji bi trebao tačno da reprodukuje zvuk bez obzira koje je frekvencije.
>> 3.Gramofon ima rumble a to nema veze sa cistocom snimka CD za ne?
teorijski ne, ali mene kao _korisnika_ to uopšte ne zanima. Ja
hoću čist zvuk, a zbog čega šum nastaje nije moj problem.
>> 4. Tacno. Jedino sto se prema nekim studijama u Americi primeceno
>> da posle 5-8 godina dolazi do nekih hemijskih promena na CD plocama.
O tome se pričalo pre 4-5 godina i ništa nije dokazano.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.251lanik,
>> Da ti imas malo bolje zvucnike nebi trebao da cas jedne cas druge
>> slusas.
Promašio si "poruku pisca". Hteo sam da kažem da i ja volim pomalo
"obojen" zvuk, jer diskaći tako bolje zvuče. Mogu ja da imam i B&W801, pa
bi ih opet menjao za neke druge zvučnike kada slušam Michael Jacksona ili
Madonnu jer su 801 vrlo neutralni i nisu "dobri" za hi energy muziku (tj.
oni je reprodukuju _verno_ a ona bolje zvuči nabasirana ;))
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.252lanik,
>> Ali nisu sve firme na ovo pristale tako da ce da se vidi
>> kako ce se situacija odvijati.
Odvija se tako da (tj. već se odvila ;))) ) je u Americi obavezna
proizvodnja DAT dekova koji imaju zaštitu, dok se u Evropi prodaju i modeli
kojima je moguće snimiti CD-e (digitalno) bez problema...
(jedino pitanje je, da li smo MI u Evropi?) :(
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.253lanik,
>> sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa), za
>> 10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama
Kamo sreće, ali mislim da su stvari kao što su neuronske mreže još
uvek veooooma daleko (daj bože da se varam ;))
Baš sam gledao "till the end of the world" i primetio dosta tehničkih
inovacija u filmu; HDTV, TeleVideo (ili ti video-telephone) itd. ali smatram
da je veoma smelo predvidjati takve stvari za 2000-tu.
Kao i uvek, najveći problem predstavljaju proizvodna cena, standardi
(stari) i nečija volja (USA ARMY?) da se nešto izbaci na tržište pre nego
što vojsci ta "nova" tehnologija skroz ne dosadi...
...i normalno, zašto praviti novo, kad i na starom može da se
zaradi još koja para? ;))
>> Takođe, izvinjavam se pošto ova opaska nema blage veze sa ovom temom, ali
>> nisam mogao da izdržim.
ni ja ;)
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.254lanik,
>> Postoji. Ovaj novi album Dordza Majkla ( CD ) ima nasnimljeno sustanje
Isto ima i novi album Roberta Plant-a "Manic Nirvana". Sve OK, i
u sredini CD-a, jedna pesma puna onog "rumble rumble shhhhss, shhhhhss"...
užas! ;))
pozdrav,
Dalibor
P.S. Ma to je neka moda, ne? Imam ploče Georga Bensona iz 1980-te godine
koje su u studiju snimane DIGITALNO, ali su u prodaji, zbog
ograničenosti tadašnjih medija išle, kao LP-i - analogno.
Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e, "Tenderly")
je sniman kao AAD!!! Incredible.
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.255lanik,
>> Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri.
>> Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.?
Imam ja 22 bitni! (Uta-ta!) ;)))
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.256dejanr,
>> > Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar
>> > izuzetno teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve.
>>
>> Dakle imaš dva pojačala, sa istim zvučnicima, koja su na papiru ista.
>> A opet jedno pojačalo zvuči sasvim različito od drugog.
To je za mene samo dokaz da sistem kojim su karakteristike tih pojačala
pretvorene u brojke nije dovoljan tj. da fali (bar još jedna) brojka.
No brojke na stranu, da probam i ja o utiscima :) žuo sam zvuk sa ploče,
čuo sam zvuk sa CD-a. Pretpostavljam da ni jedno od toga nije bila neka
basnoslovno skupa oprema, ali je bila solidnog kvaliteta i renomiranih
proizvođača. žinilo mi se i čini mi se kao "nebo i zemlja", u korist CD-a.
Mada moram da priznam da u školi nikad nisam bio u horu, tako da ne znam
koliko sam merodavan da procenjujem :)
hi.fi.257dejanr,
>> U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti
>> za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa
>> verovatno i ploče.
