disk.soft.205rasalau,
Dakle, joź jednom, i poslednji put :(.
Da li neko ima, ili bar zna, gde se kod nas moČe naęi:
-------------------------------------------------------
Program: Thelma's grammar/style checker for WordPerfect 5.* files
Version: 5.081
Upload Date: 92/10/03
File: thlm5081.zip
Size: 514,049 bytes
Location: oak: /pub/msdos/wordperf
garbo: /pc/linguistics
Status: Shareware
Comment: Good ...
--------------------------------------------------------
Isto pitanje i za:
--------------------------------------------------------
Program: Ultimate Calculator
Version: 1.2
Upload Date: 92/10/27
File: ucalc12.zip
Size: 53,551 bytes
Location: oak: /pub/msdos/calculator
garbo: /pc/math
Status: Shareware
Comment: A high precision scientific calculator which
you can operate
at the command prompt ...
Alternative: MEC (mathfc23.zip)
----------------------------------------------------------
disk.soft.206milanm,
Hi!
1/12/93
The files SDEFRAG2.EXE and UNSTACK2.EXE in this archive are
intended for use by registered Stacker 3.0 users only.
To update your Stacker 3.0 files, copy SDEFRAG2.EXE and
UNSTACK2.EXE to the directory where Stacker 3.0 is installed.
This is typically C:░STACKER. If you are unsure of the location
of your Stacker 3.0 files, examine your CONFIG.SYS and look
for the line that begins
DEVICE=C:░STACKER░STACKER.COM
where C:░STACKER is the drive and directory that Stacker 3.0
is installed in.
You may also wish to update your Stacker 3.0 distribution disks
so that any reinstallation of Stacker will install the updated
files. To do this, copy the SDEFRAG2.EXE and UNSTACK2.EXE files
to Disk 2 of the 3.5" disk and/or Disk 2 of the 5.25" high
density disk.
If you are using the 5.25" low density disks, copy SDEFRAG2.EXE
to Disk 2 and UNSTACK2.EXE to Disk 3.
stacud.zipdisk.soft.207jupiric,
-> #161, sandroImam i ja iste probleme kao i ti,ne mogu da starujem WSETUP vec sam STACKER
instalirao iz DOS-a.STACOMETAR I TUNER mi normalno rade.Nemam ni HELP fajl
ali nisam siguran da li je to zbog nemogucnosti instalacije pod WINDOWS-ima
ili ga zaista nemam na svojim "instalacionim" disketama.Ako je ovo drugo
molio bi da mi ga neko okaci.
disk.soft.208ladislavs,
Ukoliko vam je mali hard disk, a nemate para za veęi, sigurno razmiźljate
da angaČujete neki od on-the-fly kompresora: kod nas rasprostranjenog
Stackera ili (manje zastupljenog) SuperStora.
▒ta se dobija a źta se gubi? Da li se isplati koristiti neki i kakvi su
gubici u performansama?
Izuzev uporednog testa raznih On-the-fly data compression programa u
PC-magazine-u, nisam naźao ni jedan ozbiljan test.
Poźto rezultat zavisi od konkretne konfiguracije koja se koristi, najbolje je
da sami istestirate svoj kompjuter.
Testirao sam svoj 286-16MHz, 1Mb, 44Mb ST157A pomoęu jednostavnog Batch
programa koji poziva dos komandu copy. Copy komanda je Žesto koriźęena komanda,
a reprezentativna je i za Žitanje i za pisanje na hard disk.
Fajlovi se oŽitavaju sa HDD i raspakuju u memoriji, a zatim pakuju i piźu na
HDD.
Pri testiranju sam koristio okruČenje koje koristim svakodnevno - cilj je
bio ne da dobijem neke "standardne" rezultate, veę da testiram performanse
svakodnevnih uslova rada.
Dakle na maźini je bio instaliran 4dos, Ncache /EXT=256, Norton commander,
Stacker 3.0 driver uŽitan u UMB.
Kopirao sam SLMR 2.1 off-line reader za QWK, prvo iz jednog u drugi
direktorijum komprimovanog dela drive-a, a zatim iz jednog u drugi direktorijum
nekomprimovanog dela.
Fajlovi su razliŽitih duČina i ekstenzija, za celu komprimovanu particiju
reprezentativnog stepena kompresije, ukupne duČine 317,986 b.
Koristio sam jednostavan batch fajl koji moČete i vi sliŽno da sastavite i
testirate performanse svojih konfiguracija.
Stack.bat:
@echo off
REM sledi resetovanje (flush) norton keźa
ncache/f
echo.|time >start
copy *.* d:\tmp\*.*
echo.|time >end
REM parametar /y je iz 4dos-a, ako ne koristite 4dos uklonite ga
del d:\tmp\*.* /y
Ovo je blok za jednu probu, moČete da napravite sloČeniji batch fajl
koji sva meranja pravo automatski.
Flush keźa je potreban radi istovetnih uslova svake pojedinaŽne probe.
Od vremena zapisanog u fajl end oduzmite vreme iz fajla start i dobili ste
vreme potrebno za Žitanje i pisanje fajlova iz jednog u drugi direktorijum.
Svako kopiranje sam obavio po 6 puta i izraŽunao srednje vreme.
Evo rezultata, sa vremenima i procentom usporenja u odnosu na nekomprimovanu
particiju:
┌─────────────┬──────────────┬─────────────────────────────────────────────┐
│Test Stacker │Nekomprimovana│ Komprimovana particija - optimizacija: │
│ver. 3.0 │particija │ more speed │ balanced │ more space │
│kompresora │ [sec.] │ [sec.] │ [sec.] │ [sec.] │
├─────────────┼──────────────┼──────────────┼──────────────┼───────────────┤
│Sa Ncache-om │ 12 (+0%) │ 15 (+25%) │ 18.17 (+51%) │ 19.33 (+61%) │
├─────────────┼──────────────┼──────────────┼──────────────┼───────────────┤
│Bez Ncache-a │ 12.17 (+0%) │ 15.67 (+29%) │ 17 (+40) │ 20.5 (+68%) │
└─────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴───────────────┘
More space opcija daje 10% veęu kompresiju. Balanced opcija je vrlo sumnjiva,
jednako je spora kao More space, a ne daje neke naroŽite rezultate kompresije
(obaźka to źto je sporija sa keźom, nego bez njega ;).
Dakle moja preporuka je koristiti samo More speed (default) opciju, a fajlove
kojima je potreban brČi pristup drČati na nekomprimovanoj particiji.
Koriźęenje keźa se svakako isplati (veęi keź, pretpostavljam, daje bolje
rezultate: moj je 256 K)
Javite vaźe rezultate.
Dobar test bi bio samo Žitanja podataka: on je reprezentativniji za neke
primene. Mogao bi da se izvede sa nekim programom za pretraČivanje zadatih
stringova u fajlovima. Imate li neki predlog?
Stacker strikes again :) (▒to moČe da se prevede dvojako ;)
ciLa.
PS: Na zlobne komentare ne odgovaram :))
disk.soft.209milan,
-> #208, ladislavs> More space opcija daje 10% veęu kompresiju. Balanced opcija je vrlo
> sumnjiva, jednako je spora kao More space, a ne daje neke naroŽite
> rezultate kompresije (obaźka to źto je sporija sa keźom, nego bez njega
> ;). Dakle moja preporuka je koristiti samo More speed (default) opciju, a
> fajlove kojima je potreban brČi pristup drČati na nekomprimovanoj
> particiji.
Ti si oŽigledno posvetio dosta vremena i merenja svome testu
pa sada, kao i svaki eksperimentalni nauŽnik :), hoęeź da pridaź
znaŽaj svim ciframa koje si dobio.
Ja liŽno drČim da su sva tri rezultata ("more" bilo Žega)
naprosto sjajna, jer najsporiji niji Žak ni dva puta sporiji od
nekomprimovane verzije! Mislim da je to viźe nego uspeh za
projektante kompresionih programa jer mu to do¬e kao da si disk
od 12ms srednjeg vremena dostupa zamenio za duplo veęi koji ima
19ms i to za dČ (ili kaobajagi za cenu programa ;)).
Ja se ne bih mislio ni sekunda!
