PCOS.3

06 Dec 1993 - 22 Jun 1994

Topics

  1. ms.dos (662)
  2. windows (2095)
  3. os.2 (145)
  4. unix (595)
  5. 4dos (110)
  6. desqview (59)
  7. mreze (290)
  8. os.wars (763)
  9. razno (131)
  10. van.teme (29)

Messages - unix

unix.1 vpopovic,
Postoji li grupa QNX, i da li je popunjena ? P.S. Nadam se da je pravo mesto za ovakvo pitanje :)
unix.2 ognjan,
Treba mi XENIX drajver za strimer IRWIN 125 !!! Ogy.
unix.3 dragisak,
Da li zna neko neki dobar komunikacioni program za Unix koji podržava Zmodem ? Može i komercijalni proizvod.
unix.4 ppekovic,
>> Da li zna neko neki dobar komunikacioni program za Unix koji podržava >> Zmodem ? Može i komercijalni proizvod. Jedini koji ima Zmodem a do koga ćeš lako doći (na FFS-u) je ECU u /unix/comm ili /unix/sco dir-u. Paya
unix.5 civljak,
Evo ja sam pre neki dan instalirao SCO XENIX ali mi se dešavaju čudne stvari kao prvo instalirao sam ga celog i dobio lib itd fajlove za c ali cc tj. c compiler nisam dobio ???? Zna li neko u čemu je problem ??? Ivan
unix.6 ppekovic,
>> Evo ja sam pre neki dan instalirao SCO XENIX ali mi se >> dešavaju čudne stvari kao prvo instalirao sam ga celog >> i dobio lib itd fajlove za c ali cc tj. c compiler nisam >> dobio ???? Zna li neko u čemu je problem ??? Da li si siguran da si instalirao kompletan development sistem (on se instalira odvojeno od osnovnog sistema)? Da se nisi slučajno igrao sa PATH promenljivom? Probaj ponovo da istaliraš development sistem. Paya
unix.7 kale,
>> Evo ja sam pre neki dan instalirao SCO XENIX ali mi se >> dešavaju čudne stvari kao prvo instalirao sam ga celog >> i dobio lib itd fajlove za c ali cc tj. c compiler nisam >> dobio ???? Zna li neko u čemu je problem ??? Nisi instalirao development system. Linker i libovi su ti potrebni da bi mogao da relinkuješ kernel kad hoćeš da dodaš neki novi drajver.
unix.8 dr.grba,
>> ... Linker i libovi su ti potrebni >> da bi mogao da relinkuješ kernel kad hoćeš da dodaš neki novi drajver. Kale, izvini što koristim tvoju poruku nenamenski. Pročitaj ovu rečenicu. (: Hajde da svako pronađe po jednog laika za ovu oblast, pa da mu vidimo facu kad izgovorimo rečenicu (: Ja danas za ručkom ima da ispalim ženi ovo (:
unix.9 .bale.,
> Hajde da svako pronađe po jednog laika za ovu oblast, pa da mu vidimo > facu kad izgovorimo rečenicu (: Ja danas za ručkom ima da ispalim ženi > ovo (: He, pa nije baš toliko stra'obalna rečenica: drajveri i libovi (biblioteke) su objektni kodovi, a linker služi da ih poveže u izvršni kôd :)
unix.10 dr.grba,
>> He, pa nije baš toliko stra'obalna rečenica: drajveri i libovi >> (biblioteke) su objektni kodovi, a linker služi da ih poveže u >> izvršni kôd :) Jel' ovo kada slušalac zine, pa da mu objasniš? (: P.S. Sorry na skretanju sa teme, neću više.
unix.11 bbaja,
Posto o Unixu ne znam nista, molim savet kako da ga ubijem na jednoj masini i da kompletno predjem na DOS.
unix.12 asterix,
> Posto o Unixu ne znam nista, molim savet kako da > ga ubijem na jednoj masini i da kompletno predjem na > DOS. Pa jednostavno preformatiraj disk ili particiju na kojoj se on nalazi.
unix.13 bbaja,
Tenkju!
unix.14 ppekovic,
>>> Posto o Unixu ne znam nista, molim savet kako da >>> ga ubijem na jednoj masini i da kompletno predjem na >>> DOS. >> >> Pa jednostavno preformatiraj disk ili particiju na kojoj se >> on nalazi. Nije to baš tako jednostavno. fdisk skida samo DOS particije, a zlobnici će primetiti da ni DOS neće uvek :). Ovaj problem uvek rešavam tako što ponesem prve dve instalacione diskete Xenix-a i krenem u instalaciju Xenix-a. Prvo što ovaj install uradi je da pokrene program sličan fdisk-u koji bez problema uklanja kakve hoćeš particije. :))) Paya
unix.15 .bale.,
> Posto o Unixu ne znam nista, molim savet kako da > ga ubijem na jednoj masini i da kompletno predjem na > DOS. :))) Pošto o DOS-u ne znam ništa, molim savet kako da ga ubijem na jednoj mašini i da kompletno pređem na Unix.
unix.16 asterix,
> krenem u instalaciju Xenix-a. Prvo što ovaj install uradi je da > pokrene program sličan fdisk-u koji bez problema uklanja kakve > hoćeš particije. :))) Da znam taj fenomen :), isprobao sam ga čak :). Ali mislio sam da će moći, ako butuje sistem sa flopy-a, da jednostavno napravi odgo- varajuću praticiju/e sa dos-ovim fdisk-om.
unix.17 niklaus,
Ne znam šta se dešava, ali *NIXi (XENIX & Coherent UNIX) neće da se instaliraju na mom drugom (po redu) fizičkom hard disku (na kablu je 'D' disk). Bilo koji od "instalatora" vidi samo prvi HD (na kablu 'C'). Inače, raspodela mesta na diskeovima ide ovako: C: (ujedno i fizički 'C') 45Mb - komplet pod boot DOSom. D: (ujedno i _deo_ fizičkog 'D') 148Mb - pod DOSom. Ovu particiju FDISK naziva primary za 2. fizički disk. Ostalo je nekih 50+ Mb, koje nijedan *NIX ne konstatuje. Ma kao što rekoh - uopšte ne konstatuje taj 2. HD. (prijavljuje nešto tipa 'HD controller failure', ali manje bombasto). Konkretno, evo šta kaže Coherent: at0: TO at: HD controller not present (reset) at0: TO at0: TO at0: TO at1: TO at1: TO at1: TO at0: TO (i tu otprilike počinje u krug) (:niklaus:)
unix.19 dejanr,
Šta će novo, u aprilu '94, doneti X Windows Release 6? Paket je predstavio Bob Scheifler, tvorac X Windos-a. NOVOSTI/microb 4.246.
unix.20 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Mon, 3 Jan 1994 09:56:12 GMT Message-ID: <CJ1sxp.GCx@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1174@sezam> Dejan Ristanovic (dejanr@sezam.UUCP) je napisao: : Sta ce novo, u aprilu '94, doneti X Windows Release 6? Paket je predstavio : Bob Scheifler, tvorac X Windos-a. Za one koje mrzi da traže poruku u Novosti konferenciji, ili za one koji ovu poruku prate preko news-a, evo ukratko šta je novo u X Windows-u release 6: O release-u 6 ce se vise znati tokom prog meseca 1994. godine na X Consortium's Eighth Annual X tehnical Conference. Novi Release ce omoguciti tzv. "Low-bandwidth X" koji omogucuje pun X Windows interface preko serijskih linija. Minimalna brzina je 9600. Dalje, tu je i novi "advanced C++ toolkit" pod imenom Fresco koji naravno podrzava sve novotarije novog release-a. Fresco ce biti napisan u tzv. "interface description language" definisanom za COBRA (Common Object Broker Architecture) specificiranom od strane OMG (Object Management Group). Tako, bilo koji Fresco objekat, teoretski moze biti distribuirani objekat. Konkretno, ovo omogucuje povezivanje objekata na slican nacin kako to radi Microsoft-ov OLE. Izuzetno je zanimljiva i mogucnost razvoja X aplikacija na Windows NT-u koriscenjem standardnog Microsoft Software Developers Kit-a. Takodje, X aplikacije se mogu izvrsavati na NT-u i prikazivati ih na bilo kojem X server-u na mrezi. Dodata je i podrska za druge jezike (pored engleskog). Srpski? Pomenuti su i izvesni multi-threaded serveri i biblioteke ali bez detaljnijih objasnjenja. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.21 balsa,
Da li bi neko mogao da mi objasni cemu sluzi (i kako se "podesava") svaki od onih "fajlova_sa_tackicom_ispred" kod Unixa na Osmehu. Mislim na stvari tipa .login, .profile, .rhosts ... (koji jos postoje?) Thanx!
unix.22 madamov,
> Da li bi neko mogao da mi objasni cemu sluzi (i kako se "podesava") Obično se podešavaju učitavanjem u neki od tekst editora. B)
unix.24 balsa,
*> Obicno se podesavaju ucitavanjem u neki od tekst editora. B) E bas ti fala ;). Sta se ocekuje da bude njihov sadrzaj, i u kojem formatu...?
unix.25 spantic,
> E bas ti fala ;). Sta se ocekuje da bude njihov sadrzaj, i u kojem Obična ASCII datoteka.
unix.26 spantic,
> Mislim na stvari tipa .login, .profile, .rhosts ... (koji jos postoje?) Služe za podešavanje parametara rada od strane korisnika. .login : izvodi se kao program nakom prijave za rad. Imaš takođe i datoteke u kojima se definišu parametri ljuske. Ako koristiš csh ljusku ime iste je .cshrc. Tu trpaš aliase, sistemske promenljive etc. Analogno i za ostale ljuske. .rhosts se koristi kada imaš dosta naloga pa te prilikom telneta mrzi da stalno kucaš lozinke. U datoteku jednostavno navedeš adresu ostalih naloga sa kojih se može pristupati tvome. Preporučuje se veliki OPREZ pri korišćenju ove datoteke. Ne toliko kada je vi koristite koliko ako vam je neko istu kreirao a vi i ne znate zađ to, šta se događalo prilikom krađa JUPAK naloga na UBBGu. .logout se izvrašava nakon što korisnik zahteva kraj rada. Isto kao i .login Može da se sastoji od recimo: date echo "Prijatan provod, gospodaru!" .plan tu trpate vaš plan. Kada neko otkuca finger epantic@ubbg.etf.uni-lj.yu osim osnovnih podataka o meni dobiće i kratku poruku koju sam ja sastavio. Imaš još i datoteke gde se smeštaju parametri vezani za editor, poštu etc.
unix.27 dejanr,
Htedoh da pišem reply na Balšinu poruku, ali vidim da je Srđan već detaljno opisao. Samo jedna sitna ispravka: >> .rhosts se koristi kada imaš dosta naloga pa te prilikom telneta >> mrzi da stalno kucaš lozinke. Zapravo, odnosi se na prijavljivanje komandom rlogin, ako je dati sistem ima. Telnet komanda uvek pita za lozinku.
unix.28 madamov,
> E bas ti fala ;). Sta se ocekuje da bude njihov sadrzaj, i u kojem > formatu...? Uglavnom u običnom ASCII formatu. A što se sadržaja tiče, to zavisi od programa (naredbe) koji ti datoteku koristi.
unix.29 madamov,
> kojima se definišu parametri ljuske Za shell mi nekako lepše leži prevod školjka.
unix.30 ppekovic,
>> Da li bi neko mogao da mi objasni cemu sluzi (i kako se "podesava") >> svaki od onih "fajlova_sa_tackicom_ispred" kod Unixa na Osmehu. >> Mislim na stvari tipa .login, .profile, .rhosts ... (koji jos postoje?) Fajlovi koji počinju sa tačkom su nešto kao hidden fajlovi. Tj. sa ls -l neće biti prikazani na ekranu. Mogu se videti tek sa ls -la. Najčešće su to konfiguracioni fajlovi (direktorijumi) za razne programe. Tako recimo .login i .profile su nešto kao autoexec datoteke za csh odnosno sh shell-ove. .newsrc je fajl koji sadrži listu news grupa i intervale pročitanih poruka. .mailrc je mail konfiguracioni fajl itd. "Rad" sa ovim fajlovima/direktorijumima se ne razlikuje od onog sa "običnim" fajlovima/dir-ovima. Tako se recimo .profile može editovati: vi .profile, u .tin direktorijum se može ući standardnim cd .tin i sl. Paya
unix.31 balsa,
Hvala vam, to je upravo ono sto me je interesovalo. Koliko shvatam, .login je nesto poput autoexec-a na sezamu. Ja sam na Osmehu, u mom osnovnom direktorijumu, kreirao .login sa sledecim sadrzajem: finger biff y mesg y Onda sam se par puta ulogovao da isprobam, ali Osmeh se pravi blesav, kao da fajl ne postoji.
unix.32 corto,
Ljudi, uspevate li da se ulogujete na osmeh? Evo mesec i po dana pokusavam, relativno redovno, i nema sanse! Ako dobijem login: onda kucam do besvesti, i nista ne izlazi. Ako ista i izadje, nista se ne desava! ????????????? Zonja nije vise ovde, mozda bi nam on vise rekao, ali da cujem i vas.
unix.33 ematic,
> direktorijumu, kreirao .login sa sledecim sadrzajem: U vezi inicijalizacionih fajlova u raznim šelovima, sledi mali izvod iz faq-a. Tebi će biti interesantan deo koji se odnosi na bash. ======================================================================= 5.6) What "dot" files do the various shells use? From: wicks@dcdmjw.fnal.gov (Matthew Wicks) From: tmb@idiap.ch (Thomas M. Breuel) Date: Wed, 28 Oct 92 03:30:36 +0100 Although this may not be a complete listing, this provides the majority of information. csh Some versions have system-wide .cshrc and .login files. Every version puts them in different places. Start-up (in this order): .cshrc - always. .login - login shells. Upon termination: .logout - login shells. Others: .history - saves the history (based on $savehist). tcsh Start-up (in this order): /etc/csh.cshrc - always. /etc/csh.login - login shells. .tcshrc - always. .cshrc - if no .tcshrc was present. .login - login shells Upon termination: .logout - login shells. Others: .history - saves the history (based on $savehist). .cshdirs - saves the directory stack. sh Start-up (in this order): /etc/profile - login shells. .profile - login shells. Upon termination: any command (or script) specified using the command: trap "command" 0 ksh Start-up (in this order): /etc/profile - login shells. .profile - login shells. $ENV - always, if it is set. Upon termination: any command (or script) specified using the command: trap "command" 0 bash Start-up (in this order): /etc/profile - login shells. .bash_profile - login shells. .profile - login if no .bash_profile is present. .bashrc - interactive non-login shells. $ENV - always, if it is set. Upon termination: .bash_logout - login shells. Others: .inputrc - Readline initialization. zsh Start-up (in this order): .zshenv - always, unless -f is specified. .zprofile - login shells. .zshrc - interactive shells, unless -f is specified. .zlogin - login shells. Upon termination: .zlogout - login shells. rc Start-up: .rcrc - login shells =======================================================================
unix.34 .bale.,
> Zonja nije vise ovde, mozda bi nam on vise rekao, ali da cujem i vas. Sa UBBG-a radi... Odakle zoves?
unix.35 kuki,
> Ljudi, uspevate li da se ulogujete na osmeh? Evo mesec i po dana > pokusavam, relativno redovno, i nema sanse! Ako dobijem login: onda > kucam do besvesti, i nista ne izlazi. Ako ista i izadje, nista se ne > desava! Osmeh $ date Fri Jan 7 21:58:58 PST 1994 Osmeh $ evo, ja sam se ulogovao na osmeh danas, a i juče.... sad videh da je .bale. naglasio da se on loguje sa ubbg-a :) ja se logujem sa buef78, ako to ima neke veze... :)
unix.36 prvul,
>> .rhosts se koristi kada imaš dosta naloga pa te prilikom telneta >> mrzi da stalno kucaš lozinke. U datoteku jednostavno navedeš >> adresu ostalih naloga sa kojih se može pristupati tvome. Preporučuje Kako ovo tačno uraditi? I ako username-ovi nisu isti na oba sistema, kako izbeći da moram uz rlogin da navedem i username na sistemu gde se logujem?
unix.37 spantic,
> Zapravo, odnosi se na prijavljivanje komandom rlogin, ako je dati > sistem ima. Telnet komanda uvek pita za lozinku. Hvala na ispravci Dejane. Moja greška :)
unix.38 spantic,
> Kako ovo tačno uraditi? I ako username-ovi nisu isti na > oba sistema, kako izbeći da moram uz rlogin da navedem i > username na sistemu gde se logujem? Kreiraš alias. Tako ja radim kad se prebacujem sa UBBGa na neki moj drugi nalog. Onda ni ne vidiš ništa ispod. Dakle kombinacija .rhosts i alias-a. Što se tiče pitanja kako uraditi na sistemu gde želiš da se loguješ sa drugih naloga bez mnogo muke kreiraš fajl .rhosts i u njemu u svakom redu navedeš jednu adresu sa koje je dozvoljeno logovanje a da ne moraš da upotrebiš šifru. Kao što rekoh opasna stvar kada se ne zna i/ili ne pazi.
unix.39 wizard,
> Imaš takođe i datoteke u kojima se definišu parametri ljuske. Ako > koristiš csh ljusku ime iste je .cshrc. Tu trpaš aliase, sistemske > promenljive etc. Analogno i za ostale ljuske. A gde iskopa taj termin "ljuska", duše ti... :( > Imaš još i datoteke gde se smeštaju parametri vezani za editor, poštu > etc. Koliko sam ja uspeo da vidim, te datoteke nisu (većinom) čiste ASCII datoteke - ili je meni nešto zabrljano, pa bih zamolio nekog ko se u to razume da mi pošalje svoja podešavanja kako bih iz primera mogao nešto da naučim. Unapred hvala.
unix.40 dejanr,
>> > .rhosts se koristi kada imaš dosta naloga pa te prilikom telneta >> > mrzi da stalno kucaš lozinke. U datoteku jednostavno navedeš >> > adresu ostalih naloga sa kojih se može pristupati tvome. Preporučuje >> >> Kako ovo tačno uraditi? Recimo da se na UBBG zoveš EPRVUL a na FON-u PRVUL. Na UBBG formiraš u svom osnovnom katalogu datoteku .RHOSTS u kojoj piše: fon.fon.uni-bg.yu prvul A na FON-u, takođe u osnovnom katalogu: ubbg.etf.uni-bg.yu eprvul Obe datoteke dobro zaštitiš od grupe i sveta (sa SET PROT odnosno chmod) i još proveriš da ti osnovni katalog nije otvoren za write. Posle toga sa rlogin možeš da "skačeš" sa jednog na drugi. >> I ako username-ovi nisu isti na oba sistema, kako izbeći da moram uz >> rlogin da navedem i username na sistemu gde se logujem? Indirektno, možeš da izbegneš. Recimo, ja sam na UBBG u LOGIN.COM-u stavio fon:==rlogin fon.fon /username=dejanr I sada kad kažem fon, eto me tamo. Slično može i na unix-u.
unix.41 madamov,
> sad videh da je .bale. naglasio da se on loguje sa ubbg-a :) ja se logujem sa > buef78, ako to ima neke veze... :) Ja takođe sa UBBG-a. Mada sam se poslednji put logovao preko onih telefona za FFS. To je bilo pre neki dan.
unix.42 corto,
>  Sa UBBG-a radi... Odakle zoves? Znam da radi, hteo sam od kuce, sa svoje masine :)
unix.43 corto,
>  logujem sa buef78, ako to ima neke veze... :) Kanda ima...mislio sam na dirktno logovanje sa svoje domace masine, ostalo znam da radi.
unix.44 .bale.,
> logujem sa buef78, ako to ima neke veze... :) Pa, ne znam da li ima razlike izmedju logovanja sa UBBG-a ili BUEF-a, ali ako je preko neceg treceg... Recimo, kad zoves preko Jupaka, pa preko UBBG-a odes na fon ili orao, jedva se izvuces... neka slova nece da rade, uzas zivi. E, na to sam mislio.
unix.45 prvul,
>>Indirektno, možeš da izbegneš. Recimo, ja sam na UBBG u LOGIN.COM-u stavio >>fon:==rlogin fon.fon /username=dejanr Hvala... ovoga se nisam setio... :)
unix.46 spantic,
> A gde iskopa taj termin "ljuska", duše ti... :( Pa na engleskom je "shell", pa sad sam prevedi pojam. U našoj literaturi se koristi i ljuska i školjka.
unix.47 spantic,
Ima li neko iskustva sa SCO UNIXom i strimerima? Pogotovo u slučaju IDE strimera koji se kači kao flopi B. Svaki savet je dobrodošao.
unix.48 ppekovic,
>> Onda sam se par puta ulogovao da isprobam, ali Osmeh se pravi blesav, kao >> da fajl ne postoji. Ako koristiš sh, bash, ksh i sl. shell-ove onda je naziv "autoexec" script-a .login. Medjutim, ako koristiš csh, tcsh, onda je to .login i .cshrc. Paya
unix.49 robert,
Kad smo već kod .* fajlova, zašto na FON-u .forward nema nikakvog efekta?
unix.50 madamov,
> U našoj literaturi se koristi i ljuska i školjka. Nekako mi logičnije školjka. Zamisli da kažeš "kupio sam novu ljusku automobila". B) To mu dođe dobra analogija, kernel (jezgro) = motor, shell = školjka (karoserija). B)
unix.51 wizard,
> Indirektno, možeš da izbegneš. Recimo, ja sam na UBBG u LOGIN.COM-u stavio > fon:==rlogin fon.fon /username=dejanr > > I sada kad kažem fon, eto me tamo. Slično može i na unix-u. A kako za šifru? I kako za UNIX?
unix.52 dejanr,
>> > fon:==rlogin fon.fon /username=dejanr >> > I sada kad kažem fon, eto me tamo. >> >> A kako za šifru? Šifra se ne može navesti u toj skraćenici, a mislim da ne bi bilo dobro ni da se navodi, i da može. To rešavam sa .RHOSTS, na način opisan u poruci 4.40
unix.53 mirkot,
>> > A gde iskopa taj termin "ljuska", duše ti... :( >> >> Pa na engleskom je "shell", pa sad sam prevedi pojam. U našoj >> literaturi se koristi i ljuska i školjka. Meni se više dopada "okruženje". Mirko
unix.54 m.hristodulo,
>> Indirektno, mozes da izbegnes. Recimo, ja sam na >> UBBG u LOGIN.COM-u stavio >> fon:==rlogin fon.fon /username=dejanr >> >> I sada kad kazem fon, eto me tamo. Slicno moze i >> na unix-u. Na primer za bash: alias ubbg 'rlogin -l eprvul ubbg.etf'
unix.55 m.hristodulo,
>> Ja sam na >> Osmehu, u mom osnovnom direktorijumu, kreirao >> .login sa sledecim sadrzajem: >> Onda sam se par puta ulogovao da isprobam, ali >> Osmeh se pravi blesav, kao da fajl ne postoji. Ako ti je na Osmehu login shell postavljen na (Radetov, a i moj, omiljeni Unix shell) bash, onda se pri logovanju izvrsava datoteka .bash_profile. Mozes da promenis login shell sa komandom chsh. Danas su u modi tcsh, bash i ksh.
unix.56 m.hristodulo,
>> Ljudi, uspevate li da se ulogujete na osmeh? Molio bih malo vise podataka, da bih mogao da postavim dijagnozu, ;-)) Daj nam izvod iz .log datoteke, mozda nam to pomogne da ti pomognemo...
unix.57 astral,
│Ţ█Ů█ Zonja nije vise ovde, mozda bi nam on vise rekao, ali da cujem i Zonju mozes da kontaktiras i sa Sezama, preko BeoInterneta, na UBBG-u. No, za ovu priliku cu i licno da ga pitam sta se desava sa Osmehom. (mada ce biti da je opet ono da treba kompjuter da se resetuje zbog nestabilnog softvera, al' tamo nema nikog ko bi pomenutu radnju obavio).
unix.58 balsa,
*> Kad smo vec kod .* fajlova, zasto na FON-u .forward nema nikakvog efekta? Ne znam za FON, ja sam na Osmehu stavio da mi se posta "forwarduje" na Sezam i opet na Osmeh, i radi OK.
unix.59 wizard,
> >> Ljudi, uspevate li da se ulogujete na osmeh? > > Molio bih malo vise podataka, da bih mogao da > postavim dijagnozu, ;-)) Ja ne uspevam da se na Osmeh telnet-ujem sa FON. Da direktno ulazim na njega i ne pokušavam. :(
unix.60 i.a.n.,
Da li bi neko od Unixovaca mogao da mi pošalje opis rada vi editora u sledećim situacijama: 1. Autoindent mod, naročito specijalni slučajevi 0^D i ^^D. 2. Specijalni slučaj kod ponavljanja vizuelne "put" komande komandom ".". 3. LISP support mod. Objašnjenje: dorađujem PD implementaciju vi-ja zvanu ELVIS (ima ga u UNIX direktorijumu), a u dokumentaciji se pod "nekompatibilnostima" spominju te tri stvari, uz još neke koje sam u stanju da razumem. :)
unix.61 robert,
>> Ne znam za FON, ja sam na Osmehu stavio da mi se posta "forwarduje" >> na Sezam i opet na Osmeh, i radi OK. To znam i to i meni radi OK ali na FON-u neće!
unix.62 m.hristodulo,
>> Ja ne uspevam da se na Osmeh telnet-ujem sa FON. >> Da direktno ulazim na njega i ne pokusavam. :( Bice da je Osmeh doziveo jedan od svojih crash-ova, koji su uobicajeni ovih dana. Negde sam vec objasnjavao probleme Osmeha. Uglavnom, boot particija je mala pa se brzo prepuni, a problem se resava reinstaliranjem BSD-a za koji Rade nema bas puno vremena, :-( No, kad prodje ispitni rok, vraticemo Osmeh Srbiji, :-)
unix.63 cvetkos,
>> Ima li neko iskustva sa SCO UNIXom i strimerima? Pogotovo u slučaju IDE >> strimera koji se kači kao flopi B. Svaki savet je dobrodošao. Ja sam svojevremeno instalirao jedan JUMBO streamer na UNIX masinu, stvar je krajnje jednostavna, neophodan je driver koji se zajedno sa back-up software-om moze naci na JUMBO UNIX installation diskette, koja bi trebala da se jos uvek nalazi kod mene ( ako je prezivela poslednju krizu nedostatka disketa ). Sinisa
unix.64 spantic,
> Meni se više dopada "okruženje". Suviše neprecizno.
unix.65 prvul,
>> alias ubbg 'rlogin -l eprvul ubbg.etf' Ma kakav bash ;) ubbg(){ rlogin -l eprvul ubbg.etf }
unix.66 skerl,
│ dobro ni da se navodi, i da moze. To resavam sa .RHOSTS, na nacin └─── .rhosts (malim slovima) posto je unix. Ovo samo da se neko ne bi zajebunio :)
unix.67 dragisha,
-> Hvala vam, to je upravo ono sto me je interesovalo. Koliko shvatam, -> .login je nesto poput autoexec-a na sezamu. Ja sam na Osmehu, u mom -> osnovnom direktorijumu, kreirao .login sa sledecim sadrzajem: chmod a+x .login Mislim da je ovako, ali nisam 100% siguran. Jedan man chmod će dati odgovor:). -- [Proctologists have tunnel vision.]
unix.68 dragisha,
-> Kad smo već kod .* fajlova, zašto na FON-u .forward nema nikakvog -> efekta? Meni radi savršeno, jedino što mi ne radi \dragisha linija koja bi trebalo da mi omogući jednu kopiju i na FONu, za svaku slučajnost:). -- [Your neat tagline was just stolen by SLMR20 - Thanks!]
unix.69 ppekovic,
>> Zonju mozes da kontaktiras i sa Sezama, preko BeoInterneta, na UBBG-u. No, >> za ovu priliku cu i licno da ga pitam sta se desava sa Osmehom. Zonja ovo čita na BeoInternet News-u. >> (mada ce biti da je opet ono da treba kompjuter da se resetuje zbog >> nestabilnog softvera, al' tamo nema nikog ko bi pomenutu radnju obavio). Problemi sa osmeh-om su zbog HD-a koji se čudno ponaša i izgleda ia nekakav hladan lem na ploči. Možda zato u poslednje vreme radi mnogo bolje jer na FON-u trenutno nema grejanja i jako je hladno :))). Negde oko 20. januara se očekuje instalacija novog disk-a pa će i osmeh pouzdanije raditi. No, i do tada će osmeh raditi. Paya
unix.70 ppekovic,
>>*> Kad smo vec kod .* fajlova, zasto na FON-u .forward nema nikakvog efekta? >> >> Ne znam za FON, ja sam na Osmehu stavio da mi se posta "forwarduje" na >> Sezam i opet na Osmeh, i radi OK. Na žalost, SCO Unix ne "konstatuje" .forward fajlu. Ne znam da li postoji neki ekvivalent, ili pak neki drugi način da se mail forward realizuje. Pogledaću. Paya
unix.71 m.hristodulo,
>> Ma kakav bash ;) I m a bash fan, :-)
unix.72 mrbin,
Moze li neko da nabroji kakvi UNIX-i za PC postoje (tj. mogu se naci u okolini ;) i kakvi su im hardware requirements (CPU, RAM, DISK, video...) ? Pretpostavljam da ih nema mnogo. Hvala unapred.
unix.73 m.hristodulo,
>> Moze li neko da nabroji kakvi UNIX-i za PC >> postoje (tj. mogu se naci u okolini ;) i kakvi su >> im hardware requirements (CPU, RAM, DISK, >> video...) ? Ja planiram da ucestvujem u instalaciji jedne PC masine pod Unixom na poslu. Planirao sam da to bude: PC 386 / 40 MHz 8 MB RAM HD 170 MB ZyXel 14400 bps 386 BSD Unix Mislim da ce biti komotno, a?
unix.74 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Wed, 12 Jan 1994 20:40:33 GMT Message-ID: <CJJArM.83H@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1487@sezam> Zoran Dimitrijevic (mrbin@sezam.UUCP) je napisao: : : Moze li neko da nabroji kakvi UNIX-i za PC postoje (tj. mogu se naci : u okolini ;) i kakvi su im hardware requirements (CPU, RAM, DISK, : video...) ? Pretpostavljam da ih nema mnogo. Najveci je problem tacno reci koliko koji Unix zauzima jer je pitanje sta sve zelis da instaliras, da li samo Run-Time (i ovde se mogu izbaciti mnogi fajlovi), mozda Development, Mreza itd. Bilo kako bilo, evo pregleda PC Unix-a do kojih se relativno lako moze doci u nasim krajevima. Poredjao sam ih po prostoru koji traze na disk-u. Xenix Coherent Linux 386BSD (NetBSD) SCO Unix Za sve ove Unix-e, nije tesko naci dobre C kompajlere i pripadajuce utilitije za razvoj software-a. Takodje, na raspolaganju je UUCP i TCP/IP. X Windows-i se mogu naci za SCO Unix i za Linux. Za ostale nisam cuo, sto naravno ne znaci da ih nema. Xenix i SCO Unix su komercijalni proizvodi firme SCO (Santa Cruz Operation). Komercijalni je i Coherent dok su ostala dva PD. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.75 postmast,
Path: fon!stjepan From: stjepan@fon (Stjepan Nikolic) Subject: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 13 Jan 1994 01:23:34 GMT Message-ID: <CJJnvA.CzF@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] Payo, interesuje me koliko zauzima SCO Unix koji je instaliran na FON-u. Mislim u kompletu, jer poredenja radi, ja kod mene na hardu imam instaliran SCO Xenix (jedan deo) koji zauzima oko 14 Mb, a uz to lepo i radi... Pozdrav stjepan@fon.fon.uni-bg.yu
unix.76 kzoran,
Hi! Imam (imao sam :) ) jedan problem. Nov sam na UNIX-u, koji imam instaliran kod kuće na 486DX mašini, 210MB za UNIX particiju na WD2250 disku. UNIX je SCO UNIX System V rel 3.2 ver. 4.0. Na sistemu sam pored root account-a imao i jedan korisnički account kojim sam radio u C-u. Na sistemu je inače uz osnovni run-time instaliran Extended utilities i Software development system. Pre neki dan primetih da mi se broj slobodnih blokova i inode-ova značajno smanjio, i pored toga što osim jednog user poddirektorijuma i njegova 3 poddirektorijuma nisam ništa novo instalirao. Broj slobodnih inode-ova se smanjio za 5, a broj slobodnih blokova za oko 200! Sve log fajlove sam praznio (bar one za koje sam našao da ih treba povremeno čistiti), ali bez značajnijih dobitaka u prostoru. I tako, dođem do toga da treba uraditi dcopy, što sam našao u System administrator's guide-u, pokrenem dcopy /dev/root /dev/root i procedura normalno krene. Uradi Pass 1: Reorganizing file system ali izda poruku I=5181 Unexpected mode (50444) a čim je krenula sa Pass 2: Fixing inums in directories, izda novu poruku dcopy: cannot get offset to time i tu stane. Posle toga više ništa nisam mogao da uradim na sistemu - čak ni 'l', 'cd' ili bilo šta drugo - bio sam primoran da ponovo instaliram UNIX. Gde sam pogrešio? kzoran
unix.77 corto,
>  No, kad prodje ispitni rok, vraticemo Osmeh >  Srbiji, :-) Osmeh dozivljava svoje crash-ove stalno ? Molim te sredite ga, da mozemo da radimo k'o ljudi :)
unix.78 m.hristodulo,
>> Osmeh dozivljava svoje crash-ove stalno ? Molim >> te sredite ga, da mozemo da radimo k'o ljudi :) Kao sto rekoh, Rade ga odrzava. I ja ga stalno teram da se to obavi, ali ispitni rok upravo pocinje, :-(
unix.79 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 13 Jan 1994 09:33:41 GMT Message-ID: <CJKAK5.HCH@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <CJJnvA.CzF@fon> Stjepan Nikolic (stjepan@fon) je napisao: : Payo, interesuje me koliko zauzima SCO Unix koji je instaliran na FON-u. : Mislim u kompletu, jer poredenja radi, ja kod mene na hardu imam instaliran : SCO Xenix (jedan deo) koji zauzima oko 14 Mb, a uz to lepo i radi... Zauzima nesto oko 80M. Tu je ukljucen Run-Time, TCP/IP, NFS, Razvojni sistem kako osnovni tako i za mrezu kao i DOS emulacija. Nismo instalirali X windows-e ni razvojni sistem za X. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.80 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 14 Jan 1994 08:21:12 GMT Message-ID: <CJM1vE.DAy@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1544@sezam> Sonja Vulesevic (corto@sezam.UUCP) je napisao: : Osmeh dozivljava svoje crash-ove stalno ? Molim te sredite ga, da mozemo : da radimo k'o ljudi :) Kao sto vec rekoh, problem na osmeh-u je hardverski (hard disk). 17. januara dobijamo novi disk tako da verujem da ce do 20. sve raditi kako treba. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.81 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 14 Jan 1994 10:35:52 GMT Message-ID: <CJM83s.EwL@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1529@sezam> Zoran Krnjajic (kzoran@sezam.UUCP) je napisao: : I tako, dodem do toga da treba uraditi dcopy, sto sam nasao u System : administrator's guide-u, pokrenem : dcopy /dev/root /dev/root : i procedura normalno krene. Uradi Pass 1: Reorganizing file system : ali izda poruku : I=5181 Unexpected mode (50444) : a cim je krenula sa Pass 2: Fixing inums in directories, izda novu poruku : dcopy: cannot get offset to time : i tu stane. : Posle toga vise nista nisam mogao da uradim na sistemu - cak ni 'l', 'cd' ili : bilo sta drugo - bio sam primoran da ponovo instaliram UNIX. : Gde sam pogresio? Pogresio si sto nisi procitao man za dcopy. Tamo lepo pise da se dcopy koristi za kopiranje sadzaja jednog file sistema na drugi sa optimalnim rasporedom fajli sa ciljem povecanja brzine pristupa istima. Dalje, kopiranje se vrsi sa jednog file sistema na drugi, a ne kao sto si ti radio na isti fs. Dalje, lepo pise da je preporucljivo da input fs treba da bude raw device dok output fs treba da bude block device itd. Bilo kako bilo, kad imas problema sa fs-om koristi komandu fsck i srodne komande koje ces naci u man-u za fsck pod "see also". Paya -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.82 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: .forward na SCO Unix-u ili .maildelivery Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 14 Jan 1994 12:01:58 GMT Message-ID: <CJMC3B.G1w@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] Posto .forward fajla na fon.fon racunaru (SCO ODT) ne funkcionise, evo resenja za forward-ovanje mail-a. Napravite .maildelivery file i u njemu liniju: default - | ? mail pera@foo.bar mika@microsoft.com zika Ovim ce svaki mail koji stigne na vasu adresu biti poslat user-ima pera@foo.bar, mika@microsoft.com i user-u zika koji je na lokalnom racunaru. Takodje, na ovaj nacin mozete ostaviti kopiju i samom sebi. U fajli .maildelivery se mogu realizovati i mnoge druge stvari, ali najbolje bi bilo da pogledate man F maildelivery. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.83 ognjan,
Kako definisati YU slova (po YUSCII) na VGA karti ??? Ogy.
unix.85 corto,
>  stalno teram da se to obavi, ali ispitni rok upravo >  pocinje, :-( Zamisli, uspelo!!!!!! Srecno na ispitima, momci :)
unix.86 corto,
>  17. januara dobijamo novi disk tako da verujem da ce do 20. >  sve raditi kako treba. I kod njih stabilizacioni paket ... O;)
unix.87 postmast,
Path: fon!Osmeh.FON.Uni-BG.YU!rade+ From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje Zonjic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Sat, 15 Jan 1994 14:03:15 GMT Message-ID: <CJoCDG.GFJ@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL1] References: <sezam$unix:001.0106.1391@sezam> <sezam$unix:01.106.1470@sezam> Sender: news@fon (News) Pavle Pekovic (ppekovic@sezam.UUCP) wrote: : >> Zonju mozes da kontaktiras i sa Sezama, preko BeoInterneta, na UBBG-u. No, : >> za ovu priliku cu i licno da ga pitam sta se desava sa Osmehom. : Zonja ovo cita na BeoInternet News-u. Interesantno, ali tek sam juce poceo da citam ove poruke, jer nisam znao da su newsgrupe zazivele ;) Posto vidim da se dosta prica o Osmehu (nije da mi nije drago ;) mozda da vam dam jedan update stanja tamo: Pre nekoliko meseci smo sa starog 386BSD koji se polako gasi presli na NetBSD operativni sistem. U pocetku je bilo nekih nestabilnosti ali se sve polako primiruje. Nesto stabilnije stanje je nastupilo kada sam iskompajlirao kernel i izbacio neke suvisne stvari, a isto cu uciniti negde pocetkom februara (kada prodju ispiti - jer posao tamo zahteva ipak jedan ceo dan!). Hristodulo je reorganizovao bazu podataka o muzici, ranije smo bili u nezgodnoj situaciji da su sve grupe u istom dir-u, pa je listing bio ogroman (output komande dir) a sada je sve hijerarhizovano (?!) po slovima, brojevima itd. Podjite do Osmeha i pro==ogledajte sami. UID je stigao do broja 172 malopre, sto ce reci da ima otprilike toliko korisnika. Naravno, nisu svi aktivni, ali sam podatak da je toliko ljudi trazilo racun od mene (lele, a ja sam svima morao da otvaram naloge ;) govori da je osmeh jedna fina stvarcica... Ovaj disk koji je mozda izvor problema cemo zameniti tokom sledece nedelje (pretpostavljam tek za vikend, u subotu 22.) i reinstalirati operativni sistem. U slucaju da i dalje bude nekih nestabilnosti verovatno cemo dovuci neke stvari iz USA i instalirati opet ceo OS. Za korisnike to nece predstavljati nikakvu razliku, osmeh ce biti stabilniji, a ja cu morati malo vremena da potrosim da iskompajliram neka cuda od programa... Stanje na sceni besplatnih Unixa (samo na BSD strani koja mene zanima) je sledece: FreeBSD izlazi u novoj verziji (1.1) dok se NetBSD jos nalazi u 0.9 (ne dajte da vas brojke zbune, nije rec o betama). U igri je cak i fuzionisanje ovih Unixa, ali o tom potom. Kako se meni cini, sledeca instalacija OS-a na Osmeh bice izuzetno lepa i stabilnakonfiuguracija. Zivi bili pa videli. Na kraju, ko hoce racun na osmehu (mora da ima i razlog za to) nek' se javi mailom, a isto vazi i za one koji bi hteli da instaliraju NetBSD. Takodje, slusajte Bajt 92 na Radiju B92 (cetvrtkom od 18,30) jer cemo obavestavati ljude i o osmehu ali i o BSD PD Unixima. Takodje, Nikola Malenovic, nas dopisnik iz Chicaga, je vatrebi Unix navijac, tako da cemo imati i frishke informacije iz epicentra BSD dogadjanja. Tanti auguri! Rade
unix.88 m.hristodulo,
>> Zamisli, uspelo!!!!!! Srecno na ispitima, momci Cestitam i hvala! :-)
unix.89 corto,
>  Cestitam i hvala! :-) Uspelo jednom ;) Sredite bre taj disk, ispolazite ispite, pa onda da se radi ! :)
unix.90 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Sun, 16 Jan 1994 13:18:08 GMT Message-ID: <CJq4y9.86M@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1598@sezam> Ognjan Petrovic (ognjan@sezam.UUCP) je napisao: : Kako definisati YU slova (po YUSCII) na VGA karti ??? Uzmi bilo koji VGA yuscii font koji koristis na MS-DOS-u ( iz VgaMax-a npr.). Ako se fajl zove yuscii.fnt otkucaj: vidi -f yuscii.fnt font8x16 Ako hoces da redefinises i tastaturu, idi u /usr/lib/keyboard dir i iskopiraj keys fajl u keys.yuscii recimo. Izedituj ga u bilo kom editoru a onda aktiviraj novu tastaturu sa: mapkey /usr/lib/keyboard/keys.yuscii Ovo sve vazi za SCO Unix & ODT. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.91 niklaus,
(:> Stanje na sceni besplatnih Unixa (samo na BSD strani koja mene (:> zanima) je sledece: FreeBSD izlazi u novoj verziji (1.1) dok se NetBSD (:> jos nalazi u 0.9 (ne dajte da vas brojke zbune, nije rec o betama). Šta je sa Linux-om? (:> sam iskompajlirao kernel i izbacio neke suvisne stvari, a isto cu (:> uciniti negde pocetkom februara (kada prodju ispiti - jer posao tamo (:> zahteva ipak jedan ceo dan!). Srećno na ispitima! (: ( Ko se još ovajdio od Unixa? <; ) (:niklaus:)
unix.92 spantic,
> Šta je sa Linux-om? LINUX je još uvek na ( potpuno operativnoj ) verziji 0.9, ali je zato dopunjen korisnim pomoćnim programima. Kod nas nije još raširen, ali pošto je FreeBSD na PUBLICu ETFa, postaraćemo se da mu se pridruži i Linux :)
unix.93 kzoran,
> Pogresio si sto nisi procitao man za dcopy. Tamo lepo pise da se > dcopy koristi za kopiranje sadzaja jednog file sistema na drugi sa optimalnim > rasporedom fajli sa ciljem povecanja brzine pristupa istima. Dalje, > kopiranje se vrsi sa jednog file sistema na drugi, a ne kao sto si ti radio > na isti fs. Dalje, lepo pise da je preporucljivo da input fs treba da bude > raw device dok output fs treba da bude block device itd. > Bilo kako bilo, kad imas problema sa fs-om koristi komandu fsck i > srodne komande koje ces naci u man-u za fsck pod "see also". Ma pročitao sam ja njega, ali površno. Video sam da treba navesti inputfs, outputfs, opcione parametre i neobaveznu preporuku o raw (inputfs) i block device (outputfs); izostavio sve opciono i neobavezno, inputfs i outputfs stavio kao isti device (to mi je bilo logočno), brzopleto startovao komandu, i eto problema. Sad je sve OK. Neću nikad više... kzoran
unix.94 kzoran,
Ima li neko iskustva sa bazama podataka na UNIX-u? Interesuje me šta je na raspolaganju na tržištu, šta se kod nas može nabaviti, i neki kratki uporedni prikaz najrasprostranjenijih sistema. kzoran
unix.95 zormi,
* Ima li neko iskustva sa bazama podataka na UNIX-u? Interesuje me šta je na * raspolaganju na tržištu, šta se kod nas može nabaviti... U mojoj firmi se koristi Informix 4GL.
unix.96 mijan,
Evo jedne interesantne i nadasve tužne priče. :))) Radi se o konfigurisanju modema na SunOs-u. Pre više od godinu dana na poslu sam našao neki prastari eksterni modem italijanske proizvodnje SNM13 (Switched Network Modem) i rešio da ga stavim na jednu od Sparc radnih stanica. Kolegu hardveraša sam zamolio da mi napravi kabl, što je bilo urađeno. Pročitao sam manual, sredio sistemske fajlove, modem konfigurisao kao dial-in & dial-out, i stvar je počela da radi. Bio sam povezan sa jednom Sparc stanicom u NBJ i radile su sve uu-komande (uucp, cu, uux, etc). Parametri veze u početku su bili 7E1 a isprobao sam rad modema i sa parametrima 8N1. I dalje je sve bilo OK. Pošto je sve radilo jednostavno sam dalje petljanje sa modemom smatrao izlišnim. Sve dok se moj ljubljeni šef nije vratio iz Kanade. Gore pomenuti šef je jednog vrućeg letnjeg dana preko modema koji se inače dosta grejao stavio CD-ROM. Kada sam to primetio dodirnuo sam kućište modema. Bilo je vrlo toplo. Previše toplo. Otkucao sam ps ax (za one koje rade na SCO Unix-u to je kao "ps -el") i video da se na serijskom portu pojavio proces login. Proces login nema šta da traži na portu dok getty ne završi posao. Tačnije, login se ne aktivira sve dok getty ne dobije username. Da bi getty dobio username neko je morao da pozove naš računar. Ali avaj, na liniji nije bilo nikoga. Zaključio sam da se modem pregrejao, i da je getty procesu (koji je osluškivao na njegovom portu) iz ko zna kojih razloga slao trash koji je protumačen kao username. Sve to nije bilo tako strašno, jedino sam izgubio softversku kontrolu nad parametrima veze. Parametri veze posle toga bili su 7E1 i nikako više nisu mogli da se postave na 8N1 što je meni bilo vrlo vrlo važno. Osim toga onaj login proces je umirao svakih 60 sekundi i ponovo se javljao. Međutim kolega hardveraš (koji se u operativne sisteme razume koliko ja u šivenje) je posle nekog vremena neosporno zaključio da je u pitanju sistemski softver ili da init string modema nije u redu !?!? Da bih mu dokazao da nije tako pozajmio sam ispravan modem istog proizvođača, samo je model bio nešto napredniji (SNM15). Sa tim modemom sve je radilo. Onda je kolega hardveraš počeo da tvrdi da init string mog modema (SNM13) nije dobar i da modem mora da se ponovo inicijalizuje. žova je potpuno zaboravio da se kod Unix-ovih uu-komandi modemu uvek šalje init string koji se nalazi u Dialers fajlu. To se lepo može videti kada se radi sa Uutry komandom sa maksimalnim debug level-om. Jedva sam ga ubedio da nije kriv init string modema. Eh, ali đavo njemu nije dao mira nego je došao na ideju da modem SNM15 stavi u kućište modema SNM13. Kada je to završio opet se na modemskom portu pojavio famozni login ?!. Brže bolje vratih SNM15 u njegovo rođeno kućište, ali avaj - login se opet pojavio. Tu sam već počeo polako da ludim jer sam proveo neko vreme piskarajući jedan mali BBS software na C Shell-u i C-u koji je ispao sasvim solidan i koji smo planirali da naplaćujemo. Međutim nikako to nije moglo da počne sa eksploatacijom jer jednostavno standard za parametre veze u Jugoslaviji je 8N1 a ne 7E1 (nisam mogao od potencijalnih korisnika da tražim da svoje komunikacione programe zbog mojih problema setuju na 7E1, zar ne - osim toga korisnici PC-a koriste raznorazne kodne rasporede, između ostalih i one koji koriste 8-bit ascii). U svakom slučaju meni je mnogo smetao taj login, jer volim da stvari rade kako treba (valjda sam perfekcionista). Posle toga došao je čovek od koga sam pozajmio modem i rekao da pojava login procesa na serijskom portu može da se izbegne tako što modem prvo treba inicijalizovati preko PC-a !? Što je najtužnije ispade da je bio u pravu jer on sada koristi SNM15 bez ikakvih problema na istoj radnoj stanici i pod istim OS kao i ja. Naravoučenije : Da bi modem mogao da koristiš kako treba na Unix-u neophodan je PC ?! P.S. Ja se u modeme i njihov hardver razumem onoliko koliko manual-i o modemima to dozvoljavaju. Ako je neko imao slična iskustva neka mi objasni o čemu se tu zapravo radi. P.P.S. IF THERE IS ANYONE WHO MIGHT KNOW WHAT'S THE CATCH PLEASE HELP.
unix.97 ppekovic,
>> Ima li neko iskustva sa bazama podataka na UNIX-u? Interesuje me šta je na >> raspolaganju na tržištu, šta se kod nas može nabaviti, i neki kratki uporedni >> prikaz najrasprostranjenijih sistema. Oracle, Progress, ZIM, Informix, Ingres, ... Za "kućnu upotrebu" tu je i FoxBase. Paya
unix.98 ognjan,
Nemojte mi reci da se pod Xenix-om ne mogu dobiti YU slova sa VGA kartom ? Niko ne odgovara, a herkulesa mi ponestaje ... :)) Ogy.
