EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Messages - biznis

biznis.114 snemcev, -> #110, miobrado
>> predlažem samo navođenje, ako ništa drugo, ono bar meseca u kome >> su objavljeni isti. OK, uz podatke će ići i broj "Lista" ili "Glasnika" u kom su objavljeni.
biznis.115 snemcev, -> #111, snemcev
Update za septembar: Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - septembar ................... 0.012 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - septembar ................... 0.472 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - septembar ................... 0.044 Stopa zatezne kamate na novčane obaveze iz dužničko-poverliačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93, 24/94 i 28/96) za - septembar ................... 2.41 % mesečno Broj "Službenog lista" u kom su objavljeni podaci ću ostaviti naknadno.
biznis.116 dr.grba, -> #113, snemcev
>>>> I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <: >> >> Naravno da nije -- čemu bi onda služila mišljenja nadležnih >> ministarstava? :( I tako bez kraja i konca. Još sam revoltiran, i ovu poruku pišem sam sebi, da bih se podsetio da vam ispričam kako se aktuelno ponaša srpska carina. Moja firma je juče uvezla 12 nerastova (rasplodnih krmkova, ako baš hoćete) iz Engleske. Bio sam nehotice upućen u posao, ne bih li pomogao vozaču da se snađe sa majmunima koji nikad nisu ni čuli za engleski jezik.... Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako mi ne biste verovali ): Sankcije međunarodne zajednice? Koje crne sankcije međunarodne zajednice? Mi zaslužujemo tretman koji dobijamo, dobro i prolazimo, uostalom. ):
biznis.117 cnenad, -> #116, dr.grba
=> Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako => mi ne biste verovali ): Eto, vidiš da ne boli, sad samo pošalji nastavak, baš si nas zainteresovao a i ne valja da nešto ostavljaš nedorečeno.
biznis.118 dr.grba, -> #117, cnenad
>> => Ali, šta sae sve zbivalo... Ne, ne mogu sad da pišem o tome... I tako >> => mi ne biste verovali ): >> >> Eto, vidiš da ne boli, sad samo pošalji nastavak, baš si nas zainteresovao >> a i ne valja da nešto ostavljaš nedorečeno. Dobro, kako hoćete. Pročitajte ovaj čaršav i razmislite šta ćete i kako raditi ako budete ikada išta uvozili... Ponašanje carine je jedan deo priče, nekompetentnost špediterskih posrednika drugi, a neznanje i neiskustvo korisnika sasvim treće. Pouka će uslediti na kraju. Dakle, firma u kojoj radim je kupila 12 rasplodnih nerastova za potrebe osnivanja centra za veštačko osemenjavanje. Silne papirologije, silne dozvole, plaćanje u inostranstvu preko zastupnika iz zone sumraka, faksovi, telefoni, e-mail, radiš tuđi posao da bi ukupni posao uopšte bio obavljen... jednom rečju, balkanska ikonografija. Iz određenih papiroloških razloga, bilo je potrebno da ekipa iz moje firme presretne tovar na granici kod Horgoša. Kamion je bio već prešao granicu i sproveden na carinski parking, gde se čekalo da sve bude završeno. Dogovor je bio da se javimo na šalter špeditera, da pozovemo vozača, da završimo sve papirologije za pola sata, jer je sve bilo u obliku faksimila već unapred pripremljeno i najavljeno, jer je reč o živim životinjama, a buljuk kojekakvih inspektora i veterinara je već čekao u Kikindi ispred karantina da završi posao. Dolazimo na granicu, javljamo se na šalter špeditera, dečko nema blagog pojma o čemu se radi. Ne namerava da zove svoje šefove u Subotici, jer ga boli uvo što nije primio najavu. 'Ladno nas šalje da sve završimo sami. Pristajući da to i uradimo, počinjavamo grešku koja će nas možda skupo koštati. Pronalazimo vozača, zajedno sa njim odlazimo na carinu, gde se već nalaze vozačevi papiri. Kompletiramo sve na gomilu. Dolazi do susreta između koleginice iz firme i carinika koji je njen školski drug iz mladih dana, nisu se videli dvadeset godina, pa su se bogznakako izljubili. Tip hvata papire, sad će on pomoći da to ide brže. Šalje nas veterinarskom inspektoru. Ovaj završava svoje papire za nekoliko minuta, pregleda životinje, overava sve i vraća nas na carinu. Pošto uglavnom ja handlujem papire, to ja i vozač radimo glavno šetanje. Prilazim onom "familijarnom" tipu, koji zadovoljno posmatra kako njegov kolega guzi nekog jugošvabu na ulazu u Jugoslaviju, sve mu dovikujući "Nemoj da ga pustiš u fri šop dok ne plati taksu za auto!". Prilazim i pitam čoveka "Šta sad treba da uradimo?" Dobijam odgovor, DOSLOVNO ovakav: "Koji si ti q*ac došao ovde kada svaki kamiondžija zna bolje od tebe šta treba da radi?" Bio sam u šoku tri sekunde, zahvalio se čoveku na uljudnosti, otišao na šalter. Tamo predam gospođici sve papire i kažem da bi sve trebalo da je kompletirano, i papiri i overe, i da bismo trebali da požurimo zbog prirode tereta. Ženska vrlo nabusito kaže (odjednom su svi sa mnom na "ti"): "Nemoj ti mene da učiš šta je gotovo i kad. Gde ti je kamion? Da li si platio dozvolu?" Objašnjavam da ja nisam vozač, nego predstavnik kupca. "A šta se onda mešaš?" "Zato što se niko do ovog časa nije obratio vozaču na engleskom i što želim da pomognem da se sve uradi što pre, prevodim sve što je potrebno", rekoh. "AMA DA LI JE PLAĆENA DOZVOLA, KAD TE LEPO PITAM!!!". Pitam vozača: "Have you paid all the permits?". "What permits?", pita me ovaj. "O kakvoj dozvoli je reč", pitam gospođicu. "Dozvola za obavljanje funkcije transporta tereta dok je u Jugoslaviji, šta se pravite nevešti, isto što je taj tvoj plaćao na svim granicama od Engleske do ovde! Nemojte da mi zadržavate ostale! Ako ne plati dozvolu, može slobodno da se vrati u Mađarsku!". Razgovaram sa vozačem, pitam ga da li je plaćao ikakve dozvole za vožnju bilo gde, on kaže da nije plaćao nigde ništa, ali da nema problema, platiće koliko treba. Pitam koliki je iznos, ova kaže "70 maraka". Vozač vadi lovu, ima 60 maraka u džepu i otrčava do kamiona da uzme još para. Gospođica histeriše, tri-četiri druge šoferčine je hvataju u mašinu i zajebavaju je, hvatajući red. Dok se vozač vratio, ova je otpočela da radi sa drugima, preračunava dinare, marke, dolare, šilinge, ima kusur, nema kusur... Ima oko 25 godina i već se ponaša kao klimakterična baba, mislim se... Uzima novčanicu od sto maraka od vozača, uzima tristo od drugog, sto dolara od trećeg, radi sa svima istovremeno... Konačno vraća papire i kusur od trideset maraka. Na tom papiriću koji predstavlja dozvolu piše iznos od 60,61 DEM. Pokazujem to vozaču, ovaj samo odmahuje rukom, kaže "It's OK, let's go.... Where's my passport? It's missing!". Okrećem se šalteru, gde ostale šoferčine, mahom Srbi i Bugari, delju žensku preko šaltera, pa je rasturaju. Kad je ludača vratila pasoš mog sirotog vozača, ovi urlaju: "Ne dajte joj pasoše, neće da ih vraća!" uz salve smeha... Oguglali ljudi, pa udarili u za*ebanciju... Meni nije bilo smešno. Priči ni blizu nije kraj. Iako se sva carinska operativa mogla završiti u karantinu u Kikindi (sve odredbe o karantinu su overene od strane glavnog republičkog veterinarskog inspektora), šalju nas u Suboticu, u javno skladište. Na naše uveravanje da je to sasvim izlišno, da postoje svi dokazi o broju i tetovir brojevima svinja, ovi navalili, i nije nam ništa drugo preostalo. Za sve ovo vreme, koleginica pokušava da uspostavi kontakte sa špediterom, čak i sa Narodnom bankom Jugoslavije, jer naprasno treba i odobrenje o legalnosti plaćanja (!!!) robe u devizama, iako bankarski sistem još ne dopušta svift plaćanja trećih lica... U Subotici na javnom skladištu, naravno, pokazuje se da nije bilo potrebno da dolazimo. Usput, jedno piskaralo grubo izbacuje koleginicu iz kancelarije, najglasnije što može urlajući kako neće da razgovara dok se ne plati parking za kamion (kolika su ova plaćanja, da vam ne pričam...). Na molbu da se telefonira... ne, to mi ne biste verovali... Nije dopustio, dovoljno je za priču. Špediter se konačno pojavljuje. Pola sata kasnije, na TIR karnetu je preškrabana Subotica kao odredište za carinjenje i stavljena Kikinda. Kaže: "Sad pravac Kikinda. Imate karantin? Odlično, odmah na istovar". Vozim se u kamionu da pomognem vozaču uz put. Pričamo o svemu i svačemu. Rače da vozi po celoj Evropi već punih šest godina i da ovako nešto nikad nije video. Istina je da je papirologija uvek bila spora, ali nikada nikakvih problema nije bilo. Žive životinje su uvek problem za granične vlasti, i događalo mu se da mu je jednom od Engleske do Nemačke zbog papira trebalo 70 sati da stigne na odredište, iako bi praktično sve moglo da se završi za jedan dan... Ali ovakve peripetije... Zahvaljuje mi se što sam mu se našao na pomoći, govoreći da ne zna šta bi radio, pošto niko od ljudi koje je kontaktirao na našoj granici ne ume ili ne želi da govori engleski. Posao oko istovara je prošao bez problema, ali još uvek nije kraj priče. Sutradan smo otišli do carine, gde je trebalo overiti papire vozača, kako bismo njega mogli otpustiti, a ostale formalnosti potom prelaze na firmu. Tamo gospoda 'ladno utvrđuju da je vozač napravio carinski prekršaj, jer carinik nije prisustvovao istovaru životinja. Na stranu što čovek nije mogao znati ko je od prisutnih desetak zvaničnih ljudi šta radio i u kom svojstvu, i na stranu što nam je špediter rekao da idemo na istovar.... Dajemo sve dokaze da nikakvog marifetluka nije moglo biti, blablabla... Ne vredi... Tada koleginica reče da lično neće dozvoliti da vozač bude kažnjen dok prethodno ne dođe predstavnik britanske ambasade. Carinik prebledi, ode "nešto da vidi", pa ga nema petnaest minuta. Uto se pojavljuje spasilac, predstavnik jedne renomirane špediterske firme, ajkula koja je trideset godina u tom poslu. Dva minuta konsultacija, odlazimo kod njega u kancelariju, on hvata sve papire i vozač je kroz pola sata bio slobodan da krene. Dotični koji nas je izvukao iz sosa je posle ispričao da nema potrebe da se traži posebno objašnjenje za ponašanje carine. Toliko su se svi usrali od Mihalja Kertesa, koji za najmanju grešku cariniku uručuje radnu knjižicu u ruke i pokazuje vrata, da više ne razlikuju šta se sme a šta ne sme. To što smo uzeli nekompetentnog špeditera (nismo mi, nego naš uvoznik, pošto mi nemamo pravo direktnog uvoza, ali to je sasvim druga priča) da nas ovako izigra, sami smo krivi. Verovatno ćemo stvarno platiti kaznu za nepoštovanje Nj.V. Carine. Eto, to je to. Osudite koga god želite. Mene više ne interesuje, u nešto sam se usput (po ko zna koji put) uverio: da se ne petljam u tuđi posao...
