EXTRA.9

08 Dec 1995 - 14 Feb 1998

Messages - razno

razno.515 djcorto, -> #511, supers
> Da li je moguce da u Beogradu nema da se nabavi papir sa > rupama, onaj sto se stavlja u korice sa metalnim alkama? :) > Treba mi format priblizno A5. Kako da nema ?!?!?! Svuda gde imas italijanske blokove imas i to. U centru: RK Srbijateks, kafic Srpske Reci, Savremena ... cak i Sumadija ;)
razno.516 ognjen, -> #511, supers
)-> Da li je moguće da u Beogradu nema da se nabavi papir sa )-> rupama, onaj što se stavlja u korice sa metalnim alkama? :) Zar se to ne pravi od običnog papira uz pomoć one spravice za bušenje rupa?
razno.518 supers, -> #515, djcorto
>> > Da li je moguce da u Beogradu nema da se nabavi papir sa >> > rupama, onaj sto se stavlja u korice sa metalnim alkama? :) >> U centru: RK Srbijateks, kafic Srpske Reci, Savremena ... cak i >> Sumadija ;) Pre nego što sam ovo pročitao pronašao sam u Platou. Što se kaže, platio sam žeženim zlatom, 15 para jedan list. Da li je neko video jeftinije?
razno.519 supers, -> #516, ognjen
>> Zar se to ne pravi od običnog papira uz pomoć one spravice za >> bušenje rupa? Probaj, videćeš da je vrlo teško biti dovoljno precizan da četiri rupe ubodeš gde treba. A preduslov je nabaviti obične listove A5 formata... Kad se sve sabere, lakše mi je bilo da kupim gotovo.
razno.520 stefan, -> #519, supers
>Probaj, videćeš da je vrlo teško biti dovoljno precizan da četiri rupe >ubodeš gde treba. A preduslov je nabaviti obične listove A5 formata... Ma staviš lepo graničnik i vozi :) I ja sam bio skeptičan dok nisam gledao kako se 200ak listova buši iz nekoliko puta a sve lepo pasuje :)
razno.521 ljubinko,
Da li bi neko mogao da napise osnovne karakteristike materjala drveta od koga se izradjuje namestaj, na primer: mahagoni, hrast ebonos, bor, palisandar i dr, kao i o bojenju (lakiranju) tih materijala.
razno.522 pvlada, -> #521, ljubinko
> Da li bi neko mogao da napise osnovne karakteristike materjala Šta to podrazumevaš pod osnovnim karakteristikama ? Pozdrav Vlada
razno.523 ljubinko, -> #522, pvlada
>Sta to podrazumevas pod osnovnim karakteristikama ? Otpornost, trajnost, cene, i dr. Pozdrav
razno.524 silence, -> #521, ljubinko
> > Da li bi neko mogao da napise osnovne karakteristike materjala > drveta od koga se izradjuje namestaj, na primer: mahagoni, hrast > ebonos, bor, palisandar i dr, kao i o bojenju (lakiranju) tih > materijala. Bor, jela (tzv. čamovina) - meko drvo , svetla boja (žuta) Hrast - tvrdo drvo, trajno (svetla boja) Bukva - tvrdo drvo (zute/svetlo oranž boje - moj favorit!) Mahagoni - ukrasno drvo bordo boje; zbog skupoće se koristi uglavnom za furniranje, mada ima i celih komada; nemaš ga nigde u prodaji... Ebonos - najtvrđe drvo (?), nisam ga nikad video, teško da ga ima u prodaji igde, a i cena bi mu bila $$$$$... Palisander - tamnije od mahagonija, verovatno košta $$$$... Tikovo drvo - tvrdo, skupo, bilo ga je kao furnir... O vrstama bi se dalo još puno pisati (javor, orah...), ali ništa sem čamovine, hrasta i bukve nema da se kupi kod nas (ako neko zna gde ima voleo bih da čujem). Ove ostale vrste su južno-američke... Bilo ih je u prodaji pre... dok smo živeli. Za cene i izbor najbolje je da sam posetiš neke drvare - u ul. Gospodara Vučića imaš ih nekoliko... E, sad, ti si iz Bora... Evo ti dva telefona odatle: "Javor": 413-323 i ne znam koja firma: 413-316. Nađoh još neke: "Slavonija": 4880-564, "Bor promet": 411-667 (da ti ovi nisu negde iz kraja?), "Kopaonik": 628-186, "Eksport drvo": 633-878, "Šipad": 615-903, 620-210. Svako drvo možeš da lakiraš mat ili sjajnim lakom. Lakira se radi zaštite drveta, a i lakše je održavanje. Lakiranjem drvo menja boju, tamnije drvo izrazitije. Lokalnim kvašenjem drveta (pljuneš malo na prst pa nakvasiš par kvadratnih cm) može se videti kako će drvo da izgleda posle lakiranja. Drvo može i da se boji. Moguće je obojiti drvo tako da izgleda kao da je druge vrste. To se zove bajcovanje i radi se sa jevtinijim drvetom kako bi se dobio izgled npr. mahagonija... Posle bajcovanja je preporučljivo/neophodno lakiranje. Drvo se može i politirati čime se dobija visoko sjaj i površinska tvrdoća. Ručno politiranje je vrlo mukotrpan posao. Kada vidiš sjajan italijanski nameštaj verovatno da je politiran, mada sada postoje i neke nove tehnologije...
razno.525 juice,
Mozda nije za ovde, ali ajde: HITNO potrebna sema za pravljenje miksete, po mogucstvu cetvorokanalna. Ako ima neka dobra dusa, bio bih joj zahvalan do groba. Pozdrav!
razno.526 zormi, -> #525, juice
* HITNO potrebna sema za pravljenje miksete, po mogucstvu cetvorokanalna. Ima da se kupi kod nas Rolandova MX-5 mikseta (5-kanalna, stereo) za reda 250 DM. Ne znam da li se isplati praviti je...
