PCPROG.1

20 Sep 1991 - 03 Dec 1992

Topics

  1. ms.dos (235)
  2. cccc (0)
  3. asembler (321)
  4. pascal (896)
  5. clipper (1059)
  6. zastita (239)
  7. basic (178)
  8. baze.podataka (116)
  9. novi.fajlovi (66)
  10. algoritmi (52)
  11. razno (707)
  12. van.teme (126)
  13. unknown (986)

Messages - razno

razno.1 ppekovic,
Sve ono što po vašem mišljenju ne spada ni u jednu od ostalih tema, stavite u temu razno. Ako se za neki problem pokaže veće interesovanje, svakako ćemo razmotriti i otvaranje nove teme. Paya
razno.2 glisin,
Hi! Ja prvi? Neverovatno! AtariSTa prvi u PC.PROG (ne računajući obaveštenja, redni brojevi 1) ;-))) Šalim se. Izbor tema je dobar. Možda fali "ostali" gde bi se pričalo o MODULI-2, FORTRANU i eventualno COBOL-u. U stvari, sada kada se pojavio žderač male dece FORTRAN 90, možda i FORTRAN? To je jezik koji je malo zapostavljen, ali mislim da bi trebalo da se pojavi: ubedite nekog astronoma ili fizičara da na mašini od PC-a do CRAY-a uradi program na C-u ili Pascal-u i imate piće (profesionalca naravno, ne programera koji se bavi astronomijom). Eto tako. Zašto ne i "fortran"? ▀▀▀ ĎÍ─ĚÍ─ĚĎ Ď ▀▀▀ ▀▀▀ ║║ Ě║ ĚËĎŻ ▀▀▀ ▀▀▀ đË─ŻË─Ż đ ▀▀▀
razno.3 ppekovic,
>>Eto tako. Zašto ne i "fortran"? Pa razmišljalo se i o toj temi, međutim, seti se samo poruka u PC.SOFT-u, koliko je njih bilo vezano za Fortran?! Što se tiče teme 'ostali' kojim bi se obuhvatili ostali programski jezici, za to postoji tema razno, pa ako se pokaže veće interesovanje za neki od "ostalih" ;) programskih jezika, rado ću otvoriti novu temu. Paya
razno.4 bojt,
>> Eto tako. Zašto ne i "fortran"? Vote for fortran! Da li je neko imao prilike da radi sa Watcom Fortranom 386?
razno.5 spantic,
>> Ja prvi? Neverovatno! AtariSTa prvi u PC.PROG (ne računajući obaveštenja, >> redni brojevi 1) ;-))) Šalim se. Izbor tema je dobar. Možda fali "ostali" >> gde bi se pričalo o MODULI-2, FORTRANU i eventualno COBOL-u. U stvari, >> sada kada se pojavio žderač male dece FORTRAN 90, možda i FORTRAN? To je >> jezik koji je malo zapostavljen, ali mislim da bi trebalo da se pojavi: >> ubedite nekog astronoma ili fizičara da na mašini od PC-a do CRAY-a uradi >> program na C-u ili Pascal-u i imate piće (profesionalca naravno, ne >> programera koji se bavi astronomijom). Eto tako. Zašto ne i "fortran"? Mislim da je to jako dobra ideja. Mnogi ljudi rade sa FORTRANOM, pogotovo ako je to NJEGOVO veličanstvo VAX FORTRAN (a i nemaju tamo previše izbora, jer ima najbolje performanse, dobro de posle VAX COBOLa na žalost). Tako da podržavam ideju o posebnoj temi za FORTRAN. Sa poštovanjem Srđan
razno.6 vlajko,
Interesuju me ideje i tudji pokusaji u vezi tkzv."Vestacke inteligencije", i logicke obrade podataka. Ima li koga da je nesto pokusavao u tome ? Pozdrav
razno.7 vilic,
> Interesuju me ideje i tudji pokusaji u vezi tkzv."Vestacke inteligencije", > i logicke obrade podataka. Ima li koga da je nesto pokusavao u tome ? > Pozdrav Hi, nešto malo, ali stvarno malo sam čačkao tu oblast, pa mi je i pre par nedelja stigla knjiga "ARTIFICIAL INTELIGENCE USING C" u kojoj se pokušava dati osnove i nešto malo više od toga o veštačkoj inteligenciji. Takođe, kompatibilno sa ovom temom, možeš naći u Jugoslovenskoj knjizi na Terazijama, knjigu o ekspertnim sistemima, takođe na engleskom. Ako ima još sezamovaca koje interesuje ova oblast bilo bi lepo da jave. pozdrav vilic
razno.10 ilazarevic,
█ Tako da podržavam ideju o posebnoj temi za FORTRAN. Iako ne pišem ništa u FORTRAN-u, to je bio jezik čije elemente sam naučio odmah posle BASIC-a :)) Zato se i ja slažem da se otvori tema FORTRAN Pozdrav, Laza
razno.11 miro,
A gde je PC.PROG:modula_2 ????? Koliko znam, nisam jedini na Sezamu koji programira u Moduli, a Modula ipak spada u jezike visoookog nivoa. Pozdrav, O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Miro.
razno.12 ppekovic,
>>A gde je PC.PROG:modula_2 ????? Da ponovim još jednom: Kada bude većeg broja poruka o jednoj temi u temi razno, otvorićemo tu temu. Paya
razno.13 mjova,
hi payo, čestitam ti na novoj funkciji! ti si bre sada funkcioner! :) SY
razno.14 znevenic,
>>> A gde je PC.PROG:modula_2 ????? > > Da ponovim još jednom: Kada bude većeg broja poruka o jednoj temi u temi > razno, otvorićemo tu temu. Znači, da udarimo po m2 ovde :) Da li je neko od korisnika JPI M2 probao (uspeo?) da napiše procedure umesto IO.RdChar() koje bi radile onako brzo kao c-ove getc()? Kratkim poređenjem JPI M2 V2.0 i TC došao sam do zaključka da je TC samo tu brži...
razno.15 znevenic,
>> Interesuju me ideje i tudji pokusaji u vezi tkzv."Vestacke >> inteligencije", i logicke obrade podataka. Ima li koga da je nesto >> pokusavao u tome ? Pozdrav > nešto malo, ali stvarno malo sam čačkao tu oblast, pa mi je i I ja sam _malo_ čačkao po tome: Na grupi za proizvodno mašinstvo mašinskog fakulteta (i ja sam tamo) mnogo vole da se bakću ekspertnim sistemima. Jedan projekat sam izgurao sa njima, radilo se na arity prolog i turbo prolog jezicima. Od tog doba ostala mi je kopija knjige 'mastering expert systems with turbo prolog' Karla Towsanda.
razno.16 ppekovic,
>> čestitam ti na novoj funkciji! >> >> ti si bre sada funkcioner! :) Hvala za čestitke, ali za ovo drugo, pa kakav je to funkcioner bez crnog mercedesa. ;) Paya
razno.17 dejanr,
>> A gde je PC.PROG:modula_2 ????? Na starom Sezamu je bila tema modula2 u IBM.PC konferenciji u njoj se za 10 meseci skupile čak 2 (dve) poruke. Prema tome, za Modulu 2 za sada razno a ako bude puno poruka... lako se napravi tema!
razno.18 miro,
■■ Da li je neko od korisnika JPI M2 probao (uspeo?) da napise ■■ procedure umesto IO.RdChar() koje bi radile onako brzo kao ■■ c-ove getc()? Kratkim poredenjem JPI M2 V2.0 i TC dosao sam ■■ do zakljucka da je TC samo tu brzi... IO.RdChar() ??? Sta je to ?? :)) IO modul ??? :))) To sam koristio mozda nekih mesec dana. Jedan prijatelj (Duric Dragisa, njegov udeo je mnogo veci od mog) i ja razvili smo kompletnu biblioteku, tako da od standardnih modula koji se dobiju u JPI paketu uglavnom koristimo Lib, Str, Storage, PROCESS i jos par drugih. Sve ostalo je razvijeno sa malo drugacijom koncepcijom od one koju su koristili u JPI, i uglavnom sve radi mnogo brze. Nazalost, biblioteka nije bas Public Domain posto je koristimo u komercijalne svrhe u firmi koju smo osnovali, ali ako nekoga zanima, mogu poslati definicione module, i objasniti koncepte koji su koristeni. Ne bi mnogo vredelo da posaljem cele pojedine module jer se jako puno oslanjaju jedan na drugi, tako da i ako bih poslao Keyboard.MOD koji mi koristimo, od njega samog ne bi bilo neke velike koristi. Ipak, evo kako izgleda definicioni modul Keyboard: DEFINITION MODULE Keyboard; TYPE Command = (Char, F1, F2, . . . AltF1, . . ShiftF11, ShiftF12, . . Home, Up, . . Null, Mouse0, Mouse1, Mouse2, Mouse3, Invalid); TYPE CommandSet = SET OF Command; KeyAction = PROCEDURE (VAR Command); VAR typed: CHAR; direct: BOOLEAN; PROCEDURE Ignore(cmd: Command); (* Procedura postavlja Command koji ce program apsolutno ignorisati dok se ne izvrsi Reset. *) PROCEDURE IgnoreSet(set: CommandSet); PROCEDURE Set(cmd: Command; action: KeyAction; level: CARDINAL); (* Pritisak na Command aktivira proceduru KeyAction sa prioritetom level (kreira se dinamicka lista akcija) *) PROCEDURE SetSet(set: CommandSet; action: KeyAction; level: CARDINAL); PROCEDURE Reset(cmd: Command); (* Skida poslednju akciju iz Set liste *) PROCEDURE ResetSet(set: CommandSet); PROCEDURE Get(cmd: Command; VAR action: KeyAction; VAR level: CARDINAL); (* Vraca proceduru sa vrha Set liste *) PROCEDURE PutCmd(cmd: Command); PROCEDURE PutChar(ch: CHAR); PROCEDURE Flush; PROCEDURE GetCmd(): Command; PROCEDURE Buffer(): BOOLEAN; PROCEDURE DoCmd(cmd: Command): BOOLEAN; END Keyboard. Pozdrav, O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Miro.
razno.19 nboskovic,
*> Hvala za čestitke, ali za ovo drugo, pa kakav je to *> funkcioner bez crnog mercedesa. ;) Ma i golf nije loš :)))) (c) klap nikola
razno.20 ksasa,
Interesuje me kako se množi broj sa matricom. Znam kako se množe dve matrice (na primer A, dimenzija l x m1 i B, dimenzija m2 x n se mogu pomnožiti ako je m1=m2=m i matrica C koja predstavlja proizvod matrica A i B će biti dimenzija l x n. Formula po kojoj se računaju elementi matrice C mi je poznata, dakle, nije sporno kako se množe dve matrice, već kako se množi BROJ SA MATRICOM i šta se dobije !?!? _ksasa_
razno.21 ppekovic,
Množenje konstante b sa matricom A se obavlja na sledeći način: ┌ ┐ ┌ ┐ │ a11 a12 a13 │ │ b x a11 b x a12 b x a13 │ │ │ │ │ b x │ a21 a22 a23 │ = │ b x a21 b x a22 b x a23 │ │ │ │ │ │ a31 a32 a33 │ │ b x a31 b x a32 b x a33 │ └ ┘ └ ┘ Paya
razno.22 bojt,
>> dakle, nije sporno kako se množe dve matrice, već kako se >> množi BROJ SA MATRICOM i šta se dobije !?!? Dobije se ista takva matrica s tim da je svaki njen element pomnožen BROJ-em.
razno.23 vlajko,
Hvala na savetu,potrazicu tu knjigu.Koliko iz naslova mogu da vidim,radi se o pokusaju sa jezikom C,znas li slucajno za neku knjigu koja istu problematiku tretira sa PROLOG-om ? Pozdrav V.Jocic
razno.24 vlajko,
Da li ta knjiga tretira tu oblast samo za tehnicke nauke,ili je uopstena ? Pozdrav
razno.25 znevenic,
> ■■ c-ove getc()? Kratkim poredenjem JPI M2 V2.0 i TC dosao sam > ■■ do zakljucka da je TC samo tu brzi... > > IO.RdChar() ??? Sta je to ?? :)) Ne znam kako sam zeznuo stvar, trebalo je da pise FIO.RdChar :( Ipak, vredelo je videti tvoj odgovor zbog keyboard.def. Mislim da shvatam ideju vodilju kod baratanja tastaturom. Svaka cast za to. Ono sto sam mislio da pitam je: koliko znam, procedure C-a koje rade sa fajlovima ne koriste samo handle, nego kombinuju tu bafere i ne znam sta jos... Izgleda da to donosi da citanje datoteke bajt po bajt biva brze u C-u nego kad u M2 otvorim fajl, pozovem FIO.AssignBuffer, i citam fajl bajt po bajt sa FIO.RdChar... Jeste li i to resili? Pozdrav, Zoran
razno.26 esabo,
NE ZNAM DA LI PADA POD RAZNO , ALI ZELIO BI DA POKRENEM DISKUSIJU O FOXPRO-u Ako neko radi sa njim (mozda i sa novom V 2.0 ) da mi kaze par reci da li je vredan i koliko . hvala unapred ENDRE-Palic
razno.27 djelovic,
Gledajuci sada Micrubytes i strane casopise, dosao sam do zakljucka da se strahovito mnogo isplati pisati za windowse. Programi za Win. se favorizuju u odnosu one za dos, bolje prolaze u review-ima, i uopste, izgleda da se stvari krecu u tom smeru. Koja tragedija!
razno.28 djelovic,
Video sam da na trickle-u ima fajl koji zamenjuje f-je ctrl i caps-lock tastera, pa me zanima ima li iko pojma kako se to radi, tj. da li se slaze sa vkeyb-om Vlade Kostica (ako je to zapravo neka verzija drivera za tastaturu, onda se sigurno ne slaze). Inace, mene izludjuje novi raspored tastature gde je ctrl dole, kakva je onda vajda od kucanja sa deset prstiju ako za sve zivo moras da dizes ruke sa tastature. Takodje handy kombinacije iz word stara tipa ctrl-a, ctrl-s, ... otpadaju jer vise nisu handy. Vlado, vreme je za novu verziju.
razno.29 spantic,
>> Gledajuci sada Micrubytes i strane casopise, dosao sam do zakljucka da se >> strahovito mnogo isplati pisati za windowse. Programi za Win. se >> favorizuju u odnosu one za dos, bolje prolaze u review-ima, i uopste, >> izgleda da se stvari krecu u tom smeru. Koja tragedija! Pa naravno. Za to su životno zainteresovani svi u računarskoj industriji. Svi ubeđuju da je Windows ono pravo pod "dovoljno" brzim procesorom, sa dovoljno memorije i što većim hard diskom. Ima li ikog kome se povremeno ne učini da su ograničeni opremom? To jest, pod pritiskom novih programa koji tako gutaju resurse da bi bilo zanimljivo videti raspored deonica pojedinih firmi.
razno.30 ppekovic,
>>Vlado, vreme je za novu >>verziju. Na žalost, Vlada Kostić nije u BGD! Paya BTW. ... i neće skoro biti, bar kolko ja znam, zato, assembler u ruke i udri.
razno.31 ppekovic,
>> Gledajuci sada Micrubytes i strane casopise, dosao sam do zakljucka da >>se strahovito mnogo isplati pisati za windowse. Programi za Win. se favorizuju >>u odnosu one za dos, bolje prolaze u review-ima, i uopste, izgleda da se >>stvari krecu u tom smeru. Koja tragedija! žini mi se da će za par meseci kada stigne OS2/2.0 stvari biti mnooogo, mnooogo jasnije. A iskristalisaće se sa pojavom Microsoft NT-a tokom sledeće godine. Do tada, pogoditi dalje pravce razvoja software-a je ravna dobitku na loto-u. Paya
razno.32 znevenic,
> Da li ta knjiga tretira tu oblast samo za tehnicke nauke,ili je uopstena ? Malo sam rio po plakarima i našao sam je ;) Prvo, ime autora je Carl Townsend, a ne kako sam pre napisao... Knjiga je potpuno uopštena, čak se u njoj pominju i neki ES razvijeni za dijagnostiku u medicini; Pozdrav, Zoran
razno.33 gbiocic,
> Video sam da na trickle-u ima fajl koji zamenjuje f-je ctrl i caps-lock > tastera, pa me zanima ima li iko pojma kako se to radi, > tj. da li se slaze sa vkeyb-om Vlade Kostica ... Ima jedan program, zove se EKBD (pokupio sam ga negde na SEZAMU), koji je totalni drajver za tastaturu. Moguće je doslovno definisati svaki taster, svaku kombinaciju, dead keys itd. Public Domain, pisao ga neki Englez. Jedino što ne valja, uzima oko 8k memorije. Ako ve' nije tamo predlažem da se stavi u neki direktorijum. Pozdrav, Goran B
razno.34 dgavrilovic,
>> DISKUSIJU O FOXPRO-u Di me nađe? Za onoga ko sam vodi neku svoju bazu, pogotovu ako je svaki čas menja u smislu dodavanja novih polja, stalno preračunavanje starih podataka na novi način i.t.d., dakle u slučajevima kada program u obliku exe fajla predstavlja ne samo luksuz nego i opterećenje, FoxPro je savršen izbor. Dakle ako si sam svoj dBase programer uživaćeš u njemu jer ima bogat jezik i veliku brzinu izvršavanja programa. Takođe je neobično user frednly pa se svašta može uraditi samo mišem ali to je način rada koji se može svideti samo ataristima, produktivnije je držati se komandnog menija izuzev kod kreiranja maski za unos ili report forma. Posebna priča su FoxView i FoxCode, aplikacije koje verovatno olakšavaju život ali ih ja nisam dirao jer mi se dokumentacija svodi na dve rečenice u stilu: Ovo je za Prave programere, ko oće da koristi neka pogleda u user manual. Kako su najavljene potpuno nove verzije u 2,0 rešio sam da sačekam. >> NE ZNAM DA LI PADA POD RAZNO Kako se uzme. Pošto je reč o programskom jeziku može i ovde, ali mislim da u pc.user ima tema za to.