biznis.119 cnenad, -> #118, dr.grba
=> kako raditi ako budete ikada išta uvozili... Ponašanje carine je jedan => deo priče, nekompetentnost špediterskih posrednika drugi, a neznanje i => blagog pojma o čemu se radi. Ne namerava da zove svoje šefove u => Subotici, jer ga boli uvo što nije primio najavu. 'Ladno nas šalje U pravu si da nema pojma a izgleda da još nije ni naučio da se stranke šalju "kod svojih špeditra koji rade ispravno". Mi smo skoro imali jedan slučaj izvoza gde nismo mogli da dobijemo EUR1 jer na specifikaciji robe stavka TERMOSTAT 75 step. SANOS nije imala ime proizvođača. Ništa čudno, ali je 30 stavki od oko 56 bilo bez imena proizvođača ali je to prošlo dok nije oko zapelo za baš tu stavku. Izgubljen jedan dan. Sutradan ponovo, i naravno ceo dan opet izgubljen jer se čekao šalterski radnik koji je imao preča posla sa novim strankama. Kad se smilovao ustanovljeno je da on ne može da primi te papire već njegov kolega koji je radio dan pre toga. To je značilo da mora da se izgubi i treći dan na terminalu. Posebna priča su pored carinika i špediteri. Pogrešili su na JCI-ju broj komada i upisali dva manje iako im je na specifikaciji lepo bilo odštampano Courier fontom 1838. Kako li su samo 8 zamenili u 6 ? Ax da, još uvek čekam neke papire iz avgusta koji su vraćeni špediteru jer nisu bili ispravni. I da, imamo verziranu koleginicu za ovu problematiku koja odrađuje taj posao. => usrali od Mihalja Kertesa, koji za najmanju grešku cariniku uručuje => radnu knjižicu u ruke i pokazuje vrata, da više ne razlikuju šta se Pa da, lakše je da svale krivicu na drugoga, nego da im kolega strada. Bolje jedan strejndžer... :(
biznis.120 mango, -> #118, dr.grba
> pricam...). Na molbu da se telefonira... ne, to mi ne biste > verovali... Nije dopustio, dovoljno je za pricu. Molim te ispricaj, poverovacu ti (mozda i 'ocu;)
biznis.121 dr.grba, -> #119, cnenad
>> Izgubljen jedan dan. Sutradan ponovo, i naravno ceo dan opet izgubljen >> jer se čekao šalterski radnik koji je imao preča posla sa novim strankama. >> Kad se smilovao ustanovljeno je da on ne može da primi te papire već >> njegov kolega koji je radio dan pre toga. To je značilo da mora da se >> izgubi i treći dan na terminalu. Groteska je tim veća što posle hladnokrvno podnesu račun za ležarinu za sve vreme nastalo njihovom krivicom. ): Imam primer i za to: kolega je uvozio uzorke raznih SVGA monitora, 20 komada. Hteli da mu ocarine kao televizore, po daleko višoj carinskoj tarifi. Čovek, naravno, nije pristao na to. Sad, carinici kao nikada od nastanka PC mašina nisu videli PC monitor, pa kao ne znaju šta je to... Kada je cela peripetija, posle preduge procedure, raspetljana, iznos ležarine u carinskom magacinu je iznosio skoro koliko i razlika između dva carinska iznosa. ): Kad se navade da naplate, i naplatiće. Druga alternativa je da blagovremeno potkupiš pravog čoveka ili da se baviš pletenjem korpi, sav repromaterijal ima da se kupi u zemlji.
biznis.122 miobrado,
Jučerašnja "Politika" - rubrika "Među nama", objavila je članak pod sledećim naslovom i podnaslovom: "Novčani ulog nije kapital" - "Neke odredbe Zakona o preduzećima pogrešno se tumače". Komentarišući, predmetni zakon, autor članka između ostalog navodi: "Za a.d. mora se uplatiti, u zavisnosti od načina njegovog osnivanja, dinarska protivvrednost u iznosu od 10.000 USD, odnosno 20.000 USD, a za d.o.o., u iznosu od 5.000 USD. Zakonom je omogućeno da se ti iznosi uplate 50 odsto odmah, a 50 odsto u roku od dve godine (čl. 190, 198, 336, 337. i 442. Zakona)." Ovom prilikom ću se uzdržati od analize autorovog poimanja pravopisa, a iz razloga što je predmet mog interesovanja sledeće: Ima li - u slučaju stečaja - razlike u tretmanu imovine a.d. i d.o.o.?
biznis.123 snemcev, -> #122, miobrado
>> Ima li - u slučaju stečaja - razlike u tretmanu imovine a.d. i >> d.o.o.? Ne. Ako je potrebno, deo imovine se koristi da bi se namirila dogovanja, a ostatak se deli vlasnicima. Razlika je što kod ad vlasnici namiruju razliku ako sve ono čime ad raspolaže ne može da pokrije dugove, što kod doo nije slučaj.
biznis.125 biber,
>> Cena detaliczna - tylko 249,- PLN Koliko je ovo u markama? Radi se o poljskom novcu.
biznis.126 baker,
> AMWAY biznis, zaradite i do 5000 dm mesecno. :)))))))))))))))))))))))) Dolazi mi AMWAY akviziter da mi prezentuje AMWAY SISTEM u kome se moze zaraditi i do 5000 dm. mesecno, pih...kakva laz :)) A, taj sto mi prica o zaradi od 5000 dm vuce torbe pune proizvoda kroz tramvaje i autobuse... nema para ni za taxi, a ovamo mi prica o hiljadama maraka...pih...budalastine... .. p.s. pitam se samo sta radi sa tolikim parama? :>>>.
biznis.127 zmarko,
Da li neko zna adresu i br. telefona firme MIRAD COMPANY iz Beograda? Unapred hvala!
biznis.128 mileusna, -> #126, baker
>> Dolazi mi AMWAY akviziter da mi prezentuje AMWAY SISTEM u kome se >> moze zaraditi i do 5000 dm. mesecno, pih...kakva laz :)) >> AMWAY biznis, zaradite i do 5000 dm mesecno. Pa lepo ti kaže 'i do 5000'. Normalno, u svemu ima i malo propagande, ali ukoliko poseduješ trgovačku žilu, sasvim sigurno ćeš zarađivati višestruku prosečnu platu u Srbiji. Sa druge strane, ne mogu svi i da uspeju u poslu, tj. nemaju svi već pomenutu žilu. :) Poznajem i jedne, i druge.
biznis.129 snemcev, -> #115, snemcev
Update za oktobar: Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - oktobar ..................... 0.014 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - oktobar ..................... 0.492 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - oktobar ..................... 0.041 Stopa zatezne kamate na novčane obaveze iz dužničko-poverliačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93, 24/94 i 28/96) za - oktobar ..................... 2.62 % mesečno Podaci su objavljeni u "Službenom listu SRJ" broj 52/96. Ostao sam dužan broj "Službenog lista SRJ" u kom su objavljeni podaci za septembar, a to je 46/96.
biznis.130 zlatibor, -> #128, mileusna
=> => Pa lepo ti kaže 'i do 5000'. Normalno, u svemu ima i malo => propagande, ali ukoliko poseduješ trgovačku žilu, sasvim => sigurno ćeš zarađivati višestruku prosečnu platu u Srbiji. Sa => druge strane, ne mogu svi i da uspeju u poslu, tj. nemaju svi => već pomenutu žilu. :) Poznajem i jedne, i druge. Ma daj molimte nisi valjda ozbiljan ? Pun mi je organ tih što te ubeđuju da se može zaraditi tolika lova. Fazon je u tome da popali što više ovaca da se može zaraditi tolika lova. Lepe su te šeme tipa neke piramide pa vi nalazite ko će da prodaje za vas i druga sranja.Kad bi se tako pare zarađivale de bi nam bio kraj.;) Jedva sam ubedio jednog druga da ne naseda nečemu sličnom sa nekom firmom iz Italije.Došao mu tip iz Čačka pa kao on je predstavnik te firme za ceo Balkan :) a što reko Baker nema zašta da kupi kartu da se vrati kući. Elem taj moj drug će da bude fazon predstvnik te firme za zapadnu Srbiju ;) al samo treba da da 150 ili 200 dm ne znam tačno za članstvo i da kupi robe za 200 dm da bi skupljao neke bodove. Pa sad zamisli kad nađu sto ovaca pa 100 X 150 = uzesmovam pare ko va je*be kad ste ovce, pa vam još uvalimo robe da se je*ete sa njom a vi da nam nađete još sto ovaca i na kraju da budete za dva tri meseca svesni da od toga nema ništa i da ste džabe radili za drugog. Od ovog svega ima koristi samo firma jer se prodaje roba a ne plaćase ni porez, i mala grupa ljudi koja je prva popalila raju sa snovima o bogastvu. Konkretno za taj Anwey sam čuo da su to kod nas počeli da rade prvo Mađari i da su na naivnost zgrnuli pare al' to je mala grupa ljudi.
biznis.131 zlatibor,
Narode imali neko da zna br. tel. neke firme koje se bavi uvozom papira za natron vreće i sirove kafe, ili registar sa brojevima telefona firmi koje se bave uvozom robe, ako ima nek mi ostavi u mail. Goran.
biznis.132 mileusna, -> #130, zlatibor
>> Ma daj molimte nisi valjda ozbiljan ? >> Pun mi je organ tih što te ubeđuju da se može zaraditi tolika lova. Poznajem jednu ženu koja već 3-4 godine posluje sa Amwayom veoma uspešno. Gde je sada na toj lestvici, nemam pojma, tj. uopšte se ne razumem na koji način sve to funkcioniše, samo znam da njen sinak sada kupuje računar, a to, kao što znamo, kod nas mogu svi ljudi sa prosečnim ličnim dohotkom. ;)
biznis.133 zlatibor, -> #132, mileusna
Pa gde je tu 5000 dm mesečno ? ;)
biznis.134 morkin, -> #130, zlatibor
> Lepe su te šeme tipa neke piramide pa vi nalazite ko će da prodaje za vas > i druga sranja.Kad bi se tako pare zarađivale de bi nam bio kraj.;) > Jedva sam ubedio jednog druga da ne naseda nečemu sličnom sa nekom > firmom iz Italije.Došao mu tip iz Čačka pa kao on je predstavnik te firme Postoji greška u razmišljanju. Tačan je taj sistem, kao i mnogi drugi. Pogrešno je samo razmišljanje da se sa tim poslom mogu zaraditi velike pare. Taj sistem je smislio neki Amerikanac za besposlene domaćice. Nije fora da se neko obogati prodajući proizvode, već da ih, onako uz kafu, proda rođaku. Moj prijatelj prodaje Oriflame kozmetiku (valjda se tako piše). Proizvodi su kvalitetni, a cene su umerene. Ispostavi se da je lakše da mi (žena i ja), kada nam prijatelj dođe u posetu, kažemo da ponese i katalog pa da naručimo kod kuće. Isporuka je obično za nedelju dana. Članstvo u tom lancu iznosi 30 DEM. Što se zarade tiče, ona zavisi od količine prodate robe. Prosečno, moj prijatelj dobija po 50 DEM mesečno. Onaj u piramidi koji je iznad njega mu nabavlja robu i, po rečima mog prijatelja, ima još petnaestak ljudi. Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, nego da se kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni.
biznis.135 dr.grba, -> #134, morkin
>> Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, nego da se >> kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni. Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih ljudi ne plaća carinu za tu robu.
biznis.136 cnenad, -> #135, dr.grba
-> Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo -> i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih Nezvanična informacija od pre mesec dana je da Amway uskoro planira otvaranje prodavnice - magacina u Beogradu. Da li će i kada biti, pitajte Trgovčevića.
biznis.137 morkin, -> #135, dr.grba
> Pristupačna cena... Da toliko veruju u to, osnovali bi predstavništvo > i u Jugoslaviji, a ne bi švercovali tu robu preko granice. Niko od tih Predstavništo nisu ni mogli da osnuju za vreme sankcija. Uopšte "predstavništvo" je vrlo problematična reč, jer tako nešto ne postoji. Pre će biti da je to centar za distribuciju proizvoda. Oriflame (ja sam zapeo za njih jer sam samo sa njihovim radom upoznat) se nigde u svetu ne prodaje po radnjama i slično, već samo "od ruke do ruke". Cene i jesu niže zbog toga što se ne plaćaju trgovinske marže, već se sve dobija po (skoro) fabričkoj ceni. Dalje, za postojanje "predstavništva" potrebno je da bude stabilizovan platni promet između nas i inostranstva - što očigledno nije. Odmah da se razumemo, ima svakakvih "piramida" od onih koje su prevara do onih koje to nisu. Video sam da neko nudi Oriflame proizvode i ovde, na Sezamu. Možda bi mogao da kaže par reči o organizaciji.
biznis.138 dr.grba, -> #137, morkin
>> radnjama i slično, već samo "od ruke do ruke". Cene i jesu niže zbog toga >> što se ne plaćaju trgovinske marže, već se sve dobija po (skoro) fabričkoj >> ceni. U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do vrha, da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže izbegavanjem carine, raznih poreza i ostalih dažbina (recimo troškovi dela distribucije u prodajne objekte i razne režije...). Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana priča. Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok da bi mogao da se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi tada profit pao na niže grane.
