PCUSER.2

09 Oct 1992 - 19 Feb 1994

Messages - zastita

zastita.110 broker, -> #38, dejanr
> Ipak, ja gotovo da ne znam ozbiljno softversku firmu u > svetu koja štiti programe grebanjem disketa, dakle za to > mora da postoji neki razlog. Ja mislim da je pre svega u > pitanju opasnost oštećenja glave flopija. Ili nisu dovoljno pametni da se sete?
zastita.111 broker, -> #5, dejanr
> Običan nedužan fajl negde u nekom direktorijumu koji nema > veze sa programom, recimo C:ĐDOSĐ5203.CPI. Ajd nek ga neko > nađe u šumi fajlova po disku i pogodi da je on u vezi sa > programom. Da, ali opet, ako nekim slučajem ta datoteka nestane...biće potrebna ponovna instalacija.
zastita.112 broker, -> #23, dejanr
> Ali i dalje mislim da je dobra, jer ko nju skine, skinuće > i većinu drugih, a za sve ostale je sasvim dovoljna. Ovo je dobra konstatacija. Ponekad je dovoljno na program staviti neku mizeriju od zaštite da odbije veliku većinu potencijalnih pirata. Mene, recimo, zanima nekakva zaštita koja će sprečiti da ako ja prodam program jednoj firmi za upotrebu na jednom računaru, nastane epidemija po celom Užicu... Nije da pravim programe koje kradu u tolikoj meri...ali kradu :)
zastita.113 broker, -> #55, banusko
> E sad, disketa na kojoj je upisan serijski broj diska NE > DOZVOLJAVA još jednu instalaciju. Takođe - program u koji > je upisan serisjki broj diska, neće da radi na drugom > disku. Ako se javi potreba da se program premesti sa > maKine na maKinu, to se radi programom za delinstalaciju > koji će da izbriše seriski broj diska sa diskete. A ako se na tom disku pojavi mali milion izgubljenih klastera i bitni podaci jednostavno ispare sa diska? Ili ih neko slučajno obriše? Kako onda da ponovi instalaciju?
zastita.114 ndragan, -> #103, drpr
/ sledećem da se izmeni datum na datoteci koja sigurno postoji Bolje je da se izmeni datum na direktoriju; to niko živi ne gleda a za fajlove iz Đdos se bogami gleda - često trebim programe koji se provlače iz matorih verzija dosa, pa bi se moglo desiti da neki strada. Ali datum kreiranja Đdos ili Đapl direktorija? Ko pored turskog groblja (kako je nastala ova izreka, dostaviti u civilizaciju, hvala).
zastita.115 obren, -> #114, ndragan
> Bolje je da se izmeni datum na direktoriju; to niko živi ne gleda Kako? :) Ozbiljno, koliko mi je poznato ne postoji legalan način (int/fn) da se tako nešto uradi bez kako se to kaže "brljanja" po disku (direct r/w). DejanR valjda još uvek drži otvorenim konkurs za direktan ulazak u bajtove lične prirode onome ko to uspe. Dakle?
zastita.116 isekulovic, -> #114, ndragan
>> strada. Ali datum kreiranja Đdos ili Đapl direktorija? Ko pored Kod mene svi važniji direktorijumu imaju isti datum. Kad sam skidao stacker uradio sam sa arjom backup, pa kad sam vraćao svi su dobili isti datim i približno isto vreme. Bolje menjati vreme nastanka i to sekunde koje se ne vide sa dir.
zastita.117 dejanr, -> #114, ndragan
>> Bolje je da se izmeni datum na direktoriju Kako? Reklo bi se da niko na svetu (pa čak ni autor knjige Undocumented DOS) ne zna kako se može setovati iz programa datum na direktorijumu, manj da se direktno piše-čita po disku počevši od root-a što i nije neko rešenje.
zastita.118 mjova, -> #115, obren
>> Bolje je da se izmeni datum na direktoriju; to niko živi > Kako? :) Ozbiljno, koliko mi je poznato ne postoji legalan > način (int/fn) da se tako nešto uradi bez kako se to kaže > "brljanja" po disku (direct r/w). čini mi se da je moguće, ali nisam proveravo. ako se promeni atribut direktorijumu i skine FA_DIRECT (ili tako nekako), onda se može njemu pristupati sasvim lepo (valjda ;). za sve te pristupe postoje dos fn. kasnije se vrate originalni atributi i to je to. sad, nisam baš siguran da to može baš tako, ali vredi probati?
zastita.119 obren, -> #118, mjova
> čini mi se da je moguće, ali nisam proveravo. ako se promeni atribut > direktorijumu i skine FA_DIRECT (ili tako nekako), onda se može > njemu pristupati sasvim lepo (valjda ;). za sve te pristupe postoje > dos fn. kasnije se vrate originalni atributi i to je to. Lepa ideja, ali izgleda da se dir atribut nikako ne može ukloniti. Pazi šta piše u TECHREF-u: ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────── DOS Fn 43H (CHMOD) will let you set or clear the Read-only, Hidden, System, and Archive bits. You cannot alter the Directory attribute bit, but you can add or remove other bits of the directory's attribute──use Fn 43H, specifying an attribute having all the desired bits for the directory EXCEPT bit 4. ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ako si raspoložen da probaš, javi šta si uradio. Meni se čini da je ovo zaludan posao (?).
zastita.120 janko, -> #117, dejanr
>>> Bolje je da se izmeni datum na direktoriju > > Kako? Reklo bi se da niko na svetu (pa čak ni autor knjige > Undocumented DOS) ne zna kako se može setovati iz programa > datum na direktorijumu, manj da se direktno piše-čita po > disku počevši od root-a što i nije neko rešenje. Zna, zna... O:) Ali ne znam da li da vam kažem?
zastita.121 mjova, -> #119, obren
> Ako si raspoložen da probaš, javi šta si uradio. Meni se > čini da je ovo zaludan posao (?). ma i meni, ali sam ipak probao ;). normalno, ništa nisam uspeo da uradim.
zastita.122 ztuke, -> #119, obren
*> Ako si raspoložen da probaš, javi šta si uradio. Meni se čini da je ovo *> zaludan posao (?). Jeste da nije neko elegantno rešenje - daleko od toga, ali mogao bi da se napravi DIR sa željenim datumom na sledeći način. :) Prvo se uzme trenutno vreme i datum i sačuva na nekom mestu! :) Promenljiva bi sasvim odgovarala :). Onda se promeni i datum i vreme na željeni iznos, napravi DIR, i onda vrati vreme i datum. Dakle direktno ne može, al' indirektno MOčE! Primer: uses dos; var d,m,g,n,st,sec,min,cas:word; begin getdate(g,m,d,n); gettime(cas,min,sec,st); setdate(1998,5,31); settime(20,8,0,0); mkdir('\only.try'); setdate(g,m,d); settime(cas,min,sec,st); end. Normalno, ovo se nalazi u programčetu INSTALL.EXE! tuke ps. Baš je šustersko rešenje al' šta da radim! :) pps. Dosta je brzo! ;>> ppps. Znam ja da vi znate, samo reko' da znate da i ja znam da znate kao i da znam ono što vi znate! :)
zastita.123 dejanr, -> #122, ztuke
Možda bi moglo i za postojeći direktorijum - preimenuješ ga, napraviš novi sa setovanim datumom i onda prekopiraš sve u njega... samo malo bi trajalo i fragmentiralo disk ;(
zastita.124 robert, -> #120, janko
<:> Ali ne znam da li da vam kažem? E nemoj nam reći... pusti nas da se još malo mučimo u otkrivanju ;).
zastita.125 max.headroom, -> #105, dejanr
> Snaga zaštite je samo u neupadljivosti fajla! Slažem se :), mada, još uvek postoji pitanje imena samog fajla. Ja sam koristio razne, samo što se nisam poslužio knjigom iz psihologije :), ali zato i sâm sumnjam da bi se iko time zezao (pokrenuo program, nije radio (tj. ispisao neku gaaadnu poruku ;), ma ko će ga sada kopati?...). Npr.: BEEP.COM ANSII.SYS LOAD.COM ...... Poruke koje ispisuje (u slučaju da ne pronađe gorenavedene fajlove) najbolje bi bilo da podsećaju na neku od onih kada vam se HD zaglupi, ili ode neki od chain-a... (puk'o klaster! ;) I ništa više od toga...
