EXTRA.1

08 Jan 1991 - 14 Mar 1992

Topics

  1. automobili (515)
  2. vazduhoplovstvo (125)
  3. flight.sim (239)
  4. pokretne.slike (276)
  5. muzika (244)
  6. hi.fi (300)
  7. biznis (219)
  8. zvezde (633)
  9. sport (224)
  10. literatura (51)
  11. sf (425)
  12. etf (168)
  13. misterije (1332)
  14. razno (249)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 dejanr,
U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi
hi.fi.2 vcalic,
>>U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi YOOOOOOOOOOO!!!!!!!!!!! WR
hi.fi.3 vkrstonosic,
>> U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi Svašta, šta će bre ta tema, pa postoji tema muzika u forumu ??? Ajde sad da otvorimo teme dekovi, gramofoni, zvučnici, rezervne gume, svećice, cincilatori, vibratori... Pozdrav, Chetka destruktivac PS. sad će mene da teraju da progutam neke Jammo zvučnike (one što izgledaju ko frižideri)
hi.fi.4 dejanr,
>> > U okviru ove teme diskutuje se o hi.fi opremi >> >> Svašta, šta će bre ta tema, pa postoji tema muzika u forumu ??? Tema muzika namenjena je diskusiji o muzici, dakle suštini. Ovo je tema o tehničkim aspektima slušanja muzike, dakle o formi. Ja sam davno resign suštine, a za formu ću videti.
hi.fi.5 jvalant,
Ako ima interesenata, mogao bih napisati nesto o tome sta je HX PRO, iliDolby i slicne stvari? SWE!
hi.fi.6 mcule,
Imaaaa! :)
hi.fi.7 gww.,
CINCILATORI! To! To je stvar za raspravu, temu, konferenciju! Dajte konferenciju CINCILATORI! U toj konferenciji može se raspravljati o domaćim i uvoznim cincilatorima. O uticaju cincilatora na dirlibocne a o programiranju i instaliranju cincilatora na cukverdajc da ne govorimo! Poseban osvrt treba baciti na gvint kod cincilatora, i da ne zaboravimo da za cincilatormane otvorimo temu CYNCILATORS TIPS, TRICKS, HINTS and SHORTCUTS! 100% za cincilatore GWW. P.S. Zašto se tema zove hi.fi jel' taj FI neki mnogo značajan kad mu je pozdrav u temi?
hi.fi.8 bojt,
Kad ih već spomenu, jel zna neko gde se mogu naći bikloke za flemingu rotora cincilatora. Tražim već duže vreme ali izgleda da ih radnje više ne dobijaju.
hi.fi.9 gww.,
Eh, to sam upravo hteo da pitam.
hi.fi.10 arsa,
yoooooooooooooooooo i ja svima posto nijesam premnogo zainteresovan za personalne kompjutore a postoji extra hi-fi bas mi dobro doslo gajim u kuci loudspeakere audiphase 200 kojima su riknuli srednjo tonci usled nedostatka neznosti jednog deteta imali iko ideje dali ta firma (audiophase)jos postoji vrlo rado cu dati savete oizboru hi fi-ja obozavam da vodim rasprave po tom pitanju zivela esoterija ziveo high-end evo ovo nisam bio ja (arsa) prvo zbog pozdrava jer ja tolko volim repere da bi im se naj... majke so fuck the yo oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi!oi! e pa ako nekog privuce ovo ili mu trebaju informacije o hi-fi opremi nek ostavi poruku za mene ali sa naznakom za mirona .
hi.fi.11 lanik,
Hello svima onima koji vole dobar (and when I say "dobar" i mean really...;)) ) zvuk! Potrebna mi je pomoć - promenio bih konfiguraciju (zvučnici/pojačalo), e sad; za pojačalo je lako - kupiću YAMAHA snagaš ili ništa drugo (YAMAHA or nothing), ali za zvučnike... Jedno što mi pada na pamet su B&W Matrix 3 zvučnici. Jel' zna neko neke dobre zvučnike u klasi od 2000-3000 DEM od 200+W RMS) koje bi mi preporučio da kupim? (EI Niš ne dolaze u obzir ;) ) Ja lično najviše gotivim B&W i JBL, ali nemam ni kataloge, niti znam modele, a kamoli cene (pregazilo me vreme?)... Kako stoji stvar sa Infinity, Bose ili AR... Jel' ima neko kataloge? any info apriciated, Dalibor --> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.12 jvalant,
Kazes 2000-3000 dem? Rogers Studio 1/1 p B&W Matrix?ĚÍ III (ali PAZI! Sa pop muzikom padaju dvije klase nize) Energy 22 pro Monitor Rogers Ls 7 KEF 104/2 (isto kao i za Matrix) Licno mislim da su najboliji izbor Rogers Studio. Energy imaju najbolju zvucnu sliku, a KEF i B&W odlicni su kod klasike. Imam ja klasifikaciju komponenata, pa ako te nesto interesuje reci. BTW, sto si toliko zapeo za Yamahu. Pa popjacala su jim losa strana. :( SWE!
hi.fi.13 jvalant,
>>zivela esoterija ziveo high-end!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Ahhhh, napokon jedan :)))))))))) Sto se tice zvucnika: Ne znam kako stoji stvar sa Audiophase, ali ima ovde jedan covek koji o popravlja zvucnike. Meni sredio Dynaudio DF-28 visokotonac. Radi ko nov :) SWE! >> OBOZAVAM DA VODIM RASPRAVE PO TOM PITANJU :) I ja! Za pocetak moj sistem: Stabi2/StogiRef/Audio Technica AT-OC 9 Oakley Image S Beard P 35 Energy 22 pro Monitor ReVox B-77
hi.fi.14 dusan,
Fala bogu jedna zanimljiva tema! Pozdrav svima, who likes good (smooth) sound!!! Dalibore, ja bi ti preporučio (za te pare) Infinity kappa seriju. Imam ortaka koji za 1800 DEM donosi kappa 5, (koji nema gornju granicu) pa prema tome mogo bi da kupiš i kappa 6 ili 7 a ako se stvarno potrudiš onda i kappa 8 i 9. Uzgred, kappa 5 po katalogu košta 3500 DEM!!!!!!! Uostalom, sutra mi stižu Infinity, pa dodji da maltretiramo komšije. U zgradi me zovu BUGS TERMINATOR!
hi.fi.15 bulaja,
> Ja licno najvise gotivim B&W i JBL, ali nemam ni kataloge, niti znam > modele, a kamoli cene (pregazilo me vreme?)... Kako stoji stvar sa Infinity, > Bose ili AR... Jel' ima neko kataloge? Ja bi najradje preporucio KEF 104/2 (ko sto vec rece Janez) zato sto mnogo lepo izgleda :). Za B&W prosetaj do Tehnoprometa (ugao B.revolucije i G.Zdanova). Ali zvucnici koji se meni najvise svidjaju (a kostaju samo oko 1300 DEM u Germaniji) su Bose Acoustimass. Zvuce sasvim solidno, mada su suvise agresivni na visokim tonovima (neko to voli, npr. ja) ali me odusevljava njihova koncepcija. Sastoje se iz dve male kutijice (ne secam se tacne dimenzije, ali nisu veci od (10cm)^3) koje isijavaju visoke i srednje tonove i kace se na zid, i velikog subwoofera koji mozes da stavis iza zavese ili na neko drugo skrovito mesto. Na demonstraciji je faca koja je radila prvo lozila ljude kakav mocan zvuk izlazi iz malih satelita, a tek onda pokazala subwoofer koji niko do onda nije primetio (a nije se moglo oceniti iz kog pravca dolazi zvuk) Bulaya
hi.fi.16 bojs,
>> Jel' zna neko neke dobre zvučnike u klasi od 2000-3000 DEM od 200+W RMS) koje bi mi preporučio da kupim? (EI Niš ne dolaze u obzir ;) ) Ne znam da li je u toj klasi cena, ali bih ti toplo preporučio KEF 105. Samo, ne znam da li je Yamaha dovoljno dobra za njega. BTW, jesi li razmišljao o samogradnji Dynaudio zvučnika? Bojan
hi.fi.17 jvalant,
>>Zvuce sasvim solidno, mada su suvise agresivni na visokim tonovima >>(neko to voli, npr. ja) ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Eto, u tome je STVAR. Mi ti ovde mozemo preporuciti gomilu zvucnika, a na tebi ostaje da ides i preslusas SVE modele, za koje imas mogucnost, i da se na osnovu toga odlucis za kupnju.! SWE!
hi.fi.18 dusan,
žovek je u pravu, ali nije baš jednostavno juriti zvucnike po gradu u kome ne postoje prodavnice. Najbolje će biti da odeš do inostranstva i zaredjaš po prodavnicama za B&W, Infinity, JBL, Kef itd...
hi.fi.19 lanik,
Sve je to fino, ali ja te zvučnike nikada nisam čuo. :((( Ša ćeš, u kakvoj zemlji živimo... Uzgred, ako imaš vremena, da li bi mogao da mi napišeš nešto više o tim Rogers studio zvučnicima? žija je to proizvodnja? Engleska? Cena? itd.. thanx, Dalibor P.S. Što volim Yamahu? YAMAHA pojačala su dosta neutralna i ne boje zvuk (što je meni najbitnije), isto kao i B&W zvučnici. Kada sam kupovao zvučnike, slušao sam u radnji neke "MAGNUM" zvučnike, koje je prodavac hteo da mi "uvali" i koji su zvučali xx puta bolje od B&W, kada slušaš modernu (pop/disco) muziku, jer su prebasirani. Ja sam ipak kupio B&W jer su bolje zvučali kod klasične muzike i nisam zažalio. Isto mislim da je pojačalo "manje važno" od zvučnika, jer ga možeš kupiti preko prospekta, mislim vidiš mu karakteristike i znaš o čemu se radi. Kod zvučnika je drugačije; proizvodjači dosta "kriju" specifikacije, i ne znaš kakvi su sve dok ih ne čuješ sa poznatog pojačala. --> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.20 lanik,
>> Za B&W prosetaj do Tehnoprometa (ugao B.revolucijei G.Zdanova) Znam, ali sumnjam da tamo imaju Matrix III ;( Imaju, u najboljem slučaju DM220i/330i, a to imam i kući. ;) Za bose Acccsssss (kako već beše)... ideja je jako dobra, ali ja više volim "klasične" tehnologije (veeeeeelike kutije) ;)) ...iako ne bih razmišljao ni 2 sekunde kada bih imao para za B&O BEOLAB PENTA zvučnike... Dalibor --> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.21 lanik,
>> BTW, jesi lirazmišljao o samogradnji Dynaudio zvučnika? Ja?!??? Samogradnji? Pitaj Duleta (dusan na sezamu) šta ja radim kada se samo otvara neka tehnika (kompjuter npr.) a kamoli da JA SAM nešto sklopim i napravim. Kada su mi menjali floppy drive na atariju, ja sam pobegao u drugu sobu, nisam smeo da gledam! ;)) Nisam neki hardveraš :(( --> Keyboard? How Quaint! <--
hi.fi.22 jvalant,
>> Isto mislim da je pojacalo "manje vazno" od zvucnika, jer ga mozes >>kupiti preko prospekta, mislim vidis mu karakteristike i znas o cemu se >>radi. Ovde gadno grijesis! Svako pojacalo ima svoj specifican zvuk. Trebalo bi da probas MOS-FET i Bipolar poajacala, oba sa istim karakteristikama i tek onda bi vidio da sasvim drukcije zvuce. THD i dinamika i frekven- cijski raspon itd. ne kazu NISTA o zvuku pojacala. Veoma je vazan SLEW RATE a ovoga niko od japanaca (komercialnih) ne navodi. Drugo, sto je isto tako veoma vazno, je konstrukcija pojacala (bipolar, MOS-FET,cijevi itd.). A ovoga isto tako ne navode. Najteze je dobiti odgovarajuce pojacalo za zvucnike koje zelis!!! MOS-FET je veoma tvrdo pojacalo, ali kod velikih glasnoca, kad kod bipolar pojacala bas postaje nekontroliran i zvucnik pocinje da kvari zvuk, MOS-FET jos uvijek ovladuje bas-membranom. Ali zbog svoje trdoce MOS-FET i nije previse popularan. Ako imas mogucnost probaj par pojacala drukcije konstrukcije.! A sto de tice kupnje, znam da su ROTEL dosta dobra pojacala, a ovde ima i prodavaonica. Ako zelis mogu ti poslati klasifikaciju pojacala. Ako kupu- jes snagasa i pretpojacalo kupi pretpojacalo Oakley. To je ABSOLUTNI best buy. A od pojacala probaj s ovim: Mission Cyrus II, AudioFidelity B-200.
hi.fi.23 dusan,
Ej, ljudi šta mislite o Yamaha dekovima? Po katalogu imaju strava mogućnosti i performanse, a i cena im je niža od ostalih konkurenata u istoj klasi. Dalibore, ti ne moraš da odgovaraš na ovo pitanje, tvoj odgovor znam. Cleared by SPS
hi.fi.24 lanik,
Ma Dule, zaboravi bre YAMAHA dekove. Ja ti kažem koje su firme prave za to. Kada sam ja "piratovao" muziku, ti si još uvek vukao kamion na kanapu i mislio da si autoprevoznik. ;)))))))) Daklem, -AIWA (preporučujem XK-009 Excelia) -Nakamichi (Dragon, iako nije baš "najkompatibilniji", ima strava zvuk) -Harman Cardon (imaju najveći frekventni opseg, izuzetno kvalitetno napravljeni) možda još i -TEAC (nekada su bili dobri, sada su plastični) -DENON (nisu loši) eventualno (u nedostatku investicija) -Technics (barem nisu od jeftine plastike) Dule, treba da shvatiš da programiranje, music sensor/search, intro/scan, automatski dolby, automatska kalibracija, automatski peak level, limiteri i slična sr*nja nisu važna kod dekova (i kod muzičkih uredjaja uopšte). Važno je da DOBRO i VERNO reprodukuje/snima muziku, a da li može da nadje petu pesmu po redu i da sam uključi dolby, nema nikakve veze. Veruj mi, imao sam uredjaje koji su sve to radili automatski, pa sam se opametio. bye mali! --> Fry'Em! Nuke'Em! <--
hi.fi.25 dusan,
Ama lepo sam reko da neću da ćujem odgovor od Dalibora. Zahtevam da se za njega zatvori i ova konferencija. ;)))))))))))))))))))))))))))))))))))~ E baš ću da kupim Yamaha dek!
hi.fi.26 jvalant,
Dalibore sta to pricas? Gluposti!! Slazem se da ne trbas AMS i to, ali kalibracija?? Da li ti znas sta je ekvalizacija, bias, kalibracija? Bez toga dek ne moze da zivi. I nemDOBROG i VERNOG snimanja na magnetske medije BEZ ekvalizacije, biasa i kalibracije (po mogucnosti manuelno). A sto ti podrazumijevas pod automatski dolby? Znas li ti CEMU je uopste namijenjen Dlolby? SWE!
hi.fi.27 jvalant,
Ahh, da! Slobodno ti kupi Yamahu Tecnics je shit! Vani aluminijum, unutra plastika. I onda misle kako je visak tehnike sto je tezak 2 i po kg. H/K nije nista bolji od Yamahe. Kaze Lanik frekventni obseg. A dokle cujes?? Nakamichi je SKUP. Za te pare dobijes magnetofon! Denon je solidan! SWE! P.S. Kasic MORA imati BIAS, kalibraciju i HX ako zelis najbolje!!
hi.fi.28 dusan,
Ma odlucio sam, za Yamahu, samo vas pitam za second opinion. Što se tice Tehnicsa još malo pa ide na oglase. Pozdrav Dule.
hi.fi.29 jvalant,
Koji?? Ja sam slusao KX 720. SWE!
hi.fi.30 lanik,
Nisi me dobro pročitao ili razumeo. Rekao sam KOMPJUTERSKA ili AUTOMATSKA kalibracija. Ja na AIWI 009 imam kalibraciju, i znam koliko je važna, ali ne mora da bude kompjuterska, čak smatram da je manuelna mnogo bolja. >> A sto ti podrazumijevas pod automatski dolby? << Moja bivša AIWA AD-F 909 je imala AUTO dolby select. To znači da je sama prepoznavala sa kojim je dolbijem (B/C) traka snimana i sama uključivala taj dolby. Fina stvar, ali opet, nema nikakve veze sa kvalitetom reprodukcije. >> Znas li ti CEMU je uopste namijenjen Dlolby? << Ne. Dlolby? Ne znam... ;))) pozdrav, --> C|C <-- --> -+- <-- --> C|C <-- --> Greater Serbia! <--
hi.fi.31 lanik,
>> Kasic MORA imati BIAS, kalibraciju i HX ako zelis najbolje!! << Pa hvala bogu. Moja EXCELIA ima i BIAS, EQ, CAL i HX-PRO, zato je i preporučujem. Ja bi ipak pre kupio AIWA ili NAKAMICHI pre YAMAHA deck-a. --> C|C <-- --> -+- <-- --> C|C <-- --> Greater Serbia! <--
hi.fi.32 jvalant,
>> Ja bi ipak pre kupio AIWA ili NAKAMICHI pre YAMAHA deck-a. Ja bi njprije sve ove i jos koji PRESLUSAO i ISPROBAO snimanje, pa tek onda kupio!!! Inace dosta dobar je i ROTEL! >> Ne. Dlolby? Ne znam. ;))) Dlolby.! To ti je ono sto treba zbog onoga i ukljuci se tada..... ;) Dolby MORA biti ukljucen kod snimanja i kod reprodukcije (ako je snimano sa dolbyem) i sluzi SAMO za povecanje dinamike i odstranjivanja suma vrpce. Sa Dolby, DBX isl NE MOZES ispraviti sumovi zi izvira zvuka. SWE! P.S. Zaboravio sam reci da sam najbolje iskustvo (u pogledu trajnosti ) dozivio sa PIONEEROM CT-4.
hi.fi.33 boox,
VRHUNSKI ZVUžNICI Imao sam večeras priliku i zadovoljstvo da na vrhunskoj opremi, deku AIWA Stereo Cassette Deck XK-009Z EXCELIA, pojačalu JVC Digital Pure-A Integrated Amplifier AX-Z911BK i zvučnicima Infinity Reference Standard 7 Kappa, poslušam malo dobre muzike. S tim u vezi, prenosim vam kratak pregled osnovnih karakteristika nove generacije Infinity zvučnika serije Kappa. The Infinity Reference Standard 5 Kappa 6 Kappa 7 Kappa 8 Kappa 9 Kappa Frequency Responce /HZ/: 49-45000 39-45000 37-45000 33-45000 29-45000 +-3dB +-3dB +-3dB +-3dB +-3dB Crossover Frequen. /Hz/: - - - 80 80 - 800 800 800 800 4500 4500 4500 4500 4500 - - - - 10000 Drivers per Channel: - Injection molded graphite woofer: 6.5" 10" 12" 12" 12" - Polygraph midbass coupler: - - - 5" 5" - Polypropylene dome midrange: - 3" 3" 3" 3" - EMIT tweeters: jedan jedan jedan dva dva - SEMIT supertweeter: - - - - jedan Nominal Impedence /ohms/: 4 4-6 4-6 4-6 4-6 Power Rating /watts RMS/: 20-100 30-150 40-200 50-250 60-340 Sensitivity /dB @ 1watt, 1 metter/: 88 88 88 89 89 Dimensions H: 17.0" 25.0" 37.0" 47.5" 59.5" W: 10.5" 15.0" 17.0" 20.5" 21.5" D: 10.5" 10.5" 12.0" 8.0" 8.0" O zvučnicima snova: Infinity Reference Standard V, "the most accurate loudspeaker system in the world", teškim 50.000 US$, drugom prilikom. Pozdrav, boox
hi.fi.34 dusan,
Hm da, ali kolega boox je zaboravio da kaže nešto o cenama ovih zvučnika. Pa evo, cene su u markama i mogu se po sledećim cenama naći na našem tržištu: Infinity kappa 5 - 2000 DEM Infinity kappa 6 - 2450 DEM Infinity kappa 7 - 3280 DEM Infinity kappa 8 - 4650 DEM Infinity kappa 9 - 6950 DEM E a evo sad nešto o zvučnicima koji su zasnovani na tehnologiji po kojoj se pravi serija Infinity Reference Standard V, za oko 60.000 dolara. Radi se o sistemu Infinity Modulus. On je najprostije rečeno zasnovan kao i Bose Accustimas, tj. ima subwoofer i dva satelita. Ovim nije još ništa rečeno, jer su Bose kutije napravljene radi fore a ne kvaliteta, dok se kod ovih to ne može reći. Nemoj neko da me pogrešno shvati i da misli da su Bose kutije loše, ne, daleko od toga, ali ako hoću kvalitetne zvučnike sigurno neću kupiti Bose Accustimas. Dizajn Modulus-a je možete slobodno reći fenomenalan. Lepše zvučnike stvarno nisam video, ali to naravno ne znači i da im je to jedini adut. Sateliti nisu ni približno isti kao kod Bose kutija, stavljeni su u posebne kutije veličine kao RS 1000 - 2000 serija, i u njih je bogami ugradjeno samo najbolje- EMIT k tweeter-i koji se nalaze samo na kappa seriji! Da vas više ne gnjavim evo i karakteristika: MODULUS SATELLITES: frequency response: 80 Hz - 45 kHz (+- 2 dB) crossover frequency: 4 kHz crossover type: Fourth order Linkwitz-Riley efficiency: 86dB @ 1 watt, 1 meter normal impedance: 5 ohms power rating: 25 - 125 watts RMS drivers: 5.5'' (14cm) IMG woofer EMIT k tweeter dimensions: 12''H x 7''W x 10''D 30.5 cm x 17.8 cm x 27 cm MODULUS SUBWOOFER: frequency response: 22 - 200 Hz (+- 3 dB) crossover frequency: high pass - 22 Hz and 35 Hz, 12 dB/octave low pass - continuosly variable, 12db/ostave - 6 dB/octave passive high filter for modulus satellites driver: 12'' IMG woofer servo control: motional feedback, accelerometer-controlled (!) controls: low frequency level high plass filter low pass filter continuosly variable phase, 0-180 degree amplifier power: 250 watts RMS dimensions: 19"H x 17"W x 17"D 48 x 44 x 44 cm Eto to je to, nažalost ne znam cenu, ali ih u Jugi imaju u Splitu, Media audio. Ako nekog interesuje monitor serija Infinity, slobodno nek se obrati. ╔═══════════════╗ ║ Pozdrav Dule! ║ ╚═══════════════╝ Connected at 2400 bps - 02.04.Uto 14:39 - Node 6 ** S E Z A M ** Sistem za modemske komunikacije
hi.fi.35 jtitov,
>Frequency Responce /HZ/: 49-45000 39-45000 37-45000 33-45000 29-45000 Izveštaj je dobar, samo mi objasni zašto proizvođači navode tako ludačke frekventne karakteristike svojih zvučnika. 45000 Hz???!!! Pa čovek čuje do 20000 Hz. (a omladina još i manje, s obzirom da muziku sa vokmena u busu čuje ceo bus). Kome služi ostatak do 45000. Kućnim ljubimcima možda?
hi.fi.36 dherceg,
Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi? Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)? Q: Da li to mogu kupiti za 2000 DEM? Q: Kako se zove model koji bi mi pristajao (cena, standard itd)? Q: Da li puno pitam? dherceg
hi.fi.37 madamov,
>Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi? Ne znam. >Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)? Kao vlasnik Sony Video 8 kamkordera ti od srca preporučujem ovaj standard. Sve trake su metalne, za snimanje je dovoljno vrlo malo svetla ( moja kamera, model iz 1986, minimalna svetlost za kvalitetan snimak, po uputstvu za rad, 21 luks ), dužina trake u svim standardnim veličinama ( ima ih i od 4 sata ), LP i SP modovi snimanja, itd. Kvalitet snimka odličan, a kao osobu koja se interesuje za muziku verovatno bi te zanimalo da znaš da uz jedan uređaj ( PCM procesor ) možeš da snimaš zvuk na traku i to u dužini 6 puta većoj od dužine trake ( jedna traka je podeljena u 6 delova, na jedan ide audio, a na pet ide slika, kad snimaš muziku na svih šest ide ton ). Najveća prednost je što se u tom slučaju zvuk snima digitalno. Zato i PCM procesor košta mnogo. Za super VHS ne znam, jer nisam imao prilike da ga isprobam. Valjda će se javiti neko ko ga ima pa ti uporedi cenu i mogućnosti i odaberi. Q: Da li to mogu kupiti za 2000 DEM? Sony Video 8 Handycam ( kamkorder koje staje u ruku, tj. malo je deblji od walkman-a i vrlo malo veći od njega ) možeš u Singapuru da nađeš po cenama od 1000 do 1500 DEM. Q: Kako se zove model koji bi mi pristajao (cena, standard itd)? Pa, ovo moraš sam da odlučiš. Q: Da li puno pitam? Ne.
hi.fi.38 bulaja,
> Q: Da li VIDEO KAMERE spadaju u hi ili fi? Pa kad vec nema posebne teme, mislim da je ovde najbolje. > Q: Da li da kupim super VHS ili Video 8 kameru (koji standard je bolji)? Sony Video 8 je u svemu superioran u odnosu na VHS. Kvalitet slike je odlican, zvuk najbolji moguci, kasete male,.. (sve ovo se odnosi na 8-icu). Ja se nisam nikad mnogo bavio ovim stvarima, ali sam imao prilike da se igram i sa Video 8 i sa VHS kamerom. Najznacajnija stvar je sto su Video 8 kamere daleko manje i lakse od VHS (tj. od VHS-C, prave VHS su ogromne). Mane su sto su kasete skuplje, ali su bar zato sve vrhunskog kvaliteta. Najveca mana u nasim uslovima je sto je Video 8 vrlo malo rasprostranjem, tako da neces moci mnogo da racunas na usluge lokalnih video klubova.
hi.fi.39 agobovic,
Ne uzimaj osmicu, to je prevara. Ja sam svoj kamkorder prodao posle mesec dana, razocaran, iako je u to vreme (pre tri godine) to bio jedan od boljih Sony modela. Misleci da cu dobiti nesto znatno bolje od VHS-a, prevario sam se. Jedina prednost je u jedinstvenosti formata. Zato bolje uzmi pravi Super VHS i ne brini. Ja sam imao srecu da se pola sata igram sa jednim SVHS kamkorderom i odusevljen sam. To je fantasticna rezolucija, zasicenost boja i definicija. Standardni stereo zvuk. Kompatibilnost sa obicnim VHS. Cak i bez SVHS ulaza na TV-u dobijas znatno bolju sliku. Znam coveka koji radi spotove, reklame i druge komercijalne stvari za TV; on naravno radi sa SVHS kamkorderom. Mana zbog koje ni ja jos nisam kupio SVHS kamkorder: previsoka cena. AG P.S. Postoji i Hi 8 format sa poboljsanom rezolucijom za Video 8 format, ali su slabe sanse da ce to postati standard.