biznis.139 morkin, -> #138, dr.grba
Izvinjavam se što citiram celu poruku, ali šta ću: > U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do vrha, Poslednja ruka (onaj koji konkretno proda proizvod) dobija cca 6% vrednosti, onaj iznad njega 1%, iznad njega 0.5% itd. Napravljena je takva formula koja vrlo brzo konvergira. Ponavljam, cilj prodaje nije bogaćenje već nabavljanje kvalitetnih proizvoda. > da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža > za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže Nisam mislio samo na maržu, već i na troškove organizacije prodajne mreže. Nisam se lepo izrazio. > izbegavanjem carine, raznih poreza i ostalih dažbina (recimo troškovi > dela distribucije u prodajne objekte i razne režije...). Baš tako. Kod nas se švercuje da bi bilo što jeftinije. Ali i pod pretpostavkom da se sve legalno plaća, manja je carina ako se nešto uvozi za ličnu upotrebu nego ako je namenjeno daljoj prodaji. > Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana priča. Šarena laža jeste deo o bogaćenju, ali naš narod je takav. Bogati smo pa kupujemo jeftino. > Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok da bi mogao da > se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi tada profit pao na > niže grane. To je jedna varijanta koja važi ako je profit veliki. Ako je profit mali onda bi to poskupelo proizvod koji više ne bi bio konkurentan (ovo govorim iz čiste logike - niko mi nije nudio AmWay, pa možda grešim). Da rezimiram - glavna greška kod nas je to što svi potenciraju zaradu kao glavni elemenat priče, a ne kvalitet proizvoda. Valjda time pokušavaju (i uspevaju) da privuku više kupaca. Moj prijatelj je radio drugačije. Doneo je uzorke kozmetike na posao i počeo da ih prodaje žeama. Nakon toga neke žene su počele da uzimaju te proizvode ne samo za sebe nego i za prijateljice. Tek onda im je on pokazao kako mogu na taj način da zarade. Pošto su se već uverile u kvalitet proizvoda, nisu imale šta da izgube (osim 30 DEM za učlanjenje koje bi ionako isplatile za nekoliko meseci kroz popust koji dobijaju). Izjave tipa "Zaradite 1000 DEM mesečno" deluju odbojno.
biznis.140 dr.iivan,
>>> radnjama i slicno, vec samo "od ruke do ruke". Cene i jesu >>> nize zbog toga sto se ne placaju trgovinske marze, vec se sve >>> dobija po (skoro) fabrickoj ceni. > > U ovu informaciju veoma sumnjam. Toliko ruku treba namiriti do > vrha, da to sigurno prevazilazi nivo trgovacke marze. Najveca > legalna marza za koju sam ikada cuo je 35%. Pre ce biti da se > obaranje cene postize izbegavanjem carine, raznih poreza i > ostalih dazbina (recimo troskovi dela distribucije u prodajne > objekte i razne rezije...). Ima istine i u jednom i u drugom..Meni licno je zena prezentovala nacin prodaje AmWay proizvoda i celu tu piramidu tako da cu vam ja koliko se secam (a najvise koliko sam razumeo) sada to reci.. Sistem se naziva Multi Level Marketing i funkcionise gotovo savrseno za neku firmu.Izbegavaju se svi troskovi (oko distribucije i ostalog), a pored toga povecava se i promet. Onaj koji se uclani u sistem placa 50 dm i, tako su bar rekli, ukoliko nije zadovoljan poslom moze da ih trazi natrag za tri meseca! Posao moze da radi svako ali SVAKO..naravno nema svako podjednake sanse za uspeh, jer ne poznaje svako prave ljude i nema svako smisla za prezentacije..Uclanjuje se preko svog SPONZORA, a to je u ovom slucaju covek koji vrsi prezentaciju i preko koga se nabavljaju proizvodi.Posto se u ovom slucaju najblizi distributivni centar nalazi u Madjarskoj (mislim Segedin) sponzor nabavlja proizvode odatle.Naravno, ukoliko i on nema svog sponzora..Razumete polako tu piramidu..znaci svi su vezani na nekog, a onaj zadnji je osnova svih njih i obrce najvise para: ┌─vezan za distributivni centar │ ┌────────┼────────┐ ┌──┼──┐ ┌──┼──┐ ┌──┼──┐ ┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐┌┼┐ Postoje dva nacina zarade..Svako ko se uclani dobije paket sa katalozima svih proizvoda, diskontnim cenama i preporucljivim cenama, kao i sa tim koliko koji proizvod nosi bodova. Recimo da se ja vezem na nekog mog sponzora. Ja imam tu cast :) da mogu da nabavljam proizvode po originalnim cenama. Kada nabavim proizvod, tj. kada ga kupim ja dobijem onoliko bodova koliko nosi taj proizvod. Kada prodam dovoljan broj proizvoda, tj. kada skupim dovoljno bodova, ja ostvarujem proziviju od svih tih prodatih proizvoda, a po sledecem principu: 200 bodova = 3 % 600 bodova = 6 % Nisam tacno siguran u ovo, tj. siguran sam da 1500 bodova = 10 % ovo nije tacna sema, ali prve dve za 3 i 6% 2500 bodova = 15 % su tacne jednakosti :).. 4000 bodova = 18 % Priblizna vrednost jednog boda = 2 dem ! Znaci, kada ja U TOKU JEDNOG MESECA prodam robu u vrednosti 200 bodova ja dobijam od te vrednosti 3% . Nije neka zarada, ali kada ja upotrebim tkz preporucljive cene, tj. one cene po kojima mogu da prodajem proizvode AmWay kompanije a koje su za 25-30-35% vise od originalnih, to znaci da tih 25-30-35% ide meni, sto je drugi nacin zarade ! Kada se tih prosecnih 30% nadoveze na onih 3% onda to i nije tako zanemarljivo..oko 60-70dem mesecno..Naravno, ja moram SVAKOG MESECA da prodam toliko proizvoda da bi dobio tih prvih 3% . E, ja to ne mogu da postignem, pa istovremeno sa prodajom robe, ja vrsim i prezentacije nekim mojim prijateljima koji hoce da se ukljuce u sistem kao sto sam se ja ukljucio, i da narucuju proizvode preko mene. Samim tim, njima, a i meni idu bodovi od tih proizvoda koje su oni narucili i ja imam vise bodova..Kada stignem do nekog veceg nivoa, recimo 15%, onda je to vec 'malo' veca zarada.... Kada se dostigne najveci nivo od 18% onda se ide u tkz penziju i onda se prestaje sa bavljenjem tog posla jer mesecno na nas racun u banci stize 400 dem od strane AmWay kompanije, a da mi nista ne radimo...i sve tako dok kompanija postoji....Naravno, svima treba da bude jasno da se taj procenat ostvaruje nakon 3-4-5 godina bavljenja tim i SAMO TIM poslom, i to vrlo, vrlo tesko...Uostalom, izracunajte.... U principu, moguca je tolika zarada (5000dem mesecno) ;).. Kao sto vidite, sistem je savrsen za jednu takvu firmu, jer ona posluje prakticno bez gubitaka, i na ovaj nacin posluje u celom svetu..AmWay kod nas (jos) nema distributivni centar, nasi se ljudi snabdevaju u Madjarskoj..Naravno, ima tu jos stvari koje nisam pomenuo, kao sto je recimo dobijanje radne vize za procenat od 15% (cini mi se) pa navise i ostalo... Nadam se da sam vam ukratko :) objasnio kakav je to sistem..Ako vam nesto nije jasno, pitajte ;) sigurno nisam sve rekao..Eto toliko... Pozdrav..
biznis.141 ztasic, -> #138, dr.grba
│ da to sigurno prevazilazi nivo trgovačke marže. Najveća legalna marža │ za koju sam ikada čuo je 35%. Pre će biti da se obaranje cene postiže └─────────────────────────────────────── Uf, tetka me je gušila jedno celo veče sa AmWay-om. Na jedno uvo mi ulazilo, a na drugo izlazilo. ;) Što se tiče marže, mislim da 30% od prodajne cene ide distributerima (svima u hijerarskijoj lestvici). Pokazivala mi je gomilu skica i pričala priče o nekom doktoru u Nemačkoj koji se odrekao svoje profesije da bi prodavao AmWay proizvode. Moj argument protiv je bila činjenica da ona živi u mestu od 10-ak hiljada stanovnika, tako da mi nikako nije jasno kako će ostvariti svoj (ako se dobro sećam) Royal bonus (kada umreš, tvoji naslednici ga dobijaju :) ). Morali bi uzajamno jedni drugima da prodaju. :))) Mene ovaj koncept podseća na pisma tipa "nastavite lanac, pošaljite 10 pisama, a prvom na priloženom spisku uplatite xxx para :) ). A slična euforija je vladala i sa Winner Brocker-om. Ako mene pitate, svako čudo za tri dana.
biznis.142 cnenad, -> #141, ztasic
-> Mene ovaj koncept podseća na pisma tipa "nastavite lanac, pošaljite -> 10 pisama, a prvom na priloženom spisku uplatite xxx para :) ). Lanac i jeste, naravno ako želiš da uđeš u njega. Roba koja se prodaje i način prodaje su samo maska i navlačenje da bi neko zagrizao u ušao u lanac. Sa druge strane, oni koji ne žele mogu kupovati robu, koja jeste i kvalitetna i povoljna.
biznis.143 cnenad, -> #139, morkin
-> Kod nas se švercuje da bi bilo što jeftinije. Ali i pod pretpostavkom da Kod nas se švercuje da bi zarada bila veća.
biznis.144 zlatibor, -> #138, dr.grba
=> Šarena laža, ako mene pitate. Ili *barem* pogrešno akcentirana => priča. Smatram da je kvalitet AmWay proizvoda dovoljno visok => da bi mogao da se plasira i legalnim tokovima trgovine, ali bi => tada profit pao na niže grane. Da zato dok neko ko je ušao u šemu shvati da nemože da zaradi ni 200 a kamoli 5000 dm maraka mesečno on je uzeo robe pa nešto i proda a sa nekom može da se slika pa mora sam da je potroši a pravi promet A našao je već neku ovcu koja širi lanac dalje i tako u krug. Moram da priznam da je šema odlično smišljena, ali od nje ima samo korist firma. Zamislite kolika je ušteda na reklami (daliste videli negde rekamu za anwey na TV) a proizvodi se prodaju a ljudi koji to prodaju su najbolja reklama za firmu.Plus da negovorimo za carinske dažbine i porez na promet koji niko ne plaća. Ma ljudi bila mi je namera da vas odgovorim od tih gluposti da ne bacate pare i vreme na gluposti, al' to je lična stvar svakog od vas. Goran.
biznis.145 zlatibor, -> #134, morkin
=> Dakle, stvar nije u tome da se neko obogati prodajući nešto, => nego da se kupi kvalitetan proizvod po pristupačnoj ceni. Trt milojka.:) Svi ili bar većina je ušla u to sa snom o brzoj zaradi, našeg je čoveka najlakše nagovoriti na nešto ako ga ubediš da će se obogatiti za šest meseci.
biznis.146 superhik, -> #140, dr.iivan
=:> prakticno bez gubitaka, i na ovaj nacin posluje u celom =:> svetu..AmWay kod nas (jos) nema distributivni centar, nasi se Inače, Am(erican)Way je firma u vlasništvu Unifikacione crkve, a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun onda je jasno koliko je tu love u igri.
biznis.147 river, -> #146, superhik
=> Inače, Am(erican)Way je firma u vlasništvu Unifikacione crkve, => a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun onda je => jasno koliko je tu love u igri. Je sam na nekoj prezentaciji firme čuo da su vlasnici neka dva Šveđana. A čuo sam i to da su se pročuli tako što prave preparate za poliranje koje astronauti nose sa sobom u svemir. ;)))
biznis.148 dr.iivan,
> => Inace, Am(erican)Way je firma u vlasnistvu Unifikacione > crkve, => a kada se zna da je gazda svega toga 'veliki' Mun > onda je => jasno koliko je tu love u igri. > > Je sam na nekoj prezentaciji firme cuo da su vlasnici neka dva > Svedana. A cuo sam i to da su se proculi tako sto prave > preparate za poliranje koje astronauti nose sa sobom u svemir. > ;))) Na prezentaciji govore kako je AmWay nastao kao posledica toga sto je NASA trazila da se napravi neko univerzalno sredstvo za ciscenje u svemiru..naravno, to sredstvo su izmislili neka dva coveka, sto rece Svedjana, i posle tog uspeha osnovali firmu AmWay :)..
