EXTRA.3

26 Sep 1992 - 21 Jul 1993

Topics

  1. automobili (431)
  2. avioni (389)
  3. hi.fi (439)
  4. biznis (391)
  5. zvezde (181)
  6. sport (1012)
  7. sf (495)
  8. etf (295)
  9. mg (167)
  10. misterije (137)
  11. fotografija (238)
  12. eng (59)
  13. samogradnje (20)
  14. razno (707)

Messages - zvezde

zvezde.1 miroslavn,
Kojim najmanjim uvećanjem može da se vidi Krab maglina? Ovo pitam jer sam negde pročitao da može da se vidi kao slaba zvezda golim okom, a polomih oči sa 8x40 i ništa...
zvezde.2 glisin, -> #1, miroslavn
ŢŢKojim najmanjim uvećanjem može da se vidi Krab maglina? Whooooooooooops! Pitanje je malkice nepotpuno. Naime, UVEĆANJE je jedno, a SVETLOSNA MOĆ je nešto drugo kod astro-optike i ne mora jedno povlačiti drugo. Da vidimo malo za uvod... Rak maglina (Crab) je ostatak supernove, kažu one iz 1054 čto su je gledali i opisali Kinezi, tada je bila u minusu sa magnitudom, dakle jako sjajna. Engleski fizičar i astronom amater John Bevis (1695-1771) je godine 1731 otkrio ostatak, koji je sada malkice 'utanjio' sa sjajem, pa je zato trebalo otkriti ponovo poziciju. Maglina kao ostatak supernove nije ništa drugo nego gas od eksplozije razvejan po okolini. E, nešto konkretno: Ime: Crab: Messier: M-1 Novi katalog: NGC-1952 Ra: 5h 34.5m Dec: 2201' Prečnik ('): 5x7 (nađe se i podatak 4x6) Daljina: 3600 sv.god. Ekspanzija: 1100 km/s^-1 Magnituda: 8.4 (e, ovde leži zec!!!) Kao što se vidi iz poslednjeg podatka, koji je za odgovor na pitanje najinteresantniji, magnituda je 8.4. To znači da te neko GADNO LAčE kada ti kaže da se golim okom može videti, jer oko sokolovo može da vidi 6000 objekata u mrklom mraku i to negde na selu u planini, sve to negde do magnitude 6. Među njima je i JEDNA JEDINA galaksija (dakle ne zvezdani objekt) koja se može videti, a to je NGC-221 ili M-31, popularna "Andromedina galaksija". I baš ništa više! Selimo se u Beograd... šta mislite, zašto se opservatorije grade na nekim planinčinama, bespućima i tako redom, a ne u gradovima? Ima jedan razlog a dva uzroka: granična magnituda pada! Uzroci pada: a) zagađenje koje pokriva grad i smanjuje prozirnost vazduha i b) svetlosni eho ili fon koji se od sve te čorbe lepo odbije pa je nebo em neprozirno, em svetli 'odozgo' umesto da gore noću bude mrak. Lepo zagađen grad kao što je Beograd u svojim boljim danima je tako neproziran (samo smog, ništa magla & oblaci) da se jedva da videti golim okom do magnitude 3, o 6 da ne pričamo, a o Rak maglini sa svojih 8.4 možemo samo da sanjamo! Neprozirnost bi se nekako dala eliminisati doooobrom opremom. Ali svetlosna refleksija NIKAKO! To vam je kao da u sred bela dana pokušavate ne-znam-kako-dobrim teleskopom da vidite nešto! Prosto, imate limit i TAžKA! Dešavalo se da ne mogu da uradim posmatranje sa teleskopom od D=300mm sa kojim bi trebalo da se vidi PAZI: 15000000 (15 miliona) zvezda i celih 6300 samo galaksija (!) dakle ništa nagline ove ili one i tako to. Teleskop ima graničnu magnitudu oko 14, ali je limit 3-4 zbog svetla i zdravo do viđenja! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.4 glisin, -> #1, miroslavn
ŢŢ...polomih oči sa 8x40 i ništa... Svakako! To je instrument (dvogled lepog prečnika ali kompikovane optike da bi bio efikasan) koji nije za galaksije baš dušu dao. Možda M-31 za probu, ali dalje nikako. Zašto? Pa relativno je mali prečnik (40). E, eto nas kod svetlosne moći... To nije ništa drugo nego granična magnituda koju možete videti. Ne prave se teleskopi veliki samo zato da bi dobro uvećavali (veličina objektiva je doduše uslov da ima šta da se uveća), nego baš da bi skupili dovoljno svetlosti. To je caka. PRIMER: Uzmimo da imamo ISTO uvećanje (zavisi od fokusne ravni za foto ploče ili objektiva za posmatranje okom, znači NIJE TAžNO da veći prečnik odmah povlači veće uvećanje (da, ali granično)). Sada, menjajmo PREžNIK, to jest skupljajmo različite količine svetla. Logika: ako vam treba voda, nećete čekati kišu i onda poturiti šoljicu za kafu da skupljate, nego lepo sagradite kolektor velikog 'prečnika'. Šta se dobije: ┌─────────────────────┐┌─────────────────────┐┌─────────────────────┐ │ ││ ││ . . . │ │ ││ . ││ . * │ │ * ││ o . ││ O * . │ │ ││ ││ . . │ │ . ││ * ││ . o . │ │ ││ . ││ .. * │ │ ││ . ││ * . . │ │ ││ . ││ . . * . │ └─────────────────────┘└─────────────────────┘└─────────────────────┘ D = 20mm D = 30mm D = 50mm Kao što se vidi, ništa nije UVEĆANO, samo je povećanjem prečnika povećana i svetlosna moć za ISTO uvećanje, pa se da videti da znatno više objekata počinje da se vidi, jer se granična magnituda povećava. Dakle, za tako mali objekt to je potrebno i uvećanje, ali i prečnik. Međutim, pre svega DOBRI USLOVI za posmatranje. To znači: - žist i miran vazduh; - Da nema svetla u NIGDE okolini (selo, planina); - Da optika bude MONTIRANA (ma kakva) jer se ruka trese pa se fini obrisi maglina NIKAKO ne mogu uočiti. Za veća uvećanja obavezno viljuškasta ili ekvatorijalna, za super velika bogami i praćenje. Za durbine i dvoglede može i horizontrska (solidan stalak za foto aparat); - Dobra karta da se zna šta se traži. To znači negde do Mag 8. Zaboravi one školske polarne karte (dva kruga sever-jug) sa zvezdama do Mag 3-4, treba sektorska karta sa zvezdama do Mag 8. Primer: "Uranometria" koja ima preko 1000 stranica sektorskih karata!!!!!!!!!! - Dobra priprema i pomočna oprema: pola sata u mrklom mraku pre rada, prigušena lampa najbolje crvene boje za pregled karata (potrebno je jako malo svetla kada se oko navikne, ja sam pravio od crvene LE diode 5mm/9V !!!); - Ne zaboravite dnevnik posmatranja! - I naravno, hranu, piće, rukavice, kapu i dobro društvo :-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.5 glisin,
Huh! Preživeste li? ;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.6 cdragan, -> #2, glisin
> Pitanje je malkice nepotpuno. Naime, UVEĆANJE je jedno, > a SVETLOSNA MOĆ je nešto drugo kod astro-optike i ne mora > jedno povlačiti drugo. Iskreno rečeno, blage veze nemam sa astronomijom ( znam samo da na nebu nadjem "velika kola" ako se to oako zove :) ali bilo mi je pravo uživanje da pročitam ove poruke. Jel' je bilo tako interesanto i u EXTRA.2 ? ( imao sam resign, a sad rekoh: ajde da ih pustim dan, dva da vidim kako im ide ... :) pozdrav, _dragan_
zvezde.7 d.petrovic, -> #5, glisin
Ă> Huh! Preživeste li? ;-) Jedva :)
zvezde.8 glisin, -> #6, cdragan
Pa sad, bilo je interesantnih stvari, kako da ne. Ja lično volim kada postavim pitanje a neko lepo odgovori, a volim i da odgovorim na lepo pitanje (upravo viđeno). Ne volim kada počne ono istresanje - lanac replika tako da se više ne zna od čega je to počelo. Naime, po meni ova tema treba da bude tako koncipirana (odnosno naše poruke) da se može izvući materijal za malu interesantnu knjižicu, dakle da bude korisno. Juče zaboravih (a htedoh) da prekucam neke tabele sa podacima za razne vrste optike (granična magnituda, razdvojna moć, broj vidljivih objekata...) ... Ustvari, ajde da napravim mali vodič za astro-optiku, i šta se čime može šacovati, a? ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.9 pele, -> #8, glisin
#} razdvojna moć, broj vidljivih objekata...) ... Ustvari, #} ajde da napravim mali vodič za astro-optiku, i šta se #} čime može šacovati, a? Pa sta cekas?!?