razno.527 dbambi, -> #524, silence
=> Za cene i izbor najbolje je da sam posetiš neke drvare - u ul. => Gospodara Vučića imaš ih nekoliko... E, sad, ti si iz Bora... Evo ti dva => telefona odatle: "Javor": 413-323 i ne znam koja firma: 413-316. Nađoh => još neke: "Slavonija": 4880-564, "Bor promet": 411-667 (da ti ovi nisu => negde iz kraja?), "Kopaonik": 628-186, "Eksport drvo": 633-878, => "Šipad": 615-903, 620-210. Jedna napomena: Sve pobrojane su državne firme (čitaj - derikože) i treba ih se kloniti prilikom kupovine. Od ponuđenih vrsta kod njih jedino možeš naći jelovinu (25 i 50 mm dasku, kao i 100*100 profile za izradu krovova) i ponegde hrastovinu. Podrazumeva se da je drvo mokro, pa mu pre konačne obrade treba dati između 6 meseci i dve godine mirovanja na suvom i vetrovitom mestu. Zanimljivo je da još u Beogradu nisam naišao na firmu koja bi prodavala suvo drvo spremno za obradu. Ovde državne firme prodaju jelovinu za 1500-1600 dinara po kubiku i hrastoinu za 3500-5000 dinara. Mnogo jeftinije se može proći na stovarištu u bulevaru JNA (malo ispod Trošarine) gde ima kvalitetnog drveta (nažalost, takođe mokrog) po cenama od 270-300 dem za jelovinu. Oglasi su još povoljniji. Po oglasima se povremno mogu naći i egzotičnije vrste koje si pomenuo (ruža, orah i razne voćke) Ja posebno volim rad sa hrastom (ima najlepši miris, ako znate o čemu govorim :) mada i jeftina jelovina ume da iznenadi kvalitetom. Uskoro nameravam da napravim pravu stolarsku klupu i treba mi izvesna količina bukovine (za gornju ploču), pa će to biti prilika da se oprobam i sa njom. Bambi
razno.528 dbambi,
Što se tiče one stolarske klupe koju sam pomenuo...imam sve nacrte za nju, ali najkomplikovanije je izraditi mehanizme za levu i desnu stegu. I za njih imam precizne tehničke crteže, ali oni prevazilaze moje mogućnosti. Znate li neku sposobnu bravarsku radionicu (treba da imaju mašinski strug, bušilicu sa mogućnošću razvrtanja i kvalitetnu opremu za zavarivanje) da mi to uradi ? Bambi
razno.529 juice, -> #526, zormi
> Ima da se kupi kod nas Rolandova MX-5 mikseta (5-kanalna, stereo) > za reda 250 DM. Ne znam da li se isplati praviti je... Znam ja da ima kod nas da se kupe miksete, sto neke fus sto neke odlicne. ALi, imam jednog prijatelja koji veoma mnogo voli da se bavi pravljenjem takvih stvari (inace je vise nego odlican u tome), koji je rekao da mu samo nabavim semu i onda ce on to lepo sve meni napraviti, besplatno. Tako da ako neko ima semu ili zna nekog koji je ima, nek salje mail ili nek je posalje ovde. Unapred hvala. Pozdrav!
razno.530 olio, -> #528, dbambi
> Sto se tice one stolarske klupe koju sam pomenuo...imam sve nacrte > za nju, ali najkomplikovanije je izraditi mehanizme za levu i desnu > stegu. I za njih imam precizne tehnicke crteze, ali oni prevazilaze > moje mogucnosti. Znate li neku sposobnu bravarsku radionicu (treba > da imaju masinski strug, busilicu sa mogucnoscu razvrtanja i kvalitetnu > opremu za zavarivanje) da mi to uradi ? Pa uradi sve od drveta ako ga toliko volis. Moj otac je imao stolarsku tezgu potpuno uradjenu od drveta. Mislim da je to nasledio od svog oca, mog dede. Poz. Oliver.
razno.531 ljubinko, -> #524, silence
>italijanski namestaj verovatno da je politiran, mada sada postoje i neke >nove tehnologije... Hvala. U prodaji je italijanski namestaj za koga kazu da je radjen od orahovine. Kako to proveriti ? Kolika je cena orahovine prihvatljiva? Pozdrav.
razno.532 vdjole, -> #527, dbambi
>> drvo >(ruža, orah i razne voćke) čččč Ovo je zapravo palisander, engleski naziv je rosewood što je izvor mnogih nesporazuma... Inače, mislim da sam prošlog leta negde u gradu video daske od mahagonija, Možda u Javoru u ulici Gosp. Vučića... Tamo su ranije imali relativno pristojan izbor egzotičnih furnira: mahagoni, palisander, samba, itd.
razno.533 dbambi, -> #530, olio
=> Pa uradi sve od drveta ako ga toliko volis. => Moj otac je imao stolarsku tezgu potpuno uradjenu od drveta. => Mislim da je to nasledio od svog oca, mog dede. Hm...slažem se da je tradicija ok, ali treba imati mere ponekad :) Naime, ja sam članak koji govori o izradi stolarske tezge našao u nekom starom broju SAM-a (3/91) i mada on ne daje sasvim precizne mere i crteže buduće tezge ipak dovoljno dobro objašanjava šta ona treba, a šta ne treba da bude. Prvo i osnovno - treba da bude masivna ! U prevodu, što teža - to bolja. Zato se osnovna ploča i radi od bukovih ili hrastovih dasaka debljine 60 - 80 mm. Ko je jednom držao hrastovinu u ruci zna šta ovo znači. Druga stvar su ti mehanizmi za stezanje. Tačno je da su oni tradicionalno izrađivani od tvrdog drveta i pokazali se kao veoma pouzdani i izdržljivi, ali danas njihova izrada predstavlja izvestan problem. Naime, ja sam to ne umem da izradim (navojno vreteno + unutrašnji navoj u prizmatičnom komadu), a veoma su retke i profesionalne stolaske radionice koje to mogu. Takve stvari se veoma retko traže i logično je da nemaju niti mašinu niti obučene radnike za to. Sa druge strane, ugradnja metalnog mehanizma za stege jeste izvesno svetogrđe, ali ima i nekoliko prednosti. Iako je drveni mehanizam dobar i najprostiji metalni je po definiciji bolji. Drugo i važnije, skoro svaka bravarska radionica može da ga napravi po prihvatljivoj ceni ako im se donesu precizni crteži (ovo imam). Uglavnom, sad kupujem potreban materijal, a na proleće krećem u avanturu :) Bambi
razno.534 olio, -> #533, dbambi
> Uglavnom, sad kupujem potreban materijal, a na prolece krecem u > avanturu :) Potpuno shvatio.
razno.535 dbambi, -> #532, vdjole
=> Inače, mislim da sam prošlog leta negde u gradu video daske od => mahagonija, Možda u Javoru u ulici Gosp. Vučića... Tamo su ranije => imali relativno pristojan izbor egzotičnih furnira: mahagoni, => palisander, samba, itd. Vidim da se razumeš u drvo, pa da te iskoristim :) Dugo me već interesuje a niko da se nađe da mi objasni: Šta se tačno dešava prilikom parenja odnosno kuvanja drveta ? Da li se taj postupak primenjuje na sirovom ili osušenom drvetu i zašto se gotovo isključivo bukva podvrgava ovom postupku ? Na kraju, šta se može smatrati tvrđim: Suva bukva ili suvi hrast (eventualno jasen ili brest) ? Bambi
razno.536 vdjole, -> #535, dbambi
> Vidim da se razumeš u drvo, pa da te iskoristim :) Dugo me već interesuje Sorry, pitanja koja si postavio prevazilaze moje znanje. Za to bi bio potreban neko sa šumarskog... (ja sam mašinac)
razno.537 dr.grba, -> #532, vdjole
>>> (ruža, orah i razne voćke) >> čččč >> >> Ovo je zapravo palisander, engleski naziv je rosewood što je izvor >> mnogih nesporazuma... Postoji I ružino drvo. Crvenkasto je, vrlo fine strukture, neverovatne žilavosti. Palisandar je vrlo taman. Od ružinog drveta se prave, recimo, vratovi za skuplje serije "Martin" akustičnih gitara. Ko poznaje te gitare, zna da je to "Mercedes" među gitarama, ultimativni kvalitet izrade. E, sad: kod jumbo gitara obično se stavlja metalna šipka u vrat da bi se sprečilo krivljenje pod velikim pritiskom nategnutih žica (ovaj pritisak je često i preko 200 kg). Martin gitare sa vratom od ružinog drveta nemaju šipku: nije potrebna.
