EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Messages - biznis

biznis.4 miobrado,
Ukoliko ima upućenih u sledeću problematiku, neka eventualni odgovor okače u ovu temu. Naime, pristupanjem SEZM-u svaki korisnik potpisuje "Ugovor o korišćenju SEZAM-a". Interesuje me da li je, nakon tzv. BIG BENGA, isti na snazi, da li će se menjati, da li maloletna lica imaju pravo da ga potpišu (s obzirom da nisu poslovno sposobna) itd.? Pored toga, kako se tumaći - u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima - sklapanje ugovora elektronskim putem, kakva su iskustva u nas i drugde?
biznis.5 kermit,
Help! Od ove godine su promenjene poslovne knjige (radi se o knjizi PK-1). Objedinili su 3 knjige u jednoj (žiro račune, rashode i prihode). Pitanje glasi, da li treba i kako da u u knjigu uvedem stanje žiro računa iz prošle godine? Pošto nisam završio godinu sa 0 na računu gde da upišem to stanje i kako da ga vodim, a da mi ne uđe u prihod za ovu godinu? I da li još uvek važi da se u rashode piše samo 1/2 doprinosa poslodavca (u knjizi ne piše koliko je). Ako neko zna još neki hint u vezi knjiga bilo bi lepo da ga ostavi ovde. KERMIT
biznis.6 kant,
Ukoliko neko poseduje "USA business pages", potrebna mi je informacija o adresi (ili e-mail adresi) američke firme "Enzymol international USA" ili njihovog predstavništva u Evropi (ukoliko takvo postoji). Hvala unapred.
biznis.7 snemcev, -> #5, kermit
>> Pitanje glasi, da li treba i kako da u u knjigu uvedem stanje žiro >> računa iz prošle godine? Ne. >> Pošto nisam završio godinu sa 0 na računu gde da upišem to stanje i >> kako da ga vodim, a da mi ne uđe u prihod za ovu godinu? Stanje na računu se ne vodi -- vodi se samo promet. >> I da li još uvek važi da se u rashode piše samo 1/2 doprinosa >> poslodavca (u knjizi ne piše koliko je). Ne. >> Ako neko zna još neki hint u vezi knjiga bilo bi lepo da ga >> ostavi ovde. Pročitaj Pravilnik o poslovnim knjigama i iskazivanju finansijskog rezultata ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 54/95).
biznis.8 kermit, -> #7, snemcev
Hvala, već sam mislio da su na sezamu samo klinci i da ovo nikog ne zanima :)) Bio bih ti zahvalan ako bi skenirao i bacio ovde tu stranu, za slučaj da ne iskopam taj glasnik
biznis.9 snemcev, -> #8, kermit
>> Hvala, već sam mislio da su na sezamu samo klinci i da ovo >> nikog ne zanima :)) Verovao ili ne, poruka mi je duuuuuuuuuuuugo stajala u SOR-u pre nego što sam se setio da poruke ipak neće same otići na Sezam, već ih ja moram poslati. >> Bio bih ti zahvalan ako bi skenirao i bacio ovde tu stranu, >> za slučaj da ne iskopam taj glasnik Nije jedna već 10-tak strana, uključujući tu i propisane obrasce. Baci mi na mail adresu, pa da iskopiram i da ti pošaljem.
biznis.10 miobrado,
Dužničko - poverilački odnosi su bitan segment svake ekonomije. Ovi odnosi su, - s obzirom na "figure u igri" - ne retko, predmet sporenja dužnika i poverilaca (npr. kraj prošlog meseca, u konferenciji SEZAMNET, obilovao je artikulacijama dužničko poverilačkih interesa). Ovu, veoma osetljivu materiju, između ostalih, a na sadržajan način reguliše i Zakon o obligacionim odnosima. No, ono što me zanima je artikulacija dužničko - poverilačkih odnosa u jednom posebnom slučaju, kao ćto je npr. stečaj (bankrot). Dakle, s obzirom da je otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, posledica insolventnost dužnika, interesuje me: 1. kojim kaznama je zaprećeno poveriocima koji su svoju _ prijavu potraživanja_ zasnovali na falsifikovanoj (finansijskoj) dokumentaciji? ---------------- (u skladu sa članom 89. i 90. Zakonom o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, poverioci su pozvani da svoja potraživanja prijave sa dokazima (tzv. verodostojnom dokumentacijom) - stečajnom veću) 2. a) koliko puta stečajno veće može, u skladu sa predmetnim Zakonom, da zakaže i održi _ročište za ispitivanje potraživanja_? b) da li je nekome, npr. iz sudske prakse ili iz iskustva, poznat rekord u zakazivanju i održavanju _ročišta za ispitivanje potraživanja_ od stupanja na snagu na snagu predmetnog zakona do danas, a na teritoriji obe federalne jedinice? _____________ (u skladu sa članom 89. i 90. poverioci se obaveštavaju o održavanju _ročišta za ispitivanje potraživanja_, a u skladu sa članom 126., predmetnog Zakona - zakonodavac dopušta mogućnost održavanja i, _naknadnog_ _ročišta za ispitivanje potraživanja) Trivia: Rešenjem stečajnog veša, privrednog suda u Novom Sadu od 26. oktobra 1995. godine (POSL.BR.ST. 43/94), priznato mi je potraživanje, te pred istim uživam status poverioca. Tokom, prošle godine sam bio u prilici da nekoliko puta iščitam predmetni zakon, a ukoliko je nekom isti poznat mogli bi da bacimo eglen.
biznis.11 snemcev, -> #10, miobrado
>> 1. kojim kaznama je zaprećeno poveriocima koji su svoju _ >> prijavu potraživanja_ zasnovali na falsifikovanoj (finansijskoj) >> dokumentaciji? Klasičan primer falsifikovanja službene dokumnetacije. Kazna? Nisam siguran, al' kol'ko se sećam, može da bude i zatvorska.
biznis.12 miobrado, -> #11, snemcev
>> Klasičan primer falsifikovanja službene dokumnetacije. Kazna? >> Nisam siguran, al' kol'ko se sećam, može da bude i zatvorska. Naravno, krivično zakonodavstvo sankcioniše inkriminisanu radnju, šta više ovoj situaciji može se pristupiti i kao pokušaju _sticanja bez osnova_. No postavlja se pitanje: ko podnosi prijavu nadležnoj instanci? ---------- (Uprošćeno rečeno, pravosudne vlasti rukovode samim st. postupkom, a preko svog eksponenta i _ dužnikom - u stečaju_. Organi st. postupka su: 1. stečajno veće (sastavljeno od trojice sudija), 2. stečajni sudija i 3. stečajni upravnik (eksponent istih). Između ostalog, a u skladu sa čl. 61., "stečajni upravnik dužan je naročito: 1) da ažurira knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka; ...". Na _ročištu za ispitivanje potraživanja_ stečajni upravnik u skladu sa čl. 125. "dužan je da se o svakom prijavljenom potraživanju određeno izjasni da li ga priznaje ili osporava". Ukoliko potraživanje _ospori_ ili_ ospori delimično_, u skladu sa čl. 127. "stečajno veće će rešenjem uputiti poverioca čije je potraživanje osporeno da u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvrđivanja osporenog potraživanja". Pretpostavimo, sledeće: I a) stečajni upravnik ospori u celosti potraživanje poverioca, b) stečajno veće uputi rešenjem istog na pokretanje postupka, a c) isti pokrene postupak i izgubi - zbog "ne verodostojne finansijske dokumentacije". II a) isto kao pod I a). b) isto kao pod I b), i c) isti ne pokrene postupak. Dakle ko, ukoliko postoji osnov, nadležnoj instanci podnosi prijavu: 1) organi st. postupka - po službenoj dužnosti, ili 2) neko drugo lice?)
biznis.14 snemcev, -> #12, miobrado
>> Dakle ko, ukoliko postoji osnov, nadležnoj instanci podnosi prijavu: Ajmo iz početka. Preduzeće X otišlo u stečaj. Preduzeće Y prijavljuje potraživanje. Stečajni upravnik osporava potraživanje. Stečajno veće upućuje poverioca na redovan sudski postupak. Ako sam dobro shvatio, preduzeće Y je podnelo falsifikovanu finansijsku dokumentaciju uz prijavu potraživanja i to je razlog zbog kojeg stečajni upravnik ne priznaje potraživanje. IMHO, stečajni upravnik ima moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu da podnese krivičnu prijavu. BTW, jel' ovo teoretsko pitanje ili iz prakse?
biznis.15 miobrado, -> #14, snemcev
>> Ajmo iz početka. Evo, recimo ovako: X ---> dužnik - u stečaju Y,Y1,........,Yn ---> poverioci (po raznim osnovama). >> Preduzeće X otišlo u stečaj. Preduzeće Y >> prijavljuje potraživanje. Stečajni upravnik osporava >> potraživanje. Stečajno veće upućuje poverioca na redovan >> sudski postupak. Na ovom "mestu" uključujemo I (pod c) - poruka 5.12), a kada "razjasnimo", uključujemo II (pod c) - poruka 5.12), e da bi ga "razjasnili". ------------------ >> Ako sam dobro shvatio, preduzeće Y je podnelo falsifikovanu >> finansijsku dokumentaciju uz prijavu potraživanja i to je >> razlog zbog kojeg stečajni upravnik ne priznaje potraživanje. Napomenuh, u poruci 5.12 da je u skladu sa čl.61. da je, između ostalog, stečjani upravnik, "... dužan naročito: 1) da ažurira knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka; ...". Dakle, osnov za osporavanje potraživanja je najverovatnije ne postojanje dokumentacije u knjigovodstvenoj evidenciji _dužnika - u stečaju_. Napomena: Podrazumevamo, da privredni subjekti, vode knjigovodstvenu evidenciju, tzv. "poslovne knjige". >> IMHO, stečajni upravnik ima moralnu (ali ne i zakonsku!) >> obavezu da podnese krivičnu prijavu. "Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje izjavu pred predsednikom stečajnog veća da će savesno vršiti svoju dužnost." IV st. čl.58 predmetnog zakona "Za stečajnog upravnika može biti određeno lice koje stručno s obzirom na prirodu i obim stečajne mase i u čiju se nepristrasnost ne može sumnjati." I st. čl.59 predmetnog zakona >> BTW, jel' ovo teoretsko pitanje ili iz prakse? BTW, ukoliko ne grešim, mišljenja sam da je zakonodavac predmetni zakon, zasnovao na pretpostavci "ozdravljenja" privrednog subjekta, jer stečaj ne predstavlja i "smrt" istog, no jednu fazu u "životnom ciklusu" istog. Ono jes' da je lakše naći bunar bez vode, no npr. tzv. "bussinesman"-a koji npr. ne laže, a sve to u preiodu tzv. tranzicije - kako društvene, tako i privredne - eventualne, zloupotrebe su npr. moguće.
