baze.podataka.1miro,
■■ neka maltene sintaksna greška. Clipper je za mnoge stvari sjajan,
Ukoliko neko bas zeli alat za instant programiranje, ja mu
preporucujem Clarion. Ja licno koristim iskljucivo TopSpeed M2,
ali kad bih radio sa necim u DBase stilu to bi bio Clarion.
Mislim da je od svih alata njegove klase daleko najbolji. Clipper
ima staru koncepciju koja vrlo kilavo evoluira iz verzije u verziju.
Paket koji proizvodjac pusta u prodaju sa bagom je nesto
najneozbiljnije sto se moze ucinit u SW industriji.
O
/█>
Ů Ţ
▀ ▀
P.S. Ne dilam Clarion :)))
baze.podataka.2ppekovic,
>> Clipper
>> ima staru koncepciju koja vrlo kilavo evoluira iz verzije u verziju.
Neznam da li si video clipper 5.01. On donosi mnogo novotarija i
to ne samo kozmetike nego i suštinski novih. Uostalom pogledaj tekst
N. Batoćanina u "Računarima".
Paya
baze.podataka.3miro,
■■ Neznam da li si video clipper 5.01. On donosi mnogo novotarija i
■■ to ne samo kozmetike nego i suštinski novih. Uostalom pogledaj
■■ tekst N. Batoćanina u "Računarima".
Posljednje sto zelim je prepucavanje. Moja omiljena poslovica je:
- Svako ima pravo da se krece i da bude kreten.
Ja svoje pravo koristim vrlo intenzivno. Preporucujem to i svima
ostalima.
O
/█>
Ů Ţ
▀ ▀
BY Dragisa Duric.
baze.podataka.4faruk,
> Ukoliko neko bas zeli alat za instant programiranje, ja mu
> preporucujem Clarion. Ja licno koristim iskljucivo TopSpeed M2,
> ali kad bih radio sa necim u DBase stilu to bi bio Clarion.
>
> Mislim da je od svih alata njegove klase daleko najbolji. Clipper
> ima staru koncepciju koja vrlo kilavo evoluira iz verzije u verziju.
CLARION PROFESSIONAL DEVELOPER je programerski alat iz snova.
Koristim ga već dvije godine i svakim danom sve više vjerujem da
je bez premca. Istina i on ima svoje mane, ali su kvalitetom
software-a potisnute daleko u pozadinu. Ako mi neko zamjera na
neupučenosti, imam i Clipper 5.0 (5.01 istina nisam vidio).
Za zainteresovane par rječi o Clarion-u:
Clarion Professional Developer je proizvod kuće Clarion Software,
nastao kao odgovor na D_BASE i slične pakete (ne Clipper).
Prva verzija paketa se zvala Clarion Personal Developer i bila
je namjenjena jednom, relativno neupučenom, korisniku koji je
želio da konstruiše male baze podataka za svoje potrebe.
Professional verzije 1.0 , zatim 2.0 i 2.1 su odgovor na sve
složenije potrebe (višekorisnički rad, generisanje .EXE verzije
programa, velike baze, QBE generator izvještaja ...) korisnika.
Clarion Professional Developer V 2.1 dolazi na 5 kom. 5.25" HD ili
8 kom. 3.5" DD disketa. Instalaciona procedura se svodi na odgovor
na par klasičnih pitanja i ostatak je sveden na zamjenjivanje
instalacionih disketa. Nakon instalacije, rad se zasniva na
pozivanje shell-a CLARION.COM iz koga je moguć pristup do svih
Clarion alata. Jedan od tih alata je i Report Writer koji je
proizvod za sebe. Rječ je o vrlo močnom generatoru izvještaja
kompatibilnom sa velikim brojem formata i baza (d_base, ASCII,
Clarion, DIF ...). Ostali alati su:
- EDITOR Clarion editor sa sluhom za kompajler i sintaksu. Vrlo
rijetko ga koristim s obzirom da sam se navikao na malo poznati
HACK. Imam i orginal Multi Edit Professional, ali uzalud, navika
ostaje navika. Inače imam kolegu, vrsnog Cobol programera, koji
cjeli svoj programerski vjek piše u EDLIN-u dobro ste pročitali
EDLIN-u iz DOS-a. Uzalud su bila sva uvjeravanja o zaostalosti
itd.
- HELPER generator helpova za Clarion aplikacije. Jedna od
poslastica Clarion-a.
- DESIGNER najmočnija alatka Clariona. Generator aplikacija po
principu: nacrtaj šta želiš i gdje želiš, oboji, ovo polje mi
blinkaj, a ovo podvuci. Definisanje datoteka, ključeva, indeksa
i memo polja. Generiše .APP file, a na osnovu njega i modela
(.MDL datoteke) čisti source (.CLA file). Omogućava browse i
copy datoteka i procedura iz drugih aplikacija, definisanje
menija, tabela, formi, izvještaja, help procedura i ručno pisanih
procedura itd.
- REPORTER već navedeni generator izvještaja. Moguće je pozivanje
izvještaja iz batch programa i njihova dalja distribucija sa
programom RRUN.EXE bez royality-a.
- COMPILER kompajler source datoteka. Generiše .PRO datoteke.
- PROCESOR procesor za izvršavanje nelinkovanih programa. Clarion
compiler generiše .PRO datoteke koje je moguće izvršavati bez
linkovanja unutar procesora. Ima odličan debuger sa trace-om i
prikazivanjem otvorenih datoteka (SHARE ili OPEN), količine
slobodne memorije...
- TRANSLATOR konvertuje .PRO u .OBJ i automatski poziva linker.
Clarion odavno koristi odličan RTLink koji je i Nantucket
prihvatio za Clipper 5.0.
- CROSSREFER generator krosreferens izvještaja (.XRF datoteka)
- DIRECTOR alat za baratanje datotekama (radije koristim PCSHELL).
- TAILOR prilagođava enviroment vašim potrebama.
- FILER Clarion alat za konverziju struktura datoteka. Na primjer:
u postojeću datoteku ubacim novo polje, pozivem Filer, kažem
naziv source file-a gdje je ta datoteka opisana, saćekam sekundu
za svakih sto slogova postojeće datoteke i gotovo. Postojeća
struktura je preformatirana tako da sadrži i novo polje.
- SORTER sortira po raznim ključevima, pakuje i komprimira datoteke.
- SCANER direktno šetanje po datotekama (nalik na DBU).
- CONVERTER služi za konverziju raznih formata datoteka (Clarion,
d_base, DIF...) jednih u druge.
Inače Clarion jezik je priča za sebe. Sve promjenjive se moraju
deklarisati na početku programa, ili na početku procedura ako je
riječ o lokalnim promjenjivim. Podržane su skoro sve poznate
vrste struktura: IF THEN ELSIF ELSE, CASE OROF OF, LOOP UNTIL
WHILE TIMES , EXECUTE...
Strahovita snaga se nalazi u COMMITMENT kontroli ugrađenoj u sam
jezik, tako da je moguće izvršiti rekunstrukciju baza, pokvarenih
prekinutim transakcijama, bez dodatnog programiranja. Datoteke
se mogu otvarati ekskluzivno ili share za mrežni rad. Maksimalan
broj otvorenih datoteka nije limitiran Clarion-om već DOS-om i
na samostalnoj mašini iznosi 43 zbog već poznate problematike sa
Max file handles interaptom za otvaranje više od 20 datoteka.
