CIVIL.11

03 Sep 1998 - 23 Dec 1999

Topics

  1. filozofija (181)
  2. nauka (150)
  3. istorija (71)
  4. religija (7)
  5. književnost (460)
  6. o.jeziku (35)
  7. umetnost (44)
  8. film (296)
  9. galerija (324)
  10. oko.sveta (10)
  11. hedonizam (123)
  12. licni.stav (216)
  13. cyberworld (8)
  14. civ.savet (64)

Messages - umetnost

umetnost.1 miobrado,
"... A Tito? Zašto nikome nije smetalo da čovek od 88 godina bude šef države i, pride, kao da mu nije bilo dosta, tu funkciju nastavi da obavlja i posle svoje smrti. Tim je ovo čudnije jer je Brozova senilnost bila evidentna čitave dve decenije pre toga: taj je lupetao sve i svašta, često nije znao gde se nalazi, brkao je najbliže saradnike sa kelnerima, slao ih po burek. Ali je njegov sistem nekako funkcionisao. ..." Tirnanić (Tajna, DT, 31.8.1998. godine, str. 1.) "Moja sestra, koja deo godine provodi u Kanadi, i dalje poleće za Toronto sa budimpeštanskog aerodroma: "Navikla sam", kaže. Nova pretnja zabrane letenja za naše avione, usaglašena među članicama EZ, neće nas mnogo pogoditi: jer, navikli smo. To je u prirodi čoveka - da trpi i da se snalazi. ..." Tirnanić (Kazna, DT, 3.9.1998. godine, str. 1.)
umetnost.2 miobrado,
SUTRA Koliko juče, u "Danas"-u je kolumnist, a bivši komunist, Radivoj Cvetičanin zapisao: "Otud što ova vlast manje veruje u sebe nego što njeni protivnici veruju u nju". Navedene reči su završnica Cvetičaninovog komentara o čuvenom nedavnom jajetu koje je do te mere rabljeno i zlorabljeno, te se žumance od belanca odvojilo samo, iznad svake realne namena za patišpanj i šnenokle. U svom tekstu, autor fenomenološki pristupa postanku, istorijatu i svim ciljevima i sredstvima vezanim za jaje, ne osećajući pritom kako se neraskidivim vezama i sam slepio s jajetom tako da ga je od mase ili para teško izdvojiti. ... O. Stojanović (Stop, br. 15, 6.9.1998. godine, str. 4.)
umetnost.3 miobrado,
CO REPLY CIVILIZACIJA.10 - 7.183 >> Subject: Zdravi dnevnici za razonodu (II)... >> ................................................... >> "... Valjda ne čitate Dnevnik?... "... Ove godine laureati su bili: književnik Slavko Maslar, autor knjige "Zapisi iz građanskog rata 41-51", Iva Mažuranić, autor zbirke aforizama, dramaturg Mirko Stojković, autor drame "M-70" i književnik dr Draško Ređep, za seriju kolumni koju pod nazivom "Dnevnik" objavljuje u našem listu tu već punih pet godina.. ..." (Dodela nagrada "Dragiša Kašiković" u Skupštini Beograda, Svet, br. 162, 3.8.1998. godine, str. 13.) Da nisam, kao što jesam, menjao za novce navedeni primerak magazina Svet, - od prodavca novina - bio bih siromašniji za saznanje da, autor "Dnevnika", - dr Rešpekt, pardon Ređep, - nije žurnalnalista no kolumnista, i, to, tu, - već punih pet (5) godina. Ruku na srce - kubikaški!
umetnost.4 miobrado,
"... Umetnik je krivotvoritelj, ali na suprotnom kraju od mudraca, sveštenika, vrlih ljudi, istinoljubaca, takođe krivotvoriteljâ, slavitelja drugog sveta, tobože istinskog, a nepostojećeg, varljivijeg od ovoga koga vidimo i živimo, varljivog, vidimo i živimo kao varljivog. ..." Jovica Aćin (Poetika krivotvorenja / Svetovi, N. Sad 1991. godine, str. 43.)
