EXTRA.8

20 Apr 1995 - 08 Dec 1995

Topics

  1. automobili (306)
  2. avioni (207)
  3. hi.fi (397)
  4. tv (296)
  5. biznis (90)
  6. sf (194)
  7. zvezde (63)
  8. misterije (577)
  9. sport (1742)
  10. etf (236)
  11. mg (14)
  12. yucca (121)
  13. cadua (91)
  14. razno (433)
  15. oruzje (15)
  16. fotografija (218)

Messages - hi.fi

hi.fi.1 kanki,
Nadam se da nisam fulao konf... Može li ko da baci koje slovo o zvučnim kutijama 'turbo sound'
hi.fi.2 kanki,
Vjerovatno bi ovo trebalo da ide u viceve..... Jedan moj drug kupio novog Clia, prešo tek 2000 km, i pravo se parkirao kod mene :). Jadnik je digao akumulator da bi upalio drugi auto, i tako zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) nezna šifru, pa ljudi pomagajte, na koji nacin da je otkrijemo. ps. Kasetofon je original Renaultov, tj Philips model ne piše koji je ali mi se čini da je ovo bitno '22 DC 579/62B'. Ima još nekih brojkica ali... inače je autorevers, 2x6W,.... može i mail ako misliš da nije za javnost, sledi nagrada :)
hi.fi.3 sandro,
>> Jedan moj drug kupio novog Clia, prešo tek 2000 km, i pravo se parkirao >> kod mene :). Jadnik je digao akumulator da bi upalio drugi auto, i tako >> zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) nezna šifru, pa >> ljudi pomagajte, na koji nacin da je otkrijemo. Negde sam čuo da treba da se stavi na temperaturu nižu od 0, kako bi se izgubio kod.
hi.fi.4 calex,
<!> Jedan moj drug kupio novog Clia, prešo tek 2000 km, i pravo se parkirao <!> kod mene :). Jadnik je digao akumulator da bi upalio drugi auto, i tako <!> zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) nezna šifru, Davno sam čitao o sličnim uređajima i nadam se da taj nije od iste sorte. Za ove je pisalo da dozvoljavaju tri pokušaja a onda se zainate nekoliko sati i tek onda puste ponovo. Gori su čak i od onih čuvenih nemačkih modema. :>> Podaci u njima mogu da ostanu oko deset godina. :))) Ako je takav, onda jedino da se taj tvoj drug obrati onima koji su mu i uvalili to čudo. Naravno, ako ga oni nisu negde _kupili_ bez papira. O:)
hi.fi.5 maxinaki,
0o. Negde sam čuo da treba da se stavi na temperaturu nižu od 0, 0o. kako bi se izgubio kod. " Stavljali tako ljudi i kupus da se kiseli, a nisu stavili ni so ni vodu, pa i posle dužeg čekanja kupus ostao kupus." P.S. Ukoliko NEMAŠ kod, isti se MORA rasbiti (dekodirati ili zaobići), jer neznam nikoga ko je uspeo da zaledi PLA matricu (u mem. kolu). Potraži nekoga ko to stručno radi, (i ne zove MUP kad mu dođe takav kasetofon) Pozdrav MaxiNaki. :))
hi.fi.6 oper,
>> ps. Kasetofon je original Renaultov, tj Philips model ne piše >> koji je ali mi se čini da je ovo bitno '22 DC 579/62B'. Ima >> još nekih brojkica ali... inače je autorevers, 2x6W,.... >> Ako je taj od one fele koju sam ja video, verovatno je bolje ne pokušavati. Naime, jednom prilikom sam rastavio filipsov kasetaš za kola (iz čiste profesionalne radoznalosti :) i video unutra mikroprocesor (filipsova varijanta intelovog 80c51, OTP varijanta), gomilu komponenti vezanih na IřC bus, jendom rečju pravo računalo... Posebno otežavajuća okolnost za pogađače je bila ta što se posle, čini mi se, tri neuspela pokušaja kasetofon baci u hibernaciju gde provede par sati. Za to vreme ništa mu ne možeš. Pz Pera...
hi.fi.7 zqusovac,
> zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) nezna sifru, pa > ljudi pomagajte, na koji nacin da je otkrijemo. Neka pozove dilera koji mu je prodao kola, oni imaju te podatke za sva vozila. Ako i nema, a ima malo dobre volje, moze da pita u fabrici. Nije zgoreg dileru dostaviti broj sasije, motora, a bogami i kasetofona. poz, zq
hi.fi.8 kanki,
>>>> zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) >>>> nezna šifru, pa ljudi pomagajte, na koji nacin da je >> otkrijemo. >> >> Negde sam čuo da treba da se stavi na temperaturu nižu od 0, >> kako bi se izgubio kod. Znao sam za to ali ne pomaže, u svakom slučaju hvala.. ps. ima samo 9999 kombinacija :)
hi.fi.9 kanki,
>> <!> zajebao kasetofon koji ima kod :)). Normalno (po Marfiju) >> nezna šifru, >> >> Davno sam čitao o sličnim uređajima i nadam se da taj nije od >> iste sorte. Za ove je pisalo da dozvoljavaju tri pokušaja a >> onda se zainate nekoliko sati i tek onda puste ponovo. Gori su >> čak i od onih Ima takvih, tri pokušaja pa osam sati pauze, to je Fischer 555 model, nego sreća je da taj model ima samo oko tristo kombinacija :)
hi.fi.10 kanki,
>> Neka pozove dilera koji mu je prodao kola, oni imaju te >> podatke za sva vozila. Ako i nema, a ima malo dobre volje, >> moze da pita u fabrici. Nije zgoreg dileru dostaviti broj >> sasije, motora, a bogami i kasetofona. Ma u tome je problem što je tip pošao za Francusku, nego nije ti loša ideja pa neka zove fabriku.
hi.fi.11 kanki,
>> Ako je taj od one fele koju sam ja video, verovatno je bolje >> ne pokušavati. Naime, jednom prilikom sam rastavio filipsov >> kasetaš za kola (iz čiste profesionalne radoznalosti :) i >> video unutra mikroprocesor (filipsova varijanta intelovog >> 80c51, OTP varijanta), gomilu komponenti vezanih na IřC bus, >> jendom rečju pravo računalo... Jest majku mu, takav kakvog si ga opisao, mada je do sad probano 30 kombinacija od 9999 :-Ů viđet ćemo što će biti....
hi.fi.12 kanki,
Ima li ko da pravi malo jača pojačala >300W....
hi.fi.13 dveselinovic,
Ima, "Lola Audio", ogranak Lola Korporacije (ne ceri se, tako se formalno sada zovu :-)))))))) A možeš i sam ako hoćeš, imam dve šeme, jednu iz američkog "Audia" koju je uradio William Marshall Leach (2x250W/8 oma), a druga je iz sjajnog nemačkog časopisa "Elektor", sa MOSFET izlaznim stepenom (2x250W/8 oma, 10...30.000 Hz, THD < 0,01%, odnosno 2x300W za THD <0,1%). Možeš ih obe dobiti u OrCAD formatu preko Sezama, ili kao PRN fajlove za tip štampača koji tražiš, ili na disketi preko redakcije (ja ti tamo ostavim, a ti pokupiš kada ti je zgodno). Pozdrav, DVV
hi.fi.14 kanki,
>> A možeš i sam ako hoćeš, imam dve šeme, jednu iz američkog >> "Audia" koju je uradio William Marshall Leach (2x250W/8 oma), >> a druga je iz sjajnog nemačkog časopisa "Elektor", sa MOSFET >> izlaznim stepenom (2x250W/8 oma, 10...30.000 Hz, THD < 0,01%, >> odnosno 2x300W za THD <0,1%). >> >> Možeš ih obe dobiti u OrCAD formatu preko Sezama, ili kao PRN """""""""""""""""""""""""" Ako može ovako, najbrže je... tnx ps. to treba napraviti... nekoliko komada.
hi.fi.15 dveselinovic,
Dobiješ sutra ujutru, samo da ih spakujem, uhvatio si me nespremnog. Pozdrav, DVV
hi.fi.16 sjocic,
Da li ima neko semu adaptera kojim bih gramofon prikljucio na AUX ulaz pojacala. Potrebno je da adapter (predpojacalo) podrzava MM i MC zvucnice i da daje dobar zvuk. Da li mozda negde ima da se nabavi ceo gotov modul?
hi.fi.17 dveselinovic,
Koliko znam, takvih adaptera pomalo ima na zapadu, ali pošto se radi o kompletnom RIAA uređaju (pojačanje plus ekvalizacija plus napajanje), ti zapravo tražiš jako mnogo, posebno s obzirom na potrebu za MC ulaz. Bojim se da ćeš tako nešto morati sam da praviš ako ne misliš da ti skinu kožu sa leđa. Taj deo je najpipaviji u celom pretpojačavaču a ujedno je i najskuplji, pre svega zbog MC odeljka. Koliki ti je budžet? Pozdrav, DVV
hi.fi.18 sjocic,
├> Bojim se da ćeš tako nešto morati sam da praviš ako ne misliš da ├> ti skinu kožu sa leđa. Taj deo je najpipaviji u celom pretpojačavaču ├> a ujedno je i najskuplji, pre svega zbog MC odeljka. ├> ├> Koliki ti je budžet? Uredjaj treba da ide na pojacalo HK 640 koje serijski nema ulaz za gramofon (vec opcioni). Doplata za isti deo je bila 100 dem sto mi je bilo mnogo za tu napravu.
hi.fi.19 aleka,
Hi! Zna li neko za koliko i gde kod nas moze da se kupu CD player? Unapred Hvala. Pozdrav, Mindza.
hi.fi.20 dveselinovic,
Pa, po meni, zeznuo si se. Prvo, kad već uzimaš H/K, treba uzeti sve integrisano, i drugo, gde nađe da zaobiđeš baš najgadniji deo? Računam ovako: samo delovi za RIAA stepen koje bih ja upotrebio, logikom hoću najbolje što može, koštaju preko DM 100 sa kutijama i odvojenim napajanjem, a gde je rad i zezanje. Uzmi da ti za MC ulaz trebaju super niskošumni tranzistori, kvalitetni metaloslojni otpornici i kondenzatori sa veoma tesnim tolerancijama, sve skupi delovi. Time dobijaš "step-up" pojačavač, koji linearno pojačava MC signal i podiže ga na nivo MM signala. Zatim ide klasični MM deo, idealno sa pasivnom ekvalizacijom bar na visokim, a da bi sve to radilo, treba ti žestoko stabilisano napajanje, koje bi trebalo što vernije da simulira bateriju (a može i NiCad ćelije, to je idealno rešenje, ali nameće problem punjenja). Naravno, ovde se misli na maloprodajne cene u Nemačkoj puta 1,4 da se donesu po spisku. Pa razvoj štampe, pa sama štampa, pa kutije, ma sto problema. Ne znam kako ćeš to da rešiš, ja sam uzeo H/K 6550, koji sve to ima; nije baš sjajno rešeno, ali radi zadovoljavajuće, a ionako gramofon nisam uključio ima bar godina dana, sve ide preko CD-a. Pozdrav, DVV
hi.fi.21 dveselinovic,
Ja sam mog Marantz 53 uzeo od firme "Belton Commerce", u tržnom centru na Banjici, tel. 469-754, istina pre godinu i po dana. Bio sam veoma zadovoljan njihovom uslugom, mada je ovde bilo reči od onda o njima koliko se sećam i sa drugačijim iskustvima. žujem da standardna pogodba nemačka cena puta 1,4, a u "Oglasima" ima čitav spisak takvih firmi. Pozdrav, DVV
hi.fi.22 vujos,
¨>Zna li neko za koliko i gde kod nas moze da se kupu CD player? "Možda u šumi?"
hi.fi.23 sjocic,
├> Pa, po meni, zeznuo si se. Prvo, kad već uzimaš H/K, treba uzeti ├> sve integrisano, i drugo, gde nađe da zaobiđeš baš najgadniji deo? Mozda, ali ima par razloga: 1.Gramofon slusam veoma retko, toliko retko da o pomenutom uredjaju razmisljam samo u principu 'glupo je da mi stoji gramofon koga ne mogu da prikljucim'. 2.Gramofon je Technics QD33 sa MM T4p zvucnicom, a sto se tice MC dela njega sam eventualno ostavio kao mogucnost AKO jednog dana nabavim Ortofon MC X1 glavu ├> delovi. Time dobijaš "step-up" pojačavač, koji linearno pojačava MC ├> signal i podiže ga na nivo MM signala. Zatim ide klasični MM deo, Ok, ako bi se recimo odrekao MC dela, kako bi stojale stvari sa samo MM delom, i to sasvim prosecnog kvaliteta kakav je i pomenuti gramofon. Inace sto se tice cena, u Nemackoj mogu da se nadju 4-kanalne miskete sa 2 ulaza (MM) za gramofon za < 150 dem, pa mi je cisto bilo glupo da skoro istu lovu dajem za samo jedan adapter (doduse MM/MC). Pozdrav, Srdjan.
hi.fi.24 dveselinovic,
Oko mikseta - ne zaluđuju se, za te pare možeš da dobiješ samo potpuno đubre, to je odavno dokazano. Sva moja iskustva su takva, mikseta koja ima recimo 4 kanala i košta manje od DM 500 po kanalu end-user cena neće biti baš dobra. Posebno ako ima panning, blending i digitalni eho, a sve za DM 10. E jes', nije nego. Ako se odrekneš MC dela, možeš sam da napraviš (ili daš da ti se napravi) solidan eksterni uređaj za recimo DM 50 u materijalu, s tim da uzmeš bolesne komponente, na primer otpronike sa tolerancijom od 0,1% i kondenzatore od 1%. Ovo ti treba zbog preciznosti ugađanja inverzne RIAA krive. Imam par proverenih šema za to, pa ako ti treba, reci, ali pazi, sve su u OrCAD formatu, mogu se dati i kao PRN fajlovi, ali mi moraš reći kakav štampač imaš. Pozdrav, DVV
hi.fi.26 sjocic,
├> Imam par proverenih šema za to, pa ako ti treba, reci, ali pazi, ├> sve su u OrCAD formatu, mogu se dati i kao PRN fajlovi, ali mi moraš ├> reći kakav štampač imaš. Može, odgovara mi i jedna i druga kombinacija, pa ti vidi šta je tebi lakše i manje za UL. Štampač je Epson LQ570.
hi.fi.27 dveselinovic,
Evo obećanog RIAA korektora u OrCAD formatu. Sastoji se od po dva IC op ampa po kanalu, sa odvojenim napajanjem za + i - napone za oba kanala. Time se postiže najbolji mogući minimum preslikavanja kanala na kanal (L->R i R->L). Par napomena. Prvo, ulazni IC je PMI (Precision Monolithics Inc.) OP37. On je namerno uzet zbog činjenice da je to IC posebno razvijen za audio tehniku; meni nije poznat drugi IC koji ima tako mali šum kao ovaj. U praksi, možeš ga zameniti sa popularnijim i dostupnijim (mada ni za dlaku jeftinijim) OP27, jedina razlika između njih je u brzini, ovaj drugi je specificiran za +/- 4V/uS, a OP37 za +/- 11V/uS. Uprkos tome, stvarne razlike između njih nema, jer nam prosta matematika kaže da je za za ton na 20 kHz u RIAA stepenu minimalna potrebna brzina oko +/- 0,28 V/uS, i to uz pretpostavku da je modulacija na 20 kHz jednaka modulaciji na 1 kHz (što naravno nije i nikada ne može biti). Dakle, čak je i sporiji čip 14 puta brži od potrebnog, a pošto im je i Gain/Bandwidth Product (GBP) isti, ne gubiš ni na faznom pomeru. Ako se cena pojavi kao problem, OP27/37 možeš zameniti sa LF356, koji je jeftiniji i koristi BIFET ulazni stepen, pa je još manje osetljiv na ludovanja zvučnice, ali zato ima gori GBP i unosi više šuma. Računaj na pogoršan odnos signal/šum od oko 3-4 dB. VRLO VAčNO - ako uzmeš LF356, U1-U4 treba zameniti regulatorima od 15V, a ne 18V kao na šemi. Šema koristi pristup sličan onome koji je svojevremno lansirala firma SAE (autori osnovnog kola su ljudi iz firme Burr-Brown). Oba op ampa rade u 100% linearnom režimu, jer je RIAA ekvalizacija (R11, R12, C12, C13 i C14) potpuno pasivna. Prvi op amp je i bafer i prvo pojačanje, nužno zbog gubitaka na pasivnoj mreži. Međutim, problem interakcije između pasivne mreže i zvučnice je otklonjem pomoću U5 (U6), koji je ujedno i aktivni bafer. Konačno pojačanje daje U7 (U8). Pošto svaki od njih pojačava samo deo potrebnog stepena pojačanja, oba se nalaze u linearnom režimu u kome se iz njih izvlači maksimum. Pošto LF318 ima GBP od 50 MHz i brzinu od +/- 50 V/uS, ukupni fazni pomer ulaz->izlaz je manji od +/- 3 stepena. Preciznost pojačavača je određena isključivo tolerancijom pasivnih komponenata. Ako koristiš otpornike od 1% tolerancije i kondenzatore sa 5% tolerancije, preciznost RIAA krive će iznositi oko +/- 0,25 dB. Ako uzmeš otpornike od 0,1% i kondenzatore od 2%, preciznost će biti oko +/- 0,1 dB. U Nemačkoj, metaloslojni otpornik od 1% košta oko DM 0,14, a onaj od 0,1% DM 0,71; po meni, razumno je za sva mesta uzeti one od 1%, a samo za R11, R12, R27 i R28 one od 0,1%. DIP preklopnike na ulazu možeš i da zaobiđeš (mada ja nikada ne bih) ako ti je baš teško; ipak, lepo je dobro podesiti ulaz prema osobini zvučnice (ne zaboravi da dodaš kapacitet kabla u ručici i u vezi do korektora za ukupni kapacitet koji zvučnica treba da vidi). Na slici nedostaje samo grec i trafo, ali to umeš i sam. Pozdrav, DVV P.S. Kada bolje razmislim, napajanje u svakoj varijanti sem nabavke IC-a po MIL SPEC standardu obori na +/- 15 V, to je sigurnije. Ako hoćeš Mil Spec čipove, obrati pažnju na sufiks iza oznake. icriaa.sch
hi.fi.28 sjocic,
├> Evo obećanog RIAA korektora u OrCAD formatu. ├> --------------------------------------------------------- ├> ** Uz poruku 'icriaa.sch' (9344 bytes) Hvala na angazovanju! :)
hi.fi.30 mexo,
Potdrav svim HI-FI entuzijastima, Ukoliko neko barata sa lampama , potrebna mi je šema izlaznog pojačala sa 6080 (6AS7, ECC230) u OTL spoju. Hvala, mexo
hi.fi.31 sojka,
Momci imam jedan problem :Ne mogu ovaj fajl da ucitam u Orcad! Saljem vam da ga vidite ako mozete,eventualno da mi prebacite u neki drugi format(Orcad,pcx...itd) Inace radi se o pretpojacalu sa cevima ! Molim vas 7á<*┐űpomozite mi ! Pozdrav sojka preamp.zip
hi.fi.32 kanki,
Zna li ko da mi reče par riječi o pojačalu Technics SU-A4...
hi.fi.33 pavlovicz,
> Zna li ko da mi reče par riječi o pojačalu Technics SU-A4...
hi.fi.34 pavlovicz,
> Zna li ko da mi reče par riječi o pojačalu Technics SU-A4... Našao sam ti model SU-A4MK2(MK2-kao bolja serija :)). Model je iz 85/86(Kada je Technics još pravio kolko/tolko dobre uređaje). Inače to je predpojačalo !! Evo ti njegovih performansi. -Klirfaktor(20-20Khz) na 8 oma 0.002 -Klirfaktor (20-20 Khz) na AUX ulazu je 0.006 -Dinamika : Gramofon 74 db(MM) i 79 MC Tuner/aux 100 db - Frekvencni opseg 20-20Khz - potrošnja 15W -Dimenzije 430*97*330 mm -Težina 8 kg Rađeno je u FET tehnologiji,Ima RECOUT selektor,2 para zvučnika I još dosta prikjučaka. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.35 vstan,
Kupih jedan CD, proizvodjac Deutsche Gramophon. Na njemu pise da je radjen sa "4D audio recording"-om. Dalje kazu "A new dimension in clarity and realism". Pitanje je - o kakvoj tehnici je rec ?
hi.fi.36 vstan,
> -Tezina 8 kg Dobra tezina za pretpojacalo.
hi.fi.37 dveselinovic,
"pitanje je - o kakvoj tehnici je reč?" Marketinškoj? Pozdrav, DVV
hi.fi.38 pavlovicz,
> Marketinškoj? Ne verujem,ali da bi čuo razliku između DDD i DDDD Sigurno ti treba cd player od 7-8000 DM i Linearni D/A High-Density konvertor od isto toliko DM, i zvučnici od 2*toliko DM,pa optički kabl,pa pojačalo koje ima procesor za signal 44.1KHz itd,itd. Šta ćeš čuli ljudi za INTEL I MICROSOFT. :)))) Pozdrav, Zoran.
hi.fi.39 vstan,
>> Marketinskoj? > > Ne verujem, ali da bi cuo razliku izmedu DDD i DDDD Dobro, zna li ipak neko tacno o cemu se radi ? Onako na prvo slusanje, orkestarska dela Ravela, BPO/P.Bulez/1994, deluje mi za dlaku transparentnije :))) Mada kod DG-ovca to nikada nije bio problem ;) > pa pojacalo koje ima procesor za signal 44.1KHz itd,itd. Uf, ovo valjda ne bi valjalo ?
hi.fi.40 kanki,
>>> -Tezina 8 kg >> >> Dobra tezina za pretpojacalo. Kad ga baciš pogled ozada :) pa vidiš pozlaćene kontakte.... ps Ima i malo pojačalce u sebi, 15-tak W
hi.fi.41 pavlovicz,
> Dobro, zna li ipak neko tacno o cemu se radi ? Dodata je još jedna digitalna jedinica pred ulaz u Digital recording( Tako mi reče čovek-serviser) > Mada kod DG-ovca to nikada nije bio problem ;) Naravno. >> pa pojacalo koje ima procesor za signal 44.1KHz itd,itd. > > Uf, ovo valjda ne bi valjalo ? Cool,it was joke. Zoran
hi.fi.42 vstan,
>> Dobro, zna li ipak neko tacno o cemu se radi ? > > Dodata je jos jedna digitalna jedinica pred ulaz u Digital > recording Sta ona konkretno radi ?
hi.fi.43 kanki,
>>> Dobro, zna li ipak neko tacno o cemu se radi ? >> >> Dodata je još jedna digitalna jedinica pred ulaz u Digital >> recording( Tako mi reče čovek-serviser) Nevezano za temu uopšteno, koristiš li SOR :)
hi.fi.44 saricl,
Može li mi neko preporučiti neku dobru antenu (krovnu) za tuner?
hi.fi.45 pavlovicz,
> Nevezano za temu uopšteno, koristiš li SOR :) SDW,zašto ?
hi.fi.46 vstan,
>> Nevezano za temu uopsteno, koristis li SOR :) > > SDW,zasto ? Zato sto nemas u zaglavlju broj poruke na koju odgovaras.
hi.fi.47 pavlovicz,
> Može li mi neko preporučiti neku dobru antenu (krovnu) za tuner? Ja imam krovnu antenu "ELRAD" 2m dužine,sa 8 rebara. Antena je usmeravajuća(nije dipol),nekorišćena(imao sam dobre Tunere). Ako ti ovo odgovara ostavi mi poruku na mail, pa ćemo se dogovoriti oko cene. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.48 pavlovicz,
>>> Nevezano za temu uopsteno, koristis li SOR :) >> >> SDW,zasto ? > > Zato sto nemas u zaglavlju broj poruke na koju odgovaras. O.K.Tek sada sam primetio da postoji i kombinacija ALT+R Hvala na primedbi Zoran.
hi.fi.49 djanjusevic,
Jel moze neko ukratko da mi objasni pojam impendanse izlaze stuba,odnosno zvucnika.Znaci,sta sme da se prikljucuje ,a sta ne sme?
hi.fi.50 dveselinovic,
U principu, sme da se prikači sve što se zove zvučnik, jer je velika većina pojačavača zaštićena od preopterećenja, ali su zato rezultati (zvuk) blago rečeno različiti. Ako proizvođač navodi određene impedanse (tipično 8 i ponekada 4 Oma), onda se tih uputstava treba strogo pridržavati. Ne zaboravi da kada paralelno vežeš dva para kutija (A+B), impedansa se prepolovljuje (ako oba para imaju istu nominalnu impedansu); ako jedan par ima 8 Oma, a drugi 4 Oma, ukupna impedansa koju vidi pojačavač se definiše kao: (A*B)/A+B, u ovom slučaju 2,67 Oma, što je premalo. Oko detaljnih objašnjenja, to se ovde vrtelo već jedno 5-6 puta, ja sam o otme pisao bar 3-4 puta, zamoli nekoga ko čuva log-ove da ti prosledi taj deo. Pozdrav, DVV
hi.fi.51 vstan,
> O.K.Tek sada sam primetio da postoji i kombinacija ALT+R Sada je kako treba :)
hi.fi.52 bjevdjic,
██ Jel moze neko ukratko da mi objasni pojam impendanse izlaze stuba, ██ odnosno zvucnika. Znaci, sta sme da se prikljucuje, a sta ne sme? Odgovore na tvoja pitanja ćeš naći u porukama u konferenciji EXTRA.7! Poruke: 3.148, 3.149, 3.150, 3.152, 3.154, 3.156, 3.157, 3.160 i 3.161!
hi.fi.53 dveselinovic,
Pre nekoliko dana sam imao prilike da vidim malo šema pojačavača snage. Ima tu vrlo interesantnih ideja, a posebno sve varijacije na temu duplog napona napajanja. Kod Carver-a, to je "magnetic amp", kod Yamahe "X-amp", kod NAD-a "Power Envelope", itd. Ideja je prilično jednostavna u teoriji, ali u praksi je zeznuta. Pojednostavljeno, stvar se svodi na relativno mali napon +/- napajanja u normalnom režimu, a neposredno pre udara, napajanje se prebaci na viši napon. U jednom slučaju, niži napon je iznosio +/- 35V, a viši +/- 55V. Logika je očigledna. Ako izlazni stepen treba podesiti tako da trajno disipira recimo 0,5A (neobično mnogo za komercijalne uređaje) u stanju mirovanja, kako bi se izbegla prekidačka napajanja odnosno asinhronost oko nulte tačke, kada NPN prestaje a PNP počinje da provodi (a što je uvek makar malo asinhrono zbog naboja u tranzistorima usled kapaciteta na bazi, koji tek treba da iscuri), onda je lako videti da je ukupna disipacija SNAGE osetno manja sa manjim napajanjem nego sa većim. Slično važi i za relativno blaže udare u kompleksna opterećenja, na primer 3 Oma paralelno sa 1 uF, što se dešava kod pojedinih inače poznatih i cenjenih kutija i to samo u dinamičkom režimu; očigledno je da će izlazni stepen na manjem napajanju kako-tako izaći na kraj sa ovim krvničkim opterećenjem, dok na većem napajanju neće nikako, jer će tražena disipacija po tranzistoru sasvim sigurno biti veća od bilo čega što se na komercijalnom uređaju može naći. Frka nastaje onda kada se odjednom od pojačavača zatraže i struja i napon, pa on preskoči na više napajnje, ali se istovremeno uključi i zaštita; onda bidne selo veselo. Ispada da se samo okidanje dosta lako rešava nekim tiristorom ili čak triakom, ali je dosta veliki problem sa kolom koje treba da anticipira udar i prebaci napajanje *PRE* nego što signal stigne do strujnod dela pojačavača. Meni se najviše dopalo rešenje koje koristi LM318 u invertujućem stanju - tada može postići brzinu i od +/- 150 V/uS, što je daleko brže od potrebne brzine pojačavača sve do nekih 150W/8 oma (odoka, mrzi me sada da računam). Na sličan fazon rade i sistemi bias-ovanja mirne struje izlaznog stepena. U osnovi, varira se napon na temperaturno-kompenzacionoj zenerki na izlazu naponskog pojačavača, opet sa anticipacijom udara, tako da tik pred njega, izlazni stepen dobije potrebnu količinu struje da odglumi klasu A. Kažem "odglumi", jer u praksi to nije baš tako lako postići. Izgleda da je JVC (sinčić firma daleko većeg tate, Matshushite, vlasnika i Panasonic-a i Technics- a) najdalje otišla sa ovim - oni su ljudi razvili jedan IC koji obavlja celi posao, i anticipaciju, i dodavanje "gasa" izlazu. Kakva su iskustva sa ovim fazonima? Da li se neko interesovao za sve ovo i šta je saznao? Pozdrav, DVV
hi.fi.54 djanjusevic,
#>>██ Jel moze neko ukratko da mi objasni pojam impendanse izlaze #>>██ odnosno zvucnika. Znaci, sta sme da se prikljucuje, a sta n #>> #>>Odgovore na tvoja pitanja ces naci u porukama u konferenciji #>>EXTRA.7! Poruke: 3.148, 3.149, 3.150, 3.152, 3.154, 3.156, #>>3.157, 3.160 i 3.161! Hvala i tebi i DVV-u :)
hi.fi.55 dejja,
Na raspolaganju višak 4-kanalna mikseta B.V.2. MQ-7200 - sa ekvilajzerom - podržava do dva gramofonska ulaza - do četiri ulaza za kasetofon (tj. 4 Line ulaza) - priključak za četiri mikrofona - izlaz na slušalice ...itd... Ako nekom treba ovako nešto informacije na mail ili telefon 021/57-674 Dejan
hi.fi.56 pavlovicz,
Prodajem " ELRAD-GORENJE " Antenu za tuner. Dužine 2 m,i ima 8 rebara. Nekorišćena(Mrzelo me da se penjem na krov,a imao sam i dobre tunere :)). Cena - 30 dem.
