KOMUNIK.6

12 Feb 1994 - 26 Jul 1994

Messages - email

email.719 zcvele, -> #706, m.hristodulo
ş> To faktički već postoji (i to u dve varijante), samo što ş> se mnogo ne priča u javnosti o tome... Fala Bogu, ş> napredovali smo dosta od januara, :-)) Samo tako nastavite. Koliko vidim ekipa nije mala ali je zato odabrana i zna posao. :) A priča da se neki potezi bombastično ne najavljuju, što se ne priča puno i sl me podseća na priču o babama i kilavoj deci.
email.720 ppekovic, -> #712, m.hristodulo
>> Miroslav nije to pretpostavio, jer Miroslav nema pravo da svoje >> pretpostavke iznosi u jednom izdanju koje pretenduje da postane >> zvaničan bilten na mreži, nego je ovu podelu video u jednoj >> poruci na jednoj mailing listi od jedne prilično upućene osobe. >> To je ono što se kaže "nezvanični, ali provereni izvori", ;-) Zaista lepo je od tebe što imaš puno entuzijazma i što si se potrudio da napraviš onu listu. Ipak, u ovoj tvojoj poruci me buni mnogo stvari i čitajući je imam osećaj kao da sam prespavao jedan dugačak period vremena. Da ne bi bio neupućen, jel to postoji neka globalna mreža pa je zoveš samo "mreža" a ne imenuješ je? Pošto tvoj bilten pretenduje da bude zvaničan bilten na toj mreži, reci mi samo kako sad izgleda organizacija mreže, ko je tu ko i sl. jer se očigledno mnogo toga promenilo. Jedino mi je žao što vidim da su se zvanični ljudi sa "mreže" vratili starom konspirativnom načinu izržavanja: JEDNA poruka na JEDNOJ mailing listi od JEDNE prilično upućene osobe. BTW. šta bi sa onim tehničkim odborom SNTIS-a, kojeg sam i ja bio član? Mora biti da smo "zglajznuli" jer smo hteli da administriramo .ml i .gv domen? Paya
email.721 novim, -> #718, snemcev
" Jel tih 100,000.00 dinara baš tako veliki problem?! Pa recite to onda " javno, postoji gomila privatnika koja bi vam pomogla ako država neće. Izgleda da nije samo ta suma problem (recimo da ona nije prevelika, i da bi se dala sakupiti i na druge načine - korporacija privatnih firmi, ili slično). Problem je što se bez države ne može. Država hoće da kontroliše komunikacije - ona to čini na razne načine; lično ne mislim da joj to treba dati, ali ovde preovlađuje "državotvorno", uglavnom autoritarno mnjenje, koje misli da je država svetinja i da joj treba dati sva prava nad društvom kao da je društvo maloletno). Država je vlasnik fizičkih veza - PTT-a. Država je takođe vlasnik akedemskih institucija i njene mreže - kičme naše e-mreže. Država ima svoje ljude na svim stranama. Otuda je nemoguće da se zaobiđe; čak i ako bi neko privatno uložio lovu, nema realne garancije da država ne bi to zeznula. Pod takvim uslovima privatne dirme su skeptične (situacija, dakle, ista kao i u drugim oblastima). *** Nemojte me baš raspeti zbog moje sasvim lične skepse, ali, počinjem da mislim kako od nas na Internetu (u stvarnom smislu nekoliko osnovnih Internet usluga: uz privatni i pouzdani mail, još Usenet, ftp, gopher i, na primer, WWW) nema ništa na duži rok - sve dok se ovde iole stanje ne unormali i u drugim oblastima. Naravno, treba ipak pokušavati i raditi, koliko se može i kako se može. Pre svega unutra: teško da smo trenutno i zreli za Internet. Uzmimo u obzir ovaj (hipotetički, dakle) scenario. Potrebna nam je a) lova i b) dobra volja države. Recimo, odemo kod braće K. za lovu, a kod drugar'ce M. za dobru volju države. Da nas ne bi gledali belo, hoćemo da im pokažemo uživo šta je to, kako radi, etc. Brat K. gleda i kaže: "Ispušili ste, bre, nemate ni naša slova na mreži". A M. gleda i veli: "Lepo je to, ali previše komplikovano, javite se kad vam sistemi budu malo jasniji i ljubazniji". Da li je sada jasno zašto se bijem i derem i dosadan sam već i sebi u svom zalaganju da se barem dve stvari srede kod nas na mrežama: 1. jedan domaći raspored za razmenu poruka; 2: ljubazniji interfejs na javnim Unix/Vax mašinama? Bez takvih elementarnih stvari, niti će neki privatnik pljunuti lovu, niti će se država naročito angažovati. (Primeri sa braćom K. i drugaricom M. su proizvoljni, naravno, samo ilustracije radi.)
email.722 vitez.koja, -> #721, novim
#=> teško da smo trenutno i zreli za Internet. Internet, to je, kako vidim, nešto veliko i lepo do čega treba izrasti. Taman kao za prijem u kompartiju u dotiranim filmovima.
email.723 novim,
Dakle, evo ga: YUrope.com - jedan host na Internetu, koji vode naši ljudi. (V. poruku br. 10.584 u ovoj temi). Svi koji žele da sarađuju sa njima, neka nadalje pišu direktno na navedene adrese. Prebacujem vam čitavu poruku, onako kako mi je stigla, pre par sati. (Ne očekujte previše odmah, ali, ako svi po malo pomognemo, ovo bi mogla biti jedna od naših Internet veza.) *** Message number : 5 Transmission time: 0 min 6 sec Message from : sysopčyurope.com Subject : YUROPE written at : 05.07.1994 14:37:55 W+0:00 Zdravo Novice, Uf, uvek se umorim dok ukucam adresu u BG. Mnogo je bre dugacko. Saljem ti na kraju ovog pisma informacije o Qwestu. Sta ima novo kod nas? Pa prvo i najvaznije dobili smo DOMAIN. Sada mozes da se javljas direktno na BBS. Adrese su: sysopčyurope.com (moja adresa) dejančyurope.com (Dejanova adresa) Isto tako Info server nam radi, FTP Mail Server radi itd. Ako se neko od ljudi u BG interesuje za nas neka posalje zahtev info serveru. Dobice odgovor automatski. Adresa je: infočyurope.com Isto tako imam gomilu fajlova koji se mogu dobiti automatski kroz FTP mail. Spisak fajlova i uputstvo za kopiranje dobijas ako posaljes E-Mail na : info-filesčyurope.com Naravno, spisak se svaki dan povecava! Eto toliko za sada. Probaj malo ove servise (info server, ftpmail server itd). Cujemo se uskoro. Ciao. Misa ============================================================================= Frequently Asked Questions about Mailing List QWEST < YU-QWest Mejling Lista > Subscription and further information: 73134.1566čCompuServe.com (Nikola Stankovic) ccčmv.mv.com telnet to: betz.biostr.washington.edu port 9999 When you register and enter QWest type "tel YU". To post message send it to: k413bucčsemovm.semo.edu Purpose of this list is to connect all the people that meet on QWest to talk, socialize and discuss topics of interest. There are people from all over the former SFRJ and more people are welcome to join. The List serves to exchange information and files of interest, and is unmoderated. The language of the List and on QWest is one of the languages spoken in the former SFRJ. Note: QWest MUCK might be losing their site pretty soon. In case that happens, the place where you can come and meet the people from the list is telnet red-branch.mit.edu port 6003. The List adress and functioning will stay regardless of the MUSH/MUCK chosen for real-time chat. ============================================================================ *** Javite im se, slobodno. Biće im drago, a za saradnju, ko hoće (ljudima će biti draga sve vesti, informacije, naročito iz oblasti kulture), pa, pišite im na - čyurope.com. :)
email.724 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: email Date: Sat, 02 Jul 1994 00:31:04 To: "Pavle Pekovic" <ppekovic@sezam.UUCP> "P> Ona stigne na fon, jer se adresa cita sa desne strane. Kada "P> stigne na fon, fon.fon racunar odsece svoj deo i ostane "P> ppekovic@sezam. Onda se posta posalje na sezam gde sezam odsece "P> svoj deo i ostane ppekovic. Kada se stigne do username-a znaci da "P> je posta za lokalnu isporuku tj. da je stigla gde treba :) Jasno ko dan. Da li to znaci da ako poslajem poruku na ppekovic@sezam.yu fon ne odseca nista nego poruku samo prosledi? U tom slucaju se dobija isti rezultat kao i kad poruku saljem na ppekovic%sezam@fon koju onda fon konvertuje u ppekovic@sezam. Ja sam sa dejanr-om razmenjivao postu a slao sam mu jeupravo na dejanr@sezam, ne na dejanr%sezam@fon. isti je slucaj u sa postom na uubg, koju sam slao bez @fon. I to je stizalo kako treba... Ili je ovo sve samo dodatna pogodnost koju si ti namestio na fon racunaru da nam olaksas posao, i ne vazi za druge racunare? Na moju zalost, utvrdio sam da lutanje mojih poruka nije nastalo zbog toga sto postu nisam slao preko @fon, vec iz nekih drugih razloga, koje tek treba da otkrijem... Hvala za lepo objasnjenje. Stvari su mi sad nesto jasnije. broker ... BR> Da li je Internet interna ili internacionalna mreza? * Origin: Oreska BBS, Uzice = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
email.725 novim, -> #722, vitez.koja
"# => teško da smo trenutno i zreli za Internet. " " Internet, to je, kako vidim, nešto veliko i lepo do čega treba " izrasti. Taman kao za prijem u kompartiju u dotiranim filmovima. Kako si došao do ove asocijacije (zrelost <-> kompartija)? Tačno je da za priključenje na Internet treba imati šta priključiti - mrežu koja ima izvesne standarde, koja prihvata razne korisnike (pa i one "obične"), koja unutar sebe može da pruži uobičajene Internet usluge itd. Mislim da je iz moje proruke bilo jasno sve to, pa da izraz "zrelost" nije baš bio neka malarmeovska (ili LRP?) metafora. Misliš da bi tvoja asocijacija bila zrela za - Internet?
email.726 zeljkod, -> #661, dejanr
>> 10.574 KOMUNIKACIJE.6:email >> dejanr, 17.06.94. 03:42, 306 chr >> ... >> Nigde nisi pogrešio, mogućnost slanja i prijema email-a iz sveta za sada >> je ograničena na moderatore i saradnike sistema. Kanal koji se koristi, >> na žalost, ne može da podnese veći intenzitet saobraćaja. Evo dokaznog materijala da ovo nije u potpunosti tačno... (ili bar ja ne znam da sam moderator i saradnik sistema :) ) >> =================================================== >> 21309 Za zeljkod 02.07.Sub 08:08 >> Od postmast 01.07.94. 18:30 1009 chr >> --------------------------------------------------- >> From moumee.calstatela.edu!bix.com!zdraskovic Fri, 01 Jul 1994 18:23:49 CET rem >> ote from fon >> Received: from fon by sezam.UUCP (UUPC/extended 1.11x) with UUCP; >> Fri, 01 Jul 1994 18:23:49 CET >> Received: from moumee by fon.fon.bg.ac.yu id aa17764; 30 Jun 94 13:09 MET >> Received: from bos1f.delphi.com by moumee with SMTP id AA09278 >> (5.65c/IDA-1.4.4 for <zeljkodčsezam.co.yu>); Tue, 28 Jun 1994 14:21:40 -0700 >> Received: from bix.com by delphi.com (PMDF V4.3-7 #6563) >> id <01HE2ZAQEFSW90SWB8čdelphi.com>; Tue, 28 Jun 1994 16:43:18 EDT >> Received: by bix.com (CoSy3.31.1.45) id <9406281636.memo.94444čBIX.com>; Tue, >> 28 Jun 1994 16:36:57 -0400 (EDT) >> Date: Tue, 28 Jun 1994 16:36:57 -0400 (EDT) >> From: bix.com!zdraskovicčmoumee.calstatela.edu >> Subject: proba >> To: zeljkodčsezam.uucp >> Message-Id: <9406281636.memo.94444čBIX.com> >> Content-Transfer-Encoding: 7BIT >> X-Cosy-To: zeljkodčsezam.co.yu >> >> Ovo je probna poruka. >> Hvala Dejanu Ristanovicu koji me je naucio da ""opteretim" kanal >> Necu vise >> -------------------------------------------21309--- Stvarno obećavam da neću više :)) Inače, što se tiče e-maila, može li neko da da procjenu o odlaznom i dolaznom saobraćaju. Ovo me prvenstveno interesuje zbog mogućnosti (koja mi se ukazala) da preusmjerimo dio saobraćaja sa "moumee..." na čvor u Italiji ili V. Britaniji i da telefonski pokupimo poruke. Da li postoji za PC (pod dosom) program koji obavlja ulogu mail-routera, odnosno da iz te baze izdvoji poruke za mene, a ostale proslijedi npr. fonu na "dalju obradu". čeljko
email.727 ppekovic, -> #724, postmast
>> Jasno ko dan. Da li to znaci da ako poslajem poruku na ppekovic@sezam.yu >> fon ne odseca nista nego poruku samo prosledi? U tom slucaju se dobija >> isti rezultat kao i kad poruku saljem na ppekovic%sezam@fon koju onda >> fon konvertuje u ppekovic@sezam. ppekovic@sezam.yu bi sa SetNet-a radilo kada bi mailer na SetNet-u znao šta je sezam.yu, tj. ako postoji routing tabela koja kaže, e, sve što ima nastavak yu, šalji na fon. >> Ili je ovo sve samo dodatna pogodnost koju si ti namestio na fon racunaru >> da nam olaksas posao, i ne vazi za druge racunare? Na fon.fon računaru je nameštena gomila alias-a, tako da recimo za sezam postoji: sezam, sezam.yu, sezam.co.yu, sezam.fon.fon.bg.ac.yu i sezam.uucp. Paya
email.728 mikis, -> #721, novim
+> 2: ljubazniji interfejs na javnim Unix/Vax mašinama? Ljudi, pozovite MR Systems BBS, oni rade pod UNIX-om, i imaju sasvim pristojan (i pristupačan) shell. Sem toga, i FON-ov guest-shell je prilično dobar. +> 1. jedan domaći raspored za razmenu poruka; Bojim se da ćemo ovo dobiti kad i pun pristup na Internet: malo ... :( /* If at first you don't succeed - cheat!
email.729 spantic, -> #716, zolika
> czolika@unsim01.matfak.unins.ac.yu Teško Zolika da ti je ovo adresa ;) Možda ako mesto unins stavimo ns.
email.730 dejanr, -> #118, m.hristodulo
>> Molim samo da mi neko ukaže šta bi prvo trebalo mijenjati Prvo bi trebalo da uzmeš UPS... takvi prekidi će ti pre ili posle uništiti računar.
email.731 banek,
Pošto je bilo nekih promena pitam: kako glasi moja adresa za nekog iz inostranstva ( Internet ) na Sezamu i na UNSIIS-u. Izvinjavam se na ovom često postavljanom pitanju!! Hitno mi je!! Hvala, Banek
email.732 vitez.koja, -> #725, novim
#=> Kako si došao do ove asocijacije (zrelost <-> #=> kompartija)? Gledao sam dotirane filmove ;)) #=> Misliš da bi tvoja asocijacija bila zrela za - Internet? U potpunosti. Internet (servise) vidim kao vid komunikacije, a pošto u mojoj asocijaciji nema ništa što ne bih rekao čoveku s kim razgovaram preko stola, ne vidim zašto bih se korigovao za bilo koji drugi vid komunikacije. Da li sam ja zreo za Internet ? Mislim da je to pitanje smešno "u dobu globalnih komunikacija", kako bi rekao neki političar. Ako sam dovoljno zreo za telefon, dovoljno sam zreo i za Internet.
email.733 dejanr, -> #731, banek
>> kako glasi moja adresa za nekog iz inostranstva ( Internet ) >> na Sezamu i na UNSIIS-u. Adresa iz zemlje i sveta je sada ista, na primer ime@sezam.co.yu. Pošti iz sveta, međutim, korisnici još nemaju pristupa.
email.734 omega, -> #733, dejanr
Ţ Posti iz sveta, medutim, korisnici jos nemaju pristupa. A kada ce je dobiti?
email.735 dejanr, -> #734, omega
>> > Posti iz sveta, medutim, korisnici jos nemaju pristupa. >> >> A kada ce je dobiti? Kada to odobri Univerzitet, koji organizuje i plaća čitav posao. Pročitaj poruke u ovoj temi od pre par meseci, bilo je dosta priče o tome.
email.736 ikordic, -> #721, novim
RE: Problemi mrežnog povezivanja => svom zalaganju da se barem dve stvari srede kod nas na mrežama: => 1. jedan domaći raspored za razmenu poruka; => 2: ljubazniji interfejs na javnim Unix/Vax mašinama? Odnedavno sam ovde, možda sam nešto i omašio, ali ovi problemi mi se ne čine baš golemim. Ono pod 2 je, koliko sam video, već rešeno: po "Byte"-u i "PC Magazine"-u se testiraju kao glavni hitovi front-end korisnički interfejsi za Internet, koji one nepregledne kobasice naredbi i odgovora prevode u familijarno Windows okruženje. Napraviti tako nešto za bilo koji "neljubazni" UI nije baš neki problem. Ovo je sada glavni hit zbog obima Internet-a na koji su se popalili svi živi zbog novog "Information Highway" koncepta, ali ih "kompleksan" korisnički interfejs odbija. Kad bi se ameri pitali, oni bi verovatno odabrali America OnLine ili Genie kao standard, al' šta da se radi. Što se tiče problema pod 1, SEZAM savršeno funkcioniše sa svojim UYU konceptom - ne vidim gde je tu problem? Implementacija ili licenciranje :) postojećeg rešenja?