umetnost.5 mcar,
Da li znate nekoga ko se bavi tzv fanzinima ili zinima. Moj drug iz Poljske trazi adrese na koje bi mogao da salje svoje zine. On ih pravi dvojezicno, na Poljskom i Srpskom. Molim hitan odgovor. Marko
umetnost.6 brka,
Jos 3 dana, i zvanicno pocinje nova pozorisna sezona u Beogradu (nezvanicno je pocela pre desetak dana kada je poceo BITEF). Sto se tice BITEFa... Na Festivalu sam gledao samo jednu predstavu, iako sam imao zelju da pogledam barem jos "Evropejce" koji su bili u Novom Sadu, gradu koji mnogo volim... Fantasticne cene karata - 100 dinara (mada su, kako sam cuo, skoro sva beogradska pozorista za pocetak sezone podigla cene ulaznica za nekih 30% - u Narodnom pozoristu su sada 60!)... U redovnu prodaju su pustali u proseku po 50 ulaznica za svaku predstavu, pa se ti sad snadji... Po mom subjektivnom misljenju, ovogodisnji BITEF bio je slabiji od predhodnika (gde je bila fantasticna predstava iz Londona "Three lives of Lusi Chabroll", i jos nekoliko koje nisu previse zaostajale za njom). Ta jedina predstava koju sam ove godine gledao bila je ona koja je otvorila Festival - "Platonov, izgubljeni cin" iz Poljske. Dorada Cehovljeve drame, koja se meni nije bas preterano svidela, ali posebno me je zainteresovala gluma poljskih glumaca, koja mnogo lici na nasu skolu (moj cale kaze - "Slovenska skola"). Moram da pohvalim i odlicnu scenografiju (dva prozora iz kojih je izbijala prividno dnevna svetlost, kroz koje se videlo pravo drvece koje okruzuje "Zvezdara Teatar")... Zatvaramo dosije BITEF...do sledece godine. Za koji dan obavesticu vas o repertoaru i cenama u pozoristima. Pozdrav Aleksandar
umetnost.7 brka,
Dnevni Telegraf, 28. septembar 1998. POPUST ZA MOBILNI U ATELJEU 212 Beograd - Atelje 212 zapocinje 43. pozorisnu sezonu pod geslom "Poslednji pecat" premijerom komada "Prokleti Kovalski" Nebojse Romcevica u reziji Stefana Sabljica. Teatar svojim posetiocima priprema niz iznenadjenja i popusta od kojih je prvi - onima koji kupe tri ili vise karata za neku predstavu Ateljea. Njima se pruza mogucnost da mobilni telefon marke "Panasonic" nabave po ceni od tri ulaznice. ----- Stvarno je cudno ovo za mobilni - pogotovu posle onog incidenta iz prosle sezone, kada je Sergej Trifunovic prekinuo predstavu kada je u publici zazvonio mobilni. Sta ce sada kada ih njegovo pozoriste prodaje... Pozdrav Aleksandar
umetnost.8 mcar,
Gde se nalazi BITEF te atar. MC
umetnost.9 brka,
> Gde se nalazi BITEF teatar. Skver Mire Trailovic 1.
umetnost.10 djcorto,
MUZEJ PRIMENJENE UMETNOSTI Vuka Karadzica 18, Beograd Poziva Vas povodom Dana Muzeja na svecano otvaranje studijske izlozbe Dragutin Inkiostri Medenjak pionir jugoslovenskog dizajna autora mr Sonje Vulesevic petak, 6. novembar 1998. u 13 casova
umetnost.11 miobrado,
"...Moj posao je bio da analiziram, recimo, štrajkove, nacionalizam i slične stvari. Za moju radoznalost, mesto je bilo sjajno. Kao tzv. "samostalni analitičar" imao sam privilegiju da svakog jutra na mom stolu osviću silne depeše sa raznih prisluškivanja i premetačina. Bila je neopisiva zabava čitati kako su prisluškivali..." Slavko Ćuruvija Izvor: "Svet", br. 115, od 14.10.1996., str. 24.