hi.fi.57 kanki,
re:14.755 PC.HARD.5:razno >> > DENON CD (neznam model) profi uređaj >> Ej DčO,DENON ILI SONY,O žEMO PRIžAMO ? Pa počesmo o tome kako ti i vstan tvrdite da je Sony loš.... a ja pokušavam da objasnim kako i Sony može da napravi odličnu mašinu, tj. da ima odlične čipove koje koriste drugi koji prave profi uređaje... >> >> P.S. Šta misliš zašto su ROTEL-a projektovali Englezi,a ne >>> SONY >> > ??? Da nisu u SONYju mnogo skupi? >> JOJ,mnogo me podsećaš na mog ortaka koji uređaje kupuje >> po preporuci u STEREOPLAY-u,i nikako mu nije jasno kako >> DENON-PMA 920 loše radi na Američkim kutijama ACCOUSTAT U tim uređajima su još DENONovi čipovi... >> P.S. >> SONY i MERCEDES(gasterbajerki statusni simboli) jesu kvalitetni >> proizvodi ali ima i boljih. Ma ne kažem da nema, ali njihove djelove koriste...
hi.fi.58 osasa,
HITNO potrebni visokotonci za TANOY DC200 zvucne kutije. ( to je onaj sistem dva koaksialna zvucnika) Bio bi zahvalan i za fax/tel ili adresu gde to moze da se kupi ili popravi (kod nas i u Evropi) Mail Osasa ili 196-805
hi.fi.59 pavlovicz,
Probaj ne tel. 611-230 i traži Sinišu Zoran.
hi.fi.60 mindza,
Hi! čelim da imam ulaz u pojačalo,a posedujem kasetofon dvokasetaš koji nema isti. Zanima me odakle je najbolje da uzmem žice za ulaz, tj. da li je dovoljno dobro ako ga izvedem paralelno sa jednom od glava? Pozdrav, Mindža.
hi.fi.61 dveselinovic,
Ma kakve žice sa glava, nemoj glavom da se igraš. To je veoma slab signal, koji je pride još i izobličen prema posebnim pravilima, njega tek treba dekodirati da bi postao linearan. Ne mogu da razumem kako to da nema linijskog izlaza, sem ako se ne radi o nekom prenosivom modelu, mada mi je i onda čudno. Ali, ako ga nema, onda signal treba vući iza Playback pojačavača, nikako pre njega. Za to već debelo treba i šema uređaja. Pozdrav, DVV
hi.fi.62 mindza,
Ma nisi razumeo,imam izlaze sto je i normalno,nego zelim ULAZ u pojacalo(za CD,za COVOX,za...). E za to me zanima da li je dovoljno dobro dovoditi signal na one zice na koje i glava dovodi(oba signala su slaba),ili postoji bolje resenje.U principu kada kao ulaz koristis te zice kod glave,solidan je zvuk ali zelim savet nekoga ko se razume. Hvala. Pozdrav, Mindza.
hi.fi.63 vstan,
> ....... ali zelim savet nekoga ko se razume. :))))))))))
hi.fi.64 violator,
Ovako... :) Kada sam kupio bas prikačio sam ga za ulaz za gramofon na mom (recimo :))) ) stubu :). To zvuči malo ružno, i basovi su prenaglašeni (jeste bas, ali hoću da se malo čuje i njatanja žica :) ). Pa bih da smislim neki bolji način da prikačim bas i dobijem normalan zvuk bez kupovine pojačala :). E sada, jedan prijatelj mi je objasnio da bas radi tako što ima predpojačalo koje dalje prenosi signal na pojačalo koje ga pojačava i šalje zvučnicima, i da meni preko ulaza za gramofon radi jer taj ulaz ima zasebno predpojačalo, a ne radi mi preko AUX ulaza jer on nema predpojačalo. Ja naravno ne znam ništa o tome :). E sada stižem (konačno) do poJente. Da li je moguće napraviti predpojačalo koje bi imalo AUX izlaz, i da li neko ima šemu istog (Naravno ovo sve važi ako je ono gore navedeno tačno).
hi.fi.65 inferno,
Ů│ ˙ Ovako... :) Kada sam kupio bas prikačio sam ga za ulaz za Ů│ ˙ gramofon na mom (recimo :))) ) stubu :). To zvuči malo ružno, i Ů│ ˙ basovi su prenaglašeni (jeste bas, ali hoću da se malo čuje i Imam sličan problem samo sa električnom gitarom (koju još uvak nemam;)) Pošto se pokvariolo pretpojačalo MIC ulaza (tamo mislim da uklj. gitaru) jedan u servisu mi reče da tamo ne može da se uključi el. gitara i da će se sve spaliti ako to učinim. Smešno, jer kod druga sve radi savršeno.. E sad, poenta ;): da li se (i šta) može desiti ako el.g. priključim na MIC ulaz? Zadovoljan sam tim zvukom, tako da mi pojačalo (od cca 500DEM ;)) nikako ne treba..
hi.fi.66 violator,
:>> Smešno, jer kod druga sve radi savršeno.. E sad, poenta :>>;): :>> da li se (i šta) može desiti ako el.g. priključim na :>>MIC Juče, kada sam kupio novi kabl, sam prikačio bas na MIC ulaz i sve je OK... E sada, problem je što nema distorzije... Moji ortaci tvrde da je mnogo realniji zvuk kada se prikači gitara tamo gde je prikačena glava kasa (istu isčupaju pa prikače gitaru!!!! :))) ). Kaže ima i distorzije (!!!!, nisam probao lično, ne garantujem :) ). Doduše distoriziju sam i ja postigao kada sam sam pokušavao da improvzujem kabl O:))).
hi.fi.67 inferno,
Ů│ ˙ Juče, kada sam kupio novi kabl, sam prikačio bas na MIC ulaz i Ů│ ˙ sve je OK... Fala Bogu... Taman sam se oladio.. :) Ů│ ˙ E sada, problem je što nema distorzije... Moji ortaci Ů│ ˙ tvrde da je mnogo realniji zvuk kada se prikači gitara tamo gde je Ů│ ˙ prikačena glava kasa (istu isčupaju pa prikače gitaru!!!! :))) ). Ů│ ˙ Kaže ima i distorzije (!!!!, nisam probao lično, ne garantujem :) ). Ů│ ˙ Doduše distoriziju sam i ja postigao kada sam sam pokušavao da Ů│ ˙ improvzujem kabl O:))). Ma daj... Ako oćeš distorziju, lepo pazariš efekat (cca 200 DEM, ali šta je to za tebe ;)) ) i eto prave distorzije. ;)
hi.fi.68 pavlovicz,
::> da li se (i šta) može desiti ako el.g. priključim na MIC ::> ulaz? Pogledaj prvo u katalogu za stub koji su parametri(struja,napon..) za mikrofon, pa onda lepo na unimeru izmeri koliko ti parametri iznose na izlazu iz gitare(magneta). ::> Zadovoljan sam tim zvukom, tako da mi pojačalo (od ::> cca 500DEM ;)) nikako ne treba.. Hmm, ako si zadovoljan tim zvukom onda O.K. inače, svirao sam bas 8 god, ne bih se baš složio sa konstatacijom da je pojačalo nepotrebno ;) Pozdrav, Zoran.
hi.fi.69 dveselinovic,
Jako puno mnogo se slažem sa stavom da je pojačavač i te kako potreban. Otpusti malo žice na basu, da dobiješ efekat kao kod Lou Reed-a "Wild Side", pa da vidiš koju to snagu papa za iole realniju snagu zvuka samo u sobi - o nekoj jačoj svirci da i ne govorimo. Pozdrav, DVV
hi.fi.70 inferno,
Ů│ ˙ Pogledaj prvo u katalogu za stub koji su parametri(struja,napon..) Ů│ ˙ za mikrofon, pa onda lepo na unimeru izmeri koliko ti parametri Ů│ ˙ iznose na izlazu iz gitare(magneta). Pošto sam totalni laik za elektroniku, molio bih za malo detaljnije uputstvo. koje paramtre da gledam? Jel otpor, kapacitivnost (al lupam) ili tako nekako? Ů│ ˙ Hmm, ako si zadovoljan tim zvukom onda O.K. inače, svirao sam Ů│ ˙ bas 8 god, ne bih se baš složio sa konstatacijom da je pojačalo Ů│ ˙ nepotrebno ;) Ex, kad nema love dovoljno je i ovo...
hi.fi.71 mikis,
+> Ů│ ˙ E sada, problem je što nema distorzije... Moji ortaci +> Ů│ ˙ tvrde da je mnogo realniji zvuk kada se prikači gitara tamo gde je +> Ů│ ˙ prikačena glava kasa (istu isčupaju pa prikače gitaru!!!! :))) ). +> Ů│ ˙ Kaže ima i distorzije (!!!!, nisam probao lično, ne garantujem :) ). +> Ů│ ˙ Doduše distoriziju sam i ja postigao kada sam sam pokušavao da +> Ů│ ˙ improvzujem kabl O:))). +> +> Ma daj... +> +> Ako oćeš distorziju, lepo pazariš efekat (cca 200 DEM, ali +> šta je to za tebe ;)) ) i eto prave distorzije. ;) Aman, ljudi, ne uništavajte uređaje :((( Ako hoćete da svirate el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby Marshall-a, idealna stvar za sviranje po kući. Malo je manji (i nešto deblji) od video kasete, a izgleda "ko pravi", ima čak i distorziju (tj. overdrive), izlaz za slušalice, radi na ispravljač ili jednu bateriju od 9V (malu četvrtastu). Ako već hoćete da priključite gitaru (ili bas) na neki muzički uređaj, NABAVITE NEKO PREDPOJAžALO. Direktnim priključivanjem (bilo na linijski-AUX ulaz, mikrofonski ulaz, ili direktno na glavu kasetofona) sve što ćete dobiti je ODVRATAN zvuk, plus veliku mogućnost da sj*bete uređaje. Da ponovim, PREDPOJAžALO JE NEOPHODNO. Što se nabavke tiče, pošto predpostavljam da svi hoće da prođu što jeftinije, najbolje je pogledati kod nekoga ko prodaje razne elektonske uređaje u samogradnji (npr. Radio klub "N. Tesla"). Uostalom, najbolje da pitate Sezamovce u ORKA:elektron :) Ja sam pre par godina kupio jedno u Užicu, koštalo je nekih 20-ak DEM, plus potenciometri, konektori i napajanje koje je trebalo dodati (uzgred, još uvek mi stoji nesastavljeno pored baby Marshalla ;) Inače, distorzije koštaju od 50 DEM pa naviše. Računajte da za dobru, novu distorziju treba odvojiti 100-tinak DEM.
hi.fi.72 dulejko,
Konacno mi se pruzila prilika da kupim jedan kvalitetan dek. Da li mi neko odavde moze pomoci nekom korisnom adresom. Dek treba da bude nov sa tri glave. Cena: do 700 dem. Nude mi Technics RS-BX 701 za 650 DEM, pa me zanima da li je ovo dobar posao. Hvala unapred !
hi.fi.73 inferno,
Ů│ ˙ Aman, ljudi, ne uništavajte uređaje :((( Ako hoćete da svirate Ů│ ˙ el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby Gde si kupio Baby Marshalla?
hi.fi.74 violator,
:>> Ako oćeš distorziju, lepo pazari :>>š efekat (cca 200 DEM, ali Pa imaš i mnogo jeftinije distorzije (70+ DM)... Samo malo se gube tonovi.... BTW, šta će mi distorzija za bas... pa nisam metalac ;)
hi.fi.75 violator,
:>>Gde si kupio Baby Marshalla? Ako je to ono što mislim da jeste onda imaš u paunoviću... Ono što je bitno: Da li ima AUX izlaz?
hi.fi.76 violator,
:>> Aman, ljudi, ne uništavajte uređaje :((( Ako hoćete da svirate :>>el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby :>>Marshall-a, Kako se snalazi sa basom?
hi.fi.77 pavlovicz,
> el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby Marshall-a, > kasete, a izgleda "ko pravi", ima čak i distorziju (tj. overdrive), Potpuno se slažem, svirao sam na tom " čudu " i preporučujem ga.
hi.fi.78 pavlovicz,
> sa tri glave. Cena: do 700 dem. > Nude mi Technics RS-BX 701 za 650 DEM, pa me zanima da li je ovo dobar Ja bih ti savetovao da pogledaš AIWA-u adf 850. Dek je troglavi, lepše svira od TECHNICS-a jedino što, a to važi za svaku AIWA-u, treba ga promeniti posle 2-3 god(slab hardver). But, ako imaš mogućnosti da dobaviš robu iz Nemačke uzmi DENON-a DRM-800 ili DRM-700. Nije našminkan kao Technics ali zato odlično radi !!! Po meni bolji zvuk i od AKAI 95 i od YAMAHE. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.79 oki.,
>> važi za svaku AIWA-u, treba ga promeniti posle 2-3 god(slab >> hardver). AIWA AD-WX717 radi već pet godina, i tako misli i da ostane :).
hi.fi.80 dulejko,
Aiwu ADF 850 (Dolby B/C/HX PRO) u Beogradu nude za 620 DEM (garancija, novo neotpakovano). Aiwu ADF 950 (Dolby B/C/S/HS Pro) nude za 800 DEM (isto novo). Kakvu kalibraciju ima model ADF 850, manuelnu ili ATC (kao kod Technics-a). Uostalom, sta mislis koja je kalibracija bolja manuelna ili automatska ?
hi.fi.81 dveselinovic,
Denon je zaista dobra mašina, a ni firma nije za bačit (Denon je potekao od CBS Japan). Slažem se i da Akai 95 podbacuje u odnosu na očekivanja od top modela poznate firme. Ostalo je subjektivno i diskutabilno. Nakon dosta slušanja, uzeo sam Sony TC-K 808 Esprit. Model odmah ispod 909, koji je bio vrh, a razlika je samo u glavama - moj ima feritne, a 909 laser amorfne. Da me ubiješ nisma čuo razliku, pa zato nisam hteo da plaćam diferencijal cene. Ima odličnu mehaniku (8,3 kg) i abnormalnu elektroniku; da je vidiš a ne znaš čija je, zakleo bi se da onako uredno može samo Nemac da ti uradi. Ima Dolby HX Pro, B, C i S, kompletnu RUžNU kalibraciju (ja ne volim automatske kalibracije). Evo ga radi godinu i po da sve pršti, čudo božije šta sve može da izvuče sa pseudo-hrom traka, o metalu da i ne govorim. A pazi, konkurencija je 20 cm iznad njega, u vidu Philips N4520 magnetofona, sa 9,5/18/38 cm/s, varijabilnim BIAS-om i IEC/NAB ekvalizacijom - hoću da kažem, poređenje nije za zezanje. Pozdrav, DVV
hi.fi.82 inferno,
Ů│ ˙ Pa imaš i mnogo jeftinije distorzije (70+ DM)... Samo malo se Ů│ ˙ gube tonovi.... BTW, šta će mi distorzija za bas... pa nisam metalac Ů│ ˙ ;) Hvala Bogu pa ima ko jeste.. :>
hi.fi.83 inferno,
Ů│ ˙ Ako je to ono što mislim da jeste onda imaš u paunoviću... Ono što Ů│ ˙ je bitno: Da li ima AUX izlaz? nije to valjda ona "kockica" (sa radiom) od 10-15cm?? :)
hi.fi.84 dvesic,
Molim savet ... Kakva je antena najbolja za obično FM područje ( 87 - 109 Mhz) ? Pri tom mislim na oblik, materijal i slično što je potrebno da bi to sve lepo radilo.
hi.fi.85 ilazarevic,
> Nakon dosta slušanja, uzeo sam Sony TC-K 808 Esprit. Model odmah > ispod 909, koji je bio vrh, a razlika je samo u glavama - moj ima > feritne, a 909 laser amorfne. Da me ubiješ nisma čuo razliku, pa > zato nisam hteo da plaćam diferencijal cene. A, koja je cena, ako nije tajna? :)
hi.fi.86 pavlovicz,
::> AIWA AD-WX717 radi već pet godina, i tako misli i da ostane :). Ma, može ona da radi još 15 godina, Ja sam izneo samo mišljenje par servisera.A i kad je otvoriš nećeš se mnogo oduševiti. Inače, dupli dekovi ;))).
hi.fi.87 pavlovicz,
::> Kakvu kalibraciju ima model ADF 850, manuelnu ili ATC (kao kod Technics-a). Nije mi katalog pri ruci, javiću ti kasnije :) ::> Uostalom, sta mislis koja je kalibracija bolja manuelna ili automatska ? Po meni ručna.
hi.fi.88 pavlovicz,
::> Ima Dolby HX Pro, B, C i S, Reci mi molim te tvoje mišljenje o DOLBY S-u.žuo sam da ništa revolucionarno nije doneo. ::>kompletnu RUžNU kalibraciju Odlično. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.89 pavlovicz,
::> Kako se snalazi sa basom? Dobićeš zvuk koji nema veze sa pravim basom, i riknuće ti zvučnik kad/tad. Pazi sad. Ako hoćeš da sviraš bas samo u sobi, onda ga priključi i na radio sat, sviraće.Ali, za bilo koju drugu vrstu svirke moraćeš da nabaviš " OPREMU ". Tek sa pravim pojačalom(već i mali ROLLAND CUBE 60 ), naravno i dobrom gitarom, žicama čućeš kako treba bas da zvuči i imaćeš mnogo više volje da ga sviraš. Pozdrav, Zoran. P.S. Bas je, po meni, mnogo kreativniji i važniji instrument u bendu od solo gitare.
hi.fi.90 inferno,
Ů│ ˙ Bas je, po meni, mnogo kreativniji i važniji instrument u bendu Ů│ ˙ od solo gitare. Kao veliki ljubitelj basa, ipak moram nešto da kažem.. Ne postoji manje kreativan i više kreativan instrument. Sve zavisi od čoveka koji ga svira. Takođe ne postoji i manje i više važan instrument u bendu. Pesma bez basa je osakaćena isto kao i pesma bez bubnjeva ili gitare..
hi.fi.91 mikis,
+> Gde si kupio Baby Marshalla? U robnoj kući :) Pošto sumnjam da ga još uvek drže ;) pogledaj po radnjama koje drže muzičke instrumente i opremu (M.K. Paunović, Gavrilović...)
hi.fi.92 mikis,
+> :>>el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby +> :>>Marshall-a, +> +> Kako se snalazi sa basom? Slabo :( Štaviše, veelike su šanse da vrisne zvučnik. žak štaviše ;) moj ortak je jednoga s*ebao tako probajući ga u robnoj kući :)) Basistima bi se za sviranje po kući mogao preporučiti neki bas Rockman. To je malo pojačalce, veličine vokmena, bez zvučnika, pre svega predviđeno za slušanje preko slušalica. Ima linijski ulaz (tako da npr. istovremeno možete da slušate ritam mašinu ili neku pesmu sa kasetofona/ CD-a), ekvilajzer i kompresor, dok bolji modeli imaju i Chorus, distorziju ili neki treći efekat. Cene im idu od 80 do 250$ (u USA, naravno) za "originalne", Tom Sholc-ove, a mogu se naći i jeftinije, japanske kopije (npr. Arion). Naravno, postoje i gitarske verzije :)
hi.fi.93 mikis,
+>> el. gitaru, skupite lepo nekih 50-100 DEM i nabavite onog Baby +>> Marshall-a, kasete, a izgleda "ko pravi", ima čak i distorziju (tj. +> overdrive), +> Potpuno se slažem, svirao sam na tom " čudu " i preporučujem ga. Još jedna zanimljiva stvar je "Pignose" - pojačalce u obliku koferčeta, malo veće od Baby Marshalla (Marshall MS-2, tako mu je puna oznaka), sa potenciometrom za jačinu u obliku prasećeg nosa :) Bilo je prilično popularno u 70-im, a može se videti u filmu "Crossroads" (kada klinac menja sat za Telekastera i ovo pojačalce :) Nešto je skuplje od Marshalla (70$:35$ - u USA), i za razliku od njega ima izlaz iz predpojačala - tako da se može priključiti direktno na miksetu, jače pojačalo, ili neki HI-FI uređaj. Ovih "prasića" je bilo pre jedno dve godine kod "Gavrilovića", sada zaista ne znam gde bi se mogli naći.
hi.fi.94 mikis,
+> :>>Gde si kupio Baby Marshalla? +> +> Ako je to ono što mislim da jeste onda imaš u paunoviću... Ono što +> je bitno: Da li ima AUX izlaz? Na žalost, nema :( Ipak, ugrađeno pojačalo i zvučnik su više nego dovoljni za sviranje po kući, a kad hoću nešto da snimim na kasetu - lepo ga stavim u jedan kofer i "ozvučim" običnim, malim mikrofonom :) Uzgred, koliko košta kod Paunovića?
hi.fi.95 vujos,
¨> Kakva je antena najbolja za obično FM područje ( 87 - 109 ¨>Mhz) ? Pri tom mislim na oblik, materijal i slično što je ¨>potrebno da bi to sve lepo radilo. Nekada davno bijaše Gorenje antena pojačanja oko 10 dB. Sastav: Klasican dipol + 5 direktora + 1 reflektor. Dipol je dužine oko 1,5 m, a cela antena je oko 3 m, znači rađena po svim pravilima. Jedina mana(?) je velika usmerensot.
hi.fi.96 pavlovicz,
Ů│ ˙ Bas je, po meni, mnogo kreativniji i važniji instrument u bendu Ů│ ˙ od solo gitare. Kao veliki ljubitelj basa, ipak moram nešto da kažem.. ::>Ne postoji manje kreativan i više kreativan instrument. ::>Sve zavisi od čoveka koji ga svira. O.K. Malo sam prenaglio :)) ::>Takođe ne postoji i manje i više važan instrument u bendu. ::>Pesma bez basa je osakaćena isto kao i pesma bez bubnjeva ili gitare.. Za onog ko samo sluša muziku da, ali probaj u toku svirke samo malo da iskočiš iz ritma pa ćeš videti " raspad sistema " :)) Pod " važniji instrument " mislio sam na to da su bas i bubnjevi osnova svega ostalog, daleko od toga da gitare, sinti itd ne trbaju da postoje :) Pozdrav, Zoran. ----------------------------------------------- 3.90 ---
hi.fi.97 dveselinovic,
Kupio sam ga u decembru 1993., i tada me je izašao DM 1.150 kod uvoznika u Beogradu. To je bila dobra kupovina, izuzetno sam zadovoljan. Nije jeftino, ali mislim da vredi. Pozdrav, DVV
hi.fi.98 dveselinovic,
Prvo, koliko sam ja video i čuo, implementacija Dolby S sistema nije ni izbliza tako laka kao satrijih sistema B i C, što znači da može da bude i bez veze, i odličan. U mom slučaju, Dolby S je zaista fenomenalno dobra stvar. Sve svoje kasete radim samo u njemu, ne toliko zbog dodatnih 4-5 dB potiskivanja šuma, koliko zbog daleko veće prirodnosti zvuka sa njim u poređenju sa B i C. Mada, 6 dB daljeg potiskivanja je zapravo duplo tiše, što takođe ne treba olako odbaciti, jer sa tim dek dolazi do dinamike (pretpostavljajući neku dobru traku) od 78-80 dB, a to je već sasvim dobro u poređenju sa 92-98 dB dinamike CD plejera. Ukratko, vrlo sam zadovoljan, vrlo. Pozdrav, DVV
hi.fi.99 fbojan,
Denon je jako dobra masina, mada se meni licno vise svidjaju ONKYO i KENWOOD. Od dekova izbegavaj Technics i Aiwa makine. Sory DVV, sto sam upotrebio tvoju poruku da odgovorim drugom coveku! Sta
hi.fi.100 armitage,
> Slabo :( Štaviše, veelike su šanse da vrisne zvučnik. žak štaviše > ;) moj ortak je jednoga s*ebao tako probajući ga u robnoj kući :)) Šta je svirao? 'Tommy the cat'!? ;))) Armitage [ Shey bebe, doyou wannalaydown with me... ]
hi.fi.101 jegor,
Drugar je ovih dana kupio jedan lep gramofon. Thorens 125 mk II sa SME 3009 ruckom. Gramofon svira ko san, ali mi se ipak cini da je potrebno obaviti neka sitnija podesavanja. Ako neko ima (a znam da medju vama ima matorih smekera koji jos cuvaju te stvari) vagu za merenje rucke i propratnu opremu, a uz to se jos i razume u te stvari, neka se javi na moj user. Obecavam pice i mezetluk po oba- vljenom poslu.
hi.fi.102 dveselinovic,
Samo da razjasnimo - za mezetluk je u redu, ali ono drugo, jel' su to pice kao pizze ili kao pice? Ja nemam vagu, ali pitam onako informativno.:-)))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.103 dr.grba,
JVC reklamira nekakve zvučnike koji se mrdaju u kutiji. U čemu je fazon, kako to radi i ima li neke svrhe osim mamipare za naivne?
hi.fi.104 violator,
:>> na radio sat, sviraće.Ali, za bilo koju drugu vrstu svirke Na Üta?? :)
hi.fi.105 jegor,
> Samo da razjasnimo - za mezetluk je u redu, ali ono drugo, jel' su > to pice kao pizze ili kao pice? > > Ja nemam vagu, ali pitam onako informativno.:-)))))))) Ako nemas vagu, sto se javljas :))))) P.S. Ako nemas vagu, za tebe nije mezetluk, a ni "pice" :)))
hi.fi.106 jegor,
> JVC reklamira nekakve zvucnike koji se mrdaju u kutiji. U cemu je fazon, > kako to radi i ima li neke svrhe osim mamipare za naivne? To je glavni hit u HI-FI svetu. Staviti sto vise pokretnih, sto labavije glavljenih delova u kutije. :))))) Sviranje qrcu sto bi se reklo po srpski.
hi.fi.107 pavlovicz,
> :>> na radio sat, sviraće.Ali, za bilo koju drugu vrstu svirke > ::> Na Üta?? :) Šala :) Mislio sam da možeš da ga priključiš na bilo koji izvor zvuka :) Zoran.
hi.fi.108 vstan,
> Drugar je ovih dana kupio jedan lep gramofon. Thorens 125 mk II > sa SME 3009 ruckom. Gramofon svira ko san, ali mi se ipak cini Posto kosta ?
hi.fi.109 dulejko,
Da li neko zna gde se u Beogradu mogu kupiti dobre igle za gramofon. Pozdrav, Bojan.
hi.fi.110 ilazarevic,
> Da li neko zna gde se u Beogradu mogu kupiti dobre igle za gramofon. Ja mogu samo da ti kažem da sam se ubio od traženja i nisam našao ništa što bi mi odgovaralo. U stvari, našao sam tipa koji prodaje jednu iglu za 100 DEM, na šta sam se ja zgrozio. Ako ti neko skoro ide napolje, daj mu pare i rešićeš problem.
hi.fi.111 funky,
E, ljudi, preko nekih ;) kanala sam došao do velikog broja (stotinjak) originalnih CD-ova uglavnom JAZZ. Firme su, kao što znate, mrak. ENJA, Concord, Chesky, Verve, GRP, ShefieldLab, BELL... Godište uglavnom '95. Cene su sitnica, a može i razmena. Nek modulator ovo ne shvati kao oglas, jer je poznato da ljudi koji imaju dobar HiFi više vole da slušaju zvuk nego muziku, a to mogu samo uz kvalitetne diskove. So, ma se funky
hi.fi.112 jegor,
>> Drugar je ovih dana kupio jedan lep gramofon. Thorens 125 mk II >> sa SME 3009 ruckom. Gramofon svira ko san, ali mi se ipak cini > > Posto kosta ? 550 DM sa zvucnicom, rezervnom iglom i rezervnim remenom. Posle par dana smo videli u oglasima da tip trazi za slicnu kombinaciju, "samo" bez zvucnice 1000 DM.
