FORUM.3

12 Jul 1991 - 22 Nov 1999

Topics

  1. gde.smo (490)
  2. jugoslavija (1069)
  3. srbija (1869)
  4. svet (161)
  5. politika (13)
  6. bonton (49)
  7. ljudska.prava (10)
  8. novine (102)
  9. trac (103)
  10. literatura (22)
  11. muskarci (160)
  12. devojke (147)
  13. klub (25)
  14. sport (83)
  15. mir (200)
  16. razno (507)
  17. unknown (3)

Messages - novine

novine.1 balinda,
Evo šta je, između ostalog, rekao Alija Izetbegović na konferenciji za štampu u Vašingtonu: "Srbi i Hrvati su, zapravo, dva sveta i to ima istorijsku pozadinu.... Izgradili su dva mentaliteta dva različita sveta koja je teško sastaviti u jednoj državi. Naravno, i to je moguće, pod uslovom jednog evropskog civilizacijskog standarda. Posebno u pogledu političkih, ljudskih i nacionalnih prava. A to još nije slučaj u Jugoslaviji." [BORBA - 27. jul 1991.]
novine.2 balinda,
Auuu, izgleda da su se Alaksandar Bakočević i Peter Škundrić PROPISNO izbrukali u Beču. (?) :( Koliko sam saznao od prijatelja (a nešto malo piše i u današnjoj Borbi ["Bečka lekcija"], Bakoćević se ponašao u svom stilu: "Kao da u ustima žvaće miša". :) Sve u svemu bila je to antipropaganda Srbije i potpuna nespremnost da se izađe na kraj sa provokativnim pitanjima novinara. (Doduše ni austrijska strana nije bila baš naklonjena ali to bi trebalo da bude normalno za političara.) Ono što su on i Škundrić uradili na konferenciji za štampu za ugledni "Di prese" podseća me na onaj stari vic sa epilogom: "Nemoj, molim te, više da me braniš." :) Najžalosnije od svega je izjava *srpskih parlamantaraca* pri povratku: "Vrlo smo zadovoljni postignutim uspehom u razgovorima sa austrijskim partnerima". Možda je za njih poseta Beču i bila uspešna, pogotovo ako su uspeli da nađu "mocert kugle" na rasprodaji? :)
novine.3 zonjic,
Ma, pripremaju teren, oce i tamo da vaspostave socijalizam.
novine.4 jlaci,
Dokaz da se vesti primaju i salju i sa Rep. Hrv. ! ********** SAOPSTENJE ZA JAVNOST ********** Danas u vremenu od 11.13 do 12.05 časova, avioni RV i PVO su izvrsavali rutinske zadatke u sirem rejonu Iloka. Prilikom nadletanja ovog rejona, sa zgrada ekonomija Opatovac i Principovac otvorena je vatra na vazduhoplove iz pesadijskog naoruzanja od strane nepoznatih pocinilaca. Posade su na napad uzvratile raketnom i mitraljeskom vatrom, postupivsi po javnosti vec dobro poznatim naredjenjima za ponasanje u ovakvim prilikama. Informativna sluzba Komande RV i PVO je ovlascena da i u ovoj prilici saopsti jugoslovenskoj javnosti upozorenje, da ce se na ovaj nacin uvek postupiti u celom vazdusnom prostoru SFRJ, kada se bude dejstvovalo na nase vazduhoplove. INFORMATIVNA SLUZBA KOMANDE RV i PVO ********************* Ako me ne zeznu pojedinci..mozda jos bude toga.. Pozdrav svima, od mene, za sada iz ovog mesta, ali kako izgleda ni ovde mi nije sve nasrecnije... mozda vec sutra odem odavde... Vec cemo se cuti.... Neka zivi, zivi SEZAM !!!
novine.5 bojt,
>> Obavezno pročitajte članak Lazara Stojanovića "Rat po meri >> čoveka" u "Vremenu" od 29. jula. >> Nemam vremena da ga prekucam sa ova moja dva bangava prsta... ****************************************************************** RAT PO MERI žOVEKA Govori se da je rat skrivila nekolicina političara koji su, navodno, sludeli svoje narode i gurnuli ih u pogibiju. Narod je verovatno u mnogo čemu šašaviji nego što se misli, ali u pitanjima koristi nije ga tako lako obrlatiti: neće slediti svog lokalnog Hitlera ako ga ne nateraju, ili ako u tome ne vidi neko dobro za sebe. Jednostavno, pre će pobeći nego izgubiti ako nema bolje razloge od pukog rodoljublja i državnog interesa. Vodji su izvrstan izgovor. Jednostavno se kaže: "Njemu verujem" i time se sva odgovornost prebacuje na Njega. Osnovni posao vodje jeste preuzimanje sveopšte odgovornosti na sebe. Za to ne treba ni mudrosti ni hrabrosti, dovoljan je avanturizam, nebriga za posledice. Lična neodgovornost je, paradoksalno, preduslov spremnosti da se olako preuzme odgovornost za nasilje. Rat ne vode vodje, nego obični smrtnici. Ma kako se oni izgovaralui, svaki od njih je pojedinačno kriv za rat u kojem prihvata da učestvuje. Jer, ko neće - odbije, ili barem pobegne. Ne može rat da se vodi ako ljudi neće da ratuju. Znači, naši (svi smo mi naši, zar ne) hoće da ratuju i računaju s nekom koristi za sebe od tog ratovanja, makar to ne priznavali ni samima sebi. "Nismo znali" danas više ne može da važi. Sve se zna. Kome ide dobro, nije mu do ratovanja, nema razloga da rizikuje. Ko nema posla,rat mu pšruža sjajnu priliku da ne brine o hrani, odelu i spavanju, a prilika da se stekne i nešto u gotovu veća je u ratu nego u miru. Ratna sreća više mami nego što ratna nesreća plaši. Za rat nema prijemnog ispita, ne traže se svedočanstva, slabi djaci imaju jednaku priliku kao dobri, možda i bolju. Osudjivani su dobrodošli, koliko i neosudjivani. Nasilje nije zabranjeno, naprotiv. Pljačka više nije kradja, nego način borbe. Prilika da se zauvek ukloni svako ko nam nije po volji - jednistvena je. žovek sa oružjem apsolutno je suveren: svoja puškica - svoja slobodica. Za mnoge je rat jedinstvena povoljna prilika da se izdignu u svojoj okolini, da postanu neklo. Osim onih koji su za rat, mnogo je i onih koji nisu protiv njega. Naime, jesu protiv, svi, naravno, protiv, ali, sve što rade i govore vodi u rat. Njih je najviše, uvek i svugde. Njihovu korist teže je opaziti nego ratničku. Gotovo bi se pomislilo da je i nema, da oni iz plemenitih, nadličnih pobuda čine i govore to što vodi u rat. Pošto malo ljudskih bića živi od plemenitih pobuda (ili je medju stanovništvom malo ljudskih bića, može i tako da se kaže), valaj se upitati i o ličnoj koristi tih koji ratuju samo putem predstavnika. Pre svega, glasna podrška vladajućim mišljenjima uvek je korisna, na radnom mestu, u troljebusu, u bračnom krevetu - svugde. Jaka reč zgodno zamenjuje hrabar postupak. Radost pripadanja izvor je osećanja velike snage i bezbednosti. "Nećemo dozvoliti da oni nama", a za to će, ionako, poginuti neko drugi. "Pametni" ćute. "Ne bave se politikom", bar dok se to ne kažnjava. Devize u jastuk, rezerve soli i brašna u špajz, spavanje na nepoznatoj adresi, glavu u pesak dok nepogoda prodje. Gledaju ljudi "svoja posla", bez obzira čemu ta posla služe. Ako se ništa ne dobije, bar se neće mnogo izgubiti. Otklanjanje rizika takodje je lična korist. Protiv rata je nešto onih kojima on neposredno šteti (mešoviti brakovi, poslovi i imetak na teritoriji "neprijatelja") i malobrojni "mirotvorci" kojih, po pravilu, ima manje nego razloga da se brani mir. Najbrojniji protivnici rata su potencijalni regruti. Mali broj ima hrabrosti da pobegne. Većina računa sa ratnom srećomi i - povinuje se. "Kud svi Turci..."; protiv su, ali u uniformi to ne sme da se izgovori, preskupo je. Kad je većina za rat, nije protiv njega, ili barem ćuti, nema mnogo izgleda da se nasilje zaustavi. Jednostavno, ljudi tako hoće i tako će raditi sve dok ne promene mišljenje, dok ne procene da od rata imaju više štete nego koristi i više jada nego zadovoljstva. Onda će im krivi biti današnje vodje, ljudi koji su preuzeli odgovornost za ratovanje svog naroda. Rat je teško zaustaviti spolja, mora se to učiniti iznutra. To može samo ako svako prizna svoju ličnu i pojedinačnu krivicu. Zadovoljstvo i korist ne moraju da se priznaju drugima. Dovoljno je sebi. Ako se to dogodi, vodje će postati obični bezopasni ljudi, za žaljenje, a ne za vešanje. Lazar Stojanović ******************************************************************** Za svakog ponešto, da se prepozna, a?
novine.6 cdragan,
>> Rat ne vode vodje, nego obični smrtnici. Ma kako se oni >> izgovaralui, svaki od njih je pojedinačno kriv za rat u kojem >> prihvata da učestvuje. Jer, ko neće - odbije, ili barem pobegne. Ne Da. Svaki srbin iz zaraćenih područja je kriv za taj rat, jer, bože moj, mogao je da pobegne sa svog ognjišta, sve ostavi razularenim ustašama i tako ne bi bio kriv za rat ! Nema šta, ovaj novinar stvarno ima smisla za humor. _dragan_
novine.7 bojt,
>> >> Rat ne vode vodje, nego obični smrtnici. Ma kako se oni >> >> izgovaralui, svaki od njih je pojedinačno kriv za rat u >> >> kojem prihvata da učestvuje. Jer, ko neće - odbije, >> >> ili barem pobegne. Ne >> Da. Svaki srbin iz zaraćenih područja je kriv za taj rat, jer, >> bože moj, mogao je da pobegne sa svog ognjišta, sve ostavi >> razularenim ustašama i tako ne bi bio kriv za rat ! >> Nema šta, ovaj novinar stvarno ima smisla za humor. Vrlo interesantan zaključak! Jedino mi nije jasno da li je zaključak nastao iz citata ili je citat nastao iz nekog već unapred donetog zaključka. Naime, iza onog "Ne" na kraju tvog citata u originalu sledi "Ne može rat da se vodi ako ljudi neće da ratuju", što ipak daje malo drugačiji smisao od onoga koji ti želiš da nametneš. (void *)bojt
novine.8 igor.mil,
>> Da. Svaki srbin iz zaracenih podrucja je kriv za taj rat, >> jer, boze moj, mogao je da pobegne sa svog ognjista, sve ostavi >> razularenim ustasama i tako ne bi bio kriv za rat ! Da li si bas 100% siguran da je svaki Srbin iz zaracenih podrucja, ili da budem precizniji, svaki od onih koji su im na celu, prethodno isprobao, ili bar uzeo u razmatranje, sve ostale mogucnosti da se problemi rese. Pozdrav od Igora
novine.9 dejanr,
Komentar Tanje Torbarina na akcije Hrvatske vlade: ('Globusa', 26. jula 1991): 1. Vojska ima odma da se povuče u vojarne. A ako se ne povuče, onda niš. (Tuđman) 2. U slučaju da vojska i dalje bude uništavala hrvatske ceste, to ipak nije u redu. (Manolić) 3. Ako vojska i dalje bude napadala, u tom slučaju narod se ne smije dati isprovocirati. (Tuđman) 4. U slučaju da Hrvate i dalje budu raznosile granate, kad ih raznese, trebaju sačuvati prisebnost. (Tuđman) 5. Osnovan je krizni štab koji će djelovati u slučaju kad dođe do bezrazložnog uznemiravanja stanovništva u Vinkovcima kad se grad bombardira. (Krizni štab, izvješće) 6. Hrvatska odmah traži samostalnu državu, a ako joj Srbi ne daju, onda će pitat ponovo. (Više njih) 7. Hrvatski političari ne žele više Jugoslaviju, ali je Jugoslavija poželjna. (en general) 8. Hrvatska će bit samostalna a Milošević je kriv jer ruši Jugoslaviju. (Mesić) 9. Hrvatski političari priznaju samostalnost Bosne i Hercegovine jer su Muslimani Hrvati, a ako Muslimani neće bit Hrvati, onda su Muslimani. Ako su Muslimani Muslimani zašto ne bi bili Hrvati? (Đodan) 10. Bosnu i Hercegovinu nu treba dijelit ali to bi bilo najbolje rješenje. Ako Bosna neće da se dijeli onda niš. (Tuđman). Dobro je imat barem Bosnu kad se izgubi Hrvatsku. (nadrealisti) 11. U Hrvatskoj nered pravi slaba šaka jada od kojih jake četničke snage, potpomognute jakim boljševičko-unitarističko-šovinističkim snagama JNA, prave nerede i napadaju nevino stanovništvo po cijeloj republici. (klizni štab) 12. Garda i MUP energično se trebaju suprotstaviti jakim četničkim snagama koje pomaže JNA. Kad im potpomaže JNA, zaustaviti akciju MUP-a da se ne isprovocira JNA. (Krizni štab u podrumu Sabora) 13. Kad pogine masa gardista, dati priopćenje da to hrvatsku državu neće pokolebati u održavanju Splitskog ljeta, Dubrovačkih ljetnih igara i Pulskog festivala. Preživjelim gardistima u ime vrhovništva poslati na položaje prospekte festivala. Da imaju što čitat u zasjedi. žekajuči mitraljiranje iz aviona. 14. Dodatna uputa za domaće i strane novinare. Kad Milan Brezak izjavi da hrvatska država ima pod kontrolom sve osim 4,5 posto svog teritorija, zamolite kolege da vas jako pridrže i kontroliraju. Da im se urličući ne otrgnete. Ne nasjedajte svim ovim provokacijama. 15. Dan masovnog pogreba gardista svečano obilježiti primanjem u Banskim dvorima na kojem Franjo Tuđman prima na dar kolekciju slika nasmješenog poznatog slikara. Suzdržati se da ne kažete jebo sliku svoju.
novine.10 dejanr,
Jeste čitali "Ratne novine"? Pominju se Sezam i DVV samo što se DVV tamo zove Dejan V. Vasiljević (!???). Konspiracija ili greška?
