PCPROG.4

22 Apr 1994 - 05 Jan 1995

Topics

  1. algoritmi (153)
  2. comment (15)
  3. ms.dos (123)
  4. windows (304)
  5. asembler (103)
  6. basic (80)
  7. jezici (196)
  8. pascal (880)
  9. cccc (586)
  10. cpp (157)
  11. clipper (1267)
  12. baze.podataka (525)
  13. razno (529)

Messages - razno

razno.1 omega,
Ţ Da li neko ima ideju kako spojiti dva EXE programa u jedan? Ţ Nad dva konkretna .exe-a, analiziranjem i pecovanjem bi se Ţ verovatno nesto i moglo uraditi. Ali neki opsti metod, odnosno Ţ program koji bi to radio, ne verujem da bi mogao da se napravi. Cuo sam da neka od novijih verzija Sourcer-a to moze... A sto se tice konkretnosti: za jedan imam source, a drugi je bilo koji .exe...
razno.2 dejanr,
Kako se postojeće aplikacije portiraju na RISC računare, tako da rade pod NT-om ili nekim drugim operativnim sistemom? Nije dovoljno samo ponovo ih prevesti... NOVOSTI/microb 4.1153. Na kraju teksta imate opsežnu listu postojećih paketa koji su, delimično ili potpuno, već prilagođeni za Windows NT, DEC Alpha, PowerPC...
razno.3 ficus,
Hint na temu a.exe+b.exe=c.exe struktura a.exe fajla: komande poziv b.exe komande struktura poziva: u directory list dodas novi fajl tako da cluster pokazuje na cluster u koji si stavio pocetak b.exe naravno tu ces da izgubis neki kb ali boze moj pozoves taj program kao sto bi pozvao bilo koji exe fajl (taj novoubaceni) obrises referencu iz direktorijuma alipazi samo referencu na b.exe ne b.exe jer ces ondaobrisati i deo c.exe tako da sledeci put nece sljakati Naravno ovde ima jos par malih problema kao : sta pod stackerom, sta sa razlicitim velicinama clustera itd itd....... so ko je razumeo shvatice. FICUS
razno.4 omega,
Ţ Hint na temu a.exe+b.exe=c.exe To bas i nije bilo najjasnije!? Da ponovim cilj: - ucita se a.exe u memoriju - a.exe se izvrsi ceo - a.exe se potpuno ukloni iz memorije - ucita se b.exe u memoriju - izvrsi se b.exe - b.exe se potpuno ukloni iz memorije
razno.5 mmitrovic,
reply na prog.3 13.540 Ů█▀█Ţ Nad dva konkretna .exe-a, analiziranjem i pečovanjem bi se Ů█▀█Ţ verovatno nešto i moglo uraditi. Ali neki opšti metod, odnosno Ů█▀█Ţ program koji bi to radio, ne verujem da bi mogao da se napravi. Može i napravio sam ga. Princip i nije tako prost. Prvo se iz oba fajla izvuku relokacione liste i image deo. Zatim se preračuna seg adresa početka drugog exe fajla u novom, i na osnovu toga promeni njegov relokacioni deo (dodavanjem razlike na stari seg). Zatim se kreira novi exe fajl: header+rel1+rel2+ image1+image2. Naravno postoji još važnih sitnica pri realizaciji ovoga, al tek da znate da može. ;) Na žalost taj moj program (AfterLinker) je zginuo u predposle- dnjoj disketnoj krizi. Ova tema mi zvuči prilično interesantna za širi krug ljudi, pa ako je redakcija zainteresovana mogu da napišem tekst i program za Računare.
razno.6 omega,
Ţ Na zalost taj moj program (AfterLinker) je zginuo u predposle- Ţ dnjoj disketnoj krizi. Ova tema mi zvuci prilicno interesantna za Ţ siri krug ljudi, pa ako je redakcija zainteresovana mogu da napisem Ţ tekst i program za Racunare. I AKO je zainteresovana, ko zna koliko ce proci dok se to ne objavi... Pa, ako ti nije tesko, opisi detaljnije proceduru, ili jos bolje, napisi program...
razno.7 mdimitrijevic,
I ja se javljam. MMITROVIC-u ako nista drugo opisi proceduru kao sto rece OMEGA. Trenutno mi to ne treba ali ce trebati. Meni je jasno kako bi otprilike trebalo ali me bune neke stvari oko toga da neki EXE fajlovi traze odredjene podatke u segmentnim registrima po startovanju. Kako znati da im se to prosledi. Kao sto je jednom rekoh VIRUSI se kace bez problema :)))) Pozdrav, Marjan
razno.8 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ I AKO je zainteresovana, ko zna koliko ce proci dok se to ne objavi... Ů█▀█Ţ Pa, ako ti nije tesko, opisi detaljnije proceduru, ili jos bolje, Ů█▀█Ţ napisi program... Nije u pitanju teškoća, ceo program bi bio gotov za par dana, ali je problem nešto drugo, te da ne bude mix pi*da, evo priče: Moj divni dobar drug je pravio jedna progam (nije važno koji), i naišavši na probleme tražio (i dobio) pomoć od mene, tako što sam mu uradio sve "kritične" rutine bez kojih njegov program ne bi ni radio. Pošto je on malo bogatiji od mene otišao je preko grane i tamo za taj program dobio stipendiju. To mi nije smetalo mnogo (čak šta više) da tip nije ispao derpe. Nije mi ni razglednicu poslao, a novost sam čuo preko desetog frojnda koji se začudio kako ja to ne znam. Od tad sam vrlo nerad da radim tek tako, bar dok ne upoznam ljude. Znanje OK, to sam voljan da razmenim ili poklonim nekome, ali vreme ne. Naročito sad kad ga nemam mnogo. Nek kažu da je ok, a ja ću program odmah da napišem i okačim na sezam, pa kad izađe, izađe. >> Da nema SEXa ne bi bilo ni ljudi, odužite se: tag for SEX conf <<
razno.9 cnenad,
ŁŁŁ - a.exe se potpuno ukloni iz memorije ŁŁŁ - b.exe se potpuno ukloni iz memorije Pa kako misliš da se to izvede ako su svi u jednom EXE-u zajedno ? To bi onda trebalo da bude jedan EXE u kojem su zapakovana dva overleja i da sam kod iz EXE-a poziva prvo jedan pa drugi overlej ?
razno.10 mdimitrijevic,
Jeb* ga !!! Ima svakakvih ljudi. Ne kazem da nekad nisam menjao ime autora u programima dok nisam naucio da ih sam pisem ali to je vec previse. To bi bio lep tekst u racunarima. Malo takvih stvari je bilo. ( Cini mi se ) EXE fajlovi su lepa tema javni se Regaseku pa da vidimo. Pozdrav, Marjan
razno.11 mdimitrijevic,
Mozda ja pokusam ovih dana nesto slicno da sklepam mada nisam siguran da ce mi uspeti. Trenutno sam zauzet pisanjem mog MDINFO-a ali ovo je toliko zanimljiva tema da cu mozda da se pozabavim. Pozdrav, Marjan
razno.12 omega,
Ţ To bi onda trebalo da bude jedan EXE u kojem su zapakovana dva overleja i Ţ da sam kod iz EXE-a poziva prvo jedan pa drugi overlej ? Pa nisam siguran da to moze da se izvede putem overleja. Koliko se secam, overleji sadrze procedure, a ne citave programe...
razno.13 omega,
Tip je stvarno derpe. OK, posto sad znamo situaciju, najbolje bi stvarno bilo da ovo objavis u Racunarima. Ionako se ne secam da li su ikada imali temu o EXE fajlovima... Javi se Redakciji ili Regaseku, ili kome vec treba, pa vidi...
razno.14 mdimitrijevic,
Ima li neko spisak naredbi za KOPROCESORE i broj taktova koliko koja traje (Misli na broj CLOCK-ova :). Ako bilo ko ima neka nabaci !!! Pozdrav, Marjan
razno.15 jovca.car,
/* Ima li neko spisak naredbi za KOPROCESORE i broj taktova koliko koja r:\ibmpc\info\i387.zip
razno.16 mmitrovic,
OK, prošla me sujeta ;) dobićete program fraj. Sad idem na selo na par dana, pa kad se vratim (u subotu) napisaću program i okačiću ga ovde najkasnije u nedelju uveče. >> žekajući ALink ..... <<
razno.17 mdimitrijevic,
Znam za i387 ali ono je napisano bez veze ( moram mnogo da se mucim dok se snadjem u tekstu :))))) meni trebaju prosto nekoliko naredbi i CLOCK-ovi (taktovi) na raznim koprocesorima (8087,287,387,487 ...). Pozdrav, Marjan
razno.18 predrag,
>> Da li neko ima iskustva, ili nesto zna, kako se odavde u >> ovom trenutku moze u svet plasirati neki shareware >> program, a da se pri tom mogu ocekivati i neke pare? :))) I ja bih to voleo da znam ali za fontove. Imam dosta cirilica i ako bi mogao neki $ da padne, spreman sam da napravim i ruska slova pa to da posaljem u svet.Neznam da li uopste postoji neko interesovanje u Americi za ruske fontove.? pp od: P
razno.19 spantic,
> pa to da posaljem u svet.Neznam da li uopste > postoji neko interesovanje u Americi za ruske fontove.? Postoji. Samo stvar je u tome što je na tržištu već dosta visoko profesionalno urađenih ruskih ćiriličnih TTF koje je uradio Paragraph iz Moskve.
razno.20 mdimitrijevic,
Zna li neko kakva je struktura zapisa na CD-ROM diskovima. Imaju li BOOT sektor i FAT tabele. Ako nemaju sta imaju ??? Zna li neko kako se detektuje VESA LOCAL BUS (VLB) ploca ??? Pozdrav, Marjan
razno.21 vision,
HI. Pitao sam ovo i ranije, ali niko mi nije odgovorio. Verujem da sada ce (mozda) neko barem da pokusa da odgovori. Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili (jos bolje) .ASM neke funkcije, evo interesuje me da na primer vidim source funkcije pokeb() iz c .lib-a ili nesto sasvim trece, npr. CLEAR sa clp-ovog .lib-a, naravno .lib-ovi su kompatibilni sa microsoft-ovim lib-ovima. Hvala na odgovoru ĘĘĘĘĘĘ [If somebody gives a answer, he is obviesly smart] - you guess to who I mean.
razno.22 goxx,
valjda pomoću TLIB-a. žini mi se da je to neko već odgovorio (možda ne tebi). Goran
razno.23 vision,
Hi. Dali neko ima opis .ICO i .BMP file-a (mislim da su prosti) ??
razno.24 vision,
Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova???
razno.25 nbatocanin,
> Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili (jos bolje) .ASM > neke funkcije, evo interesuje me da na primer vidim source > funkcije pokeb() iz c .lib-a ili nesto sasvim trece, npr. > CLEAR sa clp-ovog .lib-a, naravno .lib-ovi su kompatibilni > sa microsoft-ovim lib-ovima. Prvo uradiš LIB LibName *FuncName; a onda: OBJ2ASM FuncName.obj
razno.26 omega,
Ţ Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova??? Axa...Pogledaj u PC.USER.3:9.174
razno.27 mirkot,
Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? Mirko
razno.28 dcolak,
│ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? DejanR-ov umetak, sa Basic-a na Pascal, ali onaj "prvi" što su mu stranice požutele ;) Sledge DAMMIR!
razno.29 omega,
Ţ│ Koju knjigu preporucujete za ucenje PASCAL-a? Ţ Ţ DejanR-ov umetak, sa Basic-a na Pascal, ali onaj "prvi" sto su mu Ţ stranice pozutele ;) Da, taj obavezno. Iz njega sam i ja naucio pascal pre ko zna koliko godina :)
razno.30 markom,
█*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? Izdavač: Mikro Knjiga Pisac: Stiven O'Brajen Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič.
razno.31 vision,
> Prvo uradis > > LIB LibName *FuncName; Imam samo TLIB BC++3.1, a LIB nemam, ako ima dobre duse da mi ga baci ovamo jer sa TLIB-om nikako ne ide, uostalom evo saljem TLIB, pa ako moze i sa njime ajde reci kako.
razno.32 vision,
> Ţ Dali je neko nasao opis FLI i FLC file-ova??? > > Axa...Pogledaj u PC.USER.3:9.174 Hvala ti puno.
razno.33 snemcev,
>> Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? Ivan Bratko: Programski jezik Pascal PS Sad kad sam napisao naslov, više nisam siguran da je ispravan; anyway nikako nećeš pogrešiti jer je to jedna mala, podebela knjižica, a u njenom izdavanju je učestvovao i Založba nisam_siguran_čega_i_kakva iz Ljubljane.
razno.34 dcolak,
│ Da, taj obavezno. Iz njega sam i ja naucio pascal pre ko zna koliko │ godina :) Naravno, a mora se pomenuti i sa Basica na C! Nije loš, no pretekao ga je neko drugi, ne mogu da se setim imena, no, umetak je bio na onom glatkom papiru... Ko mu beše autor? Dakle, ako učite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown.. Sledge DAMMIR!
razno.35 kriss,
˙˙ █*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? ˙˙ ˙˙ Izdavač: Mikro Knjiga ˙˙ Pisac: Stiven O'Brajen ˙˙ Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič. Preporučujem kao Paskalski Bukvar. Ali tek pošto se savlada dejanov umetak. :)
razno.36 omega,
Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown.. ZZ je unknown? :))))
razno.37 pmarovic,
HI. Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu? Unaprijed hvala Pedja
razno.38 fric,
> Kako da iz .LIB file-a izvadim .obj ili Kad smo već kod lib-a, ne tako davno je na Sezam poslat opis lib svičeva, i načina korišćenja istog. Zna li neko (makar približno) prostorne ili vremenske koordinate te poruke ?
razno.39 mmitrovic,
Evo uz malo zakašnjenja (nije bilo u mojoj moći) stiže i After Link s'tim što još ostajem dužan dokumentaciju koju ću sutra da okačim. Program se lako koristi, samo otkucajte ALink bez parametara, i sve će vam se samo kasti ;). Molim pohvale :), zamerke :(, pa i predloge. alink.arj
razno.40 mbole,
> Zna li neko kakva je struktura zapisa na CD-ROM diskovima. > > Imaju li BOOT sektor i FAT tabele. Ako nemaju sta imaju ??? Probao sam danas i Nortonov DiskEdit neće ni da pristupi CD drajvu. Prikaže ga u listi, al kad ga izabereš samo te vrati nazad u masku za izbor drajva.
razno.41 dcolak,
│ Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle │ Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown.. │ │ ZZ je unknown? :)))) Zaboravih mu ime :)) Izgubio sam negde taj umetak :( Ostao mi na nekoj ekskurziji :( Dakle ZZ je to bio :) Sećam se Stringova :)) Sledge DAMMIR!
razno.42 .bale.,
> Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu? Pomoću NG.EXE. Nema ga, nije ni PD ni SW.
razno.43 mdimitrijevic,
Hvala !!! Pretpostavljas da nemam CD drajv :)) Trebalo mi je to za moj MDINFO v0.5 ali sta je tu je. Prosto cu samo da ga prepoznam iz programa i nista vise. Pozdrav, Marjan
razno.44 .marko.,
-->> Ţ Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle -->> Ţ toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown.. -->> -->> ZZ je unknown? :)))) Ima li neko ova dva umetka?
razno.45 bulaja,
│Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na sezamu? └─── Pomoću Nortonovog NG ili pomoću EH-a (bolji je). Oba su komercijalni paketi, a na Sezamu imaš i nekoliko PD zamena i upotrebljiv demo za EH. Pogledaj u UTILITY dir-u.
razno.46 kriss,
˙˙ █*█ Koju knjigu preporučujete za učenje PASCAL-a? ˙˙ ˙˙ Izdavač: Mikro Knjiga ˙˙ Pisac: Stiven O'Brajen ˙˙ Knjiga: Turbo Pascal 6, Kompletan vodič. Preporučujem kao Paskalski Bukvar. Ali tek pošto se savlada dejanov umetak. :)
razno.47 omega,
Ţ Izgubio sam negde taj umetak :( Ostao mi na nekoj ekskurziji :( Na ekskurziji!? Covek programira i na ekskurziji :)))))
razno.48 pmarovic,
HI, Gdje se moze nabaviti i koliko kosta Paradox Engine 3.0 ? Pozdrav Pedja.
razno.49 vision,
IMA LI VEC NEKO OPIS ICO FILE-OVA. (Sorry sto mora da vicem:).
razno.50 danielm,
>> IMA LI NEKO OPIS ICO FILE-OVA. ... Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta potpuno nebitna, a na dalje su 4 - bitni pixeli, i ima ih 32 * 32 = 1024. ukupno 766 bajta. Uz malo hakerisanja, ne bi trebalo da bude problem. Daniel P.S Nadam se da sam bio od nekakve pomoci.
razno.51 nbatocanin,
>> Prvo uradis >> >> LIB LibName *FuncName; > > Imam samo TLIB BC++3.1, a LIB nemam, ako ima dobre duse da > mi ga baci ovamo jer sa TLIB-om nikako ne ide, uostalom > evo saljem TLIB, pa ako moze i sa njime ajde reci kako. Uh, nemam TLIB pri ruci, al sam siguran da ima ovo. Probaj sa TLIB /? ili tako nešto.
razno.52 vision,
Posle jedno pola sata hakerisanja :)), evo rezultata, samo jedno nije bas kako treba, nesto boje sve se izmesaju, umesto crvene ide plava i tako redom. Dali neko moze da zna sta ga tu boli?? P.S. Za ovaj programcic su potrebni .BGI, ako ih nemate, ... ico.zip
razno.53 mbole,
> Pomocu kojeg programa citam .NG fajlove i da li ga ima na > sezamu? Pomoću ng.exe i nema ga na sezamu pošto nije pd/sw. Dobiješ ga recimo uz clipper 5.xx
razno.54 vitez.koja,
#=> Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta #=> potpuno nebitna, Da, najverovatnije su potpuno nebitni :>
razno.55 danielm,
: #=> Nemam opis, ali sam cuo negde da su prvih 254 bajta : #=> potpuno nebitna, : Da, najverovatnije su potpuno nebitni :> Nije mi se svideo ovaj smesak na kraju, pa bih da pojasnim: Nisu POTPUNO nebitni (dobro de), ali verovatno odredjuju boje i druge stvari (nista drugo mi ne pada na pamet trenutno). Glavno je da posle tih 254 bajta ide glavna stvar a to je slika, i ti tu sliku mozes da pogledas i bez tog zaglavlja. To je inace bilo onako, samo za prvu pomoc. Kao sto rekoh mora da se dohakerise :) Daniel
razno.57 peca.st,
Da li imaš program AUTOMAP EUROPE ??? (Hvala unepred.) MAIL WR PECA.ST
razno.58 bulaja,
**** new file **** R:\IBMPC\INFO\*.* ---------------------- vgadoc3 zip 297999 VGADOC 3: tehničke informacije o raznim VGA kartama This is the official release version of VGADOC3, the most comprehensive collection on (Super)VGA and other video adapter programming available. This is a collection of programming information on (Super)VGA chipsets, not an introduction to video/graphics programming. The major changes from version 2 are: Hualon, UMC, Weitek, PCVideo and Targa coverage is new. The material on Cirrus, Compaq and XGA is vastly expanded. The cards, clocks, history and q&a files are new. The coverage of Hardware Cursor, BitBLT, Line Draw and Read/Write banks in WHATVGA is new The coverage of Hi/Truecolor RAMDACs is greatly expanded.
razno.60 vision,
Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, ASSIGN, RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala.
razno.61 ilotina,
> Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, > ASSIGN, RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da > saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala. Preporučujem ti da skineš HELPPC sa Sezama. Ima tamo sigurno samo me mrzi da tražim :) Ivan
razno.62 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, ASSIGN, Ů█▀█Ţ RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da saljete u C-u ili ASM-u Ů█▀█Ţ :). Hvala. Pogledaj neki HELP (PC Help, IntList) za INT 21, AH=44h (IO) Mislim da se tu nalazi rešenje tvog problema, ali ako se ne snađeš, javi se na mail, za dan dva, da potražim.
razno.63 mjova,
> Kako doznati da neka particija diska je virtualna: SUBST, > ASSIGN, RAMDRIVE ili NETWORK DRIVE. Molim odgovore da > saljete u C-u ili ASM-u :). Hvala. ioctl(0) = int 21, 44, 0
razno.64 bulaja,
││Kako doznati da neka particija diska je virtualna: │└─── │ioctl(0) = int 21, 44, 0 └─── E sad idi i ugradi to u FDS da mi ne vidi više mrežni disk posebno za svaki mapirani drive (jedno pet particija viška:).
razno.65 vision,
<< Pogledaj neki HELP (PC Help, IntList) za INT 21, AH=44h (IO) Pogledah HELPPC, pa videh tamo neke rutine (0x32, 0x44) pa s time napravih ovaj mali programcic, ali, nece da radi. U cemu je fora??? Program se zaglavljuje kod geninterrupt-a, a probao sam i sa asm int xx ali nece pa nece, probah sa DEBUG-a, radi, ali ovako ne??? #include <io.h> #include <dos.h> #include <stdio.h> main() { unsigned int ds,bx,stat,move=1; unsigned char drv; for(drv=1;drv<=4;drv++) { _AH=0x32; _DL=drv; geninterrupt(0x21); printf("Drive %c:, ",drv+'A'); ds=_DS; bx=_BX; stat=_AL; move=ioctl(drv,8,0,0); if(stat==0xff) printf("not exist, "); else printf("exist, "); if(peekb(ds,bx+1)!=peekb(ds,bx)) printf("drive probably SUBST'ed, "); if(peekb(ds,bx+1)==0 && move) printf("drive is RAM disk, "); if(!move) printf("drive is removable.\r\n"); else printf("drive not removable.\r\n"); } return; }
razno.66 mjova,
> Pogledah HELPPC, pa videh tamo neke rutine (0x32, 0x44) pa > s time napravih ovaj mali programcic, ali, nece da radi. U > cemu je fora??? prvo probaj sa funkcijom ioctl: Controls I/O device Declaration: int ioctl(int handle, int func [ , void *argdx, int argcx ] ); ono što ti treba, sigurno se može rešiti preko nje. ovo je iz bc++ 3.1.
razno.67 bpekic,
Pre nekoliko meseci, skinuo sam sa nekog BBS-a (ne secam se vise kog), biblioteku FASTGRAF/LIGHT od Teda Grubera (USA L.Angeles). Prema onome sto se moglo iz 'header' fajlova videti, odlicna za grafiku u C i drugim jezicima. Nazalost, neko je to ZIP-ovao tako strucno (ili nije ni imao integralnu) da glavna stvar fali - reference za sve funkcije, pa cak ni TXT fajlovi koji su navodno u tom paketu. Radi se o testnom paketu, koji ima i naravno logo pre aktiviranja. Da li neko zna za tu biblioteku i dali ima originalnu verziju. Bio bih mu veoma zahvalan za bilo kakvo obavestenje. Inace biblioteka je najbolÚ─ja koju sam do sada video za grafiku (pan, scrol u svim pravcima, ucitavanje slika , pomeranje, kopiranje iz raznih─▀ pravaca itd... Veoma mi je stalo da nabavim Fastgraph/Light - ima li pomoci ? Hvala!´éÚ
razno.68 djelovic,
╔═══╗ ╚═══╗UPERSPOSOBNI ╚═══╝ Zepter International, firma koja se proteže kroz 19 zemalja, traži direktora računskog centra. Na toj poziciji bićete zaduženi za jednu Novell mrežu sa pedeset radnih stanica, razvoj softvera i izvrstan tim programera i projektanata softvera. Zepter je trenutno spreman da uloži dosta u novi hardver i razvoj softvera, tako da ćete takođe imati i šansu da razvijete informacioni sistem u skladu sa vašom vizijom. Od vas zahtevamo: - Iskustvo u razvoju IS - Da dobro poznajete Novell i Windows - Jake administrativne sposobnosti - Znanje programiranja Pošaljite vaš rezime i propratno pismo na adresu: ┌──── │ Zepter International │ (Za kadrovsku službu - konkurs za direktora računskog centra) │ Bulevar Lenjina 117 │ 11070 Novi Beograd └──── Bez telefonskih poziva molim - želimo da svima damo jednaku šansu. Konkurs je otvoren do 7. juna '94.
razno.69 dvesic,
Braco programerska, pomagajte !!! Da li znate bilo sta o koriscenju eksternih TTF fontova na HP 4L ? Pri tom mislim na : - download TTF fontova - upotrebu istih Naravno, sve programski. Pitanje je poprilicno hitno. Ako imate bilo kakvih referenci po tom pitanju (literatura, drugi BBS :))) molm Vas da i to napisete. Puno hvala !
razno.71 drpr,
Pošto je ovo tema razno da postavim jedno pitanje: Mom ortaku je potreban neki program za statistiku koji se zove SIMPLEX ili tako nešto, svaka informacija dobro došla i molim da bude na mail. U napre hvala, cope
razno.72 vitez.koja,
[KOMUNIKACIJE.6:11.257, dcolak] #=> Je li, nije mučenje, nauči tipa koji ne zna engleski da #=> radi sa SQL-om i dobija željene rezultate... No, to je #=> svima jasno. A taj je baš zapeo da preko neznanja engleskog uči o računarima ? Poželi mu sreću u moje ime ;)
razno.73 bpekic,
Da li neko zna za graficku biblioteku FASTGRAPH-LIGHT koja sadrzi odlicne graficke rutine (skrolovanja, zumiranja, pomeranja ...) Ja imam samo LIB ali nemam nikakav opis kako tacno te funkcije rade. Malo se da snac headerima za C ali je to apsolutno nedovoljno.
razno.74 kriss,
Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo Dibagera izašla?
razno.75 dcolak,
│ Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo │ Dibagera izašla? ────── Koja je bila prednja? :-) Elem, uz BP7.0 dolaze verzije: TDX 3.2 Sledge DAMMIR!
razno.76 kriss,
˙˙│ Da li neko zna koja je zadnja verzija Turbo Asemblera i Turbo ˙˙│ Dibagera izašla? ────── ˙˙ ˙˙ Koja je bila prednja? :-) Prednja je bila 1.0 :)) ˙˙ Elem, uz BP7.0 dolaze verzije: TDX 3.2 Hvala, a TASM?
razno.77 srdjan.j,
Za kolegu: Potreban program u Arity Prologu za rešavanje problema slagalice 3x3 ( eight puzzle ) koristeći A* pretraživanje. Listing programa u knjizi Ivana Bratka ima neku grešku. Hitno ! Srđan. Peace brother !
razno.78 omega,
Kako moze pouzdano da se sazna volume label (naravno, da funkcionise i u verzijama dos-a <4.0)?
razno.79 dr.grba,
Posle kraćeg premišljanja, ipak sam odlučio da ovaj materijal uputim u PC.PROG:razno. Možda je moglo u EXTRA:biznis, ali žao mi je, sad je gotovo (: ****************************************************************************** KODOVI ZA PREDSTAVLJANJE VALUTA I NOVCA Jugoslovenski standard sa obaveznom primenom od 1990-2-24 JUS I.B8.002 1989. = ISO 4217-1987 Pravilnik br. 07-93/220 od 1989-11-17; "Službeni list SFRJ", br. 74/89 Usvojene su i primenjene sledeće izmene i dopune: Sl.list SFRJ 76/91. od 18.11.91. Izmene i dopune JUS I.B8.002/1 1991. Sl.list SFRJ 10/92. od 22.02.92. Izmene JUS I.B8.002/2 1992. Sl.list SRJ 14/92. Izmene i dopune JUS I.B8.002/3 1992. Kratki izvod iz standarda ========================= Veza sa drugim standardima JUS I.B8.001 - Kodovi za predstavljanje imena zemalja Definicije * VALUTA - sredstvo za razmenu vrednosti, definisano prema geografskoj lokaciji od strane ovlašćenih institucija * NOVAC (sredstvo plaćanja) - monetarni resurs vezan za valutu * MANJA JEDINICA VALUTE - jedinica (koju je prihvatila ovlašćena institucija) koja je deo odgovarajuće valute. Na primer, cent je stoti deo američkog dolara, peni je stoti deo funte sterlinga. NAPOMENA: neke valute imaju manje jedinice koje se koriste unutar same zemlje a ne koriste se u međunarodnom bankarskom sistemu. Primeri zemalja gde to postoji su: Belgija, Grčka, Island i Španija. Struktura koda Alfabetski kod je utvrđen u koloni 4. Prva dva slova koda valute obezbeđuju jedinstvenu identifikaciju monetarne vlasti kojoj pripadaju. Gde god je to bilo izvodljivo, kod je izveden iz geografske lokacije monetarne vlasti. (...) Treće slovo je indikator izveden iz naziva glavne valutne jedinice ili novca. Ako valuta ne odgovara nekom geografskom entitetu iz standarda JUS I.B8.001, za oznaku monetarne vlasti koristi se alfa-2 kod, iz kodova rezervisanih za korisnike XA do XZ (standard JUS I.B8.001). Gde god je to moguće, slovo koje sledi iza X je mnemoničko, tj. izvedeno iz imena odgovarajuće geografske zone. Primer: XP za geografsku zonu CFP franka. Numerički kodovi su utvrđeni u koloni 5. (...) Manje jedinice valute U nekim slučajevima potrebno je da se vrednost izrazi u manjim jedinicama valute. Onda je neophodno da se zna odnos između valute i manje jedinice. Ova informacija je data u tabeli 1 u koloni "manja jedinica" gde "0" znači da valuta nema manjih jedinica, dok "1", "2" i "3" znači da valuta ima 10:1, 100:1 i 1000:1 manjih jedinica, respektivno. Nazivi manjih jedinica nisu dati. ============================================================================= Entitet Valuta Valuta KOD manja (na engleskom) alfab. numer. jed. ============================================================================= ALBANIJA lek Lek ALL 008 2 ALčIR alžirski dinar Algerian Dinar DZD 012 2 AMERIžKA SAMOA američki dolar US Dollar USD 840 2 ..... ..... ..... ..... ..... ZELENORTSKA zelenortski Cape Verde CVE 132 2 OSTRVA eskudo Escudo ZIMBABVE zimbabveanski Zimbabwe Dollar ZWD 716 2 dolar Entitet koji se ne primenjuje Zlato Gold XAU 959 Tržište hartija Bond Market od vrednosti Units Evropska obra- European XBA 956 čunska jedinica Composite Unit (EURCO) .... .... Srebro Silver XAG 961 Kodovi za The codes transakcije gde assigned for se ne koriste transactions where novčane jedinice no currency is su: involved are: XXX 999 =========================================================================== Ostalo je u DBF bazi, prikačenoj uz poruku. Obratite pažnju na datoteku sa komentarima - to su fusnote u tabeli, objavljenoj u standardu. ****************************************************************************** Par napomena: - uz neke od elemenata postoje posebne oznake i fusnote koje zbog ASCII predstavljanja nisu prikazane. One su posebno objašnjene u posebnoj datoteci. Za to sam se odlučio da ne bih opterećivao slog dodatnim memo-poljem, koje se inače pokazivalo kao jedino rešenje.... - sigurno da je tabela veoma dinamična i da zahteva povremeno ažuriranje. Sve izmene se objavljuju u glasilima. Poslednja formalna objava koja je uzeta u obzir prilikom unosa ove baze je Službeni list SRJ broj 14/92. Za sve izmene novije od vremena izdavanja ovog izdanja pobrinite se sami. - Učinjeni su krajnji napori da baza sadrži tačne podatke i da sve omaške u unosu budu ispravljene. Svakako, ne mogu dati garanciju da takvih grešaka nema. Stoga ću biti zahvalan svakome ko mi bilo kojim putem ukaže na greške koje je otkrio. - Sve ovo sam uradio čista srca i bez ikakve namere da svojim radom i postupkom steknem ikakvu materijalnu ili bilo kakvu drugu korist. Imam ideju o dobroj volji kao principu saradnje između profesionalnih informatičara. Tim pre bih vas zamolio da mi ne navlačite pravnu službu Saveznog Zavoda za standardizaciju, budući da sam ovo preneo ovamo bez njihove eksplicitne dozvole. (:O valute.zip
razno.80 pik.becej,
Dali postoji neki linker koji bi vezao dva exeajla u jedan
razno.81 omega,
Ţ Dali postoji neki linker koji bi vezao dva exeajla u jedan Mmitrovic je napravio After Link (pogledaj 13.39 u ovoj conf). Btw, mm, kad ces da posaljes dokumentaciju?
razno.82 pik.becej,
Da,skinuo sam to neki dan ali kad spojineka dva fajla blokira . H
razno.83 snemcev,
>> Tim pre bih vas zamolio da mi ne navlačite pravnu službu Saveznog >> Zavoda za standardizaciju, budući da sam ovo preneo ovamo bez njihove >> eksplicitne dozvole. (:O To su javni standardi, svakom dostupni, pa samim tim i svima na Sezamu. žik da neko pokuša za to da te tereti. Kako da primenjujemo standarde ako ne znamo ni kakvi su?
razno.84 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Mmitrovic je napravio After Link (pogledaj 13.39 u ovoj conf). Btw, mm, Ů█▀█Ţ kad ces da posaljes dokumentaciju? Kad prođu ispiti. ;)
razno.85 dr.grba,
>> To su javni standardi, svakom dostupni, pa samim tim i svima na Sezamu. >> žik da neko pokuša za to da te tereti. Kako da primenjujemo standarde >> ako ne znamo ni kakvi su? Da, da, da... Ali šta sa onim "Zabranjeno umnožavanje....". Jeste javno, ali da se plati... ): Zato ćete od mene još samo dobiti referencu na standarde primenjene u EDIFACT-u. Za ostalo se sami snađite... A mogli biste i da pomognete (:O BTW, žestoko ste reagovali na materijal, nema šta ): (:
razno.86 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Da,skinuo sam to neki dan ali kad spojineka dva fajla blokira . Ajd da ispravim bag, opiši ta sva fajla (da li su kompresovani, imaju li interne overleje, itd.).
razno.87 pik.becej,
U vezi onog ALINK-a , program je ok samo ima malu manu,uvek se blokira bez obzira koja dva exe fajla spojili.Mozda je neko uspeo ako jeste molim da mi odgovori koja su to dva fajla,bas me zanima ,probao sam razne fajlove,uvek se blokirao.Nemogu da verujem da na PC-ju nema neki linker kao na C64 i na Amigi recimo za spajanje intro-a na neku igru i sl.
razno.88 snemcev,
>> Da, da, da... Ali šta sa onim "Zabranjeno umnožavanje....". E onda se vadi na zakonsku odredbu po kojoj su oni obavezni da izdaju tekst standarda jer ne postoje tehničke mogućnosti u "Službenom listu SRJ" da ih oni štampaju kao prilog odluci vlade kojom se usvaja standard.
razno.89 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ odgovori koja su to dva fajla,bas me zanima ,probao sam razne Ů█▀█Ţ fajlove,uvek se Pa sam ALink je nastao kao veza ALINKE.EXE+LOGO.EXE, pa je onda LZExeovan. Primetio sam probleme kod programa koji su pre povezivanja kompresovani EXE komp., kao i (za sada) nemogućnost povezivanja exe fajlova sa unutrašnjim overlejima. Na žalost to (sem u drugom slučaju) nije u mojoj moći, jer bi morao da pravim posebnu implementaciju za svaki EXE kompresor. Radi se o tome da komp. exe fajlovi imaju "prljavu" tehniku za upis podataka iz rel. tabele, pošto pogrešno smatraju da uvek počinju na segmentu PSP+10h. Opet da ti kažem, opiši koje si fajlove hteo da linkuješ, meni je sve sem gorepomenutog radilo.
razno.90 pik.becej,
Ma ok,znam ja da nemogu kompresovani fajlovi,probao sam dosta fajlova,to sa linkovanjem mi palo na pamet neki dan kad sam nabavio neki intro maker pa se setih nekada na c64 kad je bio linker za spajanje introa na neku igru pa sam hteo to i na PC-u ali nigde do sada nisam video neki linker,naravno blinker i ostali nerade sa exe fajlovima pa na kraju eto taj ALINK ... Probao sam recimo taj intro da nakacim na bilo koji fajl (nocompr.) i nece, bilo koja dva exe fajla,nemam taj logo.exe i neznam ni sta je ali nema veze, mozda ja nisam dobro ukapirao namenu programa,mozda nelinkuje sve fajlove ... Pozdrav HHHHHHHHH
razno.91 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Probao sam recimo taj intro da nakacim na bilo koji fajl (nocompr.) i Možda ti je intro "prljavo" pisan. ;) Ako to što si hteo da linkujeć nije veliko (ti izaberi najkraću varijantu), arhiviraj ta dva EXEa pre povezivanja i pošalji mi na mail. Ovako mi tvoja poruka ne govori mnogo. ALINKE je sam linker, LOGO je programčić od par redova koji ispisuje onaj DGD logo kad god se startuje program (intro? ;) ).