biznis.149 snemcev, -> #137, morkin
>> Predstavništo nisu ni mogli da osnuju za vreme sankcija. Predstavništvo neće ni sad otvoriti, ni oni, a ni bilo ko drugi ko planira bar iole legalno da radi -- ova zemlja nema legalan platni promet sa inostranstvom. Društvo nam prave Libija i Irak. :(
biznis.150 snemcev, -> #138, dr.grba
>> Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. Vidi se da ne radiš sa privatnicima... :)
biznis.151 dr.grba, -> #150, snemcev
>>>> Najveća legalna marža za koju sam ikada čuo je 35%. >> >> Vidi se da ne radiš sa privatnicima... :) Rekao sam "legalna marža".
biznis.152 arazumenic, -> #151, dr.grba
>>> Vidi se da ne radis sa privatnicima... :) > > Rekao sam "legalna marza". A koja je to nelegalna marza?
biznis.153 dr.grba, -> #152, arazumenic
>>> Rekao sam "legalna marza". >> >> A koja je to nelegalna marza? Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa.
biznis.154 cnenad,
/reply na FORUM.17, 8.77/ -> Apsolutno. Ni penzije nisu u sve u kešu... Ja čak znam i više -> onih koji primaju na tekući... Bez obzira što se uplata vrši na tekući rn. mora postojati pokriće, jer kako bi se onda prenele pare na račun, npr. PŠ, a zatim pošta iste te pare u kešu isplatila penzionerima ?
biznis.155 cnenad,
/reply na FORUM.17, 8.83/ -> sa 3 čeka? (faljena PŠ, mada je i ona smanjila broj čekova na 10). Dodeljuje se i manji broj, onima koji idu u minus. Taj smanjeni broj dodeljenih čekova predstavlja "disciplinsku meru za neposlušnost". Ipak, ima i onih koji dobijaju po 20 čekova.
biznis.156 cnenad, -> #153, dr.grba
-> Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, -> mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa. Računovođa ne određuje procenat marže već npr. direktor prodaje, zavisno od firme do firme. On može odrediti i npr. 150% ali ako roba sa takvom maržom nema prođu, mora poneti teret odgovornosti zbog loših poslovnih poteza. Nelegalne marže u opštem slučaju nema. U stvari ima kod artikala gde je Zakonom i uredbama ograničena kao i broj posrednika u prometu.
biznis.157 snemcev, -> #153, dr.grba
>>>> A koja je to nelegalna marza? >> >> Ona koja nema opravdanja. Postoje i zakoni i načini izračunavanja, >> mrsko mi je da ih prenosim. To bi trebalo da zna svaki knjigovođa. Ako je verovati Zakonu o trgovini i gomili drugih zakona i Uredbi savezne i republičke Vlade, ne postoji "legalna" i "nelegalna" marža, kao što ne postoji kategorija "marže koja ima/nema opravdanje". Na stranu to što formiranje cena, a samim tim i određivanje marže, nije posao računovodstva. U velikoj većini državnih/društvenih preduzeća postoje interna akta koja propisuju način izračunavanja marže, ali ne postoji neki opšte-važeći propis koji imperativno uređuje način izračunavanja marže za sva pravna lica. Ono čega nema u tim internim dokumentima se zove uticaj tržišta. Tipičan primer ovakvog preduzeća je nekad najveća kikindska trgovačka kuća, sada u stečaju, koja se i dalje drži odluke od pre xx godina po kojoj je njihova veleprodajna marža yy% i nema sile koja bi ih naterala da na neke artikle u veleprodaji zaračunaju neku drugu maržu. Suprotnost ovome su preduzeća, po pravilu privatna, koja su shvatila šta je tržište, i kojima to isto tržište diktira stopu/visinu marže. Kod takvih preduzeća nije problem da na nekim artiklima marža bude i nega- tivna, ako se time na drugoj strani direktno ili indirektno pojavljuje materijalna ili nematerijalna korist (govorim o legalnom poslovanju, a ne o mitu!). Ipak, kategorija "ograničene marže" postoji i u nemilice je korste obe Vlade, iako savezna Vlada u svom dokumentu "Ekonomska politika za 1996. godinu" decidno navodi da će se cene proizvoda i usluga formirati slobodno, a pod kontrolom će se držati oko 11% cena u industriji i oko 13% cena u prometu na malo. Činjenično stanje je takvo da se momentalno pod režimom neposredne kontrole cena nalazi preko 50% cena u industriji i preko 55% cena u prometu na malo. Ako je neko dospeo do "Ekonomske politike za 1997. godinu" savezne ili republičke Vlade, ili ako neko ima ekspoze koji je pre neki dan Mirko Marjanović podneo Narodnoj skupštini Republike Srbije, neka potraži podatke koji se odnose na kontrolu cena -- bilo bi u najmanju ruku interesantno uporediti ih sa ovde navedenim podacima.
biznis.158 velicko, -> #157, snemcev
│ takvih preduzeća nije problem da na nekim artiklima marža bude i nega- │ tivna, ako se time na drugoj strani direktno ili indirektno pojavljuje └─────────────────────────────────────── Da pitam i ja... Porez se plaća na maržu ( na razliku u ceni ). Marža je razlika između prodajne i nabavne cene (sa troškovima). Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? To mi je nekako sumnjivo... Čak i ako se nešto proda ( otpiše ) ispod nabavne cene, razlika bi morala da se pokrije iz prihoda, a porez da se plati? Gde je tu porez?
biznis.159 cnenad, -> #158, velicko
-> Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? -> To mi je nekako sumnjivo... Marža ne može biti negativna. U stvari, sve se može kad se hoće ali to nije predmet ove priče. Ako nema razlike u ceni ne plaća se porez na razliku u ceni. I odobreni rabat se tretira kao razlika u ceni pa tako ne moraš zaračunati ni 0.01% marže ali ako si imao rabat od 10% platićeš na njega porez na razliku u ceni - preciznije porez na promet usluga.
biznis.160 snemcev, -> #158, velicko
>> Na koji iznos se plaća porez ako je marža negativna??? Porez se plaća na ostvarenu razliku u ceni. Ako je razlika u ceni negativna, porez se ne plaća. Zavisno od načina knjiženja, moguće je postići efekat koji bi se postigao da je na negativnu razliku u ceni plaćen negativan porez na promet. :) >> To mi je nekako sumnjivo... Sve je legalno i ništa sumnjivo. :)
biznis.161 hercog, -> #160, snemcev
(*> Zavisno od načina knjiženja, moguće je postići efekat koji bi se (*> postigao da je na negativnu razliku u ceni plaćen negativan porez na (*> promet. :) A da nam odaš tajnu? :) Sale
biznis.162 morkin,
Da li neko zna gde se u Beogradu nalaze predstavništva ili ovlašćeni servisi sledećih firmi: a) Iskra Kula (proizvode slavine, kao nekada Armal); b) Sony; c) Casio.
biznis.163 vstan, -> #162, morkin
> Da li neko zna gde se u Beogradu nalaze > ovlašćeni servisi sledećih firmi: > > b) Sony; BG Elektronik. Početak Bulevara revolucije, sa desne strane, odmah iza Eurosalona/Našeg doma.
biznis.164 snemcev, -> #161, hercog
>> A da nam odaš tajnu? :) Čim ustanovim da je u skladu za novim Zakonom o računovodstvu koji je stupio na snagu 01.01.1997. Za stari znam da važi, al' za nov... ne verujem da su se setili da tu rupu zapuše... :> Mada, to se prvenstveno tiče Zakona o akcizama i porezu na promet, a kako on nije menjan...
biznis.165 snemcev,
Nije PTT usamljen u jedinstvenom načinu čestitanja Nove Godine; za Narodnu skupštinu Republike Srbije PTT je malji deca. :( LM, izmenjen je Zakon o porezu na dohodak građana pa je progresivno oporezivanje zarada (koje je pre dve godine ukinuto kao prevaziđeno, zastarelo i nazadno) ponovo vraćeno. :( Usklađen je i Zakon o akcizama i porezu na promet sa saveznim Zakonom o osnovama poreskog sistema, a u isto vreme je i Vlada donela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o primeni stopa poreza na promet određenih proizvoda i poreskih oslobađanja, čime je praktično ukinuta poreska stopa od 9%, a sve iz nje se sada oporezuje sa 12%. Ako nastave u smeru vraćanja na staro, negde marta nas čeka vraćanje 14 tarifa poreza na promet, a u okviru svake bar po pet poreskih stopa, avgusta će se vratiti pokrajinski i opštinski porez na promet, da bi iduće godine u ovo doba stopa poreza na promet bila određivana svakog utorka posle izvlačenja loto-a po istom principu. :( Ali ovo nije sve! Ček' dok stigne savezni "Službeni list SRJ" da vidimo koliko su savezni poslanici bili aktivni. Kako čujem i oni su izglasali izmene i dopune saveznog Zakona o osnovama poreskog sistema, valjda zato što je Srbija uskladila svoj Zakon o akcizama i porezu na promet sa starim Zakonom o osnovama poreskog sistema, pa da bi se sad opet razlikovali i da bi bilo više nedorečenosti i rupa. :(
biznis.166 vbiskup,
hi Ako ima ovde koga ko vodi knjige preduzecima .. mail me... pozdrav Vlada Biskupljanin ./
biznis.167 kovacevicd,
Da li ovo spada u neki prekršaj u knjigovodstvu, firma A kupi proizvod bez poreza za 200 dinara i da izjavu za dalju prodaju zatim taj proizvod proda firmi B za 16.39 dinara + 22% poreza (3.61 dinar) i to izađe ukupno 20 dinara. I zatim firma B da meni proizvod za privatne potrebe, a zatim ja firmi "A" platim keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 dinara. Pitanje je da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače on bi se knjižio kao trošak. Inače svrha ovog je izbegavanje poreza.
biznis.168 rastkop,
Zna li neko neku agenciju koja obezbedjuje autorska prava za objavljivanje knjige. Potrebno mi je jer zelim da izdam dela nekih nasih autora koji su umrli u skorije vreme a ne znam preko koga da dodjem do prava za objavljivaje dela.
biznis.169 cnenad, -> #167, kovacevicd
-> keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 dinara. Pitanje je A šta ti uopšte imaš sa firmom A kad proizvod dobijaš ili kupuješ od firme B. ? Nisam nigde eksplicitno pročitao da piše ali ni po jednom logičnom tržišnom zakonu ja kao kupac robe za dalju prodaju neću prilikom njenog ulaza tj. formiranja prodajne cene izvršiti sniženje cene. Uostalom, koliko vidim ti plaćaš pa plaćaš punu cenu proizvoda sa maloprodajnim porezom. Zašto tu u igru uopšte ubacuješ firmu B ? Plati lepo firmi A vrednost sa porezom i zdravo. U ovom konkretnom primeru 22% i nije neki veliki iznos. Više košta petljancija da se obrade papiri koji prate ove promene. -> da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače Normalno da mora, ulaz - kalkulacija, izlaz - otpremnica i račun.
biznis.170 snemcev, -> #167, kovacevicd
Al' ga zapetlja... probaću da odpetljam. >> Da li ovo spada u neki prekršaj u knjigovodstvu, U knjigovodstvu, ne. >> firma A kupi proizvod bez poreza za 200 dinara i da izjavu za dalju >> prodaju Legalno, ako je firma registrovana za trgovinu na veliko artiklom koji je u pitanju. >> zatim taj proizvod proda firmi B za 16.39 dinara + 22% poreza (3.61 >> dinar) i to izađe ukupno 20 dinara. Finansijska policija ima pravo da podnese prijavu protiv odgovornog lica ako utvrdi da je radio protiv interesa preduzeća (klasičan primer: kupovina za X dinara, prodaja za X/100 dinara, s tim da ne postoji očigledan razlog za to). Od ovoga NISU IZUZETI vlasnici i direktori privatnih preduzeća! >> I zatim firma B da meni proizvod za privatne potrebe, Ovo potpada pod ostala lična primanja; plaćaju se svi porezi i doprinosi kao i na zaradu, s tim da je porez na lična primanja u ovom slučaju 25%. Drugo je pitanje po kom osnovu ti firma B daje nešto. >> a zatim ja firmi "A" platim keš razliku (200-20+3.61) i firmi "B" 20 >> dinara. Praviću se da ovo nisam video. >> Pitanje je da li firma "B" mora da pravda postojanje proizvoda inače >> on bi se knjižio kao trošak. U nekim slučajevima da, u nekim ne -- sve zavisi od toga koji je artikal u pitanju i za koje svrhe je nabavljen. >> Inače svrha ovog je izbegavanje poreza. U Americi se za ovo ide u zatvor, a kod nas... :(
biznis.171 cnenad,
/reply na PCUSER.4, razno, 547, snemcev/ ->>> Porez: 8 * 10% == 0,80 din -> -> Pogrešno! Kod ovakvog računanja se primenjuje preračunata, a nikako -> redovna stopa poreza. Osnovica poreza na promet usluga kod prometa proizvoda na veliko je razlika između nabavne i prodajne cene. Obračun akontacije PPNU se MOŽE izvršiti primenom preračunate poreske stope na prodajnu cenu sa uračunatim porezom na promet SAMO ako postoji ODLUKA da je u razlici u ceni ukalkulisan i PPNU i da se roba vodi po prodajnim cenama. Ako nema Odluke (a u navedenom primeru je nema) onda se primenjuje puna poreska stopa. Ovo je stvar na koju mnogi zaboravljaju a posle se hvataju za glavu kad se pojavi FP a obračunavali su porez primenom preračunatih stopa. BTW, nije mi jasna jedna stvar. Da li se za konačni obračun poreza na promet pr. i usluga za svaku kategoriju mora podnositi poseban APP obrazac ? Npr. jedan za maloprodaju, drugi za promet proizvoda na veliko sa porezom na promet proizvoda i treći za porez na promet usluga, ili se 2 i 3 mogu vezati na jedan APP ?