hi.fi.40 jvalant,
VHS je najslabiji standard, ali najrasireniji. Ja inace imam SuperBetu i mogu da kazem da je bolja od SVHS. Ali ni SVHS nije los, i sad zavisi zasto ces ga upotrebljavati. Ako ga mislis izkljucivo za snimanje onda uzmi Super 8, ali ako zelis i gledati filmove isl. ili kasete od drugara, onda je jedina mogucnost VHS (nije li nam ovaj problem poznat ;)) Ustvari, da nije rec o kamkorderu nego u rekorderu, preporucio bih svakome CDV. Ima kod nas i videoteka, tako da nije problem. Ako uzmes sve u obzir, kupi SuperVHS.! Swe!
hi.fi.41 boox,
U današnjoj "Politici" na strani 24, u rublici "Zvuk i slika" pod nazivom "Brži kompakt-diskovi" izašao je nepotpisan članak o savremenim trendovima u razvoju sistema za digitalnu reprodukciju zvuka. Vrhunac nedostatka tehničke kulture, neinformisanosti i neznanja anonimnog autora je rečenica: "Brzina ovog sistema dostigla je šesnaest bajta". :>> Ko sve piše po novinama. :(((
hi.fi.42 jtitov,
> Ko sve piše po novinama. :((( A ko sve čita "Politiku"...
hi.fi.43 boox,
>> > Ko sve piše po novinama. :((( >> >> A ko sve čita "Politiku"... Ovo mu dodje kompliment? :) P.S. Neprijatelja treba dobro upoznati da bi ga lakše pobedio. ;) P.S.S. Mikijev zabavnik sam davno batalio, al' ako ima nešto inte- resantno javi mi. :>
hi.fi.44 zddb,
CD Technics SL-PS 70 Iako je ovaj model trenutno pravi hit, na osnovu sopstvenog iskustva, ne bih ga nikome preporučio. Štaviše, vodite strogo računa! Prvi primjerak odmah je pokazao svoje mane: kad sam pokušao da prebacim sa desete na drugu pjesmu, ili slično, pokazivao je rezultate u 70 % slučajeva. A u onim drugim, zapao bi u "mrtvu petlju" i vitlao u prazno sve dok ga ne bih isključio. Sledio je servis (drugi dan!), konstatacija da je neispravan servo-uređaj, a zatim, zahvaljujući ljubaznosti osoblja "Exportdrva" na Novom Beogradu, zamjena za novi. Elem, taj novi, isproban je i testiran na svaku funkciju, ali, avaj, samo po jednom. Poslije jedno dva mjeseca, riješim da presnimim nešto na kasetofon. Uključim "Peak search", dobijem peak, snimim stvar. Zatim slijedi drugi disk, CD nađe peak, ali ovog puta ne daje nikakav zvuk. Isprobam da nisam nešto isključio - ništa! Ukratko, "Peak search" radi samo jednom, i to samo poslije duže pauze. Da li se nešto zagreje, da li je u pitanju neki "bug", te se nekakav stack prepunjava, ja ne mogu reći. Znam samo da bi proizvod takve firme morao raditi bez greške! Ima li neko slična iskustva sa tim modelom? Zoran D. Brkić P.S. Nedavno sam saznao od predstavnika jedne firme da više ne uvoze komponente "Harman Kardon" jer im je 70% prodate robe vraćano na servis? Pa šta onda čovjek da kupi? Izgleda da bez 1500 DEM nema kupovine?
hi.fi.45 dusan,
E, ja bih još dodao da ipak ne treba kupovati stvari od Technics-a, ma koliki hit one bile. Ja sam to samo jednom u životu uradio, i nikad više, radi se o RSB seriji. Naravno da nema kupovine bez 1500 maraka, to će pre ili kasnije da dodje svakom u glavu, ali ima te iste stvari mnogo jeftinije na dalekom istoku. p.s. što ne kupi bre, Sony? Ja sam uzo CDP 990 i mogu ti reći da je haos. ╔═══════════════╗ ║ Pozdrav Dule! ║ ╚═══════════════╝
hi.fi.46 ljupco,
Zdravo! Ne znam dali moj tzv. "problem" spada ovde, ali... Stvar je u sledecem: kada na resiveru slusam stanicu kod koje je signal slab (na pr. dobije se stereo signal ali ima i puno suma, pa prebacim na mono) i onda ukljucim kompjuter, od signala na radiju ne ostane nista - signal se potpuno gubi i jedino se cuje sum, koji "susti" u ritmu hard diska (dok se ovaj zalaufa). Kada disk postigne normalnu brzinu, onda se jedino cuje sum. Probao sam da kompjuter i resiver stavim na razlicite faze, ali je stekera u mojoj sobi samo 3, i nijedna kombinacija ne ide. Ovo bi i bio "problem" a ne problem, da se ja ne javljam na Sezam oko 20 sati, kada je na Radio Pristini Performans (koja se u Skopju, gde zivim, lose cuje)... Dali neko zna za neke filtre za napon ili sl. - pretpostavljam da ce to resiti stvar. Svaki savet ili informacija su dobrodosli.
hi.fi.47 dusan,
nije frka u filteru! hard ti pravi interferenciju talasa tj. izgleda da nije propisno zaštićen. Tako su se nedavno prodavali monitori SM125 za Atarija, pa su potpuno povučeni iz prodaje zato što su pravili zbrku sa ostalim uredjajima u stanu. Ako ne veruješ pitaj lanik-a on ga je imao, i išao je dotle da njegova keva u drugoj sobi nije mogla da gleda TV dok je monitor radio!!! Šta da ti kažem, zaštiti hard, tj otvori ga i obloži recimo tankim limom komplet mašineriju. A možda neko drugi ima bolji predlog? ╔═══════════════╗ ║ Pozdrav Dule! ║ ╚═══════════════╝
hi.fi.48 mirkot,
Nisi nista spomenuo u vezi antene koja je povezana na tvoj receiver. Ako imas sobnu T antenu (300 ohm-a), onda nije cudno sto imas smetnje od bliskog elektricnog uredjaja. Mislim da je resenje u tome da nabavis spoljnu antenu. Time ces se resiti smetnji koje uzrokuje tvoj racunar, a i poboljsaces prijem signala slabih radio stanica. Pozdrav, Mirko
hi.fi.49 ljupco,
> kazem, zastiti hard, tj otvori ga i oblozi recimo tankim limom komplet > masineriju. ^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^ A dali bi moglo metalnom folijom? Cudi me to o interferenciji - pa kuciste mog racunara je metalno! Ipak, probacu da ga oblozim metalnom folijom.
hi.fi.51 ljupco,
> na tvoj receiver. Ako imas sobnu T antenu (300 ohm-a), > onda nije cudno sto imas smetnje od bliskog elektricnog > uredjaja. Mislim da je resenje u tome da nabavis spoljnu > antenu. Time ces se resiti smetnji koje uzrokuje tvoj > racunar, a i poboljsaces prijem signala slabih radio > stanica. Pa, ovako: imam 75 omsku antenu (ona sa koaksijalnim kablom) i to dipol (dakle ne logaritamska) na balkonu (zivim na drugom spratu), ali s tom antenom je prijem veoma slab - ne mogu da uhvatim ni Beograd ni Pristinu (zivim u Skopju). Zbog toga sam uzeo desetak metara obicnog telefonskog kabla, i prijem je s njime znatno bolji - naravno, nakon puno eksperimentisanja (sl.a :)). Medjutim, primetio sam da je sum puno manji kada je ova nazovi 300 omska antena vezana samo na jedan prikljucak na zadnjoj strani resivera (sl.b :)), pa sam je tako i vezao. antena antena ┌────────────────────────────┐ ────────────────┬──────────────── │ │ │ └──────────┐ ┌───────────┘ │ │ │ │ prikljucci│ │na resiveru prikljucci │na resiveru ╔═══════o═════o══════╗ ╔════════o═══o══════╗ ║ FM -----------|-- ║ ║ FM ---|-------- ║ ║ 94 96 108 ║ ║ 94 96 108 ║ ╚═══█═════════════█══╝ ╚══█═════════════█══╝ resiver resiver sl.a sl.b
hi.fi.52 dusan,
>> A dali bi moglo metalnom folijom? >> Cudi me to o interferenciji - pa kuciste mog racunara je metalno! >> Ipak, probacu da ga oblozim metalnom folijom. hm, ne verujem da će pomoći metalna folija. Ovo sam ti rekao, rek znam kako je moj računar ispod plastične kutije obožen limom. ╔═══════════════╗ ║ Pozdrav Dule! ║ ╚═══════════════╝ ps sad mi nešto sinulo! a možda je stvar baš u tom limu, tj. nije to običan lim, nego nešto, ne znam ni ja, neka legura?
hi.fi.53 alexa,
Ma, glavna stvar su kablovi. Tuda 'cure' smetnje.
hi.fi.54 lanik,
Momci, obraća vam se ponosni vlasnik jednih BOSE Acoustimass-5 kutija... ;))) Evo, od sobe sam napravio diskoteku ;)), prikopčao sam sve kutije koje imam te uporedjujem sound... Tako sada imam priključene B&W DM220i, B&W DM560 i BOSE AM-5. Bez obzira što je B&W moja omiljena firma za zvučnike i što gorepomenuti zvuče veoma pristojno, nemogu a da se ne naježim kada prebacim speakers switch na AM-5. Kakva stereo slika! Kakav osećaj prostora! Kakva širina zvuka! Osećaj koji "bude" AM-5 se ne može doživeti sa konvencionalnim zvučnicima, ma koliko dobro zvučali; don't get me wrong, i ja bih više voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803 nego AM-5, ali sa Matrixima (ili bilo kojim drugim 'klasičnim' zvučnicima), se 'oseća' odakle dolazi zvuk. Kod AM-5 oči se nikako ne slažu sa ušima (pogotovu ako dobro sakrijete Acousimass modul [subwoofer]). Bas se čuje po celoj prostoriji, ma gde se nalazili; teško je odrediti odakle dolazi, pa po logici "kutija koje se vide" izgleda da sav zvuk dolazi iz malih cube modula. Omiljena zabava ovih dana mi je bila da postavim ljude u fotelju i pustim neku stvar sa izraženim basovima (Sade, Washington Groover Jr., Marvin Gaye) i gledam njihove reakcije. Prvo dolaze komentari (pre nego što ih čuju) u stilu "i koliko kažeš da si platio ove _male_ zvučnike? Pa ti si lud, mali su a tako skupi, za dobar zvuk su potrebni veliki zvučnici, itd". Kada krene muzika, svi insistiraju da "isključim one druge 'velike' (DM220i) zvučnike". Onda im ja normalno pokažem da su oni isključeni i uživam u šoku jadne žrtve ;))) (al' sam kvaran). Normalno, na kraju im ipak pokažem subwoofer skriven ispod stola ;)) Sve u svemu, možda AM-5 i nisu puno bolji od zvučnika u sličnom okviru cena, ali imaju neki "šmek", neku ludu stereo sliku koja ih izdvaja od konkurencije. Možda su visokotonci malo suviše izraženi (čemu bi onda služili ekvilajzeri?), ali sve u svemu, zvučnici su ludnica. za sezamov "what hi-fi", Dalibor Lanik ;) P.S. Cijena? Hm, prava sitnica! ;))) --> Conventional speakers? How Quaint! <--
hi.fi.55 adulic,
Drugar, prlem nije u hardu, nego u tastaturi ! Ona nije oklopljena, a radi na visokim frekvencijama, plus toga ima spiralni slabo oklopljen kabel, pa emituje smetnje od srednjih talasa sve do UKT-a. ne mogu slušati bg 202, ni bg prvi prg, na ST ██ ██ ╔═══════════════════╗ ║ Pozdrav, Andrija. ║ ╚═══════════════════╝
hi.fi.56 dusan,
ma nije da sam protiv, ali nije to "to". ╔═══════════════╗ ║ Pozdrav Dule! ║ ╚═══════════════╝
hi.fi.57 jvalant,
> Osecaj koji "bude" AM-5 se ne moze doziveti sa konvencionalnim >zvucnicima, ma koliko dobro zvucali; don't get me wrong, i ja bih vise >voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803 nego AM-5, ali sa Matrixima (ili >bilo kojim drugim 'klasicnim' zvucnicima), se 'oseca' odakle dolazi zvuk. Lanik, pa u tome je STVAR. Treba osecati odakle zvuk. Ja kod kuce imam savrsenu zvucnu sliku, naravno izmedu zvucnika. 90 posto zvukova dolazi (a tako i treba) iz prostorije medu zvucnicima. Ja sam na Acoustimass slusao klasiku i tu totalno propadu, posto kod klasike treba da su violine u levom donjem uglu, basovi u desnom, bubnjevi na sredini i iznad svega.. .. Acoustimasova mana je subvofer. Ajde doluci odakle ti bas (stereo slika) ako imas subvofer ispod kreveta. >tesko je odrediti odakle dolazi Eto to i sam tvrdis. Ne tvrdim da su to losi zvucnici. Naprotiv, ali za ozbiljno slusanje nisu primerni, pogotovo za klasiku. A za acoustimass se zna da su blago prebasinari, ali jos uvijek u nekim merama. >voleo da imam u sobi recimo B&W MATRIX 803 E Lanik TO stvarno trebas cuti. Ako imas mogucnost idi SLUSAJ. Ima ovde jedna trgovina sa HI-FI opremom i za demonstraciju koriste matrixe. Slus- ao sam kod Kuzme elektrostate (Martin Logan), JBL 250 ti... ali kad sam cuo 803-ku...uh. Kad slusas orgle (one koncertne) stvarno samo ostanes da sedis. Acoustimass moza samo da sanja o frekvencijama ispod 40-35 Hz, a 803-ka ide do 20! Naravno ovo nije zamerka Acoustimasu. Puno BOLJIH zvu- cnika ne ide ispod 30 Hz (ovde mislim +-1dB, jer mnoge firme napisu 30-22 000 Hz, ali ne napisu da je onih 30Hz -6dB, sto se cini malo, ali nije tako ) >Sve u svemu, mozda AM-5 i nisu puno bolji od zvucnika u slicnom okviru >cijena Nisu uopste BOLJI, samo razvuku zvucnu sliku preko cijele sobe i naravno dobro lupaju basovima. Na kraju, u svijetu Ezotericnih uredjaja nema nijedan satelitski sistem. Subwoferi jesu, ali uvijek u paru i uz zvucnik. Ali (uvijek postoji neki ALI :)) ), ako bas ne slusas klasiku, i ne razb- │ijas glave zbog neke manje precizne slike, a uz to jos i volis rock ili pop (90 posto ljudi :)), acoustimas su odlicni. I jos ne zauzmu puno prostora. Za kraj citat: ******************************************** * Ma nije da sam protiv, ali nije to "to". * ******************************************** Dusan. Swe!
hi.fi.58 iboris,
Ja opet mislim da ti frku pravi tvoj modem (kao sto je slucaj kod mene). Naime , je ne moÚgÚu normalno da slusam radio , ako mi je ukljucen kompjuter. Kad sam izvadio modem napolje , sve je bilo O.K.▀▀ ▀ Ali ne mogu stalno da vadim modem da bih slusao radio (on se cuje dobro , ali ima mnogo suma). Probaj , mozda je slican problem i kod tebe!
hi.fi.59 ljupco,
Hvala, ali vec sam digao ruke od toga - kad sam za racunarom slusam lokalne stanice, i to je to. Mrzi me da sad kopam po racunaru, a i da je modem - sta da se radi, ne mogu da ga vadim i stavljam svaki put kad ukljucim racunar da zovem Sezam.
hi.fi.60 iboris,
Da li neko prodaje neko "pristojno" pojacalo (oko 60W)?
hi.fi.61 max.headroom,
Hej, hej, nije problem u modemu. Vecu frku pravi osnovna ploca (odnosno sva aktivna elektronika na njoj). Sa ortakom sam pravio malu probu: postavio sam jednu Amigu 500, jednu 386 i jednu 486 masinu. Prvo, smetnje se najvise osecaju u FM oblasti. Pogodi koja masina pravi najvise smetnji... (Pocinje na 4) Naravno, kada se ojaca kutija jos jednim slojem lima ili ako je stavvis u Faradejev kavez (nemoj da ti prva asocijacija bude kavez za zivotinje), koji se jednostavno izvede kroz nekoliko naelektriziranih zica koje se sprovedu unutar kucista racunara. Smetnji je manje, a tako treba i da ostane. ;;))) Max Laboratories Inc. (I naravno, ne poticu sve smetnje od kristala koji generise takt - tu su naravno i onih 4E5 kondenzatora na ploci... xexe)
hi.fi.62 iboris,
Sve je to O.K. , ali kod mene je frku pravio ISKLJUCIVO modem (i jos uvek pravi )
hi.fi.63 max.headroom,
Mislis, kada izvadis modem, ne pojavljuju se smetnje?? To je nesto sasvim novo. Pokusaj sa jednostavnijim pristupom: Slusaj kasete. ;)))) (U poverenju, modem nema cak ni teorijske sanse da cini 90% smetnji)
hi.fi.64 iboris,
Da upravo tako ,kada izvadim modem , ali to sam uradio 2 puta i vise mi ne pada na pamet!
hi.fi.65 glisin,
Hi! Jel ima zainteresovanih da se napravi jedan CD CLUB ovde? Grupa, tema, postojeća grupa, nema veze, samo neka se jave vlasnici CD-a. Da vidimo ima li naroda za tako nešto. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.66 lanik,
Yooo! Ja sam za, ali pošto o CD-ima nema nešto puno da se "diskutuje", bilo bi dobro da se napravi grupa sa ljudima iz @bgd pa da se dogovaramo o razmeni CD-a (čitaj: piratizovanju) ;)) recimo, na klubu programera ili tako nešto.
hi.fi.67 prvul,
Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe, 12 je verovatno malo... Prvul.
hi.fi.68 vule,
> Jel ima zainteresovanih da se napravi jedan CD CLUB ovde? Grupa, > tema, postojeća grupa, nema veze, samo neka se jave vlasnici CD-a. Da > vidimo ima li naroda za tako nešto. Opet ja. :) pozdrav vule
hi.fi.69 bulaja,
│Yooo! Ja sam za, ali posto o CD-ima nema nesto puno da se "diskutuje", │bilo bi dobro da se napravi grupa sa ljudima iz @bgd pa da se │dogovaramo o razmeni CD-a (citaj: piratizovanju) ;)) recimo, na klubu │programera ili tako nesto. └─── Slazem se, vec je bilo nekih primera 'razmene za slusanje' CD-ova u clubu. Al' kad smo vec kod te razmene, u nepoznatom pravcu su otisli neki DVVovi CDovi (valjda Eurhytmics i jos nesto), pa ako su slucajno kod nekoga ...
hi.fi.70 dusan,
Ehehej, računajte i mene.
hi.fi.71 ppekovic,
>> Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe, >> 12 je verovatno malo... Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne grupe u drugu. Paya
hi.fi.72 madamov,
Računajte i na mene za grupu i razmenu.
hi.fi.73 prvul,
│>> Slazem se. Verovatno će biti problema oko veličine grupe, │>> 12 je verovatno malo... │ │ Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne │grupe u drugu. └───── Može i to...
hi.fi.74 dgavrilovic,
>> Napravite više grupa i zadužite nekog da prenosi poruke iz jedne >> grupe u drugu. Kilava kombinacija. Bolje da napravimo grupe po vrstama muzike. To je jedini način da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja bih u "ozbiljnu" grupu.
hi.fi.75 prvul,
Ali onda bih ja u sve grupe... ja ne slušam prema "žanru", već prema onome što čujem i što mi se svidi... M.
hi.fi.76 igor.mil,
> nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja > bih u "ozbiljnu" grupu. I ja. pozdav od Igora
hi.fi.77 glisin,
-> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle ja -> > bih u "ozbiljnu" grupu. -> I ja. Tooooooooooooooooooooo! JOHANN IS NOT DEAD! (HANDEL TOO :-)))) Ajde neka neko otvori grupu CLASSIC za nas iz prošlih vekova. Ja ne mogu jer ću da promenim user pa da ne kompliciramo sa predajom. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.78 vule,
> -> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle > ja -> > bih u "ozbiljnu" grupu. > > -> I ja. I ja, i ja! pozdrav vule
hi.fi.79 glisin,
Pa dobro, otvori li neko tu grupu CLASIC? Vule? Šta bi? Svi viču "i ja i ja" i ništa. :-((( ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.80 prvul,
>>Pa dobro, otvori li neko tu grupu CLASIC? Vule? Šta bi? >>Svi viču "i ja i ja" i ništa. :-((( Stvarno, gde je ta grupa? M.
hi.fi.81 jvalant,
> -> > nacin da ja ne davim nikoga sa Hendlom niti mene iko sa rapom. Dakle > ja -> > bih u "ozbiljnu" grupu. > > -> I ja. >I ja, i ja! I ja, i ja, i ja! ;) Swe!
hi.fi.82 vule,
> Šta bi sa tom grupom classic? Otvorena!
hi.fi.83 dgavrilovic,
>> > Šta bi sa tom grupom classic? >> Otvorena! A zasto mene niste ubacili?
hi.fi.84 ncosic,
Trebaju mi dobre kasete po malim cenama :)). Ako znas nekoga, imas neki specijalan izvor kaseta ili sl., molim te napisi to ovde. Takodje pristajem na kupovinu neotpakovanih kaseta od pojedinaca :). N.C.
hi.fi.85 dusan,
Odavno nije bila neka poruka u ovoj temi, pa reko ajd da načnem ponovo... Videh kod ortaka danas dek Teac V-7000. Stvarno profi mašina, reče mi da u Studiju B imaju 3 takva i da sa njih sve rade koliko su kvalitetni. Ja nisam nešto lično oduševljen, više sam za Yamaha i Aiwa dekove, al šta je tu je; zna li neko za koliko se kod nas valja V-7000, čuo sam neku cufru od 1400 dem, pa mi se učini puno(?).
hi.fi.86 bulaja,
reply 5.166 │odgovor na CIVILIZACIJA 8.69 └─── E bre Lanik, pa ima i tema Hi.Fi ovde ;). ││Zato treba kupiti Yamaha power amplifier. << │└─── │Yoooooo! To mi je zivotna zelja. Ali uz nejga moraju da idu i jaci │zvucnici, predpojacalo... :(( └─── Predpojacalo? Nije ti bas neophodno. Ako planiras da slusas strogo CD na power amp-u mozes ladno da ga nakacis direktno na snagas, ukoliko imas na CD-u otput level control. Radi sjajno i duplo je jeftinije ;).
hi.fi.87 predrag,
>> Predpojacalo? Nije ti bas neophodno. Ako planiras da >> slusas strogo CD na power amp-u mozes ladno da ga nakacis >> direktno na snagas, ukoliko imas na CD-u otput level >> control. Radi sjajno i duplo je jeftinije ;). Tacno.Ali ezotericni snagasi imaju 2 ulaza. Jedan je za predpojacala a drugi moze za CD-direktno jej su im impedance razlicite.Pre 2 godine jedan moj ortak tako kupio snagas sa ulazima AD i DC.Ubili smo se razmisljajuci sta je to.Kad ono ulaz za direktno povezivanje sa CD pri kome se zaobilaze neki kondenzatori.U to vreme to je bila nova fora.
