EXTRA.1

08 Jan 1991 - 14 Mar 1992

Topics

  1. automobili (515)
  2. vazduhoplovstvo (125)
  3. flight.sim (239)
  4. pokretne.slike (276)
  5. muzika (244)
  6. hi.fi (300)
  7. biznis (219)
  8. zvezde (633)
  9. sport (224)
  10. literatura (51)
  11. sf (425)
  12. etf (168)
  13. misterije (1332)
  14. razno (249)

Messages - biznis

biznis.1 glisin,
>> Pa stvarno ne znam (nikad se nisam bavio marketingom) :( Ovo je iz EXTRA:flight.sim ali da ne skrećem temu sa letenja na marketing i ekonomiju, odgovoriću u razno (a možda se pokrene i neka zanimljiva diskusija na tu temu). Za neupućene: dexi je nekome saopštio da u grupi za letače ima još 2 mesta i šale radi nabacio da zainteresovani mogu uplatiti $100 za prijem. Neko (ne sećam se sada ko) se snašao i ponudio da će on bilo kome za $20 "prenositi sve poruke i pitati za njega". Prihvatio sam šalu i ponudio za iste usluge $18.95. ;))) E, tada je dexi pitao zašto za $18.95 a ne prvo za $19.95? Odgovorih mu da je upravo dobio 0 (nulu) iz marketinga kod mene i pito sam zar stvarno ne zna? Odgovorio je ono što piše gore... Ono što me je navelo da napišem ovu poruku nije to da specijalno dexiju objasnim o čemu se radi, već da napravim jedan mali prilog koji će verujem biti mnogima interesantan, a koji nisu primetili ili razmišljali o tako (u osnovi) zanimljivim stvarima kao što je tržište ili ih ekonomija i marketing nisu zanimali jer su kroz školu naučili da je to bljak! Takođe, skrećem pažnju između postupka koje ću objasniti, a koji su normalani na zapadu i onoga što se dešava kod nas i što su nas učili da je naj. naj. u socijalizmu. :((( Dakle: ZAŠTO BAŠ $18.95 A NE $19.95 (ILI: kako veliki jede malog... ;))) Radi prostijeg računa neka pad bude sa $20 na $18. Evo stvari razložene ne faze (ZIP-ovan kurs "kako pojesti konkurenciju") 1. Proizvođač CRNI spušta cenu robe R sa $20 na $18 pokušavajući time da pridobije tržište. Naravno, ostali proizvođači ovo neće posmatrati ravnodušno, već će se potruditi da prate stanje na tržištu. Što veći pad cena, to gore po ostale. Ako bi pad bio mali, svi bi lako korigovali cene. (Zato $18.95 a ne $19.95) Teži se da svi ostali pocrkaju od iscrpljenosti. 2. Neki od priozvođača će uvideti da ne mogu spustiti cene tako nisko da im se prisustvo na određenom segmentu tržišta isplati. Oni se povlače, preorijentišući se na druge sektore. Posledica: imamo manje konkurencije. Neka je sada ostao samo jedan proizvođač koji je slabiji od nas. On nam je problem. Nazovimo ga BELI. 3. Neka je CRNI neka jaka firma. Zašto nam ovo treba? Pa da pojedemo BELOG. Evo kako se to radi: neka su troškovi proizvodnje robe R $19. Sa starom cenom smo imali $1 profita po prodatom proizvodu za CRNOG. A sada? Obrnuto, CRNI gubi $1 po proizvodu! Zar je to zdravo? Jeste kasnije, ali ako je CRNI imao veliku akumulaciju. Recimo da je dosadašnja bila $300. 4. Pa i BELI gubi taj $1 po prodatom proizvodu, zar ne? Jeste, ali neka BELI ima samo $100 keša na računu. Težeći da ostane na tržištu, BELI spušta cenu na $18 (prati CRNOG) jer ne zna koliko CRNI ima keša na računu i ne zna koliko može da "tera". Pala je pretpostavka koja nije bila tačna. Otuda i strogo čuvanje bilansa firme, a otuda i poslovna špijunaža, a otuda i dobro plaćeni "manijaci" na berzi koji "cene" ;-) koliko je ko keširao na račun. I tako dalje... 5. Posle 100 prodatih proizvoda CRNI ima $200 na računu a BELI $0!!! CRNI je izgubio 30% a BELI 100%, prema tome ŠAH, ali nije i MAT. Idemo dalje... 6. Kako je CRNI sada jedini na tržištu, može da radi šta hoće. Ali neće odmah. BELI je na nuli. Banka uskraćuje kredite. Vrednost deonica pada. Na berzi gužva. Dolazi čovek iz CRNOG i za $1 kupuje 50 deonica (neka su to sve deonice) BELOG i time ima tzv. kontrolni paket deonica (a i više jer je uzeo sve), što znači da je BELI postao CRNI! Crni sada ima na računu $150, ali BELOG više nema. CRNI jede BELOG. ŠAH-MAT! 7. E sad: treba pokrenuti proizvodnju bivšeg BELOG. Upumpamo $40 tamo i $10 u novi dizajn proizvoda i malo reklame. Dobijemo duple pogone za proizvodnju proizvoda koji je sada "isto sr*nje, drugo pakovanje". Na računu nam je $100. E, ali sada smo sami na tržištu i imamo "novi" proizvod koji će naravno biti skuplji (ali ne *bezobrazno* skuplji kao što se to kod nas radi). A cijena? Prava sitnica: $21! 8. Finoooo... krećemo sa prodajom. Posle 100 komada inkasiramo $200 (jer nam je profitna stopa po proizvodu 9.52% što znači $2 keša po komadu) i na računu nam se nađe $300. Kao i na početku! 9. Kraj? Nije! Zaboravili smo deonice. Pošto je CRNI sada stabilna i cenjena firma, vrednost deonica je porasla sa $1 (kako su i kupljene) na $2. Lepo, pošto CRNI ima sve deonice bivšeg BELOG, a kontrolni paket je teorijski 50% deonica (u praksi može biti 30%), CRNI reši da iznese na tržište 50% deonica, dakle 25 deonica i da ih proda. Isti onaj dasa od malopre ode na berzu i ponudi ih. Naravno, razgrabe se (jer je CRNI dobra firma) i CRNI inkasira novih $50, što sa prethodnim izgleda ovako: $350 u džepu! A prodaja teče i dalje, do kraja godine ima još fore, pa se proda jedno 200 proizvoda što znači $400 ili $750 godišnje akumulacije. 10. Deo para ćemo uložiti u nove pogone, pošto smo sklopili ugovor sa NASA-om da im nešto pravimo za Space Shuttle, a i BOEING i IBM su tražili nešto, pa će trebati kapaciteta. A ostatak? žek da se preslišam... vila na Karibima, Porche 911 i jedan Rojs, ranč u Illinoisu sa ergelom konja, privatni aviončić (recimo Lear Jet 25G ;>>> )... Hmmm... nadam se da nisam nešto zaboravio? Ah da! Sinčiću za 18-ti rođendan pola DIGITAL-a, da se mali uči poslu! *** IGGY *** P.S. Naravno, ovo je samo jedan od mogućih modela. Ovde je zanemareno postojanje monopola, multinacionalnih kompanija, načini kreditiranja i oživljavanja grana, državno subvencionisanje, namenska proizvodnja i vojnoindustrijski kompleks, promene u deviznom poslovanju i tako to. :)))) Kada se sve ovo uračuna, treba biti expert, a takvih kod nas baš i nema puno, nego svi misle da su ekonomisti i biznismeni ako znaju da kupe jevtino a prodaju skupo. Tako se kod nas radi, pa pogledajte kako nam radi tržište. :((((((((((
biznis.2 iboris,
Sve ovo sto si napisao je tacno , ali bi , za tvoju informaciju , trebao da znas da je cenovna konkurencija , kao najstariji vid konkurencije danas vrlo redak i da je supstituisan drugim oblicima. Cenovna konkurencija vodi iscrpljivanju konkurenata,sto oni vrlo dobro znaju , pa se tako ovaj vid godinama transformisao u ostale oblike.
biznis.3 sale,
Fino, a koje to oblike?
biznis.4 dexi,
Hvala puno glisinu :) . Ovo je bilo vrlo ilustrativno. dexi
biznis.5 glisin,
>> Sve ovo sto si napisao je tacno , ali bi , za tvoju informaciju , trebao da >> znas da je cenovna konkurencija , kao najstariji vid konkurencije... Uf! Hvala na informaciji, al' već sam znao. Fala bogu, imam 10 iz ekonomije pa to odlično znam. Naravno, ono je vrlo grub primer jer nisam ni hteo da pišem knjigu iz ekonomije, ali se u potpunosti slažem sa tobom. rep 7.41 (saletova poruka) >> Fino, a koje to oblike? Evo da ovom prilikom odgovorim i Saletu. Pošto ovo radim na trk, jer sam malo zbrisao iz kasarne pa neću da provedem ceo dan za mašinom, daću samo nekoliko stavki, tek da se vidi o čemu se radi, tako da mi ne zamerite na verovatnoj nesveobuhvatnosti problema. Evo: Najprostije je stvar postaviti ovako: svaki proizvod ima svoju TRčIŠNU CENU a to je ona cena koju mi vidimo u prodavnici. E dobro, sa tačke gledišta proizvođača ona je nešto manja jer nema trgovinske marže, poreza na promet i tako to, pa sve skupa proizvođač vidi CENU ROBE (CR) kao novčani izraz vrednosti robe po njegovoj proceni. Kako se formira prava tržišna cena (ono što vidimo u prodavnici), sada nema veze, mi ćemo posmatrati samo ono što se u narodu kaže "fabrička cena". Da bi se neki proizvod proizveo, potrebno je u proizvodnju i uložiti. To što smo uložili u proizvodnju moramo i nadoknaditi prodajom proizvoda, dakle, u cenu robe (CR) moraju biti uračunati i TROŠKOVI PROIZVODNJE (TP). Ako je CR manja od TP gubimo novac (poput onoga što sam opisao neku poruku pre) i obično se CR ne spušta ispod TP jer smo onda nerentabilni. Međutim, u nekim granama je to moguće, prvenstveno u onim koje su državno subvencionirane ili pripadaju namenskoj proizvodnji i vojnoindustrijskom kompleksu. Svaki pokušaj obaranja cena na način koji sam ranije opisao je rizičan, bilo ekonomski, bilo pravno jer je u većini zemalja takav oblik nelojalne konkurencije i zabranjen, premda i u zakonu uvek ima rupa. ;-) Ako je CR = TP onda preduzeće posluje na takozvanoj "granici rentabiliteta" (ah, koliko ste ovo puta čuli a niste znali šta znači) što je tipičan sindrom početka propasti. Svaka zdrava ekonomija podrazumeva da je CR > TP. Ako je ovo ispunjeno, onda imamo i jednu novu stvar: PROFIT (PF) koji je ništa drugo nego PF = CR - TP ili ono što nam ostane kada proizvod prodamo i otplatimo troškove (premda se ovo ne radi u istom obrtu, ali grubo rečeno). Cilj je da profit (PF) povećamo. To ne možemo uraditi tako što ćemo dići cenu proizvoda u nebesa. Obratite pažnju da se upravo to kod nas radilo a i radi. Ovo je nemoguće jer postoji takozvana "prosečna tržišna cena" pa svako iskakanje na gore biva kažnjeno padom prodaje. Obrnuto, preveliko spuštanje cene je nemoguće jer profitna stopa drastično opada (uobičajena je ispod 10%) a i proizvodnja se previše opterećuje jer je cena sirovina, tehnologije, radne snage i slično približno ista na tržištu. Kako onda zaraditi više uz istu cenu robe (CR)? Prosto: smanjivanjem troškova proizvodnje. Sada ću navesti onako iz glave nekoliko mogućnosti, tek da se vidi o čemu se radi. Neki od načina su: - Nalaženje izvora jevtinijih sirovina. - Nalaženje jevtinije radne snage. Otuda mnoge firme imaju@Togone`Đš Singapuru, Tajvanu, Hong Kong-u i slično, a nisu odatle. - Zapošljavanje manjeg broja radnika. Što manje radnika, to manje ode na plate. - Racionalizacija potrošnje energije. - Smanjivanje otpada i njegova ponovna upotreba u proizvodnji. - Efikasna realizacija unutrašnjeg i spoljašnjeg transporta. - Nalaženje efikasnijih tehnologija proizvodnje, koje podrazumevaju bolje iskorišćenje sirovina i manje radnika za opsluživanje. - Kupovina rentabilne tehnologije. Ovde spada tehnologija koja je izdržljiva što kao posledicu ima smanjenje stope amortizacije po jedinici proizvoda i ona koja obezbeđuje niske varijabilne troškove, dakle troši malo sirovina, mnogo proizvodi, traži malo sredstava za održavanje, održavanje kratko traje i tako dalje. Kada ovo postignemo, TP će pasti, što za nepromenjenu CR znači veći PF. Sa ove tačke možemO@)žľšti u dva pravca: 1. Nastaviti sa prodajom iste robe istim tempom, ali sada sa većim profitom koji će obezbediti naše brže bogaćenje. Ovo je karakteristično za relativno trome grane gde nema mnogo tehnološke ekspanzije, ali je pad cena sporiji od pada troškova proizvodnje. 2. Oboriti TP ali potom upotrebiti sledeću generaciju tehnologija tako da ponovo imamo iste troškove proizvodnje, što uz istu cenu daje isti profit. Zvuči čudno, ali dobili smo nešto: KVALITETNIJI PROIZVOD ZA PO ISTOJ CENI! Tržište će biti zainteresivano, samim tim će i prodaja skočiti, a kao posledicu imamo veću količinu $$$ u kasi. :-) * * * Ovo je i dalje grub, ali već normalniji pristup. Sam rat cenama zaista dovodi do iscrpljivanja tržišta i proizvođača, što na kraju rezultuje velikim ekonomskim krizama, kao što je bila ona tridesetih godina i tu je kolega Boris sasvim u pravu. Opisani način ponašanja na tržištu i posledica 2. doprinose razvoju tehnologije proizvodnje, razvoju tržišta, rezultuju spuštanjem praga pristupačnih tehnologija (nađite sami primere u prodaji računara, audio ili video opreme) i pospešuju ono što se zove pravi biznis! P.S. Ako ima zainteresovanih, šta mislite o EXTRA:biznis? Ili FORUM:biznis?
biznis.6 jpiri,
JA SAM ZA! Za pocetak da se desifruje onaj bilans uspeha BORLAND-a od pre neki dan (poruka 5.30 NOVOSTI.bix). Jos kada bi ga neki strucnjak uporedio sa ovim bilansima koje mi u YU moramo da sastavljamo...
biznis.7 sale,
>> Ako je CR = TP onda preduzeće posluje na takozvanoj "granici rentabiliteta" >> (ah, koliko ste ovo puta čuli a niste znali šta znači) što je tipičan >> sindrom početka propasti. He, jel' to ono što se zove "prosta reprodukcija"? Učili su i nas nečemu u školi. :) Meni je čudno to što cela stvar sa ekonomijom izgleda veoma jednostavno (logično), a mi opet u ovakvim g****ma. :((( Sada su Americi počeli da strahuju od ekonomske krize. Već su neke grane bukvalno pred propasti (npr. Automobilska industrija). Razlog jednostavan: pre 2-3 godine, zbog konkurencije, razne firme su pronašle 1000 načina da se prodaja poveća (padom cena, davanjem kredita sa malom kamatom...) tako da je sada došlo do prezasićenosti tržišta. Jednostavno, veliki procenat ljudi sada ima sasvim zadoviljavajuća kola (još uvek pristojno nova), tako da i ne razmišlja o kupovini novih. A industrija je još uvek pod onim zaletom od pre neku godinu. Zato su sada u Americi oko 30% reklama, reklame za automobile, a sada su smislili još nešto novo. Kada kupiš kola, i platiš sve (npr. čekom) odmah ti vraćaju oko $1000 (zavisi od cene automobila, kod jeftinijih vraćaju oko $300) u kešu! Da ne pominjemo otplate na 2 i više godina. He, pored toga, pojavljuju se i reklame sa sadržinom: "Kupujte Američke proizvode" dok ima svira himna i viori se zastava! Pola Amerikanaca mrze Japance, jer su stravično jaki konkurenti. >> P.S. Ako ima zainteresovanih, šta mislite o EXTRA:biznis? Ili FORUM:biznis? Dobra ideja. Sale
biznis.8 glisin,
Pa sad, jeste, ali se termin "prosta", "proširena" i "umanjena" reprodukcija češće koristi u makroekonomiji. Za mikroekonomiju su karakterističniji izrazi "rentabilno", "nerentabilno" i "granica rentabilnosti (ili egzistencije)". Da, ekonomija i jeste logična. A to što smo mi u g****ma možemo da zahvalimo tome što se od rata pa na ovamo na rukovodeća mesta ne postavljaju menadžeri nego figure i političari. Tako, u većini firmi imamo direktore i rukovodioce koji su (kako to kaže moj profesor) po stručnoj spremi... PRVOBORCI! Ljudi koji ne znaju šta im se dešava u procesu proizvodnje, čak ni elementarno, a bogami obično samo znaju šta je finalni proizvod, a još običnije je da nemaju pojma koje je ciljno tržište! žeka se da kupac dođe sam, umesto da se kupac traži. Nema preduzetništva, firma se zatekne u nekom stanju pa se onda pusti da se posluje po inerciji dok ne propadne. Zbog takvih je kod nas marketing i poslovanje na nuli! U mojoj knjizi iz ekonomije stoji: "...(preduzeće) tu funkciju mora ispunjavati, inače ne može ostvarivati svoje ekonomske ciljeve. Ta funkcija preduzeća naziva se PREDUZETNIžKA FUNKCIJA. Naziva se kraće preduzetništvo. Preduzetnička se funkcija sastoji iz šest elemenata. To su: 1) stvaranje novih proizvoda, 2) primena novih metoda proizvodnje, 3) saznavanje vrste i veličine potreba kao i osećanje i pobuđivanje tih potreba, 4) stvaranje novih privrednih preduzeća, 5) otkrivanje novih tržišta za prodaju i 6) otkrivanje novih tržišta za kupovinu. " (dr. Dragiša Milićević: OSNOVI EKONOMIJE, str. 160, Kultura, Beograd 1990, udžbenik Fakulteta Organizacionih Nauka) Kao što se vidi, naši šefčići i direktori ne da ne rade po ovim principima, nego boli glava! Posebno 3, 5 i 6. Za normalan svet je karakteristično da se rukovodeće strukture organizuju na principu "racionalnog upravljanja", to jest, da onaj koji upravlja bude obrazovan za to. Štaviše, poslednju deceniju karakteriše i intenzivan razvoj rukovodilaca tipa "know-how", koji su i rukovodioci i poznavaoci oblasti kojom se firma bavi istovremeno. To su ljudi koji ne gledaju sve samo kroz brojke, procente, račune i tako to, već su to ljudi kojima je u startu jasno (manje ili više precizno) i šta će se raditi u razvoju, koje su tehnologije potrebne, kakvi stručnjaci, pa čak bi i sami verovatno bili u stanju da naprave mnogo toga. Dobar primer je i šef MICROSOFT-a, koji je u svoje vreme napravio MS BASIC, pisao u mašincu, a sada je glavni (valjda još uvek). Kada takav čovek ošacuje da treba uraditi WORD za Windows, on tačno zna kakvi su mu ljudi potrebni, kakva oprema, koliko vremema, kakav razvojni sistem, može da pogleda kod i da kaže da valja ili ne, da usmeri ekipu u nekom pravcu, da tačno oceni koliko je ko iz razvojnog tima kreativan i efikasan, i tako to, a ne uzme bič, uleti u razvojno odeljenje i vikne "hoću ono što ima Apple, ono što lepo izgleda, i to da mi uradite za 10 dana, ne zanima me kako!". Slični njemu su i S. Vozniak (bivši Apple), S. Jobs (NeXT inc.), C. Sinclair (ex Sinclair, sada Cambridge Computers) i slični. Kod nas se ovo zove "tehnokratija", tj. "bolest koju socijalizam treba da prevaziđe". B L J A K ! *** IGGY *** P.S. A da. Pomenuo si i nešto o krizama. To ćemo drugi put. Podseti me.
