zastita.102mmarkovic,
-> #100, dr.grba>>> Neki radnik se zaposlio na pola meseca. Nije bio tu za prvu i
>>> drugu isplatu, ali je tu za treću.
>
> Ček' malo, nemoj da se izvlačiš (: Radnik je u toku meseca
> radio na tri radna mesta, sa različitim koeficijentom učinka na...
Malo si prećerao, ali većina tih mogućnosti stoji! :)
Program za plate sam počeo da pišem kada mi je već bilo žao
šefa knjigovodstva... Posle je prerastao u dobar program...
> I ne govorite da je jezgro programa za obračun plata u deset
> redova koda. Jezgro programa za obračun plata je u saznanju da
> će onaj ko jednom napiše takav program biti u (ne)prilici da
> doveka ispravlja i ispravlja i ispravlja... banalne stvari i
> da će u životu biti kotlokrpa, a ne programer, uz blagoslov
> državnih organa.
Tako je, i to oni koji su pisali manje-više čiste stvari
(kao na primer mappere...) ne mogu da shvate!
> Bez ljutnje, drugari. Samo želim da vas navedem na jedno
> razmišljanje: hajde da vidimo šta se može učiniti da programer
> zaradi više od frizerke (znate li koliko zarađuju privatne
> frizerke?) i, uostalom, da se njegov rad ceni više od 'ladne trajne.
Ništa ne možemo, osim onoga što već rekoh: da delimo gratis
mastiljave olovke i navlake za laktove...
> Živela Asocijaija programera Balkana! (živelaaaaaa!...)
> Živeo zakonodavac! (živeooooooo!....)
> Dole piraterija! (doleeeeeeee!......)
> Oj, Kozaro, joj, oj Kozaro.....
Ponosno se pridružujem uskliku: živela... ;)
------
P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima source-a?
Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim.
zastita.103mango,
-> #94, janko> lepo (ili i lepse!) KOMERCIJALNO zivelo kada bi se uz programe isporucivao
I posle pitas za veze sa JUL-om:
lepo, lepse, levo O:))
zastita.104dr.grba,
-> #102, mmarkovic>>> Ček' malo, nemoj da se izvlačiš (: Radnik je u toku meseca
>>> radio na tri radna mesta, sa različitim koeficijentom učinka na...
>>
>> Malo si prećerao, ali većina tih mogućnosti stoji! :)
Nisam preterao. Eno, tačno takva situacija u firmi u kojoj radim.
I postoji ekipa koja ovako radi stalno.
zastita.106tomak,
-> #102, mmarkovic
> P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima source-a?
> Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim.
Da li se troši neki drugi ... ako nije stvar diskretna.
zastita.107janko,
-> #96, mmarkovic
> Ali, bilo je par izmena zakona koje se nisu mogle ovako
> prevazići, a priučeni programer (koga svaka takva firma ima) ne
> bi mogao da pravilno napravi izmene. Ali bi taj priučeni
> programer
> sasvim lepo mogao da presnimi source i da ga da nekom koji zna
> više
> i može da ga prodaje (drugi grad je u puitanju).
>
> Pa šta mu ja dođem, daktilograf? Šta mi vredi što neki ljudi
> znaju da on nije napisao program?
NDragan i njegova firma živeli su isključivo od Fox programa koje
su prodavali po raznim firmama. Par "stručnjaka" su došli do njihovih
sorsova i prodali ih. Firme kojima su sosrovi prodati su imale,
normalno, dodatne zahteve. "Stručnjaci" naravno nisu umeli da ih
ispune. Tu su još malo trpeli. Kada su se pavila promenila,
"stručnjaci" su se potpuno izgubil. Firme su kopale rukama i nogama
da nađu odakle je originalni program. Platile su NDraganu i firmi
i sve ono što su programi korišćeni bez njihovog znanja. :)
Šta je poenta?
"Mogli bi nekom da prodaju" znači "mogli bi nekom da prodaju kome
ti ne bi uspeo da prodaš". U suprotnom, ti bi prodao pre njih. Koji
je onda tvoj gubitak? I zašto ti ne prodaš tima kojima bi on prodao?
> > Suština programa je desetak redova, koje svako
> > može da napiše. E sad, zašto bi te hiljade linija koje služe
> > samo da se ukuca podatak bile nešto pametno?
>
> To ti se samo čini! Uzmi napiši ti tih "desetak" redova i
> održavaj ih par
> godina ako nisi do sada uočio u kakvoj državi živiš...
>
> Mislim baš na te redove ključne za obračun. Uverićeš se da to
> nije moguće.
1) Upravo program za plate je program od koga sam kupio svoj prvi
računar. Napisao ga 1990, još radi. Od 1990 do sada sam morao da
idem i intervenišem JAKO RETKO. Jeste, zakon se tu i tamo menjao.
I praktično se uvek svodilo na nekoliko redova i par maski za unos.
Još manje bi bilo intervencija da nije bilo inflacije.
Stvar je u tome da sam ja svesno rešio ne da muzem firmu, već sam ga
u startu napravio tako da me što ređe (nikada) ne zovu. Zakoni su se
menjali, pa sam nekada morao da odem. Inače je program imao već u
prvoj verziji takve trikove kao otpornost na gašenje u toku rada (trik
je prost -- indeksi se regenerišu, a podaci ne mogu da "vise" jer
se prelocira više rekorda a onda pune po unosu. Prelaociranje je
nezavisna operacija od unosa, tako da nikada ne mogu da ostanu
nekorektni podaci na disku. NDraganova firma imala je drugi trik za
iste svrhe -- napravili su asemblerski program koji je umeo da
prekroji DBF. Nisu se setli ovog trika.
2) Šta nije moguće?
> I ovde postoji opasnost nepravilno sprovedenih izmena koje bi
> mogle da ugroze funkcionisanje programa...
Neka menjaju, što nepravilnije -- pre će morati da zovu tebe i tebi
da plate da središ stvar.
> > Zar ih nisi pokrio? Ako nisi, da budem brutalan, onda je to
> > tipičan primer pogrešne investicije.
> >
> >> Janko sada sve gleda kroz mapper, a to ne može tako.
> >
> > Ne. Ja to gledam kao jedan od ljudi koji skoro tri godine živi
> > isključivo od programiranja (ok, i pisanja tekstova). I to
> > programiranja u timu.
>
> Pokrio sam, pokrio, ali mi nije baš mnogo preteklo. Da sam
> otvorio
> dragstor ili kafić, ostalo bi više. Korisnik (i radnici okolo)
Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a
nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da si
napravio potpuno pogrešan izbor!
> Vreme i kilometri su izgubljeni zato što naručilac i istovremeno
> konsultant ne zna šta hoće, zahteva česte izmene koje utiču na
> normalne forme baza, a on, naravno toga nije svestan. Današnje
> tehnike (CASE,...) olakšavaju stvari, ali nekada...
> U tih 5-6 godina je uglavnom shvatio o čemu smo govorili, ali
> dok ne shvati, plaća.
Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si dobio
pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može da se priča
o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za njih, tu se ništa
ne može -- nekom bi morali da plate za svoju nesposobnost.
> > Kakve veze JUL ima sa ovime što vam pričam, zaboga?
>
> Nisam ni ja, ali ovo što nam ti pričaš mi liči na Utopiju...
Nije uopšte utopija, sasvim je ostvarivo, jer postoje živi
primeri da je to dobra politika.
zastita.108janko,
-> #97, nenad
> > programa je desetak redova, koje svako može da napiše. E sad, zašt
> > bi te hiljade linija koje služe samo da se ukuca podatak bile nešt
> > pametno? Pređeš na Access i možeš sve da ih bacis. Maksimum koji
> > ćeš iskoristiti je -- 10 linija za proračun. Kakva je to tajna?
>
> Da li je to nešto pametno i da li baš svako može da ga napiše
> određuje - tržište. Da može da ih napiše - napisao bi ih. Čim
> kupuje softver, znači da ipak ne može.
Ne, ne može jer nema sors onih pomenutih deset hiljada linja koje
samo obezbeđuju unos i prikazivanje podataka.
> Daj mu softver u sorsu,
> promeniće samo ime i prodati ga dalje, a ti nikad nećeš ni
> saznati za to.
Ako je njegov domet da promeni ime i proda ga dalje, neće se mnogo
ovajditi ni on ni onaj ko to kupi.
zastita.109janko,
-> #98, nenad
> > Isto kao i knjige: svaki autor može da prepiše iz bilo koje knjige
> > ali i svako može videti da je taj neko to nešto prepisao.
>
> Nije isto, knjiga nema upotrebnu vrednost i ne _koristi_ se za
> zarađivanje para.
nema upotrebnu vrednost? :))) Ne koristi se?
> Što bi marksisti rekli, to je "društvena nadgradnja". ;)
Glupost.
zastita.110janko,
-> #99, nenad
> Slažemo se da bi bio jeftiniji, ali ne slažem se da bi bio bolji
> niti da bi to donelo neke fundamentalne prednosti, čak naprotiv,
> na primer::
>
> 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika,
> ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild"
> nekog iole većeg paketa, a kamo li da smeju da se upuste u
> tako nešto.
OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK,
za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi.
Prosto, nikada neće svi ljudi želeti da programiraju, baš kao što
svako ne želi da bude hirurg.
> 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio
> komentar za Rusiju.
A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu,
pa da su primer? Opet mašiš temu.
> Jednostavno, efekat bi bio potpuno
> suprotan. Osim manjeg broja ljudi koji rade za slavu, većina
> ne bi imala uopšte motiva da se kreativno bavi programiranjem
> jer svoju kreativnost, pamet, maštu, genijalnost - u kranjoj
> liniji RAD ne bi mogli da adekvatno naplate.
Otkud sad to? Svaki rad se mora platiti da bi se uopšte radio. Zašto
misliš da zato što bi sors nekih programa postojao svi problemi sveta
bili rešeni? Potreba za NOVIM programima uvek postoji. Pravljenje
NOVIH programa i MENJANJE POSTOJEĆIH moraju se platiti čak i kada
neko ima sors. Ne vidim u čemu je problem?
zastita.111janko,
-> #99, nenad
> Sećaš se Phil Katz-a (tako li se piše), čoveka koji je
> napravio PKARC i PKZIP? Da li bi se on obogatio da je programe
> odmah dao u sorsu? On je dao algoritam i opis formata, ali ni
> jedan ZIP klon do sada ga nije sustigao po brzini.
Drago mi je što si pokrenuo slučaj PK. PK je, ako se ne varam,
radio za firmu koja je
pravila ARC. ARC je imao ZAŠTIĆEN (joj poslovna tajna, bolan) format.
Kada je PK napravio svoj ARC brži od ARC-a, tužili su ga, i morao je
da batali posao. Napravio je ZIP, i NIJE ZAŠTITIO format. Publikovao
je format, "odštitio" svoju ekstenziju itd.
Danas niko ne koristi ARC, koji je pravila VELIKA I NEFLEKSIBILNA
firma, već ZIP, koji je napravio jedan čovek.
Sorsovi (ne Philovi) za ZIP postoje brat bratu nekih 5-6 godina.
Nisam primetio da je firma zbog toga propala. Čak suprotno,
zahvlajujući postojanju sorsova, ZIP se počeo koristiti i na mašinama
za koje Phil ne bi ni za 20 godina stigao da napiše svoje verzije
PKZIP-a. ZIP je postao standard koji radi i na Kreju jednako kao na
XT.