biznis.172 cnenad, -> #170, snemcev
-> Finansijska policija ima pravo da podnese prijavu protiv odgovornog lica -> ako utvrdi da je radio protiv interesa preduzeća (klasičan primer: Ma briga njih za interese preduzeća. Njih samo interesuje porez, a primer koji je naveden je upravo izbegavanje plaćanja poreza. -> U Americi se za ovo ide u zatvor, a kod nas... :( U hotel/restoran ? ;) Nego, snemcev, nisu mi jasni sa klauzulom "sve isplate se kumuliraju" kod poreza na dohodak. Da li se odnosi na SVE ISPLATE, ili na SVE ISPLATE PO ISTOM OSNOVU. Npr. TO isplaćen u januaru, za decembar 96, po važećim propisima i iznosu. Nema poreza jer ne prelazi limit definisan čl. 25 Zakona. Nedelju dana kasnije isplaćene su zarade (drugi deo za 12/96) isto u januaru. Ovo nema veze jedno sa drugim ili... ?
biznis.173 snemcev, -> #172, cnenad
>> Ma briga njih za interese preduzeća. Njih samo interesuje porez, a >> primer koji je naveden je upravo izbegavanje plaćanja poreza. Al' to sve lepo upakuju, tobože brinući se za interese preduzeća. >> Nego, snemcev, nisu mi jasni sa klauzulom "sve isplate se kumuliraju" >> kod poreza na dohodak. Da li se odnosi na SVE ISPLATE, ili na SVE >> ISPLATE PO ISTOM OSNOVU. Malo jedno, a malo ovo drugo. :) Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: sve isplate koje na bilo kakav refundira država (bolovanje preko 60 dana, isplate invalidima, porodiljama, nezaposlenima i sl.) se NE KUMULIRAJU! U Zakonu nema osnova za ovako nešto, ali službeno tumačenje ultimativno zabranjuje kumuliranje kada su u pitanju refundacije iz državne kase. Osim navedenog, sve što ide preko limita, a pod šifru 248 se kumulira i plaća se porez po stopi od 25% bez obzira na to koji je osnov isplate. Jel' sad bar malo jasnije? :)
biznis.174 snemcev, -> #171, cnenad
>> Osnovica poreza na promet usluga kod prometa proizvoda na veliko je >> razlika između nabavne i prodajne cene. Razlika između prodajne i nabavne cene je bruto razlika u ceni, pa po definiciji u sebi sadrži porez na promet usluga i primenom preračunate poreske stope isti se "izbija", pa tako ostaje neto razlika u ceni. >> Ako nema Odluke (a u navedenom primeru je nema) onda se primenjuje >> puna poreska stopa. AFAICT, finansijska policija se pridržava tumačenja koje sam naveo u prethodnom pasusu. Zašto? Pokušaću da ti objasnim. Uradio si uslugu nekom; daješ mu računa na 100.00 dinara + porez od 10% što je ukupno 110.00 dinara. Na konto prihoda se knjiži samo onih 100.00 dinara (ili sve, pa se posle stornira porez, svejedno, rezultat je isti) pa je tvoja zarada 100.00 dinara, a ne 110.00 dinara. Slično ovome, kad prodaš robu za 200.00, a kupio si je za 90.00 dinara, tvoja zarada jeste 110.00 dinara, ali treba da platiš i porez na razliku u ceni koji je 10.00 dinara, pa tebi čisto ostaje 100.00 dinara. Kontrolišući ovu računicu, tj. primenjujući redovnu stopu poreza na neto iznos zarade, dobijaš da je računica tačna. Da je porez obračunat primenom redovne stope, platio bi 11.00 dinara poreza na promet usluga, tebi bi čisto ostalo 99.00 dinara, a kad na to primeneš redovnu stopu, dolaziš do 9.90 dinara, što se razlikuje od onog što si platio. Generalizujući ovo, dolazimo do toga da po definiciji (i po Zakonu) svaka usluga u sebi sadrži porez na promet usluga ako isti nije posebno iskazan na računu (ako baš teramo mak na konac, ova generalizacija je u stvari početni stav iz kojeg proizilazi sva ova priča gore). >> BTW, nije mi jasna jedna stvar. Da li se za konačni obračun poreza na >> promet pr. i usluga za svaku kategoriju mora podnositi poseban APP >> obrazac ? Mož' da bidne, al' ne mora da znači. :) U Zakonu nigde ne piše da mora, a to što RUJP malo traži posebne obračune, pa malo ne traži ne znači ništa. Lično, predajem po jedan obrazac za svaku opštinu na čijoj teritoriji ostvarujem promet i kojoj plaćam porez i nemam nikakvih problema. BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom interesantno osim tebi i meni... :(
biznis.175 cnenad, -> #174, snemcev
-> Razlika između prodajne i nabavne cene je bruto razlika u ceni, pa po -> definiciji u sebi sadrži porez na promet usluga i primenom preračunate OK je ovo, i verujem da se FP negde i pridržava takvog tumačenja, ali kod kolega su se pojavljivali i bilo je problema jer nisu imali navedenu Odluku, o čemu je čak i ministarstvo dalo svoje mišljenje. Obzirom da, iako sam insistirao kod mene, takve Odluke nema, na osnovicu poreza obračunavam punu stopu jer nemam uopšte nameru da se bilo kome posle pravdam. -> svaka usluga u sebi sadrži porez na promet usluga ako isti nije posebno -> iskazan na računu (ako baš teramo mak na konac, ova generalizacija je u Jedan od specifičnih slučajeva je razlika u ceni robe gde se na fakturi ne iskazuje obračunat porez. Kod svih ostalih usluga, trebalo bi da bude posebno iskazan porez na usluge na fakturi, a kao što prošli put rekoh, ako ga nema, mora postojati Odluka da je vrednost navedena na fakturi sa ukalkulisanim porezom na usluge tj. da je u pitanju bruto iznos.
biznis.176 cnenad, -> #173, snemcev
-> Al' to sve lepo upakuju, tobože brinući se za interese preduzeća. ;) -> Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: sve Opet mi nisi odgovorio da li se u to bure mogu strpati zajedno TO i zarada ili ne. Kod toplog obroka, čujem postoji mogućnost da se mesečno podigne po radniku 300 din. jer je 25% od pros.mesečne neto zarade minimalan iznos koji se MORA isplatiti. Problem je kod malih preduzeća gde ne postoji sindikat i poj. kolektivni ugovor, pa je dovoljno da takvo preduzeće donese opšti akt koji bi zamenio poj. kolek. ugovor. Trenutno, ZOP neće prihvatiti ovakvu "prevaru" ali je apsurdno da svi ravnopravni ipak nisu "ravnopravni". Obaška što je sad TO negde oko 210 din a limit do kojeg se neplaća porez 300 din. BTW, čujem da je podnet predlog Narodnoj skupštini da se poveća stopa posebnog poreza na promet za bezb.i red. odvij.žel.saobraćaja ;) sa 2 na 3 % :( Priča se da će na redovnom zasedanju u martu biti produženo i trajanje posebne takse za Grad Beograd. Ministarstvo trgovine ne želi uopšte ni da čuje razloge za ukidanje KEPU, barem za preduzeća koja imaju dvojno knjigovodstvo. U samom Pravilniku naveli su da evidencije koje obezbeđuju te podatke jesu dovoljne i da ne treba KEPU, da bi kasnije to svojim mišljenjem opovrgli, i rekli "ma šta vas briga, šta fali magacionerima da vode ovu knjigu". Još samo da magacionere promovišu u računovođe, pa da ih smestimo u kancelarije kako bi popunili kolonu br. 6 - Uplaćeno na ž.r ;)
biznis.177 ranx, -> #174, snemcev
> BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom > interesantno osim tebi i meni... :( Meni!
biznis.178 firus, -> #177, ranx
>> BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo >> još nekom interesantno osim tebi i meni... :( > > Meni! I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu kvalifikaciju ali i prava znanja? Lično mislim da sve to nije previše komplikovano (bez namere da omalovažavam knjigovodje), ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo čega i da ne pominjem sada stalne izmene domaćih zakona i potrebu za neprekidnim prilagodjavanjem novim zakonima.
biznis.179 cnenad, -> #178, firus
-> I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive -> literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? Zavisi da li želiš da kreneš od početka ili tražiš baš stručnu literaturu. -> Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu -> kvalifikaciju ali i prava znanja? Lično mislim da sve to nije -> previše komplikovano (bez namere da omalovažavam knjigovodje), Praviću se da ovo nisam video ;) (c) by snemcev Postoji podosta kurseva, međutim lično sam protiv njih. Razlog je što je podosta kolega završilo školu da bi se bavilo ovim poslom. Sada se pojavljuju sumnjivi polufabrikovani dvomesečni kursaši koji ne znaju ni porez da obračunaju niti fakturu da sastave, da ne pričam o gorim primerima...(koji se ruku na srce, mogu sresti i kod fakultetski obrazovanih ekonomista). Priznaćeš da ima razlike u kursevima od 6 meseci i školovanja koje traje od 4 do 8 godina. Da ne pričam o kolegama koji već u prstima imaju podosta prakse. Kvalifikacije koje spominješ kao i materijalni razlozi su nas doveli da ove poslove može obavljati samo osoba koja ima državljanstvo SRJ i položen stručni ispit. Ovaj Zakonski zahtev pokušavaju da ospore. Naime, u Makedoniji je njihov ustavni sud odbacio takav član kao neustavan, valjda će se isto dogoditi i kod nas. Kada pogledaš, nekoliko primera za kontiranje ne deluje tako komplikovano ali ima podosta materije i teorije koju moraš obraditi što nije nimalo lako (ali nije nemoguće) -> ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo Ne, samo redovnost, ažurnost, podosta koncentracije i dobre savetnike :) -> čega i da ne pominjem sada stalne izmene domaćih zakona i potrebu -> za neprekidnim prilagodjavanjem novim zakonima. Ponekad zažalim što nisam otišao u advokate - pravnike.