razno.538 dr.grba, -> #535, dbambi
>> odnosno kuvanja drveta ? Da li se taj postupak primenjuje na sirovom >> ili osušenom drvetu i zašto se gotovo isključivo bukva podvrgava ovom >> postupku ? Ako se dobro sećam, bukva se naparava kada je delimično suva, a razlog ove akcije je da se spreči pucanje drveta. Krajnji cilj je dobijanje vrlo tvrdog drveta homogene strukture.
razno.539 pvlada, -> #535, dbambi
> Na kraju, šta se može smatrati tvrđim: Suva bukva ili suvi hrast Hrast, naravno. Pozdrav Vlada
razno.540 pvlada, -> #538, dr.grba
> Ako se dobro sećam, bukva se naparava kada je delimično suva, a razlog > ove akcije je da se spreči pucanje drveta. Krajnji cilj je dobijanje > vrlo tvrdog drveta homogene strukture. Koliko ja znam ona se pari pa se ponovo suši da ne bi došlo do krivljenja i pucanja. Pozdrav Vlada
razno.541 dbambi, -> #539, pvlada
=>> Na kraju, šta se može smatrati tvrđim: Suva bukva ili suvi hrast => => Hrast, naravno. A može li malo obrazloženje :) Naime, ja sam od nekoliko ljudi čuo upravo suprotno, a i neki nedefinisani osećaj mi govori da ima razloga što se bukva uzima za sinonim tvrdoće kod drveta. Bambi
razno.542 dr.grba, -> #540, pvlada
>>> ove akcije je da se spreči pucanje drveta. Krajnji cilj je dobijanje >>> vrlo tvrdog drveta homogene strukture. >> >> Koliko ja znam ona se pari pa se ponovo suši da ne bi došlo do krivljenja >> i pucanja. A šta sam ja napisao? (:
razno.543 pvlada, -> #541, dbambi
> A može li malo obrazloženje :) Naime, ja sam od nekoliko ljudi čuo Obrazloženje: Tako kaže moj ćale, a on se u to razume. Pozdrav Vlada P.S. I jasen je isto dosta tvrd.
razno.544 vdjole, -> #537, dr.grba
> Postoji I ružino drvo. Crvenkasto je, vrlo fine strukture, neverovatne > žilavosti. Palisandar je vrlo taman. Baš sam pogledao u rečnike da vidim da nisam pogrešio. Reč "palisander" doduše tamo nisam našao (odakle nam to ?), ali za ROSEWOOD kaže (u prevodu): Collins English Dictionary: ROSEWOOD: 1: tvrdo, tamno drvo bilo koje od raznih tropskih i suptropskih leguminoznih biljaka, posebno roda DALBERGIA. Ima miris nalik na ružin i koristi se za izradu kvalitetnog nameštaja; 2: bilo koja biljka koja daje ovakvo drvo. LEGUMINOUS: koji se odnosi na ili je u vezi sa LEGUMINOSAE ili FARBACEAE, porodicu cvetnica koja ima mahune ili legume kao plodove i koren koji omogućava zadržavanje supstanci bogatih azotom... Oxford Illustrated Dictionary: ROSEWOOD: bilo koja od raznih vrsta mirisnog drveta sa gustim godovima. Dakle, ne mogu da se zakunem da je baš palisander, ali sa ružama (porodicom ROSACEAE) nema nikakve veze osim što miriše slično. Kao što sam rekao, to ime je izvor brojnih nesporazuma.
razno.545 dr.grba, -> #544, vdjole
>> Dakle, ne mogu da se zakunem da je baš palisander, ali sa ružama >> (porodicom ROSACEAE) nema nikakve veze osim što miriše slično. >> >> Kao što sam rekao, to ime je izvor brojnih nesporazuma. Što se tiče moje priče o ružinom drvetu, da ti samo napomenem jedno: moj izvor nije na engleskom, već na srpskom jeziku. Budući da u toj priči ide i reč o izboru i pripremi drveta, sklon sam težnji da verujem da je ružino drvo stvarno. Uostalom, imao sam do pre par godina jedno ružino drvo u kući. Za dvadesetak godina je stiglo do pozamašne debljine, recimo poput debljine pivske flaše (: Pošto je drvo sečeno da se razvija u drugim smerovima, nije postiglo dužinu. Ali, verujem da se drvo staro oko pedeset godina može upotrebiti za vrat od gitare. Viđao sam i furnire od ružinog drveta: crvenkasti su, nalik orahovom furniru. Da ponovim: palisandar je vrlo taman, od tamno mrke do skoro crne, toliko tamne da se tek na jakom svetlu razaznaje mrki ton.
razno.546 ranx, -> #521, ljubinko
> drveta od koga se izradjuje namestaj, na primer: mahagoni, hrast > ebonos, bor, palisandar i dr, kao i o bojenju (lakiranju) tih OK, ja samo o onome što poznajem: Hrast je tvrdo drvo i teško se obrađuje. Potrebno je da se dobro osuši (5-10 godina na promaji) da bi se koristio za nameštaj. Ima lepu strukturu, a finalna obrada može biti providni ili pigmentirani lak. Svetle je boje. Bor je lak za obradu, mekan, ne mora da se suši toliko dugo, ali ima puno čvorova i dešava se da luči smolu čak i posle nekoliko godina. Boje je svetlo žute, sa tendencijom laganog tamnjenja ka narandžastoj, pogotovo ako se lakira. Za nameštaj se od domaće drvne građe koriste i bukva, javor, jasen, lipa (lagano drvo, ne preterano tvrdo), orah (divno drvo, ali veoma skupo i trajno), šljiva (crvenkasto drvo), dud (lepo žuto drvo), kruška, kao i razne vrste četinara. Savet za bojenje svih vrsta drveta je sledeći: drvo prvo treba fino išmirglati, za šta se može koristiti i mašina - dodatak na ručnu električnu bušilicu. Po mom mišljenju, najveća je greota plemenito i kvalitetno drvo farbati bojom, treba ga samo prelakirati bezbojnim lakom, ili nekim koji mu samo pojačava boju. Ako vas baš nervira sjajni lak, možete koristiti i mat, što drvetu daje satensku mekoću...
razno.547 ranx, -> #527, dbambi
> Ja posebno volim rad sa hrastom (ima najlepši miris, ako znate o čemu > govorim :) mada i jeftina jelovina ume da iznenadi kvalitetom. Uskoro Imaš radionicu?
razno.548 ranx, -> #528, dbambi
> Što se tiče one stolarske klupe koju sam pomenuo...imam sve nacrte > za nju, ali najkomplikovanije je izraditi mehanizme za levu i desnu > stegu. I za njih imam precizne tehničke crteže, ali oni prevazilaze > moje mogućnosti. Znate li neku sposobnu bravarsku radionicu (treba > da imaju mašinski strug, bušilicu sa mogućnošću razvrtanja i kvalitetnu > opremu za zavarivanje) da mi to uradi ? Bilo bi lepo da svratiš do mog matorog koji u Gornjem Milanovcu ima PRAVU stolarsku tezgu, sa stegama od drveta!!! To je ono što ti treba. Metal sucks!