hi.fi.88 glisin,
Da preselimo diskusiju iz MUZIKA u HI.FI. reply na poruku 5.165 EXTRA:muzika lanik, 04.12.Sre 08:16, 2236 chr => Ne pričaj o opremi koju nisi "čuo"; zvučnici se ne kupuju sa => prospekata, već pažljivim slušanjem i uporedjivanjem zvuka sa raznih => pojačala, izvora (CD, tape) itd. 100% tačno. Prospekt obično ne može poslužiti ni kao orijentacija. Kada je reč o kupovini zvučnih kutija podatak koji smatram za potreban iz prospekata je snaga (pa i to ne striktno) tek da budete sigurni da nećete spaliti kutije pojačalom. Sve ostalo je nepotrebno, a posebno frekventni opseg. Kutije testirajte ušima. Primer: za mnoge kutije koje radi SONY piše recimo 120W 16-22000Hz!!! Super! Ali malo sutra. Lepo na papiru ali pogubno za uvo: kutije imaju metalne membrane, spakovane su u plastično kućište i tako to. Opseg jeste takav ali nije to to. Takva kutija ne može da zvuči dobro. Kao kada biste napravili klavir od lima: jeste klavir ali zvuk... Recimo, ja imam MARANTZ HD440 iz '78. koje su 50W 45Hz-18000Hz, membrane su kartonske, kutija rađena od drveta, punjena staklenom vunom. Kutije su inače kompresione trosistemske. Zvuk je 100 puta bolji nego neke nove TECHNICS ili SONY kutije koje imaju impresivne papirne karakteristike. Ja smatram da ove dve firme NE ZNAJU kako se prave kutije. Takođe imam WHARFEDALE DIAMOND Mk.II koje zvuče dobro, ali im nedostaje energija. Uostalom to se od toliko malih kutija i ne može očekivati, ali SONY-jeve male kutije zato prave buku ali na uštrp kvaliteta. Prema tome, ko ima nameru da kupi kutije neka zna: za naše prosečne beogradske sobe od relativno malo kvadratnih metara, kutije nominalne snage od 50-60W uz pojačalo do 40W će vam svakako napuniti uši. Ako su uz to "plemenito" napravljene (ne tamo neka plastika i metal nego drvo i karton) ispunjeni su preduslovi da budete sasvim zadovoljni. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.89 glisin,
Ex, da. Pade mi još nešto na pamet. Kako proveriti da li su kutije ok ili ne. Dakle, kako ja to radim, a i drugi pametniji ljudi od mene kažu isto. SLUŠNI TEST ZVUžNIH KUTIJA ---------------------------- a) PAčLJIVO IZABRATI MUZIKU. Nikako ne slušati RAP, elektroniku, a bogami ni pop, rock, HM, punk i slično. Zašto? Pa prosto: ove vrste muzike sadrže obilje VEŠTAžKIH zvukova za koje ne znate kako zaista zvuče. Vaša kutija ih može reprodukovati pogrešno, a za vas će to ponovo biti veštački zvuk i zvučaće kako treba: VEŠTAžKI. Štaviše, sve to obično zvuči prilično impresivno pa vam pažnja skrene sa kvaliteta kutija ne neki elektronski efekat i ništa niste uradili. Zato izaberite nešto što ima prirodne ali čiste zvuke: govor, hor, klasični muzički instrumenti i slično. Izbegavajte sve što ima puno šuma, kao što je kiša, vetar, grmljavina, jer ovi zvuci nemaju definisan harmonijski talasni oblik. Klasična muzika je idealna za test i mnoge kutije na njemu padnu iako veoma dobro RAP-uju. b) KAKO SLUŠATI? Kada radite test kutija vodite računa da ne unakazite zvuk. Pri tom podrazumevam razne efekte koji ga kvare: LOUDNESS, TONSKE KONTROLE, FILTRI i slično treba da budu ISKLJUžENI! Jedino može da ostane uključen EQUALISER, ali pravi sa AUTO TEST-om, a ne ono što se zapravo višekanalne tonske kontrole, pa kao piše da je ekvilajzer a nije (to je karakteristično za mini linije, mnogo lepo izgleda a opasno je). Pravi audiofili slušaju muziku BEZ REMEĆENJA FREKVENTNE KARAKTERISTIKE. Uradite to i vi. Kutije treba postaviti na udaljenosti min. 3m i sesti dovoljno daleko od njih tako da cela slika poprimi izgled jednakokrakog trougla gde ste vi u onom daljem temenu. Bilo bi lepo da visokotonci budu u visini glave. U svakom slučaju kutije na podu ili plafonu ne dolaze u obzir. VAčNO: primetio sam da mnogi stave kutije na dovoljnom razmaku, sednu propisno ali kutije okrenu tako da one "gledaju" pravo u njih. Ovo NIJE DOBRO! Time se sužava zvučna slika i gubi se pozicija instrumenata. Potrebno je da kutije budu paralelne zidu ako je soba i razmak među kutijama mali, ili tek malo okrenute ka slušaocu ako je veći prostor u pitanju. c) ŠTA SLUŠATI? Da bi stekli pravilnu sliku o kutijama i celom sistemu uopšte, potrebno je preslušati mnogo različitih zvučnih uzoraka. Kako bi se sve to razlikovalo potrebno je prvo naučiti kako koji zvuk odvojeno zvuči. Najbolje je slušati dela za solo instrumente: violina, čelo, flauta, klavir, čembalo, oboa... Naravno, teško da će se naći samo čelo ili violina, već će tu obično biti i pratnja, uglavnom gudački orkestar, ali je bitno da jedan instrument dominira. Kasnije preći na orkestarska i dela gde su zastupljeni svi zvuci. Poželjno je da materijal bude na CD-u, a ako ga nemate, dobro će doći i snimak sa njega na CrO2 ili METAL traku, dinamika tek nešto više od OdB i zapamtite: BEZ DOLBIJA! Samo čist snimak dolazi u obzir. Tako ga i reprodukujte. d) ŠTA UOžITI? Ton koji proizvode instrumenti ima tri bitne osobine: visinu, boju i jačinu. Ovo treba pratiti pri slušnom testu. Od frekventnog opsega zavisi kvalitet reprodukcije SVIH tonova a ne samo niskih i visokih. Naime, što je veći frekventni opseg za klasično projektovane kutije to će kvalitet zvuka biti lošiji! Ovo je stoga što se mora napraviti puno kompromisa na membranama kod dvo i tro sistemskih kutija. Naravno, State of the Art klasa sa aktivnim skretnicama i pet, šest ili čak i više sistemskim kutijama, hlađenim visokotoncima, i slično to ne podrazumeva ali je i cena primerena: par hiljada DEM po kutiji!!! Zato će u "ovozemaljskoj" klasi obično ispasti bolje kutije koje imaju umeren frekventni opseg i sve što slušate savršeno će stati u njih. Na primer, koliko je meni poznato, nema muzičkog instrumenta koji pravi 15000Hz jer je taj ton toliko visok da se jedva čuje. Recimo, ono pištanje koje se ponekad čuje na TV testu je "svega" 1000Hz! Tako, vaše kutije će dobro reprodukovati različite VISINE tona samo sako su optimalno projektovane. Ukoliko nisu, na pojedinim mestima se oseća zamućenje, kao da se instrument s vremena na vreme "zapuši". Ovo je karakteristično za one SONY kutije sa kvadratnim membranama. Visina tona manje više, ali BOJA TONA je vrlo bitna. Ton ne sme da zvuči nikako drugačije od prirodnog zvuka. Recimo, loša kutija reprodukuje flautu kao da je pištaljka, blok flauta od flaute se ne razlikuje, violina umesto toplog zvuka neprijatno "škripi" (vrlo karakteristično!!!), čelo zvuči nekako "prljavo" kao iz lonca, izobličeno duboko, klavir "mumla" i slično. Dobra kutija će proizvesti prijatne i lako slušljive zvuke koji nikako na smeju zamarati slušaoca. Ako je sve kako treba, kažemo da kutija ne unosi KOLORACIJE, to jest da ne menja originalni zvuk. E sad najgore: JAžINA TONA. Mnogo, mnogo, mnogo kutija koje sam slušao ne mogu da izađu na kraj sa ovom karakteristikom zvuka. Dobra kutija treba da zvuči KRISTALNO JASNO i kada su tihe deonice u pitanju ali i kada je izvođenje vrlo glasno. Ako je ovo u redu, onda se kaže da kutija ima dobru DINAMIKU. U protivnom, zvuk će biti zamrljan i nejasan. Primer: setite se samo šta se dešava na većini žurki gde sviraju obično ne loše, nego bilo kakve kutije: počne jedan instrument (gitara) i sve izgleda u redu, ali kad grmnu ostali čuje se samo MLJUM, BLJUM, a od muzike ni traga. To se zove prepunjenje. Može biti krivo pojačalo, snimak ili prostor ali 90% su kutije. Kada slušate simfonijski orkestar i recimo svira violina solo deonicu, a zatim opali ceo orkestar, NE SME se steći utisak kao da je orkestar neko odneo u podrum! On mora da ostane tu, a ne da ode negde. Dakle, ako pojačanje tona ne remeti boju, onda imate posla sa dobrim kutijama. e) FINALE: Kada se naslušate muzike i zapamtite dobro zvuk vaših kutija, skoknite do Kolarca na neki koncert i poslušajte neko klasično delo (ko nikad nije bio: probajte, ne boli majke mi ;-))). Ako vam se učini da zvuči previše mršavo (zanemarite razliku u veličini prostora) ili previše moćno u odnosu na vaš sistem, vreme je da bacite kutije, a bogami porazmislite i o drugim komponentama sistema. Ako vam sve bude zvučalo kako treba i zvuk ni jednog instrumenta ne bude "čudan", onda se vaš sistem s pravom zove HI-FI. Prijatno slušanje! ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.91 ncosic,
> to i vi. Kutije treba postaviti na udaljenosti min. 3m i > sesti dovoljno > daleko od njih tako da cela slika poprimi izgled jednakokrakog > trougla gde > ste vi u onom daljem temenu. Bilo bi lepo da visokotonci > budu u visini Kutije treba postaviti na udaljenosti od vas 2* vecoj nego sto je udaljenost medju njima. Tako sam ja cuo. *** Otvaram grupu CD. Svi koji hoce nek posalju pr. mail.
hi.fi.92 glisin,
=> Kutije treba postaviti na udaljenosti od vas 2* vecoj nego sto je => udaljenost medju njima. Tako sam ja cuo. Naravno, ima raznih varijanti i sve su tačne. To sve zavisi od prostora u kome se sluša. Ali u svakom slučaju i u ovoj varijanti egzistira jednakokraki trougao, zar ne? Kakav će tačno biti, zavisi od prostora. Šta kažu ostali? ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀ P.S. Inače, hoću u grupu CD! :-))))))
hi.fi.93 predrag,
>> Primer: za mnoge kutije koje radi SONY pise recimo 120W >> 16-22000Hz!!! Super! Ali malo sutra. Lepo na papiru ali >> pogubno za uvo: kutije imaju metalne membrane, spakovane >> su u plasticno kuciste i tako to. Opseg jeste takav ali >> nije to to. Takva kutija ne moze da zvuci dobro. Kao kada >> biste napravili klavir od lima: jeste klavir ali zvuk... Delimicno tacno.Retki su zvucnici koji mogu da REPRODUKUJU i 25 Hz a kamoli 16 Hz. Sta se tice membrana POSTOJE METALNE MEMBRANE koje odlicno zvuce.Na primer infiniti visokotonci (emit),pa malo ezoterije:Magneplanar,Apoge,Acoustat,Martin logan.Quad ali to su sve elektrostaticki zvucnici.
hi.fi.94 glisin,
=> Sta se tice membrana POSTOJE METALNE MEMBRANE koje odlicno => zvuce.Na primer infiniti visokotonci (emit),pa malo => ezoterije:Magneplanar,Apoge,Acoustat,Martin logan.Quad => ali to su sve elektrostaticki zvucnici. Tačno. Ali ja sam negde u tekstu pomenuo da se radi o "ovozemaljskoj" klasi, znači uobičajenim "elektromagnetnim" kutijama. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
hi.fi.95 sveta,
Hi Imam jedno pitanje: da li neko slucajno zna tehnicke karakteristike pojacala KENWOOD KA-7011. Da samo napomenem da se radi o pojacalu starom jedno sest, sedam godina. Takodje me interesuje i neka orjentaciona cena. ┌─ └┐ ──┘/­TA.
hi.fi.96 djovicevic,
Zdravo svim HI-FI entuzijastima, Ako neko ima puno love za nabavku hi-fi sistema visoke klase, evo fajla sa preporukama za nabavku. Sistemi su podeljeni po kategorijama, najjeftiniji je $3500! Srecno. DJ hifisyst.zip
hi.fi.97 predrag,
>> Ako neko ima puno love za nabavku hi-fi sistema visoke >> klase, evo fajla sa preporukama za nabavku. Sistemi su >> podeljeni po kategorijama, najjeftiniji je $3500! Srecno. Sa malim zakasnjenjem pokupih ovaj tvoj fajl sa raznim sistemima. Citajuci sta ljudi pisu odmah se vidi hi-fi obrazovanje. u inostranstvu i ovde kod nas. Drasticne razlike.Ovi nasi kada se uhvate za decibele,pa za krive, pa tek frekvencije od 1000 kiloherca.... Ovi stranci pominju soundstage,deep,transparency a verujem da 95 % nasih pojma nemaju sta je to a kamoli da su to CULI. Sta se tice sistema od $3500 (5500 dm) ima ih u Beogradu mnogo vise nego sto se predpostavlja.To su onih 5 %. Toliko kosta na primer bolji kompjuter sa printerom. To su uglavnom ljudi od 30 godina pa nadalje. Trend kupovine kvalitetnih uredjaja poceo je pre 4-5 godina tako da su nastali cak i domace firme koje su pocele da IZVOZE svoje proizvode (Korato,Oakley,Stabi,Stogi) Ljudi koji imaju sisteme od 15000 $ pa i skuplje IMA. Uglavnom su to kombinacije Apogee i Krell, Thiel,Quad elektrostatic i VTL,Counterpoint,Conrad Johnson. Koliko znam jedan vlasnik firme koja prodaje kompjutere (veoma poznata firma) ima takav sistem.
hi.fi.98 vcalic,
Džabe ti dobar uređaj ako slušaš lošu muziku. Mnogo je bolje slušati dobru muziku na lošem uređaju, nego slušati lošu muziku na dobrom uređaju. Na žalost, ono što sluša veliki broj hifi manijaka je sačuvaj-me-bože.
hi.fi.99 bandit,
>> Džabe ti dobar uređaj ako slušaš lošu muziku. Nemoj samo da nam ti propovedaš svoju religiju... Johnny
hi.fi.100 ljubisha,
> Mnogo je bolje slušati dobru muziku na lošem uređaju, nego slušati lošu >muziku na dobrom uređaju. Na žalost, ono što sluša veliki broj hifi manijaka >je sačuvaj-me-bože. Xe xe zamisli neku strava mašinu i po kvalitetu a pogotovo po ceni a na njoj se puštaju Sex Pistolsi ili Šaban Šaulić ili neki metalci ili...
hi.fi.101 vcalic,
>> Nemoj samo da nam ti propovedaš svoju religiju... Ohoho, pazi ti cowboy-a. Nemo' bre da vadim onaj log kad si pisao šta slušaš ;) Moglo bi da se desi da ti drastično opadne "ugled" ovde ;) A religija ... Pa to je stvoreno upravo za takve kakav si ti !?
hi.fi.102 bandit,
>> Ohoho, pazi ti cowboy-a. Nemo' bre da vadim onaj log kad si pisao šta >> slušaš ;) Moglo bi da se desi da ti drastično opadne "ugled" ovde ;) Slobodno vadi, ako imaš šta... Ja se ne stidim svog viđenja muzike a što se ugleda tiče, kakav je takav je, ne bi me mrdalo ni da je apsolutna nula... A religija, to je kada naivni klinci slušaju svog "prepametnog" tatu. Koji je bre tvoj muzički ukus pa da ovde trubiš o njemu? Johnny
hi.fi.103 bandit,
>> Xe xe zamisli neku strava mašinu i po kvalitetu a pogotovo po ceni a >> na njoj se puštaju Sex Pistolsi ili Šaban Šaulić ili neki metalci ili... Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to gore nisi nabrojao, ili rap, ili..... Johnny
hi.fi.104 vcalic,
>> Koji je bre tvoj muzički ukus pa da ovde trubiš o njemu? Yeah, Shookie baby ;), tebi je izgleda u krvi da se prepucavaš sa nekim. Ajde, bre, dosta ;)
hi.fi.105 vcalic,
>> Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to >> gore nisi nabrojao, ili rap, ili..... A možda je naveo Šabana zato što ne voli novokomponovane narodnjake, nego samo one originalne, izvorne, kakve je pevala Mica Trofrtaljka ;)
hi.fi.106 ljubisha,
> Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to >gore nisi nabrojao, ili rap, ili..... Nije stvar u tome šta ja slušam. žemu služi neki uređaj od recimo 20.000 DEM kad nemam šta da slušam na njemu? I to nije samo stvar do mu- zike. Možda neko voli da sluša i Esada Plavog :(( ali, šta ćemo sa kva- litetom snimljenog materijala. Koliko CD-ova može da zadovolji? Ili, šta mi vredi DAT kad nemam čime da napunim kasetu? O pločama ne vredi raspra- vljati, one su van svakog razumnog kvaliteta. Što se mene tiče, takve ma- šine budučnosti treba da ganjaju samo profesionalci koji imaju uslove da slušaju snimke sa 24 kanalnih trakaša i to direktno iz studija a ne... Pozdrav Ljubisha P.S. Inače, slušam sve što mi se dopada. I ozbiljnu i pank i repere i me- talce i disko i fank i rege i bluz i džez i narodnu i starogradsku i ... Ako ima nešto što sam zaboravio, i to slušam. P.P.S. ups, pa ovo je hi-fi tema
hi.fi.107 vcalic,
>> litetom snimljenog materijala. Koliko CD-ova može da zadovolji? Ili, šta >> mi vredi DAT kad nemam čime da napunim kasetu? O pločama ne vredi raspra- >> vljati, one su van svakog razumnog kvaliteta. Pre svega, vodi računa da je 97% do sada snimljenog muzičkog materijala rađeno pre svega za formu vinilne ploče. CD tehnologija je ušla znatno kasnije i tek od pre par godina CD postaje primarna forma. Samim tim, još uvek veliki deo snimaka zvuči daleko bolje na ploči nego na CD-u. Neko će reči da je ovo krajnje subjektivan utisak, što i jeste, međutim, imam nekoliko albuma na CD-u koje sam ranije slušao užasno mnogo sa ploče, i nakon par preslušavanja, CD sam lepo stavio u vitrinu i vratio se slušanju istih albuma sa vinilne ploče. Jednostavno, ako je digitalni zapis idealan klasičnu i new age muziku, dakle za muzičke forme sa visokom dinamikom zvuka, isto tako je njegov monotoni sistem "jedinica i nula" u priličnom neskladu sa životnošću žestoke rock'n'roll svirke. Još uvek ljudi koji se time bave, i pored ogromnog uloženog napora a i mora se reći visokog stepena postignutih rezultata, nisu uspeli da CD-u udahnu sirovost prisutnu na vinilu, a bez koje rock'n'roll-a jednostavno nema. Pre nekog vremena sam imao prilike da se uverim u to, preslušavajući CD sa digitalno remasterovanim (uff, baš nije u duhu srpskog jezika, al' kad kod nas nema odgovarajućeg termina...) albumom Jimi Hendrixa "Are You Experienced", i to u isto vreme kad je kod mene bilo prilično raritetno PGP-ovo vinilno izdanje te ploče iz '69-e. To jednostavno nije ista stvar, tonovi su isti, ali ne zvuči kao da je to odsvirao Hendrix, nego neka njegova n-ta kopija. Suviše meko i ispolirano da bi bio pravi original. Prema tome, verovatno će jednog dana CD uspeti da se približi onome što je nekad bio LP, ali to nikad neće biti isto, bar kad je rock'n'roll u pitanju. Uostalom, da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;)
hi.fi.108 ilazarevic,
█ Ah, još jedan ljubitelj klasike.... ili možda slušaš disko, to Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična muzika mnogo KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom doživljaju od bilo koje modernije (poredite doživljaj V simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije + Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na istim uređajima).
hi.fi.109 spantic,
> Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična > muzika mnogo KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom > doživljaju od bilo koje modernije (poredite doživljaj V > simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije + > Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na > istim uređajima). To je, barem meni jedina stvar zbog koje se isplati kupiti CD. Doživljaj je neprevaziđen.
hi.fi.110 dejanr,
>> Uostalom, da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;) Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da preskače ;)
hi.fi.111 bandit,
>> Yeah, Shookie baby ;), tebi je izgleda u krvi da se prepucavaš sa nekim. >> Ajde, bre, dosta ;) A tebi je izgleda da je u krvi da se praviš pametan, no pametniji ipak popušta... ok, bilo je dosta..... FOR NOW! Johnny
hi.fi.112 bandit,
>> Nije stvar u tome šta ja slušam. žemu služi neki uređaj od recimo >> 20.000 DEM kad nemam šta da slušam na njemu? I to nije samo stvar do mu- Kada se vrhunski muzičari odluče da naprave vrhunski album on se SNIMA u 3D (DDD) tehnici. Imao sam prilike da stavim ruku na CD koji je siman kao 3D, i nema te (ploče, kasete, ..... etc) koji može da pruži takav doživljaj. Dakle treba samo imati pare za uređaj, a muzika se već nekako nađe.... Johnny
hi.fi.113 bandit,
Nemoj da uzimaš u obzir te CD-ove koji su rađeni po AAD ili još gore sa starih originalnih traka... Ako se bolje zagleda na jednom takvom CD-u piše da je kvalitet zvuka na CD-u limitiran tehnikom koja je korištena kada je sniman original! Eto sada što se ostatka teksta tiče, u pravu si, ali pokušaj da uporediš neki 3D CD sa istom pločom. Vidiš kada sam ja slušao ploču i 3D CD, ploču sam mogao odmah ladno da stavim u ćošak da skuplja prašinu... Johnny
hi.fi.114 bandit,
>> (poredite doživljaj V simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije >> + Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na istim >> uređajima). Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr. tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise... Johnny
hi.fi.115 zuckero,
> Citajuci sta ljudi pisu odmah se vidi hi-fi obrazovanje. > u inostranstvu i ovde kod nas. > Drasticne razlike.Ovi nasi kada se uhvate za decibele,pa > za krive, pa tek frekvencije od 1000 kiloherca.... > Ovi stranci pominju soundstage,deep,transparency a verujem > da 95 % nasih pojma nemaju sta je to a kamoli da su to CULI. To me podseca na situaciju kad moja mama kupuje kola pa kaze vidi kako je ovaj auto dobar bas ima lep gepek za pijac a i sare na sedistima su mu predivne :))))) Stranci to pominju jer nazalost u inostranstvu a pogotovu u USA je vrlo mali broj ljudi sa tehnickim obrazovanjem koji imaju vremena i za oblast zvucnih sistema (ako izuzmemo profesionalce ali njima naravno i nisu namenjeni ti casopisi, mogu ti jednom prilikom pokazati kako izgledjaju casopisi namenjeni ljudima koji se profesionalno bave audio tehnikom) vec su ti podaci namenjeni dobrostojecim ljubiteljima dobrog zvuka kojima je najlakse tako objasniti zasto jedna komponenta kosta 10 puta vise nego slicna takva komercijalna. Osim toga kompletna najmodernija studijska tehnika je radjena sa standardima koji su ispod cak i od iole skuplje komercijalne linije (iznad 5000DEM) tako da se u principu kupovina komponenata isplati jedino ukoliko se slusaju sumovi a ne muzika ili ukoliko se (u novije vreme) slusaju digitalni nosioci zvuka, o analognim (lp) nema potrebe ni diskutovati jer trenutno najbolji rezaci na svetu izvlace tek 40-45db dinamike i 30-40db kod separacije razdvajanje kanala. Izvini da ti pojasnim to znaci da ce muzika sa lp zvucati malo mutnije a ona sa nekog digitalnog nosioca daleko ostrije i imace daleko vise energije :))). Pozdrav Sladjan
hi.fi.116 zuckero,
> Pre svega, vodi racuna da je 97% do sada snimljenog muzickog > materijala radeno pre svega za formu vinilne ploce. CD > tehnologija je usla znatno kasnije i tek od pre par godina CD > postaje primarna forma. Samim tim, jos uvek veliki deo snimaka > zvuci daleko bolje na ploci nego na CD-u. Neko ce reci da je > ovo krajnje subjektivan utisak, sto i jeste, medutim, imam > nekoliko albuma na CD-u koje sam ranije slusao uzasno mnogo sa > ploce, i nakon par preslusavanja, CD > za muzicke forme sa visokom dinamikom zvuka, isto tako je > njegov monotoni sistem "jedinica i nula" u prilicnom > neskladu sa zivotnoscu zestoke rock'n'roll svirke. Jos > uvek ljudi koji se time bave, i pored ogromnog > LP, ali to nikad nece biti isto, bar kad je rock'n'roll u > pitanju. Uostalom, da li na CD-u moze da se napravi da pesma > nema kraj ? ;) Moracu da te razocaram, to sto tvoj sluh nije navikao na kvalitetan zvuk je druga prica a to sto se u zadnjih 10 godina sve u svetu snima digitalno pa se onda prebacuje na vinil to je druga stvar (cast pojedincima koji nemaju para da plate digitalnu tehniku), a osim toga zadnjih par godina se kod kupovine licenca vise ne salju studijske trake vec CD tako da je i ploca i kaseta ustvari imaju zapis sa cd-a i to tako da se prvo snimi na obicnu studijsku traku da bi se ublazila dinamika koju ima cd (da bi se zamutio snimak) jer rezac (a onaj koji ja svaki dan vidjam radi DMM i najbolji je u svetu)ne moze da prihvati tu dinamiku. Ti u stvari slusas tj odgovarati izoblicena slika prirodnog tona, mozda bi trebalo da razmislis o kupovini nekog mono sistema za reprodukciju zvuka tad bi najbolje osetio izoblicenu i ubijenu zivost rock'n'roll svirke. Sto se tice onoga da LP i CD nikad nece biti isto ja se tu slazem i voznja u dvokrilnom elisnom avionu ima svojih drazi ali ja preferiram B747-400 :))))) A osim toga ako nisi znao CD ne smeta rupa precnika do 5mm, grebanje, prolivanje jogurta, drukciji polozaj igle, glave, rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze i beskonacno da traje a i da preskace (bez intervencije na samom uredjaju) samo ako se to zeli izvesti cak je i princip slican kao i kod LP ploce - princip izvodjena beskonacnosti. Pozdrav Sladjan
hi.fi.117 vcalic,
>> Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da preskače ;) Ne to, mislio sam na efekat beskonačne rilne. Neki vrlo interesantni efekti su proizvedeni zahvaljujući tome. A to je na CD-u nemoguće :)
hi.fi.118 vcalic,
>> Eto sada što se ostatka teksta tiče, u pravu si, ali pokušaj da >> uporediš neki 3D CD sa istom pločom. Vidiš kada sam ja slušao ploču i >> 3D CD, ploču sam mogao odmah ladno da stavim u ćošak da skuplja prašinu... Slažem se, o tome je i govorio veliki deo moje poruke. Međutim, opet ću se vratiti primeru Hendrixovog prvog albuma. Ceo zvuk tog albuma ( a i mase drugih) je jednostavno pravljen za skakukatnje igle po ploči, i CD tu nikada ništa neće moći da uradi. A, najbolje stvari u rock'n'roll-u su već urađene, biće verovatno još puno dobrih, ali oni koji ih budu kreirali će prvo morati da ovladaju tehnologijom pa tek onda da nešto urade. Za sada, bez obzira na to što je LP ploču u mnogim svetskim prodavnicama nemoguće naći, njen duh još uvek stoji u osnovi rock'n'roll-a. CD je za sada samo malo skuplja i malo manje osetljiva zamena za nju. Samim tim, dolazi se i do drugog problema, a to je što za sada tehnologija u velikoj meri upravlja muzikom. S obzirom da je General Electric prestao da pravi cevi, samim tim drastično je opala proizvodnja cevnih gitarskih pojačala, što znači da pravi rock'n'roll zvuk nestaje i da ga od sada neće kreirati instrumentalisti nego inženjeri koji prave pojačala. Mada, koliko sam negde video, naša Elektronska Industrija još uvek pravi cevi. Hoće li to EI biti spasilac rock'n'roll-a ;))
hi.fi.119 vcalic,
>> Ti u stvari slusas tj odgovarati izoblicena slika prirodnog >> tona, mozda bi trebalo da razmislis o kupovini nekog mono >> sistema za reprodukciju zvuka tad bi najbolje osetio izoblicenu >> i ubijenu zivost rock'n'roll svirke. Sad ću ja tebe da razočaram :) Svi argumenti koje si naveo stoje, međutim, to je sve u teoriji, a u praksi... Mislim da živost o kojoj govoriš uopšte nije posledica načina na koji je muzika snimljena i medijuma sa koje se reprodukuje, već je to energija koji su u muziku utisnuli ljudi koji su je snimili. Rock'n'roll kao muzika ne robuje nikakvim decibelima, uz nju se šum može trpeti, tako da je potrebno da S/N odnos i dinamički opseg budu na nekom potrebnom minimumu i stvar već funkcioniše. Tako, nije previše bitno da li je snimak urađen u kompletno digitalnoj tehnologiji u svemirski opremljenom 24(32)-kanalnom studiju ili je nastao u nekom podrumu na običnom trakašu, ako energija postoji ona će se preneti i na snimak. Sa druge strane, muzički producenti još uvek nisu u stanju da iz digitalne tehnologije izvuku neki veći deo mogućnosti koje ona pruža. Zbog toga, ona za sada funkcioniše u punom sjaju samo sa onim muzičkim pravcima u kojima nisu potrebni nikakvi postprodukcijski zahvati. Najbolji primer su sigurno koncerti klasične muzike, snimani u najpoznatijim koncertnim halama, gde se uz pomoć DDD tehnologije zaista može uhvatiti kompletna atmosfera izvođenja muzičkog dela. Međutim, u takvim delima zvuk se kreira za vreme stvaranja same muzike, dakle za vreme komponovanja, i tehnologija je tu samo sredstvo za prenošenje zamisli izvođača. Slična teza se može primeniti i na jazz i razne forme etno-muzike. Kod pop muzike, a naročito kod rock'n'roll-a, stvari stoje malo drugačije. Iz sasvim različitih razloga kod ovih dvaju muzičkih formi, u formiranju definitivne zvučne slike su potrebni tehnološki zahvati koji često zavise od relativno malog broja za to stručnih ljudi. Oni su međutim, navikli da snimke doteruju u skladu sa mogućnostima analogne tehnologije, te tako prilikom digitalne obrade često previđaju da digitalna tehnologija ima malo drugačije zahteve, pa joj prilaze na način na kojoj su prilazili analognoj tehnologiji i tako često nehotice proizvedu razne negativne efekte. Gotovo se po pravilu ističu zvuci visokih frekvencija, koji su u izvornom obliku u rock'n'roll-u najčešće u sasvim nekom osmom planu, i na taj način prilično negativno utiču na žestinu i energiju koja bi trebalo da izbija iz rock'n'roll svirke. Što se pop muzike tiče, tu je problem sasvim drugačiji ali time se ne bih bavio iz prostog razloga što tu vrstu muzike zapravo i ne smatram muzikom već jednim oblikom industrije, tako da nju treba gledati na malo drugačiji način. Zaključak: CD je nezamenljiv za klasičnu, jazz, etno i new age muziku. Pop muzika takođe dobro funkcioniše, ali o tom potom. U rock'n'rollu, analogna tehnologija će još dugo preovladavati, iako i tu CD postaje primarni medijum, međutim u ovom slučaju se on koristi najčešće kao samo veoma izdržljiva i kompaktnija zamena za običnu plastičnu longplejku i kao takav ima i svoje prednosti i svoje mane. Da bi se CD mogao u rocku smatrati za autentičan medijum treba da prođe još neko vreme.