biznis.180 skorpion, -> #174, snemcev
> BTW, pisuci ove "carsave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo jos nekom > interesantno osim tebi i meni... :( Veoma! :)
biznis.181 velicko, -> #174, snemcev
│ BTW, pišući ove "čaršave" iz knjigovodstva, pitam se da li ovo još nekom │ interesantno osim tebi i meni... :( └─────────────────────────────────────── Jeste. Samo vi pišite. :)
biznis.182 firus, -> #179, cnenad
> -> I meni, ali me takodje interesuje ima li negde raspoložive > -> literature a da ona nije prostorno-vremenski deplasirana !? > > Zavisi da li želiš da kreneš od početka ili tražiš baš stručnu > literaturu. Pa, za sada bi imao najviše smisla neki niži i srednji nivo. > Postoji podosta kurseva, međutim lično sam protiv njih. Razlog > je što je podosta kolega završilo školu da bi se bavilo ovim > ... > ... > Priznaćeš da ima razlike u kursevima od 6 meseci i školovanja > koje traje od 4 do 8 godina. Da ne pričam o kolegama koji već u > prstima imaju podosta prakse. Bože moj, kao da bih ja otišao kod lekara koji od škole ima samo šestomesečni kurs !? Formalna kvalifikacija i podosta praktičnog iskustva su uvek bili dobitna kombinacija. Ni u kom slučaju ne želim da se bavim knjigovodstvom kao knjigovodja, pa sam mislio na neki kurs gde, onako, uz put, mogu da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi neki knjigovodja koji nema pojma o računarima objašnjava u hodu, tokom razvoja aplikacije, šta gde i kako. Kod mene u kraju (Veliko Gradište) se samo jedna firma time bavi uz primenu računara pa gledam da ugrabim svoje parče kolača dok ne bude kasno (mislim na to da napišem softver i da ga dilujem ljudima koji se time profesionalno bave). > Kada pogledaš, nekoliko primera za kontiranje ne deluje tako > komplikovano ali ima podosta materije i teorije koju moraš > obraditi što nije nimalo lako (ali nije nemoguće) Naravno, toga sam svestan, ali sam spreman da naučim. > -> ali da zahteva priličnu predanost poslu i odricanje od mnogo > > Ne, samo redovnost, ažurnost, podosta koncentracije i dobre > savetnike :) Nije šija nego vrat ... B)))
biznis.183 cnenad, -> #182, firus
-> Pa, za sada bi imao najviše smisla neki niži i srednji -> nivo. Onda je najbolje da uzmeš knjige za srednju školu, čisto da se upoznaš sa osnovama, šta Računovodstvo obuhvata, šta su sredstva i u kojim oblicima se javljaju, koji su njihovi izvori, knjg. dokumentaciju i njihove elemente, poslovna dokumentacija, knjigovodstvene isprave i iskazi, načela, šta su konta i koji su njihovi oblici, šta je aktiva, pasiva, osnovna pravila za kontiranje, evidenciju novčanih sredstava, potraživanja i obaveza, materijala, sitnog inventara, proizvodnje (proizvodi, roba). Kada proučiš to (uz dosta provežbanih primera), za samu tehniku knjigovodstva preporučujem priručnik o primeni kontnog plana. Obzirom da je donesen novi Pravilnik o kontnim okvirima možda bi bilo pametno da sačekaš da Privredni Savetnik uradi novi priručnik. Na podosta pitanja odgovor možeš pronaći u Zakonu o računovodstvu samo što je to u knjigama i kroz primere mnogo bolje objašnjeno. -> da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti -> programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi Ne mogu ti lično preporučiti nikoga ko organizuje kurseve, jer nisam pratio ko ih sve organizuje i šta imaju u ponudi.
biznis.184 snemcev, -> #176, cnenad
>> -> Sve isplate po istom osnovu se kumuliraju, al' postoji izuzetak: >> >> Opet mi nisi odgovorio da li se u to bure mogu strpati zajedno TO i >> zarada ili ne. Kao što rekoh: sve isplate PO ISTOM OSNOVU, što znači da topli obrok ide u jedno "bure" :), terenski dodatak u drugo, zarada u treće itd. Izuzetak je ako ti finansijska nađe da si koristio poresko oslobađanje za više isplata po raznim osnovima za koja nisi imao pravo kada se sve isplate, bez obzira na osnov, kumuliraju i primenjuje se stopa od 25% poreza na dohodak građana. S obzirom da je naša zemlja takva kakva je, i izuzetak ima izuzetak. :) Ako si kod isplate zarade koristio poreska oslobađanja na koja nisi imao pravo, primenjuje se redovna skala poreskih stopa umesto fiksnih 25%. >> Kod toplog obroka, čujem postoji mogućnost da se mesečno podigne po >> radniku 300 din. Možeš podići onoliko koliko piše u Pojedinačnom kolektivnom ugovoru, a 300.00 dinara je neoporezovano što je utvrđeno Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS" broj 54/96 ili 55/96, nisam siguran ovako napamet koji je od ova dva). Kad smo već kod toga, izmenjeni su i limiti za neoporezovane iznose ostalih ličnih primanja i sada su: - dnevnice neoporezovane do 80.00 - regres neoporezovan do 700.00 - terenski dodatak do 30.00 - otpermnina kod otpuštanja sa posla do 3,000.00 - topli obrok do 300.00 - otpremnina kod odlaska u penziju do 1,500.00 - solidarna pomoć za slučaj teže bolesti do 4,000.00 - naknada troškova prevoza sopstvenim vozilom po pređenom kilometru do 1,000.00 dinara mesečno Po novome, ona "solidarna pomoć" je sada samo "za slučaj teže bolesti" a ne i "za slučaj smrti" kako je ranije bilo! >> Problem je kod malih preduzeća gde ne postoji sindikat i poj. >> kolektivni ugovor, pa je dovoljno da takvo preduzeće donese opšti akt >> koji bi zamenio poj. kolek. ugovor. Neće moći ovako. Ili imaš Pojedinačni kolektivni ugovor ili primenjuješ Opšti kolektivni ugovor. Opšti akti su stvar prošlosti. >> Trenutno, ZOP neće prihvatiti ovakvu "prevaru" ali je apsurdno da svi >> ravnopravni ipak nisu "ravnopravni". U pravu su kad ne prihvataju opšta akta, a time nije povređena ravno- pravnost. Niko tebe ne sprečava da napraviš sindikat u svojoj firmi (procedura je prilično jednostavna) i da vlasnik, direktor i sindikat sklope Pojedinačni kolektivni ugovor (koji i dalje ne može davati radniku manja prava od prava datih Opštim kolektivnim ugovorom!). >> Obaška što je sad TO negde oko 210 din a limit do kojeg se neplaća >> porez 300 din. Trenutno važeći topli obrok ("mesečna naknada za ishranu u toku rada" kako se zvanično zove) je 208.50 dinara. >> BTW, čujem da je podnet predlog Narodnoj skupštini da se poveća stopa >> posebnog poreza na promet za bezb.i red. odvij.žel.saobraćaja ;) sa 2 >> na 3 % :( Da si ti meni živ i zdrav, ovo je usvojeno i obavljeno 11.02. pa je stupilo na snagu 12.02.1997. godine. Ko kaže da je knjigovođama dosadno uz naše zakonodavce? >> Priča se da će na redovnom zasedanju u martu biti produženo i >> trajanje posebne takse za Grad Beograd. Harač za železnicu je produžen do 31.12.2000. Valjda ih mrzi da svake godine produžuje važenje Zakona, kao što su to radili još od 1995. godine. >> "ma šta vas briga, šta fali magacionerima da vode ovu knjigu". Da vidim jednog magacionera koji će umeti da ispravno proknjiži cesiju tipa društvena_firma->budžet->druga_društvena_firma->privatna_firma ili kad dođe kraj godine pa krenu multilateralne kompenzacije na po 10 stranica. :)
biznis.185 snemcev, -> #175, cnenad
>> bilo je problema jer nisu imali navedenu Odluku, o čemu je čak i >> ministarstvo dalo svoje mišljenje. Možeš li da navedeš broj i datum mišljenja ministarstva finansija? >> Obzirom da, iako sam insistirao kod mene, takve Odluke nema, na >> osnovicu poreza obračunavam punu stopu jer nemam uopšte nameru da se >> bilo kome posle pravdam. Objasni ti njima ovako: godišnji bruto prihod od usluga je 100,000.00 dinara; ako ne donesete Odluku, porez vas košta 10,000.00 dinara, a ako donesete Odluku, onda je iznos 9,090.91. Razlika je 909.09 dinara (tačno 10%) -- nekom mnogo, nekom malo, al' ja ću te pare radije zadžati nego dati državi. >> Kod svih ostalih usluga, trebalo bi da bude posebno iskazan porez na >> usluge na fakturi Porez mora biti uvek na fakturi posebno iskazan kada se obračunava. Naravno, izuzetak je porez na promet usluga na razliku u ceni jer se na računu i ne iskazuje razlika u ceni, pa nema potrebe iskazivati porez. Ko bi dao fakturu u stilu "nabavna cena: 100.00, moja zarada 1,000.00 dinara, porez na moju zaradu koji vi plaćate :) : 100.00 dinara, dužni ste mi 1,200.00 dinara za nešto što na drugom mestu možete kupiti za 100.00 dinara pošto sam i ja kupio, a pošto su ovce za šišanje, ja vas šišam za 1,000.00 dinara". :) Hvala Bogu da su naši zakonodavci shvatili da ovako ne može. >> mora postojati Odluka da je vrednost navedena na fakturi sa >> ukalkulisanim porezom na usluge tj. da je u pitanju bruto iznos. Ma doneseš Odluku po sistemu "od viška glava ne boli" i nemaš više problema u životu. :)
biznis.186 snemcev, -> #182, firus
Da odjednom odgovorim na više poruka iz ove teme... >> Ili bar, da li se negde održavaju kursevi koji daju formalnu >> kvalifikaciju ali i prava znanja? Za zvanične kurseve se traži ekonomska škola (srednja, viša ili visoka) i iskustvo u radu. Za utehu onima koji nemaju istu, do kraja 1999. godine i oni bez formalnih zvanja mogu da se bave računovodstvom. >> pojavljuju sumnjivi polufabrikovani dvomesečni kursaši koji ne znaju >> ni porez da obračunaju niti fakturu da sastave, da ne pričam o gorim Kakav je naš poreski sistem, kladim se da kad bi doveli doktora ekonomskih nauka da ne bi umeo da obračuna petnaestodnevnu akontaciju poreza na promet. :) >> Ponekad zažalim što nisam otišao u advokate - pravnike. Jel' ovo neka epidemija među knjigovođama? :) Jedan knjigovođa (u stvari je žensko, al' kako da je zovem? knjigovo- đica? :) mi je u vreme Ante Markovića rekao: "Dolazi vreme kada ni jedan privatnik neće moći ništa dobro da uradi bez dobrog advokata i dobog knjigovođe". Lično smatram da će tako i biti, samo se bojim da ne bude "ne lipši magare do zelene trave"... >> Ni u kom slučaju ne želim da se bavim knjigovodstvom kao >> knjigovodja, pa sam mislio na neki kurs gde, onako, uz put, mogu >> da naučim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti >> programiranja jer mi je lakše da i sam znam ponešto, nego da mi >> neki knjigovodja koji nema pojma o računarima objašnjava u >> hodu, tokom razvoja aplikacije, šta gde i kako. Ako hoćeš moje iskustvo, praksa vredi više od hiljadu i jedne teorije. Znam bar dvadeset ljudi koji su diplomirali na ekonomskom fakultetu a da nisu ni sami sigurni u to šta znaju, a šta ne znaju. Omome ko želi da nauči knjigovodstvo, preporučujem šestomesečni (ili još bolje godišnji) kurs u nekom od knjigovodstvenih biroa opšteg tipa, u nekom u kom ima i proizvodnje i trgovine i usluga, malo privatnih firmi, malo društvenih, malo organizacija, a i poneki paušalac -- tu se zanat najbolje izuči. Ako neko ima želju da lupi replay na ovo da bi me ubedio da nije ovako kako sam napisao, neka pređe u mail. Ako neko ima želju da lupi replay na ovo da bi izneo svoje mišljenje, više je nego dobrodošao da to i učini.
biznis.187 snemcev,
"Službeni list SRJ" broj 3/97 od 07.02.1997. godine nam je doneo Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za preduzeća i zadruke. Fundamentalna razlika je već i nazivu Pravilnika -- do sada je bio "kontni plan" a sada je "kontni okvir" -- punom parom u Evropu. :) Da ne ulazim u detalje, nove klase su 0 - neuplaćeniupisani kapital i stalna imovina 1 - zalihe 2 - kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina 3 - kapital 4 - dugoročna rezervisanja i obaveze 5 - rashodi 6 - prihodi 7 - otvaranje i zaključak računa stanja i uspeha 8 - vanposlovna sredstva i izvori i vanbilansna evidencija 9 - obračun troškova i učinaka Klasa 9 je namenjena proizvodnim preduzećima, dok trgovinska mogu da zaborave da klasa 9 postoji, za veliku većinu privatnika mrtva je i klasa 8, klasa 7 je za početna stanja i pravljenje periodičnih i konačnih obračuna, a sve to nam ostavlja sedam "aktivnih" klasa. Sve u svemu, trebalo bi da bude jednostavnije nego dosad. Okvirno gledajući, stvari stoje ovako: - velik deo dosadašnje nula ostaje nula, - na jedinicu dolaze trojka, šestica i mali deo jedinice, - na dvojku ide resto od jedinice, - na trojku dolazi devetka i konto 263, - na četvorku ide veći deo dvojke i deo devetke, - na peticu ide stara četvorka i dugovna strana sedmice, - na šesticu ide potražna strana stare sedmice, - na osmicu ide mali deo nule i mali deo devetke. Novina je da je članom 73. Pravilnika predviđeno da će preduzeća uskladiti vođenje poslovnih knjiga sa ovim pravilnikom najdocnije do 30. juna 1997. godine, što ostavlja mogućnost da se prvih šest meseci knjiži "po starom", a da se na dan 30.06.1997. izvrši preknjižavanje na nova konta što je neophodno za popunjavanje novog Bilansa stanja i novog Bilansa uspeha. Da li je neko bio vredan, pa prekucao novi kontni okvir i uporedni pregled za preknjižavanje početnog stanja sa računa prethodnog kontnog plana na račune novog kontnog okvira? Nemam vremena da kucam, a ako niko to nije već uradio, izgleda da ću morati... :(
biznis.188 kovacevicd,
Jedan moj kolega knjigovođa kaže da se u veleprodaji sada cene za 1997 moraju voditi po LIFO sistemu tako da se više po prosečnim cenama ne mogu voditi cene, kao i da se ukida NIVELACIJA u veletrgovini (inače taj sistem se uvodi zbog INFLACIJE! tj. da brani interese preduzeća). Pa bih hteo da mi neko potvrdi ili demantuje ovu informaciju. Inače ovo pitanje sam već bio postavio ali zbog greške EXEC zalutala je u pogrešnoj konferenciji inače zahvaljujem CNENAD-u za obrazloženje odgovora u vezi rabata.