email.737 dejanr,
Prvo venčanje preko email-a! Dobro, ne baš preko email-a, ali je tu negde ;) Cassandra Lehman (29) i Chris Thorne (34) venčali su se tokom videokonferencije, fizički odvojeni više hiljada kilometara. Zvanice su se sakupile na oba mesta. Medeni mesec provode (zajedno! :) u Grčkoj, pozdravite ih ako ih vidite :) NOVOSTI/microb 4.871.
email.738 novim, -> #736, ikordic
" Što se tiče problema pod 1, SEZAM savršeno funkcioniše sa svojim UYU " konceptom - ne vidim gde je tu problem? Implementacija ili licenciranje " :) postojećeg rešenja? Sezam funkcioniše veoma dobro, zaista. Nije problem na Beo-mreži ni nedostatak znanja (ovdašnji majstori sve mogu), nego ona mistična nevolja da nema dogovora o jednom konvencionalnom rasporedu za razmenu poruka između raznih čvorova na mreži (u 8-bitnom kodu). (Što bi se reklo, odluka i nije tehnička, nego "politička" ;).
email.739 postmast,
From: malisha@Osmeh.FON.BG.AC.YU (Miroslav Hristodulo) Subject: Re: email Date: Wed, 6 Jul 1994 16:49:40 GMT >> jel to postoji neka globalna mreza pa je zoves >> samo "mreza" a ne imenujes je? Posto tvoj bilten pretenduje da Mislio sam na BeoInternet. >> Jedino mi je zao sto vidim da su se zvanicni ljudi sa >> "mreze" vratili starom konspirativnom nacinu izrzavanja: JEDNA >> poruka na JEDNOJ mailing listi od JEDNE prilicno upucene osobe. Vidi, ne zelim da odajem svoje izvore informcija, ali zelim da naglasim da je izvor _vrlo_ kompetentan i da ono sto sam prepisao sigurno nisu naklapanja i pretpostvke. Ali, cini mi se da je to bio samo predlog koji izgleda nije usvojen. Cak sam danas na mrezi video ni.ac.yu domen koji je bio predvidjen da bude nis.ac.yu. Izgleda da me je neko debelo slagao, :-( >> BTW. sta bi sa onim tehnickim odborom SNTIS-a, kojeg sam i ja >> bio clan? Mora biti da smo "zglajznuli" jer smo hteli da >> administriramo .ml i .gv domen? Sarkacistan si, ali mislim da nema potrebe. Niko drugi ne pretenduje da administrira _akademsku_ mrezu, i tu imate puni autoritet i legitimitet. Problem nastaje kod .com i .org poddomena... Epilog: Miroslav od sada u svoju listu nece vise stavljati neproverene informacije, kraj rasprave... -- malisha@osmeh.fon.bg.ac.yu ( Miroslav R. Hristodulo )
email.740 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: email Date: Thu, 07 Jul 1994 00:29:03 "H> co.yu Commercial presently available "H> ac.yu Academic presently available "H> gv.yu Government presently NOT available "H> ml.yu Military presently NOT available A zasto ne postoji i org.yu? On ce cesto biti potreban. ... BR> U danasnje vreme tesko je biti originalan, rece pirat. * Origin: Oreska BBS, Uzice = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
email.741 postmast,
From: broker@setgate.setnet.co.yu (Predrag Supurovic) Subject: email Date: Sat, 09 Jul 1994 11:28:28 "P> ppekovic@sezam.yu bi sa SetNet-a radilo kada bi mailer na "P> SetNet-u znao sta je sezam.yu, tj. ako postoji routing tabela koja "P> kaze, e, sve sto ima nastavak yu, salji na fon. Otprilike tako i radi. Stavljeno je "sve sto nije u YU ode u vetar, a ostalo na fon". >> Ili je ovo sve samo dodatna pogodnost koju si ti namestio na fon racunaru >> da nam olaksas posao, i ne vazi za druge racunare? "P> "P> Na fon.fon racunaru je namestena gomila alias-a, tako da recimo "P> za sezam postoji: sezam, sezam.yu, sezam.co.yu, "P> sezam.fon.fon.bg.ac.yu i sezam.uucp. Znaci, i dalje je najsigurnije da se posta salje na punu adresu? ... BR> CIP - casopis za racunare, elektroniku i komunikacije * Origin: Oreska BBS, Uzice = SF BIBLIOTEKA = SETNet: (38:101/101)
email.742 ppekovic, -> #736, ikordic
>> => 2: ljubazniji interfejs na javnim Unix/Vax mašinama? Probaj recimo MR Systems BBS. login: guest Paya
email.743 ppekovic, -> #739, postmast
>> se da je to bio samo predlog koji izgleda nije usvojen. Cak >> sam danas na mrezi video ni.ac.yu domen koji je bio predvidjen >> da bude nis.ac.yu. Izgleda da me je neko debelo slagao, :-( Jeste. Dogovor oko gradjenja adresa u akademskom poddomenu je sledeći (čitajući sa desne strane): yu ac dvoslovna oznaka grada (po registarskim tablicama) oznaka organizacije (fon,etf,rcub,pupin,...) Sve ispod je stvar samo organizacije sa prethonog nivoa. >> puni autoritet i legitimitet. Problem nastaje kod .com i >> .org poddomena... Tehnička ispravka: postoji samo .co poddomen, koji možeš posmatrati kao pandan američkim .com i .org. Paya
email.744 ppekovic, -> #740, postmast
>> "H> co.yu Commercial presently available >> "H> ac.yu Academic presently available >> >> A zasto ne postoji i org.yu? On ce cesto biti potreban. Kao što rekoh, .co nije commercial nego corporate (com+org). Paya
email.745 snemcev, -> #743, ppekovic
>> dvoslovna oznaka grada (po registarskim tablicama) žini mi se da sam video negde ?????.nis.ac.yu?
email.746 m.hristodulo,
Novo, šesto po redu, izdanje liste računara na BeoInternetu (sad je već YU-Internet -- tu je i Niš, pa je lista tim povodom promenila ime) se nalazi u yu.comm.yucca diskusionoj grupi, koja se razmenjuje na najviše sistema u zemlji (DECnet, Sezam, SETnet...), te je stoga pogodna za distribuciju liste. Izbačeni su .gv.yu i .ml.yu domeni kao i izvestan broj poddomena ispod ac.yu koji su se pojavili u prošlom izdanju zbog dezinformacije koju je autor liste, na nesreću, primio. Dakle, .gv.yu i .ml.yu _ne postoje_, a da li će se pojaviti u budućnosti ostaje da se vidi... Od noviteta tu je ni.ac.yu, mreža Univerziteta u Nišu čiji su nameserveri malo haotično namešteni, ali nadam se da će ono što sam stavio biti dovoljno informativno. Tu su i kompletne informacije o mrežama u Institutu za nuklearne nauke -- Vinča (vin.bg.ac.yu), na Radiju B-92 (b92.co.yu) i u firmi MR-Systems (mr-net.co.yu) koje razmenjuju poštu sa ostatkom YU-Interneta. Hvala Ivanu Skerlu i Aleksandru Mitrevskom koji su mi pomogli da se ovaj broj obogati informacijama. Razmišljam o prelasku na mailing listu (materijal bi onda išao samo zainteresovanima privatnom poštom i ne bi se pojavljivao u javnoj konferenciji), pa me zato zanima interesovanje auditorijuma za ovakvu vrstu informacije. -- m.hristodulo@sezam.co.yu (Miroslav R. Hristodulo)
email.747 kuki, -> #746, m.hristodulo
> javnoj konferenciji), pa me zato zanima interesovanje > auditorijuma za ovakvu vrstu informacije. bolje je da ide u konferenciju :)
email.748 postmast,
From: malisha@Osmeh.FON.BG.AC.YU (Miroslav Hristodulo) Subject: Re: email Date: Thu, 14 Jul 1994 22:07:37 GMT >> Tehnicka ispravka: postoji samo .co poddomen, koji mozes >> posmatrati kao pandan americkim .com i .org. Pretpostavimo da ste se ugledali na Austrijske kolege (a oni od Britanskih). Podela .at domena izgleda ovako: ac.at ada.at aec.at alcatel.at co.at <-- gv.at magnet.at or.at <-- pan.at ping.at umi-at.at Kao sto se vidi, _postoji_ poseban .co (komercijalni) domen, i poseban .or (organizacije koje ne mogu da se podvedu pod .co, ni bilo gde drugde). Ne razumem zasto postoji potreba da se .or.yu domen "sakrije" pod .co.yu, kao da na nasoj mrezi ne postoji potreba za .or domenom (ili, ne daj Boze, da u Jugoslaviji ne postoje nevladine i neprofitne organizacije). Ako ce ipak tako na kraju i ispasti, zeleli bi smo svi da znamo razlog. -- malisha@osmeh.fon.bg.ac.yu ( Miroslav R. Hristodulo )
email.749 corto, -> #744, ppekovic
>  Kao sto rekoh, .co nije commercial nego corporate (com+org). Bezobrazno pitam, jer nisam ranije pratio, kako se sada adresira Sezam ?
email.750 omega,
Posto sa Sezama nije moguce slati inostranu postu, da li bar moguce primati istu? Tj. ako nas neko adresira iz inostranstva sa user@sezam.co.yu, da li cemo sigurno dobiti postu ili ne?
email.751 dejanr, -> #750, omega
>> Posto sa Sezama nije moguce slati inostranu postu, da li bar >> moguce primati istu? Ista ograničenja važe i za slanje i za prijem. Prva poruka će biti isporučena, sve dalje se vraćaju.
email.752 inferno, -> #751, dejanr
Ů ˙˙˙ Prva poruka će biti isporučena, sve dalje se vraćaju. Znači svi imaju jednu poruku za inostranstvo?
email.753 mdave, -> #752, inferno
■> Znači svi imaju jednu poruku za inostranstvo? Poslednju želju ? :)))
email.754 dejanr, -> #752, inferno
>> > Prva poruka će biti isporučena, sve dalje se vraćaju. >> >> Znači svi imaju jednu poruku za inostranstvo? IZ inostranstva.
email.755 ppekovic, -> #748, postmast
>> .co, ni bilo gde drugde). Ne razumem zasto postoji potreba >> da se .or.yu domen "sakrije" pod .co.yu, kao da na nasoj mrezi >> ne postoji potreba za .or domenom (ili, ne daj Boze, da u Nema nikakve specijalne mudrosti. Kako će se organizaovati poddomeni zavisi od dogovora ljudi koji o tome odlučuju. Zašto baš .co a ne .co i .or je slično kao i pitane a što ne umesto .co (commercial) .cd i co. (državne i ostale organizacije i sl.). Paya
email.756 ppekovic, -> #749, corto
>> Bezobrazno pitam, jer nisam ranije pratio, kako se sada adresira Sezam ? Samo ti pitaj! username@sezam.co.yu Paya
email.757 dtatomirovic, -> #756, ppekovic
Malo da se ukljucim u diskusiju o domenima... Mislim da je malo ishitreno doneta odluka da se sve firme i organizacije svrstaju u domen co. (tkz com.) jer nije na administratoru mreze tipa Internet-a da odredjuje nekome u koji ce domen dopasti! Svako od korisnika (ili clanova) mreze ima prava da trazi domen koji zeli (koji smatra da najbolje objasnjava ono cime se bavi) administratori su tu samo da kazu dali neko ispunjava preduslove da bude svrstan u npr. edu. domen - tacnije dali je podnosilac zahteva u edu. domenu stvarno ispuni sve prethodne preduslove! (Na primer da je registrovana i priznata viskoskolska ustanova...) Ti preduslovi moraju biti UNAPRED I JAVNO DOSTUPNI SVIM ZAINTERESOVANIM! Preduslove moze da propise organizacija kao YUCCA, ako su clanovi te orga- nizacije DOVOLJNO UTICAJNI DA SPROVEDU SVOJE ODLUKE. U suprotnom je to samo odluka grupe ljudi, koja nije obavezujuca za sve... Mislim da se jos ne zna ni ko je administrator (na nacionalnom nivou) tkz. mreze YU-Internet. Univerzitet, YUCCA, Ministarstvo za obrazovanje, SNTIJ, ili pak neko novi...? Molim vas da ovo ne shvatite kao napad na neku od pomenutih grupacija (a najmanje na ljude okupljene oko YUCCA-e jer je njihov rad i pozrtvovanje za svaku pohvalu), ali je vreme da se stvari jednom pocnu raditi kako valja i kako treba... (Gornja prica je iz licnog iskustva...)
email.758 ppekovic, -> #757, dtatomirovic
>> Mislim da se jos ne zna ni ko je administrator (na nacionalnom nivou) >> tkz. mreze YU-Internet. Univerzitet, YUCCA, Ministarstvo za obrazovanje, >> SNTIJ, ili pak neko novi...? Vrlo dobro se zna. To je sada SNTIJ. Ipak, logično je pretpostaviti da će se u bližoj budućnosti oformiti neka organizaciona jedinica (po svetu je uobičajeno da to bude agencija) koja će se baviti administracijom .yu domena. Za sada ljudi iz SNTIJ-a u saradnji sa ministarstvom za obrazovanje obezbeđuju finansijsku i drugu osnovu za razvoj mreže dok tehnički deo posla radi tehnički odbor SNTIJ-a. >> Molim vas da ovo ne shvatite kao napad na neku od pomenutih grupacija (a >> najmanje na ljude okupljene oko YUCCA-e jer je njihov rad i pozrtvovanje >> za svaku pohvalu), ali je vreme da se stvari jednom pocnu raditi kako >> valja i kako treba... Bez obzira kako radili, uvek će neko smatrati da je moglo drugačije, bolje, kao i da je njegov način primer kako valja i treba raditi. Za sada, radi se sa ciljem da po uključenju na Internet YU mreža bude potpuno spremna za to. Jedini razlog za naizgled sporo odvijanje celog posla je oprez i princip da pre donošenja svake važnije odluke valja "prespavati". Za to vreme, kao što verovatno znate, ali da podsetim, mail sa svetom fukcioniše evo skoro dve godine, dobili smo administraciju .yu domena i cela priča već funkcioniše. U YU smo doveli u red akademsku mrežu i prvi sledeći korak su veze sa ostalim organizacijama (.co, .or?,...). Paya
email.759 vlaslo, -> #754, dejanr
>>> > Prva poruka ce biti isporucena, sve dalje se vracaju. >>> Znaci svi imaju jednu poruku za inostranstvo? > IZ inostranstva. - Na koji vremenski interval se odnosi ta JEDNA poruka ( dnevno, mesecno, za pretplatu, po prijavi ...)? - Sa druge strane nije mi jasno da li se moze i slati i primati ili je posta jednosmerna? - Sta se desava sa postama preko broja JEDAN? za sada neprosvetljen Zoli
email.760 dejanr, -> #759, vlaslo
>> - Na koji vremenski interval se odnosi ta JEDNA poruka ( >> dnevno, mesecno, za pretplatu, po prijavi ...)? >> - Sa druge strane nije mi jasno da li se moze i slati i >> primati ili je posta jednosmerna? >> - Sta se desava sa postama preko broja JEDAN? Kao što sam rekao, trenutno korisnici nemaju mogućnost slanja email-a van Beointerneta. Dakle, slanje je potpuno nemoguće, a što se tiče prijema, prva poruka koja stigne se, kad je već stigla, isporuči (što je artefakt), a sve dalje se vraćaju pošiljaocu uz komentar da primalac nije autorizovan da koristi taj servis. Obzirom da se ubrzano radi na boljem povezivanju Jugoslavije u Internet, verujem da će u nekoj doglednoj budućnosti (šta god to značilo) biti uslova da se, i dalje kao nekomercijalna usluga, omogući email komunikacija sa svetom. Naravno, krajnji cilj je da to postane normalna komercijalna usluga, ali je za to neophodno da se može garantovati promptna isporuka, i da se postigne cena koja neće destimulisati ljude da koriste email.
email.761 snemcev, -> #757, dtatomirovic
>> edu. domen - tacnije dali je podnosilac zahteva u edu. domenu stvarno >> ispuni sve prethodne preduslove! (Na primer da je registrovana i >> priznata viskoskolska ustanova...) A osnovne i srednje škole? Priznajem, malo je hipotetičko, ali s obzirom da je i obrazovanje sa novim dinarom i te kako stalo na čvršće noge, nije ni nemoguće
email.762 zcvele, -> #758, ppekovic
ş> Vrlo dobro se zna. To je sada SNTIJ. Ipak, logično ----- Može li malo u produženom obliku. To se može predstaviti i kao Sveopšte Nacionalno Trpanje i Jahanje. Pozdrav Cvele
email.763 novim, -> #755, ppekovic
" Nema nikakve specijalne mudrosti. Kako će se organizaovati " poddomeni zavisi od dogovora ljudi koji o tome odlučuju. Zašto baš " .co a ne .co i .or je slično kao i pitane a što ne umesto .co " (commercial) .cd i co. (državne i ostale organizacije i sl.). Prilično nejasno. Ne bi trebalo da zavisi od dogovora ljudi koji odlučuju, jer to nije privatna, već javna stvar, pa otuda to valja da zavisi od potreba koje postoje i u skladu sa već postojećim konvencijama. Stoga, ne predvideti pod-domen za nekomercijalne host-ove nešto je što nekako ne liči baš na Internet ponašanje. Da li .co DEFINITIVNO znači "commercial" (kako obično znači), ili znači "corporative" ili šta ovome slično (iako je prvobitno značenje "corporation" zapravo "udruženje", ova reč je po upotrebi postala oznaka za u osnovi poslovna udruženja)? Naime: da li od strane onih koji o tome odlučuju postoji i ZVANIžNO tumačenje da će co. pokrivati i .com i .org (dakle: i komercijalu i nekomercijalu)? - Pitam (i ja) već drugi put. Stvar nije baš nevažna.