hi.fi.113 mchrile,
Imam gramofon Hitachi, HT - 50S, ali ono sto mi nedostaje je njegov poklopac ( posledice iz mladjih dana :) ). Ima li neko predlog gde to mogu da nadjem jer se ubi od brisanja prasine, a i macke nikako da obuzdam da se ne "voze" po njemu?
hi.fi.114 vstan,
[subj: Thorens 125 mk] >> Posto kosta ? > > 550 DM sa zvucnicom, rezervnom iglom i rezervnim remenom. Lepa cena. Nego, jel' ste ga nastelovali ?
hi.fi.115 vstan,
> Da li neko zna gde se u Beogradu mogu kupiti dobre igle za > gramofon. Igle ili glave ;)
hi.fi.116 jegor,
> [subj: Thorens 125 mk] > Lepa cena. Nego, jel' ste ga nastelovali ? Covek sa vagom mi se javio na mail, ali ne i na telefon. Nadam se da cemo sve podesiti naredne nedelje. Inace, ne mogu da me isteraju iz kuce kad puste neki fin Jazz ili J.J. Cale-a na toj spravi. Jednostavno instrumenti (posebno akusticni, sto bih pripisao slabom pojacalu, Rotel 810A i kutije AR 15) zvuce kao da su u sobi. Za neku ozbiljniju rokacinu cemo morati da nadjemo neko jace pojacalce.
hi.fi.117 dveselinovic,
Ja vidiš ne bih to pripisao slabom pojačavaču, već kombinaciji Rotela i AR-a. Obe sprave imaju blagu tendenciju da ističu srednje tonove, što se naravno lako zapazi na recimo klasičnoj gitari, a posebno klaviru, kada postoji raspon od najnižeg do najvišeg. Inače, baš taj Rotel, 810A, je mnogo uradio da gurne Rotel iz grupe solidnih ali neuzbudljivih u grupu solidnih i pažnje vrednih firmi. AR 15 je pristojan zvučnik, ali lično ga smatram sasvim prosečnim u njegovoj klasi. Sve to bi sasvim drugačije zvučalo da se stave neke malo jače AR-ke. A da ne daj bože čuješ sve to na nekom Klipsch Horn-u ili Heresy-ju, svisnuo bi od sreće baš sa tim malim Rotel-om. Dobra je to makina, za kućne potrebe i relativno efikasne zvučnike kao hladne vode. Pozdrav, DVV
hi.fi.118 pavlovicz,
::> instrumenti (posebno akusticni, sto bih pripisao slabom pojacalu ::> Rotel 810A i kutije AR 15) Ovo malo nema smisla ;) Kada je pojačalo slabo ne mora da znači da se čuju samo visoki i srednji tonovi. Drugo, ROTEL kao Japansko pojačalo koje su projektovali Englezi svira baš po njihovom( Engleskom ) fazonu. Puna soba zvuka na 2 Wata i pri tom te muzika ne dekoncentriše, u smislu da možeš da čitaš, gledaš tv itd. što nisam primetio kod USA uređaja. Ovo su moja iskustva sa ROTEL-om, NAD-om, MISSION one itd. Ako hoćeš da ti udaraju basovi i visoki uzmi neko USA pojačalo, premda, što reče DVV, pre bih ti savetovao da promeniš kutije. Ako ti se ne menjaju, onda bih ti savetovao da probaš sa nekim Harmanom (6500, 6600 ) Pozdrav, Zoran.
hi.fi.119 dveselinovic,
Khmn, pardon, ali ne znam zašto baš uze Harmana kao primer USA pojačavača?!? Više od ikoga drugoga, H/K je kao firma sinteza američkih i evropskih stavova. U njihovom projektnom birou su radili ljudi kao što je Dr Matti Otala, i to nekih 14-15 godina, i kao što je Jan Lohstroh, koautor projekta koji je započeo priču o TIM-u. Evropski uticaj se i dan-danas vidi i čuje na njihovim pojačavačima. Tu nema basova koji grme i visokih koji vrište, tu ima samo signala, ali po potrebi, i dovoljno struje da se on isporuči zvučniku. Po topologiji kola, H/K je najmanje američka od svih američkih firmi, nalik jedino Threshold-u, gde Nelson Pass takođe ne gotivi postavljene američke standarde, ali brate pravi uređaje da se zanesvestiš kako lepo rade (i pošto koštaju). NAD je opet firma-apatrid, bez nacionalnosti, jer je i kapital koji stoji iza nje međunarodni. Istraživačke laboratorije se nalaze u Švedskoj i SAD, a proizvodnja je naravno na Dalekom Istoku. žiji su sad oni? A uz dužno poštovanje svima, niko od njih se ne može meriti sa H/K u datim nivoima snaga, mada je, opet istini za volju, H/K najskuplji od pomenutih firmi. Pozdrav, DVV
hi.fi.120 pavlovicz,
::> Khmn, pardon, ali ne znam zašto baš uze Harmana kao primer USA ::> pojačavača?!? Zbog para:) Ne znam koliko čovek može da se " otvori ". > NAD je opet firma-apatrid, bez nacionalnosti, jer je i kapital > koji stoji iza nje međunarodni. Istraživačke laboratorije se nalaze > u Švedskoj i SAD, a proizvodnja je naravno na Dalekom Istoku. žiji su Multinacionalna kompanija ? I ja sam čuo priču da je NAD neka Američko-Engleska vojna firma, a to što je proizvodnja na Istoku bolje i to nego da ga mi sklapamo :). Kada sam, pre 10 god, kupio ATARI 1040 bio je MADE in TAIWAN. Telefon(PANASONIC) mi je made in MALAYSIA, AIWA walkman tkđ a moj NAD 3240 je SINGAPORE. ::> u datim nivoima snaga, mada je, opet istini za volju, H/K najskuplji ::> od pomenutih firmi. Ne mora da kupi novo pojačalo, čak šta više savetovao bih mu, ako se razume, da uzme ranije modele. Meni su na AR kutijama jako lepo radila SANSUI pojačala i to modeli iz 1977 AUX-717 i 919 Pozdrav, Zoran.
hi.fi.121 jegor,
> firmi. AR 15 je pristojan zvucnik, ali licno ga smatram sasvim > prosecnim u njegovoj klasi. Sve to bi sasvim drugacije zvucalo da se > stave neke malo jace AR-ke. A da ne daj boze cujes sve to na nekom > Klipsch Horn-u ili Heresy-ju, svisnuo bi od srece bas sa tim malim Kad bi znao za koje je pare to sve kupljeno u najbolja vremena :))) Sve u svemu izgleda da si u pravu, samo ne znam kome da uvalimo ove AR-ove i gde posle za slicne pare da nadjemo ovo sto ti predlazes. Nije nam problem da nadjemo kod ortaka Mark Levinsone i Krellove. Samo ponesem tandzaru i resen problem. Jedino ne bih imao vise drustvo za viljamovku i dobru muziku (odlicna kombinacija). Ali za ove pare bolje nismo mogli da nadjemo nigde.
hi.fi.122 jegor,
> Ako hoces da ti udaraju basovi i visoki uzmi neko USA pojacalo, Ne radi se o tome da sam zeljan basa sto bije u dijafragmu, nego jednostavno ceo karakter zvuka je onakav kako sam vec opisao. Ali ponavljam po ko zna koji put, za te pare to je zvuk koji "opija". Znam da vama koji imate ili ste se naslusali nekih zverova ovo zvuci smesno, ali "a man have to go back to the crossroad to find himself" :)))))
hi.fi.123 jegor,
> Multinacionalna kompanija ? I ja sam cuo pricu da je NAD neka > Americko-Engleska vojna firma, a to sto je proizvodnja na Istoku > bolje i to nego da ga mi sklapamo :). E, ovo bih mogao da poverujem u svako doba. Na stranu kako svira, al stvarno NAD izgleda kao deo vojne opreme :)))
hi.fi.124 ilazarevic,
> firmi. AR 15 je pristojan zvučnik, ali lično ga smatram sasvim > prosečnim u njegovoj klasi. Sve to bi sasvim drugačije zvučalo da se E, kad već pomenu AR... Kako bi ti ocenio AR 18?
hi.fi.125 kanki,
Ima li ko nastavak Radio amatera broj 4/91 text GIGANT mosfet pojačalo...
hi.fi.126 dveselinovic,
Isto - AR 18 je po meni jedan sasvim korektan zvučnik, sa nekim porodičnim osobinama AR-a, ali ga nikada ne bih nazvao izuzetnim po bilo čemu. Kada bih išao na manje kutije, vrlo verovatno bih išao na taj model, iz čiste tradicije, oduvek sam trošio AR kutije, pa da ne ureknemo. Ali bih uvek znao da je to OK kutija, i da sam isti tako mogao da uzmem i neku drugu sa sličnim rezultatima. Dobar je spoj te kutije i NAD 3020 pojačavača - imao jedan moj drug, baš je lepo radilo. Onda je uzeo H/K 6400 i odmah smo počeli da primećujemo mane kutije sa jedne, ali i neke vrline sa druge strane. Nedostatak dubine i čistoće basa je bila najveća mana (pa je timpan pomalo ličio na doboš), a veoma koherentni srednji tonovi najveća vrlina (čuo si brate kako vibrira žica na klaviru). U celini, solidna kutija za male pare. Pozdrav, DVV
hi.fi.127 dveselinovic,
Ha, u svoje vreme, svi smo imali više para. Poneko je kupovao vikendice i automobile, a drugi su pare davali na Hi-Fi. Nekada sam prvo kupovao novo pa onda prodavao staro, a pre godinu i po dana sam prvo prodao staro da bih kupio novo. Što se Klipsch kutija tiče, njih bije glas da su jezivo skupi, što nije sasvim tačno - velike kutije im jesu jako skupe, ali imaju oni i manjih modela koji opet imaju najveći broj porodičnih crta. To su horne, pa poređenje sa drugima nije moguće - njih ili obožavaš, ili mrziš. Mene su impresionirale, nema spora. Inače, dopalo mi se dosta kutija, ali su me stvarno impresionirale tek samo poneke kutije. JBL L114 je za mene do sada najbolja kutija za normalne kuće koju sam ikada čuo. Nje da se dokopam pa da pevam. Spendor BC-ne-sećam-se-broja, monitorska kutija sa basom od 12" me je isto tako impresionirala čistoćom zvuka po celom spektru; retko dobro balansirana kutija, jedna od retkih britanskih kutija koje bih uzeo u kuću pevajući. KEF 105 mi se isto jako dopao iz sličnih razloga. Yamaha NS-1000 je sjajna kutija; jedina mana joj je to što je poznato među najgorim opterećenjima na tržištu, pa zahteva mrcinu od pojačavača. AR 94 me je impresionirao po opštoj sličnosti sa tada najboljim AR kutijama, AR 90, koje su koštale nekih 3 puta više. Naravno, 94 nema onu čistoću basa koju ima 90 i nema onu lakoću reprodukcije kao od šale koju ima 90, ali u to vreme, malo je bilo kutija koje su davale tako lepo integrisan zvuk. Najradije bih uzeo AR 90, ali sam morao da se zadovoljim sa 94. I dan-danas me raduju. Pozdrav, DVV
hi.fi.128 ilazarevic,
> U celini, solidna kutija za male pare. Hvala :)
hi.fi.129 jegor,
> tako lepo integrisan zvuk. Najradije bih uzeo AR 90, ali sam morao da > se zadovoljim sa 94. I dan-danas me raduju. Kad vec pomenu AR 90, drugar (onaj isti sto sada ima Krell-a i Mark Levinson-a) je svojevremeno imao bas njih i >>>Technics SUV 900<<< :))) Mladost=ludost. Par puta ih je spaljivao ovim GOVNOM od pojacala, sto kosta 153 puta vise nego sto vredi, a da ne pricamo sto je i ono crklo par puta. Ali, (sreca u nesreci) dok je Srba, nema sta u MatsuSHITi da brinu, tako da ga je prodao za vece pare nego sto ga je kupio. I AR je uspeo da proda nekom entuziasti sa velikom sobom koji nije provalio da su srafovi na sasijama malo oblajznuli.
hi.fi.130 dr.grba,
>> JBL L114 je za mene do sada najbolja kutija za normalne kuće koju >> sam ikada čuo. Nje da se dokopam pa da pevam. *********** Valjda da slušaš (((: Pozdrav od kibicera
hi.fi.131 dveselinovic,
More, na tu kutiju će i da propevam ako treba, a tebi savetujem da ako primetiš da se spremam sa zapevam, brzo kreneš ka najbližem atomskom skloništu, možda i preživiš. :-)))))))))) Pozdrav, DVV
hi.fi.132 kanki,
Ima li ko nastavak Radio amatera broj 4/91 text GIGANT mosfet pojačalo...
hi.fi.133 dr.grba,
>> More, na tu kutiju će i da propevam ako treba, a tebi savetujem da >> ako primetiš da se spremam sa zapevam, brzo kreneš ka najbližem >> atomskom skloništu, možda i preživiš. :-)))))))))) Eto ti ga sad! ((: Pa zar nije dosta upozorenje da ne izlazimo iz kuća kad sedneš za volan? <<<:
hi.fi.134 dveselinovic,
Ih, Grbo, sad kao ja ubica za volanom. A smešne stvari mi se događaju zbog boje kola (Plava boja br. 421, poznata kao boja murije, a ja je od milošte zovem EMO Celje lonac boja); nedavno me zaustavila patrola, kažu: "Kolega, da ne ideš ka gradu?" Pre desetak dana, umalo me ne udari neki čovek u belom Opelu (nije gotivio STOP znak): srećom, ništa se nije desilo. Sedimo i gledamo se kroz šoferšajbne, ja se naslonim nazad i samo mu pokažem STOP znak. On prebledi, baci se u rikverc i uz škripu guma odstupi. Ja prođem i sve do kraja ulice gledam u retrovizor - onog čoveka ni od kuda, čekao je negde da bude siguran da sam otišao.:-)))))))))))))))))))) Ma revija. Pozdrav, DVV
hi.fi.135 jasicp,
Da li neko zna gde se mogu nabaviti sundjeri za Senheiser HD430 slusalice ? Ovi moji se raspadose, moracu ubuduce cesce da perem usi :)) !
hi.fi.136 kanki,
Neko je ovdje spomenuo Mission Cyrus pojačalo (jesi li ti pavlovichu??) pa bih ga molio da mi reče koji su izlazni tranzistori u originalu, jer imam jedan da popravljam (popravio sam ga:) ali isto je već bilo vatre...
hi.fi.137 vvelisavljev,
Subj: Slušalice za Walkman Treba malo da me prosvetlite kakve slušalice da kupim za Panasonic-ov walkman. Treba da budu one koje se "ubadaju" u uši. Zanima me najbolji odnos cene i kvaliteta.
hi.fi.138 zoran.ristic,
** Da li neko zna gde se mogu nabaviti sundjeri za Senheiser HD430 Evo prepisujem iz FM-a za slušalice (podaci su iz 1985. god.): Ear cushion (one pair) Part-No. 20 793 Sennheiser Electronic KG 3002 Wedemark Germany tel. 0 51 30 / 5 83-0, tlx. 9 24 623 Grothusen Ges.m.b.H. Albert-Schweitzer-Gasse 5 1140 Wien Austria tel. 0222/97 25 29/0, tlx. 132 639 ggrot a Oštečene jastučiće možeš uz malo strpljenja i sam da popraviš. Svako jastuče se sastoji iz četiri dela koji su spojeni zatapanjem na mestima A i B. xx - disk od sunđera ╔════════════╗ ║ ĐĐĐĐĐĐĐ ║ ĐĐ - ispuna od sunđera ║ ĐĐĐĐĐĐĐ ══╝ A ║ ĐĐĐĐĐĐĐ ══╗ ══ - obloga od skaja ═══╝ ĐĐĐĐĐĐĐ ║ B ════════════════╝ ── - noseći prsten od plastike ──────┐ │ xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx │ ovde se nalazi kapsula Obloga od skaja se sastoji od tri sloja: mrežasta osnova, sunđerasti sloj i površinska glazura. Jastučići se raspadaju zbog pucanja glazure na spoju A. Odvoji jastučiće od slušalica i oštrom pincetom odstrani sve ostatke glazure i sunđerastog sloja, tako da ostane samo mrežasta osnova. Nakon pranja svih elemanata nađi par spretnih ženskih ruku da zašiju mrežastu osnovu na spoju A i slušalice su kao nove. Ako je propao i sunđerati disk (xxxxxxxx) zameni ga odgovarajućim sunđerom, zato jer debljina i gustina sunđera veoma utiču na zvuk. Ovako popravljene slušalice su za ove letnje dane i pogodnije zbog bolje ventilacije, tako da STAX SR40 čeka zimu. Ako se ipak odlučiš za nabavku novih jastučića obavesti me o ceni, zato što bih i ja kupio rezervne jastučiće i kabl.
hi.fi.139 jegor,
Imam jednu staru mini liniju koja ima samo ulaz za PHONO. Posto bi mi idealno posluzila za pojacanje Sound Blaster-a, interesuje me ima li neko ideju kako da se to uradi. Ako imate semu nekog konvertora ili znate za neki drugi trik. Na doticnoj mini liniji je iscupana glava sa jednog od dva kasetofona, tako da u obzir dolazi i neko budzenje sa tim "ulazom". Vazno mi je samo da mogu da slusam SB kad hocu i da prebacim na radio ili kasetofon (preostali) po istom principu.
hi.fi.140 violator,
:>> Treba malo da me prosvetlite kakve slušalice da kupim za :>> Panasonic-ov walkman. Treba da budu one koje se "ubadaju" u uši. :>> Zanima me najbolji odnos cene i kvaliteta. Smatram da su sony-jeve najbolje (već sam rekao). E sada što se tiče cene/kvaliteta tu je stvar relativna... Ako kupiš neke na buvljaku one će se pokudati/crći/na neki drugi način prestati da rade za jedno mesec dana, dok meni sony još uvek savršeno rade posle nekih 5 meseci. Takođe većina sony-jevih ima dosta mali otpor pa je zvuk jak O:)).
hi.fi.141 violator,
:>> Imam jednu staru mini liniju koja ima samo ulaz za PHONO. Verovatno će ti to teško poslužiti kao pojačalo za SB... žak i ako središ kablove imaćeš izdegenerisani zvuk. BTW pogledaj da li možda imaš ulaz za mikrofon... To bi trebalo već da bude bolje.
hi.fi.142 sagitarius,
Imam, hm, CD player (u ovkiru neke krs mini linije), koji je odjednom prestao da se ponasa normalno. Naime, sad kada mu stavim neki disk, umesto muzike ide samo sustanje :((. Probao sam redom sve diskove, probao da oduvam prasinu, cistio ga, ali samo susti pa susti. Predhodnog dana je normalno radio i odradio (odsvirao) sta treba. BDW, posto je odsvirao poslednju pesmu, ostao je ukljucen celu noc. Ostali delovi linije se normalno ponasaju. Linija jeste krs (ELEKTA), ali mi je lepo radila posao. Ima li neko ideju ili savet???? Milan
hi.fi.143 vvelisavljev,
> Smatram da su sony-jeve najbolje (već sam rekao). E sada što se > tiče cene/kvaliteta tu je stvar relativna... Ako kupiš neke na > buvljaku one će se pokudati/crći/na neki drugi način prestati da rade Well, nisam ni mislio da kupujem na buvljaku. A što se tiče sony-jevih, imaću ih u planu. Kakvo je stanje sa aivom i panasonic-om?
hi.fi.144 n.ceh,
-> Imam, hm, CD player (u ovkiru neke krs mini linije), koji je -> odjednom prestao da se ponasa normalno. Naime, sad kada mu -> stavim neki disk, umesto muzike ide samo sustanje :(( Moguće je da je otišao izlaz CD player-a. Pogledaj da li ima osigurač, mada je slabo verovatno, ili je nešto izgorelo (videćeš ű- vrlo lako 0 CRNO je:I) Ako ima osigurač, zameni, a ako ne ... odraće te neko po ušima
hi.fi.145 pavlovicz,
Audiofili! Pomagajte, imam TEHNIKS-ov gramofon SL-QD-33.Potpuno je automatski i radio je O.K. do juče. A od juče neće da radi Start, Stop, i neće da se vrati posle kraja ploče.žuje se zvuk, pošto mu motor radi sve:lift, start, stop, i ručica krene malo ali se zablokira. Inače ploča zvuči O.K.( vrti se uobičajenom brzinom ). Dali je neko imao sličan problem? Pozdrav ljubiteljima ploča Zoran.
hi.fi.146 vstan,
> Audiofili! > Pomagajte, imam TEHNIKS-ov gramofon SL-QD-33.Potpuno je Ne mogu da ti pomognem :( , ali stalno zaboravima da kazem ... > Pozdrav ljubiteljima ploca i ... CUVAJTE PLOCE !!! S vremena na vreme odslusam po neku i, naravno, odusevim se zvukom. Kakav CD !
hi.fi.147 jegor,
> A od juce nece da radi Start, Stop, i nece da se vrati posle kraja > ploce.Cuje se zvuk, posto mu motor radi sve:lift, start, stop, > i rucica krene malo ali se zablokira. > Inace ploca zvuci O.K.( vrti se uobicajenom brzinom ). Otisao je mehanizam koji pokrece rucku. Iz mog iskustva (koje nije bog zna kakvo) ti mehanizmi nisu neko cudo tehnike. U glavnom rade po principu zljeba. Skini tanjir i pogledaj da li sve naleze na svoje mesto kako treba. Ne bi lose bilo podmazati malo celu skalameriju.
hi.fi.148 pavlovicz,
> Otisao je mehanizam koji pokrece rucku. Iz mog iskustva (koje nije > bog zna kakvo) ti mehanizmi nisu neko cudo tehnike. U glavnom rade po > principu zljeba. Skini tanjir i pogledaj da li sve naleze na svoje mesto > kako treba. Ne bi lose bilo podmazati malo celu skalameriju. I ja sam prvo pomislio na ovo.Gramofon je star 10-ak godina i nikada nije otvaran.Što se tiče podmazivanja dali misliš samo na mehanizam ručice ili ? Pozdrav, Zoran.
hi.fi.149 pavlovicz,
> S vremena na vreme odslusam po neku i, naravno, odusevim se > zvukom. Kakav CD ! Slažem se do klase od 8.000 dem ali preko toga stvar postaje diskutabilna. Uostalom, samo da nam skinu sankcije, to i nije neka para :))))))
hi.fi.150 jegor,
> nikada nije otvaran.Sto se tice podmazivanja dali mislis samo na > mehanizam rucice ili ? Pa, stvarno tu i nema nekog preteranog mehanizma. Samo podmazi vodjice. To su ti oni zljebovi sa donje strane tanjira.
hi.fi.151 vstan,
>> S vremena na vreme odslusam po neku i, naravno, odusevim se >> zvukom. Kakav CD ! > > Slazem se do klase od 8.000 dem ali preko toga stvar postaje > diskutabilna. Zar granica nije bila negde oko 1.000 Lstg ?
hi.fi.152 n.ceh,
da li neko ima šemu pojačala NORDMENDE PA 1002? please, vlro je tužno bez muzike... '(
hi.fi.153 svujovic,
Ovo sam pitao u ORKA:electron, ali nisam dobio odgovor. Kad smo kod opravke zvučnika, dobio sam srednjetonac koji je otkazao- negde unutra mu se prekinula žica. Da li neko zna kako da ga otvorim? Da li se možda testeriše metal sa poleđine zvučnika, i na šta da obratim pažnju? Mirko
hi.fi.154 dulejko,
Resio sam da kupim CD i to jedan od SONY modela (svidja mi se onaj CDP-9XX, ne znam koja je tacno oznaka). Da li bi neko bio ljubazan da mi pomogne oko adrese gde se prodaju SONY CD-ovi. Odgovor moze i u mail. Hvala unapred i pozdrav, Bojan.
hi.fi.155 pavlovicz,
> Resio sam da kupim CD i to jedan od SONY modela (svidja mi se onaj CDP-9XX, > ne znam koja je tacno oznaka). Da li bi neko bio ljubazan da mi pomogne oko > adrese gde se prodaju SONY CD-ovi. Odgovor moze i u mail. Bilo ih je u YU-Komercu i u jednoj prodavnici kod bivšeg Slovenija sporta na terazijama.Ne znam tačno dali ovaj model ali probaj tamo. Moj savet(ako nisi već čvrsto rešio) je da pogledaš Filpsa 940 ili Marantza 80 II SE.Dobićeš bolji zvuk za iste pare. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.156 pavlovicz,
Lstg, koja ta moneta beše :) Zoran. H
hi.fi.157 pifat,
Drugar mi je "malo" rastresao Sonijev CD koristeci ga u autu, pa bi ga rado odneo kod servisera na oporavak. Ima li pouzdanih adresa u Beogradu gde bi se mogla obaviti popravka ? Igor
hi.fi.158 dulev,
> Kad smo kod opravke zvucnika, dobio sam srednjetonac koji je > otkazao- negde unutra mu se prekinula zica. Da li neko zna > kako da ga otvorim? Da li se mozda testerise metal sa poledine > zvucnika, i na sta da obratim paznju? Zvucnici se obicno otvaraju na kaloti zavojnice (membrane). Odlemis, odlepis, izvuces, premotas,... Uglavnom, zavisi od same konstrukcije zvucnika, ali to bi bio neki generalni protokol. Sve u svemu pipav posao i ako nemas prakse, daj nekome koje to vec radio. (dv)
hi.fi.159 dulejko,
Re: Sony vs Pioneer & Marantz Da li mozda znas i cenu Sony-a. Gde je YU-komerc (nisam iz BG-a). Kolika je cena Pioneer-a i Marantz-a ? Pozdrav, Bojan.
hi.fi.160 jegor,
> Moj savet(ako nisi vec cvrsto resio) je da pogledas Filpsa 940 > ili Marantza 80 II SE.Dobices bolji zvuk za iste pare. Jes, al ne svetlucaju onako seksi kad ugasis svetlo :)) Moj savet je, ako mu se vise gleda u CD nego sto mu se slusa, da kupi CD-Rom. Em je jeftinije, em mozes da nabu- dzis vise kerefeka (mislim softverski). Inace, moje skromno misljenje je da si dao odlicne alternative. Mozda u igru jos moze da udje i Rotel, ali bi se decko verovatno zbunio i pomislio da je u pitanju reso ili nesto sto se podmece pod ormar (da ne klacka :))))
hi.fi.161 pavlovicz,
Probaj na 436-592 i traži Nešu.(Reci mu da si sa SEZAM-a i da te je Kiza poslao)
hi.fi.162 pavlovicz,
> Da li mozda znas i cenu Sony-a. Gde je YU-komerc (nisam iz BG-a). Kolika > je cena Pioneer-a i Marantz-a ? YU-Komerc je u Sarajevskoj.Nadji preko 988 njihov broj pa ih pozovi. Pazi, ne Pioneer reko sam Philips, premda (po rečima mog drugara koji je serviser) i Pioneer je uradjen bolje od SONY-ja. Inače savetujem ti da uređaje kupiš preko, ili naručiš da ti neko donese. Imaš u Malim Oglasima(časopisu) ljude koji donose uređaje iz inostranstva Pozdrav, Zoran.
hi.fi.163 pavlovicz,
> Jes, al ne svetlucaju onako seksi kad ugasis svetlo :)) Baš tako, a i zaboga, pa nosi ime SONY, to ne može loše da radi. Kad spomenuh SONY-ja dali je neko imao priliku da oslušne ovaj njihov novi sistem MZ-R,E,S sa disketlama. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.164 vstan,
> Lstg, koja ta moneta bese :) Libra sterlingska :)) (cvrsta funta ;)
hi.fi.165 vstan,
> Resio sam da kupim CD i to jedan od SONY modela (svidja mi se > onaj CDP-9XX, Zaobidji Sony. Trazi Marantz ili Philips.
hi.fi.166 sjocic,
Trebala bi mi antena za CB stanicu, da li neko zna gde se to moze nabaviti u BG i koji je tip preporucljiv za predajnik od 4W?
hi.fi.167 teorist,
=> Baš tako, a i zaboga, pa nosi ime SONY, to ne može loše da radi. => Grešiš šinko, šilno grešiš O:>>
hi.fi.168 dveselinovic,
"... pa nosi ime SONY, to ne može loše da radi." Iako sam stari poštovalac firme SONY (što se vidi po 2 telefona, 1 TV aparatu i 1 kasetofonu), ne bih se složio sa ovim. Ume Sony i te kako da napravi lošu stvar - ne često, ali im se desi. Primer - stari CD plejer CD-190. Jeste to jeftin model, ali brate, preteraše sa štednjom. Napajanje na njemu je tako bedno da je to sramota od bilo koga, a posebno Sony-ja. Pozdrav, DVV
hi.fi.169 pavlovicz,
> >=> Baš tako, a i zaboga, pa nosi ime SONY, to ne može loše da radi. >=> > > Grešiš šinko, šilno grešiš O:>> Nisi ukapirao šta sam hteo da kažem ;) Aludirao sam na naš mentalitet: Mercedes i Sony i kraj priče.
