KOMUNIK.6

12 Feb 1994 - 26 Jul 1994

Messages - razno

razno.106 domana, -> #101, dejanr
~~~ Moguce je da se poneki komercijalni program ili neki njegov deo ~~~ razmeni putem privatne poste, ali nema racionalnog nacina da se to ~~~ kontrolise. Odgovornost za takvu razmenu, po mom misljenju, lezi na ~~~ korisnicima koji je eventualno praktikuju. Ipak se krece! ;) Pyc
razno.107 .bale., -> #102, cnenad
> ŁŁŁ Da nije "superhighway"? Isto, valjda, što i superhypeway. Fiber-optics backbone koji će da povezuje dvadesetak najvećih centara se zove raznim takvim, sličnim imenima. Trebalo bi da ima propusni opseg preko 1 Gbps i da bude skalabilan - da dodavanjem hostova propusni opseg po hostu ostane konstantan.
razno.108 .bale., -> #103, cnenad
> ŁŁŁ cNenade, odakle prenosiš ove vesti? > > Natrčao sam u jednoj od konferencija na Force Aracisu ili Millwaysu > pošto su vezani u neku mrežu BBS-ova. E sad da li je to PRO, SET ili > neka druga ne znam. Nisam obraćao pažnju. Taj tekst je objavljen u > nekoj od emisija BAJT 92. pa bi trebalo pitati nekog od njih ako ih > ima ovde. Nadam se da vam se sviđa - konkretno, ove tekstove je iz B92 uzeo Aleksandar Ninković prilikom poslednje posete Bajtu 92 (odakle potiču). Inače, ja ih povremeno bacim njemu na SetNet, a malo ređe - kad se nakupi - bacim i na Sezam.
razno.109 fancy, -> #105, mikis
ŮŢ>+> gremlin<->armitage, dejanr sve to zna a reč neće da kaže. ŮŢ> :)))) Jel ovo neka nova šema, ili šta? Pa šta fali, mladi su... upoznali se, zavoleli... .\/. [ .\/. .\/. Večeras u klubu biće vruće..! .\/. .\/. ]
razno.110 vitez.koja, -> #98, ficus
#=> Ma to je ok ali zašto neki mogu a neki ne? Mogu svi, dok imaju mere.
razno.111 snemcev, -> #99, ficus
>>>>> Dokaz? >> >> Dokaz je to što dejanr ništa ne govori da opovrgne. Kako ono beše... nevin dok se ne dokaže suprotno? Na to izgleda zaboravljaš. Nije stvar optuženog da dokazuje da je nevin, već je stvar tužioca da dokaže krivicu.
razno.112 snemcev, -> #100, ficus
>> Eto ti znaš da se na sezamu razmenjuje komercijalni software pa >> ništa ne preduzimaš. :) Privatna pošta je nepovrediva -- barem tako piše u Ugovoru.
razno.113 ficus, -> #110, vitez.koja
>>> Mogu svi, dok imaju mere. Ne, ne mogu svi. .
razno.114 ficus, -> #97, ficus
>>> gremlin<->armitage, dejanr sve to zna a reč neće da kaže. Dejanr još uvek ćuti, da vidimo dokle će. .
razno.115 ficus, -> #101, dejanr
>>> Na Sezamu se komercijalni softver *ne* razmenjuje, tj. ako se >>> neki Ej ej čoveče znaš i sam šta se radi po grupama. .
razno.116 cnenad, -> #108, .bale.
ŁŁŁ Nadam se da vam se sviđa - konkretno, ove tekstove je iz B92 uzeo ŁŁŁ Aleksandar Ninković prilikom poslednje posete Bajtu 92 (odakle potiču). Mislim da je u porukama čije je zaglavlje malo osakaćeno ;)) stojalo ko ih je poslao na SetNet.
razno.117 markom, -> #89, dejanr
█*█ Zanimljivo pitanje je da li je SysOp *znao* da se razmenjuje komercijalni █*█ softver. Ako nije znao, onda bi i direktora pošte trebalo uhapsiti, jer █*█ je softver download-ovan telefonom (?) Znači Dejane, jednog dana ćeš i ti završiti u zatvoru :):):):)
razno.118 .bale.,
Tekstovi iz Bajta 92, poslednjih 10 emisija. Regards from .bale. ! #:*)+-< byte1827.zip
razno.119 zkehler, -> #114, ficus
Ŕ>>> gremlin<->armitage, dejanr sve to zna a reč neće da kaže. Ŕ Ŕ Dejanr još uvek ćuti, da vidimo dokle će. To što on ćuti svakako kompenzuješ ti >;( Mislim da većinu ljudi koji prate konferenciju *apsolutno* ne interesuje šta ti imaš da zameriš dejanru. Imaš komandu mail, pa mu piši dok ti ne dosadi. ZK
razno.120 crncic,
Jel moze nesto malo opsirnije o Packet radiu ?
razno.121 markom, -> #104, wizard
█*█ Vidiš markome kako si ti naivan... Ne potpaljuj zamrlu raspravu. Ne želim da ponavljam ono što sam rekao već 10 puta ...
razno.125 mikis, -> #115, ficus
+> Ej ej čoveče znaš i sam šta se radi po grupama. Izvini, molim te, da li se ti to zalažeš da se nadgleda sva privarna pošta (u koju valjda spadaju i poruke u grupama)?
razno.127 astral, -> #103, cnenad
│Ţ█Ů█ od emisija BAJT 92. pa bi trebalo pitati nekog od njih ako ih ima │Ţ█Ů█ ovde. .bale. i zonjic
razno.129 vitez.koja, -> #123, ficus
#=> P.S. Ajde svi koji su videli dejana zajedno sa ljudima #=> na tudjim accountima, kako kulira i boli ga briga što #=> oni krše red i mir na sezamu, lupe reply na ovu poruku. U tome i jeste štos; dotični ljudi pored kojih je dejanr 'kulirao' _nisu_ kršili red i mir na sezamu; a sve za razliku od nekih, da ih sad ne imentujem ;)
razno.130 iboris, -> #97, ficus
Ł Zak, ne misli se na tebe ali zar se ti nisi javljao na pkaca? ;) Ł I znas dobro na koga sam mislio ilotina<->cdragan, wizard<->bosanac, Ł gremlin<->armitage, dejanr sve to zna a reč neće da kaže. Pa koliko ja znam, postoje spiskovi ljudi koji su od Dafine uzeli ogromne pare, pa eno ih - ništa im nije, a jadni penzosi pene li, pene. Jednostavno, nisu svi ljudi isti, pa ni na sezamu. Ja to prihvatam i ne lupam mnogo glavu oko toga.