razno.93 dr.grba,
Moj poslednji prilog na temu EDIFACT - referenca na standarde uključene u EDIFACT, sa naznakom i na neke SL. listove u kojima možete pronaći odgovarajuće tekstove. Za dalje - snađite se sami (: Ne bojte se, neću više daviti ovolikim porukama (računam da ću vas ojaditi nekoliko sekundi veze sa Sezamom)... ****************************************************************************** JUGOSLOVENSKI STANDARD JUS ISO 9735, 1992. ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA ZA ADMINISTRACIJU, TRGOVINU I TRANSPORT SINTAKSNA PRAVILA NA NIVOU PRIMENE (identičan sa ISO 9735:1988) (Electronic data interchange for administration, commerce and transport (EDIFACT) - Aplication level syntax rules) Ovaj standard objavljen je u "Službenom listu SFRJ" br 16/92. Ovaj standard je identičan sa međunarodnim standardom ISO 9735:1988, Electronic data interchange for administration, commerce and transport (EDIFACT) - Aplication level syntax rules, dopunjenim i preštampanim 1990. godine, i sa predlogom evropskog standarda prEN 29735:1991. NACIONALNI PREDGOVOR Ovaj jugoslovenski standard predstavlja prevod međunarodnog standarda ISO 9735:1988 sa engleskog na srpskohrvatski jezik. Standard je izradila i usvojila Komisija za standarde za skupove znakova, kodiranje i sisteme označavanja u saradnji sa: - Komisijom za standarde za dokumente i računarsku razmenu podataka u turizmu, - Komisijom za standarde za bankarstvo i srodne finansijske delatnosti, - Komisijom za standarde za za dokumente i računarsku razmenu podataka u administraciji, trgovini i industriji. Primena ovog standarda je tek u začetku, neki su termini novi u našoj praksi i moguće je da u ovom trenutku nisu izabrani najpogodniji. Termini sa definicijama korišćeni u ovom standardu biće definisani u JUS ISO 7372, što će verovatno prouzrokovati neke izmene ovog standarda. Takođe se očekuju primedbe iz prakse. VEZA CITIRANIH MEĐUNARODNIH I JUGOSLOVENSKIH STANDARDA ISO 31-0:1981 eqv JUS A.A1.020:1980 ISO 646:1983 eqv JUS I.B1.001:1982 ISO 2382-1:1987 neq JUS I.A0.010:1985 ISO 2382-4:1987 Primenjuje se za potrebe ovog standarda ISO 6523:1984 idt JUS ISO 6523:1991 ISO 6927-2:1983 neq JUS I.B0.001:1987 ISO 7372:!986 Primenjuje se do donošenja standarda JUS ISO 7372 (u pripremi) ISO 7498:1984 eqv JUS I.D2.001:1991 ISO 8859:Part 1 neq JUS I.B1.013:1988 ISO 8859:Part 2 eqv JUS I.B1.013:1988 Standardi JUS I.A0.010, JUS I.B0.001 i JUS I.B1.013 se mogu koristiti pošto su u delu na koje se ovaj standard poziva ekvivalentni međunarodnim. CITIRANI JUGOSLOVENSKI STANDARDI JUS A.A1.020:1980, Veličine, jedinice i simboli - Opšti principi JUS I.A0.010:1985, Obrada informacija - Osnovni termini i definicije JUS I.B0.001:1982, Obrada podataka - Skup znakova za razmenu podataka kodiranih sa 7 bitova - Osnovna verzija JUS I.B1.013:1988, Obrada podataka - Skup grafičkih znakova za razmenu podataka kodiranih jednim bajtom za latinično pismo JUS I.D2.001:1991, Sistemi za obradu informacija - Međusobno povezivanje otvorenih sistema (OSI) - Osnovni referentni model (Sl. list SFRJ, br. 73/90) JUS ISO 6523:1991, Razmena podataka - Struktura podataka za identifikaciju organizacija JUS I.B0.001:1987, Prenos teksta - Grafički znaci za prenos teksta - Pregled (SL. list SFRJ, br. 84/87) CITIRANI MEĐUNARODNI STANDARDI ISO 31-0:1981, General principles concerning quantities, units and symbols ISO 646:1983, Information processing - ISO 7-bit coded character set for information interchange ISO 2382-1:1984, Data processing - Vocabulary Part 01: Fundamental terms ISO 2382-4:1984, Data processing - Vocabulary Part 04: Organization of data ISO 6523:1984, Data interchange - Structures for the identification of organizations ISO 6937-2:1983, Information processing - Coded character sets for text communication - Part 2: Latin alphabetic and non-alphabetic graphic characters ISO 7372:1986, Trade data interchange - Trade Data Elements Directory ISO 7498:1984, Information processing systems - Open Systems Interconnection - Basic Reference Model ISO 8859:1987, Information processing - 8 bit single-byte coded graphic character sets - Part 1: Latin alphabet No. 1 Part 2: Latin alphabet No. 2 ****************************************************************************** Lična dopuna: obratite pažnju i na standard: JUS ISO 8601:1991, Elementi podataka i formati za razmenu - Razmena informacija - PREDSTAVLJANJE DATUMA I VREMENA (Službeni list SFRJ, br 72/91) Standard obuhvata: - kalendarske datume izražene godinom, mesecom i danom u mesecu; - redne datume izražene godinom i danom u godini; - datume identifikovane pomoću godine, broja sedmice i broja dana u sedmici; - vreme u toku dana izraženo na bazi 24-satnog sistema; - razlike između lokalnog vremena i Koordiniranog svetskog vremena (UTC); - kombinaciju datuma i vremena; - intervale (periode) vremena, sa ili bez datuma početka ili datuma završetka, ili oba. ... ******************************************************************************
razno.94 dobrada,
> Dakle, ako ucite C, uzmite prvo sa basica na C (dejanr) a posle > toga onaj drugi umetak (na glatkom papiru) by unknown.. Za C bi preporucio knjigu Lasla Krausa u izdanju Mikro Knjige. Tu je bolje objasnjenja upotreba pokazivaca, a ne samo nabrojana kao u nekim drugim knjigama i prevodima.
razno.95 markom,
:: Za C bi preporucio knjigu Lasla Krausa u izdanju Mikro Knjige. :: Tu je bolje objasnjenja upotreba pokazivaca, a ne samo nabrojana kao u :: nekim drugim knjigama i prevodima. Auh, na šta ti ofgovaraš :) Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci: Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se tako zovu ljudi;) -=> MM <=-
razno.96 ppekovic,
>> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci: >> Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se >> tako zovu ljudi;) Pošto na FON-u postoji predmet u okviru kog se izučava programski jezik C, mnogo ljudi je dolazilo kod mene i tražilo mi da im preporučim literaturu. K&R se pokazala kao vrlo loša za početnike. Koliko sam primetio, najviše studenata se najbolje snalazilo u knjizi "Programiranje na jeziku C" Augie Hansen-a u izdanju Mikro knjige. Paya
razno.97 pik.becej,
Jel' moze neko da mi preporuci dobru knjigu za assembler.
razno.98 spantic,
> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci: > Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se > tako zovu ljudi;) Ljudi jesu autori jezika, ali je knjiga veoma teška za učenje jezika ako već niste verzirani u materiji. Ako počeinjete da učite C ipak uzmite knjigu Lasla Krausa. On *zna* svoj posao.
razno.99 markom,
:: početnike. Koliko sam primetio, najviše studenata se najbolje :: snalazilo u knjizi "Programiranje na jeziku C" Augie Hansen-a u :: izdanju Mikro knjige. Vrlo moguće, ali meni ta Hansenova nije bila jasna u opšte, tek su mi K&R otvorili oči ;) -=> MM <=-
razno.100 markom,
:: Jel' moze neko da mi preporuci dobru knjigu za assembler. Zašto ljudi ne čitaju stare poruke ??? Mile K Stojčev: 16-bitni mikroprocesori I-III :) -=> MM <=-
razno.101 vitez.koja,
#=> Ljudi jesu autori jezika, ali je knjiga veoma teška za #=> učenje jezika ako već niste verzirani u materiji. #=> #=> Ako počeinjete da učite C ipak uzmite knjigu Lasla #=> Krausa. On *zna* svoj posao. ...a ako imate vremena i osnovna znanja o Cu, uzmite knjigu "Born to code in C", autor Herbert Schildt. Radi se o sedam-osam realnih programskih zadataka (interpreter, TSR, GUI, ekranski editor, kontorla štampača...) realizovanih u Cu. Znači puuno izvornog koda, dosta komentara, nimalo filozofiranja.
razno.102 mboban,
**> Najbolja knjiga za učenje C-a je: The C Language, pisci: **> Brian W. Kerningham i Dennis M. Ritchie :) (nadam se da se **> tako zovu ljudi;) Ma jock, bre. Po meni je najbolja knjiga o C-u za početnike "Uvod u C jezik" by Vladan Vujičić. Izdanje Instituta za nuklearne nauke "Vinča" ili "Boris Kidrič", kako se već zovu.
razno.103 vmisev,
> ...a ako imate vremena i osnovna znanja o Cu, uzmite knjigu "Born to code > in C", autor Herbert Schildt Gde ima i pošto je? Vladimir
razno.104 dobrada,
> Po meni je najbolja knjiga o C-u za pocetnike "Uvod u > C jezik" by Vladan Vujicic. Knjiga iz koje se nauci neki jezik, ili nesto slicno, postaje coveku kasnije referenca jer se iz te knjige najlakse snalazi. Kada pogleda neku drugu knjigu, pa makar i puno bolju, mnogo je teze koristiti za referencu pri radu nego onu knjigu iz koje je napravio prve korake. Barem dok je dobro ne procita. Sto se tice gore navedene knjige iz nje sam napravio prve korake, ali sam posle presao na Krausa i nisam se pokajao sto sam presao. Hiljadu ljudi, hijadu ukusa.
razno.105 vitez.koja,
#=> Gde ima i pošto je? Po univerzitetskim bibliotekama ? U prodaji (skoro) sigurno nema. Knjiga, ne znam da li sam pomenuo, nije prevedena. Ono što ja imam je fotokopija McGraw-Hill izdanja (i to pozajmljena:).
razno.106 omega,
Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a broj sektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1? I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem volume label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za v>=4?
razno.107 snemcev,
>> Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a broj >> sektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1? IMHO, kod disketa je uvek konstantan broj, a kod diskova zavisi. Npr, na mom disku particija od 13 MB ima klastere od 4 KB, a sledeća od 32 MB ima klastere od 2 KB. >> I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem volume >> label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za v>=4? Kod mene (Dos 6.20) je jadan od directory entry u root direktorijumu.
razno.108 nikac,
>■ Da li je kod svih hard diskova broj bajtova po sektoru 512, a >■ broj ektora po klasteru 4? A kod 2S/HD disketa 512 i 1? >■ I drugo, zar zaista niko ne zna kako da pouzdano pronadjem >■ volume label? :(( Za dos v<4 je to jedan od fajlova, a za >■ v>=4? Za 2S/HD diskete to su konstantne vrednosti. Za sve hardove varira broj sectora po klasteru, kao i broj bajtova po sektoru. Na dalje smatramo da se koristi DOS 3.x+ (ko jos koristi neki DOS 2.x sa FAT12 ;) Tacan broj zavisi od velicine diska (FAT16 moze alocirati 65535 logickih celina tj. clustera, pa znaci da je disksize(sektorima)/65535 = broj sekt. po klasteru. Tacan broj se moze (i mora jer tu pise i broj bajtova po sektoru) procitati iz boot sectora. Za DOS 4.x+ postoji i extended boot record, odakle mozes da procitas volume label koji ti treba. U C-u bi to moglo da se uradi sa funkcijom absread: absread(int drive, int nsects, long lsect, void *buffer) (drive: 0=A, 1=B, itd., nsect=broj procitanih, lsect=pocetni sektor) Npr: ... char *bootsec[512] absread(drive, 1, 0, &bootsec); ... Posle ovoga u bootsec bi dobili sadrzaj boot sektora. Nama trebaju podaci sa ofseta: 11d : bytes per sector (duzina 2 byta) 13d : sectors per cluster ((duzina 1 byte) Za dos 4.x+: 39d : serijski broj diska (duzina 4 byte) 43d : Volume label (duzina 11 byte-ova) Eto, to bi bilo to... Valjda sam dovoljno jasno odgovorio na pitanje :)
razno.109 omega,
Ţ broj sekt. po klasteru. Tacan broj se moze (i mora jer tu pise i broj Ţ bajtova po sektoru) procitati iz boot sectora. Za DOS 4.x+ postoji i Ja sam citao sa dos prekidom 0x36 (to je inace dobijanje podataka o slobodnom prostoru na disku) koji vraca u AX broj sektora po klasteru, a u CX broj bajtova po sektoru...Zar onda bas mora sa absread? Ţ U C-u bi to moglo da se uradi sa funkcijom absread: Ţ absread(int drive, int nsects, long lsect, void *buffer) Ţ (drive: 0=A, 1=B, itd., nsect=broj procitanih, lsect=pocetni sektor) Ako se ne varam, to je ekvivalent prekidu 0x25 (citanje apsolutne adrese diska)? Ţ Za dos 4.x+: Ţ 39d : serijski broj diska (duzina 4 byte) Ţ 43d : Volume label (duzina 11 byte-ova) Eh, a if you want vol label for dos <4.0 then goto Hell ;) Ţ Eto, to bi bilo to... Valjda sam dovoljno jasno odgovorio na pitanje :) Savrseno, thanks.
razno.110 omega,
Pored toga sto fajlovi zauzimaju odredjen broj klastera, i direktorijumi takodje zauzimaju odredjen prostor (koji dir naredba ne prijavljuje). E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, velicine klastera ili od cega vec?
razno.111 dejanr,
>> Pored toga sto fajlovi zauzimaju odredjen broj klastera, i direktorijumi >> takodje zauzimaju odredjen prostor (koji dir naredba ne prijavljuje). Ali zato prijavljuje komanda CHKDSK! >> E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, velicine >> klastera ili od cega vec? Direktorijum je najpre u jednom klasteru. Kada potroši sav prostor na imena datoteka, alocira sledeći klaster, i tako dalje. Dakle, što više datoteka u direktorijumu, to više klastera sam direktorijum zauzima. Izuzetak je root direktorijum, koji je fiksne veličine, i zato u njemu može da bude neki maksimalni broj fajlova. Vidi se iz Nortona i drugih sličnih programa.
razno.112 kriss,
˙˙ E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, ˙˙ velicine klastera ili od cega vec? Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znači da u sektoru imaš 8 entry-ja. Imaš podatak koliko klaster sadrži sektora i to je to.
razno.113 nikac,
>■ ˙˙ E sad koliki je to prostor i da li zavisi od dubine dir-a, >■ ˙˙ velicine klastera ili od cega vec? >■ >■ Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znaci da u sektoru imas 8 >■ entry-ja. Imas podatak koliko klaster sadrzi sektora i to je >■ to. Ne bih rekao da je bas tako... Root dir je ogranicen i to na: 112 entries za 360/720Kb 224 entries za 1.2/1.44Mb 512 entries za Hard disk Za razliku od root-a poddirektorijumi mogu da sadrze bilo koji broj fajlova i poddirektorijuma i njihova velicina je ogranicena samo slobodnim prostorom na disku (kao sto je dejanr vec i spomenuo)
razno.114 omega,
Ţ Direktorijum je najpre u jednom klasteru. Kada potrosi sav prostor na Ţ imena datoteka, alocira sledeci klaster, i tako dalje. Dakle, sto vise Ţ datoteka u direktorijumu, to vise klastera sam direktorijum zauzima. A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32 bajta koje kriss pominje? Evo konkretno: sector size=512, sectors per cluster=4. Znaci da je cluster size=4*512=2048. To znaci da dir po cluster-u moze da ima najvise 2048/32=64 datoteke? (Naravno, u tih 64 se racunaju i one "." i ".."?). E sad, neka je datoteka u trazenom dir-u recimo 300...To znaci da dir zauzima 300 div 64 + (300 mod 64<>0) = 5 cluster-a? Ţ Izuzetak je root direktorijum, koji je fiksne velicine, i zato u njemu Ţ moze da bude neki maksimalni broj fajlova. Vidi se iz Nortona i drugih I koliko je to cluster-a i fajlova?
razno.115 omega,
Ţ Svaki dir entry zauzima 32 bajta. To znaci da u sektoru imas 8 Ţ entry-ja. Imas podatak koliko klaster sadrzi sektora i to je to. Ima 8 entry-a samo ako je sector size 256 bajtova? Da li se broj entry-ja dobija tako ste se sector size podeli sa 32?
razno.116 kriss,
˙˙ Ne bih rekao da je bas tako... ˙˙ Root dir je ogranicen i to na: Jeste, moja poruka je bila malo neprecizna i odnosila se na subdir-ove.
razno.117 kriss,
˙˙ A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32 ˙˙ bajta koje kriss pominje? Zavisi od datoteke. Računa se po formuli: int ( size_of_file / size_of_cluster + 1) Naravno size_of-ovi su u bajtovima. ˙˙ Evo konkretno: sector size=512, sectors per cluster=4. Znaci ˙˙ da je cluster size=4*512=2048. To znaci da dir po cluster-u ˙˙ moze da ima najvise 2048/32=64 datoteke? (Naravno, u tih 64 se ˙˙ racunaju i one "." i ".."?). E sad, neka je datoteka u Jeste. Ako je klaster 4096 bajtova, u njega može da stane 4096/32=128 entry-ja. ˙˙ trazenom dir-u recimo 300...To znaci da dir zauzima 300 div 64 ˙˙ + (300 mod 64<>0) = 5 cluster-a? Dir od 300 entry-ja zauzima 5 klastera od 2048 bajtova ili 3 klastera od 4096 bajtova ili 19 sektora od 512 bajtova. :) E sad, jedan lapsus tastaturus se desio u jednoj od mojih prethodnih poruka - u sektor od 512 bajtova 'staje' max. 16 dir entry-ja, a u sektor od 256 - 8. Nešto mi se motao broj 265 po glavi dok sam pisao poruku :( Za one koji ne znaju šta je dir entry - skup od 32 bajta koji sadrže ime fajl i extenziju, datum i vreme kreiranja, prvi klaster fajla i još par džidža-bižda. :) Valjda sad nisam nešto lupio? O:)
razno.118 kriss,
˙˙ Ima 8 entry-a samo ako je sector size 256 bajtova? Da li se ˙˙ broj entry-ja dobija tako ste se sector size podeli sa 32? Napisah u poruci pre o čem se radi. :) Da, broj entry-ja se tako dobija. :)
razno.119 omega,
Ţ ˙˙ A koliko zauzima jedna datoteka onda? Da li je to onih 32 Ţ ˙˙ bajta koje kriss pominje? Ţ Ţ Zavisi od datoteke. Racuna se po formuli: Ţ Ţ int ( size_of_file / size_of_cluster + 1) Zar nije: (size_of_file div size_of_cluster) + (size_of_file mod size_of_cluster<>0)? E sad, zanima me, da kada racunam koliko alocira jedan direktorijum, bilo bi "po propisu" da se racuna i koliko alociraju i njegovi poddirektorijumimi a ne samo fajlovi?
razno.120 kriss,
˙˙ Ţ int ( size_of_file / size_of_cluster + 1) ˙˙ ˙˙ Zar nije: ˙˙ (size_of_file div size_of_cluster) + (size_of_file mod ˙˙ size_of_cluster<>0)? Moguće, ali je meni lakše da 'pamtim' sa int. Po seljački to izgleda ovako: podeliš dužinu fajla sa veličinom klastera i dobiješ neki decimalni broj n.xxx (u najopštijem slučaju) . Fajl zauzima n+1 klaster. ˙˙ E sad, zanima me, da kada racunam koliko alocira jedan ˙˙ direktorijum, bilo bi "po propisu" da se racuna i koliko ˙˙ alociraju i njegovi poddirektorijumimi a ne samo fajlovi? Direktorijum u direktorijumu zauzima isto mesta koliko i jedan fajl, znači jedan entry, stim što je setovan dir flag. E sad, ako hoćeš da računaš celo stablo (šta ustvari ti hoćeš da izračunaš ?! ;), onda kreneš redom pa dokle signeš ;) - subdir po subdir.
razno.121 omega,
Ţ Moguce, ali je meni lakse da 'pamtim' sa int. Po seljacki to izgleda Ţ ovako: podelis duzinu fajla sa velicinom klastera i dobijes neki Ţ decimalni broj n.xxx (u najopstijem slucaju) . Fajl zauzima n+1 Ţ klaster. Jok. Primer: fajl ima 4096 bajtova. Po tebi on zauzima 4096/2048=2+1=3 klastera, a on zauzima 2, zar ne? Ţ znaci jedan entry, stim sto je setovan dir flag. E sad, ako hoces da Ţ racunas celo stablo (sta ustvari ti hoces da izracunas ?! ;), onda Ţ krenes redom pa dokle signes ;) - subdir po subdir. Sta hocu da racunam? Saljem program pa ce valjda da bude jasnije. Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO zauzima na disku i koliko bi TACNO zauzimao na disketi, ok? sdir431.exe
razno.122 kriss,
˙˙ Ţ decimalni broj n.xxx (u najopstijem slucaju) . Fajl zauzima ˙˙ n+1 ˙˙ Jok. Primer: fajl ima 4096 bajtova. Po tebi on zauzima ˙˙ 4096/2048=2+1=3 klastera, a on zauzima 2, zar ne? E što su ljudi bukvalisti. :( Ali već će 4097 bajtova za zauzme 3. ˙˙ Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO zauzima na ˙˙ disku i koliko bi TACNO zauzimao na disketi, ok? Znači direktorijum sa svim poddirektorijumima, tj. sve što se vodi pod 'direktorijum-fajlovima' tog direktorijuma, uključujući i sam (pod)direktorijum?
razno.123 omega,
ŢE sto su ljudi bukvalisti. :( Ali vec ce 4097 bajtova za zauzme 3. Pa da sam racunao na taj nacin, dobijao bih pogresne cifre, zar ne? ŢZnaci direktorijum sa svim poddirektorijumima, tj. sve sto se vodi pod Ţ'direktorijum-fajlovima' tog direktorijuma, ukljucujuci i sam Ţ(pod)direktorijum? Bas tako. Ako si video moj program, onda si sve mogao i da vidis na delu ;) Naravno, za sada jos nisam implementira ovu pricu za direktorijume, vec samo prikazuje alociran prostor za fajlove...
razno.124 mjova,
> Sta hocu da racunam? Saljem program pa ce valjda da bude > jasnije. Ocu da izracunam koliko neki direktorijum TACNO > zauzima na disku i koliko bi TACNO zauzimao na disketi, > ok? uzmi SCD*.arj sa sezama, pa vidi ;). formula je ovakva: subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize ? (ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 : 0)) : 0; ili: if(ffblk.ff_fsize) subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 : 0) ffblk.ff_fsize - veličina datoteke csize - veličina klastera (valjda ;) pogledaj scd, imaš i source.
razno.125 omega,
Ţ uzmi SCD*.arj sa sezama, pa vidi ;). SCD pogresno prijavljuje file alloc na disketi, a takodje i ne prijavljuje dir alloc, a takodje je i SDIR brzi ;) Jos jedan dokaz da je TP brzi od TC-a :) Ţ subs[rek].lcsum+= ffblk.ff_fsize ? Ţ (ffblk.ff_fsize/csize +((ffblk.ff_fsize%csize) ? 1 : 0)) :0) To sam i ja bas rekao...Zar nije lepse ;) (ffblk.ff_fsize/csize)+((ffblk.ff_fsize%csize)<>0)? Ţ pogledaj scd, imas i source. Nisam znao da ima i source :) Trebalo je to da mi kazes pre 2 godine :))
razno.126 mjova,
> SCD pogresno prijavljuje file alloc na disketi, a takodje > i ne prijavljuje dir alloc, a takodje je i SDIR brzi ;) > Jos jedan dokaz da je TP brzi od TC-a :) e, kakav dan. prvo su me maltretirali za more u par iteracija. te idemo, te ne idemo, pa idemo, pa ajmo kasnije... itd. sad, mi se više i ne ide. kad još ustanovih da je tvoja tvrdnja istinita - uh. kad ti se na glavu sruši čitav svet ;). nema veze, što se ranije nisi žalio? greška je trivijalna! radi 100% ispravno (valjda ;) ako je scd startovan 'NAD' tekućim diskom. dakle, ako na A:\> otkucaš SCD onda radi ok. ispraviću greščicu i poslati novu vre za koji dan (ako ne odem na more ;). zapravo, možeš i sam da to uradiš. treba samo pokupiti informaciju sa zadatog diska, a ne sa tekućeg: if(path[1] != ':') { i= getdisk(); getdfree(i + 1, &dfr); } else getdfree(toupper(path[0])-'@', &dfr); csize = dfr.df_bsec * dfr.df_sclus; samo na jednom mestu u main() se dodeljuje vrednost promenljivoj 'csize', tu treba da stoji ono gore...
razno.127 omega,
Ţ nema veze, sto se ranije nisi zalio? greska je trivijalna! radi Zasto? Zato sto nisam ni znao da imam konkurenciju :) Zapravo, jos uvek i ne bi znao da mi dzakic nije uvalio scd :) Ţ 100% ispravno (valjda ;) ako je scd startovan 'NAD' tekucim Ţ diskom. dakle, ako na A:\> otkucas SCD onda radi ok. ispravicu Ţ grescicu i poslati novu vre za koji dan (ako ne odem na more ;). Da, ali i dalje nemas dir alloc, zar ne? ;>
razno.128 mjova,
> Da, ali i dalje nemas dir alloc, zar ne? ;> misliš li na broj sektora zauzetih informacijama o nekom direktorijumu? to nemam, nisam čak ni razmišljao u tom pravcu. meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam pisao učeći C. nije mi bio cilj da se takmičim. u svakom slučaju, ako nekom treba, mogu da dopišem. sumnjam da ću potrošiti više od pola sata. sad mi nešto pada na pamet da malo sdf (još jedan od pravoslavnih utl-a ;) sredim i optimizujem u cilju povećanja brzine. imam čak i mogućnost da u njega ugradim alokaciju diska jer je na ovom nivou jednostavna. možda, ne obećavam ;).
razno.129 omega,
Ţ meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam pisao uceci C. Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP... Ţ nije mi bio cilj da se takmicim. u svakom slucaju, ako nekom Nije poenta u takmicenju. Prosto mi je zao da, kad sam vec ovo do sada napisao, ne implementiram jos par sitnica...
razno.130 omega,
Ţ Root dir je ogranicen i to na: Ţ 512 entries za Hard disk Bez obzira na velicinu diska? Da mi je samo znati odakle im bas ta cifra!? Ok, ali to nije bitno zato sto je potreban broj klastera vec zauzet prilikom formatiranja, zar ne? Implementirao sam i "dir alloc", ali javlja se vrlo cudan problem... Naime kada mu se zada root dir hard diska, on smanji ukupan alloc za tacno 4096 bajtova (to je kod mene 2 klastera)!? Na disketi prijavljuje sve ok... sdir432.exe
razno.131 ikordic,
RE: Struktura .OBJ fajla Imam problem pri radu sa alatkom ObjTool (skinut valjda sa SEZAM-a ili FFS-a) ili možda sa samom strukturom .OBJ fajlova :(. Naime sa ObjTool-om se mogu pregledati sve moguće definicije smeštene u .OBJ (externals, public, language, library, ...). Među svim mogućim opcijama programa se nalazi i opcija RENAME, kojom se bilo koji entitet u okviru .OBJ-a može preimenovati. E sad, neki program ima definisan neki EXTERNAL npr. SAVESCREEN, što znači da on zahteva da taj modul bude ulinkovan i on će odatle da prozove funkciju koja mu treba. Ako ja preimenujem taj poziv npr. ovako: objtool rle5.obj /rename=external SAVESCREEN DUMMYPROC umesto da se pozove funkcija SAVESCREEN biće prozvana naknadno ubačena funkcija DUMMYPROC. Ako sad prevedem program, sve radi super - umesto stare funkcije izvršava se nova i sve super. Problem nastaje, kada se ovakvo delo poveže sa drugim modulom u kome se poziva originalni SAVESCREEN - umesto da se izvrši ta funkcija, izvršava se DUMMYPROC?!?! Kako & zašto, bre? Jel' to ObjTool nešto zglajzao, pa nije sve ispreturao po .OBJ fajlu kako treba? Ako ništa drugo, molio bih barem kratko objašnjenje o čemu se ovde radi ...
razno.132 bulaja,
**** new file **** R:\IBMPC\PROGRAM\*.* ---------------------- hd1008 exe 65341 Programiranje Microsoft Mouse-a pod MS-DOS-om (w4w.doc) This Application Note provides instructions and background information you can use when programming the Microsoft Mouse. This Application Note defines all mouse functions and covers basic requirements of all mouse aware applications and supported video modes.
razno.133 mdrazic,
> Ţ meni je scd uglavnom bio jedan od programa koje sam > pisao uceci C. > > Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP... Ukoliko ima još nekoga da traži praktičan problrmčiš za učenje C/C++ ili nekog drugog jezika evo predloga: U PC Magazine Utilities (ima na Sezamu) se nalazi jedan izvanredan programčić. Zove se DIRMATCH a služi da uporedi sadržaje dva razna direktorijuma. Za razliku od Norton Commandera i Disk Navigatora on istoimene fajlove postavi jedan pored drugog tako da se odmah vidi koji fajlovi su dupli, koji su noviji, koji nedostaju. Ova mogućnost je jako bitna meni kada kopiram novije verzije source fajlova u drugi dir (radi se o radu u grupi). Program je vrlo mali (poželjno) ali mu nedostaju neke jako poželjne mogućnosti: da se vidi fajl, da se uporede sadržaji dva fajla, da se edituje fajl. Zato, predlog za jako koristan utility: da radi sve kao DIRMATCH, ali dodatno da može da shell-uje i da poziva programe koje izabere korisnik. Meni bi trebali editor, (kao Brief), lister (LIST), uporedni lister (DL, double list), komparator sadržaja (FILECOMP). Prilikom shellovanja (može koristeći Blinker) treba proslediti kao parametre jedan ili oba naziva fajla, a korisnik sam da navede koje programe koristi u te svrhe. Ako je neko već radio sa direktorijumima, možda ovo i nije previše teško. U svakom slučaju probajte DIRMATCH. Divan programčić. Pozdrav, Milan
razno.134 cnenad,
ŁŁŁ Cudna koincidencija :) Ja sam SDIR pisao uceci TP... Da nije ovo tvoje ? SDIR v3.9 - (C) IVAN PETROVIC 1992-93. ;)
razno.135 omega,
Ţ Da nije ovo tvoje ? Ţ Ţ SDIR v3.9 - (C) IVAN PETROVIC 1992-93. ;) Ma samo ti se cini da nije ;) Bas me zanima kako je to doslo do tebe :)) 1993. nisam bio na Sezamu...
razno.136 cnenad,
ŁŁŁ Ma samo ti se cini da nije ;) Bas me zanima kako je to doslo do tebe :)) ŁŁŁ 1993. nisam bio na Sezamu... E pošto je tvoje, ne mogu da te nagrdim što si narušio tuđi COPYRIGHT :)) Mislim da sam skinuo sa nekog BBS-a. A inače arhiva sa ovom verzijom se nalazi skoro na svakom BBS-u sad. Fin program koji vrlo često koristim. Koja je zadnja verzija ? Uvek sam gledao da li ima neka nova ali ništa od toga. :((
razno.137 omega,
Ţ E posto je tvoje, ne mogu da te nagrdim sto si narusio tudi COPYRIGHT :)) :)))) Ţ Mislim da sam skinuo sa nekog BBS-a. A inace arhiva sa ovom verzijom se Ţ nalazi skoro na svakom BBS-u sad. Ozbiljno? Nisam primetio (mada nisam ni gledao ;))) ) Ţ Fin program koji vrlo cesto koristim. Koja je zadnja verzija ? Uvek sam Ţ gledao da li ima neka nova ali nista od toga. :(( Pa okacio sam je pre par dana - ova konferencija i ova tema, poruka 13.130 - SDIR v4.32...Ovih dana mislim da ga definitivno sredim na v4.4, ali dotle moze i ova da ti posluzi...
razno.138 cnenad,
ŁŁŁ Pa okacio sam je pre par dana - ova konferencija i ova tema, poruka ŁŁŁ 13.130 - SDIR v4.32...Ovih dana mislim da ga definitivno sredim na v4.4, Pošteno da priznam, sumnjao sam da si ti autor pa se nisam ni trudio da skinem to što si zakačio. ;) Ali nema veze, pitanje sam postavio da bi mi dao pointer na poruku pošto me mrzi da listam. Sačekaću ipak novu verziju kad si je već 'zvanično' najavio :))
razno.139 biki,
Treba mi algoritam (dobro ce doci source na c-u ili pascalu) za ultra brzo pretrazivanje nesortiranog i negrupisanog (znaci slucajnog) niza celih brojeva pri cemu se neki brojevi mogu pojaviti vise puta na razlicitim mestima u nizu. Obicno sekvencijalno pretrazivanje niza od 512 bajtova u aplikaciji koju radim trajalo bi za neku datoteku od 2 Mb prosecno 6 minuta na 386dx/40. Citao sam o nekim hashing alogoritmima, ali su oni koliko sam shvatio primenljivi samo u slucaju da se vrednosti u nizu ne po- navljaju. Takodje sortiranje niza, pa binarno pretrazivanje, ne dolazi u obzir zbog kolicine podataka u datoteci koji moraju da prodju kroz niz, jer kad se niz popuni sledeci bajt iz datoteke postaje zadnji u nizu, a onaj prvi otpada pa bi morao ponovo da obavim sortiranje.
razno.140 omega,
Ţ Posteno da priznam, sumnjao sam da si ti autor pa se nisam ni trudio da Ţ skinem to sto si zakacio. ;) U kom smislu sumnjao? Mislio si da nije moj program? Ţ Sacekacu ipak novu verziju kad si je vec 'zvanicno' najavio :)) Ok, necu razocarati moje pristalice ;))
razno.141 mmitrovic,
Evo ga i After Link 2.01 sa sve docovima. Enjoy i reciti šta mislite alink.zip
razno.142 kldragan,
Cao!!! Da li neko ima formazapisa win BMP. Unapred hvala.
razno.143 omega,
Ţ Evo ga i After Link 2.01 sa sve docovima. Ţ Enjoy i reciti sta mislite Probao sam sa par programcica i sve vrlo lepo funkcionise. Radi i sa onima sa kojima prosli put nije :) Inace i doc nije lose napisan. Svaka cast na programu. Eto to je bio moj prvi utisak. :)
razno.144 omega,
Pre neki dan rekoh da sam naisao na neusaglasenost mog SDIR-a ;) i CHKDSK-a. Radilo se o prijavljivanju alociranosti za svaki od direktorijuma. 100 puta sam proverio i SDIR je 100% u redu. Medjutim, postojala je razlika - na jednoj particiji je chkdsk prijavljivao 6144 bajtova, a na drugoj 2048 bajtova vise nego sto je potrebno :( Cupao sam se za kosu ;)) startovao i Disk Editor i sta sve ne, i nista :(( A onda lupim COMPRESS, kad ono posle toga sve se slaze :) Naravucenije: ??????????? Da li CHKDSK lose prijavljuje ili postoji neka zackoljica? Mozda nikada necemo saznati...Da li postoji jos neki program koji prijavljuje dir alloc? Eh, da, umalo da zaboravim najvazniju stvar. Ajde bre ljudi pogledajte ovaj SDIR koji sam okacio (13.130) pa mi recite sta da izbacim i/ili dodam. Da li je neophodno po deafult-u da stoji ono za diskete i sl.?
razno.145 bulaja,
**** new file **** R:\IBMPC\PROGRAM\*.* ---------------------- alink201 zip 19221 AfterLink v2.01: povezivanje .EXE datoteka (mmitrovic) After Link (ALink) je program namenjen linkovanju (povezivanju) izvrsnih fajlova, dakle vec napravljenih EXE modula. Moze se koristiti u razne svrhe kao sto je dodavanje introa na postojece fajlove bez intervencija na source-u programa, dodavanje programcica za proveru integriteta noseceg programa, itd.
razno.146 mjova,
> dodavanje introa na postojece fajlove bez intervencija > na source-u programa, dodavanje programcica za proveru > integriteta noseceg programa, itd. a, Boga mi, i trojanaca ;)
razno.147 omega,
Zna li neko na kom prinicpu funkcionisu oni upgrade-ovi (patch-evi) za qemm?
razno.148 cira,
Zeleo bih da vam predstavim svoj novi rucni rad. To je mali copy program (stvarno mali oko 1550 bajtova) koji pravi do 9 kopija originalne diskete. Koristi XMS memoriju (za rad neophodno 1.2M jer kopira u jednom prolazu), no to i nije neki problem jer vidim da vecina vas poseduje masine sa 4-8M RAM-a. Ovo je beta verzija, a za dalje nameravam da poboljsam korisnicki interfejs i jos neke stvari. Prilozena je datoteka u kojoj se nalaze source i kompajlirana verzija (za one koji nemaju asembler :)). Molio bih da me obavestite kako vam se dopada (brzina i pouzdanost). mastcopy.arj
razno.149 omega,
Ţ Zeleo bih da vam predstavim svoj novi rucni rad. To je mali copy program Ţ (stvarno mali oko 1550 bajtova) koji pravi do 9 kopija originalne Ţ diskete. Koristi XMS memoriju (za rad neophodno 1.2M jer kopira u jednom Hmm...A kako to da se niko ne seti da napravi XCOPY klon koji koristi extended memoriju?