zvezde.10 pele, -> #5, glisin
#} Huh! Preživeste li? ;-) Samo ti nastavi!Red je bio da se ova tema malo razdrma. Svaka ti cast na porukama!
zvezde.11 .sima, -> #4, glisin
> - Dobra karta da se zna šta se traži. To znači negde do > Mag 8. Zaboravi one školske polarne karte (dva kruga > sever-jug) sa zvezdama do Mag 3-4, treba sektorska karta > sa zvezdama do Mag 8. Primer: "Uranometria" koja ima preko > 1000 stranica sektorskih Bravo za poruku. Nego gde mogu da se nađu dobre knjige. Ja sam početnik i hteo bih da se više uputim u ovu nauku. Šta mi preporučuješ? pozdrav Srđan
zvezde.12 ilazarevic, -> #11, .sima
█ Šta mi preporučuješ? Ako ćeš se baviti koliko-toliko amaterskim posmatranjima, preporučio bih ti knjigu "Praktična astronomija" Muhameda Muminovića. Knjiga je zaista izvrsna, ima sve što može da zanima amatera-početnika...
zvezde.13 glisin,
Uh... ugrabih malo vremena, pa evo da dam onu tabelicu koju sam pominjao u vezi sa karakteristikama instrumenata. Klasa sa kojom se počinje ovde je 50mm jer se za neki ozbiljniji astronomski rad skoro ne može koristiti ništa manje. A 50mm je ruski turistički durbin (25x50, T2), kojim sam ja "skinuo" galaksija i galaksija. Naravno, zavisi šta hoćemo tačno da radimo. Evo: ┌────────┬───────┬──────────┬──────┬─────────────┬────────┐ │ D │ S │ m │ x │ VZ │ VG │ ├────────┼───────┼──────────┼──────┼─────────────┼────────┤ │ 50 mm │ 2,4" │ 10 │ 120 │ 300 000 │ 870 │ │ 60 mm │ 2" │ 11 │ 144 │ 600 000 │ 1 000 │ │ 90 mm │ 1,3" │ 11,9 │ 216 │ 800 000 │ 1 300 │ │ 100 mm │ 1,2" │ 12,1 │ 240 │ 2 000 000 │ 1 600 │ │ 150 mm │ 0,8" │ 13 │ 360 │ 3 300 000 │ 2 300 │ │ 200 mm │ 0,6" │ 13,6 │ 480 │ 5 700 000 │ 4 000 │ │ 250 mm │ 0,47" │ 14 │ 610 │ 10 000 000 │ 5 000 │ │ 300 mm │ 0,37" │ 14,6 │ 760 │ 15 000 000 │ 6 300 │ │ 400 mm │ 0,28" │ 15,1 │ 960 │ 30 000 000 │ 10 000 │ └────────┴───────┴──────────┴──────┴─────────────┴────────┘ (D)-Dijametar: Prečnik objektiva instrumenta. U nekoj od prethodnih poruka sam objasnio cake sa svetlosnom moći, a ovde se da videti i kako prečnik optike utiče i na sve ostale parametre. Što se tiče neke klasifikacije, instrumenti do 100 mm se smatraju malim instrumentima, 100 - 200 nekom srednjom klsom, a preko već skoro profesionalnom opremom. (S)-Separacija: Razdvojna moć instrumenta pokazuje koliko objekti mogu biti blizu a da ih vidimo kao dva odvojena objekta. Dato je u lučnim sekundama za maksimalno uvećanje. Ovo je vrlo bitno kod dvojnih zvezda. Recimo, neka dve zvezde orbitiraju jedna oko druge i neka je vizuelni razmak 2". Posmatrajmo instrumentima od 50 i 150 mm: ┌───────────────┐ ┌───────────────┐ │ │ │ │ │ │ │ . │ │ * │ │ . │ │ │ │ │ │ │ │ │ └───────────────┘ └───────────────┘ 50 mm 150 mm Prvi instrument ne vidi dvojnost zvezde jer je za njega sve ispod 2,4" nerazlučivo. Drugi vidi, jer je 2" > 0,8" što je njegova razdvojna moć. (m)-Magnituda (granična): Koji je prividni sjaj objekta koga možemo videti instrumentom datog prečnika (svetlosna moć!!!). Magnitude su u logaritamskoj zavisnosti, tako da mali porast granične magnitude znači sve veći porast broja vidljivih objekata (vidi kolonu VZ). Ovo je magnituda za karakteristiku oka, talasne dužine od 470nm-650nm sa centrom osetljivosti u 550nm, tako da to recimo na infracrvenom filmu može biti nešto sasvim drugo. Samo da napomenem, postoji i drugi tip magnitude, takozvana "Bolometrijska magnituda" koja je računata kao da je "gledano" okom koje ima ravnu karakteristiku za ceo sprektralni opseg, tako da recimo objekt koji ima talasnu dužinu od 800nm (UV-izvor) može imati Bolometrijsku magnitudu recimo 5, iako je vizuelna minus beskonačno, to jest ne vidi se okom, ali se vidi na UV-filmu. (x)-Granično uvećanje: Zbog konstrukcije optike postoji tačka preko koje ne možemo dalje uvećavati sliku menjajući položaj foto ploče u odnosu na fokusnu tačku, ili menjajući okulare. Kada preteramo preko razdvojne moći, dobijamo fleke jer uvećavamo nešto što se ne može dalje uvećati. Uzmite lupu i pokušajte u novinama da pogledate kako nekome izgleda lice na maloj fotografiji. Neprepoznatljivo! Kada se odmaknete, već se može prepoznati o kome se radi, ali pod lupom nikako. Zato ima jedna izreka: "malo uvećanje za velike astronome, a veliko uvećanje za male astronome". Zaista, potpuni početnik će vrlo brzo pitati zašto je nešto x100 a ne x500... e sad, treba mu objasniti da može da uećava ali degradira posmatranje, baš kao i gledanje novinskih slika pod lupom: uvećanje jeste, ali... (VZ)-Vidljive zvezde: Golim okom se vidi 6000, a već sa 50mm 300000! E sada vam je jasno ono što sam napisao da vam treba čitava encikopedija sektorskih karata da bilo šta uradite, čak i sa 50mm durbinom. Zato su one kartice sever-jug u krugu i kraj neupotrebljive za traženje objekata, jer bi to bilo ravno pokušaju da se oplovi zemlja uz korišćenje malog školskog globusa! (VG)-Vidljive galaksije: Golim okom se vidi jedna jedina (galaksija u Andromedi), sa 50mm čitavih 870!!! Naravno, potrebno je i malo veće uvećanje (recimo oko x80 je optimalno za 50mm tek da doteramo blizu razdvojne moći koja će nam obezbediti da prepoznamo da se radi o galaksiji, a ne o zvezdi. Sa T2 (25x50 durbin) se može videti verovatno pedesetak do stotinak. Pazite, ovo su samo galaksije: ostaju planetarne magline, difuzne magline, tamne magline, rasejana i zbijena zvezdana jata i još šuma objekata koje nisu galaksije, ali nisu ni zvezde. Dakle, opremite se teleskopom Newtonove konstrukcije od 100mm, obezbedite praćenje, foto aparat (za duge ekspozicije), mračnu noć... i eto veselja! :-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.14 .sima, -> #12, ilazarevic