zastita.126 ndragan, -> #117, dejanr
/ manj da se direktno piše-čita po disku počevši od root-a što i nije / neko rešenje. Ko kad su pitali Lalu "jel znaš šta je to kabel" "kag'da ne znam, ja sam to jeo" "neće biti, to je debela žica" "e onak nisam". Dakle, šalio sam se. Mada, nanu li mu naninu, čini mi se da je na STu mogao da se otvara direktorij kao fajl... ili mi se loše čini, možda je to tamo bio XBIOS poziv, a ne BIOS, tako da... ali, ako je organizacija diska ista i bios pozivi isti, zašto da ne. A da se nađe nešto kao 'read directory entry' a negde pohvata koji je to klaster bio (valjda je još u baferu) pa da se prepravi i vrati nazad? Nemoj neko da bi me terao da to probam, poslednje slične stvari sam radio još pod CP/Mom.
zastita.127 isekulovic,
Možda ću da lupim glupost, ali nadam se da ću da ostanem živ.:) Imam na disketama neki programčić, čini mi da se zove chmod, koji menja atribute (sytem/read-only/hidden) datotekama *i* direktorijumima. Svi ostali programi za menjanje atributa koje sam video, uključujući nortonov fa, menjali su atribute samo datotekama, znači li ovaj program da se možda može menjati i vreme direktorijumima?
zastita.128 prvul, -> #127, isekulovic
ŮImam na disketama neki programčić, čini mi da se zove chmod, koji Ůmenja atribute (sytem/read-only/hidden) datotekama *i* direktorijumima. Ů▄▄ Ne znam za ostale, ali i DOS-ov ATTRIB u DOS5 menja HSRA atribute direktorijuma. Uostalom, probaj MD PROBA ATTRIB +H +S +R +A PROBA DIR Direktorijum PROBA se ne vidi, ali u njega se može ući sa CD.
zastita.129 obren, -> #127, isekulovic
> Svi ostali programi za menjanje atributa koje sam video, uključujući > nortonov fa, menjali su atribute samo datotekama, znači li ovaj > program da se možda može menjati i vreme direktorijumima? Značio bi ako ume da skine dir atribut sa direktorijuma. Menjanje ostalih atributa sa direktorijuma nije ništa ekstra jer postoji fn koja to radi. Evo šta sam danas probao: 1) Iz Nortonovog disk editora sam ukinuo dir atribut sa jednog od dirova zamorčića. Naravno mogao sam na licu mesta promeniti i datum i vreme nastanka direktorijuma, ali hteo sam da probam mjovinu ideju sa "otvaranjem" direktorijuma. Kada sam izašao, umesto direktorijuma je postojala datoteka dužine 0. 2) Izvršio sam nad njom programče koje je otvori i promeni joj datum i vreme kreiranja uz pomoć f-je 57h. I to je uspelo bez problema. 3) Vratio sam dir atribut iz Nortona i... direktorijum je dobio novi datum i vreme nastanka. Fali još programsko rešenje za 1) ili da se traži neki drugi način za promenu datuma.
zastita.130 ssokorac, -> #129, obren
─┼┤ Fali još programsko rešenje za 1) ili da se traži neki drugi način za žini mi se da je tu i problem sa fajlovima u direktorijumu kome si skinuo dir atribut?
zastita.131 obren, -> #130, ssokorac
> žini mi se da je tu i problem sa fajlovima u direktorijumu kome si > skinuo dir atribut? Koliko sam video - nije. Probao sam sa dirom koji sadrži i poddirektorijume i fajlove. Kada se otkuca dir, vidi se datoteka dužine 0, a kada se vrati dir atribut regeneriše se kompletna struktura. Naravno, za vreme trajanja 'operacije' nisam ništa snimao na disk.
zastita.132 mivel, -> #131, obren
Izgleda da dse malo zastranilo u ovoj temi: nekoliko (desetina) poslednjih poruka cise odgovaraju MS-DOS temi (direktorijumi, atributi i sl...). Moje misljenje je da zastita ne treba da petlja sa skrivenim fajlovima, pogresnim direktorijumima, serijskim brojem diska i slicno. Zastita treba da se zasniva na podacima koji se najredje menjaju, a karakteristican je broj i datum masine. Sigurnost zastite postize se: 1) neregularnim formatom distribucione diskete (ali ne i njenim fizickim ostecenjem); 2) (skoro) neprovaljivim instalacionim programom; 3) dobro sakrivenom (pozeljno visestrukom i asinhronom) proverom u izvrsnom programu 4) zamkama koje otezavaju ili po mogucnosti potpuno sprecavaju pracenje koda dibagerima. 5) _________________ (popuniti po sopstvenom nahodjenju!) Mislim da bi trebalo da se u ovoj temi diskutuje o mogucim implementacijama gore navedenih i slicnih tehnika. Ovo shvatiti kao observaciju nepristrasnog posmatraca koji je do sada samo sa interesovanjem pratio ovu temu. Milan
zastita.133 dejanr, -> #132, mivel
>> 1) neregularnim formatom distribucione diskete (ali ne i >> njenim fizickim ostecenjem); Problem je što ne vidim način da se disketa snimi u tom formatu, a da je docnije COPYiiPC ne prekopira. Naravno, osim uz specijalnu opremu.
zastita.134 obren, -> #132, mivel
> Izgleda da se malo zastranilo u ovoj temi: nekoliko (desetina) > poslednjih poruka vise odgovaraju MS-DOS temi (direktorijumi, > atributi i sl...). Pa sad... diskutovali smo o ostvarenju ideje o zaštiti putem provere datuma nekog direktorijuma. Ova tema po mom mišljenju ne treba da služi samo za iznošenje ideje o nekoj zaštiti već i o njenoj sw/hw realizaciji jer bi se u suprotnom svaki predlog nastavljao u PC.PROG ili PC.HARD u zavisnosti od metode zahvata (programski ili bušenjem ;)). U ostalom to i ti smatraš samo što si se ograničio na tehnike zaštite koje preferiraš :) > Mislim da bi trebalo da se u ovoj temi diskutuje o mogucim > implementacijama gore navedenih i slicnih tehnika. Dakle, ovde se slažemo, ali mislim da se ne treba unapred opredeliti za neku tehniku i nju forsirati.
zastita.135 mjova, -> #132, mivel
> 1) neregularnim formatom distribucione diskete (ali ne i > njenim fizickim ostecenjem); mislim da ovo nije nikakav problem. da si imao prilike da vidiš mogućnosti fdformat-a ne bi tako pričao ;). moguće je da ne znam šta ti smatraš pod tim 'neregularnim formatom', ali sa fdformatom je sve legalno. takođe, se slična rešnenja mogu dobiti i sa 800. ovo je nepotrebna komplikacija, no ostalo što si naveo je sasvim ok!
zastita.136 zandric,
Zna li neko detalje o SUPERLOOK - u 300. Da li ste ga vidjali kao zastitu na programima. Svako iskustvo je dobrodoslo. Pozdrav Zoran Andric
zastita.137 mivel, -> #133, dejanr
> Naravno, osim uz specijalnu opremu. Mislim da i bez specijalne opreme moze da se prevari COPYIIPC. Istina, nisam video neku noviju verziju ovog programa (ja imam onu iz 1986 koja ne kopira diskete sa vise od 40 staza) pa mozda gresim. U prilozenom fajlu je jedan od nacina. Program je kompilacija modula koji "sredjuje" disketu i modula koji je proverava. U propratnom tekstu je dato opsirnije objasnjenje, kao i jos neka moja razmisljanja o zastiti, odnosu prodavac-kupac i sl. (malo duze, pa ga ne dajem u poruci da ne "davim" narod). trick.arj
zastita.138 nbatocanin,
Evo jednog misaonog eksperimenta za zaštitu programa na disku, pa kažite šta mislite: Prilikom instalacije se osim programa instalira i jednostavni virus na 2-3 programa koji se najčešće startuju (FORMAT.COM, PRINT.COM, a baš u ekstremnim slučajevima ;) i COMMAND.COM). Virus pri startovanju u direktorijumu sa našim (?) programom promeni vreme kreiranja neke datoteke i sl. A program ne radi ako datum te datoteke nije baš taj i taj. Provera se izvodi veoma retko, zato što možda korisnik ne startuje zaraženi program često i zbog težeg otkrivanja. Ovim se lopta potpuno prebacuje na drugi teren i čini mi se da je teško za otkriti uz tehničko doterivanje.