razno.150 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Probao sam sa par programcica i sve vrlo lepo funkcionise. Radi i Ů█▀█Ţ sa onima sa kojima prosli put nije :) Inace i doc nije lose napisan. Problem je bio u 32bitnoj aritmetici, ali je ispravljen nakon problema koje je imao pik.becej sa svojim introom od 160Kb :) 2.00 nije mogao da ulinkuje fajlove sa imageom preko 64k. UBR, p.b, gde si nabavio taj intro-maker?
razno.151 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ a, Boga mi, i trojanaca ;) Boga mi, tako je ;) Ali ja nisam odgovoran (read DOC) ;)
razno.152 cira,
Pa prvobitna verzija je radila bez XMS drajvera (int 15h i nize), ali sam zbog jednostavnijeg upravljanja presao na HIMEM podrsku. Nije valjda da ne koristis HIMEM?! Inace zaboravio sam da kazem da program trenutno kopira samo 5.25 HD (od 1.2M) diskete. Ako hocete vise kopija od 9 koristite bug (npr. za broj kopija odgovori sa A i to ce biti 65-48=17 kopija). To je zato sto me je mrzelo da pisem rutinu za unos brojeva.
razno.153 omega,
Ţ Pa prvobitna verzija je radila bez XMS drajvera (int 15h i nize), ali Ţ sam zbog jednostavnijeg upravljanja presao na HIMEM podrsku. Nije valjda Ţ da ne koristis HIMEM?! Inace zaboravio sam da kazem da program trenutno Ţ kopira samo 5.25 HD (od 1.2M) diskete. Ako hocete vise kopija od 9 Pa stani malo :) Tvoj program nema veze se XCOPY ili mi se samo cini? Inace, himem naravno NE koristim. Koristim QEMM :), ali nema frke za XMS :)
razno.154 cira,
Pa da. Malo sam se zaneo, ali ideja je ta. No stvarno cu se potruditi da napravim XCOPY bez onog (reading source files x n,n->ý) ali to tek posle 02.08.1994 (ispit iz OET-a), ili mozda i kasnije (ne d'o Bog). Hvala na ideji.
razno.155 amarilis,
Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno kako da ga posaljem na lpt┐╗.Po mogucnosti iz clippera ali prezivecu i sa c++.Pretpostavljam da moze sa poke i peek ali kojim?
razno.156 nbatocanin,
> Zna li neko na kom prinicpu funkcionisu oni upgrade-ovi > (patch-evi) za qemm? Ako misliš na to kako rade svi patch programi, relativno prosto: po nekom algoritmu na osnovu stare i nove verzije datoteke odrede šta sve treba uraditi da bi se od stare dobila nova datoteka. Obično je rezultat neki EXE ili EXE sa eksternom datotekom koja sadrži operacije koje treba izvršiti. Ja koristim program FPatch koji ide uz Funcky biblioteku i koji na osnovu jednog od dva izabrana algoritma kreira EXE koji na osnovu stare verzije pravi novu verziju. Rezultati su veoma dobri i patch je uglavnom po 6-15 puta manji od zipovane nove verzije. Jedino što je veoma spor: za datoteku od oko 800K treba mu i do 2 sata da napravi patch. Naravno, sve mnogo zavisi od sadržaja datoteke i od promena.
razno.157 dejanr,
>> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno kako da ga >> posaljem na lpt Ako misliš na štampanje preko BIOS-a, to ide otprilike ovako: u ah staviš 2, u dx staviš oznaku porta (0 je lpt1), i pozivaš int 17h dok ah and 80h ne bude različito od nule. Tada je štampač slobodan. Onda u ah staviš nulu, u al znak koji štampaš, u dx oznaku porta, pozoveš int 17h i to je to. Ako je ah and 29h = 0, štampanje je dobro prošlo.
razno.158 cira,
Na LPTx: mozes da pises na vise nacina (dole imas navedena dva). Na zalost ne programiram u Clipperu pa ti zato saljem help za C. Ovo je help iz BC++3.1 ali radi i na TC 2.0. Adresa LPT1 je 0x3bc a adrese ostalih su od 0000:0410 pa na vise (cini mi se). Za podrobnije objasnjenje pogledaj NG, TechRef ili neku slicnu bazu. ***************************************************************************** Ů▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀Ţ Ů biosprint and _bios_printer Ţ <BIOS.H> Ů▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄Ţ Printer I/O using BIOS services directly. Declaration: ■ int biosprint(int cmd, int abyte, int port); ■ unsigned _bios_printer(int cmd, int port, int abyte); Remarks: Both biosprint and _bios_printer use BIOS interrupt 0x17 to perform various printer functions on the printer identified by port. Arg. │ What It Is ═══════ě═══════════════════════════════════════════════════════════════════ abyte │ The character to be printed; its value can be 0 to 255. ───────┼─────────────────────────────────────────────────────────────────── cmd │ Specifies the printer function to be performed. │ biosprint│ _bios_printer │ Printer Function │ ═════════ě═══════════════ě═══════════════════════════════ │ 0 │_PRINTER_WRITE │ Prints the character in abyte │ 1 │_PRINTER_INIT │ Initializes the printer port │ 2 │_PRINTER_STATUS│ Reads the printer status │ If cmd = 1 or 2 (_PRINTER_INIT or _PRINTER_STATUS), abyte is │ ignored. ───────┼─────────────────────────────────────────────────────────────────── port │ Identifies the printer; 0 = LPT1, 1 = LPT2, etc. Return Value: Current printer status, obtained by ORing these bit values together: Bit│ Value│ Printer Status ════ě══════ě═════════════════ 0 │ 0x01 │ Device time out 3 │ 0x08 │ I/O error 4 │ 0x10 │ Selected 5 │ 0x20 │ Out of paper 6 │ 0x40 │ Acknowledge 7 │ 0x80 │ Not busy **************************************************************************** ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Ţinport, inportb, outport, outportbŮ <DOS.H> ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ ■ inport reads a word from a hardware port ■ inportb reads a byte from a hardware port ■ outport outputs a word to a hardware port ■ outportb outputs a byte to a hardware port Declaration: ■ unsigned inport (unsigned portid); ■ unsigned char inportb (unsigned portid); ■ void outport (unsigned portid, unsigned value); ■ void outportb(unsigned portid, unsigned char value); Remarks: ■ inport works just like the 80x86 instruction IN. It reads the low byte of a word from portid, the high byte from portid + 2. ■ inportb is a macro that reads a byte ■ outport works just like the 80x86 instruction OUT. It writes the low byte of value to portid, the high byte to portid + 1. ■ outportb is a macro that writes value Argument│ What It Is ════════ě═════════════════════════════════════════════════ portid │ Inport port that inport and inportb read from; │ outport port that outport and outportb write to value │ Word that outport writes to portid; │ byte that outportb writes to portid. If you call inportb or outportb when DOS.H has been included, they are treated as macros that expand to inline code. If you don't include DOS.H, or if you do include DOS.H and #undef the macro(s), you get the function(s) of the same name. Return Value: ■ inport and inportb return the value read
razno.159 miljko,
>> Treba mi algoritam (dobro ce doci source na c-u ili >> pascalu) za ultra brzo pretrazivanje nesortiranog i >> negrupisanog (znaci slucajnog) niza celih brojeva pri >> cemu se neki brojevi mogu pojaviti vise puta na >> razlicitim mestima u nizu... Prvo, pitanje je trebalo u temu algoritmi. Drugo, nejasna je postavka tvog problema. Koliko sam shvatio imaš niz "sirovih" brojeva. E sad, da li tražiš jedan broj ili niz brojeva? Ako tražiš niz brojeva u toj gomili "sirovih", problem je sličan traženju reči u tekstu, i treba da pogledaš algoritme za brzo pretraživanje teksta. Računari su, recimo, imali puno tekstova na tu temu. Ako tražiš jedan broj onda ti je sortiranje izlaz. Ne naravno fizičko sortiranje niza, već preko neke vrste indexne datoteke... Sve u svemu, uzmi neku dobru knjigu o pretraživanju. Ako ćeš imati veze sa programiranjem u životu to ti ne gine. Sortiranje i pretraživanje na 1001 način.
razno.160 omega,
Ţ Ako mislis na to kako rade svi patch programi, relativno prosto: po Ţ nekom algoritmu na osnovu stare i nove verzije datoteke odrede sta Da, bas sam mislio koji je to algoritam... Ţ operacije koje treba izvrsiti. Ja koristim program FPatch koji ide uz Ţ Funcky biblioteku Za koji je to prog jezik? Clipper?
razno.161 sbrk,
>> Ako tražiš jedan broj onda ti je sortiranje izlaz. Ne naravno >> fizičko sortiranje niza, već preko neke vrste indexne datoteke... >> >> Sve u svemu, uzmi neku dobru knjigu o pretraživanju. Ako ćeš >> imati veze sa programiranjem u životu to ti ne gine. Sortiranje i >> pretraživanje na 1001 način. Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov, izdavač, a još bolje i prodavnica. Zanimaju me načini manuelnog indexiranja datoteka, znači bez file odnosno record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka, itd.
razno.162 vitez.koja,
#=> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj #=> odnosno kako da ga posaljem na lpt┐╗.Po mogucnosti iz #=> clippera ali prezivecu i sa c++. Koristi BIOS rutine (int 17h). Istina, možeš da pišeš i direktno na portove, ali za time uglavnom nema potrebe. #=> Pretpostavljam da moze sa poke i peek ali kojim? Ne može, koliko ja znam.
razno.163 nbatocanin,
> Dali neko ima pojma kako da sa lpt-a procitam broj odnosno > kako da ga posaljem na lpt┐╗.Po mogucnosti iz clippera ali > prezivecu i sa c++. Stvar je dosta jednostavna: imaš BIOS interapt 17h koji omogućuje da šalješ bajt na izabrani lpt, da ispituješ status i sl. Ja sam poslao u PC.PROG:clipper (10.234) funkcije koje to rade.
razno.164 miljko,
>> Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov, >> izdavač, a još bolje i prodavnica. Zanimaju me načini >> manuelnog indexiranja datoteka, znači bez file odnosno >> record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka, >> itd. Kao što rekoh tema je programerski evergreen. Ima dosta literature, čak i na našem jeziku koja generalno pokriva te teme. Ono najopštije i ujedno najkompletnije što pokriva tu tematiku je (čuveni) Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming, Vol. 3, Sorting and Searching, izdavač Addison Wesley. Knjiga je obimna, možda previse teoretska, ali ćes steći kompletan pregled tehnika i najvažnije videti kako se na tu temu razmišlja. Što se indexiranja tiče, retko ko to radi ručno. Algoritmi za rad sa B-stablima koja se gotovo isključivo koriste za indexe su prilično glomazni. Ujedno ih i stalno usavršavaju, tako da ako juriš performanse to nećeš naći u knjizi. Na nekom informativnom nivou ok. Ja sam imao sam kontakata sa par domaćih knjiga, udžbeničkog tipa. Tu ćeš uglavnom ćeš naći priče o B-stablima, i nekim drugim uglavnom manje važnim tehnikama. Dobar pointer na stranu literaturu bih i ja voleo da vidim. Elem, pogledaj literaturu na našem jeziku po knjižarama. Možda nadješ nešto što te zanima.
razno.165 spantic,
> Zna li neko neki pointer na ovakvu literaturu? Naslov, izdavač, a još bolje > i prodavnica. Zanimaju me načini manuelnog indexiranja datoteka, znači bez > file odnosno record managera, sortiranje velikih ( > 20 MB) datoteka, itd. Zašto ne probaš kod Knuta i "Umetnosti programiranja"?
razno.166 nbatocanin,
> Da, bas sam mislio koji je to algoritam... Na žalost, nije mi poznato. > Ţ operacije koje treba izvrsiti. Ja koristim program > FPatch koji ide uz Ţ Funcky biblioteku > > Za koji je to prog jezik? Clipper? Funcky je biblioteka za C i Clipper, FPATCH je program koji se dobija uz nju i može se koristiti za bilo kakve datoteke.
razno.167 miroslavn,
Da li već postoji ili ako nekom nije problem da napiše ili mi pomogne da napišem mali rezidentni programčić, koji bi radio sledeće: Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon, a telefon iz hodnika ne čujem ako pustim muziku.
razno.168 djelovic,
> Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi > zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon, > a telefon iz hodnika ne čujem ako pustim muziku. Takav program na Sezamu postoji, neko ga je slao pre godinu-dve dana. E sad, gde ga naći nemam pojma. Možda da uzmeš onaj spisak svih fajlova uz poruke, koji je neko osta{vio pre mesec dva?
razno.169 feniks,
│ Dok je modem uključen, ako me neko zove (tj. bude RING) da mi │ zapišti na biperu. Ovo mi je bitno jer u mojoj sobi nemam telefon, └────────────────── Evo tog rezidentnog programčića. Bio je napisan je u ASM. Danas verovatno postoji i neka bolja verzija (za COVOX ili SB?) :))) SP phonring.zip
razno.170 umajstorovic,
Da li je cuo neko nesto o Visual Basic-u for DOS?
razno.171 ikordic,
RE: ObjTool => Imam problem pri radu sa alatkom ObjTool (skinut valjda sa SEZAM-a => ili FFS-a) ili možda sa samom strukturom .OBJ fajlova :(. Nijedan odgovor! Daklem, short version: Kako da preimenujem definisani External (Func1), tako da se umesto poziva te funkcije pozove neka druga (Func2). Ovo, doduše, može, ali ako neka funkcija iz nekog drugog modula pozove orginalni external (Func1), umesto njega se poziva ova druga fukcija (Func2), iako u tom drugom modulu nije vršeno preimenovanje Func1 -> Func2.
razno.172 i.mandic,
Ja... BTW, imas temu 'basic'...
razno.173 sbrk,
Ako neko od sretnih vlasnika jednog od novijih brojeva DR DOBB'Sa može da mi da onu pretplatnu dopisnicu. Hoću da probam da se pretplatim. Iz instranstva, naravno. Thanx.
razno.174 szeman,
>> Ono najopštije i ujedno najkompletnije što pokriva tu tematiku >> je (čuveni) Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming, Vol. 3, >> Sorting and Searching, izdavač Addison Wesley. Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela). Knjiga je kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od naših izdavača "doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :) Ujedno apel svima koji znaju nešto u vezi sa ovim Knuth-ovim knjigama (prodavnica, prijatelji) neka se jave, očajan sam :(( Pozdrav, Saša
razno.175 sbrk,
Da li zna neko da li DBVISTA ima bind module za TPascal? Da li neko koristi uopšte DBVISTu?
razno.176 boccaccio,
YOU> Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela). YOU> Knjiga je kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od YOU> naših izdavača "doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :) YOU> Ujedno apel svima koji znaju Kada sam bio u Petnici napravljeno je slavlje jer su preko nekih kanala uspeli da nabave The Art ... Ja nisam dočekao da knjigu i donesu :(((. Ako se dobro sećam cena je bila negde oko 400 US$. Pozdrav, Boris
razno.177 dvesic,
> knjigu i donesu :(((. Ako se dobro secam cena je bila negde oko > 400 US$. Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da nabavim The Art Of ... cene (od holandskog distributera, pokusacu da iskopam adresu, ako nekog zanima) su bile od 45 - 50 ť (zavisno od dela) ...
razno.178 djelovic,
> Kada sam bio u Petnici napravljeno je slavlje jer su preko > nekih kanala uspeli da nabave The Art ... Ja nisam dočekao da > knjigu i donesu :(((. Ako se dobro sećam cena je bila negde oko > 400 US$. Rekao bih da je ovo užasno velika cena. Ukoliko me sećanje ne vara, svaka od tri Knutove knjige je koštala manje od $40.
razno.180 miljko,
>> Odlično, samo kaži gde je ima ovde kod nas (sva tri dela). >> Knjiga je kao što reče, biblija i ne bi bilo loše da se neko od >> naših izdavača "doseti" da je izda, pa makar i na engleskom :) >> Ujedno apel svima koji znaju ... Da udjes u neku prodavnicu i da je kupis, tesko. Ostaje ti dakle 1. Da ti neko pazari u inostranstvu i donese/posalje 2. Da narucis preko nekog domaceg nabavljaca. Ovo drugo funkcionise kako - tako. Provizije se krecu koliko sam ja upoznat oko 10%, tako da ukupna cena nije neprihvatljiva. Ostaje ti samo da se opredelis kome ces ukazati poverenje. Ja sam pitao ljude ovde da da iznesu svoja iskustva, ali su ljudi suzdrzani oko takvih preporuka. Dakle, ako neko ima nekog za preporuku samo napred.
razno.181 miljko,
>> Rekao bih da je ovo užasno velika cena. Ukoliko me sećanje ne >> vara, svaka od tri Knutove knjige je koštala manje od $40. Da, oko $30 u knjizarama u Americi (bilo pre par godina).
razno.182 boccaccio,
YOU> Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da nabavim YOU> The Art Of ... cene (od holandskog distributera, pokusacu da YOU> iskopam Sad, moguće da sam ja neki podatak zaboravio (vreme čini svoje) ali mislim da je bila cifra od 400 US$ za The Art.. i, možda, još nešto. Uostalom kad kod nas prodaju PC Magazin za 100 ND ni ovo nije nemoguće. Pozdrav, Boris
razno.183 mzarkov,
> Kada sam se pre tri - cetiri godine ludo zanosio da > nabavim The Art Of ... cene (od holandskog distributera, > pokusacu da iskopam adresu, ako nekog zanima) su bile od > 45 - 50 ť (zavisno od dela) ... Evo jedne adrese (najbolja knjizara u kojoj sam ikada bio): Scheltema Holkema Vermeulen *) Koningsplein 20 1017 BB Amsterdam Tel: (020) 523 14 11 Fax: (020) 622 76 84 MZ
razno.184 szeman,
Subject: Knuth -------------- Hvala svima na odgovorima. > 2. Da narucis preko nekog domaceg nabavljaca. > > Ovo drugo funkcionise kako - tako. Provizije se krecu > koliko sam ja upoznat oko 10%, tako da ukupna cena nije > neprihvatljiva. Imaš li neku korisnu adresu ? Pozdrav
razno.185 omega,
Da citiram FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ABOUT COPYRIGHT (V. 1.1.3): A proper copyright notice consists of three things: 1) the letter "C" in a circle (called, logically enough, the "copyright symbol"), or the word "Copyright," or the abbreviation "Copr."; 2) the year of first publication; 3) the name of the copyright owner. 17 U.S.C. 401(b). Da li to znaci da je ispravno i copyright (c) autor 1992-94. i copyright (c) 1992-94. autor (ona tacka je mislim ipak potrebna kod nas, ali ne i kod Amera)
razno.186 mboban,
**> Da citiram FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ABOUT COPYRIGHT (V. 1.1.3): **> **> A proper copyright notice consists of three things: 1) the letter "C" in **> a circle (called, logically enough, the "copyright symbol"), or the word **> "Copyright," or the abbreviation "Copr."; 2) the year of first **> publication; 3) the name of the copyright owner. 17 U.S.C. 401(b). Hm... Oko ovoga smo raspravljali u klubu: Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ???
razno.187 bulaja,
│Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ??? └─── Ako misliš na (c) ili (C), odgovor je - nijedno nije potpuno :). Naime za ispravnu Copyright poruku potrebno je (kao što piše i u FAQ) imati punu reč "Copyright" ILI copyright sign (c u kružiću). Medjutim (C) (ili malo c) se ne smatra copyright sign-om, što znači da se ne može ni koristiti kao jedina oznaka. Therefore, sve tri verzije: Copyright ... Copyright (c) ... Copyright (C) ... su ispravne, a samo: (C) ... (c) ... nisu. Naravno ako se umesto zagrada koristi (ili odštampa) font koji ispisuje regularni copyright sign, sam taj znak je dovoljan.
razno.188 cnenad,
ŁŁŁ Da li treba da stoji malo ili veliko slovo "c" ??? U jednom od FAQ-ova za COPYRIGHT video sam primer koji je eksplicitno naveden za softver i ide ovako: Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME
razno.189 nikac,
Jeli moze neko ko se u to razume malo pojasni sledece... Memory Control Block prethodi svakom memorijskom bloku i sadrzi: 00h byte : Tip (4dh srednji, 5dh poslednji) // da li? 01h word : Adresa (segment) PSP-a vlasnika 03h word : Velicina bloka u 16 byte paragrahs E sad, gde se u stvari nalazi PSP? Da li u nekom od blokova i gde tacno u okviru bloka (valjda na pocetku?)? I da li se odmah iza PSP-a nastavja kod programa?
razno.190 zeljkoj,
> Da li je cuo neko nesto o Visual Basic-u for DOS? Tek sam sad primetio ovu poruku :) Imam VB for DOS 1.0 pa pitaj šta te zanima.
razno.191 mjova,
> E sad, gde se u stvari nalazi PSP? Da li u nekom od > blokova i gde tacno u okviru bloka (valjda na pocetku?)? ono prvo pitanje ne znam sad, a mrzi me da tražim po helpu (mada mislim da je tako). ako nemaš dobar help, uzmi sa sezama helppc.*. ide prvo MCB (10), pa PSP (100), pa code. e, sad, MCB počinje na segmentu 'pre', pa se u račun offseta ne uvodi. slikovito bi to bilo 'vako: ┌────────┐ segment A │ MCB │──┐ ├────────┤ │ segment B ─┐ │ PSP │ │ │ ├────────┤ │ │ │ CODE │ │ │ .... │ │ └────────┘ │ ┌────────┐──┘ segment C │ MCB │──┐ ├────────┤ │ segment D ─┐ │ PSP │ │ │ ├────────┤ │ │ │ CODE │ │ │ .... │ │ └────────┘ │ ┌────────┐──┘ segment E │ MCB │──┐ ├────────┤ │ .......... MCB uvek počinje (kao i PSP, i ono što mu sledi) na ofsetu 0. MCB počinje na segmentu pre onoga koji mu sledi, a koji definiše kao zauzet. MCB je dužine jednog paragrafa, a PSP 10 (dakle, MCB ima 16 bajtova ili ti 10h, a PSP 256 ili 100h). > I da li se odmah iza PSP-a nastavja kod programa? odmah iza PSPa ide program (naročito ako je u pitanju onaj iz .COM datoteke.
razno.192 omega,
Ţ Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME Ti Ameri definitvno nisu normalni :)))) Borland: Copyright (c) 1983,92 Borland International Central Point: (c) 1985-1992 Central Point Software, Inc. Microsoft: Copyright (c) 1985-1993 Microsoft Corporation u win-u, Copyright (C) Microsoft Corporation, 1987-1992. u editoru!? Ocito je da i oni nisu nacisto :))) Koliko mi se cini, onda je ispravno za nase uslove, a ispunjava i sve uslove: Copyright (c) autor 1992-94.
razno.193 zormi,
* Imam VB for DOS 1.0 pa pitaj šta te zanima. U kakvoj su vezi taj VB za DOS i VB za Windows? ;)
razno.194 zeljkoj,
> U kakvoj su vezi taj VB za DOS i VB za Windows? ;) Pa trebalo bi da budu kompatibilni. Uz VB for DOS dat je jedan utility koji konvertuje program tako da može da radi u VB for Win. A može i obrnuto :) Tako ja lepo napišem program u VB for DOS, konvertujem ga, prevedem, i automatski imam i verziju za Windows. Sve isto, samo što verzija koja radi u grafičkom okruženju (Win) malo lepše izgleda. Jedini problem je što je VB for DOS 1.0 kompatibilan sa VB for Win 2.0 (napisan je 1992. godine), tako da se malo slabije snalazi sa VB for Win 3.0. Verovatno postoji i neka novija verzija VB for DOS (2.0 ???), ali ja za to nisam čuo. Ako neko ima neki podatak...
razno.195 dr.grba,
>> Koliko mi se cini, onda je ispravno za nase uslove, a ispunjava i sve >> uslove: >> >> Copyright (c) autor 1992-94. Sve su ovo špekulacije dok neko ne označi pointer u Službenom lišću. Dakle, zna li neko?
razno.196 omega,
Ţ Sve su ovo spekulacije dok neko ne oznaci pointer u Sluzbenom liscu. Ţ Dakle, zna li neko? Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu?
razno.197 cnenad,
ŁŁŁ Sve su ovo špekulacije dok neko ne označi pointer u Službenom lišću. Zar misliš da će to tako pisati tamo ? To je najverovatnije negde u zakonu o autorskim delima i garantovano ne piše na negleskom :). Moli se dobra duša da pregleda registre SL-a i da nam javi šta ima. :) odnosno gde je taj zakon.
razno.199 mdrazic,
> Ţ Copyright (c) 1994 - IME AUTORA ILI FIRME Da li to znači da zz-ov SOR nije pod kopirajtom? ;)))
razno.200 nikac,
>■ ┌────────┐ >■ segment A │ MCB │──┐ >■ ├────────┤ │ >■ segment B ─┐ │ PSP │ │ >■ │ ├────────┤ │ >■ │ │ CODE │ │ >■ │ .... │ │ >■ └────────┘ │ >■ ┌────────┐──┘ >■ segment C │ MCB │──┐ >■ ├────────┤ │ Ako bi neko mogao onda da pronadje gresku u sledecoj proceduri. Ona bi trebalo da protrci kroz memoriju i na disk upise sve MCB-ove ciji je vlasnik dati psp: char buf[0x8000]; void far tsr (unsigned int cur_psp) { unsigned int i, old; struct REGPACK r; unsigned int ctrl_seg; int handle; long int len, rd; unsigned char ok=0, m=1; char wrbuf[1000]; r.r_ax=0x5200; intr(0x21, &r); ctrl_seg=peek(r.r_es, r.r_bx); if ( (handle = open("MEMFIL.$$$", O_CREAT | O_TRUNC | O_RDWR)) == -1) { perror("OPEN:"); return; } do { len=(long) peek(ctrl_seg,0x3) <<4; if (peek(ctrl_seg,0x1)==cur_psp) { m=0; for (i=0; i<=len;) { for (rd=0; (rd<=1000) && (i<=len); rd++) wrbuf[m]=peekb(ctrl_seg, 0x10+rd); i+=rd; write(handle, wrbuf, rd); } } if (ok) { len=peek(ctrl_seg,0x3); ctrl_seg=ctrl_seg+len+1; } ok=(peekb(ctrl_seg, 0)!=0x5A); } while (ok); close(handle); }
razno.201 zeljkoj,
> Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu? Nemamo.
razno.202 spantic,
>> Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu? > > Nemamo. Odakle ti ta ideja?
razno.203 djelovic,
> > Btw, zar mi imamo zakon o kopirajtu? > > Nemamo. Nemamo zakon o kopirajtu, ali imamo zakon o zaštiti autorskih prava. Zato umesto da se kurčimo sa kojekakvim (C) porukama, sve mi se čini da bi bilo bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na početku bi uz izmene mogao da se kači i na softver. Za početak, "Sva autorska prava zaštićena."
razno.204 dr.grba,
>> Zar misliš da će to tako pisati tamo ? To je najverovatnije negde u >> zakonu o autorskim delima i garantovano ne piše na negleskom :). Moli se ...prema tome, nije važno kako inostranci štite svoje programe. Njihov problem. Naš problem je kako da mi zaštitimo naše programe. U ovoj. Pravnoj. Državi. ))):
razno.205 dr.grba,
>> bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na početku >> bi uz izmene mogao da se kači i na softver. >> Za početak, "Sva autorska prava zaštićena." ...pod uslovom da ona to i jesu. Hajde da vidimo kako se to radi: sećam se da su nedavno počele da se pojavljuju nekakve (državne?) agencije u čijoj nadležnosti je bio i pitanje zaštite autorskih prava, intelektualne svojine (ili kako se već to pravno sroči...). Krajnje je vreme da budemo načisto sa tim.
razno.206 nikac,
Tek sada primetih da je doslo do greske u poruci tj. obrnute su dve linije. Treba ovako: ok=(peekb(ctrl_seg, 0)!=0x5A); if (ok) { len=peek(ctrl_seg,0x3); ctrl_seg=ctrl_seg+len+1; } ...
razno.207 mjova,
> Ako bi neko mogao onda da pronadje gresku u sledecoj proceduri. > Ona bi trebalo da protrci kroz memoriju i na disk upise sve > MCB-ove ciji je vlasnik dati psp: iskreno da ti kažem, trenutno nemam vremena da čitam i analiziram tvoj program, ali mogu da ti preporučim da pogledaš CASMxx.ARJ. nalazi se negde na sezamovom disku i mnogo petlja po memoriji. to je biblioteka koja služi za pisanje TSR-ova iz Ca (loader) i ASMa (TSR kod). ne bih sad o tome da li je ovo funkcionalno ili ne, ali svakako možeš pregledati kako sam tamo petljao po MCB-ovima. ako budem imao vremena pogledaću gde si zapeo, ali ne računaj na to :(.
razno.208 fifana,
> se da su nedavno pocele da se pojavljuju nekakve (drzavne?) agencije u > cijoj nadleznosti je bio i pitanje zastite autorskih prava, intelektualne Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da je, do rata, radila zastitu autorskih prava za celu Jugoslaviju. Posle se, nesto, raspala ili smanjila, znam samo da su silni ljudi otpusteni... Mogu da se raspitam... Lj.
razno.209 omega,
Ţ bolje da se ode u video klub po neki original - tekst koji ide na pocetku Ţ bi uz izmene mogao da se kaci i na softver. Ţ Za pocetak, "Sva autorska prava zasticena." Pa i nije bas neki ekvivalent video kaseta i program :) Red je bre da stvarno rascistimo kako da pisemo i na srpskom, a i na engleskom... Veliko je i pitanje i da li mozes da napises "Sva autorska prava zasticena." ako ih nisi zaista zastitio...Moguce je da se tu razlikuju nas i USA zakon...
razno.210 omega,
Ţ ...prema tome, nije vazno kako inostranci stite svoje programe. Ţ Njihov problem. Nas problem je kako da mi zastitimo nase programe. Ţ U ovoj. Pravnoj. Drzavi. Vazno je da zastitimo nase programe tako da to vazi i kod nas, a Boga mi, i u inostranstvu...
razno.211 vmisev,
> Naš problem je kako da mi zaštitimo naše programe. K'o četr'i slona u fiću - teško ;( > U ovoj. Pravnoj. Državi. Od svega nabrojanog, jedino je "ova" ;) žuo sam da su neke firme štitile svoj software šaljući par momaka ('oće reći - gorila) kod pirata za koje su čuli da valjaju njihove programe, i on- da im ovi "objasnili" kako to nije ni lepo ni zdravo. Ali nisu pirati glavni problem. Stvar je u tome što od trenutka pojav- ljivanja nekog programa do trenutka kad ga ima pola grada ne prođe ni nede- lju dana. Metoda iz ruke u ruku, naravno. Kod nas se brže šire komercijalne verzije nego Linux ;( Znači, ako se piše za široko tržište u obzir dolazi jedino PD. Vladimir
razno.212 ognjen,
)-> Za pocetak, "Sva autorska prava zasticena." Sta zapravo znaci ovo? 1. Da si ti to otisao u nekakv zavod za patente i sl. i da imas neki mur da je to tvoje, i da niko ne sme da menja. 2. Da si ti to napisao, i da zakonom zabranjeno menjati potpis autora (iako ti to nigde nisi registrovao kao patent).
razno.213 zeljkoj,
> Odakle ti ta ideja? Pročitao sam u nekim starim "Računarima".
razno.214 dr.grba,
>> Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da je, do rata, >> ... >> Mogu da se raspitam... Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zaštite softverskog proizvoda ma koje podvrste.
razno.215 misap,
Hi, kupih jedan polovan VGA monitor sa karticom TRIDENT 8800. žovek nema nikakvih drajvera za karticu sa disketa. Jel' ima neko tako nešto? Ja snimih Sezam YU-font (fog) za VGA i to sluzi - samo što mi je slika po horizontali malo suzena. Neko mi reče da to moze softverski da se reši. Ako moze - HELP sa download fajlom! Fala auditorijumu, Miša
razno.216 steva,
>>> Autorska agencija je postojala oduvek, cini mi se. Znam da >>> je, do rata, ... >>> Mogu da se raspitam... > > Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zaštite > softverskog proizvoda ma koje podvrste. Da se nadovežem na diskusiju, videste li u novinama ovaj novi zakon što je izašao? Kaže da se piraterija goni *krivično* od sad i da okrivljeni može da zaglavi ćorku do godinu dana. Sve je to napisano najviše sa osvrtom na filmove i tsl., mene interesuje da li i program spada u u taj domen ("zaštićeno autorsko delo").
razno.217 bceklic,
>>> Zar mislis da ce to tako pisati tamo ? To je najverovatnije >>> negde u zakonu o autorskim delima i garantovano ne pise na > negleskom :). Moli se > > ...prema tome, nije vazno kako inostranci stite svoje programe. > Njihov problem. Nas problem je kako da mi zastitimo nase > programe. U ovoj. Pravnoj. Drzavi. > Da li je neko upoznat sa konkretnim postupcima u slucaju da neko zeli da svoj program 'registruje' ovde kod nas? POzdrav!
razno.218 bceklic,
> Cuo sam da su neke firme stitile svoj software saljuci par > momaka ('oce reci - gorila) kod pirata za koje su culi da > valjaju njihove programe, i on- da im ovi "objasnili" kako to > nije ni lepo ni zdravo. JOs jedan pokazatelj da nam je potreban dobar program za zatitu komercijalnih program. Tako bi ove 'gorile' ostale bez posla... POzdrav!
razno.219 spantic,
>> Odakle ti ta ideja? > > Pročitao sam u nekim starim "Računarima". U međuvremenuje donet zakon o zaštiti autorskih prava i još neki. Kako mi je rečeno, što naravno ne znači i da obavezno mora da bude tačno, tamo su regulisana pitanja zaštite intelektualne imovine, zaštitnog znaka i prava.
razno.220 fifana,
Treba pogledati nadlezni zakon. Jel pise u tim novinama kada je objavljen? Ili bar kada je izglasan? Lj.
razno.221 fifana,
> > Ako ti nije problem... Da vidimo algoritam pravne zastite softverskog > proizvoda ma koje podvrste. E, umesto autorske agencije za SFRJ, sad je za Srbiju. Telefon: 3220-397, Jelena Radojevic. Ona je sad tamo nekakav sef, ili direktor ili nesto slicno. Ugl. moze da da informaciju kako se zastititi, ili da uputi dalje. Lj.
razno.222 ognjen,
)-> Da se nadovezem na diskusiju, videste li u novinama ovaj novi )-> zakon sto je izasao? Kaze da se piraterija goni *krivicno* od )-> sad i da okrivljeni moze da zaglavi corku do godinu dana. Koje novine? Hajde, ako nije tesko, prekucaj nam to...
razno.223 omega,
Ţ Treba pogledati nadlezni zakon. Jel pise u tim novinama kada je objavljen? Ţ Ili bar kada je izglasan? Ja bih mogao toga da se dokopam, samo mi recite koji Sluzbeni list...
razno.224 cnenad,
ŁŁŁ Sve je to napisano najviše sa osvrtom na filmove i tsl., mene ŁŁŁ interesuje da li i program spada u u taj domen ("zaštićeno autorsko ŁŁŁ delo"). Napisano je da Zakon važi i za 'autorska dela' pod koja spada računarski softver. Naravno, nekoga možeš tužiti samo ako si svoj program zaštitio kao autorsko delo.
razno.225 steva,
> Napisano je da Zakon važi i za 'autorska dela' pod koja spada > računarski softver. Naravno, nekoga možeš tužiti samo ako si > svoj program zaštitio kao autorsko delo. Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver?
razno.226 dejanr,
>> Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li >> neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver? Može... baš kao što može da ganja video pirate, što kopiraju filmove, iako prava na te filmove trenutno ovde niko nije otkupio. Valjda zato većina TV stanica u zadnje vreme pušta samo neke "antičke" filmove, a "Park Jura" i slični su uglavnom skinuti sa programa. Naravno, to što "može da ganja" ne znači da će baš sutra početi da ih ganja. Pre ili kasnije, pretpostavljam da će i do toga morati da dođe.
razno.227 cnenad,
ŁŁŁ Da... A kako se to odnosi na pirateriju stranih programa ovde? Da li ŁŁŁ neko može da ganja ovdašnje pirate koji valjaju strani softver? Može, i ne samo njih nego sve one koji drže softver koji nisu platili ili registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri Borlandovih i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se mašini zatekne softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od njih (i registrovan) ili od bilo koje druge firme u svetu koja se tim bavi. Ako se čudiš, zašto tužiti i one koji ne prodaju softver nego ga 'samo' imaju na mašini, ova analogija će biti sasvim dovoljna: To je isto kao i zaplenjivanje piratskih video traka u video klubovima. Druga je priča što većina video klubova drži podosta Š originala kupljenih od domaćih distributera preko kojih su nasnimljeni najnoviji hitovi, imaju original kutiju, ugovor za korišćenje, platili su markice ministarstvu i cepaju sasvim legalno.
