EXTRA.5

04 Dec 1993 - 18 Jun 1994

Topics

  1. automobili (243)
  2. hi.fi (492)
  3. fotografija (154)
  4. tv (257)
  5. biznis (664)
  6. sf (182)
  7. zvezde (111)
  8. misterije (779)
  9. sport (542)
  10. etf (136)
  11. mg (214)
  12. razno (461)
  13. yucca (597)
  14. cadua (118)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 msijanec,
Drug prodaje cass deck DENON DRM-24HX, 3 glave, hx-pro, mpx filter, logičke komande. Ako je neko zainteresovan neka mu se javi na 431-531.
hi.fi.2 tarajce,
> Uzmi jedno dobro pretpojačalo. Odmakni pojačalo tri metra > od pretpojačala. Poveži ih tim tvojim KABELOM. Uz malo > sreće čućeš i satelitske zvuke :) Pa ako običnim koaxialnim kabelom možemo da vučemo signale od par stotina megaherca, ili video signal koji je takođe veoma velike frekvencije onda možemo i taj glupi zvuk koji je do 20 kila. A inače sam vuko kablove ne 3 metra nego trideset metara pa nisam čuo ni naj bližu radio stanicu a kamoli satelite :)))) Suština je ta da kakvi kod bili kablovi između pretpojačala i pojačala imaće manje gubitke od onih koji povezuju pojačalo i zvučnike. Mislim da bi to trebalo da bude vrlo jasno. > Treba mi predlog za: > -pretpojačalo (bez ikakve štednje para ali ipak, da nisu McIntosh mono i sl.) Moj predlog je Phase Linear. > -zvučnike gornje klase (za ugradnju u pravljene kutije) To zavisi od onoga šta slušaš i šta se tebi svidi. > -pojačala iz samogradnje (lampŠaši za srednje i visoke, silicijum za basove). Ja bih pre stavio mosfet pojačala na visoke i srednje. > Šta će mi skretnica za oba kanala na jednoj pločici kad > već insistiraš na pojačalu u zv. kutiji. Došlo je i do zabune i do nesporazuma mislio sam na oba kanala tj. visoke i bas kanale. Pozdrav tarajce
hi.fi.3 tarajce,
> Po tvojoj logici proizvoćači skretnica za pasivne zvučnike > su obične budale. Jednostavno uzmi par zvučnika veži ih > paralelno i pusti da se "dopunjavaju" kako kome odgovara. > Da ne pričamo o kvalitetu zvuka kad zvučnik radi van > opsega a struju troši sa stepenom iskorišćenja > 0,0000000002 Nije mi jasno šta je pisac hteo da kaže. > Tvoja "teorija ispunjenosti" je bliska onom vicu o Lali i > Crncu i ne ulaženju svetla pri pravljenju dece. Mislim, > isto toliko je smešna :))))) Nije to teorija kakvu ti zamišljaš to je ona moja koju najviše volim. Prvo uradi praktično pa onda poveži teorijom. Ali opet mi nije jasno šta ti tu nije jasno. Pozdrav tarajce
hi.fi.4 predrag,
>>> Treba mi predlog za: >>> -pretpojacalo (bez ikakve stednje para ali ipak, da nisu >> McIntosh mono i sl.) >> Moj predlog je Phase Linear. Phase Linear se ne proizvodi vec godinama. Konstruktor Bob Carver je osnovao sopstvenu firmu koja se zove Carver. pp od: P
hi.fi.5 dveselinovic,
Tarajče, ipak bi bilo dobro da budeš malo precizniji oko toga šta ti tačno treba. Na primer, možeš da imaš klasično stereo sa ili bez tonskih kontrola, sa ili bez centralnog (summing) kanala, prema predlozima Paul Klipsch-a, koji o tome priča već 25+ godina, a Dolby Labs sada uvaljuje Amerima kao "home theatre" sa Surround logikom, sa ili bez ulaznih i/ili izlaznih bafera, itd. Očigledno, spektar izbora je ogroman, pa bi zato bilo dobro da ipak budeš malo precizniji oko koncepcije koja te zanima. Mali predlog - napravi preamp sa paramteric tonskim kontrolama. Sa njima, menjaš ne samo amplitudu, već i učestanost dejstva i Q faktor. Zato umesto jednog imaš tri potenciometra po kontroli. Da ga pravim, ja bih mu munuo i ulazne i izlazne bafere (izlazni ka uređajima za snimanje). Za takve namene, integralci su dušu dali. Hajde razmisli pa reci. Pozdrav, DVV
hi.fi.6 cdragan,
Da li bi neko mogao da mi objasni jednu stvar koja se u poslednjih jedno nedelju dana javila kod mene. Dakle, stvar je u tome što su se na mom risiveru Technics SA-GX100L "poremetile" frekvencije. Na primer, kad ga narihtam na 104.00 MHz, ne svetli mi indikacija za 'quartz lock' i 'FM ST', a kad promenim frekvenciju na 104.05 onda je sve OK, tj, tada hvata stereo signal i uquartzuje ga. To mi se dešava sa SVIM radio stanicama pa sam morao da na svim memorisanim stanicama dodajem po .05 MHz. Kao antena mi služi žičica koju sam dobio uz njega i već dve godine je radio bez problema. Da, nije analogna skala, već se frekvencija prikazuje na displeju.
hi.fi.7 niklaus,
(:> Da li bi neko mogao da mi objasni jednu stvar koja se u (:> poslednjih jedno nedelju dana javila kod mene. Dakle, stvar je u Može li ovome da bude razlog "stabilnost" naše mreže? (:niklaus:)
hi.fi.8 dveselinovic,
A mreža nam je stabilna, ne mogu vam javiti. Boli glava! Oko problema sinhronizacije, i ja to doživljavam, kako na poslu (Kerting PT-102) tako i kod kuće (Technics ST-570G). Jednostavno trepere učestanosti, tj. klizaju gore-dole. Ne znam koliko je to od mreže, jer teorijski, svi naponi unutar tjunera bi trebalo da budu dooooobro stabilisani, a pošto ima kristala, ne bi trebalo da su vezani za 50 Hz iz mreže. To je doduše teorija, u praksi je ko zna kako. Pre mislim da je to problem kod predajnika. Naime, primetio sam da mi neke stanice klize, a druge ne, kao da su zakucane na skalu. Sem toga, koristiti žicu kao antenu nije preporučljivo. Kao neki minimum, uzmi brate neku sobnu antenu sa pojačavačem, ja to godinama koristim sa odličnim rezultatima. Em smanjuješ efekat klizanja, em dobijaš daleko bolji odnos signal/šum jer imaš 10-20 dB jači signal. Kod mene (ugao Ruzveltove i Cvijićeve) najveći broj signala je iznad granice od 40 dBf (100 uV), a dosta veliki broj je i iznad 54 dBf (500 uV). To je već dovoljno za kvalitetan prijem sa malo šuma i malo smetnji, mada bi sa spoljnom antenom (koju sam nekada imao, ali mi je komšije rasturiše pažnjom prilikom nameštanja njihovih TV antena) imao većinu signala iznad 65 dBf (1,8 mV), pa bi tvoj tjuner radio na maksimumu sposobnosti Pozdrav, DVV
hi.fi.9 dveselinovic,
Ko može nešto da mi kaže u vezi sistema Dolby S? Znam šta je B, znam šta je C, znam šta je HX i HX Pro, ali ne znam šta je sada pa "S". Prvo sam mislio da je to Dolby Surround sistem, kad ono jok, nije, to je nešto peto. Pozdrav, DVV
hi.fi.10 ddobricic,
> tome što su se na mom risiveru Technics SA-GX100L "poremetile" > frekvencije. Na primer, kad ga narihtam na 104.00 MHz, ne svetli > mi indikacija za 'quartz lock' i 'FM ST', a kad promenim > frekvenciju na 104.05 onda je sve OK, tj, tada hvata stereo signal > i uquartzuje ga. To mi se dešava sa SVIM radio stanicama pa sam > morao da na svim memorisanim stanicama dodajem po .05 MHz. Kao Mislim da se kod tebe pomerila frekvencija referentnog oscilatora u PLL lokalnog oscilatora prijemnika. Nije ništa opasno, obično sterenje komponenti. To može neki majstor da vrati, ali bi bilo dobro da ima frekvencmetar i servisno uputstvo da ne "nabada". Dragan.
hi.fi.11 enterprise,
Hi ! :) Pre neki dan sam kupio SONY CD Player CDP-511. Medjutim, nemam zvučnike, tako da sam ga povezao sa kasetofonom. Hteo bih da kupim neke dobre zvučnike ITD. Da li mi trebaju pojačala ? :)
hi.fi.12 vstan,
> Ko moze nesto da mi kaze u vezi sistema Dolby S? Znam sta je B, >znam sta je C, znam sta je HX i HX Pro, ali ne znam sta je sada pa >"S". Prvo sam mislio da je to Dolby Surround sistem, kad ono jok, >nije, to je nesto peto. !? S su poslednji trzaji analogne kompakt kasete, evo vec drugu (?) godinicu. Imaju ga (nesto) skuplji dekovi. Dakle rec je o poboljsanom C-u.
hi.fi.13 ljubisha,
>ITD. Da li mi trebaju pojačala ? :) ^^ Baš me interesuje da li će neko da se primi na ovo pitanje?
hi.fi.14 dveselinovic,
"... Reč je dakle o poboljšanom C-u." Ah, so! Vidim, po specifikacijama, sve se uklapa. NR za Dolby B je uobičajenih 10 dB, za C uobičajenih 20 dB, a za C 24 dB. Razlika je dakle u 4 dB, ili 58,5%, što nije kapitalno, ali daj šta daš. Opet po specifikacijama, ispada da sa metal trakom i Dolby S dobijamo odnos signal/šum od (61+24) 85 dB, što nije zezanje. Nemam metalnih traka (drpiše mi neki drugari), ali sa Maxell XL-II zaista mogu da posvečom da šuma trake nigde do zaista velikih pojačanja i abnormalnih zvučnih pritisaka u sobi. (posvečom = posvedočim). Prijatno sam iznenađen odsustvom razlike između Sony TC-K808 Esprit kasetofona i Philips N4520 magnetofona na 19 cm/s. Ceo dan danas sam eksperimentisao kao lud, ali nikako da ulovim bitnije razlike. Interesantno je primetiti da sam ih, igrom slučaja, poredio sa istom trakom, Maxell XL-II. žudo božije dokle su doterali kasetofone, a još se sećam vremena kada su to bile stvarno dečije igračke i neslane šale u kontekstu Hi-Fi-ja. Mada, kada se bolje obsetim, moja iskustva sa njima su bila dosta stara, sa kraja 70-tih, a od novije robe, sa mojim starim Sansui L1 kasetofonom, koji je istina dosta lepo radio da dobrim trakama i Dolby C. Ovaj Sony je međutim nešto sasvim drugo, a verujem da ni drugi nisu daleko. Izgleda da će me ubediti da je vreme da dignem ruke od koturova od 27 cm i brzine od 19 cm/sec.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.15 zdrawcke,
Da li mi neko moze nesto reci o zvucnim kutijama JENSEN M 40?
hi.fi.16 vpudar,
(ovo pitanje sam, za svaki slučaj, postavio i u konf. ORKA:electron) Jedan "standardan" problem: kako napraviti mikrofonski kabel? Jel može neko da me posavetuje, kako da pravilno priključim mikrofon na muzički stub (miksetu ili Sound Blaster, svejedno)? Problem je što mikrofonski ulaz na tim spravama standardno ima MONO "banana" utičnicu (6.5 ili 3.5mm), ili činč, svejedno, a mikrofon (inače AKG D190C) pozadi ima utikač sa 3 pina (po DIN standardu, 180 stepeni), bez kabla. Po kojoj šemi prespojiti žice (tri na dve)? U zavisnosti od toga šta se sa čime poveže, događa se da je zvuk jači ili slabiji, ponekad se čuje neprijatno zujanje ili smetnje, osetljivost na dodir (masa) itd. Zato bih ovo želeo da rešim jednom za svagda :) Inače, ranije sam imao Riz-ov mikrofon i napravio sam sličan kabel. žini mi se da je kod mikrofonskog 3-polnog utikača srednji pin bio masa, a preostala dva čine simetrične izlaze sa transformatora (fazno pomereni?). Tu nije bilo nikakvog zujanja, a i signal je bio puno kvalitetniji nego kod AKG-a (?). Btw, u pitanju je onaj Riz-ov mikrofon koji ima ugrađenu bateriju (6V) za napajanje internog (pred)pojačala (i mali prekidač koji je preko kabla uključivao/isključivao ceo sklop, ali to sada nije bitno). Takođe, kakav kabel preporučujete (a da istovremeno bude dovoljno savitljiv i ne suviše debeo, tj. praktičan) i šta da uradim sa oklopom (da li da masu /pin 3 na DIN-u/ spojim sa kućištem konektora)?
hi.fi.17 sjocic,
║ iznad granice od 40 dBf (100 uV), a dosta veliki broj je i ║ iznad 54 dBf (500 uV). To je već dovoljno za kvalitetan prijem ║ sa malo šuma i malo smetnji, mada bi sa spoljnom antenom (koju ║ sam nekada imao, ali mi je komšije rasturiše pažnjom prilikom ║ nameštanja njihovih TV antena) imao većinu signala iznad 65 dBf ║ (1,8 mV), pa bi tvoj tjuner ╚══════════════════════════════════════════════════ Kad smo već kod jačine signala, da li je moguće postići tih 65 dBf bez pojačala - naime imam spoljnu FM 'Gorenje' antenu i praktično 'čistu' liniju do pingvinovog predajnika a jačina je 56 dB, dok je na ostalim većim stanicama 52-54 dB (202, studio B, radio Bgd...)? sJOLE
hi.fi.18 dveselinovic,
Ne vidim zašto ne bi bilo moguće - to je stvar snage predajnika stanice, tvoje udaljenosti od njega i kvaliteta (i pojačanja) antene koju koristiš. Ako između tebe i predajnika nema velikih zgrada, ako je udaljenost u vazdušnoj liniji recimo 5-6 km i ako imaš normalno ili prosečno kvalitetnu FM antenu koja je dobro usmerena, pojačanje bi trebalo da te izvuče na nivoe od 60+ dBf. Najčešće ljudi imaju neke antene opštenarodnog i širokopojasnog (bludnog?) tipa, koje hvataju i FM područije; do sada sam video prave, namenske FM antene svega par puta, a samo jedna je imala motor za rotiranje i selektor sa zapamćenim pozicijama stanica. U vezi tvoje "Gorenje" antene, ne sećam se više njenih specifika- cija, ali ako se ne varam, nisu bile baš neke. Imao sam i ja tu antenu i nije baš oduševljavala, zato sam je i zamenio za sobnu sa aktivnim pojačavačem (Ei Tesla, beta 20 dB). Sa njom, nivoi od preko 60 dBf su zahtevali dodatni antenski pojačavač. Samo da ne pobrkamo pojmove - jedno je čisto pojačanje odnosno snaga signala, a kvalitet je sasvim druga stvar. Možeš imati veoma jak i veoma "prljav" signal, sa primesama grdnih refleksija, kao što možeš imati relativno slabiji signal koji čist kao suza. Lično više volim ovu drugu varijantu. Zato bih ti rekao da ako nemaš velikih smetnji, tj. ako je tvoj signal čist, nemoj se previše uzbuđivati oko daljeg pojačanja, već i sa 46+ dBf tvoj tjuner sasvim lepo radi posao. Uzmi da velika većina tjunera postiže bar 90% od maksimalnog kvaliteta na nivoima od 200 uV, nakon čega ti treba velika razlika u snazi signala za malo poboljšanje u kvalitetu zvuka. I pitanje je da li bi ga i čuo, jer kvalitet zavisi i od izvornog signala stanice, a po mome iskustvu, naše se stanice ne bi mogle pohvaliti nekim jačim kvalitetom signala. Pozdrav, DVV
hi.fi.19 predrag,
>> Prijatno sam iznenaden odsustvom razlike izmedu Sony >> TC-K808 Esprit kasetofona i Philips N4520 magnetofona na >> 19 cm/s. Ceo dan danas sam eksperimentisao kao lud, ali >> nikako da ulovim bitnije razlike. Interesantno je >> primetiti da sam ih, igrom slucaja, poredio sa istom >> trakom, Maxell XL-II. Pa normalno da nema razlike kada ti je magnetefon krs;))) Svojevremeno sam imao magnetofon Tandberg 20 A (Sole tvoj, ali serviserski nastelovan ;))) i to se nije moglo porediti sa ni jednim kasetofonom Magnetofon UVEK ima puniji zvuk, prostorniji. Ne samo da je u pitanju brzina magnetofona vec i sirina trake. Ne koriste onako bez veze profesionalci U-matic video rekordere. >> Cudo bozije dokle su doterali kasetofone, a jos se secam >> vremena kada su to bile stvarno decije igracke i neslane >> sale u kontekstu Hi-Fi-ja. Mada, kada se bolje obsetim, >> moja iskustva sa njima su bila Nisu oni kasetase nigde doterali. Pa uvodjenje onih silnih dolby sistem je i uvedeno da bi se bar malo priblizili magnetofonima , a magnetofoni su opet povecavali brizine da bi dostigli gramofone. Dosetili su se pa su poceli da prave i Hi-Fi video rekordere nebi li se priblizili gramofonu i to onom vilinskom. Princip je bio: seci dupe krpi usi, jer sa dolbijem dobijes da ima manje suma ali zato i visoke sasece. >> Izgleda da ce me ubediti da je vreme da dignem ruke od >> koturova od 27 cm i brzine od 19 cm/sec.:-)))) E kad si kupovo kolutas trebao si da kupis Revoxa,Tandberga,Teac. Jeste da je to tesko za odrzavanje,skupe trake,i nemanja konfora kao kod kasetasa ali zvuk je ipak najbolje sto mozes da dobijes od trake. Filips magnetofon ja nikada nebi kupio, jer nikada nisu nista ni valjali, jedino sto su bili jeftini u predstavnistvu na zelenom vencu. Neki modeli su imali kao DNL sistem sto je kao neki dolby B sistem ali mnogo lose. Taj sistem su hteli da proture, pa su pukli. pp od: P
hi.fi.20 predrag,
>> Hi ! :) >> Pre neki dan sam kupio SONY CD Player CDP-511. Medjutim, >> nemam zvucnike, tako da sam ga povezao sa kasetofonom. >> Hteo bih da kupim neke dobre zvucnike ITD. Da li mi >> trebaju pojacala ? :) Ma ne trabaju ti pojacala. Uzmi megafon. Ako i to ne pomogne, lupi mu par samara i imada da ti peva ko bela lala. ps: Znas onaj vic : najnovije vesti :beogradski panduri uhvatili lava. Uhvatili macora pa ga tukli dok nije prizno da je lav Tako i ti, tuci Sonija dok ne prizna da je pojacalo i ne prizna sve svoje veze sa kasetofonom. pp od: P
hi.fi.21 dveselinovic,
Ala si se ti zaleteo. Lele! Prvo, očigledno nemaš predstave o Philips modelu N4520. Da te malo podsetim, to je ono čudo od 26 kg, sav u metalu. Ima kvarc na pogonskom motoru, tri motora, 27 cm koturove, 9,5/19/38 cm/s brzine, NAB/IEC ekvalizaciju, varijabilnu brzinu motanja, spoljno podešavanje BIAS-a, nezavisne linijske i mikrofonske ulaze sa master kontrolom, i uopšte liči na Revox A700. To je onaj koji je nemački "Stereo" koristio kao referencu za mehaniku umesto Revox-a - izvoli proveri starije brojeve sa početka 80-tih (83 ili 84, ne sećam se). Uzmeš li pak engleske časopise iz tog doba, videćeš da je u direktnik poređenjima sa sličnim modelima (Tandberg A20, TEAC neki veliki, i neki veliki Sony), Philips prošao najbolje i to glatko. Na primer, na 0 dB imao je odziv 30-17.000 Hz sa svega +/-1 dB devijacije pri brzini od 19 cm/s. Tvoj Tandberg je šetao +1, -2,2 dB po istom testu (Hi-Fi Stereo & Record Review, 1983). Najzad, kada ti budeš mogao da na linijski ulaz bilo kog tvog magnetofona dovedeš napon iz mreže (da, da, 220 V) i snimiš onih 50 Hz, javi mi se, ja to mogu kada hoću a da ne spalim nešto. Što se kasetofona tiče, da su ih doterali, jesu, i to žestoko. Nisam merio novije modele ničim preciznijim od jednog (istina dobrog i prilično preciznog metra, +/- 0,5%) unimera, koji ide do 22 kHz, ali na 0 VU i sa Sony LH trakom (tj. najbednijom) te Dolby C ispada da je -3 dB tačka negde oko 13 kHz, što je impresivno. Sa Maxell XL-II trakom, -3 dB 0 VU je negde oko 16-17 kHz, što već počinje da liči na magnetofon. Na žalost, nisam imao metalnu traku da i sa njom probam. Obrati pažnju, ja vrlo konzistentno govorim "LIžI" na magnetofon; nema supstituta 4 puta većoj brzini i duplo širem tragu (o 38 cm/s da i ne govorim, to je strava kada se okrene, posebno sa IEC ekvalizacijom). Ali, da je kasetofon postao veoma realna zamena za magnetofon, koji je veći, skuplji i komplikovaniji, ni o tome nema smisla pričati jer jednostavno jeste tako. Kasetofon je manji, jeftiniji i daleko praktičniji, a zvuk mu uopšte nije loš, iako nije niti može da bude na nivou magnetofona. Sa treće strane, i magnwetofon, koga obožavam kao spravu, a koristim ih od 1964. godine (tada sam dobio prvog Uhera), je otpevao svoje. Prvo je došao DAT, a sada i DCC. DCC nisam čuo, ali DAT jesam i tvrdim ti da trči krugove oko magnetofona. Sad, što nema onog šarma šniranja trake, premotavanja sa otvorenim korurovima, editovanja sečenjem i lepljenjem trake, ha bože moj. Uostalom, ja mog Philipsa i dalje držim u kući i nemam nameru da ga se skoro odreknem. Imam za njega sve što treba, od snimljenih do praznih traka, referentne IEC trake su mi dostupne ako treba, imam demagnetizer glava (od 60W), itd. A tvoj Tandberg je bio dobar vidim tako da ga više nemaš, bar tako zaključujem iz dopisa. Šteta, baš bi bilo interesantno uporediti Philips-a i A20 uživo. Uzgred, koji kasetofon imaš? Pozdrav, DVV
hi.fi.22 ljubisha,
> Najzad, kada ti budeš mogao da na linijski ulaz bilo kog tvog >magnetofona dovedeš napon iz mreže (da, da, 220 V) i snimiš onih 50 >Hz, javi mi se, ja to mogu kada hoću a da ne spalim nešto. Lele, šta to čudo radi!? Jel mogu da ga koristim na poslu kao Unimer? :))
hi.fi.23 dr.grba,
>> Najzad, kada ti budeš mogao da na linijski ulaz bilo kog tvog >> magnetofona dovedeš napon iz mreže (da, da, 220 V) i snimiš onih 50 >> Hz, javi mi se, ja to mogu kada hoću a da ne spalim nešto. (((: Ne mogu da ne kažem: ovo je već perverzija. (:
hi.fi.24 vpudar,
> kako napraviti mikrofonski kabel? Šta je ovo, zar niko neće (ili ne može) da mi pomogne!? :-(
hi.fi.25 drpr,
-> uobičajenih 10 dB, za C uobičajenih 20 dB, a za C 24 dB. -> Razlika je dakle u 4 dB, ili 58,5%, što nije kapitalno, ali -> daj šta daš. Kad smo već kod dolby-ja da ja pitam nešto. Imam dek peeoner-ov CT450 i kad snimam nešto naročito sa ploče i uključim dolby kao da izgubim živost u zvuku. Neumem to da objasnim ali kao da izgubim neki deo muzike, čisto suptilno. E sad mene zanima da li to i proitiče iz same teorije o dolby sistemima (mogao bi to neko malo da pojasni) ili je moj dolby očajno urađen? cope
hi.fi.26 ljubisha,
>Šta je ovo, zar niko neće (ili ne može) da mi pomogne!? :-( Pa rekao ti je čovek. Slobodno eksperimentiši. Nema šta da se spali. Nisam ovo već dugo vezivao pa sam bacio pogled u MAPLIN. Kod 3 DIN kone- ktora imaš samo tačke 1,2 i 3. Zaboravi sam šta si tražio ali evo ti principijelna šema kako se povezuje. Pin dva je širmovani deo kabla. * 1 ══════╦══════════ * 4 ══════╝ > 1 * * 2 ═════════════════ * 5 ══════╗ > 2 * 3 ══════╩══════════
hi.fi.27 niklaus,
(:> Kad smo već kod dolby-ja da ja pitam nešto. Imam dek peeoner-ov (:> CT450 i kad snimam nešto naročito sa ploče i uključim dolby kao (:> da izgubim živost u zvuku. Neumem to da objasnim ali kao da Pojasni malčice. Najpre snimaš sa dolby-jem, pa posle reprodukuješ sa dolby-jem, pa ne valja. Ili snimaš bez istog, a reprodukcija sa. U drugom slučaju bi tvoj slučaj imao logike. Dolby-ji, grubo rečeno (najviše važi sa Dolby dbx) sužavaju spektar (naniže i najviše prema sredini), i takav "kompresovani" spektar prenose na magnetni medijum... (:niklaus:)
hi.fi.28 dveselinovic,
Ahm, nema takve stvari kao što je "Dolby DBX". DBX je posebna firma, sa posebnim kompanderom (KOMpressor-exPANDER) koji je oho-ho efikasniji od Dolby sistema, sa izuzetkom Dolby A, V.2-2. Dolby Labs su u Kaliforniji, a DBX je u Masačusetsu, pa nisu ni komšije.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.29 dveselinovic,
Taj mag ima jedno patentirano kolo na linijskim ulazima, koje se pojavilo na njemu, ponovljeno je na par modela iza, a onda je, koliko znam, nestalo (ne znam zašto). Ceo trik je u dinamici kola. Naime, dinamika se obično kreće od recimo 26 do 40 dB (tj. 20:1 do 100:1). E, ovi u Philipsu su smislili kako da dinamiku podignu na 60 dB, ili 1000:1. Dakle, kada se uzme u obzir da su linijski ulazi podešljivi u nekom opsegu od 0...0,5V, a dinamika je 60 dB, ispada da na ulaze možeš dovesti 0,5 x 1.000 = 500V. To nisam probao, ali 220V jesam, i uredno sam snimio 50 Hz, tek toliko da se zna.:-)))) Pa crk'o bih da nisam probao dal' je istina to što kažu, kopkalo bi me ne zna se, priznajem pošteno. Drugi trik na toj mašibni koji mi se jako dopao kao rešenje je sistem podešavanja zategnutosti trake. Naime, kao i većina boljih mašina, i ovaj ima dva mala točkića spolja, dva velika ka unutrašnjosti i najzad blok sa glavama i lokalnim vođicama. E sada, one spoljne točkiće najčešće podržava prost feder (recimo, TEAC, Tandberg, Sony, Ferrograph, Revox A/B77, ...), a tek na boljim (čitaj: skupljima) mašinama ima i ponešto više od federa. Uher Royal de Luxe je imao mehanički sistem balansiranja, Uher 630 Omega Drive je imao i neku elektroniku, a Revox A700 je imao čitavu digitalnu radnu stanicu za takve stvari. E, neko u Philipsu je imao ideju da pored federa gurne i elektronski sistem zatezanja, ali da ne košta kao kod Revoxa. I seti se čovek, pa na vođice stavi varijabilni kondenzator sa par traznsitora okolo i malo logičkih čipova. Tako kada zategne jedan, on zatvara kondenzator, a drugi se u nekom odmerenom odnosu otpušta, i obratno. Prost trik ubi bože, sigurni ne onako savršen kao kod Revoxa A700, ali opet jako lepo radi. Efekat se najbolje vidi prilikom brzog motanja, tj. kada mu pot za motanje odvrnem do daske. Ako tanjiri koturova nisu previše neravni, namotana traka je izuzetno ravno namotana. Ma, mnogo lepa mašina, evo drndam je od 1981. godine i ne mislim da je menjam, mada ću kad-tad kupiti nešto savremenije. Ne znam samo šta, DCC, W/R ROM, DAT ili nešto što će biti još novije, ali cenim da do časa kupovine ima još godinica. Pozdrav, DVV
hi.fi.30 zdrawcke,
>>> firma, sa posebnim kompanderom (KOMpressor-exPANDER) koji je oho-ho >>> efikasniji od Dolby sistema, sa izuzetkom Dolby A, V.2-2. Dolby Labs Zašto je onda DBX tako slabo zastupljen u komercijalnim uređajima? Svojevremeno sam merio frekventni raspon jednog Luxman deka sa DBX redukcijom i to je bila katastrofa: -40db na 15kHz (?!?) Sta se desilo? Da li postoje razni DBX-ovi or what?
hi.fi.31 dr.grba,
>> je imao i neku elektroniku, a Revox A700 je imao čitavu digitalnu >> radnu stanicu za takve stvari. Gde je u ovoj gradaciji Revox B77? Svojevremeno je jedan drugar pukao 7000 marona za jedan B77...
hi.fi.32 bulaja,
│Zašto je onda DBX tako slabo zastupljen u komercijalnim uređajima? │Svojevremeno sam merio frekventni raspon jednog Luxman deka sa DBX │redukcijom i to je bila katastrofa: -40db na 15kHz (?!?) Sta se desilo? │Da li postoje razni DBX-ovi or what? └─── Ja takodje imam Luxman-a (K-106) i dbx je jako los - ubije skoro sve viskotonce (doduse ubije i sum, al' mogao je jednostavno samo da formatira kasetu:). Ranije sam malo eksperimentisao sa podesavanjem bias-a i dbx-om, ali sam odustao i nastavio da koristim samo Dolby C.
hi.fi.33 zdrawcke,
>>> Ja takodje imam Luxman-a (K-106) i dbx je jako los - ubije skoro sve Moje saučešće...:)Ja sam se te bede (K106) oslobodio čim sam ga otvorio i video koja šupljina vlada unutra...kažu kao, dual kapstan??? Gde jos ima dual kapstan kod koga nikad ne rade oba istovremeno?? Dek je teška prevara i uopšte, cela ta serija je jedan veliki promašaj...
hi.fi.34 ddobricic,
> Šta je ovo, zar niko neće (ili ne može) da mi pomogne!? :-( Ne znam da li ću ti pomoći da napraviš kabl ali ću probati da razjasnim neke stvari. Problem koji ti pominješ je u tome što, sa jedne strane, imaš simetričan izlaz koji treba, sa druge strane, spojiti na nesimetričan ulaz. Jedini ispravan način je da se upotrebi transformator koji će to obaviti onako kako valja. Za tu svrhu se može iskoristiti bilo koji mali transformator iz džepnih tranzistorskih prijemnika. U svakom (starijem) tranzistorskom prijemniku postoje dva minijaturna transformatora. Jedan od njih je izlazni i na njega je spojen zvučnik. Drugi je tzv. pobudni. Ako su impedanse simetričnog izlaza i asimetričnog ulaza koje želiš da spojiš kablom približno iste recimo oko 50 kilooma onda se koristi pobudni transformator. Međutim ako je jedna od impedansi mnogo manja recimo oko 600 oma a druga je velika onda se koristi izlazni. Oba transformatora imaju sa jedne strane tri izvoda a sa druge strane dva. Povezivanje je tako da simetrični signal dođe na namotaj sa tri izvoda i srednji izvod se uzemlji. Drugi namotaj se takođe jednim krajem uzemlji. Na ovaj način je obezbeđena pravilna transformacija simetričnog na asimetrični ulaz tj. izlaz. Možda je malo konfuzno ali sam se trudio da bude što kraće. Dragan.
hi.fi.35 dveselinovic,
DBX je osetno komplikovaniji od Dolby sistema, mada je zato za uzvrat daleko efikasniji, oko 40 dB (100:1) umesto 20 dB (10:1) kod Dolby C. Poseban problem je usaglašenost sistema sa okolnom elektronikom - na primer, bilo je slučajeva da DBX prezasiti pojačavač za snimanje, pa padne ludovanje. A bilo je i obrnutih slučajeva, ali za oho-ho veće pare. Ukratko, dBX je skup i komplikovan, ali zato veoma efikasan. Zato što je skup, nema ga više, a sem toga, dBX je osetno manja i finansijski manje moćna firma od Dolby-ja, koji je prerastao u giganta. Ima sisteme A, B, C, S, Hx Pro, Surround, itd, prelepe kancelarije u Kaliforniji i brdo love, a dBX je mala firma koja ne znam da li više uopšte postoji. Ako neko to hoće da koristi, ja mu savetujem da kupi dBX kao spoljnu kutiju i veže je u Tape Monitor petlju. Neka bude spreman to lepo da plati. Na otvorenim koturovima, već od 9,5 cm/s nagore, i sa 4 kanala, jednostavno nema potrebe za tim NR sistemima. Na 19 cm/s 4 traga, kvalitet tona je već odličan, o 38 cm/s da i ne govorim, a sa 2 umesto 4 kanala dobijate daljih 3 dB dinamike. Ako se nešto i koristi, to je najčešće Dolby A (inercija - koriste ga ljudi već 25 godina, navikli su se i znaju sve o njemu). Pozdrav, DVV
hi.fi.36 dveselinovic,
Lično smatram da je Revox B77 bedan naslednik izvanrednog modela A77. Nekoliko mojih drugara ga je kupilo i svi su imali razne probleme sa njim (Zormi, ako ovo čitaš, pitaj Ivicu Inđina za njegove patnje). Sa druge strane, Revox je napravio par zaista sjajnih kasetofona, koji su bili toliko blizu kvaliteta B77 (ne isti, ali blizu) da je B77 postao poprilična glupost u poređenju sa njima. Iskreno govoreći, da nemam magnetofon, ja ga danas nikada ne bih kupio; istina, dobar DAT košta oko 1/3 cene magnetofona, a dobar kasetofon oko 60% DAT-a. Ako je suditi po ovom Sony TC-K808 Esprit modelu, ako ga čovek dobro kalibriše, zvuk sa pristojnom kasetom kao Maxell XL-II je zaista odličan, veoma nalik na mag,, čak i samo sa Dolby C i HxPro. Sa Dolby S i Hx Pro, to je već veoma blizu magnetofona. Pozdrav, DVV
hi.fi.37 predrag,
>> Ala si se ti zaleteo. Lele! Nisam. Kako bre zaleteo: >> Prvo, ocigledno nemas predstave o Philips modelu N4520. >> Da te malo podsetim, to je ono cudo od 26 kg, sav u >> metalu. Ima kvarc na pogonskom motoru, tri motora, 27 cm >> koturove, 9,5/19/38 cm/s brzine, NAB/IEC ekvalizaciju, >> varijabilnu brzinu motanja, spoljno podesavanje BIAS-a, >> nezavisne linijske i mikrofonske ulaze sa master >> kontrolom, i uopste lici na Revox A700. To je onaj koji >> je nemacki "Stereo" koristio kao referencu za mehaniku >> umesto Revox-a - izvoli proveri starije brojeve sa >> pocetka 80-tih (83 ili 84, ne secam se). Prvo kazes da nema razlike izmedju tvog Sony kasetofona i tvog magnetofona ( i to na brzini od 19 cm/sec:)) a sada pises hvalospeve o tvom magnetofonu. Gde bre tako mocan magnetofon da bude losiji od kasetasa. Kod tebe ocigledno.;)) Imam originalno upustvo na nemackom za moj tandberg 20 A (englesko sam dao kada sam prodao mag.) i evo da ti prepisem karakterisitike (i to po dinu 45500 +-3 db): na 19 cm/sec 20-25000 Hz ( i sad neki kasetas da mi bude bolji :))) na 9,5 ----- 20-18000 Hz (tu tek kasetas moze da pridje ali samo po karaktersitikama ALI NIKAKO po zvuku) i na 38cm/s 15-34000 Hz Kada su se pojavlike EE trake izasao je model TD 20 SE i tek zamisli koje je on imao karakteristike. >> Uzmes li pak engleske casopise iz tog doba, videces da je >> u direktnik poredenjima sa slicnim modelima (Tandberg >> A20, TEAC neki veliki, i neki veliki Sony), Philips >> prosao najbolje i to glatko. Na primer, na 0 dB imao je >> odziv 30-17.000 Hz sa svega +/-1 dB devijacije pri brzini >> od 19 cm/s. Tvoj Tandberg je setao +1, -2,2 dB po istom >> testu (Hi-Fi Stereo & Record Review, 1983). Ne secam se bas da je bilo tako. Tandberg TD 20 A je polako tada (1983-84) postajao krsina jer je bio zastareo model Tad su se pojavile nove trake takozvane EE (extra effeciency) i zbog toga je Tanberg izbacio novi model TD 20 SE. Izbacio je i Teac, cini mi se X-2000, X-1000 seriju. Odmah iza Tanberga je bio Revox, pa Teac a ostali su debelo zaostajali (kupovo sam i ja STEREOPLAY jer sam u to vreme visio po Minhenu trgujuci sa hi-fi,) Ako tvoj magnetofon ima MOGUCNOST koriscenja EE traka onda je on u klasi tog najnovijeg modela tandberga TD 20 SE. ???? Priznajem da se ne secam tvog modela Philips 4520 ali se secam 4504 modela. Jel si ga kupio u predstanistvu na zelenom vencu?? Taj 20 SE magnetofon je bio SVETSKA REFERENCA za zvuk (i AMerika i Englesaka) i ostao je do kraja. Naime 1987 prestao je da se proizvodi (otiso je u dinosauruse ;))) ali tih godina su i mnoge svetske firme odustale od proizvodnje magnetogfona jer su kasetasi uveliko vladali. (pukli su Akai,Marantz,Sony,Peoneer,Braun,Technics ) Za kasetase svetka referenca je bio Nackamichi DRAGON ali on je bio slabiji od Tanberga jer nije imao visoke, prostornost i image focus. >> Najzad, kada ti budes mogao da na linijski ulaz bilo kog >> tvog magnetofona dovedes napon iz mreze (da, da, 220 V) i >> snimis onih 50 Hz, javi mi se, ja to mogu kada hocu a da >> ne spalim nesto. Evo sta meni pise u upustvu za Tandberg: Line in 1 150kohm 50 milivolta-5 Volti --------2 250 ----------------------- E da sam ja prikljucio 220 V na taj ulaz ja taj moj magnetofon nikada nebi prodao ;))) >> Sa trece strane, i magnwetofon, koga obozavam kao spravu, >> a koristim ih od 1964. godine (tada sam dobio prvog >> Uhera), je otpevao svoje. Imao sam i ja vise magnetofona. Nekog najeftinijeg Akai a (mislim 4000 model), pa najmanji tanberg (valjda 3500 ,imao je menjanje brzina sa nekom rucicom ko menjac od automobila). A moj drug Akai 635 i pioneer 707. >>Prvo je dosao DAT, a sada i >> DCC. DCC nisam cuo, ali DAT jesam i tvrdim ti da trci >> krugove oko magnetofona. Sad, sto nema onog sarma >> sniranja trake, premotavanja sa otvorenim korurovima, >> editovanja secenjem i lepljenjem trake, ha boze moj. Ne pratim vise hi-fi ali koliko sam cuo to je zapravo kao DAT ali samo koristi data kompresiju (jel koriste arj ili zip ;))). Normalno opet je Philips izmislio, DCC, nebi li podelio kajmak kao i sa svojim jenobitnim CD. Nego mene zanima da li ti DAT-ovi imaju mogucnost direktnog snimanja sa CD tj. snimanje digitalno kao kad se koriraju diskete. ??? Tada je original=kopija. Zadnje sto sam procitao je bilo 1991 kada su firme potpisale da ce u svoje DAT-ove ugradjivati SCMS sistem zastite protiv kopiranja. Da li su se toga i pridrzavale ? Koji DATovi su pobedili: S-Dat ili R-Dat.? Kako se krecu sada cene,jer gledajuci neki katalog iz 1991 vidim da nisu ni bili toliko skupi: JVC xdz 507-1000 $, 1010 -1700 $, Onkyo dt 9000 -1100 $, Technics svda 10 - 800 $ i Stelavox Stelo,basic- cene nema. >> Uostalom, ja mog Philipsa i dalje drzim u kuci i nemam >> nameru da ga se skoro odreknem. Imam za njega sve sto >> treba, od snimljenih do praznih traka, referentne IEC >> trake su mi dostupne ako treba, imam demagnetizer glava >> (od 60W), itd. A tvoj Tandberg je bio dobar vidim tako da >> ga vise nemas, bar tako zakljucujem iz dopisa. Steta, bas >> bi bilo interesantno uporediti Philips-a i A20 uzivo. Ja mislim da je problem kod tvog maga ste je zaribo tj. rastelovao se, pa ga probaj malo da ustelujes. Imas demagnetizator i to je dobro, jer kada se namagnetisu glave gube se visoki. Ja sam svojevremeno to stelovo tako sto pustim neki oscilator (na primer bio je na tjuneru, cini mi se na 400 Hz ili slicno) pa smimam i monitorisem preko 3 glave snimak i original. Bilo je nakada i nekih test ploca koje su imali snimljene razne frekvencije, na 100,1000,4000, 10000 hz. Dobro je sto nemam magnetofon inace bi se ziv pojeo posle uporedjenja ;)))) pp od: Predraga
hi.fi.38 toma,
U vezi Dolby systema stvari stoje ovako. Dolby radi tako sto pri snimanju izdize visoke frekvencije koje inace nose veoma malo snage i na visim frekvencijama ljudsko uvo je mnogo osetljivije na sum, a pri reprodukciji nastoji da signal vrati onakav kakav je bio tj. da smanji nivo visokih za onoliko koliko ga je podigao pri snimanju. Posledica toga je da je i sum potisnut i da se to ocituje kao porast odnosa S/N.jednostavniji Dolby sistemi (B,C), dele frekventni opseg na dva dela (niski i visoki) i uticu samo na visi deo spektra, dok kvalitetniji (A),dele spektar na vise podopsega i na svaki uticu posebno, pa su samim tim i rezultati koje postizu mnogo boli ali im je i cena mnogo veca pa se ne ugradjuju u kasetofone vec samo u vrhunske i ohoho skupe kolutase. Iz samog principa rada Dolbija vidi se i gde mu je najveca mana, tj. retki su dekovi koji za istu vrednost podignu/spuste nivo visokih i zbog toga dolazi do razlike u nivou visokih kod snimka.Postoji i jos jedan problem koji se odnosi na razmenljivost snimka nacinjenih sa Dolby B ili C jer iako su standardizovani postoje razlike kod raznih proizvodjaca i cak i izmedju dekova istog proizvodjaca! Kod jeftinih dekova javlja se i problem zamucivanja visokih koji se najlakse moze primetiti ako se snimi neka muzika sa cinelama koje se lupaju metlicom i posle uporedjuje snimak. Kod vrhunskih makina (AKAI 75,PIONEER 939,NAKAMICHI) ovo je skoro necujno. Pravila kod upotrebe Dolby sistema su jednostavna i odnose se na to da je potrebno ukljuciti MPX filter koji kod snimanja sa TUNERA dodatno potiskuje pilot ton koji je potreban kod multipleksiranja stereo signala, a koji moze jako da zbuni Dolby pa snimak bas nije najbolji. Kod snimanja sa drugih izvora zvuka MPX se mora iskljuciti da nebi bezrazloga sekao visoke. Najvaznije je da koji se sistem za redukciju suma koristi pri snimanju taj isti se mora koristiti i kod reprodukcije jer inace dolazi do ozbiljne degradacije kvaliteta zvuka. Posto dek koji imas pripada srednjoj klasi i dolazi od proizvodjaca koji pravi kvalitetne dekove moguce je da ukoliko si se pridrzavao gore navedenih pravila, tvoj dek ima neisprevan DOLBY sklop pa ce morati kod cika majstora koji ce da sredi tvoj problem. Neka iskustva kazu da ukoliko zelis sto blizi zvuk orginalu koristis kvalitetne hrom i metel trake i to bez dolbija. Ovo vazi za snimanje osetljivije muzike (klasika, jazz) dok kod bucne mozes i sa dolbijem. SORY ako sam udavio ali mislim da su ti sad stvari lecka jasnije POZDRAV STEVA P.S. DVV cudo da nisi znao da je tvoja omiljena firma HK prva napravila komercijalni dek sa Dolby S !?
hi.fi.39 drpr,
-> degradacije kvaliteta zvuka. Posto dek koji imas pripada -> srednjoj klasi i dolazi od proizvodjaca koji pravi -> kvalitetne dekove moguce je da ukoliko si se pridrzavao gore -> navedenih pravila, tvoj dek ima neisprevan DOLBY sklop pa Da ja se nisam toga pridržavao tj. snimao sam nekad sa nekad bez Dolby-ja i isto tako puštao. Posle izvesnog vremena sam prestao uopšte da koristim Dolby i mislim da sam u pravu jer moje kastete najviše slušam na walkman-u i na dekovima koje imam svuda po kući ;) -> SORY ako sam udavio ali mislim da su ti sad stvari lecka -> jasnije Ma nisi ni malko. Da su sve poruke u konferencijama kao tvoje veselio bi se. cope
hi.fi.40 zdrawcke,
>>> Nego mene zanima da li ti DAT-ovi imaju mogucnost >>> direktnog snimanja sa CD tj. snimanje digitalno >>> kao kad se koriraju diskete. ??? Tada je original=kopija. Naravno. Veza se uspostavlja optičkim kablom kroz koji se proteruje digitalni signal. Kvalitet možeš da zamisliš...:)
hi.fi.41 dveselinovic,
Moj mag raštelovan? UVREDA KOJU SAMO KRV I TRANZISTORI MOGU OPRATI!!! :-))) Rekoh da mogu da se dokopam IEC referentnih traka, što jednom godišnje i radim. Samim tim, nema teorije da je moj mag raštelovan. Očigledno imamo suprotne teze. Ja ti i dalje tvrdim da Sony TC-K808ES sa Dolby S i pristojnom trkom koju si prethodno lepo odradio u smislu kalibracije deka ima, pazi sad, sličan (SLIžAN, nalin na, približan, itd) kvalitet zvuka magnetofonu. NE ISTI, već sličan, dovoljno sličan da mag gubi smisao za kućne potrebe. Ako sumnjaš, to se lako može proveriti - nađi neki dobar mag, pa da uporedimo. Tandberg je sa serijom 20XX imao problema sa Studer-Revox-om baš oko njihovog "Actilinear" kola. Revox je tvrdio da je to električno gledano kopija njihovog kola, a Tandberg suprotno. Najzad je sud izrekao svoje, pa je Tandebrgu zabranjeno patentiranje sa obrazloženjem da je to kolo u upotrebi već duže vremena, da ga je prvi pustio u opticaj Studer, koji ga je stavio u javno vlasništvo, pa je nemoguće da javno vlasništvo iko patentira. Uzgred, ja sam stari ljubitelj Tandberga, imao sam njihove uređaje još 1975. godine kada su ovde otvorili predstavništvo. Moj teča i dan-danas ima njihov risiver koji divno radi. Moj Philips je kupljen u Minhenu 1981. godine; ovde ga nikada nije ni bilo, a razlog je cena - on je onda koštao nekih 30-35% više od Revox B77, a ovaj je bio skup. Da vidiš samo koje sam muke imao dok se nisam dokopao električnih šema za mag - ma krv sam propljuvao, ali evo ih ovde u fijoci, za ne daj bože, a do sada mi, hvala bogu, nisu trebale. Oko merenja po DIN normama - one pretpostavljaju nivo snimanja od -20 dB VU. Moj Philips je radio sa +/-1 dB 30-17.000 Hz na 0 dB VU, odnosno 20-21.000 Hz +1/-3 dB. U ono vreme, to je bila jako tesna tolerancija koju je imao još samo Revox A700. To i jeste tragedija Philipsa - imaju genijalce po laboratorijama i halama, a apsolutne kretene u marketingu. Ti ne bi umeli ni nacrtanu ovcu preko ulice da prevedu. Pozdrav, DVV
hi.fi.42 dveselinovic,
Ha, i ne samo Dolby S, nego Dolby uopšte. Naime, nekada davno, u praistoriji Hi-Fi-ja, dve američke firme su prve izbacile dekove koji su koristili hrom dioksidne trake i Dolby B - KLH i H/K. Bili su oni prvi sa dosta stvari, ali je većina bila u domenu tehnike, tj. unutra, pa se nije videla. Od merenja faznih pomera po uređajima, do deklarisanja Slew Rate-a, što danas mnogi rade, a 1975. niko sem njih. Itd, itd. Pozdrav, DVV
hi.fi.43 dr.grba,
>> Za kasetase svetka referenca je bio Nackamichi DRAGON ali Zbog čega uopšte tolika galama oko Dragona? Zbog glave od iridijuma, presvučene kvarcnim staklom? Ili zbog savršene logičke kontrole motora? Ili sve ovo nije tačno, pa zbog nečeg trećeg?
hi.fi.44 dveselinovic,
Dodajem - ili zbog basnoslovne cene? Imati njega je jasno navesti koliki su ti prihodi. Baš kao i Rolls-Royce. Pozdrav, DVV
hi.fi.45 predrag,
>> Naravno. Veza se uspostavlja optickim kablom kroz koji se >> proteruje digitalni signal. Kvalitet mozes da >> zamislis...:) Jel si siguran da moze i da reprodukuje to sto si snimio. ???? Dat-ovi mogu da snimaju sa sledecim sampling rate: 44.1 Khz sampling rate kao sto su i CD ploce snimljene. 48 Khz ---------- za profesinalne svrhe. Bas zbog ovoga se i razlikuje cena DAtova jel zavisi sta od opreme imaju ugradjeno Ako imaju ugradjeno predpojacalo za mikrofon,digitalni editor,mixer koji su potrebni da bi se kasnije snimak obradjivao raste i cena. 32 khz -da bi bili kompatibilni sa DBS(direct broadcast from satelitte) 32 kzh ali u 2 verzije: koristi se 12-bitna verzija za 4 ili 2 kanala Wide Track CD compatibilna verzija- koristi se za profesinalne duplikatore Da bi se sprecilo presnimavanje CD ploca DAT-ovi ne mogu da reprodukuju na 44.1 Khz. Znaci mozes da snimis digitalno CD plocu koja je snimljana za 44.1 khz samp. ali ne mozes da je digitano reprodukujes. Inacee DVV je u pravu, magnetofoni su vec proslost ali moze se reci i kasetasi pa makar imali i dolby S. Juce uzmem jedan stari broj "the Absolute sounda" iz 1991 i nadjem test SONY DTC-75 ES DAT-a (list price:950 $) Makina je super, jedna od najboljih na svetu (bar je u to vreme bila) za male pare.Testirali su odvojeno 4 dela : - analogono snimanje snimili analogno,i reprodukovali preko vrhunskog Krell i Theta D/A dekodera, zvuci odlicno, nema nekog znacajnog gubitka basa,promena sounstage (prostornosti) itd.. Uporedili su sa snimcima Nakamichi CR7A kasetasem i Tandberg 20 SA (ah, najnoviji model tanberg magnetofona koji i ovde napominju da je bolji i od Nakamichija i Revox B-77 mk II) i Revox B-77 mk II. i zakljucili da je Sony ubedljivo najbolje od BILO KOG analognog snimaca (smmrc, i mog tandberga) u klasi do 10.000 $. spominju tu cifru jer kako kazu nisu imali prilike da uporede profesinalni magnetofon NAGRA i jos neke. -digitalno sminanje,digitalna reprodukcija(playback) Povezali Krell digitalni dek direktono na Sony, pa digitalni izlaz od Sonija na Krell d/a dekoder. Kao kontrolu su uzeli Philips LHH 500 dat i Theta DS-PRE dekoder. Primecene su razlike u zvuku (mrzi me da prevodim, ali razlike su vrlo male za nas smrtinke ali za onog ko ima ezoteriju su vazne) i spominju ono sto rekoh: SONY ima zastitiu od dirketnog presnimavanja sa CD tz. digital dubbing.Tu su naveli da im se ne svidja to sto ima zastita jer onaj koji ima ezotericne uredjaje (vidite i sami da koriste makine tipa Theta i Krell) ce i dalje da kupuje CD ploce jer IPAK ima nekih promena u zvuku pa nebi kopirali sa CD, zatim da cena traka i CD je ista ili skuplja, a oni kojima nije vazno toliko vrhunski zvuk ce i ovako to presnimavati analogno-analogno (ovde mogu JA da primetim da posto je DAT bolji od bilo kog magnetofona za nase prilike ovi datovi su prava stvar jer ovaj casopis testira zaista samo ezotericne uredjaje ili jeftine uredjaje koji za cenu koliko kostaju daju kao da su bar duplo skuplji, primer je i ovaj Sony) -analogna reprodukcija (playback) ukratko, D/A procesori su bolji jer daju:more soundstage, image information,sweeter and more open sound,more resolution and transient speed itd. itd. U odnosu na CD plejere u klasi OD 2000 $ Sony je losiji ali vrlo malo u: lower midrange, front-to back spacing of image and depth itd.. ali je bolji u visokim koji su cistiji i nisu metalni. -anlogno snimanje i reprodukcija U poredjenju sa CD i LP plocama Sony malo smanjuje dubinu i sirinu prostora orkestra ali su mu bas i srednji odlicni, a visoki prijatni i nisu metalni.Frekventni raspon i odnos signal-sum cu odlicni. Pomenuse da je Sony bolji u nekim stvarima i od Nakamichi 1000 DARS DAT-a (11.000 $ ) : mnogo cistiji u gornjim srednjim (uper midrange) i bolje prikazuje dubinu prostora (depth soundstage) I na kraju, posto je Sony model iz 1991 (inace pripada 3 generaciji DAT-ova) i posto je bolji od bilo kog kasetasa i magnetofona a jeftin (950 $ i to list price a na ulici je bar 200 $ jeftiniji) izgleda da je to prava stvar. Sada vec 1994 godine ko zna sta se novo pojavilo, neznam, jer ne pratim vise sta se dogadja sa tim trzistem, sigurno ima i novih generacija CD ali se sigurno i Sony-i moze negde naci na rasprodaji (kad nam ukinu blokadu).;)) pp od: Predraga
hi.fi.46 predrag,
>> Ili sve ovo nije tacno, pa zbog neceg treceg? Po zvuku. pp od: P
hi.fi.47 kenza,
(;> modelu, ako ga covek dobro kalibrise, zvuk sa pristojnom (;> kasetom kao Maxell XL-II je zaista odlican, veoma nalik na Koja kaseta je kvalitetnija , onaj Maxell odozgo ili TDK sa-x ?