razno.131 zloboleon,
[ Vitez.koja u malim oglasima mi reče ] ňňň Najveći problem s tobom je dugačak username, tako da mi je ňňň teže da žrtvujem toliki prostor ne bih li te stavio na ignore ňňň listu. Sa tvojim pajtašem sve ide mnogo lakše ;)) Nemoj samo da me rastužiš ako ignore-a ;((( (:)). Na svu sreću kod mene još uvek nema nikoga na ig. listi :). Ali, "MOč' DA BIDNE, AL' NE MORA DE ZNAžI".
razno.135 wizard, -> #97, ficus
> I znas dobro na koga sam mislio ilotina<->cdragan, wizard<->bosanac, > gremlin<->armitage, dejanr sve to zna a reč neće da kaže. Šta znači operand '<->' koji upotrebljavaš u relaciji između mog username-a i username-a bosanac?
razno.137 dzakic, -> #88, zizic
> Što se mene tiče može i vas desetoro da se smenjuje, ali me nešto > zbunjuje: ispada da vas dvoje imate 2 ŠIFRE NA 1 USERNAME-U ??????? Moj username: dzakic, njen username: maki. Svako naravno ima svoju šifru. čivimo u istom stanu, javljamo se sa istog računara, istog modema, padovi stižu u isti direktorijum... zar je uopšte moguće napraviti neku striktnu podelu.
razno.138 vision,
Jednom sam bio razgovarao sa jednim (CHAT-ujemo tako), pa pita sta pratim od conf-ova u SEZ-u, ja mu kazem neke conf-ovo, i kazem one KOM-unjare :))). Nego, dali neko zna neki file transfer sa mogucnoscom X, Y, i Zmodem, koji kada prima file-ove (salje), da ja mogu tada da izadjem u DOS-u i da radim
razno.139 vision, -> #138, vision
puklo :), ..... ..... sta hocu ali nemojte samo reci u WIN-u ili tako slicno :), hvala.
razno.140 jasicp,
Ima li neko telefon Sunset BBS-a ?
razno.141 zonjic,
############ BAJT 92 ############ ops, pardon! ############ SAJAMSKI BAJT 92!!!!!!!!!!! Za vreme Sajma tehnike, B-92 počinje svoj program u 10:00h zbog specijalne emisije Sajamski BAJT 92. Od 10-11+ slušajte NAS jer nam se emisija odnosi na SAJAM i RAžUNARE. Delićemo po 5 primeraka (Bogme) STOTIH JUBILARNIH RAžUNARA, i VREMENA KOMPJUTERA, pa imajte u vidu broj 324-92-92, Tanju Petrović, Alexandra Bakića, i mene :) Imamo u planu to i mnogo više ;) U ponedeljak je bilo priče o CeBit-u 94. (od strane g. Spire Matića), u utorak gostuje Vreme Kompjutera, javlja se Jugodata itd., u sredu vjeremic i DčUBILARNI Računari, u četvrtak... Dakle, od ponedeljka - petka u intervalu od 10:00-11:00 - zna se ! Ciao, Rade p.s. prenosi se i na sajamskom uzvučenju!
razno.142 cnenad,
─ Area: SETNet.Guest Msg#: 1594 Date: 07 May 94 18:05 From: Aleksandar Ninkovic To: all Subj: bajt92 ─────────────────────────── ATM: Sluga vise gospodara By ken Horning and Dory Leifer (Merit Network, University of Michigan) Sedamdesetih godina, slova ATM su u kolektivnoj svesti bila akronim za masinu koja izbacuje novac i vrsi jednostavne bankovne transakcije. Sa eksplozijom personalnog racunarstva osamdesetih godina, ATM je promenio mnogo znacenja, i zaziveo medju racunarski pismenim ljudima kao reprezent Adobe Type Manager-a. Ali, sada su devedesete godine -- apsolutno dekada racunarskih mreza -- pa pripremite mesto u svojim bankama podataka za jos jednu inkarnaciju ovih popularnih slova, jer je tu Asynchronous Transfer Mode. Duh propusnog opsega buducnosti Asynchronous Transfer Mode je digitalna multiplexing i routing tehnologija, rodjena i odgajana u telefonskoj industriji kao deo arhitekture Broadband Integrated Services Digital Network (B-ISDN). Obecava integraciju prenosa glasa, podataka i video komunikacija. Nudi propusni opseg prema potrebi i omogucava spajanje lokalnih i globalnih mreza. U stvari, ATM je univerzalno proklamovan za otelotvorenje duha propusnog opsega buducnosti (bandwidth genie). Mnogi, medjutim, jos uvek nisu nacisto kada ce ATM zaista ujediniti globalne infrastrukture za prenos glasa, videa i drugih informacija. Susret umova Telefonska industrija je nastala analognim prenosom glasa. Odavno je, medjutim, poznato da digitalna tehnologija poseduje znacajne prednosti nad svojom starijom rodjakom. Neki proizvodjaci TV opreme su, sa druge strane, ostali na analognoj stazi, i iako istrazivaci u oblasti televizije pokazuju veliki interest ka digitalnoj tehnologiji za vizuelnu definiciju i optickim kablovima za distribuciju, oni jos uvek, izgleda, vide nase vidjenje buducnosti kao prilicno jednostran, svet ``od tacke do tacke'', uprkos stotinama kanala. Sredinom sedamdesetih godina, vizionari racunarskih mreza uveli su koncept paketske komutacije. Ona je imala druge prednosti nad komutacijom kanala koju su telefonske kompanije ugradile u svoje glasovne mreze, ali je zbog svoje potrebe za dugim paketima promenljive duzine bila izolovana od svetova telefonije i televizije. Susret umova istrazivaca koji su dugo i brizo radili u oblastima distribucije videa, glasa i podataka, izgledao je neizbezan. Stize ATM. Sta predstavlja skracenica ATM? ATM izaziva konfuziju. Termin ``asinhroni'' je zbunjujuci zbog svoje veze sa racunarskim komunikacijama i telefonijom. ATM, u stvari, salje podatke sinhrono i definisan je da radi nad sinhronim elektricnim ili optickim servisima transmisije. Kljucni koncept na kome je ATM baziran, jeste komutacija celija. Celije su blokovi podataka fiksne duzine koji prenose korisnicke informacije i minimum potrebnih informacija za rutiranje i kontrolu. U slucaju internacionalno standardizovane verzije ATM-a, celije su vrlo kratke. U tome lezi obecanje ATM-a i njegov problem. ATM celija je dugacka 53 bajta: sadrzi petobajtni header sa adresom i 48-bajtno polje za informacije. Zasto 48 bajtova? Velicina celije je bila predmet medjunarodne debate nekoliko godina. Kratke celije su manje efikasne za racunarske komunikacije, jer svaka celija -- bez obzira koliko podataka sadrzi -- nosi i header koji sadrzi ne-korisnicke informacije, a sto se strucno naziva ``overhead''. To znaci da ako neko koristi ATM za prenos datoteke, znacajan deo raspolozivog propusnog opsega se trosi na celijske header-e. Medjutim, mora se uzeti