razno.228 omega,
Par pitanja vezanih za Turbo Debugger: 1. Da li postoji mogucnost snimanja pozicija break pointa i sl.? 2. Da li je nekome uspelo :) da uradi single step unazad (alt+f4)? 3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog (prijavi Can't execute dos command processor")? Toliko (za sada :))
razno.229 djelovic,
> 2. Da li je nekome uspelo :) da uradi single step unazad (alt+f4)? Da, samo treba da bude uključen log (ili kako se to već zove). > 3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog > (prijavi Can't execute dos command processor")? Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Biće da imaš više verzija na disku.
razno.230 omega,
Ţ> 3. Kako prevazici da nikada da ne radi dos shell kada je ucitan prog Ţ> (prijavi Can't execute dos command processor")? Ţ Ţ Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Bice da imas vise verzija Ţ na disku. Ma pokazuje, a i sa QEMM-om i HIMEM-om isti simptom :( Po neki put cak i upali usred debagovanja...!? Uh, zaboravio sam da kazem da je u pitanju TD386, a ne obican...Da li on ceo RAM (posto mora da se iskljuci QEMM) uopste koristi? Za alt+f4 je stos u Full trace history u tdinst. Tu postoji i jos DOS Shell Swap Size (0-640kb)...E tu mi nije jasno sta da stavim...?
razno.231 hobit,
Hi, da li neko zna sta se desava sa progr. jezikom Smalltalk i Actorom. Nigde nevidim njihove reklame. Da se nisu njihove firme mozda ugasile? ps. Posebno me interesuje sudbina smalltalk-a i njegove win. verzije.
razno.232 mdrazic,
> Naravno, to što "može da ganja" ne znači da će baš sutra > početi da ih ganja. Pre ili kasnije, pretpostavljam da će > i do toga morati da dođe. Počeće da ganja onog trenutka kada oceni da mu se to isplati. Na video tržištu se to da lepo objasniti. U početku skoro niko nije imao video recordere pa je broj kaseta a i profit koji bi se ostvario licencama bio zanemarljiv. Dakle, bilo je potrebno razviti tržište. Kako? Velike video kompanije su tolerisale (piratske) video klubove i video pirateriju u cilju povećanja broja video recordera, tj. potencijalnog tržišta. Za vreme Ante Markovića napunili smo stanove ovim spravama. Sada kada je tržište veliko, počinje skidanje kajmaka. Prvi koji se bune su najveći bivši pirati koji su postali distributeri stranih filmova. Kompjutersku pirateriju je teže kontrolisati. Video kasetu pogledaš jednom, dvaput, pa ti dosadi, a kompjuterske igre naprotiv, više puta igraš, a da ne govorimo o programskim alatima kojima neki i hleb zarađuju. Diskete se brzo kopiraju i ne gube na kvalitetu, dok distribucija video kaseta mora biti preko neke zajedničke službe (video klub) koju je lakše kontrolisati. Milan
razno.233 djelovic,
> da li neko zna sta se desava sa progr. jezikom Smalltalk i Actorom. > Nigde nevidim njihove reklame. Da se nisu njihove firme mozda ugasile? > ps. Posebno me interesuje sudbina smalltalk-a i njegove win. verzije. Actor je, bar koliko ja vidim, mrtav, dok je Smalltalk još uvek veoma aktuelan na tržištu. Zadnja velika novost u vezi sa njim je bila potpuna portabilnost, uključujući tu i kolor portabilnost (!) - nešto što niko drugi nije uspeo da realizuje. BTW, vidim da ga IBM sada forsira kroz svoj Visual Age paket za razvoj Client/Server aplikacija.
razno.234 vitez.koja,
#=> Ako se čudiš, zašto tužiti i one koji ne prodaju softver #=> nego ga 'samo' imaju na mašini, ova analogija će biti #=> sasvim dovoljna: #=> To je isto kao i zaplenjivanje piratskih video traka u #=> video klubovima. Alal' ti analogija ;))) a i logika ;> Prava analogija je da ti dođe na vrata sudski islednik i otme piratsku kasetu koju si iznajmio iz video-kluba, i još podigne tužbu protiv tebe. A do toga nikad (?) neće da dođe.
razno.235 omega,
Ajde kad sam vec poceo da TD-om :) Mozda neko zna kako (ako uopste moze) da se u bilo kom trenutku obrise user screen?
razno.236 dr.grba,
>> registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri >> Borlandovih i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se >> mašini zatekne softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od >> njih (i registrovan) ili od bilo koje druge firme u svetu koja se tim >> bavi. Nisam baš siguran da je ova tvrdnja tačna... Mada ne kažem da se ne bih složio sa takvom praksom.
razno.237 zeljkoj,
> Verovatno ti COMSPEC ne pokazuje na COMMAND.COM. Biće da imaš > više verzija na disku. Jedan moj drug je imao slične probleme, a kada je startovao SCAN ispostavilo se da ima neki KeyPress virus.
razno.238 jkpbvk,
Dali zna neko kako se u TD-u snimaju izmene na programu , npr. ucitam neki program, umesto mov ah,01 stavim mov ah,02 i snimim to.
razno.239 omega,
Ţ Dali zna neko kako se u TD-u snimaju izmene na programu , Mislim da ne moze. Vec zabelezi mesto, pa trk u hex editor :)
razno.240 jkpbvk,
*** Mislim da ne moze. Vec zabelezi mesto, pa trk u hex editor :) Pa to mogu i sa obicnim dissasemblerom,nego ovde je u pitanju startovanje programa sto kod drugih dissasemblera nema a onda se program ako je bio zapakovan bilo kojim nacinom otpakuje a to meni treba ...
razno.241 cnenad,
ŁŁŁ Nisam baš siguran da je ova tvrdnja tačna... Mada ne kažem da se ne bih ŁŁŁ složio sa takvom praksom. Međutim, mnogo više će morati da se zamisle firme i da odvoje deo novca za regitraciju softvera koji koriste. Što se tvoje firme tiče vidim, obezbedili ste se na vreme :)) dok će drugi itekako platiti :((
razno.242 mikis,
+> registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri Borlandovih +> i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj se mašini zatekne +>softver koji nije legalnog porekla, dakle nije kupljen od njih (i registrovan) Ma ne mogu oni ništa, bar do ukidanja (nepravednih i ničim izazvanih ;) ) sankcija, jerbo je njihov status zastupnika praktično zamrznut do tada.
razno.243 omega,
Ţ Pa to mogu i sa obicnim dissasemblerom,nego ovde je u pitanju startovanje Ţ programa sto kod drugih dissasemblera nema a onda se program ako je bio Ţ zapakovan bilo kojim nacinom otpakuje a to meni treba ... Mislim da ces morati da pises sam rezidentan program koji "pokupi" sadrzaj memorije i snimi, ili tako nesto.
razno.244 dr.grba,
>> Međutim, mnogo više će morati da se zamisle firme i da odvoje deo novca >> za regitraciju softvera koji koriste. Što se tvoje firme tiče vidim, >> obezbedili ste se na vreme :)) dok će drugi itekako platiti :(( Ali, ljudi nasedaju na ponude pirata. Evo kako je tekao razgovor između mene kao konsultanta firme XXX pri nabavci opreme i predstavnika firme YYY, koja je bila potencijalni nabavljač: Ja: - Nudite li i mrežni softver? On: - A, da! Dobijate generisan server pod Novell NetWare 3.11. Ja: - To je lepo. Kako se obezbeđuje registracija? On: - ??? Ja: - Možda niste shvatili, sugerirao sam direktoru da kupi legalnu verziju mrežnog softvera. On: - ALI ZAŠTO??? PA MI NUDIMO KOPIJU ZA 700 DINARA, ORIGINAL JE >3000!!! Ja: - Da, znam. On: - Zbunj! )-% Ovo je samo jedna od situacija u kojima sam se našao u poslednjih nekoliko meseci. Vidiš, onaj direktor je ipak prešao na moju stranu kada sam mu objasnio samo najgori scenario jednog budućeg doba. Na stranu što ta firma nema zaposlenog informatičara (relativno je mala firma) i što bi razni mogli da ih zavlače kako hoće. Misleći da ovi baš to i rade, većina se u svojoj neobaveštenosti oslanja na instikt "da ja to manje platim, ako sam se već zajebao, da ne štetujem previše... Ionako to ne radi baš dobro, bideo sam u firmama AAA, BBB, CCC i DDD... To je bez veze. a šta je ovaj namislio da ću ja da se pouzdam u te mašinae...." I u sličnom scenariju se ovo desilo u ovoj sirotoj zemlji nekoliko hiljada puta za poslednjih nekoliko godina. Rezultat imamo prilike da vidimo posle posete nekoj od takvih firmi. Eno ga jedan finansijski direktor jedne fabrike u Kikindi: "To mi više ne treba dok sam ja ovde!" žovek se opekao na smeće od hardvera, još veće smeće od softvera, a sve u doba kada je kupovina računara bila stvar prestižne šminke... A sve ovo u krajnjoj instanci proizvodi utisak da smo mi, koji smo odlučili da kupujemo softver, nekakvi fanatici, čudaci, ludaci, raspikuće... ))))):
razno.245 jkpbvk,
*** Mislim da ces morati da pises sam rezidentan program koji "pokupi" *** sadrzaj memorije i snimi, ili tako nesto. Hmmmmmmmmm ... :)) P.S. Maybe in a few years.
razno.246 fifana,
razno.247 fifana,
> A sve ovo u krajnjoj instanci proizvodi utisak da smo mi, koji smo odlucili > da kupujemo softver, nekakvi fanatici, cudaci, ludaci, raspikuce... ))))): Tesko da ce se uskoro tu nesto promeniti. Ja radim u republickoj ustanovi, finansira nas Ministarstvo (dakle Drzava), i evo, vec 4 godine pisem gomilu dopisa za nabavku originalnog softvera. Naime, receno Ministarstvo kupilo nam je hardver (pritom potpuno djubre i to neprilagodjeno potrebama) i misli da je zavrsilo posao. A na cemu mi da radimo? Piratski softver ili nista... :(((((((( Lj.
razno.248 fifana,
Sorry, greska. Lj.
razno.249 miljko,
>> Ajde kad sam vec poceo da TD-om :) Mozda neko zna kako >> (ako uopste moze) da se u bilo kom trenutku obrise user >> screen? Pa može Dos-shell, pa cls. ;)
razno.250 omega,
Ţ Pa moze Dos-shell, pa cls. ;) Ne moze.
razno.251 omega,
Ţ P.S. Maybe in a few years. Hmm...Zar ne mozes tako nesto potpuno da izbegnes?
razno.252 mdrazic,
> A na cemu mi da radimo? Piratski softver ili nista... Ometa vas ministar da registrujete SJW ;)))
razno.253 danej,
Q1: Format .PCX fajla. Zna li neko cemu sluzi paleta (256 x 3 bajta) sa podacima o RGB komponentama za 256 boja (8 bita po komponenti R, G i B), ako .PCX fajl vec sadrzi tri kolor ravni u svakoj sken liniji sa po osam bita za svaku tacku, tj. slika ima 16M boja? Cemu paleta? Filename: SLIKA.PCX Manufacturer: Z_Soft .PCX Version: 3.0 Encoding: .PCX run length encoding BitsPerPixel: 8 Window: Xmin=0, Ymin=0, Xmax=617, Ymax=559 Resolution: HRes=150, VRes=150 Nplanes: 3 BytesPerLine: 618 PaletteInfo: color/BW Palette exists. (12) Q2: Lokacija palete u fajlu. Da paleta postoji u verziji 3.0 .PCX fajla signalizira broj 12 decimalno, koji po specifikaciji treba da se nalazi na 769 bajtu, brojano od kraja .PCX fajla. Medjutim, nekad se na toj lokaciji ne nalazi broj 12, sto treba da znaci da nema palete, ali se tada broj 12 moze naci na 770 bajtu. Da li tada zaista nema palete (a broj 12 na lokaciji 770 je slucajno tu), ili postoje dve podverzije .PCX fajla? Q3: Ima li neko knjigu Graphic File Toolkit od Steve Rimmer-a, u izdanju Addison Wesley? Posto knjigu nisam nasao u ovdasnjim knjizarama i tehnickim bibliotekama, molim onog ko je poseduje da mi se javi mailom. Naravno, ako neko zna gde mogu da je nabavim, slobodno neka mi kaze, necu mu nista :)
razno.254 fifana,
> Ometa vas ministar da registrujete SJW ;))) Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim, naravno) radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4 godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu dokumentaciju. Lj. A pare ne daje ministar - on se menja svako malo. Al' je zato Rade Begenisic vecan :( PS Sta ti je uopste SJW?
razno.255 milan,
> A pare ne daje ministar - on se menja svako malo. > Al' je zato Rade Begenisic vecan :( > > PS Sta ti je uopste SJW? Šta ti je uopšte (ponovo dijakritički znaci!) Rade Begenišić (Begenishitch?). Pl poz M
razno.256 bulaja,
│Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim, │naravno) radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4 │godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu │dokumentaciju. └─── Taj ISIS je svojevremeno (baš pre 4 godine) podelio praktično džabe Unesco nekim ovdašnjim institucijama i ministarstvima, tako da bi se dokumentacija mogla negde naći (ja sam svoj primerak davno zagubio:).
razno.257 fifana,
> Sta ti je uopste (ponovo dijakriticki znaci!) Rade Begenisic Zamenik ministra. Osoba nadlezna za davanje para. Lj. P.S. Svidja mi se pitanje :STA (shta) :))
razno.258 mdrazic,
> zove ISIS, verziji od pre 4 godine, koji je registrovan > (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu dokumentaciju. Ako te stvarno ISIS zanima, on se ne registruje već ga UNESCO besplatno distribuira ali isključivo institucijama. Dobiješ softver + lepu dokumentaciju. Jedno rešenje je da nabaviš dokumentaciju (original kopiraš, nabaviš knjigu na srpskom o njemu), a drugo da pošalješ ljubazno pismo sa memorandumom tvoje firme i pečatima tamo gde treba u Pariz i dobiješ paket. Još jednom: ISIS se ne prodaje! Besplatan je. > PS Sta ti je uopste SJW? Pasijans što si mi ga dala (uz kafu) :) Milan
razno.259 milan,
> │Ne, imamo fantasticnu opciju da pod divljim novelom (nekompletnim, > │naravno) radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od > pre 4 │godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema > nikakvu │dokumentaciju. > └─── > Taj ISIS je svojevremeno (baš pre 4 godine) podelio praktično džabe > Unesco nekim ovdašnjim institucijama i ministarstvima, tako da bi se > dokumentacija mogla negde naći (ja sam svoj primerak davno > zagubio:). Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za standardizaciju baza podataka (pisan u Pascalu, moduli mu se moraju dopisivati u Pascalu ;>>, i na svaki CTRL-C se ruši :)). Neki ga kod nas koriste za male baze podataka poput bibliografija (idealan je za knjige, daje kao output ISO standardne slogove). U svakom slučaju na fakultetu postoji dokumentacija pa mi se možeš obratiti. Pl poz M
razno.260 bdm.,
Hitno mi treba pointer kako da pročitam serijski broj mrežne kartice, se please help me... BDM.
razno.261 mdrazic,
> Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za > standardizaciju baza podataka (pisan u Pascalu, moduli mu Mada sam i ja sam žestok protivnik ovog softvera za upotrebu tamo gde ne može da završi posao, da napomenem njegove dobre osobine. To je do sada jedini softver koji sam video a da je pokušao da implementira ISO 2709 standard za razmenu podataka tipa bibliografskog i sličnog. Problem je naime da u takvoj bazi jedan zapis sadrži promenljiv broj polja, recimo desetak, dvadesetak od mogućih recimo 300 polja koja se mogu koristiti u bazi. Pored toga sadržaj svakog polja je promenljive dužine i neograničen unapred za razliku od tabela tipa DBF. U samoj bazi dakle ne sme biti belina iza završetka polja i zapisa (štednja prostora). Za pretraživanje koristi ne indekse, već invertovane fajlove (preteča indeksa) sa kojima se ne radi komformno kao sa indeksima (recimo ti unosiš zapise dva sata i tek po izlasku iz ISIS on te pita da li da ažurira inverovane fajlove! - dotle drugi ne mogu videti promene). ISIS ima jako lepo rešen jezik za formatiranje izveštaja i to se mora pohvaliti. Za programiranje na raspolaganju je neki primitivni Pascal koji je neupotrebljiv za bilo šta profesionalno da se uradi. > poput bibliografija (idealan je za knjige, daje kao output > ISO standardne slogove). U svakom slučaju na Na žalost, skoro da poštuje standard, tj. malo mu fali. Dump baze u ISO kad napraviš, dodaje CRLF posle 80tak znakova što standard ne predviđa, a i separatori zapisa, polja i potpolja nisu standardni. Za upotrebu u bibliotekama ISIS nije dobro koristiti pošto je za biblioteke potreban UNIMARK standard koji je širi od CCF standarda kojeg ISIS koristi. Oba potpadaju pod generalni ISO 2709 standard ali međusobno nisu kompatibilni. ISIS je odličan za baze referenci radova, adresare i mnoge druge baze slobodnije forme, i za manji obim posla (kuća, mala firma). Milan
razno.262 sbrk,
>> U svakom slučaju na >> fakultetu postoji dokumentacija pa mi se možeš obratiti. Hi! Ova rečenica mi je dala inspiraciju da te pitam: da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ? To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi, na drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš - javi :) Pozdrav, Slaviša.
razno.263 klisa,
>> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ? >> >> To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi, >> na drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš - >> javi :) Da iskoristim priliku : potrebne su mi osnovne informacije o *aktuelnom* Novell-ovom Btrieve Record Manageru za DOS i Windows (verzija, br. disketa, nabavljivost i tako to).
razno.264 milan,
> ................................, da napomenem njegove dobre > osobine................................................... > Za pretraživanje koristi ne indekse, već invertovane fajlove > (preteča indeksa) sa kojima se ne radi komformno kao sa > indeksima (recimo ti unosiš zapise dva sata i tek po izlasku > iz ISIS on te pita da li da ažurira inverovane fajlove! - dotle > drugi ne mogu videti promene). > Za programiranje na raspolaganju je neki primitivni Pascal koji > je neupotrebljiv za bilo šta profesionalno da se uradi. >> poput bibliografija (idealan je za knjige, daje kao output >> ISO standardne slogove). U svakom slučaju na > > Na žalost, skoro da poštuje standard, tj. malo mu fali. Dump > baze u ISO kad napraviš, dodaje CRLF posle 80tak znakova što > standard ne predviđa, a i separatori zapisa, polja i potpolja > nisu standardni. U bre, pa ti ga ogadi gore od mene. ;)))) Pl poz M
razno.265 milan,
> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ? > > To je Record Manager, ide na dve diskete. Na prvoj su EXE programi, > na drugoj su tkzv. bind moduli za različite prg.jezike. Ako imaš - > javi :) Ako je u vezi sa Novelom raspitaću se kod onih koji se time bave. Naziv mi što bi rekli, "stoji u glavi" al' ne znam da nisam pobrkao sa nečim drugim. U svakom slučaju pitaću. Pl poz M
razno.266 fifana,
> Ako te stvarno ISIS zanima, on se ne registruje vec ga > UNESCO besplatno distribuira ali iskljucivo institucijama. Ma znam da se to ne placa. Ali se ipak registruje, valjda da bi UNESCO imao evidenciju o tome ko ga sve i gde koristi. Ali cak i da ga registrujemo, sta cu s njim? Znas da nam to ne pokriva ni deo potreba. Milanov komentar je potpuno odgovarajuci. :) Lj. > Pasijans sto si mi ga dala (uz kafu) :) A ja mislila nesto ozbiljno... Ako ne budes bio dobar, uvalicu ti jos takvih gluposti. ;)
razno.267 fifana,
> Ma to je neki abortirani UNESCO-v projekat za standardizaciju Ovo je najlepsi komentar koji sam videla za tu glupost. Lj.
razno.268 mdrazic,
> U bre, pa ti ga ogadi gore od mene. ;)))) žuj, pa ni Norton Editor (onaj od 32K) nema mnogo toga što ima recimo Brief, pa ga opet smatram sjajnim editorom. Naravno, sve ima svoju oblast primene. Ako znaš neki DBMS koji radi sa formatom zapisa ISO 2709 ili sličnim kao ISIS-ov CCF, pa da je bolji od ISIS-a, javi pa da pljujemo bez ograde u duetu. Ovako nije fer samo pljuvati po nečemu a da nema boljeg rešenja. Moje pisanije nije imalo za cilj negativnu kritiku, već da ukratko objasni u čemu je to ISIS drugačiji od ostalih DBMS. I dalje sam protivnik upotrebe ISIS-a za ozbiljnije projekte. Milan
razno.269 mdrazic,
> da slučajno nemaš na fakultetu i paket zvani: BTRIEVE ? Na fakultetu postoji (osim možda onog što ide u standardnu Novell 3.11 distribuciju) samo BTRIEVE na jednoj disketi kao što sam ti i rekao ranije u telefonskom razgovoru. Jedino da neko od kolega sa fakulteta privatno nešto ima... Milan Dražić
razno.270 lkudlik,
OPET HELP ! Ne znam sta se desava sa disketama. Skinuo sam CATDISK i najzad sam se odlucio da katalogizujem diskete i sta se desava ?? Neke diskete sa vaznim "stvarima" ne mogu da citam. Sta vise javlja mi gresku da je disketa neformatizovana. Probao sam citati na vise drajvova, isti slucaj (znaci nije prasina). Da li utice to da su neke od tih disketa bile formatizovane sa FDREAD-om a naknadno preformatizovane sa DOS formatom ili da su dugo bile (5-6 meseci) necitane odnosno neosvezavane? "Pomagajte drugovi, hocu da se ubijem zbog ...." Hvala unapred. LKudlik.
razno.271 dobrada,
> radimo u carobnom programu koji se zove ISIS, verziji od pre 4 > godine, koji je registrovan (ako ne lazu) na N.Muzej i nema nikakvu > dokumentaciju. Ako bas stvarno treba nekom, imam kod sebe dokumentaciju za CDS/ISIS verzija 2.3 (oko 300 strana). Mozemo se dogovoriti oko kopiranja (mail). Inace se placalo za njega neka simbolicna cifra, tek za troskove ditribucije.
razno.272 ikordic,
RE: Pirati => registrovali. Npr. MiSoft i SoftLand koji su autorizovani dileri => Borlandovih i MS-ovih paketa imaju pravo da tuže svaku osobu na čijoj => se mašini zatekne softver koji nije legalnog porekla, dakle nije => kupljen od njih (i registrovan) Um, nisam baš siguran. Kako stoji stvar sada, s obzirom na sankcije? Oni su verovatno suspendovali saradnju do daljeg (ili čak potpuno ukinuli), stim da sumnjam da će nam to neko od njih reći ;) Elem, pitao sam već par puta, al' da probamo ponovo - zna li neko neke alternativne kanale za nabavku registrabilnog :) softvera? Ne želim da kupujem jeftinije no kod CET-a (mada je poželjno :)), no da probam da nabavim stvarčice koje oni nemaju (ugl. starije verzije). Any hints?
razno.273 kriss,
Da li postoji mogućnost da se nabavi posebno TASM, posebno TD, bez kupovine nekog višeg jezika? Zapravo, kako uopšte i ide prodaja Borlandovih paketa? I kolike su cene. (Naravno, samo programski jezici su u pitanju)
razno.274 ognjen,
)-> Da li utice to da su neke od tih disketa bile formatizovane )-> sa FDREAD-om a naknadno preformatizovane sa DOS formatom ili )-> da su dugo bile (5-6 meseci) necitane odnosno neosvezavane? Najvolji je FMT, najnoviji, i najsigurniji. Probaj njega. A sto se tice problema, mogu samo da nagadjam. Za pocetak, jedno glupo pitanje: Da li su ti se diskete ohladile (gde po ovoj vrucini...?)? Naime, ako se disketa drzi na nizoj temperaturi od propisane, disketa je necitljiva, dovoljno je da stoji par sati na sobnoj temperaturi, i opet je sve u redu... Mozda je to?
razno.275 milanv,
Potreban mi je pravni savet, po mogućstvu iz prakse. Pre desetak dana slučajno u jednom PP primetim fakturu za koju sam odmah bio siguran da potiče iz mog programa za robno knjigovodstvo. Odmah sam znao i poreklo, jer je faktura koja je pre 2-3 godine bila pripremljena i prodata mom kupcu (u daljem tekstu KUPAC) bila prilično specifična po izgledu. Nakon godinu dana korišćenja programa KUPAC proda kompjuter, pre toga ne izbrisavši program i izvorni kod programa (ne pitajte zašto je izvorni kod ostao) trećem licu (u daljem tekstu LOPOV). Sada LOPOV koristi moj program, pri čemu je izvorni kod iskoristio da sva zaglavlja i generalije firme promeni bez mog znanja i odobrenja. Kada sam to saznao kontaktirao sam sa KUPCEM i on se obavezao da će da porazgovara sa LOPOVOM. Danas me je obavestio da LOPOV ne priznaje da koristi moj program. Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokažem da je poreklo programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod programa. KUPAC hoće da posvedoči da je prodavši kompjuter LOPOVU dao (nehotično) i moj program. Problem je u tome što zakon ne štiti izgled dokumenta iz programa, već samo način rada programa, pa je teško reći da je to zaista moj program, a ne koincidencija. Mislim, da vredi porazgovarati o ovoj temi, jer svi koji pišemo programe smo potencijalne žrtve, da naš rad bude obezvređen ovakvim i sličnim postupcima (baš kao što većina nas kopira strane programe;). P.S. Za D. Jelovića: Kako misliš da si obezbeđen od ovakvih situacija, kada u Računarima 88, na str. 53 pišeš: ...ukoliko program radite... uz njega isporučite i izvorni kod... Da me pogrešno ne razumeš, tekst mi se jako sviđa, ali mi (ne)mogućnost zaštite od izmene podataka o vlasniku programa bode oči.
razno.276 milan,
> Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokažem da je poreklo > programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod programa. > KUPAC hoće da posvedoči da je prodavši kompjuter LOPOVU dao > (nehotično) i moj program. Problem je u tome što zakon ne štiti > izgled dokumenta iz programa, već samo način rada programa, pa > je teško reći da je to zaista moj program, a ne koincidencija. Verovatno veoma teško, ali to je ionako advokatski posao. Logično je da podigneš tužbu, da advokata detaljno upoznaš sa bar osnovnim pojmovima programiranja (ili da nađeš nekoga ko već ima to iskustvo). Pošto je izvorni kod ostao, predmetni "lopov" ga može ma i za malo izmeniti pa je teško dokazati veštačenjem da se radi o krađi a ne o koincidenciji. Međutim, okolnost da je tvoj kupac spreman da posvedoči je veoma važna jer naši sudovi prilično polažu na "osnovanu sumnju". Ja sam bio veštak u jednom takvom slučaju u Novom Sadu (ne smem da iznosim detalje jer sam se na to pred sudom obavezao) pre čak šest godina i čovek je dobio proces a bio je u sličnoj situaciji kao ti. Pl poz M
razno.277 ikordic,
RE: Obrada teksta Tražim neko rešenje za obradu teksta u okviru svoje aplikacije. Da li postoji neka komercijalna ili shareware biblioteka u kojoj je ovo na zadovoljavajući način rešeno? Treba da radi u okviru Clipper a kasnije možda i C/C++ aplikacija. Ne treba da poseduje nikakve posebne funkcije, jedini uslov jeste da obrađuje tekstove duže od 64 KB i da je fleksibilna, odn. da je omogućeno potpuna kontrola (npr. pozivanje moje funkcije nakon svakog pritiska na taster). E sad, ako ima realizovane funkcije za pretragu, formatiranje, kontrolne kodove u tekstu, WYSIWYG (?!?) itd. super, ako ne, i ovo navedeno je dosta. Ukoliko ima nekog ko bi ovako nešto napravio, spreman sam da platim za uslugu. Za takove detalje, molim u mail.
razno.278 eotek,
Odgovor je malo duzi, ali - iako ne spada bas direktno u ovu temu - cini mi se da korespondira i sa nekim pitanjima koja su ovde ranije postavljana. > Elem, pitanje glasi: kako da na sudu dokazem da je poreklo > programa moje, obzirom da i LOPOV poseduje izvorni kod > programa. KUPAC hoce da posvedoci da je prodavsi kompjuter > LOPOVU dao (nehoticno) i moj program. Dokazi: 1. Prilozena faktura tuzenika (ako je nemas, a znas kome je upucena sa zahtevom sudu da je pribavi od firme kojoj je faktura upucena) i prilozen uzorak fakture izradjen uz pomoc tvog programa; 2. Svedocenje kupca; 3. Vestacenje (koda) racunarskog programa. >Problem je u tome sto zakon ne stiti izgled dokumenta iz programa, 4. Ukoliko izgled dokumenta sadrzi elemente autorstva (posebno graficko resenje, dizajn ...) zasticen je na osnovu clana 2 Zakona o autorskom pravu (SL SFRJ 19/78-645, 24/86-758, 21/90-845) : "Autorskim delom smatraju se NAROCITO: ... - dela svih grana primenjenih umetnosti i industrijskog oblikovanja; ... - racunarski programi." 5. Naglasio sam izraz "narocito" jer time je ostavljen prostor za tumacenje pojma "autorsko delo" i u tvoju korist (dokazivanje po potrebi, uz pomoc vestaka likovno-graficke struke). 6. Podsecam da je na osnovu stava 2. clana 24 pomenutog zakona nosilac autorskog imovinskog prava na racunarskom programu narucilac programa, ukoliko je program izradjen na osnovu ugovora o delu i tim ugovorom izricito nije odredjeno drugacije. 7. Procene: - ukoliko posaljes opomenu pred tuzbu, stetnik ce prestati da koristi program; - ukoliko odmah tuzis (za naknadu stete ..., ne zaboraviti da se odmah trazi sudsko obezbedjivanje dokaza) izgledi za ostvarivanje tuzbenog zahteva su veliki, a mora se racunati sa dugotrajnijom parnicom (beogradski sudovi: oko 18-24 meseca).
razno.279 milanv,
║║ na "osnovanu sumnju". Ja sam bio veštak u jednom takvom slučaju u ║║ Novom Sadu (ne smem da iznosim detalje jer sam se na to pred sudom ║║ obavezao) pre čak šest godina i čovek je dobio proces a bio je ║║ u sličnoj situaciji kao ti. Znaš li za još neki sličan primer. Ne očekujem iznošenje podataka poimenice, već bih da na osnovu dosadašnjih iskustava procenim moguć rezultat.
razno.280 milanv,
║║ 4. Ukoliko izgled dokumenta sadrzi elemente autorstva (posebno ║║ graficko resenje, dizajn ...) zasticen je na osnovu clana 2 Zakona ║║ o autorskom pravu (SL SFRJ 19/78-645, 24/86-758, 21/90-845) : ║║ "Autorskim delom smatraju se NAROCITO: ... - dela svih grana ║║ primenjenih umetnosti i industrijskog oblikovanja; ... - racunarski ║║ programi." Da li se ovo primenjuje i na nezaštićene "proizvode" (i ovo je, valjda, proizvod) u Zavodu za patente, ili samo na prethodno zaštićene? ║║ 6. Podsecam da je na osnovu stava 2. clana 24 pomenutog ║║ zakona ║║ nosilac autorskog imovinskog prava na racunarskom programu narucilac ║║ programa, ukoliko je program izradjen na osnovu ugovora o delu i tim ║║ ugovorom izricito nije odredjeno drugacije. Ako Ugovor o delu ne postoji (na sudu niko neće insistirati na tome na koji je način program stigao do mog kupca), znači li, ipak, da sam ja gazda programa? ║║ - ukoliko posaljes opomenu pred tuzbu, stetnik ce prestati da ║║ koristi program; U mom slučaju ne pali. Kao što u prethodnoj poruci rekoh, LOPOV je već preko KUPCA dobio informaciju. A i ja sam mu pre neki dan poslao pismo u kome sam ga pozvao da program plati, čime bi se osigurao od tužbe, a i dobio bi pravo da dalje program koristi slobodno (na koje se još nije odazvao).
razno.281 dr.grba,
>> dana korišćenja programa KUPAC proda kompjuter, pre toga ne >> izbrisavši program i izvorni kod programa (ne pitajte zašto je >> izvorni kod ostao)... ...da ne pitamo zašto je izvorni kod ostao, a ti da ne pitaš kako da se zaštitiš. Nema načina ako nisi autorski registrovao svoj program. ):
razno.282 omega,
Pa sta bi sa nasom pricom o kopirajtu?
razno.283 mmitrovic,
Mislim da nemaš neka prava, jer ti si program prodao kupcu, a ovaj je comp prodao lopovu sa sve programima. Lopov nije iskopirao program od kupca, već kupio, isto kao kad kupiš polovan komercijalni paket, postoji samo jedna verzija u upotrebi. Ti si dobio pare za nju, sad što je ne koristi onaj ko je platio već neko drugi, to je problem kupca ako nije u cenu compa uračunao i sredstva uložena u tvoj program.
razno.284 eotek,
> Da li se ovo primenjuje i na nezasticene "proizvode" (i ovo > je, valjda, proizvod) u Zavodu za patente, ili samo na > prethodno zasticene? Upravo na autorska dela koja nisu zasticena patentom. Patentna zastita je slozenija, i u oblasti racunarskih programa - kod nas - veoma je tesko registrovati patent. > Ako Ugovor o delu ne postoji (na sudu niko nece insistirati > na tome na koji je nacin program stigao do mog kupca), znaci > li, ipak, da sam ja gazda programa? Polazim od pretpostavki da ne postoji nikakav pismeni ugovor i da ti nisi u radnom odnosu sa tvojim kupcem. S obzirom da si (opet pretpostavka) izradio program po narudzbi i zeljama kupca onda to jeste (nepisani) ugovor o delu. Pismena forma nije obavezna kod ugovora o delu. Prema tome, nazalost, vlasnik autorskih imovinskih prava jeste kupac. > LOPOV je vec preko KUPCA dobio informaciju. A i ja sam mu pre > neki dan poslao pismo u kome sam ga pozvao da program plati, > cime bi se osigurao od tuzbe, a i dobio bi pravo da dalje > program koristi slobodno (na koje se jos nije odazvao). Nije mi jasno da li si kupcu stavio na znanje da ces ga tuziti. Opomena pred tuzbu, izradjena u skladu sa pravilima struke, vec sama po sebi proizvodi odredjena pravna dejstva, a u konkretnom slucaju verovatno bi proizvela i navedene reakcije stetnika. Za eventualna druga pitanja, da ne bi punili padove, - mail :).
razno.285 snemcev,
>> Za eventualna druga pitanja, da ne bi punili padove, >> - mail :). A zašto ne seoba u ORKA:zakoni? Ima još ljudi koje ovo zanima...
razno.286 eotek,
> A zasto ne seoba u ORKA:zakoni? Ima jos ljudi koje ovo > zanima... ok. - shoot ...:)
razno.287 moebius,
HI! Jel zna neko kako da dodjem do opisa MIDI formata? Unapred zahvalan Dragan
razno.288 ognjen,
Malo sam se razmislja gde da posaljem, ali ipak olucih da to bude ovde. Dekle, zapade mi, igrom slucaja, u ruke disketa koja na sebi izmedju ostalog ima i igricu budokan. I, izmedju ostalog, videh i jedan fajl ANSWER.UKI: ===================================== Svi vi autori ovih igara slicnih BUDOKANU, koji zaradjujete prljavi novac programirajuci i prodajuci ovaj software, znajte: zabole me kurac za vase upozorenje u fajlu BUDO.COM. Ja cu praviti, ako treba, milione piratskih kopija ove igre i deliti ih svakom ko ih bude trazio. Ja nisam kupio ovu igru novcem; platio sam je na najposteniji nacin medju hakerima: razmena. Zbog toga cu ovu igru deliti svakom ko mi je bude trazio, uz malu nadoknadu: poneku igru. I najvaznije od svega: nijedna sifra me nije sprecila u ovom "poslu", pa nece ni ova. I za sam kraj navodim reci mog idola Dark Avengera: Hammer a Key To Continue ------------------------------------- Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju, a samo idu na zivce.
razno.289 rcolic,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. O > tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igra > a samo idu na zivce. Zamisli da istu situaciju posmatras iz ugla proizvodjaca softwarea. Po njima su hakeri lopovi (sto jes' jes') koji ostecuju kompanije za ogroman novac. Medjutim, u nasoj sredini, gde su piratovane igre svakodnevica (daj boze da tako i ostane :) ) pojam hackovanja i raturanja igara posmatra se drugacije, jer niko nije spreman da plati veliki novac da bi se igrao kad moze da ode kod pirata i za par dinara da si obezbedi sate igranja. To jeste kul. Ali bas zbog toga kod nas ne moze da se razvije industrija igara - jer su ljudi previse navikli na piratovane igre. Naprosto ne bi bili zainteresovani da plate 20-30 dinara za dodomacu igru kod domaceg (legalnog) dilera. Pre ili kasnije nadje se neki (iskusniji) haker i crackuje igru. Tada kompanija polako propada. Druga je stvar sa velikim kompanijama poput U.S.Gold ili LucasArts - oni prodaju po nekoliko desetina hiljada kopija pre nego neko uspe da hekuje igru. Te "tupave" sifre u stvari obezbedjuju neko vreme slobodne prodaje softwarea do hekovanja. Nama sifre mozda idu na zivce ali su na "zapadu" sasvim normalna stvar. Zato je najbolje da stvari ostanu kakve jesu (a mi da se nadamo da ce narodna skupstina sto kasnije obratiti paznju na legalizaciju softvera). Pozdrav, Rcolic.