Pl poz M
P.S. Iako koristim disk od 520MB ja sam, zabave radi,
udoublespaceovao (je l' se tako pravi glagol od programa
dblspace iz DOS-a 6.0) jednu particiju od dvestotinak mega i
moram da kaČem da uopźte ne primeęujem razliku, i to sa
programom koji je sigurno slabiji i od Stacker-a i od
SpeeStore-a!
disk.soft.210janko,
-> #209, milan> Ja liŽno drČim da su sva tri rezultata ("more" bilo Žega)
> naprosto sjajna, jer najsporiji niji Žak ni dva puta
> sporiji od nekomprimovane verzije! Mislim da je to viźe
> nego uspeh za projektante kompresionih programa jer mu to
> do¬e kao da si disk od 12ms srednjeg vremena dostupa
> zamenio za duplo veęi koji ima 19ms i to za dČ (ili
> kaobajagi za cenu programa ;)).
Pogreźno pore¬enje. Ovde se, prevashodno, menja brzina prenosa
podataka, (kilobajta u sekundi) a ne srednje vreme pristupa do
odre¬ene trake (źto ti je taj broj milisekundi).
disk.soft.211ladislavs,
-> #209, milan> Ja liŽno drČim da su sva tri rezultata ("more" bilo Žega)
> naprosto sjajna, jer najsporiji niji Žak ni dva puta
> sporiji od nekomprimovane verzije! Mislim da je to viźe
> Ja se ne bih mislio ni sekunda!
Ja sam razmiźljao, al' prelomih (pametno ;) i angaČovah
źteker, nisam se pokajao. DrČi vodu dok ne nabavim "ljudski" hard.
Evo i nastavka testiranja. Dakle osim Žitanja i pisanja po
komprimovanoj particiji, interesantno je i samo Žitanje zbog toga
źto je uŽitavanje fajlova mnogo Žeźęe nego zapis na HDD.
Da podsetim: testirao sam svoj 286-16MHz, 1Mb, 44Mb ST157A pomoęu
jednostavnog Batch programa koji poziva dos komandu copy.
U novom testu sam primenio isti test, ali sam fajlove kopirao iz
direktorijuma u NUL: ure¬aj, dakle merio sam samo Žitanje bez pisanja.
Fajlovi se oŽitavaju sa HDD i raspakuju u memoriji, a zatim źalju na
NUL:.
Da podsetim na maźini je instaliran 4dos, Ncache /EXT=256, Norton
commander, Stacker 3.0 driver uŽitan u UMB.
Kopirao sam fajlove odabrane iz WP i SLMR 2.1 direktorijuma, prvo iz
direktorijuma komprimovanog dela drive-a, a zatim iz direktorijuma ne-
komprimovanog dela. Za razliŽite optimizacije kompresije sam pravio
novu kopiju radnog direktorijuma.
U direktorijumu je bio 51 fajl razliŽitih duČina i ekstenzija, za celu
komprimovanu particiju reprezentativnog stepena kompresije, ukupne duČine
1,126,946 b. Koristio sam prethodni Batch modifikovan da kopira u NUL:.
Stack.bat:
@echo off
REM sledi resetovanje (flush) norton keźa
ncache /f
echo.|time >start
copy *.* NUL:
echo.|time >end
echo kraj:
type end
echo poŽetak:
type start
Svako kopiranje sam obavio po 6 puta i izraŽunao srednje vreme.
Slede rezultata, sa vremenima i procentom usporenja u odnosu na
nekomprimovanu particiju:
┌─────────────┬──────────────┬──────────────────────────────┐
│Test Stacker │Nekomprimovana│ Komprimovana particija │
│ver. 3.0 │particija │ more speed │ more space │
│kompresora │ [sec.] │ [sec.] │ [sec.] │
├─────────────┼──────────────┼──────────────┼───────────────┤
│Sa Ncache-om │ 5 (+0%) │ 6.67 (+33%) │ 6 (+20%) │
├─────────────┼──────────────┼──────────────┼───────────────┤
│Bez Ncache-a │ 5 (+0%) │ 6.67 (+33%) │ 6.33 (+27%) │
└─────────────┴──────────────┴──────────────┴───────────────┘
Ovaj put nisam testirao Balanced opciju.
Rezultati su vrlo zanimljivi!
«itanje sa najkomprimovanijih delova je najbrČe: dakle taŽno je ono
za źta sam mislio da je reklamni trik. Kompjuter źtedi vreme na Žitanju sa
"sporog" hard diska, kompresijom umanjenih fajlova, a dekompresija traje
skoro isto kod svih optimizacija.
SliŽn efekat postoji i kod klasiŽnih arhivera: PkZip sa sviŽem -ex duČe
pakuje, ali PkUnzip raspakuje pribliČno isto sve arhive.
S' obzirom da je Žitanje Žeźęe nego pisanje, More space optimizacija
moČe da bude zanimljiva, pogotovo źto obezbe¬uje 10% veęu kompresiju.
Keź u ovom testu nije doneo naroŽita poboljźanja, moČda su rezultati sa
veęim keźom bolji?
Dakle, moja preporuka ostaje da se koristiti More speed (default) opcija,
a za defragmentaciju preporuŽujem povremenu rekompresiju pri More space
opciji: tako ęe svi fajlovi biti maksimalno komprimovani, pa ęe im pristup
biti kraęi, a pisanje ęe biti manje komprimovano, te samim tim brČe.
Rekompresija je malo duČa, ali boČe moj, ne boli tako Žesto (ukljuŽite
optimizaciju i ubacite kasetu u VRC i uČivate :), a uźtede u vremenu i
prostoru su svakodnevne.
ciLa.
PS: Neźto sliŽno bi moglo i u "RaŽunare". :)
disk.soft.212korvin,
-> #211, ladislavs>> źteker, nisam se pokajao. DrČi vodu dok ne nabavim "ljudski" hard.
Ja stvarno ne znam gde je granica velikog hard-a ? Kada sam kupio
kavijar mislio sam da sam reźio probleme zadugo, ali jock, sada imam
samo 900 k prazno. Mislim da bi mi idealni disk bio od 800 MB :)
disk.soft.213dmiladinovic,
Khmmmm....
Alo narode Sezamovski !!!
Da li neko zna, ima, poseduje, informaciju gde se moze nabaviti drajver,
odnosno software, koji je zaduzen za gonjenje velikih strimera. Daklem, da
se razumemo, pod velikim strimerom podrazumevam onaj, koji ima traku,
odnosno kasetu, velicine priblizno jednoj BETA video kaseti, odnosno VHS.
Doticni strimer, nije, napominjem, nije flopi strimer, vec ima zasebnu
karticu koja ga kontrolise... Daklem nije Colorado strimer.
Eh da, zaboravih da kazem da se doticni strimeri najcesce srecu pod UNIX-om,
i da Ja vec negde imam software za doticni. Meni, ko za inat, treba software
koji ce doticnu skalameriju terati iskljucivo pod DOS-om.
Ukoliko se nadje neka dobra dusa koja ima odgovarajucu ideju gde da nadjem
doticni software, ili cak ima doticni, neka mi se javi na MAIL...
Do groba zahvalan....
disk.soft.214dejanr,
-> #213, dmiladinovicNe znam koliko ęe pomoęi, ali ako je to SCSI strimer, imamo i mi (Sezam) jedan
takav, samo źto je trenutno u kvaru. Uz njega smo dobili softver koji radi pod
DOS-om i pod starim verzijama Novell-a, ali radi na NemaŽkom. Ako to moČe da
pomogne, moČe se pogledati.
disk.soft.215dmiladinovic,
-> #212, korvin>> samo 900 k prazno. Mislim da bi mi idealni disk bio od 800 MB :)
Ma jok.
I to se jako brzo popuni, pogotovo kad se cuvaju bas sve igrice...
Kupi Strimer.
disk.soft.216korvin,
-> #215, dmiladinovic>> Ma jok.
>> I to se jako brzo popuni, pogotovo kad se cuvaju bas sve igrice...
>>
>> Kupi Strimer.
Kao John ?? :) BeČi bre, jedva sam se otarasio kaseta i premotavanja
kod C-64 !! :))) More, jedan hard od 3 gb ko Vkr, pa ęe da traje :)
disk.soft.217dmiladinovic,
-> #214, dejanr>> Ne znam koliko ce pomoci, ali ako je to SCSI strimer, imamo i mi (Sezam)
Zahvaljujem na azurnosti, medjutim cisto sumnjam da je ono sto imam SCSI
strimer. Konektor je otprilike za polovinu veci nego sto je konektor za
veliki flopi, daklem ivicni_ko_zna_koliko_pinski.
Ujedno moram ovim putem da se zahvalim i GAMI jer su ljudi bili zaista
dobrodusni, pa su mi ponudili da iz njihovog kompleta QTC strimera,
'pozajmim' diskete pa da probam.