Pod mrežom se taj problem odstranjuje u NetWare SHELL.CFG datoteci
postavljnjem FILE HANDLES=n reda. Maksimalan broj slogova nije
limitiran, a u stvarnosti sam radio sa bazama od 2 miliona slogova
sa nešto izraženijim usporenjem obrade. Odlično se slaže sa C-om,
Asemblerom, Pascalom i u uputstvu je dokumentovan način povezivanja
istih sa Clarionom. Clarion podržava rad sa overlejima tako da se
na taj način omogučava pisanje programa dužih od 640 Kb. Preko
datoteke OPTIONS.CTL moguće je definisati kodni raspored po želji
i podesiti konverziju upper-lower (dakle YU redosljed bez dodatnih
sortova) tako da su od tog trenutka sva šetanja po bazi u stilu:
ABCžĆ... , a ne čABCDEF... . Clarion je pisan koristeći iskljućivo
DOS pozive, tako da je kompatibilnost maksimalna moguća. Brzina je
donekle rezultat ovoga prethodnog pa je po mojim usporedbama sporiji
od Clippera za oko 15-20% što po meni nije toliko značajno (lično
bih pristao i na 50%).
Ops... upravo pogledah na brojač linija 115, baš sam Pretjerao,
Nadam se da će mi moderatori oprostiti na zanosu.
Pokušaću da skratim ostatak.
Literatura koju dobijate je odlična, u tvrdoj kartonskoj kutiji i
neobičnog formata (valjda da bi otežali fotokopiranje).
Za Clarion je moguće nabaviti veliki broj tzv. LEM-ova (Language
Extension Module) kojima se pokrivaju razne oblasti: komunikacije,
procesiranje teksta, rad sa mišem, rad pod Windows-ima, rad sa
grafikom ...
Još jedanput se izvinjavam na (pre)opširnosti.
Svima zainteresovanim rado ću odgovoriti na postavljena pitanja.
Pozdrav Faruk.
P.S. Uskoro izlazi verzija 3.0 prića se da će podržavati i ostale
baze (Oracle, BTrieve, d_base...), UNIX, poboljšani dizajner i
još mnogo toga. Clarion Software šuti. Valjda zbog oprobane
strategije prihvaćene od IBM-a: 'govori o novom proizvodu tek
kada je na policama prodavnica i kada je oćišćen od bubica'.
Svaka im čast!!!
P.P.S. Takođe ne dilam CLARION. Samo pišem u njemu.
baze.podataka.5ppekovic,
>> ■■ Neznam da li si video clipper 5.01. On donosi mnogo novotarija i
>> ■■ to ne samo kozmetike nego i suštinski novih. Uostalom pogledaj
>> ■■ tekst N. Batoćanina u "Računarima".
>>
>> Posljednje sto zelim je prepucavanje. Moja omiljena poslovica je:
>>
>> - Svako ima pravo da se krece i da bude kreten.
>>
>> Ja svoje pravo koristim vrlo intenzivno. Preporucujem to i svima
>> ostalima.
?????????????????????????????????????
Pošto nisi naveo u odnosu na koju verziju clipper-a daješ prednost
clarionu, hteo sam to da saznam. No, izvini molim te ako je to greh!
Paya
P.S. Moja omiljena poslovica je:
"Da bi naučio da govoriš, moraš prvo naučiti da slušaš"
baze.podataka.6ppekovic,
>> Ops... upravo pogledah na brojač linija 115, baš sam Pretjerao,
>> Nadam se da će mi moderatori oprostiti na zanosu.
Neću ti oprostiti, ali ne zato što si preterao nego zato što si na kraju
skratio ;))).
Idealnih alata nema, ali zato uvek ima bolji od boljeg. Hvala ti na trudu
da zainteresuješ ostale za clarion, a nadam se da ima još clarion programera
ovde. Dakle Clarionisti (kakva kovanica ;)))) ) javite se. Iznesite svoja
iskustva.
Paya
baze.podataka.7miro,
Ono "kreten" nema nikakvu direktnu vezu sa kontekstom.
■■ Pošto nisi naveo u odnosu na koju verziju clipper-a daješ prednost
■■ clarionu, hteo sam to da saznam. No, izvini molim te ako je to
■■ greh!
Nije grijeh, naravno.
Moj prijatelj koristi Clarion Professional 2.0 (ili tako nesto
slicno).
Koliko sam ja sa strane mogao da vidim, alat je odlican. Mogao bi se
nazvati i CASE alatom. Omogucava generisanje dijelova koda koji
odradjuju
rutinske zadatke (izbor, unos, azuriranje, izvjestaji...), pristojno
okruzenje za programiranje nestandardnih zadataka, dobar nacin za
dodavanje mogucnosti samom jeziku i tako to.
( faruk je napisao mnogo vise o tome :))) )
Clipper 5.01 zaista nisam vidio, ali vidio sam skoro SVE verzije
od vremena kad se pojavio u YU. Mane Clipper-a (od kojih dobar
dio proistice iz njegove veze sa DBase) su bile spominjane po
konf. na Sezamu.
■■ Paya
■■
■■ P.S. Moja omiljena poslovica je:
■■
■■ "Da bi naučio da govoriš, moraš prvo naučiti da slušaš"
Dobra je i ona "Mudrost se ne moze saopstiti". :)
P.S. Miro je gost kod mene u Sarajevu (ja sam Dragisa), tako da
privremeno koristimo njegov pwd zajedno. Moj uobicajeni nacin
komuniciranja nije ovaj (msg tebi, msg meni) tako da ponekad
vjerovatno napisem nesto sto izgleda mnogo teze nego sto u stvari
jeste. Bice bolje :)), i hope.
O
/█>
Ů Ţ
▀ ▀ Dragisa.
baze.podataka.8ppekovic,
>>P.S. Miro je gost kod mene u Sarajevu (ja sam Dragisa)
Pozdrav obojici, a znajući Mira, bojim se da ćeš na kraju preći na Modulu
;)))).
Paya
baze.podataka.9lola,
O Clarion-u sam uvek citao sve najbolje. Zao mi je sto nemam
neposredna iskustva.
Zahvaljujem ti na iscrpnom izvestaju. Bio je vrlo informativan.
Zeleo bih da cujem da li neko nesto zna o jos jednom interesantnom
jeziku za baze podataka. Zove se PC MAGIC. Znao sam samo jednog
coveka koji ga je koristio i pricao bajke o njemu. Secam se i nekih
clanaka iz casopisa.
Vrlo je mocan, tvrde da se aplikacije prave za 1/10 vremena
potrebnog u npr. dBase. Na nekom takmicenju programera u Australiji
vec godinama odnosi preve nagrade (za brzinu izrade aplikacije,
kvalitet, ...).
baze.podataka.10squsovac,
> Dakle Clarionisti (kakva kovanica ;)))) ) javite se. Iznesite svoja
> iskustva.
Imam originalnu demo verziju CLARIONA na 1 XT disketi. Ko voli nek traži!
Inače ne znam baš tačno, ali to je po mom shvatanju neka vrsta PD programa.
Mislim taj demo. Oćete l' ga na Sezam?
baze.podataka.11ppekovic,
>> Mislim taj demo. Oćete l' ga na Sezam?
Ako tebe ne mrzi da ga UL-uješ, šalji, i mene veoma zanima kako to
izgleda.
Paya
baze.podataka.12mzarkov,
Clarion iz drugog ugla:
Ako ne znate da programirate, a nemate vremena za ucenje i povremeno
vam trebaju hijerarhijske baze (koliko mi se cini iz designer-a
Clarion pravi samo hijerarhijske, a ne relacione baze) Clarion je
IDEALAN.
Struktura designera omogucava brzo definisanje i editovanje svih
potrebnih polja i promenjivih, kao i programskih modula. Automatsko
pozivanje druge baze po ulasku u polje i popuna polja pri unosu
podataka etc, definisanje HOT-key itd.
Za jedno po podne rada sa Clarionom, uspeo da
napravim bazu za pracenje bolesnika, sa odvojeni bazama za analize,
gde vrste analiza nisu predefinisane, vec se dodaju po potrebi, i
bazom za terapiju. Jasno je da (bar iz ovog ugla) Clarion nema premca.
MZ
baze.podataka.13squsovac,
Evo i prvog dela demo verzije clariona. U pitanju je prastara verzija valjda
1.1
SQ
clarion1.zipbaze.podataka.14squsovac,
Evo i drugog dela. Staruje se sa TUTOR CLARION
clarion2.zipbaze.podataka.15ppekovic,
>>Evo i prvog dela demo verzije clariona. U pitanju je prastara verzija valjda
>>1.1
Hvala SQ!