biznis.16 snemcev, -> #15, miobrado
>> Dakle, osnov za osporavanje potraživanja je najverovatnije ne >> postojanje dokumentacije u knjigovodstvenoj evidenciji _dužnika - u >> stečaju_. Znači Y ima verodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju, ali je X (u stečaju) nema, pa zato stečajni upravnik osporava potraživanje? Onda, uz dobrog advokata, slobodno pokreni postupak. >> "Prilikom prijema dužnosti, stečajni upravnik daje izjavu pred >> predsednikom stečajnog veća da će savesno vršiti svoju dužnost." To i rekoh: moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu.
biznis.17 miobrado, -> #16, snemcev
Da li možemo da se saglasimo oko toga da je prijavom potraživanja poverilac izjavio: 1. postojanje poslovnog odnosa sa dužnikom (sada u stečaju, a pre otvaranja stečajnog postupka), i 2. rezultat, tog odnosa - potraživanje - izraženo nominalno? ------------------------------------------------------------ >> To i rekoh: moralnu (ali ne i zakonsku!) obavezu. Hoćeš npr., da kažeš: "Postoji verovatnoća , da stečajno veće, može, eventualno, za stečajnog upravnika, da odredi: a) nesavesno lice, b) nemoralno lice, ili c) lice koje je, u određenoj srazmeri, i nesavesno i nemoralno"? >> Znači Y ima verodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju, ali je >> X (u stečaju) nema, pa zato stečajni upravnik osporava >> potraživanje? Y, u slučaju ospravanja potraživanja, to - ako pokrene postupak - tek treba da dokaže. >> Onda, uz dobrog advokata, slobodno pokreni postupak. Ma, sopstveno potaživanje, utvrdio sam bez angažovanja zastupnika! Trivia: Navedoh, u jednoj od prethotdnih poruka za stečaj, da isti ne mora da znači i smrt privrednog subjekta - i to bi bila pretpostavka na kojoj je zakonodavac zasnovao predmetni zakon. A, da li je možda, stečaj, jedan od "ideanih" načina za pretvaranje raznih oblika svojine u razne oblike svojine - možemo samo da nagađamo! No, u ovo tranzitorno vreme, ništa nas ne sprečava da, pretpostavimo sledeće: I X ------------> npr., dužnik u stečaju, Y - Y500 -----> npr., poverioci bez posebnih osobenosti, Y501 - Y600 --> npr., poverici čiji je vlasnik tzv. "Srbijanski populistički teatar" iz N.Sada, Y601 - Y700 --> npr., poverioci čiji je vlasnik tzv. "Udruženje svih imigranata Vojvodine za otadžbinu Vojvodinu - podružnica za severoistočni Srem, . . . Ys - Yn ------> npr., poverioci čiji je vlasnik .... itd. i tsl. II a) npr., da je jetrva jednog člana stečajnog veća privatni preduzetnik, čije preduzeće predstavlja ispostavu jedne srednjoameričke obaveštajne službe, a isto je poverilac (Ydž) prema X, b) npr., da je svastika predsednika stečajnog veća radnik na odgovornom i dobro plaćenom mestu u tzv. "Srbijanskom populističkom teatru", iako nije član ni jedne partije ili udruženja, a "zagledala se u .....", . . . . n) npr., da je .... itd. i tsl. Ukoliko ne grešim, navoditi pretpostavke pod I i II - može se u beskraj, kao što su beskrajne mogućnosti za pretvaranje raznih oblika svojine u razne oblike, svojine što verovatno zavisi od maštovitosti dužnika i poverioca. ------------------------------------------------------------ Ukoliko si imao priliku da u "Nedeljnom telegrafu" (od 22.5) pročitaš, intervj u sa adv. Branislavom Tapuškovićem - mogao si, eventualno, da složiš mozaik oko, u poslednje vreme, sve više, u medijima eksploatisanog privrednog kriminala.
biznis.18 dvesic,
Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Znate ono: primate honorare preko žiro računa, pa na kraju godine platite svojoj državi ... koliko ?
biznis.19 mmarkovic, -> #18, dvesic
> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko > žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Trebalo bi da bude 0% ! Kako? Tako! Pogodiš se koliko će tebi da plate, preračunaju se porezi i doprinosi, tebi uplate neto (ono što si se pogodio), državi na razne račune ostalo i ti si miran... E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. Neki limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Inače to je isto kao plata. Ako imaš dodatne prihode, valjda moraš da podneseš prijavu, ali to ide u oporezovani deo, pa tebe ništa ne kači. P.S. U ugovorima koje sklapaš ne klauzula o ceni tvoje usluge obavezno bude "u neto iznosu x.xxx.xxx,00 dinara" ;) ----------- i ti si onda čist... P.S." Tako meni rekoše, ali deluje logično...
biznis.20 velicko, -> #19, mmarkovic
>+ E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. >+ Neki limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Mislim da limiti više ne postoje.. Bilo ih je pretprošle godine, a ako se sad ovi (%&$#%$#) opet sete .. :(
biznis.21 cnenad, -> #18, dvesic
=> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko žiro => računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). Na tekući račun je moguće isključivo uplatiti od strane firme neto zarade radnika i naknade zarada (dakle stalni radni odnos) Čini mi se da ovo što pitaš ima veze sa Ugovorima o delu. Ako se Ugovor sklapa između pravnog i fizičkog lica obveznik poreza i doprinosa je pravno lice koje je isplatilac. Na dogovoren neto iznos koji se isplaćuje fizičkom licu primenjuje se koeficijent za preračun na bruto. Iz njega se izdvajaju 20% poreza na dohodak građana, 7% poreza na promet usluga i 3% posebne takse (ako se isplaćuje na teritoriji grada Beograda) na promet usluga. Država priznaje 35% kao normirane troškove koji se ne oporezuju. Kompletan obračun ću ti poslati u ponedeljak kad ga prebacim iz fajla sa mašine na poslu, mrzi me da sada računam i kuckam dalje ;) dosta ti je i ovo za info ;) Za sada privatno lice nema nikakvu obavezu da na kraju godine plati porez na prihod ako je recimo imalo ukupno uplata na ŽR u iznosu od recimo preko 5000 din, što ne znači da se vlasti neće setiti i ipak dovršiti projekat zvani sintetički porez (poput stranih zemalja)
biznis.22 pedjak, -> #19, mmarkovic
> Inače to je isto kao plata. Ako imaš dodatne prihode, valjda moraš ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i tekući račun.
biznis.23 sav.gacic, -> #19, mmarkovic
>> Zna li neko koji je procenat poreza na primanja građana preko >> žiro računa ? (ne tekućeg, nego baš žiro računa). > > Trebalo bi da bude 0% ! > E, sad, ako pređeš neku enormnu sumu, možda te i zakači nešto. Neki > limiti valjda postoje, ne znam koji su :( Zove se "Porez na ukupan prihod građana", zanima i mene kolika je aktuelna stopa.
biznis.24 haevorn, -> #22, pedjak
// ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i tekući hm, a ako bi posle na osnovu tekućeg bilo moguće dobiti VISA card... :) Ne stvarno, može li tako nešto?
biznis.25 lena, -> #23, sav.gacic
>>>> Zove se "Porez na ukupan prihod gradana", zanima i mene kolika je >>>> aktuelna stopa. Do izvesnog limita se NE oporezuje,a koliki je isti, to se uvek utvrdjuje na kraju godine! Prosle godine nije uopste bilo oporezivanja.:) Cik pogodite ZASTO?! (zato sto to kaci i njih,a oni su najvise "zaradili") :(( Od sankcija nije bilo oporezivanja po ziro racunima gradjana, sto ne znaci da ce tako biti i dalje. Videcemo. poz.
biznis.26 pedjak, -> #24, haevorn
> // ...Čak je moguće na konto postojećeg žiro-računa, otvoriti i > tekući > card... :) Ne stvarno, može li tako nešto? Znam da je ranije moglo, mora da može i sad, naravno, žiro i tekući račun moraju biti otvoreni u istoj banci. Osim toga čini mi se da tekući ne možeš dobiti odmah na zahtev, nego banka jedno vreme posmatra redovnost priliva na tvoj žiro-račun (ma šta to značilo :) i ako banka utvrdi da imaš redovan priliv sredstava onda možeš dobiti i tekući, jer da bi imao tekući potrebno je da imaš redovan priliv novca. Ipak je najbolje da se o svemu raspitaš u nekoj banci, pa da saznaš kakvo je trenutno stanje.