hi.fi.170 pavlovicz,
> "... pa nosi ime SONY, to ne može loše da radi." > > Iako sam stari poštovalac firme SONY (što se vidi po 2 telefona, 1 > TV aparatu i 1 kasetofonu), ne bih se složio sa ovim. Ume Sony i te > kako da napravi lošu stvar - ne često, ali im se desi. Ljudi ovo je bilo malo ironije na stav većine kupaca. Inače ume Sony i te kako često da napravi lošu stvar. Sem vokmena i par dekova ostalo im je(risiveri,pojačala,cd-ovi) vrlo jadno.Jeste to sve lepo našminkano ali zvuka nigde. Što se tiče telefona čuo sam da im bežični rade bolje od Panasonica ? Pozdrav, Zoran
hi.fi.171 goranr,
>> TV aparatu i 1 kasetofonu), ne bih se složio sa ovim. Ume Sony i te >> kako da napravi lošu stvar - ne često, ali im se desi. Imao sam prilike da vidim njihov ručno pravljeni CD, sa odvojenim D/A konvertorom (takođe hand-made), i hand-made pojačalom. Ja to uopšte ne bih mogao nazvati lošim ;))), ali, i cena je bila na nivou... :)
hi.fi.172 teorist,
>> .... Ume Sony i te >> kako da napravi lošu stvar - ne često, ali im se desi. => => Imao sam prilike da vidim njihov ručno pravljeni CD, sa odvojenim => D/A konvertorom (takođe hand-made), i hand-made pojačalom. Ja to => uopšte ne bih mogao nazvati lošim ;))), ali, i cena je bila na => nivou... :) Ma ajde, a ja čuo CONRAD JOHNSON EVOLUTION 2000 pojačalo :) To uopšte ne bih mogao nazvati ni dobro ;> ( cijena : prava sitnica ) Ovde je,čini mi se, reč o komercijalnim uređajima, gde SONY sve više i više zabušava (svaka čast pojedinim modelima, ali oni su manjina)
hi.fi.173 dveselinovic,
Pa, biti bolji od Panasonic-a i nije neki poseban uspeh, s obzirom na drastičan pad kvaliteta Panasonic-a. Ja od njih ama baš ništa ne bih kupio. Daljinac je bar za dve klase iznad bilo čega što sam do sada video od Panasonic-a, ali ako ćemo o kvalitetu, za mene je Cobra broj 1 bez konkurencije. Em je prihvatljive cene (ja ga platih DM 190 u sred Beograda pre godinu i po dana), em nema spoljne antene (on ima tzv. "Intenna", tj. antenu koja se nalazi iznutra po obodu kućišta), em nema smetnji dok se šetam kroz stan, sa zidovima od armiranog betona - sve u svemu, odličan posao (po meni). Pozdrav, DVV
hi.fi.174 dveselinovic,
Ha, za DM 3.000, i ja ću ručno da ti napravim uređaj od koga ćeš da padneš u nesvest, sa sve pozlatom štampe - a ja nisam fabrika, koja delove kupujem na vagon po neverovatnim cenama. Jeste da kada dođeš do "Esprit" serije u glavnom si na sigurnom i dobrom, ali to ima svoju cenu. Trik je napraviti dobro po razumnoj ceni, tj. ceni koja će biti prihvatljiva za relativno veliki broj kupaca. Pozdrav, DVV
hi.fi.175 diabola,
> Što se tiče telefona čuo sam da im bežični rade bolje od Panasonica ? Testirao nema neke razlike čini mi se da je SONY za nokat lošiji
hi.fi.176 jegor,
> nema smetnji dok se setam kroz stan, sa zidovima od armiranog betona E, DVV ne bi me iznenadilo da si te zidove sam pravio :))))))) Ili si armaturu naknadno ubacivao? Nikad se ne zna kad ce zemljotres :))
hi.fi.177 pavlovicz,
>>> TV aparatu i 1 kasetofonu), ne bih se složio sa ovim. Ume Sony i te >>> kako da napravi lošu stvar - ne često, ali im se desi. > > Imao sam prilike da vidim njihov ručno pravljeni CD, sa odvojenim > D/A konvertorom (takođe hand-made), i hand-made pojačalom. Ja to > uopšte ne bih mogao nazvati lošim ;))), ali, i cena je bila na > nivou... :) O tome se i radi pričamo o komercijalnoj klasi
hi.fi.178 dveselinovic,
Što se zemljotresa tiče, ja ga stalno imam - kako moja zgrada vibrira, što od nadvožnjaka i unakrsnog prometa, što od bulbuderskog potoka koji i dalje teče ispod Cvijićeve i D. Tucovića, to je za neverovati. Zemljotresi su posebno interesantni kod mene, vrlo zabavni i poučni. A zidove je napravio izvođač, ja sam samo neke dopunio prostim ciglama. Pozdrav, DVV
hi.fi.179 dejja,
Po nekim katalozima za pojačala stoje termini: Maximum Continuous Power Output (DIN) i Dynamic Power (koja je nešto veća od prve) Jesu li to istovetni izrazi za ono što smo nekada zvali: sinusna i muzička snaga? Da li je ustvari to - TO...
hi.fi.180 pavlovicz,
> Maximum Continuous Power Output (DIN) i > Po nekim katalozima za pojačala stoje termini: Jeste samo što je WRMS bolji pokazatelj od DIN-a
hi.fi.181 goranr,
>> Ha, za DM 3.000, i ja ću ručno da ti napravim uređaj od koga ćeš >> da padneš u nesvest, sa sve pozlatom štampe - a ja nisam fabrika, >> koja delove kupujem na vagon po neverovatnim cenama. :))) Sony-jev ručno pravljeni CD je koštao 8000 DEMona 1993! :))))))) I to bez D/A konvertora :)))))) U istom katalogu sam video i njihove slušalice, ručno pravljene, (po njima) od drveta starog 150 godina sa membranama na bazi biokultura blablabla :))))) Za istu cenu! :)
hi.fi.182 dveselinovic,
Pa, i da i ne. Prema DIN 45500 standardima, sinusna snaga je snaga koju pojačavač može da isporučuje trajno pri datim izobličenjima (dakle, satima i satima, ako treba). Muzička snaga su udari, koji se ponavljaju svaki 16-ti ciklus (dakle, jednom u 16 jedinica vremena), pri kom izobličenja ne smeju biti veća od 3%, što se smatra pragom čujnosti harmonijskih izobličenja. Šta "muzička" ili "impulsna" snaga znači za recimo Amere, sam bog zna, najverovatnije granicu pred samo klipovanje; to znači da izobličenja mogu biti i 10% ili 30%, ali bitno je da ne klipuje. Doduše, u novije vreme, IEEE norme uzimaju impulsnu snagu kao udare u trajanju od 200 mS za THD od 3%, a mahom Japanci se drže tih međunarodnih normi. U principu, treba se držati prvog faktora, jer je drugi veoma nepouzdan. Trajna snaga je ono sa čime se raspolaže, a nije ni malo redak slučaj da japanski proizvodi počnu da klipuju (odsecaju vrhove sinusoide) veoma brzo iznad sinusne snage. "WRMS" znači "Watts Root Mean Square", tj. prosečna trajna sinusna snaga u datom opsegu. Prosečna jer 95% pojačavača na ovom svetu ima blage padove snage na basovima, a neretko i visokim. Na primer, 50W RMS u praksi daje 53W na 20 Hz, 56 W 1 kHz i 54W na 20 kHz. Istini za volju, upotreba vata za iskazivanje snage je ionako stupidna stvar, koja korene vuče u komercijali. Nas u osnovi zanima napon koji pojačavač daje u radno opterećenje (zvučnik), i to u odnosu na neki standard. Ako 2,83V daje 1W na 8 oma, onda 50WRMS daje 17 dBW; to znači da ako zvučniku treba 1W za pritisak od recimo 90 dB, sa 50W on će davati (90+17) 107 dB zvučnog pritiska (u praksi, to ne ide baš tako zbog niza razloga). 100 WRMS je zapravo 20 dBW, pa ispada da je razlika svega 3 dB, a to, priznaćete, zvuči daleko manje od još 50 W, ili duplo veće snage. Pozdrav, DVV
hi.fi.183 teorist,
Ima li neko tehničke podatke za pojačalo : Harman/Kardon PM 650 Teo
hi.fi.184 kanki,
Može li ukratko: kako od šeme u Orcadu doći do pločice.. ili je to malo duže ???
hi.fi.185 zoran.ristic,
Koliko danas vrede Thorens TD126 MkIII i Rega RB300?
hi.fi.186 fbojan,
> Moze li ukratko: kako od seme u Orcadu doci do plocice.. ili je to > malo duze ??? Nazalost mnogo duze! Ja probo pa odusto!
hi.fi.187 zqusovac,
> Koliko danas vrede Thorens TD126 MkIII i Rega RB300? I ima li neko ovog Torensa na prodaju ? poz, zq
hi.fi.188 saricl,
!!! kako da ga otvorim? Da li se možda testeriše metal sa poleđine !!! zvučnika, i na šta da obratim pažnju? Zvučnici se otvaraju sa strane membrane (odlepi se ) inače nikad više nebi mogao da centriraš magnet.
hi.fi.189 zoran.ristic,
** I ima li neko ovog Torensa na prodaju ? Imam ja, mada sam još u dilemi da li da prodam 126 ili 160 (friziran).
hi.fi.190 frant,
Potrebni su mi tehnički podaci o pojačavaču Harman/Kardon HK 610. Valjda neko ima ovaj model... Frant
hi.fi.191 saricl,
!!! Može li ukratko: kako od šeme u Orcadu doći do pločice.. ili je to !!! malo duže ??? Zavisi koji program za izradu pločice koristiš, i dali ti treba dvoslojna ili jednoslojna. U principu samo za višeslojne ploče ima smisla koristiti autoruter jer je isti za jednoslojnu štampu daleko ispod onoga što osrednje ispraksiran čovek može ručno da uradi. Dakle ako je jednoslojna štampa u pitanju tu je u ručnom crtanju nenadmašan TANGO kako po lakoći korištenja, tako i po bogatstvu biblioteka i lakoći kreiranja sopstvenih elemenata. Takođe je i za dvoslojnu štampu za dužinu ispred OrCAD-a, pogotovo ako si se već navikao na njega za jednoslojnu štampu. Sa druge strane OrCAD obiluje mnoštvom opcija, koje po meni samo zbunjuju, a takođe su mu i algoritmi za rutiranje slabi. Razlog zašto koristim OrCAD je bogatstvo biblioteka u SCHEMATIK-u tako da je proces bar što se mene tiče šema u OrCAD-u pa na papir. Ako je jednoslojna direktno i ručno u TANGU je projektujem, ako je dvoslojna generišem NET listu u OrCAD-u za TANGO, zatim u tangu pravim raspored elemenata i puštam autoruter da odradi svoje. Inače proces je malo komplikovan za objašnjavanje ovako napamet (mnoštvo detalja) ali može da se savlada za sat dva vremena uz računar i nekoga ko zna da koristi program-e.
hi.fi.192 zqusovac,
> Imam ja, mada sam jos u dilemi da li da prodam 126 ili 160 (friziran). Ah, 160 me posebno interesuje, mada ne znam sta si mu frizirao i dda li si time ista dobio. Javi na mail ako nameris da prodas. poz, zq
hi.fi.193 kanki,
>> Zavisi koji program za izradu pločice koristiš, >> i dali ti treba dvoslojna ili jednoslojna. ... Pa... imam šemu nacrtanu u Orcadu i od nje hoću da napravim pločicu, jednoslojnu. >> svoje. Inače proces je malo komplikovan za objašnjavanje ovako napamet >> (mnoštvo detalja) ali može da se savlada za sat dva vremena uz računar i >> nekoga ko zna da koristi program-e. Mogu li kratke smjernice...
hi.fi.194 dulejko,
>> Moj savet je, ako mu se vise gleda u CD nego sto mu se >> slusa, da kupi CD-Rom. Em je jeftinije, em mozes da nabu- >> dzis vise kerefeka (mislim softverski). Kupio sam CD-ROM Sanyo CDR-450P. Zanima me kolika je razlika izmedju kvaliteta zvuka iz obicnog CD Playera i CD-ROMa. Kao referencu za poredjenje mislim pre svega na jeftinije playere u klasi do 350 dem u Nemackoj. Da li i CD-ROMovi imaju nesto kao 1 bit DAC, MASH lii slicno. Sta, u stvari, to predstavlja ? P.S. Posto sam doticni CD kupio tek nedavno, izvinjenje na malom kasnjenju. Pozdrav Bojan. H
hi.fi.195 dveselinovic,
Po mome iskustvu, nema tog CD ROM-a koji se po zvuku može meriti sa pristojnim Hi-Fi CD plejerom. Ne kažem da su razlike kapitalne (mada ponekada i jesu), ali da su lako čujne, i to jesu. Razlika je, po meni, logična i očekivana. Hi-Fi uređaji su, ako ništa više, onda bar veći, pa ljudi mogu da urade više audio elektronike jer imaju više prostora. Na primer, Pioneer 4x CD ROM (trenutno kod mene, nije moj) kao audio deo ima jedan VLSI pojačavač, dok moj Marantz 53 ima podobro razrađen baš taj analogni deo, strogo u diskretnoj tehnici (pojedinačni tranzistori, ne IC kola). Taj analogni deo zauzima oko 0,8-0,9 ukupnog prostora predviđenog za elektroniku CD ROM-a; može jer ima prostora, a istini za volju, Marantz i jeste skuplji od ovog CD ROM-a za nekih + 65-80%. Pozdrav, DVV
hi.fi.196 inferno,
Ů│ ˙ Kupio sam CD-ROM Sanyo CDR-450P. Zanima me kolika je razlika Ů│ ˙ izmedju kvaliteta zvuka iz obicnog CD Playera i CD-ROMa. Meni su servirali neke bajke o tome kako je zvuk sa CD ROM-a slabiji ali je praksa pokazala da ta razlika i ne postoji.
hi.fi.197 jegor,
> Meni su servirali neke bajke o tome kako je zvuk sa CD ROM-a > slabiji ali je praksa pokazala da ta razlika i ne postoji. Ako nije tajna, na kakvom (kom) pojacalu i zvucnicima slusas svoj CD-rom i sa kojim CD plejerom si ga poredio? Kakve su ti usi (jesu li ciste), da li si u ranom detinjstvu bolovao od sarlaha i zauski? P.S. Nothing personal :)))))))
hi.fi.198 teorist,
Ů│ ˙ Kupio sam CD-ROM Sanyo CDR-450P. Zanima me kolika je razlika Ů│ ˙ izmedju kvaliteta zvuka iz obicnog CD Playera i CD-ROMa. => => Meni su servirali neke bajke o tome kako je zvuk sa CD ROM-a => slabiji ali je praksa pokazala da ta razlika i ne postoji. => žini mi se da sve zavisi na kom sistemu slušaš CD (ROM) Ako je u pitanju neka jeftinija varijanta 'stuba' razlika je apsolutno neprimetna, međutim ako se CD/CD-ROM slušaju na iole kvalitetnijem sistemu (skuplje mini/midi linije, Hi-Fi sistemi) razlika počinje da se oseća, ali i to je dosta rastegljiv pojam. Moje je mišljenje da se za audio sisteme vrednosti ispod 2000 DEM (pojacalo+cass+tuner+zvucnici) isplati koristiti CD-ROM kao uređaj za slušanje CD-a, ali za skuplje (čitaj KVALITETNE) sisteme sigurno vredi inverstirati u CD (na. pr. Philips, Marantz, Tehnics... bilo koji 'pristojan' CD-player) Još jedno poređenje : Kod kuće mi trenutno stoji 'muzejski' CD player low-cost klase ( CEC CDP 530 CD - mašina iz 1988.) koji ima BOLJI zvuk od Sony CD-ROM-a iz 1994. (Razlika se čuje na Harman Kardon pojačalu sa JAMO zvučnicima. Kada sam isprobao na 'vrhunskom' ;) KAMACROWN 'stubu' razliku nikako ne možeš da primetiš (i na Kamacrown sam okačio JAMO zvučnike, da bi bar nekakav zvuk bio ) )
hi.fi.199 pavlovicz,
> Ů│ ˙ Kupio sam CD-ROM Sanyo CDR-450P. Zanima me kolika je razlika > Ů│ ˙ izmedju kvaliteta zvuka iz obicnog CD Playera i CD-ROMa. > > Meni su servirali neke bajke o tome kako je zvuk sa CD ROM-a > slabiji ali je praksa pokazala da ta razlika i ne postoji. Loša praksa ;) Zvuk sa CD-ROM-a ne samo da ima slabiji signal, već i dinamiku i što je najgore ima i šum. E sad, CD-ROM-ovi koji imaju jači izlazni signal, normalno imaju i jači šum. Drugar je imao MITSUMI CD_ROM- i taj šum se čuo bez ikakvog naprezanja, dok, kada je uzeo SONY-ja šum je bio slabiji, mađutim, nakon izmerenog izlaznog signala, pokazalo se i zašto.Sony je imao slabiji izlazni signal od Mitsumija. Ono što je, po meni, najgore je da nije potrebna uopšte neka dobra oprema da bi se čuo taj šum iz CD_ROM-a.
hi.fi.200 inferno,
Ů│ ˙ Ako nije tajna, na kakvom (kom) pojacalu i zvucnicima slusas svoj Ů│ ˙ CD-rom i sa kojim CD plejerom si ga poredio? Kakve su ti usi (jesu li Ů│ ˙ ciste), da li si u ranom detinjstvu bolovao od sarlaha i zauski? Ů│ ˙ Ů│ ˙ P.S. Nothing personal :))))))) :) CD slušam preko stuba starog 12 godina i poredio sam ga sa nekim srednje skupim playerom kod druga (doduše njegovo pojačalo je neko domaće prozivodnje), dakle niakava ultra haj kvalitetna oprema.. :)
hi.fi.201 inferno,
Ů│ ˙ Moje je mišljenje da se za audio sisteme vrednosti ispod 2000 DEM Ů│ ˙ (pojacalo+cass+tuner+zvucnici) isplati koristiti CD-ROM kao uređaj Ů│ ˙ za slušanje CD-a, ali za skuplje (čitaj KVALITETNE) sisteme sigurno Ů│ ˙ vredi inverstirati u CD (na. pr. Philips, Marantz, Tehnics... Ů│ ˙ bilo koji 'pristojan' CD-player) Okay, apsolutno se slažem s tobom. Ako se ima para treba kupiti player, ali.. :) Ů│ ˙ Još jedno poređenje : Kod kuće mi trenutno stoji 'muzejski' CD player Ů│ ˙ low-cost klase ( CEC CDP 530 CD - mašina iz 1988.) koji ima BOLJI zvuk Ů│ ˙ od Sony CD-ROM-a iz 1994. Pa da. Opšte je poznato da su stare stvari klavlitetnije. Uzmimo za primer radio prijemnike. ;)
hi.fi.202 inferno,
Ů│ ˙ Loša praksa ;) Ů│ ˙ Zvuk sa CD-ROM-a ne samo da ima slabiji signal, već i dinamiku i što Ů│ ˙ je najgore ima i šum. E sad, CD-ROM-ovi koji imaju jači izlazni Pa šta ako ima slabiji signal. Uzmeš pa pojačaš na sutbu... ;))
hi.fi.203 dulejko,
Ako zanemarimo sum, da li ima neke vece razlike u dinamici ? Da li postoji neki CD-ROM koji ima digitalni izlaz ? Sad mi pade na pamet, posto CD-ROMu najvise smetaju vibracije, slab D/A konvertor (verovatno zbog ogranicenog prostora), zar ne bi bilo logicno da je externi CD-ROM po kvalitetu slican obicnom CD player-u. Kakav je audio deo Sanyo CD-a u poredjenju sa Sony i drugim CD-ovima. Pozdrav Bojan.
hi.fi.204 sobrenovic,
Vec duze vreme ima pitanja o razlici kvaliteta zvuka izmedju CD_ROM-a i CD-Plejera. Nadam se da ce donji tekst (izvinjavam se zbog duzine :) ) ra razresi bar neke nedoumice. Dole navedeni podaci su plod licnog profesionalnog iskustva, podaci iz tehnicke literature i podaci dobijeni eksperimentisanjem u laboratorijskim uslovima. Niti svaki CD-ROM ima gori zvuk od CD plejera, niti obrnuto. Bitni su parametri (kada se radi o CD plejeru i audio delu CD-ROM-a): 1. tzv. REZOLUCIJA D/A konvertora (deo koji digitalni signal pretvara u analogni, najkrace) Od ovog parametra direktno zavisi dinamika tonskog signala (Dinamika se izrazava u decibelima, i predstavlja logaritamski odnos izmedju najslabijeg moguceg i najjaceg moguceg signala koji se moze dobiti na izlazu iz D/A konvertora). Dinamika se za D/A konvertore izracunava po obrascu: D=20*log(2^n) gde je D-dinamika a n-broj bitova. Na primer, za neke standardne rezolucije D/A konvertora bice: 8 - bitni 48 db 10 - bitni 60 db 12 - bitni 72 db 16 - bitni 96 db Iz ovoga proizilazi da je (ako se uzme da CD-plejeri uglavnom rade na 16-bitnim D/A, kao audio deo CD-ROMova) da razlike u dinamici prakticno NEMA. 2. Izoblicenja u digitalnom delu uredjaja U svakom D/A konvertoru, bez obzira na to koje je arhitekture (da me sad cuje profa ;>) mora doci do izoblicenja iz sledeceg razloga: Na primer, u procesu digitalnog snimanja koristimo, izmedju ostalog, i 16-bitni A/D konvertor. Tu ce minimalna promena napona koja se registruje biti 0.755/2^16=0.00001 V, ili 10 mikrovolti :). E sad (ovde krivicu za izoblicenja snosi analogni deo) pa ce digitalni deo verno da preslika i takve promene napona a kada se zna da sum (sustanje...) u analognom delu moze da postigne nekad i znatno vece nivoe... Pa, bice registrovan. Pri obratnom postupku, na izlazu iz D/A konvertora, dobicemo (uglavnom) vernu sliku tonskog signala koji je ranije snimljen. Ali, analogni deo koji sluzi za pojacanje i reprodukciju signala ce opet uneti NEIZBEZAN sum, ma kako on slab bio. Ovde se samo moze zakljuciti da ce, po ovom pitanju, zvuk iz internog CD-ROM-a biti najnekvali- tetniji a zvuk iz klasicnog CD-plejera najkvalitetniji dok se eksterni CD-rom ili CD-recorder po ovome nalazi negde u sredini. Ovo zato, jer u unutrasnjosti racunara imamo veoma jake radio signale frekvencija i preko 100 MHz, a u audio-delu CD-a bar malo neoklopljene provodnike u kojima se indukuje sum, i eto sra*a. 3. Ulazna i izlazna impedansa Impedansa predstavlja (laicki receno) efektivni otpor koji se dobija na ulazu ili izlazu nekog uredjaja. Teorijski, izlazna impedansa uredjaja treba da bude STO MANJA kako bi izlazni signal sto manje slabio i kako bi njegov nivo sto manje varirao pri promeni opterecenja. Teorijski, ulazna impedansa uredjaja treba da bude STO VECA, kako bi se uredjaj koji daje signal sto manje opteretio. Mnogi problemi u ovoj oblasti audio-tehnike dolaze upravo odatle sto se prave greske u spajanju uredjaja. Tako na primer, standardno bi signal na LINE izlazu CD-a za 0 db trebalo da bude 0.755 volti. Iako se i na izlazu za slusalice moze postici isti nivo signala, nema sanse da se dobije isti zvuk, jer je LINE izlaz projektovan da daje signal uredjajima cija je ulazna impedansa i preko 50 kilo-oma, dok je izlaz za slusalice projektovan za slusalice impedanse 4-600 oma. Uz put, ne radi se sa istim kvalitetom elektronika pojacala za slusalice i onog za LINE izlaz. 4. Namena uredjaja Stariji CD-ROM uredjaji MORAJU da imaju kvalitetniji digitalni deo od standardnog CD-plejera ili bar isto kvalitetan jer je ovde svaki bit vazan. Po ovome, CD-ROM mora imati isti ili bolji kvalitet zvuka. CD-plejer je namenjen emitovanju muzike (ali ovde se moze 'oprostiti' ako se pri digitalizovanju pogresi za koji bit) i kod njega se prvenstveno ocekuje da analogni deo 'ne pravi gluposti' tj. da ima sto manje suma, izoblicenja itd. Po ovome, CD-plejer bi trebao da ima kvalitetniji zvuk. U gornjem tekstu sam cesto upotrebljavao reci UGLAVNOM, TEORIJSKI, i slicne. Ovo zato, jer niti se svi uredjaji rade apsolutno po standardu, niti se svi proizvodjaci pridrzavaju standarda. Tako na primer, ne moze se porediti jedan jeftin CD-ROM sa nekim studijskim CD-plejerom, i ne moze se porediti neki profi CD-Recorder (i reader :) sa nekim 'plasticnim' CD plejerom. Tj., koji uredjaj ce dati bolji zvuk, zavisi iskljucivo od gore pomenutih karakteristika dva konkretna uredjaja koji se porede. Ovo poredjenje vazi, naravno, i kada se porede 2 uredjaja iste vrste, npr. 2 CD-ROMa ili 2 CD-plejera. Isto tako, u laboratorijskim uslovima skoro svi uredjaji (pretezno mislim na CD-ROMove i muzicke kartice) rade savrseno. Ali kada se u kucistu nekog PC-a uklope u celinu sa ostalom elektronikom, ne mora, ali i moze doci do mnogih smetnji u radu. Kod obe grupe uredjaja (plejeri/CD-ROM) kvalitet zvuka zavisi i od kvaliteta kablova, pojacala, zvucne kartice (ako se CD-ROM prikljucuje preko nje), slusalica, zvucnika, skretnica u zvucnicima, i mnogo cega drugog. Zbog ovog mislim da je nezahvalno donositi ocene tipa: Plejeri apsolutno bolji zvuk od bilo kojeg CD-ROMa. Pozdrav, SASA. P.S. - Ima ovoga jos mnooogo, pa ako kome treba, ... :) - Poruka je napisana u nameri da pokusa da razjasni neke nedoumice koje kolaju SEZAMom, ne da omalovazi bilo cije misljenje ili iskustvo :) - Ovo je kucano JAKO na brzinu, u toku DOWNLOAD-a, pa se unapred izvinjavam zbog gresaka koje sam (mozda) pocinio pri kucanju O:)
hi.fi.205 velicko,
>+ Ako zanemarimo sum, da li ima neke vece razlike u dinamici ? Upoređivao sam nekoliko modela kompjuterskih CD-ROM playera sa Philips CD playerom. Stub je sklapan od različitih komponenti. Neznam u kojoj je klasi ali i sa kombinacijom Haffler+Quadd+Kef nisam mogao da nađem zamerke Panasonicu. Meni se lično ne sviđa zvuk koji su davali Sony i još nekoliko tajvanaca, a Mitsumi je bio previše osetljiv na loše (crne) kopije CD-a. Panasonic CD 623b je imao zvuk sa boljom dinamikom od Philipsa, ali je istovremeno taj zvuk i mnogo hladniji, pa ko voli takav zvuk ... >+ Da li postoji neki CD-ROM koji ima digitalni izlaz ? Svi noviji Panasonici imaju. Međutim čuo sam da su cene pretpojačala sa digitalnim ulazom veoma velike. A sa druge strane, ne treba zaboraviti da i ostale komponente u stubu moraju da budu vrhunske. Zvuk vam je onoliko dobar koliko je dobra najlošija komponenta u vašem stubu. A sada i ja da pitam. Koliko je problematična samogradnja nekog kvalitetnijeg DA konvertera? velicko
hi.fi.206 jegor,
> Da li postoji neki CD-ROM koji ima digitalni izlaz ? Ima Panasonic. Neko ga je prodavao ovde za iste pare ko obican. Ali meni malo glupo izgleda stavljati CD-rom na D/A konvertor koji u najjeftinijoj varijanti kosta oko 1200 DM.
hi.fi.207 dulejko,
Pa nisam ni mislio da ga stavljam na D/A convertor nego na digitalni ulaz na DAT-u ili MD-u. Pozdrav Bojan.