u obzir da je kljucni cilj ATM-a da prenosi glas. Sto je duza celija za prenos glasa, telefonske mreze moraju duze da cekaju dok se sakupi dovoljno glasa da se celija napuni i prenese. Ukoliko su celije dugacke, dolazi do znacajnog kasnjenja i kvalitet prenesenog govora se smanjuje. Trideset dva bajta je maksimalna duzina celije koja se moze koristiti u Evropi (na osnovu njenih geografskih dimenzija) bez potrebe da se eliminise eho koji nastaje zbog refleksije u telefonskoj mrezi. Sjedinjene Americke Drzave su znatno duze i, zbog duzih vremena propagacije signala, potrebna je eliminacija ehoa i sa 32-bajtnim celijama. SAD su trazile 64-bajtne ATM celije, posto vec moraju da uvode eliminaciju ehoa, a 64 bajta bi bilo efikasnije za prenos podataka. Medjutim, Evropljani su zeleli 32 bajta jer nisu zeleli da instaliraju eliminaciju ehoa. Metodom kompromisa, duzina korisnickog dela celije je izabrana da bude 48 bajta -- manje efikasna za prenos podataka i takva da zahteva eliminaciju ehoa svuda! Druge tehnologije koje su projektovane specijalno za podatke, uglavnom koriste okvire (frames) umesto celija (cells). Ethernet, token ring, FDDI i sve popularniji frame relay servis, svi koriste okvire, cija duzina varira od svega nekoliko bajtova do nekoliko kilobajta po okviru. Pronalazenje puta ATM celije se prenose na isti nacin kao datagrami fiksne duzine, ali se adresa koja je sadrzana u ATM celiji odnosi na kanal i stazu pre nego na odrediste. Ovo ukazuje na vaznu razliku izmedju ATM adresa i adresa u Internet Protocol (IP) paketima. Da bismo ovo objasnili, zamislite da ste u Americi i vozite auto-putem I-75 prema jugu. Nailazite na autostopera koji drzi tablu na kojoj pise ``San Francisco ili Bust''. Tekst na tabli predstavlja globalnu adresu, koja je razumljiva svuda, bas kao IP adresa. Znate, zatim, da cete uskoro skrenuti na zapad prema Kaliforniji putem I-80. U tom trenutku donosite odluku, posto poznajete auto-kartu Amerike, i kupite autostopera. Kasnije, ostavicete ga u Ajovi, gde ce on podici istu tablu. U slucaju ATM-a, isti autostoper bi na putu I-75 drzao tablu na kojoj pise ``Prvo skretanje na zapad''. Ova adresa, bas kao i ATM adresa, ima smisla samo lokalno, i ne govori vam nista o tome kuda se autostoper uputio. I bez auto-karte SAD, mozete pokupiti autostopera. Kada izadje iz kola u Ajovi, on odmah menja tekst na tabli da bi oznacio sledeci deo puta. Prednost ovakve seme rutiranja je u tome sto za svaki ``hop'' koji autostoper napravi, vozaci automogila koji prolaze na osnovu minimalnog znanja mogu odluciti da li da stanu ili ne. U svetu komunikacionih sistema, minimalno znanje cesto odgovara maksimalnoj brzini i, u stvari, jedna od kljucnih prednosti ATM-a je da on moze da funkcionise na brzom i jednostavnom hardveru, umesto sporog i ``inteligentnog'' softvera koji se koristi u tradicionalnim ruterima. Problem multipleksiranja ATM-bazirani servisi dozvoljavaju celijama jednog korisnika da budu multipleksirane statisticki sa celijama drugih korisnika, u nadmetanju za isti propusni opseg. Ovo se razlikuje od vremenskog multipleksiranja (Time Division Multiplexing, TDM), gde je svaki period vremena, nazvan okvir, podeljen na fiksan deo slotova fiksne duzine. Svaki korisnik dobija svoj slot, i ako neki korisnik ne prenosi nista preko mreze, njegov slot ostaje neiskoriscen. U telefonskom saobracaju se koristi vremensko multipleksiranje. Svaki okvir je podeljen na fiksan broj slotova podjednakog vremenskog opsega. Svakom slotu se pridruzuje jedan korisnik mreze. Sirina slota i ucestanost odabiranja zavise od karakteristika ljudskog glasa. Dodeljivanje vise od jednog vremenskog slota jednom korisniku ne poboljsava znacajno komunikaciju. Ali, u svetu racunarskih komunikacija postoje veoma razlicite potrebe i forsiranje svih tih potreba unutar jednog slota fiksne duzine je izuzetno neefikasno. Paketne i celijske tehnologije, medjutim, mogu dodeliti propusni opseg statisticki. Sa ovim transportnim metodama, ukoliko je samo jedan korisnik na mrezi aktivan, on moze dobiti na upotrebu ceo propusni opseg. Zbog toga sto korisnici pristupaju ukupnom propusnom opsegu po slucajnoj raspodeli, saobracaj jednog korisnika je mrezi predstavljen kao asinhron. Otuda naziv Asynchronous Transfer Mode. (nastavak u iducoj emisiji) Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.143 cnenad,
─ Area: SETNet.Guest Msg#: 1596 Date: 07 May 94 18:06 From: Aleksandar Ninkovic To: all Subj: bajt92 ─────────────────────────── Rat cena mreznih servisa: Asynchronous Transfer Mode (ATM) Zahtev americkog potpredsednika Al Gore-a za rekonstrukciju telekomunikacionog zakonodavstva u SAD ce jos vise ubrzati vec pomahnitali tempo promena na americkoj telekomunikacionoj sceni. Gore je artikulisao viziju univerzalnog sveobuhvatnog komunikacionog sistema, vrlo slicnog danasnjim elektricnim i telefonskim mrezama -- Information superhighway koji ce biti lak za upotrebu, a istovremeno fleksibilan i na raspolaganju svima. Tehnicku podlogu mreze za komunikacije 21. veka postavljaju danas telefonske kompanije, koje se sve vise orijentisu ka brzim paketskim arhitekturama. Resenja koja one nude krecu se u opsegu od rucnih komunikatora, preko radnih stanica, do mreznih rutera. Paketska tehnologija je najpre usvojena u racunarskoj industriji da bi se podaci prenosili vecim brzinama i iskoristila konkurentnost ili paralelizam u racunarskim arhitekturama. U tom smislu, sve digitalne komunikacije, moze se reci, pokrece racunarska industrija. Arhitekture koje su u pocetku primenjivane za povezivanje osnovne memorije sa procesorima, postepeno su nalazile primenu u povezivanju sekundarne memorije, zatim lokalnih mreza i, konacno, globalnih racunarskih mreza. I zaista, danasnji favorit medju resenjima za rutiranje paketa na Information superhighway-u, Asynchronous Transfer Mode (ATM), je originalno