EXTRA.2

14 Mar 1992 - 12 Apr 1998

Topics

  1. automobili (290)
  2. avioni (385)
  3. film (243)
  4. muzika (971)
  5. hi.fi (135)
  6. biznis (165)
  7. zvezde (358)
  8. sport (808)
  9. sf (156)
  10. etf (322)
  11. misterije (523)
  12. razno (647)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 bdm.,
Imam gadan problem u petak mi dolazi 15 ljudi na dernek a upravo mi puce igla na gramofonu (Diamond stylus Dual DN239). Gde zamenu najlakse mogu naci u Beogradu ? Pozdrav i hvala bdm.
hi.fi.2 robert,
Hmmm... da vas pitam nesto (posto mi se cini da se ova tema malko ustajala...): Sta mislite o kombinaciji: Pojacalo: Mission Cyrus II (bez PSX) CD Player: Sony CDP 791 Deck: Kenwood KX-7030 (3-Head, dual capstan) Zvucnici: Quadral Odin (4 ohm, 2x80 W sin. 3-way) Robert P.
hi.fi.3 jlaci,
************** Potrebno mi je > ************** - ORTOPHON zvucnica model OM-10 ! - VISOKOTONAC ZVUCNIK 30W/8 ohma Gde ovo mogu nabaviti, posebno ako ima sanse u Beogradu ! Molim da ostavite poruke pod mail JLACI ! Hvala unapred.
hi.fi.4 vpetrovic,
Treba mi igla za gramofon. Jel' zna neko gde to ima?
hi.fi.5 macak,
>Treba mi igla za gramofon. Jel' zna neko gde to ima? Meni takodje.
hi.fi.6 zdolinac,
>> Treba mi igla za gramofon. Jel' zna neko gde to ima? > Meni takodje. Ima mnogo gramofona navedi koji gramofon ?!
hi.fi.7 vpetrovic,
Gramofon je Philips FP9400, ako ti to nesto znaci. Koja vrsta igle, to ne znam jer ne pise.
hi.fi.8 zdolinac,
pogledaj na Obilićevom vencu u filipsovom predstavništvu. *************** *** čeljko *** ***************
hi.fi.9 nicic,
Da li neko moze da mi posalje spoljne mere (ili jos bolje nacrt) za kutije KEF 105.2. Interesuje me samo bas kutija. Ica
hi.fi.10 isekulovic,
Rikno mi dek na stubu. Simptomi su sledeci: kad pustim kasetu u njemu (dek ja A ako to ima veze) na jednom zvucniku dobijem OK ton, a na drugom deformisan. Ustvari lepo se cuje ali kao da preko toga ide jos neki zvuk motora ili tako nesto. Na drugome deku sve je OK. Jel zna neko sta bi to moglo da bude? ivan
hi.fi.11 bulaja,
│Simptomi su sledeci: kad pustim kasetu u njemu (dek ja A ako to ima │veze) na jednom zvucniku dobijem OK ton, a na drugom deformisan. └──── Da li si ikad cistio ili demagnetizovao glave? Ako nisi, uradi to.
hi.fi.12 predrag,
>> Rikno mi dek na stubu. Simptomi su sledeci: kad pustim >> kasetu u njemu (dek ja A ako to ima veze) na jednom >> zvucniku dobijem OK ton, a na drugom deformisan. Ustvari >> lepo se cuje ali kao da preko toga ide jos neki zvuk >> motora ili tako nesto. Na drugome deku sve je OK. Jel zna >> neko sta bi to moglo da bude? PAr amaterskih saveta: - da li si koristio isti kabl za oba deka. Ako je kabl nacet obicno nema dobar kontakt i dolazi do BRUJANJA (zvuk motora). Zameni kabl na kanalu koji je dobro sa kanalom koji ne radi. - ako ovo gore radi onda je problem u deku. Uzmi vatu i NATOPI JE SA ALKOHOLOM.Ne koristi srafciger (OBICNO SU NAMAGNETISANI) vec stavi vatu na drvce sibice ili cackalicu.Ocisti glave. Pogledaj da li je vata prljava i da li je ostalo necistoca. - ako ovo ne pomogne onda: snimi ponovo muziku ili govor *ako imas mikrofon) ALI NA TOTALNO PRAZNU KASETU. Ako i sada imas deformisan zvuk onda ne radi snimanje. Kriva je glava za snimanje ali i ostala elektronika. Isto tako snimi to isto ali na snimljenu kasetu.PAZLJIVO SLUSAJ POZADINU.Ako u pozadini cujes ono sto JE RANIJE BILO SNIMLJENO onda ti je otisla glava za brisanje ali i ostala elektronika. -krajnji domet za amatere je da: otvori kasetofon i videces da ima TRIMER POTENCIOMETARA (ako neznas sta je ovo onda ne radi nista). Ranije je bilo da se kupe sprejevi za njihovo ciscenje a mislim da moze da posluzi i sprej za ciscenje video glava. Poprskaj potenciometre(pogledaj obicno pise cemu sluze i za koji su kanal).NIKAKO NEMOJ DA IH SLUCAJNO POMERAS. - AKO OVO ne pomogne onda nazalost moras u servis. ps: demagnetizacije glave se vrsi samo ako imas VELIKI SUM. Zvuk je dobar samo susti (kao kada ne koristis dolby).
hi.fi.13 isekulovic,
>> Da li si ikad cistio ili demagnetizovao glave? Ako nisi, >> uradi to. I sa kasetom i sa vatom & alkoholom. I kad sam pustio kasetu za ciscenje cuo se opet onaj zvuk u jednom zvucniku.
hi.fi.14 isekulovic,
>> PAr amaterskih saveta: >> - da li si koristio isti kabl za oba deka. >> Ako je kabl nacet obicno nema dobar kontakt i dolazi >> do BRUJANJA (zvuk motora). >> Zameni kabl na kanalu koji je dobro sa kanalom koji ne >> radi. - ako ovo gore radi onda je problem u deku. Ma sve je to unutra u kutiji nemam pojma ni da ih nadjem ni da ih prevezem:( Glave sam cistio i na vati je ostalo dosta prljavstine ali zvuk se i dalje cuje:( Za trimer potenciometar ne znam a ostalo cu da probam pa cu da javim sta je bilo. Hvala na trudu. ivan
hi.fi.15 isekulovic,
Sad sam probao ono sa snimanjem sto si mi rekao. Uzeo sam praznu kasetu i snimio sa radia nesto i zvuk je bio dobar. Onda sam uzeo neku ranije snimljenu kasetu pustio je i zvuk je bio dobar!! A izmedju onog pustanja posle ciscenja i ovog snimanja nisam radio nista! Nisam ga cak ni pomerao. Vazno je da radi:)) Ukoliko je kabl sa losim kontaktom da li moze da se dogodi ovo sto se meni dogodilo? Mislim ovakav nestanak suma. ivan
hi.fi.16 predrag,
>> Ma sve je to unutra u kutiji nemam pojma ni da ih nadjem >> ni da ih prevezem:( Glave sam cistio i na vati je ostalo Kako unutra? Ja sam mislio da ti imas DEK tj. kasetofon koji nema pojacalo pa ga prikljucujes na pojacalo sa kablovima a oni su spolja. >> Vazno je da radi:)) Ukoliko je kabl sa losim kontaktom da >> li moze da se dogodi ovo sto se meni dogodilo? Mislim >> ovakav nestanak suma. Kabl obicno unosi BRUM (ti kazes zvuk motora). On se manifestuje kao tonovi niske frekvencije. AKO IMAS pojacalo onda uzmi pa rukom dohvati kabl koji ide u njega i cuces taj brum. Za levi kanal idu 2 kabla (kao i za desni) ali samo jedna zica izaziva brum i ona predstavlja masu. Takodje pogledaj BAS zvucnik i videces da samo on bruji tj. membrana se pomera kao luda. ps: Nemoj da odjazis pojacalo do daske. Odletece ti basovi.
hi.fi.17 isekulovic,
>> Ja sam mislio da ti imas DEK tj. kasetofon koji nema Ma jok, pogresno si me razumeo, ili sam se ja pogresno izrazio.:( >> AKO IMAS pojacalo onda uzmi pa rukom dohvati kabl Jok.:( Da kucnem u drvo i dalje radi.
hi.fi.18 viktor,
Zdravo, Onima koji vole jazz i to onaj stari ali i nesto od vanvremenskog (Thelonius Monk, Miles Davis, Ben Webster, ...) da javim da "jeftinih" CD-a ima u staroj AMFORI, na Terazijama, po ceni od 2600, firma je Black Lion, ima neobjavljenih snimaka .... Pozdrav.
hi.fi.19 zqusovac,
> Onima koji vole jazz i to onaj stari ali i nesto od vanvremenskog Hvala, osvezi mi dan. Idem odmah sutra. Inace nekog dresa ima i po radnjama PGP-a. U njihovoj prodavnici u Makedonskoj cena je 6500, ali u Mercatoru jos ima nesto iz serije Jazz-Club po 3500.
hi.fi.20 dveselinovic,
Da ne bih sada sve čitao, ajde da skratim. Pošto nas je strefilo što nas je strefilo, računam dolazi opet vreme samogradnje. Ako već samogradite, treba da znate šta i kako. Na primer, imam kompletne šeme za inače poznata i papreno skupa pojačala, kao recimo Electrocompaniet, Leach Inc., itd. Takodje imam prevedn i jedan značajan članak na temu audio pojačavača, pa ako za sve to ima interesovanja, recite pa da ostavim ovde. Tek da me neko ne pita - ne, nije za pare, skroz džabe, a ako nekome treba zahvaliti, onda je to Nikola Bošković ((c) klap), koji mi je pomogao oko nabavke programa za crtanje šema, pa sada svako može da dobije original. I da se ne čudite, ja sam pravio audio pojačavače još pre 16-17 godina, kada sam bio hodajući katalog tranzistora (a ni danas nisam loš, mada malo zahrđao), a i imam nekih delova (recimo, Thordarsen-Meistner tranzistora snage, itd). Pozdrav, Low TIM DVV
hi.fi.21 dnikolic,
>> moze da dobije original. O.K. Salji original tog programa. dn
hi.fi.22 amar,
Hitno je potrebna informacija da li u Beogradu i gde moze da se kupi video rekorder Panasonic iz serije L ili bilo koji drugi koji moze da reprodukuje kasete iz NTSC sistema amar
hi.fi.23 dvidovic,
> vreme samogradnje. Ako vec samogradite, treba da znate sta > i kako. Na primer, imam kompletne seme za inace poznata i > papreno skupa pojacala, kao recimo Electrocompaniet, Leach > Inc., itd. Takodje imam prevedn i jedan znacajan clanak na > temu audio pojacavaca, pa ako za sve to ima interesovanja, > recite pa da ostavim ovde. Evo ja. Interesantan sam videti ih. Ako nije problem, dizi! Unapred zahvalan, Dule
hi.fi.24 vkrstonosic,
Da li neko zna neki dobar servis za Sony uredjaje. Radi se o mini liniji FH 150.
hi.fi.25 banusko,
**> Da li neko zna neki dobar servis za Sony uredjaje. Radi **> se o mini liniji FH 150. Kanda ćeš ipak do Bečeja.Imam nekog durgara ovde....Opiši mi kvar,da ga pitam pa da ti javim da li da dolaziš. Pozdrav.
hi.fi.26 panco,
> nekome treba zahvaliti, onda je to Nikola Boskovic ((c) > klap), koji mi je pomogao oko nabavke programa za crtanje > sema, pa sada svako moze da dobije original. Zainteresovan za gore navedeno ! 8-)
hi.fi.27 dejanr,
Sony je za kraj ovo godine (pred Božić) najavio svoj novi CD koji je otprilike 4 puta manji od klasičnog, na njega "staje muzike" više nego na normalan CD i, što je najlepše, isti uređaj može da snima na diskove i da čita sa njih. Kažu da će ovime "ugasiti" kasetofone.
hi.fi.28 dveselinovic,
Da, ali nije sasvim jasno da li se radi o "write once, ..." ili "write many times" disku. Ako je ovo drugo, ja ću da vrištim od sreće, a ako nije, onda hvala, ali ne hvala. Pozdrav, DVV
hi.fi.29 dveselinovic,
Evo završio sam neke šematske prikaze pojačavača snage, a preveo sam i jedan članak koji je označavao preokret u audio pojačavačima u svoje vreme (autor prof. Dr. Matti Otalla, prvi konstatovao i rešio problem TIM izobličenja). Sve to sada postaje dostupno, ali imamo problem: šematski prikazi su rađeni u OrCAD-u, a koliko god da sam tražio, nisam video bilo kakav način za konverziju u neki drugi format. Jedino što mogu jeste da ga lupim u IGES format (za plotere) i da ga vrknem na disk kao fajl, pa kome treba ... Alternativno, uvek mogu na laseru da otštampam prikaz na papiru, pa da ga tako dam kome treba. Trenutno imam tri gotove šeme. Jeftin ali solidan pojačavač snage od 50 W 4 Oma, Otalinu šemu (prodaje se za Lstg 600 pod imenom Electrocompaniet) 50 W 4 Oma/25 W 8 Oma i jedan totalno profesionalni uređaj sa odgovarajućom cenom (100W 8 Oma). Pa ko voli, nek' izvoli. Pozdrav, DVV P.S. Zaboravih; imam i šeme za predpojačavač, ali pazite, bez ikakvih tonskih komandi - ezoterika.
hi.fi.30 feniks,
│ ...................... Sve to sada postaje dostupno, ali imamo │ problem: sematski prikazi su radeni u OrCAD-u, .......... └───── Meni bi bas odgovaralo da sve te seme posaljes bas u ORCAD-u, a i ima nas dosta koji koristimo taj paket ;) P.S. Napomeni samo koja je verzija ORCAD-a. Pozdrav, S.P.