razno.35 ppekovic,
> Video sam da na trickle-u ima fajl koji zamenjuje f-je ctrl i caps-lock > tastera, ... Evo programa koji zamenjuje funkcije CTRL i CAPS-LOCK tastera. Probao sam ga, istina na kratko, i nije bilo problema. Važna je stvar što se nije svađao sa vkey-om Vlade Kostića. Paya capsct11.zip
razno.36 ndragan,
* Ako neko radi sa njim (mozda i sa novom V 2.0 ) da mi kaze par * reci da li je vredan i koliko . svoj lebac (mi se ogadio) zarađujem u FoxProu. sad sam se malo vratio na MFoxPlus 2.1 jer je kompatibilan sa Xenix verzijom, i zviznuo sam - nema ovo, nema ono, nema ctrl-F1 za skok u drugi prozor, nema Ctrl-F (editorski Find) u brauzu, kompajler je eksterni, ugrađeni editor je a la edlin za drugi osnovne, nema cut & paste iz prozora u prozor, nema ništa, bre. pa onda ima brdo funkcija za sirove datoteke (fread, fget, fwrite, fput, fputs, fcreate itd - maznuto iz C-a), pa nove opcije u č say/get (naprimer WHEN), memo polja sa neograničenom dužinom, pakovanje fajlova u memo, stringovi od 63K... osećao sam se kao u poslastičarnici kad sam ga isprobavao prošle godine... a ono što sam čitao o FP 2.00 - to je tek aviooooon Šta te u stvari zanima? Bue_ NDragan
razno.37 bulaja,
││NE ZNAM DA LI PADA POD RAZNO │└─── │Kako se uzme. Posto je rec o programskom jeziku moze i ovde, ali mislim da u │pc.user ima tema za to. └─── Tema baze.podataka u pc.user namenjena je korisnickim aspektima rada sa bazama podataka. Pri podeli ps.soft bilo je predloga i za postojanje ekvivalentne teme u pc.prog, namenjene programerskom radu sa bazama podataka, a postoji i posebna tema za clipper. Ukoliko bude dovoljno interesovanja za ostale programerske database alate (npr. Force, Oracle, ZIM), verovatno ce Paya otvoriti neku posebnu temu i u pc.prog.
razno.38 darone,
Jel zna neko za neki program koji konvertuje sors fajl fortrana na sors fajl C? Obavešten sam da ga ima negde na sezamu, ali nisam siguran... HELP! darone
razno.39 bulaja,
│Jel zna neko za neki program koji konvertuje sors fajl fortrana na sors fajl C? │Obavesten sam da ga ima negde na sezamu, ali nisam siguran... └─── Nema ga na Sezamu, ima na Trickle-u: Í─ ║ NAME SIZE DATE DESC ║ F2C-EXE.ZIP 286072 910615 Binaries & Libs for f2c Fortran to C converter ║ F2C-SRC.ZIP 341585 910615 Source for f2c, Fortran 77-to-C converter Ë─
razno.40 mdumitr,
Pokušao sam nešto malo da radim sa EXPERTECH, to je nekakva ljuska (Shell) ekspertnog sistema, inače ima nešto i po knjigama o PROLOG-u a posedujem i knjigu "Osnove simbolične matematike za ekspertne sisteme" ili tako nešto.
razno.41 miro,
Sve ti je jako slicno i kod TS M2 FIO Modula. Nisam se bavio poredjenjem c-a i m2 po tom pitanju, ali ukoliko ti treba zaista brzo citanje datoteke mozes to ovako: Koristi file sistem da citas blok po blok (npr. 4096 bytes), a neki svoj niz koristi kao bafer. Dragisa (Durry)
razno.43 esabo,
*** a ono sto sam citao o FP 2.00 - to je tek aviooooon *** Sta te u stvari zanima Drago mi je da sam se prevario u tom misljenju da nema nikog, ko radi sa Fox-om. Posto sam se poceo baviti polu-profesionalno programiranjem u DBIII+,uvideo mnoge nedostatke (prakticne prirode) i presao na Clipper 87 (citava dva meseca :-)))) ),u ruke mi dosao FB 2.10 (crna - sram me bilo) gde sam nasao skoro sve sto nisam imao u DBIII+ ,potom i Foxpro 1.00 (isti takav :-))) ). U FB 2.10 sam desifrovao znacenje SYS(15) ugradjeni sort po YU i fino koristio u indexima. Medjutim u FP 1.00 taj deo ima gresku i tako je bezkoristan mada najvise mi treba.Zato me je zanimalo da li je to samo u mojoj kopiji ili je to BUG ? (ne bih dao pare za BUG :-)))! ) Takodje me zanima Foxpro 2.0 koja pravi (navodno) EXE, a ako je tako mislim da je odzvonilo Clipper-u ! Ono sto se tice prozora ,editora,low-level pristupu fajlovima u potpunosti se slazem sa tobom !. Ako je help u Foxpro-u u redu onda ti ni ne treba USER GUIDE. Gde se moze kupiti u YU Foxpro LAN (V 1.02 ili V 2.0) ? ? ? Zanimaju me jos neke stvari ali o tome cu sledecom zgodom, hvala na odgovorima ESABO
razno.44 darone,
>> Nema ga na Sezamu, ima na Trickle-u: >> >> Í─ >> ║ NAME SIZE DATE DESC >> ║ F2C-EXE.ZIP 286072 910615 Binaries & Libs for f2c Fortran to C converter >> ║ F2C-SRC.ZIP 341585 910615 Source for f2c, Fortran 77-to-C converter >> Ë─ hvala :) e sada jedno pitanje: kako da dođem do njega? darone
razno.45 ppekovic,
>>Takodje me zanima Foxpro 2.0 koja pravi (navodno) EXE, a ako >>je tako mislim da je odzvonilo Clipper-u ! Možda bi odzvonilo da je i dalje aktuelna verzija summer '87. Međutim, pitanje je da li bi i tada jer da bi "odzonilo" jednom programu, koji je definitivno postao nekakav "standard" pri izboru alatki iz arsenala takvih programa, morao bi da se pojavi novi koji nije malo bolji od njega nego puuuuno bolji od njega. To nije slučaj samo sa programskim jezicima već i sa svim programima. Jer ne čini program samo onih 200-300K koda i par propratnih helpova, primera i sl. već i ogromno iskustvo iskazano kroz gomilu korisnika tog programa, zatim znatan broj knjiga, utility-a, raznoraznih pomagala itd. I ma tu i još jedan strahovito fažan faktor koga izgleda svi zaboravljaju a to je navika!!! kao i možda još važniji: inercija samog programa. Pod tim mislim slučaj kada počneš da koristiš clipper zato što ga prijatelj, kolega sa posla, komšija ;) i sl. koristi. Paya
razno.46 mmihajlovic,
> Jel zna neko za neki program koji konvertuje sors fajl fortrana na sors > fajl C? Obavesten sam da ga ima negde na sezamu, ali nisam siguran... > HELP! Pa, pogresno si obavesten. Bilo je razgovora na ovu temu u sad vec staroj PC.SOFT->cccc->? konferenciji, ali sam ja tu samo dao obavestenje o proizvodjacima takvog softvera. Istina, ja imam jedan FOR_to_C translator za $50 ali je njegova upotrebljivost ekvivalentna njegovoj ceni. E, najlepse od svega je da se naslo nas 5 zainteresovanih da kupimo to (FOR_C by Cobalt Blue) po $100 svaki. Istina PROMULA bi bio bolji izbor, ali $1000 nije bas lako odvojiti. Stvar je kupljena i sad je negde izmedju New Yorka I Bgda. Kad stigne i isprobamo ga mozete ocekivati prikaz (ovde a mozda i u Racunarima). MM
razno.47 ndragan,
* Posebna priča su FoxView i FoxCode, aplikacije koje verovatno olakšavaju pročitah ga ja, i ostavih. to je za one koji nemaju druga posla - meni to sve malo previše liči na to da su kupili najbliži generator koji je bio na tržištu (kao što je /inače sasvim pristojan/ FoxDoc ranije prodavan kao SNAP! (uzvičnik je deo imena)), pa ako je malo komplikovan i koncepcijski odudara od celog foxproa - nema veze, to je samo mega više pri instalaciji, i dvesta strana uputstva. možda bi bio upotrebljiv, za onog ko ima vremena da ga razbudži i napiše mustru za svoj tip generisanog programa; ko ima vremena ne mora da se pati sa generatorom ;). * i.t.d., dakle u slučajevima kada program u obliku exe fajla predstavlja ne samo luksuz nego i opterećenje, FoxPro je savršen izbor. Dakle ako si sam svoj da ne spominjem dva miliona situacija kad treba nešto na brzinu promuljati - korisnik recimo uporno greši, obeća piće i sad samo jedan 'replace datdok with datdok-4 for vrdok $ '01,02,07' .and. between(iznos, 200,3000)' i tako jedno sedam osam redi jedno za drugim, sa brauzom u drugom prozoru radi vizuelne kontrole... da mi je da vidim kliperaša koji može tako nešto da iščupa do popodne onog dana kad je inspektor dao 24 časa fore da se srede greške... kome treba kompajler, zaslužio je da dobije i linker. ja? ne, hvala. Bue_ NDragan
razno.48 ppekovic,
Ovo je reply na poruku 4.13 iz ove conf. >>> O.K. al nemojte u conf. please! >> >> Ne razumem ovaj stav SEZAM-a!? OK je da se piratuju stvari, >> OK je da se o tome i javno prica, sve dok ne piratujes preko konf. >> vec preko mail-a. Pa onda pustite ljude da to stave u konf., niko >> vas nece za usi vuci. Milsim, neka niko ne shalje VENTURU u 30 >> nastavaka, ali zasto se ljutiti ako neko posalje deo arhive? Niko se ne ljuti nego je to jednostavno zabranjeno. To nije niko sa Sezama izmislio. Takve stvari povlače zakonske posledice. Što se tiče onoga: "...deo arhive..." e to je dvostruka povreda pravila. Pa pogledaj samo DOC fajlove SW i PD programa. Svuda je istaknuto da se arhiva mogu širiti dalje ali samo kompletne!!! Što se tiče slanja programa putem mail-a to je stvar korisnika jer za takvo šta Sezam nikako nemože biti odgovoran. Odgovornost nosi onaj koji je poslao fajl. Dakle, sve se svodi na sledeće: Piratuj ti programe kolko ti volja al nemoj na Sezamov račun. Paya
razno.49 dgavrilovic,
>> Medjutim u FP 1.00 taj deo ima gresku i tako je bezkoristan >> mada najvise mi treba.Zato me je zanimalo da li je to samo >> u mojoj kopiji ili je to BUG ? (ne bih dao pare za BUG :-)))! ) FoxPro 1.00 je bagovita i nepotpuna verzija, potrebna ti je verzija 1.2 gde, ja se bar nadam, sve radi bez greške. >> Takodje me zanima Foxpro 2.0 koja pravi (navodno) EXE, a ako >> je tako mislim da je odzvonilo Clipper-u ! Sve što znam o veriji 2.0 je ono što sam pročitao u aprilskom Byte-u gde se ne navodi da je napuštena koncepcija pseudo kompajlera ali lepo piše da je FP sada dvostruko brži. Uz put ne sećam se da je ikada u Byte-u izašao toliko pohvalan članak o jednom programu. >> Gde se moze kupiti u YU Foxpro LAN (V 1.02 ili V 2.0) ? ? ? CET Beograd 011/336-630. Umalo jednom da ga kupim kod njih, na žalost moj direktor je promenio mišljenje kada je čuo cenu.
razno.50 dgavrilovic,
>> Možda bi odzvonilo da je i dalje aktuelna verzija summer '87. Međutim, >> pitanje je da li bi i tada jer da bi "odzonilo" jednom programu, koji je >> definitivno postao nekakav "standard" pri izboru alatki iz arsenala takvih Zaboravljaš da je pravi standard dBase III kome je odavno "odzvonilo". Ako je istina da je FoxPro toliko brz da naredbu BROWSE FOR trenutno izvršava na bazi od 12 MB, a ne vidim zašto ne bih verovao Byte-u, onda će njegov definitivni izlazak na tržište napraviti pravu uzbunu.
razno.51 bulaja,
││ NAME SIZE DATE DESC ││ F2C-EXE.ZIP 286072 910615 Binaries & Libs for f2c Fortran to C converter ││ F2C-SRC.ZIP 341585 910615 Source for f2c, Fortran 77-to-C converter │└─── │hvala :) e sada jedno pitanje: kako da dodem do njega? └─── Narucicu sa 3kla, javicu ti kad stigne.
razno.52 bulaja,
││Takodje me zanima Foxpro 2.0 koja pravi (navodno) EXE, a ako ││je tako mislim da je odzvonilo Clipper-u ! │└─── │ │(...) │ │Jer ne cini program samo onih 200-300K koda i par propratnih helpova, │primera i sl. vec i ogromno iskustvo iskazano kroz gomilu korisnika tog │programa, zatim znatan broj knjiga, utility-a, raznoraznih pomagala itd. │I ma tu i jos jedan strahovito fazan faktor koga izgleda svi │zaboravljaju a to je navika!!! kao i mozda jos vazniji: inercija samog │programa. └─── Uopste nije stvar u navici, vec u iskustvu. To je po meni daleko najvazniji faktor, jer mi vise znaci iskustvo steceno za nekoliko godina rada u Clipperu, nego sve knjige, utility-i, biblioteke i sl. Cak ne koristim nijednu Clipper biblioteku osim svojih, knjige na polici otvaram jednom u godinu dana, tek da obrisem prasinu sa njih, a jedina alatka koju koristim je trhelp. A sam Clipper je inace trash. Bolji od Cobola ali trash. Ne mislim na koncepciju vec na izvedbu - glomazno i sporo.
razno.53 ppekovic,
>>>> Možda bi odzvonilo da je i dalje aktuelna verzija summer '87. Međutim, >>>> pitanje je da li bi i tada jer da bi "odzonilo" jednom programu, koji je >>>> definitivno postao nekakav "standard" pri izboru alatki iz arsenala takvih >> >> Zaboravljaš da je pravi standard dBase III kome je odavno "odzvonilo". Ako je >> istina da je FoxPro toliko brz da naredbu BROWSE FOR trenutno izvršava na >> bazi od 12 MB, a ne vidim zašto ne bih verovao Byte-u, onda će njegov >> definitivni izlazak na tržište napraviti pravu uzbunu. I ovde se pokazalo koliko različito može da zvuči jedan deo teksta ako se izvuče iz cele poruke, od smisla cele poruke. Naime, malo kasnije sam napisao da bi FoxPro, ili bilo koji drugi proizvod morao da bude mnooogo bolji da bi potisnuo stari standard. Dakle, mora da donosi nešto suštinski novo. Do sada se pokazalo da brzina nikada nije bila presudna stvar za smenu starog i uvođenje novog standarda. Paya
razno.54 ppekovic,
>> A sam Clipper je inace trash. Bolji od Cobola ali trash. Ne mislim na >> koncepciju vec na izvedbu - glomazno i sporo. ... i svi ga koriste ;))) Paya
razno.55 zolika,
Da li neko slučajno ima pojma kako da u COBOL-u pretvori slovo u nje- gov ASCII broj i obrnuto? U standardnom COBOLu stoji da se alfanumerički po- datak prenosi u numerički podatak kao neoznačena brojna konstanta, ali to na mojoj verziji ne šljaka. Imam RM/COBOL za PC-ja. Ima ideja? Unapred hvala za odgovor!
razno.56 dgavrilovic,
>> I ovde se pokazalo koliko različito može da zvuči jedan deo teksta >> ako se izvuče iz cele poruke, od smisla cele poruke. Naime, malo kasnije >> sam napisao da bi FoxPro, ili bilo koji drugi proizvod morao da bude mnooogo >> bolji da bi potisnuo stari standard. Dakle, mora da donosi nešto suštinski >> novo. Do sada se pokazalo da brzina nikada nije bila presudna stvar za smenu >> starog i uvođenje novog standarda. Nemam običaj da citiram kompletne poruke jer smatram da se tako gubi na preglednosti a ni Sezamov hard sigurno nije crna rupa da se u njega može trpati nemilice. Ako sam i izmenio smisao tvoje poruke uradio sam to bez zadnje namere. Ono što sam zapravo hteo da kažem je da ni Clipper ni FoxPro pa ni ostali slični programi nisu suštinski različiti jer se od dBase-a razlikuju samo u brzini, komforu i fleksibilnosti i da otkad je mikroračunara imamo samo jedan standard na ovom polju a ni njega ne bi bilo da je kojim slučajem Cobol mogao da se ugura u prvi PC. Pametan čovek može da se zapita kako li bi izgledale današnje baze podataka da njihovi autori nisu morali svoje ideje da sputavaju ovako lošim uzorom ali ova situacija ima i svoje dobre strane: Ako sutra neki program, recimo Force, postane toliko bolji od konkurencije neće biti nikakva tragedija preći na njega. Za mesec ili dva svi bi se uhodali i o Clipper-u bi razmišljali isto onako kako sada razmišljamo o dBase-u IV.