razno.290 vlador,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One > tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju, > a samo idu na zivce. :) Ovako je moj mlađi brat jedno vreme razmišljao. :) Pa valjda autori imaju pravo da koliko-toliko zaštite svojih ruku delo. I oni su svesni da će šifre u izvesnom broju slučajeva biti provaljene, ali uvek će biti onih koji će zbog njih kupiti igru (ili program), naravno ne kod nas već u inostranstvu. I ne možeš kriviti autore za to - oni imaju pravo.
razno.291 jasicp,
> Sta mislite da li je u pravu? Ja mislim da donekle jeste. One > tupave sifre po igricama ne sprecavaju mnogo igrace da se igraju, > a samo idu na zivce. Ma nije u siframa, to se pre ili kasnije skine. Nego u ponasanju. I ja koristim neke neregistrovane programe, ali se time ne hvalim i ne zaradjujem na njima. Tip je nezreo i dete, ocigledno. Sem toga je nekulturan i prica gluposti. Verovatno je u zivotu nesiguran u sebe i nikad ne bi smeo da kaze u oci tako nesto, vec samo sme da kaki nevidljivo, preko tastature. Evo, ja javno kazem da je zvekan, a ako ima nesto protiv, mogu da ga bijem, najverovatnije. A i sigurno sam bolji programer, jer sam profesionalac i ne gubim vreme na igricama i njihovim siframa. Malo sam bio grub i to ja samo zato sto sam hteo da pokazem kako izgleda kad pricas bezveze i beskorisno.
razno.292 dejanr,
Kako stoji sa razvojem softvera van Amerike? Kakve šanse taj softver ima na tržištu, i da li je povremeno kvalitetniji? NOVOSTI/microb 4.1879. Sličnom temom bavi se i poruka NOVOSTI/microb 4.1880 - o razvoju softvera u Rusiji koja polako prestaje da bude ono što su do pre par godina zvali "one disk nation" (država u kojoj se kupi jedan primerak programa, i onda ga uskoro svi imaju :). Sada je u Rusiji "statusni simbol" imati legalan primerak softvera. A što se razvoja softvera tamo tiče... >> "Because of the broad, theoretical education Russian engineers receive, >> they are good at building the skeleton for a product, while Americans, >> who receive more specialized training, are good at putting flesh on >> the skeleton"
razno.293 .braca,
Zna li neko postoji li alat za PARADOX baze MMKslican dbu za dbf baze?
razno.295 nbatocanin,
> Zna li neko postoji li alat za PARADOX baze MMKslican dbu > za dbf baze? Kuku, ako ne postoji nešto bolje od DBU-a ;)
razno.296 vgenije,
budite ljubomorni pa mi odgovorite na pitanje: Prograsmiram u pascalu-turboviziji jedan program. Zelim da koristim i slike pcx formata ili nekog drugog ali da se one nadu u kvadratu dimenzija x i y,da mogu da korisnik moze da ih pomera na ekranu smanjuje,povecava itd. Nisam siguran(mada imam ideju) ali bi mi pomoc dobro dosla u vidu neke procedure hvala veliko Pozdrav sa dunava
razno.297 nbatocanin,
Imam posla za jednog ili više srednjoškolaca ili studenata. Posao bi se u početku sastojao u instaliranju novih verzija programa kod korisnika i sl. Angažovanje je povremeno i ne bi oduzimalo previše vremena. Od predznanja je neophodan DOS, a ostalo nije mnogo važno, ali nije naodmet :) Ako ste zainteresovani, ostavite mi poruku sa osnovnim ličnim podacima na mail.
razno.298 cira,
Znate li da ce se odrzati medjunarodno takmicenje u programiranju za studente visih godina K. Takmicenje je pod sponzorstvom Microsofta i odrzava se u Bukurestu. Posle Bukuresta sledi svetsko prvenstvo (verovatno Amerika).
razno.299 omega,
Sta je i za sta sluzi BTRIEVE?
razno.300 omega,
Da li je neko obavesten da li je sa nekog od postojeceg CD-ova uopste moguce "programerski" pristupiti podacima? Npr., ako se radi o recniku, da li je moguce iz sopstvenog programa pronaci neku rec?
razno.301 aismaili,
Dali se neko mozda zabavljao sa 3D grafikom? Poceo sam tako neki program u c-u ali nikako da udjem u stos, u stvari to sto mi treba meni je crtanje jedne tri dimenzione tacke u ekranu, npr imam sve tri koordinate (x, y i z) i od te tri tacke da stvorim jednu x i y tacku za prikaz u dve dimenzije. Tako na primer imam dve tacke sa njihovim koordinatama i hocu da povucem liniju izmedju te dve tacke, ali sta cu da radim kada ekran nije holeogram :)). Ajde ukljucite se :)
razno.302 dejanr,
>> Sta je i za sta sluzi BTRIEVE? Modul koji preuzima na sebe rad sa datotekama, indeksima itd. Glavna mu je osobina da može raditi na serveru - stanice mu se obraćaju za usluge i preuzimaju podatke. Pre par meseci bila je par tekstova u "Računarima" u kojima je opisano korišćenje BTRIEVE-a.
razno.303 dejanr,
>> Da li je neko obavesten da li je sa nekog od postojeceg CD-ova uopste >> moguce "programerski" pristupiti podacima? Npr., ako se radi o recniku, >> da li je moguce iz sopstvenog programa pronaci neku rec? U većini slučajeva CD ROM ti je zapravo "disk D" (ili E, F, zavisi koliko hard diskova imaš). Dakle, podacima možeš da pristupaš, a da li ćeš moći da ih protumačiš, to već zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to uložiš.
razno.304 omega,
Ţ hard diskova imas). Dakle, podacima mozes da pristupas, a da li ces moci Ţ da ih protumacis, to vec zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to Ţ ulozis. Pa na to sam i mislio, da li proizvodjaci daju format skladistenih podataka?
razno.305 cira,
*#:) Dali se neko mozda zabavljao sa 3D grafikom? Poceo sam tako *#:) neki program u c-u ali nikako da udjem u stos, u stvari to *#:) sto mi treba meni je crtanje jedne tri dimenzione tacke u *#:) ekranu, npr imam sve tri koordinate (x, y i z) i od te tri *#:) tacke da stvorim jednu x i y tacku za prikaz u dve *#:) dimenzije. Tako na primer imam dve tacke sa njihovim *#:) koordinatama i hocu da povucem liniju izmedju te dve tacke, *#:) ali sta cu da radim kada ekran nije holeogram :)). Ja sam se bas igrao sa 3D grafikom. Najlakse je da sa tackama radis kao u matematici. Uzmes prvu tacku (x1,y1,z1) i preracunas u ekranske koord.,zatim odredis i drugu tacku na isti nacin i spojis ih obicnom line naredbom. Preracun ide odprilike ovako: Y_EKRANSKO=Z_3D-X_3D*SIN(alfa) X_EKRANSKO=Y_3D-X_3D*COS(alfa) gde je Y_,X_EKRANSKO tacka na monitoru a X_,Y_,Z_3D tacka u prostoru, a alfa ugao izmedju x i y ose na ekranu (uzmes alfa od 30°ili manje za najbolji efekat). Da sve ovo ne bi bilo suvoparno evo ti i source koji crta popularni grafik "sombrero" ili sin(R)/R gde je R=sqrt(x^2+y^2). Program je u C-u pa nece biti problema (svi imaju C :)). Inace postoje i f-je za rotaciju tacke u 3D sto se moze naci u jednom od starijih brojeva "Sveta kompjutera" ili u nekoj od matematika... Evo i primera : #include <math.h> #include <conio.h> #include <graphics.h> getyr(x,z) double x,z; { return((int)(174-(z-x*.17365))); /*ugao je 10°, sin10°=.17365*/ } getxr(x,y) /*preracunaj x ekransku koord.*/ double x,y; { return((int)(360+y-x*.9848)); } main() { int gd=DETECT,gm; double x,y,rez,R; initgraph(&gd,&gm,"c:\\borlandc\\bgi\\"); for (x=-150;x<180;x+=4.8) for (y=-180;y<180;y+=2.4) { R=sqrt(x*x+y*y); rez=800*sin(R/10)/R; /*z=f(x,y) pa je tacka (x,y,f(x,y))*/ putpixel(getxr(x,y),getyr(x,rez),1); } getch(); closegraph(); } Ja se izvinjavam na duzini :)
razno.306 dejanr,
>> > hard diskova imas). Dakle, podacima mozes da pristupas, a da li ces moci >> > da ih protumacis, to vec zavisi od konkretnog CD ROM-a i truda koji u to >> > ulozis. >> >> Pa na to sam i mislio, da li proizvodjaci daju format skladistenih >> podataka? Kako ko, i kako kome. Ponekad su podaci u nekom sasvim standardnom formatu, od TXT do DBF. žešće je to neki binarni format. E sad, taj binarni format su usvojili ili zato što su hteli da sakriju podatke, ili zato što su hteli da ih komprimuju ili zato što im je tako bilo lakše. U prva dva slučaja mala šansa da izvučeš podatke. U trećem (ako se na LIST D:fajl vidi ASCII tekst) šansa je prilična.
razno.307 lkudlik,
Zdravo ! Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje ! Ocekujem iskuvase iskustvo . Hvala Lkudlik
razno.308 bceklic,
> Zdravo ! > Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje ! > Ocekujem iskuvase iskustvo . > Hvala > Lkudlik Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze samo 'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti je potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;( Naime na osnovu unete sifre zip formira niz brojeva posebnim algoritmom i taj niz koristi za sifrovanje programa. Uneta sifra se nigde ne upisuje u arhivu a za otpakivanje se koristi ona koju ti pokusas da uneses pri otpakivanju. Najverovatnije se po zavrsetku desifrovanja proverava ceksum i ukoliko nije odgovarajuci izbacuje gresku o pogresnoj sifri. Citava metoda nije nova i ja sam je iskoristio u svom programu za zastitu. 'Brute force' metoda se sastoji u tome da neprekidnim menjanjem ulazne sifre pokusas da pogodis pravu. Kao sto rekoh za ove je potrebno ogromno vreme a zavisi od duzine i komplikovanosti sifre koja je iskoriscena. POzdrav!
razno.309 mdimitrijevic,
Ajde nabaci jos neku funkciju. Mislim za jos nekoliko lepih grafika. Pozdrav, Marjan Îô
razno.310 pedjak,
Ne znam gde da ovo udenem.. :) Ima li neko opis IPX protokola, tj. servisa koje pružaju paket drajveri aplikacijama..?
razno.311 dejanr,
>> Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje ! Bilo je priče o tome u PC.UTIL/arhiveri prethodnih meseci (i godina :), možda će te zanimati da pogledaš. Ukratko, algoritam se smatra prilično sigurnim, naročito kada se radi o "kućnim primenama" tj. nekim podacima na koje se neće nameračiti baš CIA ili tako neko ;) Ima neki ruski program koji "razbija" ZIP (doduše, staru verziju 1.10) ali to radi tako što, doduše dosta brzo, isprobava sve moguće šifre. Može da posluži ako se pretpostavljena šifra sastoji od 4-5-6 slova, naročito ako se može pretpostaviti da su sva mala, nema specijalnih znakova... Verovatno bi se sličan program mogao napraviti i za novi ZIP (ili već postoji?) ali bi svakako bio nemoćan pred malo dužom šifrom, koja sadrži recimo velika i mala slova, brojeve, specijalne znake... Već sa 10 običnih slova u šifri kombinacija bi bilo previše za bilo šta što ovde posedujemo.
razno.312 vitez.koja,
#=> Ja se izvinjavam na duzini :) Izvrsno :) Možda bi napisao još nešto na tu temu ?
razno.313 sbrk,
>> Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze samo >> 'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti je >> potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;( A da li znaš da li neko ima PKLITE koji može da spakuje EXE sa passwordom? Ja imam ShareWare verziju koja ne može :( Ako ti imaš, rado bih pogledao kako radi. Pozdrav, Slaviša.
razno.314 bceklic,
> A da li znas da li neko ima PKLITE koji moze da spakuje EXE sa > passwordom? Ja imam ShareWare verziju koja ne moze :( Ako ti > imas, rado bih pogledao kako radi. > Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne koristi password vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje uz pomoc istog programa. UNP se uspesno bori sa ovom vrstom zastite pa je ona kao takva zanemarljiva. Ako se ozbiljno bavis programiranjem i nameravas da prodajes svoje programe ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program za zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa. POzdrav!
razno.315 bceklic,
> Verovatno bi se slican program mogao napraviti i za novi ZIP > (ili vec postoji?) ali bi svakako bio nemocan pred malo duzom > sifrom, koja sadrzi recimo velika i mala slova, brojeve, > specijalne znake... Vec sa 10 obicnih slova u sifri kombinacija > bi bilo previse za bilo sta sto ovde posedujemo. PkZIP 2.04 ima komplikovaniji algoritam ali ukoliko bi se sam alogritam isekao iz programa i ugradio u program za probijanje sifre sam proces izracunavanja prave sifre bi bio nesto ubrzan. Naravno potrebno je znati sta se trazi odnosno nazimenicno pokusavati da se raspakuje arhiva i proveravati dobijeni CRC sa originalnim (koji je sigurno dostupan u ovako zasticenoj arhivi jer da ga nema PKZIP ne bi znao da li je ispravno raspakovana arhiva). POzdrav!
razno.316 omega,
Ţ Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne koristi password Ţ vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje uz pomoc istog programa. UNP se Ţ uspesno bori sa ovom vrstom zastite pa je ona kao takva zanemarljiva. Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG.
razno.317 bceklic,
> Ţ Postoji i ta verzija PKLITE-a ali koliko se secam ona ne > koristi password Ţ vec jednostavno ne dozvoljava raspakivanje > uz pomoc istog programa. UNP se Ţ uspesno bori sa ovom vrstom > zastite pa je ona kao takva zanemarljiva. > > Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG. Svaceg sam se ja u zivotu nagledao pa i QPEG-a. UNP nije problem zavarati. Patch od nekoliko bajtova na programu koji je kompresovan sa PKLITE-om i UNP je nemocan ali nije to resenje... POzdrav!
razno.318 bceklic,
Ukoliko je neko zainteresovan da se prikljuci grupi za testiranje programa PC GUARD neka mi ostavi poruku na mail da bi ga ubacio u grupu. Detalji na mail. Pozdrav!
razno.319 mazi,
<O> Ne bas toliko uspesno. Pogledaj QPEG. Koji? QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema. Ivan.
razno.320 omega,
Ţ Svaceg sam se ja u zivotu nagledao pa i QPEG-a. UNP nije problem zavarati. Ţ Patch od nekoliko bajtova na programu koji je kompresovan sa PKLITE-om i Ţ UNP je nemocan ali nije to resenje... Hm, a sta jeste (bar za sada)?
razno.321 omega,
Ţ QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema. ^^^^^^ Odakle ti to!?
razno.322 cubra,
HELP! Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad - tad dogoditi). Pri butovanju drajva radi updating allocation map, dođe do 7% i onda ispiše: ERROR Volume damaged (write protected) i tu zaglavi. Nešto nije u redu fizički sa diskom. Kada sam proveravao disk sa Norton Disk doktorom, radi surface test i kada dođe do 15% stane i javi poruku: DRIVE NOT READY, i kao traži da proverim da li su zatvorena vratanca :( I tako stalno. Test se ne može nastaviti. Ima li neko ideju kako da ispravim grešku na disku, da taj deo proglasim kao BAD ili slično? Koji program to može da uradi. Norton ne može. (Stakerska je tuga pregolema) žubra
razno.323 mazi,
<O> Odakle ti to!? Pa, prvo, što je čovek rekao da će okruženje u verziji 4.0 biti potpuno drugačije, i da ga neće biti uskoro. Drugo, exe fajl je manji nego kod UNP 3.31 (oba su zapakovani istim programom) I treće, pogledaj uputstvo od UNP 4.0, njegov kraj. Tamo piše da je kraj manual-a za 3.13 Ne verujem da bi to čoveku promaklo. A i na kraju krajeva, na bordovima su ga označili kao fake, a ja im, iz neznam kojih (::) razloga verujem. Ivan.
razno.324 omega,
Ţ I trece, pogledaj uputstvo od UNP 4.0, njegov kraj. Ţ Tamo pise da je kraj manual-a za 3.13 Ţ Ne verujem da bi to coveku promaklo. Ţ A i na kraju krajeva, na bordovima su ga oznacili kao fake, a ja im, Ţ iz neznam kojih (::) razloga verujem. Hm, nesto tu jeste ipak sumnjivo...Mislim da treba proveriti sa samim autorom. >>> Sezam distribuira fake softver ;> <<<
razno.325 cira,
*#:)# => Ja se izvinjavam na duzini :) *#:) *#:) Izvrsno :) Mozda bi napisao jos nesto na tu temu ? *#:) Naravno da bih. Bas sam u poslu oko malo opstijeg pristupa problemu. Za koji dan cu mozda imati i resenje. A evo jos dve f-je : 1° rez=5*sin(x/10)+exp(y/40); 2° rez=sqrt(x*x+y*y); To se ubaci umesto R i rez reda u programu a ostalo ostaje isto. Postoje mnogi zanimljivi grafici u Matematici III, TEKu, zbirkama Demidovic i Mitrinovic a postoji i mogucnost izmisljanja ;). Jedno upozorenje : kada koristite sin,cos... argument podelite sa 10 ili vise da bi f-ja imala kontinualan tok (kome nije jasno neka u prethodnom programu promeni sin(R/10) u sin(R)).
razno.326 vitez.koja,
#=> Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad - #=> tad dogoditi). #=> Nešto nije u redu fizički sa diskom. #=> (Stakerska je tuga pregolema) Ili je disk fizički faličan, ili je u pitanju Stacker. Izbor je samo tvoj ;) A sve mi se čini da je Stacker nabeđeni krivac ni kriv ni dužan.
razno.327 omega,
Da li neko zna na koji nacin dobiti podatke o pravom zauzecu fajlova na stekerisanim diskovima?
razno.328 jovca.car,
/* Da li neko zna na koji nacin dobiti podatke o pravom zauzecu fajlova /* na stekerisanim diskovima? Uz Stacker stiže i program SDIR. Radi isto što i naredba DIR, s tim da pored svakog fajla napiše njegov compression ratio. Uzmeš taj podatak i nominalnu dužinu, pa digitron u šake. ;) Za sumarne vrednosti pogledaj opcije Report i Details u Toolbox-u.
razno.329 vpudar,
-> QPEG 1.4b, UNP 3.11 (4.0 je fake verzija) raspakuje bez problema. 4.0 je fake. Znao sam da nije trebalo da brišem stari. Znao sam! Sreća, na Balkan BBS-u (021/20-717) još uvek čuvaju UNP v3.12 i v3.31. (usput kažu, UNP 3.33 == 3.20a?). A sve mi se čini da i sa 3.31 nešto nije u redu? Ah, da, postoji i UNP 3.15 (Hellas BBS, na primer). Pitam se, pitam, koja je prava verzija? :) A mogu li da dobijem UNP 3.11 na mail? :) Btw, da li si probao da ga primeniš na QPEG/486 v1.4e?
razno.330 omega,
Ţ Uz Stacker stize i program SDIR. Radi isto sto i naredba DIR, s tim da Ţ pored svakog fajla napise njegov compression ratio. Uzmes taj podatak i Ţ nominalnu duzinu, pa digitron u sake. ;) Mislio sam programerski - koji su to interapti, odn. funkcije?
razno.331 omega,
Ţ 4.0 je fake. Ţ Ţ Znao sam da nije trebalo da brisem stari. Znao sam! A da neka dobra dusa ovde baci normalnu poslednju verziju? :)
razno.332 nbulatovic,
>> Da li se neko bavio sa ZIP-passwordom, mislim na razbijanje ! > Nisam proucavao sam algoritam (2.04) ali po recima autora pomaze samo > 'brute force' metoda (nemam razloga da im ne verujem) a za nju ti je > potreban veoma jak racunar i mnogo mnogo godina ....;( mene bi interesovalo da razbijem zip-ov metod za šifrovanje; ako neko ima konkretan zahtev da se nešto dešifruje neka mi pošalje na mail. probavanjem svih šifara se verovatno nebi ništa postiglo. da bi se razbila šifra potrebno je da se proanalizira metoda šifrovanja (koja je dostupna ako se disasemblira exe fajl, a možda čak postoji i source na nekom bbs-u). sve se može kad se hoće ;) javite se ako imate neki konkretan problem
razno.333 smarkov,
> Ne znam gde da ovo udenem.. :) Ima li neko opis IPX protokola, tj. > servisa koje pružaju paket drajveri aplikacijama..? Imaš u Ralph Brown interapt listi. Inače, IPX protokol, servisi koje nudi API i paket drajveri su nezavisne stvari. pozdrav, smarkov
razno.334 isekulovic,
Subject: Paradox Engine Da li je moguće u PEngineu definisati proizvoljan način sortiranja?
razno.335 dvesic,
Da li je neko uspeo da redefinise karaktere sa kodovima preko 128 na EPSON LX-400/800 stampacu? Konkretno mislim na redefiniciju nasih tastera preko CP852. Teorija kaze da je moguce, ali nikako da to u praksi sprovedem. Ideje ?
razno.336 evlad,
>> Da li je neko uspeo da redefinise karaktere sa kodovima preko 128 >> na EPSON LX-400/800 stampacu? Ova familija stampaca podrzava redefinisanje samo 6 mem lokacija u stampacu i to: 1. dvotacka : 2. tacka zarez ; 3. manje < 4. jednako = 5. vece 6. znak pitanja ? postupak: 1. u tvom programu proveris da je na redu znak ascii 1?? 2. stampacev rom prepises u ram 3. posaljes stampacu download font karakter na jednu od ovih adresa 4. posaljes kod da pise iz rama 5. posaljes taj karkater [:;<=>?] 6. ponovo posaljes da pise iz roma. Ukoliko ti nije jasno dodji na mail PS na taj nacin moj lx-800 kuci stampa cerilicu, a ja imam latinicni eprom ;) --> sta srbin namesti - to nigde u svetu nema <--
razno.337 aismaili,
U prethodnoj poruci (13.305) spomenuo si da postoje funkcije za rotaciju tacke u 3D, i rekao si da su bile u nekom starom broju "Sveta kompjutera", ajde molim te nadji to pa baci ovamo, mnogo mi je potrebno. Zamisli jednu kocku koju trebas da vidis sa sve strane kao na primer Dview u ACAD-u ili 'U' u 3D studiu.
razno.338 aismaili,
Povodom pitanja o 3D grafici, video sam u RIND-u (racunari index:) par zanimljivih tema, koje cinimi se da mogu imati veze sa onim sta ja bas i pitam. Dali mogu nekako procitati te tekstove, odnosno: stranu 45 broja 8 (DejanR je to napisao), i stranu 56 broja 36 (Autor Voja Gasic.). Ajde molim Vas lepo pa bacite to ovamo ako Vas to ne mrzi. Hvala...
razno.339 vitez.koja,
#=> Da li je moguće u PEngineu definisati proizvoljan način #=> sortiranja? Nije, makar do verzije 3. Imaš ona četiri načina sortiranja, i to je to.
razno.340 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program za Ů█▀█Ţ zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa. Opa bato. ;) Biće znači posla za razbijanje, taman mi je prošo kolokvijum. ;) Znači, mog'o bi da ga baciš na testiranje, sve dosadašnje zaštite na ovim prostorima bile su proste, valjda ćeš ti biti izuzetak. ;)
razno.341 dpriest...,
>>> Znaci, mog'o bi da ga bacis na testiranje, sve dosadasnje zastite >>> na ovim prostorima bile su proste, valjda ces ti biti izuzetak. ;) Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako ti se bas razbija neka zastita, ja imam da ti ponudim jednu da probas ? :) DP...
razno.342 dvesic,
Podstaknut Bulajinim tekstom u Racunarima, saljem moj mali doprinos : DVprint 1.65, program za stampanje ASCII datoteka u dve kolone na EPSON kompatibilnim stampacima. Probajte, hvalite, grdite, trazite nove opcije ... Autor (tj. moja malenkost) vam stoji na raspolaganju. dvprt165.arj
razno.343 mdrazic,
> Ů█▀█Ţ ostavi mi poruku na mail. Trenutno je u fazi testiranja moj program > Ů█▀█Ţ za zastitu izvrsnih fajlova i izradu instalacionih disketa. > > Opa bato. ;) > Biće znači posla za razbijanje, taman mi je prošo kolokvijum. ;) > Znači, mog'o bi da ga baciš na testiranje, sve dosadašnje zaštite na > ovim prostorima bile su proste, valjda ćeš ti biti izuzetak. ;) Dajte ljudi, okanite se ćorava posla. Ako kreneš ozbiljno u biznis prodaje softvera, moraš korisniku omogućiti da pravi bekap disketa! Primetili ste da su valjda svi komercijalni programi napustili metod zaštite diskete. Ako već hoćeš zaštitu, nemoj štititi kopiranje disketa nego mogućnost rada iskopiranog instaliranog softvera. To je ono što te muči, zar ne? A to može da se izvodi nekom instalacionom procedurom u interakciji sa tobom (recimo pri instalaciji te korisnik pozove i ti mu tada kažeš šta da upiše tu-i-tu i da to-i-to omogućava rad samo na toj mašini). Milan
razno.344 cira,
*#:) U prethodnoj poruci (13.305) spomenuo si da postoje funkcije *#:) za rotaciju tacke u 3D, i rekao si da su bile u nekom starom *#:) broju "Sveta kompjutera", ajde molim te nadji to pa baci *#:) ovamo, mnogo mi je potrebno. Zamisli jednu Ovo nije iz "Sveta Kompjutera" ali radi posao. U matematici postoji nesto ovako: ┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐ │ X │ │ COS Ó -SIN Ó │ │ U │ │ │ = │ │ │ │ │ Y │ │ SIN Ó COS Ó │ │ V │ - koord. u starom koord. sistemu └ ┘ └ ┘ └ ┘ │ │ │ └ ovo se zove matrica rotacije └ koord. u novom koord. sistemu rotiranom za Ó u pozitivnom smeru Ovaj matricna jednacina se svodi na : X=U*COS(Ó)-V*SIN(Ó) Y=U*SIN(Ó)+V*COS(Ó) Z=Z jer se rotira oko Z ose. Postupak rotiranja je sledeci. Mozes izjednaciti X=U,Y=V pa menjati ugao X=X*COS(Ó)-Y*SIN(Ó) Y=X*SIN(Ó)+Y*COS(Ó) 0<=Ó<=2kŃ ili drzati ugao konstantnim a preracunavati koordinate posle svake rotacije. Znaci nikako ne menjaj i koordinate i ugao jer ces dobiti nesto sto sigurno nisi zeleo. Za rotaciju oko Y ili X ose vaze iste relacije samo se parovi promenljivih menjaju. U sve to se moze ubaciti i translacija, sto se svodi na dodavnje zeljenog pomeraja odgovarajucoj koordinati. ! Za one sa drugacijim Code Pageom ono su uglaste zagrade za oznacavanje ma- trice. I ne poznajem U komandu iz 3D studija jer posedujem ultraHERCmono card;(.
razno.345 cnenad,
ŁŁŁ Dajte ljudi, okanite se ćorava posla. Ako kreneš ozbiljno u biznis ŁŁŁ prodaje softvera, moraš korisniku omogućiti da pravi bekap disketa! Naravno, a onaj ko je kupio program teško da će dati nekome da prekopira instalacionu disketu. ŁŁŁ Primetili ste da su valjda svi komercijalni programi napustili metod ŁŁŁ zaštite diskete. Ako već hoćeš zaštitu, nemoj štititi kopiranje disketa ŁŁŁ nego mogućnost rada iskopiranog instaliranog softvera. To je ono što Ako neko mazne instalirani program, dovoljno je pustiti ga da radi sa tim softverom neko vreme (3-4) meseca i kad se navikne i shvati da mu program treba on počne da ga zeza. Neće da štampa, izbacuje neke šaljive poruke i slično, dovoljno da mu zagorča život i da se pojavi kod tebe da kupi program (čini mi se da je ovo recept koji je spominjao dejanr)
razno.346 bceklic,
> Opa bato. ;) > Bice znaci posla za razbijanje, taman mi je proso kolokvijum. > ;) Znaci, mog'o bi da ga bacis na testiranje, sve dosadasnje > zastite na ovim prostorima bile su proste, valjda ces ti biti > izuzetak. ;) Ubacio sam te u grupu za testiranje, tamo ces naci test programe pa izvoli...Ono sto se kaze bice posla...;) No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako nije tajna i da li to znaci da si skidao zastite sa programa domacih autora? ;) POzdrav!
razno.347 bceklic,
> Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako > ti se bas razbija neka zastita, ja imam da ti ponudim jednu da > probas ? :) Mene zanima. Ostavi mi na mail nesto vise podataka. POzdrav!
razno.348 bceklic,
> Dajte ljudi, okanite se corava posla. Ako krenes ozbiljno u > biznis prodaje softvera, moras korisniku omoguciti da pravi > bekap disketa! Primetili ste da su valjda svi komercijalni > programi napustili metod zastite diskete. Ako vec hoces > zastitu, nemoj stititi kopiranje disketa nego mogucnost rada > iskopiranog instaliranog softvera. To je ono sto te muci, zar > ne? A to moze da se izvodi nekom instalacionom procedurom u > interakciji sa tobom (recimo pri instalaciji te korisnik pozove > i ti mu tada kazes sta da upise tu-i-tu i da to-i-to omogucava > rad samo na toj masini). Zastita koju pruza PC GUARD je potpuno zasnovana na softweru i nema nikakvih dodatnih hardverdskih dodataka. Posebno je moguce izvrsiti zastitu izvrsnih fajlova (najbitnija zastita) a posebno se vrsi izrada instalacionih disketa (koja poseduje sasvim drugaciji sistem zastite). Zasticeni izvrsni programi mogu da se zastite tako da rade samo na odredjenom racunaru a mogu se praviti i DEMO verzije programa pri cemu postoji vremensko i datumsko ogranicenje rada programa. Sto se tice tvoje sugestije po pitanju instalacionih disketa: Instalacione diskete izradjene sa PC GUARD-om klijent moze kopirati po volji ali je proces instalacije moguce pokrenuti samo na njegovom racunaru. Bez instalacionog programa svi programi na disketi su neupotrebljivi jer se na disketu kopiraju u sifrovanoj formi. Pri sifrovanju se koristi 'one time pad' metod pa je rucni proces desifrovanja umetnost... Naravno postoji mogucnost ogranicavanja broja instalacija ali tu mogucnost je po meni suvisno upotrebljavati. Kad ste vec prodali vas program dozvolite da ga klijent instalira onoliko puta koliko on zeli a vase izvrsne programe zastitite tako da rade samo na njegovom racunaru i to je sve. Pozdrav!
razno.349 bceklic,
> ŁŁŁ Dajte ljudi, okanite se corava posla. Ako krenes ozbiljno > u biznis ŁŁŁ prodaje softvera, moras korisniku omoguciti da > pravi bekap disketa! > > Naravno, a onaj ko je kupio program tesko da ce dati nekome da > prekopira instalacionu disketu. Cak i da je iskopira nece moci da izvrsi proces instalacije. > Ako neko mazne instalirani program, dovoljno je pustiti ga da > radi sa tim softverom neko vreme (3-4) meseca i kad se navikne Ako ga mazne izvrsni programi nece raditi na novom racunaru. POzdrav!
razno.350 aismaili,
Hi. Dali neko ima opis JPG formata ??
razno.351 aismaili,
// ... ne poznajem U komandu ... Ako imas 3D-s, onda lepo idi u User view i pritisni slovo 'U', zatim ce ti se prikazati x, y i z osa, koju lepo menjas misom, probaj i sa strelicama <> i ^v.
razno.352 bulaja,
│ Hi. Dali neko ima opis JPG formata ?? └─── Ima C source sa kompresiju i dekompresiju JPEG slika, pretpostavljam da ti i to može pomoći :). R:\IBMPC\GRAPHICS\*.* ---------------------- jpeg4src zip 357065 JPEG kompresija i dekompresija slika - .C source
razno.353 jmilovic,
> Ima li neko ideju kako da ispravim gresku na disku, da taj deo > proglasim kao BAD ili slicno? Koji program to moze da uradi. > Norton ne moze. Program DISKFIX iz paketa PCTOOLS 8.00 taj problem resava bez greske. U komandnoj liniji treba napisati : DISKFIX C: /SCAN /RO:disk_c.log Diskfix ce izvrsiti surfacescan na disku C, obeleziti sve lose sektore a izvestaj formirati kao file disk_c.log
razno.354 dr.grba,
>> Podstaknut Bulajinim tekstom u Racunarima, saljem moj mali doprinos : >> DVprint 1.65, program za stampanje ASCII datoteka u dve kolone na >> EPSON kompatibilnim stampacima. Kao višemesečni aktivni korisnik LIžNE verzije ovog programa (DVprint 1.63 for dr.grba (((: ), toplo preporučujem primenu istog. Strpajte 170 redova teksta na jednu A4 stranu. A ima još lufta za hefterisanje na gornjoj ivici (((: BTW, Dejane, ima li šta novo u odnosu na 1.64?
razno.355 .braca,
** nikakvih dodatnih hardverdskih dodataka. Posebno je moguce izvrsiti ** izrada instalacionih disketa (koja poseduje sasvim drugaciji sistem ** Instalacione diskete izradjene sa PC GUARD-om klijent moze kopirati ** po volji ali je proces instalacije moguce pokrenuti samo na njegovom ** racunaru. Bez instalacionog programa svi programi na disketi su ** neupotrebljivi jer se na disketu kopiraju u sifrovanoj formi. Pri ** sifrovanju se koristi 'one time pad' metod pa je rucni proces Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na jednom računaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO >> i ako moram da zovem proizvođača softvera da mi ga ponovo instalira... Plus što to pokazuje jedno nepoverenje prema klijentu.
razno.356 dvesic,
>> BTW, Dejane, ima li sta novo u odnosu na 1.64? Nista sto bi ti primetio - interne izmene uglavnom. (sredjeni povremeni problemi sa alokacijom).
razno.357 bceklic,
> Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na > jednom racunaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO > >> i ako moram da zovem proizvodaca softvera da mi ga ponovo > instalira... Plus sto to pokazuje jedno nepoverenje prema > klijentu. I za ovo ima leka. :) U PC GUARD-u postoji opcija za automatsku instalaciju pa je tako zasticenu disketu moguce instalirati na bilo kom racunaru. Sto se tice postenja klijenata to je vec za raspravu. Veliki je broj onih koji znaju da zloupotrebe 'poverenje' i na taj nacin nanesu ogromnu stetu autoru programa. POzdrav!
razno.358 ikordic,
RE: Zaštita => zastite). Zasticeni izvrsni programi mogu da se zastite tako da => rade samo na odredjenom racunaru a mogu se praviti i DEMO verzije Gornja rečenica bi bila sasvim OK da se o radi o nekom normalnom računaru, Mac-u na primer. Međutim, šta ti u PC svetu smatraš računarem? Od indentifikabilnih (auf!) komponenti imaš hard, ploču i ev. video kartu. Šta ako (l)user promeni neku od komponenti? Ponovo da instalira softver?
razno.359 kriss,
˙˙ indentifikabilnih (auf!) komponenti imaš hard, ploču i ev. ˙˙ video kartu. Šta ako (l)user promeni neku od komponenti? ˙˙ Ponovo da instalira softver? Hm, ne znam kako radi bceklic-ev program, ali pretpostavljam da je 'smart' - proveri 4-5 komponenti i u slučaju da se kasnije u toku rada jedna ne slaže, velika je verovatnoća da je user zamenio taj deo, novi podatak se usvaja za default i vozi dalje ... Međutim, ako čovek dobije superpremiju Računara (beše 586?) i pokuša da pokrene program, eto problema. E sad, recimo da su takve situacije retke, pa je onda i kaobajagi ;) opravdano zvati autora, ali opet se postavlja pitanje suverenosti i nepovredivosti ala 'Šta njega briga šta ja kupujem, kako to rešavaju velike kuće, ja sam program kupio i ima da mi radi i na komodoru ako treba' itd. i ajmo u diskusiju ... Sve u svemu, stojim iza citirane poruke i ne bi bilo loše da nam bceklic objasni kako to radi (ako nije tajna?).