hi.fi.120 vcalic,
Izgleda da tebi (sudeći po onom "FOR NOW") nikad nije dosta. Ajde, bre, čoveče, trgni se malo. Ima lepših stvari u životu od prepucavanja po Sezamu.
hi.fi.121 predrag,
>> To je, barem meni jedina stvar zbog koje se isplati >> kupiti CD. Dozivljaj je neprevaziden. Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati. Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra vinilna. Kakav je to dozivljaj kada CD ploca nema dubinu tako da utisak kada ti svira orkestar je takav kao da ti je ceo orkestar u jednoj ravni izmedju zvucnika. Postoje par CD uredjaja koji mogu NA VRHUNSKI DIRECT-CUT plocama da DELIMICNO rekreiraju dubinu ali ti sigurno nisi imao prilike to da cujes. DA BUDEM PRECIZNIJI TO NISU CD VEC DIGITAL TO ANALOG CONVERTERI (npr. Theta digital pro basic, Wadia digital digimaster x-32, Altis audio dap). Taj tvoj dozivljaj je cista iluzija .
hi.fi.122 predrag,
>> A osim toga ako nisi znao CD ne smeta rupa precnika do >> 5mm, grebanje, prolivanje jogurta, drukciji polozaj igle, >> glave, rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze >> i beskonacno Da si ti ziv i zdrav i SAVRSENA CD ploca kada je slusas UCITAVA SE SA NEKIM GRESKAMA. Neki vrhunski CD uredjaji imaju sklopove za detekciju gresaka i to ti prikazuju (na prime led dioda se pali.) Poenta VRHUNSKOH DIGITALO TO ANALOG KONVERTERA JE U TOME DA TAJ BIT INFORMACIJE KOJI NE PROCITA INTERPRETIRA. Tebi kada ucitavas program i fali jedan bit program KRAHIRA. Ali sa CD se to ne desava vec se to rekonstruise i nacin na koji se to radi je NAJVAZNIJI. Znaci rupa od .01 mm i te kako se CUJE. Pa na te probleme se jos nadovezuje da transport ploce bude dobar da bi ga laser dobro ocitao (da bi ono gore bilo sto manje). pa kvalitet konvertera, pa analogni deo itd...
hi.fi.123 predrag,
>> siman kao 3D, i nema te (ploce, kasete, ..... etc) koji >> moze da pruzi takav dozivljaj. Dakle treba samo imati >> pare za uredaj, a muzika se vec Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE. Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji pojedinih studija (Mercury,Rca,Emi..) Ja im verujem.
hi.fi.124 predrag,
>> profesionalno bave audio tehnikom) vec su ti podaci >> namenjeni dobrostojecim ljubiteljima dobrog zvuka kojima >> je najlakse tako objasniti zasto jedna komponenta kosta >> 10 puta Dobrostojeci LJUBITELJI dobrog zvuka i te kako znaju sta je sta. U Americi svaka bolja prodavnica ima svoje sobe za slusanje Tamo se kupuje na sluh a ne na karakteristike iz casopisa. U Minhenu ima samo oko 3-4 takvih specijalizovanih radnji Ti ljubitelji su zaista poseban soj ljudi.Kao kada bi uporedjivao ljude koje rade na 386,486 kompjuterima i one koji rade na Crejovima. >> najbolji rezaci na svetu izvlace tek 40-45db dinamike i >> 30-40db kod separacije razdvajanje kanala. Izvini da ti >> pojasnim to znaci da ce muzika sa lp zvucati malo mutnije >> a ona sa nekog digitalnog nosioca daleko ostrije i imace >> daleko vise energije :))). Nisam strucnjak za snimanja ali koliko znam samo PAR LJUDI U SVETU zna da snimi vrhunsku plocu. To su ljudi iz Mercury,Decca,Emi,RCA,London. Par ljudi kazem jer su oni snimatelji i odnosi se na klasicnu muziku. Svaki od njih ima svoj STIL tako da kada slusas plocu mozes da prepoznas stil svakog od njih.Npr. kada slusas orkestar imas kod jednog utisak da si isperd pozornice a kod nekih da si u prvom redu itd.. Onaj moj casopis(apsolute sound) je OTKRIO SAMO DEO TAJNE kako se to radi. Radi se o teoriji BLUMEN i koja se odnosi na tajnu postavljanja mikrofona pri snimanju. Samo pri takvom snimanju moze da se snimi DA BI POSLE USPEO DA REKREIRAS PROSTOR. Na primer snima se orkestar u Carnegie Holu. Ti slusas uzivo orkestar i tacno znas gde se nalazi koji instrumenat.Tu prisustvuje HP. Kada se zavri izrada ploce onda se to pusti na nekom referentnom sistemu (Glavni covek u casopisu absolute sound je HP (HARRY PERSON i on ima 3-4 takva sistema). I tada vrhunski sistem treba da ti docara- rekreira ono sto je snimljeno. Znaci slusao si i original i sada to slusas kada se reprodukuje. TAKO DA NEMA LAZI NEMA PREVARE. Do sada NE POSTOJI UREDJAJ KOJI JE USPEO DA U POTPUNOSTI REKREIRA I MUZIKU NI PROSTOR ALI JE BILA VELIKA SLICNOST. Tako je nastao I NEKI REFERENTNI SISTEM U ODNOSU NA KOGA SE SVE OSTALO UPOREDJUJE. Koliko se zna do sada nijedna CD ploca nije uspela da rekreira onu dubinu prostora koja moze vinilna. Sirinu prostora (soundstage) je uspela. Napominjem da se radi samo o klasicnoj muzici.Kod instrumenata kod kojih se koristi muzika koja je pojacana (elektricna gitara) DUBINA i sirina PROSTORA JE NEVAZNA i kao takva DOZIVLJAJ JE DRUGACIJI. ps:AKo si pod mutnijom mislio na dubinu i transparentnost onda je POENTA U SNIMANJU ili kvalitetu uredjaja. Na vrhunskoj ploci i vrhunskom sistemu mozes da "vidis" violinistu u prostoru(deep) i cak imas utisak koliki prostor zauzima (transparentnost- mutno ili jasnije.) Jedan od jeftinijih zvucnika koji moze da rekreira transparentnost je Quad esl-63 elektrostatik ali i manu da prikaze malu dubinu. pps: U Jugoslaviji VERUJEM nema vrhunski snimljene ploce jer NEMA SE ZNANJA. A takva ploca na primer Pogorelica nebi kostala ispod 100 $ u inostranstvu a sa tirazom od par miliona vidi ti koje su to pare.
hi.fi.125 vaca,
>> Ajde, bre, čoveče, trgni se malo. Ima lepših stvari u >> životu od prepucavanja po Sezamu. žini mi se da se ti više prepucavaš od njega.Pogledaj samo svoje replike na spantićeve poruke... Vaca
hi.fi.126 vcalic,
Ha, evo ga moj čovek :)
hi.fi.127 boox,
>> Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati. >> Vinilna je BOLJA. >> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA >> CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE. Prethodne poruke u kojima se konstatuje superiornost vrhunske vinilne nad vrhunskom CD pločom, tj. šire gledano: analognog snimanja zvuka nad digitalnim, su rezultat ukusa, zvučnog doživljaja i navike i sa tim se mogu delimično složiti, ali navedena tvrdjenja ipak nemaju tehničku podlogu. Jedan od skromnih dokaza nalazim i knjizi "Digitale Audiotechnik" Dieter Thomsen-a, prevod sa nemačkog Bojana Ivančevića, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986. Na strani 206, u poglavlju "4. Reprodukcija digitalnog audiosignala zapisanog optičkom metodom", u odeljku "4.6.3 Objektivna usporedba gramofona i CD-reproduktora", u zaključcima poredjenja nekih tehničkih karakteristika (frekventni opseg, odnos signal/šum, harmonijska izobličenja, prigušenje preslušavanja, kolebanje broja obrtaja, intermodulacijska izobličenja, itd.) dva uredjaja srednje klase i odgovarajuće cene, piše: "Navedeni rezultati pokazuju nedvojbeno veću, a u pojedinim disciplinama i znatno veću kvalitetu CD-reproduktora. Postignuto je znatno poboljšanje kvalitete prijenosa audio-signala zahvaljujući digitalnoj obradi. Vrhunski analogni gramofoni mogu se sa CD-reproduktorima mjeriti samo u nekoliko disciplina, dok niti kod njih nije moguće izbjeći neke nedostatke, kao npr. šum, pucketanje i sl., te trošenje gramofonske ploče i igle, što znatno utječe na kvalitetu reprodukcije". Navedena merenja su, kao što je rečeno, vršena na uredjajima srednje klase, a predrag govori o vrhunskoj vinilnoj i CD ploči. Medjutim, globalni zaključci su ipak izvedeni i za visikokvalitetne uredjaje i medije za čuvanje audio zapisa, te se iz ovoga može zaključiti da su digitalni zapis i reprodukcija audio signala, sa tehničke tačke gledišta kvalitetniji od analognog, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje: šta više prija našem uhu.
hi.fi.129 vcalic,
>> žini mi se da se ti više prepucavaš od njega.Pogledaj samo svoje >> replike na spantićeve poruke... Xexe, slučaj Srđana Pantića je malo delikatniji. U svakom slučaju, verovatno moj stil deluje kao prepucavanje, ali veruj mi, motivi su bili sasvim drugačiji :)
hi.fi.130 kole,
>> da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra Da znaš da si u pravu...Kad sam kupio player, kupio sam dobar deo ploča i kao CD-ove; za neke sam se oduševio novim zvukovima, ali sam se za dobar deo i razočarao. Zvuk je ponekad "suviše dobar", odnosno nije onako "mekan" Takođe, poneki MAXI (45) zna da zvuči fenomenalno. Ali, ipak glasam za CD ! Pozdrav, Kole
hi.fi.131 predrag,
>> Mada, koliko sam negde video, nasa Elektronska Industrija >> jos uvek pravi cevi. Hoce li to EI biti spasilac >> rock'n'roll-a ;)) Ima jos nekoliko fabrika u svetu koje prave cevi. Prave je Nemci i Madjari ali i mi. Neces verovati ali firma koja pravi vrhunska pojacala KUPUJE cevi od nase EI u Nisu. Ta firma je (mnogi nece da poveruju) "Audio Research" iz Amerike ciji top modeli sigurno spadaju u 5 najboljih na svetu. Elektronske cevi imaju SVOJU BOJU ZVUKA i firma je bas izabrala EI. Inace nase cevi se prodaju i drugim firmama u Americi i poznate su tamo kao "ruske cevi" a ne Jugoslovenske. ps: Mozda se se od sada zvati Serbian tube (valve).:))))
hi.fi.132 ilazarevic,
█ Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr. █ tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise... Dobro, primer je bio tragično glup, slažem se. Ipak, ja stavljam V simfoniju ispred bilo koga modernijeg muzičkog dela, izuzev Karmine Burane u obradi Karla Orfa.
hi.fi.133 vojkan,
-> slušaju snimke sa 24 kanalnih trakaša i to direktno iz -> studija a ne... Naravno sa digitalnog masteringa i turbo ekvilajzer mega max mixa.
hi.fi.134 vojkan,
-> Može, naravno, uz auto-repeat ;))) Mada i ploča može da -> preskače ;) Može i CD da preskače (provereno samo ga dovoljno usvinjite tortom ili sličnim artiklom i radi sve radnje :))
hi.fi.135 vojkan,
-> Pa ja mogu uz puno ubeđenje da izjavim da je klasična -> muzika mnogo KVALITETNIJA tehnički i po celokupnom -> doživljaju od bilo koje modernije (poredite doživljaj V -> simfonije, Betoven, u izvođenju Bečke filharmonije + -> Herbert von Karajan i,recimo, New Kids on the Block na -> istim uređajima). Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku možeš i snošku da doživiš :)))))
hi.fi.136 vojkan,
-> Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš -> npr. tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili -> Joulie Cruise... Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da čuje album Enye >:>>>
hi.fi.137 ljubisha,
>koje sam ranije slušao užasno mnogo sa ploče, i nakon par preslušavanja, CD >sam lepo stavio u vitrinu i vratio se slušanju istih albuma sa vinilne ploče. Kada da dođem po njih? :) >preslušavajući CD sa digitalno remasterovanim (uff, baš nije u duhu srpskog ^^^^^^^^^^^^^^ ............... >stvar, tonovi su isti, ali ne zvuči kao da je to odsvirao Hendrix, nego neka >njegova n-ta kopija. Suviše meko i ispolirano da bi bio pravi original. Prema Sam si dao odgovor na problem. Probaj da odslušaš nešto što je u originalu rađeno kao DDD pa onda to slušni sa ploče. >LP, ali to nikad neće biti isto, bar kad je rock'n'roll u pitanju. Uostalom, >da li na CD-u može da se napravi da pesma nema kraj ? ;) Jeste da si na početku rekao da je to tvoje mišljenje ali zašto baš rokenrol? A da li na ploči može da se pušta samo jedna particija od n-sekunde do n-sekunde (a koji ti je primer za ploču bez kraja - ja se sećam jedne među prvim od Atomskog Skloništa sa bubnjevima na kraju)? Pozdrav Ljubisha
hi.fi.138 ljubisha,
>takav doživljaj. Dakle treba samo imati pare za uređaj, a muzika se već >nekako nađe.... Jedino ako je sam napraviš. Ili misliš da će doći vreme kada će neka nezavisna radio kuća u Srbiji da izdaje takve diskove sa hitovima Lepe Brene, Stele, Cece Veličković, Snežane Babić... Xe Xe jedva čekam :)))))))))) Pozdrav Ljubisha
hi.fi.139 ljubisha,
> Lepo je što si našao adekvatan primer. Pokušaj da porediš npr. >tu betovenovu sinfoniju, i jedan album Enye, ili Joulie Cruise... Primer mu je baš odgovarajući. Koliko se sećam, ovde se govori o tome, šta slušati na nekim monstrumima od po nekoliko desetina hiljada maraka pošto je sve više muzike u stilu NKOTB. Enya ili Tracey Chapman (po meni) su ipak retki izuzeci. Pozdrav Ljubisha
hi.fi.140 ljubisha,
>efekti su proizvedeni zahvaljujući tome. A to je na CD-u nemoguće :) Uh, opet ti. Moguće je ako se taj deo pušta kao sekvenca
hi.fi.141 ljubisha,
>Vrhunska CD ploca i vrhunska vinilna se ne mogu uporedjivati. >Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze Vrhunska DDD i vrhunska AAAAAAA... Arhgrrhgh xe xe :))) >Kakav je to dozivljaj kada CD ploca nema dubinu >tako da utisak kada ti svira orkestar je takav kao da ti >je ceo orkestar u jednoj ravni izmedju zvucnika. Izgleda da nisi slušao prave stvari ili ti je prbacač mono-ste- reo bio prebaćen na mono. :))))))))))))))))))))))))) >Taj tvoj dozivljaj je cista iluzija . Nemoj tako oštro Pozdrav Ljubisha
hi.fi.142 ljubisha,
>Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA >CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE. >Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji pojedinih >studija (Mercury,Rca,Emi..) >Ja im verujem. Ja ne. žuo sam svojim ušima.
hi.fi.143 ljubisha,
> Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku > možeš i snošku da doživiš :))))) Ne razumem ovo?!?! Jesi li probao uz Ravelov "Bolero"? Pozdrav Ljubisha P.S. Kakve li ovo veze ima sa ovom temom :)))
hi.fi.144 bandit,
>> Vinilna je BOLJA. Trenutno ne postoji CD ploca koja moze >> da rekreira prostor u DUBINU kao sto to moze stara dobra >> vinilna. Takođe ne postoji ni CD koji će tako dobro da rekreira šum, šuštanje i krckanje ploče.... Johnny
hi.fi.145 bandit,
>> Ha, evo ga moj čovek :) Koliko si ga platio? Johnny
hi.fi.146 bandit,
>> Izgleda da tebi (sudeći po onom "FOR NOW") nikad nije dosta. Pa da znaš i nije... ali da zaključimo FOR NOW! Johnny
hi.fi.147 bandit,
He, He, moj čovek!!! Johnny
hi.fi.148 bandit,
>> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna VRHUNSKA >> CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE. Onda si spreman za jedan konkretan test? Ploča i 3D CD, merenje izobličenja, šuma i izdržljiosti? Johnny p.s. nisi u pravu...
hi.fi.149 bandit,
>> Dobro, primer je bio tragično glup, slažem se. Ipak, ja stavljam Pa kako da porediš dve stvari, kada izgleda da slušaš samo klasiku? Klasika je stvar za sebe i ne može da se poredi NIKAKO! Zašto? Zato što je to bilo i nikada više neće biti... Johnny
hi.fi.150 bandit,
>> Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da čuje >> album Enye >:>>> Ili bi skočio kroz prozor kada bi čuo Betovena? Johnny
hi.fi.151 dnikolic,
>> Ima pravo covek sa ovim Betoven bi skocio kroz prozor da cuje >> album Enye >:>>> Eh Vojkane, pretera ga! Pa ovaj album Enye je jedan od najboljih albuma koje sam ikad cuo! Preslusaj ga ponovo, PAZLJIVO! dn P.S. Radi se o albumu Watermark...
hi.fi.152 dnikolic,
Imam jedan CD ( Mocart by DENON ) na kom se cuje disanje violiniste, kao i trenje odela za vreme svirke. Sniman je DDD. dn
hi.fi.153 spantic,
> Xexe, slučaj Srđana Pantića je malo delikatniji. U svakom > slučaju, verovatno moj stil deluje kao prepucavanje, ali > veruj mi, motivi su bili sasvim drugačiji :) Bogami, Ćaliću, nisam hteo baš da primetim ali moram, ti si, bojim se, taj slučaj. Nisam zaboravio tvoj napad pre nego što ti je istekla članarina niti učešće u princessinim bljuvotinama ( s obzirom da nisi demantovao svoje učešće u njima). A ja ti ne bih ni odgovarao, jer zaista nemam šta da raspravljam s tobom, da ipak nije reč u nekim slučajevima o stvarima koje se tiču mojih prijatelja ili opštih stvari.
hi.fi.154 spantic,
> rucice, druga tezina .... a i on kao i ploca moze i > beskonacno da traje a i da preskace (bez intervencije na > samom uredjaju) samo ako se to zeli izvesti cak je i > princip slican kao i kod LP ploce - princip izvodjena > beskonacnosti. Šta je bilo sa onim CDovima kojima su pre nekoliko godina prorekli kratak vek zbogom uticaja boje?
hi.fi.155 spantic,
> Vinilna ploca je DO DANAS NE PREVAZIDJENA. Ni jedna > VRHUNSKA CD PLOCA NIJE BOLJA OD VRHUNSKE VINILNE. > Ovo ja ne kazem vec ljudi kojima je to posao.Snimatelji > pojedinih studija (Mercury,Rca,Emi..) > Ja im verujem. Ja ne. Ko je čuo snimak dela klasične muzike na CDu, takođe.
hi.fi.156 spantic,
> Ima pravo čovek sa ovim Betoven bi skočio kroz prozor da > čuje album Enye >:>>> Ukusi su ipak lična stvar. Ja na primer preferiram klasičnu muziku.
hi.fi.157 spantic,
> pps: U Jugoslaviji VERUJEM nema vrhunski snimljene ploce > jer NEMA SE ZNANJA. A takva ploca na primer Pogorelica > nebi kostala ispod 100 $ u inostranstvu a sa tirazom od > par miliona vidi ti koje su to pare. Ne. Mnogo značajnije. Nema se para za ono što je potrebno za to.
hi.fi.158 zormi,
* Elektronske cevi imaju SVOJU BOJU ZVUKA i firma je * bas izabrala EI. Da, zbog izobličenja i loše prenosne karakteristike cevi imaju karakterističnu boju. Ne čudi me što su izabrali EI. ;))
hi.fi.159 vcalic,
>> Neces verovati ali firma koja pravi vrhunska pojacala >> KUPUJE cevi od nase EI u Nisu. >> Ta firma je (mnogi nece da poveruju) "Audio Research" iz Amerike >> ciji top modeli sigurno spadaju u 5 najboljih na svetu. Sjajno!!! :)))))
hi.fi.160 vcalic,
>> Sam si dao odgovor na problem. Probaj da odslušaš nešto što je u >> originalu rađeno kao DDD pa onda to slušni sa ploče. Aha, samo još nisam primetio da je snimljeno nešto što bi me interesovalo a da je snimljeno DDD tehnikom. A da postavimo pitanje ovako. Recimo da se isti materijal na dve različite trake, pri čemu jedna snima digitalno, druga analogno. Digitalni snimak ide dalje na digitalnu obradu, analogni snimak na klasičnu obradu. I jedan i drugi su rađeni vrhunskom tehnologijom, i radili su ih vrhunski stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li si siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam ubeđen... >> A da li na ploči može da se pušta samo jedna particija od n-sekunde >> do n-sekunde (a koji ti je primer za ploču bez kraja - ja se sećam jedne >> među prvim od Atomskog Skloništa sa bubnjevima na kraju)? Ne može, ali to mi i nije potrebno. Nema neke koristi ni od beskonačne rilne, ali ona dozvoljava autorima da je iskoriste ako to smatraju za shodno. A može li se na CD-u zapisati informacija da taj i taj deo treba toliko i toliko puta ponavljati od te do te sekunde. Nešto mi to nije poznato. Drugo je ako ti lično isprogramiraš svoj plejer, ali ja nisam govorio o tome.
hi.fi.161 vcalic,
>> pošto je sve više muzike u stilu NKOTB Ne bih se složio da je "sve više". Takva muzika je uvek postojala (u drugačijoj formi), sličnog kvaliteta i kvantiteta. Jedino što je kod nas otvoren medijski prostor (satelitska TV) pa izgleda kao da je ima više.
hi.fi.162 vcalic,
>> Uh, opet ti. Moguće je ako se taj deo pušta kao sekvenca Opet ja. Jeste moguće ako manuelno isprogramiraš plejer. Da li je moguće naterati čitač da on SAM ponavlja jednu sekvencu, nekim eventualnim zapisom na samom CD-u?
hi.fi.163 vcalic,
>> Ja ne. žuo sam svojim ušima. Ja slušam već godinama i nekako je uvek prednost na strani LP-a. Subjektivni utisak, verovatno, mada znam za jedan slučaj preobraćenog CD-ovca, koji je nakon što je "zaboravio" sve brojke koje opisuju kvalitet CD zvuka (razni decibeli i procenti), bez predrasuda preslušavao paralelno CD i LP, i postao veliki ljubitelj zvuka sa plastike !?
hi.fi.164 vcalic,
>> Takođe ne postoji ni CD koji će tako dobro da rekreira šum, šuštanje >> i krckanje ploče.... Postoji, ali nećemo o tome. Al' razmisli malo ovako, uzmi loše izrađenu ploču i loše izrađen CD. Ako staviš lošu ploču na gramofon, ona će i krckati i preskakati ali će svirati, a ako staviš loš CD u plejer, vrlo lako može da se dogodi da plejer i ne ukapira da je u njemu nekakav disk :))
hi.fi.165 vcalic,
>> Koliko si ga platio? Opet ti...
hi.fi.166 vcalic,
>> Onda si spreman za jedan konkretan test? >> Ploča i 3D CD, merenje izobličenja, šuma i izdržljiosti? Vi CD-ovci se stalno pozivate na brojke, neke testove i ostale stvari koje su uglavnom na papiru. A poznato je da ljudi koji imaju sklonost ka kompjuterima, imaju sklonost i ka tehnokratiji. Pobogu, ljudi, keiranje muzičkog dela je produkt ljudskog duha i kao takvo ne može se meriti nekim brojkama, decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim da se pozivate na neki osećaj (sem spantića u jednoj poruci), nego stalno gurate neke opšte pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za mene lično slušanje muzike predstavlja mnogo više od puke rekreacije, teško te vaše brojke mogu da prihvatim kao jače argumente. P.S. Predrag je ipak u pravu
hi.fi.167 vcalic,
>> Klasika je stvar za sebe i ne može da se poredi NIKAKO! >> Zašto? Zato što je to bilo i nikada više neće biti... Između ostalog i zbog toga, a i zbog toga što je klasična muzika stvarana sa prilično drugačijim motivima i u drugačijim uslovima nego što danas nastaje muzika. Sve to naravno ne znači da je ne treba negovati.
hi.fi.168 vcalic,
>> Bogami, Ćaliću, nisam hteo baš da primetim ali moram, ti si, bojim se, taj >> slučaj. Nisam zaboravio tvoj napad pre nego što ti je istekla članarina niti He, he, da li ti je poznato dejstvo hlorovodonične kiseline na izvestan metal... ;)
hi.fi.169 vcalic,
>> Ja ne. Ko je čuo snimak dela klasične muzike na CDu, takođe. Da li si čuo vrhunsku vinilnu ploču ?