hi.fi.31 dveselinovic,
Verzija 4.0, šta si ti mislio, da moj drug Nikola (c) klap daje bilo šta manje od najboljeg? :-)))))))))) Šalu na stranu, jeste verzija 4.0. Inače, šta bi te zanimalo? Svakih 25 W košta po mali espresso ili Coca-Colu nekom prilikom, ipak sam se lepo naradio. Može i na rate, al' ne može na čekove, sem ako imaš čekove Bank of England.:-))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.32 predrag,
>> Trenutno imam tri gotove seme. Jeftin ali solidan >> pojacavac snage od 50 W 4 Oma, Otalinu semu (prodaje se >> za Lstg 600 pod imenom Electrocompaniet) 50 W 4 Oma/25 W >> 8 Oma i jedan totalno profesionalni - Konstruktor Elektrocompanieta je Mr.Per Abrahamsen a ne Otala. - Izlazni tranzistori u njegovim pojacalima su design custom i prave se samo za njega i prema tome NEMOGUCE ih je kupiti bilo gde na slobodnom trzistu pa je samim tim i kvalitet kopija neadekvatan. - Mr.Abrahams je pre 10 godina napravio snagas (tranzistorac)od 25 W/8 u A-klasi koji je imao imao takav trodimenzionalni zvuk i toplinu cevasa da je odusevio mnoge sirom Amerike. Taj uspeh mu je bio odskocna daska i uskoro je izasla serija Ampliwier snagasa (I,II) od 50 i 100 W u A-klasi.Posle ju je zamenila serija ampliwire 65,100,150. Taj njegov prvenac od 25 W je napravljen u veoma malim serijama i nije se nikada vise proizvodio. U Jugoslaviji taj snagas je imalo samo 2-3 ljudi jer ga je bilo tesko nabaviti i u samoj Americi. Da zakljucima, ta KOPIJA od 25 W NIKAD NECE DA ZVUCI NI PRIBLIZNO kao orginal. Ezotericna pojacala imaju specijalne delove i nemoguce ih je kupiti u slobodnoj prodaji. Kopije tih uredjaja NIKADA ne mogu da zvuce kao originali. Nije to softwer pa se iskopira. pp od: Predraga
hi.fi.33 dveselinovic,
Nisi u pravu. Otala je prikazao svoj model u IEEE žurnalu 1975. godine i tamo i dao šemu. Nju je KUPIO Electrocompaniet i 1977 godine počeo da je proizvodi u Škotskoj. To je, koliko znam, jedini model koji je Electrocompaniet ikada kupio od bilo koga, sve kasnije modele su sami razvijali. Modifikacija na modelima koji su se prodavali NIJE bilo, bar ne do 1983. godine, kada sam poslednji put zavirio ispod haube jednog primerka. I dalje je bio 1:1 isti kao i original, do poslednjeg otpornika. A delovi koje je Otala (i Lohstroh, zajedno su radili) upotrebio su, sem dva ulazna uparena tranzistora, toliko standardni da to nije normalno. Ona ulazna dva para se i danas mogu kupiti, ali su im cene malo "nezgodne": BCY87 i BCY89 koštaju po DEM 28 i 30, koliko znam, što baš nije džabe, a izlazne tranzistore (BD 203/204) danas nije više lako ni naći. Istina, ima drugih, novih i boljih tranzistora, a dizajn je takav da nije mnogo probirljiv - i to je probano. Za ostale Electrocompaniet pojačavače - ti "custom" tranzistori su u stvari maskirani Thordarsen-Meistner modeli; ako hoćeš, prodaću ti ja par njihovih zveri, jer firma pravi samo zveri po zverskoj ceni (ono za prodaju se šalim, ali stvarno imam neke njihove tranzistore). Ista firma snabdeva većinu ezoteričara, kao recimo NAIM, Linn, itd. Samo se obrišu oznake, ili otštampaju posebne ako si voljan da platiš. Naim je, recimo, kupovao neke serije i od Texas-a, kao recimo ono što TI prodaje kao BD 249/250; često ćeš naći da je zamena za njih serija TIP 35/36, ali to NISU isti tranzistori, jer BD serija ima duplo brže uključenje i isključenje (Ton i Toff). Nekada sam imao članke o tome kako je Elektrocompaniet radio, jer sam 1978-9 hteo to da kupim, pa otud znam kako je stvar tekla. Sorry, ali ovo su i lično proverene info, jer kada vidiš nešto i shvatiš da je to ono što znaš sa šeme, pa onda proveriš i vidiš da to jeste zaista isto ono - onda nema dileme. Oko dupliranja - može da se duplira bez ikakvih problema, čak i sa odabranim (selekcioniranim) tranzistorima umesto riginala, mada ja to ne volim (ili jeste, ili nije); probano i slušano i to je to. Ljudi se plaše male snage - 25 W u 8 Oma i 50 W u 4 Oma ne deluje bog zna kako, a zapravo je kao hladne vode sem ukoliko nemaš neke baš neefikasne zvučnike a tražiš koncertne nivoe u velikoj prostoriji. Onda ti stvarno treba onih 6 dBW do 100 W u 8 Oma. Pozdrav, DVV
hi.fi.34 predrag,
>> Otala je prikazao svoj model u IEEE zurnalu 1975. godine >> i tamo i dao semu. Nju je KUPIO Electrocompaniet i 1977 >> godine poceo da je proizvodi u Skotskoj. To je, koliko >> znam, jedini model koji je Electrocompaniet ikada kupio >> od bilo koga, sve kasnije modele su sami razvijali. Koliko se secam Abrahamsen je svoj model razvijao zajedno sa konstruktorom Harmon Kardona pa su se razisli i svako otisao na svoju stranu. Sediste Elektrocompanieta je u Norveskoj (Skarer). Da li je mozda Ottala glavni konstruktor u Harmon-Kardonu.? >> Modifikacija na modelima koji su se prodavali NIJE bilo, >> bar ne do 1983. godine, kada sam poslednji put zavirio >> ispod haube jednog primerka. I dalje je bio 1:1 isti kao >> i original, do poslednjeg Raritetni model Electrocompanieta je do pre 6-7 meseci posedovao jedan clan sezama (user name: SANISI). Prodao ga je. On je prvi vlasnik i kupio ga je pre ko zna koliko godina u Americi. Mozda si to kod njega zavirivao ispod haube ?. >> Za ostale Electrocompaniet pojacavace - ti "custom" >> tranzistori su u stvari maskirani Thordarsen-Meistner >> modeli; ako hoces, prodacu ti ja par njihovih zveri, jer >> firma pravi samo zveri po zverskoj ceni (ono za prodaju >> se salim, ali stvarno imam neke njihove tranzistore). Konstruktor snagasa KORATO i serviser elektrokompanieta je sanisijev rodjak Kosta Matejic (tel : 331-466). Pitaj ga da li je zainteresovan za kupovinu tvojih tranzistora (ako su originali) jer je on i nasao kupca za SANISIJEV snagas pa zlu netrebalo mozda kupcu jednog dana i ustrebaju ;))) I dalje tvrdim da zamene za originale nema niti mogu da zvuce kao originali. U ezoteriji (ali ona prava) delovi su SPECIJALNI i ne mogu se nigde kupiti. Mozes ti da ugradis nesto sto ima SLICNE karakteristike ali NIKADA nece da zvuci kao originali. Secam se nekih tvojih oglasa u kojima si spominjao npr. phase linear. Davno kada je mom snagasu 300 mk II crkli predrajveri nigde ih nisam nasao u nekom katalogu. Mogao sam da ugradim neke zamene ali ORIGINALA nema u slobodnoj prodaji. Slicna situacija je za sve ezotericne uredjaje. Na primer spendor,proac i jos neke firme imaju zvucnike koji su kupljeni od ISTOG proizvodjaca. Onda te zvucnike otvore i premotaju i prilagode tako da za PROAC i ostale nigde ne mozes da kupis originale jer ih i nema. Americka ezoterija ima ugradjene specijalne delove (na primer military use) sa nekim ludackim tolerancijama 0.01 % koje se prave specijalno za vojsku i od njih nabavljaju tako da obicnim smrtincima je to nedostupno u slobodnoj prodaji. Koliko para toliko i muzike.
hi.fi.35 dveselinovic,
Da, Otala je konstruktor u H/K vec nekih 10-12 godina. A H/K je vlasnik vecine akcija u firmama Harman/Kardon (Mr. Sidney Harman i Mrs. Kardon, žena mu), JBL, Ortofon i Tannoy. Ne, ovaj primerak koji sam ja video i otvarao nema veze sa čovekom koga pominješ, koga ni ne poznajem. I bilo je dosta davno, pre 9 godina. A Electrocompaniet je otvorio bio fabriku u Škotskoj, koju je pre nekoliko godina zatvorio i prodao. Ma bre, ja sam se šalio za prodaju tranzistora. Imam ih, kao uostalom i toroide iz Engleske i drugog egzotičnog materijala, ali ništa od toga nije za prodaju, samo za ličnu upotrebu. Oko delova - ne budi dete, pa razvoj jednog poluprovodničkog elementa košta od $100.000 nagore, to se ne isplati. Ogroman broj tih "posebnih" delova su standardni delovi bez oznaka ili sa drugim oznakama, a najčešće u "mil-spec" verzijama. To su isti delovi, ali sa veoma uskim tolerancijama; imam i toga podosta. Podsećam te da u istoj klasi A niz tih stvari postaje nebitan ako je tranzistor dobro postavljen u za njega optimalnu radnu tačku. Glavni problemi nastaju u klasi AB i B, kada imaš problem prelaznih (sa NPN na PNP i os ispod ka iznad nulte provodne tačke); eliminiši to i rešio si čitav niz problema. Naravno, ima i drugih problema, ali svi su oni poznati, malo je novog poslednjih 10-12 godina, sve se svodi na rad uložen u to da se uređaj stvarno optimizuje. I naravno kvalitetne delove. Pozdrav, DVV P.S. Lepota Otalinog modela, a ujedno i jedan od njegovih deklarisanih ciljeva, i jeste bio da od sasvim standardnih delova napravi dobar proizvod. Dakle, poena je u radu i razmišljanju, a ne u bolesnim delovima. Imao si i obrnutih slučajeva - proizvod pun egzotičnih i basnoslovno skupih delova, a svira gore od popularne japanske klase.
hi.fi.36 predrag,
>> Oko delova - ne budi dete, pa razvoj jednog >> poluprovodnickog elementa kosta od $100.000 nagore, to se >> ne isplati. Ogroman broj tih "posebnih" delova su >> standardni delovi bez oznaka ili sa drugim Ezoterija kosta od 1500 $ pa nagore, tako da je 100 Kb $ sitnis. >> Podsecam te da u istoj klasi A niz tih stvari postaje >> nebitan ako je tranzistor dobro postavljen u za njega >> optimalnu radnu tacku. Glavni problemi nastaju u klasi AB >> i B, kada imas problem prelaznih Sva pojacala u svojim klasama imaju u principu iste seme. Nema tu nista tajanstveno sem u kvalitetu delova. Kada bi ti napravio taj model Electrocomp. po istoj semi i uporedio sa originalom nema teorije da isto zvuce. Delovi su im razliciti. Cuven je slucaj Bob Carvera koji je izazvao senzaciju kada je napravio snagas (500 $) i kada su ga testirali on je licio kao da slusas Mark Levinsova (6000 $). Razlicite seme totalno, a zvuk isti. Jendostavno desilo se da covek naleti na tranzistore i to se tako ukonponovalo sa razlicitom semom da je bila senzacija. To je testirao casopis"apsolyte sound". Ali dosetili se ljudi pa uzeli ostale snagase (isti model) ali zvuk ni nalik na onaj model koji je poslat na testiranje. Ispostavilo se da samo par snagasa zvuce kao Mark Levinson. Da je Carver ima gomili tih tranzistora sada bi to sigurno bio najprodavaniji model na svetu. Medutim imao je par komada iz iste serije ali oni su na veliko cudo tako senzacionalno zvucali. To je samo jedna teska slucajnost. Svaki deo ima svoj karakteristican zvuk (tranzistor,dioda,elk.cev). Promeni jednu elek. cev u snagasu i zvuk je odmah drugaciji. Nasa EI-Nis je napravila dobar posao sa nasim cevima. Jednostavno jedna od najboljih firmi za cevase AUDIO RESEARCH je odabrala bas nase cevi jer imaju zvuk koji se svidja Amerikancima. NA KONSTATAN kvalitet uredjaje se veoma pazi. Ezoterij koja se inace rucno pravi pre izlaska iz fabrike prolazi kroz period slusnog testiranja. Ne smeju da budu neke velike razlike medju modelima jer ako se PROCUJE da se isti model razlikuje od modela do modela ode firma na dobos. Bio je pre nekoliko godina i test OTPORNIKA koji se ugradjuje u izlazu na CD plejerima.Svi imaju istu vrednost. I nasli su da otpornik jedne firme (se cesam se koje) najbolje zvuci i poboljsava zvuk nenormalno (mislim do neke granice jer ne moze se sa jednim otpornikom od nekog krsa od CD napraviti neko cudo) ALI taj otpornik je kostao 150 FUNTI i imao neku ludacku toleranciju (bilo je vise tako skupih ali bas te firme je bio najbolji) sto je bilo skuplje nego mnogi CD koji su testirani. Ala sam se ja raspisao. Koliko vidim nisam ja tebe niti ti mene ubedio. ps: Kada napravis taj tvoj Elektrocompnaniet i ako bude dobro zvucao mogao bi biznis da napravis (normalno morao bi ipak da napravis neku malu modifikaciju u semi jer je ona patentirana) i da to prodajes u inostranstvu. Sredicu ti ja preko Koste (njegov model "Korato" se vec nekoliko godina prodaje u inostranstvu) uz MALI (malecki) procenat za mene ;))
hi.fi.37 dveselinovic,