hi.fi.48 toma,
Sto se tice DAT makina pobedili su R-DAT makine tj makine sa rotirajucim glavama kao kod video rekordera. Koriste klasicnu PCM modulaciju, vecina imaju LP i SP brzinu nekoliko frekvencija uzorkovanja 32, 44, 48 kHz i svi rade sa 16 bitnom kvantizacijom (noviji sa 1 bitnom PDM modulacijom). Nazalost u SVIM modelima je ugradjen SCMS sistem koji sprecava digitalnu kopiju druge generacije dok je klasicno analogno presnimavanje bez ogranicenja. Svi proizvodjaci se moraju pridrzavati ovoga da bi njihov uredjaj mogao da se pojavi na trzistu. Kod profi masina ovo nije obavezno ali su im cene povelike. Cena DAT "kasetofona" je od 1200 DM GOLDSTAR pa navise dok se za najbolju makinu smatra SONY DTC 55 ES. Kod svih DATova je primecen gubitak visokih tonova kada se traka dugo upotrebljava, primecen sumnjam, ali izmeren sigurno. Ovaj gubitak se krece oko -2 db na 20 kHz i zavisi najvise od kvaliteta trake koja izgleda kao umanjena video traka, manja od kasete. Trake su jos preskupe i tezi se da se DAT smesti u HI-END klasu dok ce za nas obicne smrtnike biti dovoljan neki DCC ili MD. DCC je koliko sam ga ja video, Sofija PHILIPS prodavnica, preskup cca 1300 DM i mogu da vam kazem da nisam video nijedan TEHNICS DCC iako je PHILIPS najavio da ce oni da prave jeftinije modele. DCC radi na sasvim drugacijem principu jer koristi tehnologiju novijeg datuma za razliku od DATa. Glavni stos kod njega je sto ne snima uvek ceo frekventni opseg jer ima ugradjen filter koji simulira prag cujnosti ljudskog uha i stedi na jos jedan nacin tj. ako imamo dva signala bliske frekvencije koji se mnogo razlikuju po jacini snima se samo jaci jer ovaj drugi ionako nebismo culi. Kasete su iste velicine kao i klasicne i razlikuju se po tome sti nemogu da se okrecu vec je svaka DCC masina AUTOREVERS tipa i moze da reprodukuje klasicne analogne snimke koje pak nemoze da usnimi jer nema glavu za brisanje koja kod digitalnog signala nije potrebna. To je najkrace o DCC, a ako te interesuje jos potrudicu se da nadjem malo blize informacije. Masina koja koristi kompresiju signala je SONY MD (mini disc) i koji je moj favorit u borbi sa DCC. Masine sad mogu da se nadju po ceni od 500 DM i imaju stvarno odlican zvuk (na radiju su kod nas kupili jedan i od tipa koji ga je doneo saznao sam da je MD u vecini radio stanica na zapadu zamenio kolutase). Masina moze biti izuzetno malih dimenzija, puno manja i od najmanjeg CD vokmena, jer su disketic strasno male ! Inace je SONY za MD dobio nagradu za audio inovaciju godine (93) i mislim da ce MD da sarani DCC pogotovu sto je SONY izbacio kompletnu gamu uredjaja (vokmeni, dekovi raznih dimenzija) i sto postoji ogroman broj novih albuma snimljenih na MD jer je SONY MUSIC velika diskografska kuca. pozdrav Steva Zamalo da zaboravim ! Svi digitalni snimaci imaju ugradjen SCMS :( !!
hi.fi.49 dveselinovic,
Ne mogu da odgovorim na to pitanje jer nisam probao TDK kasete. Naime, dosta davno sam imao TDK trake (18 i 27 cm koturovi) koje su, posle BASF-a, bile najgore trake koje sam ikada video i imao. Ne znam da li sam ja bio pehista kome je uletela neka bofl serija, ali sam se tada još nahvatao straha i od onda ne diram TDK (to je bilo još neke davne 1975. ili 1976.). Lično najviše volim Maxell i AGFA u slučaju traka, a u slučaju kaseta koristim Maxell i za posao Sony HF (čak i bez onoga "S"). Imao sam četiri komada TDK metla traka i bio sam jako zadovoljan njima, čak i sa starim Sansui L1 dekom, to je stvarno lepo radilo (drpila mi ih je Biljana Petrović, hitno joj trebalo). Interesantno, do sada nisam probao ni jednu jedinu AGFA kasetu, sve neke japančiće drndam. Nekako mi se čini da je Maxell XL-II idealno rešenje u smislu odnosa cena-kvalitet,a verujem da je i TDK jak u toj klasi sa njihovim SA trakama. Drugim rečima, nećeš pogrešiti sa njima. Od koturova, i dalje guram Maxell XL-II, poneku AGFU i poneki 3M (Scotch). Pozdrav, DVV
hi.fi.50 dveselinovic,
Ozbiljno sam razmatrao mogućnost kupovine Philips DCC-a, ili nekog Technics modela, koji se takođe prave u Philipsovim fabrikama, pod drugom firmom, a koštaju isto. Odustao sam iz prostog razloga što mi pade na pamet da bi mi se moglo desiti da imam hardware bez software-a, tj. da imam uređaj za koji nemam sa kim da razmenjujem iskustva (tj. kasete). Podseti me to na slučaj Beta vs. VHS. Beta je bila i ostala potpuno neuporedivo bolji video format od VHS-a, što je i normalno s obzirom da je ona em digitalna, em praktično očerupani U-Matic sistem, ali eto, ona nestade jednostavno zato što je VHS format bio jeftiniji i lakši za masovnu proizvodnju. Zato sam komformistički kupio klasičan dek sa svim mogućim Dolby sistemima, rezonujući da ima još 2-3 godine do ozbiljnije zastuplje- nosti DCC formata, a ovako sam još uvek potpuno udruživ sa maltene svima. Taman da se stvari malo razbistre oko standarda, a bog sveti zna šta ćemo još dobiti za godinu-dve. U stvari, ja čekam CD Read/Write format u klasi od DM 1.000; to kupujem kada se pojavi.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.51 niklaus,
(:> Ahm, nema takve stvari kao što je "Dolby DBX". DBX je posebna Nemoj sad da se praviš mutav. Nisi li video noise reduction called "Dolbu dbx" (dbx - isključivo malim slovima)? (:niklaus:)
hi.fi.52 petrovics,
>> Neka iskustva kazu da ukoliko zelis sto blizi zvuk orginalu koristis >> kvalitetne hrom i metel trake i to bez dolbija. Ovo vazi za snimanje Jedno prosto pitanje: Da li da, kod snimanja sa CD plejera niske klase (SHARP DX-R777) na kasetofon AIWA AD-F500 na razlicite kasete (od normal do metal), koristim Dolby B, C ili mozda da snimam bez Dolby-ja ? Naravno, jedini zahtev je da zvuk bude sto kvalitetniji (slicniji originalu). pozdra, Sasa
hi.fi.53 dveselinovic,
Iskreno govoreći, nisam video natpis "Dolby dbx" kao celinu na bilo kom uređaju. Nije nemoguće da je Dolby otkupio dBX kao firmu; to je na Zapadu stari fazon da eliminišeš konkurenciju. Na žalost, već duže vremena ne pratim taj aspekt tržišta (ko kupuje koga, ko šta radi, itd). A kad smo već kod toga, nisam već poduže video da se neko hvali sa dBX elektronikom, kao da je potpuno nestala. Verovatno je još neko nudi tu i tamo, ali ona nikada i nije imala popularnost ni nalik Dolby sistemima. NIKO nije stekao ni deo popularnosti Dolby-ja, a bilo je nekoliko pokušaja - na primer, Philips sa DNR-om, koji nije tražio kodiranje (tj. radio je uvek i sa svakom trakom, bez obzira kako je snimljena), pa BSR sa nekim njihovim kompanderom, itd. No eto, svi oni dođoše i prođoše, a Dolby ostade. I napravi C, pa S i ko zna šta još kuvaju. Iako sam lično pristalica digitalija u audiu, ne delim optimizam nekolicine ljudi ovde oko toga kako će digitalno snimanje na traku ili kasetu veoma brzo postati standard. Ne zato što je to nemoguće ili veoma teško, niti zato što smatram da je to na bilo koji način lošije od klasike, već zato što su se na samom početku svi sjatili da nametnu sopstveni sistem kao standard. Kako trenutno stoje stvari, savez Philips-Technics, koji je zajedničkim snagama razvio DCC format, verovatno ima najbolju šansu po istoj logici po kojoj je i CD tavorio i mučio se u rukama totalno nesposobnog marketinga Philips-a sve dok se nisu udružili sa Sony-jem, a tada je postao standard. Valjda će i ovog puta biti slično, jer se sami uređaji prave na trakama isključivo u Holandiji, pa se samo lepe imena Philips ili Technics, a Japanci će da odrade marketing. Međutim, trebaće vremena za sve to, jer se već sada događa klasična priča nove tehnologije - ne kupuje se jer je skupa, a skupa će biti dok ne počne da se prodaje u količini. Pozdrav, DVV
hi.fi.54 zdrawcke,
>>> kasete (od normal do metal), koristim Dolby B, C ili mozda da >>> snimam bez Dolby-ja ? Naravno, jedini zahtev je da zvuk bude sto >>> kvalitetniji (slicniji originalu). Koristi dolby c, naravno.
hi.fi.55 toma,
Obe kasete su odlicne tj. referentne u svojoj klasi mada bih ti ja preporucio TDK SA-X jer imaju mnogo kvalitetnije kuciste. Naime imam problema sa MAXELL trakama uopste jer mi se desava da se zaglave i iskidaju i to ne jedna nego vise njih koje sam svojevremeno kupio ! Pazi samo kad kupujes TDK da su proizvedene u japanu jer nemacke imaju problema sa mehanikom ! TDK SA-X i MAXELL XLII-S su trake koje upotpunosti zadovoljavaju IEC standard pa korekcija biasa, ukoliko je tvoj dek podesen po standardu, nije potrebna. pozdrav Steva
hi.fi.56 vstan,
>Dolby sistemima. NIKO nije stekao ni deo popularnosti Dolby-ja, a >bilo je nekoliko pokusaja - na primer, Philips sa DNR-om, koji nije === Ispravka, rec je o DNL-u. Pozdrav, V.
hi.fi.57 toma,
Ne vidim bas veliku mogucnos prodajnog buma DCC jer mi se cini da je to ona fora "seci usi krpi *upe". Ako vec oces R/W CD uzmi SONY MD koji je vec u prodaji i mozes da biras kakve oces! Postoje MD vokmeni, dekovi raznih dimenzija, makine za auto itd i to puno jeftinije od DCC. Masina koristi diskove koji se nalaze u kucistu slicnom 3.5" disketi samo su puno manji i na njih se opticki upisuje signal koji se prilikom snimanja kompresuje da bi zauzeo manje prostora. Posto je poznata PHILIPSova nesposobnost za marketing, dok je SONY nesto drugo, tipujem na MD. Disketice za MD se kupuju u dve minutaze 60 i 74 min. i mislim da je to dovoljno. Masine imaju sve mogucnosti kao i CD plejeri ( + snimaju ) i mogu da se kupe vec od cene 500 DM sto je priznaces jeftinije od DCC. Slusao sam jedan model i mogu da ti kazem da ODLICNO zvuci. Ima i jedna dobra strana MD koja je dusu dala za prenosne uredjaje jer kod reprodukcije se signal prvo upise u memoriju gde se dekompresuje i zatim vrsi D/A konverzija pa ako dodje do potresa makina moze 10 sec da svira a da ne ucitava sa diska. SONY sad nastoji da MD prilagodi kompjuterima i kaze da ce to uraditi do sredine sledece godine i da mu najvise problema pravi relativno velika grecka kod zapisivanja na disk i da su uvereni da ce to da srede. Zamisli samo MD u svom kompjuteru koji ti sluzi kao HD i kao reproduktor muzike! Ovo mi se jako svidja i poznavajuci SONY mislim da ce to da ponude po pristojnoj ceni! pozdrav Steva
hi.fi.58 toma,
Kod snimanja na normal trake ja licno koristim DOLBY B dok ako snimam muziku koja nije rok ili pop koristim hrom i metel trake (ove druge mnogo redje zbog jeftinoce istih) bez dolbija ili eventualno sa DOLBY B jer smatram da je on u kombinaciji sa HX odlican kompromis izmedju odnos S/N i kvaliteta zvuka. Posto je DOLBY C dvostruki B on pravi i vise problema kod jeftinijih dekova. Posto ne posedujem neku babarogu od deka mislim da je i za tebe pravo resenje DOLBY B. Kod jednog prijatelja sam slusao AKAI GX 75 Mk II i mogu da ti kazem da i kod njega dolazi do degradacije cistoce visokih kod upotrebe DOLBY C bez obzira na to sto tu masinu svrstavaju po zvuku uz NAKAMICHI DRAGON ( ne svi ) i sto je stvarno odlicno radjena. Posto DRAGONa nisam slusao, a slusao sam podasta kvalitetnih dekova, cinimi se da jedino ONKYO TA 2360 ima odlicno uradjen DOLBY C i da su gubici stvarno minimalni bez obzira na podatke koji su navedeni u uputstvu i koji bas nisu sjajni ako se uporede sa AKAI makinom! pozdrav Steva
hi.fi.59 dmiladinovic,
>> sve neke japancice drndam. Nekako mi se cini da je Maxell XL-II >> idealno resenje u smislu odnosa cena-kvalitet,a verujem da je i TDK >> jak u toj klasi sa njihovim SA trakama. Drugim recima, neces Jo jedan glas za Maxell XL-II. Posle malo duzeg testiranja, dosao sam do zakljucka da su pomenute Maxell-ke podjednako iste kao i TDK SA, s' tim sto su jeftinije. Pakovanje od 6 komada u Stutgartu kosta oko 17DM. (Doduse od pre dve godine). Sto se tice X kaseta (TDK SA-X), mogu reci da su osetno bolje, s' tim sto imaju manu da X nestane ukoliko se na kasetu po drugi put nesto snimi, sve u svemu zivi samo jedno leto. A to X ume da kosta poprilicno.
hi.fi.60 vpudar,
>> fora "seci usi krpi *upe". Ako vec oces R/W CD uzmi SONY MD koji je vec u >> prodaji i mozes da biras kakve oces! Postoje MD vokmeni, dekovi raznih >> dimenzija, makine za auto itd i to puno jeftinije od DCC. Masina koristi >> diskove koji se nalaze u kucistu slicnom 3.5" disketi samo su puno manji i >> na njih se opticki upisuje signal koji se prilikom snimanja kompresuje da Hteo bih samo da dodam da kod MD-a nema "klasičnog" PCM sistema rada. Umesto toga pamte se serije harmonika, dakle, vrši se brza Furijeova transformacija (spektralna analiza) u realnom vremenu, i to valjda na osnovu uzoraka u svakih 1/50 sec... Mislim da problemi oko prilagođavanja kompjuterskoj industriji potiču upravo iz ovih razloga, pošto snimljeni materijal nije potpuno identičan originalu (nešto slično kao kod JPG slika i njenog načina kompresije...) Baš me interesuje kakvi se modeli mogu dobiti za 500 DEM? Nešto slično vokmenu, ili ozbiljnije, kao komponenta? I koliko otprilike koštaju "disketice" (komercijalne, kao i prazne)? Ideja mi se sviđa, svaka čast SONY-ju, samo ne bih voleo da prođe kao BETA standard... --- >> Zamalo da zaboravim ! Svi digitalni snimaci imaju ugradjen SCMS :( !! Ovo je iz neke ranije poruke, ali nisam shvatio na čega se odnosilo (koji medij)?
hi.fi.61 dveselinovic,
A vidiš moja iskustva su potpuno suprotna. Po meni, Dolby C radi potpuno neuporedivo bolje od B sistema na svim, ali svim, dekovima na kojima sam ga ja čuo, počevši od mog starog Sansui L1. Ja opet nikada nisam uspeo da čujem razliku između standarda i HXPro, mada mi je racionalno sasvim jasno u čemu je trik, i na papiru, trik je sjajan (ma čim to B&O patentira, fora je ziher dobra, oni ne patentiraju bilo šta). Ovaj novi Sony 808 ima i S sistem, a pošto mi je to prvi susret bliske vrste, tek sakupljam prva iskustva. Onako na prvu impresiju, deluje još bolje od C sistema. Pošto sam (naravno!) odmah otvorio makinu da vidim crevca, odmah da napomenem da mu NR sekcija urađena da se vrti u glavi, strahovito razrađena kola u kombinaciji VLSI i diskretne tehnike, na 4 pločice pune delova kao oko. Na žalost, sve se i dalje vrti oko onog starog- koliko para, toliko muzike, u ovom slučaju i bukvalno. Pozdrav, DVV
hi.fi.62 dr.grba,
>> Od koturova, i dalje guram Maxell XL-II, poneku AGFU i poneki 3M >> (Scotch). Sad mi pala na pamet totalno idiotska stvar, ali se neću smiriti dok ne saznam: Mogu li se magnetne trake za računarske sisteme koristiti u magnetofonima? Nisam upućen u trakaše, koju širinu oni uopšte koriste? Pola inča? žetvrt inča? Ako je pola inča, mogao bih da bam pomognem (((:
hi.fi.63 dr.grba,
>> Odustao sam iz prostog razloga što mi pade na pamet da bi mi se >> moglo desiti da imam hardware bez software-a, tj. da imam uređaj za >> koji nemam sa kim da razmenjujem iskustva (tj. kasete). A šta bi sa legendarnom najavom da DCC može da reprodukuje magnetne kasetLe?
hi.fi.64 zdrawcke,
>>> A vidiš moja iskustva su potpuno suprotna. Po meni, Dolby C radi >>> potpuno neuporedivo bolje od B sistema na svim, ali svim, dekovima U potpunosti se slažem i podržavam. Što se tiče HX dodatka, pa on i onako obrađuje frekventni opseg koji samo mutanti mogu da čuju...;)
hi.fi.65 petrovics,
>> >>> kasete (od normal do metal), koristim Dolby B, C ili mozda da >> >>> snimam bez Dolby-ja ? Naravno, jedini zahtev je da zvuk bude sto >> >>> kvalitetniji (slicniji originalu). >> >> Koristi dolby c, naravno. Tako sam mislio pa tako i radim :))) , ali reko da proverim za svaki slucaj. pozdrav, Sasa
hi.fi.66 niklaus,
(:> Sto se tice X kaseta (TDK SA-X), mogu reci da su osetno bolje, s' (:> tim sto imaju manu da X nestane ukoliko se na kasetu po drugi put (:> nesto snimi, sve u svemu zivi samo jedno leto. niklaus' tip: Vata i alkohol pa navali na glavu kasa. (:niklaus:) ps TDK SAX je "the law" u rangu srednje-skupih kaseta. pps Ima li srećnika koji su imali posla sa TD MA i MAR-kama (metal)?
hi.fi.67 niklaus,
(:> Jedno prosto pitanje: Da li da koristim Dolby B, C? Za CrO2 i metalke važi da je snimanje sa Dolby Com vrlo poželjno. U slučaju da se snima na kasetu, koja će se reprodukovati bez Dolby Ca (npr. na tuđem kasetofonu, koji taj "feature" nema), _obavezno_ sa Dolby Bom. Ose- tno će popraviti dinamiku i opšti ugođaj. Da ne govorim, koliko će čovek, kome se sve to snimio, biti zadovoljan (nema DolbyB+ - nema sluha). (; (:niklaus:)
hi.fi.68 niklaus,
(:> Iskreno govoreći, nisam video natpis "Dolby dbx" kao celinu na (:> bilo kom uređaju. Primer: Technics RS-B965. (:niklaus:)
hi.fi.69 zdrawcke,
>>> Primer: Technics RS-B965. Jel to ona firma koja pravi pojačala u DUPLOJ klasi A upola cene OBIžNE klase A? ;)
hi.fi.70 zdrawcke,
>>> niklaus' tip: Vata i alkohol pa navali na glavu kasa. Vatu u uši a alkohol u sebe, pa da vi'š kvaliteta zvuka ;)
hi.fi.71 vstan,
>marketing, dok je SONY nesto drugo, tipujem na MD. Disketice za MD se >kupuju u dve minutaze 60 i 74 min. i mislim da je to dovoljno. Masine imaju A posto su diskete i kakve su tehnicke karakteristike reproduktora. >500 DM sto je priznaces jeftinije od DCC. Slusao sam jedan model i mogu da >ti kazem da ODLICNO zvuci. Ima i jedna dobra strana MD koja je dusu dala za Koliko se secam Sony je izjavio da CD ostaje high-end sistem dok je MD za "sire mase". Kakvi su kompromisi ovde napravljeni u cilju minijaturizacije medijuma ?
hi.fi.72 vstan,
>Kod snimanja na normal trake ja licno koristim DOLBY B dok ako snimam >muziku koja nije rok ili pop koristim hrom i metel trake (ove druge mnogo >redje zbog jeftinoce istih) bez dolbija ili eventualno sa DOLBY B jer Slazem se da je Dolby B optimalno resenje u kombinaciji sa boljom trakom.
hi.fi.73 vstan,
>>> moglo desiti da imam hardware bez software-a, tj. da imam uredaj za >>> koji nemam sa kim da razmenjujem iskustva (tj. kasete). > >A sta bi sa legendarnom najavom da DCC moze da reprodukuje magnetne kasetLe? To im je jedan od glavnih preduslova za uspeh na trzistu. Cuveni pojam KOMPATIBILNOST. Znaci ima.
hi.fi.74 dveselinovic,
Naravno da DCC dek može da reprodukuje obične kasete, i to sve sa Dolby B ili C sistemom. Pa nisu ni oni ludi, znaju da bez toga teško da bi prošao čitav novi sistem. Ko bi želeo da pobaca sve svoje kasete i da ih zameni novim, potpuno drugačijim, sem onih par ljudi koji će to obavezno uraditi čim se pojavi neki nov sistem. Pozdrav, DVV
hi.fi.75 dveselinovic,
Dobro, to je za reklamne svrhe. A kad to već pomenu, vide li i komentare na baš taj dek i njegov dbx? Strava, ukopaše im taj sistem, mada nahvališe dek sa Dolby sisyemom. Pozdrav, DVV
hi.fi.76 dveselinovic,
Ja sam radio sa TDK MAR kasetama i mogu ti reći da sam bio veoma zadovoljan njima. Kada se sve lepo iskalibriše, nema neke prevelike razlike između njih i maxell XL-II, ali to je i normalno, što se više po skali penješ, sve više te kači zakon opadajućih prinosa. Daleko najveće razlike se dobijaju na jeftinijim i skromnijim (u smislu podešavanja) dekovima, pod uslovom da su dobro podešeni u fabrici. U najjeftinijoj klasi dobijaš najveće prednosti, načisto ti živne dek, a što više ideš, relativne razlike su sve manje čujne. Pozdrav, DVV
hi.fi.77 dveselinovic,
"Dupla klasa A za pola cene" .... Jao, vrlo dobro, VRLO DOBRO, oduševljen sam odličan štos, i to zato što je taaaaaaaaako tačan! Pozdrav, DVV
hi.fi.78 zdrawcke,
>>> Ja sam radio sa TDK MAR kasetama i mogu ti reći da sam bio veoma >>> zadovoljan njima. Kada se sve lepo iskalibriše, nema neke prevelike Ja čuo da metalke odlično šmirglaju glave. Tačno?
hi.fi.79 trix,
> Jao, vrlo dobro, VRLO DOBRO, oduševljen sam odličan štos, i to Izvini DVV, ali šta bi sa drugim delom priče o aktivnim kutijama? Očekuje se završna reč. xxx
hi.fi.80 dveselinovic,
Ni manje ni više od drugih traka, koliko ja znam. Pozdrav,
hi.fi.81 dveselinovic,
Pa niko živi se do sada nije prijavio kao zainteresovan, pa ja ko velim što da se patim. Biće. Pozdrav, DVV
hi.fi.82 niklaus,
(:> Dobro, to je za reklamne svrhe. A kad to već pomenu, vide li i (:> komentare na baš taj dek i njegov dbx? Strava, ukopaše im taj (:> sistem, mada nahvališe dek sa Dolby sisyemom. Šta su to popljuvali? Mnogo fino radi podešavanje bias+kalibracija - omo- gućava vrlo blizak snimak na Normal kasetama u odnosu na original sa CDa (o presnimavanju tipa CD->TDK SA(X) ili CrO2->Normal ili CrO2->CrO2 da ne govo- rim). Jako zadovoljan kupac. ((:
hi.fi.83 vstan,
>(:> Dobro, to je za reklamne svrhe. A kad to vec pomenu, vide li i >(:> komentare na bas taj dek i njegov dbx? Strava, ukopase im taj > > Sta su to popljuvali? Mnogo fino radi podesavanje bias+kalibracija - omo- >gucava vrlo blizak snimak na Normal kasetama u odnosu na original sa CDa (o Pa pohvalili ga da najbolje radi bez dbx-a ;)
hi.fi.84 dveselinovic,
Kao što reče Vstan, popljuvaše mu dBX elektroniku, a za ostalo rekoše da je dobro napravljeno. U smislu - nemojte uključivati dBX, zapravo, najbolje zaboravite da ga uopšte imate, a ostalo shvatite kao dobar dek. Sa čime bih se i ja složio na osnovu onog kratkog slušanja razlika, a pravi dBX (kao posebna kutija, "Made in USA") zaista dobro radi i veoma je efikasan - naravno, za veoma efikasnu cenu. Znaš šta, sve ti se to vrti oko onog: "Koliko para, toliko muzike". Napravi ga kao poseban uređaj, zalepi mu odgovarajuću cenu i radiće lepo. Zbudži to u neki dek onako nabrzaka, tek da ga ima, i ziher neće valjati, ma ko to da je potpisao. Pozdrav, DVV
hi.fi.85 dsoskic,
> Ja čuo da metalke odlično šmirglaju glave. Tačno? Ja nisam čuo, već promenio glavu na Sonijevom vokmenu. Posle 6 meseci efektivne upotrebe (vojska) TDK MAR. Prvih 6 meseci sam koristio TDK SA i nisu ostavile nekog vidnog traga i kad pređoh na TDK MAR, ostade Sony bez glave :). p.s. možda sam bio više dokon u drugoj polovini v.roka, pa samim tim i više slušao vokmen :)
hi.fi.86 toma,
Masinice su jako male.Neke su manje i od CD vokmena.Postoje i radio MD plejeri (za auto) ili rekorderi za kucu. Disketice su malo manje od polovine kutije za cigare (ne 100s) i pojma nemam koliko kostaju, a ako nesto saznam javicu.Karakteristike na zaostaju za CD i cak mozes da upise naziv diska ili pesme koju snimis! Sinoc sam bio u radiju i na nesrecu MD je bio zakljucan u drugoj tehnici,a ja pono metar da ga izmerim. Jedino sto sam kod njega primetio a ne svidja mi se je to sto se dosta greje, a uzrok neznam jer mi nisu dali da ga otvorim :(. Mislim da jedan ortak ima novi SONY katalog pa cu da ga uzmem i poslacu preciznije podatke! pozdrav Steva
hi.fi.87 toma,
Ta Technics AA klasa je veliki shit, jer se radi o obicnoj AB klasi kojoj je povecana struja mirovanja tako da za male snage radi u A klasi. Ako je neko otvarao njihova nova pojacala mogao je da vidi integralac u izlazu sve do nekih 80 W po kanalu koji je nakacen na malecki hladnjak. Ako ste ga jos slusali razocarenje ce biti potpuno. Nisam bas pristalica A klase, jer smatram da dobro napravljeno AB pojacalo moze isto tako dobro da zvuci, a manje kosta. Technics je totalno podbacio sa novim integrisanim pojacalima, a ternutno se od njih isplati kupiti CD, TUNER i kombinacija pojacalo/pretpojacalo koje ja nisam slusao, a sudeci prema reakcijama u STEREOPLAYu zvuci dobro i malo kosta. Daklem ne kupujte TECHNICS pojacala vec potrazite nesto drugo !!! pozdrav Steva PS: DUPLO A RAZLICITO OD A
hi.fi.88 toma,
LOSE trake smirglaju glavu mnogo vise od dobrih jer sve trake manje ili vise smirglaju glavu !!! Ta tvoja tvrdnja ne stoji. Steva
hi.fi.89 ganta,
> Mogu li se magnetne trake za računarske sisteme koristiti u magnetofonima? > Nisam upućen u trakaše, koju širinu oni uopšte koriste? Pola inča? žetvrt Svojevremeno sam nabavljao neke trake koje su bile sečene na pola, a pre toga korišćene na računarima (prodavali ameri). 'Kućni' magnetofoni imaju 1/4" trake. Zvuk nije bio loš, nešto manje visokih, a li je cena bila 1 $ za 540 m. pa mi nije mnogo smetalo :) Inače, nema šanse da bez specijalnog noža isečeš traku na pola. G.
hi.fi.90 zdrawcke,
>>> vise smirglaju glavu !!! Ta tvoja tvrdnja ne stoji. Moja tvrdnja itekako stoji. To sam ZAISTA čuo (majke mi ;)
hi.fi.91 niklaus,
(:> Kao što reče Vstan, popljuvaše mu dBX elektroniku, a za ostalo (:> rekoše da je dobro napravljeno. U smislu - nemojte uključivati (:> dBX, zapravo, najbolje zaboravite da ga uopšte imate, a ostalo (:> shvatite kao dobar dek. Znači ja imam dobar dek - RS-B765. Ima sve-sve što i B965, ali dbx ne. (: Zahvaljujem na pohvalnoj i naročIto _objektivnoj_ proceni. (:niklaus:) ps K(: <- zadovoljni čikica prekrštenih ruku.
hi.fi.92 dveselinovic,
Ko mi ovde ono beše savetovao da uzmem Marantz CD umesto svih ostalih, pa čak i tate Philipsa? Ko bio da bio, bio je u pravu. Uzeh CD-53, koji se od većeg i skupljeg 63 razlikuje po tome što nema optički izlaz (TOSLink) i neće na displeju da piše ime CD-a, ali je zato jeftiniji. A da svira, svira onako nasitno, na uvce, bit po bit.:-)))) Mnogo lepo, svaka im čast. Isti taj mi je savetovao da ne uzimam harman/kardon CD, već samo pojačavač, sa tezom neka svako radi ono gde je najbolji. I tu sam ga poslušao i uzeo H/K 6550. Ju j**o te, ala radi!:-)))))))))) Hvala ljubaznom neznancu.:-))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.93 dr.grba,
>> Inače, nema šanse da bez specijalnog noža isečeš traku na pola. To znam, kao klinja sam bio filmadžija na 2x8 (:
hi.fi.94 vstan,
> Znaci ja imam dobar dek - RS-B765. Ima sve-sve sto i B965, ali dbx Taj dek (765) je bio odlicno ocenjen i bez tvoje logike ;)
hi.fi.95 vstan,
> Ko mi ovde ono bese savetovao da uzmem Marantz CD umesto svih >ostalih, pa cak i tate Philipsa? JA licno i personalno :) > Isti taj mi je savetovao da ne uzimam harman/kardon CD, vec samo >pojacavac, sa tezom neka svako radi ono gde je najbolji. I tu sam ga Bre sve si popamtio od reci do reci samo ne i autora. Ko da diskutujes u 159 konferencija. ╔══════════════════════════╗ ║ Marantz je ZAKON za CD ! ║ Ziveli B-)) ╚══════════════════════════╝ Pozdrav, Vladinir
hi.fi.96 corto,
>  Hvala ljubaznom neznancu.:-))))))))))) Prija ponekad da saznam da neko ima love i za muzicko uzivanje u kuci.
hi.fi.97 dveselinovic,
Morgen bih ja to mogao da kupim da nisam povoljno utopio staro. A i tako, istresao sam se do daske, sada sam opet na pozitivnoj nuli (tj. ne dugujem nikom ništa). Pozdrav, DVV
hi.fi.98 dveselinovic,
Eto, ljubazni nezanac postaje ljubazni znanac. Ave Maria, ave Vstan, ave Marantz.:-))))))) Samo, malo morgen bi on onako zvučao da sve to ne ide preko H/K.:-)))))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.99 tarajce,
> Prijatno sam iznenađen odsustvom razlike između Sony > TC-K808 Esprit kasetofona i Philips N4520 magnetofona na > 19 cm/s. Ceo dan danas sam eksperimentisao kao lud, ali > nikako da ulovim bitnije razlike. Interesantno je > primetiti da sam ih, igrom slučaja, poredio E moj DVV. Po mom iskustvu te razlike nisu trenutne nego vremenske. Ostavi tu tvoju makselovu kasetu samo 2 do 3 meseca pa onda poredi razlike. Hoću da kažem da kod kaseta je jako velika gustina zapisa i da se vremenom taj magnetni zapis gubi tj. meša dok kod trakaša je nešto drugo. Ovo ti čisto govorim iz iskustva tj. snimio sam neke (MAXELL XL-IIS, pošto su naj kompromisnije rešenje) trake i to sa CD-a. Trake sam odložio i zaboravio na njih. Posle određenog vremena sam ih pustio i to na istom deku na kojem sam ih i snimio i moram ti reći da sam se jako razočarao pošto sam odma taj snimak uporedio i sa cd-om. Od tog momenta nemam a ni nekoritim dek. Pozdrav tarajce
hi.fi.100 tarajce,
> Koja kaseta je kvalitetnija , onaj Maxell odozgo ili TDK > sa-x ? MAXELL je od pre 4-5 godina mnogo kvalitetnija kaseta od TDK. Pre ti 4-5 godina TDK nije imao pravog konkurenta dak sada neznam šta se događa. Pozdrav tarajce
hi.fi.101 corto,
>  (tj. ne dugujem nikom nista). I uzivas u tome uz muziku :))))) BTW, kako su vam masine na poslu? PS Izvinjotina modulatoru na priv pitanju :)
hi.fi.102 jasicp,
Jedva primetno su mi visoki tonovi da kasetofonu slabiji, ali samo na levom kanalu. Model je Hitachi D-75s. Doktore, sta mi je ? P.S. Nije levo uvo, sto mogu i da dokazem :) !
hi.fi.103 niklaus,
(:>> Znaci ja imam dobar dek - RS-B765. Ima sve-sve sto i B965, ali (:> dbx (:> (:> Taj dek (765) je bio odlicno ocenjen i bez tvoje logike ;) Pribojavao sam se da će stroga SEZAMovska mjuz kritika biti strožija. (fijuu) Ne znam kako, ali oduvek sam bio na periferiji događanja na sceni 'profi' uređaja (tipa NAKAMICHI dekovi, DENON CDovi, STUDER zvučnici...), a i pored toga sam ubeđen da imam ultra-opremu (ne mislim na "šminkana" opremu, već na kvalitet). Koliko je opravdano uživati na takvoj opremi (za široke narod. mase), i smatrati da se svom sluhu ne čini ništa nažao, naprotiv? (:niklaus:)
hi.fi.104 vpudar,
-> Ostavi tu tvoju makselovu kasetu samo 2 do 3 meseca pa onda poredi -> (MAXELL XL-IIS, pošto su naj kompromisnije rešenje) trake i to sa -> CD-a. Trake sam odložio i zaboravio na njih. Posle određenog vremena -> sam ih pustio i to na istom deku na kojem sam ih i snimio i moram ti -> reći da sam se jako razočarao pošto sam odma taj snimak uporedio i sa Aha - I meni se desila potpuno ista stvar sa tim trakama, plus toga jedna kaseta se posle dužeg stajanja totalno "ulepila"; dek (RS-B765) nije mogao da izađe na kraj sa premotavanjem :(
hi.fi.105 dveselinovic,
Lično nemam takvih iskustava, bar ne za sada. Recimo, nekoliko Sony HF (one fero trake, mnogo jeftine) kaseta i danas radi manje-više kao i kada su snimljene, minus naravno normalno habanje usled velikog broja slušanja (žalosno, ali neizbežno sa bilo kojom trakom). E sad, ja istina bog veoma redovno čistim glave i jednako redovno (svakih recimo 20-30 sati rada) demagnetizujem glave ručnim demagnmetizatorom od 60W (trese ruku, bog te maz'o), što znam da većina korisnika ne radi. Što se efekta lepljenja trake tiče, toga ima i kod magnetofona, ništa ne brini, to je propratna pojava kod svih traka. Pozdrav, DVV
hi.fi.106 dveselinovic,
Mašine su manje-više dobro, ploter nešto zeza, a riknuo je i jedan monitor od 17" (srećom, pod garancijom je). Ostalo radi kako treba, samo još da popravim neke pokvarene korisnike.:-))))) Ha, pa kad moj druge Nemanja i ja održavamo to, zar bi moglo biti drugačije?:-))))))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.107 sjocic,
├> Aha - I meni se desila potpuno ista stvar sa tim trakama, plus ├> toga jedna kaseta se posle dužeg stajanja totalno "ulepila"; ├> dek (RS-B765) └────────────────────────────────────────────────── Na koliko 'dB' su budžene te trake ako nije tajna? Naime vek i kvalitet snimka je obrnuto proporcionalan nivou snimanja, ( pogotovu ako je to i praksa), a glava se ne demagnetizuje redovno. sJOLE
hi.fi.108 dveselinovic,
Ne razumem kakve veze sa trajnosti trake ima demagnetizacija? Ona ima mnogo veze sa reprodukcijom, posebno srednjih i visokih, ali i to samo zbog Fletcher-Munson krive, jer glava sa dosta statike na sebi muti sve bez razlike. Mogu da razumem i da glava sa statikom pravi lošije snimke, ali ne razumem vezu sa trajnosti trake. Takođe ne razumem vezu sa relativnom snagom signala koji je snimljen i trajnosti; traka će gubiti snagu signala i ovako i onako sasvim jednako. Naravno, ako je signal slabije snimljen, svaki gubitak će se lakše čuti, ali neće ubrzati ili usporiti razmagnetisanje čestica na traci. Inače, Tarajče je baba-roga.:-)))))) Kako napisa ono, ja izvadih jednu stariju magnetofonsku traku koju nisam slušao jedno godinu i po dana, kad, ona se malkice slepila (nema pozadinski premaz). To mi se nije desilo već 5-6 godina, al' Tarajče izgleda baca čini. Ostaje nam da se molimo Višim Vlastima da sada ne počne da priča o crkavanju izlaznih stepena, jerbo nekome ima u kući da se zadimi. :-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.109 dveselinovic,
Nego, ima li zainteresovanih za jače kablove? Mislim na RG59/U koaksijalni, sa mesinganim i pozlaćenim RCA Cinch džekovima. Jedan moj drug se sprema da ih kupi, pa ako je neko zainteresovan, evo prilike da se prihefta. DEM 9 2 m, DEM 8 1 m, sve franko Beograd. Pozdrav, DVV
hi.fi.110 vpudar,
-> Na koliko 'dB' su budžene te trake ako nije tajna? -> Naime vek i kvalitet snimka je obrnuto proporcionalan -> nivou snimanja, ( pogotovu ako je to i praksa), a glava -> se ne demagnetizuje redovno. Pa nije išlo iznad 3 dB :), a snimljeno je sa Dolby C naravno. Hm, imam i jednu-dve referentne TDK SA(-X) kasete, izuzetno dobri snimci koje redovno poredim sa originalom na CD-u (DDD), i još zvuči savršeno, ne osetim nikakav pad kvaliteta... Primetio sam i jednu čudnu stvar kod Technics-a RS-B765, a kako vidim, nisam jedini (u Novom Sadu, još par drugova...). Problem se javlja dosta retko, kod snimanja na potpuno nove trake - desi se da dobijeni snimak bude fizički oštećen (mislim da se čak vidi i trag!), kao da dek loše uhvati traku, ili se ova nekako zalepi... Kako to da opišem? Pa recimo, snimak je izreckan, kvalitet grozan, dinamika ništavna, jednostavno kao da dođe do potpunog zagušenja (jačina signala polako spada na nulu). Kada zaustavim reprodukciju i ponovo pustim, snimak se malo oporavi, ali ne zadugo. Što je najgore, ovu pojavu kod snimanja ne mogu da kontrolišem pomoću monitora (tri glave), već moram da uradim probno premotavanje unazad da vidim da li je sve ok. Ranije nisam znao za ovaj problem, i uništio sam 3 nove novcate kasete na isti način :( Dobro, nije veliki procenat, ali nije ni zanemarljivo. Sve kasete su bile od različitih proizvođača (jedna TDA SA-X, šmrc!), tako da ne verujem da su kasete u pitanju (a i da jesu, drugi dekovi nisu ovoliko smrtonosni)... Jedini lek je da kod snimanja ne počnem od samog početka trake, već premotam na 10-15 sekundu, i pored toga, traku malo izvučem napolje, da ne bude baš potpuno zategnuta... (podrazumeva se da pre snimanja na nove trake iste obavezno ispremotavam). Any comments?
hi.fi.111 dr.grba,
>> Ostavi tu tvoju makselovu kasetu samo 2 do 3 meseca pa onda poredi >> razlike. Hoću da kažem da kod kaseta je jako velika gustina zapisa >> i da se vremenom taj magnetni zapis gubi tj. meša dok kod trakaša Pojava poznata kao "raslojavanje", A uzrok, kažu, leži u lošem načinu čuvanja trake. Isti izvor (kad, ko, gde? zaboravio sam) reče da je optimalno magnetne materijale svih vrsta čuvati u Faradejevom kavezu na oko 15 stepeni Celzijusa.
hi.fi.112 dr.grba,
>> E sad, ja istina bog veoma redovno čistim glave i jednako redovno >> (svakih recimo 20-30 sati rada) demagnetizujem glave ručnim >> demagnmetizatorom od 60W (trese ruku, bog te maz'o), što znam da >> većina korisnika ne radi. Kako da dođem do demagnetizatora? Ima li neka SAM-ovska varijanta? DVV, ima li u tvojim kabalističkim spisima nešto o ovome? P.S. Ne, ne možeš me iznenaditi porukom "E, baš sam našao šemu..." (((:
hi.fi.113 petkovicd,
Imam mali problem sa CDom.Pre iůz izvesnog vremena poceo je da preskace i to uglavnom na prvim pesmama na CDu i to samo dok se CDP ne "ugreje". Dok dodje do kraja diska on j "ugrejan" i prva pesma svira sasvim O.K. Ovde negde sam procitao da je u pitanju mozda prasina ako disk pcne da preskace.Jedan drug je obrisao ono socivo i bilo je znatno bolje medutim vrlo brzo stvar se vratila na pocetak.CD voli da preskace i kad je disk malo ogreban narocito na pocetku ili ako je u pitanju losiji kvalitet diska (pretpostavljam jer ne voli SOUNDWIGS diskove, to su one kompilaciije obicno). Dejan Umalo da zabravim pitanje :) Da li neko zna o cemu se radi?
hi.fi.114 ljubisha,
>Kako to da opišem? Pa recimo, snimak je izreckan, kvalitet grozan, >dinamika ništavna, jednostavno kao da dođe do potpunog zagušenja (jačina >signala polako spada na nulu). Kada zaustavim reprodukciju i ponovo >pustim, snimak se malo oporavi, ali ne zadugo. Što je najgore, ovu Ovo mi se nikada nije desilo. Imam deck već dve godine i snimio sam oko 50-tak TDK SA90 kaseta. Jedini problem je imao Stefan (tu je na Se- zamu) sa 665-icom. Dao je nekome kasetu (TDK naravno :)) i kada ju je posle pustio nije imao visokih tonova. Probali smo kod mene i isto. Sni- mili smo nešto za probu i sve je bilo OK. Onda je kaseta ponovo puštena na 665-ci i onaj novi snimak je dobar a stari ne. E, sad, šta je bilo ne pitaj jer je kaseta posle nekog vremena proradila sama od sebe. >Jedini lek je da kod snimanja ne počnem od samog početka trake, već >premotam na 10-15 sekundu, i pored toga, traku malo izvučem napolje, da Isti slučaj. Ali to mi se desilo prvi put sa Technics RS-B10 i TDK D90 pre desetak godina. Istu stvar sam primetio i na drugim modelima Tehnics-a (RS B405 i 605 kao i na 765) i uvek su bile u pitanju TDK ka- sete. Druge i ne koristim tako da za njih ne znam.
hi.fi.115 vstan,
> Nego, ima li zainteresovanih za jace kablove? Mislim na RG59/U >koaksijalni, sa mesinganim i pozlacenim RCA Cinch dzekovima. Ajde ih malo hvali :) Kakvi su u poredjenju sa QED79 ? >moj drug se sprema da ih kupi, pa ako je neko zainteresovan, evo >prilike da se prihefta. DEM 9 2 m, DEM 8 1 m, sve franko Beograd. Jel ovo cena sa dzekovima (pozlacenim) ?
hi.fi.117 vstan,
> Imam mali problem sa CDom.Pre iůz >izvesnog vremena poceo je da preskace i to uglavnom na prvim pesmama na CDu Jel na svim cedejima ili odredjenih proizvodjaca ?
hi.fi.118 alazovic,
Pozdrav svima koliko vas ima ! Pošto sam novi ( najnoviji korisnik ) Sezama, već nekoliko dana čitam stare ( a opet nove ) poruke iz oblasti HI-FI-a. Primetio sam da se vrlo malo ( nimalo !? ) diskutovalo o kvalitetu upotrebljenih kondenzatora kod pretpojačivača i pojačivača. Dakle interesuje me koji kondenzatori na kom mestu ? Moja iskustva su sledeća : Gde god nađeš dobro mesto ti polystyrene ( styroflexe ) postavi, naravno što bolje tolerancije ( ovo pre svega kod RIAA pojačivača ). Za spregu - MKT ( MKH ) - Siemens, po mogućstvu više malih paralelno vezanih, pa sve to prespojeno nekim prvopomenutim kondenzatorom ( reda 1 - 4,7 nF ). Ukoliko nije moguće izbeći elektrolite, onda u nedostatku bipolaraca, PXS-ova ili nekih specijalnih Philipsovih ( solid aluminium - long life, extremely low leakage current, high stability ... ), serijski a suprotno vezane ( plus ka plusu ) obične elektrolite, naravno opet prespojene nekim prvopomenutim kondenzatorom ( reda 4,7 - 10 nF ). Neki moji drugari mi predlažu tantale umesto elektrolita, ali ih ja ne gotivim previše. Molio bih sve koji imaju više iskustva ( posebno DVV-a ) da me posavetuju u vezi ove problematike. ODGOVARAJTE , MAILujte , Unapred zahvalni, ALEXANDER :) NICK B) LJUBISHA :š)#
hi.fi.119 dveselinovic,
Ne porede se sa QED ama baš nikako, jer su koaksijalci namenjeni vezama između uređaja, a QED služi za zvučnike. Da, cena obuhvata i pozlaćene masivne mesingane Cinch konektore, sa teflonskom izolacijom. Pa bre brate nisam lud da spominjem cene bez džekova. Ja ih imam sa svega na sve, tj. ukupno 12 komada (2 x 4 za mag i kas, 2 za CD i 2 za tjuner). Sve što mogu da kažem jeste da su takvi ili slični kablovi najlakši i svakako najjeftiniji način da poboljšate zvuk svog sistema za 100% u taku. Naravno, nema tu poboljšanja, već jednostavno "otvaranje prozora" onome što sistem ionako može. Zapanjen sam apsolutno mizernim kvalitetom kablova koji se isporučuju uz uređaje. To se sazna odmah nakon zamene, samo pustite vaš omiljen CD i sve će biti jasno. Odmah,m bilo preko zvučnika, bilo preko sluški, ako iole valjaju, a ako su jako dobri, tek onda! Pozdrav, DVV
hi.fi.120 dveselinovic,
Pa recimo, na rasprezanju napajanja obavezno koristiti keramičke ako su male vrednosti, a kvalitetne elektrolitske ako su veće vrednosti. Za veoma male vrednosti, tj. ispod 47 pF, koristiti keramičke, ili još bolje, silver mica. Na napajanjima, lično vilim da vidim ili Siemens ili Mallory, ostale mahom ne gotivim, mada i ELNA ima dve dobre serije (ne sećam se oznaka). Inače, za rasprezanje, i tantal nije za bacanje, posebno za manje napone a veće vrednosti, na primer 1...22 uF, 6/10/25V. Pozdrav, DVV
hi.fi.121 dveselinovic,
Oko traka/kaseta - upotrebite stari studijski trik. Novu kasetu prvo premotajte sa jednog na drugi kraj (time ćete je raspresti i odlepiti ako se malo zalepila). Zatim je pustite da se normalno u PLAY režimu namota nazad na A kotur - time ćete omogućiti vašem kasetofonu da je zategne onako kako njemu odgovara. To je brzi postupak. Sporiji i po meni bolji jeste da kasetu bacite u REC režim sa obe strane, naravno, na praznom signalu (tj. bez signala). Time ćete je inicijalizovati i što se početne polarizacije tiče. Po mome iskustvu, nikakvi tranzijentni ispadi (drop-out) ne prežive ovaj drugi metod, sem naravno ako je traka zaista oštećena, u kom slučaju joj nema spasa. Pozdrav, DVV
hi.fi.122 dveselinovic,
Mogućnosti: 1. prljav CD - očistiti suvom mekom krpom; 2. oštećen CD - kupiti novi; 3. uprljano ogledalo na trasportu - očistiti suvom mekom krpom, zatim rastvorom (40% alkohol 60% voda), pa opet suvom krpom sočivo unutra (NE RADITI AKO žOVEK NIJE VIžAN POSLU). Da li sam u pravu ako pretpostavim da se radi o japanskom uređaju koji nije Marantz (koji se takođe pravi u japanu)? Pitam jer se odavno zna da Philips-ov transport nema premca u trekingu, pa u najvećem broju slučajeva glatko pređe tamo gde svi ostali ili padnu, ili se bar glasno bune. Pozdrav, DVV
hi.fi.123 dveselinovic,
Braćo hajfilističari, sretna vam Nova 1994. godina i neka vam protekne u znaku novog i boljeg Hi-Fi-ja. Tarajčetu hvala na šemama, Bojsu hvala na sjajnim diskusijama, a vama svima zajedno hvala na druženju i uopšte što ste tu. Pa kad mi padne mrak, uvek i bez greške mi razgalite pogled na svet. U zdravlje! Pozdrav, DVV
hi.fi.124 petkovicd,
>> Jel na svim cedejima ili odredjenih.. Na svim cedejima ,mada neke vise voli da preskace (kao sto napisa SONDWINGS ne voli).Cudno je to sto nekad uopste ne preskace a nekad puskom ne mozes da ga nateras da svira tu prvu pesmu.