hi.fi.170 vcalic,
>> Da, zbog izobličenja i loše prenosne karakteristike >> cevi imaju karakterističnu boju. Samim tim su savršene za električne instrumente.
hi.fi.171 dusan,
ja sam za CD
hi.fi.172 predrag,
Vidim da ima dosta ljubitelja CD koji kazu da je bolja od vinilnih ploca. Necu da vas pitam koje CD uredjaje imate jer sam 100 % sigurna da NIKO OD VAS NEMA NEKI plejer koji spada u samu vrhunsku klasu. Ali ajde da malo prosirimo diskusiju. Ako imate vrhunski IZVOR ZVUKA to morate da nekako cujete. Sledeca karika je POJACALO a posle zvucnici. Vrhunsko integralno pojacalo je RETKOST. Koliko vas ima odvojeno predpojacalo i snagas. ? Bolji snagasi rade u klasi A (to su oni koji se uzasno zagrevaju) a najbolji snagasi su zapravo cevasi. Snagasi klase A imaju zvuk slican cevasima. Koliko vas ima takvo nesto. ? Ako NEMATE TAKO NESTI ONDA VASE VRHUNSKE CD ploce NISTE NI MOGLI DA CUJETE U PRAVOM SVETLU. A tek koliko od vas ima vrhunske zvucnike.? Koliko vas ima sitnice koje poboljsavaju zvuk (kablovi za spajanje CD sa pojacalima -interconect,kablove za spajanje zvucnika i matovi koji se dodaju na CD ploce). ZNACI AKO IMATE VRHUNSKE CD uredjaje (i ploce) sta vam to vredi kada iz toga nemozete da izvucete pravi zvuk jer imate KRSEVE od zvucnika i pojacala. Ako imate vrhunski CD i pojacal a krseve od zvucnika opet isti slucaj. Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat. A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ??
hi.fi.173 ilazarevic,
█ Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku █ možeš i snošku da doživiš :))))) Doduše, snoška baš kod mene ne ide uz bilo koju muziku ;))) ali ja uz Betovena ili Vagnera (eto, još jednog da ubacim) ne mrdam samo glavom. Ja imam potpun doživljaj te muzike kao nečega tu, prisutnog baš pored mene...
hi.fi.174 ljubisha,
>stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li si >siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam ubeđen... Ko ti je kriv O;)) > Ne može, ali to mi i nije potrebno. Nema neke koristi ni od beskonačne >rilne, ali ona dozvoljava autorima da je iskoriste ako to smatraju za shodno. Ej ne traži dlaku u jajetu. Sam si rekao da i nema neke koristi od toga ali je ipak praktičnost na strani sempla na CD-u. I ako ostavimo na stranu sve kvalitete (tehničke strane) jednog CD-a i gramofona na CD-u imam daljinac. Inače imam gramofon (žao mi je što sam morao da prodam prvi iz serije SL-D1 Technics koga sam čuvao deset godina) i kupujem ploče ali pošto je kvalitet očajan ipak preferiram CD ploču (iako je skuplja). Pozdrav Ljubisha
hi.fi.175 ljubisha,
Nisam upućen u najnoviju tehnologiju da bih smeo da tvrdim da li toga ima ili nema ali da te opet pitam, a čemu bi to služilo?
hi.fi.176 ljubisha,
>(razni decibeli i procenti), bez predrasuda preslušavao paralelno CD i LP, i >postao veliki ljubitelj zvuka sa plastike !? Nemam para da gledam u te silne tehničke podatke i obično kupujem samo stvari koje sam video i čuo kod nekoga. A što se tiče preobraćenja kol'ko se ja sećam prvo je nastao gramofon pa tek onda CD. I samo zato što sam čuo (i video) kako to čudo radi kupio sam ga. Pozdrav Ljubisha
hi.fi.177 ljubisha,
>ja sam za CD Ej ljudi Duletov CD ima bag u operativnom sistemu :)))))))))))
hi.fi.178 ljubisha,
>Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat. > A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ?? Nemoj, rasplakao si me. :((( Kao i kad su rasprave o kompjuterima u pitanju ljudi vole da potežu neke argumente koje nikad nisu videli a kamoli imali prilike da rade na njima. U svakoj tehnologiji ima fušeraja pa tako i u CD-u. Evo ja sam na primer kupio tri CD-a na kojima je Rave- lov "Bolero" i sve sam ih vraćao zbog užasnog kvaliteta. I tek nedavno sam slučajno u prolazu kod "Srbijateksa" (na Terazijama) uspeo da naletim na jedan nemački CD iz serije Metropolitan čiji me je kvalitet oduševio (a i jedini je snimljen DDD). Ali, ipak, za onoliko para koliko imam i ko- liko sam spreman da dam za muziku sam veoma zadovoljan. Pozdrav Ljubisha P.S. Ipak nikako da prežalim što nisam kupio Energy M22 :(( P.P.S. BTW ako ti imaš neku mašineriju od par desetina hiljada maraka šta radiš sa njom i šta slušaš na njoj?
hi.fi.179 dejanr,
Ja mislim da će CD "sahraniti" ploče onog dana kada bude raspoloživ jeftin uređaj za kopiranje CD-->blanko_CD. Samo što će i tada profiti proizvođača početi da padaju ;(
hi.fi.180 dejanr,
>> Vi CD-ovci se stalno pozivate na brojke, neke testove i ostale stvari >> koje su uglavnom na papiru... Pobogu, ljudi, keiranje muzičkog dela je >> produkt ljudskog duha i kao takvo ne može se meriti nekim brojkama, >> decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim da se pozivate na >> neki osećaj (sem spantića u jednoj poruci), nego stalno gurate neke >> opšte pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. >> ... teško te vaše brojke mogu da prihvatim kao jače argumente. Pa, ako ja recimo kažem "ja imam bolji osećaj kad slušam CD" a ti kažeš "ja imam bolji osećaj kad slušam ploču", onda smo završili diskusiju, zar ne? Jedini argumenti koji imaju nekog smisla jesu brojke i grafici, a ako se nešto ne može predstaviti brojkama onda ga je jako teško rangirati. Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj" dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog "žala za mladošću" i tome slično? ;) U tom slučaju ćeš čitavog života slušati ploče i misliti da su one bolje, a neko ko je "odrastao na CD-u" za njih neće hteti ni da čuje. Zato volim brojke :)
hi.fi.181 lanik,
Pa uvek će biti ljudi koji će da tvrde da je nešto "staro" bolje... E ovamo bolji lampaši od tranzistoraca, pa bolji gramofoni od CD-a... Verovatno su takvim ljudima i analogni računari bolji od digitalnih? ;) Ploča nikada nemože da ima: 1) frekventni raspon kao CD 2) dinamiku kao CD 3) čistoću snimka kao CD (znači bez onog RUMBLE, RUMBLE) 4) vek trajanja kao CD (znači da kad se pušta, i prvi i stoprvi put zvuči isto) 5) a da ne pominjemo programiranje i 6) veličinu medija Soundstage i dubina nemaju puno veze sa source-om (tj, da li je CD ili LP) već najviše zavise od ZVUžNIKA, a zatim od pojačala (naravno, snimak mora biti dobar) --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.182 lanik,
>> Zvuk je ponekad "suviše dobar", odnosno nije onako "mekan" E to je potpuno druga stvar! Stvar je u tome da si TI navikao na zvuk sa LPja i da pre CDa nikada ranije nisi čuo kako ti zvuci STVARNO zvuče (izuzmimo rock koncerte na kojima se ionako ništa ne čuje ;))), zbog "ograničenosti" medija. Isto važi i za lampaše. Lampaši zvuče "toplije" i prijatnije i tu nema diskusije, ali to NIJE PRIRODNO i VERNO reprodukovano. Najvažnije kod HIFI uredjaja je da VERNO reprodukuju sa source-a (tj. da ne "boje" zvuk), a da li, subjektivno, zvuče dobro ili ne _trebalo bi_ da zavisi isključivo od snimka source-a; pod uslovom da imamo "savršene uredjaje". Pošto nemamo - najvažniji su zvučnici. Zato npr. ja i ne volim većinu popularnih "disko" zvučnika i pojačala iako ona zvuče mnoogo bolje od npr. mojih zvučnika (što meni odgovara za muziku koju najviše slušam tj. "Smooth Jazz" i "Hard Rock"). Oni su _nabuženi_, imaju pojačan bas i visoke i bez obzira što zvuče "bolje" (pitajte svakog 15-to godišnjaka ;)), oni ne reprodukuju verno. Ja imam rešenje u 2 para zvučnika; B&W su veoma neutralni, dok su BOSE pomalo "obojeni" tj. daju jače visoke i basove - ali zato stvaraju bolji utisak prostora. Kada ih pustim da rade zajedno, mogu reći da sam našao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima uiglavnom slušam diskaće, a na B&W "pravu" muziku ;) ... sa CD-a, naravno... ;) P.S. Jedino gde su ploče neprevazidjene je za rad u diskotekama gde kvalitet zvuka nije toliko bitan. Eh, miksovanje sa LP-a i MAXIja je prava stvar... Staviš iglu na ploču, rukom okreneš "platter" do pravog mesta... usporavaš i ubrzavaš... eeeee.... those were the times... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.183 lanik,
>> Uz V sinfoniju možeš samo da mrdaš glavom a uz dobru muziku >> možeš i snošku da doživiš :))))) ;))))))) crkoh! svaka čast majstore! --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.184 bandit,
>> Aha, samo još nisam primetio da je snimljeno nešto što bi me >> interesovalo a da je snimljeno DDD tehnikom. To jeć tvoj problem... >> stručnjaci... Produkt su vrhunski DDD CD i vrhunska long-plejka. Da li >> si siguran da će finalni utisak biti na strani CD-a !? Ja baš nisam >> ubeđen... Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na bilo koju ploču... 3D je 3D, nema šuma, bruma, krckanja, samo perfekcija... Jednom sam na 3D snimku čuo kada je čelista gudalom zakačio po čelu... Johnny
hi.fi.185 bandit,
>> Postoji, ali nećemo o tome. Al' razmisli malo ovako, uzmi loše izrađenu >> ploču i loše izrađen CD. Ako staviš lošu ploču na gramofon, ona će i >> krckati i preskakati ali će svirati, a ako staviš loš CD u plejer, vrlo >> lako može da se dogodi da plejer i ne ukapira da je u njemu nekakav disk >> :)) Nisam budala da kupujem takve gluposti.. ali zamisli da kupiš lošu ploču i onda sledi rumble krc, šššššššš, krc... A na CD-u ipak (bar kod većine) postoji sistem za korekturu pa i loš CD može da se lepo reprodukuje.... Johnny
hi.fi.186 bandit,
>> pojmove tipa dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za >> mene lično slušanje muzike predstavlja mnogo više od puke rekreacije, >> teško te vaše brojke mogu da prihvatim kao jače argumente. Biti tvrdoglav je vrlina, mada je ponekad i mana: Imao sam već raspravo oko ovoga i završio sam je na vrlo efektan način: 1. CD Enya 2. LP Enya 3. Kaseta Enya (original američka dolby B) ------------------------------------ Rezultat: Ploča puštana na Thorensu, Kaseta na Tehnicks CD na SONY CD playeru Sve zakačeno za isto pojačalo i iste zvučnike: U VELIKOJ sobi, na 1/3 max jačine: Rezultat: Kaseta je shit. Možda je dobra kada je na kaseti uvek puno neke dreke, i kada stalno svira ritam mašina, ali za Enyu je ispod svake kritike... Ploča se pokazala malo bolje, ali je i ona šuštala! CD je imao KRISTALAN ZVUK! ---------------------------------------- E sada možeš da pričaš šta hoćeš, a ja kada slušam ženski vokal u pozadini neću da slušam šuštanje ili još gore krckanje... Johnny p.s. Predrag nije u pravu
hi.fi.187 bandit,
>> Sve to naravno ne znači da je ne treba negovati. Bilo je reči o tome kako se ne može porediti sa muzikom koja se danas stvara.. niko nije rekao da je ne treba negovati... Johnny
hi.fi.188 bandit,
>> Ej ljudi Duletov CD ima bag u operativnom sistemu :))))))))))) Da nema motorolu? :)))))))))))))))))))))) Johnny
hi.fi.189 bandit,
>> Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje vrhunski rezultat. >> A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ?? Što nije VULE (username Vule) sada ovde da se malo javi... Johnny
hi.fi.190 vcalic,
>> Ja mislim da će CD "sahraniti" ploče onog dana kada bude raspoloživ >> jeftin uređaj za kopiranje CD-->blanko_CD. >> Samo što će i tada profiti proizvođača početi da padaju ;( Zbog toga verovatno do pojave takvog uređaja neće ni doći. Uostalom, čini mi se da CD neće biti toliko dugo preovladavajući medijum (ni sada nije, sada su to Phillipsove kasete), jer će ga vrlo brzo naslediti magnetne kartice, a već se priča i promeni načina distribucije, tako što bi se umesto klasičnih prodavnica koristile telefonske linije (znači i modemi).
hi.fi.191 vcalic,
>> Ko ti je kriv O;)) Iskreno govoreći, CD ne bih ni uzeo u razmatranje (a kamo li ga kupovao) da nisu u igri bile dve stvari, a to su CD-klubovi i problem koji će se pojaviti za par godina, a to su rezervni delovi za gramofon. Imam Technicsov gramofon (kakva greška, ali ko je to mogao da zna pre 13 godina), i već za par godina će biti veliki problem rezervna igla. By the way, zna li neko, može li da se stavi Ortofonova ručka na Technics-ov gramofon. Ortofon će sasvim sigurno proizvoditi igle i kada CD-a više ne bude ;) >> imam daljinac. Inače imam gramofon (žao mi je što sam morao da prodam prvi >> iz serije SL-D1 Technics koga sam čuvao deset godina) i kupujem ploče ali >> pošto je kvalitet očajan ipak preferiram CD ploču (iako je skuplja). Pa, ako uporediš PGP (PKB) -ovu ploču sa bilo kojim CD-om, naravno da je tako. No, sa već sa masovno štancovanim stranim pločama stvar je malo drugačija, a o onim pojedinačno izrađivanim pločama (velike britanske firme, EMI na primer, često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od oko 3000 primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče puno boljeg kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča) da i ne govorim. žak i tako štampana ploča (ako je nova pa ne dobije zbog malog tiraža neku kolekcionarsku vrednost) košta manje od CD-a, a njen zvuk je, ako ništa drugo, često mnogo bliži onom koji su autori hteli da kreiraju nego zvuk koji se dobije na CD-u.
hi.fi.192 vcalic,
>> Pa, ako ja recimo kažem "ja imam bolji osećaj kad slušam CD" a ti kažeš >> "ja imam bolji osećaj kad slušam ploču", onda smo završili diskusiju, zar >> ne? Apsolutno se slažem sa ovim. Međutim, u ovoj diskusiji koja se ovde razvila vrlo malo njih koji zastupaju CD se poziva na subjektivni doživljaj. Na sve strane lete brojke i termini kojima pokušavaju da dokažu da je CD bolji. To, međutim, s obzirom na prirodu stvari o kojoj govorimo, teško da može da bude uverljiv argument. >> Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj" >> dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog "žala >> za mladošću" i tome slično? ;) A ako "dobar osećaj" dok slušaš CD isto tako potiče "od spolja" usled fasciniranosti upravo tim brojkama ? ;))
hi.fi.193 vcalic,
Jedna mala pričica... 1983. godina, Phillips i Sony izbacuju na tržište novo čudo tehnike, tzv. Compact Disc. Svi koji prate zbivanja na tom tržištu su prosto fascinirani tehničkim mogućnostima i karakteristikama nove sprave. Uskoro, počinje fantastičan rast prodaje CD ploča. Mnogi prognoziraju smrt LP ploči, do čega maltene i dolazi. CD, posle CC kasete postaje vodeći nosač zvuka. Mnogi iskusni ljubitelji kvalitetnog zvuka, međutim, tvrdili da taj CD NE ZVUžI DOBRO. CD zagriženici su ih zbog toga deklarisali kao "džangrizave konzervativne aristokrate". Muzičari počinju sve više da snimaju u takozvanoj DDM (Direct Digital Mastering) tehnologiji. 1986. jedan tako snimljen album dolazi na prvo mesto Bilboardove Top Liste prodaje albuma u Americi. (Paul Simon - Graceland). Tada počinju i problemi za CD. Počinje afera oko kratkog veka CD ploča, a zatim, negde 1987. godine, nešto što je bilo mnogo tiše, a u daleko većoj meri uzdrmalo CD tehnologiju, rezultati do kojih je grupa američkih psihologa došla u svojim istraživanjima. Ukratko, rezime celog slučaja je bio "Mozak na digitalni zvuk CD ploče reaguje kao na zvuk izobličeniji od zvuka vinilne gramofonske ploče koja krcka i preskače". Phillips, međutim, nekoliko meseci kasnije, izbacuje na tržište takozvani "Bitstream" čip, čija je uloga da drastično ubrza obradu digitalnih informacija i njeno pretvaranje u analogni zvuk, što bi trebalo da rezultuje daleko "prirodnijim" zvukom. Ubrzo odgovaraju i ostali pa smo dobili MASH (Technics), PLM (Sony) i još masu drugih tehnologija koji CD zvuk treba da približe zvuku obične gramofonske ploče. I tako, krug se zatvorio. Uzeli smo prirodni zvuk, pretvorili ga u digitalni, a sad ulažemo ogromne napore da taj digitalni zvuk što bolje vratimo u analoni od kojeg smo i pošli... A sada, Phillips najavljuje nove digitalne kasetofone koji će snimati digitalno na trake neobično slične današnjim, i biti kompatibilni nadole sa njima. Što znači, sadašnje kasete će moći da se reprodukuju na tim budućim kasetofonima. Sony mu sprema odgovor u vidu sasvim novog sistema, koji bi bio takođe bio daleko praktičniji od, izgleda definitivno napuštenog, DAT sistema. Sa druge strane, pojavili su se gramofoni koji imaju laserske čitače umesto klasične igle, i koji na taj način, pošto nema fizičkog kontakta između plastike i čitača, omogućuju mnogo duži vek klasičnih, vinilnih ploča. Za sada su ti uređaji užasno skupi, ali im se najavljuje drastični pad scena, onog momenta kad velike japanske firme definitvno izbace klasične gramofone iz svojih proizvodnih asortimana.
hi.fi.194 vcalic,
Yeah, još jedan "brojkaš"... Vinilna ploča nikad ne može da ima: 1) frekventni raspon kao kaseta 2) dinamiku kao kaseta 3) čistoću snimka kao kaseta (znači bez onog RUMBLE, RUMBLE) 4) vek trajanja kao kaseta (snimak na kvalitetnoj traci je mnogo izdržljiviji od zapisa na vinilnoj ploči) 5) da ne pominjemo veličinu medija I šta se dešava?!. Masa ljudi ima vrlo kvalitetan snimak na vrlo kvalitetnoj kaseti, a čim je u prilici kupi ploču sa koje je taj snimak nastao a preko snimka na kaseti snimi nešto drugo. I što je najvažnije, svi će ti reći da je zvuk sa ploče bolji nego zvuk sa kasete. Prema tome, brojke nisu ništa drugo nego "psihološko-propagandna" aktivnost ;)) koje preduzimaju kompanije da bi prodale svoje proizvode. Sem toga, voleo bih da vidim za masu ljudi koji barataju pojmovima dinamika, frekventni opseg, odnos signal/šum, da li uopšte znaju šta oni znače, i što je mnogo važnije, da li znaju kako se isti manifestuju u samom zvuku... ;)
hi.fi.195 vcalic,
>> To jeć tvoj problem... Pa, sudeći po onome što sam video da je snimano digitalnom tehnikom, i nije mi neki problem >> Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na bilo koju >> ploču... 3D je 3D, nema šuma, bruma, krckanja, samo perfekcija... Jednom >> sam na 3D snimku čuo kada je čelista gudalom zakačio po čelu... Jeste, nema ni šuma ni bruma ni krckanja. Ali, to ne podrazumeva perfekciju. A što se takvih detalja kao što je udaranje gudalom po čelu tiče, nije valjda da je zbog toga CD bolji od ploče. Imam negde kasetu na kojoj se čuje pomeranje stolice na kojoj je izvođač sedeo dok je snimao pesmu. Radi se o albumu Bruce Springsteen-a "Nebraska". Isto to se lepo čuje i na ploči !?
hi.fi.196 vcalic,
>> Nisam budala da kupujem takve gluposti.. ali zamisli da kupiš lošu >> ploču i onda sledi rumble krc, šššššššš, krc... Pa to što kao referencu uzimaš ploče PKB RTB-a, i nije ti neki argument. Mogu misliti na šta li bi njihovi diskovi ličili da ih, kojom nesrećom, prave. >> A na CD-u ipak (bar kod većine) postoji sistem za korekturu pa i >> loš CD može da se lepo reprodukuje.... Jeste, al' često ni to ne pomaže. Sa druge strane, i kod gramofona se mnoge stvari mogu ispraviti prostim zatezanjem ili otpuštanjem tega.
hi.fi.197 vcalic,
>> Biti tvrdoglav je vrlina, mada je ponekad i mana: Tvrdoglavost je mana, a upornost je vrlina. A takođe, sistem preferencije ne mora (a često i uopšte nema) veze sa te dve osobine. Nema potrebe da raspravljamo o subjektivnim utiscima. Meni samo smeta nametanje brojki a naročito uvreženih shvatanja kao argumenata. Na isti taj način, lako je dokazati na primer da je Slobodan Milošević "najveći sin srpskog naroda". >> Imao sam već raspravo oko ovoga i završio sam je na vrlo >> efektan način: >> >> 1. CD Enya >> >> 2. LP Enya >> >> 3. Kaseta Enya (original američka dolby B) Imam i ja koliko god hoćeš kontra primera. O jednom sam skoro pisao u EXTRA:muzika, a mogu ti ih navesti još dosta.
hi.fi.198 dave,
Sta si bre navalio sa tim ponavljanjem. O formatu zapisa na CD ne znam nista ali moguce je i da sector ima podatke za sledeci pa stvarno moze da se uradi, al to niko nije nasao za shodno zato sto za relativno male pare mozes kupiti player kojim, sto ti rece manuelno, mozes da isprogramiras Sabrina hip-hop opa-cupa summer dance MEGA-MIX. Osim toga rasprava je bila o kvalitetu zvuka. Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god preferira LP spada u onu grupu romanticara koji zavole ono sto su prvo culi iako kvalitet sa tim uopste nema veze. DRC
hi.fi.199 dave,
Jedan ce i ostati. DRC
hi.fi.200 dave,
Da li je to + ili -. Moras misliti na iglu - laseru nista nece biti. DRC.
hi.fi.201 dave,
Potvrdjujes moju teoriju o romanticarima. To sto sam ja tehnokrata moze samo da znaci da sam objektivan. DRC.
hi.fi.202 dave,
> ... 100% sigurna ... A ja mislio da si musko, izvini. DRC.
hi.fi.203 predrag,
>> onda smo zavrsili diskusiju, zar ne? Jedini argumenti >> koji imaju nekog smisla jesu brojke i grafici, a ako se >> nesto ne moze predstaviti brojkama onda ga je jako tesko >> rangirati. Ja sam se nekada pitao kako to da sva pojacala pokrivaju opseg 100-17000 Hz ali razlicito zvuce. Pa posle sam video da ima pojacala koja imaju sve karakteristike (distorzija,damping faktor ...) iste pa opet razlicito zvuce. Mora da tu ima neka caka u brojkama ?. Onda sam isao kod raznih i slusao razne sisteme.Neki su mi se dopadali a neki ne. Jedan sistem mi se je narocito dopadao i to je bila referenca za mene.Sve sam uporedjivao u odnosu na njega. A onda sam se upitao da li je to PRAVI zvuk ili se to meni samo subjektivno svidja. Poceo sam da citam pojedine casopise koje testiraju vrhunske stvari i video da taj moj sistem nije vrhunski.Znaci citavo vreme sam bio u zabludi. Onda sam otisao u inostranstvo i cuo moju omiljenu plocu na jednom takvom vrhunskom sistemu.I zamisli nije zvucao tako lepo kao moj sistem.ALI TAJ SISTEM JE BOLJI OD MOG.On REALNIJE PRENOSI zvuk od mog sistema I KAO TAKAV JE BLIZI ISTINI. Znaci taj zvuk MORA DA BUDE MOJA REFERENCA pa makar mi se i nesvidjao. I tu bi bio kraj.Para za tako nesto referentno nemam.Ostaje mi da se pomirim sa tim da slusam "laz" od zvuka KAO i gomila drugih. Ali JA BAR ZNAM GDE JE ISTINA DOK DRUGI ZIVE U ILUZIJAMA.
hi.fi.204 predrag,
>> Pa uvek ce biti ljudi koji ce da tvrde da je nesto >> "staro" bolje... E ovamo bolji lampasi od tranzistoraca, >> pa bolji gramofoni od CD-a... Nezgodno je sto to tvrde ljudi koji postavljaju standarde za tamo neke egzoticne igracke.Kada bi samo oni znali koliko nisu u pravu ;)) >> Verovatno su takvim ljudima i analogni racunari bolji od >> digitalnih? ;) Zamisli, takvi ljudi se ne zanimaju za racunare. Cika HP (Hary Person) po citav dan samo slusa onu njegovu skalameriju od Infinity Reference Standard mk V zvucnika koja tezi preko tone (100.000 $) i greje se na cevna pojacala Audio Researcha koja trose par kilovata struje a za kompjutere(ni analogne ni digitalne) uopste nije cuo. >> Ploca nikada nemoze da ima: >> >> 1) frekventni raspon kao CD >> 2) dinamiku kao CD >> 3) cistocu snimka kao CD (znaci bez onog RUMBLE, RUMBLE) >> 4) vek trajanja kao CD (znaci da kad se pusta, i prvi i >> stoprvi put zvuci isto) >> 5) a da ne pominjemo programiranje i >> 6) velicinu medija 1) koliki je maksimum CD ploce i da li to neke veze ima sa 44.1 KHz sampling rate. A jel ti cujes mozda iznad 17-18 KHz. 2. Ako ja pevam (pardon cvrkucem) u nekom rasponu od 2000-5000 Hz sta li je tu dinamika od 96 Db. 3.Gramofon ima rumble a to nema veze sa cistocom snimka CD za ne? 4. Tacno. Jedino sto se prema nekim studijama u Americi primeceno da posle 5-8 godina dolazi do nekih hemijskih promena na CD plocama. Ima leka vec su neke firme(kao ultradisk) pocele da prave Cd oblozene sa 24 K gold. 5. E to je ono najglavnije.Steta sto nemaju ugradjen neki koprocesor. 6. ovo je mozda povezano sa ovim gore.U-matic video trake su me uvek svojom velicinom uzasavale.