> Ako ćeš se baviti koliko-toliko amaterskim posmatranjima, > preporučio bih ti knjigu "Praktična astronomija" Muhameda > Muminovića. Knjiga je zaista izvrsna, Hvala na savetu pokusaću da je pronađem. pozdrav Srđan
zvezde.15 zqusovac, -> #13, glisin
Svaka cast! Ja se, doduse, u astronomiju razumem samo kao jedrilicar, tj. uglavnom u golim okom vidljive zvezde i tela, sto mi je potrebno za navigaciju, i nemam vremena da se upustam dublje u astronomiju, ali sa uzivanjem sam procitao sve sto si napisao. Pravi primer strucnog i odgovornog pisanja. Jos jednom cestitam. Pozdrav, ZQ P.S. Kad sam te ovako nahvalio, moras jednom da me pozoves da dodem i nesto vidim i naucim. ZQ
zvezde.16 glisin, -> #15, zqusovac
Pa ako si raspolozen da ucis... ;-) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.17 zqusovac, -> #16, glisin
Vazi. Baci na mail obavestenje kad ocekujes da ce biti OK noc, ali za prvi put pristajem samo na jedan dvocas. Sta pijes dok gledas zvezde? Pozdrav, ZQ
zvezde.19 moca,
Molim ponude za izradu horoskopa na engleskom jeziku; Slati na mail; COJA
zvezde.20 glisin, -> #19, moca
Oće li onu poruku da obriše moderator ili da ja Sezam gađam Maverickom ako to pre mene ne učine ameri... Horoskopi na engleskom... svašta! :-((( ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.21 glisin,
BTW, na Narodnoj opservatoriji se sređuje teleskop. Nadam se da će za kojih desetak dana biti kako treba. Onda, svi zainteresovani ajde da se nađemo na kuli neke vedre noći i da posmtaramo malo. Oni što se javiše za časove (SQ?) mogu da dođu na prve tada ;-))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.22 ilazarevic, -> #20, glisin
█ Oće li onu poruku da obriše moderator ili da ja Sezam gađam █ Maverickom ako to pre mene ne učine ameri... Horoskopi na █ engleskom... svašta! Nema ti ovde adekvatnog modulatora - uzimaj stvar (i.e. Mavericka) u svoje ruke :)
zvezde.23 ilazarevic, -> #21, glisin
█ kojih desetak dana biti kako treba. Onda, svi zainteresovani ajde da █ se nađemo na kuli neke vedre noći i da posmtaramo malo. Oni što se █ javiše Count me in! Samo treba da sačekamo vedro nebo i da se dogovorimo.
zvezde.24 dragisha,
Na Hobbiton BBSu ima jedan pgm, zove se Space Flight Simulator. Ko voli... Pozdrav, dd
zvezde.25 umajstorovic, -> #24, dragisha
>> Na Hobbiton BBSu ima jedan pgm, zove se Space Flight Simulator. Ajde daj fon Hobbitona...
zvezde.26 wizard,
Za ljubitelje astronomije: 1. Ovih dana se, po zalasku Sunca, može videti Svift kometa. Prilika je idealna, izvan osvetljenog i zagađenog Beograda kometa se skoro može videti golim okom (5 prividna veličina), ali za pravo posmatranje je, naravno, potreban teleskop. Kometa je udaljena oko 2 časovna ugla od Sunca, što svakako otežava gledanje, ali i olakšava pronalaženje. Potražite je na zapadnom nebu nešto posle zalaska Sunca. Na fotografijama se vidi lepo formiran rep komete, i za one koji su propustili Halejevu, eto nove prilike. :) Inače, period ove komete je 130 godina, a sve ovo je ovako iznenada jer je, ovog puta, kometa poranila skoro 2 godine. Ili nešto nije bilo u redu sa ranijim proračunima i posmatranjima, ili... Napomena: kometa se približava Suncu, tako da ju je svaki dan sve teže uočiti, ali tek treba da prođe kroz apogej, tako da ćemo je još videti, kada "zaobiđe" Sunce. 2. U noći između 9. i 10. decembra iz Beograda će se moći videti potpuno pomračenje Meseca. Pomračenje će trajati 6 sati, od 21h do 3h ujutru. U vezi sa ove dve vesti: "...Nebom sveci staše vojevati i prilike različne metati, viš' Srbije po nebu vedrome..." ;) 3. Nedavno je otkriveno najudaljnije telo u Sunčevom sistemu. Reč je asteroidu ("maloj planeti") koji se nalazi na udaljenosti između 130 i 150 AJ, ako sam dobro zapamtio...
zvezde.27 dragisha,
Na Hobbitonu je novi SkyGlobe. ver 3.52
zvezde.28 zulu, -> #27, dragisha
>> Na Hobbitonu je novi SkyGlobe. ver 3.52 Gde ? Daj telefon... ;))))
zvezde.29 zormi, -> #28, zulu
* >> Na Hobbitonu je novi SkyGlobe. ver 3.52 * * Gde ? Daj telefon... ;)))) Ima odavno na IMTEL BBS-u, ali nemam baš vremena da šaljem 300 kB. Telefon? BBS je za sada zatvorenog tipa (saradnici i kupci). Poslaću možda broj u grupu astro, pa neka neko pokupi.
zvezde.30 wizard, -> #27, dragisha
>> Na Hobbitonu je novi SkyGlobe. ver 3.52 Da li i za njega može da se koristi stara registraciona datoteka? Šta ima novo u njemu?
zvezde.31 zulu, -> #29, zormi
>> Telefon? BBS je za sada zatvorenog tipa (saradnici i kupci). Poslacu Pa moja drugarica je pre 2 nedelje kupila kompjuter kod njih a i nemoj da saljes u grupu astro kada ja ne znam ko je u toj grupi i bolje da mi posaljes na MAIL SEND ZULU ! please... Pozdrav, NAVY.
zvezde.32 dragisha, -> #30, wizard
ű> Da li i za njega može da se koristi stara registraciona ű> datoteka? Šta ima novo u njemu? Rado bih pogledao tu 'registracionu datoteku':) Pozdrav, dd
zvezde.33 edge, -> #29, zormi
Yo! > Ima odavno na IMTEL BBS-u, ali nemam baš vremena da šaljem 300 kB. Ja sam budući kupac:). Jel' možeš da mi daš broj tel-a? Makar u mail. Ica.
zvezde.34 zormi, -> #32, dragisha
* ű> Da li i za njega može da se koristi stara registraciona * ű> datoteka? Šta ima novo u njemu? * * Rado bih pogledao tu 'registracionu datoteku':) Evo ti (vam). Ne, nije piratska, dobijala se uz jednu raniju verziju, samo sam je malo doradio jer je autor smestio Beograd u moskovsku vremensku zonu, pa ova datoteka to ispravlja (patch). skyglobe.reg
zvezde.35 zormi, -> #33, edge
* Yo! > Ima odavno na IMTEL BBS-u, ali nemam baš vremena da šaljem 300 kB. * * Ja sam budući kupac:). Jel' možeš da mi daš broj tel-a? Poslaću ti, ali nema trenutno bog-zna-šta da se vidi, samo bi nam navala radoznalih zatvorila liniju pa ne bi mogli da radimo pošto se BBS uglavnom koristi za modemski ulaz u našu IMTELNET mrežu.