zastita.139 drakce, -> #137, mivel
│ U prilozenom fajlu je jedan od nacina. Program je kompilacija modula koji │ "sredjuje" disketu i modula koji je proverava. U propratnom tekstu je dato └─────── Kod mene se zakuca pri startovanju i ni makac dalje. Probao sam i na goloj mašini (bez QEMM-a, low DOS itd), rezultat isti. A baš sam se bio nameračio da ti razbucam zaštitu :). Pozdrav
zastita.140 drakce, -> #138, nbatocanin
│ Prilikom instalacije se osim programa instalira i jednostavni virus na 2-3 │ programa koji se najčešće startuju (FORMAT.COM, PRINT.COM, a baš u └─────── Ja mislim da previše radiš, pa ti treba malo odmora :)). Recimo da mi neko proda takav program. Vrlo brzo bih bilo alarmiran, od strane anti-gamad softvera koji koristim, da mi se virus nepoznatog porekla šeta po fajlovima. Ukoliko bi taj hipotetički program bio jedini novitet na mom hard disku, ne bi bilo teško locirati krivca. A tada bih počeo da histerišem po svim BBS-ovima od SAO Franciska do Vladivostoka. Ne verujem da bi autor pomenute zaštite doživeo starost :). Pozdrav
zastita.141 mivel, -> #139, drakce
>> Kod mene se zakuca pri startovanju... Skinuo sam fajl koji sam poslao, provere radi. Otpakovao ga i program radi kako je zamisljeno (sa EMM-om, high DOS sto i nije bitno). Ostavicu ti na Mail verziju sa indikatorom da program dobro radi (mozda ga nisi dovoljno cekao?). A mozda u velikoj zelji da razbucas zastitu zracis negativnu energiju koju program oseca pa primenjuje jos visi nivo "samozastite" :) Otpozdrav
zastita.142 zsiz, -> #138, nbatocanin
#=============================== #10.138 PC.USER.2:zastita # nbatocanin, 18.01.Mon 01:27, 676 char #--------------------------------------------------------- #Evo jednog misaonog eksperimenta za zaštitu programa na disku, pa #kažite šta mislite: # #Prilikom instalacije se osim programa instalira i jednostavni virus #na 2-3 programa koji se najčešće startuju (FORMAT.COM, PRINT.COM, a #baš u ekstremnim slučajevima ;) i COMMAND.COM). Virus pri startovanju A šta će moja rezidentna zaštita od virusa (TNT VIRUS) da radi dok tvoj program/virus brlja po disku? Evo šta će da radi: ╔════════════════════════════════════════════╗ ║ W A R N I N G ║ ║ File: FORMAT.COM is about to be changed ║ ║ Do you wish to confirm ? ║ ║ ŠYĆ - Continue, ŠNĆ - Boot, ŠFĆ - Fail ║ ╚════════════════════════════════════════════╝ Ideja nije dobra. Pozdrav. zsiz
zastita.143 dejanr, -> #137, mivel
Probao sam, i kada mu dam TRICK A! on ispiše jedan smajli, drugi, treći i onda se "zaglupi". žekao sam par minuta i najzad ga resetovao (na crveno dugme, ne prima Alt Ctrl Del). Kada sam umesto HD diskete stavio disketu od 360 K, zaglupeo se već kod prvog smajlija. Sistem je bio na "čistom" DOS-u 5.0, bez ičega rezidentnog.
zastita.144 ssokorac, -> #142, zsiz
Namesti set code.
zastita.145 nbatocanin, -> #140, drakce
> Ja mislim da previše radiš, pa ti treba malo odmora :)). :))) Da znaš! Ali, ajde da malo čisto teorijski razmatramo. Na primer, zaratimo sa Amerima ;) pa iz nekog razloga želimo da zaštitimo hipotetički program od kopiranja po svaku cenu! Onda te baš briga ako ti se zaštita aktivira i zezne disk direktora CIA-e ;> Uostalom, ako smo mi fini, naći će se neko ko nije i zato je bolje da se mi prvi setimo neke ružne stvari. > Recimo da mi neko proda takav program. Vrlo brzo bih bio > alarmiran, od strane anti-gamad softvera koji koristim, da > mi se virus nepoznatog porekla šeta po fajlovima. E, ovo me interesuje. Koji antivirusni programi bi detektovali da WP.EXE (odnosno parazit nakačen na njega) kreira datoteku ZASTITA.XXX u direktorijumu C:\PROGRAM - to mi deluje kao prilično "legalna" operacija? A prilikom instalacije je lako osloboditi se te kontrole: na primer, instalacija se vrši tako što se računar diže sa instalacione diskete i automatski se vrši instalacija. žini mi se da je jedini način kojim se ovo sprečava računanje čeksuma programa na disku. > Ukoliko bi taj hipotetički program bio jedini novitet na mom hard > disku, ne bi bilo teško locirati krivca. Da li? U suštini, mada se i meni ova ideja čini previše riskantnom, jedina operacija koja je rizična je izmena nekog postojećeg EXE/COM programa na disku. Ostalo su sve normalne operacije sa jeretičkim nazivima ("virus", ...).
zastita.146 zsiz, -> #144, ssokorac
# Namesti set code. Šta kažeš, ne čujem dobro. Valjda malo više đubreta na linijama. zsiz
zastita.147 max.headroom,
Iz razloga zaštite menjao sam sa ATTRIB atribute nekog sigurnosnog fajla, i, na jednoj makini podignutoj pod DOS-om v4.01, nešto nije htelo da radi kako treba. Neće da ga unhidden-uje i da ga posle ponovo hidden-uje. Da li se komanda ATTRIB razlikuje kod DOS-a 4.01 i 5.00 ?
zastita.148 nbatocanin, -> #142, zsiz
> ╔════════════════════════════════════════════╗ > ║ W A R N I N G ║ > ╚════════════════════════════════════════════╝ > Ideja nije dobra. Vidi objašnjenje u prethodnoj poruci - ideja možda nije dobra, ali ovo nije razlog.
zastita.150 mivel, -> #143, dejanr
Opet ja sa svojim primerom. Nisam ranije odgovorio jer sam želeo prvo da ga sâm isprobam na raznim mašinama. Problem sam lokalizovao ali uzrok nisam utvrdio. U svakom slučaju, sumnjiv blok sam izbacio (ionako je za primer bio suvišan!!). Testirao sam na nekoliko mašina (sa 286, 386 i 486 procesorima) i svi rezultati bili su normalni. Ako i sada bude bilo istih problema, javno priznajem da sam ako ne glup, ono bar "pritup" :) P.S. Primer ne uključuje 360K diskete, pa se one isključuju iz gornjeg priznanja! tricky.arj
zastita.151 drakce, -> #150, mivel
│ Problem sam lokalizovao ali uzrok nisam utvrdio. U svakom slučaju, sumnjiv │ blok sam izbacio (ionako je za primer bio suvišan!!). └──────── Imam dobru i lošu vest. Dobra je ta da program radi, a loša je da COPYIIPC v6.0 uspeva da iskopira disketu bez problema. Nema veze, bolje bilo kakva zaštita, nego nikakva :). Znam za primer bar jednog programa, čije je "razmnožavanje" bilo drastično smanjeno činjenicom da ga samo COPYIIPC ispravno kopira. Ljudi se ne sete da ga startuju, ili ga jednostavno nemaju. Pozdrav
zastita.152 bearboy, -> #100, dnikolic
║>> Izvinjavam se sto sam dao ovako glup predlog, obecavam necu nikad vise! ;) ║ ║ Ajde bre Peco, zasto se ljutis!? Pa tvoj zastita je dovoljno dobra za 99% ║ amatera koji rade sa programom koji si im prodao! Sto se tice strucnjaka, ║ razbice i mnogo bolju zastitu od tvoje. ║ ║ Usput, meni licno se najvise svidja ideja (prvi put sam za to cuo od Dejanr-a, ║ ne znam da li je on i tvorac :) da instalacioni program kreira neki fajl u ║ recimo, direktorijumu C:ĐDOS, a koji nazivom podseca na neki DOS fajl. Zatim ║ program svaki put proverava postojanje tog fajla i gotovo. I onda neko lepo uzme CodeView ili TD i pogleda kojim sve fajlova pristupa program i gle šta nalazi...