unix.99 ppekovic,
>> Nemojte mi reci da se pod Xenix-om ne mogu dobiti YU slova sa VGA kartom ? >> Niko ne odgovara, a herkulesa mi ponestaje ... :)) Ces, ces, mora da sam zaboravio da pošaljem exec :). Rešenje je u programu vidi. font može biti bilo koji koji koristiš pod MS-DOS-om. Dovoljno je da otkucaš: vidi -f <font> font8x16 i to je to. Tastaturu je takođe jednostavno redefinisati. Definicija se nalazi u u fajlu /usr/lib/keyboard/keys. Iskopiraj taj fajl u novi, recimo keys.yuscii i izmenjaj u bilo kom ascii editor-u šta je potrebno. Aktiviraj novi raspored sa mapkey keys.yuscii. Ovo sve radi na SCO Unix-u, ali se nadam da je isto, ili barem slično, na Xenix-u. Paya
unix.100 kzoran,
Hi! Gde i kako može da se nabavi C++ za SCI UNIX? kzoran
unix.101 niklaus,
(:> Ces, ces, mora da sam zaboravio da pošaljem exec :). Rešenje je (:> u programu vidi. font može biti bilo koji koji koristiš pod (:> MS-DOS-om. Dovoljno je da otkucaš: (:> (:> vidi -f <font> font8x16 Govoriš li nam da si u "zaboravljenom" exec-u poslao sors programa vidi? (: Sean :)
unix.102 niklaus,
(:> Gde i kako može da se nabavi C++ za SCI UNIX? Kao alternativa (ako ništa drugo ne nađeš) ti uvek može koristiti GNU C++ (nekad u oznaci kao samo 'G++'), koji ne samo da podržava silne OSe, nego i platforme (procesore). (: Sean :)
unix.103 kzoran,
> Kao alternativa (ako ništa drugo ne nađeš) ti uvek može koristiti GNU C++ > (nekad u oznaci kao samo 'G++'), koji ne samo da podržava silne OSe, nego i > platforme (procesore). OK, ali gde da nađem i taj GNU C++? I koju verziju AT&T jezika podržava? Doduše, više bih voleo da to bude neki komercijalni proizvod, ali ako ne nađem ništa drugo, zadovoljiću se i sa GNU C++. BTW, vrlo je interesantno uporediti broj odgovora na pitanja nabavke softvera postavljena u ovoj temi sa brojem odgovora na pitanja (nelegalne, naravno) nabavke DOS ili WINDOWS softvera. Pogotovo kad se ima u vidu odnos domaćeg DOS-WINDOWS i UNIX tržišta softvera. kzoran
unix.104 robert,
>> OK, ali gde da nađem i taj GNU C++? I koju verziju AT&T jezika >> podržava? GCC imaš na FON File Server-u samo, preporučujem ti da odeš jednom na FON pa da ga skineš tamo jer je reda veličine 5-6 Mb :(.
unix.105 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: .forward na SCO Unix-u ili .maildelivery Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 27 Jan 1994 21:13:16 GMT Message-ID: <CKB4A5.9D1@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <CJMC3B.G1w@fon> Pavle Pekovic (paya@fon) je napisao: : Posto .forward fajla na fon.fon racunaru (SCO ODT) ne funkcionise, : evo resenja za forward-ovanje mail-a. Napravite .maildelivery file i u njemu : liniju: : default - | ? mail pera@foo.bar mika@microsoft.com zika Ovo sto sam napisao je tacno, ali sam zaboravio da dodam jos neke detalje zbog kojih je bilo problema. Radi se o ostavljanju kopije samom sebi. To se postize na sledeci nacin. Za username pera, .maildelivery file bi trebao da izgleda ovako: from pera > A /usr/spool/mail/pera default - | ? mail mika@sezam laza@ubbg.etf pera * - | R rcvalert Ovako ce koretno raditi ostavljanje kopije poruke sebi. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.106 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 28 Jan 1994 10:38:22 GMT Message-ID: <CKC5Jz.1sG@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.1977@sezam> Nenad Nikolic (niklaus@sezam.UUCP) je napisao: : (:> Ces, ces, mora da sam zaboravio da posaljem exec :). Resenje je : (:> u programu vidi. font moze biti bilo koji koji koristis pod : (:> MS-DOS-om. Dovoljno je da otkucas: : Govoris li nam da si u "zaboravljenom" exec-u poslao sors programa vidi? Ne, program vidi je standardni utility iz SCO ODT-a a nadam se i XENIX-a. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.107 ppekovic,
>> Gde i kako može da se nabavi C++ za SCI UNIX? FFS direktorijum /unix/gnu arhiva gcc???.zip. Ovo je samo kompajler. Ne sećam se kako se tačno zovu arvhive sa bibliotekama, ali sam siguran da ćeš se snaći. Jedini je problem što je sve to poveliko (oko 5-6 Mega). Uvek dolazi u obzir kombinacija da dođeš na FON i poneseš diskete. Paya
unix.108 .bale.,
Vidite ovo :-) Date: Wed, 26 Jan 94 14:40:49 MST From: shapiro@marble.Colorado.EDU (Andrew Shapiro) Subject: Risks of dynamic binding A quick description of dynamic binding: When a program is linked (the object files are put together,) certain common routines (like the I/O calls) are copied from a standard library into the executable file. This is called static binding. Dynamic binding allows the library routines to be stored in one place and are joined with the executable only when it is loaded to run. Dynamic binding saves space and allows libraries to be updated without re-linking executables. They also can be deleted. The other evening I stumbled upon an interesting single point failure for Sun Microsystem computers. While working I distroyed the /lib/libc.so.0.15 file. To my surprise nothing works without it. I already knew that Sun's defaulted to dynamic binding at link time, I also knew that it was possible to suppress this option by using the -Bstatic keyword to the link editor, ld(1). What surprised me was that the static option had not been used when building any of the user commands. I would have expected some of the most basic commands like ls, cp, and either tar or dd to be compiled with static linking. If this were the case repairing the /lib/libc.so.0.15 file would be simple. Instead I was forced to reboot from tape, install the mini-kernel and then mount the filesystem and restore the file. I believe the engineers that developed the dynamic binding system understood the implications of *every* program depending on a single file and kept the static binding option to prevent this. However, if the OS designers never use the static option and the dynamic library is lost . . . Andrew T. Shapiro, CSES/CIRES University of Colorado, Campus Box 449 Boulder, CO 80309-0449 (303) 492-5539 andrew@gooter.metronet.org
unix.109 mijan,
Pa dabome da mu nije radilo. Izbrisao je C-interface rutine za sistemske pozive. Nothing to be supprised off. Da je malo više naučio ( a nije mogao ;>) mogao je da piše direktan syscall. Što se ostalog tiče sve je OK i meni se dešavalo nešto slično ... Hmmmm kad bolje razmislim to što se meni dešavalo nije bilo nimalo slučajno. Psst, jel zna neko kako se menjaju colormap's bez gašenja sistema. :) Ja nemam pojma al' zato znamko ima. ;>>> POP-RET, PUSH PULL etc,etc... Maaaaaa sve ja znam. ;>>>> Al' šta mi vredi ... :( Murffy's lows cannot disturb you but a college's can. Keep that in mind while you dig your system. That information is crucial for your mental health.
unix.110 hobit,
Malo pitanje za unix-ovce. Imam skoro celu mašinu viška. Pod ovime podrazumevam 286 ploču, herc. karticu i monitor, IDE kombi kontroler i naravno tastaturu. Interesuje me da li mogu sa ovime da napravim Unix terminal. Ako je moguće kako to da uradim?
unix.111 .bale.,
> Imam skoro celu mašinu viška. Pod ovime podrazumevam 286 ploču, herc. > karticu i monitor, IDE kombi kontroler i naravno tastaturu. Interesuje > me da li mogu sa ovime da napravim Unix terminal. Ako je moguće kako > to da uradim? Terminal? Možeš i od XT-a, treba da imaš samo serijski port. Preko njega se povežeš na serijski port Unix mašine i startuješ neki komunikacioni program.
unix.112 gristic,
# Imam skoro celu mašinu viška. Pod ovime podrazumevam 286 ploču, # herc. karticu i monitor, IDE kombi kontroler i naravno tastaturu. # Interesuje me da li mogu sa ovime da napravim Unix terminal. # Ako je moguće kako to da uradim? Naravno. Preko serijskog porta (RS232) možeš da spojiš bilo kakav normalan (PC ?) kompjuter na UNIX mašinu. Potreban ti je još i emulator nekog terminala (Smarterm xxx, itd), a može i većina komunikacionih programa koji podržavaju emulaciju. Preporučujem ti *registrovan* Procomm plus koji ima sijaset terminala i mapiranje tastature (alt-F8). Bitno ti je da se brzina i tip terminala za tu serijsku liniju slože sa onim u programu. Do dužine kabla od nekih 15m možeš da podesiš brzinu na 38400 boda. Pozdrav :)X $ make love Make: Don't know how to make love. Stop. $_
unix.113 postmast,
Path: fon!glisin From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 3 Feb 1994 22:39:43 GMT Message-ID: <CKo6y8.55z@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2198@sezam> Terminal je terminal, bio on UNIX ili ne. Potrebno je da stavis bilo koji komunikacioni program ili terminal emulator koji zna da emulira recimo ANSI ili VT100 terminale i da RS232 kablom povezes COM na toj masini i COM port na masini gde ti je instaliran UNIX. Hadrverski, to je sve. Softverski, od UNIX-a zavisi kako ces mu reci da na COMx portu trazi terminal.
unix.114 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 4 Feb 1994 15:01:38 GMT Message-ID: <CKpGEw.GH0@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2198@sezam> Vladimir Ilic (hobit@sezam.UUCP) je napisao: : Malo pitanje za unix-ovce. : Imam skoro celu masinu viska. Pod ovime podrazumevam 286 plocu, herc. karticu i : monitor, IDE kombi kontroler i naravno tastaturu. Interesuje me da li mogu sa : ovime da napravim Unix terminal. Ako je moguce kako to da uradim? Mozes na vise nacina. Prvi je da od tvoje masine napravis dummy terminal. To znaci da vezes tvoju masinu sa Unix masinom preko RS232 kabla. Zatim na Unix masini otkucas enable tty?? (na koji ti je vec tty zakacen kabal) cime dozvoljavas login na tu masinu i zatim na 286-ci startujes bilo koji komuni- kacioni program i to je to. Drugi nacin (mnogo lepsi) je da vezes ta dva racunara u TCP/IP mrezu. To mozes kako preko RS232 kabla tako i preko Ethernet-a. Procedura je kud i kamo slozenija nego kod prvog slucaja. Prvo moras na Unix masini da uradis mkdev tcp ili netconfig zavisno od verzije Unix-a. Tamo definises kako ide veza prema 286-ci dakle da li je preko serijske veze (SLIP) ili ethernet-a ili neceg treceg. Dalje, moras da definises TCP/IP adresu 286-ce. To radis tako sto izmislis neku adresu (nije bitno koja je posto tije lokalna mreza) i smisli neko ime masine. Zatim stavi ime masine i njenu adresu (286-ce) u /etc/hosts fajlu. (Ovo nije kljucno za osnovno funkcionisanje sistema ali bolje uradi). Dalje, ostaje da se podesi konfiguracija na 286-ci. Potreban ti je neki TCP/IP software za DOS. Imas jedan na FFS-u (pogledaj /msdos/tcpip dir ili tako nesto). Pored software-a potrebni su ti i paket drajveri. Da ne bi sad objasnjavao kako se sve to konfigurise jer dosta zavisi od software-a koji koristis, ajde ti lepo izaberi software, probaj da instaliras pa javi ako negde zapne. Paya -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.115 postmast,
Path: fon!Osmeh.FON.Uni-BG.YU!sp From: sp@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Sasa Petrovic) Subject: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 4 Feb 1994 17:20:54 GMT Message-ID: <CKpMuv.IJr@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL1] Sender: news@fon (News) Hi! Ima li neko iskustva sa VP/ix-om? Da li je uopste upotrebljiva da DOS emulacija pod BSD ili SCO unixom (ustvari da li i ima VP/ix za BSD unix)? Pozdrav, Sale -- Realname: Sasa Petrovic Internet: sasa.petrovic@zamir-bg.comlink.de Sezam: sale BeoNet: sp@osmeh.fon.uni-bg.yu
unix.116 zjovkovic,
>▄ Ima li neko iskustva sa VP/ix-om? Da li je uopste >▄ upotrebljiva da DOS emulacija pod BSD ili SCO unixom ^^ >▄ (ustvari da li i ima VP/ix za BSD unix)? Ovo podvuceno sam tretirao kao 'ta'. Moje izgradjeno misljenje je da je VP/ix pod SCO UNIX-om vrlo upotrebljiv (od 1 do 5 dajem 4). Protivteza za ovo misljenje je da sam na disku od 200 MB odvojio 30 MB za dos-particiju i da sa njom radim sa VP\ix emulacijom. Iz VP/ix-a radim sve kao i sa dos masine (Procomm Plus - sezam ... ; Foxpro ,sor itd ) Ogranicenje je zato sto se radi o 286 emulaciji. Ovde je g-din p.p. govorio o 386 emulaciji (cini mi se Merge386) , nemam ga pa nemam iskustva. Mali problem za mene kod VP/ix-a je sto je kod prokoma takt ubrzan pa vreme za poziv traje 150 VP/ix sekundi. Pokusao sam to da resim sa env promenljivom (UNIX) HZ = 100 u HZ = 40 ali nije mi uspelo. Da ne davim. Za eventualna dopunska pitanja obezbedicu vreme. P o z d r a v zjovkovic
unix.117 gristic,
>Ima li neko iskustva sa VP/ix-om? Da li je uopste upotrebljiva da DOS >emulacija pod BSD ili SCO unixom (ustvari da li i ima VP/ix za BSD unix)? Pa sad, upotrebljivost je relativan pojam. Na jednom mestu ovde kod mene u okolini ljudi (FER) su pre 4 godine instalirali na 386sx16 SCO XENIX 386 2.3.3 i VP/ix 1.2 i onda pod emulacijom terali MSDOS kobol programe za finansije, materijalno, robno itd. Moronski i izgleda i radi! Dos je 3.2, ne podržava XMS, EMM, ETC ;), spor je i puno se greje ;). Sav softver koji nešto direktno petlja sa hardverom neće raditi. Samo "čiste" aplikacije (ima li ih?) ;) Na BSD Unixu će furati ako je BSD binarno kompatibilan sa SCO XENIXom. Ima nešto novije za SCO UNIX četvorku, mislim da se zove Merge, i valjda je bolji od vepa ;), nisam probao. Inače, u Open Desktopu (pogotovu najnoviji riliz) ima sasvim pristojan (opet relativno) emulator za MSDOS, ali je sigurno bolji od vpix-a. Imam spisak aplikacija koje bi *trebalo* da rade pod VP/ix emulatorom, pa pitaj šta te interesuje. Pozdrav, Goran ╔════════════════════════╗ ║ $ ar m God ║ ║ ar: God does not exist ║ ║ $_ ║ ╚════════════════════════╝ P.S. Na FONu imaš update (bug-fix) za VP/ix 1.2
unix.120 gristic,
>Posto nemam pojma sta da mu uradim pa otkucam lepo begin(tako je na >Coherentu). Poruka begin not found. Zatim install i odjednom radi: Staviš N1, čekaš boot prompt, lupiš enter na *prazno* ili restart i menjaš diskete kako ti traži. žini mi se da je neki problem sa diskom, trebalo bi da vector bude 14, a ne 36. Pozdrav, Goran ╔═══════════════════════════════════╗ ║ $ man: why did you get a divorce? ║ ║ man:: Too many arguments. ║ ║ $_ ║ ╚═══════════════════════════════════╝
unix.121 ppekovic,
>> XENIX System V >> Boot >> : Ovde odgovori sa Enter. Ispisivaće raznorazne poruke a onda će ti dati nešto kao fdisk iz dos-a. Da bi uspešno instalirao Xenix potreban ti je prazan prostor na disku (nikakve extended Dos particije i sl.). Na praznom mestu napravi Xenix particiju, zatim je proglasi aktivnom i nastavi instalaciju. Paya
unix.122 dragisak,
> Prvo sam probao da ga instaliram na logickom disku u extended particiji, > zatim sam ceo disk prebriso, preparticioniro i probao na "nevin" disk. > Nista nije uspelo.Kad probam da ga instaliram na DOS formatiranu > particiju poruka u redu (!!!!!!!!...) je sledeca: Nemoj da 'ručno' praviš Xenix particiju sa dosovim fdiskom. Prvo, ako želiš da imaš i DOS i Xenix na istoj mašini, formiraš DOS particiju i instaliraš DOS, a zatim startuješ instalaciju Xenixa gde će on u jednom trenutku da uđe u svoj (Xenixov) fdisk odakle formiraš Xenix particiju.
unix.123 mirkot,
Koji UNIX mi preporučujete da instaliram na računar? (386SX, 16MHz, 2Mb, 90Mb disk, mono VGA) COHERENT ne dolazi u obzir jer imam dva komada hardvera koje on ne vari: CHICHONY 101B kontroler i FUJITSU 2612 disk. Takođe me zanima litartura o UNIX-u koja se može naći u našim knjižarama. Mirko
unix.124 gristic,
║Koji UNIX mi preporučujete da instaliram na računar? ║(386SX, 16MHz, 2Mb, 90Mb disk, mono VGA) Ë── XENIX 386 2.3.x, mada bi mogao i XENIX 286. Ostaće ti oko 50-60 MB kod pune instalacije. Brzina je već nešto drugo. ;) ║Takođe me zanima litartura o UNIX-u koja se može naći u ║našim knjižarama. Ë── Imaš od Mikro knjige (Vodič kroz sistem?) i Vinče (UNIX za programere?, UNIX za korisnike?) par knjiga pa potraži. Znak pitanja je zbog toga što nisam siguran u naslove. ──────────────────────── * $ žWhat is saccharine? Bad substitute. $_
unix.125 hobit,
> Terminal? Možeš i od XT-a, treba da imaš samo serijski port. Preko > njega se povežeš na serijski port Unix mašine i startuješ neki > komunikacioni program. Po tome bih trebao da imam i FDD ili u boljem slučaju HDD. Ako se tako i uradi kako da se ukacim, tj. kako UNIX prepoznaje terminale, šta je potrebno otkucati? I još jedno pitanje: Kako se dobija terminal, mislim na one sa monitorom i tastaturom, šta je potrebno osim te dve stvari pa da se "nešto" zove terminal.
unix.126 hobit,
> Mozes na vise nacina. Prvi je da od tvoje masine napravis dummy terminal > na Unix masini otkucas enable tty?? (na koji ti je vec tty zakacen kabal) > cime dozvoljavas login na tu masinu i zatim na 286-ci startujes bilo koji > komunikacioni program i to je to. Pitanje: Kako da se od mašine napravi dummy terminal? Ako treba da startujem komunikacioni program, znači da pre toga treba mašinu da podignem, a ja sam rekao da nemam flopi ili hard disk. Prvenstveno me interesuje, ono što sam već pitao kako napraviti glupi terminal kome nije potreban flopi ili hdd za podizanje.
unix.127 .bale.,
> Po tome bih trebao da imam i FDD ili u boljem slučaju HDD. > Ako se tako i uradi kako da se ukacim, tj. kako UNIX prepoznaje > terminale, šta je potrebno otkucati? > I još jedno pitanje: Kako se dobija terminal, mislim na one sa > monitorom i tastaturom, šta je potrebno osim te dve stvari pa da se > "nešto" zove terminal. Unix će sam po sebi da radi sa terminalima koji su vezani sa tri žice, tako je osmišljen. Dakle, zakačiš tako XT, startuješ komunikacioni program, podesiš parametre komunikacije da se slažu sa onima na Unix mašini (recimo 9600,8N1), udariš dva-tri puta <enter> i dobiješ "login:" (prethodno si, kao što reče ppekovic u nekoj od prethodnih poruka, na Unix mašini otkucao "enable tty..." i ubo drugi kraj kabla na pravo mesto). Pošto se uloguješ, dočeka te shell u kome možeš da postaviš environment promenljivu za podešavanje tipa terminala (to, naravno, posle ubaciš u .login fajl) tako da se slaže sa tipom terminala koji si odabrao u komunikacionom programu. Ako nećeš PC+komunikacioni program, možeš da nabaviš neki običan terminal, koji takođe ima samo tri žice da se poveže sa mašinom. Osim tastature i ekrana, on ima "hardversku emulaciju" (ovo je glupost, ali da bi bilo jasnije :) terminala, tj. sâm prepoznaje one ESC sekvence za šetanje po ekranu, menjanje boje itd.
unix.128 .bale.,
> Pitanje: Kako da se od mašine napravi dummy terminal? > Ako treba da startujem komunikacioni program, znači da pre toga treba > mašinu da podignem, a ja sam rekao da nemam flopi ili hard disk. > Prvenstveno me interesuje, ono što sam već pitao kako napraviti glupi > terminal kome nije potreban flopi ili hdd za podizanje. A, to ti hoćeš! Pa ne može tek tako :) U terminalima postoji relativno glup hardver koji je, otprilike, malo složenija grafička kartica i nešto malo ROM-a i non-volatile memorije. žim se uključi, on izvršava program iz ROM-a, makar to bio dummy terminal (tako se zove jer ne prepoznaje ESC sekvence, nego je pametan kao standard printer). Da bi takvo nešto radilo na PC-ju, fali mu samo program u ROM-u. Dakle, mogao bi da se izvadi BIOS i ubaci neki EPROM umesto njega... Hm, hm, šta bi bilo jeftinije: VT2xx terminal ili ovako prepravljen PC?
unix.129 ppekovic,
>> podignem, a ja sam rekao da nemam flopi ili hard disk. Prvenstveno me >> interesuje, ono što sam već pitao kako napraviti glupi terminal kome nije >> potreban flopi ili hdd za podizanje. Jedini način je da prepravljaš BIOS :))) Paya
unix.130 ppekovic,
>> Koji UNIX mi preporučujete da instaliram na računar? >> (386SX, 16MHz, 2Mb, 90Mb disk, mono VGA) Dokupi još 2M RAM-a pa onda instaliraj Xenix ili FreeBSD. Ostali traže 8M+. Paya
unix.131 niklaus,
(:>>> Koji UNIX mi preporučujete da instaliram na računar? (:>>> (386SX, 16MHz, 2Mb, 90Mb disk, mono VGA) (:> (:> Dokupi još 2M RAM-a pa onda instaliraj Xenix ili FreeBSD. (:> Ostali traže 8M+. Coherent Unixu je dovoljno toliko (2Mb), a 50Mb hard diska može da dâ meni. (: (: Sean :)
unix.132 .bale.,
> Hm, hm, šta bi bilo jeftinije: VT2xx terminal ili ovako > prepravljen PC? Da ponovim pitanje. Ovo je domaća, ne-zna-se-koliko-puta jeftinija varijanta pitanja "Šta je jeftinije: X terminal ili PC sa X serverom?". Je l' pokušavao neko (ovo prvo, a možda i drugo)?
unix.133 gristic,
║ Coherent Unixu je dovoljno toliko (2Mb), a 50Mb hard diska može da ║dâ meni. (: Ë─── Instalacioni minimumi: XENIX 286 kompletan - ide na 10-20MB diska i Gejtsovih *640KB* memorije. Provereno. Druga je stvar što na tome ne možeš skoro ništa da pokreneš od aplikacija. 256KB RAMa po korisniku. XENIX 386 kompletan - 2MB memorije i disk cca 30-40MB. Mogu da rade manje aplikacije (Lyrix, Fox+, PortFolio, kobolski programi, etc.). 256KB RAMa po korisniku. Gornja granica RAMa 16MB. UNIX 386 kompletan - 4MB RAMa i disk cca 40-50MB. (ako je manje RAMa kaže: panika ;)) 512KB po korisniku. Gornja granica RAMa 64MB. Preko toga potrebne neke ekstenzije. OPEN DESKTOP kompletan - 6MB RAMa i disk cca 100MB. 512KB po korisniku. Sve ovo govorim iz ličnog (instalacionog) iskustva. U vezi nečijeg ranijeg pitanja o DOS emulatorima za SCO XENIX/UNIX: SCO VP/ix --------- Višekorisnički, multitasking MS-DOS pod XENIX/UNIX sistemom na 386 računarima. -Sadrži prilagođene verzije MS-DOS i GW-Basic interpretera. -Kompatibilan sa familijom Portfolio. -Omogućava rad više kopija MS-DOSa simultano (verzije: do 2 kopije i neograničen broj kopija). -Podržava LIM proširenu memoriju (preko 640K). -Unakrsna upotreba datoteka XENIX i DOS sistema. -Kroz MultiScreen moguće istovremeno korišćenje XENIX i DOS aplikacija sa sistemske konzole. -Podržava MS-DOS grafičke aplikacije na konzoli. -Podržava ASCII i IBM serijske RS-232 linije i asinhrone terminale WYSE 50 i 60, VT100 i ANSI standardne. -Uz SCO MultiView omogućava terminalima konkuretni rad sa XENIX i DOS aplikacijama. -Podržani hardware: diskete A i B, diskovi C (privatni), D, E, ..., Z (javni, deljivi sa XENIX-om),grafički adapteri monohromatski, CGA i EGA, tastatura, paralelni i IBM asinhroni portovi, Microsoft Bus Mouse, zvuk i CMOS RAM. Sistemski zahtevi: RAM 2 MB minimum, 4 MB preporučeno (po 1 MB za dodatne korisnike), disk 10 MB. Merge 386 --------- Formira DOS 8086 virtuelne mogućnosti na 386 računarima -Obezbeđuje multitasking mogućnosti UNIX sistema i bogatstvo biblioteka DOS aplikacija. -Pruža jednokorisnički pogled na DOS i UNIX. -Pozivi UNIX komandi iz DOSa i DOS komandi iz UNIX sistema. -Načini poziva DOS: 1. startovanje DOSa kao taska iz UNIX shell prompta 2. DOS komanda se može pozvati iz UNIX Bourne shell prompta 3. DOS programi mogu biti pozvani iz drugih UNIX programa -PC-BIOS visokih performansi potpuno kompatibilan sa IBM PC AT ROM BIOSom. -Potpuno integrisani fajl sistem u kojem DOS i UNIX imaju kompletan i transparentan pristup svim delovima sistema. -Performanse DOS i UNIX aplikacija preko Merge 386 su na nivou samih DOS ili UNIX aplikacija na sistemu. ───────────────────────────────────────────────────── * Computer? If you want a guarantee, buy a toaster...
unix.134 spantic,
> Da ponovim pitanje. Ovo je domaća, ne-zna-se-koliko-puta jeftinija > varijanta pitanja "Šta je jeftinije: X terminal ili PC sa X serverom?". > Je l' pokušavao neko (ovo prvo, a možda i drugo)? Hajde da probamo da nađemo odgovor. Svojevremeno je Repac Nenad diskutovao sa mnom o tome i njegov stav je da je PC jeftinija kombinacija. Za PC ti treba Hercules monitor i kartica, 286 sa 1 MB, tastatura, mrežna karta i EPROM za butovanje. Da i kućište. Sve ostalo nije nužno. Zapravo možeš i XTa da staviš. Polovno, ovo možeš naći povoljno. Novo je ta kombinacija reda veličine 750 DEM, možda malo više. Ako ovde za te pare možeš naći VT terminal onda bolje uzmi njega.
unix.135 novim,
" Sve ovo govorim iz ličnog (instalacionog) iskustva. uh, prava poruka! nadam se da mogu neka specifična pitanjca na mail? da ne bih gnjavio ostale...
unix.136 hobit,
Zahvaljujem se svima koji su mi odgovorili na postavljeno pitanje. Po svemu sudeci cu dokupiti jos jeden flopi i eventualno dve mrezne kartice i ostati pod dos-om. U svakom slucaju izgleda da dummy terminali i nisu bas toliko "dummy" koliko se prica ;).
unix.137 sale,
gristicčsezam.yu piše: > Merge 386 > --------- > Formira DOS 8086 virtuelne mogućnosti na 386 računarima Obo 8086 je upravo to što piše? Znači programi koji traže recimo 286 ili 386 procesor za izvršavanje, neće raditi? -- Realname: Saša Petrović Internet: sasa.petrovicčzamir-bg.comlink.de Sezam: sale BeoNet: spčosmeh.fon.uni-bg.yu
unix.138 .bale.,
> Za PC ti treba Hercules monitor i kartica, 286 sa 1 MB, tastatura, > mrežna karta i EPROM za butovanje. Da i kućište. Sve ostalo nije Mislio sam na terminal, ne na čvor u mreži. Ne treba 1 MB ni mrežna kartica. Recimo da polovan AT sa 40 MB košta 500 DM. Izvadimo disk, flopi, kontroler i 1 MB i ostatak košta oko 250 DM. Pričalo se da polovan VT terminal (sad, ne znam broj) može da se nađe za 150-200 DM. Samo gde? Ne viđam nešto oglase.
unix.139 gristic,
║ nadam se da mogu neka specifična pitanjca na mail? Ë─── Shoot! ;) ──────────────────────────────────────────────── * Fer sell cheep: IBM spel chekker. Wurks grate.
unix.140 gristic,
║Obo 8086 je upravo to što piše? Znači programi koji traže recimo 286 ili 386 ║procesor za izvršavanje, neće raditi? Ë─── Upravo to. Virtualni XT. Programi koji su "navikli" da imaju 100% resurse na raspolaganju neće raditi. I ko kaže da skromnost nije vrlina? ────────────────────────────────────────────────────── * DOS-O-MANIA : Root is not the book Alex Haley wrote.
unix.141 dr.grba,
>> > varijanta pitanja "Šta je jeftinije: X terminal ili PC sa X >> > serverom?". >> ... >> Hajde da probamo da nađemo odgovor. Svojevremeno je Repac Nenad >> ... >> Ako ovde za te pare možeš naći VT terminal onda bolje uzmi njega. Dopustite mi malu digresiju. Ne poznajem problematiku VT terminala, ali sam doživeo kupovinu HDS 7 terminala za EI Bull mašinu. Cena početkom 1991. godine je bila 1700 USD. Tog trenutka se za te pare mogao kupiti PC 286 sa 2 MB memorije, jednim flopijem, mono VGA monitorom i 256 kB VGA karticom, i sa hard diskom od 40-50 MB. Zdrav i čitav PC na stolu, sa svojih milion mogućnosti. A sa VIP emulatorom, mogao je da radi kao svaki terminal... Ne bi me čudilo da je situuacija i danas slična... ):
unix.142 spantic,
> polovan VT terminal (sad, ne znam broj) može da se nađe za 150-200 DM. > Samo gde? Ne viđam nešto oglase. Gde? Kod nas? Znam da su ovde na SEZAMu pojedinci prodavali VT terminale ali koja im je cena bila ne sećam se. Inače, ono za karticu si u pravu, malo sam zastranio. Odbiješ 150 DEM za novu konfiguraciju.
unix.143 dens,
>> Zdrav i čitav PC na stolu, sa svojih milion mogućnosti. A sa VIP >> emulatorom, mogao je da radi kao svaki terminal... Da li je neko uspeo da potera VIP pod PC Anywhere? Treba da se ostvari veza sa Hanivelom po jednom portu a PC Anywhere se kotrlja po drugom.
unix.144 jerry,
>>> podignem, a ja sam rekao da nemam flopi ili hard disk. Prvenstveno me >>> interesuje, ono sto sam vec pitao kako napraviti glupi terminal kome nije >>> potreban flopi ili hdd za podizanje. > > Jedini nacin je da prepravljas BIOS :))) Postoje mrezne kartice sa boot bios-om. Nije potreban floppy niti HD.
unix.145 .bale.,
> Ne bi me čudilo da je situuacija i danas slična... ): Ma zavisi... U USA je jedan ortak kupio VT100 za $5.
unix.146 .bale.,
> Postoje mrezne kartice sa boot bios-om. Nije potreban floppy niti HD. Pitanje je bilo "kako napraviti terminal", a ne diskless stanicu na mreži.
unix.147 smarkov,
> Upravo to. Virtualni XT. Programi koji su "navikli" da imaju 100% resurse > na raspolaganju neće raditi. I ko kaže da skromnost nije vrlina? Ne bih se zakleo. Probaću sa MERGE386 na ODT-u. U principu izvršavanje u VM86 modu ne onemogućava prelazak u protected mode. Pitanje je samo da li oba SW-a umeju da saradjuju (operativni sistem koji je poterao VM task i aplikacija). Kako treba da saradjuju definišu VCPI (Vitrual Control Program Interface) i DPMI (DOS protected mode interface). Sva ta bratija koja sa bavi DOS Extenderima, memorijskim menadžerima, virtualnim DOS mašinama itd poštuje standarde na taj način da sam više puta imao priliku da se zapanjim šta sve sa čim može da paše ... Recimo u jednom DV prozoru WIN, a u drugom DV prozoru aplikacija sa sopstevenim real-time kernelom koja okupira izmedju ostalog i HW interapte. Da me neko stavi na muke da objasnim kako to sve radi ne bih umeo da priznam ;)). smarkov
unix.148 gristic,
║> Upravo to. Virtualni XT. Programi koji su "navikli" da imaju 100% resurse ║> na raspolaganju neće raditi. I ko kaže da skromnost nije vrlina? ║ ║ Ne bih se zakleo. Probaću sa MERGE386 na ODT-u. U principu ║izvršavanje u VM86 modu ne onemogućava prelazak u protected mode. Ë──── SCO UNIX/ODT se već izvršava (ljudski!) u najzaštićenijem ;) modu što postoji na 386/486/Pentium procesorima, dok je emulator (relativno) običan proces koji tamo nešto petlja i koji u principu ne zanima kernel sve dok sarađuju NoRMaLno i dok ne napravi faul/ofsajd i uradi nešto što ne bi smeo. Onda sledi trapovanje, kilovanje, žuti kartoni, etc. u zavisnosti od toga koliko je child proces bio "bezobrazan". Pojednostavljeno rečeno. Ima nešto o tome u R. ║Pitanje je samo da li oba SW-a umeju da saradjuju (operativni ║sistem koji je poterao VM task i aplikacija). Kako treba da saradjuju ║definišu VCPI (Vitrual Control Program Interface) i DPMI ║(DOS protected mode interface). Sva ta bratija koja sa bavi Ë──── Nema tu neke saradnje, zna se ko je gazda u kući. ;) Pravila igre se znaju. I sve dok aplikacija ne pokuša da takne tamo gde ne teba sve je OK. žisto sumnjam da na 386 u protected modu možeš da (e/si)muliraš 386 u protected modu, pa još real-time, ali, nikad se ne zna... ;) Ispravite me ako grešim. ║Sva ta bratija koja sa bavi ║DOS Extenderima, memorijskim menadžerima, virtualnim DOS mašinama ║itd poštuje standarde na taj način da sam više puta imao priliku ║da se zapanjim šta sve sa čim može da paše ... Ë──── Hvala Bilu Gejtsu... ;) Armija ljudi živi od MSDOS šnajderaja (krpljenja i prišivanja). ;) Ipak je sve to u domenu ceđenja suve drenovine. U svakom slučaju, teško da bi to podneo neki NoRMaLni operativni sistem. ║ Da me neko stavi na muke da objasnim kako to ║sve radi ne bih umeo da priznam ;)). Ë──── Priznao bi ti i više da ti obuju piroćance 4 broja manja (gore nego španska čizma) ;) Evo ti primer jednog malog simulatora emulatora ili emulatora simulatora. ;) Syntax: WIN ŠswitchesĆ /billgates info on richest asshole in USA /3 386 enhanced mode /nt emulate Windoze NT /os2 emulate OS/2 /off remove WINDOZE EMULATOR from memory ───── * Dogs crawl under Gates, software under Windows. win.bat
unix.149 smarkov,
> žisto sumnjam da na 386 u protected modu možeš da (e/si)muliraš 386 u > protected modu, pa još real-time, ali, nikad se ne zna... ;) Ispravite me Grešiš. Pre svega princip na kome počivaju VM DOS mašine na 80x86 nije na klasičnoj softwerskoj emulaciji. One direktno koriste mogućnost procesora da izvršava, paralelno sa 32-bit aplikacijama, real mode kod i to se naziva VM taskom. Ova osobina je, jasno, uključena baš zbog kombinacija o kojima govorimo. Predaja kontrole sa 32-bitnog koda na VM task, i obratno obavlja se jednom jedinom instrukcijom (CALL sa argumentom koji je task gate). (Uzgred svaka >836 mašina koja izvršava Emm386, QEMM ili štogod slično je svo vreme u protected modu (po tvome u ovom slučaju verovatno majmunski ;) ). Dakle nema nikakve "(e/si)mulacije" 386 na 386 u slučaju o kome govorimo. VM task koji pretenduje da "vrti" ceo operativni sistem koji je opet "navikao" da ima celu mašinu pod sobom ima itekako potrebe da saradjuje na standardizovan način sa ostatkom okruženja. Ove servise naravno ne realizuju DOS aplikacije, nego kontrolni program, u našem slučaju MERGE386. (za primer pomenimo postavljanje i servisiranje HW IRQ-a,kontrola nad pristupom perifirijama preko I/O mape itd, pristup zajedničkom file-sistemu itd ...). Što se sumnje tiče , hmmm ... Ona se u slučaju komentara o nečijoj tvrdji malo drugačije formuliše ;>. Da ne bi ostali bez činjenica: 1. DOS extendovane aplikacije rade na ODT ako se koristi DPMI compliant ekstender (Probano sa PHAR LAP RUN386). 2. DOS extendovane aplikacije rade u DOS prozoru WIN3.1 u enh modu (iste one sa real-time kernelom). 3. DOS extendovana aplikacija (uklučuje INTEL-ov real-time O.S. iRMX) izvrši T&SR poziv, dobije se DOS prompt i pokrene WIN3.1. Ceo WIn postaje task najmanjeg prioriteta za iRMX. iRMX taskovi i WIN programi komuniciraju mehanizmimza oba O.S.-a (DDE ili iRMX pozivi). Za mene je ovo primer izuzetno korisnog spajanja dva SW proizvoda. (Prema dokumentaciji iRMX for WINDOWS paketa i članku iz BYTE-a). Konačno, ne bih se upuštao u diskusiju o uticaju Bil Gates-a na naše sudbine ali mislim da sa ovim aspektom razvoja računarske industrije nema mnogo veze. smarkov
unix.150 gristic,
║ Gresis. Pre svega princip na kome pocivaju VM DOS masine na 80x86 nije ║na klasicnoj softwerskoj emulaciji. One direktno koriste mogucnost procesora ║da izvrsava, paralelno sa 32-bit aplikacijama, real mode kod i to se naziva ║VM taskom. Ova osobina je, jasno, ukljucena bas zbog kombinacija o kojima ║govorimo. Predaja kontrole sa 32-bitnog koda na VM task, i obratno obavlja ║se jednom jedinom instrukcijom (CALL sa argumentom koji je task gate). Ë──── To što si napisao je V86 mod *u* protected modu, a nije real mod paralelno sa 32-bitnim aplikacijama. Kada bi procesor skakao iz protected moda u real i nazad pala bi koncepcija svakog multitasking/multiuser operativnog sistema. Po tebi ispada da je real mod 80386 isto što i V86 mod u protected modu 286/386/486/Pentium procesora? (80186 nema VM mogućnosti) Ili (opet ;) grešim? Emulacija jednog operativnog sistema pod drugim (u ovom slučaju MSDOS 6 100% sa svim programima i ekstenzijama pod UNIXom) bi morala da bude direktno ugrađena u kernel, a pitanje je koliko bi to real-time* podneo sam SCO UNIX pa zvao se on makar i Open Desk-Top. SCO UNIX (verovatno to ima neke veze sa familijom 680x0?) koristi samo dva prstena za zaštitu. Probaj da mi pojasniš kako bi to onda izveo? U svakom slučaju, krajem nedelje mi stiže ODT 3.0 (imam trenutno 1.0), pa ću onda da isprobam MERGE386. BTW, CALL gatename-indirektno (taskname-direktno) se koristi kod ugnežđavanja, a JMP gatename (taskname) kod prelaska s jednog posla na drugi. (imaš još i IRET i INT za smenu poslova). Verovatno si na to mislio. ║Konacno, ne bih se upustao u diskusiju o uticaju Bil Gates-a na ║nase sudbine ali mislim da sa ovim aspektom razvoja racunarske ║industrije nema mnogo veze. Ë──── Neću ni ja, ali moraš priznati da nije MS tako koncipirao DOS ne bi se bavili ovim (kojim?) "aspektom razvoja računarska industrije". ║ 3. DOS extendovana aplikacija (uklucuje INTEL-ov real-time O.S. iRMX) ║ izvrsi T&SR poziv, dobije se DOS prompt i pokrene WIN3.1. ║ Ceo WIn postaje task najmanjeg prioriteta za iRMX. ║ iRMX taskovi i WIN programi komuniciraju mehanizmimza ║ oba O.S.-a (DDE ili iRMX pozivi). Za mene je ovo primer ║ izuzetno korisnog spajanja dva SW proizvoda. ║ (Prema dokumentaciji iRMX for WINDOWS paketa i clanku ║ iz BYTE-a). Ë──── iRMX4Win je prilično namenski pisan. Windows 3.1 nije OS. Da li u firmi imate nešto od ovih RTOS i za čega ih koristite, ako se sme znati? -AMX, CHORUS, CX/UX, CX/SX, CX/RT, DECelx and VAXELN, HP-RT, LynxOS, MTOS-UX, OS-9, OS-9000, OS/32, PDOS, Precise/MPX, pSOS+, pSOS+ pSOSystem, PXROS, QNX, REAL/IX, RTU, SORIX 386/486, SPOX, SunOS, Umax V, uMPX, uRTT, uARTE, UNOS, VAXELN, VENIX/386, VRTX, VxWorks, XLoad -Research (non-commercial) real-time operating systems Chimera 3.0, Harmony Real-Time Operating System -Commercial real-time toolkits RTworks Da li je iRMX III naslednik iRMX 86? Da li imate u firmi nešto od ove literature i da li može da se fotokopira? - Real-Time and Systems Programming for PCs, Vickery, C. New York: McGraw-Hill, 1993. 604 pp. (iRMX III i iRMX4Win) - Proceedings of the Intel Real-Time User's Group. Annual, back copies available from iRUG, P.O. Box 91130, Portland, OR 97291, (800) 255-4784. Annual conference proceedings dealing primarily with Intel's family of real-time OSs, iRMX. - Tutorial on Hard Real-Time Systems, John A. Stankovic and Krithi Ramamritham, IEEE Computer Society reprint series, Computer Society order number 819. - A Real-Time Language With A Schedulability Analyzer, A. Stoyenko, Computer Systems Research Institute, University of Toronto, Dissertation, Dec. 1987. - Real-Time Microcomputer System Design. Lawrence, P. D. and Mauch, K., New York: McGraw-Hill, 1987. 568 pp. - Real-Time Computing., Mellichamp, D. A., 552 pp. New York: Van Nostrand Reinhold, 1983. Pozdrav, Goran * -- A real-time system is one in which the correctness of the computations not only depends upon the logical correctness of the computation but also upon the time at which the result is produced. If the timing constraints of the system are not met, system failure is said to have occurred. Hence, it is essential that the timing constraints of the system are guaranteed to be met. Guaranteeing timing behavior requires that the system be predictable. It is also desirable that the system attain a high degree of utilization while satisfying the timing constraints of the system. Chris Carvalho Email: <Chris_Carvalhočccm.hf.intel.com> Intel Corporation 5200 N.E. Elam Young Parkway Hillsboro, OR 97124 toll free (800) 438-4769 (1-800-GET-IRMX) (in North America) tel +1 408 987 8080. ─── * Unable to locate coffee - operator halted!
unix.151 .bale.,
> U svakom slučaju, krajem nedelje mi stiže ODT 3.0 (imam trenutno 1.0), > pa ću onda da isprobam MERGE386. Oooooo! :-)
unix.152 spantic,
Može li mi neko rećo ko je *sada* vlasnik zaštićenog imena UNIX?
unix.153 dejanr,
>> Može li mi neko rećo ko je *sada* vlasnik zaštićenog imena UNIX? Imam knjigu o Unix-u izdatu prošle godine (1993) na čijoj trećoj strani piše "UNIX is a trademark of Bell Laboratories". Ne znam da li tvoje "sada" označava da je u poslednjih par meseci bilo nekih promena, ako je tako onda nisam upoznat.
unix.154 gristic,
║Oooooo! :-) Ë─── Nije to "Oooooo!" nego moj ključ od ulazne kapije. ;-)) ─────────────────────────────────────────────── * World ends today at 9:30pm! Film at 11:00...
unix.155 spantic,
> piše "UNIX is a trademark of Bell Laboratories". Ne znam da li tvoje > "sada" označava da je u poslednjih par meseci bilo nekih promena, ako > je tako onda nisam upoznat. Zar nije Novell Inc. kupio tu UNIX laboratoriju od AT&T? Problem je u tome što mi neki tvrde da je Novell pravo na tm UNIX prebacio na OSF. Ima li neko podataka?
unix.157 smarkov,
Tvoj odgovor poziva na diskusiju koja se naziva nad*ebavanje. Neko ko raspolaže činjenicama koje si naveo u tekstu ne bi izrekao tvrdnje o nemogućnosti izvršavanja DOSextend-ovanih aplikacija na ODT-u, pominjao (e/si)mulaciju 386 32 bitnog moda na istom procesoru itd. Drago mi je ako sam ja zaslužan za ovu ubrzanu edukaciju čije si nam rezultate demonstrirao u tvojoj poruci. Medjutim, brzo često ispadne kuso. Daklem, nekoliko činjenica (opet) ;): a) VM86 nije mod nego task (mod je real ili protected, treće nema). Izvršavanje DOS-a na 386+ procesorima paralelno sa lokalnim operativnim sistemom uvek je izvedeno na ovaj način (DOS JE VM86 TASK). Kada se to zna otpadaju sve priče o prebacivanju iz moda u mod, o koncepciji operativnog sistema itd... b) 286 nema V86 mogućnosti (jerbo nema *paging* kao virtual memory managament koji je za ovo neophodan) c) Sve što normalni ljudi rade je namenski, pa je shodno tome i IRMX4WIN pisan namenski :) d) Zahtev za postojanjem dva protekciona ring-a na UNIX-u nema nikakve veze sa 68000. Stvar je posledica arhitekture O.S-a (proces se izvršava u user ili kernel modu, treće opet nema). e) Nastojanja i mogućnost da se postojeći softver izvršava na novim operativnim sistemima su jedan aspekt razvoja računarske industrije. f) U mom tekstu se aplikacija sa real-time kernel-om koja se izvršava u DV i WIN prozoru pominje kao egzotika, čime se naglašava da stvar funkcioniše - podrazumeva se da RT osobine nisu zadržane. >Da li u firmi imate nešto od ovih RTOS i za čega ih koristite, ako se sme >znati? >-AMX, CHORUS, CX/UX, CX/SX, CX/RT, DECelx and VAXELN, HP-RT, LynxOS, MTOS-UX, > OS-9, OS-9000, OS/32, PDOS, Precise/MPX, pSOS+, pSOS+ pSOSystem, PXROS, QNX, > REAL/IX, RTU, SORIX 386/486, SPOX, SunOS, Umax V, uMPX, uRTT, uARTE, UNOS, > VAXELN, VENIX/386, VRTX, VxWorks, XLoad >-Research (non-commercial) real-time operating systems > Chimera 3.0, Harmony Real-Time Operating System >-Commercial real-time toolkits > RTworks Samo za ove si čuo ;)). Aman čoveče ... Imamo PC-VRTX386, iRMX-II, iRMX4WIN, HP-RT. Moja grupa koristila je samo prva dva. Koristimo ih u aplikacijama za daljinski nadzor i upravljanje tehnološkim procesima. > Da li je iRMX III naslednik iRMX 86? 8086 - iRMX 86 80286 - iRMX II 80386 - iRMX III 80486 - ?? (nisam video) Za ostale informacije, mail me smarkov P.S. žemu ona definicija RT O.S.-a na kraju. Za mene ? Za ostale ljude ? Preslišavanje naglas ?
