vesti.405bjevdjic,
KRAĐA PO DOGOVORU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEž, 17. avgusta (Tanjug) - Prema zapadnoevropskim procenama
lopovi u zapadnoj Evropi ukradu i prebace na istok kontinenta
oko milion automobila godišnje. Ovdašnji stručnjaci kažu da
šteta naneta na taj način osiguravajućim društvima iznosi
oko 21,5 milijardu nemačkih maraka.
Velika Britanija je najpogodniji teren za krađe ovakve vrste.
Na Britanskim ostrvima prošle godine je ukradeno i odvezeno
iz zemlje neverovatnih 542.953 četvorotočkaša. Najmanje
automobila je ukradeno u Austriji. Iako ova zemlja ima
izvanredan geografski položaj za prebacivanje automobila
sa zapada na istok, kriminalci je uglavnom izbegavaju zbog
rigoroznih graničnih i carinskih kontrola. Prošle godine
u Austriji je ukradeno samo 5.864 automobila. Prema
evropskim statistikama Austrija važi za bezbednu zemlju,
bar kad su automobili u pitanju.
Posle Velike Britanije, prošle godine najviše kola je ukradeno
u Francuskoj - 303.356. Na trećem mestu je Italija sa 269.515
ukradenih vozila, iza nje su Nemačka sa 142.113 i Španija sa
99.768 ukradenih automobila.
Na listi najčešće kradenih automobila su oni proizvedeni u
Nemačkoj. U Austriji su nemačka vozila takođe na ceni. Prošle
godine ukradeno je 1.318 "golfova", 783 "mercedesa" i 662
BMW-a i 588 "audija".
Iako ima neuporedivo manje glavobolje sa auto-mafijom,
austrijska policija je, zbog zajedničke granice i blizine,
upućena na saradnju sa policijama zemalja istočne Evrope
u otkrivanju ukradenih automobila.
Prema ovdašnjim policijskim procenama oko 60.000 zaplenjenih
automobila čeka u policijskim garažama i na carinskim parkinzima
istočne Evrope da zvaničnici utvrde gde su ukradena i eventualno
kome pripadaju. Samo na parkingu firme "Ados" u Pragu stoji
oko 600 vozila ukradenih na Zapadu, a zaplenjenih u žeškoj.
Dvojica bivših graničara sa istoka Nemačke, koji sada rade
kao "auto-detektivi", uz pomoć lampe i lupe pregledaju jedan
BMW na parkingu firme "Ados". "Brojevi su potpuno izbrisani
i biće đavolski teško da se utvrdi odakle auto potiče",
konstatuju eksperti koji osiguravajućim društvima vraćaju
ukradena vozila.
Austrijski policajci se žale da policije Rusije, Belorusije
i Ukrajine nisu baš voljne na sarađuju. Poseban slučaj je
šef policije u Minsku, koji veoma ceni nemačke automobile.
On, istina, goni kriminalce u Belorusiji, ali pri tom vozi
"mercedes", ukraden jednom austrijskom biznismenu. Brno je
centar za kupoprodaju dokumenata za ukradena vozila.
Posle čeških, austrijski policajci kao dobar primer saradnje
ističu mađarske vlasti. Bečki policajci, "naoružani" kompjuterom,
uspeli su nedavno da na jednom parkingu u Segedinu, utvrde
poreklo oko polovine zaplenjenih automobila.
Neke krađe automobila u inostranstvu liče na pravu farsu, a pre
svega služe da se od osiguravajućih kuća izvuče novac za kasko
osigurana vozila.
Vlasnike boljih automobila u Bratislavi često zaustave
"prolaznici" i pitaju da li bi imali nešto protiv da im ukradu
vozilo. Najveći apsurd u krađi automobila je u tome što lopovi
vlasnicima boljih kola, za saradnju, nude "honorar" i do 7.000
nemačkih maraka. Slična praksa primenjuje se i u Poljskoj,
tvrde policajci i detektivi osiguravajućih kuća.