hi.fi.125 petkovicd,
>> da li sam u pravu... Jesi ! SONY je taj sto se glasno buni :(( A gde se moze naci covek vican poslu ciscenja CDa? Moguce je da je prljav CD jer ne stoji u nekom ormanu . Dejan
hi.fi.126 dveselinovic,
Pošto sam i sam imao Sony CD, mogu da te obavestim da je njihov transport veoma, veoma osetljiv na sve manje od savršenog. Tako će disk koji na Sony-ju preskače, ima rupe u zvuku ili druge deformacije mrtav hladan proći preko Philips transporta bez i jedne greške. To je jedan od razloga zbog koga sam zamenio CD. Očistiti ga može bilo ko sa iole iskustva u elektronici; najbolje da ti to uradi neki fanatik za dobar zvuk, to su obično veoma temeljni ljudi koji zaista obave posao. Pozdrav, DVV
hi.fi.127 sjocic,
├> Ne razumem kakve veze sa trajnosti trake ima demagnetizacija? ├> Ona ima mnogo veze sa reprodukcijom, posebno srednjih i ├> visokih, ali i to └────────────────────────────────────────────────── Pa ja sam to i rekao, jer su se ljudi žalili na kvalitet reprodukcije ├> sasvim jednako. Naravno, ako je signal slabije snimljen, svaki ├> gubitak će se lakše čuti, ali neće ubrzati ili usporiti ├> razmagnetisanje čestica na traci. └────────────────────────────────────────────────── Nisam siguran da je tako, odnosno ako je traka slabije snimljena (po pitanju nivoa signala) relativni gubici kvaliteta snimka će biti manji, tim pre što se najpre odsecaju signali na krajevima opsega - koji naravno zavisi od jačine signala.
hi.fi.128 sjocic,
├> Kako da dođem do demagnetizatora? Ima li neka SAM-ovska varijanta? └────────────────────────────────────────────────── Viđao sam ga kod onog privatnika na Tašu, što prodaje razne Hi-Fi andrmolje :)
hi.fi.129 dr.grba,
>> Tarajčetu hvala na šemama, Bojsu hvala na sjajnim diskusijama, a >> vama svima zajedno hvala na druženju i uopšte što ste tu. Pa kad mi A ne može se ni osporiti zadovoljstvo nas kibicera tvojom referencom u ovoj temi u ovoj godini. Jedna od najboljih tačaka Sezama '93. uopšte. Siguran sam da nisam jedini koji tako misli.
hi.fi.130 dveselinovic,
Hvala najlepše. Priznajem da je ova konferencija bar 80% razloga što visim na Sezamu - znate kako je, prva ljubav zaborava nema, a mene je baš Hi-Fi i zarazio za elektroniku. Kada sam malo savladao analognu, prelazak na digitalnu u vidu PC-a i nije bio previše težak. Eto, nakon 20 godina sam zadovoljio neke svoje ćefove, sakupio neka iskustva, a veoma volim da čujem tuđa mišljenja jer mislim da sam bar pola onoga što znam naučio slušajući druge. A pošto smo ipak u većini Srbi, brate, lepo je i posvađati se ponekada.:-)))))) Eto na primer sa Bojsom sam počeo od svađe (istina, više se on svađao samnom nego ja sa njim), a došli smo do zaista sjajnih diskusija i razmene iskustava. Samo mi je žao što smo to bili prebacili na e-mail, sa idejom da ne gušimo ljude našim temama; sada mi se čini da je to ipak bila greška. No, ima dana. A tokom tih dana, ima i novih iskustava. Jedno ću opisati i ostaviti ovde danas ili sutra. Pozdrav, DVV
hi.fi.131 mirkot,
>> Kako da dođem do demagnetizatora? Ima li neka SAM-ovska >> varijanta? >> >> Viđao sam ga kod onog privatnika na Tašu, što prodaje razne >> Hi-Fi andrmolje :) Dovoljan je običan mali transformator koji možete uključiti u 220V kome su skinuti I limovi (E limovi ostaju) tako da se stvara otvoreno magnetno kolo. Ja koristim elektromagnet iz pumpe za akvarijum :) Mirko
hi.fi.133 zdrawcke,
>>> Dovoljan je običan mali transformator koji možete uključiti u 220V >>> kome su skinuti I limovi (E limovi ostaju) tako da se stvara >>> otvoreno I kako se postavljaju linije polja u odnosu na glavu?
hi.fi.134 ivus,
Moj drugar je doo SONY TA-F190 Nema nkakve podatke o nje. Ako neko n zna nekajavi na ... mail..´┐+ţŐ. HVALA IVUS
hi.fi.135 alazovic,
thanks DVV primiću k znanju ovo pozdrav ACA & NICK & LJUBISHA
hi.fi.136 oldtimer,
> Siguran sam da nisam jedini koji tako misli. Nisi B) B)Miša
hi.fi.137 toma,
Mislim da ti je otisla glava posto ne verujem da ti je crkla elektronika. To sto si primetio samo nedostatak visokih na levom kanalu znaci da ti glava nije bila dobro podesena tako da je traka vise strugla levi trag i tako unistila glavu. Ovo cak mozes i da napipas prstom ako je ostecene vece (kao sto je bilo kod mene). Mislim da ti negine menjanje glave sa svim zajebancijama koje uz to idu, kao sto su podesavanje biasa, geometrije glave i naravno ono najvaznije, kako doci do odgovarajuce za tvoj dek! Ako menjas glavu obavezno pre podesavanja izvrsi demagnetizaciju i ako podesavas bias radi to na nekoj NORMAL traci koja je radjena po IEC standardu! pozdrav STEVA PS Ako ti zatreba jos neki savet glasno vici!!
hi.fi.138 toma,
To sto dek oce da osteti traku nije tako strasno jer se moze lako resiti. O tom problemu sam vec jednom pisao ovde al ajd ponovo jer od viska glava ne boli :)). Meni se ovo prvi put desilo kod jednog PIONEER 909 deka koji je dosao na popravku jer ga je gazda totalno rastimovao. Posle svih podesavanja ja sav srecan ubacim u njega jednu SONY FN kaseticu kad ti on uzme i poce da zeza. Naime prilikom slusanja u toku snimanja (masina ima 3 glave) sve je bilo OK dok posle kod reprodukcije snimku opada nivo, gube se visoki i na traci se uocava linija koju kao da je neko izvuko ostrim predmetrom. Interesantno mi je bilo sto se to javljalo samo pri pocetku trake dok se kasnije nije javljalo! Sta mu sve nisam radio pa sam pomislio da kaseta nevalja i stavim ti ja u njega i SONY UX i sve radi kako treba. Neznam sta me je teralo da ubacim i TDK SA sa kojom mi se ista greska ponovila. E sad posto se to javlja samo na pocetku trake zakljucio sam da se kotur na koji se namotava traka ne okrece dovoljno brzo pa ne zateze traku kako treba i doticna seta i pravi zvrcke! U svoju teoriju sam se uverio kad sam stavio kasetu sa providnim kucistem i uverio se u isto! Daklem treba povecati brzinu prihvatnog kotura, a na koji ce nacin to da uradis zavisi od resenja u tvom deku sa kojim nisam do sad imao iskustva. Ovo garantovano resava problem jer sam kasnije oporavio i neke druge dekove koji su patili od iste boljke, samo su doticni bili veoma izarceni i matori dok je taj TECHNICS koliko sam ja shvatio nov, sto moze da znaci da ima propusta u konstrukciji. Ja licno nikad nicam bio ljubimac na TECHNICS i mislim da je to firma koja ponekad omane i napravi dobar uredjaj, istina retko al se desava :)). Za dekove koji su nama pristupacni zakon su KENWOOD, PIONEER, ONKYO, AKAI i YAMAHA jer sa njima nema neizvesnosti!! Sto se tice kaseta jedan dobronameran savet: IZBEGAVAJTE MAXELL kasete jer su tezak SH*T!!!!!!!!!!!! Naime one imaju izuzetno dobar zvuk koji se nazalost vremenom gubi ako ocete da sacuvate taj snimak, ovo se desava i na BASF CrE II, i mehanika im je katastrofa! Cesto se desava da se traka naglo ukoci i da je neki stariji dekovi iskidaju (ovo se desilo i na jednom potpuno novom AKAI GX 75). Jedina dobra traka (MAXELL) je metalka MX, a posto je jako jeftina mislim da necete da se pretrgnete od kupovine istih!!! Resenja svih vasih problema sa kasetama su TDK SA(X) i SONY UX(S)! Jedina nezgoda kod ovih drugih je sto zahtevaju korekciju biasa, tako da nisu bas kompatibilne sa starijim dekovima, dok je TDK idealno resenje! ******************************** ************************ * DOLE MAXELL I TECHNIKS !!!! * * ZIVELI TDK i KENWOOD * ******************************** ************************ Ogorceni protivnik MAXELL kaseta Steva PS Izvinjavam se coveku koji je u mail ostavio poruku u vezi Technics deka i nadam se da je ovde nasao zadovoljavajuci odgovor.
hi.fi.139 toma,
Potpuno tacna konstatacija i mogu da vam kazem da i SAMSUNG CD plejeri pate od istih problema, pa je naravoucenije kupujte PHILIPS i MARANTZ CD masine. pozdrav Steva Ajde DVV lepo priznaj da ono sto si imao od uredjaja nije bilo sjajno i da si sad dosao do onoga sto sam ti ja pricao! Ajde slobodno necu ti nista :))!
hi.fi.140 index,
÷■÷ Kako da dođem do demagnetizatora? Ima li neka SAM-ovska ÷■÷ varijanta? Nemam pojma da li je to to, ali sam viđao nekakav demagnetizator u prodavnici "Elektrometal" (valjda se tako zove, sada se tamo nešto kopa, gradi?) kod Doma Omladine. žini mi se da nije bilo preterano skupo. Da li je to to? Nenad
hi.fi.141 dveselinovic,
Ne slažem se da ono što sam imao "nije valjao ništa"; jednostavno, to je bilo OK za te pare, a bar ovde bukvalno važi ona "koliko para, toliko muzike". Da sam mislio da je ono vrhunac tehnike, sigurno nikada ne bih menjao sistem, a ja to jesam uradio. Na sugestiju Vlade (vstan) sam kupio Marantz CD i veoma sam zadovoljan. Treking mu je svetlosne godine ispred Sony-ja, a zvuk samo nagluv neće moći da prepozna kao oho-ho bolji. Za Sony TA-F220 i dalje tvrdim da je jako korektan pojačavač, posebno u poređenju sa konkurencijom u toj klasi. Naravno da je H/K bolji, ali ekvivalentni H/K, model 6350, košta oko 70-80% više. Sony je sada kod kolege i dalje jako lepo radi, opet za njegovu klasu. Za Sansui L1 dek nema šta da se doda ili oduzme, to je bio niskobudžetni dek i to je i ostao, ali me njegove sposobnosti snimanja i reprodukcije i dalje oduševljavaju u kontekstu cene. žisto čujno, jednak je Aiwa modelu 600 koji imam na poslu, a uštede su postizane na metrima i dugmićima. Kada sve sabereš, ispade da sam najveći pomer napravio baš na CD-u, mada sam izmenjao tri od šest elemenata, pa je sada nezahvalno izvlačiti ovaj ili onaj i tvrditi da je baš on najviše doprineo. Pozdrav, DVV P.S. Sony/Marantz, sve je to lepo i fino, ali H/K ...
hi.fi.142 dveselinovic,
Pretposlednji radni dan prošle godine sam upotrebio za namensko slušanje jednog para zvučnika koji vrede kraćeg napisa. Radi se o zaista posebnom događaju. Naime, veoma me raduje kada čujem da je neko naš (odavde) patentirao nešto korisno. Elem, ima jedan čovek, inače hirurg, koji već nekih 20-tak godina pravi zvučne kutije. Nakon dužeg razgovora, shvatio sam da je za razliku od par drugih "legendi" u gradu, posebno onih starijih, ovaj čovek zaista veliki poznavalac i u praksi, a ne samo po čuvenju i prodaji magle. Utisak pojačava nekoliko pari njegovih zvučnika u različitim izvedbama koje sam imao prilike da vidim i čujem. Elem, čovek kupi drajvere, a zatim ih detaljno preradi po sopstvenoj specifikaciji. Kutiju je proračunao sam i očigledno uložio grdno vreme u emipirijsko usavršavanje modela sa papira. Dotle, sve je standardno, ma kako dobro bilo. E, sad idemo na posebnost. Kutije mogu biti napravljene od drveta, konkretno medijapana, ili od posebnog, patentiranog materijala koji je nazvao "Acoustistone" Ili tako nekako. Radi se o smesi koja se lije po njegovim specifikacijama, a koja bi trebalo da bude akustički prilično mrtva, tj. da ne rezonira usled velike mase i znatne krutosti (inercije). Da sve bude interesantnije, kutije pravljene od te smese izgledaju tako lepo da to nije normalno. Bez rezerve kažem da su to *NAJLEPŠE* kutije koje sam u životu video - bez ograda. Obaška što sam hteo bruh da dobijem kada sam ih podigao. Bas ima nominalno 8 inča, srednji/visokotonac 1 inč. Skretnica je projektovana specijalno za njih, ima vazduhom hlađena jezgra i elektrolite sa veoma tesnim tolerancijama. Sve to se zove "D- Audio". Sve to sam slušao u sobi od oko 17-20 kvadrata, glatkih zidova, od kojih je jedan pod uglom u odnosu na pod. Pobuda je bila u vidu predpojačavača i pojačavača snage iz iste kuće ("D-Audio"), strava izvedba - na primer, pojačavač ima tva trusa od po 400VA svaki, KBPC-06 grecove od po 600V 25A po kanalu, 2 x 4 elektrolita od po 10.000 uF, RET izlazne tranzistore, itd. Gramofon je Thorens spakovan u ekstra masivnu drvenu kutiju sa SME III ručicom i nekom MC zvučnicom, a CD je neki stariji Sony model više klase. Za test materijal sam koristio "Enigma - 1990 Limited Edition" (ima 4 stvari više nego standardni CD), "Every Picture Tells A Story" - Rod Stewart, "Booming Classics" i posebno "Wild Side" od Lou Reed-a i još par stvari. Od klasike, sabrana dela Waldo de los Rios-a i naravno Pavarotija. U najkraćim crtama, zapanjen sam šta se sve može izvući iz kutije relativno skromnih dimenzija, ali pomoću očigledno jako mnogo znanja i bogami srca. U principu, manji bas se bolje ponaša na tranzijentima, kasnije počinje sa se "lomi" (cone breakup efekat) i može više da ide po učestanostima od većih basova, a po cenu dubine basa. U praksi, moguće je i sa njim mirne duše sići i do ispod 50 Hz, što je u praksi sasvim dovoljno. Kutija koristi princip bas refleksa, pa se i očekuje da ode dublje, ali opet po cenu ponašanja u tranzijentima, gde je kompresiona kutija nezamenljiva. Ne mogu da kažem da je kutija otišla neverovatno duboko ili nisko, ali ono što me jeste začudilo je čistoća rada i zaista sjajno ponašanje pri udarima, što nije ni malo lako isterati iz refleksne kutije. Visoki su opet bili kristalno jasni i čisti, a ni u jednom momentu nisam imao prilike da čujem zvuk iz kutija, već naprosto zvuk, tu, iz prostora. Sasvim očekivano, usled relativno velike efikasnosti kutija, moguće je postići čudesne zvučne pritiske. Nužno mi se nameće poređenje sa mojim AR93, uz sav rizik upetljavanja efekata sobe i pozicioniranja zvučnika u njoj (što nije preporučljivo u bilo kojoj situaciji, ali je na žalost neizbežno). AR je trosistemska kompresiona kutija, sa dva basa od 8 inča, pri čemu prvi ide do 120 Hz, a drugi od 120 do 3.500 Hz, gde stvar preuzima poluloptasti drajver koji posle ide do gornje granice odziva. Isto tako, AR je nešto zapreminski veća kutija, po slobodnoj proceni oko 25-35% veće zapremina (neto zapremina oko 52- 55 litara). AR bez sumnje ide dublje od "D-Audio" kutije i to za oko trećinu oktave u čistom režimu (tj. bez bitnijih izobličenja), a oko pola oktave apsolutno (tj. sa već groznim izobličenjima pri dnu). AR takođe ima prednost u tranzijentima, što se od kompresione kutije i očekuje. Lično dajem prednost AR-u i u srednjim, toliko važnim, tonovima, možda ponajviše zbog toga što ta kutija zaista ne boluje od tipičnog sindroma "rupe" kod tropojasnih kutija, koji se javlja najčešće zbog loše ugođenih skretnica upravo na srednjim tonovima, tj. na oprelazu sa srednjeg na visokotonac. To je uostalom jedna od najstarijih vrlina većih i skupljih kutija firme AR (kao na primer, 3a, 3a Improved, 5, 91, 92, 93, danas serija "Classic"). No, možda je najveća razlika u BOJI gronjih srednjih i visokih tonova. Ne bih se usudio da ijednu od ove dve kutije proglasim BOLJOM, pre bih rekao da su različite, a koja je stvarno bolja, zaista ne znam. Normalno, meni je AR "u uhu", pošto je slušam svaki dan prirodno mi je bliža, ali se opet ne usuđujem da kažem i bolja. Obe kutije idu jako, jako visoko, što se lako čuje po zvuku činela, čiji osnovni tonovi idu i do 15 kHz - u oba slučaja jasno se čuju činele, nema dileme da li su od mesinga ili gvožđa, a opet je boja tona malo drugačija. Nužno moram da naglasim da smatram da je najveći deo razlike poticao od CD-a; korišćeni Sony, iako je spadao u gornji red modela kuće, je već zastareli uređaj. Zahvaljujući Vladi (vstan) koji me nagovori da kupim Marantz-a (na čemu mu i jopet hvala, odlično me je posavetovao, a ja sam mlogo pametan što sam ga poslušao), tvrdim da bi sve to zvučalo oho-ho bolje sa mojim Marantz-om, što je dobro za moj Marantz, a loše za moje AR kutije, jer bi se razlika u kvalitetu smanjila, a razlika u ceni bi ostala ista. Sve u svemu, moram priznati da sam impresioniran. Kada sam čuo da ljudi (tim njih) pravi te kutije u nekoj vrsti manufakturne proizvodnje (reda veličine 3-4 para mesečno), obradovao sam se. Lepo je podsetiti se da ima ljudi koje ne impresioniraju etikete i čuvena imena, već zaista dobar zvuk. Video sam drvenu i "Acoustistone" belu (zapravo bež) verziju kutija, a rekoše mi da postoji i crna verzija od "Acoustistone"-a. Prodaju ju je po ceni od DEM 1.050 par, što je po meni fenomenalna cena za taj kvalitet (poređenja radi, moje AR-ke su svojevremeno sa carinom i ostalim davanjima plaćene DEM 2.800). Imam i jednu zamerku, koju sam odmah rekao i autoru - priključci za kabl sa zadnje strane kutija su odvratne i jeftine "Made in Japan" kleme, k'o Bože me prosti na japanskim zvučnicima, totalno van klase tih kutija. Ja bih tu stavio pozlaćene mesingane vezne stubove koji mogu da prime i bananice od 4 mm. Da ja prodajem te zvučnike, obavezno bih uvalio kupcu i bananice, tek da budem siguran da je bar veza kako valja. žovek se složio. Inače, oni te kutije donose i instaliraju u stanu kupca, pri čemu se konačno podešavanje skretnice vrši prema ambijentu u kome se zvučnici nađu. To je tek prava usluga! Sve ovo sam obavio na molbu drugara i kolege sa posla. Kada me je pitao šta mislim, rekao sam mu doslovice: "Da ja kupujem zvučnike, mrtav hladan bih ove platio tih DEM 1.050. Šta još da ti kažem? Koji veći kompliment da dam od zavlačenja ruke u sopstveni džep?" Ne bih želeo da se ovo shvati ko neka reklama, nije mi to bila ni namera, ni cilj. Jednostavno, ostao sam dovoljno veliki entuzijasta za sve ovo da se i danas radujem kada vidim ljudski odrađen posao, pa još od našeg čoveka, koga pride nije mrzelo da patentira ono na šta je upotrebio x godina života, i to u sred Beograda (meni pod nosom). Ali vam jasno kažem, ako ste zainteresovani za zvučne kutije, imate ove pare, nemojte kupiti bilo šta pre nego što čujete ove. Posebno sada kada ih je moj kolega kupio, a tera ih preko mog starog Sony pojačavača, a one još uvek jako dobro zvuče. Pozdrav, DVV P.S. Pardon ako sam neko ugušio ovom pričom. To se inače zove "razmena iskustava". :-))))))
hi.fi.143 dsoskic,
> Pošto sam i sam imao Sony CD, mogu da te obavestim da je njihov > transport veoma, veoma osetljiv na sve manje od savršenog. Tako će > disk koji na Sony-ju preskače, ima rupe u zvuku ili druge deformacije > mrtav hladan proći preko Philips transporta bez i jedne greške. To je > jedan od razloga zbog koga sam zamenio CD. Vidiš kako je to čudna stvar, ja sam imao Tehniksov CD, koji je radio iste stvari i to je jedan od razloga zbog koga sam promenio CD, tj. prešao sam na SONY koji radi savršeno (CDP-990).
hi.fi.144 dveselinovic,
Verujem da je za veće pare i Sony to bolje odradio. Problem trekinga na CD-u nije nerešiv, ali nije ni džabe. Za relativno veće pare, najveći broj ljudi to reši, problem je za relativno manje ili dibidus male pare. Onaj Sony CD koji sam zamenio je objektivno gledano pri dnu njihove game, pa se od njega i nije moglo očekivati bog zna šta; lično mislim da je za svoju klasu bio sasvim pristojan, mada ni po čemu izuzetan, a činjenica je da je bio veoma osetljiv na sve van kategorije savršenstva. Sadašnji Marantz je objektivno klasa iznad i po ceni, a sem toga, Marantz je vlasništvo Philips-a, pa čik pogodi čiji transport će da koristi firma Marantz. I zaista, neki diskovi koji su načisto preskakali na Sony-ju, i drugi kod kojih se glasno bunio, sada rade bez ikakvih problema. O razlici u zvuku bih naveo sam ovu činjenicu: stari Sony je bio bukvalno prazan iznutra, imao je je dnu jednu ploču paralelnu sa prednjom maskom i sva elektronika je bila na njoj. Izlaz je bio vođen preko malih transformatora, što je dobro za ugađanje i prilagođavanje (a i jeftino je), ali ne valja za zvuk (ubi tranzijente). Marantz je opet iznutra pun kao oko, elektronike iznutra bar 10 puta više nego na Sony-ju, a izlazi su mu urađeni u diskretnoj tehnici, što jeste skuplje, ali jeste i bolje zvučno. Kako god pogledaš, uvek dođeš na ono - koliko para, toliko muzike. Za veće pare, uvek bolji kvalitet, mada to ne mora biti linearna proporcija. Pozdrav, DVV
hi.fi.145 lazarj,
-> ( reda 4,7 - 10 nF ). Neki moji drugari mi predlažu tantale umesto -> elektrolita, ali ih ja ne gotivim previše. Eskiviraj tantale. Par puta sam nalazio u profesionalnim uređajima (nije Hi-Fi) ugljenisane tantale. Na pločici je sve drugo bilo u redu i pločica je vršila posao i bez njih. Jedina posledica je bilo to da su okolni elementi bili "ofarbani" crnom bojom, kao kod tehnike naparavanja.
hi.fi.146 mirkot,
>> I kako se postavljaju linije polja u odnosu na glavu? Ne znam da li je to toliko bitno pošto je polje naizmenično i treba samo da "promrda" gvožđe u glavi da bi se razmagnetisalo. Mirko
hi.fi.147 vstan,
>> Posto sam i sam imao Sony CD, mogu da te obavestim da je njihov >> transport veoma, veoma osetljiv na sve manje od savrsenog. Tako ce > >Vidis kako je to cudna stvar, ja sam imao Tehniksov CD, koji je radio >iste stvari i to je jedan od razloga zbog koga sam promenio CD, tj. >presao sam na SONY koji radi savrseno (CDP-990). CDP-990 je najbolji model u "redovnoj" seriji pa bi bio red da transportuje kako treba ;)
hi.fi.148 dveselinovic,
Pre neki dan sam slučao slušao jednog. I bogami, bunio se na jednom tragu, a kada sam ga kasnije doneo kući i pustio kod mene, prošao je bez i jedne greške. Slično mi se i desilo i danas - kod drugara na Sony uređaju preskače, a kod mene ne (istina, drugar ima jeftiniji model). Što se zvuka CD-990 tiče, moram priznati da nisam bio očaran, pre bih rekao da sam bio razočaran. Bio mi je prilično mrtav i bezživotan, kao da je Cd mrzelo da radi. Posumnjao sam na zvučnike, pa sam probao i sa slušalicama, ali opet isti utisak, a baš sam koristio CD-ove koje dobro znam i koje stalno vucaram sa sobom kada negde nešto treba preslušati. Pozdrav, DVV
hi.fi.149 dveselinovic,
A zašto? Tantali su bogom dani za rasprezanje napajanja, na primer. Ja opet imam odlična iskustva sa njima, nikada mi se za poslednjih 15 godina nije dogodilo da mi je ijedan izgoreo, mada moram da napomenem da po definiciji koristim mnogo veće nego što treba. Na primer, za napajanje +/- 15 V umesto +/- 20V tantala koristim +/- 25 V minimum, kada mogu, i celih +/- 35V. Kao kuriozitet, najkvalitetniji tantali koje sam imao zadovoljstvo da vidim je pravila "Avala" Beograd - bog te mazo, sve sami MIL SPEC uzorci, strogo u metalnom pakovanju, strogo +/- 25V minimum. Šteta što ih više nema ni za ljubav ni za pare, izgleda da ih više ne prave, ili se do njih više ne može doći. Pozdrav, DVV
hi.fi.150 niklaus,
(:> Beograda (meni pod nosom). Ali vam jasno kažem, ako ste (:> zainteresovani za zvučne kutije, imate ove pare, nemojte kupiti (:> bilo šta pre nego što čujete ove. Posebno sada kada ih je moj Ime i adresa domaćeg inovatora (čiče)? (: Na mail, naravno (zbog dobrih duhova SEZAMa)... (:niklaus:)
hi.fi.151 niklaus,
=============================== 9.44 MALI.OGLASI.4:hi.fi dveselinovic, 05.01.Sre 06:59, 179 chr --------------------------------------------------------- Treba mi jedna CD plejer, da nije anonimna firma, u pristojnom stanju. Budžet DEM 250, za okazion eventualno i malo više. Ponude slati na dveselinovic. Pozdrav, DVV ----------------------------------------------- 9.44 --- Šta je, bre, ovo?! <; (:niklaus:) ps Nisam mislio na promašeni rod ("jedna"). (;
hi.fi.152 zdrawcke,
>>> E, sad idemo na posebnost. Kutije mogu biti napravljene od >>> drveta, konkretno medijapana, ili od posebnog, patentiranog >>> materijala koji je nazvao "Acoustistone" Ili tako nekako. Radi se Može li to da se čuje, čisto rekreativno? :)
hi.fi.153 dveselinovic,
"žisto rekreativno" sumnjam, mada mogu da pitam. Udruži se sa prethodnikom.:-))))) On valjda nije rekreativac.:-)))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.154 enterprise,
<$> CDP-990 je najbolji model u "redovnoj" seriji pa bi bio red <$> da transportuje kako treba ;) A šta je sa CDP-511 ? Baš sam ga skoro kupio ...
hi.fi.155 vstan,
>da vidim je pravila "Avala" Beograd - bog te mazo, sve sami MIL SPEC >uzorci, strogo u metalnom pakovanju, strogo +/- 25V minimum. Steta >sto ih vise nema ni za ljubav ni za pare, izgleda da ih vise ne prave Avala je otisla pod stecaj pre jedno 2-3 godine i vise na postoji. A njihovih tantala moze da se nadje :)
hi.fi.156 dsoskic,
> Marantz je opet iznutra pun kao oko, elektronike iznutra bar 10 puta više nego > na Sony-ju, a izlazi su mu urađeni u diskretnoj tehnici, što jeste > skuplje, ali jeste i bolje zvučno. Koji si Sony imao i koliko je skuplji Marantz. > Kako god pogledaš, uvek dođeš na ono - koliko para, toliko muzike. > Za veće pare, uvek bolji kvalitet, mada to ne mora biti linearna > proporcija. Što jes jes, Sony sam dosta više platio. Moram priznati da još uvek volim (staromodan sam) kad je težak ko tuč, širok 43.5cm i pun. Pozdrav, Danko p.s. Još ne razmišljam da menjam ni jednu komponentu, možda samo nešto dodam :). Svojevremeno sam hteo Tandberg-ov Cd, pa sam odustao.
hi.fi.157 vstan,
> <$> CDP-990 je najbolji model u "redovnoj" seriji pa bi bio red > <$> da transportuje kako treba ;) > > A sta je sa CDP-511 ? Bas sam ga skoro kupio ... Kod Sony boya redovna serija ide od 1yy, najslabiji model, do 9yy, najbolji model. U nizu valjda nedostaje samo 8yy. Postoji i vanredna serija CDP-X yy ES od 3-4 (?) modela. Ono ES shvati kao ekstra specijal ;)
hi.fi.158 dveselinovic,
Imao sam neki jeftini Sony, valjda drugi ili treći model odozdo. Koliko se sećam, dobio sam ga bio za nekih DEM 350 pre jedno dve godine, ali je to bila cena za drugara, jer se bivši vlasnik raskusuravao za neke usluge. Sada imam Marantz CD-53. Ispod je CD-54, isti kao ovaj samo bez daljinske komande, a iznad je CD-63, isti kao ovaj, ali sa dodatom TOSLINK optičkom vezom, koja meni ič ne treba, pa nisam hteo da je plaćam. A pošto sam ga kupio na sugestiju Vlade (vstan), koristim priliku da pozdravim Vladu i da mu i ovim putem po n-ti put zahvalim. Dakle, idemo - HVALA VLADO! Bio si u pravu. Što jes' jes'. Uzgred, povezan je RG69/U koaksijalnim kablom, kao uostalom i sve druge komponente. Ponavljam da je to najveći napredak za Hi-Fi koji možete napraviti, zamenom onih bednih kablića koje nam uvale uz uređaje. Pozdrav, DVV Mir Božiji, Hristos se rodi. -> Disk Space! The Final Frontier! <-
hi.fi.159 vstan,
> Imao sam neki jeftini Sony, valjda drugi ili treci model odozdo. > > Sada imam Marantz CD-53. Ispod je CD-54, isti kao ovaj samo bez > > A posto sam ga kupio na sugestiju Vlade (vstan), koristim priliku >da pozdravim Vladu i da mu i ovim putem po n-ti put zahvalim. Dakle, >idemo - HVALA VLADO! Bio si u pravu. Sto jes' jes'. Eee, kako je bilo pre pola godine - ti i dmiladinovic (sve sami Sony vlasnici) frontalni napad na mene - te ti si lud RAZLIKA SE NE CUJE, ovo je bilo i pre godinu ipo dana (doduse username sam bio trsa) gde je najglasniji bio dusan, vlasnik 990-tke, itd. A ja se samo smesio i pustao Pihlips Classics diskove :)))) (doduse i zalio vase usi). Lepo je jregasek svojevremeno napisao u onoj veoma korisnoj knjizici o haj faju - ni kod jedne sorte audio uredjaja koji imaju maltene identicne tehn.karakteristike nisu tolike razlike u zvuku kao kod CD plejera. Ovo i dalje vazi, verovatno manje drasticno. Prema tome da pozdravimo jedan hepiend, nabavku uredjaja sa Philips chip setom. Posto je on-line dosta za ovaj put :)
hi.fi.160 zdrawcke,
>>> Sada imam Marantz CD-53. Ispod je CD-54, isti kao ovaj samo bez Cijena?
hi.fi.161 dsoskic,
> Uzgred, povezan je RG69/U koaksijalnim kablom, kao uostalom i sve > druge komponente. Ponavljam da je to najveći napredak za Hi-Fi koji > možete napraviti, zamenom onih bednih kablića koje nam uvale uz > uređaje. Bio sam ubeđen da si povezao sa RG59/u. Da li znaš karakteristike kablova, tj. za taj koji koristiš. Šta znači u oznaci ono "kroz U" (/U). Ja znam samo za neke koaksijalce, a ako znaš i za druge slobodno :) dopuni tabelu: RG-174 RG-58 RG-213 RG-11 ----------------------------------------------------------- Impedansa (ŕ) 50˝2 50˝2 50˝2 75˝3 Prečnik Ý(mm) 2.6 4.95 10.30 10.30 Broj licni/mm 7x0.16 19x0.18 7x0.76 7x0.40 Db/100m (Dampfung) 10 MHz 12.8 4.6 1.8 2.15 30 MHz 18 7.7 3.0 4.0 100 MHz 30 17 7 7.5 Cena /+1m 0.9 1.1 2.45 2.95 u DM /+10m 0.85 1.0 2.35 2.80 ------------------------------------------------------------ Tabela je mnogo duža (ne šira) i na nemačkom je, al da je ne prepisujem ukoliko nema zainteresovanih. Ovi gore navedeni kablovi se najčešće koriste za Radio stanice tj. njihove antene, zato nema podatka za gubitak u KHz, kog verovatno i nema ili je zanemarljiv. Šta misliš o upotrebi RG-58 ili RG-213 ili RG-11, za povezivanje Hi-Fija. Znam ljude koji su zvučnike povezali sa RG-213 i jako su zadovoljni. Za video je RG-58a/U-L odličan. Naravno što deblji to bolji :). p.s. izvor tabele je malo stariji Conrad Electronic katalog, ako ima neko noviji ili neki drugi, dopune tabele su dobrodošle.
hi.fi.162 stefan,
> Eee, kako je bilo pre pola godine - ti i dmiladinovic (sve sami Sony > vlasnici) frontalni napad na mene - te ti si lud RAZLIKA SE NE CUJE, > ovo je bilo i pre godinu ipo dana (doduse username sam bio trsa) gde je > najglasniji bio dusan, vlasnik 990-tke, itd. Jeste, jeste ;) Ja sam ti tada čuvao leđa ;) isto na različitom useru od ovoga na kojem se sada nalazim :) A kada sam se usudio da spomenem neke strane testove koji daju prednost nekim drugim cd plejerima u odnosu na Sony pojedinci me spopadoše kako oni samo lažu, kradu i namerno žele da unište jadnog Sony-ja ;))
hi.fi.163 vstan,
Ej DVV, pa tvoj CD nema FTS !?
hi.fi.164 dveselinovic,
> Eee, kako je bilo pre pola godine - ti i dmiladinovic (sve sami > Sony vlasnici) frontalni napad na mene - te ti si lud RAZLIKA SE > NE CUJE, ovo je bilo i pre godinu ipo dana (doduse username sam > bio trsa) gde je najglasniji bio dusan, vlasnik 990-tke, itd. > > A ja se samo smesio i pustao Pihlips Classics diskove :)))) > (doduse i zalio vase usi). *I DALJE* ostajem pri stavu da u toj klasi (a odmah sam je bio definisao kao ->>> ekonomsku klasu <<<-) nema bitnije razlike u zvuku između uređaja. Oduvek govorim - koliko para, toliko muzike, a čast izuzetcima koji potvrđuju pravilo. Taj Sony je bio čisto ekonomska klasa koji prirodno nije mogao da se meri, pa samim tim ni poredi, sa uređajima koji koštaju 2, 3 ili više puta od njega. *I DALJE* ostaje pri tezi da u CD plejerima postoje 3+1 klasa: ekonomska, srednja, visoka + ezoterija. To što je sada imam čujnu razliku je funkcija mog prelaska iz ekonomske u srednju klasu, a istina Bog, i zato što se Marantz očigledno jako posvetio analognom delu tih uređaja. Pošto je Marantz 100% vlasništvo Philips-a, logično je da sam dobio Philips transport, za koji se od ranije dobro znalo da je najrobusniji u smislu tracking-a na tržištu (ali to važi od ranije - stariji Philips modeli su i onda bili daleko manje osetljivi od konkurencije, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih se njihov transport koristi na OEM bazi). Što se Sony 990 tiče, njega sam pre desetak dana baš slušao u jednom bolesnom sistemu. Moram reći da nisam bio oduševljen, pa čak ni zadovoljan, mada se nalazio u "el perverso" okruženju, gde objektivno nije lako biti dobar. U najkraćim crtama, njegovi srednji tonovi su sasvim korektni, ali je na basovima mlak a na visokim poprilično mutan. Što se trekinga tiče, neosporno je bio bolji od mog bivšeg malog Sony-ja, a kako bi se on poredio sa Philips transportom, ne znam, nisam to išao da probam. > Lepo je jregasek svojevremeno napisao u onoj veoma korisnoj > knjizici o haj faju - ni kod jedne sorte audio uredjaja koji > imaju maltene identicne tehn.karakteristike nisu tolike razlike > u zvuku kao kod CD plejera. Ovo i dalje vazi, verovatno manje > drasticno. Ne slažem se sa ovom konstatcijom, jer me praksa uči drugačije. Mislim da je to daleko opštije pravilo. Nisam jednom imao prilike da vidim i čujem uređaje gde jedan ima čak i bolje tehničke osobine od drugog, a drugi očigledno (ušičujno?) bolje svira. Poslednji primer - sa drugarom sam poredio njegov Technics SU810 sa mojim Sony TA-F220. Ista klasa, u dlaku ista cena, Technics ima na papiru bolje karakteristike. Nakon 2 x 30 minuta probe, samo je tonski gluva osoba mogla da ne čuje da Sony svira daleko, ali DALEKO, bolje od Technics-a. Mi se sada zainteresujemo kako i zašto, Otvorimo ih lepo i lako dođemo do odgovora. Sony ima po dimenzijama veći trafo, Technics dva elektrolita od 6.800 uF, Sony dva od 10.000 uF. Technics ima njihov (po zlu) čuven hibrid SVI 3203 pojačavač snage (i to stereo), Sony diskretne izlaze sa RET tranzistorima. Setim se da imam nešto o njima, prokopam dokumentaciju i presto, nađem jedini broj nemačkog lista "Stereoplay", br. 3 iz marta 1990. godine. Tamo oba na testu (sa još 7 drugih). Kad tamo, na papiru, Technics ima osetno bolji odnos signal/šum na svim ulazima, osetno bolji damping faktor, čak se i na kompleksnim opterećenjima bolje ponaša od Sony-ja (daje više struje). Ali, Sony je brži (1,7 prema 4,4 uS), devijacija na CD ulazu kod Sony-ja manja od +/- 0,2 dB 20Hz-20kHz (Technics +/- 0,4 dB), a na phono ulazu, Technics postiže bednih -2dB na 20 kHz, dok pad počinje već na 2 kHz; Sony to odradi sa -0,2 dB na 20 kHz. I tako, papir je jedno, a praksa drugo (po ko zna koji put). Moj drugar, vlasnik "New Class A" Technics pojačavača, sada pokušava da ga proda i kupi nešto pristojno. Praksa.:-))) > Prema tome da pozdravimo jedan hepiend, nabavku uredjaja sa > Philips chip setom. "Happy" da, ali "end"?:-))))) Da citiram "Oluvku koja piše srcem": "Početak je bio kada sam se rodio, a kraja nema!". A Šekspir i Hegel su otišli na pišanje posle ovoga.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.165 dveselinovic,
>>> Sada imam Marantz CD-53. Ispod je CD-54, isti kao ovaj samo bez > > Cijena? DEM 650 kod "Belton Commerce", tržni centar "Banjica", tel. 469- 754. Pozdrav, DVV
hi.fi.166 dveselinovic,
> Bio sam ubeđen da si povezao sa RG59/u. Da li znaš karakteristike > kablova, tj. za taj koji koristiš. Šta znači u oznaci ono "kroz > U" (/U). Potpuno si u pravu, "RG69/U" je štamparska greška, trebalo je da bude "RG59/U". Kako sam obavešten, ono "/U" označava vrstu spoljne izolacije, iliti vrstu plastičnog omotača. Radi se o malo kvalitetnijoj plas- tici od one uobičajene vulgarne bele boje, kao na TV kablovima. Dakle, sasvim nebitna osobina u funkcionalnom smislu, ali nije loše ako ti se kablovi vide. Uzgred, crne su boje. RG59 je podverzija RG58, s tim da je razlika samo u materijalu jednodelne centralne žice; navodno 59 koristi OFC bakar, a standardni 58 ne. Kažem "navodno" jer nisam lično proveravao, ovo je informacija iz druge ruke. Sem materijala, sve ostalo je isto, mada se naravno i neke karakteristike nužno menjaju, kao na primer prigušenje na visokim učestanostima. > Šta misliš o upotrebi RG-58 ili RG-213 ili RG-11, za povezivanje > Hi-Fija. Znam ljude koji su zvučnike povezali sa RG-213 i jako > su zadovoljni. Kako šta mislim? Pa ja sam sve moje povezao pomenutim RG59/U kablovima. Bio sam zapanjen (nije hiperbola!) razlikom u kvalitetu zvuka samo sa promenom kabla. Od onda pričam ovde da je to najbolja investicija koju svaki vlasnik Hi-Fi-ja može da uradi bez izmena na samom sistemu. Takođe tvrdim da dok to čovek ne uradi, pojma nema šta njegov sadašnji sistem uopšte može, a može sasvim sigurno mnogo više nego sa standardnim kablovima koje dobijamo uz uređaje. Jedina moja zamerka RG59/U kablovima je njihova abnormalna kru- tost, što kao posledicu ima zahtev za dopunskih 4-5 cm prostora iza uređaja. To nekome nije problem, a nekome (kao na primer meni, kome je sistem ukopan u namenski napravljen plakar) jeste. Što se povezivanja zvučnika tiče, to nisam probao. Nisam imao ni potrebe, pošto imam QED 79 Strand kabl za zvučnike. Moje razočare- nje drugim, daleko poznatijim imenima sa daleko većim cenama, kablovima je veoma veliko - Van den Hul i Monster su za mene čista otimačina. Njihovi vlasnici su naravno tvrdili obrnuto, ali su glatko pali na slepim testovima slušanja. U osnovi, bitno je samo to da je kabl između pojačavača i zvuč- nika relativno pristojnog kvaliteta i da ga brate ima, a ne da bude tanan. Preko toga, mislim da idemo na teren religije, a to je već zona sumraka. Zameniti kabl koaksijalnim i dobiti poboljšanje za mene samo znači da si zamenio jedan do vraga loš i tanan kabl pri- stojnim. Lično nikada ne bih koristio standardne koaksijalne kablove za zvučnike jer se njihova impedansa redno vezuje za kuti- je, što može imati veoma pogubne posledice na damping faktor; zato i postoje posebni kablovi za zvučnike. Pozdrav, DVV
hi.fi.167 dveselinovic,
> Jeste, jeste ;) Ja sam ti tada čuvao leđa ;) isto na > različitom useru od ovoga na kojem se sada nalazim :) A kada sam > se usudio da spomenem neke strane testove koji daju prednost > nekim drugim cd plejerima u odnosu na Sony pojedinci me > spopadoše kako oni samo lažu, kradu i namerno žele da unište > jadnog Sony-ja ;)) Šta je bre ovo, sve sam go username švercer! Ovde bre niko nije pod svojim imenom, svi se sakrivaju iza tuđih imena.:-))) Pa kako posle da vam verujemo? :-))) Vi bre k'o SPS, bili komunisti, to ostali i u duši i na delima, ali se prekrstili, da se Vlasi ne dosete.:-))) Oko stranih testova - pošto sam i sam već 24 godine čitalac strane štampe na temu Hi-Fi-ja, ne napadam ljude zbog citata, ali ulazim u diskusiju ako se ne slažem iz nekog razloga. Mada, naravno, ima časopisa i časopisa, manje ili više realnih testova, manje ili više detaljnih testova, itd. Kao neki princip, nerado prihvatam testove koji koriste samo subjektivni (čujni) ili objektivni (merni) pristup jer me je praksa naučila da se većina (mada ne sve) razlika u zvuku MOGU izmeriti ako se čovek dovoljno angažuje. Istina, ima stvari koje se ne mogu izmeriti (bar za sada), kao na primer BOJA tona - recimo, da li gitara preko zvučnika zvučki kao Fender ili kao Martin-Logan, a ne daj bože da je Fender a zvuči kao Ibanez.:-))) Svojevremeno, najbolje merne testove je bez konkurencije imao italijanski časopis "Suono"; prema njima su svi ostale za koje znam bili bukvalno mala deca. U to vreme, najbolje čujne testove su radili momci iz britanskog "Hi-Fi & Record Review" i američkog "The Absolute Sound". Na žalost, nikada nisam našao na neki srećan kompromis ta dva metoda, mada je najbliže idealu prilazio "Hi-Fi & Record Review". Očigledno, radi se o subjektivnom stavu u vezi "ideala" (to je neko moje shvatanje). Oko mog stava u odnosu na Sony (moj i druge), vidi prethodne po- ruke. Ponavljam samo ovo - prebaci se u drugu KLASU po ceni i sve se menja, a meni ostaje da tek čujem zvučno bolji CD u ekonomskoj (najnižoj) klasi od onog Sony-ja. Istina, treba reći i to da se u međuvremenu dosta toga dogodilo, a pre svega to da su čak i u toj klasi ubacili "bitstream" A/D konvertore. To znači da je za očeki- vati da će i najniža klasa današnjice raditi bolje od svojih ekvivalenata jučerašnjice, što je normalno za proces sazrevanja svake tehnologije. Uzmi samo kao primer Marantz-a koji trenutno imam - pre 4-5 go- dina, taj nivo elektronike (zar je iko ovde pomislio da bih ja izdržao da ga ne otvorim?) je bio rezervisan za klasu od DEM 1.500 i naviše, a danas je to već standardna srednja klasa. Sve sasvim normalno, business as usual. I to je dobro, bar mene raduje, jer ćemo svi za manje pare imati bolje uređaje. Drugi primer - poređenjem mojih starih Koss Technician VFR (VFR = Variable Frequency Response) sluški sa Sennheiser HD340 savršeno jasno pokazuje da su ove druge bar dve klase ispred onih prvih - ali sa 19 godina razlike u tehnologiji. 1975. godine, kada sam ku- pio Koss, to je bio njihov drugi najbolji model, a tada je Koss bio priznat kao car među sluškama (što i jeste bilo tačno). U to vreme, Sennheiser je pravio do zla boga drečave slušalice koje ne bih uzeo ni da su mi platili. A danas, slušam HD340 i divim se koliko su ljudi napredovali (mislim na Sennheiser), koliko su sluške napredo- vale (HD košta oko 1/3 cene Koss-a), tj. koliko više dobijaš za koliko manje. Pored HD, Koss VFR deluje kao akustički bogalj - ali posle 19 godina rada, razvoja, novih materijala, OFC kablova, kom- binacije aluminijuma i bakra na namotajima, samarium-kobaltnih magneta, itd, ne terba se čuditi što današnje slušalice objektivno bolje zvuče nego one od pre 19 godina. Danas za DEM 100 u Nemačkoj dobijaš bar duplo bolje sluške nego pre 19 godina za (današnjih) DEM 470. Pre 19 godina, biralo se između Koss-a i svega ostalog, a danas dosta ljudi pravi jako dobre slušalice (AKG, Sennheiser, Beyer, Sony i naravno - Stax). I to je dobro, mene to raduje. U osnovi, glavnina razlika između mene i većine vas ovde je moj pomalo istorijski pristup. Ja sam u svemu ovome duže nego što su neki od vas na ovom svetu, pa hteo-ne hteo stvari posmatram iz neke druge perspektive koja je vama sasvim prirodno nepoznata. Sem toga, dovoljno sam uređaja napravio (a poneki i sam projektovao) da sam iskusio i sve muke koje sa tim idu, ali i lično upoznao niz prova- la, trikova, gluposti i marketinških patki koje se ljudima serviraju u toku normalnog poslovanja industrije Hi-Fi-ja. Recimo da me je malo mnogo teže naložiti nego prosek.:-))) Sa druge strane, uvek sam se svojski trudio da ne dozvolim sebi luksuz da se zaigram i poverujem da sada sve znam; tvrdim da onaj koji prestane da preispituje sebe i svoje stavove tog trenutka sebe ispisuje iz grupe intelektualaca. Što sam više saznavao, sve više sam sagledavao koliko još svega toga ima što tek treba da saznam. Što reče moja pokojna baba, učiš učiš celog života i opet umreš lud.:-))) Ipak, volim da čujem tuđa mišljenja, ako su dobronamerna i koliko-toliko dobro informisana, bar će izroditi neku lepu i delotvornu diskusiju iz koje ćemo svi ponešto naučiti. Inače, padam na zdravorazumske savete tipa onoga koji mi je ser- virao Vlada (vstan), a na koji sam se 100% primio - ako se zna da H/K radi odlične pojačavače, a Marantz odlične CD plejere, onda kupi tako da svako radi ono u čemu je najbolji. E, to je već logika sa kojom se teško može polemisati, a odstupanje od nje je u najbo- ljem slučaju hazardna igra (možda ubodeš neki dobar model, ali najverovatnije nećeš). Kada sam se malo zamislio, nisam mogao a da ne prihvatim logiku, pa sam tako i postupio. J**i ga, sa 40 godina nisam još totalno matori plesnivec.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.168 dveselinovic,
> Ej DVV, pa tvoj CD nema FTS !? FTS? Šta je to, neka nova vrsta sendviča?:-))) To Philips nudi, ali pojma nemam šta je to. "Foolish Transmission System"? "Foul Timing Syndrome"? "Funny Transport Specifications"? Hajde boga ti elaboriraj malo na ovu temu. Pozdrav, DVV
hi.fi.169 dveselinovic,
Pogled sa LIST komandom opet pokazuje da je DVV sam protiv svih.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.170 vstan,
>> Sony vlasnici) frontalni napad na mene - te ti si lud RAZLIKA > > Jeste, jeste ;) Ja sam ti tada cuvao leda ;) isto na razlicitom > useru od ovoga na kojem se sada nalazim :) Hvala saborce :) >A kada sam se usudio da spomenem neke strane testove koji daju >prednost nekim drugim cd plejerima u odnosu na Sony pojedinci me >spopadose kako oni samo lazu, kradu i namerno zele da uniste >jadnog Sony-ja ;)) Secam se :)))
hi.fi.171 stefan,
> naravno, ima časopisa i časopisa, manje ili više realnih testova, > manje ili više detaljnih testova, itd. Of skroz :) Nisam ni ja mislio da su testovi biblija koje se treba slepo držati. Međutim ako nekoliko različitih izvora (slušni&tehnički test) daje sličan odnos snaga onda pomislim da tu ima nečega ;) pogotovo kada neko da već pomenute "čvrste" protivargumente :) > Oko mog stava u odnosu na Sony (moj i druge), vidi prethodne po- > ruke. Ponavljam samo ovo - prebaci se u drugu KLASU po ceni i sve > se menja, a meni ostaje da tek čujem zvučno bolji CD u ekonomskoj > (najnižoj) klasi od onog Sony-ja. Istina, treba reći i to da se u Ma nemam ja ništa naročito ni protiv Sony-ja ni protiv bilo kog drugog prozvođača. Svaki ima svoje mesto ali problem je bio u parolama tipa "only Sony". A nismo se držali čak ni te ekonomske klase, recimo već pomenuti CDP 990 nikako ne spada u nju. A i za njega je tvrđeno (kao i za ostale) da je bez dvoumljenja to nešto najbolje što se za te pare može dobiti. Posle toga epidemija se proširila i na neku drugu tehničku robu. Srećom, diskusija se stišala pre nego što smo došli do miksera ;))
hi.fi.172 dsoskic,
Ovi moji su crne boje i nemaju "/U". Nije me mrzelo da skinem konektor sa jednog kabla i moram priznati da sam se iznenadio. Kabl AMPHENOL RG-58/U u sebi ima jednodelnu (punu) centralnu žicu (vrući kraj), dok sam RG-58 (iste firme) u sebi ima licnastu centralnu žicu i to tačno od 19 licni kao što piše u tabeli. >> Šta misliš o upotrebi RG-58 ili RG-213 ili RG-11, > Kako šta mislim? Pa ja sam sve moje povezao pomenutim RG59/U > kablovima. Bio sam zapanjen (nije hiperbola!) razlikom u kvalitetu zvuka Mislio sam zato što su ovi _licnasti_. Btw, RG-213 (50ŕ) i RG-213(75ŕ) su znatno deblji (10mm) i imaju različitu impedansu, ako to uopšte ima veze, na malim dužinama. > RG59 je podverzija RG58, s tim da je razlika samo u materijalu > jednodelne centralne žice; navodno 59 koristi OFC bakar, a Jel ovo "OFC" znači "Oxigen Free Coper"? Ako sam dobro shvatio, u RG-59/U centralna žica (vrući kraj) je puna i Ý=0.76 mm, kao i kod RG-58/U. Analogno kablovima RG-58 i RG-58/U mogao bih da zaključim i da se ("bez /U" i "/U") razlikuju i po vrućem kraju (centralnoj žici) koja je kod RG-58 licnasta i ima 19 licni Ý=0.18mm. (ovde sam napravio pauzu u pisanju odgovora i otišao da pogledam još neke uzorke kablova, koje imam, usledelo je opet :( iznenađenje) Pronašao sam kabl koji prethodnoj poruci pomenuh da koristim za video signale, ima oznaku RG-58A/U-L, koji ima licne, umesto pune :(, opet ih ima 19kom. Valjda ono "L" znači da ima licne. Pronađoh još jedan koji ima oznaku RG-58 kome ni omotač, ni centralna žica (vrući i hladni kraj) nisu bakarne boje, već kao da je bakar presvučen nekim slojem kalaja ili aluminijuma (srebrno, možda je i srebro :)) al ne verujem). Licne ili pune, bakarne ili presvučene, pitanje je sad? p.s. Kablovi koji imaju licne su mnogo savitljiviji.