unix.158 postmast,
Path: fon!paya From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Unix i Clipper ipak mogu zajedno Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 24 Feb 1994 10:00:34 GMT Message-ID: <CLq3sz.3B7@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] Ceo fajl mozete naci na FFS-u, a potrudicu se da ga prebacim i na Sezam. Answers to: Frequently asked Questions about FlagShip and Unix Section 1 of 7 --------------- This is the first revision of this FAQ, so if you have constructive Input, please feel free to send it. If not, please read it, or ignore it. Mark Bolzern --------------- What is FlagShip? FlagShip is a superset of Clipper 5.X and Dbase III for Unix It is An Easy and Productive Object Oriented Programming Language to build Database applications which has it's own data engine, Client/Server Support, C Language Links, Millions of Trained Programmers and allows you to build Cross Platform Applications for DOS/Unix? ------------------- Table of Contents: ------------------- FAQ - Section 2 Why FlagShip? Why Unix instead of DOS, or Novell, or other PC-Networks? Isn't Unix Hard? How much Unix do I need to know?, How similar is it to DOS? Isn't creating software for Unix difficult? Do I have to do my Programming in DOS and move my files every time? You Say that FlagShip produces "C" Code, so do I need to know "C" to use FlagShip? Is FlagShip a porting tool? Does FlagShip install and run on DOS and then create file which I move to run on a Unix Machine? FlagShip produces "C" code, so can't I copy that code to DOS, or VMS, or OS/2, or NT, or other operating system? Isn't it better to use OS/2, or NT? Can I use Windows on Unix? What about Client/Server Data Access? FAQ - Section 3 What about FlagShip's file, and code compatibility with Clipper, FoxBase, FoxPro, DbaseIII, Dbase IV? What about Data compatibility with Oracle, Informix, Sybase, and other Data Engines? How can my PC work with Unix? Are you ever going to do a DOS version of FlagShip? Converting Clipper to "C" on a DOS platform looks mighty attractive to me. Can I maintain Commmon Source Code for Unix and DOS, FlagShip and Clipper? What kinds of Licenses does FlagShip offer? Do I have to buy a full copy of FlagShip for each unix platform I want to sell code for? Do I have to port to each one individually? What Unix versions does FlagShip currently support? What about Unix versions or other Operating systems that you do not currently support? How large do FlagShip's executables get? How fast is FlagShip? Your Manuals for version 4.0 through 4.02 did a good job of telling us the differences between Clipper on DOS and FlagShip on Unix for Summer 87, but didn't address 5.X at all, Is this going to be fixed? Also will the new manual look more like real english than a translation from German to English? I have used a ton of Third party Libraries, Isn't this going to stop me from moving my programs to Unix with FlagShip? What is new in the current 4.3 Release of FlagShip? Do you have a recommended configuration for a FlagShip system? I have heard that FlagShip is actually quite slow, could this have to do with configuration? Section 4 How can I calculate whether my machine is going to do memory paging or not? Please show me a comparison of FlagShip's speed to Clipper's Section 5 What are the specifications for FlagShip? What Commands, Functions, and Operators does FlagShip Support? Section 6 FlagShip Functions, Objects and Operators continued I have heard that you have a toolkit of Functions that is equivilent to Clipper Tools. What Functions does it contain? Section 7 Is there a newsletter or mailing list for FlagShip? Are there any Special Promotions on FlagShip? How do I reach someone for more information or to Order FlagShip? Contacts: In North America: Ray Javernick WorkGroup Solutions, Inc. P.O. Box 460190, Aurora, CO 80046-0190 Tel: (303) 699-7470 Fax (303) 699-2793 >INTERNET:wgs@gcs.com CompuServe: 71324,3134 In the Rest of the World: Doerte Balek MultiSoft DatenTechnik GmbH Postfach 312, D-82027 Grunewald / Munich, Germany Tel: 49-89-641-7904 Fax: 49-89-641-2974 -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.159 dr.grba,
>> Ceo fajl mozete naci na FFS-u, a potrudicu se da ga prebacim i na >> Sezam. Kako beše ime fajla? Vrlo je zanimljivo...
unix.160 gristic,
║ Drago mi je ako ║sam ja zaslužan za ovu ubrzanu edukaciju čije si nam rezultate demonstrirao u ║tvojoj poruci. Ë──── Ne radi se o nikakvoj edukciji. Poruka za koju si se "zakačio" bila je prilično dobronamerno, šaljivo :( i, rekao bih, naivno pojednostavljena (to sam i napisao tamo, a i vidi se po "emulatoru" koji sam prikačio) što si ti vrlo ofanzivno iskoristio. Nema veze, kraj borbe. ║Za ostale informacije, mail me Ë──── Za ostalo ću na mail, a ovo će možda interesovati još nekog. ║Imamo PC-VRTX386, iRMX-II, iRMX4WIN, HP-RT. Moja grupa koristila je samo ║prva dva. Koristimo ih u aplikacijama za daljinski nadzor i upravljanje ║tehnološkim procesima. Ë──── Kakav Developer's kit isporučuje Ready Systems uz VRTX 386? Da li postoji ADA kompajler za gorepomunutog? (ne pitam to tek tako već zbog projekta koji moja firma u saradnji sa PTT namerava da realizuje) p.s. HP-RT? Jel' to beše za HP 9000 series 700rt i 800 ili tako nešto? ──────────────────────────────────────────────────── * OUT TO LUNCH - If not back at five, OUT TO DINNER!
unix.161 .ristan.,
Kako to da se LINUX ne pominje u ovoj konferenciji/temi? Da li neko ima ( dobra/loša ) iskustva sa njim? Ko stoji dobro sa X-Windows i OSF Motif?
unix.162 smarkov,
> Ne radi se o nikakvoj edukciji. Poruka za koju si se "zakačio" bila je > prilično dobronamerno, šaljivo :( i, rekao bih, naivno pojednostavljena > (to sam i napisao tamo, a i vidi se po "emulatoru" koji sam prikačio) > što si ti vrlo ofanzivno iskoristio. Nema veze, kraj borbe. OK. Smatram da diskusije na teme koje koje smo ovde pokrenuli treba da sadrže TAžNE i PRECIZNO FORMULISANE informacije (kakvog bi smisla imalo to što sam se potrudio da neke stvari koje u principu znam praktično proverim i prezentiram ostalim korisnicima). "Ofanzivnost" je išla samo ka tom cilju :). Ako sam negde, nehotice, promašio :( ... dugujem izvinjenje. > Kakav Developer's kit isporučuje Ready Systems uz VRTX 386? > Da li postoji ADA kompajler za gorepomunutog? (ne pitam to tek tako već > zbog projekta koji moja firma u saradnji sa PTT namerava da realizuje) Nikakav. Oni (Ready Systems ranije Hunter & Ready) VRTX nazivaju SILICON SOFTWARE COMPONENT (primarna namena je za embedded aplikacije). Originalno sve komponente OS-a (kernel, IO + file-system, TCP/IP sloj) se isporuče u ASM ili HEX modulu. Taj SW ne pravi nikakve pretpostavke (osim da je procesor onaj za koji su kupio stvar) o hardveru na kom će se izvršavati. Dakle korisnik napiše skup rutina, koje nazivaju BOARD SUPPORT PACKAGE, čiji je posao i format precizno definisan (*timer interrupt*, *character oriented device driver* and *IRQ service*, isto za block device itd. ). Sa paketom stižu i primeri za nekoliko popularnih ploča sa 386. VRTX-PC386 sadrži u source-u sve rutine potrebne da OS "legne" na PC hardver. Uz to dobija se C interfejs biblioteka, C run-time biblioteka (naravno ni blizu nekoj MSC ili Borland biblioteci, samo osnovne stvari, recimo K&R nivo ...). Da bi dobio aplikaciju na PC-ju potreban ti je PHAR-LAP razvojni paket (386ASM, LinkLoc, DosExtender) i neki od 32-bit kompajlera koji umeju da generišu OBJ u PharLap 386 formatu). Preporučen je i koristimo MetaWare HIGHC. Aplikacija se dobije u EXP formatu, ceo OS je povezan u EXP, i pokreće se iz MS-DOS komandne linije. Pitanje o ADI se dakle svodi na pitanje postoji li ADA kompajler koji proizvodi kod gore navedenih osobina. Kroz glavu mi prolazi da se u reklamnim materijalima pominjao proizvod sa imenom RT-ADA (real-time ADA ? ). Pogledaću po prospektima. > p.s. HP-RT? Jel' to beše za HP 9000 series 700rt i 800 ili tako nešto? Znam samo da ga vrte na nekim HP radnim stanicama. pozdrav smarkov
unix.163 spantic,
> Kako to da se LINUX ne pominje u ovoj konferenciji/temi? Da li > neko ima ( dobra/loša ) iskustva sa njim? Ko stoji dobro sa X-Windows LINUX je spominjan ovde i to u višw navrata. Mislim da negde imaš i vodič za instalaciju LINUXa koji sam ja poslao. Kod nas LINIX još nije nigde trajno instaliran. Valjda će biti prilike da se nepravda ispravi. Inače, ja sam jedno vreme terao LINUX na svom starom SXu i bio sam dosta zadovoljan. Za one koji žele da nauče nešto o UNIXu prava stvar. Za to vam je dosta i 2 MB RAMa, 20 MB na disku. A ako baš želite i da prevodite štogod, samo 4 MB :) LINUX dolazi standardno sa X11.
unix.164 .bale.,
> Kako to da se LINUX ne pominje u ovoj konferenciji/temi? Da li > neko ima ( dobra/loša ) iskustva sa njim? Ko stoji dobro sa X-Windows > i OSF Motif? Takozvani DOS lemingsi još nisu uznapredovali do tog nivoa. Šta ti treba od X-a? Ja nemam kod kuće, ali se povremeno igram u RC-u na faksu.
unix.165 .ristan.,
- Najlepše se zahvaljujem svima koji su odgovorili ili će još odgovoriti na moju poruku povodom LINUX-a, X-a i Motif-a. - Da li je neko probao da portira neku MS Windows aplikaciju na OSf-Motif?
unix.166 dragisha,
-> LINUX dolazi standardno sa X11. Da li ovo znači da imaš sačuvanih onih sedam disketa za X Windows?:( Na žalost, to je bila jedna od stvari koja je morala da strada prilikom seljenja Hobbbiton diskova.:( -- [I Have To Stop Now, My Fingers Are Getting Hoarse!]
unix.167 smarkov,
> Za one koji žele da nauče nešto o UNIXu prava stvar. Za to vam je > dosta i 2 MB RAMa, 20 MB na disku. A ako baš želite i da prevodite > štogod, samo 4 MB :) Da li ono "nauče" implicira da nije preporučljiva upotreba u ozbiljnije svrhe ? Kakva je podrška za TCP/IP (posebno, kakav je repoertoar drajvera za mrežne kartice, SCO ODT je nudio samo 3COM i WD mogućnost) ? Da li postoji mogućnost razvoja aplikacija koje koriste RPC ? Da li postoji NFS (server) ? > LINUX dolazi standardno sa X11. Da li postoji OSF-MOTIF ? ( Sama pitanja :) ..., stvar je stvarno jako zanimljiva ) smarkov
unix.168 smarkov,
> - Da li je neko probao da portira neku MS Windows aplikaciju na OSF-Motif? Više puta sam viđao u časopisima razvojne alate (ustvari biblioteke klasa) koji obezbedjuju prenosivost aplikacija na relaciji WIN<-> OSF MOTIF (izmedju ostalog). (Ne piše se direktno u WIN API-ju nego na nivou ponudjene biblioteke koja svoje funkcije realizuje preko poziva u WIN ili MOTIF). Borland u saradnji sa Novell-om, recimo, najavljuje *OWL for AppWare* koji OWL programe čini prenosivim na UNIX, Macintosh i OS/2. (februarski PC MAGAZINE). smarkov
unix.169 spantic,
> Kako to da se LINUX ne pominje u ovoj konferenciji/temi? Da li > neko ima ( dobra/loša ) iskustva sa njim? Ko stoji dobro sa X-Windows LINUX je spominjan ovde i to u više navrata. Mislim da negde imaš i vodič za instalaciju LINUXa koji sam ja poslao. Kod nas LINIX još nije nigde trajno instaliran. Valjda će biti prilike da se nepravda ispravi. Inače, ja sam jedno vreme terao LINUX na svom starom SXu i bio sam dosta zadovoljan. Za one koji žele da nauče nešto o UNIXu to je prava stvar. Za to vam je dosta i 2 MB RAMa, 20 MB na disku. A ako baš želite i da prevodite štogod, samo 4 MB :) LINUX dolazi standardno sa X11.
unix.170 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Tue, 1 Mar 1994 19:15:35 GMT Message-ID: <CM02u3.4Gs@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2773@sezam> Petar Ristanovic (.ristan.@sezam.UUCP) wrote: : - Najlepse se zahvaljujem svima koji su odgovorili ili ce jos odgovoriti : na moju poruku povodom LINUX-a, X-a i Motif-a. : - Da li je neko probao da portira neku MS Windows aplikaciju na OSf-Motif? Sa X-om (tacnije Motif-om) radim negde oko godinu dana, istina, ne na nekom narocitom nivou, ali sam dosta naucio o tome, pa ti mogu pomoci ako ti negde zaskripi... Po meni je glavni problem X-a njegova glomaznost... Ja radim na 386 sa 8 Mb RAM-a, a X se jedva vuce... Kazu ljudi da sa 16 Mb stvari dolaze na svoje :)) Gledao sam X na Solaris-u, na 486 sa 32 Mb, i to stvarno izgleda MOCNO (ako posle toga gledas MS Win, osecas potrebu da otrcis do WC-a :). Hello World na Motif-u, na SCO Unix-u, ima oko 800K (exe) Sa Linux-om nemam iskustva, ali znam MASU ljudi koja radi na njemu, i koji su veoma zadovoljni. Inace, Linux ne dolazi sa Motif-om (Motif je komercijalan, vlasnistvo OSF), ali sam negde procitao (pogledacu ako te stvarno zanima) da postoje u svetu bar dva klona Motif-a za Linux... Uz Linux dolazi ATHENA widget set, sto, ako mislis da ostanes u domenu P.D. softvera, moze da bude i prednost (recimo, GhostWiew je radjen sa Athena setom). Sto se portiranja MS Windows aplikacije na X tice, zavisi dosta od toga na kom nivou je MSW aplikacija pisana (od C-a i SDK, pa do Visual C++), u sustini je moguce (i to prilicno lako),problem bi bio ako je to neka velika aplikacija, pa jos i pisana na niskom nivou (SDK), jer to moze da bude prilicno bolno... U sustini, ako tek mislis da pises tu aplikaciju, ja trenutno testiram neku C++ biblioteku za (apstraktni) razvoj aplikacija, koji moze da generise kod za Motif, MSWindows i XWiew... Stvar je jos prilicno dlakava, puna je buba, dosta je ogoljena, ali, bolje ista nego krenuti od nule... Ako je tvoj prolem te prirode, javi mi... Pa, nadam se da sam ti bio od pomoci... Ako imas nekih nejasnoca, slobodno mi se javi (ovo vazi za sve koje zanima X), ovde ili na mail... Tihomir Pelic tiho@fon
unix.171 postmast,
Path: fon!breza!smilic From: smilic@breza (Sasa Milic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Wed, 2 Mar 1994 10:29:17 GMT Message-ID: <CM194u.HIx@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL1] References: <sezam$unix:01.106.2773@sezam> <CM02u3.4Gs@fon> Sender: news@fon (News) Tihomir Pelic (tiho@fon) wrote: : U sustini, ako tek mislis da pises tu aplikaciju, ja trenutno testiram : neku C++ biblioteku za (apstraktni) razvoj aplikacija, koji moze da generise : kod za Motif, MSWindows i XWiew... Stvar je jos prilicno dlakava, puna je buba, Da ne testiras mozda XVT Toolkit ? Sasa
unix.172 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Wed, 2 Mar 1994 15:10:29 GMT Message-ID: <CM1M5I.42B@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <CM194u.HIx@fon> Sasa Milic (smilic@breza) wrote: : Da ne testiras mozda XVT Toolkit ? Ne, stvar se zove wxWindows (aktuelna verzija 1.40), razvijena je na Artificial Intelligence Application Institute u Edinburgu. Tihomir
unix.173 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Thu, 3 Mar 1994 15:03:07 GMT Message-ID: <CM3GH8.6DB@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2792@sezam> Stevan Markovic (smarkov@sezam.UUCP) wrote: : Vise puta sam vidao u casopisima razvojne alate (ustvari : biblioteke klasa) koji obezbedjuju prenosivost aplikacija na : relaciji WIN<-> OSF MOTIF (izmedju ostalog). (Ne pise se direktno : u WIN API-ju nego na nivou ponudjene biblioteke koja svoje : funkcije realizuje preko poziva u WIN ili MOTIF). Naravno, puni su (strani :) casopisi oglasa o tome... Problem su cene. Evo na primer: Neuron Data Open Interface Elements $4850 Neuron Data C/S Elements $5500 XVT C Developer Kit $1950 Liant C++/Views $1999 ( :) itd. Lovio sam uglavnom one kod kojih su objavljene i cene... Nego, imam ja jedno konstruktivno pitanje : DA LI SE OVO STO MI KUCAMO NA FON-u VIDI NA SEZAMU ??? (Ovo pitam jer vidim da covek pita nesto na sta sam ja vec odgovorio, a ne verujem da je problem u frekvenciji prenosa, jer malo-malo pa vidim na fon-u "uusezam" aktivan...) Tihomir
unix.174 ppekovic,
>> repoertoar drajvera za mrežne kartice, SCO ODT je nudio samo 3COM >> i WD mogućnost) ? S tim što se mora napomenuti da se na SCO ftp server-u mogu naći drajveri za skoro sve poznatije mrežne karte osim NE1000. Paya
unix.175 ppekovic,
>> DA LI SE OVO STO MI KUCAMO NA FON-u VIDI NA SEZAMU ??? Naravno, samo ti piši i uživaj. :)) Paya
unix.176 spantic,
> Da li ovo znači da imaš sačuvanih onih sedam disketa za X Windows?:( Na žalost ne znači :( Nabavićemo opet bez brige.
unix.177 spantic,
> Da li ono "nauče" implicira da nije preporučljiva upotreba u > ozbiljnije svrhe ? Kakva je podrška za TCP/IP (posebno, kakav je LINUX se na Internetu sreće kao host. Od nama bližih područja imaš nekoliko PCa pod njim u Ljubljani nakačenih na Internet. Ima podršku naravno, a koje sve drajvere konkretno zaista ne znam. Videću da iskopam dokumentaciju, ali uzmi u obzir da ista nije baš najsvežija. > Da li postoji OSF-MOTIF ? Sada ne znam. Ranije ne.
unix.178 .ristan.,
--- Da li postoji OSf-Motif za LINUX? Motif za LINUX postoji a koliko ovde košta ( CH ) ?? valjda negde oko dve tri stotine franaka. Probaću sledeći put da dam više informacija. Pozdravljam sve učesnike u diskusiji koju svakodnevno pratim. Posebno me zanimaju E-Mail adrese firmi koje prave u diskusiji pomenute alate: ( hvala Tihomiru na spisku ) Neuron Data Open Interface Elements $4850 Neuron Data C/S Elements $5500 XVT C Developer Kit $1950 Liant C++/Views $1999 ( :) itd. Naravno umesto E-Mail biću zadovoljan i sa bilo kojim drugim načinom da se sa njima komunicira i sazna nešto više. U kojim časopisima su objavljeni pomenuti oglasi ili prikazi nekog od pomenutih alata? .ristan. │ RPS
unix.179 dragisha,
Subject: Re: unix -> Sa Linux-om nemam iskustva, ali znam MASU ljudi koja radi na njemu, Rad sam se upoznati/povezati sa istima jer ovih dana upravo nabavljam novi disk koji će mi osigurati permanentnu Linux instalaciju:). -> i koji su veoma zadovoljni. Inace, Linux ne dolazi sa Motif-om (Motif je -> komercijalan, vlasnistvo OSF), ali sam negde procitao (pogledacu ako te -> stvarno zanima) da postoje u svetu bar dva klona Motif-a za Linux... Postoji komercijalni port Motif-a za Linux i košta 150 nečega:). Ne sjećam se najbolje, ali bojim se da su funte. -- [Confucious say too damn much!]
unix.180 dragisha,
-> Da li ono "nauče" implicira da nije preporučljiva upotreba u -> ozbiljnije svrhe ? Kakva je podrška za TCP/IP (posebno, kakav je -> repoertoar drajvera za mrežne kartice, SCO ODT je nudio samo 3COM -> i WD mogućnost) ? Da li postoji mogućnost razvoja aplikacija koje -> koriste RPC ? Da li postoji NFS (server) ? Ne, full, da, da. Davna verzija koju ja imam podržava osim uobičajenih 3COM i WD i NExxxx i još poneke. Još davnija verzija od te je u doba kad sam se zaintersovao za Linux već imala 50ak dana staža na jednom FTP serveru bez padova, a Linux je tada postojao tek nekoliko mjeseci (3-4). "nauče" se odnosi na otvorenost Linuxa kao i veliku raširenost istoga. Na UseNetu postoji hijerarhija Linux grupa i jako mnogo ljudi se trudi oko njega. -- [The flood has arrived, may we interest you in an ark?]
unix.181 ognjan,
Kako da spasim podatke sa Xenix particije, kad je xenix ostecen tako da se ne moze podici ni opraviti sa standardnim procedurama (Emergency Boot Flopy nisam napravio) ??? Dakle particiju mogu citati samo sa nekim DOS alatom, koji cita apsolutne sektore. Koristio sam NU i pronasao podatke na xenix particiji sa search opcijom. Sad bi mi trebala struktura Xenix-ovog fajl sistema, da od toga dobijem nesto smisleno ! Moze li mi neko to poslati ovdje, ili mozda neko ima blju idju kako da se docepam podataka ??? Relativno je hitno! Ogy.
unix.182 korvin,
>> Davna verzija koju ja imam podržava osim uobičajenih 3COM i WD i NExxxx >> i još poneke. Još davnija verzija od te je u doba kad sam se >> zaintersovao za Kad smo kod verzija, dokle je dogurao Linux ?? Jedan mali kuriozitet. Jedan od velikih publishera shareware softvera je počeo da izdaje na jednom disku NetBSD 0.9, FreeBSD 1.0 i Linux, + još 300 mb softvera, pa čovek može da proba sva tri i da instalira onaj koji mu se svidi. Šta će čoveku išta drugo u životu :) P.S. Usput, ima li kakvih vesti o FreeBSD 1.1 verziji ??
unix.183 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: MOTIF na Linux-u Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 4 Mar 1994 16:22:41 GMT Message-ID: <CM5Etu.9qD@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] Konsultovao sam se sa covekom koji ima account na SEZAM-u i objasnio mi je kako se na SEZAM-u vide odgovori na pitanja, pa mislim da je problem u tome sto se na fon-u ceo "unix" vidi kao jedan thread, pa sve ide kao odgovor na prvo pitanje (bar ja tako shvatam problem...) U svakom slucaju, evo ponovo mog odgovora, u novom thread-u (nadam se ha ce ga oni kojima ovo treba naci...): i koji su veoma zadovoljni. Inace, Linux ne dolazi sa Motif-om (Motif je komercijalan, vlasnistvo OSF), ali sam negde procitao (pogledacu ako te stvarno zanima) da postoje u svetu bar dva klona Motif-a za Linux... Uz Linux dolazi ATHENA widget set, sto, ako mislis da ostanes u domenu P.D. softvera, moze da bude i prednost (recimo, GhostWiew je radjen sa Athena setom). Sto se portiranja MS Windows aplikacije na X tice, zavisi dosta od toga na kom nivou je MSW aplikacija pisana (od C-a i SDK, pa do Visual C++), u sustini je moguce (i to prilicno lako),problem bi bio ako je to neka velika aplikacija, pa jos i pisana na niskom nivou (SDK), jer to moze da bude prilicno bolno... U sustini, ako tek mislis da pises tu aplikaciju, ja trenutno testiram neku C++ biblioteku za (apstraktni) razvoj aplikacija, koji moze da generise kod za Motif, MSWindows i XWiew... Stvar je jos prilicno dlakava, puna je buba, dosta je ogoljena, ali, bolje ista nego krenuti od nule... Ako je tvoj prolem te prirode, javi mi... Pa, nadam se da sam ti bio od pomoci... Ako imas nekih nejasnoca, slobodno mi se javi (ovo vazi za sve koje zanima X), ovde ili na mail... Tihomir Pelic tiho@fon
unix.184 dens,
>> Naravno, samo ti piši i uživaj. :)) >> >> Paya Da li je to ppekovic ponovo na Sezamu ili je u pitanju kurtoazna poseta?
unix.185 dejanr,
>> Da li je to ppekovic ponovo na Sezamu ili je u pitanju kurtoazna poseta? Paya (ppekovic) je moderator Sezamove konferencije PC.OS, dakle sve vreme je na Sezamu :)
unix.186 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 4 Mar 1994 22:14:40 GMT Message-ID: <CM5v4H.G8r@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2819@sezam> Petar Ristanovic (.ristan.@sezam.UUCP) wrote: : me zanimaju E-Mail adrese firmi koje prave u diskusiji pomenute alate: : Neuron Data Open Interface Elements $4850 : Neuron Data C/S Elements $5500 : XVT C Developer Kit $1950 : Liant C++/Views $1999 ( :) itd. : Naravno umesto E-Mail bicu zadovoljan i sa bilo kojim drugim nacinom : da se sa njima komunicira i sazna nesto vise. U kojim casopisima su : objavljeni pomenuti oglasi ili prikazi nekog od pomenutih alata? Ja se poplasio da me niko ne cita, kad ono ... Dobro je da je sve u redu sa vezom SEZAM-FON... Dakle, evo kontakta: Visix (proizvod se zove Galaxy) galaxy-europe@visix.com Inmark Development (zApp) sales@inmark.com Bristol Technology Inc.(Wind/U) info@bristol.com XVT info@xvt.com Liant support@lpi.liant.com Sto se Neuron Data tice, prokopao sam nekih 500 stranica njihovih prospekata, ali nisam nasao nista sto lici na e-mail adresu :( Evo adrese njihove centrale: NEURON DATA 156 University Avenue Tel:415-321-4488 Palo Alto, CA 94301 Fax:415-321-3728 a evo i br.tel. njihovog predstavnistva u Londonu (bliza je Evropa :) Tel:44-71-344-9711 Fax:44-71-495-6274 Oglase imas posvuda (ovo je iz Dr.Dobbs-a, Programers Paradise-a) a sto se prikaza tice, imam ja (ustvari moj sef :) masu prospekata od Neuron Data i od XVT-a, nesto malo za Inmark zApp i Liant C++/Views, a ostale znam iz oglasa. Komercijalni MOTIF za Linux (pogledao sam ti i to) imas kod: Soft*Star s.r.l. eb@icnucevx.cnuce.cnr.it Via Camburzano 9 eb@felix.sublink.org 10143 Torino Italy (covek se zove: Enrico Badella) a trazi(o je pre nekoliko meseci) 120 $. Moguce da postoji P.D. klon Motif-a za Linux (trebalo bi da se zove otprilike xmfm) na plains.nodak.edu, osoba za kontakt je: Christopher C. Tjon tjon@plains.nodak.edu Eto, to bi bilo to...Nadam se da sam ti bio od pomoci... Tihomir P.S. : Ipak, ovu konferenciju ne citaju samo "takozvani DOS lemingsi" ;))))
unix.187 postmast,
Path: fon!tiho From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Fri, 4 Mar 1994 22:40:02 GMT Message-ID: <CM5wAr.H1q@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.1 PL9] References: <sezam$unix:01.106.2822@sezam> Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: : Rad sam se upoznati/povezati sa istima jer ovih dana upravo nabavljam : novi disk koji ce mi osigurati permanentnu Linux instalaciju:). Pa, ako ne nadjes drugi izvor kompletnog Linux-a, mogu ti pomoci... Kazem "drugi izvor" jer postoji mali problem... Naime, pridruzeni sam clan GURU (Udruzenje Korisnika UNIX-a iz RUMUNIJE), pa bih Linux uzeo od njih. Odgovoricu na nepostavljeno pitanje : DA, ja sam iz Temisvara, Rumunija. Inace, u Rumuniji postoji bar 10 stalnih instalacija Linux-a, koje sljakaju na Internet-u... Kad smo vec kod toga: da li je YUCCA zainteresovana (ovim se prijavljujem za YUCCA, ako ne postoji zabrana za strane drzavljane :)) da kontaktiram GURU u vezi UUCP linka za Internet i u vezi drugih stvari? (da malo neformalno istestiram teren...:) Da se vratimo na temu... Ja 8-og putujem za Temisvar, pa ako mislis da ti mogu pomoci za Linux, javi mi se (najbolje u ponedeljak popodne, bicu sigurno tu) na tel. 237-2398 (to je Laboratorija za Informacione Sisteme na FON-u). Tihomir (naci cu kad-tad vremena za .Sig fajl:))
unix.188 dragisha,
Subject: Re: unix -> DA LI SE OVO STO MI KUCAMO NA FON-u VIDI NA SEZAMU ??? Samo počnite da kukate da vam srede vezanje replika jer ovako je vrlo nekompatibilno i nije u skladu "sa nivoom ostatka Sezama" kako to kaže DejanR. Kad Sezam šalje, bag je u pravljenju ID-a u "References:" polju, a kad prima ne zna da poveže repliku gdje treba na osnovu pristiglog "References:" polja. BTW, i subject jednak imenu Sezam teme je neviđen štos:))). Već skoro četvrti mjesec tako. Brezveze.. -- [A seminar on Time Travel will be held two weeks ago.]
unix.189 ppekovic,
>> Kako da spasim podatke sa Xenix particije, kad je xenix ostecen tako >> da se ne moze podici ni opraviti sa standardnim procedurama (Emergency Boot >> Flopy nisam napravio) ??? Prvo reci šta se dešava kada NEĆE da se bottuje tj. šta ispiše, gde pukne i sl. Dalje, vrlo je moguće da, ako si ikada relinkovao kernel, na disk-u imaš fajl unix.old (staru veriju kernel-a) tj. xenix.old ili kako se na xenix-u već zove. Zato, probaj na boot promptu da otkucaš xenix.old. Dakle, Boot : xenix.old Paya
unix.190 spantic,
tiho@fon (Tihomir Pelic) je napisao: > Kad smo vec kod toga: da li je YUCCA zainteresovana (ovim se > prijavljujem za YUCCA, ako ne postoji zabrana za strane drzavljane :)) da > kontaktiram GURU u vezi UUCP linka za Internet i u vezi drugih stvari? Bez sumnje je zainteresovana :) Kako za tebe, tako i za GURU.
unix.191 sale,
tihočfon u poruci CM5wAr.H1qčfon piše: > Kad smo vec kod toga: da li je YUCCA zainteresovana (ovim se > prijavljujem za YUCCA, ako ne postoji zabrana za strane drzavljane :)) da > kontaktiram GURU u vezi UUCP linka za Internet i u vezi drugih stvari? > (da malo neformalno istestiram teren...:) Sigurno da jeste. :) Sada kada je YUCCA i zvanično formirana (samo još da se registruje u sudu, ali su statut i organi usvojeni, a članstvo je trenutno 81) mogu se početi akcije. :) žlanstvo je otvoreno za sve ljude dobre volje, bez obzira na bilo koju pripadnost, jedini uslov je anti-destruktivizam prema svim računarskim sistemima. ;) Pozdrav, Sale -- Realname: Saša Petrović Internet: sasa.petrovicčzamir-bg.ztn.zer.de Sezam: sale BeoNet: spčosmeh.fon.uni-bg.yu
unix.192 m.hristodulo,
>> P.S. Usput, ima li kakvih vesti o FreeBSD 1.1 >> verziji ?? Izlazi za koji dan u USA. Bice ga i kod nas, :-) -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.193 m.hristodulo,
>> Kad smo vec kod toga: da li je YUCCA >> zainteresovana (ovim se prijavljujem za YUCCA, >> ako ne postoji zabrana za strane drzavljane :)) >> da kontaktiram GURU u vezi UUCP linka za Internet >> i u vezi drugih stvari? YUCCA je kontaktirale Grcke prijatelje Interneta, a ni Rumuni nece biti losi za UUCP feed. Verovatno ce biti formirana i sekcija za Unix u okviru YUCCA, i to ce biti prvo Unix udruzenje u trecoj Jugoslaviji. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.194 bubble,
:>>Unix u okviru YUCCA, i to ce biti prvo Unix A sta je YUCGA?????
unix.195 m.hristodulo,
>> A sta je YUCGA????? Yugoslovensko udruzenje Crnogoraca?! ;-))) Ako si hteo da pitas za YUCCA, ima dosta o tome u konferenciji KOMUNIKACIJE:email (da ne kazem yu.net.email). Ukratko: YU udruzenje za racunarske komunikacije, ok? -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.196 markom,
! ! H E L P ! ! Instalirao sam juče XENIX286 iz valjda '89 i imam žestok problem :(( Ne mogu da podesim niti da ja zovem nekog modemom, niti da neko kod mene može da se uloguje :(( Modem je interni, Longshine, 2400, MNP, na COM-u 4. Probao sam skoro sve što sam znao i što mi je palo na pamet, ako neko zna kako da ovo prevaziđem, please help O:) Marko
unix.197 ppekovic,
>> Ne mogu da podesim niti da ja zovem nekog modemom, niti da neko kod mene može >> da se uloguje :(( Modem je interni, Longshine, 2400, MNP, na COM-u 4. žini mi se da SCO Xenix/Unix ne prepoznaju po default-u com3 i com4. Rešenje za instalaciju com3/com4 modema imaš u poruci u ovoj temi od pre par meseci. žini mi se da je u PC.OS.2 konferenciji. Ukratko, treba da se petljaš sa kernel konfiguracionim fajlovima u /etc/conf ... Mada, kad malo bolje razmislim, Xenix bi modem trebao da vidi kao običan com port. Zato, probaj jedno mkdev serial. Znaćeš da je sve u redu ako ti pri dizanju Xenix-a u hardverskoj konfiguraciji ispiše i modem kao serial port bla bla. Takođe, ni zvanje ni odazivanje neće raditi odmah. Moraš da podesiš nekoliko konfiguracionih fajlova u /usr/lib/uucp direktorijumu. Paya
unix.198 asterix,
Da li u UNIX-u postoji provera write-protected za diskete ? Da li write-protected disketa može da mountuje ?
unix.199 markom,
*** Mada, kad malo bolje razmislim, Xenix bi modem trebao da *** vidi kao običan com port. Zato, probaj jedno mkdev serial. *** Znaćeš da je sve u redu ako ti pri dizanju Xenix-a u *** hardverskoj konfiguraciji ispiše i modem kao serial port bla mdkdev serial, 1 port card, COM 2 (prebacio sam ga na 2) Ne prijavi grešku. *** bla. Takođe, ni zvanje ni odazivanje neće raditi odmah. *** Moraš da podesiš nekoliko konfiguracionih fajlova u *** /usr/lib/uucp direktorijumu. uuinstall, setup direct dial in lines (/etc/ttys), izaberem enable, tty2a, mode k (2400 BPS) Ne prijavljuje grešku. uuinstall, setup direct dial out lines, izaberem tty2A, i sve ono što dalje ide ne sećam se šta je. cu 648422 -- sve je ok. Pozovem ortaka da me pozove i uloguje -- zvoni telefon do besvesti, a ovaj ga ne konstatuje. ZDule, koji inače ima isti XENIX se kune da smo imali istu pro- ceduru, ali njemu radi :(( Da li je to zbog toga što je ovaj XENIX286 na 386 mašini ili to nema veze u datom slučaju ?!!? Marko
unix.200 novim,
sve me češće mrzi da ulazim u Windows. s Dosom se, ipak, mora živeti. nije li vreme za Unix?
unix.201 markom,
*** živeti. nije li vreme za Unix? Krajnje. Marko
unix.202 ppekovic,
>> Da li u UNIX-u postoji provera write-protected za diskete ? Provera da li je disketa write protected ili nije je na nivou hardvera (floppy disk-a) a ne na nivou operativnog sistema. >> Da li write-protected disketa može da mountuje ? Da. Ako ne bi tako bilo, kako bi recimo mount-ovao CD? :) Paya
unix.203 dcolak,
│ sve me češće mrzi da ulazim u Windows. s Dosom se, ipak, mora │ živeti. nije li vreme za Unix? Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. Na žalost, za UNIX ne postoji ni 4dos, treba li pominjati ostale programe... Sledge DAMMIR!
unix.204 ppekovic,
>> mdkdev serial, 1 port card, COM 2 (prebacio sam ga na 2) >> >> Ne prijavi grešku. Divno, pošto si rekao da zove Sezam, onda je sve ok. >> Pozovem ortaka da me pozove i uloguje -- zvoni telefon do besvesti, a ovaj ga >> ne konstatuje. Treba da središ sledeće: Prvo odeš u /usr/lib/uucp direktorijum Edituješ Devices fajlu i u njoj namestiš ACU da pokazuje na tty koji si kreirao i dialer (modem) (hayes2400, longshine2400 i sl.) Edituješ Dialers fajlu i iskopiraš hayes2400 definicije (i običnu i onu koja počinje sa & ). Preimenuješ ih u longshine2400 ili koju si već stavio u Devices fajli. Ona prva linija (bez znaka & ) se izvršava kada zoveš nekog (sa cu ). Ona druga (sa znakom & ) se izvršava kada je linija enable-ovana prilikom inicijalizacije modema. Idi u /etc dir i tamo, hm zaboravio sam kako beše fajla (nije inittab kao na većini Unix-a) koja sadrži nešto kao respawn:/etc/getty tty?? ili tako nešto. E sad, onu liniju u kojoj stoji tvoj device tty?? (tty2A recimo (nikako tty2a)) stavi umesto /etc/getty /usr/lib/uucp/uugetty. Kaži posle toga enable tty2A ili koji je već device. Sad bi trebalo da radi. Paya BTW. >> uuinstall, setup direct dial in lines (/etc/ttys), izaberem enable, tty2a, Kao što rekoh, nemoj tty2a nego tty2A.
unix.205 ppekovic,
>> sve me češće mrzi da ulazim u Windows. s Dosom se, ipak, mora >> živeti. nije li vreme za Unix? Instaliraj ODT 3.0. Tamo imaš i Windows emulaciju za koju tvrde na sco.* news grupama da radi brže nego original windows. I da, emulacija nije šarena laža, već na njoj radi najveći deo aplikacija (nisam čuo da neka ne radi). Paya
unix.206 bubble,
Zasto se na sezamu ne bi nasao Lunix ili neki drugil PD unix?
unix.207 korvin,
>> Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. Na žalost, za UNIX >> ne postoji ni 4dos, treba li pominjati ostale programe... Kako ne postoji ?? Pa 4dos je pola fazona 'pokrao' iz raznih unix- shellova (c shell, bash imaju aliase, tab fazon, ...). Ostali programi (coreldraw, autocad, da ne pričam o C-u) se obično prvo naprave za tržište unix-a, pa tek onda budže za pc-ja. To što ti programi ne dolaze kod nas je problem našeg 'tržišta'. Baš mi se kolega iz amerike hvalio kako tamo ima ptičjeg mleka za unix, naravno za pare.
unix.208 korvin,
Subject: Re: popularizacija unix-a >> Instaliraj ODT 3.0. Tamo imaš i Windows emulaciju za koju tvrde >> na sco.* news grupama da radi brže nego original windows. I da, >> emulacija nije šarena laža, već na njoj radi najveći deo >> aplikacija (nisam čuo da neka ne radi). Neka dobra duša bi mogla pomalo da baca ovamo usenet grupe o unix-u a sve u cilju smanjenja populacije leminga u srba ;)
unix.209 korvin,
Subject: Re: the smesno >> Zasto se na sezamu ne bi nasao Lunix ili neki drugil PD unix? :))) Pre svega jaaako je veliki za skidanje na 2400 ... Mada, kad su ljudi skidali gnu-c sa fon-a :)
unix.210 spantic,
> Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. Na žalost, za UNIX > ne postoji ni 4dos, treba li pominjati ostale programe... Krivo :) 4DOS nije ništa drugo nego ljuska ili školjka( shell ). Za UNIX imaš mnogo loših ( čitaj ala command.com ;) i dobrih ( ala 4DOS.com ) ljuski. Ja koristim bash shell, ima i TAB :) Sve možeš živo da definišeš. Skoro ko DCL VMSa :)))
unix.211 spantic,
> emulacija nije šarena laža, već na njoj radi najveći deo > aplikacija (nisam čuo da neka ne radi). Je li Payo, šta kažu kako radi Word for Windows 2.0? Za W4W 6.0 pretpostavljam da treba uzeti odmah 32 MB :(
unix.212 spantic,
> Zasto se na sezamu ne bi nasao Lunix ili neki drugil PD unix? Instalacioni Linux dolazi kompletan na 22 1.2MB diskete. Dok god je SEZAM na 2400 mislim da imaš odgovor.
unix.213 bubble,
:>> SEZAM na 2400 mislim da imas odgovor. Da, nazalost, i ja sam na 2400 (jos uvek :(
unix.214 ognjan,
>> Prvo reci šta se dešava kada NEĆE da se bottuje tj. šta >> ispiše, gde pukne i sl. Dalje, vrlo je moguće da, ako si ikada >> relinkovao Problem je rjesen sa nekom starom zastitom i zamjenom diska (xenix je ostecen upravo prilikom zamjene diska na makini, tako da jos imam taj problematicni disk i mogu se igrati sa njim). Dakle, mozemo na tenane da raspravljamo o mogucnostima osposobljavanja xenix-a i spasavanja podataka. Pod DOS-om postoji gomila alata za takve intervencije, a ovdje se sve svodi na par procedura koje, naravno :), nikad ne pomazu. >> Zato, probaj na boot promptu da otkucaš xenix.old. Dakle, Nema Boot prompta, nema xenix kernela, nema nicega ... :) Do havarije je doslo jer je covjek greskom pokrenuo proceduru mkdev hd, koja je poslije par pitanja pocela da kreira novi fajl sistem na disku! Par sekundi kasnije je formiranje fajl sistema prekinuto sa Ctrl-Break i to je stanje u kome se i danas disk nalazi. Dakle jedan dio diska je obrisan, a novi fajl sistem nije do kraja kreiran. Podaci su se nalazili u poddirektoriju koji, pretpostavimo, nije ostecen. Moze li se ikako taj dir iskopati ? Sta uopste uraditi? Nije moguce podici sistem sa diskete i montirati disk u /mnt, nije moguce napraviti restor! Nije moguce nista uraditi da se podaci spase :((( U radu je XENIX prilicno siguran, narocito u uslovima cestih prekida napajanja, ali kad se nesto ozbiljnije zblesavi ispada da nema pomoci !? :(( Ogy.
unix.215 dragisak,
> sve me češće mrzi da ulazim u Windows. s Dosom se, ipak, mora > živeti. nije li vreme za Unix? Meni u Unixu nedostaju sledeće stvari da bih mogao potpuno da pređem na njega. 1. Dobar komunikacioni program. Najbolji koji sam do sada probao je ECU (ima ga na FON-u). Ima dialing directory, interni ZModem, skriptove... Ali to je još daleko od udobnosti jednog Telemejta ili prokoma. 2. Dobar program za slaganje teksta. Stvari kao što su TeX su mi previše komplikovane. Meni treba nešto što će biti jednostavno za korišćenje kao Word for Win. i davati barem približno takve rezultate. 3. SOR for Unix. ;) .. i na Unix ne bih prelazio bez mašino od jedno 4-5,000 maraka. :(
unix.216 markom,
*** Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. Na žalost, za *** UNIX ne postoji ni 4dos, treba li pominjati ostale *** programe... Ja počeo da se zezam sa UNIX-om pre nedelju dana, a već mogu da te demantujem :)) Eno ga bash shell u /unix/ direktorijumu ... :) Marko
unix.217 markom,
*** Je li Payo, šta kažu kako radi Word for Windows 2.0? Za W4W *** 6.0 pretpostavljam *** da treba uzeti odmah 32 MB :( Nije mi jasno zašto kod ljudi vlada mišljenje da UNIX usporava mašinu kao i Windows? To je apsolutno netačno, iz mog dosadašnjeg iskustva naravno. Marko
unix.218 markom,
*** Sad bi trebalo da radi. ((((: RRRRAAAADDDDIIIIIIII :)))) !!! YES YES YES !!! Payo care, hvala ti k'o bratu :)))) Happy Marko
unix.219 dcolak,
│ Kako ne postoji ?? Pa 4dos je pola fazona 'pokrao' iz raznih unix- │ shellova (c shell, bash imaju aliase, tab fazon, ...). Ostali programi Navedi ime programa koji ima najmanje sve što i 4dos. Sledge DAMMIR!
unix.220 dcolak,
│ Krivo :) 4DOS nije ništa drugo nego ljuska ili školjka( shell ). Za UNIX │ imaš mnogo loših ( čitaj ala command.com ;) i dobrih ( ala 4DOS.com ) │ ljuski. Ja koristim bash shell, ima i TAB :) Sve možeš živo da definišeš. │ Skoro ko DCL VMSa :))) Krivo :) Poprilično koristim BASH, i nešto se i ne osećam prijatno kao sa 4Dos-om.. PgUp, PgDn... Da nije stari Bash? Sledge DAMMIR!
unix.221 markom,
*** Navedi ime programa koji ima najmanje sve što i 4dos. Bash shell, eno ga u dir-u ... Marko
unix.222 markom,
*** 3. SOR for Unix. ;) To se da napraviti :) žak verujem da bi i sadašnji SOR radio na UNIX-u uz sitnije prepravke, ali ne verujem da bi ga zz tako olako delio raji :)) Marko
unix.223 spantic,
> Nije mi jasno zašto kod ljudi vlada mišljenje da UNIX usporava mašinu kao i > Windows? To je apsolutno netačno, iz mog dosadašnjeg iskustva naravno. Pa, zaista bih se iznenadio da kad emulira Windows to nije slučaj. Što se memorije tiče, o kojoj sam inače govorio, prosta računica koliko ko traži memorije govori svoje. Word for Windows 6.0 za pristojan rad pod Windowsima traži minimum 8 MB.
unix.224 korvin,
Subject: Re: pa naveo sam >> >> Navedi ime programa koji ima najmanje sve što i 4dos. >> Evo ti npr. bash shell. Aliasi, tab, komandna linija. Naravno, nije podržano učitavanje u gornju memoriju, pošto na unix-u ništa slično ne postoji ;) Verovatno da je na color terminalima moguće izvesti i kolor ls, tj. dir :) A šta bi ti hteo više od 4dos-a ?? Da ti sam kuca naredbe ? :) P.S. O mogućnostima redirekcije pod unixom je smešno i govoriti, pošto je dos još u praistoriji po tom pitanju. Dovoljno je navesti screen kao primer multitaskinga u ne-gui okolini (omiljena naredba izvesnog Johnny-ja :) O preusmeravanju i pipingu ne smem ni da razmišljam.
unix.225 korvin,
Subject: Re: do tebe je :) >> Krivo :) Poprilično koristim BASH, i nešto se i ne osećam prijatno >> kao sa 4Dos-om.. PgUp, PgDn... Da nije stari Bash? To znači da si nešto loše podesio. Ili nisi uskladio terminal u bash-u sa onim u kom. programu, ili nešto slično, Ako hoćeš da vratiš prošlu naredbu, probaj strelice :)
unix.226 bubble,
:>>2. Dobar program za slaganje teksta. :>> :>> Stvari kao sto su TeX su mi previse komplikovane. Meni treba :>>nesto :>> sto ce biti jednostavno za koriscenje kao Word for Win. i :>>davati :>> barem priblizno takve rezultate. Postoji WP za unix, sta ce ti vise?
unix.227 dcolak,
│ To znači da si nešto loše podesio. Ili nisi uskladio terminal u │ bash-u sa onim u kom. programu, ili nešto slično, Ako hoćeš da vratiš │ prošlu naredbu, probaj strelice :) Ovo je bila uvreda :)) Pre svega nisam ukapirao kako da radim F10 iz 4dos-a, onda PgUp, Ctrl-TAB, Help, Batch komande (znam, znam da Unix ima moć..) :) ──── Sledge DAMMIR!
unix.228 korvin,
>> Pa, zaista bih se iznenadio da kad emulira Windows to nije slučaj. >> Što se memorije tiče, o kojoj sam inače govorio, prosta računica >> koliko ko traži memorije govori svoje. Word for Windows 6.0 za >> pristojan rad pod Windowsima traži minimum 8 MB. Zaista bih se iznenadio da neko isprogramira neki OS/shell/list ;) gore od Microsofta. Mislim da čak ni u teoriji to nije moguće ;) Motif sa emulacijom Win-a radi brze nego Win. Sad but true. ■■ Bože nas sačuvaj od komunista i mikrosoftovih programera ■■
unix.229 markom,
*** ■■ Bože nas sačuvaj od komunista i mikrosoftovih programera ■■ Nemoj tako, komunisti nas nisu tooooooooliko za*ebali :))) Marko
unix.230 postmast,
Path: fon!news From: panzer@vrabac.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Reply-To: panzer@vrabac.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Organization: ETF - Dept. of Ph. El. Date: Sat, 12 Mar 1994 13:15:57 GMT Message-ID: <CMJzIL.MIH@fon> Lines: 15 X-Newsreader: mxrn 6.18-4 References: <sezam$unix:001.0106.3039@sezam> <sezam$unix:01.106.3051@sezam> Sender: news@fon (News) >> Zasto se na sezamu ne bi nasao Lunix ili neki drugil PD unix? Na orlu postoji NetBSD distribucija (oko 20M), a na UBBG-u, na PUBLIC katalogu postoji FreeBSD. Preporucujem ti da sa disketama dodjes u RC ETF-a, to je najoptimalnija opcija. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buefq5::mijusk37088d
unix.231 postmast,
Path: fon!news From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Reply-To: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Organization: ETF - Dept. of Ph. El. Date: Sun, 13 Mar 1994 14:30:28 GMT Message-ID: <CMLxMt.Kvu@fon> Lines: 42 X-Newsreader: mxrn 6.18-4 References: <sezam$unix:001.0106.3042@sezam> <sezam$unix:01.106.3065@sezam> Sender: news@fon (News) In article <sezam$unix:01.106.3065@sezam>, "Damir Colak" <dcolak@sezam.UUCP> writes: > > Kako ne postoji ?? Pa 4dos je pola fazona 'pokrao' iz raznih unix- > shellova (c shell, bash imaju aliase, tab fazon, ...). Ostali programi > > Navedi ime programa koji ima najmanje sve sto i 4dos. > Probaj tcsh. Ima kretanje po history listi, editovanje komandne linije (vi/Emacs style komande), provera i resetovanje terminala u sanity mod, inter- aktivno nadopunjavanje komandi, imena fajlova i usera (TAB ...-nacin kompleti- ranja se moze posebno zadati), ispisivanje fajl/katalog/user liste usred kuca- nja komande, korekciju spelovanja komandi i imena fajlova i usera, prikazivanje help-a za komande usred kucanja komandi, prosireni history mehanizam (vizuelno kretanje kroz history list, oznacavanje svake komande vremenom izvrsenja u history fajlu, ...), automatsko zakljucavanje ili izlogovavanje posle zadatog perioda idle vremena, automatsko izvrsavanje zadate komande pre ispisa svakog prompta/posle svake promene tekuceg kataloga, periodicno izvrsavanje komandi, podesavanje osnovnog i promptova za `while' i `for' petlje, kako da se shell ponasa kada se zada komanda vracanja sa kataloga koji je simbolicki link (da li da se vraca u katalog u kome je link ili da se vraca u nadredjeni katalog katalogu na kojeg link ukazuje), mogucnost da se nadgleda kada se specificiran user loguje ili logout-uje, mogucnost zadavanja odredjenog vremena kada pojedi- na komanda treba da se izvrsi, ugradjene (brze) komande koje zamenjuju neke varijante ls, which i where komandi, search kroz history list, startovanje zaustavljenog editora sa samo dve taster-sekvence, podrska za statusnu liniju, ispisivanje koliko proces traje. Takodje, postoji mogucnost totalnog redefinisanja svih tastaturnih komandi. Ovo su samo mogucnosti koje tcsh ima u odnosu na csh (koji ima aliase kojima se mogu prenositi argumenti komandne linije, mogucnost modifikovanja imena fajlova koji se prenose kao argumenti, prosiren history mehanizam u odnosu na sh. Manual za tcsh je dug 44 stranice (ne racunajuci spisak ljudi koji su radili na njemu), a ukljucuje samo opis stvari koje csh nema. Ako ti ovo nije dobro, ja stvarno ne znam sta ti moze pomoci. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buefq5::mijusk37088d
unix.232 korvin,
>> Pre svega nisam ukapirao kako da radim F10 iz 4dos-a, onda PgUp, >> Ctrl-TAB, Help, Batch komande (znam, znam da Unix ima moć..) :) Hmmm, f10 mi nikad nije palo na pamet, ako si terminal podesio kako valja trebalo bi i to da radi (valjda)? :) Help imaš na man. Recimo man screen, ili man job :) Ostale stvari nemožeš da postigneš jednostavno zato što je terminal ograničen, pa se ljudi nisu ni trudili. Inače, zašto da ne moguće je bash-u dodati history window, ili ctrl-tab, samo kakva je svrha toga kad većina ljdui neće to moći da koristi.