razno.57 dgavrilovic,
>> >> A sam Clipper je inace trash. Bolji od Cobola ali trash. Ne mislim na >> >> koncepciju vec na izvedbu - glomazno i sporo. >> ... i svi ga koriste ;))) Ne svi, samo profesionalni programeri. Za nas koji programiramo samo svremena na vreme da bi olakšali vođenje svojih osnovnih poslova Clipper je propast. Još uvek sa najboljim namerama, Dragan
razno.58 kvelkovski,
>> Da li neko slučajno ima pojma kako da u COBOL-u pretvori slovo u nje- >> gov ASCII broj i obrnuto? U standardnom COBOLu stoji da se alfanumerički >> po- datak prenosi u numerički podatak kao neoznačena brojna konstanta, >> ali to na mojoj verziji ne šljaka. Imam RM/COBOL za PC-ja. Ima ideja? Nisam pokušavao, ali čini mi se da bi sa REDEFINES bilo moguce. Prvo treba da otkriješ dužine i način zapisa brojeva, zapišeš slovo/broj u varijablu a onda sa REDEFINES pročitaš u drugom obliku. Kupe
razno.59 alexa,
> Da li neko slučajno ima pojma kako da u COBOL-u pretvori > slovo u njegov ASCII broj i obrnuto? Za RM-COBOL: working-storage section. ... 01 NUM-VALUE pic s9(4) usage comp-4. 01 DUMMY redefines NUM-VALUE. 02 FIRST-BYTE pic x. 02 SECOND-BYTE pic x. ... procedure division. ... ASCII-TO-CHAR. move NUM-INPUT to NUM-VALUE. move SECOND-BYTE to CHAR-RESULT. CHAR-TO-ASCII. move CHAR-INPUT to SECOND-BYTE. move low-value to FIRST-BYTE. move NUM-VALUE to NUM-RESULT. Za svaki dijalekat COBOL-a ovo je otprilike isto, samo je štos prokužiti kako se opisuju 16-bitne binarne promenljive (za RM-COBOL treba da je pic s9(4) comp-4). Siguran sam da za ANSI COBOL-85 postoji standardni način da se to uradi, ali mi knjige nisu pri ruci. s Ovo 's' na kraju je višak - nestade mi negde control-D. :)
razno.60 alexa,
Uostalom, probaj (samo za RM-COBOL) i ovo: 01 CHAR-VALUE pic x. 01 ASCII-VALUE redefines CHAR-VALUE pic s99 usage comp-4. Mislim da mi je to svojevremeno bilo zgodno - na RM-COBOLu valjda ovako možeš da imaš 1-bajtni binarni integer.
razno.61 ppekovic,
>>Ako sam i izmenio smisao tvoje poruke uradio sam to bez >>zadnje namere. Ma naravno, jedino sam mislio da si loše razumeo celu nit poruke. >>Ako sutra neki program, recimo Force, postane toliko bolji od >>konkurencije neće biti nikakva tragedija preći na njega. Za mesec >>ili dva svi bi se uhodali i o Clipper-u bi razmišljali isto onako >>kako sada razmišljamo o dBase-u IV. Ja bi to iskreno želeo. Nije ni clipper savršen, samo me je oduvek zanimalo, šta je to što treba da nosi novi proizvod da bi većina korisnika starog prešla na taj novi. Možda smo zaboravili još jedan važan faktor: koliko je jaka soft kuća koja izbacuje taj proizvod. Šteta što je recimo Sophco (Force) mala firma jer da je recimo nantucket napravio Force, kladim se da bi ga danas većina koristila. Paya
razno.62 esabo,
Stvarno sam digao prasinu ! :-))) Postovani Clipper-asi, nisam imao nameru da omalovazavam Clipper ali morate priznati da ima mnoga ogranicenja na prakticnom planu. Blago nama kada se tako brzo menjaju propisi,da ne mozemo stici ispraviti programe, a rezultate moramo dati zbog rokova. Clipper je odlican za programe koje se ne menjaju mesecima(godinama) tj. za tzv. konfekcione programe - WOSM (WRITE ONCE SALE MANY TIMES):-) ali za ove na kom polju ja radim (knjigovodstvo,fakture itd.) se us- lovi suvise brzo menjaju pa moras imati interpreter(kvazi kompajler) Inace nema problema sa Copyright-om,sto ne bi moglo da se kaze za ostale programe. Inace samo da znate da gde god sam video Clipper (EXE) programe,bio je instaliran i DB III (valjda za ne daj boze ! :-)))),pa cak i BASIC !. (rekli su mi da ih programeri cesto koriste :-))) ). *** CET Beograd 011/336-630. Umalo jednom da ga kupim kod njih, *** na zalost moj direktor je promenio misljenje kada je cuo cenu. Nisam znao za CET - BGD.Provericu i ako ne padnem u nesvest od cene mislim da cu kupiti FP 1.02 LAN.Treba mi za neki veci posao. Za FP 2.0 cu da sacekam.I za ostala pitanja. Do neka smirenija vremena. bye! ESABO
razno.63 ppekovic,
>>Clipper je odlican za programe koje se ne menjaju mesecima(godinama) >>tj. za tzv. konfekcione programe - WOSM (WRITE ONCE SALE MANY >>TIMES):-) >>ali za ove na kom polju ja radim (knjigovodstvo,fakture itd.) se us- >>lovi suvise brzo menjaju pa moras imati interpreter(kvazi kompajler) A što??? BTW. Clipper nije pravi kompajler tj. u okviru onog exe fajla postoji kodiran source, zatim deo neophodnih pp-a iz biblioteka i jedan deo koji lepo interpretira kodirani source. Ovo je naravno pojednostavljeno objašnjenje ali je suština ta. >> Inace samo da znate da gde god sam video Clipper (EXE) >>programe,bio >>je instaliran i DB III (valjda za ne daj boze ! :-)))),pa cak i BASIC >>!. >>(rekli su mi da ih programeri cesto koriste :-))) ). Istinu da ti kažem, to prvi put čujem. Stvarno nemam ideju zašto bi neko držao instaliran DB III, a pogotovu ne BASIC što bi imalo ikakve veze sa clipper fajlovima. Za eventualne korekcije u samim bazama većina Clipper programera koristi DBU (programčić za manipulaciju sa bazama koji se dobija u clipper paketu). (zbunjeni) Paya
razno.64 ndragan,
* FoxPro 1.00 je bagovita i nepotpuna verzija, potrebna ti je verzija 1.2 * gde, ja se bar nadam, sve radi bez greške. radi, radi... samo da upozorim korisnike funkcije sys(3) : ona vraća pseudoslučajan broj u obliku stringa od osam heks cifara. Prva cifra je bila 0 ili 1, do dosa 5.00 - sad je, koliko vidim, B. Isto se ponašaju i foks 2.1 i fokspro 1.01 i 1.02 - stvar je verovatno u nekom od sistemskih brojač, gde dos 5.00 sad drži neke druge vrednosti (još uvek slučajne), ali sad postoji verovatnoća da pogodi ime neke datoteke, jer sve cifre su od A do F ;(, takoda prvobitna namena funkcije sys(3), da generiše slučajna imena za potrošne fajlove, dolazi u pitanje. Ako neko ima fajl BABAFAFA, nek ga bekapira... Bue_ NDragan
razno.65 ndragan,
* mala firma jer da je recimo nantucket napravio Force, kladim se da bi ili ovako: mislim da ni nentaket nije bio neka firma kad se probio, ali nije ni imao takvu konkurenciju; btw, zanima me šta radi fors i koliko je moćan? vredi li to? Bue_ NDragan
razno.66 ndragan,
* ovako lošim uzorom kobol je još gori uzor. ja sam počeo da radim kobol posle pet bejzika, jednog paskala, forta i asemblera, da ne spominjem fortran na faksu, i dok sam ga učio naizmenično sam se hvatao za glavu i za stomak - kobol je strava i užas. kompajler javi dvesta grešaka, stavim ovde tačku tamo zarez, siđe na pedeset; ispravim još dva tipfelera, siđe ne tri, ispravim sve tri, javi sedam... a ništa pametno ne možeš da napišeš bez 600 linija (mada ima ovde jedan koji kaže "j***š program bez 6 metara", al taj je predratni programer) i sad: na šta bi ličilo programiranje baza da je kobol ostao uzor? ne bismo korisnicima uvaljivali velike diskove za mnogo podataka, nego za mnogo sorsova... Bue_ NDragan
razno.67 ndragan,
* Za svaki dijalekat COBOL-a ovo je otprilike isto, samo je štos ovo zahteva nešto mućke i testiranja: na MS kobolu pod CP/Mom ide princip niža adresa - viši bajt, iako Z80 radi obratno; 8*86 isto radi viša adresa - viši bajt, ali nije sigurno da ga kobol i dalje ne obrće, zbog poradi komatibilnosti sa starim formatima. Na mašinama sa motorolom je niža/niža, pa kobol kao ne bi ništa trebalo da izvrće, međutim... na atarijevim diskovima se automatski izvrće, radi kompatibilnosti sa DOS diskovima (mada sumnjam da postoji tako osobit kolega koji bi na atariju radio kobol), pa možda neki kompajler na tim mašinama izvrće radi kompati....... ;) ne znaš dok ne probaš Bue_ NDragan
razno.68 alexa,
Ako ti COBOL ne smešta brojeve u MSB-first formatu bez obzira na procesor, odmah ga baci.
razno.69 ppekovic,
>> ili ovako: mislim da ni nentaket nije bio neka firma kad se probio, ali nije >> ni imao takvu konkurenciju; btw, zanima me šta radi fors i koliko je moćan? >> vredi li to? Pre par meseci sam imao na test-u FORCE 2.1C. Rezultat možeš videti u jednom (mislim januarskom) broju "Sveta kompjutera". Ali ukratko: Sjajna ideja, loša (čitaj: bugovito) realizacija. E onda su se pojavili upgrade-i, prvo 2.1D pa 2.1E. Stvar se izgleda drastično promenila u korist FORCE-a (pogledaj Bulajin članak o FORCE-u u "Računarima"), a ovde samo da kažem da je FORCE pravi kompajler (deklaracija svih promenljivih, veći broj greški se prijavljuje tokom prevođenja i sve ostalo što odlikuje pravi kompajler), zatim ima jednu stvar koja mi strašno nedostaje u clipper- u a to je sistem rada sa više otvorenih baza preko alias-a, čime se gubi potreba za select ... Kako to Force radi: Pa kažeš lepo: !alias PACK !alias REINDEX !alias COUNT ... i sl. Ima Force još mnooog mnooogo lepih stvari, naći ćeš ih nabrojane i opisane u Bulajinom članku. I još jedna stvar. Uvek se uz pojavu novog kompajlera postavlja pitanje pouzdanosti. Znam par ljudi koji koriste Force i koji su napravili par ne tako malih programa koji rade bez problema. Ne tvrdim zato da je Force 100% pouzdan, ali je to ipak dobar početak. Paya
razno.70 ppekovic,
>> na šta bi ličilo programiranje baza da je kobol ostao uzor? ne bismo >> korisnicima uvaljivali velike diskove za mnogo podataka, nego za mnogo >> sorsova... Pa sad, to je samo delimično tačno, tj. tačno je ako se govori o verzijama kobola koje se obrađuju na nastavi na fakultetima i srednjim školama. Međutim, nove verzije kobola imaju zaista velike mogućnosti i ne treba ih tako olako odbacivati. A što se tiče dužine programa, tačno je da ti treba par stranica da bi samo otvorio bazu i odmah je zatvorio (kakav primer ;) ), ali je takođe tačno da nikome ne treba takav program i da sa porastom složenosti programa, odnos dužine cobol programa i programa u nekom drugom jeziku koji radi istu stvar se smanjuje. To ti je ista stvar kao kad ljudi kažu: "Ma je*eš Clipper za program koji ispiše "Hello world!" napravi 150K EXE." Paya
razno.71 bulaja,
│Istinu da ti kazem, to prvi put cujem. Stvarno nemam ideju zasto bi neko │drzao instaliran DB III, a pogotovu ne BASIC sto bi imalo ikakve veze sa │clipper fajlovima. Za eventualne korekcije u samim bazama vecina Clipper │programera koristi DBU (programcic za manipulaciju sa bazama koji se │dobija u clipper paketu). └─── Evo ja sam Clipper programer koji drzi FoxBase (skoro je isto kao dbIII+) na disku i cesto ga koristi (za Basic vec zaista ne znam kakve ima veze sa Clipperom ;). Moze sve sto moze DBU i jos mnogo toga, npr. razna preformatiranja baze, replace-ove, sumiranja i sl. Sve mi je to mnogo lakse i brze iz command prompta nego iz DBU-ovih menija. Jedina je mana sto su razlicite index datoteke od NTX.
razno.72 nesavic,
Pozdrav, ima li negde SORa off line readera za SEZAM??? NeŠa!
razno.73 dejanr,
>> ima li negde SORa off line readera za SEZAM??? Naravno, eno ga u COM direktorijumu.
razno.74 ndragan,
* Ako ti COBOL ne smešta brojeve u MSB-first formatu bez obzira * na procesor, odmah ga baci. bacio sam ga odavno, iz sasvim desetih razloga; vidi moje poruke od juče - prekjuče, biće ti jasno. Bue_ NDragan
razno.75 ndragan,
* verzijama kobola koje se obrađuju na nastavi na fakultetima i srednjim * školama. Međutim, nove verzije kobola imaju zaista velike mogućnosti i * ne treba ih tako olako odbacivati. A što se tiče dužine programa, može biti da su stare verzije kobola još gore / ;( /, ali je to stravično teško održavati, i sporo je da se radi. najbolji kobol s kojim sam radio je za vaksa, stvarno ima svašta (naravno, nikad mi nisu kupili mask editor), ali to TRAJE - otkako sam prešao na foks, naročito fokspro, produktivnost mi je skočila 1000% (serem, recimo 800%). da treba da živim od kobola, ne bih imao leba da jedem. banalan primer: u vreme inflacije, u staroj firmi smo prepakivali datotetke (potrefilo se oko nove godine, pa da iskoristimo priliku) i menjali formate slogova. nas troje smo to radili tri nedelje. prekompajlirali smo oko 300 programa samo zbog izmena u FD sekciji. otprilike četvrtinu tog posla sad uradim između dve kafe, sam, u foksu. da ne spominjemo sistemska ograničenja kobola - nema sopstvene kontrole unosa datuma, datumsku aritmetiku, i višestruki pristup istoj datoteci (istovremeno sekvencijalno, relativno i indeksno), relacije molim ručno, totalno definisanje svega pre upotrebe (jel baš moram da izmišljam ime za svako polje u liniji štampe, pa da trčim 20 ekrana gore da se setim kako se zove?), pa onaj lažnjak od PERFORM ... UNTIL koji nije pravi UNTIL jer se ponaša kao WHILE NOT (uslov se testira na ulasku, a ne na izlasku) itd. Dve ipo godine u kobolu je stravično dobra škola, ali... ne više, hvala lepa. učio sam tako i geografiju i političku ekonomiju i pedagogiju, i to je bila neka škola, ali ih ne koristim svaki dan. ponestalo mi inspiracije. btw, ona baba je umrla. ona, što je pisala kobol za potrebe US Army. cilj je bio takav jezik da čak i vojne birokrate mogu da ga shvate - a što onda ostatak sveta mora s tim da se pati? Bue_ NDragan
razno.76 ndragan,
* mana sto su razlicite index datoteke od NTX. da nije negde imao neku opciju kod SET da prepoznaje i .ntx? baš ću da pogledam. Bue_ NDragan
razno.77 esabo,
PAYO ! Ne daj se zbuniti nekim stvarima.Ovde na severu retko je naci neki program iz BGD (u Clipper-u),jos re|e programer.Jedini koje sam video su iz "VBV" soft-a (mozda su i one kopije pa se moraju dokrpiti sa DBIII+).A basic se koristi pretezno za pokretanje tih DBIII krpeza. Verovatno "autoru" nisu poznati BATCH fajlovi. Ima mnogo "lokalnih" Clipper-asa koji su "pravili" programe za VIDEOTEKE ali na zahtev korisnika nisu "znali" promeniti lozinku za pokretanje programa !!! :-)))). Sto se tice pravih kompajlera "gde se promenjljive deklarisu....",o tom imam posebno misljenje.Zasto programer mora racunaru unapred da kaze nesto sto ON (racunar) ima sposobnost da to sam utvrdi. Clipper je program a la Pascal i najverovatnije je razvojni put i bio taj (Pascal -> C -> Clipper).Zato i ima taj stil programiranja. DBIII,FOX,FOXPRO je po mom na liniji Basic -> DBIII -> Fox.To dokazuje i sam stil programiranja (interpreterski BASIC-like) ***** radi, radi... samo da upozorim korisnike funkcije sys(3) : ona vraca ***** pseudoslucajan broj u obliku stringa od osam heks cifara. Prva cifra ***** je bila 0 ili 1, do dosa 5.00 - sad je, koliko vidim, B. Isto se ***** ponasaju i foks 2.1 NDRAGANU samo toliko da SYS(3) u DOS 3.30 generise slucajno ime fajla koji je HEX vrednost vremena (SAT+MINUT+SEKONDI+STOTINKE) !!!. Pa moze sledeci dan da se "dogodi" ISTO ime (ako si precizan pa pogodis vrene generisanja). U DOS 5.0 nisam jos desifrovao sta je to . PA DA !!! Setio sam se. ZASTO U MFox-u kada pravis indekse kao: INDEX ON polje TO indexfile FOR uslov ili SET FILTER TO uslov INDEX ON polje TO indexfile i uslov nije ispunjen ni jednom u bazi ONDA FOX 2.10 lepo popuni HARD privremenim fajlom i posle doooosta vremena kaze OUT of DISK.!!!!???? Privremeni fajl popunjen "glupostima" od barem 100Mb !!!!!. (ovo se desava sa DBF-ima koje imaju preko 8500 zapisa - isproban X puta sa HARDom 140Mb - za manji broj zapisa sve je normalno ! ). Bye ESABO
razno.78 ppekovic,
>> Sto se tice pravih kompajlera "gde se promenjljive deklarisu....",o >> tom >> imam posebno misljenje.Zasto programer mora racunaru unapred da kaze >> nesto sto ON (racunar) ima sposobnost da to sam utvrdi. Jel znaš koliko clipper (a mislim i FOX i ostali) troše na svaku promenljivu? Prokleto velikih 22 BAJTA!!!!!!!!! Uz to, deklarisanje promenljivih omogućuje kompajleru da ti već u toku prevođenja ukaže na masu grešaka ili potencijalnih grešaka koje ti interpreter javlja tek u toku rada, i to vrlo često samo u nekim situacijama. Zatim, moguće je vršiti raznorazne egzibicije sa zajedničkim meorijskim zonama (ušteda memorije ali i raznorazni trikovi). Tako da nemoj tako olako da odbacuješ koncept deklarisanja promenljivih na početku programa. >> Clipper je program a la Pascal i najverovatnije je razvojni put i bio >> taj (Pascal -> C -> Clipper).Zato i ima taj stil programiranja. Clipper je napisan u C-u (MSC 5.1) i njegova veza sa C-om je očigledna pogotovu u novim verzijama (5.01). Međutim, neznam kako si napravio relaciju pascal->C. Kao što neko reče pascal je pravi nemački jezik, sa jasno i precizno definisanim strukturama, modelima i vezama. S druge strane C je jezik u kome šta god napišeš to nešto znači, dakle jezik koji dozvoljava svakome da slobodno iskaže svoje shvatanje programiranja. Paya
razno.79 miro,
■■ imam posebno misljenje.Zasto programer mora racunaru unapred da ■■ kaze nesto sto ON (racunar) ima sposobnost da to sam utvrdi. U normalnim programskim jezicima (oni cije ime ne pocinje sa "c") redundanca je jedno od sredstava koje kompajler koristi za kontrolu ispravnosti napisanog koda. Objekat se prvo deklarise i time se kompajleru daje na znanje sta moze biti ispravna upotreba objekta. Kada kompajler naidje na objekat u nekom kontekstu, na osnovu deklaracije utvrdjuje semanticku ispravnost. Ovo NE pronalazi 100% gresaka, ali bolje ista nego nista. O /█> Ů Ţ ▀ ▀ Dragisa Duric
razno.80 miro,
■■ S druge strane C je jezik u kome šta god napišeš to nešto znači, :))))))) for(;P("Đn"),R-;P("đ"))for(e=C;e-; P("_"+(*u++/8)%2))P("đ "+(*u/4)%2); LOOP :)))) END; O /█> Ů Ţ ▀ ▀
razno.81 amilanov,
Dali neko može da mi pomogne oko pronalaženja nekog programa koji rešava problematiku GREJANJA i KLIMATIZACIJE ? Informacije po mogućnosti, da ne zamaramo ostale članove, ostaviti u E-mail. Pozdrav amilanov.