hi.fi.173 lazarj,
-> A zašto? Tantali su bogom dani za rasprezanje napajanja, na -> primer. Ja opet imam odlična iskustva sa njima, nikada mi se za -> poslednjih 15 godina nije dogodilo da mi je ijedan izgoreo, mada -> moram da napomenem da po definiciji koristim mnogo veće nego što -> treba. Na primer, za napajanje +/- 15 V umesto +/- 20V tantala -> koristim +/- 25 V minimum, kada mogu, i celih +/- 35V. Ovi su bili 22uF/25V. Radni napon je +/- 12V. Pored analognih i digitalnih kola, tranzistora itd. na pločici, samo su tantali stradali i to tako što su postali elementi sa konačnom otpornošću, za jednosmernu struju. Uključivanjem uređaja, nakon minut-dva, iz aparata je počinjao da izlazi dim. To se dogodilo tri puta u zadnjih 7 godina, na tri aparata od 200 komada. Nisam bio prisutan kada je prvi put dolazilo do gorenja, pa ti ne mogu reći šta je bio uzrok. Meni su rekli da su odjednom u toku rada počeli da dime i da su ih odmah gasili. U to sumnjam, pošto je skoro uvek obrazloženje kako oni nisu ništa radili nego aparat podivlja sam od sebe.
hi.fi.174 vstan,
>> Ej DVV, pa tvoj CD nema FTS !? > > FTS? Sta je to, neka nova vrsta sendvica?:-))) Favourite Track Selection :))
hi.fi.175 vstan,
> * I DALJE* ostajem pri stavu da u toj klasi (a odmah sam je bio > definisao kao ->>> ekonomsku klasu <<<-) nema bitnije razlike u > zvuku izmedu uredaja. Oduvek govorim - koliko para, toliko > muzike, a cast izuzetcima koji potvrduju pravilo. Taj Sony je > bio cisto ekonomska klasa koji prirodno nije mogao da se meri, > pa samim tim Ima ima razlike u ekonomskoj klasi. (nisam od onih sto cuju kako trava raste :))) Istu kolicinu para koja se daja na npr. CDP-290 mnogo je bolje potrositi na npr. Philips CD-614. Cuje se :)) Ako nista drugo ima ohoho bolji traking :))))) > logicno je da sam dobio Philips transport, za koji se od ranije > dobro znalo da je najrobusniji u smislu tracking-a na trzistu > (ali to vazi od ranije - stariji Philips modeli su i onda bili > daleko manje osetljivi od konkurencije, sto je jedan od glavnih > razloga Taj njihov treking je zaista "cudan". Dok gro firmi koristi glavu sa tri laserska zraka (three beam laser head), jedan za citanje a dva za pracenje susednih tragova u cilju navodjenja, Philipsove glave imaju jedan zrak. > Sto se Sony 990 tice, njega sam pre desetak dana bas slusao u > ..... > srednji tonovi su sasvim korektni, ali je na basovima mlak a na Jedan od znacajki porodice Ph/Ma plejera je raskosan-masivan bas :) >> Lepo je jregasek svojevremeno napisao u onoj veoma korisnoj >> knjizici o haj faju - ni kod jedne sorte audio uredjaja koji >>imaju tako slicne tehn.karakteristike razlike nije takva razlika >> u zvuku kao kod CD plejera. Ovo i dalje vazi, verovatno manje > > Ne slazem se sa ovom konstatcijom, jer me praksa uci drugacije. > Mislim da je to daleko opstije pravilo. Nisam jednom imao > prilike Ja bi ovu, jregasekovu, konstataciju sagledao u svetlu "sadrzaja" samih plejera. Sve su to uglavnom digitalni uredjaji, sa skoro identicno fascinantnim teh. karakteristikama. Nama tu ono koliko kg. je trafo i kondenzatori itd. pa da to utice na cujni dojam. Spolja gledano to su uredjaji sa redukovanim brojem komponenti. Za ostale uredjaje se slazem da je to, razlika u zvuku, vec po difoltu normalna. Primer si naveo. Ali ovde takoreci nema mesta gde da se izvode svi oni marifetluci koje se naveo (Sony/Techniks), a na papiru su svi isti.
hi.fi.176 vstan,
> Of skroz :) Nisam ni ja mislio da su testovi biblija koje se > treba slepo drzati. Medutim ako nekoliko razlicitih izvora > (slusni&tehnicki test) daje slican odnos snaga onda pomislim da > tu ima necega ;) pogotovo kada neko da vec pomenute "cvrste" > protivargumente :) Slazem se. Ja sam moje "iskustvo" po pitanju CD-a kombinovao slusanjem +citanje engleskih casopisa u kojima preovladavaju slusni testovi. Kod tih engleza u 2 od 3 casopisa u recenzijama cak nema ni pomena o tehnickim karakteristikama ! A o onim silnim merenjima i dijagramima, kao u svapskom Stereoplay-u, da ne govorimo. Napominjem da pricam samo o CD plejerima. Nema tu sta da se meri. Svi su na papiru tu negde.
hi.fi.177 ljubisha,
između Koss-a i svega ostalog, a danas dosta ljudi pravi jako dobre >slušalice (AKG, Sennheiser, Beyer, Sony i naravno - Stax). I to je Kad već pomenu Stax, imao sam pre desetak i više godina priliku da slušam Stax Sigma (direktno iz nekog japanskog deka Alpina koji je u to vreme plaćen 2000DEM a koliko se sećam i te slušalice su koštale toli- ko). U to vreme je Sennhaiser počeo sa serijom 3xx (eh, valjda) i nara- vno nije mogao da se približi Staxu ni na svetlosnu godinu. I danas bih želeo da ih probam ali nemam gde. Ako si imao priliku da ih testiraš ka- kvi su ti utisci? Pogotovo novije modele.
hi.fi.178 dveselinovic,
Aaaaaahhhhhh, Stax ... To je da se razboliš. Poslednji put sam ih slušao prošlog marta u Nemačkoj. Jes' da koštaju reda veličine DEM 2.000 sa sve pojačavačem specijalno za njih, al' brate pored njih ostali mogu da idu na piš pauzu, onako đuturativno. Strava! Užas! Mrak! Nehumano! Ludo! Slušaš ih pola sata i odmah dobiješ dijabetes što ne možeš da ih kupiš. Ne mogu više, idem da sečem vene. Zbogom surovi svete! DVV
hi.fi.179 dr.grba,
>> Favourite Track Selection :)) CD Sony, MJ serija? "Insert another Michael Jackson's CD, please!"
hi.fi.180 toma,
DVV opet se neslazem sa tvojom teorijom! Rekao si da u ekonomskoj klasi nema velike razlike izmedju CD plejera sto uopste nije tacno! U klasi cena do nekih 450 DM ima odlicnih, ali i uzasnih modela! Poslusaj samo neki jeftini model PHILIPS pa ces se i sam uveriti u to. Nekako u vreme kada sam ja kupovao CD (Philips CD 6800 walkman), jedan moj drug isto zamajan za HIFI kupi SONY CDP 490 koji je od mog malise bio skuplji jedno 100 DM sto nije tako malo, ako se uzme da je Philips kostao 350 DM. Elem prepirali se mi cija makina bolje sviri i nekoliko tipova koji su bili sa nama popadaju u nesvest od smeha kada cu videli Philips i izjave nesto u stilu "Idi bre, pa ova igracka da bude bolja od SONYja, nije uopste moguce!" Na sve to ja se samo smeskami i ugovorim slusni test kod jednog mog ortaka koji ima strava uredjaje i najvaznije ima covek i dva para AKG K141 sluski pa ljudi mogu lako da se uvere u kvalitet zvuka izuzimajuci zvucnike koji su tad bili JAMO (neki profi, kasnije zamenjeni sa MARANTZ LD 100), a koje ja bas nisam mirisao jel su bili nekako DISKOIDNI tj imali su izrazene basove i visoke. Na testu smo slusali DIRE STRAITS (Bracu po oruzju) koji smo imali dva komada orginal PHILIPS i neku klasiku koju, sad bas ne mogu da se setim. Prikljucimo ti mi svoje makine, stavimo Strejtse i u jedan i u drugi i istovremeno pustimo diskove. Ljudi prvo nisu verovali da dva uredjaja toliko razlicito zvuce i da se to moze tako lako uociti! Jeste da su svi HIFI manijaci al, opet im nije bilo jasno otkud tolika razlika?! Slusal smo tada jedno 4 sata razlicite diskove cas na SONY sas na PHILIPS i jednoglasno smo se slozili da PHILIPS zvuci mnogo mirnije i prirodnije. Ovo je priznao i tip koji je bio vlasnik doticnog SONYja koga se kasnije otarasio i kupio MARANTZ CD. Interesantno je i to sto su masine na pojacalo bile prikljucene istim kablovima sa tom razlikom sto je PHILIPS imao na jednom kraju bananicu (njegov izlaz ka pojacalu). Iako je takav nacin inferiorniji od prikljucivanja ca klacicnim cinc utikacima, dao je mnogo boli zvuk! Zao mi je sto nisam mogo da ubedim jednog tipa koji ima YAMAHA CD da dodje i on pa i njega da slusnemo (niskobudzetni model). Sad se vi pitate sto sam ja uzo taki jeftin model, a ja odgovaram da sam planiro da mi on sluzi za putovanja, a da za kuci kupim neki veliki PHILIPS sto mi se nazalost :(( nije ostvarilo! Standard je poceo da pada je puko neku lovi i na kraju ostade malisa koji je slusan tako malo da je to za plakati! Sad sam prinudjen i njega da prodam :(((((((((, da bi skrpio lovu za neki biznis al-sta-ce-te taki je zivot! EH DA SU BOLJA VREMENA STA BI JA IMO U KUCI OD HIFI JA! DVV sad sam jaaaako ljubomoran na tvoje uredjaje :) i voleo bi da tako nesto sviri i kod mene u kuci!!! Steva P.S. Ej ljudi kupujte RAKS kasete koje su strasno jeftine a odlicne mehanike i za svoju cenu ODLICNOG zvuka!! Ovo sam provalio odavno ali sam skoro kupio 20 kom. RAKS EDX koje su se sve do jedne odlicno pokazale i sad u kolima samo njih lozim dok TDK slusam po kuci! A da, doticne kasete u verziji od 60 min. kostaju 90 "peninga" u Sofiji! Ekonomski faktor je nazalost danas jako vazan :((!
hi.fi.181 ljubisha,
> Užas! Mrak! Nehumano! Ludo! Slušaš ih pola sata i odmah dobiješ >dijabetes što ne možeš da ih kupiš. Ne mogu više, idem da sečem vene. Bog te!?! žovek piše o svim mogučim ezoterijama a ja samo pomenu Stax i vidi šta napravi. :) Da sam znao da ti je to bolna tačka ne bih je do- ticao. :)
hi.fi.182 alazovic,
da li neko zna sta se zbiva sa mojim dekom (osim da se pokvario) dek je AIWA AD-F 500 reprodukcija mu je OK i dalje ali se kvalitet snimanja pogorsao: pocev od srednjih tonova navise imam neki eho i neciste tonove to se najbolje cuje na jednolicnim tonovima, pa recimo kada snimim hiljadarku (1000hz, to mi je jedina dostupna frekvencija) imam strasnu devijaciju u tonu u odredjenim trenucima. To se ponavlja u pravilnom ritmu, otprilike 2 puta u sekundi. U tom intervalu ton je pravilan otprilike dve trecine "vremena" a ostala jedna trecina "vremena" ne valja. tada ton ne menja frekvenciju vec pocne da "brljavi". I tako stalno. Da li se to desavalo jos nekom (nije bitno koji je dek u pitanju)? ne verujem da je nesto "do mene" jer sam mu samo cistio glave i kapstan mesavinom 70% medicinski alkohol - 30% destilisana voda Da li moze biti da mi je glava na deku namagnetisana ( to pitam posto nikad nisam upotrebljavao demagnetizator , a i nikada nisam video njegovo dejstvo ). -Neka neko napise nesto o demagnetizatorima glava i njihovim efektima AKO NEKO ZNA NESTO O OVOME, NEKA MI MAILUJE ILI NAPISE OVDE SAVET, JER ZASAD JEDINI SAVET KOJI IMAM, GLASI: ODNESI GA U SERVIS :( Uzgred kakav je onaj ovlasceni AIWA servis u Gavrila Principa 52, RTV servis Antena ( mislim na strucnost i kvalitet usluge ) jer ja sam iz Kraljeva i ne bi isao dzabe u servis u Beograd ako ljudi nisu OK. VELIKO HVALA SVIMA KOJI MI NA BILO KOJI NACIN POMOGNU !!! p.s izvinite na duzini poruke :( pozdrav... Aleksandar Lazovic
hi.fi.183 predrag,
>> Svojevremeno, najbolje merne testove je bez konkurencije >> imao italijanski casopis "Suono"; prema njima su svi >> ostale za koje znam bili bukvalno mala deca. I ti si kupovao Souno kada si isao u Trsta ?? Najbolji italijanski casopis je stereoplay jer je testirao dosta onih skupljis stvari normalno americkih (imao je neki put neke specijalne dodatke samo sa ezoterijom i slikama otvorenih uredjaja tako da sam se ja cudio kako su ezotericni uredjaji poluprazne kutije) i ja kupovo obadvoje (u Trstu ;)). >> U to vreme, >> najbolje cujne testove su radili momci iz britanskog >> "Hi-Fi & Record Review" i americkog "The Absolute Sound". >> Na zalost, nikada nisam nasao na neki srecan kompromis ta >> dva metoda, mada je najblize idealu prilazio "Hi-Fi & >> Record Review". Ocigledno, radi se o subjektivnom stavu u >> vezi "ideala" (to je neko moje shvatanje). Bravo, napredujes. Uvrstio si i TAS .;)) Menjuutim TAS je tu van konkurencije i moze se samo sve uporedjivati u odnosu na TAS. I hi-fi news & record review (nisi dodao ovo news) je bleda kopija TAS-a. Glavni engleski guru za gramofone Martin Colloms ( testira uredjaje i za hi-fi news, pogledaj pod: techical adviser) se u to uverio kada je posetio TAS i njegove sobe za testiranje. Testirao je Goldmund reference gramofon i prvi put imao prilke da cuje to kako zvuci na infinitiju reference od par tona ;))) Postoji jos jedan dobar engleski casopis: hi fi rewiew ali on izlazi dvomesecno i ne objavljuje nikave dijagrame kao hi fi news. Bas sada sam naleteo na test HK PM 635/645 pojacala (praistoriski broj iz 87 godine i cudo da ga nisam jos bacio). Nemci imaju pandam Tasu. To je "Das ohr" i nema ga u slobodnoj prodaji nego samo na pretplatu. >> pio Koss, to je bio njihov drugi najbolji model, a tada >> je Koss bio priznat kao car medu sluskama (sto i jeste >> bilo tacno). U to vreme, Sennheiser je pravio do zla boga >> drecave slusalice koje ne bih uzeo Bio car za tebe.;)) Ja imao STAX SR-44 NAJEFTINIJE staxove slusalice (oko 150 $ ) i svi ti kosovi i zenhajzeri su bili krsine za njega. Kupio sam na slepo jer je to STAX i nisam se zeznuo jer je bio dobro kotiran u svim svedskim casopisima. Inace preporucujem svima da se manu dogmi koje vladaju na nasim prostorima: kupi samo ono sto ste culi da dobro zvuci za vas tj. cujte kod nekoga kako to zvuci pa kupite. Moj je savet: kupujte ono sto je dobro proslo na testovima u stranim casopisima. Posto ima raznih casopisa onda kupite vise njih i onaj uredjaj koji je dobro prosao u VISE casopisa (na primer kod engleza i nemaca) onda je to SIGURNO dobar uredjaj. Sta vredi da ja cujem uredjaje kod Pere I DA MI SE DOPADAJU ako su ti uredjaji lose prosli na testovima u casopisima. Ljudsko uvo je varljivo i profesionalci to rade bolje. Znate i sami da kada slusate tranzistor duze vreme pa posle neki hi-fi uredjaj cini vam se da je tranzistor ipak bolji ili ste nenormalno ushiceni sa novim zvukom.;))) Tebi DVV preporucujem da vise posecujes Nesu iz Game jer i ako ti se ne dopada zvuk (cini mi se da si jednom napisao da nisi bas odusevljen) obzirom da su mu uredjaji odlicno ocenjeni u SVIM casopisima onda je taj zvuk blizi pravom originalnom zvuku nego tvoja subjektivna ocena da li ti se dopada ili ne. Profesionalni testeri hi-fi casopisa (isto tako i muzicari) su u prednosti da ocene kvaliter zvuka jer to danonocno slusaju. I ne samo da slusaju nego su u prilici da cuju dosta razlicitih uredjaja ali i instrumenata uzivo. pp od: P
hi.fi.184 predrag,
Moram da ti odam priznanje da si dobar biznismen.Ovu konferenciju si pretvorio u reklamiranje svojih prijatelja sa kojima prodajes kojekakve uredjaje sumnjivog kvaliteta a citajuci tvoje poruke ispadaju da su medju boljim u svetu.;) Prvo ispricas malo teorije da bi se narod (ne svi) koji je totalno hi-fi nepismen napalio a zatim udaris samoreklamu sto bi se reklo : mala zvaka za seljaka ;))) Jedan od tvojih najnovijih bisera je i ovo: >> Sto se povezivanja zvucnika tice, to nisam probao. Nisam >> imao ni potrebe, posto imam QED 79 Strand kabl za >> zvucnike. Moje razocare- nje drugim, daleko poznatijim >> imenima sa daleko vecim cenama, kablovima je veoma veliko >> - Van den Hul i Monster su za mene cista otimacina. >> Njihovi vlasnici su naravno tvrdili obrnuto, ali su >> glatko pali na slepim testovima slusanja. Koliko sam shvatio ti tvrdis da tamo neki koaksijalni kablovi koji kostaju oko 1.5 Dm /po metru su bolji od Van der Hul kablova pa cak i Monstera. Da te nebi ja ubedjivao u suprotno idi ti kod svog prijatelja Nese iz Game ((ja njega ne poznajem) pa povezi taj tvoj krs od kablova pa i da si GLUV (na takvoj opremi i gluvi procuju) cuces garantovano razliku. Nema TEORIJE da ti tvoji kablovi budu bolji od ovih. Ako su Monster kablovi (i VDH) u svim casopisima i testovima prosli vise nego dobro nemam razloga da sumjam u njihovu objektivnost. To sto ti cujes razliku je zato sto ti je kapacitet interkonekta 101 pf/m i imas samim tim problem sa sprezanjem razlicitih komponenti. Evo da se bavim i gledanjem u pasulj: predpostavljam da si dobio gubitak visokih od jedno 3 db pa obzirom da imas CD doslo ti ko kec na 10 ali zato ti truba zvuk na tjuneru ili kasetasu jer nema kontrasta u zvuku, cinele nesto zamrljane ?? Obicno dobri interkonekt kablovi imaju < 85 pf/m. Sto imaju manju kapacitet to prave manje problema sa sprezanjem izmedju razlicitih uredjaja. Pogledaj malo karakteristike pojacala, snagasa i predpojacala i videces da imaju razlicite izlazno/ulazene impedance. Zapravo ima 3 podele u odnosu na impedancu: imepedanca output predpojacala input snagasa high > 600 Oma > 100 kOma medijum 200-600 Oma 20-100 KOma low < 200 Om 20 KOma Desava se da dobri uredjaji ali razlicitih firmi lose zvuce kada se spoje. Pravilo je da se uvek dobro slazu uredjaji koji imaju nisku impedancu cak je bilo i preporuka da se uvede kao standard 100 Oma odnosno 10 kOma ali su proizvodjaci nastavili po svom. Povezivanje sa razlicitim kablovima isto utice na sprezanje tako da neki ljudi zato i kupuju sve uredjaje od jedne iste firme ali i kupuju kablove koje firma preporucuje za svoje uredjaje. Pogledaj izlaznu impedancu CD plajera i ulaznu pojacala ( ukojoj su klasi?) pa ces videti da cak ista firma za razlicite modele ima razne impedance. Pravilo je sto kraci interonekt kablovi to bolje i nedozvoliti ukrstanje kablova.Skracenjem istog kabla za polovinu duzine menja se zvuk. Zato seci ;)))Neki preporucuju cak i zvucnike kablove da se ne drze na podu zbog vibracije.Ima logike jer oko kabla se javlja i magnetno polje (H polje) tako da vibracije izazivaju promene tog polja. Interkonekt kablovi otkrivaju vise detalja i to neki dozvljavaju kao cistiji zvuk sa malo izdignutim visokim. Testiranjem razlicitih kablova primetili su da uglavnom puni bakarni kablovi stvaraju utisak da ima vise detalja tako sto smanjuju basove i visoke dok posrebreni to ostvaruju izdizanjem srednjih. Ko zna koje sve materijale ne upotrebljavaju pocev od srebrnih licni,monokristalog bakra do oxiden free bakra cistoce 99.997 do najskupljeg takozvanog 6 devetki iliti 99,99997 % Materijal strasno diktira cenu ali i vrsta izolatora. Najeftiniji su oni sa PVC, pa ide polipropilen, polietilen i oni najskuplji sa teflonom koji je ubedljivo najbolji materijal. ps: kod tebe se mozda radi i o placebo efektu ;)) pss: jel si probao da stavis na istu fazu sve uredjaje obrtanjem utikaca za struju.? To poboljsava zvuk. psss: danas mi stiglo pismo iz Amerike od Dick SEQUERRA (onaj tip koji je konstruisao najskuplji tjuner na svetu sequerra ali posle je pravio i jeftinije stvari i ima jedan odlican zvucnik metronom 7 za samo 500 $ za koji kazu da je neverovatno kako tako mali zvucnik prikazuje sirinu a narocito dubinu prostora) sa katalogom za njegov najnoviji zvucnik NFM-Pro (near field profesional monitor) u kome pise: Product designed by Dick Sequerra, tradicionally maintain their value,and in many case increase in value as time goes by; for example, the famous Marantz 10 B FM Tuner, which originally sold for 750 $ in 1963; now in 1993, 30 years later sells for 2000 $ used. Cuvaj Marantza, bices jednog dana bogat. :))))))))) pp od: Predraga
hi.fi.185 predrag,
>> To je da se razbolis. Poslednji put sam ih slusao proslog >> marta u Nemackoj. Jes' da kostaju reda velicine DEM 2.000 >> sa sve pojacavacem specijalno za njih, al' brate pored >> njih ostali mogu da idu na pis pauzu, onako duturativno. >> Strava! Stax slusalice NEMAJU pojacalo u standardnoj konfiguraciji vec se ono kupuje odvojeno. Obzirom na cenu od 2000 DM, toliko kosta u Nemackoj samo pojacalo BEZ slusalica. Svi stax modeli slusalica se sastoje od jedne kutije -adaptera i samih slusalica. U kutiji je smesten transformator za prilagodjenje impedance i jedan preklopnik za prebacivanje na slusanje zvucnika ili slusalica. Stax slusalice tj. ona crna kutija adapter se povezuju DIREKTNO na izlaz za ZVUCNIKE dok se zvucnici povezuju na adapter. Preklopnikom se bira slusanje slusalica ili zvucnika. Moze se i izbeci spajanje zvucnika (degradira se zvuk prolaskom kroz kabl ) spajanjem adaptera direktno na ulaz za drugi B par zvucnika. To je cak i najbolji nacin. Slusalice su malo osetljive i potrebno je odjazito pojacalo na jedno 40 W a negde na 100-120 W pocnu da se guse ali ne pregorevaju ;)) Sta se tice zvuka Stax slusalica (skoro svi modeli) imaju manu (ali gledano u odnosu na one sto je najbolje na svetu) jer su im visoki malo vise naglaseni. Najbolji modeli imaju dobar bas ali jeftiniji modeli su tu losiji. ps: Bivsi vlasnik Stax SR 44 slusalica (najeftiniji model). Malo ljudi zna da oznaka 44 je zapravo oznaka da su slusalice model 40 a adapter kutija SRD-4 pa se odomacilo da se kaze model 44 jer se sabere 4+44 . To vazi i za stari model SR 64. Neki razliciti modeli imaju iste adaptere npr. Lamda pro i lamda pro signature imaju adpter SRD-7. pss: za ljubitelje Staxa evo cena u Americi (u Evropi su duplo skuplje a cena u Engleskoj je ista kao u americi ALI IZRAZENA u funtama ;>>> npr. ono sto kosta u Americi 100 $ u Engleskoj je 100 Funti) Stax SR 34 sa adaptrom SRD-4 179 $ SR 84 sa adaptrom SRD-4 269 $ SR Gama sa adaptrom SRD-6 359 $ SR LAMDA Pro signature sa SRM-T1 TUBE cevnim pojacalom 1799$ SR LAMDA Pro 3 sa SRM 1 tranzistorskim pojacalom 1075$ pp od: Predraga
hi.fi.186 predrag,
>> Kad vec pomenu Stax, imao sam pre desetak i vise godina >> priliku da slusam Stax Sigma (direktno iz nekog japanskog >> deka Alpina koji je u to vreme placen 2000DEM a koliko se >> secam i te slusalice su kostale toli- Malo teze si mogao to da cujes direktno za kasetasa.;)) Sta se tice kasetasa AlpinA on ne postoji. AlpinE Elecronics je ime firme a ime ALPAGE (cita se alpazz) su stavljali na svoje kasetase.Pojma nemam zasto ta razlika. Obzirom na cenu mogu da predpostavim da se radi o najboljem modelu Alpage AL-300 koji je u to vreme bio jedan od referenci za kasetase u Nemackoj i Austriji. Model NIJE imao digitalni kaunter ali je imao mogucnost da mu se izvadi ploca na kojoj se nalaze oni dugmici za upravljanje kasetasom i koristi kao daljinski upravljac. Moj drug je kupio model AL-80 (oko 1200 DM),model odmah iza tog najboljeg i lepsi od 300 jer je imao digitalno kaunter Kasetas je zaista strava po zvuku ali ipak losiji od 300. Ja sam imao prilike da kupim model 300 u Gracu za samo 800 DM jer je bio demo model u radnji ali dok sam se ja neckao dodje covek i odnese mi bukvalno pred nosem (ja bio u radnji :>>>> U Austriji Alpage je bio jeftiniji nego u Nemackoj i pored veceg poreza, pojma nemam zasto.Jel znas mozda sta bi sa tom firmom.? pp od: P
hi.fi.187 zdrawcke,
>>> Da li moze biti da mi je glava na deku namagnetisana Teško. Mislim da se namagnetisavanjem glave povećava količina belog šuma na snimku, što kod tebe nije slučaj. Jel' to beše troglavi dek...?
hi.fi.188 dveselinovic,
Mislim da ovo nije nivo za diskusiju. Prvo, ja ne pravim reklamu bilo kome išta više nego neko drugi ko ima svoj stav i "promoviše" ono što smatra da je dobro. Drugo, ako aludiraš na poruku u vezi zvučnika, sve što sam hteo jeste da podelim jedno iskustvo sa ljudima ovde, a pošto je iskustvo moje, njima ostavljam da ga sami potvrde ili ne potvrde. žoveka koji pravi zvučnike jedva da poznajem, a upoznao sam ga onda kada sam prvi put u životu video njegove zvučnike; ergo, ne može se govoriti o "mojim drugarima" naprosto zato što čoveka jedva da poznajem, nemam bilo kakvih, čak ni privatnih, veza sa njim i sa njegovim zvučnicima. Treće, ispada opasno imati svoj stav koji se ne poklapa sa tvojim i onim što si ti negde pročitao; pade mi na pamet ona teza Aldosa hakslija: "Mnogo je lakše čitati knjige nego živeti život". Ti izgleda hoćeš da dokažeš da je Haksli bio u pravu. Da ne bi bilo nesporazuma - ja ne zastupam bilo koju firmu ili bilo koji proizvod, nemam bilo kakve ekonomske ili druge veze sa bilo kojom firmom sem one u kojoj radim, a ona se bavi građevinom i projektovanjem, i ređe trgovinom. Međutim, ja u svakom momemntu zadržavam pravo na sopstveno mišljenje koje može ličiti, a ne mora, na mišljenje i/ili stav nekog časopisa, sa kojim se svako ovde može ali ne mora složiti. Moje mišljenje je uvek samo to, moje mišljenje, a ne preporuka ili savet, sem ako to ne napomenem. Prema tome, odbijam tezu da bilo koga promovišem na bilo koji način; u suprotnom, ako ja pomovišem svojim stavovima bilo koga, onda to važi i za svakog drugog koji napiše bilo šta. Ti bi recimo u tom slučaju bio kriv za promociju nekih časopisa, a u ovim porukama danas za promociju Stax slušalica (koliko te plaćaju?). Treba li ovo da bude način razgovora? Jesmo li mi ovde tu zato da se gložimo oko razlika u stavovima, ili da razmenjujemo neka iskustva u težnji da svi saznamo ponešto novo? Ili treba da namećemo sopstvena mišljenja kao jedina merodavna? Treba li da lupamo ignore jedni drugima, ili treba da budemo bar za toliko parlamentarni da ne optužujemo drugačije mišljenje kao promociju ili posao? Treba li iko da bude kriv zato što se ne slaže sa nečim ili ima sopstveno mišljenje koje odudara od istine nekog drugog? Razmisli malo o ovome. Ja tebe ne napadam za tvoje stavove, a i sam znaš da se u nekim stvarima ne slažem sa tobom. Zašto onda ti napadaš mene? žime sam te to naljutio? Pozdrav, DVV
hi.fi.189 ljubisha,
>Malo teze si mogao to da cujes direktno za kasetasa.;)) >Sta se tice kasetasa AlpinA on ne postoji. AlpinE Elecronics >je ime firme a ime ALPAGE (cita se alpazz) su stavljali >na svoje kasetase.Pojma nemam zasto ta razlika. To mi je bio prvi i zadnji put da sam imao prilike da slušam Stax i samo se sećam da ih je čovek utakao u neku kutijicu a nju u deck. A što se tiče Alpine, jeste Alpage (ali pošto se nisam setio nisam ni napisao) a deck je bio bledo zelenkasti i imao je ručni bias. Dan danas čuvam ka- setu (ORWO Chrom) i snimak grupe ABS "Look of love" sa original američke ploče sa Kenwood gramofona. Takav snimak sam danas jedva uspeo da izvu- čem na kombinaciji Technics deck, Sony CD i TDK SA kaseati.
hi.fi.190 kenza,
(;> Istu kolicinu para koja se daja na npr. CDP-290 mnogo je (;> bolje potrositi na npr. Philips CD-614. Cuje se :)) A koliko je to?
hi.fi.191 vstan,
> DVV opet se neslazem sa tvojom teorijom! Rekao si da u > ekonomskoj klasi nema velike razlike izmedju CD plejera sto > uopste nije tacno! U klasi cena To ja trubim ovde vec godinu ipo. > setim. Prikljucimo ti mi svoje makine, stavimo Strejtse i u > jedan i u drugi i istovremeno pustimo diskove. Ljudi prvo nisu > verovali da dva uredjaja toliko razlicito zvuce i da se to moze > tako lako uociti! Jeste da su svi Jasno, to se primeti u prvim sekundama uporednog slusanja, samo sta vredi kada ljudi ne veruju. Bas su me na ovu tvoju konstataciju najvise "napadali".
hi.fi.192 vstan,
> kupite vise njih i onaj uredjaj koji je dobro > prosao u VISE casopisa (na primer kod engleza i nemaca) onda je Nemci mi nisu neko merilo za slusno testiranje ove tehnike. Sta kazu drugi ?
hi.fi.193 predrag,
Da si dobar biznismen pokazuje da prvo das malo teorije da bi se ljudi malo napalili a zatim praksa sa konkretnim primerima. Normalno sve je bez veze a tvoja roba je ono najbolje ;))) Idemo redom: >> Mislim da ovo nije nivo za diskusiju. Prvo, ja ne pravim >> reklamu bilo kome ista vise nego neko drugi ko ima svoj >> stav i "promovise" ono sto smatra da je dobro. Da bih ti osvezio malo pamcenje (ja sam moje osvezio skidanjem ovih tvojih poruka) evo nekih tvojih poruka: =============================== 3.156 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 05.09.93. 20:33, 5512 chr --------------------------------------------------------- Pre neki dan provalim da je i u Beogradu, koliko sada, moguce nabaviti delove za razne Hi-Fi zezalice. Pitajte me da li sam pao u nesvest! Evo malo primera. Iako navodim cene, radim to ovde a ne u malim oglasima jer: a) sve ovo podrazumeva i malo rada sa vase strane, pa je saglasno temi samogradnja, i b) ne navodim izvor, pa ovo ne moze biti komercijalni oglas. ─────┐ A kada zagrizete, reci cu vam da se spremam da sa mojom grupom │ ───────────────────────── │ (Grupa za informatiku) unutar moje firme pocnem sa prodajom ovih │ delova.:-))))))))))))))) (*NISAM* naveo ime firme, jos uvek nije │ komercijalni oglas!!!). │ ..................... --------------------------------------------------------- Ostatak poruke ti je bio krcat sta CENAMA a sada cak i kazes da kao tvoja firma nema veze sa tim.??? =============================== 3.157 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 05.09.93. 20:35, 5872 chr --------------------------------------------------------- Istom logikom, bice ponuden kompletan asortiman muzickih uredaja za PA sisteme, Hi-Fi od jeftinog do ezoterije (bas od 30 cm sa magnetom teskim 7 kg jeste ezoterija), ali i razni moduli za samogradnju,kao i ostali materijal i alati. Od pojacavaca, predvidam sledece modele: * * * Inace, planiram da razvijem bar dva nivoa predpojacavaca, jedan za dzep, a drugi po sistemu "nek' ide zivot, sta kosta da kosta" (ili, u kafanskoj verziji, "ja skrsim, ti platis" :-))))). Takode planiram da razvijem liniju zaista dobrih zvucnika pod nekim mojim imenom; ergo, trebace mi panel slusalaca, pa sve nesto racunam, ima vas ovde taman koliko treba, jedno 20-30 komada.:- ))))) E da, da ne zaboravim, posebno sam brinuo za veoma kvalitetne veze. Samim tim, veliku paznju sam posvetio kablovima, konektorima (na uredajima i na zvucnicima) i naravno kablovima. Medutim, zbog relativno velike cene (koja ide i do DEM 37 za stereo kabl od 1,2 m), kao i zbog cinjenice da se kablovi za zvucnike prodaju u rolnama od 100 m, ne bi bilo lose da se malo dogovaramo, da ne lagerujem vise od onoga sto treba. --------------------------------------------------------- I tako se rodi ideja prodaje kablova, koje ces ti da izdignes u nebesa u sledeca 2 meseca. =============================== 3.183 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 08.09.93. 17:57, 592 chr Odgovor na 3.178, robert, 08.09.93. 11:20 --------------------------------------------------------- ..................... Licno koristim QED 79 i veoma sam zadovoljan sa njim. Ne bih ga rado menjao, a probao sam i neki Van den Hul, ali za "n" puta vece pare, ja nisam cuo bitnijih razlika, pa sam ga zaobisao. Istina, to je bio valjda najjeftiniji kabl te kuce, ali opet, ... --------------------------------------------------------- Ovde si prvi put pomenuo VDH koji ti se nisu svidjali da bi na kraju popljuvao i Monstera. Normalno tvoji RG 59/U ce se pokazati da su najbolji. =============================== 3.213 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 13.09.93. 07:13, 1320 chr Odgovor na 3.210, predrag, 12.09.93. 21:16 --------------------------------------------------------- Ma nece biti bas tako. Procitaj moje ranije poruke i videces da ja *NIKADA* nisam prodao bilo koji pojacavac bilo kome. Sve, ali bukvalno SVE primerke koje sam napravio sam uradio za drugare, a na drugarima se ne zaraduje, njima ili odradis ili ne odradis. Oko teze "mozes ti to da napravis kako hoces, ali to nikada nece biti onaj", izvini, ali mislim da je to glupost, primerak misticizma "par excellence". Znaci, seme jesu iste, delovi jesu isti, ali ja ne umem da odbajem kao onaj u fabrici, ne znam njegovu vradzbinu. Nije nego. I ti to zoves "realnosti"? --------------------------------------------------------- Ovo se odnosi na tvoj projekat pravljenja kao Elektrokompanieta gde si mi zalepio etiketu da sam ja MISTIK. Nisam hteo da ti repliciram da ja poznajem ovlascenog servisera Electrocompanieta za Jugoslaviju. Njegov drug je zastupnik Elektrokompanieta za Jugoslaviju i koliko znam LICNO zna Per Abrahamsa i bio je vise puta kod njega Ne bi me zacudilo da i P.Abrahamsa nazoves mistikom i ubedis da je tvoje pojacalo bolje od njegovog. Gledao sam samo dokle si spreman da ides. =============================== 3.316 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 09.11.93. 21:27, 2744 chr --------------------------------------------------------- Danas su mi iz inozemstva prihajali novi vezni kablovi. Nakon ────────────────────────────── mnogo razmisljanja, jos vise slusanja i ponajvise sabiranja i odu- zimanja, opredelio sam se za Koncepciju Br. 2. Nulta koncepcija jeste da su kablovi koji se standardno ispo- rucuju uz razne uredaje obicno dubre, i da je najbolje sto covek moze uciniti sa njima da ih odmah baci negde na dno ormana i uzme pristojne kablove. Koje, pitanje je sad'? Po Koncepciji Br. 1, to treba da bude OFC (Oxygen Free Copper, tj. bakar bez kiseonika) licnasti kabl, sa signalom u sredini i kosuljicom od plete zice okolo. Po koncepciji Br. 2, to treba da bude klasican koaksijalni kabl, naravno odabran po kvalitetu (mala impedansa, mala kapacitativ- nost), sa velikim precnikom cvrste zice u sredini. Ja sam se opredelio za Koncepciju Br. 2, logikom da ako je jedan kabl dovoljno dobar da provede mega i gigaherce, valjda je dobar da provede i kiloherce. I tako kupim kabl RG59/U. Dobijem ga kako sam trazio, sa Cinch (RCA) konektorima od masivnog mesinga, naravno sa pozlatom od 20 mikrona. I odusevim se. Prvi efekat koji sam dobio, a koji me je maltene osamario onako sa vrata, je ambijentnost, efekat prostornosti. Evo slusao sam CD, Za eventualne zainteresovane, kabl je RG-59/U, spoljneg precnika 6 mm, otpornost je 59 oma po metru, kapacitativnost 70 pF po metru. Duzina je 2 m u mojoj verziji, a ima i kraca od 1,2 m. Cena po kablu je DEM 9 za moj od 2 m; u normalnom sistemu (CD, tjuner i kasetofon), trebace vam ukupno 8 komada, tj. DEM 72 ili DEM 64 za kracu verziju. Da ne bi bila reklama, sve detalje o porudzbini dajem samo na e- mail. Porucuje se ovde, stize za 10-14 dana u proseku. --------------------------------------------------------- I stigose kablove posle 2 meseca i poce tvoje hvaljenje kablova i pljuvanje po ostalima. Poce predizborna kampanja. =============================== 2.109 EXTRA.5:hi.fi dveselinovic, 30.12.93. 07:36, 289 chr --------------------------------------------------------- Nego, ima li zainteresovanih za jace kablove? Mislim na RG59/U koaksijalni, sa mesinganim i pozlacenim RCA Cinch dzekovima. Jedan moj drug se sprema da ih kupi, pa ako je neko zainteresovan, evo prilike da se prihefta. DEM 9 2 m, DEM 8 1 m, sve franko Beograd. Pozdrav, DVV ----------------------------------------------- 2.109 --- Posao ti ocigledno dobro krenuo jer evo i mesec dana kasnije krece nova trgovina. Nisi bas jeftin kada koaksijalne kablove od 1.2 Dm prodajes za 4.5 DM. I tako ispljuva ti Monstera i VDH a tvoje postadose "nebeski Srbi, pardon kablovi" >> Trece, ispada opasno imati svoj stav >> koji se ne poklapa sa tvojim i onim sto si ti negde >> procitao; pade mi na pamet ona teza Aldosa hakslija: >> "Mnogo je lakse citati knjige nego ziveti zivot". Ti >> izgleda hoces da dokazes da je Haksli bio u pravu. Kada ces da patentitras pronalazak tople vode. :))) Ti ako meni ne verujes (a ocigledno ne). U SVIM svetkim casopisima Monster ( i VDH)je dobro prosao Kada sam ja pre nekoliko godina prodavao Ps Audio 4.6 dosao mi neki tip pa poceo da me ubedjuje kako je to lose predpojacalo, malte ne krsina. Izvucem ja njemu 2 casopisa i tip ispade najveca budala. Obozavam takvim pametnjakovicima da DOKAZEM da zamisljaju da nesto znaju. Moj model 4.6 je bio tada u najboljem sistemu na svetu u klasi do 3000 funti u Engleskoj i proizvodjaci su dobili nagrade.(bili su Krell 50 i Apogee Calipper i Ps Audio 4.6) Nesu iz Game sam ti zato i pominjo jer on ima Krell elektroniku i Apogee Dueta sistem koji spada medju NAJBOLJIM na svetu ( oko 20.000 $ ,znaci i skupim) i NEMA TEORIJE da to lose zvuci i ako se nekome to ne dopada . To se sve kupuje na osnovu testova u casopisima a ne na osnovu toga sto je isao kod nekoga da to cuje . >> Da ne bi bilo nesporazuma - ja ne zastupam bilo koju >> firmu ili bilo koji proizvod, nemam bilo kakve ekonomske >> ili druge veze sa bilo kojom firmom sem one u kojoj >> radim, a ona se bavi gradevinom i projektovanjem, i rede >> trgovinom. Pogledaj tvoje poruke, eno oznacio sam ti sa desne strane tvoju poruku u kojoj kazes da neka tvoja grupa za informatiku koja ipak IMA veze . Pa sta je sada istina ??? >> Razmisli malo o ovome. Ja tebe ne napadam za tvoje >> stavove, a i sam znas da se u nekim stvarima ne slazem sa >> tobom. Zasto onda ti napadas mene? Cime sam te to >> naljutio? Da se mi razjasnimo. Lepo si pisao o raznim aspektima hi-fi uredjaja pocev od teorije do konstruisanja, i bilo je to veoma korisno za siri krug ljudi koji malo ili nimalo znaju o tome. Bilo mi je zanimljivo to citati i veoma poucno jer mozda cu saznati nesto vise. A onda si zagazio u komercijalne vode. Ok, covek hoce da unovci znanje. Nema problema. Jeste ima oglase, ali u konferenciji je prisnija atmosfera moze se i diskutovati, kritikovati a onaj ko hoce da kupi kupice. Ali onog trenutka kada si poceo da gazis neke opste PRIZNATE vrednosti da bi sto bolje novcano prosao presao si crtu. Preterao si ;>>>>> pp od: Predraga
hi.fi.194 vstan,
> (;> Istu kolicinu para koja se daja na npr. CDP-290 mnogo je > (;> bolje potrositi na npr. Philips CD-614. Cuje se :)) > > A koliko je to? Koliko se secam 614 je u "Oglasi" bio oko 300DEM, ili nesto manje.
hi.fi.195 vstan,
> Nemci mi nisu neko merilo za slusno testiranje ove tehnike. > Sta kazu drugi ? ... mislim na ovu moju konstataciju
hi.fi.196 dveselinovic,
Da skratimo: 1. Navedi mi bilo koga, bilo odakle i bilo kada i gde sam ja nekome nešto prodao od audio opreme, računajući i kablove kao audio opremu? Nije bitno da li je na Sezamu ili ne. 2. Navedi bilo koga, kada, gde, itd. kome je moja firma prodala bilo šta što ima ikakve veze sa audiom, sem cementa, koji jesmo prodavali, a koji neki koriste za pravljenje kutija? 3. Navedi bilo koga, kada, gde, itd. kome sam ja prodao bilo koju komponentu koja ima veze sa elektronikom u najširem smislu, dakle, računajući tranzistore, diode, otpornike, itd posle mog druga Radeta kome sam prodao neke tranzistore 1981. godine? 4. Navedi bilo koju firmu sa kojom sam ja imao bilo kakve veze sem kao kupac njihove opreme, čije sam proizvode prodavao, reklamirao, koju sam zastupao, itd, za razliku od tebe, koji sam kažeš da si se svojevremeno bavio trgovinom ovim uređajima? Imaš vremena za odgovor koliko god ti treba, meni se ne žuri. Ali pazi, ako se relativno brzo ne pojaviš sa odgovorima, ispašće da se ipak radi o nekim ličnim stvarima koji nemaju veze sa principima koje navodiš. Moj načelan stav u vezi časopisa je jasan, ali evo da ga jasno i glasno ponovim - smatram da je praćenje literature veoma korisna stvar u bilo kojoj oblasti interesovanja (poslu i hobiju), ali ne verujem glatko u sve što tamo nađem, a na pamet mi ne pada da literaturu, ma kako dobra bila, uzimam kao božiju zapovest. Ovo zato što je i literatura sklona favoritima kao i svi mi, pa kada sam u praksi čuo neke mezimce literature i kada sam se u neke zaista razočarao, prestao sam da verujem svemu što pročitam u nekom renomiranom časopisu. "Absolute Sound" *NISAM* redovno pratio, tj. čitao sam ga tu i tamo, sporadično, pa se gornji komentar ne odnosi na njih konkretno, ali važi i za njih u načelu. Možda bih, nakon praćenja i lične provere, promenio mišljenje u vezi njih, ali to je samo možda. Možda se ne radi toliko o apsolutnom slaganju ili neslaganju koliko o nijansama koje oni daju. Na primer, Englezi se polomiše da nahvale Rotel; ja ih slušao, ne kažem da su loši, cene im jesu razumne, ali nisam ni izbliza onako oduševljen kao oni. Po meni, za svaki Rotel model ima jednako dobar, a po meni i bolji, model firme Onkyo. Posebno se sa Englezima ne slažem oko zvučnika, pa je očigledno da spadamo u dve škole, oni u svoju, a ja pretežno u američku. A časopise i dalje sa zadovoljstvom čitama kada god mogu, ali pre svega kao izvor informacija o novitetima, a manje kao izvor preporuka. A da te smatram mistikom, smatram te, mislim da je za tebe ime religijsko iskustvo, a ne izvor muzike. Ne optužujem te, ne krivim te, ne bih te obesio ili bilo šta slično - pa to je tvoje pravo da doživljavaš sve kako se tebi sviđa, a moje je pravo da se sa tim ne slažem. Ima ljudi koji slušaju uređaje i drugih koji slušaju muziku; ti si ona treća vrsta, ljudi koji čitaju časopise i beskrajno im veruju po sistemu "oni hvale, to je prokleto skupo, mora da je dobro". Ja ne kažem da je loše, ali kažem da smatram da Nešini zvučnici ne vrede te pare (što je uostalom poznato kao teorija opadajućih prinosa, lozanska škola ekonomije, 1901. godina, Pareto). Očekujem odgovore na gornja pitanja. Pozdrav, DVV
hi.fi.197 zdrawcke,
Poslušah malo juče SONY CDP-491 i bili ste u pravu svi koji ste ga opljuvali (SONY-ja:) Izgleda da je gazda Morita malo zabrljao u toj klasi...ne da preskače,..
hi.fi.198 dr.grba,
>> Bog te!?! žovek piše o svim mogučim ezoterijama a ja samo pomenu >> Stax i vidi šta napravi. :) Da sam znao da ti je to bolna tačka ne >> bih je doticao. :) Ubi ga prejaka reč.
hi.fi.199 dr.grba,
>> Ali onog trenutka kada si poceo da gazis neke opste >> PRIZNATE vrednosti da bi sto bolje novcano prosao presao si crtu. Kao na primer: SONY je bolji od Phillipsa, zato što ima više para. (: >> Preterao si ;>>>>> I ti si. Pozivaš ljude da ne veruju svojim ušima, nego tekstovima koji opisuju rad uređaja. I zahtevaš da taj kriterijum bude apsolutan. Tu se pomalo gubi svrhovitost hi-fi uređaja. Zaboravio si da je uživanje u dobrom zvuku ipak subjektivna kategorija. Ne ljuti se što ovako upadam u ovu raspravu, ali malo me je iritirao način na koji si nastupio u svom neslaganju sa stavovoma DVV-a.