biznis.189 centrotextil,
Molim adresu / telefon proizvodjaca privezaka za kljuceve, ali onih koji su u stvari minijaturni "odlivci". Nekada je tako nesto pravio Ikom iz Zagreba i Aurometal - Subotica. Postoje li beogradski privatnici koji rade tako nesto ? hvala pozdrav branko
biznis.190 oberon, -> #187, snemcev
> "Sluzbeni list SRJ" broj 3/97 od 07.02.1997. godine nam je doneo Da li neko zna koji Sluzbeni list/Zakon regulise uvoz automobila; takodje koji Zakon propisuje olaksice uvoznih dazbina (npr. invalidi)
biznis.191 oberon, -> #183, cnenad
> -> da naucim korisne stvari koje mogu da primenim u oblasti > -> programiranja jer mi je lakse da i sam znam ponesto, nego da mi > > Ne mogu ti licno preporuciti nikoga ko organizuje kurseve, jer nisam > pratio ko ih sve organizuje i sta imaju u ponudi. Kurseve organizuje savez racunovodja Njegoseva 17...
biznis.192 oberon,
Koji je rok za naplatu izvoza (60-90 dana) ? Da li jos uvek moze da se naplati u gotovom ?
biznis.193 hogistey,
Saluton, Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu sponzorisanja? Zahvaljujem.
biznis.194 hercog,
Kakvo je stanje po pitanju poreza i oslobađanje od istog ukoliko firma uzme da sponzoriše nekog il nešto il da stipendira nekog? Sale p.s. naravno i koja su sve akta potrebna da postoje za to?
biznis.195 mikrom, -> #193, hogistey
▄─ Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu sponzorisanja? Koliko sam ja shvatio, na sponzorstvo se plaća regularan porez na promet usluga jer se podrazumeva da se sponzoru na nekin način vraća usluga (kroz reklamu ...). Osnovica za plaćanje poreza na dobit se svakako umanjuje :) Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta se ne plaća porez i za sada nisam imao problema.
biznis.196 kermit,
dali neko zna kakvi su trenutno uslovi za otvaranje preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo
biznis.197 kermit,
SEZAMOVCI! Pruža vam se prilika da zaradite! Kako? Prosto! Traže se investitori koji bi pozajmili novac na određen vremenski period i za to dobili realnu kamatu. Sve bi bilo pokriveno ugovorom radi vaše zaštite i sigurnosti uloženog kapitala. Koliko? To zavisi od vas. Kamata na vaša sredstva bi bila 5% mesečno, tako da visina zarade zavisi od visine vaše pozajmice. Da bi kamata imala smisla ne verujem da bi vama odgovarala pozajmica manja od 500 dem, a što se mene tiče može i 100 dem. Kada? Javite se sada, a trebalo bi da napravimo dogovor u sledećih mesec dana ili najkasnije 2 meseca Gde? Dovoljno je da pošaljete mail ili da se javite telefonom 011/512-170. Zašto? Nisu u pitanju nikakve mutne radnje. Ja lično (dakle KERMIT) kupujem neku opremu vezanu za grafičku industriju i usled nedostatka sredstava sam prinuđen na ovakav korak. Siguran sam da će oprema koju nabavljam da se otplati za godinu ili nešto malo više dana i spreman sam da na pozajmicu dam kamatu od 5% mesečno (60% godišnje) ili ZA LJUDE IZ GRAFIČKE STRUKE (štamparije, studiji za pripremu i dr.) DA VRATIM 300% uloženih sredstava kroz usluge, ili kombinovano jedan deo kroz usluge (300% fiksno) a jedan deo u gotovom (5% mesečno). Za detaljnije informacije mail KERMIT ili tel. 512-170
biznis.199 kostic,
Krajem prosle godine ovde je bila rasprava o MLM sistemima,kako nisam imao modem tek sam ovih dana procitao razna misljenja i osecam se pozvanim da iznesem neka svoja razmisljanja nastala iz mog licnog iskustava i literature. Sistem MLM je najprogresivniji nacin plasmana robe i usluga,deluje uspesno vec tri decenije. Pojavio se kao konkurencija klasicnom nacinu prodaje sa ciljem da maksimalno skrati put od proizvodjaca do potrosaca. Shema klasicnog nacina prodaje je sledeca: PROIZVODJAC ---> VELEPRODAJA --->MALOPRODAJA --->POTROSAC Iz dijagrama je jasno da svaki posrednik u prodaji ugradjuje svoje troskove i zaradu u cenu proizvoda.U te troskove u klasicnom nacinu prodaje spadaju:poslovne zgrade,objekti,lokali,vozila... Konkretno,kada trgovacka firma kupi proizvod od proizvodjaca po ceni od na primer 10.dinara koliku trgovacku marzu mora da ima i koliko proizvoda da proda da bi kupila recimo kamion od 100.000.- dinara? Ako se u cenu proizvoda ugradjuju sa svojom marzom 2-3 trgovacke firme jasno je da cena proizvoda od fabricke do krajnje cene moze da poraste za 70,80,ili preko 100%.Zbog toga proizvodjaci nastoje da proizvedu sto jeftiniji proizvod u velikim serijama sto,normalno ide na ustrb kvaliteta. Pogledajte cene nekih proizvoda po nasim radnjama ( "drzavnim" ) i ukoliko ste u prilici da vidite kataloske cene proizvodjaca videcete da su one mnogo vece nego sto bi trebalo da budu zato sto je roba imala mnogo posrednika u prodaji . Za razliku od klasicnog nacina prodaje,u MLM sistemu potrosac dobija mogucnost da robu kupuje po veleprodajnim-magacinskim cenama. Shema prodaje robe u MLM-u je sledeca: POTROSAC POTROSAC POTROSAC POTROSAC \/ \/ \/ \/ I I I I \ / \ / DISTRIBUTER DISTRIBUTER \ / \ / \ / PROIZVODJAC / \ / \ / \ DISTRIBUTER DISTRIBUTER / \ / \ / \ / \ \/ \/ \/ \/ POTROSAC POTRROSAC POTROSAC POTROSAC Jasno je da MLM firme izbegavaju izuzetno visoke troskove u mnogim segmentima klasicne prodaje:potrebi za izgadnjom, posedovanjem i odrzavanjem poslovnih i maloprodajnih objekata, transportu,velikim brojem zaposlenih,direktora,organizatora posla, atraktivnim i skupim pakovanjima svojih proizvoda i t.d. Sav taj posao obavljaju registrovani potrosaci-distributeri. Kada osoba postane registrovani potrosac otvara joj se jedinstvena mogucnost da po najpovoljnijim cenama koristi najkvalitetnije proizvode,pokrene svoj posao,ostvari dobru zaradu i pomogne drugima da koristi tu istu mogucnost. Karakteristike koje MLM cine zanimljivim i privlacnim za veliki broj ljudi su: -Svako moze da pocne da radi bez novcanog rizika i bez prethodnog strucnog znanja -Za zapocinjanje posla nisu bitne godine, skolska sprema,radno iskustvo... -Nije potrebno da osoba napusta svoj redovan posao jer se u MLM firmama traze osobe koje zele da ostvare DODATNU zaradu u slobodno vreme -Svako sam sebi organizuje posao,ne postoje sefovi i direktori Prilikom opredeljivanja za rad u nekoj MLM firmi treba obratiti paznju na sledece: 1.Da li je odredjena firrma MLM ili pramidalne strukture (kasnije cu izneti razliku izmedju jednih i drugih) 2.Da li je zvanicno registrovana (gde je sediste preduzeca, broj ziro-racuna,ime vlasnika...) 3.Gde distributer moze da nabavi robu ( u skladistu vlasnika preduzeca ili u inostranstvu ) 4.Da li postoji zvanican A-test za svaki proizvod 5.Da li se placanje proizvoda vrsi u nacionalnoj ili nekoj drugoj valuti Postoji dosta nesporazuma u vezi MLM-a jer mnogi piramidalni,lancani, i kojekakvi nelegalni sistemi sebe nazivaju sasvim neadekvatno MLM. Mnoge osobe oklevaju da pristupe nekom MLM-u upravo zato sto ih izgradnja potrosacko-distributerske mreze podseca na lanac ili piramidu sto kod nas vecina firrmi koje se nazivaju MLM u stvari i jesu. Shema piramidalnog - lancanog sistema je sledeca: .
biznis.200 kostic,
PROIZVODJAC Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Menadzer Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men Men K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K K=Kupac Jasno je da ovde zarada ide od gore prema dole tj. firma od prodaje proizvoda uzima svoj deo,zatim menadzer u gornjoj grani,pa sledeci nizi i tako redom do onaga koji je proizvod prodao. U ovom sistemu distributer ne moze da zaradi vise od svog sponzora. Osnovne karakteristike piramidalne konstrukcije posla su sledece: - Visoka cena uclanjenja -Cesto postoje vremenska ogranicenja za prodaju proizvoda i nalazenja novih clanova - Posao se gradi i zarada isplacuje od gore prema dole - Obavezno je prisustvo na seminarima koji se cesto maplacuju - Zaradjuju samo oni na vrhu piramide - Do vrha u poslu mogu stici samo oni koji se na pocetku ukljuce - Clanovi se navode na kupovinu sto vece kolicine robe davanjem velikih i primamljivih popusta bez mogucnosti vracanja proizvoda. U praksi shema MLM marketinga je sledeca: O O O \ I / O O O O I \ I / O O O / \ I I O O O O I I I I PROIZVODJAC MLM I I I I I I O O O O O O /\ /\ /\ /\ /\ /\ O O O O OOO OO O O /\ I I I I I I /\ I /\ I OOO O O OOOOOOOOO Osnovne karakteristike MLM firme : 1.Uclanjenje je simbolicno ili besplatno 2.Ne postoji vremensko ogranicenje za nalazenje novih clanova ili prodaju robe 3.Ne postoji termin "prodaja robe" 4.Zarada se isplacuje od dole prema gore (od zarade prvo dobije deo prodavac-distributer,zatim njegov sponzor...) 5.Nije obavezno ali je pozeljno prisustvo na besplatnim seminarima 6.Posao se radi iskljucivo u slobodno vreme.Za solidnu zaradu potrebno je 10-12 sati nedeljno KVALITETNOG rada Osnovne razlike izmedju MLM-a i piramide: - U MLM-u nije potrebno ulaganje novca u robu niti kucno skladistenje - Nije potrebno niti pozeljno oslovljavanje nepoznatih ljudi niti hodanje od vrata do vrata u potrazi za kupcima - Za ostvarivanje uspeha u poslu nije neophodna prodaja, potrebno je samo stvoriti krug ZADOVOLJNIH POTROSACA - MLM ne nudi veliku zaradu za kratko vreme nego zaradu koju svaka osoba zeli ( na pr.osoba A zeli da zaradjuje 500.-din mesecno da bi platila struju,telefon... , dok osoba B zeli da ustedi 50.000.- dinara da bi kupila novi automobil. Osoba A ce svoj cilj da ostvari za 1-2 meseca dok ce osoba B svoj cilj ostvariti za 1,2,ili 3 godine sto zavisi od same osobe) - Postoji sponzorisanje distributera,odnosno OBAVEZA sponzora je da podigne nivo znanja distributerra,da ga osposobi za samostalan rad kao i da mu konstantno pomaze u radu - Na kraju,najvaznije-zarada,uslovno receno onog "ispod" cesto je veca od zarade onog "iznad",u MLM-u mogucnost napredovanja u karijeri nije ogranicena nivoom niti statusom u firmi vec samo - ulaganjem svoje energije i zelje za zaradom. To su neke cinjenice o MLM-u,ako nekog zanima vise o ovoj temi ili zeli da se uclani u MLM ciji sam ja clan neka mi pise na mail maplacuju )Fzč┌
biznis.201 dr.grba, -> #199, kostic
>> Prilikom opredeljivanja za rad u nekoj MLM firmi >> treba obratiti paznju na sledece: >> ... >> 5.Da li se placanje proizvoda vrsi u nacionalnoj ili nekoj >> drugoj valuti A gde je: 6. Da se ovim vidom prodaje izbegava plaćanje carine i poreza i da je zato takav vid prodaje nelegalan.
