razno.1omega,
Ţ Da li neko ima ideju kako spojiti dva EXE programa u jedan?
Ţ Nad dva konkretna .exe-a, analiziranjem i pecovanjem bi se
Ţ verovatno nesto i moglo uraditi. Ali neki opsti metod, odnosno
Ţ program koji bi to radio, ne verujem da bi mogao da se napravi.
Cuo sam da neka od novijih verzija Sourcer-a to moze...
A sto se tice konkretnosti: za jedan imam source, a drugi je bilo
koji .exe...
razno.2dejanr,
Kako se postojeće aplikacije portiraju na RISC računare, tako da rade
pod NT-om ili nekim drugim operativnim sistemom? Nije dovoljno samo
ponovo ih prevesti...
NOVOSTI/microb 4.1153.
Na kraju teksta imate opsežnu listu postojećih paketa koji su, delimično
ili potpuno, već prilagođeni za Windows NT, DEC Alpha, PowerPC...
razno.3ficus,
Hint na temu a.exe+b.exe=c.exe
struktura a.exe fajla:
komande
poziv b.exe
komande
struktura poziva:
u directory list dodas novi fajl tako da cluster pokazuje na cluster u koji
si stavio pocetak b.exe naravno tu ces da izgubis neki kb ali boze
moj
pozoves taj program kao sto bi pozvao bilo koji exe fajl (taj novoubaceni)
obrises referencu iz direktorijuma alipazi samo referencu na b.exe ne b.exe
jer ces ondaobrisati i deo c.exe tako da sledeci put nece sljakati
Naravno ovde ima jos par malih problema kao : sta pod stackerom, sta sa
razlicitim velicinama clustera itd itd.......
so ko je razumeo shvatice.
FICUS
razno.4omega,
Ţ Hint na temu a.exe+b.exe=c.exe
To bas i nije bilo najjasnije!?
Da ponovim cilj:
- ucita se a.exe u memoriju
- a.exe se izvrsi ceo
- a.exe se potpuno ukloni iz memorije
- ucita se b.exe u memoriju
- izvrsi se b.exe
- b.exe se potpuno ukloni iz memorije
razno.5mmitrovic,
reply na prog.3 13.540
Ů█▀█Ţ Nad dva konkretna .exe-a, analiziranjem i pečovanjem bi se
Ů█▀█Ţ verovatno nešto i moglo uraditi. Ali neki opšti metod, odnosno
Ů█▀█Ţ program koji bi to radio, ne verujem da bi mogao da se napravi.
Može i napravio sam ga. Princip i nije tako prost. Prvo se
iz oba fajla izvuku relokacione liste i image deo. Zatim se
preračuna seg adresa početka drugog exe fajla u novom, i na
osnovu toga promeni njegov relokacioni deo (dodavanjem razlike
na stari seg). Zatim se kreira novi exe fajl: header+rel1+rel2+
image1+image2. Naravno postoji još važnih sitnica pri realizaciji
ovoga, al tek da znate da može. ;)
Na žalost taj moj program (AfterLinker) je zginuo u predposle-
dnjoj disketnoj krizi. Ova tema mi zvuči prilično interesantna za
širi krug ljudi, pa ako je redakcija zainteresovana mogu da napišem
tekst i program za Računare.
razno.6omega,
Ţ Na zalost taj moj program (AfterLinker) je zginuo u predposle-
Ţ dnjoj disketnoj krizi. Ova tema mi zvuci prilicno interesantna za
Ţ siri krug ljudi, pa ako je redakcija zainteresovana mogu da napisem
Ţ tekst i program za Racunare.
I AKO je zainteresovana, ko zna koliko ce proci dok se to ne objavi...
Pa, ako ti nije tesko, opisi detaljnije proceduru, ili jos bolje,
napisi program...
razno.7mdimitrijevic,
I ja se javljam. MMITROVIC-u ako nista drugo opisi proceduru kao sto rece
OMEGA. Trenutno mi to ne treba ali ce trebati.
Meni je jasno kako bi otprilike trebalo ali me bune neke stvari oko toga da
neki EXE fajlovi traze odredjene podatke u segmentnim registrima po
startovanju. Kako znati da im se to prosledi.
Kao sto je jednom rekoh VIRUSI se kace bez problema :))))
Pozdrav,
Marjan
razno.8mmitrovic,
Ů█▀█Ţ I AKO je zainteresovana, ko zna koliko ce proci dok se to ne objavi...
Ů█▀█Ţ Pa, ako ti nije tesko, opisi detaljnije proceduru, ili jos bolje,
Ů█▀█Ţ napisi program...
Nije u pitanju teškoća, ceo program bi bio gotov za par dana,
ali je problem nešto drugo, te da ne bude mix pi*da, evo priče:
Moj divni dobar drug je pravio jedna progam (nije važno koji), i
naišavši na probleme tražio (i dobio) pomoć od mene, tako što sam mu
uradio sve "kritične" rutine bez kojih njegov program ne bi ni radio.
Pošto je on malo bogatiji od mene otišao je preko grane i tamo za taj
program dobio stipendiju. To mi nije smetalo mnogo (čak šta više) da
tip nije ispao derpe. Nije mi ni razglednicu poslao, a novost sam čuo
preko desetog frojnda koji se začudio kako ja to ne znam. Od tad sam
vrlo nerad da radim tek tako, bar dok ne upoznam ljude. Znanje OK, to
sam voljan da razmenim ili poklonim nekome, ali vreme ne. Naročito sad
kad ga nemam mnogo. Nek kažu da je ok, a ja ću program odmah da napišem
i okačim na sezam, pa kad izađe, izađe.
>> Da nema SEXa ne bi bilo ni ljudi, odužite se: tag for SEX conf <<
razno.9cnenad,
ŁŁŁ - a.exe se potpuno ukloni iz memorije
ŁŁŁ - b.exe se potpuno ukloni iz memorije
Pa kako misliš da se to izvede ako su svi u jednom EXE-u zajedno ?
To bi onda trebalo da bude jedan EXE u kojem su zapakovana dva overleja i
da sam kod iz EXE-a poziva prvo jedan pa drugi overlej ?
razno.10mdimitrijevic,
Jeb* ga !!! Ima svakakvih ljudi.
Ne kazem da nekad nisam menjao ime autora u programima dok nisam naucio da
ih sam pisem ali to je vec previse.
To bi bio lep tekst u racunarima. Malo takvih stvari je bilo. ( Cini mi se
) EXE fajlovi su lepa tema javni se Regaseku pa da vidimo.
Pozdrav,
Marjan
razno.11mdimitrijevic,
Mozda ja pokusam ovih dana nesto slicno da sklepam mada nisam siguran da ce
mi uspeti. Trenutno sam zauzet pisanjem mog MDINFO-a ali ovo je toliko
zanimljiva tema da cu mozda da se pozabavim.
Pozdrav,
Marjan
razno.12omega,
Ţ To bi onda trebalo da bude jedan EXE u kojem su zapakovana dva overleja i
Ţ da sam kod iz EXE-a poziva prvo jedan pa drugi overlej ?
Pa nisam siguran da to moze da se izvede putem overleja. Koliko se secam,
overleji sadrze procedure, a ne citave programe...
razno.13omega,
Tip je stvarno derpe. OK, posto sad znamo situaciju, najbolje bi stvarno
bilo da ovo objavis u Racunarima. Ionako se ne secam da li su ikada imali
temu o EXE fajlovima...
Javi se Redakciji ili Regaseku, ili kome vec treba, pa vidi...
razno.14mdimitrijevic,
Ima li neko spisak naredbi za KOPROCESORE i broj taktova koliko koja traje
(Misli na broj CLOCK-ova :).
Ako bilo ko ima neka nabaci !!!
Pozdrav,
Marjan
razno.15jovca.car,
/* Ima li neko spisak naredbi za KOPROCESORE i broj taktova koliko koja
r:\ibmpc\info\i387.zip
razno.16mmitrovic,
OK, prošla me sujeta ;) dobićete program fraj.
Sad idem na selo na par dana, pa kad se vratim (u subotu)
napisaću program i okačiću ga ovde najkasnije u nedelju uveče.
>> žekajući ALink ..... <<
razno.17mdimitrijevic,
Znam za i387 ali ono je napisano bez veze ( moram mnogo da se mucim dok se
snadjem u tekstu :))))) meni trebaju prosto nekoliko naredbi i CLOCK-ovi
(taktovi) na raznim koprocesorima (8087,287,387,487 ...).
Pozdrav,
Marjan
razno.18predrag,
>> Da li neko ima iskustva, ili nesto zna, kako se odavde u
>> ovom trenutku moze u svet plasirati neki shareware
>> program, a da se pri tom mogu ocekivati i neke pare? :)))
I ja bih to voleo da znam ali za fontove.
Imam dosta cirilica i ako bi mogao neki $ da
padne, spreman sam da napravim i ruska slova
pa to da posaljem u svet.Neznam da li uopste
postoji neko interesovanje u Americi za ruske fontove.?
pp od: P
razno.19spantic,
> pa to da posaljem u svet.Neznam da li uopste
> postoji neko interesovanje u Americi za ruske fontove.?
Postoji. Samo stvar je u tome što je na tržištu već dosta
visoko profesionalno urađenih ruskih ćiriličnih TTF koje je
uradio Paragraph iz Moskve.
razno.20mdimitrijevic,
Zna li neko kakva je struktura zapisa na CD-ROM diskovima.
Imaju li BOOT sektor i FAT tabele. Ako nemaju sta imaju ???
Zna li neko kako se detektuje VESA LOCAL BUS (VLB) ploca ???
Pozdrav,
Marjan
razno.21vision,
HI.
Pitao sam ovo i ranije, ali niko mi nije odgovorio. Verujem da sada
ce (mozda) neko barem da pokusa da odgovori.
Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili (jos bolje) .ASM neke funkcije,
evo interesuje me da na primer vidim source funkcije pokeb() iz c .lib-a
ili nesto sasvim trece, npr. CLEAR sa clp-ovog .lib-a, naravno .lib-ovi
su kompatibilni sa microsoft-ovim lib-ovima.
Hvala na odgovoru ĘĘĘĘĘĘ
[If somebody gives a answer, he is obviesly smart] - you guess to
who I mean.
razno.22goxx,
valjda pomoću TLIB-a. žini mi se da je to neko već odgovorio (možda ne
tebi).
Goran
razno.23vision,
Hi.
Dali neko ima opis .ICO i .BMP file-a (mislim da su prosti) ??
razno.24vision,
Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova???
razno.25nbatocanin,
> Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili (jos bolje) .ASM
> neke funkcije, evo interesuje me da na primer vidim source
> funkcije pokeb() iz c .lib-a ili nesto sasvim trece, npr.
> CLEAR sa clp-ovog .lib-a, naravno .lib-ovi su kompatibilni
> sa microsoft-ovim lib-ovima.
Prvo uradiš
LIB LibName *FuncName;
a onda:
OBJ2ASM FuncName.obj
razno.26omega,
Ţ Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova???
Axa...Pogledaj u PC.USER.3:9.174
razno.27mirkot,
Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
Mirko
razno.28dcolak,
│ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
DejanR-ov umetak, sa Basic-a na Pascal, ali onaj "prvi" što su mu
stranice požutele ;)
Sledge DAMMIR!
razno.29omega,
Ţ│ Koju knjigu preporucujete za ucenje PASCAL-a?
Ţ
Ţ DejanR-ov umetak, sa Basic-a na Pascal, ali onaj "prvi" sto su mu
Ţ stranice pozutele ;)
Da, taj obavezno. Iz njega sam i ja naucio pascal pre ko zna koliko
godina :)
razno.30markom,
█*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
Izdavač: Mikro Knjiga
Pisac: Stiven O'Brajen
Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič.
razno.31vision,
> Prvo uradis
>
> LIB LibName *FuncName;
Imam samo TLIB BC++3.1, a LIB nemam, ako ima dobre duse da mi ga baci ovamo
jer sa TLIB-om nikako ne ide, uostalom evo saljem TLIB, pa ako moze i sa njime
ajde reci kako.
razno.32vision,
> Ţ Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova???
>
> Axa...Pogledaj u PC.USER.3:9.174
Hvala ti puno.
razno.33snemcev,
>> Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
Ivan Bratko: Programski jezik Pascal
PS Sad kad sam napisao naslov, više nisam siguran da je ispravan; anyway
nikako nećeš pogrešiti jer je to jedna mala, podebela knjižica, a u
njenom izdavanju je učestvovao i Založba nisam_siguran_čega_i_kakva
iz Ljubljane.
razno.34dcolak,
│ Da, taj obavezno. Iz njega sam i ja naucio pascal pre ko zna koliko
│ godina :)
Naravno, a mora se pomenuti i sa Basica na C!
Nije loš, no pretekao ga je neko drugi, ne mogu da se setim imena,
no, umetak je bio na onom glatkom papiru... Ko mu beše autor?
Dakle, ako učite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle
toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown..
Sledge DAMMIR!
razno.35kriss,
˙˙ █*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
˙˙
˙˙ Izdavač: Mikro Knjiga
˙˙ Pisac: Stiven O'Brajen
˙˙ Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič.
Preporučujem kao Paskalski Bukvar. Ali tek pošto se savlada dejanov
umetak. :)
razno.36omega,
Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle
Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown..
ZZ je unknown? :))))
razno.37pmarovic,
HI.
Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu?
Unaprijed hvala
Pedja
razno.38fric,
> Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili
Kad smo već kod lib-a, ne tako davno je na Sezam poslat
opis lib svičeva, i načina korišćenja istog.
Zna li neko (makar približno) prostorne ili vremenske
koordinate te poruke ?
razno.39mmitrovic,
Evo uz malo zakašnjenja (nije bilo u mojoj moći) stiže i
After Link s'tim što još ostajem dužan dokumentaciju koju ću
sutra da okačim. Program se lako koristi, samo otkucajte ALink
bez parametara, i sve će vam se samo kasti ;).
Molim pohvale :), zamerke :(, pa i predloge.
alink.arjrazno.40mbole,
> Zna li neko kakva je struktura zapisa na CD-ROM diskovima.
>
> Imaju li BOOT sektor i FAT tabele. Ako nemaju sta imaju ???
Probao sam danas i Nortonov DiskEdit neće ni da pristupi CD drajvu.
Prikaže ga u listi, al kad ga izabereš samo te vrati nazad u masku za izbor
drajva.
razno.41dcolak,
│ Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle
│ Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown..
│
│ ZZ je unknown? :))))
Zaboravih mu ime :))
Izgubio sam negde taj umetak :( Ostao mi na nekoj ekskurziji :(
Dakle ZZ je to bio :) Sećam se Stringova :))
Sledge DAMMIR!
razno.42.bale.,
> Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu?
Pomoću NG.EXE. Nema ga, nije ni PD ni SW.
razno.43mdimitrijevic,
Hvala !!! Pretpostavljas da nemam CD drajv :))
Trebalo mi je to za moj MDINFO v0.5 ali sta je tu je. Prosto cu samo da ga
prepoznam iz programa i nista vise.
Pozdrav,
Marjan
razno.44.marko.,
-->> Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle
-->> Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown..
-->>
-->> ZZ je unknown? :))))
Ima li neko ova dva umetka?
razno.45bulaja,
│Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu?
└───
Pomoću Nortonovog NG ili pomoću EH-a (bolji je). Oba su komercijalni
paketi, a na Sezamu imaš i nekoliko PD zamena i upotrebljiv demo za
EH. Pogledaj u UTILITY dir-u.
razno.46kriss,
˙˙ █*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a?
˙˙
˙˙ Izdavač: Mikro Knjiga
˙˙ Pisac: Stiven O'Brajen
˙˙ Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič.
Preporučujem kao Paskalski Bukvar. Ali tek pošto se savlada dejanov
umetak. :)
razno.47omega,
Ţ Izgubio sam negde taj umetak :( Ostao mi na nekoj ekskurziji :(
Na ekskurziji!? Covek programira i na ekskurziji :)))))
razno.48pmarovic,
HI,
Gdje se moze nabaviti i koliko kosta Paradox Engine 3.0 ?
Pozdrav Pedja.
razno.49vision,
IMA LI VEC NEKO OPIS ICO FILE-OVA. (Sorry sto mora da vicem:).
razno.50danielm,
>> IMA LI NEKO OPIS ICO FILE-OVA. ...
Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta potpuno nebitna,
a na dalje su 4 - bitni pixeli, i ima ih 32 * 32 = 1024.
ukupno 766 bajta.
Uz malo hakerisanja, ne bi trebalo da bude problem.
Daniel
P.S Nadam se da sam bio od nekakve pomoci.
razno.51nbatocanin,
>> Prvo uradis
>>
>> LIB LibName *FuncName;
>
> Imam samo TLIB BC++3.1, a LIB nemam, ako ima dobre duse da
> mi ga baci ovamo jer sa TLIB-om nikako ne ide, uostalom
> evo saljem TLIB, pa ako moze i sa njime ajde reci kako.
Uh, nemam TLIB pri ruci, al sam siguran da ima ovo. Probaj sa TLIB /?
ili tako nešto.
razno.52vision,
Posle jedno pola sata hakerisanja :)), evo rezultata, samo jedno nije bas
kako treba, nesto boje sve se izmesaju, umesto crvene ide plava i tako redom.
Dali neko moze da zna sta ga tu boli??
P.S. Za ovaj programcic su potrebni .BGI, ako ih nemate, ...
ico.ziprazno.53mbole,
> Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na
> sezamu?
Pomoću ng.exe i nema ga na sezamu pošto nije pd/sw. Dobiješ ga recimo uz
clipper 5.xx
razno.54vitez.koja,
#=> Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta
#=> potpuno nebitna,
Da, najverovatnije su potpuno nebitni :>
razno.55danielm,
: #=> Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta
: #=> potpuno nebitna,
: Da, najverovatnije su potpuno nebitni :>
Nije mi se svideo ovaj smesak na kraju, pa bih da pojasnim:
Nisu POTPUNO nebitni (dobro de), ali verovatno odredjuju boje
i druge stvari (nista drugo mi ne pada na pamet trenutno).
Glavno je da posle tih 254 bajta ide glavna stvar a to je slika,
i ti tu sliku mozes da pogledas i bez tog zaglavlja.
To je inace bilo onako, samo za prvu pomoc.
Kao sto rekoh mora da se dohakerise :)
Daniel
razno.57peca.st,
Da li imaš program
AUTOMAP EUROPE
???
(Hvala unepred.)
MAIL WR PECA.ST
razno.58bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\INFO\*.*
----------------------
vgadoc3 zip 297999 VGADOC 3: tehničke informacije o raznim VGA kartama
This is the official release version of VGADOC3, the most comprehensive
collection on (Super)VGA and other video adapter programming available.
This is a collection of programming information on (Super)VGA chipsets,
not an introduction to video/graphics programming.
The major changes from version 2 are:
Hualon, UMC, Weitek, PCVideo and Targa coverage is new.
The material on Cirrus, Compaq and XGA is vastly expanded.
The cards, clocks, history and q&a files are new.
The coverage of Hardware Cursor, BitBLT, Line Draw and Read/Write
banks in WHATVGA is new
The coverage of Hi/Truecolor RAMDACs is greatly expanded.
razno.60vision,
Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, ASSIGN, RAMDRIVE
ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala.
razno.61ilotina,
> Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST,
> ASSIGN, RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da
> saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala.
Preporučujem ti da skineš HELPPC sa Sezama. Ima tamo
sigurno samo me mrzi da tražim :)
Ivan
razno.62mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, ASSIGN,
Ů█▀█Ţ RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da saljete u C-u ili ASM-u
Ů█▀█Ţ :). Hvala.
Pogledaj neki HELP (PC Help, IntList) za INT 21, AH=44h (IO)
Mislim da se tu nalazi rešenje tvog problema, ali ako se ne
snađeš, javi se na mail, za dan dva, da potražim.
razno.63mjova,
> Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST,
> ASSIGN, RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da
> saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala.
ioctl(0) = int 21, 44, 0
razno.64bulaja,
││Kako doznati da neka particija diska je virtualna:
│└───
│ioctl(0) = int 21, 44, 0
└───
E sad idi i ugradi to u FDS da mi ne vidi više mrežni disk
posebno za svaki mapirani drive (jedno pet particija viška:).
razno.65vision,
<< Pogledaj neki HELP (PC Help, IntList) za INT 21, AH=44h (IO)
Pogledah HELPPC, pa videh tamo neke rutine (0x32, 0x44) pa s time
napravih ovaj mali programcic, ali, nece da radi. U cemu je fora???
Program se zaglavljuje kod geninterrupt-a, a probao sam i sa asm int xx
ali nece pa nece, probah sa DEBUG-a, radi, ali ovako ne???
#include <io.h>
#include <dos.h>
#include <stdio.h>
main() {
unsigned int ds,bx,stat,move=1;
unsigned char drv;
for(drv=1;drv<=4;drv++) {
_AH=0x32;
_DL=drv;
geninterrupt(0x21);
printf("Drive %c:, ",drv+'A');
ds=_DS;
bx=_BX;
stat=_AL;
move=ioctl(drv,8,0,0);
if(stat==0xff)
printf("not exist, ");
else
printf("exist, ");
if(peekb(ds,bx+1)!=peekb(ds,bx))
printf("drive probably SUBST'ed, ");
if(peekb(ds,bx+1)==0 && move)
printf("drive is RAM disk, ");
if(!move)
printf("drive is removable.\r\n");
else
printf("drive not removable.\r\n");
}
return;
}
razno.66mjova,
> Pogledah HELPPC, pa videh tamo neke rutine (0x32, 0x44) pa
> s time napravih ovaj mali programcic, ali, nece da radi. U
> cemu je fora???
prvo probaj sa funkcijom ioctl:
Controls I/O device
Declaration:
int ioctl(int handle, int func [ , void *argdx, int argcx ] );
ono što ti treba, sigurno se može rešiti preko nje. ovo je iz
bc++ 3.1.
razno.67bpekic,
Pre nekoliko meseci, skinuo sam sa nekog BBS-a (ne secam se vise kog),
biblioteku FASTGRAF/LIGHT od Teda Grubera (USA L.Angeles). Prema onome sto
se moglo iz 'header' fajlova videti, odlicna za grafiku u C i drugim
jezicima.
Nazalost, neko je to ZIP-ovao tako strucno (ili nije ni imao integralnu)
da glavna stvar fali - reference za sve funkcije, pa cak ni TXT fajlovi koji
su navodno u tom paketu.
Radi se o testnom paketu, koji ima i naravno logo pre aktiviranja.
Da li neko zna za tu biblioteku i dali ima originalnu verziju. Bio bih
mu veoma zahvalan za bilo kakvo obavestenje.
Inace biblioteka je najbolÚ─ja koju sam do sada video za grafiku (pan,
scrol u svim pravcima, ucitavanje slika , pomeranje, kopiranje iz raznih─▀
pravaca itd...
Veoma mi je stalo da nabavim Fastgraph/Light - ima li pomoci ?
Hvala!´éÚ
razno.68djelovic,
╔═══╗
╚═══╗UPERSPOSOBNI
╚═══╝
Zepter International, firma koja se proteže kroz 19 zemalja, traži
direktora računskog centra.
Na toj poziciji bićete zaduženi za jednu Novell mrežu sa pedeset radnih
stanica, razvoj softvera i izvrstan tim programera i projektanata softvera.
Zepter je trenutno spreman da uloži dosta u novi hardver i razvoj softvera,
tako da ćete takođe imati i šansu da razvijete informacioni sistem u skladu
sa vašom vizijom.
Od vas zahtevamo:
- Iskustvo u razvoju IS
- Da dobro poznajete Novell i Windows
- Jake administrativne sposobnosti
- Znanje programiranja
Pošaljite vaš rezime i propratno pismo na adresu:
┌────
│ Zepter International
│ (Za kadrovsku službu - konkurs za direktora računskog centra)
│ Bulevar Lenjina 117
│ 11070 Novi Beograd
└────
Bez telefonskih poziva molim - želimo da svima damo jednaku šansu.
Konkurs je otvoren do 7. juna '94.
razno.69dvesic,
Braco programerska, pomagajte !!!
Da li znate bilo sta o koriscenju eksternih TTF fontova na
HP 4L ?
Pri tom mislim na :
- download TTF fontova
- upotrebu istih
Naravno, sve programski.
Pitanje je poprilicno hitno. Ako imate bilo kakvih referenci
po tom pitanju (literatura, drugi BBS :))) molm Vas da i to
napisete.
Puno hvala !
razno.71drpr,
Pošto je ovo tema razno da postavim jedno pitanje:
Mom ortaku je potreban neki program za statistiku koji se zove
SIMPLEX ili tako nešto, svaka informacija dobro došla i molim
da bude na mail.
U napre hvala,
cope
razno.72vitez.koja,
[KOMUNIKACIJE.6:11.257, dcolak]
#=> Je li, nije mučenje, nauči tipa koji ne zna engleski da
#=> radi sa SQL-om i dobija željene rezultate... No, to je
#=> svima jasno.
A taj je baš zapeo da preko neznanja engleskog uči o
računarima ?
Poželi mu sreću u moje ime ;)
razno.73bpekic,
Da li neko zna za graficku biblioteku FASTGRAPH-LIGHT koja sadrzi
odlicne graficke rutine (skrolovanja, zumiranja, pomeranja ...)
Ja imam samo LIB ali nemam nikakav opis kako tacno te funkcije rade.
Malo se da snac headerima za C ali je to apsolutno nedovoljno.
razno.74kriss,
Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo
Dibagera izašla?
razno.75dcolak,
│ Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo
│ Dibagera izašla? ──────
Koja je bila prednja? :-)
Elem, uz BP7.0 dolaze verzije: TDX 3.2
Sledge DAMMIR!
razno.76kriss,
˙˙│ Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo
˙˙│ Dibagera izašla? ──────
˙˙
˙˙ Koja je bila prednja? :-)
Prednja je bila 1.0 :))
˙˙ Elem, uz BP7.0 dolaze verzije: TDX 3.2
Hvala, a TASM?
razno.77srdjan.j,
Za kolegu:
Potreban program u Arity Prologu za rešavanje problema slagalice 3x3 ( eight
puzzle ) koristeći A* pretraživanje. Listing programa u knjizi Ivana Bratka ima
neku grešku.
Hitno !
Srđan.
Peace brother !
razno.78omega,
Kako moze pouzdano da se sazna volume label (naravno, da funkcionise i u
verzijama dos-a <4.0)?
razno.79dr.grba,
Posle kraćeg premišljanja, ipak sam odlučio da ovaj materijal uputim u
PC.PROG:razno. Možda je moglo u EXTRA:biznis, ali žao mi je, sad je gotovo (:
******************************************************************************
KODOVI ZA PREDSTAVLJANJE VALUTA I NOVCA
Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom od 1990-2-24
JUS I.B8.002 1989.
= ISO 4217-1987
Pravilnik br. 07-93/220 od 1989-11-17;
"Službeni list SFRJ", br. 74/89
Usvojene su i primenjene sledeće izmene i dopune:
Sl.list SFRJ 76/91. od 18.11.91. Izmene i dopune JUS I.B8.002/1 1991.
Sl.list SFRJ 10/92. od 22.02.92. Izmene JUS I.B8.002/2 1992.
Sl.list SRJ 14/92. Izmene i dopune JUS I.B8.002/3 1992.
Kratki izvod iz standarda
=========================
Veza sa drugim standardima
JUS I.B8.001 - Kodovi za predstavljanje imena zemalja
Definicije
* VALUTA - sredstvo za razmenu vrednosti, definisano prema geografskoj
lokaciji od strane ovlašćenih institucija
* NOVAC (sredstvo plaćanja) - monetarni resurs vezan za valutu
* MANJA JEDINICA VALUTE - jedinica (koju je prihvatila ovlašćena
institucija) koja je deo odgovarajuće valute. Na primer, cent je
stoti deo američkog dolara, peni je stoti deo funte sterlinga.
NAPOMENA: neke valute imaju manje jedinice koje se koriste unutar
same zemlje a ne koriste se u međunarodnom bankarskom sistemu.
Primeri zemalja gde to postoji su: Belgija, Grčka, Island i Španija.
Struktura koda
Alfabetski kod je utvrđen u koloni 4.
Prva dva slova koda valute obezbeđuju jedinstvenu identifikaciju monetarne
vlasti kojoj pripadaju. Gde god je to bilo izvodljivo, kod je izveden iz
geografske lokacije monetarne vlasti. (...) Treće slovo je indikator izveden
iz naziva glavne valutne jedinice ili novca.
Ako valuta ne odgovara nekom geografskom entitetu iz standarda JUS I.B8.001,
za oznaku monetarne vlasti koristi se alfa-2 kod, iz kodova rezervisanih za
korisnike XA do XZ (standard JUS I.B8.001). Gde god je to moguće, slovo koje
sledi iza X je mnemoničko, tj. izvedeno iz imena odgovarajuće geografske
zone.
Primer: XP za geografsku zonu CFP franka.
Numerički kodovi su utvrđeni u koloni 5. (...)
Manje jedinice valute
U nekim slučajevima potrebno je da se vrednost izrazi u manjim jedinicama
valute. Onda je neophodno da se zna odnos između valute i manje jedinice.
Ova informacija je data u tabeli 1 u koloni "manja jedinica" gde "0" znači
da valuta nema manjih jedinica, dok "1", "2" i "3" znači da valuta ima
10:1, 100:1 i 1000:1 manjih jedinica, respektivno. Nazivi manjih jedinica
nisu dati.
=============================================================================
Entitet Valuta Valuta KOD manja
(na engleskom) alfab. numer. jed.
=============================================================================
ALBANIJA lek Lek ALL 008 2
ALčIR alžirski dinar Algerian Dinar DZD 012 2
AMERIžKA SAMOA američki dolar US Dollar USD 840 2
.....
.....
.....
.....
.....
ZELENORTSKA zelenortski Cape Verde CVE 132 2
OSTRVA eskudo Escudo
ZIMBABVE zimbabveanski Zimbabwe Dollar ZWD 716 2
dolar
Entitet koji se
ne primenjuje Zlato Gold XAU 959
Tržište hartija Bond Market
od vrednosti Units
Evropska obra- European XBA 956
čunska jedinica Composite Unit
(EURCO)
....
....
Srebro Silver XAG 961
Kodovi za The codes
transakcije gde assigned for
se ne koriste transactions where
novčane jedinice no currency is
su: involved are: XXX 999
===========================================================================
Ostalo je u DBF bazi, prikačenoj uz poruku. Obratite pažnju na datoteku sa
komentarima - to su fusnote u tabeli, objavljenoj u standardu.
******************************************************************************
Par napomena:
- uz neke od elemenata postoje posebne oznake i fusnote koje zbog ASCII
predstavljanja nisu prikazane. One su posebno objašnjene u posebnoj
datoteci. Za to sam se odlučio da ne bih opterećivao slog dodatnim
memo-poljem, koje se inače pokazivalo kao jedino rešenje....
- sigurno da je tabela veoma dinamična i da zahteva povremeno ažuriranje.
Sve izmene se objavljuju u glasilima. Poslednja formalna objava koja je
uzeta u obzir prilikom unosa ove baze je Službeni list SRJ broj 14/92.
Za sve izmene novije od vremena izdavanja ovog izdanja pobrinite se sami.
- Učinjeni su krajnji napori da baza sadrži tačne podatke i da sve omaške u
unosu budu ispravljene. Svakako, ne mogu dati garanciju da takvih grešaka
nema. Stoga ću biti zahvalan svakome ko mi bilo kojim putem ukaže na greške
koje je otkrio.
- Sve ovo sam uradio čista srca i bez ikakve namere da svojim radom i
postupkom steknem ikakvu materijalnu ili bilo kakvu drugu korist. Imam
ideju o dobroj volji kao principu saradnje između profesionalnih
informatičara. Tim pre bih vas zamolio da mi ne navlačite pravnu službu
Saveznog Zavoda za standardizaciju, budući da sam ovo preneo ovamo bez
njihove eksplicitne dozvole. (:O
valute.ziprazno.80pik.becej,
Dali postoji neki linker koji bi vezao dva exeajla u jedan
razno.81omega,
Ţ Dali postoji neki linker koji bi vezao dva exeajla u jedan
Mmitrovic je napravio After Link (pogledaj 13.39 u ovoj conf). Btw, mm,
kad ces da posaljes dokumentaciju?
razno.82pik.becej,
Da,skinuo sam to neki dan ali kad spojineka dva fajla blokira .
H
razno.83snemcev,
>> Tim pre bih vas zamolio da mi ne navlačite pravnu službu Saveznog
>> Zavoda za standardizaciju, budući da sam ovo preneo ovamo bez njihove
>> eksplicitne dozvole. (:O
To su javni standardi, svakom dostupni, pa samim tim i svima na Sezamu.
žik da neko pokuša za to da te tereti. Kako da primenjujemo standarde
ako ne znamo ni kakvi su?
razno.84mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Mmitrovic je napravio After Link (pogledaj 13.39 u ovoj conf). Btw, mm,
Ů█▀█Ţ kad ces da posaljes dokumentaciju?
Kad prođu ispiti. ;)
razno.85dr.grba,
>> To su javni standardi, svakom dostupni, pa samim tim i svima na Sezamu.
>> žik da neko pokuša za to da te tereti. Kako da primenjujemo standarde
>> ako ne znamo ni kakvi su?
Da, da, da... Ali šta sa onim "Zabranjeno umnožavanje....".
Jeste javno, ali da se plati... ):
Zato ćete od mene još samo dobiti referencu na standarde primenjene u
EDIFACT-u. Za ostalo se sami snađite... A mogli biste i da pomognete (:O
BTW, žestoko ste reagovali na materijal, nema šta ): (:
razno.86mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Da,skinuo sam to neki dan ali kad spojineka dva fajla blokira .
Ajd da ispravim bag, opiši ta sva fajla (da li su kompresovani,
imaju li interne overleje, itd.).
razno.87pik.becej,
U vezi onog ALINK-a , program je ok samo ima malu manu,uvek se blokira bez
obzira koja dva exe fajla spojili.Mozda je neko uspeo ako jeste molim da mi
odgovori koja su to dva fajla,bas me zanima ,probao sam razne fajlove,uvek se
blokirao.Nemogu da verujem da na PC-ju nema neki linker kao na C64 i na Amigi
recimo za spajanje intro-a na neku igru i sl.
razno.88snemcev,
>> Da, da, da... Ali šta sa onim "Zabranjeno umnožavanje....".
E onda se vadi na zakonsku odredbu po kojoj su oni obavezni da izdaju
tekst standarda jer ne postoje tehničke mogućnosti u "Službenom listu
SRJ" da ih oni štampaju kao prilog odluci vlade kojom se usvaja
standard.
razno.89mmitrovic,
Ů█▀█Ţ odgovori koja su to dva fajla,bas me zanima ,probao sam razne
Ů█▀█Ţ fajlove,uvek se
Pa sam ALink je nastao kao veza ALINKE.EXE+LOGO.EXE, pa je
onda LZExeovan. Primetio sam probleme kod programa koji su pre
povezivanja kompresovani EXE komp., kao i (za sada) nemogućnost
povezivanja exe fajlova sa unutrašnjim overlejima. Na žalost
to (sem u drugom slučaju) nije u mojoj moći, jer bi morao da
pravim posebnu implementaciju za svaki EXE kompresor. Radi se o
tome da komp. exe fajlovi imaju "prljavu" tehniku za upis podataka
iz rel. tabele, pošto pogrešno smatraju da uvek počinju na segmentu
PSP+10h.
Opet da ti kažem, opiši koje si fajlove hteo da linkuješ, meni je
sve sem gorepomenutog radilo.
razno.90pik.becej,
Ma ok,znam ja da nemogu kompresovani fajlovi,probao sam dosta fajlova,to sa
linkovanjem mi palo na pamet neki dan kad sam nabavio neki intro maker pa se
setih nekada na c64 kad je bio linker za spajanje introa na neku igru pa sam
hteo to i na PC-u ali nigde do sada nisam video neki linker,naravno blinker i
ostali nerade sa exe fajlovima pa na kraju eto taj ALINK ...
Probao sam recimo taj intro da nakacim na bilo koji fajl (nocompr.) i nece,
bilo koja dva exe fajla,nemam taj logo.exe i neznam ni sta je ali nema veze,
mozda ja nisam dobro ukapirao namenu programa,mozda nelinkuje sve fajlove ...
Pozdrav
HHHHHHHHH
razno.91mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Probao sam recimo taj intro da nakacim na bilo koji fajl (nocompr.) i
Možda ti je intro "prljavo" pisan. ;)
Ako to što si hteo da linkujeć nije veliko (ti izaberi najkraću
varijantu), arhiviraj ta dva EXEa pre povezivanja i pošalji mi na mail.
Ovako mi tvoja poruka ne govori mnogo.
ALINKE je sam linker, LOGO je programčić od par redova koji ispisuje
onaj DGD logo kad god se startuje program (intro? ;) ).
razno.93dr.grba,
Moj poslednji prilog na temu EDIFACT - referenca na standarde uključene u
EDIFACT, sa naznakom i na neke SL. listove u kojima možete pronaći
odgovarajuće tekstove. Za dalje - snađite se sami (:
Ne bojte se, neću više daviti ovolikim porukama (računam da ću vas ojaditi
nekoliko sekundi veze sa Sezamom)...
******************************************************************************
JUGOSLOVENSKI STANDARD
JUS ISO 9735, 1992.
ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA ZA ADMINISTRACIJU, TRGOVINU I TRANSPORT
SINTAKSNA PRAVILA NA NIVOU PRIMENE (identičan sa ISO 9735:1988)
(Electronic data interchange for administration, commerce and
transport (EDIFACT) - Aplication level syntax rules)
Ovaj standard objavljen je u "Službenom listu SFRJ" br 16/92.
Ovaj standard je identičan sa međunarodnim standardom ISO 9735:1988,
Electronic data interchange for administration, commerce and transport
(EDIFACT) - Aplication level syntax rules, dopunjenim i preštampanim 1990.
godine, i sa predlogom evropskog standarda prEN 29735:1991.
NACIONALNI PREDGOVOR
Ovaj jugoslovenski standard predstavlja prevod međunarodnog standarda ISO
9735:1988 sa engleskog na srpskohrvatski jezik.
Standard je izradila i usvojila Komisija za standarde za skupove znakova,
kodiranje i sisteme označavanja u saradnji sa:
- Komisijom za standarde za dokumente i računarsku razmenu podataka u
turizmu,
- Komisijom za standarde za bankarstvo i srodne finansijske delatnosti,
- Komisijom za standarde za za dokumente i računarsku razmenu podataka u
administraciji, trgovini i industriji.
Primena ovog standarda je tek u začetku, neki su termini novi u našoj praksi
i moguće je da u ovom trenutku nisu izabrani najpogodniji.
Termini sa definicijama korišćeni u ovom standardu biće definisani u JUS ISO
7372, što će verovatno prouzrokovati neke izmene ovog standarda. Takođe se
očekuju primedbe iz prakse.
VEZA CITIRANIH MEĐUNARODNIH I JUGOSLOVENSKIH STANDARDA
ISO 31-0:1981 eqv JUS A.A1.020:1980
ISO 646:1983 eqv JUS I.B1.001:1982
ISO 2382-1:1987 neq JUS I.A0.010:1985
ISO 2382-4:1987 Primenjuje se za potrebe ovog standarda
ISO 6523:1984 idt JUS ISO 6523:1991
ISO 6927-2:1983 neq JUS I.B0.001:1987
ISO 7372:!986 Primenjuje se do donošenja standarda JUS ISO 7372
(u pripremi)
ISO 7498:1984 eqv JUS I.D2.001:1991
ISO 8859:Part 1 neq JUS I.B1.013:1988
ISO 8859:Part 2 eqv JUS I.B1.013:1988
Standardi JUS I.A0.010, JUS I.B0.001 i JUS I.B1.013 se mogu koristiti pošto
su u delu na koje se ovaj standard poziva ekvivalentni međunarodnim.
CITIRANI JUGOSLOVENSKI STANDARDI
JUS A.A1.020:1980, Veličine, jedinice i simboli - Opšti principi
JUS I.A0.010:1985, Obrada informacija - Osnovni termini i definicije
JUS I.B0.001:1982, Obrada podataka - Skup znakova za razmenu podataka
kodiranih sa 7 bitova - Osnovna verzija
JUS I.B1.013:1988, Obrada podataka - Skup grafičkih znakova za razmenu
podataka kodiranih jednim bajtom za latinično pismo
JUS I.D2.001:1991, Sistemi za obradu informacija - Međusobno povezivanje
otvorenih sistema (OSI) - Osnovni referentni model
(Sl. list SFRJ, br. 73/90)
JUS ISO 6523:1991, Razmena podataka - Struktura podataka za identifikaciju
organizacija
JUS I.B0.001:1987, Prenos teksta - Grafički znaci za prenos teksta -
Pregled (SL. list SFRJ, br. 84/87)
CITIRANI MEĐUNARODNI STANDARDI
ISO 31-0:1981, General principles concerning quantities, units and
symbols
ISO 646:1983, Information processing - ISO 7-bit coded character set
for information interchange
ISO 2382-1:1984, Data processing - Vocabulary Part 01: Fundamental terms
ISO 2382-4:1984, Data processing - Vocabulary Part 04: Organization of
data
ISO 6523:1984, Data interchange - Structures for the identification of
organizations
ISO 6937-2:1983, Information processing - Coded character sets for text
communication - Part 2: Latin alphabetic and
non-alphabetic graphic characters
ISO 7372:1986, Trade data interchange - Trade Data Elements Directory
ISO 7498:1984, Information processing systems - Open Systems
Interconnection - Basic Reference Model
ISO 8859:1987, Information processing - 8 bit single-byte coded graphic
character sets -
Part 1: Latin alphabet No. 1
Part 2: Latin alphabet No. 2
******************************************************************************
Lična dopuna: obratite pažnju i na standard:
JUS ISO 8601:1991, Elementi podataka i formati za razmenu - Razmena
informacija - PREDSTAVLJANJE DATUMA I VREMENA
(Službeni list SFRJ, br 72/91)
Standard obuhvata:
- kalendarske datume izražene godinom, mesecom i danom u mesecu;
- redne datume izražene godinom i danom u godini;
- datume identifikovane pomoću godine, broja sedmice i broja dana u
sedmici;
- vreme u toku dana izraženo na bazi 24-satnog sistema;
- razlike između lokalnog vremena i Koordiniranog svetskog vremena (UTC);
- kombinaciju datuma i vremena;
- intervale (periode) vremena, sa ili bez datuma početka ili datuma
završetka, ili oba.
...
******************************************************************************
razno.94dobrada,
> Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle
> toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown..
Za C bi preporucio knjigu Lasla Krausa u izdanju Mikro Knjige.
Tu je bolje objasnjenja upotreba pokazivaca, a ne samo nabrojana kao u
nekim drugim knjigama i prevodima.
razno.95markom,
:: Za C bi preporucio knjigu Lasla Krausa u izdanju Mikro Knjige.
:: Tu je bolje objasnjenja upotreba pokazivaca, a ne samo nabrojana kao u
:: nekim drugim knjigama i prevodima.
Auh, na šta ti ofgovaraš :)
Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci:
Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se
tako zovu ljudi;)
-=> MM <=-
razno.96ppekovic,
>> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci:
>> Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se
>> tako zovu ljudi;)
Pošto na FON-u postoji predmet u okviru kog se izučava
programski jezik C, mnogo ljudi je dolazilo kod mene i tražilo mi
da im preporučim literaturu. K&R se pokazala kao vrlo loša za
početnike. Koliko sam primetio, najviše studenata se najbolje
snalazilo u knjizi "Programiranje na jeziku C" Augie Hansen-a u
izdanju Mikro knjige.
Paya
razno.97pik.becej,
Jel' moze neko da mi preporuci dobru knjigu za assembler.
razno.98spantic,
> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci:
> Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se
> tako zovu ljudi;)
Ljudi jesu autori jezika, ali je knjiga veoma teška za učenje
jezika ako već niste verzirani u materiji.
Ako počeinjete da učite C ipak uzmite knjigu Lasla Krausa.
On *zna* svoj posao.
razno.99markom,
:: početnike. Koliko sam primetio, najviše studenata se najbolje
:: snalazilo u knjizi "Programiranje na jeziku C" Augie Hansen-a u
:: izdanju Mikro knjige.
Vrlo moguće, ali meni ta Hansenova nije bila jasna u opšte,
tek su mi K&R otvorili oči ;)
-=> MM <=-
razno.100markom,
:: Jel' moze neko da mi preporuci dobru knjigu za assembler.
Zašto ljudi ne čitaju stare poruke ???
Mile K Stojčev: 16-bitni mikroprocesori I-III :)
-=> MM <=-
razno.101vitez.koja,
#=> Ljudi jesu autori jezika, ali je knjiga veoma teška za
#=> učenje jezika ako već niste verzirani u materiji.
#=>
#=> Ako počeinjete da učite C ipak uzmite knjigu Lasla
#=> Krausa. On *zna* svoj posao.
...a ako imate vremena i osnovna znanja o Cu, uzmite knjigu
"Born to code in C", autor Herbert Schildt. Radi se o sedam-osam
realnih programskih zadataka (interpreter, TSR, GUI, ekranski
editor, kontorla štampača...) realizovanih u Cu. Znači puuno
izvornog koda, dosta komentara, nimalo filozofiranja.
razno.102mboban,
**> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci:
**> Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se
**> tako zovu ljudi;)
Ma jock, bre. Po meni je najbolja knjiga o C-u za početnike "Uvod u C
jezik" by Vladan Vujičić. Izdanje Instituta za nuklearne nauke "Vinča"
ili "Boris Kidrič", kako se već zovu.
razno.103vmisev,
> ...a ako imate vremena i osnovna znanja o Cu, uzmite knjigu "Born to code
> in C", autor Herbert Schildt
Gde ima i pošto je?
Vladimir
razno.104dobrada,
> Po meni je najbolja knjiga o C-u za pocetnike "Uvod u
> C jezik" by Vladan Vujicic.
Knjiga iz koje se nauci neki jezik, ili nesto slicno, postaje coveku
kasnije referenca jer se iz te knjige najlakse snalazi. Kada pogleda
neku drugu knjigu, pa makar i puno bolju, mnogo je teze koristiti za
referencu pri radu nego onu knjigu iz koje je napravio prve korake.
Barem dok je dobro ne procita.
Sto se tice gore navedene knjige iz nje sam napravio prve korake, ali
sam posle presao na Krausa i nisam se pokajao sto sam presao.
Hiljadu ljudi, hijadu ukusa.
razno.105vitez.koja,
#=> Gde ima i pošto je?
Po univerzitetskim bibliotekama ? U prodaji (skoro) sigurno nema.
Knjiga, ne znam da li sam pomenuo, nije prevedena. Ono što ja
imam je fotokopija McGraw-Hill izdanja (i to pozajmljena:).
razno.106omega,
Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a broj
sektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1?
I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem volume
label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za v>=4?
razno.107snemcev,
>> Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a broj
>> sektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1?
IMHO, kod disketa je uvek konstantan broj, a kod diskova zavisi. Npr,
na mom disku particija od 13 MB ima klastere od 4 KB, a sledeća od 32 MB
ima klastere od 2 KB.
>> I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem volume
>> label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za v>=4?
Kod mene (Dos 6.20) je jadan od directory entry u root direktorijumu.
razno.108nikac,
>■ Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a
>■ broj ektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1?
>■ I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem
>■ volume label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za
>■ v>=4?
Za 2S/HD diskete to su konstantne vrednosti. Za sve hardove varira
broj sectora po klasteru, kao i broj bajtova po sektoru.
Na dalje smatramo da se koristi DOS 3.x+ (ko jos koristi neki DOS 2.x sa
FAT12 ;) Tacan broj zavisi od velicine diska (FAT16 moze alocirati 65535
logickih celina tj. clustera, pa znaci da je disksize(sektorima)/65535 = broj
sekt. po klasteru. Tacan broj se moze (i mora jer tu pise i broj bajtova po
sektoru) procitati iz boot sectora. Za DOS 4.x+ postoji i extended boot record,
odakle mozes da procitas volume label koji ti treba.
U C-u bi to moglo da se uradi sa funkcijom absread:
absread(int drive, int nsects, long lsect, void *buffer)
(drive: 0=A, 1=B, itd., nsect=broj procitanih, lsect=pocetni sektor)
Npr:
...
char *bootsec[512]
absread(drive, 1, 0, &bootsec);
...
Posle ovoga u bootsec bi dobili sadrzaj boot sektora.
Nama trebaju podaci sa ofseta:
11d : bytes per sector (duzina 2 byta)
13d : sectors per cluster ((duzina 1 byte)
Za dos 4.x+:
39d : serijski broj diska (duzina 4 byte)
43d : Volume label (duzina 11 byte-ova)
Eto, to bi bilo to... Valjda sam dovoljno jasno odgovorio na pitanje :)
razno.109omega,
Ţ broj sekt. po klasteru. Tacan broj se moze (i mora jer tu pise i broj
Ţ bajtova po sektoru) procitati iz boot sectora. Za DOS 4.x+ postoji i
Ja sam citao sa dos prekidom 0x36 (to je inace dobijanje podataka o
slobodnom prostoru na disku) koji vraca u AX broj sektora po klasteru,
a u CX broj bajtova po sektoru...Zar onda bas mora sa absread?
Ţ U C-u bi to moglo da se uradi sa funkcijom absread:
Ţ absread(int drive, int nsects, long lsect, void *buffer)
Ţ (drive: 0=A, 1=B, itd., nsect=broj procitanih, lsect=pocetni sektor)
Ako se ne varam, to je ekvivalent prekidu 0x25 (citanje apsolutne
adrese diska)?
Ţ Za dos 4.x+:
Ţ 39d : serijski broj diska (duzina 4 byte)
Ţ 43d : Volume label (duzina 11 byte-ova)
Eh, a if you want vol label for dos <4.0 then goto Hell ;)
Ţ Eto, to bi bilo to... Valjda sam dovoljno jasno odgovorio na pitanje :)
Savrseno, thanks.
razno.110omega,
Pored toga sto fajlovi zauzimaju odredjen broj klastera, i direktorijumi
takodje zauzimaju odredjen prostor (koji dir naredba ne prijavljuje).
E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, velicine
klastera ili od cega vec?
razno.111dejanr,
>> Pored toga sto fajlovi zauzimaju odredjen broj klastera, i direktorijumi
>> takodje zauzimaju odredjen prostor (koji dir naredba ne prijavljuje).
Ali zato prijavljuje komanda CHKDSK!
>> E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, velicine
>> klastera ili od cega vec?
Direktorijum je najpre u jednom klasteru. Kada potroši sav prostor na
imena datoteka, alocira sledeći klaster, i tako dalje. Dakle, što više
datoteka u direktorijumu, to više klastera sam direktorijum zauzima.
Izuzetak je root direktorijum, koji je fiksne veličine, i zato u njemu
može da bude neki maksimalni broj fajlova. Vidi se iz Nortona i drugih
sličnih programa.
razno.112kriss,
˙˙ E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a,
˙˙ velicine klastera ili od cega vec?
Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znači da u sektoru imaš 8
entry-ja. Imaš podatak koliko klaster sadrži sektora i to je to.
razno.113nikac,
>■ ˙˙ E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a,
>■ ˙˙ velicine klastera ili od cega vec?
>■
>■ Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znaci da u sektoru imas 8
>■ entry-ja. Imas podatak koliko klaster sadrzi sektora i to je
>■ to.
Ne bih rekao da je bas tako...
Root dir je ogranicen i to na:
112 entries za 360/720Kb
224 entries za 1.2/1.44Mb
512 entries za Hard disk
Za razliku od root-a poddirektorijumi mogu da sadrze bilo koji broj fajlova
i poddirektorijuma i njihova velicina je ogranicena samo slobodnim prostorom
na disku (kao sto je dejanr vec i spomenuo)
razno.114omega,
Ţ Direktorijum je najpre u jednom klasteru. Kada potrosi sav prostor na
Ţ imena datoteka, alocira sledeci klaster, i tako dalje. Dakle, sto vise
Ţ datoteka u direktorijumu, to vise klastera sam direktorijum zauzima.
A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32 bajta koje
kriss pominje?
Evo konkretno: sector size=512, sectors per cluster=4. Znaci da je
cluster size=4*512=2048. To znaci da dir po cluster-u moze da ima
najvise 2048/32=64 datoteke? (Naravno, u tih 64 se racunaju i one "."
i ".."?). E sad, neka je datoteka u trazenom dir-u recimo 300...To znaci
da dir zauzima 300 div 64 + (300 mod 64<>0) = 5 cluster-a?
Ţ Izuzetak je root direktorijum, koji je fiksne velicine, i zato u njemu
Ţ moze da bude neki maksimalni broj fajlova. Vidi se iz Nortona i drugih
I koliko je to cluster-a i fajlova?
razno.115omega,
Ţ Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znaci da u sektoru imas 8
Ţ entry-ja. Imas podatak koliko klaster sadrzi sektora i to je to.
Ima 8 entry-a samo ako je sector size 256 bajtova? Da li se broj
entry-ja dobija tako ste se sector size podeli sa 32?
razno.116kriss,
˙˙ Ne bih rekao da je bas tako...
˙˙ Root dir je ogranicen i to na:
Jeste, moja poruka je bila malo neprecizna i odnosila se na
subdir-ove.
razno.117kriss,
˙˙ A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32
˙˙ bajta koje kriss pominje?
Zavisi od datoteke. Računa se po formuli:
int ( size_of_file / size_of_cluster + 1)
Naravno size_of-ovi su u bajtovima.
˙˙ Evo konkretno: sector size=512, sectors per cluster=4. Znaci
˙˙ da je cluster size=4*512=2048. To znaci da dir po cluster-u
˙˙ moze da ima najvise 2048/32=64 datoteke? (Naravno, u tih 64 se
˙˙ racunaju i one "." i ".."?). E sad, neka je datoteka u
Jeste. Ako je klaster 4096 bajtova, u njega može da stane 4096/32=128
entry-ja.
˙˙ trazenom dir-u recimo 300...To znaci da dir zauzima 300 div 64
˙˙ + (300 mod 64<>0) = 5 cluster-a?
Dir od 300 entry-ja zauzima 5 klastera od 2048 bajtova ili 3 klastera
od 4096 bajtova ili 19 sektora od 512 bajtova. :)
E sad, jedan lapsus tastaturus se desio u jednoj od mojih prethodnih
poruka - u sektor od 512 bajtova 'staje' max. 16 dir entry-ja, a u
sektor od 256 - 8. Nešto mi se motao broj 265 po glavi dok sam pisao
poruku :(
Za one koji ne znaju šta je dir entry - skup od 32 bajta koji sadrže
ime fajl i extenziju, datum i vreme kreiranja, prvi klaster fajla i
još par džidža-bižda. :)
Valjda sad nisam nešto lupio? O:)
razno.118kriss,
˙˙ Ima 8 entry-a samo ako je sector size 256 bajtova? Da li se
˙˙ broj entry-ja dobija tako ste se sector size podeli sa 32?
Napisah u poruci pre o čem se radi. :) Da, broj entry-ja se tako
dobija. :)
razno.119omega,
Ţ ˙˙ A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32
Ţ ˙˙ bajta koje kriss pominje?
Ţ
Ţ Zavisi od datoteke. Racuna se po formuli:
Ţ
Ţ int ( size_of_file / size_of_cluster + 1)
Zar nije:
(size_of_file div size_of_cluster) + (size_of_file mod size_of_cluster<>0)?
E sad, zanima me, da kada racunam koliko alocira jedan direktorijum, bilo
bi "po propisu" da se racuna i koliko alociraju i njegovi poddirektorijumimi
a ne samo fajlovi?
razno.120kriss,
˙˙ Ţ int ( size_of_file / size_of_cluster + 1)
˙˙
˙˙ Zar nije:
˙˙ (size_of_file div size_of_cluster) + (size_of_file mod
˙˙ size_of_cluster<>0)?
Moguće, ali je meni lakše da 'pamtim' sa int. Po seljački to izgleda
ovako: podeliš dužinu fajla sa veličinom klastera i dobiješ neki
decimalni broj n.xxx (u najopštijem slučaju) . Fajl zauzima n+1
klaster.
˙˙ E sad, zanima me, da kada racunam koliko alocira jedan
˙˙ direktorijum, bilo bi "po propisu" da se racuna i koliko
˙˙ alociraju i njegovi poddirektorijumimi a ne samo fajlovi?
Direktorijum u direktorijumu zauzima isto mesta koliko i jedan fajl,
znači jedan entry, stim što je setovan dir flag. E sad, ako hoćeš da
računaš celo stablo (šta ustvari ti hoćeš da izračunaš ?! ;), onda
kreneš redom pa dokle signeš ;) - subdir po subdir.
razno.121omega,
Ţ Moguce, ali je meni lakse da 'pamtim' sa int. Po seljacki to izgleda
Ţ ovako: podelis duzinu fajla sa velicinom klastera i dobijes neki
Ţ decimalni broj n.xxx (u najopstijem slucaju) . Fajl zauzima n+1
Ţ klaster.
Jok. Primer: fajl ima 4096 bajtova. Po tebi on zauzima 4096/2048=2+1=3
klastera, a on zauzima 2, zar ne?
Ţ znaci jedan entry, stim sto je setovan dir flag. E sad, ako hoces da
Ţ racunas celo stablo (sta ustvari ti hoces da izracunas ?! ;), onda
Ţ krenes redom pa dokle signes ;) - subdir po subdir.
Sta hocu da racunam? Saljem program pa ce valjda da bude jasnije.
Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO zauzima na disku i
koliko bi TACNO zauzimao na disketi, ok?
sdir431.exerazno.122kriss,
˙˙ Ţ decimalni broj n.xxx (u najopstijem slucaju) . Fajl zauzima
˙˙ n+1
˙˙ Jok. Primer: fajl ima 4096 bajtova. Po tebi on zauzima
˙˙ 4096/2048=2+1=3 klastera, a on zauzima 2, zar ne?
E što su ljudi bukvalisti. :( Ali već će 4097 bajtova za zauzme 3.
˙˙ Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO zauzima na
˙˙ disku i koliko bi TACNO zauzimao na disketi, ok?
Znači direktorijum sa svim poddirektorijumima, tj. sve što se vodi pod
'direktorijum-fajlovima' tog direktorijuma, uključujući i sam
(pod)direktorijum?
razno.123omega,
ŢE sto su ljudi bukvalisti. :( Ali vec ce 4097 bajtova za zauzme 3.
Pa da sam racunao na taj nacin, dobijao bih pogresne cifre, zar ne?
ŢZnaci direktorijum sa svim poddirektorijumima, tj. sve sto se vodi pod
Ţ'direktorijum-fajlovima' tog direktorijuma, ukljucujuci i sam
Ţ(pod)direktorijum?
Bas tako. Ako si video moj program, onda si sve mogao i da vidis
na delu ;) Naravno, za sada jos nisam implementira ovu pricu za
direktorijume, vec samo prikazuje alociran prostor za fajlove...
razno.124mjova,
> Sta hocu da racunam? Saljem program pa ce valjda da bude
> jasnije. Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO
> zauzima na disku i koliko bi TACNO zauzimao na disketi,
> ok?
uzmi SCD*.arj sa sezama, pa vidi ;).
formula je ovakva:
subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize ?
(ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 : 0))
: 0;
ili:
if(ffblk.ff_fsize)
subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 :
0)
ffblk.ff_fsize - veličina datoteke
csize - veličina klastera (valjda ;)
pogledaj scd, imaš i source.
razno.125omega,
Ţ uzmi SCD*.arj sa sezama, pa vidi ;).
SCD pogresno prijavljuje file alloc na disketi, a takodje i ne
prijavljuje dir alloc, a takodje je i SDIR brzi ;) Jos jedan dokaz
da je TP brzi od TC-a :)
Ţ subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize ?
Ţ (ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 : 0)) :0)
To sam i ja bas rekao...Zar nije lepse ;)
(ffblk.ff_fsize/csize)+((ffblk.ff_fsize%csize)<>0)?
Ţ pogledaj scd, imas i source.
Nisam znao da ima i source :) Trebalo je to da mi kazes pre 2 godine :))
razno.126mjova,
> SCD pogresno prijavljuje file alloc na disketi, a takodje
> i ne prijavljuje dir alloc, a takodje je i SDIR brzi ;)
> Jos jedan dokaz da je TP brzi od TC-a :)
e, kakav dan. prvo su me maltretirali za more u par iteracija. te
idemo, te ne idemo, pa idemo, pa ajmo kasnije... itd. sad, mi se
više i ne ide. kad još ustanovih da je tvoja tvrdnja istinita -
uh. kad ti se na glavu sruši čitav svet ;).
nema veze, što se ranije nisi žalio? greška je trivijalna! radi
100% ispravno (valjda ;) ako je scd startovan 'NAD' tekućim
diskom. dakle, ako na A:\> otkucaš SCD onda radi ok. ispraviću
greščicu i poslati novu vre za koji dan (ako ne odem na more ;).
zapravo, možeš i sam da to uradiš. treba samo pokupiti informaciju
sa zadatog diska, a ne sa tekućeg:
if(path[1] != ':') {
i= getdisk();
getdfree(i + 1, &dfr);
} else
getdfree(toupper(path[0])-'@', &dfr);
csize = dfr.df_bsec * dfr.df_sclus;
samo na jednom mestu u main() se dodeljuje vrednost promenljivoj
'csize', tu treba da stoji ono gore...
razno.127omega,
Ţ nema veze, sto se ranije nisi zalio? greska je trivijalna! radi
Zasto? Zato sto nisam ni znao da imam konkurenciju :) Zapravo, jos
uvek i ne bi znao da mi dzakic nije uvalio scd :)
Ţ 100% ispravno (valjda ;) ako je scd startovan 'NAD' tekucim
Ţ diskom. dakle, ako na A:\> otkucas SCD onda radi ok. ispravicu
Ţ grescicu i poslati novu vre za koji dan (ako ne odem na more ;).
Da, ali i dalje nemas dir alloc, zar ne? ;>
razno.128mjova,
> Da, ali i dalje nemas dir alloc, zar ne? ;>
misliš li na broj sektora zauzetih informacijama o nekom
direktorijumu? to nemam, nisam čak ni razmišljao u tom pravcu.
meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam pisao učeći C.
nije mi bio cilj da se takmičim. u svakom slučaju, ako nekom
treba, mogu da dopišem. sumnjam da ću potrošiti više od pola sata.
sad mi nešto pada na pamet da malo sdf (još jedan od pravoslavnih
utl-a ;) sredim i optimizujem u cilju povećanja brzine. imam čak
i mogućnost da u njega ugradim alokaciju diska jer je na ovom
nivou jednostavna. možda, ne obećavam ;).
razno.129omega,
Ţ meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam pisao uceci C.
Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP...
Ţ nije mi bio cilj da se takmicim. u svakom slucaju, ako nekom
Nije poenta u takmicenju. Prosto mi je zao da, kad sam vec ovo do
sada napisao, ne implementiram jos par sitnica...
razno.130omega,
Ţ Root dir je ogranicen i to na:
Ţ 512 entries za Hard disk
Bez obzira na velicinu diska? Da mi je samo znati odakle im bas ta
cifra!? Ok, ali to nije bitno zato sto je potreban broj klastera vec
zauzet prilikom formatiranja, zar ne?
Implementirao sam i "dir alloc", ali javlja se vrlo cudan problem...
Naime kada mu se zada root dir hard diska, on smanji ukupan alloc za
tacno 4096 bajtova (to je kod mene 2 klastera)!? Na disketi prijavljuje
sve ok...
sdir432.exerazno.131ikordic,
RE: Struktura .OBJ fajla
Imam problem pri radu sa alatkom ObjTool (skinut valjda sa SEZAM-a ili FFS-a)
ili možda sa samom strukturom .OBJ fajlova :(.
Naime sa ObjTool-om se mogu pregledati sve moguće definicije smeštene u .OBJ
(externals, public, language, library, ...). Među svim mogućim opcijama
programa se nalazi i opcija RENAME, kojom se bilo koji entitet u okviru .OBJ-a
može preimenovati. E sad, neki program ima definisan neki EXTERNAL npr.
SAVESCREEN, što znači da on zahteva da taj modul bude ulinkovan i on će odatle
da prozove funkciju koja mu treba. Ako ja preimenujem taj poziv npr. ovako:
objtool rle5.obj /rename=external SAVESCREEN DUMMYPROC
umesto da se pozove funkcija SAVESCREEN biće prozvana naknadno ubačena
funkcija DUMMYPROC. Ako sad prevedem program, sve radi super - umesto stare
funkcije izvršava se nova i sve super. Problem nastaje, kada se ovakvo delo
poveže sa drugim modulom u kome se poziva originalni SAVESCREEN - umesto da se
izvrši ta funkcija, izvršava se DUMMYPROC?!?! Kako & zašto, bre? Jel' to
ObjTool nešto zglajzao, pa nije sve ispreturao po .OBJ fajlu kako treba?
Ako ništa drugo, molio bih barem kratko objašnjenje o čemu se ovde radi ...
razno.132bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\PROGRAM\*.*
----------------------
hd1008 exe 65341 Programiranje Microsoft Mouse-a pod MS-DOS-om (w4w.doc)
This Application Note provides instructions and background information
you can use when programming the Microsoft Mouse. This Application Note
defines all mouse functions and covers basic requirements of all mouse
aware applications and supported video modes.
razno.133mdrazic,
> Ţ meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam
> pisao uceci C.
>
> Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP...
Ukoliko ima još nekoga da traži praktičan problrmčiš za
učenje C/C++ ili nekog drugog jezika evo predloga:
U PC Magazine Utilities (ima na Sezamu) se nalazi jedan
izvanredan programčić. Zove se DIRMATCH a služi da
uporedi sadržaje dva razna direktorijuma. Za razliku od
Norton Commandera i Disk Navigatora on istoimene fajlove
postavi jedan pored drugog tako da se odmah vidi koji
fajlovi su dupli, koji su noviji, koji nedostaju. Ova
mogućnost je jako bitna meni kada kopiram novije verzije
source fajlova u drugi dir (radi se o radu u grupi).
Program je vrlo mali (poželjno) ali mu nedostaju neke
jako poželjne mogućnosti: da se vidi fajl, da se uporede
sadržaji dva fajla, da se edituje fajl.
Zato, predlog za jako koristan utility: da radi sve kao
DIRMATCH, ali dodatno da može da shell-uje i da poziva
programe koje izabere korisnik. Meni bi trebali editor,
(kao Brief), lister (LIST), uporedni lister (DL, double
list), komparator sadržaja (FILECOMP). Prilikom shellovanja
(može koristeći Blinker) treba proslediti kao parametre
jedan ili oba naziva fajla, a korisnik sam da navede koje
programe koristi u te svrhe.
Ako je neko već radio sa direktorijumima, možda ovo i nije
previše teško.
U svakom slučaju probajte DIRMATCH. Divan programčić.
Pozdrav, Milan
razno.134cnenad,
ŁŁŁ Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP...
Da nije ovo tvoje ?
SDIR v3.9 - (C) IVAN PETROVIC 1992-93. ;)
razno.135omega,
Ţ Da nije ovo tvoje ?
Ţ
Ţ SDIR v3.9 - (C) IVAN PETROVIC 1992-93. ;)
Ma samo ti se cini da nije ;) Bas me zanima kako je to doslo do tebe :))
1993. nisam bio na Sezamu...
razno.136cnenad,
ŁŁŁ Ma samo ti se cini da nije ;) Bas me zanima kako je to doslo do tebe :))
ŁŁŁ 1993. nisam bio na Sezamu...
E pošto je tvoje, ne mogu da te nagrdim što si narušio tuđi COPYRIGHT :))
Mislim da sam skinuo sa nekog BBS-a. A inače arhiva sa ovom verzijom se
nalazi skoro na svakom BBS-u sad.
Fin program koji vrlo često koristim. Koja je zadnja verzija ? Uvek sam
gledao da li ima neka nova ali ništa od toga. :((
razno.137omega,
Ţ E posto je tvoje, ne mogu da te nagrdim sto si narusio tudi COPYRIGHT :))
:))))
Ţ Mislim da sam skinuo sa nekog BBS-a. A inace arhiva sa ovom verzijom se
Ţ nalazi skoro na svakom BBS-u sad.
Ozbiljno? Nisam primetio (mada nisam ni gledao ;))) )
Ţ Fin program koji vrlo cesto koristim. Koja je zadnja verzija ? Uvek sam
Ţ gledao da li ima neka nova ali nista od toga. :((
Pa okacio sam je pre par dana - ova konferencija i ova tema, poruka
13.130 - SDIR v4.32...Ovih dana mislim da ga definitivno sredim na v4.4,
ali dotle moze i ova da ti posluzi...
razno.138cnenad,
ŁŁŁ Pa okacio sam je pre par dana - ova konferencija i ova tema, poruka
ŁŁŁ 13.130 - SDIR v4.32...Ovih dana mislim da ga definitivno sredim na v4.4,
Pošteno da priznam, sumnjao sam da si ti autor pa se nisam ni trudio da
skinem to što si zakačio. ;) Ali nema veze, pitanje sam postavio da bi mi
dao pointer na poruku pošto me mrzi da listam. Sačekaću ipak novu verziju
kad si je već 'zvanično' najavio :))
razno.139biki,
Treba mi algoritam (dobro ce doci source na c-u ili pascalu) za ultra brzo
pretrazivanje nesortiranog i negrupisanog (znaci slucajnog) niza celih
brojeva pri cemu se neki brojevi mogu pojaviti vise puta na razlicitim
mestima u nizu. Obicno sekvencijalno pretrazivanje niza od 512 bajtova u
aplikaciji koju radim trajalo bi za neku datoteku od 2 Mb prosecno
6 minuta na 386dx/40. Citao sam o nekim hashing alogoritmima, ali su oni
koliko sam shvatio primenljivi samo u slucaju da se vrednosti u nizu ne po-
navljaju. Takodje sortiranje niza, pa binarno pretrazivanje, ne dolazi u obzir
zbog kolicine podataka u datoteci koji moraju da prodju kroz niz, jer kad se
niz popuni sledeci bajt iz datoteke postaje zadnji u nizu, a onaj prvi otpada
pa bi morao ponovo da obavim sortiranje.
razno.140omega,
Ţ Posteno da priznam, sumnjao sam da si ti autor pa se nisam ni trudio da
Ţ skinem to sto si zakacio. ;)
U kom smislu sumnjao? Mislio si da nije moj program?
Ţ Sacekacu ipak novu verziju kad si je vec 'zvanicno' najavio :))
Ok, necu razocarati moje pristalice ;))
razno.141mmitrovic,
Evo ga i After Link 2.01 sa sve docovima.
Enjoy i reciti šta mislite
alink.ziprazno.142kldragan,
Cao!!!
Da li neko ima formazapisa win BMP. Unapred hvala.
razno.143omega,
Ţ Evo ga i After Link 2.01 sa sve docovima.
Ţ Enjoy i reciti sta mislite
Probao sam sa par programcica i sve vrlo lepo funkcionise. Radi i
sa onima sa kojima prosli put nije :) Inace i doc nije lose napisan.
Svaka cast na programu.
Eto to je bio moj prvi utisak. :)
razno.144omega,
Pre neki dan rekoh da sam naisao na neusaglasenost mog SDIR-a ;)
i CHKDSK-a. Radilo se o prijavljivanju alociranosti za svaki od
direktorijuma. 100 puta sam proverio i SDIR je 100% u redu.
Medjutim, postojala je razlika - na jednoj particiji je chkdsk
prijavljivao 6144 bajtova, a na drugoj 2048 bajtova vise nego
sto je potrebno :( Cupao sam se za kosu ;)) startovao i Disk
Editor i sta sve ne, i nista :(( A onda lupim COMPRESS, kad ono
posle toga sve se slaze :)
Naravucenije: ??????????? Da li CHKDSK lose prijavljuje ili
postoji neka zackoljica? Mozda nikada necemo saznati...Da li
postoji jos neki program koji prijavljuje dir alloc?
Eh, da, umalo da zaboravim najvazniju stvar. Ajde bre ljudi
pogledajte ovaj SDIR koji sam okacio (13.130) pa mi recite sta
da izbacim i/ili dodam. Da li je neophodno po deafult-u da stoji
ono za diskete i sl.?
razno.145bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\PROGRAM\*.*
----------------------
alink201 zip 19221 AfterLink v2.01: povezivanje .EXE datoteka (mmitrovic)
After Link (ALink) je program namenjen linkovanju
(povezivanju) izvrsnih fajlova, dakle vec napravljenih
EXE modula. Moze se koristiti u razne svrhe kao sto je
dodavanje introa na postojece fajlove bez intervencija
na source-u programa, dodavanje programcica za proveru
integriteta noseceg programa, itd.
razno.146mjova,
> dodavanje introa na postojece fajlove bez intervencija
> na source-u programa, dodavanje programcica za proveru
> integriteta noseceg programa, itd.
a, Boga mi, i trojanaca ;)
razno.147omega,
Zna li neko na kom prinicpu funkcionisu oni upgrade-ovi (patch-evi)
za qemm?
razno.148cira,
Zeleo bih da vam predstavim svoj novi rucni rad. To je mali copy program
(stvarno mali oko 1550 bajtova) koji pravi do 9 kopija originalne
diskete. Koristi XMS memoriju (za rad neophodno 1.2M jer kopira u jednom
prolazu), no to i nije neki problem jer vidim da vecina vas poseduje masine
sa 4-8M RAM-a. Ovo je beta verzija, a za dalje nameravam da poboljsam
korisnicki interfejs i jos neke stvari. Prilozena je datoteka u kojoj se
nalaze source i kompajlirana verzija (za one koji nemaju asembler :)).
Molio bih da me obavestite kako vam se dopada (brzina i pouzdanost).
mastcopy.arjrazno.149omega,
Ţ Zeleo bih da vam predstavim svoj novi rucni rad. To je mali copy program
Ţ (stvarno mali oko 1550 bajtova) koji pravi do 9 kopija originalne
Ţ diskete. Koristi XMS memoriju (za rad neophodno 1.2M jer kopira u jednom
Hmm...A kako to da se niko ne seti da napravi XCOPY klon koji koristi
extended memoriju?
razno.150mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Probao sam sa par programcica i sve vrlo lepo funkcionise. Radi i
Ů█▀█Ţ sa onima sa kojima prosli put nije :) Inace i doc nije lose napisan.