umetnost.12 dr.grba,
>> "samostalni analitičar" imao sam privilegiju da svakog jutra na mom >> stolu osviću silne depeše sa raznih prisluškivanja i premetačina. >> Bila je neopisiva zabava čitati kako su prisluškivali..." Ovo je primer prikladnog priloga u temi "umetnost" ):
umetnost.13 smilja,
Ja bih na primer nazvala čitanje Crvene Borbe: Body art tj. tzv. umetnički sadomazohizam. > Ovo je primer prikladnog priloga u temi "umetnost" ): Dakle, ovaj gornji primer je trebalo da ide u temu hedonizam jer čitanje CRVENE BORBE jeste vrsta sadomazohističkog umnog akta pri čemu je čitalac još i sretan da svoja saznanja podeli sa nama. To je ''umjeće'' mazohiste;) Smilja :)
umetnost.14 miobrado,
"Svi oglasi, pa i moji, idu ivicom fašizma ili totalitarizma, što znači da se sve stvari apsolutno pojednostavljuju, pa nema humora, cinizma i sumnje." (Na ivici fašizma/Raša Todosijević: Oglasi su maksimum do koga svest ovdašnjih ljudi može da dosegne, a uzrok tome su umetnici glupi kao tocila, Evropljanin, br. 6, 16.7.1998., str. 38.-39.)
umetnost.15 miobrado,
"Počasno sam pozvan da budem kum novoj, veoma ambicioznoj novosadskoj izdavačkoj kući. Ne otkrivam još ono buduće ime: sve je još tajna. Nismo ni konkurs raspisivali: sve se ionako zna unapred..." dr Draško Ređep (DNEVNIK/Kum, Svet, br. 170, 23.11.1998., str. 30.)
umetnost.17 kara,
Radovi nekih majstora tetoviranja.. tattoo.rar
umetnost.18 m.s.pesic,
Kada je, pak, recc o Mileninoj poeziji, 53 godine od autorkine smrti, Ovaj tekst bio je pripremljen za novine ali possto se nessto dogodilo na liniji autor - urednik, to ga ostavljam ovde. Mozzda che zzivnuti tema. Skinuo sam samo naslov, ostalo je integralni tekst kako je poslat novinama. Nadam se da chu mochi, bez vechih tesskocha da ga okaccim u konfi. ***** Povodom sveske stihova Milene Pavlovich Barili "Poezija", priredjivacca Miisava Milenkovicha u izdanju Verzalpress-a, Beograd, 1998. Koncem prossle godine navrssilo se (5. novembra) 89. godina od rodjenja Milene Pavlovich Barili, uglavnom znane, kod nas i u svetu, jednostrano: kao slikara. Retki, moglo bi se rechi posvecheni, znali su da je Milena pisala stihove. Ne mnogo. Dovoljno. Na srpskom, italijanskom, francuskom, sspanskom. Lane, na rodjendan, postavljena je prezentacija na Internetu (www.barili.co.yu) sa informacijama u slici, tekstu i filmu o zzivotu i stvaralasstvu Milene Pavlovich Barili. Priljezzni posetilac Interneta mozze najmanje dva i po sata da upija podatke o slikarkinom zzivotu, da saslussa ispovest sestricha, dr Rafaila Mihailovicha, vidi ekranizovanu dramu "Devojka s lampom" (slikarku tumacci Maja Sabljich), intervju sa Djankarlom Menotijem, kompozitorom opere inspirisane Mileninom slikom Svetica. Prezentacijom je obradjeno 150 Mileninih slika, dve stotine fotografija iz zzivota umetnice, 30 faksimila, 12 digitalnih filmskih zapisa u trajanju od dva i po ccasa, oko 15 stranica multilingvalnog teksta, sekvence iz opere Svetica... Ove godine, kada se godissnjica zaokruzzi, Fondacija Milenin dom i Abies sistem sstampache kompakt disk sa prezentacijom Bijenala i izlozzbi Mileninih slika u Rimu i Parizu. Pozzarevac predano neguje uspomenu na Milenu Pavlovich Barili. Gradski zzenski hor "Barili" (ubira nagrade ssirom sveta), Fondacija "Milenin dom" i