zastita.153 bearboy, -> #122, ztuke
║ setdate(1998,5,31); Da ne bi bilo 'malo' sumnjivo da se na disku nađe dir napravlje '98-me ? Ja bih ga odma' brisnuo :)
zastita.154 vitez.koja, -> #147, max.headroom
#=> Da li se komanda ATTRIB razlikuje kod DOS-a 4.01 i 5.00 #=> ? ATTRIB je do neke verzije dosa sluzio samo da utice na ReadOnly atrribut, a posle je dobio mogicnost da menja i ostale... E koja verzija DOSa je prekretnica, ne znam, mozda je bas 5.0
zastita.155 dejanr, -> #152, bearboy
>> I onda neko lepo uzme CodeView ili TD i pogleda kojim sve fajlova pristupa >> program i gle šta nalazi... Pa, ako tako počneš onda ni jedna zaštita nema smisla, jer se uvek može uzeti CodeView i TD i pogledati šta se sve radi, i gle... Samo što onaj ko piše program može proizvoljno da zakomplikuje taj segment gde se traži fajl, dakle da oteža praćenje programa debuggerom. Tu onda dolazi do pitanja koliko je "napadač" spreman da uloži vremena i koliko je sposoban. Kao i kod svake druge zaštite. Pa ipak, ta zaštita je sasvim dovoljna za 99% potencijalnih napadača, a za onaj 1% (ako ti već nisu otišli u USA kao vkostic :)...
zastita.156 dejanr, -> #150, mivel
Isprobao sam program i COPYIIPC (verzija 6.0 iz 1990, nisam video noviju) kopira zaštićenu disketu. Video sam više domaćih zaštićenih programa, i *svaki* se mogao iskopirati jednim COPYIIPC diskete(a) pre instalacije :( To me je utvrdilo u mišljenju da se svaka disketa koja nije fizički oštećivana ili snimana pomoću posebne opreme (deluxe option board) može iskopirati sa copyiipc.
zastita.157 zsiz, -> #148, nbatocanin
#Vidi objašnjenje u prethodnoj poruci - ideja možda nije dobra, ali #ovo nije razlog. Značenje ove poruke si tako dobro zaštitio da nisam uspeo da je shvatim :). Napiši broj poruke koja je po tebi prethodna. Pozdrav. zsiz
zastita.158 darone, -> #152, bearboy
>> I onda neko lepo uzme CodeView ili TD i pogleda >> kojim sve fajlova pristupa program i gle šta >> nalazi... Nema potrebe za CV ili TD ako ti samo to treba. Uzmi recorder (rezidentan programčić koji broji koliko si puta kojoj datoteci pristupio, i koliko puta je izvršavana / čitana / menjana). Jel treba nekom, SW je? darone
zastita.159 aleksj,
Evo da dam i ja neka moja skromna razmisljanja o zastiti. Problem je u stvari u zastiti korisnika, tj njegove zarade, a ne toliko samog programa, bar u nasim uslovima. Taj problem bi mozda mogao i ovako da se resi ( bar do nekle, da se redukuje nezeljeno kopiranje na minimum): - Kada je u pitanju prog. za masovnu prodaju, onda se naprave 2, 3 verzije sve lepsa od lepse. Korisniku se program proda sa napomenom da svaka kopija ima svoj serijski br. ( zaista ona i ne mora da ga ima) i da se zna koja je kopija kome prodata ( bas kao kod pistolja ;) ). Korisniku se zatim naglasi da ce imati pravo na upgrade narednih verzija, samo u slucaju da nikome ne kopira disketu. Jer ako do autora dodje njegova kopija ovo pravo se autom. gubi. Posle par nedelja besplatno (!) ugradite kor. sledecu lepsu ver. i tako jedno dva - tri puta, zavisno od volje :). Sve besplatno ;) . Onda on moze da pomisli nesto u stilu "sto da ja dajem svoje pare i da rizikujem za drugoga". Ne kazem da on kopiju nece dati svom rodjaku ili dobrom prijatelju, ali ga sigurno nece deliti kapom i sakom, kao sto mi to radimo sa stranim paketima. - Kada je u pitanju program po narudzbini, onda ga treba naplatiti toliko koliko on i vredi, pa nas boli uvo ako ga taj posle i javno diluje. Dakle na tog korisnika treba svaliti svu cenu, tj. kako da taj program nikom vise necete prodati i da ga zaista radite samo za tog korisnika ( u cenu uracunajte i copyright) :).
zastita.160 dnikolic, -> #152, bearboy
>> I onda neko lepo uzme CodeView ili TD i pogleda kojim sve fajlova pristupa >> program i gle sta nalazi... Pa znas sta... Voleo bih da napravim zastitu koju korisnik ne zna da provali. Sa programerima je mnogo, mnogo teze. dn P.S. korisnik != programer
zastita.161 skerl, -> #158, darone
│ Uzmi recorder (rezidentan programcic koji broji │ koliko si puta kojoj datoteci pristupio, i koliko │ puta je izvrsavana / citana / menjana). Jel treba │ nekom, SW je? └───── Treba, salji. Skerl.
zastita.162 drpr, -> #159, aleksj
-> kome prodata ( bas kao kod pistolja ;) ). Korisniku se zatim -> naglasi da ce imati pravo na upgrade narednih verzija, samo -> u slucaju da nikome ne kopira disketu. Jer ako do autora -> dodje njegova kopija ovo pravo se autom. gubi. Posle par -> nedelja Ima tu jedan problem a to je, ja recimo koristim tvoj program ver 1.1 koja radi ok posao a onda je izpiratujem tj. podelim ortacima i ti diđeš i kažeš:"Aha dao si nekom nema apgrejd!" i ja kažem:"E baš me briga i ova 1.1 radi posao kako treba :))!" I šta ćeš ondak? cope PS Ako mi prodaš lošu verziju ja ću da kažem svima kako si bedan programer i ode tovoja reputacije :(
zastita.163 dejanr, -> #158, darone
>> Uzmi recorder (rezidentan programčić koji broji >> koliko si puta kojoj datoteci pristupio, i koliko >> puta je izvršavana / čitana / menjana). Jel treba >> nekom, SW je? Ajde da probamo, možda se može "zeznuti" tako da se datoteci ne pristupa sa OPEN nego sa FINDFIRST/FINDNEXT.