Sasvim si u pravu. Verujem, ipak, da ima smisla analizirati *trendove* -
ako je CD-ova sve više u odnosu na ploče, ostaje samo da pogađamo u kom
će se trenutku i na kom nivou uspostaviti ravnoteža između ta dva medija.
>> jedini je problem što CD NIJE TAJ koji treba da POTPUNO potisne analogne
>> nosače zvuka
Lako moguće, čitava razvoj tehnike je uvek imao, ima i imaće brojna "slepa
creva". Možda je CD ROM takva "stranputica".
A možda i nije :)
hi.fi.258vcalic,
>> Pa na SL seriju može a sad šta ti imaš...?
Baš to i imam. Hvala na informaciji.
>> Pa zar ja nisam već ovde negde rekao da živim na Novom Beogradu a ne
>> u Engleskoj ili Nemačkoj. Gde ja da nabavim te stvari i po kojoj ceni?!?!?
Pa, u principu, ovde nikad nisu mogle nikad ni da se kupe ploče koje su
bog zna kako kvalitetne.
hi.fi.259vcalic,
>> Odakle ti bre ovi podaci :))))) ili si možda mislio na DAT?
Jok, brate. Poredio sam podatke za kasetaš (TEAC) i podatke za gramofon
(Technics).
hi.fi.260vcalic,
>> Aha, može. I šta onda ostade od ploče?
Isto što je bilo i pre ;) Ploča se najviše oštećuje nepažljivim dizanjem
i spuštanjem igle, na ovom gramofonu koji imam to dosta uspešno obavlja
elektronika.
>> P.S. A jesi li probao da staviš metalnih petdinara na glavu? Provereno
>> radi samo što je onda ta ploča samo za jednokratnu upotrebu :))
A jesi li probao da staviš CD naopako? Provereno ne radi, a može da
izazove trajno oštećenje laserskog čitača ;))
hi.fi.261vcalic,
>> Nemoguce! Pa danas je garant vise od 70% CD u DDD tehnici.
Pa, verovatno da se i snima, ali ljudi koji stvaraju muziku koju ja
slušam još uvek nisu odustali od snimanja analognom tehnikom (zato što tako
njihova muzika mnogo bolje zvuči). Eventualno bi moglo da me privuče kakav CD
sa klasičnom ili new-age muzikom koji je urađen u DDD tehnici, ali takvu
muziku obično snimam na kasete jer nemam toliko para da bih kupovao nešto što
slušam samo u pojedinim situacijama.
hi.fi.262vcalic,
>> Ako već želiš da slušaš krckanje i šuštanje, onda lepo možeš da
>> kupiš Ei-niš gramofon od pre jedno 10 godina i krc-zbrlj, do mile volje.
>> Isto je i sa MNOGO kvalitetnijim gramofonom. Ploča nije savršena, krči,
>> pa čak i kada je SKORO IDEALNA ONA ŠUŠTI! šuštanje ne može da se izbegne.
Jeste, a digitalni zvuk je zbog svoje prirode "iseckan", što svest ne
primećuje, a što opet mozak nepogrešivo registruje. Ne zaboravi da su
istraživanja pokazala da "kristalno čist" zvuk CD-a više iritira mozak nego
zvuk krckave ploče. Otud i sve one "Bitstream" smicalice, a otud i pojava
razdvajanja D/A konvertora i samih laserskih čitača u posebne uređaje. Tipična
pojava spašavanja industrije pred opasnim naletima surove stvarnosti.
>> A ti, ako si već željan da se osećaš kao na koncertu, onda lepo
>> pozovi ortake, skačite, zapušite sobu, pa ćE vam i ono krckanje i šušatnje
>> proči nezapaženo...
Gde ti samo pade na pamet nešto ovako? Slušanje muzike može da bude
doživljaj za sebe, ali živa svirka je ono što čini muziku, i to o bilo kojoj
formi muzike da se radi, isključujući iz toga komercijalnu pop-muziku. No,
sve to izlazi iz konteksta ove teme.
>> A da ne govorim o tome kako LP vremenom PROPADA! Posle nekoliko
>> stotina puštanja... ZDRAVO!
Pa, ni stvar sa CD-ima nije sasvim čista. I dalje se priča da je masa
starih diskova (proizvedenih 1984. i 1985.) počela da propada, i da se
intenzivno pojavljuju stvari tipa "bad sector" ;) Koliko je to tačno ne znam,
ali gde ima dima...
hi.fi.263vcalic,
>> Ako si na to mislio, možda i nisi daleko od istine...