biznis.27 snemcev, -> #21, cnenad
>> Na tekući račun je moguće isključivo uplatiti od strane firme neto >> zarade radnika i naknade zarada (dakle stalni radni odnos) Sa žiro računa preduzeća se na tekući račun građana mogu prebaciti pare po bilo kom osnovu za koji je predviđeno podizanje gotovine po Odluci guvernera, a ne samo zarade i naknade zarada. >> Iz njega se izdvajaju 20% poreza na dohodak građana, 7% poreza na >> promet usluga i 3% posebne takse (ako se isplaćuje na teritoriji >> grada Beograda) na promet usluga. Porez na promet od 7% (+3% u Beogradu) se plaća NA bruto, a 20% poreza ide IZ bruto naknade. >> Država priznaje 35% kao normirane troškove koji se ne oporezuju. Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u pitanju (stopa je po sećanju, možda je +/-5%).
biznis.28 gerber, -> #27, snemcev
YR>*> Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u YR>*> pitanju (stopa je po sećanju, možda je +/-5%). Kada je reč o ugvoru o delu, stopa je 35% Za autorski honorar ne znam, ali je za to ionako najbolje plaćanje vršiti preko ovlašćenih autorskih agencija, jer se tada plaća samo bruto iznos po fakturi, oni dalje sve regulišu. Evo u prilogu i Excel fajl za obračun poreza po osnovu Ugovora o delu - na području Beograda (dodatnih 3%). porez.arj
biznis.29 kate,
Hitno bi mi trebalo jedno tumacenje: Ako preduzece (pravno lice) sklopi ugovor sa SZR, da li je iznos koji po tom ugovoru uplati radnji za preduzece odbitna stavka pri obracunavanju poreza? Hvala.
biznis.30 cnenad, -> #27, snemcev
=> Sa žiro računa preduzeća se na tekući račun građana mogu prebaciti pare => po bilo kom osnovu za koji je predviđeno podizanje gotovine po Odluci => guvernera, a ne samo zarade i naknade zarada. Zahvaljujem na ispravci. => Porez na promet od 7% (+3% u Beogradu) se plaća NA bruto, a 20% poreza => ide IZ bruto naknade. Bruto je dobijen množenjem neto iznosa sa koeficijentom za preračun sa neto na bruto tako da je u bruto iznosu sadržan i porez na usluge (i posebna taksa). Prema tome ne može se plaćati porez NA BRUTO kad je već u njemu sračunat i dobija se primenom preračunatih stopa. Pogledaj niže naveden primer obračuna. Da se računa onako kako si ti rekao konkretni iznos poreza bi bio: 1,062.07 * 7% == 74.34 din umesto 1,062.07 * 6.36% == 67.55 din Što se poreza na dohodak i sa njim je slična situacija s time što osnovica nije CEO BRUTO već bruto iznos umanjen za porez i taksu i normirane troškove. => Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla koji je u Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? Do sada sam video samo da se priznaje 35%, niti manje niti više. *********** Primer obračuna Ugovora o delu: Na osnovu čl. 4 i 5 Ugovora o delu TE_I_TE_FIRME, br. TAJ_I_TAJ od 05.06.96.godine, utvrđuje se zarada za TOG_I_TOG, za mesec juni 1996 godine. 1. Elemetni za obračun: 1. Porez na dohodak 20% 2. Porez na usluge 6.36% (7%) 3. Posebna taksa na promet usluga 2.73% (3%) 4. Koeficijent 1.26436908 5. Procenat normiranih troškova 35% 6. Neto zarada 840.00 2. O b r a č u n: 1. Bruto iznos (1.6 * 1.4) = 1,062.07 2. Porez na promet usluga (2.1 * 1.2) = 67.55 3. Posebna taksa na promet usluga (2.1 * 1.3) = 29.00 4. Bruto bez poreza na usluge (2.1 - 2.2 - 2.3) = 965.52 5. Normirani troškovi (2.4 * 1.5) = 337.93 6. Osnovica za obračun poreza na doh. (2.4 - 2.5) = 627.59 7. Porez na dohodak građana (2.6 * 1.1) = 125.52 8. Neto iznos za isplatu (2.1 - 2.2 - 2.3 - 2.7) = 840.00 Isplata neto iznosa izvršiće se na žiro račun kod PIRAT Banke, KRADIMO ZAJEDNO DD, 99999-666-6-66, poziv na broj 123-45-6789012. *********** Ovaj PRIMER VAŽI kada se ISPLATA VRŠI NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA počev od 01.06.96. zbog novouvedene posebne takse na promet proizvoda i usluga. U slučaju da se isplaćuje VAN teritorije BG-a VAŽI drugi koeficijent za preračun NETO na BRUTO, i druga stopa poreza na promet usluga tj.: porez na dohodak 20% normirani troškovi 35% porez na usluge 6.542 % (7%) koeficijent 1.229884 Dakle kod ovog obračuna NEMA stavki 1.3 i 2.3.
biznis.31 cnenad, -> #29, kate
=> Ako preduzece (pravno lice) sklopi ugovor sa SZR, da li je => iznos koji po tom ugovoru uplati radnji za preduzece odbitna => stavka pri obracunavanju poreza? Hvala. Pitanje je zbog svog stila zbunjujuće ali da probam da odgovorim. U globalu odgovor bi glasio NE. Koliko shvatam radi se o kupoprodajnom Ugovoru. Ukoliko preduzeće od SZR nabavlja robu za dalju prodaju, isplata SZR-u se tretira kao nabavka robe. Nakon formiranja prodajne cene i dobijanja ukupne razlike u ceni između nabavne i prodajne vrednosti, kada se roba proda preduzeće je dužno da na ostvarenu razliku u ceni plati porez pa bi se u ovoj varijanti uplaćeni iznos po tvome tretirao kao stavka koja se ne oporezuje jer je osnovica OSTVARENA RAZLIKA U CENI. Ako je od SZR-a uzeta roba koja služi kao osnovno sredstvo onda se ne plaća porez na promet. Ako uplaćeni iznos predstavlja trošak po nekom osnovu onda se za taj iznos kod obračuna (godišnji, polugodišnji) umanjuje osnovica za porez, tj. sve zavisi od odnosa prihoda i rashoda i ostvarenih troškova. Za dalje probleme dajem reč snemcev-u. Sledeći put postavi malo preciznije pitanje.
biznis.33 kate, -> #31, cnenad
Ok. Pokusacu da budem jasnija. Ne radi se o robi vec o uslugama  Neka, npr. preduzece A za obavljanje nekog posla dobije od investitora iznos X. Sada deo tog posla ustupi preduzecu B i uplati mu Y dinara. Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, a preduzece B na iznos Y. Ako sada, umesto preduzeca B, imam fizicko lice (SZR) da li odbijam iznos Y od poreske osnovice pri placanju poreza na promet usluga (obzirom da radnje ovaj porez placaju pausalno)? Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da li sam u pravu?
biznis.34 cnenad, -> #33, kate
=> Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, => a preduzece B na iznos Y. Plaća se porez na iznos fakturisan investitoru.
biznis.35 hercog,
Po kojoj stopi poreza bi se oporezivala prodaja programa (razvijen od strane firme) koji se nalazi na CDu, skupa sa pratećim uputstvima. Znači nije nikakva kupoprodaja, nego su ljudi nešto razvili, to bi da distribuiraju na CDu, al ne znaju kako će to da bude oporezovano. Sale
biznis.36 mikrom, -> #30, cnenad
▄─ => Stopa normiranih troškova je od 20%-75%, što zavisi od posla ▄─ Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? ▄─ Do sada sam video samo da se priznaje 35%, niti manje niti više. Čini mi se da sam u EXTRA.8 slao (PCX) stranu sa spiskom normiranih troškova. Nešto mi nije jasno u celoj ovoj priči. Naime, ranije se na autorske honorare nije plaćao nikakav porez na promet usluga (ili ja to grešim?) Ako grešim, pozdraviće me finansijska policija :))) Dakle prema poslednjim (ne tako novim) informacijama na autorski honorar se plaća porez u iznosu od 20%, računajući kao osnovicu iznos umanjen za normirane troškove i to ide na teret autora. Znači neto honorar + ovaj porez čine bruto honorar. Zatim se (u zavisnosti od opštine) plaćaju doprinosi - naknada za korišćenje komunalnih dobara - u visini od najviše 5% na istu osnovicu (pogađate da ne postoji nijedna opština koja je odlučila da taj procenat bude manji od ovog maksimalno dozvoljenog). Ovo je obaveza firme koja plaća honorar i to ne ulazi u bruto honorar. (Ja sam bruto honorar + doprinose krstio SVEGA HONORAR) I evo računice (za koju posle prethodnih poruka više nisam siguran da je ispravna jer nema poreza na usluge, ali mi svi virmani i honorari u SDK prolaze bez problema i žena koja mi vodi papire me ne upozorava da grešim) a) Ugovor je potpisan na NETO HONORAR (net_hon) brt_hon = ROUND(net_hon / (1 - (100 - nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) svg_hon = brt_hon + dop_hon b) Ugovor je potpisan na BRUTO HONORAR (brt_hon) net_hon = ROUND(brt_hon - (brt_hon * (100-nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) svg_hon = brt_hon + dop_hon c) Dogovor da svi dodatni troškovi padaju na teret autora (zakonski se ne može napraviti ovakav ugovor pa iznose treba svesti na neku od prethodnih varijanti), SVEGA TROŠKOVI HONORARA (svg_hon) net_hon = ROUND(svg_hon*(1 - (100 - nor_tro)/ /100 * sto_por/100)/(1+(100-nor_tro)/100*kom_dop/100),2) brt_hon = ROUND(net_hon / (1 - (100 - nor_tro)/100 * sto_por/100),2) dop_hon = ROUND(brt_hon * (100 - nor_tro)/100 * kom_dop/100,2) * nor_tro = Normirani troškovi (45% - za stavku ostalo) * sto_por = Stopa poreza (trenutno 20%) * kom_dop = Komunalni doprinos (u 99,999% opština je 5%) Inače pod ovaj ugovor se razne stvari mogu provući, a kako je ovde populacija uglavnom računarska - za pisanje softvera kao originalno autorsko delo (poput pisanja knjiga...) normirani troškovi su čak 65% najviši normirani troškovi od 75% su valjda za vajarska dela ili tako nešto. Izvinjavam se zbog dužine poruke (naročito ako je pogrešna :)
biznis.37 snemcev, -> #30, cnenad
>> Bruto je dobijen množenjem neto iznosa sa koeficijentom za preračun >> sa neto na bruto tako da je u bruto iznosu sadržan i porez na usluge >> (i posebna taksa). Moram da te ispravim: u bruto ne ulazi porez na promet usluga, već samo porez na dohodak građana. Ono što si ti naveo u citiranom delu kao bruto je u stvari ukupna naknada ili jednostavnije rečeno to je iznos koliko firmu ceo ugovor košta. Ako nema normiranih troškova, bruto se dobija kada se neto iznos (ono što autor dobija "na ruke") pomnoži sa 1.2. Na bruto se plaća još 7% (u Beogradu 10%) poreza na promet usluga, tako da je onda ukupna naknada neto*1.2*1.1 za Beograd, odnosno neto*1.2*1.07 za sva druga mesta. Ako ima normiranih troškova, onda se bruto dobija po formuli 6*neto bruto = ------- 5+stopa Na ovako dobijen bruto iznos se plaća još 7% (u Beogradu 10%) poreza na promet usluga, tako da se ukupna naknada dobija po formuli 6*neto ukupna naknada = ------- * 1.1 za Beograd, odnosno 5+stopa 6*neto ukupna naknada = ------- * 1.07 za ostatak sveta :) 5+stopa >> Da li negde imaš ovu tabelu ili znaš u kom je Glasniku objavljena ? Član 73. Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 43/94 i 53/95) propisuje normiranje troškove, a član 74. propisuje stvarne troškove. Ipak sam pogrešio u prethodnoj poruci: raspon normiranih troškova je od 10-80%, što zavisi od konkretnog autorskog dela. Za "ostala autorska dela" stopa je 45% od bruto prihoda. >> U slučaju da se isplaćuje VAN teritorije BG-a VAŽI drugi koeficijent >> za preračun NETO na BRUTO, i druga stopa poreza na promet usluga tj.: I ovo je posledica toga što si u bruto uključio i porez na promet usluga. Nema veze, u ovoj poruci sam naveo ispravne formule. Ako je još nešto nejasno, tu sam da pomognem, al' tek kad se vratim iz Grčke tj. oko 20.07.