Stručnjaci procenjuju da je najmanje 10, a najviše 50 odsto
krađa automobila, u stvari dogovor vlasnika i lopova. Metode
su pri tome sve rafiniranije, a do dokaza je teško doći. Jednom
Austrijancu je za četiri godine ukraden već treći automobil,
svaki vredan više od 100.000 nemačkih maraka, i to "slučajno
uvek u istom italijanskom gradu", a osiguranje ne može ništa
da dokaže.
vesti.406bjevdjic,
VRS-GVERO-DRVAR
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BANJALUKA, 17. avgusta (Tanjug) - Pomoćnik komandanta Glavnog
štaba Vojske Republike Srpske (VRS) general-potpukovnik Milan
Gvero izjavio je danas u Drvaru da su "tendenciozne i potpuno
netačne, naručene vesti" da je taj grad okupirala hrvatska vojska,
kao i tvrdnje o uspesima muslimanskih snaga na području Srbobrana
i Komara.
U izjavi Pres centru Prvog krajiškog korpusa, Gvero je rekao
da su položaji VRS na tim pravcima stabilni i pored neprekidnih
napada udruženih neprijatelja.
"Takve tendenciozne dezinformacije lansiraju se sa ciljem
izazivanja uznemirenja stanovništva i boraca na određenim
područjima, a time i slabljenjem odbrambene moći", rekao
je Gvero, dodajući da su narod i borci "već navikli na takve
glasine i prepoznaju ih".
vesti.407bjevdjic,
SUBOTICA-SKUPŠTINA-IZBEGLICE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SUBOTICA, 17. avgusta (Tanjug) - Odbornici Skupštine opštine
Subotica na današnjem vanrednom zasedanju konstatovali su da
taj grad nema mogućnosti za trajni smeštaj i naseljavanje
izbeglica iz Krajine, jer to "daleko prevazilazi materijalne
i privredne mogućnosti", a ujedno preti i narušavanju ustaljenih
međunacionalnih i međuljudskih odnosa.
Na sednici, sazvanoj na zahtev Demokratske zajednice vojvođanskih
Mađara (DZVM), takođe je zaključeno da opština ne može da prihvati
parcelisanje zemlje za podizanje izbegličkih naselja po povlašćenoj
ceni, kao i rasprodaju opštinskih stanova i drugih nekretnina,
niti može da preuzme obaveze onih domaćinstava koja su dobrovoljno
prihvatila veći broj prognanih Srba iz Krajine.
Ovim stavovima, za koje su glasali DZVM, Savez vojvođanskih Mađara
(SVM) i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), pridodato je
još dvanaest, među kojima je i zahtev nadležnim organima Republike
Srbije da zaštite građane i njihovu imovinu, dok je preporuka
vlade da se obavi popis praznih kuća, ocenjena kao neadekvatna
mera.
Glasnogovornici izglasanih zaključaka bili su predsednik odborničke
grupe DZVM žab Šebšej i odbornik SVM pisac i novinar Karolj Dudaš.
Šebšej je insistirao i da Srbija kod međunarodnih organizacija
preduzme sve mere kako bi se Srbi iz Krajine vratili na pradedovska
ognjišta, dok je Dudaš naglasio da srpski egzodus ugrožava i
mađarski narod na ovim prostorima, jer dolazak 2.500 izbeglica
"ozbiljno remeti etničku strukturu grada i otvara mogućnosti za
sukobe ljudi koji imaju različit mentalitet, kulturne navike i
verska ubeđenja".
Ovakve izjave kao i donešene zaključke oštro je osudio šef
poslaničke grupe Građanskog pokreta za Suboticu (GPS) Mirko Bajić,
tvrdeći da broj pristiglih izbeglica ne može da poremeti etničku
ravnotežu među 160.000 stanovnika Subotice koja, prema njegovim
rečima, nije ni mađarska ni hrvatska ni srpska, već pripada svim
građanima. "Srećom, ti isti građani su prilikom zbrinjavanja
nesrećnika iz Krajine pokazali daleko više humanosti i ljudskosti
od lokalnih nacionalnih lidera", zaključio je Bajić.