email.764 omega,
Kada sa Osmeha saljem mail nekome ko je na Internetu, dovoljno je da umesto nase adrese (recimo user@sezam.co.yu) upisem internet adresu? Mislim, da li se procedura slanja razlikuje? I da li postoji nacin da budem siguran da je onaj kome sam poslao sigurno primio mail?
email.765 spantic, -> #762, zcvele
> ş> Vrlo dobro se zna. To je sada SNTIJ. Ipak, logično > ----- > Može li malo u produženom obliku. To se može predstaviti i kao Sveopšte > Nacionalno Trpanje i Jahanje. Paya je ispravno pretpostavio da svako zainteresovan zna šta je SNTIJ. To je uostalom mreža naučno tehničkih informacija Jugoslavije. I ne postoji od juče, već se razvijao još u vreme SFRJ.
email.766 ppekovic, -> #763, novim
>> Ne bi trebalo da zavisi od dogovora ljudi koji odlučuju, jer to nije >> privatna, već javna stvar, pa otuda to valja da zavisi od potreba >> koje postoje i u skladu sa već postojećim konvencijama. Ne postoje nikakve zvanične konvencije. U svetu imaš ovaj problem rešen na više načina. Pogledaj recimo engleske i nemačke adrese i sl. S druge strane, ako je nešto javna stvar, opet o njemu mora da odluči uži krug ljudi nadležnih za to. Pa ne misliš valjda da bi trebali referendum da raspišemo :)) >> oznaka za u osnovi poslovna udruženja)? Naime: da li od strane onih >> koji o tome odlučuju postoji i ZVANIžNO tumačenje da će co. pokrivati >> i .com i .org (dakle: i komercijalu i nekomercijalu)? Mislim da nisi dobro razumeo celu stvar. Dok se ne reši pitanje da li će biti .co ili .or ili .pera ili .mika dotle su sve dosadašnje komercijalne i druge organizacije prebačene u .co, koje je moglo trenutno da se zove i .test ili .privremeni ili .šta_god_hoćeš. Paya
email.767 kuki, -> #764, omega
> Mislim, da li se procedura slanja razlikuje? I da li postoji nacin da > budem siguran da je onaj kome sam poslao sigurno primio mail? Postoji :) pozoveš ga telefonom pa ga pitaš :>> Inače, ovako, preko računara, čini mi se da za sad nema načina (dok se ne uradi return recepient) :)
email.768 vmisev, -> #764, omega
> Kada sa Osmeha saljem mail nekome ko je na Internetu, dovoljno je da ume- > sto nase adrese (recimo user@sezam.co.yu) upisem internet adresu? Mislim, > da li se procedura slanja razlikuje? A šta si ti omega uopšte pitao, 'leba ti? :))) Kol'ko sam shvatio, prvi deo pitanje glasi: ako sa Osmeha šaljem mail na sistem na internetu (ne na Sezam), kako da formiram adresu? Ako si to pitao onda bez obzira odakle ša- lješ mail, adresiraš ga ovako: username@somewhere.domain to jest: vmisev@sezam.co.yu vmisev@osmeh.fon.bg.ac.yu p3misev@rcub.rcub.bg.ac.yu vmisev@caticsuf.cati.csufresno.edu Kao što vidiš, uvek ide prvo username, pa majmun _@_, pa internet adre- sa sistema na koji se šalje mail. Pogledaj malo starije poruke ima sve deta- ljno objašnjeno... Sve u svemu: mail username@neki.sisitem.na.mrezi < pismo.dat //bolje _elm_ umesto _mail_ > I da li postoji nacin da budem siguran da je onaj kome sam poslao sigurno > primio mail? Pa, u principu ti se sva NEisporučena pošta vrati posle nekog vremena. Al' ne mora uvek ;) Vladimir
email.769 novim, -> #766, ppekovic
" adrese i sl. S druge strane, ako je nešto javna stvar, opet o " njemu mora da odluči uži krug ljudi nadležnih za to. Pa ne misliš " valjda da bi trebali referendum da raspišemo :)) Metod reductio ad absurdum (ovde "referendum", tamo ".šta_god_hoćeš" kao navodne alternative) neće nam pomoći. Ni u .co, još manje u .ac. Javna stvar - organizacija neke mreže, u ovom slučaju, poput akademske - znači da se javnosti zainteresovanoj za tu stvar moraju reći principi kojima se onaj ko je zadužen za tu stvar rukovodi. Naravno da ne postoji jedinstvena konvencija, ali postoje konvencije - ozvaničene upotrebom. Da li negde ima da .co pokriva i komercijalne i nekomercijalne organizacije? Ako ima, onda bi to SNTIJ moglo da kaže. Ako nema, onda znači da SNTIJ izmišlja svoju rupu na saksiji, i umesto da označavanjem pod-domene učini jasnim, on ih čini mutnim. Moguće posledice imaš na kraju poruke. " Mislim da nisi dobro razumeo celu stvar. Dok se ne reši pitanje " da li će biti .co ili .or ili .pera ili .mika dotle su sve " dosadašnje komercijalne i druge organizacije prebačene u .co, koje " je moglo trenutno da se zove i .test ili .privremeni ili " .šta_god_hoćeš. Zašto onda ne .or ili .org? Obično je u Internet-svetu tako (tamo je već rešeno šta su co./.com, a šta .or/.org). Nije mi jasno šta ne razumem, jasno mi je da ne razumem ono što je nejasno i što se ni ne može razumeti. ;) Vidim barem dva mogućna puta za razmišljanje: a) Ako podelom nije predviđen poseban pod-domen za nekomercijalne host-ove, onda je to odstupanje od Internet načela, i to ozbiljno - takvo da je moguće nadležno telo ili pojedinca zaduženog za administriranje ove stvari lišiti Internet-akreditiva. Da li cilj SNTIJ-a biti na Internetu, ili suprotno od toga? Ili je treće posredi: imati strogo kontrolisanu, usku, i samo izvesnim ljudima omogućenu Internet-vezu? (Što bi se svodilo na održanje sadašnjeg stanja do ý.) Nadam se, hoću da verujem, pa i verujem :) da nijedno od toga nije ni posredi (ni početvrtku) :)). b) Ukoliko je posredi, pak, da nema tehničkih resursa, para (ili su slični takvi zemaljski razlozi), da se u ovom času preko postojeće veze fon-moumee "voze" i nekomercijalne organizacije, onda se to može reći da je tako, i ne vidim da bi se neko mogao buniti. U tom slučaju bili bismo načisto, da li da jurimo još neku liniju, da li da moljakamo neki strani Soroš ili već-ko-bi-mogao-pomoći, i cela priča bi bila jasnija. Ako bi se ovo poslednje nekako našlo, ko bi hteo pomogne neku takvu .or/.org kad SNTIJ svojim shemama ne predviđa .or/.org? (Ni strani ni domaći donator ne bi pomogao .co niti .com, jer su te konvencije rezervisane za komercijalne organizacije. Ne vredi ni izgovor "samo vi nađite, lako ćemo mi napraviti onda .or/.org", jer se ovim sadašnjem brisanjem/sklanjanjem svega pod .co/.com bez potrebe otežavaju stvari.) Nadam se da je sada jasno o čemu govorim, i zašto je to važno.
email.770 ppekovic, -> #769, novim
>> Nadam se da je sada jasno o čemu govorim, i zašto je to važno. Potpuno mi je jasno, ali bi voleo da ponekad pokušaš da razumeš ono što pišem a to je, da ponovim deo moje poruke, sledeće: >> " Mislim da nisi dobro razumeo celu stvar. Dok se ne reši pitanje >> " da li će biti .co ili .or ili .pera ili .mika dotle su sve >> " dosadašnje komercijalne i druge organizacije prebačene u .co, koje >> " je moglo trenutno da se zove i .test ili .privremeni ili >> " .šta_god_hoćeš. Dakle, promena adresa je U TOKU. Ništa se ne može preko noći završiti, a pogotovu ne takva stvar. Logično je da je prvo sređena situacija u akademskom okruženju, da ne navodim razloge, očigledni su. Novi poddomeni, pravilnici, načini vezivanja, medjusobni odnosi u mreži i još gomila, kao što i sam vidiš, vrlo osetljivih pitanja, će biti razrešena onda kad budu. Kao što je i do sada praksa bila, informacije o novim stvarima na mreži će biti saopštene tek onda kada one budu završene i operativne. Da završim i opet da se ponovim, uvek će biti ljudi koji će misliti da je neko drugo rešenje bilo bolje. Molim te sledeći put da pažljivo pročitaš poruku koju pišem. Paya
email.771 corto, -> #757, dtatomirovic
>  Molim vas da ovo ne shvatite kao napad na neku od pomenutih >  grupacija (a najmanje na ljude okupljene oko YUCCA-e jer je >  njihov rad i pozrtvovanje za svaku pohvalu), ali je vreme da >  se stvari jednom pocnu raditi kako valja i kako treba... Iz analogije sa CADUA, ciji rad sticajem okolnosti vrlo detaljno poznajem, smtram da ne treba da se kao "autoritet" pojavljuju LJUDI IZ YUCCA, nego YUCCA sama. Organizacija koja postavlja standarde i koja se bavi postavljanjem pravila igre. Druga je prica sto oni koji bi ovde to trebalo da rade, a vec postoje na drzavnom nivou, nisu raspolozeni da dele kolac ... :(
email.772 omega, -> #768, vmisev
Ţ A sta si ti omega uopste pitao, 'leba ti? :))) Kol'ko sam shvatio, prvi Ţ deo pitanje glasi: ako sa Osmeha saljem mail na sistem na internetu (ne Ţ na Sezam), kako da formiram adresu? You guessed right :) Thanks :) Nego, pa jel mogu da saljem sad odma' mail ili smo pod sankcijama pa ne mogu? Ţ p3misev@rcub.rcub.bg.ac.yu ^^^^ Izvinite na neobavestenosti, ali sta je rcub? Ţ vmisev@caticsuf.cati.csufresno.edu Izvini, a na kom sistemu imas ovu adresu? Ţ Pogledaj malo starije poruke ima sve detaljno objasnjeno Koliko starije? Ima ih na tone... Ţ Pa, u principu ti se sva NEisporucena posta vrati posle nekog vremena. Ţ Al' ne mora uvek ;) Jel? :((
email.773 ppekovic, -> #771, corto
>> bavi postavljanjem pravila igre. Druga je prica sto oni koji bi ovde to >> trebalo da rade, a vec postoje na drzavnom nivou, nisu raspolozeni da >> dele kolac ... :( A zasto bi bili? Postavi sa jedne strane ove tvoje, u načelu samoupravne ideje naspram ideje da ljude spajaju interesi pa će ti sve biti jasno. Dakle, kada razmišljaš o takvim stvarima, razmisli o tome šta bi dobili pojedinci koji trenutno učestvuju u stvaranju priče o kojoj je ovde reč time što bi se neko konkretan uključio u rad. Dakle, ako hoćeš ozbiljan razgovor, daj da se manemo sentimentalnosti, idealizma, opšteg i kolektivnog dobra i gomile sličnih stvari. Paya
email.774 ppekovic, -> #772, omega
>> Izvinite na neobavestenosti, ali sta je rcub? Računski Centar Univerziteta u Beogradu. Paya
email.775 novim, -> #770, ppekovic
" Dakle, promena adresa je U TOKU. Ništa se ne može preko noći " završiti, a pogotovu ne takva stvar. Logično je da je prvo sređena " situacija u akademskom okruženju, da ne navodim razloge, očigledni Znači, biće OK "kad bude". Dotle stoji ono što rekoh: nepotrebno otežavanje stvari. U vreme kad se YUCCA izborila za .org, SNTIJ odlaže unutra. Tražiš li da to prihvatim? - Prihvatio bih ako je odlaganje razumno. Pod razumnim podrazumevam mesec-dva. Da li iz tvojih odgovora treba da razumemo da će ipak biti poseban .or za nekomercijalu, tj. da će se samim tim uzeti, kako se u svetu uzima, da je .co za komercijalne stvari? Ako se neko se premišlja o tome, ponavljam da džabe troši vreme na otkrivanje tople vode; postoje konvencije, one su uobičajene, i treba ih prihvatiti i primeniti. Međutim, tvoja naredna poruka otkriva zašto se od toga nema ništa. :(
email.776 novim, -> #773, ppekovic
">> bavi postavljanjem pravila igre. Druga je prica sto oni koji bi ovde ">> to trebalo da rade, a vec postoje na drzavnom nivou, nisu raspolozeni ">> da dele kolac ... :( " A zasto bi bili? Postavi sa jedne strane ove tvoje, u načelu " samoupravne ideje naspram ideje da ljude spajaju interesi pa će ti " sve biti jasno. Dakle, kada razmišljaš o takvim stvarima, razmisli " o tome šta bi dobili pojedinci koji trenutno učestvuju u stvaranju " priče o kojoj je ovde reč time što bi se neko konkretan uključio u " rad. Dakle, ako hoćeš ozbiljan razgovor, daj da se manemo " sentimentalnosti, idealizma, opšteg i kolektivnog dobra i gomile " sličnih stvari. Ok. Da onda počnemo bez sentimentalnosti. Ni ti, Payo, ni ljudi određeni od strane državnih organa niste nasledili mrežu od dedova. ONA JESTE JAVNO DOBRO, i razumno upravljanje tim dobrom, uz polaganje računa šta se radi, nema veze sa "samoupravljanjem" (da te podsetim, jer si još mlad: "samoupravljanje" je značilo fasadu iza koje je sledila vlast jedne, komunističke stranke). Šta biste dobili vi, "pojedinci", ako bi se još neko uključio u rad na jačanju i povezivanju naše mreže sa svetom? Bez sentimentalnosti: kad ne shvataš šta biste i vi (kao i svi drugi) dobili, onda nam badava razgovor! U svakom slučaju, dobila bi mreža i njena veza sa svetom. Imali biste pod sobom Mrežu, a ne ovu paučinu! Ova tvoja poruka otkriva više nego sve druge. Držanjem mreže u svom džepu, ljudi trenutno zaduženi za njeno administriranje sprečavaju ono za šta se mnogi drugi zalažu, između ostalih i YUCCA. Kad sam pre par nedelja ovde napisao da sam jako skeptičan u pogledu skorašnjeg vezivanja yu-neta za Internet, izgledalo možda da preterujem. Međutim, izgleda da stvari stoje još gore. Tvoja poruka o prednostima koje jedna grupa "pojedinaca" valja da uživa nad svim ostalima uverava me da se zaista treba ostaviti sentimentalnosti prema ljudima koji uživaju, drže i imaju nameru da zadrže javno dobro za sebe (svima drugima tek po mrvica, ako budete sentimentalni prema ostalima, je l' da.) Dakle, vas treba - bez sentimentalnosti - počistiti, jer smetate nečemu što je interesu svih, i istovremeno - dok se ne urazumite i ne prihvatite da je opšti interes iznad vašeg pojedinačnog, da to nema veze sa "samoupravljanjem" nego je normalna stvar - raditi na vezama koje su izvan vašeg dohvata. Sreća da ih u ovoj vrsti tehnologije itekako ima. Razvoj paralelnih veza ne znači da vas treba ostaviti da na miru, u vlastitoj (samo) upravi, sprečavate globalno povezivanje. Bez vas - ako ovako nastavite da mislite - biće neuporedivo lakše. (Hteo si ozbiljan razgovor, zar ne.)
email.777 ikordic, -> #751, dejanr
RE: SEZAM UUCP => Ista ograničenja važe i za slanje i za prijem. Prva poruka će biti => isporučena, sve dalje se vraćaju. Jel' može ovo nakako da se prenebegne? Recimo veća cena pretplate i slično? Ovako tačno važi ono "jedna k'o nijedna" ...