Na drugom mestu sam nabavio program koji se zove FastTape, koji takodje
dolazi uz neku varjantu velikih strimera.
Daklem bice puno ne prospavanih noci.
Ne bi bilo lose da se nadje neko na SEZAM-u pa da objavi neki clancic o
strimerima, pogotovu o njihovoj klasifikaciji, jer smatram da bi to bilo
veoma uputno, jer je cena strimera, doduse na zapadu, poprilicno pala,
tako da se isplati kupovati ih.
A usput sam se setio kako se zove program koji meni treba; SITOS for DOS.
Jos jednom zahvaljujem.
disk.soft.218nboskovic,
-> #217, dmiladinovic*> A usput sam se setio kako se zove program koji meni
*> treba; SITOS for DOS.
Kao źto ti rekoh u mail-u imam taj softver na poslu. ReŽ
je o ARCHIVE strimeru. Imam i knjigu koja ide uz sve to
pa ako ti treba a ti se javni. Pogledaj u mail-u oko
pojedinosti.
(c) klap
nikola
disk.soft.219dmiladinovic,
-> #218, nboskovic>> Kao sto ti rekoh u mail-u imam taj softver na poslu. Rec
>> je o ARCHIVE strimeru. Imam i knjigu koja ide uz sve to
>> pa ako ti treba a ti se javni. Pogledaj u mail-u oko
>> pojedinosti.
Najljubaznije zahvaljujem na zaista brzom i adekvatnom resenju mog
malecnog problemcica. Nisam verovao da na SEZAM-u neko ima doticni
program, al' rekoh aj'd da probam. Daklem istina je da zaista kod
tebe postoje bas svi programi koji ikada ikom mogu zatrebati.
Zahvaljujem jos jednom.
disk.soft.220bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\DISKUTIL\*.*
----------------------
spkt460s arj 146722 HyperWare SpeedKit v4.60 (Hyper Disk/Key/Screen) #1
spkt460s a01 145719 HyperWare SpeedKit v4.60 (Hyper Disk/Key/Screen) #2
Preuzeto sa Imtel BBS-a.
04/04/93 HyperDisk 4.60 Release
* Released to coincide with release of MS DOS 6.0 to fully support
Double Space on all configurations.
03/21/93 HyperDisk 4.53 BETA A Release
* Fixed Support for DOS 6 DoubleSpace Compression
* Default Memory usage is now always 1/2 avaialable not all
disk.soft.221mdane,
Citajuci novi broj "Racunara" (deo o SEZAMU) navodi se sledece:
"U temi disc.soft diskutovalo se o raznim nacinima formatiranja disketa
i mogucnosti da se kapacitet diskete iskoristi do maximuma koriscenjem
specijalnih programa kao sto je FDFORMAT"
Ovako ovo sto cu reci mozda se vec zna odavno a mozda i neko ne zna.
Ne tice se iskoriscenja diskete do maximuma. Elem, disketu od 3.5" (malu)
DD treba probusiti simetricno od rube koja dozvoljava-ne dozvoljava da
se copira (presnimava). Pogledati HD disketu videcete dve rupe, tako isto
treba da bude i na onoj DD disketi. Flopy prpoznaje disketu po tome sto
iglica prolazi-na prolazi kroz rupu. Ovo treba probusiti rucnom busilicom
ili bolje lemilicom probusiti. Kada se busi busilicom postoji mogucnost
da se odpadci " zavucu" u disketu i pokvare je.
P.S.
To se retko desava.
disk.soft.222ssokorac,
-> #221, mdane ─┼┤ iglica prolazi-na prolazi kroz rupu. Ovo treba probusiti rucnom
Nije u pitanju iglica, veę samo snop svetla :). Probaj da zalepiź selotejp
preko rupe, i 'iglica ęe prolaziti' bez rupe u selotejpu :)).
disk.soft.223vlad,
-> #222, ssokorac-> Nije u pitanju iglica, vec samo snop svetla :). Probaj da zalepis selotejp
-> preko rupe, i 'iglica ce prolaziti' bez rupe u selotejpu :)).
Svetlo ili iglica, pitanje je sad!
Ima drajvova koji imaju mikroprekidace sa "iglicom", a ima i onih sa
infracrvenim detektorom rupe. Sta cete, neki pipaju, a neki upale svetlo
:).
disk.soft.224drakce,
-> #221, mdane
│ Flopy prpoznaje disketu po tome sto iglica prolazi-na prolazi kroz rupu. Ovo
│ treba probusiti rucnom busilicom ili bolje lemilicom probusiti.
└─────────
Barbarska metoda kolega :). Neki su se dosetili, pa samo prepravili senzor na
flopiju, tako da ne moraju niźta da buźe. Dobra ideja - (c) by skukrika
Pozdrav
disk.soft.225dcolak,
-> #224, drakce│ Barbarska metoda kolega :). Neki su se dosetili, pa samo
│ prepravili senzor na flopiju, tako da ne moraju niźta da
│ buźe. Dobra ideja - (c) by skukrika
A sad nek' objasne kako su to uradili. BTW, nisam pogledao
koji tip senzora ja imam, so, opisite i mehaniŽki i optiŽki
Tako vam Kiselog Mlekca!
Sledge DAMMIR!
disk.soft.226mazi,
-> #222, ssokorac> Nije u pitanju iglica, veę samo snop svetla :). Probaj da
> zalepiź selotejp preko rupe, i 'iglica ęe prolaziti' bez rupe u
> selotejpu :)).
E, kako gde, i kako koji flopi...
Recimo, kod IBM PS serije, HD drajvovi bez problema formatiraju
DD 3.5 diskete na 1.44Mb bez ikakve druge rupe (moČda ne svi
IBM PS modeli, ali oni prvi sigurno). Zatim, kod mene disketa
ne mora da se probuźi skroz, i radi bez problema.
ZnaŽi, negde iglica, negde svetlo, negde niźta :))
Ivan.
disk.soft.227drakce,
-> #225, dcolak
││ Neki su se dosetili, pa samo prepravili senzor na flopiju, tako da ne
││ moraju niźta da buźe. Dobra ideja - (c) by skukrika
│└──────────
│ A sad nek' objasne kako su to uradili. BTW, nisam pogledao koji tip senzora
└──────────
NaČalost, za detalje ęeź morati da priŽekaź. Skukrika se nije javljao na Sezam
odavno, jer veze sa Slovenijom ne funkcioniźu baź najbolje.
Pozdrav
disk.soft.228ndragan,
-> #221, mdane/ Ne tice se iskoriscenja diskete do maximuma. Elem, disketu od 3.5"
/ (malu) DD treba probusiti simetricno od rube koja dozvoljava-ne
Drugari, hoęemo li joź jednu turu? Gde beźe ona buźilica? Ajd' joź dva
mega rasprave pa da platimo ko je źta imao i fajront...
/ da se odpadci " zavucu" u disketu i pokvare je.
== ==(1) ---(2)
ad 1. PreporuŽao bih (a i prepoveŽerao) da si daź u zadatak jednoga
predgledavanja preDHodnih sudrČaja starijih conpherentziya PC.* i
CIVILIZACIJA:o.jeziku, gde smo imali opęi uČitak za raspraviti sve
prednosti svrdlanja Žigrastog malopamtila i tkorienskog pisanja. Radi
tjelovjeČbe takod¬er prepouČinam dve tisuęe puta izgovoriti na glas reŽ
"odpadnik", ali sa razgovetnim izgovorom svatkog glasala. Ako je to
teźko, probati sa 'sestre bureKD▓ija', ili i bez sestara.
ad 2. Da nije ipak 'zavuŽedu'? :)
P.S. Nemoj misliti da je ovo bio nekakav zloban komentar, daleko bilo.
«isto se trudim da odrČim imidČ, a ti si dodirnuo dve stvari (za onu
drugu sam po difoltu ja zaduČen) koje su bile veę raspravljene na
Sezamu, pa da ne poŽinjemo ispoŽetka. Ovde svi inaŽe oboČavamo reprizne
rasprave, źto duČe, to bolje.
disk.soft.229vlad,
-> #225, dcolak->│ Barbarska metoda kolega :). Neki su se dosetili, pa samo
->│ prepravili senzor na flopiju, tako da ne moraju nista da
->│ buse. Dobra ideja - (c) by skukrika
->
-> A sad nek' objasne kako su to uradili. BTW, nisam pogledao
-> koji tip senzora ja imam, so, opisite i mehanicki i opticki
Mehanicki ima malo (obicno crno) kuciste koje je zalemljeno na stampu ispod
diskete. Mozes ga prevariti tako sto ces mu prespojiti nogice (mali zahvat
lemilicom). Ovo vazi ako doticni mikroprekidac prekida kolo kada je
pritisnut. Ako je obrnuto, treba odlemiti prekidac sa stampane plocice.