hi.fi.200 predrag,
>> Imas vremena za odgovor koliko god ti treba, meni se ne >> zuri. Ali pazi, ako se relativno brzo ne pojavis sa >> odgovorima, ispasce da se ipak radi o nekim licnim >> stvarima koji nemaju veze sa principima koje navodis. Po obicaju opet si majstorski obrnuo teze i bacio teziste na neku tamo tvoju firmu i neke zvucnike. Direktno receno: ti si prodavao koaksijalne kablove koji nisu namenjeni za hi-fi uredjaje. Mene ne zanima sto ljudi za to neznaju pa to kupe. To je njihov problem i njihovog neznanja. Nemam ni nameru da se sporim oko toga. Uostalom i sam kazes u jednoj poruci: =============================== 3.316 EXTRA.4:hi.fi dveselinovic, 09.11.93. 21:27, 2744 chr --------------------------------------------------------- .................... Ja sam se opredelio za Koncepciju Br. 2, logikom da ako je jedan kabl dovoljno dobar da provede mega i gigaherce, valjda je dobar -------------------- da provede i kiloherce. I tako kupim kabl RG59/U. Dobijem ga kako ................ sam trazio, sa Cinch (RCA) konektorima od masivnog mesinga, naravno sa pozlatom od 20 mikrona. --------------------------------------------------------- Medjutim. kada si poceo da tvrdis da su oni bolji od Monstera i VDH kablova specijalno dizajniranih da budu interkonekt kablovi za hi-fi onda je doslo do neslaganja sa mojim misljenjem. Moje misljenje nije merodavno (ali ni tvoje), sto oboje znamo ali ja imam debela ledja jer su svi svetski casopisi ocenili te kablove kao dobre. Ko je dobro ocenio tvoje kablove ? Koji casopisi su testirali tu vrstu kablova.? Interkonekt kablovi su specijalno dizajnirani da imaju sto manju kapacitivnost tako da sprezanjem dolazi do pada od -3 Db na frekvenciji > 200 Khz i < 100Hz. Cak u okviru jednog modela istog kabla prave se podvrste npr. VDH kablovi D102 mk III imaju kapacitet od 34 pf/m a D-102 mk III specijal 68 pf/m VDH imu tu debelo iskustvo obzirom da je vrhunski proizvodjac moving coil glava jer slicni problemi se javljaju prilikom interakcije kabla kojim se spajaju gramofonske glave i kabla od rucica. Prema tome nemas ni neke svetske reference u casopisima za kablove i nemas ni teoretske ( -3 db) jer kablovi nisu dizajnirani za hi-fi namene i ne mogu da zvuce bolje Doduse kod tebe je sve moguce, mislim na tvoje uredjaje ali u GLOBALU na vise razlicitih sistema nema teorije. Ono sto si ti vesto zaobisao je da su RG 59/u kablovi namenjeni i za povezivanje u Ethernet kompjuterske mreze (LAN) i da su kao takvi specijalno dizajnirani za velike brzine i male gubitke na velikim (Mhz) frekvencijama (otuda i onaj tvoj zaklucak u onoj poruci ali pogresan) koje se daju u specifikacijama Kablovi RG 58 se koriste i za mreze i za radio stanice i najeftinije su. To sto nisi uzeo varijantu RG 59/P ili RG 62/P mi je jasno, jer su skuplje 2-3 puta ali i lepse jer su bele boje. Sto nisi uzeo verziju RG 62 nego RG 59 kada imaju iste cene ?? I napisi da li si uzeo DUAL verziju.? pp od: P
hi.fi.201 dveselinovic,
Ne izbegavaj direktne odgovore. Ja sam ti postavio veoma jasna pitanja koja traže ne filozofiju, već konkretne odgovore. Ili odgovori na njih, ili se otkači. Nemam nameru da gubim vreme dopisujući se bez veze oko nebuloznih tema, a pre svega da li ja nešto prodajem ili ne. Ja ništa ne prodajem, niti sam se ikada bavio kupo-prodajom Hi-Fi uređaja, za razliku od tebe, jer si ti, koliko se sećam, taj posao radio (ako grešim, pardon). Mene si veoma konkretno napao da ovde na razne okolišne načine pokušavam da prodam ili podmetnem neku (nije bitno koju i kakvu) robu. Ja sam te pitao - kome sam bilo šta ponudio za pare, ko je ikada od mene, na Sezamu ili van njega sasvim svejedno kupio bilo koji deo opreme za bilo koje pare i tako dalje. Ti *NE* daješ konkretne odgovore već pričaš neke sasvim druge priče koje su totalno van konteksta postavljenih pitanja. Valjda se nadaš da niko neće primetiti da nemaš odgovore na postavljena pitanja, pa bi sada da skreneš diskusiju na neke druge tokove. Ja ti se izvinjavam na tome što sam očigledno povredio tvoja osećanja izjavom da su po mome mišljenju Monster i Van den Hul kablovi *BESLOVESNO* precenjeni u svakom pogledu, i kvalitetu, i efektu i ceni; to znači da to jesu dobri kablovi, ali da ni u kom slučaju, po mome mišljenju, ne vrede ni deo para koji se za njih traži. To rekoh i pri tome ostajem. Ako ti nemaš nameru da odgovoriš konkretno na postavljena pitanja, ja nemam nameru da mlatim sa tobom praznu slamu, a u pitanje tvojih ubeđenja nemam niti prava niti želje da ulazim. A nemam nameru da gubim vreme u praznim naklapanjima oko lutajućih tema. Dakle, ili konkretno odgovori na postavljena pitanja, ili ja završavam ovu diskusiju, a ti kako hoćeš. Pozdrav, DVV
hi.fi.202 toma,
Jel ima neko od vas nove kataloge od mojih omiljenih firmi: - Marantz - Kenwood - Onkyo Ako je nekom nesto od gore navedenog dostupno neka se raspise kako mu se cine novi uredjaji i ako je slusao neke jos bolje! Ovo me zanima zato sto vec 2 godine nisam niti video niti cuo :(((( neki nov uredjaj ovih firmi!
hi.fi.203 predrag,
>> Mene si veoma konkretno napao da ovde na razne okolisne >> nacine pokusavam da prodam ili podmetnem neku (nije bitno >> koju i kakvu) robu. Ja sam te pitao - kome sam bilo sta >> ponudio za pare, ko je ikada od mene, na Sezamu ili van >> njega sasvim svejedno kupio bilo koji deo opreme za bilo >> koje pare i tako dalje. Jel si ti uopste procitao procitao onu moju poruku 2.193 ? Lepo sam ti rekao da ne bacas teziste na neku tvoju firmu i tvoju trgovinu, pa kad si navro evo ti konkretno sve iz tvojih usta. Ja tebe nisam KONKRETNO napadao nego sam ti KONKRETNO izneo ono sto si ti KONKRETNO pisao. I evo ti ponovo konkretno sta si ti pisao: a ko je konkretno od tebe uzimao ne znam i ne zanima me. Evo ti pa ponovo procitaj samog sebe: >> =============================== >> 3.156 EXTRA.4:hi.fi >> dveselinovic, 05.09.93. 20:33, 5512 chr >> --------------------------------------------------------- >> A kada zagrizete, reci cu vam da se spremam da sa mojom >> grupom (Grupa za informatiku) unutar moje firme pocnem sa ││ >> prodajom ovih delova.:-))))))))))))))) (*NISAM* naveo ││ >> ime firme, jos uvek nije komercijalni oglas!!!). ││ >> ..................... >> --------------------------------------------------------- >> =============================== >> 3.157 EXTRA.4:hi.fi >> dveselinovic, 05.09.93. 20:35, 5872 chr >> --------------------------------------------------------- >> Istom logikom, bice ponuden kompletan asortiman muzickih >> uredaja za PA sisteme, Hi-Fi od jeftinog do ezoterije >> (bas od 30 cm sa magnetom teskim 7 kg jeste ezoterija), >> ali i razni moduli za samogradnju,kao i ostali materijal >> i alati. >> Od pojacavaca, predvidam sledece modele: >> =============================== >> 3.316 EXTRA.4:hi.fi >> dveselinovic, 09.11.93. 21:27, 2744 chr >> --------------------------------------------------------- >> Za eventualne zainteresovane, kabl je RG-59/U, spoljneg >> precnika 6 mm, otpornost je 59 oma po metru, >> kapacitativnost 70 pF po metru. Duzina je 2 m u mojoj >> verziji, a ima i kraca od 1,2 m. Cena po kablu je DEM 9 >> za moj od 2 m; u normalnom sistemu (CD, tjuner i >> kasetofon), trebace vam ukupno 8 komada, tj. DEM 72 ili >> DEM 64 za kracu verziju. >> ───┐│ >> Da ne bi bila reklama, sve detalje o porudzbini dajem ││ >> samo na e- mail. Porucuje se ovde, stize za 10-14 dana u ││ >> proseku. ────┘│ >> =============================== >> 2.109 EXTRA.5:hi.fi >> dveselinovic, 30.12.93. 07:36, 289 chr >> --------------------------------------------------------- >> Nego, ima li zainteresovanih za jace kablove? Mislim na >> RG59/U koaksijalni, sa mesinganim i pozlacenim RCA Cinch >> dzekovima. Jedan moj drug se sprema da ih kupi, pa ako je >> neko zainteresovan, evo prilike da se prihefta. DEM 9 2 >> m, DEM 8 1 m, sve franko Beograd. Prema tome sam sebi si odgovorio i nemoj mene nista da pitas jer ovo ti je moj odgovor. Konkretno si nudio, konkretne su cene pozivao si na mail za informacijei i ja nisam nista izmislio. >> Dakle, ili konkretno odgovori na postavljena pitanja, ili >> ja zavrsavam ovu diskusiju, a ti kako hoces. I ja zavrsavam diskusiju, nema nameru da se ubedjujem sa tobom oko stvari koje su vise nego ocigledne jer JA VERUJEM U ONO STO SI TI SAM NAPISAO (za razliku od tebe). ;))) pp od: Predraga ps: >> Moj nacelan stav u vezi casopisa je jasan, ali evo da ga >> jasno i glasno ponovim - smatram da je pracenje >> literature veoma korisna stvar u bilo kojoj oblasti >> interesovanja (poslu i hobiju), ali ne verujem glatko u >> sve sto tamo nadem, a na pamet mi ne pada da literaturu, >> ma kako dobra bila, uzimam kao boziju zapovest. Ovo zato >> sto je i literatura sklona favoritima kao i svi mi, pa >> kada sam u praksi cuo neke mezimce literature i kada sam >> se u neke zaista razocarao, prestao sam da verujem svemu >> sto procitam u nekom renomiranom casopisu. Negiranjem nekih opste priznatih vrenosti kao sto si ti na primer uradio za jedan proizvod koji je dobro ocenjen u svim casopisima i proglasio ga losim otvorio si i Pandorinu kutiju. Pa ti bre testiras kompjuterski hardver. Jel ja treba da verujem tebi ono sto ti pises i sve rezultate testova koje objavljujes ili da zakljucim kao i ti da literatura je sklona favoritiva (tvoji clanci) i prestanem da verujem u ono sto si ti testirao i pisao i oslonim se pri kupovini na sebe i svoje kljuse jer se u tvojim testovima pojavljuju tvoji mezimci??? Stvarno me bacas u dilemu kome verovati. Nemoj da si dvolican sa zakljuscima i da pravis razne arsine kako vetar duva. Imaj jedan ISTI stav jer u PRINCIPU testiranje kompjuterskog hardvera i hi-fi uredjaja je isti posao. pp od: Predraga
hi.fi.204 pmihailo,
Drugar se interesuje za jeftin cd walkman ili jeftin cd player. ponude na tel. 475-191 ZARKO
hi.fi.205 dveselinovic,
Očigledno se nećemo složiti, pa je vreme da stavimo tačku. Bar je ja stavljam. Samo jedna mala napomena - testiranje hardvera za računare i Hi-Fi opreme nikada nije bila ista stvar i nikada neće biti. Ja potpisujem samo one komentare koje mogu da dokažem isključivo na ponovljivim testovima, uz maksimalno moguće otstupanje od početne vrednosti za onoliko koliko je poznata tolerancija testa (to je oko +/- 2%). Tu nema subjektivnog, nema kako se to meni čini, već koliko TAžNO mašini treba da obavi neki test. Sve je u totalnoj objektivnosti jer štoperica radi uvek na isti načini. Jedini subjektivan stav u svemu tome je neki moj zaključak da li je neka mašina sklopljena kako treba ili ne - o tome se zaista može diskutovati, ali o vremenu potrebnom za obavljanje posla, o broju piksela ili bajtova na ovom ili onom testu nema diskusije. To *MORA* biti ponovljivo i tačka. Dakle, ja ili mogu da *DOKAčEM* rezultate svojih testova, uvek i svuda, ili to neću da potpišem - za razliku od Hi-Fi-ja, gde neko čuje ovako a neko onako, gde ima tonski gluvih, gde svačije uvo ima drugačiju krivu čujnosti (čak svako od dva uva ima drugačije krive), itd; gde ukratko ima dosta subjektivnog, hteli mi to ili ne. A to znači da je poređenje sasvim neprimereno. Pozdrav, DVV
hi.fi.206 alazovic,
Zdravo svima, koliko vas ima ! Pitanje za DVV-a : Koji su naponi napajanja za Kerting poja#iva# ( mislim da je PA 102 ) ? Pozdrav : Ljubiça , Nikola , Aco .
hi.fi.207 dveselinovic,
Poslednji put kada sam merio, u "praznom hodu" (tj. bez signala) napajanje je bilo +/-50V. Brojka se odnosi na PA-102, a pazite, ima i PA-101, to je manji model, a njega nikada nisam ni video otvorenog. Izvod za predpojačavač, koji se napaja sa pojačavača, je bio +/-18V, a konačna regulacija sa 7815/7915 se obavljala u samom predpojačavaču. Pozdrav, DVV
hi.fi.208 baper,
Ima li neko programče za proračun i projektovanje skretnica za zvučne kutije ?
hi.fi.209 mjevta,
HI! Neposredan povod za moje pitanje je jedan KENWOOD BASIC X1 dek star otprilike tri godine koji bi u nekoj komplikovanoj šemi razmene, doplate i sl. trebao da pređe u moje vlašnistvo. Naravno, pogađate da sam ja sam popriličan laik po pitanju HI-FI - ja pa bi me zanimalo nekoliko opštih tehničkih karakteristika i neka okvirna cena. Inače dek je meni predstavljen kao proizvod vrhunske klase sa nabavnom cenom reda veličine 1000 DM. Stvar je hitna pa bih zamolio za promptni odgovor.
hi.fi.210 niklaus,
(:> Ima li neko programče za proračun i projektovanje skretnica za (:> zvučne kutije ? Ima na imtelu PRFECT??.ZIP Radi i proračun skretnica, i zvučnih kutija, sve to u zavisnosti od kara- kteristika zvučnika i tvojih želja... (:niklaus:)
hi.fi.211 vstan,
> Ima na imtelu PRFECT??.ZIP > Radi i proracun skretnica, i zvucnih kutija, sve to u zavisnosti > od kara- kteristika zvucnika i tvojih zelja... Alooo, to sam poslao valjda u prosloj extra-i ! (prfect45.zip 198kb, skinuto sa IMTEL-a)
hi.fi.212 baper,
-> (:> Ima li neko programče za proračun i projektovanje -> skretnica za (:> zvučne kutije ? Svima puno hvala za pomoć :))) Još kada bi mi neko šapnuo broj poruke ... :) Ubi' se tražeći je :(
hi.fi.213 alazovic,
Zdravo svima, koliko vas ima ! Kol'ko puta Ja vas da pitam za one je**ne kondenzatore kod RIAA pretpojačala ( povratna sprega za dobijanje RIAA krive ) ! Ajde , deder , malo teorije o elementima koji se ugrađuju u pojačivače i pretpojačivače ( koji kondenzatori i gde ) . Setite se Steve Karapandže i njegovih malih tajni! Nemojte samo ovo da mi odgovorite: "Ali nekih stvari ima, što ne govore se svima, što se samo nekom šapnu, ti ih znaaaaš!!!" Pozdrav, ACO, LJUBIŠA i NIKOLA.
hi.fi.214 zdrawcke,
>>> Još kada bi mi neko šapnuo broj poruke ... :) >>> Ubi' se tražeći je :( I mene interesuje :)
hi.fi.215 baper,
-> (:> Ima li neko programče za proračun i projektovanje Ubi' se tražeći je :( Nađeno :)))
hi.fi.216 baper,
--> I mene interesuje :) EXTRA.4 poruka 4.15 cu :)
hi.fi.217 zdrawcke,
>>> Još kada bi mi neko šapnuo broj poruke ... :) >>> Ubi' se tražeći je :( Extra4, 4.15, ali proračunava samo za woofer :(
hi.fi.218 dveselinovic,
Pa šta te zanima? Proračuni? pa znaju se vremenske konstante. Međutim, pazi! Nije sve tako jednostavno kao što izgleda. Naime, može se proračunati koje su vrednosti potrebne, ali po mome iskustvu, tako dobijene vrednosti se *NIKADA* ne poklapaju sa stvarno potrebnim vrednostima. Do ovoga dolazi zbog polova prenosnih funkcija u raznim stepenima samog pojačavača. Drugim rečima, prvo proračunaš vrednosti po teoriji, zatim napraviš radni model, pa ga premeriš, pa ga tek onda empirijski doteraš na stvarne vrednosti (ovaj efekat je inače dobro poznat i u teoriji i u praksi, a naziva se "staggering"). Dakle, budi precizniji. Reci tačno šta te zanima - vrste, vrednosti, tolerancije, uz navođenje konkretne vrste pojačavača u kojoj takva mreža treba da se nađe (IC ili diskretni). Dalje, da li te zanima aktivna, pasivna ili hibridna ekvalizacija? Pozdrav, DVV
hi.fi.219 mpavlovic,
Izasao je iz stampe prvi broj casopisa za elektroniku "ELEKTRO" u izdanju InterHIT-a NIS a koji je odstampan u BIGZ-u BEOGRAD. Sve informacije oko nabavke, pretplate i ostalog u vezi casopisa iskljucivo na telefon : 018/23-317 InterHIT.
hi.fi.220 baper,
-> (:> Ima li neko programče za proračun i projektovanje Ubi' se tražeći je :( Nađeno :)))
hi.fi.221 baper,
--> I mene interesuje :) EXTRA.4 poruka 4.15 cu :)
hi.fi.222 toma,
Koliko se ja secam Kenwood BASIC X1 je bio vrhunski dek doticnog proizvodjaca! Kenwood je imao tri modela top dekova u to vreme tj. KX-880 , KX-990 i KX-1100 koji su pripadali nekoj da je nazovem regularnoj seriji masina i dva modela njihove extra serije BASIC pomenuti X1 i X2. Oba modela su babaroge i posto imam odlicna iskustva sa Kenwood dekovima toplo bih ti ga preporucio. Neznam u kakvom je stanju doticni pa neznam koliko para da das za njega. Masina, koliko se secam ima DOLBY B,C i HX, tri glave i mogucnosti programiranja pesama, INDEX i BLANK SEARCH, digitalni brojac i ODLICAN zvuk jer je nastao od KX-880 koji ladno i danas posle dugo godina stoji rame uz rame sa AKAI GX 75 ili 95 masinom! Ako je dek ispravan i ocuvan moja preporuka (subjektivna) je da ga uzmes. Ah, da Kenwood ima neunistive glave, jer kod mog ortaka njegov KX 880 sljaka vec 10 godina i osim servisiranja koji sam mu uradio pre 2 g. (podmazivanje i ciscenje mehanike) nije pokazao nikakve znake zamora, a hteo sam da padnem kada sam video njegove glave, posle ovako dugog arcenja, dnevno bar po 6 sati, koje izgledaju ko nove! Sto ja nemam taki dek!!!!!! Steva
hi.fi.223 mirkot,
>> Extra4, 4.15, ali proračunava samo za woofer :( Pa to ti samo i treba. Srednjetonci/visokotonci (uglavnom) ne zahtevaju svoje komore. To znači da možeš da izračunaš kutiju za bas, a ako ne znaš šta ćeš sa visokotoncem, ti ga lepo stavi odozgo na kutiju i time možeš da ga dovedeš u fazu sa basom. Pitanje skretnica i dalje ostaje otvoreno. Mirko
hi.fi.224 niklaus,
(:>> Ima na imtelu PRFECT??.ZIP (:> Alooo, to sam poslao valjda u prosloj extra-i ! (:> (prfect45.zip 198kb, skinuto sa IMTEL-a) E, pa fino - našli smo se. (: Još samo uputi čoveka na broj poruke... (:niklaus:)
hi.fi.225 zdrawcke,
>>> Pa to ti samo i treba. Srednjetonci/visokotonci (uglavnom) ne >>> zahtevaju svoje komore. To znači da možeš da izračunaš kutiju za >>> bas, žek, ček. Zar se ovde ne radi o proračunu skretnica?
hi.fi.226 mjevta,
>> stoji rame uz rame sa AKAI GX 75 ili 95 masinom! Ako je dek >> ispravan i ocuvan moja preporuka (subjektivna) je da ga uzmes. Na zalost, nije! Thanx anyway.
hi.fi.227 dveselinovic,
Pardon, montažom visokotonca u liniji sa basom će se dobiti VREMENSKO, ali ne i fazno poravnanje (a vidi i poruku 2.225, u pravu je čovek). Vremensko poravnavanje nije ni izbliza tako veliki problem kao fazno, a ovo drugo se postiže veoma pažljivim projektovanjem skretnice, sa puno, puno finih doterivanja. To ne znači da ne treba obaviti i vremensko poravnanje - ako već sam radiš, što i to da ne uradiš? To možeš postići na dva načina - prvi je montaža visokotonca van kutije odnosno komore za bas, ili stavljanjem prednje ploče pod nagib tako da se poklope. Imao sam zadovoljstvo da slušam par takvih zvučnika, počevši od onog koji je počeo celu stvar, B&W DM6. Po mome iskustvu, tu nema nekih većih dobiti u odnosu na dobro projektovane klasične kutije i s obzirom na neke male trikove koji kod njih dobro pale. Na primer, mislim da je mnogo bolji trik da kada koristiš dva ista basa, recimo dva od 8", srednjetonac staviš između njih, čime dobijaš da ti je izvor zvuka subjektivno jedna tačka (ovo je jako uporšćeno, ali se može čak i matematički dokazati). Da sam ja na tvom mestu, mnogo više bih se bacio na usaglašavanje zvučnika međusobno po osobinama i efikasnosti; klasičan trik je da uzmeš visokotonac koji je recimo 3 dB efikasniji od basa, pa da ga smirivanjem ujednačiš, čime mu usput i povećaš kapacitete snage (za 3 dB, primera radi, dupliraš mu snagu koju može da izdrži). Više akcenta bih bacio na projekat skretnice, kako mi ne bi unosila razne svinjarije oko tačaka prelaza i naravno oko faza, a baš tu su one jako nezgodne. Mislim da su te dobiti daleko veće od vremenskog poravnavanja. Pozdrav, DVV
hi.fi.228 mirkot,
>> žek, ček. Zar se ovde ne radi o proračunu skretnica? Koliko sam ja na brzinu video, ne. Postoji baza bas drajvera iz koje se vade podaci za proračun i u koju ti možeš da dodaješ nove zvučnike. Ne postoje podaci za srednjetonske/visokotonske zvučnike, pa prema tome ne može se raditi proračun skretnice. Moja preporuka: kupi TANNOY 3148 ili slične, unutra je i visokotonac, a i skretnicu dobiješ u kitu. Zvuči fantastično. Mirko
hi.fi.229 zdrawcke,
>>> Moja preporuka: kupi TANNOY 3148 ili slične, unutra je i >>> visokotonac, a i skretnicu dobiješ u kitu. Zvuči fantastično. Đe to ima?
hi.fi.230 sojka,
ůKo je ono trazio program za proracun skretnice ?ÚĆĚŹx9?? Evo ga stize! Pozdrav Sojka loudsp.arj
hi.fi.231 sojka,
Evo jos jednog programa za skretnice threex.arj
hi.fi.232 sojka,
ĐEvo pro╔vžć ěĹ žôćpćž├&şmúßQ┬yłő >Đ" Evo programa za izracunavanjŠWLxżŠ1(┤čCžwvâF´AíŮ▄ÂĆ evo jednog pametnog programa tzv.Room Acoustic Designer rad.arj
hi.fi.233 sojka,
w┼Ű3Z┤oŁü-ő%CEvo螣ś;jos Á╚<,âĘčŞN┐jednog pametů│nog programcicaô o - room.arj
hi.fi.234 mirkot,
>> >>> Moja preporuka: kupi TANNOY 3148 ili slične, unutra je i >> >>> visokotonac, a i skretnicu dobiješ u kitu. Zvuči >> fantastično. >> >> Đe to ima? Ovde nema u kitu, mogu da se nađu samo napravljeni (ima moj brat jedan par). Moraćeš da zamoliš nekog ko ide preko granice. Orijentaciona cena je 300 GBP po komadu (u kitu je i skretnica sa pripadajućim ožičenjem). Možeš da ih vidiš u Ateljeu 212, uzidane. Mirko
hi.fi.235 alazovic,
Mene interesuje vrsta kondenzatora (MKT, Styroflex i sl.). Šta se bolje pokazalo u praksi? Prvenstveno u IC tehnici. Kad smo već kod vremenskih konstanti, da li su ovo prave vrednosti: 20 Hz + 20 dB 50 Hz + 17 dB 500 Hz + 3 dB 1000 Hz 0 dB 2120 Hz - 3 dB 20000 Hz - 19.5 dB žini mi se da si nudio šemu nekog H/K pojačivača, pa ako te ne mrzi baci je ovamo. A sada jedna fina (?) ideja : Pošto je jedan od najvećih problema operacionih pojačivača nedovoljan raspon napona napajanja (+/- 20V max. i to samo kod nekih ; govorim o pojačivačima dostupnim običnim smrtnicima !), zasto u vod napona napajanja svakog operacionog pojačivača ne ubaciti po tranzistor, upravljan njegovim izlaznim naponom, što bi dovelo do popriličnog povećanja opsega izlaznog napona, a što bi rešilo problem prepobuđenja pojačivača . Ovo rešenje sretao sam kod nekih pojačivača snage (pri čemu je opisana konstrukcija bila ulazni stepen) koji su prilično dobro zvučali. Dakle, vredi li zezati se oko ovoga ili je neko već to radio pa digao ruke od uzaludnog posla ? Imaj me na umu ako ti padne na pamet da patentiraš ovakvo fino (?) rešenje. ;-)))))))))))) Pozdrav, LJubiša,Nikola,Aco.
hi.fi.236 dveselinovic,
U RIAA mrežu stavi ili silver mica (ako su vrednosti do 1 nF), ili MKT/MKS seriju kondenzatora. Posebno su MKT modeli veoma brzi, tj. imaju malu električnu inerciju, što ih čini veoma pogodnim za brza kola, od LF356/TL071 nadalje. Ja sam ih koristio sa dosta uspeha. Ako radiš sa IC-ima, svi elektroliti (tj. od 1 uF nagore) bi trebalo da budu bipolarni - savetujem Roederstein (Roe) proizvode, sjajni su, veoma brzi, preko 50 V/uS. Naravno, mogu i klasični elektroliti, ali po cenu kvaliteta zvuka. Za rasprezanje napajanja, koristi keramičke kondenzatore zbog veoma visokih (RF) smetnji koje su moguće, ili alternativno, ako su vrednosti veće (1uF nagore), tantale. Oko varijante sa tranzistorom na napajanju IC-a - ideja postoji, lepo radi, ali ne znam šta će ti u IC tehnici. Naime, primera radi, dobar op amp a la LF356/357, TL071, Signetics modeli, itd ionako mogu da izbace 20 V p-p izlaza, što je oko 7 V RMS. Pokažite mi molim vas bilo koji pojačavač snage koji NE luduje sa 1,5 V RMS na ulazu; u profesionalnoj tehnici, to je nivo od 0,775 V (0 dBm). Ako se to zna, pitanje je šta će mi veći naponi napajanja da bih imao veće izlazne napone? Jedino mesto gde se izlaz može shvatiti kao neadekvatan jeste na gramofonskom ulazu zbog RIAA mreže i zbog velikog pojačanja, što vodi ka nižoj granici zasićenja ulaza. To rešavam pravljenjem RIAA korektora sa diskretnom tehnikom i napajanjem od +/- 24 V ili tu negde. A i to se radi mahom zbog oštećenja ploča (čuvenog "krc") koje u trenutku može da prezasiti korektor. Ako pak radite sa aktivno/pasivnom ekvalizacijom, gde se podignuti visoki vrate na normalu PRE ulaska u pojačavač, onda i to otpada kao problem. Inače, ovo smatram daleko superiornijim metodom, sa sigurno boljim zvukom, ali i jednom inherentnom manom - sistem je nepredvidiv zbog nepoznate interakcije sa zvučnicom. Neke su ovakve, neke onakve, svaka traži specifično opterećenje, pa se mogu dogoditi deformacije. To je bolji sistem kada se tačno znaju osobine zvučnice, pa ako se ona promeni, onda i korekciju treba prilagoditi. Ali, neto efekat je da se prag zasićenja čak i IC-a drastično podiže jer je odstranjen problematični deo signala (problematičan zato jer je podignut za 20 dB). H/K PM350 je bio bačen ovde u obliku OrCAD 4.0 šeme. Baciću ga ponovo prvi sledeći put. Pozdrav, DVV
hi.fi.237 dcolak,
Ok ljudi, kao što ste verovatno primetili u malim.oglasima prodavali su se dynaudio visoko i srednjotonci. Moj drugar ih je pazario i sad ima neka pitanja. 1. vrede li ti zvučnici tu paru? 150 za visoko i 200 za par srednjo- tonaca.. 2. kakvu skretnicu da napravi? 3. kako da rasporedi visoko/srednjotonce u kutiji? 4. kakvu kutiju da pravi? Hm, valjda je to sve.... Sledge DAMMIR!
hi.fi.238 dveselinovic,
Kutija se pravi uvek i samo prema bas drajveru - prema tome, nju će morati da projektuje prema osobinama basa. Da li će ići na bas refleks (čistiji bas i ide dublje) ili kompresionu (bolje ponašanje na tranzijentima), to je stvar njegove odluke. Skretnica se pravi za konkretne drajvere - dakle, dok nema basa, nema ni skretnice, jer ona pored ostalog treba da usaglasi i sve drajvere. U principu, ne bih mu savetovao da ide na veći nagib od 12 dB/okt, Butterworth - to je neki srećni kompromis između nagiba i faznih svinjarija koje se nužno događaju na svim filterima. Ako ide na dva manja basa, onda srednji i visoki treba da se nađu između dva basa (da bi dobio "point source" efekat); alternativno, neka mu jedna prednja ploča bude slika u ogledalu druge, tako da mu je visokotonac na levoj kutiji gurnut ka levoj ivici kutije, a u desnoj kutiji ka desnoj ivici. Da li vrede? To je teško reći jer je to stvar ukusa. Cena kao takva za taj kvalitet drajvera je pristojna do dobra, mada ja recimo ne mirišem mnogo Dynaudio zvučnike, ali odmah napominjem da sam čuo niz aplikacija od kojih su neke bile oho-ho bolje od drugih. Stvar ukusa. Pozdrav, DVV
hi.fi.239 dcolak,
│ Da li vrede? To je teško reći jer je to stvar ukusa. Cena kao │ takva za taj kvalitet drajvera je pristojna do dobra, mada ja recimo │ ne mirišem mnogo Dynaudio zvučnike, ali odmah napominjem da sam čuo │ niz aplikacija od kojih su neke bile oho-ho bolje od drugih. Stvar │ ukusa. Hvala na svim ovim informacijama. Imam još jedno pitanje (isto za prijatelja), poznajete li nekog majstora koji mota zvučnike tj. koji ih ukratko popravlja? Ajd i za mene jedno pitanjce, gde mogu da kupim visokotonce i srednjotonce, ništa extra, imam neke stare zvučnike sa Gorenje linije (gramofon, kasetofon, radio sve u jednoj položenoj kutiji), ali su mi crkli pomenuti zvučnici.. Dakle, ništa 100+ DEM ... Sledge DAMMIR!
hi.fi.240 dveselinovic,
žuo sam za nekog momka koji dobro mota zvučnike, ali ne znam na pamet podatke, dakle moram da pitam. Oko drajvera, da ne bi bilo pljuvke kako "protežiram" ovoga ili onoga, odgovor u mail-u. Pozdrav, DVV
hi.fi.241 niklaus,
(:> žuo sam za nekog momka koji dobro mota zvučnike, ali ne znam na (:> pamet podatke, dakle moram da pitam. Da nije kojim slučajem izvesni Napijalo Nenad? (: Sean :)
hi.fi.242 mpavlovic,
NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! POJAVIO SE PRVI BROJ SPECIJALIZOVANOG CASOPISA ZA ELEKTRONIKU U IZDANJU FIRME InterHIT NIS, A KOJI JE STAMPAN U STAMPARIJI BIGZ - BEOGRAD. NA 40 STRANA KVALITETNOG PAPIRA I KORICAMA U KOLORU PRIVI BROJ UKRATKO DONOSI: PROJEKTI: 1. MUZIKA SA RACUNARA - MINI SEMPLER - Jednostavan uredjaj pomocu koga mozete muziku i govor, da snimite na hard disk ili da ga emitujete sa hard diska. 2. FM BEZICNI MIKROFON ZA 37 MHz - Poluprofesionalan uredjaj koji po kvalitetu ne zaostaje mnogo iza profesionalnog. 3. DIGITALNI VOLTMETAR - Voltmetar sa digitalnim pokazivanjem, koji uz odredjeni pretvarac moze da meri i druge elektricne i neelektricne velicine. Projekti sadrze kompletne elektricne i blok sheme, kao i nacrte stampanih ploca. Ako vam samogradnja predstavlja problem mozete naruciti samo plocicu, kit komplet ili gotov uredjaj. OSIM projekata tu su i stalne rubrike: - DA VAS PITAM ? - SKOLA DIGITALNE ELEKTRONIKE - KROZ PRAKTICNE PRIMERE - TEHNICKE KARAKTERISTIKE ELEMENATA - MAJSTORE HELP - KLUB PRONALAZACA - PROJEKTOVANJE U ELEKTRONICI I DRUGE. JEDINSTVENA BERZA ELEKTRONSKIH KOMPONENATA UZ BESPLATNE MALE OGLASE DO 10 RECI UZ KUPON IZ CASOPISA. NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! NOVO ! OD 10.02.94 U BEOGRADU NA KISOCIMA "STAMPE" U CENTRU GRADA (POTEZ KALEMEGDAN-SLAVIJA),(OKO ZELEZNICKE I AUTOBUSKE STANICE) U VOJVODINI NA KIOCIMA DNEVNIKA U (CENTRU) SVIM VECIM GRADOVIMA NAJVEROVATNIJE OD 14.02.94 SVE INFORMACIJE OKO PRETPLATE I NABAVKE U OSTALIM GRADOVIMA ISKLJUCIVO NA TELEFON REDAKCIJE ELEKTRO-A 018/23-317 InterHIT ZA RACUNARE I SOFTVER POSTOJE " RACUNARI " ZA ELEKTRONIKU I HARDVER " E L E K T R O "
hi.fi.243 sojka,
Zdravo svima,prvo se izvinjavam što još nisam nabacio one obećane članke iz madjarskog HiFi Magazin-a o tzv. PWB efektima.Imao sam nekih problema sa sinom ali radi se, biće nešto od toga. Napravio sam jedno pojačalo snage u klasi A snage nekih 30 W po nekoj šemi iz američkog Audio-Amateur-a(šema iz '78-e).Nisam našao originalne izlazne tranzistore pa sam ih zamenio malo slabijim ali šljaka i ovako. Jedino zbog estetike(težine) bi mi trebao jedan toroid od 2x22 V/min.6 A ako neko ima nek mi se javi. Pojačalo odlično radi ako nekog zanima šema,kompletan članak o samogradnji mogu ga baciti ovamo. Konstruktor pojačala je Nelson Pass (iz firme Treshold) ! Pre ovoga sam slušao muziku na drugom pojačalu isto klase A (2x10 W),isto samogradnja. Imam na prodaju par zvučnika VISATON WSP-21S(100/130 W,8oma,fc-8000 Hz, Q=0.21,prečnik 20 cm,)samo su isprobani,garantovano dobri,cena u Nemačkoj je 149 DM po komadu ja ih dajem za 100 DM ili menjam za neku robu !
hi.fi.244 dveselinovic,
Alo, ima li ovde živih? Pozdrav, DVV
hi.fi.245 vstan,
> Alo, ima li ovde zivih? .. htedoh i ja da pitam :)
hi.fi.246 sojka,
Ima naravno zivih ali radim ono sto sam obecao! Jel nekog zanima on0o moje pojacalo u A klasi,da li da ga skeniram ili da se zaje***am u Orcad-u? Sojka
hi.fi.247 zdrawcke,
>>>> Alo, ima li ovde zivih? >>> >>> .. htedoh i ja da pitam :) Ajmo malo razmrdavanja: kakvi su to TEAC dekovi Z 5000 i Z 6000? Možda i nisu novi, ali za mene jesu, pa ako neko može malkice da ih opiše sa osvrtom na V 5000 i 6000 :)
hi.fi.248 dveselinovic,
Šta, još ga nisi nacrtao u OrCAD-u? Pa šta čekaš? Limun? :_))) Ajde boga ti nacrtaj to časkom, možeš ti to, pa šta je jedna šemica za takvog deliju? Pozdrav, DVV
hi.fi.249 drpr,
-> Ajmo malo razmrdavanja: kakvi su to TEAC dekovi Z 5000 i Z -> 6000? Možda i nisu novi, ali za mene jesu, pa ako neko može -> malkice da ih opiše sa osvrtom na V 5000 i 6000 :) Ja ne znam mnogo o dekovima ali vam prenosim reči jednog mog ortaka, koji btw ima Nakamičija u svojoj kolekciji. Kaže da su dekovi solidno urađeni i da im je zvuk na nivou te da se on sve više kani da proda svog nakamičija te da kupi možda i teac (neki troglavaš) te da mu ostane malo bogatstvo :) cope
hi.fi.250 sojka,
Za vikend cu uraditi i poslati semu ! :-) Sojka
hi.fi.251 corto,
Elektronska ekipo, Institutu Vinca je potreban predavac na kursevima za OrCAD i PCad. Ako vas ima, Nemanjina 4, 10. sprat...dalje se snadjite, ako se oni vec nisu snasli.
hi.fi.252 funky,
Z5000 - Z7000 je najbolja i najskuplja edicija TEAC-ovih dekova ikad napravljena. Blago rečeno, V3000-V7000 su igračke za njih. Vodili su se u časopisima i prospektima nezavisno od ostalih deck-ova, i to pod nazivom CASSETEN MACHINEN (ne DECKS). Z6000 je bio tolko papreno skup, da si tada (85.) mogo za te pare da kupiš 3-4 Technics-a RSB100 (oko 5-6000 DEM) i imao ga je kolko znam samo jedan čovek u gradu (Vučko, bivši DJ KST-a). Z5000 je imalo par ljudi, uglavnom snimača za pare (npr. Milan Poznanović). Skoro beše na oglasu Z6000 za oko 1500 DEM, zamalo da padnem u iskušenje. Inače, svi su treoglavi, a Z5000 pomalo liči na V900 X, Teac-a najboljeg u smrtničkoj klasi. Najlakši ima oko 15 Kg i svi su troglavi sa po 3-4 motora toliko za sad. pozdrav, funk
hi.fi.253 iboris,
Ł Institutu Vinca je potreban predavac na kursevima za OrCAD i PCad. Ako Ajde što si promašio temu... :)), nego interesuje me da li je potrebno imati neku diplomu za to (PCad) ?
hi.fi.254 zdrawcke,
>>> Skoro beše na oglasu Z6000 za oko 1500 DEM, zamalo da padnem u >>> iskušenje. Kuku... beše jedan sad u Sredu za 800DEM...
hi.fi.255 petkovicd,
Jel' zna neko neki dobar SONYjev i TECHNIKSov servis ? Prvi mi treba za CD a drugi za kasetofon.
hi.fi.257 corto,
>  Ajde sto si promasio temu... :)), nego interesuje me da li je >  potrebno imati neku diplomu za to (PCad) ? Ne znam, mozda. Proveri slobodno. Promasena slobodna tema mi je specijalitet od osnovne skole :)))))))
hi.fi.258 sojka,
Konačno !!!!!! Evo šeme izlaznog pojačala od 40 W u klasi A. Šema je crtana u Orcad-u. Za napajanje će vam trebati trafo sa dva sekundara od 22 V svaki min. 3A !!! Znači za stereo verziju još jedan trafo! Grec treba da je 100V i najmanje 25A !!! Elektroliti od 3300 - 33000 uF za napajanje po dva komada. Veća vrednost elektrolita zahteva jači grec! U negativnu granu staviti osigurač od 4A i na izlaz za zvučnik isto. Kod prvog uključenja može se desiti da izbije ovaj u neg.grani. Dobro proverite sve ,stavite drugi osigurač,uključite ponovo,sačekajte da se zagreje pojačalo na radnu temperaturu(nekoliko minuta!),tek onda merite ako nešto ne valja. Pojačalo se užasno greje tako da bez velikih hladnjaka i (ventilatora!!!) nemojte ni početi jer inače možete isključiti grejanje u sobi !!! Kolo je projektovano za zv.kutiju od 8 Oma kad je damping Faktor oko 300 ! ja sam stavio umesto MPSL01=2N5551 (140V/150mA/1W),a umesto izlaznih ezoteričnih darlingtona MJ 2501 i MJ 3001. Umesto MPSL 51 sam stavio 2N4033. Originalni izlazni tranzistori imaju sledeće karakteristike: 100V-20A-225W-f>4MHz-pojačanje od 1000-20000 .(Darlingtoni) Umesto tantala od 220uF (koji opet nisam našao! :-<)stavio sam obične elektrolite... Kod prototipa koji je imao +/- 32 V napajanje sa elektrolitima od 10000uF struja mirovanja je bio 1.5A !!! a izobličenje na 1W je iznosio 0.002 % na snazi od 40W je 0.01%. Ako nekome treba još detalja o pojačalu(originalni tekst,opis,merenja itd.) nek se javi biće bolje da ga fotokopiram. Puno sreće !!!! Pozdrav Sojka! pass40a.arj
hi.fi.259 zdrawcke,
>>> U negativnu granu staviti osigurač od 4A i na izlaz za zvučnik isto. Zar osigurač na izlazu za zvučnik ne degradira zvuk (skin effect)? Stavio bih ga (ih) u mog NAD-a, već sam jednom prosvirao komplementarni par 3055/2955...
hi.fi.260 tarajce,
> Alo, ima li ovde živih? > > Pozdrav, > > DVV Samo polu-živih. Pozdrav svim i izvinjavam se što me nema da se svađamo :))) Tarajce
hi.fi.261 dveselinovic,
Da podgrejem ja malo? A? Dobro, evo: EI Niš risiveri su bolji od Pioneer-a, to je jasno svakome ko ih objektivno posluša. (Ovo se zove gašenje požara kerozinom.:-)))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.262 tarajce,
> Dobro, evo: EI Niš risiveri su bolji od Pioneer-a, to je > jasno svakome ko ih objektivno posluša. I ja mislim da je Slavica bolja od Mirjane (bar na izgled) :)))))) Pozdrav tarajce
hi.fi.263 dveselinovic,
Ima li zainteresovanih za jednu poveću seriju projekata predpojačavača i pojačavača za samogradnju? Pojačavači su mahom FET modeli, 30-300W RMS u 8 oma, a ima ih otprilike 5-6; ima i jedan 100% profesionalni proizvod. Svi imaju i sva periferna kola, kao što su zaštita, kašnjenje prilikom uključivanja, indikacije, itd. Da ne kucam megabajte ako nema zainteresovanih. Svi projekti imaju kompletne popise materijala sa detaljnim opisom, montažna uputstva, preporuke i trikove. većinu tih projekata sam u nekoj verziji i sam napravio, ili učestvovao u gradnji, pa imam iskustava. Dakle? Pozdrav, DVV
hi.fi.264 wizard,
> Ima li zainteresovanih za jednu poveću seriju projekata > predpojačavača i pojačavača za samogradnju? Meni treba nešto što bih mogao da nakačim na izlazu zvučne kartice, pa ako je to to i ako nije mnogo skuplje od džabe...
hi.fi.265 dveselinovic,
Hm, 200/400W u 8/4 oma neće biti lako zakačiti na izlaz sa zvučne kartice .... A nije ni jeftino.:-))))) Bolje obrni stvar pa reci sa kojim budžetom raspolažeš i koliko ti snage treba; tako ćemo lakše naći neko rešenje. Pozdrav, DVV
hi.fi.266 dveselinovic,
B00000000000000 REž-DVE O SAMOGRADNJI Evo, prošlo je gotovo 9 meseci od kada smo počeli ovde malo ozbiljnije da diskutujemo o Hi-Fi uređajima i njihovim osobinama, a posebno o samogradnji. Tokom tog perioda, imao sam prilike da vidimi uvidim nekoliko stvari, koje mislim da treba podvući. Zato što sam niz iskustava stekao kroz privatnu poštu, razumećete da nije fer da spominjem imena, a da na to mislim kada navodim ponešto uopšteno. Prvo, čini mi se da samogradnja kod nas nije baš najbolje shvaćena. Stekao sam utisak da dobar deo ljudi misli da je samogradnja apsolutna tabu tema za obične ljude. To svakako nije pogrešno ako se uzme kao primer neko ko nikada u životu nije držao lemilicu u rukama i ne razlikuje bazu od kolektora od emitora nekog tranzistora. Međutim, problem po meni nije u ljudima koji bi nešto da naprave, nego u nedostatku kvalitetnih šema odnosno projekata, i naravno objektivnog problema sa delovima (tj. njihovom nabavkom). Drugo, postoji jedno bazično nerazumevanje nekih stvari, što je stvar opšteg razvoja kulture samogradnje, i neka mi Sezamovci profesionalni elektro inženjeri oproste, i kulture elektronike. Nisam za to da se elektronika fetišizira, ali po meni, nema spora da se radi o jednoj prelepoj disciplini koja ipak traži da se neke stvari dobro znaju i da ima ko da se upita za ostalo. Onih što je dobro znaju mislim da ima sasvim dovoljno ovde na Sezamu, ali niti ovde, niti drugde nema dovoljno izvora informacija. Zbog specifičnosti medija, nemamo ni vremena, ni mogućnosti da ovde otvaramo neku školu samogradnje, pa hteli-ne hteli preko nekih stvari samo pretrčimo, a možda bi trebalo malo da zastanemo i objasnimo onima koji to ipak ne znaju. Treće, nikada ne treba ispustiti iz vida da samogradnja nije isplativa na jeftinom nivou, tj. u strogo ekonomskoj klasi. Naime, cene po kojima svi mi dobijamo delove u maloprodaji su na samom početku daleko veće od cena koje plaćaju proizvođači, a najgore prolazimo baš na čistoj "mehanici", tj. kutijama, preklopnicima, itd. Baš te kutije se prave i kod nas, ali na žalost, po prilično paprenim cenama. Sa druge strane, veoma kvalitetni torusni trafoi se rade i kod nas, po razumnim cenama i po narudžbini, što je dopunska prednost. Dalje, nema kvaliteta bez kvalitetnih delova. Mi smo ovde, objektivno mojom greškom ponajviše, govorili uglavnom o onome što u elektronici spada u *STROGO* ekonomsku klasu. Uzeću primer mog inače omiljenog čipa, National Semiconductor LF356 - to je čip koji i sam NS preporučuje kao "veoma preporučen kao audio čip opšte namene". To je klasičan BI-FET operacioni pojačavač sasvim soldnih osobina za opšte namene - ALI NE I ZA VRHUNSKE AUDIO NAMENE!!! Niti za bilo koje vrhunske potrebe, kada smo već kod toga. Opšta namena je opšta namena, a za specifične funkcije, nema zamene specifičnim delovima. Da to ilustrujem primerom - otvorite maltene bilo koji zaista profesionalni uređaj, od ton generatora, preko tranzistor testera do osciloskopa bilo koje renomirane firme (kao recimo HP, Gould, Tectronics, itd) i pogledajte koje čipove oni koriste. Isto važi i za uređaje namenjene proefsionalnoj audio tehnici - studijima, radio stanicama, itd. Tu neće naći NS delove, sem par specifičnih, a njihova kola, kada ih i ima, nalaze se na perifernim zadatcima, kao što je recimo pobuda metara, zaštite, itd. Tu ćete naći proizvode nekih drugih firmi za koje možda niste ni čuli, kao recimo PMI (Precision Monolithics International), BB (Burr-Brown), IRF, Raytheon, itd. Na brzo čitanje, njihovi proizvodi mogu delovati čak toliko standardno da biste se mogli upitati u čemu je štos, otkud tako besne cene? Međutim, kada se malo udubite u navedene podatke, lako ćete shvatiti zašto su dobre komponente i zašto toliko koštaju. Kada biste, konkretno, uporedili pomenuti LF356 (NS) sa recimo OP- 37 (PMI), prvo ćete primetiti 90% istih ili jako sličnih podataka. Tek na kraju ćete primetiti i razlike, koje su u najmanju ruku veoma velike. Tako gde LF356 ima "TIPIžAN" šum od 16 nV (po korenu iz herca), OP-37 ima MAKSIMALAN šum od 3,8 nV; to je 4,21 puta (!) manje, što se prevodi u bolji odnos signal/šum od nekih 12,5 dB (u idealnom slučaju). Tamo gde LF356 ima odziv učestanosti pri jediničnom pojačanju od 4 MHz, OP-37 ima 25 MHz, što je 6,25 puta više, a što se prevodi u manje fazne pomere, posebno onda kada počne da se otstupa od tog idealnog slučaja. No, zato LF356 tipično košta DM 1,65 u Nemačkoj, a OP-37 ravno DM 29,50. Ako uzmemo da je za veoma kvalitetan predpojačavač potrebno osam čipova, lako vidimo da ako upotrebimo sjajan OP-37, samo za osam ovih čipova daćemo ravno DM 236, a to je već ozbiljna lova. Za maler, pošto su električne karakteristike ova dva čipa ipak različite, nije moguća ni prosta zamena, što znači da nema supstitucije ako je kolo projektovano za OP čipove. Ništa bolje nije ni sa diskretnim komponentama, kao recimo tranzistorima. Na primer, BFT 28A je PNP tranzistor koji izdržava 250 V, što jeste retko, ali nije jedinstveno; ono što jeste jedinstveno jeste njegovo ponašanje u datom sklopu (videćete ga u Linear Audio Systems pojačavaču snage). Tako je ukomponovan da mu nema zamene, a njega naći je roditi mečku (tri puta sam to i sam radio). Naravno, ko se trudi, na kraju uspe. Isto važi i za PNP tranzistor 2N6211 - 35W, 200V, odlična Ton i Toff vremena, ali jako, jako redak. Da sve bude blesavije, to uopšte nisu skupi delovi kada se nađu, ali su specifični i retki. * * * Ceo ovaj uvod je bio na vaš račun. Sada, kao što je i red, par zapažanja na moj račun. Zamereno mi je da prilažem nekompletne projekte, u smislu da dajem šeme samo osnovnih sklopova, bez pratećih kola za zaštitu, napajanje, itd. To je potpuno tačno i svakako je moj propust. Razlog tome je moja lakomislenost, pretpostavka da je sasvim jasno šta nedostaje i da to treba naprosto nakalemiti iz postojećeg fonda; nedostaje samo taj fond da bi to bilo tačno. Zamereno mi je da puštam samo prilično egzotične stvari, što za ljude plićeg džepa nije ni malo zgodno. I to je, makar donekle, tačno. Zato ćemo u narednoj rundi napraviti presek od-do - recimo, u kontekstu pojačavača snage, teza je "MOSFET narodu!" (kad već 'leba nema:-))), pa će biti projekata od 40 do 200 W u MOSFET tehnologiji i 50-100W u bipolarnoj tehnici. Biće kućnih uređaja, a biće i zaista profesionalnih uređaja, sistema od DM 500 do DM 1.500 u delovima (za pred- i pojačavač snage, naravno) - pa birajte šta se kome dopada. Zamereno mi je da navodim retke delove - to odbijam, jer nisam ja autor tih šema, ja ih samo možda malo modifikujem (sa veoma promeljivom srećom, odmah da kažem), a kada to uradim, onda i kažem šta sam modifikovao. Pošto nisam autor, red je da navedem ko jeste, što ću i činiti, makar u principu (na primer: Izvor = XYZ). Najzad, jedni su mi zamerili da nisam dovoljno jasan i razumljiv, a drugi da previše pojednostavljujem stvari?!? 'Ajd sad' popo budi čovek! Oni prvi bi možda nešto i napravili al' ne razumeju, a ovi drugi ne bi da naprave, al' im je sve jasno. I sad u svemu tome, ja na sredini, onako dodjem mu tu kao meta za sve prolaznike.:-))) Prvima kažem - ako negde nisam jasan, pitajte brate, tu smo da odgovorimo, a drugim kažem - umesto što pljujete mene, posvetite deo te energije objašnjavanju onima kojima nije jasno. Hajde da od naše zajedniče pasije, ljubavi, hobija ne pravimo ratno polje, nego koherentnu zajednicu ljudi koje zanima ista stvar. U vezi delova za projekte, mislim da bi najbolje rešenje bilo da se svi zainteresovani za neki projekat objedine resurse i zajedno krenu u njega. Što se razvoja štampe tiče, gledaći da ja to odradim onako na nivou servisa za sve što se filmova tiče, a treba ovih dana da dobijem par adresa ljudi koji od vitroplasta prave štampane pločice, a ne zovu se "Pupin" (koji jeste jako dobar, ali i jako skup). Kada saznam, obavestiću, a ako neko zna nekoga, neka ga saopšti svima. Isto važi i za ljude koji motaju toruse na zahtev i opet neke treće koji rade kakve hoćeš kutije. Ako se sve to stavi ovde kao niz adresa i telefona, ostaje nabavka materijala spolja. Ja znam neke zastupnike nekih kuća ovde, ali su brate mnogo skupi i oni kao zastupnici, i kuće koje zastupaju. Zato taj problem za sada bar ja nemam rešen; voleo bih da saznam ako ga je neko rešio na iole trajnijoj bazi. Planiram da jednom nedeljno (za više nemam vremena) bačim ovde jedan kompletan projekat - osnovna šema, pomoćna kola, napajanje, spisak materijala, opšte napomene i eventualne opcije. Tek da malo zagrejem stvari, prvi projekat će mi biti jedan profesionalni uređaj veoma visoke klase i ne male cene - u Nemačkoj, za gotov uređaj ljudi traže DM 2.300 ili tu negde, a delovi za njega sigurno ne koštaju više od DEM 600. Ako neko ima neke sugestije, želje, molbe, predloge i tako to, neka ih sada kaže, ili neka zanavek ostane tih.:-)))) Šalu na stranu, dajte recite ako neko nešto ima. Pozdrav, DVV
hi.fi.267 ljubisha,
> Šalu na stranu, dajte recite ako neko nešto ima. A kako da malo razmrdamo eventualne hobiste ako ih ovde uopšte ima? Listajući poruke pronašao sam (sem tvojih) samo par šemica. Jedina vre- dna bila je šema za ATP (koju sam i ja bio poslao pa obrisao kad sam vi- deo da već ima jedna) i neka šema za digitalni sat. Ima li nekog ovde da se bavi kućnom ili auto elektronikom? Znam da ima mnogo šema po raznim knjigama i časopisima ali procenat ispravnih je mali. Zato više volim da pravim ono što je već neko probao i za šta sam siguran da radi nego da eksperimentišem. A pošto mi je teorija slaba strana malo mi pomažu i programi za elektroniku na kompjuteru. Šta mi vredi kad napravim alarm za stan i testiram ga na kompjuteru, kad na pločici to radi sasvim dru- gačije. Razlika između idealnog kola i prakse je velika. :( Danas su aktuelne šeme za alarme (stan ili kola), razne daljinske komande i tako to. Šta mi vredi ako napravim neko pojačalo po nekoj tvo- joj šemi kad postoji šansa da ga umesto mene sluša neki lopov. :)
hi.fi.268 oldtimer,
> Ako neko ima neke sugestije, želje, molbe, predloge i tako to, > neka ih sada kaže, ili neka zanavek ostane tih.:-)))) Korisna poruka, zahvaljujemo. Kako si jedini koji ovde ima volje da šalje konkretne priloge nema potrebe za samokritikom. Ideja da se napravi neki raspon projekata različitih cena i, naravno, mogućnosti je dobra ali se ne treba spuštati na nivo krajnje komercijalnih uređaja. Bez obzira na cenu, nema smisla gubiti vreme na samogradnju nečega što spada u _malu školu elektronike_. Dakle _hleba i MOSFETa_ ;) Ako bude dovoljno interesovanja, problemi sa nabavkama se u društvu lakše reše a znamo valjda i ljude van Sezama koji mogu da budu uključeni u samogradnje i svakako korisni. B) Miša
hi.fi.269 dsoskic,
> Meni treba nešto što bih mogao da nakačim na izlazu zvučne > kartice, pa ako je to to i ako nije mnogo skuplje od džabe... Idejama nikad kraja :), ja sam zakačio Pioneer BP-320 power booster amplifier, 2 x 20W.