Ne, mislio sam na sistem snimanja zvuka i distribucije muzičkog
materijala koji je Phillips 1990. najavio kao najavio kao novi razvojni cilj,
za period 1994.-1998. Trebalo bi da pred sam kraj veka postane realnost.
Sudeči po najnovijim izveštajima, Phillips se ozbiljno priprema za nešto
drugo, a to su digitalne CC kasete, kompatibilne sa sadašnjima. Realizacija
sistema magnetnih kartica se izgleda prolongira za prve godine narednog veka.
Ove informacije sam našao po raznim domaćim i stranim časopisima, počevši
od britanskog NME-a, pa čak do Politike :)
hi.fi.264dgavrilovic,
>> Bose 901 mk V su slabi pa bi ti preporucio b&w 801 mk 2.
U kom smislu slabi? 275 W ti je malo ili smatras da im je zvuk
los? Nadji mi druge zvucnike visoke klase koji se mogu raspevati
u relativno maloj sobi 4 x 4.
hi.fi.265vcalic,
>> žinilo mi se i čini mi se kao "nebo i zemlja", u korist CD-a.
OK, subjektivni doživljaj.
>> To je za mene samo dokaz da sistem kojim su karakteristike tih pojačala
>> pretvorene u brojke nije dovoljan tj. da fali (bar još jedna) brojka.
Pa, i kad budu dodali te brojke, uvek će faliti bar još jedna. To je ono
što pokušavam da kažem. Ipak ljudski mozak radi malo drugačije od matematičkih
principa.
hi.fi.266vcalic,
>> Sasvim si u pravu. Verujem, ipak, da ima smisla analizirati *trendove* -
>> ako je CD-ova sve više u odnosu na ploče, ostaje samo da pogađamo u kom
>> će se trenutku i na kom nivou uspostaviti ravnoteža između ta dva medija.
Ono što je interesantno je da veći deo procenta prodatih CD-ova odlazi na
reizdanja starih albuma i snimaka, vrlo često sa digitalnim remiksom. Što se
tiče aktuelnih izdanja, ona se uglavnom mnogo više prodaju na kasetama !?
Upravo zbog tih reizdanja davno objavljenih snimaka je CD i toliko
omiljen u muzičkoj industriji. Pre njegove pojave i prvih godina njegovog
postojanja, diskografska industrija je bila u jako velikoj krizi.(verovatno
zbog mizernog kvaliteta pop muzike sredine osamdesetih godina). Kada su
bossovi zaključili da nekeda uzete pare mogu da uzmu još jednom zahvaljujući
novom mediju, došlo je do znatnog poboljšanja stanja stvari u diskografskoj
industriji.
hi.fi.267spantic,
> Izvoli. Slušam (CD). ;)
Svaka čast na prilogu. Opet nešto što ostaje ( za razliku od ostatka
diskusije ;)
hi.fi.268ljubisha,
> Sa druge strane, već sam naveo primer sa audio trakama i vinilnim
>pločama.Iako veliki deo traka ima neuporedivo bolje karakteristike na papiru,
>ljudi više vole da imaju ploču nego snimak na traci.
Mislim da sam te ja pitao odakle ti ideja da traka ima veću dinamiku
(kao što si naveo u jednoj ranijoj poruci) od ploče.
hi.fi.269ljubisha,
>pitanje. U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti
>za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa verovatno i
>ploče.
Možda kod nas ali u svetu verovatno samo u muzejima i privatnim
kolekcijama.
hi.fi.270ljubisha,
> ...kraj!
Uh, a ja se prvo pitao odakle mi ovoliki pad. Moram da zovem kole-
gu da me menja jedno dva dana da pročitam sve ovo. :)
hi.fi.271dave,
Yok cifre (ne vidim sitna slova) - samo ne volim zvukove koje ne proizvode
muzicari.
DRC$
(#:|
hi.fi.272dave,
Laser kad mi ode (za 10 god.) - kupicu 10 CD Playera vrhunskog kvaliteta za
vrednost jedne igle.
DRC$
(#:|
hi.fi.273ljubisha,
> Jok, brate. Poredio sam podatke za kasetaš (TEAC) i podatke za gramofon
>(Technics).
E, vidi stvarno. Poredio sam i ja i ispravi me ako grešim da su svi
podaci za dinamiku bolji na deku samo ako je uključen neki dolby ili dbx.