Izvini, ali teza da svi oni razvijaju sopstvene tranzistore je i netačna i apsurdna. Sam razvoj košta od $100 K nagore, ali to je samo razvoj, a ne i proizvodnja, koja bi u tom slučaju bila izrazito maloserijska u kontekstu industrije poluprovodnika, u kojoj sve ispod 100.000 nije serija nego "custom job". Još je apsurdnija teza da tranzistori daju razliku u zvuku samo na osnovu svojih osobina. Nema spora da ih ima veoma različitih, od najmanjih do zaista monstruma (za mene je snagaš od 1.500 W monstrum, a takva mu je i cena). Odavno se zna da je veoma važno obratiti pažnju na optimalne režime rada tranzistora na datim mestima, a bezuslovno najvažnije mesto je sam izlaz, jer on podrazumeva veoma velika strujna pojačanja u veoma sumnjiva opterećenja. Uzmi primer teorijskog opterećenja od 8 Oma; u dinamičkim (dakle stvarnim) uslovima rada, poznati su slučajevi inače sjajnih zvučnika kojima je impedansa pada i na 1,5 Oma sa faznim pomerom od 45 stepeni. To ti je kao da pojačavač radi u 0,5 Oma. Broj varijacija je ogroman i totalno nepredvidiv. U gornjem slučaju, da bi pojačavač mogao normalno da radi, od njega se očekuje struja (ako nominalno ima recimo 50 W u 8 Oma) od 56 A, odnosno disipacija od 800 W ekvivalent. I to sve samo zato da bi na tom zvučniku (Yamaha 1000M) isporučio svoju nazivnu snagu izraženu u željenom naponu od 20 V rms. Transformatori su veoma skup deo (zato Japanci imaju male i slabe), ispravljači su skupi, kvalitetni elektroliti su skupi a trebaju ti veliki i izlazni stepen je skup. Moraš da paziš na prelazna izobličenja, na Ton i Toff celog naponskog ali i strujnog bloka, treba da imaš inherentno čist dizajn kako bi upotrebio malu negativnu reakciju i presto - radi da ne veruješ. Cena? Hm, nije mala. Recimo, u slučaju pojačavača od 50 W 8 Oma, odmah predvidiš 100 W u 4 Oma; to je disipacija od 200 W. Umesto da ugradiš trafo od 150 VA kao Japanci, ja bih ugradio toroid od 300 VA, po sistemu od više glava ne boli. Umesto dva (+ i -) elektrolita od recimo 10.000 uF kao Japanci, ja bih stavio 4x3.300 uF na svaki kanal, kako bi bili paralelni i kako bi smanjio izlaznu induktivnost napajanja (naravno, uz dopunsko filtriranje). Umesto SEPP stepena koji će Japanac da upotrebi (zbog cene), sa parom tranzistora vezanih u Darlingtonovu vezu kapaciteta od po 110 W svaki, ja stavim po dva paralelna para tranzistora od po 125 W svaki, tako da mi je ukupni kapacitet izlaznog stepena 500 W. Itd, itd, itd, a sve to tako brzo gradi cenu da čak i sa standardnim delovima dobiješ padavičarsku cenu. Ali, kada proradi, odmah zaboraviš sve muke. Sve ovo je jako pojednostavljeno, ali u osnovi je sasvim tačno. A oko toga da svi imaju iste šeme, u pravu si samo u kontekstu serijske robe; čim odeš malo više, stavri postaju dosta različite, mada su osnovne koncepcije naravno slične. Pozdrav, DVV
hi.fi.38 stojke,
Nemojte da se stidite, slobodno me nesto pitajte oko elektronike, ja sam I godina elektro-tehnicke. Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.39 stojke,
Nemojte da se stidite, slobodno me nesto pitajte oko elektronike, ja sam I godina elektro-tehnicke. Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.40 dveselinovic,
"Nemojte ...elektro-tehničke." :-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.41 predrag,
>> Izvini, ali teza da svi oni razvijaju sopstvene >> tranzistore je i netacna i apsurdna. Sam razvoj kosta od >> $100 K nagore, ali to je samo razvoj, a ne i proizvodnja, >> koja bi u tom slucaju bila izrazito maloserijska u >> kontekstu industrije poluprovodnika, u kojoj sve ispod >> 100.000 nije serija nego "custom job". Ima dosta malih firmi koje to rade za manje pare (Tajvan,Korea,Singapur..) Zar mislis da tranzistori koje Ei-Nis rade toliko kostaju. Da zaista se radi o "design custom" tranzistorima za pojedine firme koje prave ezotericne uredjaje. Ako jedan NAJEFTINIJI Krell kosta 3000 $ onda za 100 kb $ to je samo 33 komada. Tu se ugrade 2-4 tranzistora a za skuplje modele (10.000 $) npr. 10-12 tranzistora tako da je 100 Kb $ sitnis. >> Jos je apsurdnija teza da tranzistori daju razliku u >> zvuku samo na osnovu svojih osobina. Nema spora da ih ima >> veoma razlicitih, od najmanjih do zaista monstruma (za >> mene je snagas od 1.500 W monstrum, a takva mu je i >> cena). Odavno se zna da je veoma vazno obratiti paznju na >> optimalne rezime rada tranzistora na datim mestima, a Ako posmatramo samo deo tj. tranzistor u pojacalu i ubacimo razlicite tranzistore ali istih elektronskih karakteristika dobicemo da je zvuk razlicit. Banalan primer bi bio ubaci neki nas Ei-Niski tranzistor,pa onda strani pa onda neki specijalno radjen. Ima tu nesto STO SE NEMOZE IZMERITI. ISto,zar ti nije cudno kako na testiranjima JapanskA pojacala imaju nenormalno dobre karakteristike, ezoterija je negde u sredini a cevna pojacala OCAJNE. A ZVUK je najbolji kod cevasa i ezoretije (ona se i trudi da imitira cevase) a Japanskih najlosiji. Znaci ima nesto STO SE NEMOZE IZMERITI. Znaci neke elektronske karakteristike (izoblicenja,damping faktori...), optimalne radne tacke,,,,NEMAJU presudan uticaj. Zato ima i malo ljudi na ovom svetu i malo ezotericnih firmi. To su ljudi koji na osnovu nekih svojih iskustava i eksperimenata prave egzoticne igracke. Neka prava teorija NE POSTOJI. Sve je praksa. >> uslovima rada, poznati su slucajevi inace sjajnih >> zvucnika kojima je impedansa pada i na 1,5 Oma sa faznim >> pomerom od 45 stepeni. To ti je kao da pojacavac radi u >> 0,5 Oma. Svu tvoju teoriju mozes da proveris kod Nese iz Game (covek voli i ezoteriju i muziku pored kompjutera) jer koliko sam cuo on ima Apogee zvucnike (6-7000 $). >> Transformatori su veoma skup deo (zato Japanci imaju male >> i slabe), ispravljaci su skupi, kvalitetni elektroliti su >> skupi a trebaju ti veliki i izlazni stepen je skup. Za transformatore i elektrolite si u pravu. JA sam otvarao jedan PS Audio 200 C (35 kg) i transformator ima bar 20 kilograma. A koliko tek ima Mark Levinson (45 kg).
hi.fi.42 dveselinovic,
Neša iz Game ima Apogee zvučnike od $9.000. Bio sam i čuo sam, sa sve ručno pravljenim pojačavačima (ovde ih je neko pravio, ne znam ko i ne znam po čijoj šemi) i mogu ti reći da nisam bačen u nesvest. Da je dobro, dobro je, ali ni zadovoljavajuće za te pare. Pošto pripadaš (verovatno britanskoj) školi crne magije, u stilu "ne zna se zašto, ali bolje svira", zaista je bolje da stanemo ovde. Ja naime pripadam školi koja evo već 20 godina u praksi eksperimentiše i za svo to vreme sam naučio jednu važnu stvar - dobro PROJEKTOVAN projačavač od sasvim standardnih delova (mada uz pošten odbir) svira bolje od dosta ezoteričnih uređaja, koji su čista provala. Ti zaboravljaš da je to ipak velika industrija, u kojoj se vrte velike pare. Kako ti sada da ubediš nekog Miku da kupi Krell a ne Levinsona ili Audio Research, ili već koga? Pošto se mere isto ili slično, ostaje samo mistične, maglene razlike koje jedan čuje, a hiljadu ne čuje. Lično sam se uverio svojevremeno u Engleskoj (gde sam živeo) kako to rade plaćeni "sluhisti" koji se posle proseravaju po časopisima. Tada sam shvatio da je sve to veliki biznis koji nema mnogo veze sa zvukom, ali ima mnogo veze sa lovom. Zatim sam ovde video par "genijalaca", od kojih je vića bila na nivou totalnog debila, radeći stvari od kojih pamet staje. Ali, neki od njih su umeli da prodaju svoje gluposti kao genijalnosti, i bogami maznuše velike pare u ono vreme. Super-Fi je obično sranje; dobro projektovana i odlično izvedena stvar, kao recimo Krell power amp-ovi, su naprosto dobro urađene stvari - i tačka. Zasuči rukave, nabavi dobar materijal i napravi i sam isto ono. I nemoj se ložiti na mistiku oko delova; nije to baš tako jednostavno kao što ti misliš. Pozdrav, DVV
hi.fi.43 predrag,
>> i ne znam po cijoj semi) i mogu ti reci da nisam bacen u >> nesvest. Da je dobro, dobro je, ali ni zadovoljavajuce za >> te pare. Nisam ja ni rekao da on ima najbolju kombinaciju (ima ih jeftinijih i boljih) a ni najskuplju (imaju pojedinci i Apogee od 25.000 $ i gramofona od 20000 $). Dobro je sto si Nesinu kombinaciju cuo. Ja kada sam PRVI put cuo jednu ezotericnu kombinaciju bio sam iznenadjen kako hladno zvuci.Gotovo sam se razocarao. Ali ja sam godinama slucao razne krseve i navikao usi na jedan zvuk koji je LAZAN. Ako su mnogi svetski strucnjaci rekli da je TO dobar sistem onda MOJE MISLJENJE o tom sistemu mora da korigujem i prihvatim cinjenicno stanje. >> Posto pripadas (verovatno britanskoj) skoli crne magije, >> u stilu "ne zna se zasto, ali bolje svira", zaista je >> bolje da stanemo ovde. Ja naime pripadam skoli koja evo >> vec 20 godina u praksi eksperimentise i za svo to vreme >> sam naucio jednu vaznu stvar - dobro PROJEKTOVAN >> projacavac od sasvim standardnih delova (mada uz posten >> odbir) svira bolje od dosta ezotericnih uredaja, koji su >> cista provala. Cenim ja Engleske uredjaje(Quad ESL 63 elekrtost.,ProAC, B&W,Celestion,Linn..) jer su najbolji u Evropi ali Americka ezoterija je najbolja na svetu. Sta se tice tvog projektovanja sigurno si bolji od mene koji se time ne bavi ni teoretski. Bas me zanima sa kojim si to EZOTERICNIM uredjajima uporedjivao svoja pojacala ? >> velike pare. Kako ti sada da ubedis nekog Miku da kupi >> Krell a ne Levinsona ili Audio Research, ili vec koga? >> Posto se mere isto ili slicno, ostaje samo misticne, >> maglene razlike koje jedan cuje, a hiljadu ne cuje. Licno >> sam se uverio svojevremeno u Engleskoj (gde sam ziveo) >> kako to rade placeni "sluhisti" koji se posle proseravaju >> po casopisima. Tada sam shvatio da je sve to veliki >> biznis koji nema mnogo veze sa zvukom, ali ima mnogo veze >> sa lovom. Pa Mika cim kupuje ezoteriju ima usi pa ce odabrati ono sto mu se svidja. Ako ne cuje razliku onda neka slusa tranzistor jer ce jeftinije da prodje.;)) Postoji jedan casopis (The Absolute Sound)koji je pre mnogo godina osnovao cuveni HP. Nije Hewlett Packard vec Hary Person. To je vodeci americki casopis koji je postavio reference u svetu za ezoteriju i kako treba testirati uredjaje. Casopisa nema u slobodnoj prodaji. Testovi uredjaja su: sedi covek i MESEC dana slusa samo jedan uredjaj (cak i kabl ili gramofonsku glavu) a zatim napise clanak u kome nema NI jedan dijagram. SVE SE OPISUJE RECIMA. (Izgleda sasavo zar ne). HP ima nekoliko soba u kojima se nalaze referentni sistemi i koji se menjaju ako tokom vremena nadju nesto bolje. Mnogi njegovi ljudi su prisustvovali i snimanju pojedinih ploca tako da dobro znaju RAZLIKU IZMEDJU originala i onoga sto se moze cuti. ZNACI LJUDI IMAJU NEKE REFERENCE I SVE SE UPOREDJUJE u odnosu na te reference. NIje Infiniti Reference standard (100.000 $) najbolji zvucnik na svetu ako se ne upari (a to je i najteze- jer Nesa ako je uzeo neodgovarajuci snagas ili KABL onda mu djaba onaj Apogge) sa odgovarajucim uredjajima. Ako te ocrne u tom casopisu onda firma moze slobodno da zatvori svoje hale tako da mnoge poznate firme cvikaju da daju uredjaje na testiranje (do skoro i Krell i Apogge su cvikali). Nema laze i prevare pri testiranje jer prestavnici firmi samo donose uredjaje i postavljaju ih i prisustvuju testiranju. U svako BOLJOJ Engleskoj prodavnici ezoterija imaju obicno po neki broj casopisa i da si pitao za "The Absolute Sound" sigurno bi ti rekli misljenje o njemu. Cak te firme kada prodaju uredjaje pozivaju se na te testove. Uostalom i sam znas kako je tesko naci neku referencu pri testiranju kompjutera. Ali kada bi imao kuci superkomjuter Krej kao referencu sve bi ti bilo lakse ;)) >> Super-Fi je obicno sranje; dobro projektovana i odlicno >> izvedena stvar, kao recimo Krell power amp-ovi, su >> naprosto dobro uradene stvari - i tacka. Zasuci rukave, >> nabavi dobar materijal i napravi i sam isto ono. I nemoj >> se loziti na mistiku oko delova; nije to bas tako >> jednostavno kao sto ti mislis. Kao sto i ti kazes, nije to tako jednostavno kao sto mislis pa i naci delove za Krela koji ce kasnije da zvuci barem pola kao original. Koliko para toliko i muzike.
hi.fi.44 stojke,
> "Nemojte ...elektro-tehnicke." > > :-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Zasto, pa mislio sam "...srednje skole." Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.45 wizard,
>> "Nemojte ...elektro-tehničke." >> >> :-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Zašto? Imao je (valjda je još uvek ima) najbolju nameru... <<nenad<<
hi.fi.46 spantic,
> Nemojte da se stidite, slobodno me nesto pitajte oko > elektronike, ja sam I godina elektro-tehnicke. Bez ljutnje, ali ... :))))))))))))))))))))))))))))))))))
hi.fi.47 predrag,
>> Bez ljutnje, ali ... :)))))))))))))))))))))))))))))))))) Pa sta ako je covek TEK prva godina. Bio si i ti nekada u njegovim godinama. Koliko sam ovde na Sezami,video sam da imas obicaj da budes mirodjija u svakoj corbi (pocev od foruma,pa nadalje) Bolje bi bilo da kada vec pratis diskusiju kazes neku rec a ne lakonski komentari u stilu :))).