hi.fi.270 wizard,
> Hm, 200/400W u 8/4 oma neće biti lako zakačiti na izlaz sa zvučne > kartice .... Hm i ja kažem. ;) Izlaz iz kartice je 4 oma, a zvučnici koje imam (tj. koje bih namenio tome) su 100 vati po komadu. > Bolje obrni stvar pa reci sa kojim budžetom raspolažeš i koliko ti > snage treba; tako ćemo lakše naći neko rešenje. Ja se baš previše ne razumem u to i ne znam šta tačno treba, ali ako treba još neki podatak... tu sam. :)
hi.fi.271 dveselinovic,
Krećemo. Za početak i za ovu nedelju, profesionalni uređaj 100/150W u 8/4 oma firme LINEAR AUDIO SYSTEMS. Kompletna šema pojačavača, kola za napajanje i kola za zaštitu. Pogledajte, pa da diskutujemo. Napravljena su 3 komada. Pozdrav, DVV las.zip
hi.fi.272 vujos,
¨> A kako da malo razmrdamo eventualne hobiste ako ih ovde uopšte ima? Dobra ideja. :)
hi.fi.273 dveselinovic,
Mislim da ključ problema leži u postavci - hajde da vidimo šta ljudima treba i koliko u nekom proseku žele i mogu da odvoje para za nešto. Ako se to zna, onda je mnogo lakše orijentisati se na veoma konkretne projekte u konkretnoj klasi, što znači da se neće gubiti vreme na istina lepe projekte, ali projekte za koje nema interesovanja. Primera radi, zato sam i uzeo da sastavljam dokumentaciju za manje MOSFET pojačavače; ne treba svakome i nema para svako za istina jake, ali i skupe pojačavače u klasi 100+W, a ako ćemo pravo, to je svuda visoka klasa. Gde god je to moguće bez prevelikih kompromisa, idem na zamenu delova - apsolutni kvalitet ne može biti isti, ali neka makar bude degradiran malo, a cena oborena poprilično. Ipak bih voleo da ljudi kažu šta ih zanima, koja klasa uređaja i sa koliko para raspolažu. No, to izgleda nije lako iščupati od našeg sveta. Pozdrav, DVV
hi.fi.274 dveselinovic,
Juuuuu-huuuuuuu, ima li živih? Pozdrav, DVV
hi.fi.275 dcolak,
│ Juuuuu-huuuuuuu, ima li živih? Pa mi čekamo da počne predstava :) Sledge DAMMIR!
hi.fi.276 dveselinovic,
Pa bre brate poslah već jedan paket - sve čekam da neko nešto kaže na tu temu, neki komentar. To beše čini mi se prošle subote. A ono je strava uređaj, boli glava kako dobro svira. Pozdrav, DVV
hi.fi.277 index,
[] Juuuuu-huuuuuuu, ima li živih? Nema ;). Pitanje za HiFi znalce: Hoću da kupim CD plejer. S obzirom da hoću da prođem što jeftinije (!), kupio bih neki polovan. O čemu da vodim računa pri kupovini tj. šta nikako da ne uzimam? Nenad
hi.fi.278 stefan,
> računa pri kupovini tj. šta nikako da ne uzimam? Nikako ne uzimaj one pokvarene ;)
hi.fi.279 mmitrovic,
čŠĐŠč Juuuuu-huuuuuuu, ima li živih? čŠĐŠč čŠĐŠč Pozdrav, čŠĐŠč čŠĐŠč DVV Ne, ovde smo samo mi duhovi! :) _mmix_
hi.fi.280 dveselinovic,
Hajde da se prebrojim. 1 ... Pozdrav, DVV
hi.fi.281 vstan,
> Pa bre brate poslah vec jedan paket - sve cekam da neko nesto > kaze na tu temu, neki komentar. To bese cini mi se prosle subote. Ne bih da ti kvarim akciju, ali u ove skoro dve godine poslao si vise sema a ne secam se da je neko ovde prijavio ikakvu gradnju. Cak je i tema bila kratkog veka. Jednostavno ne ide. Pozdrav, Vladimir
hi.fi.282 vstan,
> Hocu da kupim CD plejer. S obzirom da hocu da prodem > sto jeftinije (!), kupio bih neki polovan. O cemu da vodim > racuna pri kupovini tj. sta nikako da ne uzimam? Uzmi neki Philips CD-610, 604 ili 614. Jeftini su, za te pare daju ubedljivo najbolji zvuk, a transport im je odlican. Japanske plejere zaobidji. ( Ni slucajno nemoj da se navadis na neki Sony.)
hi.fi.283 vstan,
> Hajde da se prebrojim. Molim, ne cujem dobro :)) > 1 ... Dva ...
hi.fi.284 vstan,
[to DVV] > Ne bih da ti kvarim akciju, ali u ove skoro dve godine poslao >si vise sema a ne secam se da je neko ovde prijavio ikakvu gradnju. >Cak je i tema bila kratkog veka. Jednostavno ne ide. ... sto ne znaci da odustanes :))
hi.fi.285 tarajce,
> Ipak bih voleo da ljudi kažu šta ih zanima, koja klasa > uređaja i sa koliko para raspolažu. No, to izgleda nije > lako iščupati od našeg sveta. Mene zanima veomaaaa velika klasa, ali para nemam :(((( By tarajce
hi.fi.286 tarajce,
Evo malo i mene. Vidim lepo ste počeli. Pa pošto je tako i ja bih da doprinesem napretku. Nadam se da mogu pomoći oko nabavke delova tako da ako nekom nešto treba neka se obrati meni pa će da vidimo (možda se i nađe nešto). Nažalost ne mogu se bolje učljučiti u raspravu pošto sam zauzet oko izrade nekih svetlećih panoa i drugih stvari sa kojima mislim da počnem proizvodnju, ali otim potim. Dakle samo vi lepo nastavite ima ovde i onih koji "ćute i smrde". A ja vam za leto obećavam da će te čuti naj (pa kako sada hoćete) glasniju, jaču ili tako nekako muziku u kolima. Pozdrav tarajce. P.S. POWER FROM KADETT
hi.fi.287 baper,
--> zauzet oko izrade nekih svetlećih panoa i drugih stvari sa Majke ti, koliko ono trakastog kabla beše sinoć zalemljeno :))))) --> A ja vam za leto obećavam da ćete čuti naj (pa kako sada hoćete) --> glasniju, jaču ili tako nekaku muziku u kolima. --> P.S. POWER FROM KADETT Ej, kada se kreće za BG :)))))))))
hi.fi.288 dveselinovic,
Evo jednog zaista interesantnog projekta pojačavača snage srednje klase (po snazi, ali ne i kvalitetu). Sve je na jednoj pločici (po kanalu) - i pojačavač, i zaštita, čak i relej. Po slobodnoj proceni, ne bi trebao da košta više od oko DM 300 u delovima. Autor je T. Giffard, izdato u listu "Elektor". Pozdrav, DVV medpall.zip
hi.fi.289 mavava,
>>> Hajde da se prebrojim. >> >> >> Molim, ne cujem dobro :)) >> >> >>> 1 ... >> >> Dva ... Dva i po......im new! OK?
hi.fi.290 drpr,
->>>> Hajde da se prebrojim. ->>> ->>> Dva ... -> -> Dva i po......im new! OK? žetiri I'm old :) cope
hi.fi.291 kenza,
(;>> 1 ... (;> Dva ... Tri ... p.s.Ajde da se pridruzim, iako za sada nema sanse bilo sta da "samogradim", ali ko zna, u buducnosti... ;)
hi.fi.292 bojt,
Pošto nema tema reko' da probam ovde. ;) Naime, da li neko zna koliko može da košta i da li kod nas može eventualno da se nadje video glava za video rikorder National L15 ?
hi.fi.293 funky,
Glave prodaje BG elektronik, bulevar 38, al nisu baš jeftini ;)
hi.fi.294 vstan,
> Glave prodaje BG elektronik, bulevar 38, al nisu bas jeftini Ne da nisu jeftini nego deru. Tamo ici samo u slucaju nuzde !
hi.fi.295 bojt,
Ima li igde da se kupi daljinski upravljač za SONY TV (onaj mali za tv sa ekranom oko 40ak cm)?
hi.fi.296 ljubisha,
>Ima li igde da se kupi daljinski upravljač za SONY TV (onaj mali >za tv sa ekranom oko 40ak cm)? Nemam pojma. Ali znam nešto. Ako imaš noviji Sony (3-4 godine) i na daljinskom imaš veliko slovo "R" onda ti odgovara bilo koji daljinski koji ima to "R". Naravno od televizora.
hi.fi.297 dveselinovic,
Predpojačavač u diskretnoj tehnici Do sada smo uglavnom gledali manje ili više egzotične uređaje sa pri- lično retkim i skupim delovima. Zato ćemo sada pogledati jedan uređaj koji se može napraviti čak i od domaćih delova (Ei), makar u većoj meri. Napominjem da se najveći deo aktivnih delova navedenih ovde može nabaviti čak i u Beogradu. FILOSOFIJA Predpojačavač koristi tri operaciona pojačavača po kanalu. Ti opera- cioni pojačavači ovaj put nisu integrisana kola, već su napravljeni od diskretne tehnike, tj. od pojedinačnih tranzistora. Svaki pojačavač je potpuno komplementaran, što znači da svaki NPN ima svoj PNP komplement. Time se, bar teorijski, poništava najveći deo izobličenja koja nastaju usled inherentnih razlika između NPN i PNP tranzistora. Specifičnost ovog uređaja je u činjenici da je od ulaza do izlaza ne- posredno veza, odnosno da nigde u putanji signala nema ni jednog jedinog kondenzatora ili elektrolita. Ako iko ima problema sa ovim, ili ne želi da se petlja sa podešavanjem jednosmerne struje, može na izlaz ka pojačavaču ugraditi jedan serijski elektrolit sa otpornikom iza njega vezanim na masu (tipičan primer: elektrolit 10 uF/63V, otpornik 100K, seče sve ispod 0,2 Hz). Moj savet je da ovo učinite samo u slučaju da je i ulazni stepen pojačavača snage neposredno vezan (tj. bez elektrolita). OPIS KOLA Sva tri pojačavača su u osnovi potpuno ista, sa manjim prilagođava- njima konkretnim namenama. Ulazni stepen se sastoji od dva međusobno komplementarna para povezana u diferencijalnu vezu, pri čemu svaki par pojačava po jednu polovinu sinusoide. Drugi i poslednji stepen se sastoji od pojedinačnih tranzistora - i to je sve. Uprkos tome, stepen postignute linearnosti je veoma veliki. Trimer potenciometri koji vode sa plus napajanja u svakom pojačavaču služe podešavanju izlaznog signala tako da sadži najmanju moguću meru jednosmerne komponente. Prvi pojačavač se bavi gramofonskim ulazom prema RIAA/IEC standardu. Sa delovima opisanim u spisku materijala, možete računati na linearnost od 20...20.000 Hz +/- 0,2 dB, što je na nivou zaista najboljih. Drugi pojačavač se bavi pojačavanjem svih drugih signala u odnosu od oko 11:1. Ovim se obezbeđuje ulazna osetljivost od oko 90 mV za nomi- nalni izlaz od 1 V, što je u najvećem broju slučajeva sasvim dovoljno da pojačavač pobudi do maksimalne snage. Usled relativno velikog napona napajanja (+/- 24 V), predpojačavač može da isporuči čak 15 V izlaza, što je dovoljno da zasiti i odvede u kliping bilo koji pojačavač pod kapom nebeskom (a i šire!). Treći pojačavač služi korekciji signala u vezi sa tonskim kontrolama. Njih ima tri, za basove, srednje i visoke tonove, pri čemu one za baso- ve i visoke imaju efekat od +/- 10 dB, a ona za srednje +/- 5 dB. Pošto je ljudsko uvo najosetljivije upravo na srednjim tonovima, ovaj opseg je sasvim dovoljan, pogotovu kada se zna da u tom opsegu i zvučnici najmanje foliraju (po nivou, a kvalitet je već druga priča). Veoma je pogodno i to što su svi potenciometri istog tipa, 100K, a ne zaboravite da dobijate popuste na količine od 3 ili 5 komada, pa ni to nije za bacanje. Napajanje se sastoji od prilično standardnih delova. Oslanja se na regulatore napona sada već klasične serije LM78xx i LM79xx. Shema pri- kazuje dva napajanja, za slučaj da se opredelite za posebna napajanja za levi i desni kanal. Mali sklop na dnu slike prikazuje LED indikaciju uključenja ili isključenja; on je naknadno dodat, ali nema problema da iskoristite postojeće izvode sa jednom LM7824 čipa itu ga dodate (eli- minišući dve diode i jedan elektrolit). VARIJACIJE Ovaj uređaj možete napraviti na više načina. Prikazaću tri, a za sve ostalo između, odlučite se sami. a) Domaća verzija Umesto BC 414/416 B tranzistora, možete upotrebiti niške BC 237/307 B, a umesto BC 546/556B, možete upotrebiti BC 286/287 tranzistore. Uređaj će raditi, ali kako, bog sveti zna, jer su varijacije u niškim tranzistorima, po mome (istina davnašnjem) iskustvu prilično velike. Ako ne želite tonske kontrole, jednostavno izbacite sve iza R30 (R31- R46, C12-C18, Q13-Q18, VR6-VR8). Time dobijate čisti audiofilski uređaj. Najzad, napajanje možete uprostiti izbacivanjem jedne polovine i za- dovoljiti se zajedničkim napajanjem za oba kanala. Iz iskustva tvrdim da nećete čuti razliku između jednog i dva napajanja, ali jeste činje- nica da bi trebalo imati odvojena za makar laboratorijski maksimum. b) Strana srednja verzija Napravite uređaj tačno onako kako je prikazan. pri tom, jako se posvetite uparivanju tranzistora, kako biste dobili maksimum simetrije. U praksi, to znači da treba da kupite (bar) 50 komada istih tranzistora i da lepo sednete i uparite ih što bolje možete. Otpornike na audio delu možete zameniti, pa umesto ugljenih, možete strpati metaloslojne sa tolerancijom od +/-1%. Najzad, trimer potencio- metre možete, umesto standardnih "Piher" tipova od +/- 20%, uzeti iz malo bolje klase, recimo "Amphenol" ili "Spectrol" (na primer, tip 64W), sa tolerancijom od +/- 10% i više obrtaja (veća preciznost). Za tonske potenciometre, uzmite neke bolje zatvorene tipove, može "Piher" PC 16 T. Transformator obavezno uzdvojte u posebnu kutiju. Gramofonski deo izdvojte od svega i što je moguće više ga približite samom fizičkom ulazu. c) Audiofilska verzija Umesto pojedinačnih tranzistora, u diferencijalnim parovima upotre- bite PMI MAT-02 za NPN i MAT-03 za PNP tipove. Svi otpornici postaju metaloslojni, svi kondenzatori ostaju kako su navedeni. Obavezno koristite odvojena napajanja, a kao potenciometre, za basove, srednje, visoke i balans uzmite ALPS RK 27112 tip (DM 29,50 po komadu!), a za glasnost uzmite ALPS 40312 (DM 49,50). U napajanju, sve elektrolite od 1.000 uF zamenite ROE EYF elektroli- tima (prečnik 31 mm, visina 32 mm) od 4.700 uF/35V (DM 4,45 po komadu). Dobićete ukupne kapacitete od 18.800 uF po kanalu, što je sasvim do- voljno i za pojačavač snage. Sa druge strane, to znači da će vaš pred- pojačavač raditi sa virtuelnim baterijama, uzimajući bateriju kao idealan izvor napajanja! Tranzistorski predpojacavac -audio: Br. Kol. Referenca Deo ________________________________________________________________ 1 2 C1,C9 180pF, 63V, styroflex, 2,5% 2 2 C2,C3 4,7nF, 100V, Siemens MKT (MKH) 3 2 C4,C11 10ŠF, 16V, elektrolit 4 1 C5 0,1ŠF, 100V, Siemens MKT (MKH) 5 1 C6 2,2nF, 63V, styroflex, 1% 6 2 C7,C8 220pF, 63V, styroflex, 2,5% 7 2 C10,C12 68pF, 63V, styroflex, 2,5% 8 1 C13 68nF, 100V, Siemens MKT (MKH) 9 1 C14 10nF, 100V, Siemens MKT (MKH) 10 2 C15,C16 1,5nF, 100V, Siemens MKT (MKH) 11 8 J1,J2,J3,J4,J5,J6,J7,J8 RCA (Cinch) veza, pozlacen 12 1 P1 SW SPST, preklopnik 13 1 P2 SW SPDT, preklopnik 14 6 Q1,Q2,Q7,Q8,Q13,Q14 BC414B, 45V, NPN, low noise 15 6 Q3,Q4,Q9,Q10,Q15,Q16 BC416B, 45V, PNP, low noise 16 3 Q5,Q11,Q17 BC556B, 65V, PNP 17 3 Q6,Q12,Q18 BC546B, 65V, NPN 18 2 R1,R18 47K 19 1 R2 120 20 2 R3,R5 56K 21 2 R4,R6 2,7 22 1 R7 100K 23 1 R8 150K 24 2 R9,R10 390 25 1 R11 390K, 1%, metal film 26 1 R12 27K, 1%, metal film 27 4 R13,R17,R19,R29 1K (R13,R29 = 1% ,etal film) 28 5 R14,R15,R16,R30,R46 220 29 9 R20,R21,R28,R31,R32, 10K (R28 = 1% metal film) R40,R41,R44,R45 30 4 R22,R23,R33,R34 3,3K 31 2 R24,R35 15K 32 2 R25,R36 39K 33 4 R26,R27,R37,R38 330 34 1 R39 22K 35 2 R42,R43 33K 36 2 SW1,SW2 1RSW3, preklopnik 37 5 VR2,VR3,VR6,VR7,VR8 100K log. portenciometri 38 2 VR4,VR5 47K, trimer 39 1 VR1 100K, trimer Tranzistorski predpojacavac - napajanje: Br. Kol. Referenca Deo _______________________________________________________ 1 8 C1,C2,C3,C4,C11,C12, 22 nF, 100V, Siemens MKT (MKH) C13,C14 2 8 C5,C6,C9,C10,C15,C16 1000ŠF, 35V, elektrolit C19,C20 3 6 C7,C8,C17,C18,C22,C23 0,1ŠF, 100V, Siemens MKT (MKH) 4 1 C21 470ŠF, 35V, elektrolit 5 1 C24 47nF, 100V, Siemens MKT (MKH) 6 2 D-Br.1,D-Br.2 4X1N4002, 8 x 1N4002 7 10 D1,D2,D3,D4,D5,D6,D7, 1N4002 D8,D11,D12 8 1 D9 ZPD2,7, 400 mW, zener 2,7 V 9 1 D10 LED 10 1 F1 0,63A 11 2 F2,F3 1A 12 4 R1,R2,R3,R4 10 13 1 R5 820 14 1 R6 22 15 1 S1 SW SPST 16 1 T1 24-0-24V 1,2A 17 2 U1,U3 LM 7824, TO-220 positive 18 2 U2,U4 LM 7924, TO-220 negative Pozdrav, DVV pretrans.zip
hi.fi.298 dejanr,
>Ima li igde da se kupi daljinski upravljač za SONY TV (onaj mali >za tv sa ekranom oko 40ak cm)? Vidim da neko u MALIM.OGLASIMA prodaje nekakav upravljač za SONY, možda to pomogne. Poruka je 10.57
hi.fi.299 dr.grba,
>> Ima li igde da se kupi daljinski upravljač za SONY TV (onaj mali >> za tv sa ekranom oko 40ak cm)? A meni treba daljinski za TV Toshiba CORE.
hi.fi.300 dsoskic,
> Ima li igde da se kupi daljinski upravljač za SONY TV (onaj mali > za tv sa ekranom oko 40ak cm)? Ako si ga pokvario mogu da probam da ga popravim, a ako hoćeš da kupiš probaj u Birčaninovoj (10-ak metara nizbrdo iz Kneza Miloša), Sonijeva prodavnica delova. p.s. ako je to onaj mali duguljasti koji ima i funkcije za video (pod šiftom) računaj da je nekad bio preko 100 dm, probaj možda ti odgovara onaj što prodaje Funky (Saša) u malim oglasima. Ako ti ništa od ponuđenog ne odgovara, mogu da te uputim na čoveka, koji po naruđbenici nabavlja daljinske za sve uređaje. To se malo čeka ali šta da se radi.
hi.fi.301 tarajce,
> Naime, da li neko zna koliko može da košta i da li kod nas > može eventualno da se nadje video glava za video rikorder > National L15 ? Obrati se meni pa će ti kažem.
hi.fi.302 sojka,
Evo i mene na prebrojavanju,koji sam ? Ljudi ako hoćete jeftine delove za Tv i Video obratite se Plavšić Petru tel.011/714-597 (servis) ili na 011/726-929 ili na adresi: Prelivačka 121-BORžA !!! žovek je sasvim OK,i ima dosta toga ! Npr.obične glave za plejere,jeftinije video rekordere(sa dve glave) koštaju 70 DM/AVRAMA kod njega ! Da li nekog zanima jedan ispravan(sačuvan !!!) SANYO pojačalo crne boje po izgledu model iz '79-'81(?) sa VU metrima kalibriran do 60 W,ima 4 izlaza za zvučnike,ulaz za dva deck,2 gramafona,i dve linije(AUX,TUNER), i dosta je težak,standarne širine...Cena ...250 DM...Može zamena za neku tehniku(pokvareni isto dolaze u obzir). Da li neko ima pokvareni(poluispravan)mobilni CD plejer na prodaju,trampu? Ja sam kupio jedan SANYO CDP-35 ali mu je diplej razbijen i nece da očita (fokusira) početak ploče!žovek ga je ispustio pa se malo razbio! :-> Pozdrav Sojka
hi.fi.303 hose,
ń:) žovek je sasvim OK,i ima dosta toga ! Npr.obične glave za ń:) plejere,jeftinije video rekordere(sa dve glave) koštaju 70 ń:) DM/AVRAMA kod njega ! Mali oglasi ,bre!!!!!
hi.fi.304 dveselinovic,
A zašto? Informacija o delovima je bitnija ovde nego u malim oglasima. Mene na primer zanima gde mogu da nabavim novu glavu za razumne pare za jedan stari plejer. Istina, ono o pojačavaču je neka siva zona, ali pošto se i ovde o tome dosta govorilo, nije ni ovo pogrešno mesto (a isti deo je i u malim oglasima). Hajde nešto da se dogovorimo - hajde da ne bude greh kada neko prodaje nešto od Hi-Fi-ja i navede to ovde, ali samo jednom, tek onako za našu informaciju za slučaj da ne pratimo male oglase. Ipak je ovo tema za takve stvari. Ovo je samo predlog. Pozdrav, DVV
hi.fi.305 vstan,
> Hajde nesto da se dogovorimo - hajde da ne bude greh kada neko > prodaje nesto od Hi-Fi-ja i navede to ovde, ali samo jednom, tek > onako za nasu informaciju za slucaj da ne pratimo male oglase. Predlog se podrzava.
hi.fi.306 mavava,
>> Informacija o delovima je bitnija ovde nego u malim oglasima. >> Mene na primer zanima gde mogu da nabavim novu glavu za >> razumne pare za jedan stari plejer. I ja podrzavam predlog da u ovoj konfernciji budu poruke koje, moram da priznam, lice na male oglase ali koje u stvari i jesu i nisu. Mislim da je sasvim na mestu da ako neko ima informacije, kakve je ostavio user Sojka, budu u konferenciji. Ja sam, ("zlu ne trebalo") zapisao tel. od coveka...nikad se nezna.. Nesha
hi.fi.307 nebojsha,
Da li neko mo`e da mi da neke podatke o poja~alu SANSUI A-80 i zvu~nicima AR18LS (snaga,kvalitet,realna vrednost i subjektivno mi{ljenje).Takodje bi mi dobrodo{li neki komentari o deku AIWA ADF-600 I poja~alu SONY TAF 319R. Vidim da neki ovde preferiraju MARANTZ CD,pa ako je stvarno tako dobar, preporu~ite mi neki za oko 600 DEM,kao I da li se isplati dati 200 DEM vi{e za neki iz SONY ES serije.
hi.fi.308 dveselinovic,
O Sansui A-80 ne znam mnogo, a sa AR18 je već druga stvar. Meni lično se dosta dopadaju za datu klasu, a da li vrede ili ne, zavisi od ličnog ukusa, cene, stanja u kome su, itd. Sony TAF-309R je integrisani pojačavač sa daljinskom komandom. Iako imam dobro mišljenje o Sony pojačavačima, taj model me je ostavio mrtvog-hladnog. Po meni, radi se o tipičnom primeru masovno proizvedene robe bez ikakvog sopstvenog lika - takav zvuk možeš dobiti od maltene bilo kog proizvođača za iste ili slične pare. Doduše, ne znam šta ti za njega traže. No recimo ovako - ako ti za njega traže od DM 600 naviše, uvek bih pre kupio nekog Harman/Kardona za iste pare. Koliko znam, H/K 6150 košta DM 600 u Beogradu, model 6250 DM 800, model 6350 DM 950, itd. Ovo su cene od pre Nove godine, kada su me i lično interesovale, pa ih valja proveriti. Na sugestiju odavde, kupio sam Marantz CD-53 i platio ga, ganc novog sa garancijom od 2 godine, DM 650. Naručio ga i pokupio 4-5 dana kasnije. Moram priznati da sam čak izuzetno zadovoljan njime, naravno, u kontekstu cene (tj. naravno da ima bolje, ali je to i mnogo skuplje). Od onda do sada sam čuo dosta CD-ova, pa smatram da je za te pare to verovatno najbolje što se može kupiti; jedina konkurencija su mu Philips plejeri, što i nije neka konkurencija jer se radi o istoj firmi pod dva imena (sve je to Philips). Na njega sam prešao sa Sony CD-a, a čuo sam i Sony-jeve vrhunske CD plejere - nisam oduševljen. Svaka čast Sony-ju, jako ih cenim i sigurno više od drugih Japanaca, ali sa CD-ovima se nisu proslavili. Pozdrav, DVV
hi.fi.309 vujos,
U vezi samogradnje i video tehnike. Da li neko zna cenu uređaja (i gde može da se nađe) koji video signal deli na više delova, tako da se povezivanjem 9 televizora (ekrana) dobija jedna velika slka ? Da pojasnim: ╔════════Đ════════Đ════════╗ ║ │ │ ║ ║ │ │ ║ ă────────┼────────┼──────── ║ │ │ ║ ║ │ │ ║ ║────────┼────────┼──────── ║ │ │ ║ ║ │ │ ║ ╚════════¤════════¤════════╝ Poželjna i varijanta sa samo 4 ekrana.
hi.fi.310 ljubisha,
>Iako imam dobro mišljenje o Sony pojačavačima, taj model me je >ostavio mrtvog-hladnog. Po meni, radi se o tipičnom primeru masovno >proizvedene robe bez ikakvog sopstvenog lika - takav zvuk možeš >dobiti od maltene bilo kog proizvođača za iste ili slične pare. Aha, skoro isti zvuk daje TAF 200. A i ova 309-ka nema Loudnes. >Doduše, ne znam šta ti za njega traže. No recimo ovako - ako ti za Ama jok, on je srećni vlasnik tog Sony pojačala, samo se sad pita da li je baš mnogo omanuo. :)
hi.fi.311 vstan,
> Da li neko mo`e da mi da neke podatke o poja~alu SANSUI A-80 i Heeej covece, jurim semu za to pojacalo vec godinu dana !! Moze li da se dodje do nje radi fotokopiranja ? Veoma je neophodna !!!!!!! > mi{ljenje).Takodje bi mi dobrodo{li neki komentari o deku AIWA ADF-600 Taj dek je u engleskoj stampi (1992.) bio najbolji u svojoj klasi. > Vidim da neki ovde preferiraju MARANTZ CD,pa ako je stvarno tako dobar, > preporu~ite mi neki za oko 600 DEM,kao I da li se isplati dati 200 DEM > vi{e za neki iz SONY ES serije. Model ti je naveo DVV, a isplati se dati 200 DEM samo za jos bolji model Marantz-a :)) p.s. Set code !
hi.fi.312 dveselinovic,
Ne slažem se sa tezom da je bolje doplatiti DM 200 za "bolji" model Marantz-a. Naime, model CD-63 je apsolutno identičan (provereno šemama) kao i model CD-53, ali ima optički (TOSLINK) izlaz. Drugim rečima, na mestima na kojima je na mojoj ploči ostalo praznih rupica u njemu se nalazi još 6 tranzistora, "x" otpornika i "Y" kondenzatora, plus jedan BNC konektor. Iskreno govoreći, ne vidim zašto bih to doplaćivao, mada naravno ako čovek ima optičku vezu, i ako mu se jako sviđa zvuk preko DAC-a u pojačavaču, onda ima logike. Ja bih razliku u ceni od oko DEM 200 prebacio na jedne Sennheiser HD340 slušalice, a preostalih DM 50 bih zadržao - uostalom, baš to i jesam uradio. Najzad, tih DM 50 bih investirao u dobre vezne kablove za opremu, koaksijalne RG tipa, sa pozlaćenim mesinganim Cinch vezama. Pozdrav, DVV
hi.fi.313 dveselinovic,
Da li je omanuo ili ne zavisi od toga šta je hteo i šta je dobio u odnosu na želje i koliko ga to zadovoljstvo košta. No, posle pornografskog čina nema kajanja.:-))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.314 funky,
RE : Marantz 63 Hm, pa nije samo to razlika izmedju 53 i 63. CD63 ima varijabilni izlaz preko vrlo dobrog ALPS pota, dok 53 utišava u decibelima, slično tehniksu, odakle se izdaleka nazire zvučna degradacija. Stvar 2: 53 ne može da se utiša 'skroz', pa ne može ni u snagaš direktno (za prvo vreme ;) naravno) A u klasi 550-600 dem u minhenu, po mom mišljenju je najbolje kupiti SONYU 202 ES (imao sam ga skoro i za te pare radi VRLO pošteno). A i uradjen je brate ljudski, nečujna vratanca, alu prednja ploča, nije načičkan digmićima, brz ko munja i jeftin (589 DEM HiFi bernard vens). BTW, jer neko nešto više čuo o Sony-jevom sistemu SBM (super bit maping) za 20-bitno snimanje CD ploča sa teoretskom dinamikom od preko 123 DB (sadašnje 16-bitne CD ploče izvlače do 90 Db). Video sam recenziju takve ploče i pro- glašena je za 'perfect'. Kažu, CD 707 ES može da ih čita. ? pozdrav,,funk
hi.fi.315 zizic,
> > A u klasi 550-600 dem u minhenu, po mom misljenju je najbolje > kupiti SONY 202 ES (imao sam ga skoro i za te pare radi VRLO > posteno). A i uradjen je brate ljudski, necujna vratanca, alu > prednja ploca, nije nacickan digmicima, brz ko munja i jeftin > (589 DEM HiFi bernard vens). Izgleda da sam malo ispao iz fazona sa novitetima, da li bi te mrzelo da das par osnovnih karakteristika tog modela, cisto da ga uporedim sa mojim 33 ES (pre 4 godine platio sam ga dosta vise, isto u Minhenu). Koji sve modeli postoje u toj novoj seriji ? Da li je 707 ES "naslednik" 77 ES ???
hi.fi.316 vstan,
> Ne slazem se sa tezom da je bolje doplatiti DM 200 za "bolji" > model Marantz-a. To je bila pesnicka sloboda :)
hi.fi.317 dveselinovic,
Sve što si naveo lično smatram "šminkom"; ne kažem da je glupo ili besmisleno, ali kažem da meni, a verujem i većini drugih korisnika, sve to ne treba. RE pot - jeste lepo da se sistem usaglasi po glasnosti, tako da obično najglasniji CD dođe na nivoe svega ostalog. Međutim, bez toga se lako može živeti. RE utišanje -dB - "nazire se degradacija"? Može biti, ali probaj da mi objasniš kako pot NE degradira zvuk, pa ne znam kakav da je. Prvi stvarno dobri potovi počinju sa cenom od DM 30 po komadu, a "ono pravo" košta DM 50 po komadu. A takve nećeš naći u serijskim uređajima. Ono ključno, elektronika i transportni mehanizam, su istovetni u oba modela. To tvrdim na osnovu pregleda njihovih el. šema. Dakle, ono osnovno - zvuk je isto na oba, a ostalo je šminka. Zato sam se ja i opredelio za jeftiniji model, a ako nekome baš znači ona razlika, eto mu skupljeg modela. Pozdrav, DVV
hi.fi.318 funky,
Ć RE: -Db Mislio sam da modeli koji imaju '-Db' nemaju odvojen varijabilni izlaz od fiksnog, pa si prinudjen da stalno slušaš tako. Kod modela sa potovima, postoje i fiksni i varijabilni izlaz, pa biraj. RE: pot Slažem se da i pot degradira zvuk, ali to najmanje od svih čini Alps, kakav je i u Marantz-u CD60, 62, 63... Nije baš najskuplji Alps, ali zašto onda razlika u ceni od 50 funti ? Šta bi tek rekao na razliku CD63 - CD63SE ? :) funky
hi.fi.319 funky,
RE: Sony 33 ES Tvoj model su nasledili 333 ES, 339 ES, i 303 ES ( u istoj klasi, mislim) Ispod tvog modela tada nije bilo jeftinijeg Esprit-a, već naredne godine se u ES klasu 'prošvercovao' 222 ES koji je težak samo 6 Kg i košta 800 DEM kataloški, odn. oko 600 u radnji (kao i kasnije 229 i 202 ES). Tvoji nasle- dnici 3?? su na nivou cene tvog (oko 1000 DEM kataloški). Valja ?
hi.fi.320 zizic,
> RE: Sony 33 ES > ................ > > Valja ? > HVALA !!!!!!
hi.fi.321 ivanna,
Ne znam da li bi ovo trebalo ovde il' u elektron, al' posto mi vaznije da sve prezivi eksperiment, nego da on uspe, eto ove poruke ovdi. :) Dakle, pre neki dan brat mi rece kako je video kod nekog druga (8 razred osnovne), kako je prikacio nekih 8 led dioda na zvucnik i one trepcu u ritmu muzike. E sad bi i on da ja tako nesto napravim, al' ja nesto bas i ne znam kako to bezbedno proracunati (otpornici, kakve led diode uopste postoje, na sta obratiti paznju..). Semica je takva da su paralelno na zvucnik povezane diode sa otpornicima ( dioda redno sa otpornikom). Ako je zvucnik od 25W (6om.)......sta dalje? Sta bi trebalo uraditi da se umesto dioda kace sijalice (jelte, on bi sad vec light-show da pravi ;) ?
hi.fi.322 dveselinovic,
Šema za ovo ima maltene bezbroj. Obično se koriste LED diode, a moguće je napraviti i čitav light show, ali to obično podrazumeva neonska svetla sa okidačima (najčešće TRIAC). Međutim, funkcija se menja - jedno je show u ritmu, gde se sempluje po spektru, a drugo je zaštita, gde se traži vršna vrednost. Dalje, reci kako to hoćeš da uradiš. Može jednostavno i loše, a može i da boli glava. U prvom slučaju, sve se može uraditi sa par bilo kakvih tranzistora i naponskih delitelja, a u drugom idemo na LM78xx stabilizator, pa LM3915 ili 3916, koji teraju po 12 dioda u linearnom ili logaritamskom režimu. Dakle, malo konkretnije, molim. I navedi budžet, majke ti, da ne gubimo vreme oko nečega što će posle da bude preskupo. Pozdrav, DVV
hi.fi.323 vujos,
¨> Semica je takva da su paralelno na zvucnik povezane diode sa ¨> otpornicima ( dioda redno sa otpornikom). ¨> Ako je zvucnik od 25W (6om.)......sta dalje? ¨> Sta bi trebalo uraditi da se umesto dioda kace sijalice (jelte, ¨> on bi sad vec light-show da pravi ;) ? Hoće li efekat VU-metra, ili će da se sijalice pale u ritmu visokih, srednjih i niskih tonova ?
hi.fi.324 vujos,
¨> Šema za ovo ima maltene bezbroj. Obično se koriste LED diode, a ¨>moguće je napraviti i čitav light show, ali to obično podrazumeva ¨>neonska svetla sa okidačima (najčešće TRIAC). Međutim, funkcija se Najsigurnije je praviti mikrofonski light show. Automatski se izbegava mogućnost sagorevanja pojačala i zvučnika. p.s. Neonska svetla? Misliš halogena ?
hi.fi.325 frant,
> Dakle, pre neki dan brat mi rece kako je video kod nekog > druga (8 razred osnovne), kako je prikacio nekih 8 led dioda > na zvucnik i one trepcu u ritmu muzike. E sad bi i on (...) Ovo je omiljena zabava među hobistima. Bilo bi stvarno žalosno da se takva sprava realizuje pomoću otpornika (to bi slabo radilo), kad već postoje spe- cijalna integrisana kola za tu namenu. Sa njima je moguće vrlo jednostavno napraviti razne vrste pokazivača, veoma nalik na one svetleće VU-metre i WATT-metre, instrumente u automobilima i slično. Postoje razni tipovi ovih integrisanih kola, koji se razlikuju po predviđenom broju svetlećih dioda, po načinu rada ('svetleća tačka' ili 'termometarski)', po zavisnosti pokazi- vanja od ulaznog napona (linearni i logaritamski) itd. . Na eksperimentalnoj pločici mi stoji integrisano kolo UAA 180. Ono je pred- viđeno za rad sa 12 LED i to u tri grupe od po četiri jednake (npr. 8 zelenih i 4 žute). Osim ovih delova potrebne su još samo 4 komponente i napajanje u granicama od 12-18V. Maksimalni ulazni napon je 6V. Pokazivanje je linearno (što tebi baš i ne odgovara) a način rada 'termometarski' (kao i kod kaseto- fona). Može se vrlo jednostavno izvesti i podešavanje intenziteta svetlosti. Kad bi se ulaz, preko potenciometra za kalibraciju, priključio na izlaz poja- čavača, paralelno zvučniku, dobila bi se neka vrsta WATT-metra. Ista se na- prava može upotrebiti i u druge svrhe (intenzitet svetlosti, kontrola isprav- nosti akumulatora, temperatura itd.). Interesantna su i integrisana kola LM 3914 N i LM 3915 N. Ona rade sa po 10 LED, prvo je sa linearnim, a drugo sa logaritamskim pokazivanjem (ova kola su vrlo pogodna za razne indikatore/instrumente u automobilima itd.). Takođe postoje: U 2066 B, U 2067 B (stereo, 2 puta po 5 LED). Cene: *) Tip 1 kom. --------------------------- UAA 180 ........... 6.80 DM <--- ovo je nekad moglo da se kupi u Beogradu UAA 170 ........... 4.80 DM <--- slično kao 180, 'svetleća tačka', 16 LED LM 3914 N ........ 10.80 DM LM 3915 N ........ 10.80 DM U 2066 B .......... 5.80 DM U 2067 B .......... 5.80 DM Što se tiče svetlećih dioda, tu takođe ima mnogo tipova (veličina, oblik, boja, intenzitet svetlosti, za specijalne namene ...). Uobičajene su okrugle, prečnika 5 mm (ili 3 mm), crvene, narandžaste, žute, zelene. Za ovu namenu naročito su zgodne pravougaone. Struja koja protiče kroz LED treba da bude oko 20 mA (za obične LED). Ovo imaj u vidu kod realizacije napajanja. Cene: *) Tip 1 kom. >10 kom. -------------------------------------------------------- 5 mm ili 3 mm (okrugle) ....... 0.25 DM ....... 0.20 DM 5 x 2 mm (pravougaone) ....... 0.35 DM ....... 0.30 DM Pravljenje 'Light Show'-a će ići malo teže ;). Tu je način rada drugačiji, jer je potrebno da uređaj reaguje na različite frekvencije signala. Još ako na to treba priključiti sijalice od 100W/220V ... Pa valjda ni to nije neki problem. ------------------------------------------------------ *) Cene su iz Conrad kataloga za 1991. godinu. Frant
hi.fi.326 drpr,
-> bilo kakvih tranzistora i naponskih delitelja, a u drugom -> idemo na LM78xx stabilizator, pa LM3915 ili 3916, koji -> teraju po 12 dioda u Mene zanimaju oba tj. može li se aproksimativno prvo navesti cena jednog i drugog pa da se odlučimo :) cope
hi.fi.327 dveselinovic,
Može i neonsko i halogeno, stvar izbora i izvedbe (mada se lično nikada nisam bog zna kako interesovao za to). Pozdrav, DVV
hi.fi.328 dveselinovic,
UAA 180 košta DM 2,00, LM 3914 DM 3,00, LM3915 DM 2,95 i LM3916 DM 3,10. LM/UA 78xx su svi ispod DM 1, a LED-ovi od DM 0,31-1,00, u zavisnosti od prečnika i boje. Na primer, LED sa fi 8 mm koštaju u DM - crvena 0,46, zelena 0,46, žuta 0,48 i oranž 0,59. Sve cene uzete iz Reichelt kataloga za 1994. godinu. Sve cene obuhvataju i MWST. Pozdrav, DVV
hi.fi.329 ivanna,
> Dalje, reci kako to hoces da uradis. Moze jednostavno i lose, a > moze i da boli glava. U prvom slucaju, sve se moze uraditi sa > par bilo kakvih tranzistora i naponskih delitelja, a u drugom > idemo na LM78xx stabilizator, pa LM3915 ili 3916, koji teraju > po 12 dioda u linearnom ili logaritamskom rezimu. > > Dakle, malo konkretnije, molim. I navedi budzet, majke ti, da > ne gubimo vreme oko necega sto ce posle da bude preskupo. To prvenstveno treba da bude igracka za mog mladjeg brata, sto bi se reklo: sto jednostavnije (ja imam jako malo prakticnog iskustva u vezi elektronike) i sto jeftinije (ja to sigurno necu da placam, neg' little brother). Zvrcka je jos i to sto bi on to da prikaci za MOJ Sony, a bolje da ja imam Sony, nego on tu igracku. :)
hi.fi.330 ivanna,
> Najsigurnije je praviti mikrofonski light show. Automatski se A kako to funkcionise?
hi.fi.331 ivanna,
> Hoce li efekat VU-metra, ili ce da se sijalice pale u ritmu > visokih, srednjih i niskih tonova ? Pa ovako.. njegov drug bi prvu varijantu, a on bi drugu (citat: " E, Ivana, da znas kako mocno izgleda, pustimo do daske 'Tek je dvanest sati' i ona svetla se pale i gase!")
hi.fi.332 ivanna,
> svetlecih dioda, po nacinu rada ('svetleca tacka' ili > 'termometarski)', po zavisnosti pokazi- vanja od ulaznog napona > (linearni i logaritamski) itd. . a koja je razlika (tj. kako koji radi)? > potrebne su jos samo 4 komponente i napajanje u granicama od > 12-18V. Maksimalni ulazni napon je 6V. a koji je napon na izlazu pojacavaca? Kako uopste funkcionise veza pojacavac-zvucnik? Postoje li (kakva) prilagodjenja...? (unapred se izvinjavam na ovolikim, mozda banalnim pitanjima, al' ja jako malo znam :( , a rado bi da naucim :) > Takode postoje: U 2066 B, U 2067 B (stereo, 2 puta po 5 LED). ^^^^^^ sta znaci to 'stereo'? Da se kolo napravi preko otpornika i dioda paralelno vezanih na zvucnih, dal' postoji opasnost od pregorevanja? Kako tako nesto proracunati?
hi.fi.333 dveselinovic,
Da skratimo - ja imam u ormanu jedan rasturen takav uređaj (nije sastavljen i nema trafo), koji koristi dva UAA 180 čipa i meri izlazne snage od -20 do +6 dB logaritamski. Sve to radi u opsezima za 0dB od 0,1/1/10/100 W na preklop. Ima i svoju kutiju. Meni ne treba, a ako ti jesi zainteresovana, izvoli uzmi. Šemu možeš da skineš sa njega, veoma je jednostavna. Treba ti samo jedan mali trafo, stabilizacija napona je na pločicama (diode, kelektrolit, zenerka). Uređaj inače radi, poreklom je italijanski (Wilbikit), a ja pojma nemam odakle mi.:-)))) Pozdrav, DVV
hi.fi.334 bojs,
>> Da se kolo napravi preko otpornika i dioda paralelno vezanih >> na zvucnih, dal' postoji opasnost od pregorevanja? Kako tako >> nesto proracunati? No way, ili će raditi u sasvim malom opsegu snage, ili će pregoreti. Ono što tebi treba, bez mnogo filozofiranja, je LM 3916, dva komada, i napajanje za svaki od njih. PS. Ne d'o bog da ti caja vidi ove prouke :))))).
hi.fi.335 frant,
>> svetlecih dioda, po nacinu rada ('svetleca tacka' ili >> 'termometarski)', po zavisnosti pokazi- vanja od ulaznog napona >> (linearni i logaritamski) itd. . > > a koja je razlika (tj. kako koji radi)? Kod 'Svetleće tačke' radi uvek samo po jedna LED iz niza (od napona na ulazu uređaja zavisi koja će to biti). Kod 'termometarskog' pokazivanja svetle sve LED od početka niza do one koja pokazuje veličinu ulaznog napona. Linearna/logaritamska/bilo_koja_druga zavisnost: zamisli ANALOGNI voltmetar (onaj sa kazaljkom); njegova skala je obično linearna (rastojanje između po- deoka je svugde isto), a ako nije linearna, podeoci su negde gušći, a negde proređeniji. Isto bi bilo i ovde, samo što nije kazaljka, nego upaljene LED. Sad, ako ti meriš NAPON na izlazu pojačavača, a treba ti IZLAZNA SNAGA, nećeš dobiti linearnu 'skalu' sa onim integrisanim kolom koje ima linearnu zavis- nost (ne verujem da će to tvom bratu mnogo smetati :). > a koji je napon na izlazu pojacavaca? Kako uopste > funkcionise veza pojacavac-zvucnik? Postoje li (kakva) > prilagodjenja...? Napon na izlazu pojačavača, naravno, zavisi od izlazne snage u datom tre- nutku. 'Prilagođenje' ti je ovde samo jedan potenciometar (trimer) koji stavljaš na ulaz. On služi da podesiš maksimalno pokazivanje (sve diode u nizu svetle) za maksimalnu izlaznu snagu pojačavača (ili max. snagu zvučni- ka, zavisi šta je slabije). Nema ničeg posebnog u vezi pojačavač-zvučnik (neka mi oproste Hi-Fi boles- nici :). Kao i svaka veza izvor_napajanja-potrošač i ovde su to dva provod- nika - dve obične žice (neki put ih je i više, ali se to svodi na isto :). >> Takode postoje: U 2066 B, U 2067 B (stereo, 2 puta po 5 LED). > ^^^^^^ > sta znaci to 'stereo'? U ovom slučaju 'stereo' znači da su ta integrisana kola predviđena za OBA kanala (levi i desni), dakle dva jednaka uređaja, za svaki kanal po jedan, mogu se napraviti sa jednim takvim integrisanim kolom. > Da se kolo napravi preko otpornika i dioda paralelno vezanih > na zvucnih, dal' postoji opasnost od pregorevanja? Kako tako > nesto proracunati? Po mom mišljenju, postoji opasnost od pregorevanja LED ! :) Posmatrajmo JEDNU LED: ako je vežeš na red sa otpornikom, pa to priključiš paralelno zvučniku, otpornik služi da ograniči struju kroz LED. Povećavamo napon na izlazu pojačavača od nule (0V) do neke vrednosti: LED svetli sve jače. Tu je problem! Ako je opisana LED prva u nizu, dakle sa najmanjim otpornikom, i ako treba da zasvetli još nekoliko sledećih, sa većim otpornicima i na sve većem ulaznom naponu, struja kroz prvu će biti prevelika i - odeee. Isto važi i za sledeću itd.. U praksi, zbog oblika signala (zavisno od vrste muzike: obično su to kraći snažni impulsi kod Rock-muzike i sl.) diode bi verovatno prežive- le neko vreme, ali... Osim toga, uvek bi prva svetlela jače, druga malo sla- bije, treća još slabije itd.. Naravoučenie: koristi integrisana kola, kad su već za to napravljena! Frant
hi.fi.336 vujos,
¨> > Najsigurnije je praviti mikrofonski light show. Automatski se ¨> ¨> A kako to funkcionise? Mikrofonski light show je (kao što napisah) najsigurniji što se audio uređaja tiče, jer ne spajaš ulaz ligth showa na izlaz pojačala. Sastoji se od mikrofonskog pojačivača i klasične elektronike za light show. Mikrofonsi deo, sa mikrofonom, 'hvata' zvuk, pojačavač ga podiže na nivo koji pobuđuje tiristore, a ovi pale i gase sijalice.