email.778 vmisev, -> #772, omega
> You guessed right :) Thanks :) Nego, pa jel mogu da saljem sad odma' mail > ili smo pod sankcijama pa ne mogu? Možeš. Ali ne preteruj, ne šalji previše duge mailove, ne šalji previše mailova, ne šalji UU datoteke, ne pretplaćuj se na mail liste. žisto zato što ti to neće proći... Vidiš, još uvek nemamo direktnu vezu, i to ide vrlo skupim kanalima, opterćuju se resursi i u USA i ovde. Inače, običan mail ra- di bez problema. >> p3misev@rcub.rcub.bg.ac.yu > Izvinite na neobavestenosti, ali sta je rcub? Računski Centar Univerziteta u Beogradu. RCUB se nalazi u poslovnoj zgradi "Lole" u Bulevaru. HW je IBM 3070-120, OS je VM/ESA i AIX (mi, obični useri još uvek nemamo AIX :(( ). Nalog može da dobije svaki student univer- ziteta, poneseš index i to je to... tamo će ti reći sve ostalo :) >> vmisev@caticsuf.cati.csufresno.edu > Izvini, a na kom sistemu imas ovu adresu? Pa piše ti u adresi. csufresno znači California State University Fresno Fresno je grad u Kaliforniji u kome je taj univerzitet. Inače je na ATI-net (mislim da je ono A u ATI od Agriculture ;) koji je na CSU net a ovaj je ve- zan na Internet. >> Pogledaj malo starije poruke ima sve detaljno objasnjeno > Koliko starije? Ima ih na tone... Pa skidaj malo po malo :) Ozbiljno ti kažem, puno ćeš naučiti... >> Pa, u principu ti se sva NEisporucena posta vrati posle nekog vremena. >> Al' ne mora uvek ;) > Jel? :(( Aha. Stvar je u tome da se zbuni neki od mailera usput pa ne zna gde da vrati pismo. Ali se to relativno retko događa (ako su sistemi preko kojih ide tvoj mail dobro podešeni, sva je prilika da ti se to neće dogoditi). Ipak, mogućnost postoji, zato sam je i naveo. Vladimir
email.779 isekulovic, -> #733, dejanr
>> Adresa iz zemlje i sveta je sada ista, na primer ime@sezam.co.yu. Šta se dogadja sa poštom iz sveta adresiranoj na @moumee.calstatela.edu?
email.780 m.hristodulo, -> #773, ppekovic
>> A zasto bi bili? Postavi sa jedne strane ove >> tvoje, u načelu samoupravne ideje naspram ideje >> da ljude spajaju interesi pa će ti sve biti >> jasno. Svuda u svetu u svakoj pojedinioj oblasti društva, standarde _preporučuju_ (dakle ne sa obavezujućum pravosnažnošću, ali ih praktično svi prihvataju, jer je to bolje nego da svako tera svoje) agencije, društva, udruženja... i uopšte organizacije koje se bave tom pojedinom oblašću društva. U oblasti računarskih komunikacija, YUCCA je _jedina_ organizacija u našoj zemlji. YUCCA nisu samo Rade, Sale i ja, koji smo studenti, već tu ima i diplominarih inžinjera, doktora nauka i profesora univerziteta. Dakle, postoji kompetencija da se donose preporuke. Autoritet i stvarna moć su već druge stvari... Ovim ne želim da umanjim značaj SNTIJ koji je nesproni autoritet na _akademskoj_ mreži. Jedino ostaje nejasno zašto jedna ustanova naučno-tehničkih informacija želi da administrira mrežu komercijalnih (ili ako želite "korporativnih") organizacija. YUCCA nema pretenzije da preuzima nadležnosti SNTIJ. Njena trenutna preokupacija je Internet, a šta će biti kasnije -- videćemo. -- m.hristodulo@sezam.co.yu (Miroslav R. Hristodulo)
email.781 ppekovic, -> #776, novim
>> Šta biste dobili vi, "pojedinci", ako bi se još neko uključio u rad na >> jačanju i povezivanju naše mreže sa svetom? Bez sentimentalnosti: kad >> ne shvataš šta biste i vi (kao i svi drugi) dobili, onda nam badava >> razgovor! U svakom slučaju, dobila bi mreža i njena veza sa svetom. >> Imali biste pod sobom Mrežu, a ne ovu paučinu! Jedina stvar koja me raduje čitajući ovakve poruke je da si u velikoj manjini, te da sve drske optužbe koje si potpuno neargumentovano naveo potiču verovatno iz tvoje totalne neobaveštenosti, ili se barem nadam da je tako. U vreme uvođenja sankcija imali smo: - DecNet sa uglavnom isluženim VAX-ovima. - Bitnet koji je odsecanjem linije ka Lincu postao neupotrebljiv. - Gomila raznih računara uglavnom nepovezanih ili vezanih u lokalne mreže Da se ne bi desilo da zaboravim ili pogrešno navedem doprinose i učešće ljudi koji su radili na izgradnji YU mreže, govoriću samo ono što sam ja radio ili gde sam učestvovao, posredno ili neposredno, uglavnom u timu sa prof. Božidarom Radenkovićem, a ostale kolege, kojih ima na Sezamu, neka mi ne zamere i neka sami predstave svoj rad. U julu mesecu pre dve godine sam se uključio u rad na izgradnji mreže i prvi koraci su bili rad na povezivanju računara na Fakultetu organizacionih nauka gde studiram. Uz put, cilj mi je bio da mrežu približim širem krugu ljudi, a ne kao do tada, kada su mrežu koristili samo radnici i saradnici akademskih institucija. Zato sam napravio softver za FON File Server i krenuo da skupljam fajlove, sam, što i danas radim. Tadašnji FFS je radio na 386/SX sa 4M RAM-a i dva 2400 modema koje je prof. Radnković kupio. Prof. Božidar Radenković je obijajući pragove pošte i podilazeći i kusim i repatim iskamčio iznajmljenu liniju između FON-a i ETF-a. Kompletna oprema sa FON strane je oprema Laboratorije za simulaciju koja je najvećim delom kupljena novcem sa projekata. Modeme smo nabavili zahvaljujući privatnim vezama. U međuvremenu smo radili na povezivanju mašina na samom FON-u. Širenje mreže je nastavljeno na bazi našeg rada i to na sledeće načine: jurenjem sponzora, završavanjem poslova za firme koje su nam plaćale opremom za mrežu, razmenama opreme, kupovinom opreme iz privatnih para, naravno. Dakle, niti ja, niti prof. Radenković nismo stavljali novac u džep, već kupovali opremu za laboratoriju. Da bi omogućili pristup fajlovima ostalim ljudima iz YU mreže, napravio sam onaj drugačiji sistem za anonymous ftp, kao i Trickle sistem, tj. naručivanje fajlova preko mail-a. Opet privatnim vezama smo pozajmili 19200 modeme za vezu sa ETF-om, koji i sada rade. Ličnim vezama, opet, zahvaljujući našim ljudima u USA, napravili smo UUCP vezu i omogućili da naši ljudi šalju mail u svet. Ne verujem da treba da ti objašnjavam koliko samo truda, rada i vremena treba da bi se jedan takav sistem održavao i da bi pošta bez većih problema išla evo već godinu i po dana. U tom radu su nam zdušno odmagali mnogi korisnici. Naručuju se svakodnevno fajlovi sa file server-a, prenose fajlovi po megabajt i više. Svakodnevno je neophodno sedeti i čistiti takve poruke. Sa naše strane nije problem, ali sa druge strane sedi čovek sa puno volje i želje ali bez skoro osnovnog znanja o računarima. Ideju spuštanja mreže u narod nismo zaboravili i tako je nastao osmeh. Nemoj misliti da je pao sa marsa. Opet smo radili, kukali, kamčili od sponzora i skrpili kakvu takvu mašinu. Ja sam instalirao UseNet News. Instalirao sam reader-e po FON mašinama, pomagao sam i u vezi reader-a i za ETF računare. Od tada do danas ja administriram i News. Opet gurajući ideju omasovljenja komunikacija i širenja mreže, radio sam sa strane FON-a na vezivanje Sezama sa FON-om prvo na nivou mail-a, a onda i konferencija. Kao što verovatno znaš, sada je vezan i SetNet. Da, ja sam to radio. Da, radio sam i na vezivanju mnogih drugih UUCP čvorova koji nisu imali mogućnosti za neku drugu vezu. Tu su Vinča, Tehnološki fakultet, mnogi naši sponzori a tu je i radio B92, zar ne Novime? Šta misliš kako smo odbranili vrlo logičnu primedbu nekih kolega, kako komercijalne firme besplatno koriste resurse akademske mreže? Da, to smo branili iz sve snage prof. Radenković i ja i kao što vidiš odbranili. Ja sam u mređuvremenu napravio chat, napravio shell za osmeh music database, collect, post, napravio još gomilu sitnih programa koji se na prvi pogled ne vide ali doprinose uspešnom funkcionisanju mreže na FON-u i šire. Instalirao sam gopher i počeo da radim na projektu SNTIJ za jedinstveni sistem za razmenu informacija YU mreže. Širenje mreže je tražilo sve bolji i bolji hardver tako da i prof. Radenković i ja ogroman deo vremena provodimo tražeći sponzore, radeći poslove za njih i sl. Rezultat toga su mašine u laboratoriji za simulaciju (fon.fon: 486, 20M RAM, 550M diskova, inteligentne mrežne i multiport kartice, strimer, osmeh.fon: 386/40, 8M, 200M disk), kao i studentske mašine (novi diskovi kao i mrežni softver čije je instaliranje u toku). FON je nabavio Jupak (novac od projekata), kao i odgovarajuće kartice i software za koje je, prva donacija sa te strane, novac dalo ministartsvo. Ipak, za to je trebalo potezati gomile ličnih veza i vezica i završavati poslove za druge. Zbog tehničkih problema (nema parica) opet smo prof. Radenković i ja radili poslove da zaradimo za FM uređaj. Pre 6-7 meseci je oformljen tehnički odbor SNTIJ-a čiji je zadatak uvođenje reda u YU mrežu. I ja sam član tog odbora. Prvo što je urađeno je pravljenje koncepcije daljeg razvoja mreže uz maksimalno korišćenje postojeće jer su finansijska sredstva stavljena na raspolaganje bila izuzetno mala. Opšte je prihvaćena orijentacija na TCP/IP mrežu. Prvo što je trebalo uraditi je povezati sve univerzitetske centre u jedinstvenu mrežu. Krenuli smo da jurimo poštare za iznajmljene linije za niš, novi sad, podgoricu i dr. centre. Takođe, krenuli smo da tražimo software (Nove verzije VMS-ova, MultiNet (TCP/IP za VAX-a), ...) Sve je to pronađeno i donešeno zahvaljujući privatnim vezama. Ne znam da li treba da pominjem situaciju sa hardverom i softverom. Pola softvera nema, ako nešto pukne nema instalacionih verzija (Slovenci instalirali i odneli), hardver je zastareo i često se kvari (pogledaj VAX-ove na ETF-u). Ipak, Niš je kao što vidiš vezan na BInt. Dalje, zahvaljujući majstoru Mikici Kociću iz RCUB-a vezan je uz pomoć štapa i kanapa veliki IBM. Ko se bavio IBM-ovima, zna kakav je to problem. Kolege iz Novog Sada i Podgovrice su dobile software za vezu na BInt i njihovo uključenje u mrežu se očekuje uskoro. Po ostalim centrima, najveći je problem bilo naći ko je zadužen za računare, šta gde ima, zainteresovati bilo koga za umrežavanje u ovakvoj situaciji. Dalje, trebalo je uskladiti administraciju na mreži pa je došlo do velikog čišćenja na mnogim računarima zbog hakerskih upada, neovlašćenog korišćenja računa i sl. Dalje, krenulo se sa promenom adresa. Završena je priča sa akademskim okruženjem. Pošto nisi vičan administraciji na mrežama, raspitaj se malo kod onih koji znaju, kako je to kompletno promeniti adrese na celoj mreži kakva je ova naša. Ostalo je da se nađe pravi način za podelu poddomena, što će biti završeno na prvom sledećem okupljanju tehničkog odbora. Dakle, posao nije sasvim završen i izmena je u toku, tako da kritike kakve si iznosio su samo odraz neinformisanosti i nadam se da nisu zlobne. Dalje, da bi neko dobio administraciju nacionalnog domena, ako istog već administrira neko drugi, potrebna ti je saglasnost tog koji ga već administrira da bi ga dobio. .yu su administrirali Slovenci. Novime, ljudi iz tehničkog odbora, a ponajviše gospođa Mira Tasić su uspeli da dobijemo administraciju .yu domena bez pristanka Slovenaca. Neću da ti pričam kako je to postignuto, pretpostavljaš i sam. Dobiti administraciju nije samo stvar reči, e sad vi administrirate .yu domen. Ne Novime, za to je potrebno da imaš računar određenih karakteristika koji je direktno na Internet-u koji će biti primerni server a takođe i računare sa sličnim zahtevima za sekundarne servere. E i to smo našli, i to računare koje administriraju amerikanci, i to Novime, bez pare i dinara. Ovo zadnje je nekako osnova svega onog što smo radili, a to je stvaranje mreže u ovom opštem rasulu sa minimalnim finansijskim sredstvima, shvati bukvalno ovo minimalnim. Niti jedan član tehničkog odbora ne dobija ni jedan jedini dinar za to što radi. Ni prof. Radenković ni ja ne dobijamo niti jedan jedini dinar niti smo ikada dobijali za išta što smo radili na mreži. Sabirajući troškove koje smo prof. Radenković i ja imali, ne računajući ostale, oni se mere sa više hiljada novih dinara, da ne govorim u markama. Moje troškove pokriva moja privatna firma. Dakle, Novime, iza nas stoji rad i to svakodnevni (dve godine nisam otišao iz Beograda na duže od tri dana). Uz to, sve vreme ogromni deo je usmeren ka opštem dobru, tj. ka omogućivanju da mreža postane dostupna što širem krugu ljudi i to besplatno! Zaista, kada bi imali čvrstu finansijsku podlogu, Internet bi bio tu, u najkraćem mogućem roku i pored svih peripetija koje nas okružuju. Ako ti imaš rešenje kako sa ovoliko novca da održavamo postojeći sistem a kamoli da platimo Internet vezu reci, sa zadovoljstvom ćemo prihvatiti svaki realan predlog. Ipak, i ovako, mnogo toga je urađeno što ti ne znaš jer se mi hvalimo tek kada posao završimo. I na kraju, iako kažeš da sam ja mlad i da ne razumem mnoge stvari, bojim se da je upravo suprotno. Ja znam da da se do mogućnosti da odlučuješ o nečemu dolazi samo ako iza sebe imaš rad i rezultate. Drago mi je što si otvoreno rekao sve što misliš, pa ću i ja reći tebi. Svi će vrlo rado prihvatiti "deljenje kolača" kako ga ti nazva, sa ljudima koji imaju garancije u svom radu da mogu da daju doprinos razvoju mreže u svojim suštinskim delovima. Dotle se dolazi tako što kreneš sa razvojem delova mreže pa napreduješ ka sredini. Ako ne znaš kako se to radi, probaj da pročitaš ponovo ovu poruku od početka. Ovo važi kako za pojedince tako i za organizacije. Nemoj pokušavati da moje reči osporiš eventualnim proglašavanjem mene za zlobnog ili eventualno suviše drčnog i sl. jer svi oni koji su bili u laboratoriji za simulaciju na FON-u i tražili pomoć ili čak čašicu običnog ljudskog razgovora, nisu otišli razočarani. Ovde sam bio iskren i molim te da na ovu poruku tako gledaš. Paya
email.782 novim, -> #781, ppekovic
" Jedina stvar koja me raduje čitajući ovakve poruke je da si u " velikoj manjini, te da sve drske optužbe koje si potpuno " neargumentovano naveo potiču verovatno iz tvoje totalne " neobaveštenosti, ili se barem nadam da je tako. Ne osećam nikakvu radost zbog tvoje poruke, niti tugu, i od časa kad si predložio ozbiljan razgovor bez sentimentalnosti, sentimenti su mi postali ponešto strani. Izgleda da je potrebno sve u jednom času malo žešće pritisnuti da bi se elementarne stvari isterale na čistac. (Insistiram na tome da su to elementarne stvari, a ne nebulozni prohtevi nekakve manjine.) Nije moja namera da umanjim ogroman posao koji si ti uradio sam, ili sa prof. Radenkovićem. Umem to cenim, više nego što slutiš. Nije o tome ni bilo reči. Nego o nečem sasvim drugom. Ali da idemo redom koji sam određuješ, ako može bez zaklanjanja iza prof. Radenkovića. Najpre, želeo sam porukom za koju ti misliš da je drska optužba kažem upravo što sam rekao: ma čije zasluge bile da imamo ovo malo mreže - a zasluge jesu velike tvoje i Božine, i kapa dole! - one ne daju nikakvo pravo da se dalji i neophodni poslovi oko širenja, učvršćivanja a naročito povezivanja naše mreže sa svetom obavljaju tako što će se u prvom redu imati u vidu nekakav interes neke uske grupe zaslužnih ljudi. Stvar je suviše važna za sve da bi se to dopustilo, ma ko da je u pitanju. Počelo je od toga da na mreži - novom notacijom - nema mesta za nekomercijalne organizacije i njihove moguće računare. Da će se oni voditi pod rubrikom .co predstavlja tumačenje iza kojeg niko zvanično ne stoji. Test faza kojom obrazlažeš ovo nejasna je po roku, kao i po namerama. Tvoje poruke, u kojima ponavljaš da smo svi mi drugi neznalice zato što uopšte pitamo nešto što je sasvim postalo razložno i važno pitati (treba li da ponovim: ako u vreme kad YUCCA uspeva da se kod inostranih faktora izbori za .org, SNTIJ novim adresiranjem ne predvidi ono za šta se YUCCA izborila, onda to nije samo dezavuisanje ljudi iz YUCCA-a, njihovog napora, truda, već pravljenje svih nas na budale, i izvrgavanje ruglu čitave ideje povezivanja sa svetom), te tvoje poruke sa visine administratora mreže mogu da impresioniraju naivne, ali ne ljude koji se trude da - koliko mogu, u granicama svojih sposobnosti, vremena, znanja itd. - i sami doprinesu ovoj opštoj stvari. Nije dovoljno znati tehnikalije - to je, razume se, neophodno - ali ne dovoljno: treba znati i potrebe koje postoje, probleme koji se otvaraju, i biti svestan kojoj vrsti posla pripada ono čime se se baviš. Poruke u kojima zalaganje nekoliko nas za elementarne stvari - kao što je nastojanje da od tebe, ili nekog od ovlašćenih, iščupamo odgovor koji nas zanima - upućuješ na "referendum", ili proglašavaš za "samoupravljanje", daleko su od komunikacijskog praga koji se sme dopustiti zarad same stvari oko koje se svi trudimo (ili bi trebalo da se trudimo). Da se vratim - ako smo te konačno privoleli da sa visine siđeš među nas koji smo neznalice i počneš razložno da odgovaraš - problemu o kojem je i reč: da li će, ili neće, postojati .or/.org, tj. da li će postojeća mreža, čija je kičma akademska veza Fon-a i Etf-a, a potom Fon-a i Moumee-ja, imati pod-domen za nekomercijalne host-ove, ili neće? Da li SNTIJ misli da treba pomoći takve, nekomercijalne organizacije, ili misli da ne treba, ili, pak, misli da nastajanje takve mreže treba onemogućiti? (Ovo poslednje nije moje neznalačko nabrajanje: kad je prvi put na sastanku pomenuta YUCCA, rečeno je da "to treba odmah zatući"; u tvoje zasluge pripada i to što si Juku branio, i to itekako cenim; ali sumnja da je možda SNTIJ ipak potom prihvatio strategiju "zatući ih", tera me da ova pitanja postavljam.) Ako SNTIJ misli da treba pomoći, neka onda uradi jedinu logičnu stvar: postavi pod-domen za takve organizacije. Ako misli nešto drugo, neka kaže, pa da znamo sa čim imamo posla. Pozivanje na dosadašnje zasluge može da dirne naše sentimente, ali ne pomaže rešenju samog problema.