Nije tačno da je Philov ZIP najbrži. Na 32-bitnim mašinma info-zipov
kod je brži od Philovog. Samo pod DOS-om je Philov zip brži.
ARJ nikad nije dostigao ZIP-ove visine jer nikada nije bilo punih
ARJ sorsova za ne-PC računare. A osim toga ni sam ARJ nije poduhvat
koji je doneo neki veliki boljitak u odnosu na ZIP. Da je autor ARJ-a
bio u stanju da unapređuje ZIP, verovatno bismo imali jedan program
još bolji od oba.
> Da li bi
> ulagao adekvatan trud da je znao da programe mora da da u
> sorsu?
Misliš li da je on jedini koji je bio sposoban da napravi PKZIP?
Zašto bi on morao da bude jedini koji ulaže trud? Zar ne pričamo
sada da je za čovečanstvo bolje da više ljudi učesvuju u razvoju
nečega, zbog čega će se dostići novi kvalitet?
> Ili autor programa LIST koji je zaradio nekoliko
> miliona dolara na njemu?
Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje
prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara
(ako je to istina).
zastita.114janko,
-> #102, mmarkovic
> > I ne govorite da je jezgro programa za obračun plata u deset
> > redova koda. Jezgro programa za obračun plata je u saznanju da
> > će onaj ko jednom napiše takav program biti u (ne)prilici da
> > doveka ispravlja i ispravlja i ispravlja... banalne stvari i
> > da će u životu biti kotlokrpa, a ne programer, uz blagoslov
> > državnih organa.
>
> Tako je, i to oni koji su pisali manje-više čiste stvari
> (kao na primer mappere...) ne mogu da shvate!
1) Ne brini, oni koji su pisali mapere pisali su i baze (i Jelović
i ja) a obratno ne stoji.
2) Tvoj uzvik TAKO JE otkriva sve: i ti si svestan da si KOTLOKRPA u
životu, a ne programer. Mi koji smo pisali i mapere smo svesni toga, i
svesni si smo tog ponižavajućeg statusa ako živimo živote lažući ljude
da radimo nešto pametno a u stvari radimo nešto što može svako.
Suprotno, ako to može svako, neka i radi svako. Isto kao što svaki
automehaničar ne može da pravi rakete, neka svako radi svoj
posao.
zastita.115hercog,
-> #107, janko-*- "Mogli bi nekom da prodaju" znači "mogli bi nekom da prodaju kome
-*- ti ne bi uspeo da prodaš". U suprotnom, ti bi prodao pre njih. Koji
-*- je onda tvoj gubitak? I zašto ti ne prodaš tima kojima bi on prodao?
Beep wrong. Ja npr nisam još uspeo da stignem do firme XXX da joj
prodam software za Image analysis, al' oni su maznuli program
i stigli pre mene tamo sa mojim programom. E sad oni su uzeli pare,
a moja firma koja je u to uložila zadnje 2 godine rada ostala praznih
rukava. A ta firma XXX bi sigurno uzela software od moje firme, jer
im treba ko lebac.
Šta ćemo sad? ;)
Sale
zastita.116mmarkovic,
-> #106, tomak>> P.S. Je li Janko, da li u arhivi najnovije verzije ima
>> source-a? Da skinem, čisto da pogledam, inače ne trošim.
>
> Da li se troši neki drugi ... ako nije stvar diskretna.
Ne, ne troši se nijedan.
To verovatno treba ljudima kojima je jako bitno pisanje.
Ja pišem uglavnom na Sezamima, a to je DOS-PROMPT pre koga
se startuje ALL4YU ( raspored JUS015 ), u Win-u 95 OSR2
imam instalirnu US, SL i SR tastaturu...
Prosto više i ne shvatam čemu služe mapperi.
Fajlovi da se zpvu na srpskom? Baš i ne moraju!
zastita.117mmarkovic,
-> #114, janko> 1) Ne brini, oni koji su pisali mapere pisali su i baze (i
> Jelović i ja) a obratno ne stoji.
Možeš li tačno da mi objasniš čemu korisnom služi mapper.
Šta ja to nemam u Win OSR2 US kada instaliram USA, slovenačku
i srpsku tastaturu? Imena fajlova? Baš me briga!
> 2) Tvoj uzvik TAKO JE otkriva sve: i ti si svestan da si
> KOTLOKRPA u životu, a ne programer. Mi koji smo pisali i mapere
> smo svesni toga, i svesni si smo tog ponižavajućeg statusa ako
> živimo živote lažući ljude da radimo nešto pametno a u stvari
> radimo nešto što može svako. Suprotno, ako to može svako, neka
> i radi svako. Isto kao što svaki automehaničar ne može da pravi
> rakete, neka svako radi svoj posao.
Nisko, nisko...
Uhvatio si se za program za plate, iznet samo kao primer, potpuno
nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što mi
je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko interni,
jer je dobar!
E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali
kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može
da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi...
zastita.118mmarkovic,
-> #107, janko
> NDragan i njegova firma živeli su isključivo od Fox programa
> koje su prodavali po raznim firmama. Par "stručnjaka" su došli
> do njihovih sorsova i prodali ih. Firme kojima su sosrovi
> prodati su imale, normalno, dodatne zahteve. ...
Svojim današnjim bezobrazlukom (KOTLOKRPA...;) si me naterao da kažem
zašto nisam ni smeo (a i u principu se ne slažem) da ostavljam izvorni
kod.
Onaj drugi program, u stvari grupa, paket programa, radi u
pravosuđu - krivična materija. Dovoljno je.
Dakle - sve i da sam hteo, ne bih smeo.
> 1) Upravo program za plate je program od koga sam kupio svoj
> prvi računar. Napisao ga 1990, još radi. Od 1990 do sada sam
> morao da idem i intervenišem JAKO RETKO. Jeste, zakon se tu i
> tamo menjao. I praktično se uvek svodilo na nekoliko redova i
> par maski za unos. Još manje bi bilo intervencija da nije bilo
> inflacije.
Slušaj: ako si 1990 predvideo princip NETO->BRUTO->NETO i kategorije
plata, ja te od danas zovem Janko Stamenović Nostradamus
(može i Tarabić, biraj) ;>
Kakve veze je imala inflacija sa intervencijom u sorsu?
Polja nisu bila dovoljno široka? Kakve veze ima kolika je cifra
sa sorsom? Ostaviš utility za modifikaciju baze (recimo DBU ako je
.dbf, npr Clipper). Za denominaciju pošalješ program modemomom.
Program radi, u svakom slučaju.
Kod mene inflacija nije bila razlog, ali neke nove kategorije jesu.
Jedna od njih tipično za Niš - samodoprinos. Nije bio predviđen, nije
bilo još jednog polja za odbitke. Jedni drugi su imali neki
blesavi drugi sindikat, opet falilo polje...
> Stvar je u tome da sam ja svesno rešio ne da muzem firmu, već
> sam ga u startu napravio tako da me što ređe (nikada) ne zovu.
To se uvek trudim... I to je gubitak vremena.
> Zakoni su se menjali, pa sam nekada morao da odem. Inače je
> program imao već u prvoj verziji takve trikove kao otpornost na
> gašenje u toku rada (trik je prost -- indeksi se regenerišu, a
> podaci ne mogu da "vise" jer se prelocira više rekorda a onda
> pune po unosu. Prelaociranje je nezavisna operacija od unosa,
> tako da nikada ne mogu da ostanu nekorektni podaci na disku.
> NDraganova firma imala je drugi trik za iste svrhe -- napravili
> su asemblerski program koji je umeo da prekroji DBF. Nisu se
> setli ovog trika.
Jaki trikovi. Svaki moj program je otporan na gašenje (BREAK - uvek
je dozvoljen, nema razloga da ne bude). Ostaviš značku - kod mene fajl
dužine 0 posebnog imena da je stanica ta i ta započela sa radom
( npr START.001 ). Onda se obnove svi indeksi, u slucaju da stanica
1 naleti na svoj fajl. Ima problema kada pukne jedna stanica, a druge
rade, ali nije sada bitno - saljes poruke.
Gašenje, nestanak struje su veći problem - fajl sistem može da pukne,
a tu ti ne pomaže ni Sveti Petar, a kamo li "prelocirnje više rekorda
koji se pune po unosu" :))) (ccc kakva konstrukcija...). Dobro je da se
nisu setili tog trika... ;)
Ako vi program za plate štitite ovako?!? Ja se mislim da ga preradim
da bude shareware i da ide gotovo džabe, da tako radi za 10 radnika,
a ako se registruje, za proizvoljan broj, a vi se štitite kao
da lansirate šatl... Ali sors NE DAM!
>> I ovde postoji opasnost nepravilno sprovedenih izmena koje bi
>> mogle da ugroze funkcionisanje programa...
>
> Neka menjaju, što nepravilnije -- pre će morati da zovu tebe i
> tebi da plate da središ stvar.
Pošto sada znaš namenu, ili bar oblast gde paket radi, ovo se ne sme
dozvoliti...
> Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a
> nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da
> si napravio potpuno pogrešan izbor!
Pa nisam mogao, ne bih ni sada mogao. E, gde bi mi bio kraj
da imam kafić ili dragstor. Ma bar piljaru, ili, da mi je žena
frizerka - pa da pravi trajnu što trajniju :) što reče dr.grba.
A kompjuteri? Kupim od janka program za sabiranje trajni. I para.
Takav da "prelocira više rekorda" o trajnama... i parama... :)
> Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si
> dobio pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može
> da se priča o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za
> njih, tu se ništa ne može -- nekom bi morali da plate za svoju
> nesposobnost.
Ma dobio sam, i za benzin, i za amortizaciju, i dnevnicu, i za
novu verziju programa - ali to vreme je ipak izgubljeno. Te pare su
trošene, žena mi ne radi, i to uostalom i nisu neke pare (mislim na
amortizaciju, benzin i dnevnicu). Honorari su drugo.
Kada čoveku ceo dan pričaš da, recimo, nekih tamo žalbi ne mora
da bude, da može da ih bude 3-4 ili 15, a on ti na kraju dana kaže
"pa dobro, ostavi mesta za 5". Ti ga pogledaš, i ostaviš mesto za 5. :)
Neka plati. To je izgubljeno vreme, kako god da je plaćeno...
>> Nisam ni ja, ali ovo što nam ti pričaš mi liči na Utopiju...
>
> Nije uopšte utopija, sasvim je ostvarivo, jer postoje živi
> primeri da je to dobra politika.
I obrnuto...
P.S. Ne reče nam ni koliko linija koda ima mapper, a nismo videli
sors. Što ga ne bačiš ovde... ;)
zastita.119banga,
-> #117, mmarkovic> Možeš li tačno da mi objasniš čemu korisnom služi mapper.
> Šta ja to nemam u Win OSR2 US kada instaliram USA, slovenačku
> i srpsku tastaturu? Imena fajlova? Baš me briga!
Bez namere da se mešam u diskusiju, koja sa jankove strane u najmanju
ruku nije korektna, da kažem zašto ja koristim generator tastature.
1. Koristim QWERTY i ne pada mi na pamet da kod kuće koristim QWERZ
2. Ne odgovara mi raspored šđčćž na M$ kbd, naročito za ž
3. Kod ćirilice mi naročito ne odgovara poremćen gornji red specijalnih
znakova.