zastita.164 aleksj, -> #162, drpr
> Ima tu jedan problem a to je, ja recimo koristim tvoj > program ver 1.1 koja radi ok posao a onda je izpiratujem > tj. podelim ortacima i ti dides i kazes:"Aha dao si nekom > nema apgrejd!" i ja kazem:"E bas me briga i ova 1.1 radi > posao kako treba :))!" I sta ces ondak? E sad, ako bas naidjes na korisnika koji vise voli da deli ver. koju je platio, nego da dzabe dobije novu, lepsu, bolju ... ( makar i za nijansu). Onda nek je i iskopira. Ali broj takvih (makar kod Srba ;) ) kojima je vise stalo do drugog nego do sebe je zanemarljivo mali. Pa treba koristiti neke nase tradicionalne "kvalitete". ;)
zastita.165 darone, -> #161, skerl
>> Treba, salji. Eve. Ima i sors. A radi zanimljivosti, prilažem šta sve moja makina odradi kada se otkuca win <┘ ALT-F4 <┘ RECORDER 1.0 (1988), PC magazine, Tom Kihlken File Name Total Read Write Exec WIN386.SWP 29 1 28 0 WIN386.EXE 21 20 0 1 USER.EXE 20 20 0 0 GDI.EXE 17 17 0 0 VGA800.DRV 11 11 0 0 PROGMAN.EXE 7 7 0 0 VDDOKVGA.386 5 5 0 0 SHELL.DLL 5 5 0 0 COMMAND.COM 5 5 0 0 SYSTEM.INI 4 4 0 0 MSCVMD.386 4 4 0 0 MMSYSTEM.DLL 4 4 0 0 WIN.BAT 3 3 0 0 COMM.DRV 3 3 0 0 SETUP.INF 3 3 0 0 GAMES.GRP 3 3 0 0 IDLEWILD.EXE 3 3 0 0 IWLIB.DLL 3 3 0 0 DRWATSON.EXE 3 3 0 0 TOOLHELP.DLL 3 3 0 0 SMARTDRV.EXE 2 2 0 0 VTDAPI.386 2 2 0 0 WIN.INI 2 2 0 0 KEYBOARD.DRV 2 2 0 0 MSCMOUSE.DRV 2 2 0 0 MMSOUND.DRV 2 2 0 0 SSERIFE.FON 2 2 0 0 WINGDING.FOT 2 2 0 0 ACCESSOR.GRP 2 2 0 0 FIREWORK.IW 2 2 0 0 LINES.IW 2 2 0 0 SHUFFLE.IW 2 2 0 0 WIN.COM 1 0 0 1 KRNL386.EXE 1 0 0 1 SYSTEM.DRV 1 1 0 0 VGASYS.FON 1 1 0 0 VGAOEM.FON 1 1 0 0 VGAFIX.FON 1 1 0 0 MODERN.FON 1 1 0 0 SCRIPT.FON 1 1 0 0 ROMAN.FON 1 1 0 0 SMALLE.FON 1 1 0 0 SYMBOLE.FON 1 1 0 0 SERIFE.FON 1 1 0 0 COURE.FON 1 1 0 0 TIMES.FOT 1 1 0 0 ARIAL.FOT 1 1 0 0 ARIALBD.FOT 1 1 0 0 ARIALBI.FOT 1 1 0 0 ARIALI.FOT 1 1 0 0 COUR.FOT 1 1 0 0 COURBD.FOT 1 1 0 0 COURI.FOT 1 1 0 0 TIMESBD.FOT 1 1 0 0 TIMESBI.FOT 1 1 0 0 COURBI.FOT 1 1 0 0 SYMBOL.FOT 1 1 0 0 TIMER.DRV 1 1 0 0 PROGMAN.INI 1 1 0 0 COREL.GRP 1 1 0 0 MAIN.GRP 1 1 0 0 ABOUTWEP.DLL 1 1 0 0 DROPOUT.IW 1 1 0 0 STARS.IW 1 1 0 0 DRWATSON.LOG 1 0 1 0 RECORDER.COM 1 0 0 1 Nemam gomilu TTFova, samo one koje same Udovice instaliraju, nemam NDW i posle se pitam zašto se tako dugo dižu :( darone
zastita.166 mivel, -> #156, dejanr
Juče sam i ja došao do COPYIIPC (v. 6.0) i uverio se da je fantastičan!!!! Međutim, i dalje mislim da moja ideja daje neke šanse, samo egzekucija treba da bude mnogo suptilnija. Smatram da je trenutan rezultat 1:0 u korist COPYIIPC-ja. Uzgred, šta se nalazi na I/O adresi 282h (ni u jednoj dokumentaciji nema podataka, osim ponegde da je "reserved")?
zastita.167 ndragan, -> #162, drpr
/ ja kažem:"E baš me briga i ova 1.1 radi posao kako treba :))!" Radiće dok ne proradi rezidentni virus Rambo Zulufović.
zastita.168 valeksa, -> #158, darone
Hi, ajede baci je naspram nas ! Pozdrav.
zastita.169 andrejl, -> #154, vitez.koja
>│ prekretnica, ne znam, mozda je bas 5.0 Prekretnica je petica :) bye, andrejl
zastita.170 paki, -> #156, dejanr
­> Isprobao sam program i COPYIIPC (verzija 6.0 iz 1990, nisam ­> video noviju) kopira zaštićenu disketu. 6.0! Ja kući imam 2.0 ;)))) Kopira DD 360Kb. Radi OK, njime sam kopirao Pirates zaštićene DD diskete. Kakav je 6.0?
zastita.171 dejanr, -> #170, paki
>> Kopira DD 360Kb. Radi OK, njime sam kopirao Pirates zaštićene DD >> diskete. Kakav je 6.0? Pa, u principu "liči" na sve ranije. 1.2 mega disketu kopira u tri zamene. Valjda je CPS u međuvremenu napravio i novu verziju koja korist EMS, ali ja je nisam video.
zastita.172 nbatocanin, -> #157, zsiz
> Napiši broj poruke koja je po tebi prethodna. 10.145
zastita.173 ppekovic, -> #166, mivel
>> Juče sam i ja došao do COPYIIPC (v. 6.0) i uverio se da >> je fantastičan!!!! Međutim, i dalje mislim da moja ideja >> daje neke šanse, samo egzekucija treba da bude mnogo >> suptilnija. Smatram da je trenutan rezultat 1:0 u korist >> COPYIIPC-ja. Kad savladaš copyiipc, pogledaj program anadisk (ima ga na FFS-u). Nisam još našao disketu koju nije uspeo da iskopira kako treba. Jedna zanimljivost za TIM-ovce. Anadisk čita TIM-ove diskete. Paya
zastita.174 ndragan, -> #162, drpr
/ ja kažem:"E baš me briga i ova 1.1 radi posao kako treba :))!" Radiće dok ne proradi rezidentni virus Rambo Zulufović.
zastita.175 zsiz, -> #145, nbatocanin
#E, ovo me interesuje. Koji antivirusni programi bi detektovali da #WP.EXE (odnosno parazit nakačen na njega) kreira datoteku ZASTITA.XXX #u direktorijumu C:\PROGRAM - to mi deluje kao prilično "legalna" #operacija? A prilikom instalacije je lako osloboditi se te kontrole: Ako umesto XXX staviš da bude EXE ili COM antivirus program odmak reaguje. #Da li? U suštini, mada se i meni ova ideja čini previše riskantnom, #jedina operacija koja je rizična je izmena nekog postojećeg EXE/COM #programa na disku. Ostalo su sve normalne operacije sa jeretičkim #nazivima ("virus", ...). Ako se menja neki postoječi EXE/COM program na disku odmah se javlja WARNING itd. To izbegni. Pozdrav. zsiz P.S. Zaboravio sam da napišem da ANTIVIR. prg reaguje KKKKKi na izmenu OVL fajlova.
zastita.176 ognjan, -> #133, dejanr
>> Problem je što ne vidim način da se disketa snimi u tom >> formatu, a da je docnije COPYiiPC ne prekopira. A šta mislite o bušenju (laserom?) nove rupe koja označava kontroleru prvi sektor ? Možda bi se uz pomoć softvera mogla natjerati da radi ( krpljenje prve rupe vjerovatno ne bilo baš jednostavno) i tako bi dobili jedinstvenu disketu. Isto bi se moglo postići i sa malo elektronike koja bi kasnila signal iz foto tranzistora na flopiju, a mogao bi se i podešavati taj pomak tako da iznosi cijeli broj sektora. žitanje bi bilo moguće sa programom koji bi sve vraćao na svoje mjesto... Ovo je samo ideja! Možda i neizvodljiva :)) Ogy.
zastita.177 max.headroom, -> #169, andrejl
> Prekretnica je petica :) Huh. A da li bi išlo kada bih sa DOS-a v5.00 prekopirao ATTRIB program na DOS v.4.01? Da li je neko već pokušavao da ovaj program prebaci sa petice na četvorku, i kakvi su rezultati?