razvijen za potrebe povezivanja vise procesora sa vise memorija u racunarskim sistemima. Zatim je poceo da se upotrebljava za povezivanje sekundarnih memorija, lokalno i, najzad, globalno umrezavanje. Istrazivanja americke kompanije Insight Research Corporation predlazu da se, radi razumevanja razvoja buduce javne telekomunikacione mreze, prati danasnji razvoj racunarskih maticnih ploca i okruzenja lokalnih mreza. Pretpostavlja se da paketske arhitekture, koje se danas razvijaju za ova trzista, sadrze kljuc razvoja globalnih racunarskih mreza i buducnosti Information superhighway-a. Bum & Tras na infostradi Postavlja se pitanje na koji nacin ce rat cena mreznih servisa pomoci postavljanje Information superhighway-a. Brzi paketski ruteri ce prenositi ne samo podatke, vec i glas i sliku -- prenoseci sve ove modalitete, ponudjaci servisa mogu da ocekuju destabilizaciju cena postojecih, pretezno glasovnih servisa. Krajem ove decenije, jedan ili vise ponudjaca ce zajednickim snagama pokusati da obuhvate sve (glas, podatke i sliku) brzim paketskim rutiranjem, i u toj tacki ce stvarna ekonomija telekomunikacionih servisa doci do izrazaja bez ikakvog regulatornog poremecaja cena. Najbolji primer za ovu tvrdnju je cinjenica da ponudjaci servisa cene prenosa podataka odredjuju prema troskovima, a cene glasovnih komunikacija prema proceni, koja je znacajno visa od troskova. To je primetno u stalnom padu cena servisa za prenos podataka tokom protekle dve decenije, sto nije slucaj sa cenama glasovnih servisa. Kada se uzme u obzir uticaj prenosa putem optickih kablova -- ucetvorostrucenje kapaciteta veza svake dve godine jednostavnom zamenom relativno jeftinih optoelektronskih delova na krajevima kabla -- moze se zakljuciti da ce rat cena u paketskim komunikacijama biti prva stvar koja ce trasirati Information superhighway. Brza paketska komutacija je predodredjena da bude osnovna tehnologija za prenos glasa, podataka i slika, jer istovremeno zadovoljava zahteve vise raznolikih segmenata: * podrazumeva sledecu opremu: lokalne racunarske mreze za distribuiranu kontrolu, brze paketske rutere za prenos informacija unutar radnih grupa i koncentrisanje saobracaja prema brzim paketskim korporacijskim mrezama; * mreznu opremu: Frame Relay, Switched Multimegabit Digital Service (SMDS) i ATM ruterske tehnologije; * lokalne nosioce razmene (LECs): koncentrisanje saobracaja (pomocu sveprisutnih servisa za digitalnu transmisiju kao stu su 56 kbps linije sa frame relay-om) prema brzim paketskim regionalnim mrezama koje su povezane sa nacionalnim i globalnim brzim paketskim mrezama; * nosioce medjurazmene (IXCs): koncentrisanje saobracaja sa glavnih account-a firmi na brze paketske virtuelne privatne mreze, kao i povezivanje sa brzim paketskim mrezama lokalnih nosilaca razmene (LECs); * ``obogacene'' (tzv. value added) ponudjace mreznih usluga kao sto su America Online, CompuServe i Prodigy, koji pruzaju informacione servise preko brzih paketskih mreza odredjenim segmentima trzista. Stopostotni rast trzista U svojim proracunima ovog trzista, kompanija Insight je dosla do procena da ce se prihodi od prodate opreme, u zavisnosti od geografske oblasti, udvostruciti tokom sledecih pet godina, sa oko 7 na 14 biliona dolara. Prodavci opreme ce stvoriti znacajno pratece trziste za podrsku rastuce baze opreme. Predvidja se da ce se prihodi od podrske i servisa, takodje, udvostruciti sa oko 1,4 biliona dolara u 1993. godini, na 2,8 biliona dolara u 1998. godini. Veliki pobednici ce, verovatno, biti klasicni nosioci (ukljucujuci nosioce lokalne razmene, medju-razmene i ``obogacene'' ponudjace). Njihovi prihodi bi trebalo da se ucetvorostruce u navedenom periodu. Krajnji rezultat ce biti porast trzista mreza sa brzom komutacijom paketa, sa 10 biliona dolara u 1993. na preko 23 biliona dolara u 1998. godini. Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.144 zizic, -> #142, cnenad
> From: Aleksandar Ninkovic > To: all > Subj: bajt92 > ─────────────────────────── > ATM: Sluga vise gospodara > > By ken Horning and Dory Leifer (Merit Network, University of > Michigan) Stvarno lep članak. Svaka čast...
razno.145 kriss,
Pitanje možda glupo, ali za mene zanimljivo i verujem da nisam jedini koji ne zna odgovor. :) Elem, zašto upload uvek počinje za nekim udri_da_ti_vratim brzinama, a zatim polako opada, čak ispod granice prosečnog CPS-a download-a, i da li se zaista u početku poruka prenosi npr. sa 1024 bps-a? Ukratko, u čemu je štos, zar nisu isti modemi u pitanju? :)
razno.146 dejanr, -> #145, kriss
>> zašto upload uvek počinje za nekim udri_da_ti_vratim brzinama, a zatim >> polako opada Zato što računar šalje karaktere modemu dok ne napuni njegov bafer. Dakle, što se računara tiče znaci prvo prosto lete ka modemu, a posle, naravno, modem to mora i da pošalje, gde je ograničen brzinom linije, tako da prijavljeni CPS opada. Na kraju prenosa fajla treba likvidirati sve što je u baferu modema - računar "vidi" da je poslao sve što ima, ali modem nikako da javi da je prenos zavšren, i tu najviše opadne CPS. Od svega ovoga nema nikakvih loših posledica - radi se samo o ispisivanju brzine, inače sam prenos teče normalno.
razno.147 mbole, -> #145, kriss
> zašto upload uvek počinje za nekim udri_da_ti_vratim brzinama, > a zatim polako opada, Zbog bafera u modemu. Naime CPS meri koliko je toga poslato iz računara, a ne iz modema. prenos na liniji računar modem ide većom brzinom (9600) nego prenos na liniji (2400) (naravno ako je tako podešeno što verujem da je slučaj). Znači dok se ne napuni bafer prenos je na 9600, a kad se napuni onda modem kaže računaru "stani malo, ne šalji više", pa od tog trenutka prenos ide onom brzinom kojom je modem sposoban da šalje podatke kroz liniju i oslobađa prostor u baferu, tj 2400. Kada imaš download početak fajla ide kroz liniju na 2400 pa nema ovog efekta.