Problem je bio u 32bitnoj aritmetici, ali je ispravljen nakon
problema koje je imao pik.becej sa svojim introom od 160Kb :)
2.00 nije mogao da ulinkuje fajlove sa imageom preko 64k.
UBR, p.b, gde si nabavio taj intro-maker?
razno.151mmitrovic,
Ů█▀█Ţ a, Boga mi, i trojanaca ;)
Boga mi, tako je ;)
Ali ja nisam odgovoran (read DOC) ;)
razno.152cira,
Pa prvobitna verzija je radila bez XMS drajvera (int 15h i nize), ali
sam zbog jednostavnijeg upravljanja presao na HIMEM podrsku. Nije valjda
da ne koristis HIMEM?! Inace zaboravio sam da kazem da program trenutno
kopira samo 5.25 HD (od 1.2M) diskete. Ako hocete vise kopija od 9
koristite bug (npr. za broj kopija odgovori sa A i to ce biti 65-48=17
kopija). To je zato sto me je mrzelo da pisem rutinu za unos brojeva.
razno.153omega,
Ţ Pa prvobitna verzija je radila bez XMS drajvera (int 15h i nize), ali
Ţ sam zbog jednostavnijeg upravljanja presao na HIMEM podrsku. Nije valjda
Ţ da ne koristis HIMEM?! Inace zaboravio sam da kazem da program trenutno
Ţ kopira samo 5.25 HD (od 1.2M) diskete. Ako hocete vise kopija od 9
Pa stani malo :) Tvoj program nema veze se XCOPY ili mi se samo cini?
Inace, himem naravno NE koristim. Koristim QEMM :), ali nema frke za
XMS :)
razno.154cira,
Pa da. Malo sam se zaneo, ali ideja je ta. No stvarno cu se potruditi
da napravim XCOPY bez onog (reading source files x n,n->ý) ali to tek
posle 02.08.1994 (ispit iz OET-a), ili mozda i kasnije (ne d'o Bog).
Hvala na ideji.
razno.155amarilis,
Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno kako da ga posaljem
na lpt┐╗.Po mogucnosti iz clippera ali prezivecu i sa c++.Pretpostavljam da
moze sa poke i peek ali kojim?
razno.156nbatocanin,
> Zna li neko na kom prinicpu funkcionisu oni upgrade-ovi
> (patch-evi) za qemm?
Ako misliš na to kako rade svi patch programi, relativno prosto: po
nekom algoritmu na osnovu stare i nove verzije datoteke odrede šta
sve treba uraditi da bi se od stare dobila nova datoteka. Obično je
rezultat neki EXE ili EXE sa eksternom datotekom koja sadrži
operacije koje treba izvršiti. Ja koristim program FPatch koji ide uz
Funcky biblioteku i koji na osnovu jednog od dva izabrana algoritma
kreira EXE koji na osnovu stare verzije pravi novu verziju. Rezultati
su veoma dobri i patch je uglavnom po 6-15 puta manji od zipovane
nove verzije. Jedino što je veoma spor: za datoteku od oko 800K treba
mu i do 2 sata da napravi patch. Naravno, sve mnogo zavisi od
sadržaja datoteke i od promena.
razno.157dejanr,
>> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno kako da ga
>> posaljem na lpt
Ako misliš na štampanje preko BIOS-a, to ide otprilike ovako:
u ah staviš 2, u dx staviš oznaku porta (0 je lpt1), i pozivaš int 17h
dok ah and 80h ne bude različito od nule. Tada je štampač slobodan.
Onda u ah staviš nulu, u al znak koji štampaš, u dx oznaku porta,
pozoveš int 17h i to je to. Ako je ah and 29h = 0, štampanje je dobro
prošlo.
razno.158cira,
Na LPTx: mozes da pises na vise nacina (dole imas navedena dva). Na zalost
ne programiram u Clipperu pa ti zato saljem help za C. Ovo je help iz
BC++3.1 ali radi i na TC 2.0. Adresa LPT1 je 0x3bc a adrese ostalih su od
0000:0410 pa na vise (cini mi se). Za podrobnije objasnjenje pogledaj
NG, TechRef ili neku slicnu bazu.
*****************************************************************************
Ů▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀Ţ
Ů biosprint and _bios_printer Ţ <BIOS.H>
Ů▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄Ţ
Printer I/O using BIOS services directly.
Declaration:
■ int biosprint(int cmd, int abyte, int port);
■ unsigned _bios_printer(int cmd, int port, int abyte);
Remarks:
Both biosprint and _bios_printer use BIOS
interrupt 0x17 to perform various printer
functions on the printer identified by port.
Arg. │ What It Is
═══════ě═══════════════════════════════════════════════════════════════════
abyte │ The character to be printed; its value can be 0 to 255.
───────┼───────────────────────────────────────────────────────────────────
cmd │ Specifies the printer function to be performed.
│ biosprint│ _bios_printer │ Printer Function
│ ═════════ě═══════════════ě═══════════════════════════════
│ 0 │_PRINTER_WRITE │ Prints the character in abyte
│ 1 │_PRINTER_INIT │ Initializes the printer port
│ 2 │_PRINTER_STATUS│ Reads the printer status
│ If cmd = 1 or 2 (_PRINTER_INIT or _PRINTER_STATUS), abyte is
│ ignored.
───────┼───────────────────────────────────────────────────────────────────
port │ Identifies the printer; 0 = LPT1, 1 = LPT2, etc.
Return Value:
Current printer status, obtained by ORing
these bit values together:
Bit│ Value│ Printer Status
════ě══════ě═════════════════
0 │ 0x01 │ Device time out
3 │ 0x08 │ I/O error
4 │ 0x10 │ Selected
5 │ 0x20 │ Out of paper
6 │ 0x40 │ Acknowledge
7 │ 0x80 │ Not busy
****************************************************************************
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Ţinport, inportb, outport, outportbŮ <DOS.H>
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
■ inport reads a word from a hardware port
■ inportb reads a byte from a hardware port
■ outport outputs a word to a hardware port
■ outportb outputs a byte to a hardware port
Declaration:
■ unsigned inport (unsigned portid);
■ unsigned char inportb (unsigned portid);
■ void outport (unsigned portid, unsigned value);
■ void outportb(unsigned portid, unsigned char value);
Remarks:
■ inport works just like the 80x86 instruction IN. It reads the low
byte of a word from portid, the high byte from portid + 2.
■ inportb is a macro that reads a byte
■ outport works just like the 80x86 instruction OUT. It writes the
low byte of value to portid, the high byte to portid + 1.
■ outportb is a macro that writes value
Argument│ What It Is
════════ě═════════════════════════════════════════════════
portid │ Inport port that inport and inportb read from;
│ outport port that outport and outportb write to
value │ Word that outport writes to portid;
│ byte that outportb writes to portid.
If you call inportb or outportb when DOS.H has
been included, they are treated as macros that
expand to inline code.
If you don't include DOS.H, or if you do
include DOS.H and #undef the macro(s), you get
the function(s) of the same name.
Return Value:
■ inport and inportb return the value read
razno.159miljko,
>> Treba mi algoritam (dobro ce doci source na c-u ili
>> pascalu) za ultra brzo pretrazivanje nesortiranog i
>> negrupisanog (znaci slucajnog) niza celih brojeva pri
>> cemu se neki brojevi mogu pojaviti vise puta na
>> razlicitim mestima u nizu...
Prvo, pitanje je trebalo u temu algoritmi.
Drugo, nejasna je postavka tvog problema. Koliko sam shvatio imaš
niz "sirovih" brojeva. E sad, da li tražiš jedan broj ili niz brojeva?
Ako tražiš niz brojeva u toj gomili "sirovih", problem je sličan
traženju reči u tekstu, i treba da pogledaš algoritme za brzo
pretraživanje teksta. Računari su, recimo, imali puno tekstova na tu
temu.
Ako tražiš jedan broj onda ti je sortiranje izlaz. Ne naravno
fizičko sortiranje niza, već preko neke vrste indexne datoteke...
Sve u svemu, uzmi neku dobru knjigu o pretraživanju. Ako ćeš
imati veze sa programiranjem u životu to ti ne gine. Sortiranje i
pretraživanje na 1001 način.
razno.160omega,
Ţ Ako mislis na to kako rade svi patch programi, relativno prosto: po
Ţ nekom algoritmu na osnovu stare i nove verzije datoteke odrede sta
Da, bas sam mislio koji je to algoritam...
Ţ operacije koje treba izvrsiti. Ja koristim program FPatch koji ide uz
Ţ Funcky biblioteku
Za koji je to prog jezik? Clipper?
razno.161sbrk,
>> Ako tražiš jedan broj onda ti je sortiranje izlaz. Ne naravno
>> fizičko sortiranje niza, već preko neke vrste indexne datoteke...
>>
>> Sve u svemu, uzmi neku dobru knjigu o pretraživanju. Ako ćeš
>> imati veze sa programiranjem u životu to ti ne gine. Sortiranje i
>> pretraživanje na 1001 način.
Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov, izdavač, a još bolje i
prodavnica. Zanimaju me načini manuelnog indexiranja datoteka, znači bez file
odnosno record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka, itd.
razno.162vitez.koja,
#=> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj
#=> odnosno kako da ga posaljem na lpt┐╗.Po mogucnosti iz
#=> clippera ali prezivecu i sa c++.
Koristi BIOS rutine (int 17h). Istina, možeš da pišeš i direktno
na portove, ali za time uglavnom nema potrebe.
#=> Pretpostavljam da moze sa poke i peek ali kojim?
Ne može, koliko ja znam.
razno.163nbatocanin,
> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno
> kako da ga posaljem na lpt┐╗.Po mogucnosti iz clippera ali
> prezivecu i sa c++.
Stvar je dosta jednostavna: imaš BIOS interapt 17h koji omogućuje da
šalješ bajt na izabrani lpt, da ispituješ status i sl. Ja sam poslao
u PC.PROG:clipper (10.234) funkcije koje to rade.
razno.164miljko,
>> Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov,
>> izdavač, a još bolje i prodavnica. Zanimaju me načini
>> manuelnog indexiranja datoteka, znači bez file odnosno
>> record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka,
>> itd.
Kao što rekoh tema je programerski evergreen. Ima dosta
literature, čak i na našem jeziku koja generalno pokriva te teme.
Ono najopštije i ujedno najkompletnije što pokriva tu tematiku
je (čuveni) Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming, Vol. 3,
Sorting and Searching, izdavač Addison Wesley.
Knjiga je obimna, možda previse teoretska, ali ćes steći kompletan
pregled tehnika i najvažnije videti kako se na tu temu razmišlja.
Što se indexiranja tiče, retko ko to radi ručno. Algoritmi za rad
sa B-stablima koja se gotovo isključivo koriste za indexe su prilično
glomazni. Ujedno ih i stalno usavršavaju, tako da ako juriš performanse
to nećeš naći u knjizi. Na nekom informativnom nivou ok.
Ja sam imao sam kontakata sa par domaćih knjiga, udžbeničkog tipa.
Tu ćeš uglavnom ćeš naći priče o B-stablima, i nekim drugim uglavnom
manje važnim tehnikama. Dobar pointer na stranu literaturu bih i ja
voleo da vidim.
Elem, pogledaj literaturu na našem jeziku po knjižarama. Možda
nadješ nešto što te zanima.
razno.165spantic,
> Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov, izdavač, a još bolje
> i prodavnica. Zanimaju me načini manuelnog indexiranja datoteka, znači bez
> file odnosno record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka, itd.
Zašto ne probaš kod Knuta i "Umetnosti programiranja"?
razno.166nbatocanin,
> Da, bas sam mislio koji je to algoritam...
Na žalost, nije mi poznato.
> Ţ operacije koje treba izvrsiti. Ja koristim program
> FPatch koji ide uz Ţ Funcky biblioteku
>
> Za koji je to prog jezik? Clipper?
Funcky je biblioteka za C i Clipper, FPATCH je program koji se dobija
uz nju i može se koristiti za bilo kakve datoteke.
razno.167miroslavn,
Da li već postoji ili ako nekom nije problem da napiše
ili mi pomogne da napišem mali rezidentni programčić, koji
bi radio sledeće:
Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi
zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon,
a telefon iz hodnika ne čujem ako pustim muziku.
razno.168djelovic,
> Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi
> zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon,
> a telefon iz hodnika ne čujem ako pustim muziku.
Takav program na Sezamu postoji, neko ga je slao pre godinu-dve dana. E
sad, gde ga naći nemam pojma. Možda da uzmeš onaj spisak svih fajlova uz
poruke, koji je neko osta{vio pre mesec dva?
razno.169feniks,
│ Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi
│ zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon,
└──────────────────
Evo tog rezidentnog programčića. Bio je napisan je u ASM.
Danas verovatno postoji i neka bolja verzija (za COVOX ili SB?) :)))
SP
phonring.ziprazno.170umajstorovic,
Da li je cuo neko nesto o Visual Basic-u for DOS?
razno.171ikordic,
RE: ObjTool
=> Imam problem pri radu sa alatkom ObjTool (skinut valjda sa SEZAM-a
=> ili FFS-a) ili možda sa samom strukturom .OBJ fajlova :(.
Nijedan odgovor! Daklem, short version:
Kako da preimenujem definisani External (Func1), tako da se umesto poziva te
funkcije pozove neka druga (Func2). Ovo, doduše, može, ali ako neka funkcija
iz nekog drugog modula pozove orginalni external (Func1), umesto njega se
poziva ova druga fukcija (Func2), iako u tom drugom modulu nije vršeno
preimenovanje Func1 -> Func2.
razno.172i.mandic,
Ja...
BTW, imas temu 'basic'...
razno.173sbrk,
Ako neko od sretnih vlasnika jednog od novijih brojeva DR DOBB'Sa može da mi da
onu pretplatnu dopisnicu. Hoću da probam da se pretplatim. Iz instranstva,
naravno. Thanx.
razno.174szeman,
>> Ono najopštije i ujedno najkompletnije što pokriva tu tematiku
>> je (čuveni) Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming, Vol. 3,
>> Sorting and Searching, izdavač Addison Wesley.
Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela). Knjiga je
kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od naših izdavača
"doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :) Ujedno apel svima koji znaju
nešto u vezi sa ovim Knuth-ovim knjigama (prodavnica, prijatelji) neka se
jave, očajan sam :((
Pozdrav, Saša
razno.175sbrk,
Da li zna neko da li DBVISTA ima bind module za TPascal? Da li neko koristi
uopšte DBVISTu?
razno.176boccaccio,
YOU> Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela).
YOU> Knjiga je kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od
YOU> naših izdavača "doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :)
YOU> Ujedno apel svima koji znaju
Kada sam bio u Petnici napravljeno je slavlje jer su preko
nekih kanala uspeli da nabave The Art ... Ja nisam dočekao da
knjigu i donesu :(((. Ako se dobro sećam cena je bila negde oko
400 US$.
Pozdrav,
Boris
razno.177dvesic,
> knjigu i donesu :(((. Ako se dobro secam cena je bila negde oko
> 400 US$.
Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da nabavim
The Art Of ... cene (od holandskog distributera, pokusacu da iskopam
adresu, ako nekog zanima) su bile od 45 - 50 ť (zavisno od dela) ...
razno.178djelovic,
> Kada sam bio u Petnici napravljeno je slavlje jer su preko
> nekih kanala uspeli da nabave The Art ... Ja nisam dočekao da
> knjigu i donesu :(((. Ako se dobro sećam cena je bila negde oko
> 400 US$.
Rekao bih da je ovo užasno velika cena. Ukoliko me sećanje ne vara, svaka
od tri Knutove knjige je koštala manje od $40.
razno.180miljko,
>> Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela).
>> Knjiga je kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od
>> naših izdavača "doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :)
>> Ujedno apel svima koji znaju ...
Da udjes u neku prodavnicu i da je kupis, tesko. Ostaje ti dakle
1. Da ti neko pazari u inostranstvu i donese/posalje
2. Da narucis preko nekog domaceg nabavljaca.
Ovo drugo funkcionise kako - tako. Provizije se krecu koliko sam
ja upoznat oko 10%, tako da ukupna cena nije neprihvatljiva.
Ostaje ti samo da se opredelis kome ces ukazati poverenje. Ja sam
pitao ljude ovde da da iznesu svoja iskustva, ali su ljudi suzdrzani
oko takvih preporuka.
Dakle, ako neko ima nekog za preporuku samo napred.
razno.181miljko,
>> Rekao bih da je ovo užasno velika cena. Ukoliko me sećanje ne
>> vara, svaka od tri Knutove knjige je koštala manje od $40.
Da, oko $30 u knjizarama u Americi (bilo pre par godina).
razno.182boccaccio,
YOU> Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da nabavim
YOU> The Art Of ... cene (od holandskog distributera, pokusacu da
YOU> iskopam
Sad, moguće da sam ja neki podatak zaboravio (vreme čini
svoje) ali mislim da je bila cifra od 400 US$ za The Art.. i,
možda, još nešto.
Uostalom kad kod nas prodaju PC Magazin za 100 ND ni ovo
nije nemoguće.
Pozdrav,
Boris
razno.183mzarkov,
> Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da
> nabavim The Art Of ... cene (od holandskog distributera,
> pokusacu da iskopam adresu, ako nekog zanima) su bile od
> 45 - 50 ť (zavisno od dela) ...
Evo jedne adrese (najbolja knjizara u kojoj sam ikada bio):
Scheltema Holkema Vermeulen *)
Koningsplein 20
1017 BB Amsterdam
Tel: (020) 523 14 11
Fax: (020) 622 76 84
MZ
razno.184szeman,
Subject: Knuth
--------------
Hvala svima na odgovorima.
> 2. Da narucis preko nekog domaceg nabavljaca.
>
> Ovo drugo funkcionise kako - tako. Provizije se krecu
> koliko sam ja upoznat oko 10%, tako da ukupna cena nije
> neprihvatljiva.
Imaš li neku korisnu adresu ?
Pozdrav
razno.185omega,
Da citiram FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ABOUT COPYRIGHT (V. 1.1.3):
A proper copyright notice consists of three things: 1) the letter "C" in
a circle (called, logically enough, the "copyright symbol"), or the word
"Copyright," or the abbreviation "Copr."; 2) the year of first
publication; 3) the name of the copyright owner. 17 U.S.C. 401(b).
Da li to znaci da je ispravno i
copyright (c) autor 1992-94.
i
copyright (c) 1992-94. autor
(ona tacka je mislim ipak potrebna kod nas, ali ne i kod Amera)
razno.186mboban,
**> Da citiram FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ABOUT COPYRIGHT (V. 1.1.3):
**>
**> A proper copyright notice consists of three things: 1) the letter "C" in
**> a circle (called, logically enough, the "copyright symbol"), or the word
**> "Copyright," or the abbreviation "Copr."; 2) the year of first
**> publication; 3) the name of the copyright owner. 17 U.S.C. 401(b).
Hm... Oko ovoga smo raspravljali u klubu:
Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ???
razno.187bulaja,
│Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ???
└───
Ako misliš na (c) ili (C), odgovor je - nijedno nije potpuno :).
Naime za ispravnu Copyright poruku potrebno je (kao što piše i u FAQ)
imati punu reč "Copyright" ILI copyright sign (c u kružiću). Medjutim
(C) (ili malo c) se ne smatra copyright sign-om, što znači da se ne može
ni koristiti kao jedina oznaka. Therefore, sve tri verzije:
Copyright ...
Copyright (c) ...
Copyright (C) ...
su ispravne, a samo:
(C) ...
(c) ...
nisu. Naravno ako se umesto zagrada koristi (ili odštampa) font koji
ispisuje regularni copyright sign, sam taj znak je dovoljan.
razno.188cnenad,
ŁŁŁ Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ???
U jednom od FAQ-ova za COPYRIGHT video sam primer koji je eksplicitno naveden
za softver i ide ovako:
Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME
razno.189nikac,
Jeli moze neko ko se u to razume malo pojasni sledece...
Memory Control Block prethodi svakom memorijskom bloku i sadrzi:
00h byte : Tip (4dh srednji, 5dh poslednji) // da li?
01h word : Adresa (segment) PSP-a vlasnika
03h word : Velicina bloka u 16 byte paragrahs
E sad, gde se u stvari nalazi PSP? Da li u nekom od blokova i gde
tacno u okviru bloka (valjda na pocetku?)?
I da li se odmah iza PSP-a nastavja kod programa?
razno.190zeljkoj,
> Da li je cuo neko nesto o Visual Basic-u for DOS?
Tek sam sad primetio ovu poruku :)
Imam VB for DOS 1.0 pa pitaj šta te zanima.
razno.191mjova,
> E sad, gde se u stvari nalazi PSP? Da li u nekom od
> blokova i gde tacno u okviru bloka (valjda na pocetku?)?
ono prvo pitanje ne znam sad, a mrzi me da tražim po helpu (mada
mislim da je tako). ako nemaš dobar help, uzmi sa sezama helppc.*.
ide prvo MCB (10), pa PSP (100), pa code. e, sad, MCB počinje na
segmentu 'pre', pa se u račun offseta ne uvodi. slikovito bi to
bilo 'vako:
┌────────┐
segment A │ MCB │──┐
├────────┤ │
segment B ─┐ │ PSP │ │
│ ├────────┤ │
│ │ CODE │ │
│ .... │ │
└────────┘ │
┌────────┐──┘
segment C │ MCB │──┐
├────────┤ │
segment D ─┐ │ PSP │ │
│ ├────────┤ │
│ │ CODE │ │
│ .... │ │
└────────┘ │
┌────────┐──┘
segment E │ MCB │──┐
├────────┤ │
..........
MCB uvek počinje (kao i PSP, i ono što mu sledi) na ofsetu 0. MCB
počinje na segmentu pre onoga koji mu sledi, a koji definiše kao
zauzet. MCB je dužine jednog paragrafa, a PSP 10 (dakle, MCB ima
16 bajtova ili ti 10h, a PSP 256 ili 100h).
> I da li se odmah iza PSP-a nastavja kod programa?
odmah iza PSPa ide program (naročito ako je u pitanju onaj iz .COM
datoteke.
razno.192omega,
Ţ Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME
Ti Ameri definitvno nisu normalni :))))
Borland: Copyright (c) 1983,92 Borland International
Central Point: (c) 1985-1992 Central Point Software, Inc.
Microsoft: Copyright (c) 1985-1993 Microsoft Corporation u win-u,
Copyright (C) Microsoft Corporation, 1987-1992. u editoru!?
Ocito je da i oni nisu nacisto :)))
Koliko mi se cini, onda je ispravno za nase uslove, a ispunjava i sve
uslove:
Copyright (c) autor 1992-94.
razno.193zormi,
* Imam VB for DOS 1.0 pa pitaj šta te zanima.
U kakvoj su vezi taj VB za DOS i VB za Windows? ;)
razno.194zeljkoj,
> U kakvoj su vezi taj VB za DOS i VB za Windows? ;)
Pa trebalo bi da budu kompatibilni. Uz VB for DOS dat je jedan
utility koji konvertuje program tako da može da radi u VB for Win.
A može i obrnuto :)
Tako ja lepo napišem program u VB for DOS, konvertujem ga, prevedem,
i automatski imam i verziju za Windows. Sve isto, samo što verzija
koja radi u grafičkom okruženju (Win) malo lepše izgleda.
Jedini problem je što je VB for DOS 1.0 kompatibilan sa VB for Win
2.0 (napisan je 1992. godine), tako da se malo slabije snalazi sa
VB for Win 3.0. Verovatno postoji i neka novija verzija VB for DOS
(2.0 ???), ali ja za to nisam čuo. Ako neko ima neki podatak...
razno.195dr.grba,
>> Koliko mi se cini, onda je ispravno za nase uslove, a ispunjava i sve
>> uslove:
>>
>> Copyright (c) autor 1992-94.
Sve su ovo špekulacije dok neko ne označi pointer u Službenom lišću.
Dakle, zna li neko?
razno.196omega,
Ţ Sve su ovo spekulacije dok neko ne oznaci pointer u Sluzbenom liscu.
Ţ Dakle, zna li neko?
Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu?
razno.197cnenad,
ŁŁŁ Sve su ovo špekulacije dok neko ne označi pointer u Službenom lišću.
Zar misliš da će to tako pisati tamo ? To je najverovatnije negde u zakonu
o autorskim delima i garantovano ne piše na negleskom :). Moli se dobra duša
da pregleda registre SL-a i da nam javi šta ima. :) odnosno gde je taj
zakon.
razno.199mdrazic,
> Ţ Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME
Da li to znači da zz-ov SOR nije pod kopirajtom? ;)))
razno.200nikac,
>■ ┌────────┐
>■ segment A │ MCB │──┐
>■ ├────────┤ │
>■ segment B ─┐ │ PSP │ │
>■ │ ├────────┤ │
>■ │ │ CODE │ │
>■ │ .... │ │
>■ └────────┘ │
>■ ┌────────┐──┘
>■ segment C │ MCB │──┐
>■ ├────────┤ │
Ako bi neko mogao onda da pronadje gresku u sledecoj proceduri.
Ona bi trebalo da protrci kroz memoriju i na disk upise sve
MCB-ove ciji je vlasnik dati psp:
char buf[0x8000];
void far tsr (unsigned int cur_psp)
{ unsigned int i, old;
struct REGPACK r;
unsigned int ctrl_seg;
int handle;
long int len, rd;
unsigned char ok=0, m=1;
char wrbuf[1000];
r.r_ax=0x5200;
intr(0x21, &r);
ctrl_seg=peek(r.r_es, r.r_bx);
if ( (handle = open("MEMFIL.$$$", O_CREAT | O_TRUNC | O_RDWR)) == -1)
{ perror("OPEN:");
return;
}
do
{
len=(long) peek(ctrl_seg,0x3) <<4;
if (peek(ctrl_seg,0x1)==cur_psp)
{
m=0;
for (i=0; i<=len;)
{
for (rd=0; (rd<=1000) && (i<=len); rd++)
wrbuf[m]=peekb(ctrl_seg, 0x10+rd);
i+=rd;
write(handle, wrbuf, rd);
}
}
if (ok)
{
len=peek(ctrl_seg,0x3);
ctrl_seg=ctrl_seg+len+1;
}
ok=(peekb(ctrl_seg, 0)!=0x5A);
}
while (ok);
close(handle);
}
razno.201zeljkoj,
> Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu?
Nemamo.
razno.202spantic,
>> Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu?
>
> Nemamo.
Odakle ti ta ideja?
razno.203djelovic,
> > Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu?
>
> Nemamo.
Nemamo zakon o kopirajtu, ali imamo zakon o zaštiti autorskih prava. Zato
umesto da se kurčimo sa kojekakvim (C) porukama, sve mi se čini da bi bilo
bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na početku bi uz
izmene mogao da se kači i na softver.
Za početak, "Sva autorska prava zaštićena."
razno.204dr.grba,
>> Zar misliš da će to tako pisati tamo ? To je najverovatnije negde u
>> zakonu o autorskim delima i garantovano ne piše na negleskom :). Moli se
...prema tome, nije važno kako inostranci štite svoje programe.
Njihov problem. Naš problem je kako da mi zaštitimo naše programe.
U ovoj. Pravnoj. Državi.
))):
razno.205dr.grba,
>> bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na početku
>> bi uz izmene mogao da se kači i na softver.
>> Za početak, "Sva autorska prava zaštićena."
...pod uslovom da ona to i jesu. Hajde da vidimo kako se to radi: sećam
se da su nedavno počele da se pojavljuju nekakve (državne?) agencije u
čijoj nadležnosti je bio i pitanje zaštite autorskih prava, intelektualne
svojine (ili kako se već to pravno sroči...). Krajnje je vreme da budemo
načisto sa tim.
razno.206nikac,
Tek sada primetih da je doslo do greske u poruci tj. obrnute su dve
linije. Treba ovako:
ok=(peekb(ctrl_seg, 0)!=0x5A);
if (ok)
{
len=peek(ctrl_seg,0x3);
ctrl_seg=ctrl_seg+len+1;
}
...
razno.207mjova,
> Ako bi neko mogao onda da pronadje gresku u sledecoj proceduri.
> Ona bi trebalo da protrci kroz memoriju i na disk upise sve
> MCB-ove ciji je vlasnik dati psp:
iskreno da ti kažem, trenutno nemam vremena da čitam i analiziram
tvoj program, ali mogu da ti preporučim da pogledaš CASMxx.ARJ.
nalazi se negde na sezamovom disku i mnogo petlja po memoriji.
to je biblioteka koja služi za pisanje TSR-ova iz Ca (loader) i ASMa
(TSR kod). ne bih sad o tome da li je ovo funkcionalno ili ne, ali
svakako možeš pregledati kako sam tamo petljao po MCB-ovima. ako
budem imao vremena pogledaću gde si zapeo, ali ne računaj na to :(.
razno.208fifana,
> se da su nedavno pocele da se pojavljuju nekakve (drzavne?) agencije u
> cijoj nadleznosti je bio i pitanje zastite autorskih prava, intelektualne
Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da je, do rata, radila
zastitu autorskih prava za celu Jugoslaviju. Posle se, nesto, raspala ili
smanjila, znam samo da su silni ljudi otpusteni...
Mogu da se raspitam...
Lj.
razno.209omega,
Ţ bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na pocetku
Ţ bi uz izmene mogao da se kaci i na softver.
Ţ Za pocetak, "Sva autorska prava zasticena."
Pa i nije bas neki ekvivalent video kaseta i program :) Red je bre da
stvarno rascistimo kako da pisemo i na srpskom, a i na engleskom...
Veliko je i pitanje i da li mozes da napises "Sva autorska prava zasticena."
ako ih nisi zaista zastitio...Moguce je da se tu razlikuju nas i USA zakon...
razno.210omega,
Ţ ...prema tome, nije vazno kako inostranci stite svoje programe.
Ţ Njihov problem. Nas problem je kako da mi zastitimo nase programe.
Ţ U ovoj. Pravnoj. Drzavi.
Vazno je da zastitimo nase programe tako da to vazi i kod nas, a Boga
mi, i u inostranstvu...
razno.211vmisev,
> Naš problem je kako da mi zaštitimo naše programe.
K'o četr'i slona u fiću - teško ;(
> U ovoj. Pravnoj. Državi.
Od svega nabrojanog, jedino je "ova" ;)
žuo sam da su neke firme štitile svoj software šaljući par momaka ('oće
reći - gorila) kod pirata za koje su čuli da valjaju njihove programe, i on-
da im ovi "objasnili" kako to nije ni lepo ni zdravo.
Ali nisu pirati glavni problem. Stvar je u tome što od trenutka pojav-
ljivanja nekog programa do trenutka kad ga ima pola grada ne prođe ni nede-
lju dana. Metoda iz ruke u ruku, naravno. Kod nas se brže šire komercijalne
verzije nego Linux ;( Znači, ako se piše za široko tržište u obzir dolazi
jedino PD.
Vladimir
razno.212ognjen,
)-> Za pocetak, "Sva autorska prava zasticena."
Sta zapravo znaci ovo?
1. Da si ti to otisao u nekakv zavod za patente i sl. i da
imas neki mur da je to tvoje, i da niko ne sme da menja.
2. Da si ti to napisao, i da zakonom zabranjeno menjati potpis
autora (iako ti to nigde nisi registrovao kao patent).
razno.213zeljkoj,
> Odakle ti ta ideja?
Pročitao sam u nekim starim "Računarima".
razno.214dr.grba,
>> Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da je, do rata,
>> ...
>> Mogu da se raspitam...
Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zaštite softverskog
proizvoda ma koje podvrste.
razno.215misap,
Hi,
kupih jedan polovan VGA monitor sa karticom TRIDENT 8800. žovek nema nikakvih
drajvera za karticu sa disketa. Jel' ima neko tako nešto? Ja snimih Sezam
YU-font (fog) za VGA i to sluzi - samo što mi je slika po horizontali malo
suzena. Neko mi reče da to moze softverski da se reši. Ako moze - HELP sa
download fajlom!
Fala auditorijumu, Miša
razno.216steva,
>>> Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da
>>> je, do rata, ...
>>> Mogu da se raspitam...
>
> Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zaštite
> softverskog proizvoda ma koje podvrste.
Da se nadovežem na diskusiju, videste li u novinama ovaj novi zakon
što je izašao? Kaže da se piraterija goni *krivično* od sad i da
okrivljeni može da zaglavi ćorku do godinu dana.
Sve je to napisano najviše sa osvrtom na filmove i tsl., mene
interesuje da li i program spada u u taj domen ("zaštićeno autorsko
delo").
razno.217bceklic,
>>> Zar mislis da ce to tako pisati tamo ? To je najverovatnije
>>> negde u zakonu o autorskim delima i garantovano ne pise na
> negleskom :). Moli se
>
> ...prema tome, nije vazno kako inostranci stite svoje programe.
> Njihov problem. Nas problem je kako da mi zastitimo nase
> programe. U ovoj. Pravnoj. Drzavi.
>
Da li je neko upoznat sa konkretnim postupcima u slucaju da neko zeli
da svoj program 'registruje' ovde kod nas?
POzdrav!
razno.218bceklic,
> Cuo sam da su neke firme stitile svoj software saljuci par
> momaka ('oce reci - gorila) kod pirata za koje su culi da
> valjaju njihove programe, i on- da im ovi "objasnili" kako to
> nije ni lepo ni zdravo.
JOs jedan pokazatelj da nam je potreban dobar program za zatitu
komercijalnih program. Tako bi ove 'gorile' ostale bez posla...
POzdrav!
razno.219spantic,
>> Odakle ti ta ideja?
>
> Pročitao sam u nekim starim "Računarima".
U međuvremenuje donet zakon o zaštiti autorskih prava i još neki. Kako mi
je rečeno, što naravno ne znači i da obavezno mora da bude tačno, tamo su
regulisana pitanja zaštite intelektualne imovine, zaštitnog znaka i prava.
razno.220fifana,
Treba pogledati nadlezni zakon. Jel pise u tim novinama kada je objavljen? Ili
bar kada je izglasan?
Lj.
razno.221fifana,
>
> Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zastite softverskog
> proizvoda ma koje podvrste.
E, umesto autorske agencije za SFRJ, sad je za Srbiju.
Telefon: 3220-397, Jelena Radojevic. Ona je sad tamo nekakav sef, ili direktor
ili nesto slicno. Ugl. moze da da informaciju kako se zastititi, ili da uputi
dalje.
Lj.
razno.222ognjen,
)-> Da se nadovezem na diskusiju, videste li u novinama ovaj novi
)-> zakon sto je izasao? Kaze da se piraterija goni *krivicno* od
)-> sad i da okrivljeni moze da zaglavi corku do godinu dana.
Koje novine? Hajde, ako nije tesko, prekucaj nam to...
razno.223omega,
Ţ Treba pogledati nadlezni zakon. Jel pise u tim novinama kada je objavljen?
Ţ Ili bar kada je izglasan?
Ja bih mogao toga da se dokopam, samo mi recite koji Sluzbeni list...
razno.224cnenad,
ŁŁŁ Sve je to napisano najviše sa osvrtom na filmove i tsl., mene
ŁŁŁ interesuje da li i program spada u u taj domen ("zaštićeno autorsko
ŁŁŁ delo").
Napisano je da Zakon važi i za 'autorska dela' pod koja spada računarski
softver. Naravno, nekoga možeš tužiti samo ako si svoj program zaštitio
kao autorsko delo.
razno.225steva,
> Napisano je da Zakon važi i za 'autorska dela' pod koja spada
> računarski softver. Naravno, nekoga možeš tužiti samo ako si
> svoj program zaštitio kao autorsko delo.
Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li
neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver?
razno.226dejanr,
>> Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li
>> neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver?
Može... baš kao što može da ganja video pirate, što kopiraju filmove, iako
prava na te filmove trenutno ovde niko nije otkupio. Valjda zato većina
TV stanica u zadnje vreme pušta samo neke "antičke" filmove, a "Park Jura"
i slični su uglavnom skinuti sa programa.
Naravno, to što "može da ganja" ne znači da će baš sutra početi da ih ganja.
Pre ili kasnije, pretpostavljam da će i do toga morati da dođe.
razno.227cnenad,
ŁŁŁ Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li
ŁŁŁ neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver?
Može, i ne samo njih nego sve one koji drže softver koji nisu platili ili
registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri Borlandovih
i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se mašini zatekne
softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od njih (i registrovan)
ili od bilo koje druge firme u svetu koja se tim bavi.
Ako se čudiš, zašto tužiti i one koji ne prodaju softver nego ga 'samo' imaju
na mašini, ova analogija će biti sasvim dovoljna:
To je isto kao i zaplenjivanje piratskih video traka u video klubovima.
Druga je priča što većina video klubova drži podosta Š originala kupljenih
od domaćih distributera preko kojih su nasnimljeni najnoviji hitovi,
imaju original kutiju, ugovor za korišćenje, platili su markice ministarstvu
i cepaju sasvim legalno.
razno.228omega,
Par pitanja vezanih za Turbo Debugger:
1. Da li postoji mogucnost snimanja pozicija break pointa i sl.?
2. Da li je nekome uspelo :) da uradi single step unazad (alt+f4)?
3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog
(prijavi Can't execute dos command processor")?
Toliko (za sada :))
razno.229djelovic,
> 2. Da li je nekome uspelo :) da uradi single step unazad (alt+f4)?
Da, samo treba da bude uključen log (ili kako se to već zove).
> 3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog
> (prijavi Can't execute dos command processor")?
Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Biće da imaš više verzija
na disku.
razno.230omega,
Ţ> 3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog
Ţ> (prijavi Can't execute dos command processor")?
Ţ
Ţ Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Bice da imas vise verzija
Ţ na disku.
Ma pokazuje, a i sa QEMM-om i HIMEM-om isti simptom :( Po neki put cak i
upali usred debagovanja...!? Uh, zaboravio sam da kazem da je u pitanju
TD386, a ne obican...Da li on ceo RAM (posto mora da se iskljuci QEMM)
uopste koristi?
Za alt+f4 je stos u Full trace history u tdinst. Tu postoji i jos
DOS Shell Swap Size (0-640kb)...E tu mi nije jasno sta da stavim...?
razno.231hobit,
Hi,
da li neko zna sta se desava sa progr. jezikom Smalltalk i Actorom.
Nigde nevidim njihove reklame. Da se nisu njihove firme mozda ugasile?
ps. Posebno me interesuje sudbina smalltalk-a i njegove win. verzije.
razno.232mdrazic,
> Naravno, to što "može da ganja" ne znači da će baš sutra
> početi da ih ganja. Pre ili kasnije, pretpostavljam da će
> i do toga morati da dođe.
Počeće da ganja onog trenutka kada oceni da mu se to isplati.
Na video tržištu se to da lepo objasniti. U početku skoro
niko nije imao video recordere pa je broj kaseta a i profit
koji bi se ostvario licencama bio zanemarljiv. Dakle, bilo
je potrebno razviti tržište. Kako? Velike video kompanije
su tolerisale (piratske) video klubove i video pirateriju u
cilju povećanja broja video recordera, tj. potencijalnog
tržišta. Za vreme Ante Markovića napunili smo stanove ovim
spravama. Sada kada je tržište veliko, počinje skidanje
kajmaka. Prvi koji se bune su najveći bivši pirati koji su
postali distributeri stranih filmova.
Kompjutersku pirateriju je teže kontrolisati. Video kasetu
pogledaš jednom, dvaput, pa ti dosadi, a kompjuterske igre
naprotiv, više puta igraš, a da ne govorimo o programskim
alatima kojima neki i hleb zarađuju. Diskete se brzo kopiraju
i ne gube na kvalitetu, dok distribucija video kaseta mora
biti preko neke zajedničke službe (video klub) koju je lakše
kontrolisati.
Milan
razno.233djelovic,
> da li neko zna sta se desava sa progr. jezikom Smalltalk i Actorom.
> Nigde nevidim njihove reklame. Da se nisu njihove firme mozda ugasile?
> ps. Posebno me interesuje sudbina smalltalk-a i njegove win. verzije.
Actor je, bar koliko ja vidim, mrtav, dok je Smalltalk još uvek veoma
aktuelan na tržištu. Zadnja velika novost u vezi sa njim je bila potpuna
portabilnost, uključujući tu i kolor portabilnost (!) - nešto što niko drugi
nije uspeo da realizuje.
BTW, vidim da ga IBM sada forsira kroz svoj Visual Age paket za razvoj
Client/Server aplikacija.
razno.234vitez.koja,
#=> Ako se čudiš, zašto tužiti i one koji ne prodaju softver
#=> nego ga 'samo' imaju na mašini, ova analogija će biti
#=> sasvim dovoljna:
#=> To je isto kao i zaplenjivanje piratskih video traka u
#=> video klubovima.
Alal' ti analogija ;))) a i logika ;>
Prava analogija je da ti dođe na vrata sudski islednik i otme
piratsku kasetu koju si iznajmio iz video-kluba, i još podigne
tužbu protiv tebe. A do toga nikad (?) neće da dođe.
razno.235omega,
Ajde kad sam vec poceo da TD-om :) Mozda neko zna kako (ako uopste moze)
da se u bilo kom trenutku obrise user screen?
razno.236dr.grba,
>> registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri
>> Borlandovih i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se
>> mašini zatekne softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od
>> njih (i registrovan) ili od bilo koje druge firme u svetu koja se tim
>> bavi.
Nisam baš siguran da je ova tvrdnja tačna... Mada ne kažem da se ne bih
složio sa takvom praksom.
razno.237zeljkoj,
> Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Biće da imaš
> više verzija na disku.
Jedan moj drug je imao slične probleme, a kada je startovao SCAN ispostavilo
se da ima neki KeyPress virus.
razno.238jkpbvk,
Dali zna neko kako se u TD-u snimaju izmene na programu ,
npr. ucitam neki program,
umesto mov ah,01
stavim mov ah,02
i snimim to.
razno.239omega,
Ţ Dali zna neko kako se u TD-u snimaju izmene na programu ,
Mislim da ne moze. Vec zabelezi mesto, pa trk u hex editor :)
razno.240jkpbvk,
*** Mislim da ne moze. Vec zabelezi mesto, pa trk u hex editor :)
Pa to mogu i sa obicnim dissasemblerom,nego ovde je u pitanju startovanje
programa sto kod drugih dissasemblera nema a onda se program ako je bio
zapakovan bilo kojim nacinom otpakuje a to meni treba ...
razno.241cnenad,
ŁŁŁ Nisam baš siguran da je ova tvrdnja tačna... Mada ne kažem da se ne bih
ŁŁŁ složio sa takvom praksom.
Međutim, mnogo više će morati da se zamisle firme i da odvoje deo novca
za regitraciju softvera koji koriste. Što se tvoje firme tiče vidim,
obezbedili ste se na vreme :)) dok će drugi itekako platiti :((
razno.242mikis,
+> registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri Borlandovih
+> i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se mašini zatekne
+>softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od njih (i
registrovan)
Ma ne mogu oni ništa, bar do ukidanja (nepravednih i ničim izazvanih
;) ) sankcija, jerbo je njihov status zastupnika praktično zamrznut do
tada.
razno.243omega,
Ţ Pa to mogu i sa obicnim dissasemblerom,nego ovde je u pitanju startovanje
Ţ programa sto kod drugih dissasemblera nema a onda se program ako je bio
Ţ zapakovan bilo kojim nacinom otpakuje a to meni treba ...
Mislim da ces morati da pises sam rezidentan program koji "pokupi"
sadrzaj memorije i snimi, ili tako nesto.
razno.244dr.grba,
>> Međutim, mnogo više će morati da se zamisle firme i da odvoje deo novca
>> za regitraciju softvera koji koriste. Što se tvoje firme tiče vidim,
>> obezbedili ste se na vreme :)) dok će drugi itekako platiti :((
Ali, ljudi nasedaju na ponude pirata. Evo kako je tekao razgovor između mene
kao konsultanta firme XXX pri nabavci opreme i predstavnika firme YYY, koja
je bila potencijalni nabavljač:
Ja: - Nudite li i mrežni softver?
On: - A, da! Dobijate generisan server pod Novell NetWare 3.11.
Ja: - To je lepo. Kako se obezbeđuje registracija?
On: - ???
Ja: - Možda niste shvatili, sugerirao sam direktoru da kupi legalnu verziju
mrežnog softvera.
On: - ALI ZAŠTO??? PA MI NUDIMO KOPIJU ZA 700 DINARA, ORIGINAL JE >3000!!!
Ja: - Da, znam.
On: - Zbunj! )-%
Ovo je samo jedna od situacija u kojima sam se našao u poslednjih nekoliko
meseci. Vidiš, onaj direktor je ipak prešao na moju stranu kada sam mu
objasnio samo najgori scenario jednog budućeg doba. Na stranu što ta firma
nema zaposlenog informatičara (relativno je mala firma) i što bi razni mogli
da ih zavlače kako hoće. Misleći da ovi baš to i rade, većina se u svojoj
neobaveštenosti oslanja na instikt "da ja to manje platim, ako sam se već
zajebao, da ne štetujem previše... Ionako to ne radi baš dobro, bideo sam u
firmama AAA, BBB, CCC i DDD... To je bez veze. a šta je ovaj namislio da ću
ja da se pouzdam u te mašinae...."
I u sličnom scenariju se ovo desilo u ovoj sirotoj zemlji nekoliko hiljada
puta za poslednjih nekoliko godina. Rezultat imamo prilike da vidimo posle
posete nekoj od takvih firmi. Eno ga jedan finansijski direktor jedne fabrike
u Kikindi: "To mi više ne treba dok sam ja ovde!" žovek se opekao na smeće od
hardvera, još veće smeće od softvera, a sve u doba kada je kupovina računara
bila stvar prestižne šminke...
A sve ovo u krajnjoj instanci proizvodi utisak da smo mi, koji smo odlučili
da kupujemo softver, nekakvi fanatici, čudaci, ludaci, raspikuće... ))))):
razno.245jkpbvk,
*** Mislim da ces morati da pises sam rezidentan program koji "pokupi"
*** sadrzaj memorije i snimi, ili tako nesto.
Hmmmmmmmmm ... :))
P.S. Maybe in a few years.
razno.246fifana,
razno.247fifana,
> A sve ovo u krajnjoj instanci proizvodi utisak da smo mi, koji smo odlucili
> da kupujemo softver, nekakvi fanatici, cudaci, ludaci, raspikuce... ))))):
Tesko da ce se uskoro tu nesto promeniti.
Ja radim u republickoj ustanovi, finansira nas Ministarstvo (dakle Drzava), i
evo, vec 4 godine pisem gomilu dopisa za nabavku originalnog softvera.
Naime, receno Ministarstvo kupilo nam je hardver (pritom potpuno djubre i to
neprilagodjeno potrebama) i misli da je zavrsilo posao.
A na cemu mi da radimo? Piratski softver ili nista... :((((((((
Lj.
razno.248fifana,
Sorry, greska.
Lj.
razno.249miljko,
>> Ajde kad sam vec poceo da TD-om :) Mozda neko zna kako
>> (ako uopste moze) da se u bilo kom trenutku obrise user
>> screen?
Pa može Dos-shell, pa cls. ;)
razno.250omega,
Ţ Pa moze Dos-shell, pa cls. ;)
Ne moze.
razno.251omega,
Ţ P.S. Maybe in a few years.
Hmm...Zar ne mozes tako nesto potpuno da izbegnes?
razno.252mdrazic,
> A na cemu mi da radimo? Piratski softver ili nista...
Ometa vas ministar da registrujete SJW ;)))
razno.253danej,
Q1: Format .PCX fajla.
Zna li neko cemu sluzi paleta (256 x 3 bajta) sa podacima o RGB komponentama
za 256 boja (8 bita po komponenti R, G i B), ako .PCX fajl vec sadrzi tri
kolor ravni u svakoj sken liniji sa po osam bita za svaku tacku, tj. slika
ima 16M boja? Cemu paleta?
Filename: SLIKA.PCX
Manufacturer: Z_Soft .PCX
Version: 3.0
Encoding: .PCX run length encoding
BitsPerPixel: 8
Window: Xmin=0, Ymin=0, Xmax=617, Ymax=559
Resolution: HRes=150, VRes=150
Nplanes: 3
BytesPerLine: 618
PaletteInfo: color/BW
Palette exists. (12)
Q2: Lokacija palete u fajlu.
Da paleta postoji u verziji 3.0 .PCX fajla signalizira broj 12 decimalno,
koji po specifikaciji treba da se nalazi na 769 bajtu, brojano od kraja
.PCX fajla. Medjutim, nekad se na toj lokaciji ne nalazi broj 12, sto treba
da znaci da nema palete, ali se tada broj 12 moze naci na 770 bajtu. Da li
tada zaista nema palete (a broj 12 na lokaciji 770 je slucajno tu), ili
postoje dve podverzije .PCX fajla?
Q3: Ima li neko knjigu Graphic File Toolkit od Steve Rimmer-a, u izdanju
Addison Wesley?
Posto knjigu nisam nasao u ovdasnjim knjizarama i tehnickim bibliotekama,
molim onog ko je poseduje da mi se javi mailom. Naravno, ako neko zna gde
mogu da je nabavim, slobodno neka mi kaze, necu mu nista :)
razno.254fifana,
> Ometa vas ministar da registrujete SJW ;)))
Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim, naravno)
radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4 godine, koji je
registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu dokumentaciju.
Lj.
A pare ne daje ministar - on se menja svako malo.
Al' je zato Rade Begenisic vecan :(
PS Sta ti je uopste SJW?
razno.255milan,
> A pare ne daje ministar - on se menja svako malo.
> Al' je zato Rade Begenisic vecan :(
>
> PS Sta ti je uopste SJW?
Šta ti je uopšte (ponovo dijakritički znaci!) Rade Begenišić
(Begenishitch?).
Pl poz M
razno.256bulaja,
│Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim,
│naravno) radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4
│godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu
│dokumentaciju.
└───
Taj ISIS je svojevremeno (baš pre 4 godine) podelio praktično džabe
Unesco nekim ovdašnjim institucijama i ministarstvima, tako da bi se
dokumentacija mogla negde naći (ja sam svoj primerak davno zagubio:).
razno.257fifana,
> Sta ti je uopste (ponovo dijakriticki znaci!) Rade Begenisic
Zamenik ministra. Osoba nadlezna za davanje para.
Lj.
P.S. Svidja mi se pitanje :STA (shta) :))
razno.258mdrazic,
> zove ISIS, verziji od pre 4 godine, koji je registrovan
> (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu dokumentaciju.
Ako te stvarno ISIS zanima, on se ne registruje već ga
UNESCO besplatno distribuira ali isključivo institucijama.
Dobiješ softver + lepu dokumentaciju. Jedno rešenje je da
nabaviš dokumentaciju (original kopiraš, nabaviš knjigu na
srpskom o njemu), a drugo da pošalješ ljubazno pismo sa
memorandumom tvoje firme i pečatima tamo gde treba u Pariz
i dobiješ paket.
Još jednom: ISIS se ne prodaje! Besplatan je.
> PS Sta ti je uopste SJW?
Pasijans što si mi ga dala (uz kafu) :)
Milan
razno.259milan,
> │Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim,
> │naravno) radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od
> pre 4 │godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema
> nikakvu │dokumentaciju.
> └───
> Taj ISIS je svojevremeno (baš pre 4 godine) podelio praktično džabe
> Unesco nekim ovdašnjim institucijama i ministarstvima, tako da bi se
> dokumentacija mogla negde naći (ja sam svoj primerak davno
> zagubio:).
Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za standardizaciju
baza podataka (pisan u Pascalu, moduli mu se moraju dopisivati u
Pascalu ;>>, i na svaki CTRL-C se ruši :)). Neki ga kod nas koriste
za male baze podataka poput bibliografija (idealan je za knjige,
daje kao output ISO standardne slogove). U svakom slučaju na
fakultetu postoji dokumentacija pa mi se možeš obratiti.
Pl poz M
razno.260bdm.,
Hitno mi treba pointer kako da pročitam serijski broj mrežne kartice,
se please help me...
BDM.
razno.261mdrazic,
> Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za
> standardizaciju baza podataka (pisan u Pascalu, moduli mu
Mada sam i ja sam žestok protivnik ovog softvera za upotrebu
tamo gde ne može da završi posao, da napomenem njegove dobre
osobine. To je do sada jedini softver koji sam video a da
je pokušao da implementira ISO 2709 standard za razmenu
podataka tipa bibliografskog i sličnog. Problem je naime
da u takvoj bazi jedan zapis sadrži promenljiv broj polja,
recimo desetak, dvadesetak od mogućih recimo 300 polja
koja se mogu koristiti u bazi. Pored toga sadržaj svakog
polja je promenljive dužine i neograničen unapred za razliku
od tabela tipa DBF. U samoj bazi dakle ne sme biti belina
iza završetka polja i zapisa (štednja prostora).
Za pretraživanje koristi ne indekse, već invertovane fajlove
(preteča indeksa) sa kojima se ne radi komformno kao sa
indeksima (recimo ti unosiš zapise dva sata i tek po izlasku
iz ISIS on te pita da li da ažurira inverovane fajlove! - dotle
drugi ne mogu videti promene).
ISIS ima jako lepo rešen jezik za formatiranje izveštaja i to
se mora pohvaliti.
Za programiranje na raspolaganju je neki primitivni Pascal koji
je neupotrebljiv za bilo šta profesionalno da se uradi.
> poput bibliografija (idealan je za knjige, daje kao output
> ISO standardne slogove). U svakom slučaju na
Na žalost, skoro da poštuje standard, tj. malo mu fali. Dump
baze u ISO kad napraviš, dodaje CRLF posle 80tak znakova što
standard ne predviđa, a i separatori zapisa, polja i potpolja
nisu standardni.
Za upotrebu u bibliotekama ISIS nije dobro koristiti pošto
je za biblioteke potreban UNIMARK standard koji je širi od
CCF standarda kojeg ISIS koristi. Oba potpadaju pod generalni
ISO 2709 standard ali međusobno nisu kompatibilni.
ISIS je odličan za baze referenci radova, adresare i mnoge
druge baze slobodnije forme, i za manji obim posla (kuća, mala
firma).
Milan
razno.262sbrk,
>> U svakom slučaju na
>> fakultetu postoji dokumentacija pa mi se možeš obratiti.
Hi!
Ova rečenica mi je dala inspiraciju da te pitam:
da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ?
To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi, na
drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš - javi :)
Pozdrav, Slaviša.
razno.263klisa,
>> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ?
>>
>> To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi,
>> na drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš -
>> javi :)
Da iskoristim priliku : potrebne su mi osnovne informacije o *aktuelnom*
Novell-ovom Btrieve Record Manageru za DOS i Windows (verzija, br. disketa,
nabavljivost i tako to).
razno.264milan,
> ................................, da napomenem njegove dobre
> osobine...................................................
> Za pretraživanje koristi ne indekse, već invertovane fajlove
> (preteča indeksa) sa kojima se ne radi komformno kao sa
> indeksima (recimo ti unosiš zapise dva sata i tek po izlasku
> iz ISIS on te pita da li da ažurira inverovane fajlove! - dotle
> drugi ne mogu videti promene).
> Za programiranje na raspolaganju je neki primitivni Pascal koji
> je neupotrebljiv za bilo šta profesionalno da se uradi.
>> poput bibliografija (idealan je za knjige, daje kao output
>> ISO standardne slogove). U svakom slučaju na
>
> Na žalost, skoro da poštuje standard, tj. malo mu fali. Dump
> baze u ISO kad napraviš, dodaje CRLF posle 80tak znakova što
> standard ne predviđa, a i separatori zapisa, polja i potpolja
> nisu standardni.
U bre, pa ti ga ogadi gore od mene. ;))))
Pl poz M
razno.265milan,
> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ?
>
> To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi,
> na drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš -
> javi :)
Ako je u vezi sa Novelom raspitaću se kod onih koji se time
bave. Naziv mi što bi rekli, "stoji u glavi" al' ne znam da nisam
pobrkao sa nečim drugim. U svakom slučaju pitaću.
Pl poz M
razno.266fifana,
> Ako te stvarno ISIS zanima, on se ne registruje vec ga
> UNESCO besplatno distribuira ali iskljucivo institucijama.
Ma znam da se to ne placa. Ali se ipak registruje, valjda da bi UNESCO imao
evidenciju o tome ko ga sve i gde koristi. Ali cak i da ga registrujemo, sta cu
s njim? Znas da nam to ne pokriva ni deo potreba.
Milanov komentar je potpuno odgovarajuci. :)
Lj.
> Pasijans sto si mi ga dala (uz kafu) :)
A ja mislila nesto ozbiljno... Ako ne budes bio dobar, uvalicu ti jos takvih
gluposti. ;)
razno.267fifana,
> Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za standardizaciju
Ovo je najlepsi komentar koji sam videla za tu glupost.
Lj.
razno.268mdrazic,
> U bre, pa ti ga ogadi gore od mene. ;))))
žuj, pa ni Norton Editor (onaj od 32K) nema mnogo toga
što ima recimo Brief, pa ga opet smatram sjajnim editorom.
Naravno, sve ima svoju oblast primene.
Ako znaš neki DBMS koji radi sa formatom zapisa ISO 2709
ili sličnim kao ISIS-ov CCF, pa da je bolji od ISIS-a,
javi pa da pljujemo bez ograde u duetu. Ovako nije fer
samo pljuvati po nečemu a da nema boljeg rešenja. Moje
pisanije nije imalo za cilj negativnu kritiku, već da
ukratko objasni u čemu je to ISIS drugačiji od ostalih
DBMS. I dalje sam protivnik upotrebe ISIS-a za ozbiljnije
projekte.
Milan
razno.269mdrazic,
> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ?
Na fakultetu postoji (osim možda onog što ide u standardnu
Novell 3.11 distribuciju) samo BTRIEVE na jednoj disketi kao
što sam ti i rekao ranije u telefonskom razgovoru. Jedino
da neko od kolega sa fakulteta privatno nešto ima...
Milan Dražić
razno.270lkudlik,
OPET HELP !
Ne znam sta se desava sa disketama.
Skinuo sam CATDISK i najzad sam se odlucio da katalogizujem diskete i
sta se desava ??
Neke diskete sa vaznim "stvarima" ne mogu da citam. Sta vise
javlja mi gresku da je disketa neformatizovana. Probao sam citati na
vise drajvova, isti slucaj (znaci nije prasina).
Da li utice to da su neke od tih disketa bile formatizovane sa FDREAD-om
a naknadno preformatizovane sa DOS formatom ili
da su dugo bile (5-6 meseci) necitane odnosno neosvezavane?
"Pomagajte drugovi, hocu da se ubijem zbog ...."
Hvala unapred. LKudlik.
razno.271dobrada,
> radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4
> godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu
> dokumentaciju.
Ako bas stvarno treba nekom, imam kod sebe dokumentaciju
za CDS/ISIS verzija 2.3 (oko 300 strana).
Mozemo se dogovoriti oko kopiranja (mail).
Inace se placalo za njega neka simbolicna cifra, tek za troskove ditribucije.
razno.272ikordic,
RE: Pirati
=> registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri
=> Borlandovih i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj
=> se mašini zatekne softver koji nije legalnog porekla, dakle nije
=> kupljen od njih (i registrovan)
Um, nisam baš siguran. Kako stoji stvar sada, s obzirom na sankcije? Oni su
verovatno suspendovali saradnju do daljeg (ili čak potpuno ukinuli), stim da
sumnjam da će nam to neko od njih reći ;)
Elem, pitao sam već par puta, al' da probamo ponovo - zna li neko neke
alternativne kanale za nabavku registrabilnog :) softvera? Ne želim da
kupujem jeftinije no kod CET-a (mada je poželjno :)), no da probam da
nabavim stvarčice koje oni nemaju (ugl. starije verzije). Any hints?
razno.273kriss,
Da li postoji mogućnost da se nabavi posebno TASM, posebno TD, bez
kupovine nekog višeg jezika? Zapravo, kako uopšte i ide prodaja
Borlandovih paketa? I kolike su cene. (Naravno, samo programski jezici
su u pitanju)
razno.274ognjen,
)-> Da li utice to da su neke od tih disketa bile formatizovane
)-> sa FDREAD-om a naknadno preformatizovane sa DOS formatom ili
)-> da su dugo bile (5-6 meseci) necitane odnosno neosvezavane?
Najvolji je FMT, najnoviji, i najsigurniji. Probaj njega. A
sto se tice problema, mogu samo da nagadjam. Za pocetak, jedno
glupo pitanje: Da li su ti se diskete ohladile (gde po ovoj
vrucini...?)? Naime, ako se disketa drzi na nizoj temperaturi od
propisane, disketa je necitljiva, dovoljno je da stoji par sati
na sobnoj temperaturi, i opet je sve u redu... Mozda je to?
razno.275milanv,
Potreban mi je pravni savet, po mogućstvu iz prakse.
Pre desetak dana slučajno u jednom PP primetim fakturu za
koju sam odmah bio siguran da potiče iz mog programa za robno
knjigovodstvo. Odmah sam znao i poreklo, jer je faktura koja je
pre 2-3 godine bila pripremljena i prodata mom kupcu (u daljem
tekstu KUPAC) bila prilično specifična po izgledu. Nakon godinu
dana korišćenja programa KUPAC proda kompjuter, pre toga ne
izbrisavši program i izvorni kod programa (ne pitajte zašto je
izvorni kod ostao) trećem licu (u daljem tekstu LOPOV). Sada
LOPOV koristi moj program, pri čemu je izvorni kod iskoristio da
sva zaglavlja i generalije firme promeni bez mog znanja i
odobrenja. Kada sam to saznao kontaktirao sam sa KUPCEM i on se
obavezao da će da porazgovara sa LOPOVOM. Danas me je obavestio
da LOPOV ne priznaje da koristi moj program.
Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokažem da je poreklo
programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod programa.
KUPAC hoće da posvedoči da je prodavši kompjuter LOPOVU dao
(nehotično) i moj program. Problem je u tome što zakon ne štiti
izgled dokumenta iz programa, već samo način rada programa, pa
je teško reći da je to zaista moj program, a ne koincidencija.
Mislim, da vredi porazgovarati o ovoj temi, jer svi koji
pišemo programe smo potencijalne žrtve, da naš rad bude
obezvređen ovakvim i sličnim postupcima (baš kao što većina nas
kopira strane programe;).
P.S. Za D. Jelovića: Kako misliš da si obezbeđen od ovakvih
situacija, kada u Računarima 88, na str. 53 pišeš: ...ukoliko
program radite... uz njega isporučite i izvorni kod...
Da me pogrešno ne razumeš, tekst mi se jako sviđa, ali mi
(ne)mogućnost zaštite od izmene podataka o vlasniku programa
bode oči.
razno.276milan,
> Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokažem da je poreklo
> programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod programa.
> KUPAC hoće da posvedoči da je prodavši kompjuter LOPOVU dao
> (nehotično) i moj program. Problem je u tome što zakon ne štiti
> izgled dokumenta iz programa, već samo način rada programa, pa
> je teško reći da je to zaista moj program, a ne koincidencija.
Verovatno veoma teško, ali to je ionako advokatski posao.
Logično je da podigneš tužbu, da advokata detaljno upoznaš sa bar
osnovnim pojmovima programiranja (ili da nađeš nekoga ko već ima to
iskustvo). Pošto je izvorni kod ostao, predmetni "lopov" ga može ma
i za malo izmeniti pa je teško dokazati veštačenjem da se radi o
krađi a ne o koincidenciji. Međutim, okolnost da je tvoj kupac
spreman da posvedoči je veoma važna jer naši sudovi prilično polažu
na "osnovanu sumnju". Ja sam bio veštak u jednom takvom slučaju u
Novom Sadu (ne smem da iznosim detalje jer sam se na to pred sudom
obavezao) pre čak šest godina i čovek je dobio proces a bio je
u sličnoj situaciji kao ti.
Pl poz M
razno.277ikordic,
RE: Obrada teksta
Tražim neko rešenje za obradu teksta u okviru svoje aplikacije. Da li
postoji neka komercijalna ili shareware biblioteka u kojoj je ovo na
zadovoljavajući način rešeno? Treba da radi u okviru Clipper a kasnije možda
i C/C++ aplikacija.
Ne treba da poseduje nikakve posebne funkcije, jedini uslov jeste da
obrađuje tekstove duže od 64 KB i da je fleksibilna, odn. da je omogućeno
potpuna kontrola (npr. pozivanje moje funkcije nakon svakog pritiska na
taster). E sad, ako ima realizovane funkcije za pretragu, formatiranje,
kontrolne kodove u tekstu, WYSIWYG (?!?) itd. super, ako ne, i ovo navedeno
je dosta.
Ukoliko ima nekog ko bi ovako nešto napravio, spreman sam da platim za
uslugu. Za takove detalje, molim u mail.
razno.278eotek,
Odgovor je malo duzi, ali - iako ne spada bas direktno u ovu
temu - cini mi se da korespondira i sa nekim pitanjima koja su ovde
ranije postavljana.
> Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokazem da je poreklo
> programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod
> programa. KUPAC hoce da posvedoci da je prodavsi kompjuter
> LOPOVU dao (nehoticno) i moj program.
Dokazi:
1. Prilozena faktura tuzenika (ako je nemas, a znas kome
je upucena sa zahtevom sudu da je pribavi od firme kojoj je faktura
upucena) i prilozen uzorak fakture izradjen uz pomoc tvog programa;
2. Svedocenje kupca;
3. Vestacenje (koda) racunarskog programa.
>Problem je u tome sto zakon ne stiti izgled dokumenta iz programa,
4. Ukoliko izgled dokumenta sadrzi elemente autorstva
(posebno
graficko resenje, dizajn ...) zasticen je na osnovu clana 2 Zakona
o autorskom pravu (SL SFRJ 19/78-645, 24/86-758, 21/90-845) :
"Autorskim delom smatraju se NAROCITO: ... - dela svih grana
primenjenih umetnosti i industrijskog oblikovanja; ... - racunarski
programi."
5. Naglasio sam izraz "narocito" jer time je ostavljen
prostor za
tumacenje pojma "autorsko delo" i u tvoju korist (dokazivanje po
potrebi,
uz pomoc vestaka likovno-graficke struke).
6. Podsecam da je na osnovu stava 2. clana 24 pomenutog
zakona
nosilac autorskog imovinskog prava na racunarskom programu narucilac
programa, ukoliko je program izradjen na osnovu ugovora o delu i tim
ugovorom izricito nije odredjeno drugacije.
7. Procene:
- ukoliko posaljes opomenu pred tuzbu, stetnik ce prestati da
koristi program;
- ukoliko odmah tuzis (za naknadu stete ..., ne zaboraviti da
se
odmah trazi sudsko obezbedjivanje dokaza) izgledi za ostvarivanje
tuzbenog zahteva su veliki, a mora se racunati sa dugotrajnijom
parnicom (beogradski sudovi: oko 18-24 meseca).
razno.279milanv,
║║ na "osnovanu sumnju". Ja sam bio veštak u jednom takvom slučaju u
║║ Novom Sadu (ne smem da iznosim detalje jer sam se na to pred sudom
║║ obavezao) pre čak šest godina i čovek je dobio proces a bio je
║║ u sličnoj situaciji kao ti.
Znaš li za još neki sličan primer. Ne očekujem iznošenje
podataka poimenice, već bih da na osnovu dosadašnjih iskustava
procenim moguć rezultat.
razno.280milanv,
║║ 4. Ukoliko izgled dokumenta sadrzi elemente autorstva (posebno
║║ graficko resenje, dizajn ...) zasticen je na osnovu clana 2 Zakona
║║ o autorskom pravu (SL SFRJ 19/78-645, 24/86-758, 21/90-845) :
║║ "Autorskim delom smatraju se NAROCITO: ... - dela svih grana
║║ primenjenih umetnosti i industrijskog oblikovanja; ... - racunarski
║║ programi."
Da li se ovo primenjuje i na nezaštićene "proizvode" (i ovo
je, valjda, proizvod) u Zavodu za patente, ili samo na prethodno
zaštićene?
║║ 6. Podsecam da je na osnovu stava 2. clana 24 pomenutog
║║ zakona
║║ nosilac autorskog imovinskog prava na racunarskom programu narucilac
║║ programa, ukoliko je program izradjen na osnovu ugovora o delu i tim
║║ ugovorom izricito nije odredjeno drugacije.
Ako Ugovor o delu ne postoji (na sudu niko neće insistirati
na tome na koji je način program stigao do mog kupca), znači li,
ipak, da sam ja gazda programa?
║║ - ukoliko posaljes opomenu pred tuzbu, stetnik ce prestati da
║║ koristi program;
U mom slučaju ne pali. Kao što u prethodnoj poruci rekoh,
LOPOV je već preko KUPCA dobio informaciju. A i ja sam mu pre
neki dan poslao pismo u kome sam ga pozvao da program plati,
čime bi se osigurao od tužbe, a i dobio bi pravo da dalje
program koristi slobodno (na koje se još nije odazvao).
razno.281dr.grba,
>> dana korišćenja programa KUPAC proda kompjuter, pre toga ne
>> izbrisavši program i izvorni kod programa (ne pitajte zašto je
>> izvorni kod ostao)...
...da ne pitamo zašto je izvorni kod ostao, a ti da ne pitaš kako da se
zaštitiš. Nema načina ako nisi autorski registrovao svoj program. ):
razno.282omega,
Pa sta bi sa nasom pricom o kopirajtu?
razno.283mmitrovic,
Mislim da nemaš neka prava, jer ti si program prodao kupcu, a ovaj
je comp prodao lopovu sa sve programima. Lopov nije iskopirao program
od kupca, već kupio, isto kao kad kupiš polovan komercijalni paket,
postoji samo jedna verzija u upotrebi. Ti si dobio pare za nju, sad
što je ne koristi onaj ko je platio već neko drugi, to je problem
kupca ako nije u cenu compa uračunao i sredstva uložena u tvoj program.
razno.284eotek,
> Da li se ovo primenjuje i na nezasticene "proizvode" (i ovo
> je, valjda, proizvod) u Zavodu za patente, ili samo na
> prethodno zasticene?
Upravo na autorska dela koja nisu zasticena patentom.
Patentna zastita je slozenija, i u oblasti racunarskih
programa - kod nas - veoma je tesko registrovati patent.
> Ako Ugovor o delu ne postoji (na sudu niko nece insistirati
> na tome na koji je nacin program stigao do mog kupca), znaci
> li, ipak, da sam ja gazda programa?
Polazim od pretpostavki da ne postoji nikakav pismeni
ugovor i da ti nisi u radnom odnosu sa tvojim kupcem. S obzirom da
si (opet pretpostavka) izradio program po narudzbi i zeljama kupca
onda to jeste (nepisani) ugovor o delu. Pismena forma nije
obavezna kod ugovora o delu. Prema tome, nazalost, vlasnik
autorskih imovinskih prava jeste kupac.
> LOPOV je vec preko KUPCA dobio informaciju. A i ja sam mu pre
> neki dan poslao pismo u kome sam ga pozvao da program plati,
> cime bi se osigurao od tuzbe, a i dobio bi pravo da dalje
> program koristi slobodno (na koje se jos nije odazvao).
Nije mi jasno da li si kupcu stavio na znanje da ces
ga tuziti. Opomena pred tuzbu, izradjena u skladu sa pravilima
struke, vec sama po sebi proizvodi odredjena pravna dejstva, a u
konkretnom slucaju verovatno bi proizvela i navedene reakcije
stetnika.
Za eventualna druga pitanja, da ne bi punili padove,
- mail :).
razno.285snemcev,
>> Za eventualna druga pitanja, da ne bi punili padove,
>> - mail :).
A zašto ne seoba u ORKA:zakoni? Ima još ljudi koje ovo zanima...
razno.286eotek,
> A zasto ne seoba u ORKA:zakoni? Ima jos ljudi koje ovo
> zanima...
ok.
- shoot ...:)
razno.287moebius,
HI!
Jel zna neko kako da dodjem do opisa MIDI formata?
Unapred zahvalan
Dragan
razno.288ognjen,
Malo sam se razmislja gde da posaljem, ali ipak olucih da to bude
ovde.
Dekle, zapade mi, igrom slucaja, u ruke disketa koja na sebi
izmedju ostalog ima i igricu budokan. I, izmedju ostalog, videh i
jedan fajl ANSWER.UKI:
=====================================
Svi vi autori ovih igara slicnih BUDOKANU, koji zaradjujete prljavi novac
programirajuci i prodajuci ovaj software, znajte: zabole me kurac za vase
upozorenje u fajlu BUDO.COM. Ja cu praviti, ako treba, milione piratskih
kopija ove igre i deliti ih svakom ko ih bude trazio. Ja nisam kupio ovu
igru novcem; platio sam je na najposteniji nacin medju hakerima: razmena.
Zbog toga cu ovu igru deliti svakom ko mi je bude trazio, uz malu nadoknadu:
poneku igru. I najvaznije od svega: nijedna sifra me nije sprecila u ovom
"poslu", pa nece ni ova. I za sam kraj navodim reci mog idola Dark Avengera:
Hammer a Key To Continue
-------------------------------------
Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One
tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju,
a samo idu na zivce.
razno.289rcolic,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. O
> tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igra
> a samo idu na zivce.
Zamisli da istu situaciju posmatras iz ugla proizvodjaca softwarea. Po njima su
hakeri lopovi (sto jes' jes') koji ostecuju kompanije za ogroman novac.
Medjutim, u nasoj sredini, gde su piratovane igre svakodnevica (daj boze da
tako i ostane :) ) pojam hackovanja i raturanja igara posmatra se drugacije,
jer niko nije spreman da plati veliki novac da bi se igrao kad moze da ode kod
pirata i za par dinara da si obezbedi sate igranja. To jeste kul. Ali bas zbog
toga kod nas ne moze da se razvije industrija igara - jer su ljudi previse
navikli na piratovane igre. Naprosto ne bi bili zainteresovani da plate 20-30
dinara za dodomacu igru kod domaceg (legalnog) dilera. Pre ili kasnije nadje se
neki (iskusniji) haker i crackuje igru. Tada kompanija polako propada. Druga je
stvar sa velikim kompanijama poput U.S.Gold ili LucasArts - oni prodaju po
nekoliko desetina hiljada kopija pre nego neko uspe da hekuje igru. Te "tupave"
sifre u stvari obezbedjuju neko vreme slobodne prodaje softwarea do hekovanja.
Nama sifre mozda idu na zivce ali su na "zapadu" sasvim normalna stvar. Zato je
najbolje da stvari ostanu kakve jesu (a mi da se nadamo da ce narodna skupstina
sto kasnije obratiti paznju na legalizaciju softvera).