razno.549 ranx, -> #535, dbambi
> Na kraju, šta se može smatrati tvrđim: Suva bukva ili suvi hrast > (eventualno jasen ili brest) ? Hrast je definitivno najtvrđi. I sad se sećam kako smo pre par godina bezuspešno pokušavali da ukucamo ekser u hrastov stub koji je bio sušen deset godina. Na kraju smo našli eksere za beton... i uspeli!
razno.550 ranx, -> #538, dr.grba
> Ako se dobro sećam, bukva se naparava kada je delimično suva, a razlog > ove akcije je da se spreči pucanje drveta. Krajnji cilj je dobijanje Kuvanje drveta se vrši radi njegovog savijanja.
razno.551 ranx, -> #545, dr.grba
> vrat od gitare. Viđao sam i furnire od ružinog drveta: crvenkasti su, > nalik orahovom furniru. Da ponovim: palisandar je vrlo taman, od tamno Grba je u pravu. Ružino drvo (ne rosewood) se koristi i za izradu lula za duvan.
razno.552 dbambi, -> #547, ranx
=>> Ja posebno volim rad sa hrastom (ima najlepši miris, ako znate o čemu =>> govorim :) mada i jeftina jelovina ume da iznenadi kvalitetom. Uskoro => => Imaš radionicu? Pre nego što sam se doselio na sadašnju lokaciju, imao sam radionicu a sada imam (skoro) sav alat, ali nemam namenski prostor. No..uskoro će biti i to :) Bambi
razno.553 dbambi, -> #546, ranx
=> narandžastoj, pogotovo ako se lakira. Za nameštaj se od domaće drvne građe => koriste i bukva, javor, jasen, lipa (lagano drvo, ne preterano tvrdo), => orah (divno drvo, ali veoma skupo i trajno) I ja sam donedavno mislio da je orah nezamislivo skup, ali kada sam malo krenuo da listam po oglasima vidim da i nije baš tako. Npr, trenutno jurim drvo za onu stolarsku klupu o kojoj sam pričao i lomim se između hrasta, kuvane bukve i eventualno jasena. Sve ove vrste su prilično cenovno ujednačene (bukva 700 dem, a hrast dve godine sušen 800 dem za kubni metar). Na moje iznenađenje, orah košta isto toliko (700 - 800) u debljinama 50 - 80 mm, mada se nisam raspitivao da li je i koliko sušen. Kada sam to čuo odmah sam odlučio da u dogledno vreme napravim veliki krevet od orahovine (tzv. j*ebodrom :)) Bambi
razno.554 dbambi, -> #549, ranx
=>> Na kraju, šta se može smatrati tvrđim: Suva bukva ili suvi hrast =>> (eventualno jasen ili brest) ? => => Hrast je definitivno najtvrđi. I sad se sećam kako smo pre par godina => bezuspešno pokušavali da ukucamo ekser u hrastov stub koji je bio sušen => deset godina. Na kraju smo našli eksere za beton... i uspeli! Znaš u čemu je problem ? U vrmenu potrebnom za sušenje hrasta. Njemu zaista treba pet ili više godina da bi bio spreman za rad a ja ne mogu toliko da čekam. Sa druge strane, parena bukva je spremna odmah, a takođe je vrlo tvrda i cenom ujednačena sa hrastom pa mi se čini da je ona dobar izbor. Bambi
razno.555 dbambi, -> #548, ranx
=> Bilo bi lepo da svratiš do mog matorog koji u Gornjem Milanovcu ima PRAVU => stolarsku tezgu, sa stegama od drveta!!! => => To je ono što ti treba. Metal sucks! Ma sve je to ok, ali kao što rekoh jako je teško napraviti ili naći majstora za izradu navojnih vretena od drveta. Sa druge strane, metalne stege može da napravi skoro svako, a jednako su dobre ili još bolje od drvenih. Naravno, od metala bi bilo samo vrteno i neki sitniji delovi dok bi cela tezga i same čeljusti stega bile drvene. Inače, javiću ti se u vezi posete tvom starom :) Bambi
razno.556 dr.iivan,
Da li je neko kupio onu cetkicu koja se reklamira na Tv-Shopu na nekoj od televizija? Cini mi se da se zove PlusTronic ili nesto slicno. Znate ona, koja koristi snagu jona ;) Ako jeste, kakvi su rezultati? :)
razno.557 pvlada, -> #546, ranx
> Hrast je tvrdo drvo i teško se obrađuje. Potrebno je da se dobro osuši > (5-10 godina na promaji) da bi se koristio za nameštaj. Ima lepu > strukturu, a Hrast bi trebao da se sući 1cm godišnje, tj. ako su talpe od 8cm 8 godina. Pozdrav Vlada
razno.558 pvlada, -> #547, ranx
> Imaš radionicu? Ima moj ćale, ako ti nešto treba pročitaj res. Pozdrav Vlada
razno.559 pvlada, -> #552, dbambi
> Pre nego što sam se doselio na sadašnju lokaciju, imao sam radionicu > a sada imam (skoro) sav alat, ali nemam namenski prostor. No..uskoro > će biti i to :) Ako znaš negog baš dobrog majstora slobodno možeš da mu daš telefon iz mog resa, ako mu treba posao. Pozdrav Vlada
razno.560 pvlada, -> #553, dbambi
> cenovno ujednačene (bukva 700 dem, a hrast dve godine sušen 800 dem za > kubni metar). Na moje iznenađenje, orah košta isto toliko (700 - 800) Ako hoćeš veće količine ne treba kupovati kod nas, pošto je skupo, a i nemože se (ili veoma teško) neći suva građa, što je veoma važno da ne bi došlo do pucanja i krivljenja kada se već napravi nameštaj. Npr. moj ćale nabavlja hrast (sa tim najviše i rade) iz Morovića. Poslednja isporuka je bila hrast sušen 10 godina po samo 750DM, i to bez čvorova, bez kore. Pozdrav Vlada
razno.561 pvlada, -> #554, dbambi
> spremna odmah, a takođe je vrlo tvrda i cenom ujednačena sa hrastom > pa mi se čini da je ona dobar izbor. Mislim da dosta grešiš. Hrast (barem meni) ima mnogo lepše šare i boju, a i koliko ja znam on je tvrđi od bukve, a i može se naći, ako znaš ljude. Pozdrav Vlada
razno.562 pvlada, -> #555, dbambi
> od drvenih. Naravno, od metala bi bilo samo vrteno i neki sitniji delovi > dok bi cela tezga i same čeljusti stega bile drvene. Mislim da moj ćale ima u radionici jednu, ili 2 takve tezge sa drvenim stegama i metalnim vretenom. Ako bi hteo ozbiljno da se baviš stolarijom trebaju velika ulaganja, jer su mašine veoma skupe, npr. samo jedan običan diht za ravnanje dasaka košta 5000DM. Ako bi hteo da radi više njih u toj radionici trebaju se kupovati odvojene mašine, a ne kombinirke, da bi svaki majstor mogao da radi na nekoj mašini, a ne da ga drugi čeka, a i dosta vremena se gubi dok se na kombinirci namešta da glumi neku drugu mašinu, ako je već nameštean za jednu. Pozdrav Vlada
razno.563 dr.grba, -> #562, pvlada
>> Ako bi hteo ozbiljno da se baviš stolarijom trebaju velika ulaganja, jer >> su mašine veoma skupe, npr. samo jedan običan diht za ravnanje dasaka >> košta 5000DM. Može to i MNOGO jeftinije. Naravno, ako hoćeš mašinu od imena, nema pomoći.