razno.148 jasicp, -> #138, vision
> Nego, dali neko zna neki file transfer sa mogucnoscom X, Y, i Zmodem, koji > kada prima file-ove (salje), da ja mogu tada da izadjem u DOS-u i da radim Izvini sto tek sada pricam... Ja standardno radim u Teletu ( TM :)), i kada kazem, npr. : DO PAD00589.ZIP /D, onda sacekam da mi Sezam posalje kod za start ZModema, to je ono B000X... ili tako nesto. Onda izadjem iz Telematea, i ukljucim Deputy ( ima na Sezamu ). On automatski po ukljucivanju pocne download. Iz njega iskocim uz DOS uz pomoc CTRL-O ( PROCITAJ DOKUMENTACIJU ! ). Tada Deputy u pozadini nastavi file transfer ZModemom. Ostane oko 300KB slobodno za druge programe, npr. SOR.
razno.149 ab.comp, -> #148, jasicp
==> Onda izadjem iz Telematea, i ukljucim Deputy ==> ( ima na Sezamu ). Kolko ja znam tom Deputy V3.04 je isteko rok trajanja (do sledeće verzije), pa ga treba izbrisati sa Sezama. Pozdrav █ █ █ █ ▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
razno.150 markom, -> #148, jasicp
*** kod za start ZModema, to je ono B000X... ili tako nesto. Onda izadjem iz ----- ^XB00 Gde je ^X, naravno, Ctrl-X, iliti ASCII 24 :)
razno.151 omega, -> #148, jasicp
Ţ> Nego, dali neko zna neki file transfer sa mogucnoscom X, Y, i Zmodem, koji Ţ> kada prima file-ove (salje), da ja mogu tada da izadjem u DOS-u i da radim Ţ Ţ kada kazem, npr. : DO PAD00589.ZIP /D, onda sacekam da mi Sezam posalje Ţ kod za start ZModema, to je ono B000X... ili tako nesto. Onda izadjem iz Ţ Telematea, i ukljucim Deputy ( ima na Sezamu ). On automatski po Ţ ukljucivanju pocne download. Iz njega iskocim uz DOS uz pomoc CTRL-O ( Ţ PROCITAJ DOKUMENTACIJU ! ). Tada Deputy u pozadini nastavi file transfer Ţ ZModemom. Ostane oko 300KB slobodno za druge programe, npr. SOR. Vrlo zanimljivo, nema sta. A sto ne koristis interni ZModem iz TM-a? Pa onda skocis u dos sa alt+j, a ono ostane 620kb za druge programe :) (naravno ako imas ems/xms)...
razno.152 zcvele, -> #145, kriss
> zašto upload uvek počinje za nekim udri_da_ti_vratim brzinama, > a zatim polako opada, čak ispod granice prosečnog CPS-a > download-a, i da li se zaista u početku poruka prenosi npr. sa > 1024 bps-a? Ukratko, u čemu je štos, zar nisu isti modemi u > pitanju? :) Štos je u baferu modema. Tvoj program ne vidi modem nego on vidi serijski port proko koga komunicira sa modemom.
razno.153 jmodli, -> #151, omega
> Vrlo zanimljivo, nema sta. A sto ne koristis interni ZModem iz TM-a? Pa > onda skocis u dos sa alt+j, a ono ostane 620kb za druge programe :) > (naravno ako imas ems/xms)... da li je to moguce? meni odlicno radi interni zmodem, ali cim odem u Alt-J i u njemu ostanem duze od deset sekundi pocnu errori na sve strane. sa Alt-R nema problema, ali ne sluzi nicemu osim za kucanje dir u trenucima dosade. . josip modli .
razno.154 omega, -> #153, jmodli
Ţ meni odlicno radi interni zmodem, ali cim odem u Alt-J i u njemu ostanem Ţ duze od deset sekundi pocnu errori na sve strane. sa Alt-R nema problema, Ţ ali ne sluzi nicemu osim za kucanje dir u trenucima dosade. I sa ALT-R mozes da startujes programe :). Inace, resenje je: uzmi win ili desqview...Ocito da TM ne uspeva da se snadje (verovatno je kriv sukob tm-a i tebe zbog diska) u multitaskingu :(
razno.155 domana, -> #153, jmodli
~~~ meni odlicno radi interni zmodem, ali cim odem u Alt-J i u njemu ostanem ~~~ duze od deset sekundi pocnu errori na sve strane. sa Alt-R nema problema, ~~~ ali ne sluzi nicemu osim za kucanje dir u trenucima dosade. A sto ne koristis svoju omiljenu a1200... Bar je u tim stvarima bolja... Mozda zato sto imas interni modem? :) Pyc
razno.156 kuki,
A šta je promenjeno u novom pgp-u (isplati li se dl?) :)
razno.157 peca.st, -> #154, omega
!-> desqview...Ocito da TM ne uspeva da se snadje (verovatno je kriv !-> sukob tm-a i tebe zbog diska) u multitaskingu :( TM _nema_ multitasking, nego ima neku vrstu multithreadinga. (valjda dobro napisah) Ovo drugo u stvari predstavlja izvršavanje nekoliko delova tog programa u isto vreme (recimo, downloaduješ fajl i edituješ neki tekst u internom editoru). Peđa.
razno.158 jmodli, -> #154, omega
> Inace, resenje je: uzmi win ili desqview... imam resenje: kupim modem za amigu :) fali mi jos trecina para pa da kupim ono sto sam namerio... :) . josip modli .
razno.159 feniks,
Da li je moguće na relativno jednostavan način povećati domet nekom klasičnom Panasoninic-ovom bežičnom telefonu? Recimo sa 50m na 200-300m.
razno.160 fancy, -> #159, feniks
ŮŢ> Da li je moguće na relativno jednostavan način ŮŢ> povećati domet nekom klasičnom Panasoninic-ovom ŮŢ> bežičnom telefonu? Recimo sa 50m na 200-300m. Prodati, i kupiti boljeg Panasonic-a. .\/. [ Little bees ]
razno.161 jasicp, -> #151, omega
> Vrlo zanimljivo, nema sta. A sto ne koristis interni ZModem iz TM-a? Pa onda > skocis u dos sa alt+j, a ono ostane 620kb za druge programe :) (naravno ako > imas ems/xms)... Sa tim se intezivno ne slaze mojih 1024KB memorije :(. Ovo je jedini sto sigurno radi. Steta sto niko ne napravi ZModem u TSR stilu.