biznis.203 kostic, -> #201, dr.grba
Stavku o placanju poreza i doprinosa nisam stavio zato sto se ona podrazumeva samim tim sto je MLM firma zvanicno registrovana i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Nadam se da su sheme koje sam poslao bar dinekle jasne, kod mene su bile u redu ali sam negde pogresio prilikom prenosa,izvinjavam se zbog toga.
biznis.204 dr.grba, -> #203, kostic
>> i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna >> i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr >> u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze >> zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao >> da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Ako je tako, onda se javno izvinjavam na optužbi. Nisam znao za postojanje ovakvih *legalnih* vidova prodaje, sad čujem prvi put.
biznis.205 hogistey, -> #195, mikrom
>* ▄─ Zna li neko nešto o oslobađanju od poreza po osnovu >* sponzorisanja? >* >* Koliko sam ja shvatio, na sponzorstvo se plaća regularan porez >* na promet usluga jer se podrazumeva da se sponzoru na nekin >* način vraća usluga (kroz reklamu ...). Osnovica za plaćanje >* poreza na dobit se svakako umanjuje :) >* >* Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta >* se ne plaća porez i za sada nisam imao problema. Može li se negde nešto detaljnije pročitati o ovome. Ima li ograničenja u pogledu iznosa donatorskog na godišnjem nivou? Zahvaljujem.
biznis.206 hogistey, -> #196, kermit
>* preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa >* kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo Ako si zainteresovan za kupovinu, javi se.
biznis.207 snemcev, -> #190, oberon
>> Da li neko zna koji Sluzbeni list/Zakon regulise uvoz automobila; >> takodje koji Zakon propisuje olaksice uvoznih dazbina (npr. invalidi) Carinski zakon je za ono prvo, a i za ovo drugo. Međutim, pošto se u ovoj državi ne zna ko kosi a ko vodu nosi, ne bi me iznenadilo da postoje olakšice propisane i drugim zakonima. BTW, Savezna vlada sprema promenu i Carinskog zakona kao i režima uvoza robe. Kažu liberalizovaće uvoz, a dal' će tako i da bude...
biznis.208 snemcev, -> #194, hercog
>> Kakvo je stanje po pitanju poreza i oslobađanje od istog ukoliko >> firma uzme da sponzoriše nekog il nešto il da stipendira nekog? Sama stipendija je oslobođena poreza, sve drugo što ide uz stipendiju (knjige, topli obrok, ekskurzije itd) se oporezuje kao "ostala lična primanja". Limit postoji, ne znam ga napamet, ali ako te zanima, mogu proveriti koliki je. >> p.s. naravno i koja su sve akta potrebna da postoje za to? Ugovor o stipendiranju je jedini neophodan. Ostala boranija koja ide uz to (eventualan konkurs, odluka o izboru kandidata i sl.) nije neophodna ako Statut preduzeća dozvoljava direktoru da sam završi posao.
biznis.209 snemcev, -> #196, kermit
>> dali neko zna kakvi su trenutno uslovi za otvaranje >> preduzeća i koliko to košta? eventualno kako stoji stvar sa >> kupovinom preduzeća koje nikad nije radilo Sva postojeća preduzeća sa p.o. DUŽNA SU da se do 04.06. preregistruju kao društvo kapitala ili kao društvo lica. Ovo važi i za preduzeća koja nikada nisu radila. Uslov za preregistraciju starog i/ili registraciju novog preduzeća je obezbeđivanje novčanog dela osnivačkog uloga u iznosu od min. 5,000 USD pa naviše, zavisno od oblika organizovanja. Od delatnosti (budućeg) preduzeća zavise ostali uslovi za registraciju.
biznis.210 snemcev, -> #203, kostic
>> Stavku o placanju poreza i doprinosa nisam stavio zato sto se >> ona podrazumeva samim tim sto je MLM firma zvanicno registrovana >> i ima svoj ziro racun,odnosno morala bi da ga ima ako je legalna >> i sva placanja proizvoda i isplata zarada bi MORALA da idu preko zr >> u protivnom to je ilegalna (crna )trgovina i samim tim podleze >> zakonskim sankcijama,prrema tome to je ono sto sam rekao >> da treba gledati prilikom uclanjenja u neki MLM. Sorry za ovako dug citat, ali morao sam. Zarada u tim MLM_ili_kako_se_već_zovu_lancima_sreće je isključivo u UTAJI POREZA. Kraj. Navešću samo nekoliko činjenica (kao da sam na partijskom kongresu :). Fizičkim licima nije dozvoljeno da se bave delatnostima za koje nisu registrovani (u konkretnom slučaju trgovina na malo). Neprijavljivanjem delatnosti od države se utaji mesečno oko 600.00 dinara po fizičkom licu koje neprijavljeno radi. Izračunajte sami koliko se kamiona od 100,000 može kupiti od ove svote novca -- mesečno! Ako se takvo obaljanje delatnosti i podvede pod usluge zastupstva i međusobni odnosi se regulišu ugovorom o delu, po pravilu, ne postoji klauzula da takva saradnja po sili zakona ne može trajati duže od 90 dana u toku jedne kalendarske godine? Lično poznajem ljude koji već više od dve godine NEPREKIDNO rade u neimenovanom MLM sistemu, dobijaju pare "na ruke" i pokazuju ugovor govoreći "sve je legalno". Jedan drugi neimenovan MLM sistem nema ni jednu evidentiranu isplatu sa žiro računa ljudima angažovanim po ugovorima o delu iz prostog razloga što nema žiro račun bilo gde na teritoriji SRJ. Treća MLM firma za svoju robu daje račune koji glase na strana sredstva plaćanja (devizni prekršaj!) i udara na njih pečat centrale na kom piše da je firma registrovana (ako je igde registrovana) van teritorije SRJ. Ironijom sudbine upravo sam iz kancelarije ispratio predstavnika MLM firme koja će mi dati račun (u dinarima) za kozmetiku, ali da račun platim "na ruke" jer je tako lakše i meni i njemu, a i zaradiću više! Da ne nabrajam dalje, zaustaviću se ovde i izviniti se svima onima kojima je bilo naporno ovo da pročitaju. Još jednom: JEDINA ZARADA MLM FIRMI JE UTAJA POREZA.
biznis.211 snemcev, -> #184, snemcev
>> S obzirom da je naša zemlja takva kakva je, i izuzetak ima izuzetak. :) Nazdravlje! Upravo saznah da i izuzetak izuzetka ima izuzetak. :) Ako se isplaćuje zostala zarada za više meseci u toku jednog meseca i to u visini garantovane neto zarade, za svaki mesec važi poresko oslobađanje na garantovanu neto zaradu. Ovo praktično znači da se ne plaća porez na dohodak građana za ovakve zaostale isplate. Ostaje još samo da Ministarstvo finansija uz ovo tumačenje dâ tumačenje šta je to "zaostala zarada". :(
biznis.212 snemcev, -> #188, kovacevicd
>> ...u veleprodaji sada cene za 1997 moraju voditi po LIFO sistemu... >> ...da se ukida NIVELACIJA u veletrgovini >> ... >> Pa bih hteo da mi neko potvrdi ili demantuje ovu informaciju. Demantovaće se onaj koji je ovo izjavio sam: pitaj ga na osnovu kog stava, kog člana i kog zakona je on ovo zaključio.
biznis.213 snemcev, -> #195, mikrom
>> Ja to rešavam tako što uvek pravim ugovor o donatorstvu na šta se ne >> plaća porez i za sada nisam imao problema. Rupa u zakonu. Jednostavno, reči "donatorstvo" nema u Zakonu o porezu na dohodak građana. Treba videti kako stoji stvar sa mišljenjima nadležnih ministarstava.
biznis.214 kostic, -> #210, snemcev
> Zarada u tim MLM_ili_kako_se_vec_zovu_lancima_srece je iskljucivo u Sn> UTAJI POREZA. Kraj. U prethodnom tekstu sam polomio prste detaljno objasnjavajuci razliku izmedju kako_se_vec_zovu_lanaca_srece i zvanicno registrovane MLM firme ako i dalje nije jasno ja tu ne mogu nista vise reci,rec je o posto_poto branjenju svog licnog stava Sn> Fizickim licima nije dozvoljeno da se bave delatnostima za koje nisu Sn> registrovani (u konkretnom slucaju trgovina na malo). U MLM-u se radi na ugovor o delu,saradnik MLM-a se ne bavi trgovinom na malo nego vrsi prezentaciju,distribuciju,konsultaciju i prodaju krajnjem korisniku prroizvoda ZA RACUN FIRME Sn> medusobni odnosi se regulisu ugovorom o delu, po pravilu, ne postoji Sn> klauzula da takva saradnja po sili zakona ne moze trajati duze od 90 Sn> dana u toku jedne kalendarske godine? Licno poznajem ljude koji vec ... Sn> pare "na ruke" i pokazuju ugovor govoreci "sve je legalno". Ugovoru o delu stranke posle roka od 3. meseca mogu produziti vaznost Sn> Jedan drugi neimenovan MLM sistem nema ni jednu evidentiranu isplatu I ovo je tacno zato i ponavljam da prilikom odluke o pristupanju nekoj od MLM firmi treba voditi racuna... da ne ponavljam Sn> Treca MLM firma za svoju robu daje racune koji glase na strana Sn> sredstva placanja (devizni prekrsaj!) i udara na njih pecat centrale na ... Sn> platim "na ruke" jer je tako lakse i meni i njemu, a i zaradicu vise! ... Sn> Jos jednom: JEDINA ZARADA MLM FIRMI JE UTAJA POREZA. U MLM firmi u kojoj sam saradnik primer obracuna poreza na dohodak izgleda ovako: Porez na usluge: 8,85% Posebna taksa na usluge:2.65% Porez na ostala primanja:20% Porez na promet je uracunat u cenu proizvoda Nisam strucnjak za obracun poreza,postoje ljudi koji su placeni da kontrolisu sve ove stavke,isto tako postoje ljudi koji su placeni da kontrolisu ljude koji su placeni da placaju poreze i da im pisu kazne i vode ih u zatvor zbog finansijskog kriminala, da ne idemo daleko,bas zbog lose reputacije velike vecine firmi koje sebe nazivaju MLM jedna firma koja zeli da radi posteno mora da radi 100% POSTENO I LEGALNO (da postuje SVE zakonske propise) inace ceo trud pada u vodu. ... Backup not found: (A)bort (R)etry (S)lap nearest innocent bystander.
biznis.216 sljubisic, -> #209, snemcev
Subj: 5,000 USD i Agencije >Uslov za preregistraciju starog i/ili registraciju novog preduzeca je >obezbedivanje novcanog dela osnivackog uloga u iznosu od min. 5,000 USD >pa navise, zavisno od oblika organizovanja. U vezi sa ovih 5,000 USD - da li ih je neophodno uplatiti odjednom, ili moze, kako sam cuo, i 'na rate'? Btw, jesu li i agencije ovim ukljucene ili ne? Takodje, moze li neko eksp- licitno da kaze smeju li agencije ("inzenjering, konsalting i intelektu- alne usluge" i tome slicno) da se bave proizovdonjom/prodajom racunarske (ili bilo koje druge, svejedno) opreme na _legalan nacin_. Dakle, nista uvoz i sl., vec samo prodaja. Cuo sam da to nije moguce, ali i da je moguce ako se ta oprema progura kao neophodna za neku uslugu, ili da je moguce samo posredovati u nabavci tak- ve opreme, jer se to onda racuna kao usluga. Zna li neko precizno?
biznis.217 evlad, -> #204, dr.grba
Y> Ako je tako, onda se javno izvinjavam na optužbi. Nisam znao za Y> postojanje ovakvih *legalnih* vidova prodaje, sad čujem prvi put. amway radi po tom principu, samo je _filijala_ u segedinu, pa važi tačka 6 koju si pomenuo ;) po sličnom princupu "se valja" super secko kod nas, magična žica, noževi. sklopiš ugovor, imaš procenat od prodaje, "gazda"-distributer (ne)plaća porez & ostalo ...