unix.233 ppekovic,
>> Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. Na žalost, za UNIX >> ne postoji ni 4dos, treba li pominjati ostale programe... :))) Ni za Amstrada nije postojao ekranski editor Vlade Kostića pa ja ipak pređoh sa Spectrum-a na Amstrad CPC. Takođe, na MS-DOS-u nisam našao Tasword ali ipak sam prešao na MS-DOS. :) Paya
unix.234 ppekovic,
>> Neka dobra duša bi mogla pomalo da baca ovamo usenet grupe o unix-u >> a sve u cilju smanjenja populacije leminga u srba ;) Grupe o SCO proizvodima možeš pratiti na BInt News-u. Dnevno ima, po slobodnoj proceni, oko 100 poruka, pa bi bilo malo poveliko da sve prebacujem na Sezam. Paya
unix.235 ppekovic,
>> Je li Payo, šta kažu kako radi Word for Windows 2.0? Za W4W 6.0 >> pretpostavljam >> da treba uzeti odmah 32 MB :( Nemam pojma, ali pošto je ODT 3.0 stigao u naše krajeve, ubrzo ću probati pa ću preneti iskustva. Jedino se sećam još od pre par meseci kada se jedan Amer žalio kako kada pusti više windows emulacija (radio je valjda sa Excell-om) onda mu se guši mašina. Baš čudno :))))) Paya
unix.236 ppekovic,
>> U radu je XENIX prilicno siguran, narocito u uslovima cestih prekida >> napajanja, ali kad se nesto ozbiljnije zblesavi ispada da nema pomoci !? :(( E sad, ti mu središ particionu tabelu i onda se čudiš što ne radi :))) Paya
unix.237 dens,
>>>> pristojan rad pod Windowsima traži minimum 8 MB. Kod mene radi pristojno sa 5MB.
unix.238 dragisha,
-> Kad smo kod verzija, dokle je dogurao Linux ?? Nemam pojma:). Odavno nisam gostovao u comp.os.linux, puna mi glava nekih drugih stvari.:( -- [Be alert! The world needs more lerts]
unix.239 markom,
*** Hmmm, f10 mi nikad nije palo na pamet, ako si terminal *** podesio kako Šta je F10 po defaultu u 4DOS-u (NDOS-u), kod mene je to cls. Marko
unix.240 markom,
*** Manual za tcsh je dug 44 stranice (ne racunajuci spisak ljudi *** koji su radili na njemu), a ukljucuje samo opis stvari koje *** csh nema. Ako ti ovo nije dobro, ja stvarno ne znam sta ti *** moze pomoci. Dammire, baci 4DOS :))) Marko
unix.241 vcalic,
>> Kod mene radi pristojno sa 5MB. Meni radi sa 4MB sasvim OK, a u pitanju je jako stara oprema manje-više sve iz 1987.-e (jedino je ploča 386SX/32, malo novijeg datuma). Doduše, ne ganjam Corel, koj' će mi... Vlada
unix.242 vcalic,
>> Na orlu postoji NetBSD distribucija (oko 20M), a na UBBG-u, na PUBLIC >> katalogu postoji FreeBSD. Preporucujem ti da sa disketama dodjes u RC >> ETF-a, to je najoptimalnija opcija. Koliko disketa treba za FreeBSD ? Vlada
unix.243 dragisak,
> Postoji WP za unix, sta ce ti vise? Probao sam ga. Nije WYSWYG, ali šljaka. Druga stvar je što ja baš ne mirišem WP.
unix.244 dcolak,
│ Hmmm, f10 mi nikad nije palo na pamet, ako si terminal podesio kako │ valja trebalo bi i to da radi (valjda)? :) Help imaš na man. Recimo │ man screen, ili man job :) E da mi nisi rekao ne bih znao :)) Za koga me ti smatraš? :)) Treba mi takav help da ja otkucam dir i udarim F1.. │ Ostale stvari nemožeš da postigneš │ jednostavno zato što je terminal ograničen, pa se ljudi nisu ni │ trudili. Inače, zašto da ne moguće je bash-u dodati history window, │ ili ctrl-tab, samo kakva je svrha toga kad većina ljdui neće to moći │ da koristi. Ne interesuju me drugi ljudi, ja to ne mogu da koristim, tražio si nedostatke basha ja ih prezentovah... Sledge DAMMIR!
unix.245 dcolak,
│ :))) Ni za Amstrada nije postojao ekranski editor Vlade Kostića │ pa ja ipak pređoh sa Spectrum-a na Amstrad CPC. Takođe, na │ MS-DOS-u nisam našao Tasword ali ipak sam prešao na MS-DOS. :) Prelazak na CPC mi ne izgleda kao pametan potez :) A što se tiče MS-DOS-a, imaš Win & AmiPro i gomilu drugih, za unix ja nemam ništa... Sledge DAMMIR!
unix.246 dcolak,
│ *** Hmmm, f10 mi nikad nije palo na pamet, ako si terminal │ *** podesio kako │ │ Šta je F10 po defaultu u 4DOS-u (NDOS-u), kod mene je to cls. Otkucaš recimo DIR *.* pritisneš TAB i posle toga pičiš po F10.. To je super kada hoćeš da kopiraš neke fajlove a hoćeš i da ih vidiš. Nešto kao zamena za copy *.* /p ;) Sledge DAMMIR!
unix.247 korvin,
Subject: Re: unsubscribe greskica :) >> Grupe o SCO proizvodima možeš pratiti na BInt News-u. Dnevno >> ima, po slobodnoj proceni, oko 100 poruka, pa bi bilo malo >> poveliko da sve prebacujem na Sezam. Tnx Payo, mora da sam to skinuo sa subscribe listek ada sam pravio veliko potkresivanje :)
unix.248 dens,
>> MS-DOS-u nisam našao Tasword ali ipak sam prešao na MS-DOS. :) žini mi se da sam ga negde video...
unix.249 kale,
>> Meni u Unixu nedostaju sledeće stvari da bih mogao potpuno da >> pređem na njega. >> 1. Dobar komunikacioni program. >> 3. SOR for Unix. ;) Ja koristim Telix za DOS pod Unixom. Neki koriste TM pod emulacijom. Pošto mi ovaj radi posao mene mrzi da probam druge, pa čak i da uzmem noviju verziju Telix-a. Probao sam i SOR i nije bilo problema. >> .. i na Unix ne bih prelazio bez mašino od jedno 4-5,000 maraka. :( Ako hoćeš da radiš sa nekim zahtevnim programima (X, Ingres RDBMS, emulacija Windowsa) treba ti MINIMUM 8 MB RAM. Sa 16 je život MNOOOOGO lepši. Zavisno od toga šta sve želiš da držiš na disku potrebe se kreću od 40 do preko 200 MB (mnogo je samo kad biju). 386 radi posao, 486 je znatno unapređenje (kao i pod DOS-om), a Pentium sigurno ne bi smetao. Za 4000 možeš da kupiš 486 sa 16 MB, 340 MB diska i kolor SVGA monitor (sve novo) i to je konfiguracija koja je više nego dovoljna. E sad, apetit se stiče klopanjem, pa kad dodaš i Win aplikacije i dos aplikacije i dve verzije istog razvojnog sistema (stara radi kompatibilnosti sa korisnicima), onda nikad dosta diskova. :( Pozdrav, Kale
unix.250 mikis,
+> > Postoji WP za unix, sta ce ti vise? +> +> Probao sam ga. Nije WYSWYG, ali sljaka. Druga stvar je sto ja bas +> ne mirisem WP. Postoji i MS Word 5.5 for Unix. Videh danas u Chipu, kosta 900 DEM :) Ako ti ni to nije dovoljno, imas Frame Maker za Unix (od kojih 5000 superdinara) ;)))
unix.251 dejanr,
>Subject: HEWLETT-PACKARD SECURITY BULLETIN: #00005 >From: jrm@atl.hp.com (John Morris) >Newsgroups: comp.sys.hp.hpux,comp.security.unix,comp.security.misc >Date: 23 Feb 1994 17:44:42 GMT >Organization: Hewlett-Packard NARC Atlanta >Lines: 352 >Distribution: world HEWLETT-PACKARD SECURITY BULLETIN: #00005, 22 February 94 PROBLEM: Security vulnerability in hpterm executables at Revision 2.89 and earlier on all releases on HP-UX PLATFORM: HP 9000 series 300/400s and 700/800s DAMAGE: A vulnerability exists in hpterm. The vulnerability allows users to gain access to files regardless of ownership and permissions. SOLUTION: Apply a patch to correct the vulnerability and remove old versions of hpterm as needed (see below). AVAILABILITY: The patches are available now. I. Hpterm Update A. Fixing the problem The problem can be eliminated by applying a patch that installs a version of hpterm that is Revision 2.90 or greater. Patches are available for HP-UX revisions 8.X and 9.X. Note that VUE in 9.X has its own copy of hpterm, so two patches will have to be applied to 9.X. Versions of hpterm greater than Revision 2.89 have been available for some time so you may already have installed a patch that removes the vulnerability. However, until recently the customize scripts left the replaced copy of hpterm in a world readable directory. The old copy could therefore be used to exploit the vulnerability. A list of patches with hpterm Revision 2.90 or greater is included in an appendix below. The following sections tell how to verify the hpterm's on your system and how to install a patch if necessary. B. Finding hpterm at 9.X The 9.X VUE has a copy of hpterm built in. This is an X11R4 based hpterm. In addition an X11R5 based version is supplied together with scripts to switch from one to the other. In order to replace both copies of hpterm you need to get to a state where the X11R5 hpterm is in /usr/bin/X11/hpterm.R5 and the X11R4 copy is in /usr/vue/bin/hpterm. More information on the switching between the versions of hpterm used by VUE is in /usr/bin/X11/README.hpterm. If it is not on the system at first, it will be after step 2 below. As root, do the following in an init state in which VUE is not active (normally init state 2). The instructions work if no hpterms are active. If you have problems removing an hpterm file you may need to kill some hpterm processes. If it is difficult to insure that hpterms are not active you can go to the single user state. 1. If /usr/bin/X11/hpterm.R5.sh.Z exists, uncompress it, unshar it, and remove it: cd /usr/bin/X11 uncompress hpterm.R5.sh.Z sh ./hpterm.R5.sh rm ./hpterm.R5.sh 2. If /usr/bin/X11/hpterm.R5.sh exists, unshar it, and remove it: cd /usr/bin/X11 sh ./hpterm.R5.sh rm ./hpterm.R5.sh 3. Restore VUE to use the X11R4 version of hpterm. Do the following: /usr/bin/X11/hptermR5toR4 If you get the following error message: "Aborting, '/usr/vue/bin/hpterm.R4' does not exist." ignore it. It means that VUE was already using the X11R4 version of hpterm. If there was no error you will need to restore the X11R5 version in step F. 4. Restore the X11R5 version of hpterm to the /usr/bin/X11 directory: mv /usr/vue/bin/hpterm.R5 /usr/bin/X11/hpterm.R5 Ignore an error saying the file does not exist. 5. Verify that /usr/bin/X11/hpterm is a script. If it is not a script and you are running VUE at 9.X you should replace /usr/bin/X11/hpterm with the following script: #!/bin/sh ###################################################### # # hpterm.sh # # The shell-script which redirects hpterm to vuge hpterm # # Hewlett-Packard Visual User Environment # # Copyright (c) 1990 Hewlett-Packard Company # # @(#) $Revision: 1.3 $ # ###################################################### if [ $# -eq 0 ] then exec /usr/vue/bin/hpterm else exec /usr/vue/bin/hpterm "$@" fi 6. If you had to restore the script in step 5, set its ownership and permissions as follows: chown bin /usr/bin/X11/hpterm chgrp bin /usr/bin/X11/hpterm chmod 555 /usr/bin/X11/hpterm 7. At this point there should be two executables of hpterm: /usr/vue/bin/hpterm and /usr/bin/X11/hpterm.R5 You should locate any other copies of hpterm and remove them or change their permissions to 500. One was to find any other copies is: find /system -name \*hpterm\* -print find /usr/bin/X11 -name \*hpterm\* -print find /usr/vue/bin -name \*hpterm\* -print This will find any copies of hpterm that are in the normal directories. If you suspect that hpterm may have been copied elsewhere, you can do: find / -name \*hpterm\* -print You can then use the file(1) command to identify any executables in the files that find(1) printed. You should then remove the executables or set their permissions to 500. C. Finding hpterm at 8.X At 8.X the only hpterm copies should be in /usr/bin/X11 or in /system. One way to find the hpterm copies is: find /system -name \*hpterm\* -print find /usr/bin/X11 -name \*hpterm\* -print This will find any copies of hpterm that are in the normal directories. If you suspect that hpterm may have been copied elsewhere, you can do: find / -name \*hpterm\* -print You can then use the file(1) command to identify any executables in the files that find(1) printed. You should then remove the executables or set their permissions to 500. This should be done as root in an init state in which VUE is not active (normally init state 2). The instructions work if no hpterms are active. If you have problems removing an hpterm file you may need to kill some hpterm processes. If it is difficult to insure that hpterms are not active you can go to the single user state. You should leave one hpterm: /usr/bin/X11/hpterm. D. Determine if you need to install a patch. At 9.X (after following the steps in B above) do: what /usr/bin/X11/hpterm.R5 what /usr/vue/bin/hpterm At 8.X (after following the steps in C above) do: what /usr/bin/X11/hpterm If the revision is equal to or greater than 2.90, the hpterm does not have the vulnerability. If the revision is 2.89 or less proceed to step E and install the patch or patches. E. How to Install the Patch (for HP-UX 8.X and 9.X) 1. Determine which patches are appropriate for your hardware platform and operating system: PHSS_3521: s700_800/9.X hpterm AND PHSS_3515: s700_800/9.X VUE PHSS_3593: s300_400/9.X hpterm AND PHSS_3590: s300_400/9.X VUE PHSS_3519: s700/8.X hpterm PHSS_3520: s800/8.X hpterm PHSS_3766: s300_400/8.X hpterm These are the current patches as of February 17, 1994. You should list the patch: more PHSS_xxxx If it has been replaced there will be banner text saying: OBSOLETE REPLACED BY PHSS_NNNN 2. Get a copy of the patch from one of the following locations: a. HP SupportLine Mail Service To obtain the patch, send the following in the TEXT PORTION OF THE MESSAGE to support@support.mayfield.hp.com (no Subject is required): send patch_name for example: send PHSS_3766 It will automatically be emailed back to you. Note that users may also download the patch from HP SupportLine via ftp, kermit, or uucp. b. Response Center Support If you need additional assistance and have a support contract, you can contact your local Response Center for further help. 3. Apply the patch to your HP-UX system. The patch should be applied by root in the a state where VUE is not active (normally init state 2). The complete instructions for applying the patch are in PHSS_xxxx.text. 4. Examine /tmp/update.log for any relevant WARNINGs or ERRORs. This can be done as follows: a. At the shell prompt, type "tail -60 /tmp/update.log | more" b. Page through the next three screens via the space bar, looking for WARNING or ERROR messages. F. Restoring VUE to use the X11R5 version of hpterm If VUE was using the X11R5 version of hpterm (see step B.3) you should run the /usr/bin/X11/hptermR4toR5 script to restore it. ----------------------------------------------------------------------- To subscribe to automatically receive NEW future HP Security Bulletins from the HP SupportLine mail service via electronic mail, send the following in the TEXT PORTION OF THE MESSAGE to support@support.mayfield.hp.com (no Subject is required): subscribe security_info To retrieve the index of all HP Security Bulletins, send the following: send security_info_list To obtain a copy of the HP SupportLine mail service user's guide, send the following: send guide.txt For security concerns, write to: security-alert@hp.com
unix.252 postmast,
Path: fon!Osmeh.FON.Uni-BG.YU!ak From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Mon, 14 Mar 1994 11:47:22 GMT Message-ID: <CMnKqy.HtC@fon> X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL1] References: <sezam$unix:001.0106.3088@sezam> <sezam$unix:01.106.3107@sezam> Sender: news@fon (News) Vlada Calic (vcalic@sezam.UUCP) wrote: : >> Na orlu postoji NetBSD distribucija (oko 20M), a na UBBG-u, na PUBLIC : >> katalogu postoji FreeBSD. Preporucujem ti da sa disketama dodjes u RC : >> ETF-a, to je najoptimalnija opcija. : Koliko disketa treba za FreeBSD ? Btw, na ubbg-u su arhive (ili sta su vec) sa ekstenzijom .aa,.ab.ac ili tako nesto. kako da odatle izvucem freebsd? :) --- Aky - Kircanski Aleksandar kircansk@tesla.mcs.com
unix.253 postmast,
Path: fon!Osmeh.FON.Uni-BG.YU!ak From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) Subject: Re: unix Organization: Fakultet Organizacionih Nauka, Beograd Date: Mon, 14 Mar 1994 19:42:35 GMT Message-ID: <CMo6r0.2p9@fon> References: <sezam$unix:001.0106.3091@sezam> <sezam$unix:01.106.3114@sezam> Sender: news@fon (News) Imas X i za njega mnoge programe kao sto su FramMaker etc. Meni kad sam radio na tome je izlgedalo mocno. -- Aky - Kircanski Aleksandar aky@tesla.mcs.com
unix.254 korvin,
Subject: Re: pa nisi znao :)) >> E da mi nisi rekao ne bih znao :)) Za koga me ti smatraš? :)) >> Treba mi takav help da ja otkucam dir i udarim F1.. Ti jednostavno ne želiš da promeniš komande koje sada koristiš. To nema nikakve veze sa funkcijama 4dos-a i shell-a, to ima veze samo sa tvojom navikom. Jedini shell koji ima sve komande iste kao 4dos je 4dos ;)) >> │ Ostale stvari nemožeš da postigneš >> │ jednostavno zato što je terminal ograničen, pa se ljudi nisu ni >> │ trudili. Inače, zašto da ne moguće je bash-u dodati history >> window, │ ili ctrl-tab, samo kakva je svrha toga kad većina ljdui >> neće to moći │ da koristi. >> >> Ne interesuju me drugi ljudi, ja to ne mogu da koristim, tražio si >> nedostatke basha ja ih prezentovah... Nisi me razumeo. Kako ti misliš da recimo na modemu od 2400 postigneš iscrtavanje nekog window-a, pa makar i textualnog, a da ti u pozadini ostane nedirnut tekst, i da se brzo i komforno svičuješ između istih ??!! Uostalom, Panzer ti je naveo prednosti tcsh. Ljudi koji su napravili 4dos i druge slične programe nisu hteli da izmišljaju toplu vodu, samo su 'pokrali' već gotove stvari koje postoje već ihaha. Npr. za korisnike PC-a windowsi su bili čudo božje, a ti isti windowsi postoje na mac-u od beše li '85 ?? Takođe, ljudi koji prelamaju tekst su se kleli u Venturu dok nisu došli do Quarkexpressa koji je n puta bolji. Poanta je u tome da su pravi profesionalni programi pisani za iste takve mašine još u doba xt-a, i da je čista glupost tvrditi da toga tamo nema. Za unix ima sve, samo to sve nije ovde, jer je populacija leminga kod nas daleko mnogobrojnija od bilo čega drugog, a 'dobavljači' softvera daju tržištu ono što traži. Zatvoreni krug (dok ga neko ne probije).
unix.255 dragisak,
> Nemam pojma, ali pošto je ODT 3.0 stigao u naše krajeve, ubrzo > ću probati pa ću preneti iskustva. Jedino se sećam još od pre Instalirao sam ga ovih dana. Na 386 40Mhz sa 8Mb RAM-a, SCSI diskovima, X ide dosta sporo. Instalacija je išla sa trake i bila je bez greške. Prvi utisci su dosta povoljni, samo što je ovo previše slaba mašina za ODT 3.0. :( Više puta mi se dešavalo da javi 'Fork failed. No more processes', pa mora malo ručno da se podešavaju parametri kernela.
unix.256 dragisak,
> 900 DEM :) Ako ti ni to nije dovoljno, imas Frame Maker za > Unix (od kojih 5000 superdinara) ;))) ^^^^ To je ono o čemu ja pričam. A kod nas nema da se nabavi ni 'demo' verzija. ;)
unix.257 dragisak,
> Ja koristim Telix za DOS pod Unixom. Neki koriste TM pod > emulacijom. Pošto mi ovaj radi posao mene mrzi da probam druge, Za to ti ne treba Unix. Ja hoću upotrebljive Unix programe. Kakav je taj XCOMM, odnosno xc ?
unix.258 dragisak,
> Imas X i za njega mnoge programe kao sto su FramMaker etc. > Meni kad sam radio na tome je izlgedalo mocno. I Silicon Graphics Power Station izgleda moćno kada radi real-time animaciju. Unix je još uvek iznad mogućnosti prosečnog domaćeg kompjuteriste. Kad bih imao para, prešao bih odma' na Unix. Ovako...
unix.259 m.hristodulo,
>> sve me cesce mrzi da ulazim u Windows. s Dosom >> se, ipak, mora ziveti. nije li vreme za Unix? Naravno da je vreme! Pustimo pomodarije kakve su NT ili OS/2, i skoncetrisimo se na nesto upotrebljivo, na nesto sto bar 50% racunarskog sveta koristi, na nesto sto se vrti u 90% racunara na Internetu. Operativni sistem buducnosti treba se sto pre savladati. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.260 m.hristodulo,
>> Da, i meni ovo u poslednje vreme pada na pamet. >> Na zalost, za UNIX ne postoji ni 4dos, treba li >> pominjati ostale programe... Zabluda! Oni koji su pravili stvari za MS DOS kupili su fazone iz Unix aplikacija. Na primer redirekcija i stablo direktorijuma od DOS-a 2.0 je preuzeto iz Unixa. 4dos history, aliasi, tab, grouping, i gomila drugih stvari su preuzete iz shellova za Unix (bash, tcsh...). Da ne nabrajam dalje, jasno je da je Unix uzor.
unix.261 m.hristodulo,
>> O preusmeravanju i pipingu ne smem ni da >> razmisljam. Killall (za BSD) -- ubijanje svih procesa koji su dodeljeni user-u koji izvrsava killall -- u jednoj liniji: ps -jax | grep $LOGNAME | sort | awk '{print "kill -9 " $2}' | sh -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.262 ognjan,
>> E sad, ti mu središ particionu tabelu i onda se čudiš što >> ne radi :))) :))) Nemoj pretjerivati! Sredjen je "samo" root direktorij. :)) Ipak, na DOS-u bi se ista stvar zakrpila za 10 minuta sa Nortonom. :(( Pozdrav, Ogy.
unix.263 postmast,
From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) Subject: Re: unix Date: Wed, 16 Mar 1994 18:18:19 GMT Dragisa Krsmanovic (dragisak@sezam.UUCP) wrote: : Unix je jos uvek iznad mogucnosti prosecnog domaceg kompjuteriste. : Kad bih imao para, presao bih odma' na Unix. Ovako... Po meni najbolje resenje je da se ima dve particije - jedna dos, jedna Unix. To naravno zahteva disk > 80mb i pristojne brzine za komotan rad... -- Aky - Kircanski Aleksandar aky@tesla.mcs.com
unix.264 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) Subject: pajping Date: Wed, 16 Mar 1994 18:48:38 GMT Zasto nemoze da se uradi ftp XXX.YYY < komande i ako je ovo pogresno kako startovati ftp da skida fjale u pozadini Srdjan
unix.265 m.hristodulo,
>> Zasto nemoze da se uradi ftp XXX.YYY < komande >> i ako je ovo pogresno kako startovati ftp da >> skida fjale u pozadini Moze, sto ne bi mogao? Primer: --- bat --- user anonymous password ne_dam_lozinku binary cd /pub/msdos/virus mget *.zip cd /sta/ti/ja/znam/gde/god/oces mget skidaj.bilo.sta* quit --- Onda kucas: nohup ftp XXX.YYY < bat & i radis dalje interaktivno, a ftp proces radi za tebe u pozadini. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.266 m.hristodulo,
OK, videli smo kako to radi sa ftp-om. Ja bih da ispitam jedan slican problem na koji sam naisao: telnet host port < file odmah prekine vezu sa racunarom host. Cini se da se ipak na ulaz posalje sadrzaj datoteke file, ali dolazi do data overrun-a. Ili telnet ne trpi ulaz koji nije stdin? Da li mogu da promenim rezim rada telnet komande? -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.267 m.hristodulo,
>> Btw, na ubbg-u su arhive (ili sta su vec) sa >> ekstenzijom .aa,.ab.ac ili tako nesto. kako da >> odatle izvucem freebsd? :) To su valjda sadrzaji instalacionih disketa za FreeBSD. Kako se to kopira na diskete, ne bih znao kasti, :-) -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.268 markom,
*** From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) *** Subject: pajping *** Date: Wed, 16 Mar 1994 18:48:38 GMT Šta? Kako? Nemoguće? :)))) Smanjili zaglavlje, konačno :)))
unix.269 gristic,
║ Instalacioni Linux dolazi kompletan na 22 1.2MB diskete. Dok god je ║ SEZAM na 2400 mislim da imaš odgovor. Ë─── Zar nije na 26? u zipu: A1 755845 A2 1177050 A3 975982 A4 1148693 B1 1204647 B2 1135958 B3 1193343 B4 1188103 B5 1187237 B6 1191215 B7 1204150 C1 1169627 C2 1165621 C3 1195142 D1 1080854 D2 691345 S1 1057352 T1 1163973 T2 1051645 T3 1136744 X1 1108338 X2 1121532 X3 1099176 X4 1150017 X5 1088256 X6 748592 Plus još neke džidže kao što su Linux 0.99pl10 kernel source, un-gzip, untar in /usr/src, Net-2 programs and stuff, Linux gcc-libs v 4.4.1, XGRASP - X11 Grasp animation viewer, Cuwer's Fabulous File system Version 5.1 Beta, XBBS 7.2 modified to run under Linux, Fidonet <---> mail/news gateway for use under Linux, etc, etc... Preko 30 MB. ──────────────────────────────────────────────────────────── * All I want is a warm bed, a kind word and unlimited power.
unix.270 spantic,
> Zar nije na 26? Je li ti to hoćeš da nam kažeš da imaš potpunu instalaciju LINUXa ? :)
unix.271 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: pajping Date: Thu, 17 Mar 1994 09:50:18 GMT In article <CMrtL2.4uo@fon>, srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) writes: > >Zasto nemoze da se uradi ftp XXX.YYY < komande >i ako je ovo pogresno kako startovati ftp da skida fjale >u pozadini >Srdjan > Za taj problem postoji resenje u obliku batchftp-a, ciji se source nalazi na fon-u, unix/tcpip katalog, fajl bftp102.zip. Ako imas BSD klon unixa sve sto treba da uradis je da ga raspakujes, prevedes i startujes. Ako imas SysV, onda treba da uradis sledece: - Pogledaj da li se u standardnom include katalogu (obicno /usr/include) nalazi potkatalog arpa i u njemu fajl inet.h. batchftp.c: - Ukoliko ne postoji inet.h nadji u include bloku liniju #include <arpa/inet.h> Iznad nje dodaj novu liniju: #ifndef USG Ispod linije #include <arpa/inet.h> dodaj novu liniju: #endif /* USG */ - Dodaj sledece linije na kraju include bloka: #ifdef USG #include <stdlib.h> #define getwd(x) strcpy((x), getenv("PWD")) #define killpg(x, y) kill(-(x), (y)) #define bcopy(x, y, z) memcpy((x), (y), (z)) #define bzero(x, y) memset((x), 0, (y)) #endif /* USG */ - Prevedi program sa opcijom -DUSG tj: % cc -o batchftp -DUSG batchftp.c Naravno, ukoliko postoji gcc koristi ga umesto cc. Dokumentacija kako se koristi batchftp se nalazi u paketu. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.272 postmast,
From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) Subject: Re: unix Date: Thu, 17 Mar 1994 19:29:41 GMT Miroslav Hristodulo (m.hristodulo@sezam.UUCP) wrote: : To su valjda sadrzaji instalacionih disketa : za FreeBSD. Kako se to kopira na diskete, ne bih Da li je moguce da nema niko ko to zna? A svi pricaju 'imas freebsd na ubbg-u..' :))) -- Aky - Kircanski Aleksandar aky@tesla.mcs.com
unix.273 postmast,
From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje D. Zonjic) Subject: Re: unix Date: Fri, 18 Mar 1994 00:59:36 GMT Miroslav Hristodulo (m.hristodulo@sezam.UUCP) wrote: > OK, videli smo kako to radi sa ftp-om. Ja > bih da ispitam jedan slican problem na koji sam > naisao: > telnet host port < file > odmah prekine vezu sa racunarom host. Cini se da se > ipak na ulaz posalje sadrzaj datoteke file, ali > dolazi do data overrun-a. Ili telnet ne trpi ulaz > koji nije stdin? > Da li mogu da promenim rezim rada telnet > komande? Postoji jedna GENIJALNA stvar - expect se zove i Bale je skapirao kako to funkcionishe (ja kapiram fenomenoloski cisto ;) So, ustartuj Baleta da ti objasni, ili jos bolje, izdajte kratko uputstvo za rad sa expect-om kao genijalnoj stvari. Moja je pretpostavka da samo na Unixima radi zbog koncepta pseudo terminala, ali mozda i gresim... ...BALE... ;) treba da odgovori na ovo... pozdrav, -- Radivoje D. Zonjic, | System administrator of the Osmeh computer ! rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU | Bajt 92 - svakog cetvrtka od 18,30 na B-92 !
unix.274 kale,
>> telnet host port < file >> >> odmah prekine vezu sa racunarom host. Cini se da se >> ipak na ulaz posalje sadrzaj datoteke file, ali >> dolazi do data overrun-a. Ili telnet ne trpi ulaz >> koji nije stdin? Ja sam imao problem sa interaktivnim programom koji je pri ovakvom pozivu brljavio. Problem je (u tom slučaju) bio u tome što su ulazni znaci bili ignorisani u nekim periodima (pri nekim operacijama) rada programa. Rešio sam ga tako što sam napravio shell koji koristi sledeći sistem: echo "komanda, esc sekvenca ili šta već sa <enter>" sleep x echo "komanda, esc sekvenca ili šta već bez <enter>\c" sleep y Eksperimentalno sam utvrdio u kojim granicama se kreće trajanje pojedinih operacija i za vreme kojih operacija se stdin čita i pamti, a za vreme kojih se čita i ignoriše. Uz malo sreće, periodi kada se ulaz ignoriše će ti biti samo na početku (pri prijavljivanju), pa ćeš posle par sleep-ova moći da mu suneš gomilu komandi onako kako si i zamislio (dodaš na kraj shell-a "cat file"). Ako misliš da u komande ide i sz ili tako nešto, najbolje da script svakih 10 sec (prilagoditi situaciji) gleda dužinu pristiglog file-a pa poslati sledeću naredbu kad prestane da se menja. Nije idealno, ali sam se rešio zamornog glupog posla koji je znao da traje i po sat vremena. Pozdrav!
unix.275 kale,
>> Btw, na ubbg-u su arhive (ili sta su vec) sa >> ekstenzijom .aa,.ab.ac ili tako nesto. kako da >> odatle izvucem freebsd? :) Takve ekstenzije pravi naredba split. Verovatno sve takve datoteke treba spojiti jednim cat "ime.??>ime" pa onda gledati šta je u datoteci ime. S obzirom da split služi za deljenje tekstualnih datoteka, verovatno se radi o tekstu. Ako je ime "ime.aa.zip" onda naravno prvo dearhiviraj. Pozdrav!
unix.276 dragisak,
> From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) > Po meni najbolje resenje je da se ima dve particije - jedna > dos, jedna Unix. To naravno zahteva disk > 80mb i pristojne > brzine za komotan rad... ODT 3.0 sam (bez razvojnog sistema) zauzme preko 60 Mb. X Windows-i i OSF Motif su neupotrebljivi sa 8 Mb RAM-a. Svaki iole ozbiljniji program koji koristi X i Motif puca zbog nedostatka memorije. Dizanje sistema traje 3-4 minute. Al' da je dobar, dobar je. Ima i pasijans. :)
unix.277 dragisha,
-> Zasto se na sezamu ne bi nasao Lunix ili neki drugil PD unix? Vidiš, koliko god ovo zvučalo nelogično, ima smisla. Osnova za instalaciju je reda 2-3 megabajta, što će reći par Apogee igrica. Kompletna SLS distribucija je modularna i različite konfiguracije se kreću od 2 Mb do 20ak HD disketa. Svaki dio kompleta može posebno da se preuzme ili ne preuzme, a oni se kreću od 20ak Kb do 800Kb. -- [I'm sorry - my karma just ran over your dogma]
unix.278 .bale.,
> So, ustartuj Baleta da ti objasni, ili jos bolje, izdajte > kratko uputstvo za rad sa expect-om kao genijalnoj > stvari. Jeste da je genijalna stvar, ali nije ultra-nova... Expect je program, odnosno specijalizovani programski skript jezik za interaktivan rad, uglavnom sa nekim drugim programima. Najjednostavnije bi bilo uporediti ga sa skript jezicima komunikacionih programa, iako je dosta moćniji. Ja sam se malo igrao sa verzijom Expect-a koja je napisana uz pomoć Tcl biblioteke, o kojoj sam pisao za jednu emisiju Bajta 92, ima tekst u fajlu KOMUNIKACIJE.razno:bajt1417.zip. Podržava sve što i Tcl: aliase, liste, regularne izraze (!)... Napravio sam programčić koji se sâm loguje na news server The Washington Post & Los Angeles Times-a i skida željene vesti, a zatim i šiba do domaćem internetu... U ZIP fajlu (iako je ekstenzija .tcl) expect.tcl su nekoliko man-ova vezanih za Tcl, Tk i Expect, kao i primer za skidanje podstabla direktorijuma sa ftp servera. Lepo radi i sa telnet-om, dok sa rlogin-om ima nekih problema zbog pseudo-terminala - verovatno treba uraditi malo drugačije... expect.tcl
unix.279 vcalic,
>> Vidiš, koliko god ovo zvučalo nelogično, ima smisla. Osnova za Bez obzira na ogromne arhive i spore modeme, mislim da bi ovo bio odličan korak za SVE, naravno ako na Sezamovim diskovima ima mesta. Dakle, UNIX (Linux ili BSD) na Sezam !!! Vlada
unix.280 postmast,
From: malisha@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Miroslav Hristodulo) Subject: Re: unix Date: Fri, 18 Mar 1994 13:52:50 GMT >> :ta? Kako? Nemogu Oprosti moja greska. Naime kod mene je namestena .netrc datoteka sa redom: default user anonymous password malisha E, sada probaj da napravis bat datoteku, ali izbaci ona prva dva reda iz moje predhodne poruke, ona u kojima "kao" saljese username i password. Dakle krenes batch od cd, pa dalje sve kako je bilo napisano. -- Miroslav Hristodulo (malisha@osmeh.fon.uni-bg.yu) Internet: malisha%osmeh%fon@moumee.calstatela.edu
unix.281 pedjolino,
Da li moze i kako da se PC/TCP natera da radi kao ansi terminal (login na UNIX). Njegov telnet koliko sam video radi samo DEC VT emulacije i IBM terminal ali ne i ansi. Pominje se koriscenje tnglass-a i komercijalnih programa za emulaciju ali nije mi uspelo da povezem SMARTERM (ST240) i tnglass. U uputstvu se pominje i koriscenje ansi.sys -a ali samo u jednoj recenici tako da mi nije bilo jasno kako bi se to dalo izvesti. Drugo pitanje je da li bi pod gore navedenim softverom moglo da se izvede da stampac vezan za PC radi kao lokalni stampac u vezi sa UNIX-om (ili mozda cak i kao mrezni). Nadam se da ne moram da dignem unix na lokalnom PC-u i TCP/IP da bi mi radio lokalni stampac. (Da li sam previse optimista sa ovakvim idejama ????)
unix.282 ognjen,
)-> From: ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) )-> Subject: Re: unix )-> Date: Wed, 16 Mar 1994 18:18:19 GMT Odlicno, skratili ste zaglavlje... Ako sad moze da se poravnja: From : ak@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Aleksandar Kircanski) Subject : Re: unix Date : Wed, 16 Mar 1994 18:18:19 GMT A za date je bolje Date : 16 Mar 94, 18:18
unix.283 ppekovic,
>> processes', pa mora malo ručno da se podešavaju parametri kernela. Parametre kernel-a u svakom slučaju treba podešavati. Dobro naštimovani kernel parametri mogu znatno poboljšati performanse mašine. S tim u vezi, preporučujem program u386mon (ima ga na FFS-u) koji daje dobar pregled šta treba menjati u kernel parametrima. Paya
unix.284 ppekovic,
>> Naravno da je vreme! Pustimo pomodarije >> kakve su NT ili OS/2, i skoncetrisimo se na nesto >> upotrebljivo, na nesto sto bar 50% racunarskog sveta >> koristi, na nesto sto se vrti u 90% racunara na >> Internetu. Nisam siguran da će Unix ikada postati operativni sistem za kućnu upotrebu. Dakle, nemoj da otpisuješ OS/2 i NT kao ni žikago jer imaju oni svoj deo tržišta koji je sve samo ne mali a uz to ne potcenjuj snagu Microsoft-a, ipak je to firma teška x milijardi dolara. Paya
unix.285 ppekovic,
>> Po meni najbolje resenje je da se ima dve particije - jedna dos, >> jedna Unix. To naravno zahteva disk > 80mb Bojim se da je 80MB premalo, čak šta više i dva puta po toliko bi bilo veoma tesno. Paya
unix.286 ppekovic,
>> Zasto nemoze da se uradi ftp XXX.YYY < komande >> i ako je ovo pogresno kako startovati ftp da skida fjale >> u pozadini Imaš na FFS-u u nekom od Unix direktorijuma script file za to što ti treba. Paya
unix.287 dcolak,
│ Bojim se da je 80MB premalo, čak šta više i dva puta po toliko ──────────── Ili samo šta više, ili samo čak ;) Sledge DAMMIR!
unix.289 smarkov,
> Da li moze i kako da se PC/TCP natera da radi kao ansi > terminal (login na UNIX). Njegov telnet koliko sam video > radi samo DEC VT emulacije i IBM terminal ali ne i ansi. ANSI sekvence i one za DEC VT terminale su , skoro, identične. Gde ti je to zatrebala baš ANSI emulacija(a ne paše VT220) ? *tnglass* ne interpretira kontrolne sekvence koje neporomenjene šalje DOS-u na ispis. Dakle ANSI.SYS u conf i tnglass bi trebao da funkcioniše kao ANSI terminal. PC/TCP može da preuzme COMM BIOS IRQ tako da bi u principu kao terminal mogao da koristiš bilo koji komunikacioni program. Kako - virni u manual :), nisam upotrebljavao. > Drugo pitanje je da li bi pod gore navedenim softverom > moglo da se izvede da stampac vezan za PC radi kao lokalni > stampac u vezi sa UNIX-om (ili mozda cak i kao mrezni). > Nadam se da ne moram da dignem unix na lokalnom PC-u i > TCP/IP da bi mi radio lokalni stampac. Nerazumljivo. Ako pitaš da li štampač na PC-ju (DOS) mogu da koriste ostali čvorovi onda : Jok. PC/TCP realizuje klijent stranu TCP aplikacionih protokola. Ne postoji server za *remote printing* u PC/TCP ju. pozdrav , smarkov
unix.290 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) Subject: Re: unix Date: Fri, 18 Mar 1994 19:13:32 GMT Hi Koju verziju windowsa podrzava ODT 1 Srdjan
unix.291 .bale.,
> Drugo pitanje je da li bi pod gore navedenim softverom > moglo da se izvede da stampac vezan za PC radi kao lokalni > stampac u vezi sa UNIX-om (ili mozda cak i kao mrezni). > Nadam se da ne moram da dignem unix na lokalnom PC-u i > TCP/IP da bi mi radio lokalni stampac. Može, i to radi VT emulacija. Imam na UBBG-u batch PCPRINT.COM koji to radi - prebaciću ga, pa ga prepravi za Unix.
unix.292 niklaus,
Subject: Re: Unix 4 SEZAM (:> Dakle, UNIX (Linux ili BSD) na Sezam !!! Podržavam. Budući da je UNIX koncipiran da se eksterni programi mogu po želji dodavati i oduzimati, sa proporcionalnim dobitkom/gubitkom na upotreb- ljivosti, univerzalnosti, performansama... moglo mi se započeti sa kernelom i par propratnih utility-ja pride. Za mesto na SEZAMovom HD ne bi trebalo da bude problema, znajući kako stvari stoje. Usotalom nekad je pri ULu prijavljivao preko 500,000kb slobodno. Najpre treba odlučiti sa kojim od UNIXa započeti. Lično preporučujem/pri- željkujem Linux. Nadam se da će se uprava izjasniti o ovome. Predugo se UNIX gleda kao (limx ý Mb = nešto mnogo veliko, a slabo upotre- bljivo). Vreme je da počnemo sa lokalnim UUCP mrežama... (: (: Sean :)
unix.293 .bale.,
> Koju verziju windowsa podrzava ODT 1 Nijednu.
unix.294 wizard,
> Najpre treba odlučiti sa kojim od UNIXa započeti. Lično preporučujem/pri- > željkujem Linux. Ja lično priželjkujem da neko ko je radio na više raznih UNIX-a različitih izvora da napiše par reči o prednostima i manama pojedinih. Npr. zašto bih uzimao SCO kad Linux zauzima manje mesta i traži manje memorije? > Predugo se UNIX gleda kao (limx > ý Mb = nešto mnogo veliko, a slabo upotre- > bljivo). Vreme je da počnemo sa lokalnim UUCP mrežama... (: Za to bi valjalo imati jači nacionalni čvor. (Možda i bude nešto od toga.) Veće je pitanje koliko kod nas ima interesa za to...
unix.295 dr.grba,
>> │ Bojim se da je 80MB premalo, čak šta više i dva puta po toliko >> ... >> Ili samo šta više, ili samo čak ;) Pa da, u tome je stvar. Baš lepo što si pomogao čoveku da reši problem. ):<
unix.296 .bale.,
> Može, i to radi VT emulacija. Imam na UBBG-u batch PCPRINT.COM > koji to radi - prebaciću ga, pa ga prepravi za Unix. [PCPRINT.COM] $ v = f$verify(0) ! PCPRINT.COM $! $! Print VMS files on the printer that is attached to your VT102, $! VT200, or VT300, or PC with MS-DOS Kermit or other VT terminal $! emulator that supports the "transparent print" function. $! $! $! Usage: $! pcprint :== @sys$login:pcprint.com $! pcprint file.ext [,...] $! $ print_in_progress = 0 $ type := type $ write := write $ say := write sys$output $ sayerr := write sys$error $ ff[0,7] = 12 $ esc[0,7] = 27 $ rp_on = esc + "[5i" ! Remote printer "ON" sequence $ rp_off = esc + "[4i" ! Remote printer "OFF" sequence $! $ on error then goto exit $ on control_y then goto ctly_exit $! $ file = p1 $check_file: $ file = f$edit(file,"collapse") $ if file .eqs. "" $ then $ read/prompt="_Filename: "/end_of_file=exit sys$command file $ goto check_file $ endif $ f = f$search(file) $ if f .eqs. "" $ then $ sayerr "%PCPRINT-F-FNF, File not found - ''file'" $ goto exit $ endif $ say rp_on $ set terminal/nobroadcast $ print_in_progress = 1 $ type 'file' $ print_in_progress = 0 $ say ff $ goto exit $! $ctly_exit: $ if print_in_progress then say ff $ goto exit $! $exit: $ say rp_off $ set terminal/broadcast $ v = f$verify(v) $ exit
unix.297 m.hristodulo,
Da li je neko uspeo da prebaci novi FreeBSD, koji je izasao pre kojih mesec dana? Verzija je, mislim 1.1, a ona koja postoji na UBBG::PUBLIC: je 0.9. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.298 m.hristodulo,
Ima li neko iskustva u povezivanju Unix masina na Novell 3.11? Upravo smo na poslu instalirali jednu Unix masinu, koja je ranije bila DOS masina u mrezi. E sad, pitanje je: da li je moguce da Unix cita i izvrsava programe sa mrezenog diska? Podrazumeva se i neki DOS emulator (VPIX, Merge386...). Unix je SCO 3.2.2, a mrezna kartica NE2000. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.299 m.hristodulo,
>> Oprosti moja greska. Naime kod mene je namestena Dakle, posto sam mozda malo zbrljao odgovor, evo kako se radi ftp u pozadini, bez onog scripta sa FFS-a: -- ~/.netrc : default username anonymous password user@host.domain # Ovde se mogu definisati loginovi za druge masine. # Pogledajte manual za ftp, odeljak .netrc datoteka. -- EOF -- bat : # Sve ono sto biste kucali i interaktivno. binary cd /dir1/dir2 get file cd /dir3 mget * cd /pub/msdos/virus mget scan* quit -- EOF -- ~/.*shrc : alias bftp=nohup ftp $1 < $2 & # Ili nesto ekvivalentno. -- EOF Usage: bftp host.domain bat -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.300 dvesic,
>> Ima li neko iskustva u povezivanju Unix >> masina na Novell 3.11? Na PMF-u je (u eksperimentalne svrhe) povezana jedna DEC radna stanica (tacnije dve radne stanice sa jednom Storage Expansion Unit) sa ULTRIX operativnim sistemom sa Novell 3.11 Mislim (nisam siguran) da je veza ostvarena preko TCP/IP i da se Novell server koristi samo kao gate (mogu se raspitati za detaljnije informacije ili uhvatite za gusu .bala.) Pristum mreznom disku je moguc kroz FTP. Za direktan pristup koji bi bio potreban za emulator nisam siguran, ali mislim da u ovoj nije moguc.