A na gramofonu toga nema (ili da gledamo gramofon sa MC zvučnicom?)
hi.fi.274predrag,
>> Pri preslusavanju CD-ploce ne moze doci do jitter-efekta
>> jer se on javlja kod trakastih medija za digitalno
>> cuvanje zapisa. Razloge cu ukratko dati
Evo jedne reklame poznate firme koja pravi CD.
When we built our first Cd player in 1987, its perfomance was
rated with the best in market. We knew that this was partly
due to the reduced digital jitter that were able to obtain from
innovative construction methods. Digital phase jitter is the result of
timing irregularities in the digital signal and it is one of reason
why audiophiles have associated harshness and poor imaging with
digital audio.
Special suspension system and other mechanical devices, such as
CD RINGS, where the first attempts to eliminate this unwanted
jitter. Unfortunately, these mechanical solutions provided only
marginal listening benefits. Before we could develop a
definitive cure for jitter, we had to find an accurate way of
isolating its causes. Our solution was to examine jitter by
dividing it into its freqvency components. This frequency
analysis revealed that most audible components of jitter were
the non-random timing errors caused by the mechanical resonance
and eccentricity od the CD and by the fluctuating power demands
of the integrated circuit that process digital data. We have
named this non-random elements of jitter, Logic Induced
Modulation (LIM)
Our C-Lock circuit reduced jitter by re-synchronising digital sound
with wits original clock rate. Unlike mechanical solutions, which only
alter LIM patern, C-Lock virtyaly eliminated LIM and significantly
reduced total jitter.
The resulting improvement can be heard and, for the firs time, measured.
Ako si primetio u zadnje vreme imamo sve vise CD uredjaja koji se
sastoje iz 2 dela. Transporta i Digitalno analogno konvertera.
Tih konvertera ima samo nekoliko vrsta. Zapravo radi se o
cipu u lsi tehnologiji koji se patentirali Sony i Filips
i kao takvi svi su oni medjusobno jednaki tj. ALGORITAM ZA
digital filter je jednak kod svih i ne moze se menjati.
Druga vrsta je Bit stream chip od Filipsa koji radi na drugom principu
pa je zbog toga jeftiniji za izradu i cak je utvdjeno da
je zvucno bolji.
Ono sto mene zanima je treca vrsta konvertera. Nju prave nekoliko
firmi u svetu ali iz dana u dan se povacava broj proizvodjaca.
Ti konverteri su zapravo PRAVI KOMPJUTERI jer imaju svoje
mikroprocesore, ROM-ove i svaka firma ima svoje algoritme
(softver).
Prema testovima ti uredjaji prave cuda od zvuka(soundstage,image-deep)
i oni se mogu uporedjivati sa vrhunskim gramofonima i plocamam..
Neke od najboljih su: Theta, Wadia, Esoteric, Atis
Naci JEFTIN a VRHUNSKI konverter je retkost ali ima ih.
Ja znam za PS AUDIO digital link mk ii (700 $) i samo za to
treba naci neku vrtesku (transport) ali koja nece da bude neki krs.
U Americi ljudi kupuju Magnavoks koji kosta oko 200-300 $ i ima
digitalni izlaz. Cak poznate firme kao Conrad Johnson kupe
Magnavoks pa ga preprave i prodaju kao svoj proizvod koji normalno
zvuci vrhuski.
Znaci, svaki CD plejer koji ima digitalni izlaz moze da bude
prikljucen na DA konverter i time poboljsa zvuk.
Sva sreca sto cene iz dana u dan padaju tako da je vrhunski
zvuk sve dostupniji NARODNIM MASAMA.
ps:pored "jittera" na vrhunkim perverzijama se dobro cuje i
"aliasing distortion" i "quantizing noise".
pps: ako te zanima pogledacu jeftiniji model (do 1000 $) nekog integralnog
CD-plejera koji za svoju cenu daje mnogo vise.
hi.fi.275predrag,
>> To je za mene samo dokaz da sistem kojim su
>> karakteristike tih pojacala pretvorene u brojke nije
>> dovoljan tj. da fali (bar jos jedna) brojka.
Pa vrhunska pojacala UGLAVNOM IMAJU BEDNE KARAKTERISTIKE
u odnosu na npr. Japanske.