razno.162 ognjen, -> #151, omega
)-> Vrlo zanimljivo, nema sta. A sto ne koristis interni ZModem )-> iz TM-a? Pa onda skocis u dos sa alt+j, a ono ostane 620kb za )-> druge programe :) Beep! Wrong! Ostane 620k ali u pozadini se ne desava ama bas nista. Dakle, ako si iskocio na polovini prenosa, kad se vratis u TM i dalje ce da stoji 50%. :( Mogli bi da naprave neki TSR. :)
razno.163 llukic,
DRUSTVO ZA INFORMATIKU SRBIJE ORGANIZUJE 26.05.1994. G. U 13 CASOVA T R I B I N U CIRILICA I VELIKI RACUNARSKI SISTEMI MODERATOR: DRAGAN ILIC - GENEX CIS UCESTVUJU: ZORAN VIGNJEVIC, SAVEZNI ZAVOD ZA INFORMATIKU PREDRAG MILIĆEVIC, KOMNET SLOBODAN DAMNJANOVIC, BULL JUGOSLAVIJA ZVONKO STAJNER, REPUBLICKI ZAVOD ZA STATISTIKU MARINKO KOZOMARA, ENERGOPROJEKT SLOBODAN KOKOVIC, INFORMATIKA TRIBINA CE SE ODRZATI U PROSTORIJAMA BIBLIOTEKE GRADA BEOGRADA, VUKOVA SALA (KNEZ MIHAILOVA 56).
razno.164 omega, -> #162, ognjen
Ţ Beep! Wrong! Ostane 620k ali u pozadini se ne desava ama bas Ţ nista. Dakle, ako si iskocio na polovini prenosa, kad se vratis u Ţ TM i dalje ce da stoji 50%. :( Mogli bi da naprave neki TSR. :) Kakav shit :(( Pa onda je Win (ili Desqview) jedino resenje :)
razno.165 ognjen, -> #164, omega
)-> Kakav shit :(( Pa onda je Win (ili Desqview) jedino resenje )-> :) Da. :( DesqView. Nikako Win. :)
razno.166 .hik,
Da li neko zna kako naterati fossil drajver (x00) da radi sa modemom na COM4?
razno.167 dcolak, -> #166, .hik
│ Da li neko zna kako naterati fossil drajver (x00) │ da radi sa modemom na COM4? Za broj com porta, navedi 3 ;) Možda je u tome štos, znam da je kod mene bio.. U svakom slučaju, ako ne koristiš neke "alternativne" irq-ove, BNU je _mnogo_ bolji izbor, a i radi kako valja pod Win-om ;) Sledge DAMMIR!
razno.168 mdave, -> #167, dcolak
■> │ Da li neko zna kako naterati fossil drajver (x00) ■> │ da radi sa modemom na COM4? ■> ■> Za broj com porta, navedi 3 ;) Zar to nije broj portova koje fossil podržava (0..3) ?
razno.169 dcolak, -> #168, mdave
│■> Za broj com porta, navedi 3 ;) │ │ Zar to nije broj portova koje fossil podržava (0..3) ? Ne, podržava ih 8 komada... Sledge DAMMIR!
razno.170 mdave, -> #169, dcolak
■> │■> Za broj com porta, navedi 3 ;) ■> │ ■> │ Zar to nije broj portova koje fossil podržava (0..3) ? ■> ■> Ne, podržava ih 8 komada... Da, maksimalno, ali ti mu navedeš koliko. Ili se varam ?
razno.171 dcolak, -> #170, mdave
│ Da, maksimalno, ali ti mu navedeš koliko. │ │ Ili se varam ? Zavisi koji Fossil... ;) Sledge DAMMIR!
razno.172 pyramid,
Tražim offline reader blue wave ili neki slični. Zna li neko gde ima to da se kupi ?
razno.173 markom, -> #172, pyramid
:: Tražim offline reader blue wave ili neki slični. Zna li neko gde ima :: to da se kupi ? Imaš ga na Politika BBS-u, kao i na većini drugih ...
razno.174 bulaja,
**** new file **** R:\COM\*.* ---------------------- pgpshe30 zip 71126 PGPShell v3.0: front-end shell za PGP ============ PGPShell 3.0 ============ What isn't new? PGPShell version 3.0 is a complete from-the-ground-up rewrite of the successful version 2.2. Why change anything is version 2.2 was so popular? Because while version 2.2 was good, I envisioned something better, and got it with version 3.0. o New Key Management Screen that organizes the PGP key view commands into one concise display. Keys on your key ring are better handled as well, with 'report' formatting of KeyView, Fingerprint, E-mail address and all signator's attached to the key. Added the capability of preparing an encrypted e-mail from within the Key Management Screen. o Improved, comprehensive, pop-up context-sensitive help screens throughout PGPShell by pressing F1. o Streamlined main menu and commands intuitively takes the user to the next proper step in the PGP encryption/decryption process. o Command-line decryption process for signature checking and immediate decryption of PGP-encrypted files. o The addition of the clear signing option in lieu of PGP encryption when preparing text for recipients. o The addition of a built-in text editor for message preparation. o Improved, speedier, file viewer for any size DOS file.
razno.175 ognjen, -> #172, pyramid
)-> Trazim offline reader blue wave ili neki slicni. Zna li neko )-> gde ima to da se kupi ? ▀▀▀▀ Ima kod mene. Cijena? Sitnica. 200$. ;>>> Imas ga na Politici.
razno.176 balsa,
Osmeh se pridigao iz mrtvih, izgleda. Na žalost, "otišla" je cela OMD baza i svi korisnički direktorijumi. Znači, nema druge nego ponovo pisati elm aliase, konfigurisati ELM, TIN, .forward.....?
razno.177 vsuzic,
Da li neko ima informacije o YU EDI asocijaciji. Potrebni su broj telefona - faxa ili Jupak NUI. Pozdrav.
razno.178 bulaja,
**** new file **** R:\COM\*.* ---------------------- pgp26 zip 241927 PGP v2.6: neprobojno šifrovanje podataka Changes to PGP 2.6: This version of PGP uses a version of RSAREF provided to MIT by RSA Data Security for use in PGP. This version is legal within the U.S. See the enclosed RSAREF license for full details. Basically this is a non-commercial release. If you want to use it in a commercial or governmental setting, talk to ViaCrypt (2014 West Peoria Avenue, Phoenix, Arizona 85029, +1 602 944-0773). PGP 2.6 will read messages, signatures and keys created with versions of PGP post 2.2. (i.e., 2.3, 2.3a, 2.4 and 2.5). However after 9/1/94 Version 2.6 will create messages which contain a version number of "3" in signatues, messages and keys (see pgformat.doc for details). PGP2.6 will be able to read these signatures, messages and keys, but prior versions will not. Versions prior to 2.6 would not permit a new signature to be added to a key if there was an already existing signature from the same signer. Starting with version 2.6 newer signatures will override older ones *as long as the newer signature verifies*. This change is important because many keys have signatures on them that were created by PGP version 2.2 or earlier. These signatures can not be verified by PGP 2.5 or higher. Owners of keys with these obsolete signatures should attempt to gather new signatures and add them to their key.