Šef odborničke grupe Socijalističke partije Srbije Dušan Stepanović
zajedničke stavove dve nacionalne mađarske partije, koje su do sada
bile u ozbiljnom sukobu, nazvao je velikom prevarom s obzirom da
su protekla tri dana bila u toku usaglašavanja drugih zaključaka
koje su sve stranke, sem DZVM, ocenile korisnim rešenjem i dobrim
metodom za stišavanje nacionalnih i političkih strasti u gradu.
Odbornici SPS i GPS napustili su pre glasanja sednicu.
Osporavani zaključci su usvojeni, što je ujedno bila i javna
demonstracija činjenice da su se, na srpskoj tragediji, pomirile
dve stranke, dojučerašnji protivnici - DZVM i SVM.
vesti.408bjevdjic,
KUDA IDU IRAžKI KURDI?
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BAGDAD, 18. avgusta - Kurdi na severu Iraka nemaju iste probleme
kao njihovi sunarodnici u Turskoj. Dok se Kurdi u susednoj Turskoj
bore za minimalna ljudska prava i slobode, irački Kurdi uživaju
status manjine koju štiti međunarodna zajednica.
Zahvaljujući politici 'duplih standarda' Kurdi u Iraku imaju
podršku Zapada, a pre svega Sjedinjenih Američkih Država. Upravo
zbog takve politike ispred imena iračkih Kurda nema oznake
'teroristi', koja inače redovno prati Kurde, koji se bore za
slična prava u Turskoj, američkog saveznika i ključnog člana
NATO-a na jugoistoku Evrope.
Nakon proglašavanja takozvane "zaštićene zone" Kurdi su iskoristili
podršku Zapada i počeli su da učvršćuju sopstvenu vlast, ignorišući
iračku državu kojoj pripadaju.
Masud Barzani, vođa Demokratske partije Kurdistana i Džalal
Talabani, vođa Demokratskog saveza Kurdistana odmah su omeđili
svoje uticajne sfere. Barzani je stacioniran u provinciji Dohuk,
Talabani u Sulejmaniji, a provinciju Erbil u početku su delili
bratski, no, ubrzo su izbili sukobi, prvo između njihovih gerilskih
grupa, a kasnije su se proširili na regularne jedinice 'pešmerga',
kako se na kurdskom zovu profesionalni kurdski borci.
Diplomatsko ophođenje obojica su izučila u Turskoj, neposredno
posle stvaranja zaštićene zone, ali su na vreme uočili namere
Ankare da ih čvrsto veže uz sebe pa su se distancirali. Turska,
koja progoni svoje Kurde, počela je da uskraćuje ljubav i iračkim
pa je Amerika morala da interveniše, kako bi pomirila svoje
štićenike na obe strane iračko-turske granice.
Kako su Kurdi narod koji ipak ne trpi mentora, vođe Kurda su
odlučili da međusobne sporove reše bez posrednika. Tako su
počele bespoštedne međukurdske borbe za vlast i teritorije.
Teški gubici Talabanijevih jedinica poslednjih mesec dana
bili su povod Ankari da posreduje, ali nije imala uspeha.
U igru u kojoj Kurdi imaju suprotne uloge na dvema stranama
granice, ubacio se Iran, osvedočeni protivnik Amerike. Iranska
vlada pozvala je delegacije Talabanija i Barzanija da u Teheranu
izglade račune. Taj potez se nije svideo Vašingtonu i američka
administracija je odmah poslala svoju delegaciju na sever Iraka.
Osnovni problem sukoba među Kurdima je finansijske i teritorijalne
prirode. Barzani kontroliše glavni put Mosul-Zahko gde je moguće
ubirati carinu, dok Talabaniju ostaju pustare u pograničnom pojasu
sa Iranom. Pored toga, novac koji šalju Saudijska Arabija i Kuvajt
redovno završava u kasi Barzanijeve partije.