Cevna pojacala imaju tako bedne karakteristike da kada
bi gledao po tome nikad nebi kupio tako nesto.
hi.fi.276predrag,
>> Madonnu jer su 801 vrlo neutralni i nisu "dobri" za hi
>> energy muziku (tj. oni je reprodukuju _verno_ a ona bolje
>> zvuci nabasirana ;))
Moze se postaviti filozofsko pitanje :
Odes na koncert Bore Corbe i slusas koncert koji se i snima.
Odes kuci i pustis plocu istog toga Bore ali ploca ima jace basove
i ona ti se vise svidja nego Bora uzivo.
Pitanje je sta je onda ono pravo: onaj Bora ili ono sto se tebi
svidja. ?
hi.fi.277predrag,
>> U kom smislu slabi? 275 W ti je malo ili smatras da im je
>> zvuk los? Nadji mi druge zvucnike visoke klase koji se
>> mogu raspevati u relativno maloj sobi 4 x 4.
Skini onaj fajl gde su preporuceni dobri sistemi jer
su dati UGLAVNOM dobri sistemi.
hi.fi.278predrag,
>> Za referencu su uzete original ploce, kasete i CD Enye...
Ako je:
Enya - Atlantic 81842-1 (CD)
onda spada u srednje dobre. Znaci nista specijalno ali
nije ni losa..
Enya : Watermark (Nick Ryan producer, Ross Collumn engeener)
Gefen GHS 24233 (LP)
This record is on the righ side of line dividing New Age kitsch from
genuinely mystical, etheral music, though I don't thin I could draw
that line to you, even if pressed.
Irish-born Enya (real name Eithne Ni Bhraonain ) is no musical
newcomer, having been a member of band Clanndal. Here she combines
multiple layers of her voice (up to 120 overdubs )with piano,
synthesizer, pipes, whistles, occasional clarinet, and lots of echo
to create a pleasing, hypnotic though energizing effect.
The hit "Orinoco Flow", with its "sail away" chorys ,is the most
poppish thing on the record. The rest of album is deep in the ozone
except for the Carmina Burana-like "Cursum Perficio". I've enjoyed
being there with Enya; this record has spent much time on my
turntable.
The excellent, though of course thoroughly artifical, sound doesn't
hurt, particulary the sweet rendering of Enya's echoey voice and the
subterranean bass. An atmospheric and enchanting record.
Jednig dana kada budem imao vise vremena NAPISACU KOJE SU PLOCE (cd)
PREMA OVOM MOM CASOPISU ODLICNO (REFERENCA) SNIMLJENE.
jer casopis ne testira samo tesku ezoteriku vec i dobre ploce i
ima intervjue sa ljudima koji se bave konstruisanjem uredjaja
ali i sa ljudima koji snimaju za pojedine studije.
hi.fi.279predrag,
>> Pa onda ni vi sa vinilskim plocama ne mozete cuti dobar
>> zvuk. dn
Pa normalno. Ako imas vrhunsku CD ili LP plocu to ne mozes
cuti ni na najboljim zvucnicima ako imas krs od pojacala.
Znaci mora sve da budem barem uravnotezeno.
hi.fi.280bandit,
>> A jesi li probao da staviš CD naopako? Provereno ne radi, a može da
>> izazove trajno oštećenje laserskog čitača ;))
U kom veku ti živiš? PA CD odmah registruje da nema signala i lepo
te obavesti da okreneš ploču...
Johnny
hi.fi.281bandit,
>> istraživanja pokazala da "kristalno čist" zvuk CD-a više iritira mozak
>> nego zvuk krckave ploče. Otud i sve one "Bitstream" smicalice, a otud i
>> pojava
Mene iritira ono ŠŠŠŠŠŠŠ i krrrr krrc, zato sam i kupio CD!
>> intenzivno pojavljuju stvari tipa "bad sector" ;) Koliko je to tačno ne
>> znam, ali gde ima dima...
Javi mi se za jedno 4 godine....
Johnny
hi.fi.282boox,
>> Evo jedne reklame poznate firme koja pravi CD.
Veoma zanimljiv tekst. U njemu su pojašnjeni razlozi zbog kojih dolazi do
pojave jitter-efekta pri CD-reprodukciji, a to su mehanička rezonanca,
ekscentričnost CD-ploče i kolebanje napona napajanja. Ovde se, naravno,
pretpostavlja da je rešeno pitanje regulisanja brzine obrtanja ploče.
U poslednjem pasusu teksta se govori o C-Lock integrisanom kolu koje
značajno umanjuje kolebanje faze resinhronizacijom digitalnog zvuka uz
pomoć originalne taktne učestanosti.