galerija Barili tek deo su gradskih institucija kojima je vodilja slikarkin duh. Dodusse naccinjen je i profani korak ustranu: Fabrika keksa Bambi iznela je na trzzisste selekciju keksa "Barili" upakovanu u metalnu kutiju radjenu i sstampanu, sa reprodukcijom Mileninog autoportreta, u Italiji. Kada je, pak, recc o Mileninoj poeziji, 53 godine od autorkine smrti, postupno je otkrivamo. Ne mislim da je kasno voleti Milenu pesnika kao ssto volimo Milenu slikara. Kada se promisslja o Mileninom pesnisstvu ili odlucci na ccitanje treba imati na umu Simonidesove recci: "Slikarstvo je nemo pesnisstvo, a pesnisstvo reccita slika." Ne treba, dakle, pri ccitanju, nikako zaboraviti da je Milena Pavlovich Barili slikar kao ssto ne bi valjalo, dok se gleda slika, potisnuti znanje o njenom pesnicckom, ma kako obimom malenom, opusu. CCasopis "Braniccevo", u visse navrata, pisao je o Mileni. Priredjivacc ove knjige, Milisav Milenkovich, ispisao je svesku pesama (Venera ili Milena sa lampom) inspirisanu Milenom, a sada je i saccinio odliccan, svestran, nepretenciozan, vissejeziccni panoptikum pesama Milene Pavlovich Barili na italijanskom, francuskom (prevodilac Nikola Bertolino) i sspanskom (prevod Radivoja Konstantinovicha) i, dabome, srpski autograf. Knjiga je obogachena, mesto vinjetama ili kakvog drugog likovnog ukrasa, autografima Mileninih pesama. Taj segment knjige naslovljen sa "Milenina sveska" u znatnoj meri podudaran je sa pesmama na italijanskom. Distinkcije su ccesto samo u prevodioccevoj (Nikola Bertolino) naklonosti prema odredjenim reccima (jer se jezik menja, presvlacci, izrazi pomeraju znaccenja) ili drugaccijem osechanju za metriku. Pomenuti ccasopis "Braniccevo" natuknuo je, u visse navrata, nessto o Mileninoj poeziji, objavio nekoliko strofa i to je, uglavnom, bilo sve ssto se o slikaru kao pesniku znalo. Bilo je, dakako, eseja o Mileninom slikarstvu i reprodukcija. Verovalo se, do ove knjige, da je sve recceno. Vreme, pokazalo se joss jednom, postupno otvara svoja, nebrojena, vrata. Tek pojavom knjige "Poezija" u izdanju "Verzalpresa", mladog izdavacca namernog da postane znaccajni ccinilac u popularizaciji (da ne upotrebim profani izraz: proizvodnja, mada ni popularizacija nije dovoljno odmaknuta od profanizacije) knjige, otsskrinut je novi svet i pokazali pravci i moguchnosti za ozbiljne razgovore o pesnisstvu Milene Pavlovich Barili. Takodje su, mislim, moguchi i razgovori o odnosu Mileninog slikarstva prema poeziji, da li jedan umetniccki izraz, ili disciplina, ishodi (ako je odgovor potvrdan, onda se naturaju pitanja: koliko, kada, gde) iz drugog. Sklon sam da verujem (mada je to uverenje hipoteticcko) da su neke slike nastale posle ispisivanja pesme kao i da su odredjene pesme opisi veoma znanih Mileninih slika. O pesmama Milene Pavlovich Barili trebalo bi pisati u blizini njenih slika. Tada bi se prozirnost Mileninih velova, misticcnost i blagost zzenskih likova, zavodljivost i uznemirenost, lebdenje, gotovo sva opojnost odrazili, kao Narcisov lik, u stihovima. "Klima njenih stihova - u kojoj ima Ungaretijevog tona (primedba Miodraga Pavlovicha) - ista je klima njenih platna: postoji zato moguchnost analogije kao dopunskog metoda u utvrdjivanju i rekonstruisanju njihove prave poruke i susstine" zapisao