novine.11 dveselinovic,
Greška; u impresumu su tačno pogodili. Dečije bolesti, prvi broj. Inače, lično sam prilično ambivalentan u vezi "Ratnih novina"; bolje reeno, oko koncepcije. Pristao sam da dam tekst jer jednom treba početi, a znam da se koncepcija lista traži bar nekoliko brojeva. Kada sam video ovaj prvi, našao sam se u dosta velikoj nedoumici. Naime, ja pristajem da sarađujem sa listom koji IZVEŠTAVA, ali ne bih da sarađujem u listu koji HUŠKA na rat; govorim u globalu, jer i list koji samo izveštava samim tim bar donekle utiče na tok stvari. Sačekaću treći broj da se konačno odlučim. Inače, Sezam se zaista spominje, a ni najmanje mi se ne dopada nadnaslov, u stilu "Sezam se bori za srpsku istinu", mada, u izvesnom smislu FORUM to zaista i pokazuje. Tja, porazgovaraću sa njima. Što se korisnika Sezama tiče, spavajte mirno, ja vas neću citirati bez vaše dozvole u vidu autorizacije. DVV
novine.12 lola,
> Inace, licno sam prilicno ambivalentan u vezi "Ratnih novina"; bolje > reeno, oko koncepcije. Pristao sam da dam tekst jer jednom treba Cestitam na daljem sirenju Istine. Medij je pravi. > Inace, Sezam se zaista spominje, a ni najmanje mi se ne dopada > nadnaslov, u stilu "Sezam se bori za srpsku istinu", mada, u izvesnom > smislu FORUM to zaista i pokazuje. Tja, porazgovaracu sa njima. Sto > se korisnika Sezama tice, spavajte mirno, ja vas necu citirati bez > vase dozvole u vidu autorizacije. E, sad mi je lakse, ja se uplasio da im ne uvalis nesto antiratno (ili na drugi nacin izvan srpske linije.) Love from Lola.
novine.13 dveselinovic,
Ne znam koliko vas čita "Politiku", ali skrenuta mi je pažnja da će se u jučerašnjem broju pojaviti tekst o elektronskom ratu, a posebno o Sezamu. Kupio sam juče "Politiku" i zaista, eto članka. Pun je veoma čudnih stvari; sa jedne strane, autor Volf je koristio materijale sa Sezama, sa druge strane delove mog članka objavljenog u "Ratnim novinama", a kao vrhunac, ima izjava i našeg Jove Regaseka. Danas sam razgovarao sa redakcijom i saznao da je čovek bio tamo i razgovarao dobar sat i po sa Jovom. Šta je shvatio možete videti iz članka. Zatim sam razgovarao sa autorom, momkom od svojih 28-30 godina. On mi je opet rekao da je od urednika dobio zadatak da o tome napravi članak; pošteno je priznao da o računarima nema pojma i zamolio za pomoć. Pomoć mu je pružena, ali na žalost, nakon što je već predao članak. Sad nešto razmišljam: bre, baš nemamo sreće sa novinarima. Prvo Vesna Ćosić napiše jedan članak koji ne valja, pa onda napiše drugi još gori; i taman mi pomislimo gotovo je, kad, evo još jednog članka koji ispadne najgori. Pitam se ko će nas sledeći opisati onakvim kakvi nismo? Krajnje je vreme da Sezam svoje javne nastupe preuzme sam u svoje ruke, pa kada nas prikažu, neka to bar budemo mi, a ne neki bledi surogati za naše tako osebujne i nepoćudne persone. Moraću malo time da se pozabavim, a ko hoće samnom, dobrodošao. DVV
novine.14 vcalic,
Vreme je da neko ide na sud. politika (malo slovo nije slučajno) je ionako odavno zaslužila !? WR
novine.15 bojt,
("Borba", 7.8.1991.) Razračunavanje unutar SPO Srpski pokret obnove indirektno je optužio Vojislava Šešelja za ubistvo Branislava Matića, da je sa govornice Skupštine Srbije "izdao direktive" za učestale napade na gardiste. Šešelj, medjutim, smatra da je reč o "prebijanju starih računa" u vrhu SPO i garde. - Vuk Drašković je u rukovodstvo svoje stranke ubacio veći broj najgorih kriminalaca, poput Djordja Božovića - Giške, Predraga Brkića, Branislava Matića - Belog, a kada se oni počnu medjusobno ubijati, onda se ta ubistva pokušavaju prikazati kao politička, kaže Šešelj u izjavi za "Borbu" i dodaje: ko bi imao razloga da likvidira Draškovićeve kriminalce kad Srpski pokret obmane definitivno politički tone i ne predstavlja nikakvu ozbiljnu snagu? Po Šešeljevim rečima pri razjašnjavanju motiva ovog ubistva treba imati u vidu da je Matić uložio ogroman novac u SPO, da je samo Draškoviću poklonio 3 skupocena automobila i da je u očekivanju da mu se uloženo što pre vrati, verovatno postao suviše "nervozan". Konstatujući da je, po pisanju štampe, ubistvo izvedeno veoma profesionalno lider srpskih radikala kaže: "Jedan od retkih koji je mogao da izvede besprekorno, profesionalno ubistvo, upravo je Djordje Božović - Giška, koji mene optužuje da stojim iza toga, a sam nije uspeo ni da odglumi žalost." Na pitanje da li očekuje "protivudar" i eventualni napad na čelnike radikala, Šešelj kaže: "Mi smo spremni, ali ne verujemo da će nas napasti. Oni su kukavice".
novine.16 bojt,
("Borba", 9.8.1991) Poziv na duel Djordje Božović - Giška, komandant Srpske garde juče je demantovao tvrdnje Vojislava Šešelja po kojima upravo sam Božović stoji iza Matićevog ubistva. Demanti prenosimo u celini, uz obrazloženje da Božović o Šešelju govori u ženskom rodu: "Šešelj je individua sumnjivog morala, sumnjive muškosti i sumnjive hormonalne strukture. Neka ne uobražava da je na nekom udaru i da joj nešto preti. Ona je obična marioneta u tudjim rukama, teledirigovana i ja joj savetujem da se čuva svojih nalogodavaca, jer po proračunu najvećih beogradskih intelektualaca, a i po mojoj ličnoj oceni, ona više nije potrebna svojim gazdama. Postoji opravdana opasnost da je veoma brzo ti crveni farizeji likvidiraju i da to onda pripišu nekim velikim opozicionim partijama. A zbog ovoga što je insinuirala oko smrti mog brata Belog, mogu samo da kažem da ona, kao dama, od džentlemena kao što sam ja može da dobije samo nekoliko šamara, od kojih dva-tri po zadnjici. Prema tome nije potrebno da nekoga naziva kukavicom, nego da komplet naoružana dodje na duel, gde ću je ja sačekati svetosavski, golih ruku i pokazati joj ko je kukavica."
novine.17 squsovac,
> Krajnje je vreme da Sezam svoje javne nastupe preuzme sam u > svoje ruke, pa kada nas prikažu, neka to bar budemo mi, a ne neki > bledi surogati za naše tako osebujne i nepoćudne persone. Moraću > malo time da se pozabavim, a ko hoće samnom, dobrodošao. Ja hoću, znaš i sam!!!
novine.18 rkorda,
>drugi još gori; i taman mi pomislimo gotovo je, kad, evo još jednog >članka koji ispadne najgori. Pitam se ko će nas sledeći opisati >onakvim kakvi nismo? Tek ćeš da vidiš šta će napisati čika Danilo. Ovo je kratak citat iz članka gde opisuje DVV " Tada se pojavilo jedno crveno biće kojemu su na glavi palacale zmije ........." :::))) P.S. Ovo nije daleko od istine P.P.S. Ma ostavite Novinare na miru što ste se ispizmili.
novine.19 bojt,
>> Ja hoću, znaš i sam!!! Ne znam, ispalo bi onda da se proširuje domet, pa da stave katanac i na B92 i ovde. Ionako vas je Voja proglasio plaćenicima CIA-e, posle ovoga mogu da prorade i Uzi-ji na petom spratu ;)
novine.20 balinda,
>> Ne znam koliko vas čita "Politiku", ali skrenuta mi je pažnja Mi, koji smo decenijama čitali ovaj list pa odjednom naglo prestali, očekujemo da ćeš nam ti skrenuti pažnju kada da počnemo opet da čitamo? ;) Šalu na stranu, jedva čekam taj dan. Ipak je "Politika" potecionalo jedini evropski list na Balkanu. Kakav bi tek list bila da se na ovom prostoru nisu smenjivali diktatorski režimi? :( Ono što je uvek loše govorilo o "Politici" je, što je uvek bila strogo režimski list, možemo reći "Novine bez kičme". :( Ali, zvaničan list to uvek i jeste. Jednostavno, sada kad postoji opoziciona štampa, potrebno je osloboditi i "Politiku" od dotacija države i odjednom bi i ona počela da se bori za publuku. "Politika" je uvek bila raskošna "kurva" sa minimalnom tarifom. To ne znači da nije znala da radi svoj posao. >> Krajnje je vreme da Sezam svoje javne nastupe preuzme sam >> u svoje ruke, pa kada nas prikažu, neka to bar budemo mi, >> a ne neki bledi surogati za naše tako osebujne i nepoćudne >> persone. Moraću malo time da se pozabavim, a ko hoće samnom, >> dobrodošao. Slažem se. Ovako ne može više. :( Imam čak i jedan predlog. `Ajde da pronađemo, recimo dva (a može i više ako baš želite), dobrovoljca (predlažem tebe i Bojta!) da napišete (svako svoj!) rezime diskusija sa Sezama. Nakon toga da mi ostali glasamo koji će nas "predstavaljati" u javnosti. Ovo bi bio dobro i kao proba naših eventualnih poilitičkih aktivnosti o kojima si svojevremeno pričao.
novine.21 vcalic,
>> Ne znam, ispalo bi onda da se proširuje domet, pa da stave katanac >> i na B92 i ovde. Ionako vas je Voja proglasio plaćenicima CIA-e, >> posle ovoga mogu da prorade i Uzi-ji na petom spratu ;) Hm, B92 i mi smo jedina javna glasila (ako je Sezam uopšte javno glasilo, a ja mislim da jeste), preko kojih još uvek sme da se misli. Smatram da bi to trebalo čuvati pa makar i Uzi-jima !? Dakle, odsad noćne straže ispred Doma Omladine i ispred Bigza ;) WR
novine.22 mkiric,
> Mi, koji smo decenijama čitali ovaj list pa odjednom naglo prestali, > očekujemo da ćeš nam ti skrenuti pažnju kada da počnemo opet da čitamo? > ;) Jeste da pitanje nije bilo upućeno meni, ali preporučujem da se Politika kupuje (bar ja tako radim) petkom, subotom i nedeljom. Petkom izlazi nedeljni TV program, subotom obilni mali oglasi, a nedeljom Momo Kapor. Za penzionere je prihvatliva svaki dan (čitulje) ;) > "Politika" je uvek bila raskošna "kurva" sa minimalnom tarifom. To ne > znači da nije znala da radi svoj posao. Politika je uvek imala ugled najozbiljnijeg dnevnog lista sa najmanje "žutih" primesa. Tiraž su joj donosili prilično kvalitetni izveštaji iz inostranstva i prilično pismeni izveštaji iz domaće političke arene. Ovo drugo do pre par godina. Pored toga, Politika je postala režimski list tek u Avnoslaviji, ali je čak i tada dugo bila najozbiljnija. Upropastio ju je tek kvartet 4M, ali ne toliko da ne bi mogla da se oporavi jednog lepog dana.
novine.23 jregasek,
Sutra bi u "Politici" trebalo da bude objavljen sledeći demanti: "SEZAM" ZA MIR Zahvaljujem redakciji lista "Politika" što je člankom "Rat porukama u gluvo doba" (Pol. 9.8.1991, str. 20) upoznala čitaoce sa radom i angažmanom računarske mreže "Sezam" ─ sistema za modemske komunikacije časopisa "Računari". Verujem da tekst dobro ukazuje na osobenosti koje ovakve sisteme razlikuju od "klasičnih" medija (štampe, radija i televizije). Primoran sam, međutim, da se osvrnem na dve bitne nepreciznosti u tekstu, koje kod čitaoca mogu da stvore pogrešan utisak. Uz puno poštovanje autorovog prava na vlastitu interpretaciju, moram pomenuti da je jedina citirana misao iz opsežnog razgovora sa mnom navedena potpuno suprotno onom što sam doista rekao. Nisam naveo da je "Sezam" "jedan od BBS sistema koji se još naziva oglasna tabla" nego, obrnuto, da je "Sezam" *novi*, četvrti medij (uz štampu, radio i televiziju), dakle nešto *mnogo više* nego "oglasna tabla" (što je, inače, doslovno značenje naziva BBS ─ Bulletin Board System). U neuobičajenom "zbirnom" citiranju iz dva različita izvora ("Sezam" i BBS Zagreb) u prilogu pod naslovom "Poruke iz računara" našla su se i dva citata o "hrvatskim crijevima" i "srpskim gusjenicama". Ovi (po mom mišljenju veoma neukusni) citati dobro ilustruju tezu vašeg novinara o "ratu porukama u gluvo doba", ali oni nisu uzeti sa "Sezama", niti na "Sezamu" takve poruke postoje. Uprkos potpunoj slobodi govora na sistemu, s jedne, i opštoj eroziji morala u društvu, s druge strane, "Sezam" je ostao pošteđen ratnog požara. Na našem sistemu se, kao i svuda, o ratu puno razmišlja i priča, ali se na njemu ne ratuje. "Sezam" je jedna od retkih oaza na kojoj je očuvan neposredan demokratski dijalog (po pravilu veoma oprečnih) mišljenja sa čitavog jugoslovenskog prostora. Neko to možda zove ratom, a mi zovemo demokratijom. U tom smislu nešto znači i činjenica da se u konferenciji FORUM ─ uz teme "Gde smo", "Jugoslavija", "Srbija" i druge ─ ne nalazi tema "Rat", ali da zato postoji tema "Mir". Jovan Regasek, upravnik sistema "Sezam"
novine.24 balinda,
Zagrebački tjednik "Danas" nalazi se pred stečajnim postupkom. Možda se ne treba previše čuditi jer je reč o jedinom ozbiljnom, relativno opozicionom listu u Hrvata. Nakon nedavne "kritike" u Saboru, tako nešto bilo je za očekivati. :( Na ovaj način, Hrvatska vlast još jednom pokazuje da nije ni malo odmakla od boljševičkog načina razmišljanja. Ako se to i dogodi bratskom hrvatskom narodu, teško se može naći bilo koji argument da se tamo ne radi o novokomponovanoj diktaturi. (?) Svojevremeno sam ukazivao da je u čitavoj YU vrlo malo koliko toliko objektivnih listova. Prembda sam i tada žestoko kritikovan, tvrdio sam da se tada mogla donekle izdvojiti "Borba", "Danas" i možda još poneki i ponekad. Izgleda da je stanje u ovom smislu sve gore i gore. "Danas" je tada pomalo skrivan od strane beogradskih čitalaca. Stavljan da ne bude na vidnom mestu u kioscima i na raznorazne druge načine cenzurisan u Srbiji. Bilo je tada teško srpskom režimu da se suoči sa drugom istinom. Sada traženje takve istine smeta pre svega Hrvatima. Izgleda da je stanje u ovom smislu sve gore i gore. To ne vodi nigde drugde nego u pravu katastrofu. Za mene je ovaj događaj predvorje pakla kroz koje će proći Hrvati a sa njima, svakako i Srbi. :(
novine.25 iboris,
** ... Ako se to i dogodi bratskom hrvatskom narodu, tesko HM, "bratskom" ?!?
novine.26 mkiric,
> Za mene je ovaj događaj predvorje pakla kroz koje će proći Hrvati a sa > njima, svakako i Srbi. :( Za mene je ovaj događaj samo dokaz tvrdnje da smo mi *svi* još daleko od demokratije. Demokratija podrazumeva štampu kao sredstvo za prenos informacija i kritiku, dok totalitarizam (komunistički, fašistički, vojni, nacionalni ...) shvata štampu pre svega kao sredstvo (čak i oružje) za prenos propagande. Gebels je mrtav, ali njegova ideja se očigledno još uvek dobro drži.