email.783 dejanr, -> #777, ikordic
>> Jel' može ovo nakako da se prenebegne? Recimo veća cena pretplate i slično? Ne, jer je to, kako stalno govorim(o), nekomercijalna usluga zasnovana na ljubaznosti Univerziteta. Kada bude komercijalna, onda će se, naravno, znati koliko košta pa će moći da se šalje i prima neograničeno.
email.784 dejanr, -> #779, isekulovic
>> Šta se dogadja sa poštom iz sveta adresiranoj na @moumee.calstatela.edu? I dalje stiže.
email.785 robert,
Nov sam na sistemu a nemem vremena da prevrćem poruke te vas molim da mi pokažete pravi put kako da stavim email na CompuServe pokušo sam sa uucp ali neide .Pokušo i sa ETF-a kažu nemem privilegije.Na fonu nisam.Ako mi pomognete obećavam da ću stavitokačiti prve Robertove utiske sa Novog Zelanda ali prvo moram da stupim u vezu šnjime.
email.787 ppekovic, -> #782, novim
>> Da se vratim - ako smo te konačno privoleli da sa visine siđeš među >> nas koji smo neznalice i počneš razložno da odgovaraš - problemu o >> kojem je i reč: da li će, ili neće, postojati .or/.org, tj. da li će Ne mogu govoriti o budućim rešenjima jer oni ne zavise samo od mene, ali smešno je toliko puta ponavljati ono što je i vrapcima jasno, a to je da će verovatno postojati .or ili nešto slično, da će tu biti još poddomena, da će se napraviti pravilnici i to po ugledu na postojeća rešenja iz sveta, samo je pitanje koja. Bez obzira što kažeš da su sva rešenja po svetu slična, bojim se da nisu. Smešno je bilo i pretpostaviti ono zašta si nas optuživao, no, to je tvoje pravo, a moja dobra volja da na to odgovaram. Ako imaš osećaj da ja pričam sa visine, onda je to tvoj problem, nikako moj. Ja se uvek trudim da moja visina bude određena mojim radom i ništa više. Na kraju, jasno je da tvoj gnev potiče iz želje da YUCCA bude nešto više nego što je sada. Ja sam ti rekao kako se to postiže i ponoviću, tako što kreneš sa krajeva pa svojim zaslugama i radom stižeš do centra. Dakle, YUCCA će moći da bude značajniji faktor nego što jeste samo onda kada bude rekla, gopsodo, mi smo uradili to, to i to, razultati su ti ti i ti. Da ne bi bilo zabune, za razvoj ste imali podršku mene i prof. Radenkovića i to tako što imate grupu na News-u yu.yucca, grupa se razmenjuje sa Sezamom, setnet-om i sl. Za vaše mail liste i sl. koristite naše računare. S druge strane, tvrdnja da SNTIJ pokušava da vas zatuče je potpuno besmislena, izgleda je svima osim tebi to logično i jasno. Na kraju, evo već previše vremena trošim na odgovaranje na tvoje poruke. Od sada ću odgovarati samo na direktno postavljena pitanja i jasno argumentovane primedbe. Paya
email.788 omega, -> #778, vmisev
Ţ Racunski Centar Univerziteta u Beogradu. RCUB se nalazi u poslovnoj Ţ zgradi "Lole" u Bulevaru. HW je IBM 3070-120, OS je VM/ESA i AIX (mi, Ţ obicni useri jos uvek nemamo AIX :(( ). Nalog moze da dobije svaki student Ţ univer- ziteta, poneses index i to je to... tamo ce ti reci sve ostalo :) Samo jednu sitnicu nisam shvatio...Sta sa tim moze da se radi i da li ima neki fontele da ne moras tamo da visis? Uopste kako je to organizovano? (I to je bila jedna sitnica? :)))) )
email.789 mdave, -> #787, ppekovic
Koliko su zasad ukorenjene adrese hobbiton.co.yu i sezam.co.yu ? Pitam u smislu da li će se to verovatno menjati ili je u planu da to ostane forever. PS. Tako je to kad stavljaš E-mail na vizitku pa moraš stalno da štampaš ponovo. :)
email.790 omega, -> #783, dejanr
Ţ Ne, jer je to, kako stalno govorim(o), nekomercijalna usluga zasnovana Ţ na ljubaznosti Univerziteta. Kada bude komercijalna, onda ce se, naravno, Tu mi nesto nije jasno. Sa Osmeha ljubaznoscu tog istog Univerziteta moze da se salje, ali odavde ne!?
email.791 novim, -> #787, ppekovic
" Ne mogu govoriti o budućim rešenjima jer oni ne zavise samo od " mene, ali smešno je toliko puta ponavljati ono što je i vrapcima " jasno, a to je da će verovatno postojati .or ili nešto slično, da " će tu biti još poddomena, da će se napraviti pravilnici i to po " ugledu na postojeća rešenja iz sveta, samo je pitanje koja. Bez I to je teško bilo napisati pre 10-15 dana? Ne, ne može biti ni vrapcima oko Fona, ni čitaocima Sezama jasno šta će biti od tog (i dalje me brine ono "verovatno" i "nešto slično") .or/.org pod-domena. I Počelo je time (po koji put da se vraćam na to?) što je .co ovde, od strane SNTIJ-a, uzeto da pokrije i nekomercijalne .or/.org, i to u vreme kad se već YUCCA izborila za .org. Na pitanje gde se denulo to već dobijeno .org (YUCCA je probila spoljnju blokadu, nije valjda sad na redu unutrašnja?), najpre si (10.744) rekao: │ >> A zasto ne postoji i org.yu? On ce cesto biti potreban. │ ││ Kao što rekoh, .co nije commercial nego corporate (com+org). a na dalje čuđenje da to tako obično na Internetu ne biva, rekao si (10.755): │ >> .co, ni bilo gde drugde). Ne razumem zasto postoji potreba │ >> da se .or.yu domen "sakrije" pod .co.yu, kao da na nasoj mrezi │ >> ne postoji potreba za .or domenom (ili, ne daj Boze, da u │ ││ Nema nikakve specijalne mudrosti. Kako će se organizaovati ││ poddomeni zavisi od dogovora ljudi koji o tome odlučuju. Zašto baš ││ .co a ne .co i .or je slično kao i pitane a što ne umesto .co ││ (commercial) .cd i co. (državne i ostale organizacije i sl.). Jednom "corporate", drugi put "commercial" unelo je zbrku. Nije sitnica, jer je reč o čitavoj jednoj mogućoj grani mreže - onoj nekomercijalnoj. Onoj koja tebi može biti nevažna, ali je drugima važna. Ti drugi - među kojima sam i ja - smatrali su da tu zbrku treba raščistiti. "Pomogao" si nam time što si (10.773) napisao: │ >> bavi postavljanjem pravila igre. Druga je prica sto oni koji bi │ >> ovde to trebalo da rade, a vec postoje na drzavnom nivou, nisu │ >> raspolozeni da dele kolac ... :( │ ││ A zasto bi bili? Postavi sa jedne strane ove tvoje, u načelu ││ samoupravne ideje naspram ideje da ljude spajaju interesi pa će ti ││ sve biti jasno. Dakle, kada razmišljaš o takvim stvarima, razmisli ││ o tome šta bi dobili pojedinci koji trenutno učestvuju u stvaranju ││ priče o kojoj je ovde reč time što bi se neko konkretan uključio u ││ rad. Dakle, ako hoćeš ozbiljan razgovor, daj da se manemo ││ sentimentalnosti, idealizma, opšteg i kolektivnog dobra i gomile ││ sličnih stvari. U tom času sam se zaista manuo sentimentalosti. Ponavljana pitanja morala su se preformulisati "head-on", i kontra užem interesu jedne zatvorene, za razgovor neraspoložene grupe. II " Na kraju, evo već previše vremena trošim na odgovaranje na " tvoje poruke. Od sada ću odgovarati samo na direktno postavljena " pitanja i jasno argumentovane primedbe. Valjda je ono gore argumentovana primedba. Pitanja su, na osnovu te primedbe, bila vrlo direktna: Zašto tehnički odbor SNTIJ, tj. administratori akademske mreže (naučno-tehničke, kako valjda ime glasi, ako ime obavezuje), uzimajući na sebe da odrede notaciju pod-domena za čitavu mrežu, a ne samo akademski njen deo, ne uključuju u tu notaciju i pod-domene poput nekomercijalnog .or/.org, kad je već - ne bez muke - YUCCA taj domen uspela da obezbedi? Ako će to da učine, kad će to biti? Da li će da plan strukture javne mreže u zainteresovanu javnost i iznesu? Hoće li u svom radu sarađivati sa drugim zaintereovanima (pošto se njih to itekako tiče)? Ili će da tu strukturu odrede iza zatvorenih vrata i obelodane dekretom? žemu ignorisanje tuđih napora? Pitanja smo postavljali nas nekoliko, na razne načine, tražeći da neko na njega odgovori. Ponavljao si da smo - neznalice. To nije odgovor, to je ućutkivanje. Iza šturih reči nazirao se rad koji se krije, pa je ostalo da nagađamo. Međutim, kako je javna stvar u pitanju, a ne privatna, bitne informacije koje su relevantne za tu javnu stvar (recimo pod-domeni, koji nisu samo tehničko pitanje) još uvek nedostaju. III Izgleda da bi suštinu frke mogle učiniti jasnijom ove tvoje reči: " imate grupu na News-u yu.yucca, grupa se razmenjuje sa Sezamom, " setnet-om i sl. Za vaše mail liste i sl. koristite naše računare. Cilj YUCCA-e nije nekoliko mailing-lista, nego - Internet. Da bi se tamo stiglo, treba imati odakle da se stigne, i preko čega da se stigne. Prvo (odakle) znači: treba pomoći da se sredi domaća mreža (ne samo akademska). U vreme osnivanja YUCCA-e konfuzija je bila potpuna: izgleda da je već naše postojanje motivisalo ljude (poput tebe) da se, pozabave onim što, iz raznih razloga, nije bilo ranije urađeno (možda nije ni moglo, i verujem da je tako). Drugo (preko čega) znači: kanal koji sada postoji - uucp veza Fon-a i Moumee-ja - tesan je za narasle potrebe; ljudi u YUCCA-i su se od početka samog angažovali da nađu druge, paralelne, dopunske, nove kanale. To nije mali posao. Uspeli su da obezbede yucca.org, i dobili su potvrdu od holandskog MIP-a da takvog pojavom na Internetu neće kršiti sankcije. Da bi se prešlo na konretan posao uspostavljanja dopunskog kanala, treba da taj .org kanal bude verifikovan i ovde - i u tome se odjednom našlo da nam kanal dopuštaju u svetu, ali ga ovde nema! Ili, ako ga i dopustite, na to treba čekati, a dileme "će biti razrešene onda kad budu" (tvoj izraz, 10.770). To nije odgovorno ponašanje, a još manje pomoć koju je YUCCA očekivala od vas (ničim vam se inače ne mešajući u status, ovlašćenja, rad, pri tom sama spremna da pomogne). Vaše odbijanje YUCCA-ine pomoći - koje obrazlažeš nekompetencijom ljudi iz YUCCA-e - porešno je (jer je netačno); vaše odbijanje da pomognete YUCCA-i - u njenom osnovnom poslu, a ne u otvaranju teme za prepisku, ama ćemo se nekako već dopisivati, bez brige! - nejasno je po motivima. Meni i mutno. Evo zašto: IV Korišćenje "vaših računara" (misliš valjda na računare Fon-a) od strane YUCCA-e je minimalno. Da bi pokazao ko je gazda - a to je visina koju pominjem da, kao ton, dominira tvojim porukama - i da znatiželjnicima poput mene to treba jasno staviti na znanje, odgovaraš da nam sve to nije "samoupravljanje", niti "referendum". Nije o tome reč. Reč je o nečemu što - bojim se - nećeš da razumeš: Ne može se biti gazda nad informacijom, jer je informacija nešto što izmiče potpunom, bezuslovnom prisvajanju. Informacija se može kontrolisati, a kontrolisanje nije isto što i prisvajanje. Takođe, ni kontrolisanje informacije nije bezuslovno, jer je informacija u biti višestrana (barem dva subjekta su igri). Svaka informacija, uključujući tu i onu koja prolazi kroz računare, suviše je, već svojom prirodom, kompleksna da bi je onaj ko kontroliše kanal za njeno prenošenje mogao potčiniti u svojstvu gazde nad njom. Ne znam da li se, gde se i kako sve ovo kod nas uči - ali istraživanje šta je informacija spada u moj uži zanat. Sa tog stanovišta nastojim da sagledam celu stvar. Koliko me mogu impresionirati majstori za tehničke stvari, poput tebe, toliko imam i rezerve ukoliko čitavo polje informacija, njihovog protoka, njihove prirode, njihove kompleksnosti lako redukuju na samo tehničku sferu. Još su veće rezerve koje imam ukoliko iz tako redukovane sfere hoće da budu gazde nad čitavim poljem. I to - isključive gazde. (Niko, ponavljam, takav gazda ne može biti, ni ti, ni ja, ni YUCCA, ni SNTIJ, niko živi. Sam Internet je dokaz toga.) V Ne moraš odgovarati na ovu poruku. Moraš, međutim, odgovarati na pitanja koja se tiču svih, ako si već u tom poslu. Ako nemaš vremena za to, neka ti neko pomogne. Ne može se sam. Ako ne stižeš da obaviš čitav posao dizajna za administriranje mreže, angažuj ljude iz YUCCA-e. Za to ona postoji. Nije neprijatelj, niti će vam pojesti "kolač" - a zapravo pomalo gorku krišku, parčence koje treba učiniti većim, a ne glodati se ko mu je jedini gazda.
email.792 vmisev, -> #785, robert
> kako da stavim email na CompuServe Adresa je _ userid@compuserve.com _ . Znači da bi korsiniku čiji je us- erid 11111,111 pisao na adresu: 11111.111@compuserve.com ^ Obrati pažnju da u umesto orignilanog zareza iz Compusrve adrese sta- vljaš tačku. Vladimir
email.793 vmisev, -> #788, omega
> Sta sa tim moze da se radi i da li ima neki fontele da ne moras tamo da > visis? Uopste kako je to organizovano? Uf, polako bre, jedno po jedno :) Ima telefon, a koji je i načini pristupanja i tabela preslikavanja ter- minala je u tekstu vezanom za ovu poruku. Inače ovo je jako neudobno, jer IBM koristi SINHRONE terminale 3270 kojima nije zgodno pristupati ansihrono. Visiš u terminalskoj učionici ETF (70), u teriminalskoj učionici PMF, i mislim da imaju nešto na mašincu. Sala u samom RCUBu je rezervisana za za- poslene, profesore i saradnike univerziteta. Naravno, ako radiš nešto jako bitno (diplomski, važan projekat i sl), najverovatnije ćeš dobiti sve što ti je potrebno. Može da se radi svašta :) Od kompajlera imaš C, Pascal, Cobol, PL/I, Fortran, ADA, Prolog... Možda sam nešto i zaboravio. C++ nema :(((. Dalje, od baza imaš SQL/DS, Oracle, CMS, AS, QMF, ISQL. Od toga možeš sigurno da radiš sa zadnja tri. Od ostalih stvari postoji konferencijski sistem (interni, poruke se ne razmenjuju sa ostalim računarima), mail (kompletan, znači Internet + Bitnet) slanje i prijem datoteka po Bintet i ftp protokolima, telnet, chat, čitanje Soft Copy IBM dokumentacije (to su kompletne knjige) i još što šta :) Jako je organizovano :) Sve radi relativno brzo, osim čitanja i pretra- živanja SoftCopy knjiga, to ja ubitačno sporo :( Da, (da poruka ne bi iskakala iz topica:), mail nije baš idealno rešen. Sve radi ok, pošta odlazi i stiže, ali samo manipulisanje poštom nije baš zgodno. Očekivala se nabavka pravog mailera, je li nešto po tom pitanju ura- đeno ili ne, nemam pojma, nisam se ulogovao u RCUB još od sredine junskog roka. Vladimir tableibm.zip
email.794 vmisev, -> #790, omega
> Sa Osmeha ljubaznoscu tog istog Univerziteta moze da se salje, ali odavde > ne!? Osmeh je univerzitetski računar i "ljubaznoscu tog istog Univerziteta" je stavljen na raspolaganje i za javnu uoptrebu. Ne zaboravi da je Osmeh: osmeh.fon.bg.ac.yu ^^^^^^^^^ a Sezam: sezam.co.yu ^^ Vladimir
email.795 dejanr, -> #785, robert
>> Nov sam na sistemu a nemem vremena da prevrćem >> poruke te vas molim da mi pokažete pravi put >> kako da stavim email na CompuServe pokušo sam >> sa uucp ali neide .Pokušo i sa ETF-a kažu nemem >> privilegije.Na fonu nisam. Sa etf-a bi bila adresa smtp%"broj.broj@compuserve.com"
email.796 dejanr, -> #789, mdave
>> Koliko su zasad ukorenjene adrese hobbiton.co.yu i >> sezam.co.yu ? Pitam u smislu da li će se to verovatno menjati >> ili je u planu da to ostane forever. Za Hobbiton ne znam, pošto ako sam dobro razumeo on i nije u SRJ (?), a što se tiče Sezama, adresa bi trebalo da ostane 'ime@sezam.co.yu' što bi se reklo "zauvek". E sad, svi dobro znamo u kakvoj zemlji živimo, sankcije i sto čuda, tako da se ne može znati ni šta će sutra biti, a kamoli za X godina. Međutim, mislim da je bezbedno staviti takvu adresu na vizitku, jer i ako jednog dana bude nekih promena, verovatno će i te stare adrese važiti paralelno duže vreme, pa će sve to potrajati više nego zaliha vizit karti.