4. M$ kbdycl.kbd (Serbian Latin) nisam ni pokušao da analiziram. Ne znam
ni gde je i da li je smestio naše znake negde
Jankov Generator Tastature mi je idealan program da napravim svoje
kbdycl.kbd i kbdycc.kbd, prema onome što sam već više od decenije
navikao (i dok je bio DOS, sâm sam ručno i nekim priručnim programima
prepravljao kbd fajle).
I kad odem na drugu mašinu ponesem ove svoje dve kbd fajle i vrlo lako
privremeno instaliram, obavezno latinicu, a drugu retko, dok radim na
dotičnoj mašini bez obzira na koji jezik je mašina podešena
zastita.120kiklop,
Kada smo vec kod lecenja komplaeksa, obavezno skinuti datoteku uz
poruku. Mislim da sada slika sve govori. :)))
about.zipzastita.121zelkop,
-> #117, mmarkovicLjudi, diskusija je interesantna.
Po mom mišljenju, ipak treba biti svestan vremena
u kome se ┐ivi. Realno, veliki broj ljudi
zasniva svoj autoritet (i zaradu) isključivo na monopolu
nad informacijama. Kada bi podelili informacije sa
drugima, autoritet bi rapidno opao.
Da li bi za sve bilo bolje da se sve deli? Bilo bi,
ali je, opet po mom mišljenju, savršeno nerealno.
Primeri kao što je PKZIP su specifični, jer se radi
o malom sorsu i ┐elji da jedan utility opšte namene
prevlada u svakodnevnoj upotrebi. Za stvari koje imaju
manje široku upotrebu, drastično opada ┐elja autora
da do kraja otkriju sve tajne proizvodnje svog dela.
Uzmimo primer građevinarstva, u kome ja radim.
Kada neki projektni biro ili isporučilac neke tehnologije
uradi rešenje ili projekat, nivo njegove prezentacije i
obrade veoma zavisi od visine i brzine plaćanja.
Nemac, na primer, ni slučajno neće da ti da nešto
detaljnije od zamrljanog A4 formata, sve dok ne potpiše
ugovor. Ako odustaneš, da ne mo┐eš da provališ u čemu je stvar.
Kad dobije lovu, dobićeš projekat propisno
urađen, a za svaku izmenu plaćaš. Fajl mo┐eš da dobiješ
samo onda kada dodatno platiš, a neki čak neće da ti
daju ni kada si raspolo┐en da platiš. A u tom fajlu i nema
nekog programa, nego isti taj crte┐ u drugom obliku.
U Engleskoj je slično, a u Americi da ne govorim.
Znači, po pravilu kupuješ gotov proizvod, know-how,
bez tehnologije kako se do njega došlo.
Ako proizvod sadr┐i neko lepo rešenje, ono se patentira i
objavi, ali mora da bude dovoljno opšte, novo i pogodno za
objavljivanje. Program za plate svakako to nije.
Na kraju, da ka┐em da bih ja lično mnogo voleo da uz programe
iz svoje oblasti dobijem ne sors, nego podatke koje mogu da
koristim i drugim programom, a ne samo onim koji sam kupio bez sorsa
(na primer, bazu podataka sa normativima). Ali ne mo┐e, moram da prekucam.
Ukratko, svako ima svoje ┐elje, a potpuno javno dostupni intelektualni
rad još dugo vremena će ostati samo pusta ┐elja.
zastita.122mmarkovic,
-> #120, kiklop> Kada smo vec kod lecenja komplaeksa, obavezno skinuti datoteku
> uz poruku. Mislim da sada slika sve govori. :)))
Sve... ;>
zastita.123dr.grba,
-> #115, hercog>> Beep wrong. Ja npr nisam još uspeo da stignem do firme XXX da joj
>> prodam software za Image analysis, al' oni su maznuli program
>>
>> Šta ćemo sad? ;)
Da popravljamo nastup na tržištu ili da razvijemo distributersku
mrežu.
A moemo i dalje da se trudimo da uzmemo 100% novca koji firma daje
za softver, pa da u krajnjem zbiru dobijemo šipak.
zastita.124dr.grba,
-> #117, mmarkovic>> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali
>> kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može
>> da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi...
Sad si preterao. Pisanje članaka mi je donelo mogućnost da radim
poslove koje inače ne bih mogao raditi. Bez namere da ti objašnjavam,
reći ću ti samo ovoliko: ja svoju sujetu hranim na druge načine, a ne
kroz pisanje članaka. Biću dovoljno drzak da tvrdim da i Janko ima
slično mišljenje.
zastita.125nenad,
-> #110, janko> > 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika,
> > ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild"
> OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK,
> za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi.
Pa u čemu je onda korist? Platiće drugom programeru umesto da
plate onom prvom koji je program i napravio? Šta je tu bolje?
I kako će da podigne produktivnost to što će jedan programer da
bude manje plaćen za svoj posao, a drugi će da gubi vreme
prebiruću po tuđem kodu umesto da radi nešto kreativno..?
> > 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio
> > komentar za Rusiju.
>
> A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu,
> pa da su primer? Opet mašiš temu.
Kada američki naučnik, inženjer, programer napravi nešto, on je
vlasnik toga, može da ga dobro proda, da dobije velike pare od
sponzora za dalja istraživanja, da osnuje firmu i sam unovči
svoje znanje, sposobnost, pamet.
Kada (ex) ruski naučnik, inženjer, programer napravi nešto,
vlasnik toga su kombinat, država i partija, on dobije udarničku
značku, sedne u prljavi autobus i vrati se u svoj jednosobni
stančić. Zauzvrat i njegove kolege iz firmi ili drugih firmi
imaju potpun uvid u to što je on radio, pa i oni mogu da se
ovajde i dobiju značku.
Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije
naučnike, inženjere, programere?
Ajde drugi primer: sećaš li se da si u par navrata ovde odbio da
daš informaciju čoveku koji je pitao uz obrazloženje "biće reči o
tome u mom tekstu u sledećim (mikro)Računarima"? Recimo onaj
"suženi" startup kod koji si pravio u cilju korišćenja C-a za TSR
programe. Tu si rekao par osnovnih stvari (u principu da je
moguće to uraditi i da si ti uradio), ali si svoju dalju
elaboraciju "uslovio" da to bude u formi članka kako bi to svoje
znanje i trud ipak unovčio. Naravno nije te ništa koštalo da
ostaviš rezultat svog rada na raspolaganje drugima i pre tog
članka, ali to ipak nisi uradio. Odgovori na pitanje zašto i
odgovorio si na pitanje zašto bi "publikovanje" sors-a bilo
kontraproduktivno!
> Zašto misliš da zato što bi sors nekih programa postojao svi
> problemi sveta bili rešeni? Potreba za NOVIM programima uvek
> postoji. Pravljenje NOVIH programa i MENJANJE POSTOJEĆIH moraju se
> platiti čak i kada neko ima sors. Ne vidim u čemu je problem?
Ne bi bili rešeni, ali bi oni koji _prave_ programe od toga imali
manje koristi, što bi za posledicu imalo i usporeniji razvoj
softverske industrije.
zastita.126nenad,
-> #111, janko> da batali posao. Napravio je ZIP, i NIJE ZAŠTITIO format.
> Publikovao je format, "odštitio" svoju ekstenziju itd.
Ali nije dao sors. Niko ne spori da otvorenost pomaže nečemu da
postane de-fakto standard, ali mr. P.K. je samo pokazao _šta_
njegov program radi kako bi podaci bili razmenljivi, ali ne i
kako radi (pa su drugi otkrivali toplu vodu).
Kako bi bilo da Coca Cola Company objavi recept za svoje piće?
Ono što je Phil uradio je ekvivaltno tome kao da koka-kola kaže
"napravite crno, gazirano, slatkasto piće i to je to".
> Nije tačno da je Philov ZIP najbrži. Na 32-bitnim mašinma
> info-zipov kod je brži od Philovog. Samo pod DOS-om je Philov zip
Tačno je, i ja sam bio prilično zadovoljan 32-bitnim Info Zip-om
za OS/2 koji je u rangu sa DOS-ovskim PKZIP-om, ali pre neki
mesec sam probao native 32-bitni PKZIP 2.5 za OS/2 i ne da brije
nego ga šiša u nekim operacijama 2-3 puta!
> brži. > Da li bi
> > ulagao adekvatan trud da je znao da programe mora da da u
> > sorsu?
>
> Misliš li da je on jedini koji je bio sposoban da napravi PKZIP?
> Zašto bi on morao da bude jedini koji ulaže trud? Zar ne pričamo
> sada da je za čovečanstvo bolje da više ljudi učesvuju u razvoju
> nečega, zbog čega će se dostići novi kvalitet?
Ljudi će razvijati nešto, i uopšte RADITI nešto ako od toga mogu
da očekuju adekvatnu korist, a povremeno i kada su dobre volje će
uraditi nešto da bi za "čovečanstvo" bilo bolje.
Da je bilo još nekog ko je bio sposoban i u stanju da napravi
onakav PKZIP pre njega on bi ga i napravio. Konkurencija među
ljudima, firmama, državama je ono što "čovečanstvo" kao celinu
gura napred, uporedi Ameriku i zapadnu Evropu gde ta pravila važe
i Rusiju gde ta pravila nisu važila. Gde se sada bolje živi?
> Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje
> prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara
> (ako je to istina).
Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko
zaradi pare". :) Šalu na stranu, ali ti si izgleda zaista
levičar. ;) Da budem jasan, pošto se kod nas obično "levica"
asocira sa ovim lopovima na vlasti i ima negativan predznak - ne
kažem da je to loše, ima puno levičara, to je sasvim legitimno
političko opredeljenje...
LIST je pisan u asembleru, učitava se i radi maksimalno brzo,
izuzetno je prilagodljiv i fleksibilan, ono čemu je namenjen i
sve što ima veze sa tim radi na najdirektniji i najefikasniji
mogući način. Mnogi su pokušali da ga kopiraju, ali bio je prvi
sa idejom, prvi sa realizacijom te ideje, a teško se može se
napraviti nešto bolje od onoga što LIST već ima. Nije ni čudo da
se obogatio, skoro svako ima potrebu da gleda fajlove...
Što se kvaliteta samog programa tiče - ima li "potrebe" da
programeri uopšte zarađuju pare od programa koji obezbeđuju
prosto ispisivanje nekakvih podataka po ekranu, uglavom vrše 4
osnovne računske radnje (u stvari ih kompjuter računa, a oni mu
samo kažu šta da radi, ništa više! ;)?
Ali - izgleda da ima nekog ko želi da plati za to! Šta je tu onda
problem? Što je neki posao plaćeniji i cenjeniji više sposobnih
će se njime baviti i dalje ćemo stići kao "čovečanstvo", kao
programersko tako i globalno. :))
zastita.127mmarkovic,
-> #124, dr.grba>>> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si
>>> ti mali kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije
>>> posao od koga može da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi...
>
> Sad si preterao. Pisanje članaka mi je donelo mogućnost da
> radim poslove koje inače ne bih mogao raditi. Bez namere da ti
> objašnjavam, reći ću ti samo ovoliko: ja svoju sujetu hranim na
> druge načine, a ne kroz pisanje članaka. Biću dovoljno drzak da
> tvrdim da i Janko ima slično mišljenje.
Xm. Da li sam preterao?
Nisam ni znao koliko sam pogodio, dok nisam video sliku u arhivi
ABOUT.ZIP - večno zahvalan user-u kiklop!