zastita.178 max.headroom, -> #167, ndragan
> Radiće dok ne proradi rezidentni virus Rambo Zulufović. Da, vrlo jednostavno. Neka posle, recimo, 3 meseca program kaže: "Unesi šifru: (tel. autora xxx-xxx)" na samom početku rada. Ako dijete ne unese šifru kako treba, program se više ne želi startovati, sve do unosa OK šifre. Ili, još bolje, namestiti da se provera vrši preko broja startovanja programa, pa posle stotog... kvrc! ;)
zastita.179 bulaja, -> #177, max.headroom
│da li bi islo kada bih sa DOS-a v5.00 prekopirao ATTRIB program na DOS v.4.01? └─── Invalid DOS version! :)
zastita.180 dejanr, -> #176, ognjan
>> A šta mislite o bušenju (laserom?) nove rupe koja označava >> kontroleru prvi sektor ? Ako pročitaš ranije poruke u ovoj temi (i istoj temi stare konferencije PC.USER) videćeš da smo o tome u par navrata ozbiljno diskustovali. Na žalost, nikome nije bio dostupan naser kojim bi oštetio disketu. Grebanje dolazi u obzir, ali se postavlja pitanje da li ono može da ošteti glavu flopija.
zastita.181 wizard, -> #180, dejanr
>> Grebanje dolazi u obzir, ali se postavlja pitanje da li ono može da >> ošteti glavu flopija. Ako ne može da je uništi ndragan-ov sir, zašto bi ogrebana disketa? :)
zastita.182 jtitov, -> #181, wizard
> Ako ne moze da je unisti ndragan-ov sir, zasto bi ogrebana > disketa? :) O cemu se radi?? :))) Da nije gurao ementaler umesto diskete :))
zastita.183 jtitov, -> #180, dejanr
> zalost, nikome nije bio dostupan naser kojim bi ostetio > disketu. Grebanje dolazi u obzir, ali se postavlja pitanje > da li ono moze da osteti glavu flopija. A onaj moj 'trik' da se hemikalijom (benzinom/alkoholom) skine magnetni sloj?
zastita.184 aleksj, -> #180, dejanr
Pa sto mora da bude laser? Moze slican efekat i sa lupom po suncanom danu ... ;) Pozdrav!
zastita.185 peca.st, -> #178, max.headroom
!-> unosa OK šifre. Ili, još bolje, !-> namestiti da se provera vrši preko !-> broja startovanja programa, pa posle !-> stotog... kvrc! ;) Ovo ne vredi. Neko lepo sačuva verziju koju nije startovao ni jednom i onda kad mu se ovo ispiše on lepo uzme tu disketu, otpakuje arhivu i opet radi. Pa i mi to radimo za SW software. P e C a
zastita.186 dejanr, -> #183, jtitov
>> A onaj moj 'trik' da se hemikalijom (benzinom/alkoholom) skine >> magnetni sloj? Pa, ideja ostaje ideja dok neko ne isproba i ne javi šta mu se desilo... ili ne pošalje oglas da kupuje flopi disk ;)
zastita.187 dejanr, -> #184, aleksj
>> Moze slican efekat i sa lupom po suncanom danu ... ;) Probaj pa nam javi jel uspelo. PS Problem je ako ti neko kupi program, a ono dan oblačan ;)
zastita.188 dgrbic, -> #180, dejanr
:: Ako pročitaš ranije poruke u ovoj temi (i istoj temi :: stare konferencije PC.USER) videćeš da smo o tome u par :: navrata ozbiljno diskustovali. Na Nisam siguran da je Ognjan mislio na oštećenje magnetnog sloja. Reko bih da misli na bušenje rupe na 5 1/4" disketi koja služi ili je nekada služila za pronalaženje prvog sektora. Mada ne vidim kako bi ovo moglo da se iskoristi u svrhu zaštite, možda jedino ako ne želi da napravi disketu koju samo on može da čita i niko drugi?
zastita.189 peca.st, -> #182, jtitov
!-> O cemu se radi?? :))) Da nije gurao !-> ementaler umesto diskete :)) Vidi se da ne pratiš određene conf... P e C a
zastita.190 nbatocanin, -> #175, zsiz
> Ako umesto XXX staviš da bude EXE ili COM antivirus > program odmak reaguje. Nema potrebe - može se kreirati bilo šta. Ispade da ona moja luda ideja i nije baš toliko luda ;)
zastita.191 zsiz, -> #190, nbatocanin
>> Nema potrebe - može se kreirati bilo šta. Ispade da ona moja luda >> ideja i nije baš toliko luda ;) Hm, mogla bi da upali. Ali čovek nesme da ima 'upaljen' recorder prg ni log prg. inače mrka kapa. Pozdrav. zsiz
zastita.192 nboskovic, -> #188, dgrbic
*> Mada ne vidim kako bi ovo moglo da se iskoristi u svrhu *> zaštite, možda jedino ako ne želi da napravi disketu koju *> samo on može da čita i niko drugi? Bilo je već ovde diskusije na tu temu i rečeno je da bi se time postiglo da se disketa ni jednim programom ne bi mogla kopirati, jer ni jedan program ne bi mogao da napravi tako loš deo na disketi :) Normalno, ako se dobro sećam diskusije :). (c) klap nikola
zastita.193 ndragan, -> #182, jtitov
/ O cemu se radi?? :))) Da nije gurao ementaler umesto diskete :)) Ne, nije sir iz bureka (to je za tastaturu) nego sendvič sir od tri inča, pakovan u najlon foliju, da sad ne reklamiram ovdašnji Jogurtprodukt. To je onaj sir što ide u mekdonalds.
zastita.194 jtitov, -> #184, aleksj
> Pa sto mora da bude laser? > Moze slican efekat i sa lupom po suncanom danu ... ;) Hm, tesko ce to da bidne, jer laser, cini mi se, trenutno postize visoku temperaturu tako da maltene nema izoblicenja okoline rupe, ali sa lupom, pa dok se zagreje, pa kad pocne da se pusi,... pa napravi krater!
zastita.195 dusanp, -> #191, zsiz
=> Hm, mogla bi da upali. Ali čovek nesme da ima 'upaljen' => recorder prg ni log prg. inače mrka kapa. Ja sam probao i recorder uopste ne kontrolise TRAZENJE fajlova na disku (pomocu FINDFIRST recimo).
zastita.196 darone, -> #195, dusanp
>> Ja sam probao i recorder uopste ne kontrolise >> TRAZENJE fajlova na disku (pomocu FINDFIRST >> recimo). žini mi se da ne bi ni trebalo to da radi. Pa FF (ili SST) i ne prilazi samom fajlu, zar ne? darone
zastita.197 bulaja, -> #195, dusanp
│Ja sam probao i recorder uopste ne kontrolise TRAZENJE │fajlova na disku (pomocu FINDFIRST recimo). └─── Pa naravno, kad findfirst/next ne otvaraju datoteke.
zastita.198 feniks, -> #179, bulaja
││... a kada bih sa DOS-a v5.00 prekopirao ATTRIB program na DOS v.4.01? │└─── │Invalid DOS version! :) └────── Postoji jedan program zvani CHMOD koji menja sve atribute ne samo datoteka nego i direktorijuma ali nažalost nije PD :( Tako se recimo, može napraviti direktorijum nevidljiv za komandu DIR, ali se vidi sa PCTools-om i sl.programima. Radi i sa DOS-om V4.01 :) Pozdrav, S.P.
zastita.199 dusanp, -> #196, darone
=> žini mi se da ne bi ni trebalo to da radi. Pa FF => (ili SST) i ne prilazi samom fajlu, zar ne? Da, i to odgovara komisiji koja se bavi izradom neprobojne zastite programa ;) Dakle findfirst se za sada usvaja...
zastita.200 dusanp, -> #197, bulaja
=> Pa naravno, kad findfirst/next ne otvaraju datoteke. Naravno, ako se vrnes malo nazad videces da sam i ja to rekao, al se onda poveo razgovor o recorderu i sli- cnim progamima, pa nisam imao mira dok ne proverim svoje tvrdnje.