hi.fi.208 pavlovicz,
> kao audio deo CD-ROMova) da razlike u dinamici prakticno NEMA. Hm, Zašto onda u uputstvu za CD_ROM( Mislim da je bio PANA 542) piše Db>76 dok i najlošiji cd-player ima >90 Db > pridrzavaju standarda. Tako na primer, ne moze se porediti > jedan jeftin CD-ROM sa nekim studijskim CD-plejerom Ne da ne može CD_ROM nego ne može skoro nijedan audio CD u klasi do 1000 dem > Isto tako, u laboratorijskim uslovima skoro svi uredjaji Kakva crna laboratorija.Iz,tkđ, ličnog iskustva i profesionalne prakse za 10 god. bavljenja HI-FI-jem nisam ušao u 3 stana/sobe gde su komponente i zvučnici namešteni kako treba. > zvucnika, skretnica u zvucnicima, i mnogo cega drugog. Zbog ovog > mislim da je nezahvalno donositi ocene tipa: Plejeri apsolutno > bolji zvuk od bilo kojeg CD-ROMa. Možda je nezahvalno ali je tako. Još samo da me neko ubedi da je Tuner za PC(ugrađuje se na mesto velikog floppy-ja) bolji od Tunera za HI-FI sustav. Pozdrav, Zoran. Možda bi čovek koji je pokrenuo diskisiju mogao da javne koliko para može da odvoji za CD i HIFI pa da diskusija bude malo efikasnija.
hi.fi.209 frant,
> P.S. - Ima ovoga jos mnooogo, pa ako kome treba, ... :) Treba meni. Pošto ionako treba da kupim i CD ROM i CD player, ne bih odmah kupovao i jedno i drugo. Očekujem da će mi CD ROM poslužiti koji mesec i za slušanje muzike. Zanima me koji CD ROM (interni, EIDE) ima koliko-toliko dobar zvuk (što veći odnos S/N) i standardan LINE izlaz. Razmišljam o SANYO modelu četvorostruke brzine, pa ako je nekome poznato kakav je on... Frant
hi.fi.210 biber,
>> A sada i ja da pitam. Koliko je problematicna samogradnja >> nekog kvalitetnijeg DA konvertera? E, ovo i mene zanima, pa ako neko nesto zna eto ima nas vise zainteresovanih ( i dvojica su vec vise, zar ne ). A mogle bi i informacije o AD konverterima. PS U katalogu ITC-a ( Vojvode Stepe ?? ) postoji komponenta sa oznakom TDA 1541 ( 16-bitni digitalno analogni pretvarac ). Mozda moze sa ovim nesto da se uradi? Da li ima neka sema sa ovim kolom?
hi.fi.211 biber,
>> P.S. - Ima ovoga jos mnooogo, pa ako kome treba, ... :) >> - Poruka je napisana u nameri da pokusa da razjasni >> neke nedoumice koje kolaju SEZAMom, ne da omalovazi Bravo majstore, jedna od zanimljivijih poruka (a i korisnih ) koju sam procitao. Ako ima "mnooogo", obraduj nas sa jos kojom.
hi.fi.212 vstan,
> U katalogu ITC-a ( Vojvode Stepe ?? ) postoji komponenta sa > oznakom TDA 1541 ( 16-bitni digitalno analogni pretvarac ). > Mozda moze sa ovim nesto da se uradi? Ne, ne moze ;) Doticno kolo je ugradjivano u poslednju generaciju Philips-ovih i Marantz-ovih multibit plejera. Nego posto je taj TDA ?
hi.fi.213 vstan,
> Da li postoji neki CD-ROM koji ima digitalni izlaz ? Panasonic 563 .
hi.fi.214 vstan,
> Vec duze vreme ima pitanja o razlici kvaliteta zvuka izmedju > CD_ROM-a i CD-Plejera. Nadam se da ce donji tekst (izvinjavam Svaka cast na tekstu, medjutim po prirodi stvari dilema ne postoji. Naime, sva pitanja su posledica elementarne neupucenosti u hifilisticku problematiku.
hi.fi.215 dveselinovic,
Ja to nisam ni rekao - jesam rekao i ostajem pri tome da je razlika između Aims Lab FM Radio kartice od DM 80 i mog Technics STG-570 tjunera, svojevremeno oko DM 600 ako se dobro sećam, zapanjujuće mala. Bar sam je ja tako percipirao, a očigledno sve zavisi od toga i koliko čovek očekuje. U apsolutnom smislu, naravno da je Technics mnogo bolji gde god ka čovek takne - zlo i naopako da nije. Ali, ja sam od te kartice, sa faktički integrisanim tjunerom, očekivao skromne rezultate, kad ono, a ona sasvim pristojna. Normalno, kao i svaki FM uređaj, traži jak signal da bi stvarno radila, ali na sobnu aktivnu antenu je veoma pozitivno regaovala u smislu čujno boljih rezultata. Jedino što se odmah dosta lako čuje je poprilično smanjenje odvajanja kanala na visokim učestanostima, kada u nekom radiju počnu da emituju kvalitetne izvore na ozbiljan način. Opet, za te pare, to nije strašno, ali se ipak čuje. Druga razlika je odnos signal/šum, gde ta kartica ne može ni da prismrdi Technics-u, koji opet istina ima zaista prvoklasnu krivu potiskivanja šumova prema signalu. Dakle, slično ali nikada isto, apsolutno vredi te pare ako se shvati kao usputni "convenience" dodatak, ali Hi-Fi nije, recimo Lo ili Mid Fi. Pozdrav, DVV P.S. Koji tjuner ti imaš?
hi.fi.216 nboskovic,
*> Da li postoji neki CD-ROM koji ima digitalni izlaz ? žini mi se da PANASONIC 563b ima digitalni izlaz. (c) klap nikola
hi.fi.217 ndjokic,
Imam Sansui AU D-9 pojacalo i problem sa njim.Na levom kanalu nemam istu zvucnu sliku kao i na desnom tj. kao da "fali" jedan segment u frekventnom opsegu.Bio sam kod prijatelja koji ima servis i on kaze da za ovo treba majstor koji je plus i hifi entuzijasta, a uz to jos i dobro opremljen.Da li se neko sa Sezama prepoznao ili moze da mi preporuci nekoga? Nebojsa
hi.fi.218 dulejko,
>> Mozda bi covek koji je pokrenuo diskusiju mogao da javne koliko pare >> moze da odvoji za CD i HIFI pa da diskusija bude malo efikasnija. Nisam siguran da li si mislio na mene, ali vec sam rekao da sam kupio CD-ROM Sanyo. Sto se tice ostatka sistema, nedavno sam nabavio Sony risiver, a planiram da uzmem jos jedan dek, najverovatnije Sony TC-K 561s (naslednik TC-K615). BTW, kakav je to studijski CD player koji ste ti i sobrenovic pomenuli ? HEvo jos jedno pitanje koje nije upuceno direktno tebi: da li se na CD-ROMu moze postici efekat "premotavanja" kao na obicnim CD-pla plejerima, odnosno da li se ono moze realzovati na neki drugi nacin sem pukog preskakanja za nekoliko sekundi. Pozdrav Bojan.
hi.fi.219 teorist,
Ů│ ˙ Zvuk sa CD-ROM-a ne samo da ima slabiji signal, već i dinamiku i što Ů│ ˙ je najgore ima i šum. E sad, CD-ROM-ovi koji imaju jači izlazni => => Pa šta ako ima slabiji signal. => Uzmeš pa pojačaš na sutbu... ;)) => A ŠUM ? A dinamika ???
hi.fi.220 dveselinovic,
Na nekima može, a na nekima ne. Na mom Marantz CD53 može da se odradi taj efekat, plus naravno kompletan preskok, u oba slučaja u oba smera. Ali mi zato dosta nedostaje efekat utišavanja (fadeout) koji sam imao na starom Sony CD-u, ali koji nije imao efekat premotavanja. I uvek ti jetako, nešto ima, a nešto nema; ako ima kilo i po efekata, osnovni zvuk verovatno nije bog zna šta (čast izuzetcima), a ako ima mnogo dobar zvuk, onda obično nedostaje neki pogodan efekat. Pozdrav, DVV
hi.fi.221 biber,
>> Nego posto je taj TDA ? Katalog iz maja '95 kaze 90,91 din. Tada je DEM-DIN odnos bio 1:2,33. >> Ne, ne moze ;) >> Doticno kolo je ugradjivano u poslednju generaciju Philips-ovih >> i Marantz-ovih multibit plejera. Zasto ne moze, kad je eto ugradjivan u CD plejere? I da li bi mogao da se ubaci u PC, na nekakvu kartici, pa da imamo D/A konverter, slicno nekoj zvucnoj kartici? A i kakav bi bio kvalitet zvuka? Licno, sa soundblasterom ( 16 ASP ), nisam previse zadovoljan, cini mi se da unosi dosta suma. E sad da li je to do D/A ili A/D ili do oba ne znam, ali kad semplujem "tisinu", pa dobijeni .WAV pogledam u nekom hex editoru umesto ocekivanih nula, moze se videti svasta. Izgleda da od 16 bita imamo sigurnih 10-12, ostalo je sum.
hi.fi.222 pavlovicz,
Bez ikakve rezerve: 436-592 i Traži Nešu. žovek se godinama bavi HI-FI-jem, a od skoro i ovom pošasti pod nazivom PC :) Inače, meni je izvukao iz mrtvih jedan Sansui AU-919 Zoran. P.S. Ne menjaj pojačalo već ga popravljaj dokle god može.
hi.fi.223 pavlovicz,
> CD-ROM Sanyo. Sto se tice ostatka sistema, nedavno sam nabavio Sony > risiver, a planiram da uzmem jos jedan dek, najverovatnije Sony TC-K > 561s (naslednik TC-K615). Što se tiče deka O.K. Međutim SONY risiver: BLJAK. Tu je mrtva trka između Tehnicsa i Sony-ja ko ima gori zvuk. Nu, što reče DVV, a izgleda da je to neminovno, ili uređaji lepo rade a asketski su " obučeni ", ili ima mnogo lepe šminke a zvuka nigde. Nego ono najvažnije, ne reče koje kutije imaš ? > BTW, kakav je to studijski CD player koji ste ti i sobrenovic pomenuli ? Ja sam mislio na švicarski STUDER i REVOX . Pozdrav, Zoran.
hi.fi.224 sobrenovic,
Evo spiska opreme u radiju u Sremskoj Mitrovici: Radio "M" Sremska Mitrovica Glavna rezija ************* 1 Mikseta EELA (4 mikrofonska kanala, 13 kanala za cd,tape, 2 telefonska kanala) 2 gramofona Technics 1210 MK2 2 predpojacala za gorepomenute gramofone 2 Technics CD plejera 1 AIWA CD plejer 2 Technics TAPE-DECK-a (pazi izraz :)) ) 1 Grundig tjuner 3 Magnetofona REVOX PR-99 MK3 1 PC486/66/1.2 Gb 1 Technics DAT 2 Aktivna zvucnika YAMAHA (35W svaki, rade k'o avion) Pomocna rezija ************** Mikseta EELA (7 kanala CD/TAPE, 2 mikrofonska kanala, 2 telefonska kanala) 2 gramofona Technics 1210 MK2 1 CD Technics 1 CD AIWA 1 TAPE DECK Technics 2 magnetofona TECHNICS PR-99 MK3 1 Procesor YAMAHA 555 1 PC486/100/1.2 Gb 1 satelitski tjuner 2 Aktivna zvucnika YAMAHA (35W svaki) Studio ****** 4 Mikrofona SHURE 1 Kontroler mikrofona (pojacalo, kontrola jacine) 8 pari slusalica SENHEISER Predajnik ********* maksimalna snaga 1000W visina antene od tla 82m nadmorska visina antene oko 82+90=172m pobudni predajnik 15W frekvencija 91.9 MHz (stereo) veza rezija-predajnik ide postanskim kablovima (10 parica) pa je 'kvalitet' signala _OCAJAN_. Uporediti zvuk na monitorima u reziji i onaj sa tjunera (u istoj toj reziji) nema nikakvog smisla. Rezije su spojene (i racunari i miksete) tako da je omoguceno da se program radi simultano iz obe, da se po potrebi prebacuje iz jedne u drugu i slicno... A, daaaa... Kada je direktor Ivan Rakic pokusao da privatizuje firmu i pretvori je u DD vladina agencija za procenu je ukupnu imovinu procenila na 22.000 maraka (da, dvadesetdvehiljade maraka) :))))))))))))))))))) Sticajem okolnosti, nije uspelo vec isti sad ocekuje sut-kartu ... :)
hi.fi.225 sobrenovic,
Cilj poruke nije bio da ubedjuje bilo koga da je bolji CD-ROM ili plejer, vec da ukaze na parametre koji uticu na kvalitet zvuka
hi.fi.226 sobrenovic,
Bice, bice... Sta treba iz ove oblasti? Specijalnost mi je digitalna obrada zvuka.
hi.fi.227 dveselinovic,
Baš tako, popravljaj dok može, nikako ne bacaj. U to vreme, uređaji su bili daleko kvalitetnije napravljeni nego danas (u proseku gledano), a danas bi morao mnogo više da platiš, i relativno i apsolutno, za taj kvalitet rada. Banalan primer - Technics je izgleda 111,1% prešao na integrisane izlazne stepene, Sony ih parti sa hibridnom tehnologijom (naponski pojačavač je IC, strujni je još uvek diskretan), itd. Phono RIAA stepeni se danas maltene 100% prave od IC-a (što ne bi bilo loše da koriste dobre IC-je, ali ti su skupi, pa se trpaju klasični op ampovi sa smanjenim šumom). Jedino ludi Englezi trpaju dobre IC-je unutra, ali su zato oni skupi u odnosu na Japance. Harman/Kardon je jedna od poslednjih firmi koje i dalje rade isključivo sa diskretnim komponentana (tranzistorima a ne IC-ima), i još par drugih (na primer, Proton), ali im je zajedničko to što za njih valja dati podosta para. Na primer, moj H/K ima 50WRMS, a za njegovu cenu, iz Japana dobijam u proseku 85-105 WRMS plus gomilu šminke, ali sa traljavom elektronikom. Taj Samzuji, pardon Sansui, je još iz serije kvalitetno napravljenih uređaja, pa ga stoga treba čuvati. Pozdrav, DVV
hi.fi.228 vpoznanovic,
Jedan prijatelj me zamolio da se raspitam za nekoga ko "mota" zvučnike. Kaže da mu ne rade kako treba, da krče i da bi mu to trebalo riješiti problem. Imate li neku preporuku?
hi.fi.229 pavlovicz,
Kad spomenu Tehnics-a, pre neki dan sam slušao njihovo pojačalo model TEHNICS SU 900 D. Cirka 19 Kg, u DIgitalnoj izvjedbi naravno imresivnog izgleda. Kad ga otvorismo, a unutra STK. Pored njega ( u servisu ) je stajao jedan matori SANSUI risiver model G-901 d. Nikad veći risiver ne videh. Sam toroidni trafo je 25 cm prečnika.Dimenzije risivera : 50*25*40, 22 Kg. Inače doskora sam mislio da je najbolji komercijalni risiver PIONEER CTF 1250, no, kad uključismo SANSUI-ja ostadoh u dilemi. Zanima me nečije iskustvo sa ONKYO risiverima. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.230 biber,
>> Sta treba iz ove oblasti? Specijalnost mi je digitalna obrada zvuka. I jao! Pa to upravo ono sto me izuzetno zanima. Svojevremeno sam pokusavao stosta na temu digitalnih filtera. Nabavio sam sto sam mogao od literature, medjutim to uopste nije naivna oblast. Osim toga, u digitalnoj obradi zvuka ima jos mnogo zanimljivih tema. Zato se slobodni raspisi, ili s obzirom da mozda izlazimo iz teme, a ako nema jos zainteresovanih, da se prebacimo na "mail".
hi.fi.231 biber,
>> Ja sam mislio na svicarski STUDER i REVOX . Strogo gledano REVOX spada u poluprofesionalnu opremu, dok je STUDER prof. Inace oba su u stvari ista firma ( vili studer- boss ) .
hi.fi.232 biber,
>> Evo spiska opreme u radiju u Sremskoj Mitrovici: >> Radio "M" Izuzevsi dekove i plejere cini mi se sasavim solidna oprema. >> 2 Aktivna zvucnika YAMAHA (35W svaki, rade k'o avion) Koja im je oznaka? Vec duze vremena prizeljkujem NS 10 (iste firme) Usput da li neko zna razliku izmedju S i M verzije ovih zvucnika? >> veza rezija-predajnik ide postanskim kablovima (10 parica) Ne razumem bas ono u zagradi. >> Kada je direktor Ivan Rakic pokusao da privatizuje >> firmu i pretvori je u DD vladina agencija za procenu >> je ukupnu imovinu procenila na 22.000 maraka Sta ces, lopovska posla. Svugde toga ima.
hi.fi.233 sobrenovic,
U stvari, kad se pomenuti magnetofoni otvore, na skoro svim delovima pise STUDDER-REVOX. E sad, sprave se i proizvode u nemackoj, od delova (po oznakama...) nemackih i japanskih. Da li je polu ili full-profi oprema, ne znam, ali znam da rade jako lepo. A i u RTS-u ima brdo opreme bas STUDDER-REVOX od pomenutih PR-99 MK3 pa do mikseta pomenute firme. Nisam siguran, ali mislim da i RADIO KOSAVA (102.2) ima REVOX miksetu u glavnoj reziji... Sto se dopisivanja tice, velcome to group...
hi.fi.234 calex,
<!> Pored njega ( u servisu ) je stajao jedan matori SANSUI risiver model <!> G-901 d. Nikad veći risiver ne videh. Sam toroidni trafo je 25 cm Jesi l' video SANSUI receiver iz serije ispred ove, mislim da beše oznaka 33000? žini mi se '77-'78 godina.
hi.fi.235 ndjokic,
RE:Sansui AU-D9. Sve je u redu:))).Imao sam peh da sam uzeo par losih diskova tj. izvora zvuka,i onda sam se uspanicio jer kao i ti znam da bih sada taj kvalitet morao puno da platim.U svakom slu- caju hvala ti na majstor Nesi ali na srecu nisam morao da idem kod njega. Medjutim imam jos jedno pitanje.Vec 5-6 godina imam Heybrook HB3 zvucnike koji su mi,blama li,stajali na kartonima od jaja.Sada sam resio da kupim stalke.Heybrook u dokumentaciji preporucuje HBS3 stalke.Kod nas se prodaju uglavnom stalci za manje modele ove firme.Da li ti ili neko drugi zna ko pravi/prodaje stalke za vece zvucnike...i sve o tome:) Nebojsa
hi.fi.236 frant,
> Banalan primer - Technics je izgleda 111,1% prešao na integrisane > izlazne stepene, Sony ih parti sa hibridnom tehnologijom Nije mi baš jasno zašto pojačavač u integrisanoj tehnologiji nije jednako dobar kao i onaj u diskretnoj, tj. zar ne može da se napravi da bude dobar? U elektronici se obično daje prednost integrisanim kolima... Da li se ovde radi o ograničenjima same tehnologije ili o "ljudskom faktoru" (loše projektovanje, štednja)? Frant
hi.fi.237 dveselinovic,
Pa, uzmi u obzir da izlazni stepen treba da pogura poveću količinu amepra u zvučnike; da bi to mogao, substrat na kome se nalazi tranzistor sam po sebi treba da bude poveći, a ako se radi o značajnim strujama, problem se rešava povezivanjem više pari tranzistora u paralelno-serijsku vezu. Tipičan izlazni stepen današnjice od recimo 70-100 WRMS u 8 oma koristi dva para tranzistora po kanalu. Tipičan izlazni tranzistor današnjice ima rejting od 115-250 W; uzmimo manju vrednost, pa je to opet 460W kapaciteta. Plus pobudni tranzistori, itd, sve to zajedno traži svojih 10x5 cm pločice sa delovima. E sad, dojde neko ko sve to nabije u jedan IC. Sve dok se radi sa manjim snagama, recimo do 50W/8 oma, to još i nekako ide, ali preko, više nikako. Daće to napon, ali kada naleti na iole nezgodnije zvučnike, ode mast u propast. Sve je strpano u jednu tačku (diskretni stepeni su ipak razbijeni na više tačaka) pa se greje kao ludo, veze su fiksirane (kod diskretnih stepena, imaš izbor oko načina povezivanja i dodavanja drugih kola), ali je zato sve to jako kompaktno i naravno vrlo jeftino, ne samo u nabavci, već i u izradi. Otpada niz radnji, kao što je recimo odbir tranzistora, pa uparivanje, itd. Dakle, sa prljavom vodom ujedno izbaciš i bebu. Uzmi samo ovo - STK na velikim Technics uređajima ima rejting od 250W, a jedan dobar pojačavač ekvivalentne snage bi normalno (po mojim kriterijumima i iskustvu, mada je u komercijalnoj praksi naravno sve drugačije) koristio 4 para izlaznih tranzistora, sa ukupnom disipacijom od 1.000 W. U praksi, H/K 2400 koristi po dva para izlaznih tranzistora, sa ukupnom disipacijom od 600W. Šta misliš, koji će od njih bolje da radi u stvarni zvučnik, koji niti ima 8 oma, niti je čist otpornik? Pozdrav, DVV
hi.fi.238 dveselinovic,
Onkyo je pravio lude uređaje, ali ako je da se impresionira, treba videti stare Marantz uređaje, dok su još bili samostalni - e, to je bilo zaista impresivno. Na primer, izlazni stepeni sa disipacijom od 1.000 W, od čega se nominalno koristilo 125 W, pa one flaše za mleko od elektrolita, itd. A težak kao tuč, nisam merio, al' mislim da je morao imati bar 25 kg, tu negde kao moj Philips magnetofon, isto sam se kilavio. Uzgred, Onkyo integrisani pojačavač od nekih 70W je i dan-danas težak vrlo konkretnih, 15,5 kg; Technics od 100W ne prebacuje 10 kg, a onaj od 70W ima tačno 8,4 kg (po specifikacijama). Pozdrav, DVV
hi.fi.239 kanki,
>> Sto se dopisivanja tice, velcome to group... Ne čini to jadan...
hi.fi.240 pavlovicz,
><!> Pored njega ( u servisu ) je stajao jedan matori SANSUI risiver model ><!> G-901 d. Nikad veći risiver ne videh. Sam toroidni trafo je 25 cm > > Jesi l' video SANSUI receiver iz serije ispred ove, mislim da > beše oznaka 33000? žini mi se '77-'78 godina. Nisam. Iz te godine/serije mi je ostalo u sećanju pojačalo AU-9900. Šteta što se ovde nakotilo tako mnogo Tehnicsa i Sony-ja.
hi.fi.241 pavlovicz,
Ako imaš prospekt, onda uzmi i sam ih napravi(što bi davao pare). NA berzi(SKC) možeš da kupiš i anti-rezonantne podmetače( u obliku viska, raznih dimenzija) i da uzmeš od nekog prospekt za stalke. Inače, ovo ti savetujem( stalke ) da obavezno uzmeš/napraviš. Iznenadičeš se kad budeš podigao zvučnike i dobro ih razmestio kolika je dobit u zvuku.
hi.fi.242 pavlovicz,
Imao sam jednu seriju od 2216 do 2265. Mislim da su tada još uvek bili made in USA. Mada, mi je od ovog 2265 bolje zvučao TANDBERG ( e sad ne sećam se tačno modela) od 60W. Jedno pitanje : Dali se može po potrošnji uređaja aproksimativno znati kolika je sinusna snaga dotičnog. primer: Tehnics pojačalo SU-500 troši 250 W i daje snagu od 40 Wati a JVC ax-33 troši 180 W i daje 75 Wati. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.243 biber,
>> 1.000 W, od cega se nominalno koristilo 125 W, pa one flase za mleko >> od elektrolita, itd. A tezak kao tuc, nisam merio, al' mislim da je Bas takve elektrolite imam kod kuce (spragovi, 30 000 uF/75V DC i i 75 000/25V), pa bi da ih upotrebim. Postoje li neke proverene seme za snagase, ili jos bolje da li neko radi gotove module ( plasim se uparivanja) . Svojevremeno sam imao neke ponude za QUAD 405 module koje radi neki covek kod nas. Ima te li iskustava? Koliko bi to moglo da vredi? Sta vise cenite MOSfet tehnologiju, ili klasicne tranzistore? Znate li dobrog majstora za kutije za uredjaje? 'Ajd da skupimo razna iskustva pa da slusamo pravi ZVUK, a ne da skupo placamo japansku konfekciju. Imao sam prilike da slusam i pravljene zvucnike i pravljena pojacala, i cini mi se da ne zaostaju za fabrickim.
hi.fi.244 dveselinovic,
čali bože ako ručno napravljeni uređaj "ne zaostaje za konfekcijom", to je onda potpuni promašaj. Što bih se mučio da sam pravim nešto što mogu da trknem u radnju i kupim? Quad 405 je po mome mišljenju jedno *TOTALNO* osrednje pojačalo koje notorno ne voli ni 7,5 oma, a kamo li 4. žim mi to neko kaže, ja ga uljudno pozdravim sa onim "Izvini, žurim". Ideja sa "current dumping"-om je dobra, ali na žalost, nije mnogo pogodna za kompleksna opterećenja - možda je oni nisu doveli do kraja, ali po meni, to zvučki dosta tanko. U poređenju sa drugim, istina skupljim, Englezima, a pre svega NAIM-om, ovo je tra-la-la roba. Jedini MOSFET uređaj koji sam lično čuo a koji me je impresionirao po svim nivoima je bio jeda Perraux (Novi Zeland) pojačavač od nekih 100W - to je stvarno bilo božanstveno. Inače, po meni, MOSFET izlazi su dobri za srednje i visoke, ali dosta tanki na basu. Mislim da je razlog tome što se MOSFET smatra idealnim za pobudu, pa se odvali maksimalna štednja na svemu. Jedan moj drug (sada u Australiji) je svojevremeno napravio jedan odličan pojačavač tako što je naponski stabilizovao napajanje za naponski deo, čime ga je automatski razveo od napajanja strujnog dela, a strujni deo je vukao preko 2x2 Siemens profi elektrolita od nekih DM 50 komad. I to je jako lepo radilo, ali je naravno koštalo više. Danas bi hit bio zameniti Hitachi tranzistore, koji boluju od velike izlazne otpornosti (Rds on = 0,4 oma) Motrolinim hex FET-ovima, ali nigde ih ne videh u katalozima. Vidim koriste ih ljudi, da mi je samo znati gde ih nabavljaju? U celini, više volim klasični bipolarac na izlazu, a što se tiče uparivanja, to jeste problem, ali ne mora i da bude, ima načina da se taj problem jako minimizira. Ako je za MOSFET, slao sam ja ovde tri šeme - 50, 100 i 250 W RMS po kanalu. Ako treba, poslaćemo opet u OrCAD 4.2 formatu. Pozdrav, DVV
hi.fi.245 velicko,
>+ mozda izlazimo iz teme, a ako nema jos zainteresovanih, da se >+ prebacimo na "mail". Nikako. Već čekam predavanja ;) velicko
hi.fi.246 velicko,
>+ Iznenadičeš se kad budeš podigao zvučnike i dobro ih razmestio Ja sem nedavno podigao kutije, i nisam mogao da poverujem ušima :)) Ajde malo o razmeštanju kutija (ono osnovno znam). Kolko se sećam mora da postoji i neka minimalna udaljenost kutija od zida .... Pošto sam stalke sam pravio od metalnih cevi i drveta, nisam pravio nikakve odstojnike između kutija i stalka. Kako to treba da izgleda? velicko
hi.fi.247 velicko,
>+ zvučnike. Kaže da mu ne rade kako treba, da krče i da bi mu to >+ trebalo riješiti problem. Imate li neku preporuku? Barny - 018-49-287
hi.fi.248 velicko,
>+ Svojevremeno sam imao neke ponude za QUAD 405 module koje radi >+ neki covek kod nas. Ima te li iskustava? Koliko bi to moglo da >+ vredi? >+ >+ Znate li dobrog majstora za kutije za uredjaje? Ispašće kao reklama, ali :) Barny (018-49-287) je ranije pravio module za QUAD 405. Nisam siguran dali ih i dalje radi, kaže potražnja je mala, a niko nije spreman da plati dovoljno... On je takođe radio kutije za neke klubove u Nišu... Meni je za neke jeftine kutije radio skretnice po nekom njegovom nacrtu, tako da je zvuk posle toga bio sasvim druga priča. Inače zanimljivo je da originalni QUAD koristi neke kondenzatore proizvođača - ISKRA :). Što se tiče procene, ako ti neko uradi pojačalo kako treba, sa kvalitetnim komponentama, pažljivo i lepo sve podesi, to će da radi lepo. A ako neko zbudži pojačalo na brzinu, sa "približno" istim delovima, niko nezna kako to na kraju može da zvuči (zveči). Treba obratiti pažnju i na kvalitetnu kutiju sa dobrim trafoom, i sa dobro izvedenim vezama između konektora .... velicko
hi.fi.249 peacock,
#### Baš tako, popravljaj dok može, nikako ne bacaj. U to vreme, #### uređaji su bili daleko kvalitetnije napravljeni nego danas (u #### proseku Kada sam, valjda, '77-78 godine kupio Rotel RA 714, svi su mi se smejali. Za sve ove godine jednom mi je ruknuo osigurač pre par godina. Kada je majstor otvorio makinu da ga zameni, samo je rekao: Ovo nemoj nikada da prodaš. I neću :)
hi.fi.250 frant,
> Ajde malo o razmeštanju kutija (ono osnovno znam). > Kolko se sećam mora da postoji i neka minimalna udaljenost > kutija od zida .... Najbolje je da prvo pročitaš šta o tome piše u uputstvu za te kutije. Neke su predviđene da stoje što dalje od zidova, a neke bi trebalo da stoje uz zadnji zid (npr. neki HEYBROOK modeli). To zavisi od principa rada kutija i od njihove konstrukcije. Visokotonci treba da stoje otprilike u visini ušiju slušaoca. Rastojanje između kutija ne bi trebalo da je manje od 2.5 m, a treba ih postaviti tako da se postigne što veća simetrija. Kutije mogu da stoje paralelno zadnjem zidu ili da se malo okrenu ka slušaocu, koji, naravno, sedi negde u sredini. Najbolje je da eksperimentišeš, držeći se ovih opštih preporuka, pa da vidiš gde tvoje kutije daju najbolji zvuk. Frant
hi.fi.251 dulejko,
> Sto se tice deka O.K. Medjutim SONY risiver: BLJAK. > Tu je mrtva trka između Tehnicsa i Sony-ja ko ima gori zvuk. Pa, zvuk je sasvim pristojan ako volume nije suvise odvrnut. Inace je 2x90W u 4 oma. A tek sto izgleda! Izaberem CD a on na displeju ispise CD, za gramofon PHONO i sl, plus umesto toga ti mozes da stavis nesto drugo. Svi koji ga vide misle da je nesto fenomenalno, a ja ga platio 360 DEM sa nekim popustom (tetka mi radi u nekoj robnoj kuci u Nemackoj). > Nego ono najvaznije, ne rece koje kutije imas ? Kutije su one domace (Ei akustika) od 100W sinusa u 4 oma, sa zamenjenim visokotoncima (Ei) i srednjetoncima (isto Ei).To su one koje su, ako se ne varam, svuda isle u paru sa HSR-om 140. Mislio sam da ih menjam, ali veliki problem predstavlja carina, tako da sam odustao od toga bar za neko vreme. Fino rade, drajveri su OK, mada mi se cini da su kutije (mislim na ono drveno) malo lose. Napunio sam ih pucnom + malo sundjera, stavio na stalke, a bas se nesto poboljsao. Da li ovo sto sam stavio u njih valja ili da stavim nesto drugo. Pozdrav Bojan.