unix.301 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) Subject: Povezivanje unix-unix Date: Sun, 20 Mar 1994 18:05:47 GMT Hi Kako se povezuju dve PC masine (sa unixom) preko telefonske linije. Imam 2 PC-a, 2 modema, tel liniju, instaliran unix i uucp koji radi ali mene interesuje stalana povezanost 2 sistema tako da moze da se uradi telnet. Da li je potreban jos neki hardver. Sta se desava kada pukne linija i koja je brzina prenosa podataka. Video sam na fonu uucp sa Z-modem protokolu. Jel neko uspeo da ga prevedi i kako radi. Srdjan
unix.302 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) Subject: Re: unix Date: Mon, 21 Mar 1994 12:48:33 GMT Aleksandar Bakic (.bale.@sezam.UUCP) wrote: : > Koju verziju windowsa podrzava ODT 1 : Nijednu. A koji ODT podrzava Windows 3.0 ili 3.1 (Nadam se da to nije samo ODT 3.0) A koliko je rama preporucljivo za ODT 1.0 a koliko za ODT 3.0. I sta je sa Lynuxom gde bih njega mogao da njadjem. Akoi ga neko ima neka mi se javi. Hvala Srdjan
unix.303 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Srdjan Simic) Subject: u386mon Date: Mon, 21 Mar 1994 13:17:43 GMT Hi Paya rece da na FON-u postoji u386mon za podesavanje parametara kernela. Da li bi neko mogao da ukaze gde se nalazi taj program. Srdjan P.S nema ga nigde u unix dir-u
unix.304 postmast,
From: nikoli36693d@buef78.etf.uni-bg.yu (Nikolic Nenad) Subject: Re: unix Date: Tue, 22 Mar 1994 16:05:23 GMT <wizard@sezam.UUCP> writes... (:> (:>> Predugo se UNIX gleda kao (limxMb = nesto mnogo veliko, a sla[C[bo upotre- (:>> bljivo). Vreme je da pocnemo sa lokalnim UUCP mrezama... (: (:> (:>Za to bi valjalo imati jaci nacionalni cvor. (Mozda i bude nesto (:>od toga.) Vece je pitanje koliko kod nas ima interesa za to.. Prevashodno sam mislio na nevina decacka igranja sa povezivanjima modemima sa 'kom{ijskim' UNIX sistemima. Na takvim osnovama se bazira razvijanje entuzijazma za rad sa UNIXom. (: Sean :)
unix.305 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Date: Tue, 22 Mar 1994 16:13:36 GMT Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: : -> Kad smo kod verzija, dokle je dogurao Linux ?? From: "Goran Risti :\ Instalacioni Linux dolazi kompletan na 22 1.2MB diskete. Dok god je :\ SEZAM na 2400 mislim da ima :Zar nije na 26? Poslednja verzija Linux-a za koju ja znam je SlackWare Linux 1.10, i dolazi (kompletna) na 47 (cetrdeset sedam :) disketa. Od toga je 14 disketa sam operativni sistem (bez X-a), sa skoro svim sto je potrebno za normalan rad (ukljucujuci tu i GNU C++, TCP/IP itd), a ostalo su razni dodaci (ako ima nekog koga zanima ili ako ne budem previse lenj, prekucacu ovih dana sadrzaj kompletne distribucije u konferenciju). Zasto uzeti SCO kada postoji Linux? Iskreno receno, ne znam ni sam... Valjda je to stvar navike da se vise veruje VELIKIM firmama, a mozda oni koji prelaze sa DOS-a ( :) nemaju previse poverenja u pojmove P.D., freeware, itd. Ne bih se slozio da je Linux samo za kucno igranje, jer znam 10 masina koje rade kao Internet hostovi (PRAVI hostovi, ne UUCP kacenje) pod Linux-om. Ne kazem da Linux ne pada, ali sam od dve godine od kada radim samo na SCO-u (a kojeg smatraju VRLO sigurnim UNIX-om) imao prilike da vidjam nemoguce situacije i padanje masine iz neobjasnjivih razloga... Cinjenica je da nijedan OS nije potpuno siguran (brzo, uradite BACKUP svojih podataka :)))), pa ne vidim zasto SCO a ne Linux, pogotovu sto mi ne mozemo da koristimo ono zbog cega na zapadu najvise u ovakvim poredjenjima daju prednost SCO-o, a to je strucna podrska... Tihomir
unix.306 umajstorovic,
>>Kako se povezuju dve PC masine (sa unixom) preko telefonske >>linije. Imam 2 PC-a, 2 modema, tel liniju, instaliran unix i >>uucp koji radi ali mene interesuje stalana povezanost 2 >>sistema tako da moze da se uradi telnet. E, pa za to ti treba TCP/IP protokol instaliran na unix masinama. On obicno dolazi standardno sa unix-om. Sve sto treba je da ga konfigurises :). Kada te pita za fizickog prenosioca signala, odgovoris sa SLIP, tj. kazes mu da hoces Internet Protokol da ide Serijskom Linijom. Ali, posto se time nisam previse bavio, najbolje bi bilo da ti detaljnije odgovori neko ko se vise bavio tim stvarima.
unix.307 gristic,
║ Je li ti to hoćeš da nam kažeš da imaš potpunu ║instalaciju LINUXa ? :) Ë─── Da odgovorim svima koji su mi se javili u mail. Na žalost ne znači. *Imao* sam ga, ali je izbrisan pre par meseci u Poslednjoj Velikoj Disketnoj Krizi. Spisak je ostao od list redirekcije u fajl. PD softver uvek još neko ima... zato prvi i strada u nestašici disketa.
unix.308 dragisha,
-> -> Kad smo kod verzija, dokle je dogurao Linux ?? -> -> Nemam pojma:). Odavno nisam gostovao u comp.os.linux, puna mi glava -> nekih drugih stvari.:( 0.99pl15. Imam pl6:). SLS distribucija je zadnja bila u oktobru, a trenutno je najodrzavanija Slackware. Probacu da siljnem Distribution HOWTO. -- [IMHO: In My Honest Opinion]
unix.309 dragisha,
Subject: Re: unix -> Poslednja verzija Linux-a za koju ja znam je SlackWare Linux 1.10, i -> dolazi (kompletna) na 47 (cetrdeset sedam :) disketa. -> Od toga je 14 disketa sam operativni sistem (bez X-a), sa skoro svim -> sto je potrebno za normalan rad (ukljucujuci tu i GNU C++, TCP/IP itd), -> a ostalo su razni dodaci (ako ima nekog koga zanima ili ako ne budem -> previse lenj, prekucacu ovih dana sadrzaj kompletne distribucije u -> konferenciju). U medjuvremenu sam ovo saznao:). Nemoj da prekucavas jer ja imam elektricnu formu tog sadrzaja pa mogu da je emitujem ako nekoga zanima. Ono sto mene zanima je moze li to da se dobije na disketama jer mi se ne radi 10 sati downloada:). -- [I want to have Michelle Pfeiffer's baby]
unix.310 .bale.,
> Mislim (nisam siguran) da je veza ostvarena preko TCP/IP i da se > Novell server koristi samo kao gate (mogu se raspitati za detaljnije > informacije ili uhvatite za gusu .bala.) .balo. će morati prethodno da ufati za gušu Nebojšu, to je on sklepao.
unix.311 skerl,
│ A koji ODT podrzava Windows 3.0 ili 3.1 (Nadam se da to nije samo │ ODT 3.0) A koliko je rama preporucljivo za ODT 1.0 a koliko za ODT │ 3.0. └─── Za sada samo ODT 3.0 podrzava Windows 3.1. Moze da se podigne i sa 8 mega ram-a ali je neki minimum za udoban rad 16 mega. Pozdrav, Skerl.
unix.312 dragisha,
conf reply unix.227 -> Pre svega nisam ukapirao kako da radim F10 iz 4dos-a, onda PgUp, -> Ctrl-TAB, Help, Batch komande (znam, znam da Unix ima moć..) :) Probaj da kucneš neko slovo (npr "e") pa tab dva puta. Ili bilo koji drugi početak nekog imena za koje znaš da ga imaš na putu. PgUp, CtrlPgUp i CtrlTab jesu fine stvarčice, ali još ima da uče:)). -- [I'm nOT CRAzy! i'M juSt a litTLE LiGHt HEADeD]
unix.313 ppekovic,
>> E, pa za to ti treba TCP/IP protokol instaliran na unix masinama. On >> obicno dolazi standardno sa unix-om. Sve sto treba je da ga >> konfigurises :). Kada te pita za fizickog prenosioca signala, >> odgovoris sa SLIP, tj. kazes mu da hoces Internet Protokol da ide >> Serijskom Linijom. Ali, posto se time nisam previse bavio, najbolje E pa nije baš sve tako. To je priča za iznajmljenu liniju. A pošto čovek nema iznajmljenu liniju, onda će sve ići malo teže. Hint: probaj ppp. Paya
unix.314 dragisak,
> Pristum mreznom disku je moguc kroz FTP. Za direktan pristup > koji bi bio potreban za emulator nisam siguran, ali mislim da u > ovoj nije moguc. Jel' to imate neki FTP.NLM za Novell server ?
unix.315 umajstorovic,
>> E pa nije bas sve tako. To je prica za iznajmljenu liniju. A >>posto covek nema iznajmljenu liniju, onda ce sve ici malo teze. >>Hint: probaj ppp. Pa, sta? Lepo covek kaze atdp.... i ne spusta slusalicu. I posle se lepo zatvori u kucu i puskom doceka postara kad dodje da mu naplati racun :). Nego, salu na stranu, ovo bi, valjda, bilo tehnicki izvodljivo (ne mislim na deo sa postarom :), bar za vreme od 21h-7h, kada je jedan poziv jedan impuls za grad, zar ne? BTW, koliko mu dodje iznajmljivanje linije?
unix.316 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (& Simic) Subject: unix Date: Fri, 25 Mar 1994 16:31:42 GMT Procitao sam u Byte-u da ODT 2.0 ima emulaciju dosa i windowsa. Da li bi neko mogao nesto blize da isprica o tome. Srdjan Srdja --
unix.317 postmast,
From: boza@fon (Dr.Bozidar Radenkovic) Subject: Re: u386mon Date: Thu, 24 Mar 1994 08:24:55 GMT Srdjan Simic (srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU) wrote: : Hi : Paya rece da na FON-u postoji u386mon za podesavanje parametara : kernela. Da li bi neko mogao da ukaze gde se nalazi taj : program. : Srdjan : P.S nema ga nigde u unix dir-u u386mon je jedan od najkorisnijih programa za podesavanje performansi unix masina. Trebao bi da bude u /usr2/public/unix/sco direktorijumu imena se ne secam tacno, mislim da pocinje sa tls* Ukoliko ga nema, javite. Program je bas koristan. Pozdrav Boza
unix.318 postmast,
From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje D. Zonjic) Subject: Re: unix Date: Thu, 24 Mar 1994 14:12:12 GMT Miroslav Hristodulo (m.hristodulo@sezam.UUCP) wrote: > Da li je neko uspeo da prebaci novi FreeBSD, > koji je izasao pre kojih mesec dana? Verzija je, > mislim 1.1, a ona koja postoji na UBBG::PUBLIC: je > 0.9. nije josh izasao novi FreeBSD (1.1) malopre sam gledao na ftp.cdrom.com i imaju samo FreeBSD-1.1-BETA Inace, ako neko moze da mi prebaci 15 MB iz USA (sa Interneta tj. u USA) ovde bio bih mu zahvalan - doneli bismo update za NetBSD operativni sistem (tzv. netbsd-current) koji je izvanredan. rz -- Radivoje D. Zonjic, | System administrator of the Osmeh computer ! rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU | Bajt 92 - svakog cetvrtka od 18,30 na B-92 !
unix.321 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Help Date: Fri, 25 Mar 1994 19:36:02 GMT Posto sam malo nov u Unix-u, molio bih malo prosvetljenja: 1) Kako da u batch fajlovima pristupim globalnim promenljivama (obicno echo $home ne radi) 2) Kako da moja batch rutina sazna broj svog procesa (a da to ne bude nesto kao ps -fe | grep trtmrt) 3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u pozadinu (naravno, otkucam imeprog &, al' sistem mi javi da je 'proces suspendovan posto ima tty output' Da ne zaboravim, radim na buefhp (HP-UX). Pomagajte!!!!
unix.322 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: Help Date: Fri, 25 Mar 1994 22:51:58 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) pise: 1) Velicina slova! Probaj echo $HOME. Posto rece da si nov na UNIX-u, vodi racuna o velicini slova! 2) Koliko je meni poznato, samo trtmrt metod radi :-) Uzgred, zasto Shell program to treba da sazna? Iz C-a bi to islo. 3) Pokusaj sa $ imeprog > izlaz.txt & Nisam probao nikada, ali znam da moze i da bi rezultat trebalo da bude ok. Ukoliko ti bas treba izlaz na ekran, mislim da ce te UNIX stalno izbacivati jer & pusta proces i ne-interaktivnom rezimu, to mu je i sustina. Uzgred, ako ti ne treba visok prioritet izvrsavanja programa u pozadini, probaj $ nice imeprog > izlaz.txt &
unix.323 zdule,
███ 3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u ███ pozadinu ime_programa >/dev/null & ZDule...
unix.324 ppekovic,
>> Procitao sam u Byte-u da ODT 2.0 ima emulaciju dosa i windowsa. >> Da li bi neko mogao nesto blize da isprica o tome. Pod ODT 2.0 mozes da vrtis DOS (merge) i to 5.0 verziju. Windows ne mozes. Od verzije 3.0 mogu i Windows-i i to veoma uspešno. Paya
unix.325 ppekovic,
>> 1) Kako da u batch fajlovima pristupim globalnim promenljivama >> (obicno echo $home ne radi) Unix pravi razliku izmedju malih i velikih slova. Dakle, echo $HOME. >> 2) Kako da moja batch rutina sazna broj svog procesa (a da to ne bude >> nesto kao ps -fe | grep trtmrt) Moraćeš ovako, ali ne vidim što je tu neki specijalan problem. Paya
unix.326 m.hristodulo,
Kako da iz elmovog filtera posaljem poruku koju sam izabrao na ulaz nekog drugog programa? Execute ne salje poruku kao ulaz ka komandi koja se izvrsava, save je samo snima u folder, a oba dva ne mogu da izvrsim jedno za drugim, za istu poruku. Iza then moze da ide samo jedna akcija, nikako dve ili vise. Executec isto nije resenje. Probao sam i da u .forward iza pajpa stavim odmah ime programa koji treba da uhvati sadrzaj poruke kao ulaz u sebe, ali onda ne mogu da citam "obicne" mailove. Mozda je resenje da saljem dve poruke, sa dva razlicita subjecta. Prva bi bila sama poruka, koja bi se snimala u neki folder (pomocu elmovog filtera), a druga bi bila samo prazna poruka za startovanje programa, koji bi ulaz pokupio iz upravo napravljenog foldera. Moze li to jednostavnije i elegantnije? -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.327 niklaus,
Subject: Re: unix (:> U medjuvremenu sam ovo saznao:). Nemoj da prekucavas jer ja (:> imam elektricnu formu tog sadrzaja pa mogu da je emitujem ako (:> nekoga zanima. Još nisi naučio da je nepristojno postavljati takva pitanja? (; (:> Ono sto mene zanima je moze li to da se dobije na (:> disketama jer mi se ne radi 10 sati downloada:). Oklen se to (Linux) može DLovati? (:> ŠI want to have Michelle Pfeiffer's babyĆ I tata bi sine. (: (: Sean :)
unix.328 .bale.,
> Moze li to jednostavnije i elegantnije? Najbolje je da pitaš Malenovića, on je svojevremeno razradio sistem za automatsku distribuciju Vreme-novog digest-a iz mail-a na SCY (uz cepkanje na pojedinačne poruke i još štošta).
unix.329 postmast,
From: malisha@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Miroslav Hristodulo) Subject: Re: Help Date: Sat, 26 Mar 1994 10:30:57 GMT >> 1) Kako da u batch fajlovima pristupim globalnim promenljivama >> (obicno echo $home ne radi) $HOME >> 2) Kako da moja batch rutina sazna broj svog procesa (a da to ne bude >> nesto kao ps -fe | grep trtmrt) ps -ef | grep $0 | awk '{ print $2 }' ce sasvim lepo raditi. >> 3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u pozadinu >> (naravno, otkucam imeprog &, al' sistem mi javi da je 'proces suspendovan >> posto ima tty output' nohup imeprog > output & ce takodje lepo raditi. Citaj man-ove, korisni su, :-) -- Miroslav Hristodulo (malisha@osmeh.fon.uni-bg.yu) Internet: malisha%osmeh%fon@moumee.calstatela.edu
unix.331 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: Help Date: Sat, 26 Mar 1994 16:05:34 GMT In article <Cn8Js4.Fyz@fon>, ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) writes: > >Posto sam malo nov u Unix-u, molio bih malo prosvetljenja: >1) Kako da u batch fajlovima pristupim globalnim promenljivama >(obicno echo $home ne radi) > Po konvenciji, sve environment promenljive imaju imena napisana velikim slovima, za razliku od shell promenljivih koje se pisu malim slovima. >3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u pozadinu >(naravno, otkucam imeprog &, al' sistem mi javi da je 'proces suspendovan >posto ima tty output' > Ako ti je bitno sta program ispisuje onda: (csh i tcsh): program > output & (ukoliko pise na standardni izlaz) program >& output & (ukoliko pise na standardni izlaz za greske, a to radi vecina programa kad ispisuje greske. U output ce se naci ispis i onoga sto ide na stderr i onoga sto ide na stdout) (program > output) >& error & (ako zelis zaseban ispis onoga sto ide u stdout i onoga sto ide u stderr) (sh, ksh, bash): program 1> output & (ukoliko pise samo na stdout) program 2> error & (ukoliko pise samo na stderr) Ako ti nije bitno sta program pise onda je uobicajeno: program > /dev/null & (/dev/null je pseudo-uredjaj koji *guta* sve sto se preusmeri u njega) -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.332 kale,
>> 1) Kako da u batch fajlovima pristupim globalnim promenljivama >> (obicno echo $home ne radi) Neko ti već reče da mora $HOME umesto $home. Drugi problem bi mogao da sretneš ako dete proces treba da ispiše enviroment varijablu tata procesa (pod pretpostavkom da koristiš Bourne shell). Dete od oca nasleđuje samo one vrednosti varijable koje je tata označio za export. Ako dete neku od ovih vrednosti promeni, promeniće samo svoju kopiju tih varijabli i tata o tome neće imati pojma. >> 2) Kako da moja batch rutina sazna broj svog procesa (a da to ne bude >> nesto kao ps -fe | grep trtmrt) Svoj broj procesa rutina može da vidi gledajući $$. Ima gomila batch-ova koji ovo koriste. Recimo kad program pera tokom rada pravi privremeni fajl u direktorijumu /usr/tmp treba obezbediti da 10 korisnika koji u tom trenutku možda izvršavaju program pera imaju 10 različitih imena za privremene fajlove. Primer (sam zaključi šta radi): who > /usr/tmp/ppoc$$ sleep 60 who > /usr/tmp/pkraj$$ diff /usr/tmp/ppoc$$ /usr/tmp/pkraj$$ | sort rm /usr/tmp/ppoc$$ /usr/tmp/pkraj$$ >> 3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u pozadinu >> (naravno, otkucam imeprog &, al' sistem mi javi da je 'proces suspendovan >> posto ima tty output' >> Da ne zaboravim, radim na buefhp (HP-UX). Hmmm, kod mene na SCO Unix-u to što si napisao ladno radi (i ispisuje na ekran) osim ako sam program ne zahteva direktno obraćanje terminalu. Probaj da li radi ls & pa ako to neće, probaj nohup ime_programa & Pozdrav, Kale
unix.333 dragisha,
Subject: Re: unix -> (:> U medjuvremenu sam ovo saznao:). Nemoj da prekucavas jer ja -> (:> imam elektricnu formu tog sadrzaja pa mogu da je emitujem ako -> (:> nekoga zanima. -> -> Još nisi naučio da je nepristojno postavljati takva pitanja? (; Dobro:). -> (:> Ono sto mene zanima je moze li to da se dobije na -> (:> disketama jer mi se ne radi 10 sati downloada:). -> -> Oklen se to (Linux) može DLovati? Pa sa Interneta, odakle bi drugo?:) A SLS 1.0 može od mene:). Baš sam ga ponovo instalirao prije nekoliko dana i nakon desetak mjeseci prisilnog rada pod DOSom osjećam se nekako kao kod kuće..:) -- [I wish my M-5 had 4DOS...]
unix.334 dragisha,
-> Unix pravi razliku izmedju malih i velikih slova. Dakle, echo -> $HOME. tcsh (mislim da je taj) prihvata i $home i $HOME. kao i set home, i set HOME. -- [Air pollution is a mist demeanor.]
unix.335 dragisha,
Subject: Linux Distribution HOWTO -> -> Još nisi naučio da je nepristojno postavljati takva pitanja? (; -> -> Dobro:). Zaboravih:) -- [I wish my M-5 had 4DOS...] howtodis.zip
unix.336 niklaus,
Subject: Re: unix (:> -> Oklen se to (Linux) može DLovati? (:> Pa sa Interneta, odakle bi drugo?:) A SLS 1.0 može od mene:). SLS 1.0? Prosvetli me, molim te. (: (: Sean :)
unix.337 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: Help Date: Sun, 27 Mar 1994 19:01:58 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) wrote: : 2) Kako da moja batch rutina sazna broj svog procesa (a da to ne bude : nesto kao ps -fe | grep trtmrt) Postoji jednostavniji nacin od ... grep trtmrt, samo ga treba malo potraziti :)) Pa se posle ljudi bune da je UNIX kriptican... Pokusaj sa promenljivom $$ ... I poruka za sve one koji su odgovorili sa "grep trtmrt" : "I onako se ljudi plase UNIX-a , sto bre pojacavate taj strah ? ;) " Tihomir
unix.338 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: reply Date: Mon, 28 Mar 1994 17:17:07 GMT Da ne citiram svakog posebno, evo sve dzumle ;))) 1) Bese valjda to sto moj batch ne prihvata $home. Unixovci, hvala na lekciji o velikim i malim slovima, al' meni iz komandne linije radi i sa malim slovima. I ne samo to, vec imam i promenljivu ($uid) koja mi govori koji je id mog procesa, i jos ohoho toga... I sve to nestane u batchu. Po mom skromnom misljenju, problem je u tome sto ja radim sa tcsh, a sistem po startovanju batch-a pokrene sh. Dakle, novo pitanje je: kako postaviti da tcsh default shell za batch? ( Sad sam seo za terminal, te jos nisam probao dal' zaboravih koji export). 2) Sto se tice broja procesa, a da ne budu razna budzenja sa ps, grep, awk, postoji razlog zasto sam to trazio. Eh, znao sam i sam da iz spiska svih procesa izvucem samo onaj koji se odnosi na moj batch, al' onda pride dobijem i broj procesa awk, pa grep, pa... To onda treba cistiti i izvlaciti pravi, a to vec smrdi na neki programcic. Ja sam samo pitao ima li mozda neka komanda Unix-a koju zaboravih, ovako mlad i neuk... ;)))) 3) Eh, naravno da sam kucao CC proba.c > izlaz & ... Al ne radi... :(( One fore sto ih valjda Panzer okaci obecavaju. Hvala!!! 4) I da ne prodje bez pitanja: kako da postavim emacs za default editor u tin-u??? U konfiguracionim ekranima ne videh ni nagovestaj opcije za podesavanje editora :( Jos jednom hvala svima na trudu!!! [C++ programers are better lovers]
unix.339 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: unix Date: Tue, 29 Mar 1994 14:38:03 GMT Mislim da je ovo resenje za pustanje procesa u pozadinu kompletno. Varijanta koja ignorise standardni izlaz 'stdout' i izlaz za greske 'stderr': $ progname > /dev/null 2>&1 Ova varijanta ostavlja izlaz u datoteku i ignorise 'stderr': $ progname > output.txt 2> /dev/null Obrnuto, bitan je izvestaj o greskama a izlaz nas ne interesuje: $ progname > /dev/null 2> errors.txt
unix.340 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: reply Date: Tue, 29 Mar 1994 14:47:15 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) pise: >> 3) Eh, naravno da sam kucao CC proba.c > izlaz & ... Al ne radi... :(( Nisi preusmerio 'stderr'. Pokusaj sa: CC proba.c > izlaz 2>&1 & Malo pojasnjenje: fajl deskriptori su sledeci 0 - stdin 1 - stdout 2 - stderr Pa je tako moguce svaki od njih preusmeriti. Ono 2>&1 znaci "salji strim 2 (stderr) na isto mesto gde i strim 1 (stdout)". U sustini, moglo se pisati i CC proba.c > izlaz 2> greske & ili CC proba.c 1> izlaz 2> greske & sto je isto, cisto radi ilustracije. Ono &1 je "vidi gde je strim 1 (stdout)" otprilike.
unix.341 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Date: Tue, 29 Mar 1994 15:26:29 GMT In article <sezam$unix:01.106.3460@sezam>, "Slobodan Kalezic" <kale@sezam.UUCP> writes: >>> 3) Kako da neki prgram koji ima izlaz na ekran posaljem u pozadinu >>> (naravno, otkucam imeprog &, al' sistem mi javi da je 'proces suspendovan >>> posto ima tty output' > >>> Da ne zaboravim, radim na buefhp (HP-UX). > > Hmmm, kod mene na SCO Unix-u to sto si napisao ladno radi (i ispisuje na >ekran) osim ako sam program ne zahteva direktno obracanje terminalu. Probaj >da li radi > Caka je u `tostop' flagu za kontrolu terminala. Da bi program koji radi u bg-u ispisivao na terminal treba ugasiti ovaj flag, sto se postize sa: % stty -tostop Vracanje na prethodno stanje se vrsi sa: % stty tostop -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.342 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: reply Date: Tue, 29 Mar 1994 15:54:26 GMT In article <CnDxCn.3Kp@fon>, ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) writes: > >1) Bese valjda to sto moj batch ne prihvata $home. Unixovci, hvala na lekciji >o velikim i malim slovima, al' meni iz komandne linije radi i sa malim >slovima. I ne samo to, vec imam i promenljivu ($uid) koja mi govori koji >je id mog procesa, i jos ohoho toga... I sve to nestane u batchu. Po mom >skromnom misljenju, problem je u tome sto ja radim sa tcsh, a sistem po >startovanju batch-a pokrene sh. Dakle, novo pitanje je: kako postaviti da >tcsh default shell za batch? ( Sad sam seo za terminal, te jos nisam >probao dal' zaboravih koji export). > 1) postoje environment i shell promenljive. Environment promenljive se pisu VELIKIM SLOVIMA (po konvenciji) i u csh/tcsh shell-ovima se postavljaju sa: % setenv IME_PROMENLJIVE vrednost Shell promenljive se postavljaju sa: % set ime_promenljive = vrednost U sh/ksh/bash shell-ovima se environment promenljive moraju exportovati, tj. posle dodele vrednosti se mora uraditi: % export $IME_PROMENLJIVE Kao sto je ranije receno, environment promenljive su deo okruzenja procesa (sto im i ime kaze) i child procesi nasledjuju kopije tih promenljivih od svojih parent procesa. 2) Ako zelis da shell script startujes kao csh/tcsh shell script onda u prvom redu script fajla dodaj komentar (pocinje od prve kolone prvog reda) #!<puno ime shell-a> Da potsetim, puno ime shella sastoji se od path-a od root kataloga i imena shella, za csh bi bio: /bin/csh, a za tcsh bi bio (na buefhp-u) /bin/tcsh ili /usr/local/bin/tcsh. Uradi finger na sebe da bi video puno ime svog login shell-a (ako koristis tcsh). Inace, ovaj odgovor bi mogao da se sazme u RTFM jer je sve objasnjeno u man-u za csh. >4) I da ne prodje bez pitanja: kako da postavim emacs za default editor >u tin-u??? U konfiguracionim ekranima ne videh ni nagovestaj opcije >za podesavanje editora :( > U tvom $HOME/.tin/ katalogu postoji tinrc fajl koji tin cita po svakom startovanju (komanda za listanje je ls -a jer je u pitanju `dot' fajl). U njemu verovatno postoji linija koja definise default editor (slicno elmrc fajlu). Inace probaj da u .cshrc fajlu definises environment promenljivu EDITOR sa: setenv EDITOR /usr/local/bin/emacs Ne zaboravi da je emacs switch za pozicioniranje u zadati red N `-gN'. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.343 korvin,
Subject: Re: emacs editor u TIN-u >> 4) I da ne prodje bez pitanja: kako da postavim emacs za default >> editor u tin-u??? U konfiguracionim ekranima ne videh ni nagovestaj >> opcije za podesavanje editora :( Ovo i mene muči, U konf fajlovima se to ne pominje a ja sumnjam da bi Paya pao toliko nisko da izbaci editor opciju iz .tinrc samo da bi naterao ljude da rade sa VI :)) P.S. Videh sad da je Panzer pominjao .tinrc, ali tamo jock da išta piše o editoru. Jedino ako upali ova env promenljiva ...
unix.344 dragisha,
Subject: Re: unix -> (:> -> Oklen se to (Linux) može DLovati? -> -> (:> Pa sa Interneta, odakle bi drugo?:) A SLS 1.0 može od mene:). -> -> SLS 1.0? -> Prosvetli me, molim te. (: Skini ovdje poslati Distribution HOWTO i samo će ti se reći. Ta verzija koju imam je bajata, ali ako bude sreće, će bude SlackWare-ta za dvadesetak dana:). -- [I loved her butt I left her behind]
unix.345 spantic,
> Skini ovdje poslati Distribution HOWTO i samo će ti se reći. Pa tamo ima svega osim osnovne SLS distribucije :))
unix.346 dragisha,
-> > Skini ovdje poslati Distribution HOWTO i samo će ti se reći. -> -> Pa tamo ima svega osim osnovne SLS distribucije :)) SLS se ubajatio, pmacdona ga nije ažurirao od oktobra, a autor je napisao sa SLS nije spomenut jer mu nije poslao čak ni taj info. Izgleda da je out of bussines, ali SlackWare je više nego dobar nasljednik. -- [Assumption is the mother of all screwups!]
unix.347 todorp,
Subject: netBSD Hi! Zna li neko ;) sta ima novo u novom NetBSD-u? Da li postoji novi FAQ za njega? Pozdrav od Todora
unix.348 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: reply Date: Wed, 30 Mar 1994 18:16:05 GMT Mijuskovic Veselin (panzer@orao.etf.uni-bg.yu) wrote: >>Inace probaj da u .cshrc fajlu definises environment promenljivu EDITOR sa: >> setenv EDITOR /usr/local/bin/emacs >> Ne zaboravi da je emacs switch za pozicioniranje u zadati red N `-gN'. Panzer, pa spomenik cu da ti podignem!!!
unix.349 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Date: Thu, 31 Mar 1994 15:30:31 GMT Mario Lukic (korvin@sezam.UUCP) je napisao: : Ovo i mene muci, U konf fajlovima se to ne pominje a ja sumnjam da : bi Paya pao toliko nisko da izbaci editor opciju iz .tinrc samo da bi : naterao ljude da rade sa VI :)) Editor se bira prilikom kompajliranja tin-a. vi je ipak nekakav stadard. Da sam stavio emacs, opet bi bio problem jer neki drugi koriste jove, pa neki crisp, pa neki bla bla truch truch editor ... Naravoucenje: svetu nikad udovoljiti :))))) -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.350 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Date: Fri, 1 Apr 1994 13:23:39 GMT Mario Lukic (korvin@sezam.UUCP) je napisao: >: Ovo i mene muci, U konf fajlovima se to ne pominje a ja sumnjam da >: bi Paya pao toliko nisko da izbaci editor opciju iz .tinrc samo da bi >: naterao ljude da rade sa VI :)) > Na HP-u postoji tin, verzija 1.2 PL1. Kreira $HOME/.tin katalog. U tom katalogu se nalazi fajl `tinrc'. U tom fajlu treba da stoji nesto kao: default_editor_format=%E +%N %F E, treba ono %E zameniti sa /usr/local/bin/emacs (na buefhp-u) i znak `+' zameniti sa `-g'. Druga varijanta je da se definise environment promenljiva EDITOR kao sto sam ranije objasnio, a da se samo zameni znak `+' sa `-g'. Ukoliko "default..." ne postoji u tinrc fajlu dodajte ga sami. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.351 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Date: Fri, 1 Apr 1994 18:11:15 GMT Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: : Ta verzija koju imam je bajata, ali ako bude srece, ce bude SlackWare-ta : za dvadesetak dana:). Pa, izgleda da ce srece biti! Naime, gospoda iz GURU-a (ko razume shvatice, a za ostale ionako nije vazno) su mi najzad poslali pristupnicu za 1994, pa mogu da besplatno presnimim SlackWare Linux 1.10 (a i druge Unix P.D. poslastice -- any sugestions ?) Ostaje da se fizicki prebacim do GURU-a, (uz brdo disketa :) pa da to pokupim ... Bice za koju nedelju (trenutno me koci ispitni rok ). -- Tihomir Pelic Preferred e-mail: in YU: tiho@fon.fon.uni-bg.yu ~~~~~~~~~~~~ foreign: tiho%fon.uucp@moumee.calstatela.edu [Syntax error on Earth. Reboot Universe ? (y/n)] #! rnews 577
unix.352 ppekovic,
>> Zna li neko ;) sta ima novo u novom NetBSD-u? Da li postoji novi FAQ za >> njega? Novi NetBSD je stigao u Beograd. Paya
unix.354 dragisha,
Evo ga obećani FAQovi za Linux. Ako uspijem da dobijem FON, ULovaću ga u svoj dir pa nek ga Paya prebaci negdje gdje mogu da ga skinu nonSezam korisnici. lin-faq.zip
unix.355 postmast,
From: ps56192d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Peric Sinisa) Subject: 20 Date: Sun, 3 Apr 1994 15:57:54 GMT Nov sam na Unixu i radim na HP-u etf-a. Nemogu instalirati ncd tj. New Change Directoru. Citao sam man ali nista nemogu uciniti jer nepostoji fajl ncd.x u direktorijumu /usr/contrib/bin. Pokusao sam i sa cdir sve sto ja znam. Radim pod tcsh. Svaka pomoc u instaliranju ncd dobrodosla. Unaprijed zahvalan Pera
unix.356 postmast,
From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje D. Zonjic) Subject: Re: unix Date: Sun, 3 Apr 1994 23:13:56 GMT Pavle Pekovic (ppekovic@sezam.UUCP) wrote: > >> Zna li neko ;) sta ima novo u novom NetBSD-u? Da li postoji novi FAQ za > >> njega? > Novi NetBSD je stigao u Beograd. > Paya na zalost - nije :-( naime, radi se o trenutno vazecem NetBSD-ju (i dalje je verzija 0.9, ali se zove netbsd-current), ali je nisam CELU preneo u BG. Jos oko 4 MB mi se nalazi u Slowenii, i nadam se da ce uskoro stici. Procedura je sledeca: Instalira se 0.9 i onda se lepo raspakuje current koji nije nista drugo nego tarovano pa gzipovano stablo direktorijume exekutivnih datoteka. Ima shared libraries i vrlo je stabilan (neki tip u usa se hvalio kako mu je 45+ dana radio, a poslednje butovanje pre toga, znaci pre 45 dana od kad je to napisao, bilo je zbog tetkice koja je greskom usisivacem iscupala kabl) -- Radivoje D. Zonjic, | System administrator of the Osmeh computer ! rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU | Bajt 92 - svakog cetvrtka od 18,30 na B-92 !
unix.357 postmast,
From: srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (& Simic) Subject: unix Date: Mon, 4 Apr 1994 17:56:48 GMT Hi Da li bi neko mogao da objasni kako jedan proces (u c-u ) moze da startuje drugi u pozadini. Probao sam execl ali to samo startuje drugi proces i ceka dok se on ne zavrsi --
unix.358 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Date: Tue, 5 Apr 1994 09:40:23 GMT & Simic (srdjan@Osmeh.FON.Uni-BG.YU) je napisao: : Da li bi neko mogao da objasni kako jedan proces (u c-u ) : moze da startuje drugi u pozadini. Probao sam execl ali : to samo startuje drugi proces i ceka dok se on ne zavrsi Pogledaj man za funkciju fork(). -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.359 postmast,
From: ss45791d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Simic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Tue, 5 Apr 1994 10:27:40 GMT Pavle Pekovic (paya@fon) wrote: : Pogledaj man za funkciju fork(). Probo sam, ali kaze samo da fork() napravi isti proces . Kako da sa fork napravim drugi proces. Sa fork() moj program radi istu stvar ali u dva procesa. -- Srdjan Simic srdjan@osmeh.fon ss45791d@buefho.etf simic_45791d@buef78.etf
unix.360 kale,
Srdjan Simic (s45791d@buefho.etf) wrote: >> Pavle Pekovic (paya@fon) wrote: >> : Pogledaj man za funkciju fork(). >> Probo sam, ali kaze samo da fork() napravi isti proces. Srdjane, izgleda da ipak nisi poslusao dobar savet - u uputstvu za fork() pise u cemu se razlikuju tata i dete proces. Najociglednija razlika je sto je rezultat funkcije fork() koji dobije roditelj broj procesa deteta, a dete dobije nulu. Rezultat -1 znaci da nije uspelo. Za ostale razlike - RTFM :) Pozdrav, Kale
unix.361 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Date: Wed, 6 Apr 1994 11:55:39 GMT In article <Cns7q5.Luv@fon>, ss45791d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Simic Srdjan) writes: > >Pavle Pekovic (paya@fon) wrote: >: Pogledaj man za funkciju fork(). > >Probo sam, ali kaze samo da fork() napravi isti proces . Kako da >sa fork napravim drugi proces. Sa fork() moj program radi istu >stvar ali u dva procesa. > Osnovni nacin na koji UNIX kreira procese je fork(). Sve ostalo (exec*, system) radi preko fork() poziva. Ako si RTFM onda znas da fork() vraca pozitivan broj (PID child procesa) ili negativan broj (greska - cannot fork ..) parent procesu, a 0 child procesu. Odatle sleduje: int foo; /* ... */ foo = fork(); if (foo < 0) { /* obradi gresku - proces table pun */ } if (!foo) { /* child proces obrada */ } /* parent proces */ /* ... */ U bloku koji se odnosi na child proces mozes exec-ovati neki drugi program ili bilo sta drugo raditi. Imaj na umu da child proces nasledjuje ADRESE svih file pointera tako da ukoliko promenis vrednost file pointera bilo u child bilo u parent procesu, to ce se odraziti i na onu drugu kopiju procesa. Takodje pre nego sto zavrsis parent proces pozeljno bi bilo uraditi i jedno wait() da bi sacekao da se svi child procesi zavrse, inace mogu postati zombie procesi. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.362 novim,
Ima li načina (i kakav je, ako ga ima) da se Boot Floppy (N1) prebaci s diskete od 1.2 MB na onu od 1.44? (Tako da se može instalirati sa A drajva koji radi s malim disketama.) ps: Ima li neko MALE sistemske instalacione diskete, i dobre je volje... :) (Nevažno koji je *x.) - Mail me.
unix.363 index,
[] Ima li načina (i kakav je, ako ga ima) da se Boot Floppy (N1) [] prebaci s diskete od 1.2 MB na onu od 1.44? (Tako da se može [] instalirati sa A drajva koji radi s malim disketama.) Mislim da je to mnogo lakše rešiti hardverski tj. podesiti privremeno da 1.2 Mb FDD bude a:. Znači: isključiti računar, otvoriti kućište i promeniti redosled po kome su FDDovi priključeni na kabl koji vodi iz kontrolera. Ako kućište nije tesno ili kabl prekratak, to je tri - četiri minuta posla. Nenad
unix.364 novim,
" Mislim da je to mnogo lakše rešiti hardverski tj. Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna li ko? Varijante dd if=/dev/rfd... of=/file, pa obratno su isprobane, kao i kopiranje iz Nortonovog DiskEditora (prebacivanjem fizičkih sektora). Možda neko ima neku bolju ideju?
unix.365 zkehler,
Ŕ Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti Ŕ Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna li ko? Ne koristim Unix na PC-u, ali da probam: možda može da pomogne program CopyQM - eksplicitno kažu da kopira diskete bez obzira na sistem: BLIND specifies that diskettes should be copied without regard for contents. Non-DOS diskettes can be copied by specifying this option. The following formats are copied in either single- or double-sided mode by COPYQM: 512 byte sectors, 9 sectors per track 512 byte sectors, 15 sectors per track 512 byte sectors 18 sectors per track Program je SW, ne znam da li ga ima na Sezamu. ZK
unix.366 zjovkovic,
=> Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako => presnimiti Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna => li ko? Ja sam pokusavao ali neuspesno. Posto je N1 file system , prikacim se na njega i iskopiram sve fajlove koji nisu device . Medjutim problem je kako prekopirati device-fajlove , kada to probam sa cp onda se na disku prave neki veliki kontinualni fajlovi (bez kraja). Ne posedujem dovoljno znanja da razumem u cemu je problem pa bi ovo bilo i pitanje i informacija dokle sam dosao na 'mom putu' - pitanje je da nije mozda corsokak :(. P o z d r a v zjovkovic
unix.367 jerry,
> Ima li nacina (i kakav je, ako ga ima) da se Boot Floppy (N1) > prebaci s diskete od 1.2 MB na onu od 1.44? (Tako da se moze > instalirati sa A drajva koji radi s malim disketama.) Imas jednu jednostavnu caku: Skini program vgacopy sa Sezama. Formatiraj disketu u A: uredjaju sa ukljucenom opcijom 'modify boot record'. Resetuj racunar i kada pokusa da se digne sa te diskete, videce da nije sistemska i ponudice ti da zameni logicka imena jedinica. Trazi da to i uradi i do sledeceg reseta masine A: flopi je B: i vice versa. To ce ti resiti sve buduce probleme sa ne- odgovarajucim velicinama instalacionih disketa. Jerry
unix.368 kale,
>> Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti Unixove >> boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna li ko? Ovako (pretpostavka da koristiš SCO Unix i da ti je mali floppy 0 a veliki 1): # Ubaci obe diskete, source zaštićenu od upisa # Napravi boot disketu 1.44 mkdev fd # odgovori na postavljena pitanja # ( 4, 0, 3 pod pretpostavkom da ti je mali disk prvi drajv a veliki drugi ) mount -r /dev/fd196ds15 /mnt mkdir /tmp/t$$ mount /dev/fd0135ds18 /tmp/t$$ cp /tmp/t$$/etc/default/boot /tmp/boot$$ rm -r /tmp/t/* cd /mnt find . -print | cpio -pdlmv /tmp/t$$ cp /tmp/boot$$ /tmp/t$$/etc/default/boot umount /tmp/t$$ umount /mnt rmdir /tmp/t$$ rm /tmp/boot$$ Boot disketu si pravio zato da bi ti se na disketu upisao boot sektor (/etc/fd135ds18boot0) i boot string (onaj od 1.2 diskete ne bi odgovarao). Ovo je bilo detaljno za boot disketu. Pretpostavljam da ti je namera da prebaciš instalaciju distribuiranu na 1.2 disketama na 1.44. U pitanju si pomenuo "boot diskete"; samo je jedna boot, druga je "file system". File system je tehnički jednostavnije iskopirati (nema boot sektor ni boot string), ali moraš da promeniš device sa koga se učitava distribucija (ne znam gde to piše, a mrzi me da gledam). Što se ostalih disketa tiče, nemoj da smetneš s uma da su komprimovane. Pozdrav, Kale
unix.369 korvin,
>> Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti >> Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna li ko? >> >> Varijante dd if=/dev/rfd... of=/file, pa obratno su isprobane, kao >> i kopiranje iz Nortonovog DiskEditora (prebacivanjem fizičkih >> sektora). Možda neko ima neku bolju ideju? Koliko se sećam, diskdupetom sam svojevremeno bez problema iskopirao instalacioni FreeBSD (beše to u doba kada je osmeh počeo sa radom :) Doduše, kopi je bio 5.25" -> 5.25", ali trebalo bi da radi i sa 5.25" -> 3.5",samo isformatiraj prethodno 3.5" na 1,2 da ne štrči onaj višak :)
unix.370 novim,
"# Napravi boot disketu 1.44 Tnx, najpre! :) Uz nekoliko sitnijih ispravki (ako još neko ovo radi, tek da ima ceo postupak): " mkdev fd " # odgovori na postavljena pitanja " # ( 4, 0, 3 pod pretpostavkom da ti je mali disk prvi drajv - ovde zapravo ide 4, 0, 2 ("2. Bootable only"); " rm -r /tmp/t/* - tipo-feler; treba: rm -r /tmp/t* " umount /mnt - pre toga ide, naravno, jedno: cd /
unix.371 novim,
" Imas jednu jednostavnu caku: Skini program vgacopy sa " Sezama. Formatiraj disketu u A: uredjaju sa ukljucenom " opcijom 'modify boot record'. Resetuj racunar i kada " pokusa da se digne sa te diskete, videce da nije sistemska " i ponudice ti da zameni logicka imena jedinica. Ovo bi bio univerzalan metod da se instalira sa B drajva a da se ne čupaju i menjaju kablovi, i štos je zaista sjajan! Isprobao sam na instalaciji Unixa i sve radi kao podmazano. Ako neko još isproba recimo kod instalacije OS/2, onda smo, zahvaljujući Džeriju, rešili "jednostavnom cakom" ono za šta je ranije trebalo uzimati šrafciger u šake i okretati uvek duboko zamumuljene kablove. Džerijevo rešenje je tako zgodno da predlažem da uđe u Dejanove "Bajtove lične prirode". :)
unix.372 ognjan,
>> Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti >> Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna li ko? Ja sam kopirao čitav UNIX (sve diskete pa i N1) sa DiskDupe-tom. Potrebno je samo podesiti da se formatiranje vrši na 1.2 MB ! žak je najbolje da to podesiš u setup-u (malu disketnu prijaviš kao da je velika 5,25" 1.2MB), presnimiš sa formatiranjem i gotovo. Isto moraš uraditi i prilikom instalacije UNIX-a !!! Ogy.
unix.373 skerl,
Evo olaksanja za sve vrste ftp-a pa i batch u background-u. Programce je malo a bas dobro dodje. Korijenje, compiler u ruke i... :) /usr2/skerl%ncftp nevada & [1] 7685 /usr2/skerl%cat .ncftprc #set anon-open off #set anon-password -skerl@rt270.vin.uni-bg.yu #set ansi-escapes on #set auto-binary on #set local-dir ~/ #set logfile ~/.ftplog #set logsize 10240 #set recent-list on #set verbose 1 machine nevada.vin.uni-bg.yu login skerl password ******** #set verbose -1 macdef init cd ~/DATA get kabat.pep quit <mora jedan prazan red> machine bilo.koja.masina.yu login username password ******** #set definicije-za-konkretnu-makinu macdef init komande koje zelis <mora jedan prazan red> /usr2/skerl% [1] Done ncftp nevada /usr2/skerl% Pozdrav, Skerl. ncftp172.zip
unix.374 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Date: Fri, 15 Apr 1994 14:44:51 GMT Novica Milic (novim@sezam.UUCP) je napisao: : Ima li nacina (i kakav je, ako ga ima) da se Boot Floppy (N1) : prebaci s diskete od 1.2 MB na onu od 1.44? (Tako da se moze : instalirati sa A drajva koji radi s malim disketama.) : ps: Ima li neko MALE sistemske instalacione diskete, i dobre je : volje... :) (Nevazno koji je *x.) - Mail me. Sve si napisao osim o kom se Unix-u/Xenix-u radi. :))) -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.375 jerry,
> Dzerijevo resenje je tako zgodno da predlazem da > ude u Dejanove "Bajtove licne prirode". :) Hvala za pohvale. :)
unix.376 novim,
" Sve si napisao osim o kom se Unix-u/Xenix-u radi. :))) O Unix-u Radnje od Svetog Krsta. :)
unix.377 dragisha,
Obavještavam zainteresovane da je SlackWare 1.2.0 (plus update od 16 Apr) stigao u naše (VAčNO, ovo je #vaše :)) krajeve. Ima ga oko 60 Mb arhivirano, i tu je sadržano sve pobrojano u onom Distribution HOWTO, Modula-2 i Modula-3 kompajleri, komplet LDP (dokumentacija) i još mnogo toga. Jedna od X11 aplikacija je i Seyon, komunikacioni program za X Windows, a ima i OpenWindows. Ja sam već instalirao skoro sve (prilično neselektivno, brisaću kad bude frka za prostor:) i to mi zauzima oko 140 Mb (Modula-3 sama skoro 40 Mb). Minimalan Linux je oko 10 Mb, pa onda to raste shodno apetitima:). Eto tako, ne znam šta posebno da izdvojim, pa vi pitajte:). -- [Leave me alone, I'm having a crisis!]
unix.378 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: SCO UNIX Date: Mon, 18 Apr 1994 10:44:32 GMT Malo se kasno ukljucujem u raspravu o PC Unixu... Sorry. Interesuje me da li neko zna koji su hardverski prohtevi SCO Unix-a, Kol'ko to cudo zauzme na disku, kakve su performanse, te poredjenje sa Linux-om, trenutno aktuelnim super cudom. Zna li neko nesto o ovome???
unix.379 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Mon, 18 Apr 1994 10:48:09 GMT >> Obavjestavam zainteresovane da je SlackWare 1.2.0 (plus update od 16 Apr) >>stigao u nase (VAZNO, ovo je #vase :)) krajeve. Ima ga oko 60 Mb >>arhivirano, i tu je sadrzano sve pobrojano u onom Distribution HOWTO, >>Modula-2 i Modula-3 kompajleri, komplet LDP (dokumentacija) i jos mnogo >>toga. Moze li se to selektivno uzeti, tj. mene razne Module ne zanimaju, pa me interesuje da li je sve podeljeno po disketama i, naravno, gde mogu da dodjem do tih disketa :)) P.S. A ima li C++ ???