zastita.201 zddb,
Zapazio sam kod više raznih, originalnih, softverskih paketa, iz raznih zemalja, da ispod naljepnice na 3,5" disketi, često ima isti znak. Jednom je to samo ispisano crnim flomasterom toliko jako da se providi, drugi put je tanka žica, koje se reljefno ocrtava i da se lako dodirom uočiti na pozadini! Zna li iko o čemu se radi? Da li je to neka vrsta zaštite? Može li uticati takvo parče metala na neki način na magnetsku glavu? Ako može čemu onda po neki put flomaster? Možda je i to metalni ispis? Oblik crteža je ovakav: ─┼─ ─┼─ ─┼─ Samo što je dva puta manje, kraci su manji i osnovna linija je često zakrivljena! Pozdrav, Zoran D. Brkić
zastita.204 dejanr,
========== security/encryption #530, from aburke, 1313 chars, Mon Mar 8 19:04:29 1993 Comment(s). ---------- TITLE: Multiuser Decoding of Broadcast Message I have an application which, for several reasons, including performance, should run in a broadcast (simplex) transmission mode (i.e., with no reverse channel from the users). All clients (users) are authorized to see most of the message but one data element indicates whether specific clients have an 'interest' in the message. My problem is that any given client should not be able to determine which other clients have an 'interest'. It's not appropriate, therefore, just to send a bit string showing the set of interested clients since any client could infer the others. The work factor in determining another's interest (effectively the user identification) should be high enough to deter a frontal attack in favour of bribery. :-) For any given message, all clients can read the clear text. In the set of N clients, any M may have an interest (1 < M <= N) as determined by deciphering or decoding the multiclient key. Each individual client has a fixed identifier (mappable to a position in a bit string) but no client should be able to detect the others' interest. Does anyone know of an encryption scheme or coding method which could help with this without placing a large burden on the bandwidth requirements or processing power at the other end? Alan ========== security/encryption #531, from peabo, 2477 chars, Wed Mar 10 01:10:39 1993 Comment to 530. Comment(s). More refs to 530. ---------- I wish you had included some more information about the number of people reading messages. There are theoretical problems in doing what you suggest, but maybe not so many problems in various practical instances. An example of the theoretical problems: suppose there are only two recipients? Then you have to emit lots of noise to disguise any clues as to whether there are one or two interested parties. Or, supposing there are so many recipients that any coding of who is interested becomes larger than the typical message? Let's assume neither of these extreme cases holds. The question is still hard to answer, since it seems almost trivial (you need only conceal the mapping of individuals to bit positions in the mask). Nobody knows which other person is represented by a given bit other than his own. But you must mean something more like tracking over a period of time which messages are directed to bit position K, regardless of which recipient that actually identifies. Anyway, with all that preamble disposed of, here is my idea: Pick a number J which is larger than the total number of recipients. For each recipient interested in the message, pick a psuedo-random number such that the number modulo J is the unique ID number of the recipient (what you described as the bit position). Encode this number by means of a DES key known only to that recipient, using enough bits that decoding any of the keys for the other recipients will not result in a false positive of taking the remainder modulo J to determine the recipient number. Transmit the list of the encoded numbers in a randomly permuted order. Each recipient decodes all the numbers using its own key and rejects all the values which don't map to its own number. If the encoding was done correctly, it will decode one hit or zero hits, and take action accordingly. Some details remain to be worked out, especially regarding efficiency when there are lots of recipients. The main point of this technique is to disguise the encoding of the recipient number in spite of the fixed decoding of that number by the recipient's DES key. There are other ways to do all this, along the line of one-time pads, but they all involve keeping state information reliably by the central site and each recipient, which is probably not practical in your simplex scheme, or using frequent mandatory updating of each recipient's state to guard against unreliable notification of interesting messages. peter ========== security/encryption #532, from aburke, 2362 chars, Wed Mar 10 17:15:25 1993 Comment to 531. Comment(s). ---------- Thanks, Peter, for your comments; you're right, I should have been more specific. Currently, the number of clients is about fifty. That number will grow slowly over the years, probably linearly with time. It could double in as little as two years (more likely five). OTOH, there could be a singular jump up to, say, 200 in the next couple of years. The current limitation is that only 1 to 5 of the clients may have an interest on any given message. Some messages will have a zero interest level; i.e., the cleartext content won't be carrying extra baggage for any of the clients. A false positive would be unacceptable. Almost all of the messages delivered (now) on a duplex point-to-point system to each client contain about 20 bytes. Most of those now contain a BOOLEAN indicating interest or non-interest. An insecure broadcast system would raise the message size to 28 (64 bits, one for each potential client). OTOH, a bit string (MODULA-2 SET) might be wasteful, given that at most 5 of them can have an interest for any given message. Perhaps there's an encoding/encryption combination which would raise the work factor a small amount without impacting the message size much. With an average message size around twenty and low bandwidth available, it would be infeasible for performance reasons to go, say, to a one byte rather than 1 bit string (your scheme with the modulus 256) (84 byte messages rather than 28). Anyone attempting to identify the other interested clients would need to infer them from context contained in the cleartext of the messages; I'd guess that the risky exposure time would be in the tens of thousands of messages. Perhaps a one-time key changed on random intervals by a bradcast trigger, after every 10,000 or so messages would do the trick. Given the combinatorial nature of the problem, I hope to find an algorithm which will give improved security over an unencoded bit string with low bandwidth implications, while disallowing false positives. I'm afraid that this scenario falls into your second worst-case scenario. OTOH, the risk of compromise and the resulting damage are low, so perhaps there's a practical solution. I'm not going to lose much sleep over this problem if it remains unsolved; there are other ways of skinning the cat (including non-broadcast simplex channels). Thanks for your help, Alan ========== security/encryption #533, from beregond, 180 chars, Wed Mar 10 21:27:00 1993 Comment to 532. Comment(s). More refs to 532. ---------- Why not just give new IDs every Monday? Each client reads their E-Mail or Snail Mail and sets their unit to the ID provided. You load a new table of IDs once a week at your site. ========== security/encryption #534, from peabo, 6189 chars, Wed Mar 10 22:21:43 1993 Comment to 532. ---------- OK, here's a more concrete plan: Given a message MSG, number of users N <= 200, number of recipients M usually <= 5. Assign each user a unique encryption key P-sub-n known only to the central site and the individual user. The encryption algorithm can be DES, but the scheme might work satisfactorily with a much weaker scheme, especially if the P-sub-n are updated frequently. Pick J = 4093 (largest prime number less than 2^12), because it is substantially larger than N and provides a uniform hash of the encrypted values produced during the algorithm. For each MSG, compute a 32 bit hash code H (CRC-32 may be a good choice for this, proved that MSG does not contain a CRC self-check already; if it does, the CRC may not produce a very uniform hash). Select a salt value S in the range (0..2^20-1); it may be convenient to incorporate a sequence number as part of the salt, but if we restart SELECT NOTIFIERS, a different salt value must be chosen. SELECT NOTIFIERS: Select M different pseudo-random numbers r-sub-m in the range (0..J-1). This is easy since M << J. For each r-sub-m, form a 64-bit block from the 12-bit r-sub-m, the 20-bit S, and the 32 bit H, and encrypt using each user's P-sub-n to generate e-sub-[m,n] which is the remainder modulo J of the encrypted block interpreted as an integer. Make sure that for each m, the e-sub-[m,n] are distinct for all n in (1..N); if not, change r-sub-m and try again. If you don't have luck with this, change the salt value S and restart at the SELECT NOTIFIERS step. It is this requirement which guarantees no false positives. The fact that N << J suggests that it will be rare that picking a different r-sub-m will be ineffective, but the fact that S can take on many values without prior constraint amplifies the robustness of this procedure. SEND MESSAGE: Send MSG, the salt value S, and the array of pairs { r-sub-m, e-sub-[m,u-sub-m] }, where the u-sub-m's are the unique user numbers of the M users interested in message MSG. Each user n receives MSG in the clear, and applies