hi.fi.337 vujos,
¨> > Hoce li efekat VU-metra, ili ce da se sijalice pale u ritmu ¨> > visokih, srednjih i niskih tonova ? ¨> ¨> Pa ovako.. njegov drug bi prvu varijantu, a on bi drugu ¨> (citat: " E, Ivana, da znas kako mocno izgleda, pustimo ¨> do daske 'Tek je dvanest sati' i ona svetla se pale i gase!") Druga je jednostavnija od prve ;)
hi.fi.338 ivanna,
thanx na odgovorima! :)
hi.fi.339 kaun,
Evo jedne informacije, koju ste mozda vec culi, a mozda i niste. U Narodnom univerzitetu Bozidar Adzija se svake subote od 18-20h odrzava sastanak ljubitelja HI-FI-ja.Cena ulaznice je 1din. Sastanak izgleda otprilike ovako: ljudi donesu nekoliko stvarcica(recimo 2-3 pojacala,2-3 pretpojacala, nekoliko pari zvucnika...) i slusaju, prave uporedne testove... .To bi (bar po oglasu koji su dali u Politici) trebalo da bude prodaja i razmena Hi-Fi opreme, ali jedino sto se na licu mesta moglo kupiti je bilo nesto od gramofonske opreme(matovi, glave, igle ...) i jedno lampasko predpojacalo. Nije bas preterano zanimljivo, ali ako vas zanima izvolite. Pozdrav Nikola
hi.fi.340 funky,
Mislim da mi je na tom skupu bilo dosadnije nego na premijeri 'Piano'-a ;) Jedino što me je zanimalo je kako izložene kutije (Heybrook Sextet), koje inače i ja imam, rade sa raznim pojačalima i td.. Sve se svelo na neke pra- više lampaše, koje graditelji pokušavaju da proture po nebeskim cenama, npr. većim od fabričkih Cauchet-a ili A. Inovations-a. Po meni je nedeljni skup u SKC-u bolje rešenje :) Pozdrav, funky
hi.fi.341 vstan,
> Evo jedne informacije, koju ste mozda vec culi, a mozda i niste. > U Narodnom univerzitetu Bozidar Adzija se svake subote od 18-20h > odrzava sastanak ljubitelja HI-FI-ja.Cena ulaznice je 1din. Kada smo kod ovoga - ima li ovde nekoga posetioca CD kluba koji se sastajao svake druge nedelje u maloj bioskopskoj sali hale Pinki. Klub je radio nesto vise od dve godine (?) i ugasio se valjda u jesen 1991, nedugo nakon jubilarnog pedesetog sastanka :( Na sastancima se slusala "odabrana" muzika (citaj high-tech snimci iskljucivo na CD-ovima) na odabranoj opremi.
hi.fi.342 bulaja,
Može li preporuka za jedan HiFi komplet (pojačalo, zvučnici, CD, deck, može i tuner:) u rangu cena do max 2.500 DEM (u Beogradu)?
hi.fi.343 zizic,
> Može li preporuka za jedan HiFi komplet (pojačalo, zvučnici, > CD, deck, može i tuner:) u rangu cena do max 2.500 DEM (u > Beogradu)? Hoćeš li: a) sve novo b) sve polovno c) nešto novo, nešto polovno (šta ?) Da li KOMPLET podrazumeva da sve bude od iste firme ili ne ? Koliko ti je ograničen slobodan prostor za zvučnike ? Da li misliš da ih držiš na podu, na zidu ili u regalu sa knjigama ? Koliko ti je važan kasetofon ? Da li misliš da pretežno slušaš CD ili pretežno da snimaš sa CD ??? Koju vrstu muzike slušaš ? Od toga bi mogao zavisiti i izbor zvučnika. Koliko ti je stalo do raznih zezalica koje neki preziru, a neki ne mogu bez njih - npr. daljinski upravljač, ili recimo "rec out" selektor na pojačalu ? - eto gomile pitanja, ali bolje odmah počni da razmišljaš o njima, biće ti lakše kad se budeš odlučivao... Evo nekih mojih (sasvim neobaveznih) razmišljanja: Tjunera imaš za 300-350 DM sasvim pristojnih (novih, polovno je i jeftinije). koji model ? Moj ortak je kupio neki SONY za 350 ali se ne sećam broja, znam da ima memorisanje naziva stanica. Po oglasima ćeš naći relativno često i Aiwa XT-005, trebalo bi da nije jako loš. Ne znam kako stoje stvari sa Technics-om, a od drugih stvari i nisam nešto primećivao. Što se tiče pojačala, nisam expert, solidne "japance" možeš naći za 600-700 DM, (Sony, Pioneer itd. reda jačine 60-tak vati), mada će ti verovatno neki reći da to nije prava stvar, što je u neku ruku tačno ali se ja u "prava" pojačala uopšte ne razumem. A tu je i pitanje cene. Od kasetaša bih ja na tvom mestu uzeo nešto dobro, ali polovno (zbog cene), ako si u situaciji da proceniš da je u dobrom stanju. Moj prijatelj je nedavno kupio Akai GX-95 za 700 DM (star 2 godine) i mislim da obavezno uradiš isto ako naletiš. Još savetujem GX-75 kao i Pioneer CT-939 (ovaj imam ja i prezadovoljan sam) ili noviju varijantu CT-959. Sve je to reda veličine 1000 DM, ali korišćeno se može naći značajno jeftinije. Ne bih kupovao bilo koju kantu od deck-a. SONY i Teac su imali zanimljivih modela takođe... Doduše, moram da se ogradim, nisam u toku sa novitetima iz poslednjih godinu-dve. Zvučnici? to je stvarno stvar ukusa, zavisi i koju muziku najviše slušaš. Pošto ne vidim neku veliku zavisnost (obrnutu) kvaliteta od starosti, savetovao bih ti da izdvojiš pare za nešto dobro, makar i staro više godina. Kef 102 su mali moćni zvučnici, mislim da ih je neko skoro povoljno prodavao preko "Oglasa" ili "Ortaka". Ako ti treba nešto baš malo, potraži takođe polovne Wharfedale Diamond MkII. Mislim da u svakom slučaju za 500-600 DM možeš naći finih stvari (ova dva ima i za manje pare). CD ? Ovde su nahvalili Marantz/Philips i izgleda da su u pravu. Ima lepih modela (he, opet polovnih) već za 300 DM (ne znam nazive napamet, neko će ti već reći...). Mada će ti u principu većina SONY/Technics odraditi posao. Ako kupiš SONY (kao ja) budi spreman da malo češće otvaraš CD zbog čišćenja lasera (osetljivi su do zla boga). Sad vidim da sam puno napisao, a malo toga pametnog rekao ;)), ali šteta je da sad sve propadne. Možda se sad neko kritički nadoveže pa za par dana iskristališeš nekakvu sliku. Obavezno prati "Oglase". Odoh da se stidim 5 minuta zbog ovih nesuvislosti. A ko zna, možda sam ipak bio od koristi...
hi.fi.344 dveselinovic,
Sve ostalo kako hoćeš, ali kao pojačavač uzmi Harman/Kardon, pa makar i PM 6150 (2x30W, ali +/- 22A, brzina > 60 V/ŠS). Trebalo bi da košta oko DM 600 kod "Belton Komerca", trni centar Banjica, tel. 469-754. Bolje je imati dobrih 2x30W nego loših 2x50W. CD uzmi neki Philips ili Marantz i završi posao. Tjuner čiji hoćeš, to je već pečen posao, to svi pristojno rade. Lično cenim Sony kasetaše, ali ima i drugih dobrih, na primer Technics. Zvučnike napravi sam, odnosno daj da ti se naprave kutije, a drajvere ušrafi sam. Pristojan kit košta od DM 240 nagore za dvosistemsku kutiju, a nacrte ću ti dati ja ako si zainteresovan. Pozdrav, DVV
hi.fi.345 bulaja,
Hvala i tebi i DVV-u na savetima i preporukama, mada mi još uvek nije baš sve razjašnjeno :). Btw nadam se da će biti nešto od HiFi-a na Sajmu tehnike (za dve nedelje) pa ću tamo doneti konačnu odluku :). Inače najbolje bi bilo da je sve novo (izašao sam malo iz štosa sa HiFi-em pa ne znam baš da procenim koliko je šta dobro:). Ne mora biti sve od iste firme, a nemam ništa protiv japanaca (naročito ako ima mnogo lampica:). Slobodan prostor za zvučnike nije ograničen tj. stojali bi na podu u uglavnom praznoj dnevnoj sobi. Preferiram visoke tonove :), a mrzi me da pravim zvučnike. Deck je dosta bitan, pošto ću se trenutno više preorijentisati na snimanje sa CD-ova nego kupovinu istih (sadašnja kolekcija CD-ova mi nije nešto velika - oko 50 komada:).
hi.fi.346 cnenad,
ŁŁŁ kantu od deck-a. SONY i Teac su imali zanimljivih modela takođe... ŁŁŁ Doduše, moram da se ogradim, nisam u toku sa novitetima iz poslednjih ŁŁŁ godinu-dve. Sony je izbacio neke nove dekove pa bi bilo dobro da se raspita negde za katalog, a takođe što se tiče TEAC-a dek 5000 ili AIWA ADF910 koja je zamena za EXCELIU od pre 4 godine koja je koštala oko 1400. Mislim da ova može da se nađe za 500 DEM. Sjajan DEK. Mislim da novi SONY dekovi imaju i DOLBY S.
hi.fi.347 mavava,
Jedno pitanjce za poznavaoce hi fi stvarcica. Da li je bolje kupiti komplet muzicki stub od jedne firme ili kombinovati? Od nekih ljudi sam dobio informacije da je bolje kupiti komplet, a to objasnjavaju time da fabrike koje prave muz. stubove najbolje podese odnose medju komponentama. Nesha
hi.fi.348 niklaus,
Subject: Technics tjuneri Vidite i sami? Samo da naglasim - tražim digitalni (Technics druge ni ne pravi?). Gde se uopšte mogu naći? Samo mi on (tjuner) fali da upotpunim muzičku Technisc kolekciju. (: Naravno, dajem Vam slobode da mi preporučite konkretniji model... (: (: Sean :)
hi.fi.349 vstan,
> Da li je bolje kupiti komplet muzicki stub od jedne firme Jooooj ..... nikako !
hi.fi.350 cnenad,
ŁŁŁ Da li je bolje kupiti komplet muzicki stub od jedne firme ŁŁŁ ili kombinovati? Uvek je bolje komponovati, izabereš ono što ti se sviđa i treba i uživaš. ŁŁŁ komplet, a to objasnjavaju time da fabrike koje prave muz. ŁŁŁ stubove najbolje podese odnose medju komponentama. Jasno ti je da je ovo zbog reklame, ako kupiš ceo stub sa 5-6 komponenti sigurno će više da zarade nego da uzimaš po svojoj volji samo dve komponente.
hi.fi.351 nebojsha,
Koliki treba da bude odnos snaga izmedju zvucnika i pojacala iliti uprosceno,koliko snazne zvucnike treba staviti na pojacalo od recimo 80 sin?
hi.fi.352 zizic,
> Vidite i sami? Samo da naglasim - tražim digitalni (Technics > druge ni ne pravi?). > Gde se uopšte mogu naći? Samo mi on (tjuner) fali da upotpunim > muzičku Technisc kolekciju. (: Kupi (ili pozajmi, košta 2 din.) "Novosti-Oglase", izlaze sredom, i ima ogromna količina oglasa, uključujući i prodaju Hi-Fi komponenti. Verujem da ćeš tu naći ono što tražiš, a ujedno i po najnižoj ceni ...
hi.fi.353 funky,
RE: Novosti oglasi Doduše, tačno je da ima dosta HiFija, ali ne baš po 'najnižoj ceni'. Ako malo pogledaš Kupovinu, videćeš da 99 % isti momci i prodaju, što nikako ne može da bude najniža cena. A o poreklu i starosti i da ne pričamo. Pozdrav, funky
hi.fi.354 armitage,
> Doduše, tačno je da ima dosta HiFija, ali ne baš po 'najnižoj ceni'. > Ako malo pogledaš Kupovinu, videćeš da 99 % isti momci i prodaju, što > nikako ne može da bude najniža cena. A o poreklu i starosti i da ne pričamo. *************************************** Uf, dešava se, dešava se ... "Ma nema taj ni šes meseci, nisam ga ni pet puta uključio." Ti se uhvatiš za dugme za pojačavanje, a ono samo što ti ne ostane u ruci :) -*- Armitage -*-
hi.fi.355 zizic,
> RE: Novosti oglasi > > Doduše, tačno je da ima dosta HiFija, ali ne baš po 'najnižoj > ceni'. Ako malo pogledaš Kupovinu, videćeš da 99 % isti momci i > prodaju, što nikako ne može da bude najniža cena. A o poreklu i > starosti i da ne pričamo. Može biti...ali obično su profesionalni (pre)prodavci po radnjama još skuplji nego oni preko oglasa, u "Politici" i oglasima na TV se malo štošta i prodaje - dakle čoveku ostaju "Oglasi", a svakako da uvek ima verovatnoće da će neko pokušati da vas zajebe... Koji je onda tvoj predlog ?
hi.fi.356 funky,
>> Koji je onda tvoj predlog ? Ako imaš malkice više para, otidi u Belton komerc na Banjici. Znam ih sve tamo, i javiću im kad ti budeš hteo da odeš. Ako trenutno nemaju na lageru, naruči i sačekaj nekoliko dana. Imaju dobre veze na carini, pa ide brzo. I obično je cena u rangu Nemačke kataloške, što nije loše kad znaš da si ti skinuo celofan :)) Imaš telefon u oglasima. Pozdrav, funky
hi.fi.357 cnenad,
ŁŁŁ I obično je cena u rangu Nemačke kataloške, što nije loše kad znaš da si ŁŁŁ ti skinuo celofan :)) Imaš telefon u oglasima. Pa mislim da ima i ljudi po oglasima koji donose uređaje i prodaju ih i koji su novi a cene su još niže od kataloških. Nažalost odavno ne pratim to tako da nemam uvid u trenutno stanje. Najvažnije je da se i tu može naći novih uređaja.
hi.fi.358 crncic,
│║█ Moze li preporuka za jedan HiFi komplet (pojacalo, zvucnici, CD, │║█ deck, moze i tuner:) u rangu cena do max 2.500 DEM (u Beogradu)? Pogledaj Conrad Electronic katalog, ima strasnih stvari firmi poput JVC, Aiva, Soni, Pionir..
hi.fi.359 crncic,
│║█ vec reci...). Mada ce ti u principu vecina SONY/Technics odraditi posao. │║█ Ako kupis SONY (kao ja) budi spreman da malo cesce otvaras CD zbog │║█ ciscenja lasera (osetljivi su do zla boga). Sony odraditi posao ? Cemu toliki apsurd, pa Sony je zamislio i napravio CD Player.
hi.fi.360 crncic,
│║█ HiFi-em pa ne znam bas da procenim koliko je sta dobro:). Ne mora biti │║█ sve od iste firme, a nemam nista protiv japanaca (narocito ako ima │║█ mnogo lampica:). Slobodan prostor za zvucnike nije ogranicen tj. I ne treba da bude od iste firme !! Mani se lampica, zaboravi na njih.
hi.fi.361 crncic,
│║█ Jedno pitanjce za poznavaoce hi fi stvarcica. │║█ Da li je bolje kupiti komplet muzicki stub od jedne firme │║█ ili kombinovati? Bolje je kupovati komponente pa kombinovati, to je naravno i skuplje.
hi.fi.362 crncic,
▀▄▀ Koliki treba da bude odnos snaga izmedju zvucnika i pojacala iliti Zvucna kutija treba da bude cca 10% vece snage od pojacala.
hi.fi.363 cnenad,
ŁŁŁ Pogledaj Conrad Electronic katalog, ima strasnih stvari firmi poput ŁŁŁ JVC, Aiva, Soni, Pionir.. Da znaš, da su uređaji koji se tamo reklamiraju baš STRAŠNI. :(((((((
hi.fi.364 dr.grba,
>> Sony odraditi posao ? Cemu toliki apsurd, pa Sony je zamislio i >> napravio CD Player. Varaš se. CD je patent Phillipsa. Poznata je fora kada su dali licence za proizvodnju CD plejera, a nisu dali licencu za proizvodnju CD ploča. Preko godinu dana su vukli svetsko tržište za nos. Drag mi je da je bar neko natrljao nos Japancima (((:
hi.fi.365 mavava,
>> Zvucna kutija treba da bude cca 10% vece snage od pojacala. Da li je 10% dovoljno?, ili je to minimum, a koji je je maximum. Koji odnos je tu idealan? Nesha
hi.fi.366 mavava,
>> ŁŁŁ Pogledaj Conrad Electronic katalog, ima strasnih stvari >> firmi poput ŁŁŁ JVC, Aiva, Soni, Pionir.. >> Da znas, da su uredaji koji se tamo reklamiraju bas STRASNI. >> :((((((( Posedujem katalog iz '92 god. pa koga interesuje mail me. Inace, cnenad je u pravu 100% Nesha
hi.fi.367 zizic,
>>> Koji je onda tvoj predlog ? > > Ako imaš malkice više para, otidi u Belton komerc na Banjici. > Znam ih sve OK, čuo sam za njih, samo nisam ja tražio ništa da kupim nego _niklaus_ ...
hi.fi.368 zizic,
> │║█ vec reci...). Mada ce ti u principu vecina SONY/Technics > odraditi posao. │║█ Ako kupis SONY (kao ja) budi spreman da > malo cesce otvaras CD zbog │║█ ciscenja lasera (osetljivi su do > zla boga). > > Sony odraditi posao ? Cemu toliki apsurd, pa Sony je zamislio i > napravio CD Player. Hteo sam da kažem da ako čovek nema neke posebne zahteve može mirno da kupi koji bilo CD od tih firmi i neće imati nekih specijalnih problema. Philips-ovi CD plejeri su po mom ukusu manje vizuelno atraktivni od SONY-jevih (naročito neki stariji modeli) ali zaista lepo sviraju. Ja imam SONY od 1000 DM ali imao sam sa njim problema (i ne samo ja). Doduše, zvuk je dobar a komfor u radu neviđen, ali je jako osetljiv u korekciji... A što se tiče tvog razmišljanja o apsurdu, i Philips je zamislio i napravio audio kompakt-kasetu, ali sigurno ne bih kupio nijednu od onih koje danas prave...
hi.fi.369 zizic,
> Bolje je kupovati komponente pa kombinovati, to je naravno i > skuplje. Ej, čekaj malo, ispeci pa reci...Zašto bi bilo skuplje ??? Jednostavno u istoj "cenovnoj grupi" biraš ono što najviše vredi.
hi.fi.370 nebojsha,
Hitno potrebno misljenje o CD-u AIWA XC-900.Osnovne karakteristike,klasa,poredjenje sa nekim od Marantza.... i cena,naravno. Pozdrav,Nebojsha
hi.fi.371 dveselinovic,
I ti i Crncic ste u pravu! Nije ovo Nikola Pašić sistem, nego je stvarno tako. Naime, jeste Philips razvio sistem CD-a, ali je pred sam kraj zaglavio sa praktičnom realizacijom. Koliko se sećam, nešto oko digitalnih filtera im nikako nije išlo. Tek, bilo kako bilo, 1982. godine Philips regrutuje Sony u tu malu grupu, i tu padne žestok diling. Tako je na primer firma Marantz, do tada nekih 80-85% vlasništvo Sony-ja, kompletno (tj. sa nekih 65-70%) akcija pređe u vlasništvo Philips-a, a Sony za uzvrat dobije ekskluzivna prava na sve patente u vezi CD-a. Ovo je inače dosta tipično za hi-tech. Tako je i Intel prodao IBM-u patnetna prava za sve postojeće i buduće procesore u zamenu za IBM-ov "know-how" u vezi VLSI tehnologije. Ima tih primera. Pozdrav, DVV
hi.fi.372 dveselinovic,
U vezi diskusije na temu "Belton Komerca", i sam sam čak 4 puta bio njihov klijent. Zaista nemam zamerki, sve je išlo brzo i glatko. Iako po ugovoru rok glasi 30 dana, sve sam dobio za 5-7 dana, kao što mi je lično i bilo rečeno. Cene su bile dogovorene (tj. bez odstupanja). Sve u svemu, jako sam zadovoljan, a brate, i sekretarica Dragana mi ulepša dan kada god je vidim.:-)))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.373 vstan,
> Hitno potrebno misljenje o CD-u AIWA XC-900.Osnovne > karakteristike,klasa,poredjenje sa nekim od Marantza.... i Ma to ne moze da se poredi ni pod razno :)) Zar posle silnih obrazlozenja i dalje neko razmislja o Sony-ju, Aiwa-i, ... :((
hi.fi.374 crncic,
■■> Da znaš, da su uređaji koji se tamo reklamiraju baš STRAŠNI. :((((((( U kom to smislu 'STRAŠNI' ? Da li si video Conrad '93 ili '94 ?
hi.fi.375 crncic,
■■> Posedujem katalog iz '92 god. pa koga interesuje mail me. ■■> Inace, cnenad je u pravu 100% Potraži za 94. godinu !
hi.fi.376 crncic,
■■> Philips-ovi CD plejeri su po mom ukusu manje vizuelno atraktivni od ■■> SONY-jevih (naročito neki stariji modeli) ali zaista lepo sviraju. Ja ■■> imam SONY od 1000 DM ali imao sam sa njim problema (i ne samo ja). ■■> Doduše, zvuk je dobar a komfor u radu neviđen, ali je jako osetljiv u ■■> korekciji... Stvarno mi je žao za tvoje probleme, ja sam imao Sonia i nije bilo ama baš nikakvih problema(bio je to model CDP-557ESD), posle sam prešao na Pionira koji drži 5 CD-a istovremeno. I sam njim sam zadovoljan, i još komfor... Filipsa nikad nisam imao u rukama. :((
hi.fi.377 crncic,
■■> Ej, čekaj malo, ispeci pa reci...Zašto bi bilo skuplje ??? Jednostavno u ■■> istoj "cenovnoj grupi" biraš ono što najviše vredi. Kako zašto bi bilo skuplje ? Pa to je normalna stvar, npr. Sony prodaje muzički stup(kod koga je svaka komponenta za sebe) za jedne pare a kad isti takav stup 'napraviš' sam od tih istih komponenti traže neke druge, veće, pare !
hi.fi.378 crncic,
■■> Da li je 10% dovoljno?, ili je to minimum, a koji je ■■> je maximum. Koji odnos je tu idealan? Neću da te lažem, ne znam tačno ali ću pitati - dobićeš odgovor !
hi.fi.379 crncic,
■■> Hitno potrebno misljenje o CD-u AIWA XC-900.Osnovne ■■> karakteristike,klasa,poredjenje sa nekim od Marantza.... i cena,naravno. žek da vidim... Ne znam, nema ga u Aiwinom katalogu, pogledaću neke malo starije.
hi.fi.380 cnenad,
ŁŁŁ U kom to smislu 'STRAŠNI' ? ŁŁŁ Da li si video Conrad '93 ili '94 ? Ne, niti imam nameru. Zaključak sam izveo na osnovu upoređivanja kataloga AIWA, TEAC, TECHNICS, SONY, PIONEER, NAKAMICHI iz 90/91/92 godine sa katalog Conrada za 91 i 92 godinu. Ono što su oni tamo ponudili tada, je stvarno užasno. Svi ti uređaji su u najgoroj klasi u katalozima pravih proizvođača a još plus što su dodali i kao neke ocene iz raznih HI-FI časopisa za koje nikad nisam čuo.
hi.fi.381 dr.grba,
>> Da li je 10% dovoljno?, ili je to minimum, a koji je >> je maximum. Koji odnos je tu idealan? Pa, dobro, ljudi, šta je DVV pisao ovde poslednjih godinu dana? Kako možete posle svega da postavljate ta pitanja? Pretražite malo ovu temu u poslednjih nekoliko meseci, svašta ćete naći korisnog...
hi.fi.382 zizic,
> ŁŁŁ U kom to smislu 'STRAŠNI' ? > ŁŁŁ Da li si video Conrad '93 ili '94 ? > > Ne, niti imam nameru. Zaključak sam izveo na osnovu > upoređivanja kataloga AIWA, TEAC, TECHNICS, SONY, PIONEER, > NAKAMICHI iz 90/91/92 godine sa katalog Conrada za 91 i 92 > godinu. Ono što su oni tamo ponudili tada, je stvarno užasno. > Svi ti uređaji su u najgoroj klasi u katalozima pravih > proizvođača a još plus što su dodali i kao neke ocene iz raznih > HI-FI časopisa za koje nikad nisam čuo. A još povrh svega toga su nabili cene bar 20% veće od onih u normalnim specijalizovanim radnjama, tako da je upotrebna vrednost Conrad-kataloga (da se ogradim:govorim samo o Hi-Fi delu) uglavnom u tome da nekom laiku pokažeš katalog, on ti naruči po toj ceni + plati extra troškove, a ti odeš u normalnu radnju, tamo te izljube što si kupio ono što najslabije ide, a još pokupiš extra-profit...
hi.fi.383 mavava,
>> Pa, dobro, ljudi, sta je DVV pisao ovde poslednjih godinu >> dana? Kako mozete posle svega da postavljate ta pitanja? >> Pretrazite malo ovu temu u poslednjih nekoliko meseci, svasta >> cete naci korisnog... Dozvoli da pre godinu dana nisam ni imao computer.E, sad priznajem da sam ipak trebao da dow stare poruke iz conf. sto cu pod hitno i da uradim. Moj propust.
hi.fi.384 dr.grba,
>> Dozvoli da pre godinu dana nisam ni imao computer.E, sad >> priznajem da sam ipak trebao da dow stare poruke iz conf. sto >> cu pod hitno i da uradim. Moj propust. Ako mi se dozvoli - ja sam ovde ipak samo kibicer - potraži i slobodno poskidaj materijal dveselinovica. Materijala ima dosta, ali ako te interesuje ova tema - nećeš se pokajati. žiča, izvini što se ovako reklamerski ponašam. Već sam imao nameru da tvoje prikupljene rasprave okačim ovde u jednoj datoteci.
hi.fi.385 dveselinovic,
Bog te maz'o, al' sam čitan! :-))))))) Postao sam deo klasične starine. :-)))))) U vezi "Conrad"-a; evo ispred mene njihov katalog za '94, maltene isti kao i za '93. Cene relativno povoljne (kako za šta), robe ima svega i svačega, ali po meni, što se Hi-Fi-ja tiče, sve je to manje-više dno proizvodnje. Ima i poneki bolji model, i reda radi, bar jedan pojači model. Sve u svemu, nikada ne bih uzeo "Conrad"-a za neki reper. Pozdrav, DVV
hi.fi.386 nebojsha,
Sta mislite,koji kvalitet daju CD-ROM-ovi pri reprodukciji muzickih CD-ova. Teorijski,trebalo bi da su kvalitetniji od klasicnih...
hi.fi.387 ljubisha,
> Sta mislite,koji kvalitet daju CD-ROM-ovi pri reprodukciji muzickih CD-ova. >Teorijski,trebalo bi da su kvalitetniji od klasicnih... Obavezno... NOT!
hi.fi.388 zizic,
> Sta mislite,koji kvalitet daju CD-ROM-ovi pri reprodukciji > muzickih CD-ova. Teorijski,trebalo bi da su kvalitetniji od > klasicnih... Daj par reči o toj teoriji, ja je ne kapiram ...
hi.fi.389 vstan,
> Sta mislite,koji kvalitet daju CD-ROM-ovi pri reprodukciji > muzickih CD-ova. Teorijski,trebalo bi da su kvalitetniji od > klasicnih... Cisto sumnjam, prakticno ..
hi.fi.390 crncic,
■■>> Sta mislite,koji kvalitet daju CD-ROM-ovi pri reprodukciji ■■>> muzickih CD-ova. Teorijski,trebalo bi da su kvalitetniji od ■■>> klasicnih... ■■> ■■> Daj par reči o toj teoriji, ja je ne kapiram ... E da se nakačim na ovo kad je već počelo: Zašto DAT tolikom brzinom osvaja tržište ?
hi.fi.391 nebojsha,
Pa,po toj mojoj teoriji to glasi ovako (mozda gresim,ispravite me): Klasican CD cita podatke sa CD i to sa odrecenom mogucnoscu greske (sto kvalitetniji CD ta je verovatnoca manja),dok kod CD-ROM uredjaja NEMA greske (ili bar ne bi trebalo da ih bude).Kad sam pomenu kvalitet,mislio sam samo na kvalitet sam drajva bez DAC tj. bez pretvaranja digitalnog signala u analogni.
hi.fi.392 frant,
> Klasican CD cita podatke sa CD i to sa odrecenom mogucnoscu greske (sto > kvalitetniji CD ta je verovatnoca manja),dok kod CD-ROM uredjaja NEMA > greske (ili bar ne bi trebalo da ih bude). Nije mi jasno kako se kod CD-ROM-a postiže da NEMA greške. Dovoljno je da se napravi mala ogrebotina na površini diska, pa da neke informacije ne mogu da se tačno očitaju? Tako je bar kod običnih CD-ova, ali tamo nisu mnogo strogi zahtevi. Frant
hi.fi.393 funky,
Sam transport je kod CD ROMa nesumnjivo bolji od raznih srednjeklasnih playera, ali skuplji CD plajeri, sa recimo svojih >8 Kg su nesumnjivo bolji. Sam kvalitet zvuka zavisi i od DAC-a i od analogne sekcije na izlazu iz DACa prema pojačalu, gde CD ROMOvi baš ne blistaju. Uostalom, to im i nije namena. Lično iskustvo sa CD ROMom mitsumi : sa svoja 3 kg, onako oklopljen, baš uliva poverenje. Brz je ko munja (skok sa pesme na pesmu...) ali zvučno ga ladno odere jedan Technics SL PS 50. Doduše, čitao je CD koji technics nije hteo ni da primi... Pozdrav, funky
hi.fi.394 armitage,
> Nije mi jasno kako se kod CD-ROM-a postiže da NEMA greške. > Dovoljno je da se napravi mala ogrebotina na površini diska, pa da > neke informacije ne mogu da se tačno očitaju? Tako je bar kod običnih > CD-ova, ali tamo nisu mnogo strogi zahtevi. Kod muzičkih CD plejera ne predstavlja problem čitanje podataka sa diska. Kod njih, a i kod CD-ROM drajvova se diskovi, kao što si i ti lepo rekao, na nekakvom "binarnom nivou" čitaju 100% bez grešaka. Problem kod muzičkih CD plejera leži u D/A konverziji i u zavisnosti od kvaliteta obavljanja ovog posla zavisi i kvalitet samog plejera. Tu se susrećemo sa raznoraznim izrazima tipa: n-struki oversampling, MASH (Multi-Stage Noise Shaping), 1 BIT DAC, etc. (pomenuti izrazi su uglavnom Technics-ovi) -*- Armitage -*-
hi.fi.395 nebojsha,
Mene konkretno interesuje semplovanje sa CD-a.E,sad,da li neko zna tacno,a trebalo bi da bude tako,u vezi CD-ROM i SB 16 ASP signal (digitalni) koji se cita sa CD-ROM-a ide u SB. Da li ga i SB cita kao digitalni signal ili je nesto drugo u pitanju.Logicno bi bilo ovo prvo,medjutim kod tajvanaca se nikad ne zna. Pod uslovom da je moj zakljucak tacan,sempl semplovan direktno sa CD-ROM-a se cita i zapisuje u digitalnom obliku (tj. KOPIRA se na Hard disk) i trebalo bi da je kvalitetniji od sempla koji se sempluje sa nekog normalnog CD-a na ulazu u SB tj. preko ADC-a ?
hi.fi.396 vstan,
> Licno iskustvo sa CD ROMom mitsumi : sa svoja 3 kg, onako oklopljen, bas ==== Jel eksterni ?
hi.fi.397 zormi,
* Nije mi jasno kako se kod CD-ROM-a postiže da NEMA greške. * Dovoljno je da se napravi mala ogrebotina na površini diska, pa da * neke informacije ne mogu da se tačno očitaju? Tako je bar kod običnih * CD-ova, ali tamo nisu mnogo strogi zahtevi. U trenutku pojave CD-ova reklamirani su kao "ploče koje možete probušiti ili zagrebati, pa da se to ne oseti u zvuku". Naravno, ovo je više reklamni trik, danas nam ne daju ni da ih pipamo prstima ;). Ukratko, uz digitalni zapis na CD-u dodati su razni kontrolni biti koji uz odgovarajući algoritam njihovog izračunavanja (ako je neko slušao STTTI zna o čemu se radi) mogu da posluže i za "pogadjanje" pogrešno pročitanih ili nečitljivih korisnih bita. Sigurnost zaštite i broj bita koji se mogu ispraviti u slučaju potrebe zavisi (naravno) od primenjenog algoritma, ali i od broja redundantnih kontrolnih bita koji se dodaju. Extremni primer je šifrovanje digitalnih poruka koje je slala Voyager (beše?) sonda sa orbite Urana i Neptuna gde je uz jedan koristan bit išlo i po 100-nak kontrolnih jer je odnos signal-šum na prijemu bio reda -40 dB, tj. šum 40 dB jači od signala! S druge strane hard diskovi imaju samo po par kontrolnih byte-ova na svaki sektor kojima mogu otkriti grešku sa priličnom verovatnoćom, ali je ne mogu automatski ispraviti - sve sa ciljem maximalnog broja korisnih bita (RAID-ovi su druga priča). E sad, kod CD-a su karakteristični naleti pogrešnih bita, tj. relativno retko je samo jedan bit pogrešan, obično je u pitanju malo veća štroka (mikroskopski gledano) ili ogrebotina - pa je takvim greškama i prilagodjen algoritam za dodavanje kontrolnih bita. Radi se o nekoj od varijanti Cross Interleave Reed-Solomon Coding algoritma koji pakete grešaka logički razbijaju na veći broj pojedinačnih. Koliko znam na CD-u na svakih 24 korisna bita dolazi 8 kontrolnih (dakle 25% diska se troši na korekciju) a algoritam može da ispravi ceo jedan neispravan byte u okviru 32 byte-a (prvi nivo), odnosno pakete do 450 neispravnih byte-ova zaredom (drugi nivo). Tvrdi se da 220 grešaka u sekundi može da se ispravi, a da prosečno pravljeni CD ima na sebi reda 100 grešaka u sekundi. Ako korekcija ne uspe, kod audio snimaka to se čuje kao klik koji se primeti ili ne primeti. E sad, kod računarskih CD-ova sa podacima (npr. programi) ovo bi ga učinilo neupotrebljivih pa se kod njih definiše dodatni nivo zaštite podataka od grešaka sa dodatnih 250-300 kontrolnih byte-ova na svaki blok od 2 kB što zahteva i dodatna izračunavanja za korekciju u samom CD-ROM-u. Pored toga potrebna je mnogo bolja i brža kontrola kretanja glave, pa je CD-ROM uredjaj znatno skuplji od sličnog audio CD-a. Izvinjavam se na dužini poruke, obično se uzdržavam da "lajem" u ovoj temi gde caruju lični ukusi i utisci ;)
hi.fi.398 saricl,
Hteo bi da sebi isprojektujem kompresione kutije. Jel neko može da baci ovde primer proracuna, biću mu jako zahvalan. Može i neka referenca, svaka je pomoć dobrodošla.
hi.fi.399 ljubisha,
>Izvinjavam se na dužini poruke, obično se uzdržavam da "lajem" u ovoj >temi gde caruju lični ukusi i utisci ;) Samo izvoli. Pogotovo što je ovo čisto tehničko objašnjenje. P.S. nebojsha, sad mi se javi na mail da ti očitam bukvicu.
hi.fi.400 zdrawcke,
Koliko vredi dati za CD Philips 614?
hi.fi.401 nebojsha,
Da li neko moze da mi da neke informacije o zvucnicima AR15 i AR35 (i koliko vrede).HITNO.
hi.fi.402 frant,
> U trenutku pojave CD-ova reklamirani su kao "ploče koje možete probušiti > ili zagrebati, pa da se to ne oseti u zvuku". Naravno, ovo je više reklamni > trik, danas nam ne daju ni da ih pipamo prstima ;). Baš na to sam mislio. Uvek mi je bilo čudno što ovi diskovi nisu zaštićeni odgovarajućim omotačem od tvrde plastike, kao npr. diskete od 3.5''. Pošto je CD ipak skorašnji pronalazak, ne vidim razlog što konstruktori tako nešto nisu predvideli. Time bi bilo olakšano i rukovanje diskovima. > Tvrdi se da 220 grešaka u sekundi može da se ispravi, a da prosečno > pravljeni CD ima na sebi reda 100 grešaka u sekundi. n*100 grešaka u sekundi je razočaravajuće veliki broj! > Izvinjavam se na dužini poruke, obično se uzdržavam da "lajem" u ovoj > temi gde caruju lični ukusi i utisci ;) Kada čovek piše nešto korisno, nema razloga da se ustručava, što se tiče dužine poruke. Frant
hi.fi.403 funky,
Interni :) al težak ko tuč Pozdrav, funky
hi.fi.404 funky,
RE: semplovanje sa CDa Ne znam ni za jednu zvučnu kartu koja ima digitalni ulaz za CD. I ja sam sa ranije spomenutim Mitsumi-jem imao SB16 ASP, i ta kombinacija radi isključivo ovako: Data kabl sa mitcumija (kao za HD) ide u kontroler, i tim kablom idu svi kontrolni i ostali podaci u digitalnom obliku prema kontroleru. U SB 16 ide samo jedan kabl - LINE OUT iz CD-a u CD in na SB-u. Znači, analogni signal. Ja sam se nadao da postoji dig. ulaz odn. izlaz na mitsumi-ju, ali od toga nema ništa. Kvalitet sempla ti zavisi od kvaliteta CD ROMovog DA i SBovog AD konvertera. Ovako rade i (meni) sve poznate kombinacije CD rom + zv. karta. Pozdrav, funky
hi.fi.405 vstan,
> Hteo bi da sebi isprojektujem kompresione kutije. > > Jel neko moze da baci ovde primer proracuna, bicu > mu jako zahvalan. Joj, kacio neko u prosloj extri, pretrazi je.
hi.fi.406 vstan,
> Koliko vredi dati za CD Philips 614? Valjda 200-250dem. Vredi mnogo vise, mislim na value-for-money. Uzimaj, neces pogresiti :)
hi.fi.407 dveselinovic,
Sam proračun je šala i komika, ali da bi on imao bilo kakve veze sa životom, tj. da bi koristio bas drajver kako treba i može, za proračun je potrebno poznavanje nekih osobina samog drajvera. Dakle, imaš li osobine drajvera (Cas, Vas, itd), pa ako imaš, napiši ih, onda proračun ima smisla? Ovako, malrtene možeš da uzmeš linearno pravilo odnosa 1:1,63:0,89 (ŠxVxD) ili neki drugi odnos, pa šta ti bog da. Pozdrav, DVV
hi.fi.408 zdrawcke,
>>> Valjda 200-250dem. >>> >>> Vredi mnogo vise, mislim na value-for-money. >>> Uzimaj, neces pogresiti :) žim nađem za te pare :) Tip sa oglasa traži 400 :(
hi.fi.409 mmalisa,
Ko moze da mi kaze nesto o pojacalu Hiraga? Ako je neko cuo,neka javne neke karakteristike,bilo bi nice!!! Unapred zahvalan: Malisa
hi.fi.410 vstan,
> Cim nadem za te pare :) > Tip sa oglasa trazi 400 :( Previse. Pre jedno dve godine u "Oglasima" su ih masovno prodavali za 200-300, ne secam se tacne cifre. (mada zvuk vredi 400+dem :))
hi.fi.411 saricl,
|||| Joj, kacio neko u prosloj extri, pretrazi je. Jel može možda neka referenca?
hi.fi.412 dveselinovic,
A jel' mogu neke oznake zvučnika, kao na primer ime proizvođača, naziv modela, i ostalo što obično piše na njima? Pa da vidimo da se snađemo, moda negde iskopamo parametre za jedan ljudski proračun. Pozdrav, DVV
hi.fi.413 vstan,
> Ko moze da mi kaze nesto o pojacalu Hiraga? > Ako je neko cuo,neka javne neke karakteristike,bilo bi nice!!! Koliko znam to su samogradnje po nacrtu istoimenog japanca. Valjda cevno pojacalo. Nego kada smo kod samogradnji i domacih konstrukcija bilo bi lepo da se cuje neka rec o "Korato" pojacalima. DVV ? (sa obaveznim osvrtom na upotrebljeni materijal :)
hi.fi.414 dveselinovic,
O "Koratou" znam samo iz priče, nikada ni video, ni čuo. Oko materijala bih rekao par reči u načelu. Svi znate da se i dan-danas vode žučne rasprave o upotrebi IC-a ili diskretne tehnike, o ovom ili onom tranzistoru ili IC-u, itd. Svi se sećate da sam ja ovde dosta "gurao" čipove kao recimo LF356. U principu, svi ti delovi će sasvim lepo raditi bez ikakvih problema, naravno, ako su ispravni i dobro upotrebljeni. Međutim, dobro jelo traži dobre sirovine, a treba znati i gde upotrebiti te dobre sirovine, a gde to nema mnogo smisla. Na primer, vrlo dobar uređaj se može napraviti sa pomenutim IC-om LF356, ali da bi taj uređaj bio odličan, treba koristiti neke druge samo naizgled iste proizvode sa drastično različitom cenom. Za odličan uređaj, LF356 postaje OP37 (PMI, BB, AD), više ne košta DM 0,98 nego DM 18,30 - ali zato ima neuporedivo bolje osobine. Ili, na izlaznom stepenu pojačavača se mogu upotrebiti recimo BD tranzistori tipa 249/250 za niz stvari, ali u načelu, bolje je uzeti recimo Motorola MJE 15003/15004. Ako baš odgovara da budu u plastiku pakovani tranzistori, treba uzeti BD 745/746 C ili D tip (100 ili 120 V BVceo). Poenta je, iako nije materijal taj koji određuje apsolutni kvalitet uređaja (to određuje koncepcija i izvedba), on nesumnjivo veoma doprinosi postizanju maksimuma. To je kao kada autom hoćete sa Karaburme na banovo Brdo - brzo i lako ćete to uraditi i Kecom, ali se u Mercedesu drugačije vozi (a i košta drugačije). Pozdrav, DVV
hi.fi.415 mmalisa,
> Koliko znam to su samogradnje po nacrtu istoimenog japanca > Valjda cevno pojacalo.H Cudno da niko nije cuo nesto vise o tom pojacalu,jer tvrde ljudi da je to nesto najbolje sto su ikad culi? Sad,pitanje je ko je u pravu a ko ne. Inace to je pojacalo u A klasi (greje ko radijator :)))) ima dve varijante: Jedna ima 420.000 uF kao filter a druga 1 F (da,dobro je napisano!!!).Prva daje 25W a druga 30W.Imam semu originalnog (vrlo vazno!!!) Hirage,pa rekoh da neko od dezurnih doktora ne zna dijagnozu :)))).Trebalo bi mi inace neko dobro pretpojacalo za njega,pa da ga nap▀ravim da prsti na sve strane.Ah da,Hiraga se inace zove Zan i zivi u Parizu i imam njegovu adresu gde sve tranzistore mozete dobiti uparene za nekih 130-150 dem i to razlicito obojene parove!!!!!. Sta misli DVV o spajanju pretpojacala i pojacala sa optickim kablom.Gusio sam profesora da mi kaze jel to moguce izvesti uz prihvatljivu cenu,i on kaze da jeste. Ako hocete mogu da nabacim Hiragu na Sezam u *.sch formatu. p.s Za DVV: Kako instalacija ORCAD 4.04 staje na 4 diskete od 1.2 Mb??? Ja je imam na 8!!!! *********************MMalisa****************************************
hi.fi.416 mmalisa,
HI opet ja.Kad je neko dilkan pa mora da se javlja sto puta :(((((((. Prva stvar: da li nekom trebaju Motorola i Philips katalozi u vidu baze od oko 300 Kb???.Moze se pretrazivati po samo nekim parametrima (struja,beta,model,..) Druga: Pitanje za nekog ko mozda zna (DVV???) nesto o OPA111 am-AM Burn Brown koji imaju strasno dobru karakteristiku (oni ih koriste za neke specijalne medicinske aparate gde je potreban brz odziv i mali sum).Imam i 4 komada,pa da li moze da padne neko predpojacalce sa tim??? Unapred zahvalan: **************************MMalisa**********************************************
hi.fi.417 vstan,
> O "Koratou" znam samo iz price, nikada ni video, ni cuo. Cuo sam ga, u spezi sa Marantz Cd-om i Quad elektrostaticima, i video otvorenog. Zvuk, komponente i izrada za svaku pohvalu.
hi.fi.418 dveselinovic,
OrCAD 4.0 staje na 4 diskete jerbo je do daske okljaštaren! Ja se ubijam već 8-9 meseci i u gradu ne mogu da nađem kompletnu instalaciju koja će imati i PCB layout, koji mi kao hleb treba. Ako imaš, daj reci ako Boga znaš. Oko kataloga (poruka 2.416), evo ja sam zainteresovan; ako niko drugi nije, pošalji meni u mail, ali bi bilo bolje da to bačiš tako da i drugima bude dostupno (vidi sa Yotzom Boolayom oko toga - bulaja). Za OPA-111 ne znam osobine, ja koristim mahom OP 27 (PMI, oznaka BB uvek ima dodato slovo "A"), OP 37 i OP 606. Za maler, moj drug koji ima katalog PMI je trenutno van Beograda, pa ne mogu da ga pitam. U principu, sa 4 takva čipa, ako su nalik na pomenute čipove, imaće NF od oko 4 nV/korenu Hz, GBW od 12 MHz minimum i SR od najmanje 4 V/uS. Imaš 4 komada - dva ti idu na linijski pojačavač, dva za gramofonski ulaz, ali ti nedostaju još dva brza idiot kola za drugi stepen PHONO ulaza. S obzirom na funkciju, tu mirne duše možeš staviti i dva komada LF 357, jer je šum već rešen u prvom stepenu, a drugi samo linearno pojačava već RIAA korigovan signal. Da ne bi kvario koncepciju, evo ja ću ti pokloniti dva komada LF 257 (profi verzija LF 357, u metalnom pakovanju). Pored ovoga, trebaju ti dva komada LM 317 i LM 337 za dual mono stabilizaciju napajanja. Ako hoćeš i MC stepen, onda se stvari već komplikuju, ali može i to. Dakle, daj reci šta hoćeš malo preciznije - treba li RIAA ulaz, i ako treba, da li je MM dovoljan ili treba i MC, trebaju li ti tonske kontrole, i ako da, pasivne ili aktivne, treba li ti pojačavač za slušalice (veoma korisna stvar na predpojačavaču, a jednostavno se radi jako dobro), itd. Lično bih ti savetovao da dobro razmisliš, jer kad krene nabavka materijala, sve to ispadne ipak dosta skupo, a nema mnogo smisla kombinovati BB kola sa Ei elektrolitima i otpornicima. Sa druge strane, otpornik tolerancije 0,1% košta DM 1,2 po komadu, što već nije zezanje, iako ih nema previše na šemi. Pozdrav, DVV P.S. Uzgred, zašto bi pravio optičku vezu? Ne vidim bilo kakvu prednost baš te veze nad ljudski izvedenom RCA Cinch vezom; pre bih rekao suprotno, mislim da dobra RCA Cinch veza jednostavno nema zamene.