razno.564 pvlada, -> #563, dr.grba
>Može to i MNOGO jeftinije. Naravno, ako hoćeš mašinu od imena, nema pomoći. Može jeftinije, ali kakva, za dobru mašinu moraš da daš dobre pare. Pozdrav Vlada
razno.565 ranx, -> #564, pvlada
> Može jeftinije, ali kakva, za dobru mašinu moraš da daš dobre > pare. Kao i u svakom drugom poslu.
razno.566 dr.grba, -> #564, pvlada
>>> Može to i MNOGO jeftinije. Naravno, ako hoćeš mašinu od imena, nema >> pomoći. >> >> Može jeftinije, ali kakva, za dobru mašinu moraš da daš dobre >> pare. Moj tast je pomogao profesionalnom stolaru da napravi abrihter sa glodalicom. Potrajalo je, doduše, dok su pronašli prikladne materijale (najveća investicija je elektromotor dobre snage) ali - uspelo je. Konačni rezultat je mašina koja ne izgleda na oko bog zna kako, ali je koštala manje od 800 DEM i radi perfektno. Znam i drugi ekstrem - čovek je pre petnaest godina kupio univerzalni stolarski sto iz Gorice (italijanske), sa dva motora, usisivačem, kompletom profilnih noževa i sa još sto čuda, plativši to sa povlašćenom carinskom stopom oko 20.000 DEM. I dan danas, posle samo jednog remonta, mašina je skoro bešumna dok ne uhvati komad na sečenje-struganje-bušenje-glodanje-drapanje-bogtepitašta. Po svecu i tropar, što rekoše stari. Odosmo u krajnost (:
razno.567 dule.n,
Niko mi ne odgovara, a stvar je prilično hitna, pa ponavljam molbu na par mesta: Imam nekoliko pitanja u vezi mobilnih telefona za koja mi trebaju relativno brzi ogdovori: 1. Koliko košta pretplata kod BK grupacije (znaži aparat, mesečna pretplata, cena impulsa, itd.)? 2. Koliko košta pretplata kod državne pošte (ista stvar)? 3. Kako stoji svaka od ovih kuća sa bilo kojom nemačkom mrežom mobilne telefonije (pre svega sa D2, zatim E Plus i ostalim)? 4. Kako stoji svaka od ovih kuća sa bilo kojom mađarskom mrežom mobilne telefonije? 5. Da li se mobilni telefon sa pretplatom u Nemačkoj može (i kako) koristiti u Jugoslaviji? (ima primera) 6. Da li se mobilni telefon nabavljen u Jugoslaviji može koristiti u Mađarskoj i/ili Nemačkoj? Hvala unapred! :) P.S. I telefoni za informacije pomenute dve kuće su od koristi.
razno.568 dbambi, -> #559, pvlada
=>> Pre nego što sam se doselio na sadašnju lokaciju, imao sam radionicu =>> a sada imam (skoro) sav alat, ali nemam namenski prostor. No..uskoro =>> će biti i to :) => => Ako znaš negog baš dobrog majstora slobodno možeš da mu daš telefon iz => mog resa, ako mu treba posao. Ja sebe smatram dobrim majstorom (kako sam samo skroman :)), ali mi još uvek ne traba posao. Bambi
razno.569 ognjen, -> #556, dr.iivan
)-> od televizija? Cini mi se da se zove PlusTronic ili nesto )-> slicno. Ta reklama je najgora od svih prevara koje sam video. Ako imate ovakve zube (slika neke devojke žutih zuba u gornjem ekranu) a želite ovakve (ista devojka ali sa belim zubima) kupite Plus Tronic blahblah... Kad se malo bolje pogledaju slike, vidi se da je to u stvavri jedna te ista slika samo malo obrađena sa nekim filterima. Usne, bore smeha, nagib... sve je isto, osim što su na jednoj požućeni, a na drugoj pobeljeni zubi. Ovca služi da se striže, zar ne?
razno.570 dr.iivan, -> #569, ognjen
> )-> od televizija? Cini mi se da se zove PlusTronic ili nesto > )-> slicno. > > Ta reklama je najgora od svih prevara koje sam video. Ako > > Kad se malo bolje pogledaju slike, vidi se da je to u stvavri > jedna te ista slika samo malo obradena sa nekim filterima. Usne, > bore smeha, nagib... sve je isto, osim sto su na jednoj pozuceni, > a na drugoj pobeljeni zubi. Tacno. Slika je ista, a tesko da je moguce da bude toliko ista. Medjutim, to ne mora da znaci da proizvod ne valja. Jednostavno, iz nekog razloga (mrzelo ih, vreme od 3-4 nedelje..) nisu uradili takvu istinitu reklamu, a i zasto bi, kada se isti efekat postize sa jednim Corel-om i pola sata rada na istom. Ali, ponavljam, to ne znaci da proizvod ne valja. Ima li neko nesto da kaze o kvalitetu proizvoda, kao i o tome koliko je naucno opravdan?
razno.571 superhik,
Da li je neko čuo za privatni fakultet koji kreće sa upisom brucoša od ove godine, i bavi se isključivo informatikom i računarstvom. Najzanimljivija stvar koju sam ja čuo je da godina na tom faxu košta kao samofinansirajući na državnim fakultetima??? Txanks.
razno.572 nelet,
.Gde mogu da nadjem neke slichice?!?!
razno.573 obren, -> #571, superhik
> Da li je neko čuo za privatni fakultet koji kreće sa upisom > brucoša od ove godine, i bavi se isključivo informatikom i > računarstvom. Najzanimljivija stvar koju sam ja čuo je da godina > na tom faxu košta kao samofinansirajući na državnim fakultetima??? Ako mislimo na isto, nije u pitanju privatni fakultet već Viša elektrotehnička škola i neki vrlo nov odsek koji se u potpunosti plaća. Svi ispiti imaju bodove, a možeš da biraš koje ćeš ispite da bi ispunio traženu kvotu bodova za diplomu (doduše ima i nekih obaveznih). Slao je guta više informacija o tom smeru (a i upisao se ako se ne varam), potraži po starijim porukama, imaju i Web stranu (čini mi se www.vetes.co.yu ili tako nešto).
razno.574 dr.iivan, -> #573, obren
> Ako mislimo na isto, nije u pitanju privatni fakultet vec Visa > elektrotehnicka skola i neki vrlo nov odsek koji se u potpunosti > obaveznih). Slao je guta vise informacija o tom smeru (a i upisao > se ako se ne varam), potrazi po starijim porukama, imaju i Web > stranu (cini mi se www.vetes.co.yu ili tako nesto). Jeste, cini mi se da adresa tako glasi, a sto se tice poruka, prelistaj otprilike one koje su bile u junu mesecu ove godine, pred upis..