biznis.38 snemcev, -> #33, kate
>> Preduzece A placa porez na promet usluga (7+3%) na iznos X-Y, >> a preduzece B na iznos Y. Nikako! Preduzeće A plaća porez na promet usluga na ceo iznos X, pod uslovom da toliko fakturiše investitoru. Porez se plaća po svakoj privremenoj situaciji, kao i po konačnoj. >> Ako sada, umesto preduzeca B, imam fizicko lice (SZR) da li >> odbijam iznos Y od poreske osnovice pri placanju poreza na >> promet usluga Ovako nešto se nikad ne radi kada je u pitanju porez na promet usluga. Ako ima pet preduzeća u lancu, svi plaćaju porez na promet usluga na osnovicu koju čini neto iznos koji su fakturisali sledećem u lancu. Kod akcize, stvar stoji drugačije. >>(obzirom da radnje ovaj porez placaju pausalno)? Nemoj ovako uopšteno. Postoje neke radnje (manjina) koje plaćaju paušalno porez na promet usluga, ali nikako ne sve. >> Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da >> li sam u pravu? Da, ali se isto tako X računa kao prihod i to u punom iznosu.
biznis.39 cnenad, -> #38, snemcev
=>>> Za porez na dohodak, u oba slucaja se Y racuna kao trosak. Da =>>> li sam u pravu? => => Da, ali se isto tako X računa kao prihod i to u punom iznosu. Jedna varijanta, a druga je da faktura SZR-a koristi kao osnov za kratkoročno potraživanje od investitora. U ovoj varijanti se kao prihod računa samo ono što je preduzeće A zaradilo, konkretno: Investitor daje 1.000 dinara preduzeću A koje zadržava 700 din. a preduzeću B tj. SZR prenosi 300 din: investitor 1,000.00 A 700.00 SZR 300.00 SZR je dakle novac primilo od preduzeća A. SZR ispostavlja fakturu kojom preduzeće A zatvara potraživanje od SZR dok duguje konto 167 na kojem zadužuje investitora tj. ostaje obaveza da se fakturiše tih 300 din + ono što predstavlja zaradu za preduzeće A (700 din ako pretpostavimo da je konačan obračun posla 1000 din koliko je investitor platio) Dug. Potr. 100 uplaćeno na ŽR 1000 120 uplata od investitora 1000 220 plaćeno SZR-u 300 100 isplaćeno sa ŽR 300 167 faktura SZR 300 220 potraživanje SZR 300 120 račun investitoru 1000 167 faktura SZR 300 741 prihod od usluge 654.21 260 porez na promet usluga 45.79
biznis.40 cnenad, -> #37, snemcev
=> je u stvari ukupna naknada ili jednostavnije rečeno to je iznos koliko => firmu ceo ugovor košta. Ma zovi ga kako hoćeš i računaj kako hoćeš :) Bitno je da primenom jednog ili drugog načina računanja (a formule koje si napisao mi trebaju, tnx O:) dolazimo do istih iznosa jer mi je bitno da znam koliko ceo Ugovor košta firmu kao i da radnik po Ugovoru o delu dobije onaj iznos NETO zarade koji je dogovoren :) ******* Evo nekih bitnih informacija. Blagajničkim čekom se više ne može podizati gotovina za popunu blagajničkog maksimuma. Dnevnice ostvarene u inostranstvu, preračunate u dinare po srednjem kursu, se ne mogu podići blag. čekom. već se uplaćuju ISKLJUČIVO na žiro račun radnika. U slučaju da je osnivač, radnik ili vlasnik uplaćivao svojoj firmi POZAJMICU ZOP će dozvoliti podizanje gotovine sa ŽR kao povraćaj samo uz priložene uplatnice na kojima mora pisati da je svrha uplate bila ZAJAM. Ako je nekome firma obračunala kamatu za ZAJMljena novčana sredstva ZOP iznose kamate neće isplatiti. Sva preduzeća i radnje su dužni da RUJP-u (Republičkoj direkciji) dostave popis zatečenih zaliha alkoholnih pića, cigareta i kafe na dan 30.6.96 godine) Markice nisu dužni da lepe prodavci u trgovini na zatečenim zalihama, jer se lepe ispod celofana, i to je isključivo obaveza proizvođača. Čekovi TR građana se više ne podnose na naplatu u ZOP već ili u banku TRASATA, banku sa kojom podnosilac ima Ugovor (matična poslovna banka) ili u jednu od 77 banka koje su potpisale sporazum.
biznis.44 kate, -> #38, snemcev
>> Nikako! Preduzece A placa porez na promet usluga na ceo iznos >> Ovako nesto se nikad ne radi kad je u pitanju porez na promet >> usluga. ??? Ovaj, nece biti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96   III/B 3.5 : U slucajevima kada investitor zakljuci ugovor sa inzenjering organizacijom ili gradevinskom organizacijom ( glavni izvodac ) a gradevinske radove izvode druga pravna lica i preduzetnici, porez na promet usluga na izvedene radove placa svaki podizvodac radova na vrednost izvedenih radova koje je fakturisao inzenjering organizaciji odnosno gradevinskoj organizaciji. Medutim, glavni izvodac prilikom fakturisanja investitoru placa porez na promet usluga samo na svoju naknadu u koju ne ulazi vrednost izvrsenih radova sa placenim porezom na promet usluga od strane drugih izvodaca radova. Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac?
biznis.45 igorsedam,
Niam bas siguran jesam li pogodio pravu temu ali... Potrebna mi je jedna informacija.Ortak je kupio kompjuter, aposto vec ima sopstvenu firmu zeleo bi da spoji prakticno sa korisnim. Dakle moje je pitanje : Postoji li mozda ovde na sezamu neki program koji bi obavljao knjigovodstvo? Sorry za greske Unapred zahvalan Igor
biznis.47 jmilosevic, -> #44, kate
> Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac? On tih 7% plaća svakog meseca u paušalnom iznosu bez obzira koliko je fakturisao inženjering firmi ili glavnom izvođaču. Čak i ukoliko nije uopšte ni radio tog meseca.
biznis.48 haevorn,
Őta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati dugove (to se valjda zove stečaj)? Ko preuzima upravljanje, kakva je obično njena budućnost. Recimo da je firma privatna, d.o.o. Őta biva sa imovinom, šta sa zaposlenima?