Zvanični Bagdad reaguje, ali ne na sukobe Kurda već na povredu
svoga suvereniteta i na kvarenje odnosa sa susedima, Turskom i
Iranom, koji sebi dozvoljavaju pregovore s 'ljudima van zakona',
kako Irak službeno naziva separatističke Kurde.
Ministarstvo inostranih poslova Iraka nedavno je prekorelo
Ankaru i Teheran, što sebi dozvoljavaju slobodu da podržavaju
ljude koje u svojim zemljama nazivaju 'teroristima', aludirajući
na takođe nerešeno kurdsko pitanje u Turskoj i Iranu. Nedavno
je Tarik Aziz, zamenik iračkog premijera, u izjavi za iračku
agenciju INA, održao predavanje Turskoj i Iranu.
"Kurdi u Iraku imaju svoju autonomiju, parlament, omogućeno im
je da pohađaju škole na maternjem jeziku i ravnopravnost koju
uživa većinsko arapsko stanovništvo u Iraku. Kad sva ta prava
dobiju u Turskoj i u Iranu, onda pristajemo da razgovaramo o
ljudskim pravima i slobodi Kurda", rekao je Aziz.
Međutim, Bagdad je najviše naljutila najnovija američka
inicijativa i odlazak kurdskih vođa Barzanija i Talabanija
na razgovore u Dablin, na 'visoku školu separatizma', kako
se izrazio jedan bagdadski dnevnik. Amerikanci su se u tim
razgovorima zalagali za jedinstvo Kurda i za njihovu zajedničku
borbu protiv Bagdada.
Irački ministar kulture i informacija Hamid Jusuf Hamadi,
povodom sastanka u Dablinu, optužio je američku administraciju
da čini sve da spreči dijalog Kurda i centralne iračke vlade
u Bagdadu.
Bagdad, ipak, najviše ljuti nepoznanica, kojim putem idu
irački Kurdi. Na jednoj strani su Turska, Iran i Sirija koji
ne podržavaju stvaranje nezavisne države Kurdistan u severnom
Iraku, a Turska i Iran, ipak, snažno podržavaju Kurde u sukobu
sa Bagdadom.
Bagdad je siguran da Kurdi neće pristati na otcepljenje sa
teritorijama koje obuhvata zaštićena zona. Zahtev da se Kurdima
daju i Mosul i Kirkuk, gradove sa bogatim nalazištima nafte
u okolini, bilo bi previše, čak i za apetite tvoraca "novog
svetskog poretka", ističe se u komentaru iračkog armijskog
lista "Al Kadisija".
Irački Kurdi stradali su pod svim režimima Bagdada, uključujući
i kraljevske. Dobili su autonomiju pod vlašću Sadama Huseina
1972. godine, ali zbog separatističkih tendencija, režim u
Bagdadu im se krvavo svetio, posebno zbog njihovog savezništva
sa Iranom. Iračka armija svetila im se i zbog podizanja ustanka
krajem zalivskog rata 1991. godine.
vesti.409bjevdjic,
NAJSTARIJI žOVEK NA SVETU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SAN FRANCISKO, 18. avgusta - Najstariji muškarac na svetu
proslavio je 113. rođendan. Kristijan Mortensen (Christian)
je rođen u Danskoj 1882. godine, a 1903. došao je u Ameriku
gde danas živi u staračkom domu.
Mortensenu slabe vid i sluh, ali je za rođendan otpevao jednu
dansku pesmu i na pitanje novinara kako se oseća odgovorio
"kao da mi je 25 godina".
On, inače, veruje da je tajna dugovečnosti u dugim šetnjama,
pijenju 18 do 20 čaša vode na dan i izbegavanju masne hrane.
Mortensen nije nikada pio alkohol, ali i danas voli ponekad
da pripali cigaru, javljaju agencije.
Mortensen je najstariji muškarac prema zvaničnim dokumentima,
iako nije i najstarija osoba na svetu jer u Francuskoj živi
najstarija žena koja je napunila 120 godina.
vesti.410bjevdjic,
VRS-MILOVANOVIĆ
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
DRVAR, 18. avgusta (Tanjug) - Načelnik Glavnog štaba Vojske
Republike Srpske general-potpukovnik Manojlo Milovanović danas
je iz samog Drvara demantovao vesti o padu grada u hrvatske ruke.