zvezde.36 bearboy, -> #26, wizard
Svaka čast, majstore ! ║ Nedavno je otkriveno najudaljnije telo u Sunčevom sistemu. Reč je ║ asteroidu ("maloj planeti") koji se nalazi na udaljenosti između 130 i ║ 150 AJ, ako sam dobro zapamtio... Veličina ? Vreme obilaska sunca (tj. godina ;) ?
zvezde.37 edge, -> #35, zormi
Yo! > Poslaću ti, ali nema trenutno bog-zna-šta da se vidi, samo bi nam Velika hvala! Ica.
zvezde.38 wizard, -> #34, zormi
Zaista ima šta da se vidi u novom SkyGlobe-u. Dve glavne novosti su iscrtavanje granica oko sazvežđa (mnogo bitnije od samih linija koje povezuju zvezde u njemu) i "PCX-loader" koji posle click-a mouse-om na određeni objekat (planetu, Messier-ov obj., ili jedan od 100-ak najvažnijih "deep-star" objekata iz NGC kataloga koji su uključeni u bazu). Slike, naravno, obezbeđujete sami (na njima mogu biti i vaše omiljene manekenke i glumice, ;) važno je da se zovu onako kako program očekuje). Podržane su rezolucije do 640x480x8. E da, sada može i da se UNDO-iše poslednja komanda. Nagradno pitanje: hoće li ndragan reply-isovati na ovu poruku? ;)
zvezde.39 wizard, -> #36, bearboy
>> ║ Nedavno je otkriveno najudaljnije telo u Sunčevom sistemu. Reč je >> ║ asteroidu ("maloj planeti") koji se nalazi na udaljenosti između 130 i >> ║ 150 AJ, ako sam dobro zapamtio... >> >> Veličina ? Vreme obilaska sunca (tj. godina ;) ? Mora da je mnogo. ;))) Ne znam, ovo sam video u "Minor Panets Circular" i zapamtio samo ovo. Za neki dan ću da saznam. Trenutno me više zanima kometa. :)
zvezde.40 ilotina,
HI! Ajde da vas zamolim da mi resite jedan zadacic;) Glasi ovako: "Kog datuma je sunce u zenitu na geografskoj sirini 11 stepeni?" Ivan P.S. Ako moze napisite i nacin resavanja, hvala!
zvezde.41 ndragan, -> #38, wizard
/ E da, sada može i da se UNDO-iše poslednja komanda. Opozove? / Nagradno pitanje: hoće li ndragan reply-isovati na ovu poruku? ;) Potrošio si bonus za ovu godinu. Stani u red i čekaj, ili plati nekom da čeka umesto tebe :) (jesam ti dobro izriplajiso u znak odgovora?). Šta ti misliš, da se zakopčavam na leđa? Dobro si uradio vežbu, sad će svi da lepo utvrde gradivo. Odgovaram samo zbog one jedne reči koja mi je pala na pamet kao dobar prevod za 'undo'.
zvezde.42 ilazarevic,
1. Može li neko da da tačne koordinate one komete o kojoj je bilo reči? 2. Da li neko zna da li neko u Jugi pravi/prodaje okulare?
zvezde.43 glisin, -> #38, wizard
ŢŢ"PCX-loader" koji posle click-a mouse-om na određeni objekat... Hey! Jel tih slika ima ili nema, nisi baš bio jasan? Baš mi treba jedan M katalog u PCX-u ili nekom sličnom formatu da može da se pogleda. Ako ima i NGC, mašala! Da spremim disketu(e). ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.45 glisin, -> #42, ilazarevic
ŢŢ1. Može li neko da da tačne koordinate one komete o kojoj je bilo reči? Ne može niko! Tako se drastično menjaju iz dana u dan da su koordinate neupotrebljive za komete koje su relativno blizu Suncu (među orbitama unutrašnjih planeta). Potrebna je putanja kroz sazvežđa sa datumima. Skoči do opservatorije i pogledaj neki Sky&Telescope ili Astronomy, ako je neka bitna kometa, trebalo bi da ima (nisam se setio, a bio sam pre neki dan na opsu). ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.46 glisin, -> #40, ilotina
ŢŢAjde da vas zamolim da mi resite jedan zadacic;) Zamoljeni smo... :-) ŢŢ"Kog datuma je sunce u zenitu na geografskoj sirini 11 stepeni?" Istog onog kada je i deklinacija 11 stepeni. Dakle, treba izračunati kada je deklinacija sunca 11 stepeni. Ne mogu da nađem gotovu formulu za tako nešto, ali evo ideje: pošto je maksimalna/minimalna deklinacija sunca 23 stepena i 27 minuta (plus, minus) a menja se kao sinusna funkcija sa periodom od 365.24219879 dana (tropska godina) i da nule ima onda kada su ravnodnevnice (21.mart i 22.sept), a maksimum i minimum kada je dugodnevnica (22.jun) i kratkodnevnica (22.dec) ispada da imamo: 21.Mar. 22.Jun 22.Sep. 22.Dec. 21.Mar. +23s27' ! * ! * * ! * * +11s00' !-(A)---------------------(B)----- !* * t 0s *-----------------------------*-----------------------------*--> ! T1 T2 * * ! * * ! * * ! * * -23s27' ! * <- - - - - - - - - - 365.24219879 dana - - - - - - - - - - -> E sad šta sa ovim? Pa evo, dalje je matematika: napravimo sinusnu funkciju koja će ovako da izgleda i rešimo kada je vrednost 11 (tačke (A) i (B)). Uzmimo da je godina 365.2422 kako se obično računa. Pošto je period sinusne funkcije 2*PI, treba ga razvući pa da bude 365.2422, što znači podeliti nezavisnu promenljivu sa nekim koeficijentom. Kolikim? Pa onolikim koliko je godina duža od 2*PI (pfffff..., zvuči kao poređenje baba i žaba ;-). Dakle: 365.2422 ---------- = 116.2602 . PI Super! Ostaje još jedna stvar: pošto je kodomen sinusne funkcije u intervalu od -1 do 1, treba ga razvući da bude od -23s27' do +23s27'. Malo nezgodno za množenje, ali je ovako zgodnije (decimalni oblik): 23s27' = 23.45s . E sada je lako. Šetnja Sunca po ekliptici izgleda ovako: t F(t) = 23.45 * sin (--------) , 116.2602 pa samo treba rešiti: F(t) = 11 , što je relativno prosta trigonometrija. Nemoj se zbuniti što sam preračun periode radio u radijanima a sada odjednom jurim stepene (jer je ono 11 zapravo 11s). Prosto, tražimo kada će F(t) biti 11 ma šta da je to 11 metrički gledano, jer je to rezultat nekog procesa matematički modeliranog na ovaj način. To što je to neki ugao je stvar naše interpretacije. Naravno, kalkulator mora da ti bude u RAD modu zbog koeficijenta 116.2602. Ako hoćeš da radiš sinus u stepenima, lako preračunaš novi koeficijent: 365.2422 -------- = 1.0146 , 360 jer je period sinusne funkcije 360s. Tada ti je kalkulator u DEG modu. Ah da, pazi kad rešavaš: ima dva rešenja! Na slici cu označeni sa (A) i (B) i odgovarajuća rešenja su T1 i T2 od 'dana nula' (21. mart). Na kraju, dobiješ neki broj. To je broj dana od 21. marta do trenutka kada će Sunce biti u zenitu. Kako ćeš ga izračunati nemam pojma: može i numerički, a možeš i da bockaš dane po kalendaru (prijatno septembar! sitnooooooo!!! ;-))) Samo pazi da ako dobiješ recimo 102.12 dana, odbroj 103 dana!!! Zašto? Pa 102.12 je unutar 113-tog dana :-) Malo suludo, ali ima veze sa kalendarom a ne sa zaokruživanjem brojeva. To je da ne pretvaraš ono 0.12 u sate jer i tako nije tačno. Za proveru: reši isti problem za one na 0s i za one na +/- 23s27'. Dobićeš broj dana od 21. marta koji tačno odgovara onima na 't' osi (ravnodnevnice, dugodnevnica i kratkodnevnica respektivno). Više ili manje od +/- 23s27' nema rešenja, na primer kod nas u Beogradu (44s48'). Primera radi, za ovu godinu Sunce je imalo deklinaciju od 11s 19. aprila i ponovo 24. avgusta. Da imaš za proveru. Ajd uradi pa javni šta je bilo. BTW, ako se potkrala neka greška, ti proveri i popravi jer ja ovo nasvirah onako iz glave bez papira i olovke pa je svašta moguće. Pitanje ostalima: može li prostije? ŢŢŢIGGYŮŮŮ P.S. Poruku sam morao da ponovim jer je Sezam pojeo sve oznake za stepen (ALT 248) pa sam to zamenio sa 's'. Tako, 23s27' je 23 stepena i 27 minuta, da ne bude zabune.