je Miodrag B. Protich na cciji je nagovor i nastala knjiga okupljenih MIleninih stihova. Umetniccka dihotimija Milene Pavlovich Barili nije podjednako, joss manje pogubno, uticala na obe preokupacije: slikarstvo i pesnisstvo. SSavisse, tek saznanjem da je slikar i pesnik, dobili smo potpunu stvaralaccku liccnost. Slikarstvo je bilo istaknuto, istureno, o njemu se, gotovo, sve zna, pesnisstvo besse potisnuto, kao skriveno, znano tek malenom broju posvechenika, istrazzivacca, eventualno doktoranata. U javnosti je slikarstvo prevagnulo, u stvaralasstvu, Mileninom, izgleda da su imali jednako vazznu ulogu i mesto. Bitno je da se nijedno nije parazitski razvijalo. Jednostavno: o slikarstvu se visse znalo. Zassto - nije sasvim jasno. Pojavom knjige "Poezija" moguche je, bez vechih kolebanja i nedoumica, pojedine pesme pripojiti odredjenim slikama. Tada che spoj imati neobiccnu, unutarnju, dimenziju; dobiche i slika i pesma, a nasse znanje o jednoj, nesumnjivo zanimljivoj liccnosti, upotpunjeno. Knjiga "Poezija" otvara se rimovanim autografom sedmogodissnje Milene Pavlovich. Priredjivacc, Milisav Milenkovich, misli da je ta pesma - slika usuda autorkinog (Ovaj svet/ sanak samo sanak/ lep), da je nedovrssena kao ssto je i njen zzivot naglo prekinut padom s konja. Ta epizoda, sa jahanja, i padom, ccesta je u tekstovima o Mileni prenaglassena (Milenkovich ne pada u taj ambis) ali nastoji da aksiomatsku zaviccajnu impotentnu netrpeljivost, ignoranciju ili odbacivanje, ccak i prezir i podsmeh neukih opravda pozzarevacckom patrijarhalnom i ratarskom svesschu. Ono ssto nismo znali mi, ili ono ssto je pozzarevaccka (ogradjujem se: ondassnja) ccarssija radije prechutkivala nego razglassavala, prihvatala je italijanska sstampa: publikovanje, u visse navrata, Mileninih pesama propracheno je ushichenjem i bezmernim, rekao bih ccak: povremeno, preteranim, pohvalama. Milenina majka svedocci da je kcher najccessche pisala na sspanskom, ali nadjena zaostavsstina je visse na italijanskom i francuskom. Ako poverujemo majccinim reccima - a ko che bolje i visse od majke o kcheri znati? - tada chemo o Mileni joss ccuti i druge rukopise ccitati. Nestrpljiv sam. Sve je, dabome, neizvesno i prepussteno sluccaju. Pomodarstvu. Moglo bi se, jednog dana, dogoditi - mada sumnjam, ali ko zna, Dobrissa Cesarich tvrdi da je krhko znanje - da se srednjosskolke okrenu davnoj knjizi "Ljubiccaste kisse" Dubrovccanina Luka Paljetka i zaborave Preverovu "Barbaru" i Zupcceve "Mostarske kisse". Moglo bi se dogoditi da se, od pojave knjige "Poezija" Milene Pavlovich Barili visse recituju njeni stihovi (ccesto bez naslova) nego, recimo Lorkini. Knjige, dabome, imaju sudbinu na koju se gotovo ne mozze uticati. Ali u jednostavnim stihovima, bez patetike i velikih poruka "Volela sam da volim visse nego ssto je uobiccajeno,/ zato moji snovi nisu imali kuda da odu, / pa sam se do zemlje savila" mnogi se ccitalac mozze prepoznati. Potom poccinje zzivot pesniccke knjige i usmene preporuke da mnozze. Milena Pavlovich Barili ispisala je stihove okupljene medj koricama knjige "Poezija" dosledno se, u svim pesmama, obrachajuchi nekome, razgovarajuchi sa nekim kome ne mozzemo odrediti pol ni prisutnost ni ne-prisutnost. Sve ssto znamo je da su pesme tople, s blagom