biznis.9 terza,
> nego figure i politicari. Tako, u vecini firmi imamo direktore i > rukovodioce koji su (kako to kaze moj profesor) po strucnoj spremi... > PRVOBORCI! Ljudi koji ne znaju sta im se desava u procesu proizvodnje, cak > ni elementarno, a A i ono malo dobrih i strucnih direktora je imalo ovakav nacin razmisljanja: Ako moja firma dobro posluje i pokaze se kao jako uspjesna onda ce neko iz komiteta pozeljeti moju fotelju.Zbog toga je bolje firmu drzati na granici pozitivnog poslovanja pa da prezivi i ona i direktor. Terza
biznis.10 glisin,
Pozdrav svim biznismenima, menadžerima, ekonomistima... Evo nas u temi, mislim da će biti interesantno (kao i dosad). Javljajte se, a bilo bi vrlo zgodno da znalci (veći od mene) uzmu aktivnog učešća u diskusijama a tema će biti dovoljno. *** IGGY ***
biznis.11 glisin,
Pokupio sam ono o bilansu Borlanda. Kada ugrabim malo vremena, pokušaću da pojasnim stvari koje su interesantne i one koje znam, a ono što ne znam, neko drugi ako može (ima puno stvari specifičnih za poreski i monetarni sistem USA i tako to). *** IGGY ***
biznis.12 ndragan,
>> Ako moja firma dobro posluje i pokaze se kao jako uspjesna onda ce neko iz >> komiteta pozeljeti moju fotelju.Zbog toga je bolje firmu drzati na granici pa pod dva: pomažnjavaće mi sve da zakrpe ostale usrane firme po gradu, bolje da sam u sitnom minusu pa da nas ne diraju; pod tri: moraću da podelim plate, a onda će sva budžovanska deca, žene i svastike početi da mi se uvlače preko veze na ključna mesta (u nekim firmama nema švaleracije - postoji samo incest); pod četiri... ... ergo, u poseratnom periodu svi su nešto izvršavali i obavljali jer im se nije isplatilo da rade. Bue_ NDragan
biznis.13 glisin,
>> ... ergo, u poseratnom periodu svi su nešto izvršavali i >> obavljali jer im se nije isplatilo da rade. Da, baš tako. U tom periodu je naš osećaj za poslovnost uništen do te mere da je to neverovatno! Stvorena je takva ekipa lopova i muvatora, da je sasvim jasno zašto je sve kod nas stalo. Sada će trebati godine i godine da se sve dovede u red. Stvari se pomeraju napred, ali je još uvek toliki broj onih koji sede u foteljama a veze sa vezom nemaju i rade jedino na tome da tamo i ostanu (kao i do sada). Nadam se da će doći nova generacija i da se ovakvi komentari za desetak ili više (teško manje) godina neće čuti. Inače, ima jedna lepa knjižica koju preporučujem onima koje interesuje menadžment i pošteno i zdravorazumsko poslovanje. Knjiga se zove malo neusklađeno sa naslovom originala "Menadžment u akciji" (orig. "Just Do It: MANAGEMENT"). Predstavlja sažetak svega interesantnog i korisnog za početak. Pisana je tako da se lako može čitati i pred spavanje. Ima 144 strane, izdavač je "Mladost" BG i jedna je iz njihove biblioteke "Biznis". Ja sam je kupio pre jedno pola godine (ne sećam se gde) tako da ne znam da li ih ima još. Inače, preporučujem je i onima koji su upisali FON jer dobar deo sadržaja se tematski poklapa sa onim što se radi u prvoj godini, po novom moralno-politički NE obogaćenom (dakle menadžerski otijentisanom) nastavnom planu. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
biznis.14 iboris,
>> Najprostije je stvar postaviti ovako: svaki proizvod ima svoju >> TRZISNU CENU a to je ona cena koju mi vidimo u prodavnici. E dobro, >> sa tacke gledista proizvodaca ona je nesto manja jer nema >> trgovinske marze, poreza na promet i tako to, pa sve skupa >> proizvodac vidi CENU ROBE (CR) kao novcani izraz vrednosti robe po >> njegovoj proceni. Kako se formira prava trzisna cena (ono sto >> vidimo u prodavnici), sada nema veze, mi cemo posmatrati samo ono >> sto se u narodu kaze "fabricka cena". Trzisna cena je fiktivan izraz. U pet razlicitih prodavnica imaces (verovatno) 5 razlicitih cena. Koja je od njih ,kako ti kazes "trzisna cena" ? Znaci moze se govoriti samo o prodajnoj ceni ! Dalje, i u cenu kostanja ulazi porez na promet, jer se on placa u svakoj platno-prometnoj iteraciji (kod nas). A i "fabricka cena" je za jednu stranu PRODAJNA, a za drugu NABAVNA. >> takozvana "prosecna trzisna cena" pa svako iskakanje na gore biva >> kaznjeno padom prodaje. Obrnuto, preveliko spustanje cene je >> nemoguce jer profitna stopa drasticno opada (uobicajena je ispod >> 10%) a i proizvodnja se previse opterecuje jer je cena sirovina, >> tehnologije, radne snage i slicno priblizno ista na trzistu. Kako >> onda zaraditi vise uz istu cenu robe (CR)? Nepoznat mi je termin "prosecna trzisna cena", a verovatno i mom profesoru sa Ekonomskog fakulteta , Dr Predragu Gavrilovicu,koji je takodje clan SEZAM-a. Tu postoji jos mnogo stvari , kad je u pitanju formiranje prodajne cene. Nije to bas toliko jednostavno, kako se misli. Jos kad se tu ukljuce sve faze upravljanja , koje itekako imaju uticaj na prodajnu cenu.... Ali mrzi me da kuckam. Ako nekoga to interesuje, nacicu vremena za to. Pozdrav, Ilic Boris
biznis.15 iboris,
>> skoli. :) Meni je cudno to sto cela stvar sa ekonomijom >> izgleda veoma jednostavno (logicno), a mi opet u ovakvim g****ma. >> :((( Pa . kako vidis nije bas tako jednostavno! >> Sada su Americi poceli da strahuju od ekonomske krize. Vec su >> neke grane bukvalno pred propasti (npr. Automobilska industrija). >> Razlog jednostavan: To je neminovnost (umiranje nekih grana, a radjanje novih), mada licno mislim da je gasenje Automobilske industrije u SAD daleeeeeka buducnost.
biznis.16 iboris,
>> Preduzetnicka se funkcija sastoji iz sest elemenata. To su: >> >> 1) stvaranje novih proizvoda, >> 2) primena novih metoda proizvodnje, >> 3) saznavanje vrste i velicine potreba kao i osecanje i pobudivanje >> tih potreba, >> 4) stvaranje novih privrednih preduzeca, >> 5) otkrivanje novih trzista za prodaju i >> 6) otkrivanje novih trzista za kupovinu. " >> >> (dr. Dragisa Milicevic: OSNOVI EKONOMIJE, str. 160, Kultura, >> Beograd 1990, udzbenik Fakulteta Organizacionih Nauka) Pa , zavisi kog autora citas. Ako te interesuje preduzetnistvo i neki problemi vezani uz njega, preporucujem knjige : 1. Drucker Peter: "Management",izdata je u Londonu , ali ne znam od koga 2. Galbraith John Kenneth : "Economy", postoji prevod kod nas takodje ne znam ko je izdao Ima jos puno knjiga u vezi sa ovim i sa uparvljanjem preduzecem. Ako te interesuje jos nesto pitaj me na mail ili ovde u conf.
biznis.17 iboris,
>> A i ono malo dobrih i strucnih direktora je imalo ovakav nacin >> razmisljanja: Ako moja firma dobro posluje i pokaze se kao jako >> uspjesna onda ce neko iz komiteta pozeljeti moju fotelju.Zbog toga >> je bolje firmu drzati na granici pozitivnog poslovanja pa da >> prezivi i ona i direktor. Pa ono malo "dobrih i strucnih" direktora UOPSTE nije tako razmisljala, jer ne bi se danas mogli zvati uspesnim. Pri tom pitanje je i sta se smatra uspesnim direktorom? Da li je Miki (Milorad) Savicevic bio uspesan direktor GENEX-a? Za nekoga jeste , a za nekoga nije. Pitanje ukusa ili neceg drugog?
biznis.18 iboris,
>> >> Pozdrav svim biznismenima, menadzerima, ekonomistima... >> >> Evo nas u temi, mislim da ce biti interesantno (kao i dosad). >> Javljajte se, a bilo bi vrlo zgodno da znalci (veci od mene) uzmu >> aktivnog ucesca u diskusijama a tema ce biti dovoljno. >> >> IGGY *** Evo ja se javljam sa ovih par poruka. Nadam se da ce tema "zaziveti". Pozdrav, Boris ILIC
biznis.19 iboris,
ĐŠč Sada ce trebati godine i godine da se sve dovede u red. Stvari se ĐŠč pomeraju napred, ali je jos uvek toliki broj onih koji sede u ĐŠč foteljama a veze sa vezom nemaju i rade jedino na tome da tamo i ĐŠč ostanu (kao i do sada). Nisam bas siguran da ce takvi , nesposobni jos dugo sedeti u foteljama , koje nisu zasluzili!
biznis.20 glisin,
>> Evo ja se javljam sa ovih par poruka. Nadam se da ce >> tema "zaziveti". Pa kako je počelo, nije loše. Tebe sam i ranije očekivao (nešto si se ućutao) ali sada je sve na mestu. Inače, da li se tvoj profesor (pomenuti) javlja ovde ili ne? ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
biznis.21 iboris,
Nisam bas siguran da cita poruke iz ove konferencije , ali ako cita , bilo bi lepo da se javi !
biznis.22 jtitov,
Ajde malo sa teorije na praksu: potrebni su mi USD. Da čujem ponudu...
biznis.23 jpiri,
U NS-u kod siptara na Futoskoj (cuveni Drive-In-Exchange Office -> to nema ni na Zapadu). 1 DEM = 23 din. 1 USD = 39 din. Danas maraka nisu imali, kazu sve prodali!
biznis.24 jpiri,
Od danas u NS-u 1 DEM = 25 din. Ima li gde jeftinije?
biznis.25 iboris,
Ł Ł Od danas u NS-u 1 DEM = 25 din. Ima li gde jeftinije? Ł Ja danas kupio 1500DM za 30.000 din , sto ce reci 1DM=20din :)))))))) , samo za prijatelje :)))))) Inace i siptari ovde (Bgd) digli na 25. Trziste radi punom parom.
biznis.26 jvalant,
Kod nas ima po 21.50 D. Swe!
biznis.27 dejanr,
>> Kod nas ima po 21.50 D. Hmm... ako neko zna kako da prenosi veće količine od "vas" do "nas", na pragu je EXTRA biznis :)
biznis.28 cdragan,
Kako se 10.000 maraka za petnaest godina pretvori u 15 miliona MONOPOL - VIŠE OD IGRE Pažljivo pratite put sume od deset hiljada maraka - i videćete kako se lako postaje milioner Deset hiljada nemačkih maraka je pre dvadesetak godina bilo mnogo više od jednog običnog džeparca. Tada ste za te pare mogli da kupite jedan manji BMW. Ali, ipak, pretpostavimo da ste tada imali taj novac, i još uz to, onaj toliko neophodni nos koji su imali Getty, Hunt, Onassis, Flick, Quandt i drugi, koji su uspeli da zarade svoje milijarde (dolara). Da ste imali tih desetak hiljadarki, šta biste preduzeli a da iz njih ne izvlačite samo "obične" kamate od štednje ! Sećate li se avgusta '72 godine? Pojam naftne krize još nije bio poznat, ali vi ste svojim šestim čulom osetili da će se ubrzo nešto veliko desiti. Seli ste i razmislili: šta se dešava kada se u svetu nešto gadno zakuva? Naravno, odgovor je vrlo jednostavan - ceo svet kupuje zlato. Ali vi ne. Zašto? Zato što je zlato isuviše skupo. Vi nemate mnogo para, pa zato kupujete zlato siromašnog čoveka, a to je srebro. Srebro je tada vredelo tačno 2 dolara jedna unca. Znači, za vaše pare ste tada po važećem kursu od 3,20 marke za 1 dolar (to je još bio onaj stari dolar!) dobili 1560 unci. Srebro ste kupili preko brokera, ono je ostalo u nekoj šupi u žikagu, a vi ste samo dobili potvrdu da ste njegov vlasnik . Posle ovoga jedno vreme ne radite ništa, i samo nedeljom izlazite u duge šetnje sa ciničnim osmehom na usnama. Tek u martu '74 postajete ponovno aktivni, brzo trčite do svog brokera i vičete "Prodaj!" Sada unca srebra vredi 6,20 dolara, jer je ceo svet počeo da kupuje zlato, platinu i srebro. Doduše dolar sada vredi samo 2,50 marke, ali vas to mnogo ne brine, jer vam čitav posao donosi 24.200 nemačkih maraka. Pošto ste uzeli lovu, malo ste se osvrnuli oko sebe i videli da zbog visokih cena nafte u privredi nema velikih zarada. Znači, ništa od kupovine akcija. Takođe ne nameravate da kupite zlato, jer histerija prolazi, pa tako i cene metala padaju. Pa šta onda? Prilikom vaših, sada već uobičajenih šetnji, primećujete da se svugda nešto gradi. Znači, rečenje je investiranje u beton. Odlučujete da kupite dva jednosobna "stančića" od po 40 kvadratnih metara. Njihova cena je 120.000 maraka - 20.000 dajete iz sopstvenog džepa, a ostalih 100.000 vam daje banka uz kamatu od 6,5 posto. Krajem '78 vreme je da inkasirate. Vaši "stančići" sada vrede tačno duplo, i vi od kupaca dobijate 240.000 maraka. Pošto ste banci vratili pozajmljeni novac, plus kamate, život vam ulepšava jedna lepa svota od 130.000 maraka. Iako građevinski bum još uvek nije prošao, vi osećate novu, unosniju šansu. Inflacija se bliži i sve raste: cene, kamate, histerija. Dobro se još sećate vremena naftne krize i sad silovto ulećete u posao sa zlatom. U novembru '78 unca zlata vredi 190 dolara. Za dolar se sada dobija samo 1,75 maraka, tako da za vaš novac dobijate 75.000 dolara ili 390 unci zlata. Sada opet jedno vreme nemate šta drugo da radite osim da pratite cenu zlata u novinama. Kada u januaru '80 cena dostigne 850 dolara za jednu uncu, vi zaključujete da vam to odgovara i prodajete. Vaš broker vam posle svih odbitaka isplaćuje 330.000 dolara, i pošto se kurs nije mnogo menjao, vi sad posedujete 570.000 maraka. Pošto je to sada jedna više nego solidna suma, rešavate da se pobrinete i za budućnost. Najbolje rešenje je životno osiguranje. Kupujete za 70.000 maraka akcije "Allianz" životnog osiguranja po ceni od 600 maraka za komad. Mada je to samo 115 papirića, vi ih ljubomorno zaključavate u sef i zaboravljate na nekoliko godina. S obzirom da ste sebi stvorili finu finansijsu odstupnicu, rešavate da se sa ostatkom vašeg kapitala poigrate na američkom tržištu. Preračunato u dolare vaša suma iznosi 295.000. Vrlo ste srećni zbog skorog silaska sa političke scene kikiriki farmera Kartera, jer ste načuli da je njegov naslednik nekadašnji glumac po imenu Regan, vrlo oštar i da obećava akciju. Imajući poverenja u njega, kupujete dolarske vrednosne papire, koji u tom trenutku donose godišnju dobit od 14 posto. A uskoro počinje i kurs dolara da raste. Krajem '84 odlučujete da pređete u akcionare. Unovčili ste sve svoje vrednosne papire i sada raspolažete sa 340.000 dolara, odnosno 780.000 maraka. Za polovinu od tog novca kupujete akcije moderne fabrike automobila Chrysler, jer podržavate ideje izvesnog Lee Iacocca, i mislite da čovek može da pokrene stvari sa mrtve tačke. Njihove akcije koštaju 4,50 dolara po komadu. Ostatak love jednostavno stavljate u banku, jer vam se u tom trenutku to čini kao najbolji način da zaradite. Tek u martu '84, shvatate koliko ste bili u pravu jer vam banka isplaćuje celih 250.000 dolara. Zaključujete da vam je dosta Amerikanaca, te rešavate da prodate "Cryslerove" akcije. One u međuvremenu vrede 25 dolara po komadu, tako da vaša dobit posle prodaje iznosi sitnih 875.000 dolara. Te cifre kad saberete dobijate 1.125.000 dolara! "Klub milion" vam široko otvara vrata i vašoj sreći nema kraja. Međutim, ni to nije sve. Dolar je u međuvremenu dostigao svoj vrhunac i sada vredi 3,45 marke. Kada svoje pare pretvorite u marke, postajete vlasnik cifre 3.881.000 i sve izgleda još mnogo lepše. Sa tih skoro 4 miliona maraka rešavate da pređete na nemačku berzu. Odabrali ste sedam firmi za koje verujete da im predstoji brzi razvoj, i odlučili da u svaku uložite istu sumu novaca, naime, po pola milona maraka. Kao prva na meti vam je firma "PKI". Puno ime glasi "Philips Kommunikations Industrie AG", ranije znana kao "Felten & Guilleaume". Njene akcije na berzi vrede 300 maraka po komadu, i banka u vaš sef stavlja 1660 hartija. Na drugom mestu je "AEG". Njene akcije su već sa najnižih 27 porasle na solidnih 80 maraka, što za vas predstavlja dobar znak. U vašem sefu završava 6250 papira. "Hartmann & Braun AG" su iz iste branše kao i prethodna firma. Vi kupujete 2000 akcija po ceni od 250 maraka za komad. Da biste u kolekciji imali inešto stvarno ozbiljno, kupujete akcije od "Deutsche Bank" po ceni od 300 maraka za komad, i u istom zamahu, akcije "Mercedes holdinga", čije su akcije vrednosti 400 maraka , mnogo jeftinije od akcija "Daimlera", ali zato isto tako dobre. Na kraju vašeg spiska za kupovinu, nalaze se još "Conti Gummi AG", čije akcije vrede 120 maraka, i "Asekuranz" osiguranje, čije akcije od 650 maraka, spadaju u najkuplje koje ste kupili. Po obavljenom poslu, ne preostaje vam ništa drugo nego da opet puno šetate. Vaš jedini zadatak je da pravovremeno iskočite sa te vrtečke bez kraja. Krajem '85 vam neaktivnost dosadi i vi odlučujete da sve papire unovčite. Vrednosti papira su se u međuvremenu udvostručile i utrostručile. Akcije "PKI"-a sad iznose 1200 maraka, "AEG"-a 350, "Hartmann & Braun"-a čak 1920 maraka, "Deutsche Bank" 900, "Mercedes" 1000, "Assekuranz" osiguranja 2500, a "Conti"-a 350 maraka. Vaš dobitak iznosi 14.414.450 maraka. Najveću dobit doneli su vam "Hartmann & Braun", praćeni od "AEG"-a i "PKI"-a, dok su "Deutsche Bank" i "Mercedes" bili dosta mlaki. Sada je kucnuo čas da proverite kako stoji stvari sa vašim životnim osiguranjem . Ubrzo se uveravate da je sve ostalo u poređenju sa njim, kako se kaže, bila obična boranija. Akcije "Allianz" životnog osiguranja su se udesetostručile, i sada vrede 7.000 maraka. Šteta je što ste onda kupili samo 115 komada, ali na kraju krajeva, vi ipak niste vidoviti. Sve u svemu, osiguranje vam donosi novih 805.000 maraka, i vaša ukupna suma se penje na fantastičnih 15 miliona 219 hiljada i 450 maraka. Nakon 15 godina, 15 miliona maraka - to mogu samo znalci. E sad, notorni ljubitelji novca bi sad prešli u Australjiu i tamo se pozabavili rudnicima zlata i minerala, gde bi se postojeći novac sigurno udvostručio. Vašem bogaćenju ništa ne bi moglo da stane na put. žak da u nečemu promašite, 15 milona maraka je ogromna zaliha koja se ne topi lako. Stvari izgledaju sjajno, i kad shvatite da vam je za sve bilo potrebno samo onih deset hiljada maraka sa početka naše priče, vidite da je život ustvari jedna predivna, vesela igra u kojoj najhrabriji pobeđuju. A zašto svi nismo takvi, to valjda samo nebo zna. ______________________________________________ "OSMICA" Broj 592 13.08.91 Goran Đukanović Medijski Ima li neko sličnih iskustava ;) P.S. Sada mi je jasno kako je uspeo čika Blejk Karington !!! _dragan_
biznis.29 jtitov,
> U NS-u kod siptara na Futoskoj (cuveni Drive-In-Exchange Office -> to nema ******* Šiptari u NS, Šiptari u BG, pa dobro, majku mu, čini mi se da treba postaviti Šiptara za predsednika države ili da nam Šiptar rukovodi ekonomijom. Gde god je neki biznis (i lova) ne može bez Šiptara. Pa zar su oni najpametniji?? (ili bolje reći najorganizovaniji)?