novine.27 ivujanic,
> Zagrebački tjednik "Danas" nalazi se pred stečajnim postupkom. Tužno. Od kada se Start prodao Hrvatskim novokomponovanim banovima, to je bio jedini objektivan list. A i bez toga "jedini", list sam neobično cenio. Na svu sreću, ovde se počelo rađati nešto slično: Vreme. Ako išta može zameniti Tanju Torbarinu, onda je to Ćorava kutija. Ivica
novine.28 dmatijasic,
Sezam potaje opasno popularan. U VEžERU, dnevnim novinama koje izlaze u SL (Mariboru), u broju od subote objavljen je članak "Malba, oprosti, ti si lud!" . žlanak je pripremila novinarka Dragica Korade (vjerovat- no uz suglasnost uprave SEZAMA ?!). Citirane su poruke iz konferenicje FORUM, koje se uglavnom odnose na rat u SL ( autori: dmatijasic, dtadic, vasiljevic, malba, iboris, crynik, miha i dejanr). Uvod je zanimljiv, zato ga prevodim u cjelini. ====================================================================== VEžER, 10/08/91 " MALBA, OPROSTI, TI SI LUD! " Fragmenti iz elektronske pošte o ratu Pripremila: Dragica Korade ====================================================================== S obzirom na to, da se u proteklom slovenskom ratu nije pucalo samo oružjem, nego i riječima, imaju pravo oni, koji tvrde, da je Slovenija napadala JNA svim mogućim sredstvima. Jedno od tih sredstava bili su i računala, pomoću kojih su se radnici mariborskog studentskog časopisa Katedra, izvještavajući o aktualnim dogadjajima u SL, ukključili u elektronsku poštu ( koja podsjeća na nekakav Hayde park) upravo u trenutku kad je vojska započela sa bombardiranjem RTV odašiljača. Svoje najčešće emocijonalno obojene poruke su slali u dvije mreže: SEZAM-u, koji pokriva pretežno tekničku inteligenciju, sabranu oko časopisa Računari, i Bytu, američkom ekvivalnetu SEZAM-a, koji ne pokriva isključivo tehničku inteligenciju nego akademsku javnost američkih univerziteta. Oružje je utihnulo, ostale su riječi odobravanja i neodobra- vanja, koje su počele ispisivati slovenski ugled u svijetu. Bez pretenzija, da slijedćim izborom iz elektronske pošte pokažemo svu raznolikost komunikacije koja se razvijala medju potpuno nepoznatim ljudima u vrijeme, kad su znanci razgovarali isključivo preko nišana puščanih cijevi, objavljamo - po našem mišljenju - najznačajnije odlomke sa oba dvije spomenute mreže, u kojima je raspravljano o ratu u SL. Razlika izmedju diskusija u jugoslavenskom i američkom prostoru je evidentna: dok u prvom prevladavaju agresivnost, zafrkancija, ideologija, politika, u drugoj nalazimo potrebu po analizi, koja je neusmiljena i kada simpatizira sa žrtvama agresije. Da bi razlike izmedju oba spomenuta modusa došla do punog izraza, izabrali smo slijedeće poruke, napisane u vrijeme rata. ( Slijede spomenute poruke). =========================================================================
novine.29 ndragan,
* Gebels je mrtav nisam primetio
novine.30 dejanr,
>> SEZAM-u, koji pokriva pretežno tekničku inteligenciju, >> sabranu oko časopisa Računari, i Bytu, američkom ekvivalnetu SEZAM-a, >> ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Ne zvuči loše, a? :)
novine.31 balinda,
>>>> i Bytu, američkom ekvivalnetu SEZAM-a, >> ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ >> >> Ne zvuči loše, a? :) A zamisli tek da je rečeno: "i Bytu, američkoj kopiji SEZAM-a."? ;)
novine.32 iboris,
Ł Sezam potaje opasno popularan. U VECERU, dnevnim novinama koje Ł izlaze u SL (Mariboru), u broju od subote objavljen je clanak Ł "Malba, oprosti, ti si lud!" . Clanak je pripremila novinarka Ł Dragica Korade (vjerovat- no uz suglasnost uprave SEZAMA ?!). Ł Citirane su poruke iz konferenicje FORUM, koje se uglavnom odnose na Ł rat u SL ( autori: dmatijasic, dtadic, vasiljevic, malba, iboris, Ł crynik, miha i dejanr). Jesu li bar poruke prenesene integralno ? Jesu li mozda istrgnute iz svog konteksta ? Mozes li da prenes tekst na sezam ? A ono Sezam , ekvivalent Byte-u , :))))))))))))))))))))) Al` ce neko sada da "poraste" i da digne nos :)))))))))))))))
novine.33 jregasek,
>>žlanak je pripremila novinarka Dragica Korade (vjerovatno uz suglasnost uprave SEZAMA ?!). Ni "Večer" ni gospođica Korade nisu tražili saglasnost uprave "Sezama" da upoznaju slovenačku javnost sa radom naše mreže. Takvu saglanost nisu tražili ni "Borba", "Duga" ni gospodja Ęosić. Nisu, jer im naša dozvola za to nije bila ni potrebna. Tu dozvolu im daju novinarska profesija i Zakon o javnom informisanju. "Sezam" je javno glasilo. To znači, pre svega, dve stvari. Da javnost ima pravo da zna o čemu se i kako na sistemu razmišlja i priča. I da je širenje informacija iz javnih konferencija - u našem slučaju mišljenja, stavova i pogleda - potpuno slobodno. Pod uslovom, naravno, da se time ne povrede vlasnička prava vlasnika sistema i autorska prava autora poruka. Ta se prava ne mogu povrediti citiranjem. Zainteresovanost medija da sa našim mišljenjima upoznaju najširu javnost smatramo velikom prednošću i za "Sezam" i za njegove pretplatnike. Za "Sezam", Jova Regasek, upravnik sistema
novine.34 dgavrilovic,
>> "Sezam" je javno glasilo. Posle mnogo galame uprava Sezama je, u trenutku kada smo već prestali da se nadamo, istrčala sa zvaničnim stavom o "citiranju". Moram priznati da sam vrlo iznenađen obrtom i nije mi jasno kako za BBS može važiti isti zakon kao za Politiku (ako za Politiku uopšte važe zakoni). Bez obzira što se moje ime nije često provlačilo po Forumu i što bih ono malo stvari koje sam ovde izneo ponovio ako treba i SM-u u lice, ne bi mi bilo prijatno da moje reči pročitam u nekoj žutoj štampi stavljene u ko zna koji kontekst. Zbog toga me interesuje da li ima šanse da Sezam izgubi status javnog glasila i postane ono što sam ja do sada mislio da jeste: debatni klub zatvorenog tipa. Ako ne onda se bojim da ubuduće nećemo čitati nikakve političke diskusije. Bolje bi bilo da se, u najboljoj tradiciji našeg naroda, povremeno sretnemo u kafani i uz turu pića razmenimo po koju reč. Ovakav epilog mi nikako ne bi bio po volji jer sam ovde upoznao, a da se sa njima nikada nisam video, neke ljude do čijeg mi je mišljenja veoma stalo.
novine.35 ivan.s,
>> Ni "Vecer" ni gospodica Korade nisu trazili saglasnost uprave "Sezama" da >> upoznaju slovenacku javnost sa radom nase mreze. Takvu saglanost nisu >> trazili ni "Borba", "Duga" ni gospodja Ęosic. Nisu, jer im nasa dozvola >> za to nije bila ni potrebna. Tu dozvolu im daju novinarska profesija i >> Zakon o javnom informisanju. "Sezam" je javno glasilo. To znaci, pre >> svega, dve stvari. Da Nisam pravnik, i slabo poznajem zakon, ali da citiram ugovor o koriscenju SEZAMa : 10. Sav materijal primljen od Sezama Korisnik može neograničeno čuvati u memoriji ili na drugim medijima, štampati i manipulisati njime za ličnu upotrebu. Korisnik se saglašava da nikakav materijal primljen od Sezama (osim privatne pošte i programa u javnom vlasništvu) neće reprodukovati, distribuirati, prenositi na druge sisteme i na bilo kakav drugi način stavljati u promet bez eksplicitne pismene saglasnosti Uprave Sezama. U slučajevima kada je ta saglasnost data, materijali se mogu prenositi isključivo integralno (u celini i bez izmena) i uz jasno naglašavanje imena sistema sa koga su preuzeti. Ovaj clan ugovora se neprekidno krsi, posebno ono o integralnom prenosenju materijala sa SEZAMa.
novine.36 dejanr,
>> Nisam pravnik, i slabo poznajem zakon, ali da citiram ugovor o >> koriscenju SEZAMa : >> >> 10. Sav materijal primljen od Sezama Korisnik može neograničeno čuvati... Stoji, ali novinarka D. Korade nije naš korisnik i na nju se naš Ugovor ne odnosi. "Kriv" je, dakle, onaj ko je te poruke prosledio. A ko je to? Nema načina da saznamo, čak i kada bismo želeli nešto da preduzmemo.
novine.37 ivujanic,
> Ni "Večer" ni gospođica Korade nisu tražili saglasnost uprave "Sezama" da > upoznaju slovenačku javnost sa radom naše mreže. Takvu saglanost nisu > tražili ni "Borba", "Duga" ni gospodja Ęosić. Nisu, jer im naša dozvola za > to nije bila ni potrebna. Tu dozvolu im daju novinarska profesija i Zakon > o javnom informisanju. "Sezam" je javno glasilo. To znači, pre svega, dve > stvari. Da Pa dobro što me pustiste da penim ovde? Što se ne javiste ranije? Usput, ko vam je pisao ugovor? Ako ja umem da čitam, onda član 10 ugovora kaže: 10. Sav materijal primljen od Sezama Korisnik može neograničeno čuvati u memoriji ili na drugim medijima, štampati i manipulisati njime za ličnu upotrebu. Korisnik se saglašava da nikakav materijal primljen sa Sezama (osm privatne pošte i programa u javnom vlasništvu) neće reprodukovati, distribuirati, prenositi na druge sisteme i na bilo koji način stavljati u promet bez eksplicitne pismene saglasnosti Uprave Sezama. U slučajevima kada je ta saglasnost data, materijali se mogu prenositi isključivo integralno (u celini i bez izmena) i uz jasno naglašavanje imena sistema sa kog su preuzeti. Da li Uprava uopšte čita Ugovor? Ovo stvarno postaje krajnje neozbiljno... Pozdrav, Ivica
novine.38 jregasek,
>>...i nije mi jasno kako za BBS može važiti isti zakon kao za Politiku BBS je tehničko sredstvo za prenos i širenje informacija, pa potpada pod iste zakone pod koje potpadaju i ostala takva sredstva - štampa, radio i televizija. >>da li ima šanse da Sezam izgubi status javnog glasila i postane ono što sam ja do sada mislio da jeste: debatni klub zatvorenog tipa. "Sezam" nikada nije bio debatni klub zatvorenog tipa. Izvodi sa njega objavljuju se u novinama u ovoj ili onoj formi, na ovaj ili onaj način, praktično od trenutka kada je sistem osnovan. Prvih meseci rada "Sezam" je promovisan upravo obilnim objavljivanjem izvoda iz konferencija, često i iz Foruma, što je bitno uticalo na stvaranje njegovog lika u javnosti. Smatram da je osnovna snaga sistema upravo u njegovom medijskom statusu, u njegovoj otvorenosti za javnost i njegovoj tesnoj vezi s medijima. Za "debatni klub zatvorenog tipa" vam nije potreban Sezam - on se može lako organizovati svuda i na svakom mestu. Pa i na samom sistemu. "Sezam" je stvoren za one kojima je potrebna veza sa javnošću, a ja sam veoma zadovoljan što je, u toj svojoj ulozi, sistem veoma efikasan i - prodoran.
novine.39 jregasek,
>>Nisam pravnik, i slabo poznajem zakon, ali da citiram ugovor o koriscenju SEZAMa : Ugovorom o korišćenju sistema, pa i članom 10, definisana su medjusobna prava i obaveze vlasnika Sezama i njegovih korisnika, a ne naši odnosi sa javnošu i njenim zakonskim predstavnicima - redakcijama javnih glasila i njihovim novinarima. Obaveze "Sezama" prema javnosti, kao uostalom i svakog drugog javnog preduća, definisane su Zakonom o javnom informisanju i one nisu predmet korisničkog ugovora. žlan, pored toga, govori o "stavljanju u promet", dakle o komercijalnoj eksploataciji materijala sa sistema, a ne o širenju informacija, i veoma jasno kaže da *korisnicima* nije dozvoljena nikakva komercijalna eksploatacija bez saglasnosti uprave. Autorski honorar za članak objavljen u novinama ne spada u komercijalnu eksploataciju. Sistem ne može nikakvim ugovorom da garantuje reakciju javnosti na javno izneto mišeljenje u javnoj konferenciji. Uprava niti može niti treba da utiče na to da li će neka poruka biti citirana ili neće i na koji način će novinar sa njom upoznati svoje čitaoce ako uopšte smatra da to treba da učini - sve dok se u svom poslu pridržava pravila novinarskog zanata i profesionalne etike.