zvezde.47 zulu, -> #42, ilazarevic
>> 2. Da li neko zna da li neko u Jugi pravi/prodaje okulare? TELEOPTIK.
zvezde.48 ilazarevic, -> #46, glisin
> Pitanje ostalima: može li prostije? Ja bih rekao da ne može :)
zvezde.49 ilazarevic, -> #45, glisin
> Ne može niko! Tako se drastično menjaju iz dana u dan da su koordinate > neupotrebljive za komete koje su relativno blizu Suncu (među orbitama > unutrašnjih planeta). Potrebna je putanja kroz sazvežđa sa datumima. Bože moj, pa znam to :)) Mislio sam na nekakve efemeride, ili barem da se da za par datuma...
zvezde.50 ilazarevic, -> #47, zulu
> TELEOPTIK. Znaš li nekoga tamo ili da probam, pa šta bude?
zvezde.51 pele, -> #46, glisin
Ć} izračunati nemam pojma: može i numerički, a možeš i da Ć} bockaš dane po kalendaru (prijatno septembar! Ć} sitnooooooo!!! ;-))) Samo pazi da ako dobiješ recimo To klaso!!! :))))) pele. P.S. Umri mart! ;)
zvezde.52 zulu, -> #50, ilazarevic
>>> TELEOPTIK. Od mog ortaka deda je bio vlasnik te firme pre rata...Pa mu oduzese...:(((((Inace ne znam nikoga posebno.:(
zvezde.53 nameci,
Da mi neko pošalje probram na mail koji ima nekakve veze sa astronautikom ili astronomijom (može obadvoje) bio bih mu veoma zahvalan CU:))))
zvezde.54 nameci,
Ali da nije nešto kao SKYGlobe već da mi dadne popise sunčevih sistema,planeta,i karakteristike planeta (ako postoji takav program) i de da ga nadjem Šifra : IN HURRY
zvezde.55 ilazarevic, -> #53, nameci
> Da mi neko pošalje probram na mail koji ima nekakve > veze sa astronautikom ili astronomijom (može obadvoje) Ima na Sezamu Skyglobe, u IBMPCĐMISC diru.
zvezde.56 ilazarevic,
Ja sam obećao da ću okačiti poruke iz grupe, ali sam zaboravio da su poruke brisane redovno :) Daklem, nema se šta ni okačiti (dužina svih poruka koje postoje je oko 3.5 KB). Ipak, kačim i to što ima, možda koristi nekome... grp00703.zip
zvezde.57 nameci,
Neko je tražio podatke (pele) o američkom projektu MERCURY Imam knjigu o svim američkim i Ruskum projektima. (trasa,dnevnici,funkcije,astronauti,datumi,sve sveeee sveeeeeee baš sve) pa kome treba (knjiga je vojna ko šta treba ja ću da prepišem CUjemo se :)))
zvezde.58 pele, -> #57, nameci
=} Neko je tražio podatke (pele) o američkom projektu =} MERCURY Imam knjigu o svim američkim i Ruskum projektima. =} (trasa,dnevnici,funkcije,astronauti,datumi,sve sveeee To majstore!!! Već sam bio i zaboravio na to pitanje kad evo ti vaskrso sa njim :) Ako te ne mrzi,prepiši šta ima u vezi sa MERCURY projektu, a kasnije i ostalo ako imaš vremena. Večno zahvalan pele.
zvezde.59 zulu, -> #58, pele
>> Ako te ne mrzi,prepisi sta ima u vezi sa MERCURY projektu, >> a kasnije i ostalo ako imas vremena. I meni i meni.... Ovde prepisi...
zvezde.60 squsovac,
LONDON, 25. DECEMBRA (PTI-PUL) - ZVEZDA KOJA JE PREMA BIBLIJSKOM PREDANJU SIJALA IZNAD MESTA U VITLEJEMU GDE JE ROĐEN ISUS HRISTOS POKAZU- JUĆI MUDRACIMA GDE JE "BOčIJI SIN" JE, PREMA TEORIJI BRITANSKOG NAUžNIKA, BIO JUPITER. NA KONFERENCIJI BRITANSKOG KRALJEVSKOG ASTRONOSMKOG DRUŠTVA AJVORI BULMER-TOMAS SA UNIVERZITETA OSKFORD JE IZNEO SVOJE TUMAžENJE BIBLIJSKE FORMULACIJE "DA JE DOŠLA I STAJALA IZNAD MESTA GDE JE BILO MALO DETE". ON SMATRA DA SE TO ODNOSI NA JUPITER KOJI JE U TOM žASU STIGAO DO ONE TAžKE NA SVOJOJ PUTANJI GDE NA IZGLED STOJI U MESTU PRE NEGO KRENE DALJE NA SVOJOJ PUTANJI OKO SUNCA. TO SE DOGAĐA SVAKIH 399 DANA I FENOMEN JE PRECIZNO OPISAN U BIBLIJI, SMATRA BULMER-TOMAS.
zvezde.61 glisin, -> #60, squsovac
? ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.62 ilazarevic, -> #60, squsovac
> SMATRA DA SE TO ODNOSI NA JUPITER KOJI JE U TOM žASU STIGAO DO ONE TAžKE > NA SVOJOJ PUTANJI GDE NA IZGLED STOJI U MESTU PRE NEGO KRENE DALJE NA > SVOJOJ PUTANJI OKO SUNCA. TO SE DOGAĐA SVAKIH 399 DANA I FENOMEN JE Moguće. Da li je on teoriju potkrepio nekakvom računicom ili mu je izgledalo "vrlo verovatno" da je bio Jupiter?
zvezde.63 squsovac, -> #62, ilazarevic
> Moguće. Da li je on teoriju potkrepio nekakvom računicom > ili mu je izgledalo "vrlo verovatno" da je bio Jupiter? Nemam pojma. Samo sam preneo vest. Moje znanje astronomije završava se na gradivu Astronomija za mat. smer IV razr. usmerenog.