biznis.30 bandit,
E pa da i ja dam svoj skromni doprinos: siptari samo podrivaju nasu drzavu: 1. Dignu kurs na 20.00 za marku 2. Onda banka sa svojim kursem od 12.3 propada 3. Pa banka digne kurs na 21.00 4. Pa siptari dignu kurs na 22.00 pa onda ide for next petlja i na kraju imamo nerealno napumpane devize, pa ko je jos video da maraka moze da bude 25??? To je sramota. Prevaren je obican covek, gradjanin koji nema devize a mora da ih kupi. a siptari rasturaju devizni sistem drzave, ako se nastavi bice marka i 30.00 dinara. P.S. sve ovo podgreva i ratna psihoza, jer je u ratu najsigurnije imati devize... Bandit
biznis.31 iboris,
Ł P.S. sve ovo podgreva i ratna psihoza, jer je u ratu najsigurnije Ł imati devize... Ł Ł Bandit Mislim da nisi u pravu . U ratu je najsigurnije iamti ROBU , i posebno namirnice. Razmisli !
biznis.32 bandit,
>> U ratu je najsigurnije imati robu... Sa ovim se mogu sloziti, ali samo parcijalno. Da razmotrimo teze: 1. Sit si rata i zeljan novoga zivota, pokusaces sigurno u inostranstvu - treaju ti devize 2. Sit si rata, jer ti je zivot u opasnosti i poecices kod tetke u Bec ili rodjaka u Minhen, opet ti trebaju devize 3. Rat ces koristiti za razvijanje biznisa, prodavaces stranu robu, hranu, lekove, oruzije, a da bi sve to nabavio, trebaju ti devize, a sto je jos vaznije sve sto budes prodavao prodavaces za devize, jer u slucaju nekog veceg rata dinar nece vredeti, ali uopste... 4. Nameravas da se zavuces u bunker i da cekas kraj rata? Onda bi ti neke vece kolicine hrane i robe pomogle inace, KUPUJ MARKE I TRPAJ U CARAPAU....... BANDIT
biznis.33 balinda,
>>>> U ratu je najsigurnije imati robu... >> >> Sa ovim se mogu sloziti, ali samo parcijalno. Po meni, da se i ja uključim, *nekad* je jedino sigurna bila roba. Danas se čini da nije tako. (?) S jedne strane, materijalno blagostanje je nemerljivo veće. žak i u ratnim okolnostima, teško je zamisliti da bi došlo do prave gladi. (?) Zato je prirodno da jake stvari (a novac velikih sila jeste prilično dobra garancija) imaju mnogo prednosti nad robom. Jedna od važnih je i njihova pokretljivost. Zamislimo, na primer, da je potrebno da te neko preveze skelom u nekakvu bežaniju. `Oće li pre primiti ne znam koliko vreća brašna, klavir :))) ili novčanicu od 1000 DEM? U slučaju apsolutne kataklizme (pri čemu ni DEM ne bi vredele ništa) zaista bi bilo sve jedno. Ne bi pomogla ni roba. Ideja da bi se, u tim okolnostima, negde "zakopao" i grickao keks :))) je, najprostije rečeno, detinjarija. >> KUPUJ MARKE I TRPAJ U CARAPAU....... Kako se ne složiti s ovim, pogotovo ako to kaže: >> BANDIT ;)
biznis.34 boox,
>> Zamislimo, na primer, da je potrebno da te neko preveze skelom u nekakvu >> bežaniju. `Oće li pre primiti ne znam koliko vreća brašna, klavir :))) >> ili novčanicu od 1000 DEM? Jel' ima negde rent_a_skela? P.S. Primam i brašno, čekove (može na tri meseca), ... ;)
biznis.35 iboris,
Ł je nemerljivo veće. žak i u ratnim okolnostima, teško je zamisliti Ł da bi došlo do prave gladi. (?) Zato je prirodno da jake stvari (a Kako to mislis ? Pa evo , pogledaj u Hrvatskoj sta se desava. Nije rat (zvanicno),ali oseca se nestasica pojedinih roba, hrane pre svega.
biznis.36 balinda,
>> Kako to mislis? Pa evo , pogledaj u Hrvatskoj sta se desava. >> Nije rat (zvanicno), ali oseca se nestasica pojedinih roba, >> hrane pre svega. U Jugoslaviji, u čitavom posleratnom periodu nije bio rat a itekako se "osećala nestašica pojedinih roba". Doduše mi smo govorili o gladi. Ako se sećaš: ** žak i u ratnim okolnostima, teško je zamisliti ** da bi došlo do prave gladi. (?) čak je dodat predlog "prave", a zatim poznati "(?)". :)))
biznis.37 squsovac,
> Nije rat (zvanicno),ali oseca se nestasica pojedinih roba... -------------- NE "pojedinih roba", nego "pojedine robe". Za tzv. zbirne i gradivne imenice koristi se jedan jedini olblik koji podrazumeva i jedninu i množinu. Roba, pesak, voda (mada ne uvek; npr:podzemne vode, površ. vode...), lišće, žbunje....
biznis.38 jtitov,
>>> KUPUJ MARKE I TRPAJ U CARAPAU....... žarapu?! Taman posla! Pa tu su Yu banke, a za štedne uloge "garantuje Pederacija". ;) A ide i kamata...
biznis.39 dkropek,
> Kako to mislis ? Pa evo , pogledaj u Hrvatskoj sta se desava. > Nije rat (zvanicno),ali oseca se nestasica pojedinih roba, hrane > pre svega. Odakle izvlacis te informacije ? Hm, gdje ja to zivim ??? :-)
biznis.40 bandit,
W I L C O! Pretpostavka da ce doci do neke vece kataklizme otpada, jer ti u tom slucaju ne bi trebala ni roba ni devize - jedna megatonka bi zavrsila posao. Predpostavka o kojoj se raspravlja je rat ogranicenog karaktera u (bivsoj) Jugoslaviji i posledice koje bi on mogao da donese. Jednu od njh si sigurno osetio i ti - moratorijum na devizne uloge gradjana i sve veca jagma banaka za devizama sto je rezultiralo enormno - (nenormalno) velikim skokom marke na YU trzistu. (Primera radi paritet marka dolar nije ocuvan a o Svajcarskom franku i da ne pricam). Ovih dana je marka najjaca deviza na trzistu i skoro je probila plafon od 25.00din (prica se da je u sloveniji vec 30.00 din). Zato je moja predpostavka o cuvanju novca u carapi ispravna. Toliku kamatu na dinare ne mozes dobiti cak ni kupovinom blagalnickih zapisa, a devizna kamata u banci je - UTOPIJA. O tome ne vredi raspravljati... Sto se sedenja u bunkeru tice, seti se da je 80-ih godina bilo jako popularno zidati svoje atomsko skloniste. Sto se tice gomilanja robe u bunkeru i ocekivanja prave gladi - do toga nece doci (ili ce doci jako tesko). Bandit p.s. Tvoju konstataciju o "BANDITU" cu preskociti.......
biznis.41 vilic,
> Kako to mislis ? Pa evo , pogledaj u Hrvatskoj sta se desava. > Nije rat (zvanicno),ali oseca se nestasica pojedinih roba, hrane > pre svega. Poverljiva informacija: U Splitu nemaju tampone. Kažu i u ostatku NDH. ;) Eto prilike za biznis
biznis.42 .bale.,
Misliš da ih ovde ima? Pitaj svoju ribu... ;) Regards from .bale. ! #8*)+-<
biznis.43 vilic,
> Misliš da ih ovde ima? Pitaj svoju ribu... ;) Ima, ima i te kako baš pre par dana sam slao veću količinu za Split. Teško ih je nači ali kad se uhoda hema frke ;)). Bye
biznis.44 mrki,
-> Kako to mislis ? Pa evo , pogledaj u Hrvatskoj sta se desava. -> Nije rat (zvanicno),ali oseca se nestasica pojedinih roba, hrane -> pre svega. Odakle ti informacija? Koliko vidim u Splitu i okolici nema nikakvih nestašica.
biznis.45 iboris,
Ł Odakle izvlacis te informacije ? Hm, gdje ja to zivim ??? :-) Otiđi si do placa, i vidjet ćes koliko ima povrća i po kojoj cijeni!
biznis.46 iboris,
Ł Poverljiva informacija: Ł U Splitu nemaju tampone. Ł Kažu i u ostatku NDH. ;) Ł Eto prilike za biznis Bolji je biznis oterati "Tamića" punog paradajza i paprike u Zagreb. Pun Tamić donese oko 100.000. dinara čiste zarade. Međutim može se desiti da ostaneš bez Tamića,bez robe i bez glave.
biznis.47 iboris,
Ł kamatu na dinare ne mozes dobiti cak ni kupovinom blagalnickih Ł zapisa, a Kad si spomenuo blag. zapise , moram da kažem nesto. Ti blagajnički zapisi su najjača "fora" da budalama maznes pare iz džepa.
biznis.48 bandit,
W I L C O! De objasni mi malo sa tim zapisima, zasto je to "fora" da se budalama maznu pare, pa zar to nije najsigurniji nacin da malo umnozis svoje dinare?? Bandit
biznis.49 iboris,
Pa radi se o toliko malom diskontu hartije od vrednosti, da se ne isplati ni razmišljati o kupovini. Npr. Kupis bl. zapis za 920 din i za godinu dana ti isplate 1000. Kolika je kamata ? Mrzi me da računam, ali otprilike oko 80% godišnje. A kolika je inflacija ? Po nekoj mojoj računici od pre mesec dana, oko 210%. I kako da nazoves ovo , nego uzimanjem para od budala na foru. Pare treba uložiti, ali ne u naše trule banke, već u posao, a ko ne može u posao, neka uloži u akcije ili nekretnine. Od akcija izbegavati preferirane, a gledati da se uzmu npr. konvertibilne ili neke slicne. Ima puno načina da se novac oplodi. Stajanjem u banci , on samo gubi.
biznis.50 bandit,
W I L C O! Sada mi je puno lakse, vec sam mislio da sam se negde debelo zeznuo, ali stvari stoje ovako: 1. Vecina banaka daje kamatu od 200% na godisnjem nivou na zapise. 2. NA par mesta sam cuo da dobijes devalvaciju + 10 % 3. Trenutno najvece kamate dobijas za zapise El.Distribucije = 17% mesecno Sve bi bilo lepo i krasno da nema inflacije od 210, kako si rekao, ali ta inflacija postoji samo zbog nerealnog kursa marke, odnosno, napumpanog kursa marke..... Bandit p.s. Slazem se da je bolje ulagati u biznis, sta mislis da nas dvojca otvorimo prvi peep-show u BG??
biznis.51 princess,
materijalista... utilitarista....
biznis.52 bandit,
W I L C O! Srce, samo kazi koliko, moze i u markama.... Bandit
biznis.53 vkrstonosic,
>> Srce, samo kazi koliko, moze i u markama.... Ili u crvenim ružama...
biznis.54 bandit,
W I L C O! ma mogu i dve crvene, samo tesko da ce pristati... Bandit
biznis.55 ndragan,
potpitanje: šta je taj jeo u međuvremenu?
biznis.56 glisin,
>> materijalista... >> utilitarista.... Ova tema se zove "biznis". Prema Vujakliji je "biznis (eng. business) posao, trgovački posao". Kako je u današnje vreme uobičajeno da se ljudi bave nekim stvarima koje će rezultovati TRGOVINOM u kojoj NOVAC igra osnovnu ulogu. Tako, ako je neko ko posećuje ovu temu "materijalista" nikako mu se ne može uzeti za zlo. Štaviše, korisno je. Što se utilitarizma tiče (uzmimo čak i ekstremnije pravce) stoji. Ali, samo ponovo mogu da konstatujem da je i to za posetioce ove teme pozitivna osobina, štaviše, korisna ;-))). Dakle: biznis je jedna oblast koja ima svoja pravila. Osnovna su: biti MATERIJALISTA jer se u biznisu radi sa materijom koja se zove NOVAC (a ne sa fikcijama, lepim rečima, obećanjima...) i biti UTILITARISTA jer je u biznisu lični interes osnovni pokretač, želja da se nečega domogneš, da nešto ostvariš i postigneš lično zadovoljstvo. Naravno, biznis je igra koja se igra po pravilima. Ukoliko se pravila poštuju, znači, teži se dobiti i zadovoljenju ličnih interesa, dobijamo jedan veliki stabilan ekonomski organizam poput bilo kog organizma: svaka ćelija traži MATERIJU koja će NJOJ obezbediti da normalno funkcioniše. Naravno, funkcionišući, ona će delovati i na okolinu, uzimajući od nje ono što joj treba, ali i dajući okolini ono što se od nje očekuje jer u protivnom neće dobiti šta joj treba. I tako u krug... dobijamo samoregulišući organizam zasnovan na MATERIJALIZMU i UTILITARIZMU (kapitalizam). Naprotiv, ako zaboravimo ova dva principa, i počnemo se ponašati nematerijalno i nesebično, a pri tom radimo i stvaramo, dakle rezultati postoje, proizvodi našeg truda će morati otići negde. Akumulacijom na tom mestu "negde" se stvara uslov da ćelije oko "negde" počnu tu materiju da troše jer nisu obavezne ništa dati za uzvrat i postaju "žderači". Kako smo mi nematerijalisti i nesebični, samo ćemo zadržati neophodno za fizičku egzistenciju ćelija "davača", a ostatak ćemo davati, davati, davati... Ćelije "žderači" će buknuti (administracija, vlada, službe, kancelarije, komiteti, sekretarijati, ministrastva) dok će "davači" morati da daju sve više, a zadržavaju sve manje. Organizam dobija rak i raspada se (socijalizam). U biti je čoveka da GRABI. U biti je celokupnog života na zemlji da GRABI. Da preživi. Svako za sebe. Ali po pravilima. Biznis čine ljudi. Ekonomski sistemi funkcionišu zbog ljudi i sa ljudima u sebi. A u biti je čoveka da GRABI! ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀ P.S. Nadam se da sam bio dovoljno jasan, trezven i argumentovan. Ako ti i posle ovoga naša gledišta nisu jasna, bolje daj "resign" na temu. Ovo se ipak zove "biznis" a ne "filozofija". Bez uvrede...
biznis.57 vilic,
> potpitanje: šta je taj jeo u međuvremenu? podpitanje br.2.- Koji su ti saveti za sledečih deset godina, lova će se nači ali gde uložiti...???
biznis.58 isekulovic,
>> Npr. Kupis bl. zapis za >>920 din i za godinu dana ti isplate 1000. Kolika je kamata ? >>Mrzi me da racunam, ali otprilike oko 80% godisnje. Kad bi kamata bila 80% za svojih 920 din na kraju godine bi dobio 1653 din,pre bih rekao da je ovde rec o kamati od bednih 8,7% godisnje. ivan
biznis.59 iboris,
Ł Sve bi bilo lepo i krasno da nema inflacije od 210, kako si rekao, Ł ali ta inflacija postoji samo zbog nerealnog kursa marke, odnosno, Ł napumpanog kursa marke..... Inflacija nije u tolikoj meri posledica nerealnog kursa marke,ili neka druge valute, koliko je posledica nedostatka odre|enih vrsta robe i nedostatka dodatnih koli~ina drugih roba. ^ak i ovih 210% koje sam ja grubo izra~unao, u nedostatku ta~nih podataka iz NBJ, neki smatraju malom cifrom. Problem je mnogo ve}i u tome {to se permanentno smanjuje realna plata, pa ~ak i nominalna (mrzim sintagmu li~ni dohodak), a cene ne pokazuju tendenciju stagnacije. Naprotiv. Najbolji lek protiv inflacije je proizvodnja, ali ne proizvodnja po svaku cenu, ve} proizvodnja sa akcentom na kvalitet. Osnovna nevolja na{ih proizvo|a~a, ~ak i kada proizvedu odli~an proizvod je nepo{tovanje rokova isporuke , {to je na zapadu svetinja. Mrzi me da ti razglabam o ovome, jer je tema vrlo nezahvalna za ovaj vid diskusije. Ako te interesuje ne{to vi{e o ovome, do|i u klub u sredu , pa }u ti ispri~ati. Pozdrav, Boris ILI]
biznis.60 iboris,
Ł Kad bi kamata bila 80% za svojih 920 din na kraju Ł godine bi dobio 1653 din,pre bih rekao da je ovde rec Ł o kamati od bednih 8,7% godisnje. Jeste, otprilike je toliko. Udarih nulu više. Hvala na ispravci.