hi.fi.48 stojke,
Nemojte da se stidite, slobodno me nesto pitajte oko elektronike. To je bila samo sala, a ti odmah skaces. Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.49 stojke,
> Pa sta ako je covek TEK prva godina. Bio si i ti nekada > u njegovim godinama. > Koliko sam ovde na Sezami,video sam da imas obicaj da budes mirodjija > u svakoj corbi (pocev od foruma,pa nadalje)
hi.fi.50 spantic,
> Pa sta ako je covek TEK prva godina. Bio si i ti nekada > u njegovim godinama. Jesam, zato se i jesam nasmejao. Ništa zlobno, od srca :) Prva godina srednje škole, eh ti dani, mnogo bolji od prve godine ETFa. > Koliko sam ovde na Sezami,video sam da imas obicaj da > budes mirodjija u svakoj corbi (pocev od foruma,pa Ne u svakoj čorbi. Samo onde gde me interesuje. > nadalje) Bolje bi bilo da kada vec pratis diskusiju kazes > neku rec a ne lakonski komentari u stilu :))). A zašto ne gledaš svoja posla? Ako ti se ne sviđa ne moraš da čitaš takve komentare kojih je konkretnim povodom bilo nekoliko. Iskreno, ne bih ti se ni javljao ovolikim tekstom da ne smatram da se konačno mora reći ( po ko zna koji put ) da ovo predstavlja gušenje, ne "lakonski" komentari, koje je ona poruka, uzgred budi rečeno, sasvim zaslužila.
hi.fi.51 spantic,
> To je bila samo sala, a ti odmah skaces. Ama Dragane, ja sam je kao takvu i shvatio. Zato i jesam stavio :) Skočio je Predrag. Nije mu zameriti, malo je nervozan :)
hi.fi.52 banusko,
Hitno je potreban motor glave,ili samo pločica sa hal elentima za motor glave za VHS vidorekorder marke Mitusbishi model HS-300E.
hi.fi.53 stojke,
> Ama Dragane, ja sam je kao takvu i shvatio. Zato i jesam stavio :) > Skocio je Predrag. Nije mu zameriti, malo je nervozan :) Izvini, ja sam se zaj**ao. Ti si u pravu. Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.54 stojke,
> Ama Dragane, ja sam je kao takvu i shvatio. Zato i jesam stavio :) > Skocio je Predrag. Nije mu zameriti, malo je nervozan :) Izvini, ja sam se zaj**ao. Ti si u pravu. Pozdrav, Dragan S.
hi.fi.55 dveselinovic,
Sada pošto se se Spantic i Stojke izljubili kao braća rođena, da se vratimo malo na Hi-Fi?:-))))))))))))) A oi nek' se volu negde drugde.:-)))))))))))))))))))))))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.56 feniks,
Nikako da nadjem onu SHEMU u ORCAD-u IV koju je crtao DVV u zamenu za Coke ;) Pozdrav, S.P.
hi.fi.57 dveselinovic,
Ama bre brate odmah ti je šaljem, istog dana, samo mi reci KOJU šemu hoćeš, čega. Format je OrCAD 4.0. Ako hoćeš sve što za sada imam, nema problema, ali daj već više jednom reci. :-)))))))))))) Pozdrav, DVV 100wprof.sch
hi.fi.58 dveselinovic,
E sad, ako hoćeš i drugu šemu napajanja i naponske regulacije, ajde me opet lepo zamoli.:-)))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.59 feniks,
Hvala na shemi pojacala snage. Ima najveci broj tranzistora (23) koji sam dosad video u slicnim pojacalima. Doduse, po 4 su na izlazu paralelno vezana. Komplementarni parovi BD249C i BD250C verovatno su upareni po pojacanju (hFE). Interesuje me jos: 1. Tehnicke karakteristike pojacala 2. Ispravljac za napajanje, sem ako nije klasican (trafo 2x40V sa srednjim izvodom, grecom i elektrolitima) ;) 3. Mogucnost nabavke komponenti i nj.cena u kitu. Pozdrav, S.P.
hi.fi.60 dveselinovic,
BD249C/250C se *POGREŠNO* navode kao zamena za TIP35/36. U osnovi, to jesu isti tranzistori, ali postoji jedna za ovaj slučaj kritična razlika, a to je Ton i Toff. BD serija - Ton < 350 nS, Toff < 450 nS TIP serija - Ton < 600 nS, Toff < 650 nS. Inače, radi se o odličnim i jeftinim tranzistorima snage. "C" označava radni napon od 100V Bvceo, vršna struja je 40 A (!!!), trajna struja 25 A, Ft > 3 MHz. Pojačavač radi ovako: THD, 20...20000 Hz, 150W/4 Oma=100W/8 Oma < 0,06 % I.M. pod istim uslovima < 0,06% TIM (SMPTE, Otala) - neizmerljivo mali (< 0,001 %) Snaga: 4 Oma, 20Hz-20KHz 150/100 W u 4/8 Oma Odziv: 20...20.000 Hz +/- 0,05 dB; 0Hz...1MHz -3 dB Odziv snage (Power bandwidth): 1 Hz ... 500.000 Hz -3dB Gradijent promene (Slew Rate): > +/- 100 V/uS Faktor potiskivanja (Damping): 200/400, 20Hz...20KHz 4/8 Oma Koliko košta, ne znam, ali ga procenjujem na 300-400 DEM za celu elektroniku (sa tarfoom i elektrolitima), ali bez kutije. Savetujem ti ispravljače KBPC25-04 za svaki kanal posebno (250 V, 40 A); jesu skuplji, ali brate pune kakve hoćeš elektrolite. Poslaću ti sutra šemu napajanja, sada je nemam pri ruci. Pozdrav, DVV P.S. Stvarno mi je drago ako ti se dopada; lepo je znati da se čovek nije trudio za džabe. U zdravlje.
hi.fi.61 feniks,
>> Stvarno mi je drago ako ti se dopada; lepo je znati da se covek >> nije trudio za dzabe. U zdravlje. Ne samo da mi se dopada, vec je pojacalo suvise dobro u odnosu na moje prohteve :) Ono sto je ljudima manje poznato je cinjenica da je za ovo pojacalo izuzetno tesko naci zvucnike tog nivoa kvaliteta. Naime, zvucnici su obicno najlosija karika u hi-fi lancu i za njih treba izdvojiti love otprilike bar koliko i za stereo pojacalo ;) BTW, bio bih zadovoljan i sa 70W / 8 Oma sinusne snage. Interesuju me i sheme sa vecim stepenom integracije od predhodne (gde bi recimo samo izl.tranzistore trebalo dodati sklopu), jer ima manje posla oko sklapanja ;) Pozdrav, S.P.
hi.fi.62 dveselinovic,
OK, može i manje komplikovano. Imam ja toga od-do, jer kao što i sam kažeš, ne treba svima isto. Inače, mislim da grešiš što ideš na kombinaciju IC-tranzistor. To ume jako dobro da radi, ali je praktično nemoguće nabaviti onaj IC koji valja, a to je jedan Toshiba Pre-driver IC (ne sećam se oznake na pamet). Ako ti je integracija problem, pa ja ću ti pomoći. Recimo, ja mogu da ti nađem uparene tranzistore za diferencijalac na ulazu, a ima i tehnika koje to same lepo rade (sa strujnim ogledalom i emiterskim otpornicima). Kako hoćeš, ali ipak, razmisli, ima dosta veoma dobrih alternativa. Pozdrav, DVV P.S. Šeme dobiješ popodne.
hi.fi.63 dveselinovic,
Lele, frka na sve strane, sorry. Elem, evo šeme. Potiče iz lista "Elektor" od pre godinu-dve; jednom je napravljeno i probano i da vidiš, sasvim lepo radi. Ako je za jednostavno, ovo je neki moj izbor. Opet, ima i drugih, boljih i jedva nešto malo komplikovanijih šema, pa ti razmisli. Pozdrav, DVV elektor.sch
hi.fi.64 dveselinovic,
Ne znam koji mi je vrag danas, omanjujem na sve strane. Ima THD <0,08%, IM <0,08%, oboje za 30W/8Oma 20...20.000 Hz. Treba ti obično napajanje za njega, dakle grec i dva poveća elektrolita, recimo 2 x 10.000 uF/40V. Trafo treba da je oko 150 VA za oba kanala. Zaboravih već nekoliko puta, pa 'ajde sad; imam ja dosta delova za najveći broj šema, imam čak i jedan ILP toroid (30-0-30 V, 300 VA), imam izlazne traznistore, ulazne tranzistore "el perverso" tipa, imam čak i neke Thordarsen-Meistner uparene tranzistore, FET-ove, itd. Drugim rečima, ako si odlučio da napraviš sebi nešto, mogao bih da ti pomognem. Moj lični savet ti je da se opredeliš za minimalno modifikovanu šemu Matti Otale; to je 2 x 25/50/100W u 8/4/2 Oma, dakle savršen naponski izvor, ideal pojačavača. Radi podosta u čistoj klasi A, bar 95% vremena onoga što normalan čovek koristi kod kuće. To je neki optimum za kućnu upotrebu, a dovoljno je dobar da sa njime pitanje pojačavača skidaš sa dnevnog reda sve do ezoterije od zvučnika. I što je najlepše, uz malo pameti i dosta rada, prilično je jeftin za izgradnju. Naravno,imam i predpojačavač za njega, dakle celi lanac pojačanja - za ostalo se postaraj sam.:-)))))))))))) Modifikacija se odnosi na ulazne i izlazne tranzistore; umesto dualnih tranzistora na ulazu, treba upariti obične, a zatim ih termalno povezati, a na izlaz treba staviti duplo jače i bolje izlazne tranzistore. Imam i primerak pločice, pa ćeš je lako "skimuti", jednostavna je štampa, može i ručno da se napravi. Pozdrav, DVV
hi.fi.65 dveselinovic,
Evo ti jedna alternativa, da se nađe, a hleba ne jede: Ovo je varijacija na jednu poznatu konfiguraciju odnosno arhitekturu koja vec nekih 15 godina provejava kroz audio svet. U ovoj ili onoj inkarnaciji, javljala se i kod veoma poznatih, cenjenih i skupih kuća, kao recimo "SAE", "Mark Levinson", "Audio Research", "Phase Linear", "JBL", itd. Ukratko, da prodjemo kroz šemu. Osnovna koncepcija pojačavača je totalna komplementarnost, u kojoj svaki NPN tranzistor ima svoj komplementarni PNP tranzistor. Time se u celini eliminišu izobličenja koja nastaju usled prirodnih razlika ova dva tipa tranzistora. Naponsko pojačanje ima dva stepena, ulazne diferencijalne parove (T3/T4 i T5/T6) i T7 odnosno T8. Strujno pojačanje u pobudi daju tranzistori u Darlingtovom spoju T12/T14 odnosno T13/T15. Iako se na tržištu mogu nabaviti integrisani tranzistori sa željenim pojačanjem, oni se ne mogu meriti sa diskretnim elementima pre svega po odzivu učestanosti. Izlazni stepen se sastoji od paralelno-serijski povezanih komplementarnih parova tranzistora (T16...T19). Radi se o relativno jeftinim tranzistorima snage firme Texas Instruments, čija cena po komadu u Nemačkoj ne prelazi DEM 3, odnosno DEM 8-9 po uparenom paru. Njihove odlične osobine (Ipeak=40A, Irms=25A, V=100V, Ft= > 3 MHz, Ton < 350 nS, Toff < 400 nS, P=125W) garantuju odlične preformanse uz ogromne rezerve snage. Apsolutni kapacitet izlaznog stepena iznosi 500 W. T1 i T2, sa diodama 1-4 i pripadajućim elementima, predstavljaju regulisane izvore struje za diferencijalne parove u N i P grani. Zener diode garantuju tačnost regulacije. Ulazni stepen se sastoji od komplementarnih diferencijalnih parova u P i N grani signala, koji se sastoji od T3/T4 i T5/T6. Otpronici R7...R10 služe boljem uparivanju svih elemenata. Radno opterećenje parova daju otpornici R11 i R13, a pojačanje se određuje odnosom R11/(R15+R16) odnosno R13/(R17+R18); u ovom slučaju, pojačanje je određeno na 8,86:1. Otpronici R12 i R14 služe boljem uparivanju tranzistora u jednosmernom režimu, a C4 i C5 služe blagom ubrzavanju zaobilaženjem otpornika za sve naizmenične signale iznad 6 Hz. Drugi stepen naponskog pojačanja obezbeđuju tranzistori T7 i T8; samo pojačanje je definisano odnosom R27/R24 (R28/R25), u ovom slučaju podešenom na 21,5. Sem toga, R24 i R25 predstavljaju lokalnu negativnu reakciju za tranzistore T7 i T8, a njihova relativno velika vrednost obezbedjuje veliku linearnost rada. Pošto celokupni naponski stepen ima stalno radno opterećenje u vidu R27 odnosno R28, celokupni pojačavač sa strujnim pojačanjem je nateran u režim rada bliži ukupnoj Ft a ne Fbeta osobini; ovim se ujedno povećava stabilnost celine, jer je izlazni stepen pobuđivan naponski, a ne strujno. Najzad, u slučaju prepoterećenja na ulazu, osobina sečenja signala (clipping) će biti daleko manje izražena i subjektivno podnošljivija no u suprotnom slučaju. T10 i T11 predstavljaju zaštitna kola za slučajeve prepoterećenja izlaznog stepena. Sa navedenim vrednostima, do ograničenja izlaza struje će doći tek na nivou od 6,22A vršne struje u 4 Oma, što je jednako približnom nivou od 78W/4 Oma. Međutim, do ograničenja će doći tek sa zadrškom od oko 330 mS; u tom intervalu, pojačavač će isporučiti daleko više, ili oko 3-4 puta više struje (ukoliko mu to dozvoli napajanje). Ovim se daleko premašuju svi IEEE, IEC i EIAJ standardi. Pobudu strujnog stepena obavljaju tranzistori T12/T14 (T13/T15); njihov odziv učestanosti je u ovakvom spoju daleko veći no kod komercijalno raspoloživih integrisanih Dralington tranzistora. Dva paralelno/serijski vezana para tranzistora obezbeđuju konačno strujno pojačanje do potrebnih nivoa. Emitorski otpornici imaju relativno veliku vrednost od 1 Om (najčešće to iznosi 0,22...0,47 Oma), čime se obezbeđuje veliki nivo lokalne reakcije, a za uzvrat se dobija povćan stepen ionako dobre linearnosti. S obzirom da se radi o inherentno brzim tranzistorima, preskočnih izobličenja (crossover distorsion) praktično nema, odnosno nalaze se na izuzetno niskom nivou. Postoje tri nivoa podešavanja pojačavača. VR1 služi izjednačavanju pojačanja na oba kanala, kako bi 1 V ulaza dao potpuno jednak izlaz na oba kanala. VR2 služi podešavanju najmanjeg mogućeg nivoa odstupanja jednosmernog napona (DC offset), a treba ga upotrebiti nakon 20-30 minuta rada pojačavača, kada dostigne normalnu radnu temperaturu. VR3 treba podesiti na željeni nivo struje mirovanja, o čijoj se konstantnosti u odnosu na nivo zagrejavanja naknadno stara T9, koji treba da bude montiran na hladnjake sa izlaznim tranzistorima. Preporučuje se toroidni transformator kapaciteta od najmanje 200 VA, a još bolje bi bilo 300 VA (zbog rezervi snage za slučajeve nezgodnih opterećenja i velikih snaga). Ukoliko se oba kanala napajaju sa dva elektrolita, preporučuje se vezivanje u paralelu dva i dva elektrolita od po 4.700 uF/63V (jer se time smanjuje njihova induktivnost, što je veoma važno za linearnost na visokim učestanostima i za stabilnost pojačavača). Ispravljač bi trebalo da ima kapacitet od najmanje 10A. U razvijenijoj verziji, pojačavač bi mogao imati odvojene grane napajanja za naponski pojačavač (sa regulacijom) i za strujni pojačavač (bez regulacije). Time bi se obezbedila apsolutna neosetljivost naponskog dela u odnosu na strujni, ali i podigla cena. U slučaju regulacije napona, T7 i T8 treba zameniti, pa umesto BD139/140 treba upotrebiti BD529/530 (Motorola, P=10W, V=100V); naponski deo se može napajati regulisanim naponom od 40 do 50V. Pojačavač je neosetljiv na napone napajanja; ukoliko se projektuje za rad sa zvučnicima niske impedanse (nominalno 4 Oma), i ukoliko su ti zvučnici poznati po teškim tranzijentnim impedansama, sa velikim faznim pomerima, onda se napajanje može sa +/-40V spustiti na recimo +/-35V. U tom slučaju, treba zameniti i R33/R34 sa 640 Oma (680 u paraleli sa 10K) na 610 Oma (680 u paraleli sa 5K6). Granica ograničavanja raste sa 6,22A na 7,48A, što je približno 118W/4 Oma. Procena cene - oko DEM 250 za oba kanala, računajući trafo, elektrolite i sve delove, ali bez kutije (cene u Minhenu). Pozdrav, DVV P.S. Hladnjaci za svaki kanal mogu da budu i 1,1 stepen ako su spolja, ili 0,9 ako su unutra za verziju od 8 Oma; ako se opredeliš za drugu verziju, namenjenu teškim opterećenjima od 4 Oma, uzmi spoljašnje hladnjake od 0,7 stepeni. dvv50.sch
hi.fi.66 feniks,
>> Lele, frka na sve strane, sorry. Elem, evo seme. Nema frke, nista nije hitno :))) Hvala na semama pojacavaca i tekstualnom delu koji koji ce, verujem, pomoci zainteresovanim za kvalitetna hi-fi pojacala snage da bolje shvate njihov princip funkcionisanja. Mene je, medjutim, interesovala sema ispravljaca za ono prvo pojacalo 100wprof.sch iz poruke 5.57 i to, ako nije klasicne konstrukcije :))) BTW, ja nisam eksplicitno istakao da cu sutra da pravim pojacalo. Leto je za bazene i godisnje odmore a ove stvari planiram za jesen i (nadam se) neka bolja vremena bez blokade :)))) P.S. Interesuju me izlazni tranzitori snage slicni komplementarnom paru BD249C - BD250C, ali koji izdrzavaju napon Vcb0max=120V jer cu imati napajanje sa ˝50V zbog zvucnika 80W/8 Oma koje vec imam. - primer: kod BD250C su granicne vrednosti: 100V, 40A, 125W, ß>10(pri 15A) t(ns)=300 Pozdrav, S.P.