unix.380 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: SCO UNIX Date: Mon, 18 Apr 1994 12:10:43 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) je napisao: : Malo se kasno ukljucujem u raspravu o PC Unixu... Sorry. : Interesuje me da li neko zna koji su hardverski prohtevi SCO Unix-a, : Kol'ko to cudo zauzme na disku, kakve su performanse, te poredjenje : sa Linux-om, trenutno aktuelnim super cudom. Za SCO Unix ti treba 386SX+ masina sa min. 8M RAM-a. Osnovna instalacija (Run Time System) zahteva oko 40M, s tim sto ako instaliras development, TCP/IP, razvojni sistrem za TCP/IP, manual pages treba ti oko 100M za udoban rad. Ako hoces i X Windows-e treba ti jos 20-30 Mega diska i za iole ozbiljan rad jos 8M RAM-a. Ako hoces i development za X dodaj jos 10-ak (mozda i vise, nisam siguran) mega na disku. Linux nisam probao, ima ljudi koji prate ovu grupu koji su probali pa ce ti verovatno reci iskustva, no ipak da kazem da je mnogo vece cudo (citaj: pupularniji je mnogo) BSD. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.381 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: SCO UNIX Date: Mon, 18 Apr 1994 17:52:51 GMT >> Linux nisam probao, ima ljudi koji prate ovu grupu koji su probali >>pa ce ti verovatno reci iskustva, no ipak da kazem da je mnogo vece cudo >>(citaj: pupularniji je mnogo) BSD. A jel' BSD ono pod cim radi FON? 'Ajde, napisi nesto i o njemu, ne budi lenj... ;) Moze li se BSD dobiti na FONu, kao npr. GNU C++ ? Koliki je? (Izvinite sto sam toliki materijalista, al dok mi bogati ujak ne umre...;))
unix.382 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: SCO UNIX Date: Mon, 18 Apr 1994 18:18:41 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) je napisao: : A jel' BSD ono pod cim radi FON? 'Ajde, napisi nesto i o njemu, ne budi : lenj... ;) na FON-Net-u postoji jedna BSD masina i to osmeh.fon. On radi pod NetBSD-om. Za detalje, obrati se Radivoju Zonjicu (rade+@osmeh.fon). Vecina drugih masina na FON-u radi pod SCO Unix/ODT-om. : Moze li se BSD dobiti na FONu, kao npr. GNU C++ ? Koliki je? : (Izvinite sto sam toliki materijalista, al dok mi bogati ujak ne umre...;)) Javi se Radetu Zonjicu. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.383 postmast,
From: panzer@orao.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: SCO UNIX Date: Tue, 19 Apr 1994 09:20:41 GMT In article <CoGv05.40L@fon>, ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) writes: > > Moze li se BSD dobiti na FONu, kao npr. GNU C++ ? Koliki je? > (Izvinite sto sam toliki materijalista, al dok mi bogati ujak ne umre...;)) > Distribucija za NetBSD postoji na orlu (20+ mega). Cini mi se da je u pitanju verzija 0.9, pod kojom radi i osmeh. Takodje, postoji i FreeBSD na PUBLIC katalogu UBBG-a. Obadve verzije su bez X Window-s, i (cini mi se) sa reduciranim manual pages. Za instalaciju su ti u oba slucaja potrebne BSD boot i filesystem diskete. Obadve distribucije sadrze fajlove koji treba da se prepisu na boot i filesystem diskete (1.2 M), medjutim nedostaje program koji treba da ih prekopira (rawrite), za koji Zonja kaze da ga ima. Inace, novi Linux treba da stigne iz Rumunije, i bice kompletan (development verzija + manual pages + X Windows) i za njega treba nekih 50-tak disketa 1.2M. Pored toga Linux ima DOS emulator, sto nasi *BSD-ovi jos nemaju. Minimalna instalacija trazi svega 10M, a moze da radi i sa 4M RAM-a. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.384 niklaus,
Subject: Re: Linux Slackware (:> Obavještavam zainteresovane da je SlackWare 1.2.0 (plus update od 16 (:> Apr) stigao u naše (VAčNO, ovo je #vaše :)) krajeve. Ima ga oko 60 Mb YES! (: Sad mi pojasni gde to 'kod nas'? X Win biblioteke su kompatibilne sa standardnim, odn. da li će da proguta svaku X Win aplikaciju? Konkretno me to interesuje, jer kod sebe imam ULTRIX X biblioteku, pa me zanima da li će na mom sirotom PCu zablistati lepota jed nog DECstation-a... (:
unix.385 dragisha,
Subject: Re: unix -> >> Obavjestavam zainteresovane da je SlackWare 1.2.0 (plus update od 16 -> Apr) >>stigao u nase (VAZNO, ovo je #vase :)) krajeve. Ima ga oko 60 Mb -> >>arhivirano, i tu je sadrzano sve pobrojano u onom Distribution HOWTO, -> >>Modula-2 i Modula-3 kompajleri, komplet LDP (dokumentacija) i jos -> mnogo >>toga. -> -> Moze li se to selektivno uzeti, tj. mene razne Module ne zanimaju, -> pa me interesuje da li je sve podeljeno po disketama i, naravno, -> gde mogu da dodjem do tih disketa :)) -> -> P.S. A ima li C++ ??? Naravno da može selektivno:), SlackWare i nema veze sa Modulama, ja sam to nabrojao tek da se zna šta ima. C++ ima, naravno. Dolaženje do disketa, tj. istih u Beograd pokušavamo da organizujemo i nadam se da ćemo to obaviti fizički (bdm. ili m.dzigurski da dođu do mene, pošto ja ne mogu da mrdnem dok se ne smiri situacija:( ), ili na neki drugi način. -- [I used to be indecisive. Now I'm not sure.]
unix.386 dragisha,
Subject: Re: SCO UNIX -> Linux nisam probao, ima ljudi koji prate ovu grupu koji su probali -> pa ce ti verovatno reci iskustva, no ipak da kazem da je mnogo vece cudo -> (citaj: pupularniji je mnogo) BSD. Ako je mjera popularnosti jednog PD Unix-a obimnost podrške za isti, tu je Linux daleko ispred svih. Više firmi održava PD distribucije, veći broj komercijalnih firmi daje svoje pakete za Linux besplatno ako se koristi nekomercijalno i tako to. Postoji hijerarhija grupa kao i hijerarhija mailing lista za pojedina pitanja koja nisu od dovoljno širokog interesa da bi išli u grupe. Većina PD softvera se kompajlira 'ladno i na jednom i na drugom, npr. ja sam sinoć pokupio iz Malenovićevog dir-a (FreeBSD) tcp-wrappers i rekao 'make linux' :), kopirao tri fajla, izeditovao četvrti i stvar je proradila iz prve. Još nisam sreo PD sw koji postoji za BSD, a ne postoji za Linux, dok mi se obrnuto desilo. Aiii, jesam! vipw je programče koje prazni password i u osnovnoj distribuciji za Linux ga nema. Malenović je odmah zaključio 'Sine, uzimaj FreeBSD!' :)))). Očito je to jako komplikovan softver koji Linux ne može da proguta (ROTFL:). UBR, najviše me je oduševilo konfigurisanje mreže. SLIP je popriličan bauk, malenovi se baš bio naoštrio na gomilu conf i script fajlova kod mene, a sve se svelo na poziv netconfig scripta i pisanje scripta za DIP (SLIP dialer) koji liči na bilo koji comm program script. Prosto kao pasulj! -- [Help! I've fallen and can't get up.]
unix.387 dragisha,
Subject: Re: SCO UNIX -> Inace, novi Linux treba da stigne iz Rumunije, i bice kompletan -> (development verzija + manual pages + X Windows) i za njega treba nekih -> 50-tak disketa 1.2M. Pored toga Linux ima DOS emulator, sto nasi -> *BSD-ovi jos nemaju. Minimalna instalacija trazi svega 10M, a moze da -> radi i sa 4M RAM-a. Linux ima dva DOS emulatora, a očekuje se i WINE, Windows 3.1 emulator pod X windows. Jedan emulator je dosemu i on je koliko sam čuo prilično ok (još ga nisam probao, meni pod DOS najviše treba win pa restartujem mašinu:), a drugi je xdos i on bi trebalo da emulira DOS pod X windows i da podržava i miša između ostalog. Linux radi sa 4M, ali kao što reče neki tip juče, mašina se trešuje sa Xom bez ijednog klijenta:). Ja ih na 8M vrtim od 3-5 stalno, mada ne previše zahtjevnih, jer do sada nisam imao potrebu. Kad probam, javiću. -- [Windows open and let the bugs in.]
unix.388 dragisha,
Subject: Re: Linux Slackware -> YES! (: -> Sad mi pojasni gde to 'kod nas'? Zvornik. -> X Win biblioteke su kompatibilne sa standardnim, odn. da li će da -> proguta svaku X Win aplikaciju? Konkretno me to interesuje, jer kod sebe -> imam ULTRIX X biblioteku, pa me zanima da li će na mom sirotom PCu -> zablistati lepota jed nog -> DECstation-a... (: X win za PC je XFree86 1.2 (čini mi se da je 1.2) i on je prilagođeni X11R5 za 286+. Sve je kompatibilno i svi PD razvojni alati, kao i nekoliko komercijalnih koji su licencirani za Linux su na raspolaganu za razvoj. -- [V_o^o_V Cursors! Foiled Again!]
unix.389 petrovics,
>> Za SCO Unix ti treba 386SX+ masina sa min. 8M RAM-a. Osnovna >> instalacija (Run Time System) zahteva oko 40M, s tim sto ako instaliras >> development, TCP/IP, razvojni sistrem za TCP/IP, manual pages treba ti >> oko 100M za udoban rad. Ako hoces i X Windows-e treba ti jos 20-30 Mega >> diska i za iole ozbiljan rad jos 8M RAM-a. Ako hoces i development za >> X dodaj jos 10-ak (mozda i vise, nisam siguran) mega na disku. Jel dolazi sve ovo zajedno u jednom paketu ili se radi o nekoliko paketa ? Interesuje me jos i jedna stvar. Ako imam mrezu PC-a kojoj je server 486 racunar pod Nowel Netwer-om a racunari su povezani karticama koje podrzavaju i TCP/IP, da li ce PC-racunari moci da se prikace na taj isti server ali ovaj put sa SCO UNIX-om kao terminali preko te mreze i tih mreznih kartica? Kratko receno da li PC-i mogu da se povezu na UNIX Host, kao terminali, preko mreznih kartica ?
unix.390 zormi,
* Interesuje me jos i jedna stvar. Ako imam mrezu PC-a kojoj je * server 486 racunar pod Nowel Netwer-om a racunari su povezani * karticama koje podrzavaju i TCP/IP, da li ce PC-racunari moci da * se prikace na taj isti server ali ovaj put sa SCO UNIX-om kao * terminali preko te mreze i tih mreznih kartica? Može. Treba pored UNIX-a instalirati na njega i TCP/IP modul, a na strani PC-a neki software koji podržava TCP/IP. Koliko znam najbolji je FTP Software koji i ja koristim. Ima telnet, ftp, finger... a čak možeš i da mapiraš UNIX-ov disk. Transfer rate za ftp je reda 70-100 kB/s.
unix.391 dejanr,
Obrada teksta pod Unix-om, na objektni način. NOVOSTI/microb 4.1144.
unix.392 .bale.,
> Kratko receno da li PC-i mogu da se povezu na UNIX Host, kao > terminali, preko mreznih kartica ? Da.
unix.393 novim,
Da li je neko imao u rukama ovo: " Life with UNIX: a Guide for Everyone Don Libes and Sandy Ressler Prentice-Hall, 1989 ISBN 0-13-536657-7 The authors of this book set out to tell you all the things about UNIX that tutorials and technical books won't. The result is gossipy, funny, opinionated, downright weird in spots, and invaluable. Along the way they expose you to enough of UNIX's history, folklore and humor to qualify as a first-class source for these things. Because so much of today's hackerdom is involved with UNIX, this in turn illuminates many of its in-jokes and preoccupations. "
unix.394 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Thu, 21 Apr 1994 17:27:43 GMT Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: >> Dolazenje do disketa, tj. istih u Beograd pokusavamo da organizujemo i >>nadam se da cemo to obaviti fizicki (bdm. ili m.dzigurski da dodu do mene, >>posto ja ne mogu da mrdnem dok se ne smiri situacija:( ), ili na neki drugi >>nacin. 'Ajde budi drug pa obavesti pucanstvo ;) kad se predmetne diskete pojave
unix.395 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Thu, 21 Apr 1994 17:34:33 GMT Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: >>Subject: Re: SCO UNIX >>-> Linux nisam probao, ima ljudi koji prate ovu grupu koji su probali >>-> pa ce ti verovatno reci iskustva, no ipak da kazem da je mnogo vece cudo >>-> (citaj: pupularniji je mnogo) BSD. >> Ako je mjera popularnosti jednog PD Unix-a obimnost podrske za isti, tu >>je Linux daleko ispred svih. Vise firmi odrzava PD distribucije, veci broj Za BSD su zaboravili da kazu 'kod nas, na FON-u'. Dzabe ti taj tvoj BSD kad ni emulaciju DOSa nema (ne volim ga brate ni ja, al' je daleko najpopularniji, a meni se MNOGO svidjaju razni PD/SW programcici za njega. Linux me je definitivno odusevio kad sam cuo stvari kao sto su built-in emulacija koprocesora, podrska DOS particija, pristup STACKERISANIM diskovima...
unix.396 ppekovic,
>> Koliko znam najbolji je FTP Software koji i ja koristim. Ima telnet, >> ftp, finger... a čak možeš i da mapiraš UNIX-ov disk. Transfer rate >> za ftp je reda 70-100 kB/s. Transfer rate naravno zavisi i od katice. Kad smo vec kod FTP PC/TCP softver-a, cesto su me ljudi pitali za ansi emulaciju i FTP PC/TCP. Resenje je u programu tnglass koji, jednostavno receno, pravi vezu izmedju PC/TCP kernel-a i bilo kog programa za terminal emulaciju koji radi preko int 14. Posto Telemate moze da radi preko int 14 a podrzava ansi resenje je sledece: U telemate-u se stavi conenction to BIOS. U tminst se izabere bilo koji port (COM1 npr.) i postavi se interrupt 14. Zatim se startuje tnglass na sledeci nacin: tnglass <ime masine> -e tm /o Uzivajte! Paya
unix.397 postmast,
From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje D. Zonjic) Subject: Re: SCO UNIX Date: Sat, 23 Apr 1994 14:09:42 GMT Mijuskovic Veselin (panzer@orao.etf.uni-bg.yu) wrote: > In article <CoGv05.40L@fon>, ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) writes: > Distribucija za NetBSD postoji na orlu (20+ mega). Cini mi se da je u > pitanju verzija 0.9, pod kojom radi i osmeh. Takodje, postoji i FreeBSD na > PUBLIC katalogu UBBG-a. Obadve verzije su bez X Window-s, i (cini mi se) sa NetBSD 1.0 bi trebalo da izadje pre leta (i ja savetujem cekanje za njega) ali ja sad bas dovlacim FreeBSD 1.1 (GAMMA). naime, lasim se da ce miukinuti ovaj kanal kojim dovlacim sw pa sam dao sve od sebe da dovucem gama release, koji ce se posle prosto (tar -xvf...) upgradeovati na 1.1 official release. Inace, ako kanal bude radio dovuci cemo i FreeBSD-1.1 kad izadje (sledece nedelje, tj. one tamo ;) Savetujem svima da probaju novi Free jer je dobar & stabilan i ima dosta sw-a za njega... Net 1.0 ce biti mozda i bolji, ali ko ce da ceka to dtada ;) ciao, Rade > Inace, novi Linux treba da stigne iz Rumunije, i bice kompletan > (development verzija + manual pages + X Windows) i za njega treba nekih 50-tak > disketa 1.2M. Pored toga Linux ima DOS emulator, sto nasi *BSD-ovi jos nemaju. > Minimalna instalacija trazi svega 10M, a moze da radi i sa 4M RAM-a. > -- > Panzer > In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu > /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d > -- Radivoje D. Zonjic, | System administrator of the Osmeh computer ! rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU | Bajt 92 - svakog cetvrtka od 18,30 na B-92 !
unix.398 postmast,
From: rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Radivoje D. Zonjic) Subject: Re: unix Date: Sat, 23 Apr 1994 14:15:45 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) wrote: > Za BSD su zaboravili da kazu 'kod nas, na FON-u'. Dzabe ti taj tvoj BSD > kad ni emulaciju DOSa nema (ne volim ga brate ni ja, al' je daleko > najpopularniji, a meni se MNOGO svidjaju razni PD/SW programcici za njega. > Linux me je definitivno odusevio kad sam cuo stvari kao sto su built-in > emulacija koprocesora, podrska DOS particija, pristup STACKERISANIM > diskovima... Hi, ja do sada nisam imao potrebu da radim DOS emulaciju na svojoj kucnoj masini - jednostavno odaberem koji OS ce se dici i to je to. Na FON-u smo instalirali BSD jer je tada bio bolji, a mislim da je to i sada (osim ako nekome trebaju dos emulacije, i to dve ;)) Inace, University of Berkeley je juce-prekjuce izdao BSD 4.4 - LITE operativni sistem. I tako dalje... ;) BSD se oslanja na GNU programe mnogo i to je ono sto mene privlaci, plus sto je BSD, a ne SysV. -- Radivoje D. Zonjic, | System administrator of the Osmeh computer ! rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU | Bajt 92 - svakog cetvrtka od 18,30 na B-92 !
unix.399 postmast,
From: vbjelic@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Vladislav Bjelic) Subject: BSD na orlu? Date: Sat, 23 Apr 1994 22:53:23 GMT Neko je rekao da se NetBSD moze naci na racunaru orao. ne radi anonymous ftp. Dakle, kako se to moze skinuti, ili barem pogledati duzina itd? -- [Vladislav Bjelic Novi Sad, vbjelic@nyx.cs.du.edu] "Ko se zadnji smeje, poslednji se smeje"
unix.400 postmast,
From: panzer@soko.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: BSD na orlu? Date: Sun, 24 Apr 1994 12:26:55 GMT In article <CoqI90.2vy@fon>, vbjelic@Osmeh.FON.Uni-BG.YU (Vladislav Bjelic) writes: >Neko je rekao da se NetBSD moze naci na racunaru orao. >ne radi anonymous ftp. Dakle, kako se to moze skinuti, >ili barem pogledati duzina itd? Duzina je sledeca: base09.0[0-5][0-9], base09.06[0-5] su dugacki po 240640 bajtova. base09.066 je dugacak 152067 bajtova. etc09.000 je dugacak 33732 bajta. ksrc09.00[0-7] su dugacki po 240640 bajtova. ksrc09.008 je dugacak 58869 bajtova. misc09.00[0-6] su standardnih 240640 bajtova. misc09.007 je dugacak 82360 bajtova. Kao sto se vidi, nedostaju boot i filesystem fajlovi, tako da ako hoces da instaliras NetBSD moraces da se obratis g. Predsedniku da ti obezbedi ove dve diskete. Inace skidanje ovog softvera sa orla je moguce ukoliko ti neko od ljudi koji budu trenutno radili na njemu omoguci da preko njegovog racuna ftp-ujes ove fajlove na lokalni PC (virus) koji se nalazi u RC-u. Svi fajlovi se nalaze na /usr/local/source/NetBSD/ katalogu. Iz svega ovoga ispada da je daleko bolje da skines FreeBSD koji je na UBBG-u. Tamo postoje i dump-ovi boot i filesystem disketa (4 x 1.2M), ali ces morati sam da se snadjes kako da ih prekopiras na svoje diskete posto program `rawrite' koji je za to namenjen nije stavljen zajedno sa distribucijom. Mozda moze da posluzi i neki drugi program koji moze da pomenuta cetiri fajla prepise na diskete, sektor po sektor. Ostali fajlovi u oba slucaja su predvidjeni da se kopiraju u DOS formatu. Na UBBG se moze pristupiti preko anonymous ftp-a. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.401 dragisha,
Subject: Re: unix -> Hi, ja do sada nisam imao potrebu da radim DOS emulaciju na svojoj -> kucnoj masini - jednostavno odaberem koji OS ce se dici i to je to. -> Na FON-u smo instalirali BSD jer je tada bio bolji, a mislim da je -> to i sada (osim ako nekome trebaju dos emulacije, i to dve ;)) Pa mogli bismo da se potrudimo i da pribavimo liste portovanog softvera, kao i razvijenog za Linux / BSD. Ako te zanima, probaj npr. sunsite.unc.edu:/pub/Linux. Postoji na Internetu adresa za statistiku Linux user-a, i postoje neki podaci o zastupljenosti, o platformama i slično. Ako ima takvo nešto za BSD, bilo bi dobro da emitujemo te podatke da se ljudi informišu malo :). -> I tako dalje... ;) BSD se oslanja na GNU programe mnogo i to je -> ono sto mene privlaci, plus sto je BSD, a ne SysV. Naravno da se oslanja na GNU, to rade čak i SCOovci:), a Linux je POSIX. Sistemski programi su redom GNU. -- [Linux: choice of a GNU generation!] -- [My brain is dynamic - please refresh my memory.]
unix.402 novim,
" UBBG-u. Tamo postoje i dump-ovi boot i filesystem disketa (4 x " 1.2M), ali ces morati sam da se snadjes kako da ih prekopiras " na svoje diskete posto program žrawrite' koji je za to namenjen " nije stavljen zajedno sa distribucijom. Mozda moze da posluzi i " neki drugi program koji moze da pomenuta cetiri fajla prepise " na diskete, sektor po sektor. U nedostatku rawrite-a, može da se pokuša bilo Nortonovim DiskEditorom (kopiranje sektora), bilo DiskDupe-om, tako što damp-fajlove kopira na disk kao "image file" (copy from file). Mislim da bi ovim drugim načinom išlo; barem sam SCO UNIX-ove boot i filesystem diskete upravo tako prebacivao s 1.2 na 1.44. Inače, DiskDupe 'ladno kopira Unixove diskete (ako neko nema već instaliran Unix, pa da kopira njegovim dd).
unix.403 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Sun, 24 Apr 1994 17:37:28 GMT Radivoje D. Zonjic (rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU) wrote: >>Hi, ja do sada nisam imao potrebu da radim DOS emulaciju na svojoj >>kucnoj masini - jednostavno odaberem koji OS ce se dici i to je to. >>Na FON-u smo instalirali BSD jer je tada bio bolji, a mislim da je >>to i sada (osim ako nekome trebaju dos emulacije, i to dve ;)) Jes' i to sto kazes. I tako ja pisem program sa kojim cu zaraditi milion dolara u DOSu, na boxeru (sta ces, mnogo ga volim), pa onda resetujem masinu da bi to preveo na Unix-u, pa vidim da radi, zazelim da odstampam, al' nemam puno papira, pa obaraj sistem, pa reset, pa DOS, pa 2col, pa reset... BTW, koji su bolesnici ovi u Microsoftu, IBM-u, DEC-u, pa se tuzni polomise da naprave bar kakvu-takvu emulaciju DOS-a... Ma, uostalom, mnogo je bolje imati OS koji nesto nema, nego OS koji to ima ;)))) Eh, Rade, 'svaki ciga svoga konja hvali' :)))))))
unix.404 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: Help Date: Sun, 24 Apr 1994 17:54:35 GMT Trazim malo prosvetljenja... Mogu li da promenim default filter program, tj. da mi help i razni drugi programi rade preko 'pg', a ne preko 'more'?????
unix.405 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: Help Date: Sun, 24 Apr 1994 19:40:22 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) je napisao: : Trazim malo prosvetljenja... : Mogu li da promenim default filter program, tj. da mi help i razni : drugi programi rade preko 'pg', a ne preko 'more'????? Na SCO Unix-u, npr., default pager se definise u /etc/default/man fajli. Ako ti ne odgovara, u komandoj liniji koristi -p switch. Dakle, ako hoces da koristis pg, kucaj man -p pg fprintf -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.406 postmast,
From: stjepan@fon (Stjepan Nikolic) Subject: unix Date: Mon, 25 Apr 1994 00:51:28 GMT >bash$ df -v >Mount Dir Filesystem blocks used free %used >/ /dev/root 398026 382798 15228 96% >/usr2 /dev/scsi01 695398 673874 21524 96% Jel' zna neko koliko je ovo 8%? Pozdrav, -- Stjepan Nikolic Student, FON, Beograd
unix.407 todorp,
Subject: Re: rawrite :) Evo i mene posle kraceg vremena :)) > morati sam da se snadjes kako da ih prekopiras na svoje diskete posto > program `rawrite' koji je za to namenjen nije stavljen zajedno sa > distribucijom. Mozda moze da posluzi i neki drugi program koji moze da > pomenuta cetiri fajla prepise na diskete, sektor po sektor. Ostali E moze i sa diskeditor-om (Norton Utilities). Ja uspeo ;) Udje se u fajl i onda alt-w, pa write to physical sectors (ili tako nesto) i nema problema :) Pozdrav od Todora
unix.408 petrovics,
Puno hvala na brzom odgovoru. >> Moze. Treba pored UNIX-a instalirati na njega i TCP/IP modul, >> a na strani PC-a neki software koji podrzava TCP/IP. Jel dolazi TCP/IP modul u paketu sa SCO UNIX ? Ima li ovakvo povezivanje PC-a na UNIX ( od PC-a se ocekuje samo da budu terminali) nedostataka u odnosu na klasicno povezivanje preko seriskih kablova ?
unix.409 petrovics,
Mozda je pitanje glupo ali... ;) Sta je to GNU ?
unix.410 spantic,
> Sta je to GNU ? Gnu is Not Unix. Inače organizacija i trend za stvaranje visko kvalitetnog softvera, ne samo sistemskog, koji je besplatan, sors dostupan i podležan izmenama. Bilo je o tome dosta reči.
unix.411 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Date: Mon, 25 Apr 1994 15:11:09 GMT Stjepan Nikolic (stjepan@fon) je napisao: : >bash$ df -v : >Mount Dir Filesystem blocks used free %used : >/ /dev/root 398026 382798 15228 96% : >/usr2 /dev/scsi01 695398 673874 21524 96% : Jel' zna neko koliko je ovo 8%? Pa lepo ti pise 15228+21524 blokova s tim sto su blokovi po 512 bajtova. -- Pavle Pekovic Paya, student Fakultet Organizacionih Nauka paya@fon.fon.uni-bg.yu Univerzitet u Beogradu
unix.412 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Mon, 25 Apr 1994 19:03:15 GMT Radivoje D. Zonjic (rade+@Osmeh.FON.Uni-BG.YU) wrote: >>Ma ne nego cini mi se da dajes celoj toj prici veci znacaj od mene - >>meni je Freeware BSD jedna odlicna stvar na kojoj sve zivo radi, gde mogu Ok, izvini ako sam prenaglio. Ja jos uvek razmisljam sta da turim na disk - PC unix jos nisam prakticno ni omiris'o (nemoj da se smejes). Uostalom, i sam si kriv za moje misljenje o Linuxu - pa zar nije Tanja Petrovic u TVOJOJ emisiji pevela epopeje o Linuxu??? Samo pokusavam da budem nepristrasan, posto ste i ti (BSD) i Dragisha (Linux) vec toliko zagazili u problematiku da mislim da vise niste objektivni. Posto i jedan i drugi sistem za mene postoje (za sad) samo kao zbirka FAQ i sl., ne uzimaj moje misljenje previse ozbiljno. >>stvarno nije zanimalo - zato i obozavam BSD. Zato sto je sa zapadne >>obale i sto je cool bas kao i ljudi koji ga prave ;) Za to cool se vec slazemo... P.S. Jednom davno sam te molio za user na Osmehu. Ne znam sta je bilo sa tim, al' hajde, 'uclani me', mozda i promenim misljenje :)))))))
unix.413 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: Help Date: Mon, 25 Apr 1994 21:27:26 GMT Da li je neko pokusao da prevede 'dte' editor na UNIX-u? Meni konkretno na SCO XENIX 386 javlja da ne moze neke stvari da linkuje. Koristio sam prilozeni 'sysvmake' i prevodljenje je proslo kako treba, link se bunio. Da li je neko probao pa zna o cemu se radi?
unix.414 zormi,
*>> Moze. Treba pored UNIX-a instalirati na njega i TCP/IP modul, *>> a na strani PC-a neki software koji podrzava TCP/IP. * * Jel dolazi TCP/IP modul u paketu sa SCO UNIX ? Koliko znam naručuje se posebno. * Ima li ovakvo povezivanje PC-a na UNIX ( od PC-a se ocekuje samo da * budu terminali) nedostataka u odnosu na klasicno povezivanje * preko seriskih kablova ? Meni se čini da ima samo prednosti jer je veća brzina prenosa, skoro neograničen broj terminala, dodatne usluge... jedino što umesto multiporta treba staviti mrežne kartice u sve PC-e i umesto serijskih kablova provući koaxijalni ethernet.
unix.415 .bale.,
>Uostalom, i sam si kriv za moje misljenje o Linuxu - pa zar nije >Tanja Petrovic u TVOJOJ emisiji pevela epopeje o Linuxu??? Samo Nije Zonjić pisao tekst o Linuxu O;-) Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.416 ppekovic,
>> Da li je neko pokusao da prevede 'dte' editor na UNIX-u? Meni konkretno >> na SCO XENIX 386 javlja da ne moze neke stvari da linkuje. Koristio sam >> prilozeni 'sysvmake' i prevodljenje je proslo kako treba, link se bunio. >> Da li je neko probao pa zna o cemu se radi? Ih, ako ti je kompajliranje proslo iz prve, ti si srecan covek. A za te nedefinisane simbole, idi lepo u direktorijum gde se nalaze C biblioteke pa opali jedno grep <simbol> *.a pa vidi u kojem su libu definisati i ukljuci taj lib pre linkovanju. Paya
unix.417 postmast,
From: panzer@soko.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Date: Tue, 26 Apr 1994 10:33:32 GMT In article <sezam$unix:01.106.3793@sezam>, "Sasa Petrovic" <petrovics@sezam.UUCP> writes: >Sta je to GNU ? GNU (GNU's Not Unix - rekurzivni TLA) je projekat BSD-like operativnog sistema koji ce biti potpuno portabilan i besplatan. Iza tog projekta stoji FSF (Free Software Foundation), nevladina i neprofitna organizacija ciji je cilj da ponudi vrlo kvalitetan software (vecinom programerske alate i utility) koji bi bio vrlo jeftin ili besplatan (FSF u prevodu znaci `Fondacija slobodnog software-a' a ne `Fondacija BESPLATNOG software-a'). Fondaciju je osnovao i vodi Richard M. Stallman, tvorac Emacs editora, inace covek iz famoznog MIT AI Lab-a. Uostalom, evo citata iz GNU manifesta: "What's GNU? Gnu's Not Unix! GNU, which stands for Gnu's Not Unix, is the name for the complete Unix-compatible software system which I am writing so that I can give it away free to everyone who can use it. Several other volunteers are helping me. Contributions of time, money, programs and equipment are greatly needed. So far we have an Emacs text editor with Lisp for writing editor commands, a source level debugger, a yacc-compatible parser generator, a linker, and around 35 utilities. A shell (command interpreter) is nearly completed. A new portable optimizing C compiler has compiled itself and may be released this year. An initial kernel exists but many more features are needed to emulate Unix. When the kernel and compiler are finished, it will be possible to distribute a GNU system suitable for program development. We will use @TeX{} as our text formatter, but an nroff is being worked on. We will use the free, portable X window system as well. After this we will add a portable Common Lisp, an Empire game, a spreadsheet, and hundreds of other things, plus on-line documentation. We hope to supply, eventually, everything useful that normally comes with a Unix system, and more. GNU will be able to run Unix programs, but will not be identical to Unix. We will make all improvements that are convenient, based on our experience with other operating systems. In particular, we plan to have longer filenames, file version numbers, a crashproof file system, filename completion perhaps, terminal-independent display support, and perhaps eventually a Lisp-based window system through which several Lisp programs and ordinary Unix programs can share a screen. Both C and Lisp will be available as system programming languages. We will try to support UUCP, MIT Chaosnet, and Internet protocols for communication. GNU is aimed initially at machines in the 68000/16000 class with virtual memory, because they are the easiest machines to make it run on. The extra effort to make it run on smaller machines will be left to someone who wants to use it on them. To avoid horrible confusion, please pronounce the `G' in the word `GNU' when it is the name of this project. Who Am I? I am Richard Stallman, inventor of the original much-imitated EMACS editor, formerly at the Artificial Intelligence Lab at MIT. I have worked extensively on compilers, editors, debuggers, command interpreters, the Incompatible Timesharing System and the Lisp Machine operating system. I pioneered terminal-independent display support in ITS. Since then I have implemented one crashproof file system and two window systems for Lisp machines, and designed a third window system now being implemented; this one will be ported to many systems including use in GNU. [Historical note: The window system project was not completed; GNU now plans to use the X window system.] Why I Must Write GNU I consider that the golden rule requires that if I like a program I must share it with other people who like it. Software sellers want to divide the users and conquer them, making each user agree not to share with others. I refuse to break solidarity with other users in this way. I cannot in good conscience sign a nondisclosure agreement or a software license agreement. For years I worked within the Artificial Intelligence Lab to resist such tendencies and other inhospitalities, but eventually they had gone too far: I could not remain in an institution where such things are done for me against my will. So that I can continue to use computers without dishonor, I have decided to put together a sufficient body of free software so that I will be able to get along without any software that is not free. I have resigned from the AI lab to deny MIT any legal excuse to prevent me from giving GNU away. Why GNU Will Be Compatible with Unix Unix is not my ideal system, but it is not too bad. The essential features of Unix seem to be good ones, and I think I can fill in what Unix lacks without spoiling them. And a system compatible with Unix would be convenient for many other people to adopt. How GNU Will Be Available GNU is not in the public domain. Everyone will be permitted to modify and redistribute GNU, but no distributor will be allowed to restrict its further redistribution. That is to say, proprietary modifications will not be allowed. I want to make sure that all versions of GNU remain free. Why Many Other Programmers Want to Help I have found many other programmers who are excited about GNU and want to help. Many programmers are unhappy about the commercialization of system software. It may enable them to make more money, but it requires them to feel in conflict with other programmers in general rather than feel as comrades. The fundamental act of friendship among programmers is the sharing of programs; marketing arrangements now typically used essentially forbid programmers to treat others as friends. The purchaser of software must choose between friendship and obeying the law. Naturally, many decide that friendship is more important. But those who believe in law often do not feel at ease with either choice. They become cynical and think that programming is just a way of making money. By working on and using GNU rather than proprietary programs, we can be hospitable to everyone and obey the law. In addition, GNU serves as an example to inspire and a banner to rally others to join us in sharing. This can give us a feeling of harmony which is impossible if we use software that is not free. For about half the programmers I talk to, this is an important happiness that money cannot replace." Najpoznatiji software paketi koji su deo GNU projekta: - GCC (STD C/ANSI C/C++/Objective C optimizujuci potpuno portabilni kompajler u source-u) - GNU Emacs (najbolji tekst editor na svetu) - GNU make (poboljsani make program) - GNU flex i bison (GNU verzije lexx i yacc alata) - GNU gzip (GNU utility za kompresiju i dekompresiju fajlova, koristi LZW algoritam (kao i zip), zamena za compress/uncompress standardni Unix kompresor) - GNU Bash (originalni Bourne Again SHell za UNIX) - GNU Info (hypertext sistem za dokumentaciju koja ide uz GNU software, browseri postoje i kao samostalne aplikacije i u sklopu GNU Emacs-a, source fajlovi za ovaj sistem su u Texinfo formatu, tako da isti source proizvodi hypertext i .dvi TeX fajl (ovaj zadnji ako imate TeX)) - GNU UUCP (poboljsani komunikacioni paket sa svim UUCP protokolima i opsirnom dokumentacijom). Napomena: Originalni GNU software se zvanicno ne portira na Apple masine, zbog negativnog stava FSF povodom sudskog postupka u kojem je Apple tuzio druge firme (DR i Microsoft) zbog slicnosti njihovih Windows sistema (GEM i MSW) sa Windows sistemom za Mac racunare. Inace, poznato je da je Apple `ukrao' taj sistem od Xerox-a. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.418 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Wed, 27 Apr 1994 00:54:42 GMT >>Nije Zonjic pisao tekst o Linuxu O;-) >>Regards from .bale. ! >> #:*)+-< Izvini, zaboravio sam da vas je troje (otkako je fancy podneo vrlo pohvalan raport o voditeljki, nesto se tesko secam vas dvojice... ;-)) BTW, tekst je bio vrlo lozljiv.
unix.419 dragisha,
bdm. dolazi do mene za ovaj vikend. Koga zanima nesto od mene:), moze da mu se javi, da mu eventualno da neku kolicinu dixeta i da ceka ponedjeljak. --
unix.420 .bale.,
>BTW, tekst je bio vrlo lozljiv. Pa, i treba :-) Realno. Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.421 dragisha,
DR> >BTW, tekst je bio vrlo lozljiv. DR> DR> Pa, i treba :-) Realno. DR> Nogekako već ReaLNo!:)) Ko oće da proba Linux thru modem, more da se javne meni na mail.. pa da probamo :)
unix.422 m.hristodulo,
>> Hi, ja do sada nisam imao potrebu da radim DOS >> emulaciju na svojoj kucnoj masini - jednostavno >> odaberem koji OS ce se dici i to je to. Sta ja da radim kad imam tamo neki Zerberus za MessDOS, i moram da ga teram pod Unixom da bi vezao masinu na neku TCP/IP mrezu? Dakle neophodna mi je emulacija, te sam primoran da stavljam SCO, koji mi je blago odvratan jer je ocigledno idiot-proof. Linux nisam jos video (tj. radio na njemu danas prvi put -- hvala Dragishi), tako da o njemu nemam misljenje. I ja sam BSD fan, ali sta da se radi... Ponekad moras ziveti i sa onima koje ne volis, ;-) -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.423 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Date: Wed, 27 Apr 1994 14:44:10 GMT Sasa Petrovic (petrovics@sezam.UUCP) wrote: : Jel dolazi TCP/IP modul u paketu sa SCO UNIX ? Zavisi sta podrazumevas pod "u paketu sa SCO UNIX"... Ako paket kupujes "po americki" (tj. posebno ODT, posebno Development System, itd.) onda ide posebno. Ako instaliras paket koji kruzi kod nas, onda ti je sve tu ... : Ima li ovakvo povezivanje PC-a na UNIX ( od PC-a se ocekuje samo da : budu terminali) nedostataka u odnosu na klasicno povezivanje : preko seriskih kablova ? Jedini nedostatak kojeg mogu trenutno da se setim je to sto, ako su ti potrebni posebni terminali (recimo, ANSI), problem moze da ti bude mali skup emulacija terminala koje paketi za TCP/IP pod DOS-om imaju (npr. FTP PC ima VT52, VT100, VT220, IBM 3720, QVT Net ima samo VT-ove...) Ali, posto se kod veze preko serijskog porta koriste komunikacioni programi koji takodje ne blistaju u emulacijama, to i nije neki problem... Sve ostalo ide kao prednost TCP/IP u odnosu na serijsku vezu, od opterecenja host-a, preko brzine komunikacije pa do mogucnosti prenosa fajlova... -- Tihomir Pelic Preferred e-mail: in YU: tiho@fon.fon.uni-bg.yu ~~~~~~~~~~~~ foreign: tiho%fon.uucp@moumee.calstatela.edu [Alternate e-mail: vi: 5 lines deleted ... ] #! rnews 736
unix.424 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: unix Date: Wed, 27 Apr 1994 22:03:45 GMT Pavle Pekovic (ppekovic@sezam.UUCP) pise: >> nalaze C biblioteke pa opali jedno grep <simbol> *.a pa vidi u >> kojem su libu definisati i ukljuci taj lib pre linkovanju. Da, na kraju sam se toga i sam setio, sve sam nasao nedostajalo je jedno -ltermlib ako se ne varam. To me malo cudi jer je njihov make imao samo -lcurses sto je dovoljno koliko ja znam. Zasto moja masina nije nasla ono sto treba, pojma nemam (koliko znam, curses.h samo usmeri na termio.h ili termcap.h, ili nesto slicno ne secam se tacno). Eh sada: probao sam da kompajliram tetris. Prilikom prevodjenja se zali da nema simbol A_REVERSE. Kada na silu napravim #define A_REVERSE, prevodjenje prodje, ali linker ne moze da nadje 'attron' i 'attroff'. U cemu je stos? Trik sa grep-om u ovom slucaju ne pomaze :-(
unix.425 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: Help Date: Wed, 27 Apr 1994 22:13:25 GMT Mislim da se nalazi u /usr2/public/msdos/editor ili tako nesto. Zasto tamo stoji nemam pojma. Kada se raspakuje samo se kaze 'mv sysvmake Makefile' i sa make se napravi. Mislim da ne bi trebalo da na SCO UNIX ima bilo kakvih problema. Editor je WS kompatibilan i ima sve i vise nego sto imaju BORLAND ovi shell-ovi u Pascalu i C-u. Najludja je opcija ^Q[ i ^Q] koja ide napred- -nazad kroz parove [] {} () '' "" /* */ begin end. Naravno, editor je programerski, tako da ^O i ^P sekvence za izbor vrsta slova i formatiranje teksta nisu ubacene, ima ih svega nekoliko (na primer ^OT za podesavanje TAB konstante je koliko se secam jedina ^O komanda).
unix.426 postmast,
From: panzer@soko.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: unix Date: Thu, 28 Apr 1994 14:41:38 GMT In article <CoxuMA.6D7@fon>, glisin@fon (Ivan Glisin) writes: >Eh sada: probao sam da kompajliram tetris. Prilikom prevodjenja se zali >da nema simbol A_REVERSE. Kada na silu napravim #define A_REVERSE, prevodjenje >prodje, ali linker ne moze da nadje 'attron' i 'attroff'. U cemu je stos? >Trik sa grep-om u ovom slucaju ne pomaze :-( To je i meni bio problem na Ultrix-u, resenje je da se ubaci cursesX header i poveze sa -lcursesX (ukoliko ga ima). Inace, attron/attrof se koriste u programu za ukljucivanje/iskljucivanje REVERSE ispisa. Ukoliko nemas cursesX (inace nema veze sa X Windows), probaj da napravis funkcije za ukljucivanje i iskljucivanje REVERSE ispisa. Trebalo bi da bude trivialno. BTW, Ivane, da li si konacno napravio one bedzeve. Sajam je blizu, treba da ih promovisemo tamo :)))) -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.427 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: Help Date: Thu, 28 Apr 1994 15:34:48 GMT Ivan Glisin (glisin@fon) wrote: >>ovi shell-ovi u Pascalu i C-u. Najludja je opcija ^Q[ i ^Q] koja ide napred- >>-nazad kroz parove [] {} () '' "" /* */ begin end. Za Pascal ne znam, al' probaj to u bilo kom BC. Prijatno ces se inenaditi.
unix.428 ppekovic,
>> vezao masinu na neku TCP/IP mrezu? Dakle neophodna >> mi je emulacija, te sam primoran da stavljam SCO, >> koji mi je blago odvratan jer je ocigledno >> idiot-proof. Uh uh uh, kakve reči. Voleo bi da čujem odakle toliko gneva prema SCO Unix-u, pogotovu imajući u vidu da je SCO Unix jedan od najprodavanijih Unix-a, imajući u vidu sve vidove podrške tom proizvodu kao i njegovu, duž mnogo godina proverenu sigurnost. Paya >> I ja sam BSD fan, ali sta da se radi... Hm, SCO ne valja, BSD je odličan? Ajde da krenemo redom. Dođi i instaliraj BSD na onom SCSI disku i kontroleru što je namenjen za osmeh. Paya
unix.429 ppekovic,
Moja prva iskustva sa ODT-om 3.0 Početak je bio veoma loš ... novi ODT ima 6-7 disketa više nego prethodni. Dakle, idemo 80 disketa, stavi pa izvadi :) Grozno. Šalu na stranu, install program je onaj stari, dakle prilično loš. Ako slučajno u toku instalacije ubacite pogrešnu disketu, idemo sve ispočetka. Pošto je na mašini bio ODT 2.0, install mi je ponuio upgrade. Ok. hocu upgrade. Sve je to lepo radilo, install je instalirao samo one pakete koje sam imao na prethodnoj verziji, što je značilo da sam morao da ubacujem nekih 15-ak disketa manje. Iznenađenje je usledilo na kraju instalacije. Pošto sam usled nedostatka mesta na disku u prethodnoj verziji uklonio direktorijum /usr/lib/scohelp, install se pobunio zašto ga nema. Da li zbog toga, ili zbog nečeg drugoh, prijavio je nekakvu grešku, rekao mi da je instalacija prekinuta i da ubacim N1 disketu. Ok. ubacim N1 disketu, međutim ništa, mogao sam ili da sve uradim ispočetka (a šta ko opet pukne) ili da ručno pokušam da sredim celu stvar, što mi se nikako nije dopadalo. Pošto sam imao backup svega važnog, obrisao sam Unix particiju i uradio kompletnu instalaciju od početka. Uz put je bilo još dosta problema, no o tome neki drugi put. Prva nova stvar koju sam primetio je naziv ODT-a. Sada se paket zove SCO open server enterprise system. Zanimljivo. Sledeća novost koja bode oči je login screen X Windows-a koji zaista izgleda jako lepo. Vizuelno, samo X okruženje izgleda isto. Dodato je samo nešto novih utility-a. Takođe, ostalo je staro da cela stvar ne swap-uje do besvesti na 8M RAM-a tako da sam ceo X paket uklonio sa disk-a i ostavio ga za neke bolje dane. Jedino što sam uklanjajući ga primetio je da je release X server-a 5 a client-a 4. Nakon čišćenja nepotrebnih delova ODT-a, krenuo sam da konfigurišem mrežu. Isti netconfig program, ali ipak ima jedna značajna novina - podrška za IPX/SPX. Na žalost, trenutno na drugoj mašini nemam instaliran ništa što trči preko ovog protokola pa celu priču nisam uspeo da probam a takođe ni da vidim šta je od servisa na raspolganju. Jedino sam primetio da u development sistemu postoji deo za razvoj IPX/SPX softvera. Kad smo već kod mreže, u osnovnom paketu se isporučuje drajver za NE2000, ali ne i za NE1000. Dodao sam serijske portove, paralelni port, instalirao drajvere za mrežnu karticu, konfigurisao NFS, i sve je išlo na potpuno isti način kao na ODT-u 2.0. Prvo podizanje mašine u multiuser režim i naravno, krenula je instalacija MS-DOS fajlova. Da, i dalje je MS-DOS 5.0. Ok. Ajde kad već bode oči da ga pokrenem. E tu sam se stvarno prijatno iznenadio. Nema više onih _triper_ kombinacija za rad sa ems, ext i sl. memorijama, umb je umb, sve se ponaša kao pravi DOS. Startujem razne _problematične_ programe i sve radi. Sjajno. Pravio sam razne gimnastike, i moram reći da ova emulacija stvarno radi besprekorno. Ipak, pravi test za emulaciju se zvao instalacija i startovanje Windows-a. Naravno, W4WG 3.11 ne radi, kaže mi da mi treba 386 ili bolja ploča. Kakva uvreda za moj 486 :). Prvi pokušaj instalacije je propao. Brzi pogled u manual je otkrio da ako hoću win da kucam win. Ok. kucam win kad ono ista stvar samo što poziva DOS emulaciju i dodeljuje joj nešto više memorije (defaul 3M) i setuje još neke parametre. Instalacija je prošla bez problema. Cela priča zaista besprekorno funkcioniše. Sve što sam probao radi. Od dodatnog Windows softvera za sada sam instalirao samo AmiPro 3.0 i sve je ok. Alt-F1, startujem Windows, iz njega jednu Windows aplikaciju, pa jedan DOS prozor, onda sa Alt-F2 odem malo do Unix prompta, ... :) Iznenadio sam se da sve to savršeno brzo radi na 8M RAM-a. U development sistemu, kompajler je i dalje MSC 6.0. Prošetao sam se kroz man-ove i nisam video ništa veliko novo. ODT 3.0 sam instalirao jutros i ovo su samo prvi utisci. Za nedelju-dve, kad malo ozbiljnije pogledam novitete, napisaću novu poruku. Paya
unix.430 ppekovic,
>> -lcurses sto je dovoljno koliko ja znam. Zasto moja masina nije nasla >> ono sto treba, pojma nemam (koliko znam, curses.h samo usmeri na termio.h >> ili termcap.h, ili nesto slicno ne secam se tacno). ... ali SLibcurses.a ne može da _usmeri_ na SLibtermio.a ili kako se već zove na Xenix-u. Xenix je zaista vrlo problematičan što se tiče kompajliranja. >> Eh sada: probao sam da kompajliram tetris. Prilikom prevodjenja se zali >> da nema simbol A_REVERSE. Kada na silu napravim #define A_REVERSE, >> prevodjenje prodje, ali linker ne moze da nadje 'attron' i 'attroff'. U cemu >> je stos? Potraži u /usr/include i odgovarajućim poddirovima taj simbol. Trebao bi da bude u tinfo.h ili termcap.h. To je najobičnija definicija REVERSE atributa. attron i attroff efekte sigurno možeš dobiti preko neke druge funkcije. Ako te mrzi da gledaš tinfo.h ili termcap.h, probaj man curses. Paya
unix.431 spantic,
> instaliraj BSD na onom SCSI disku i kontroleru što je namenjen za > osmeh. Je li može Linux Payo? :)
unix.432 ppekovic,
>>> instaliraj BSD na onom SCSI disku i kontroleru što je namenjen za >>> osmeh. >> >> Je li može Linux Payo? :) osmeh.fon administrira Radivoje Zonjić i neka on odluči šta će ići na osmeh, a siguran sam da je to BSD. Ipak, jako bi voleo da vidim Linux na nekoj od mašina FON-Net-a. Pošto je čovek koji će doneti Linux moj kolega sa FON-a, nadam se da ćemo naći jednu mašinu na kojoj bi Linux instalirali. Paya
unix.433 vpetrovic,
Da li može u unixu da se napravi link direktorijuma na drugi dir?
unix.434 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: Help Date: Sat, 30 Apr 1994 01:05:10 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) pise: >> Za Pascal ne znam, al' probaj to u bilo kom BC. Prijatno ces se inenaditi. Da, znam za Borland C++ da tako radi, pretpostavljam da radi i Pascal 7.0 i sve sa slicnim okolinama. Ne secam se da li su to imali TP55 ili TC20. Oni stari, bez prozora i misa. Inace, to nije WordStar standardno pa je to u DTE-u lep dodatak.