biznis.61 cdragan,
>> potpitanje: šta je taj jeo u međuvremenu? > > podpitanje br.2.- Koji su ti saveti za sledečih deset godina, > lova će se nači ali gde uložiti...??? pododgovor 1: nemam pojma ! PODODGOVOR 2: POSLOVNA TAJNA ;))) Puno pozdrava i sreće na berzi !!!! _dragan_ P.S. sledečih....nači... - - jel' to kod tebe na tastaturi ili ... :)
biznis.62 mrki,
-> Bolji je biznis oterati "Tamića" punog paradajza i paprike u -> Zagreb. Pun Tamić donese oko 100.000. dinara čiste zarade. -> Međutim može se desiti da ostaneš bez Tamića,bez robe i bez glave. Ako naletiš na barikadu golorukog srpskog naroda i oni ustanove da nosiš robu ustašama....
biznis.63 mrki,
-> Ł Odakle izvlacis te informacije ? Hm, gdje ja to zivim ??? :-) -> Otiđi si do placa, i vidjet ćes koliko ima povrća i po kojoj cijeni! Na splitskom pazaru ima povrća (i voća) više nego što je uobičajeno za ovo doba godine (uslijed nestašice turista). Cijene su (iz istih razloga) dosta niske. Na dosta mjesta u gradu ima prodavača lubenica - cijene se kreću između 10 i 12 dinara (to je ono što sam vidio na putu od kuće do posla).
biznis.64 iboris,
Ł Da bi se neko trgnuo i ustanovio da YUVelcom ima izlazak na ILINK, a SEZAM Ł* NEMA*. Ko ovo nije shvatio, neka prica price o AK. Jak mi je taj izlaz kad se prenose "dve" poruke dnevno. Ł Seeee ya the point ?!!?!?!!?!? Vot_a_najs_spič_mama_mia !
biznis.65 iboris,
Ł Na splitskom pazaru ima povrća (i voća) više nego što je uobičajeno za ovo Ł doba godine (uslijed nestašice turista). Cijene su (iz istih razloga) Ł dosta Pa bilo bi zlo i naopako da Dalmacija nema voća i povrća. Zagreb je nešto drugo.
biznis.66 iboris,
Ł Nije istina. Vojni rok im je produžen tačno trideset dana. Ł Zato jer je najmlađoj generaciji skraćena obuka na 40 dana pa Ł će oni izvršiti popunu tih jedinica. Ł Odmah iza toga se vrši otpust generacije septempar '90. Ma pričaj mi malo o tome. Kasarna: u Vinkovcima. Naredba: Komandant ......(bla,bla,bla)..... da na odsluženju vojnog roka ostajete do daljeg ! Proveri, i videćeš da je tačno.
biznis.67 iboris,
Ł Ako naletiš na barikadu golorukog srpskog naroda i oni ustanove da nosiš Ł robu ustašama.... Pa jedan starac je tako nastradao, ali ne od "golorukog Srpskog naroda" , već od ustaša . On je iz Višnjice , sela pored BGD-a. Pošao je u Osijek da proda 5 tona paradajza (sa onim kamionom Zastava Turbo zeta, 640 ) . Medjutim ustaše su ga uhvatile i ubile na licu mesta, a kamion odvezli u Osijek, istovarili i stavili na barikade. :((( P.S. Srpski narod u Hrvatskoj više nije goloruk, hvala bogu !
biznis.68 rkorda,
> 10 i 12 dinara (to je ono što sam vidio na putu od kuće do posla). U BG 5 i 6 dinara :))
biznis.69 rkorda,
> Ako naletiš na barikadu golorukog srpskog naroda i oni ustanove da nosiš > robu ustašama.... Ili na kontrolu MUP-a pa ti lepo uzmu pare, robu, i tamića a tebe lepo zamene (pošto te malo oplave) za nekog zarobljenika. :))
biznis.70 prvul,
Pročita li neko novosti: 4.1047? To se zove imati osećaj za tržište ;) Prvul.
biznis.71 dnikolic,
Zna li ko hoce li AMERICAN EXPRESS otvoriti predstavnistvo u Beogradu? dnikolic
biznis.72 iboris,
Ł Zna li ko hoce li AMERICAN EXPRESS otvoriti predstavnistvo u Beogradu? Ł Ł dnikolic Pa vec ga ima (ili ga je imao). Nalazi su u poslovnici ATLAS-a u Zmaj Jovininoj ulici, preko puta Francuske citaonice (cini mi se). Sta ce ti AMERICAN ? Moj tata ga je ugasio , jer vise ne moze da ga koristi :(((( (a zato ne mogu ni ja ).
biznis.73 vkrstonosic,
>> Ł Zna li ko hoce li AMERICAN EXPRESS otvoriti predstavnistvo u Beogradu? >> Ł >> Ł dnikolic >> >> Pa vec ga ima (ili ga je imao). Nalazi su u poslovnici >> ATLAS-a u Zmaj Jovininoj ulici, preko puta Francuske citaonice >> (cini mi se). Sta ce ti AMERICAN ? Moj tata ga je ugasio , jer >> vise ne moze da ga koristi :(((( (a zato ne mogu ni ja ). ???????????????????????????????????? Poslednju kupovinu American Expressom sam obavio pre par dana u centru Beograda i to bez ikakvih problema. Robne kuće Beograd su bile nešto posvadjane sa Amex-om, ali je to sredjeno pre oko mesec dana. Juče su mi stigli i računi za plaćanje (brže nego ranije), tako da cela stvar funkcioniše potpuno normalno. Za sada još jedino važi da se našim Amex-om ne može plaćati u inostrantstvu, ali se očekuje da se uskoro i to sredi. Neka zagrebačka banka, koja drži račun Atlasa, nije na vreme plaćala Amerima (neko potrošio pare), pa je zbog toga i došlo do problema. Prema tome, reci tati da vrati American ;)
biznis.74 iboris,
Mislio sam na plaćanje u inostranstvu :((( A to sto si kupio u BGD-u je zato sto je AMEX otvorio poseban account za Srbiju,pa uplate ne idu vise preko Hrvatske.
biznis.75 boban,
Jo' ljudi, kakva tema! Pa ja sam tek sad otkrio da ovako nesto postoji. Da je neko nudio marke za 10din. ja bih se sad ubio od muke. Tako mi i treba kad ne pratim trac conf. kao sto su FORUM i EXTRA. Nego, nesto su nam se ovi ekonomisti ucutali. Toliko mi se dopa- la ona bajka o Pepeljugi i 15 mil. maraka (jes' da je malo omatorila, ali vise ne pere podove kod zle macehe; BTW da se ne radi o Ivani Trump?), samo me cudi da prakticno i nije bilo ozbiljnih komentara. A komentari su moguci i to sa vise polazista. Neka mi ne bude zamereno da sam tu vaspitnu fikciju bukvalno shvatio, ali uzmimo je kao provokaciju za 'little grey cells'. 1. Teorijski pristup. Koliko su sve te transakcije bile TEORIJSKI OPRAVDANE u trenucima kada je trebalo donositi odluke, a koliko su plod nepredvidljivih okolnosti (ili poznatih uskom krugu svetske oligarhije, kao sto su ratovi, krizna zarista, eskontne stope koje su uvek u rukama politickih partija, uoci izbora itd.). Verovatno su mnoge od njih u real- nom vremenu izgledale katastrofalne i nepromisljene, inace bi vecina ura- dila to isto, pa profit ne bi bio toliki. 2. Pragmaticni pristup. Nadovezuje se na 1. Sta bih ja sve trebao da uradim pa da u buducnosti donosim tako profitabilne odluke kao 'spo- sobni' biznismen u nasoj prici? To u praksi znaci odredjen nacin zivota i kretanje u odredjenom krugu ljudi, za sta pocetni kapital od 10000DM pretstavlja smesnu cifru. To takodje znaci i 'crni fond' za 'sitnije in- tervencije'. Dakle, osim vile (moze i hotel) na Balearima u blizini Ka- sogijeve (i jos nekih), vecere sa Trumpom (ako se radi o nekretninama) partije tenisa sa Maxvellom radi svezih informacija (moze zena ili cer- ka), neke regatice sa Anjelijevom ekipom (radi treninga za Svetski Kup), to isto tako znaci i npr. debeo prilog u rupu bez dna koja se zove FIAT (zvanicno italijanski ponos i dika, zdrave akcije) da bi se za uzvrat do- bio prijateljski savet ili neko poznanstvo ili samo *mogucnost* da se kupe neke dobre akcije. Na nivou od 10000DM dovoljan je i cement za vi- kendicu nekog referenta za ovo-i-ono u opstini. A sve to KOSTA i placa se iz iste one akumulacije! 3. Moralni pristup. Nadovezuje se na 2. Da li sam ja spreman, sa vaspitanjem koje sam dobio od oca i majke da uradim ono sto se ocekuje da uradim i uradim to brzo, efikasno i bez ustrucavanja. Amerikanci (oni su vrlo pragmatican narod, citiracu ih jos) vole da kazu kako su svi veliki magnati i kasniji 'moralisti' i dobrotvori (Morgan, Karnegi, Rockafeller) svoje imperije zapoceli sitnim kradjama, varanjem drzave i nelojalnom konkurencijom. Dakle interesantan detalj za sve koji imaju 10000DM, a jos ne znaju sta sa njima da rade. 4. Ideoloski pristup. Cini mi se da jedino sto ova bajka verno pre- nosi to je temeljna pretpostavka IDEOLOGIJE kapitalizma i njena kljucna de- magoska floskula, a to je da u trzisnoj konkurenciji PAMETNI i SPOSOBNI mogu, samo svojim zalaganjem, da se popnu do vrha. Pri tome se pojmovi PA- METAN i SPOSOBAN nigde ne definisu ('pamet' u kapitalizmu nije vezana za obrazovanje, a za 'sposobnost' je dovoljno da donese profit pa necemo po- stavljati potpitanja, dakle, navali narode!). Ovo sve govorim zato sto mislim da pametni ljudi treba da budu svesni razlike izmedju PRAKSE kapi- talizma, koja donosi profit, tehnoloski napredak, kakav-takav pomak u demo- kratiji (zasto 'kakav-takav', o tome mozda nekom prilikom) i sasvim izve- sno mnogo moralnih dilema (naravno, i po zapadnim merilima), i IDEOLOGIJE kapitalizma koja te dileme treba da ucutka u korenu (jer svaka dilema te vrste kvari izglede za profit, ekologija je dobar nepoliticki primer za to) i da ogromnu masu ne-uspesnih ubedi da su sami krivi za to i da ih spreci da pokvare 'balans' sistema (posto ih vec burzoaska teorija od francuske revolucije do danas uci da su sami gospodari svoje sudbine). Znaci, kao i svaka ideologija i ovoj je zadatak da bude policajac sistema i da stalno dezura usadjena u glavu svake jedinke, bilo kroz skolu, bilo kroz TV tragi- komedije tipa 'Dinastije'. Nadam se da cu uspeti nekoga da isprovociram, ali bih voleo da se razgovori u ovoj temi krecu vise u okvirima PRAKSE, jer IDEOLOSKE zalopoj- ke tipa 'eto dokle nas je doveo socijalizam' ne opravdavaju novu temu. P.S. Hteo bih da se obogatim, a da ne pokvarim misljenje o sebi. Jel ima neki doktor za to? Pozdrav, BOBAN
biznis.76 boban,
Moram da se zahvalim ovdasnjim ekonomskim komentatorima na vise nego iscrpnom prepricavanju svojih ispitnih pitanja i seminarskih radova, (bez potcenjivanja), ali ne mogu da ocutim nesto drugo. Kada se vec tako bezrezervno prihvata sta pise u udzbenicima za nase ekonomiste, kad se toliko oplakuju 'sposobni' rukovodioci iz privrede jer ih ugrozavaju ne- znalice, kako rece jedan Profesor (da, sa P) prvoborci po struci, trebalo bi imati u vidu i da su nasi veliki Teoreticari voleli da predaju na eko- nomskim fakultetima i skolama, da su iza sebe ostavili prilican broj eko- nomista po svojoj slici i prilici, da su ti isti profesori (cast izuzecima tj. pravim) gradili privredni sistem YU po svom *znanju*, kome su se oni iz privrede *morali* prilagoditi, da su za bezobrazne pare stancovali ela- borate za mega-gubitase, da su se preko njih uvlacili u medjunarodne insti- tucije u kojima uglavnom bleje, kradu i rade sta im se kaze, da su za mnogo manje pare (zbog izuzetne konkurencije!) prodavali diplome, magistarske i doktorske titule svakome ko je to hteo (nema valjda vise ni jednog partij- skog funkcionera od opstine navise koji nije ekonomista ili politikolog ili ne znam sta, Suvar i Jovic su naravno dr ne-znam-cega, o kosarkasima, bok- serima i rukometasima da sad ne govorimo) i tako zatvarali krug, tj. pra- vili novu generaciju ekonomskih autoriteta. Da ne ispadne da je to tako bilo u starom rezimu, a sada cemo nap- red, posteno, na trzisnim osnovama (ima li boljeg primera trzista od onog na visim, u narodu poznatijim kao 'visljim', skolama?). Ne bih rekao da se igde u svetu profit stvara ucenjem bukvice od 6 (slovima: sest) elemenata preduzetnicke funkcije (neko je, mozda uljudnije od mene, primetio da to zavisi od autora). Ili bilo kakve druge bukvice. Kad su u jednom intervjuu Ljubomira Madzara (koga veoma cenim) pi- tali sta sad treba uraditi pa da privreda (ne secam se tacno o cemu je bila rec) krene napred, u stilu sta ce sad donositi najbolji profit, covek im je lepo posteno rekao: 'Da to znam ne bih predavao na ekonomskom fakultetu nego bih pravio pare'. Guska koja ga je to pitala je valjda shvatila da se on nesto uvredio ili sta? A to je bila samo slobodnije formulisana stara americka izreka: who can do does, who can't teaches. Niposto ne bih hteo da ovo neko shvati kao uvredu svoje struke ili blacenje onoga u sta veruje, ali mislim da je izvesna doza rezerve neophod- na kada se diskutuje o bilo cemu, a pogotovo o onoj vrsti znanja koja se nalazi u udzbenicima (verovatno ima razloga zasto moraju da budu takvi) i slicnoj literaturi 'ogranicenog dometa'. Kad smo vec kod literature, ne bi bilo lose da se umesto citiranja naslova, ponesto i napise o nekoj zanimljivoj knjizi (ne mislim na udzbeni- ke nego na *biznis*). Nisam-hteo-casna-rec, BOBAN
biznis.77 boban,
Posto ne mogu dopustiti da ova tema odumre sad, kad sam se ja prikljucio, imam nagradno pitanje za sve : Sta mislite o masovnom, sveprisutnom, ni od koga kontrolisanom otkupu internih deonica (tj. da drustveno najzad postane NASE)? Nagrade nemam. Nagradu sebi obezbedjuje pobednik. BOBAN (solo-deonicar)
biznis.78 mirkot,
██ Sta mislite o masovnom, sveprisutnom, ni od koga kontrolisanom ██ otkupu internih deonica (tj. da drustveno najzad postane NASE)? Mislim da nas to moze veoma skupo kostati. Sta, na primer, sprecava nekog prebogatog arapina da ulozi lovu u kupovinu deonica i time stekne neogranicenu kontrolu. Za njega je to sitna para, a moze da nam napravi nevidjene probleme. Moze da optpusti sve radnike ili uvede muslimane direktore i obavezno citanje kurana pre posla itd... :)) Ili nekoliko narko-shiptara kupi smedervsku zelezaru, Crvenu zastavu, JAT, Energoprojekt itd... Mislim da je prodavanjem deonica bud-zasto otvara pravi put za sve moguce spekulante. Pare koje se namaknu na taj nacin su sitne u odnosu na gubitak kontrole nad vitalnim granama. A kada ti kupe drzavu mogu da ti usele koga hoce i da pitas jel' ima jos. Bilo bi jos dzamija po Beogradu Mirko
biznis.79 nkbog,
> Mislim da nas to moze veoma skupo kostati. Sta, na primer, sprecava > nekog prebogatog arapina da ulozi lovu u kupovinu deonica i time > stekne neogranicenu kontrolu. Za njega je to sitna para, a moze da Interne deonice kupuju lica zaposlena u firmi, penzioneri firme, lica koja su bila zaposlena u firmi, penzioni fondovi i druga DOMACA fizicka lica (ponekad i pravna), (tim redosledom prioriteta) pri cemu se za svaku grupu odredjuje maksimum koji mogu da otkupe. Same interne deonice su obicno na ime, a promet im je ogranicen na preduzece (ne mogu se prodavati na trzistu). Tako Arapin to ne moze da kupi. Sto se tice pravih deonica (onih koje idu na berzu - koja postoji, ali...) one se izdaju samo uz odobrenje odredjene drzavne (vladine?) komisije. A na samoj berzi se pojavljuju ako to berza odobri. Na berzu inace mogu izaci samo ovlascena pravna lica (za sada su to uglavnom banke). Sledeci nacin bi bio prodaja preduzeca, dela preduzeca, ili ulaganje. Tu opet postoje komisije koje proveravaju da li je cena preduzeca ispravna - obicno uzimaju knjigovodstvenu cenu. E tu moze doci do zloupotreba. Ta cena moze biti i enormna (ja sam radio u firmi u kojoj je knjigovodstvena cena jednog praistorijskog Apple III bila procenjena na cenu jedne 386-ice), a opet moze biti i minorna. Medjutim kada je cena firme mala, onda nasi brzo izdaju interne deonice i nema nista od Arapa. Treci slucaj je davanje koncesija (ovo se prvenstveno primenjuje na prirodna dobra, puteve i sl.). To radi drzava, pa sad ako drzava nesto zloupotrebi onda bi trebala da padne vlada ;-). > Ili nekoliko narko-shiptara kupi smedervsku zelezaru, Crvenu zastavu, > JAT, Energoprojekt itd... Nekoliko narko-shiptara ne moze da kupi ni jednu od tih firmi - ONE SU ENORMNO SKUPE. Ako jedan stari B707 kosta 10-20 mil $ koliko li kosta nekoliko DC10, B737 itd? UBR JAT ce po predlogu biti polu drzavni (srpski). NB. p.s. Smederevska zelezara nije vitalni objekt za privredu, jedino zasto ona zaista funkcionise je to sto bi gasenje visoke peci predstavljalo kriminal nevidjenih razmera. A ako bi ga neko kupio, i preuzeo sve njene dugove, gde bi nam kraj bio. Sa druge strane, opet ona je strategijski objekt za drzavu (kako praviti topove bez celika?).