novine.40 ivan.s,
>> predmet korisnickog ugovora. žlan, pored toga, govori o "stavljanju u >> promet", dakle o komercijalnoj eksploataciji materijala sa sistema, a ne >> o sirenju informacija, i veoma jasno kaze da *korisnicima* nije >> dozvoljena nikakva komercijalna eksploatacija bez saglasnosti uprave. >> Autorski honorar za clanak objavljen u novinama ne spada u komercijalnu >> eksploataciju. Sistem ne moze Ako sam dobro razumeo, objavljivanje materijala sa SEZAMa u novinama nije komercijalna eksploatacija istog? Tesko da bih se sa tim mogao sloziti.
novine.41 dgavrilovic,
>> "Sezam" nikada nije bio debatni klub zatvorenog tipa. OK shvatio sam :-( Ima li neka grupa raspoložena da me primi?
novine.42 ljubao,
>>i pogleda - potpuno slobodno. Pod uslovom, naravno, da se time ne povrede >>vlasnička prava vlasnika sistema i autorska prava autora poruka. Ta se prava ne >>mogu povrediti citiranjem. Autorska prava se krše i pojedinci žele da se prekine sa time i da se zaštite. A zaštitu, po mom mišljenju, treba da im pruži Uprava Sezama koja to ne čini. >>Zainteresovanost medija da sa našim mišljenjima upoznaju najširu javnost >>smatramo velikom prednošću i za "Sezam" i za njegove *************************************** >>pretplatnike. Da li ova rečenica odgovara na pitanje zašto Uprava Sezama ništa ne preduzima? ------------------------------------------------------------- Odgovor na 8.36 dejanr ------------------------------------------------------------- >>Stoji, ali novinarka D. Korade nije naš korisnik i na nju se naš Ugovor >>ne odnosi. "Kriv" je, dakle, onaj ko je te poruke prosledio. A ko je to? >>Nema načina da saznamo, čak i kada bismo želeli nešto da preduzmemo. Znači da Ugovor ne valja i da ga treba dopuniti da važi za sva pravna i fizička lica. ------------------------------------------------------------- Odgovor na 8.39 jregasek ------------------------------------------------------------- >> Ugovorom o korišćenju sistema, pa i članom 10, definisana su medjusobna >>prava i obaveze vlasnika Sezama i njegovih korisnika, a ne naši odnosi sa >>javnošu i njenim zakonskim predstavnicima - redakcijama javnih glasila i >>njihovim novinarima. Obaveze "Sezama" prema javnosti, kao uostalom i svakog Kao što rekoh, kako se ljudi bune, treba nekako onemogućiti objavljivanje poruka bez njihove saglasnosti. Drugo je pitanje da li je to izvodljivo u ce- loj Jugoslaviji, ali se mora učiniti nešto (bar) za područje Srbije. Na kraju, ako ne postoji zakonska mogućnost sprečavanja prenošenja poru- ka, onda treba izbaciti i deo iz člana 10 koji (po tumačenju Uprave) važi sa- mo za korisnike Sezama. Jer ovako ispadamo ovce. Bilo ko može da radi šta ho- će i još zarađuje, a mi koji smo PLATILI pretplatu možemo da se j****o. U svakom slučaju Ugovor mora da se menja i Uprava bi trebala malo da ra- zmisli o ovome. P.S. Koliko se sećam žena koja je pisala članak u 'Borbi' (bila) je korisnik Sezama. Ako je to tačno, zašto za nju nije važio Ugovor? P.P.S. Da li će (pod)naslov u sledećem biltenu o Sezamu biti 'Događanje na- roda na Sezamu'? Znate na šta mislim? ;>
novine.43 iboris,
Ł Stoji, ali novinarka D. Korade nije nas korisnik i na nju se nas Ł Ugovor ne odnosi. "Kriv" je, dakle, onaj ko je te poruke prosledio. Ł A ko je to? Nema nacina da saznamo, cak i kada bismo zeleli nesto da Ł preduzmemo. Da pogadjamo ? (otvaramo sezonu lova na vestice)
novine.44 iboris,
Ł P.S. Koliko se secam zena koja je pisala clanak u 'Borbi' (bila) je Ł korisnik Sezama. Ako je to tacno, zasto za nju nije vazio Ugovor? Sto je jos gore , ona je clan strucne redakcije i zaduzena je za rubriku "AKTUELNOSTI" (tako pise na trecoj strani racunara).
novine.45 dexi,
Ma za novine ni "po jada", ali mene brine ako u redakciju SEZAM-a dodju decki u plavom (i to ne oni glupi iz viceva) i donesu diskete (svoje :( ) pa lepo pokupe sve sto se nalazi na SEZAM-ovim diskovima :((((( Milom ili silom, svejedno, mislim da bi im redakcija izasla u susret, a to sto se krijete po grupama, jasno vam je da vam to puno ne vredi. Zato ko ima stampac, neka lepo u njega uvuce toalet papir i lepo odstampa ugovor SEZAM-a. razocarani dexi :( PS. Bas me zanima da li cu da dobijem zvezdicu?
novine.46 djelovic,
Pošto ova diskusija uzima za mene jedan previše apstraktan karakter, da ja upitam nešto što me zanima: Da li je meni dozvoljeno da lepo uzmem sve ikada napisano u PC.SOFT i to objavim u nekom računarskom časopisu. Treba mi koji dinar, a ovo deluje kao brz način da se zaradi...
novine.47 jregasek,
>>Da li je meni dozvoljeno da lepo uzmem sve ikada napisano u PC.SOFT i to objavim u nekom računarskom časopisu. Treba mi koji dinar... Nije. Integralni prenos pojedinih celina sa sistema nije dozvoljen. Citati mišljenja iz "Foruma" su ipak nešto sasvim drugo.
novine.48 jregasek,
>>Ma novine ni "po jada", ali mene brine ako u redakciju SEZAM-a dodju decki u plavom Ne vidim zašto bi dolazili. Na "Sezamu" se ne dešava ništa što bi predstavnicima zakona bilo zanimljivo.
novine.49 djelovic,
Malo sam porazmislio, odvio sam politikanerske fraze tipa "javno glasilo" i došao do zaklučka da je JR ipak u pravu. Ljudima treba da se dopusti da slobodno raspolažu informacijom pokupljenom na SEZAM-u, bila to neka "šema" u programiranju na C-u ili nečije mišljenje u FORUM-u. Naravno, treba imati neka ograničenja, recimo da ako se citira nečije mišljenje, da se citira celo i da se da ime autora, a ne da se sve to stavi pod svoju kapu :). čivela sloboda informacije! :)
novine.50 dveselinovic,
Jel'? A intelektualni snošaj Mkirica i Squsovca? Zar to nije "vređanje javnog morala" i "uznemiravanje javnosti"? Da i ne spominjemo brojne voajere i ložače svuda unaokolo. :))))))))))) Nisam znao da su javne kuće dozvoljene u Srbiji, a ako zaista nisu, onda je ceo Sezam podložan hapšenju i viševekovnoj robiji. :))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) ))) Al' neka ga Bog sačuva. DVV
novine.51 bulaja,
││Ma novine ni "po jada", ali mene brine ako u redakciju SEZAM-a dodju ││decki u plavom │└─── │Ne vidim zasto bi dolazili. Na "Sezamu" se ne desava nista sto bi │predstavnicima zakona bilo zanimljivo. └─── Xe xe ;)) (zamislite ovde jedan sarkastican osmeh, ne znam koji je bixie prikladan za to). Jes' vala, samo se prica o kukicanju u kuvanju, i opevaju junastva milog nam vodje. Sem mozda conf vicevi, koja je leglo separatizma, pola nasih naroda i narodnosti ima svoju odvojenu temu.
novine.52 bojt,
>> Da i ne spominjemo brojne voajere i ložače svuda unaokolo. ^^^^^^ Ooooo, postajemo i samokritični...
novine.53 ndragan,
* političke diskusije. Bolje bi bilo da se, u najboljoj tradiciji našeg * naroda, povremeno sretnemo u kafani i uz turu pića razmenimo po koju reč. dakako da nije bolje, ali je dobra ideja - zrenjaninci i okolina, javite se, da se organizujemo Bue_ NDragan
novine.54 ndragan,
* Autorski honorar za * članak objavljen u novinama ne spada u komercijalnu eksploataciju. taj članak prodaje novine. to je komercijala. Bue_ NDragan
novine.55 dveselinovic,
Ne, zašto? Oko čega bih ja trebao da budem samokritičan pre mojih najljućih kritičara? Recimo, BoyTa? DVV
novine.56 zolika,
>> Jel'? A intelektualni snosaj Mkirica i Squsovca? Zar to nije >> "vredanje javnog morala" i "uznemiravanje javnosti"? Da i ne >> spominjemo brojne voajere i lozace svuda unaokolo. :))))))))))) Pa, sta fali njihovom "intelektualnom snosaju"? I rucak treba s vremena na vreme promesati da ne zagori, pa sto ne bi i atmosfera Sezama bila pro- drmana s vremena na vreme? (BTW, ionako se stalno drma...)
novine.57 ivujanic,
> komercijalna eksploatacija bez saglasnosti uprave. Autorski honorar za > članak objavljen u novinama ne spada u komercijalnu eksploataciju. Sistem > ne može Ovo ni dete u osnovnoj školi ne bi progutalo! > javnoj konferenciji. Uprava niti može niti treba da utiče na to da li će > neka poruka biti citirana ili neće i na koji način će novinar sa njom > upoznati svoje čitaoce ako uopšte smatra da to treba da učini - sve dok se > u svom poslu pridržava pravila novinarskog zanata i profesionalne etike. žemu onda služi ugovor? Da ga se Uprava Sezama pridržava kada treba nekog korisnika žrtvovati? Sve ovo liči na lagano izvlačenje Uprave Sezama od odgovornosti. Pravnik nisam, ali i ne treba da budem da bih znao šta mi sledi ako bih pokušao da prepišem članak iz Politike i prodam ga drugom listu. Toliko što se tiče izvlačenja na temu "..Sezam je javno glasilo, pa može svako da ga j**e kako hoće..." Ako se i zanemari činjenica da neko nezasluženo pravi pare, ostaje krađa, jer se radi o intelektualnoj svojini. Ono što je ovde problem, je to što bi Uprava sada morala da pokrene nekoliko parnica protiv nekih listova, između ostalog i Politike, a to je ono što je nezgodno, zar ne? Ima li pravnika na Sezamu, da razjasni šta je čija obaveza, pa da i korisnici prestanu da se pridržavaju svojih obaveza? Da li je istina da je maleksic proteran? Ivica
novine.58 dkropek,
> i pogleda - potpuno slobodno. Pod uslovom, naravno, da se time ne povrede > vlasnicka prava vlasnika sistema i autorska prava autora poruka. Ta se > prava ne mogu povrediti citiranjem. Zainteresovanost medija da sa nasim > misljenjima upoznaju najsiru javnost smatramo velikom prednoscu i za > "Sezam" i za njegove pretplatnike. Situacija je izmakla kontroli, pa se sada pravimo hladnokrvni... Ja nemam nista protiv da se u "Racunarima" pojave i citave konferencije, ali mislim da nema smisla ovako izigravati povjerenje ucesnika u konferencijama, kao sto se to desava u drugim novinama, pred bespomocnom "Upravom Sezama".
novine.59 dkropek,
> Stoji, ali novinarka D. Korade nije nas korisnik i na nju se nas Ugovor > ne odnosi. "Kriv" je, dakle, onaj ko je te poruke prosledio. A ko je to? > Nema nacina da saznamo, cak i kada bismo zeleli nesto da preduzmemo. U svakom nasem zakonu po tri rupe...
novine.60 balinda,
>> Ljudima treba da se dopusti da slobodno raspolažu informacijom >> pokupljenom na SEZAM-u, bila to neka "šema" u programiranju na >> C-u ili nečije mišljenje u FORUM-u. Naravno, treba imati neka >> ograničenja, recimo da ako se citira nečije mišljenje, da se >> citira celo i da se da ime autora, a ne da se sve to stavi pod >> svoju kapu :). Ja se, pak, zalažem da nema nikakvih ograničenja. Dakle, oprez za svakoga ko misli da može biti "pokraden" iznošenjem nekog svog stava ili znanja. Zalažem se da u potpunosti prestane obaveza Uprave Sezama da štiti autorska prava korisnika. Smatram da bi mnogo bolje bilo da su korisnici unapred upoznati da, objavljivanjem na Sezamu, sami na sebe preuzimaju svu odgovornost. (?) Najzad, Sezam nije patentni zavod. Naravno, reč je o koncepciji ali za moje zalaganje (čini se?) da prevagu daje "čistoća" rešanja u njegovom sprovođenju. Samo na taj način moguće je zaista uzviknuti: >> čivela sloboda informacije! :)
novine.61 balinda,
>> Ne, zašto? Oko čega bih ja trebao da budem samokritičan >> pre mojih najljućih kritičara? Recimo, BoyTa? Polako gospodo, bez svađe, danas jedan - sutra drugi. :)
novine.62 bojt,
>> Da li je istina da je maleksic proteran? Javljao se sinoć u 23:05...