"Netačne su, tendenciozne i zlonamerne vesti o okupaciji Drvara
od strane ustaških snaga, koje se i danas ponavljaju u nekim
sredstvima informisanja. Ja sam u Drvaru, koji brani VRS, i za
sve koji sumnjaju u istinitost ove informacije stoji otvoren
poziv da mi se jave", izjavio je Milovanović Informativnoj
službi Glavnog štaba VRS danas u 14.00 sati.
General Milovanović je rekao da jedinice VRS čvrsto drže
položaje ispred Drvara prema Glamoču i Grahovu, kao i prema
okupiranim delovima Republike Srpske Krajine.
Načelnik Glavnog štaba VRS je potvrdio da je Drvar, kao i neka
druga naselja u tom području, izložen artiljerijskim dejstvima,
u kojima je bilo razaranja, pa i žrtava. On je podsetio da su
stalnim artiljerijskim dejstvima izloženi i Doboj, Sarajevo,
Brčko, Krupa na Uni, Trebinje, ali da se tamo i dalje živi
i radi.
"Nema mesta panici, a narod i sve dobronamerne u sredstvima
informisanja upozoravam da ne nasedaju na dezinformacije i
glasine, koje su proizvod neprijateljskih propagandno-psiholoških
dejstava", rekao je Milovanović.
vesti.411bjevdjic,
SAD-HOLBRUK-RAZGOVORI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
VAŠINGTON, 18. avgusta (Tanjug) - Razgovori koje je predsednik
Srbije Slobodan Milošević vodio sa američkim emisarom Ričardom
Holbrukom (Richard Holbrook), u Vašingtonu se ocenjuje kao
"pozitivni" i kao "izgledna osnova" za dalje razvijanje i
primenu američkog plana za rešenje krize u Bosni.
Detalji američkog koncepta se i dalje ne otkrivaju. Predstavnik
Stejt departmenta Dejvid Džonson (David Johnson) juče je ponovio
da Administracija u ovoj fazi ne želi da saopštava nikakve
informacije ni o samom planu, ni o toku Holbrukovih razgovora
u regionu.
Američki dnevnik "Njujork tajms", kao i druga ovdašnja sredstva
informisanja, međutim, podvlače da će Holbruk imati najviše
teškoća u Sarajevu.
"Ako vlada u Sarajevu odbije nove mape, Vašington ne bi trebalo
da je prisiljava. Ali, američki diplomata može mirne savesti da
predoči muslimanima da im plan Vašingtona pruža šansu da izbegnu
dalje ubijanje i alternativu rastućoj zavisnosti od hrvatskog
saveznika, koji jednog dana može pokušati da ih proguta", piše
u redakcijskom komentaru "Njujork tajmsa".
"Vašington post" u analizi sadašnje situacije ukazuje da
Holbrukov koncept predstavlja do sada najdirektniji pokušaj
američke administracije da se uhvati u koštac sa ključnom
nevoljom nastalom posle razgrađivanja bivše Jugoslavije
- prisustvom oko dva miliona Srba izvan Srbije.
Američka vlada smatra da su proterivanje oko 150 hiljada Srba
iz Krajine i dalji odlazak Hrvata i muslimana s teritorija
pod srpskom kontrolom, doveli do "etničke razmene" koja je,
po nekima, defintivna činjenica i, ma koliko tragična, otvara
mogućnost za političku nagodbu.
Što se tiče američkog plana on je, po priznanju i samih
funkcionera Administracije, odraz promena u prilazu Vašingtona.
Tu promenu pokazuje i predlog da se Srbima u Bosni omogući
proširenje koridora na severu, konfederacija sa Srbijom,
potpuno uklanjanje sankcija Jugoslaviji i "trampa" Goražda
za teritorije oko Sarajeva. Sve je to do sada Vašington
odbijao.