biznis.80 isekulovic,
>> Sta mislite o masovnom, sveprisutnom, ni od koga kontrolisanom >> kupu internih deonica (tj. da drustveno najzad postane NASE)? VOTE for SEZAM d.d. :)
biznis.81 boban,
>> Mislim da nas to moze veoma skupo kostati. Sta, na primer, sprecava >> nekog prebogatog arapina da ulozi lovu u kupovinu deonica i time >> stekne neogranicenu kontrolu. U principu nista. U principu nista ne bi ni trebalo da ga spre- cava. To je nesto sto cemo svi morati brzo da naucimo, milom ili GLADJU. Na zalost, nase tradicionalno shvatanje suverenosti ('svoji na svome', 'hrv...', pardon, 'srpska lisnica u srpskom dzepu', 'tudje necemo, svo- je ne damo' itd.) je potpuno nespojivo sa svetskim ekonomskim poretkom. Sto ne znaci da nije izvodljivo. Albanija je npr. u tom smislu mnogo samostalnija drzava od Nemacke ili Britanije, i zasad ne mora da se bo- ji stranog kapitala. Zapad se za racun efikasnosti i profita odavno po- mirio sa tim da cak i vitalne grane i institucije ponudi trzistu, gde potpuno iste sanse imaju i njihovi i strani gradjani bili oni Arapi ili Japanci. U praksi ga mnogo toga sprecava. Opsta neproduktivnost, neposto- janje pravih trzisnih autoriteta (nasa brerza ga nema) koji bi ga kao stranca stitili od 'nesporazuma' sa vlastima i ocito nenaklonjenog naro- da, uglavnom nemogucnost kontrolisanja boljih preduzeca (>50% vlasni- stva) i pre svega bezobrazna precenjenost svega sto je na prodaju (upra- vo suprotno od onoga sto vazi za INTERNU prodaju, a sto je bezobrazno potcenjeno). Jedno od mogucih resenja ove dileme je, mozda, u tome da se od stranog kapitala izvuce kapital kojim bi se, posle, taj kapital kontro- lisao. Samo, to je hodanje po zici i to bi morali da rade stvarno spo- sobni i posteni ljudi. Dobro, nisam rekao da ja u to verujem. > Same interne deonice su obicno na ime, a promet im je ogranicen > na preduzece (ne mogu se prodavati na trzistu). Tako Arapin to ne moze > da kupi. To vazi samo za prvi krug otkupa, 'da se namire radnici-samouprav- ljaci' i za primarno trziste ('trziste'). Neke firme, koje su ranije pocele, vec su raspisale i drugi krug, i tu su bila ukljucena i sva fizicka lica (za stranace ne znam). Takodje, od pocetka je bilo u vidu i sekundarno tr- ziste bez koga ovo 'deonicarenje' nema nikakvog smisla. Ako ja ne mogu da prodam svoje deonice kad mi zatrebaju pare, onda su one samo papir na kome pise moj 'udeo u samoupravljanju'. Kada ce ono poceti da funkcionise, to je tesko reci, kao sto je tesko reci sta ce se desiti sa cenama deonica kada jednom budu suocene sa pravim trzistem. U pocetku ce verovatno pasti do dna zbog velike ponude, male traznje, i losih poslovnih rezultata, a ako tada ulete maheri sa malo vecom lovom bice to posao stoleca. Nije tesko pogoditi ko ce morati svoje da proda, a ko ce imati zalihe novca sve to da pokupuje! > Sto se tice pravih deonica (onih koje idu na berzu - koja postoji, ali...) Pravih deonica nema bez prave berze i pravih kupaca (banke nisu dovoljne, stavise, do 1986. na Londonskoj berzi bankama nije bio dozvoljen pristup). To je kao novac za koji se 'JOS ne moze kupiti roba' ili kre- ditne kartice koje se 'TRENUTNO ne primaju', stvari tako obicne u ovoj zemlji! > Sledeci nacin bi bio prodaja preduzeca, dela preduzeca, ili ulaganje. > Tu opet postoje komisije koje proveravaju da li je cena preduzeca ispravna > - obicno uzimaju knjigovodstvenu cenu. E tu moze doci do zloupotreba. I ne samo tu. Postoji bezbroj kombinacija, svaka firma je prica za sebe. Ima ih sa basnoslovnom imovinom i u dugovima, i onih sa par pisacih stolova i velikim profitom (ne samo svojim radom), sa malo ili mnogo zapo- slenih, monopolistickih ili, opet, vecitih 'zrtvenih jaraca'. Ti, doduse, govoris o prodaji, a mene vise interesuju deonice, jer mi mnogo toga u vezi sa njima nije jasno. Sasvim je sigurno da neki jedinstveni autoritet, koji bi kontrolisao bar procenu vrednosti, ne postoji. To sigurno ne moze biti SDK ili nesto slicno. To se sve obavlja u okviru firme, racunovodstva i par direktora. Ne verujem da bi neko sa strane hteo da se mesa, cak i kad bi zloupotrebe bile ocigledne (Boze, 'cak i kad bi'!). To bi u startu kompro- mitovalo svaki pokusaj. Ima nesto jos cudnije. Ljudi kupuju svoje preduzece svojim parama, koje ostaju u kasi sada njihovog preduzeca! Platis pet, dobis sest! OD KOGA oni kupuju to preduzece? To bi imalo smisla da se radi o prikupljanju svezih obrtnih sredstava za koje bi se izdavale deonice. A to bi bilo kao zajam za Srbiju, s tom razlikom sto obveznice zajma mogu da se prodaju na ovakvoj ber- zi (kad dospeju za naplatu, naravno). Ali ne, oni stvarno kalkulisu sa PRODA- JOM! Nedavno je jedan ekonomista (imena vise nista ne znace) provalio o cemu se zapravo radi (tj. jednu od tehnika). Posto zaposleni imaju pravo na pov- lascenu cenu npr. 25%, oni procene vrednost preduzeca tako da mogu celu da je otpisu na racun popusta, ostatak zadrze kao sveza sredstva (kojih su opet oni vlasnici u istom odnosu kao deonica), pa posto se i tako te pare odbijaju od plate u narednih 10, 20, 30 godina oni ih mogu fiktivno deliti kao zarade pa odbijati kao ucesce u firmi. Tako je cela firma postala NARODNA! DZABE! > Nekoliko narko-shiptara ne moze da kupi ni jednu od tih firmi - > ONE SU ENORMNO SKUPE. Ako jedan stari B707 kosta 10-20 mil $ koliko li > kosta nekoliko DC10, B737 itd? Vrednost JAT-a moze biti daleko ispod vrednosti sve njegove imovine. Dobar deo flote nije ni otplacen, a JAT je do grla u gubicima, uz to i lose zaradjuje novac, a to je glavno merilo. Uostalom, avione treba prodati ako hoces da sacuvas firmu, pa dobijes JAT bez aviona. I tako u krug. Ili prodas sve nekome budzasto, koliko i vredi. Ili ga i dalje spasavas i cutis.
biznis.82 bugi,
> Ima nesto jos cudnije. Ljudi kupuju svoje preduzece svojim parama, koje ostaju u kasi sada njihovog preduzeca! Platis pet, dobis sest! OD KOGA oni kupuju to preduzece? < Pare ne ostaju preduzeću već idu u posebne republičke fondove, faktički državi. Naravno, ako društveno preduzeće nije osnovano od strane nekog drugog preduzeća, odnosno ako ne postoji "vlasnik". U tom slučaju pare idu vlasniku prodatog preduzeća, njegovom osnivaču. Sve to je regulisano Zakonom o društvenom kapitalu.
biznis.83 zormi,
* Pare ne ostaju preduzeću već idu u posebne republičke * fondove, faktički državi. Da ako se radi o prodaji. Međutim, ako se radi o "prikupljanju dodatnog kapitala" onda pare ostaju u firmi, a država to stimuliše poklanjajući deo društvenog kapitala onome ko ulaže pare u obliku internih deonica. Ja sam tako postao suvlasnik svoje firme ;))).
biznis.84 jpiri,
>> Pare ne ostaju preduzecu vec idu u posebne republicke >> fondove, fakticki drzavi. > Da ako se radi o prodaji. Medutim, ako se radi o >"prikupljanju dodatnog kapitala" onda pare ostaju u firmi Bilo nekad (pod Markovicem). Po novom Zakonu (pod Milosevicem) ako su deonice sa popustom onda se 50% novaca uplacuje u Republicki penzioni fond a ostatak ostaje firmi, a ako su deonice bez popusta onda CEO iznos ide drzavi. Uzgred, da li si znao da se tvoje deonice mogu PONISTITI? (Vazi za sve firme koje su izdavale interne deonice) Pogledaj gorepomenuti zakon (Sl. list R. Srbije br. 48 od 5 avg. 91) Evo najzanimljivijeg dela: Clan 37. Preduzece koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvrsilo svojinsko organizovanje, duzno je da o tome obavesti agenciju u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona... Agencija je duzna da u roku od 3 meseca izvrsi proveru zakonitosti organizovanja preduzeca....(!!!!!!???????) Ako agencija utvrdi da postupak ... nije sproveden u skladu sa propisima ... POKRENUCE POSTUPAK PRED PRIVREDNIM SUDOM. (!!!!!!!!!!!!!) Dakle, ako Milosevic & CO misle da ste podcenili vrednost drustvene imovine moze SVE DA PONISTI! PUJ PIKE NE VAZI! A ona fora sa 'proverom zakonitosti' u stvari znaci 'Markovicev Zakon nije u skladu sa nasim Zakonom pa prema tome ne vazi'(!!) A nastranu cinjenica da se Zakon primenjuje retroaktivno (gde to ima)... Ako ste, medjutim, relativno mala firma moze da se desi da sve bude OK. Neka me neko sada ubedi da u toj vladi nisu sve boljsevici.
biznis.85 ndragan,
* popularno zidati svoje atomsko skloniste. Sto se tice gomilanja robe u bunkeru ovde ima jedno takvo sklonište (da ne kažem u kojoj zgradi u centru) a rezervoar za vodu je prazan (da ne kažem i koliko je udaljena direkcija vodovoda). u slučaju potrebe može da se napuni za 24 časa. Bue_ NDragan
biznis.86 ndragan,
* blagajnički zapisi su najjača "fora" da budalama maznes pare iz džepa. fora je super - platiš pet, dobiš šes, za tih šes pazariš kod firme koja je dužna toj istoj banci koja ti je zapis izdala. banka ima nešto keša (onih pet), ti imaš robu (za šes), trgovac je robu prodao, bajagi za šes, a u stvari i da je prodao za keš, prodao bi mesec dana kasnije, što mu sa zavisnim troškovima itd izlazi na isto. gde je kvaka? onaj šesti dinar ne postoji. ni prvi ni poslednji put. You never give me your money, you only give me your funny papers - Lennon Bue_ NDragan
biznis.87 ndragan,
* U biti je čoveka da GRABI. U biti je celokupnog života na zemlji da GRABI. * Da preživi. Svako za sebe. Ali po pravilima. Biznis čine ljudi. Ekonomski * sistemi funkcionišu zbog ljudi i sa ljudima u sebi. A u biti je čoveka da * GRABI! ne volim kad je citat duži od poruke, ali, dragoviću, ovo zvuči surovo. da fraza nije provaljena, ja bih se zalagao za kapitalizam sa ljudskim likom. radim u softverskoj firmi gde nema radnog vremena, što znači da dođem kad stignem i odem kad mogu (retka je nedelja kad pet puta stignem kući na ručak), al NEMA GRABEčA. Pravimo pare, to da, ali sto puta smo koješta uradili kojekome na drugarskoj bazi, ili za reklamu, ili pod bilo kojim drugim izgovorom, ali u suštini besplatno, kao što i nama drugi štogod učine. mislim: 1) da ovakvo pranje mozga u vidu pripreme za pacovsku trku nikako ne leži našem mentalitetu (ne mislim na balkansko ošljarenje, nego na uljudnost i nešto umereniji ritam); 2) poslovnost se može lepo uklopiti u naš mentalitet - svrati do nas ili do neke druge bolje firme, sve to može lepo i mirno i ljudski. ako si se uželeo vučjeg odnosa, idi među vukove, a nas pusti da radimo po svome. * posle ovoga naša gledišta nisu jasna, bolje daj "resign" na temu. Ovo se "naša"? count me out. princess, šta kažeš na "kind business relation" ? da li zvuči bolje od grabeža? Bue_ NDragan
biznis.88 glisin,
Ai, ai, ai... nisi me najbolje razumeo. Pod grabiti ne podrazumevam da to mora biti na štetu ostalih. Zato i pominjem pravila po kojima se igra igra. Svuda. Nema tu socijalizam ili kapitalizam. AMA BAŠ NI JEDAN žINILAC EKONOMSKOG SISTEMA NE RADI ZATO DA BI ON BIO NA ŠTETI A DRUGI NA KORISTI. Sem ako crveni krst ili Majku Terezu ne smatraš za činioce ekonomskog sistema. Svima je u interesu lična korist. A to ti niko neće pokloniti, moraš sam da uzmeš. To što nekome uradiš džabe, ta ama baš nikakve veze nema sa makroekonomijom. To radiš na račun spostvene akumulacije (trošeći vreme, ljude, materijal, resurse...). Da si na nuli i pred ulicom, ne bi baš tako lako radi džabe za ortake, razmisli. Tu akumulaciju je trebalo nekako stvoriti. Kako? Neko dođe pa ti da? Ne, nego ZGRABIŠ! ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀ P.S. Ih, al sam gadan! ;-)))
biznis.89 ndragan,
* P.S. Ih, al sam gadan! ;-))) izem ga, zvučalo je gadno pa sam se malo otkačio. u pravu si, ali ipak to ne bih krstio grabežom, nego prosto principom da treba isterati na čistinu da RAD IMA DA SE PLATI, a ko ume da za svoj rad uvati više - široko mu polje (ali, kako reče, ne na štetu drugih, mada i tu ima granice: konkurent koji je slabiji od mene nema da se ljuti ako mu maknem mušteriju ispred nosa - događalo se i nama, pa nikom ništa). Što se tiče kapitalizma vs socrealizma, podsećam da su oba sistema nastali na suštinskim ljudskim plemenitim osobinama: kapitalizam na pohlepi, socijalizam na zavisti... bre, nešto smo se brzo složili, a baš je mogla da bude polemika... Bue_ NDragan
biznis.90 glisin,
-> ...ali ipak to ne bih krstio grabežom, nego prosto principom da treba -> isterati na čistinu da RAD IMA DA SE PLATI, a ko ume da za svoj rad -> uvati više - široko mu polje... To je to. Nađosmo se. :-)))))) -> ...ali, kako reče, ne na štetu drugih, mada i tu ima granice: konkurent -> koji je slabiji od mene nema da se ljuti ako mu maknem mušteriju ispred -> nosa - događalo se i nama, pa nikom ništa... Eeeee, to nije na štetu drugih. Jeste posredno, ali nisi ti imao na umu da njemu naneseš štetu, nego da sebi doneseš korist. Ti si dobar, ubedio si mušteriju da si dobar i eto. Na štetu drugih bi bilo da si ga ubeđivao da konkurencija ne valja. To su ta pravila po kojima se igra. Gde si video reklamu: Hewlett Packard: kupujte naše proizvode jer Tektronix nema pojma! Nego se kaže, recimo: HP-ove ME-10, ME-50: najbolje CAD/CAM Mechanical Engineering Workstations na SVETU!!! To što ih pravi i Tektronix isto tako dobro, nema veze. HP ne sme da kaže za Tektronix da ONI NE VALJAJU. To bi bio skandal. Može MI SMO NAJBOLJI ili eventualno BOLJI SMO OD NJIH ali ONI SU TRASH n i k a k o ! To su ta pravila po kojima se igra pošteni biznis. ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
biznis.91 isekulovic,
$To sto ih pravi i Tektronix isto tako dobro, nema veze. HP ne sme da kaze za $Tektronix da ONI NE VALJAJU. To bi bio skandal. Moze MI SMO NAJBOLJI ili $eventualno BOLJI SMO OD NJIH ali ONI SU TRASH n i k a k o ! To su ta pravila $po kojima se igra posteni biznis. Bilo je nekad tako u celom svetu,ali ne vise.Kao jedna od retkih zemalja gde se jos postuje fer-play ostao je Japan.Ne tako davno tamo je zabranjena jedna TV reklama za pepsi-colu jer se u reklami pominjala i coca-cola kao losa.Ta ista reklama dugo se vrtela po Americi i Evropi. Ni biznis nije vise ono sto je nekad bio. ivan
biznis.92 ndragan,
* eventualno BOLJI SMO OD NJIH ali ONI SU TRASH n i k a k o ! To su ta * pravila po kojima se igra pošteni biznis. bila su kod nas jednom objavljena neka pravila tog tipa (i šire- recimo da se u reklamama ne koriste deca, pajkani i lekari) itd, ali je sve palo u vodu jer se potpisao kardelj ;) (ma i on je to mako odnekud - mnogo mi je zvučalo poznato). a šta kažeš za cepterovu doživotnu garanciju? "Lifetime guarantee" bi trebalo da znači da je vek trajanja proizvoda garantovan, a ovako (zbog tupavog prevodioca) ako se probuši šerpa - šta onda, upucavaju mušteriju? moj mali doprinos (šou) biznisu: kad nam neko od mušterija kaže da takav softverski paket ima i kod drugih, upola jeftiniji, pogledam neodređeno u plafon i kažem "znamo za to, ali mi ne volimo da se bavimo takvim stvarima" - mislim da nisam ništa konkretno rekao, ali je upalilo nekoliko puta. BTW, zaista sam mislio to što sam rekao. Ovim našim krajevima hara tzv "prljava škola", poznajemo ih skoro sve, koji rade na "uzmi pare i beži". ništa podrška, ništa prepravka programa kad se promeni zakon, nema ga nigde kad program pukne - ali nam je mako mušteriju na nisku cenu, i obrukao struku. čini mi se da je naša struka na ceni i zbog toga što smo većinom do juče bili hakeri, i što više radimo za razvoj informatike, nego za sopstveni džep. naglasak se tu sad malo pomera - u razvijenoj informatici biće više posla i za one koji su je razvijali, a i diže se tražnja... al sam se raspričao, a nije čak ni polemika Bue_ NDragan
biznis.93 alexa,
> "Lifetime guarantee" bi trebalo > da znači da je vek trajanja proizvoda garantovan, a ovako (zbog > tupavog prevodioca) ako se probuši šerpa - šta onda, upucavaju > mušteriju? E pa ja ipak mislim da je 'lifetime' mušterijin, a ne od šerpe. Pa kad probušiš šerpu, daju ti drugu (a ne da tebe probuše).
biznis.94 spantic,
>> E pa ja ipak mislim da je 'lifetime' mušterijin, a ne od šerpe. >> Pa kad probušiš šerpu, daju ti drugu (a ne da tebe probuše). Bogami, bilo je velikih preganjanja oko njihove garancije. Kako neki kupci tvrde imali su velikih neprijatnosti sa tom firmom koja se reklamira kao "najposlovnija ...".
biznis.95 vule,
> $To sto ih pravi i Tektronix isto tako dobro, nema veze. HP ne sme da kaze > za $Tektronix da ONI NE VALJAJU. To bi bio skandal. Moze MI SMO NAJBOLJI > ili $eventualno BOLJI SMO OD NJIH ali ONI SU TRASH n i k a k o ! To su ta > pravila $po kojima se igra posteni biznis. > > Bilo je nekad tako u celom svetu,ali ne vise.Kao jedna od retkih > zemalja gde se jos postuje fer-play ostao je Japan.Ne tako davno tamo > je zabranjena jedna TV reklama za pepsi-colu jer se u reklami pominjala > i coca-cola kao losa.Ta ista reklama dugo se vrtela po Americi i Evropi. > Ni biznis nije vise ono sto je nekad bio. Da ni ne pominjemo nadjebavanje između Austina i Della :) DV
biznis.96 dnikolic,
Dali je ponovo dozvoljena kupovina AMEX-om preko grane i ako nije kada ce? dn
biznis.97 dejanr,
>> Dali je ponovo dozvoljena kupovina AMEX-om preko grane Kolko znam nije. >> i ako nije kada ce? Kad se sredi situacija u YU, tj. o Lingburgu mesecu :(
biznis.98 jpiri,
Danas u NS-u 1 DEM = 48 din. sa tendencijom ubrzanog rasta. Ko sada ima marke kupuje robu za budzasto. Tako je do pre par dana ovde mogao da se uplati novi GOLF za 10.000 DEM!!! SONY TV sa velikim ekranom 600 DEM! Dakle ljudi, moramo priznati da je vlada Srbije uspesno sprovela svoj ekonomski program. Sad je valjda i onim bedacima kapitalistima jasno da je socijalizam superiorniji kada mu polazi za rukom da i njih same eksploatise. A nama je sve jasno vec odavno.