novine.63 bojt,
>> Ne, zašto? Oko čega bih ja trebao da budem samokritičan >> pre mojih najljućih kritičara? Oko loženja ;))
novine.64 zonjic,
############################################################################### Skrecem paznju na Nedeljnu BORBU, tj. na njene srednje stranice! Tu se nalaze 2 ingeniozna clanka. Prvi, Vesne Cosic je anketa medju nekoliko najaktivnijih (najgrlatijih) korisnika racunarskih mreza i conferencija i grupa i uopste..., a drugi je analiticki text Dr. Milana Bozica (PMF&EARN). Da prekucavam ne mogu, ali vam savetujem da sami procitate! Interesantna je tolerantnost J. Marna, Direktan napad Karin Knesaurek na sirotog Zlobu itd, itd. U drugom clanku interesantna je analiticnost Dr. Bozica (samo ima jedna veeelika zamerka: distinkcija termina MEDIJ i MEDIJUM - psiholoska i medijska upotreba ;)))) ( mozda je bilo bolje reci NEDISTINKCIJA ) Toljiko od ja! rz
novine.65 ndragan,
* P.P.S. Da li će (pod)naslov u sledećem biltenu o Sezamu biti 'Događanje * na- roda na Sezamu'? Znate na šta mislim? ;> ovo je već za VOTE. ovim stavljam zabranu na citiranje svojih tekstova van sezama i "Računara" bez autorizacije i mog ličnog odobrenja. poznajem nekoliko advokata kojima je već dosta saobraćajki i razvoda, a svakog petka gledaju one zakučaste slučajeve iz Los Angelisa... čik, ko će da zagrize u ovu vrstu publiciteta? Bue_ NDragan
novine.66 lanik,
>> Ljudima treba da se dopusti da slobodno raspolažu informacijom pokupljenom na SEZAM-u << Pa barem je meni, za sada, svejedno. Mislim da bi trebali da se zamisle ljudi koji plaćaju predplatu da bi mogli da čitaju poruke sa sezama. Onda lepo, nadje se neki pametnjaković, izvadi najzanimljivije delove i zaradi pare! Nije u redu naplaćivati predplatu i odobravati novinarima da citiraju textove sa sezama; sasvim bi drugačije bilo da je ovo besplatan sistem za popularizaciju "računara" ili sl.; Ali, ljudi pišu, PLAĆAJU da bi pisali, a drugi zaradjuju na tome! Plus, član 10 je veoma konkretan i ne ostavlja dileme da li se poruke smeju ili ne smeju objavljivati. Well, t'was just my opinion (in case anybody gives a damn)... Dalibor --> Onhe Licht sieht man mich nicht!
novine.67 lanik,
>> žemu onda služi ugovor? Da ga se Uprava Sezama pridržava kada treba nekog korisnika žrtvovati? << Otprilike. Uprava je uvek u pravu a ugovor služi da bi ga uprava koristila samo kada njoj nešto smeta ili ne odgovara... ;))) ups, pa ja sam na neki način u toj "upravi"... :))) --> Onhe Licht sieht man mich nicht!
novine.68 dveselinovic,
Pa sad, ako ćemo da se merimo, bilo je tu i raznih drugih loženja. Recimo, ti si sve živo ovde palio sa svojim Forumom Ter. Par.; seti se samo koliko si puta ostavio sve moguće i poneke nemoguće dokumente iste institucije. Ja vidiš mislim da se takve stvari ne bi mogle nazvati paljenjem; lično volim da vidim čoveka koji sa žarom raspravlja ili propagira neku ideju u koju iskreno veruje, bez obzira što se ja sa njim možda i ne slažem. Po meni, nije strašno kada neko nešto propagira, nije strašno ni ako je malo vatreniji no što bi možda trebao da bude; ono što može biti strašno je kada neko počne da galami sa nečim u šta sam ne veruje i/ili sa nekim zadnjim ciljem koji nije baš najčasniji. Ne smem da tvrdim, ali volim da mislim da toga ipak nismo ovde imali, bar ne u nekim opasnijim dozama. Ispadne da je razlika zapravo u tome da li ubeđen u to što govoriš, ili si provokator, koji nešto propagira po službenoj dužnosti. Ako si ono prvo, i ako baš ne preteraš, za mene si OK, slagao se ja sa tobom ili ne, to nije bitno. A na svakog ko se pokaže kao ono drugo neću dugo misliti da li da ga napadnem ili ne. Možda sam i militantan po tom pitanju, ali za mene su provokatori, ma čiju ideju i boju zastupali, štetni i opasni. Tako gledano, zaista ne vidim čega bih trebao da se zastidim ili oko čega bih trebao da budem samokritičan; naravno da sam i ja tu i tamo ispadao iz sistema, ali molim te, pokaži mi bilo koga aktivnijeg na Sezamu kome se to nije događalo. Eto, ja se jesam dokačio sa Božom, ali smo vremenom obojica smogli snage da preko toga pređemo; mislim da to znači da smo imali nesporazum. Dokačio sam se i sa tobom, pa opet ništa, i dalje možemo da sednemo za sto kao ljudi. Sa Balindom se uglavnom ne slažem, ali njegove priloge najradije čitam. On je valjda jedini humanistički anarhista koga poznajem. :))))))))) A nisi ni ti, ni Balinda, bio tako nežan samnom - pa šta, sve to ide u rok službe dokle god možemo da ostanemo dobri UPRKOS razlici u mišljenju. DVV
novine.69 rkorda,
> Recimo, ti si sve živo ovde palio sa svojim Forumom Ter. Par.; seti Jes šta bi sa tim FTP? Rkorda
novine.70 ivujanic,
> >> Da li je meni dozvoljeno da lepo uzmem sve ikada napisano u PC.SOFT > i to objavim u nekom računarskom časopisu. Treba mi koji dinar... > Nije. Integralni prenos pojedinih celina sa sistema nije dozvoljen. Citati > mišljenja iz "Foruma" su ipak nešto sasvim drugo. Ma da li je ovo samo meni čudno? Ajde da se pravim glup: a ako izostavim po neku poruku? Ili iz svake poruke uklonim poptis autora ;)? Onda tekst neće biti integralan, a ni celina :) i sve će se svesti na citate... E pa stvarno Uprava ima čudne stavove po pitanju Ugovora! No bitno je da ga se pridržavamo kada ljude treba šutnuti... Ivica
novine.71 jregasek,
>>E pa stvarno Uprava ima čudne stavove po pitanju Ugovora! No bitno Daje da ga se pridržavamo kada ljude treba šutnuti... Veoma teška optužba. Navedite nam imena korisnika koji su, kako kažete, "šutnuti".
novine.72 dveselinovic,
Mislim da ovde postoje dva problema (bar ih ja tako vidim). Prvi je da je ugovor po meni nekonzistentan; sa jedne strane, on maksimalno štiti upravu i sam Sezam (što je normalno), a sa druge strane, u tom svom naporu da zaštiti Sezam, poprilično gubi iz vida eksterne interese, odnosno zaštitu Sezama kao celine, sistema i korisnika. To znači da po meni ovo spada u red loše sastavljenih ugovora. Drugi problem su svi oni koji se nazivaju novinarima. Kao i u svakoj struci, ima tu svega i svačega, od veoma dobrog do bednog. Pod lošim novinarima, ne mislim samo na one koji nemaju veze sa sistemom a pišu o njemu (slučaj "Politike" - krajnje neprofesionalno urađen članak, iako je autor, Goran Volf, simpatičan tip kome su uvalili vruć krompir - ti napiši, a kako, pa snadji se), već i one koji su članovi sistema (ili imaju pristup preko nekog drugog) i koji koriste poruke odavde da dokažu neke svoje teze u stilu "aha, eti koliko ljudi misli kao i ja". Rešenje bi po meni trebalo tražiti u sastavljanju daleko boljeg ugovora, a u duhu "četvrte dimenzije medija", kako Jova voli da kaže (a u pravu je), taj novi ugovor bi trebalo izdiskutovati i ovde. Svako bi trebao da ima mogućnost da da neki doprinos, pa kada ga potpišemo, niko nema prava da se buni. Drugi deo rešenja je da se uvedu sankcije za nekorektno prenošenje poruka odavde (a do sada, imali smo samo to); problem je i u zakonu o štampi, koji je pisan u XIX veku i potpuno je neprimeran ovom i ovakvim medijima. Za to nije kriva uprava, pa nema smisla nju optuživati za zakon koji je van njenog domašaja i uticaja. Ali, ista ta uprava bi mogla da reaguje zvanično, sa recimo demaršom kada se pojavi neki nakaradan članak, baš kao što je uradila u slučaju "Politike", pozivajući se, u krajnjoj liniji, na isti taj zakon o štampi. Budimo praktični; umesto kritike, dajmo i neke sugestije kako da izbegnemo ovakve neprijatnosti. DVV
novine.73 bojt,
>> Jes šta bi sa tim FTP? Ode u 3PM...
novine.74 bojt,
>> Pa sad, ako ćemo da se merimo, bilo je tu i raznih drugih >> loženja. Recimo, ti si sve živo ovde palio sa svojim Forumom >> Ter. Par.; seti se samo koliko si puta ostavio sve moguće i >> poneke nemoguće dokumente iste institucije. Što jest jest ;) Šta si se bre nadurio? Što se tiče "loženja" pričali smo u klubu i sam si priznao. Baciš bombu a posle drugi rastržu komade mesa ;)). >> Po meni, nije strašno kada neko nešto propagira, nije strašno >> ni ako je malo vatreniji no što bi možda trebao da bude; ono >> što može biti strašno je kada neko počne da galami sa nečim u >> šta sam ne veruje i/ili sa nekim zadnjim ciljem koji nije baš >> najčasniji. Ko bi rekao! Zar ima i toga? >> Ne smem da tvrdim, ali volim da mislim da toga ipak nismo ovde >> imali, bar ne u nekim opasnijim dozama. Što u stvari znači da to imamo u velikim dozama, ali ti voliš da misliš da nije tako pa zato ne smeš da tvrdiš? >> Ispadne da je razlika zapravo u tome da li ubeđen u to što >> govoriš, ili si provokator, koji nešto propagira po službenoj >> dužnosti. Ako si ono prvo, i ako baš ne preteraš, za mene si >> OK, slagao se ja sa tobom ili ne, to nije bitno. A na svakog ko >> se pokaže kao ono drugo neću dugo misliti da li da ga napadnem >> ili ne. Pretpostavljam da ni meni onda ne treba osporavati pravo da se dugo ne mislim da li da napadnem svakog ko se pokaže kao "ono drugo". Mada bih ja lično sebi ipak zadržao pravo da o takvim stvarima ipak dobro promislim. >> Možda sam i militantan po tom pitanju, ali za mene su >> provokatori, ma čiju ideju i boju zastupali, štetni i opasni. Hvala. Je li ovo iskren poziv na linč ili poziv na linč po sistemu "napad je najbolja odbrana"? Voleo bi da saznam šta te je nagnalo da napišeš to što si napisao. To teško može da bude moja poruka na koju si replicirao. >> A nisi ni ti, ni Balinda, bio tako nežan samnom - pa šta, sve >> to ide u rok službe dokle god možemo da ostanemo dobri UPRKOS >> razlici u mišljenju. Apsolutno, i jako bih voleo da ostanemo i dalje dobri. Ono što me brine je kad kažeš "dokle god možemo da ostanemo dobri...". Šta će biti kada "ne budemo više mogli da ostanemo ZBOG razlike u mišljenju"? Hoće li spoznaja da "ne možemo više" biti obostrana? Teško, bar sa moje strane. I šta čeka onog "prema kome više nismo dobri"? bojt
novine.75 boox,
EKSKLUZIVNO Od danas u ovoj temi možete postavljati pitanja Petru Jankoviću, glavnom i odgovornom uredniku "Intervjua". Autorizovani odgovori će u najkraćem roku biti preneseni na Sezam.
novine.76 balinda,
>> Onda lepo, nadje se neki pametnjaković, izvadi >> najzanimljivije delove i zaradi pare! Zar ne završismo sa sistemom u kome nam je uvek bilo krivo kad "pametnjaković" zaradi pare? Ne znam šta tebe sprečava da uradiš isto?
novine.77 balinda,
>> A nisi ni ti, ni Balinda, bio tako nežan samnom - pa šta, sve to >> ide u rok službe dokle god možemo da ostanemo dobri UPRKOS razlici >> u mišljenju. E baš jesam. :))) Da je tako, možda je nakakav "dokaz" da niko drugi ne može slično reći. (?) Druga je stvar moj temperament u iznošenju "argumenata", ali tada je to uvek bilo na moju štetu. :( Uopšte, smatram da kad čovek nije "nežan" sa sagovornikom, samo daje snagu njegovim argumentima. (?) U pogledu tvog stava da naša razlika u mišljenju ne utiče na naše prijateljstvo, u potpunosti se slažem. žak i više od toga. Tvrdim da sam na Sezamu mnogo više naučio od ljudi koji su me osporavali nego od onih koji su se samnom slagali iako su mi, moram i to priznati, :) ovi drugi pružali veće *trenutno* zadovoljstvo.
novine.78 vcalic,
Tako je!!! Gospodo, ako se plašite da će vaše poruke biti objavljene bez vašeg odobrenja, jednostavno ih nemojte slati. Odnesite sami svoje priloge u Dugu ili Borbu. Urednici ovih novina verovatno umiru od želje da baš vi pišete za njih. WR
novine.79 vcalic,
>> Zar ne završismo sa sistemom u kome nam je uvek bilo krivo kad >> "pametnjaković" zaradi pare? Ne znam šta tebe sprečava da uradiš isto? Ništa čudno. Naši drugovi komunisti su nam lepo objasnili da niko ne sme da zarađuje pare, i mi se sada toga strogo pridržavamo... Tačnije, neki od nas se toga pridržavaju... WR
novine.80 vcalic,
>> Budimo praktični; umesto kritike, dajmo i neke sugestije kako da >> izbegnemo ovakve neprijatnosti. Ama, jednostavno. Ko se boji da će neko objaviti njegove poruke, neka ih i ne šalje. Bolje i njemu, a bolje i nama ;> WR
novine.81 ljubao,
>> Zar ne završismo sa sistemom u kome nam je uvek bilo krivo kad >> "pametnjaković" zaradi pare? Ne znam šta tebe sprečava da uradiš isto? > > Ništa čudno. Naši drugovi komunisti su nam lepo objasnili da niko ne sme >da zarađuje pare, i mi se sada toga strogo pridržavamo... > > Tačnije, neki od nas se toga pridržavaju... Prvo da kažem, da meni nije krivo da neko zarađuje pare i da se ne plašim da mi se objave poruke (kojih je bilo šaka jada). Ne bih se bunio da je sve regularno i da su svi zadovoljni, pa ako znaš, samo napred. Ali, ovde po mom mišljenju to nije slučaj. Kao što sam već rekao, nikako ne mogu da svarim da svako može da obja- vljuje poruke, a korisnicima Sezama je to zabranjeno Ugovorom. E sada, ako je nemoguće zabraniti trećim licima, onda treba izbaciti i deo koji zabranjuje i nama, čisto radi ravnopravnosti. Dalje, kao što sam i mislio, žena koja je objavila članak u 'Borbi' je član Sezama i neki faktor u 'Računarima' (tako ljudi kažu). Kako za nju nije važio Ugovor kao člana Sezama? To može eventualno da se opravda, ako joj je redakcija rekla da napiše taj članak. Može da prođe i ako je sama predložila i redakcija odobrila. Ali oba slučaja ne vrede ako 'Računari' nisu uzeli procenat od honorara ili još više zapadnjački, da se kaže cena, pa ako hoće, hoće. Ako nije bilo tako TO je onda stara (komunistička) praksa: 'Kada već tu radiš, što da ne zaradiš neku lovu sa strane'. Razlog što se bunim je, što me nervira ovo bezvlašće i totalna nepreciz- nost zakona svuda oko nas. Pošto ne mogu da utičem na ostalo, bar da kažem šta mislim gde mogu. žinjenica je da se razna zakonska akta pišu neprecizno i to je posledica komunizma. Sada nema više Velikog Brata da odlučuje šta da radimo ako nešto nije predviđeno i toj stvari treba početi prilaziti daleko ozbiljnije. Ljuba P.S. Samo da kažem, da nemam ništa protiv žene koja je objavila članak u 'Borbi', šta više, pravi je 'pametnjaković'. ;)
novine.82 mkiric,
> Veoma teška optužba. Navedite nam imena korisnika koji su, kako kažete, > "šutnuti". Koliko mene sećanje služi, do sada su samo dva korisnika na osnovu odredbi Ugovora "šutnuti" sa Sezama - jedan (koga neću da imenujem jer većina ionako zna o kome je reč) na određeno (kratko) vreme, a drugi trajno i to tek pošto je utvrđeno da je koristio lažni identitet. Moram da primetim da se uprava i tada ponela *veoma* (po mom mišljenju previše) tolerantno. žak i tada je taj postupak izazvao veliku buru među korisnicima koji su smatrali da je takav postupak uprave previše "tvrd" i da se time ograničava sloboda izražavanja, iako nisu sami bili oštećeni. Sada se dešava suprotna stvar - isti ti korisnici (između ostalih) sada takođe napadaju upravu, ali zato što, budući da su sada i sami oštećeni, smatraju da uprava treba da bude "čvršća". Granica između cenzure i tolerancije je izgleda veoma relativna i zavisi od tačke gledišta. U svakom slučaju, ugovor je zreo za kompletnu reviziju.