dozom ironije i ccezznje, sentiment je, u njima, krik, vapaj, strah od usamljenosti i nerazumevanja, a tek nessto od toga mozze se iskazati slikom. Zato je, verujem, slikar pribegao reccima. Prirodno je da je knjigu priredio Milisav Milenkovich jer je, za vreme uredjivanja ccasopisa "Braniccevo" (izborivssi mu, najpre, sadrzzajem i opremom, u to vreme uz "Gradac" i kasnije "Gradinu", sada uz panccevaccke "Sveske" vodeche mesto u srpskoj knjizzevnoj periodici koja se ccitaocu nudi iz i u unutrassnjosti) optimalan prostor posvechivao tekstovima o Mileni, odnosno onoliko koliko je bilo istinski pozvanih da o stvaralasstvu, slikarstvu ili pesnisstvu, Milene Pavlovich Barili govore i pissu. Posle knjige "Poezija" o stvaralasstvu Milene Pavlovich Barili svakako che se misliti i govoriti drugaccije i, ponad svega, potpunije. Prijatno ccitanje. m.s.pessich (Ne znam da li je sve stiglo kako treba!)
umetnost.19 goth,
Nedavno je na TV-u (RTS-1) bio film Baskijat. Sta mislite o njegovim radovima, i onim sto je radio Warhol? Umetnost ili djubre?
umetnost.20 imangovski,
Da li neko zna koja sve pozorista rade, koje se predstave igraju i u koje vreme?
umetnost.21 brka,
> Da li neko zna koja sve pozorista rade, koje se predstave igraju > i u koje vreme? - Narodno pozoriste svakoga dana igra po dve predstave (jednu na Velikoj sceni, a jednu na sceni Rasa Plaovic). Karte kostaju simbolicno - 1 dinar (za Crveni krst), i mogu se "kupiti" 2 sata pre pocetka svake predstave na blagajni Narodnog pozorista. - Atelje 212 svaki dan igra predstave (sto svoje, sto drugih pozorista). Karte su besplatne, a sto se tice nacina podizanja karata, morate proveriti kod Ivana na blagajni (uzmite broj telefona blagajne iz novina ili zovite 988). - Teatar T skoro svaki dan daje predstave (Alana Forda najvise potenciraju), a oko karata se vi raspitajte... - Teatar Kult daje "Vidimo se u Den Hagu" iliti "Sovinisticku farsu IV", i tu se raspitajte za karte... - BDP povremeno pusti neku predstavu, ali tu stvarno ne znam sta se desava (kod njih je i u mirnodopskim uslovima konfuzija). Ratni repertoar svih ovih pozorista pravi se za 2 dana unapred, pa se o njemu informisite u sredstvima javnog informisanja... Pozdrav Aleksandar PS. Zvezdara teatar sutra igra "Profesionalca" u Ateljeu...
umetnost.25 supers,
Upozoravam auditorijum da ne zloupotrebljava prostor teme umetnost za slanje privatnih poruka i poruka pijačnog karaktera (u stilu: treba mi ova sličica, treba mi ona sličica). Diskusiju o Photoshopu i razmenu materijala za isti preusmerite u konferenciju PCUSER. Što se tiče montaža, najprikladnije mesto za njihovo slanje je konferencija VICEVI. Tema galerija je otvorena za vaše likovne priloge, ali po mogućstvu bez kiča i neukusa. Nastojte da poslate fajlove što bolje optimizujete, bar onako kao za Web, radi štednje Sezamovog ograničenog prostora. Ja ću u slučaju potrebe nastaviti praksu da prvo pucam a onda vodim istragu. Strogi moderator
umetnost.26 supers,
Interesuje me da li bi neko mogao da napiše svoje utiske o predstavi "Art" Ateljea 212. Primetio sam da je hvale kao predstavu koja je bila na bezbrojnim turejama i postigla veliki uspeh iako "nije namenjena širokoj publici". To mi zvuči jako zanimljivo, pa me interesuje koliko se vama svidela.