encyption key P-sub-n to each (r-sub-m, S, H) block to obtain e-sub-[m,n] which matches the e-sub-[m,u-sub-m] that was received only if n is u-sub-m. Each user therefore will see that there are no matches, or that there is exactly one match, and thus knows whether the message is of interest to him. Users that see no matches will have almost no information about which other users saw a match because there is no easy way to compute P-sub-k from r-sub-m and e-sub-[m,k]. Overhead: 20 bits for the salt value S and 24 bits times the number of interested recipients of a given message. Caveats: I can't really say how stong this method is cryptographically. A large number of plaintext, encrypted text messages are sent, which might be suitable for attack on the keys P-sub-j, but since the encyption is lossy, it seems to me that it will be hard to attack successfully unless there is some systematic weakness of the method. If there are lots of messages with only one or two interested recipients, some information is imparted by the basic technique. I suggest therefore that you enforce M >= 3, but send e-sub-[m,(N+1)] for the nulls, so that no legitimate user will react to those pairs. To do this, you have to pick another encryption key P-sub(N+1) and modify the selection step so that n ranges over (1..N+1) instead of (1..N) but this is not a significant problem. Picking the salt: I suggested putting a sequence number in the salt, just so that a series of identical messages does not tend to generate similar e-sub-[m,u-sub-m] values. A good random number generator would be a reasonable alternative. I don't think there is much useful information carried in the salt even if the salt selection algorithm is known, since deviations from the next expected salt only convey the knowledge that there was a collision during the selection of r-sub-m's, which is an infrequently true complex function of the messages and the encryption keys. Other information concealed: an individual user does not learn much about how many users there are (the value of N) because he does not know the value of n used to index P-sub-n by the central site. He does learn something about the distribution of M from one message to another, but this information can be concealed by increasing the number of null pairs sent. Performance: doing N*M DES encryptions in the optimium case may be more computation than you want the central site to do, so you may want to use a weaker encryption algorithm If you do, it is wise to vary the P-sub-n at regular intervals so that an adversary will have to break the keys frequently to keep decoding the interest lists. You can distribute new P-sub-n values by sending them as messages of interest to only one user. It is necessary to encrypt the key distribution messages using another key Q-sub-n which is private to user n (or else an adversary who once breaks a key can follow the legitimate user in updating his key, or could collect keys by gathering all the key updates). I would use DES or a similarly strong system for distributing the keys. Note that if you update keys, you must have a reliable transmission channel. If not, a user might miss a key update and register false positives or (more likely) lose all his messages subsequently. A very low bandwidth reverse channel could be used to eliminate this problem by requiring a three-step update-ack-activate step to change a key, and by increasing N to allow for a certain number of pending key updates by checking both the old and new key for e-sub-[m,n] collisions. Increasing N: If N gets very large, this scheme gets very expensive, and in that case there may be some better ways to eliminate collisions, rather than relying on N << J and exhaustive encryptions of e-sub-[m,n]. I hope this is of use to you. If you decide to implement it, I would appreciate hearing from you about how well it works and what problems you encounter that I might not have thought of. peter ========== security/encryption #535, from peabo, 635 chars, Wed Mar 10 22:39:39 1993 Comment to 533. ---------- Changing keys every Monday won't do much to defeat traffic analysis, since if there are lots of messages transmitted, it just means the columns of ones will shift suddenly. It's easy to spot those shifts and all you have to do is restart your correlator every time a shift occurs. Then, you match up the correlations from one week to another and you have the same information you would have gotten if the numbers were never reassigned. The only thing that tends to defeat this kind of analysis is if the interests of the users tend to change rapidly, or if there are lots of users whose correlations are hard to distinguish. peter ========== security/encryption #536, from charliemerritt, 125 chars, Thu Mar 11 21:04:56 1993 Comment to 530. Comment(s). More refs to 530. ---------- I had a talk with David Colston about this. He has designed several crypto systems. Requests you E-mail him 5542837@mcimail. ========== security/encryption #537, from aburke, 28 chars, Thu Mar 11 21:18:04 1993 Comment to 536. ---------- Thanks, I'll do that. Alan
zastita.205 skerl,
Program: Secure System Login Version: 1.0 Upload Date: 92/08/29 File: login.zip Size: 71,258 bytes Location: oak: /pub/msdos/security garbo: /pub/sysutil Status: Shareware, Free for personal use Comment: Good ... unix-like ... login: ? Password: ? ... Pozdrav, Skerl. login.zip
zastita.206 dejanr,
Evo jedne stvarno nove stvari - ne "otisak prsta" nego "otisak kucanja": ========== security/main #1999, from elundh, 1552 chars, Mon Apr 19 17:07:19 1993 ---------- Re: "Biological passwords" I have come across a product family called BioPassword marketed by Trove Systems in Canada. They have both as a PC software and as a hardware gadget. They also offer licenses of the technology. What it does: Well, it registers the timing between each keypress when you are keying in a password. Then it extracts a signature from that. Each person has a slightly different signature. Of course this only works after some use of the keyword. I suspect that they have somewhat relaxed criteria's until one gets used to the password. Obviously the sequence gets more repeatable/identifiable, if it is a sequence of movements, that once triggered, are done more or less unconsciously. How good is this then? I don't know yet. I haven't seen it working. But I found the lead in a "new products" announcement in some Byte from 92. The material from Trove claims that their technology stems from some research project funded by US National Security Agency (NSA) and possibly National Bureau of Standards. The research should Have been done from 1978 to 1985 and to some extent at Stanford U. The technology has then somehow been bought by Trove, who is marketing it. Now, if this stuff is so great, why has NSA sold it? And where are the background material from the research project? Is it released to the public? Was it dropped because it didn't work to well? Are there anyone from Stanford, NSA or elsewhere out there that knows anything about this stuff? Please let me know! Answer in this topic and/or BIXmail to me.
zastita.207 durut,
Da neko ne zna foru da udjem u setup (rec je o AMI-BIOS-u) kada je za ulazak u setup postavljena lozinka. Makar da dampujem memoriju pa da nadjem lozinku ako je takvo sto moguce. Ako je vec bilo reci o ovome zamolio bi moderatora da mi posalje na MAIL gde da potrazim o tome .
zastita.208 dejanr, -> #207, durut
>> Da neko ne zna foru da udjem u setup (rec je o AMI-BIOS-u) kada je za >> ulazak u setup postavljena lozinka. Makar da dampujem memoriju pa da nadjem >> lozinku ako je takvo sto moguce. Podigni računar normalno pod DOS-om, startuj DEBUG i jedan po jedan popuni sva 64 bajta CMOS RAM-a nulama. Onda resetuj računar i uđi u setup, pa sve ponovo namesti osim lozinke. Sve ove NE TREBA da radiš ako sigurno ne znaš koji ti je tip diska i koji su mu parametri. Ako imaš neki noviji PCTOOLS ili tako nešto, pre čitave operacije snimi sadržaj CMOS-a na disketu, a ne škodi ni da ga posle toga pogledaš iz Nortona - možda negde u njemu piše password (mada ipak mislim da je nekako šifrovan).
zastita.209 nboskovic, -> #207, durut
*> Da neko ne zna foru da udjem u setup (rec je o *> AMI-BIOS-u) kada je za ulazak u setup postavljena *> lozinka. Neko je spomenuo, davno, da pri paljenju mašine sa AMI BIOS-om treba držati stisnut INS taster i da će u tom slučaju pass biti resetovan na default i to AMI. Opet se pričalo da to ne radi na nekim pločama sa AMI BIOS-om ali vredi probati. U najgorem slučaju ti predstoji da resetuješ ceo CMOS pa da sve podatke u setup ponovo uneseš. Resetovanje CMOS-a može da se uradi na 2 načina: ili postoji džamper za to ili kratko spojiš + i - one male baterijice i posle toga kresneš mašinu. Tada će ti se mašina pobuniti kako ti nije setovano ništa u setup-u. Nadam se da će ti nešto od ovoga pomoći. (c) klap nikola
zastita.210 durut, -> #209, nboskovic
Probao sam ja vec foru sa Ins , ali nije upalilo :((( , a onaj dejanov stos mi nekako deluje rizicno , ipak hvala .
zastita.211 snemcev, -> #209, nboskovic
>> Neko je spomenuo, davno, da pri paljenju mašine sa AMI >> BIOS-om treba držati stisnut INS taster i da će u tom >> slučaju pass biti resetovan na default i to AMI. Opet Uzgred će i ceo setup biti postavljen na default vrednosti što je i osnovna zamisao zašto bi se ova mogućnost koristila. Nešto zezneš u setapu, nemožeš da podigneš sistem i eto ti rešenja.
zastita.212 dejanr,
čelite li da zaradite $3000? Jedan japanski profesor daje pomenutu sumu svakome ko nađe slabost njegovog metoda za šifrovanje "NIKS-TA" NOVOSTI/microb 4.117.