Prema tome, nisam bio u pravu da jitter-efekat uopšte ne postoji kod
CD-reprodukcije, ali jesam u tome da se on najvećim delom otklanja uz pomoć
kvarcnog oscilatora i sklopa za zadržavanje. Praktično se ostaje na greški
od +- 1/2 perioda kvarcnog oscilatora, a to je zanemarljivo u poredjenju sa
kolebanjima vremenske baze trakaša i vinil-ploča.
Za ostale čitaoce, nadam se uz tvoju saglasnost, dajem par pojašnjenja iz
drugog dela poruke vezane za konverziju digitalnih signala u analogne:
>> Zapravo radi se o cipu u lsi tehnologiji koji se patentirali Sony i Filips
LSI - Large Scale Integration, tehnologija iz sredine sedamdesetih godina
koja bazira na komponentama visoke integracije, a predstavlja osnovu
četvrte generacije računara.
>> Ti konverteri su zapravo PRAVI KOMPJUTERI jer imaju svoje
>> mikroprocesore, ROM-ove...
Ovo nije baš najpreciznije rečeno jer se ne radi o samim konvertorima, već
o složenim elektronskim uredjajima koji u sebi pored ostalog sadrže i D/A
konvertore. Naime, konvertor se sastoji od otpornih mreža, registara,
referentnih naponskih ili strujnih izvora, pojačavača, analognih prekidača,
itd., te ne poseduje mikroprocesore, ROM-ove, itd.
Inače, postoje dve osnovne tehnike konverzije: sabiranjem komponenata
struje i integraljenjem naponskih impulsa. Prva, za brzu konverziju, se
realizuje otpornim mrežama (težinske, letvičaste, kombinovane ili
specijalne), a drugom se postiže velika tačnost (ali se retko koristi zbog
sporog rada) i realizuje se na dva načina: korišćenjem pravougaonog napona
sa promenljivim faktorom ispune ili korišćenjem različite gustine impulsa.
>> Prema testovima ti uredjaji prave cuda od zvuka(soundstage,image-deep)
>> i oni se mogu uporedjivati sa vrhunskim gramofonima i plocamam..
^^^^^
E, ti baš ne možeš da se odvojiš od vinila. žim ga pomeneš počneš da
zamuckuješ. ;)
>> ps:pored "jittera" na vrhunkim perverzijama se dobro cuje i
>> "aliasing distortion" i "quantizing noise".
Aliasing distortion - izobličenje usled preklapanja visoko-frekventnih
sa nisko-frekventnim komponentama. Ova potencijalna greška digitalne obrade
signala se uspešno sprečava još pre vršenja A/D konverzije, upotrebom
antialiasing filtara za uklanjanje informacija iz originalnog analognog
signala koje mogu postojati u oblasti iznad Nyquist-ove učestanosti.
Quantizing noise - šum kvantizacije. Kako je kvantizacija proces pretvaranja
diskretnih vrednosti analognog signala (koje u datom opsegu mogu imati bilo
koju od beskonačno mnogo vrednosti) u digitalni oblik sa unapred definisanim
vrednosnim nivoima koji mogu biti korišćeni, u ovom procesu zaokruživanja na
najbliži nivo neminovno se javlja greška koja zavisi od broja raspoloživih
nivoa, odnosno rezolucije sistema za konverziju. Najmanja promena diskretnog
signala jednaka je kvantu koga odredjuje bit najniže pozicione vrednosti, pa
tako granična vrednost šuma kvantizacije iznosi +- 1/2 LSB (Last Significant
Bit), što je malo da bi se u punoj zvučnoj dinamici moglo čulno registrovati.
Predraže, do sada smo videli da digitalna obrada zvuka pored svih svojih
prednosti ima mane. Medjutim, ovo zašta ti kažeš da se "dobro" čuje su
odstupanja koja se mere hiljaditim delovima od izobličenja koja nastaju kod
reprodukcije zvuka sa analognih medija. Zbog toga bi me zanimalo da i o
njima nešto objektivno kažeš.
hi.fi.283vcalic,
>> U kom veku ti živiš? PA CD odmah registruje da nema signala i lepo
>> te obavesti da okreneš ploču...
:)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Možda neki jači i skulji modeli, možda....
hi.fi.284predrag,
>> referentnih naponskih ili strujnih izvora, pojacavaca,
>> analognih prekidaca, itd., te ne poseduje mikroprocesore,
>> ROM-ove, itd.