Paya
baze.podataka.16miro,
■■ Pozdrav obojici, a znajući Mira, bojim se da ćeš na kraju preći na
■■ Modulu
:)))
Presao sam prije pet godina. :)
O
/█>
Ů Ţ
▀ ▀ Dragisa.
baze.podataka.17zelkop,
> Zeleo bih da cujem da li neko nesto zna o jos jednom
> interesantnom jeziku za baze podataka. Zove se PC MAGIC.
> Znao sam samo jednog coveka koji ga je koristio i pricao
> bajke o njemu. Secam se i nekih clanaka iz casopisa.
Daklem, imao sam priliku da vidim demo verziju (do 100 rec)
i citam uputstvo uz tu verziju MAGIC-a. Takodje su mi bili u ruci
prikazi MAGIC-a iz casopisa i neki reklamni materijali
Evo jednog sireg prikaza toga.
Magic je razvijen u izraelskoj firmi MASHOV pod rukovodstvom
Yoni Hashes-a, uglavnom od 1978. god. Prvobitni naziv paketa bio
je GAUSS. Kompanija ima 70-tak zaposlenih. Imaju predstavnistva u
vecim svetskim gradovima i ako nekome trebaju detalji, mislim da
negde imam adresu u Becu.
MAGIC podrzava operativne sistema DOS, OS/2, UNIX, VMS, a takodje
i vaznije mreze. Velicina field-a je ogranicena na 2047 znakova. Unutar
recorda moze biti max. 999 polja, a file je ogranicen na 2.5 milijarde
recorda - dakle sve vise nego dovoljno.
Tipovi podataka su:
- char (do 2047 mesta)
- memo (do 24575 mesta)
- date (10 mesta)
- time (8 mesta)
- boolean (1 mesto).
Ugradjene funkcije podrzavaju izvodjenje aritmetickih, logickih, eksponenci-
jalnih, trigonometrijskih, statistickih, datumskih, vremenskih, sistemskih i
finansijskih funkcija.
U materijalima se tvrdi da je osnova MAGIC-a rad sa relacijama. Ipak, to ni
priblizno nije ista koncepcija kao kod, recimo, ORACLE baze. Neprekidno
se radi sa svojevrsnim tabelama iz kojih se odabiraju potrebne funkcije ili
podaci. Na raspolaganju su sledece tabele: Menu Tables, Type Dictionary
(Biblioteka
tipova podataka), Data Dictionary (Biblioteka podataka), Program Dictionary's
Task (Programske biblioteke operacija), Help Dictionary, Security Authorization
Tables. Rad na aplikaciji svodi se na uzastopno odabiranje odredjene tabele i
fiksiranje nekog od njenih polja. Sve vreme se za taj posao koristi 10
funkcijskih
tastera.
Grupe podataka koje MAGIC poznaje su: podatak, blok, datoteka, baza podataka.
Sa njima se manipulise uz pomoc svega 13 operacija, koje nisu naredbe u
klasicnom smislu te reci. Konkretno, tabela operacija sastoji se od sledecih
opcija:
1. Select Field
2. Stop
3. Begin Link
4. End Link
5. Begin Block
6. End Block
7. Execute task
8. Execute Program
9. Update field
10. Write File
11. Read File
12. Scan File
13. User Exit.
MAGIC, dakle, nije jezik u klasicnom smislu te reci, mada je zadrzao neke
elemente pravog programskog jezika-na primer: rekurzivne operacije (gde proces
poziva samog sebe ili druge procese), matematicke operacije, varijable.
Reklame, pa i neki ozbiljniji strucni prikazi koje sam citao, navode da je
orijentacija MAGIC-a vise prema pravilima nego prema programskim linijama
(dakle
procedurama). Takav pristup je, mora se priznati, veoma moderan i unosi cak
u nas zivot nesto sto se zove INTELLIGENT DATABASES, ali to je vec posebna
tema.
Kazem, pristup je moderan, ali ja zaista nisam imao vremena da proveram detalje
o tome kako je on realizovan u formi MAGIC-a.
Testovi u casopisima koje imam su vrlo stari (1988. 1989), ali ono sto oni
hvale
kod MAGIC-a je:
1. jednostavnost ucenja, bliskost ljudskom razmisljanju
2. brzina razvoja
3. performanse
4. jednostavnost koriscenja
5. integralnost podataka i njihova zastita.
Jednostavno, oni smatraju velikom prednoscu eliminisanje velikog programskog
koda.
Slazem se sa tim, ali... navike su navike i ja ipak nisam mogao da prelomim i
definitivno sednem i istestiram sve performanse MAGIC-a i bacim jedan ORACLE.
Na kraju, imao sam u rukama samo demo verziju.
MAGIC se pojavljuje u dva oblika - ili kao razvojni sistem sa 1 ili vise radnih
mesta,
ili kao vec razvijeni korisnicki program, takodje sa jednim ili vise radnih
mesta.
Sve verzije imaju hard-lock.
Cena? Za osnovnu razvojnu konfiguraciju negde oko 4.000 DEM.
Uz osnovni programski paket na raspolaganju je i niz dodatnih usluznih
programa, na
primer AAC (za razmenu podataka za drugim racunarima) i STATGRAF (za
statisticku
analizu podataka iz baze i njihovu graficku prezentaciju). Ovo smatram posebno
vaznim, jer mi je to trebalo vise puta u zivotu, ali nigde nisam nasao
profesionalno
integrisan statisticki i graficki paket sa bazom podataka. Nazalost, MAGIC
nisam
mogao da proverim po tom pitanju.
Racunski centar Gradjevinskog fakulteta imao je kontakt sa
covekom koji MAGIC zastupa u Evropi, bilo je cak i ideja da mi
zastupamo prodaju, ali poce rat i sve stade. Nije iskljuceno da se
uskoro obnove ti kontakti, posto su u pitanju i licne veze i prijateljstva.
Eto toliko. Svaka cast ko je imao zivce da sve ovo cita.
baze.podataka.18lola,
Hvala za iscrpne informacije o PC Magic-u.
Pozdrav, Lola
baze.podataka.19zkadic,
Jos prosle godine (pre otprilike godinu i po dana) bila je prezentacija
MAGIC-a u BIGZ-u - bio je i DEJANR prisutan, pa se moze pridruziti diskusiji
U kombinaciji sa austrijskom firmom koja je bila zastupnik bila je jedna firma
iz Zagreba i neki fakultet iz Banja Luke sa profesorom Kukrikom.
Ista firma je reklamirala i neki antivirusni program. Negde jos uvek imam
disketu sa demo programima pa ako kekoga interesuje neka se javi (bilo
upload na SEZAM ili nakako drugacije). Pozdrav
Zoran kadic
baze.podataka.20dejanr,
Računari su dobili MAGIC na test, ne znam da li ga je neko detaljnije
proučavao ali mislim da na kraju test nije objavljen. Mene lično program
nije impresionirao, ali to je možda stoga što se nisam u njega ozbiljnije
ni upuštao. Onako na prvi pogled izgledao mi je dosta odbojno.
baze.podataka.21jpavlov,
Indeksiranje u FoxBase+ je moguće po YuÚÎ abecedi. INDEX ON SYS(15,Jus,ime) TO
ime. Potreban je fajl Jus.mem da bi se moglo izvrš│iti. Ako neko zna o čemu se
tačno radi mnogo bi mi pomogao.
baze.podataka.22bulaja,
│Indeksiranje u FoxBase+ je moguce po YuÚÎ abecedi. INDEX ON SYS(15,Jus,ime) TO
│ime. Potreban je fajl Jus.mem da bi se moglo izvrs│iti. Ako neko zna o cemu se
│tacno radi mnogo bi mi pomogao.