razno.360 djuricicm,
> 1° rez=5*sin(x/10)+exp(y/40); > 2° rez=sqrt(x*x+y*y);
razno.361 bceklic,
> ˙˙ indentifikabilnih (auf!) komponenti imas hard, plocu i ev. > ˙˙ video kartu. Sta ako (l)user promeni neku od komponenti? > ˙˙ Ponovo da instalira softver? > > Hm, ne znam kako radi bceklic-ev program, ali pretpostavljam da > je 'smart' - proveri 4-5 komponenti i u slucaju da se kasnije u > toku rada jedna ne slaze, velika je verovatnoca da je user > zamenio taj deo, novi podatak se usvaja za default i vozi dalje > Sve u svemu, stojim iza citirane poruke i ne bi bilo lose da > nam bceklic objasni kako to radi (ako nije tajna?). Naravno da nije tajna. Kao sto stoji u uputstvu za DEMO verziju (mozda si ga i procitao :)) za identifikaciju se koriste podaci sa maticne ploce racunara. Ne koriste se neki konkretni podaci (ser num. date itd.) vec se koristi nekoliko razlicitih ceksuma odredjene grupe podataka. Naravno moze se postaviti pitanje zasto bas maticna ploca. Ja sam licno dosta razmisljao o ovom problemu i zakljucio da je ovo najbezbolnije resenje. Cini mi se da je maticna ploca deo koji se najredje menja. Na ovim prostorima su veoma cesto korisceni podaci sa hard-a ali sam ja odustao od ove solucije (da ne govorim o podacima sa video karte). Sto se tice ideje o kombinovanoj proveri ona je primenjljiva ali dozvoljava razlicite oblike manipulacije. AKo neko zeli da proda svoj program i da bude siguran da ce raditi samo na jednom racunaru ovaj nacin nije dolazio u obzir jer ako se proveravaju recimo ta tri podatka direktno se program moze koristiti na tri razlicite masine. Naravno postoji i losa strana a to je ponovna instalacija u slucaju da klijent promeni maticnu plocu. Ipak smatram da ovakvi slucajevi vise nisu tako cesti... Po meni je sigurnost programa i autorskog prava na prvom mestu. Mislim da su toga svesni i svi oni koji izradjuju programe. Naime, steta koju izazove barem jedna nelegalna kopija koju je moguce distribuirati je apsolutno nenadoknadiva i nepovratna. POzdrav!
razno.362 cubra,
ĐŠč█ Pukao mi je STAKERISAN disk (znao sam da će se to kad - tad ĐŠč█ dogoditi). Pri butovanju drajva radi updating allocation ĐŠč█ map, dođe do 7% i onda ispiše: ERROR Volume damaged (write ĐŠč█ protected) i tu zaglavi. ĐŠč█ ĐŠč█ Nešto nije u redu fizički sa diskom. Kada sam proveravao ĐŠč█ disk sa Norton Disk doktorom, radi surface test i kada dođe ĐŠč█ do 15% stane i javi poruku: DRIVE NOT READY, i kao traži da ĐŠč█ proverim da li su zatvorena vratanca :( I tako stalno. Test ĐŠč█ se ne može nastaviti. Rešio sam problem. Ja imam 2 diska. Ovaj što je crkao je drugi. Kada sam (u očajanju) zakačio SAMO taj crknuti, on se sam digao iz mrtvih, i staker je uspeo da uradi updating allocation map. Otišao sam u NORTON i NDD je odradio posao kako treba. Obeležio je neke BAD-ove. Kada je to sve bilo u redu, vratio sam pređašnju konfiguraciju diskova i sada sve radi kao u stara dobra vremena. To su čudne naprave, ti računari... Zahvaljujem se svima na savetima... žubra
razno.363 kriss,
˙˙ Sto se tice ideje o kombinovanoj proveri ona je primenjljiva ˙˙ ali dozvoljava razlicite oblike manipulacije. AKo neko ˙˙ zeli da proda svoj program i da bude siguran da ce raditi samo ˙˙ na jednom racunaru ovaj nacin nije dolazio u obzir jer ako se ˙˙ proveravaju recimo ta tri podatka direktno se program moze ˙˙ koristiti na tri razlicite masine. Ma ne. :) Pri prvoj instalaciji negde na instalacionoj disketi se snime ti podaci. Pri drugoj instalaciji se provere, i ako se baš svi razlikuju, onda odradi_nešto (nemoj da se instaliraš, izbaci poruku upozorenja). Mada kad malo bolje razmislim, vrtimo se u krug - za svaku proveru se u praksi nađe bar jedan čovek koji "pogodi" onaj procep, makar samo u teoriji. :( ˙˙ Naravno postoji i losa strana a to je ponovna instalacija ˙˙ u slucaju da klijent promeni maticnu plocu. Ipak smatram ˙˙ da ovakvi slucajevi vise nisu tako cesti... Ex sad, verovatnoća je jedna strašno smrdljiva nauka. ;) Ako ti u glavi sračunaš da je verovatnoća da tvoji kupci menjaju ploče = 5%, a u praksi je svaki drugi posle mesec dana zameni, onda je to za tebe cifra od 50% . :( A Marfi radi ... ˙˙ Po meni je sigurnost programa i autorskog prava na prvom ˙˙ mestu. Mislim da su toga svesni i svi oni koji izradjuju ˙˙ programe. Naime, steta koju izazove barem jedna nelegalna ˙˙ kopija koju je moguce distribuirati je apsolutno ˙˙ nenadoknadiva i nepovratna. E to da. Zato i imamo toliko malo domaćeg softvera. :( Nikom ne pada na pamet da se muči n meseci da bi na kraju prodao jednu registrovanu kopiju koju će posle ceo grad razdrpati za dž. :((
razno.364 mdrazic,
> Ja radim u banci i nikad ne bih uzeo program koji radi samo na jednom > računaru . Ponekad mi je podatak potreban << JAKO BRZO >> i ako > moram da zovem proizvođača softvera da mi ga ponovo instalira... > Plus što to pokazuje jedno nepoverenje prema klijentu. E, ako tvoja banka kupi softver za svoje poslovanje, nema potrebe da se ovako štiti. Verujem da za takav plasman specijalizovanog softvera na uskom tržištu nema razloga za zaštitu jer održavanje čini veoma bitan deo celog posla. Međutim, ako pričamo o komercijalnom softveru opšte namene (recimo neki rokovnik, adresar) sa širokim krugom potencijalnih korisnika, e to je već druga priča. Tu održavanja u poređenju sa prvopomenutim softverom skoro da i nema, pa je i veza sa autorom nebitna u toku korišćenja, znači ako uspeš da ukradeš program koji radi on će raditi i dalje bez potrebe za održavanjem, tj. kontakta sa autorom. Milan
razno.365 mdrazic,
> U PC GUARD-u postoji opcija za automatsku instalaciju pa je tako > zasticenu disketu moguce instalirati na bilo kom racunaru. Sto se tice > postenja klijenata to je vec za raspravu. Veliki je broj onih koji znaju > da zloupotrebe 'poverenje' i na taj nacin nanesu ogromnu stetu autoru > programa. A u čemu je onda zaštita? Da li samo da se disketa ne može kopirati? Koliko sam razumeo, sa jednom disketom se može napraviti X instalacija koje sve normalno rade? Milan
razno.366 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Xe, nisi sreo moju zastitu od pre par godina, ocito... :) Ako ti se Xe, ako nije self-modifying nemoj ni da se javljaš. ;) Stradaćeš. Sve se svodi na to da moje utrošeno vreme ide po linearnoj f-ji, a tvoje da napraviš bolju zaštitu, po eksponencijalnoj. Ako algoritam nije promenljiv nemaš šanse. Ako jeste, onda možeš da me hvataš na neprilagođenost debagera, al opet ... ;) žovek mi dođe sa svojom "super-strava-nerazgu*ivom" zaštitom, i onda se naljuti kad mu je razbijem. Ako ti pukne zaštita, ne primam pisma bombe. ;) Ozbiljno, nema softverske zaštite koja ne može da se razbije, samo je vreme i vetina u pitanju. Ni hardverske nisu imune, naručito uz malu pomoć elektronike.
razno.367 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ treba on počne da ga zeza. Neće da štampa, izbacuje neke šaljive poruke Ů█▀█Ţ i slično, dovoljno da mu zagorča život i da se pojavi kod tebe da kupi Ů█▀█Ţ program To možda može sad i ovde, al se za to preko dobija i do 5 godina po Computer Missuse Act-u. Istina ti njega možeš da tužiš po Copyright zakonu, al neko ipak može da te sredi. Jednostavno javi javnom tužilaštvu kao law abiding citizen.
razno.368 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako nije tajna Ů█▀█Ţ i da li to znaci da si skidao zastite sa programa domacih autora? ;) I refuse to answer this question on the basis of the fifth amendment. ;)
razno.369 cira,
*#:) Ako imas 3D-s, onda lepo idi u User view i pritisni slovo *#:) 'U', zatim ce ti se prikazati x, y i z osa, koju lepo menjas *#:) misom, probaj i sa strelicama <> i ^v. Pogledaj malo bolje recenicu, negde pred kraj se pominje mocna HERCULES kartica a na njoj ne radi program poput 3DSa, zato rekoh da ne pooznajem U naredbu. Ipak se nadam da ti je moj prilog koristio. Ako nadjes nesto bolje javi, zainteresovan sam.
razno.370 cnenad,
ŁŁŁ E to da. Zato i imamo toliko malo domaćeg softvera. :( Nikom ne pada ŁŁŁ na pamet da se muči n meseci da bi na kraju prodao jednu registrovanu ŁŁŁ kopiju koju će posle ceo grad razdrpati za dž. :(( Pazi, ovde je problem da se sve to zakonski reguliše. Opšte je poznato da pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki piratski kodeks). Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji preciziraju šta mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne za povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima piratovanu kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio. E sad, kad bi se ta stvar uradila, vremenom bi i cene domaćeg softvera naglo pale i postao bi pristupačan svima. Ovako, čovek uradi program, proda ga za recimo 1000 maraka a to mu je računica kao da je prodao program u 200 primeraka po 5 dinara. Mene interesuje da li 'Računari' i 'SEZAM' imaju nameru da nešto preduzmu po ovom pitanju kako bi se to zakonski regulisalo (akcija širih razmera ili nešto slično tome). Takođe i u situaciji sa virusima. Smatram da svi imamo zajedno dovoljno volje i snage da to pitanje rešimo.
razno.371 mikis,
+> Opšte je poznato da +> pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki piratski kodeks). :)) Odakle ti to? +> mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne za +> povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima piratovanu +> kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio. Ma bi, malo sutra. Ovde ljudi pokradu milione maraka i niko ni za zdravlje da ih pita :( Misliš da će neki pirat zbog toga da se potrese? Uostalom, i pitanje zaštite autorskih prava na audio/video kasete je regulisano zakonom, i siguran sam da je propisana kazna za kršenje tog zakona, pa opet, eno ti pun grad prodavaca piratovanih (domaćih!) kaseta... Dok se celokupna situacija oko nas ne promeni, iluzorno je očekivati da će se i tu nešto popraviti :( p.s. Prijatelju, a jel ti znaš da piratske kasete (diskete ;) ) kvare uređaje? ;)))
razno.372 kriss,
˙˙ Pazi, ovde je problem da se sve to zakonski reguliše. Opšte je ˙˙ poznato da pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao ˙˙ neki piratski kodeks). Pa možda pirati i ne diraju, ali ispod ruke sigurno da ide. :(
razno.373 cnenad,
ŁŁŁ Pa možda pirati i ne diraju, ali ispod ruke sigurno da ide. :( Veruj mi, kad tad i onaj koji je dao program i onaj ko je uzeo shvate da nema velike koristi od toga.
razno.374 cnenad,
ŁŁŁ Uostalom, i pitanje zaštite autorskih prava na audio/video kasete je ŁŁŁ regulisano zakonom, i siguran sam da je propisana kazna za kršenje tog ŁŁŁ zakona, pa opet, eno ti pun grad prodavaca piratovanih (domaćih!) ŁŁŁ kaseta... Zato što ih niko ne juri, zato što nema neke velike zarade oko te industrije. Jedno vreme su ganjali za pirate Dragane Mirković i Džeja jer su bili poprilično komercijalni pa da glavni izdavači ne bi gubili.... Veruj mi dovoljno je da jedan padne šaka i svi ostali prestaju. Prijatelj koji presnimava muziku nije uopšte hteo da 'umnožava' novog Džeja kad je video ko štiti njegova autorska i izvođačka prava. ŁŁŁ p.s. Prijatelju, a jel ti znaš da piratske kasete (diskete ;) ) kvare ŁŁŁ uređaje? ;))) Pazi, problem je oduvek bio u lovi. Ljudi imaju sve manje para da uzmu TDK SA 90 ili neku drugu kvalitetnu traku na kojoj je kvalitetan piratski snimak, pirati to znaju i naravno uzimaju razne bugarske i poljske trake. Ne kvare one uređaje ali sluh itekako. :(( jer zvuče ko klasična muzika preko telefonsko slušalice u podne ;)
razno.375 omega,
Vaä program je detektovao da je menjan. Sta uüiniti?
razno.376 evlad,
>> Veruj mi, kad tad i onaj koji je dao program i onaj ko je uzeo shvate da >> nema velike koristi od toga. Utopija !
razno.377 evlad,
>> Vaä program je detektovao da je menjan. Sta uüiniti? Razvalis poruku 'Internal ERROR #???? - Call ++381-??-???-???'.
razno.378 bceklic,
> Xe, ako nije self-modifying nemoj ni da se javljas. ;) > Stradaces. Sve se svodi na to da moje utroseno vreme ide po > linearnoj f-ji, a tvoje da napravis bolju zastitu, po > eksponencijalnoj. Ako algoritam nije promenljiv nemas sanse. > Ako jeste, onda mozes da me hvatas na neprilagodenost debagera, > al opet ... ;) Oduvek je poznata cinjenica da je mnogo lakse zastitu skinuti nego zastitu (dobru) napisati. > Ozbiljno, nema softverske zastite koja ne moze da se razbije, > samo je vreme i vetina u pitanju. Ni hardverske nisu imune, > narucito uz malu pomoc elektronike. Iskreno mislim da su neke hardverske zastite slabije od dobrih softwerskih. Tacno je da nema softwerske zastite koja se ne moze razbiti (teorijski). Sve je pitanje vremena, nekad je to minut, nekad sat a nekad i nekoliko dana.... POzdrav!
razno.379 bceklic,
> A u cemu je onda zastita? Da li samo da se disketa ne moze > kopirati? Koliko sam razumeo, sa jednom disketom se moze > napraviti X instalacija koje sve normalno rade? Uz poruku ide uputstvo za DEMO (TUTOR) verziju PC GUARD-a. Tu se mogu naci neke osnovne karakteristike i mogucnosti programa. Disketa se moze kopirati ali je jednostavno neupotrebljiva. Svi programi su u sifrovanom stanju. Cak ni njihova imena nisu originalna vec su u obliku GUARDXXX.GRD gde je XXX broj programa. POzdrav! demo.zip
razno.380 bceklic,
> E to da. Zato i imamo toliko malo domaceg softvera. :( Nikom ne > pada na pamet da se muci n meseci da bi na kraju prodao jednu > registrovanu kopiju koju ce posle ceo grad razdrpati za dz. :(( Ma jasno. Upravo je ovo najcesci slucaj. Napravis progam koji kosta 300 din i prodas prvu kopiju. Kroz 10-tak dana ovakav program poseduje pola grada zajedno sa kopiranim uputstvom i po nabavnoj ceni od 5 dinara. I tu je kraj. Mozes ti onda da se pozivas i na neki copyright ali je tada vec prekasno :( POzdrav!
razno.381 bceklic,
> Ů█▀█Ţ No koje su to zastite na ovim prostorima bile proste ako > nije tajna Ů█▀█Ţ i da li to znaci da si skidao zastite sa > programa domacih autora? ;) > > I refuse to answer this question on the basis of the fifth > amendment. ;) Eh, sad...;) Prvo se hvalimo da smo razbili sve domace zastite a posle...;) Moram da kazem da nisu sve domace zastite tako bezazlene. Imao sam prilike da se sretnem i sa veoma dobro smisljenim zastitama. Naravno bilo je i onih koji su me duboko razocarali. Jedan od njih za koga sam cuo da radi najbolje zastite u YU zastito je program tako da mi je za razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se priznati porazavajuce... Pozdrav!
razno.382 omega,
Ţ>> Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti? Izvinjavam se na kukama i kvakama. Ţ Razvalis poruku 'Internal ERROR #???? - Call ++381-??-???-???'. Da, to mozda i nije lose. Ali ako uvek tako postupi, u TD-u je lako naci to mesto i napraviti mali patch :(
razno.383 hercog,
> :)) Odakle ti to? Pre neki dan sam bio kod jednog pirata i pitam ga za par domaćih programa. Tedoh da ih kupim da ih malo ispopregledam. A on kaže nemam, jer neće da ga neko tuži. A nisam prvi put kod njega, tako da me ne poznaje, pa da kažeš da krije... Sale
razno.385 jkpbvk,
* Poruku ide upustvo ... Jel' moze da se dobije neki mali programcic zasticen tim programom,moze i na mail.
razno.386 szeman,
>> Ovo nije iz "Sveta Kompjutera" ali radi posao. U matematici postoji >> nesto ovako: Bilo bi takodje lepo da napišeš nešto više i o računanju "vidljivosti" tačke i to implementiraš u program. Pozdrav, Saša
razno.387 bulaja,
│Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti? └─── Ispisati poruku, pištati, resetovati računar,... Izbegavam bilo operacije destruktivne po korisnikov računar (eventualno brisanje sopstvenog programa) čak i u takvom slučaju. :)
razno.388 drpr,
-> ga neko tuži. A nisam prvi put kod njega, tako da me ne -> poznaje, pa da kažeš da krije... Ja mislim da je ispod časti svakom čoveku da kad piratuje piratuje i programe domaćih autora, a još kad se doda da su ti programi često utilities i da koštaju disketu ili dolar dva onda je to stvarno sramota. Ja imam 2 domaća "koercijalna" programa i nikada mi ne bi palo na pamet da ih piratujem a još kad se doda da te ljude znam i lično bilo bi mi stvarno ispod svake časti. Za piratovanje stranog softwera ajde de ima i neke opravdanosti (cena/život/sankcije ;)) ali za domaći nikada. cope
razno.389 sslavko,
Hi, Narode programerski, hakerski i sl. Imam jedno pitanjce opšte stručnog karaktera. Naime, u toku rada na jednom programčetu mojom greškom je došlo do niza poziva int $13 sa slučajnim punjenjem registara. Svaki put se računar zaglavljivao ali dok sam ja provalio gde je greška startovao sam ga 10-ak puta. Nakon poslednjeg reseta računar nije hteo više da se podigne. Dalja ispitivanja su pokazala da disk prijavljuje bad sektor u prvoj FAT tabeli. Napominjem da DOS nema pojma o tome ali disk tvrdi da postoji oštećen sektor. Sreća u nesreći je da je u pitanju bio stacker-ovan disk pa sam problem rešio tako što sam STACVOL.xxx fajl pomerio malo dalje i prekopirao drugu FAT tabelu preko prve. Međutim na onom mestu je ostao BAD sektor. Nije pomogao ni format hard diska! Zaključujem da postoji neka funkcija INT $13 koja logici diska (u pitanju je Maxtor-ov IDE disk od 80Mb) kaže: "ovaj sektor nije prošao verifikaciju pa ga proglasi oštećenim", a pošto je verovatno tog trenutka bio u FAT tabeli eto šta se desilo. Pitanje glasi: Da li je ovo moguće (ja u funkcijama INT $13 nisam našao ništa što bi moglo da dovede do ovakvog slučaja), i šta raditi da se skine onaj BAD sektor. Ili je to stvarno oštećen sektor koji se BAŠ tu pojavio u BAŠ tom trenutku?!?!?! Izvinjavam se na opširnosti ali nekome bi moglo i koristiti ukoliko mu se desi nešto slično. Pozdrav Slavko.
razno.390 omega,
Ţ Ispisati poruku, pistati, resetovati racunar,... Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati?
razno.391 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Eh, sad...;) Ů█▀█Ţ Prvo se hvalimo da smo razbili sve domace zastite a posle...;) Eh, sad. Nisam ja ni rekao da sam razbio sve domaće zaštite. Daleko od toga, a nemam ni toliko vremena. Jednostavno prođe par meseci pa mi nešto uleti i ja se malo zabavim. Ja sam samo rekao da od tih zaštita još nijedna nije izdržala. Ů█▀█Ţ Moram da kazem da nisu sve domace zastite tako bezazlene. Imao sam Ů█▀█Ţ prilike da se sretnem i sa veoma dobro smisljenim zastitama. Pazi, i dobar deo mojih "trofeja" ;) je lepo smišljen i u praksi vrlo lepo radi jer kod nas nema do bola zaluđenih ljudi (vidi na kraju) koji bi razbijali programe na komercijalnoj osnovi. Ja lično to radim da se proverim i da, vrlo često, naučim nešto novo, neku novu tehniku. Niko se naučen nije rodio, pa ni ja. Bog zna kol'ko puta mi je otišao HARD, CMOS, i razne druge stvari jer sam čeprkao gde mi nije mesto ;). Ů█▀█Ţ Naravno bilo je i onih koji su me duboko razocarali. Ů█▀█Ţ Jedan od njih za koga sam cuo da radi najbolje zastite u YU zastito je Ů█▀█Ţ program tako da mi je za razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se Ů█▀█Ţ priznati porazavajuce... Ima i takvih, uglavnom sam ih sretao na bazama, jer istini za volju (no offence, guy's) basisti vrlo malo znaju o sistemskom programiranju. Jedini problem je naći u onih 3tone koda gde se nalazi rutina za zaštitu. Vidi: Jedan moj pajtos (bio je na sezamu jedno vreme) bio je u Mađarskoj i zadesio se na jednom party-u za Amigu i PC. Kaže dođe manijak, sedne za tastaturu, uhvati da kuca nešto sat vremena bez prestanka (bez helpa, bez kompajliranja) i uradi demo. Ljudi tamo spavaju na stolicama, podu, stolovima. Haos živi.
razno.392 mjova,
> Vaš program je detektovao da je menjan. Sta učiniti? ništa, posle RND vremena opiči poruku i zakucaj mašinu. to uradi na više mesta (3, 4 - biće dosta).
razno.393 bceklic,
> Jel' moze da se dobije neki mali programcic zasticen tim > programom,moze i na mail. Ukoliko zelis da testiras zastitu mogu da te ubacim u grupu za testiranje. Tamo se odavno nalaze programi na kojima je zastita primenjena. Pozdrav!
razno.394 cnenad,
ŁŁŁ Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati? 'A šta da sam stavio da ti formatira disk ? Programer individualac !' ;)
razno.395 jkpbvk,
* Mogu da te ubacim u grupu ...... Pa ubaci m.
razno.396 ikordic,
RE: Copy-protection => poznato da pirati ne diraju i ne kopiraju domaći softver (kao neki => piratski kodeks). :)))) Domaći softver pirati ne kopiraju jer nije atraktivan, odn. privlačan za širi krug kupaca. => Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji => preciziraju šta mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i => koje su kazne za povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se => onaj ko uzima piratovanu Zakonska zaštita je i sada sasvim OK, problem je što niko to ne sprovodi. A tvoja tvrdnja kako će se pirati uplašiti kada vide da na programu piše "zabranjeno razmnožavanje" je u najmanju ruku smešna.
razno.397 hercog,
> Ukoliko zelis da testiras zastitu mogu da te ubacim u grupu za > testiranje. Tamo se odavno nalaze programi na kojima je zastita > primenjena. Ubaci mene u grupu... Sale p.s. baš da vidimo tu zaštitu
razno.398 cnenad,
ŁŁŁ Zakonska zaštita je i sada sasvim OK, problem je što niko to ne sprovodi. ŁŁŁ A tvoja tvrdnja kako će se pirati uplašiti kada vide da na programu piše ŁŁŁ "zabranjeno razmnožavanje" je u najmanju ruku smešna. Ključni problemi su ovde: 'što niko to ne sprovodi' i 'pirati uplašiti' 1. Kad bi se Zakon sprovodio kako treba 2. Pirati bi se itekako uplašili i zamislili kad bi barem jedan pao u ruke zakona, platio odštetu i to debelu i odležao jedno 3 meseca o trošku države.
razno.399 omega,
Ţ 'A sta da sam stavio da ti formatira disk ? Programer individualac !' ;) Tipicno kliper(asko) resenje ;)
razno.400 milanv,
║║ Bitno je da se u postojeći zakon ugrade dodatni članovi koji preciziraju ║║ šta mora pisati na nekom programu (dakle kao Copyright) i koje su kazne ║║ za povredu autorskih ili vlasničkih prava. Onda bi se onaj ko uzima ║║ piratovanu kopiju sigurno zamislio pre nego što bi to uradio. E sad, kad ║║ bi se ta stvar uradila, vremenom bi i cene domaćeg softvera naglo pale i ║║ postao bi pristupačan svima. Nedavno sam pisao (u ovoj temi) o svom problemu (ukraden mi je program...). Tada sam se i kod advokata raspitao o svojim pravima i mogućnostima da 'izvadim štetu'. Svelo se na to da zakon jasno kaže da je autorsko delo zaštićeno bez ikakvog navođenja kopirajta. Ipak, u praksi je osnovni problem u dokazivanju da je delo stvarno vaše. Naročito ako je hakerisanjem po programu (ovo je se meni desilo) izmenjeno zaglavlje programa (na ekranu i štampanim dokumentima) u kome je sadržano i ime autora i ime vlasnika programa. U mom slučaju bilo je relativno lako dokazati vlasništvo programa (dovoljno svedoka, a i hronologijom događaja), ali se ispostavilo da je do okončanja postupka (po advokatskim procenama) potrebno oko 2-3 godine, a u međuvremenu bih bio opterećen sudskim dažbinama i kidanju živaca, uz realnu mogućnost da na kraju nemam od koga da naplatim (formalno promenjena firma, vlasništvo firme...). Otud savet: onemogućite mogućnost :) izmene vašeg programa na sve znane vam načine. Neka korisnik kopira i pokazuje vaš program kome god hoće, to vam je samo reklama. Ali ako neželjeno lice uspe da program 'dotera' - piši propalo. A, kad se samo setim koliko poverenja sam imao u tog korisnika (koji je dao moj program) :<<
razno.401 bceklic,
> Otud savet: onemogucite mogucnost :) izmene vaseg programa > na sve znane vam nacine. Neka korisnik kopira i pokazuje vas > program kome god hoce, to vam je samo reklama. Ali ako > nezeljeno lice uspe da program 'dotera' - pisi propalo. Ovo je poenta, najvise sto se u ovoj zemlji za sada moze uciniti. POzdrav!
razno.402 nbatocanin,
> duboko razocarali. Jedan od njih za koga sam cuo da radi > najbolje zastite u YU zastito je program tako da mi je za > razbijanje trebalo < 180 sec. sto je mora se priznati > porazavajuce... Hm, interesuje me kako znate kada je zaštita "skinuta"? Jer, čini mi se da skoro uvek postoji mogućnost da ste otkrili jednu od nekoliko postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )?
razno.403 bceklic,
> Hm, interesuje me kako znate kada je zastita "skinuta"? Jer, > cini mi se da skoro uvek postoji mogucnost da ste otkrili jednu > od nekoliko postojecih. Na primer, kako otkrivate zastite koje > su napravljene da okidaju posle odredenog vremena (moje > omiljene :) )? Prvo se eliminisu one ocigledne. Ako program radi onda je sve ok. Niko od nas nije vidovit i jednostavno nema uslova da proveri citav program u potrazi za vremenskim okidacima. POsebno ako je program pisan u clipper-u. :) Ukoliko je razbijanje obavljeno zaista efikasno sve prolazi bez problema. Ukoliko nije moze se desiti da se npr. tvoj vremenski okidac aktivira ali... posle aktiviranja posao se ponavlja. Sve ovo pod uslovom da tvoj vremenski okidac nije formatirao hard disk :) sto obicno nije slucaj...mada...;) No ako je posao u pocetku bio obavljen cisto a to znaci da su u programu 'sredjena' sva mesta gde se vrse provere u vecini slucajeva vremenski okidac se nece ni aktivirati. Jer i taj okidac poziva jednu od provera koje su 'sredjene' tako da prijavljuju samom programu da je sve ok. Ako u programu imate 150 mesta koje pozivaju rutinu za proveru poenta je da sredite pomenutu rutinu a ne da unistavate 150 poziva. Naravno sve ovo je teorija. U praksi je sve moguce pa ne vredi raspravljati o kvalitetu zastite sve dok je neko ne dobije na analizu. POzdrav!
razno.404 mikis,
+> Pre neki dan sam bio kod jednog pirata i pitam ga za par domaćih programa. Moj brat je pre nekoliko dana od jednog (od većih) pirata uzeo nekoliko domaćih programa (tel. imenik, englesko-srpski rečnik...). Doduše, programi su prilično bezvezni, pisani u kliperu. Pre bih rekao da je neatraktivnost domaćih programa glavni razlog što ih domaći pirati ne prodaju.
razno.405 bulaja,
│Tim redom? ;) Btw, kakvu poruku ispisati? └─── Ne nužno tim redom :). Jedna zgodna ideja bi mogla da bude da kad detektuješ something nasty O:) simuliraš reset, odnosno prvo resetuješ video karticu (ekran bi tada bljesnuo kao prilikom pravog reseta), ispišeš BIOS startup screen (ono što se ispisuje prilikom dizanja sistema, npr "AMIBIOS (c) 1993 American Megatrends Inc.", može se pokupiti sa standardne ROM adrese, gde su ona čuvena dupla slova:) i na kraju poruku poput: Serious System Error. Press any key to start self-destruct sequence. Ne mora biti ovako, i jedno "obično" "NO ROM BASIC, SYSTEM HALTED" može biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :).
razno.407 mdrazic,
> postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da > okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )? Jel' posle program ispiše: Za naplatu štete se obratite svome omiljenom hackeru ? :)) BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga :))) Milan
razno.408 goxx,
■ nekoliko domaćih programa (tel. imenik, englesko-srpski rečnik...). ■ Doduše, programi su prilično bezvezni, pisani u kliperu. :)))) Ako su bezvezni onda nisu zbog clipper-a. ■ Pre bih rekao da je neatraktivnost domaćih programa glavni razlog ■ što ih domaći pirati ne prodaju. Prodati nekome telefonski imenik napisan na srpskom i nije neki poduhvat. Kupiće ga samo neko ko nema pojma o računarima jer u ovoj lopovskoj zemlji može besplatno da nabavi bar 5 programa te namene. Ali prodati program za knjigovodstvo; to je već nešto drugo. Šta kad taj koji je kupio piratizovan program za knjigovodstvo želi nešto da promeni u njemu (seti se šta je sve bilo sa inflacijom cele prošle godine) ili mu zapne neka sitnica. Nikad uputstvo ne može da bude tako napisano da ga baš svako razume. Bitna je podrška, a to ni jedan pirat ne može da ponudi. Sa te strane je tačno da domaći softver nije atraktivan. Goran
razno.409 bceklic,
> Press any key to start self-destruct sequence. > Ne mora biti ovako, i jedno "obicno" "NO ROM BASIC, SYSTEM > HALTED" moze biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :). Mnoge od nas ovo nece zaustaviti :) pa zato predlazem formatiranje hard-a! ;). Iskreno ni ovo ne bi pomoglo, samo bi nekog debelo razljutilo. Grab INT 13 i watch out ! :) Imao sam prilike da se igram sa programima koji kad osete da su menjeni izbrisu po jedan fajl sa hard-a. POslednji je uspeo da mi obrise tri fajla a posle toga je odlucio da to vise ne radi..;) Na kraju samo jedan ozbiljan predlog. Ukoliko vas program primeti da je menjan onemogucite dalju upotrebu programa sto moze a i ne mora biti propraceno upozoravajucom porukom. POzdrav!
razno.410 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ postojećih. Na primer, kako otkrivate zaštite koje su napravljene da Ů█▀█Ţ okidaju posle određenog vremena (moje omiljene :) )? Prosto. ;) Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja zaštita koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od sledećeg: - da se preuzme INT 08 (tj. IRQ0, događa se 18.2 puta/sek) - -----//------ INT 1C (koja se poziva iz INT 08) - da se očitava BIOS Clock Count (DWORD koji predstavlja broj otkucaja od ponoći (average 18.2/sek). Ja lično tipujem ovim redom. Postavim se na ulaz u INT 21h i postavim uslovni breakpoint (AX=2508h, set int. vector 08) i pustim program da teče. Ako se upeca, super, imam adresu handlera i ostatak je rutina. Ako ne upali pređem sa istom forom na 1C. Ako nije ni to onda napravim rutinu koja se kači na 1C i dekrementira BIOS counter (standardni INT 08 ga u svakom prolazu inkrementuje), samim tim ga održavam na istom broju i vreme staje. Takođe mogu da postavim hardware breakpoint za čitanje i stavim mu adresu countera (40h:6Ch) i jednostavno dođem do koda koji pravi frku ;). Naravno, ovo je najprostija varijanta, bez dodatnih začkoljica (menjanje breakpointa, otimanje int. vektora, itd.), ali ni to nije ništa strašno.
razno.411 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ može biti sasvim dovoljno da opameti "hakera" :). Kad me ni obrisani CMOS nije opametio, ovo neće sigurno. ;) Osim toga, moj BIOS ima potpis na veoma nestandardnom mestu, i nije lako doći do njega.
razno.412 mdrazic,
> No ako je posao u pocetku bio obavljen cisto a to znaci da su u > programu 'sredjena' sva mesta gde se vrse provere u vecini slucajeva > vremenski okidac se nece ni aktivirati. Jer i taj okidac poziva > jednu od provera koje su 'sredjene' tako da prijavljuju samom > programu da je sve ok. Ako u programu imate 150 mesta koje pozivaju > rutinu za proveru poenta je da sredite pomenutu rutinu a ne da > unistavate 150 poziva. Ako se cela zaštita svodi na kraju krajeva na jedan ili par IF-ova onda nema spasa ni programu od 2MB. Nego, kako skidate zaštitu ako u programu NEMA nikakve takve provere? Ja zaštitu (Clipper) programa izvodim kriptografski: na osnovu nekog ključa (jedinstvenog za mašinu) program dekoduje nešto i kao rezultat dobija naziv funkcije, procedure koju treba startovati. Ako ključ nije dobar, dobije neko đubre, startuje to i zakuca mašinu. Milan
razno.413 mdrazic,
> Prosto. ;) > Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja zaštita > koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od sledećeg: > > - da se preuzme INT 08 (tj. IRQ0, događa se 18.2 puta/sek) > - -----//------ INT 1C (koja se poziva iz INT 08) > - da se očitava BIOS Clock Count (DWORD koji predstavlja broj > otkucaja od ponoći (average 18.2/sek). Koliko ja znam, autor nije imao na umu sekunde i minute, već dane, nedelje,... . Za takvu proveru ti i ne treba gore pobrojano, već je dovoljno da samo pročitaš direktorijum (sa datumima), ili kontrolišeš datume na fakturama, ili nešto slično. Milan
razno.414 mdrazic,
> Kad me ni obrisani CMOS nije opametio, ovo neće sigurno. ;) Nije štos da mu napraviš trenutnu štetu, već da mu štetu praviš neprimetno u dužem vremenskom trajanju, nepredvidivo, a da sve izgleda da radi OK, tj. da tako i radi, ali ponekad... :)))) Radi onih što zaštite skidaju, ono ponekad se može postaviti da bude relativno retko, pa da se namuče. Milan
razno.415 bceklic,
> Nego, kako skidate zastitu ako u programu NEMA nikakve takve > provere? Ja zastitu (Clipper) programa izvodim kriptografski: > na osnovu nekog kljuca (jedinstvenog za masinu) program > dekoduje nesto i kao rezultat dobija naziv funkcije, procedure > koju treba startovati. Ako kljuc nije dobar, dobije neko dubre, > startuje to i zakuca masinu. Program mora da se debaguje na masini na kojoj je predvidjen da radi. Samo poznavanja algoritma za dekryptovanje u ovom slucaju hakeru ne znaci apsolutno nista. Isti metodu pri izboru kljuca za sifrovanje koristi i PC GUARD. Naravno kod PC GUARD-a kljuc se koristi za generisanje niza brojeva kako bi 'one time pad' metoda bila bolja i sigurnija. Najveci problem kod tvoje zastite je taj sto potencijalni haker moze da dodje do mesta gde ti vrsis dekryptovanje i prouci algoritam. Naravno pretpostavlja se da radi na masini na kojoj je tvoj program instaliran (sto je u najvecem broju slucajeva nikakav problem). Tu dolazi do izrazaja PC GAURD koji omotava citav program zastitnim slojevima koji ne dozvoljavaju prilaz tvom programu. Tu je i neizbezni CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve promene na programu. Pozdrav!