Ta treca grupa DAC ima zaista mikroprocesore i ROM-ove.
Naime umesto da se kupi cip koji prave samo neke firme u svetu
i plati licenca za to neke firme su taj chip totalno
provalile kako rade (ukljucujuci i algoritam koji se
tamo koristi) i same to napravile. One imaju svoj algoritam
za filtriranje koji je smesten u ROM-u tako da TE ALGORITME STALNO
USAVRSAVAJU. Znaci kupujuci te skupe uredjaje tokom
vremena oni ti daju mogucnost da samo promenis ROM(eprome) i imas bolji
zvuk. To su tako pametne masine tako da se na razlicitim
frekvencijama koriste se razliciti algoritmi nego kao
kod licencnih (sony-Filips) gde je na celokupnom frekventnom
opsegu isti algoritam.
evo nesto:
Like the Wadia, the Theta DS pre A use equivalent of sophisticated
computer system amd proprietery composite algoritmh, which
manufacturer uses to optimize it for domain, group delay, transient
ability nad frequencu response. Like the wadia the Theta Ds is
reprogrammable, can be used with both CD nad DAT machine and can be
steadely upgraded or optimized by changing ROM chip in each chanel.
.....
The most expensive Wadia, the Digital 2000 is so complex that come in
4 boxes: The first is Wadia digilink 30 fiberoptic Communicator to
prove the data from CD transport or DAT to second box. Second box is
the main computer, combining the optical receiver and clock
regeneratio system , the CPU section (which is open architecture
mini-computer with 4 ulta-high-speed DSP chip operating in parallel at
36 MHz), software,the DAC section, and the outpus section. If you want
to become hacker (DACker?), you should know that Wadia can generate
over 72 MIP-a........
U gomili 4 generaciji CD plejera je ugradjen digitalni konverter
TDA-1541 S-1 i poboljsan SAA7220 a/b filter koji pravi filips.
U bitstream CD plejerima je ugradjen SAA7320 Bitsteram converter
koji daje 256 x oversampling koji proizvodi Filips.
Zato svi oni uglavnom imaju iste mane ili slicno zvuce.
>> prednosti ima mane. Medjutim, ovo zasta ti kazes da se
>> "dobro" cuje su odstupanja koja se mere hiljaditim
>> delovima od izoblicenja koja nastaju kod reprodukcije
>> zvuka sa analognih medija. Zbog toga bi me zanimalo da i
>> o njima nesto objektivno kazes.
Ma ne kazem ja. Ja samo prenosim ono sto sam procitao citajuci
jedan casopis koji pisu neki zaista mocni ljudi. Imaju zaista
ljudi najbolje i najskuplje stvari na svetu. I ti ljudi koji su
konstruktori tih najskupljih uredjaja daji im to na testiranje
i usvajaju kritike koje dobijaju i trude se da zaista naprave nesto
sto ce biti najbolje.
Bude u tom casopisu i neki put jeftinije stvari koje za tu vrednost
mnogo vise daju neko sto kostaju.Cak su te stvari dostupne nasem
dzepu.
Oni su culi te stvari i ja im verujem.
Danas se Cd plejeri prave sve bolji i bolji i sve su jeftiniji.
Cak i razlika izmedju onih najboljih i onih za mase se iz dana u dan
smanjuju.
Kao sto znas ranije CD ploce su zvucale kao da imaju izdignite
visoke tonove i sasecene basove. Danas su ispravili to i mozes
detalje i prostornost da cujes.Ta prostornost je u sirinu ali
vrlo malo u dubina. Tek ako ima nesto mnogo bolje dobices i dubinu
I to je sve. Slusaj neki vrhunski sistem na svojoj omiljenoj
CD ploci pa to uporedi sa svojim sistemom ili citaj testove po
casopisima i kupuj samo komponente koji ti oni preporucuju.
Karakteristike su samo teorija i razlikuju se u praksi (kao kod cevnih
pojacala).
hi.fi.285dusan,
1 bit / 50 Mhz
24 bit
jel dosta?
hi.fi.286bandit,
>> Možda neki jači i skulji modeli, možda....
I EI-niš ov gramofon iz 53 će tako lepo da ti izgrebe ploču, a i
na onom jedinom zvučniku ćeš moći da slušaš lepu muziku... nego kako se
ono model zvao, "toska"?
Johnny
hi.fi.287vojkan,
-> Sve ide analogno-digitalno-analogno.