Pozdrav, Rcolic.
razno.290vlador,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One
> tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju,
> a samo idu na zivce.
:) Ovako je moj mlađi brat jedno vreme razmišljao. :) Pa valjda autori
imaju pravo da koliko-toliko zaštite svojih ruku delo. I oni su svesni
da će šifre u izvesnom broju slučajeva biti provaljene, ali uvek će biti
onih koji će zbog njih kupiti igru (ili program), naravno ne kod nas
već u inostranstvu. I ne možeš kriviti autore za to - oni imaju pravo.
razno.291jasicp,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One
> tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju,
> a samo idu na zivce.
Ma nije u siframa, to se pre ili kasnije skine. Nego u ponasanju. I
ja koristim neke neregistrovane programe, ali se time ne hvalim i ne
zaradjujem na njima. Tip je nezreo i dete, ocigledno. Sem toga je
nekulturan i prica gluposti. Verovatno je u zivotu nesiguran u sebe i
nikad ne bi smeo da kaze u oci tako nesto, vec samo sme da kaki nevidljivo,
preko tastature. Evo, ja javno kazem da je zvekan, a ako ima nesto protiv,
mogu da ga bijem, najverovatnije. A i sigurno sam bolji programer, jer sam
profesionalac i ne gubim vreme na igricama i njihovim siframa.
Malo sam bio grub i to ja samo zato sto sam hteo da pokazem kako
izgleda kad pricas bezveze i beskorisno.
razno.292dejanr,
Kako stoji sa razvojem softvera van Amerike? Kakve šanse taj softver ima
na tržištu, i da li je povremeno kvalitetniji? NOVOSTI/microb 4.1879.
Sličnom temom bavi se i poruka NOVOSTI/microb 4.1880 - o razvoju softvera
u Rusiji koja polako prestaje da bude ono što su do pre par godina zvali
"one disk nation" (država u kojoj se kupi jedan primerak programa, i onda
ga uskoro svi imaju :). Sada je u Rusiji "statusni simbol" imati legalan
primerak softvera.
A što se razvoja softvera tamo tiče...
>> "Because of the broad, theoretical education Russian engineers receive,
>> they are good at building the skeleton for a product, while Americans,
>> who receive more specialized training, are good at putting flesh on
>> the skeleton"
razno.293.braca,
Zna li neko postoji li alat za PARADOX baze MMKslican dbu za dbf baze?
razno.295nbatocanin,
> Zna li neko postoji li alat za PARADOX baze MMKslican dbu
> za dbf baze?
Kuku, ako ne postoji nešto bolje od DBU-a ;)
razno.296vgenije,
budite ljubomorni pa mi odgovorite na pitanje:
Prograsmiram u pascalu-turboviziji jedan program.
Zelim da koristim i slike pcx formata ili nekog drugog ali da se one nadu
u kvadratu dimenzija x i y,da mogu da korisnik moze da ih pomera na ekranu
smanjuje,povecava itd.
Nisam siguran(mada imam ideju) ali bi mi pomoc dobro dosla u vidu neke
procedure
hvala veliko
Pozdrav sa dunava
razno.297nbatocanin,
Imam posla za jednog ili više srednjoškolaca ili studenata. Posao bi
se u početku sastojao u instaliranju novih verzija programa kod
korisnika i sl. Angažovanje je povremeno i ne bi oduzimalo previše
vremena. Od predznanja je neophodan DOS, a ostalo nije mnogo važno,
ali nije naodmet :) Ako ste zainteresovani, ostavite mi poruku sa
osnovnim ličnim podacima na mail.
razno.298cira,
Znate li da ce se odrzati medjunarodno takmicenje u programiranju za studente
visih godina K. Takmicenje je pod sponzorstvom Microsofta i odrzava se u
Bukurestu. Posle Bukuresta sledi svetsko prvenstvo (verovatno Amerika).
razno.299omega,
Sta je i za sta sluzi BTRIEVE?
razno.300omega,
Da li je neko obavesten da li je sa nekog od postojeceg CD-ova uopste
moguce "programerski" pristupiti podacima? Npr., ako se radi o recniku,
da li je moguce iz sopstvenog programa pronaci neku rec?
razno.301aismaili,
Dali se neko mozda zabavljao sa 3D grafikom? Poceo sam tako neki program u
c-u ali nikako da udjem u stos, u stvari to sto mi treba meni je crtanje jedne
tri dimenzione tacke u ekranu, npr imam sve tri koordinate (x, y i z) i od te
tri tacke da stvorim jednu x i y tacku za prikaz u dve dimenzije. Tako na
primer imam dve tacke sa njihovim koordinatama i hocu da povucem liniju izmedju
te dve tacke, ali sta cu da radim kada ekran nije holeogram :)).
Ajde ukljucite se :)
razno.302dejanr,
>> Sta je i za sta sluzi BTRIEVE?
Modul koji preuzima na sebe rad sa datotekama, indeksima itd. Glavna
mu je osobina da može raditi na serveru - stanice mu se obraćaju za
usluge i preuzimaju podatke.
Pre par meseci bila je par tekstova u "Računarima" u kojima je opisano
korišćenje BTRIEVE-a.
razno.303dejanr,
>> Da li je neko obavesten da li je sa nekog od postojeceg CD-ova uopste
>> moguce "programerski" pristupiti podacima? Npr., ako se radi o recniku,
>> da li je moguce iz sopstvenog programa pronaci neku rec?
U većini slučajeva CD ROM ti je zapravo "disk D" (ili E, F, zavisi koliko
hard diskova imaš). Dakle, podacima možeš da pristupaš, a da li ćeš moći
da ih protumačiš, to već zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to
uložiš.
razno.304omega,
Ţ hard diskova imas). Dakle, podacima mozes da pristupas, a da li ces moci
Ţ da ih protumacis, to vec zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to
Ţ ulozis.
Pa na to sam i mislio, da li proizvodjaci daju format skladistenih podataka?
razno.305cira,
*#:) Dali se neko mozda zabavljao sa 3D grafikom? Poceo sam tako
*#:) neki program u c-u ali nikako da udjem u stos, u stvari to
*#:) sto mi treba meni je crtanje jedne tri dimenzione tacke u
*#:) ekranu, npr imam sve tri koordinate (x, y i z) i od te tri
*#:) tacke da stvorim jednu x i y tacku za prikaz u dve
*#:) dimenzije. Tako na primer imam dve tacke sa njihovim
*#:) koordinatama i hocu da povucem liniju izmedju te dve tacke,
*#:) ali sta cu da radim kada ekran nije holeogram :)).
Ja sam se bas igrao sa 3D grafikom. Najlakse je da sa tackama radis kao u
matematici. Uzmes prvu tacku (x1,y1,z1) i preracunas u ekranske koord.,zatim
odredis i drugu tacku na isti nacin i spojis ih obicnom line naredbom. Preracun
ide odprilike ovako:
Y_EKRANSKO=Z_3D-X_3D*SIN(alfa)
X_EKRANSKO=Y_3D-X_3D*COS(alfa)
gde je Y_,X_EKRANSKO tacka na monitoru a X_,Y_,Z_3D tacka u prostoru, a alfa
ugao izmedju x i y ose na ekranu (uzmes alfa od 30°ili manje za najbolji
efekat).
Da sve ovo ne bi bilo suvoparno evo ti i source koji crta popularni grafik
"sombrero" ili sin(R)/R gde je R=sqrt(x^2+y^2). Program je u C-u pa nece
biti problema (svi imaju C :)).
Inace postoje i f-je za rotaciju tacke u 3D sto se moze naci u jednom od
starijih brojeva "Sveta kompjutera" ili u nekoj od matematika...
Evo i primera :
#include <math.h>
#include <conio.h>
#include <graphics.h>
getyr(x,z)
double x,z;
{
return((int)(174-(z-x*.17365))); /*ugao je 10°, sin10°=.17365*/
}
getxr(x,y) /*preracunaj x ekransku koord.*/
double x,y;
{
return((int)(360+y-x*.9848));
}
main()
{
int gd=DETECT,gm;
double x,y,rez,R;
initgraph(&gd,&gm,"c:\\borlandc\\bgi\\");
for (x=-150;x<180;x+=4.8)
for (y=-180;y<180;y+=2.4)
{
R=sqrt(x*x+y*y);
rez=800*sin(R/10)/R; /*z=f(x,y) pa je tacka (x,y,f(x,y))*/
putpixel(getxr(x,y),getyr(x,rez),1);
}
getch();
closegraph();
}
Ja se izvinjavam na duzini :)
razno.306dejanr,
>> > hard diskova imas). Dakle, podacima mozes da pristupas, a da li ces moci
>> > da ih protumacis, to vec zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to
>> > ulozis.
>>
>> Pa na to sam i mislio, da li proizvodjaci daju format skladistenih
>> podataka?
Kako ko, i kako kome. Ponekad su podaci u nekom sasvim standardnom formatu,
od TXT do DBF. žešće je to neki binarni format. E sad, taj binarni format
su usvojili ili zato što su hteli da sakriju podatke, ili zato što su
hteli da ih komprimuju ili zato što im je tako bilo lakše. U prva dva slučaja
mala šansa da izvučeš podatke. U trećem (ako se na LIST D:fajl vidi ASCII
tekst) šansa je prilična.
razno.307lkudlik,
Zdravo !
Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje !
Ocekujem iskuvase iskustvo .
Hvala
Lkudlik
razno.308bceklic,
> Zdravo !
> Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje !
> Ocekujem iskuvase iskustvo .
> Hvala
> Lkudlik
Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze samo
'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti je
potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;(
Naime na osnovu unete sifre zip formira niz brojeva posebnim algoritmom
i taj niz koristi za sifrovanje programa. Uneta sifra se nigde ne upisuje
u arhivu a za otpakivanje se koristi ona koju ti pokusas da uneses pri
otpakivanju. Najverovatnije se po zavrsetku desifrovanja proverava
ceksum i ukoliko nije odgovarajuci izbacuje gresku o pogresnoj sifri.
Citava metoda nije nova i ja sam je iskoristio u svom programu za zastitu.
'Brute force' metoda se sastoji u tome da neprekidnim menjanjem ulazne
sifre pokusas da pogodis pravu. Kao sto rekoh za ove je potrebno ogromno
vreme a zavisi od duzine i komplikovanosti sifre koja je iskoriscena.
POzdrav!
razno.309mdimitrijevic,
Ajde nabaci jos neku funkciju. Mislim za jos nekoliko lepih grafika.
Pozdrav,
Marjan
Îô
razno.310pedjak,
Ne znam gde da ovo udenem.. :) Ima li neko opis IPX protokola, tj.
servisa koje pružaju paket drajveri aplikacijama..?
razno.311dejanr,
>> Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje !
Bilo je priče o tome u PC.UTIL/arhiveri prethodnih meseci (i godina :),
možda će te zanimati da pogledaš. Ukratko, algoritam se smatra prilično
sigurnim, naročito kada se radi o "kućnim primenama" tj. nekim podacima
na koje se neće nameračiti baš CIA ili tako neko ;)
Ima neki ruski program koji "razbija" ZIP (doduše, staru verziju 1.10)
ali to radi tako što, doduše dosta brzo, isprobava sve moguće šifre.
Može da posluži ako se pretpostavljena šifra sastoji od 4-5-6 slova,
naročito ako se može pretpostaviti da su sva mala, nema specijalnih
znakova... Verovatno bi se sličan program mogao napraviti i za novi
ZIP (ili već postoji?) ali bi svakako bio nemoćan pred malo dužom
šifrom, koja sadrži recimo velika i mala slova, brojeve, specijalne
znake... Već sa 10 običnih slova u šifri kombinacija bi bilo previše
za bilo šta što ovde posedujemo.
razno.312vitez.koja,
#=> Ja se izvinjavam na duzini :)
Izvrsno :) Možda bi napisao još nešto na tu temu ?
razno.313sbrk,
>> Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze samo
>> 'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti je
>> potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;(
A da li znaš da li neko ima PKLITE koji može da spakuje EXE sa passwordom? Ja
imam ShareWare verziju koja ne može :( Ako ti imaš, rado bih pogledao kako
radi.
Pozdrav, Slaviša.
razno.314bceklic,
> A da li znas da li neko ima PKLITE koji moze da spakuje EXE sa
> passwordom? Ja imam ShareWare verziju koja ne moze :( Ako ti
> imas, rado bih pogledao kako radi.
>
Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne koristi password
vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje uz pomoc istog programa. UNP se
uspesno bori sa ovom vrstom zastite pa je ona kao takva zanemarljiva.
Ako se ozbiljno bavis programiranjem i nameravas da prodajes svoje programe
ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program za
zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa.
POzdrav!
razno.315bceklic,
> Verovatno bi se slican program mogao napraviti i za novi ZIP
> (ili vec postoji?) ali bi svakako bio nemocan pred malo duzom
> sifrom, koja sadrzi recimo velika i mala slova, brojeve,
> specijalne znake... Vec sa 10 obicnih slova u sifri kombinacija
> bi bilo previse za bilo sta sto ovde posedujemo.
PkZIP 2.04 ima komplikovaniji algoritam ali ukoliko bi se sam alogritam
isekao iz programa i ugradio u program za probijanje sifre sam proces
izracunavanja prave sifre bi bio nesto ubrzan. Naravno potrebno je znati
sta se trazi odnosno nazimenicno pokusavati da se raspakuje arhiva i
proveravati dobijeni CRC sa originalnim (koji je sigurno dostupan u
ovako zasticenoj arhivi jer da ga nema PKZIP ne bi znao da li je ispravno
raspakovana arhiva).
POzdrav!
razno.316omega,
Ţ Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne koristi password
Ţ vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje uz pomoc istog programa. UNP se
Ţ uspesno bori sa ovom vrstom zastite pa je ona kao takva zanemarljiva.
Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG.
razno.317bceklic,
> Ţ Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne
> koristi password Ţ vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje
> uz pomoc istog programa. UNP se Ţ uspesno bori sa ovom vrstom
> zastite pa je ona kao takva zanemarljiva.
>
> Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG.
Svaceg sam se ja u zivotu nagledao pa i QPEG-a. UNP nije problem zavarati.
Patch od nekoliko bajtova na programu koji je kompresovan sa PKLITE-om i UNP
je nemocan ali nije to resenje...
POzdrav!
razno.318bceklic,
Ukoliko je neko zainteresovan da se prikljuci grupi za testiranje
programa PC GUARD neka mi ostavi poruku na mail da bi ga ubacio u grupu.
Detalji na mail.
Pozdrav!
razno.319mazi,
<O> Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG.
Koji?
QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema.
Ivan.
razno.320omega,
Ţ Svaceg sam se ja u zivotu nagledao pa i QPEG-a. UNP nije problem zavarati.
Ţ Patch od nekoliko bajtova na programu koji je kompresovan sa PKLITE-om i
Ţ UNP je nemocan ali nije to resenje...
Hm, a sta jeste (bar za sada)?
razno.321omega,
Ţ QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema.
^^^^^^
Odakle ti to!?
razno.322cubra,
HELP!
Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad - tad dogoditi).
Pri butovanju drajva radi updating allocation map, dođe do 7% i onda
ispiše: ERROR Volume damaged (write protected) i tu zaglavi.
Nešto nije u redu fizički sa diskom. Kada sam proveravao disk sa Norton
Disk doktorom, radi surface test i kada dođe do 15% stane i javi poruku:
DRIVE NOT READY, i kao traži da proverim da li su zatvorena
vratanca :( I tako stalno. Test se ne može nastaviti.
Ima li neko ideju kako da ispravim grešku na disku, da taj deo proglasim
kao BAD ili slično? Koji program to može da uradi. Norton ne može.
(Stakerska je tuga pregolema)
žubra
razno.323mazi,
<O> Odakle ti to!?
Pa, prvo, što je čovek rekao da će okruženje u verziji 4.0 biti potpuno
drugačije, i da ga neće biti uskoro.
Drugo, exe fajl je manji nego kod UNP 3.31 (oba su zapakovani istim
programom)
I treće, pogledaj uputstvo od UNP 4.0, njegov kraj.
Tamo piše da je kraj manual-a za 3.13
Ne verujem da bi to čoveku promaklo.
A i na kraju krajeva, na bordovima su ga označili kao fake, a ja im,
iz neznam kojih (::) razloga verujem.
Ivan.
razno.324omega,
Ţ I trece, pogledaj uputstvo od UNP 4.0, njegov kraj.
Ţ Tamo pise da je kraj manual-a za 3.13
Ţ Ne verujem da bi to coveku promaklo.
Ţ A i na kraju krajeva, na bordovima su ga oznacili kao fake, a ja im,
Ţ iz neznam kojih (::) razloga verujem.
Hm, nesto tu jeste ipak sumnjivo...Mislim da treba proveriti sa
samim autorom.
>>> Sezam distribuira fake softver ;> <<<
razno.325cira,
*#:)# => Ja se izvinjavam na duzini :)
*#:)
*#:) Izvrsno :) Mozda bi napisao jos nesto na tu temu ?
*#:)
Naravno da bih. Bas sam u poslu oko malo opstijeg pristupa problemu. Za koji
dan cu mozda imati i resenje.
A evo jos dve f-je :
1° rez=5*sin(x/10)+exp(y/40);
2° rez=sqrt(x*x+y*y);
To se ubaci umesto R i rez reda u programu a ostalo ostaje isto. Postoje mnogi
zanimljivi grafici u Matematici III, TEKu, zbirkama Demidovic i Mitrinovic
a postoji i mogucnost izmisljanja ;).
Jedno upozorenje : kada koristite sin,cos... argument podelite sa 10 ili vise
da bi f-ja imala kontinualan tok (kome nije jasno neka u prethodnom programu
promeni sin(R/10) u sin(R)).
razno.326vitez.koja,
#=> Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad -
#=> tad dogoditi).
#=> Nešto nije u redu fizički sa diskom.
#=> (Stakerska je tuga pregolema)
Ili je disk fizički faličan, ili je u pitanju Stacker. Izbor je
samo tvoj ;)
A sve mi se čini da je Stacker nabeđeni krivac ni kriv ni dužan.
razno.327omega,
Da li neko zna na koji nacin dobiti podatke o pravom zauzecu fajlova
na stekerisanim diskovima?
razno.328jovca.car,
/* Da li neko zna na koji nacin dobiti podatke o pravom zauzecu fajlova
/* na stekerisanim diskovima?
Uz Stacker stiže i program SDIR. Radi isto što i naredba DIR, s tim da pored
svakog fajla napiše njegov compression ratio. Uzmeš taj podatak i nominalnu
dužinu, pa digitron u šake. ;)
Za sumarne vrednosti pogledaj opcije Report i Details u Toolbox-u.
razno.329vpudar,
-> QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema.
4.0 je fake.
Znao sam da nije trebalo da brišem stari. Znao sam!
Sreća, na Balkan BBS-u (021/20-717) još uvek čuvaju UNP v3.12 i v3.31.
(usput kažu, UNP 3.33 == 3.20a?). A sve mi se čini da i sa 3.31 nešto
nije u redu? Ah, da, postoji i UNP 3.15 (Hellas BBS, na primer).
Pitam se, pitam, koja je prava verzija? :)
A mogu li da dobijem UNP 3.11 na mail? :)
Btw, da li si probao da ga primeniš na QPEG/486 v1.4e?
razno.330omega,
Ţ Uz Stacker stize i program SDIR. Radi isto sto i naredba DIR, s tim da
Ţ pored svakog fajla napise njegov compression ratio. Uzmes taj podatak i
Ţ nominalnu duzinu, pa digitron u sake. ;)
Mislio sam programerski - koji su to interapti, odn. funkcije?
razno.331omega,
Ţ 4.0 je fake.
Ţ
Ţ Znao sam da nije trebalo da brisem stari. Znao sam!
A da neka dobra dusa ovde baci normalnu poslednju verziju? :)
razno.332nbulatovic,
>> Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje !
> Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze
samo
> 'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti
je
> potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;(
mene bi interesovalo da razbijem zip-ov metod za šifrovanje; ako neko
ima konkretan zahtev da se nešto dešifruje neka mi pošalje na mail.
probavanjem svih šifara se verovatno nebi ništa postiglo. da bi se
razbila šifra potrebno je da se proanalizira metoda šifrovanja (koja
je dostupna ako se disasemblira exe fajl, a možda čak postoji i
source na nekom bbs-u).
sve se može kad se hoće ;) javite se ako imate neki konkretan problem
razno.333smarkov,
> Ne znam gde da ovo udenem.. :) Ima li neko opis IPX protokola, tj.
> servisa koje pružaju paket drajveri aplikacijama..?
Imaš u Ralph Brown interapt listi. Inače, IPX protokol, servisi
koje nudi API i paket drajveri su nezavisne stvari.
pozdrav, smarkov
razno.334isekulovic,
Subject: Paradox Engine
Da li je moguće u PEngineu definisati proizvoljan način sortiranja?
razno.335dvesic,
Da li je neko uspeo da redefinise karaktere sa kodovima preko 128
na EPSON LX-400/800 stampacu?
Konkretno mislim na redefiniciju nasih tastera preko CP852.
Teorija kaze da je moguce, ali nikako da to u praksi sprovedem. Ideje ?
razno.336evlad,
>> Da li je neko uspeo da redefinise karaktere sa kodovima preko 128
>> na EPSON LX-400/800 stampacu?
Ova familija stampaca podrzava redefinisanje samo 6 mem lokacija u stampacu
i to:
1. dvotacka :
2. tacka zarez ;
3. manje <
4. jednako =
5. vece
6. znak pitanja ?
postupak:
1. u tvom programu proveris da je na redu znak ascii 1??
2. stampacev rom prepises u ram
3. posaljes stampacu download font karakter na jednu od ovih adresa
4. posaljes kod da pise iz rama
5. posaljes taj karkater [:;<=>?]
6. ponovo posaljes da pise iz roma.
Ukoliko ti nije jasno dodji na mail
PS na taj nacin moj lx-800 kuci stampa cerilicu, a ja imam latinicni eprom ;)
--> sta srbin namesti - to nigde u svetu nema <--
razno.337aismaili,
U prethodnoj poruci (13.305) spomenuo si da postoje funkcije za rotaciju
tacke u 3D, i rekao si da su bile u nekom starom broju "Sveta kompjutera",
ajde molim te nadji to pa baci ovamo, mnogo mi je potrebno. Zamisli jednu
kocku koju trebas da vidis sa sve strane kao na primer Dview u ACAD-u ili
'U' u 3D studiu.
razno.338aismaili,
Povodom pitanja o 3D grafici, video sam u RIND-u (racunari index:) par
zanimljivih tema, koje cinimi se da mogu imati veze sa onim sta ja bas i pitam.
Dali mogu nekako procitati te tekstove, odnosno: stranu 45 broja 8 (DejanR je
to napisao), i stranu 56 broja 36 (Autor Voja Gasic.). Ajde molim Vas lepo pa
bacite to ovamo ako Vas to ne mrzi.
Hvala...
razno.339vitez.koja,
#=> Da li je moguće u PEngineu definisati proizvoljan način
#=> sortiranja?
Nije, makar do verzije 3. Imaš ona četiri načina sortiranja, i to
je to.
razno.340mmitrovic,
Ů█▀█Ţ ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program za
Ů█▀█Ţ zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa.
Opa bato. ;)
Biće znači posla za razbijanje, taman mi je prošo kolokvijum. ;)
Znači, mog'o bi da ga baciš na testiranje, sve dosadašnje zaštite na
ovim prostorima bile su proste, valjda ćeš ti biti izuzetak. ;)
razno.341dpriest...,
>>> Znaci, mog'o bi da ga bacis na testiranje, sve dosadasnje zastite
>>> na ovim prostorima bile su proste, valjda ces ti biti izuzetak. ;)
Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako ti se
bas razbija neka zastita, ja imam da ti ponudim jednu da probas ? :)
DP...
razno.342dvesic,
Podstaknut Bulajinim tekstom u Racunarima, saljem moj mali doprinos :
DVprint 1.65, program za stampanje ASCII datoteka u dve kolone na
EPSON kompatibilnim stampacima.
Probajte, hvalite, grdite, trazite nove opcije ... Autor (tj. moja
malenkost) vam stoji na raspolaganju.
dvprt165.arjrazno.343mdrazic,
> Ů█▀█Ţ ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program
> Ů█▀█Ţ za zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa.
>
> Opa bato. ;)
> Biće znači posla za razbijanje, taman mi je prošo kolokvijum. ;)
> Znači, mog'o bi da ga baciš na testiranje, sve dosadašnje zaštite na
> ovim prostorima bile su proste, valjda ćeš ti biti izuzetak. ;)
Dajte ljudi, okanite se ćorava posla. Ako kreneš ozbiljno u biznis
prodaje softvera, moraš korisniku omogućiti da pravi bekap disketa!
Primetili ste da su valjda svi komercijalni programi napustili metod
zaštite diskete. Ako već hoćeš zaštitu, nemoj štititi kopiranje disketa
nego mogućnost rada iskopiranog instaliranog softvera. To je ono što
te muči, zar ne? A to može da se izvodi nekom instalacionom procedurom
u interakciji sa tobom (recimo pri instalaciji te korisnik pozove i
ti mu tada kažeš šta da upiše tu-i-tu i da to-i-to omogućava rad samo
na toj mašini).
Milan
razno.344cira,
*#:) U prethodnoj poruci (13.305) spomenuo si da postoje funkcije
*#:) za rotaciju tacke u 3D, i rekao si da su bile u nekom starom
*#:) broju "Sveta kompjutera", ajde molim te nadji to pa baci
*#:) ovamo, mnogo mi je potrebno. Zamisli jednu
Ovo nije iz "Sveta Kompjutera" ali radi posao. U matematici postoji nesto
ovako:
┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐
│ X │ │ COS Ó -SIN Ó │ │ U │
│ │ = │ │ │ │
│ Y │ │ SIN Ó COS Ó │ │ V │ - koord. u starom koord. sistemu
└ ┘ └ ┘ └ ┘
│ │
│ └ ovo se zove matrica rotacije
└ koord. u novom koord. sistemu rotiranom za Ó u pozitivnom smeru
Ovaj matricna jednacina se svodi na :
X=U*COS(Ó)-V*SIN(Ó)
Y=U*SIN(Ó)+V*COS(Ó)
Z=Z jer se rotira oko Z ose.
Postupak rotiranja je sledeci. Mozes izjednaciti X=U,Y=V pa menjati ugao
X=X*COS(Ó)-Y*SIN(Ó)
Y=X*SIN(Ó)+Y*COS(Ó) 0<=Ó<=2kŃ
ili drzati ugao konstantnim a preracunavati koordinate posle svake rotacije.
Znaci nikako ne menjaj i koordinate i ugao jer ces dobiti nesto sto sigurno
nisi zeleo.
Za rotaciju oko Y ili X ose vaze iste relacije samo se parovi promenljivih
menjaju.
U sve to se moze ubaciti i translacija, sto se svodi na dodavnje zeljenog
pomeraja odgovarajucoj koordinati.
! Za one sa drugacijim Code Pageom ono su uglaste zagrade za oznacavanje ma-
trice.
I ne poznajem U komandu iz 3D studija jer posedujem ultraHERCmono card;(.
razno.345cnenad,
ŁŁŁ Dajte ljudi, okanite se ćorava posla. Ako kreneš ozbiljno u biznis
ŁŁŁ prodaje softvera, moraš korisniku omogućiti da pravi bekap disketa!
Naravno, a onaj ko je kupio program teško da će dati nekome da prekopira
instalacionu disketu.
ŁŁŁ Primetili ste da su valjda svi komercijalni programi napustili metod
ŁŁŁ zaštite diskete. Ako već hoćeš zaštitu, nemoj štititi kopiranje disketa
ŁŁŁ nego mogućnost rada iskopiranog instaliranog softvera. To je ono što
Ako neko mazne instalirani program, dovoljno je pustiti ga da radi sa tim
softverom neko vreme (3-4) meseca i kad se navikne i shvati da mu program
treba on počne da ga zeza. Neće da štampa, izbacuje neke šaljive poruke i
slično, dovoljno da mu zagorča život i da se pojavi kod tebe da kupi program
(čini mi se da je ovo recept koji je spominjao dejanr)
razno.346bceklic,
> Opa bato. ;)
> Bice znaci posla za razbijanje, taman mi je proso kolokvijum.
> ;) Znaci, mog'o bi da ga bacis na testiranje, sve dosadasnje
> zastite na ovim prostorima bile su proste, valjda ces ti biti
> izuzetak. ;)
Ubacio sam te u grupu za testiranje, tamo ces naci test programe pa
izvoli...Ono sto se kaze bice posla...;)
No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako nije tajna
i da li to znaci da si skidao zastite sa programa domacih autora? ;)
POzdrav!
razno.347bceklic,
> Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako
> ti se bas razbija neka zastita, ja imam da ti ponudim jednu da
> probas ? :)
Mene zanima. Ostavi mi na mail nesto vise podataka.
POzdrav!
razno.348bceklic,
> Dajte ljudi, okanite se corava posla. Ako krenes ozbiljno u
> biznis prodaje softvera, moras korisniku omoguciti da pravi
> bekap disketa! Primetili ste da su valjda svi komercijalni
> programi napustili metod zastite diskete. Ako vec hoces
> zastitu, nemoj stititi kopiranje disketa nego mogucnost rada
> iskopiranog instaliranog softvera. To je ono sto te muci, zar
> ne? A to moze da se izvodi nekom instalacionom procedurom u
> interakciji sa tobom (recimo pri instalaciji te korisnik pozove
> i ti mu tada kazes sta da upise tu-i-tu i da to-i-to omogucava
> rad samo na toj masini).
Zastita koju pruza PC GUARD je potpuno zasnovana na softweru i nema
nikakvih dodatnih hardverdskih dodataka. Posebno je moguce izvrsiti
zastitu izvrsnih fajlova (najbitnija zastita) a posebno se vrsi
izrada instalacionih disketa (koja poseduje sasvim drugaciji sistem
zastite). Zasticeni izvrsni programi mogu da se zastite tako da
rade samo na odredjenom racunaru a mogu se praviti i DEMO verzije
programa pri cemu postoji vremensko i datumsko ogranicenje rada
programa.
Sto se tice tvoje sugestije po pitanju instalacionih disketa:
Instalacione diskete izradjene sa PC GUARD-om klijent moze kopirati
po volji ali je proces instalacije moguce pokrenuti samo na njegovom
racunaru. Bez instalacionog programa svi programi na disketi su
neupotrebljivi jer se na disketu kopiraju u sifrovanoj formi. Pri
sifrovanju se koristi 'one time pad' metod pa je rucni proces
desifrovanja umetnost...
Naravno postoji mogucnost ogranicavanja broja instalacija ali tu
mogucnost je po meni suvisno upotrebljavati. Kad ste vec prodali
vas program dozvolite da ga klijent instalira onoliko puta koliko on
zeli a vase izvrsne programe zastitite tako da rade samo na njegovom
racunaru i to je sve. Pozdrav!
razno.349bceklic,
> ŁŁŁ Dajte ljudi, okanite se corava posla. Ako krenes ozbiljno
> u biznis ŁŁŁ prodaje softvera, moras korisniku omoguciti da
> pravi bekap disketa!
>
> Naravno, a onaj ko je kupio program tesko da ce dati nekome da
> prekopira instalacionu disketu.
Cak i da je iskopira nece moci da izvrsi proces instalacije.
> Ako neko mazne instalirani program, dovoljno je pustiti ga da
> radi sa tim softverom neko vreme (3-4) meseca i kad se navikne
Ako ga mazne izvrsni programi nece raditi na novom racunaru.
POzdrav!
razno.350aismaili,
Hi. Dali neko ima opis JPG formata ??
razno.351aismaili,
// ... ne poznajem U komandu ...
Ako imas 3D-s, onda lepo idi u User view i pritisni slovo 'U', zatim ce ti se
prikazati x, y i z osa, koju lepo menjas misom, probaj i sa strelicama <> i ^v.
razno.352bulaja,
│ Hi. Dali neko ima opis JPG formata ??
└───
Ima C source sa kompresiju i dekompresiju JPEG slika, pretpostavljam da
ti i to može pomoći :).
R:\IBMPC\GRAPHICS\*.*
----------------------
jpeg4src zip 357065 JPEG kompresija i dekompresija slika - .C source
razno.353jmilovic,
> Ima li neko ideju kako da ispravim gresku na disku, da taj deo
> proglasim kao BAD ili slicno? Koji program to moze da uradi.
> Norton ne moze.
Program DISKFIX iz paketa PCTOOLS 8.00 taj problem resava bez greske.
U komandnoj liniji treba napisati :
DISKFIX C: /SCAN /RO:disk_c.log
Diskfix ce izvrsiti surfacescan na disku C, obeleziti sve lose sektore
a izvestaj formirati kao file disk_c.log
razno.354dr.grba,
>> Podstaknut Bulajinim tekstom u Racunarima, saljem moj mali doprinos :
>> DVprint 1.65, program za stampanje ASCII datoteka u dve kolone na
>> EPSON kompatibilnim stampacima.
Kao višemesečni aktivni korisnik LIžNE verzije ovog programa
(DVprint 1.63 for dr.grba (((: ), toplo preporučujem primenu istog.
Strpajte 170 redova teksta na jednu A4 stranu. A ima još lufta za hefterisanje
na gornjoj ivici (((:
BTW, Dejane, ima li šta novo u odnosu na 1.64?
razno.355.braca,
** nikakvih dodatnih hardverdskih dodataka. Posebno je moguce
izvrsiti
** izrada instalacionih disketa (koja poseduje sasvim drugaciji
sistem
** Instalacione diskete izradjene sa PC GUARD-om klijent moze
kopirati
** po volji ali je proces instalacije moguce pokrenuti samo na
njegovom
** racunaru. Bez instalacionog programa svi programi na disketi
su
** neupotrebljivi jer se na disketu kopiraju u sifrovanoj formi.
Pri
** sifrovanju se koristi 'one time pad' metod pa je rucni
proces
Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na jednom
računaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO >> i ako
moram da zovem proizvođača softvera da mi ga ponovo instalira...
Plus što to pokazuje jedno nepoverenje prema klijentu.
razno.356dvesic,
>> BTW, Dejane, ima li sta novo u odnosu na 1.64?
Nista sto bi ti primetio - interne izmene uglavnom. (sredjeni
povremeni problemi sa alokacijom).
razno.357bceklic,
> Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na
> jednom racunaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO
> >> i ako moram da zovem proizvodaca softvera da mi ga ponovo
> instalira... Plus sto to pokazuje jedno nepoverenje prema
> klijentu.
I za ovo ima leka. :)
U PC GUARD-u postoji opcija za automatsku instalaciju pa je tako zasticenu
disketu moguce instalirati na bilo kom racunaru. Sto se tice postenja
klijenata to je vec za raspravu. Veliki je broj onih koji znaju da
zloupotrebe 'poverenje' i na taj nacin nanesu ogromnu stetu autoru
programa.
POzdrav!
razno.358ikordic,
RE: Zaštita
=> zastite). Zasticeni izvrsni programi mogu da se zastite tako da
=> rade samo na odredjenom racunaru a mogu se praviti i DEMO verzije
Gornja rečenica bi bila sasvim OK da se o radi o nekom normalnom računaru,
Mac-u na primer. Međutim, šta ti u PC svetu smatraš računarem? Od
indentifikabilnih (auf!) komponenti imaš hard, ploču i ev. video kartu. Šta
ako (l)user promeni neku od komponenti? Ponovo da instalira softver?
razno.359kriss,
˙˙ indentifikabilnih (auf!) komponenti imaš hard, ploču i ev.
˙˙ video kartu. Šta ako (l)user promeni neku od komponenti?
˙˙ Ponovo da instalira softver?
Hm, ne znam kako radi bceklic-ev program, ali pretpostavljam da je
'smart' - proveri 4-5 komponenti i u slučaju da se kasnije u toku rada
jedna ne slaže, velika je verovatnoća da je user zamenio taj deo, novi
podatak se usvaja za default i vozi dalje ...
Međutim, ako čovek dobije superpremiju Računara (beše 586?) i pokuša
da pokrene program, eto problema. E sad, recimo da su takve situacije
retke, pa je onda i kaobajagi ;) opravdano zvati autora, ali opet se
postavlja pitanje suverenosti i nepovredivosti ala 'Šta njega briga
šta ja kupujem, kako to rešavaju velike kuće, ja sam program kupio i
ima da mi radi i na komodoru ako treba' itd. i ajmo u diskusiju ...
Sve u svemu, stojim iza citirane poruke i ne bi bilo loše da nam
bceklic objasni kako to radi (ako nije tajna?).
razno.360djuricicm,
> 1° rez=5*sin(x/10)+exp(y/40);
> 2° rez=sqrt(x*x+y*y);
razno.361bceklic,
> ˙˙ indentifikabilnih (auf!) komponenti imas hard, plocu i ev.
> ˙˙ video kartu. Sta ako (l)user promeni neku od komponenti?
> ˙˙ Ponovo da instalira softver?
>
> Hm, ne znam kako radi bceklic-ev program, ali pretpostavljam da
> je 'smart' - proveri 4-5 komponenti i u slucaju da se kasnije u
> toku rada jedna ne slaze, velika je verovatnoca da je user
> zamenio taj deo, novi podatak se usvaja za default i vozi dalje
> Sve u svemu, stojim iza citirane poruke i ne bi bilo lose da
> nam bceklic objasni kako to radi (ako nije tajna?).