razno.416 omega,
Ţ Ja licno tipujem ovim redom. Postavim se na ulaz u INT 21h i postavim Ţ uslovni breakpoint (AX=2508h, set int. vector 08) i pustim program da Bas si mi pao kao kec na 11 ;)) Kako u TD da namestim breakpoint na neku instrukciju? Znaci konkretno bas nesto kao ovo gore navedeno. I oce neko da bude ljubazan i objasni ukratko one hardware breakpoints :)
razno.417 dejanr,
>> Tu dolazi do izrazaja PC GAURD koji omotava citav program zastitnim >> slojevima koji ne dozvoljavaju prilaz tvom programu. Tu je i neizbezni >> CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve promene na programu. Hm, deluje da bi trebalo da isprobamo taj PC GAURD, da ne kažem GUARD :)
razno.418 max.headroom,
> Ali prodati program za knjigovodstvo; to je već nešto drugo. Istina. Mada mislim da je problem sledeći: do sada sam sreo preko pedeset knjigovođa, i video da koriste pedeset i jedan metod knjiženja. Da ne grešim dušu - sve se to svodi na isto, ali čoveku koju 15-ak godina radi jednom metodom (papirna metoda, recimo), osim što se privikava na kompjuter (užas), mora još da menja i sistem rada. Te, nazovi razlike, i nisu velike, ali je sam tip posla čista kolotečina i zna da te brzo pretvori u automat. Znam ljude koji su nabavili domaćeg softvera na kilo, pa krenuli u "ozbiljan biznis". One osnovne probleme (indeksi popadali, reporti treba da se menjaju) još su i prebrodili koristeći literaturu, ali ih je najviše gnjavila neka sitnica, npr. položaj određene stavke u meniju (nedostupna), ili loše (hmh) organizovan šifarnik komintenata, i tako u krug. Na kraju naručiše softver, i rade pa pevaju. :)
razno.419 bceklic,
> Koliko ja znam, autor nije imao na umu sekunde i minute, vec > dane, nedelje,... . Za takvu proveru ti i ne treba gore > pobrojano, vec je dovoljno da samo procitas direktorijum (sa > datumima), ili kontrolises datume na fakturama, ili nesto > slicno. Najgori je RND princip, dakle nikakvo vreme,datumi itd. vec se sa odredjenom verovatnocom startuje rutina za proveru. Naravno za sve ima leka... POzdrav!
razno.420 djelovic,
> Tu je i neizbe zni CRC 32 koji se aktivira ako je doslo do bilo kakve > promene na programu. Ne znam da li znas, ali CRC hash je izuzetno lak za prevariti. Mozda bi trebao da koristis neku drugu checksum rutinu, npr. onu Majkrosoftovu sa palindromima.
razno.421 omega,
Ţ Ne znam da li znas, ali CRC hash je izuzetno lak za prevariti. Kako? ;)
razno.422 ikordic,
RE: Zaštita => Nije štos da mu napraviš trenutnu štetu, već da mu štetu praviš => neprimetno u dužem vremenskom trajanju, nepredvidivo, a da sve => izgleda da radi OK, tj. da tako i radi, ali ponekad... :)))) Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke. Ali ako program kaže: "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01. ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi pošteno platio. Ciao babe!" nema šanse da ne shvati poruku! ;) A tvoje nije da se nadmudruješ sa razbivačima nego da ti taj program donese više para. Inače, jako mi se sviđa ova diskusija, konstruktivna je i obiluje korisnim informacijama i zanimljivim stavovima, jedna od svetlijih tačaka u proteklih nekoliko nedelja. Keep it up :)
razno.423 ikordic,
RE: Domaći softver => Znam ljude koji su nabavili domaćeg softvera na kilo, pa krenuli => i tako u krug. Na kraju naručiše softver, i rade pa pevaju. :) Da, ovo je problem. U velikom broju slučaja, korisnici se tek iz drugog puta uhvate za ono što valja. Zato i izbegavam da prodajem proizvode/usluge ljudima koji nemaju nikakve veze i iskustva sa računarima, jer naprosto ne znaju da cene kvalitet koji dobijaju. S druge strane, kada uletiš u kombinaciju u kojoj je pre tebe bio neki teži diletant .. divota! :)
razno.424 ikordic,
RE: Zaštita => Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo koja => zaštita koja zavisi od vremena) mora da se uradi jedno ili više od => sledećeg: Što bi neko radio to za datumsku zaštitu? Treba samo da proveri aktuelni datum, a to se postizava proverom datoteka koje se tog dana upisuju. Ja ovako radim odavno, isprva zato što mi je bilo komplikovano da rastumačim strukturu koju mi vraćalo očitavanje vremena, a posle sam uvideo još neke prednosti koncepta, tako da njega koristim.
razno.425 bajaga,
B00000000000000 da li neko zna nesto o programiranju VESA video kartica?
razno.426 djelovic,
> Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može > pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke. Problem je u tome sto brljanje po tvom kodu koje ti detektujes ne mora da uradi direktno neki "razbijac", vec moze i, recimo, neki virus. Ne znam ko ce da te spasi kada ti dodje razjareni korisnik kome si prodao program koji mu je upravo obrisao pola harda? :)
razno.427 ognjen,
)-> "Cuj duso, upravo si nepovratno ostao bez svega sto si radio )-> od 01.01. ove godine. Zelim da znas da se to desilo zato sto )-> ovu kopiju nisi posteno platio. Ciao babe!" Dobro, pa ja sam mislio da hakeri nisu bas sasvim pri svesti, ali sad kad vidim sta programeri umisljaju, hakeri su mala deca. Pa da li si ti (i ne samo ti :) svestan da ako neki covek cuje da u programu postoji kod koji formatira disk, da ga nece omirisati? Kad sam (nekada davno...) bio u klubu.p Bata je pravio neki olr, i trazio je od nekog ortaka da mu napravi OBJ ili sta vec, uglavnom neku zastitu koja ce u slucaju neposlusnosti korisnika (citaj: cackanja po kodu) formatirati disk. Nisam bas siguran da li je to na kraju zaista ubaceno u program, ali je moje dotadasnje odusvljenje sto postoji Pingvin OLR, odjednom splasnulo. Najbolje je u samom upustvu (nikakve okokopajuce poruke) pomenuti da je program registrovan (copyright) i da se njegovim kopiranjem krsi zakon. Steci ces poverenje kupaca (zato sto ti verujes njima) i nece postojati opasnost da unistis (ili dovoljno, iznerviras) potencijalnog kupca.
razno.428 drpr,
-> "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio -> od 01.01. ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što -> ovu kopiju nisi pošteno platio. Ciao babe!" Davno smo jednom u klubu pricali o ovome. Došli smo do zakljucka da ovo nije lose da se napise ali da podatke ne smes da unistis tj. potrebno je da ih ucinis neupotrebljivim za korisnika ali da si u svakom trenutku sposoban da te podatke povratis. Dovoljan argument za ovo je marfi, desi se da korisnik koji je platio program cacka nesto ili nesto od glavnih fajlova obrise, i ti cap i obrises mu sve, covek ti se javi a ti mu kazes :"pa ko vam je kriv..." a to priznaces bas i nije neka preporuka i poslovna politika. cope
razno.429 cnenad,
ŁŁŁ "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01. ŁŁŁ ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi ŁŁŁ pošteno platio. Ciao babe!" Zvrnnnnddd ! Škripa vrata... 'Kordić I. ?' 'Da, izvolite...' 'BOOM' >>> Jednoga dana svakome slika izađe u novinama, nekom pre, nekom kasnije <<<
razno.430 beast,
>> Za naplatu štete se obratite svome omiljenom hackeru ? :)) Sad ne znam ko je započeo ovu diskusiju (a mrzi me da tražim :) al je bilo nešto u stilu 'Program je provalio da je menjan, šta dalje?' i svi ste predložili neku svoju 'podlost' :) potencijalnom hakeru. Mislim da je ipak pametnije uložiti svo znanje u zaštitu programa od patch-a, a ne u što destruktivnije i neprovaljivije :) osvete onom ko je menjao program. Lično kada naiđem na program koji u sebi ima neke destruktivne rutine (a postoje i programi koji to gledaju, npr. chk4bomb.exe, mada je njihova korisnost diskutabilna) ne koristim ga, ma kakav bio, jer nikad se ne zna šta će sve da se desi sa memorijom i da li će možda pod nekim uslovima program da ode na baš tu adresu. Dakle, što više skremblovanja, rnd if-ova i sl., a što manje kojekakvih brisanja, formatiranja itd. Postoje tehnike zaštite koje čoveku ostavljaju na izbor da li će da plati softver ili da ne spava jedno mesec dana bez garancije da će išta provaliti (hint: Telemate, CatDisk i sl.). :) Pozdrav, Dejan
razno.431 mdrazic,
> Nenene, baš je poenta da napravi veću štetu. Ako je manja, papan to može > pripisati nekom bugu programa i ne izvući pravilne zaključke. Ali ako > program kaže: > > "žuj dušo, upravo si nepovratno ostao bez svega što si radio od 01.01. > ove godine. čelim da znaš da se to desilo zato što ovu kopiju nisi > pošteno platio. Ciao babe!" Pogrešno se izrazih: ne veću štetu, nego manje primetnu u prvo vreme kao: u platama prebaciš nekih 200 dinara od Pere Miki, pa da vidiš štete koju papanu nisi ti napravio veš Pera (još kada bi znao koji su jači tipovi u firmi :)), a usput malo promeniš podatke koji krajem godine daju zbir plaćenog poreza, rate kredita i slično. Spolja gladac,... Milan
razno.432 mdrazic,
> Najveci problem kod tvoje zastite je taj sto potencijalni haker moze > da dodje do mesta gde ti vrsis dekryptovanje i prouci algoritam. Naravno > pretpostavlja se da radi na masini na kojoj je tvoj program instaliran > (sto je u najvecem broju slucajeva nikakav problem). Dobro, i otkriješ kako za poznat ključ i algoritam koji čak i saznaš kako radi dobiješ nešto upotrebljivo. Na drugoj mašini znaš algoritam i šta treba dobiti na nekim primerima sa prve mašine, ali ne znaš kojim ključem to treba da se dobije! A način dobijana ključa nigde u kodu i nije primenjen pa ga odatle i ne možeš otkriti (postoji odvojen program za generisanje upotrebljivog ključa koji ti nije dostupan). Pa i RSA algoritam je već svima poznat kako radi ali to ne pomaže da se otkrije ključ. Naravno i mnogo slabiji, ali da nije baš trivijalan, algoritam je dovoljan za ovu namenu. Milan
razno.433 nbatocanin,
> BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih programa: ugurati zaštitu u sredinu logike programa. Tako bi provalnik morao da nauči rad sa programom (ima li nešto surovije nego terati okorele hakere da uče šta je to porez ;> ), ako hoće da skine zaštitu. Primer: ako statusna funkcija koja ispituje legalnost kopije vraća 0 kada je sve OK, a slučajan broj kada nije, sabrati taj broj sa tekućim iznosom ;>
razno.434 omega,
Ţ Sad ne znam ko je zapoceo ovu diskusiju (a mrzi me da trazim Ţ :) al je bilo nesto u stilu 'Program je provalio da je Ţ menjan, sta dalje?' Krivac se uvek vrlo brzo nadje ;) Ok, dosta sam slusao podlosti ;>, idemo sad sa lepsim pitanjem: Kako sto bolje zastiti program? Ţ :) potencijalnom hakeru. Mislim da je ipak pametnije uloziti Ţ svo znanje u zastitu programa od patch-a, a ne u sto Ţ destruktivnije i neprovaljivije :) Btw, a ne pricas sta ste ti i Zak smislili kada korisnik petlja po ZBTET-u? ;)
razno.435 ikordic,
RE: Zaštita => Dobro, pa ja sam mislio da hakeri nisu bas sasvim pri svesti, => ali sad kad vidim sta programeri umisljaju, hakeri su mala deca. E bre, polako. Niti ja koristim pomenute metode u svojim kreacijama, niti se zalažem za njihovu implementaciju. Radilo se o tome da je neko rekao da program treba da pravi neku sitnu štetu ako primeti da je čačkan. Ja sam samo rekao da treba praviti vidljivu štetu, kako bi korisnik/razbivač ukapirao zašto se dešavaju veselja, da ne pripiše štetu nekom bagu programa. Time se gubi efekat koji pomenuta šteta treba da izazove, a to je anader kupac :) Daklem, ono je bio primer, maalko :) predimenzioniran radi efekta. Sistem koji ja koristim obuhvata sve meni znane načine za verifikaciju autentičnosti instalacije i integriteta programa plus kriptovanje podataka o korisniku. Ako se programu učini da nešto nije u redu, odbija da se startuje i ispiše "nema više - internal error #nn, javite se onom ko Vam je prodao program". Do sada su samo dvojica dobila ovu poruku, u pitanju je bila neka pretumbacija diska od strane drugih paketa. Sve u svemu, za sada najbolji odnos uloženi trud/ne boli glava :) => >>> Jednoga dana svakome slika izađe u novinama, nekom pre, nekom => >>> kasnije <<< ;))) Smanji doživljaj ;)
razno.436 beast,
>> Btw, a ne pricas sta ste ti i Zak smislili kada korisnik petlja >> po ZBTET-u? ;) Stvar je bezbolna (?) i jedno copy rešava stvar (jer su autoexec i config pomereni iz roota, za one koji ne znaju). Uzmi u obzir da je zbtet star skoro dve godine i da su se od onda mnoge stvari promenile.... (iliti we were young and naive... :) Pozdrav, Dejan
razno.437 spantic,
Kolegama Goranu Stevanoviću, Aleksandru Mićiću i Darku Marinkovu čestitke na plasmanu u ekipu ETF-a za takmičenje ACM-a u programiranju koje će biti u Rumuniji pod pokroviteljstvom Microsofta. Aplauz i za one koji su za "dlaku" izgubili mesto u ekipi. Dejane više sreće drugi put :) Srećan put im želimo uz pesmu: "Ne vraćajte se bez Bilijevih nagrada".a 4
razno.438 bceklic,
> Dobro, i otkrijes kako za poznat kljuc i algoritam koji cak i > saznas kako radi dobijes nesto upotrebljivo. Na drugoj masini > znas algoritam i sta treba dobiti na nekim primerima sa prve > masine, ali ne znas kojim kljucem to treba da se dobije! A > nacin dobijana kljuca nigde u kodu i nije primenjen pa ga > odatle i ne mozes otkriti (postoji odvojen program za > generisanje upotrebljivog kljuca koji ti nije dostupan). Pa i > RSA algoritam je vec svima poznat kako radi ali to ne pomaze da > se otkrije kljuc. Naravno i mnogo slabiji, ali da nije bas > trivijalan, algoritam je dovoljan za ovu namenu. Ajmo ponovo, ;) U ovakvoj situaciji kao sto rekoh program se mora sredjivati na masini na kojoj je instaliran i na kojoj !radi!. To znaci da je kljuc na neki nacin dostupan programu bilo da ga korisnik sam unosi pre pocetka rada ili se on nalazi u nekom fajlu ili je patchovan u samom programu. Dakle kljuc mi je !dostupan! jer mi je i dostupna masina na kojoj program radi! Napomenuh da nije nikakav problem doci u ovu situaciju. Iskreno ova situacija je najcesca. Kupac tvog programa hoce da ima verziju koju moze dalje da po volji distribuira,koristi itd... i onda zove nekog hakera da bi mu pomogao u toj zamisli... Sam algoritam za generisanje kljuca moze ali i ne mora biti dostupan hakeru. Ako i ovo nije uspelo pokusacu da pomognem pitanjem: Odakle tvoj program koji je instaliran na klijentovoj masini i RADI uzima kljuc za dekryptovanje dela svog koda? 1. Sam ga generise algoritmom koji je ugradjen u program. 2. Koristi vec gotov kljuc koji se nalazi kodu samog programa dakle nema algoritma za generisanje ali kljuc postoji. 3. Klijent unosi kljuc svaki put pri pokretanju programa. 4. Kljuc se nalazi u posebnom fajlu. U sva 4 slucaja kljuc postoji! na toj masini jer program RADI! Pozdrav! [A]
razno.439 bceklic,
> Licno kada naidem na program koji u sebi ima neke > destruktivne rutine (a postoje i programi koji to gledaju, > npr. chk4bomb.exe, mada je njihova korisnost diskutabilna) U danasnje vreme upotrebljivost ovakvih programa je skoro beskorisna... Pozdrav!
razno.440 omega,
Ţ Stvar je bezbolna (?) i jedno copy resava stvar (jer su Ţ autoexec i config pomereni iz roota, za one koji ne znaju). Ma nije poenta u bolu ;) vec o destrukciji. To jedno copy rusi sistem.
razno.441 szeman,
>> Nego, kako skidate zaštitu ako u programu NEMA nikakve takve provere? >> Ja zaštitu (Clipper) programa izvodim kriptografski: na osnovu nekog >> ključa (jedinstvenog za mašinu) program dekoduje nešto i kao rezultat !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! To "jedinstvenog za mašinu" svodi se uglavnom na disk, egzistiranjem raznih fajlova, startovanjem externih fajlova uz dobijanje željnih podataka za proveru: tip mat. ploče, podaci o BIOS-u, itd.. Medjutim, samim tim je i put za "razbijanje" programa olakšan. Ovako, skoro svaka zaštita (za Clipper) je veoma sumnjivog kvaliteta. Jedino su zaštite sa "odloženim dejstvom" uz istovremeno egzistiranje ostalih metodama i njihova medjusobna korelacija, manje-više, prihvatljivo rešenje i hakera bar malo više pomuče (ako ovaj ne odustane ;), mada se ne sme potcenjivati ni njegova/naša želja za samopotvrdjivanjem. U krajnoj liniji, sujeta igra presudnu ulogu, pa ko koga... ;) Pozdrav, Saša
razno.442 obrada,
RE: ZASTITA DOMACEG SOFTVERA Sto se tice zastita, mislim da je najbezbolnija hardverska zastita. Korisnik moze slobodno da napravi koliko hoce rezervnih kopija instalacionih disketa. A ako promeni plocu ili hard disk ili racunar, samo prebaci hard lock i ponovo instalira i nema problema. Tako ne moras da ides kod njega ako promeni hardver. To nije tako strasno ako je u tvojoj blizini. Medjutim ako je u drugom gradu, onda ne bi bilo zgodno da mu svaki put kad promeni racunar lil neku komponentu, dolzis i naplatis put i dnevnicu. U principu, bar ne bi bilo fer. Naravno, kada mislim na hardversku zastitu, ne mislim da je program samo detektuje, vec i da radi neispravno ako je nema. Jos i to da cena ne bude prevelika i da se radi od malo nestandardnih komponenti, bar u nasim krajevima. Tako da se ne isplati razbijati cisto softverski, vec se mora praviti i hardver da bi razbijeni program radio. Takva zastita bi trebala biti iz vise nivoa. 1. Prosta detekcija hard locka 2. Ako to provali da pogresno racuna neke operacije (++, +) ako nema hard locka, odnosno da sam hard lock radi neke od tih operacija (prostih) 3. Slicno kao 2 ali da povrmeno prepusta te operacije hard locku To znaci, da razbijac nikad nije siguran da li je razbio sve zastite, jer nema nikakvog upozorenja. Za korisnika koji koristi takav softver, najveca steta je ako su mu pogresni podaci. Za to je sam odgovoran. Sto se tice hard locka, treba izbrati komponente koje su programibilen i koje se ne mogu lako provaliti. Uz to mozda bi se u kutiju za hard lock mogao ugraditi mehanizam da spali kola ako se nasilno otvori. Mozda i malo eksploziva. Ali samo malo. Uz to i prefarbati da se nevide oznake. Jos jedan dilema u vezi hard locka: da li da se kaci ha paralelni port i da transparentan (malo nezgodnija varijanta, treba i kutija) ili da se kaci u slot (onda je manje "pokretljiva"). Dragan
razno.443 obrada,
RE: ZASTITA DOMACEG SOFTVERA, MREZNE VERZIJE Kako uspesno zastiti softver koji radi pod mrezom. Stavljati hard lock na svaku radnu stanicu, ili uopste vezati da radi na odredjenoj stanici, nije resenje. Dragan
razno.444 vlador,
> javi a ti mu kazes :"pa ko vam je kriv..." a to priznaces bas i > nije neka preporuka i poslovna politika. A koliko ja znam, nije ni po zakonu.
razno.445 nbatocanin,
> Da bi se nešto aktiviralo posle nekog intervala (ili bilo > koja zaštita koja zavisi od vremena) mora da se uradi > jedno ili više od sledećeg: Vidim ja da bi ti totalno zalutao ;) Samo kratki i naivni programi koriste ovakve brojače. Kad imaš velike količine podataka onda se lako nalazi daleko sigurniji brojač. Ali, pazi sad dodatnu začkoljicu: zašto bi taj brojač odmah aktivirao minu i počeo naivno da zapomaže kako je program iskopiran? Zar nije daleko lukavije samo da mrdne koji svič kako bi ubuduće program po _malo_ za*ebuckavao?
razno.446 dejanr,
>> Sto se tice hard locka, treba izbrati komponente koje su programibilen i >> koje se ne mogu lako provaliti. Uz to mozda bi se u kutiju za hard lock >> mogao ugraditi mehanizam da spali kola ako se nasilno otvori. Mozda i >> malo eksploziva. Ali samo malo. Uz to i prefarbati da se nevide oznake. Nema potrebe, dosta je da se uzme neki od industrijskih procesora koji imaju na sebi EPROM. Većina takvih procesora danas ima mogućnost da se, po upisu softvera, "sprži" nekakav interni osigurač, i više od spolja ne može da se pročita upisani softver. Obzirom da je zaštita u samom čipu, veoma je jaka.
razno.447 ikordic,
RE: Zaštita => > BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% naloga => => Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih programa: ugurati => zaštitu u sredinu logike programa. Tako bi provalnik morao da nauči žekaj, bre, poenta je da potencijalni kupac ukapira da MORA da ti dođe i ostavi novce, a ne da gubiš vreme nadigravajući se sa hakerom. Mislim da je idealna stvar sredina, odn. da pravi opisane greškice ali da pritom povremeno kaže "alooo, zato što sam ilegalan zato sam i bugovit", ili slično, uglavnom da čovek ukapira da se pomenute greškice ne dešavaju zato što je program bugovit, već da tako treba ;) Odo ja da preradim postojeće sorseve :) P.S.: U PC.PROG je postojala i tema zaštita. Di se dela? :)
razno.448 vitez.koja,
#=>> BTNJ. Dovoljno je samo da mu pogrešno proknjižiš 1% #=> naloga #=> #=> Da, to je otprilike najbolji metod zaštite složenih #=> programa: ugurati Samo, tada moraš da računaš i na negativnu propagandu...
razno.449 kriss,
˙˙ čačkan. Ja sam samo rekao da treba praviti vidljivu štetu, ˙˙ kako bi korisnik/razbivač ukapirao zašto se dešavaju veselja, ˙˙ da ne pripiše štetu nekom bagu programa. Time se Maksimalno rešenje za koje se ja zalažem je onesposobljavanje sopstvenog programa tako što će se recimo izmeniti početak da pokazuje na kraj. Pa dobijemo jedan veliki EXE koji vrati DOS prompt. I tako dok lopovu ne dosadi da ga vraća sa diskete. Ovim se ne radi ništa loše - mnogi programi menjaju direktno EXE fajl, pa može i taj. To što se samouništi je lopovov problem. Naravno ovo sve po random funkciji koja ne bi trebala da se spušta ispod odnosa 1/3 (u 33% slučajeva se samouništi). Pa onda dodaj u onih 67% malo lažnih ili nemogućih rezultata, pa neću da radim i slično. No nije problem u tome, najlakši deo je napraviti štetu. Mnogo teži (nemoguć?) deo je napraviti pouzdanu zaštitu.
razno.450 kriss,
˙˙ U danasnje vreme upotrebljivost ovakvih programa je skoro ˙˙ beskorisna... Zavisi, zaista zavisi. Za nekog ko _zna_ za takve programe i ko ume da napiše _solidnu_ zaštitu, jeste. Za mnoge, mnoge koji to rade laički misleći da su iskopali Veliki Kanjon nije. Baveći se virusima, shvatio sam jedno - dokle god bude bilo komjutera, biće i boot virusa koji su stvar prošlosti, i to već daleke (da ne kažem da je sramota ako se uvuče neki boot virus ;). Zašto? Zato što će uvek biti novih ljudi koji pojma neće imati, zato što će se na nekoj zagubljenoj disketi pojaviti mikelanđelo, i zato što će to biti butabilna disketa sa nekim specifičnim autoexec-om. E tako će još uvek biti ljudi koji će podmetati 'format c:' u program i misliće da su taj deo zaštitili. Zato chk4bomb i slične programe nikako ne bacajte - vršiće još oni posao dokle god je DOS-a. :)
razno.451 cnenad,
ŁŁŁ Sto se tice zastita, mislim da je najbezbolnija hardverska zastita. Kako kad, ali zamisli sad za jedno 10 programa kobasicu iza kućišta računara od HARD LOCK-ova ? Dalje ispostavlja se da ti HL-ovi prave velike probleme, ili ne radi štampač, ili ne radi drugi HL. Veoma je mutna situacija oko ovoga. Uostalom, što bi ja još bio prinuđen da kačim tamo neke kutijice ? Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su potrebni HL-ovi pa su se opet pojavile razbijene verzije.
razno.452 mdrazic,
> 1. Sam ga generise algoritmom koji je ugradjen u program. > 2. Koristi vec gotov kljuc koji se nalazi kodu samog programa dakle nema > algoritma za generisanje ali kljuc postoji. > 3. Klijent unosi kljuc svaki put pri pokretanju programa. > 4. Kljuc se nalazi u posebnom fajlu. > > U sva 4 slucaja kljuc postoji! na toj masini jer program RADI! > Pozdrav! ŠAĆ Da pojednostavim proces do kraja: recimo samo da čitam neke delove memorije koji su recimo jedinstveni za mašinu (nije samo to, ali zamislite da je tako). Kombinacijom tih podataka i malo dužeg ključa koji je na disku zapisan (može se lako videti) dobijaš nekim algoritmom nalik na razvlačenje lisnatog testa novi ključ koji se ustvari koristi za dekodiranje. Onaj prvi ljuč na disku menjaš za razne aplikacije/instalacije tako što ga generišeš posebnim programom koji koristi (iste kao gore) podatke sa mašine i neki tvoj interni ključ da znaš kojoj implementaciji pripada. Šta ti možeš otkriti: ključ na disku nije tajna (K1), kodirani podaci koji se dekodiraju (P1) imaš u formi đubreta na ekranu, nije teško ni pohvarati šta se sa mašine čita (K2). Na instaliranoj mašini vidiš i šta treba da se dobije (P2). P2 se dobija tako što prvo K1 i K2 daju u kombinaciji K3 kojim se dekodira P1 u P2. Recimo otkriješ i K3. Tvoj je zadatak na drugoj mašini da nekako iščitaš K2 na način kako ja to radim (nije veeliki problem) i da otkriješ: šta da uzmem za K1 da bih za tuce-dva raznih P1 dobio opet odgovarajuće P2. Algoritam za prelaz K1+K2-->K3 može čak i da ti je poznat (a nije) pa opet da ne znaš da rešiš problem. Milan
razno.453 evlad,
>> No nije problem u tome, najlakši deo je napraviti štetu. Mnogo teži >> (nemoguć?) deo je napraviti pouzdanu zaštitu. Stvarno pouzdano je HardLock sa PAL-om ... Sve ostalo se može 'razvaliti' pre ili posle ... E sad se svodi na ono: Da li se isplati razbijati ? Odnos uloženog vremena i živaca kroz novčanu dobit i ličnu satisfakciju ! Naši zakoni se menjaju vrlo često (knjigovodstveni programi) tako da dok razbiješ jednu verziju izađe druga itd ... Jedino ako autor koristi uvek istu zaštitu onda je lako ... Lično više volim da 'njuškam' po programu da bih nešto naučio ... Shvatite ovo kao jedno neutralno razmišljanje. žinjenica je da treba program zaštiti, bez da pravi štetu ! (kojekava formatizovanja brisanja ...) Izbaciš kopirajt poruku i pustiš ga da falično radi sa napomenom da ima grešaka, i ukoliko kupac želi ispravnu verziju nek zove tel ... traži .... To je najpoštenije i prema kupcu i prema hakeru. Lično postavim nekoliko flag-ova, pa gde se zalomi ... Svaki put na drugo mesto ... Najviše mi se sviđa kad izađe iz aplikacije i ostavim mu poruku: Sve što ste danas radili ima sitne greške ... (inače program se sasvim normalno ponašao O:)
razno.454 ognjen,
)-> Za korisnika koji koristi takav softver, najveca steta je ako )-> su mu pogresni podaci. Za to je sam odgovoran. Bolje je da ipak keze 'Necu da radim sa tobom, kupio si me kod ilegalaca'. Jer, ako neki posten knjigovodac kupi softver kod nekog preprodaca, misleci da je sve legalno placeno 10 din, i program mu radi pogresno, on ce pogledati ko je autor, i njegove pregrame ce izbegavati i praviti im anti-reklamu.
razno.455 mdrazic,
> Kako uspesno zastiti softver koji radi pod mrezom. Stavljati hard lock > na svaku radnu stanicu, ili uopste vezati da radi na odredjenoj stanici, > nije resenje. Jedna je mogućnost da znaš na kom si serveru i to kontrolišeš. Druga je mogućnost da ispituješ svaku stanicu i/ili mrežnu karticu. Treća je mogućnost da im podeliš 50 hard-lockova. žetvrta mogućnost je da ako pišeš softver koji nikom drugom ne treba ili je malo potencijalnih korisnika, zaštita ti i ne treba. Peta mogućnost je da prodaš paket sa svim pravima na dalju prodaju za veće pare (kao 4dos Nortonu) pa posle izdaš 'novu verziju'. Treba nekako vezati mušterije održavanjem softvera koje može raditi samo onaj ko poznaje projekt. Milan
razno.456 mdrazic,
> da zapomaže kako je program iskopiran? Zar nije daleko lukavije samo > da mrdne koji svič kako bi ubuduće program po _malo_ za*ebuckavao? recimo umesto seek da počne da koristi moćnu komandu locate :))) Milan
razno.457 mdrazic,
> žekaj, bre, poenta je da potencijalni kupac ukapira da MORA da ti dođe i > ostavi novce, a ne da gubiš vreme nadigravajući se sa hakerom. Da je hteo, ostavio bi novce odmah u zamenu za miran san i održavanje. A sa hakerom gubi vreme on, a ne ti. > Mislim da je idealna stvar sredina, odn. da pravi opisane greškice ali da > pritom povremeno kaže "alooo, zato što sam ilegalan zato sam i bugovit", > ili slično, uglavnom da čovek ukapira da se pomenute greškice ne dešavaju > zato što je program bugovit, već da tako treba ;) Ili, program registruje da je 'nešto trulo u državi Danskoj', nastavi da radi ali pri sledećim startovanjima paketa prvo izlista da je u nekom od ranijih seansi otkrio nešto strašno, što neizostavno zahteva intervenciju stručnog lica, pljuneš neki petocifreni kod greške i obaveštenje da se ne garantuje dalji korektan rad paketa. Ono registrovanje 'truleži' ide po nekom rnd. momentu da se hakeri malo načekaju. Milan
razno.458 dejanr,
>> Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su potrebni HL-ovi Samo za evropske verzije. U Americi su probali da "uvale" ACAD sa dongle-om, i na to je valjda IEEE rekao da takve programe neće uopšte da uzme u razmatranje, a kamoli da preporuči svojim članovima. Potom se munjevito pojavio nezaštićeni ACAD. Uzgred, dongle nije savršena zaštita zato što se obično "kalemi" na program. Ljudi napišu program, onda od nekoga kupe dongle i prateće biblioteke i nekako ih ulinkuju, najčešće "površinski". Zato se to posle lako uklanja. Ako bi neko u startu pisao program tako da bude zaštićen dongle-om, naročito nekim novijim koji može da procesira podatke, bilo bi jako teško razbiti zaštitu. Naravno, ne nemoguće, ali jako teško. Lično mislim da je sasvim dovoljna neka zaštita koja će da spreči da disketa prekopirana sa DISKCOPY ili COPYIIPC bude operativna. Dalje se truditi nema svrhe - 99% potencijalnih pirata biće zaustavljeno, a onaj 1% koji ume da razbije neku elementarnu zaštitu (ili da nađe nekoga ko bi to uradio za njih) verovatno će razbiti i neku znatno složeniju.
razno.459 bceklic,
> Zavisi, zaista zavisi. Za nekog ko _zna_ za takve programe i ko > 'format c:' u program i mislice da su taj deo zastitili. Zato > chk4bomb i slicne programe nikako ne bacajte - vrsice jos oni > posao dokle god je DOS-a. :) I najgori pisac trojanca zna da svoje 'delo' kompresuje nekim od izvrsnih kompresora i po potrebi zastiti nekim od SW programa. Ovo dovodi do neupotrebljivosti programa kao sto je cjk4bomb. Na to sam mislio...:) Naravno to ni u kom slucaju ne znaci da ovakve programe ne treba koristiti. Naprotiv, pokazalo se da su moderni pisci trojanaca lose obradili tematiku pa je njihove proizvode zbog toga moguce detektovati. Pozdrav!
razno.460 bceklic,
> Dalje, koliko je meni poznato i za AUTOCAD i za 3DStudio su > potrebni HL-ovi pa su se opet pojavile razbijene verzije. Obican patcher po izvrsnom fajlu i hard lock puca (nazalost). Primeri za to su gore navedeni programi... POzdrav!
razno.461 bceklic,
> Sta ti mozes otkriti: kljuc na disku nije tajna (K1), kodirani > podaci koji se dekodiraju (P1) imas u formi dubreta na ekranu, > nije tesko ni pohvarati sta se sa masine cita (K2). Na > instaliranoj masini vidis i sta treba da se dobije (P2). P2 se > dobija tako sto prvo K1 i K2 daju u kombinaciji K3 kojim se > dekodira P1 u P2. Recimo otkrijes i K3. Tvoj je zadatak na > drugoj masini da nekako iscitas K2 na nacin kako ja to radim > (nije veeliki problem) i da otkrijes: sta da uzmem za K1 da bih > za tuce-dva raznih P1 dobio opet odgovarajuce P2. Algoritam za > prelaz K1+K2-->K3 moze cak i da ti je poznat (a nije) pa opet > da ne znas da resis problem. Na masini na kojoj je program instaliran mogu da dodjem do: K1,K2,(naravno i K3 ako se poznaju prva dva imam i K3) P1 (normalno..) P2 (DOBIJA SE POSREDNO...) Dakle mogu da dodjem do svega...(O tome sam ti govorio u prethodnoj poruci) Dakle posedujem sve sto mi je potrebno da program uspesno radi na toj masini. E sad, cini mi se da ti hoces da me pitas kako cu naterati taj isti program da radi na bilo kojoj masini? Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi na bilo kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi ono za sta je predvidjen vec sasvim suprotne stvari. Sam algoritam je sasvim dobar ali je u potpunosti bezvredan ako ja mogu da pridjem tvom kodu. Ovo je bio nedostatak svih zastita na koje sam do sada nailazio. PC GUARD pruza i jednu i drugu zastitu. Pozdrav!
razno.462 cira,
Ja sam jedan od tih za "dlaku", ali i onako po propozicijama ne bih mogao da ucestvujem (samo oni koji su presli polovinu studija imaju pravo ucesca, i to samo dva puta). Nasa ekipa je upala u gornju polovinu vecinom zbog neodgovarajuceg test primera, tako da je prva bila ekipa iz Ukrajine (valjda). Najtezi zadatak je bio : Dato je m grana i n cvorova. Naci takav raspored grana i cvorova da zbir kvadrata stepena cvorova bude maksimalan (stepen cvora je broj grana koji ulazi u cvor). Na takmicenju su provaljene dve metode, koje je (za najbolje resenje) potrebno udruziti i uzeti najbolji rezultat. Nasi su uzeli samo drugu metodu (mada su otkrili i prvu), a test primer je bio namesten za prvi postupak. Zalim sto zadatak nisam bolje definisao "al' i ja sam ga tek onomad cuo".
razno.463 obrada,
> Stvarno pouzdano je HardLock sa PAL-om ... > Sve ostalo se moze 'razvaliti' pre ili posle ... Ali obavezno bar PAL sa registrima. 16L8 se ili slicni se cas posla izvrti i moze se zameniti ovbcinim EPROM-om, s obzirom na namenu.