unix.435 .bale.,
> Da li može u unixu da se napravi link direktorijuma na drugi dir? ln -s drugi prvi ("drugi" postoji, "prvi" se kreira kao link na "drugi")
unix.436 ppekovic,
>> Da li može u unixu da se napravi link direktorijuma na drugi dir? Naravno, ukoliko verzija Unix-a na kojoj radiš podržava symbolic link-ove. Sintaksa je: ln -s source dest Ako ti to treba samo zato da bi mogao da kažeš cd pera i da odeš u dir pera koji je _tamo negde_ onda celu priču možeš da završiš i sa env. promenljivom CDPATH. Paya
unix.437 dragisha,
-> bdm. dolazi do mene za ovaj vikend. Koga zanima nesto od mene:), moze da -> mu se javi, da mu eventualno da neku kolicinu dixeta i da ceka -> ponedjeljak. bdm. je krenuo, sa komplet slackware-tom od Apr 26. Ono što nisam poslao, a bogami još ni skinuo je prilagođeni TeX iz SLS distribucije. Biće uskoro i to.. -- [This is X Insurance Co - How May I Shaft You?]
unix.438 mzdravkovic,
Da li neko ima program za rad sa eksternim strimerom, preko paralelnog porta, pod unix-om ?
unix.439 m.hristodulo,
>> Uh uh uh, kakve reci. Voleo bi da cujem odakle >> toliko gneva prema SCO Unix-u, pogotovu imajuci u >> vidu da je SCO Unix jedan od najprodavanijih >> Unix-a, imajuci u vidu sve vidove podrske tom >> proizvodu kao i njegovu, duz mnogo godina >> proverenu sigurnost. OK, mozda sam malo preterao, ali imajuci jako neprijatna iskustva sa programima "sysadmsh" i "custom", kao i dosta bugova i "no sync" kernel bar dva puta nedeljno (dobro dobro, em je SCO 3.2.2, em ja mozda nisam najpazljivije rukovao sa tim, ;-> ), zakljucio sam da je SCO "idiot-proof" (u stvari, on ne opravdava pozitivan smisao te reci), sto uopste ne znaci da je los. Takodje, to sto je on najprodavaniji i ima jaku podrsku, ne znaci da on odgovara svim mojim zahtevima. SCO verovatno ima bogatu klijentelu koja hoce Unix bez mnogo muke. Ali, ja imam drukcije afinitete... Na *BSD/PC sam radio dosta dugo (mada ne administratorske poslove) i nikada nisam imao velikih neprijatnosti. Da ne pominjemo razliku u nivou razvoja izmedju SysV i BSD Unixa (diskusija koja ce razviti povodom ovog pitanja, sigurno nece biti plodna...). >> Hm, SCO ne valja, BSD je odlican? Ajde da krenemo >> redom. Dodi i instaliraj BSD na onom SCSI disku i >> kontroleru sto je namenjen za osmeh. Ako se secas, bejah ja tamo da pomognem Radetu, ali izgleda da je to beznadezan slucaj. Morace tu neki noviji BSD. Rade ga vec skida... Linux, kao sto napisah ranije, ne poznajem dovoljno, tako da cu ga postedeti svojih otrovnih strela... ...ovaj put ;->> -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.440 m.hristodulo,
>> Da li moze u unixu da se napravi link >> direktorijuma na drugi dir? Na primer, hoces da napravis "fiktivni" direktorijum koji ce se zvati store, a ukazivace na /tmp: ln -s /tmp store Obrati paznju na opciju -s koja povezuje direktorijume, a zove se simbolicki link. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.441 duplex,
> Drugi nacin (mnogo lepsi) je da vezes ta dva racunara u TCP/IP > mrezu. To mozes kako preko RS232 kabla tako i preko Ethernet-a. > Procedura je kud i kamo slozenija nego kod prvog slucaja. Prvo > moras na Unix masini da uradis mkdev tcp ili netconfig zavisno > od verzije Unix-a. Tamo definises kako ide veza prema 286-ci > dakle da li je preko serijske veze (SLIP) ili ethernet-a ili > neceg treceg. Dalje, moras da definises TCP/IP adresu 286-ce. > To radis tako sto izmislis Payo da li mogu da te pitam ukoliko budem imao nekih nejasnoca vezanin za TCP/IP povezivanje, mozda cu te daviti ? dule
unix.442 duplex,
°ş°>>> Da li zna neko neki dobar komunikacioni program za Unix °ş°>>> koji podrzava Zmodem ? Moze i komercijalni proizvod. °ş°> °ş°> Jedini koji ima Zmodem a do koga ces lako doci (na FFS-u) °ş°> je ECU u /unix/comm ili /unix/sco dir-u. dali postoji neki off-line-reader na unixu koji bi mogao da cita poruke sa Sezama i da salje
unix.443 ficus,
>>> dali postoji neki off-line-reader na unixu koji bi mogao da >>> cita poruke sa Sezama i da salje Ne postoji. .
unix.444 ppekovic,
>> OK, mozda sam malo preterao, ali imajuci >> jako neprijatna iskustva sa programima "sysadmsh" i >> "custom", kao i dosta bugova i "no sync" kernel bar >> dva puta nedeljno (dobro dobro, em je SCO 3.2.2, em sysadmsh je najobicniji sistem menija koji poziva eksterne programe uz još par manjih servisa. Ne znam kakva si to neprijatna iskustva mogao da imaš sa običnim shell-om? custom služi za instalaciju ili uklanjanje celih ili delova softverskih paketa. Najveći deo problema koji navodno napravi custom prave sami korisnici jer instalaciju vrlo često rade iz multiuser moda. Šta je _no sync_ kernel? Paya
unix.445 ppekovic,
>> Da li neko ima program za rad sa eksternim strimerom, preko paralelnog >> porta, pod unix-om ? Tebi verovatno treba drajver. No, nisi rekao ni koji je Unix ni koji je strimer. Paya
unix.446 ppekovic,
>> Payo da li mogu da te pitam ukoliko budem imao nekih nejasnoca vezanin >> za TCP/IP povezivanje, mozda cu te daviti ? Ma pitaj, zato konferencije (a i moderatori :)) služe. Paya
unix.447 slom,
Ima li neko NFS za Xenix ? sm
unix.448 m.hristodulo,
>> Sta je _no sync_ kernel? Sistem ne moze da se podigne vec ispise: "no sync, please reboot", ili nesto u tom stilu... Kazem, sigurno sam bio malo neobjektivan, pa svoje greske svalio na operativni sistem, ali mi se filozofija i koncepcija ni malo ne svidja... Ukusi su razliciti. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.449 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: unix Date: Thu, 5 May 1994 16:26:05 GMT E fino. Zakacio sam probe radi direktorijum /usr/glisin/custom za /custom i sada ne znam kako da ga otkacim ;-))) Pomagajte! O:-)
unix.450 m.hristodulo,
>> E fino. Zakacio sam probe radi direktorijum >> /usr/glisin/custom za /custom i sada ne znam kako >> da ga otkacim ;-))) Pomagajte! O:-) rm /usr/glisin/custom Time se briše samo simbolički link, ali ne i direktorijum na koji on ukazuje, niti njegov sadržaj... -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.451 mzdravkovic,
>>>> Da li neko ima program za rad sa eksternim strimerom, preko >>>> paralelnog porta, pod unix-om ? >> >> Tebi verovatno treba drajver. No, nisi rekao ni koji je Unix ni >> koji je strimer. Unix je SCO 3.2.4.0 , strimer je CONER 3,5 inca eksterni, prenosivi. Strimer lako moze da se prikljuci na kontroler umesto disketne jedinice, ali to zahteva otvaranje racunara. Mnogo elegatnije resenje je preko paralelnog porta, ali je potreban program za to.
unix.452 todorp,
Hi! Instalirao sam Linux i sad se ubijam da konfigurisem XFree86 da radi. Elem, imam herkulesa i lepo kaze da treba da se u Xconfig stavi HGA2. Ja stavim ali on ga ne konstatuje, vec stalno trazi ili HGA2 ili BDM. So, pomagajte :) Ako bi neko mogao da mi posalje svoj Xconfig ili neki hint :) Pozdrav od Todora .s
unix.453 duplex,
°ş°> Ŕ Ma, ok to, ali mene zanima ono drugo. Dakle: kako presnimiti °ş°> Ŕ Unixove boot diskete sa 1.2 MB na 1.44 MB? Zna °ş°> li ko? °ş°> °ş°> mozda moze da pomogne program CopyQM - eksplicitno kazu da °ş°> kopira diskete bez obzira na sistem: °ş°> Program je SW, ne znam da li ga ima na Sezamu. Da li postoji negde gde se moze skinuti !
unix.454 duplex,
°ş°> Takodje, to sto je on najprodavaniji i ima °ş°> jaku podrsku, ne znaci da on odgovara svim mojim °ş°> zahtevima. SCO verovatno ima bogatu klijentelu koja °ş°> hoce Unix bez mnogo muke. Ali, ja imam drukcije °ş°> afinitete... ^^^^^^^^^^^ Nemoj reci da volis da se mucis i da je dobar Unix samo onaj koji je muka i iznad svega komplikovan. I ovako ima dosta predrasuda o Unixu na ovim prostorima nemoj jos i da podgrevas takve predrasude... │ ┌┐ ┌┤│││├┘ └┘└┘└└─
unix.455 duplex,
°ş°> : Ima li ovakvo povezivanje PC-a na UNIX ( od PC-a se °ş°> ocekuje samo da : budu terminali) nedostataka u odnosu na °ş°> klasicno povezivanje : preko seriskih kablova ? °ş°> blistaju u emulacijama, to i nije neki problem... Sve ostalo °ş°> ide kao prednost TCP/IP u odnosu na serijsku vezu, od °ş°> opterecenja host-a, preko brzine komunikacije pa do °ş°> mogucnosti prenosa fajlova... Koju je maksimalnu brzinu moguce postici preko TCP/IP-a ? │ ┌┐ ┌┤│││├┘ └┘└┘└└─
unix.456 duplex,
°ş°> Pocetak je bio veoma los ... novi ODT ima 6-7 disketa vise °ş°> nego prethodni. Dakle, idemo 80 disketa, stavi pa izvadi :) °ş°> Grozno. ....... °ş°> ponuio upgrade. Ok. hocu upgrade. Sve je to lepo radilo, °ş°> install je instalirao samo one pakete koje sam imao na °ş°> prethodnoj verziji, sto je znacilo da sam morao da ubacujem °ş°> nekih 15-ak disketa manje. Stvarno na koliko ide disketa ODT 3.0 ? °ş°> prompta, ... :) Iznenadio sam se da sve to savrseno brzo °ş°> radi na 8M RAM-a. Sa koliko RAM-a je kod tebe protrcao ODT 3.0 ? °ş°> ODT 3.0 sam instalirao jutros i ovo su samo prvi utisci. °ş°> Za nedelju-dve, kad malo ozbiljnije pogledam novitete, °ş°> napisacu novu poruku. Bilo bih lepo kada bih i dalje slao poruke o tvojim utiscima sa ODT-om, jer mene zanima zato sto sam relativno nov u Unix svetu a potpuno nov u odnosu prema ODT-u. │ ┌┐ ┌┤│││├┘ └┘└┘└└─
unix.457 novim,
Uvek kad zatreba, nije tu. Evo ga onda ovde (RAWRITE.EXE). Ps: Ako Payu ne mrzi, neka ga baci i na FFS, ne jede leba. :) rawrite.zip
unix.458 wizard,
> Jel neko rešio problem IMPORT-a plain ASCII-a u AmiPro 3.0 ? > Ja nisam :( Nisam ni ja rešio taj problem. Znam i razlog. Nisam ga ni imao.
unix.459 postmast,
From: zoranp@fon (Zoran Petrovic) Subject: Re: unix Date: Mon, 9 May 1994 08:02:29 GMT Miroslav Hristodulo (m.hristodulo@sezam.UUCP) wrote: : >> Sta je _no sync_ kernel? : Sistem ne moze da se podigne vec ispise: "no : sync, please reboot", ili nesto u tom stilu... Pitanje ? Posle cega se javila doticna poruka ! Da li posle fsck root sistema ili neceg drugog ? --
unix.460 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Date: Tue, 10 May 1994 15:09:53 GMT Dusan Hadnadjev (duplex@sezam.UUCP) wrote: : Koju je maksimalnu brzinu moguce postici preko TCP/IP-a ? Pa, to dosta zavisi od nekoliko faktora (recimo: broj masina u mrezi, vrsta masina, itd.) ali , posto pitas o _maksimalnoj brzini_ : po nekim mojim dosadasnjim iskustvima: nesto oko 100 Kb (paznja: Kbajta!) u sekundi. -- Tihomir Pelic Preferred e-mail: in YU: tiho@fon.fon.uni-bg.yu ~~~~~~~~~~~~ foreign: tiho%fon.uucp@moumee.calstatela.edu [Alternate e-mail: vi: 5 lines deleted ... ]
unix.461 duplex,
> From: tiho@fon (Tihomir Pelic) > Subject: Re: unix > Date: Tue, 10 May 1994 15:09:53 GMT > : Koju je maksimalnu brzinu moguce postici preko TCP/IP-a ? > > Pa, to dosta zavisi od nekoliko faktora (recimo: broj masina u > mrezi, vrsta masina, itd.) ali , posto pitas o _maksimalnoj > brzini_ : po nekim mojim dosadasnjim iskustvima: nesto oko 100 > Kb (paznja: Kbajta!) u sekundi. Reci mi koliko je korisna knjiga "Vodic za povezivanje" u izdanju Micro Knjige iz Beograda sto se tice TCP/IP, UUCP (unix) │ ┌┐ ┌┤│││├┘ └┘└┘└└─
unix.462 m.hristodulo,
>> Nemoj reci da volis da se mucis i da je dobar >> Unix samo onaj koji je muka i iznad svega >> komplikovan. I ovako ima dosta predrasuda o Unixu >> na ovim prostorima nemoj jos i da podgrevas takve >> predrasude... Neću reći da volim da se mučim i da je dobar Unix samo onaj koji je muka i iznad svega komplikovan. Obično "bez mnogo muke" znači i "bez mnogo mogućnosti"... Na to sam mislio. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.463 m.hristodulo,
>> : Sistem ne moze da se podigne vec ispise >> : "no : sync, please reboot", ili nesto u tom stilu... >> Pitanje ? Posle cega se javila >> doticna poruka ! Da li posle fsck root sistema >> ili neceg drugog ? Dešava se, kao što je i pisalo, pri podizanju sistema, pri prvom uključivanju i svim kasnijim reboot-ovima. Naravno, to je bilo izazvano nekom mojom greškom... -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.464 mjevta,
>> Instalirao sam Linux Koliko disketa zaprema Linux i kako moze da se nabavi?
unix.465 dragisha,
-> Hi! -> Instalirao sam Linux i sad se ubijam da konfigurisem XFree86 da radi. -> Elem, imam herkulesa i lepo kaze da treba da se u Xconfig stavi HGA2. Ja -> stavim ali on ga ne konstatuje, vec stalno trazi ili HGA2 ili BDM. So, -> pomagajte :) Ako bi neko mogao da mi posalje svoj Xconfig ili neki hint -> :) Tebi ćemo da pomognemo u grupi, a ovo ću da iskoristim kao šlagvort :). Helem, XFree se konfiguriše sa par redova u par konfiguracionih fajlova, a ukoliko se runlevel postavi na 6, automatski će biti startovan prilikom dizanja mašine i to sa xdm koji nudi servise ekvivalente getty, login,, na tekstualnim terminalima. Za razliku od X-a na recimo FreeBSD, pod Linux ostaje i jedna tekst konzola koja itekako može da pomogne ako se nešto zabrlja u X konfiguraciji. Lično preferiram runlevel 5 (6 virtuelnih konzola) i iz njega startujem X kad mi zatreba. BTW, Linux podržava shared libraries (*BSD će izgleda da podrži u jednoj od dolazećih verzija, izvor malenovi) što veoma smanjuje potrebe za diskom i RAM memorijom. Kod X-a koji je monstruozno velik, ovo veoma mnogo znači. Ja tjeram X na 486/DX 50 sa 8 Mb RAM i 16 Mb swap i to sjajno radi sa 5-6 klijenata u prosjeku, plus svih šest virtuelnih konzola koje runuju barem bash (oko 300kb valjda). Juče sam oborio FreeBSD tako što sam lupio zip nešto, a radi se o mašini sa 16Mb RAM i 50+ Mb swap. Aferim!:) (ovo sve važi za Slackware distribuciju Linux-a) -- [Are Cheerios really donut seeds?]
unix.467 novim,
" Koliko disketa zaprema Linux i kako moze da se nabavi? Spremiš oko 45 disketa od 1.44 - to je uglavnom sve. Kad spremiš, javi se meni na mail - uzećeš ceo paket, prekopirati ga, i vratiti za dan-dva (pošto je dosta ljudi trenutno zainteresovano, diskete kruže). Ako imaš 50-ak MB na hard disku (Dosova particija), možeš cep paket da presnimiš i na njega, pa odatle instaliraš. (To je tzv. SlackWare distribucija.) Za instalaciju svega je potrebno oko 120 MB na particiju za Linux. (Koliko se može sve to umanjiti, zavisi od apetita; nadam se da ću u toku vikenda moći da pošaljem neku precizniju informaciju šta sve i koliko zauzima, i šta nije baš nužno). Ovo važi i za sve druge, koji žele Linux. Ali, pre svega, svako koga zanima neka najpre skine onaj FAQ o Linuxu koji je, kao fajl uz poruku, poslao u ovu temu Dragisha pre par nedelja. Tamo piše dosta toga, naročito oko same instalacije (vrlo je, inače, jednostavna). Sve lepo radi, zaista, trenutno nas nekoliko pokušavamo da rešimo pitanje naših slova (i u tekst i u XWin modu), Dos emulaciju i slično, dakle - osnovne stvari za svakodnevnu upotrebu, što je i glavno. Princip Linuxa je: share knowledge (& not only ware). Rekao bih da ima sjajnu budućnost (sve više ljudi rade na njemu i sve je bolji; aplikacije bukvalno izlaze svakih par dana, i mnoge su jako dobre). Paket koji je kod mene sa Interneta je dovlačio Dragisha. Njemu sav kredit. Za koji dan stiže i Linux iz Rumunije, pa ćemo uporediti oba paketa i videti šta-kako-koliko. Ideja je: što nas je više, pre ćemo ga srediti za svoje potrebe. Zato, ako želite, javite se slobodno. Linux je, inače, freeware, ili, kako sam glavni autor kaže, Finac Linus - "copylefted". - Drugim rečima, besplatan je, i može se koristiti bez problema. Uz većinu glavnih programa, uključujući i kernel, ide i source - pa, ako neko hoće da ga podešava, eto prilike. Bilo bi sjajno kad bi se našao neki komp. na Beo-mreži na kojem bi se držao Linux i gde bismo bacali patch-ve i nove stvari, da bude svima pristupačno; tu bi išla i dokumentacija onoga što uspemo da uradimo u cilju "pripitomljavanje" Linuxa, dakle - neka vrsta "baze" Linux-a (Eh. da smo na Internetu, pa da napravimo i jedan pravi Lunux Mirror Site.) Linux: LIčNi UniX. :)
unix.468 novim,
" kasnijim reboot-ovima. Naravno, to je bilo izazvano " nekom mojom greškom... Mislim da nije tvoja greška, već dotični paket - a koji je ili negde bagovit, ili, što je najverovatnije, greška u jednom od fajlova koji su pretpreli neku disketnu havariju (bad sectors, pa je neko vadio fleku, ali je fajl ipak ostao oštećen...) - Take Linux, man ("and it is full of bsdisms, too..."). :)
unix.469 novim,
Uz poruku je fajl, u kojem je sadrzaj disketa, tj. programa koji cine SlackWare kolekciju Lunuxa (v. 1.08). Iz ovoga mozete steci predstavu koliko je sta, cemu sluzi, od cega se sastoji, itd. Uzivajte. :) linuxvol.zip
unix.470 brano,
Trenutno radim na elektronskoj posti umrezenih pc racunara pod unixom. Nije problem u samoj unixovoj posti, vec u posti jednog softverskog paketa. Radim sa Uniplex Bussines Software-om koji omogucava elektronsku postu izmedju umrezenih racunara. Problem je sljedeci. Kad posaljem postu sa jednog racunara iz Uniplexove poste ona se primi u unix sanduce, ali se ne prima u Uniplex sanduce. Probao sam sve sto pise u Administrator Guide-u da ovo sredim, ali nisam uspio. Da li postoji mogucnost da ovo ne radi zbog istog serijskog broja paketa koji koristim (Uniplex)? Izvinjavam se na dugoj poruci, i na tome sto sam mozda pogrijesio konferenciju. Hvala queen-u na pomoci!
unix.471 dvesic,
Molim postovanu gospodu da mi na sledecih nekoliko malih pitanja odgovore sto detaljnije : - Kakva je Unix masina potrebna za kompletno opsluzivanje 10, 20, ... do recimo 50 terminala, sto glupih VT, sto emulacija na PC-u, sto udaljenih terminala preko modema ? Pri tom me zanima kompletna konfiguracija, u smislu: procesor, RAM memorija, disk, Multi I/O (zbog serijskih portova) itd, itd ... Jedan procesor, vise procesora; jedan server ili vise servera ... Tacnije, kompletna specifikacija za kupovinu iste, kao i terminala. - Kakva su vasa iskustva sa radom na vise terminala istovremeno ? Imate li iskustva sa centralizovanom bazom na serveru kojoj pristupaju mnoge stanice ? Kakve su performanse udaljenih terminala ? Kakve su performanse celog sistema ? Kakav je odnos efikasnost/cena/dalja nadgradnja Unix i PC-Novell sistema ? Sta je bolji izboor (i zasto) ? Vrlo rado bih cuo diskusiju o upotrebiljivosti Unix-a, i baza podataka u sadasnjem trenutku, sa trenutno dostupnim hardverom i softverom za razvoj istog.
unix.472 ppekovic,
>> Koju je maksimalnu brzinu moguce postici preko TCP/IP-a ? To najviše zavisi od nižih slojeva tj. od korišćenog medija za prenos podataka. TCP/IP recimo možeš da pustiš i preko 1200 modema (može i 300 :))). Ako ide recimo preko mrežnih kartica, dosta zavisi od samih kartica (Inteligentne, glupe, ...) ali od implementacije TCP/IP-a. Tako recimo sa FTP PC/TCP na MSDOS mašini vezanoj na SCO Unix mašini sa NE2000plus karticama postižem max 150K/s dok između dve Unix mašine ide i preko 200 sa istim karticama. Ovo su samo neki primeri, a ako te zanima nešto konkretnije, pošalji podatke o mrežnoj konfiguraciji kroz koju bi proterao TCP/IP pa ću ti napisati detaljnije šta možeš da očekuješ. Paya
unix.473 ppekovic,
>> Stvarno na koliko ide disketa ODT 3.0 ? Kao što sam i napisao na nešto malo preko 80 1.44 disketa. >> Sa koliko RAM-a je kod tebe protrcao ODT 3.0 ? Ja imam 8M RAM-a. Na X jednostavno zaboravi bez 16M. Na mojoj mašini imam instaliran RTS, TCP/IP, NFS i sve to sasvim pristojno radi na 8M ako radiš sam na mašini i ako ne koristiš zahtevne Windows aplikacije pod Windows emulacijom. Ako ti baš treba Windows u svakodnevnom i ako bi mogao bez NFS-a, deinstaliraj ga i oslobodićeš preko 1M RAM-a. >> Bilo bih lepo kada bih i dalje slao poruke o tvojim utiscima sa ODT-om, >> jer mene zanima zato sto sam relativno nov u Unix svetu a potpuno nov >> u odnosu prema ODT-u. Biće, biće, ... Paya
unix.474 zormi,
* - Kakva je Unix masina potrebna za kompletno opsluzivanje * 10, 20, ... do recimo 50 terminala, sto glupih VT, sto * emulacija na PC-u, sto udaljenih terminala preko modema ? Vrlo jaka ;) * - Kakva su vasa iskustva sa radom na vise terminala istovremeno ? * Imate li iskustva sa centralizovanom bazom na serveru kojoj * pristupaju mnoge stanice ? Kakve su performanse udaljenih * terminala ? Kakve su performanse celog sistema ? Ja sam skeptik po tom pitanju pa nemoj da mi veruješ :). Imam Novell server koji opslužuje 120 radnih stanica bez problema i još jednu SCO Unix mašinu (iste snage) koja se muči i kad je ulogovano 10-tak korisnika. U situaciji kada su radne stanice jedva nešto slabije od centralne UNIX mašine meni je glupavo da na njima radi samo program za emulaciju terminala, a da svu obradu obezbedjuje jedan PC u multitasking-u. Dakle, ako hoćeš da imaš stanice pod DOS-om i centralnu bazu na jednom PC-u moja preporuka je Novell server uz neki client/server software za upravljanje bazom...
unix.475 rpausic,
>## Ja sam skeptik po tom pitanju pa nemoj da mi veruješ :). Imam >## Novell server koji opslužuje 120 radnih stanica bez problema i >## još jednu SCO Unix mašinu (iste snage) koja se muči i kad je >## ulogovano 10-tak korisnika. Ne verujem ti :) Ja sam video i NOVELL mrežu koja se mučila sa 5 radnih stanica :). Znam i zašto: radio je sa Clipper-om i program je očigledno bio loš. Zašto se mučila UNIX-mašina? U kojim segmentima (ispis na ekranu, pretrage po bazi, ...)? Sa kakvim softverom je i šta rađeno? Kako su bili vezani terminali na UNIX-u (serijska veza, TCP/IP)? >## U situaciji kada su radne stanice jedva nešto slabije od centralne >## UNIX mašine meni je glupavo da na njima radi samo program za >## emulaciju Izgleda glupavo, ali šta ako je jeftinije uzeti PC nego terminale? Ima li neko nešto da kaže na tu temu? Pošto radim sa PROGRESS-om, svejedno mi je da li ću sledeći posao raditi na UNIX-u ili NOVELL-u, pa me interesuje ova problematika. Zato udrite ljudi po njoj. :)))
unix.476 rpausic,
>## Ovo su samo neki primeri, a ako te zanima nešto konkretnije, >## pošalji podatke o mrežnoj konfiguraciji kroz koju bi proterao Kad je već načeta tema ... Da li neko može da napiše uporedni prikaz kvaliteta i cene rešenja UNIX mreže sa serijskim vezama i sa TCP/IP protokolima? Interesuje me i za slučaj da je fajl transfer nepotreban (samo glupe radne stanice za unos podataka). Multiport kartice sa 8 izlaza su preko 1000 DEM. Mrežne su ispod 200 komad. Koliko koštaju kablovi, i ostalo? Interesuje me i literatura za TCP/IP protokol. Ako neko zna šta, neka kaže i gde ... :)
unix.477 zormi,
* mučila UNIX-mašina? U kojim segmentima (ispis na ekranu, pretrage po * bazi, ...)? Sa kakvim softverom je i šta rađeno? Kako su bili vezani * terminali na UNIX-u (serijska veza, TCP/IP)? Pa, konkretno, radi se o bazi podataka radjenoj u Informix-u, a radne stanice se kače na UNIX (486DX/50, EISA/SCSI-2 sa 4 MB cache, 32 MB RAM...) preko TCP/IP-a i Ethernet-a. Medjutim, nezavisno od konkretnih primera u opštem slučaju je ispravnije raspodeliti procesiranje na više PC-a, a da server radi samo ono što mora, tj. servisiranje baze podataka što je slučaj sa Novell-om. žinjenica je takodje da Novell nema tako dobre alate kao Unix za tu namenu (pogotovu kada se radi o remote pristupu), ali je client/server organizacija nesumnjivo trend. (Stari vic medju projektantima sistema: client-server organizacija je kao seks medju srednjoškolcima, svi samo o tome pričaju, retko ko je pokušao to i da radi, a oni koji su pokušali - radili su pogrešno :). U krajnjem slučaju kada bi sve ostalo bilo uradjeno savršeno bolji bi rezultat dao sistem kod koga centralni server samo ažurira bazu a obrada se vrši na stanicama, nego kad i ovaj drugi posao radi server a stanice samo ispisuju slova. * Izgleda glupavo, ali šta ako je jeftinije uzeti PC nego terminale? Upravo je to slučaj. Nerazumno je danas kupovati terminale čak i kada su jeftiniji jer PC može lepo da se iskoristi i kada ne glumi terminal. Kada je već tako - treba mu dati aktivniju ulogu i u radu sa bazom.
unix.478 zormi,
* podataka). Multiport kartice sa 8 izlaza su preko 1000 DEM. Mrežne su * ispod 200 komad. Koliko koštaju kablovi, i ostalo? Kartice su 100 DM komad, kabl 1 DM/m, brzina prenosa neuporedivo veća (reda 100 kB/s), može se nakačiti i 100 terminala ko voli. Na isti kabl se može staviti i Novell server pa da radne stanice koriste oba po potrebi i želji. Ima i par nedostataka koji su pominjani (mali broj terminal emulacija u FTP software-u i sl.).
unix.479 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: Help Date: Thu, 12 May 1994 11:58:17 GMT Radi li neko sa programom 'screen'??? Muce me stvari sa promptovima. Radim u tcsh, u kome mi je definisan prompt '%~> ' (ko razume, shvatice). Kada udjem u screen, on automatski promeni prompt u '>'. Kako ovo izbeci??? BTW, jeli moguce u prompt ubaciti broj prozora (npr. da u prozoru 0 prompt bude '[0]~>' ili nesto slicno, u prozoru 1 '[1]~>' etc)??. I, za kraj: jeli moguce u .screenrc ubaciti neku shell komandu?? Ako je moguce, izvrsava li se ta komanda samo pri startovanju screen-a, ili pri pravljenju svakog novog prozora???
unix.480 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: unix Date: Fri, 13 May 1994 01:22:01 GMT Dusan Hadnadjev (duplex@sezam.UUCP) wrote: : Reci mi koliko je korisna knjiga "Vodic za povezivanje" u izdanju : Micro Knjige iz Beograda sto se tice TCP/IP, UUCP (unix) Iskren da budem, knjigu nemam, i nisam je procitao... Gledao sam je pre neki dan kod paye (Pavla Pekovica) i stekao sam utisak da vredi pare koje za nju traze... Ne uzimaj ovo zdravo za gotovo, ali mislim da ce ti biti dosta korisna ... -- Tihomir Pelic Preferred e-mail: in YU: tiho@fon.fon.uni-bg.yu ~~~~~~~~~~~~ foreign: tiho%fon.uucp@moumee.calstatela.edu [Alternate e-mail: vi: 5 lines deleted ... ] #! rnews 1613
unix.481 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Fri, 13 May 1994 11:36:28 GMT Novica Milic (novim@sezam.UUCP) wrote: >> podesava, eto prilike. Bilo bi sjajno kad bi se nasao neki komp. na >> Beo-mrezi na kojem bi se drzao Linux i gde bismo bacali patch-ve i >> nove stvari, da bude svima pristupacno; tu bi isla i dokumentacija >> onoga sto uspemo da uradimo u cilju "pripitomljavanje" Linuxa, dakle - >> neka vrsta "baze" Linux-a (Eh. da smo na Internetu, pa da napravimo i >> jedan pravi Lunux Mirror Site.) Mali predlog: ima li sanse da se na FON-u otvori direktorijum za Linux (ili u root, ili kao poddirektorijum Unix dir-a)???? >> Linux: LIcNi UniX. :) Yeah!
unix.482 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Fri, 13 May 1994 11:42:40 GMT Novica Milic (novim@sezam.UUCP) wrote: >> Uz poruku je fajl, u kojem je sadrzaj disketa, tj. programa koji cine >> SlackWare kolekciju Lunuxa (v. 1.08). Iz ovoga mozete steci predstavu >> koliko je sta, cemu sluzi, od cega se sastoji, itd. Neka ovo bude odgovor i na sve ostale poruke sa Sezama uz koje je prikacen fajl: Ne znam mnogo o funkcionisanju Beointerneta, al' bilo bi dobro na neki nacin resiti problem fajlova koji su prikaceni uz poruke. Recimo da se smestaju u neki dir na FON-u, ili slicno... Sad, znam da bi nastao haos pri administraciji svega toga (treba znati uz koju poruku je stigao dati fajl), al' mislim da bi se to uz malo dobre volje resilo. Npr.: mailer na FON-u kada primi fajl upise u poruku nesto kao 'uz poruku fajl \poruke\unix001.zip' ili slicno. Direktorijum poruke bi se mogao periodicno brisati, etc, etc... Znam, znam. Ima jos mnogo problema, al' vredelo bi probati, sta mislite???
unix.483 spantic,
> žinjenica je takodje da Novell nema tako dobre alate kao Unix za tu > namenu (pogotovu kada se radi o remote pristupu), ali je client/server Na žalost :( Ima li iko iskustva sa pristupom preko iznajmljene i komutirane linije? U smislu da može da se vidi kako to radi i dobije informacija gde softver može da se kupi za Novell Acess Server?
unix.484 .bale.,
> Izgleda glupavo, ali šta ako je jeftinije uzeti PC nego terminale? Ima > li neko nešto da kaže na tu temu? Pa ništa, uzmeš PC-je, na njih staviš DOS, a sa serverom rade direktno preko TCP/IP servisa. Ne koristiš na radnim stanicama telnet da bi se ulogovao i opteretio Unix server, već radiš maksimalni deo posla u lokalu, a komuniciraš minimalno sa serverom (softverskim, daemonom) na Unix serveru (dakle, client/server)...
unix.485 smarkov,
> implementacije TCP/IP-a. Tako recimo sa FTP PC/TCP na MSDOS mašini > vezanoj na SCO Unix mašini sa NE2000plus karticama postižem max > 150K/s dok između dve Unix mašine ide i preko 200 sa istim > karticama. Za performanse FTP-a (prema mom iskustvu) su izgleda pre svega bitne performanse file sistema. Recimo veza FTP PC/TCP (PC 66MHZ) -> AIX (IBM RISC 6000) je pokazala brzinu prenosa od 70Kb/sec :(. Staviš disk keš na PC-ju i izadješ na 400kB/sec :). Performanse NFS klijent implementacija na PC-ju su posebna priča. Maksimum koji sam dobio sa FTP IDRIVE-om (PC-66MHz) je 100kb/sec (sa druge strane je gore pomenuta RISC mašina). Slična stvar je sa NET MANAGE NFS softverom za WINDOWS (da ne spominjem performanse kada je WIN softver NFS server :( ). Može li ovo bolje ? Kakva su iskustva sa NFS-om na SCO-u, ili LINUX-u ?
unix.486 smarkov,
> Interesuje me i literatura za TCP/IP protokol. Ako neko zna šta, neka > kaže i gde ... :) Douglas Comer, Internetworking with TCP/IP, Prentice Hall Al Stevens, UNIX network programming, Prentice Hall (mislim) Mogu da se nadju u svakoj bolje opremljenoj knjižari koja drži računarsku literaturu (za vas iz Kanade, Amerike ... :) ). Potpuni opisi protokola i servisa nalazi se u RFC datotekama (RFC <-> Request For Comments) koje možeš da nadješ na UBBG-u. Kad smo već kod toga, na istom mestu može da se nadje i PD implementacija TCP/IP-ja za WINDOWS uz opis WINSOCK-a (API za TCP-IP iz WIN-a) kao i odgovarajući DLL.
unix.487 m.hristodulo,
>> ("and it is full of bsdisms, too..."). Da, to primetih... :-) Izgleda da Linux od prve zvanične verzije počinje da preuzima primat na polju Unixa za PC. Videćemo šta donose FreeBSD 1.1 (izašao) i NetBSD 1.0 (tek treba da izađe) spektakularno, ali Linux je trenutno apsolutni hit, :-) Još samo da smislim šta da stavim na moj kućni 286/16/2/40 pa da batalim MessDOS zauvek, ;-) -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.488 m.hristodulo,
>> Medjutim, nezavisno od konkretnih primera u >> opštem slučaju je ispravnije raspodeliti >> procesiranje na više PC-a, a da server radi samo >> ono što mora, tj. servisiranje baze podataka što >> je slučaj sa Novell-om. Zašto je potrebno imati samo jednu Unix mašinu? Ako su stanice bar 386SX na njih se takodje može instalirati Unix i preko TCP/IP mreže raditi client/server aplikacije. žak je to po meni upotrbljivija/isplativija/moćnija/bolja/itd... kombinacija nego MessDOS + MessNovell. >> žinjenica je takodje da Novell nema tako dobre >> alate kao Unix za tu namenu (pogotovu kada se >> radi o remote pristupu), ali je client/server >> organizacija nesumnjivo trend. Da, client/server organizacija je trend. Ali pre nego što je postala trend na Novell-u, odavno je razrađena na mrežama internet tipa. Razrađenije su aplikacije za Unixe i većina ih je po client/server principu. Jedina je stvar što cela ta stvar zahteva mnogo više održavanja. Analogija sa dvokrilcem i mlaznim avionom je očigledna... -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.489 zormi,
* Zašto je potrebno imati samo jednu Unix * mašinu? Ako su stanice bar 386SX na njih se takodje * može instalirati Unix i preko TCP/IP mreže raditi * client/server aplikacije. Naravno, to je već drugi padež. Pitanje je bilo kako iskoristiti PC-e pod DOS-om, da li kao Novell stanice ili Unix terminale. Moguće je napraviti i egzibicije tipa: DOS aplikacija na PC-u koja preko TCP/IP-a pristupa database engine-u koji radi pod Unix-om na kome se nalazi i baza. To je možda trenutno i najbolje rešenje, samo malo komplikovano.
unix.490 ppekovic,
>> Ja sam skeptik po tom pitanju pa nemoj da mi veruješ :). Imam >> Novell server koji opslužuje 120 radnih stanica bez problema i >> još jednu SCO Unix mašinu (iste snage) koja se muči i kad je >> ulogovano 10-tak korisnika. Logično kad porediš dve različite stvari. "Opslužuje 120 radnih stanica" znači da je otvoren za davanje usluga za 120 radnih stanica. Koliko od tih 120 radnih stanica u istom trenutku uopšte nešto radi, zatim, koliko njih u isto vreme pristupa podacima sa servera? Brzo ćeš doći do sličnog broja koga si pomenuo za Unix server. S druge strane, Unix mašina trpi ulogovanih!!! 10 korisnika što znači 10 shell procesa + deca procesi. Svaki od njih po xxx K memorije xxx vremenskih jedinica procesora itd. Ako baš hoćeš da porediš, onda probaj NFS ili nešto slično što bi bilo ekvivalentno Novell-ovom pristupu opsluživanja 120 stanica. Jedna od stvari kod koje je Novell u prednosti je brzina što je i logično jer Novell server ne radi baš ništa drugo osim što čeka zahteve za korišćenje uređaja, njihovu obradu i slanje odgovarajućih odgovora. Paya
unix.491 ppekovic,
>> Medjutim, nezavisno od konkretnih primera u opštem slučaju je ispravnije >> raspodeliti procesiranje na više PC-a, a da server radi samo ono što >> mora, tj. servisiranje baze podataka što je slučaj sa Novell-om. Uz dobro projektovanu distribuiranu bazu Unix nudi sve potrebne alate za optimalnu iskorišćenost resursa. Paya
unix.492 ppekovic,
>> Iskren da budem, knjigu nemam, i nisam je procitao... Gledao sam je >> pre neki dan kod paye (Pavla Pekovica) i stekao sam utisak da vredi pare koje >> za nju traze... Ne uzimaj ovo zdravo za gotovo, ali mislim da ce ti biti >> dosta korisna ... Knjiga "Vodič za povezivanje" nije početnica, već je namenjena ljudima koji imaju predznanja iz oblasti računarskog povezivanja. Dve stvari koje mi smetaju su loš prevod i iscepkanost knjige koja deluje kao gomila nabacanih činjenica. Ipak, i pored ovih zamerki smatram je veoma vrednom. U knjižarama sam je video za 40 din, na sajmu je 36 din. Paya
unix.493 ppekovic,
>> Mali predlog: ima li sanse da se na FON-u otvori direktorijum za Linux >> (ili u root, ili kao poddirektorijum Unix dir-a)???? Kada nabavimo novi disk, verovatno će biti i Linux direktorijuma, tim pre što će osmeh.fon promeniti osnovu te će sa BSD-a preći na Linux. Paya
unix.494 ppekovic,
>> Ne znam mnogo o funkcionisanju Beointerneta, al' bilo bi dobro na neki nacin >> resiti problem fajlova koji su prikaceni uz poruke. Recimo da se smestaju >> u neki dir na FON-u, ili slicno... Sad, znam da bi nastao haos pri >> administraciji svega toga (treba znati uz koju poruku je stigao dati fajl), >> al' mislim da bi se to uz malo dobre volje resilo. Zašto ti to ne bi probao da rešiš? I instalacija news-a i pratećih programa i pravljenje gomile sitnih utility-a koji pomažu administraciji svega toga je proistekla iz mog entuzijazma kojeg mi ni danas ne nedostaje ali ne mogu sve da stignem. Dakle, kompajler u ruke, ... :) Paya
unix.495 dragisha,
Subject: Re: unix -> Neka ovo bude odgovor i na sve ostale poruke sa Sezama uz koje je -> prikacen fajl: -> -> Ne znam mnogo o funkcionisanju Beointerneta, al' bilo bi dobro na neki -> nacin resiti problem fajlova koji su prikaceni uz poruke. Recimo da se -> smestaju u neki dir na FON-u, ili slicno... Sad, znam da bi nastao haos -> pri administraciji svega toga (treba znati uz koju poruku je stigao dati -> fajl), al' mislim da bi se to uz malo dobre volje resilo. Najjednostavnije rješenje koje Sezamu ne bi donijelo troškove je da se napravi nalog na kome postoji samo conf file komanda i to da radi samo za teme koje se šeruju sa BIntom i da radi od 3-6 ujutro i da omogućava max 1-2 ulogovana korisnika. Ovo je naravno ekstremno nepogodno za korisnike, ali nešto između bi sigurno moglo da se nađe. Svojevremeno sam to na Hobbitonu rješavao tako što sam svaki file ispod nekog limita pri kačenju uuenkodovao i lijepio na kraj teksta prije uux-ovanja (ko razumije shvatiće:). Takvo rješenje je prilično ok, ali pošto troškove prenosa prebacuje na pošiljaoca... -- [So many readers.....so little time.]
unix.496 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: unix Date: Fri, 13 May 1994 22:34:17 GMT Mislim da je potrebno obratiti paznju na neke stvari kada je u pitanju visekorisnicki rad i UNIX. Evo o cemu se radi: Koliko primecujem, kompletna diskusija se vrti na temu PC-a i UNIX instalacija na PC arhitekturi. PC dominira trzistem ali mi se cini da mnogi jureci samo za niskom cenom zoboravljaju da je PC arhitektura, ma kako ona u poslednje vreme 486-ticovana ili Pentiumisana, u osnovi namenjena da na njoj radi DOS za JEDNOG korisnika, pa stoga jednostavno ne postoji nista od hardvera koji bi podrzavao visekorisnicki rad. Zato bih skrenuo paznju onima koji bi UNIX bacili u ralje teske komercijalne eksploatacije da za vrlo ozbiljne primene malo razmisle i o arhitekturama koje NISU PC! UNIX sistem je pravljen za takve masine koje su projektovane da budu visekorisnicke i normalno je da se nekima cini da se UNIX gusi na PC-u. Naravno, jer je PC arhitektura TESNA za UNIX. Tako ispadne, da su moderne 486-tice i Pentiumi nominalno znatno brze od recimo nekih Digital ili IBM masina, ali da se u visekorisnickom radu toliko brzo udave da ih upravo naizgled sporiji i stariji racunari lako nadmase po efikasnosti i upotrebljivosti jer im je hardver projektovan da radi bas u takvim uslovima. Mislim da je potrebno i o ovome voditi racuna i razlikovati UNIX na PC platformi (koji je u osnovi ipak igracka, mada prilicno dobra) i UNIX na masinama na kojima se nece osecati kao da je u tesnim cipelama.
unix.497 robert,
>> Moguće je napraviti i egzibicije tipa: DOS aplikacija na PC-u koja preko >> TCP/IP-a pristupa database engine-u koji radi pod Unix-om na kome se >> nalazi Još lepše (user friendly) je uraditi Win aplikaciju koja se poveže sa UNIX DB serverom preko TCP/IP-a. To može da bude zaista veoma efikasno. Napravi se Win aplikacija koja u lokalu prikuplja podatke, radi neko osnovno sređivanje a samo kada je potrebno, šalje upite DB manager-u na UNIX mašini koji onda vraća tražene podatke. Ovako se dobija, recimo, prilično moderan izgled i način rada kroz komfor korišćenja Windows-a plus sigurnost podataka sa nekim UNIX DBMS.
unix.498 spantic,
> Dve stvari koje mi smetaju su loš prevod i iscepkanost knjige koja > deluje kao gomila nabacanih činjenica. Ipak, i pored ovih zamerki Ona i jeste tome namenjena. Više služi kao pregled pojmova, nego kao priručnik. Što se ciljne grupe tiče, može se slobodno shvatiti i kao priručnik za podučavanje osnovama povezivanja.
unix.500 zormi,
* da budu visekorisnicke i normalno je da se nekima cini da se UNIX gusi na * PC-u. Naravno, jer je PC arhitektura TESNA za UNIX. Tačno tako, svedoci smo da iako UNIX za PC postoji odavno, tek u poslednje vreme je došlo do njegove ekspanzije sa pojavom najnovijih Intel procesora, inteligentnih local bus adaptera i sl.
unix.501 zormi,
* Logično kad porediš dve različite stvari. "Opslužuje 120 radnih * stanica" znači da je otvoren za davanje usluga za 120 radnih ... * S druge strane, Unix mašina trpi ulogovanih!!! 10 korisnika što * znači 10 shell procesa + deca procesi. Znao sam da će odmah da skoče UNIX-ovci. :) Niko nije rekao "Unix je gori od Novell-a". Nama starijim ozbiljnim ;) ljudima takve navijačke izjave ne priliče. UNIX je višekorisnički višeplatformski operativni sistem opšte namene, dok je Novell usko specijalizovan za deljenje mrežnih resursa. Dakle, ne radi se o dve realizacije iste stvari koje mogu da se porede (kao npr. ARJ i PKZIP), već o dve vrlo različite koncepcije od kojih svaka ima svoje prednosti zavisno od zadatka koji treba obaviti (zato ja kod sebe koristim oba). žovek ima problem (vrlo aktuelan) da li da za upravljanje bazom podataka iskoristi PC Novell sa PC DOS/Windows radnim stanicama ili PC UNIX sa PC terminal emulatorima. S obzirom da su procesne mogućnosti današnjih PC-a bolje iskorišćene u prvom slučaju, bar teorijski, predlažem to rešenje. To se slaže i sa nekim praktičnim rezultatima koje sam dobio, uz bitnu ogradu da za Novell ipak ne postoji tako mnogo i tako dobrih paketa za upravljanje bazama kao za UNIX. Zbog toga bi neko optimalno rešenje za profesionalni database sistem u ovom trenutku bila kombinacija: Novell server sa koga bi DOS/Windows radne stanice koristile programe, izmedju ostalih i client software za upravljanje bazom na UNIX serveru (na istoj kablaži) preko TCP/IP-a, SQL-a i nekog UNIX database engine-a. Prema tome, UNIX da, ali ako su radne stanice iole moćnije onda sa client server organizacijom, a ne samo terminal emulatorom. * stanica. Koliko od tih 120 radnih stanica u istom trenutku uopšte * nešto radi... Kad već pitaš, u proseku 50-tak stanica radi pod Windows-ima i njegovim aplikacijama sa Novell servera jer imaju male diskove ili ih nemaju uopšte. * porediš, onda probaj NFS ili nešto slično što bi bilo ekvivalentno * Novell-ovom pristupu opsluživanja 120 stanica. Nisam merio, ali koliko sam video po časopisima Novell server je brži od odgovarajućeg Unix NFS-a što je i normalno jer je Novell optimizovan upravo za tu namenu dok Unix ima mnogo širi zadatak. Takodje je dvostruko brži i od odgovarajućeg Windows NT servera (to sam merio) jer ovaj virtualizuje sve uredjaje pa i mrežnu karticu i disk preko HAL-a. Medjutim, nema potrebe u ovoj diskusiji opšteg tipa porediti razne verzije raznih OS-ova već samo njihove koncepcije i primerenost tih koncepcija raznim zadacima. Ionako će sve preuzeti Windows NT :) koji ima najširu koncepciju, samo još da ga isprogramiraju kako treba... ;)
unix.502 dragisha,
-> >> Mali predlog: ima li sanse da se na FON-u otvori direktorijum za -> Linux >> (ili u root, ili kao poddirektorijum Unix dir-a)???? -> -> Kada nabavimo novi disk, verovatno će biti i Linux -> direktorijuma, tim pre što će osmeh.fon promeniti osnovu te će sa -> BSD-a preći na Linux. Hmm, još Nikola da apgrejduje Teslu :) i da definitivno iskorijenimo BSD u Srba:)). -- [History is a set of lies agreed upon.]