hi.fi.419 todorp,
Subject: Re: meni :) > Prva stvar: da li nekom trebaju Motorola i Philips katalozi u vidu baze > od oko 300 Kb???.Moze se pretrazivati po samo nekim parametrima Reci da li je ovaj motorolin katalog iz 3 fajla (m.dat m.exe m.usr) od 6.6.88? Ako je taj onda je to vec okaceno na Sezamu ranije ako nije onda bi me zanimala oba kataloga jer za Philipsa i ovako nemam nista u vidu baze. Pozdrav od Todora
hi.fi.420 ljubisha,
Jel bi mogao neko da kaže nešto o sledećem: kako CD čita pesme (da li je prva pesma do centra) i kako dužina trajanja CD-a utiče na kvali- tet snimka? Interesuje me jer imam CD od Zdravka i Olivera i nema nači- na da mi disk (SONY CDP 590) pročita prvu pesmu na oba diska. Zdravko traje 77.17 a Oliver 72.35. Imam dvadeset diskova i do sada (a ni sada) nijedan nije pravio probleme. Eventualno ponekad stane na početku pesme i to je sve. A ova dva nova ni da čuju. Ko da je obična ploča u pitanju. :((
hi.fi.422 mmalisa,
> OrCAD 4.0 staje na 4 diskete jerbo je do daske okljastaren! > Ja se ubijam vec 8-9 meseci ... Ko ti je kriv sto ne trazis na pravom mestu ;))))))) OrCAD instalacija se sastoji iz: SDT,VST,PCB,PLD i dela koji nigde neces naci pa zato batali posao i on se zove Modeling Tools.Mozes da dobije kad hoces,samo vici pa da se dogovorimo. Sto se tice predpojacala,treba da ima MM RIAA i bez ikakvih tonskih kontrola. Znaci,sto cistiji signal kroz njega.Naravno,moze i predpojacalo za slusalice. Mozda bi mogao da mi das nesto vise podataka o Otali,jer mi zanimljivo izgleda njegova koncepcija pojacala.Imam one tvoje otalasve.zip,ali mi nije jasno gde si dobio ono otala.dia ???(koji je to program sa ekstenzijom .dia???) Sta mislis o Quad 44 i Quad 45 predpojacalu i pojacalu???Imam i njihove seme. Baze stizu odvojeno u sledece tri poruke jer su oko 140 Kb. Za opticke kablove,to vise da ja mirno spavam,zbog el.mag. smetnji spolja i necistoca u bakru. Do skorog citanja :)))))) MMalisa
hi.fi.423 mmalisa,
> Reci da li je ovaj Motorolin katalog iz 3 fajla (m.dat m.exe m.usr) Jeste!!! Ali ti mozes da uzmes sta hoces jer su odvejene u tri fajla zbog duzine. LET THE SWORC BE WITH YUOU!!! **************MMalisa*********************
hi.fi.427 mmalisa,
> Jel bi mogao neko da kaze nesto o sledecem : kako CD cita pesme (da li je prva pesma do centra) i kako duzina trajanja utice na kvalitet HKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK>kvalitet snimka ?? To nema veze sa citanjem CD-a.Tebi se ili zaprljalo okce kroz koje se fokusira laser ili se treba obaviti naknadno stelovanje zraka (fokusa).Prvi problem je jednostavniji:treba samo obrisati okce (vrlo pazljivo i mekim predmetom) a drugi zahteva trazenje tri ili cetiri trimera koji sluze za brzinu okretanja,za polozaj glave itd.Jedan od ta tri (cetiri) je onaj pravi i kada se to namesti onda opet radi bez problema.Trebalo bi da to bude (kada gledas odozgo iz pravca vratanca ) prvi sa leva,ali najbolje je da prvo proveris sam. Inace imao sam taj model i nije imao neki zvuk (plastican je ) ali zato moze da procita izoranu brazdu na CD-u koju bi napravio kombajn ;)))))).Naravno,ovo je preterivanje,ali su mi ljudi donosili CD koji kod njih preskace a kod mene nista. Duzina CD-a nema veze sa kvalitetom,tu je bitna produkcija,otisak,D/A konvertor itd. Sa zeljom da ce ti ovo pomoci, MMalisa
hi.fi.428 dveselinovic,
Za takav predpojačavač ti treba: 4 kom. OP 27 ili 37 i 4 kom. OP 606 ili LF 357. Svi su vezani u dva po liniji, prvi definiše šum linije i linearno pojačava x puta, između prvog i drugog se nalazi ili pasivna RIAA mreža, ili volume i balance kontrole, a onda drugi pojačavač dorađuje posao. Otud nije mnogo bitno kakav je onaj drugi, pod uslovom da je veoma brz (> 40 V/uS), razumno tih (16 nV) i da ima što bolji GBW (tj. ništa ispod 11 MHz, zbog malih faznih pomera). Kada to sve spojiš, dobićeš S/N na MM ulazu od preko 90 dB (!!!), a na linijskom preko 105 dB (!!!). Fazni pomer 20...20.000 Hz će biti na nivou 0,5 stepeni, a THD i I.M. za 1 V izlaza ispod 0,008% na 100kHz. Koliko se sećam, imam dva komada LF 257, koje ću ti rado dati, a za preostala dva LF 257 ili 357 se snađi. Pored toga, trebaće ti i dva komada NE 5534A, dva BD 241 i BD 242 tranzistora, 2 para LM 317/337 stabilizatora napona i dva komada LM 7815/7915. To ti je za dual mono verziju na sve strane. Tu je i trafo 2x18 V, 2x1,2A, velika kutija za preamp i mala za napajanje i sav pripadajući hardver (kao recimo mesingani pozlaćeni RCA Cinch konektori, potenciometri, itd). Šeme ću pripremiti tokom vikenda, biće u OrCAD 4.2 formatu, ili ako ti više odgovara, u print fajlovima za HP i Epson. Reč upozorenja - kada sabereš cene svega što na pravdi boga pripada takvom uređaju, dobićeš sumu od oko DEM 500-600, i to samo zato što OP čipove već imaš (oni inače koštaju DM 28 u Nemačkoj po komadu). Oko OrCAD-a sa PCB layout-om i routerom - to mi treba što pre, to bolje. Treba mi i par informacija o tome kako to sve radi kao celina, jer nemam dokumentacije za sve to. Vreme - od ponedeljka nadalje kada i gde god treba, stvar dogovora. Toliko o predpojačavaču - a šta je sa pojačavačem snage? Šta tu dolazi, kakva snaga, koja tehnologija, itd? Ja ću ti naravno dati Otalu, najzad bio je ovde već ostavljen, a koliko znam, neki drugari u Ravnici (Vojvodini) ga i prave, pitati Dr.Grbu. Potsećam te da samo ulazni stepeni za Otalu (BCY 87 i BCY 89) koštaju DM 100 u Nemačkoj, dakle, nije to baš jeftina rabota. Ako se pak opredeliš za pojačavač u klasi A koji je napravio Nelson Pass a ovde ostavio ne sećam se više ko, za njega ti mogu dati izlazne tranzistore kojih imam dovoljno za dva kanala plus rezervu za treći kanal (za ne daj Bože) (TIP 142/147). Ne forsiram bilo koje rešenje, samo pokušavam da zaokružim koncepciju. Pozdrav, DVV
hi.fi.429 funky,
CD čita pesme od centra ka kraju, a da bi protok informacija bio konstantan CD se najbrže okreće na početku, a najsporije na obodu. Teoretski, dužina trajanja je oko 72 min. Baš me zanima kako je Zdravko uspeo da ugura 77 ?! Garant su išli do samog kraja. Inače, dužina ti nema veze sa kvalitetom ;) (odvalih i ostadoh živ :) Pozdrav, funky
hi.fi.430 ljubisha,
>Sa zeljom da ce ti ovo pomoci, Hvala. Idem da probam.
hi.fi.431 vstan,
> Jel bi mogao neko da kaze nesto o sledecem: kako CD cita pesme > (da li je prva pesma do centra) i kako duzina trajanja CD-a > utice na kvali- tet snimka? Interesuje me jer imam CD od Zdravka > i Olivera i nema naci- na da mi disk (SONY CDP 590) procita prvu Cita od centra. Duzina ne utice na kvalitet. Probaj na nekoj masini sa Philips transportom. Ako ne nadjes mozes kod mene.
hi.fi.432 vstan,
> OVDE MOZETE NACI BAZU PHILIPS2 TRANZISTORA,DIODA I OSTALOG!!! Reci od kog datuma je katalog, posto sam Philips i Motorolu kacio ranije u orka:electron, negde decembar92/januar93. Moja Philips baza je iz januara '92, a Motorola od 28/01/91.
hi.fi.433 dr.grba,
>> OVDE SE NALAZI MOTOROLA BAZA TRANZISTORA. >> KO HOCE NEKA UZME Koji je format datoteke? DBF? OrCAD? Neki specijalni?
hi.fi.434 dr.grba,
>> Inace imao sam taj model i nije imao neki zvuk (plastican je ) ali zato >> moze da procita izoranu brazdu na CD-u koju bi napravio kombajn ;)))))). Kombajn ore? Jeeeeeel'? (:
hi.fi.435 dr.grba,
>> ... a koliko znam, neki drugari >> u Ravnici (Vojvodini) ga i prave, pitati Dr.Grbu. Potsećam te da samo Majstor Šaca se danas ženi. Naručilac projekta, gos-n Zoran, se bacio na troškove oko nekih banalnosti druge vrste, što mu izbilo pare. Obojica razmišljaju o sasvim drugim stvarima, što je po Zokijevim rečima moralo da odloži projekat ): Tako da do sada nije pao nijedan lem. Mislim da je prikupljena sva elektronika, naručeno štampanje ploče, napravljena šasija za oklop, pozlaćeni činčevi i pripremljeno bušenje prednje ploče od prohroma. Od vitalnih delova nedostaju trafo (naručen je neki toroidni) i neki potenciometri, valjda, i oklop. Šaca je pripremio skup pitanja za DVV, koja bih bacio u mail, ali ja ih do ovog trenutka nisam dobio ni u kakvom obliku. Zanimljivo: niko ne pominje koji zvuučnici će ići na to. Zasad nema prikladnih u epsilon okolini...
hi.fi.436 dveselinovic,
Još malo o Otali - neke napomene u vezi gradnje, šeme u *.HP (LaserJet) i *.EPS (Epson FX 260x214 formatu), tekst napomena, itd. Pozdrav, DVV otalasve.zip
hi.fi.437 dveselinovic,
Evo Otale po drugi put među Srbima.:-)))) Pošto se nekoliko ljudi raspitivalo za šeme, koristim priliku da odgovorim svima ovako zajedno. 1. PROBLEM ŠTAMPANJA ŠEMA Sada je rešen tako što pored skice u OrCAD 4.2 postoje i print datoteke za HP LaserJet i Epson FX štampače. Valjda će sada svako moći da ih otštampa. 2. PROBLEM ZAŠTITE U originalnom članku, Dr Otala je napomenuo da je izostavio zaštitu jer se radi o klasičnom kolu za ograničenje struje. Ja sam je ovaj put prikazao, a odmah napominjem da se radi o specifičnom rešenju. Otala je koristio BD 203/204 tranzistore na izlazu (60W). Iako njih ima i veoma su jeftini (ispod DM 1), u poslednjoj verziji u čijoj gradnji sam i ja učestvovao, koristili smo BD 745/746 tranzistore (115W, 100V u "C" verziji). Radi se o veoma brzim tranzistorima snage sa odličnim prekidačkim osobinama i što je najvažnije, umesto 7A struje, daju 20A u trajnom i 25A u udarnom režimu. Ovo otvara veoma interesantnre mogućnosti. Pošto je napajanje fiksirano na +/- 24 V, čak i sa originalnim emitorskim otpornikom od 1 om, teorijski ne bi bila potrebna bilo kakva zaštita. Kada se zna da je 24V smanjeno za 1,4V pada napona na tranzistorima, emitorski otpornik od 1 om će ionako ograničiti struju na (24-1,4) 22,3A, što je u granicama udara koje tranzistori mogu da izdrže. To je naravno samo teorija. U praksi, to bi bilo tako kada bi tranzistor držao konstantnu temperaturu od 25oC, što nema teorije da se desi, posebno ne sa jakim prebacivanjem u klasu A. Dakle, to se ne sme dozvoliti. Sa druge strane, mi želimo da ne dođe do bilo kakvog ograničenja u iole normalnijim uslovima rada, što podrazumeva impedansu od 4 oma sa faznim pomerom i do 60 stepeni, što daje DUPLO veće struje od normalnih u 4 oma. To znači da tražimo mogućnost da isporučimo ravno 10A struje, što nije malo. I najzad, šta ako radno opterećenje padne na 2 oma i pride ima fazni pomer od recimo 45 stepeni? Tada bi nam trebalo tačno 14,2 A struje. Srećom, ovaj zahtev je tranzijentnog tipa, što će reći da se od- nosi na udare, a ne na trajne režime. E pa lepo, da rezimiramo - treba nam zaštita od prekomerne pobude, ali takva da se ne aktivira svaki čas, već samo onda kada izgleda da je došlo do kratkog spoja. Prikazana zaštita je proračunata za napajanje od +/- 24V. Na prvi pogled, deluje kao sasvim obična dvonagibna zaštita koja prati SOAR izlaznih tranzistora, ali nije tako - razlikuje se u dva veoma bitna elementa. Prvo, vreme njenog aktiviranje iznosi oko 0,5 sekundi, dovoljno dugo da ne okine kod brzih tranzijenata, a opet dovoljno kratko da bude efikasna zaštita, a ne puka šminka. I drugo, kada se aktivira, čini to postupno, a ne odmah do daske. U praksi, to zvuči daleko humanije od klasične zaštite. Pored klasične VI zaštite, sklop na dnu šeme prikazuje zaštitu od pregrevanja i jednosmerne komponente. Kada temperatura hladnjaka dostigne 80oC, NTC1 provede struju, čime okida Q4, koji okida Q5, koji preko D5 okida relej. Ako se na izlazu pojavi velika jednosmerna komponenta, ona se preko naponskog razdelnika i integratora dovodi na gejt TRIAC-a TR1, koji preko D7 okida relej. Sam relej *NIJE* zakačen na putanju signala, već deluje na napajanje strujnog pojačavača. Time se izbegava degradacija zvuka vučenjem preko kontakata releja. Dakle, da rezimiramo - RMS struja iznosi oko +/-11A, a u udarima, pod uslovom da postoji žestoko napajanje, pojačavač će dati struju od +/- 45A (t>=0,5s). To je valjda dovoljno i vama kada je dovoljno meni.:-)))) Najzad, IEC standardi podrazumevaju vreme udara od 100 mS, a ovo je 5 puta duže. Ko je rekao "Japanci"? ... :-))) 3. BALANSIRAN ULAZ Ceo sklop Q1/Q2 i sve oko U1 čine balansirani ili XLR (Canon) ulaz. Ova vrsta veze ima niz prednosti na običnim RCA Cinch vezama, a pre svega veći stepen imunosti na šumove. Prikazani sklop omogućava prebacivanje sa jedne na drugu vrstu veze, po želji i/ili potrebi. Ako smatrate da vam to ne treba, jednostavno izostavite sve u vezi tog ulaza. 4. DELOVI U originalu su navedeni tranzistori tipa BC 107; to jeste mnogo dobar tranzistor, ali danas je lud ko ga koristi pored jeftinijih i još boljih tipova, kao što su BC 414 ili BC 550. BD 139/140 je praktično nemoguće zameniti, jer se radi o zaista *FENOMENALNIM* proizvodima. Treba uzeti kvalitetnije tipove od Siemens-a i Telefunken-a, a izbegavati manje valjane tipove, kao recimo od ST-a (SGS-Thomson). Ei Niš zaboravite. O izlaznim tranzistorima je već bilo reči, pa nam to ostavlja samo ulazne tipove. U originalu, prvi po redu (Q5/Q7) je BCY 87, a drugi (Q10/Q11) BCY 89. Oni koštaju po DM 28 komad, što znači DM 112 za oba kanala. Skromno nije. Slična je cena i za PMI MAT-02 tipove, koji su još bolji. Nekoliko proba sa 2N2915/2916 nisu baš dale neke sjajne rezultate, pa to ne savetujem. Međutim, LM394 (iako nosi oznaku tipičnu za IC-e te firme, radi se o superuparenom paru niskošumnih tranzistora) je dao odlične rezultate, a u skupljoj verziji, u metalnom pakovanju, košta razumnih DM 8,80 i vredi svaku paru. To vam je ujedno i moj savet za nabavku. 5. NAPAJANJE Ovo je prečesto zapostavljen deo priče. Treba vam napajanje od 18-0-18 V za strujni i 25-0-25 V za naponski pojačavač. Obavezno uzmite bar dva trafoa, obavezno torusa. Ako oba strujna stepena napajate iz jednog trafoa, trebaće vam takav trafo koji ima onoliko vati koliko želite na izlazu plus rezervu od bar 25%. Dakle, ako želite 2x100W u 2 oma, treba vam trafo od (2x100)x1,25 = 250 VA. Ako pak želite dual mono verziju, trebaju vam dva ista trafoa kapaciteta izlazne snage puta 1,1. To je onda 100x1,1=110 Va. Nekakve "standardne" verzije torusa su 30, 50, 80, 120, 160, 220, 300, 470 i 560 VA. Dakle, za jedan komad uzmite onaj od 220 VA, a za dual mono verziju dva od po 120 VA. Slično važi i za ispravljače. Za naponske stepene, dovoljan je jedan komad od 80V 1A. Ako imate samo jedan za oba kanala strujnog pojačanja, uzmite KBPC04-25 (400V, 25A), za dual mono verziju uzmite dva takva ispravljača. Elektrolite vam savetujem da vezujete u paralelu; umesto jednog od recimo 4.700 uF uzmite radije dva od po 2.200 uF. Vezivanjem u paralelu obarate njihovu izlaznu impedansu i induktivnost. U poslednjoj verziji u kojoj sam ja učestvovao, svaki kanal je bio napajan trafoom od po 220 VA, grecovima od 25A i imao je dva i dva elektrolita od 10.000 uF (ukupni kapacitete 40.000 uF za svaki kanal). To čudo je radilo u SINUSNOM režimu u 2 oma sa faznim pomerom od 45 stepeni - a gospodo, to je već strogo Krell klasa! (Uzgred, Krell radi i u 1 om u punom sinusnom režimu!). Pazite, za sve ovo će vam trebati i žestoki hladnjaci, ništa iznad K<=0,5oC. Ovo se greje i to jako! 7. CENE Jedan torus od 220VA košta u Nemačkoj DM 60-65, torus od 50 VA oko DEM 40, KBPC04-25 oko DM 7, B80C1000 oko DM 2 i jedan elektrolit od 10.000 uF/40V oko DM 12. Prostim sabiranjem, dobijamo cenu napajanja od oko DM 300.(Sve cene navedene po katalogu firme REICHELT, 1/94, sve cene uključuju i MwSt). Sabiranjem cena delova, uz pretpostavku nabavke LM394, cena po kanalu iznosi oko DM 70-80. Hladnjaci koštaju oko DM 20 komad, a pristojna kutija za sve to oko DM 100. Dakle, cena delova iznosi oko DM 590-650. Ukratko, gospodo, ovo nije zezanje, ovo je skupa rabota. Ovo moram da navedem jer je bilo par ljudi koji su se sablaznili na cenu kada su je čuli - ne znam šta su oni mislili, valjda da sve to košta DM 10-15 da se dobije uređaj koji je gotov koštao DM 1.800. A gde je tu vaš rad i trud, koji verujte mi NIJE besplatan? * * * Nadam se da smo ovaj put definitivno završili sa Otalom na ovom opštem nivou. Ako ga neko ceni, ja ga cenim kao čoveka koji je izuzetno doprineo umetnosti pravljenja kvalitetnih audio uređaja, ali ako je i za lek, dosta je. Nego, mogu li vas zainteresovati za jedan MOSFET izlazni stepen od pristojnih 2x300/600W u 8/4 oma, ili 1.000W/8 oma u mono verziji? .... Pozdrav, DVV
hi.fi.438 funky,
Gde u gradu ima da se kupi dobar ALPS potenciometar ? i pošto ? Pozdrav, funky
hi.fi.439 dcolak,
│ tet snimka? Interesuje me jer imam CD od Zdravka i Olivera i nema nači- Zdravko? Zdravko žolić?! HAHAHAHHAAHAHAHAAHAAAA!! NHF Man, morao sam... :> Sledge DAMMIR! --- * SHBBS * Ali Zdravko?!?!
hi.fi.440 ljubisha,
> Garant su išli do samog kraja. Inače, dužina ti nema veze sa kvalitetom ;) > (odvalih i ostadoh živ :) Hvala na odgovoru ali promašio si temu. :))
hi.fi.441 ljubisha,
> Cita od centra. Duzina ne utice na kvalitet. Ajde da vam poverujem. :) Ali kako to da dva glanc nova čista diska posle čišćenja CD-a i dalje neće da odsviraju prvu pesmu i pod obavezno stanu na još ponekoj dok svi ostali diskovi lepo sviraju? Jedino nijedan nije duži od 70 minuta.
hi.fi.444 mmalisa,
> Za takav predpojacavac ti treba:4 kom. OP 27 ili 37 i 4 kom. OP 606 ili LF > 357. Svi su vezani u dva po liniji,prvi definise sum linije i linearno ... Hvala majstore!!! Za OrCAD ostavi poruku kad ti odgovara u ponedeljak ili neki drugi dan,modu da dodjem i do tebe na posao,koliko sam ukapirao radis u BIGZ-u tj. racunari. Tamocu ti kazati sve o OrCAD i donecu ti da vidis Hiragu da cujem misljenje o njenu. Hvala za trud oko predpojacala jos jednom. Obvezno ostavi kad da se vidimo!!! P.S. Izvini na greskama u kucanju.
hi.fi.445 mmalisa,
> Reci od kog datuma je katalog, posto sam Philips i Motorolu kacio ranije u > Orka:Elektron, negde decembar92.januar93. Ovo je dokaz da svi grese: ovim obavestavam ljude da ako im trebaju baze idu do Orke i uzmu ih posto su Pnovije. Hvala Vstan,moja greska. MMalisa
hi.fi.446 mmalisa,
> Koji je format datoteke? ... Nije ni .DBF ni OrCAD nego ga pozivas kao .exe fajl. Ovo koristim da ti kazem da sam se izrazio figurativno, ne moras odmah da skaces. Inace taj model koristi 16 bita za D/A konverziju, a 2 za korekciju, zato na njemu pise 18 bit Player. Stvarno je dobar za greske, bez zezanja. Pozdrav, MMalisa
hi.fi.447 mmalisa,
> Ajde da vam poverujem. :) Ali kako to da dva glanc nova cista diska > KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKposle ciscenja CD-a i dalje nece da odsviraju prvu > pesmu i pod obavezno stanu na jos ponekoj .... Koliko sam ukapirao, ti jos nisi popravio CD. Jesi li probao ono sa potenciometrima? Ako nisi-probaj. Ako jesi, znaci da je to do CD-a. Javni sta je bilo, MMalisa
hi.fi.448 zizic,
> > Jel bi mogao neko da kaže nešto o sledećem: kako CD čita pesme > (da li je prva pesma do centra) i kako dužina trajanja CD-a > utiče na kvali- tet snimka? Interesuje me jer imam CD od > Zdravka i Olivera i nema nači- na da mi disk (SONY CDP 590) > pročita prvu pesmu na oba diska. Zdravko traje 77.17 a Oliver > 72.35. Imam dvadeset diskova i do sada (a ni sada) nijedan nije > pravio probleme. Eventualno ponekad stane na početku pesme i to > je sve. A ova dva nova ni da čuju. Ko da je obična ploča u > pitanju. Da, prva je do centra, a posle poslednje je neiskorišćen prostor (što lepo možeć videti pod odgovarajućim uglom, naravno ako nije u pitanju disk od 70-tak minuta...) Najverovatnije je da ćeš svoj problem rešiti otvaranjem uređaja i čišćenjem lasera (tj. onog staklenog okceta) sa nekom mekom i glatkom krpicom. Ja sam na svom Sony-ju 33ES imao identičan problem (samo prva pesma - i to ne uvek, ali najčešće kod "dužih" diskova), sve dok nisam uradio pomenuti "zahvat". Interesantno je da sam ranije imao CDP 29 (midi model od pre 5-6 godina) i da sa njim nije bilo ni pomena od takvih problema (po tom kriterijumu bi tvoj Sony spadao u "višu" klasu ;))
hi.fi.449 nebojsha,
E,bre Ljubisha,baci taj krs u kantu.Ja sam sinoc te iste diskove pustao na nekom glibavom Sony diskmenu i radi lepo.
hi.fi.450 dveselinovic,
Jok, omanuo si, ja ne radim u "Računarima", ja sam spoljni saradnik - ergo, u BIGZ idem samo kada se uželim ljudi uživo i da popijem kaficu sa totalno ženskom redakcijom (i gazda Radetom, koji obavlja sve tehničke poslove). No ništa zato, opet ćemo se videti, al' na drugom mestu.:-))) Pozdrav, DVV
hi.fi.451 vstan,
> CD se najbrze okrece na pocetku, a najsporije na obodu. > Teoretski, duzina trajanja je oko 72 min. Bas me zanima kako je > Zdravko uspeo da ugura 77 ?! Imam par stranih diskova duzine 74-77min. Praktican problem kod takvih dugoigrajucih diskova bio bi na poslednjoj numeri tj. kod vanjskih "brazdi", tj. od izrade-obrade ivice diska.
hi.fi.452 vstan,
>> Cita od centra. Duzina ne utice na kvalitet. > > Ajde da vam poverujem. :) Ali kako to da dva glanc nova cista > diska posle ciscenja CD-a i dalje nece da odsviraju prvu pesmu i Zar ne mozes da posumnjas na kvalitet samog medijuma ? To se desava.
hi.fi.453 drpr,
-> tj. racunari. Tamocu ti kazati sve o OrCAD i donecu ti da -> vidis Hiragu da cujem A koliko je velik taj kompletni orkad ( u 3.5incha jedinicama)? cope
hi.fi.454 dr.grba,
>> Nije ni .DBF ni OrCAD nego ga pozivas kao .exe fajl. Ovo koristim da ti >> kazem da sam se izrazio figurativno, ne moras odmah da skaces. O kakvom skakanju je reč? Jedino sam shvatio da je EXE fajl u pitanju. Moje pitanje je bilo sasvim ozbiljno i bez ikakvih primesa cinizma ili namere da zajebavam tebe ili bilo koga drugog. ):
hi.fi.455 mmalisa,
> A koliko je veliki taj OrCAD (u 3.5incha jedinica) Isto staje na 8 3.5 incha disketa,jer je instalacija na 8 disketa od 1.2 Mb. Pozdrav, MMalisa
hi.fi.456 mmalisa,
> O kakvom skakanju je rec? Jedino sam shvatio da je EXE fajl u pitanju. Ono za figurativno izrazavanje se odnosi na " kombajn ore ", a ne za bazu u obliku EXE fajla (doduse ona se sastoji iz tri dela, a ne samo EXE fajl). Bolje idi do orke.2 i orke.3 ,do konferencija electro i tamo pokupi novije baze Motorole i Philipsa, a naci ces i Burr-Brown i PMI.Za orka.2 poruke uz oje su vezane baze su: 3.283, 3.285, 3.297, 3.298. Pozdrav, MMalisa
hi.fi.457 iboris,
Ł Prva stvar: da li nekom trebaju Motorola i Philips katalozi u vidu baze Ł od oko Jedno pitanje - postoji li predstavnik Motorole u YU ? Ako postoji i ako neko zna koja je to firma, molio bih da mi napiše :).
hi.fi.458 dveselinovic,
Postoji, postoji, sve ovako u sankcijama. Videh čoveka pre nekog vremena kako naručuje delove od jednog domaćeg "uvoznika" tipa SCHWERTZ-COMMERCE. Jel' se ti to zezaš, Borise? No, ako ti trebaju neki delovi, samo poželi - sve može, naručiš i ljudi ti uvezu. Sve - Motorola, Philips, Precision Monolithics, Linear Technology, Burr-Brown, Rayhteon, Siemens, čak i Thordarsen-Meistner. Košta te 50% više nego što piše u katalogu, koji je uvek iz Nemačke. Pozdrav, DVV
hi.fi.459 dr.grba,
>> Bolje idi do orke.2 i orke.3 ,do konferencija electro i tamo pokupi >> novije baze Motorole i Philipsa, a naci ces i Burr-Brown i PMI.Za orka.2 >> poruke uz oje su vezane baze su: 3.283, 3.285, 3.297, 3.298. Tnx.
hi.fi.460 zcvele,
> Isto staje na 8 3.5 incha disketa,jer je instalacija na 8 > disketa od 1.2 Mb. Ima nas još zainteresovanih so kako da se nađemo. Pozdrav ex majstor ali još Cvele
hi.fi.461 zcvele,
> Jedno pitanje - postoji li predstavnik Motorole u YU ? Ako > postoji i ako neko zna koja je to firma, molio bih da mi napiše > :). Na sajmu je bila jedna firma koja je rekla da je zastupnik motorole (izgleda samo za stanice) za YU. Inače imaju ipovi koji ti dobavljaju robu iz Njemačke ur rabat koji se kreće od 75% do 50% zavisno od količine. Nalaze se na II spratu u TC na Banjici. (Za ostalo neka plate reklamu) Pozdrav Cvele
hi.fi.462 mmalisa,
> Ima nas jos zainteresovanih so kako da se nadjemo. Samo kazi kad i gde tebi odgovara,pa da se nadjemo.Najbolje na Mail ostavi broj telefona i poruku,pa cu te zovnuti da se dogovorimo. Vidimo se, MMalisa.
hi.fi.463 iboris,
Ł Jel' se ti to zezaš, Borise? Ma, ne, najozbiljnije sam pitao, jer sam čuo da neki privatnik ima firmu koja je predstavnik Motorole :). E sad, trebala mi je adresa, a našao sam je u zcveletovoj poruci :))).
hi.fi.464 vujos,
¨> Ma, ne, najozbiljnije sam pitao, jer sam čuo da neki privatnik ima ¨>firmu koja je predstavnik Motorole :). E sad, trebala mi je adresa, a ¨>našao sam je u zcveletovoj poruci :))). Kad smo već kod Motorole, 'ELMAG' prodaje njihove proizvode.
hi.fi.465 iboris,
Ł Kad smo već kod Motorole, 'ELMAG' prodaje njihove proizvode. Adresa, telefon ? Može i u mail :)) .
hi.fi.466 niklaus,
SPantin drugar i kolega mi danas (kada je dolazio po distribuciju Linux-a) predložio da apelujem na vas da me primite u grupu 'elektronika' (ili tako nešto). Naime, voljan sam da počnem da se ložim praktičnom stranom onoga što studiram (ETF, jel'te). Jel' ima mesta, ili da zovem decu...? (; (: Sean :)
hi.fi.467 crncic,
-*> Dovoljno je da se napravi mala ogrebotina na površini diska, pa da -*> neke informacije ne mogu da se tačno očitaju? Tako je bar kod običnih -*> CD-ova, ali tamo nisu mnogo strogi zahtevi. Ja nemam CD ROM, ali što se tiče CD Player-a tu si u pravu, tu nisu zahtevi tako strogi. Kad sam kupio CD zivo me interesovalo na sta je otporan, i mogu ti reći da je na ogrebotine veoma otporan, jer sam jednog šrafcigerom grebao(naravno, nisam baš kopao po njemu i pravio rupe) i opet je radio. Zatim sam ga podvrgnuo testu na tečnosti :)) i to vodu, sok, alkohol i aceton. Od vode i soka mu nije bilo ništa, posle alkohola nije vise hteo da radi a aceton je počeo da ga topi. :)
hi.fi.468 crncic,
-*> U trenutku pojave CD-ova reklamirani su kao "ploče koje možete -*> probušiti ili zagrebati, pa da se to ne oseti u zvuku". Naravno, ovo je -*> više reklamni trik, danas nam ne daju ni da ih pipamo prstima ;). Pa nemoj tako, ja sam jednog grebao šrafcigerom i opet je radio kako treba, U stvari ja samo predpostavljam da je radio kako treba jer nije bilo nikakvih problema sa njim. Pipanje prstima je svakodnevna pojava. :))
hi.fi.469 dveselinovic,
Ipak je Zormi u pravu. I ja se sećam reklama po sistemu "ma ovo je neuništivo, ne možete mu ništa!", a posle je ispalo da sve to nije ni blizu takve neuništivosti. Što se tvog komentara o trekingu tiče, dozvoli da se samo delimično složim sa tobom. Naime, veoma je bitno čiji je transport, jer nisu svi jednaki. Na primer, Sony transport je osetljiviji na ogrebotine od Philips-ovog transporta; ovaj drugi je, koliko znam, daleko najmanje osetljiv na ogrebotine CD-a od svih ostalih (mislim na serijske uređaje). Znam da neke ploče koje su preskakale na mom starom Sony uređaju na novom Marantz-u rade bez greške, a na jednom Hitachi-ju kod druga ponekada preskoče. Pozdrav, DVV
hi.fi.470 zormi,
* -*> U trenutku pojave CD-ova reklamirani su kao "ploče koje možete * -*> probušiti ili zagrebati, pa da se to ne oseti u zvuku". Naravno, ovo je * -*> više reklamni trik, danas nam ne daju ni da ih pipamo prstima ;). * * Pa nemoj tako, ja sam jednog grebao šrafcigerom i opet je radio kako treba, * U stvari ja samo predpostavljam da je radio kako treba jer nije bilo * nikakvih problema sa njim. Tačno je i jedno i drugo: CD je prilično otporan, ali u uputstvu za upotrebu obično explicitno piše kako mora da se drži i šta ne sme da mu se radi ;), a kad su se CD-ovi probijali reklamirani su kao neuništivi i nepokvarljivi.
hi.fi.471 mmalisa,
> U trenutku pojave CD-ova reklamirani su kao "ploce koje mozete > probusistiti ili zagrebati, pa da se to ne oseti u zvuku". Naravno, ovo je > vise reklamni trik, danas nam ne daju ni da ih pipamo prstima ;). Naravno, iz jednog prostog razloga: laser je fokusiran na neku mikronski malu vrednost (mrzelo me da trazim koja je), od povrsine (paznja,prave povrsine CD-a na kojoj su zapisani bitovi!!!) tako da mu u principu ne smeta neka velika necistoca na putu. Ako bi se sad ta necistoca toliko nagomilala, jadni laser sa svojim nano-metarskim podrucjem to svakako ne moze da podnese. Analogija sa ovim je kada imate neki predmet blizu vas, a gledate u daljinu. Onda se primecuje da vam je ovaj blizi predmet zamrljan, a onaj dalji ostar i jasan, sto je i normalno, jer vam je u fokusu. Tu se nesto i eksperimentise sa bojama tih lasera, jer se pokazuje da plavi laser moze da zapise preciznije podatke od obicnog crvenog ili narandzastog. Nego, nesto me jako zanima, a retko gde moze da se nadje odgovarajuce objasnjenje. Kako se u studijima snima sa digitalnom opremom? Koja je brzina semplovanja, koji se filtri koriste i sa koliko sw bitova radi, Bitstream ili klasicna PCM (Pulsno kodna modulacija). Ako je klasicna PCM, da li je to sa 16, 18, ili 20 bitova? Ako neko zna odgovor na ovo neka javi,strasno me zanima!!! Pozdrav, **********************MMalisa**************************************
hi.fi.472 dveselinovic,
Kako se snima? Lako, ubaciš kasetu sa trakom u DAT i pritisneš "Rec" taster. Sve ostalo si sredio na mikseti ispred tebe. :-))))) Šalu na stranu, koliko znam, u većini studija je još uvek PCM oprema, u rasponu 16-20 bita. Koliko zavisi od toga kada je ko kupio opremu, starija je na 16, a novije na više bita. Pored toga, postoji izvesno neslaganje oko broja bita i po efektu; neki smatraju da na primer Analaog Devices 18-bitna oprema ima bolju rezoluciju (u smislu separacije jednog instrumenta od drugog, itd) od 20-bitne opreme, dok ova druga ima nešto veću linearnost i bolji odnos signal/šum. Ovo prepričavam šta sam pročitao, jer je moje lično iskustvo po ovom pitanju veoma skromno. Sećam se da sam negde 1977 ili 1978 pao na nos kada sam čuo Denon PCM mašinu u Engleskoj; čisto, bistro, jasno do ludila, a ne zaboravite da sam onda kao standard koristio Revox A77 na 19 cm/sec, što nije ni malo neozbiljno kao izvor zvuka. Pozdrav, DVV
hi.fi.473 hose,
ń:) Ja nemam CD ROM, ali što se tiče CD Player-a tu si u pravu, ń:) tu nisu zahtevi tako strogi. Kad sam kupio CD zivo me ń:) interesovalo na sta je otporan, i mogu ti reći da je na ń:) ogrebotine veoma otporan, jer sam jednog šrafcigerom ń:) grebao(naravno, nisam baš kopao po njemu i pravio rupe) i ń:) opet je radio. Zatim sam ga podvrgnuo testu na tečnosti :)) i ń:) to vodu, sok, alkohol i aceton. Od vode i soka mu nije bilo ń:) ništa, posle alkohola nije vise hteo da radi a aceton je ń:) počeo da ga topi. :) Uaaaaa sadisto !
hi.fi.474 mmalisa,
> Kako se snima? > Lako, ubacis kasetu sa trakom u DAT i pritisnes "Rec" tatster. Sve ostalo si > sredio na mikseti ispred tebe. :-)))) Odlicno si zapazio ono za Denona, jer imam DCD 560 i ne da ima jasno odvojene instrumente pa to nije humano :)))))))). Mali radi kao bonbona (steta sto mu ne mogu da nadjem neko uputstvo, jer sam ga kupio od ortaka koji ga je batalio negde.Ako neko nesto zna o njegovom filteru i sta ustvari rade onih 20 bit-a, neka se slobodno javi, necu mu nista :)))))))). Nego ozbiljno, ono oko snimanja mi treba jer: ako se snima na 16 bita, a ti reprodukujes na npr. 20, da li tu uopste vredi imati onih 4 bit-a viska? (po meni ne). Isto vazi i za oversempling: ako ga snimas na 48 KHz (a negde sam procitao upravo ovu brojku!!!), onda nema razloga da radis D/A konverziju sa 8 puta oversemplingom, vec ti je statisticki dovoljno i 4 puta (ko zna kako rade D/A pretvaraci, razumece sta mislim). I na kraju dolazi Dejane tvoj Bitstream sistem: da li moze neko da mi potvrdi moja nagadjanja da su namerno istaknuti visoki tonovi preko 10 KHz, naustrb nejasne i zamrljane slike odnosa instrumenata, tako da se ti napalis na strava visoke, lepo definisane (na sta je uho najvise i osetljivo) tonove i iz taka ga kupis. A ja jadan moram da slusam CD-ove na nekom Denon plejeru? Nemoj da ovo shvatis kao pljuvanje tvog Marantz plejera, nego objasni sta u stvari radi Bitstream (tehnicki), pa da uporedimo. Ko zna da malo vise objasni ono oko snimanja CD-ova, neka se baci ovde, pa da ga citamo. Pozdrav, *********************MMalisa********************************************
hi.fi.475 vstan,
> Bitstream sistem: da li moze neko da mi potvrdi moja nagadjanja > da su namerno istaknuti visoki tonovi preko 10 KHz, naustrb > nejasne i zamrljane slike odnosa instrumenata, tako da se ti > napalis na strava visoke, lepo definisane (na sta je uho najvise > i osetljivo) tonove i iz taka ga kupis. A ja jadan moram da > slusam CD-ove na nekom Denon plejeru? Ovo sa istaknutim visokim mi lici na Sony ;)
hi.fi.476 dr.grba,
Ima jedan deran koji se druži sa ojim mlađim burazerom, tetka mu radi u Berlinu... Šta mi bi da mu kažem da mi je drago što mu je poslala Harman Kardona? Sad me opseda pitanjima na koja nemam odgovore. Klinac me udavi namrtvo, pomagajte, ako boga znate! Interesuje ga šta od gotovih zvučnika da nakači na H/K PM 640 Vxi (ne znam da li je turbo dizel (: ) i uopšte koji je idealan odnos pojačalo-zvučnici. Na cedulji je malo nečitko, čini mi se da uz pojačalo ovde piše 4x45W... -----> Desperately seeking for help...
hi.fi.477 funky,
>> Nego ozbiljno, ono oko snimanja mi treba jer: ako se snima na 16 bita, a ti >> reprodukujes na npr. 20, da li tu uopste vredi imati onih 4 bit-a viska? (po >> meni ne). Isto vazi i za oversempling: ako ga snimas na 48 KHz (a negde sam Proces snimanja ti ide ovako: Zamisli imaš DAT i CD plajer. Ako ti CD nema nijedan digitalni izlaz (optički ili koaksijalni), a tvoj Denon 560 NEMA, onda ti ne preostaje ništa drugo nego da snimaš onako kako se ne preporu- čuje -ANALOGNO-, jer ti kvalitet snimka zavisi najviše od kvaliteta CD plejera u celini odn. njegovog transporta i D/A konvertera. U tom slučaju, signal ti se 2 puta konvertuje BEZ potrebe iz D->A (CD) i iz A->D (DAT) i u takvom digitalnom obliku i ostaje na kaseti. Sad ono bitno: Koju frekvenciju semplovanja na DATu odrediti ? Kad snimaš ovako (analogno, preko chincheva) obično ti svi DAT ovi nude 48 KHz (veća brzina, teor. frek. opseg do 22 KHz) ili duplo sporija 32 KHz (jer se traka duplo sporije kreće i ne može da primi veću količinu uzoraka od 32 KHz), ovde je opseg smanjen na 14.5 KHz +- 0.5 Db, što je i dalje bolje od mnogih vrhunskih dekova, koji šatro idu od 20-20 KHz ali +- 3Db, što linearno padne i do 30 Hz -14 KHz. Količina bitova apsolutno ovde ne igra nikakvu ulogu, jer je format CDa 16-bitni (44.1 KHz). Ona 4 bita do 20 ne služe ničemu pametnom, osim za neke dodatne korekcije grešaka, ili u neke druge svrhe reklamnog štosa, u zavisnosti od proizvodjača. Prvo su nas ubedjivali da je prvobitnih 14 bita (philips CD100) nedovoljno, 16 je mnogo bolji (slažem se, jer je CD 16 bitni medij). Zatim nas je Sony zavarao sa 18-bitnim konverterima (CD227 ESD,88.god) kog su sledile sve ostale firme, posle kojih nas je Technics ubedio da je njegovih 20 Bita (SLP999, 89 god) kraj sveta. Taman su svi pro- izvodjači proizveli 20-bitne konvetere, kad se pojavljuje Philips za bitstrim 1 bit koverterom sa 256 x oversempling, kog reklamira kao 'now your favorite CDs could sound 256 times better (or worse)'. Pošto je Philips rekao da je bitstream kvantni skok, a on je izmislio CD, (skoro) ceo svet mu je povero- vao i eto preko noći MASH (technish), PULSE(sony), S-Bit(yamaha)... gomile 1 bitnih konvertera. Fazon je u tome da je zapis na CD-u i dalje u 16-bitnom formatu i da je to standard, a kakva je D-A konverzija, više manje. Ako bi tvoj DENON npr. DCD 860, imao digitalni izlaz, i preko njega povezao DAT, onda ne bi mogao da biraš, jedino 44.1 Khz (CD format), niti bi mogao da pojačavaš ili smanjuješ jačinu snimka (sve ovo je već sadržano u digi- talnom signalu). Jedino tada možeš da kažeš da imaš Digitalni master, odn. original, ali na drugom mediju (kao isti program na disku ili strimeru). Tada bi ti kvalitet zvuka zavisio najviše od DATovog D->A konvertera. Uzeo sam za primer DAT, mada svi noviji digitalni rekorderi rade na isti fazon ( DCC, MiniDISC ). Zaključak: Ako praviš digitalnu kopiju, MORAŠ da snimaš na 44.1 KHz, a ako snimaš D-A > A-D , možeš da biraš 48 KHz, 32 KHz, ili neku treću, zavisi od samog medija, i tada normano, kao na kasetofonu podešavaš jačinu, balans, itd.. Lično mislim da je sama izvedba i kvalitet analognog dela CD plejera bitnija za zvuk od tipa konvertera. pozdrav, funky
hi.fi.478 mmalisa,
> Proces snimanja ti ide ovako: Zamisli da i imas DAT i CD player. ... OK, znam kako se snima u principu, nego me je interesovalo da potvrdim moje sumnje oko CD industrije, jer se svi " loze " na : vidi koliki oversempling, te koliko birova ima, te ovaj cuva decu, a ono tamo u studijima za snimanje vlada 16-bit standard sa 44.1 KHz???? > Ona 4 bita do dvadeset ne sluze nicemu pametnom, > osim za neke dodatne korekcije gresaka,ili u neke druge svrhe reklamnog stosa... Tacno tako!!! Ono sto je vaznije je napraviti digitalni filter dobro, naci niskosumne elemente, i to ima da svira ko ludo!!! Zato je bolje da se gleda da to ne bude fuseraj od CD-a, nego nesto bolje, a razlike ce se videti kod upotrebljene pratece elektronike, jer kod samog D/A konvertora nema velike razlike u izoblicenjima i greskama, jer i oni najslabiji CD-ovi imaju 4 puta oversempling, sto je sasvim dovoljno za korektan zvuk sa CD-a, barem iz mog iskustva. Hvala fuknky!!! P.S. Nego, cini mi se da je neko rekao nesto za MiniDisc da koristi Furijeovu transformaciju koja odbacuje nepotrebne tonove koji su maskirani??? Sta ima taj MiniDisc, mozda citav RISC procesor ili Pentium, Power PC??? Ajde da neko objasni ovo, Unapred zahvalan, *************************MMalisa****************************************
hi.fi.479 zqusovac,
ń:) interesovalo na sta je otporan, i mogu ti reci da je na ń:) ogrebotine veoma otporan, jer sam jednog srafcigerom ń:) grebao(naravno, nisam bas kopao po njemu i pravio rupe) i ń:) opet je radio. Zatim sam ga podvrgnuo testu na tecnosti :)) i Ume li neko da mi objasni zasto jedan CD koji doduse jeste izgreban na portabl masini preskace na zadnjoj polovini diska (masina je Technics SL-XP 350) a na velikoj masini (Denon DCD-560) radi bez frke? poz, zq
hi.fi.480 dveselinovic,
Zato što Denon očigledno ima bolji digitalni treking od Technicsa. To nije nepoznat fenomen i na skupljim kućnim mašinama. Do sada se saznalo da Philips transporti imaju najbolji treking, tj. da su najmanje osetljivi na oštećenja ploča. To mogu i lično da potvrdim. Tamo gde je moj Sony preskakao, moj Marantz (vlasništvo Philips-a, pa stoga napravljen od njihovih delova) glatko prolazi bez ikakvih problema. Uzgred, pored Philipsa i Sony-ja, Denon je firma sa najdužim stažom u digitalnom audiu. Primera radi, oni su pravili i prodavali PCM magnetofone još krajem sedamdesetih (!), a to je iskustvo koje se teško stiče. Pozdrav, DVV
hi.fi.481 dveselinovic,
Bilo šta što se zove zvučnik - h/k je poznat po toleranciji prema radnom opterećenju. Jedino bi trebalo pripaziti da zvučnici imaju otprilike prosečnu osetljivost, a to znači 88-90 dB/1W/1m, tek da se ne dođe u situaciju da se pojačavač mora furati. Pozdrav, DVV
hi.fi.482 vujacic,
Zdravo, Potreban mi je jedan savet. Kupio bih risiver za kuću, pa me interesuje ima li proizvođača, modela koji su se pokazali loši, da ne napravim grešku. Imam dobro iskustvo sa Filipsom, ali veoma retko se nudi roba evropskih proizvođača. Ako će biti lakše da dodam, kupio bih nešto srednje klase i snage. Hvala, Ljubiša.
hi.fi.483 ljubisha,
> Potreban mi je jedan savet. Kupio bih risiver za kuću, pa me Probaj Technics. Imam SA-GX200 a ovi noviji modeli su skoro isti samo što su malo jači (preko 40Wsin) i za nijansu lepše izgledaju. I dobiješ i daljinski (zato sam ga i uzeo). Da kucnem u drvo, za sada lepo radi.
hi.fi.484 dveselinovic,
Uzmi neki Harman/Kardon model. Koštaju od DM 1.100 nagore, nemaju neke trikove, ali imaju garanciju od 2 godine i brate, lepo sviraju. Pozdrav, DVV
hi.fi.485 cdragan,
> Probaj Technics. Imam SA-GX200 a ovi noviji modeli su I ja ga imam, samo slabiji model SA-GX100 i vrlo sam zadovoljan sa njim. Radi k'o satić a maltene se nikad ni gasi .. P.S. u antino doba sam ga kupio u onom frišopu na n.bgd-u za oko 500 marona, samo zbog daljinca .. lenčuga po prirodi :)
hi.fi.486 ljubisha,
> I ja ga imam, samo slabiji model SA-GX100 i vrlo sam zadovoljan >sa njim. Radi k'o satić a maltene se nikad ni gasi .. A jel i on ima ventilator pozadi? Jel se ikada desilo da proradi? I jel ti se gasi lampica za standby kad ga ugasiš na mrežni prekidač? Vidim ja da je vreme da ga otvorim. :) > 500 marona, samo zbog daljinca .. lenčuga po prirodi :) Jes, paz da neću da ustajem iz kreveta da smanjujem i pojačavam dok gledam neki film. Eh, još samo da nabavim deck sa daljinskim...
hi.fi.487 nebojsha,
Nadjite mi (ili napravite) MIDI kabal za PC-ja. HIIIITNO !!!!! Pozdrav,Nebojsha
hi.fi.488 vujacic,
** A jel i on ima ventilator pozadi? Jel se ikada desilo da ** proradi? I jel ti se gasi lampica za standby kad ga ugasiš na ** mrežni prekidač? Beše savet da ga kupim, a sad me plašiš :). Ima jedan JVC RX 501 A/V, baš mi se dopao, ali polovan, a cena 650. Da je ispod 600 ko zna, možda mi ne bi smetalo što je polovan. Ljubiša.
hi.fi.489 ljubisha,
> Beše savet da ga kupim, a sad me plašiš :). Ama ne. :) Verovatno su koncepcijski pogrešili i ostavili da la- mpica svetli i kada je ugašen na mrežni prekidač. A ono za ventilator pitam jer sam od jednog čoveka čuo da se ni njemu isti nikada nije upalio iako ima kutije od 100W a zna baš dobro da ih odvrne. > Ima jedan JVC RX 501 A/V, baš mi se dopao, ali polovan, a cena > 650. Da je ispod 600 ko zna, možda mi ne bi smetalo što je > polovan. Pa, sad baš. Ovaj Technics je nov novcijat sa papirima na vašaru prošle godine bio 700DEM. Zlatni činčevi i tako to. I da, još nešto ti nisam rekao. Na prednjoj maski u donjem desnom uglu imam Audio ulaz (L i R) a plus ulaz za Video signal. Nikada nisam probao kako radi (imam skart na oba VCRa a mrzi me da pravim kablove) ali piše da po- jačava video signal!!!
hi.fi.490 vujacic,
** Pa, sad baš. Ovaj Technics je nov novcijat sa papirima na ** vašaru prošle godine bio 700DEM. Zlatni činčevi i tako to. I ** da, još nešto Hvala, hvala, javiću kad se ponovim, nego sad je carina velika pa je i roba skuplja :(.
hi.fi.491 dveselinovic,
nakon (sada već prevelikog) niza odgovora preko privatne pošte u vezi integrisanih kola pogodnih za audio, evo jednom za svagda tri tabele, da stavimo tačku na to. Postoje tri verzije istog dokumenta - sa oznakom ".WP6" za WordPerfect 6.0 for DOS, sa oznakom ".MSW" za MS Word 2.0 i sa oznakom ".DOS" u ASCII formatu. Svaki dokument sadrži sve tri tabele. Prva tabela prikazuje relativno detaljne podatke o popularnim kolima firme National Semiconductor (NS). Ta kola su: LF 356, LF 357, LF 411 i LM 318. U praktičnom smislu, LM 318 se pokazao kao izuzetno pogodan čip za linijska pojačanja, ali je zbog relativno velikog šuma nepodoban za gramofonske ulaze (ali, ako su dvostepeni, onda može kao drugi stepen). Druga tabela prikazuje čipove namenski razvijene za "high-end" audio potrebe od strane firme "Precision Monolithics, Inc." (PMI). OP-27 je starija, a OP-37 novija verzija u osnovi istog čipa. Kada god možete, uzmite OP-37 zbog veće brzine i boljeg odziva, ali ako vam zatreba izuzetno mali stepen klizanja van zadatog režima, OP-27 je nedostižan (2 nV za *MESEC DANA*!!!). Reč napomene - videćete skraćenice "t." (tipična vrednost) i "m.", što može značiti "maksimalna" ili "minimalna" vrednost; u oba slučaja, to je garantovani maksimum ili minimum. Kako ćete znati da li je maksimum ili minimum? Pogledajte osobinu, pa ako treba da bude što veća (kao recimo Slew rate) onda je minimum, a ako treba da bude što manja vrednost (kao recimo klizanje van idealne radne tačke), onda je maksimum (devijacije). Treća i poslednja tabela prikazuje ekvivalentne modele čipova raznih proizvođača. Ne uvek identične, ali dovoljno slične da se mogu zamenjivati. Toliko o ovome. Drugo pitanje koje mi je najčešće bilo postavljano se odnosi na izvore napajanja, stabilisane i regulisane (tj. sa dopunskom elektronikom pored elektrolita). Nisam imao vremena i to da razradim, ali biće tokom naredne sedmice. Pozdrav, DVV ictab.zip
hi.fi.492 funky,
RE: Technics risiver Verovatno se radi o modelu SA GX200. Njegov ventilator se upali kad pote- nciometar za glasnoću predje POLA. Ali samo pod opterećenjem, odn. kad ima signala. I to se baš čuje kako uspori (kao HD) kad odjednom prestane muzika :) A oni činčevi dole desno │su samo za ukras :) makar meni. PS: Imah ga tako negde, pre 3 godine, i mada mu zvuk nije neki, sprava za te pare radi korektno :)