email.797 dejanr, -> #790, omega
>> > Ne, jer je to, kako stalno govorim(o), nekomercijalna usluga zasnovana >> > na ljubaznosti Univerziteta. Kada bude komercijalna, onda ce se, naravno, >> >> Tu mi nesto nije jasno. Sa Osmeha ljubaznoscu tog istog Univerziteta >> moze da se salje, ali odavde ne!? Pa, osmeh se i nalazi na Univerzitetu, na FON-u.
email.798 ppekovic, -> #791, novim
>> Ne, ne može biti ni vrapcima oko Fona, ni čitaocima Sezama jasno šta >> će biti od tog (i dalje me brine ono "verovatno" i "nešto slično") >> .or/.org pod-domena. Dalje si citirao moje poruke, ali nisi naveo najvažniju koju sam ponovio čak dva puta. A to je, treći put, da je .co .co i da će takav ostati. Pored njega, siguran je još i .ac. Zašto je to tako. Prvo, posla oko svega toga ima jako puno i krenuli smo da ga rdimo redom. Logično najznačajnije je da sredimo već postojeće čvorove a oni su pripadali ili .co ili .ac. Kandidata za .or nije bilo pa smo zato .or i sl. poddomene ostavili za kasnije. Istina, tada je postojala YUCCA, ali su tada neki ljudi iz YUCCA-e tada, baš kao ti sada, zvonili na sva zvona kako smo mi ovakvi i onakvi zato što YUCCA hoće .yucca.yu poddomen. Nije bilo reči o yucca.or.yu o čemu se pričalo malo kasnije. Dakle, mi radimo oprezno i bez žurbe jer da tako nismo radili, sada bi vi imali .yucca.yu pa bi tražili .yucca.or.yu. Da ne bi mistifikovao stvari, yucca.yu je tražio Rade Zonjić, doduše ne zvanično nego lično, baš kao što to i ti sada radiš. E vidiš, to su dve različite koncepcije a obe se koriste u svetu. .ac. se koristi recimo u Britaniji dok u nemačkoj možeš sresti nešto slično yucca.?? Dakle, ne brini ti ništa, niko iz tehničkog odbora nije ni zavrnut ni nestručan niti išta slično. Koliko sam uspeo da izvučem iz tvojih poruka, druga primedba se odnosila na tzv. "deljenje kolača". Zamerka je bila zašto YUCCA ne učestvuje u tome. Više puta sam naglašavao da je uzrok tvog gneva neinformisanost, koja se i ovde pokazuje. Dva člana tehničkog odbora su članovi, mislim da imaju čak i neke funkcije, YUCCA-e. To su Berislav Todorović i Dragan Sretenović. Možda je još neko od članova TO-a član YUCCA-e, ali za ovu dvojicu znam. Što se rokova tiče, tu ti ne mogu ništa reći jer su ljudi trenutno na odmoru. Kao što je i do sada bilo, o svim dešavanjima bićete blagovremeno obavešteni. >> U vreme osnivanja YUCCA-e konfuzija je bila potpuna: >> izgleda da je već naše postojanje motivisalo ljude (poput tebe) da se, >> pozabave onim što, iz raznih razloga, nije bilo ranije urađeno (možda >> nije ni moglo, i verujem da je tako). Drugo (preko čega) znači: kanal S dužnim poštovanjem prema YUCCA-i, nemoj joj pripisivati ono što joj ne pripada. Nije YUCCA-a mene motivisala da radim na mrežama, počeo sam ja mnogo pre YUCCA-e. >> nije ni moglo, i verujem da je tako). Drugo (preko čega) znači: kanal >> koji sada postoji - uucp veza Fon-a i Moumee-ja - tesan je za narasle >> potrebe; ljudi u YUCCA-i su se od početka samog angažovali da nađu >> druge, paralelne, dopunske, nove kanale. To nije mali posao. Uspeli su Super ako nađete još jedan kanal. Kao što je i do sada bilo, mi da nekom pomognemo nismo odbijali ko god nas je lepo pitao. Ipak, da se zna, moumee veza radi relativno pouzdano. Kanal sa većom propusnom moći trenutno nemamo. Iako već imamo rezervna sigurna dva i još nekoliko eventualnih, oni služe kao rezerve jer kanali se teško paralelno vezuju. Ono što može a to je da nastanu novi kanali kao što su zamir, BITS itd. koji će odvući deo korisnika da koristi njihove kanale. Ono što i YUCCA mogla ako nađe kanal je da recimo rastereti moumee kanal preuzimajući recimo osmeh korisnike a i mnoge druge. Ne vidim šta vam mi u tome smetamo? Samo napred. >> tom sama spremna da pomogne). Vaše odbijanje YUCCA-ine pomoći - koje >> obrazlažeš nekompetencijom ljudi iz YUCCA-e - porešno je (jer je >> netačno); vaše odbijanje da pomognete YUCCA-i - u njenom osnovnom >> poslu, a ne u otvaranju teme za prepisku, ama ćemo se nekako već Ima u ovoj našoj zemlji jako puno kompetentnih ljudi. Međutim, širenje grupe koja trenutno radi i zove se tehnički odbor, bojim se da ne bi doprinelu povećanju kvaliteta rada već obratno. Pogledaj knjige iz psihologije i organizacije. Uostalom, kao što rekoh, dva čoveka iz YUCCA-e su članovi TO-a. Ono što meni nije jasno je a zašto vi stalno želite da radite ono što već neko radi i to po mom mišljenju uspešno. S druge strane, postoji jedna ogromna rupa koju ste vi trebali da pokrijete ali tu vas nigde nema. To je ono čime se bave slične organizacije po svetu a to je: popularizacija računarskih mreža, organizaovanje skupova, seminara i sl. manifestacija vezanih za računarske mreže; razmena softvare-a i distribucija PD i SW software-a vezanih za mreže; stvaranje novog software-a (ovo pogotovu); organizaovanje kurseva; štampanje informatora, fanzina, časopisa ili nekih drugih literarnih oblika; stvaranje sopstvene mreže koja bi bila povezana na YU-net i dalje koja će služiti za prethodno što sam naveo; itd. itd. itd. Dakle, posla ima koliko hoćeš za svakog ko hoće da radi. >> Izgleda da bi suštinu frke mogle učiniti jasnijom ove tvoje reči: >> >> " imate grupu na News-u yu.yucca, grupa se razmenjuje sa Sezamom, >> " setnet-om i sl. Za vaše mail liste i sl. koristite naše računare. Slušaj, neću ja da mislim šta vama treba. Sve što ste tražili, to ste i dobili i to maksimalno brzo. Izuzetak je yucca.yu što se kasnije pokazalo kao ispravno sa naše strane jer sad želite yucca.or.yu. Dakle, traži pa ćeš dobiti, ja ne mogu da čitam ni tvoje ni ničije misli. >> znatiželjnicima poput mene to treba jasno staviti na znanje, >> odgovaraš da nam sve to nije "samoupravljanje", niti "referendum". Kažeš sve je to javna stvar. Ma jeste, ali ne mogu svi da odlučuju. Kad svi odlučuju to se zove referendum, a kad svi sve vreme i diskutuju i odlučuju itd. to je samoupravljanje. Ne rugam se nego samo preko banalnosti hoću da ti kažem da ako hoćeš neku promenu onda konkretno reci šta hoćeš a posebno na koji način hoćeš. Priče da su informacije kolektivno dobro itd. znam i ja ali šta je to što konkretno ja i ljudi iz TO-a treba da urade, to ti reci, ali KONKRETNO!. Paya
email.799 dtatomirovic, -> #798, ppekovic
Sa velikim interesovanjem pratim ovu diskusiju... Moram reci da ste obojica (po malo) u pravu ;-) (sto je diplomatija)... Ipak Pavle (Payo) mislim da nebi bilo na odmet da se predlozena tehnicka i druga resenja pre momenta usvajanja stave na uvid javnosti u obliku teme za javnu diskusiju. Na taj nacin ce svi (i oni za i oni protiv) moci da iznesu svoje misljenje - mozda daju i neke predloge koje ste vi prevideli! To nebi trebalo da bude problem: mogu da se "okace" kao nova ili deo neke od postojecih konferencija koje se razmenjuju po mrezi tako da svi zainteresovani mogu da ih vide, prouce i prokomentarisu... Ostavi se rok od recimo 30 dana do kada se primaju komentari, nakon toga se sve to prouci, delovi se prihvate ili odbace ili modifikuju i onda je to odluka koja je prihvatljiva vecini korisnika mreze. Ovo nije samoupravljanje (u negativnom smislu) vec pravi oblik demokratije - sto Internet u dobroj meri i otoletvoruje. Dusan Tatomirovic
email.800 corto, -> #773, ppekovic
Procitaj ponovo sta sam napisao, pa onda svoju poruku. >  A zasto bi bili? Postavi sa jedne strane ove tvoje, u >  nacelu samoupravne ideje naspram ideje da ljude spajaju >  interesi pa ce ti Moje ideje se sadrze u drugom delu tvoje recenice, a prvi deo tvoje recenice odrazava sadasnje stanje stvari s kojim se NE slazem >  o tome sta bi dobili pojedinci koji trenutno ucestvuju u >  stvaranju price o kojoj je ovde rec time sto bi se neko >  konkretan ukljucio u Ako nista drugo, vezu sa svetom koja je inace skoro nemoguca. >  sentimentalnosti, idealizma, opsteg i kolektivnog dobra i >  gomile slicnih stvari. Tome, naravno, ovde nema mesta, svi radimo samo i jedino za tesku lovu, i ovde po Sezamu objasnjavamo i pitamo zato sto smo surovi profesionalci, jel' da ? Procitaj ponovo moju poruku i svoj odgovor. Da sam pisao rukom, pa OK, jako ruzno pisem i tesko se cita, ali ovo je bar citljivo :)
email.801 corto, -> #781, ppekovic
>  Zaista, kada bi imali cvrstu finansijsku podlogu, Internet >  bi bio tu, u najkracem mogucem roku i pored svih peripetija >  koje nas okruzuju. Ako ti imas resenje kako sa ovoliko novca >  da odrzavamo Payo, pobrkao si malo Novima i mene. Ja sam upravo i rekao da ovakve projekte treba da vode ljudi koji znaju sta rade, a da im drzavni organi, ako ih ima, NE DAJU sredstva jer ne znaju/ne zanima ih. Je li sad OK ? :)
email.802 novim, -> #798, ppekovic
" Kažeš sve je to javna stvar. Ma jeste, ali ne mogu svi da " odlučuju. Kad svi odlučuju to se zove referendum, a kad svi sve " vreme i diskutuju i odlučuju itd. to je samoupravljanje. Ne rugam Očito je tvoje poznavanje šta je samoupravljanje, a šta referendum, kao i novije istorije u ovoj zemlji, nedovoljno da bi se s tobom o tome, a naročito o tome šta je javna stvar - najzad, valjda, prihvataš da ovo s mrežom jeste javna, a ne privatna stvar - iole ozbiljno diskutovalo. Nije to tako strašno - tvoje znanje/neznanje je tvoj problem. Opasno je kad na osnovu takvog neznanja sebi daješ prava da donosiš odluke (odlučuješ o javnoj stvari kao da je ona privatna). Najzad si naveo - posle gomile poruka - zašto je nešto urađeno kako je urađeno. Ili ti "public relations" nisu jača strana, ili na tebi vredi primeniti samo "lemon squeezing" metod. Kako bilo, konačno mogu da ti zahvalim za pruženu informaciju, kao i da će .or/.org ipak biti to, a ne nekakav deo .co pod-domena, čega nigde ni nema (osim ovde, sada). Oko saradnje više organizacija - koji imaju slične, komplementarne ili pak poduduarne interese umrežavanja - vidim da nema ništa. Sve dok neki TEHNIžKI odbor bilo čega JEDINI odlučuje (na osnovu istih onih upravo samoupravnih pravila odavno, da ne budeš u zabludi oko toga!) o sudbini jednog tipa KOMUNIKACIJE, sve dotle će tvoje društvance igrati komičnu ulogu gazde (iz tvoje poruke sada vidim da imaš ambiciju i da YUCCA-i određuješ program, zadatke, rokove - a da se malo nisi ipak zaleteo?), a ljudi će - da bi komunicirali - tražiti druge kanale, sredstva, verovatno i sagovornike. Da ponovim, i neću više ometati tvoja uverenja: na sreću, u ovoj vrsti tehnologije, tih puteva ima više. Cena za sve je, naravno, skuplja (jeftinije je, i efikasnije, raditi povezano i organizovano), ali - takva nam je valjda trenutna karma. Sve u svemu: ne očekujem od akademske mreže (iliti sistema "naučno-tehničkih informacija") ništa više. Očekujem od raznih drugih inicijativa (YUCCA je samo jedna od njih; tu su i BITS, i ZaMir, biće verovatno i Sezam, kao što ima još nekoliko koje su na putu), ukoliko se sadašnje velike gazde vrate na teren za koji su i zaduženi (akademska mreža), a javna stvar komunikacije prepusti principima koje važe za javne stvari i za komunikacije. Za mene je u tome poenta.
email.803 dejanr, -> #802, novim
>> Sve u svemu: ne očekujem od akademske mreže (iliti sistema >> "naučno-tehničkih informacija") ništa više. I sve to zato što nije u startu napravljen .or(g) domen? Imamo sve skupa desetak računara u zemlji koji su vezani u internet mrežu, a i tih desetak računara su fizički na svega četiri-pet mesta, tako da mislim da je i ovo domena trenutno previše, tj. da je .ac.yu domen previše razgranat. Ne vidim svrhu da se napravi šuma nekih domena i poddomena, pa da imamo za sve domen, samo što u tom domenu nema računara ;) Otprilike analogija sa temama u konferencijama. Mislim da je mreža zasada sasvim korektno podeljena, a kada bude više sistema, biće i domena ako se ukaže potreba. Inače, moje sasvim lično mišljenje je da ćemo "eksploziju" Interneta ovde imati ako i samo ako država "pljune" pare da se to realizuje, i onda da bude pristupačno relativno širem krugu korisnika za malo ili nimalo para. Posle će, kada se ljudi "navuku", i cene početi da idu gore...