biznis.49 gerber, -> #48, haevorn
YR>*> Šta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati YR>*> dugove (to se valjda zove stečaj)? Ko preuzima upravljanje, kakva je YR>*> obično njena budućnost. Recimo da je firma privatna, d.o.o. Šta biva YR>*> sa imovinom, šta sa zaposlenima? Postoji razlika izmedju stečaja (prinudnog), koji se po službenoj dužnosti pokreće kada se ispune odredjeni uslovi (blokada računa doredjeni broj dana, nemogućnost postizanja dogovora sa poveriocima, evidentnost da se obaveze neće moći izvršiti) i likvidacije. Ovo drugo pokreće sama firma, kada više ne može (ili ne želi) da posluje. Održava se ročište na kome se moraju pružiti dokazi da nema neizmirenih obaveza, pa se firma gasi. Po pokretanju stečaja, Privredni sud imenuje stečajnog upravnika, koji predstavlja i zastupa firmu do okončanja postupka. Dužnost istog je da razmrsi koliko firma ikome duguje, kao i obim njenih potraživanja. Pod pretpostavkom da firma duguje 100 novčanih jedinica, a da je celokupna njena aktiva, tj. novčana sredstva, pokretna i nepokretna imovina, potraživanja (naplaćena i naplativa) ukupno 10 jedinica - svaki poverilac će dobiti 10% svog, od strane stečajnog upravnika i veća priznatog, duga. Po okončanju stečaja firma prestaje da postoji, a zaposleni postaju nezaposleni ;) Mada isti mogu i u toku stečajnog postupka da ostanu bez posla. Ovo su samo načelni podaci, za detaljnije (i tačnije) ili kod advokata ili nekog ko se više time bavi :)
biznis.50 miobrado, -> #48, haevorn
>> Őta biva kad se neka firma toliko zaduži da ne može da otplati >> dugove (to se valjda zove stečaj)? Ništa, može u nedogled da se zadžuje! Insolventnost (trajnija nesposobnost da plaša) nekog privrednog subjekta ne implicira pokretanje stečajnog postupka. Zakonodavac za takvu priliku predviđa pokretanje sledeših postupaka: a) prinudno poravnanje, b) stečaj ili c) likvidaciju. (u stečajnom postupku kao mogušnost, isti, dopućta i prin. poravnanje) Predloge za otvaranje ovih postupaka mogu podneti ovlaćšena lica odnosno organi, dužnik i poverioci. A kad smo kod stečaja, >> Ko preuzima upravljanje, ... a) stečajno veše b) stečajni sudija i c) stečajni upravnik. Uprošćeno rečeno sud je, preko svog predstavnika - stečajnog upravnika - postao rukovodilac privrednog subjekta. >> Recimo da je firma privatna, d.o.o. Őta biva sa imovinom, Celokupna imovina ulazi u tzv. _stečajnu masu_. Prodajom iste, ili dela iste, namiruju se poverioci i sudski troškovi postupka. >> šta sa zaposlenima? Danom otvaranja stečajnog postupka - prestaje im radni odnos, s tim da se neisplaćeni lični dohotci (u visini zagarantovanog l.d.) tretiraju kao troškovi stečajnog postupka, pod uslovom da potraživanje po tom osnovu blagovremeno prijave. Stečajni veće može, u zavisnosti od potereba, da zadrži određen broj radnika za završavanje započetih poslova ili radi vođenja stečajnog postupka (što se reguliše ugovorom o delu). >> .... kakva je obično njena budućnost. Zavi si od: a) dužnika i poverilaca, b) mestnih i ukupnih prilika, te c) ekonomskih prilika. Mišljenja sam da bi, a u ovo tanzitorno vreme, prava prilika za diskusiju bio tzv. "lažni stečaj" - kategorija koju poznaje i ekonomska teorija. Verovatnoća da se stečaj pretvori u snošaj je izvesna - "srpsku majku" i "Dafiment" banku svi pamtimo. A kada jednog dana prevaziđemo tranziciju - e, onda će to biti npr. ovako: na ručku si, sa poslovnom prijateljicom u Hajatu. U toku razgovora zapijuče ti pejdžer. Javljaš se sekretarici telefonom i ona ti saopštava da je firma bankrotirala. Nakon toka okrećeš kućni broj i saopštavaš ženi da sklanja zlato i marke. ona ti odgovara - od pre pet minuta u kući su sudski izvršitelji sa policijom , popisuju imovinu ..... Ovo, kraše po formi, izlagenje zasnovano je praćenju stranačke, lokalne, pokrajinske i republičke štampe o raznim stečajnim postupcima (npr. u matičnoj mi opštini dosada su registrovana tri stečajna postupka). ---------------------------------------------- Nešto sasvim lično: Ukoliko na sistemu postoji neki korisnik koji je upućen u krivično zakonodavstvo, po mogućstvu pravnik neka se javi na mail. Potrebni mije je par pravnih saveta!
biznis.51 vstan,
Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... Korisnici Visa kartica koje je izdala Beobanka mogu da ih zamene i dobiju kartice sa novim siframa i oznakama koje vaze na stranom trzistu. [Politika, 18.jul]
biznis.52 nenad, -> #51, vstan
> Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka > mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... Da li to znači da je moguće plaćati i softver preko broja te kartice? Kakvi su uslovi za dobijanje iste?
biznis.53 ljubinko, -> #52, nenad
>Da li to znaci da je moguce placati i softver preko broja te >kartice? Kakvi su uslovi za dobijanje iste? Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. Da li neko ima neke informacije o njoj (odnosno o ponovnom koriscenju) ?
biznis.54 vstan, -> #52, nenad
>> Od 17. jula korisnici Visa kartica koje izdaje Beobanka >> mogu ponovo da placaju robu i usluge u inostranstvu. ... > > Da li to znaci da je moguce placati i softver preko broja te > kartice? Moguce je ako prihvataju placanje karticom. >Kakvi su uslovi za dobijanje iste? Koliko se secam uslov je bio tekuci racun, nesto nekretnina, i preporuka starog clana. Raspitacu se ovih dana.
biznis.55 vstan, -> #53, ljubinko
> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. > Da li neko ima neke informacije o njoj (odnosno o ponovnom > koriscenju) ? Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci.
biznis.56 snemcev, -> #35, hercog
>> Po kojoj stopi poreza bi se oporezivala prodaja programa (razvijen od >> strane firme) koji se nalazi na CDu, skupa sa pratećim uputstvima. Krajnja potrošnja sa 22% (Beograd 25%), a ako se uzme kao osnovno sredstvo, onda je se plaća porez po stopi od 12% (Beograd 15%).
biznis.57 snemcev, -> #44, kate
>> ??? Ovaj, necebiti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam >> pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96 >> III/B 3.5 : Posipam se pepelom, zaboravih da je gradnja u pitanju, a tu UVEK važe druga pravila igre... :( >> Pitanje i dalje vazi. Sta ako je podizvodac pausalac? Sve je isto, samo što na računu neće biti posebno iskazan porez na promet usluga, već će stojati klauzula da se porez na promet usluga shodno Zakonu, a po rešenju nadležnog poreskog organa broj taj-i-taj plaća u paušalnom iznosu.
biznis.58 ljubinko, -> #55, vstan
>> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. > Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci. Imas li neku adresu ? ili telefon ?
biznis.59 vstan, -> #58, ljubinko
>>> Nekada je ubedljivo najpovoljnija bila DINERS kartica. >> Koliko se secam oni su u "prometu" vec nekoliko meseci. > Imas li neku adresu ? ili telefon ? Cini mi se da su tacno prekoputa Kanadske ambasade. (Za svaki slucaj probaj na obavestenja.)
biznis.60 vstan,
[subj:VISA internacional] Zahtev se podize u ulici 7.jula br.14 (kod Gratexa, ima ogromna reklama). Radno vreme do 19h. Prvo sledece zasedanje konisije za resavanje istih je 1.VIII. Zahtev podnose i stari clanovi.
biznis.61 acag,
Zna li neko sta se desava sa ovim porezima? 1) koliki je porez za knjige (10+2+3)? 2) vredi li jos uvek misljenje ministarstva o oslobadjanju od poreza? a) sta ako je mislj. izdato pre xyz a knjige nisu prodate? 3) kakav dogovor napraviti sa knjizarom koja knjige uzima komisiono pa ne moze da da izjavu, a porez uracunava u rabat? 4) ako ne vazi 2) kako knjigu proglasiti za udzbenik? (koji su i po novom z. izgleda oslobodjeni od poreza? pomagajte braco moja mila, zulumcari na nejacc krenuli, a ni Marko nije za oranje... :)
biznis.64 snemcev, -> #44, kate
>> ??? Ovaj, necebiti da je bas tako. Mada sam ja kriva sto sam >> pitala uopsteno. Privredni savetnik/registar propisa 3,4/96 >> III/B 3.5 : Pazi sad ovo: "Odredbom čl. 26. st. 1. tač. 2. Zakona o akcizama i porezu na promet ("Sl. glasnik RS", br. 43/94 i 53/95), propisano je da se reprodukcionim materijalom u smislu čl. 22. na koji se porez na promet ne plaća, smatra materijal za izgradnju novih građevinskih objekata i materijal za rekonstrukciju i revitalizaciju građevinskih objekata koji su proglašeni kulturnim dobrima. U slučajevima kada investitor angažuje izvođača građevinskih radova za izgradnju novog građevinskog objekta, izvođač ima pravo nabavke reprodukcionog materijala bez poreza na promet u smislu citirane odredbe Zakona. Pri tome, nije od značaja za ostvarivanje pomenute poreske olakšice ko se pojavljuje kao investitor (mesne zajednice, fondovi i dr.). U slučajevima kada se izgradnja novih građevinskih objekata vrši preko glavnog izvođača i podizvođača, svaki izvođač radova je dužan da obračuna i plati porez na promet usluga na vrednost svojih izvršenih radova. Osnovicu za obračun poreza na promet usluga čini celokupan iznos naknade koji je primljen." Izvor: Mišljenje Ministarstva finansija Republike Srbije, broj 413-00-164/96-04 od 18.06.1996. godine. Po ovome, glavni izvođač plaća porez na promet usluga na celu naknadu i ne umanjuje je za iznos koji je platio podizvođačima?!