Naravno da nije tajna. Kao sto stoji u uputstvu za DEMO verziju
(mozda si ga i procitao :)) za identifikaciju se koriste podaci sa
maticne ploce racunara. Ne koriste se neki konkretni podaci (ser
num. date itd.) vec se koristi nekoliko razlicitih ceksuma
odredjene grupe podataka.
Naravno moze se postaviti pitanje zasto bas maticna ploca. Ja
sam licno dosta razmisljao o ovom problemu i zakljucio da je ovo
najbezbolnije resenje. Cini mi se da je maticna ploca deo koji se
najredje menja.
Na ovim prostorima su veoma cesto korisceni podaci sa hard-a ali
sam ja odustao od ove solucije (da ne govorim o podacima sa video
karte).
Sto se tice ideje o kombinovanoj proveri ona je primenjljiva ali
dozvoljava razlicite oblike manipulacije. AKo neko zeli da proda
svoj program i da bude siguran da ce raditi samo na jednom racunaru
ovaj nacin nije dolazio u obzir jer ako se proveravaju recimo ta tri
podatka direktno se program moze koristiti na tri razlicite masine.
Naravno postoji i losa strana a to je ponovna instalacija u
slucaju da klijent promeni maticnu plocu. Ipak smatram da ovakvi
slucajevi vise nisu tako cesti...
Po meni je sigurnost programa i autorskog prava na prvom mestu.
Mislim da su toga svesni i svi oni koji izradjuju programe. Naime,
steta koju izazove barem jedna nelegalna kopija koju je moguce
distribuirati je apsolutno nenadoknadiva i nepovratna.
POzdrav!
razno.362cubra,
ĐŠč█ Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad - tad
ĐŠč█ dogoditi). Pri butovanju drajva radi updating allocation
ĐŠč█ map, dođe do 7% i onda ispiše: ERROR Volume damaged (write
ĐŠč█ protected) i tu zaglavi.
ĐŠč█
ĐŠč█ Nešto nije u redu fizički sa diskom. Kada sam proveravao
ĐŠč█ disk sa Norton Disk doktorom, radi surface test i kada dođe
ĐŠč█ do 15% stane i javi poruku: DRIVE NOT READY, i kao traži da
ĐŠč█ proverim da li su zatvorena vratanca :( I tako stalno. Test
ĐŠč█ se ne može nastaviti.
Rešio sam problem. Ja imam 2 diska. Ovaj što je crkao je drugi. Kada
sam (u očajanju) zakačio SAMO taj crknuti, on se sam digao iz mrtvih,
i staker je uspeo da uradi updating allocation map. Otišao sam u
NORTON i NDD je odradio posao kako treba. Obeležio je neke BAD-ove.
Kada je to sve bilo u redu, vratio sam pređašnju konfiguraciju
diskova i sada sve radi kao u stara dobra vremena. To su čudne
naprave, ti računari...
Zahvaljujem se svima na savetima...
žubra
razno.363kriss,
˙˙ Sto se tice ideje o kombinovanoj proveri ona je primenjljiva
˙˙ ali dozvoljava razlicite oblike manipulacije. AKo neko
˙˙ zeli da proda svoj program i da bude siguran da ce raditi samo
˙˙ na jednom racunaru ovaj nacin nije dolazio u obzir jer ako se
˙˙ proveravaju recimo ta tri podatka direktno se program moze
˙˙ koristiti na tri razlicite masine.
Ma ne. :) Pri prvoj instalaciji negde na instalacionoj disketi se
snime ti podaci. Pri drugoj instalaciji se provere, i ako se baš svi
razlikuju, onda odradi_nešto (nemoj da se instaliraš, izbaci poruku
upozorenja). Mada kad malo bolje razmislim, vrtimo se u krug - za
svaku proveru se u praksi nađe bar jedan čovek koji "pogodi" onaj
procep, makar samo u teoriji. :(
˙˙ Naravno postoji i losa strana a to je ponovna instalacija
˙˙ u slucaju da klijent promeni maticnu plocu. Ipak smatram
˙˙ da ovakvi slucajevi vise nisu tako cesti...
Ex sad, verovatnoća je jedna strašno smrdljiva nauka. ;) Ako ti u
glavi sračunaš da je verovatnoća da tvoji kupci menjaju ploče = 5%, a
u praksi je svaki drugi posle mesec dana zameni, onda je to za tebe
cifra od 50% . :( A Marfi radi ...
˙˙ Po meni je sigurnost programa i autorskog prava na prvom
˙˙ mestu. Mislim da su toga svesni i svi oni koji izradjuju
˙˙ programe. Naime, steta koju izazove barem jedna nelegalna
˙˙ kopija koju je moguce distribuirati je apsolutno
˙˙ nenadoknadiva i nepovratna.
E to da. Zato i imamo toliko malo domaćeg softvera. :( Nikom ne pada
na pamet da se muči n meseci da bi na kraju prodao jednu registrovanu
kopiju koju će posle ceo grad razdrpati za dž. :((
razno.364mdrazic,
> Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na jednom
> računaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO >> i ako
> moram da zovem proizvođača softvera da mi ga ponovo instalira...
> Plus što to pokazuje jedno nepoverenje prema klijentu.
E, ako tvoja banka kupi softver za svoje poslovanje, nema potrebe da
se ovako štiti. Verujem da za takav plasman specijalizovanog softvera
na uskom tržištu nema razloga za zaštitu jer održavanje čini veoma
bitan deo celog posla. Međutim, ako pričamo o komercijalnom softveru
opšte namene (recimo neki rokovnik, adresar) sa širokim krugom
potencijalnih korisnika, e to je već druga priča. Tu održavanja u
poređenju sa prvopomenutim softverom skoro da i nema, pa je i veza
sa autorom nebitna u toku korišćenja, znači ako uspeš da ukradeš
program koji radi on će raditi i dalje bez potrebe za održavanjem,
tj. kontakta sa autorom.
Milan
razno.365mdrazic,
> U PC GUARD-u postoji opcija za automatsku instalaciju pa je tako
> zasticenu disketu moguce instalirati na bilo kom racunaru. Sto se tice
> postenja klijenata to je vec za raspravu. Veliki je broj onih koji znaju
> da zloupotrebe 'poverenje' i na taj nacin nanesu ogromnu stetu autoru
> programa.
A u čemu je onda zaštita? Da li samo da se disketa ne može kopirati?
Koliko sam razumeo, sa jednom disketom se može napraviti X instalacija
koje sve normalno rade?
Milan
razno.366mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako ti se
Xe, ako nije self-modifying nemoj ni da se javljaš. ;) Stradaćeš.
Sve se svodi na to da moje utrošeno vreme ide po linearnoj f-ji, a
tvoje da napraviš bolju zaštitu, po eksponencijalnoj. Ako algoritam nije
promenljiv nemaš šanse. Ako jeste, onda možeš da me hvataš na
neprilagođenost debagera, al opet ... ;)
žovek mi dođe sa svojom "super-strava-nerazgu*ivom" zaštitom, i onda
se naljuti kad mu je razbijem. Ako ti pukne zaštita, ne primam pisma
bombe. ;)
Ozbiljno, nema softverske zaštite koja ne može da se razbije, samo je
vreme i vetina u pitanju. Ni hardverske nisu imune, naručito uz malu pomoć
elektronike.
razno.367mmitrovic,
Ů█▀█Ţ treba on počne da ga zeza. Neće da štampa, izbacuje neke šaljive poruke
Ů█▀█Ţ i slično, dovoljno da mu zagorča život i da se pojavi kod tebe da kupi
Ů█▀█Ţ program
To možda može sad i ovde, al se za to preko dobija i do 5 godina po
Computer Missuse Act-u. Istina ti njega možeš da tužiš po Copyright
zakonu, al neko ipak može da te sredi. Jednostavno javi javnom tužilaštvu
kao law abiding citizen.
razno.368mmitrovic,
Ů█▀█Ţ No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako nije tajna
Ů█▀█Ţ i da li to znaci da si skidao zastite sa programa domacih autora? ;)
I refuse to answer this question on the basis of the fifth amendment. ;)
razno.369cira,
*#:) Ako imas 3D-s, onda lepo idi u User view i pritisni slovo
*#:) 'U', zatim ce ti se prikazati x, y i z osa, koju lepo menjas
*#:) misom, probaj i sa strelicama <> i ^v.
Pogledaj malo bolje recenicu, negde pred kraj se pominje mocna HERCULES
kartica a na njoj ne radi program poput 3DSa, zato rekoh da ne pooznajem
U naredbu. Ipak se nadam da ti je moj prilog koristio. Ako nadjes nesto
bolje javi, zainteresovan sam.
razno.370cnenad,
ŁŁŁ E to da. Zato i imamo toliko malo domaćeg softvera. :( Nikom ne pada
ŁŁŁ na pamet da se muči n meseci da bi na kraju prodao jednu registrovanu
ŁŁŁ kopiju koju će posle ceo grad razdrpati za dž. :((
Pazi, ovde je problem da se sve to zakonski reguliše. Opšte je poznato da
pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki piratski kodeks).
Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji preciziraju šta
mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne za
povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima piratovanu
kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio. E sad, kad bi se ta stvar
uradila, vremenom bi i cene domaćeg softvera naglo pale i postao bi
pristupačan svima.
Ovako, čovek uradi program, proda ga za recimo 1000 maraka a to mu je
računica kao da je prodao program u 200 primeraka po 5 dinara.
Mene interesuje da li 'Računari' i 'SEZAM' imaju nameru da nešto preduzmu po
ovom pitanju kako bi se to zakonski regulisalo (akcija širih razmera ili
nešto slično tome). Takođe i u situaciji sa virusima. Smatram da svi imamo
zajedno dovoljno volje i snage da to pitanje rešimo.
razno.371mikis,
+> Opšte je poznato da
+> pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki piratski kodeks).
:)) Odakle ti to?
+> mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne za
+> povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima piratovanu
+> kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio.
Ma bi, malo sutra. Ovde ljudi pokradu milione maraka i niko ni za
zdravlje da ih pita :( Misliš da će neki pirat zbog toga da se potrese?
Uostalom, i pitanje zaštite autorskih prava na audio/video kasete je
regulisano zakonom, i siguran sam da je propisana kazna za kršenje tog
zakona, pa opet, eno ti pun grad prodavaca piratovanih (domaćih!)
kaseta...
Dok se celokupna situacija oko nas ne promeni, iluzorno je očekivati
da će se i tu nešto popraviti :(
p.s. Prijatelju, a jel ti znaš da piratske kasete (diskete ;) ) kvare
uređaje? ;)))
razno.372kriss,
˙˙ Pazi, ovde je problem da se sve to zakonski reguliše. Opšte je
˙˙ poznato da pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao
˙˙ neki piratski kodeks).
Pa možda pirati i ne diraju, ali ispod ruke sigurno da ide. :(
razno.373cnenad,
ŁŁŁ Pa možda pirati i ne diraju, ali ispod ruke sigurno da ide. :(
Veruj mi, kad tad i onaj koji je dao program i onaj ko je uzeo shvate da nema
velike koristi od toga.
razno.374cnenad,
ŁŁŁ Uostalom, i pitanje zaštite autorskih prava na audio/video kasete je
ŁŁŁ regulisano zakonom, i siguran sam da je propisana kazna za kršenje tog
ŁŁŁ zakona, pa opet, eno ti pun grad prodavaca piratovanih (domaćih!)
ŁŁŁ kaseta...
Zato što ih niko ne juri, zato što nema neke velike zarade oko te industrije.
Jedno vreme su ganjali za pirate Dragane Mirković i Džeja jer su bili
poprilično komercijalni pa da glavni izdavači ne bi gubili....
Veruj mi dovoljno je da jedan padne šaka i svi ostali prestaju.
Prijatelj koji presnimava muziku nije uopšte hteo da 'umnožava' novog Džeja
kad je video ko štiti njegova autorska i izvođačka prava.
ŁŁŁ p.s. Prijatelju, a jel ti znaš da piratske kasete (diskete ;) ) kvare
ŁŁŁ uređaje? ;)))
Pazi, problem je oduvek bio u lovi. Ljudi imaju sve manje para da uzmu TDK SA
90 ili neku drugu kvalitetnu traku na kojoj je kvalitetan piratski snimak,
pirati to znaju i naravno uzimaju razne bugarske i poljske trake.
Ne kvare one uređaje ali sluh itekako. :(( jer zvuče ko klasična muzika preko
telefonsko slušalice u podne ;)
razno.375omega,
Vaä program je detektovao da je menjan. Sta uüiniti?
razno.376evlad,
>> Veruj mi, kad tad i onaj koji je dao program i onaj ko je uzeo shvate da
>> nema velike koristi od toga.
Utopija !
razno.377evlad,
>> Vaä program je detektovao da je menjan. Sta uüiniti?
Razvalis poruku 'Internal ERROR #???? - Call ++381-??-???-???'.
razno.378bceklic,
> Xe, ako nije self-modifying nemoj ni da se javljas. ;)
> Stradaces. Sve se svodi na to da moje utroseno vreme ide po
> linearnoj f-ji, a tvoje da napravis bolju zastitu, po
> eksponencijalnoj. Ako algoritam nije promenljiv nemas sanse.
> Ako jeste, onda mozes da me hvatas na neprilagodenost debagera,
> al opet ... ;)
Oduvek je poznata cinjenica da je mnogo lakse zastitu skinuti nego
zastitu (dobru) napisati.
> Ozbiljno, nema softverske zastite koja ne moze da se razbije,
> samo je vreme i vetina u pitanju. Ni hardverske nisu imune,
> narucito uz malu pomoc elektronike.
Iskreno mislim da su neke hardverske zastite slabije od dobrih
softwerskih. Tacno je da nema softwerske zastite koja se ne
moze razbiti (teorijski). Sve je pitanje vremena, nekad je to
minut, nekad sat a nekad i nekoliko dana....
POzdrav!
razno.379bceklic,
> A u cemu je onda zastita? Da li samo da se disketa ne moze
> kopirati? Koliko sam razumeo, sa jednom disketom se moze
> napraviti X instalacija koje sve normalno rade?
Uz poruku ide uputstvo za DEMO (TUTOR) verziju PC GUARD-a. Tu se mogu
naci neke osnovne karakteristike i mogucnosti programa.
Disketa se moze kopirati ali je jednostavno neupotrebljiva. Svi programi
su u sifrovanom stanju. Cak ni njihova imena nisu originalna vec su
u obliku GUARDXXX.GRD gde je XXX broj programa.
POzdrav!
demo.ziprazno.380bceklic,
> E to da. Zato i imamo toliko malo domaceg softvera. :( Nikom ne
> pada na pamet da se muci n meseci da bi na kraju prodao jednu
> registrovanu kopiju koju ce posle ceo grad razdrpati za dz. :((
Ma jasno. Upravo je ovo najcesci slucaj. Napravis progam koji kosta
300 din i prodas prvu kopiju. Kroz 10-tak dana ovakav program poseduje
pola grada zajedno sa kopiranim uputstvom i po nabavnoj ceni od 5
dinara. I tu je kraj. Mozes ti onda da se pozivas i na neki
copyright ali je tada vec prekasno :(
POzdrav!
razno.381bceklic,
> Ů█▀█Ţ No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako
> nije tajna Ů█▀█Ţ i da li to znaci da si skidao zastite sa
> programa domacih autora? ;)
>
> I refuse to answer this question on the basis of the fifth
> amendment. ;)
Eh, sad...;)
Prvo se hvalimo da smo razbili sve domace zastite a posle...;)
Moram da kazem da nisu sve domace zastite tako bezazlene. Imao sam
prilike da se sretnem i sa veoma dobro smisljenim zastitama.
Naravno bilo je i onih koji su me duboko razocarali.
Jedan od njih za koga sam cuo da radi najbolje zastite u YU zastito je
program tako da mi je za razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se
priznati porazavajuce...
Pozdrav!
razno.382omega,
Ţ>> Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti?
Izvinjavam se na kukama i kvakama.
Ţ Razvalis poruku 'Internal ERROR #???? - Call ++381-??-???-???'.
Da, to mozda i nije lose. Ali ako uvek tako postupi, u TD-u je lako
naci to mesto i napraviti mali patch :(
razno.383hercog,
> :)) Odakle ti to?
Pre neki dan sam bio kod jednog pirata i pitam ga za par domaćih programa.
Tedoh da ih kupim da ih malo ispopregledam. A on kaže nemam, jer neće da
ga neko tuži. A nisam prvi put kod njega, tako da me ne poznaje, pa da
kažeš da krije...
Sale
razno.385jkpbvk,
* Poruku ide upustvo ...
Jel' moze da se dobije neki mali programcic zasticen tim programom,moze i na
mail.
razno.386szeman,
>> Ovo nije iz "Sveta Kompjutera" ali radi posao. U matematici postoji
>> nesto ovako:
Bilo bi takodje lepo da napišeš nešto više i o računanju "vidljivosti"
tačke i to implementiraš u program.
Pozdrav, Saša
razno.387bulaja,
│Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti?
└───
Ispisati poruku, pištati, resetovati računar,... Izbegavam bilo
operacije destruktivne po korisnikov računar (eventualno brisanje
sopstvenog programa) čak i u takvom slučaju. :)
razno.388drpr,
-> ga neko tuži. A nisam prvi put kod njega, tako da me ne
-> poznaje, pa da kažeš da krije...
Ja mislim da je ispod časti svakom čoveku da kad piratuje
piratuje i programe domaćih autora, a još kad se doda da su ti
programi često utilities i da koštaju disketu ili dolar dva
onda je to stvarno sramota. Ja imam 2 domaća "koercijalna"
programa i nikada mi ne bi palo na pamet da ih piratujem a još
kad se doda da te ljude znam i lično bilo bi mi stvarno ispod
svake časti. Za piratovanje stranog softwera ajde de ima i neke
opravdanosti (cena/život/sankcije ;)) ali za domaći nikada.
cope
razno.389sslavko,
Hi,
Narode programerski, hakerski i sl. Imam jedno pitanjce opšte
stručnog karaktera. Naime, u toku rada na jednom programčetu
mojom greškom je došlo do niza poziva int $13 sa slučajnim
punjenjem registara. Svaki put se računar zaglavljivao ali dok
sam ja provalio gde je greška startovao sam ga 10-ak puta.
Nakon poslednjeg reseta računar nije hteo više da se podigne.
Dalja ispitivanja su pokazala da disk prijavljuje bad sektor u
prvoj FAT tabeli. Napominjem da DOS nema pojma o tome ali disk
tvrdi da postoji oštećen sektor. Sreća u nesreći je da je u
pitanju bio stacker-ovan disk pa sam problem rešio tako što
sam STACVOL.xxx fajl pomerio malo dalje i prekopirao drugu FAT
tabelu preko prve. Međutim na onom mestu je ostao BAD sektor.
Nije pomogao ni format hard diska! Zaključujem da postoji
neka funkcija INT $13 koja logici diska (u pitanju je
Maxtor-ov IDE disk od 80Mb) kaže: "ovaj sektor nije prošao
verifikaciju pa ga proglasi oštećenim", a pošto je verovatno
tog trenutka bio u FAT tabeli eto šta se desilo.
Pitanje glasi: Da li je ovo moguće (ja u funkcijama INT $13
nisam našao ništa što bi moglo da dovede do ovakvog slučaja),
i šta raditi da se skine onaj BAD sektor. Ili je to stvarno
oštećen sektor koji se BAŠ tu pojavio u BAŠ tom trenutku?!?!?!
Izvinjavam se na opširnosti ali nekome bi moglo i koristiti
ukoliko mu se desi nešto slično.
Pozdrav
Slavko.
razno.390omega,
Ţ Ispisati poruku, pistati, resetovati racunar,...
Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati?
razno.391mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Eh, sad...;)
Ů█▀█Ţ Prvo se hvalimo da smo razbili sve domace zastite a posle...;)
Eh, sad. Nisam ja ni rekao da sam razbio sve domaće zaštite. Daleko
od toga, a nemam ni toliko vremena. Jednostavno prođe par meseci pa mi
nešto uleti i ja se malo zabavim. Ja sam samo rekao da od tih zaštita
još nijedna nije izdržala.
Ů█▀█Ţ Moram da kazem da nisu sve domace zastite tako bezazlene. Imao sam
Ů█▀█Ţ prilike da se sretnem i sa veoma dobro smisljenim zastitama.
Pazi, i dobar deo mojih "trofeja" ;) je lepo smišljen i u praksi vrlo
lepo radi jer kod nas nema do bola zaluđenih ljudi (vidi na kraju) koji
bi razbijali programe na komercijalnoj osnovi. Ja lično to radim da se
proverim i da, vrlo često, naučim nešto novo, neku novu tehniku. Niko se
naučen nije rodio, pa ni ja. Bog zna kol'ko puta mi je otišao HARD, CMOS,
i razne druge stvari jer sam čeprkao gde mi nije mesto ;).
Ů█▀█Ţ Naravno bilo je i onih koji su me duboko razocarali.
Ů█▀█Ţ Jedan od njih za koga sam cuo da radi najbolje zastite u YU zastito je
Ů█▀█Ţ program tako da mi je za razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se
Ů█▀█Ţ priznati porazavajuce...
Ima i takvih, uglavnom sam ih sretao na bazama, jer istini za volju
(no offence, guy's) basisti vrlo malo znaju o sistemskom programiranju.
Jedini problem je naći u onih 3tone koda gde se nalazi rutina za zaštitu.
Vidi: Jedan moj pajtos (bio je na sezamu jedno vreme) bio je u Mađarskoj i
zadesio se na jednom party-u za Amigu i PC. Kaže dođe manijak, sedne
za tastaturu, uhvati da kuca nešto sat vremena bez prestanka (bez helpa,
bez kompajliranja) i uradi demo. Ljudi tamo spavaju na stolicama, podu,
stolovima. Haos živi.
razno.392mjova,
> Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti?
ništa, posle RND vremena opiči poruku i zakucaj mašinu. to uradi na
više mesta (3, 4 - biće dosta).
razno.393bceklic,
> Jel' moze da se dobije neki mali programcic zasticen tim
> programom,moze i na mail.
Ukoliko zelis da testiras zastitu mogu da te ubacim u grupu za
testiranje. Tamo se odavno nalaze programi na kojima je zastita
primenjena.
Pozdrav!
razno.394cnenad,
ŁŁŁ Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati?
'A šta da sam stavio da ti formatira disk ? Programer individualac !' ;)
razno.395jkpbvk,
* Mogu da te ubacim u grupu ......
Pa ubaci m.
razno.396ikordic,
RE: Copy-protection
=> poznato da pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki
=> piratski kodeks).
:)))) Domaći softver pirati ne kopiraju jer nije atraktivan, odn. privlačan
za širi krug kupaca.
=> Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji
=> preciziraju šta mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i
=> koje su kazne za povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se
=> onaj ko uzima piratovanu
Zakonska zaštita je i sada sasvim OK, problem je što niko to ne sprovodi. A
tvoja tvrdnja kako će se pirati uplašiti kada vide da na programu piše
"zabranjeno razmnožavanje" je u najmanju ruku smešna.
razno.397hercog,
> Ukoliko zelis da testiras zastitu mogu da te ubacim u grupu za
> testiranje. Tamo se odavno nalaze programi na kojima je zastita
> primenjena.
Ubaci mene u grupu...
Sale
p.s. baš da vidimo tu zaštitu
razno.398cnenad,
ŁŁŁ Zakonska zaštita je i sada sasvim OK, problem je što niko to ne sprovodi.
ŁŁŁ A tvoja tvrdnja kako će se pirati uplašiti kada vide da na programu piše
ŁŁŁ "zabranjeno razmnožavanje" je u najmanju ruku smešna.
Ključni problemi su ovde: 'što niko to ne sprovodi' i 'pirati uplašiti'
1. Kad bi se Zakon sprovodio kako treba
2. Pirati bi se itekako uplašili i zamislili kad bi barem jedan pao u ruke
zakona, platio odštetu i to debelu i odležao jedno 3 meseca o trošku
države.
razno.399omega,
Ţ 'A sta da sam stavio da ti formatira disk ? Programer individualac !' ;)
Tipicno kliper(asko) resenje ;)
razno.400milanv,
║║ Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji preciziraju
║║ šta mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne
║║ za povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima
║║ piratovanu kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio. E sad, kad
║║ bi se ta stvar uradila, vremenom bi i cene domaćeg softvera naglo pale i
║║ postao bi pristupačan svima.
Nedavno sam pisao (u ovoj temi) o svom problemu (ukraden mi
je program...). Tada sam se i kod advokata raspitao o svojim
pravima i mogućnostima da 'izvadim štetu'. Svelo se na to da
zakon jasno kaže da je autorsko delo zaštićeno bez ikakvog
navođenja kopirajta. Ipak, u praksi je osnovni problem u
dokazivanju da je delo stvarno vaše. Naročito ako je
hakerisanjem po programu (ovo je se meni desilo) izmenjeno
zaglavlje programa (na ekranu i štampanim dokumentima) u kome je
sadržano i ime autora i ime vlasnika programa. U mom slučaju
bilo je relativno lako dokazati vlasništvo programa (dovoljno
svedoka, a i hronologijom događaja), ali se ispostavilo da je do
okončanja postupka (po advokatskim procenama) potrebno oko 2-3
godine, a u međuvremenu bih bio opterećen sudskim dažbinama i
kidanju živaca, uz realnu mogućnost da na kraju nemam od koga da
naplatim (formalno promenjena firma, vlasništvo firme...).
Otud savet: onemogućite mogućnost :) izmene vašeg programa
na sve znane vam načine. Neka korisnik kopira i pokazuje vaš
program kome god hoće, to vam je samo reklama. Ali ako neželjeno
lice uspe da program 'dotera' - piši propalo.
A, kad se samo setim koliko poverenja sam imao u tog
korisnika (koji je dao moj program) :<<
razno.401bceklic,
> Otud savet: onemogucite mogucnost :) izmene vaseg programa
> na sve znane vam nacine. Neka korisnik kopira i pokazuje vas
> program kome god hoce, to vam je samo reklama. Ali ako
> nezeljeno lice uspe da program 'dotera' - pisi propalo.
Ovo je poenta, najvise sto se u ovoj zemlji za sada moze uciniti.
POzdrav!
razno.402nbatocanin,
> duboko razocarali. Jedan od njih za koga sam cuo da radi
> najbolje zastite u YU zastito je program tako da mi je za
> razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se priznati
> porazavajuce...
Hm, interesuje me kako znate kada je zaštita "skinuta"? Jer, čini mi
se da skoro uvek postoji mogućnost da ste otkrili jednu od nekoliko
postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da
okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )?
razno.403bceklic,
> Hm, interesuje me kako znate kada je zastita "skinuta"? Jer,
> cini mi se da skoro uvek postoji mogucnost da ste otkrili jednu
> od nekoliko postojecih. Na primer, kako otkrivate zastite koje
> su napravljene da okidaju posle odredenog vremena (moje
> omiljene :) )?
Prvo se eliminisu one ocigledne. Ako program radi onda je sve ok.
Niko od nas nije vidovit i jednostavno nema uslova da proveri citav
program u potrazi za vremenskim okidacima. POsebno ako je program
pisan u clipper-u. :)
Ukoliko je razbijanje obavljeno zaista efikasno sve prolazi bez
problema. Ukoliko nije moze se desiti da se npr. tvoj vremenski
okidac aktivira ali... posle aktiviranja posao se ponavlja. Sve
ovo pod uslovom da tvoj vremenski okidac nije formatirao hard disk
:) sto obicno nije slucaj...mada...;)
No ako je posao u pocetku bio obavljen cisto a to znaci da su u
programu 'sredjena' sva mesta gde se vrse provere u vecini slucajeva
vremenski okidac se nece ni aktivirati. Jer i taj okidac poziva
jednu od provera koje su 'sredjene' tako da prijavljuju samom
programu da je sve ok. Ako u programu imate 150 mesta koje pozivaju
rutinu za proveru poenta je da sredite pomenutu rutinu a ne da
unistavate 150 poziva.
Naravno sve ovo je teorija. U praksi je sve moguce pa ne vredi
raspravljati o kvalitetu zastite sve dok je neko ne dobije na
analizu. POzdrav!
razno.404mikis,
+> Pre neki dan sam bio kod jednog pirata i pitam ga za par domaćih programa.
Moj brat je pre nekoliko dana od jednog (od većih) pirata uzeo
nekoliko domaćih programa (tel. imenik, englesko-srpski rečnik...).
Doduše, programi su prilično bezvezni, pisani u kliperu.
Pre bih rekao da je neatraktivnost domaćih programa glavni razlog
što ih domaći pirati ne prodaju.
razno.405bulaja,
│Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati?
└───
Ne nužno tim redom :). Jedna zgodna ideja bi mogla da bude da kad
detektuješ something nasty O:) simuliraš reset, odnosno prvo resetuješ
video karticu (ekran bi tada bljesnuo kao prilikom pravog reseta),
ispišeš BIOS startup screen (ono što se ispisuje prilikom dizanja
sistema, npr "AMIBIOS (c) 1993 American Megatrends Inc.", može se
pokupiti sa standardne ROM adrese, gde su ona čuvena dupla slova:)
i na kraju poruku poput:
Serious System Error.
Press any key to start self-destruct sequence.
Ne mora biti ovako, i jedno "obično" "NO ROM BASIC, SYSTEM HALTED"
može biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :).
razno.407mdrazic,
> postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da
> okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )?
Jel' posle program ispiše:
Za naplatu štete se obratite svome omiljenom hackeru ? :))
BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga :)))
Milan
razno.408goxx,
■ nekoliko domaćih programa (tel. imenik, englesko-srpski rečnik...).
■ Doduše, programi su prilično bezvezni, pisani u kliperu.
:)))) Ako su bezvezni onda nisu zbog clipper-a.
■ Pre bih rekao da je neatraktivnost domaćih programa glavni razlog
■ što ih domaći pirati ne prodaju.
Prodati nekome telefonski imenik napisan na srpskom i nije neki
poduhvat. Kupiće ga samo neko ko nema pojma o računarima jer u ovoj
lopovskoj zemlji može besplatno da nabavi bar 5 programa te namene.
Ali prodati program za knjigovodstvo; to je već nešto drugo.
Šta kad taj koji je kupio piratizovan program za knjigovodstvo želi
nešto da promeni u njemu (seti se šta je sve bilo sa inflacijom cele
prošle godine) ili mu zapne neka sitnica. Nikad uputstvo ne može da bude
tako napisano da ga baš svako razume. Bitna je podrška, a to ni jedan
pirat ne može da ponudi. Sa te strane je tačno da domaći softver nije
atraktivan.
Goran
razno.409bceklic,
> Press any key to start self-destruct sequence.
> Ne mora biti ovako, i jedno "obicno" "NO ROM BASIC, SYSTEM
> HALTED" moze biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :).
Mnoge od nas ovo nece zaustaviti :) pa zato predlazem formatiranje
hard-a! ;). Iskreno ni ovo ne bi pomoglo, samo bi nekog debelo
razljutilo. Grab INT 13 i watch out ! :)
Imao sam prilike da se igram sa programima koji kad osete da su
menjeni izbrisu po jedan fajl sa hard-a. POslednji je uspeo da
mi obrise tri fajla a posle toga je odlucio da to vise ne radi..;)
Na kraju samo jedan ozbiljan predlog. Ukoliko vas program primeti da
je menjan onemogucite dalju upotrebu programa sto moze a i ne mora
biti propraceno upozoravajucom porukom.
POzdrav!
razno.410mmitrovic,
Ů█▀█Ţ postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da
Ů█▀█Ţ okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )?
Prosto. ;)
Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja zaštita
koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od sledećeg:
- da se preuzme INT 08 (tj. IRQ0, događa se 18.2 puta/sek)
- -----//------ INT 1C (koja se poziva iz INT 08)
- da se očitava BIOS Clock Count (DWORD koji predstavlja broj otkucaja
od ponoći (average 18.2/sek).
Ja lično tipujem ovim redom. Postavim se na ulaz u INT 21h i postavim
uslovni breakpoint (AX=2508h, set int. vector 08) i pustim program da
teče. Ako se upeca, super, imam adresu handlera i ostatak je rutina.
Ako ne upali pređem sa istom forom na 1C. Ako nije ni to onda napravim
rutinu koja se kači na 1C i dekrementira BIOS counter (standardni INT 08
ga u svakom prolazu inkrementuje), samim tim ga održavam na istom broju i
vreme staje. Takođe mogu da postavim hardware breakpoint za čitanje
i stavim mu adresu countera (40h:6Ch) i jednostavno dođem do koda koji
pravi frku ;).
Naravno, ovo je najprostija varijanta, bez dodatnih začkoljica
(menjanje breakpointa, otimanje int. vektora, itd.), ali ni to nije ništa
strašno.
razno.411mmitrovic,
Ů█▀█Ţ može biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :).
Kad me ni obrisani CMOS nije opametio, ovo neće sigurno. ;)
Osim toga, moj BIOS ima potpis na veoma nestandardnom mestu, i nije
lako doći do njega.
razno.412mdrazic,
> No ako je posao u pocetku bio obavljen cisto a to znaci da su u
> programu 'sredjena' sva mesta gde se vrse provere u vecini slucajeva
> vremenski okidac se nece ni aktivirati. Jer i taj okidac poziva
> jednu od provera koje su 'sredjene' tako da prijavljuju samom
> programu da je sve ok. Ako u programu imate 150 mesta koje pozivaju
> rutinu za proveru poenta je da sredite pomenutu rutinu a ne da
> unistavate 150 poziva.
Ako se cela zaštita svodi na kraju krajeva na jedan ili par IF-ova
onda nema spasa ni programu od 2MB.
Nego, kako skidate zaštitu ako u programu NEMA nikakve takve provere?
Ja zaštitu (Clipper) programa izvodim kriptografski: na osnovu nekog
ključa (jedinstvenog za mašinu) program dekoduje nešto i kao rezultat
dobija naziv funkcije, procedure koju treba startovati. Ako ključ nije
dobar, dobije neko đubre, startuje to i zakuca mašinu.
Milan
razno.413mdrazic,
> Prosto. ;)
> Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja zaštita
> koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od sledećeg:
>
> - da se preuzme INT 08 (tj. IRQ0, događa se 18.2 puta/sek)
> - -----//------ INT 1C (koja se poziva iz INT 08)
> - da se očitava BIOS Clock Count (DWORD koji predstavlja broj
> otkucaja od ponoći (average 18.2/sek).
Koliko ja znam, autor nije imao na umu sekunde i minute, već dane,
nedelje,... . Za takvu proveru ti i ne treba gore pobrojano, već je
dovoljno da samo pročitaš direktorijum (sa datumima), ili kontrolišeš
datume na fakturama, ili nešto slično.
Milan
razno.414mdrazic,
> Kad me ni obrisani CMOS nije opametio, ovo neće sigurno. ;)
Nije štos da mu napraviš trenutnu štetu, već da mu štetu praviš
neprimetno u dužem vremenskom trajanju, nepredvidivo, a da sve
izgleda da radi OK, tj. da tako i radi, ali ponekad... :))))
Radi onih što zaštite skidaju, ono ponekad se može postaviti da
bude relativno retko, pa da se namuče.
Milan
razno.415bceklic,
> Nego, kako skidate zastitu ako u programu NEMA nikakve takve
> provere? Ja zastitu (Clipper) programa izvodim kriptografski:
> na osnovu nekog kljuca (jedinstvenog za masinu) program
> dekoduje nesto i kao rezultat dobija naziv funkcije, procedure
> koju treba startovati. Ako kljuc nije dobar, dobije neko dubre,
> startuje to i zakuca masinu.
Program mora da se debaguje na masini na kojoj je predvidjen da radi.
Samo poznavanja algoritma za dekryptovanje u ovom slucaju hakeru
ne znaci apsolutno nista. Isti metodu pri izboru kljuca za sifrovanje
koristi i PC GUARD. Naravno kod PC GUARD-a kljuc se koristi za generisanje
niza brojeva kako bi 'one time pad' metoda bila bolja i sigurnija.
Najveci problem kod tvoje zastite je taj sto potencijalni haker moze
da dodje do mesta gde ti vrsis dekryptovanje i prouci algoritam. Naravno
pretpostavlja se da radi na masini na kojoj je tvoj program instaliran
(sto je u najvecem broju slucajeva nikakav problem).
Tu dolazi do izrazaja PC GAURD koji omotava citav program zastitnim
slojevima koji ne dozvoljavaju prilaz tvom programu. Tu je i neizbezni
CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve promene na programu.
Pozdrav!
razno.416omega,
Ţ Ja licno tipujem ovim redom. Postavim se na ulaz u INT 21h i postavim
Ţ uslovni breakpoint (AX=2508h, set int. vector 08) i pustim program da
Bas si mi pao kao kec na 11 ;)) Kako u TD da namestim breakpoint na
neku instrukciju? Znaci konkretno bas nesto kao ovo gore navedeno.
I oce neko da bude ljubazan i objasni ukratko one hardware
breakpoints :)
razno.417dejanr,
>> Tu dolazi do izrazaja PC GAURD koji omotava citav program zastitnim
>> slojevima koji ne dozvoljavaju prilaz tvom programu. Tu je i neizbezni
>> CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve promene na programu.