Opticki se razlikuje po tome sto ga ima sa obe strane disketne rupice. Sa
jedne je davac (infra-crvena ili obicna LE dioda), a sa druge prijemnik (IC
ili obicna foto-dioda ili foto-tranzistor). I ovde vazi kao i kod
mehanickog: ako zatvara kolo kad ima rupu na disketi, treba ga skinuti.
BTW, sta se desava sa disketom koju na prevaru formatiram na 1.44 (bez
busenja) kada je gurnem u drajv kome senzori rade? Da li ce onda taj drajv
da je prepozna kao 1.44?? Ako nece, ja sam ipak za busenje.
Vladan
disk.soft.230dcolak,
-> #227, drakce│ NaČalost, za detalje ęeź morati da priŽekaź. Skukrika se
│ nije javljao na Sezam odavno, jer veze sa Slovenijom ne
│ funkcioniźu baź najbolje.
Ex, nisam znao da je iz Slovenije ;)
▒teta, pozdrav
Sledge DAMMIR!
disk.soft.231dcolak,
-> #229, vlad│ Opticki se razlikuje po tome sto ga ima sa obe strane
│ disketne rupice. Sa jedne je davac (infra-crvena ili
│ obicna LE dioda), a sa druge prijemnik (IC ili obicna
│ foto-dioda ili foto-tranzistor). I ovde vazi kao i kod
│ mehanickog: ako zatvara kolo kad ima rupu na disketi,
│ treba ga skinuti.
Ipak ęu ja izgleda buźiti ;)
Znaź, proŽitah reŽ lemilica, a od toga mi se diČe ..
kosa na glavi ;)
Sledge DAMMIR!
disk.soft.232paki,
Da li se Stacker 3.0 moČe uŽitati u UMB i koliko mu treba memorije?
disk.soft.233vlad,
-> #231, dcolak-> Ipak cu ja izgleda busiti ;)
-> Znas, procitah rec lemilica, a od toga mi se dize ..
-> kosa na glavi ;)
Kad ti se vec tako lako dize onda i treba da busis. B)
Sto se lemljenja tice mozes da mi se javis na mail (sifra
"Weller"). Imam laku ruku. B)
Vladan
disk.soft.234mazi,
-> #232, paki> Da li se Stacker 3.0 moČe uŽitati u UMB i koliko mu treba
> memorije?
Sa QEMM-om se seo prebaci gore, sa EMM386 i nekim parametrom /ems
jedan deo, Žini mi se oko 30K. InaŽe zauzima od 40-55K, zavisi od
veliŽine particije.
Ivan.
disk.soft.235milan,
-> #232, paki> Da li se Stacker 3.0 moČe uŽitati u UMB i koliko mu treba memorije?
MoČe, uzme neźto manje od 50 kila.
Pl poz M
disk.soft.236dcolak,
-> #233, vlad│ Kad ti se vec tako lako dize onda i treba da busis. B)
│ Sto se lemljenja tice mozes da mi se javis na mail (sifra
│ "Weller"). Imam laku ruku. B)
Thanx, I'll think 'bout it ;)
Suicidal Rise
Sledge DAMMIR!
disk.soft.237paki,
-> #234, mazi> Sa QEMM-om se seo prebaci gore, sa EMM386 i nekim parametrom
> /ems jedan deo, Žini mi se oko 30K. InaŽe zauzima od 40-55K,
> zavisi od veliŽine particije.
Super, fala svima.
disk.soft.238tarajce,
-> #231, dcolak> Ipak ęu ja izgleda buźiti ;)
> Znaź, proŽitah reŽ lemilica, a od toga mi se diČe ..
> kosa na glavi ;)
Mnogo pametnije je buźiti!!! Ako prespojiź prekidaŽ (bez obzira koji je
tip) neęeź moęi da uŽitavaź diskete koje su formatirane na 720 K, poźto ęe
flopy misliti da je unutra disketa sa formatom od 1.4 M.
disk.soft.239iboris,
-> #222, ssokoracŁ preko rupe, i 'iglica ęe prolaziti' bez rupe u selotejpu :)).
Mislim da selotejp neęe raditi posao (bar kod mene ne radi), jer
svetlo prodje kroz njega bez problema. Treba uzeti neki kolorisani
materijal za lepljenje, tipa izolacione trake (ja je koristim za 5,25
inŽne diskete).
Medjutim neki drajvovi ęe bez problema formatirati i one "zaźtięene"
diskete. Ne seęam se gde sam to video (moČda je bilo na nekom IBM PS-u),
ali za svaki sluŽaj treba proveriti.
Pozdrav, Boris
disk.soft.240iboris,
-> #222, ssokorac
Ł preko rupe, i 'iglica ęe prolaziti' bez rupe u selotejpu :)).
Mislim da selotejp neęe raditi posao (bar kod mene ne radi), jer
svetlo prodje kroz njega bez problema. Treba uzeti neki kolorisani
materijal za lepljenje, tipa izolacione trake (ja je koristim za 5,25
inŽne diskete).
Medjutim neki drajvovi ęe bez problema formatirati i one "zaźtięene"
diskete. Ne seęam se gde sam to video (moČda je bilo na nekom IBM PS-u),
ali za svaki sluŽaj treba proveriti.
Pozdrav, Boris
disk.soft.241dcolak,
-> #238, tarajce│ Mnogo pametnije je buźiti!!! Ako prespojiź prekidaŽ (bez
│ obzira koji je tip) neęeź moęi da uŽitavaź diskete koje su
│ formatirane na 720 K, poźto ęe flopy misliti da je unutra
│ disketa sa formatom od 1.4 M.
Stvarno? Ako je tako, onda je njihov predlog za mene izuzetno
nekoristan jer imam 150 DD disketa joź sa Amige :)
Sledge DAMMIR!
disk.soft.242korvin,
-> #238, tarajce>> Mnogo pametnije je buźiti!!! Ako prespojiź prekidaŽ (bez obzira koji
>> je tip) neęeź moęi da uŽitavaź diskete koje su formatirane na 720 K,
>> poźto ęe flopy misliti da je unutra disketa sa formatom od 1.4 M.
Pa źto neko ne napravi eksterni prekidaŽ, kojim ti sam moČeź da
kaČeź drajvu koja je disketa unutra ?
disk.soft.243dcolak,
-> #242, korvin│ Pa źto neko ne napravi eksterni prekidaŽ, kojim ti sam
│ moČeź da kaČeź drajvu koja je disketa unutra ?
MoČda zato źto ęe sve to izgledati ruČno ? ;)
Sledge DAMMIR!
disk.soft.245darone,
-> #239, iboris>> Medjutim neki drajvovi ęe bez problema
>> formatirati i one "zaźtięene" diskete. Ne seęam
>> se gde sam to video (moČda je bilo na nekom IBM
>> PS-u), ali za svaki sluŽaj treba proveriti.
RaŽunari iz PS/1 serije ne prave razliku izme¬u DD
i HD troipoinŽnih disketa. I to samo oni, jer drajv
jednostavno nema ugra¬enu detekciju rupe na
disketi.
Big Puff ;)
darone
disk.soft.246dsoskic,
-> #241, dcolak>│ Mnogo pametnije je buźiti!!! Ako prespojiź prekidaŽ (bez
>│ obzira koji je tip) neęeź moęi da uŽitavaź diskete koje su
>│ formatirane na 720 K, poźto ęe flopy misliti da je unutra
>│ disketa sa formatom od 1.4 M.
>
> Stvarno? Ako je tako, onda je njihov predlog za mene izuzetno
> nekoristan jer imam 150 DD disketa joź sa Amige :)
... koje ako budu format 1.44, nema veze. A ako su veę snimljene
sa PC file-ovima to je druga stvar.