email.805 ppekovic, -> #799, dtatomirovic
>> Ostavi se rok od recimo 30 dana do kada se primaju komentari, nakon >> toga se sve to prouci, delovi se prihvate ili odbace ili modifikuju >> i onda je to odluka koja je prihvatljiva vecini korisnika mreze. Odlično, predložiću to ostalim članovima TO-a pošto o tome sigurno ne mogu sam da odlučim. Pošto postoji mogućnost razmene konferencija/News grupa Sezam-BeoNews, nije mi problem da napravim grupu za to. Na konkretne predloge, ali samo na konkretne, uvek sam odgovarao konkretnim akcijama. Tako je bilo i biće. Paya
email.806 ppekovic, -> #802, novim
>> Očito je tvoje poznavanje šta je samoupravljanje, a šta referendum, >> kao i novije istorije u ovoj zemlji, nedovoljno da bi se s tobom o >> tome, a naročito o tome šta je javna stvar - najzad, valjda, prihvataš U nastavku rečenice sam rekao da se ne rugam nego da banalizujem stvar sa ciljem ... itd. itd. U svakoj porukci na koju sam odgovarao preskakao sam odgovore na uvrede, omalovažavanja, cinizme, alo ovo postaje zamorno. Imao si dve primedbe, prvu, oko .or domena, a kao što vidiš, vi iz YUCCA-e niste sigurni koji domen želite, i s druge strane da YUCCA ne učestvuje u odlučivanju, a ispostavilo se da su dva člana, koliko se sećam i sa nekom funkcijom u YUCCA-i, istovremeno i članovi tehničkog odbora. Zamolio sam te da postavljaš direktna pitanja i na direktna pitanja sam ti dao odgovore. Ovu tvoju poruku smatram čistom uvredom. Međutim, upravo ovakve poruke mi daju dodatnu energiju za ono što radim i dodatni motiv da nastavim da sarađujem sa ljudima koji su spremni na iskrenu saradnju. Paya
email.807 ppekovic, -> #801, corto
>> organi, ako ih ima, NE DAJU sredstva jer ne znaju/ne zanima ih. Je li >> sad OK ? :) Ma naravno. :) Paya
email.808 m.hristodulo, -> #798, ppekovic
Ne stižem da se uključim detaljnije u ovu diskusiju (mada mi se čini da sam je ja i započeo), pa ću nabacati samo nekoliko misli. Odgovori su na Pajine poruke. Sa Novicom se uglavnom slažem (osim što je bio malo preoštar, a valjda je tako i bolje, ;-) )... >> Kako će se organizaovati poddomeni zavisi od dogovora ljudi >> koji o tome odlučuju. >> S druge strane, ako je nešto javna stvar, opet o njemu mora >> da odluči uži krug ljudi nadležnih za to. >> Novi poddomeni, pravilnici, načini vezivanja, medjusobni >> odnosi u mreži i još gomila, kao što i sam vidiš, vrlo >> osetljivih pitanja, će biti razrešena onda kad budu. >> Jedina stvar koja me raduje čitajući ovakve poruke je da si >> u velikoj manjini, Ono što Novica i ja pokušavamo da kažemo je sledeće: trenutno o svemu na mreži odlučuje jedan vrlo uzak krug ljudi (ja sumnjam da se tu možda radi i o jednom čoveku) i to nikako ne valja. Mora postojati dogovor svih _zainteresovanih_ -- to je suština demokratije. Takođe, demokratija je i ostvarivanje prava manjine (kako si nazvao Novicu i mene -- ipak, mislim da mi nismo baš tolika manjina, u svakom slučaju ne beznačajna). Ako nema demokratije u odlučivanju, sve može trajati i lepo -- jedno vreme, dok je onaj koji odlučuje razuman. Kad dođe do "distorzije" u procesu odlučivanja -- usled prevelike koncetracije moći, vlasti i uticaja -- osim vlastodržaca samih i njihovih satelita, niko ne može imati koristi. Tako je u svakom segmentu društva, pa i u računarskim komunikacijama o kojima se ovde govori. >> govoriću samo ono što sam ja radio ili gde sam >> učestvovao, >> Pre 6-7 meseci je oformljen tehnički odbor SNTIJ-a čiji >> je zadatak uvođenje reda u YU mrežu. Niko ti ne osporava zasluge, niti sve što si dosada uradio za razvoj mreže. Svi ti odajemo priznanje, zahvaljujemo ti se, i priznajemo da si naš idol, ;-)) Ne sumnjamo da ćeš nas sad izneveriti. Šalu na stranu, Novica i ja osporavamo SNTIJ koji tvoje i Božine zasluge hoće da pripišu sebi. O tome se radi od početka ovde. Celo zamešeteljstvo je nastalo reanimiranjem socijalističkog SNTIJ (zaduženog za formiranje reda i mira u YU mrežu), koje se vremenski podudara sa inicijativom za osnivanje YUCCA (slučajno ili ne?). Tada smo ga zvali "Pajino talno telo" jer osim tebe i Bože u tom telu niko i ne ume da napiše poruku u javnoj konferenciju i da obavesti "narod na mreži" o čemu se tu zapravo radi. Umesto toga, g-đa Tasić nas je optužila da joj "podmećemo klipove pod točkove", prof. Paunović nas je maltene najurio sa ETF-a, a izvesni Crnogorac je izjavio da nas treba "zatuć'". Kome takve izjave trebaju? Zar neko ko kaže da "sve programe imamo na FON-u, pa šta će nam onda Internet", zar neko ko pita "da li je .yu domen za BITnet", zar neko ko traži satelitske X.25 providere za Internet (jedva su ga valjda i naterali da uopšte traži providere) da bi mogao ponešto i da zaradi, zar neko ko stopira sastanak (koji je već bio zakazan) _svih_ zainteresovanih za uvođenje Interneta u Jugoslaviju, zar tako nekakav treba da drži svu vlast na YU mreži -- javnom dobru? >> Ako ti imaš rešenje kako sa ovoliko novca da održavamo >> postojeći sistem a kamoli da platimo Internet vezu >> reci, YUCCA nema rešenje, ali ima ideju kako do tog rešenja da se dođe, a to je zajednički rad svih: i SNTIJ-a i BITS-a i YUCCA-e. Na žalost, ta ideja ne nailazi na odziv kakvom smo se nadali, i ne preostaje ništa drugo nego da budemo konkurencija jedni drugima. Možda ni to nije loše, ali mislimo da je lošije od onog što smo predlagali i još uvek predlažemo. >> Na kraju, jasno je da tvoj gnev potiče iz želje da YUCCA bude >> nešto više nego što je sada. >> Dakle, YUCCA će moći da bude značajniji faktor nego što jeste >> samo onda kada bude rekla, gopsodo, mi smo uradili to, to i to, >> razultati su ti ti i ti. >> Ono što meni nije jasno je a zašto vi stalno želite da radite >> ono što već neko radi i to po mom mišljenju uspešno. S >> druge strane, postoji jedna ogromna rupa koju ste vi trebali >> da pokrijete ali tu vas nigde nema. YUCCA se za 5 meseci od organizovanja (što je samo po sebi već veliki uspeh) približila za nekoliko koraka Internetu. Plan je bio sledeći: 1. organizovanje 2. dobijanje IP brojeva 3. registracija domena 4. dozvola za povezivanje na Internet 5. nalaženje para 6. postavljanje centralnog računara i mreže 7. plaćanje kanala za stalnu vezu sa Internetom 8. instalacija veze i postavljanje pravih parametara 9. administracija veze YUCCA je savladala 4. korak i sada traži novac od zainteresovanih sponzora (s tim da je u pregovorima za ostvarivanje 6. koraka). BITS je kod 7. koraka, a SNTIJ tek kod 3. koraka. YUCCA ima preporuku za povezivanje (kao NGO i NPO smo je dobili od Evropske Zajednice), SNTIJ ima akademsku mrežu, a BITS ima para. Zašto ne bismo povezivanje uradili za mesec dana, umesto što se svi patimo po pola godine? YUCCA je takođe radila na sledećim stvarima (bar u onima u kojima sam ja učestvovao): popularizacija mreža (vodiči, FAQ-ovi, upoznavanje organizacija sa idejom Interneta, delovanje kroz radio emisije i časopise...), distribucija softvera (Linux), stvaranje softvera (razmena konferencija sa DECnet-om), povezivanje novih mreža (SETnet, B92, CAA), ja sam popisao sve računare na YU mreži... Radili smo još mnogo drugih manjih poslova i poslića, skoro sve baš kao ti i prof. Raadenković. >> Istina, tada je postojala YUCCA, ali su tada neki ljudi iz >> YUCCA-e tada, baš kao ti sada, zvonili na sva zvona kako smo mi >> ovakvi i onakvi zato što YUCCA hoće .yucca.yu poddomen. >> Nije bilo reči o yucca.or.yu o čemu se pričalo malo >> kasnije. >> Da ne bi mistifikovao stvari, yucca.yu je tražio Rade Zonjić, >> doduše ne zvanično nego lično, baš kao što to i ti sada >> radiš. Da razjasnim. Rade je tražio yucca.yu domen, dok je postojao uni-bg.yu domen. Kad su adrese izmenjene na silu (a stvarno stoji ona Dejanova primedba o nepotrebnoj razgranatosti domena, o rogobatnosti i kriptičnosti da i ne govorim), tek tada smo mislili da zatražimo yucca.or.yu i or.yu. Dakle nema tu govora da YUCCA ne zna šta hoće (kako po tvojoj poruci ispada), već nas je promena domena na celoj mreži naterala da i mi promenimo zahtev... >> Dva člana tehničkog odbora su članovi, mislim da imaju čak i >> neke funkcije, YUCCA-e. To su Berislav Todorović i Dragan >> Sretenović. Ne znam da li ti je poznato (trebalo bi da jeste) da su odlukom Osnivačke skupštine dva mesta u GO YUCCA bila _rezervisana_ za tebe i prof. Radenkovića. Na žalost, niste pronašli interesa da se bilo kako uključite u rad, pa su na ta dva mesta došli drugi ljudi... Beri i Frle su i dalje članovi GO, doduše ne previše aktivni, ali mislimo da su vredni i u takvom svosjtvu... >> S dužnim poštovanjem prema YUCCA-i, nemoj joj pripisivati ono >> što joj ne pripada. Nije YUCCA-a mene motivisala da radim >> na mrežama, počeo sam ja mnogo pre YUCCA-e. Naravno da te YUCCA nije motivisala da radiš na mrežama. Pa svi smo radili na mrežama još mnogo pre "povampirenog" SNTIJ-a i mnogo pre YUCCA. Stvar je u tome što je YUCCA pokrenula taj proces razmišljanja o Internetu i ubrzala rad ostalih (SNTIJ, BITS...) da se što pre povežemo... Da rezimiram, svima će biti potrebno još mnogo mukotrpnog rada da postignemo ono što svi žele (Internet, već se podrazumeva), i umesto da gubimo vreme na ovu raspravu mogli bi ponovo da razmislimo o udruživanju SNTIJ-a, YUCCA-e i BITS-a -- da zajednički, lakše, jeftinije i brže postignemo nacionalno vezivanje na Internet. Nadam se da ćeš ovu poruku (koja sadrži i malo opravdane kritike) shvatiti kao pruženu ruku saradnje. -- m.hristodulo@sezam.co.yu (Miroslav R. Hristodulo)
email.809 snemcev, -> #781, ppekovic
Zanemarjući činjenicu da je poruka odgovor novimu, mislim da je u njoj izvrsno opisan tok razvoja yu-interneta od uvođenja sankcija do danas. Poruka koja svakako zaslužuje Ctrl-R u Sor-u.
email.810 mdave, -> #808, m.hristodulo
■> Zar neko ko kaže da "sve programe imamo na FON-u, pa šta će nam ■> onda Internet", zar neko ko pita "da li je .yu domen za BITnet", ■> zar neko ko traži satelitske X.25 providere za Internet (jedva ■> su ga valjda i naterali da uopšte traži providere) da bi mogao ■> ponešto i da zaradi, zar neko ko stopira sastanak (koji je već ■> bio zakazan) _svih_ zainteresovanih za uvođenje Interneta u ■> Jugoslaviju, zar tako nekakav treba da drži svu vlast na YU ■> mreži -- javnom dobru? Zbog nas koji sve ovo pratimo sa velikim interesovanjem, može li ovo malo detaljnije. Smatram da ovo mora da bude predočeno javnosti. ■> YUCCA ima preporuku za povezivanje (kao NGO i NPO smo je dobili ■> od Evropske Zajednice), SNTIJ ima akademsku mrežu, a BITS ima ■> para. Zašto ne bismo povezivanje uradili za mesec dana, umesto ■> što se svi patimo po pola godine? Samo ako to ne ide nauštrb kvaliteta. Mislim da bi na taj način YUCCA i SNTIJ brže dobili ono za šta se bore (na žalost, mnogim ljudima koji se nesebično trude oko toga teško da će ikad stići finansijska pomoć od sponzora ili države :( ) ali da bi tu BITS preuzeo "udaranje po ušima". Smatram da je za većinu studenata i mladih ljudi koji se bave računarima (a po mom skromnom mišljenju to je jedna od dve najbitnije grupe na bilo kojoj akademskoj mreži) sistem kao BITS nedostupan zbog cene. Jadan nam je taj internet koji studenti (akademski gradjani :) ) ne mogu da koriste, već koriste uglavnom firme i ličnosti iz političkog života. Ponavljam, govorim o _akademskoj_ mrezi, znaci neki ili .ac ili .or, a kad je u pitanju .co nek radi ko šta hoće. Napominjem da je poruka napisana bez ikakve pomisli da nekog uvredim, jednostavno sam veliki navijač razvoja računarskih komunikacija kod nas. Sorry na dužini poruke, ovo ipak nije moglo kraće. A i nemam običaj da često pišem ozbiljne poruke. :) < YUCCA member No. 40 >
email.811 m.hristodulo, -> #806, ppekovic
>> Imao si dve primedbe, prvu, oko .or domena, a kao što vidiš, >> vi iz YUCCA-e niste sigurni koji domen želite, i s druge strane >> da YUCCA ne učestvuje u odlučivanju, a ispostavilo se da su >> dva člana, koliko se sećam i sa nekom funkcijom u YUCCA-i, >> istovremeno i članovi tehničkog odbora. i na direktna pitanja >> sam ti dao odgovore. 1. YUCCA je sigurna koji domen želi! To je yucca.or.yu. Raniji zahtev je upućen dok je postojao uni-bg.yu... 2. Dragan Sretenović i Berislav Todorović su u Tehničkom odboru SNTIJ kao predstavnici ETF-a, a ne YUCCA-e. Prof. Đorđe Paunović je obećao i jedno mesto za YUCCA-u u TO SNTIJ. To su _fakti_, koje ponavljam po drugi put. Sve ostalo su insinuacije. -- m.hristodulo@sezam.co.yu (Miroslav R. Hristodulo)
email.812 vitez.koja, -> #760, dejanr
#=> uslova da se, i dalje kao nekomercijalna usluga, omogući #=> email komunikacija sa svetom. Naravno, krajnji cilj je Nekomercijalna usluga ? :) Ispravi me ako grešim, ali Sezam je komercijalni sistem i sve usluge koje pruža su komercijalne (ne postoji ni jedna koja se može dobiti bez plaćanja pretplate).