razno.464 obrada,
> Licno mislim da je sasvim dovoljna neka zastita koja ce da spreci da > disketa prekopirana sa DISKCOPY ili COPYIIPC bude operativna. Tu je problem ako se osteti originalna instalaciona disketa. Onda korisniku ne omogucavas da rezervne kopije originalnih disketa. Sve to nije problem ako je korisnik u tvojoj blizini, ali ako je malo dalje od tebe, onda moras da mu saljes diskete ili a ides do njega da se uveris da li su diskete stvarno neispravne. U principu, nije lose zastiti instaliran softver, tako da ga ne vredi uzimati sa harda. Pitanje zastite i stepena zastite je stvar konpromisa: 1. Koliko je program upotrebljiv za siru publiku (da li je pozeljno zastititi) 2. Komfora i sigurnosti rada korisnika sa zasticenim softverom 3. Cene razvoja zastite, kao i odnosa cene prema zasticenom programu Mislim da je najbolja zastita svest korisnika, koja ipak postoji kod onih koji se ozbiljno bave poslom za koji su narucili program. Uostalom, ponekad i nije lose da ukradeni program radi makar kao demo program. Neka vrsta besplatne reklame. Piratske vezijame domaceg softvera (pre svega knjigovodstvenog), uglavnom koriste (od kojih ozbiljno rade) ljudi koji pocinju sa poslom. Imaju relativno velike izdatke za racunar, stampac, pa jos i program. Medjutim, vremenom... Valjda ce doci i taj dan. Dragan
razno.465 obrada,
> Nema potrebe, dosta je da se uzme neki od industrijskih procesora > koji imaju na sebi EPROM. Vecina takvih procesora danas ima > mogucnost da se, po upisu softvera, "sprzi" nekakav interni > osigurac, i vise od spolja ne moze da se procita upisani softver. I jos ako procesor ili neki PLD obavlja neke operacije (sabiranje...) onda je zastita teska za razbijanje. Mnogo je lakse napraviti HL, nego program koji zaobilazi zastitu. Mali problem je sto te operacije rade sporije, ali ako se koriste povremeno onda je to zanemarljivo usporenje. Jedino ostaje problem prevelikog broja HL-ova.
razno.466 max.headroom,
> u platama prebaciš nekih 200 dinara od Pere Miki, pa da > vidiš štete koju papanu nisi ti napravio veš Pera (još > kada bi znao koji su jači tipovi u Princip: uporediš datume i aktiviraš svič mesec dana pred kraj poslovne godine. Onda svi reporti počnu da izbacuju poruku "Plati softver, pa će i reporti biti OK" umesto podataka. žovek zna šta mu je raditi u takvom slučaju: ili plati i nastavi sa radom, ili ne plati pa mora da juri novi program da bi uneo podatke i odštampao potrebno.
razno.467 mdrazic,
> Dakle posedujem sve sto mi je potrebno da program uspesno radi na > toj masini. E sad, cini mi se da ti hoces da me pitas kako cu naterati > taj isti program da radi na bilo kojoj masini? > > Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi na bilo > kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi ono za sta je > predvidjen vec sasvim suprotne stvari. Ako će da radi baš suprotne stvari, zaštita je bila uspešna :) Nego, problem ti je u tome što se SVE procedure iz menija startuju sa samo jednog mesta pomoću makro operatora u Clipperu (zamisli ga kao run-time prevodilac). Na tom jednom mestu, sa jednim ključem koji nažalost ne znaš, treba 20tak raznih kodiranih imena procedura dekodirati u nešto što prevodilac razume. Baš zbog ovog uskog grla je problem patch-ovati program. Šta patchovati? Znači problem se svodi na otkrivaje ključa (generator nije u programu) koji še više (poznatih) đubreta dekodirati u isti broj upotrebljivih imena procedura. > Sam algoritam je sasvim dobar ali je u potpunosti bezvredan ako ja mogu > da pridjem tvom kodu. Ovo je bio nedostatak svih zastita na koje sam do žak da ti i dam source (samo da brže zaključiš kako program radi, ne da menjaš sistem pozivanja procedura, pa prevedeš) gornji problem ti ostaje nerešen pošto je generisanje ključa na drugom mestu. Milan
razno.468 spantic,
> pravo ucesca, i to samo dva puta). Nasa ekipa je upala u gornju polovinu > vecinom zbog neodgovarajuceg test primera, tako da je prva bila ekipa To "gornja polovina" je koje mesto? :)
razno.469 jkpbvk,
Dali neko zna kako ubaciti gif,pcx ili bilo koji tip formata slike u jedan exe fajl,znaci recimo napraviti jednostavan program koji bi prikazao sliku koja bi bila u samom fajlu a ne ucitana iz drugog fajla.
razno.470 andrejt,
__> Dali neko zna kako ubaciti gif,pcx ili bilo koji tip formata slike u __> jedan exe fajl,znaci recimo napraviti jednostavan program koji bi __> prikazao sliku koja bi bila u samom fajlu a ne ucitana iz drugog fajla. Koristiti neku od verzija Graphics Workshopa :)
razno.471 bceklic,
>> Izvrsicu potrebne izmene u tvom programu i naterati ga da radi >> na bilo kojoj masini. Na taj nacin tvoj program nece raditi >> ono za sta je predvidjen vec sasvim suprotne stvari. > > Ako ce da radi bas suprotne stvari, zastita je bila uspesna :) Ha, razumeli smo se :) Naravno neke stvari bi bile eliminisane neke dodate itd. sve u cilju optimizacije koda i brzeg rada, zastita je uspesna sve dok radi...:) > Nego, problem ti je u tome sto se SVE procedure iz menija > startuju sa samo jednog mesta pomocu makro operatora u Clipperu > (zamisli ga kao run-time prevodilac). Na tom jednom mestu, sa > jednim kljucem koji nazalost ne znas, treba 20tak raznih > kodiranih imena procedura dekodirati u nesto sto prevodilac > razume. Bas zbog ovog uskog grla je problem patch-ovati > program. Sta patchovati? Znaci problem se svodi na otkrivaje > kljuca (generator nije u programu) koji se vise (poznatih) > dubreta dekodirati u isti broj upotrebljivih imena procedura. Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi dekryptovanje imena procedura a po zavrsetku rada pozvane procedure ponovo kryptuje nazive procedura da pri ponovnom pozivu makroa ne bi dobio pocetno djubre ukoliko postoji samo jedna kopija naziva procedura u memoriji. Sve ovo za sam proces razbijanja zastite i nije toliko bitno. Kljuc na masini na kojoj program radi nije problem otkriti, posle toga se pristupa sredjivanju samog programa, bilo da se otkriju dekriptovani nazivi procedura a zatim patchuju preko starih (kryptovanih) i u samom programu iskljuci procedura za dekryptovanje naziva, bilo da se primeni neki drugi nacin, zastita pada... > Cak da ti i dam source (samo da brze zakljucis kako program > radi, ne da menjas sistem pozivanja procedura, pa prevedes) > gornji problem ti ostaje neresen posto je generisanje kljuca na > drugom mestu. Kao sto rekoh vec ranije sam algoritam za generisanje kljuca nije ni potreban. Potreban je samo jedan kljuc za verziju koja radi a potom.. Pozdrav...
razno.472 sslavko,
>> Tu je problem ako se osteti originalna instalaciona >> disketa. Onda korisniku ne omogucavas da rezervne kopije >> originalnih disketa. A da li Microsoft vodi računa o tome šta će se desiti ako oštetiš originalne diskete? Oni doduše nemaju takvih zaštita ali mislim da to ide isključivo na dušu korisniku. Uostalom on će taj program instalirati jednom i sledeći put, eventualno, u slučaju havarije diska ili promene diska-računara. A u međuvremenu neka disketu ne drži u frižideru i sl.
razno.473 maksa,
>> A da li Microsoft vodi računa o tome šta će se desiti ako >> oštetiš originalne diskete? Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa.
razno.475 cnenad,
ŁŁŁ Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i ŁŁŁ eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa. I da se sa kopija izvrši instalacija ;)
razno.476 mdrazic,
> Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi dekryptovanje > imena procedura a po zavrsetku rada pozvane procedure ponovo kryptuje > nazive procedura da pri ponovnom pozivu makroa ne bi dobio pocetno > djubre ukoliko postoji samo jedna kopija naziva procedura u memoriji. Nije tako. Makro samo startuje dekriptovanu proceduru, a ako nije dobro dekriptovano startuje nepostojeću proceduru i tras. Poenta i jeste u tome što je ovde usko grlo koje startuje sve procedure i što tu nema nikakvih if-ova. Milan
razno.477 maksa,
>> ŁŁŁ Vodi računa, i to tako što ti, ne samo dozvoljava, nego i >> ŁŁŁ eksplicitno kaže da napraviš kopiju instalacionih disketa. >> >> I da se sa kopija izvrši instalacija ;) E, da, i to. ;)
razno.479 bceklic,
>> Jasna mi je poenta, pretpostavljam da makro prvo izvrsi >> dekryptovanje imena procedura a po zavrsetku rada pozvane >> procedure ponovo kryptuje nazive procedura da pri ponovnom >> pozivu makroa ne bi dobio pocetno djubre ukoliko postoji samo > jedna kopija naziva procedura u memoriji. > > Nije tako. Makro samo startuje dekriptovanu proceduru, a ako > nije dobro dekriptovano startuje nepostojecu proceduru i tras. > Poenta i jeste u tome sto je ovde usko grlo koje startuje sve > procedure i sto tu nema nikakvih if-ova. Nisam ni ja bas Ljubisa Trgovcevic...;) Poznato mi je da Clipper vrsi prevod macroa u toku izvodjena programa i ono je bila moja pretpostavka na osnovu podataka koje si izneo. Ovo je jos jednostavniji slucaj. Dakle sam makro nije nikakav problem i ne treba ga dirati. Treba mu samo obezbediti ispravnu (tacno dekryptovanu) listu procedura i sve ce raditi kako treba. O tome da je do ove liste lako doci na masini na kojoj program radi vec sam govorio pa da se ne ponovljam. POzdrav!
razno.480 valeksa,
Imam jednu molbu. Imam fajl u kome su numeričke vrednosti koje odgovaraju intenzitetu osvetljenja skenirane tačke na papiru. Treba mi program ili bilo kakva informacija, kojim ovaj niz tačaka pretvaram u bilo koji standardni grafički format. Duzina jedne linije je 1200 bytes (1 byte po pixelu). Pozdrav.
razno.481 mdave,
Subject: Free Compilers Last-modified: 1994/11/16 Version: 7.0 ------------------------------------------------------------------------------- Catalog of Free Compilers and Interpreters. ------------------------------------------------------------------------------- Copyright (c) 1993, 1994, David Muir Sharnoff, All Rights Reserved Copyright (c) 1994, Steven Allen Robenalt, All Rights Reserved This list catalogues freely available software for language tools, which includes the following: compilers, compiler generators, interpreters, translators, important libraries, assemblers, etc. -- things whose user interface is a language. Natural language processing tools may also be included. compiler.zip
razno.482 mdave,
Subject: Modula-2 FAQ Last-modified: 1994/11/17 Version: 1.10 Originally-By: mgallo@iptech.com (Mike Gallo) Maintained-By: randy@psg.com (Randy Bush) Copyright 1992-4, M Gallo and R Bush. All rights reserved. May be distributed for free only in toto, including this notice. CONTENT 1) What is comp.lang.modula2? 2) What is Modula-2? 3) What about Modula-2 standardization? 4) What are Oberon and Oberon-2? 5) What about Modula-3, Object Oberon, and Seneca? 6) Where can I find implementations of Modula-2? 7) Where can I find implementations of Oberon[-2]? 8) Where can I find interesting libraries and sources? 9) Some popular FTP sites mod-2.zip
razno.483 mdave,
Newsgroups: comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix. programmer,comp.programming From: tomas@softwell.se Subject: Re: Animals V1.00 - AI program that guesses the animals player has thou ght of! Message-ID: <1994Nov16.121216.425@softwell.se> Organization: SoftWell AB References: <392q8j$nrh@oak63.doc.ic.ac.uk> <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sun ysb.edu> <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> Date: Wed, 16 Nov 1994 12:12:16 GMT Lines: 28 In article <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> csusb@csv.warwick.ac.uk (Jules ) writes: >In article <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sunysb.edu>, > gene@insti.physics.sunysb.edu (Eugene Tyurin) writes: >>>>> "PB" == Predrag Bjelanovic <pb1@doc.ic.ac.uk> writes: >> >> PB> It's a (small) attempt on A(rtificial)(un)I(nteligence) - >> PB> the computer tries to guess an animal the player has thought >> PB> of, by asking yes/no type of questions. >> >>What? You wrote it in Pascal? Should have used Lisp instead (as I >>did when I wrote it). >>-- > >If you can find a copy, there is a version of it in BASIC in the back of the >Sinclair ZX Spectrum user's manual. >Now that's ancient history for you... > I think this program has been written in several flavors. I have written it in: BASIC, from a Creative Computing book, just to get it running; C, while learning C; C with a tree structured database; C with database on disk using record-locking to making it multi-user; client-server in C using Unix System V IPC; client-server in C using UDP. -- Tomas Ruden, tomas@softwell.se | Opinions expressed above are my SoftWell AB, Box 47007, 100 74 Stockholm | own and is not necessarily shared SWEDEN | by SoftWell AB. ph: +46 8 19 52 90, fax: +46 8 19 52 53 | "For a nice date: call strftime(3C)"
razno.484 mdave,
From: ichudov@wiltel.com (Igor Chudov) Newsgroups: comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix. programmer,comp.programming Subject: Re: Animals V1.00 - AI program that guesses the animals player has thou ght of! Followup-To: comp.lang.c,comp.lang.c++,comp.lang.misc,comp.lang.pascal,comp.unix .programmer,comp.programming Date: 16 Nov 1994 15:43:37 GMT Organization: WilTel Lines: 32 Message-ID: <3ad9b9$a1u@gateway.wiltel.com> References: <392q8j$nrh@oak63.doc.ic.ac.uk> <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sun ysb.edu> <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> <1994Nov16.121216.425@softwell.se > Reply-To: igor_chudov@wiltel.com (Igor Chudov) X-Newsreader: TIN [version 1.2 PL2] tomas@softwell.se wrote: : In article <3a0l4e$2eb@nutmeg.csv.warwick.ac.uk> csusb@csv.warwick.ac.uk (Jul es) writes: : >In article <GENE.94Nov7131023@insti.physics.sunysb.edu>, : > gene@insti.physics.sunysb.edu (Eugene Tyurin) writes: : >>>>> "PB" == Predrag Bjelanovic <pb1@doc.ic.ac.uk> writes: : >> : >> PB> It's a (small) attempt on A(rtificial)(un)I(nteligence) - : >> PB> the computer tries to guess an animal the player has thought : >> PB> of, by asking yes/no type of questions. : >> : >>What? You wrote it in Pascal? Should have used Lisp instead (as I : >>did when I wrote it). : I think this program has been written in several flavors. I have written : it in: BASIC, from a Creative Computing book, just to get it running; C, : while learning C; C with a tree structured database; C with database on : disk using record-locking to making it multi-user; client-server in C : using Unix System V IPC; client-server in C using UDP. I wrote it in the special dialog language for which I wrote a compiler (to test the compiler:), and also in C to make use of my own user interface library. Isn't the idea of this program great? It is so simple and so much fun.... ---------------------------------------------------------------------------- Igor Chudov, Resource Solutions Intl office (918)588-2309 Consultant, for WilTel. home (918)585-5862 E-mail: igor_chudov@wiltel.com http://m-net.arbornet.org/~ichudov 1819 South Jackson #32-P Tulsa OK 74107 f u cn rd ths, u cn gt a gd jb n cmptr prgrmmng.
razno.485 mdave,
From: thant@ahclem.rd.wdi.disney.com (Thant Tessman) Newsgroups: comp.lang.misc,comp.lang.perl,comp.lang.scheme,comp.lang.tcl,comp.la ng.python Subject: Re: What language would you use? Date: 18 Nov 1994 00:21:14 GMT Organization: WDI Lines: 21 Message-ID: <3ags1qINNhtt@ford.is.wdi.disney.com> References: <39b7ha$j9v@zeno.nscf.org> <JGOODSEN.94Nov10173231@trinidad.radsoft. com> <id.L6NE1.1W5@nmti.com> <3a68n9$15j@avocado.pc.helsinki.fi> <3aagv3$pcp@jab ba.cybernetics.net> In article <3aagv3$pcp@jabba.cybernetics.net>, ckp@cybernetics.net writes: > I've been taking a stab at some class libraries, to try to make some > of the interesting software around more reusable. Before I put in > too much effort, I would like to make sure that C++ is not a stupid > choice for doing it. [...] C++ is often the correct decision, but the factors that go into a decision leading to the adoption of C++ are usually driven by politics and/or the market (and/or ignorance), not by anything inherently recommendable about C++. If your concern is packagability alone, I think the designers of SML and its functors had the best grasp of the issues I've seen. I'm told Modula-3 is good that way too (and Modula-3 is more OO-ish than SML), but I don't have any experience with it myself. The designers of Dylan have also expressed their intent to facilitate modular software. thant ------------------------------
razno.486 mdave,
Newsgroups: comp.lang.misc From: howardp@aston.ac.uk (P HOWARD) Subject: Your perfect language. Message-ID: <CzHD3v.Kon@aston.ac.uk> Sender: usenet@aston.ac.uk Reply-To: howardp@aston.ac.uk Organization: Aston University Date: Fri, 18 Nov 1994 20:33:31 GMT Lines: 41 I've been avidly following this newsgroup for some time, and have noted with interest the conversation about language syntaxes. Well, these are really nothing more than quibbles (IMHO). So I ask this: what would you like to see in your dream programming language? I'm not just talking about minor syntactic points (though syntax plays a part, of course). I'm talking about semantic concepts as well. So, it's an open question - what do you say? What groundbreaking idea do you feel has been left out of the languages you use, and might do better to include it? Be as theoretical (or otherwise) as you like. Any programming paradigm: procedural, functional, logic, object-oriented. What are your proposals? If you like, post your own ideas, perhaps as an extension to a language you know. Even include some supporting syntax features, perhaps. Here's one from me: why do languages hold all their variables in main memory? Variables held on disk, but behaving in an identical manner to ordinary variables - anything from a single integer to an enormous array of records (ie a database!). This would remove the need for clumsy IO routines that simulate the same effect. I should say that this idea isn't mine - it's due to D.A. Watt in "Programming Language Concepts and Paradigms." Well, it's just an idea, and not fully developed. There needs to be a way to declare such variables, or to declare that this program will access a variable that is already existing. And then there's the mutual exclusion problem if you're multitasking. What are your thoughts, people? --- ========================================================================= ..Paul Howard, Computing Science, Aston University, Birmingham, ENGLAND. . ..Internet: howardp@aston.ac.uk . ------------------------------------------------------------------------- ..The opinions expressed in this message are my own, unless something's . ..happening that I don't know about... . ------------------------------------------------------------------------- .. computer::sanity->insanity->total_despair . .. || Internally defined... . =========================================================================
razno.487 mdave,
POPL '95 Advance Program 22nd Annual ACM SIGACT-SIGPLAN Symposium on PRINCIPLES OF PROGRAMMING LANGUAGES (tm) San Francisco, California 22-25 January 1995 Sponsored by ACM SIGPLAN and SIGACT ........ Pročitajte...ima i pozivnica. ;) popl.zip
razno.488 djelovic,
> 13.481 razno mdave 25.11.Pet 18:41 compiler.zip > 13.482 razno mdave 25.11.Pet 18:41 mod-2.zip > 13.483 razno mdave 25.11.Pet 18:41 > 13.484 razno mdave 25.11.Pet 18:42 > 13.485 razno mdave 25.11.Pet 18:42 > 13.486 razno mdave 25.11.Pet 18:42 > 13.487 razno mdave 25.11.Pet 18:42 popl.zip Hvala na zanimljivim prilozima. Mogu li samo da zamolim da sledeci put kada ih ostavljas skines zaglavlje i potpis sa svake poruke? Tako ce u porukama biti mnogo manje "suma", pa ce biti lakse za citanje.
razno.489 jkpbvk,
Pitah pre jedno mesec dana ali ajde jos jednom, dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl. Koje su to biblioteke (ako ih ima),isto tako me zanima i za muziku. Primera ima mnogo,najcesce demoa i raznih trainera za igre gde se u jednom fajlu mogu videti i flicovi,moduli,gifovi .. , znaci moguce je. Ima na sezamu biblioteka za C za rad sa gifovima,ako neko zna dali je moguce sa njom uraditi to zamolio bih ga da pomogne.
razno.490 omega,
Ţ dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl. Hint: BGIOBJ
razno.491 vitez.koja,
#=> Ţ dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u #=> jedan exe fajl. #=> #=> Hint: BGIOBJ Hint: ne valja ti hint. Kao što je već nţN puta rečeno, na kraj .exe fajla može se upisati bilo šta, i ti podaci se kasnije mogu koristiti. Postoji i drugi način (BC), a to je binobj, koji će bilo šta (tekst, sliku, arhivu, ...) prevesti u .obj modul koji se uključuje u tvoj program prilikom linkovanja, čime se omogućava da podacima pristupiš direktno iz programa preko labele, umesto da ih 'ručno' čitaš iz fajla. Ovo drugo rešenje je za male količine podataka lepo i elegantno, ali ako imaš npr. tekst od 1 MB koji hoćeš da ubaciš u .exe fajl nije upotrebljivo. E, da. bgiobj služi za ubacivanje BGI objekata (drajveri, fontovi, ?) u izvršni fajl.
razno.492 omega,
Ţ#=> Hint: BGIOBJ Ţ Ţ Hint: ne valja ti hint. Ne bih bas rekao. Ja sa tim radim stalno i funkcionise. Ţ Postoji i drugi nacin (BC), a to je binobj, koji ce bilo sta U BC-u NE postoji binobj. Samo u BP-u. Ţ E, da. bgiobj sluzi za ubacivanje BGI objekata (drajveri, Ţ fontovi, ?) u izvrsni fajl. I nista drugo ne moze da se ubaci? Vazi ako ti tako kazes.....NOT :>
razno.493 jkpbvk,
>< Kao sto je vec nţN puta receno, na kraj .exe fajla moze se >< upisati bilo sta, i ti podaci se kasnije mogu koristiti. Bojim se da te nisam dobro razumeo,znaci uzmem neki exe fajl, editujem ga,ubacim mu na kraj fajla sta god hocu i pozovem taj deo kad hocu. Kako ?? :)) >< Postoji i drugi nacin (BC), a to je binobj, koji ce bilo sta >< (tekst, sliku, arhivu, ...) prevesti u .obj modul koji se >< ukljucuje u tvoj program prilikom linkovanja, cime se omogucava >< da podacima pristupis direktno iz programa preko labele, umesto >< da ih 'rucno' citas iz fajla. To mi vec zvuci logicnije samo sto malopre probah sa par bmp-ova i pcx-ova i nista,u kom formatu treba da bude slika da bi je bgiobj progutao.
razno.494 vision,
>> Pitah pre jedno mesec dana ali ajde jos jednom, >> dakle zanima me kako se ubacujslike (gif,pcx ...) u jedan exe fajl. >> Koje su to biblioteke (ako ih ima),isto tako me zanima i za muziku. HI :). Ja bih prvo napravio .C za citanje grafickog formata i prebacivanje istog file-a u ukran (ili u zvucnik :)), e zatim bih napravio drugi program - takozvani instalacioni, on ce u stvari da pita koji file treba sa kojim file-om da se ulinkuje :), npr: giflink ime.exe slika.gif. Ovaj program bi mi radio sledece: Prvo program bi uzeo duzinu .exe file-a (4 byte-a), iskopirao bi mi ceo file (.gif, .wav, ...) u .exe file, zatim u .exe file bih na kraju upisao ona 4 byte-ova :). E sada pre citanja sa file-a (iz programa ime.exe) znaci nemas vise slika.gif vec argv[0], onda ides sa fseek(in, -4L, SEEK_END) i procitas ona 4 byte-a sa fread(&sz, 4, 1, in), onda ides sa fseek(in, sz, SEEK_SET) i tu ti je pocetak slike.gif file-a. P.S. Za neupucene :), sve ovo je na C-u :)). Da ne bi ostalo sve ovo crno slovo na papiru (u comp-u ne bas :)), evo ti na source za nesto ..... :) inwavgif.zip
razno.495 dejanr,
Kako se programira na sistemu koji ima malo memorije? NOVOSTI/microb 4.2834.
razno.496 vision,
.LSP problem. Dali neko oce da mi kaze zasto primer 1. ne radi, a drugi radi?? Ovo mi treba zbog crtanja npr. mreze sa while-om i promenljivom <<i>>, ali izgleda "i" je kriva :). /////////////////////////////////////////// (setq i 1) (setq x1 '(i 0)) (setq y1 '(i 9)) (command "line" X1 Y1 "") /////////////////////////////////////////// (setq x1 '(1 0)) (setq y1 '(1 9)) (command "line" X1 Y1 "") ///////////////////////////////////////////
razno.497 superhik,
Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se pravi probot!?
razno.498 mjova,
> Kako se programira na sistemu koji ima malo memorije? > NOVOSTI/microb 4.2834. na 'kant' ;)
razno.499 mboban,
**> Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se **> pravi probot!? Uff.. Ne znam tačno. Lupi LIST pascal /a/t i nađi gde je zakačen fajl probots.arj pa dalje prati diskusiju...
razno.500 spece,
HI imam jedan problem treba da uradim ozbiljnu bazu (ne preveliku, ali 'preciznu') - radi se o katalogizaciji nekih umetnickih predmeta (kartoni sa memo poljima, itd, sa dosta pretrazivanja i muzickim zeljama tipa 'ako trazim ovo ili ono, hocu da nadjem i to...'). Polja na kartonima ima nekih 30 komada. Program treba da radi na DOSu pod mrezom. Ne zahteva se arhiviranje slika (samo tekstualnih podataka). Ide se do brojke od maksimalno 10 000 komada (rekorda). Baza bi bila staticna (samo pretrazivanje), malo dodavanja. Problem je to, sto bi to trebalo i naplatiti. Posto necu da napravim damping cene ;) interesuje me koliko se moze tu traziti od drustvene firme za neki takav posao? Dali da covek trazi preduljam, i ako da, koliko % ? e da, ponudu treba da dam sto hitnije...
razno.501 nbatocanin,
Sveže vesti sa strane: moj prijatelj je u timu koji testira beta verziju novog Microsoft proizvoda: Visual FoxPro! Po njegovim rečima, radi se o izuzetnom proizvodu i (navodno) to Microsoft još uvek drži u strogoj tajnosti. Novi Fox ima niz novosti, od kojih su najznačajnije da je jezik drastično izmenjen. Postoji puna implementacija OOP-a. Ono što se najviše svidelo mom prijatelju je novi pristup bazi podataka. Sad se menja terminologija i uvodi se pojam "table" koji je DBF datoteka i "database" koji predstavlja skup tabela. Naime, sada pored standardnog USE/REPLACE pristupa, postoji mogućnost definisanja "pogleda" koji se iz programa koriste kao jedna tabela, a u stvari se sastoje iz više DBF tabela koje su povezane relacijama. Takođe postoji mogućnost korišćenja trigera prilikom raznih operacija sa bazom podataka. Na primer, triger funkcija se aktivira prilikom upisa novog sloga u bazu, brisanja postojećeg i sl.
razno.502 duzle,
>**> >**> Jel može neko da me uputi na poruke gde je objašnjeno kao se >**> pravi probot!? co jo pc.pr co re 7.699 :) O.K. ?
razno.503 vision,
Ima li ovde .LSP programera ???
razno.504 pedjak,
Jes' da je bajato, ali možda može nekom biti interesantno.. -------------------- April 16, 1987 Microcom MNP Library (Microsoft C Version) This diskette contains code and documentation for an IBM PC/compatible implementation of Class 2 of the MNP link protocol. This is suitable for use with a Microsoft C application using the small code/small data model. See the programmer's manual, in file 'mnpc.doc', for further details. These files are in the public domain and may be copied, distributed, etc. Note, however, that these materials are made available by Microcom, Inc., on an 'as is' basis and, while it is believed that the code here is a correct implementation, Microcom does not warrant them to be error- free or suitable for any particular purpose. mnpc12.zip
razno.505 dr.grba,
E, šta mi se danas desilo.... Zove me finansijski direktor da dođem u njegovu kancelariju... A tamo došli tip i cura iz neke eminentne šklj beogradske firme i kaže mi da ako firma kupi poslovni adresar njegove firme dobijam gratis program za proveru kontrolnog broja žiro računa, pretvaranje starog žiro računa u novi... Prekidam ga i odgovaram: - Znam o čemu se radi. Pet sekundi dramska pauza... - ...To je napravio Dejan Ristanović, ne znam da li ste čuli za njega. - žuo sam. - E, pa onda je možda moguće da znate šta on radi. - Ja sam član Sezama. Tip se preznojava. Ne dam mu da udahne. Nastavljam: - Prošle godine sam sa kolegom izboksovao algoritam kontrolnog broja, pa poslao na Sezam. Objavljeno je u "Računarima". Imam razvijenu rutinu. (idem do kraja, baš da mu vidim facu) Od vas očekujem tantijemu za distribuciju moje rutine (paz' ovo: "moje" (((: ), ali verujem da neću videti ni konte za to. Jadnik se toliko spleo i pocrveneo da mi ga je bilo žao... (((: - Ali mi to ne prodajemo, mi to dajemo gratis, ko kupi adresar.... - Zar je adresar toliko neažuran da vam treba konverzija starih u nove žiro račune? (već bih se smejao, ali smeje se cura koja je došla sa tipom (:, pa mi žao da joj kvarim ugođaj) Koliko ste primeraka programa dosada podelili? Tada uleće direktor sa pitanjem o ceni i objašnjenjem da je konkurent bio brži. Poslednji, očajnički argumenat: - Ali mi ćemo štampati logotipe firmi svih kupaca, i to u boji!!! Tada sam se pozdravio sa genijem i preporučio mu svoje usluge (((: ==================== Deki, je l' to stvarno tvoj program? (((:
razno.506 duzle,
Tehnicke specifikacije Gravis Ultrasounda, njegovo programiranje, faq o zvucnim karticama, soundex algoritam itd... Enjoy. Ogi sndspecs.arj
razno.507 duzle,
Tekstovi o soundblaster programiranju. Mislim da je sada sve jasno, ne ? :)) Ogi
razno.508 duzle,
Sorry ako sam promasio conf., ali stvarno ne znam gde da ga stavim :). Radi se o fajlu PCX2DXF. Ogi pcx2dxf.zip
razno.509 djelovic,
Hvala na veoma zanimljivim prilozima!
razno.510 evlad,
>> E, šta mi se danas desilo.... Što me nisi zvao da dođem, pa tek ondak da vidiš znojenja O;)
razno.511 nebul,
> (setq i 1) > (setq x1 '(i 0)) > (setq y1 '(i 9)) > (command "line" X1 Y1 "") Izraz '(i 0) je navedena lista. AutoLisp ne vrsi vrednovanje njenog sadrzaja. Zato prvi clan liste x1 vidi kao i, a ne kao vrednost uz koju je ova promenljiva prikljucena. Ako se iz komandne linije isproba: Command:!i 1 <- vracena vrednost za promenljivu i Command:!x1 (I 0) <- vraceno (I 0), a ne (1 0) za promenljivu x1 Kada se funkciji command kao prvi argument zada "line" onda je drugi ili "", ili koordinata tacke. Ocigledno da x1 ovde nije ispravan argument. Jedno od resenja jeste funkcija list. (setq x1 (list i 0)) Ona formira listu (i 0). Evaluator ce prepoznati promenljivu i u njoj i izvrsiti njeno vrednovanje. Command:!x1 (1 0)
razno.512 .marko.,
-->> povezane relacijama. Takode postoji mogucnost koriscenja trigera -->> prilikom raznih operacija sa bazom podataka. Na primer, triger -->> funkcija se aktivira prilikom upisa novog sloga u bazu, brisanja -->> postojeceg i sl. I jos malo, pa k'o ORACLE, bog te! :))
razno.513 dejanr,
>> A tamo došli tip i cura iz neke eminentne šklj beogradske firme i kaže >> mi da ako firma kupi poslovni adresar njegove firme dobijam gratis >> program za proveru kontrolnog broja žiro računa, pretvaranje starog >> žiro računa u novi... Ako sam dobro razumeo, firma je IPC, inače sa priličnom tradicijom u domenu poslovnih adresara. Već godinama (negde od 1987) sarađujem sa njima (tj. radim softver za njihove potrebe). Naravno, od komercijalista kojima je cilj da obilaze firme i prodaju što više primeraka knjiga i programa se ne može očekivati da o svemu tome mnogo znaju :) >> - Prošle godine sam sa kolegom izboksovao algoritam kontrolnog broja, pa >> poslao na Sezam. Objavljeno je u "Računarima". Imam razvijenu rutinu. >> (idem do kraja, baš da mu vidim facu) Od vas očekujem tantijemu za >> distribuciju moje rutine (paz' ovo: "moje" (((: ), ali verujem da neću >> videti ni konte za to. He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika XXXXX-6XX-itd, za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog zna zašto je donet, za kontrolni broj uvek stavlja nula.
razno.514 dr.grba,
>> Ako sam dobro razumeo, firma je IPC, inače sa priličnom tradicijom u >> domenu poslovnih adresara. Već godinama (negde od 1987) sarađujem sa >> njima (tj. radim softver za njihove potrebe). Naravno, od komercijalista Yes. (: >> He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije >> kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika XXXXX-6XX-itd, >> za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog zna zašto je donet, >> za kontrolni broj uvek stavlja nula. Al' si me uhitio! (((((: Za ovo imaš piće kad te vidim ((((:
razno.515 duzle,
evo je obecana datoteka o soundblaster programiranju... sbprog.arj
razno.516 eotek,
valjda u ovu konf... ima li neka dobra dusha napravljen HelpDosCommands (dakle k'o dosov help) a'l da bude na srpskom. jos kad bi bila _i_ neka pomoc /? ...
razno.517 mdrazic,
> I jos malo, pa k'o ORACLE, bog te! :)) A onda nismo daleko ni od prave relacione baze. Milan
razno.518 vitez.koja,
#=> Uz takav rad nije ni cudo da bits vise ne radi. Ne radi ?
razno.519 vision,
Pre koji dan sam sam ukapirao to. Hvala ti mnogo :).
razno.520 vision,
Hi. Ima li neko opis .chr vektornih slova bgi-a?? A jos bolje bi bilo opis .wfn sa corel-drw-a.
razno.521 andrejt,
Kako moze da se odredi brzina magistrale ?
razno.522 djelovic,
Ima li ko Doctor Dobb's Journal od Decembra '92? Taj broj sam propustio a ima clanak koji me zanima, pa bih voleo da ga pozajmim na dan-dva. - Dejan
razno.523 nbatocanin,
Načuh neke vesti: izašle su nove verzije Advantage XBase Servera (3.0), FUNCky za Clipper, C i VO. Clipper 5.3 i VO će imati ugrađen Comix RDD i FlexFile biblioteku - ovo je veoma značajna novost! MS Acces Developer's Toolkit: između ostalog, runtime version for "royalty free distribution of stand-alone applications". Znate li da postoji SIx RDD za Visual Basic, C++ i dBase? Zove se Rocket i omogućava uglavnom sve ono što i Six RDD za Clipper.
razno.524 dr.grba,
>> Znate li da postoji SIx RDD za Visual Basic, C++ i dBase? Zove se >> Rocket i omogućava uglavnom sve ono što i Six RDD za Clipper. Pališ nas, a? Zezam se, naravno (: Da li je Rocket u vlasništvu SuccesWare? Kolika mu je cena? A da nije možda shareware?
razno.525 ikordic,
RE: Noviteti => Clipper 5.3 i VO će imati ugrađen Comix RDD i FlexFile biblioteku => - ovo je veoma značajna novost! FlexFile beše šta? A za Comix - pretpostavljam da se radi o okrnjotku, kao što je ona verzija NSX-a koja je postala freeware?
razno.526 nbatocanin,
> Zezam se, naravno (: Da li je Rocket u vlasništvu > SuccesWare? Kolika mu je cena? A da nije možda shareware? Da, siksovci sve to drže (znaš ono 'data drivers company'). Cena je 195 funti.
razno.527 nbatocanin,
> FlexFile beše šta? RDD koji omogućava korišćenje slogova promenljive dužine, transparentnu kompresiju i slične lepe stvarčice. > A za Comix - pretpostavljam da se radi o okrnjotku, kao što je ona > verzija NSX-a koja je postala freeware? Nadam se da nisu ponovili grešku od DBFCDX :( Kaže: "... CA have bought rights to the basic Flexfile system and it will be incorporated into the full version of VO and Clipper 5.3 ... Comix is the fastest RDD driver for Clipper and to prove it CA are taking it for both VO and Clipper 5.3"
razno.528 snemcev,
>> He, he, da je čovek znao tražio bi od tebe odštetu što algoritam nije >> kompletan :)) Naime, dobar je za brojeve žiro računa oblika >> XXXXX-6XX-itd, za ostale je pogrešan pošto se tu, po zakonu koji Bog >> zna zašto je donet, za kontrolni broj uvek stavlja nula. Nula se stavlja kod neposlovnih (onih koji ne počinju šesticom) računa koji nemaju polje na kom je kontrolna cifra već popunjeno. Zakon tako predviđa jer ima gomila računa koja to polje koristi još od ko zna kad. Hint: porezi - 45500-840-215-62441 i sl.
razno.529 dejanr,
Borlandu ne cvetaju ruže - finansijske nevolje, a sada i ostavka jednog od glavnih direktora, Keith Maiba. NOVOSTI/microb 4.3173.