hi.fi.252 dulejko,
Zar fade out i fade in (+ reverb, chorus i sl.) nisu efekti SB16 kartice, odnosno ASP cipa ? Pozdrav Bojan.
hi.fi.253 micotakis,
Evo situacije: Imam deck TECHNICS RS-B28R. Do pre pola godine sam ga slusao bez problema, osim sto nije radio jedan kanal za snimanje. Pa ga ja odnesoh drugu da ga "popravi" i grdno se ZAJ*B*H. Drug je priznao da ne zna da ga popravi i "sklopio" ga "kako je i bio" osim sto od tada ne mogu ni da ga slusam :(. On daje znake zivota (lampice) i kad se pusti kaseta ona se vrti ali se nista ne cuje :). Pa, trazi se dobra dusa koja se razume u elektroniku da pogleda sta se unutra desava i za neku normalnu nadoknadu da ga sklopi kako treba da opet mogu da slusam kasete . mail me, MICOTAKIS
hi.fi.254 zoran.ristic,
** Šta misliš, koji će od njih bolje da radi u stvarni zvučnik, koji ** niti ima 8 oma, niti je čist otpornik? Negde oko '82. napravio sam zvučne kutije sa zvučnicima koji idu u KEF 105.2, sa klasičnom skretnicom 12 dB/okt. Paralelno zvučniku vezao sam RC član kojim se impedansa zvučnika svodi na čisto i konstantno omsko opterećenje jednako omskom otporu zvučnika. ───────────┬────────────────┐ │ │ │ │ R = Rz C ─┴─ │ ─┬─ ┌┴┐ /│ │ │ │/ │ Lz R -> ┌┴┐ Rz, Lz │ │ │ C = ---- R │ │ │ │\ │ 2 │ │ └┬┘ \│ Rz └┬┘ │ │ │ │ │ ───────────┴────────────────┘ Pošto Rz i Lz nisu konstantne veličine, da li neko zna kako treba korigo- vati statičke izmerene vrednosti da bi se dobile neke optimalne vrednosti? U trenutku kada sam pravio skretnice nisam bio raspoložen za eksperiment- isanje, a kasnije sam prešao na aktivni sistem (za basove Phase Linear 400, a za srednje i visoke Sage Audio Supermos1 mono blokovi) tako da nisam probao da eksperimentalno utvrdim optimalne vrednosti za R i C.
hi.fi.255 zoran.ristic,
** Jedan prijatelj me zamolio da se raspitam za nekoga ko "mota" zvučnike. "N.N. ACOUSTIC", Napijalo Nenad Kapetan Mišina 23, Bgd tel. 631-730 Poslednje premotavanje zvučnika od 50W sam platio 30 DEM. Radi tako što skida samo kalotu, bez odlepljivanja vešanja i centratora. Toplo prepo- ručujem.
hi.fi.256 frant,
> Dali se može po potrošnji uređaja aproksimativno znati kolika je > sinusna snaga dotičnog. Teoretski je moguće, u praksi teško, možda može približno. Mora da se zna u kojoj klasi radi izlazni stepen pojačavača (daleko najčešće u klasi AB, mada ima nekih i u klasi A, npr. neki KRELL pojačavači). Kod klase AB možda može da se zanemari "mirna struja", tj. ona koja teče u odsustvu ulaznog signala, ili može da se izmeri. Treba izmeriti struju kad je pobuda maksimalna (tj. kad na izlazu nastaju izobličenja - ovo je nezgodno), sa poznatim potrošačem od npr. 8 Oma, čisto rezistivnim. Maksimalna snaga koja se dobija iz mreže, umanjena za iznos snage bez pobude (ako ta snaga nije zanemarljiva) i za maksimalnu snagu disipacije na izlaznim tranzistorima, je približno maksimalna snaga tog pojačavača za oba kanala zajedno. (Ako te sve ovo zanima, možeš da pročitaš npr. poglavlje o pojačavačima velikih signala u knjizi "Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola" od prof. Dr. Slavoljuba Marjanovića.) E sad, ja ne razumem šta će ti sve to, em je komplikovano za merenje, em ne dobijaš baš tačne podatke. Osim toga, moraš da znaš kako je tvoj pojačavač projektovan. Najzad, zašto ti je bitno da odrediš snagu pojačavača, kad to već piše u tehničkim podacima? 40W ili 37.271W, niti je to važno, niti možeš na to da utičeš. > primer: > Tehnics pojačalo SU-500 troši 250 W i daje snagu od 40 Wati a JVC ax-33 > troši 180 W i daje 75 Wati. Pitanje je na šta se troši tih 250W ili 180W. Da li je to podatak iz dokumentacije, koji se verovatno odnosi na neku maksimalnu moguću vrednost snage celog uređaja pod nekim uslovima? Mnogo "okrugle" vrednosti, verovatno su date samo radi orijentacije, da se ne prekorači dozvoljena snaga tamo gde se uređaj priključuje na mrežu. P. S. Neka mi D.V.V. ne zameri ako sam nešto pogrešno napisao O:). Frant
hi.fi.257 dr.grba,
>> Pošto sam stalke sam pravio od metalnih cevi i drveta, >> nisam pravio nikakve odstojnike između kutija i stalka. Spremam se da pravim stalke - da li da cevi debljine 8 cm napunim peskom? (:
hi.fi.258 dveselinovic,
Ego te absolvo, mi fili! :-)))))))))))))))))))))) Inače, potpuno se slažem sa tobom. Na primer, ako se klasičan trafo zameni sa torusom istih osobina, ukupna potrošnja uređaja pri maksimalnoj pobudi će se smanjiti, jer je torus osetno efikasniji od klasičnih trafoa sa limovima. Ili, ako se na elektrolite stave bliderski otpornici, potrošnja struje u stanju minimalne pobude će porasti; da i ne govorim šta će se desiti ako se izlazni stepen prebaci na veće struje mirovanja. Najzad, ako sve to radi u čistoj klasi A, potrošnja će se povećati van svih uobičajenih (čitaj - tipičnih) potrošnji za datu klasu. Ukratko, očitavanjem nominalne potrošnje znajući nominalnu izlaznu snagu nije precizno i približno. Istina, veća potrošnja bi mogla da znači i to da uređaj dobro reaguje na padove opterećenja i/ili veće fazne pomere tako što isporučuje veće struje, ali to ostaje samo pretpostavka i nada potencijalnog kupca. Samo jedna opaska - nemoj olako da zanemaruješ struje mirovanja u klasi AB, tu ume da bude jako velikih iznenađenja. Uzmi za primer Otalu - nominalno 25/50 W u 8/4 Oma, ali je struja mirovanja, umesto tipičnih 30-100 mA ravno 600 mA po kanalu, što već nije šala. Na stranu što je to jako dobro, jer znači da radi u čistoj klasi A do snage od 3/6 W u 4/8 oma, što se prevodi u realni život tako da će korisnik sa prosečno efikasnim zvučnicima sedeti u čistoj klasi A bar 95% vremena. Poenta je, to ume da iznenadi. Pozdrav, DVV
hi.fi.259 fbojan,
> Jedini MOSFET uredaj koji sam licno cuo a koji me je impresionirao > po svim nivoima je bio jeda Perraux (Novi Zeland) pojacavac od nekih > 100W - to je stvarno bilo bozanstveno. Inace, po meni, MOSFET izlazi Ja sam do skoro redovno isao kod jednog druga koji je imao MARANTZ PM94 koji ima MOS-FET izlaze i mogu da kazem da zvuci odlicno. Covek je imao i neke babaroga JBL kutije, koje su pak bile postavljene u sobi koja je pravljena samo za slusanje muzike, covek je HIFI manijak, pa je dozivljaj bio jedinstven. Sad je sve to menjao za neku cevnu kombinaciju pretpoja- calo, izlazno pojacalo u A klasi ali nisam jos otisao da cujem kako to zvuci, pa kad odem prenecu vam moje utiske. Sto se starijih uredjaja tice, tako nesto se danas za razumne pare ne pravi! Cuvajte ono sto imate jer da danas kupite nesto slicnog kvali- teta ima da vas oderu! Pre par dana sam se docepao kataloga nekog americkog lanca pro- davnica tehnicke opreme i nisam mogao da verujem koliko je tamo tehnika jeftina. Tamo je sve dva puta jeftinije nego u Nemackoj! Da zivim tamo kakve bih makine imao u kuci :(. Steva
hi.fi.260 zqusovac,
> Zanima me necije iskustvo sa ONKYO risiverima. Moj drug vec nekih 10-ak godina ima jedno ONKYO pojacalo od 70W sinusa. Kod njega zvuci fenomenalno, ganja trosistemske Pilot zvucnike zapremine preko 200 l bez ikakvih problema, mada vecinu vremena provodi sa parom Tannoy kutija koje su u radnoj sobi. Pojacalo je svojevremeno bilo kod mene nekoliko meseci. Prva stvar koja me odusevila bila je tezina - cistih 14-15 kg. Ja sam tada imao Sansui 900 ali Okyuo je definitivno bolji. poz, zq
hi.fi.261 pavlovicz,
> Mislio sam da ih menjam, ali veliki problem predstavlja carina, To i uradi.Obavezno. Što se tiče carine, ako nećeš da uzimaš skupe kutije, onda bolje ih uzmi kod nas preko malih oglasa. Što se tiče cene, šta ćeš. pod sankcijama smo. Ja sam, 1992 god. u Frankfurtu, na rasprodaji kupovao Sony-ja po smešnim cenama, a tek kakav je osećaj kad uđeš u radnju i uzmeš korpu sa točkićima (kao kod u Supermarketima ) i počneš da ubacuješ CD-ove, pojačala ...
hi.fi.262 pavlovicz,
> E sad, ja ne razumem šta će ti sve to > pojačavač projektovan. Najzad, zašto ti je bitno da odrediš snagu > pojačavača, kad to već piše u tehničkim podacima? 40W ili 37.271W, niti je > to važno, niti možeš na to da utičeš. Piše kad imaš prospekt, no, kad je pojačalo/risiver star 10+ godina onda se ponekad ti prospekti zagube.
hi.fi.263 pavlovicz,
>>> Pošto sam stalke sam pravio od metalnih cevi i drveta, >>> nisam pravio nikakve odstojnike između kutija i stalka. > > Spremam se da pravim stalke - da li da cevi debljine 8 cm napunim peskom? Pa, poželjno je. A koliko su kutije teške/visoke/duboke ?
hi.fi.264 dveselinovic,
Marantz je i inače načisto vaskrsao od kada ih je preuzeo Philips, na bar moje veliko zadovoljstvo. Ken Ishiwata, koji je trenutno glavni inženjer, je čovek sa impresivnim dosijeom i referencama, što se vidi po proizvodima današnjice. Moja iskustva sa njihovim CD53 su zaista sjajna, a da nisam usamljen, eno testa u SUONO-u nekih 8-9 CD plejera i Marantz pokupi lovorike ispred TEAC, Technics, JVC, Sherwood, Akai, Onkyo, itd. Međutim, Harman/Kardon i dalje ostaje šampion po sposobnosti da tera veoma složena opterećenja i po bas i bas-srednjim registrima; kvalitet zvuka tu je ipak za dlaku boji od Marantz-a, bar po meni. Sa zaista gadnim zvučnicima, a la Yamaha NS-1000, H/K nastavlja da radi, a Marantz se ipak zbunjuje (pričamo o ekvivalentnim klasama cene). Jedini drugi koji se ne da zbuniti je Onkyo, ali ma koliko dobar, on opet nema ambijentnost koju daje H/K, ali se zato ni ne zbunjuje kao najveći deo drugih. Dakle, da nemam H/K, lomio bih se između Marantz-a i Onkyo-a. Model koji ti spominješ košta 3 puta više od mog H/K, što ga baca u klasu velikih H/K uređaja. Pitam se šta bi rekao da si mogao da ih porediš u istoj sobi sa istim sistemom. Pozdrav, DVV
hi.fi.265 dveselinovic,
Ha, pa odavno ja govorim da je Onkyo poslednja ozbiljna japanska firma koja nije otišla u ludilo cena, kao Kensonic Accuphase. Bili i ostali stabilna i veoma, veoma solidna firma, sa njima nema omanjivanja za pojačavače. Pozdrav, DVV
hi.fi.266 kanki,
Za biber-a >> Ako je za MOSFET, slao sam ja ovde tri šeme - 50, 100 i 250 W >> RMS po kanalu. Ako treba, poslaćemo opet u OrCAD 4.2 formatu. EXTRA.4 poruka 3.323 mosproj.zip 14Kb
hi.fi.267 jone,
:::Da li ti ili neko drugi zna ko pravi/prodaje stalke :::za vece zvucnike...i sve o tome:) Zovi 176-9267, trazi Zeljka. Covek pravi odlicne stalke, i za zvucnike i za komponente. ----------------------------------------------- 3.235 ---
hi.fi.268 sav.gacic,
Neko je ovde nedavno usput nešto napisao o PC radio kartici (DVV, mislim). Vredi li ičemu, da li se odnosi isključivo na FM ili je moguće uhvatiti i kratke talase. Prilično vremena provodim sa slušalicama na ušima, imam Siemens digitalni radio AM 150-29999kHz i FM 87.5-108Hz, ali u debelom je okruženju elektromagnetskih smetala: računar, TV... Glupa mu je osobina da nema antenski izlaz pa ne mogu da ga izvedem van sobe. Koliko čisto rade radio računarske kartice, kakav je softver uz njih, šta od toga ima kod nas, a šta u svetu? Pozdrav, Bik koji sedi
hi.fi.269 dveselinovic,
Jes', to bejah ja. Kartica je zaista odlična za te pare, DM 80, u smislu odnosa kvalitet/cena. Ima isključivo FM, radi stereo ili mono, a kvalitet zvuka može biti čak i odličan. Kondicional je isključivo u kontekstu antene - uz nju se dobija najveća antena koju sam ikada video da se dobija uz neki FM uređaj, bez obzira na cenu (a to obuhvata i Kensonic Accuphase!). Međutim, to je ipak pasivna antena za sobu, ja sam je povezao na aktivnu antenu, čime sam dobio zvuk dosta nalik na moj Technics tjuner. Zamerka kartici je u separaciji kanala na višim i visokim učestanostima, gde je Technics čujno dosta bolji (sačuvaj bože da nije, za razliku u parama!). Pošto Technics ima Dual Gate MOSFET tranzistore na ulazu i FET na mikseru sa pet ugođenih kola (pomoću varaktor dioda), normalno je da ima osetno bolje karakteristike (Image rejection 100 dB, Spurios rejection 110 dB, IF rejection 110 dB), ali me ova kartica i dalje fascinira zaista odličnim kvalitetom zvuka u odnosu na pare. Uporediva je sa jeftinijim tjunerima, onim koji idu od DM 250 do DM 350 u Nemačkoj. Izvod sa nje podrazumeva ili zvučnu karticu, ili aktivne zvučnike, ili neke malo efikasnije slušalice. Da li bih je uzeo? Ha, ja je već jesam uzeo, da mogu da slušam radio i kada je dnevna soba sa velikim Hi-Fi-jem zatvorena ili zauzeta. A moj Philips 1520 monitor ima ugrađene zvučnike sa malim pojačavačima, taman koliko treba za normalno slušanje. Pozdrav, DVV
hi.fi.270 dr.grba,
>> A koliko su kutije teške/visoke/duboke ? Kutije su živi shit, iz jedne integrisane Aiwa linije. Pokušavam bar nešto da učinim sa zvukom, a stalci valjda mogu i duže da traju (:
hi.fi.271 bolid,
> Izvod sa nje podrazumeva ili zvučnu karticu, ili aktivne zvučnike, > ili neke malo efikasnije slušalice. Da li bih je uzeo? Ha, ja je već > jesam uzeo, A gde si je uzeo? Pozdrav Uroš
hi.fi.272 pavlovicz,
>>> A koliko su kutije teške/visoke/duboke ? > > Kutije su živi shit, iz jedne integrisane Aiwa linije. Pokušavam bar > nešto da učinim sa zvukom, a stalci valjda mogu i duže da traju (: Promeni ih i to što pre ( naravno ako možeš :). Od kutija sa mini linija jedino što ima iole normalan zvuk su kutije sa SONY-jevih mini linija. Inače, imao sam par AIWA-inih stubova, i to onih najjačih modela i zvuk im je jednostavno OžAJAN. Ako si u mogućnosti savetujem ti da nabaviš zvučne kutije napolju, jer muzika koja se ovde prodaje je uveliko polovna i u 99 % slučajeva treba biti jako obazriv, (zbog ispravnosti) a i cene su preforsirane. Na zvučnike ti savetujem da obratiš naročitu pažnju, jer oni su ti najznačajnija karika u HI-FI lancu. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.273 vstan,
> Jesi l' video SANSUI receiver iz serije ispred ove, mislim da > bese oznaka 33000? Cini mi se '77-'78 godina. A DB-9090 ? Moze li koja rec o njemu.
hi.fi.274 mazi,
Ajde ako neko zna nek da savet. Treba da nabavljam dek, i imam priliku da nabavim AIWA AD-R505 za 400DEM. Dek je gotovo nov. E, ajd sad neku reč o ovom, jer se baš ne razumem, a i recite jel cena primerena, ili visoka, ili niska, itd. Preporučujete ga ili ne? Ivan.
hi.fi.275 ognjen,
)-> Međutim, to je ipak pasivna antena za sobu, ja sam je povezao )-> na aktivnu antenu, Šta je to pasivna, a šta aktivna antena?
hi.fi.276 ognjen,
)-> Međutim, to je ipak pasivna antena za sobu, ja sam je povezao )-> na aktivnu antenu, Šta je to pasivna, a šta aktivna antena?
hi.fi.277 dveselinovic,
Razlika je u tome što aktivna antena ima ugradjen ili negde na putu signala umetnut pojačavač, sa tipičnim pojačanjem 16-34 dB (6...50:1). Sobne antene su uglavnom aktivne jer imaju male elemente za prijem signala, krovne su najčešće pasivne jer imaju dosta elemenata. Dodavanjem pojačavača, pasivna antena postaje aktivna. Pozdrav, DVV
hi.fi.278 dveselinovic,
TEHNICOM, Bulevar Vojvode Mišića 37 (u prizemlju tržnog centra), tel. (011) 647-266, 647-376, 235-1108. Cena DM 80, zvučnici DM 50 ili DM 80, zavisi od modela. Pozdrav, DVV
hi.fi.279 dr.grba,
>> Ako si u mogućnosti savetujem ti da nabaviš zvučne kutije napolju, jer >> muzika koja se ovde prodaje je uveliko polovna i u 99 % slučajeva Hvala na savetu, upravo sam pogledao na spisak i video da je ovo 497. stavka na listi nabavke... ): Sorry, neće se skoro ništa menjati u ovom pravcu. Moraću da se krpim još dugo sa ovim što imam. Znam da mi je linija zvečka, ali... Više vredi od one 286 mašine za koju sam je menjao pre tri godine (četvrti vlasnik te mašine sad uporno pokušava da je proda za 350 DEM, ali mu ne daju toliko...) BTW, treba mi savet. Ova moja AIWA linija ima CD plejer koji ima jednu i jedinu sklonibože vezu sa matičnim boksom preko dvanaestožilnog kabla preko koga idu i struja i muzika i komande sa daljinca... CD čak nema ni sopstveni strujni kabl... E, sad: kada ručno ili preko daljinskog upravljača, recimo, promenim kanal na radiju, ili pustim dek ili CD itd, pojačalo mu odmah da fokus i to se smatra normalnim. Međutim, odnedavno se CD ne ponaša više tako. Kao prvo, više se ne odaziva na komande daljinskog upravljača, a kao drugo - puštanjem CD-a fokus se ne prebacuje automatski, već mora ručno. Druge komande rade po starom. Ne znam da li postoji korelacija sa nedavnom grmljavinom - linija je bila isključena. žinjenica je da je pukao grom na oko 100-150 metara vazdušne linije (u gromobran bolnice) i da je pukao grom negde na trasi kablovske televizije koju imam u kući. Uređaji su bili off, ne i iščupani iz zida. Antena radija se, sticajem okolnosti, još uvek nalazi u tavanu. Ima li ideja šta je uzrok ovome i kako bi se dalo vratiti na staro?
hi.fi.280 mylos,
Jel zna neko neku radnju, u kojoj se mogu kupiti zvucnici? Naravno sa malo vecim izborom i kvalitetom!
hi.fi.281 calex,
<!> Mislim da su tada još uvek bili made in USA. Ne znam kako je trenutno, ali nekada je važilo da su im top modeli made in usa, _normalni_ japan a sića (portabli, mini i sl.) sa nekog tajvana (koreje ili slično.) ;) <!> Mada, mi je od ovog 2265 bolje zvučao TANDBERG ( e sad ne sećam se <!> tačno modela) od 60W. Beše 2060?
hi.fi.282 calex,
<!> A DB-9090 ? <!> Moze li koja rec o njemu. Šta bi ti? Receiver sa ugrađenim Dolbijem, evo i malo podataka iz prospekta. Continuous power into 8ŕ both channels driven at 20Hz-20kHz 125W x 2 THD (from AUX) 0.1 % Frequency response, overall (from AUX) 10Hz-30kHz Hum and noise (IHF)/(AUX) 80dB Dimension 540x182x397 Weight 23.6 O'š sliku?
hi.fi.283 calex,
<!> Kada sam, valjda, '77-78 godine kupio Rotel RA 714, svi su mi se <!> smejali. Ko je tada mogao da se smeje za RA 714????? Drugar ga je skoro pazario, nema greške. <!> Za sve ove godine jednom mi je ruknuo osigurač pre par Blago tebi, ja moram povremeno da očistim preklopnike. Skoro mi pukla metalna traka na selektoru ulaza. :(( A pojačalo mlađe od tvog Rotela, tek '79-'80. :)
hi.fi.284 calex,
<!> Iz te godine/serije mi je ostalo u sećanju pojačalo AU-9900. Ops, tačno, ovo je iz 78-79 a 9900 beše godina pre. BTW, bar prema podacima iz prospekta i onome što mogu u istom da vidim, ovo pojačalo je mala deca za pomenuti receiver. Nisam slušao. G-33000 je dvodelni receiver, power deo je odvojen. Ono što piše deluje lepo, verujem da i zvuči dobro. Continuous power into 8ŕ both channels driven at 20Hz-20kHz 300W x 2 THD (from AUX) 0.009 % Frequency response, overall (from AUX) 5Hz-50kHz power amp. section DC-300kHz Hum and noise (IHF) phono 87dB AUX 105dB Slew rate 175V/ŠSec Rise time 0.7 ŠSec Dimension 636x227x553 Weight 45.4 <!> Šteta što se ovde nakotilo tako mnogo Tehnicsa i Sony-ja. Pa omakne se i njima ponešto dobro, al' teško da to ovde ko može da kupi. ;) 33000.jpg
hi.fi.285 frant,
> Kartica je zaista odlična za te pare, DM 80, u > smislu odnosa kvalitet/cena. Ima isključivo FM, radi stereo ili mono, > a kvalitet zvuka može biti čak i odličan. Kondicional je isključivo u > kontekstu antene - uz nju se dobija najveća antena koju sam ikada > video da se dobija uz neki FM uređaj, bez obzira na cenu (a to > obuhvata i Kensonic Accuphase!). Međutim, to je ipak pasivna antena > za sobu, ja sam je povezao na aktivnu antenu, čime sam dobio zvuk > dosta nalik na moj Technics tjuner. I ja sam korisnik FM radio kartice, pa da opišem moja zapažanja. Kao prvo, interesantno je da je tjuner sasvim integrisan, tj. na kartici ima 5-6 integrisanih kola, nešto SMD pasivnih komponenti, 2-3 kalema i ništa više. Tu je već poznato integrisano kolo TDA 7000 (FM tuner), jedno LS TTL kolo i jedan stabilizator sa 3 izvoda. žudno da uopšte nema ni jedan promenljivi element (kondenzator, kalem). Karta je vrlo malih dimenzija, a izrađena je solidno. Što se tiče prijema stanica, rekao bih da je ovaj tuner prilično neosetljiv. Antena, koja se dobija uz njega, meni je sasvim nedovoljna za iole kvalitetan prijem. Jeste da sam u niskoj zgradi i na nepovoljnoj lokaciji, ali jedan digitalni SONY radio aparat (jeftin, mono), ovde uspeva da dobro radi sa svojom "teleskopskom" antenom. Dakle, kartica ima dosta šuma sa originalnom antenom. To "dosta" znači da se šum jasno čuje i da smeta. Naročito smeta to što kartica uspešno "hvata" raznorazna zujanja i krčanja koja dolaze iz samog računara (ovo se i moglo očekivati). Ne verujem da je moguće eliminisati te smetnje, osim možda ako se tuner napaja vrlo jakim signalom iz neke DOBRE antene. Sad, ja nešto ne znam gde se može nabaviti takva antena (svaka sugestija je dobrodošla). Software, koji se dobija uz karticu, postoji za DOS i za Windows, solidan je i tu nema nekih zamerki. Smeta mi jedino to što nema nikakve indikacije da li se prima stereo program. Dobro, to se čuje, ali ipak... Takođe, dobro bi došla i komanda za mono rad (a i local/DX i narrow/wide ne bi škodilo ;>). žujem da ova kartica sad košta 70 DEM, a toliko sigurno vredi. Ne treba očekivati neka čuda od nje, ali može da posluži. Frant
hi.fi.286 dveselinovic,
Nema kondenzatora jer koristi varaktor diode koje su integrisane u onaj Philips čip. Mnogo bolje od kondenzatora. Japanci su godinama furali varijabilne kondenzatore, a Nemci su oduvek furali diode - ma nisu Nemci glupi, tvrdim i dalje. Tek je digitalna sinteza učinila kondenzator zaista arhaičnim i besmislenim. Kako nemaš indikaciju stereo prijema? A ono malo crveno "Tune" koje se pojavljuje samo za stereo signal? Pozdrav, DVV
hi.fi.287 dveselinovic,
Par reči, ako može. Prvo, apsolutnu snagu nikada ne treba izjednačiti sa kvalitetom zvuka; primera radi, nema tog risivera koji se može po kvalitetu meriti sa Otalinim malim, koji ima jedva 25W/8 oma i 50W/4 oma. To ne znači da je snaga besmislena, ali ne treba stavljati znak jednakosti između snage i kvaliteta. Ovo posebno važi za veoma jaka japanska pojačala - tu nikada nisu odradili posao ljudski, sem u slučaju čuvenog Stax FET pojačavača, koji je gurao ravno 1.000W u 1 om!!! Jes' da je bio težak 65 kg, al' je brate imao zvuk da se rasplačeš koliko je dobar. Drugo, Sansui je bio izmislio fazon kako da nafuraju karakteristike brzine (Slew Rate i Rise Time). Kažu oni ovako: pošto se na ulaznom stepenu odvija i prvo pojačanje ulaznog signala i povezivanje sa granom negativne reakcije, onda on mora biti jako brz i njegova brzina definiše pojačavač. Oba faktora su neposredno zavisno od propusnog opsega i napona - ergo, oteraš ulazni stepen na recimo 3 MHz, daš mu pojačanje od recimo 10:1, pa kada to preračunaš, dobiješ Slew Rate od recimo 300 V/us (mrzi me da računam). To naravno nije tako - jer, šta meni vredi 300 V/uS na ulazu ako izlazni stepen ima brzinu od 30 V/uS? Očigledno je da će ovaj parametar biti određen najsporijim stepenom u pojačavaču, a to je najčešće drugi stepen naponskog pojačanja. Mene ne interesuje uzlazno vreme i brzina ulaznog stepena, već celog pojačavača. Tu je recimo Harman/Kardon kudikamo pošteniji, lepo navedu da se radi o CELOM pojačavaču bez ulaznog filtera - koji i Sansui uredno ugrađuje, a koji efektivni Slew Rate pojačavača reže na 1/4 ili 1/5 nominalne vrednosti. Poenta je, te karateristike najčešće pišu ljudi iz marketinga na osnovu podataka ljudi iz inžinjeringa, pa se po definiciji malo zaigraju i neretko nalupaju. Recimo, neki AU pojačavač je svojevremno imao deklaraciju od 500 V/uS, a snagu od nekih 100 W/8 oma; to bi značilo da ima propusni opseg od 1,8 MHz pri punoj snazi, što je malo teže izvodljivo čak i sa MOSFET-ovima, a kamo li bipolarcima. Pozdrav, DVV
hi.fi.288 calex,
<!> Par reči, ako može. Može. ;) <!> Prvo, apsolutnu snagu nikada ne treba izjednačiti sa kvalitetom Nisam ni rekao, beše pomenut neki veliki uređaj pa sam se setio ovoga. Ni moje pojačalo nema mnogo, 50W/8ŕ. BTW, kad sam kod njega, pogleda l' ti one šeme? Valjda je prošla frka so autom. :))
hi.fi.289 vstan,
> <!> A DB-9090 ? > > O's sliku? Ocemo !