umetnost.27 supers,
Može li se još negde videti "Prva bračna noć" Mime Karadžića? Ima li je na video kasetama?
umetnost.29 junior,
> "Art" Ateljea 212. Primetio sam da je hvale kao predstavu koja > je bila na bezbrojnim turejama i postigla veliki uspeh iako > "nije namenjena širokoj publici". Čuj, ne dostiže se cifra od 100 predstava tako lako. Ne znam, nisam gledao i da, želim da gledam. Kad? Nemam pojma, vidim da se ne daje više u oktobru.
umetnost.30 fraudator,
nije losha predstava mogli su i malo boje da odglume ali je ok ako nekoga zanima o chemu se radi, neka kazhe da napishem posebno ne bi da kvarim ljudima provod :)
umetnost.31 saxon,
> Interesuje me da li bi neko mogao da napiše svoje utiske o predstavi > "Art" Ateljea 212. Gledao sam, i nisam pogrešio. Dapače. To je priča o umetnosti, kiču i našim modernim naravima, a možda i još koječemu. Samo se valja udubiti u ono što Svetozar Cvetković i njegova dva pajtaša pokušavaju da nam kažu. Predstava zaista nije za svakoga, pogotovu ne za one koji u pozorište idu samo kad dobiju besplatnu kartu za neku stupitnu komediju. Iako se predstavi može zameriti da je mestimično suvoparna i mnogima verovatno dosadna, ona je ipak vrlo iskrena, aktuelna, puna šlifa i duha, naročito kada se govori o današnjim intelektualcima i onima koji bi to na silu želeli da budu. Toplo preporučujem, 4/5.
umetnost.32 miskop,
>> Tema galerija je otvorena za vaše likovne priloge, ali po mogućstvu bez >> kiča i neukusa. A ko je zadužen za "tumačenje" da li je nešto kič ili neukus?
umetnost.33 supers,
>> >> Tema galerija je otvorena za vaše likovne priloge, ali po mogućstvu >> >> bez kiča i neukusa. >> >> A ko je zadužen za "tumačenje" da li je nešto kič ili neukus? O tome možemo da diskutujemo svi zajedno, ovde ili u temi civ.savet. Ja prvo pucam pa vodim istragu, ali nisam nepogrešiv, pa zato postoji komanda kojom se poruka može vratiti u žive. Ljubitelji Bila Klintona imaju pravo žalbe i slobodno neka izvole tumačiti umetničku vrednost njegovih fotografija ;) Možda će ovo biti početak interesantne diskusije o umetnosti.
umetnost.34 fraudator,
mozhda tje biti pochetak vratjanja brisanih poruka :)
umetnost.35 supers,
>> mozhda tje biti pochetak vratjanja brisanih poruka :) U tvom slučaju sigurno neće ;> Nad likovima koji dokazano znaju, ali neće da instaliraju Senior i YU slova, a uz to su i šampioni po broju poruka ispod 160 znakova (2 reda teksta), posebno ću da se iživljavam ;>
umetnost.36 gligo,
> Moze li se jos negde videti "Prva bracna noc" Mime Karadzica? > Ima li je na video kasetama? Na kasetama je sigurno ima. Posedovao sam je i ja, do skoro.