razno.82 dejanr,
>> Kada kompajler naidje na objekat u nekom kontekstu, >> na osnovu deklaracije utvrdjuje semanticku ispravnost. Ovo >> NE pronalazi 100% gresaka, ali bolje ista nego nista. Jes vala, a na Clipper-u ti radi program 3 meseca pa onda ispliva neka maltene sintaksna greška. Clipper je za mnoge stvari sjajan, ali to mu je velika mana. Samo nije on kriv, to je nasledio od dBASE-a.
razno.83 ppekovic,
>> Dali neko može da mi pomogne oko pronalaženja nekog programa koji rešava >> problematiku GREJANJA i KLIMATIZACIJE ? Moj drugar Dragan Grbić (na Sezamu dgrbic, ali trenutno je bez telefona ;( ) ima upravo takav program koji uspešno radi već više godina. Svratiću danas do njega pa ću ti ostaviti u mail-u informacije. Paya
razno.84 magician,
Hello ! Neka mi javi neko ako ima neki dobar program za SCANNER (da podrzava LOGITECH)... Uz njega sam dobio SCANMATE 1.3, ali on radi samo pod WIN 2.0..... Danke ! MAGICIAN
razno.85 predrag,
>> Neka mi javi neko ako ima neki dobar program za SCANNER >> (da podrzava LOGITECH)... Uz njega sam dobio SCANMATE >> 1.3, ali on radi samo pod WIN 2.0..... Ja ima Logitech scanman +. Dobio sam isti program kao i ti(wscan). Program RADI pod windowsima 3.0 ali samo u relanom modu tj. win /r Nabavio sam program koji je idealan za skaner a to je Paint brush 4+. ALI ZAMISLI NEMAM DRAJVER ZA LOGITECH SKANER. Dobio sam samo drajver za HP scanjet. Program SIGURNO PODRZAVA SVE MOGUCE SKANERE ALI JA NEMAM DRAJVERE.(imam stariju verziju tog programa i imam drajver ali ne radi sa mojim(tvojim) skanerom. ZATO MOLIM AKO NEKO IMA DRAJVER ZA LOGITECH SKANERE ZA PROGRAM PAINT BRUSH 4+ DA IH POSALJE. Unapred zahvalan pp od: P
razno.86 stal,
ja imam ANSEL. To se dobija uza model 256, ali radi i na ostalima. RAdi pod win3.0 sasvim normalno, samo malo je velik... kome treba nek javi pa ne dođe do mene...
razno.87 esabo,
****** ****** ■■ S druge strane C je jezik u kome sta god napises to nesto znaci, ****** :))))))) ****** for(;P("Dn"),R-;P("d"))for(e=C;e-; ****** P("_"+(*u++/8)%2))P("d "+(*u/4)%2); ****** LOOP ****** :)))) ****** END; AAA, PA DA ... SADA MI JE MNOOOOGO JASNIJE :-))))) PREDAJEM SE ! \O/ █ Ů Ţ ▀ ▀ BYE ESABO
razno.88 esabo,
**** Tako da nemoj tako olako da odbacujes koncept deklarisanja **** promenljivih na pocetku programa. Ne odbacujem, samo mi (je) smeta(o) ! :-) ( suvise sam bio nekad zaljubljen u BASIC) **** neznam kako si **** napravio relaciju pascal->C. Ovako: pascal -> \ -- ?C? -> /-> CLIPPER --- compiler \ / basic -> -> \-> DBIII -> FOX -> FOXPRO --- interpreter ------------ Inace da li neko ima ideju za ono sa indexiranjem ??? (u 9.77) bye ESABO
razno.89 djelovic,
Osniva se grupa PIRAT :)). Drop me a mail.
razno.90 bulaja,
Stigao mi je s 3KLa Fortran 2 C konverter. Posto je malo poveci za Sezam (bar dok se ne proveri vredi li nesto) ko je zainteresovan (cini mi se da je bio darone, mozda ima jos neko) nek mi se javi mail-om da se dogovorimo oko preuzimanja (ja predlazem u sredu u clubu). Program je inace dugacak (arhiviran) oko 280K plus 350K za source code (u C-u), a pisali su ga u AT&T Bell Labs (!). JžB
razno.91 darone,
>> Posto je malo poveci za Sezam (bar dok se ne proveri >> vredi li nesto) ko je zainteresovan (cini mi se da je >> bio darone, mozda ima jos neko) nek mi se javi mail-om >> da se dogovorimo oko preuzimanja (ja predlazem u sredu >> u clubu). Program je inace dugacak (arhiviran) oko >> 280K plus 350K za source code (u C-u), a pisali su ga >> u AT&T Bell Labs (!). Ja se javljam! Dakle, u sredu u klubu :) darone
razno.92 spantic,
>>> Posto je malo poveci za Sezam (bar dok se ne proveri >>> vredi li nesto) ko je zainteresovan (cini mi se da je >>> bio darone, mozda ima jos neko) nek mi se javi mail-om >>> da se dogovorimo oko preuzimanja (ja predlazem u sredu >>> u clubu). Program je inace dugacak (arhiviran) oko >>> 280K plus 350K za source code (u C-u), a pisali su ga >>> u AT&T Bell Labs (!). I mene bi to interesovalo. Dakle u klubu.
razno.93 dmiric,
Evo poruka ovde, mada bi joj mesto bilo negde drugde, al' ko velim, ovde će je najviše ljudi pročitati... Dakle ovako, potreban mi je softver za komunikaciju laptop <-> Desktop. Nešto poput LapLinka, komunikacija bi trebala da ide preko RS232 na 115200. Međutim dotični softver bi samo trebao da remote drajvove mapira kao ravnopravne dos drajvove, a da zatim preda potpunu kontrolu Dosu. Pošto nisam siguran koliko je ovo gore jasno, evo zašto mi je cela stvar potrebna. Naime, često je potrebno da sa mojim laptopom odem kod nekoga i nešto mu sredim na računaru, prenesem programe i sl. ... Međutim, kako su to mahom početnici stanje na njihovim sistemima je haotično, bez patha sve u svemu i za Pcshell treba da se jurim kroz ncd... Dakle, jako bi mi dobro došao softver koji bi drajvove takve mašine mapirao mom dosu, kao moje interne, (imam C-E, dakle F-...) tako da ja sa mojim pathom, mojim customizovanim programima pristupam tuđim diskovima, a da dos ne pravi razliku... To bi dakle bio neki drajver koji bi stvarao neku primitivnu mrežu... I još da dodam... Meni nije potreban program pri kome se program izvršava na remote računaru, a ja ga vidim kod mene na ekranu, meni od remote sistema trebaju samo diskovi, a sve ostalo me ne zanima... Eto, pa ako neko zna nešto tako, bio bih mu jako zahvalan etc, etc... (md)
razno.94 zormi,
* Dakle ovako, potreban mi je softver za komunikaciju laptop * <-> Desktop. Nešto poput LapLinka, komunikacija bi trebala * da ide preko RS232 na 115200. Međutim dotični softver bi * samo trebao da remote drajvove mapira kao ravnopravne dos * drajvove, a da zatim preda potpunu kontrolu Dosu. Ja sam se svojevremeno zabavljao sa DESKLINK-om (nije public) a slično radi čini mi se i UNET koji imaš ovde negde, samo preko paralelnih portova. Takođe, piše negde kako se pravi potreban kabl. Norton COmmander ne može ono što ti treba (da iz DOS-a vidiš disk G:, H:...
razno.95 iboris,
Ima li neko ideju gde bih mogao da nadjem nesto više o batch fileovima? Trebaju mi komande i sintakse. Zahvaljujem na svakom konstruktivnom predlogu. Pozdrav, Boris ILIĆ
razno.96 spantic,
> Ima li neko ideju gde bih mogao da nadjem nesto više o > batch fileovima? Trebaju mi komande i sintakse. > Zahvaljujem na svakom konstruktivnom predlogu. Mislim da je na SEZAMu bio u PC.SOFTu okačen file BATHINTS gde imaš to što tražiš. Ako ga nema, javi da pošaljem.
razno.97 mjova,
> Ima li neko ideju gde bih mogao da nadjem nesto više o > batch fileovima? Trebaju mi komande i sintakse. > Zahvaljujem na svakom valjda ima neki fajl BATH*.* u conf pc.soft, potraži tamo, u tome se nalazi svašta u pisanju bat datoteka. SY
razno.98 bulaja,
Datoteka BATHINTS.zip koju spominju spantic i mjova se nalazi u konferenciji PC.SOFT, uz poruku 2.434. Duzina je oko 40K.
razno.100 zolika,
Narode, ima li neko najobicniji program LINK, onaj od pitaj-Boga-kada, bio bih jako zahvalan ako bi mi ga neko ostavio mail-om. Da ne bude zabune, radi se od DOS-ovom standardnom programu za linkovanje. Unapred hvala! Zolika
razno.101 lazo,
-> Narode, ima li neko najobicniji program LINK, onaj od pitaj-Boga-kada, Imam ja. Šaljem ti.....
razno.102 ppekovic,
>>-> Narode, ima li neko najobicniji program LINK, onaj od pitaj-Boga-kada, >> >>Imam ja. Šaljem ti..... Od sada će svi otvreni pozivi na piratovanje software-a, pa bilo to i preko mail-a, biti ukrašeni zvezdicom. Paya
razno.103 zolika,
!: Od sada će svi otvreni pozivi na piratovanje software-a, pa bilo to i !: preko mail-a, biti ukrašeni zvezdicom. Zaboga, ppekoviću, ZAISTA mi treba samo LINK, a ti nadigao toliku frku... Da li si ti SVE programe koje imaš kupio od proizvođača? Slažem se da nije baš najbolji način na koji sma tražio, ali BAŠ LINK nemam I NEMAM NAMERU DA GA DALJE ŠIRIM. Uostalom , zamisli da je shareware softver i nakriviš kapu... Zolika
razno.105 dejanr,
Još jednom bih upozorio da na Sezamu nije dopušteno piratovanje softvera, oglašavanje prodaje i "želja" za piratovanim softverom. Kršenje ovog pravila može imati neprijatne posledice.
razno.106 zolika,
!: Još jednom bih upozorio da na Sezamu nije dopušteno piratovanje softvera, !: oglašavanje prodaje i "želja" za piratovanim softverom. Kršenje ovog !: pravila može imati neprijatne posledice. OK, mighty SYSADM, nou frks nou paniks...
razno.107 gristic,
Interesuje me da li su programi pisani u Microsoft COBOLu V2.20 pod DOSom direktno prenosivi ´kna UNIX verziju tog istog COBOLa . Ovo mi je jako bitno i HITNO !!
razno.108 kvelkovski,
>> Interesuje me da li su programi pisani u Microsoft COBOLu V2.20 pod DOSom >> direktno prenosivi ´kna UNIX verziju tog istog COBOLa . Ovo mi je jako >> bitno i HITNO !! Isprobao sam moji domaci iz COBOL-a (ISAM, SCREEN-ovi ...) i radi SUUUPER i pod UNIX-om ! Samo, ova DOS verzija koju sam ja koristio bila je 2.10 a XENIX-ova 2.20 tako da je moguce otstupanje ;-). Ipak verujem da neces imati *nikakvih* problema. Kupe P.S. Radio je sa grafickim znacima koje sam koristio za okvire ali ih VI 'sredi' (dobio sam qqqqqqqqqqqqqq ... ;-))) ).
razno.109 gristic,
Hvala ti puno. Ako se ikad budemo sreli imaš piće.
razno.110 kvelkovski,
>> Hvala ti puno. Ako se ikad budemo sreli imas pice. OK. Samo mi napisi kada dolazis u Skopje ;-) Kupe P.S. Ako ga intenzivnije testiras pisi sta ne radi !
razno.111 ivan.s,
Da li je Borland dokumentovao format simbolickih informacija koje koristi Turbo Debuger? Da li se to moze naci u uputstvu za TD ? Narocito bih cenio ako neko ima kakav .doc fajl. Pozdrav, Ivan.
razno.112 gristic,
Nema problema, osim ukoliko u međuvremenu ne šiznem od COBOLa ;) . Pozdrav Ô.P.
razno.113 sstakic,
Da li je neko negde video Yacc i Lexx koji rade pod MS DOSom, a da je jos usput shareware? (Ne bih bas da kr***m sw ako bas ne moram ;))
razno.114 sstakic,
Sad videh flex, jel probao nako da ga portuje?
razno.115 djelovic,
Imas u PC.SOFT BYACC - odlican je. Pomocu njega mozes napraviti FLEX.
razno.116 igor.mil,
> Sad videh flex, jel probao nako da ga portuje? Da, meni je uspelo, i radi bez greske. U PC.OS:unix, poruke 2.2 i 2.3 sam ostavio file sa step-by-step uputstvom za pravljenje izvrsne verzije "flex"-a. Pre tog ces morati da dl-ujes "yacc" koji je okacen uz poruku PC.SOFT:unix 3.303 file BYACC.ZIP u okviru koje je EXE verzija "yacc"-a za MSDOS, i "tar" koji je takodje nalazi u PC.SOFT:unix (ne znam broj prouke, arhiva se zove TAR.ZIP).
razno.117 djelovic,
Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? Dajte momci, pozovite coveka (vi ste poziv dobili preko SEZAM-a) pa odbranite cast umesto da se kuka ovde.
razno.118 ilazarevic,
█ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? Zovite obavezno, ali recite kad ćete zvati, da upalim TV machinu, pa da vas slušam u Prolupatoru!