Ako veę Čeliź da se korisriź DD disketama kao HD, ili ih buźi
ili napravi prekidaŽ na floppy-ju (moČe turbo da ti posluČi, ako
ga ne koristiź). Svojevremeno sam i ja buźio diskete i doźao do
zakljuŽka da je to najbolje raditi parŽetom teleskop-antene od
nekog tranzistora, tv-a, toki-voki-ja ili drugog neŽeg. U parŽe
teleskopske antene, ako Čeliź, moČeź da "ukucaź" pozadinu skoro
svake turpije (Žetvrtastog oblika) i po izvlaŽenju dobijaź kocku
koja pri buźenju ostavlja takav otvor na disketama. To parŽe
moČe da se natakne na lemilicu ili joź bolje da se zagreje na
źporetu (plinskom) jer pri ponovnom grejanju sav viźak plastike
koji se nakupio u "anteni" ispadne napolje.
p.s. moČe i mina od hemijske olovke (metalna) da posluČi al samo
ako je potpuno prazna. Eto ti neźto ideja pa ti vidi.
disk.soft.247korvin,
-> #243, dcolak>> MoČda zato źto ęe sve to izgledati ruČno ? ;)
Ma nek izgleda kako hoęe, samo da radi ... :)
disk.soft.248dcolak,
-> #246, dsoskic│ ... koje ako budu format 1.44, nema veze. A ako su veę
│ snimljene sa PC file-ovima to je druga stvar.
Jesu, krcate su programima... ;)
│ p.s. moČe i mina od hemijske olovke (metalna) da posluČi
│ al samo ako je potpuno prazna. Eto ti neźto ideja pa ti
│ vidi.
Hvala na ovim korisnim i pre svega maźtovitim savetima ;))
Sledge DAMMIR!
disk.soft.249vlad,
-> #243, dcolak->│ Pa sto neko ne napravi eksterni prekidac, kojim ti sam
->│ mozes da kazes drajvu koja je disketa unutra ?
->
-> Mozda zato sto ce sve to izgledati ruzno ? ;)
Moz' da bidne, al' ne mora da znaci! Na mom kompjuteru sasvim lepo cuce dva
potenciometra (jedan za modem, drugi za biper). Sve je to stvar ukusa
i vestine, a moze da se uradi i tako da se ne vidi. Uostalom, kad su masine
u pitanju uvek je na prvom mestu funkcionalnost.
disk.soft.250dcolak,
-> #247, korvin│ Ma nek izgleda kako hoęe, samo da radi ... :)
Ex.. Ja drČim do estetike O;)
Sledge DAMMIR!
disk.soft.251ssokorac,
-> #239, iboris ─┼┤ Mislim da selotejp neęe raditi posao (bar kod mene ne radi), jer
─┼┤ svetlo prodje kroz njega bez problema. Treba uzeti neki kolorisani
Pa, naravno, to sam ja upravo i rekao :).
disk.soft.252d.petrovic,
-> #227, drakceĂ>│ A sad nek' objasne kako su to uradili. BTW, nisam pogledao koji
Ă> tip senzora └──────────
Ă>
Ă> NaČalost, za detalje ęeź morati da priŽekaź. Skukrika se nije
Ă> javljao na Sezam odavno, jer veze sa Slovenijom ne funkcioniźu
Ă> baź najbolje.
LedDioda / Foto »elija = jedan prekidaŽ i dve ČiŽice pa..., ukoliko
je flopięa sa mikroprekidaŽem (ima i takvih) ista priŽa... . Ako ti
je ovo źto sam napisao dovoljno pokloni se i poŽni, ako nije, nemoj
to sam da radiź.
disk.soft.253d.petrovic,
-> #229, vladĂ> busenja) kada je gurnem u drajv kome senzori rade? Da li ce onda
Ă> taj drajv da je prepozna kao 1.44?? Ako nece, ja sam ipak za
Ă> busenje.
Ne prespajati. Dodati prekidaŽ na makini i napisati "BudČeno /
NebudČeno" ;)))
disk.soft.254d.petrovic,
-> #239, iborisĂ> Medjutim neki drajvovi ęe bez problema formatirati i one
Ă> "zaźtięene" diskete. Ne seęam se gde sam to video (moČda je bilo
Ă> na nekom IBM PS-u), ali za svaki sluŽaj treba proveriti.
E, od takvih drajvova popizdim totalno. Jedan mi je zarazio... ma ne
pitajte me ;(((
disk.soft.255d.petrovic,
-> #249, vladĂ> -> Mozda zato sto ce sve to izgledati ruzno ? ;)
Ă>
Ă> Moz' da bidne, al' ne mora da znaci! Na mom kompjuteru sasvim
Ă> lepo cuce dva
Maska za mali flopię je poveęa i ima mesta za jedan mali, malecni,
slatki, ... prekidaŽię :))
disk.soft.256pedjolino,
-> #249, vlad##>> Moz' da bidne, al' ne mora da znaci! Na mom kompjuteru
##>> sasvim lepo cuce dva potenciometra (jedan za modem, drugi za
Kakav prekidaŽ za modem ?
Mislim Žemu sluČi ? (iliti źta prekida) :)
disk.soft.257vlad,
-> #255, d.petrovic-> Maska za mali flopic je poveca i ima mesta za jedan mali, malecni,
-> slatki, ... prekidacic :))
Kako sam ja krenuo, cela prednja ploca ima da mi se "omali". :)
disk.soft.258vlad,
-> #256, pedjolino->##>> sasvim lepo cuce dva potenciometra (jedan za modem, drugi za
^^^^^^^^^^^^^
-> Kakav prekidac za modem ?
Sluzi mi da utisam Tu-Tuuu kad mi ukucani polegaju.
disk.soft.259sslavko,
-> #258, vlad>> Sluzi mi da utisam Tu-Tuuu kad mi ukucani polegaju.
A jesi li probao moČda da mu otkucaź ATL0 kad ukuęani polegaju?
disk.soft.260dmiladinovic,
-> #242, korvin>> Pa sto neko ne napravi eksterni prekidac, kojim ti sam mozes da
>> kazes drajvu koja je disketa unutra ?
Jedno malo upozorenjce povodom koriscenja busenih 3.5'' 720Kb disketa.
Na starijim tipovima flopija to radi bez problema, mislim na 720->1.44,
dok na notebook-ovima novijih generacija, kao i na sasvim novim tipovima
normalnih 3.5'' flopija, problemi nastaju gotovo trenutno. Od totalnog
do RND ne citanja i brljavljenja.
Odgovor lezi u tehnologiji izrade samih disketa.
Fabricki nanosi magnetnog medijuma na 720Kb disketama i nanosi na 1.44Mb
disketama se razlikuju u gustini, kao i razmaku medju tragovima nanosa,
sto je sasvim normalno, zbog kapaciteta zapisa. Zvrcka je u tome sto su
noviji flopiji precizniji u vodjenju glave, te stoga nalecu pocesto na
medjutragove na 720Kb disketama.
Daklem oprez.
Apropo u USA moze da se za par dolara kupi sasvim precizni busac 3.5
disketa. Takva naprava se cak, u nekim casopisima mogla i naruciti, Ja
sam svoj primerak zbog 'silne' upotrebe izgubio.
disk.soft.261robert,
-> #258, vlad>> Sluzi mi da utisam Tu-Tuuu kad mi ukucani polegaju.
Pa za to postoji i AT komanda :).
disk.soft.262snemcev,
-> #258, vlad>> Sluzi mi da utisam Tu-Tuuu kad mi ukucani polegaju.
Pa zar to veę nemaź na modemu?!?
disk.soft.263vlad,
-> #259, sslavko-> A jesi li probao mozda da mu otkucas ATL0 kad ukucani polegaju?
Ja lepo rekoh POTENCIOMETAR, a ne prekidac, i UTISAM, a ne iskljucim.
Sledeci put pazljivije citaj pa onda lepo pitaj ako ne znas sta je
potenciometar.
disk.soft.264darone,
-> #263, vladIzvini sto je bez navoda, rekao si da ne postoji AT komanda koja kontrolise
jacinu zvuka na zvucniku modema.
ATM0 ga iskljucuje, M1 ukljuci dok se bira i dok se ne dobije kerijer, ali ATL0
do ATL3 podesava bas to sto ti treba. ATL0 je najtise, dok je ATL3 najglasnije.
Majkemi :))
darone
disk.soft.265dejanr,
-> #264, darone>> ATM0 ga iskljucuje, M1 ukljuci dok se bira i dok se ne dobije kerijer,
>> ali ATL0 do ATL3 podesava bas to sto ti treba. ATL0 je najtise, dok je
>> ATL3 najglasnije.