novine.83 squsovac,
Na žalost nema vam (nam) spasa. I po novom (nedavno usvojenom) "Zakonu o javnom informisanju" ne možete im (joj) ništa!!! Štaviše, dužni ste novinaru dati podatke koje on od vas traži, a on ih opet može koristiti po svom nahođenju. Problem je, dakle, u ličnosti, etici i stručnosti samog novinara koji to prenosi! Je l' sada jasnije zašto po američkim filmovima gledamo kako (neki) ljudi beže od televizije k'o od kuge! Informacija ode, a dok je demantuješ već je kasno. U bespravnoj nazovi-državi pogotovo. Ukoliko Sezam ne želi prenošenje poruka, onda to mora biti naglašeno. Ovako, takođe po pomenutom Zakonu, bilo ko može preneti sadržaj iz drugog medija naglašavajući odakle je sadržaj prenešen. Jedini izlaz je, čini mi se, "otvoriti četvoto očiju" kome i zašto se ustupju podaci. S tim u vezi, jedino rešenje, čini mi se, je da uprava Sezama sebi dodeli diskreciono pravo da nekome BEZ IKAKVIH OBJAŠNJENJA I ARGUMENTACIJE uskrati pravo na Sezam. Onima koji valjda će to biti dobra lekcija.
novine.84 iboris,
Evo prva stvar koja mi je pala u oci: UGOVOR NIJE PRAVOVALJAN,ODNOSNO NE PRIZVODI PRAVNO DEJSTVO U SLUCAJU KAD GA "POTPISU" MALOLETNA LICA. Drugo, na ovaj ugovor se primenjuju odredbe zakona o OBLIGACIONOM, a ne o ugovornom pravu, jer prakticno (koliko mi se cini) ne ugovoru nema pecata BIGZ-a (koji je maticno preduzece) , nema potpisa ni jedne strane koje stupaju u "ugovorni" odnos. Trece, oni koji su do sada uplatili pretplatu za Sezam, ne mogu ponovo da potpisuju ugovor , jer njima kao ugovor sluzi ona SDK uplatnica, kojom su izvrsili uplatu na ime clanarine za Sezam. To je ono sto mi je na brzinu palo na pamet. Ja cak nisam dobio taj ugovor (neozbiljno od tako ozbiljnog sistema), ali ja sam otisao licno u redakciju , tamo platio pretplatu, pa su mozda zaboravili da mi daju. Ugovor kao da je pisao neki pravnik pocetnik (izvinjavam se onome ko je napisao ugovor , ali meni tako deluje). Treba sastaviti nov ugovor. I ja se ne slazem sa tezom da je SEZAM "javno glasilo". Da je bas toliko javno,moglo bi mu se pristupiti i bez placanja pretplate. A cinjenica je da se integralne verzije citavih diskusija uzimaju i distribuiraju van Sezama. Pogledajte MIPS-BBS, pa cete videti. A u ugovoru pise... ...(otprilike) ne mogu se reprodukovati, PRENOSITI NA DRUGE SISTEME, i stavljati u promet bez saglasnosti uprave Sezama..... Pozdrav, Boris ILIC
novine.85 iboris,
Ł Ł EKSKLUZIVNO Ł Ł Od danas u ovoj temi mozete postavljati pitanja Petru Jankovicu, Ł glavnom i odgovornom uredniku "Intervjua". Ł Ł Autorizovani odgovori ce u najkracem roku biti preneseni na Sezam. Jel` moze i glavni i odgovori urednik "POLITIKE" :)))))) ?
novine.86 ivujanic,
> >> E pa stvarno Uprava ima čudne stavove po pitanju Ugovora! No bitno > Daje da ga se pridržavamo kada ljude treba šutnuti... > > Veoma teška optužba. Navedite nam imena korisnika koji su, kako kažete, > "šutnuti". Dok ja u NSD pročitam, cela se diskusija završi :) Pod "šutniti" nisam mislio bez osnova. Ono što mi smeta je stara komunistička praksa korištenja onog dela obaveza koji nam odgovoraju, ili bar ne bole kada se primete, a ostalo kao i da ne postoji. (Eto, proglasih Sezam za komunističi! :) Nemam ja ništa protiv da neko zaradi pare na taj način. Ipak, ako postoji ugovor očekujem da ga se svi pridržavaju. Da me je Vesna pitala za dozvolu dobila bi (dozvolu :), kao i skoro svako drugi. Jedino ne bih voleo da neko objavljuje moje tekstove iscepkane i izrežirane tako da vuku tamo gde piscu odgovara. Volim da mislim da su ljudi koji u svom poslu koriste računare, dakle svi mi na Sezamu, ljudi koji su obrazovani i daleko bliže zapadnjačkom načinu razmišljanja, gde je zakon i ugovor svetinja. To me je u svemu ovome najviše pogodilo. Hajde da sastavite novi ugovor, to bi bilo najbolje. Pozdrav, Ivica
novine.87 zolika,
" Jel` moze i glavni i odgovori urednik "POLITIKE" :)))))) ? Sto bi @$%&#=-( rekao (cini mi se da se tako zove): "Malo morgen!"
novine.88 lola,
Povodom smenjivanja bez obrazlozenja direktora Radio Beograda Nikole Mirkova, glavnog i odgovornog urednika I programa Radio Beograda Radeta Veljanovskog i glavnog i odgovornog urednika II programa Jovana Arezine niz urednika Radio Beograda dao je neopozive ostavke na svoje funkcije: Ivana Stefanovic, zamenik gl. i odg. urednika Prvog programa za Muzicki program Nedeljko Mirkovic, zamenik gl. i odg. urednika Prvog programa za Informativno-politickog programa Dusan Radulovic, zamenik gl. i odg. urednika Prvog programa za Informativno-politicki program Aleksandar Lukic, urednik "Programa u boji" Umesto komentara dajemo tekst jedne od ostavki: ---------------------------------------------------------------------- GENERALNOM DIREKTORU RTB DIREKTORU RADIO BEOGRADA GLAVNOM I ODGOVORNOM UREDNIKU PRVOG PROGRAMA MUZICKOM KOLEGIJUMU RADIO BEOGRADA MUZICKOM KOLEGIJUMU PRVOG PROGRAMA Na funkciju zamenika glavnog i odgovornog urednika Prvog programa za muzicki program, dajem ostavku danas 19. avgusta 1991. godine. Ostavku podnosim neopozivo. Nove okolnosti, a posebno nacin na koji je do njih doslo, cine nepotrebnim da se ovaj gest obrazlaze. Period koji sam provela kao glavni muzicki urednik Prvog programa, i pored ozbiljne tezine i povremeno dramaticnosti vremena u kome smo radili, zavrsavam sa osecanjem da smo kao redakcija napravili korak, ne toliko veliki koliko kulturoloski presudan: radili smo sa muzikom i muzickim sadrzajima koji 45 godina nisu videli svetlost dana, zapoceli smo akciju REVITALIZACIJE SRPSKE MUZICKE BASTINE, odbacili smo muzicki sund, sluzili smo dobrom ukusu, kulturi, tradiciji, i koliko je to bilo moguce, vrednostima kvaliteta. Baveci se celog zivota muzikom, tom najplemenitijom od svih umetnosti, imala sam priliku da izostrim, do granica svojih ljudskih moci, moralne i estetske principe, od kojih nemam nameru da odustanem, ni sada. U Beogradu, Ivana Stefanovic 19. avgust 1991. zamenik glavnog i odgovornog urednika Prvog programa za muzicki program ---------------------------------------------------------------------- Ja necu nikada da zaboravim jedno vece u Melburnu kada su na mojoj omiljenoj radio stanici ABC pustili delo kompozitora Ivane Stefanovic pod nazivom "Lingua/phonia/patria". Radilo se o delu u kome su se preplitali razni jugoslovenksi jezici i dijalekti. I na kraju trac. Iz pouzdanih izvora saznajem da je sa ostavkama, i tekstovima ostavki upoznat i pisac D. Cosic. Veliki pisac nije odobravao potez rezima. Sic.
novine.89 lanik,
> >Dok ja u NSD pročitam, cela se diskusija završi :) << Eh, da je tako samo u NSD... Koliko poruka dnevno pristiže u forum, uskoro ću morati da lupim po neki "resign" :O --> If you don't stand for something, you will fall for anything.
novine.90 dveselinovic,
Evo malo i iz drugih nekih novina: ------------------------------------------------------------------ ZVONIMIR BALETIC Pise: Drazen Jambrovic Kad je u izbjeglistvu u El Shattu posljednjih zadnjih godina drugoga svjetskoga rata Zvonimir Baletic, djecak rodjen u Kljenku, u opcini Vrgorac, posao u skolu, nije mogao ni sanjati da ce cetrdeset i nesto godina kasnije uci u vladu koja ce morati rjesavati probleme zivota u izbjeglistvu i, medju ostalim, kako njihovoj djeci omoguciti skolovanje. A izbjeglica iz domova u kriznim podrucjima ima danas u Hrvatskoj nesto vise nego ih bilo tada u zbjegu u El Shattu. Zivotni put vodio je Zvonimira Baletica preko Dubrovnika, gdje je zavrsio osnovnu skolu i Splita (realna gimnazija) do Pravnog fakulteta u Zagrebu. Zavrsio ga je, bio godinu dana asistent na katedri politicke ekonomije, zatim se obreo u Agrarnom institutu (pet godina), pa je osam godina bio docent i izvanredni profesor na Fakultetu politickih nauka. Najvise je - punih sesnaest godina - proveo u Ekonomskom institutu u Zagrebu da bi prosle godine ponovo postao profesorom na Fakultetu politickih nauka. Doktorirao je 1964. razradjujuci teoriju privrednih ciklusa, a postdoktorski studij na uvijek aktualnu temu poljoprivreda u ekonomskom razvoju - proveo je u Chicagu. Objavio je mnoge studije o razvoju, pisao je o ekonomskim procesima i ekonomskoj teoriji, prevodio je teorijsku literaturu na hrvatski. U visestranacku koalicijsku Vladu Republike Hrvatske usao je kao stranacki predstavnik Socijaldemokratske stranke Hrvatske. U vladi demokratskog jedinstva bavit ce se osobito problemima ekonomskog sistema i ekonomskog razvoja, posebice medjunarodnim aspektom tih pitanja. Za jednog "Evropojca po uvjerenju", kako ce sam za sebe reci, (potpredsjednik je Skupstine Hrvatskog vijeca europskog pokreta) i covjeka angazlranog u mirovnim pokretima preokupacija je razvoj u miru. Gleda ga kroz ljude, njihovu kvalitetu i kreativnost, kroz obrazovanje, tehnoloski razvoj, poduzetnistvo kao formu kreativnog rada. Blisko mu je socijaldemokratsko drustvo s efikasnim mehanizmima ekonomskog razvoja i izgradjenim mehanizmima socijalne sigurnosti. Dr. Zvonimir Baletic (55) prihvaca ulazak u vladu ponajprije kao odgovornost za sigurnost i obranu Hrvatske, ali i u tim uvjetima Hrvatska se mora, reci ce, profilirati kao demokratsko drustvo, s brigom za socijalni mir i napredak. U kroki prikazu za sto ce se zalagati u radu reci ce da ce zastupati interese radnog stanovnistva i stvaralastvo u funkciju napretka i buducnost. "Vjerujem u mir kao jedini pravi medij za napredak i stvaralastvo, u otverenost prema svijetu, da mi budemo prisutni u svijetu, a svijet kod nas." ("Vjesnik", 17.kolovoza 1991) ------------------------------------------------------------------- MUHAMED ZULIC Pise: Salih Zvizdic Muhamed Zulic, clan vlade dra Gregurica, ministar bez portfelja, rodjen je prije 62 godine u Orascu, selu pored Une kod Kulen Vakufa, u okolici Bihaca. Kao trinaestogodisnjak osjetio je svu stravu rata, jer su Djujicevi cetnici pocetkom srpnja 1941. ubili u tom kraju oko 5000 Muslimana. Vladimir Dedijer u svojoj knjizi o pokoljima na tlu Jugoslavije tvrdu da je to bio prvi "cetnicki genocid nad Muslimanima". Iako kaze da je tamo ubijeno "samo oko 2000 Muslimana", dovoljno je da se cak i iz tog izvora shvati sva drama tamosnjeg zivlja u 1941. godini. Obiteij Zulic, roditelji s troje djece (dva brata i dvije sestre), razrasena je u tim cetnickim progonima. Otac, vlasnik trgovine i ugledni macekovac, ubijen je na kucnom pragu, sestra je ubijena u kuci na majcinim rukama, a majka ranjena. Djecak Muhamed takodjer je bio ranjen, jedino je drugi brat (koji danas zivi u Svedskoj, gdje ima ugostiteljski objekt) ostao neozlijedjen. S tisucama drugih izbjeglica pobjegla je iz tog kraja ranjena majka s troje djece. Ostala je spaljena kuca, opljackana imovina, trgovina, stoka - sve sto su imali. Nakon lijecenja u zagrebackoj bolnici "Sestre milosrdnice", majka je s troje djece smjestena zajedno s ostalim izbjeglicama Muslimanima u neki napusteni zamak u selu Cabuna, blizu Podravske Slatine. "Politicko obrazovanje" Muhameda Zulica pocinje 1942. godine, kada je primljen u Dom Hrvatskog radise u Zagrebu, Zvonimirova 12, gdje je