razno.120 bulaja,
│ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? Dajte │momci, pozovite coveka (vi ste poziv dobili preko SEZAM-a) pa odbranite cast │umesto da se kuka ovde. └─── Kad? Gde? Ocuuuu na TV!!! ;)
razno.121 ppekovic,
>> █ Sta je bilo sa onim pozivom (mislim) Paje i Bulaje u Polarotor? >> >> Zovite obavezno, ali recite kad ćete zvati, da upalim TV machinu, >> pa da vas slušam u Prolupatoru! Ma otišli bi mi ali se plašimo jer je naše znanje suviše skromno u poređenju sa Andrijinom genijalnošću. :)))) Paya
razno.122 mjova,
reply na bilten :) ajde pajo, malo veselja! ovo se čeka ko benzin :)
razno.123 fric,
Overleji & TopSpeed Modula-2 ver. 2.0 Radim na razvoju jednog intenzivno overlejisanog programa koristeći Logitech Modulu-2. Prešao bih na TopSpeed Modulu 2.0, ali ne znam kakve su njene mogućnosti za rad sa overlejima. Gledao sam uputstvo za TechKit TopSpeed Module verzija 1.14 (čini mi se). Tamo su overleji rešeni vrlo bedno - kreiraju se, kako sam shvatio pomoću pomoćnog programa, prostor za njih se alocira preko Storage.Allocate, a za pozivanje procedura na liniji bazni deo koda - overlej i za prenos podataka se treba snalaziti pomoću štapa i kanapa. Meni treba mogućnost pozivanja overleja (CallOverlayInLayer), instaliranja i deinstaliranja overleja (rezidentni overleji). fric
razno.124 nenadp,
Osnivam grupu MATH Za one koji smatraju da je donji program divan nacin resavanja sistema diferencijalnih jednacina. Za one koji u svom radu ili studiranju nailaze na matematicke probleme koje do sada nisu mogli elegantno i brzo resavati bez gomile koda na c - u ili Paskalu. Dakle ako ste kod kuce ili na fakultetu koristili ili koristite izuzetan program:" Mathematic for 386 " , pisali neke programe na njoj a ocete da vidite kako drugi to rade javite se mail - om. Pozdrav, Nenad BeginPackage["RungeKutta`"] RungeKutta::usage = "RungeKutta[{e1,e2,..},{y1,y2,..},{a1,a2,..},{t1,dt}] numerically integrates the ei as function of the yi with initial valuse a1. The integration proceeds in steps of dt from 0 to t1." Begin["`Private`"] RKStep[f_, y_, y0_, dt_] := Block[{k1, k2, k3, k4}, k1 = dt N[ f /. Thread[y -> y0] ]; k2 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k1/2] ]; k3 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k2/2] ]; k4 = dt N[ f /. Thread[y -> y0+k3] ]; y0 + (k1+2 k2 + 2 k3 + k4)/6 ] RungeKutta[f_List,y_List,y0_List,{t1_,dt_}] := NestList[ RKStep[f, y, #, N[dt]]&, N[y0], Round[N[t1/dt]] ] /; Length[f] == Length[y] == Length[y0] End[] EndPackage[] P.S. jel moze neko krace na c -u ili nekom drugom jeziku :)))
razno.125 zolika,
Imam jedan problem više softverske prirode: koristim VGA karticu firme TRIDENT i želeo bih da mi se prilikom svakog uključenja računar budi u tzv. Modu 2, tj. sa 25 redova i 80 znakova na ekranu, ali sa rezolucijom 640x350 tačkica. Naime, u takvom načinu rada slova su lepša i čitljivija. Jedan način je da prilikom svakog uključenja računara startujem program MODETEST kojim se to ručno podešava. Da li postoji metod da se ovo što želim ostvari automatski, tj. pomoću AUTOEXEC-a? Ako neko ima istu VGA karticu ili je rešavao sličan problem, molim ga da mi se javi. Unapred zahvalan, Zolika
razno.126 dgrbic,
:: Jedan nacin je da prilikom svakog ukljucenja racunara :: startujem program MODETEST kojim se to rucno podesava. Verovatno taj program (ili neki drugi, koji si dobio uz karticu), ima mogucnost da mu se parametri zadaju u komandnoj liniji. Valjda si dobio neku knjizicu uz VGA karticu?
razno.127 zolika,
!: Verovatno taj program (ili neki drugi, koji si dobio uz karticu), !: ima mogucnost da mu se parametri zadaju u komandnoj liniji. !: Valjda si dobio neku knjizicu uz VGA karticu? Da, dobio sam knjižicu uz VGA karticu, ali tamo ništa ne piše o postavlja- nju željenog moda iz komandne linije za program MODETEST. Pokušao sam i sâm to što si rekao, ali ne uspeva. Normalno je da sam prvo pročitao knjižicu uz karticu, pa sam tek tada stavio poruku na Zezam... Zolika
razno.128 darone,
>> Da, dobio sam knjižicu uz VGA karticu, ali tamo >> ništa ne piše o postavlja- nju željenog moda iz >> komandne linije za program MODETEST. Pokušao sam >> i sâm to što si rekao, ali ne uspeva. Normalno >> je da sam prvo pročitao knjižicu uz karticu, pa >> sam tek tada stavio poruku na Zezam... MODETEST /? Možda radi... darone
razno.129 dvidovic,
Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih bacim ovde. Pozdrav Dule
razno.130 ppekovic,
>> Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije >>Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih >>bacim ovde. Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program, tako da mu nije mesto na sezamu, ali ako je taj ZIP PD ili SW, bio bih ti jako zahvalan ako ga posaljes. Paya
razno.131 beast,
>> Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program, >> tako da mu nije mesto na sezamu, ali ako je taj ZIP PD >> ili SW, bio bih ti jako zahvalan ako ga posaljes. Dali bi neko hteo da mi kaže razliku izmedju PD i SW softvera?
razno.132 bulaja,
│Domogao sam se OBERON-a, Wirthovog novog jezika i alpha verzije │Katzovog ZIP-a 1.93A, pa ako ima zainteresovanih, kazite da ih │bacim ovde. └─── Za ZIP sigurno ima zainteresovanih ;), a ni Oberon nam nece skoditi. Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na mail, pa cu proveriti da li su PD i onda ih staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok verovatno pravo u dir, za Oberon bi vec bolje mesto mozda bila ova conf, bar dok ne ispitamo zajedno vredi li nesto). Pozdrav, Bulaja
razno.133 ppekovic,
>> Dali bi neko hteo da mi kaže razliku izmedju PD i SW >> softvera? PD ili Public Domain software je software u javnom vlasnistvu tj. software koji je autor programa poklonio svima. Autor vise ne polaze nikakve prava na taj program. Naravno to neznaci da je program niciji i da ga moze koristiti i prepravljati kako ko hoce. SW ili ShareWare software je software koji se slobodno distribuira, i svaki takav program se moze slobodno koristi izvestan period (oko 30 dana) a onda, ako si zadoovoljan i zelis ga i dalje koristiti, moras autoru platiti trazenu sumu). Paya
razno.134 radunovic,
Imam nekoliko pitanja, i nisam siguran da li bas ovde da ih ostavim. Problem je u debugerima. Kako mogu u Codeview-u da izmenim instrukciju, ili da nesto pronadjem (neku instrukciju). Kako mogu u Turbo Debugeru da pogledam bilo koju memorisku lokaciju (segment i ofset po izboru). I kako mogu da izvrsavam program dok se u nekom registru ne nadje odredjena vrednost. Unapred zahvalan, Boki
razno.135 dgrbic,
:: Da, dobio sam knjizicu uz VGA karticu, ali tamo nista ne :: pise o postavlja- nju zeljenog moda iz komandne linije za :: program MODETEST. Pokusao sam i sâm Pa, koja je to kartica??? Usput, ako te ne mrzi, u onom fajlu o interaptima (ima sad i novi), imas podatke o takvim stvarima. Imas negde na 40:xxx bajtove koji oznacavaju konfiguraciju za sledece pebacivanje video moda, pa ti pogledaj sta ti treba: 87h BYTE Video EGA/VGA control: [MCGA: =00h] bit 7: =1 if not to clear RAM (see INT 10h, AH=00h) bits 6-5: RAM on adapter = (this field + 1) * 64K bit 4: reserved bit 3: =0 if EGA/VGA video system active, =1 if inactive bit 2: =1 if to wait for display enable (what means this?) bit 1: =0 for color or ECD monitor, =1 for mono monitor bit 0: =0 alphanumeric cursor emulation enabled, =1 not. When enabled, text mode cursor size (INT 10,AH=01h) settings looking like CGA ones are translated to equivalent EGA/VGA ones. 88h BYTE Video EGA/VGA switches: [MCGA: reserved] bits 7-4: power-on state of feature connector bits 3-0 bits 3-0: configuration switches 4-1 (=0 on, =1 off) Values as read: 0h Pri MDA, Sec EGA+old color display 40 x 25 1h Pri MDA, Sec EGA+old color display 80 x 25 2h Pri MDA, Sec EGA+ECD normal mode (CGA emul) 3h Pri MDA, Sec EGA+ECD enhanced mode 4h Pri CGA 40 x 25, Sec EGA mono display 5h Pri CGA 80 x 25, Sec EGA mono display 6h Pri EGA+old color display 40 x 25, Sec MDA 7h Pri EGA+old color display 80 x 25, Sec MDA 8h Pri EGA+ECD normal mode (CGA emul), Sec MDA 9h Pri EGA+ECD enhanced mode, Sec MDA Ah Pri EGA mono display, Sec CGA 40 x 25 Bh Pri EGA mono display, Sec CGA 80 x 25 > When bit4 of 40h:89h is 0, VGA emulates 350-line EGA if > this byte is x3h or x9h, otherwise emulates 200-line CGA in > 400-line double scan. VGA resets this byte to x9h after the > mode set. 89h BYTE Video MCGA/VGA mode-set option control: bits 7 and 4: 0 0 350-line mode requested 0 1 400-line mode at next mode set 1 0 200-line mode requested 1 1 reserved Apparently VGA BIOS mode set disregards bit 7 and uses byte 40h:88h to determine 200/350 selection when bit 4 is zero. Presumably bit 7 is a convenience for other purposes. Bit 7 is reset to zero after the mode set. bit 6: =1 if display switching enabled, =0 if disabled bit 5: reserved bit 4: [VGA] =1 if to use 400-line mode at next mode set =0 if to emulate EGA at next mode set This bit set to 1 after the mode set. [MCGA] =1 use 400-line mode at next mode set =0 emulate CGA, digital monitor, 200 lines, 8 x 8 text font at next mode set Bit unchanged by mode set. bit 3: =0 if default palette loading enabled at mode set bit 2: =1 if mono display, =0 if color display bit 1: =1 if gray scale summing enabled, =0 if disabled bit 0: [VGA] =1 if VGA active, =0 if not [MCGA] reserved, zero Markirao sam deo sa detaljnijim objasnjenjem STA treba postaviti.
razno.136 darone,
>> Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na >> mail, pa cu proveriti da li su PD i onda ih >> staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok Evo još jednog poziva na piratovanje ;> C c c c... Kao fora, 'proveriće' xexexexexe darone
razno.137 maleksic,
>> >> Najbolje bi bilo da programe posaljes meni na >> >> mail, pa cu proveriti da li su PD i onda ih >> >> staviti tamo gde im je mesto (ako je ZIP ok >> >> Evo još jednog poziva na piratovanje ;> C c c c... >> Kao fora, 'proveriće' xexexexexe Pa nemoj tako da optužuješ bulaju. Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on će kompletan program uredno vratiti :)))
razno.138 dragan.juric,
Za Turbo Debugger: meni View opcija Dump - s tim ćeš videti šta god hoćeš za izvršavanje do uslova ću pogledati pa ću da ti javim zdravo, Dragan
razno.139 ppekovic,
>> Pa nemoj tako da optužuješ bulaju. >> Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on će kompletan program uredno >> vratiti :))) I umnoziti ga u 10-ak primeraka i podeliti nam svakom po primerak. Onda je verovatnoca da ce neko jedan (onaj koji je dobio, a posto su sve kopije iste, svejedno) baciti. :)))) Paya
razno.140 skoprivica,
>->>> Pa nemoj tako da optuzujes bulaju. >->>> Ako utvrdi da program nije PD/ShW, on ce kompletan program >->>> uredno vratiti :))) >-> >-> I umnoziti ga u 10-ak primeraka i podeliti nam svakom >-> po primerak. Onda je verovatnoca da ce neko jedan (onaj koji je >-> dobio, a posto su sve kopije iste, svejedno) baciti. :)))) >-> >-> Paya Da, mozda neko ipak 'utvrdi' (mislim nekim cudom nestane Cop.. - - a, da napisem pa moderator ponistio) da je to ipak PD/ShW :) Ajd' pa zdravo... CTEBO.
razno.141 lazo,
Htio bih da zamjenim PLINK86, koji me dobro služi u pravljenju overlay-a, MS LINK-om koji, čini mi se, takođe može da pravi overlay-e, a pošto je ovaj drugi kolko-tolko brži od prvog pomenutog. E sad problem je što ja ne znam kako da naredim LINK-u od kojih .OBJ da napravi .OVL . Vidim da LINK ne podržava fajlove sa LNK ekstenzijom, što me navodi na misao da se ne može napraviti izvršna verzija sa overlejima, a opet onaj parametar /O:n, koji je vezan za overleje ...??? Linka je MicroSoft LINK Ver. 3.05 Pozrav, Mickey. p.s. za TLINK znam da ne može praviti overleje, dok za LINK I don't sure.
razno.142 dvidovic,
>Nesto mi je sumnjivo da je Oberon SW ili PD program Nema mesta sumnji, Payo. U DOC fajli pise da je distribucija po BBS-│ovima slobodna. Dakle, evo novog ceda tate Wirtha. Pozdrav Dule oberpc.zip
razno.143 dvidovic,
Saljem ovde i novi ZIP, cisto da ga narod proba, posto u dokumentaciji koja prati paket, ljudi kazu da ne garantuju kompatibilnost sa konacnom verzijom. Pozdrav Dule
razno.144 gww.,
> Imam jedan problem više softverske prirode: koristim VGA karticu >firme TRIDENT i želeo bih da mi se prilikom svakog uključenja računar budi >u tzv. Modu 2, tj. sa 25 redova i 80 znakova na ekranu, ali sa rezolucijom >640x350 tačkica. Naime, u takvom načinu rada slova su lepša i čitljivija. Biće da ima još utility, bar po poslednjim util za Trident VGA (kupila moja devojka skoro) beše zove se SVM89 ili tako nešto, SVM (čitaj set video mode) ali 89 šta bi to moglo da znači? Koliko se sećam prima parametre. U pricipu stvar možeš da rešiš malim programčićem koji poziva video bios int, f-ja set video mode. i koristiš kodove od 0-255 pa ćeš negde naći ono što ti odgovara. Moguće je da karti pošalješ jedan mod a ona se javlja kao da je u drugom (ovo je pretpostavka, da li neko ima konkretna iskustva?) Koliko sam ih shvatio iz gore-pomenutog utility postoji više paralelnih stvari odnosno modova na primer video mod 3 što bi rekli color 80x25 postoji i na cga karti i na ega i na vga a svaki ima svoj soft set (svaki sa različitom finoćom fonta) pa se zapravo ne zna kako ekran izgleda .... Za to valjda i imaš taj utility (ili bi trebao da imaš, ako nemaš kolji dobavljača ili pitaj nekog ko još ima trident kartu)
razno.145 ppekovic,
>> Nema mesta sumnji, Payo. U DOC fajli pise da je distribucija >> po BBS-│ovima slobodna. Dakle, evo novog ceda tate Wirtha. Iako ispadoh dezurno zanovetalo :))) moram da priznam da mi je drago sto je Oberon SW program. Upravo ga DL-ujem i nadam se da ce se pokazati da nisam trosio dzabe vreme. A ako bude interesovanja, eto i teme oberon. Paya P.S. Hvala i za ZIP.
razno.146 djelovic,
Ajd kad bacis pogled daj kratki komentar, da znamo da li da DL-ujemo...
razno.147 bulaja,
│Iako ispadoh dezurno zanovetalo :))) moram da priznam da mi je drago sto │je Oberon SW program. Upravo ga DL-ujem i nadam se da ce se pokazati da │nisam trosio dzabe vreme. A ako bude interesovanja, eto i teme oberon. └─── Pa ja se ne bih bas tako zaletao ;), od samog jezika daleko je vaznija njegova implementacija (sem ako necemo da programiramo samo u sveskama ;) tako da cemo prvo detaljno ispitati ovaj compiler pa onda gledati sta dalje. Tako sam sam se ja svojevremeno (pre dve-tri godine, kad je u Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio na Modulu-2 ali kako je jedini kompajler do koga sam uspeo da dodjem (ne secam se vise ni kako se zvao) bio teski shit, onda sam digao ruke od M2.