hi.fi.205 predrag,
>> Ja imam resenje u 2 para zvucnika; B&W su veoma >> neutralni, dok su BOSE pomalo "obojeni" tj. daju jace >> visoke i basove - ali zato stvaraju bolji utisak >> prostora. Kada ih pustim da rade zajedno, mogu reci da >> sam nasao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima >> uiglavnom slusam diskace, a na B&W "pravu" muziku ;) Da ti imas malo bolje zvucnike nebi trebao da cas jedne cas druge slusas. Bose 901 mk V su slabi pa bi ti preporucio b&w 801 mk 2. Sjajno su prosli na testovima i bio bi sigurno zadovoljan.
hi.fi.206 predrag,
>> Ja mislim da ce CD "sahraniti" ploce onog dana kada bude >> raspoloziv jeftin uredaj za kopiranje CD-->blanko_CD. >> >> Samo sto ce i tada profiti proizvodaca poceti da padaju >> ;( Pojavili su se DAT rekorderi. Posto je CD ploca digitalna POJAVILA SE MOGUCNOST PIRATOVANJA tj. snimanja CD ploce na DAT rekordere. To snimanje bi bilo digitalno isto kao kod presnimavas disketu sa diskete.Zanci presnimis CD BEZ IKAKVIH GUBITAKA U ZVUKU jer samo zapravo presnimavas njen digitalno oblik. Da bi se muzicka industrija zastitila od ovoga uvedeno je da DAT-ovi imaju zastitu. Ali nisu sve firme na ovo pristale tako da ce da se vidi kako ce se situacija odvijati.
hi.fi.207 predrag,
>> Uvek i u svako vreme je 3D CD neprikosloven u odnosu na >> bilo koju plocu... 3D je 3D, nema suma, bruma, krckanja, >> samo perfekcija... Jednom sam na 3D snimku cuo kada je >> celista gudalom zakacio po celu... Prvo se ploca ocisti sa nekom specijalnom tecnostu za to. To ce ti smanjiti sigurno pucketanje za jedno 30 %. Zatim treba da imas barem neku vrhunsku glavu (uglavnom su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....). Kada pogledas u VRH TIH IGALA bice ti odmah jasno da tako nesto MALO nisi do sada video a ni pomisljao da postoji i cak ti nece biti jasno kako je to rucno uopste stavljeno i izbruseno. Ostale uredjaje cemo da zanemerimo. A onda pusti sve u pogon i zacudices se da PUCKETANJA ima tako malo.Jedva 10 % od ranije. Ploca ne mora da je neka specijalna. Detalje koje ces cuti nisi ni mogao da zamislis da ih ima. Nocne more koje si imao da li se isplati dati toliko para za gramofonsku glavu ce prestati. Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?.
hi.fi.208 predrag,
>> Rezultat: >> >> Ploca pustana na Thorensu, >> Kaseta na Tehnicks >> CD na SONY CD playeru Vrteska ti je osrednja (cak i da je TD 520 mk II). Koju glavu imas ? A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ? >> p.s. Predrag nije u pravu Meni ne verujes ?? A da li verujes ljudima koji stoje iza "Academu for the advancement of high end audio" kao : Marcia Martin-Reference recording Mark Glazier-madrigal labaratories Gayle Sandors-Martin Logan Bill PEugh-internacional Audio Technologies ...... Ja im verujem.
hi.fi.209 predrag,
>>>> Samo sistem koji ima SVE vrhunske komponente daje >>>> vrhunski rezultat. A TAKVIH IMA MALO ZAR NE ?? >> Sto nije VULE (username Vule) sada ovde da se malo >> javi... Zar nisam u pravu kada kazem da takvih ima malo ? Vule javi se.
hi.fi.210 kole,
>> Verovatno su takvim ljudima i analogni računari bolji od digitalnih? ^^^^^ ^^^^^ CD jeste bolji od ploča, ali mislim da ne treba da preteruješ . Spreman sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa), za 10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama (i daljim produktima slične koncepcije (ne-digitalne)) Takođe, izvinjavam se pošto ova opaska nema blage veze sa ovom temom, ali nisam mogao da izdržim. Pozdrav, Kole
hi.fi.211 kole,
>> našao neki "kompromis" ;)) tako da na BOSEovima uiglavnom slušam diskaće, >> a na B&W "pravu" muziku ;) Voleo bih da svratim do Tebe i čujem kako zvuči. Ako je O.K. javi mi se na mail... Pozdrav, Kole
hi.fi.212 dnikolic,
>> Takode ne postoji ni CD koji ce tako dobro da rekreira sum, sustanje >> i krckanje ploce.... Postoji. Ovaj novi album Dordza Majkla ( CD ) ima nasnimljeno sustanje, krcka- nje i slicno. Imam ga ja. dn
hi.fi.213 dejanr,
>> > Uostalom, ako smo u domenu osećaja, ko može reći da taj "dobar osećaj" >> > dok slušaš ploču potiče "od spolja" a ne "od iznutra" u vidu nekog >> > "žala za mladošću" i tome slično? ;) >> A ako "dobar osećaj" dok slušaš CD isto tako potiče "od spolja" usled >> fasciniranosti upravo tim brojkama ? ;)) Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar izuzetno teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve. Zato sve te podatke smatram za argumente, a osećaji... osećaji ostaju osećaji i o njima nema mnogo smisla diskutovati.
hi.fi.214 dejanr,
>> Pa, ako uporediš PGP (PKB) -ovu ploču sa bilo kojim CD-om, naravno da je >> tako... a o onim pojedinačno izrađivanim pločama (velike britanske firme, >> EMI na primer, često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od >> oko 3000 primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče >> puno boljeg kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča) >> da i ne govorim. Pa, ako hoćemo da poredimo, poredimo jeftinu ploču i jeftin CD (svako u svom domenu cena, naravno) a ne najbolju ploču i jeftin CD. >> žak i tako štampana ploča (ako je nova pa ne dobije zbog malog tiraža >> neku kolekcionarsku vrednost) košta manje od CD-a Ovo mi, već, izgleda kao dobar argument. Ostaje da razmislimo hoće li ostati tako. Moram da kažem da me ovo podseća na priču o satovima. Nekada su, naravno, imali mehanizam. Onda su izmislili ove kvarcne satove koji su, prosto rečeno, beskrajno jeftiniji i beskrajno tačniji. Naravno, proradila je stara industrija koja je malo zakočila ovaj proces, a ljudi (uglavnom stariji :) su govorili da "sat koji kucka ima srce i dušu", pričalo se o skupim zlatnim švajcarskim satovima kao "ipak nečem drugom" itd, itd. I gde smo danas? Klasičan sat, naravno, i dalje postoji, postoji i skupocen klasičan sat izuzetne izrade, ali velika većina sveta (mislim na "kulturan" svet, velika većina sveta uopšte ne nosi sat :) nosi kvarcni sat. Manje briga oko njega, jeftiniji, tačniji, šta ćeš više? žak i ekskluzivni proizvođači satova su se žešće preorijentisali na kvarcne satove (na vreme su se setili da se i oni mogu staviti u zlatnu kutiju ako je baš potrebno da budu skupi) proizvodeći klasične u manjim serijama i za posebne potrebe. Ma koliko nekakva "socijalna inercija" vukla ka zadržavanju neke stare tehnologije (ljudi teško prihvataju promene, a ni industrija nije sklona da se prebrzo preorijentiše na nešto novo), suštinski nova tehnologija koja je (po grubim tehničkim i ekonomskim kriterijumima) bolja od stare gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena. U tom smislu verujem da sadašnji analogni nosioci zvuka (a i slike) na duži rok nemaju baš nikakve šanse u poređenju sa digitalnim.
hi.fi.215 b.jovan,
>...cini mi se da CD nece biti toliko dugo preovladavajuci medijum > (ni sada nije, sada suto Phillipsove kasete), jer ce ga vrlo brzo > naslediti magnetne kartice,... MAGNETNE KARTICE NASLEDJUJU CD-ove ?!? Po prostoj analogiji, moze se ocekivati da ce i 8-pinski matricni stampaci sa termalnim papirom vrlo brzo sahraniti kojekakve LaserJetove, Canon-e, QMS-ove i ostale, slicne, tehnoloske starudije.
hi.fi.216 b.jovan,
>...Ortofon ce sasvim sigurno proizvoditi igle i kada CD-a vise ne bude ;) Mozda ce tada Ortofon proizvoditi igle, ali to sigurno nece biti gramofonske igle. Stavise, verovatno ce malo ko i znati sta to bese gramofon.
hi.fi.217 dave,
Sta fali motoroli?!?! DRC!
hi.fi.218 predrag,
>> gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena. >> U tom smislu verujem da sadasnji analogni nosioci zvuka >> (a i slike) na duzi rok nemaju bas nikakve sanse u >> poredenju sa digitalnim. Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI. Signal iz CD plejera mora da se prevede u analogni da bi ga uopste cuo. Sve ide analogno-digitalno-analogno.
hi.fi.219 predrag,
Hej ljubitelji CD-a. Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri. Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.? Ako bi imali CD plocu gde bi zapis bio 32-bitni koliko metara bi bila ploca ??? Da li neko ima CD plajer ciji je frekventni raspon VECI OD 22 KHz.??? Jel ste pustali neki muzicki program koji je za XT na 386 kompjuteru i kako je zvuk bio ubrzan.Trebalo je reprodukovati svaki bit u pravo vreme da bi dobili normalan zvuk. AKo imate CD to se i vama dogadja i zove se JITTER efekat.
hi.fi.220 ljubisha,
>godina će biti veliki problem rezervna igla. By the way, zna li neko, može li >da se stavi Ortofonova ručka na Technics-ov gramofon. Ortofon će sasvim >sigurno proizvoditi igle i kada CD-a više ne bude ;) Pa na SL seriju može a sad šta ti imaš...? >EMI na primer,često imaju običaj da štampaju jednu posebnu seriju od oko 3000 >primeraka svakog značajnijeg albuma koji objave. To su ploče puno boljeg >kvaliteta i nešto veće cene od standardno štampanih ploča) da i ne govorim. Pa zar ja nisam već ovde negde rekao da živim na Novom Beogradu a ne u Engleskoj ili Nemačkoj. Gde ja da nabavim te stvari i po kojoj ceni?!?!? Pozdrav Ljubisha
hi.fi.221 ljubisha,
> Vinilna ploča nikad ne može da ima: > 1) frekventni raspon kao kaseta > 2) dinamiku kao kaseta Odakle ti bre ovi podaci :))))) ili si možda mislio na DAT?
hi.fi.222 ljubisha,
> Jeste, al' često ni to ne pomaže. Sa druge strane, i kod gramofona se >mnoge stvari mogu ispraviti prostim zatezanjem ili otpuštanjem tega. Aha, može. I šta onda ostade od ploče? Pozdrav Ljubisha P.S. A jesi li probao da staviš metalnih petdinara na glavu? Provereno radi samo što je onda ta ploča samo za jednokratnu upotrebu :))
hi.fi.223 ljubisha,
>Zatim treba da imas barem neku vrhunsku glavu (uglavnom >su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....). ........... >ima tako malo.Jedva 10 % od ranije. >Ploca ne mora da je neka specijalna. >Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?. Kol'ka je beše cena tog zadovoljstva? Ej, pa ja se izgleda ovde je- dini zalažem za nešto jeftino (al' da se ipak ne preteruje ni u tome). Ako ta tvoja igla košta 500$ i gramofon još najmanje 200$ to je kol'ko se ja razumem celih 700$ ili skoro 1200 DEM, jel tako. A sad, kakvu CD maši- nu mogu da kupim za te pare? I u čemu je sad poenta? Šta je bolje? Imao sam do pre godinu dana SL-D1 Techics i probao sam na sve načine da mu na- đem dostojnu zamenu po nekoj razumnoj ceni i nisam uspeo. Tako sad imam najslabiji u seriji SL-DD33 (jedino što je direct-drive) i zadovoljan sam. Koliko i slušam ploče, bolji mi ni ne treba. I još nešto. Generacija sam koja je rasla na pločama (kakav bre CD, od sreće nisam spavao nedelju dana kad sam kupi Shure glavu) ali ipak volim progres, pogotovo kad on zadovo- ljava sve moje potrebe. A, CD je trenutno prava stvar. Možda za koju godi- nu to bude DAT ili ko zna šta već. Pozdrav Ljubisha
hi.fi.224 ljubisha,
>Koju glavu imas ? >A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ? ^^^^^^^ Pa dobro bre ljudi jeste li vi Terminatori pa da umesto ušiju imate hmm... ili čekaj malo da niste delfini možda?
hi.fi.225 boox,
>> Jel ste pustali neki muzicki program koji je za XT na 386 kompjuteru >> i kako je zvuk bio ubrzan.Trebalo je reprodukovati svaki bit u >> pravo vreme da bi dobili normalan zvuk. >> AKo imate CD to se i vama dogadja i zove se JITTER efekat. Pri preslušavanju CD-ploče ne može doći do jitter-efekta jer se on javlja kod trakastih medija za digitalno čuvanje zapisa. Razloge ću ukratko dati uz kratak opis greške kolebanja faze i principa reprodukcije audio-signala sa CD-ploče. Kolebanje faze (engl. jitter) je rezultat nesavršenosti mehaničkih elemenata za vodjenje i pogon magnetne trake i elastičnih osobina trake i manifestuje se kratkotrajnim kolebanjima brzine trake. Kod prekoračenja dozvoljene granice kolebanja smanjuje se tačnost očitavanja podataka, a u kojoj meri će se to desiti zavisi od svojstava kanalnog koda. Ova greška kolebanja faze je slučajna veličina zbog koje se pojavljuju samo pojedinačni pogrešni bitovi, a ne celi snopovi grešaka, pa u slučaju upotrebe odgovarajućeg koda može biti pouzdano korigovana. Princip reprodukcije CD-ploče je ukratko sledeći: elektromotor okreće ploču u smeru suprotnom od kazaljke na satu. Optoelektrička glava za očitavanje očitava digitalnu informaciju sadržanu u veličini, broju i razmeštaju udubljenja, a izlazni signal iz glave se pojačava. Budući da je taj digitalni signal kodiran, potrebno ga je dekodirati. Upravljačka kontrolna logika ispituje da li se u očitanoj informaciji nalaze greške koje bi mogle nastati usled prašine ili manjih oštećenja površine diska. Ako se takve greške pojave, sklop za korekciju greške će ih ispraviti. Ako je nečitljiv ili oštećen veći broj udubljenja (više od oko 4000, što odgovara površini kruga prečnika 2.5 mm), greška se više ne može korigovati. Upravljački logički sklop nakon obrade greške odvaja audio-informaciju od ostalih potkanalnih podataka. Audio-informacija se dalje vodi do sklopa za zadržavanje, a odatle u taktu najčešće od 44.1 kHz, čiju tačnu frekvencu daje kvarcni oscilator, u D/A-konvertore i niskopropusne filtre u kojima se digitalni audio-signal opet pretvara u analogni. Prema tome, eventualne male varijacije brzine okretanja ploče se kompenzuju u sklopu za zadržavanje i uz pomoć kvarcnog oscilatora i ne mogu dovesti do jitter-efekta. Poredjenje izobličenja zvuka muzičkog programa na XT i 386 mašinama (iz razloga različitih brzina rada njihovih centralnih procesnih jedinica i različitih veličina informacionih blokova) sa reprodukcijom zvuka sa CD-ploča nije korektno. >> Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri. >> Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.? >> >> Ako bi imali CD plocu gde bi zapis bio 32-bitni >> koliko metara bi bila ploca ??? >> >> Da li neko ima CD plajer ciji je frekventni >> raspon VECI OD 22 KHz.??? Kod D/A-konverzije prenosni kanal mora biti frekventno ograničen na oko 20 [kHz] (max 24 [kHz]) niskopropusnim filtrom, jer bi se inače u čujnom području pojavile kombinacije aliasing-komponenata. Niskopropusni filtar zbog toga mora sve frekvence iznad 24 [kHz] (44.1 [kHz] učestanost uzorkovanja minus 20 [kHz] prenosno područje) potisnuti sa najmanje 60 [dB]. Takav filtar nije jednostavan za izgradnju jer je potrebno da ima veliku strminu. Veliko gušenje filtra i velika strmina boka zahtevaju uske tolerancije elemenata, a pored toga uzrokuju fazna izobličenja i loš tranzijentni odziv. Upotrebom naduzorkovavanja (engl. oversampling) ovi problemi se rešavaju. Krajem osamdesetih godina, posle 16-to bitnih i 18-to bitnih CD-reproduktora pojavili su se 20-to bitni audio uredjaji nove generacije (AIWA), koji su uz oversampling od 128x radili sa učestanošću uzorkovanja 48 [kHz], pri čemu su konvertori radili na 6.144 [MHz]. Rradi daljeg poboljšanja kvaliteta reprodukcije napravljeni su i oni koji rade na 45 [MHz], sa tendencijom dostizanja učestanosti u gigahercima. Svi savremeni CD-reproduktori su jednobitni, a njihovi konvertori rade na principu sukcesivne aproksimacije. Format CD-ploča ima tendenciju smanjenja uz povećanje kapaciteta. Zar nam treba frekventni raspon veći od 20 [kHz]? ;) >> Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI. :) >> Hej ljubitelji CD-a. Izvoli. Slušam (CD). ;)
hi.fi.226 ljubisha,
>>> U tom smislu verujem da sadasnji analogni nosioci zvuka .......... >>>>>>>Analogni uredjaji su NEZAMENJLJIVI. Joj, pa čovek je lepo rekao "nosioci zvuka" a ne "uređaji". A i na- ravno da će analogno još duuuuuuugo postojati ili barem toliko dugo dok čovek ne bude mogao da sluša i razume digitalne signale. :)) Pozdrav Ljubisha
hi.fi.227 dnikolic,
>> Sta je bilo sa onim CDovima kojima su pre nekoliko godina prorekli kratak >> vek zbogom uticaja boje? Nista, i dalje odlicno rade svoj posao. dn
hi.fi.228 dnikolic,
>> Aha, samo jos nisam primetio da je snimljeno nesto sto bi me interesovalo >> a da je snimljeno DDD tehnikom. Nemoguce! Pa danas je garant vise od 70% CD u DDD tehnici. dn
hi.fi.229 dnikolic,
>> A na CD-u ipak (bar kod vecine) postoji sistem za korekturu pa i >> los CD moze da se lepo reprodukuje.... Upravo od sistema za korekturu gresaka i zavisi cena CD plejera. dn
hi.fi.230 dnikolic,
>> ZNACI AKO IMATE VRHUNSKE CD uredjaje (i ploce) sta vam to vredi kada >> iz toga nemozete da izvucete pravi zvuk jer imate KRSEVE od zvucnika >> i pojacala. Pa onda ni vi sa vinilskim plocama ne mozete cuti dobar zvuk. dn
hi.fi.231 bandit,
>> Pa to što kao referencu uzimaš ploče PKB RTB-a, i nije ti neki argument. >> Mogu misliti na šta li bi njihovi diskovi ličili da ih, kojom nesrećom, >> prave. Za referencu su uzete original ploče, kasete i CD Enye... Johnny
hi.fi.232 bandit,
>> Nema potrebe da raspravljamo o subjektivnim utiscima. Meni samo smeta >> nametanje brojki a naročito uvreženih shvatanja kao argumenata. Na isti >> taj način, lako je dokazati na primer da je Slobodan Milošević "najveći >> sin srpskog naroda". Gledaj VC, nije pitanje šta je sloba kome rekao, to ima da potanko pretresemo u Forumu, radi se o jednoj stvari: Ako već želiš da slušaš krckanje i šuštanje, onda lepo možeš da kupiš Ei-niš gramofon od pre jedno 10 godina i krc-zbrlj, do mile volje. Isto je i sa MNOGO kvalitetnijim gramofonom. Ploča nije savršena, krči, pa čak i kada je SKORO IDEALNA ONA ŠUŠTI! šuštanje ne može da se izbegne. A ti, ako si već željan da se osećaš kao na koncertu, onda lepo pozovi ortake, skačite, zapušite sobu, pa ćE vam i ono krckanje i šušatnje proči nezapaženo... A da ne govorim o tome kako LP vremenom PROPADA! Posle nekoliko stotina puštanja... ZDRAVO! Johnny
hi.fi.233 bandit,
>> već se priča i promeni načina distribucije, tako što bi se umesto >> klasičnih prodavnica koristile telefonske linije (znači i modemi). NOVO! SOUNDBLASTER PRO! NARUžITE I NOVE ALBUME: Princa, Michael Jacksona, Enye, Genesis, sve to telefonom, u *.MOD formatu za vaš novi SOUNDBLASTER PRO! Ako si na to mislio, možda i nisi daleko od istine... Johnny
hi.fi.234 vcalic,
>> Sta si bre navalio sa tim ponavljanjem. O formatu zapisa na CD ne znam >> nista ali moguce je i da sector ima podatke za sledeci pa stvarno moze da se >> uradi, al to niko nije nasao za shodno zato sto za relativno male pare mozes >> kupiti player kojim, sto ti rece manuelno, mozes da isprogramiras Sabrina >> hip-hop opa-cupa summer dance MEGA-MIX. Osim toga rasprava je bila o >> kvalitetu zvuka. Evo ti definitvan primer. Sonic Youth, album EVOL, imam ploču i snimak sa CD-a. Ploča nema kraj, snimak na kaseti ima !? >> Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god preferira LP spada >> u onu grupu romanticara koji zavole ono sto su prvo culi iako kvalitet sa tim >> uopste nema veze. žim ti nešto kažeš to mora da bude tako, jel'? E, pa grešiš, stari moj. Da je tako k'o što ti kažeš, sigurno je da CD nikad ne bih ni kupovao. A ipak sam ga kupio i dosta često slušam muziku sa njega, možda i više nego muziku sa gramofona. To sa romantizmom nema nikakve veze. A ja bih rekao da si ti, kao pravi tehnokrata (pošto kažeš da jesi), pod suviše velikim uticajem onih cifrica iz reklama, pa si zavoleo to za šta ti je neko rekao da je mnogo bolje, pa si takvo mišljenje prihvatio kao svoje. Ccc...
hi.fi.235 vcalic,
>> Da li je to + ili -. Moras misliti na iglu - laseru nista nece biti. Igla se zameni, laser kad ode, ode i ceo plejer
hi.fi.236 vcalic,
>> Potvrdjujes moju teoriju o romanticarima. To sto sam ja tehnokrata moze >> samo da znaci da sam objektivan. A ti potvrđuješ moju teoriju o tehnokratama. Muzika, kao vid umetnosti, i brojke se teško slažu. Tvoji argumenti iz prethodnih poruka to lepo pokazuju. Baš ti hvala, bolju podršku za svoj stav teško da sam mogao da dobijem
hi.fi.237 vcalic,
>> Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar izuzetno >> teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve. >> >> Zato sve te podatke smatram za argumente, a osećaji... osećaji ostaju >> osećaji i o njima nema mnogo smisla diskutovati. Slažem se da u masi slučajeva to stoji, ali Predrag ti je naveo jedan lep primer u jednoj skorašnjoj poruci. Dakle imaš dva pojačala, sa istim zvučnicima, koja su na papiru ista. A opet jedno pojačalo zvuči sasvim različito od drugog. Što je najgore, takve razlike se primećuju i u okviru pojačala koji potpuno istog modela !? Prema tome, izgleda da brojke u slučaju HiFi opreme mogu eventualno da posluže kao referenca, ali kad se radi o konačnom sudu nikako ne bi trebalo da predstavljaju neki značajniji faktor. O samoj muzici da i ne govorimo. Sa druge strane, već sam naveo primer sa audio trakama i vinilnim pločama. Iako veliki deo traka ima neuporedivo bolje karakteristike na papiru, ljudi više vole da imaju ploču nego snimak na traci.
hi.fi.238 vcalic,
>> Ovo mi, već, izgleda kao dobar argument. Ostaje da razmislimo hoće li ostati >> tako. Pa, te takve ploče će se sasvim sigurno štampati bar još onoliko koliko je proteklo od pojave prve komercijalne vinilne ploče na 33 ili 45 obrtaja, do danas. To, što će verovatno taj tiraž od 3000 biti i konačan, to je drugo pitanje. U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa verovatno i ploče. >> Ma koliko nekakva "socijalna inercija" vukla ka zadržavanju neke stare >> tehnologije (ljudi teško prihvataju promene, a ni industrija nije sklona >> da se prebrzo preorijentiše na nešto novo), suštinski nova tehnologija >> koja je (po grubim tehničkim i ekonomskim kriterijumima) bolja od stare >> gotovo uvek "pregazi" prethodnu. Samo je pitanje vremena. U tom smislu >> verujem da sadašnji analogni nosioci zvuka (a i slike) na duži rok nemaju >> baš nikakve šanse u poređenju sa digitalnim. Ma, slažem se ja u tome, jedini je problem što CD NIJE TAJ koji treba da POTPUNO potisne analogne nosače zvuka, i što on uz dva koraka napred nosi sa sobom i jedan dugačak korak unazad. Na tome će još uvek morati da se radi, jer CD ne zvuči DOVOLJNO dobro da bi potpuno istisnuo analogne nosače. A pored toga, analogni nosači se još uvek mnogo bolje prodaju od digitalnih ;)
hi.fi.239 vcalic,
>> MAGNETNE KARTICE NASLEDJUJU CD-ove ?!? >> Po prostoj analogiji, moze se ocekivati da ce i 8-pinski matricni >> stampaci sa termalnim papirom vrlo brzo sahraniti kojekakve LaserJetove, >> Canon-e, QMS-ove i ostale, slicne, tehnoloske starudije. žitaj malo šta se sprema u industriji, pa ćeš videti i kakvi su trendovi.
hi.fi.240 vcalic,
>> Mozda ce tada Ortofon proizvoditi igle, ali to sigurno nece biti >> gramofonske igle. Stavise, verovatno ce malo ko i znati sta to >> bese gramofon. Pa, u svetu postoji sigurno nekoliko milijardi vinilnih ploča. Takvu cifru CD neće skoro dostići, ako je uopšte i dostigne s obzirom na razvoj tehnologije. Vrlo brzo će stići novi medijum za prenos zvuka !?