└───
Racunari 76, strana 52, listing 3 (Bajtovi licne prirode).
baze.podataka.23dmihajlo,
Treba mi pomoc od nekog ko ima iskustva sa ZIM -om. Tek sam poceo da radim u
njemu pa me zezaju osnovne stvari. Ne mogu nikako da kreiram vezu vise-vise.
Stalno izbacije poruku da radim sa nedefinisanim objektima. Radim u ZIM/DA
(pod QNX -om) i predhodno sam kreirao entitete koje zelim da povezem vezom
vise-vise.
Nevezano sa ovim hteo bih da cujem i vasa iskustva sa ovim sistemom za
upravljanje BP, sve sto je za i protiv, a voleo bih da cujem i poredjenje sa
ORACLE sistemom.
Mihajlo
baze.podataka.24zdiv,
Skoro sam, od jednog prodavca u Minhenu, kada sam trazio da kupim dBase
IV, dobio odgovor da oni taj software ne drze jer u njemu ima mnogo
ozbiljnih gresaka, koje mogu da izazovu ostecenje ili unistenje baze.
E sad, ja u dBase IV radim vec dugo vremena ali takve greske nisam do
sada uocio, pa me interesuje da li ih je mozda neko drugi locirao i na sta
se svode.
Jedine greske koje sam ja spazio se svode na sporost nekih
kompleksnih naredbi, i pogresno ili sporo izvrsavanje Browse sa filterom u
kombinaciji sa slozenijim indeksiranjem. Takodje sam uocio Greske u Qery
dizajneru ali sve moze da se izbegne ako se programi pisu, a ne koristi se
bas za sve generator.
Pozdrav
KKKK
baze.podataka.25ppekovic,
Da li je neko probao onaj ANSI-COBOL compiler koji se od juce
nalazi na sezamu? Ja jednostavno nikako ne uspevam da prevedem
nijedan program (cak ni onaj demo.cob koji je deo arhive).
Procitao sam install.doc u kome veoma malo pise o
samom kompajleru a mnogo vise o samom autoru koji je na zalost
zrtva SIDE. Tamo se pominje neki fajl DPATH koji treba da se
smesti u root dir. A fajlu ni traga ni glasa.
Kada pokrenem cobol kompajler i otkucam ime fajla za
prevodjenje, racunar za trenutak "dodirne" hard disk i odmah
predje na A: floppy ???!!!! Na HD-u nadjem fajlove OBJ i LST
ali duzine nula, a na disketu u A: drajvu nije upisano nista.
Zaista sam zbunjen. Ako je neko uspeo da prevede neki
program uz pomoc ovog compiler-a, neka javi.
Paya
baze.podataka.26bulaja,
│Da li je neko probao onaj ANSI-COBOL compiler koji se od juce
│nalazi na sezamu? Ja jednostavno nikako ne uspevam da prevedem
│nijedan program (cak ni onaj demo.cob koji je deo arhive).
└───
Pa naravno da sam ga pregledao pre nego sto sam ga ostavio u
direktorijumu ;). Izgleda da mu treba taj program DPATH (narucio sam
ga sa Trickle-a pa ce stici za dan-dva) da bi se radilo sa harda, ali
zato Cobol sasvim lepo radi sa flopija (A:). Dakle, iskopirajte
COBOL.EXE, COBOL650.LIB (mada mozete da linkujete i na hardu) i vas
hello.COB na A: i tu startujte COBOL. Pravi klasicne .OBJ datoteke
(i .LST file) pa ga linkujete normalno sa link hello,,,cobol650.
That's all, kad nabavim taj dpath (ako bude pomoglo za rad sa hardom)
ukljucicu ga u arhivu u \ibmpc\program, a ko je vec skinuo cobol nek
mi se javi mailom da mu posaljem dpath (mali je, 3K zip).
Bulaja
baze.podataka.27skoprivica,
>-> direktorijumu ;). Izgleda da mu treba taj program DPATH (narucio
Imam ja taj DPATH, da posaljem ? Ima i .doc.
Aje... CTEBO.
baze.podataka.28dejanr,
>> ali zato Cobol sasvim lepo radi sa flopija (A:)
Taj jadnik izgleda em ima AIDS em nema hard :( Nego, probajte sa
DOS komandom ASSIGN A=C, nisam je koristio Bog zna od kad (kad
ste zadnji put videli program koji ne radi sa harda?) ali valjda
i dalje radi.
baze.podataka.29sgopcevic,
Cao,
Imam problema sa DBASE+ -om. Do juce mi je radio korektno. Danas kada
sam pokusao da indeksiram neke DBF fajlove javljaju mi se cudne stvari.
Po inicijalizaciji DBF fajla i startovanja indexsiranja sistem mi javlja
-INTERNAL ERROR: EVAL work area overflow
-100% indexed 1 record indexed (ovde mi ispise 1 i ako sam imao 41
zapis)
i racunar mi se totalno blokira te moram da ga iskljucim.
Ili u drugom slucaju ispise samo poruku
-100% indexed 41 records indexed
i blokira mi se.
U oba slucaja kada resetujem racunar i ponovo ga startujem vidim da je
duzina NDX fajlova jednaka 0.
U cemu bi mogla da bude stvar?
sgopcevic
baze.podataka.30vlasta,
Da li bi neko mogao da mi preporuci knjige o bazama podataka pod DOS-om
ili uopste o bazama podataka. Uslov je da se knjige mogu nabaviti kod nas :).
Pozdrav
Vlada
baze.podataka.31ppekovic,
>> Imam ja taj DPATH, da posaljem ? Ima i .doc.
Salji! Hvala u napred!
Paya
baze.podataka.32ppekovic,
>>Taj jadnik izgleda em ima AIDS em nema hard :( Nego, probajte sa
>>DOS komandom ASSIGN A=C, nisam je koristio Bog zna od kad (kad
>>ste zadnji put videli program koji ne radi sa harda?) ali valjda
>>i dalje radi.
Kod mene Cobol uopste ne radi, cak ni sa floppy-a, tako da mu ne pomaze
assign a=c.
Videcemo dali ce proraditi kada dobra vila skoprivica posalje dpath.
Paya
baze.podataka.33bulaja,
Eno ga dpath i dir-u kao \ibmpc\utility\dpath30.zip.
Stavio sam ga odvojeno u dir jer sam naleteo na jos neke programe
koji ga traze da bi radili normalno.
baze.podataka.34skoprivica,
Evo i DPATHa (mada je prilicno star), a i nekako mi se cini
da to nije to...:(
Aje... CTEBO.
dpath.zipbaze.podataka.35vlasta,
Mozda se prevideli moju poruku ( ili bolje receno vapaj jer su mi knjige
hitno potrebne ) pa cu da je ponovim.
Da li bi neko mogao da mi preporuci neke knjige o bazama podataka pod
DOS-om ili uopste o bazama i radu sa njima.
Prosto mi je neverovatno da niko od toliko ljudi koji se bavi time nezna
ni jednu jedinu knjigu. Vazno je i to da se knjiga moze nabaviti kod nas.
Pozdrva
Vlada
baze.podataka.36ppekovic,
>> Da li bi neko mogao da mi preporuci neke knjige o bazama podataka pod
>> DOS-om ili uopste o bazama i radu sa njima.
>> Prosto mi je neverovatno da niko od toliko ljudi koji se bavi time nezna
>> ni jednu jedinu knjigu. Vazno je i to da se knjiga moze nabaviti kod nas.
Video sam tvoju poruku, ali jednostavno neznam ni za jednu
knjigu koja ce obradjivati teoriju baza podataka nevezano za bilo
koji programski jezik. Moguce je da takva knjiga postoji u obliku
univerzitetskog udzbenika pa pogledaj na ekonomskom fakultetu a ja
cu sutra pogledati na FON-u da li ima udzbenika o temi koja te
zanima.