razno.575 zeljkoj,
Na Coca-Coli koju upravo kupih (staklena, stari tip samo sa belim slovima) piše '1 liter,...,torv. vedve'. Madjarska flaša, očigledno. :)
razno.576 mango,
Da li bi neko mogao da mi napise telefon i adresu firme koja predstavlja SHARP? Interesuje me jer bih hteo da popravim dzepni adresar, pa...
razno.577 mango,
Da li Nemci kontrolisu pasos kad se ide npr. avionom iz Grcke u Nemacku? Da li treba nemacka viza ako imam grcku (zbog onog sporazuma) i sl.
razno.578 dselic,
Moji su odlučili da pazare bežični telefon. Pošto je jasno da ima mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se može kupiti uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno sa garancijom.
razno.579 vstan, -> #578, dselic
> Moji su odlučili da pazare bežični telefon. Pošto je jasno da > ima mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se može > kupiti uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno > sa garancijom. Prošetati po Bazaru na Sajmu. Pogledati Panasonic modele. Ima ih raznih i to na dosta mesta. Posle otići do buvljaka i overiti cenu. Naime jedan tip već više godina prodaje iste sa garancijom (udara i svoj pečat na aparat). Znak raspoznavanja: iznad njegove tezge vijori se Panasonic zastava.
razno.580 askripka, -> #578, dselic
­=- Moji su odlučili da pazare bežični telefon. Pošto je jasno da ­=- ima mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se može ­=- kupiti uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno ­=- sa garancijom. Kada god sam nešto kupovao od sličnih (tehničkih) stvarčica, glavna ideja mi je bila da probam u oglasima. Optimalna varijanta je pronaći nekog 'neprofesionalnog' preprodavca, dakle NE onoga koji stalno kupuje prodaje, nego nekog kome se eto nešto 'našlo viška'... Što se tiče odnosa cena/kvalitet, to je vrlo relativna stvar, kao uostalom pri svakoj kupovini. Probaj sa modelima firmi General Electric i AT&T. Kvalitet nije sporan, a da li ćeš se pronaći u ceni... ko to zna :)
razno.581 silence, -> #577, mango
> Da li Nemci kontrolisu pasos kad se ide npr. avionom iz Grcke u Nemacku? > Da li treba nemacka viza ako imam grcku (zbog onog sporazuma) i sl. Naravno da ti treba. Šta boli Nemce što imaš grčku vizu... Da ideš kolima u Španiju, recimo, trebala bi ti i Francuska viza i Švajcarska (ili Nemačka) i Austrijska... Druga stvar je što su granice uglavnom otvorene pa možed da profuraš kolima i bez kontrole...
razno.582 johnnya, -> #581, silence
>> (ili Nemačka) i Austrijska... Druga stvar je što su granice uglavnom >> otvorene pa možed da profuraš kolima i bez kontrole... Da, ali ne i sa YU tablicama... A možda ne bi dozvolili ni ulazak u zemlju zbog dotrajalog automobila :)
razno.583 zoxy, -> #578, dselic
> Moji su odlucili da pazare bezicni telefon. Posto je jasno da ima > mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se moze kupiti > uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno sa Obavezno vodi racuna da aprat ima visekanalni rad (bar dva kanala) a jos vaznije je da im foru kodiranih kanala. Nikako ne uzimaj one "abasonik", onda one sa ugradjenim radiom i slicne (poznaces ih po tome sto, izmedju ostalog, piste, suste, krce kad su van baze). Jesu jeftiniji ali tu razliku ces platiti vrlo brzo kroz telefonski racun, jer ako ti se komsija i nehotice "prikaci" na liniju.... jos ako covek mnogo razgovara...
razno.584 dr.iivan, -> #578, dselic
> Moji su odlucili da pazare bezicni telefon. Posto je jasno da ima > mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se moze kupiti > uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno sa > garancijom. I ja bih ovih dana zeleo isti da pazarim :) Nemam nameru da uzimam onaj sa visom freqvencijom (da me ne bi prisluskivali i kacili se na bazu) ali me cisto zanima zna li neko kolika je otprilike niza i prosecna cena takvih telefona?
razno.585 dr.iivan, -> #583, zoxy
> > mnogo djubreta po gradu, potrebni su mi saveti gde se moze kupiti > > uredjaj sa najboljim odnosom cena/kvalitet i to obavezno sa > > Obavezno vodi racuna da aprat ima visekanalni rad (bar dva kanala) a > jos vaznije je da im foru kodiranih kanala. Nikako ne uzimaj one Jel' mozes malo da objasnis to kodiranje i vise kanala? > jeftiniji ali tu razliku ces platiti vrlo brzo kroz telefonski racun, > jer ako ti se komsija i nehotice "prikaci" na liniju.... jos ako covek > mnogo razgovara... Pa zar to kacenje nije moguce kod svih bezicnih aparata, osim kod onih sa specijalno visokom freqvencijom!?
razno.586 dr.grba, -> #582, johnnya
>> Da, ali ne i sa YU tablicama... >> A možda ne bi dozvolili ni ulazak u zemlju zbog dotrajalog automobila :) Mog tetka pre deset godina nisu pustili iz Italije u Švajcarsku dok ne opere kola... Gle čuda, tu se zatekla garaža a perionicom... Bilo je to najskuplje pranje kola koje čovek može zamisliti... (:
razno.587 dselic, -> #584, dr.iivan
> Nemam nameru da uzimam onaj sa visom freqvencijom (da me ne bi > prisluskivali i kacili se na bazu) ali me cisto zanima zna li neko > kolika je otprilike niza i prosecna cena takvih telefona? Ja sam malo gledao po gradu ali mahom su sve varijante od 1300-1600 dinara, što je skupo. Zato kad sam se danas vraćao sa sportske subote na Adi :), odlučio sam da svratim do onog Bazara na Sajmu koji je Vstan pomenuo. Tamo ima i tih od 1.5k dinara ali i 'normalnih' od 7xx. Kažu da daju garanciju od godinu dana, a svi modeli podržavaju rad na više kanala. Pogledaću još malo po gradu, pa ako nema ničeg povoljnijeg, odo ja na Sajam. :)
razno.588 l.savic,
Drugar je izgubio uputstvo za fax mašinu Panasonic KX-F100B, a trebao bi da promijeni neko setovanje, pa ako neko ima uputstvo za takav aparat zamolio bih ga da mi se javi na mail i malo nam pripomogne oko tog podešavanja.
razno.589 vstan, -> #585, dr.iivan
> Pa zar to kacenje nije moguce kod svih bezicnih aparata, osim > kod onih sa specijalno visokom freqvencijom!? Misliš na one na 900MHz ? I tu je moguće kačenje.
razno.590 vstan, -> #587, dselic
> više kanala. Pogledaću još malo po gradu, pa ako nema ničeg > povoljnijeg, odo ja na Sajam. :) Nije loše zapisati model(e) koji odgovara(ju), pa malo okretati brojeve iz Oglasa. Tamo bi trablo da je jeftinije.