hi.fi.241 bandit,
>> Prvo se ploca ocisti sa nekom specijalnom tecnostu >> za to. To ce ti smanjiti sigurno pucketanje za jedno >> 30 %. >> su > 500 $ - Koetsu, Van der Hul ....). >> A onda pusti sve u pogon i zacudices se da PUCKETANJA >> ima tako malo.Jedva 10 % od ranije. >> Deluje kao bajka ovo sto pisem zar ne ?. E sada je vreme za stvarnost, pošto tvojom zadnjom rečenicom bajka prestaje: 500$ samo za glavu + ko zna koliko za jednog thorensa. Thorens je zakon, ali za nekoga ko ima kolekciju od jedno 1000-2000 ploča, ali za nas koji tek počinjemo, za 1000DEM!!!!!!!! postoji rešenje u vidu jednog CD player-a Sony, Aiwa, Tecknicks, etc. I to možeš da prođeš i sa manje para od jednog Thorensa, a dobijaš zvuk gde se tih 10% šuma ne primećuje zato što ga NEMA!!!! Johnny
hi.fi.242 bandit,
>> sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa), >> za 10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama >> (i daljim produktima slične koncepcije (ne-digitalne)) Kladi se! Ulažem 100din... Johnny
hi.fi.243 bandit,
>> Vrteska ti je osrednja (cak i da je TD 520 mk II). >> Koju glavu imas ? >> A ostatak sisteme ? Pojacalo,zvucnici i KABLOVI ? Gramofon nije moj... glava? znam da sam video neki dijamant? ostalo je bilo SVE ISTO ZA SVA TRI PUšTANJA! E. pa mogao bi i ja da ti nabrajam malo firmi tako... može? Johnny
hi.fi.244 lanik,
>> O formatu zapisa na CD ne znam nista Evo, ovo bi moglo biti interesantno: CD Summary Introduction As requested by many people, I will post this CD Summary over the next several days in five parts of which this is the first. I received requests from rec.audio, comp.ivideodisc, and comp.graphics -- so I will post it to all these groups. I'm not sure that it is appropriate for comp.graphics but I DID receive multiple requests to post it there. The summary is somewhat technical but more important it is factual: I wrote it after reading the original CD standards documents available from Sony or Philips to CD licensees. If you are interested in the standards documents, you need to contact them directly -- sorry, I don't have a specific contact or phone number. I do work for Apple but this summary contains a minimum of Apple references. I hope everyone agrees that the result is in keeping with net policy on the matter. --andy [Andy Poggio - currently poggio@metaphor.com] CD Summary Part 1 CD-ROM Technical Summary >From Plastic Pits to "Fantasia" Andy Poggio March, 1988 Abstract This summary describes how information is encoded on Compact Disc (CD) beginning with the physical pits and going up through higher levels of data encoding to the structured multimedia information that is possible with programs like HyperCard. This discussion is much broader than any single standards document, e.g. the CD-Audio Red Book, while omitting much of the detail needed only by drive manufacturers. Salient Characteristics 1. High information density -- With the density achievable using optical encoding, the CD can contain some 540 megabytes of data on a disc less than five inches in diameter. 2. Low unit cost -- Because CDs are manufactured by a well-developed process similar to that used to stamp out LP records, unit cost in large quantities is less than two dollars. 3. Read only medium -- CD-ROM is read only; it cannot be written on or erased. It is an electronic publishing, distribution, and access medium; it cannot replace magnetic disks. 4. Modest random access performance -- Due to optical read head mass and data encoding methods, random access ("seek time") performance of CD is better than floppies but not as good as magnetic hard disks. 5. Robust, removable medium -- The CD itself is comprised mostly of, and completely coated by, durable plastic. This fact and the data encoding method allow the CD to be resistant to scratches and other handling damage. Media lifetime is expected to be long, well beyond that of magnetic media such as tape. In addition, the optical servo scanning mechanism allows CDs to be removed from their drives. 6. Multimedia storage -- Because all CD data is stored digitally, it is inherently multimedia in that it can store text, images, graphics, sound, and any other information expressed in digital form. Its only limit in this area is the rate at which data can be read from the disc, currently about 150 KBytes/second. This is sufficient for all but uncompressed, full motion color video. ...nastavak sledi... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.245 lanik,
CD Data Hierarchy Storing data on a CD may be thought of as occurring through a data encoding hierarchy with each level built upon the previous one. At the lowest level, data is physically stored as pits on the disc. It is actually encoded by several low-level mechanisms to provide high storage density and reliable data recovery. At the next level, it organized into tracks which may be digital audio or CD-ROM. The High Sierra specification then defines a file system built on CD-ROM tracks. Finally, applications like HyperCard specify a content format for files. The Physical Medium The Compact Disc itself is a thin plastic disk some 12 cm. in diameter. Information is encoded in a plastic-encased spiral track contained on the top of the disk. The spiral track is read optically by a noncontact head which scans approximately radially as the disk spins just above it. The spiral is scanned at a constant linear velocity thus assuring a constant data rate. This requires the disc to rotate at a decreasing rate as the spiral is scanned from its beginning near the center of the disc to its end near the disc circumference. The spiral track contains shallow depressions, called pits, in a reflective layer. Binary information is encoded by the lengths of these pits and the lengths of the areas between them, called land. During reading, a low power laser beam from the optical head is focused on the spiral layer and is reflected back into the head. Due to the optical characteristics of the plastic disc and the wavelength of light used, the quantity of reflected light varies depending on whether the beam is on land or on a pit. The modulated, reflected light is converted to a radio frequency, raw data signal by a photodetector in the optical head. Low-level Data Encoding To ensure accurate recovery, the disc data must be encoded to optimize the analog-to-digital conversion process that the radio frequency signal must undergo. Goals of the low level data encoding include: 1. High information density. This requires encoding that makes the best possible use of the high, but limited, resolution of the laser beam and read head optics. 2. Minimum intersymbol interference. This requires making the minimum run length, i.e. the minimum number of consecutive zero bits or one bits, as large as possible. 3. Self-clocking. To avoid a separate timing track, the data should be encoded so as to allow the clock signal to be regenerated from the data signal. This requires limiting the maximum run length of the data so that data transitions will regenerate the clock. 4. Low digital sum value (the number of one bits minus the number of zero bits). This minimizes the low frequency and DC content of the data signal which permits optimal servo system operation. A straightforward encoding would be to simply to encode zero bits as land and one bits as pits. However, this does not meet goal (1) as well as the encoding scheme actually used. The current CD scheme encodes one bits as transitions from pit to land or land to pit and zero bits as constant pit or constant land. To meet goals (2) to (4), it is not possible to encode arbitrary binary data. For example, the integer 0 expressed as thirty-two bits of zero would have too long a run length to satisfy goal (3). To accommodate these goals, each eight-bit byte of actual data is encoded as fourteen bits of channel data. There are many more combinations of fourteen bits (16,384) than there are of eight bits (256). To encode the eight-bit combinations, 256 combinations of fourteen bits are chosen that meet the goals. This encoding is referred to as Eight-to-Fourteen Modulation (EFM) coding. If fourteen channel bits were concatenated with another set of fourteen channel bits, once again the above goals may not be met. To avoid this possibility, three merging bits are included between each set of fourteen channel bits. These merging bits carry no information but are chosen to limit run length, keep data signal DC content low, etc. Thus, an eight bit byte of actual data is encoded into a total of seventeen channel bits: fourteen EFM bits and three merging bits. To achieve a reliable self-clocking system, periodic synchronization is necessary. Thus, data is broken up into individual frames each beginning with a synchronization pattern. Each frame also contains twenty-four data bytes, eight error correction bytes, a control and display byte (carrying the subcoding channels), and merging bits separating them all. Each frame is arranged as follows: Sync Pattern24 + 3channel bits Control and Display byte14 + 3 Data bytes12 * (14 + 3) Error Correction bytes 4 * (14 + 3) Data bytes12 * (14 + 3) Error Correction bytes 4 * (14 + 3) TOTAL588channel bits Thus, 192 actual data bits (24 bytes) are encoded as 588 channel bits. Editorial: A CD physically has a single spiral track about 3 miles long. CDs spin at about 500 RPM when reading near the center down to about 250 RPM when reading near the circumference. Disc with a 'c' or disk with a 'k'? A usage has emerged for these terms: disk is used for eraseable disks (e.g. magnetic disks) while disc is used for read-only (e.g. CD-ROM discs). One would presumably call a frisbee a disc. ...nastavak sledi... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.246 lanik,
First Level Error Correction Data errors can arise from production defects in the disk itself, defects arising from subsequent damage to the disk, or jarring during reading. A significant characteristic of these errors is that they often occur in long bursts. This could be due, for example, to a relatively wide mark on the disc that is opaque to the laser beam used to read the disc. A system with two logical components called the Cross Interleave Reed-Solomon Coding (CIRC) is employed for error correction. The cross interleave component breaks up the long error bursts into many short errors; the Reed-Solomon component provides the error correction. As each frame is read from the disc, it is first decoded from fourteen channel bits (the three merging bits are ignored) into eight-bit data bytes. Then, the bytes from each frame (twenty-four data bytes and eight error correction bytes) are passed to the first Reed-Solomon decoder which uses four of the error correction bytes and is able to correct one byte in error out of the 32. If there are no uncorrectable errors, the data is simply passed along. If there are errors, the data is marked as being in error at this stage of decoding. The twenty-four data bytes and four remaining error correction bytes are then passed through unequal delays before going through another Reed-Solomon decoder. These unequal delays result in an interleaving of the data that spreads long error bursts among many different passes through the second decoder. The delays are such that error bursts up to 450 bytes long can be completely corrected. The second Reed-Solomon decoder uses the last four error correction bytes to correct any remaining errors in the twenty-four data bytes. At this point, the data goes through a de-interleaving process to restore the correct byte order. Subcoding Channels and Blocks The eight-bit control and display byte in each frame carries the subcoding channels. A subcoding block consists of 98 subcoding bytes, and thus 98 of the 588-bit frames. A block then can contain 2352 bytes of data. Seventy-five blocks are read each second. With this information, it is now straightforward to calculate that the CD data rate is in fact correct for CD digital audio (CD-DA): Required CD digital audio data rate: 44.1 K samples per second * 16 bits per sample * 2 channels = 1,411,200 bits/sec. CD data rate: 8 bits per byte * 24 bytes per frame * 98 frames per subcoding block * 75 subcoding blocks per second = 1,411,200 bits/sec. The eight subcoding channels are labeled P through W and are encoded one bit for each channel in a control and display byte. Channel P is used as a simple music track separator. Channel Q is used for control purposes and encodes information like track number, track type, and location (minute, second, and frame number). During the lead-in track of the disc, channel Q encodes a table of contents for the disk giving track number and starting location. Standards have been proposed that would use the remaining channels for line graphics and ASCII character strings, but these are seldom used. ...nastavak sledi... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.247 lanik,
Track Types Tracks can have two types as specified in the control bit field of subchannel Q. The first type is CD digital audio (CD-DA) tracks. The two-channel audio is sampled at 44.1 Khz with sixteen bit linear sampling encoded as twos complement numbers. The sixteen bit samples are separated into two eight-bit bytes; the bytes from each channel alternate on the disc. Variations for audio tracks include pre-emphasis and four track recording. The other type of track specified by the subchannel Q control bit field is the data track. These must conform to the CD-ROM standard described below. In general, a disc can have a mix of CD digital audio tracks and a CD-ROM track, but the CD-ROM track must come first. Editorial: This first level error correction (the only type used for CD Audio data) is extremely powerful. The CD specification allows for discs to have up to 220 raw errors per second. Every one of these errors is (almost always) perfectly corrected by the CIRC scheme for a net error rate of zero. For example, our tests using Apple's CD-ROM drive (which also plays audio) show that raw error rates are around 50-100 per second these days. Of course, these are perfectly corrected, meaning that the original data is perfectly recovered. We have tested flawed discs with raw rates up to 300 per second. Net errors on all of these discs? Zero! I would expect a typical audio CD player to perform similarly. Thus I expect this raw error rate to have no audible consequences. So why did I say "almost always" corrected above? Because a sufficiently bad flaw may produce uncorrectable errors. These very unusual errors are "concealed" by the player rather than corrected. Note that this concealment is likely to be less noticeable than even a single scratch on an LP. Such a flaw might be a really opaque finger smudge; CDs do merit careful handling. On the two (and only two) occasions I have found these, I simply sprayed on a little Windex glass cleaner and wiped it off using radial strokes. This restored the CDs to zero net errors. One can argue about the quality of the process of conversion of analog music to and from digital representation, but in the digital domain CDs are really very, very good. CD-ROM Data Tracks Each CD-ROM data track is divided into individually addressable blocks of 2352 data bytes, i.e. one subcoding block or 98 frames. A header in each block contains the block address and the mode of the block. The block address is identical to the encoding of minute, second, and frame number in subcode channel Q. The modes defined in the CD-ROM specification are: Mode 0 -- all data bytes are zero. Mode 1 -- (CD-ROM Data): Sync Field - 12 bytes Header Field - 4 User Data Field - 2048 Error Detection Code - 4 Reserved - 8 Error Correction - 276 Mode 2 -- (CD Audio or Other Data): Sync Field - 12 bytes Header Field - 4 User Data Field - 2048 Auxiliary Data Field - 288 Thus, mode 1 defines separately addressable, physical 2K byte data blocks making CD-ROM look at this level very similar to other digital mass storage devices. ...nastavak sledi... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.248 lanik,
Second Level Error Correction An uncorrected error in audio data typically results in a brief, often inaudible click during listening at worst. An uncorrected error in other kinds of data, for example program code, may render a CD unusable. For this reason, CD-ROM defines a second level of error detection and error correction (EDC/ECC) for mode 1 data. The information for the EDC/ECC occupies most of the auxiliary data field. The error detection code is a cyclic redundancy check (CRC) on the sync, header, and user data. It occupies the first four bytes of the auxiliary data field and provides a very high probability that uncorrected errors will be detected. The error correction code is essentially the same as the first level error correction in that interleaving and Reed-Solomon coding are used. It occupies the final 276 bytes of the auxiliary data field. Editorial: This extra level of error correction for CD-ROM blocks is one of the many reasons that CD-ROM drives are much more expensive than consumer audio players. To perform this error correction quickly requires substantial extra computing power (sometimes a dedicated microprocessor) in the drive. This is also one reason that consumer players like the Magnavoxes which claim to be CD-ROM compatible (with their digital output jack on the back) are useless for that purpose. They have no way of dealing with the CD-ROM error correction. They also have no way for a computer to tell them where to seek. Another reason that CD-ROM drives are more expensive is that they are built to be a computer peripheral rather than a consumer device, i.e. like a combination race car/truck rather than a family sedan. One story, probably apocryphal but not far from the truth, has it that a major Japanese manufacturer tested some consumer audio players to simulate computer use: they made them seek (move the optical head) from the inside of the CD to the outside and back again. These are called maximum seeks. The story says they managed to do this for about 24 hours before they broke down. A CD-ROM drive needs to be several orders of magnitude more robust. Fast and strong don't come cheap. The High Sierra File System Standard Built on top of the addressable 2K blocks that the CD-ROM specification defines, the next higher level of data encoding is a file system that permits logical organization of the data on the CD. This can be a native file system like the Macintosh Hierarchical File System (HFS). Another alternative is the High Sierra (also known as the ISO 9660) file standard, recently approved by the National Information Standards Organization (NISO) and the International Standards Organization (ISO), which defines a file system carefully tuned to CD characteristics. In particular: 1. CDs have modest seek time and high capacity. As a result, the High Sierra standard makes tradeoffs that reduce the number of seeks needed to read a file at the expense of space efficiency. 2. CDs are read-only. Thus, concerns like space allocation, file deletion, and the like are not addressed in the specification. For High Sierra file systems, each individual CD is a volume. Several CDs may be grouped together in a volume set and there is a mechanism for subsequent volumes in a set to update preceding ones. Volumes can contain standard file structures, coded character set file structures for character encoding other than ASCII, or boot records. Boot records can contain either data or program code that may be needed by systems or applications. High Sierra Directories and Files The file system is a hierarchical one in which directories may contain files or other directories. Each volume has a root directory which serves as an ancestor to all other directories or files in the volume. This dictates an overall tree structure for the volume. A typical disadvantage in hierarchical systems is that to read a file (which must be a leaf of the hierarchy tree) given its full path name, it is necessary to begin at the root directory and search through each of its ancestral directories until the entry for the file is found. For example, given the path name "Wine Regions:America:California:Mendocino", three directories (the first three components of the path name) would need to be searched. Typically, a separate seek would be required for each directory. This would result in relatively poor performance. To avoid this, High Sierra specifies that each volume contain a path table in addition to its directories and files. The path table describes the directory hierarchy in a compact form that may be cached in computer memory for optimum performance. The path table contains entries for the volume's directories in a breadth-first order; directories with a common parent are listed in lexicographic order. Each entry contains only the location of the directory it describes, its name, and the location in the path table of its parent. This mechanism allows any directory to be accessed with only a single CD seek. Directories contain more detailed information than the path table. Each directory entry contains: Directory or file location. File length. Date and time of creation. Name of the file. Flags: Whether the entry is for a file or a directory. Whether or not it is an associated file. Whether or not it has records. Whether or not it has read protection. Whether or not it has subsequent extents. Interleave structure of the file. Interleaving may be used, for example, to meet realtime requirements for multiple files whose contents must be presented simultaneously. This would happen if a file containing graphic images were interleaved with a file containing compressed sound that describes the images. Files themselves are recorded in contiguous (or interleaved) blocks on the disc. The read-only nature of CD permits this contiguous recording in a straightforward manner. A file may also be recorded in a series of noncontiguous extents with a directory entry for each extent. The specification does not favor any particular computer architecture. In particular all significant, multibyte numbers are recorded twice, once with the most significant byte first and once with the least significant byte first. ...nastavak sledi... --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.249 lanik,
Multimedia Information Using the file system are applications that create and portray multimedia information. While it is true that a CD can store anything that a magnetic disk can store (and usually much more of it), CDs will be used more for storing information than for storing programs. It is the very large storage capacity of CDs coupled with their low cost that opens up the possibilities for interactive, multimedia information to be used in a multitude of ways. Programs like HyperCard, with it's ease of authoring and broad extensibility, are very useful for this purpose. Hypercard stacks, with related information such as color images and sound, can be easily and inexpensively stored on CDs despite their possibly very large size. Editorial: The High Sierra file system gets its name from the location of the first meeting on it: the High Sierra Hotel at Lake Tahoe. It is much more commonly referred to as ISO 9660, though the two specifications are slightly different. It has gotten very easy and inexpensive to make a CD-ROM disc (or audio CD). For example, you can now take a Macintosh hard disk and send it with $1500 to one of several CD pressers. They will send you back your hard disk and 100 CDs with exactly the same content as what's on your disk. This is the easy way to make CDs with capacity up to the size of your hard disk (Apple's go up to 160 megabytes). True, this is not a full CD but CDs don't need to be full. If you have just 10 megabytes and need 100 copies, CDs may be the best way to go. If you are buying a CD-ROM drive, there are several factors you might consider in making your choice. Two factors NOT to consider are capacity and data rate. The capacity of all CD-ROM drives is determined solely by the CD they are reading. Though you will see a range of numbers in manufacturers' specs (e.g. 540, 550, 600, and 650 Mbytes), any drive can read any disc and so they are all fundamentally the same. All CD-ROM drives read data at a net 150 Kbytes/sec for CD-ROM data. Other data rates you may see may include error correction data (not included in the net rate) or may be a mode 2 data rate (faster than mode 1). All drives will be the same in all of these specs. ...kraj! --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.250 lanik,
>> 1) koliki je maksimum CD ploce 20-20000 valjda? >> A jel ti cujes mozda iznad 17-18 KHz. Možda - ako sam čuo dovoljno dobro za "one čike" u VMI-u za A kriterijum sluha, valjda čujem i preko 18Khz? ;) >> 2. Ako ja pevam (pardon cvrkucem) u nekom rasponu od 2000-5000 Hz Onda ti ne treba HiFi. >> sta li je tu dinamika od 96 Db. Pa odkud ti znaš šta će neko da sluša? Reč je o _savršenom_ sistemu koji bi trebao tačno da reprodukuje zvuk bez obzira koje je frekvencije. >> 3.Gramofon ima rumble a to nema veze sa cistocom snimka CD za ne? teorijski ne, ali mene kao _korisnika_ to uopšte ne zanima. Ja hoću čist zvuk, a zbog čega šum nastaje nije moj problem. >> 4. Tacno. Jedino sto se prema nekim studijama u Americi primeceno >> da posle 5-8 godina dolazi do nekih hemijskih promena na CD plocama. O tome se pričalo pre 4-5 godina i ništa nije dokazano. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.251 lanik,
>> Da ti imas malo bolje zvucnike nebi trebao da cas jedne cas druge >> slusas. Promašio si "poruku pisca". Hteo sam da kažem da i ja volim pomalo "obojen" zvuk, jer diskaći tako bolje zvuče. Mogu ja da imam i B&W801, pa bi ih opet menjao za neke druge zvučnike kada slušam Michael Jacksona ili Madonnu jer su 801 vrlo neutralni i nisu "dobri" za hi energy muziku (tj. oni je reprodukuju _verno_ a ona bolje zvuči nabasirana ;)) --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.252 lanik,
>> Ali nisu sve firme na ovo pristale tako da ce da se vidi >> kako ce se situacija odvijati. Odvija se tako da (tj. već se odvila ;))) ) je u Americi obavezna proizvodnja DAT dekova koji imaju zaštitu, dok se u Evropi prodaju i modeli kojima je moguće snimiti CD-e (digitalno) bez problema... (jedino pitanje je, da li smo MI u Evropi?) :( --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.253 lanik,
>> sam da se opkladim da će ova generacija računara (Fon Nojmanovog tipa), za >> 10 godina služiti samo kao "krckalice za brojeve" neuronskim mrežama Kamo sreće, ali mislim da su stvari kao što su neuronske mreže još uvek veooooma daleko (daj bože da se varam ;)) Baš sam gledao "till the end of the world" i primetio dosta tehničkih inovacija u filmu; HDTV, TeleVideo (ili ti video-telephone) itd. ali smatram da je veoma smelo predvidjati takve stvari za 2000-tu. Kao i uvek, najveći problem predstavljaju proizvodna cena, standardi (stari) i nečija volja (USA ARMY?) da se nešto izbaci na tržište pre nego što vojsci ta "nova" tehnologija skroz ne dosadi... ...i normalno, zašto praviti novo, kad i na starom može da se zaradi još koja para? ;)) >> Takođe, izvinjavam se pošto ova opaska nema blage veze sa ovom temom, ali >> nisam mogao da izdržim. ni ja ;) --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.254 lanik,
>> Postoji. Ovaj novi album Dordza Majkla ( CD ) ima nasnimljeno sustanje Isto ima i novi album Roberta Plant-a "Manic Nirvana". Sve OK, i u sredini CD-a, jedna pesma puna onog "rumble rumble shhhhss, shhhhhss"... užas! ;)) pozdrav, Dalibor P.S. Ma to je neka moda, ne? Imam ploče Georga Bensona iz 1980-te godine koje su u studiju snimane DIGITALNO, ali su u prodaji, zbog ograničenosti tadašnjih medija išle, kao LP-i - analogno. Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e, "Tenderly") je sniman kao AAD!!! Incredible. --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.255 lanik,
>> Zar nisu malo zastareli ovi vasi plejeri. >> Svi su 16-bitni a jel neko ima 32-bitni.? Imam ja 22 bitni! (Uta-ta!) ;))) --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.256 dejanr,
>> > Naravno! Zato i kažem da se na nivou osećaja ne može (ili je bar >> > izuzetno teško) ništa dokazati, i da su zato ljudi smislili brojeve. >> >> Dakle imaš dva pojačala, sa istim zvučnicima, koja su na papiru ista. >> A opet jedno pojačalo zvuči sasvim različito od drugog. To je za mene samo dokaz da sistem kojim su karakteristike tih pojačala pretvorene u brojke nije dovoljan tj. da fali (bar još jedna) brojka. No brojke na stranu, da probam i ja o utiscima :) žuo sam zvuk sa ploče, čuo sam zvuk sa CD-a. Pretpostavljam da ni jedno od toga nije bila neka basnoslovno skupa oprema, ali je bila solidnog kvaliteta i renomiranih proizvođača. žinilo mi se i čini mi se kao "nebo i zemlja", u korist CD-a. Mada moram da priznam da u školi nikad nisam bio u horu, tako da ne znam koliko sam merodavan da procenjujem :)
hi.fi.257 dejanr,
>> U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti >> za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa >> verovatno i ploče. Sasvim si u pravu. Verujem, ipak, da ima smisla analizirati *trendove* - ako je CD-ova sve više u odnosu na ploče, ostaje samo da pogađamo u kom će se trenutku i na kom nivou uspostaviti ravnoteža između ta dva medija. >> jedini je problem što CD NIJE TAJ koji treba da POTPUNO potisne analogne >> nosače zvuka Lako moguće, čitava razvoj tehnike je uvek imao, ima i imaće brojna "slepa creva". Možda je CD ROM takva "stranputica". A možda i nije :)
hi.fi.258 vcalic,
>> Pa na SL seriju može a sad šta ti imaš...? Baš to i imam. Hvala na informaciji. >> Pa zar ja nisam već ovde negde rekao da živim na Novom Beogradu a ne >> u Engleskoj ili Nemačkoj. Gde ja da nabavim te stvari i po kojoj ceni?!?!? Pa, u principu, ovde nikad nisu mogle nikad ni da se kupe ploče koje su bog zna kako kvalitetne.
hi.fi.259 vcalic,
>> Odakle ti bre ovi podaci :))))) ili si možda mislio na DAT? Jok, brate. Poredio sam podatke za kasetaš (TEAC) i podatke za gramofon (Technics).
hi.fi.260 vcalic,
>> Aha, može. I šta onda ostade od ploče? Isto što je bilo i pre ;) Ploča se najviše oštećuje nepažljivim dizanjem i spuštanjem igle, na ovom gramofonu koji imam to dosta uspešno obavlja elektronika. >> P.S. A jesi li probao da staviš metalnih petdinara na glavu? Provereno >> radi samo što je onda ta ploča samo za jednokratnu upotrebu :)) A jesi li probao da staviš CD naopako? Provereno ne radi, a može da izazove trajno oštećenje laserskog čitača ;))
hi.fi.261 vcalic,
>> Nemoguce! Pa danas je garant vise od 70% CD u DDD tehnici. Pa, verovatno da se i snima, ali ljudi koji stvaraju muziku koju ja slušam još uvek nisu odustali od snimanja analognom tehnikom (zato što tako njihova muzika mnogo bolje zvuči). Eventualno bi moglo da me privuče kakav CD sa klasičnom ili new-age muzikom koji je urađen u DDD tehnici, ali takvu muziku obično snimam na kasete jer nemam toliko para da bih kupovao nešto što slušam samo u pojedinim situacijama.