hi.fi.67 dveselinovic,
Pa, BD249/250 idu ovako: - bez sufiksa - 40V - "a" - 60V - "b" - 80V - "c" - 100V - "d" - 120V - "e" - 140V. Vodi računa da po tranzistoru imaš pad napona od 0,65-0,7V. Pošto na liniji pojačanja imaš tri tranzistora, pad napona u odnosu na rail ti je najmanje 2V; ergo, izlazni tranzistor NE MOčE da bude pod naponom većim od +/-48V. Probano je, veruj mi.:-)))))) Inače, oni imaju pojačanje od najmanje 15 pri I=15A, a ima ih, video si, 4 u redu po grani. Uzgred, šema koju sam ti poslao ima jednu grešku; moja je greška, čim uhvatim vremena, preradiću je i poslati ti je. Ionako ti se ne žuri, kako sam kažeš. Oko napajanja - ha, napajanje strujnog dela je čista klasika (elektroliti i grec), a naponski pojačavači se napajaju stabilizovanim naponima. Imam tu šemu, poslaću ti je, ne brini. Ako te zanima da baš teraš maksimum, BD249C/250C možeš zameniti sa 2N6328/6331; to je isti tranzistor u TO-3 pakovanju, naravno sa rejtingom od 200W, ali i većom cenom (on ne ide preko 100V). Zamena bi ti omogućila osetno veće struje, čime bi faktički eliminisao problem bilo čega što se zove zvučnik. Sa 20A trajne struje, može se reći da si dobro potkrpljen; impulsno, možeš računati na oko 30A za udare do 0,1 s uz drugačiju zaštitu, i to sa BD tranzistorima. Pozdrav, DVV
hi.fi.68 feniks,
Mora se priznati da imas noviji katalog od mene :) │ Pa, BD249/250 idu ovako: │ - "d" - 120V <--- to mi treba !!!! └──────── │ Vodi racuna da po tranzistoru imas pad napona od 0,65-0,7V. Posto │na liniji pojacanja imas tri tranzistora, pad napona u odnosu na rail │ti je najmanje 2V; ergo, izlazni tranzistor NE MOZE da bude pod │naponom vecim od +/-48V. Probano je, veruj mi.:-)))))) └──────── Uglavnom se slazem sa ovim, ali radi profesionalne korektnosti ipak treba staviti rezervu. Evo zasto; podrazumeva se da je napon u mrezi 220V. Medjutim, nije redak slucaj, pogotovo u letnjim mesecima kada nema TA peci i sl. da bude i 235V! I ova varijacija napona dovoljna je da inverzni napon na tranzitoru bude cak i malo veci od 100V! Ovo je bio razlog sto mi je pre par godina probio par izlaznih tranzistora :((( (osigurac poslednji pregori :) To je jos jedno iskustvo da trafo za napajanje treba proracunati kao za 240V ili izvrsiti stabilizaciju napona napajanja, sto znatno poskupljuje izradu. >> Uzgred, sema koju sam ti poslao ima jednu gresku; moja je greska, >> cim uhvatim vremena, preradicu je i poslati ti je. Bas me interesuje gde je greska i ono napajanje koje cekam od ranije. :) >> Sa 20A trajne struje, moze se reci da si dobro potkrpljen Ovo sto si rekao vise bi vazilo za zvucnike od 4 Oma. Za 2x80W na 8 Oma dovoljno je imati 6A (rezerva 10A iz elektrolita) jer struja po 1 kanalu je Iř= P/R = 80/8 = 10 ==> I=3.16A ;) Ovo pogotovo sto retko pustam pojacalo "do daske" :))) Pozdrav, S.P.
hi.fi.69 dveselinovic,
Sa svim se slažem, ali me oko zvučnika nisi razumeo. Primer (case in point): Yamaha M1000 monitor. Ja sam ga slušao i mirno potpisujem da je to najbolji zvučnik ikada iz Japana, a sigurno među prvih 5 u kategoriji "normalnih" zvučnika (po veličini, nameni, i ceni). Nominalna impedansa - 8 Oma. Pri nominalnoj znazi od 25W u 8 Oma, njegova TRANZIJENTNA impedansa pada na 1,8 Oma sa faznim pomerom od celih 55 stepeni. Pa ti sad izračunaj koja snaga je za to potrebna i koliko struje. Blagi užas u odnosu na nominalno. Slično se dešava sa mnogim zvučnicima, uključujući i većinu britanskih (a sa izuzetcima u vidu KEF i B&W zvučnika). Amerikanci su tu daleko čistiji, a jedan od vodećih je JBL, koji maltene nema izmena od statične impedanse. Misli se na bolje, veće i skuplje modele, a šta se događa na manjim, bolje i da ne znaš. Sve ovo je poznato još od kraja sedamdesetih (Otala je samo u IEEE objavio nekoliko članaka o tome, a objavljivali su i drugi). Otud moje insistiranje na velikim strujama. A slažem se da čovek uz prosečno efikasne zvučnike i pri normalnim nivoima vršno koristi 3-10W čak i u najgorem slučaju. Ipak, ako već praviš, nekako mi se čini da treba uraditi sve to-the-max.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.70 feniks,
│ Primer (case in point): Yamaha M1000 monitor. Ja sam ga slusao i │ .................................................................. │ Nominalna impedansa - 8 Oma. Pri nominalnoj znazi od 25W u 8 Oma, │njegova TRANZIJENTNA impedansa pada na 1,8 Oma sa faznim pomerom od │celih 55 stepeni. Pa ti sad izracunaj koja snaga je za to potrebna i │koliko struje. Blagi uzas u odnosu na nominalno. └──────── Nemam podatke za Yamahu M1000, ali ono sto sam rekao vazi za elektrodinamicke zvucnike a velika vecina je bas tog tipa ;) Prema knjizi Husnije Kurtovic "Ozvucavanje" str. 65 impedansa zvucnika je priblizno: Z = 1.25R gde je R - otpor izmeren Ommetrom pri jednosmernoj struji. Ovo znaci da zvucnik od Z=8 Oma ne moze imati otpor manji od 6.5 Oma cak ni teoretski! Tranzijentna impedansa je izlazna impedansa pojacavaca i pozeljno je da bude sto manja. Pozdrav, S.P.
hi.fi.71 dveselinovic,
Na žalost, zvučnik i te kako može imati manju impedansu nego što g. Kurtović kaže. Pobogu, pa uzmi samo u obzir da je opterećenje koje pojačavač vidi celi splet skretnice (R,L i C elementi) i zvučnika, a da ne zaboravimo i kabl, koji ume da bude induktivan. Ako ti to nije dosta, uzmi bilo koji iole ozbiljniji Hi-Fi časopis i pogledaj trodimenzionalne plotove impedanse - i divi se padovima i usponima, kanjonima i planinama. Imaš proizvoda sa impedansom od 16 do 3 Oma, a nominalno imaju 8 Oma. Strava i užas. Najzad, uzmi sam pa eksperimentiši malo. Poveži go drajver onako za signalni generator i meri mu impedansu od x do y Hz; zatim veži taj drajver za njegov deo skretnice pa ponovi merenje. Isto savetujem i g. Kurtoviću, koji uz svo poštovanje retko izlazi iz sveta teorije, bar u poslednje vreme (tj. zadnjih 10-15 godina). Tranzijentna izlazna impedansa pojačavača? Veoma malo se menja na iole dobro projektovanom pojačavaču, odnosno promene su u domenu milioma. Istina je da je damping factor, koji je funkcija izlazne impedanse i učestanosti nekonstantan, tj. da se po pravilu povećava sa rastom učestanosti. Na onoj šemi koja se tebi dopala, izlazna impedansa pojačavača (ne znam da li sam i to naveo) se kreće od 0,016 Oma do 0,019 Oma na 20 KHz. To ti je drugi razlog zbog koga insistiram na struji iz pojačavača; velika izlazna impedansa nije baš pogoda za velike izlazne struje, zar ne? Pozdrav, DVV
hi.fi.72 feniks,
DVV, dok se bi ovde bakcemo oko hi-fi sistema postoji jedna osoba na SEZAM-u koja je autor knjige "HI-FI i njegove zamke" a koja mudro cuti ;) Knjiga je izdata 1983.g. u izdanju Tehnicke knjige... P.S. Ako niko ne otkrije ko je to, saznacete sutra :))) Pozdrav, S.P.
hi.fi.73 feniks,
Uglavnom se slazem sa tvojom porukom koja je prilicno ubedljiva a opet me razocarava ovaj sistem koji je dozvoljava autoru da objavi knjigu koja dosta usko sagledava sve probleme zvucnika. A generacije su bile upucivane na knjigu H.Kurtovica kao na neku referencu...:((( Ocigledno je da zvucnik ne treba tretirati kao pasivan R-L elemenat, vec i kao generator u periodima kada iznenada izostane pobudni signal sa pojacavaca. Tu energiju akumuliranu u zvucniku potrebno je sto brze "potrositi" preko izrazito male izlazne impedanse pojacavaca. Tako se i definise tkz. Dumping ili faktor prigusenja: Zzv DF = ───── Zizl Poznato je da ovaj faktor ide i do 600 kod boljih sistema :) A posto je generator u ekvivalentnim semama "negativan otpor" onda zaista nije nemoguce da realna impedansa bude manja i od Rzv. ;) Pozdrav, S.P.
hi.fi.74 panco,
Ima li neko ovde PIONEER A-858 ?
hi.fi.75 dveselinovic,
Misliš na Jovu Regaseka?:-)))))))))))))))))))) Da, da, Jova se time baš ozbiljno bavio, ali sada jednostavno nema vremena, a i što bi se reklo, "prošlo ga". Na žalost, on je inače sjajan sagovornik. Oko DAMPING (a ne "dumping" - štamparska, a?) faktora; empirijski je dokazano da čim on pređe brojku od 25 20...20000 Hz, prestaje da blagotvorno deluje na Q faktor zvučnika. Dakle, u kontekstu te vrste interakcije sa zvučnikom, sve preko 25 je besmisleno. Ostaje ono drugo, a to je da je to ujedno i posredna mera izlazne impednase pojačavača, a tu granice nema. Što se pojačavača tiče, damping faktor je funkcija: 1. Odziva u otvorenoj petlji (što širi, to manje Rizlazno); 2. Faktora negativne reakcije (odnos 1:1, tj. 20 dB NFB = -20dB Riz.);; 3. Broja parova izlaznih tranzistora, kao glavnog izvora Riz.; 4. Impedanse napajanja strujom i izlazne induktivnosti. Ima i drugih elemenata, ali ovo su najbitniji. Elem, lično ispod dva para izlaznih tranzistora ne bih razgovarao, kao i sa bilo kakvim napajanjem koje nema paralelno vezane elektrolite (dakle, ne 1 x 10.000 uF, nego 2 x 4.700 uF) sa "bleeder"-ima i RC+C izlaznim filterima. To su stvari dokazane u praksi. Još jedan sjajan trik je stabilizacija napona naponskih pojačavača; ma šta se dešavalo na izlazu, ulaz je miran, a to znači da je zadati odnos NFB-a uvek konstantan. Ako i dođe do klipinga, biće milosrdan jer će klipovati izlaz, a ne ulaz (emprijski probano i razlika je enormna, mada ni u kom slučaju prijatna). Ma, poslušaj ti čiča DVV-a, ja se time zezam u veliku slast evo ima već 18 godina.:-)))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.76 predrag,
>> Primer (case in point): Yamaha M1000 monitor. Ja sam ga >> slusao i mirno potpisujem da je to najbolji zvucnik ikada >> iz Japana, a sigurno medu prvih 5 u kategoriji >> "normalnih" zvucnika (po velicini, nameni, i ceni). Nije. To je zvucnik srednje klase. Najbolji je STAX.