razno.591 dr.iivan, -> #589, vstan
> > Pa zar to kacenje nije moguce kod svih bezicnih aparata, osim > > kod onih sa specijalno visokom freqvencijom!? > > Mislis na one na 900MHz ? Da. > I tu je moguce kacenje. Moguce je, ali, koliko je meni objasnjeno, malo teze. Pored toga sto je opseg kanala veci od telefona sa nizom freq. pa je teze pogoditi istu freq, tako postoji i neki kôd koji se salje bazi, da bi se dobio signal i veza. Taj kôd je tesko ili nemoguce falsifikovati, pa je kacenje moguce samo ako se nakacis na freq u toku razgovora, pa kada ovaj prekine vezu, ti je ne prekines, vec flash-om stvoris novu.
razno.592 vstan, -> #591, dr.iivan
>> Mislis na one na 900MHz ? > > Da. "Problem" sa telefonima koji rade u ovom opsegu je da je taj opseg strogo zabranjen za neovlašteno korišćenje, tj. namenjen je za druge korisnike, tako da se može imati posla sa supom, mupom itd.
razno.593 askripka, -> #592, vstan
­=- "Problem" sa telefonima koji rade u ovom opsegu je da je taj opseg ­=- strogo zabranjen za neovlašteno korišćenje, tj. namenjen je za druge ­=- korisnike, tako da se može imati posla sa supom, mupom itd. Koliko je meni poznato, gledajući striktno po zakonu, svaki bežični telefon mora da se prijavi, ali to (normalno) niko ne radi. Imam prijatelja koji već duže vreme ima telefon na 900 MHz i nema nikakvih problema. Naime, ako se kupuje kvalitetniji telefon na toj frekvenciji, nema onoga što pi se prosto nazvalo 'šuštanje' i sl. Prosto, aparat radi tako da se ili čuje kako treba ili se ne čuje uopšte. Ovo objašnjenje važi za ono proveru koja se vrši fizičkim udaljavanjem od baze. (ovo sam sjajno sročio, kao da postoji i 'psihičko' udaljavanje :)) ). Što se tiče supa, mupa i ostalih rupa, tu preoblema neće biti ako ti je telefon normalnog dometa. A, već duže vreme postoje i aparati na 1,2 GHz, pa vredi probati i to.
razno.594 vstan, -> #593, askripka
>Što se tiče supa, mupa i ostalih rupa, tu preoblema neće biti ako ti je >telefon normalnog dometa. Telefoni na 900MHz su uglavnom većeg dometa, pa treba biti umeren pri njihovom korišćenju :))
razno.595 morkin, -> #592, vstan
> "Problem" sa telefonima koji rade u ovom opsegu je da je taj opseg > strogo zabranjen za neovlašteno korišćenje, tj. namenjen je za druge > korisnike, tako da se može imati posla sa supom, mupom itd. Da li neko može TAČNO da navede koji su opsezi namenjeni za koju svrhu?
razno.596 zoran.r,
Što se tiče kupovine bežičnih telefona toplo mogu da preporučim SANYO CLT6700 čija se cena preko oglasa kreće između 220 i 230 maraka. Evo nekih osnovnih karakteristika: -10 kanala i 10 miliona šifara za kodiranje -dupla tastatura (na bazi i slušalici), a ona na slušalici je svetleća -mogućnost rada i kod nestanka struje -supercharge(brzo punjenje) -spikerfon -displej na slušalici koji vam prikazuje broj koji ste okrenuli, vreme trajanja razgovora, stanje baterija i mnoge druge stvari(sjajno izgleda) -3 way conference (razgovor između tri osobe-one koja zove, druga preko slušalice a treća priča preko baze) Do sada sam imao Panasonica ali sa ovim telefonom sam oduševljen a pored karakteristika ima i lepši dizajn od Panasonica (no, naravno ukusi su različiti). Za one koji bi ipak Panasonic model izbegavajte KXT seriju koju možete naći na svakom koraku. To je stara serija izašla 95 i 96 koju je nasledila KXTC serija za 98 godinu. Modeli su nešto lepše dizajnirani i sa boljim funkcijama a možete ih naći uglavnom preko Oglasa.
razno.597 dselic, -> #596, zoran.r
> Za one koji bi ipak Panasonic model izbegavajte KXT seriju koju možete > naći na svakom koraku. To je stara serija izašla 95 i 96 koju je > nasledila Jel imaju neku konkretnu falinku ili samo nisu na nivou novijih uredjaja?
razno.598 vstan, -> #595, morkin
> Da li neko može TAČNO da navede koji su opsezi namenjeni za > koju svrhu? Ovde bi mogli da prozovemo radio amatere, npr. Pifata.
razno.599 vstan, -> #596, zoran.r
> -mogućnost rada i kod nestanka struje Akomulator i na bazi ? > displej na slušalici koji vam prikazuje broj koji ste Ima li slušalica mute taster ? Panasonic to nije imao, a mnogo je koristan.
razno.600 dr.iivan, -> #592, vstan
> "Problem" sa telefonima koji rade u ovom opsegu je da je taj opseg > strogo zabranjen za neovlasteno koriscenje, tj. namenjen je za druge > korisnike, tako da se moze imati posla sa supom, mupom itd. A za koje je korisnike namenjen? Jel' zna neko nekog ko ima telefon na 900Mhz, da li je imao problema sa MUP-om i sl?
razno.601 dr.iivan, -> #596, zoran.r
> Sto se tice kupovine bezicnih telefona toplo mogu da preporucim > SANYO CLT6700 cija se cena preko oglasa krece izmedu 220 i 230 maraka. Ja sam nekako uvek mislio da je ovo marka tipa PanaOsonic i sl. Znaci, ipak nesto vredi? :) > Evo nekih osnovnih karakteristika: > -10 kanala i 10 miliona sifara za kodiranje Znaci da je prakticno skoro nemoguce kacenje, osim ako se ono obavi u toku razgovora? > -mogucnost rada i kod nestanka struje Kako sad ovo kad telefoni ne zavise od mreze elektricne energije, vec se napajaju iz telefonske mreze? > -supercharge(brzo punjenje) A koliko traje baterija? > -displej na slusalici koji vam prikazuje broj koji ste okrenuli, vreme > trajanja razgovora, stanje baterija i mnoge druge stvari(sjajno > izgleda) Ima li displeja na bazi? > Do sada sam imao Panasonica ali sa ovim telefonom sam odusevljen a > pored karakteristika ima i lepsi dizajn od Panasonica (no, naravno ukusi > su razliciti). A koliko dugo imas ovaj telefon? > Za one koji bi ipak Panasonic model izbegavajte KXT seriju koju mozete > naci na svakom koraku. To je stara serija izasla 95 i 96 koju je > nasledila KXTC serija za 98 godinu. Modeli su nesto lepse dizajnirani i > sa boljim funkcijama a mozete ih naci uglavnom preko Oglasa. Moze li neko preporuciti neki Panasonic-ov bezicni telefon, sa slicnom cenom?