hi.fi.262 vcalic,
>> Ako već želiš da slušaš krckanje i šuštanje, onda lepo možeš da >> kupiš Ei-niš gramofon od pre jedno 10 godina i krc-zbrlj, do mile volje. >> Isto je i sa MNOGO kvalitetnijim gramofonom. Ploča nije savršena, krči, >> pa čak i kada je SKORO IDEALNA ONA ŠUŠTI! šuštanje ne može da se izbegne. Jeste, a digitalni zvuk je zbog svoje prirode "iseckan", što svest ne primećuje, a što opet mozak nepogrešivo registruje. Ne zaboravi da su istraživanja pokazala da "kristalno čist" zvuk CD-a više iritira mozak nego zvuk krckave ploče. Otud i sve one "Bitstream" smicalice, a otud i pojava razdvajanja D/A konvertora i samih laserskih čitača u posebne uređaje. Tipična pojava spašavanja industrije pred opasnim naletima surove stvarnosti. >> A ti, ako si već željan da se osećaš kao na koncertu, onda lepo >> pozovi ortake, skačite, zapušite sobu, pa ćE vam i ono krckanje i šušatnje >> proči nezapaženo... Gde ti samo pade na pamet nešto ovako? Slušanje muzike može da bude doživljaj za sebe, ali živa svirka je ono što čini muziku, i to o bilo kojoj formi muzike da se radi, isključujući iz toga komercijalnu pop-muziku. No, sve to izlazi iz konteksta ove teme. >> A da ne govorim o tome kako LP vremenom PROPADA! Posle nekoliko >> stotina puštanja... ZDRAVO! Pa, ni stvar sa CD-ima nije sasvim čista. I dalje se priča da je masa starih diskova (proizvedenih 1984. i 1985.) počela da propada, i da se intenzivno pojavljuju stvari tipa "bad sector" ;) Koliko je to tačno ne znam, ali gde ima dima...
hi.fi.263 vcalic,
>> Ako si na to mislio, možda i nisi daleko od istine... Ne, mislio sam na sistem snimanja zvuka i distribucije muzičkog materijala koji je Phillips 1990. najavio kao najavio kao novi razvojni cilj, za period 1994.-1998. Trebalo bi da pred sam kraj veka postane realnost. Sudeči po najnovijim izveštajima, Phillips se ozbiljno priprema za nešto drugo, a to su digitalne CC kasete, kompatibilne sa sadašnjima. Realizacija sistema magnetnih kartica se izgleda prolongira za prve godine narednog veka. Ove informacije sam našao po raznim domaćim i stranim časopisima, počevši od britanskog NME-a, pa čak do Politike :)
hi.fi.264 dgavrilovic,
>> Bose 901 mk V su slabi pa bi ti preporucio b&w 801 mk 2. U kom smislu slabi? 275 W ti je malo ili smatras da im je zvuk los? Nadji mi druge zvucnike visoke klase koji se mogu raspevati u relativno maloj sobi 4 x 4.
hi.fi.265 vcalic,
>> žinilo mi se i čini mi se kao "nebo i zemlja", u korist CD-a. OK, subjektivni doživljaj. >> To je za mene samo dokaz da sistem kojim su karakteristike tih pojačala >> pretvorene u brojke nije dovoljan tj. da fali (bar još jedna) brojka. Pa, i kad budu dodali te brojke, uvek će faliti bar još jedna. To je ono što pokušavam da kažem. Ipak ljudski mozak radi malo drugačije od matematičkih principa.
hi.fi.266 vcalic,
>> Sasvim si u pravu. Verujem, ipak, da ima smisla analizirati *trendove* - >> ako je CD-ova sve više u odnosu na ploče, ostaje samo da pogađamo u kom >> će se trenutku i na kom nivou uspostaviti ravnoteža između ta dva medija. Ono što je interesantno je da veći deo procenta prodatih CD-ova odlazi na reizdanja starih albuma i snimaka, vrlo često sa digitalnim remiksom. Što se tiče aktuelnih izdanja, ona se uglavnom mnogo više prodaju na kasetama !? Upravo zbog tih reizdanja davno objavljenih snimaka je CD i toliko omiljen u muzičkoj industriji. Pre njegove pojave i prvih godina njegovog postojanja, diskografska industrija je bila u jako velikoj krizi.(verovatno zbog mizernog kvaliteta pop muzike sredine osamdesetih godina). Kada su bossovi zaključili da nekeda uzete pare mogu da uzmu još jednom zahvaljujući novom mediju, došlo je do znatnog poboljšanja stanja stvari u diskografskoj industriji.
hi.fi.267 spantic,
> Izvoli. Slušam (CD). ;) Svaka čast na prilogu. Opet nešto što ostaje ( za razliku od ostatka diskusije ;)
hi.fi.268 ljubisha,
> Sa druge strane, već sam naveo primer sa audio trakama i vinilnim >pločama.Iako veliki deo traka ima neuporedivo bolje karakteristike na papiru, >ljudi više vole da imaju ploču nego snimak na traci. Mislim da sam te ja pitao odakle ti ideja da traka ima veću dinamiku (kao što si naveo u jednoj ranijoj poruci) od ploče.
hi.fi.269 ljubisha,
>pitanje. U svakom slučaju, vinilnih ploča ima toliko, koliko CD-ova neće biti >za još bar 20-tak godina, prema tome gramofoni će postojati, pa verovatno i >ploče. Možda kod nas ali u svetu verovatno samo u muzejima i privatnim kolekcijama.
hi.fi.270 ljubisha,
> ...kraj! Uh, a ja se prvo pitao odakle mi ovoliki pad. Moram da zovem kole- gu da me menja jedno dva dana da pročitam sve ovo. :)
hi.fi.271 dave,
Yok cifre (ne vidim sitna slova) - samo ne volim zvukove koje ne proizvode muzicari. DRC$ (#:|
hi.fi.272 dave,
Laser kad mi ode (za 10 god.) - kupicu 10 CD Playera vrhunskog kvaliteta za vrednost jedne igle. DRC$ (#:|
hi.fi.273 ljubisha,
> Jok, brate. Poredio sam podatke za kasetaš (TEAC) i podatke za gramofon >(Technics). E, vidi stvarno. Poredio sam i ja i ispravi me ako grešim da su svi podaci za dinamiku bolji na deku samo ako je uključen neki dolby ili dbx. A na gramofonu toga nema (ili da gledamo gramofon sa MC zvučnicom?)
hi.fi.274 predrag,
>> Pri preslusavanju CD-ploce ne moze doci do jitter-efekta >> jer se on javlja kod trakastih medija za digitalno >> cuvanje zapisa. Razloge cu ukratko dati Evo jedne reklame poznate firme koja pravi CD. When we built our first Cd player in 1987, its perfomance was rated with the best in market. We knew that this was partly due to the reduced digital jitter that were able to obtain from innovative construction methods. Digital phase jitter is the result of timing irregularities in the digital signal and it is one of reason why audiophiles have associated harshness and poor imaging with digital audio. Special suspension system and other mechanical devices, such as CD RINGS, where the first attempts to eliminate this unwanted jitter. Unfortunately, these mechanical solutions provided only marginal listening benefits. Before we could develop a definitive cure for jitter, we had to find an accurate way of isolating its causes. Our solution was to examine jitter by dividing it into its freqvency components. This frequency analysis revealed that most audible components of jitter were the non-random timing errors caused by the mechanical resonance and eccentricity od the CD and by the fluctuating power demands of the integrated circuit that process digital data. We have named this non-random elements of jitter, Logic Induced Modulation (LIM) Our C-Lock circuit reduced jitter by re-synchronising digital sound with wits original clock rate. Unlike mechanical solutions, which only alter LIM patern, C-Lock virtyaly eliminated LIM and significantly reduced total jitter. The resulting improvement can be heard and, for the firs time, measured. Ako si primetio u zadnje vreme imamo sve vise CD uredjaja koji se sastoje iz 2 dela. Transporta i Digitalno analogno konvertera. Tih konvertera ima samo nekoliko vrsta. Zapravo radi se o cipu u lsi tehnologiji koji se patentirali Sony i Filips i kao takvi svi su oni medjusobno jednaki tj. ALGORITAM ZA digital filter je jednak kod svih i ne moze se menjati. Druga vrsta je Bit stream chip od Filipsa koji radi na drugom principu pa je zbog toga jeftiniji za izradu i cak je utvdjeno da je zvucno bolji. Ono sto mene zanima je treca vrsta konvertera. Nju prave nekoliko firmi u svetu ali iz dana u dan se povacava broj proizvodjaca. Ti konverteri su zapravo PRAVI KOMPJUTERI jer imaju svoje mikroprocesore, ROM-ove i svaka firma ima svoje algoritme (softver). Prema testovima ti uredjaji prave cuda od zvuka(soundstage,image-deep) i oni se mogu uporedjivati sa vrhunskim gramofonima i plocamam.. Neke od najboljih su: Theta, Wadia, Esoteric, Atis Naci JEFTIN a VRHUNSKI konverter je retkost ali ima ih. Ja znam za PS AUDIO digital link mk ii (700 $) i samo za to treba naci neku vrtesku (transport) ali koja nece da bude neki krs. U Americi ljudi kupuju Magnavoks koji kosta oko 200-300 $ i ima digitalni izlaz. Cak poznate firme kao Conrad Johnson kupe Magnavoks pa ga preprave i prodaju kao svoj proizvod koji normalno zvuci vrhuski. Znaci, svaki CD plejer koji ima digitalni izlaz moze da bude prikljucen na DA konverter i time poboljsa zvuk. Sva sreca sto cene iz dana u dan padaju tako da je vrhunski zvuk sve dostupniji NARODNIM MASAMA. ps:pored "jittera" na vrhunkim perverzijama se dobro cuje i "aliasing distortion" i "quantizing noise". pps: ako te zanima pogledacu jeftiniji model (do 1000 $) nekog integralnog CD-plejera koji za svoju cenu daje mnogo vise.
hi.fi.275 predrag,
>> To je za mene samo dokaz da sistem kojim su >> karakteristike tih pojacala pretvorene u brojke nije >> dovoljan tj. da fali (bar jos jedna) brojka. Pa vrhunska pojacala UGLAVNOM IMAJU BEDNE KARAKTERISTIKE u odnosu na npr. Japanske. Cevna pojacala imaju tako bedne karakteristike da kada bi gledao po tome nikad nebi kupio tako nesto.
hi.fi.276 predrag,
>> Madonnu jer su 801 vrlo neutralni i nisu "dobri" za hi >> energy muziku (tj. oni je reprodukuju _verno_ a ona bolje >> zvuci nabasirana ;)) Moze se postaviti filozofsko pitanje : Odes na koncert Bore Corbe i slusas koncert koji se i snima. Odes kuci i pustis plocu istog toga Bore ali ploca ima jace basove i ona ti se vise svidja nego Bora uzivo. Pitanje je sta je onda ono pravo: onaj Bora ili ono sto se tebi svidja. ?
hi.fi.277 predrag,
>> U kom smislu slabi? 275 W ti je malo ili smatras da im je >> zvuk los? Nadji mi druge zvucnike visoke klase koji se >> mogu raspevati u relativno maloj sobi 4 x 4. Skini onaj fajl gde su preporuceni dobri sistemi jer su dati UGLAVNOM dobri sistemi.
hi.fi.278 predrag,
>> Za referencu su uzete original ploce, kasete i CD Enye... Ako je: Enya - Atlantic 81842-1 (CD) onda spada u srednje dobre. Znaci nista specijalno ali nije ni losa.. Enya : Watermark (Nick Ryan producer, Ross Collumn engeener) Gefen GHS 24233 (LP) This record is on the righ side of line dividing New Age kitsch from genuinely mystical, etheral music, though I don't thin I could draw that line to you, even if pressed. Irish-born Enya (real name Eithne Ni Bhraonain ) is no musical newcomer, having been a member of band Clanndal. Here she combines multiple layers of her voice (up to 120 overdubs )with piano, synthesizer, pipes, whistles, occasional clarinet, and lots of echo to create a pleasing, hypnotic though energizing effect. The hit "Orinoco Flow", with its "sail away" chorys ,is the most poppish thing on the record. The rest of album is deep in the ozone except for the Carmina Burana-like "Cursum Perficio". I've enjoyed being there with Enya; this record has spent much time on my turntable. The excellent, though of course thoroughly artifical, sound doesn't hurt, particulary the sweet rendering of Enya's echoey voice and the subterranean bass. An atmospheric and enchanting record. Jednig dana kada budem imao vise vremena NAPISACU KOJE SU PLOCE (cd) PREMA OVOM MOM CASOPISU ODLICNO (REFERENCA) SNIMLJENE. jer casopis ne testira samo tesku ezoteriku vec i dobre ploce i ima intervjue sa ljudima koji se bave konstruisanjem uredjaja ali i sa ljudima koji snimaju za pojedine studije.
hi.fi.279 predrag,
>> Pa onda ni vi sa vinilskim plocama ne mozete cuti dobar >> zvuk. dn Pa normalno. Ako imas vrhunsku CD ili LP plocu to ne mozes cuti ni na najboljim zvucnicima ako imas krs od pojacala. Znaci mora sve da budem barem uravnotezeno.
hi.fi.280 bandit,
>> A jesi li probao da staviš CD naopako? Provereno ne radi, a može da >> izazove trajno oštećenje laserskog čitača ;)) U kom veku ti živiš? PA CD odmah registruje da nema signala i lepo te obavesti da okreneš ploču... Johnny
hi.fi.281 bandit,
>> istraživanja pokazala da "kristalno čist" zvuk CD-a više iritira mozak >> nego zvuk krckave ploče. Otud i sve one "Bitstream" smicalice, a otud i >> pojava Mene iritira ono ŠŠŠŠŠŠŠ i krrrr krrc, zato sam i kupio CD! >> intenzivno pojavljuju stvari tipa "bad sector" ;) Koliko je to tačno ne >> znam, ali gde ima dima... Javi mi se za jedno 4 godine.... Johnny
hi.fi.282 boox,
>> Evo jedne reklame poznate firme koja pravi CD. Veoma zanimljiv tekst. U njemu su pojašnjeni razlozi zbog kojih dolazi do pojave jitter-efekta pri CD-reprodukciji, a to su mehanička rezonanca, ekscentričnost CD-ploče i kolebanje napona napajanja. Ovde se, naravno, pretpostavlja da je rešeno pitanje regulisanja brzine obrtanja ploče. U poslednjem pasusu teksta se govori o C-Lock integrisanom kolu koje značajno umanjuje kolebanje faze resinhronizacijom digitalnog zvuka uz pomoć originalne taktne učestanosti. Prema tome, nisam bio u pravu da jitter-efekat uopšte ne postoji kod CD-reprodukcije, ali jesam u tome da se on najvećim delom otklanja uz pomoć kvarcnog oscilatora i sklopa za zadržavanje. Praktično se ostaje na greški od +- 1/2 perioda kvarcnog oscilatora, a to je zanemarljivo u poredjenju sa kolebanjima vremenske baze trakaša i vinil-ploča. Za ostale čitaoce, nadam se uz tvoju saglasnost, dajem par pojašnjenja iz drugog dela poruke vezane za konverziju digitalnih signala u analogne: >> Zapravo radi se o cipu u lsi tehnologiji koji se patentirali Sony i Filips LSI - Large Scale Integration, tehnologija iz sredine sedamdesetih godina koja bazira na komponentama visoke integracije, a predstavlja osnovu četvrte generacije računara. >> Ti konverteri su zapravo PRAVI KOMPJUTERI jer imaju svoje >> mikroprocesore, ROM-ove... Ovo nije baš najpreciznije rečeno jer se ne radi o samim konvertorima, već o složenim elektronskim uredjajima koji u sebi pored ostalog sadrže i D/A konvertore. Naime, konvertor se sastoji od otpornih mreža, registara, referentnih naponskih ili strujnih izvora, pojačavača, analognih prekidača, itd., te ne poseduje mikroprocesore, ROM-ove, itd. Inače, postoje dve osnovne tehnike konverzije: sabiranjem komponenata struje i integraljenjem naponskih impulsa. Prva, za brzu konverziju, se realizuje otpornim mrežama (težinske, letvičaste, kombinovane ili specijalne), a drugom se postiže velika tačnost (ali se retko koristi zbog sporog rada) i realizuje se na dva načina: korišćenjem pravougaonog napona sa promenljivim faktorom ispune ili korišćenjem različite gustine impulsa. >> Prema testovima ti uredjaji prave cuda od zvuka(soundstage,image-deep) >> i oni se mogu uporedjivati sa vrhunskim gramofonima i plocamam.. ^^^^^ E, ti baš ne možeš da se odvojiš od vinila. žim ga pomeneš počneš da zamuckuješ. ;) >> ps:pored "jittera" na vrhunkim perverzijama se dobro cuje i >> "aliasing distortion" i "quantizing noise". Aliasing distortion - izobličenje usled preklapanja visoko-frekventnih sa nisko-frekventnim komponentama. Ova potencijalna greška digitalne obrade signala se uspešno sprečava još pre vršenja A/D konverzije, upotrebom antialiasing filtara za uklanjanje informacija iz originalnog analognog signala koje mogu postojati u oblasti iznad Nyquist-ove učestanosti. Quantizing noise - šum kvantizacije. Kako je kvantizacija proces pretvaranja diskretnih vrednosti analognog signala (koje u datom opsegu mogu imati bilo koju od beskonačno mnogo vrednosti) u digitalni oblik sa unapred definisanim vrednosnim nivoima koji mogu biti korišćeni, u ovom procesu zaokruživanja na najbliži nivo neminovno se javlja greška koja zavisi od broja raspoloživih nivoa, odnosno rezolucije sistema za konverziju. Najmanja promena diskretnog signala jednaka je kvantu koga odredjuje bit najniže pozicione vrednosti, pa tako granična vrednost šuma kvantizacije iznosi +- 1/2 LSB (Last Significant Bit), što je malo da bi se u punoj zvučnoj dinamici moglo čulno registrovati. Predraže, do sada smo videli da digitalna obrada zvuka pored svih svojih prednosti ima mane. Medjutim, ovo zašta ti kažeš da se "dobro" čuje su odstupanja koja se mere hiljaditim delovima od izobličenja koja nastaju kod reprodukcije zvuka sa analognih medija. Zbog toga bi me zanimalo da i o njima nešto objektivno kažeš.
hi.fi.283 vcalic,
>> U kom veku ti živiš? PA CD odmah registruje da nema signala i lepo >> te obavesti da okreneš ploču... :))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Možda neki jači i skulji modeli, možda....
hi.fi.284 predrag,
>> referentnih naponskih ili strujnih izvora, pojacavaca, >> analognih prekidaca, itd., te ne poseduje mikroprocesore, >> ROM-ove, itd. Ta treca grupa DAC ima zaista mikroprocesore i ROM-ove. Naime umesto da se kupi cip koji prave samo neke firme u svetu i plati licenca za to neke firme su taj chip totalno provalile kako rade (ukljucujuci i algoritam koji se tamo koristi) i same to napravile. One imaju svoj algoritam za filtriranje koji je smesten u ROM-u tako da TE ALGORITME STALNO USAVRSAVAJU. Znaci kupujuci te skupe uredjaje tokom vremena oni ti daju mogucnost da samo promenis ROM(eprome) i imas bolji zvuk. To su tako pametne masine tako da se na razlicitim frekvencijama koriste se razliciti algoritmi nego kao kod licencnih (sony-Filips) gde je na celokupnom frekventnom opsegu isti algoritam. evo nesto: Like the Wadia, the Theta DS pre A use equivalent of sophisticated computer system amd proprietery composite algoritmh, which manufacturer uses to optimize it for domain, group delay, transient ability nad frequencu response. Like the wadia the Theta Ds is reprogrammable, can be used with both CD nad DAT machine and can be steadely upgraded or optimized by changing ROM chip in each chanel. ..... The most expensive Wadia, the Digital 2000 is so complex that come in 4 boxes: The first is Wadia digilink 30 fiberoptic Communicator to prove the data from CD transport or DAT to second box. Second box is the main computer, combining the optical receiver and clock regeneratio system , the CPU section (which is open architecture mini-computer with 4 ulta-high-speed DSP chip operating in parallel at 36 MHz), software,the DAC section, and the outpus section. If you want to become hacker (DACker?), you should know that Wadia can generate over 72 MIP-a........ U gomili 4 generaciji CD plejera je ugradjen digitalni konverter TDA-1541 S-1 i poboljsan SAA7220 a/b filter koji pravi filips. U bitstream CD plejerima je ugradjen SAA7320 Bitsteram converter koji daje 256 x oversampling koji proizvodi Filips. Zato svi oni uglavnom imaju iste mane ili slicno zvuce. >> prednosti ima mane. Medjutim, ovo zasta ti kazes da se >> "dobro" cuje su odstupanja koja se mere hiljaditim >> delovima od izoblicenja koja nastaju kod reprodukcije >> zvuka sa analognih medija. Zbog toga bi me zanimalo da i >> o njima nesto objektivno kazes. Ma ne kazem ja. Ja samo prenosim ono sto sam procitao citajuci jedan casopis koji pisu neki zaista mocni ljudi. Imaju zaista ljudi najbolje i najskuplje stvari na svetu. I ti ljudi koji su konstruktori tih najskupljih uredjaja daji im to na testiranje i usvajaju kritike koje dobijaju i trude se da zaista naprave nesto sto ce biti najbolje. Bude u tom casopisu i neki put jeftinije stvari koje za tu vrednost mnogo vise daju neko sto kostaju.Cak su te stvari dostupne nasem dzepu. Oni su culi te stvari i ja im verujem. Danas se Cd plejeri prave sve bolji i bolji i sve su jeftiniji. Cak i razlika izmedju onih najboljih i onih za mase se iz dana u dan smanjuju. Kao sto znas ranije CD ploce su zvucale kao da imaju izdignite visoke tonove i sasecene basove. Danas su ispravili to i mozes detalje i prostornost da cujes.Ta prostornost je u sirinu ali vrlo malo u dubina. Tek ako ima nesto mnogo bolje dobices i dubinu I to je sve. Slusaj neki vrhunski sistem na svojoj omiljenoj CD ploci pa to uporedi sa svojim sistemom ili citaj testove po casopisima i kupuj samo komponente koji ti oni preporucuju. Karakteristike su samo teorija i razlikuju se u praksi (kao kod cevnih pojacala).
hi.fi.285 dusan,
1 bit / 50 Mhz 24 bit jel dosta?
hi.fi.286 bandit,
>> Možda neki jači i skulji modeli, možda.... I EI-niš ov gramofon iz 53 će tako lepo da ti izgrebe ploču, a i na onom jedinom zvučniku ćeš moći da slušaš lepu muziku... nego kako se ono model zvao, "toska"? Johnny
hi.fi.287 vojkan,
-> Sve ide analogno-digitalno-analogno. Pa i neide to je nekada išlo tako sada se masteri prave sa DAT tehnologijom, pravi se digitalan remiks i snima se u digitalnom formatu, pa posle laser očita informaciju ugraviranu na disk. Kod ploče to ide ovako sve se napravi analogno, pa se onda pravi kalup (koji ima svoje mane i ograničenja koje itekako utiču na zvuk), pa se izliva a čitanje muzike se obavlja mehaničkim putem. E sad me ubedi da je pretvaranje signala sa mehaničkom glavom preciznije ili bolje od laserskog (tačno da postoje laserski gramofoni ali im je cena 5-6 puta veća od CD-a, xm bolje reći postojali su). Pozdrav VOjkan
hi.fi.288 vojkan,
-> Kad smo vec kod toga - glasam za CD i smatram da ko god -> preferira LP spada u onu grupu romanticara koji zavole -> ono sto su prvo culi iako kvalitet sa tim uopste nema -> veze. Ah dobri stari spektum :)))
hi.fi.289 vojkan,
-> Ne razumem ovo?!?! Jesi li probao uz Ravelov "Bolero"? Šta jel sam probao da mrdam glavom ili nešto drugo :)) Ajde molim te uporedi "My papa was a rolling stone" i "Bolero", gde ćeš bolje prodrmati svoje ekstremitete. Pozdrav VOjkan ;) P.s. Nikakve veze nema sa temom stoga ako hoćeš da pređemo u temu muzika :)
hi.fi.290 vojkan,
-> Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e, -> "Tenderly") je sniman kao AAD!!! Incredible. Koliko sam ja čuo taj album je sniman "svi iz cuga" sistemom a ne kanal po kanal.
hi.fi.291 vojkan,
-> brojkama, decibelima i procentima. Nikako od vas da vidim -> da se pozivate na neki osećaj (sem spantića u jednoj -> poruci), nego stalno gurate neke opšte pojmove tipa -> dinamika zvuka, krckanje ploče i slično. S obzirom da za -> mene Pa tema je Hi-fi a ne muzika, a za to bar po broju poruka ima malo zainteresovanih ovde tako da ako ti se o tome priča... VOjkan P.s. Kako sam ovo rekao kao pravi mali moderator a?
hi.fi.292 vojkan,
-> Sta fali motoroli?!?! SVE
hi.fi.293 vojkan,
-> Ja imam potpun doživljaj te muzike kao nečega tu, -> prisutnog baš pored mene... ... na dohvat ruke ;)
hi.fi.294 dave,
Ti ja bgcaimjkbzju sa 80x86 i ostalima. (@#$%^&**&%*&^%@*&^$!*&$#) Motorola - the best of the best! DRC$ (#:|
hi.fi.295 lanik,
>> -> Zadnji album Georga Bensona (koji ja znam, iz 1991-e, >> -> "Tenderly") je sniman kao AAD!!! Incredible. >> Koliko sam ja čuo taj album je sniman "svi iz cuga" sistemom >> a ne kanal po kanal. Moguće... veoma moguće. Bilo kako bilo, tehnički, album je prava sramota za jedan CD... (muzika je OK, ali ŠUM... :)) --> Keyboard? How Quaint!
hi.fi.296 bandit,
>> gde ćeš bolje prodrmati svoje ekstremitete. HERE COMES THE HAMMER! Johnny
hi.fi.297 ilazarevic,
█ Motorola - the best of the best! The best of the REST, valjda ;))) PS. Normalno, onaj na koga se odnosi ostatak je, pogađate.... ne pogađate?! INTEL!
hi.fi.298 isekulovic,
Da li postoji neka razlika izmedju audio sony walkman kasete i 'obicnih' audio kaseta? Jedan ortak mi rece da to nije samo novi naziv i izgled (odlican doduse) vec i da ima nesto drugo. Nesto kao protiv vibracija(?!?) i za brze premotavanje. Proverio sam ovo drugo i iako na njoj pise nesto tipa 'quick access' vreme premotavanja je isto kao za sony hf-s. Ivan
hi.fi.299 bdm.,
Da li neko zna na kojoj se frekvenciji u Beogradu moze slusati Omladinski program Sarajeva 2 ? bdm.
hi.fi.300 vcalic,
>> Da li neko zna na kojoj se frekvenciji u Beogradu moze slusati >> Omladinski program Sarajeva 2 ? žini mi se da je 98.9MHz na FM-u. Samo, trebaće ti jako dobar tuner, jer je u neposrednoj blizini Studio B (99.1MHz), pa je na slabijim prijemnicima obično sarajevski program prekriven programom Studija B.