izucio bravarski obrt. Danas je Zulic predsjednik Inicijativnog odbora za obnovu Hrvatskog radise, ciju povijest i rad poznaje u detalje. Kaze da su medju dobrotvorima tog drustva veliki hrvatski sinovi kao nadbiskup Stepinac, Dzaferbeg Kulenovic, dr. Sufflay, Heinzel i stotine drugih uglednika, koji su pomazuci "Radisi" pomagali svome narodu. Sada se u zgradi Hrvatskog radise nalazi vojni objekt. Kaze da je "Radisa" pomagao svima, bez obzira na vjeru i nacionalnost, pa su i prije rata kao i usred ratnog vihora u internatu tog drustva zivjela i radila djeca srpske nacionalnosti, od kojih su neki postali privrednici. Tijekom rata u "Radisi" je bilo najvise djece iz redova izbjeglica iz istocne Bosne, Sandzaka, dijela Hercegovine i drugih krajeva postradalih od cetnickog terora. Bravar Muhamed Zulic otvorio je 1956. u Zagrebu "bravarsku radionicu za Lijevanje specijalnog tlacnog lijeva" u Koncarovoj ulici, gdje s nekoliko radnika i danas proizvodi odljevke i specijalne dijelove za niz renomiranih tvornica. "Sada je, nazalost posao usporen, kao i svugdje, ali ja sam optimist." Tih, radisan, skroman po prirodi, Zulic malo govori o sebi, a vise o Hrvatskoj demokratskoj zajednici, stranci u kojoj je bio jedan od inicijatora osnutka. Hrvat je po nacionalnosti, ali, kaze, to mu niposto ne smeta da pripada islamskoj vjeri i da odrzava kontakte s Islamskom zajednicom, vjerskom organizacijom u kojoj poznaje dosta prvaka. Prosle godine Zulic je, kao clan cetvoroclane gospodarske delegacije Republike Hrvatske boravio u Libiji, gdje ih je primio predsjednik Gadafi. Kaze da su tim povodom vodjeni vrlo korisni razgovori koji su donijeli i rezultate na gospodarskom planu. Clan vlade postao je "iznenada", jer je prvu vijest o tome cuo kada ga je pozvao mandatar dr. Greguric. U vladi ce raditi na poslovima oko male privrede, a to podrucje izvrsno peznaje i iz vlastite prakse. ("Vjesnik", 20.kolovoza 1991) DVV
novine.91 dveselinovic,
Pa pošto vam se sviđa, evo i ostatka: LUKA BEBIC Pise: Branko Podgornik Prije nego je izabran za ministra obrane u vladi demokratskog jedinstva Hrvatske, Luka Bebic je bio potpredsjednik Vijeca opcina Sabora Republike Hrvatske. Rijec je o covjeku od kojeg hrvatska javnost sada zacijelo mnogo ocekuje, s obzirom na mnoge kritike koje su proteklih tjedana bile upucivane na racun vodjenja poslova obrane u Republici. Ali u ovom trenutku o Luki Bebicu se ne zaa mnogo, osobito o njegovoj kvalificiranosti za poslove koje je preuzeo, pa ce se i ocjene o tome morati prepustiti predstojecim tjednima i mjesecima. Luka Bebic potjece iz Metkovica, tocnije iz Desna, gdje je i rodjen 1937. godine. Osnovnu je skolu pohadjao u Desnama i u Dubrovniku, a poljoprivrednu tehnicku skolu zavrsio je u Kastel Luksicu. Diplomirao je agronomiju na poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Neki za njega kazu da je trajno "obiljzen" pripadnoscu Dalmaciji. Krace je vrijeme radio u Travniku na poljoprivrednom dobru "Vlasic", gruntovnica Metkovic. Svojedobno je bio i zamjenik direktora poduzeca "Vinilka" iz Metkovica, komercijalni u poduzecu "Napredak" iz Imotskog, te sef poslovnice splitskog "Koteksa" u Metkovicu, poduzecu u kojem je radio sve do izbora za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Bio je i medju prvim aktivistima Hrvatske demokratske zajednice, a donedavno i predsjednik Opcinskog odbora HDZ Metkovic. Od 1970. do 1975. godine obnasao je duznost predsjednika Skupstine opcine Metkovic. Kazu da mu je u to vrijeme najzesci idejni protivnik bio admiral Stanko Parmac. Poslije nesporazuma s njim Bebic je, govore njegovi sugradjani, dugo bio u sjeni, ali se vratio na velika vrata. Ljudi koji ga poznaju kazu da taj cevjek "ima petlje", te da je mnogo ucinio za opcinu Metkovic. Njegovim zauzimanjem svojedobno je napravljen, kazu most preko Neretve do luke u Metkovicu, a u sva sela tog podrucja dosle su asfaltne ceste. U dolini Neretve mnogi ga pamte po nepresunoj energiji i zalaganju za produktivniju poljoprivrednu proizvodnju i istodobno ocuvanje prirodnih ljepota tog kraja. O Bebicu govore da je prije svega miroljubiv covjek koji izbjegava ekstreme. O prvoj obljetnici nove, demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj u intervjuu "Slobodnoj Dalmaciji" je rekao: "Hrvatsku smo konstituirali kao slobodnu, demokratsku zajednicu svih njenih gradjana. Nismo se dali isprovocirati od onih koji su zeljeli da se ta mlada demokracija iskompromitira, nego smo samozatajno, pa cak spremni i na ono sto ne bismo htjeli u normalnim okolnostima, svjedocili jednu strpljivost, postojanost u pregovorima na opredjeljenju da nema stvari u Hrvatskoj koja se ne bi mogla rijesiti na demokratski, civiliziran i miroljubtv nacin". Dodaoje da ce "matica hrvatske politike ici postojano i stabilno u demokratsku Europu u koju se bez demokracije u vlastitoj kuci ne moze, niti ce Europa bez toga doci u Hrvatsku". Kakvu cijenu treba platiti za takve teznje, svjedoce i poslovi koje stjecajem okolnnosti Bebic sada obavlja. ("Vjesnik", 6.kolovoza 1991) ------------------------------------------------------------------- FRANJO GREGURIC Pise: Aleksa Crnjakovic Nestalo je osmijeha - bile su to prve rijeci dr. Franje Gregurica kada se, vec u funkciji hrvatskog premijera, vratio s obilaska Slavonije. Ratni prizori mora da su potresli blagu prirodu covjeka koji se u svom zivotu svega nagledao i stosta dozivio. Na vrucu premijersku fotelju sjeo je u najgorem trenutku, u vrijeme kada je Hrvatska gospodarski gotovo slomljena, obrambeno nedovoljno organizirana, politicki doduse jedinstvena, ali s oziljcima unutarstranackih sukoba. Treba biti hrabar, samouvjeren ili potpuno svjestan povijesnog trenutka pa prihvatiti tako znacajnu funkciju u ova teska vremena. Kod dr. Franje Gregurica postoji od svega pomalo. Na Radicev je trg dr. Franjo Greguric stigao kao potpuno nepoznata politicka licnost. Takvi ljudi bez predizbornih politickih zasluga nikada nisu bili prihvaceni od "pravih" hadezeovaca, pa je tim cudnije da je u kratko vrijeme postao jedan od najomiljenijih vladinih ljudi, covjek uz kojeg se nije lijepila nikakva diskreditirajuca etiketa, makar se takva, da je netko htio, mogla pronaci. Nime, njegovo se ime spominjalo u aferi "Zelenjak", uz gradnju prostranih kuca na atraktivnoj zagrebackoj lokaciji, za odabrane po vrlo povoljnim uvjetima. Navodne malverzacije nikada nisu sudski dokazane. "U tim, meni osobno najtezim vremenima", reci ce nam u jednom neformalom razgovoru, "svatio sam koliko ima postenih ljudi, a cak njih pet tisuca stalo je u moju obranu." Medju njima je bio i Nikica Valentic, nekadasnji direktor Stambene zadruge, sada direktor INE. Da je netko htio, mogao je od njega napraviti nepocudnu osobu i cinjenicom da je bio direktor "Astre" a, zna se, gdje je "Astra", tu je i oruzje, gdje je oruzje, tu je spijunaza, gdje je spijunaza, tu je Udba kao najvjerniji cuvar boljsevicko-komunistickog raja. Takve, u politici nerijetke zamke, dr. Greguric je izbjegao. Ne radi se vjerojatno samo o sreci. Solidan student na zagrebackom Tehnoloskom fakultetu gdje je i doktorirao, uspjesan direktor privrednih giganata kakvi su "Radonja" i "Chromos", dobar organizator, sto posebno dolazi do izrazaja u Privrednoj komori Zagreb gdje je radio u dva mandata, majstor u sklapanju poslova, posebno u moskovskim godinama, brz na odlukama. Nekadasnji komunist. U vrijeme preuzimanja potpredsjednickog mjesta u vladi postaje desna ruka svoga prethodnika Josipa Maanolica. Zapadni bi novinari napravili pravu pricu o uspjesnoj karijeri covjeka koji je na put krenuo iz malog zagorskog sela Lobora, gdje je rodjen 12. listopada 1939. Rastuci uz jos cetvoro brace i sestara, Greguric je naucio da ima nesto sto zauzima pocasno mjesto u zivotu: obitelj. U suludom zivotnom tempu ima mjesta i za prekrasnu istocnosibirsku lajku, poklon iz Rusije. Predsjednicki kabinet uglavnom nalikuje na kolodvor. Svi ti namjernici zasluzuju i vrijeme i strpljivu rijec. I, to nalaze. Trazi li nesto zauzvrat? Od suradnika trazi da budu kratki i koncizni. Dr. Franjo Greguric nije sklon publicitetu i, ako je moguce, izbjeci ce novinare. Smatra da novine i TV trebaju sluziti propagiranju ideje, programa, a ne osobnoj promociji. Protokolarne ce stvari radije ostaviti drugome. Iznoseci na saborskom zasjedanju u pristupnom govoru svoj progran, uime vlade koja je tada izabrana, bilo je jasno da dr. Greguric sklon provodjenju dogovorenih naloga, nece biti zapamcen po radikalnim potezima, ali oni ce najvjerojatnije biti promisljeni i "inzenjerski" precizni, sto je nerijetko korisnije. No, to ce procjenjivati povijest i njeni sudionici. ("Vjesnik", 16.kolovoza 1991) DVV
novine.92 ivujanic,
Za one koji nisu pročitali članak jer je poduži: > "Politicko obrazovanje" Muhameda Zulica pocinje 1942. godine, > kada je primljen u Dom Hrvatskog radise u Zagrebu, Zvonimirova 12, > gdje je izucio bravarski obrt. Danas je Zulic predsjednik > nacionalnosti, od kojih su neki postali privrednici. Tijekom rata > u "Radisi" je bilo najvise djece iz redova izbjeglica iz istocne > Bosne, Sandzaka, dijela Hercegovine i drugih krajeva postradalih > od cetnickog terora. :))))))))))))))))))))))) Počelo je silovanje istorije... :( U vezi sa "decom iz Bosne, Sandžaka i Hercegovine, pobeglom pred terorom četnika" da podsetim Hrvate, naročito Zagrebčane, da u Jastrebarskom, mestu na putu prema Karlovcu, dan-danas stoji stari zamak koji je korišten kao logor za decu, pod rukovodstvom ustaša i katoličke crkve... Jedini preživeli su oni koje su Partizani odatle oslobodili i koje Ustaše i časne sestre nisu stigle pobiti i zakopati kada su partizani oslobodili mesto. Dole sam često odlazio jer sam jedno vreme živeo u Jaski, i ono što sam dole pročitao i video morali bi SVI Hrvati videti. Deca su mučena ne samo glađu, bolom, već mašti časnih sestara stvarno nije bilo kraja: decu su zatvarali danima same u ogromne mračne sobe u zamku na čijim zidovima su bile islikane veštice i slična sra**a, pa su svetiljkama osvetljavali samo slike po zidovima... Kažem da su časne sestre bile glavne u tome, jer je Ustašama ponestajalo mašte: zadovoljavali su se klanjem dece i naročito efektnim razbijanjem dečijih lobanja tako što su decu hvatali za noge, a zatim zamahom udarali njihovim glavama u kamenje i zidove... Pa prenesite i ovo na MIPS, i neka neko replicira, ako ga nije sramota... Pozdrav, Ivica
novine.93 zonjic,
TVB nije nasla za shodno da osim najobicnije vesti (objave) obradi jucerasnji i danasnji susret parlamentarnih stranaka Yugoslavije u organizaciji Demokratske stranke... Nadam se da ce danas biti nesto vise reci o tom 'paralelnom parlamentu'. rz
novine.94 squsovac,
> Jedini preživeli su oni koje su Partizani odatle oslobodili... --------- ---------- Što se "Partizana" i "oslobođenja" tiče, ja samo znam da su ti tzv. "Partizani" silan narod oslobodili Radio-prijemnika, klavira, kuća, imanja... Narod po Crnoj Gori ne priča džabe "Došli oslobodioci i svakog nas dobra oslobodili."