ATMx je komanda prisutna na svim modemima. ATLx postoji, ali samo na nekim
modemima, zapravo meni se Žini da su modemi koji je podrČavaju dosta
retki.
disk.soft.266paki,
-> #265, dejanr> ATMx je komanda prisutna na svim modemima. ATLx postoji, ali
> samo na nekim modemima, zapravo meni se Žini da su modemi koji
> je podrČavaju dosta retki.
Pa kad radi na mojoj krdČi od modema (oridČinal Tajvan ;)) onda bi
trebalo da radi i na mnogim drugim. Valjda :)
disk.soft.267milan,
-> #265, dejanr> ATMx je komanda prisutna na svim modemima. ATLx postoji, ali samo na nekim
> modemima, zapravo meni se Žini da su modemi koji je podrČavaju dosta
> retki.
?! ;)
Recimo, samo Hayes kompatibilni. ;))
Pl poz M
disk.soft.268dejanr,
-> #267, milan>> Recimo, samo Hayes kompatibilni. ;))
Ne... Originalni Hayes standard obuhvata samo mali broj osnovnih komandi,
me¬u kojima nije i ATLx. Recimo, Discovery modemi (koje ja uzimam za
prototip "obiŽnih" modema, nemaju ATLx. Dok, recimo, ViVa modemi imaju.
disk.soft.269vlad,
-> #261, robert-> Pa za to postoji i AT komanda :).
Izgleda da ipak nisam bio dovoljno jasan. Pre svega, na mom modemu je ATL
uvek 2 (valjda zato sto ima fabricki ugradjen potenciometar). Posto volim
da cujem sta mi modem radi, a ne zelim da budim ukucane, vezao sam jedan
potenciometar "u paralelu" sa onim ugradjenim koji mi je nepristupacan da
ga stalno podesavam. Tako lepo utisam zvucnik da ga cujem samo ja, a ne i
pola komsiluka.
Nadam se da sam sad resio nesporazum.
disk.soft.270vlad,
-> #260, dmiladinovic1-> Fabricki nanosi magnetnog medijuma na 720Kb disketama i nanosi na 1.44Mb
1-> disketama se razlikuju u gustini, kao i razmaku medju tragovima nanosa,
-> sto je sasvim normalno, zbog kapaciteta zapisa. Zvrcka je u tome sto su
-> noviji flopiji precizniji u vodjenju glave, te stoga nalecu pocesto na
-> medjutragove na 720Kb disketama.
1. Ovo je ranije bio slucaj, a sad stvari stoje malo drugacije.
Ono sto se odnosi na flopije takodje se moze primeniti na diskete.
Savremene diskete od 720K su pravljene istom tehnologijom kao i one od 1.44.
Proizvodjacima se ne isplati da drze zastarelu tehnologiju za nanosenje
magnetnog medija samo da bi pravili isto tako zastarele diskete.
Tehnologija je, dakle, ista. Razlika je samo u tome sto se kao 720k prodaju
one koje nisu najbolje prosle kontrolu kvaliteta (citaj: polu skart) i sto
nemaju rupicu. Ako ste primetili, i na 720K disketama je "iscrtan" kvadratic
za inkriminisanu rupicu. Znaci, cak su i plasticna kucista disketa ista!
disk.soft.271dens,
-> #264, darone>> ATM0 ga iskljucuje, M1 ukljuci dok se bira i dok se ne dobije kerijer, ali
>> do ATL3 podesava bas to sto ti treba. ATL0 je najtise, dok je ATL3 najglasn
Mogao bi ti da se baviź malo i podeźavanjem modema na Euklidu...
Ceo vikend je zvrndao u prazno...
Dejan :)
Primedba je krajnje dobronamerna :)))
disk.soft.272sslavko,
-> #263, vlad>> Ja lepo rekoh POTENCIOMETAR, a ne prekidac, i UTISAM, a
>> ne iskljucim. Sledeci put pazljivije citaj pa onda lepo
>> pitaj ako ne znas sta je
I ja lepo proŽitah POTENCIOMETAR a ne PREKIDA«, i lepo sam proŽitao poruku pre
nego źto sam odgovorio. Da sam proŽitao prekidaŽ onda bih ti otkrio malu tajnu
koja se zove ATMx, a to je komanda modemu koja ukljuŽuje ili iskljuŽuje zvuk
ili ga ukljuŽuje samo dok se ne uspostavi veza, a ATL0-3 podeźava jaŽinu zvuka.
«uo sam da postoje modemi na kojima ne postoji ATL komanda ali do sada nisam
video ni Žuo za nekoga ko ima takav, pa ne verujem da je tvoj modem od tih.
Toliko.
disk.soft.273ficus,
-> #263, vlad:) -> A jesi li probao mozda da mu otkucas ATL0 kad ukucani polegaju?
:) Ja lepo rekoh POTENCIOMETAR, a ne prekidac, i UTISAM, a ne iskljucim.
:) Sledeci put pazljivije citaj pa onda lepo pitaj ako ne znas sta je
:) potenciometar.
ATL1 ;)
disk.soft.274vlad,
-> #264, darone-> Izvini sto je bez navoda, rekao si da ne postoji AT komanda koja kontrolise
-> jacinu zvuka na zvucniku modema.
To nisam rekao ni u snu!
disk.soft.275mazi,
-> #263, vlad> Ja lepo rekoh POTENCIOMETAR, a ne prekidac, i UTISAM, a ne
> iskljucim. Sledeci put pazljivije citaj pa onda lepo pitaj ako
> ne znas sta je potenciometar.
Pa staviź onda L1 ili L2 :)))
Tako se samo utiźa :))
Ivan.
disk.soft.276mazi,
-> #260, dmiladinovic> Fabricki nanosi magnetnog medijuma na 720Kb disketama i nanosi
> na 1.44Mb disketama se razlikuju u gustini, kao i razmaku medju
> tragovima nanosa, sto je sasvim normalno, zbog kapaciteta
> zapisa. Zvrcka je u tome sto su noviji flopiji precizniji u
> vodjenju glave, te stoga nalecu pocesto na medjutragove na
> 720Kb disketama.
Izem ti novu tehnologiju :))
InaŽe, to źto navodiź je simptomatiŽno za neke sasvim odre¬ene
flopije od sasvim odre¬enih proizvo¬aŽa.
«ini mi se da NEC spada u te.
Ivan.
disk.soft.277milan,
-> #268, dejanr Od negde sam skinuo fajl na kome piźe da je to spisak Hayes
komandi i on sadrČi ATLn.
U uputstvu za moj modem u spisku koji poŽinje sa Hayes
commands tako¬e postoji.
U spisku komandi za Racall na mom fakultetu u posebnom
poglavlju pod istim naslovom tako¬e postoji.
OŽigledno da je Haeys firma koja je ustanovila neki standard
a drugi ga prepisuju. Ne znam da li on postoji u strogo
usvojenom obliku, ali su sva moja iskustva pokazala da ATLx
postoji u tom standardu. Istina, ne tvrdim da se vremenom nije
menjao pa postoje Hayes I, II,...
Pl poz M
disk.soft.278ssokorac,
-> #266, paki ─┼┤ Pa kad radi na mojoj krdČi od modema (oridČinal Tajvan ;)) onda bi
─┼┤ trebalo da radi i na mnogim drugim. Valjda :)
E, pa Žak i moj krźina podrČava, a ja mislim da ipak nema veęe krźine od
ovoga Žuda... Izgleda da je ipak dosta rasprostranjenoja ATLn komanda.
disk.soft.279korvin,
-> #268, dejanr>> me¬u kojima nije i ATLx. Recimo, Discovery modemi (koje ja uzimam za
▒to je dokaz da je vreme da Diskaveri modemi odu na smetliźte
istorije ;) Nije Žudo źto mi je veza sa Sezamom tako loźa ;>
disk.soft.280vlad,
-> #275, mazi-> Pa stavis onda L1 ili L2 :)))
-> Tako se samo utisa :))
Kako bese onaj vic? "Jesi li ti novi ovde? Jesam. Pa saraj malo!"
Sa AT komandama se vrlo dobro snalazim, ali nije poenta u tome.
disk.soft.281dmiladinovic,
-> #276, mazi>> Cini mi se da NEC spada u te.
A tek TEAC i Panasonic/Macshushita. :(
disk.soft.282darone,
-> #265, dejanr>> ATMx je komanda prisutna na svim modemima. ATLx
>> postoji, ali samo na nekim modemima, zapravo
>> meni se Žini da su modemi koji je podrČavaju
>> dosta retki.