email.813 zonjic, -> #798, ppekovic
> Dalje si citirao moje poruke, ali nisi naveo najvažniju koju > sam ponovio čak dva puta. A to je, treći put, da je .co .co i da > će takav ostati. Pored njega, siguran je još i .ac. Zašto je to > tako. Prvo, posla oko svega toga ima jako puno i krenuli smo da ga > rdimo redom. Logično najznačajnije je da sredimo već postojeće > čvorove a oni su pripadali ili .co ili .ac. Kandidata za .or nije > bilo pa smo zato .or i sl. poddomene ostavili za kasnije. Istina, > tada je postojala YUCCA, ali su tada neki ljudi iz YUCCA-e tada, > baš kao ti sada, zvonili na sva zvona kako smo mi ovakvi i onakvi > zato što YUCCA hoće .yucca.yu poddomen. Zdravo, tek se sada uključujem u diskusiju, jer mislim da do sada nije ni bilo potrebe. Uostalom, onaj njen opštiji deo bio je smlaćen ličnim. Molio bih Paju da kaže koji su to ljudi "zvonili na sva zvona" kako je neko nekakav i kakav? Ovo stoga što se nešto kasnije pominje i moje ime (ne u tom kontekstu, ali ipak...) a i zbog toga što odrednica "ljudi iz YUCCA" za nas iz YUCCA zvuči previše opšte, jer su nam individue jače karakteristike od udruženja u kome se nalazimo. > Nije bilo reči o > yucca.or.yu o čemu se pričalo malo kasnije. Dakle, mi radimo > oprezno i bez žurbe jer da tako nismo radili, sada bi vi imali > .yucca.yu pa bi tražili .yucca.or.yu. Da ne bi mistifikovao > stvari, yucca.yu je tražio Rade Zonjić, doduše ne zvanično nego > lično, baš kao što to i ti sada radiš. Nije bilo reči o yucca.or.yu jer je .or. objavljen pre nekoliko nedelja, baš kao i ostale kriptične enklitičke (?!) varijante .mi. .go. itd. Rade Zonjić je imao u vidu sledeću istinu: NIKADA KOD NAS DOMENSKI PROSTOR (format adrese) NEĆE BITI TOLIKO VELIKI DA BI ADMINISTRACIJI YU-TOP LEVEL DOMENA PREDSTAVLJAO PROBLEM ZA ADMINISTRACIJU. Ili, sasvim je dozvoljeno ne komplikovati adrese dodavanjem kriptičnih poddomena (or zvuči zaista rogobatno kada se zna da mu je u susedstvu, na razdaljini od samo jednog slova - org koji jasno asocira na karakter nosioca tog domena, ako je neophodno da se taj karakter zna). Još nešto: iz razloga finansiranja akademske mreže mislim da bi .ac. moglo da opstane kao rešenje na duže staze, ali to za non-ac poddomene stvarno ne stoji - jednostavno se dodatno komplikuje adresa. > E vidiš, to su dve > različite koncepcije a obe se koriste u svetu. .ac. se koristi > recimo u Britaniji dok u nemačkoj možeš sresti nešto slično > yucca.?? Dakle, ne brini ti ništa, niko iz tehničkog odbora nije > ni zavrnut ni nestručan niti išta slično. Tačno je da postoji austrijsko-britanski način dodeljivanja domena, ali ovde se krenulo sa nemačkim - uni-bg, uninis, ... U skladu sa tim ja sam smatrao da bi domen YUCCA trebalo da bude yucca.yu što je sasvim logično. > Koliko sam uspeo da izvučem iz tvojih poruka, druga primedba se > odnosila na tzv. "deljenje kolača". Zamerka je bila zašto YUCCA ne > učestvuje u tome. Više puta sam naglašavao da je uzrok tvog gneva > neinformisanost, koja se i ovde pokazuje. Dva člana tehničkog > odbora su članovi, mislim da imaju čak i neke funkcije, YUCCA-e. > To su Berislav Todorović i Dragan Sretenović. Možda je još neko od > članova TO-a član YUCCA-e, ali za ovu dvojicu znam. > Što se rokova tiče, tu ti ne mogu ništa reći jer su ljudi > trenutno na odmoru. Kao što je i do sada bilo, o svim dešavanjima > bićete blagovremeno obavešteni. Beri je zbog prezauzetosti na fakultetu podneo ostavku na članstvo u GO YUCCA-e, a preko Dragana Sretenovića do sada nije prešla nikakva komunikacija SNTIJ-YUCCA, ne zbog njega samoga, nego zbog činjenice da je SNTIJ zatvoren za bilo kakvu saradnju sa YUCCA. (Dragan čak nije ni znao da je član SNTIJ pa je želeo da ga YUCCA predloži za članstvo u ovom telu neznajući, kao i mi ostali, da od takvog dogovora nema ništa.) To znaš i ti, veoma dobro, i, ako mogu da ti uputim jednu jedinu zamerku u ovom pisaniju to je zbog toga što to znaš, a prebacuješ Novici neinformisanost o komunikaciji SNTIJ-YUCCA. Jedan moj prijatelj kaže da TO SNTIJ čine: DJP, DJP, DJP, Boža Radenković i Mira Tasić. (Jasno se vidi većina ;)) A ja kažem da je činjenica da se samo sa prof. Radenkovićem može uspostaviti (i da postoji) normalna komunikacija. Jednostavno moje iskustvo kaže sledeće: DJP - ignorisao je moje mailove (?!) u kojima sam ga pozivao na saradnju SNTIJ (još sam rekao "SNTIJ kao nadležne u ovoj zemlji za ...") sa YUCCA-om, a kada sam ga pozvao u phone program na UBBG 'ladno me je skinuo sa dnevnog reda (zbog prezauzetosti, itd.). Ipak je mogao da mi kaže da o svom radu obaveštavamo članove SNTIJ-a sa kojima smo u kontaktu (da bi čovek valjda znao čime se bavimo). gdja Tasić - kada sam je pozvao u Bajt 92 da kaže nešto više o dobijanju administracije YU domena, napala me da joj "mi" (još uvek ne znam ko smo to mi, jer sam je zvao ispred Radija) podmećemo noge, i da o tome ne smemo ništa da kažemo, itd., a na Internetovim bazama podataka (tačnije u whois bazi) jasno je pisalo da je Jugoslavoja opet administrator nad svojim domenom. Plus, na kraju razgovora je krenula u ispitivanje "od koga li sam ja to dobio njen telefon", a valjda nije znala da se na tom istom Internetu nalazi i njen telefon na poslu, dostupan svakom ko otkuca whois sa valjanim parametrom! O komunikaciji sa prof. Radenkovićem nema potrebe nešto da pišem, dovoljan dokaz za kvalitet komunikacije je činjenica da je od ovih 5 osoba :) jedino on bio za saradnju sa YUCCA (na sastanku SNTIJ), kao i da na FON-u postoji Osmeh (ko razume - shvatiće :) YUCCA je udruženje ljudi, korisnika mreža, neshvatljivo je da "oni koji su za te stvari nadležni u ovoj zemlji" (citiram samog sebe) ne žele da komuniciraju sa korisnicima zbog kojih postoje (da li?). Toliko za sada, (UBR, ima li koga ko je stigao do ovog reda?), izvinjavam se na dužini pisanija, ali, eto, moradoh reći šta mislim... Pozdrav, Rade
email.814 zonjic, -> #806, ppekovic
> Imao > si dve primedbe, prvu, oko .or domena, a kao što vidiš, vi iz > YUCCA-e niste sigurni koji domen želite, i s druge strane da YUCCA > ne učestvuje u odlučivanju, a ispostavilo se da su dva člana, > koliko se sećam i sa nekom funkcijom u YUCCA-i, istovremeno i > članovi tehničkog odbora. Zamolio sam te da postavljaš direktna > pitanja i na direktna pitanja sam ti dao odgovore. Ovo je nebuloza, Pajo. Zašto kačiš YUCCA-i takve stvari? 1. YUCCA želi domen koji nadležni mogu/hoće da joj daju. Kada je bio nemački način adresa logično je bilo yucca.yu. Ako svi prelazimo na austrijski, onda nam sleduje yucca.org.yu, a ako bude ono što ja smatram najboljim rešenjem (da svako ko je u stanju da se brine o svom domenu ima domen koji želi) onda bih voleo da vidim yucca.yu uz .ac. domene. Nije JUKA ta koja u pola utakmice menja pravila i viče "e sad se golman zove golman.goal.yu, itd." neznajući šta hoće. 2. Pročitaj moju prethodnu poruku glede komunikacije TO - SNTIS. Vrlo dobro znaš kakva je komunikacija, a nastavljaš sa suprotnom pričom. WHY? Rade
email.815 novim, -> #806, ppekovic
" Ovu tvoju poruku smatram čistom uvredom. Međutim, upravo ovakve žista uvreda, veliš. Dakle, kad Paya Peković zalaganje ljudi za javnost rada SNTIJ-a proglasi "samoupravljanjem" (zaboravljajući ili ne znajući samoupravljanje NIJE bilo odlučivanje svih, nego fasada IZA koje je JEDNA strana/stranka donosila sve odluke), to je valjda kompetenetan sud znalca (mi smo u nekoliko poruka tvojih, Payo, proglašavani neznalicama). Kad međutim, kažem u odgovoru da ovako kako SNTIJ radi, TO jeste samoupravljanje (i ne samo da je takva praksa rada bez javnosti u kojoj JEDNA strana donosi odluke - što Paya brani kao super-stvar, nego je i način delegiranja, pravila i poreklo te ustanove iz samoupravnih vremena bivše SFRJ), onda je to - čista uvreda. Previše si sentimentalan, preosetljiv, tankoćutan, već koji izraz voliš. Mogu ponuditi izvinjenje onda tvojoj osetljivosti, ali ne, na žalost, i tvojoj argumentaciji.
email.816 novim, -> #803, dejanr
" I sve to zato što nije u startu napravljen .or(g) domen? Imamo sve " skupa desetak računara u zemlji koji su vezani u internet mrežu, a i " tih desetak računara su fizički na svega četiri-pet mesta, tako da " mislim da je i ovo domena trenutno previše, tj. da je .ac.yu domen " previše razgranat. Ne vidim svrhu da se napravi šuma nekih domena i Ma, nije reč o šumi, nego o tome da li će neko dekretom propisati čitavu strukturu našeg (budućeg) Interneta, pri tom proizvoljno to čineći (uzimajući neki domen da pokriva nešto što taj domen po pravilu ne pokriva, i znajući, pri tom, da to ne valja tako, ali ubeđujući nas da smo mi neznalice, a oni gazde, što je čista bahatost), ili će u tome ipak da se radi javno i normalno, socijalno i organizovano. " Mislim da je mreža zasada sasvim korektno podeljena, a kada bude više " sistema, biće i domena ako se ukaže potreba. Obrnut je put, po meni. Ne da svako ko se javi dobije svoju granu da se kači (tada nastaje šuma o kojoj govoriš), nego da se nekakva opšta struktura osnovnih pod-domena uspostavi od početka, sa pravilima igre, što je put da se pomogne razvoj, a ne ide haotično, proizvoljno, i skriveno od ostalih, čiji su ulozi (interesi) takođe u igri. " Inače, moje sasvim lično mišljenje je da ćemo "eksploziju" Interneta " ovde imati ako i samo ako država "pljune" pare da se to realizuje, i " onda da bude pristupačno relativno širem krugu korisnika za malo ili Tu revoluciju, pa još od Države, nećemo dočekati. Kao da ne znamo kakva nam je Država, i kako stvari teku u njoj. Stoga, opet obrnuto: Internet ćemo imati evolucijom, paralelnim radom na više strana, laganim umrežavanjem, korak po korak. Problem je da se te strane sinhronizuju, i da se radi u okviru nekog zajedničkog okvira u kojem ne bi niko bio ometen. To je, najzad, uobičajen put razvoja svih javnih stvari u civilnim društvima, za razliku od državnih ekonomija, njenih potreba, interesa, modusa rada, itd. Malo mi je neverovatno da ti, Dejane, koji si za privatnu inicijativu, misliš da će nam veliku MeđuMrežu doneti - država! ;) Tačno je da je ona sada vlasnik svega, pa i dovoljne količine para. Ali niti treba imati iluzije da će ona te pare dati društvu, niti je to način da se njenom injekcijom nešto trajno uradi. (Država je ovde toliko puta bacala pare u sve živo*, pa kad bi i te pare bacila sada za ovu stvar, bila bi još jedna promašena investicija. Zašto? Ne zbog para, nego što bi država tada sigurno nametnula svoja pravila igre. Kad god je to činila, od železnice do televizije, stvari su bile u startu postavljene naglavačke, a ogrebalo se par ljudi. Nema nijednog znaka da bi to u ovakvom slučaju bio izuzetak.) I pre bi lovu pljunuo neki konzorcijum privatnih firmi, nego Država, ali da bi se i to moglo desiti, treba ograničiti apetite Države, ili onih koji misle da su Država (verovatno i jesu, jer ni Državu, ni njih, niko javno i autonomno ne kontroliše). Privatnici lovu neće dati, dok ne vide za šta je daju i imaju garancije - regule - da će sve teći u redu. Sve u svemu, moje stanovište (može biti sporno kao i ostala, naravno, ja ga samo obrazlažem kako umem i mogu): i naš Internet problem je povezan, hiljadama niti, sa našim drugim problemima. Prestali smo da verujemo u politički Veliki Dan, posle kojeg će osvanuti Jutro Mira i Demokratije; umesto toga, vidimo da treba dosta vremena, dosta truda, koraka manjih i većih, organizovanog i sinhronizovanog rada, a pre svega izgradnje ustanova tzv. civilnog društva (to je društvo čije ustanove uživaju autonomiju od države, i gde je javnost veliki zakon, a privatne inicijative i autonomije garantovane). Tako će biti i u ovom slučaju: korak ko korak, uz izgradnju ustanova - ne samo organizacija u smislu ljudi, nego i organizacija u smislu javnih pravila - koje će polako ulaziti u mrežu, pa i u Veliku Mrežu. Zbog toga neprekidno insistiram na širokom aspektu svega, a za tehnikalije mislim da su efemerne (neophodne, ali nedovoljne). Počneš da misliš da je pitanje naše veze s Internetom tek tehnička stvar (namestiš ovo i ono, uz mnogo muke, naravno, itd.), ali se zapravo sudariš s nečim sasvim drugim, i ne-tehničkim: s ljudima koji od javne stvari prave ličnu. ----- Da idem do kraja: nije da mi baš nemamo Internet. Imamo, ali ne svi. Ne mislim na privatne firme, poput BITS-a, gde platiš i voziš. Nego na to da nešto što svi plaćamo u svojstvu poreskih obveznika koristi samo jako uska manjina. Na Sezam ne stiže strani e-mail, zar ne? Je li to tehnički problem? Nije, naravno. Problem je organizacioni a još više politički (ne u smislu neke političke stranke, nego u smislu da je politika javna i zajednička stvar): treba raščistiti odnose plaćanja (rekoh pre 20-ak dana u ovoj temi da ćemo se uskoro sudariti i s tim: problemom plaćanja). Kako? Da krenemo i u taj problem. Hipoteza: platiću Sezamu posebnu uslugu za e-mail po, recimo, kilobajtu. Nadalje je moja stvar koliko ću KB dobijati ili slati (1 ili 10000). Sezam to treba da reši sa Fon-om, jer će mail ići vezom Fon-Moumee. Da bi to Fon učinio, veza koju on kontroliše mora biti regularna. Ona sada nije - suviše zavisi od dobre volje, dobre volje ima, ali na dobroj volji nema trajnog kanala, ono što ja zovem - regularnim. Pravila su uokvirena dobrom voljom, i kad jednog dana te dobre volje ne bude bilo - iz razloga što je neko nekog ružnog pogledao u nekoj poruci - stvar može pući. Stoga: uspostavljanju regularne veze mora da prethodi kanalisanje sadašnje dobre volje (sadašnje volje, ukratko, jer je dobra dok bude) u regulisan rad. Recimo, Fon počinje da naplaćuje svakom usluge koje čini prebacujući e-mail. U ovoj vrsti tehnologije se tačno može znati šta je čije, do poslednjeg bajta. Onda on počne da ispostavlja račune, redom svima (pa i sebi!). Ispostavi račun Sezamu, Sezam meni. I eto - to je to. E sad, naravno da neću hteti da plaćam tuđe bajtove. Da ću hteti da imam kontrolu nad cenama i radom - ne neposredno, naravno, nego preko sistema pravila i autonomnih javnih ustanova. To je regularno ili redovno stanje. Sada je vanredno: niti šta plaćam, niti smem da pitam, niti smem da kažem: ljudi, ove mrvice koje mi bacate su ok, ali moje potrebe su veće. (Nezahvalnik kakav sam, još neću ni da priznam da su te mrvice neke strašno velike gromade. Ne optužujem ljude - izabranu manjinu - što koristi ono što im je na raspolaganju. Zameriću im ako svoje privilegije hoće da zadrže samo za sebe, a na račun drugih, ili na račun mogućnosti koje drugi hoće - makar da pokušaju - da ostvare.) ----- Odužih, ali ova hipoteza valjda ilustruje moje stanovište bolje nego apstraktnije reči o javnosti, autonomiji etc. što je ipak pravi rečnik za diskusiju u celoj ovoj stvari, jer je ona umnogome globalna, načelna, šira, a ne usko tehnička ili se tiče samo mene. (Tiče se svih, pa je ovo "ja" gore takođe hipotetično; može se zameniti bilo kojim drugim "ja", osim onim "ja" koji pripadaju uskoj grupi povlašćenih. Ja u toj grupi nisam, niti ću ikad biti; reč je o načelu kojeg se držim, na svoju ličnu štetu, ali mi to daje mogućnost da mislim kako mislim i pravo da govorim kako govorim. To mi je mnogo važnije od lične i prolazne koristi. Korist imam na nekoj drugoj strani. I znam da to najviše može da iznervira povlašćene. Nije prvi put, ovakve stvari sam već prolazio u drugim poljima. Omatorio sam u zalaganju za javnost.) --------------- * Bacala ih je i ovu stvar. Neki znaju za slučaj skoro 30 Sun-ova, vrlo moćnih i skupih, koje je kupila najpre - pogrešno - vojsci, da bi potom završili nekud kud im se više ne može ući u trag. Kad je jedna ustanova pitala da li može možda dobiti samo jednu od tih mašina (jer su u tom času stajale skupljajući prašinu), brzo joj je kupljeno par 486-ica, a Sun-ovi su smesta promenili lokaciju i naravno da se više ne zna šta je sa njima. (Nije ih uzela nazad ni vojska, niti su na postojećoj akademskoj mreži; ko zna gde su, ako su još u ovoj zemlji. Možda su, najzad, i tu, skrivene, i skupljaju i dalje prašinu. Možda će pak jednog dana izroniti. U svakom slučaju - promašena investicija. Slučaj je od pre nekoliko meseci). Bacala je Države pare i još nekoliko puta. Nije problem u parama, već u tome kako će se kontrolisati njihova upotreba. (I nadam se da se sam Dejan neće ljutiti što sam njegovu poruku iskoristio da kažem znatno šire stvari, kad je već o njima počelo.)
email.817 vitez.koja, -> #803, dejanr
#=> Ne vidim svrhu da se napravi šuma nekih domena i #=> poddomena, pa da imamo za sve domen, samo što u tom #=> domenu nema računara ;) Otprilike analogija sa #=> temama u konferencijama. Ne, bolja analogija je urbanistički plan okoline grada. Zamisli, neko (verovatno zaludni birokrati) pravi plan naselja tamo gde čak nema ni kuća. Ne vidim svrhu...
email.818 novim, -> #816, novim
" te strane sinhronizuju, i da se radi u okviru nekog zajedničkog okvira Što ti je žurba (i sparina). Izbacujem jedan "okvir" ako može (inače mi ispade sva "municija"! :)) Kjuzmi, pliz.
email.819 novim, -> #817, vitez.koja
" Ne, bolja analogija je urbanistički plan okoline grada. Zamisli, " neko (verovatno zaludni birokrati) pravi plan naselja tamo gde " čak nema ni kuća. Ne vidim svrhu... Ako tvoja poruka nije ironična u odnosu na prethodnu, onda je ipak bez naročitog smisla. Zamisli suprotno: zamisli da se plan pravi tek pošto se sazidaju kuće! - Onda prekrajaj, i plan, i kuće, etc. Doduše, kod nas i to radi, ali mi i tako živimo u nebesima, zar ne. ;) Plan se pravi za neku situaciju unapred, i zato se obično naziva projekt.
email.820 rkramer,
Posle kilometarskih, dnevničkih rasprava, jedno hiljadu puta postavljeno pitanje: Kako pristupiti Osmehu (dobiti nalog)?