razno.179 snemcev, -> #177, vsuzic
>> Da li neko ima informacije o YU EDI asocijaciji. >> Potrebni su broj telefona - faxa ili Jupak NUI. Oni su u Savezni zavod za standardizaciju Kneza Miloša 20 tel. 011-641-965 lokal 197 Za informaciju zahvali Robertu (rpausic).
razno.180 dr.grba, -> #177, vsuzic
>> Da li neko ima informacije o YU EDI asocijaciji. >> Potrebni su broj telefona - faxa ili Jupak NUI. Robert Paušić (rpausic) nikad da se javi sa proverenim podacima, ali biću ja toliko drzak da pošaljem deo poruke koju mi je poslao u mail. Podaci su, inače, rezultat traganja za nekim konkretnim informacijama posle mojih poruka u nekm grupama. ... Naime, knjige su izdate u Saveznom zavodu za standardizaciju (gde bi drugde :) ), adresa K.Miloša 20, telefon 011 681 999, lokal 277, i direktan od prodavnice 011 641 965. Postoji i YUEDI asocijacija, na lokalu 197. Konferencija o EDIFAKT-u će se održati od 9-11.06 na Brezovici. ...
razno.181 m.hristodulo, -> #177, vsuzic
>> Da li neko ima informacije o YU EDI asocijaciji. Ja imam samo elektronsku adresu njihovog predsednika, dr. čeljka Vučinića, pa možeš njemu da se obratiš za dalje informacije... Adresa je: evucinic@ubbg.etf.uni-bg.yu
razno.182 kriss, -> #178, bulaja
˙˙ Security for use in PGP. This version is legal within the U.S. Legalizovana u U.S.? Jel ovo znači da su u PGP ipak uveli zadnja vrata ili se zakon U.S. promenio? Ipak ja ostajem pri 2.3 ;)
razno.183 bulaja, -> #182, kriss
│Legalizovana u U.S.? Jel ovo znači da su u PGP ipak uveli zadnja vrata │ili se zakon U.S. promenio? Ipak ja ostajem pri 2.3 ;) └─── I meni je to bilo sumnjivo :), zato sam u dir-u ostavio još uvek i verzije 2.3 i 2.5 dok se ne proveri ova nova verzija :).
razno.184 drakce, -> #182, kriss
││ Security for use in PGP. This version is legal within the U.S. │└──────── │ Legalizovana u U.S.? Jel ovo znači da su u PGP ipak uveli zadnja vrata ili │ se zakon U.S. promenio? Ipak ja ostajem pri 2.3 ;) └──────── Source PGP-a se i dalje objavljuje. To mi je (dok se ne dokaže suprotno;) dovoljna garancija da nema backdoora. NSA tu ne računam, a i šta će njima moje poruke ...
razno.186 vmisev, -> #185, flojd
> │ PIROS-MANIA BBS 23 - 08 Svaki dan 011 / 102 - 718 │ Aman, bre!!! Pa ima li neke konferencije u koju niste stavili ovo? Lepo što ste otvorili bbs, al' ne preterujte... Vladimir
razno.187 vstan, -> #186, vmisev
> > │ PIROS-MANIA BBS 23 - 08 Svaki dan 011 / 102 - 718 > > Aman, bre!!! Pa ima li neke konferencije u koju niste stavili > ovo? Stavio je i u conf NOVOSTI.razno !!
razno.188 niklaus, -> #184, drakce
(:> Source PGP-a se i dalje objavljuje. To mi je (dok se ne dokaže (:> suprotno;) dovoljna garancija da nema backdoora. NSA tu ne računam, a i (:> šta će njima moje poruke ... Možda, ako je tako (ima "legitimnog" izvornog koda) bi valjalo svaku nastupajuću verziju iskompajlirati, pa je tek onda distribuirati ovde na SEZAMu. Šta kažu papiri (zakoni SEZAMa) o tome? < PGP je PGP, ali Fata je Fata ...> (: Sean :)
razno.189 dejanr, -> #188, niklaus
>> Možda, ako je tako (ima "legitimnog" izvornog koda) bi valjalo svaku >> nastupajuću verziju iskompajlirati, pa je tek onda distribuirati ovde na >> SEZAMu. >> Šta kažu papiri (zakoni SEZAMa) o tome? Mi smo PGP doneli u direktorijum u onom obliku u kome ga distribuira autor, i zakoni Sezama kažu da se tako radi :) Ako neko hoće da kompajlira i poredi, pa da nam javi rezultat, rado ćemo saslušati. Jedino je nevolja što još nemamo izvorni kod verzije 2.6, nije baš sitan za download-ovati iz sveta... a interesovanje je kod ranijih verzija bilo dosta malo...
razno.190 dcolak, -> #189, dejanr
│ Jedino je nevolja što još nemamo izvorni kod verzije 2.6, nije baš sitan │ za download-ovati iz sveta... a interesovanje je kod ranijih verzija │ bilo dosta malo... Evo, čisto da kažem, da je PGP prilično lako koristiti, obezbeđuje privatnost E-maila i sve su preporuke da se koristi. Dakle, dovoljno je da odštampate pgp -h na papir i to je sve što vam je potrebno da počenete.. Mene je dosta vremena lomio PGPShell, nisam želeo da učim switcheve, te sam koristio SHELL. Na žalost, i najnoviji 3.0 shell ne radi sa pgp 2.6 (najnoviji), a i prethodne verzije nisu dobro radile. So, zaključak, vredi "proveriti" PGP ;) Sledge DAMMIR!
razno.191 vsuzic, -> #179, snemcev
Zahvaljujem se svima koji su pomogli informacijom.
razno.192 dens, -> #190, dcolak
>> te sam koristio SHELL. Na žalost, i najnoviji 3.0 shell ne radi sa >> pgp 2.6 (najnoviji), a i prethodne verzije nisu dobro radile. Dobro radi onaj shell za WIN. Onaj za DOS me je izluđivao dok ga nisam obrisao...
razno.193 dcolak, -> #192, dens
│ Dobro radi onaj shell za WIN. Onaj za DOS me je izluđivao dok ga │ nisam obrisao... Da, mada sam ja ostao na komandnoj liniji. Switchevi su poprilično logični, recimo PGP -steam text.txt ;-) Pitam se da li taj za Win podržava 2.6? Sledge DAMMIR!
razno.194 dragisha, -> #184, drakce
-> Source PGP-a se i dalje objavljuje. To mi je (dok se ne dokaže -> suprotno;) dovoljna garancija da nema backdoora. NSA tu ne računam, a i -> šta će njima moje poruke ... Strava koristi za recimo mene da vidim taj source... Najsumnjivija stvar je to oko vertikalne kompaktibilnosti što kao da je smišljeno samo zato da obeshrabri upotrebu bilo koje prethodne verzije. Neka, hvala! 2.3A. -- [That's odd -- I had a tagline when I came in here...]