Hm, deluje da bi trebalo da isprobamo taj PC GAURD, da ne kažem GUARD :)
razno.418max.headroom,
> Ali prodati program za knjigovodstvo; to je već nešto drugo.
Istina. Mada mislim da je problem sledeći: do sada sam sreo preko
pedeset knjigovođa, i video da koriste pedeset i jedan metod
knjiženja. Da ne grešim dušu - sve se to svodi na isto, ali čoveku
koju 15-ak godina radi jednom metodom (papirna metoda, recimo), osim
što se privikava na kompjuter (užas), mora još da menja i sistem rada.
Te, nazovi razlike, i nisu velike, ali je sam tip posla čista
kolotečina i zna da te brzo pretvori u automat.
Znam ljude koji su nabavili domaćeg softvera na kilo, pa krenuli u
"ozbiljan biznis". One osnovne probleme (indeksi popadali, reporti
treba da se menjaju) još su i prebrodili koristeći literaturu, ali ih
je najviše gnjavila neka sitnica, npr. položaj određene stavke u
meniju (nedostupna), ili loše (hmh) organizovan šifarnik komintenata,
i tako u krug. Na kraju naručiše softver, i rade pa pevaju. :)
razno.419bceklic,
> Koliko ja znam, autor nije imao na umu sekunde i minute, vec
> dane, nedelje,... . Za takvu proveru ti i ne treba gore
> pobrojano, vec je dovoljno da samo procitas direktorijum (sa
> datumima), ili kontrolises datume na fakturama, ili nesto
> slicno.
Najgori je RND princip, dakle nikakvo vreme,datumi itd. vec se
sa odredjenom verovatnocom startuje rutina za proveru. Naravno
za sve ima leka...
POzdrav!
razno.420djelovic,
> Tu je i neizbe zni CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve
> promene na programu.
Ne znam da li znas, ali CRC hash je izuzetno lak za prevariti. Mozda
bi trebao da koristis neku drugu checksum rutinu, npr. onu Majkrosoftovu
sa palindromima.
razno.421omega,
Ţ Ne znam da li znas, ali CRC hash je izuzetno lak za prevariti.
Kako? ;)
razno.422ikordic,
RE: Zaštita
=> Nije štos da mu napraviš trenutnu štetu, već da mu štetu praviš
=> neprimetno u dužem vremenskom trajanju, nepredvidivo, a da sve
=> izgleda da radi OK, tj. da tako i radi, ali ponekad... :))))
Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može
pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke. Ali ako
program kaže:
"žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01.
ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi
pošteno platio. Ciao babe!"
nema šanse da ne shvati poruku! ;) A tvoje nije da se nadmudruješ sa
razbivačima nego da ti taj program donese više para.
Inače, jako mi se sviđa ova diskusija, konstruktivna je i obiluje korisnim
informacijama i zanimljivim stavovima, jedna od svetlijih tačaka u proteklih
nekoliko nedelja. Keep it up :)
razno.423ikordic,
RE: Domaći softver
=> Znam ljude koji su nabavili domaćeg softvera na kilo, pa krenuli
=> i tako u krug. Na kraju naručiše softver, i rade pa pevaju. :)
Da, ovo je problem. U velikom broju slučaja, korisnici se tek iz drugog puta
uhvate za ono što valja. Zato i izbegavam da prodajem proizvode/usluge
ljudima koji nemaju nikakve veze i iskustva sa računarima, jer naprosto ne
znaju da cene kvalitet koji dobijaju. S druge strane, kada uletiš u
kombinaciju u kojoj je pre tebe bio neki teži diletant .. divota! :)
razno.424ikordic,
RE: Zaštita
=> Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja
=> zaštita koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od
=> sledećeg:
Što bi neko radio to za datumsku zaštitu? Treba samo da proveri aktuelni
datum, a to se postizava proverom datoteka koje se tog dana upisuju. Ja
ovako radim odavno, isprva zato što mi je bilo komplikovano da rastumačim
strukturu koju mi vraćalo očitavanje vremena, a posle sam uvideo još neke
prednosti koncepta, tako da njega koristim.
razno.425bajaga,
B00000000000000
da li neko zna nesto o programiranju VESA video kartica?
razno.426djelovic,
> Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može
> pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke.
Problem je u tome sto brljanje po tvom kodu koje ti detektujes ne mora
da uradi direktno neki "razbijac", vec moze i, recimo, neki virus. Ne znam
ko ce da te spasi kada ti dodje razjareni korisnik kome si prodao program
koji mu je upravo obrisao pola harda? :)
razno.427ognjen,
)-> "Cuj duso, upravo si nepovratno ostao bez svega sto si radio
)-> od 01.01. ove godine. Zelim da znas da se to desilo zato sto
)-> ovu kopiju nisi posteno platio. Ciao babe!"
Dobro, pa ja sam mislio da hakeri nisu bas sasvim pri svesti,
ali sad kad vidim sta programeri umisljaju, hakeri su mala deca.
Pa da li si ti (i ne samo ti :) svestan da ako neki covek cuje
da u programu postoji kod koji formatira disk, da ga nece
omirisati? Kad sam (nekada davno...) bio u klubu.p Bata je pravio
neki olr, i trazio je od nekog ortaka da mu napravi OBJ ili sta
vec, uglavnom neku zastitu koja ce u slucaju neposlusnosti
korisnika (citaj: cackanja po kodu) formatirati disk. Nisam bas
siguran da li je to na kraju zaista ubaceno u program, ali je
moje dotadasnje odusvljenje sto postoji Pingvin OLR, odjednom
splasnulo.
Najbolje je u samom upustvu (nikakve okokopajuce poruke)
pomenuti da je program registrovan (copyright) i da se njegovim
kopiranjem krsi zakon. Steci ces poverenje kupaca (zato sto ti
verujes njima) i nece postojati opasnost da unistis (ili
dovoljno, iznerviras) potencijalnog kupca.
razno.428drpr,
-> "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio
-> od 01.01. ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što
-> ovu kopiju nisi pošteno platio. Ciao babe!"
Davno smo jednom u klubu pricali o ovome. Došli smo do
zakljucka da ovo nije lose da se napise ali da podatke ne smes
da unistis tj. potrebno je da ih ucinis neupotrebljivim za
korisnika ali da si u svakom trenutku sposoban da te podatke
povratis. Dovoljan argument za ovo je marfi, desi se da
korisnik koji je platio program cacka nesto ili nesto od
glavnih fajlova obrise, i ti cap i obrises mu sve, covek ti se
javi a ti mu kazes :"pa ko vam je kriv..." a to priznaces bas i
nije neka preporuka i poslovna politika.
cope
razno.429cnenad,
ŁŁŁ "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01.
ŁŁŁ ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi
ŁŁŁ pošteno platio. Ciao babe!"
Zvrnnnnddd !
Škripa vrata...
'Kordić I. ?'
'Da, izvolite...'
'BOOM'
>>> Jednoga dana svakome slika izađe u novinama, nekom pre, nekom kasnije <<<
razno.430beast,
>> Za naplatu štete se obratite svome omiljenom hackeru ? :))
Sad ne znam ko je započeo ovu diskusiju (a mrzi me da tražim
:) al je bilo nešto u stilu 'Program je provalio da je
menjan, šta dalje?' i svi ste predložili neku svoju 'podlost'
:) potencijalnom hakeru. Mislim da je ipak pametnije uložiti
svo znanje u zaštitu programa od patch-a, a ne u što
destruktivnije i neprovaljivije :) osvete onom ko je menjao
program. Lično kada naiđem na program koji u sebi ima neke
destruktivne rutine (a postoje i programi koji to gledaju,
npr. chk4bomb.exe, mada je njihova korisnost diskutabilna)
ne koristim ga, ma kakav bio, jer nikad se ne zna šta će sve
da se desi sa memorijom i da li će možda pod nekim uslovima
program da ode na baš tu adresu. Dakle, što više skremblovanja,
rnd if-ova i sl., a što manje kojekakvih brisanja, formatiranja
itd. Postoje tehnike zaštite koje čoveku ostavljaju na izbor da
li će da plati softver ili da ne spava jedno mesec dana bez
garancije da će išta provaliti (hint: Telemate, CatDisk i
sl.). :)
Pozdrav, Dejan
razno.431mdrazic,
> Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može
> pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke. Ali ako
> program kaže:
>
> "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01.
> ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi
> pošteno platio. Ciao babe!"
Pogrešno se izrazih: ne veću štetu, nego manje primetnu u prvo vreme kao:
u platama prebaciš nekih 200 dinara od Pere Miki, pa da vidiš štete koju
papanu nisi ti napravio veš Pera (još kada bi znao koji su jači tipovi u
firmi :)), a usput malo promeniš podatke koji krajem godine daju zbir
plaćenog poreza, rate kredita i slično. Spolja gladac,...
Milan
razno.432mdrazic,
> Najveci problem kod tvoje zastite je taj sto potencijalni haker moze
> da dodje do mesta gde ti vrsis dekryptovanje i prouci algoritam. Naravno
> pretpostavlja se da radi na masini na kojoj je tvoj program instaliran
> (sto je u najvecem broju slucajeva nikakav problem).
Dobro, i otkriješ kako za poznat ključ i algoritam koji čak i saznaš
kako radi dobiješ nešto upotrebljivo. Na drugoj mašini znaš algoritam
i šta treba dobiti na nekim primerima sa prve mašine, ali ne znaš kojim
ključem to treba da se dobije! A način dobijana ključa nigde u kodu i
nije primenjen pa ga odatle i ne možeš otkriti (postoji odvojen program
za generisanje upotrebljivog ključa koji ti nije dostupan).
Pa i RSA algoritam je već svima poznat kako radi ali to ne pomaže da se
otkrije ključ. Naravno i mnogo slabiji, ali da nije baš trivijalan,
algoritam je dovoljan za ovu namenu.
Milan
razno.433nbatocanin,
> BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga
Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih programa: ugurati
zaštitu u sredinu logike programa. Tako bi provalnik morao da nauči
rad sa programom (ima li nešto surovije nego terati okorele hakere da
uče šta je to porez ;> ), ako hoće da skine zaštitu. Primer: ako
statusna funkcija koja ispituje legalnost kopije vraća 0 kada je sve
OK, a slučajan broj kada nije, sabrati taj broj sa tekućim iznosom ;>
razno.434omega,
Ţ Sad ne znam ko je zapoceo ovu diskusiju (a mrzi me da trazim
Ţ :) al je bilo nesto u stilu 'Program je provalio da je
Ţ menjan, sta dalje?'
Krivac se uvek vrlo brzo nadje ;)
Ok, dosta sam slusao podlosti ;>, idemo sad sa lepsim pitanjem:
Kako sto bolje zastiti program?
Ţ :) potencijalnom hakeru. Mislim da je ipak pametnije uloziti
Ţ svo znanje u zastitu programa od patch-a, a ne u sto
Ţ destruktivnije i neprovaljivije :)
Btw, a ne pricas sta ste ti i Zak smislili kada korisnik petlja
po ZBTET-u? ;)
razno.435ikordic,
RE: Zaštita
=> Dobro, pa ja sam mislio da hakeri nisu bas sasvim pri svesti,
=> ali sad kad vidim sta programeri umisljaju, hakeri su mala deca.
E bre, polako. Niti ja koristim pomenute metode u svojim kreacijama, niti se
zalažem za njihovu implementaciju. Radilo se o tome da je neko rekao da
program treba da pravi neku sitnu štetu ako primeti da je čačkan. Ja sam samo
rekao da treba praviti vidljivu štetu, kako bi korisnik/razbivač ukapirao
zašto se dešavaju veselja, da ne pripiše štetu nekom bagu programa. Time se
gubi efekat koji pomenuta šteta treba da izazove, a to je anader kupac :)
Daklem, ono je bio primer, maalko :) predimenzioniran radi efekta.
Sistem koji ja koristim obuhvata sve meni znane načine za verifikaciju
autentičnosti instalacije i integriteta programa plus kriptovanje podataka o
korisniku. Ako se programu učini da nešto nije u redu, odbija da se startuje
i ispiše "nema više - internal error #nn, javite se onom ko Vam je prodao
program". Do sada su samo dvojica dobila ovu poruku, u pitanju je bila neka
pretumbacija diska od strane drugih paketa. Sve u svemu, za sada najbolji
odnos uloženi trud/ne boli glava :)
=> >>> Jednoga dana svakome slika izađe u novinama, nekom pre, nekom
=> >>> kasnije <<<
;)))
Smanji doživljaj ;)
razno.436beast,
>> Btw, a ne pricas sta ste ti i Zak smislili kada korisnik petlja
>> po ZBTET-u? ;)
Stvar je bezbolna (?) i jedno copy rešava stvar (jer su
autoexec i config pomereni iz roota, za one koji ne znaju).
Uzmi u obzir da je zbtet star skoro dve godine i da su se od
onda mnoge stvari promenile.... (iliti we were young and
naive... :)
Pozdrav, Dejan
razno.437spantic,
Kolegama Goranu Stevanoviću, Aleksandru Mićiću i Darku Marinkovu
čestitke na plasmanu u ekipu ETF-a za takmičenje ACM-a u programiranju
koje će biti u Rumuniji pod pokroviteljstvom Microsofta.
Aplauz i za one koji su za "dlaku" izgubili mesto u ekipi. Dejane
više sreće drugi put :)
Srećan put im želimo uz pesmu: "Ne vraćajte se bez Bilijevih
nagrada".a 4
razno.438bceklic,
> Dobro, i otkrijes kako za poznat kljuc i algoritam koji cak i
> saznas kako radi dobijes nesto upotrebljivo. Na drugoj masini
> znas algoritam i sta treba dobiti na nekim primerima sa prve
> masine, ali ne znas kojim kljucem to treba da se dobije! A
> nacin dobijana kljuca nigde u kodu i nije primenjen pa ga
> odatle i ne mozes otkriti (postoji odvojen program za
> generisanje upotrebljivog kljuca koji ti nije dostupan). Pa i
> RSA algoritam je vec svima poznat kako radi ali to ne pomaze da
> se otkrije kljuc. Naravno i mnogo slabiji, ali da nije bas
> trivijalan, algoritam je dovoljan za ovu namenu.
Ajmo ponovo, ;)
U ovakvoj situaciji kao sto rekoh program se mora sredjivati na masini
na kojoj je instaliran i na kojoj !radi!. To znaci da je kljuc na neki
nacin dostupan programu bilo da ga korisnik sam unosi pre pocetka rada
ili se on nalazi u nekom fajlu ili je patchovan u samom programu. Dakle
kljuc mi je !dostupan! jer mi je i dostupna masina na kojoj program radi!
Napomenuh da nije nikakav problem doci u ovu situaciju. Iskreno ova
situacija je najcesca. Kupac tvog programa hoce da ima verziju koju
moze dalje da po volji distribuira,koristi itd... i onda zove nekog
hakera da bi mu pomogao u toj zamisli...
Sam algoritam za generisanje kljuca moze ali i ne mora biti dostupan
hakeru.
Ako i ovo nije uspelo pokusacu da pomognem pitanjem:
Odakle tvoj program koji je instaliran na klijentovoj masini i RADI
uzima kljuc za dekryptovanje dela svog koda?
1. Sam ga generise algoritmom koji je ugradjen u program.
2. Koristi vec gotov kljuc koji se nalazi kodu samog programa dakle nema
algoritma za generisanje ali kljuc postoji.
3. Klijent unosi kljuc svaki put pri pokretanju programa.
4. Kljuc se nalazi u posebnom fajlu.
U sva 4 slucaja kljuc postoji! na toj masini jer program RADI!
Pozdrav! [A]
razno.439bceklic,
> Licno kada naidem na program koji u sebi ima neke
> destruktivne rutine (a postoje i programi koji to gledaju,
> npr. chk4bomb.exe, mada je njihova korisnost diskutabilna)
U danasnje vreme upotrebljivost ovakvih programa je skoro
beskorisna...
Pozdrav!
razno.440omega,
Ţ Stvar je bezbolna (?) i jedno copy resava stvar (jer su
Ţ autoexec i config pomereni iz roota, za one koji ne znaju).
Ma nije poenta u bolu ;) vec o destrukciji. To jedno copy rusi sistem.
razno.441szeman,
>> Nego, kako skidate zaštitu ako u programu NEMA nikakve takve provere?
>> Ja zaštitu (Clipper) programa izvodim kriptografski: na osnovu nekog
>> ključa (jedinstvenog za mašinu) program dekoduje nešto i kao rezultat
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
To "jedinstvenog za mašinu" svodi se uglavnom na disk, egzistiranjem
raznih fajlova, startovanjem externih fajlova uz dobijanje željnih podataka
za proveru: tip mat. ploče, podaci o BIOS-u, itd.. Medjutim, samim tim je i
put za "razbijanje" programa olakšan. Ovako, skoro svaka zaštita (za Clipper)
je veoma sumnjivog kvaliteta. Jedino su zaštite sa "odloženim dejstvom" uz
istovremeno egzistiranje ostalih metodama i njihova medjusobna korelacija,
manje-više, prihvatljivo rešenje i hakera bar malo više pomuče (ako ovaj
ne odustane ;), mada se ne sme potcenjivati ni njegova/naša želja za
samopotvrdjivanjem. U krajnoj liniji, sujeta igra presudnu ulogu,
pa ko koga... ;)
Pozdrav, Saša
razno.442obrada,
RE: ZASTITA DOMACEG SOFTVERA
Sto se tice zastita, mislim da je najbezbolnija hardverska zastita.
Korisnik moze slobodno da napravi koliko hoce rezervnih kopija
instalacionih disketa. A ako promeni plocu ili hard disk ili racunar,
samo prebaci hard lock i ponovo instalira i nema problema. Tako ne moras
da ides kod njega ako promeni hardver. To nije tako strasno ako je u tvojoj
blizini. Medjutim ako je u drugom gradu, onda ne bi bilo zgodno da mu svaki
put kad promeni racunar lil neku komponentu, dolzis i naplatis put i
dnevnicu.
U principu, bar ne bi bilo fer.
Naravno, kada mislim na hardversku zastitu, ne mislim da je program samo
detektuje, vec i da radi neispravno ako je nema. Jos i to da cena ne bude
prevelika i da se radi od malo nestandardnih komponenti, bar u nasim
krajevima. Tako da se ne isplati razbijati cisto softverski, vec se mora
praviti i hardver da bi razbijeni program radio.
Takva zastita bi trebala biti iz vise nivoa.
1. Prosta detekcija hard locka
2. Ako to provali da pogresno racuna neke operacije (++, +) ako nema
hard locka, odnosno da sam hard lock radi neke od tih operacija (prostih)
3. Slicno kao 2 ali da povrmeno prepusta te operacije hard locku
To znaci, da razbijac nikad nije siguran da li je razbio sve zastite, jer
nema
nikakvog upozorenja.
Za korisnika koji koristi takav softver, najveca steta je ako su mu pogresni
podaci. Za to je sam odgovoran.
Sto se tice hard locka, treba izbrati komponente koje su programibilen i koje
se ne mogu lako provaliti. Uz to mozda bi se u kutiju za hard lock mogao
ugraditi mehanizam da spali kola ako se nasilno otvori. Mozda i malo
eksploziva. Ali samo malo. Uz to i prefarbati da se nevide oznake.
Jos jedan dilema u vezi hard locka: da li da se kaci ha paralelni port i da
transparentan (malo nezgodnija varijanta, treba i kutija) ili da se kaci
u slot (onda je manje "pokretljiva").
Dragan
razno.443obrada,
RE: ZASTITA DOMACEG SOFTVERA, MREZNE VERZIJE
Kako uspesno zastiti softver koji radi pod mrezom. Stavljati hard lock
na svaku radnu stanicu, ili uopste vezati da radi na odredjenoj stanici,
nije resenje.
Dragan
razno.444vlador,
> javi a ti mu kazes :"pa ko vam je kriv..." a to priznaces bas i
> nije neka preporuka i poslovna politika.
A koliko ja znam, nije ni po zakonu.
razno.445nbatocanin,
> Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo
> koja zaštita koja zavisi od vremena) mora da se uradi
> jedno ili više od sledećeg:
Vidim ja da bi ti totalno zalutao ;) Samo kratki i naivni programi
koriste ovakve brojače. Kad imaš velike količine podataka onda se
lako nalazi daleko sigurniji brojač. Ali, pazi sad dodatnu
začkoljicu: zašto bi taj brojač odmah aktivirao minu i počeo naivno
da zapomaže kako je program iskopiran? Zar nije daleko lukavije samo
da mrdne koji svič kako bi ubuduće program po _malo_ za*ebuckavao?
razno.446dejanr,
>> Sto se tice hard locka, treba izbrati komponente koje su programibilen i
>> koje se ne mogu lako provaliti. Uz to mozda bi se u kutiju za hard lock
>> mogao ugraditi mehanizam da spali kola ako se nasilno otvori. Mozda i
>> malo eksploziva. Ali samo malo. Uz to i prefarbati da se nevide oznake.
Nema potrebe, dosta je da se uzme neki od industrijskih procesora koji imaju
na sebi EPROM. Većina takvih procesora danas ima mogućnost da se, po upisu
softvera, "sprži" nekakav interni osigurač, i više od spolja ne može da
se pročita upisani softver.
Obzirom da je zaštita u samom čipu, veoma je jaka.
razno.447ikordic,
RE: Zaštita
=> > BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga
=>
=> Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih programa: ugurati
=> zaštitu u sredinu logike programa. Tako bi provalnik morao da nauči
žekaj, bre, poenta je da potencijalni kupac ukapira da MORA da ti dođe i
ostavi novce, a ne da gubiš vreme nadigravajući se sa hakerom.
Mislim da je idealna stvar sredina, odn. da pravi opisane greškice ali da
pritom povremeno kaže "alooo, zato što sam ilegalan zato sam i bugovit", ili
slično, uglavnom da čovek ukapira da se pomenute greškice ne dešavaju zato
što je program bugovit, već da tako treba ;)
Odo ja da preradim postojeće sorseve :)
P.S.: U PC.PROG je postojala i tema zaštita. Di se dela? :)
razno.448vitez.koja,
#=>> BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1%
#=> naloga
#=>
#=> Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih
#=> programa: ugurati
Samo, tada moraš da računaš i na negativnu propagandu...
razno.449kriss,
˙˙ čačkan. Ja sam samo rekao da treba praviti vidljivu štetu,
˙˙ kako bi korisnik/razbivač ukapirao zašto se dešavaju veselja,
˙˙ da ne pripiše štetu nekom bagu programa. Time se
Maksimalno rešenje za koje se ja zalažem je onesposobljavanje
sopstvenog programa tako što će se recimo izmeniti početak da pokazuje
na kraj. Pa dobijemo jedan veliki EXE koji vrati DOS prompt. I tako
dok lopovu ne dosadi da ga vraća sa diskete. Ovim se ne radi ništa
loše - mnogi programi menjaju direktno EXE fajl, pa može i taj. To što
se samouništi je lopovov problem. Naravno ovo sve po random funkciji
koja ne bi trebala da se spušta ispod odnosa 1/3 (u 33% slučajeva se
samouništi). Pa onda dodaj u onih 67% malo lažnih ili nemogućih
rezultata, pa neću da radim i slično.
No nije problem u tome, najlakši deo je napraviti štetu. Mnogo teži
(nemoguć?) deo je napraviti pouzdanu zaštitu.
razno.450kriss,
˙˙ U danasnje vreme upotrebljivost ovakvih programa je skoro
˙˙ beskorisna...
Zavisi, zaista zavisi. Za nekog ko _zna_ za takve programe i ko ume da
napiše _solidnu_ zaštitu, jeste. Za mnoge, mnoge koji to rade laički
misleći da su iskopali Veliki Kanjon nije. Baveći se virusima, shvatio
sam jedno - dokle god bude bilo komjutera, biće i boot virusa koji su
stvar prošlosti, i to već daleke (da ne kažem da je sramota ako se
uvuče neki boot virus ;). Zašto? Zato što će uvek biti novih ljudi
koji pojma neće imati, zato što će se na nekoj zagubljenoj disketi
pojaviti mikelanđelo, i zato što će to biti butabilna disketa sa nekim
specifičnim autoexec-om. E tako će još uvek biti ljudi koji će
podmetati 'format c:' u program i misliće da su taj deo zaštitili.
Zato chk4bomb i slične programe nikako ne bacajte - vršiće još oni
posao dokle god je DOS-a. :)
razno.451cnenad,
ŁŁŁ Sto se tice zastita, mislim da je najbezbolnija hardverska zastita.
Kako kad, ali zamisli sad za jedno 10 programa kobasicu iza kućišta računara
od HARD LOCK-ova ? Dalje ispostavlja se da ti HL-ovi prave velike probleme,
ili ne radi štampač, ili ne radi drugi HL. Veoma je mutna situacija oko
ovoga.
Uostalom, što bi ja još bio prinuđen da kačim tamo neke kutijice ?
Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su potrebni
HL-ovi pa su se opet pojavile razbijene verzije.
razno.452mdrazic,
> 1. Sam ga generise algoritmom koji je ugradjen u program.
> 2. Koristi vec gotov kljuc koji se nalazi kodu samog programa dakle nema
> algoritma za generisanje ali kljuc postoji.
> 3. Klijent unosi kljuc svaki put pri pokretanju programa.
> 4. Kljuc se nalazi u posebnom fajlu.
>
> U sva 4 slucaja kljuc postoji! na toj masini jer program RADI!
> Pozdrav! ŠAĆ
Da pojednostavim proces do kraja: recimo samo da čitam neke delove
memorije koji su recimo jedinstveni za mašinu (nije samo to, ali
zamislite da je tako). Kombinacijom tih podataka i malo dužeg
ključa koji je na disku zapisan (može se lako videti) dobijaš
nekim algoritmom nalik na razvlačenje lisnatog testa novi ključ
koji se ustvari koristi za dekodiranje. Onaj prvi ljuč na disku
menjaš za razne aplikacije/instalacije tako što ga generišeš
posebnim programom koji koristi (iste kao gore) podatke sa mašine
i neki tvoj interni ključ da znaš kojoj implementaciji pripada.
Šta ti možeš otkriti: ključ na disku nije tajna (K1), kodirani podaci
koji se dekodiraju (P1) imaš u formi đubreta na ekranu, nije teško ni
pohvarati šta se sa mašine čita (K2). Na instaliranoj mašini vidiš
i šta treba da se dobije (P2). P2 se dobija tako što prvo K1 i K2
daju u kombinaciji K3 kojim se dekodira P1 u P2. Recimo otkriješ i
K3. Tvoj je zadatak na drugoj mašini da nekako iščitaš K2 na način
kako ja to radim (nije veeliki problem) i da otkriješ: šta da uzmem
za K1 da bih za tuce-dva raznih P1 dobio opet odgovarajuće P2.
Algoritam za prelaz K1+K2-->K3 može čak i da ti je poznat (a nije)
pa opet da ne znaš da rešiš problem.
Milan
razno.453evlad,
>> No nije problem u tome, najlakši deo je napraviti štetu. Mnogo teži
>> (nemoguć?) deo je napraviti pouzdanu zaštitu.
Stvarno pouzdano je HardLock sa PAL-om ...
Sve ostalo se može 'razvaliti' pre ili posle ...
E sad se svodi na ono: Da li se isplati razbijati ?
Odnos uloženog vremena i živaca kroz novčanu dobit i ličnu satisfakciju !
Naši zakoni se menjaju vrlo često (knjigovodstveni programi) tako da dok
razbiješ jednu verziju izađe druga itd ... Jedino ako autor koristi uvek
istu zaštitu onda je lako ...
Lično više volim da 'njuškam' po programu da bih nešto naučio ...
Shvatite ovo kao jedno neutralno razmišljanje. žinjenica je da treba program
zaštiti, bez da pravi štetu ! (kojekava formatizovanja brisanja ...)
Izbaciš kopirajt poruku i pustiš ga da falično radi sa napomenom da ima
grešaka, i ukoliko kupac želi ispravnu verziju nek zove tel ... traži ....
To je najpoštenije i prema kupcu i prema hakeru. Lično postavim nekoliko
flag-ova, pa gde se zalomi ... Svaki put na drugo mesto ... Najviše mi se
sviđa kad izađe iz aplikacije i ostavim mu poruku:
Sve što ste danas radili ima sitne greške ...
(inače program se sasvim normalno ponašao O:)
razno.454ognjen,
)-> Za korisnika koji koristi takav softver, najveca steta je ako
)-> su mu pogresni podaci. Za to je sam odgovoran.
Bolje je da ipak keze 'Necu da radim sa tobom, kupio si me kod
ilegalaca'. Jer, ako neki posten knjigovodac kupi softver kod
nekog preprodaca, misleci da je sve legalno placeno 10 din, i
program mu radi pogresno, on ce pogledati ko je autor, i njegove
pregrame ce izbegavati i praviti im anti-reklamu.
razno.455mdrazic,
> Kako uspesno zastiti softver koji radi pod mrezom. Stavljati hard lock
> na svaku radnu stanicu, ili uopste vezati da radi na odredjenoj stanici,
> nije resenje.
Jedna je mogućnost da znaš na kom si serveru i to kontrolišeš. Druga je
mogućnost da ispituješ svaku stanicu i/ili mrežnu karticu. Treća je
mogućnost da im podeliš 50 hard-lockova. žetvrta mogućnost je da ako pišeš
softver koji nikom drugom ne treba ili je malo potencijalnih korisnika,
zaštita ti i ne treba. Peta mogućnost je da prodaš paket sa svim pravima
na dalju prodaju za veće pare (kao 4dos Nortonu) pa posle izdaš 'novu
verziju'.
Treba nekako vezati mušterije održavanjem softvera koje može raditi samo
onaj ko poznaje projekt.
Milan
razno.456mdrazic,
> da zapomaže kako je program iskopiran? Zar nije daleko lukavije samo
> da mrdne koji svič kako bi ubuduće program po _malo_ za*ebuckavao?
recimo umesto seek da počne da koristi moćnu komandu locate :)))
Milan
razno.457mdrazic,
> žekaj, bre, poenta je da potencijalni kupac ukapira da MORA da ti dođe i
> ostavi novce, a ne da gubiš vreme nadigravajući se sa hakerom.
Da je hteo, ostavio bi novce odmah u zamenu za miran san i održavanje.
A sa hakerom gubi vreme on, a ne ti.
> Mislim da je idealna stvar sredina, odn. da pravi opisane greškice ali da
> pritom povremeno kaže "alooo, zato što sam ilegalan zato sam i bugovit",
> ili slično, uglavnom da čovek ukapira da se pomenute greškice ne dešavaju
> zato što je program bugovit, već da tako treba ;)
Ili, program registruje da je 'nešto trulo u državi Danskoj', nastavi da
radi ali pri sledećim startovanjima paketa prvo izlista da je u nekom od
ranijih seansi otkrio nešto strašno, što neizostavno zahteva intervenciju
stručnog lica, pljuneš neki petocifreni kod greške i obaveštenje da se
ne garantuje dalji korektan rad paketa. Ono registrovanje 'truleži' ide
po nekom rnd. momentu da se hakeri malo načekaju.
Milan
razno.458dejanr,
>> Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su potrebni HL-ovi
Samo za evropske verzije. U Americi su probali da "uvale" ACAD sa dongle-om,
i na to je valjda IEEE rekao da takve programe neće uopšte da uzme u
razmatranje, a kamoli da preporuči svojim članovima. Potom se munjevito
pojavio nezaštićeni ACAD.
Uzgred, dongle nije savršena zaštita zato što se obično "kalemi" na program.
Ljudi napišu program, onda od nekoga kupe dongle i prateće biblioteke i
nekako ih ulinkuju, najčešće "površinski". Zato se to posle lako uklanja.
Ako bi neko u startu pisao program tako da bude zaštićen dongle-om, naročito
nekim novijim koji može da procesira podatke, bilo bi jako teško razbiti
zaštitu. Naravno, ne nemoguće, ali jako teško.
Lično mislim da je sasvim dovoljna neka zaštita koja će da spreči da
disketa prekopirana sa DISKCOPY ili COPYIIPC bude operativna. Dalje se
truditi nema svrhe - 99% potencijalnih pirata biće zaustavljeno, a onaj
1% koji ume da razbije neku elementarnu zaštitu (ili da nađe nekoga ko
bi to uradio za njih) verovatno će razbiti i neku znatno složeniju.
razno.459bceklic,
> Zavisi, zaista zavisi. Za nekog ko _zna_ za takve programe i ko
> 'format c:' u program i mislice da su taj deo zastitili. Zato
> chk4bomb i slicne programe nikako ne bacajte - vrsice jos oni
> posao dokle god je DOS-a. :)
I najgori pisac trojanca zna da svoje 'delo' kompresuje nekim od
izvrsnih kompresora i po potrebi zastiti nekim od SW programa.
Ovo dovodi do neupotrebljivosti programa kao sto je cjk4bomb.
Na to sam mislio...:)
Naravno to ni u kom slucaju ne znaci da ovakve programe ne treba
koristiti. Naprotiv, pokazalo se da su moderni pisci trojanaca
lose obradili tematiku pa je njihove proizvode zbog toga moguce
detektovati.
Pozdrav!
razno.460bceklic,
> Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su
> potrebni HL-ovi pa su se opet pojavile razbijene verzije.
Obican patcher po izvrsnom fajlu i hard lock puca (nazalost).
Primeri za to su gore navedeni programi...
POzdrav!
razno.461bceklic,
> Sta ti mozes otkriti: kljuc na disku nije tajna (K1), kodirani
> podaci koji se dekodiraju (P1) imas u formi dubreta na ekranu,
> nije tesko ni pohvarati sta se sa masine cita (K2). Na
> instaliranoj masini vidis i sta treba da se dobije (P2). P2 se
> dobija tako sto prvo K1 i K2 daju u kombinaciji K3 kojim se
> dekodira P1 u P2. Recimo otkrijes i K3. Tvoj je zadatak na
> drugoj masini da nekako iscitas K2 na nacin kako ja to radim
> (nije veeliki problem) i da otkrijes: sta da uzmem za K1 da bih
> za tuce-dva raznih P1 dobio opet odgovarajuce P2. Algoritam za
> prelaz K1+K2-->K3 moze cak i da ti je poznat (a nije) pa opet
> da ne znas da resis problem.
Na masini na kojoj je program instaliran mogu da dodjem do:
K1,K2,(naravno i K3 ako se poznaju prva dva imam i K3)
P1 (normalno..)
P2 (DOBIJA SE POSREDNO...)
Dakle mogu da dodjem do svega...(O tome sam ti govorio u prethodnoj poruci)
Dakle posedujem sve sto mi je potrebno da program uspesno radi na
toj masini. E sad, cini mi se da ti hoces da me pitas kako cu naterati
taj isti program da radi na bilo kojoj masini?
Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi na bilo
kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi ono za sta je
predvidjen vec sasvim suprotne stvari.
Sam algoritam je sasvim dobar ali je u potpunosti bezvredan ako ja mogu
da pridjem tvom kodu. Ovo je bio nedostatak svih zastita na koje sam do
sada nailazio. PC GUARD pruza i jednu i drugu zastitu.
Pozdrav!
razno.462cira,
Ja sam jedan od tih za "dlaku", ali i onako po propozicijama ne bih
mogao da ucestvujem (samo oni koji su presli polovinu studija imaju
pravo ucesca, i to samo dva puta). Nasa ekipa je upala u gornju polovinu
vecinom zbog neodgovarajuceg test primera, tako da je prva bila ekipa
iz Ukrajine (valjda). Najtezi zadatak je bio :
Dato je m grana i n cvorova. Naci takav raspored grana i cvorova da
zbir kvadrata stepena cvorova bude maksimalan (stepen cvora je broj
grana koji ulazi u cvor). Na takmicenju su provaljene dve metode, koje
je (za najbolje resenje) potrebno udruziti i uzeti najbolji rezultat.
Nasi su uzeli samo drugu metodu (mada su otkrili i prvu), a test primer
je bio namesten za prvi postupak.
Zalim sto zadatak nisam bolje definisao "al' i ja sam ga tek onomad cuo".
razno.463obrada,
> Stvarno pouzdano je HardLock sa PAL-om ...
> Sve ostalo se moze 'razvaliti' pre ili posle ...
Ali obavezno bar PAL sa registrima. 16L8 se ili slicni se cas posla izvrti
i moze se zameniti ovbcinim EPROM-om, s obzirom na namenu.
razno.464obrada,
> Licno mislim da je sasvim dovoljna neka zastita koja ce da spreci da
> disketa prekopirana sa DISKCOPY ili COPYIIPC bude operativna.
Tu je problem ako se osteti originalna instalaciona disketa. Onda
korisniku ne omogucavas da rezervne kopije originalnih disketa.
Sve to nije problem ako je korisnik u tvojoj blizini, ali ako je malo dalje
od tebe, onda moras da mu saljes diskete ili a ides do njega da se
uveris da li su diskete stvarno neispravne.
U principu, nije lose zastiti instaliran softver, tako da ga ne vredi
uzimati sa harda.