Ja sam svoja znanja iz baza stekao kroz udzbenike o
programskom jeziku Cobol, masa ljudi je usla u tajne baza kroz
clipper programiranje i knjige o Clipper-u, a ti vidi dali mozes
da nadjes neki udzbenik, ako nema, ostaju ti varijante knjiga o
bazama uz neki konkretan programski jezik.
Paya
baze.podataka.38spantic,
>>> Da li bi neko mogao da mi preporuci neke knjige o bazama
>>> podataka pod DOS-om ili uopste o bazama i radu sa njima.
>>> Prosto mi je neverovatno da niko od toliko ljudi koji se
>>> bavi time nezna ni jednu jedinu knjigu. Vazno je i to da
>>> se knjiga moze nabaviti kod nas.
Izvini Pajo na hostu :)
Dakle, postoji knjiga: RELACIONI MODEL PODATAKA, Slavka Tkalca, u izdanju
INFORMATORa, Zagreb, 1988.
Bilo je takođe sjajno izdanje RELACIONE BAZE PODATAKA u izdanju SVJETLOST,
Sarajevo.
Ovo o opštoj teoriji. Ako te zanimaju drugi modeli, na primer, mrežni ili
hijerarhijski, nije mi poznata literatura na našem jeziku.
baze.podataka.39ddincic,
Solidna knjiga koja se uopšteno bavi relacionim bazama podataka:
Suad Alagić
Relacione baze podataka
Svjetlost Sarajevo
pozdrav, dejan
baze.podataka.40vlasta,
Hvala.
Pozdrav
The ST
baze.podataka.41jpavlov,
FoxBase
Da li se može programski fajl s ekstenzijom *.FOX povratiti
u izvorni fajl s ekstenzijom *.PRG ?
baze.podataka.42gristic,
Može ako "provališ" Foxovu tabelu instrukcija.
Fox je, ipak, samo pseudokompajler.
Ako ne radiš sa run-time verzijom i ako zabrljaš nešto fox ti prikaže
grešku zajedno sa izvornom linijom.
Prema tome samo napred... ;)
baze.podataka.43dnikolic,
Pokupio sam CBASE sa Sezama, pa me zanima, pre nego sto pocnem da se bakcem
sa tim, vase misljenje o tom paketu. Vredi li, jel kompatibilan sa recimo
Clipperom i sl. Usput, cuo sam da postoji biblioteka u kojoj su sve Clipper
naredbe, za TC? Zna li ko nesto o tome? Hitno!
dn
baze.podataka.44nkbog,
>> Pokupio sam CBASE sa Sezama, pa me zanima, pre nego sto pocnem da se
>> bakcem sa tim, vase misljenje o tom paketu. Vredi li, jel kompatibilan
>> sa recimo Clipperom i sl.
Vredi. Nije kompatibilan. Potrebno je puno više znanja, truda i vremena
programiranja da bi se sa CBASE-om ostvarili slični rezultati kao sa
CLIPPER-om. Zauzvrat, kod je kraći, postoji veća sloboda rada, moguće
je potpuno prilagoditi kod potrebama (pošto je dat i izvorni kod). Sve
u svemu, ukupna cena razvoja u CLIPPER-u je mnogo manja nego u CBASE-u,
ali uz C+CBASE možete ostvariti skoro sve ono što ste želeli u CLIPPER-u,
a nijeišlo.
NB.
baze.podataka.45ndragan,
/ Da li se može programski fajl s ekstenzijom *.FOX povratiti
/ u izvorni fajl s ekstenzijom *.PRG ?
Pa, ima jedna pešačka varijanta, i to otužno spora, ali ako ti je frka...
set alte to debugged.txt
set echo on
set alte on
* može i ovo:
set step on
* da ti ne bi nekakav Close all ili Clear all zatvorio debug.txt
* i onda
DO ...... (kako se zvaše .fox)
i na kraju quit pa onda čupaj iz debugged.txt; pola ga treba obrisati, naravno
(press S to suspend i ostalo); ima takođe jednu manu - prikazuje sve linije
koje se izvrše PRE izvršavanja. Još je veća mana što se linije koje se ne
izvršavaju NE ispisuju - a najgore je što se petlje izvode do kraja.
Može da posluži bar da vidiš koje dbf otvara, čime indeksira i u čemu
je caka... ali za totalnu rekonstrukciju .prg - mnogo sreće.
Bue_ NDragan
baze.podataka.46bulaja,
reply 5.351 (nbatocanin)
(ova tema je verovatnije pogodnije mesto za diskusiju od clipper)
│Dakle, zasto koristiti bas DBMS taj i taj?
└───
FORCE:
Pod broj jedan (ma koliko mnogi tvrdili da je to nevazno) - *ludacki* je
brz. Ovo "ludacki" po nekim mojim (brojnim) testovima znaci bar 4
(cetiri) puta brzi rad od Clippera u svim operacijama sa bazom podataka,
tj. u pretrazivanju, sumiranju, indeksima, filterima, ...
Obavezno je deklarisanje svih promenljivih (ovo ce se svideti Dejanu),
naravno sve greske uredno prijavljuje pri kompajliranju. Za razliku od
Clipperove gluposti "svi brojevi su real", postoje i normalni integer
tipovi, zbog cega su npr. petlje drasticno ubrzane. Ozbiljna mana su
stringovi do samo 255 char (naravno, uz memo polja u bazi do 64K) i
nedostatak ozbiljnijih dinamickih struktura (ima neke glupave "pick
liste", ali to nije to). Povezivanje sa npr. C funkcijama je decja igra
- potrebno je samo deklarisati funkciju kao external (tj. prototype o
Force zargonu) i ulinkovati je (ili celu C biblioteku) sa programom.
Npr. povezivanje sa grafickim funkcijama Borland/Turbo C-a ide bez
ikakvih problema (cuo sam da MSC pravi problema, ali nisam probao). Nema
ugradjeno nista nalik dBedit/TBrowse-u, ali sam nabavio neki lib za to
koji je nazalost malo bugovit i ne previse flexibilan.
Ovo je na brzinu nabrojano ono sto mi je palo napamet, koga interesuje
nek pogleda clanak u proslogodisnjim (cini mi se) majskim R.
Force je naravno daleko od savrsenog. Uz navedene nedostatke ima jos i
nekoliko bugova (ne previse ozbiljnih, al' su me namucili dok ih nisam
otkrio). Vec godinu dana zeljno iscekujem neku noviju verziju (poslednja
je 2.1E) ako je firma koja je Force napravila jos u zivotu (u sta
ponekad i sumnjam ;) nadam se odlicnom programu.
baze.podataka.47nbatocanin,
> Ovo "ludacki" po nekim mojim (brojnim) testovima
> znaci bar 4 (cetiri) puta brzi rad od Clippera u svim
> operacijama sa bazom podataka, tj. u pretrazivanju,
> sumiranju, indeksima, filterima, ...
Jel možeš da daš neke brojke? Bilo bi interesantno.
baze.podataka.48bulaja,
││FORCE ... bar 4 (cetiri) puta brzi rad od Clippera u svim operacijama sa
││bazom podataka, tj. u pretrazivanju, sumiranju, indeksima, filterima,...
│└───
│Jel mozes da das neke brojke? Bilo bi interesantno.
└───
Naravno. Trenutno su mi jedino pri ruci zabelezeni (mrzi me sad da
probam neke nove testove ;) rezultati tri testa (svaki je sastavljen od
po nekoliko podtestova istog tipa). Prvi je tipa "count for uslov" (gde
su uslovi tipa "str $ polje" ili samo logicko polje), drugi "locate for"
(uslovi tipa $ i = za stringove) i treci "set filter". Sva testiranja su
radjena na bazi duzine oko 2 Mb sa oko 17000 slogova. Rezultati su dati
u sekundama izvrsavanja testova, a index kao odnos sporosti
clipper/force (tj. brzine force/clipper).