I za "Post" je centralno pitanje da li će muslimani prihvatiti
plan. "Holbruk, nema sumnje, nudi mnogo novca i vojnu obuku
muslimanima, ako uđu u voz. Govori se čak i o mini-Maršalovom
planu. Ako bude do kraja iskren, Holbruk će sugerisati svojim
muslimanskim sagovornicima da je došlo vreme da se prihvati
da je masovna etnička razmena posle pada Jugoslavije sada
već nepovratna činjenica".
"Post", koji ima bliske veze sa američkim vrhom, iznosi,
takođe, pretpostavku da bi Hrvatska bila srpemna da prihvati
da se pitanje istočne Slavonije zamrzne za sledećih nekoliko
godina. Posle akcija u Krajini i zapadnoj Slavoniji, što mu
je gotovo osiguralo ponovni izbor iduće godine, predsednik
Hrvatske Franjo Tuđman sada bi mogao da bude spreman da
prihvati takav kompromis, zaključuje "Vašington post".
vesti.412bjevdjic,
BRITANIJA-BOSNA-MIROVNI PLAN
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LONDON, 18. avgusta (Tanjug) - Bivša Bosna i Hercegovina bi
mogla biti "vrlo blizu" mira, ističu danas britanski komentatori
ocenjujući dosadašnji tok mirovne inicijative, koju operativno
predvodi Amerika, a koja ima podršku i Evropske unije i Rusije.
U zvaničnoj Britaniji, sem podrške, još nema konkretnijih
reagovanja niti predviđanja krajnjeg ishoda najnovijeg mirovnog
projekta.
Ta izvesna uzdržanost se, prema nezvaničnim krugovima Forin
ofisa, temelji na činjenici da je sve još u fazi pregovora
i podložno je promenama.
Uz to, prisutna je i zabrinutost zbog mogućih reakcija samih
zaraćenih strana u Bosni, od kojih, u osnovi, jedino i zavisi
konačno mirovno rešenje. Posebno se, pri tom, ukazuje na
muslimansku vladu koja je, tvrdi "Gardijan", podeljena prema
najnovijem mirovnom planu.
U britanskim vojnim krugovima se strahuje da bi ratni planovi
Hrvatske mogli obnoviti rat pre nego li i dođe bilo kakav mir.
Istovremeno se ističe i nesloga u rukovodstvu bosanskih Srba,
a današnji "Indipendent" primećuje da je, po svemu sudeći,
general Ratko Mladić bliži prihvatanju mirovnog rešenja nego
Radovan Karadžić. Mirovni proces za Bosnu je, ističe se u
Londonu, doveo i do novih nesporazuma i iznenađenja i među
samim zapadnim saveznicima.
Navodi se tako sudbina mirovnog posrednika Evropske unije
Karla Bilta (Carl Bilt), koga sada, posle Hrvaske, neće da
vidi ni muslimanska vlada u Sarajevu.
U diplomatskim krugovima u Londonu se taj potez ocenjuje kao
velika greška, jer Bilt predstavlja i Kontakt grupu, čiji je
plan osnova i američke inicijative i koja će, na kraju, biti
stvarni nosilac ukupnog mirovnog rešenja.
Takav odnos prema Biltu bi, u svetlu evropsko-američkih
odnosa, mogao doneti i nove probleme jer se njime dovodi
u pitanje kredibilitet Evropske unije kao garanta stabilnosti
na starom kontinentu.
Londonski "Fajnenšel tajms" tumači da su potezi Zagreba
i Sarajeva usmereni, pre svega, protiv Britanije i Francuske
i njihove politike prema Bosni, Pariz i London su, uz Rusiju,
do sada dali najveću podršku Biltovoj mirovnoj misiji.