hi.fi.77 dveselinovic,
Ha, a Stax je prema Apogee malo dete, a sada će da uleti neko ko će nešto treće proglasiti za najbolje i tome nikada kraja. Lično mislim da je najbolji zvučnik koji sam ikada čuo bio jedan JBL Studio Monitor, zaboravih brojku, 43-nešto; bolje nisam čuo. Sad, ima par mana - prvo, težak je oko 120 kg, sastavljen košta oko 15-16.000 DEM po komadu i bre brate mnogo je veliki, ne znam di bi ga stavio u stanu, čak i ženu da iselim.:-)))))))))) Obrati pažnju na kriterijum koji sam primenio; izvini, ne znam kako za tebe, ali za mene je DEM 3.500 po paru (cena od pre par godina, sada pojma nemam pošto su) nije ni pod razno mala cena. Ne kažem da nema zvučnika koji koštaju i po deset ili dvadeset puta toliko, ali to je, priznaćeš, ipak čista ezoterija. Mislim da postoje dva aspekta Hi-Fi-ja: subjektivni i objektivni. Objektivno, postoje jasni sistemi merenja da li nešto zadovoljava čisto tehničke kriterijume. Kada se oni zadovolje, onda se prelazi na fino podešavanje a jedini instrument su uši odabranog panela. Ne vidim kako bi moglo drugačije. Inače, smatram da je japanski Hi-Fi mahom osrednji pre svega zato što su oni tehno-manijaci pa sve hoće da rade na papiru i na modelima, bez ušiju. Uzgred, šta ti slušaš, mislim na sistem? Pozdrav, DVV
hi.fi.78 predrag,
>> Ha, a Stax je prema Apogee malo dete, a sada ce da uleti >> neko ko ce nesto trece proglasiti za najbolje i tome >> nikada kraja. Ja sam ti replicirao na: >>>> Primer (case in point): Yamaha M1000 monitor. Ja sam ga >>>> slusao i mirno potpisujem da je to najbolji zvucnik >>>> ikada iz Japana, a sigurno medu prvih 5 u kategoriji >>>> "normalnih" zvucnika (po velicini, nameni, i ceni). Apogge je Americki zvucnik a Yamaha i Stax japanski. >> Uzgred, sta ti slusas, mislim na sistem? Zamisli ja nemam nista od uredjaja. Slusam jedan Sony radio-sat. Pretplacen sam bio na "the absolute sound" 5 godina a Sanisi predhodnih 5 tako da sam u toku sta se tice teske ezoterije. NEKADA sam se bavio (pre)prodajom japanskih igracaka (tehnics,teac..) i onih malo boljih (Proac,Music Fidelity,Infinity, PsAudio. Electrocompaniet ). pa sam imao prilike da ih cujem (i pomalo zavirim unutra). Imam par ortaka koji su zaludjeni za hi-fi (a oni opet znaju druge) pa sam tako opet slusao razne sisteme. ps: i onaj raritetni eletrocompaniet je bio kod mene par meseci.
hi.fi.79 dveselinovic,
Da, onaj Electrocompaniet je zaista dobar uređaj, mislim na onaj original po Otali. Kasnije sam jednom čuo i njihovu razradu istog sa brodge-ovanim mono pojačavačima, ali to me nije očaralo, kao da se nešto izgubilo usput. Lično smatram da se sa time preteruje; lepo je juriti što je moguće veću vernost, ali ipak nemojmo zaboraviti da je suština kvalitet muzike kao umetničkog dela, a ne njene reprodukcije kao takve. žini mi se da se takvo razmišljanje nekako izgubilo, ili je sve u nekim sklepanim iznutra a ispoliranim spolja uređajima, ili ljudi idu na neke, čini mi se zaista velike ludosti. Nekako mi se izgubila ta sredina (naravno, imajući u vidu i cenu kao faktor); ima uređaja i srednje cene, ali su mahom iz Japana i imaju nominalno velike snage. Ispade da je poenta u snazi a ne kvalitetu. Mada, i ne treba se čuditi; ipak je to veliki, masan finansijski kolač, pa nije čudo što ljudi hoće da sebi odgrizu što veći deo mogu. Pozdrav, DVV
hi.fi.80 dveselinovic,
Konačno, šema napajanja. Izvinjavam se zbog kašnjenja. Pozdrav, DVV psuhyper.sch
hi.fi.81 feniks,
>> Konacno, sema napajanja. Izvinjavam se zbog kasnjenja. Hvala na prilogu, ko ceka - doceka :))) Sema napajanja je klasicna. Pomalo originalno resenje je dobijanje 54V kombinacijom ZF30 i LM7824 ali veca stabilnost tog napona i nije potrebna. pri 220V 36V*1.414=50.9V pri 235V, to je 54.3V ==> rizicno? ;) Grec KBPC25-04 je valjda za 25A, 400V ? Pozdrav, S.P.
hi.fi.82 dveselinovic,
Da, to je taj grec. Puni maltene koji hoćeš elektrolit. Što se trafoa tiče, jeste malo rizično u apsolutu, ali vodi računa da imaš neki pad napona na samim tranzistorima kako god pogledaš (tj. odbi 2,1 V). Dalje, teranje do maksimuma je već samo po sebi opasno, jer i jaki kliping može da ti raznese izlazni stepen; i najzad, ne znam kako kod tebe, ali ja na N. Beogradu (okolina Merkatora) i ovde kod Vukovog spomenika nikada u životu nisam video napon veći od 224-225V, ali često viđam napon 207-208V. Sem toga, imaćeš mali pad napona i na grecu (jer ni on jadan nije savršen), a bogami i na elektrolitima. Na kraju ćeš dobiti ukupni pad od 3,5-4,5 V, računajući pad i na tranzistorima. Nego, zašto ti ne napraviš ono a la Otala, tj. po njegovoj šemi? Sve te delove možeš da kupiš i dan-danas. I ti i ja znamo da je 25W sasvim dosta za po kući, a sem toga, to malo čudo radi u čistoj klasi A do nekih 5,8W, što znači da praktično nećeš ni izlaziti iz klase A sem u udarima. Pozdrav, DVV
hi.fi.83 feniks,
>>... I ti i ja znamo da je 25W sasvim dosta za po kuci.... Da krecem "od nule" verovatno da bi to pravio, ali kad vec imam pojacala kojima fale samo izlazni tranzistori i imam zvucnike po 80W. BTW, malo ljudi zna da slabo pojacalo na jakom zvuciku daje slabiji zvucni intenzitet nego na zvucniku priblizno iste snage. U trosistemskim zvucnim kutijama najcesce pregori viskotonac, kad se pojacalo male snage potera "do daske" (tj. u oblast vecih harmonicnih izoblicenja pojacavaca). Vazna k-ka zvucnika je i Osetljivost tj.broj dB / 1W snage pojacala na 1m od zvucne kutije. Kod boljih bude i do 95dB/1W. Pozdrav, S.P.
hi.fi.84 dveselinovic,
U potpunosti se slažem; logično je da će pojačavač manje snage brže klipovati, a to je po definiciji pogubno za zvučnike. Oko osetljivosti - mislim da to nije kriterijum kvaliteta. Primer: Spendor BC3 ili KEF 104.3 nisu mnogo efikasni, ali su besprekorni u svojim kategorijama, pa i više. Sa druge strane su Ameri, posebno Altec-Lansing i JBL, koji izgleda ispod 89 dB/1W/1m neće ni da razgovaraju, a najčešće su od 92 pa naviše dB/1W/1m. Ono Otalino čudo predivno radi na JBL zvučnicima - probano. Lepo radi i na KEF-ovima, ali tu se već oseća pomanjkanje snage za iole veće zvučne pritiske. Pozdrav, DVV
hi.fi.85 dnikolic,
Zna li neko ovde nesto o Infinity Reference zvucnicima? dn
hi.fi.86 ljubisha,
>Zna li neko ovde nesto o Infinity Reference zvucnicima? >dn Ja ima RS 2000 pozdrav STefan
hi.fi.87 predrag,
>> Zna li neko ovde nesto o Infinity Reference zvucnicima? >> dn Koji model ?
hi.fi.88 ljubisha,
Da stvarno reci koji te model zanima pa da bacimo pogled u katalog .... Pozdrav STefan
hi.fi.89 tuci,
¸> Konačno, šema napajanja. Izvinjavam se zbog kašnjenja. Da li može jedan libarch ove a i ostalih šema pojačala, pošto mi se na ovoj šemi ne pojavljuju traransformatori a na pojacalima tranzistori ? Imam Orcad v3.1. Unapred zahvalan, Zlatko ;)
hi.fi.90 dveselinovic,
Problem je u verzijama - ono je nacrtano u verziji 4.0. Ne znam šta tačno hoćeš od mene, ja sam nov u OrCAD-u; jel' ti to hoćeš da ja tebi dam one library-je, ili šta? Uzgred, treba da dobijem Microcap II; mnogi mi ga hvale, a navodno sjajno radi outlay i circuit analysis. Zna li iko nešto o njemu? Pozdrav, DVV
hi.fi.91 dveselinovic,
Vreme je da se malo vratimo pravim stvarima. Za ovu poruku vezujem paket pod imenom "otalasve.arj", koji se sastoji od tri dela: šematski prikaz legendarnog uređaja, šematski prikaz napajanja za njega (moj rad, to nije dato u originali, proban i radi) i najzad prevod članka u kome se detaljno opisuje teorija iz projekta. Ko je elektroničar i ne pročita članak je slab elektroničar; vredi bar pročitati ga da se čovek informiše o tome kako to treba raditi, naravno, ako ga zanima Hi-Fi. Za ravnanje - ja sam razvio štampu za ovo kolo, imam živi uzorak, pa ako nekoga zanima, može i sam ručno da napravi pločice (flomaster, vitroplast i kiselina), dovoljno su jednostavne. A nađe se i poneki deo, kao recimo Piher trimer, enkapsuliran, pa poneki Telefunkenov BD tranzistor, itd. Ajd pogledajte, baš me zanima vaše mišljenje; ja sam ovo napravio već 4 puta i izuzetno sam zadovoljan rezultatima. Pozdrav, DVV otalasve.arj
hi.fi.92 dnikolic,
>> Da stvarno reci koji te model zanima pa da bacimo pogled u katalog .... Pa da znam nesto o njima, znao bih i da postoji vise modela. Ali ne znam nista, ali sam video neke uzasne cene, pa me zanima o cemu se radi. Inace, ja imam Infinity SM 112 zvucnike i zadovoljan sam. dn
hi.fi.93 zokalezic,
>> Uzgred, treba da dobijem Microcap II; mnogi mi ga hvale, a navodno >> sjajno radi outlay i circuit analysis. Zna li iko nesto o njemu? Hi Imam Micro-Cap II ali Student-Edition.Razlika u odnosu na profesionalnu verziju je da Student Ed. podrzava do 25 Cvorova a profesionalna do 150 i da Prof. verzija podrzava koprocesor. Imam i kopiju upustva sve u svemu 150 strana pa ako nekom treba... Pozdrav Zoran
hi.fi.94 dveselinovic,
Pa, ne znam šta se u ovom slučaju smatra pod "čvorom". Inače, ja dobih juče neku verziju, ali je em stara (1987), em neće da radi; izgleda da je podešena za neku video kartu a sve ostalo obrisano, pa ako nemaš što i vlasnik, zaboravi. Ono što bi meni trebalo je ili da kompletiram OrCAD, tj. da mu dodam module za pravljenje rasporeda na pločicama i za analizu kola, ili da pređem na neki drugi program koji sve to ima. Sa OrCAD-om sam inače veoma zadovoljan što se crtanja samih šema tiče, lepo ide kada se čovek malo navikne. Pozdrav, DVV
hi.fi.95 banusko,
>**> paket pod imenom "otalasve.arj", koji se sastoji od tri dela: Molim te pomozi mi. Kada rasakujem fajl.dobijem neki format zapisa za koji ne znam šta je.Koji ga softver podržava ? Hvala unapred. Pozdrav.