biznis.99 jpiri,
Cujem da je marka u Zagrebu 70 din. Moze li to neko da potvrdi?
biznis.100 vpetrovic,
Bogami, i u Beorgadu je isto. Jugoscandic prodaje za 46, ali je ogromna guzva i sverceri prodaju za 48. A sinoc je marka bila 40 din.
biznis.101 lazo,
-> Cujem da je marka u Zagrebu 70 din. Moze li to neko da potvrdi? E, pa pisalo je u Sarajevskim večernjim ili Oslobođenju, pa ako im se može vjerovati, onda jeste.
biznis.102 vasiljevic,
Ja cuo u jednoj prodavnici sledeci dialog. Pricaju dva mafijasa. 1: E da znas da idem sutra u Ljubljanu da prodajem marke! 2: Sto u Sloveniju. 1: Pa cuo sam da je tamo marka 100 kila !!! 2: Ajde !!!! 1: Idemo zajedno ? 2: IDEMO! ???????????? Da li ovo znaci da je marko u Sloveniji 100 kila ili su se oni gadno zajebali ???? P.S. Veoma neproverena informacija .. ne sirite dalje da se ljudi dzabe ne pomame ;>> Marko (the mafio-hearer)
biznis.103 magician,
>> Da li ovo znaci da je marko u Sloveniji 100 kila ili su se oni gadno >> zajebali ???? Ja sam cuo iz relativno proverenih izvora da je juce bila 90 din. Medjutim, to nista ne mora da znaci, jer po, takodje, sigurnim izvorima 1 DEM je u Krusevcu pre dva dana bila 70 din... zatim je pala na 50.... i na kraju se ucvrstila na 55 din. Doslo je vreme da svaki preprodavac moze da formira svoju cenu... Sada cemo mi uciti zapadnjake sta je slobodna konkurencija. ;> MAGICIAN P.S. Hoce li neko da kupi marke po 174 din. + 26 din. za Crveni Krst ?
biznis.104 mirkot,
█ Ja cuo u jednoj prodavnici sledeci dialog. █ █ Pricaju dva mafijasa. █ █ 1: E da znas da idem sutra u Ljubljanu da prodajem marke! █ 2: Sto u Sloveniju. █ 1: Pa cuo sam da je tamo marka 100 kila !!! █ 2: Ajde !!!! █ 1: Idemo zajedno ? █ 2: IDEMO! Uvedena je redovna autobuska linija Beograd-Ljubljana-Beograd. Ide se preko Madjarske. MIslim da su polasci sa Autobuske stanice.
biznis.105 alexa,
> Uvedena je redovna autobuska linija Beograd-Ljubljana-Beograd. > Ide se preko Madjarske. MIslim da su polasci sa Autobuske stanice. Ako je to ona linija što je drži Niš-ekspres, slučajno znam kilometražu od Subotice do Ljubljane: 1190 km.
biznis.106 isekulovic,
)) >> Da li ovo znaci da je marko u Sloveniji 100 kila ili su se oni gadno )) >> zajebali ???? Ne znam za Sloveniju ali sam citao u novinama da se u Crnoj Gori pojavio crni golf sarajevske registracije koji je isao po mestima i za marke davao 100 din. ivan
biznis.107 magician,
­=> Ne znam za Sloveniju ali sam citao u novinama da se u Crnoj Gori ­=> pojavio crni golf sarajevske registracije koji je isao po mestima ­=> i za marke davao 100 din. ­=> ivan Huuu... Kako to sumnjivo zvuci !!!! ;>>> MAGICIAN
biznis.109 iboris,
Ł Danas u NS-u 1 DEM = 48 din. sa tendencijom ubrzanog rasta. Ł Ko sada ima marke kupuje robu za budzasto. Tako je do pre par dana Ł ovde mogao da se uplati novi GOLF za 10.000 DEM!!! SONY TV sa velikim Ł ekranom 600 DEM! Ł Dakle ljudi, moramo priznati da je vlada Srbije uspesno sprovela Ł svoj ekonomski program. Sad je valjda i onim bedacima kapitalistima Ł jasno da je socijalizam superiorniji kada mu polazi za rukom da i njih Ł same eksploatise. Ł A nama je sve jasno vec odavno. Brkaš pojmove. Za ovu situaciju nije kriva vlada Srbije, već vlada Slovenije, koja je donela odluku da se "odrekne" dinara i uvede tolar. Mrzi me da objašnjavam mehanizam.
biznis.110 iboris,
Ł Ł Cujem da je marka u Zagrebu 70 din. Moze li to neko da potvrdi? 72 din.
biznis.111 dejanr,
Danas u Beogradu marka se da kupiti za 42 dinara, možda i za 40 ako bi se čovek lišio jednog "posrednika" koji mi je verovatno uzeo ta 2 dinara :)
biznis.112 dnikolic,
Nije mnogo. Imas li 200 za prodaju?? dn
biznis.113 predrag,
Vidim da je ovaj deo konferencije totalno neaktivan. (u odnosu na forum gde traje pravi rat) Ajde malo da se aktiviramo. Para kao sto znate nikad dosta. Imate li neke ideje kakav bi biznis sada bio dobar.? Kako cujem posto je marka skocila oni koji su imali devize sada to dobro iskoriscuju.Kupuju se kola za male pare. Ako je jugo sada posle poskupljenja 280.000 din u markama (45 din) je to oko 6200 dm.Nikad jeftiniji a neznam i kada ce biti. Isto tako i kada se kupuje roba u inostranstvu i treba platiti carinu(koje su 45-60 %) ako devize promenite za placanje carine onda su carine sasvim male(45/13 =3.46)pa carina ispade kao da placate 13-17 %. Ljudi navalili pa za dinare kupuju televizore,video,namestaj sve je jeftino DOK SE NE DOSETE DA POSKUPE. Znaci biznis ipak ide.Normalno za one koji imaju devize. Ima li neko ideje o nekim masinama za malu privredu.? Vidim po gradu dosta ima masina za proizvodnju kokica.Ljudi rade. Pratim male oglase i vidim da se prodaju mashine za zlatotisak i sitostampu. Igram loto ali nista , i tako godinam. Gledajuci male privrednike vidim da se VELIKA LOVA ne vrti oko kompjutera(cast izuzecima). Onaj tip sa stomak eliminatorom,pa onaj sa centrifugalnim livnicama ne verujem da koriste kompjutere. Ajde jel neko ima neke ideje PA MAKAR I BILE NEREALNE.
biznis.114 bulaja,
│Brkas pojmove. Za ovu situaciju nije kriva vlada Srbije, vec vlada │Slovenije, koja je donela odluku da se "odrekne" dinara i uvede tolar. │Mrzi me da objasnjavam mehanizam. └─── Vrlo bi me interesovala racunica i mehanizam kojim si dosao do tog zakljucka. Sa svom novcanom masom dinara koja se nalazi(la) u Sloveniji, sigurno nije bilo sanse da se ovoliko utice na pad dinara. Pre svega, daleko veci uticaj je imala vojska koja (pretpostavljam) nemilice stampa novac ovih dana ne bi li pokrila svoje (ogromne) troskove, a najveci psiholoski uticaj je ostvario tzv. biznismen Yezda i njegovi biser "nema-to-nikakve-veze-sa-vladom-Srbije" poslovni potezi. A da ne ulazimo sad u ekonomsku katastrofu do koje bi doslo da je imala uticaja samo "politika" vlade Srbije. Posto ce situacija biti jos gora i od toga, onda ce komunjarski banditi pokusati da se izvuku pricama za malu decu. Kao sto rece moj (nazalost) profan iz Obmane & DSZ (GSZ) (tzv. Brain Drain): "Sve ove price da u Srbiji vlada boljsevizam, nema demokratije i sl. - ah, sve su to price za malu decu." Kreten.
biznis.115 igor.mil,
> Danas u Beogradu marka se da kupiti za 42 dinara, mozda i za 40 ako bi se > covek lisio jednog "posrednika" koji mi je verovatno uzeo ta 2 dinara :) Izgleda da je na nagli skok marke veliki uticaj imao psiholoski efekat. Ko zna, mozda ce jos da padne. A mozda i na skoci na 60...
biznis.116 dejanr,
Marka definitivno pada, izgleda da je danas 35-40 dinara. Jedan preprodavac mi reče da je sasvim moguće da će "sići" na 30.
biznis.117 mjova,
> Kao sto rece moj (nazalost) profan iz Obmane & DSZ (GSZ) > (tzv. Brain Drain): "Sve ove price da u Srbiji vlada > boljsevizam, nema demokratije i sl. - ah, sve su to price > za malu decu." Kreten. mislim da ovo što je kod nas nije ni boljševizam ni demokratija. da je boljševizam, ti bi pored štangle i drugih rekvizita :) bio okačen negde za primer. s druge strane, da je demokratija, oni koji lupaju gluposti ili vređaju druge, bili bi odgovorni za to (pred pravnom državom :)). moraš priznati da nije ni jedno ni drugo. moje mišljenje je da je ovo čisto rasulo i duhovna utopija. SY ps. možda grešim, ali ipak...
biznis.118 isekulovic,
>> Ajde jel neko ima neke ideje PA MAKAR I BILE NEREALNE. Da imam(o) ideje ne bi ovde trosili (gubili???) vreme vec bi zaradjivali pare (velike ;> ). ivan ps ustvari sad sam dosao na jednu ideju:prodaja u bgd-u matricnih stampaca po normalnim cenama sa promptnom isporukom :)
biznis.119 spantic,
> mislim da ovo što je kod nas nije ni boljševizam ni > demokratija. da je boljševizam, ti bi pored štangle i > drugih rekvizita :) bio okačen negde za primer. s druge > strane, da je demokratija, oni koji lupaju gluposti ili > vređaju druge, bili bi odgovorni za to (pred pravnom > državom :)). moraš priznati da nije ni jedno ni drugo. Potpuno si u pravu.
biznis.120 spantic,
> ps ustvari sad sam dosao na jednu ideju:prodaja u bgd-u > matricnih stampaca po normalnim cenama sa promptnom > isporukom :) Kupljeno, :)
biznis.121 ilazarevic,
█ moje mišljenje je da je ovo čisto rasulo i duhovna utopija. Ma anarhija 1000%
biznis.122 vasiljevic,
OI ! ;> Marko (the ranker)
biznis.123 duki,
Ljudi našao sam marke za oko 10 dinara komad!!!! Opis marke: Stranice 2 cm X 1.5 cm, nazubljene stranice. Boja - plava Sa jedne strane je bela i lepljiva, sa duge strane je nacrtan brod (ili čika sa torbom) a u uglu piše PTT. Kome treba neka se javi!!!! COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
biznis.124 magician,
­=> Ljudi nasao sam marke za oko 10 dinara komad!!!! ­=> ­=> Opis marke: ­=> Stranice 2 cm X 1.5 cm, nazubljene stranice. ­=> Boja - plava ­=> Sa jedne strane je bela i lepljiva, sa duge strane je nacrtan brod ­=> (ili cika sa torbom) a u uglu pise PTT. ­=> Kome treba neka se javi!!!! Izmislio si vrucu vodu... Ljudi su se decenijama pre tebe bavili filatelijom ! ;>>>>>>>>>>>> Inace, posto si ovo stavio u temu biznis, imam jedan predlog za tebe: Kupi jedno 10000 maraka, to je dobar poslovni potez ! ;>> MAGICIAN over the DEUTCHLAND BANK
biznis.125 bandit,
>> Ajde jel neko ima neke ideje PA MAKAR I BILE NEREALNE. Evo jedne vrlo nerealne ideje: Svi znaju da paritet marka dolar u Srbiji ne postoji, za dnevni kurs samo se treba obratiti Jugoskandiku ili Dafiment banci, ali bi i Francuski kurs mogao da pomogne.. Dakle marka se prodaje (i kupuje) za oko 200 - 350% a dolar jedva dostize 250% prema istom kursu. Plan je sledeci: 1. Kupiti gomilu dolara i otici u Grcku, gde je odnos marka dolar negde oko 1.4 - 1.6, menjati dolare za marke i onda nazad u Srbiju gde se marke plasiraju i zarada je tu. Racunica bi trebala da ide ovako: 100$ * 45 = 4500 din 100DM * 38 = 3800 din 100$ = 150DM = 5700 din => zarada je 1900din Mozda nerealno, ali meni je ovih dana uspelo par puta..... Johnny "Bandit" Rodgers
biznis.126 bandit,
>> Marka definitivno pada, izgleda da je danas 35-40 dinara. Jedan >> preprodavac mi rece da je sasvim moguce da ce "sici" na 30. Bio si u pravu, danas je u prolau kod zelenjaka marka bila 30 din Bandit
biznis.127 dnikolic,
Moj dugar ima video klub i zeli da stupi u kontakt sa svojim kolegama sa Sezama. Znaci: ako imate video klub ili nameravate da ga osnujete javite se mail-om. Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program za vodjenje evidencije rada u video klubu. Pozdrav svima! dn
biznis.128 spantic,
> Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program za > vodjenje evidencije rada u video klubu. Naravno da da. S obzirom da se brani komercijalna reklama na SEZAMu za detalje mail send spantic.
biznis.129 bulaja,
│Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program │za vodjenje evidencije rada u video klubu. └─── Da ne popustim pred konkurencijom ;), imam i ja program. mail send bulaja.
biznis.130 dnikolic,
>>> Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program za >>> vodjenje evidencije rada u video klubu. Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) dn
biznis.131 mnikolic,
> Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) Pa ovo je extra:biznis, prezimenjace, nije li? ;)))
biznis.132 nboskovic,
*> Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) Pogledaj na tanjugu ako je još u životu tamo je bilo takvih programa za to što ti treba. (c) klap nikola
biznis.133 bulaja,
││Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program za ││vodjenje evidencije rada u video klubu. │└─── │Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) └─── Imam BESPLATNU DEMO verziju. Mozes u nju da ubacis 20 clanova, filmova i kaseta, pa kad krene posao onda razmisli o dodatnoj investiciji ;).
biznis.134 mjova,
>│ Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) > Imam BESPLATNU DEMO verziju. Mozes u nju da ubacis 20 > clanova, ajde bre nek neko nešto proda ovde, dokle džabe? :)
biznis.135 djelovic,
> Da dopunim : BESPLATAN program za vodjenje kluba. :)))) Koliko platis, toliko i dobijes. Ti hoces besplatnu alatku za nesto cime ces zaradjivati pare. Na kraju ce te to skuplje stajati.
biznis.136 zkehler,
Ŕ > Takodje me zanima ima li ko kakav dobar program za Ŕ > vodjenje evidencije rada u video klubu. Ŕ Ŕ Naravno da da. S obzirom da se brani komercijalna reklama na SEZAMu Ŕ za detalje mail send spantic. Imam program. Radi apsolutno sve, pa još preko toga (top liste, statistika, dugovanja, štampanje kataloga, slanje pošte, dugovi, pare, ...). Možeš me zvati na posao, 422-170. ZK
biznis.137 dnikolic,
Pa zar to nije DOBAR BIZNIS: dobijes program dzabe!!?? Uostalom sta je tu strasno, mozda je neko radio takav program iz zadovoljstva? Nisu ovde valjda svi PROFESIONALCI??? dn P.S. Ipak nije dzabe: pretplata za Sezam + PTT :))
biznis.138 dnikolic,
Moj drugar koji ima video klub trazi kolege sa Sezama radi zajednicke kupo- vine filmova sa pravima za prikazivanje. Telefon 8154-216, Mitrovic Radosav. Ukoliko nemate video klub, a vas prijatelj ima, povezite ih! Pozdrav!!!
biznis.139 mnikolic,
Ma nista nije strasno, htedoh da se nasalim pa rekoh kada je ovo vec tema biznis red je da se nesto i zaradi. Eto, bulaja, spantic i zkehler su odmah reagovali i na delu prikazali zdravu konkurenciju :)). Sad ti lepo izaberes jednog i kazes kako onaj drugi ima u programu "to i to" i za "te" pare pa ovaj da svoju ponudu. onda se ti nesto prenemazes u stilu: A podrska, nove verzije, obuka, uzeo bih ja taj program ali i onaj drugi ima zgodnu opciju itd. Pa se to otegne... ...Na kraju, ili bude biznisa, ili prodavci dignu ruke ili i tebi dosadi pa sam napises program ;))))) Pozdrav, m.
biznis.140 dnikolic,
Ma nije za mene! Ja nemam video klub.
biznis.141 predrag,
>> Ma nista nije strasno, htedoh da se nasalim pa rekoh kada >> je ovo vec tema biznis red je da se nesto i zaradi. Eto, >> bulaja, spantic i zkehler su odmah Pogledao sam konferenciju extra i vidim: 1.automobili 2.vazduhoplovstvo 3.fligh simulator ......... Moja zakljucak barem za ovu temu ( biznis) je da ovde treba da raspravljamo o biznisu (money-IDEJE) i kako poceti, raditi i zaraditi. A ne da se pojavljuju MALI OGLASI (kupovina- prodaja) Gledao sam i male oglase ali tamo se raspravlja o nekom XT-u sto bi bilo prikladnije za ovu rubriku. Sve je ovde na Sezamu ispremestano. Ne zna se ko sta pije i ko placa.
biznis.142 magician,
­=> Moja zakljucak barem za ovu temu ( biznis) je da ­=> ovde treba da raspravljamo o biznisu (money-IDEJE) i ­=> kako poceti, raditi i zaraditi. O tome je najbolje raspravljati u grupi Bank_Robbers ! ;) Deutchland Banke mi !!! ;> MAGICIAN
biznis.143 magician,
­=> Ma nije za mene! Ja nemam video klub. E pa otvori ga druze..... ;>> MAG
biznis.144 dnikolic,
NAJLEPSE stvari na svetu su BESPLATNE!