zvezde.64 vitez.koja, -> #60, squsovac
#=> NA KONFERENCIJI BRITANSKOG KRALJEVSKOG ASTRONOSMKOG iskljuci caps lock, naprono je za citanje...
zvezde.65 squsovac,
Vašington, 28.12.92. (Rojter) - Teleskop (Hubble) koji se nalazi u orbiti poslao je dosad najubedljivije dokaze o tome da se planetarni sistemi formiraju iz diskova svemirske prašine koji okružuju mlade zvezde, saopštila je NASA. Najnoviji snimci Habla pokazuju diskove oko 15 mladih zvezda u sazveždju Orion, udaljenom 1.500 svetlosnih godina od zemlje. Astronomi smatraju da se planete formiraju zgušnjavanjem te prašine i da je sunčev sistem kome pripada zemlja zapravo "ostatak" jednog takvog diska koji se formirao posle nastanka sunca pre četiri i po milijarde godina. Ti diskovi, stručno zvani protoplanete, nisu se mogli pouzdano indentifikovati osmatranjima sa zemlje.
zvezde.66 ilazarevic, -> #63, squsovac
> Nemam pojma. Samo sam preneo vest. Moje znanje astronomije završava > se na gradivu Astronomija za mat. smer IV razr. usmerenog. Ok :) Hajde, ako ti naleti još nešto u vezi teze koju si izneo, (ne bilo ti zapoveđeno) prebaci ovamo. Može?
zvezde.67 glisin, -> #65, squsovac
Hmmmm... jel to beše onaj pokvaren teleskop? žudo da to radi uopšte... Ako nađeš još koju vest koja se odnosi na Hubble ST, ti je obesi ovde, posebno ako se pominje ta sferična aberacija koju je zaradilo ogledalo pa od čuda tehnike ostade orbitalni durbinčić ;-))) ŢŢŢIGGYŮŮŮ
zvezde.68 miroslavn,
Ko zna sve o učlanjenju u astronomsko društvo "Ruđer Bošković", mogao bi malo da protegne prste posle novogodišnjeg džabalebarenja (to SVE podrazumeva gde treba otići, šta poneti, šta sve to članstvo pruža (da l' članovima kupe i po jedan mali teleskop, ako se baš toliko zanimaju :) ), i šta je sa "Vasionom" (časopisom) ? ). P.S. (K'o ima efemeride za '93?) Miroslav.
zvezde.69 wizard, -> #68, miroslavn
>> Ko zna sve o učlanjenju u astronomsko društvo >> "Ruđer Bošković", Niko ne zna baš sve, ;) ali mislim da mogu da ti pomognem. :) >> (to SVE podrazumeva gde treba otići, Pa ovako, kad izađeš iz kuće ideš levo do prve rasksrnice, pa na njoj opet levo. Ideš uzbrdo, dok god možeš. Kada stigneš do spomenika zahvalnosti Francuskoj, nastaviš pravo do mosta, pređeš most, prva staza levo (pored terena Partizana), ideš pravo kroz kapiju, pa preko još jednog mosta, pa onda opet kroz kapiju (ispod Sahat kule). Kada prođeš kapiju, postaviš se na kurs 45° i držiš se tog kursa sve dok se ne dogodi jedna od sledećih stvari: 1) Udariš u drvo 2) Upadneš u jarak 3) Udariš u zid 4) Napadne te četvoronožna zver, poznatija u našem narodu kao CANIS AVLIJANER 5) Naletiš na vrata Narodne Opservatorije CASE 1-3 : vratiš se na početak (izlaz iz kapije), malo koriguješ kurs i pokušavaš ponovo sve dok se ne dogodi CASE 5 CASE 4 : ubrzanim hodom ;) udaljiš se od mesta susreta, zavaraš tragove u snegu, pronađeš neko hladno oružje, vratiš se na početak (izlaz iz kapije), koriguješ kurs, i, sa hladnim oružjem na gotovs, pokušavaš ponovo sve dok se ne dogodi CASE 5 CASE 5 : otvoriš vrata i uđeš. Popneš se (stepnicama) na prvi sprat, potražiš Milana Jeličića, kažeš kako se zoveš, izraziš želju da se učlaniš u AD "Ruđer Bošković" i platiš članarinu. >> šta poneti, Poneti sa sobom ovo uputstvo, ;) i pare. Poslednja cena je, mislim, bila 3000 dinara. Ako i grešim, ako je i promenjena, sigurno nije mnogo veća. >> šta sve to članstvo pruža >> (da l' članovima kupe i po jedan mali teleskop, ako se baš >> toliko zanimaju :) ), Da, kupe, a ako se učlaniš leti onda ti ga i do kuće donesu. ;) >> i šta je sa "Vasionom" >> (časopisom) ? ). Ništa posebno, izlazi 5 puta godišnje, i dobijaju ga svi članovi društva, besplatno, tj. ulazi u cenu učlanjenja. :) Celo godište za 3000 dinara. Naravno, ne štampa se u BIGZ-u. ;) >> P.S. (K'o ima efemeride za '93?) Ima u "Vasioni" br.4/92. Možda se taj broj još uvek nalazi u kontinuumu prostor/vreme, na mestu gde je nama nedostupan, ali i to će ubrzo biti promenjeno. :)
zvezde.70 wizard, -> #69, wizard
Neka mi ostalii oproste zbog opširnosti, ali on ovo pita već treći put.
zvezde.71 ssokorac, -> #68, miroslavn
─┼┤ Ko zna sve o učlanjenju u astronomsko društvo ─┼┤ "Ruđer Bošković", mogao bi malo da protegne prste posle Ja ću baš ići uskoro da pokušam da se učlanim :). Sve što treba za sada da uradiš je da odeš tamo negde u janurau (tj. sad skoro, tek će odrediti kada) i da položiš neki ispit (kažu da je mnogo lako:) a onda imaš neke povlastice tipa besplatna poseta tamo nekim čudima i tako to. Što sam ti mnogo rekao :). Važno je da su ti ispiti sad u januaru.
zvezde.72 zulu, -> #69, wizard
>> levo (pored terena Partizana), ides pravo kroz kapiju, pa preko jos >> jednog mosta, pa onda opet kroz kapiju (ispod Sahat kule). Kada prodes I sve t oako ne naidje neko da tew isprebija;) Sto se desilo om kumu... >> 5) Naletis na vrata Narodne Opservatorije Naletis na bandu 'opasnih' ;)
zvezde.73 pele, -> #65, squsovac
>=} Vašington, 28.12.92. (Rojter) - Teleskop (Hubble) koji >=} se nalazi u orbiti poslao je dosad najubedljivije dokaze >=} o tome da se planetarni
zvezde.74 squsovac,
FENIX 06.01.1993. /AP/ Novi satelit 'Rosat' opremljen rendgenskim uređajima registrovao je veliku koncentraciju 'tamne materije' čija bi masa mogla da bude veća od 500 milijadi zvezda. Taj džinovski oblak materije koja se inače ne može videti dostiže temperaturu od 18 miliona stepeni celzijusa i lociran je u prostoru između tri galaksije označene kao ngc2300. On zahvata prostor od 1,3 miliona svetolosnih godina u prečniku i od zemlje je udaljen 150 miliona svetlosnih godina. Prema oceni američkih astronoma koji su otkriće oblaka 'tamne materije' izneli na konfrenciji za štampu, to je dokaz da će kosmos prestati da se širi jer u njemu ima dovoljno nevidljive materije čija će sila gravitacije sprečiti dalje širenje. Do sada je sve ukazivalo na odsustvo potrebne materije što je išlo u prilog teoriji o stalnom širenju kosmosa. Prema mišljenju Richarda Mushotzkyog iz centra za vasionske letove američke agencije za kosmička istraživanja (NASA) masa 'tamne materije' bi morala da bude 20 do 25 puta veća od galaksija koje je okružuju da bi ih svojom silom gravitacije držala na okupu. Pred naukom je sada da utvrdi zašto ima tako puno tamne materije tamo gde je relativno malo obične.