razno.195 cazul,
Zdravo svima...! Imam jedan mozda malo smesan problemcic ali nikako da se snadjem. Zapravo nemogu da odaberem (neznam kako) comm koji treba da podrzi BNU ili X00 (sada sam presao na BNU) ... Pa ako neko zna koja je opcija...; inace koristim bnu.sys a ne bnu.com jer mi je zgodnije da bude u config.sys -u. Unapred zahvalan ! ------------------
razno.196 dens, -> #193, dcolak
>> Pitam se da li taj za Win podržava 2.6? Da, upravo sam probao...
razno.197 domana,
Imam problema sa programom PC Anywhere IV. Host modem nikako nece da se javi (da digne slusalicu i da pusti answer) iako je u active configuration zapisano da je vrednost s0 registra 1. Izgleda da ga Anywhere negde promeni, ali ja ne znam gde... Jel ima neko iskustva? Pyc
razno.198 dpriest..., -> #197, domana
>>> Imam problema sa programom PC Anywhere IV. Host modem nikako nece >>> da se javi (da digne slusalicu i da pusti answer) iako je u active >>> configuration zapisano da je vrednost s0 registra 1. Izgleda da ga >>> Anywhere negde promeni, ali ja ne znam gde... Jel ima neko >>> iskustva? U active configoration nema potrbe da definises s0 registar sam, jer ja on pri inicijalizaciji modema postavi na vrednost koju si uneo u polje 'Ring no to answer on'. Postavi taj ring no na 1 npr. pa idi u begin host operation, pa na Wait for incomming calls i morao bi da odgovori ako je sve ostalo dobro podeseno. Jesi li isao na utilites/ test modem ili sl.? Tamo ti sve iztestira za slucj da nesto nisi dobro setovao. DP...
razno.199 mzgrdja,
Da li je neko imao iskustva u saradnji Windowsa 3.11 i Novell-a 3.11, Hitno potrebne informacije !
razno.200 zcvele, -> #199, mzgrdja
ş> Da li je neko imao iskustva u saradnji Windowsa 3.11 i ş> Novell-a 3.11, Hitno potrebne informacije ! Javi se sa problemom u konferenciju PC.Hard mre`e Pozdrav Cvele
razno.201 nbatocanin,
Jel zna neko kako u PCAnuWhere AWHOST-u najlakše doći do Voice first Connection? Takođe mi treba spisak svih command-line opcija.
razno.202 pmiletic,
Pri prijavljivanju na ETF dolazi do pojave smeca. Probao sam sa raznim kom. programima (TM, PROCOMM, QL2FAX) i razlicite konfiguracije (vrsta terminala i sl). Nijednu komandu ne mogu otkucati a da pri tome ne dodje do nezeljenih efekata i pojave ^HŻß... Sta je u pitanju? Imam Zoltrix v42,bi.bis/mnp5 i Compaq 486.
razno.203 sinfos, -> #202, pmiletic
ja mislim da je problem kod tebe isti kao sto je bio kod mene samo u init string dodaj AT\N2 i bice sve u redu ako ti je init u TM ATS0=0 ... na kraju dodaj ^M~~AT\N2
razno.204 mirche, -> #203, sinfos
> samo u init string dodaj ATĐN2 i bice sve u redu Tačno u potpunosti jer glupavi modemi s onu stranu ne trpe autoreliable i dok ovo nisam ukapirao jedino sam ponekad uspeo iz Bitcoma 5.2 da softverskom emulacijom se zakačim i pri tome naravno morao da stavim ATĐN0.
razno.205 markom, -> #202, pmiletic
:: efekata i pojave ^HŻß... Ako ti se pojavljuje ^H, kada nešto brišeš, probaj da umesto backspace, koristiš DEL ...
razno.206 sinfos, -> #205, markom
=->>koristis DEL ^^^ ili CTRL-BackSpace
razno.207 d.stamen, -> #202, pmiletic
> Pri prijavljivanju na ETF dolazi do pojave smeca. Probao sam sa > raznim kom. > Sta je u pitanju? > Imam Zoltrix v42,bi.bis/mnp5 i Compaq 486. Imam isti modem i problem ces resiti tako sto ces mesto \n7 u init staviti \n3. Dejan
razno.208 vlajel,
Ako se na dve mašine nalazi TM da li onaj ko zove može na host mašini da uđe u DOS dotičnog računara,Telemate je pri tom setovan na com4. Ako može kako?
razno.209 ladislavs,
Da li neko zna koji username na buef78 služi za pregled rezultata prijemnog ispita na tehničkim fakultetima? ciLa. PS: Ne, nisam opet menjao fax. ;)
razno.210 ilazarevic, -> #209, ladislavs
> Da li neko zna koji username na buef78 služi za pregled rezultata > prijemnog ispita na tehničkim fakultetima? Ovo i mene veoma interesuje, iz očiglednih razloga :)
razno.211 omega, -> #210, ilazarevic
Ţ> Da li neko zna koji username na buef78 sluzi za pregled rezultata Ţ> prijemnog ispita na tehnickim fakultetima? Ţ Ţ Ovo i mene veoma interesuje, iz ociglednih razloga :) Razgovarao sam sa nekim tipom sa ETF-a i kaze da je zbog velike preopterecenosti iskljucen mrezni pristup obradi rezultata...
razno.212 zcvele, -> #209, ladislavs
ş> ciLa. ş> ş> PS: Ne, nisam opet menjao fax. ;) Ovaj trenutni mi se svideo pa sam ga ponovo upisao.:))) Cvele
razno.213 ladislavs, -> #212, zcvele
> Ovaj trenutni mi se svideo pa sam ga ponovo upisao.:))) Aaaa jok. Oću, upisaću ga ponovo, al' tek kad me izbace sa njega. ;)) ciLa.
razno.214 haevorn,
Da li je moguce prenositi podatke izmedju dva racunara (PC i non-PC) samo pomocu RS232 kabla (dakle bez modema) i komunikacionog programa. Ako nije, da li se dva modema mogu povezati diraktno, tj. bez telefonske linije?
razno.215 dejanr, -> #214, haevorn
>> Da li je moguce prenositi podatke izmedju dva racunara >> (PC i non-PC) samo pomocu RS232 kabla (dakle bez modema) i >> komunikacionog programa. Moguće je, a problemi su prevashodno softverske prirode, ako nema odgovarajućeg programa za ne-PC računar. Ja sam to obično rešavao tako što na PC strani otkucam COPY /B COM1 IME.DAT a na drugom računaru dam komandu da piše na serijski port. Naravno, sama sintaksa te komande zavisi od drugog računara. Ponekad ne uspe (tj. dok onaj počne da šalje PC već prijavio grešku i čeka retry), a i nema kontrole ispravnosti (checksum itd), ali iz par pokušaja uspe.