( za radoznale, na slici je Janko Stamenović Nostradamus ),
potiče verovatno sa Microsoftovog site-a, tamo gde visi legendarni
jankov mapper, za koji ne možemo da čujemo ni koliko ima linija, a
kamo li da vidimo izvorni kod, za šta se drug janko, u cilju napretka
čovečanstva, zalaže ), očigledno veoma principijelno.
Dominira skromna poruka: KO ZNA, ZNA. Vredi videti! Staviću na desktop,
popravlja raspoloženje. ------------
Ima čak i slika onoga KO ZNA! Da piše mapper-e. Ne neke KOTLOKRPE.
Ovo mnogo otkriva. Neću da pominjem Frojda, Froma... (a verujte mi,
znam o tome ponešto, možda manje od janka, al' šta ću :)
Vidiš, postoji razlika kada različiti ljudi upotrebe iste reči:
Ti si upotrebio termin KOTLOKRPA u nameri da objasniš
šta čeka onoga ko se uhvati sa našom vladom i propisima,
on je upotrebio da bi lečio KOMPLEKSE, da bi uvredio!
Samo sam jednu grešku napravio, u brzini, koja je i izazvala
ovaj tvoj reply. Kada sam čitao tu poruku, termin PISAO
mappere (ono PISAO) mi je nekako ostao u sećanju, pa sam zato uopšte i
pomenuo članke.
Inače, članak je bio o prekidima na Z80, još na ZX Spectrumu, sa primerom
koji je još tada realizovao neki elementarni multitasking.
Kada su mi uplatili honorar, nasmejao sam se, i rekao nikad više!
mmarkovic, JA ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM
zastita.128epson,
-> #125, nenad
│ Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije
│ naučnike, inženjere, programere?
└─────────────────────────────────────────────────
Rusi . Po meni su Rusi uvek bili bolji programeri od Amera iako su
imali mnogo manje love . Samo se pitam šta bi se desilo da Rusi dobiju
lovu ? (Microsoft bi odmah bankrotirao) .
zastita.129mango,
-> #115, hercog> rukava. A ta firma XXX bi sigurno uzela software od moje firme, jer
> im treba ko lebac.
Pobijes go*na i gotova stvar;) Ovo sto janko prica i nije
toliko bez osnova, hocu reci da nece biti kad ode Sloba,
hocu reci nikad;) Pretpostavljam da tuzba nista ne bi pomogla:(
zastita.130borisb,
-> #117, mmarkovic> nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što mi
> je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko interni,
To je ono što NISI SMEO da uradiš.
Zašto bi tebi bilo "žao" tvog šefa? Zašto prvo ne razmišljaš o sebi?
Kako ćeš ti hraniti porodicu, kupiti stan, kola i ostalo ako
ne naplaćuješ svoj rad?
Time što si radio za bagatelu nisi oštetio samo sebe. Oštetio si sve
one koji se bave tim poslom jer si oborio cenu te vrste rada.
Kako oni da naplate svoj pošten rad ako neko radi isto to džabe?
(valjda je jasno da govorim o ovoj pojavi uopšteno, tvoja poruka
mi je samo povod)
zastita.131nenad,
-> #128, epson> │ Pitanje za milion dolara: ko će imati bolje i produktivnije
> │ naučnike, inženjere, programere?
> └─────────────────────────────────────────────────
>
> Rusi . Po meni su Rusi uvek bili bolji programeri od Amera iako su
> imali mnogo manje love . Samo se pitam šta bi se desilo da Rusi
> dobiju lovu ? (Microsoft bi odmah bankrotirao) .
Nisam govorio o genetskoj predodređenosti za programiranje već o
produktivnosti, koristi koju jedan programer donosi ili
proizvede. A ako si ti u pravu to je još jedan razlog više u
prilog onome što sam napisao.
---
Pare, pare, pokreću svijet, politiku i nogomet...
zastita.132mmarkovic,
-> #130, borisb>> nebitan, prodavan za bagatelu, koji sam napisao samo zato što
>> mi je bilo žao šefa, pa mi je posle bilo žao da ostane toliko
> interni,
>
> To je ono što NISI SMEO da uradiš.
Ti i ja imamo izgleda isto mišljenje o ovoj problematici,
ali se nismo razumeli. Doduše, nisam mnogo ni elaborirao.
> Zašto bi tebi bilo "žao" tvog šefa? Zašto prvo ne razmišljaš o
> sebi? Kako ćeš ti hraniti porodicu, kupiti stan, kola i ostalo
> ako ne naplaćuješ svoj rad?
To je moj šef, moja firma, moja plata, moje radno vreme.
Da sam ga pustio da se muči, plata bi verovatno kasnila.
Radnicima je bio nepravilno obračunat minuli rad. itd.
Znači, za to sam već dobio platu, pristojnu. Ne može se
naplatiti posebno...
> Time što si radio za bagatelu nisi oštetio samo sebe. Oštetio
> si sve one koji se bave tim poslom jer si oborio cenu te vrste
> rada. Kako oni da naplate svoj pošten rad ako neko radi isto to džabe?
Dobro, preterao sam, nije to baš bagatela, ali taj program zaista
ne treba da bude previše skup. On je jedno fino rešenje čestog
problema.
Inače, program za plate je kod mene pre izuzetak nego pravilo.
Više volim "specijalke", probleme za koje nema rešenja na tržištu.
Kada traže od mene da im napravim to_i_to, pa kažem cenu (a ona kao
visoka...
Kažu mi: "Kako, pa ti i ti su tražili samo toliko".
I kažem: "pa dobro, neka naprave oni, nema problema"
Do sada se nisam prevario. Ljudi koji su tražili malo nisu znali
da reše problem, i, problemi su ostali nerešeni.
Inace, slazemo se. Neki klinci su oborili cenu ovog posla, a nisu
pruzili kvalitet...
zastita.133epson,
-> #131, nenad
│ Pare, pare, pokreću svijet, politiku i nogomet...
└─────────────────────────────────────────────────
To je opšte poznato .
zastita.134janko,
-> #117, mmarkovic
> E moj janko, a ti si kupovao prvi kompjuter od toga? Bio si ti mali
> kada sam objavio prvi (i zadnji članak), to nije posao od koga može
> da se zaradi, mogu samo da se leče kompleksi...
Čekaj, mislim da nešto nisi razumeo. Prvi *PC* sam kupio od
tog programa za plate.
A od članaka -- definitivno se ne može zaraditi da kupiš kompjuter, ako
ih pišeš jedan-dva mesečno... Ali ako "pokriješ" značajan deo broja...
Ako se ne varam, prva moja tri "kompjuterska" članka su mi izašla 85 ili
86. Sećam se jer sam od toga kupio dva zvučnika po 30 W sinusa.
zastita.135janko,
-> #118, mmarkovic
> Gašenje, nestanak struje su veći problem - fajl sistem može da pukne,
> a tu ti ne pomaže ni Sveti Petar, a kamo li "prelocirnje više rekorda
> koji se pune po unosu" :))) (ccc kakva konstrukcija...). Dobro je da se
> nisu setili tog trika... ;)
Izvini, ipak sam te precenio. Mislio sam da će ti tih par reči
biti dovoljno da shvatiš o čemu je reč...
Pretpostavljam nisi upućen u to kako FAT mehanizam radi, udružen sa
tadašnjim DBF bazama. On što je izazivalo "pucanje" DBF baza (o "pucanju
fajl sistema" kao celine -- stvarno nikada nisam čuo, osim kao posledicu
otkazivanja kontrolera) je ono što inače DOS radi pri operaciji
povećevanja fajla, plus ono što su radili ti DBF programi:
1) pogledaj u FAT, ukapiraj koji je seledeći slobodan klaster
2) upiši podatke po tom slobodnom (još uvek se smatra nealociranom) mestu
3) zapamti "novu veličinu fajla"
4) ažuriraj FAT tako da se upisani klaster smatra delom fajla
Tu je negde i fakat da je broj rekorda unutar DBF upisan na samom početku
DBF (u hederu). "Puknute" DBF tipično imaju zapisan veći broj rekorda
u hederu nego što je stvarno alocirano na disku.
I sad -- baze su (drugima) pucale kada se sekvenca prekine, jer stvarno
-- podaci se ne slažu. S jedne strane zna se koliko fajl treba da je
dug, sa druge datotka je prekratka! (pazi, korak 4 se ne završi).
I naravno, i rešenje je prosto: minimizovati šansu da se sekvenca zezne.
Prvo, temporary fajlove (tu su i indeksi!) NIKADA ne pokušavaš da
koristiš ako je nepropisno završena aplikacija (a MORA da se zna da je
nepropisno završena, to si i ti koristio :) ). OK. A one koji treba da
"uvek žive?". Jedan lep trik je prealokacija. Prealokacija se smatra
"transakcijom", pa ako njen kraj nije dokazan (na isti način kao što
si otkrio) odbacuje se sve. U prealokaciji ne upisuješ prave vrednosti
rekorda (jer ih i ne znaš). Ali program radi prosto tako što zna da
kada dodaje nove rekorde treba da u stvari popunjava prazni prostor.
Tako, kod većine programera svako dodavanje podataka povećava DBF
-- svaki takav trenutak je kritičan -- rizik da se završi sa "punkutim"
bazama. Kod primene ovog trika dodavanje podataka nema gornje 4 faze već
druge dve:
a) upiši podatke po već alociranom mestu (umesto 2)
b) ažuriraj broj rekorda
Ova sekvenca NE ZAHTEVA ažuriranje FAT-a uopšte, a ako se broj rekorda
ne ažurira, ostatak programa može to detektovati uobičajenim
tehnikama normalnog rada sa DBF fajlovima.
Što kažu matematičari, dokaz za ovo ostavlja se kao vežba za čitaoca. :)
E sad reci pošteno da li si sve ovo znao, a ako jesi, zašto si
ismevao postupak?
zastita.136janko,
-> #118, mmarkovic
>> Upravo to kažem: ako si MOGAO Da otvoriš dragstor ili kafić, a
>> nisi nego sada kukaš da nisi zaradio od programiranja, znači da
>> si napravio potpuno pogrešan izbor!
>
> Pa nisam mogao, ne bih ni sada mogao. E, gde bi mi bio kraj
> da imam kafić ili dragstor. Ma bar piljaru, ili, da mi je žena
> frizerka - pa da pravi trajnu što trajniju :) što reče dr.grba.
>
> A kompjuteri? Kupim od janka program za sabiranje trajni. I para.
> Takav da "prelocira više rekorda" o trajnama... i parama... :)
Vidiš da sam u pravu... Po ovim izjavama, ti si SUŠTINSKI promašio
zanimanje. Odabrao si svoj poziv ne zato što bi to voleo da radiš, već
zato što je to jedino sa čime si umeo obezbediti egzistenciju.
Ja recimo nikada ne bih otvorio piljaru. Ja sam radio ovo što
sam radio zato što mi je bilo ZANIMLJIVO to da radim. Neko nikad
u životu ne uspe da se izvuče od robovanja jednom odabranom poslu,
ali mislim da je finalni uspeh -- kada ti prestane da bude zanimljiv
jedan posao -- da imaš uslova da menjaš posao.
Moj trip je da jednog dana radim nešto potpuno bez veze sa ovim sada --
recimo brojim koliko puta ide na pašu neka antilopa kojoj preti
istrebljenje ili tako nešto.