biznis.145 balinda,
>> NAJLEPSE stvari na svetu su BESPLATNE! Apsolutno tačno, naročito us "dodatak": "...., ili nam se takve čine." ;)
biznis.146 duki,
■ Inace, posto si ovo stavio u temu biznis, imam jedan ■ predlog za tebe: Kupi jedno 10000 maraka, to je dobar ■ poslovni potez ! ;>> :)))))))) ■ MAGICIAN over the DEUTCHLAND BANK HA! Nemoj da bude: YUGO 55 over MAGICIAN ;)) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
biznis.147 magician,
­=> ■ Inace, posto si ovo stavio u temu biznis, imam jedan ­=> ■ predlog za tebe: Kupi jedno 10000 maraka, to je dobar ­=> ■ poslovni potez ! ;>> ­=> ­=> :)))))))) Brzina jeste relativna... Ali je zato sporost apsolutna ! ;) Kazi mi, gde si iskopao ovu poruku? Mozda si bio na zimovanju u medjuvremenu ? ;) ­=> HA! Nemoj da bude: YUGO 55 over MAGICIAN ;)) Gde ces Yugom na STENU !?! ;>> MAGICIAN
biznis.148 duki,
­■ Gde ces Yugom na STENU !?! ;>> Jel to Blek Stena, ili je stena po pitanju inteligencije? (beton?) ;>> He, he! :)) COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
biznis.149 bandit,
>> Jel to Blek Stena, ili je stena po pitanju inteligencije? (beton?) ;>> >> He, he! :)) >> >> COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED Sobzirom da pada kisa, stena nije potrebna, jer jos nisam video Yugo koji ne curi bar na jedno 2 -3 mesta. A sto se stabilnosti tice, pa nestabilan je i na suvom, a tek na kisi.... Johnny
biznis.150 magician,
­=> Jel to Blek Stena, ili je stena po pitanju inteligencije? (beton?) ;>> ------------- ­=> He, he! :)) Hajde detlicu donesi Mensine testove pa da radimo u duJetu ! ;) Ko ima veci IQ ulazi u taj tvoj Yugo i gazi drugog na pesackom prelazu ! :) S' obzirom na tvoje, do sada prezentirane, mogucnosti, evo nosim nove, VECE, brisace... Trebace mi ! ;>> MAGICIAN
biznis.152 iboris,
Mail send iboris ! Program uradjen u turbo paskalu ! Za apsolutnog (po)četnika! Veliki izbor funkcija! Prilagodljiv korisniku! Moguće menjanje opcija po želji korisnika! Obuka! Grancija! Mail send iboris !
biznis.153 iboris,
Upravo tako ! To si lepo rekao. Besplatne, ali mnogo više koštaju od onih koje se plate :))))))
biznis.154 fric,
Šta raditi sa "starim" devizama u banci ? Prodati ih banci po "zvaničnom" kursu i za te pare pazariti u Francuskoj ? Ostaviti pare u banci i čekati : - Bolja vremena (malo morgen) - Devalvaciju (i Francuske cene će tada skočiti ali koliko ?) - Zamrzavanje (mož da zameniš 500 DM, a ostalo za 10 god) ? Ekonomisti, javite se !
biznis.155 dejanr,
Ja bi otišao sutra i uzeo te pare u dinarima, pa bar da spasem nešto. Naime, ako i bude devalvacije, bojim se da će jednostavno sprečiti da se te devize prodaju za dinare jer će inače svi da jurnu da to urade a one u Topčideru "mrzi" da štampaju $10,000,000 * 30 dinara = Bog_Sam_ Zna_Koliko_Dinara.
biznis.156 b.jovan,
Ja ne bih prodao zarobljene devize bankama koje da posluju po nekim ekonomskim zakonitostima bi odavno prestale da postoje. Stvar treba sagledati principijelno. Ako je vec neko resio da te opljacka, ne mora pri tome i da te ponizava. Drzava koja je garantovala stedne uloge gradjanima je pukla. Ljudi koji su rukovodili "starom" drzavom jos uvek pokusavaju da nam ukazu na pravce izlaska iz "trenutne" krize. Treba to preziveti i videti kako ce se sve promeniti i vlastodrsci ostati u neizmenjenom sastavu (ili uz zanemarljive gubitke). Trik je providan. Mislim da nikako ne treba podleci panici i dati budzasto "drzavi" devize. Onaj ko ne bude nastradao u vihoru predstojecih dogadjaja i ako kojim slucajem dodje do neke promene vlasti, mislim da ce uspeti da nekako refundira svoj novac.
biznis.157 bandit,
>> Sta raditi sa "starim" devizama u banci ? Plan "A" Otvoriti novu deviznu stednju, i tako dobiti novu knjizicu sa koje se devize mogu dizati. Onda krivotvoriti istu do sume deviza koju imate u banci! Ako vas ne provale, opljackali ste sopstvene pare!!! Onda te pare prodate u Frnacuskoj, i kada se u banci provali sta ste uradili postoje dva resenja: 1) ili vratite pare po 12.5din marku a zadrzite ostatak... 2) ili ne vratite nista... Johnny Plan "B" Nekako se zaduziti na ime sopstevne devizne knjizice sa koje se devize nemogu skinuti. Kada se ispostavi da banka nece da ispati devize, onda sve to lepo ode na sud, i sud odobri isplatu... Johnny
biznis.158 fric,
> Onaj ko ne bude nastradao u vihoru predstojecih dogadjaja > i ako kojim slucajem dodje do neke promene vlasti, mislim > da ce uspeti da nekako refundira svoj novac. Svakako, ali u kojoj meri ? Proći će puuuno vremena dok država ekonomski ojača i da stvori pokriće za sav novac koji cirkuliše (što u banknotama, što fiktivno - poput mog uloga u banci). Bojim se da će se pre toga desiti nešto poput onoga u Sloveniji: vlasnici uloga su sada mogli da promene do 2000 din u tolare, a ostatak tek kroz 7 godina (nisam siguran u cifre, ali princip je taj). Ili kod nas pre i posle 2. svetskog rata: predratni dinari su konvertovani u nove uz brisanje 2 nule, pa ko nije bio pametan da ih na vreme potroši na nešto konkretno, mogao je posle da se slika sa njima. Ko bude čekao (ako dočeka), izlaže se riziku da ono što mu država na kraju udeli bude manje nego da je sada prodao banci za dinare pa kupio u Francuskoj 3 puta manje deviza. fric
biznis.159 bojt,
>> Ja bi otišao sutra i uzeo te pare u dinarima, pa bar da >> spasem nešto. Naime, ako i bude devalvacije, bojim se da će >> jednostavno sprečiti da se te devize prodaju za dinare jer će >> inače svi da jurnu da to urade a one u Topčideru "mrzi" da >> štampaju $10,000,000 * 30 dinara = Bog_Sam_ >> Zna_Koliko_Dinara. Biće da je $12.000.000.000 * 22 (zvanično) ;).
biznis.160 dejanr,
>> Otvoriti novu deviznu stednju, i tako dobiti novu knjizicu sa >> koje se devize mogu dizati. Ne znam kakva su tvoja iskustva sa "novom štednjom", ali i sa nje je jako teško podići pare, sve nešto nema, pa na sitno itd. Konkretno, meni je trebalo da uplatim nekih $200 za USA pa sam uplatio na knjižicu. Posle je ispalo da Jugobanka to ne može da uplati, pa sam morao jedno 3-4 puta da idem da nekako podignem te pare i to u iznosima 50, 50 i 100 dolara. >> Kada se ispostavi da banka nece da ispati devize, onda sve to >> lepo ode na sud, i sud odobri isplatu... Da, ali po kursu od 13 dinara za marku.
biznis.161 dejanr,
>> ako kojim slucajem dodje do neke promene vlasti, mislim da ce uspeti >> da nekako refundira svoj novac. Daj Bože, ali čisto sumnjam. I ta nova vlast će verovatno početi da pravi svoje dugovo (a šta će inače? :) a neće joj biti baš prvi prioritet da vrati ono što je stara potrošila. Naročito kad vidi da se građani baš mnogo i ne bune što im je ukradeno 10 milijardi dolara. Rezonovaće "dok je ovci, biće i šišanja" :(( PS I mene su ošišali za izvesnu sumu, ali sam srećom prodao pare u aprilu po 13 dinara a onda kupio marke po 18. Onda sam se nervirao što sam izgubio nekih 30% a sad sam super zadovoljan :))
biznis.162 dejanr,
>> > Naime, ako i bude devalvacije, bojim se da će >> > jednostavno sprečiti da se te devize prodaju za dinare jer će >> > inače svi da jurnu da to urade a one u Topčideru "mrzi" da >> > štampaju $10,000,000 * 30 dinara = Bog_Sam_ >> > Zna_Koliko_Dinara. >> >> Biće da je $12.000.000.000 * 22 (zvanično) ;). Kažem, posle devalvacije, tada će dolar sigurno biti 30, 40 ili više dinara.
biznis.163 bojt,
>> >> > Naime, ako i bude devalvacije, bojim se da će >> >> > jednostavno sprečiti da se te devize prodaju za dinare jer >> >> > će inače svi da jurnu da to urade a one u Topčideru "mrzi" >> >> > da štampaju $10,000,000 * 30 dinara = Bog_Sam_ >> >> > Zna_Koliko_Dinara. >> >> >> >> Biće da je $12.000.000.000 * 22 (zvanično) ;). >> Kažem, posle devalvacije, tada će dolar sigurno biti 30, 40 >> ili više dinara. Da, ali će $12.000.000.000 ostati $12.000.000.000, i neće postati $10.000.000 ;)
biznis.164 bandit,
>> Kazem, posle devalvacije, tada ce dolar sigurno biti 30, 40 ili vise >> dinara. Tome se i ja nadam, ali postoji realna bojazan da ce se stare devize blokirati u bankama i nece biti sanse da se do njih dodje cak ni u dinarima. Samo me zanima ima li neka institucija koja je ustanovljena da bi sprecila samovolju drustvenih banaka? Ili kako sudskim putem do svojih deviza?? Johnny
biznis.165 iboris,
Ako imas vise od 20.000. DM , ostavi mi mail . Moguce je dobiti devize , ali uz proviziju od 25% (u devizama naravno). Znaci meni platis 5.000. a ti dobijes 15.000. (tj . ne das meni vec jednom....).
biznis.166 iboris,
Ł Kažem, posle devalvacije, tada će dolar sigurno biti 30, 40 ili više Ł dinara. Po nekim informacijama, koje imam , a koje treba uzeti sa rezervom, marka bi trebalo da bude 26,5 din.
biznis.167 fric,
> Ako imas vise od 20.000. DM , ostavi mi mail . Moguce je > dobiti devize , ali uz proviziju od 25% (u devizama > naravno). Znaci meni platis 5.000. a ti dobijes 15.000. > (tj . ne das meni vec jednom....). Na žalost i na sreću, suma je manja. A i već sam podigao parče :((( fric
biznis.168 dsavic,
Da li neko zna neku jeftiniju štampariju u Beogradu (ili šire). Treba da štampam knjigu u 500 primeraka, B5, 180 strana, priprema na pausu, korice jednobojne, kartonske, 70-gramski papir, povez rotobinder, korice platificirane. Molim ponudu (ako je ovo pravo mesto da se postavi ovo pitanje). dsavic
biznis.169 iboris,
Otvorena je grupa ecconomy, gde bi mogli da diskutujemo o svemu što pogađa i što se događa našoj, ali i međunarodnoj ekonomiji. Kao što verovatno znate, svet pogađa jedna vrlo teška recesija, i vrlo je teško doći do posla u inostranstvu, i teško ga je zadržati. Kako se kreću cene, zašto , i na koji način, pokušaćemo da "bistrimo" u ovoj temi, naravno ako bude zainteresovanih. Ko je zainteresovan , neka mi se javi u mail, ili neka ostavi ovde poruku. Pozdrav, Boris
biznis.170 glisin,
=> Otvorena je grupa ecconomy... Yap! Tu sam!!! O:-) ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
biznis.171 cdragan,
> Otvorena je grupa ecconomy, gde bi mogli da diskutujemo o > svemu što pogađa i što se događa našoj, ali i međunarodnoj > ekonomiji. Zašto otvarati grupu kada EXTRA:biznis stoji prazna i prosto vapi za porukama slične sadržine ? pozdrav, _dragan_
biznis.172 iboris,
Pa, biće tu različitih informacija, koje ne moraju baš svi da znaju :)))
biznis.173 spantic,
Ako ima mesta zaista sam zainteresovan.
biznis.174 sveta,
│ Otvorena je grupa ecconomy, gde bi mogli da diskutujemo o svemu sto pogada i └───────────── Zainteresovan, ako jos ima mesta. PS. Mozda jos neko nezna, pa nebi bilo lose da se ponovi: Nove mere saveznog guvernera - Stare novcanice u apoenima vecim od 50 Din moraju se promeniti najkasnije do 31. decembra, kad im istice rok upotrebe, - Zamena novcanica je LIMITIRANA na 30.000,00 Din na dan po osobi. - Za sad zamena novcanica se vrsi samo u SDK, doduse postoji i varijanta da se uplati na stednu knjizicu ( u starim novcanicama ) i da se odmah podigne ( u novim ) ali i dalje vazi limit od 30.000,00 Din. - Limit vazi i za podizanje kesa sa ziroracuna, ali zato i dalje mogu da se vrse nelimitirane uplate/isplate/placenje negotovinskim novcem. Limit je po ziroracunu na dan, a ne po osobi. Pozdrav. Sveta.
biznis.175 magician,
­=> Otvorena je grupa ecconomy, gde bi mogli da diskutujemo o svemu sto ­=> pogada i sto se dogada nasoj, ali i medunarodnoj ekonomiji. Bio bih vrlo zadovoljan ako se nadjem tamo ! MAG
biznis.176 predrag,
>> Zasto otvarati grupu kada EXTRA:biznis stoji prazna i >> prosto vapi za porukama slicne sadrzine ? Slazem se.
biznis.177 iboris,
Biznis je uži pojam od Ekonomija ! A da li ima potrebe otvarati grupu? Po mom skromnom mišljnju ima :))).
biznis.178 dejanr,
>> - Zamena novcanica je LIMITIRANA na 30.000,00 Din >> na dan po osobi. Na koji način se to proverava? Inače, čujem da će banke raditi i noću, čak i 31.12. do 24:00. Doček Nove godine u banci? ;)
biznis.180 sveta,
│ Na koji nacin se to proverava? └──────────── Vrlo jednostavno, upisu ti u licnu kartu ;(. Danas se 'povremeno' novac mogao menjati i u banci: 7:00 - 10:00 menjaju :) 10:00 - 12:00 nemenjaju :( 12:00 - ? menjaju :) Od danas je limit produzen tako da je ukupna svota novca koja moze da se promeni u ovoj godini 30.000,00 din. Danasnji kurs: 100 DEM - 8.200 Din Na Futoskoj pijaci 100 DEM - 8.500 Din U Panonskoj banci !!! Priznati medjunarodni strucnjaci sa Futoske pijace prognoziraju stabilizaciju marke posle nove godine na oko 60 Din.
biznis.181 isekulovic,
> - Za sad zamena novcanica se vrsi samo u SDK, doduse >postoji i varijanta da se uplati na stednu knjizicu ( u starim novcanicama ) Stare pare mogu da se zamene i u postama i bankama i to bez uplacivanja na knjizice, ziro-racune i sl. Dodjes, cekas, das, uzmes, odes.
biznis.182 predrag,
Za biznis je potrebna ideja,pa kapital a pare se posle same kote. Ja nemam vremena ($$$$$) ali evo kako bi se mogao razviti biznis: 1. Otici i registrovati preduzece za izvozno-uvozne poslove sa sedistem u Beogradu. Mozda je bolja varijanta u nekom drugom mestu jer porezi nisu svuda jednaki.Ranije najmanji porezi su bili u Straoj Pazovi ,pa u Sopotu a gde sada to tek treba utvrditi.? 2.Otvoriti uvozno-izvozno preduzece u nekoj stranoj zemlji. Tu je intersesantan zapad (Svajcarska,Austrija,..) Pa Madjarska. Pa nesto istocnije Grcka,Kipar,Rusija. Vazno je odabrate zemlju gde se finansijski tokovi malo kontrolisu ali i gde je najeftinije otvoriti firmu. Najsigurnije je kada bi se znalo gde mafija (Italijanska i Americka) pere svoj novac. Tu je najsigurnije ali to treba saznati.? 3.Najtezi deo posla: naci robu koju bi mogao da izvozis. Potrebno je poznavati trzista pojedinih zemalja I najvaznije da li mi tu robu proizvodimo.? 4. Posao moze da krene. Firma izvozi proizvod u stranu zemlju. Na primer za 100 $ .Roba stize u firmu u inostranstvu koja je prodaje za 150 $ ali je prodaje nekoj trecoj firmu. Posto su obe firme (ona ovde i ona u inostranstvu tvoje) profit ti ostaje u inostranstvu i tamo placas sve poreze. To je bio izvoz. A uvoz ide ovako: Firma (tvoja) iz inostranstva ti salje robu npr. vrednu 100 $ . Ti je uvozis i placas sve dazbine (npr. 40 % ). Tako je vrednost robe 140 $. Po toj istoj ceni je i prodajes. Kada treba da platis porez nemas profit. Po ceni kojoj si je uvezao po toj si je i prodao. Roba je uvezana kao 100 $ (od tvoje firme iz inostranstva). a tvoja firma u inostranstvu je isporucila robu kao da je vredna 100 $ a zapravo vredi 70 $. Ta razlika (30 $) je profit koji je ostao u inostranstvu i koji je platio krajnji kupac (onaj u Jugi) ps: @ no Copyright pps: ako neko po ovom mom receptu razvije biznis svaki prilog za ideju je kasnije dobrodosao.
biznis.183 dnikolic,
Dali ovako nesto radi: 1. Odes u Disbanku, prodas im marke ( daju 40 din za 1 DEM ). Od njih dobijas kredit na 6 meseci s tim da rata ne moze biti veca od tvoje plate. Recimo, uz- mes 60000 din. Kupis tim novcem 1000 DEM. Rata ti iznosi 10000 din. 2. Sa tih 1000DEM odes u Dafiment banku. Tamo daju 15 MESECNE DEVIZNE kamete na novac orocen na 3 meseca. Kamatu mozes da podizes KES svakog meseca. Znaci svakog meseca dobijas 150 DEM na ruke. Njih prodas na crno i dobijas oko 10000 din. kojima placas onaj kredit Disbanci. Napomena: ukoliko deviznu kamatu ne podizes i na nju ide kamata. 3. Za 6 meseci, otplatis kredit parama koje dobijes od Dafimenta i od istih podignes besplatnih 1000 DEM. Kazu da se ovo toliko radi, da se kod Dafimenta zbog ogromne guzve zakazuje sastanak nekoliko dana unapred. dn
biznis.184 vbole,
> Roba je uvezana kao 100 $ (od tvoje firme iz > inostranstva). a tvoja firma u inostranstvu je isporucila > robu kao da je vredna 100 $ a zapravo vredi 70 $. Ta > razlika (30 $) je profit koji je ostao u inostranstvu i > koji je platio krajnji kupac (onaj u Jugi) Pa sta ti mislis, da se tamo ne placa porez na dobit ? Sto ne pitas bracu Karic za recept (beskamatni krediti, pomoc nerazvijenima, fond za preporod itd.), pa ti ne treba ni Kipar ni Lihtenstajn. bye... vbole
biznis.185 predrag,
>> Pa sta ti mislis, da se tamo ne placa porez na dobit ? Pa normalno da se placa.Ali koliko se placa npr.na Kipru ?. Sem toga devize ti stoje u inostranstvu a ne ovde kod nas. U nekim zemljama npr. ako imas promet od 1700 $ ZA sumu preko 1000 $ placas porez. Ali ako tih 700 $ ulozis u prosirenje proizvodjenje onda ne placas porez. Pa prosiris poslovanje (to jednog dana kada prodajes vise ti vredi firma). Mozes i kola da kupis za firmu i da se vozikas ne samo tamo VEC I OVDE DA DODJES sa njima (normalno sa stranom registacijom i ne mozes da ih registrujes ovde a da ne platis carinu). Ja znam primer za LOTO. Kada dobijes 7 pogodaka i odes da podignes pare odmah iz cuga 30 % manje dobijes jer su toliko porezi. E sada kada je uveden OVE GODINE porez na sve onda ti i onih 70 % ulazi u prihod pa ti izracunaj sta ces na kraju dobiti.