razno.602 l.savic, -> #596, zoran.r
> Što se tiče kupovine bežičnih telefona toplo mogu da preporučim > SANYO CLT6700 čija se cena preko oglasa kreće između 220 i 230 maraka. 1. Da li neko zna koja je cijena telefona ovakvih karakteristika, ali koji ima slušalicu i na bazi? 2. Da li se i takvi telefoni mogu naći preko oglasa?
razno.603 dr.grba,
Pomozite mi u lokalizovanju jedne knjige, potrebne ocu jedne devojčice koja voli engleski (: Dakle, knjiga se zove "OTKRIJMO ENGLESKI". Reč je o slikovnici većeg formata. Izdavč je IP Beograd. Ako neko vidi ovako nešto u nekoj knjižari, antikvarnici ili na slično mestu, neka bude drug i javi mi gde je to, pošto je i sve o tome (: Tnx unapred.
razno.604 kum.djole,
Treba mi neki stručnjak za armonike. :) ..da ofrlje proceni vrednost jedne Weltmaister srednje od 80 basova.
razno.606 zoran.r,
=>> Za one koji bi ipak Panasonic model izbegavajte KXT seriju =>> koju možete naći na svakom koraku. To je stara serija izašla =>> 95 i 96 koju je nasledila => Jel imaju neku konkretnu falinku ili samo nisu na nivou => novijih uredjaja? Nemaju naravno nikakvu falinku, ali sam upozorio jer je glupo ako već dajete pare da date na stari model a novi modeli su možda 10-20 maraka skuplji. Inače modeli su vrlo slični po dizajnu ali KXTC serija ima 25 kanala i supecharge.
razno.607 zoran.r,
=>> -mogućnost rada i kod nestanka struje => Akomulator i na bazi ? U bazu se stavlja 5 običnih baterija od 1,5V tako da pri nestanku struje automatski dolazi do aktiviranja i telefon nastavlja sa normalnim radom. =>> displej na slušalici koji vam prikazuje broj koji ste => Ima li slušalica mute taster ? => Panasonic to nije imao, a mnogo je koristan. Ni SANYO nema mute taster što takođe smatram vrlo korisnim no ima tzv. LINE MONITOR čijim pritiskom preko zvučnika baze čujete da li ste dobili signal, okretanje broja, zvonjenje telefona i tek onda vezu prebacite (ponovnim pritiskom na LM) na slušalicu i razgovarate. Ovo može biti vrlo korisno jer ja naprimer nekad nemam signal po sat vremena i sada ne moram da držim slušalicu u ruci već lepo preko zvučnika slušam kad će PTT da se smiluje.
razno.608 zoran.r,
=> Ja sam nekako uvek mislio da je ovo marka tipa PanaOsonic i => sl. => Znaci, ipak nesto vredi? :) Ja sam za iste pare mogao kupiti i Panasonic ali ovaj Sanyo model pruža daleko više nego Panasonic modeli koji se mogu naći na našem tržištu. =>> Evo nekih osnovnih karakteristika: =>> -10 kanala i 10 miliona sifara za kodiranje => Znaci da je prakticno skoro nemoguce kacenje, osim ako se ono => obavi u toku razgovora? Upravo tako. =>> -mogucnost rada i kod nestanka struje => Kako sad ovo kad telefoni ne zavise od mreze elektricne => energije, vec se napajaju iz telefonske mreze? Ovo ne važi za bežične telefone jer je bazi potrebna(neophodna) el.energija za rad tako da kod restrikcija(da li će ih biti ove godine?) praktično nemaš telefon, sem ako nemaš Sanyo ili neki drugi model koji ima mogućnost rada i kod nestanka struje (Power-failure battery backup). => A koliko traje baterija? Pa baterije za bežične telefone traju oko godinu i po mada je baterija kod mog prethodnog telefona izdržala skoro 2. =>> -displej na slusalici koji vam prikazuje broj koji ste =>> okrenuli, vreme trajanja razgovora, stanje baterija i mnoge =>> druge stvari(sjajno izgleda) Ima li displeja na bazi? Nema. => A koliko dugo imas ovaj telefon? Mesec dana. => Moze li neko preporuciti neki Panasonic-ov bezicni telefon, sa => slicnom cenom? Pogledaj Oglase, u ovom rangu cena dolaze u obzir: KXT4040 205 do 230 dm preko oglasa KXTC180 čini mi se oko 230 dm KXTC160 -160dm preko oglasa
razno.609 spaceman, -> #603, dr.grba
> Dakle, knjiga se zove "OTKRIJMO ENGLESKI". Rec je o slikovnici veceg > formata. Izdavc je IP Beograd. Knjigu sam video na ovogodisnjem sajmu. Komplet (knjiga i dve kasete) je nov i kostao je oko 350 din (pre skoka marke). Ako te interesuje javi mi se na mail. Space
razno.610 dr.iivan, -> #608, zoran.r
> => Ja sam nekako uvek mislio da je ovo marka tipa PanaOsonic i > => sl. > => Znaci, ipak nesto vredi? :) > > Ja sam za iste pare mogao kupiti i Panasonic ali ovaj Sanyo model > pruza daleko vise nego Panasonic modeli koji se mogu naci na nasem > trzistu. Pa to mi je malo.. Ako "pruza daleko vise" a kosta isto, zasto onda ne kosta vise? Ili je u pitanju samo Panasonic? > => Moze li neko preporuciti neki Panasonic-ov bezicni telefon, sa > => slicnom cenom? > > Pogledaj Oglase, u ovom rangu cena dolaze u obzir: > KXT4040 205 do 230 dm preko oglasa Ovaj sam, cini mi se, video. Zapravo, video sam KX4040BX. Da li je to isto? Bio je crni model, bez displeja i to mi se nije svidelo. Hvala :)
razno.611 dr.iivan,
Da li uopste postoji neki telefon sa mogucnoscu Auto Dial-a? Da ga pustim da okrece, dok ne dobije..
razno.612 kum.djole, -> #611, dr.iivan
>> Da ga pustim da okrece, dok ne dobije.. General Electric ima "Busu Redial" taster. Čini mi se da vrti do 15 puta, na svakih 30 sekundi.
razno.613 vstan, -> #611, dr.iivan
> Da li uopste postoji neki telefon sa mogucnoscu Auto Dial-a? > Da ga pustim da okrece, dok ne dobije.. Panasonic sa displejom, nije bežični.
razno.614 dvesic,
Mojoj dami su potrebni štitnici za uši (od hladnoće). So, svaka pomoć (gde, pošto i kakvog kvaliteta :) od Sezamovaca više nego dobrodošla :)
razno.615 vstan, -> #600, dr.iivan
> Jel' zna neko nekog ko ima telefon na 900Mhz, da li je imao > problema sa MUP-om i sl? Ako ga koristiš po/oko kuće ne bi trebalo da imaš problema. Ali ako sa Ade pokušaš da dobacuješ do Banovog brda ili blokova uvek ima šanse da se to čuje.
razno.616 dr.iivan, -> #613, vstan
> > Da li uopste postoji neki telefon sa mogucnoscu Auto Dial-a? > > Da ga pustim da okrece, dok ne dobije.. > > Panasonic sa displejom, nije bezicni. A jel' ima neki bezicni koji poseduje isto?