ATLx je Hejs komatibilna komanda. «ini mi se da je
veęina ovdaźnjih modema baź takva.
To źto sam sreo dva u Čivotu na kojima komanda nije
radila (iako je bila dokumentovana _baź_ kao Hayes
komanda), mislim da je stvar modema.
InaŽe, kad smo kod Diskaverija, źta mislite koji
MNP modem sam kaŽio na Euklid, pa padne posle tri
poziva? :)))
darone
disk.soft.283ficus,
-> #277, milan:) a drugi ga prepisuju. Ne znam da li on postoji u strogo
:) usvojenom obliku, ali su sva moja iskustva pokazala da ATLx
:) postoji u tom standardu. Istina, ne tvrdim da se vremenom nije
:) menjao pa postoje Hayes I, II,...
postoje i drugi standardi kolko sam cuo ali su retki i neces ih videti.
Inace hayes ima standardizovan deo (isti na svim modemima) i
nestandardizovan polako se standardizuje (uglavnom komande za rad sa mnp-om)
disk.soft.284dens,
-> #282, darone>> InaŽe, kad smo kod Diskaverija, źta mislite koji
>> MNP modem sam kaŽio na Euklid, pa padne posle tri
>> poziva? :)))
Ja sam ga sruźio bar dva puta ;)
Nabavi novi modem. Uzmi tajvanca, koji ęe źljakati
bolje od izvikanih modela. U svakom sluŽaju je
jeftiniji (vaČna osobina za eventualne brze zamene
istim modelima bez potrebe za prekonfigurisanjem
sistema).
Dejan :)
disk.soft.285ndragan,
-> #250, dcolak/│ Ma nek izgleda kako hoęe, samo da radi ... :)
/ Ex.. Ja drČim do estetike O;)
A sa daljinskim :) ?
disk.soft.286bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\DISKUTIL\*.*
----------------------
flexp250 zip 190259 FlexiBak Plus v2.50, Hard Disk Backup program
FLEXIBAK Plus v 2.50. Hard Disk Backup. Features compression, selective
backups and a unique backup method where you only have to take a full
backup once! Now you can backup to fixed media (even across networks),
also includes IMPROVED compression and speed!! A must try! Added
utilities for registered users! <ASP>
Preuzeto sa FFS-a.
disk.soft.287bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\DISKUTIL\*.*
----------------------
fmt100 zip 35070* FMT v1.00, formatiranje disketa velikog kapaciteta
■ Maximum formats : 360K diskette = 820K ¨ 720K diskette = 1066K (NEW!)
1.2M diskette = 1476K ¨ 1.44M diskette = 1722K
■ Most extended formats can be made bootable
■ An extended boot sector will boot C: if you leave floppy in A:
■ Options to change logical disk organization:cluster size & root dir capacity
■ Allows to create new named formats to save typing
■ Fast and quite format : drive doesn't play music when marking bad clusters
■ A lot of low-level options for programmers
Prilog je poslao svemic, zahvaljujemo.
disk.soft.288bulaja,
**** new file ****
R:\IBMPC\DISKUTIL\*.*
----------------------
cdisk700 arj 172567 CatDisk v7.00, vodjenje evidencije o disketama (#1/2)
cdisk700 a01 170656 CatDisk v7.00, vodjenje evidencije o disketama (#2/2)
Changes From CATDISK V6.37 to V7.00
-----------------------------------
ALL: Added support for summary file comments. Adjusted screens and reports
to accomodate same.
ALL: Raised maximum program limitations to 4000 disks per catalog and
65534 files (standard CATDISK) or 999363 files (DPMI CATDISK version).
ALL: Added a /NOHIGH option to cause CATDISK to draw borders, etc. using
low ASCII characters. Allows for cleaner displays when running on
foreign language systems (eg. supporting oriental systems).
CATDISK: We now have a DPMI-compliant version of CATDISK (CATDISKD.EXE), which
can use extended memory on 286 machines and above for higher capacity.
CATDISK: Added a custom reporting facility to the program. You can now specify
which items to include, how they will appear in the report, and how
they will be sorted. Virtually infinite flexibility.
CATDISK: Added quick search feature to many of the screen-based reports.
CATDISK: Added /SLx parameter to allow setting of initial screen-based summary
report format.
CATDISK: Grouped /SD /CO and /SDCO command line options into one /Lx parameter.
CATDISK: Added file include specs to compliment the file exclude specs during
cataloging operations. Both can be changed via CDISKCFG.EXE.
CATDISK: Files By Subdirectory report added.
CATDISK: Added /NOBLINK parameter to make the arrows on the menus static (they
normally blink).
CATDISK: Added /ALLORNONE parameter to activate "Disk Only or All Files Read"
prompt when cataloging a disk.
CATDISK: Added /NOLIST parameter to disable the scrolling list of files that is
displayed as CATDISK updates a catalog file.
CATDISK: You may now press <Esc> to abort a process during disk-read operations
when cataloging/re-cataloging a disk or showing a disk's directory.
CATDISK: Eliminated the internal disk cache. If you require disk cacheing for
faster operation, we recommend that you use one of the many available
TSR programs designed specifically for this purpose.
DUPCLEAN: New! Capable of reading a catalog file to determine duplicate
files, allows you to tag the desired files to erase, performs the
necessary deletions (after prompting you for the appropriate disks),
and catalogs the disks on the fly.
DISKFILL: You can now specify how you would like the directories sorted via
via command line options.
DISKFILL: Added a list of disk volumes to automatically eliminate from the
list of disks to recommend when backfilling disks.
DISKFILL: Added /CATDISKD parameter to have DISKFILL use the DPMI-compliant
extended mode version of CATDISK (CATDISKD.EXE) to catalog floppies
after files have been copied to them.
DISKFILL: You can now change the target drive during a copy/move operation at
any of the "disk change" prompts along the way.
CATLOOK: Added "Files By Subdirectory" report.
CDISKCFG: Eliminated the 4 "canned" settings for disks/files per catalog. You
can now specify any number for either setting in increments of 1.
CDISKCFG: You can now set initial option settings in CATDISK and DISKFILL that
were previously accessible only by command line options or via the
Settings & Toggles menu in CATDISK.
disk.soft.289dejanr,
Izaźao je novi PC Kwik Power Pak, verzija 3.1 i sa njim SUPERPCK 5.1.
Upgrade koźta samo $2! NOVOSTI/microb 4.153.
disk.soft.290furlani,
Zeleo bih da mi neko kaze ako ima drjvere za tseng 3000 karticu (one diskete
koje je dobio uz nju) i da li bi mogli da se nadjemo da presnimim to.
Pozdrav Furlani
disk.soft.291jasicp,
Da li je pametnije drzati na Stackerisanom disku NE Zipovane
datoteke kako bi Stacker znao tacniju kolicinu slobodnog prostora,
ili to nema veze. Pretpostavka je da se ne isplati dupla kompresija.
┌─┬────┐
Pozdrav, ├─┘edja│
└──────┘
disk.soft.292dejanr,
-> #291, jasicp>> Da li je pametnije drzati na Stackerisanom disku NE Zipovane
>> datoteke kako bi Stacker znao tacniju kolicinu slobodnog prostora,
>> ili to nema veze. Pretpostavka je da se ne isplati dupla kompresija.
Dupla kompresija ne proizvodi rezultate, ali ne bi trebalo da ima ni
posledica oko procene prostora na disku - dblspace po svakom resetovanju
vrźi evaluaciju zauzetog prostora prema ukupnoj duČini nekomprimovanih
datoteka i prilago¬ava se tom odnosu. Verujem da sliŽno radi i Stacker.
disk.soft.293asterix,
> Da li je pametnije drzati na Stackerisanom disku NE Zipovane
> datoteke kako bi Stacker znao tacniju kolicinu slobodnog prostora,
Pa arhivirani file-ovi znatno umanjuju kapacitet stakerisanog
diska, zar ne ? Onda svakako nema svrhe njih drČati tamo je odu-
zimaź prostor za kompresiju obiŽnih file-ova.
disk.soft.294vlad,
-> #292, dejanr-> Dupla kompresija ne proizvodi rezultate, ali ne bi trebalo da ima
-> ni posledica oko procene prostora na disku - dblspace po svakom
-> resetovanju vrsi evaluaciju zauzetog prostora prema ukupnoj duzini
-> nekomprimovanih datoteka i prilagodava se tom odnosu. Verujem da
-> slicno radi i Stacker.