Ironija Biltove sudbine je utoliko veća što Zagreb i Sarajevo
odbijaju da prime predstavnika institucije, koja im je
bila najveći zaštitnik i najviše im pomogla u ostvarenju
separatističkih i ratnih planova.
vesti.413bjevdjic,
TURSKA-BOSNA-BRITANIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ANKARA, 18. avgusta (Tanjug) - Novoosnovana humanitarna
organizacija u Turskoj, koja okuplja akademike i mnoge
intelektualce zemlje, pozvala je ovdašnju javnost da
bojkotuje robu iz Velike Britanije zbog njene politike
u Bosni.
Ta organizacija koja se naziva "Bosanska grupa" odlučila
se na ovaj nesvakidašnji potez zbog "negativne uloge Britanije
u Bosni" koja je, inače, već duže vreme zbog toga na udaru
ovdašnjih kritika. Vlada u Londonu se, ističe ova grupa, ne
obazire na "srpske zločine, etničko čišćenje i silovanje
muslimanki" nego govori o "građanskom ratu u kome nijedna
strana nije nevina".
Ambasada Velike Britanije u Ankari je odbila da primi
delegaciju "Bosanskke grupe" koja je na taj način pokušala
da joj uruči svoj protest.
Bojkotom britanskih proizvoda ta grupa sada pokušava da
prisili vladu Džona Mejdžora da promeni svoju politiku u
Bosni, što će reći da se svrsta uz tamošnje muslimane koje
u Turskoj bezrezervno podržavaju.
Ovo nije prvi put da je Velika Britanija (uz Francusku)
na udaru ovdašnjih kritika. London se optužuje da blokira
inicijative Ujedinjenih nacija u Bosni, da zapravo uz Pariz
tajno podržava Srbe. Ovde se veruje da bi bio prihvaćen predlog
Turske da se ukine embargo UN na isporuke oružja muslimanima
u Bosni da se tome nije usprotivila Britanija (uz Francusku)
koja je zapretila da će u tom slučaju povući svoje "plave
šlemove".
U Turskoj je posebno bio na udaru britanski general Majkl Rouz
za koga se pisalo da je "srpski čovek". Njegov povratak u London,
ovdašnja štampa je pozdravila s velikim olakšanjem.
Izuzev muslimanske vlade u Sarajevu, u Turskoj se svi okrivljuju
zbog sadašnje situacije u Bosni: Rusija, Velika Britanija,
Francuska i druge zapadne zemlje. Na toj listi su NATO i UN
zato što nisu preduzeli vojne akcije protiv Srba u Bosni.
vesti.414bjevdjic,
UN-HRVATSKA-IZVEŠTAJ SB
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NJUJORK, 18. avgusta (Tanjug) - Hrvatske snage dovlače nova
pojačanja prema Drvaru i posmatrači UN su primetili da su juče
preko bosanske granice iz Hrvatske prešli artiljerija, raketni
sistemi i inženjerijska oprema za premošćavanje, kaže se u
najnovijem izveštaju Mirovnih snaga UN upućenom predsedniku
Saveta bezbednosti. Prema ovom izveštaju hrvatske snage su
ustanovile pozadinsku bazu u mestu Strmica, odakle njihove
trupe idu prema istoku.
U istom izveštaju se takođe navodi da se širom okupirane
Krajine u takozvanom "sektor jug" odvijaju "sistematske pljačke,
paljevine sela i pucnjava". U takozvanom "sektoru sever", prema
svedočenju pripadnika UN "hrvatske vlasti odbijaju pristup UN
i drugim međunarodnom organizacijama u izbeglički kamp južno
od Vojnića". "Nekoliko autobusa je viđeno kako stiže u to
područje sa juga i, prema izjavi komandanta Petog korpusa
BiH (muslimanske armije), izbeglice će verovatno silom biti
vraćene u područje Bihaća", kaže se u izveštaju.
U ovom dokumentu se još navodi da su neki pripadnici Srpske
Vojske Krajine koji se još nisu predali juče kontaktirali
štab UN interesujući se za svoju bezbednost. Njima je, kako
se prenosi, odgovoreno da mogu da se jave bilo kojem punktu
UN gde će biti registrovani a zatim predati hrvatskim
vlastima, pod nadzorom posmatrača zaduženih za ljudska
prava.