biznis.65 haevorn,
Pitao sam za VISA card u Beobanci: covek mora biti u stalnom radnom odnosu. polaze depozit od min. 1000 DEM i ima limit na 500 DEM sledeca komisija 1.8. Sve je to lepo i krasno, samo se plasim za onih 1000DEM, da ne bude za koji mesec ili godinu "Kojih 1000 DEM?" ;))
biznis.66 cnenad, -> #61, acag
=> 1) koliki je porez za knjige (10+2+3)? Na teritoriji BG-a, osim za školske udžbenike. => 2) vredi li jos uvek misljenje ministarstva o oslobadjanju od poreza? => a) sta ako je mislj. izdato pre xyz a knjige nisu prodate? Ne vredi, nisu oni krivi što knjige nisu prodate pre donošenja novog Saveznog Zakona o poreskom sistemu. => 4) ako ne vazi 2) kako knjigu proglasiti za udzbenik? (koji su => i po novom z. izgleda oslobodjeni od poreza? Novo mišljenje i rešenje od Saveznog ministarstva mada mislim da ovo neće proći, kako god bilo možeš je preimenovati u udžbenik ali kad u kontrolu svrati FP.... ne bih dalje Udžbenici jesu oslobođeni poreza na promet proizvoda.
biznis.67 acag, -> #66, cnenad
> Saveznog Zakona o poreskom sistemu. a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? pa opet vuk sit, a m* dobio izbore:) i ako moze, kada moze da se ocekuje? (koliko traje procedura) Muci me to sto ne mogu da verujem da su ovo uradili. Jedino objasnjenje mi je da se neko opet mesa u ekonomiju, i da se priprema teren za postizanje jos jednog "pozitivnog brojanja"?
biznis.68 jovap,
'Re: GIGA - INFLACIJA IZ '93/'94 ================================= Nikad se nisam bavio finansijskom racunicom, a ovih dana me prijatelj (advokat) zamoli da 'malo pogledam' racunicu jednog sudskog vestaka. Spor je vodjen zbog neisplacenog LD za celu 1990 godinu, nekog doktora koji je bio na dnevnicama u inostranstvu, pa mu rukovdioci 'odsekli' domacu platu, jer ... itd. Te 1990 dinar jer prakticno bio konvertibilan i doktorove kolege su primale preko hiljadu maraka mesecno. A, pomenuti vestak, je sracunao da vrednost ondasnjih 12 mesecnih plata danas vrede 590 dinara. Tj oko 15 DEMona mesecno. 15 umesto bar 1000 koliko je stvarno bilo onda. Vestak je racun radio prema INDEKSu cena na malo do jula '93 a onda zakonsku kamatu. Vise nasumice nego s namerom (jer sam laik za finansije) uzmem ja INDEKS i preracunam ceo dug do danasnjeg dana preko cena na malo. I dobijem zaprepascujucih 4 miliona demona (13 miliona dinara). Trazio sam gresku (u racunu), ali ne preterano detaljno, pa valjda zato i nisam nasao. No kako je to prilicno dosadno raditi, bila bi mi velika pomoc ako je iko imao slican slucaj ili makar zna da postoji neka 'zavrzlama' u vezi sa INDEKSom iz 93/94 godine, jer tu jedino moze da bude greska, mislim. Nesto sam davno citao u novinama o nekim 'kriticnim danima' krajem januara '94, , ali naravno gde to sada da nedjem. Bilo kakva pomoc u ovom smislu bi mi dobro dosla. Naravno ako nekoga zanima moze dobiti i programcic kojim sam ovo racunao, jer indirektnom proverom ispada da dobro radi. J.
biznis.69 cnenad, -> #67, acag
=> a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? I može i ne može. 1. Postoji jedinstveno tržište SRJ 2. Na njemu za sve moraju biti isti uslovi pa i poreska politika Zato ono što su do sada Republike propisivale ne treba više da važi. Ali opet važi jer to smo mi, ovo je Balkan, a ne neka druga zemlja i normalan svet. Naravno da Republika neće da se odrekene ostalih nameta koji uostalom i nisu porezi - mada ih tako nazivaju. Tragedija je da nakon izlaska Zakona svi čekaju objašnjenje iz Ministarstva finansija SRJ kako će se novi zakon primenjivati kad stupi na snagu. Posle dve nedelje stižu pisma i saopštenja u kojima se stupidno objašnjava kako se novi Zakon nije mogao primeniti odmah, pa je eto dozvoljeno da se sa 15. tj. 16.7. izvrši popis i primeni novi zakon. Nigde eksplicitno nije rečeno - Republički porezi i takse ne važe ili važe. Tako je rešenje ostalo polovično. Roba je razvrstana kako je razvrstana po tarifnim brojevima po Saveznom Zakonou što se uvažilo i što se primenjuje, ali su na snazi ostali i poseban porez na promet proizvoda i posebna taksa na promet proizvoda i usluga koje uvodi Republika.
biznis.70 acag, -> #69, cnenad
>=> a moze li republicki zakon da kaze 'e, necemo tako' saveznom? > > I moze i ne moze. moze, moze... :> danas, kaze politika, S vlada je odlucila da se ukine porez za publikacije 'od posebnog znacaja' sto ce da rece da smo se malo igrali, pripretili, pa popustili i vratili na staro :) i skupili pozitivna brojanja :> ps. pitam se zasto nisam postao strucnjak za mesetarenje i burzanska pogadjanja? :)
biznis.71 miobrado, -> #68, jovap
>> Te 1990 dinar jer prakticno bio konvertibilan ... Nikakvu značajniju ulogu, podatak da je dinar bio konvertibilan, ne igra pred sudom. >> A, pomenuti vestak, je sracunao ... Knjigovodstveno gledano, a usled hiper inflacije, podaci za '93. i početak '94. su praktično neupotrebljivi (s obzirom na bezbrojne denominacije kao i primenjenu metodologiju proračuna), tako da je možda bilo uputnije da zainteresovana stranka zahteva naknadu štete. >> Bilo kakva ... Okači program! :)
biznis.72 jovap,
'Re: YU GIGA INFLACIJA 93/94 ============================ <71> denominacije kao i primenjenu metodologiju proracuna), tako da je mozda bilo uputnije da zainteresovana stranka zahteva naknadu stete. - Da li bi u tom slucaju racunica bila drugacija :) ??? <> Knjigovodstveno gledano, a usled hiper inflacije, podaci za '93. i pocetak '94. su prakticno neupotrebljivi - Sad sam se vec zainteresoao, mada ne preterano, za principijelno pitanje, da li je moguce da na pragu 21 veka jedna drzava ne moze da izadje na kraj sa velikim brojevima ? Mislim da bi drevni matematicari to odradili i peske. A mi imamo mocne PC-ce. <> Okaci program! :) - Program je amaterski, u QB, probacu da ti ga posaljem eMAILom, kao i drugim zaianteresovanim. Ako bude vise zainteresovanih, onda cu probati na SEZa. (PROBATI = imam neke probleme sa modemom i kod DOWNLOADa, pa ocekujem da ce ih jos vise biti kod UPloada) J.
biznis.73 snemcev, -> #69, cnenad
>> Nigde eksplicitno nije rečeno - Republički porezi i takse ne važe ili >> važe. Član 2. Zakona o osnovama poreskog sistema ("Službeni list SRJ" broj 30/96): "Vrste poreza na teritoriji Jugoslavije su: 1) porez na promet; 2) porez na dobit; 3) porez na dohodak; 4) porez na imovinu; 5) porez na prihod od međunarodnog saobraćaja." Nigde nema posebnog poreza za železnicu niti posebne republičke takse. MFJ u svom mišljenju kaže da ovi porezi, shodno citiranom članu, više ne važe, ali MFS u svom mišljenju reče da će to da važi do kraja godine, a onda će i zakone koji su uveli te dodatne poreze uskladiti sa saveznim, što će reći ukinuće ih.
biznis.74 cnenad, -> #73, snemcev
=> Član 2. Zakona o osnovama poreskog sistema ("Službeni list SRJ" broj => 30/96): Jasno mi je naravno, iz Saveznog Zakona ŠTA VAŽI. => Nigde nema posebnog poreza za železnicu niti posebne republičke takse. Ali, objasni ti FP zašto nisi postupio po Republičkom Zakonu jer je i on na snazi iako u suprotnosti. => MFJ u svom mišljenju kaže da ovi porezi, shodno citiranom članu, više ne => važe, ali MFS u svom mišljenju reče da će to da važi do kraja godine, a Da li znaš gde su objavljenja ova mišljenja ? Ako misliš na ona u Savetniku 15, ja ne bih rekao da su to mišljenja. Šta ti misliš o Uredbi vlade R. Srbije o vraćanju poreskih stopa poreza na promet prozvoda - hrane, školskog pribora i učila.. => onda će i zakone koji su uveli te dodatne poreze uskladiti sa saveznim, => što će reći ukinuće ih. Znaš šta je zanimljivo ? Što to nisu dodatni porezi, već rekao bih dodatne takse a tu je, pokazalo se vlada RS neumorna :(
biznis.75 dr.grba, -> #72, jovap
>> da izadje na kraj sa velikim brojevima ? Mislim da bi drevni >> matematicari to odradili i peske. A mi imamo mocne PC-ce. Moćni PC-ji su pali na ispitu u Jugi, jer većina softvera radi sa 15 značajnih cifara, a razni bilansi su stizali i do 19 cifara, ako se dobro sećam.
biznis.76 baker,
Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi proizvode fabrike JOSIP KRAS ! Zamislite da se u prodavnicama ponovo nadju Zivotinjsko carstvo, KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. P.S. Ja bih prvi bankrotirao:)) ..