zvezde.75 pele,
Neko je pre izvesnog vremena obećao da će napisati nešto o američkom projektu Mercury pa evo da ga podsetim da to uradi ako je u mogućnosti.Unapred hvala. pele.
zvezde.76 wizard, -> #74, squsovac
>> veliku koncentraciju 'tamne materije' čija bi masa mogla da bude veća od >> 500 milijadi zvezda. >> (...) >> to je dokaz da će kosmos >> prestati da se širi jer u njemu ima dovoljno nevidljive materije >> čija će sila gravitacije sprečiti dalje širenje. Nedovoljno! Prema dosadašnjim saznanjima, ukupna masa u kosmosu iznosi svega oko 10-20% mase neophodne da bi se njegovo širenje zaustavilo. Procenjuje se da samo naša galaksija ima preko 200 milijardi zvezda, a ako uzmememo da je ona prosečna i da se sastoji od prosečnih zvezda ispalo bi da bi još dve-tri galaksije poput naše bile dovoljne da se širenje zaustavi. Najveća (tj. najmasovnija) poznata galaksija ima masu preko 1000 milijardi (1 bilion) puta veću od našeg Sunca, dakle čak 2 puta veću od mase tamne materije o kojoj se govori u vesti. Ili je broj netačan (greška u prevodu?), ili je vest naduvana.
zvezde.77 lovro,
Politikin Zabavnik / 1. I 1993. Mala posta: ­ Kakav je to izvor koji su astronomi nedavno uspeli da snime uz pomoc radioteleskopa u Sokoru, u Novom Meksiku (SAD) i koji je dobio preteci naziv 'Cudoviste'? Ovaj cudni izvor energije u nasoj galaksiji otkriven je jos 1980. godine uz pomoc americkog satelita 'Ajnstajn' (Einstein), ali tek 1990. godine je utvrdjeno da je on veliki izvor gama zracenja koja se u promenljivim velicinama, uz povremene fantasticne erupcije, dogadjaju u srcu nase galaksije. To 'cudoviste' je, po misljenju strucnjaka, najverovatnijee 'crna rupa', a jedan od dokaza u prilog toj pretpostavci je sto je njegov gama spektar identican sa jednim drugim izvorom koji je takodje vrlo ozbiljan 'kandidat' za 'crnu rupu', Cugnisom X-1. Zar crna rupa u sred galaksije?
zvezde.78 wizard, -> #77, lovro
>> Zar crna rupa u sred galaksije? A zašto ne? To je odavno poznata hipoteza.
zvezde.79 glisin,
Rep na ssokorac: da bi se postalo CLAN dovoljno je otici i uclaniti se. To povlaci 5 brojeva vasione koji mogu da se salju na kucu ili da ih uzimas tamo svejedno, kao i besplatan ulazak na kulu svaki dan kada radi opservatorija za badava. To je sve. Da bi se postalo SARADNIK potrebno je poloziti taj ispit ili imati neku drugu osnovu (studirati astronomiju, imati neke radove i sl) pa onda moze takav saradnik i da radi sa teleskopom ili da dobije cak i kljuceve ili dodatni termin ako hoce nesto ozbiljno da radi (kao ja na primer ;-) s tim da se dokazao kao neko ko moze nesto da uradi. Eto to je to. Rap na crnu rupu u sred galaksije: Ko se vec cudio: pa masa je u centru galaksije najveca, pa prema tome postoji i najvise sanci da pojede samu sebe. To je logicnije ocekivati nego negde na periferiji neke galakcije gde je masa prilicno razredjena pa se nesto teze mogu stvoriti uslovi za gomilanje materijala koji bi stvorio JAKO velike zvezde koje bi mogle zavrsiti kao crne rupe.
zvezde.80 miroslavn,
Evo jednog umnog pitanja: Da li se zna mesto na kome se desio čuveni Big Bang? Mislim, da li postoji neko mesto u svemiru odakle kao sve da se širi, odakle izlaze ogromne količine kosmičkih zraka i slične stvari, i na koje se sumnja? Miroslav.
zvezde.81 peca.st, -> #76, wizard
!-> Prema dosadašnjim saznanjima, ukupna masa !-> u kosmosu iznosi svega oko 10-20% mase !-> neophodne da bi se njegovo širenje !-> zaustavilo. Ako sam ja dobro razumeo, ovi su to izneli kao dokaz jer zašto ne bi moglo da se na još nekom mestu ili na više mesta pojavi to isto? Možda bi se tako "skupilo" dovoljno materije da se više ne širimo! P e C a
zvezde.82 peca.st, -> #77, lovro
!-> Zar crna rupa u sred galaksije? Pa, koliko ja znam crne rupe se uglavnom pojavljuju u centru galaksije, pojma nemam zašto. Osim toga, gde nađe da o ozbiljnim stvarima konsultuješ Zabavnik, oni pišu šta stignu, a to su najčešće gluposti. P e C a
zvezde.83 wizard, -> #80, miroslavn
>> Da li se zna mesto na kome se desio čuveni Big Bang? Zna se, naravno. Desio se - svuda.
zvezde.84 pele, -> #78, wizard
>=}>> Zar crna rupa u sred galaksije? >=} >=} A zašto ne? To je odavno poznata hipoteza. Kolko ja znam,zvanično je utvrđeno da u centru naše galaksije postoji crna rupa a predpostavlja se da se i u dosta drugih galaksija nalaze crne rupe. pele.
zvezde.85 max.headroom, -> #80, miroslavn
> kosmičkih zraka i slične stvari, i na koje se sumnja? Srbija? ;) Nego, bez zezanja, ako je u središtu galaksijâ najveća koncentracija mase, zar ne bi trebalo da se dogodi nešto neobično sa onim crnim rupama, tj. da se u njih uruši prevelika količina materije? Znam da materiju crne rupe "srču" natenane, ali, ako je gravitacija toliko jaka...
zvezde.86 lovro, -> #82, peca.st
> Osim toga, gde nade da o ozbiljnim stvarima konsultujes > Zabavnik, oni pisu sta stignu, a to su najcesce gluposti. Pa nadji mi onda ti nesto zanimljivije za citanje na WC-u. Lovro
zvezde.87 lovro, -> #80, miroslavn
> Da li se zna mesto na kome se desio cuveni Big Bang? Pogledaj u 22:14 kroz prozor gore levo. E, otprilike tu. Lovro
zvezde.88 wizard,
Beograd, 1. januara 1993, po starom :) kalendaru, izlazak sunca... U sazvežđu Strelac, na rastojanju od nekoliko lučnih minuta nalaziće se Sunce, Merkur, Uran i Neptun (bogovi trgovine, neba i mora :) ). Sve tri planete izlaze iznad horizonta pre Sunca, a ubrzo nakon njih i Saturn (na slici je u sazvežđu Jarac). Na slici se vidi trenutak neporedno pre Sunčevog izlaska, u pravcu istok-jugoistok (kurs 120° ;) ). Vide se cela sazvežđa Jarac, Strelac kao i najlepše - Corona Australis. :) Vide se sve četiri planete i samo Sunce. U pozadini je mlečni put - naša galaksija. Zelenom horizontalnom linijom je označen horizont, a crvena dijagonala predstavlja ekliptiku. Ostale linije su granice među sazvežđima... GIF je napravljen pomoću SkyGlobe 3.52, rezolucija 640x480, 16 boja. P.S. Pitanje za astrologe - ako se neko rodi 14. januara, u trenutku kada je Sunce u sazvežđu Strelac, koji je onda znak u horoskopu? ;) nova_god.gif
zvezde.89 zulu, -> #80, miroslavn
>> Da li se zna mesto na kome se desio cuveni Big Bang? Pogledaj prema Red Shift-u i ako to uspes ;))) onda je lako utvrditi odakle je sve pocelo...;)
zvezde.90 pele, -> #80, miroslavn
>=} Evo jednog umnog pitanja: >=} Da li se zna mesto na kome se desio čuveni Big Bang? >=} Mislim, da li postoji neko mesto u svemiru odakle kao >=} sve da se širi, odakle izlaze ogromne količine >=} kosmičkih zraka i slične stvari, i na koje se sumnja? Za svaku tačku u svemiru može se reći da je mesto velikog praska.Pošto se u trenutku praska počeo širiti prostor, tj. došlo je do inflacije,a on je do tada predstavljao jednu tačku,sledi da su sve tačke ravnopravne u smislu Big Benga. pele.