novine.95 ivujanic,
> Što se "Partizana" i "oslobođenja" tiče, ja samo znam da su > ti tzv. "Partizani" silan narod oslobodili Radio-prijemnika, > klavira, kuća, imanja... Narod po Crnoj Gori ne priča džabe > "Došli oslobodioci i svakog nas dobra oslobodili." Ma da su lopovi, to stoji. Silne su kuće Jevreja oteranih u logore pretvorene u rezidencije zasužnih boraca, no ipak moram priznati da su taj dečiji logor, pun srpske i bosanske dece oni oslobodili. Isto tako stoji da su čekali da ustaše pobiju koju desetinu hiljada Srba i Jevreja više u Jasenovcu pre nego što su pomislili da bi možda i mogli da nešto učine... Ivica
novine.96 lola,
Tekst iz najnovijeg Vremena: Dinamit Vuka Draskovic STALJINIZAM BEZ KREMLJA Milosevic je na putu bez povratka od 9. marta. Sada je samo odmakao jos dalje. Bas je nezgodno kada pobeda i poraz stanu u samo dva dana. Pogotovu kada su u pitanju politicki obracuni u kojima se pogresno izjasnjavanja kaznjavaju. Covek se taman malo poraduje, da se bi oduska, a onda se sve preokrene toliko brzo da vise ne vredi nista poricati i uzdati se u to da ce vam neko zaboraviti trenutak istine. Mnogi su zgodni literarni zapleti napravljeni na motivu laznog pokojnika, prerano otpisanog, koji se zatim vraca da ustanovi ko su mu pravi prijatelji, a ko licemeri. Takvu laznu smrt doziveo je Mihail Gorbacov, covek koji je svakako zasluzio da mu se dogode cuda. Za nas u Jugoslaviji manje je vazno ko je ovde u ta dva dana koliko zalazio za njim i njegovom perestrojkom, ali je zato od ogrmonog znacaja to sto se jasno videlo da ima onih koji svoje nade vezuju za nakonzervativnije snage u "prvoj zemlji socijalizma". Kao da su, tokom nekoliko godina Gorbacovljevih reformi koje su izmenile lice sveta, samo cekali da poklekne i da najzad stvari ponovo dodju na staro mesto. Iako je odmah bilo jasno da puc ne tece glatko, da uz odvaznog Jeljcina stoje ogromne mase ruskog naroda, da je na drugoj strani samo vojna i policijska sila i to podeljena i neodlucna, u Srbiji se naslo ljudi koji su pozurili da taj melem priviju na svoje ranjene socijalisticke grudi. Penzionisani general Stevan Mirkovic, aktivista Saveza komunista - Pokreta za Jugoslaviju, odmah je zatrazio veca ovlascenja za Armiju i izrazio nadu u pomoc iz Moskve. Profesor Mihailo Markovic, ideolog SPS, kao i Aleksandar Prlja, direktor "Politike", uzeli su da objasnjavaju zasto je poraz Gorbacova bio logican i neminovan, i sta bi tu moglo biti dobro za Srbiji. Dok je ceo svet odbijao da prihvati puc, ministar spoljnih poslova Srbije nije imao komentara, jer, veli, Srbija ne zeli da se mesa u unutrasnje stvari Sovjetskog Saveza. Svi su se drugi mogli umesati, ali Srbija je ovog puta bila principijelna. Jer, ko zna sta bi bilo od SSSR ako bi se ona umesala. Opozicija se, medjutim, ipak umesala, energicnije od svih Vuk Draskovic, koji je zakazao protestni skup pred sovjetskom ambasadom. Skup nije bio impresivan. Draskovic nije ni bio u Beogradu, ali napravljen je gest koji se morao napraviti. Ponovo, po ko zna koji put, vodja SPO reagovao je najtacnije i najprirodnije u situaciji izazova koji ne trpi odlaganje. Ostale opozicione stranke ponovo su bile u prilici da se samo pridruze i podrze Draskovica. Nije bio u pitanju samo simbolican cin dizanja glasa protiv diktature u jednog dalekoj zemlji. Vuk Draskovic shvatio je da su u Moskvi odigrava nesto veoma vazno po Srbiju i, u poslednjem trenutku, pre nego sto ce postati jasno da je puc propao, uspeo je da osvoji krupan politicki poen. I, sto je najlepse, nije zbog toga morao ni da prekine svoje letovanje. Da je neko pitao Slobodana Milosevica i jugoslovenske generale, Gorbacov bi svakako ostao na Krimu, a i Jeljcin bi se ubrzo morao "razboleti". To je najvaznija politicka poruka koja je postala savrseno ocigledna. Srpsko oslanjanje na Sovjetski Savez, bar sto se tice vladajuce stranke, nije motivisano ni pravoslavljem, ni istorijskim vezama, ni ekonomskim interesima, nego golom nadom da ce sovjetska armija i partija silom odrzati svoj propali rezim i usput pomoci prijateljima. Optuzba Srbije za "boljsevizam" nikada nije dobila jaci argument. Srpskim socijalistima sada bi, razume se, bilo mnogo lepse da nikakvog puca i nije bilo. Njihove nade mogle bi se produziti, kao i njihovo uzdanje u lojalnost ideologizovane jugoslovenske vojske. Ovako, poraz pucista konacno je otklonio svaku mogucnost da u SSSR dodje do onoga sto je nazvano "desnicarskim udarom" i "diktaturom". Ta mogucnost, vec napola realizovana, sada je neuporedivo manja i u Srbiji i Jugoslaviji, a sto je najgore, vidi se da se u Srbiji s tim ozbiljno racunalo. Vec je bilo pocelo namigivanje pucistima. U izolaciji srpskog rezima nema vise nikakve, ni potencijalne pukotine. Ne moze se vise racunati ni na Ruse kojima se pripisivala sklonost diktaturi kao crta nacionalnog karaktera. Ali, tokom dvodnevne diktature, pokazalo se da i drugi u ovoj nasoj zemlji, koja je vec sa one strane tragedije i nesrece, odmah pocinju da prave sopstvene kombinacije i traze svoje sanse. U Sloveniji, a narocito u Hrvatskoj, naglo su porasla ocekivanja da bi pad Gorbacova bas njima mogao da otvori neka vrata. Trebalo je da se zapad jako zabrine, da pocne da spasava sta se spasti moze, pa da tako odmah prizna njihovi nezavisnost. Dokazivanje da u Jugoslaviji postoji ogromna, nepremostiva podela na zapadne demokratije i orijentalne tiranije nemaju, naime, veliku tezinu dok se smanjuje konfrontacije izmedju Zapada i Istoka. Ta konfrontacija nikada nije bila manja nego sada, pa ispada da izmedju Hrvatske i Srbije ima vise razlike nego izmedju Amerike i Rusije. Povratak Gorbacova malo je pomrsio i hrvatske i slovenacke racune, kojima bi isla u prilog makar privremena obnova hladnog rata. Njima bi trebalo da odgovara i to sto je sam Gorbacov prihvatio ideju saveza suverenih drzava, ali sada im to, verovatno, izgleda nedovoljno. U Sloveniji i Hrvatskoj posredi je samo obicno kalkulisanje, dok u Srbiji rezim zivi u opasnim iluzijama. Jer, da se stari tip vlasti mogao vratiti u SSSR-u (pa, dakle, i ovde) on i ne bi bio napustan, niti bi se reformator kao Gorbacov uopste mogao pojaviti. Ali ova zabluda nije mentalne prirode. Milosevicev rezim prosto nije toliko propao jer jos moze necim da placa svoje ljude, jos nisu iscedjene poslednje kapi iz propale privrede, a nesto ce se, valjda, izvuci i s teritorija koje valja osvojiti "da bi svi Srbi bili zajedno". Posto je 9. marta vec bio doveo Milosevica na ivicu sloma, Vuk Draskovic i dalje ostaje njegov najopasniji rival. Izgleda da je njihov sukob postao vec i lican. Draskovic kao da se zarekao da ce u svemu biti susta suprotnost Milosevicu. Ni tokom izborne kampanje nije prihvatio da makar skrati kosu i pocne da lici na moguceg predsednika. Bio je militantan dok je Milosevic nastojao da se prikaze kao mirotvorac. Kad je ovaj poceo ratne pripreme, Draskovic pe postao znatno umereniji. Sada, kad Milosevic ver ratuje, Draskovic pokusava da pregovara. Iako je poceo kao izrazit nacionalni ekstremista (bar je tako izgledalo), Draskovic je uspevao da odoleva Milosevicevim apelima na rodoljublje i zbijanje srpskih redova. Manje nego iko drugi hvatao se na taj lepak. Njegov SPO svakako pripada desnici, ali Draskovic je pokazao da ume da se prilagodi i da uci. U stanju je da zauzem razlicite i protivurecne stavove, sve osim onog za sta je Milosevic. Sklon sam da verujem da on zapravo nema pravih politickih ambicija. U svakom slucaju ne izgleda kao neko ko bi znao sta ce posle. Pred sobom vidi samo cilj obaranja sadasnjeg rezima, sto je za politiku svakako preterano iskljuciv stav, ali ovde i nije posredi normalna politika. Srpski rezim je toliko neprilagodljiv da mu se vredi suprotstaviti jedino totalno i beskompromisno. A posle, neka bude sta bude. Ovde nije rec o programima, platformama, ideologijama, levici i desnici, cak ni o slobodi i neslobodi. SPO ne deluje kao velika demokratska alternativa, ali Milosevic je ugazio u prljav i besmislen rat, a od toga je boje bilo sta. U Srbiji vise ne moze biti stranke ekstremnije od SPS. Otuda se Seselj u njihovom drustvu tako dobro oseca. Ne treba terba zaboraviti ni to da su se bas od Vuka Draskovica, pored sveg tradicionalizma i folklora romantike, mogle cuti najrazboritije ideje i najtolerantniji predlozi za jugoslovenski nacionalni cvor. U ovom trenutku resenje granicnih sporova kroz kantonizaciju mozda deluje nerealno, jer je opsesija nacionalnim drzavama tako snazna, ali mu se ne moze zanemariti ni nemoralnost, ne nedemokraticnost. Posto je ulozio ogromnu energiju, posto je doziveo najveca iskusenja i udarce, Vuk Draskovic je ucvrstio vlastiti glas i stekao izvesnu zrelost. Komunisticka karijera iz mladosti ne moze se vise lako dovoditi u vezu s njim danas. Kao da se iskupio i oslobodio potrebe da se radikalizmom dokazuje. Ostao mu je snazan eksplozivni naboj koji ume da prenese i koji ocigledno privlaci mlade ljude. Vibracije koje kod njih izaziva na mitinzima i dalje su nesto najneprijatnije i najopasnije sto srpski rezim moze da zamisli. Posle 9. marta mnogi su mu prebacivali onaj cuveni poziv na juris. Dobro sam video taj prizor i rekao bih da je Vuk Draskovic bas tada bio mozda jedini dorastao takvom izazovu. Sta je trebalo da uradi u trenutku kada je policija kidisala na mirne demonstrante? Sta je, uostalom, trebalo da uradi Boris Jeljcin kada su se pokrenuli tenkovi nego da pozove narod na odlucan otpor? Draskovic je zakazao novi miting za 9. oktobar. Do tada se svasta moze dogoditi, ali u Milosevicevom kalendaru taj datum je svakako vec markiran. On ce se dobro pripremiti. Dogadjaji kao 9. mart ne ponavljaju se, ali ako do tada ne bude izaasao iz rata, i to kao pobednik, ishod bi mogao po njega biti i gori. Milosevica je, zapravo, iskustvo 9. marta i odvelo u rat, cim je shvatio da mu vise nista ne preostaje. Vec je bio na putu bez povratka. Sada je samo odmakao jos dalje. Stojan Cerovic "Vreme", 26. avgust 1991.
novine.97 iboris,
Ł su taj deciji logor, pun srpske i bosanske dece oni oslobodili. Isto Ł tako stoji da su cekali da ustase pobiju koju desetinu hiljada Srba Ł i Jevreja vise u Jasenovcu pre nego sto su pomislili da bi mozda i Ł mogli da nesto ucine... Mislis matori copavi, kome podigose spomenik na Dedinju je to cekao ?
novine.98 ivujanic,
> Mislis matori copavi, kome podigose spomenik na Dedinju je to > cekao ? A jesi li video kako cveće lepo raste, kad su dole go**a? Ivica
novine.99 pbojan,
>> A jesi li video kako cvece lepo raste, kad su dole go**a? :)))))))))))))))))))))))))))))))))))))) pBOJAN
novine.100 djelovic,
U septembarskom Playboy-u je izašao zanimljiv tekst o Bill Gates-u. Programeri nek pročitaju. Ostali, gledajte slike (između ostalog i bliznakinje) :).
novine.101 lola,
U subotnjoj borbi od 21.09. na srednjim stranama dat je intervju sa Dr. Milanom Mijicem posvecen racunarskim mrezama u svetu. Govoreci o nasim podelama Dr. Mijic na jednom mestu kaze: "... Ono sto se jos nije desilo je to da se Srbi, Hrvati i Slovenci nadju zajedno potpisani, da stanu iza nekog zajednickom iskaza." Drago mi je da kazem da tu Dr. Mijic nije u pravu. Pre mesec dana na inicijativu "Serbian Information Initiative" sroceno je jedno pismo podrske Gradjanskoj akciji za mir na engleskom, srpskohrvatskom i slovenackom jeziku iza koga se potpisalo 61 osoba. Potpisnici su Srbi, Hrvati i Slovenci. Evo i teksta tog pisma: ------------------------------------------------------------------------------ Osnivackom Odboru Gradjanske Akcije Za Mir Delimo misljenje Gradjanske Akcije Za Mir da se ljubav prema svom narodu najbolje iskazuje znanjem, vrednim radom i postovanjem slobode i prava drugih. Podrzavamo Gradjansku Akciju Za Mir u njihovoj osudi neodgovornih rukovodstava u Jugoslaviji koja umesto dobrobiti svojih naroda u srcima nose zudnju za vlascu. Pridruzujemo se Gradjanskoj Akciji Za Mir u njihovom zahtevu vodjama jugoslovenskih naroda da hitno i neodlozno prekinu prolivanje krvi i trovanje dusa gradjana Jugoslavije i sednu za pregovaracki sto. Zajedno sa Gradjanskom Akcijom Za Mir i drugim miroljubivim i mirotvornim organizacijama i pojedincima dacemo sve od sebe da razum u Jugoslaviji nadvlada silu. ------------------------------------------------------------------------------ Slede imena medju kojima je i Dr. Milana Mijica.
novine.102 spantic,
>> "... Ono sto se jos nije desilo je to da se Srbi, Hrvati i Slovenci >> nadju zajedno potpisani, da stanu iza nekog zajednickom iskaza." >> >> Drago mi je da kazem da tu Dr. Mijic nije u pravu. Pre mesec dana >> na inicijativu "Serbian >> Information Initiative" sroceno je jedno pismo podrske Gradjanskoj >> akciji za mir na engleskom, srpskohrvatskom i slovenackom jeziku iza >> koga se potpisalo 61 osoba. Potpisnici su Srbi, Hrvati i Slovenci. Na žalost on je potpuno u pravu. To je bio VEOMA mali deo populacije sa mreža, a on je mislio na širu podršku. Znam kakvih je diskusija bilo po mrežama na tu temu. Nije baš očaravajuće za inicijativu. Svi ljudi su je dobili, mali broj je reagovao. Sa poštovanjem Srđan