biznis.77 hercog, -> #76, baker
»» KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. Chery viđen u STR Market dragstoru na Banovom Brdu... Sale
biznis.78 zeljkoj, -> #77, hercog
> »» KiKi bombone, Bronhi bombone, BAJADERE, Chery, itd. > > Chery viđen u STR Market dragstoru na Banovom Brdu... Na koji 'cherry' mislite? :) Čini mi se da to proizvodi Soko Štark.
biznis.79 baker, -> #78, zeljkoj
> Na koji 'cherry' mislite? :) Cini mi se da to proizvodi Soko > Stark. Proizvodi ih i Soko Stark, ali su los plagijat Krasovih:) Nazalost:( ..
biznis.80 miobrado, -> #72, jovap
>> - Da li bi u tom slucaju racunica bila drugacija :) ??? Predpostavljam da bi iznos naknade bio približno isti, ako ne i veći, realnoj vrednosti predmeta spora. >> - Sad ... Da se, po ovom predmetu, pitaju _samo_ isti problema verovatno ne bi bilo. >> - Program ... OK.
biznis.81 giovanni, -> #76, baker
Ę? Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi Ę? proizvode fabrike JOSIP KRAS ! Ja mislim da bi se Hrvatska pre obogatila u tom slučaju. ;)
biznis.82 borisl, -> #81, giovanni
> Ę? Ja mislim da bi se Yugoslavia obogatila kad bi pocela da uvozi > Ę? proizvode fabrike JOSIP KRAS ! > Ja mislim da bi se Hrvatska pre obogatila u tom slucaju. ;) Doticni proizvodi se uvoze,medjutim iz Macedonije,posto je Kras tamo otvorio preduzece.
biznis.83 baker, -> #82, borisl
> Doticni proizvodi se uvoze,medjutim iz Macedonije,posto je > Kras tamo otvorio preduzece. Ako se uvoze, gde se to prodaje? :( Nigde u Beogradu nisam video, ako je neko video neka baci ovde adresu ! ..
biznis.84 slayer,
Ja mislim da bas zato sto idu izbori nece nista poskupljavati drasticno, ali posle....
biznis.85 snemcev, -> #74, cnenad
>> Šta ti misliš o Uredbi vlade R. Srbije o vraćanju poreskih stopa >> poreza na promet prozvoda - hrane, školskog pribora i učila.. Jednom rečju: neustavno. Vlada RS ni u ludilu nije ovlaštena da donosi uredbe kojima menja zakone, ni republičke, a pogotovo ne savezne. Ali (uvek ima neko ALI), pošto je ovo Srbija i pošto su izbori na jesen, onda i to može. Čim skupština bude donela nov republički Zakon o akcizama i porezu na promet, Ustavni sud Republike Srbije će da po inicijativi XY da pokrene postupak i da oceni da je predmetna Uredba o primeni stopa poreza na promet određenih proizvoda i poreskih oslobođenja (kako se zvanično zove) bila neustavna u vreme važenja. Kako će Vlada tu Uredbu pre donošenja presude Ustavnog suda staviti van snage, biće svi pošteni, a moje brise nigde nema. Inače, to je već oproban recept. Svima nam je sveža u sećanju Uredba Vlade RS od 08.08.1995. godine kojom je propisano plaćanje poreza na promet u svakoj fazi prometa alkohola, kafe i duvanskih prerađevina. Uredba je stupila na snagu 08.08.1995. godine, neko (zaista se ne sećam ko :( ) je pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom, Skupština je donela nov Zakon o akcizama i porezu na promet, Vlada RS je svoju Uredbu od 08.08.1995. stavila van snage, a tek nakon svega toga je Ustavni sud (predsednik prof dr Balša Špadijer, skoro ga je Lilić poslao na novu dužnost) ocenio da u vreme važenja Uredba nije bila u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o akcizama i porezu na promet, Zakonom o Vladi Republike Srbije i Zakonom o otklanjanju i ublažavanju posledica sankcija međunarodnih organizacija (na osnovu poslednja dva je predmetna Uredba i doneta!). Sve u svemu Vlada RS prekorači ovlaštenja, pa je onda njena uredba jača i od Ustava i tri zakona. To stvarno samo ovde može. :(
biznis.86 cnenad, -> #85, snemcev
=> promet u svakoj fazi prometa alkohola, kafe i duvanskih prerađevina. => Uredba je stupila na snagu 08.08.1995. godine, neko (zaista se ne sećam Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( => nov Zakon o akcizama i porezu na promet, Vlada RS je svoju Uredbu od => 08.08.1995. stavila van snage, a tek nakon svega toga je Ustavni sud Da li mi možeš reći kad je stavljena van snage ? Nemoguće da sam ovo propustio :(( I dalje se radi po starom.
biznis.87 snemcev, -> #86, cnenad
>> Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( Odakle potiče ova informacija? Ako je tačna, koja je onda svrha donošenja Zakona o osnovama poreskog sistema koji ne predviđa ovako nešto (osim za kafu, alkohol i cigarete)? >> Da li mi možeš reći kad je stavljena van snage ? Nemoguće da sam ovo >> propustio :(( I dalje se radi po starom. Uredba je stavljena van snage onog dana kada je stupio na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i porezu na promet ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 53/95), a to mu dođe 01.01.1996, ako se dobro sećam. BTW, ne radi se po starom. Uredba je propisivala plaćanje poreza na ostvarenu razliku u ceni, a Zakon kaže da se porez obračunava u punom iznosu, ali da se prilikom uplate umanjuje za iznos poreza plaćen dobavljaču. Promena nije kolosalna, ali je VEOMA bitna kada se rade kumulativni obračuni poreza na promet. BTW2, kako odgovaraš na poruku 5.85 kad moja prethodna poruka kod mene u SORu nosi broj 5.84? Moderatore?
biznis.88 cnenad, -> #87, snemcev
=>>> Pa uskoro nas čeka takav način oporezivanja za svu robu :( => Odakle potiče ova informacija? Ako je tačna, koja je onda svrha => donošenja Zakona o osnovama poreskog sistema koji ne predviđa ovako Usklađivanje sa Evropom. Takođe, zadnjih mesec do dva su se mogle čuti izjave zvaničnika (ministara i ostalih 'zakrpa') kako se ide na ovu varijantu, da li od '97 ili '98 to ćemo tek videti. Pitaš se za svrhu ? Ima li išta u ovoj zemlji svrhu ? Nakon sledećeg, vrlo brzo, zasedanja Rep. skupštine, eto nama opet popisa zbog usklađivanja sa Sav.Zakonom o poreskom sistemu. Zar nam je to sve trebalo ? Da li je iko pokušao da sračuna koliko je to sve do sada koštalo, jer nije popis 'zajebancija' trgovaca koji sede po radnjama, tu je u celu problematiku uključena mnogo veća mašinerija. Sačuvaj me bože, za poslednja dva meseca, 3 popisa samo zbog promene Zakona i određenih uredbi. Inače, seti se u donošenja sanacionih stopa kod isplate zarada koje su donesene u cilju rešavanja pitanja zadocnelih (do tada) i dalje isplate penzija. Ništa nije promenjeno, i dalje kasne, a sad još i smanjuju doprinose (i Zakonom porez)....
biznis.89 snemcev, -> #88, cnenad
>> Usklađivanje sa Evropom. Ne znam da li da se smejem ili da plačem. LM, dve kratke pričice, prva vezana za "usklađivanje sa Evropom", druga za one koji nas "usklađuju". Priča No 1. Filijala SPP 45500. Petak. Gospođa XY podiže terenski dodatak za društveno građevinsko preduzeće. To joj je poslednji radni dan u predmetnom preduzeću. Ponedeljak. Ista filijala, isti kontrolor ista gospođa sa istim terenskim dodatkom, ovaj put za privatnu građevinsku firmu u kojoj je tek počela da radi. Kontrolor, po savetu starije koleginice sa posla, ne pušta ček. Kaže: "za njih može, za privatnike ne može". Priča No 2. MUP. Stanica milicije. Komandir "očitava bukvicu" potčinjenima i pri tome im, pozivajući se na depešu iz Beograda, ZABRANJUJE da kažnjavaju sve učesnike u saobraćaju, uz ogradu da to ipak mogu da učine ako neko vozi pijan, bez položenog vozačkog ispita ili vozi neregistrovano vozilo. Dokle to važi? Zna se, do izbora. Komentar? Plači, voljena zemljo.
biznis.90 cnenad, -> #89, snemcev
=> Komentar? Plači, voljena zemljo. Ne znam da li da se smejem ili da plačem ;)
biznis.91 evlad, -> #89, snemcev
Y> Priča No 2. MUP. Stanica milicije. Komandir "očitava bukvicu" Y> potčinjenima i pri tome im, pozivajući se na depešu iz Beograda, Y> ZABRANJUJE da kažnjavaju sve učesnike u saobraćaju, uz ogradu da to ipak Y> mogu da učine ako neko vozi pijan, bez položenog vozačkog ispita ili Y> vozi neregistrovano vozilo. Dokle to važi? Zna se, do izbora. Postoji tri vrste milicije ;) Saobraćajna Opšta Nadležnost Kontrola Prelaska Državne Granice. elem ova priča od gore se odnosi za Opštu Nadležnost, kojoj i nije dužnost da vrši regulisanje i kontrolu saobraćaja, za to postoji saobraćajna milicija ( oni s belim šapkama ;) ). Tako da više neće biti kažnjavanja za vožnju bicikla u papučama ;) jer će to raditi kvalifikovana radna snaga ;) sa završenim saobraćajnim kursom ...
biznis.93 snemcev, -> #91, evlad
>> elem ova priča od gore se odnosi za Opštu Nadležnost Sorry, ono najbitnije nisam pomenuo. :( Btw, očigledno da "depeša iz Beograda" ne važi za milicionere iz kontrole prelaska državne granice -- juče na Horgošu na ulasku u zemlju kazniše dva vozača autobusa "Niš-ekspresa" koji voze za Sloveniju jer su zaustavili autobus na manje od 10 metara od autobusa kojeg su naši carinici tog momenta pregledali. Kazna je 1,500.00 dinara.