unix.503 ppekovic,
>> Tako ispadne, da su moderne 486-tice i Pentiumi nominalno znatno brze od >> recimo nekih Digital ili IBM masina, ali da se u visekorisnickom radu >> toliko brzo udave da ih upravo naizgled sporiji i stariji racunari lako Digital, IBM i ostale "velike" mašine uglavnom izdvajaju kartice i dodaci za rad sa periferijama i u tome je njihov ključ uspešnog hendlovanja mnogo korisnika. Primera radi, kad imaš dummy n port RS232 ili 422 karticu, svaki znak koji stiže preko nje procesor mora pojedinačno da obrađuje bez ičije pomoći što strašno koči mašinu. Izračunaj samo za vezu na 19200 npr. pri intenzivnom saobraćaju (SLIP - TCP/IP) koliko puta u sekundi procesor biva prekinut u redovnim poslovima. Ako nabaviš inteligentnu karticu, mašina će poleteti. Slična je priča i sa mrežnom karticom. Dodaj tu još i dobar cache disk kontroler i videćeš da PC mašine i te kako mogu da podnesu veliki broj korisnika. Naravno, ne treba zaboraviti da je potrebno dosta RAM-a, prosto rečeno onoliko koliko će obezbediti nikakav ili minimalan swap na disk. Već sa ovakvom mašinom i dobro optimizovanim kernel parametrima možeš postići jako lepe rezultate. Kad si pomenuo Pentium, ne zaboravi da pentium procesori bez problema rade zajedno i da ako kupiš PCI ploču dobijaš zaista dobru mašinu. Paya P.S. Navijam za PowerPC! :)
unix.504 postmast,
Subject: unix Date: Sat, 14 May 1994 15:49:00 * U originalnoj poruci za All, Pajic Srdjan kaze: *> From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) *> Ne znam mnogo o funkcionisanju Beointerneta, al' bilo bi *> dobro na neki nacin *> resiti problem fajlova koji su prikaceni uz poruke. Recimo *> da se smestaju Mozda je bolje da se fajlovi smestaju u samu poruku ili dodatne poruke sa uncode - decode :) ako se bese tako pise :)) programom. Jednostavnije je i ne treba dir ...Ako medju njima ima neki interesantniji fajl za vise ljudi , mozda bi za njih trebalo da se otvori neki dir. * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* (38:103/114)
unix.505 postmast,
From: smilic@breza (Sasa Milic) Subject: Re: unix Date: Mon, 16 May 1994 14:04:59 GMT Robert Popovic (robert@sezam.UUCP) je napisa-la/o: : >> Moguce je napraviti i egzibicije tipa: DOS aplikacija na PC-u koja preko : >> TCP/IP-a pristupa database engine-u koji radi pod Unix-om na kome se : >> nalazi : Jos lepse (user friendly) je uraditi Win aplikaciju koja se poveze : sa UNIX DB serverom preko TCP/IP-a. Uzmes lepo Oracle*Forms pod DOS-om ili Windows-om i preko SQL*Net-a ga vezes na Oracle bazu na UNIX-u ili bilo cemu drugom sto je u mrezi. Mozes i iz Access-a i mnogih drugih pristupati Oracle bazi, samo treba da imas SQL*Net na PC-ju.
unix.506 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Tue, 17 May 1994 16:59:07 GMT Aleksandar Ninkovic (alenin@infosys.setnet.co.yu) wrote: >>Mozda je bolje da se fajlovi smestaju u samu poruku ili dodatne poruke sa >>uncode - decode :) ako se bese tako pise :)) programom. Jednostavnije je i ne >>treba dir ...Ako medju njima ima neki interesantniji fajl za vise ljudi , >>mozda bi za njih trebalo da se otvori neki dir. RAzmisli na sta bi licila poruka sa prikacenim fajlom od 200K ???? Ja Beointernetu pristupam preko buefhp, i svaka poruka se prenosi sa FON-a na HP pre nego sto je procitam. To prakticno znaci da ja cekam po 5-6 minuta i za fajlove koji me apsolutno ne interesuju... Mislim da to nije pravo resenje.
unix.507 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Tue, 17 May 1994 17:01:18 GMT Pavle Pekovic (ppekovic@sezam.UUCP) wrote: >> Zasto ti to ne bi probao da resis? I instalacija news-a i >>pratecih programa i pravljenje gomile sitnih utility-a koji pomazu >>administraciji svega toga je proistekla iz mog entuzijazma kojeg >>mi ni danas ne nedostaje ali ne mogu sve da stignem. Dakle, >>kompajler u ruke, ... :) OK, al' u frci sam (jun dolazi :( ). Posle roka ce napravimo nesto ;)
unix.508 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: unix Date: Tue, 17 May 1994 17:10:55 GMT Dragisa Duric (dragisha@sezam.UUCP) wrote: >> Najjednostavnije rjesenje koje Sezamu ne bi donijelo troskove je da se >>napravi nalog na kome postoji samo conf file komanda i to da radi samo za >>teme koje se seruju sa BIntom i da radi od 3-6 ujutro i da omogucava max >>1-2 ulogovana korisnika. Ovo je naravno ekstremno nepogodno za korisnike, >>ali nesto izmedu bi sigurno moglo da se nade. Da, al' sta ako neko sa fon-a zeli da prikaci neki fajl za poruku??
unix.509 markom,
*** Subject: unix *** Date: Sat, 14 May 1994 15:49:00 (...) *** * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* (38:103/114) Ma sve je ovo OK, ali ko je poslao ovu poruku ?????
unix.510 ppekovic,
>> Znao sam da će odmah da skoče UNIX-ovci. :) >> >> Niko nije rekao "Unix je gori od Novell-a". Nama starijim ozbiljnim ;) >> ljudima takve navijačke izjave ne priliče. Onda stariji i ozbiljni moraju da se preciznije izražavaju. :) Naravno da tvoju poruku nisam shvatio kao navijačku, nego sam hteo da onima koji nisu baš vični Unix-u i Novell-u pokušam da malo detaljnije predstavim odnose mogućnosti Novell-a i Unix-a i u suštini rekao upravo ono što si ti napisao u nastavku poruke na koju odgovaram. :) >>* porediš, onda probaj NFS ili nešto slično što bi bilo ekvivalentno >>* Novell-ovom pristupu opsluživanja 120 stanica. >> >> Nisam merio, ali koliko sam video po časopisima Novell server je brži od >> odgovarajućeg Unix NFS-a što je i normalno jer je Novell optimizovan >> upravo za tu namenu dok Unix ima mnogo širi zadatak. Takodje je dvostruko U nastavku teksta koji si citirao ja sam upravo to i napisao. :) Paya
unix.511 zloboleon,
ňňň*** * Origin: ňňň*** * SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* ňňň (38:103/114) ňňň ňňň Ma sve je ovo OK, ali ko je poslao ovu poruku ????? Bilo je (valjda) nešto reči o ulaženju SET NET-a u Beo(inter)net !?!
unix.512 balsa,
*>*** Subject: unix *>*** Date: Sat, 14 May 1994 15:49:00 *>(...) *>*** * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* (38:103/114) *> *>Ma sve je ovo OK, ali ko je poslao ovu poruku ????? Setnet i BINT razmenjuju neke konferencije. Sa Setneta poruke dolaze sa normalnim zaglavljem u kojem postoji "From:" polje; ako ih čitaš sa Osmeha, recimo, videćeš ime pošiljaoca. E sad, zašto Sezam profiltrira i "From:" liniju, nije mi jasno. :)
unix.513 dejanr,
>> E sad, zašto Sezam profiltrira i "From:" liniju, nije mi jasno. :) Format u kome stigne zaglavlje je nešto drugačiji od FON-ovog. Sredićemo ovih dana da i ta linija bude korektno prenesena.
unix.514 postmast,
From: glisin@fon (Ivan Glisin) Subject: Re: unix Date: Sat, 21 May 1994 12:55:23 GMT HELP! Kada dam 'fsck /dev/rroot' dobijem u fazi jedan poruku POSSIBLE FILE SIZE ERROR I=636 Jedino sto primecujem da se desava cudno je da FoxPlus prijavi neku gresku oko otvaranja '/dev/tty' (bas samo 'tty' bez icega iza!) i da mi 'pg' kaze 'pg: cannot reopen stdout'. Ovakve 'efekte' sam primetio posto sam dodao UUCP na sistem. Inace, sve radi kako treba sa 'root' user-a, sa ostalih nece. Gledao sam '/dev' i dozvole su setovane kako treba. Sistem se dize kako treba i ne prijavljuje nista. Prilikom obaranja sa 'shutdown' takodje prijavi da je sve ispravno uradjeno. Radi se o SCO XENIX 386 v2.3. Ima li neko ideju sta bi moglo da bude i kako da resim problem?
unix.515 umajstorovic,
>> Kada dam 'fsck /dev/rroot' dobijem u fazi jedan poruku >> POSSIBLE FILE SIZE ERROR I=636 To ti kaze da file sa inode-om br 636 ima nekakvu gresku u duzini. Kazi jedno ls -"po svim direktorijumima i prikazi mi inode" (zaboravio sam koje su opcije :) u fajl. Poosle jedno grep 636 fajl i vidi koji ti fajl pravi problem. Ako je neki bezveze, ti ga ubij, tako ces sigurno da izbegnes gornju gresku.
unix.516 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: unix Date: Sun, 22 May 1994 08:19:55 GMT Ivan Glisin (glisin@fon) je napisao(la): : Kada dam 'fsck /dev/rroot' dobijem u fazi jedan poruku : POSSIBLE FILE SIZE ERROR I=636 : Jedino sto primecujem da se desava cudno je da FoxPlus prijavi : neku gresku oko otvaranja '/dev/tty' (bas samo 'tty' bez icega iza!) /dev/tty je tekuci device za svakog user-a, tj. bez obzira preko kog device-a se user log-ovao, ako pise i cita na i sa /dev/tty to ce ici na njegov terminal tj. sa njegove tastature (ili eventualno drugih uredjaja). Konkretno, otkucaj echo "hi!" > /dev/tty. Nije bitno sa kog user-a. : i da mi 'pg' kaze 'pg: cannot reopen stdout'. Ovakve 'efekte' sam : primetio posto sam dodao UUCP na sistem. Inace, sve radi kako treba : sa 'root' user-a, sa ostalih nece. Gledao sam '/dev' i dozvole su setovane : kako treba. Jesi li siguran da su setovane kako treba. Ne secam se tacno u kom direktorijumu se nalaze permission fajle na Xenix-u, ali potrazi recimo u /etc/perms i uradi jedno fixperm /etc/perms/_fajl_ gde je _fajl_ ime datoteke u kojoj se nalazi /dev/tty (rtsmd na SCO Unix-u).
unix.517 postmast,
Subject: unix Date: Sat, 21 May 1994 11:27:01 *> Ma sve je ovo OK, ali ko je poslao ovu poruku ????? *> Bilo je (valjda) nesto reci o ulazenju SET NET-a u *> Beo(inter)net !?! Dakle , da jos jednom kazem :) ...Insistirajte kod sysop-a Sezama da dorade konverter , jer od SETNet-a poruke dolaze u ok formatu - proverite na FON-u gde je sve u redu. Sto se tice SETNet-a , da prikljuceni smo BeoInternetu. Za sada nemamo pravo da dodeljujemo adrese ali uskoro cemo , nadam se , imati. Pozdrav Aleksandar NInkovic alenin@setgate.setnet.co.yu * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* (38:103/114)
unix.518 postmast,
Subject: unix Date: Sat, 21 May 1994 10:39:07 To: "Dejan Ristanovic" <dejanr@sezam.UUCP> >> E sad, zasto Sezam profiltrira i "From:" liniju, nije mi jasno. :) "R> "R> Format u kome stigne zaglavlje je nesto drugaciji od FON-ovog. "R> Sredicemo ovih dana da i ta linija bude korektno prenesena. Sila si. Znaci racunamo da je problem resen? broker@osmeh.fon.uni-bg.yu ... Ups. Ostadoh bez tagova... * Origin: Oreska BBS, UZICE = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
unix.519 dragisha,
Subject: Re: unix -> Da, al' sta ako neko sa fon-a zeli da prikaci neki fajl za poruku?? Ako je short, nek' ga uuencode-uje. -- [Talk to God; dial IME-LVIS]
unix.520 zloboleon,
Da li bi neko mogao da mi pomogne !?! Naime, nepravilno sam resetovao računar sa 286 XENIX-om (nisam se 'izlogovao' kako treba sa HALTSYS) posle čega više nisam mogao da se normalno logujem na sistem jer se posle učitavanja *CRON-a* XENIX jednostavno 'zamrzne'. Na sistem trenutno mogu da uđem samo u MAINT modu. Šta bi trebalo da uradim da se sve ponovo vrati u normalu ? HVALA UNAPRED !
unix.522 jpptticb,
Ima li neko iskustva sa povezivanjem UNIX hosta preko modema sa drugim UNIX sistemom ili PC racunarom uz koriscenje LAPM ili MNP5 (kompresije & korekcije)? Vec par dana probam(o) sa raznim parametrima, ali ne ide. Inace pod DOS-om sve radi u najboljem redu. Kad malo bolje razmislim kompresija i nije jako bitna, ali neka od korekcija gresaka je neophodna, jer uspevamo da ostvarimo vezu bez iste, ali sa mnogo djubreta, tako da rad postaje naporan (citaj nemoguc). Inace, ako je to bitno, modemi su BULLET 2400M, SCO UNIX 3.2, DigiBoard sa 16 prikljucaka (veza je probana i preko COM1/COM2 porta, sa slicnim problemima), host je IBM PC486 (ValuePoint).
unix.523 .bale.,
> Ima li neko iskustva sa povezivanjem UNIX hosta preko modema > sa drugim UNIX sistemom ili PC racunarom uz koriscenje LAPM > ili MNP5 (kompresije & korekcije)? Vec par dana probam(o) sa Za početak, stavi u init string modema %C1 i nemoj da povećavaš brzinu DTE-DCE iznad brzine modema (DCE-DCE). Pretpostavljam da misliš na privremeno povezivanje, npr. programom cu ili sličnim.
unix.524 jpptticb,
> > Ima li neko iskustva sa povezivanjem UNIX hosta preko modema > > sa drugim UNIX sistemom ili PC racunarom uz koriscenje LAPM > > ili MNP5 (kompresije & korekcije)? Vec par dana probam(o) sa > > Za pocetak, stavi u init string modema %C1 i nemoj da povecavas > brzinu DTE-DCE iznad brzine modema (DCE-DCE). Pretpostavljam da > mislis na privremeno povezivanje, npr. programom cu ili slicnim. Na Bullet-u nije %C1 nego $C1, al' nije toliko bitno, posto smo probali (bez uspeha). Da ponovo naglasim, nije bitno da radi sa $C1 (kompresija) nego sa $E4 (LAPM), ili $E2 (MNP4, ako je $C0). I da ponovim, pod DOS-om lepo radi sa kompresijom i LAPM/MNP-om, ali pod UNIX-om ne uspeva nikakvu vezu da ostvari. Probali smo vezu sa "cu" (dva UNIX hosta), kao i vezu PC kao terminala (VT, ANSI,WYSE) uz pomoc emulacije iz PCPLUS-a (v2.0). Kad iskljucimo kompresiju i korekcije gresaka ($C0, $E0), veza se uspostavlja, ali sa "brljokama" koje nam remete prikaz tabela i sl.
unix.525 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: X Windows Date: Mon, 30 May 1994 10:58:31 GMT Nekoliko pitanja: 1) Dobija li se uz GNU C++ koji dolazi uz Linux biblioteka za rad sa X Windows??? 2) Jel' radio neko u tom cudu? 3) Kako naci dokumentaciju? 4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS Windows, tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako imaju, gde naci resurs editor) itd.
unix.526 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: elm Date: Sun, 29 May 1994 22:54:09 Da li postoji mogucnost da nekako pokrenem elm da mi spakuje sav pridosli mail u datoteku koju bih ja download-ovao? Vidim da ima mogucnost da prihvati tekst iz datoteke i poslae ga kao poruku, ali nisam nasao opcije za obrnuto. Ne znam mnogo oko UNIX-a pa bi objasnjenje trebalo da bude idot-proof :) Hvala, broker ... BR> U tagovima se mogu naci i najmudrije i najgluplje misli... * Origin: Oreska BBS, UZICE = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
unix.527 postmast,
From: ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) Subject: Re: elm Date: Tue, 31 May 1994 09:09:24 GMT Predrag Supurovic (broker@setgate.setnet.co.yu) wrote: >>Da li postoji mogucnost da nekako pokrenem elm da mi spakuje sav pridosli >>mail u datoteku koju bih ja download-ovao? Vidim da ima mogucnost da >>prihvati tekst iz datoteke i poslae ga kao poruku, ali nisam nasao opcije >>za obrnuto. Pazi ovako, kada god primis neku postu, Unix setuje promenljivu MAIL da pokazuje na tvoj sistemski mail-box. Dakle, nije ti potreban nikakav elm, mail(x) i slicno, dovoljno ce biti jedno 'cat $MAIL > datoteka_za_dow'. Ovo radi kod mene (HP-UX), valjda ce i kod tebe... Drugo resenje je da u elm-u prvo oznacis sve poruke za brisanje ('D'), pritisnes 'Q' za izlaz, i na dva pitanja koje ce ti elm postaviti da odgovoris sa 'N'. Po izlasku ces u direktorijumu imati datoteku 'mbox' sa svojim porukama. >>Ne znam mnogo oko UNIX-a pa bi objasnjenje trebalo da bude idot-proof :) Ok??? ;)
unix.528 postmast,
From: vv57391d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Vucinic Vladimir) Subject: Re: X Windows Date: Tue, 31 May 1994 09:28:54 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) wrote: : 4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS Windows, : tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako imaju, gde naci : resurs editor) itd. Programi jesu event-driven, imaju resurse! Mnogo stvari se moze o X Prozorsima naci na Internetu preko ftp-a, ali ces za to zadovoljstvo morati da pricekas barem do 13. juna od kada BITS ulece u Internet, a mozda i Univerzitet ako se dogovore. Inace, imam spisak ftp cvorova odakle se moze skinuti svasta za Liunix pa cu ga okaciti ovde prvom prilikom. Vlada
unix.529 .bale.,
> 1) Dobija li se uz GNU C++ koji dolazi uz Linux biblioteka za rad sa > X Windows??? Postoji paket XD, tj. X Development. > 2) Jel' radio neko u tom cudu? U XD? Nisam. Ali sam čačkao Tcl/Tk. Izuzetno zgodna stvarčica za razvoj običnih i X aplikacija. Ima i za Linux, naravno. > 3) Kako naci dokumentaciju? Za šta? Imaš man, a i pakete I (info) i F (FAQ). > 4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS > Windows, tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako > imaju, gde naci resurs editor) itd. Jesu, imaju. Na kraju: B92 & Bajt92 vrše PD distribuciju Linux-a 1.0.8. Naplaćujemo samo kopiranje, a diskete mogu biti vaše ili da ih mi nabavimo (ne džabe, naravno :). Cena je 0.2 din po snimljenoj disketi (1.44M). Slušajte sutra u 18.30.
unix.530 .bale.,
> Da li postoji mogucnost da nekako pokrenem elm da mi spakuje sav > pridosli mail u datoteku koju bih ja download-ovao? # mail > s * mail.txt > q # zip -mk9 mail mail.txt # sz -k mail.zip
unix.531 vmisev,
BTW, u janurau sam bio u bugarskoj i video u njihovom PC USERU da ljudi dele PD i SW BSD Unix sa gomilom GNU SW i kompletne XWindowse. E mene zanima ima li tako čega ovde, a ako ima koliko to mesta zauzima i šta se sve nudi? Vladimir
unix.532 postmast,
From: panzer@soko.etf.uni-bg.yu (Mijuskovic Veselin) Subject: Re: X Windows Date: Wed, 1 Jun 1994 09:49:26 GMT In article <CqM3tJ.E0s@fon>, ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu (Pajic Srdjan) writes: >Nekoliko pitanja: >1) Dobija li se uz GNU C++ koji dolazi uz Linux biblioteka za rad sa > X Windows??? Uz gcc dobijas samo headere za X11 i Xt, barem je tako u standardnoj distribuciji za gcc. X Windows provider treba da isporuci odgovarajuce biblioteke (osnovna je libX11.a, a uz nju se cesto slepa i libXt.a (X Toolkit)) i headere za iste (BTW, ja sam imao problema sa gcc headerima, pa smo ih uklonili). Ako se ne varam, Linux ima X/OpenLook koji je pandan komercijalnom Motif-u, pa i tu dodje par lib-ova. Moguce je da ide i libXaw.a (Athena Widget set koji su razvili u MIT-u za svoj projekt Athena i koju neki X PD programi traze). >2) Jel' radio neko u tom cudu? Ja sam nesto prckao sa X-om. Dosta je glomazan i tezak za razvoj kompleksnijih aplikacija ukoliko ne koristis dodatne biblioteke (X Toolkit i Motif/OpenLook). Ja nisam nasao PD razvijene klase za X, sto je steta jer je isti objektno orijentisan, kao i sve biblioteke koje ga nadgradjuju. >3) Kako naci dokumentaciju? Trebalo bi da postoje man pages sa opisima svih funkcija, medjutim tu ne postoje Programmer's Guide-ovi. Probaj da pronadjes originalnu literaturu za SCO ODT, koja bi ti koristila za osnove X-a i X Toolkit-a. Cini mi se da za X View (X/OpenLook) ide neka dokumentacija kao PostScript dokument, ali nisam siguran ... pogledacu ... ide uz X View source (1.5M sa compress-ovanim tar arhivama). >4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS Windows, > tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako imaju, gde naci > resurs editor) itd. Nemam prakticnih iskustava sa MS Windows, ali su aplikacije event-driven, sto je i logicno jer se radi o klijent-server arhitekturi. Naime, sve aplikacije su klijenti koji salju zahteve za akcijama serveru, sve to po posebnom protokolu, tako da klijenti i server ne moraju biti na istoj masini, niti pod istim OS-om. Server obradjuje zahteve i salje svakom klijentu odgovore. Cekanje na odgovor moze biti sinhrono (tj. ceka se na odgovor - ovo se najcesce koristi pri debagovanju aplikacija), ali je najcesce asinhrono (tj. ne ceka se na odgovor da li je akcija izvrsena). Takodje, server obavestava klijente kada se desi neki dogadjaj vezan za klijenta, na koji klijent reaguje ili ne reaguje, sto zavisi od aplikacije. Ovo se obavlja preko tzv. Callback metoda. To su funkcije koje se startuju kada se desi neki dogadjaj kome su dodeljene. Jednom dogadjaju moze se dodeliti vise Callback metoda. Sto se tice resursa, normalno je ocekivati da svaki pristojniji GUI interfejs koristi resurse. Muvanje sa resursima kod X aplikacija je reseno preko resurs fajlova, koji su obicni tekst fajlovi i koje aplikacije ucitavaju po svom startovanju. Obicno postoji vise resurs fajlova: default, koji je na Unix-ima smesten u poseban katalog (/usr/lib/X11/app-defaults) i u kome su postavljeni default resursi za aplikaciju i mogu biti zasebni za kolor, grey i monohrom displeje; u osnovnom katalogu svakog korisnika moze biti resurs fajl za pojedinu aplikaciju koji se obicno zove isto kao i default resurs fajl. Takodje, u osnovnom katalogu moze da postoji i .Xdefaults ili .Xresources fajl u kojem su uneseni resursi za sve aplikacije koji su razliciti od default postavki. Za rad sa resursima postoje resurs kompajleri i debageri, ali nisam naletio na graficki editor resursa. -- Panzer In real life : Mijuskovic Veselin Internet : panzer@orao.etf.uni-bg.yu /Meeyoushkowitch Veselyn/ DECnet : buef78::mijusk37088d
unix.533 postmast,
From: paya@fon (Pavle Pekovic) Subject: Re: elm Date: Wed, 1 Jun 1994 12:16:31 GMT Predrag Supurovic (broker@setgate.setnet.co.yu) je napisao(la): : Da li postoji mogucnost da nekako pokrenem elm da mi spakuje sav pridosli : mail u datoteku koju bih ja download-ovao? Vidim da ima mogucnost da : prihvati tekst iz datoteke i poslae ga kao poruku, ali nisam nasao opcije : za obrnuto. Sva tvoja posta se nalazi u datoteci cije ime sa punim path-om imas u promenljivoj MAIL. Dakle, kazi echo $MAIL i dobices ime te datoteke (ascii najobicniji). Dakle, uradi jedno cp $MAIL mail0001 ili tako nesto, pa onda obrisi mail poruke sa cp /dev/null $MAIL. Ipak, ovaj sistem ima jedan mali problem. Sta ako ti mail stigne tacno izmedju ivrsenja komandi cp $MAIL ... i cp /dev/null $MAIL. Tada ce taj mail biti izgubljen. Kako je verovatnoca za ovo jako jako mala pogotovu ako obe komande strpas u jedan shell skript, onda bi sve to i moglo da prodje.
unix.534 postmast,
From: tiho@fon (Tihomir Pelic) Subject: Re: X Windows Date: Wed, 1 Jun 1994 15:51:33 GMT Pajic Srdjan (ps26989d@buefhp.etf.uni-bg.yu) wrote: : 1) Dobija li se uz GNU C++ koji dolazi uz Linux biblioteka za rad sa : X Windows??? Uz Linux (bar uz Slackware 1.2) odlazi Xlib, Xtoolkit (koji su standardni - citaj obavezni), Xaw (Athena widget - prilicno slab), kao i XView (Open Look - od Sun-a), zatim Interviews i Object Interface (prilicno mocne biblioteke, bar na prvi pogled, nisam imao vremena da se igram sa time) : 2) Jel' radio neko u tom cudu? Radio sam programiranje pod X-om na SCO-u (Motif), na Linux-u jos nisam poceo (kad bi dan imao bar 100 sati :)). Prilicno masovno, i nije bas za svakog (bez dokumentacije, skoro nemoguce...) : 3) Kako naci dokumentaciju? Ako si vec radio, moze se dosta izvuci iz xman-a... Za pocetnika, treba obavezno naci neku knjigu... Ja sam poceo uz Nabajyoti Barkakati " X Window System Programing" - dobra knjiga, ali se dosta oslanja na SCO i MOtif... : 4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS Windows, : tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako imaju, gde naci : resurs editor) itd. Pa, posto je MSWin (bleda:)) kopija X-a, programiranje je dosta slicno (sto se principa tice...) Ja sam sa X-a na MSWin presao vrlo brzo, pa bi i u suprotnom smeru trebalo da sljaka ... Ja sam zimus radio sa nekom bibliotekom koja apstrahuje programiranje pod Motif-om, Open Look-om i MSWin (razvijas pod njom, pa kompajliras za sta ti treba...) ali sam iz objektivnih razloga (citaj: kradja masine :(() prestao, pa nikako da se tome vratim... -- Tihomir Pelic Preferred e-mail: in YU: tiho@fon.fon.uni-bg.yu ~~~~~~~~~~~~ foreign: tiho%fon.uucp@moumee.calstatela.edu [Alternate e-mail: vi: 5 lines deleted ... ] #! rnews 924
unix.535 .bale.,
> BTW, u janurau sam bio u bugarskoj i video u njihovom PC USERU da > ljudi dele PD i SW BSD Unix sa gomilom GNU SW i kompletne XWindowse. E > mene zanima ima li tako čega ovde, a ako ima koliko to mesta zauzima i > šta se sve nudi? Ima. Rade Zonjić je dovukao FreeBSD, najnoviju verziju ako se ne varam. To je sve negde slično Linuxu po obimu, ali ne znam tačne detalje. Verovatno će ga instalirati na Osmeh-u kada ovaj proradi (puk'o je disk, postoji opasnost da se sve što je bilo izgubi :( ). Ako te zanima Linux, ovde postoji distribucija sa nešto preko 60 disketa koja obuhvata base system, development, X, X development, aplikacije, X aplikacije, mrežni softver... Uvek ;-) može da se skine sa Internet-a šta kome fali, divota jedna. U Radiju imamo Mosaic i Lynx (X i tty browseri za WWW), i rade odlično. Trenutno sve to jede oko 170 MB diska. Preporučujem svima koji žele da se već jednom odlepe od glupog DOS-a :) Minimalna verzija, base + development + još nešto malo, može da stane na 50-tak MB. Možda čak i X...
unix.536 dragisha,
Subject: Re: X Windows -> 1) Dobija li se uz GNU C++ koji dolazi uz Linux biblioteka za rad sa -> X Windows??? U XD se dobija neka osnova. Takođe, uz XV se dobijaju biblioteke. Takođe, check hobbiton:/pub/X. -> 4) Ima li programiranje za X bilo kakve veze sa programiranjem za MS -> Windows, tj. jesu li programi event-driven, imaju li resurse (a ako -> imaju, gde naci resurs editor) itd. Resursi su uglavnom ASCII, a za neki interaktivni editor, pogledaj neki od gorepomenutih paketa. -- [When I point a finger at someone, I have 3 pointing at me]
unix.537 dragisha,
-> Ima. Rade Zonjić je dovukao FreeBSD, najnoviju verziju ako se ne varam. -> To je sve negde slično Linuxu po obimu, ali ne znam tačne detalje. -> Verovatno će ga instalirati na Osmeh-u kada ovaj proradi (puk'o je disk, -> postoji opasnost da se sve što je bilo izgubi :( ). Vidim ja da sam prerano počeo da provociram Malenovića za Linux vs FreeBSD.:) -- [Wish I had some idea of what I'm asking. :-!]
unix.538 spantic,
> sa Internet-a šta kome fali, divota jedna. U Radiju imamo Mosaic i Lynx > (X i tty browseri za WWW), i rade odlično. Trenutno sve to jede oko 170 Samo ne znam sa kim koristite WWW :))
unix.539 markom,
:: glupog DOS-a :) Minimalna verzija, base + development + još nešto malo, :: može da stane na 50-tak MB. Možda čak i X... Jel staje u tih 50 Mb neka DOS emulacija? Veleo bih da stavim neki UNIX-ić (< 100 Mb) koji lepo može u jednom tasku da mi vrti BBS, a ja da se zezam u drugom ... Dojadio mi više ovaj _nazovi multitasking_ u W4WG 3.11 :(
unix.540 vmisev,
> Ima. Rade Zonjić je dovukao FreeBSD / ... / Ako te zanima Linux, ovde po- > stoji distribucija sa nešto preko 60 disketa koja obuhvata base system, > development, X, X development, aplikacije, X aplikacije, mrežni softver.. Kuku... Nisam trebao ni da pitam. Na moju veliku žalost i te kako me zanima, al' nemam na šta ja to da stavim :((( No, lepo je bar znati da toga ima i ovde. 10X na odgovoru. Vladimir
unix.541 .bale.,
>> Samo ne zna sa kim koristite WWW : Pa... Za sada u lokalu, a za koji dan mozda na relaciji B92 - Orao :) Pozdrav, Bale
unix.542 .bale.,
Zasto ne bi stala emulacija? Pa to je samo jedna aplikacija. Bale
unix.543 spantic,
> Pa... Za sada u lokalu, a za koji dan mozda na relaciji B92 - Orao :) Preko UUCP-a ;)
unix.544 .bale.,
ŮŢ Preko UUCP-a ;) Naravno da ne :) Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.545 dcolak,
│ Jel staje u tih 50 Mb neka DOS emulacija? Veleo bih da stavim neki UNIX-ić │ (< 100 Mb) koji lepo može u jednom tasku da mi vrti BBS, a ja da se zezam u │ drugom ... Dojadio mi više ovaj _nazovi multitasking_ u W4WG 3.11 :( Kako bRe dojadio? U čemu je problem? Ja radim svakodnevno sa tom konfiguracijom i ne bunim se, i po 3-4 taska rade sasvim pristojnom brzinom :) Sledge DAMMIR!
unix.546 markom,
:: Kako bRe dojadio? U čemu je problem? U brzini na žalost ... :: Ja radim svakodnevno sa tom konfiguracijom i ne bunim se, i po 3-4 :: taska rade sasvim pristojnom brzinom :) Ako ti je jedan task BC 3.1, drugi BBS (ono što radi sa comm portovima), a dru- ga dva mogu da budu šta 'oće, uh, da vidiš muke ...
unix.547 dcolak,
│ Ako ti je jedan task BC 3.1, drugi BBS (ono što radi sa comm portovima), a │ dru- ga dva mogu da budu šta 'oće, uh, da vidiš muke ... Kod mene nema muke. No, primetno je usporenje u odnosu na Win 3.1 Ne znam samo zašto sam instalirao WfWG :((( Neko reče da je bolji :( Dakle, kod mene je MSC6 + 2 taska za test DCNC-a ;) + BBS i sve šljaka kao struja... Sledge DAMMIR!
unix.548 spantic,
> Naravno da ne :) Kome ste na FON-u ukrali liniju? ;) Kako je adresa B92 na mreži?
unix.549 .bale.,
ŮŢ Kome ste na FON-u ukrali liniju? ;) Kako je adresa B92 na mreži? Ja se slažem da već jednom treba sastaviti Krivični zakon za računarske mreže ;-), ali nismo nikom ništa ukrali, a kamoli nekome na FON-u. Pa Orao je na ETF-u, nisi znao? :) Adresa b92.b92.* (zavisi od drugih faktora) je 193.203.3.1, a kako će se videti, smislićemo. Regards from .bale. ! #:*)+-<
unix.550 zonjic,
Osmeh je preziviJo! I posle crknuca hard diska (hardverski problem) uspeli smo da spasimo korisnicku bazu Osmeha (nekih 250 ulaza u tabelu). Na osnovu nje, ali i cinjenice da se na prethodnom operativnom sistemu (NetBSD) nisu kriptovali passwordi napravio sam dva scripta za expect (hvala .bale.-tu za savete!) koji su kreirali korisnicko stablo, vrteli program passwd, kopirali startup faljove itd... Sve je trajalo oko sat vremena (bilo je nekoliko sleep 1 komandi, pa plus pwd_mkdb, pa sve to puta 250 ;) Good news: presli smo na FreeBSD 1.1 - izuzetno stabilan OS, bliski rodjak NetBSD-a (BTW, ako ga neko hoce, ima ga na UBBG-u) pa nece biti vise cuvenih Osmehovih crashova. Bad news: IZGUBILI SMO OSMEH MUSIC DATABASE! Ako imate malo vece fragmente iste please se javite Miroslavu Hristodulu (m.hristoduločsezam, malishačosmeh) i ponudite mu... Novo od sw-a: mail transport je smail3 (unixovci ce znati sta je ovo) mnogo friendliji od sendmailovog kripticnog jezika za konfiguraciju. ELM zeza pri kompajliranju, ali ce biti za dan-dva i on stavljen, tin je vec instalisan, itd... $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ Vazno, mnoge sam ljude "oladio" za nalog na Osmehu jer sam bio u frci oko cele stvari. Ako ste medju njima mozete mi se javiti pocetkom sledece nedelje (nemojte pre, please, polazem elektroniku u petak ;) i poslati mi sledece: IME PREZIME TELEFON ADRESU ZELJENO KORISNICKO IME RAZLOG ZASTO BIH VAM OTVORIO NALOG Hackeri ne mogu dobiti nalog na Osmehu, jer je to masina dobre volje, tj. sluzi za e-mail, caskanje, i konferencije... root (korenko) Rade Zonjic
unix.551 dragisha,
Da ne zaboravim... Skinuo sam iBCS2, koji između ostalog omogućava startovanje SCO programa pod Linux. Radi kao add-on na kernel i uveliko je istestiran na WP5, ascii i X varijante, između ostalog. Kačim README sa nekim detaljima. readme
unix.552 spantic,
> ;-), ali nismo nikom ništa ukrali, a kamoli nekome na FON-u. Pa Orao je na > ETF-u, nisi znao? :) Adresa b92.b92.* (zavisi od drugih faktora) je > 193.203.3.1, a kako će se videti, smislićemo. Znači videćete se stalno ili samo povremeno, preko SLIP-a?
unix.553 postmast,
From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) Subject: unix Date: Thu, 02 Jun 1994 20:40:00 *> Na kraju: B92 & Bajt92 vrse PD distribuciju Linux-a 1.0.8. Na kojoj minimalnoj konfiguraciji moze da radi Linux ? Pozdrav Aleksandar * Origin: SETNet:INFOSYS*informacije+usluge*BG*011-1768526* (38:103/114)
unix.554 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: elm Date: Thu, 02 Jun 1994 08:45:06 To: paya@fon (Pavle Pekovic) PP> Sva tvoja posta se nalazi u datoteci cije ime sa punim path-om imas PP> u promenljivoj MAIL. Dakle, kazi echo $MAIL i dobices ime te datoteke PP> (ascii najobicniji). Dakle, uradi jedno cp $MAIL mail0001 ili tako Neko mi je vc poslao sta treba da otkucam da bih to uradio, a dobro mi je doslo i ovo objasnjenje zasto je to tako. probacu prvom prilikom. PP> ivrsenja komandi cp $MAIL ... i cp /dev/null $MAIL. Tada ce taj mail PP> biti izgubljen. Kako je verovatnoca za ovo jako jako mala pogotovu ako PP> obe komande strpas u jedan shell skript, onda bi sve to i moglo da Ne znam ja kako se rave shell skriptovi pa cu ipak rucno... usput, kad smo na temi: hocu da napravim da mi se mail forwarduje sa osmeha na drugu adresu. I za to su mi dali sta treba da otkucam pa ce verovatno da radi. Medjutim, posta ce i dalje da ostaje na osmehu. Kako da namestim da osmeh sam brise moj mail kada se nakupi poruka, tj, da mi cuva odredjen broj poslednjih poruka, za slucaj da preusmeravanje zataji? broker ... BR> Ups. Opet ostadoh bez tagova... * Origin: Oreska BBS, UZICE = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
unix.555 dragisha,
Subject: Re: unix -> From: alenin@setgate.setnet.co.yu (Aleksandar Ninkovic) -> *> Na kraju: B92 & Bajt92 vrse PD distribuciju Linux-a 1.0.8. -> -> Na kojoj minimalnoj konfiguraciji moze da radi Linux ? 386sx sa 2Mb RAM i 10ak Mb HD. Ali ovo je stvarno MINIMALNO. Za iole ugodan rad preporučio bih 386DX/40 sa 4Mb i 50-100Mb diska. Sa 2Mb zaboravi na gcc, sa 4Mb na X, a sa 8Mb već postaje pristojno. -- [HELP, HELP, the paranoids are after me.]
unix.556 markom,
:: Na kojoj minimalnoj konfiguraciji moze da radi Linux ? Koliko sam ja čuo, 386/SX sa jednim flopijem :)
unix.557 markom,
:: Sa 2Mb zaboravi na gcc, sa 4Mb na X, a sa 8Mb već postaje pristojno. OK, pazi ovako, opasno sam se naložio da nabavim to čudo, ali niko da mi kom- pletno odgovori na par pitanja ... Imam 386/33 DX, 4Mb RAM, HD 105 Mb ... Planirao sam da izdvojim particiju od 50-70 Mb za Linux, a ostalo za onaj 'OS' DOS :) Dakle, šta ja konkretno mogu da utrpam u ovu konfiguraciju ... Potrbno mi je otprilike sledeće: 1. Osnovni OS, naravno 2. uucp 3. Development system (C, C++, naravno) 4. Eventualno TCP/IP ili nešto slično ... Dakle, može li ovo da stane ?
unix.558 spantic,
> Dakle, može li ovo da stane ? Da.
unix.559 m.hristodulo,
>> Koliko sam ja čuo, 386/SX sa jednim flopijem :) Onda ti je filesystem ili na disketi ili na ram-disku. Tako možeš samo da ga isprobaš, ali ništa ne možeš da radiš ozbiljno... -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.560 spantic,
U ovoj i sledećim porukama su tekstovi o UNIX-u sa ORLA, ETF-a. Sva zasluga za njihovo pribavljanje pripada Panzeru.
unix.561 spantic,
Priručnik za AWK, jezik za obradu teksta. awk.zip
unix.562 spantic,
DOC: The Unix time sharing system cacm.zip
unix.563 spantic,
DOC: Riči, dizajn C prevodioca ctour.zip
unix.564 spantic,
DOC: Biblioteka za rad sa ekranom curses.zip
unix.565 spantic,
DOC: A fast file system for UNIX fs.zip
unix.566 spantic,
DOC: The UNIX- file system check program fsck.zip
unix.567 spantic,
DOC: GPROF gprof.zip
unix.568 spantic,
DOC: Unix implentacija implemen.zip
unix.569 spantic,
DOC: UNIX I/O sistem iosys.zip
unix.570 spantic,
DOC: Komunikacija među procesima ipc.zip
unix.571 spantic,
DOC: C proveravač lint.zip
unix.572 maksa,
Help. Nabavih Linux. Ali ... Nisam imao pri sebi neophodnih 47 disketa, tako da sam sve pomoću DiskDupe-ta (rekoše mi da može ?) prebacio na HD i sačuvao za bolje dane (čitaj: kad prođe juni). Svi DDI (Disk Dupe Image) fajlovi su stigli na HD živi i zdravi. E sad, buni me obrnut proces. Kako da te fajlove vratim na diskete ? Konkretno, zbunjuje me situacija sa ovim fajlovima: ap2.ddi 1483776 6-11-94 13:25 Applications (no X) xv1.ddi 1474560 6-11-94 14:15 X View (Open Look) xv2.ddi 1465344 6-11-94 14:16 X View (Open Look) .. koji su evidentno veći od 1.44 Mb. Na pr., kada se ovaj xv2.ddi (1465344 b) prebaci obrnutim procesom na disketu, dir iz DOS-a za tu disketu javlja: 1442304 bytes allocated. (manje od originalnog DDI fajla) Koliko sam shvatio, DiskDupe bi trebao da kopira sektor po sektor ? Pretpostavljam da pokazujem elementarno nepoznavanje sistemske problematike, al' šta ću ... Da li je ovaj fajl stvarno 'sasečen', ili to DOS-ov dir dezinformiše zbog razlika u fajl sistemu ? Šta se dešava, tj., šta da radim ?
unix.573 nboskovic,
*> Šta se dešava, tj., šta da radim ? Nemoj da brigaš :) već slobodno kreni sa vraćanjem tih fajlova nazad na diskete. Te srhive su veće jer diskguzica upisuje i neke svoje podatke u njih tako da ih produži. (c) klap nikola
unix.574 spantic,
DOC: Franz Lisp lisp.zip
unix.575 markom,
:: Onda ti je filesystem ili na disketi ili na ram-disku. Tako :: možeš samo da ga isprobaš, ali ništa ne možeš da radiš :: ozbiljno... Ma poenta je bila, što ti reče, da može da se instalira i na flopi :)) Dakle, 386/40 100 Mb je dobra maKina za to :)
unix.576 maksa,
>> Nemoj da brigaš :) Tup! (kamen sa srca :) >> već slobodno kreni sa vraćanjem tih fajlova nazad na diskete. >> Te srhive su veće jer diskguzica upisuje i neke svoje podatke >> u njih tako da ih produži. Sad pokušah, i tako je. Šta li žvrlja u 40 Kb ?!
unix.577 markom,
:: Sad pokušah, i tako je. Šta li žvrlja u 40 Kb ?! Možda su neki CvRC-ovi ?
unix.578 drakce,
│ Na pr., kada se ovaj xv2.ddi (1465344 b) prebaci obrnutim procesom na │ disketu, dir iz DOS-a za tu disketu javlja: 1442304 bytes allocated. │ (manje od originalnog DDI fajla) Koliko sam shvatio, DiskDupe bi trebao └───────── DiskDupe kopira sadržaj cele diskete u fajl, računajući tu i "sistemski" deo, koji se iz DOS-a ne vidi. Ukupan kapacitet 1.44 diskete se može sračunati 'vako: 2 strane * 80 staza * 18 sektora/stazi * 512 bajtova/sektoru=1474560 bajtova
unix.579 m.hristodulo,
>> Help. Nabavih Linux. Ali ... Nisam imao pri sebi >> neophodnih 47 disketa, tako da sam sve pomoću >> DiskDupe-ta (rekoše mi da može ?) prebacio na HD Slackware distribucija Linuxa ide u ms-dos formatu. Nije potrebno da diskete kopiraš diskdupe-om, već možeš sa običnim copy iz dosa da iskopiraš sve *.tgz (tar-gzip) arhive na DOS particiju svog hard diska i da instaliraš Linux odatle. -- m.hristodulo@sezam.yu (Miroslav Hristodulo)
unix.580 ppekovic,
>> DOC: C proveravač Hvala i tebi i Panzeru za korisne priloge. Paya
unix.581 vmisev,
Hvala spanticu i panzeru na sjajnim prilozima. Vladimir
unix.582 .hik,
Da li bi neko mogao da napiše kakve su karakteristike rznih verzija Unix-a? Zanima me kakvi su im uslovi potrebni za komforan ( ili bar normalan) rad, kakva je emulacija DOS-a i kakav je MultiTasking... Pozdrav, Aca
unix.583 markom,
:: rad, kakva je emulacija DOS-a i kakav je MultiTasking... Kad pomenu emulaciju DOS-a, jel ima neko (dragisha) ovde DOSEM za linux ? žini mi se da mi to treba kao lebac :)
unix.584 .hik,
žemu sve služi UUCP?
unix.585 markom,
:: žemu sve služi UUCP? Koliko je znam, za razmenu pošte, a mogu da se šalju i uuencodovane datoteke :) Unix to Unix Copy Protocol :)
unix.586 dragisha,
-> Cemu sve sluzi UUCP? Remote egzekucijama :). Pri čemu je egzekucija rmail-a slanje pošte, egzekucija rnews-a slanje kuferencija, egzekucija uucp-a kopiranje datoteka... Zavisno koji UUCP imaš (preporučujem Taylor 1.05 za *nix, UUPC za DOS) imaš raznih varijanata. -- [Woman who shaves legs have no hair, by cracky. (Confucius]
unix.587 .bale.,
> žemu sve služi UUCP? Za elektronsku poštu, netnews, kopiranje fajlova, interaktivan rad preko mreže i sl. Imaš opširnije u odgovoru na tvoju prethodnu poruku. Pozdrav, Bale
unix.588 slom,
Hi, imam Excelan EXOS 205T mreznu karticu i hocu da je instaliram na masinu pod SCO ODT 1.0 (Unix 3.2.2). U postojecem TCP/IP softveru ima par drajvera za WD i 3COM kartice. So, ima li neko drajver za TCP/IP za Exos 205T ? sm
unix.589 petrovics,
>> Skinuo sam iBCS2, koji izmedu ostalog omogucava startovanje SCO programa >> pod Linux. Radi kao add-on na kernel i uveliko je istestiran na WP5, >> ascii i X Da li ovo znaci da bi i paketi kao sto je ORACLE za SCO Unix mogli da rade na Linux-u? Uopste gledano postoji li ORACLE za Linux ili jos bolje, moze li ORACLE za SCO da radi na Linux-u ? Mozda je pitanje glupo, ali ako ne moze da radi nije mi jasno zasto, sobzirom da se Linux vrti na istom hardveru kao i SCO a pri tome se kaze da su obadva OS-a pravi Unix-i (nebi li trebalo da su onda sa strane aplikacija isti) ?
unix.590 ppekovic,
>> Da li bi neko mogao da napiše kakve su karakteristike rznih verzija >> Unix-a? Zanima me kakvi su im uslovi potrebni za komforan ( ili bar normalan) >> rad, kakva je emulacija DOS-a i kakav je MultiTasking... O ovome je pisano u nekoliko navrata u proteklih par meseci u ovoj temi. Zato, skini stare poruke i pročitaj ih, naći ćeš korisne informacije. Paya
unix.591 dragisha,
-> >> Skinuo sam iBCS2, koji izmedu ostalog omogucava startovanje SCO -> programa >> pod Linux. Radi kao add-on na kernel i uveliko je istestiran -> na WP5, >> ascii i X -> -> Da li ovo znaci da bi i paketi kao sto je ORACLE za SCO Unix -> mogli da rade na Linux-u? Znači. Nisam probao, niti znam nekoga ko jeste, ali probaću prvom prilikom:). -> Mozda je pitanje glupo, ali ako ne moze da radi nije mi jasno -> zasto, sobzirom da se Linux vrti na istom hardveru kao i SCO a -> pri tome se kaze da su obadva OS-a pravi Unix-i (nebi li trebalo -> da su onda sa strane aplikacija isti) ? Pravi Unix je vrlo nedefinisana stvar. Postoje razlike u kernelima, podržanim sistemskim pozivima i tako to, a pomenuti kernel add-on za Linux proširuje Linux kernel za te razlike. -- [I refuse to have a battle of wits with an unarmed person.]
unix.592 ppekovic,
>> So, ima li neko drajver za TCP/IP za Exos 205T ? FFS: /unix/sco/efs120.zip Paya
unix.593 corto,
Da li iko ovde ima iskustava (neposrednih) sa CAD programima na UNIX masinama, NE racunajuci SUN, nego PC hardver ? Npr AutoCAD. Literatura je literatura, a iskustvo iskustvo .... Hvala unapred.
unix.594 petrovics,
>> -> Da li ovo znaci da bi i paketi kao sto je ORACLE za SCO Unix >> -> mogli da rade na Linux-u? >> >> Znaci. Nisam probao, niti znam nekoga ko jeste, ali probacu prvom >> prilikom:). Zamolio bih te da probas, ako ti nije problem, pa da javis kakvi su rezultati (poziv je upucen svima ;). Ovo mi je bitno jer se dvoumimo koji UNIX da stavimo na nas buduci UNIX racunar. Softver ce se razvijati na Oracle-u a vrteti kod korisnika na SCO Unixu. Sa druge strane mi se, iz diskusija, cini da Linux pruza vise muzike za male pare :).
unix.595 spantic,
> koji UNIX da stavimo na nas buduci UNIX racunar. Softver ce se > razvijati na Oracle-u a vrteti kod korisnika na SCO Unixu. Sa Ako ćete vi razvijati program onda lepo uzmite SCO UNIX. Jeste da sam ja oduševljen Linux-om, ali sa onim od čega se živi nije se zezati.