hi.fi.290 pavlovicz,
> G-33000 je dvodelni receiver, power deo je odvojen. Ono što > Continuous power into 8ŕ > both channels driven at 20Hz-20kHz 300W x 2 > THD (from AUX) 0.009 % Ai fatamorgana :) Obzirom da je Sansui ozbiljna firma verovatno ovo izuva iz cipela.
hi.fi.291 dveselinovic,
Koje šeme? Jel' to Marantz PM-500? Ako jeste, onda nakrivi kapče i pitaj: "Svete, pošto si?". Znam taj model, to je mnogo dobra makina. Iz njega su izveli model 50 i kasnije 50SE, sada 53/63 i 53SE/63SE. Imao ga je jedan moj drug, koji kao i ja, smatra da je napajanje srce svega. Izvadi on originalne elektrolite i nekako ubaci Siemens elektrolite od 10.000 uF/63V, po ceni od nekih DM 50 komad. žudo božije kako je uređaj živnuo, bio milina za slušati. Ma Marantz je dobra kuća, od konfekcije sigurno negde pri samom vrhu. Pozdrav, DVV
hi.fi.292 mylos,
E kupujem sledece komponente: pojacalo, dek, i zvucnike! Moze li mi neko reci neke modele koji su dobri i koji bi spadali u klasu cene negde do 550-600DM ! Dobio sam neke ponude, pa ako mozete recite sta mislite o njima! Pojacala: MARANTZ PM43 2x80W 600 DM PIONEER A403 2x75W 600 DM DENON PMA280 2x70W 550 DM DENON PMA480 2x80 630 DM Dekovi: AIWA ADF850 600 DM AIWA ADF550 450 DM Zvucnici: B&W, MUSICAL FIDELITY. Jel zna neko gde ima da se nabave dobri zvucnici? P.S. Pojacala mi trebaju jacine negde od 60-80W, a zvucnici naravno onda negde oko 110-140W
hi.fi.294 dveselinovic,
Sa priloženog spiska, ja bih se dvoumio između Marantz PM43 i Denon PMA480 - verovatno bi prevagnuo Marantz. Dek bih uzeo Aiwa 850, oni su dobri za kasetaše. Moj prvi izbor zvučnika bi bio prema muzici koju slušam; na primer, ako će se slušati rok muzika, i to glasno, onda bih išao na Cerwin-Vega ili Altec Lansing, a ako se idepretežno na klasiku, onda AR, B&W. Musical Fidelity ne bih uzeo - firma je poznata po pojačavačima i pretpojačavačima, a ne po zvučnicima. Srednje rešenje za zvučnike bi mogao biti i neki Infinity model, pa i neki srednji KEF. Oko snage zvučnika - nema posebne potrebe uzimati kutije koje su duplo jače od pojačavača, time se ništa ne postiže. U slučaju klipinga, bilo koji zvučnik će ravnomerno biti spaljen, bez obzira na deklaraciju snage i cenu, a jedino što ga može spasti je elektronska zaštita. Ovo je opet rezervisano za veoma skupe modele. Ja bih to pre ovakorekao - ako me pojačavač košta DM 500, onda zvučnici ne smeju ići ispod DM 1.000. Nominalna snaga ne bi smela da bude ispod snage pojačavača, ali je bitnije da je nominalna osetljivost negde u rasponu 87-90 dB/1W/1m. Manje od toga će povući zahtev za većom snagom pojačavača, više će omogućiti manju snagu pojačavača. Pozdrav, DVV
hi.fi.295 mylos,
**>> Denon PMA480 - verovato bi prevagnuo Marantz. Jel znas neki model Marantza na 60W-70W, koji je naravno dobar ? :) **>> Moj prvi izbor zvucnika bi bio prema muzici koju slusam; :) Pa slusa se sve, i jako i brzo, a i lagano i tiho ! Nego jel znas gde mogu da se nabave dobri zvucnici? Osim preko oglasa! P.S. Sta mislis o Denonovim dekovima? P.S. Ajde daj nki dobar model Denona ako znas!
hi.fi.296 fbojan,
Vidim da hoces da kupis pojacalo i dek pa ajd, i ja da ti dam neki savet ali kao i sve to je krajnje subjektivno! Kada bi ja sad kupovao pojacalo birao bi izmedju MARANTZ, YAMAHA, KENWOOD i ONKYO modela. Sve ove firme su dobre, pa se odluci prema ceni ili ako imas prilike da ih cujes po zvuku! Sto se tice dekova izbegavao bih AIWA modele jer imaju dosta slabasnu mehaniku. Od dekova bih uzeo neki ONKYO ili KENWOOD, mada moze i YAMAHA! Zvucnike biraj prvenstveno tako sto ces da se odlucis koliko para imas za njih, pa na osnovu toga izaberi neki od INFINITY, KEF, MARANTZ, WEGA(SONY) ili pak ako mozes zvucnike da nabavis u inos- transtvu ENERGY PRO MONITOR, zvucne kutije koje se vise ne proizvode ali sam pre neki dan u jednom Nemackom katalogu video iste po ceni od ispod 1000dm.
hi.fi.297 dveselinovic,
Izvini, a šta će ti više od 25W u pojačavaču, uz pretpostavku da imaš relativno efikasne zvučnike, recimo minimalno 87 dB/1W/1m? 25W/8 oma je 14 dBW - dakle, maksimum koji postižeš je (87+14) 101 dB pritiska na 1m. Pošto su tipični nivoi zvučnog pritiska negde u opsegu 76-82 dB na 1m, ti kao i ogromna većina nas retko kada ćeš prelaziti sinusne režime od 0,2-0,5 W. VEOMA glasna muzike, ono kada ti komšije lupaju na sve strane, će povući sinusne režime od 2-5 W, ostalo taman za rezervu. Pošto se ne zna kakve ćeš zvučmike imati, a pošto neki od njih umeju da budu veoma gadni kao radno opterećenje, za kućne potrebe bez imitiranja disko kluba sasvim je dovoljno imati 25-35W, sa rezervom do 50W. Vodi računa da će svaki pojačavač u kratkim impulsima dati i nešto veću snagu, recimo 10-50% više (neki NAD i PROTON modeli i 500% više), što je više nego dovoljno za sve što je iole realno za neku sobu. Od Marantz modela, ja bih gledao modele 43, 53 i 63, pa bih presekao stvar na osnovu cene. NAD bi mi bio drugi izbor, ONKYO treći i tu bi bio kraj, ostalo bih preskočio. U vezi kasetofona - Denon je tu dobar, ali kao i većina drugih Japanaca, u jednoj seriji ima od kriminalnog do fenomenalnog. Jedini Japanci kojima ja verujem za mehaniku su Sony i TEAC - obe firme imaju dugo iskustvo još od doba magnetofona, mada isto važi i za Denon-a. Lično imam Sony 808ES, ali on je bio dosta skup, ako se dobro sećam, negde oko DM 1.100. U to vreme, taj model je sakupljao lovorike po svetskoj Hi-Fi štampi,a recimo dva modela niže su svi ispljuvali. Uzgred, *PREZADOVOLJAN* sam, taj ne ide bilo kuda narednih 6-7 godina. Moj lični izbor za pojačavač u klasi do DM 650 bi uvek bio isključivo Harman/Kardon. Za te pare, dobiješ nekih 30W, ali što je neuporedivo bitnije, taj "mali" u impulsima rukne i po 30 ampera struje - što ni jedan drugi u toj klasi ne može. A zvuči bolje od bilo čega drugoga što sam čuo u toj klasi, da ne poveruješ da ima "samo" 30W (i nema - merio ga ja, lepo daje 41W po kanalu). Jednom uzmi H/K i večno si njihov. Pozdrav, DVV
hi.fi.298 mylos,
Jos uvek mi niko nije rekao gde da nabavim zvucnike?
hi.fi.299 pavlovicz,
> P.S. Sta mislis o Denonovim dekovima? > P.S. Ajde daj nki dobar model Denona ako znas! Već dugo vremena BEST BYE u mnogim zemljama/časopisima. Prvenstveno mislim na modele DRM 700A I 800 A. Spolja dosta opskurni, bez previše šminke, ali zato je zvuk bez zamerki (po meni). Mada, osim ako baš voliš dekove, bolje je uložiti pare u dobro pojačalo, cd ili, ponajviše, kutije. Naime, primetio sam jedan zanimljiv, ajd da kažem, fenomen. Naš čovek kad kupuje muziku, uvek kutije stavlja na poslednje mesto. Dal' zato što najmanje atraktivno deluju, ili šta već, ali to je velika greška. Po meni odnos ulaganja u pojačalo/zvučnike je 1:3. Zoran.
hi.fi.300 funky,
Slomih iglu na gramofonu :( znate li nekog ko prodaje igle (bez glave, normalno). Radi se o Marantz gramofonu i nema klasičan hedšel. U BG elektroniku je nestalo :) pozdrav
hi.fi.301 vpoznanovic,
Malo kasnim, ali svejedno :), zahvaljujem za odgovore u vezi "motanja" zvučnika.
hi.fi.302 pavlovicz,
Pogledaj u prošlom broju malih oglasa (nisu mi tu). Neki tip popravlja i prodaje(navodno) nove glave za gramofone. Zoran.
hi.fi.303 calex,
<!> Slomih iglu na gramofonu :( znate li nekog ko prodaje igle (bez glave, <!> normalno). Radi se o Marantz gramofonu i nema klasičan hedšel. Auuu, ala si opširno napisao. :) Ne postoje igle za _gramofon_, moraš da budeš precizniji. :) Šta je to _klasičan hedšel_? Ako misliš na one koji idu na S-ručke, onda nema veze, jeste klasičan. ;) Koji gramofon, imam i ja jedan takav? :)
hi.fi.304 funky,
)> Auuu, ala si opširno napisao. :) Ne postoje igle za _gramofon_, )> moraš da budeš precizniji. :) Šta je to _klasičan hedšel_? Ako misliš :) pa malo sam pozaboravljao gramofonske termine, pošto se ovih par godina bakćem sa MDovima, DATovima isl.. Klasičan hedšel je onaj koji može da se odšrafi i zameni :) i na kome može sa par šrafova odozgo da se skine glava i zameni. E, to meni ne može, pošto je gramofon voćka :) već samo eventualno da se promeni igla (ili da se izvuče zajedno sa plastičnim nosačem. A model je neki najprostiji, TT80. Ako ti nešto znači, nosač igle je plav
hi.fi.305 kanki,
žuo sam da ima neka vrsta pojačala BIMOS, kojoj je pobuda MOSFET tranzistor. Ima li ko što da reče...
hi.fi.306 calex,
<!> može sa par šrafova odozgo da se skine glava i zameni. E, to meni ne <!> može, pošto je gramofon voćka :) već samo eventualno da se promeni igla To beše ona glupost zvana T4P? žini mi se da su univerzalni. Ima l' čega da piše u papirima od gramofona? <!> Ako ti nešto znači, nosač igle je plav Kako da ne. :)
hi.fi.307 jpptticb,
> duplo jače od pojačavača, time se ništa ne postiže. U slučaju > klipinga, bilo koji zvučnik će ravnomerno biti spaljen, bez obzira > na deklaraciju snage i cenu, a jedino što ga može spasti je > elektronska > zaštita. Ovo je opet rezervisano za veoma skupe modele. Imam Marantz-ove zvučnike koji imaju ovakvu zaštitu (model LS200), i desilo se par puta da su se "isključili". Pojačala su bila slabija od nazivne snage zvučnika (100 W/8 oma sinusa). Sami zvučnici nisu bog zna kako dobri (u poređenju sa drugima), ali meni su donedavno bili dovoljno dobri. Sada međutim imam problem: profilisani gumeni deo, koji spaja šasiju i konusni deo papirne membrane, potpuno je propao (pod prstima se pretvara u prah), što je verovatno posledica starosti (možda oko 10 god.), a posledica je da membrana češe kućište, i od dobrog zvuka nema ništa. Može li se ovo nekako popraviti? Ili je možda bolje da menjam dubokotonce (oni su oštećeni)? Može li se staviti bilo koji (kvalitetniji) dubokotonac? Srednjetonci i visokotonci imaju neke oznake koje ukazuju da su to Marantz-ovi proizvod, dubokotonci imaju samo neke oznake za model i serijski broj (valjda): 841-2005-000 (S-10807) K21TNB Skretnica (prema prospektu) "reže" na 780Hz i 4,5kHz Zvučnici su bas-refleks, i zapremina je negde oko 60 l. Molim sugestije!
hi.fi.308 pavlovicz,
Ajd da živnemo malo :) Drugar ima risiver ROTEL RA 840 Reč je o digitalnom risiveru, 2*40 wati sa 2*5 memorija (5 za FM i 5 za AM) Od nedavno pojavio se problem sa memorijom. Kada se risiver ne uključuje duže od 24 h. on izgubi memorije.Prvo smo mislili da je problem u baterijama, međutim nije. I sa novim baterijama dešava se isto. Ima li neko ideju šta se dešava. Pozdrav, Zoran
hi.fi.309 pavlovicz,
Pogledaj u prošlom broju malih oglasa (nisu mi tu). Neki tip popravlja i prodaje(navodno) nove glave za gramofone. Zoran.
hi.fi.310 dveselinovic,
"BIMOS", kažeš? E svašta! žega li će se sledećeg setiti? Nema ništa novo u svemu tome, to se radi već 6-7 godina, od kada je IRF razvio seriju MOSFET i HEXFET komplementarnih tipova, a kasnije mu se pridružila i Motorola. Na primer, projekat koji sam ovde ostavio pre recimo godinu dana, Gigant (2x250W/8 ili 2x400/4), a koji je izašao u "Elektoru" negde 1989. ili 1990. godine je koristio IRF MOSFET-ove da pobubuđuje Hitachi izlazne MOSFET-ove. Stara stvar. Pozdrav, DVV
hi.fi.311 funky,
)> Pogledaj u prošlom broju malih oglasa (nisu mi tu). )> Neki tip popravlja i prodaje(navodno) nove glave za gramofone. Eh, bih ali ih nisam kupio, a danas (u subotu) ih nema nigde. NIšta, čekamo sredu :)
hi.fi.312 jegor,
> dovoljno dobri. Sada medutim imam problem: profilisani gumeni deo, > koji spaja sasiju i konusni deo papirne membrane, potpuno je propao Ovo se lako da popraviti. Nemam pri ruci broj telefona majstora koji je meni ovo popravljao na AR 15, ali sam siguran da u "Oglasima" ima velika reklama nekog majstora koji to popravlja. Inace popravka je mene kostala 25 dm po zvucniku (za te pare je namotao i spaljene namotaje na basovima :).
hi.fi.313 jegor,
> I sa novim baterijama desava se isto. > Ima li neko ideju sta se desava. Da se nije pokvario? :)))))
hi.fi.314 pavlovicz,
> NIšta, čekamo sredu :) Imaš sreće, našao sam oglase :) Kaže čovek "..Shure gramofonske igle, druge tipove, pouzećem Tel 102-559 " Pozdrav, Zoran.
hi.fi.315 pavlovicz,
> dovoljno dobri. Sada međutim imam problem: profilisani gumeni deo, > koji spaja šasiju i konusni deo papirne membrane, potpuno je propao Takozvano " vešanje ". > dobrog zvuka nema ništa. Može li se ovo nekako popraviti? Naravno. Meni je to radio Siniša iz Zemuna, tel 611-230. Odlično mi je uradio vešanje i koštalo je negde oko 15 Dem. Jedini problem kod njega je što ćeš sigurno morati da malo sačekaš jer je uvek u gužvi ( Ceo RT Novi Sad i 95% dilera hi-fi-jem). Inače tip ima čudne manire. Naime, odnesem mu ja zvučnike i on mi kaže cenu odokativnu, 40 Dem. Dođem posle 5-6 dana po zvučnike i on mi kaže " Znaš momak, ja sam se zeznuo oko cene. ". To kod nas znači, izvuci još para. Kaže čovek " Dužan si mi 30 Dem ". K'o da me lupio macolom po glavi. Posle sam mu slao još par drugara da im radi kutije i hteo sam da proverim dali je ono bilo slučajno, međutim i ovo moji ortaci su prošli slično. P.S. Nemojte ovo shvatiti kao neku jeftinu reklamu, već kao savet gde popraviti zvučnike, obzirom da u zadnjih par godina još ne videh da neko prodaje nove kvalitetne zvučnike.
hi.fi.316 pavlovicz,
>> I sa novim baterijama desava se isto. >> Ima li neko ideju sta se desava. > > Da se nije pokvario? :))))) ;)
hi.fi.318 kanki,
>> "BIMOS", kažeš? E svašta! žega li će se sledećeg setiti? >> >> projekat koji sam ovde ostavio pre recimo godinu dana, Gigant >> (2x250W/8 ili 2x400/4), a koji je izašao u "Elektoru" negde >> 1989. ili 1990. godine je koristio IRF MOSFET-ove da >> pobubuđuje Hitachi izlazne MOSFET-ove. Jel to hoćeš da kažeš da je taj Gigant u stvari "BIMOS" pojačalo?? Kad sam već ovdje, šta mislite o ovoj šemi koju je neko kačio ranije. To je pojačalo iz Elektro (domaće) novine 3/94 a u izlazu su 2sk851 goran .to DVV Jesi bio na Infofest?? 100-800.zip
hi.fi.319 funky,
)> Imaš sreće, našao sam oglase :) )> Kaže čovek "..Shure gramofonske igle, druge tipove, pouzećem )> Tel 102-559 " :))) Našao pre tebe i već bio :) Tip je mrak, ima sve moguće tipove glava, a montira i samo igle ili još bolje njihove vrhove. žak ima i fabričke P30 za voćne Technics gramofone (one svetlo braon). Cene su 40 din (samo igla + zamena) ili 90 din (sve komplet). So, napokon pravi majstor za igle. Thanx na hintu gde je oglas.
hi.fi.320 calex,
<!> :))) Našao pre tebe i već bio :) Tip je mrak, ima sve moguće tipove <!> glava, a montira i samo igle ili još bolje njihove vrhove. žak ima i Aiiiiiii, ako ovo radi, neko ovde ima piće. :))))) Pre desetak godina sam skrljao iglu na Ortofonu, MC20MkII a kako se igla ne vadi, pokušao sam da šaljem proizvođaču ali se postavilo pitanje carine i odustao sam. :)
hi.fi.321 dveselinovic,
Pa po priloženoj definiciji, tako ispada. Kako sam ja shvatio, ako MOSFET pobudjuje izlazne MOSFET-ove, onda je to "bimos". U Gigantu imaš baš takav slučaj, jer je "donji" tranzistor u svakom kaskodnom stepenu baš MOSFET, a izlazni stepen su takođe MOSFET tranzistori. U vezi šeme iz ELEKTRA - taj projekat koristi kvazi-komplementarni izlazni stepen, jer SK851 postoji samo kao N-tip. Za razliku od mnogih drugih, lično smatram da to uopšte *NE MORA* da zvuči lošije od potpuno komplementarnih izlaza. Kako svira treba tek čuti. Inače jesam, bio sam na INFOFEST-u, vrlo iznenada i vrlo na bum-tras, sa producentom i kamermanom i temperaturom i gripom. Došao sam jutarnjim iz Beograda, a vratio se večernjim iz Tivta. Sve se odvijalo tako brzo da nisam imao vremena ni da ti se javim, a o trci tamo po štandovima da ti i ne pričam. Ima dana, nek' smo mi samo živi i zdravi. Pozdrav, DVV
hi.fi.322 ognjen,
)-> dobrog zvuka nema ništa. Može li se ovo nekako popraviti? Ili )-> je možda bolje da menjam dubokotonce (oni su oštećeni)? Ako sam ja dobro shvatio, propalo ti je vešanje membrane. Najbolje će biti da odeš u neki zvučnik servis koji to radi (jedini koji ja znam je onaj u Karađorđevoj), cena zavisi od dijagonale membrane (cena za moj bas d=10" je 27dem). Jedina razlika je što se umesto originalne, sunđeraste gume (koja je verovatno i kod tebe) stavlja puna guma, koja je dosta kvalitetnija, pa si miran još jedno 10 godina. :)
hi.fi.323 dveselinovic,
"Jedina razlika ... -> stavlja puna guma <- ..." žime se, uzgred, ***DRASTžNO*** menja mehanička komplijansa samog drajvera, što opet dovodi do potrebe da se cela kutija ponovo proračuna, a u dempovanju da i ne govorim. Cena u novcu jeste razumna, ali cenu u kvalitetu ja ne bih platio. Takođe se postavlja pitanje lepka koji se koristi. U načelu, kod nas recimo Svrljig u proizvodnji koristi lepak koji teško da može izdražati jače ekskurzije membrane, pa je snaga drajvera gotovo uvek ispod 100W. Zapadni proizvođači opet najčešće koriste lepkove koji omogućavaju snage i od 200, 300, pa i 400 W sinusno, odnosno duplo više u udarima. žudi me da o ovome niko do sada ni reč da kaže. Pozdrav, DVV
hi.fi.324 kanki,
>> U vezi šeme iz ELEKTRA - taj projekat koristi >> kvazi-komplementarni izlazni stepen, jer SK851 postoji samo >> kao N-tip. Za razliku od mnogih drugih, lično smatram da to >> uopšte *NE MORA* da zvuči lošije od potpuno komplementarnih >> izlaza. Kako svira treba tek čuti. Da se primjetiti, nego me buni jednostavnost same šeme... >> ti se javim, a o trci tamo po štandovima da ti i ne pričam. >> Ima dana, nek' smo mi samo živi i zdravi. ... još godina sto...
hi.fi.325 jegor,
> Inace tip ima cudne manire. Ne znam da li je to neko pravilo, svi majstori koje ja znam koji se bakcu oko HI-FI-a su pomalo caknuti. Znam jednog koji kad pravi pojacalo, razbija lampu da bi udahnuo duh "umiruce lampe". Specijalna fela ti HI-FI-listicari :))))
hi.fi.326 fbojan,
> U vezi seme iz ELEKTRA - taj projekat koristi kvazi-komplementarni > izlazni stepen, jer SK851 postoji samo kao N-tip. Za razliku od > mnogih drugih, licno smatram da to uopste *NE MORA* da zvuci losije > od potpuno komplementarnih izlaza. Kako svira treba tek cuti. Ja se resavam da preko zime napravim ovaj pojacavac, kad budem na placenom, pa ako ovo uradim ima da saznate i utiske o zvuku. Inace sema je jako prosta pa moze veoma lako da se napravi! Steva
hi.fi.327 dveselinovic,
Probaj da zameniš LF353 sa OP237, zamenjljivi su. OP ima 4 puta(!) manji šum i duplo veći proposni opseg pri punoj pobudi. Samo može bolje da radi, a cena nije preterano veća, LF353 košta oko DM 0,90, OP237 oko DM 5,50 u Nemačkoj. Pozdrav, DVV
hi.fi.328 fbojan,
> Probaj da zamenis LF353 sa OP237, zamenjljivi su. OP ima 4 puta(!) Hvala za ovo to nisam znao, al da te pitam jer imas negde raspored nozica za NE592n8 (dil 8) i za isti IC ali u dil 14 kucistu?
hi.fi.329 dveselinovic,
Na žalost, nemam, od kada je Philips kupio Signetics, ubij bože slabo stojim sa njihovim proizvodima (5532 i 5534 se ne računaju, oni su 100% u standardu single i dual op amp-ova). Zaboravih glavni argument za OP umesto LF - fazni pomer. OP ga praktično nema, odnosno pri 1/2 gasa, on iznosi oko 0,5 stepeni, 20 ... 20.000 Hz. LF je tu gori, kod njega je to oko 7 stepeni. To, plus 4 puta manji šum, i jesu razlozi zašto se OP koristi u pretpojačavačima. Pozdrav, DVV
hi.fi.330 msavkovic,
Da li bi neko mogao da mi nesto vise kaze o igli za gramofon sa oznakom ND-142G (SONY) (pretpostavljam da je konfekcijska) Dobro bi mi dosla preporuka (sa "otprilike" cenom) za neku malo bolju.
hi.fi.331 ivo.r,
Molim za pomoć!!! Hitno su mi potrebni podaci o snazi zvučnika KKi što iscrpniji ptehnički podaci o zvučnicima TANNOY M-15. Naime posedujem navedene zvučnike kupljene 1991 u Yugosavia Commerce-u K, novi naravno ali u kutiji se nisu nalazili nikakvi tehnički podaci osim neke simbolične brošure u kojima nije navedena ni tačna snaga ni otpornost, mada mislim da je otpornost 8 Ohm-a. Molim SVE koji nešto znaju više o ovom mom problemu da mi ŠTO PRE odgovore ili u konferenciji ili na mail. Unapred zahvalan ivo.r
hi.fi.332 mylos,
Posto kupujem nove komponente:zvucnike, pojacalo i dek, a imam jednu ponudu hteo bih da cujem vase misljenje: Pojacalo: NAD (ne znam tacno koji je model) 35W (prodavac mi je rekao da daje i duplo vecu snagu) 600DM Zvucnici: JPW (valjda se ovako pise :) ) model je valjda goldmonitor, ili neki od monitora :), jacine su 75W, a opet kaze, da idu i do 100W 450DM P.S. Naravno, ovo je za kucnu upotrebu! P.P.S. Moze li mi neko dati dobre konfiguracije tipa: koji zvucnici bi isli dobro uz neko od Marantzovih pojacala ili uz
hi.fi.333 mylos,
**>> P.P.S. Moze li mi neko dati dobre konfiguracije tipa: koji zvucnici bi **>> isli dobro uz neko od Marantzovih pojacala ili uz Ili uz Harman/Kardon pojacala ;) Jacine negde izmedju 45-75W Hvala
hi.fi.334 dveselinovic,
Ako je roba u dobrom stanju, kupi je, cene su OK za ponuđeni kvalitet. NAD je vrlo dobra kuća, bez promašaja za evo ovih 15-tak godina. Kapital je američki, laboratorije za istraživanja su u Engleskoj i Švedskoj, a proizvodnja naravno na Orijentu. JPW je mala, ali po meni, jako dobra britanska kuća. Nemam preveliko iskustvo sa njima, čuo samnjihove male i jeftine kutije pre nekih 2-3 godine i dobro ih zapamtio kao najbolje u toj klasi cene što sam ikada čuo, iako naravno imaju mana. Ali, za te pare, teško ih je bilo stići, tada nekih DM 400 ili tu negde. Inače, NAD ima tehnologiju preklopa napajanja - normalno, napajanje je recimo +/- 30V, ali ako naleti neki udar, ono se poveća na recimo +/- 50V koliko da propusti udar, a onda se vrati na normalu. Dobar štos, a kod NAD-a stvarno lepo i radi. Pozdrav, DVV
hi.fi.335 pyc.guy,
Zanima me koliko vredi (novcano) jedna Ortofon VMS30 MK2 igla za gramofon? Pyc
hi.fi.336 pavlovicz,
Izvoli :) TANNOY M-15 - Recomended amplifier power ...... 10-100 WPC - Nominal impedance................. 8 Ohms - Minimum impedance................. 6 Ohms - Sensitivity....................... 89 Db - Frequency response +/- 3 Db....... 48Hz-20 KHz - Crossover frequency............... 3 KHz - Terminals......................... Bi-wired - System type....................... Ducted port - Internal volume................... 17 Litres - Dimensions........................ 248*497*205 - Weight each....................... 7.0 Kg Uh, izlomih prste :) To je što se tiče karakteristika, a što se tiče moje procene, imao sam ih 2 god. sa NAD-om 3240 i Philips 940 CD-om , dosta su plitke. Od njih mnogo bolje radi model E-11.