hi.fi.96 predrag,
>>> Zna li neko ovde nesto o Infinity Reference zvucnicima? >>> dn >> Ja ima RS 2000 >> Ja sam nekada imao Infinity zvucnike. Prvo Infinity Quantum JR (junior) a kasnije: Infinuty RSM (reference studio monitor). Sa njim sam bio godinama zadovoljan a i kako nebi kada je imao ugradjene zvucnike od onog najskupljeg na svetu RS(referenc standard-koji se kao KOMAD sastoji od 6 basa od 30 cm,12 srednjotonaca ,24 visokotonaca - pomnozite sa 2 za par) Inace taj RS je pretrpeo modifikacije u srednjotoncima pa najnoviji RS MK V ima EMIM visokotonce. Ja sam imao u RSM po jedan zvucnik od tog RS. Moj RSM je imao visokotonac i srednjotonac kao RS 5000 ali bas je bio od 30 santima -beli polipropilen. Inace svi infiniti zvucnici imaju nenormalono dobre i duboke basove jer su bas-zbucnici od polipropilena + kutija je kompresiona tako da siju JBL u basovima za 2 duzine. Emit-visokotonci su odlicni mada malo prenaglaseni. Ali imaju i manu a to je srednjotonac. Posto je on glavni za stvaranje DIMENZIONALNOSTI prostora onda neka velika prostornost u DUBINU prostora ne moze da se cuje. To su uocili i konstruktori infinitija pa su napravili sredjotonac (EMIM) koji radi na istom principu kao visokotonas (EMIT) ali ga ugradjuju samo u najskuplje modele. Pokusali su da naprave jeftiniji srednjotonac (u seriji RS III,IV,V b) ali nisu se bas proslavili (mislim na tu klasu zvucnika prema ceni). Ocigledno da im je srednjotonac slaba tacka pa su napravili ko zna koliko varijanti njega (nova varijanta srednjotonaca je i u seriji Kappa 9,8,7,6, pa opet nova u seriji SM 150,120,100) Ko voli DISKO muziku (sa DUBOKIM basovima) infinity je dobar izbor. Ja sam kasnije prodao moj RSM (u novim serijama RS-4000,5000 poceli su da SKRTARE sa VELICIONOM bas- zvucnika ;))) I MNOGO SAM PROMENIO NEKE POGLEDE NA ZVUK. Poceo sam da obracam paznju na prostornost zvuka (sednes i zazmuris i pokusavas da "vidis" gde se nalazi izvodjac u prostoru i narocito koliko je u DUBINI -pomislis eno ga pola metara iza zvucnika i otvoris oci-kad ono zid.) Engleski zvucnici (nisu skupi) su pravi majstori za tu prostornost ALI SVI UGLAVNOM NEMAJU BASOVE . Ako hoces duboke basova onda je cena paprena. Od Referenc standard imas I,II (izuzetni po zvuku ali i po ceni pa zaboravi na njih ) i III,IV,V (skupi, ali nisu nista narocito po zvuku za te pare). Kada se pojavio Apogge sa svojim ribbon zvucnicima onda je nastala pometnja (imaju strasno dobre basova obzirom na tip i infiniti je bio ugrozen jer apoggi ODLICNO zvuce u srednjotonskom podrucju (zapravo svi ribon zvucnici dobro zvuce u srednjotonskom podrucju) a infiniti je tu slab).Pa se onda pojavio i MARTIN LOGAN zvucnici koji su svucali super i jos neke firme i infiniti je onda napravio :infinity reference standard BETA,GAMA,DELTA zvucnike koji imaju srednjotonce (SEMIT,EMIM)koji rade na istom principu kao Emit visokotonci koji su ih proslavili. Time su parirali po kvalitetu srednjotonaca ostalim ribon zvucnicima (pojavilo se dosta firmi koja pravi zvucnike na tom principu). Za cene ne pitaj ;))). Ako se odlucis na kupovinu REFERENCE serije javljam se kao dobrovoljac (sigurno ce ti trebati jos 3-4 dobovoljca ) da ti pomognem da ih unes u stan. ;)))
hi.fi.97 dveselinovic,
Ne znam na koji format misliš; tekst je, koliko znam, u ASCII formatu, a ako sa pogrešio pa ga nisam konvertovao, onda je u WP5.1 formatu. Slova su kao za lasere, ali to se da ispraviti sa Dejranovim programom za naša slova. Šeme su u OrCAD 4.0 formatu; baš sam tražio, ali ne videh da postoji opcija drugog formata, sem IGES formata za plotere. Dakle, tu ti treba program koji će brljotine pretvoriti u električne šeme, sa sve vrednostima delova. Mogu još da pogledam da kojim slučajem Hijaak 2 ne pretvara i taj format u neki drugi, mada malo sumnjam. Može biti i da ja nemam sve za OrCAD (piratska verzija), pa zato fali prebacivanje u druge formate. Pozdrav, DVV P.S. Ako sve ostalo omane, slika se uvek može otštampati na laseru, izgleda k'o bog.
hi.fi.98 banusko,
>**> Šeme su u OrCAD 4.0 formatu; baš sam tražio, ali ne videh da ------------------ Za ov sam pitao.Hvala ti. Pozdrav.
hi.fi.99 ljubisha,
PošĘto sam bio par dana odsutan evo još nešto o Infinity zvučnicima. Kao prvo ako nameravaš─ da ih kupiš nemoj da te hvara panika ima i modela i po sasvim pristupačnim cenama :) To se pre svega odnosi na Reference Standard Serie. Samo obrati pažnju da oni prave zvučnike uglavnom na 4 oma. Koliko ja znam jedini modeli koji se još prave na 8 oma su modeli iz SM (Studio Monitors) serije. Ta serija ima još neke zgodne fazoneÚ](npr. Auto switcf off itd). Inače u njihovom katalogu piše da se SM serija preporučuje ljubiteljima rok i sl. muzike
hi.fi.100 tuci,
¸> Problem je u verzijama - ono je nacrtano u verziji 4.0. ¸> Ne znam šta tačno hoćeš od mene, ja sam nov u OrCAD-u; ¸> jel' ti to hoćeš da ja tebi dam one library-je, ili šta? U mojoj verziji Orcada (3.1) postoji program libarch.exe koji skida elemente sa šeme u fajl iz kojeg onda composer.exe napravi biblioteku. Pošto se na tvojim šemama pojavljuju neki elementi kojih nema u mojim bibliotekama, zato te molim da mi pošalješ samo fajlove koje napravi libarch, nemoraš da šalješ cele biblioteke. Format je sleceći: Libarch <shema> <file> Libarch psuhyper.sch psuhyper.src (primer) A da dobiješ biblioteku: Composer <file> <biblioteka> Composer psuhyper.src psuhyper.lib (primer) Verovatno sve ovo važi i za verziju 4.0. Pozdrav, Zlatko.
hi.fi.101 dveselinovic,
OK, popodne/večeras ću to obraditi kako kažeš. A ti razmisli o tome da eventualno nađeš verziju 4.0 u integralnom obliku pa da svi profitiramo.:-))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.102 dveselinovic,
Izem ti zvučnike dobre za rok, a neke druge za klasičnu muziku! Pa valjda je dobar zvučnik veran originalu, ma šta originalna muzika bila. Ovo se naravno odnosi na zvučnike, a ne na Ljubishu.:-)))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.103 ljubisha,
Pa ja samo rekoh šta piše u prospektu ... :) Šalim se, glupo jeste ali to je samo reklamna fora (možda u nekom drugom piše da su idealni za klasičnu muziku ;)) To je isto kao kad u katalogu za zvučnike napišu koje kompakt diskove preporučuju za slušanje sa njihovim zvučnicima :)) Svejedni mislim da su zvučnici dobri
hi.fi.104 dnikolic,
>> znam jedini modeli koji se jos prave na 8 oma su modeli iz SM (Studio >> Monitors) serije. Ta serija ima jos neke zgodne fazoneÚ](npr. Auto switcf >> off itd). Inace u njihovom katalogu pise da se SM serija preporucuje >> ljubiteljima rok i sl. muzike Moji su takvi. Mislim da je najmanji iz serije i nosi oznaku SM 112. Imate li nekakvih podataka o njemu? Sto se basa tice, stvarno moze da se padne u nesvest od njega! :)) dn
hi.fi.105 ljubisha,
>Moji su takvi. Mislim da je najmanji iz serije i nosi oznaku SM 112. Imate li >nekakvih podataka o njemu? Sto se basa tice,stvarno moze da se padne u nesvest >od njega! :)) Eh, sad sam potražio prospekt ali nemaš sreće-dao sam ga ortaku. Evo nešto po sećanju. U stvari prvo da te pitam kako to da imaš te zvučnike a neznaš ništa o njima !? Ili možda ti takve stvari dobijaš na poklon ;)) E sad koliko se ja sećam najmanji iz serije je nosio oznaku SM 102 ali nisam siguran. Te zvučnike ćeš teško da spališ i to iz dva razloga. Prvi je što su dosta snažni Po katalogu najslabiji od njih prihvata pojačala od 20(ili 30) pa do 125W (sem naravno ako nemaš nekog ludog snagaša ;). Druga je stvar to što bi oni ako gruneš neku veću snagu od maksimalne trebali jednostavno da se isključe (kažem trebali jer nisam imao zadovoljstvo da to isprobam). Inače na testovima su dobijali vrlo dobre ocene. Kao što si sam rekao bas je odličan a visokotonac je valjda od nekih grafitnih vlakana. To bi bilo a ako ti još nešto treba pitaj
hi.fi.106 dusan,
Ćao dn, upravo dodjoh s mora pa rekoh ajde da se uključim u diskusiju, a vidim ti si se u nju upustio sa klincem kome je tatica dao pare pa je kupio RS2000 Infinity (koje inače i ja posedujem) pa sad misli da sve o njima zna ;)) (Ex ova današnja deca, sad će drvljem i kamenjem po meni posle ove izjave ;) ) >>Moji su takvi. Mislim da je najmanji iz serije i nosi oznaku SM 112.Imate li >>nekakvih podataka o njemu? Sto se basa tice stvarno moze da se padne u nesv Najmanji zvičnik iz Studio Monitor Series je SM 82 pa zatim 102, pa 112 pa 122 pa 152. Svi su na 8 ohms s tim što su SM (čitaj Sloba Milošević) 82 i 102 dvosistemski i imaju bas refleks (bljak). Za sad me mrzi da kucam karakteristike za celu seriju, pa evo ti za SM 112: Frequency Crossover Max Response Frequencies Efficeincy Power Features Dimensions 35Hz-27kHz 900Hz 100 dB SPL 175watts Auto reset 76x34x31 cm (59Hz-25kHz+-3dB) 5500Hz 1W/1m circuit breaker protection Eto toliko. Ako hoćeš malo da pregledaš Kappa seriju ili da saznaš više o SM seriji ili više voliš Modulus sistem, reci kad ćeš doći na club (iliti Slavija) pa da malo prelistaš kataloge koje ću doneti. ps Za Stefana koji još uvek misli da ima zvučnike na 4 ohms; CELA RS serija koja se završava parno ili okruglim brojkama (dakle RS 2000, RS 4000 itd) su zvučnici na 8 ohms. Postoji još jedna uporedna serija koja se razlikuje samo po zadnjem broju (dakle RS2001, RS4001 itd) i oni su SVI na 4 ohms. Nisam to ni znala je li? ;)))))
hi.fi.107 ljubisha,
>Ćao dn,upravo dodjoh s mora pa rekoh ajde da se uključim u diskusiju, a vidim >ti si se u nju upustio sa klincem kome je tatica dao pare pa je kupio RS2000 >Infinity (koje inače i ja posedujem) pa sad misli da sve o njima zna ;)) (Ex >ova današnja deca, sad će drvljem i kamenjem po meni posle ove izjave ;) ) Khm,khm. Adresu imam sad samo čekaj drvlje i kamenje ;)) Pa ti baš i nemaš neki duži staž u ovome od mene. Sem što si hteo u Singapur po snagaša-logičan nastavak posle Hitačijeve mini linije :>>> > Za Stefana koji još uvek misli da ima zvučnike na 4 ohms; > CELA RS serija koja se završava parno ili okruglim brojkama (dakle RS 2000, > RS 4000 itd) su zvučnici na 8 ohms. Postoji još jedna uporedna serija koja > se razlikuje samo po zadnjem broju (dakle RS2001, RS4001 itd) i oni su SVI > na 4 ohms. Nisam to ni znala je li? ;))))) Šta je Dule udarilo ti sunce u glavu :) Ja lepo rekoh da se sve serije koje se sada proizvode (sem SM) rade na 4 oma. A RS 2000,3000 itd se više *ne* proizvode. Proizvode se RS 2001E,3001E itd koje rade na 4 oma, bilo to tebi drago ili ne :>> Znači bio sam u pravu (kako to lepo zvuči) :)) a ti si bogami izgleda upao u "one" godine :)) ps. E Dule a kolko si ti ono platio tvoje zvučnike ?? Jel ti beše neko odneo jedan par koji je bio jeftiniji za 200 DEM ispred nosa ?? Ko li je to bio O:>>
hi.fi.108 hkastorp,
Imam dva pitanja: 1. Kod MARANTZ-ovog deka dešava se sledeća stvar: kod pokušaja snimanja kaseta se zaglavi (dugme EJECT se zakoči) pa moram ras│klapati celu kutiju. 2. Gde mogu da nabavim kaiševe za prenosni mehanizam (dve gumene trake kvadrat- nog preseka) za PHILLIPS-ov poluprof. magnetofon (trakaš) 4404 ? Unapred hvala, Andrija.
hi.fi.109 dveselinovic,
Za kaiševe vidi u Philipsovom servisu na N. Beogradu, ne znam tačno gde, opet su se preselili. Za Marantz-a, ha, a valjda ga treba odneti kod nekog majstora da vidi šta mu je, ali kod kog, zaista ne znam. Ja sam uvek imao sreće sa uređajima koji se jednostavno nisu kvarili, a jedini maler sa crkavanjem izlaznog stepena na pojačavaču sam sam popravio. Pozdrav, DVV
hi.fi.110 tuci,
¸> 1. Kod MARANTZ-ovog deka dešava se sledeća stvar: kod ¸> pokušaja snimanja kaseta se zaglavi (dugme EJECT se ¸> zakoči) pa moram ras│klapati celu kutiju. Ne zatvaraj kutiju! ;) Šalu na stanu, pomaže jedino majstor (dobar ;), mada nevidim neke posebne veze između dugmeta EJECT i snimanja? ¸> 2. Gde mogu danabavim kaiševe za prenosni mehanizam (dve gumene trake ¸> kvadrat- nog preseka) za PHILLIPS-ov poluprof. magnetofon ¸> (trakaš) 4404 ? Daj dimenzije pa da potražimo. Pozdrav, Zlatko.
hi.fi.111 banusko,
Dobio sam CD plejer Schnaider CD 7401. Sprava je bez ijednog slovceta uputsva i tehničkih karakteristika. Može li mi neko reć šta to imam i koje su mu karakteristike,kao i kako da ga u potpunosti kontrolišem? Hvala unapred. Pozdrav.
hi.fi.112 mcule,
Sinoc mi je odjednom otkazao CD. Tacnije, nije skroz otkazao, al' nesto ne valja :(. Kad ubacim neke diskove (njih nekoliko) sve ide ok pri prvoj pesmi, pa i nadalje ako se nista ne dira (ne prekida se). Medjutim, ako stisnem 'stop', pa zatim pokusam da pustim bilo koju pesmu, ne ide. Cujem kako nesto suska unutra ciklicno, kao i ranije kad se odabere pesma, pa je on nadje, pa pocne. On sada samo trazi, trazi, trazi, al' nikako da pusti pesmu :(. A kod nekih diskova sve je ok, samo sto je 10tak puta sporiji. Dok nadje pesmu (nadje je i pusti) treba mu 6-7 sek, a kad' stisnem 'skip', tacnije, kad pustim pesmu istu od pocetka, ranije je to islo skoro trenutno, al' sada mu treba isto po 3-4 sek :((. Da l' neko zna o cemu se radi, i da li se moze popraviti? Cini se da nije do diskova, jer cas mogu da rade, a cas ne mogu. Inace, to je Technics SL-P170. Jeste da je najlosiji, al' to nije razlog da mi crkne posle godinu dana :(((. Pomagajteeee!!!!!!