┌───────┬───────┬──────┐
│Clipper│ Force │index │
┌──────────┼───────┼───────┼──────┤
│1. count │ 47 │ 11 │ 4.27 │
│2. locate │ 55 │ 11 │ 5.00 │
│3. filter │ 49 │ 12 │ 4.08 │
Ă══════════ě═══════ě═══════ě══════Á
│ overall │ 151 │ 34 │ 4.44 │
└──────────┴───────┴───────┴──────┘
Ovo je samo jedan test, kad budem imao vremena smislicu jos neke
(saljite predloge sta da probam). Pitao sam nedavno u PC.USER:baze
.podataka ima li neko standardne testove (pojma nemam ko ih je
standardizovao, cini mi se DBMS Mag) za merenje brzine dbms sistema, pa
ako ih neko ima nek posalje da merim njima (sto da lupam glavu sta da
testiram kad su ameri to vec smislili ;).
baze.podataka.49zuckero,
Lepa borba izmedju dva programa za rad sa datotekama (licno dajem prednost
clipperu), ali da neko od vas slucajno nije radi ili mozda jos uvek radi sa
programima za relacione baze podataka tj sa bazama podataka(ne sa datotekama).
Ustvari molio bih sve korisnike informix-a da mi se jave (ukoliko su to voljni
da ucine)!
Pozdrav Sladjan
baze.podataka.50nbatocanin,
> Lepa borba izmedju dva programa za rad sa datotekama
> (licno dajem prednost clipperu), ali da neko od vas
> slucajno nije radi ili mozda jos uvek radi sa programima
> za relacione baze podataka tj sa bazama podataka(ne sa
> datotekama).
Relacione baze podataka koriste relacije kao osnovu modela za
opisivanje realnih sistema, i to je osnovni kriterijum da li je nešto
relaciona baza podataka. Interna reprezentacija tih relacija nije
bitna za tip baze podataka. Sasvim korektna reprezentacija
relacija su i DBF datoteke.
baze.podataka.51andrejl,
Da li neko može da preporuči neku knjigu o relacionim bazama podataka
uopšte, i sa opisom par primera implementacije ?
bye, andrejl
baze.podataka.52max.headroom,
Zna li neko da iole ozbiljnije radi sa FoxPro v2.0 programom?
Ako postoji takav, :) neka se javi meni na mail, da ga ubacim
u grupu "Fox" koja se bavi upravo ovim programskim paketom.
baze.podataka.53makas,
==> Zna li neko da iole ozbiljnije radi sa FoxPro
==> v2.0 programom?
Bavim se Fox+-om već duže vremena. Imam FoxPro LAN 1.02 ali
bez RUNTIME tako da još nisam prebacio aplikacije na njega.
U svakom slučaju interesantno mi je učešće u grupi u kojoj
su Fox-ovci.
Pozdrav
█▀▀▀▀▀▄ ▄▀▀▀█ █▄▀▀ ▄▀▀▀█ ▄▀▀
█ █ █ ▀▄▄ █ █▀▄▄ ▀▄▄ █ ▀▄▄▀▀▄
▄▄▄ ▄▄▄ ▄▄ ▄▄ ▄▄ ▄ ▄ ▄JILL▄▄▄▄▀
baze.podataka.54bearboy,
Ima li ko iskustva sa Clarion-on 2.0 ?
baze.podataka.56tesloni,
> Ima li ko iskustva sa Clarion-on 2.0 ?
Vozdra BearBoy
Ja sam radio sa Clarion Prof. Dev. 2.1. .
Ako ti treba pomoć i ako ima još zainteresovanih
možemo otvoriti grupu za to ... Ako već postoji
molio bih da me ubacite ... A ako ne ja ću je
otvoriti u toku iduće sedmice ...
....... Tesloni
baze.podataka.58boox,
>> > Ima li ko iskustva sa Clarion-on 2.0 ?
>> ...
>> Ako ti treba pomoć i ako ima još zainteresovanih
>> možemo otvoriti grupu za to ... Ako već postoji...
Možete se obratiti vesni, koja je ekspert za te stvari ;), a takodje i terzi
koji je pre par meseci otvorio grupu.
baze.podataka.59zkrstic,
> Ima li ko iskustva sa Clarion-on 2.0 ?
Zna se ko je gazda!
Ajde lepo, ..ma w vesna , pa lepo zamoli nas'nicu da ti objasni
detalje :))
zkr
baze.podataka.60banex,
>> možemo otvoriti grupu za to ... Ako već postoji
>> molio bih da me ubacite ... A ako ne ja ću je
ma wr terza!
baze.podataka.61banusko,
**> molio bih da me ubacite ... A ako ne ja ću je
**> otvoriti u toku iduće sedmice ...
Računajte i mene za grupu.
Pozdrav.
baze.podataka.62vili,
>
> Da li neko moze da preporuci neku knjigu o relacionim bazama podataka
> uopste, i sa opisom par primera implementacije ?
>
> bye, andrejl
Knjiga koju trenutno citam je:
"Relational database systems"
("Bases de donnees et systemes relationnels")
Claude Delobel and Michel Adiba
(Universite Scientifique et Medicale de Grenoble)
North-Holland, 1985
(prevod na engleski)
Sadrzaj:
PART 1 - DATA MODELS
1. Database management system functions
2. Hierarchical, network, and relational models
3. N-ary relational data model
4. Binary relational model
PART 2 - SOFTWARE IMPLEMENTATION
5. Data manipulation languages
6. Architecture and functions of relational databases
7. Relational memory
8. Query optimization
9. Integrity problems
PART 3 -THE THEORETICAL FOUNDATIONS OF THE RELATIONAL MODEL
10. Data dependencies
11. Conception of relation schemes
P.S. Suva teorija i matematika.
Vili
baze.podataka.63andrejl,
A gde bih to mogao da nađem ?
bye, andrejl
baze.podataka.64vili,
>
> A gde bih to mogao da nadem ?
Ja sam je nasao u Pupinovoj biblioteci. Posto je knjiga jos uvek
kod mene ti probaj u nekoj drugoj biblioteci.
Vili
baze.podataka.65madamov,
Jednom mom drugaru je potrebna dokumentacija ili bilo šta u vezi sa Clarion
paketom verzija 2.1. Ako neko ma bilo šta o tome, molio bih ga da mi javi pa da
kažem drugaru da se ugovori nešto oko kopiranja. BTW, postoji li Norton Guide
negde za Clarion?
baze.podataka.66banex,
>> kažem drugaru da se ugovori nešto oko kopiranja. BTW, postoji li
>> Norton Guide negde za Clarion?
Za sada ne, ali se uskoro očekuje, čim neko nboskovicu isporuči
user manual, ili kompletnu sintaksu.
baze.podataka.67zkrstic,
>>> kažem drugaru da se ugovori nešto oko kopiranja. BTW, postoji li
>>> Norton Guide negde za Clarion?
>
> Za sada ne, ali se uskoro očekuje, čim neko nboskovicu isporuči
> user manual, ili kompletnu sintaksu.
Jel' pitaste Vesnu? :))
baze.podataka.68iboris,
Jednom mom drugarru trebaju sorsovi radjeni u DBASE III+. Covek sprema ispit, a
pojma nema o programiranju. Ima li neka dobra dusa da mu pomogne. Jos kad bi
bilo objasnjenja... (ali objasnjenja nisu neophodna). Inace fakultet je
prostorno planiranje (?!?), a ispit racunari, ili nesto slicno.
Pozdrav, Boris
baze.podataka.69nicic,
Program DBASE
Kojom se naredbom mogu dobiti, na printer izvestaju, slova koja su
veca od standardnih. Bitno je da se mogu mesati. Recimo, naslov 14pt
a ostalo 10pt. Da li je to uopste moguce?
Hvala, Ica
baze.podataka.71mbulat,
Nek mi neko ako moze napise spisak fajlova koji se nalaze u
>> originalnom << paketu DBASEIII+
Pozdrav...
@>BUKI<@
baze.podataka.72mbulat,
Neka mi neko,ako moze, objasni kako da umesto meni standardnog
store space(1) to izbor
@ 11,11 say "<U> Unos..."