Hoću da kažem -- izeš posao ako je po svojoj suštini otaljavanje. Po
meni sadašnje stanje u računarstvu previše ljudi tera na otaljavanje, a
premalo se rade kreativne stvari. A računarstvo JESTE de fakto polje gde
IMA dovoljno oblasti da znatno više ljudi nego sad radi kreativne stvari
-- kada bi mogli.
Umesto toga, velike firme (i svi oni koji sebe identifikuju sa njihovom
politikom, najčešće ne shvatajući suštinu) SVESNO rade na tome
da naprave što kretenskiju armiju KONZUMENATA. To se najočiglednije
vidi baš u računarstvu.
Recimo, konzumenata kojima je sport bio "Ja imam 580K slobodno osnovne
memorije, a dignuti su mi drajveri X, Y i Z". "Nije to ništa, meni je
slobodno 590K, a dignut mi je i W". "Joj, kako ti je to uspelo?" "Pa
eksperimentisao sam par dana". Čemu sve to, kad je polazna pretpostavka
glupava (*** program koji radi na 590K a ne radi na 580K itd.)
zastita.137janko,
-> #118, mmarkovic
>> Opet mi nije jasno -- jesi li ti dobio pare ili ne? Ako si
>> dobio pare, ni vreme ni kilometri NISU IZGUBLJENI. Možda može
>> da se priča o većim troškovima firme, ali ako je ona kriva za
>> njih, tu se ništa ne može -- nekom bi morali da plate za svoju
>> nesposobnost.
>
> Ma dobio sam, i za benzin, i za amortizaciju, i dnevnicu, i za
> novu verziju programa - ali to vreme je ipak izgubljeno.
Ako gledamo globalno, onda se potpuno slažemo: to vreme je moglo da bude
PAMETNIJE iskorišćeno. To je osnovna misao sa kojom sam i počeo da
učestvujem u ovoj diskusiji: da se podržavanjem politike koje promovišu
velike kompanije, na način koji predlažu neki od učesnika u ovoj
diskusiji, GLOBALNO pravi više štete nego koristi.
Politika "ne dam sors" je jedna od takvih.
Ja tu ne krivim tebe, kao pojedinca, za to što ti NISI ostavio sors.
Ili da preokrenemo na moj slučaj, kada pitaš za sors mapera:
Ja verujem u neku ideju, ali nisam Don Kihot. Moraš da igraš PREMA
USLOVIMA. Šta to znači? U konkretnom primeru, potreba za mojim
maperom je proistekla upravo kao posledica Microsoftove politike,
kao i firmi koje zarađuju zahvaljujući upravo baš takvoj politici.
Programi koji su nudili značajno manje nego moj su se u svetu prodavali
za veoma značajne sume novca. Samom pojavom mog programa u obliku u kom
se pojavio ja sam "koštao" mnoge takve. Ali GLOBALNA korist je evidentna
za one kojima je stvarno trebala pomoć (baš SVI koji pišu ćirilicom,
uključujući Mongolce(!)) opet zahvaljujući mom programu.
Da li bi GLOBALNA korist bila veća da sam objavio i sors, prema stanju
stvari u ovom konkretnom slučaju? Ja mislim da ne! I očekujem da
će mi razvoj događaja dati to za pravo. Moja procena je:
a) Da sam objavio sors, Majkrosoft bi imao pravo da me tuži da otkrivam
"poverljive detalje" (pazi, format KBD fajla NIKADA nisu oni pustili u
javno vlasništvo!)
b) Majkrosoft bi kao drugo verovatno rešenje nastavio da ne obraća
pažnju na probleme svih onih koji nisu pokriveni rasporedima tastatura
koje su do sada ISKLJUČIVO ONI PRAVILI. Međutim, ja računam na MS
pohlepu. Vrlo sam ubeđen da će, posle pojave mog mapera kao
KOMERCIJALNOG i MASOVNOG proizvoda (dakle: NO SORS i dakle: koristi se
jako široko), Majkrosoft reagovati kao uvek do sada: "samo kada drugi
počinju da zarađuju na nedostacima našeg proizvoda mi ćemo da ih
otklanjamo -- time zarađujemo prodavanjem zakrpljene nove verzije, a
NIKADA ne nudimo više nego što već mogu da kupe od drugih!".
(Primeri: MEMMAKER je napravljen tek kada je QEMM postao najkupovaniji
program, svežiji primeri: Internet Explorer itd.) Dakle, tek sa mojim
programom baš ovakvim kakav je Majkrosoft je dobio motiv da SAM u
Windows ubaci remapiranje tastature.
Da li će mi vreme dati za pravo? Jedva čekam da vidimo. Ako sam pogrešio,
spreman sam to da priznam.
zastita.138janko,
-> #121, zelkop
> Na kraju, da ka┐em da bih ja lično mnogo voleo da uz programe
> iz svoje oblasti dobijem ne sors, nego podatke koje mogu da
> koristim i drugim programom, a ne samo onim koji sam kupio bez sorsa
> (na primer, bazu podataka sa normativima). Ali ne mo┐e, moram da prekucam.
Bravo!
Dobro si me podsetio:
Znaš šta je još veća krajnost? Kada platiš program, u njega UNOSIŠ
podatke, a NI SAM (IAKO SU TVOJI!) ih ne možeš koristiti osim
na način predviđen glupavim programom.
Moje poslednje "upecavanje" na tu temu: koristim Microsoft Exchange
za internet poštu. Između ostalog, izabrao sam ga zato što se
podacima sa kojima Exchange radi može pristupati PROGRAMSKI.
MS sam publikuje informacije o tzv MAPI API funkcijama.
Gde je upecavanje -- informacije iz Address book i fizičkim adresama
nisu pristupačne kroz te interfejse (bar ne bez gubljenja oko mesec dana
na pisanju jako "pametnih" programa). Sada programski mogu da dođem do
tela poruke, do toga da mi ju je poslala "Helga Stein" ali da joj je
e-mail adresa "helga@marlen.de" -- ne mogu.
Na Unixu, tako nešto bi bilo BUKVALNO trivijalan posao.
Dakle, pazi: sam sam generisao podatke, a gnjusna kompanija I NA NJIH
polaže pravo -- ne mogu ni njih da koristim na PRIRODAN NAČIN.
PREKUCAVANJE, kao što je zelkop to super pokrenuo.
zastita.139janko,
-> #121, zelkop
Kiklope, da ti šapnem -- još jednu, drugačiju sliku, možeš naći na mojoj
prezentaciji (http://solair.eunet.yu/~janko). Možda nekog i ona
zanima? :)))
Enivej, poruka na koju repliciram je dokaz opravdanosti moje odluke da
ubacim tu grafikicu u About dijalog Shareware verzije. :))
Za one sa crno belim televizorima -- grafikica je čisto dvotonska, i
sadrži oblačić teksta. :) Jesam li nekada rekao da sam opasan strip-fan?
Alo Grbo, i ti si bio reagovao na pomenutu, 'ajde doprinesi diskusiji
o slikicama. :))
zastita.140janko,
-> #125, nenad
>> > 1. Ispravke bez čekanja - od toga bi korist imalo 1% korisnika,
>> > ostalih 99% verovatno ne poseduju ni alate da urade "rebuild"
>
>> OK. Ono što ne mogu sami -- platiće programera. Znači sve je OK,
>> za one koji se brinu da bi programeri ostali bez posla. Ne bi.
>
> Pa u čemu je onda korist? Platiće drugom programeru umesto da
> plate onom prvom koji je program i napravio? Šta je tu bolje?
>
> I kako će da podigne produktivnost to što će jedan programer da
> bude manje plaćen za svoj posao, a drugi će da gubi vreme
> prebiruću po tuđem kodu umesto da radi nešto kreativno..?
Hvala na dobrom pitanju!
Ti u ovom trenutku ignorišeš suštinsku razliku: nije svako SPOSOBAN da
pravi nešto stvarno veliko. Recimo, ne ume svako da napravi bolji sistem
za štampanje od svih postojećih itd.
Kada je sors zatvoren, taj neki genijalac mora ne samo da
napiše realizaciju, mora posle i da je ODRŽAVA do nivoa
gluposti (zaglupljivanja).
Recimo, taj isti genijalac mora da prati koji su se novi štampači
pojavili, i da tu i tamo menja i kod prema svakom novom štampaču.
Pazi sad:
ZA RAZLIKU od toga što je broj genijalaca ograničen, SVAKI PROSEČNI
PROGRAMER će biti sposoban da (ako ima sve potrebne sorsove i alate
vezane za njih) doda još dva if-a i pokrije štampač sa kojim on mora da
radi. U tom slučaju početni genijalac ne mora nikada ni da VIDI taj novi
štampač, a kamo li da ga nabavlja (zamisli -- kako da taj genijalac
uopšte nakupuje sve sulude laserske štampače koji se trenutno mogu naći
na tržištu?).
zastita.141janko,
-> #125, nenad
>> > 2. Izbegavanja "re-izmišljanja" tople vode - na to se i odnosio
>> > komentar za Rusiju.
>>
>> A šta su to Rusi kao radili na temu isporučivanja programa u sorsu,
>> pa da su primer? Opet mašiš temu.
>
> Kada američki naučnik, inženjer, programer napravi nešto, on je
> vlasnik toga, može da ga dobro proda, da dobije velike pare od
> sponzora za dalja istraživanja, da osnuje firmu i sam unovči
> svoje znanje, sposobnost, pamet.
>
> Kada (ex) ruski naučnik, inženjer, programer napravi nešto,
> vlasnik toga su kombinat, država i partija, on dobije udarničku
> značku, sedne u prljavi autobus i vrati se u svoj jednosobni
> stančić. Zauzvrat i njegove kolege iz firmi ili drugih firmi
> imaju potpun uvid u to što je on radio, pa i oni mogu da se
> ovajde i dobiju značku.
Mislim da je i tebi, dok si pisao ovo, bilo jasno da je taj sistem koji
opisuješ suštiniski pogrešan, ali ne u tome što su (da li su?)
informacije bile javne. Ni to nije istina, tužna istina je suprotna: U
SSSR su upravo tako proste stvari kao knjige i ploče često morale da
kupuju na crno! Drugi problem sa sistemom je bio, kao što si naglasio,
problem motivisanja najsposobnijih i najkreativnijih.
I tebi je jasno da je suštinski koncept (koga se naravno oni na vlasti
NISU ni mogli držati, ali koji je bio "krilatica" politike) bio
"svima jednako". Mehanizam koji je Orvel u Životinjskoj farmi tako
dobro elaborirao da o tome ne moramo da pričamo.
Dakle, ja ponavljam pitanje: koji je to konkretan primer na osnovu
koga možemo da vidimo da je javnost neke vrste kreativnog proizvoda
rezultovala nazadkom ZBOG SAME TE JAVNOSTI, i u ODGOVARAJUĆIM
okolnostima?
Da ponovim, ja ne pričam ovo kao Don Kihot. Jedno je svest o tome
šta je dobro a šta loše, a drugo su okolnosti u kojima moramo da
delujemo. Konkretan primer:
Do pre par desetina godina u Americi u pola država Crnac nije smeo da
uđe u autobus za belca. Indijanci nisu SMELI da budu van rezervata. To
je bio ZAKON. Raditi nešto protiv zakona na neki način koji će izazvati
reperkusije može biti opasno i KONTRAPRODUKTIVNO. Sa druge strane SVEST
o tome šta je dobro a šta ne, i rad na tome da se OKOLNOSTI promene vodi
boljitku čovečanstva: suprotno pomenutim zakonima, SVEST o tome šta je
rasizam prema crncima se u Americi povećavala jako dugo, a poslednji
građanski rat na tlu USA, koji se odigrao mnogo ranije od punovažnosti
zakona o kojima govorimo, imao je kao svoje *moralno* opravdanje upravo
"položaj Crnaca".