hi.fi.113 robert,
<:> Da l' neko zna o cemu se radi, i da li se moze popraviti? Pa ja se ne razumem previše u tehniku CD-plejera ali poznavajući princip rada pretpostavljam da je kod tebe porebno jedno podešavanje lasera koji se verovatno "razdesio". Raspitaj se da li ima Technics-ovih servisa ovde pa ga odnesi i ne daj da te isfoliraju kako treba nešto menjati itd. Pročitao sam jednom u nekom broju "AUDIO"-časopisa za HI-FI kako su testirali da li su servisi za CD-plejere efikasni i da li uopšte znaju da rade svoj posao (naravno sve se to dešava u nemačkoj) i u tom smislu su u svakom plejeru "razdesili" laser namerno tako da je simptom kad mu ubaciš disk taj da uopšte ništa neće da svira ali da vrti disk i da zveči bez veze pa me to potaklo da tebi napišem ono gore samo što je stepen razdešenosi kod tebe izgleda manji. Pozdrav.
hi.fi.114 mcule,
Ok, videcu sta je. Siguran sam da nije do diska, proverio sam disk kod ortaka, kod njega je sve sasvim ok. Uzas :(. Thanx svakako...
hi.fi.115 panco,
Ja sam takav rad diska video kod nekih CD-a (roadstar i neki cec) i recimo kada se stavi ploca na kojoj je muzike manje od 60 min sve je OK,ali kad mu se stavi disk sa recimo 75 min. onda nemoze da se pozicionira na krajnje pesme.Posto je kod tebe disk dosada radio onda ...
hi.fi.116 glisin,
ŢŢŢInace, to je Technics SL-P170. Jeste da je najlosiji... Šta najlošiji? A šta mu to pa fali? CD je super, još malo pa će mome dve godine i nemam nikakvih problema. Sasvim ok funkcioniše, zvuk je takođe ok, bar ja na mojom Marantz HD-440 kutijama ne čujem ništa loše. Uostalom, za sobne uslove CD je CD. ŢŢŢPomagajteeee!!!!!! Ajde: verovatno se radi o prljavoj glavi (ono malo sočivance na disku). Jednom sam video jedan Hitachi koji se isto ponašao: staviš disk, on z-z-z-z i ništa, kao da je prazan. Staviš drugi, z-z-z-z-z prikaže koliko ima stvari i koje je trajanje. Pritisneš PLAY, on zk-zk-zk-zk nešto traži i ništa. Kada smo očistili glavu bilo je zzzzzzzzzzzz... ko sat! :-) Prema tome, grešku traži u prašini ili duvanskom dimu (akopušiš) a ne u Technics-u. Naravno, veći problem nije isključen, ali po simptomima bih rekao da je samo optika u pitanju. Ajd, i piši šta je bilo. BTW, pre neki dan sam potpuno rasturio video glavu na mom Panasonicu NV-G10. Uradio sam i inverznu operaciju i sve je ok. Ako nekoga zanima iskustvo, neka kaže, da opišem kako izgleda video-neuro hirurgija ;-))) Inače, problem zbog koga sam rasturao mašinu (smetnje u slici) nisam rešio. Izgleda da je servo sekcija jer sam sa PG.SHIFT (Page Shift) i TR.FIX (Tracking Fix) uspeo da prošistim sliku, ali sam trimere dogurao do kraja. Kad bi išli još malo počistio bih smetnje skroz. Znači, crklo je nešto što pomera izlazne opsege trimera. Šta bi moglo biti? Pomagajteeee!!!!!! ;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
hi.fi.117 panco,
Ima li neko katalog sa PIONIR-ovim pojacalima. Interesuje me pojacalo A-858,tezina,sirina, visina & dubina (moz' da mi dopadne u ruke...) Thanx.
hi.fi.118 mcule,
>> Kada smo >>ocistili glavu bilo je zzzzzzzzzzzz... ko sat! :-) >> Uf...to mi isto rece jos neko... Ako je tako, bice ok, al' ja ne znam kome da se obratim za to ciscenje glave? Slab sam ti ja strucnjak za to, pa ako imas da mi preporucis neki servis, ili nekoga ko je sredio disk i tom tvom ortaku, bio bih ti jos vise zahvalan :).
hi.fi.119 robert,
<:> Interesuje me pojacalo A-858,tezina,sirina, Hmmm, imam ja katalog iz 1991 ali nema A-858 već A-878 pa je to verovatno njegov preteča. Ali, evo šta piše za A-878: 2x120W 8 ohm 2x180W 4 ohm širina x visina x dubina -> 420 x 172 x 469 mm težina -> 24.7 kg
hi.fi.120 panco,
> sirina x visina x dubina -> 420 x 172 x 469 mm > tezina -> 24.7 kg To je to,hvala..
hi.fi.121 glisin,
ŢŢ...preporucis neki servis, ili nekoga ko je sredio disk i tom tvom ortaku, ŢŢbio bih ti jos vise zahvalan :). U servisu će da te izuju a ništa neće da urade. Disk mom ortaku je sredio JA ;-))) jer nije neki problem: ćušneš HEAD CLEANER DISK, zatvoriš vrata, on malo zuzuzuzu pa kaže da nema ništa, taman se zeznuo pa je četkica prešla preko sočiva i onda izvaciš disk napolje i ćao. 10 sekundi posla! E, samo HCD nije moj, morao bih da ga jurim. Druga varijanta je da se lepo otvori kutija (i tako ti nije pod garancijom) i da se SUVOM vatom blago prebriše sočivo. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
hi.fi.122 darone,
>> >> Inace, to je Technics SL-P170. Jeste da je >> >> najlosiji... >> >> Šta najlošiji? A šta mu to pa fali? CD je >> super, još malo pa će mome dve godine i nemam >> nikakvih problema. ;))))))))))))) darone
hi.fi.123 dusan,
Nemoj neko da se uvredi slučajno, ali Technics je najveća shit firma svih vremena. Prosto mi žao što sam kupio dek i pojačalo (Technics). A o onom CD-u sam čuo toliko priča i različitih kvarova da sam u startu odvojio veće pare za CD player i kupio Sony 990. Koliko para toliko i muzike - vazda.
hi.fi.124 mcule,
Eh... Sve se samo sredilo odjednom :). Uzasno sam srecan ;). Odjednom sve radi, izgleda da je stvarno bilo nesto bez veze, sigurno ta prasina koja je otpala :). Ipak, hvala svima barem na moralnoj podrsci ;)
hi.fi.125 glisin,
ŢŢNemoj neko da se uvredi slučajno, ali Technics je najveća shit firma svih ŢŢvremena. Prosto mi žao što sam kupio dek i pojačalo (Technics). Prošlo je bez uvrede. Samo malo si previše grub. Zar Roadstar, Kamacrown, Universal... recimo nisu malo gore? To da je Technics za narod se APSOLUTNO SLAčEM. Da me neko pita (da pare) sigurno ne bih uzeo chnics. Ali za pare za koje sam ga ja uzeo, i za moju malu sobicu punu nameštaja (dakle nemam hangar sa plutom na zidovima, mermerni pod, unutra samo liniju, fotelju i ništa više) je sasvim ok. Kvarova nisam imao do sada (2 god), tako da je sve ok. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
hi.fi.126 glisin,
ŢŢ...sigurno ta prasina koja je otpala :). More, otvori ti to pa proveri jel stvarno otpala. ŢŢŢIGGYŮŮŮ
hi.fi.127 mirijevac,
Za te pare koliko koštaju Technics komponente pouzdanije se nemože naći. A to što zvuče kao kante je druga stvar.Stara serija je fantastična, po kvalitetu.Ovi današnji plastikaneri su živo s*****. Firma Technics nije najveća shit firma svih vremena.Pogledaj malo stvarčice koje ne možeš naći na našem tržištu.I tu ima profi opreme.Ali, košta. Zar nema Technics jedan od najboljih gramofona za diskoteke 1210.Za bednu lovu od oko 700 DEM.Moj prijatelj ga ima i star je oko 12 godina. Slučajno sam vlasnik Technics deck-a RSM-260 iz 1980 god.Radi kao sat.Do sada nije bio ni jednom na servisu.Remen i glava nikada nisu menjani, a ni demagne tizovani.Ima 3 glave, jedan motor, flouro peak metar sa peak holdom, potenci ometar za slušalice, 4 tipa trake, DOLBY NR, 20-19.000Hz na normalki,... Nosio sam ga na svaku žurku u poslednje 4 godine(oko 12 žurki), radio je i u jednoj diskoteci kratko.Izgleda kao da je juče sišao sa trake.Glava mu se i posle 12 godina nije ni malo izlizala.Nema deformacije tona.Sve je potpuno ispravno.Jedino potenciometar ume malo da zakrči.Crne je boje i savremenog dizajna.Može da sahrani barem pola dekova.Toliko za sada. Ali ovaj novi Technics stvarno nije ništa.Pozdrav.
hi.fi.128 feniks,
│Za te pare koliko koštaju Technics komponente pouzdanije se nemože naći. │A to što zvuče kao kante je druga stvar.Stara serija je fantastična, po │kvalitetu.Ovi današnji plastikaneri su živo s*****. └───── Slažem se da je stara serija fantastična. Još davne 1982. godine nabavio sam Technics-ov stereo TUNER ST-S4 i sve do danas radi besprekorno. Treba napomenuti da ova vrsta tunera nema pokretnih delova (sve na dugme). :)
hi.fi.129 banusko,
Da li neko može da mi kaže gde mogu da nađem novu glavu za Tehnics-ov dek M260.U pitanju je 'dupla' galva,tj kućište dimenzija glave,ali su u njemu dve glave (rec & play). Pozdrav.
hi.fi.130 mirijevac,
Eh, ko zna da li ćeš naći glavu za RS-M 260.Proizvodio se 1980 do 1983 koliko ja znam.Ta glava jeo je SX HEAD rec&play.Da li je standardna ne znam.A što je menjaš?Da li je baš ona otišla?To su Technics-ove najbolje glave ikada napra vljene.Kod mene je još uvek u dobrom stanju.žak nije ni demagnetisana do sada. Možeš je kupiti Minhenu.Jedan moj prijatelj je kupio glavu za Technics deck (mislim 245 model) i platio neku grdnu lovu.Ta glava je inače za dvoglavi deck. Trebalo bi da imaju i ovu glavu sigurno.Mislim da je bila Technics prodavnica- servis.Ako ste zainteresovani, mogu pitati detaljnije.
hi.fi.131 robert,
<:> Ali ovaj novi Technics stvarno nije ništa.Pozdrav. Naravno, to ti je kao kod skoro svih novih stvari, nijedna nije napravljena da traje. Pogledaj samo ovu savremenu auto-industriju, eto, ni Mercedesi nisu više kao što su nekada bili. Ne bi im se isplatilo da prave dobre uređaje jer ne bi posle ljudi više kupovali. Ovako, ono što kupe traje 1, 2, 3 godine pa može da se baci i onda jovo-nanovo. Ono što zaista vredi to je zaista i veoma skupo pa kad pukneš negde oko 1500DEM za dek onda možeš da se nadaš da će i da ti traje. Mada, ne valja ni preterivati u izdacima za uređaje ako baš nemaš sredstava. Ja sam, kad sam poslednji put kupovao uređaje, gledao da bar kućišta budu metalna :) da ne bude da sam pazario plastikanere za skupe pare. Uglavnom sam čitao testove po časopisima pa sam se tako odlučio za kupovinu nekog određenog uređaja (naravno, prema raspoloživim sredstvima). I na kraju uvek važi ono: "koliko para toliko i muzike".
hi.fi.132 banusko,
>**> menjaš?Da li je baš ona otišla?To su Technics-ove najbolje glave ikada >**> napra Otišla je........8(( >**> servis.Ako ste zainteresovani, mogu pitati detaljnije. Bilo bi jako lepo. Pozdrav.
hi.fi.133 prvul,
ŮA o onom CD-u sam čuo toliko priča i različitih kvarova da sam u startu Ůodvojio veće pare za CD player i kupio Sony 990. Koliko para toliko i Ůmuzike - vazda. Ů▄▄▄ Nisam se uvredio, mada imam ceo sistem Technicsov. I posle par dana pomeranja zvučnika po sobi dobio sam rezultate koji mi sasvim odgovaraju. E, da. Pojačalo (SU-V470) mi je bilo crklo (neki deo u napajanju) pri prvoj probi (kada nešto kupim pustim ga da radi par dana non-stop, ako tada ne crkne verovatno nikada neće) ali su mi ga zamenili novim, koje i dan danas radi. A CD nikada nije pravio nikakve probleme.
hi.fi.134 pishta,
> nabavio sam Technics-ov stereo TUNER ST-S4 i sve do danas Potpuno se slažem, Technics je u principu gadan ali neke stare stvari su mu odlične.Ja ohoho vremena drndam ST-S7 i 1210, i za te pare teško da postoji nešto bolje.ST-S7 bi menjo samo za ONKYA T-9990.;)(ponude na mail ;)) eto toliko....
hi.fi.135 dveselinovic,
Nemojte tako ljudi, Technics i dan-danas pravi jako dobre tjunere, u svojim klasama obično među najboljim (mada retko i baš najbolje). Sa pojačivačima su skliznuli, ranije su bili daleko bolji; to se nekako preklapa sa vremenom od kada su prešli na STK-xxx inegrisane izlazne stepene. To je, uzgred budi rečeno, dobro radio jedino JVC, koji je ionako vlasništvo Matsushite, vlasnika Technics-a. Njihovi kasetofoni su u principu solidni, mada ni oni više ne spadaju u vrh svojih klasa. Sa njihovim CD-ovima nemam iskustva, pa ni komentara. Što se pojačavača tiče, neka kaže ko šta hoće, ali Harman-Kardon tu još uvek suvereno vlada, iako ima i drugih jako dobrih. Pozdrav, DVV