Koliko sam ja uspeo da vidim kod Stackera se "compression ratio" moze
menjati samo "rucno", sto ce reci da ako neces da te laze o slobodnom
prostoru moras da ga poteras s vremena na vreme. Odusevio sam se kad sam
video da dblspace to radi sam. 1:0 za dblspace.B)
Po pitanju duple kompresije se slazemo 100%. Ne smeta (bar ne dblspace-u
B)), ali i ne koristi.
disk.soft.295dejanr,
-> #293, asterix>> Pa arhivirani file-ovi znatno umanjuju kapacitet stakerisanog
>> diska, zar ne ? Onda svakako nema svrhe njih drČati tamo je odu-
>> zimaź prostor za kompresiju obiŽnih file-ova.
Normalno da nema smisla na disku predugo drČati programe koji nisu
potrebni, arhivirane ili ne. Ali, ako su Žoveku te arhive na disku
potrebne, postavio je pitanje da li da ih drČi zip-ovane ili je
"dosta" źto je disk stakerisan.
Ja sam mislio da je manje-viźe svejedno, ali se ispostavlja (3.294) da je
svejedno kod dblspace-a, ali je kod Stacker-a bolje ne drČati arhivirane
fajlove nego se pouzdati u njegovo arhiviranje.
disk.soft.296mazi,
-> #293, asterix> Pa arhivirani file-ovi znatno umanjuju kapacitet stakerisanog
> diska, zar ne ? Onda svakako nema svrhe njih drČati tamo je
> odu- zimaź prostor za kompresiju obiŽnih file-ova.
Pa ako veę moraju da se drČe fajlovi koji nisu potrebni za
neźto, veę trenutno samo zauzimaju mesto na disku, ipak je
bolje da budu komprimirani. Kad se sve sabere, ipak zauzmu
manje mesta na hardu, jer bolje komprimuju Arj ili Zip
nego Stackerova On-the-fly kompresija.
Ivan.
disk.soft.297dr.grba,
-> #291, jasicp>> Da li je pametnije drzati na Stackerisanom disku NE Zipovane
>> datoteke kako bi Stacker znao tacniju kolicinu slobodnog prostora,
>> ili to nema veze. Pretpostavka je da se ne isplati dupla
>> kompresija.
Sad...
Istina je da kada drČiź veęu koliŽinu arhivskih fajlova na
kompresovanom disku time laČeź kompresioni program, a smanjujeź
raspoloČiv prostor. Me¬utim, ako arhiviranjem skupiź veęi broj
MALIH fajlova na gomilu (sa move opcijom), time moČeź Žak dobiti
pozitivne rezultate, zbog malog procenta iskoriźęenja klastera,
koji je i do Žetvorostruko veęi no inaŽe na kompresovanom disku.
Pogledaj ovo, to je NCD pronaźao za SOR direktorijum i njegove
poddirektorijume:
Total size of files : 597,988
Total allocated space : 1,441,792
Vidiź, ta razlika od 800 i kusur kilobajta je baŽena. Radi se o
disku nad kojim je aktivan DBLSPACE (MS DOS 6.0). Kada bih sve
ovo drČao pod jednim ZIP fajlom (npr. ne koristim ga Žesto), sve
bi stalo u mnogo manji prostor, i po fajlu i po disku.
Dakle, izvagaj źta Čeliź da postigneź, kakve efekte pritom dobijaź,
źta hoęeź, a źta neęeź, i tada ęe se odgovor verovatno sam nametnuti.
Pauźalni saveti su po svoj prilici - nemoguęi.
disk.soft.298asterix,
> Normalno da nema smisla na disku predugo drČati programe koji nisu
> potrebni, arhivirane ili ne. Ali, ako su Žoveku te arhive na disku
Normalo ;)
> potrebne, postavio je pitanje da li da ih drČi zip-ovane ili je
> "dosta" źto je disk stakerisan.
Ja ga nisam shvatio tako. Pitao je da li pametnije drČati nearhivirane
file-ove na disku ne bi li staker znao preciznije da odredi compression
ratio i ostale parametre...
> Ja sam mislio da je manje-viźe svejedno, ali se ispostavlja (3.294) da je
> svejedno kod dblspace-a, ali je kod Stacker-a bolje ne drČati arhivirane
> fajlove nego se pouzdati u njegovo arhiviranje.
Ono źto sam hteo da kaČem jeste da se drČanjem arhiviranih file-ova na
stakerisanom ili dblspace-ovanom disku ne postiČe kompresija. Mislim
da bi to, dosta uslovno, bilo ekvivalentno duplom arhiviranju file-a.
Jer jednom spakovan, on zauzima toliko mesta koliko zauzima, i projekto-
vano proČirenje kapaciteta za tu veliŽinu koju file zauzima je time
izgubljeno, zar ne ? Arhivirani file se ne moČe viźe sabijati...
disk.soft.300snemcev,
-> #297, dr.grba>> Pogledaj ovo, to je NCD pronaźao za SOR direktorijum i njegove
>> poddirektorijume:
Ma jel to Dr.Grba instalirao SOR?!?!? Dolazim na muźtuluk. ;)
disk.soft.301vlad,
-> #296, mazi-> Pa ako vec moraju da se drze fajlovi koji nisu potrebni za
-> nesto, vec trenutno samo zauzimaju mesto na disku, ipak je
-> bolje da budu komprimirani. Kad se sve sabere, ipak zauzmu
-> manje mesta na hardu, jer bolje komprimuju Arj ili Zip
-> nego Stackerova On-the-fly kompresija.
Ovo je u osnovi tacno, ali pre svega zavisi od broja datoteka koje se
nalaze u arhiviranom fajlu.
Ja na komprimovanom disku drzim stvari koje mi trebaju povremeno, a
ne isplati mi se da ih pakujem & raspakujem jer se tokom rada menjaju
(SOR,WIN...).
Datoteke koje mi trebaju jos redje, a ipak me mrzi da ih trazim po
disketama, drzim komprimovane na nekomprimovanom drajvu.
Izbegavam da bilo sta zipujem ili arjujem na compressed drajvu jer mislim
da eventualni dobitak na prostoru ne opravdava trud ulozen u duplu
kompresiju.
disk.soft.302dr.grba,
-> #300, snemcev>> Ma jel to Dr.Grba instalirao SOR?!?!? Dolazim na muźtuluk. ;)
Da, ponovo sam ga instalirao, mada je i dalje brČi onaj ruŽni princip
koji sam razvio. Bilo je mnogo viźe da se kuca, ali navika je navika...
disk.soft.303korvin,
Zna li neko da li mogu diskete od 1.2 formatirane sa fdformat na 1.44
da se kopiraju sa diskdupetom ili xdc-om ?? Da li ovi valjano
iskopiraju diskete ili se sudare ?? Ima li neko nekih iskustava ?
disk.soft.304dejanr,
-> #303, korvin>> Zna li neko da li mogu diskete od 1.2 formatirane sa fdformat na 1.44
>> da se kopiraju sa diskdupetom ili xdc-om ??
Ono źto sigurno znam je da takvu disketu moČeź kopirati XDC-om ako
prethodno sa FDFORM formatiraź odrediźnu disketu na 1.44. Ovo sam
probao i radi. «isto sumnjam da bi XDC "znao" da formatira 1.2 M
disketu na 1.44
disk.soft.305korvin,
-> #304, dejanr>> Ono źto sigurno znam je da takvu disketu moČeź kopirati XDC-om ako
>> prethodno sa FDFORM formatiraź odrediźnu disketu na 1.44. Ovo sam
>> probao i radi. «isto sumnjam da bi XDC "znao" da formatira 1.2 M
>> disketu na 1.44
Problem je u tome źto ja hoęu da kopiram jednu fdformatitanu 1.2 na
1.44 na drugu fdformatiranu 1.2 na 1.44 . E sad, poźto pre xdc-a moram
da startujem fdread koji preuzima onaj interapt, pitam se da li ęe se
sudariti xdc i fdread ?? (odgovor: ne bih znao reęi da li ęe se
sudariti xdc i fdread --> (C) Neven ;)
disk.soft.306dejanr,
-> #305, korvin>> E sad, poźto pre xdc-a moram da startujem fdread koji preuzima onaj
>> interapt, pitam se da li ęe se sudariti xdc i fdread ??
Slobodno kopiraj, neęe biti problema.
A ako ih bude ;) onda umesto FDREAD startuj 800 i *sigurno* neęe
biti problema.
A ako ih ipak bude ;))) onda ne znam :)