biznis.94 alec,
NOVIPAK 96 Savetovanje sa komercijalno tehnickom prezentacijom novi proizvodnji ambalaze i tehnologije pakovanja Beograd, 22. i 23. oktbra 1996 hotel JUGOSLAVIA U referatima/saopstenjima korisnika ambalaze iz najznacajnijih preduzeca dominirace iznosenje iskustava, zahtevi i nova vidjenja buduce prakse. U saopstenjima/audio vizuelnim prezentacijama izlagaca izlozbe ponudice se predlozi za resavanje problematike pakovanja. Naknada za ucesce na savetovanju (zajedno sa ZBORNIKOM RADOVA) iznosi 400,00 dinara PRIJAVA ZA UCESCE slati na fax: INFOPAK 011/8303329
biznis.95 jovap,
'Re: ZAKONSKA ZATEZNA KAMATA ZA 1996 ==================================== - Zna li neko cifru za period 1 jan - 31 avg t.g. ? - Mogu li se prognozirati cifre za naredne mesece sa tacnoscu 33% ? - Ima li ta kamata ikakve veze sa indeksom cena na malo ? J.
biznis.96 snemcev, -> #95, jovap
>> - Zna li neko cifru za period 1 jan - 31 avg t.g. ? Stope zateznih kamata na novčane obaveze iz dužničko-poverilačkih odnosa prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Službeni list SRJ" broj 32/93 i 24/94) su: januar ........................ 10.81% mesečno februar ....................... 6.06% mesečno mart .......................... 8.49% mesečno april ......................... 4.34% mesečno maj ........................... 3.02% mesečno jun ........................... 4.54% mesečno jul ........................... 7.88% mesečno avgust ........................ 3.53% mesečno Na novčane obaveze iz dužničko-poverilačkih odnosa prema čl. 277. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list SRJ" broj 29/78, 39/85, 57/89 i 31/93) i posle dužnikove docnje teče ugovorena kamata kada je stopa ugovorene kamate viša od stope zatezne kamate.
biznis.97 jovap, -> #96, snemcev
'Re: 'ZATEZNE KAMATE - 'stope ==================== <96> Stope zateznih kamata na novcane obaveze - Hvala. - Ako ti nije tesko, mozda bi mogao da ovo kacis mesecno. <95> Ima li ta kamata ikakve veze sa indeksom cena na malo ? - Pitanje je cisto akademsko. Nije mi to struka, ali predpostavljam da bi morala biti neka veza. Kako stoji ta stvar na Zapadu ? J. 'Re: 'ESKONTNA 'STOPA [POLITIKA 96/7/5] ==================== <> Odlukom NBJ eskontna stopa u julu (96) je 4.5 %. odnosno 68.15 % godisnje. Objavljeno je u Sl. lsitu broj 30 - Slucajno sam 'naleteo' na ovo i eto tek sada je doslo na red. Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? - Ustvari, nakon nekoliko 'seansi' sasvim ozbiljnih komentara u ovoj temi, eto pade mi na pamet, da bi mozda bilo interesantno da se formira jedna mala INFO berza ovde. Pa su ovo samo predlozi za rasmisljanje. J.
biznis.98 miobrado, -> #97, jovap
>> - Slucajno sam 'naleteo' na ovo i eto tek sada je doslo na >> red. Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? Taj sam! A, s obzirom da ne pratim redovno dnevnu štampu unapred se zahvaljujem svakom, ko je u mogućnosti da na polzu inih i mene - korisna obaveštenja, ovakvog vrste publikuje, uz podrazumeva se, navođenje izvora.
biznis.99 snemcev, -> #97, jovap
>> - Ako ti nije tesko, mozda bi mogao da ovo kacis mesecno. Nije mi teško da kačim, al' sam u poslednje vreme malo rasejan... Ako me ti svaki mesec podsetiš, ja ću prenositi, deal? >> Ima li zaianteresiranih da se ovo redovno prati ? Eskontna stopa NBJ? Treba li to nekome ovde? >> ...da bi mozda bilo interesantno da se formira jedna mala INFO berza >> ovde. Sa kakvim podacima? Meni nije teško da prenosim podatke do kojih imam pristup, ali ima li interesovanja za tako nešto?
biznis.100 vstan,
/subj:VISA internacional/ Ko želi da izvadi dotičnu karticu kod Beobanke neka spremi 1000 do 5000 dem. U tom rasponu se kreće obavezan depozit.
biznis.101 nenad, -> #100, vstan
> Ko želi da izvadi dotičnu karticu kod Beobanke neka spremi > 1000 do 5000 dem. U tom rasponu se kreće obavezan depozit. Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili ovi "naši" biju po ušima? Btw, postoji li još uvek Jugobanka?
biznis.102 vstan, -> #101, nenad
> Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili > ovi "naši" biju po ušima? Neznamo. > Btw, postoji li još uvek Jugobanka? Postoji. I oni izdaju Visu.
biznis.103 haevorn, -> #101, nenad
// Da li je taj iznos tog reda veličine i u drugim zemljama ili ovi // "naši" biju po ušima? U drugim zemljama nema depozita! nego je dovoljno da imaš zaposlenje i eventualno, povoljnu "kreditnu istoriju" tj. da si lepo i uredno otplaćivao svoje kredite. PS zna li neko kakvi su uslovi kod Karić-Banke?
biznis.104 jovap, -> #99, snemcev
'Re: KAMATE - (para)ZVANICNI PODACI =================================== <5.99> Nije mi tesko da kacim, al' sam u poslednje vreme malo rasejan... Ako me ti svaki mesec podsetis, ja cu prenositi, deal? - DEALT ! <5.98> Taj sam! - Prihvata se, ali sa znacenjem: DEALT, pa smo dvojica za podsecanje. <99>Eskontna stopa NBJ? Treba li to nekome ovde? - K'o sto rekoh, slucajno sam naiso pa nabacio. Mislim da do daljeg, moze da ostane na tome, pa kad se jave zainteresirani..... Medjutim, ako si sa ovim 'na pertu', evo pitanjca: Ima li ta stopa neku (matem) vezu sa recimo zak. zateznim kamatama i uopste kakvo znacenje za finansije neke (posebno nase) zemlje ima ovaj podatak ? <99> Sa kakvim podacima? Meni nije tesko da prenosim podatke do kojih imam pristup, ali ima li interesovanja za tako nesto? - Ja bih naprimer voleo da vidim, 'kretanje' Index Cena na malo, zatim potrosacka korpa, pa videcemo jos, ako bude jos zainteresovanih, za jednog cigana ne pravi se vasar.
biznis.105 jovap,
'RE: BROJ KOMJUTERA NA 100 GLAVA ================================ [ Gde su komjuteri \ Politika \96/10/5 (8)] US............................30 CH..................22 Nor...............19 Dan.............17 Sve............16 Hol...........15 GB..........13 D..........12 F........10 A.......9 J......8 I.....7 Spa...7 YU ? - Ume li kogodj da turi cifru umesto upitnjaka :) Lř┤P2Ś _÷
biznis.106 vitez.koja, -> #105, jovap
#=> - Ume li kogodj da turi cifru umesto upitnjaka :) Umem ja: 0. sk
biznis.107 jovap, -> #106, vitez.koja
<106> Umem ja: 0. - Da nek' vise ? :)
biznis.108 snemcev, -> #98, miobrado
>> uz podrazumeva se, navođenje izvora. Izvor podataka tipa stope-ko-zna-kakvih-sve-ne-kamata-koje-država- -propisuje su "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali samo prenose podatke.
biznis.109 dr.grba, -> #108, snemcev
>>- propisuje su "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <:
biznis.110 miobrado, -> #108, snemcev
>> ... "Službeni list SRJ" i "Službeni glasnik RS", a svi ostali ... Jasno! A, s obzirom da izvesno vreme nisam u bliskom "dodiru" sa istim predlažem samo navođenje, ako ništa drugo, ono bar meseca u kome su objavljeni isti.
biznis.111 snemcev, -> #104, jovap
>> uopste kakvo znacenje za finansije neke (posebno nase) zemlje ima >> ovaj podatak ? A ne, u ovo se ne upuštam. Ima li neki dipl. ekonomista ovde, smer bankarstvo i finansije? :) >> - Ja bih naprimer voleo da vidim, 'kretanje' Index Cena na malo, Koeficijenti rasta cena na malo u SRJ u 1996: 1. mesečni koeficijent rasta cena na malo - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.048 - mart ........................ 0.072 - april ....................... 0.031 - maj ......................... 0.018 - jun ......................... 0.033 - jul ......................... 0.066 - avgust ...................... 0.023 2. koeficijent rasta cena od 1. januara do kraja svakog meseca - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.148 - mart ........................ 0.230 - april ....................... 0.268 - maj ......................... 0.291 - jun ......................... 0.333 - jul ......................... 0.421 - avgust ...................... 0.454 3. prosečni mesečni koeficijenti rasta cena na malo - januar ...................... 0.095 - februar ..................... 0.071 - mart ........................ 0.071 - april ....................... 0.061 - maj ......................... 0.052 - jun ......................... 0.049 - jul ......................... 0.051 - avgust ...................... 0.055 Podaci objavljeni u "Službenom listu SRJ" broj 6/96, 11/96, 15/96, 20/96, 25/96, 31/96 i 35/96.
biznis.113 snemcev, -> #109, dr.grba
>> I da li je odlučeno koji od ova dva je stariji? <: Naravno da nije -- čemu bi onda služila mišljenja nadležnih ministarstava? :(