Dakle, da pojasnim: ja nikome ne govorim "budite Don Kihoti". Ali
govorim: Hej, ljudi, mislite malo svojom glavom, a ne glavom
korporacija. One ipak brinu samo za sebe. Mislite o tome šta je
STVARNO dobro a šta loše.
Što slobodnije korišćenje kompjutera MORA da bude ugrađeno u SVEST
stvarno razumnih PIONIRA. Onih koji krče put novome. One koji čitaju
ovaj tekst sigurno mogu da ubrojim u pionire, povlašćene. Jer ovaj
sistem (i SVAKI sistem) prati mnogo manje ljudi nego što ima računara u
ovoj zemlji.
Zato sam i hteo da skrenem pažnju na to, zbog čega sam počeo diskusiju.
I zbog čega sam preneo tekstove Ričarda Stalmana. I zbog čega sam
spreman i dalje da učestvujem u ovoj diskusiji. :))
zastita.142janko,
-> #125, nenad
> Ajde drugi primer: sećaš li se da si u par navrata ovde odbio da
> daš informaciju čoveku koji je pitao uz obrazloženje "biće reči o
> tome u mom tekstu u sledećim (mikro)Računarima"? Recimo onaj
> "suženi" startup kod koji si pravio u cilju korišćenja C-a za TSR
> programe. Tu si rekao par osnovnih stvari (u principu da je
> moguće to uraditi i da si ti uradio), ali si svoju dalju
> elaboraciju "uslovio" da to bude u formi članka kako bi to svoje
> znanje i trud ipak unovčio.
Iskreno, osnovni razlog mi je bio MINIMIZACIJA mojih napora. Pazi,
kada napišem članak, čita ga svako ko dođe do svakog od primeraka
časopisa i kome privuče pažnju.
Kada napišem poruku, POGLEDAĆE je samo oni koji PRATE konferenciju, a od
tih koji je pogledaju, pročitati samo oni koji u tom trenutku pomisle
da je zanimljiva.
Procenio sam da je to gubljenje energije.
Pomenuti čovek je informaciju (SAV sors) DOBIO NA MAIL ZNATNO PRE nego
što je broj izašao. Pomenuti čovek (ako se sećam, biber?) je jedini
koji je u konferenciji i bio moj sagovornik oko te teme.
Dakle ne mislim da sam učinio ništa loše:
- objavivši tekst u časopisu, on je sigurno dostigao više interesenata nego
da sam napisao X poruka ovde.
- čovek koga je to stvarno zanimalo dobio je SVE što sam i ja imao VAN GLAVE
u tom trenutku, uz MINIMUM moje utrošene energije.
- za one koje nije STVARNO to zanimalo, reklamirao sam časopis u kome
sam pisao.
Dakle, hajmo ponovo, šta si ono hteo da kažeš?
zastita.143janko,
-> #126, nenad
> Konkurencija među
> ljudima, firmama, državama je ono što "čovečanstvo" kao celinu
> gura napred
Apsolutno. Ja nisam za to da se konkurencija poništi, već da u
malo podesim "pravila" po kojima ona treba da funkcioniše.
Konkretno, ne da ti kažeš "IBM je dobar zato što je IBM i zato što će se
smilovati da napravi novu verziju", ili "MS je dobar zato što je najveći
monopolista", već da kažeš "proizvod X je bolji od prozvoda Y I ZBOG
TOGA ŠTO JE *OTVORENIJI* (prilagodljiviji)" O čemu je kod korisnika
danas, po meni, premalo izgrađena svest! Čak i kod onih "naprednijih".
Web je dokaz -- prebroji svakog ko je na web stranu stavio da nesrećniku
koji čita njegovo "remek delo" "treba baš NS 3" ili "treba baš IE 3". I
zašto? Zato što je glupan naučio da stavi tri <frame> taga ili zato što
koristi "trčeća slova"? Da li je SADRŽAJ stvarno postao kvalitetniji
zbog toga? Ne! Ali glupan misli da svi koji imaju kompjutere trebna da
imaju iste programe i još isto podešene kao kod njega.
Da li i ti spadaš u jednog od takvih?
zastita.144janko,
-> #126, nenad
> > Ostaje pitanje ima li potrebe da od programa koji obezbeđuje
> > prosto gledanje fajla na ekranu neko zaradi nekoliko miliona dolara
> > (ako je to istina).
>
> Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko
> zaradi pare". :)
Rekao sam "ima li potrebe da zaradi TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO". Ne
skraćuj mi rečenicu.
Da bih ti ovo objasnio, moram da se poslužim nekim primerom -- možda
je biologija očiglednija.
Bilo šta što postoji poznato ljudima može se posmatrati kroz prizmu
biologije. Društvo se može posmatrati kao jedan biološki sistem. Pare
možemo posmatrati kao dokazano dobar stimulans razvoja (kao krv, ili
životne sokove biljke, ili...) Za razliku od biološkog organizma, gde je
razvoj organizma uslovljen isključivo spoljnim okolnostima, ljudsko
društvo se diči time da je dostiglo "svest". E ako je tako,
tom svešću bi valjda trebalo uticati na to "šta će da ispadne".
Sad, ako ti kao jedinka društva stimulišeš takve ekstremnosti (DOS koji
se NEPROMENJEN prodaje 15 godina, i POSEBAN program kojim se u njemu
postiže takav VRHUNAC PAMETI: možeš da komforno čitaš TEKST FAJL
(bokte!)) onda ti svojim svesnim aktivnostima doprinosiš svesti društva,
na način da pomažeš da ga OBLIKUJEŠ na način da ono poprimi po meni u
jednom svom delu baš RUŽNE oblike (po molim, subjektivnim
kriterijumima).
Još jednom (ponavljajte za mnom ;) ):
- pare su dobre (moj tekući račun na koji primam uplate podrške je... :) )
- konkurencija je dobra
- monopoli NISU dobri -- ne verujte u njih! Pa živite u zemlji gde se
najočiglednije vide posledice!
- SVEST o tome šta je dobro je dobra! Širite je!
zastita.145janko,
-> #126, nenad
> Što se kvaliteta samog programa tiče - ima li "potrebe" da
> programeri uopšte zarađuju pare od programa koji obezbeđuju
> prosto ispisivanje nekakvih podataka po ekranu, uglavom vrše 4
> osnovne računske radnje (u stvari ih kompjuter računa, a oni mu
> samo kažu šta da radi, ništa više! ;)?
Osnova uspešnosti svega (a to je i dobra inženjerska praksa!)
je tzv. LOCALIZED COST.
Direktan primer: Neki "naučnici" su bili ubeđeni da je rešenje
svih računarskih problema CISC -- natrpati u procesor ŠTO VIŠE
instrukcija. Pravi inženjeri su ih demantovali: kada hoćeš da se NA
JEDNOM MESTU RADI SVE, upropastiš i uspešne: dodavanjem novih
instrukcija usporavaš SVE instrukcije. Pravo rešenje je RISC, iliti
LOCALIZED COST: cenu usporenja treba da plati samo ono što ima
specifične potrebe, a samo ono što treba svima isto treba da bude
urađeno na jednom mestu: malo instrukcija -- sve brze.
Isto važi i za softver. I za čitave države. Kada se već mašaš
politike: Komunizam i SSSR su propali jer su oni koji su ih pokrenuli
bili idealisti BEZ IKAKVIH pravih znanja. Mislili su da će propovedanje
nečega biti nešto što će SVE promeniti. Glupost. Dozvolili su sebi da u
svojim državama destimulišu principe koji se mogu sumirati kao LOCALIZED
COST: suprotno, mislili su da birokratizacija svega (centralizovano
planiranje SVEGA) može da da rezultate. Ne može, jer prevelika
centralizacija NIKADA nije dobra za celinu, već samo za samu
birokratiju.
> Šta je tu onda
> problem? Što je neki posao plaćeniji i cenjeniji više sposobnih
> će se njime baviti i dalje ćemo stići kao "čovečanstvo", kao
> programersko tako i globalno. :))
Problem je da li je neko plaćen kao birokrata (o, je, vidi, neko
je uspeo na brain-damaged DOS-u da napiše program kojim čitam
fajl od CEEELA 2 MB iako ja imam 500K osnovne memorije, procesor
koji ne ume da radi sa adresama većim od 65535 kako treba itd,
u doba kada je to odavno zastarelo(!)) ili kao kreativac.
zastita.146mmarkovic,
-> #139, janko> Za one sa crno belim televizorima -- grafikica je čisto
> dvotonska, i sadrži oblačić teksta. :) Jesam li nekada rekao da
> sam opasan strip-fan?
A u oblačiću piše "KO ZNA, ZNA"
"JA ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM"
zastita.147mmarkovic,
-> #135, janko> Izvini, ipak sam te precenio. Mislio sam da će ti tih par reči
> biti dovoljno da shvatiš o čemu je reč...
Vala, i ja tebe...
> ...(o "pucanju fajl sistema" kao celine -- stvarno nikada nisam čuo,
> osim kao posledicu otkazivanja kontrolera) je ono što inače DOS
> radi pri operaciji povećevanja fajla, plus ono što su radili ti...
E, verovatno zato što si se bavio mapperima i sličnim stvarima
koje ne rade intenzivno sa diskom. To što nisi čuo pokazuje čime
si se bavio, i, koliko...
Možeš li da objasniš, zašto postoje dve kopije FAT-a?
Možeš li da objasniš, zašto postoje UPS-ovi?
Bilo je dosadno ljudima, pa se zezali...
Kada program, bilo koji, (nema veze sa .DBF ili bilo kojim drugim
formatom), intenzivno upisuje podatke na disk, a nestane mu struja,
fajl sistem može da pukne... Budi siguran...
> E sad reci pošteno da li si sve ovo znao, a ako jesi, zašto si
> ismevao postupak?
Šta da li sam znao? Da je broj slogova u headeru? Normalno.
zastita.148mmarkovic,
-> #136, janko> Ja recimo nikada ne bih otvorio piljaru. Ja sam radio ovo što
> sam radio zato što mi je bilo ZANIMLJIVO to da radim. Neko
> nikad u životu ne uspe da se izvuče od robovanja jednom
> odabranom poslu, ali mislim da je finalni uspeh -- kada ti
> prestane da bude zanimljiv jedan posao -- da imaš uslova da
> menjaš posao.
Ja volim u životu stvari ovim redom:
1) pare
2) kompjutere
Šta donosi pare, nije previše bitno. Važno da oko toga nemam
mnogo obaveza. Da li je to dragstor, kafić, piljara...
Možda žena-frizerka koja pravi trajne?
Kompjuteri onda ostaju kao hobi.
> Moj trip je da jednog dana radim nešto potpuno bez veze sa ovim
> sada -- recimo brojim koliko puta ide na pašu neka antilopa
> kojoj preti istrebljenje ili tako nešto.