razno.148 ppekovic,
>> Pa ja se ne bih bas tako zaletao ;), od samog jezika daleko je vaznija >> njegova implementacija (sem ako necemo da programiramo samo u sveskama ;) >> tako da cemo prvo detaljno ispitati ovaj compiler pa onda gledati sta >> dalje. Tako sam sam se ja svojevremeno (pre dve-tri godine, kad je u >> Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio na Modulu-2 ali >> kako je jedini kompajler do koga sam uspeo da dodjem (ne secam se vise >> ni kako se zvao) bio teski shit, onda sam digao ruke od M2. Dl-ovao sam Oberon i tamo je kompajler, zatim jedan fajl koji onak▀o ukratko kaze sta je Oberon, zatim fajl u kome opisuje sta radi jedan od datih primera, gomila primera i dve definicije jezika Oberon u meni nepoznatom formatu. Dakle, ne postoji niti jedan DOC fajl koji bi obajsnio bar malo detaljnije ovaj jezik. Odustao sam od daljeg "razgledanja" Oberona jer stvarno nema smisla bez bar nekog uputstva. U read.me fajlu se pominju neke 3-4 knjige (pogodite ko je autor) medjutim, otkud to u nasim krajevima. Dakle, ako nekog ne mrzi da na osnovu datih primera (koji su prilicno bedni) provaljuje Oberon, samo napred. Paya
razno.149 darone,
>> (...) ali 89 šta bi to moglo da znači? >> Koliko se sećam prima parametre. 89 je skraćenica za 8900. žini mi se da sam negde primetio i SVM88 za Trident 8800. darone
razno.150 miro,
Ja sam davno vidio MS Overlay linker ali mislim da je fol u tome da kad navodis objekte za linkovanje uradis sljedece: a+(b+c)+(d+e) pri cemu su slovca naravno tvoji objektni fajlovi. Dragisa
razno.151 miro,
■■> nadam se da ce se pokazati da nisam trosio dzabe vreme. ■■> A ako bude interesovanja, eto i teme oberon. Tu dolazi ona "Sta je starije: Kokos ili Jaje ?". Modula 2 je cedo tate Wirtha koje KORISTE korisnici Sezama (ne mnogi, ali sigurno vise nego sto ce ikada koristiti Oberon). Za Modulu postoje i komercijalni kompajleri tako da su sanse za profi upotrebu vece. Znaci, prvo tema Modula2 pa onda Oberon. Inace o Oberonu znam podosta jer mi je jedan prijatelj bio na konferenciji sa Wirthom u vrijeme kad je Oberon osmisljavan. Opste misljenje je da Wirth ima periode u svojoj inventivnosti. PASCAL modula-1 MODULA-2 oberon :)) Jedna od najboljih stvari koje Modula 2 uvodi (a preuzela je to iz Simule 67) je odvojena kompilacija. Svako ko je razvijao vece programe znao bi to cijeniti. E, Oberon je uvodeci ekstenzibilnost slogova morao to da zezne. Tj. tek prevodjenjem imp. dijela finalizira se i def. dio. Osim toga, ukinuta je FOR petlja, prebrojani tip i jos gomila "nepotrebnih" stvari. Cilj je bio smanjivanje jezika, ali CIJENA je, bar ja tako mislim, prevelika. Dragisa (Modula-2 Man)
razno.152 miro,
■■> Racunarima bilo onih Dejranovih tekstova) dosta nalozio ■■> na Modulu-2 ali kako je jedini kompajler do koga sam ■■> uspeo da dodjem (ne secam se vise ni kako se zvao) bio ■■> teski shit, onda sam digao ruke od M2. Ja sam koristio skoro sve kompajlere koji su se prodavali za M2. Ti si vjerovatno sreo Logitech 1.1 kompajler. Probaj da dodjes do TopSpeed 2.0 kompajlera koji je alat i po. Dragisa (Modula-2 Man)
razno.153 miro,
■■> Dakle, ako nekog ne mrzi da na osnovu datih primera ■■> (koji su prilicno bedni) provaljuje Oberon, samo napred. ■■> ■■> Paya Miro ce skinuti Oberon sutra, a ja cu se potruditi da to pregledam u toku ove sedmice. Ocekuj opsiran izvestaj sljedece sedmice. :) Dragisa
razno.154 cacxa,
Napisao sam kratki programčić za selektivno brisanje,kopiranje i *muvanje* fileova i sve bi bilo lepo da sve osim brisanja nije očajno SPORO. Prvo sam prepisao Turbo help za Block(read/write) i uživao u light showu kad se radi sa floppyijem. Onda sam uzeo odavde program od V.Cerovskog (Copy1) da vidim kako je on to uredio,...aha, buffer od 400k pa žarulja ne titra i trebalo bi da je brže... Jok! Sporije! Kopiranje 800k sa HD na FD primerom THelpa 1'20". Kad se primeni buffer 1'45" !? Je'l može ovo brže ?
razno.155 cacxa,
Tek sad sam se setio da nije 800k već 400.E da je 800 KM
razno.156 ssokorac,
Meni se danas iz 'čista mira' pojavio fajl u ROOT-u dužine 1.3Mb sa nekim veoma čudnim imenom, čini mi se AKNABULK... Šta to može da bude?? Je l' se nekom to isto desilo... DEL-ovao sam ga, i svi programi idalje normalno rade... ??? Stasha
razno.157 dnikolic,
>> Meni se danas iz 'cista mira' pojavio fajl u ROOT-u duzine 1.3Mb sa nekim >> veoma cudnim imenom, cini mi se AKNABULK... Sta to moze da bude?? Je l' >> se nekom to isto desilo... DEL-ovao sam ga, i svi programi idalje normalno >> rade... ??? Da nisi mozda koristio program za kopiranje disketa u jednom prolazu, mislim da se na sezamu zove 1PASS?? On pravi kopiju diskete na hardu pod nekim nebuloznim imenom ( pod uslovom da ti ne zadas ime ). Ako samo procita disketu a ti resetujes racunar, temp fajl ostaje. xexe, i meni se to desilo! :))))))) dn
razno.158 ssokorac,
-=)> Da nisi mozda koristio program za kopiranje disketa u -=)> jednom prolazu, mislim da se na sezamu zove 1PASS?? On -=)> pravi kopiju diskete na hardu pod nekim nebuloznim -=)> imenom ( pod uslovom da ti ne zadas ime ). Ako samo -=)> procita disketu a ti resetujes racunar, temp fajl -=)> ostaje. xexe, i meni se to desilo! :))))))) Joj da!... Sad sam se setio! To je! Ali, zašto, zaboga, onakva imena??!! Mora da je programer pošandrcao... :)))
razno.159 adulic,
Postoji li način da se, npr. u paskalu, uključi turbo-mod računara? Moja matična ploča radi na 12MHz sa 1 stanjem čekanja pri uključenju, a kada se prebaci u turbo, nema stanja čekanja. Ovo pitam jer ModEdit ne može da radi ako turbo-mod nije uključen, a ne bih hteo da svaki put pritiskam taster --II-- kada pokrećem ModEdit. AD
razno.160 dgrbic,
:: Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci :: turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1 :: stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u :: turbo, nema stanja cekanja. Ja imam 12MHz plocu, kad sam u "slow" modu (6MHz), i pustim ModPlay, on me sam prebaci na 12MHz. Ali, to nema veze sa stanjem cekanja, za to mi nije poznato da se menja sa tastature, a ako se menja s pomocu turbo tastera, onda otvori kuciste, pronadji gde ti je nakacen taj turbo taster, i stavi tu jedan dzamper, verovatno ce da radi.
razno.161 zolika,
!: Pa, koja je to kartica??? To je TRIDENT Super 8900 VGA kartica sa 512 Kb memorije...
razno.162 dgrbic,
:: To je TRIDENT Super 8900 VGA kartica sa 512 Kb :: memorije... Jel to bese diskusija o setovanju kartice na 350 linija? Ako jeste, probaj ovo: mov ax,1201h mov bl,30h int 10h Ovo setuje karticu na 350 linija, mozda posle toga da stavis i mode set (int 10h,ah=0), a mozda i nije potrebno, probaj prvo bez toga.
razno.163 adulic,
# Ja imam 12MHz plocu, kad sam u "slow" modu (6MHz), i pustim # ModPlay, on me sam prebaci na 12MHz. Ali, to nema veze sa stanjem # cekanja, za to mi nije poznato da se menja sa tastature, a ako se # menja s pomocu turbo tastera, onda otvori kuciste, pronadji gde # ti je nakacen taj turbo taster, i stavi tu jedan dzamper, ############## Ex. Nije reč o Modplay, nego o Modedit. A to sa džamperom, fazon je koji mi se ne svidja. Ne znam zašto, imam osećaj da je machina mnogo sigurnija u radu sa 1 wait state, nego sa 0 ws. Ne, ja bih hteo da otkucam npr. <me> <enter> i da odgovarajuća me.bat datoteka uključi turbo, modres, modedit, a kada završim sa 'muziciranjem' da se redom sve isključi. Da se ne desi da moram resetovati samo zato što sam bio zaboravan, pa nisam pritisnuo <turbo> pre Modedit-a. AD
razno.164 dgrbic,
:: Ne znam zasto, imam osecaj da je machina mnogo :: sigurnija u radu sa 1 wait state, nego sa 0 ws. Oko toga nemoj da brines, ako ti ploca radi kad je prebacis rucno na 0 WS, onda ce uvek lepo da radi na 0 WS. :: Ex. Nije rec o Modplay, nego o Modedit. Video sam ja to, ali ja nemam modedit :( Mnogo je dugacak onaj .ARJ za nas sa 1200 boda modemima :(
razno.165 bearboy,
> Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci > turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1 > stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u turbo, > nema stanja cekanja. Ovo pitam jer ModEdit ne moze da radi > ako turbo-mod nije ukljucen, a ne bih hteo da svaki put > pritiskam taster --II-- kada pokrecem ModEdit. Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
razno.166 dejanr,
>> Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ? Ja mislim da se to radi nekom OUT instrukcijom koja zavisi od ploče.
razno.167 ivujanic,
╠ Joj da!... Sad sam se setio! To je! Ali, zašto, zaboga, onakva ╠ imena??!! Mora da je programer pošandrcao... :))) Pre će biti da je to izgenerisao sam DOS, na zahtev za unique file name, ili kako se već zvaše ta funkcija, mrsko sada da kopam po litertaturi. Tek, postoji funkcija namenjena baš za formiranje temporary file-ova, koja napravi file sa jedinstvenim imenom. Ivica
razno.168 bearboy,
> Postoji li nacin da se, npr. u paskalu, ukljuci > turbo-mod racunara? Moja maticna ploca radi na 12MHz sa 1 > stanjem cekanja pri ukljucenju, a kada se prebaci u turbo, > nema stanja cekanja. Ovo pitam jer ModEdit ne moze da radi > ako turbo-mod nije ukljucen, a ne bih hteo da svaki put > pritiskam taster --II-- kada pokrecem ModEdit. Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ?
razno.169 adulic,
# Oko toga nemoj da brines, ako ti ploca radi kad je prebacis rucno # na 0 WS, onda ce uvek lepo da radi na 0 WS. ############## Nisam siguran, ali mislim da se u tom slučaju chipovi nešto jače zagrevaju? Ne znam, pa zato i pitam. U svakom slučaju, radna frekvencija (takt) ostaje ista - 12 MHz. Tako bar kaže većina test-programa. # >> Znaci treba prebacivati softverski a ne hardverski ? # # Ja mislim da se to radi nekom OUT instrukcijom koja zavisi od ploče. ############## Da, treba mi softverko prebacivanje. Ali, koja OUT instrukcija je u pitanju? Kako da to 'iščačkam'? AD
razno.170 ndragan,
/ Pre će biti da je to izgenerisao sam DOS, na zahtev za unique / file name, ili kako se već zvaše ta funkcija, mrsko sada da kopam po AKNABLJK - to je pre 5.00 bilo 0BD01CAB naprimer, a to mu dođe sistemski časovnik u heks formatu (hhmmssnn, gde su nn stotinke). Bolji je bio onaj stari format sa heks ciframa; potražim sve 0* i 1* i pobijem bez milosti; ovako sam morao po nekoj vetruštini da uzletim na bicikl i odem do mušterije - obrisali a*.dbf, i sa njima AMBA.DBF. Srećom, nova ambalaža se pojavljuje jednom godišnje, pa je i stari zip poslužio. Bue_ NDragan
razno.171 ssokorac,
Ne znam u koju temu ovo ide, nadam se da sam pogodio. Imam PKZIP 2.0 beta verziju i PKZIP 1.93 alfa verziju, video sam da ovde ima samo 1.93 beta, pa, ako treba, da li da pošaljem?
razno.173 vasic,
Da li je jos neko primetio da DOSSHELL iz DOS-a 5.0 prikazuje inverzne karaktere u dva nivoa osvetljenosti? (tako je na herkulesu-ne znam za ostale) Upravo sam nasao kako to radi. Ako nekog zanima, da pisem. (Ne bih voleo da se raspisujem o necemu ako je opstepoznato.) Vasa
razno.174 kzoran,
Narode! Zna li neko nešto o jeziku LOGO - implementaciji na PC, literaturi, mogućnosti nabavke i sl.? Pozdrav, Zoran
razno.175 ppekovic,
>>Zna li neko nešto o jeziku LOGO - implementaciji na PC, literaturi, mogućnosti >> nabavke i sl.? Skoro je neko u PC.SOFT trazio LOGO. Na tricklu ga nije bilo, a onda je drakce rekao da ga je nabavio, ali logo-u ni traga ni glasa. Drakce? Pogledao sam ponovo na trickle-u i i dalje nema nista za MSDOS, ima samo par verzija za UNIX/XENIX, pa ako ti odgovara... Paya
razno.176 alazic,
ÚKoliko me secanje sluzi , ovde se malo diskutovalo o nacinu kako prosirirti neku datoteku najbrze. Posto ja imam malo pojednostaljen problem tj zelo bih da na najbrzi mogu`┘nacinprosirim datoteku za neki fiksni blok (odgovaralo bi mi i da taj blok bude duzine jednoga klastera) , ucinilo mi se da bi bilo najjednostavnije da to uradim tako sto "na divljaka" prevezem obe fat tabele, tako da ulancam neki slobodan blok van datoteke. Takodje zeleo bih da napomenm , da nikakava emulacija fat-a (tj stranicene) ne bi dolazilo u obzir (zbog cache programa i pretrazivanja. Ipak postoji jedan sitan problemcic : Koliko me secanje sluzi, dos ne posebeX-Wb5á╠ąćŇ╣yĐĽ╔-jĽda li neko zna za vec postojecu takvu funkciju (ponajvise C-a) , da li nesto slicno postoji na Unix-u i sl. Ili jos bolje, da li neko zna kako nesto slicno da obavim na taj nacin (Uzgled pala mi je na pamet tehnika koriscenja praznoga prostora usred datoteke ali mi se ni malo ne dopada) Ú Puno pozdrava.
razno.177 dgrbic,
:: Pogledao sam ponovo na trickle-u i i dalje nema nista za MSDOS, ima :: samo Ja imam za DOS, ali reko bih da nije PD :) To je IBM LOGO, koji se (čini mi se) dobijao uz PC Jr
razno.178 drakce,
│ Skoro je neko u PC.SOFT trazio LOGO. Na tricklu ga nije bilo, a onda je │ drakce rekao da ga je nabavio, ali logo-u ni traga ni glasa. Drakce? └──── Ovdi! Pretražio sam konferencije i nađoh ga. Ostavio sam ga u staroj PC.SOFT, broj poruke 5.124. Tužno je u celoj toj priči da sam ga poslao na traženje iri.ic-a iz Pule, koji nikada taj odgovor nije video. Baš tada je došlo do prekida veza i čovek se odonda nije javljao :(.
razno.179 alexa,
Malo ti je poruka zabrljana, pa nisam baš sve razumeo, ali odmah da ti kažem za UNIX: nema sile, prepis je jedini način. A ono čačkanje po FAT-u - grozno! Imam utisak da hoćeš na silu da uradiš nešto za šta ti u stvari treba drugačija organizacija podataka.
razno.180 alazic,
Pa , da jos jednom ponovim: Interesuje me da li postoji ugradjena funkcija za ubacivanje celoga cl▀ustera ( tj jedinicnog prostora koji se alocira na disku). Naravno , najcivilizovaniji nacin bi bio , kada bi posedovao nesto ĎÝao fat tabelu za tu datoteku , tj da datoteku da rascepkam na blokove koj ne moraju da budu fifzicki linearno rasporedjeni... Ipak , mislim da bi to suporavalo pretrazivanaj (koja bih zeleo da obavljam). Zato sam i mislim da postoji neka funkcija dos-a i unixa (zbog organizacije po fat-u / inod-ovima) koja bi ulancala usred liste jedan c▀eo clustre . Izgleda da ipak tako nesto ne postoji (na nivou dos-a/unix-a /C-a) P.S Izvinjavam se nagomili djubreta , ali ne mogu da vrsim upload (pa samim time ne mogu da saljem exec)
razno.181 vbole,
> da obavljam). Zato sam i mislim da postoji neka funkcija > dos-a i unixa (zbog organizacije po fat-u / inod-ovima) > koja bi ulancala usred liste jedan c▀eo clustre . Izgleda > da ipak tako nesto ne postoji (na nivou dos-a/unix-a /C-a) Nemas ni u DOS-u, a koliko ja znam ni u BIOS-u, jer nije mnogo u upotrebi ;).Time bi mozda ubrzao neke specificne operacije, ali bi sigurno usporio pristup podacima na disku.Zar nije bolje zalepiti taj cluster na kraj, pa onda indeksovati ? Moraces sam da brljas po FAT-u (sto i nije tako komplikovano, ali moras da azuriras i duzinu fajla i da pises u FAT2, pa preracun, pa...) Ja mislim isto da bi trebao da pretreses program i otklonis uzrok a ne posledice. (No hard feelings - to je samo moje misljenje). bye... vbole
razno.182 ppekovic,
Nova verzija programa dflat koja se od pre par dana nalazi na sezamu je ponovo pokrenula neke stare (vecite (?)) dileme oko user interface-a. Iako dflat izgleda veoma lepo postavlja se pitaje funkcionalnosti takvog pristupa. Svedoci smo da su padajuci meniji postali nekakv standard za user interface, ali isto tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno usporava rad sa programom. Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom problemu. Paya
razno.183 vkrstonosic,
>> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a to je >> nemogucnost izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec samo >> preko menija, sto drasticno usporava rad sa programom. >> Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom problemu. Padajući meniji i prozori uopšte, su vrlo zgodni za početnike i zato se dosta koriste. Medjutim, svako ko koristi neki program duže, toliko navikne na njega da mu šetanje kursora i pritiskanje Enter za svaku opciju postaje suviše sporo. Jedno od rešenje je uvodjenje da se svaka opcija može izabrati i sa jednim slovom, uglavnom prvim, što je mnogo zgodnije za one korisnike koji program često koriste. Rešenje koje se meni najviše svidja je neka kombinacija padajućih menija i dodeljivanja funkcija odredjenim tasterima. Menije koristiti na početku programa, za podelu na veće delove, a zatim u samim potprogramima koristiti odredjene tastere. Već je postalo standardno da je ESC korak u nazad, Enter izbor i F1 help. Uz to uglavnom koristimo Ins za novi podatak, Del za brisanje i F10 za promenu podatka. Na ovakav način rada se korisnici najbrže naviknu i vrlo su zadovoljni. Ovo govorim za programe koji se koriste više meseci ili godina i koje su korisnici dobro upoznali.