@ 12,12 get izbor picture"!N"
read
do case
case izbor="U"
set proc...
do unos
endcase
upotrebim funkciju >> INKEY() <<... u DBASEIII+
pokusao sam sa
if inkey()=85 .or. inkey()=117
set proc...
do unos
endif
ali posto je to glavni meni i on je u petlji
use telefon
do while .not. .f.
clear
>>glavni meni<<
if inkey()=...
...
enddo
close databases
tek posle treceg ili cetvrtog bezuspesnog pritisa na "U" dobijam
zeljeni rezultat...
Ako je neko skontao iz mog poduzeg izlaganja u cemu je stvar
nek mi pomogne da ovo malo srecnije resim...
Unapred hvala...
@>BUKI<@
baze.podataka.73bulaja,
│ use telefon
│ do while .not. .f.
│ clear
│ >>glavni meni<<
│ if inkey()=...
│ ...
│ enddo
│ close databases
└───
Umesto inkey() stavi inkey(0), tako da se ceka da neki taster uopste
bude pritisnut. Ovo radi na FoxBase 2.1, sto znaci da bi trebalo i na dB
III+ (nemam ga pa nisam probao tamo :). Ako ipak dB nema inkey(0) onda
samo stavi inkey() u petlju dokle ne vrati nesto drugo osim 0.
baze.podataka.74mbulat,
@> Umesto inkey() stavi inkey(0), tako da se ceka da neki
@> taster uopste bude pritisnut. Ovo radi na FoxBase 2.1,
@> sto znaci da bi trebalo i na dB III+
Na moju veliku zalost ,ne radi... :((
@> Ako ipak dB nema inkey(0) onda samo stavi
@> inkey() u petlju dokle ne vrati nesto drugo osim 0.
Pa u petlji...
@>│ use telefon
@>│ do while .not. .f.
@>│ clear
@>│ >> glavni meni<<
@>│ if inkey()=85 <--- On mi ovde prepoznaje kod 85
@>│ do unos (npr.) ali tek posto "legnem" na taster "U"...
@>│ endif
@>│ enddo
@>│ close databases
@>└───
Zeleo bih da mi iz prve procita taster...
Pokusavao sam sa set typeahead to 0 ali to ne pali...
REZIME:Moram na neki nacin da prekinem izvrsavanje prg. do pritiska na
odgovarajuci taster,a da on u nastavku bude procitan od strane inkey()...
To mi zasad nije polazilo za rukom... <;<<
Postoji li neki nacin???
@>BUKI<@
baze.podataka.75bulaja,
│REZIME:Moram na neki nacin da prekinem izvrsavanje prg. do pritiska na
│odgovarajuci taster,a da on u nastavku bude procitan od strane inkey()...
└───
Tako ne moze, posto inkey() povlaci karakter iz kbd bafera. U Clipper-u
imas funkciju lastkey() koja vraca kod tastera, ali ga ne uklanja iz
bafera, ali posto lastkey() ne postoji u dB3+ onda stavi ovakvu petlju:
do while .T.
k = inkey()
if k<>0
exit
endif
enddo
gde je k promenljiva koja pamti koji je taster poslednji pritisnut. Po
izlasku iz petlje nemoj ispitivati inkey() vec vrednost u k, npr.:
do case
case k = 85
...
endcase
baze.podataka.76mbulat,
@> gde je k promenljiva koja pamti koji je taster poslednji
@> pritisnut. Po izlasku iz petlje nemoj ispitivati inkey()
@> vec vrednost u k, npr.:
To je bilo resenje... :))
Totalno sam tu mogucnost smetnuo s uma...
Hvala na pomoci bulaja...
Pozdrav...
@>BUKI<@
baze.podataka.77oki.,
Hi!
Da li ima neko ovde PARADOX ENGINE - studentsku verziju ???!!
Bye, 3OPAH.
baze.podataka.78kzoran,
Hi!
Ima li neko (dobru) literaturu za FOXPRO 2.0, ili zna gde mogu da je nabavim?
Pozdrav,
Zoran.
baze.podataka.79banusko,
>**> Ima li neko (dobru) literaturu za FOXPRO 2.0, ili zna gde mogu da je
>**> nabavim?
Ako to nađeš,molim te,javi imeni.
Pozdrav.
baze.podataka.80banusko,
>**> Ima li neko (dobru) literaturu za FOXPRO 2.0, ili zna gde mogu da je
>**> nabavim?
Ako to nađeš,molim te,javi imeni.
Pozdrav.
baze.podataka.81andrejl,
>│ Ako to nađeš,molim te,javi imeni.
>│ Pozdrav.
Javi mu dva puta :)
baze.podataka.82banusko,
>**>> │ Ako to nađeš,molim te,javi imeni.
>**>> │ Pozdrav.
>**>
>**> Javi mu dva puta :)
Majko moja <8
Nisam valda opet poslao dupli exec???
Joooj izvinite.
Pozdrav.
baze.podataka.83dnikolic,
Ko ima Paradox Engine (opis u proslim ▀Racunarima). Potrebna su mi neka
uputstva. :))
dn
baze.podataka.84vvelisavljev,
> Ko ima Paradox Engine (opis u proslim ▀Racunarima). Potrebna su mi neka
> uputstva. :))
Takođe. :)
baze.podataka.85andrejl,
>│ Takođe. :)
Začuđujuće je tvoje naglo "zagrevanje" za Paradox(ne
stvari) :)
bye, andrejl
baze.podataka.86mbulat,
Evo saljem jedan fajl sa pophitovima od 1938 do 1990...
Inace on je u *.dbf formatu i napakovao sam ga iz nekog bejzik programcica
koga sam prethodno rastavio i maznuo mu fajl sa listom hitova... ;)
Ajde sad ko voli nek izvoli unutra ima 1500 hitova sa brojem nedelja
na Britanskoj TOPLISTI sa godinom izvodjenja imenima izvodjca,pesmama itd...
Ako ima nekih problema sa identifikacijom polja recite da napisem...
Pozdrav...
@>BUKI<@
pophits.arjbaze.podataka.87micko,
Ja imam Paradox Engine v2.0 i to livcencnu verziju. Cujem sda se [pojavila nova
verzija koja podrzava BLOB polja (binary large object).
Koga interesuje bilo sta o Paradox-u uopste, rado bi da se cujemo.
Uzgred budi receno, da li neko ima dokumentaciju za
CODEBASE v4.2 ili visa (za klasican C).
Hvala unapred na odgovoru i manualu ko ga ima.
CODOR
baze.podataka.89robert,
Video sam u Jugoslovenskoj Knjizi knjigu za FoxPro od nekog
(ne znam mu ime) iz Vinče. Pa da pitam, ima li koga da je
kupio tu knjigu i da li valja išta.
baze.podataka.90janko,
> Inace on je u *.dbf formatu i napakovao sam ga iz nekog
> bejzik programcica koga sam prethodno rastavio i maznuo mu
> fajl sa listom hitova... ;) Ajde sad ko voli nek izvoli
Nisi se baš proslavio sa mažnjavanjem -- promašio si format
datuma.
> unutra ima 1500 hitova sa brojem nedelja na Britanskoj
> TOPLISTI sa godinom izvodjenja imenima izvodjca,pesmama
> itd...
Nije to ni pod razno Britanska top lista, već neki podaci iz
Amerike. Garant.
baze.podataka.91garderp,
Da li je iko išta čuo na našim prostorima za Paradox Engine 3.0
baze.podataka.92garderp,
Imao sam je u rukama i može da posluži. Ali uvek se trudi da
nađeš originalna uputstva.
baze.podataka.93mbulat,
@> Nisi se bas proslavio sa maznjavanjem -- promasio si
@> format datuma.
Txe pa nisam primetio u prvi mah ali kad sam uocio file je vec bilo
na Sezamu...:)
Onda sam zvao ko kreten i kad sam konacno dobio vezu od
fajla ni traga i pretpostavljao sam da su ga "mrdnuli" al' ko sto
vidim nisu... ;)
Pa ima mala zvrckica moram da datum prvo procitam kao "obican" karakter
string a tek posle da mu promenim format u "DATE"...