hi.fi.337 pavlovicz,
> Pojacalo: NAD (ne znam tacno koji je model) 35W (prodavac mi je rekao da > daje i duplo vecu snagu) 600DM Verovatno NAD 3130.DObro pojačalo(imao sam ga par meseci). > Zvucnici: JPW (valjda se ovako pise :) ) model je valjda goldmonitor, ili > neki od monitora :), jacine su 75W, a opet kaze, da idu i do 100W 450DM Ovo je verovatno model SONATA. Dosta dobro urađena visoka i srednja sekcija, ali mi je uvek nedostajala dinamika. > P.P.S. Moze li mi neko dati dobre konfiguracije tipa: koji zvucnici bi isli > dobro uz neko od Marantzovih pojacala ili uz O ovome bi mogli da pišemo/diskutujemo dok ne padnu sankcije :) Ajde reci šta ti je nosač zvuka(CD ili Gramofon) pa da vidimo. Pozdrav, Zoran.
hi.fi.338 zdrawcke,
>>> Verovatno NAD 3130.DObro pojačalo(imao sam ga par meseci). Vozim ga već duže vreme i izuzetno sam zadovoljan zvukom. Ako se izuzme nepostojanje strujne zaštite na izlazima i plastika na panelu, pojačalo nema mane.
hi.fi.339 mylos,
**>> Ajde reci sta ti je nosac zvuka(CD ili Gramofon) pa da vidimo. :) Pa imam i CD i gramofon ! Naravno i dek!
hi.fi.340 ivo.r,
Hvala veliko.Neverovatno puno si mi pomogao! Pozdrav Ivo
hi.fi.341 skrba,
Nedavno sam kupio MARANTZ CD Player sa oznakom CD-75.Osim sto mi se neverovatno dopada kako svira ne znam nista vise o njemu (iz koje godine je model,u koju kategoriju spada itd..).Na njemu pise DIGITAL MONITORING CD...pa me izmedju ostalog interesuje sta znaci to MONITORING posto to prvi put vidim. Molio bih bolje poznavaoce HI-FIja da mi objasne o cemu se radi. Unapred HVALA. SKRBA
hi.fi.342 msavkovic,
Da li neko zna gde se mogu nabaviti Sony surround speakers SS-V15AV i koliko otprilike kostaju?
hi.fi.343 funky,
)> Nedavno sam kupio MARANTZ CD Player sa oznakom CD-75.Osim sto mi se )> neverovatno dopada kako svira ne znam nista vise o njemu (iz koje godine )> je model, To je model iz '87, inače vrlo dobar za ono vreme. Sećam se, tada, kad su provalili optički izlaz, počeli da pišu ogromnim slovima FIBER OPTIC :) 16-bitni konverter, (tada nije ni postojalo ništa drugo, osim Techniscovih 18/20 ;) Tada je iznad bio samo jedan model Marantz-a. Po mom mišljenju, za slične pare (oko 500 DEM) si mogao da kupiš dosta noviji CD60 ili 63 (bitstream)
hi.fi.344 dveselinovic,
Zvuk je dobar i čist, posebno na basovima, ali je po meni, malo trom, nekako lenj u odnosu na moj CD53, koji koristi bitstream. Taj model ima jedan moj drugar, pa smo pre par meseci sedeli i poredili. Razlika nije velika, ali se može čuti, istina, na njegovom sistemu koji košta, onako odoka, nekih DM 6.000 u pojačavačima (VTA), DM 4.000 u pretpojačavaču (Conrad-Johnson) i recimo DM 5.000 u zvučnicima (Infinity). Ma dobro svira, ne brini. Pozdrav, DVV
hi.fi.345 fbojan,
Vec nekoliko dana se bakcem sa jednim HSR-160 risiverom,dosao na popravku, i mogu da vam kazem da je ovo pravo SRA**! Do sad nisam imao nikakvih iskustava sa ovom napravom, pa reko ajde da i onima koji imaju doticnu otvorim oci :)! Posle zavrsene popravke uporedio sam ga sa mojim malim prdavcem tj. pojacalom WS 310Y koje isto pravi EI ali onaj deo Nikola Tesla. Tom pojacalcetu je malko poboljsan ispravljac, zamenjeni izlazni tranzistori pa sad i nekako zvuci. Iako ono i nema bas neki zvuk, HSR ima jos gori! Ovako nesto lose nisam cuo odavno u svojoj kuci! Kad sam rekao coveku ciji je HSR moje misljenje o njemu kao hifi uredjaju covek me tako lepo ispljuva, kao ja nemam pojma, to je strasna makina, pa sta ja mislim ko sam ja pa da dajem ocene o TAKO dobrom uredjaju! Jos malo me nije i tukao zbog pogrdnih reci o njegovom mezimcetu :)! Od tad sam se zareko da onima kojima nesto radim pricam sve najbolje o njihovim uredjajima. Bas me zanima vase misljenje o domacim proizvodima HIFI tehnike, pa posto se ova tema malko uspavala ajde da se raspisemo po tom pitanju.
hi.fi.346 dveselinovic,
HSR? Pa, recimo da ispušta neke zvuke, koji bi se uz mnogo mašte mogli nazvati Hi-Fi-jem. Ali uz mnogo mašte i otsustvo sluha. Pretpostavljam da je za Cecu, Jami, Lanu i ostalu jagnjad sasvim dovoljan. Te uređaje je u EI-ju razvijao neko ko je poslednji članak na temu razvoja sa tranzistorima pročitao tamo neke davne 1955-te ili tu negde, pa se još uvek muči sa prelaskom sa germanijumskih na silicijumske tranzistore. Komplementarni izlaz? Ma hajde, šta će ti to. Diferencijalni par na ulazu? Glupost, nepotrebno. I tako dalje, jedva su u novijim uređajima prihvatili diferencijalni par na ulazu i komplementarni izlaz - ali jedva! A da si se ispalio pljujući ga, vala jesi; zlatno pravilo je da nikada bilo kome ne pljuješ njihov Hi-Fi, to ti je isto kao da si mu rekao da mu je aparat mali. No, bi šta bi, sada znaš. Pozdrav, DVV
hi.fi.347 pavlovicz,
> Vec nekoliko dana se bakcem sa jednim HSR-160 risiverom,dosao na > popravku, i mogu da vam kazem da je ovo pravo SRA**! Do sad nisam Zašto, baš je odvratan uređaj.Ima ga moj ortak, i čovek je pun razumevanja kad vidi mog NAD-a 3240 zato što je ružan i daje samo 40 wati.A najsmešnija stvar je što taj naš " vrunski " uređaj( u specifikaciji) daje 160 wati. Pogledam malo bolje kad ono : 160 wati muzičke snage na 4 Oma, 80 Muzičke na 8 , a sinusne 25 wati na 8 oma. Ajd' to i ne bi bilo strašno da nije ovaj proizvoćeč u pitanju. > Kad sam rekao coveku ciji je HSR moje misljenje o njemu kao hifi > uredjaju covek me tako lepo ispljuva, kao ja nemam pojma, to je :)) Ožigledno si naleteo na audiofila > o njegovom mezimcetu :)! Od tad sam se zareko da onima kojima > nesto radim pricam sve najbolje o njihovim uredjajima. Ja imam običaj kad prodajem Technicsa(pojačala)da ga pljujem iz sve snage.Ne mogu da izdržim pa to ti je.
hi.fi.348 calex,
<!> HSR? Pa, recimo da ispušta neke zvuke, koji bi se uz mnogo mašte <!> mogli nazvati Hi-Fi-jem. Ali uz mnogo mašte i otsustvo sluha. Nema potrebe za maštom. To jeste Hi-Fi po DIN standardu a sad što su švabe tako propisale, druga priča. Da se ne čuje, stoji, ali je to slučaj sa _većinom_ nemačkih Hi-Fi uređaja, naročito iz tog vremena. <!> Te uređaje je u EI-ju razvijao neko ko je poslednji članak na temu <!> razvoja sa tranzistorima pročitao tamo neke davne 1955-te ili tu Ne bih rekao da je to razvijano. Mislim da je to neki iskopiran nemački radiJo. Kada je svojevremeno izašao onaj HSR-48, video sam u u nekom nemačkom katalogu identičan, od par godina pre. Što se tiče onih koji su to _razvijali_, priča se da su znali za tri firme koje prave Hi-Fi: philips, grundig i stereo. ;>>>
hi.fi.349 calex,
<!> Ja imam običaj kad prodajem Technicsa(pojačala)da ga pljujem iz sve U pravu si, ne valja lagati ljude. Najbolje je govoriti istinu. Mada ti je zagrada, uglavnom, nepotrebna. :>
hi.fi.350 teorist,
<!> Ja imam običaj kad prodajem Technicsa(pojačala)da ga pljujem iz sve => => U pravu si, ne valja lagati ljude. Najbolje je govoriti istinu. => Mada ti je zagrada, uglavnom, nepotrebna. :> Pa dobro de, ima Tehnics i di po koju dobru (ali i skupu) stvar (na pr. 1210 mkII, RSB-765, RSB-905...)
hi.fi.351 evlad,
<> U pravu si, ne valja lagati ljude. Najbolje je govoriti istinu. Zavisi koja serija Technics-a ... Integralac ili stari dobri sa tranzi- storima koji su prišrafljeni na hladnjake u kojima cirkuliše ulje ...
hi.fi.352 fbojan,
> Te uredaje je u EI-ju razvijao neko ko je poslednji clanak na temu > razvoja sa tranzistorima procitao tamo neke davne 1955-te ili tu > negde, pa se jos uvek muci sa prelaskom sa germanijumskih na > silicijumske tranzistore. Komplementarni izlaz? Ma hajde, sta ce ti Drugar mi je pricao da je sreo coveka koga u Ei nazivaju TATA na HSR, i kaze da covek jos zivi u srednjem veku! Sto je najtuznije slicno resenje izlaza ima i ono novo Ei pojacalo snage koje je par sa onim pretpojacalom sa "digitalnim" komandama koje nesnosno susti! O pristupacnosti za servisiranje necu nista da pricam, ljudi su tu neprevazidjeni!
hi.fi.353 fbojan,
> Ja imam obicaj kad prodajem Technicsa(pojacala)da ga pljujem iz sve > snage.Ne mogu da izdrzim pa to ti je. Apsolutno si u pravu! I ja sam veri pljuvacki raspolozen prema doticnoj "TVRTKI".
hi.fi.354 pavlovicz,
> > Pa dobro de, ima Tehnics i di po koju dobru (ali i skupu) stvar > (na pr. 1210 mkII, RSB-765, RSB-905...) Što se tiče ovog gramofona(1210) svaka čast. A ovi dekovi , hm.. Njihov najbolji dek ostaje RSB-100 , po mišljenju audiofila i servisera. Posle toga, slabo nešto :)
hi.fi.355 pavlovicz,
> nemački radiJo. Kada je svojevremeno izašao onaj HSR-48, video sam u > u nekom nemačkom katalogu identičan, od par godina pre. Imam B & O Beomaster 1400, koji je maltene isti kao dotični HSR. Što se tiče Švaba, imao sam iz tog perioda jedan ITT Schaub Lorentz Lepo je to radilo, pravi europejski zvuk :)
hi.fi.356 evlad,
<> Njihov najbolji dek ostaje RSB-100 , po mišljenju audiofila i <> servisera. Posle toga, slabo nešto :) Neprevaziđena makina je RSM-275X ... Dok je bilo RSM serije bilo je i dekova ...
hi.fi.357 calex,
<!> Pa dobro de, ima Tehnics i di po koju dobru (ali i skupu) stvar <!> (na pr. 1210 mkII, RSB-765, RSB-905...) Na to sam uglavnom i mislio. Mada im promakne i po nešto po _normalnijoj_ ceni, recimo gramofoni od pre nekoliko godina. Davno sam imao SL D2 i SL Q2 i to je bilo solidno. Nekad im je i ponuda bila bolja. Na jednom starom prospektu se nalaze prilično lepe makinice, kao što su SE-A1, SU-A2, SU-8080 pa gramofoni SL 1000, SL 10, SL 1200-1400, trakaši (možda pogrešim, ne mogu sad da pogledam) 1500US i 1700US i još lepih stvari.
hi.fi.358 calex,
<!> Imam B & O Beomaster 1400, koji je maltene isti kao dotični HSR. Ne pričaj. :)) Onda HSR-u svaka čast, ako liči na B & O. :))) <!> Što se tiče Švaba, imao sam iz tog perioda jedan ITT Schaub Lorentz Pa i nije ti baš fazon, upoređivati ITT sa Ei. :))
hi.fi.359 pavlovicz,
><!> Imam B & O Beomaster 1400, koji je maltene isti kao dotični HSR. > Ne pričaj. :)) Onda HSR-u svaka čast, ako liči na B & O. :))) Jeste, samo što je taj B & O napravljen pre 20 i kusur godina a HSR se pravio do pre par godina. Da ne pričam kako izgleda B & O iz 1991. ><!> Što se tiče Švaba, imao sam iz tog perioda jedan ITT Schaub Lorentz > > Pa i nije ti baš fazon, upoređivati ITT sa Ei. :)) Izgleda da se nismo razumeli. Samo sam rek'o da je u vreme kada su naši (EI) iskopirali HSR-a, u Nemačkoj bilo mnogo boljih uređaja.
hi.fi.360 pavlovicz,
> sam imao SL D2 i SL Q2 i to je bilo solidno. SL-Q 33 još uvek radi, i ne menjam ga :)
hi.fi.361 zulu,
Da li neko zna ko ugradjuje auto-radio kasetofone? Nekog dobrog i jeftinog elektricara... ZULU
hi.fi.362 vstan,
> Ne bih rekao da je to razvijano. Mislim da je to neki iskopiran > nemacki radiJo. Kada je svojevremeno izasao onaj HSR-48, video Bese to neka kopija Duala-a ?
hi.fi.363 calex,
<!> Jeste, samo što je taj B & O napravljen pre 20 i kusur godina a HSR se <!> pravio do pre par godina. Da ne pričam kako izgleda B & O iz 1991. Da ne pomisliš da ga branim, ali HSR-u je otprilike 20 godina. žini mi se da se bar 10-15 ne proizvodi (HSR-48).
hi.fi.364 drpr,
-> Da li neko zna ko ugradjuje auto-radio kasetofone? -> Nekog dobrog i jeftinog elektricara... Ja znam jednog koji radi dobro, e sad koliko je jeftino ne znam. Voja Elektronik: 476-197 cope
hi.fi.365 pavlovicz,
> žini mi se da se bar 10-15 ne proizvodi (HSR-48). 48-ica da, ali meni je uglavi još uvek slika iz Beograđanke, za vreme A.Markovica, kada je HSR-140 koštao oko 800 dem ;)
hi.fi.366 zulu,
-*>> Ja znam jednog koji radi dobro, e sad koliko je jeftino -*>> ne znam. Voja Elektronik: 476-197 Uradjeno! I to licno sa jednim drugarom... :) Thanx... ZULU
hi.fi.367 fbojan,
> 48-ica da, ali meni je uglavi jos uvek slika iz Beogradanke, za vreme > A.Markovica, kada je HSR-140 kostao oko 800 dem ;) Tad sam ja za 1500dm teo da kupim ENERGY PRO MONITOR u FERIMPORTu u Rjeci i ispao sam neopevani som sto nekupi te kutije, a iso sam X puta sa parama u dzepu da ih sacujem! Nesto me zanima. Posto cu da pravim ono mos-fet pojacalo po semi iz Elektro casopisa, red je da tom pojacalcetu napravim i dobar ispravljac. Posto planiram da stavim 30000uF po kanalu, a ti kondenzatori su prilicno skupi, dal se isplati da za pojacalo napravim jedan dobar stabilisani ispravljac! Dal je neko radio tu stvar ili je bar video izlazno pojacalo sa takvim ispravljacem, ako jeste naka napise svoje iskustvo po tEm pitanju! Steva
hi.fi.368 dveselinovic,
Da sam ja na tvom mestu, ja bih napravio klasičan MOSFET uređaj sa Hitachi SK/SJ izlaznim tranzistorima. Jesu oni sami po sebi lošiji od navedenih HEXFET-ova, ali su dokazano stabilni i otporni na ludovanja, posebno ako se stave dva izlazna para. A i jeftiniji su. Drugi i bitniji razlog je stabilnost i proverenost električne šeme za njih. Napravljena je x puta, dokazano radi, a ako se napravi dobro napajanje, sa stabilisanim izvorom za naponski deo, onda može i jako lepo da radi i veoma kvalitetno da zvuči. Što se elektrolita tiče, jeste da važi ono "što veće, to bolje", ali i tu ima zvrčki. Na primer, za 100/160W i 8/4 oma, sasvim zadovoljava 2x10.000uF po kanalu, ako su: 1) elektroliti kvalitetni, na primer Siemens modeli za profi namene, 2) transformatori veliki i solidni, recimo dva torusa od po 300 VA, i 3) ispravljači dovoljno jaki da obezbede potrebno napajanje bez stresova (na primer, 2 x KBPC25-40, 400V 25A, DM 7 po komadu). U takvim slučajevima, elektroliti više služe za filtriranje nego kao rezerva snage, jer su podržani od strane dobrog izvora, pa je i manji kapacitet dovoljan. Bar ja tako mislim, a mislim na osnovu prilično dugogodišnje prakse. Pozdrav, DVV
hi.fi.369 fbojan,
> Sto se elektrolita tice, jeste da vazi ono "sto vece, to bolje", > ali i tu ima zvrcki. Na primer, za 100/160W i 8/4 oma, sasvim > zadovoljava 2x10.000uF po kanalu, ako su: 1) elektroliti kvalitetni, > na primer Siemens modeli za profi namene, 2) transformatori veliki i Elektroliti su SIEMENS i to oni PRO:). Sto se tice cene i delova za pojacalo najbitnije mi je to da mogu da odem do Nisa, kupim sve sto mi treba i sastavim pojacalo! Dosadilo mi je cekanje na delove iz Nemacke, moljenje ljudi da mi to donesu! Zbog toga sam mnoge stvari ostavio nedovrsene, pa me je kasnije prosla volja da ih pravim, a da ne govorim o tome da sam jedno vreme digao ruke od samogradnje! Delove za doticno pojacalo mogu ladno da nadjem u Nisu, trasformatore cu da narucim od firme TRAFKO i ostaje mi samo kutija! Ako mi se zvuk ne dopadne, nista zato, prodam lepo makinu, popravim ROTEL RA400 koji cu da dobijem neispravan za male pare i vozi!! steva
hi.fi.370 zqusovac,
Moj verni CD (Denon DCD 560) već neko vreme neće da radi sa svi diskovima. Neke svira sasvim normalno, neke neće ni da učita a na nekima preskače, otprilike kao da mu držim forward. Nisam uspeo da utvrdim ikakvu veyu izmedju kvaliteta disk i ove pojave, tj. preskače i na nekim Decca, Teldec, Sony, Conifer a ne preskače na nekim Jugotonima i sl. Ima li ko kakav savet? poz, zq
hi.fi.371 evlad,
<> Neke svira sasvim normalno, neke neće ni da učita a na nekima preskače, Možda bi pomoglo da mu očistiš optiku ? ps. set code
hi.fi.372 teorist,
=> Moj verni CD (Denon DCD 560) već neko vreme neće da radi sa svi diskovima. => Neke svira sasvim normalno, neke neće ni da učita a na nekima preskače, => otprilike kao da mu držim forward. Nisam uspeo da utvrdim ikakvu veyu => Ima li ko kakav savet? Probaj da proveriš da li je laser zaprljan ? Nekom mekom kožicom (za objektive, naočare...) možeš da ga nežno izbrišeš, pošto prašina može da bude uzrok takvog ponašanja diska. Ako nije to, ostaje ti samo da ga nosiš kod majstora. :( P.S. Proveri koji ti je CODE setovan na Sezamu, pošto su sve Tvoje poruke stigle sa zbrljanim YU karaktarima ? Pozdrav >>> TeoFiL <<<
hi.fi.373 ilazarevic,
> izmedju kvaliteta disk i ove pojave, tj. preskače i na nekim Decca, > Teldec, Sony, Conifer a ne preskače na nekim Jugotonima i sl. Ma da nije prljava glava? Hoće CD da preskače kad se glava isprlja. žišćenje možeš da izvedeš u servisu, ili priborom iz Do-it-yourself kita (štapićem za uši).
hi.fi.374 crncic,
>> Da sam ja na tvom mestu, ja bih napravio klasičan MOSFET uređaj sa >> Hitachi SK/SJ izlaznim tranzistorima. Jesu oni sami po sebi lošiji od >> Drugi i bitniji razlog je stabilnost i proverenost električne šeme >> za njih. Napravljena je x puta, dokazano radi, a ako se napravi dobro Hteo bih broj poruke o koju je dotična šema okačena, ako nije teško.
hi.fi.375 dveselinovic,
Eh, kada bih se sećao, išlo je bar 2-3 puta. No nije frka, poslaću ti opet sutra, samo da je iskopam. U formatu je OrCAD 4.2, tek da znaš, a ako nemaš njega, može i print fajl, ali to bi onda moralo preko disketa i redakcije. Pozdrav, DVV
hi.fi.376 calex,
<!> Hteo bih broj poruke o koju je dotična šema okačena, ako nije teško. Pri ruci su mi stare poruke, pogledaj među ovima, valjda nisam nešto propustio. ;) 3.207 EXTRA.6:hi.fi ** Uz poruku 'mos200.zip' (50432 bytes) 3.222 ** Uz poruku 'hk350.zip' (55680 bytes) 3.331 ** Uz poruku 'hiqproj.zip' (16640 bytes) 3.342 ** Uz poruku 'hiqmk2.sch' (13952 bytes) 3.353 ** Uz poruku 'ultra.zip' (29312 bytes) 3.359 ** Uz poruku 'ottala.zip' (234495 bytes) 3.394 ** Uz poruku 'poweramp.zip' (4501 bytes)
hi.fi.377 sav.gacic,
Gde postoji radnja u centru za kablove i džekove? Naime, potrebno mi je oko 3 m. antenskog kabla (i odgovarajući džekovi) od comp-a sa radio karticom do antenskog razvodnika preko kojeg sam u direktnoj vezi sa krovom. Nadam se boljem prijemu... Pozdrav, Bik koji sedi
hi.fi.378 dveselinovic,
U Sremskoj ulici, preko puta tržnog centrića, ima jedna radnjica koja se samo time bavi. Pozdrav, DVV
hi.fi.379 mylos,
**>> U Sremskoj ulici, preko puta trznog centra, ima jedna radnjica **>> koja se samo time bavi. :)) To je ubedljivo na§íjbolja radnja u BGu! ;) Ona baba stvarno zna svoj posao!
hi.fi.380 jegor,
> :)) To je ubedljivo na§íjbolja radnja u BGu! ;) Ona baba stvarno zna svoj > posao! Kad smo vec kod te babe, nije znala da napravi kabl za prepravljanje 9 pinskog serijskog na 25 pinski. Samo ga je skarabudzila, zasrafila i uzela pare.
hi.fi.381 dveselinovic,
Pa nisam ja ni mislio da mi to oni prave - ja tamo samo odem po delove, a proizvodnja je kod mene kod kuće. Jes' da onako kako ja radim ni jedna radnja ne bi imala računa da radi, ali radim za sebe pa mi nije žao posla. A za skarabudživanje u radnji, ha, pa to se zna, sve što nije strogo u prostim šablonima, eto frke. I ne samo tu. Pozdrav, DVV
hi.fi.382 cnenad,
=> U Sremskoj ulici, preko puta tržnog centrića, ima jedna radnjica => koja se samo time bavi. Jel' ona još postoji ? Da li si skoro prolazio tuda i video je ? Zadnji put kad prođoh nešto mi se učinilo da je nema više. Možda pogrešno.
hi.fi.383 drpr,
-> cu da narucim od firme TRAFKO i ostaje mi samo kutija! Molio bih te ako imaš cenovnik da baciš po koju cenu za trafoe koji oni prave. Recimo primer za neki manje snage , srednje i većih snaga. cope
hi.fi.384 msavkovic,
┌┌┌ :)) To je ubedljivo na§íjbolja radnja u BGu! ;) Ona baba stvarno ┌┌┌ zna svoj posao! Kad smo vec kod kablova, da li tamo modu da naprave kabl SONY55E -> CINC ?
hi.fi.385 crncic,
>> ti opet sutra, samo da je iskopam. U formatu je OrCAD 4.2, tek da >> znaš, a ako nemaš njega, može i print fajl, ali to bi onda moralo Molim za print file HP 4L. Ako nije veliki, obesi ga ovde.
hi.fi.386 crncic,
>> Jel' ona još postoji ? Da li si skoro prolazio tuda i video je ? Zadnji >> put kad prođoh nešto mi se učinilo da je nema više. Možda pogrešno. Ima, radi još uvek, ali su po mom mišljenju malo skupi. Za Scart kabl su tražili 60 dinara.
hi.fi.387 mavava,
>> Gde postoji radnja u centru za kablove i džekove? Naime, potrebno mi je >> oko 3 m. antenskog kabla (i odgovarajući džekovi) od comp-a sa radio >> karticom do antenskog razvodnika preko kojeg sam u direktnoj vezi sa >> krovom. Nadam se boljem prijemu... Ima jedna radnjica u Svetozara Markovića ne znam tačno broj, na potezu od Mišarske do Njegoševe. Imaju sve i svašta. pozdrav, čika Neša
hi.fi.388 wizard,
> Ima jedna radnjica u Svetozara Markovića ne znam tačno broj, na > potezu od Mišarske do Njegoševe. Imaju sve i svašta. Kada je o kablovima i konektorima reč, jefinije za oko 30-ak posto će se uvek proći u onoj maloj radnjici u Sremskoj.
hi.fi.389 dveselinovic,
Može li adresa i eventualno cene nekoga ko narezuje CD diskove? Konkretno, hoću da sa tri diska prepišem na jedan neke pesme po mom izboru. Gde, kako i pošto? Pozdrav, DVV
hi.fi.390 pbojan,
>> Moze li adresa i eventualno cene nekoga ko narezuje CD >> diskove? Probaj kod Danka Soskica ovde sa Sezama (DSOSKIC), on bi trebalo da moze to da uradi.
hi.fi.391 saricl,
Može li neko da mi preporuči neki CD u klasi do 500 DEM? Dobro bi bilo i sa osvrtom na dobavljače.
hi.fi.392 dveselinovic,
Urađeno! Hvala. Pozdrav, DVV
hi.fi.393 vstan,
> Moze li neko da mi preporuci neki CD u klasi do 500 DEM? > Dobro bi bilo i sa osvrtom na dobavljace. Marantz CD-53. Mozda je nesto skuplji. Za tacnu cenu i dobavljace molimo za info.
hi.fi.394 stevicm,
> Moze li neko da mi preporuci neki CD u klasi do 500 DEM? Uzmes lepo neki PHILIPS ili MARANTZ i nema glava da te boli! Za model se odlucis u zavisnosti od cene i to je to.
hi.fi.395 kanki,
Ima li neko nešto da reče o Technics SUV8X....
hi.fi.396 pavlovicz,
> Može li neko da mi preporuči neki CD u klasi do 500 DEM? > Dobro bi bilo i sa osvrtom na dobavljače. Sačekaj malo da suspenzija ;) počne da deluje, pa onda prvi autobus i pravac Minken :) Dugo nisam imao nove kataloge tako da su se oznake modela, za ove 4 godine, 5 x promenile, ali ti savetujem sledećim redom : 1.Marantz ( CD 40 SE, CD 53 ) 2.PHILIPS ( CD 820, 840 ) 3.ROTEL (RCD 845, 855) 4.NAD 5.YAMAHA ( CD 520, CD 720 ) Ovo košta napolju oko 500 dem.