biznis.186 zormi,
* >> Pa sta ti mislis, da se tamo ne placa porez na dobit ? * * Pa normalno da se placa.Ali koliko se placa npr.na Kipru * ?. 4%. Provereno.
biznis.187 zkrstic,
> Pa normalno da se placa.Ali koliko se placa npr.na Kipru > ?. 3 (tri) posto na prihod > Ja znam primer za LOTO. Kada dobijes 7 pogodaka i odes > da podignes pare odmah iz cuga 30 % manje dobijes > jer su toliko porezi. > E sada kada je uveden OVE GODINE porez na sve onda ti i > onih 70 % ulazi u prihod pa ti izracunaj sta ces na kraju > dobiti. A kad te očepe na kraju godine još za porez na ukupan prihod građana :(((
biznis.188 vbole,
> U nekim zemljama npr. ako imas promet od 1700 $ > ZA sumu preko 1000 $ placas porez. Jel' ti to brkas promet i prihod, ili je greska u kucanju ? > Ali ako tih 700 $ ulozis u prosirenje proizvodjenje > onda ne placas porez. Pa prosiris poslovanje (to jednog > dana kada prodajes vise ti vredi firma). Pa kad prodas firmu, usi ti leprsaju od poreza > Mozes i kola da kupis za firmu i da se vozikas ne Mozes, i imas pravo cetiri godine da skidas po 25% nabavne cene od poreza, ali zato kad prodas kola to ti ulazi u ukupan prihod, pa placas porez na dobit. > Ja znam primer za LOTO. Kada dobijes 7 pogodaka i odes > da podignes pare odmah iz cuga 30 % manje dobijes > jer su toliko porezi. > E sada kada je uveden OVE GODINE porez na sve onda ti i > onih 70 % ulazi u prihod pa ti izracunaj sta ces na kraju > dobiti. U zakonu pise da je akontacioni porez 15 %, a zbog cega ti onih preostalih 85 % ne bi ulazili u ukupan prihod ? Koliko se ja secam, i na Zapadu je tako, jedino sto tamo postoji mogucnost da te pare investiras u roku od godinu-dve (nisam siguran), pa da time izbegnes placanje poreza na dobit.Sad i ovde imas tu mogucnost - what's the difference ?? Ma, da se razumemo, ne branim ja komunjare, nego mi je pun kufer Zapada i brze zarade.Tamo zaradjujes lovu na ideju ili na kapital koji vec posedujes, pa ga ulozis.Ni jedno ni drugo nisi spomenuo, vec kupi za x$, prodaj za y$ i to na nasem trzistu. Covece, pa to nam rade vec 50 god. - pogledaj gde smo sada... bye... vbole
biznis.189 vvelisavljev,
> E sada kada je uveden OVE GODINE porez na sve onda ti i onih 70 % > ulazi u prihod pa ti izracunaj sta ces na kraju dobiti. Koliko sam ja razumeo ovaj novi porez (, a nisam ga razumeo), porez na LD je nešto manji nego što je bio do sada. A oporezovani se dele u neke 3 grupe : Oni sa nižim primanjima od nnnnn mislim da se oni najviše oporezuju, onda oni koji imaju primanja preko nnnnn i oni koji imaju primanja preko neke otprilike 2*nnnnn sume. Ovi poslednji se oporezuju sa nekim manjim procentom za razliku dobit-2*nnnnn. (gledo ja biznis klub na 3K) A LOTO je nešto treće. Tu skidaju kajmak kk puta a opet svi srećni. (naročito oni što prodaju listiće ;) ) Koliko sam ja upravu ? A šta je sa onima koji u vlasništvu imaju firmu ? Kako se oni oporezuju ? pozdrav, Viktor !
biznis.190 predrag,
>> Jel' ti to brkas promet i prihod, ili je greska u kucanju >> ? Sory greska. >> Mozes, i imas pravo cetiri godine da skidas po 25% >> nabavne cene od poreza, ali zato kad prodas kola to ti >> ulazi u ukupan prihod, pa placas porez na dobit. Za mene bi bilo dovoljno da kupim kola i da se vozikam i OVDE (bez placanja carine). Em placam umanjen porez tamo, a cene polovnih kola ( > 4 godine) su u inostranstvu smesne. >> U zakonu pise da je akontacioni porez 15 %, a zbog cega >> ti onih preostalih 85 % ne bi ulazili u ukupan prihod ? >> Koliko se ja secam, i na Zapadu je tako, jedino sto tamo >> postoji mogucnost da te pare investiras u roku od >> godinu-dve (nisam siguran), pa da time izbegnes placanje >> poreza na dobit.Sad i ovde imas tu mogucnost - what's the >> difference ?? Primer za loto je bio samo da bi se stekao uvid KOLIKO BI TREBALO DA SE PLATI POREZ ZA PARE KOJE TI PADNU SA NEBA (loto i koliko ce da ti na kraju ostene. SADA kako je neznam. Ali do sada porez za loto je bio 30 % u Srbiji. I to kada odes da podignes pare ODMAH u banci ti isplate 30 % manje. A u SLOVENIJI JE BIO 15 %. A za ostatak SAM I NAPISAO da najverovatnije ulazi u prihod gradjana. PO NAJNOVIJIM propisima. Sada neznam kakva je situacija ALI NA TV je bilo ako kupujes stan ili ga gradis moras da platis porez.Kakva je situacija ako ga kupujes za pare koje si dobio na srecu.?? Napisi ako znas nesto vise. Inace kvadratni metar stana u Kanadi je 1000 Kanadskih $. Koliko znam u Francuskoj je nesto skuplje. A kvadratni metar stana u Beogradu je 2000-3500 DM. U Beogradu ako izdas stan dobices iste pare( i to devize) kao da ga imas u inostranstvu i tamo izdajes. >> Ma, da se razumemo, ne branim ja komunjare, nego mi je >> pun kufer Zapada i brze zarade.Tamo zaradjujes lovu na >> ideju ili na kapital koji vec posedujes, pa ga ulozis.Ni >> jedno ni drugo nisi spomenuo, vec kupi za x$, prodaj za >> y$ i to na nasem trzistu. Covece, pa to nam rade vec 50 >> god. - pogledaj gde smo sada... Onaj moj recept je ogoljena verzija onoga sto se vec duze vreme radi. To rade kako komunjare tako i ostali biznismeni. Po meni ideje idu iz ZAPADA ka nama.Tamo se kradu ideje i ovde donose. Velika lova se i ovde obrce ali MORA DA SI VEZAN ZA ZAPAD. Trgovina i jeste da kupis za x$ i prodas za y$. Ako imas ideju a nemas kapital nista nisi uradio (i obrnuto). U MOM RECEPTU OTVORENA SU MNOGA PITANJA (IDEJE).Pocev od toga sta bi uvozio do toga sta bi izvozio. Sta se tice kapitala nije ti potreban neki veliki kapital. Registrovanje preduzeca kod nas nije skupo (1000 Dm) i registrovanje firme u inostranstvu nije skupo (npr.u Madjarskoj oko 2000-3000 Dm). Znaci ako neko ima kapital i ideje moze da krene u posao. To sto ja imam kompjuter vredan 3500 DM A NEKO ISTO TOLIKI KAPITALA, a on to za godinu dana x puta uveca, a mom komjuteru padne vrednost moze samo da znaci da sam ja los BIZNISMEN. Tacno je da je doslo vreme male privrede. Ali tacno je i da 80 % te male privrede bavi zapravo trgovinom (uvozno izvozno preduzece.) A ostatak se bavi kaficima,kioscima za hranu,fotokopiranjem itd. Tako da se ja ponekad pitam DA LI NEKO UOPSTE NESTO PROIZVODI. Bilo je par ljudi koji su uspeli sa proizvodnjom (stomak eliminator, pa centrifugalno livenje, cajevi Raul amona ...) Ali jedno je sigurno.Tokom vremena oni koji se bave trgovinom ce imati medjusobnu konkurencju i ostace samo oni NAJBOLJI. ps: ako imas neke ideje napisi, pa makar bile nerealne. pps: pare se valjaju po ulici samo se treba SAGNUTI i pokupiti.:))
biznis.191 dnikolic,
Imam devize u Slavija banci i Jugobanci. Hteo bih da uplatim Golfa. IMA LI NEKO VEZU DA TO PODIGNEM ZA RAZUMNO VREME ILI ODMAH ?? Oduzio bih se VEOMA velikodusno! mail dnikolic
biznis.192 dejanr,
>> Imam devize u Slavija banci i Jugobanci. Hteo bih da uplatim Golfa. Slaba nada. U stvari, ne znam za Slavija banku, ali u Jugobanci nemaju ni 5000 dinara da daju. Kad se nađe veza, onda ti učine veliku uslugu pa ti daju na ček recimo 30,000 tvojih rođenih para. Slična priča i u Beobanci.
biznis.193 predrag,
Primetio sam u zadnje vreme da mnogi prave biznis sa raznim PD i SW programima (jel kupujete "oglase"). Stacker je hit, pa clean i scan i igre. Sta mislite o tome ??. ps: Ako mogu drugi ocu i ja da budem pirat ;))) Ko kaze da se zlocin ne isplati ?
biznis.194 isekulovic,
>>Primetio sam u zadnje vreme da mnogi prave biznis sa >>raznim PD i SW programima (jel kupujete "oglase"). >>Stacker je hit, pa clean i scan i igre. >>Sta mislite o tome ??. Bila je vec o tome rasprava ovde u nekoj od conf. Ukratko distribucija PD i SW softvera nije zakonom zabranjena. Ti u sustini ne naplacujes programe vec troskove distribucije. U medjunarodnim okvirima je utvrdjeno koliko je maksimalno. Druga stvar je u tome sto oni (uzgred :) prodaju i drugi softver (btw ja mislim da stacker nije ni pd ni sw) neke od tih firmi se reklamiraju i u "Racunarima" mada ne kazu otvoreno, ali ako potrazite te iste firme u "Svetu kompjutera" videcete. Ivan
biznis.195 dejanr,
[Odgovor na 13.851, isekulovic] >> > Kako da podignem devize iz banke? ( u dinarima ) >> >> Ne mozes da dignes lovu iz banke? Stvarno misterija:)))))))) >> Ma imam ideju kako da ih dobijes i to u devizama:) Moras imati >> Sa tih 5dm odes na zelenjak i kupis jednu kasikaru. Zatim odes u banku >> (svoju naravno) i zapretisim da ti daju pare ili ce te svi leteti u >> **************:))))))))))))) Setio se već čovek toga i uradio. No ako je verovati novinama koje su o tome pisale, službenica mu je otvorila fioku, istresla torbu i rekla "ti pucaj, al para nema". I čovek šta će, vrati se kući ;(
biznis.196 dejanr,
>> Bila je vec o tome rasprava ovde u nekoj od conf. Ukratko >> distribucija PD i SW softvera nije zakonom zabranjena. Ne da nije zabranjena, nego je autori PD i SW softvera iz sve snage zagovaraju, jer se njihovi programi šire tim kanalima. U USA ima puno klubova i organizacija koji se jako ozbiljno bave distribucijom PD i SW programa, uz naplatu malipulativnih troškova. >> (btw ja mislim da stacker nije ni pd ni sw) Tačno, dakle oni koji ga prodaju su u stvari blago zamaskirani pirati.
biznis.197 bandit,
>> ps: Ako mogu drugi ocu i ja da budem pirat ;))) >> Ko kaze da se zlocin ne isplati ? Pa tako je živeli PIRATI! Kako bi se inače u Sr dolazilo do programa? Da ne bi da zarade oni dileri koji i koske gule od cene? Johnny p.s. Ima jedan još bolji kanal - razmena. To ni jedan zakon ne sankcioniše....
biznis.198 smitrovic,
=> p.s. Ima jedan još bolji kanal - razmena. To ni jedan => zakon ne sankcioniše.... Nemoj mi reći da licencirane programe možeš slobodno da razmenjuješ?
biznis.199 bandit,
>> Nemoj mi reći da licencirane programe možeš slobodno da >> razmenjuješ? DA! A ti to kao nisi znao? Johnny
biznis.200 pele,
Jel su tacne informacije da se dafiment banka blizi kolapsu?Ovo me interesuje jer su moji uplatili izve- snu sumu deviza pa ih vata prpa. Po kom ekonomskom ili bankarskom principu sljaka ova banka ako daje tako velike kamate? Pozdrav pele.
biznis.201 pstojkov,
princip = drp?
biznis.202 nboskovic,
*> Po kom ekonomskom ili bankarskom principu sljaka ova *> banka ako daje tako velike kamate? Pranje deviza? (c) klap nikola
biznis.203 vilic,
Hi, da li neko zna kolika je prosečna plata za januar prema kojoj se obračunava porez. Primam platu preko zadruge pa su mi rekli da se porez plača tek kad se dobije 12 prosečnih plata za tu godinu, i da se taj osnov svakog meseca menja zavisno od inflacije. Ako neko zna podatak za januar neka javi. bye
biznis.204 djelovic,
Pare koje Dafiment banka uzme od vas (i daje vam 10%) ona dalje pozajmi (u velikim količinama) firmam kojima trebaju devize uz nešto veću kamatu. Kako je kod nas velika potreba za devizama, eto posla.
biznis.205 spantic,
> da li neko zna kolika je prosečna plata za januar prema > kojoj se obračunava porez. Primam platu preko zadruge pa > su mi rekli da se porez plača tek kad se dobije 12 > prosečnih plata za tu godinu, i da se taj osnov svakog > meseca menja zavisno od inflacije. Ako neko zna podatak > za januar neka javi. Zar prihodi preko omladinske i studentske zadruge nisu oslobođeni poreza?
biznis.206 sandro,
Ja sam takodje cuo da su propali, i da sklanjaju devize u SAD. Sto mene tice ja im nebih nikad dao ni ove nistave dinare, a kamoli devize. Sve te takozvane privatne banke su crvene. SANDRO
biznis.207 vilic,
#> Zar prihodi preko omladinske i studentske zadruge nisu oslobođeni #> poreza? Nažalost nisu. Porez se plača na sve sve prihode koji su veći od 12 prosecnih ličnih dohodaka u republici. Zato me i interesuje koliki je zvanični prosek za januar. bye
biznis.208 bandit,
>> a kamoli devize. Sve te takozvane privatne banke su crvene. Imaš li dokaza ili si samo čuo? Johnny
biznis.209 nboskovic,
*> velikim količinama) firmam kojima trebaju devize uz nešto *> veću kamatu. Kako je kod nas velika potreba za devizama, *> eto posla. I šta kad dođe vreme naplate od firme a firma im ladno kaže kako nemaju para pa ima daju mašine, traktore itd. Ipak mislim da se bave nečim mnogo profitabilnijim ( kao što rekoh pnr. pranje novca) jer drugačije ne mogu da ti daju kamatu na 3 meseca 52.2 %. (c) klap nikola
biznis.210 spantic,
> pranje novca) jer drugačije ne mogu da ti daju kamatu na 3 > meseca 52.2 %. Dafiment sada daje za DEM: oročeno na mesec 7 % oročeno na tri meseca 11 % Nema okamaćivanja, dakle za tri meseca 33%.
biznis.211 dejanr,
>> Dafiment sada daje za DEM: >> >> oročeno na mesec 7 % >> oročeno na tri meseca 11 % Mogu da kažem da sam pre neki dan bio na drugom spratu one zgrade na Trgu slobode ili republike (bila tamo nekad neka tehnička roba, ali sad samo prazni izlozi :( ) i da je kompletan onaj hodnik pred bankom pun-puncat ljudi koji vrlo strpljivo čekaju da daju pare. Bilo je pred zatvaranje, ali oni su nepokolebljivo čekali. Očito se toj banci i dalje veruje. PS Ja ne verujem, nosio bi pare u neku ovdašnju banku samo kad bi došla neka eminentna strana banka (First National :) pa otvorila ovde predstavništvo. A i tad bi razmislio :)
biznis.212 vaca,
>> da li neko zna kolika je prosečna plata za januar prema >> kojoj se obračunava porez. Primam platu preko zadruge pa >> su Prosečna plata za januar je 22.550,00 din. Vaca P.S.Ovo ti je odgovorio moj ćale, da nema zabune:))
biznis.213 vaca,
>> Zar prihodi preko omladinske i studentske zadruge nisu >> oslobođeni poreza? Jesu! Vaca
biznis.214 ndragan,
/ mi rekli da se porez plača tek kad se dobije 12 prosečnih / plata za tu godinu, i da se taj osnov svakog meseca menja Niko nema taj podatak; za osnovicu se zvanično uzima prethodni mesec; za februar to je decembar. Brojke znaju obračunci po firmama.
biznis.215 nboskovic,
*> Nema okamaćivanja, dakle za tri meseca 33%. Šta, ne daju više kamatu na kamatu? (c) klap nikola
biznis.216 spantic,
> Šta, ne daju više kamatu na kamatu? Takvu informaciju je dala jedna simpatična crnka u pauzi između dizanja slučalica.
biznis.217 vilic,
#>>> Zar prihodi preko omladinske i studentske zadruge nisu #>>> oslobođeni poreza? #> #> Jesu! E ovde j... lud zbunjenog (izvinite me na izrazu). U omladimskoj zadruzi DOB su mi rekli da se oporezuju prihodi koji su veći od 12 prosečnih ličnih dohodaka. Dakle kada u toku godine skupim 12 prosečnih plata od tog trenutka na sve što primim plačam porez, bez obzira da li su predhodni prihodi ostvareni u zadruzi ili negde drugde. bye
biznis.218 dragisha,
ű> da li neko zna kolika je prosecna plata za januar prema ű> kojoj se obracunava porez. Primam platu preko zadruge pa ű> su ű> zavisno od inflacije. Ako neko zna podatak za januar neka ű> javi. Ja sam prekjuce bio u Srbiji (povodom programa za plate :) ) i radnica u firmi gdje sam bio mi rece da je 22,550.
biznis.219 wizard,
>>>> a kamoli devize. Sve te takozvane privatne banke su >>>> crvene. >> >> Imaš li dokaza ili si samo čuo? Ko u našoj zemlji može da pokrene privatni biznis (posebno ovakvih razmera)? Odgovor: 1) bivši socijalistički funkcioneri (znači lopovi) 2) bivši kriminalci (malo manji lopovi, :) ) 3) ljudi koji su se pošteno obogatili u inostranstvu (znači pametni, to jest, neće OVDE uložiti SVOJE pare) 4) ljudi koji su nasledili neki novac, imanje (što, samo po sebi, ne gatantuje poslovnu uspešnost, ali i može nešto da bude) P.S. Ne znam skoro ništa o Dafiment banci (direktorka je neka gospođa koja se zove Dafina, svakog meseca daju 1 000 000 din. u Fond kapetana Dragana), i ne bih želeo da se ovo pogrešno shvati. Nenad