@>> unutra ima 1500 hitova sa brojem nedelja na Britanskoj
@>> TOPLISTI sa godinom izvodjenja imenima izvodjca,pesmama
@>> itd...
@>
@> Nije to ni pod razno Britanska top lista, vec neki podaci
@> iz Amerike. Garant.
Pa i nije vazno,dobra je zezalica.... ;))
Evo saljem sad uz ovo file bez baga(ali mozda sa virusom za Jankov HD;)...
Pozdrav...
@>BUKI<@
pophits.zipbaze.podataka.94janko,
> Pa i nije vazno,dobra je zezalica.... ;))
Meni je bilo. Britanska i američka lista se dooosta razlikuju
(doduše, poslednjih godina sve manje). Na primer, na prvom
mestu britanske top liste je bio i Beni Hil. :) Ovi Ameri, s
druge strane imaju isto neke bisere...
Ovo su prva mesta neke američke top liste koja se formira
nedeljno. Singlovi od 1938-90 i albumi od 50 i neke do
devedesete.
> Evo saljem sad uz ovo file bez baga(ali mozda sa virusom
> za Jankov HD;)... Pozdrav...
Zahvaljujem. :) Da sam znao da ćeš ti to da radiš, ne bih radio
ja. Tja. Dvojca radila isti posao... E da, usput sam odvojio i
albume od singlova -- to je puno logičnije...
Hajde reci mi i odakle si to iščupao? Šta je radio taj bejzik
program koga pominješ?
baze.podataka.95mbulat,
@> Hajde reci mi i odakle si to iscupao? Sta je radio taj
@> bejzik program koga pominjes?
Ma nista narocito sluzio je samo za kretanje po bazi...
Pretrazivanje po imenupesme,imenugrupe,godinaizvodjenja,br.nedelja
na toplisti...
Imam i njegov source u bejziku pophits.bas,pa posto se uz prog. isporu-
cuje i source onda je on 100% SW :) i ako hoces baci cu ga ovde zajedno sa
pop.exe pa se zezaj do mile volje... :)
Inace ja se vodim mislju da napravim sitan programcic u DBASEIII+ slican
ovom bejzik i da ga stavim u CIVILIZACIJA.1.muzika ko kuriozitet,iz
prostog razloga sto je ovaj bejzik prg. straaaasno spor... :)
baze.podataka.96janko,
> cuje i source onda je on 100% SW :) i ako hoces baci cu ga
> ovde zajedno sa pop.exe pa se zezaj do mile volje... :)
Nema potrebe, kad imam .DBF. Pitao sam te jer sam mislio da
možda ima još nešto tu...
baze.podataka.97peacock,
>**< Da li je iko ista cuo na nasim prostorima za Paradox
>**< Engine 3.0
Samo ono sto ima u novostima sa BIX-a. Podrzava nova resenja
iz Paradoxa 4.0.
baze.podataka.98jtitov,
>>**> Ima li neko (dobru) literaturu za FOXPRO 2.0, ili zna
>>**> gde mogu da je nabavim?
>
> Ako to nades,molim te,javi imeni.
Najbolja literatura je - originalno uputstvo. Mada sam ja izabrao samo 3
knjige. Sasvim dovoljno da se nauce (i shvate) sve funkcije i komande, a i
prateci programi. Mada i "napredni Fox" nije los...
baze.podataka.99banusko,
>**> Najbolja literatura je - originalno uputstvo.
Jura,Jura,znaš i sam da se originalne knjige dobijaju samo sa originalnim
diskteama u originalnom pakovanju......8)
baze.podataka.101dnikolic,
>> Ja imam Paradox Engine v2.0 i to livcencnu verziju. Cujem sda se [pojavila
>> nova verzija koja podrzava BLOB polja (binary large object).
Cini mi se da je u Racunarima opisana verzija 3.5. U istom broju se ( u novos-
tima ) najavljuje verzija Paradox 4.0. Treba li da ocekujemo Paradox Engine sa
tim brojem?
>> CODEBASE v4.2 ili visa (za klasican C).
Koja biblioteka je brza? Paradox Engine ili CODEBASE? Kakva je brzina u odnosu
na CBASE ili Clipper?
>> verzija koja podrzava BLOB polja (binary large object).
>> Koga interesuje bilo sta o Paradox-u uopste, rado bi da se cujemo.
Pa ostavi mi telefon u mail-u! Ajde da napravimo grupu pa da se organizujemo
oko hmmm... softvera. :)
dn
baze.podataka.102dnikolic,
>> Samo ono sto ima u novostima sa BIX-a. Podrzava nova resenja
>> iz Paradoxa 4.0.
Broj poruke?
dn
baze.podataka.103micko,
Video sam clanak u racunarima ali bez preterivanja on ne govori ama bas nista
novo
Vest o Paradox-u 4.0 je stara skoro 9 meseci (Clanak iz Decembra ako se
ne varam u Data Based Advisor).
U Byte-u iz marta ove godine ima clanak o komparaciji izmedju nekoliko
erazlicitih Database Engine-a u C-u. Mogu da ti podsaljem rezultate
testova ako si zainteresovan.
Ali ja ovde ponavljam pitanje: Da li ima neko manuel za CODEVBASE v4.2???
CODOR
baze.podataka.107feniks,
Prijatelj me molio da objavim sledeće:
Na VELCOM BBS-u nalazi se CLARION1-4.ZIP . Ovi ZIP-ovi
su međutim arhivirani pomoću verzije 1.93 i to pod šifrom !???
tako da su svi pokušaji da se ovo raspakuje - propali :(((
Ako je nekom to uspelo ili zna šifru nek' javi ovde ili na mail.
baze.podataka.108peacock,
>**< Broj poruke?
Novosti\bix\5.15, 5.16.
baze.podataka.109micko,
Pozdrav,
Napokon sam kompletriao tj. zavrsio mali programcici koristeci PE v2.0
Uz njega je i doc. datoteka u kojoj su isecci iz source koda.
Ko ima komentar neka se javi!
CODOR
pax.arjbaze.podataka.112buncic,
Treba mi literatura za SCULPTOR 4GL + SQL
mail send buncic
baze.podataka.114kzoran,
Ljudi,
Instalirao sam Foxpro 2.0 na masinu sa 3 Mb QEMM memorije, i svu expanded
memoriju oslobodio da bi je Fox mogao koristiti. Dok sam u expanded
memoriji drzao cache (1.5 Mb), po startovanju Fox-a u meniju "About..."
dobijao sam podatak o raspolozivih preostalih 1.5 Mb memorije, sto mi je
govorilo da Fox ovu memoriju prepoznaje i koristi. Posle oslobadjanja memorije,
Fox se znatno duze ucitava u memoriju, u uvodnom screenu prikaze na dnu
DOS Extension Technology...
ERGO Computing...
a u meniju "About..." dobijam izvestaj
Total Memory: 997,184 (???)
EMS Memory: N/A (???)
First 64K of EMS Use: N/A
Znaci li ono "N/A" da Fox ne prepoznaje i ne koristi expanded memoriju, ili
nesto drugo? I sta je to genijalno zakljucio Fox (ERGO ...).
Napominjem da radim sa QEMM 6.0.
Pozdrav,
Zoran.
baze.podataka.115peacock,
>**< U Byte-u iz marta ove godine ima clanak o komparaciji
>**< izmedju nekoliko erazlicitih Database Engine-a u C-u.
>**< Mogu da ti podsaljem rezultate testova ako si
>**< zainteresovan.
Moze i meni?
baze.podataka.116peacock,
>**< Ko ima komentar neka se javi!
Pogledao sam veoma pazljivo. Uradio si lepo i detaljno,
preporucujem svima da makar pogledaju. Testiranje na
konkretnim primerima bice obavljeno ovih dana.
Peacock