razno.184 ppekovic,
>> Rešenje koje se meni najviše svidja je neka kombinacija padajućih >>menija i dodeljivanja funkcija odredjenim tasterima. Menije koristiti >>na početku programa, za podelu na veće delove, a zatim u samim >>potprogramima koristiti odredjene tastere. Već je postalo standardno Mozda je to bas tako, ali nije bas preporucljivo uvek se oslanjati na licni ukus. Nadam se, tj. siguran sam da se u svetu verovatno nasiroko i nadugacko prica o ovome i da verovatno postoje raznorazne teorije. S tim u vezi, jel ima neko informaciju o nekim knjigama, ili je upoznat sa nekim od naucno zasnovanih pristupa ka ovom problemu? Paya
razno.185 cacxa,
> Bas me zanimaju druga misljenja o ovom zaista zanimljivom > problemu. Jeste, ja najviše mrzim onako lepe shellove kao, za olakšavanje rada u DOS-u, a onda da bi izbrisao file, traži delete u 20 podprozorčića...
razno.186 zuckero,
> Nova verzija programa dflat koja se od pre par dana nalazi > na sezamu je ponovo pokrenula neke stare (vecite (?)) > dileme oko user interface-a. Iako dflat > tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise > plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od > kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno > usporava rad sa programom. Sve je to veeelika zavera amiga i atari klana, oni zele da se i mi patimo kao i oni. :))) Pozdrav Sladjan
razno.187 bulaja,
│S tim u vezi, jel ima neko informaciju o nekim knjigama, ili je │upoznat sa nekim od naucno zasnovanih pristupa ka ovom problemu? └─── Evo ti istovremeno odgovor i za dflat i naucni pristup ;). Naucni pristup se naziva IBM-ov SAA/CUA standard, SAA je skraceno od Standard Aplication Architecture, a CUA pojma nemam al i to je nesto slicno ;). Ima i knjizica o tome, dobija se npr. uz MS Windows SDK. Na tom standardu je i zasnovan user interface u Windows 3 i D-Flat-u. Inace sam tu knjigu samo malo listao pa ne znam bas kako sve to izgleda, ali znam da mi je strasno licilo na Windows. Prosetacu se ;) ovih dana do te SDK dokumentacije i pokusati da saznam jos ponesto.
razno.188 mjova,
> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise > plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od > kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno > usporava rad sa programom. evo ovako, ja u početku koristim samo opcije koje su ponuđene u tim padajućim menijima. ali, sa vremenom, počinjem da koristim kombinacije u stilu alt & ctrl. dalje, imam potrebu za makroima jer se neke stvari mogu obaviti nizom kombinacija i krajnje je glupo ići peške ;) dakle, ja sam za padajuće menije, kombinacije ctrl & alt i makroe. SY
razno.189 spantic,
> Padajući meniji i prozori uopšte, su vrlo zgodni za > početnike i zato se dosta koriste. Medjutim, svako ko > koristi neki program duže, toliko navikne na njega da mu > šetanje kursora i pritiskanje Enter za svaku opciju > postaje suviše sporo. Jedno od rešenje je uvodjenje da se > svaka opcija može izabrati i sa jednim slovom, uglavnom > prvim, što je mnogo zgodnije za one korisnike koji program > često koriste. Tu si u pravu. Ali napredovanje ka grafički orijentisanim interfejsima je postala nužna stvar, bez obzira koliko mi lično voleli komadnu liniju, HOT tastere i slično. Prednosti takvog pristupa se brane kao jednostavnost korišćenja pre svega. Slažem se da dužom upotrebom nekog programa sve su ti potrebnije prečice, ali one su tek na drugom, u najboljem slučaju, mestu prioriteta kada se govori o korisničkom interfejsu uopšte. Na kraju krajeva, sve je namenjeno korisnicima. Najgore je kada programeri sami testiraju i ocenjuju svoj proizvod. Prošla su vremena uzmi-ili-ostavi.
razno.190 mjova,
> Jeste, ja najviše mrzim onako lepe shellove kao, za > olakšavanje rada u DOS-u, a onda da bi izbrisao file, > traži delete u 20 podprozorčića... kao pct na primer ;)
razno.191 vvelisavljev,
Imam ja knjigu (ne znam šta će mi): John Cunliffe "LOGO programski jezik računarski izazov za decu i roditelje" ,prevedeno na naški iztavač TEHNIžKA KNJIGA pa ako ti treba mail me. Pozdrav, Viktor !
razno.192 ndragan,
/ smo da su padajuci meniji postali nekakv standard za user interface, / ali isto tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise plasio, a / to je nemogucnost izbora opcija nekom od kombinacija tastera, vec / samo preko menija, sto Retko citiram ovako dugačko :) - ali slažem se da su meniji neophodni dok ne popamtiš tastere, a nema ni svrhe da ih pamtiš sve, nego samo one koje češće koristiš. Ako je gledati po nosiocima trendova, u pendžerima je standard da u svakom meniju imaš aktivno slovo. Stvar iz glavnog menija se dobija sa alt+slovo, a kad padne meni, samo aktivno slovo. U FoxProu je isto tako, i štaviše, omogućava da programiraš menije koji se upravo tako ponašaju. U FoxPro 2.0 ima i mogućnost dodeljivanja vrućeg tastera, za aktiviranje opcije iz menija i kad roletna nije otvorena. Ista stvar je moguća i pod GEMom (sem one varijante sa alt+aktivno slovo), tako se ponaša i PCTools - te mislim da od trenda ukidanja aktivnih tastera nema ništa. Propada u startu. Ako dflat generiše kod koji ne omogućava pozivanje sa tastature (bilo po aktivnom tasteru, bilo po vrućem), konkurencija sutra pravi nešto što omogućava. Don't worry, be lepi. Bue_ NDragan
razno.193 cacxa,
> kao pct na primer ;) Đe me nađe.... ;))))))
razno.194 dnikolic,
>> kao pct na primer ;) Sad, uzeti PCT kao primer za komplikovano brisanje fajlova i nije bas najbolje. Pa to se vrsi samo pritiskom na jedan taster ( T ). Mislim na novije verzije. dn
razno.195 djnsnd,
>> tako i da se krenulo ka onom cega sam se ja najvise >> plasio, a to je nemogucnost izbora opcija nekom od >> kombinacija tastera, vec samo preko menija, sto drasticno >> usporava rad sa programom. > > Sve je to veeelika zavera amiga i atari klana, oni zele da > se i mi patimo kao i oni. :))) Rečenje je naravno, kombinacija jednog i drugog. Primer su WordPerfect 5.1 i Turbo Pascal 6.0. Dakle, programirajte u Turbo Vision-u i sve će biti OK. Djn
razno.196 mjova,
> Pa to se vrsi samo pritiskom na jedan taster ( T ). Mislim da, savim normalno da se slovom T označi komanda koja ima vrlo veliki intenzitet upotrebe u dosu (pored copy, move i dir). sorry, nisam znao da su toliko napredovali ;) SY ps. sad će drakce da odvali 10kb reply-a ;)
razno.197 nbatocanin,
O korisnickim interfejsima je napisana gomila knjiga. Ja sam se jedno vreme bavio tom problematikom, pa imam neku literaturu. Trenutno imam neke tekstove i od knjiga Ben Shneiderman: "Design the User Interface: Strategies for Effective Human-Computer Interaction", James Martin: "Design of Man-Computer Dialogues" itd.
razno.198 nbatocanin,
Korisnicki interfejsi su veoma siroka tema kalibra, na primer, baza podataka, ma kako to cudno zvucalo. Na zalost, kod nas se malo postuju teorijska dostignuca, pa se novine prihvataju tek kad sa strane dodje program koji radi po novim principima. Moram da primetim prilicnu nespremnost nasih programera da menjaju navike. Korisnicki interfejs je izuzetno vazan, a VRLO cesto i presudan za kvalitet programa - setite se samo koliko puta ste izbrisali program sa diska samo zato sto vam se ne svidja kako izgleda naslovni ekran! Opredeljenje za jedan pravac tipa meniji ili F-tasteri je vrlo naivno - program je skup funkcija i najmanji je problem obezbediti vise puteva do jedne funkcije, pa ko hoce neka kuca <ALt-S>, a ko nece neka bira stavku iz menija, neka pokazuje misem i sl. Problem je mera: ako u interfejs natrpate sve to, program ce biti podjednako los kao i onaj sa samo jednim tipom biranja. Ja mislim da je neko buduce resenje u necem drugom. Naime palo mi je na pamet da interfejs kreira onaj koji ce i koristiti program - kranji korisnik! Novi programi cine blage korake ka tome: u svakom boljem programu mozete birati boje, redefinisati tastaturu, makroima kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo agresivnija - ja mislim da korisnik ne treba samo da konfigurise interfejs, vec da ga KREIRA! Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti ovakvi programi, sa punom implementacijom. Uostalom, ja sam vec planirao da radim nesto na tu temu. Izvinite za duzinu poruke. Pozdrav, Nenad
razno.199 darone,
>> - ja mislim da korisnik ne treba samo da >> konfigurise interfejs, vec da ga KREIRA! >> Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo >> pojaviti ovakvi programi, sa punom >> implementacijom. PA to se već i pojavljuje, doduše negde u začetku. Pogledaj WP za vindouze - svi su se (odu)ševili ;) što na dnu možeš da imaš neke naredbe koje često koristiš i koje stalno stoje na ekranu. darone
razno.200 vvelisavljev,
> kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo agresivnija > - ja mislim da korisnik ne treba samo da konfigurise interfejs, vec > da ga KREIRA! Usudjujem se da prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti Sve je to lepo. Ali se ja plašim da bi "korisnika" mrzelo da pravi menije i sl. Kako da pravi menije kada ne zna ni šta zapravo želi, niti kako program treba da izgleda. (!?) Mislim na domaće korisnike. Jasno je da će programer uvek voleti da može tuđ program što više da prilagodi sebi. To bi izgledalo ovako : programer napravi skup instrukcija, napravi generator padajućih menija i na kraju napravi i same menije uz pomoć svog generatora. I to lepo da korisniku koji se neće usuditi da upotrebi ni vrući taster a kamoli da definiše neki makro ili da menja izgled menija. Kasnije će taj program tajanstvenim putem doći do 3. lica koje se neće usuditi da pita autora za uputstvo. (sve što je jeftino (džabe) je dobro) Stvar već postoji u WINDOWSima (naravno). Uz TPW se dobija i zgodna alatka za izmenu menija, prozora, tekstova, fontova, helpova ... u SVIM windows programima! A verovatno i uz druge Borland-ove kompajlere. pozdrav, Viktor !
razno.201 jpavlov,
Trebao bih da odštampam jedan katalog rađen u FoxBase+, ali bih pre toga hteo da ga indeksiram po našoj abecedi. Ali nemam, a ne znam tačno kako izgleda fajl koji bi se (recimo) zvao JUS.MEM. Sintaksa je INDEX ON SYS(15,JUS,ime) TO naziv. U Fox-u postoji jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u isti treba samo ubaciti naša slova po nekom, meni nepoznatom rasporedu. O tome je, istina, bilo nešto napisano u Računarima br. 76 u bajtovima lične prirode (B. Meštrović) ali se odnosilo na FoxPro i verovatno greškom izostavljeno je slovo 'č'. Pa ako neko zna, a nadam se da zna, mnogo bi mi pomogao. Pozdrav Jovan
razno.202 nbatocanin,
Nisam nikad radio sa Windows-ima, ali si me zainteresovao. Moracu to da pogledam!
razno.203 nbatocanin,
> Sve je to lepo. Ali se ja plasim da bi "korisnika" mrzelo > da pravi menije i sl. Kako da pravi menije kada ne zna ni > sta zapravo zeli, niti kako program treba da izgleda. (!?) Pa u tome i jeste stos! Napraviti mogucnost POTPUNOG kreiranja interfejsa koju ce koristiti i neuk korisnik. Doduse, ovo se dosta jednostavno moze polovicno resiti tako sto mu uz program isporucis nekoliko predloga, pa ako nece da pravi ili prepravlja, neka koristi gotovo! > To bi izgledalo ovako : programer napravi skup > instrukcija, napravi generator padajucih menija i na kraju > napravi i same menije uz pomoc svog generatora. Ja ne mislim samo na kreiranje menija. Uostalom, to je vec ostvareno kroz hrpu meni generatora - korisnicki interfejs ukljucuje mnogo drugih principa komuniciranja: seti se samo komandne linije. Interesuju me misljenja i ostalih. Pozdrav, Nenad P.S. Je li, jesam li tebe upoznao u redakciji?
razno.204 draganf,
Slobodno probaj , funkcioniše
razno.205 vvelisavljev,
> P.S. Je li, jesam li tebe upoznao u redakciji? Nikad nisam bio tamo. :( pozdrav, Viktor ! P.S. Primetio sam da ima podosta Viktora na SEZAMU.
razno.206 miro,
■■> prica o ovome i da verovatno postoje raznorazne teorije. ■■> S tim u vezi, jel ima neko informaciju o nekim knjigama, ■■> ili je upoznat sa nekim od naucno zasnovanih pristupa ka ■■> ovom problemu? Ja sam procitao jednu odlicnu knjigu koja nazalost nije trenutno kod mene a tacnog naslova se ne sjecam. Knjiga je od jednog americkog autora koji je sudeci po svemu psiholog po struci, a uzeo je ucesca u mnogo softverskih projekata. Knjiga se bavi svim aspektima korisnickih interfejsa, kako kontrolom transakcija (slobodan prevod, autor pod ovaj naziv svrstava rad sa dijalozima, menijima, specijalnim tasterima i komandnom linijom, tako i opstim dizajnom programa, nacinom ispisa tekstova poruka, helpova i sl. Zamisljena je kao prirucnik, i svako od poglavlja ima nesto kao zakljucak gdje je ukratko navedeno sta NE raditi i sta raditi (tj kako nesto uciniti ili ne uciniti). Isto tako autor se poziva na dosta ozbiljnih studija provedenih u tom pravcu. Jedna od njih je npr. navedena u sklopu price o vjecitoj dilemi, mala ili velika slova. Naveo je kao primjer jednu studiju koja je pokazala da je citanje malih slova 5-10% brze od citanja velikih slova (FORTRAN programeri, zdrrrravo:) ). Slicno je i sa npr. help tekstovima koje on preporucuje da niposto ne budu razvuceni nego iskljucivo udesno podeseni, pogotovu kod tekstova duzih od jednog pasusa (4-5 redova). I tako dalje... Dragisa
razno.207 miro,
■■> Tu si u pravu. Ali napredovanje ka graficki ■■> orijentisanim interfejsima je postala nuzna stvar, bez ■■> obzira koliko mi licno voleli komadnu liniju, HOT ■■> tastere i slicno. Ne bih se slozio. U knjizi koju sam pomenuo u svojoj prethodnoj poruci autor govori o cetiri nivoa interakcije. To su, redom, dijalozi, meniji, hotkeys i komanda linija. Kada korisnik pocne da radi sa programom njemu ce odgovarati jedan ili kombinacija prva dva nacina. Medjutim, vremenom ce da se ufura u sve to i onda to pocinje da ga sputava (isprobano!!:)) ). Na tom mjestu pojavljuje se jedan od druga dva nacina. Ja licno koristim hotkeys jer je to ipak laksi i direktniji nacin od komande linije za ne previse racunarski obrazovane korisnike. Drugo, graficki interfejs ne iskljucuje ni hotkeys ni komandu liniju. Za MS Windows nisam programirao, ali koliko mi je poznato tamo se pominju akceleratori, a to nije nista drugo nego hotkeys. Dragisa
razno.208 miro,
■■> Jeste, ja najvise mrzim onako lepe shellove kao, za ■■> olaksavanje rada u DOS-u, a onda da bi izbrisao file, ■■> trazi delete u 20 podprozorcica... Mislim da je vecina korisnika, bar nasih programa, mnogo vise naklonjena "lepim shellovima" nego komandoj liniji koju ja, a ocito i ti, vise volim. Ono sto ne shvataju programeri koji ne razmisljaju suvise o dizajnu interfejsa jeste tuzna cinjenica da korisnici u sustini pojma nemaju :) (sa naseg aspekta), ali nas softver, ukoliko ga zelimo uspjesno prodati, treba da amortizuje taj njihov "ociti":) nedostatak. Dragisa
razno.209 miro,
■■> Sve je to lepo. Ali se ja plasim da bi "korisnika" ■■> mrzelo da pravi menije i sl. Kako da pravi menije kada ■■> ne zna ni sta zapravo zeli, niti kako program treba da ■■> izgleda. (!?) Mislim na domace korisnike. Jasno je da ce :) 1. Uvijek postoji, kako to Ameri kazu, factory setup. Korisnik dobije menije kreiran na jedan nacin, a tokom rada kada se malo priuci, moze postepeno da sebi pocne prilagodjavati strukturu. 2. Ako si naveo domace korisnike kao primjer "pameti" mislim da bi sevap bio upoznati te sa par prosjecnih stranih korisnika. Zahvaljujuci idealnom zapadnom sistemu skolovanja sa visokim stepenom specijalizacije, njihov IQ nije veci od "domaceg" prosjeka. ■■> programer uvek voleti da moze tud program sto vise da ■■> prilagodi sebi. 3. I ne samo programer. Ukoliko je programer napravio program koji ne opterecuje krajnjeg korisnika, nema nikakvog razloga da, poslije perioda prilagodjavanja, i smrtni korisnici pozele nesto vise i drugacije i sa nekom "licnom" notom u svemu. Sve to korisniku i ne mora biti nuzno, ali samo to sto moze da uradi sto zeli doprinijece njegovoj licnoj sreci i povecace rejting onoga ko mu je napravio (i/ili prodao) softver sto s druge strane moze da ima znacajne finansijske efekte za nas (poor programmers:)). Dragisa
razno.210 cacxa,
> Mislim da je vecina korisnika, bar nasih programa, mnogo > vise naklonjena "lepim shellovima" nego komandoj liniji > koju ja, a ocito i ti, vise volim. Pogodi me ;) Komandna linija je (po meni) svakako najpogodnija za rad : ne moraš da pamtiš silne kombinacije, moguće je izvoditi i komplikovanije stvari a bogami i brzo je. Pitanje da li to odgovara korisnicima ili ne je dosta složeno. Istina je da će korisnik koji relativno retko i bez ambicija koristi određeni program najviše voleti sistem menija, ali oni (čitaj: mi ;) koji stalno iz dana u dan čame u tim programima i često ih pozivaju prosto crkavaju čekajući da se opcija najzad pojavi. Ostaje na programeru da oceni koja grupa će kupovati program i osmisli sistem koji će odgovarati i jednima i drugima. Mene recimo nerviraju ovi šelčići sa menijima pa sam u afektu ;) napravio mali shell za internu upotrebu : iz komandne linije ga pozivaš sa parametrima operacije(c-copy, d-del , m-move ; target dir; <dir mask> ), označiš fajlove, pritisneš dvaput enter (za proveru) i gotovo. A pcshell dok se digne.... pozdrav , cacxa.