Pa i neide to je nekada išlo tako sada se masteri
prave sa DAT tehnologijom, pravi se digitalan remiks i snima
se u digitalnom formatu, pa posle laser očita informaciju
ugraviranu na disk. Kod ploče to ide ovako sve se napravi
analogno, pa se onda pravi kalup (koji ima svoje mane i
ograničenja koje itekako utiču na zvuk), pa se izliva a
čitanje muzike se obavlja mehaničkim putem. E sad me ubedi
da je pretvaranje signala sa mehaničkom glavom preciznije ili
bolje od laserskog (tačno da postoje laserski gramofoni ali
im je cena 5-6 puta veća od CD-a, xm bolje reći postojali su).
Pozdrav VOjkan
hi.fi.288vojkan,
-> Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god
-> preferira LP spada u onu grupu romanticara koji zavole
-> ono sto su prvo culi iako kvalitet sa tim uopste nema
-> veze.
Ah dobri stari spektum :)))
hi.fi.289vojkan,
-> Ne razumem ovo?!?! Jesi li probao uz Ravelov "Bolero"?
Šta jel sam probao da mrdam glavom ili nešto drugo :))
Ajde molim te uporedi "My papa was a rolling stone" i "Bolero",
gde ćeš bolje prodrmati svoje ekstremitete.
Pozdrav VOjkan ;)
P.s. Nikakve veze nema sa temom stoga ako hoćeš da pređemo u
temu muzika :)
hi.fi.290vojkan,
-> Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e,
-> "Tenderly") je sniman kao AAD!!! Incredible.
Koliko sam ja čuo taj album je sniman "svi iz cuga" sistemom
a ne kanal po kanal.
hi.fi.291vojkan,
-> brojkama, decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim
-> da se pozivate na neki osećaj (sem spantića u jednoj
-> poruci), nego stalno gurate neke opšte pojmove tipa
-> dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za
-> mene
Pa tema je Hi-fi a ne muzika, a za to bar po broju poruka
ima malo zainteresovanih ovde tako da ako ti se o tome priča...
VOjkan
P.s. Kako sam ovo rekao kao pravi mali moderator a?
hi.fi.292vojkan,
-> Sta fali motoroli?!?!
SVE
hi.fi.293vojkan,
-> Ja imam potpun doživljaj te muzike kao nečega tu,
-> prisutnog baš pored mene...
... na dohvat ruke ;)
hi.fi.294dave,
Ti ja bgcaimjkbzju sa 80x86 i ostalima. (@#$%^&**&%*&^%@*&^$!*&$#)
Motorola - the best of the best!
DRC$
(#:|
hi.fi.295lanik,
>> -> Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e,
>> -> "Tenderly") je sniman kao AAD!!! Incredible.
>> Koliko sam ja čuo taj album je sniman "svi iz cuga" sistemom
>> a ne kanal po kanal.
Moguće... veoma moguće. Bilo kako bilo, tehnički, album je prava
sramota za jedan CD... (muzika je OK, ali ŠUM... :))
--> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.296bandit,
>> gde ćeš bolje prodrmati svoje ekstremitete.
HERE COMES THE HAMMER!
Johnny
hi.fi.297ilazarevic,
█ Motorola - the best of the best!
The best of the REST, valjda ;)))
PS. Normalno, onaj na koga se odnosi ostatak je, pogađate.... ne pogađate?!
INTEL!
hi.fi.298isekulovic,
Da li postoji neka razlika izmedju audio sony walkman
kasete i 'obicnih' audio kaseta? Jedan ortak mi rece
da to nije samo novi naziv i izgled (odlican doduse)
vec i da ima nesto drugo. Nesto kao protiv vibracija(?!?)
i za brze premotavanje. Proverio sam ovo drugo i iako na
njoj pise nesto tipa 'quick access' vreme premotavanja je
isto kao za sony hf-s.
Ivan
hi.fi.299bdm.,
Da li neko zna na kojoj se frekvenciji u Beogradu moze slusati
Omladinski program Sarajeva 2 ?
bdm.
hi.fi.300vcalic,
>> Da li neko zna na kojoj se frekvenciji u Beogradu moze slusati
>> Omladinski program Sarajeva 2 ?
žini mi se da je 98.9MHz na FM-u. Samo, trebaće ti jako dobar tuner, jer
je u neposrednoj blizini Studio B (99.1MHz), pa je na slabijim prijemnicima
obično sarajevski program prekriven programom Studija B.