Pitanje zastite i stepena zastite je stvar konpromisa:
1. Koliko je program upotrebljiv za siru publiku (da li je pozeljno
zastititi)
2. Komfora i sigurnosti rada korisnika sa zasticenim softverom
3. Cene razvoja zastite, kao i odnosa cene prema zasticenom programu
Mislim da je najbolja zastita svest korisnika, koja ipak postoji kod onih
koji se ozbiljno bave poslom za koji su narucili program. Uostalom, ponekad
i nije lose da ukradeni program radi makar kao demo program. Neka vrsta
besplatne reklame.
Piratske vezijame domaceg softvera (pre svega knjigovodstvenog),
uglavnom koriste (od kojih ozbiljno rade) ljudi koji pocinju sa poslom.
Imaju relativno velike izdatke za racunar, stampac, pa jos i program.
Medjutim, vremenom...
Valjda ce doci i taj dan.
Dragan
razno.465obrada,
> Nema potrebe, dosta je da se uzme neki od industrijskih procesora
> koji imaju na sebi EPROM. Vecina takvih procesora danas ima
> mogucnost da se, po upisu softvera, "sprzi" nekakav interni
> osigurac, i vise od spolja ne moze da se procita upisani softver.
I jos ako procesor ili neki PLD obavlja neke operacije (sabiranje...)
onda je zastita teska za razbijanje. Mnogo je lakse napraviti HL, nego
program koji zaobilazi zastitu.
Mali problem je sto te operacije rade sporije, ali ako se koriste povremeno
onda je to zanemarljivo usporenje.
Jedino ostaje problem prevelikog broja HL-ova.
razno.466max.headroom,
> u platama prebaciš nekih 200 dinara od Pere Miki, pa da
> vidiš štete koju papanu nisi ti napravio veš Pera (još
> kada bi znao koji su jači tipovi u
Princip: uporediš datume i aktiviraš svič mesec dana pred kraj
poslovne godine. Onda svi reporti počnu da izbacuju poruku "Plati
softver, pa će i reporti biti OK" umesto podataka. žovek zna šta mu je
raditi u takvom slučaju: ili plati i nastavi sa radom, ili ne plati pa
mora da juri novi program da bi uneo podatke i odštampao potrebno.
razno.467mdrazic,
> Dakle posedujem sve sto mi je potrebno da program uspesno radi na
> toj masini. E sad, cini mi se da ti hoces da me pitas kako cu naterati
> taj isti program da radi na bilo kojoj masini?
>
> Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi na bilo
> kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi ono za sta je
> predvidjen vec sasvim suprotne stvari.
Ako će da radi baš suprotne stvari, zaštita je bila uspešna :)
Nego, problem ti je u tome što se SVE procedure iz menija startuju sa
samo jednog mesta pomoću makro operatora u Clipperu (zamisli ga kao
run-time prevodilac). Na tom jednom mestu, sa jednim ključem koji
nažalost ne znaš, treba 20tak raznih kodiranih imena procedura
dekodirati u nešto što prevodilac razume. Baš zbog ovog uskog grla
je problem patch-ovati program. Šta patchovati? Znači problem se
svodi na otkrivaje ključa (generator nije u programu) koji še
više (poznatih) đubreta dekodirati u isti broj upotrebljivih imena
procedura.
> Sam algoritam je sasvim dobar ali je u potpunosti bezvredan ako ja mogu
> da pridjem tvom kodu. Ovo je bio nedostatak svih zastita na koje sam do
žak da ti i dam source (samo da brže zaključiš kako program radi, ne da
menjaš sistem pozivanja procedura, pa prevedeš) gornji problem ti ostaje
nerešen pošto je generisanje ključa na drugom mestu.
Milan
razno.468spantic,
> pravo ucesca, i to samo dva puta). Nasa ekipa je upala u gornju polovinu
> vecinom zbog neodgovarajuceg test primera, tako da je prva bila ekipa
To "gornja polovina" je koje mesto? :)
razno.469jkpbvk,
Dali neko zna kako ubaciti gif,pcx ili bilo koji tip formata slike u jedan
exe fajl,znaci recimo napraviti jednostavan program koji bi prikazao sliku
koja bi bila u samom fajlu a ne ucitana iz drugog fajla.
razno.470andrejt,
__> Dali neko zna kako ubaciti gif,pcx ili bilo koji tip formata slike u
__> jedan exe fajl,znaci recimo napraviti jednostavan program koji bi
__> prikazao sliku koja bi bila u samom fajlu a ne ucitana iz drugog fajla.
Koristiti neku od verzija Graphics Workshopa :)
razno.471bceklic,
>> Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi
>> na bilo kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi
>> ono za sta je predvidjen vec sasvim suprotne stvari.
>
> Ako ce da radi bas suprotne stvari, zastita je bila uspesna :)
Ha, razumeli smo se :)
Naravno neke stvari bi bile eliminisane neke dodate itd. sve u cilju
optimizacije koda i brzeg rada, zastita je uspesna sve dok radi...:)
> Nego, problem ti je u tome sto se SVE procedure iz menija
> startuju sa samo jednog mesta pomocu makro operatora u Clipperu
> (zamisli ga kao run-time prevodilac). Na tom jednom mestu, sa
> jednim kljucem koji nazalost ne znas, treba 20tak raznih
> kodiranih imena procedura dekodirati u nesto sto prevodilac
> razume. Bas zbog ovog uskog grla je problem patch-ovati
> program. Sta patchovati? Znaci problem se svodi na otkrivaje
> kljuca (generator nije u programu) koji se vise (poznatih)
> dubreta dekodirati u isti broj upotrebljivih imena procedura.
Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi dekryptovanje
imena procedura a po zavrsetku rada pozvane procedure ponovo kryptuje
nazive procedura da pri ponovnom pozivu makroa ne bi dobio pocetno
djubre ukoliko postoji samo jedna kopija naziva procedura u memoriji.
Sve ovo za sam proces razbijanja zastite i nije toliko bitno.
Kljuc na masini na kojoj program radi nije problem otkriti, posle
toga se pristupa sredjivanju samog programa, bilo da se otkriju
dekriptovani nazivi procedura a zatim patchuju preko starih
(kryptovanih) i u samom programu iskljuci procedura za dekryptovanje
naziva, bilo da se primeni neki drugi nacin, zastita pada...
> Cak da ti i dam source (samo da brze zakljucis kako program
> radi, ne da menjas sistem pozivanja procedura, pa prevedes)
> gornji problem ti ostaje neresen posto je generisanje kljuca na
> drugom mestu.
Kao sto rekoh vec ranije sam algoritam za generisanje kljuca nije
ni potreban. Potreban je samo jedan kljuc za verziju koja radi
a potom..
Pozdrav...
razno.472sslavko,
>> Tu je problem ako se osteti originalna instalaciona
>> disketa. Onda korisniku ne omogucavas da rezervne kopije
>> originalnih disketa.
A da li Microsoft vodi računa o tome šta će se desiti ako oštetiš
originalne diskete? Oni doduše nemaju takvih zaštita ali mislim da
to ide isključivo na dušu korisniku. Uostalom on će taj program
instalirati jednom i sledeći put, eventualno, u slučaju havarije diska
ili promene diska-računara. A u međuvremenu neka disketu ne drži u
frižideru i sl.
razno.473maksa,
>> A da li Microsoft vodi računa o tome šta će se desiti ako
>> oštetiš originalne diskete?
Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i
eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa.
razno.475cnenad,
ŁŁŁ Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i
ŁŁŁ eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa.
I da se sa kopija izvrši instalacija ;)
razno.476mdrazic,
> Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi dekryptovanje
> imena procedura a po zavrsetku rada pozvane procedure ponovo kryptuje
> nazive procedura da pri ponovnom pozivu makroa ne bi dobio pocetno
> djubre ukoliko postoji samo jedna kopija naziva procedura u memoriji.
Nije tako. Makro samo startuje dekriptovanu proceduru, a ako nije
dobro dekriptovano startuje nepostojeću proceduru i tras. Poenta i
jeste u tome što je ovde usko grlo koje startuje sve procedure i
što tu nema nikakvih if-ova.
Milan
razno.477maksa,
>> ŁŁŁ Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i
>> ŁŁŁ eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa.
>>
>> I da se sa kopija izvrši instalacija ;)
E, da, i to. ;)
razno.479bceklic,
>> Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi
>> dekryptovanje imena procedura a po zavrsetku rada pozvane
>> procedure ponovo kryptuje nazive procedura da pri ponovnom
>> pozivu makroa ne bi dobio pocetno djubre ukoliko postoji samo
> jedna kopija naziva procedura u memoriji.
>
> Nije tako. Makro samo startuje dekriptovanu proceduru, a ako
> nije dobro dekriptovano startuje nepostojecu proceduru i tras.
> Poenta i jeste u tome sto je ovde usko grlo koje startuje sve
> procedure i sto tu nema nikakvih if-ova.
Nisam ni ja bas Ljubisa Trgovcevic...;)
Poznato mi je da Clipper vrsi prevod macroa u toku izvodjena programa
i ono je bila moja pretpostavka na osnovu podataka koje si izneo.
Ovo je jos jednostavniji slucaj.
Dakle sam makro nije nikakav problem i ne treba ga dirati. Treba mu
samo obezbediti ispravnu (tacno dekryptovanu) listu procedura i sve ce
raditi kako treba. O tome da je do ove liste lako doci na masini na kojoj
program radi vec sam govorio pa da se ne ponovljam.
POzdrav!
razno.480valeksa,
Imam jednu molbu.
Imam fajl u kome su numeričke vrednosti koje odgovaraju intenzitetu
osvetljenja skenirane tačke na papiru. Treba mi program ili bilo
kakva informacija, kojim ovaj niz tačaka pretvaram u bilo koji
standardni grafički format.
Duzina jedne linije je 1200 bytes (1 byte po pixelu).
Pozdrav.
razno.481mdave,
Subject: Free Compilers
Last-modified: 1994/11/16
Version: 7.0
-------------------------------------------------------------------------------
Catalog of Free Compilers and Interpreters.
-------------------------------------------------------------------------------
Copyright (c) 1993, 1994, David Muir Sharnoff, All Rights Reserved
Copyright (c) 1994, Steven Allen Robenalt, All Rights Reserved
This list catalogues freely available software for language tools, which
includes the following: compilers, compiler generators, interpreters,
translators, important libraries, assemblers, etc. -- things whose user
interface is a language. Natural language processing tools may also
be included.
compiler.ziprazno.482mdave,
Subject: Modula-2 FAQ
Last-modified: 1994/11/17
Version: 1.10
Originally-By: mgallo@iptech.com (Mike Gallo)
Maintained-By: randy@psg.com (Randy Bush)
Copyright 1992-4, M Gallo and R Bush. All rights reserved. May be
distributed for free only in toto, including this notice.
CONTENT
1) What is comp.lang.modula2?
2) What is Modula-2?
3) What about Modula-2 standardization?
4) What are Oberon and Oberon-2?
5) What about Modula-3, Object Oberon, and Seneca?
6) Where can I find implementations of Modula-2?
7) Where can I find implementations of Oberon[-2]?
8) Where can I find interesting libraries and sources?
9) Some popular FTP sites
mod-2.ziprazno.483mdave,
Newsgroups:
comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix.
programmer,comp.programming
From: tomas@softwell.se
Subject: Re: Animals V1.00 - AI program that guesses the animals player has
thou
ght of!
Message-ID: <1994Nov16.121216.425@softwell.se>
Organization: SoftWell AB
References: <392q8j$nrh@oak63.doc.ic.ac.uk>
<GENE.94Nov7131023@insti.physics.sun
ysb.edu> <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk>
Date: Wed, 16 Nov 1994 12:12:16 GMT
Lines: 28
In article <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> csusb@csv.warwick.ac.uk (Jules
) writes:
>In article <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sunysb.edu>,
> gene@insti.physics.sunysb.edu (Eugene Tyurin) writes:
>>>>> "PB" == Predrag Bjelanovic <pb1@doc.ic.ac.uk> writes:
>>
>> PB> It's a (small) attempt on A(rtificial)(un)I(nteligence) -
>> PB> the computer tries to guess an animal the player has thought
>> PB> of, by asking yes/no type of questions.
>>
>>What? You wrote it in Pascal? Should have used Lisp instead (as I
>>did when I wrote it).
>>--
>
>If you can find a copy, there is a version of it in BASIC in the back of the
>Sinclair ZX Spectrum user's manual.
>Now that's ancient history for you...
>
I think this program has been written in several flavors. I have written
it in: BASIC, from a Creative Computing book, just to get it running; C,
while learning C; C with a tree structured database; C with database on
disk using record-locking to making it multi-user; client-server in C
using Unix System V IPC; client-server in C using UDP.
--
Tomas Ruden, tomas@softwell.se | Opinions expressed above are my
SoftWell AB, Box 47007, 100 74 Stockholm | own and is not necessarily shared
SWEDEN | by SoftWell AB.
ph: +46 8 19 52 90, fax: +46 8 19 52 53 | "For a nice date: call strftime(3C)"
razno.484mdave,
From: ichudov@wiltel.com (Igor Chudov)
Newsgroups:
comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix.
programmer,comp.programming
Subject: Re: Animals V1.00 - AI program that guesses the animals player has
thou
ght of!
Followup-To:
comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix
.programmer,comp.programming
Date: 16 Nov 1994 15:43:37 GMT
Organization: WilTel
Lines: 32
Message-ID: <3ad9b9$a1u@gateway.wiltel.com>
References: <392q8j$nrh@oak63.doc.ic.ac.uk>
<GENE.94Nov7131023@insti.physics.sun
ysb.edu> <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk>
<1994Nov16.121216.425@softwell.se
>
Reply-To: igor_chudov@wiltel.com (Igor Chudov)
X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL2]
tomas@softwell.se wrote:
: In article <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> csusb@csv.warwick.ac.uk (Jul
es) writes:
: >In article <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sunysb.edu>,
: > gene@insti.physics.sunysb.edu (Eugene Tyurin) writes:
: >>>>> "PB" == Predrag Bjelanovic <pb1@doc.ic.ac.uk> writes:
: >>
: >> PB> It's a (small) attempt on A(rtificial)(un)I(nteligence) -
: >> PB> the computer tries to guess an animal the player has thought
: >> PB> of, by asking yes/no type of questions.
: >>
: >>What? You wrote it in Pascal? Should have used Lisp instead (as I
: >>did when I wrote it).
: I think this program has been written in several flavors. I have written
: it in: BASIC, from a Creative Computing book, just to get it running; C,
: while learning C; C with a tree structured database; C with database on
: disk using record-locking to making it multi-user; client-server in C
: using Unix System V IPC; client-server in C using UDP.
I wrote it in the special dialog language for which I wrote a compiler (to
test the compiler:), and also in C to make use of my own user interface
library.
Isn't the idea of this program great? It is so simple and so much fun....
----------------------------------------------------------------------------
Igor Chudov, Resource Solutions Intl office (918)588-2309
Consultant, for WilTel. home (918)585-5862
E-mail: igor_chudov@wiltel.com
http://m-net.arbornet.org/~ichudov
1819 South Jackson #32-P Tulsa OK 74107
f u cn rd ths, u cn gt a gd jb n cmptr prgrmmng.
razno.485mdave,
From: thant@ahclem.rd.wdi.disney.com (Thant Tessman)
Newsgroups:
comp.lang.misc,comp.lang.perl,comp.lang.scheme,comp.lang.tcl,comp.la
ng.python
Subject: Re: What language would you use?
Date: 18 Nov 1994 00:21:14 GMT
Organization: WDI
Lines: 21
Message-ID: <3ags1qINNhtt@ford.is.wdi.disney.com>
References: <39b7ha$j9v@zeno.nscf.org>
<JGOODSEN.94Nov10173231@trinidad.radsoft.
com> <id.L6NE1.1W5@nmti.com> <3a68n9$15j@avocado.pc.helsinki.fi>
<3aagv3$pcp@jab
ba.cybernetics.net>
In article <3aagv3$pcp@jabba.cybernetics.net>, ckp@cybernetics.net
writes:
> I've been taking a stab at some class libraries, to try to make some
> of the interesting software around more reusable. Before I put in
> too much effort, I would like to make sure that C++ is not a stupid
> choice for doing it. [...]
C++ is often the correct decision, but the factors that go into a
decision leading to the adoption of C++ are usually driven by politics
and/or the market (and/or ignorance), not by anything inherently
recommendable about C++.
If your concern is packagability alone, I think the designers of SML
and its functors had the best grasp of the issues I've seen. I'm told
Modula-3 is good that way too (and Modula-3 is more OO-ish than SML),
but I don't have any experience with it myself. The designers of
Dylan have also expressed their intent to facilitate modular software.
thant
------------------------------
razno.486mdave,
Newsgroups: comp.lang.misc
From: howardp@aston.ac.uk (P HOWARD)
Subject: Your perfect language.
Message-ID: <CzHD3v.Kon@aston.ac.uk>
Sender: usenet@aston.ac.uk
Reply-To: howardp@aston.ac.uk
Organization: Aston University
Date: Fri, 18 Nov 1994 20:33:31 GMT
Lines: 41
I've been avidly following this newsgroup for some time, and have noted
with interest the conversation about language syntaxes. Well, these are
really nothing more than quibbles (IMHO). So I ask this: what would you
like to see in your dream programming language? I'm not just talking about
minor syntactic points (though syntax plays a part, of course). I'm talking
about semantic concepts as well. So, it's an open question - what do you
say? What groundbreaking idea do you feel has been left out of the languages
you use, and might do better to include it? Be as theoretical (or otherwise)
as you like. Any programming paradigm: procedural, functional, logic,
object-oriented. What are your proposals?
If you like, post your own ideas, perhaps as an extension to a language you
know. Even include some supporting syntax features, perhaps.
Here's one from me: why do languages hold all their variables in main memory?
Variables held on disk, but behaving in an identical manner to ordinary
variables - anything from a single integer to an enormous array of records
(ie a database!). This would remove the need for clumsy IO routines that
simulate the same effect. I should say that this idea isn't mine - it's due
to D.A. Watt in "Programming Language Concepts and Paradigms."
Well, it's just an idea, and not fully developed. There needs to be a way
to declare such variables, or to declare that this program will access a
variable that is already existing. And then there's the mutual exclusion
problem if you're multitasking.
What are your thoughts, people?
---
=========================================================================
..Paul Howard, Computing Science, Aston University, Birmingham, ENGLAND. .
..Internet: howardp@aston.ac.uk .
-------------------------------------------------------------------------
..The opinions expressed in this message are my own, unless something's .
..happening that I don't know about... .
-------------------------------------------------------------------------
.. computer::sanity->insanity->total_despair .
.. || Internally defined... .
=========================================================================
razno.487mdave,
POPL '95 Advance Program
22nd Annual ACM SIGACT-SIGPLAN
Symposium on
PRINCIPLES OF PROGRAMMING LANGUAGES (tm)
San Francisco, California
22-25 January 1995
Sponsored by ACM SIGPLAN and SIGACT
........
Pročitajte...ima i pozivnica. ;)
popl.ziprazno.488djelovic,
> 13.481 razno mdave 25.11.Pet 18:41 compiler.zip
> 13.482 razno mdave 25.11.Pet 18:41 mod-2.zip
> 13.483 razno mdave 25.11.Pet 18:41
> 13.484 razno mdave 25.11.Pet 18:42
> 13.485 razno mdave 25.11.Pet 18:42
> 13.486 razno mdave 25.11.Pet 18:42
> 13.487 razno mdave 25.11.Pet 18:42 popl.zip
Hvala na zanimljivim prilozima. Mogu li samo da zamolim da sledeci put
kada ih ostavljas skines zaglavlje i potpis sa svake poruke? Tako ce u porukama
biti mnogo manje "suma", pa ce biti lakse za citanje.
razno.489jkpbvk,
Pitah pre jedno mesec dana ali ajde jos jednom,
dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl.
Koje su to biblioteke (ako ih ima),isto tako me zanima i za muziku.
Primera ima mnogo,najcesce demoa i raznih trainera za igre gde se u jednom
fajlu mogu videti i flicovi,moduli,gifovi .. , znaci moguce je.
Ima na sezamu biblioteka za C za rad sa gifovima,ako neko zna dali je
moguce sa njom uraditi to zamolio bih ga da pomogne.
razno.490omega,
Ţ dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl.
Hint: BGIOBJ
razno.491vitez.koja,
#=> Ţ dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u
#=> jedan exe fajl.
#=>
#=> Hint: BGIOBJ
Hint: ne valja ti hint.
Kao što je već nţN puta rečeno, na kraj .exe fajla može se
upisati bilo šta, i ti podaci se kasnije mogu koristiti.
Postoji i drugi način (BC), a to je binobj, koji će bilo šta
(tekst, sliku, arhivu, ...) prevesti u .obj modul koji se
uključuje u tvoj program prilikom linkovanja, čime se omogućava
da podacima pristupiš direktno iz programa preko labele, umesto
da ih 'ručno' čitaš iz fajla.
Ovo drugo rešenje je za male količine podataka lepo i elegantno,
ali ako imaš npr. tekst od 1 MB koji hoćeš da ubaciš u .exe fajl
nije upotrebljivo.
E, da. bgiobj služi za ubacivanje BGI objekata (drajveri,
fontovi, ?) u izvršni fajl.
razno.492omega,
Ţ#=> Hint: BGIOBJ
Ţ
Ţ Hint: ne valja ti hint.
Ne bih bas rekao. Ja sa tim radim stalno i funkcionise.
Ţ Postoji i drugi nacin (BC), a to je binobj, koji ce bilo sta
U BC-u NE postoji binobj. Samo u BP-u.
Ţ E, da. bgiobj sluzi za ubacivanje BGI objekata (drajveri,
Ţ fontovi, ?) u izvrsni fajl.
I nista drugo ne moze da se ubaci? Vazi ako ti tako kazes.....NOT :>
razno.493jkpbvk,
>< Kao sto je vec nţN puta receno, na kraj .exe fajla moze se
>< upisati bilo sta, i ti podaci se kasnije mogu koristiti.
Bojim se da te nisam dobro razumeo,znaci uzmem neki exe fajl,
editujem ga,ubacim mu na kraj fajla sta god hocu i pozovem
taj deo kad hocu.
Kako ?? :))
>< Postoji i drugi nacin (BC), a to je binobj, koji ce bilo sta
>< (tekst, sliku, arhivu, ...) prevesti u .obj modul koji se
>< ukljucuje u tvoj program prilikom linkovanja, cime se omogucava
>< da podacima pristupis direktno iz programa preko labele, umesto
>< da ih 'rucno' citas iz fajla.
To mi vec zvuci logicnije samo sto malopre probah sa par bmp-ova i
pcx-ova i nista,u kom formatu treba da bude slika da bi je bgiobj
progutao.
razno.494vision,
>> Pitah pre jedno mesec dana ali ajde jos jednom,
>> dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl.
>> Koje su to biblioteke (ako ih ima),isto tako me zanima i za muziku.
HI :). Ja bih prvo napravio .C za citanje grafickog formata i prebacivanje
istog file-a u ukran (ili u zvucnik :)), e zatim bih napravio drugi
program - takozvani instalacioni, on ce u stvari da pita koji file treba sa
kojim file-om da se ulinkuje :), npr: giflink ime.exe slika.gif. Ovaj program
bi mi radio sledece: Prvo program bi uzeo duzinu .exe file-a (4 byte-a),
iskopirao bi mi ceo file (.gif, .wav, ...) u .exe file, zatim u .exe file
bih na kraju upisao ona 4 byte-ova :).
E sada pre citanja sa file-a (iz programa ime.exe) znaci nemas vise
slika.gif vec argv[0], onda ides sa fseek(in, -4L, SEEK_END) i procitas ona 4
byte-a sa fread(&sz, 4, 1, in), onda ides sa fseek(in, sz, SEEK_SET) i tu ti je
pocetak slike.gif file-a.
P.S. Za neupucene :), sve ovo je na C-u :)).
Da ne bi ostalo sve ovo crno slovo na papiru (u comp-u ne bas :)), evo ti na
source za nesto ..... :)
inwavgif.ziprazno.495dejanr,
Kako se programira na sistemu koji ima malo memorije? NOVOSTI/microb 4.2834.
razno.496vision,
.LSP problem. Dali neko oce da mi kaze zasto primer 1. ne radi, a
drugi radi?? Ovo mi treba zbog crtanja npr. mreze sa while-om i promenljivom
<<i>>, ali izgleda "i" je kriva :).
///////////////////////////////////////////
(setq i 1)
(setq x1 '(i 0))
(setq y1 '(i 9))
(command "line" X1 Y1 "")
///////////////////////////////////////////
(setq x1 '(1 0))
(setq y1 '(1 9))
(command "line" X1 Y1 "")
///////////////////////////////////////////
razno.497superhik,
Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se
pravi probot!?
razno.498mjova,
> Kako se programira na sistemu koji ima malo memorije?
> NOVOSTI/microb 4.2834.
na 'kant' ;)
razno.499mboban,
**> Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se
**> pravi probot!?
Uff.. Ne znam tačno. Lupi LIST pascal /a/t i nađi gde je zakačen fajl
probots.arj pa dalje prati diskusiju...
razno.500spece,
HI
imam jedan problem
treba da uradim ozbiljnu bazu (ne preveliku, ali 'preciznu') -
radi se o katalogizaciji nekih umetnickih predmeta (kartoni sa
memo poljima, itd, sa dosta pretrazivanja i muzickim zeljama
tipa 'ako trazim ovo ili ono, hocu da nadjem i to...'). Polja
na kartonima ima nekih 30 komada. Program treba da radi na DOSu
pod mrezom. Ne zahteva se arhiviranje slika (samo tekstualnih
podataka). Ide se do brojke od maksimalno 10 000 komada
(rekorda). Baza bi bila staticna (samo pretrazivanje), malo
dodavanja.
Problem je to, sto bi to trebalo i naplatiti. Posto necu da
napravim damping cene ;) interesuje me koliko se moze
tu traziti od drustvene firme za neki takav posao? Dali da
covek trazi preduljam, i ako da, koliko % ?
e da, ponudu treba da dam sto hitnije...
razno.501nbatocanin,
Sveže vesti sa strane: moj prijatelj je u timu koji testira beta
verziju novog Microsoft proizvoda: Visual FoxPro! Po njegovim rečima,
radi se o izuzetnom proizvodu i (navodno) to Microsoft još uvek drži
u strogoj tajnosti. Novi Fox ima niz novosti, od kojih su
najznačajnije da je jezik drastično izmenjen. Postoji puna
implementacija OOP-a. Ono što se najviše svidelo mom prijatelju je
novi pristup bazi podataka. Sad se menja terminologija i uvodi se
pojam "table" koji je DBF datoteka i "database" koji predstavlja
skup tabela. Naime, sada pored standardnog USE/REPLACE pristupa,
postoji mogućnost definisanja "pogleda" koji se iz programa koriste
kao jedna tabela, a u stvari se sastoje iz više DBF tabela koje su
povezane relacijama. Takođe postoji mogućnost korišćenja trigera
prilikom raznih operacija sa bazom podataka. Na primer, triger
funkcija se aktivira prilikom upisa novog sloga u bazu, brisanja
postojećeg i sl.
razno.502duzle,
>**>
>**> Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se
>**> pravi probot!?
co jo pc.pr
co re 7.699 :) O.K. ?
razno.503vision,
Ima li ovde .LSP programera ???
razno.504pedjak,
Jes' da je bajato, ali možda može nekom biti interesantno..
--------------------
April 16, 1987
Microcom MNP Library
(Microsoft C Version)
This diskette contains code and documentation for an IBM
PC/compatible implementation of Class 2 of the MNP link
protocol. This is suitable for use with a Microsoft C
application using the small code/small data model.
See the programmer's manual, in file 'mnpc.doc', for
further details.
These files are in the public domain and may be copied,
distributed, etc. Note, however, that these materials are
made available by Microcom, Inc., on an 'as is' basis and,
while it is believed that the code here is a correct
implementation, Microcom does not warrant them to be error-
free or suitable for any particular purpose.
mnpc12.ziprazno.505dr.grba,
E, šta mi se danas desilo....
Zove me finansijski direktor da dođem u njegovu kancelariju...
A tamo došli tip i cura iz neke eminentne šklj beogradske firme i kaže mi da
ako firma kupi poslovni adresar njegove firme dobijam gratis program za
proveru kontrolnog broja žiro računa, pretvaranje starog žiro računa u
novi...
Prekidam ga i odgovaram:
- Znam o čemu se radi.
Pet sekundi dramska pauza...
- ...To je napravio Dejan Ristanović, ne znam da li ste čuli za njega.
- žuo sam.
- E, pa onda je možda moguće da znate šta on radi.
- Ja sam član Sezama.
Tip se preznojava. Ne dam mu da udahne. Nastavljam:
- Prošle godine sam sa kolegom izboksovao algoritam kontrolnog broja, pa
poslao na Sezam. Objavljeno je u "Računarima". Imam razvijenu rutinu.
(idem do kraja, baš da mu vidim facu) Od vas očekujem tantijemu za
distribuciju moje rutine (paz' ovo: "moje" (((: ), ali verujem da neću
videti ni konte za to.
Jadnik se toliko spleo i pocrveneo da mi ga je bilo žao... (((:
- Ali mi to ne prodajemo, mi to dajemo gratis, ko kupi adresar....
- Zar je adresar toliko neažuran da vam treba konverzija starih u nove žiro
račune? (već bih se smejao, ali smeje se cura koja je došla sa tipom (:,
pa mi žao da joj kvarim ugođaj) Koliko ste primeraka programa dosada
podelili?
Tada uleće direktor sa pitanjem o ceni i objašnjenjem da je konkurent bio
brži. Poslednji, očajnički argumenat:
- Ali mi ćemo štampati logotipe firmi svih kupaca, i to u boji!!!
Tada sam se pozdravio sa genijem i preporučio mu svoje usluge (((:
====================
Deki, je l' to stvarno tvoj program? (((:
razno.506duzle,
Tehnicke specifikacije Gravis Ultrasounda, njegovo programiranje, faq o
zvucnim karticama, soundex algoritam itd... Enjoy.
Ogi
sndspecs.arjrazno.507duzle,
Tekstovi o soundblaster programiranju. Mislim da je sada sve jasno, ne ?
:))
Ogi
razno.508duzle,
Sorry ako sam promasio conf., ali stvarno ne znam gde da ga stavim :). Radi
se o fajlu PCX2DXF.
Ogi
pcx2dxf.ziprazno.509djelovic,
Hvala na veoma zanimljivim prilozima!
razno.510evlad,
>> E, šta mi se danas desilo....
Što me nisi zvao da dođem, pa tek ondak da vidiš znojenja O;)
razno.511nebul,
> (setq i 1)
> (setq x1 '(i 0))
> (setq y1 '(i 9))
> (command "line" X1 Y1 "")
Izraz '(i 0) je navedena lista. AutoLisp ne vrsi vrednovanje
njenog sadrzaja. Zato prvi clan liste x1 vidi kao i, a ne
kao vrednost uz koju je ova promenljiva prikljucena. Ako se iz
komandne linije isproba:
Command:!i
1 <- vracena vrednost za promenljivu i
Command:!x1
(I 0) <- vraceno (I 0), a ne (1 0) za promenljivu x1
Kada se funkciji command kao prvi argument zada "line" onda je
drugi ili "", ili koordinata tacke. Ocigledno da x1 ovde nije
ispravan argument. Jedno od resenja jeste funkcija list.
(setq x1 (list i 0))
Ona formira listu (i 0). Evaluator ce prepoznati promenljivu i
u njoj i izvrsiti njeno vrednovanje.
Command:!x1
(1 0)
razno.512.marko.,
-->> povezane relacijama. Takode postoji mogucnost koriscenja trigera
-->> prilikom raznih operacija sa bazom podataka. Na primer, triger
-->> funkcija se aktivira prilikom upisa novog sloga u bazu, brisanja
-->> postojeceg i sl.
I jos malo, pa k'o ORACLE, bog te! :))
razno.513dejanr,
>> A tamo došli tip i cura iz neke eminentne šklj beogradske firme i kaže
>> mi da ako firma kupi poslovni adresar njegove firme dobijam gratis
>> program za proveru kontrolnog broja žiro računa, pretvaranje starog
>> žiro računa u novi...
Ako sam dobro razumeo, firma je IPC, inače sa priličnom tradicijom u
domenu poslovnih adresara. Već godinama (negde od 1987) sarađujem sa
njima (tj. radim softver za njihove potrebe). Naravno, od komercijalista
kojima je cilj da obilaze firme i prodaju što više primeraka knjiga i
programa se ne može očekivati da o svemu tome mnogo znaju :)
>> - Prošle godine sam sa kolegom izboksovao algoritam kontrolnog broja, pa
>> poslao na Sezam. Objavljeno je u "Računarima". Imam razvijenu rutinu.
>> (idem do kraja, baš da mu vidim facu) Od vas očekujem tantijemu za
>> distribuciju moje rutine (paz' ovo: "moje" (((: ), ali verujem da neću
>> videti ni konte za to.
He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije
kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika XXXXX-6XX-itd,
za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog zna zašto je donet,
za kontrolni broj uvek stavlja nula.
razno.514dr.grba,
>> Ako sam dobro razumeo, firma je IPC, inače sa priličnom tradicijom u
>> domenu poslovnih adresara. Već godinama (negde od 1987) sarađujem sa
>> njima (tj. radim softver za njihove potrebe). Naravno, od komercijalista
Yes. (:
>> He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije
>> kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika XXXXX-6XX-itd,
>> za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog zna zašto je donet,
>> za kontrolni broj uvek stavlja nula.
Al' si me uhitio! (((((:
Za ovo imaš piće kad te vidim ((((:
razno.515duzle,
evo je obecana datoteka o soundblaster programiranju...
sbprog.arjrazno.516eotek,
valjda u ovu konf...
ima li neka dobra dusha napravljen HelpDosCommands
(dakle k'o dosov help) a'l da bude na srpskom. jos kad bi
bila _i_ neka pomoc /? ...
razno.517mdrazic,
> I jos malo, pa k'o ORACLE, bog te! :))
A onda nismo daleko ni od prave relacione baze.
Milan
razno.518vitez.koja,
#=> Uz takav rad nije ni cudo da bits vise ne radi.
Ne radi ?
razno.519vision,
Pre koji dan sam sam ukapirao to. Hvala ti mnogo :).
razno.520vision,
Hi. Ima li neko opis .chr vektornih slova bgi-a?? A jos bolje bi bilo opis
.wfn sa corel-drw-a.
razno.521andrejt,
Kako moze da se odredi brzina magistrale ?
razno.522djelovic,
Ima li ko Doctor Dobb's Journal od Decembra '92? Taj broj sam propustio a
ima clanak koji me zanima, pa bih voleo da ga pozajmim na dan-dva.
- Dejan
razno.523nbatocanin,
Načuh neke vesti: izašle su nove verzije Advantage XBase Servera (3.0),
FUNCky za Clipper, C i VO.
Clipper 5.3 i VO će imati ugrađen Comix RDD i FlexFile biblioteku
- ovo je veoma značajna novost!
MS Acces Developer's Toolkit: između ostalog, runtime version for
"royalty free distribution of stand-alone applications".
Znate li da postoji SIx RDD za Visual Basic, C++ i dBase? Zove se
Rocket i omogućava uglavnom sve ono što i Six RDD za Clipper.
razno.524dr.grba,
>> Znate li da postoji SIx RDD za Visual Basic, C++ i dBase? Zove se
>> Rocket i omogućava uglavnom sve ono što i Six RDD za Clipper.
Pališ nas, a?
Zezam se, naravno (: Da li je Rocket u vlasništvu SuccesWare?
Kolika mu je cena? A da nije možda shareware?
razno.525ikordic,
RE: Noviteti
=> Clipper 5.3 i VO će imati ugrađen Comix RDD i FlexFile biblioteku
=> - ovo je veoma značajna novost!
FlexFile beše šta? A za Comix - pretpostavljam da se radi o okrnjotku, kao
što je ona verzija NSX-a koja je postala freeware?
razno.526nbatocanin,
> Zezam se, naravno (: Da li je Rocket u vlasništvu
> SuccesWare? Kolika mu je cena? A da nije možda shareware?
Da, siksovci sve to drže (znaš ono 'data drivers company'). Cena je
195 funti.
razno.527nbatocanin,
> FlexFile beše šta?
RDD koji omogućava korišćenje slogova promenljive dužine,
transparentnu kompresiju i slične lepe stvarčice.
> A za Comix - pretpostavljam da se radi o okrnjotku, kao što je ona
> verzija NSX-a koja je postala freeware?
Nadam se da nisu ponovili grešku od DBFCDX :( Kaže: "... CA have
bought rights to the basic Flexfile system and it will be
incorporated into the full version of VO and Clipper 5.3 ... Comix is
the fastest RDD driver for Clipper and to prove it CA are taking it
for both VO and Clipper 5.3"
razno.528snemcev,
>> He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije
>> kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika
>> XXXXX-6XX-itd, za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog
>> zna zašto je donet, za kontrolni broj uvek stavlja nula.
Nula se stavlja kod neposlovnih (onih koji ne počinju šesticom) računa
koji nemaju polje na kom je kontrolna cifra već popunjeno. Zakon tako
predviđa jer ima gomila računa koja to polje koristi još od ko zna kad.
Hint: porezi - 45500-840-215-62441 i sl.
razno.529dejanr,
Borlandu ne cvetaju ruže - finansijske nevolje, a sada i ostavka jednog
od glavnih direktora, Keith Maiba. NOVOSTI/microb 4.3173.