umetnost.37 fraudator,
khm, to mu ga dodje kao zloupotreba polozhaja i kochenje shirenja demokratije ako ja netju senijor, onda je to moja stvar ono kao, zhivi i pusti druge da zhive chini se da je komshija delovao na tebe ;> a i bez veze mi je da 60 % sezama koji nema senijor chita u mojim porukama neke kvake i qke i slichno
umetnost.38 supers,
>> a i bez veze mi je da 60 % sezama koji nema senijor chita u mojim >> porukama neke kvake i qke i slichno Prvo, svima koji ne koriste YU kodni raspored Sezam konvertuje tekst poruka u sisanje, tako da tog problema nema. Drugo, ajde što ne koristiš YU slova, nije to za smrtnu kaznu (radiće posao i doživotna ;> ) ali što nećeš da citiraš poruku na koju odgovaraš? Pretpostavljam da ćeš izabrati jedan od dva moguća izgovora: a) Ako kvotiraš, lepo će se videti da tvoj odgovor nema blage veze s pitanjem b) Kvotiranjem se narušava duševni mir onih koji ne umeju da kvotiraju Omiljeni izgovor je b), ali ne stoji, jer kvotiranje olakšava praćenje diskusije svima, i onima koji čitaju offline i onima online.
umetnost.39 fraudator,
pa pazi, nije bash tachno da nema smisla to shto ja pishem kao odgovor a da ti kazhem iskreno, ne qotiram zato stho me mrzi :) tj zato shto imam telemate za dos, i onda za svaq poruq na koju odgovorim moro bi da padne copy&paste i tako to a to mi je strashno smorno
umetnost.40 gdown,
GD> a da ti kazhem iskreno, ne qotiram zato stho me mrzi :) GD> tj zato shto imam telemate za dos, i onda za svaq poruq na koju GD> odgovorim moro bi da padne copy&paste i tako to a to mi je GD> strashno smorno Imam i ja tm za dos i uopste nije problem.Da li si probao da ides u Back, zatim da markiras text i lupis Quote.Zar je to problem ? To je 3 sekunde posla.
umetnost.41 ventura,
> GD> a da ti kazhem iskreno, ne qotiram zato stho me mrzi :) > GD> tj zato shto imam telemate za dos, i onda za svaq poruq na koju > GD> odgovorim moro bi da padne copy&paste i tako to a to mi je > GD> strashno smorno > > Imam i ja tm za dos i uopste nije problem.Da li si probao da ides u > Back, zatim da markiras text i lupis Quote.Zar je to problem ? > To je 3 sekunde posla. samo da dodam, ALT+Q je quote iz clipboarda
umetnost.43 supers,
Pliz, neka diskusija o kvotiranju ovim bude završena.
umetnost.44 poll,
Zeleo bih da da svoj komentar o predstavi " Lutka sa naslovne strane " koja je u subotu dozivela svoju premijeru u Sava centru. Predpostavljam da svi znaju, ali nije na odmet da kazem da se radi o mjuziklu :) Predstava je nastala dramatizovanjem same Corbine pesme " Lutka sa naslovne strane ". To je glavna radnja. Traje oko 3 sata, i pritom biva izvedeno oko 15-20 pesama ( sad se kajem sto sam zaboravio da kupim program ). Od toga, oko 5-6 pesama su stare i one su uklopljene u pricu, ostale pesme su nove, i ja ih do sada nisam cuo. Ne znam da li su sve radjene namenski za predstavu. Mozda sam subjektivan ( a kod muzike je uvek tako ), ali moram da kazem da je mene odusevila i muzika i sama predstava kao celina. Gluma je odlicna. Nijednu pesmu ne peva Bora, vec glumci. Meni je bilo veoma zanimljivo da cujem stare corbine "stvari" izvedene od strane glumaca. Sto se tice novih pesama, ima i odlicnih i onih koje nisu nista posebno. Od glumaca sam zapamtio ( posto nemam program, jelte ) : Svetislav Goncic, Mina Lazarevic, Jelena Stupljanin (?), Janos Tot (?) Moguce da sam pogresio, nisam bas najbolje upoznat sa njihovima imenima. Mislim da predstavu definitivno treba odgledati. Onima koji to zele da ucine, preporucujem Sava centar ukoliko se bude prikazivala tamo jos koji put, i to zbog ozvucenja uglavnom, koje je naravno veoma bitno. Ode mi vreme, nadam se da sam dao dobar opis. Iskreno vas Sherloc ( nisam bio u prilici da pism sa svog juzera posto sam otisao sa seza :) ByE