Svaka čast... ;)
> Recimo, konzumenata kojima je sport bio "Ja imam 580K slobodno
> osnovne memorije, a dignuti su mi drajveri X, Y i Z". "Nije to
> ništa, meni je slobodno 590K, a dignut mi je i W". "Joj, kako
> ti je to uspelo?" "Pa eksperimentisao sam par dana". Čemu sve
> to, kad je polazna pretpostavka glupava (*** program koji radi
> na 590K a ne radi na 580K itd.)
Ovde se, iznenađenje, potpuno slažemo...
zastita.149mmarkovic,
-> #137, janko> Ili da preokrenemo na moj slučaj, kada pitaš za sors mapera:
Pa, kaži nam bar, koliko linija ima?
Kaži bar u kilobajtima.
Tvrdim da je u pitanju mali program...
Dal' se ti nekad zabrineš kada vidiš da svi tvrde jedno, a ti drugo?
Morao bi...
zastita.150biber,
-> #142, janko> Pomenuti covek je informaciju (SAV sors) DOBIO NA MAIL ZNATNO PRE nego sto
> je broj izasao. Pomenuti covek (ako se secam, biber?) je jedini koji je u
> konferenciji i bio moj sagovornik oko te teme.
Ziva istina.
zastita.151kiklop,
-> #141, janko>
> Dakle, da pojasnim: ja nikome ne govorim "budite Don Kihoti". Ali
> govorim: Hej, ljudi, mislite malo svojom glavom, a ne glavom
> korporacija. One ipak brinu samo za sebe. Mislite o tome šta je
> STVARNO dobro a šta loše.
To je sada problem. Šta je stvarno dobro a šta stvarno loše? Ako se
previše bukvalno shvati tvoj apel, onda se time praktično promoviše
,uslovno rečeno, zloupotreba računarskih resursa. Naravno, ti ćeš reći,
ja nisam to ni rekao ali problem je što ljudi uvek traže rupu u zakonu
zbog lične koristi, a mora se priznati da su računari vrlo primamljivi
i zavodljivi u tom smislu. Zamisli kada neko može iz Kuala Lumpura da
uđe u PENTAGONov sistem i sl.(setimo se skorašnjeg primera iz Hrvatske).
> Što slobodnije korišćenje kompjutera MORA da bude ugrađeno u SVEST
> stvarno razumnih PIONIRA. Onih koji krče put novome. One koji čitaju
> ovaj tekst sigurno mogu da ubrojim u pionire, povlašćene. Jer ovaj
> sistem (i SVAKI sistem) prati mnogo manje ljudi nego što ima računara u
> ovoj zemlji.
Do ovoga neće doći dok god se ne promeni suština ljudskog bića. Ti si
očigledno mnogo čitao naučne fantastike(ovo ne treba shvatiti kao nešto
negativno i sam gutam istu). Jedan od razloga zbog kojih je ona dobila
takvo ime je upravo i taj. U njoj se ,uglavnom, smatra da će ljudska
svest značajno evoluirati i da će svi biti okrenuti opštoj dobrobiti
uz minimizaciji ličnih koristi. Lepa ideja, ali nažalost naša civiliza-
cijska svest je još uvek daleko od tog nivoa. Dok god se dešavaju ratovi
kao ovaj doskorašnji to će biti jasan pokazatelj da se ljudsko društvo
u suštini malo promenilo, jer "čovek je čoveku vuk".
zastita.152kiklop,
-> #143, janko> Web je dokaz -- prebroji svakog ko je na web stranu stavio da nesrećniku
> koji čita njegovo "remek delo" "treba baš NS 3" ili "treba baš IE 3". I
> zašto? Zato što je glupan naučio da stavi tri <frame> taga ili zato što
> koristi "trčeća slova"? Da li je SADRŽAJ stvarno postao kvalitetniji
> zbog toga? Ne! Ali glupan misli da svi koji imaju kompjutere trebna da
> imaju iste programe i još isto podešene kao kod njega.
A sećaš li se Janko, žučne rasprave o tome koji windows treba koristiti?
Ti si upravo na takav način u velikom broju poruka ubeđivao ljude da
koriste win PEE. ccccc.... Sam sebi upadaš u reč.
zastita.153dr.grba,
-> #139, janko>> Alo Grbo, i ti si bio reagovao na pomenutu, 'ajde doprinesi diskusiji
>> o slikicama. :))
Zašto da doprinosim ovoj diskusiji? Prošli put kada sam napisao
šta mislim o tom tvom "Ko zna, zna", pitao si me da li nosim
neke traume iz detinjstva - dobro da me nisi poslao psihijatru.
I sad želiš da nastavljam diskusiju sa istih pozicija? Ne osećam
takvu potrebu.
zastita.154nenad,
-> #138, janko> Moje poslednje "upecavanje" na tu temu: koristim Microsoft Exchange
> za internet poštu. Između ostalog, izabrao sam ga zato što se
> podacima sa kojima Exchange radi može pristupati PROGRAMSKI.
> Na Unixu, tako nešto bi bilo BUKVALNO trivijalan posao.
Nema to veze sa operativnim sistemom već sa programom koji si
izabrao. Ne znam kakvi ti to podaci trebaju, ali ako ti treba
"teška artiljerija" za razmenu poruka sa dokumentovanim C/C++
API-jem i još mnogo toga preko pogledaj Lotus Notes. To je prvi
groupware paket, paket koji je imao "Web pre Internet-a" (po
rečima M. Andersena iz Netscape-a) i koji je za ovih više od 5
godina koliko postoji uvek bio "Editors Choice" u bilo kojoj
komparaciji. Jednostavno je klasa iznad svih ostalih.
Na žalost nije Microsoft-ov.
zastita.155nenad,
-> #140, janko> ZA RAZLIKU od toga što je broj genijalaca ograničen, SVAKI PROSEČNI
> PROGRAMER će biti sposoban da (ako ima sve potrebne sorsove i alate
> vezane za njih) doda još dva if-a i pokrije štampač sa kojim on mora
> da radi. U tom slučaju početni genijalac ne mora nikada ni da VIDI
> taj novi štampač, a kamo li da ga nabavlja (zamisli -- kako da taj
> genijalac uopšte nakupuje sve sulude laserske štampače koji se
> trenutno mogu naći na tržištu?).
Za to nije potreban sors, za to je potrebna otvorena arhitektura
za device drivere. Ljudi u HP-u, Epson-u, S3-u, ATI-ju, 3COM-u i
sl. nemaju sors Windows-a, OS/2-a, AutoCAD-a ali bez većih
problema prave drajvere za te operativne sisteme i programe.
Postojanje sorsa jeste još "otvorenije" od toga, ali ne vidim
potrebu za time, ovako kako je to je već sasvim dovoljno otvoreno
da se ni jedan proizvođač ne oseti ugroženo.
zastita.156nenad,
-> #141, janko> U SSSR su upravo tako proste stvari kao knjige i ploče često morale
> da kupuju na crno!
Za ploče zaista ne znam, ali što se knjiga tiče to jednostavno
nije tačno. Ako je nešto bilo dobro u SSSR-u i drugim zemljama
istočnog bloka to je bila činjenica da je država u velikoj meri
finansirala štampanje stručne (a i druge) literature. Izuzetno
vredne i korisne knjige iz raznih tehničkih oblasti smo tamo
mogli kupovati za bagatelu (zbog dispariteta cena), a ako su
mogli stranci da ih kupuju mogli su i Rusi.
> Dakle, ja ponavljam pitanje: koji je to konkretan primer na osnovu
> koga možemo da vidimo da je javnost neke vrste kreativnog proizvoda
> rezultovala nazadkom ZBOG SAME TE JAVNOSTI, i u ODGOVARAJUĆIM
> okolnostima?
Nije lako naći primer jer niko nije lud da se upusti u tako
nešto. ;)
zastita.157nenad,
-> #142, janko> Iskreno, osnovni razlog mi je bio MINIMIZACIJA mojih napora. Pazi,
> kada napišem članak, čita ga svako ko dođe do svakog od primeraka
> časopisa i kome privuče pažnju.
Nije ti tražen _članak_ već informacija. :) Seti se teksta koji
si spremao o Borland Builder-u, slična priča. Informacija
(znanje) je bila tvoja prednost u odnosu na ostale zbog koje si
ti bio "viđen" da pišeš članak o tome, zaradiš pare na osnovu
toga, pojačaš svoje reference, budeš skuplji programer od
drugih...
Sve što naučiš, savladaš, URADIŠ, ne bacaš okolo u "sorsu" drugim
ljudima na raspolaganje, radi opšteg boljitka, niko to ne radi,
već svoje znanje, rad, trud naplaćuje dokle god može i koliko god
može. U međuvremenu stiče nova, radi dalje, jer ono što je pre
znao vremenom postaje "obsolete", postaje uobičajeno. Svakom
odgovara da što duže ima prednosti nad drugima na osnovu kojih će
biti ispred njih, i u krajnjoj instanci - zarađivati.
Ti si, primera radi, u te dve situacije imao "monopol" na znanje
i, naravno, iskoristio si ga.
Btw, ja lično smatram da publikovanje takvih informacija na
Sezamu ne može nikako da škodi autorima, pre svega jer je ovo
javni medij pa se zna čije je šta, drugo - ovo je medij
zatvorenog tipa i publika ovde je srazmerno mala u odnosu na
potencijalnu publiku čitalaca časopisa. Može da bude samo koristi
jer se mogu dobiti i neke korekcije i saveti, dodatne
informacije. No to je već druga tema.
> - za one koje nije STVARNO to zanimalo, reklamirao sam časopis u
> kome sam pisao.
Prilično sam ubeđen da gotovo niko ne bi kupio časopis zbog
takvog "skrivanja" informacija. Znam sigurno da ja ne bih, iz
principa (inata ;). Ako me nešto zanima i čovek mi kaže "to će
biti u članku u sledećem broju, ne smem/neću da ti kažem" sigurno
ne bih kupio taj sledeći broj - kopirao bih članak kada izađe ako
mi je i dalje bitno i aktuelno.
S druge strane, teško da bi me dobijanje te informacije na vreme
odbilo da kupim časopis ako sam to već nameravao.
zastita.158nenad,
-> #143, janko> Konkretno, ne da ti kažeš "IBM je dobar zato što je IBM i zato što
> će se smilovati da napravi novu verziju", ili "MS je dobar zato što
> je najveći monopolista", već da kažeš "proizvod X je bolji od
> prozvoda Y I ZBOG TOGA ŠTO JE *OTVORENIJI* (prilagodljiviji)" O čemu
> je kod korisnika danas, po meni, premalo izgrađena svest!
Uvek sam bio za otvorene _standarde_ jer to jeste ono što
omogućava konkurenciju i time napredak. Smatram da za to nije
potrebno davati sors programa jer on sadrži mnogo više nego što
je potrebno da bi se neki sistem (program, operativni sistem i
sl.) mogao smatrati otvorenim.
Važno je da proizvodi jedne firme rade sa proizvodima drugih
firmi, da se podaci mogu razmenjivati bez problama (pa da ja ne
moram da pokrećem DOS task kad god chill pošalje nešto u Word
17.1 formatu zapakovano ARJ-om ;), a onda ćemo birati proizvode
po kvalitetu. A kako su oni postigli taj kvalitet (čitaj - sors)
to je njihova stvar, njihova pamet i njihova zasluga i ako se od
toga ne zarađuje dovoljno para niko neće ni postizavati kvalitet
osim zaludnih studenata-entuzijasta.
zastita.159nenad,
-> #144, janko> > Moraćeš da mi objasniš tu kategoriju "ima li _potrebe_ da neko
> > zaradi pare". :)
>
> Rekao sam "ima li potrebe da zaradi TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO". Ne
> skraćuj mi rečenicu.