zvezde.91 pele, -> #82, peca.st
>=} Pa, koliko ja znam crne rupe se uglavnom pojavljuju u >=} centru galaksije, pojma nemam zašto. U centrima galaksija je uvek najveća koncentracija zvezda a samim tim i mogućnost rađanja crnih rupa.Zbog velike konce- ntracije materije,crna rupa u centru galaksije ima dovoljno "hrane" tako da može da bude vrlo masivna. pele.
zvezde.92 zormi,
Nikada mi nije bilo jasno zašto se toliko upinju da dokažu kako mora da postoji nedostajuća masa koja bi sprečila beskonačno širenje iako fali čak 90%. Jedno je kada se izmeri nelogično držanje par galaksija na okupu pa je treba pronaći, ali ovo insistiranje sa celim svemirom je verovatno 'što je babi milo...'. Zašto svemir jednostavno ne bi bio 'otvoren', osim što se 'pulsirajući' možda bolje uklapa u teorije?
zvezde.93 zormi, -> #84, pele
* Kolko ja znam, zvanično je utvrđeno da u centru naše * galaksije postoji crna rupa Preciznije, velika verovatnoća za to, pošto postojanje crnih rupa još nije dokazano. žak su se za X-1 u Labudu opkladili Hoking i (mislim) Penrouz da li je ili nije rupetina i još niko nije dobio (kladili su se inače u petogodišnju pretplatu na Playboy ;). Zanimljivo je da se Hoking kladio kako to nije crna rupa, sa obrazloženjem "ceo život radim na tome, pa ako se dokaže da rupe ipak ne postoje, bar ću se tešiti dobijenom opkladom" ;).
zvezde.94 zormi, -> #82, peca.st
* Pa, koliko ja znam crne rupe se uglavnom pojavljuju u centru galaksije, * pojma nemam zašto. Zato što je tu obično najveća koncentracija materije pa je i najveća verovatnoća da neka gromada dovoljno naraste i formira crnu rupu. To "dovoljno" je prema proračunima oko 3 mase Sunca pod uslovom da unutra nema fuzionih reakcija koje pružaju otpor kolapsu, npr. ostatak ugašene zvezde.
zvezde.95 dnikolic, -> #90, pele
>> Za svaku tacku u svemiru moze se reci da je mesto velikog >> praska.Posto se u trenutku praska poceo siriti prostor, >> tj. doslo je do inflacije,a on je do tada predstavljao >> jednu tacku,sledi da su sve tacke ravnopravne u smislu >> Big Benga. Razumes li ti ovo sto si napisao? :) dn
zvezde.96 ndragan, -> #86, lovro
/ Pa nadji mi onda ti nesto zanimljivije za citanje na WC-u. Preporučujem Salmana Rušdija.
zvezde.97 pele, -> #86, lovro
>=}> Osim toga, gde nade da o ozbiljnim stvarima konsultujes >=}> Zabavnik, oni pisu sta stignu, a to su najcesce >=} gluposti. >=} >=} Pa nadji mi onda ti nesto zanimljivije za citanje na >=} WC-u. Ne znam dal da budem bezobrazan...ajde neću ;)) pele.
zvezde.98 ilazarevic, -> #71, ssokorac
> i da položiš neki ispit (kažu da je mnogo lako:) a onda imaš neke > povlastice Zaista lako, može da se položi bez mnogo pripreme. Samo treba da se razumeš u osnovne pojmove, i naravno, da umeš da kažeš ono što znaš ;) > Ja ću baš ići uskoro da pokušam da se učlanim :). Sve što treba za sada > da uradiš je da odeš tamo negde u janurau (tj. sad skoro, tek će odrediti > kada) Neee :) Ne moraš ti ništa da polažeš da bi postao član - dovoljno je da platiš i to je sve.
zvezde.99 pele, -> #95, dnikolic
>=} Razumes li ti ovo sto si napisao? :) :)))))))))))))) Sad sam opet pročitao poruku i moram da priznam da dosta smešno izgleda bez obzira što je tačna.Nisam imao nameru da ovako ispadne ali eto,dešava se... pele.
zvezde.100 pele, -> #92, zormi
>=} Zašto svemir jednostavno ne bi bio 'otvoren', osim što >=} se 'pulsirajući' možda bolje uklapa u teorije? To se ja odavno pitam.Kao da bi onda,kad bi se definitivno ispostavilo da je svemir otvoren,astronomija izgubila neku draž,tajanstvenost i čaroliju,koju još uvek ima.Zato se svi nekako trude da nađu tu nedostajaću masu iako ona možda ne postoji.Kao što je svojevremeno Anštajn u svojim radovima o kosmosu dodao onu kosmološku konstantu da bi dobio rezu- ltate kakvi njemu odgovaraju,tako i današnji astronomi su skoro spremni da dodaju tu masu koja je neophodna da bi svemir bio zatvoren ili pulsirajući. Iskreno da prizna,i ja se nadam da će se dokazati da ima dovoljno mase da svemir bude pulsirajući. pele.
zvezde.101 spantic, -> #92, zormi
> Nikada mi nije bilo jasno zašto se toliko upinju da dokažu > kako mora da postoji nedostajuća masa koja bi sprečila > beskonačno širenje iako fali čak 90%. Jedno je kada se > izmeri nelogično držanje par galaksija Lepo si pretpostavio. Tada bi pala u vodu teorija o cikličnosti rađanja svemira. Već je ranije postavljena takva teorija. A kao dodatak uz nju, i teoriju o "smrti svemira". Po njoj ateisti ispadaju u pravu, na povelikoj stazi :)
zvezde.102 zormi, -> #90, pele
* Za svaku tačku u svemiru može se reći da je mesto velikog * praska.Pošto se u trenutku praska počeo širiti prostor, * tj. došlo je do inflacije,a on je do tada predstavljao * jednu tačku,sledi da su sve tačke ravnopravne u smislu * Big Benga. Možda zvuči šašavo - ali je tačno. Naime, prostor i vreme pre Bing Bang-a nisu ni postojali (čime bi se detektovali). Posmatraj stvar kao površinu balona sa tačkicama koji se naduvava. Sve tačke se udaljavaju jedna od druge, ali ne možeš reći gde je centar.
zvezde.103 ssokorac, -> #98, ilazarevic
─┼┤ Zaista lako, može da se položi bez mnogo pripreme. Samo treba da se ─┼┤ razumeš u osnovne pojmove, i naravno, da umeš da kažeš ono što znaš ;) Kažem? Ajde, pričaj malo o tome kakvi su ti ispiti šta ima na tome, i zna li neko kad će biti? Takodje, treba i broj telefona. Thanks. :)