Pa sve jedno, šta znači to "ima li _potrebe_" da neko zaradi
TOLIKE pare ZA TAKO NEŠTO"? Tržište odlučuje koliko će ko da
zaradi, ne znam da je do sada pronađen bolji način da društvo u
celini ide napred. Slažem se da bi se u komunizmu išlo još brže
napred, bez cik-cak skretanja, ali komunizam ne postoji, niko
nije lud... ;)
> Sad, ako ti kao jedinka društva stimulišeš takve ekstremnosti (DOS
> koji se NEPROMENJEN prodaje 15 godina,
Zaboga, bilo je i drugih DOS-ova, sada možeš da od Caldere kupiš
OpenDOS sa sve sorsom koji je zasnovan na čuvenom DR-DOS, kasnije
Novell DOS-u, verziji DOS-a koja je uvek oko godinu dana ranije
donosila ono što bi MS posle ugađivao u svoj DOS, naravno uz male
izmene da programi prilagođeni "onom" ne rade na "ovom".
E sad, zašto je 90% ljudi i firmi i dalje kupovalo MS-DOS, zašto
je PC-Magazine proglasio MS-DOS 5.0 proizvodom godine kada je
sticajem okolnosti te iste godine izašao DR-DOS 5.0 koji je imao
SVE novitete koje je kasnije prekopirao MS-DOS... to su već druga
pitanja i problemi. To je već problem pravih monopola, tržišne
pozicije, marketinga, pažnje prema onome ko plaća najviše oglasa
u novinama i sl. Ali, složićeš se, to nema direktne veze sa
programerskim zanatom.
> - monopoli NISU dobri -- ne verujte u njih! Pa živite u zemlji gde
> se najočiglednije vide posledice!
Ako se neko ovde eksponirao u priči protiv monopola onda sam to
ja. ALI - pravo da zaradiš što više para od svog _rada_ i
_znanja_ nije monopol.
Ako praviš operativni sistem i imaš nedokumentovane pozive koje
koriste samo tvoji programi onda to jeste monopol. Ako praviš
operativni sistem i ne izbacuješ ga na tržište dok ne napraviš i
programe za njega kako bi stekao bolju startnu poziciju i na
tržištu aplikacija onda to jeste monopol.
Ako nešto pametno i dobro uradiš i nećeš druge da obučavaš kako
si to uradio - to nema veze sa monopolom. Tako _možeš_ da dospeš
u monopolsku poziciju, ali to je već mogućnost, fikcija, i
regulisano je antimonopolskim zakonima.
Ako je i sama želja da se postane monopolista ono što vuče napred
i daje _kvalitet_, onda je ona sama po sebi dobra.
zastita.160dr.grba,
-> #154, nenad>> rečima M. Andersena iz Netscape-a) i koji je za ovih više od 5
>> godina koliko postoji uvek bio "Editors Choice" u bilo kojoj
>> komparaciji. Jednostavno je klasa iznad svih ostalih.
>>
>> Na žalost nije Microsoft-ov.
Ne na žalost, nego na sreću. (:
zastita.161nenad,
-> #160, dr.grba> >> Na žalost nije Microsoft-ov.
>
> Ne na žalost, nego na sreću. (:
Na žalost jer da ga pravi Microsoft mnogo bi više ljudi znalo za
Notes, domaći časopisi bi pisali o njemu, ljudi bi počeli da rade
u pravim kancelarijama bez papira... :)
zastita.162dr.grba,
-> #161, nenad>>> Ne na žalost, nego na sreću. (:
>>
>> Na žalost jer da ga pravi Microsoft mnogo bi više ljudi znalo za
>> Notes, domaći časopisi bi pisali o njemu, ljudi bi počeli da rade
>> u pravim kancelarijama bez papira... :)
Ipak je na sreću, jer onda Notes ne bi bio ono što jeste (:
A to što se o tom sistemu ne piše - ja nisam kriv. Odavno sam shvatio
da ne mogu ići u širinu sa upoznavanjem softvera. Opredelio sam se za
jedno, pa istražujem. Nemam mentalnih, a još manje fizičkih sposobnosti
da se bavim i time.
A što se tiče kancelarije bez papira, u to ne verujem. Ili da lepo
citiram Lua Gerstnera, legendarnog predsednika IBM-a, koji je rekao:
"Kancelarija bez papira je kao WC bez papira"
(((:
zastita.163nenad,
-> #162, dr.grba> Ipak je na sreću, jer onda Notes ne bi bio ono što jeste (:
Ma bio bi, nije njega pravio Lotus već ga je i on kupio. Autor
(vođa projekta) Notes-a je Ray Ozie, vlasnik firme Iris (sada su
pod Lotus-om ali se još mogu naći na web-u, održavaju sajt). Zbog
Notes-a je Lotus kupio Iris, a to je bio i jedan od jačih razloga
da posle i IBM kupi Lotus. Za Ozie-a (nisam siguran da se tako
piše) je i Bill Gates rekao jednom prilikom da ga smatra jednim
od 10 najboljih programera na svetu i verovatno najboljim od te
desetorice.
> A što se tiče kancelarije bez papira, u to ne verujem.
Ja verujem. :) Ono što fali jeste obučenost ljudi (da nema nikoga
"spolja" kome treba papir) i - sigurnost. Kada budemo bili
sigurni da možemo da obavljamo finansijske transakcije
elektronskim putem onda će se moći zaboraviti na papir.
zastita.164mango,
-> #162, dr.grba> A sto se tice kancelarije bez papira, u to ne verujem. Ili da lepo
> citiram Lua Gerstnera, legendarnog predsednika IBM-a, koji je rekao:
Od kad su kompjuteri poceli da se masovno upotrebljavavaju u
kancelarijama, drasticno se povecala potrosnja papira.
zastita.165morkin,
-> #164, mango> Od kad su kompjuteri poceli da se masovno upotrebljavavaju u
> kancelarijama, drasticno se povecala potrosnja papira.
100% tačno. Kompjuter se upotrebljava kao pisaća mašina na kojoj može najveći
debil da kuca jer može da ispravi svaku grešku.
Kada se tekst otkuca u Word-u onda mora da se odštampa par primeraka da bi se
videlo kako to izgleda u praksi. ;)
Posmatrajte malo po buticima i kafićima tekstove tipa:
---
U radne dane 28. I 29. butik "Sreca" nece raditi zbog bolesti
---
(ć je docrtano crnim flomasterom, a obratite pažnju na slovo I)
zastita.166nenad,
Udruženim naporima razbijena je 56-tobitna DES šifra. Hiljade
korisnika povezanih preko interneta učestvovalo je u
višemesečnim naporima da se ključ razbije - svako je mogao da
pokrene program koji se automatski povezivao na sajt, skidao
određen broj šifara i probavao ih...
Cilj je bio dokazati da su šifre sa malo bitova ranjive kako bi
se Američki kongres naterao da skine zabrane sa izvoza
kriprografskih tehnologija.
Worldwide effort cracks DES
It took 18,859,645,992,960 tries, but Michael Sanders' Intel
Pentium 90MHZ computer late Monday night cracked the Data
Encryption Standard, the U.S. government's standard for
encryption.
While it took a concerted, worldwide effort for over five months
to smash through DES, it is enough for security companies to
raise a red flag to the U.S. government that accepted standards
for encryption are fast becoming unacceptable. And it may be used
for fuel in the push to convince the U.S. government to loosen
export standards since foreign customers will want more secure
products. The government forbids the export of products using
encryption codes that come near the 56-bit DES.
DES has in fact been long rumored to be insecure. When the
government made it the standard protection for use in banking
transactions and government agencies in 1972, it drew the ire of
computer specialists even then who questioned if it was good
enough.
"DES was designed before average people had computers. It ran up
against an irresistible force - the combined power of thousands
of off-the-shelf computers," said Scott Schnell, vice president
of marketing for RSA Data Security, Inc.
Sanders will share in a $10,000 reward RSA put up in January to
anyone who could crack DES. Taking the other slice of the prize
money is Rocke Verser, a Loveland, Colo.-based encryption
specialist who wrote the software to test DES keys.
Sanders, who works for a iNetZ Corp., a Salt Lake City-based
Internet Service, is one of thousands of Netizens who
participated in what is likely the largest distributed computing
effort to be staged over the Internet.
The encrypted message they were after was "Strong cryptography
makes the world a safer place."
Handing over the $10,000 prize is a slight pain for Redwood City,
Calif,-based RSA, which can now claim that the world needs better
protection and should therefore stop using the freely distributed
DES and buy the company's tools for more power encryption.
At peak computer power, the distributed effort could have solved
the puzzle in 32 days, said Schnell.
Even though Verser wrote the software that broke the code, he
said that people needn't become concerned. After all, of the 72
quadrillion possible keys, the distributed effort over nearly
five months had to test about 18 quadrillion of them before
Sanders found the right one.
"We showed for real that DES has some weaknesses and it's not
secure against a committed adversary," said Verser.
But the effort also showed how the Internet can be used for
widespread, distributed computing efforts, said Verser. While he
is certain thousands of people participated regularly in running
tests of DES keys, on a peak day last Saturday, 14,000 computers
accessed his server to download keys for testing.
zastita.167boccio,
Da li bi neka dobra dusha mogla da mi kaze kako da "procitam"
reg. broj hard diska, graficke kartice i procesora. Zanima me da
njihovo ocitavanje ubacim u program kao zastitu.
zastita.168nenadv,
Da li moze neko da mi posalje program koji cita serijski broj HDD
ili neki drugi jedinstveni podatak racunara radi zastite programa
od kopiranja sa jednog racunara na drugi?
Radi se o fox programu (ver. 2.6) za windows.
Poznato mi je resenje sa izlaskom u DOS prozor, ali to bas i nije
elegantno za krajnjeg korisnika zar ne?
Mozda neki poziv windows API funkcije ili neka C rutina, nije
bitno, samo da se moze implementirati u FPW26.
zastita.170ratman,
Pre par nedelja na kompjuteru na poslu neko je navukao virus koga TBAV
8.03 identifikuje kao WM/Cap.A. Znam da je u pitanju Word-macro virus,
ali me jos zanima sta radi, kako ostecuje fajlove i/ili operativne
sisteme i uopste kakvu vrstu picvajza (ako ikakvu) pravi? Osim toga,
koliko je podmukao i opak i razmnozava li se jos kako osim preko
Normal.dot-a, i moze li on da nastane transformacijom nekog drugog
virusa?
zastita.171jujo,
-> #170, ratmanPa meni se desava da WM/Cap odbija da snimi fajl kao txt, a predpostavljam
da ce otbiti i bilo koji drugi SaveAs. Dobio sam ga od jedne
daktilografkinje i zarazio je i PC-a i Mac-a na poslu. Brzo smo
ga ubili, a posledica nije bilo....
yooyo:
zastita.173dalek,
Ima li neko registraciju za FaxTalk Communicator 4.0?
zastita.174olio,
Ima li neko Crack za Paint Shop Pro 5? (ili registraciju)
Imam Evaluation verziju na 30 dana i posle toga nece da radi.
Pozdrav Oliver.