razno.211 djnsnd,
> Ja sam procitao jednu odlicnu knjigu koja nazalost nije > trenutno kod mene a tacnog naslova se ne sjecam. Knjiga je > od jednog americkog autora koji je sudeci po svemu > psiholog po struci, a uzeo je ucesca u mnogo softverskih > projekata. Da li to znači da ćeš je dobiti nazad? Interesuje me takvo štivo. Dejan
razno.212 djnsnd,
> kreirati F-tastere i sl. Medjutim, moja je zamisao mnogo > agresivnija - ja mislim da korisnik ne treba samo da > konfigurise interfejs, vec da ga KREIRA! Usudjujem se da > prognoziram da ce se vrlo brzo pojaviti ovakvi programi, > sa punom implementacijom. Uostalom, ja sam vec Button bar u WP4WIN ili Borlandov ObjectVision bi trebali da budu primeri za to. Dejan
razno.213 djnsnd,
> O korisnickim interfejsima je napisana gomila knjiga. Ja > sam se jedno vreme bavio tom problematikom, pa imam neku > literaturu. Trenutno imam neke tekstove i od knjiga Ben > Shneiderman: "Design the User Interface: Strategies for > Effective Human-Computer Interaction", James Martin: > "Design of Man-Computer Dialogues" itd. Da li mogu da se pogledaju? Dejan
razno.214 dejanr,
>> Button bar u WP4WIN ili Borlandov ObjectVision bi trebali >> da budu primeri za to. Da, Button bar je zaista osveženje. Ako pogledate uputstvo za WP4WIN, videćete na jednoj od naslovnih strana da je firma WP zaštitila frazu 'Button bar' kao svoj registered trademark.
razno.215 ndragan,
/ jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u isti treba / samo ubaciti naša slova po nekom, meni nepoznatom rasporedu. Taj smo problem rešili programčetom koje menja taj raspored; napravi prvo jedan string od 256 bajta, pa onda ukucavaš slovo, pa zamenu itd. Ostavljam ovu poruku da je pošaljem malo kasnije, sa spremljenim zipom sa dva takva stringa, jedan sređen za ćirilicu, jedan za latinicu. Bue_ NDragan abc.zip
razno.216 ndragan,
/ Komandna linija je (po meni) svakako najpogodnija za rad : ne moraš da / pamtiš silne kombinacije, moguće je izvoditi i komplikovanije stvari a / bogami i Da, ali moraš da pamtiš svičeve ;(. Sad, za stvari koje koristim svaki dan, popamtim po nekoliko (za zip oko 5, za arj oko 3), ali, recimo, za backup i restore ni dan danas ne znam da li imaju neki svič, a kad hoću da vratim bekap u drugi direktorij (različit od originala), čupam kosu pet puta, dok napokon ne izsimuliram nešto pomoću subst naredbe (čiju sintaksu utrefim iz treće). Možda je jedna od boljih kombinacija menijem/hot_key vođen editor komandne linije; tako radi FoxPro, neki šelovi na atariju i još negde... ne sećam se: jednostavno, opcija iz menija ili odgovarajući vrući taster samo ispisuju tekst u komandnu liniju. Em radi, em korisnik vidi šta se radi, pa može, ako hoće, da pređe na šta hoće. Bue_ NDragan
razno.217 jpavlov,
.../ jedan sličan fajl koji se zove EUROPEAN.MEM. Dakle u ... Taj smo problem rešili programčetom koje menja taj ... raspored; napravi prvo jedan string od 256 bajta, pa ... onda ukucavaš slovo, pa zamenu itd. Preuzeo sam datoteku ABC.ZIP, to je ono što mi je trebalo. Radi. Hvala, Jovan
razno.218 cacxa,
> Da, ali moraš da pamtiš svičeve ;(. Sad, za stvari koje > koristim svaki dan, popamtim po nekoliko (za zip oko 5, za > arj oko 3), ali, recimo, za backup i restore ni dan danas > ne znam da li imaju neki svič, a kad hoću da vratim bekap > u drugi direktorij (različit od originala), čupam kosu pet > puta, dok napokon ne izsimuliram nešto pomoću subst > naredbe (čiju sintaksu utrefim iz treće). E, pa....a autor programa može valjda da na poziv programa (ili komande) bez parametara da mali help. 4Dos lepo rešava to za komande. A svičeve....ja znam uvr glave 3-4... ;)) pozdrav, cacxa.
razno.219 miro,
■■> Da li to znaci da ces je dobiti nazad? ■■> Interesuje me takvo stivo. Jutros sam je dobio nazad, nakon kratke borbe sa tipom kome sam je posudio:). Title: Designing User Interfaces for Software Author: Joseph S. Dumas 174 stranice, malo vece od A5. Problem je samo sto sam ja u Sarajevu:(. Dragisa
razno.220 djnsnd,
> Title: Designing User Interfaces for Software > Author: Joseph S. Dumas > > 174 stranice, malo vece od A5. Problem je samo sto sam ja > u Sarajevu:(. Stvarno je problem. Djn
razno.221 nbatocanin,
> Da li mogu da se pogledaju? Moze! Ali, molim te, javi mi se za jedno 10 dana - u strasnoj sam guzvi!
razno.222 ndragan,
/ Preuzeo sam datoteku ABC.ZIP, to je ono što mi je trebalo. Radi. Pozdrav od MPA Zrenjanin. Mi ovo u stvari jako retko koristimo - samo za spiskove radnika kod LDa, HTZ i sitnog inventara. Spiskovi koji stižu u ruke samo nekolicini ljudi idu po yuscii - nekolicini se može objasniti da ovako, ipak, brže radi. Pa onda obično izaberu brzinu na uštrb komfora. Bue_ NDragan
razno.223 vasic,
> Ja se u tim shellovima zadrzavam uvr glave minut, i ocu odma da izadem. Je si li probao 4dos-ov select? Vasa
razno.224 mmihajlovic,
> Ma probo sam ja Xtree i Gold i Pro ali opet.... > Ja se u tim shellovima zadrzavam uvr glave minut, i ocu odma da izadem. Zato > mi ovako najlepse. :) > Jos kad bi neko napravio dobar shell bas po mojim zeljama... Sto se tice shell-ova probaj MIshell. Distribuira ga OPENetwork ($100). Potpuno je programabilan, ima FORTH alike script jezik i mozes od njega napraviti sta zelis. Ja licno sam ga napravio da bude 95% kao NC 3.0 ali svi (i sve kombinacije Alt, Ctrl...) taster su programabilni, mogu im se dodeljivati razne procedure, npr. selektiras 5 .C fajlova i jednim tasterom ih prosledis compileru sve zajedno ili jedan po jedan... Ako primas 'DDJ' ili 'C Users' tamo ima reklama u skoro svakom broju (mislim da ga ima i u BYTE-u). Ako je neko zainteresovan mogu poslati detaljan opis od nekog odusevljenog momka iz USA. MM
razno.225 nboskovic,
Evo programa koji u isto vreme omogućava i RAM disk i keš program tj. za ta dva posla koristi istu extended memoriju. Jedino što traži to je neki organizator memorije ( extended normalno ). Lepo radi može da se " digne " u gornju memoriju. Pisao ga je neki tip iz Moskve :)))) (c) klap nikola
razno.227 spantic,
> Ako je neko zainteresovan mogu poslati detaljan opis od > nekog odusevljenog momka iz USA. Hajde pošalji ako ti nije teško.
razno.228 mmihajlovic,
Evo detaljnijeg opisa MIshell-a. review.zip
razno.229 spantic,
> Evo detaljnijeg opisa MIshell-a. Hvala. Može li se to kod nekoga videti na delu?
razno.230 bearboy,
-+={ Je si li probao 4dos-ov select? Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice....
razno.231 skoprivica,
>-> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... Kako ? Aje... CTEBO.
razno.232 pdukic,
─ Potrebne informacije o FORTHu - dokumenti, standardi, (PD)programi, (PC)implementacije: 1. Forth-processor NOVIX NC40xx; 2. Forth-83 standard.
razno.233 bearboy,
-+={> -> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... -+={ -+={ Kako ? Valjda sa 4doskey, ali nisam siguran.... Aje.... :)
razno.234 ognjan,
Moj prijatelj koji radi sa venturom ima nekih problemčića: - ne radi mu štampanje u landscape orjentaciji. U stvari radilo je dok jedan tip nije nešto prčkao i zeznuo stvar. Šta treba popraviti? - on radi u venturi 3.0 pa ga zanima može li koristiti fontove od verzije 2.0 ? Treba li nekakva konverzija il' sve šljaka bez problema? - kada je prenosio nekakvu sličicu iz Corel Draw programa, slova koja su bila "šuplja" (outlined) i sa sjenkom, postala su potpuno crna. Sličicu je snimao u IMG formatu!? Ogy.
razno.236 igor.mil,
>-+= {> -> Ja sam ga ugradio na funkijske tastercice.... > Valjda sa 4doskey, ali nisam siguran.... Aje.... :) Ne, nego, na primer, za dodelu naredbe "dir" tasteru F5: r (ako je sa komandne linije) r (ako je iz alias fajla) r (^Xr) znaci return. Ako necete izrsavanje posle pritiska, onda bez toga. Na primer, za "describe" stavte: alias @f8 `describe ` Tako jedan blanko iza describe, pa mozete da ukucate ime fajla i tekst opisa.
razno.237 xenomorphe,
Ima jedna stvar koja me muci vec godinama. Radi se o rekurzijama. Ukapirao sam logiku programiranja u proceduralnim jezicima jos pre nekih 7-8 godina, i to relativno dobro, vecinu algoritamskih resenja mogu dosta lako da realizijem u npr. BASIC-u ili Pascalu. Rekurzije su stvar koja sa jedne strane jako privlaci svojom kratkocom i elegancijom source koda, a izludjuje svojom 'spolja-jadac-iznutra- gladac-pa-unutra-opet-jadac-pa-onda-k..ac' logikom. Uvek me dohvati sevdah kada vidim pgm. sa rekurzijama. Stvarno mocna stvar, ali daleko od nacina razmisljanja jednog ne-matematicara kakav sam ja. Do sada sam uspeo (ne znam ni sam kako!) da napravim (posebno) pgm.e koji generisu sve varijacije sa ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja, i permutacije bez ponavljanja (sto je samo poseban slucaj VbP) u T.Pascalu, naravno, (i u QBasicu, posle). I to sve nekako vise intuitivno, nego racionalno. Najsmesnije je kada napises pgm., koji radi OK, pa onda nemas pojma kako radi! Pogotovu posle par meseci! :)) Ustvari, umeo bih i za kombinacije.bP da napisem pgm., sa nestovanim for..next petljama, ali da to izvedem rekurzivno.. :)) ne umem da me ubijes! Uspeo sam, istina, da napisem i pgm. koji rekurzivno cacka po poddirektorijumima, ali to je ista prica... Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje kombinacija (nemam ni blagu ideju), ali i za prethodne stvari (imam utisak da su moji pgm.i dosta naivni) I jos nesto: mogu li se gornji problemi resiti (ikako) bez rekurzija? (ja sam daleke '84, ili '85 napisao pgm. koji generise resenje za Hanojske tornjeve-bez rekurzije, naravno! U BASIC-u, na Spectrumu 48k! Secam se samo, imao sam jedan string koji se citao u suprotnim smerovima i udvostrucavao za svaki disk. Disk u 'tornju', tada drugih diskova nije bilo!) Ima li negde pogodna literatura gde se tretira rekurzivno pgm.iranje (i razmisljanje)? Pozdrav, Dejan.
razno.238 dejanr,
>> I jos nesto: mogu li se gornji problemi resiti (ikako) bez >> rekurzija? Svakako. Zapravo, teorijski se može pokazati da se SVAKI problem rešiv rekurzivno može rešiti iterativno. Naravno, činjenica da 'može' ne znači uvek da se do rešenja lako dolazi ili da je elegantno. >> Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje >> kombinacija (nemam ni blagu ideju) Vidi, postoji jedan opšti metod da konstruišeš SVE te kombinacione stvari. Radi otprilike ovako: generišeš sve varijacije sa ponavljanjem (što se radi tako što, na primer ako je N=5 a K=3, počneš od broja 0 napisanog kao K puta po nula (u datom slučaju 000) a onda mu dodaješ 1 u brojnom sistemu osnove N, dakle u konkretnom primeru 000, 001, 002, 003, 004, 010 i tako dalje do 444) a onda iz njih IZDVAJAŠ šta ti treba, dakle kombinacije ne bi trebalo da budu problem. Ovakvo rešenje nije naročito racionalno. Pogledaj u "Računarima 24" i "Računarima 27", (pokojna) rubrika "Programerska radionica", gde su predstavljeni neki od programa koji rade te stvari.
razno.239 igor.mil,
> Svakako. Zapravo, teorijski se moze pokazati da se SVAKI problem > resiv rekurzivno moze resiti iterativno. Naravno, cinjenica da > 'moze' ne znaci uvek da se do resenja lako dolazi ili da je elegantno. Šta se tačno podrazumeva pod iteretivnim rešenjem a šta pod rekurzivnim? Pitam zato što je meni jasno da se apsolutno svaki rekurzivni algoritam može modifikovati tako da nema rekurzivnih poziva, ali se ekplicitno održava stek. Na primer, za jedan od tipova obilazaka stabla (mislim da se radi o post-oreder-u) je neophodno simulirati stek preko niza (na primer, ako pišemo u FORTRAN-u, moramo ovako da radimo). Da li je onda to iterativno rešenje? Nekako mi je čudno da ga zovem iterativnim, pošto je priroda algoritma ostala rekurzivna, samo umesto run-time steka, o kome se brine kompajler, koristimo stek o kojem se brinemo mi sami. Kako tačno izgleda ta teorija koju si spomenuo?
razno.240 igor.mil,
> Ima jedna stvar koja me muci vec godinama. Radi se o rekurzijama. O rekurzijama možeš naći ponećto u gotovo svakoj knjizi koja se bavi programiranjem na nekom nivou koji je relativno iznad početničkog. Rekurzivni algoritmi su, za početak, neophodni za rad sa rekurzivnim :) strukturama podataka, a to su grafovi i stabla (kao njihov specijalan slučaj). Znašaj ovih struktura je ogroman, sreću se u gotovo svim značajnijim, praktičnim i teorijskim, aspektima računarstva, od baza podataka, do paralelnih mašina i superkompjutera. A rekurzivni algoritmi se vrlo lako rezumevaju kada se posmatra njihova primena u radu sa grafovima i stablima.
razno.241 ssokorac,
-=)> r (ako je sa komandne linije) -=)> r (ako je iz alias fajla) -=)> r (žXr) znaci return. Ako necete izrsavanje posle -=)> pritiska, onda Ja ne znam za ostale, ali ja u poruci vidim samo ovo gore quoteirano, dakle, i dalje nemam pojma gde (žXr) treba staviti? Možeš li taj deo da otkucaš ponovo...? Thanx.
razno.242 ljupco,
> Strasno me interesuje kako bi izgledao pgm. za generisanje > kombinacija (nemam ni blagu ideju), ali i za prethodne stvari > (imam utisak da su moji pgm.i dosta naivni) Evo ga programcic koji stampa kombinacije od KOMB_OD elemenata, klase KOMB_SO. Elementi skupa su od 1 do KOMB_OD. Pazi, ne radi ako je KOMB_OD==KOMB_SO (sad sam ga isprobao). Inace izgleda da je u redu. #include <stdio.h> /* zbog printf... */ #define KOMB_OD ... #define KOMB_SO ... int i, j, k[KOMB_SO+1]; int q; /* zbog stampanja */ void main(void) { for(i=1; i<=KOMB_SO; i++) /* inicijalizacija */ k[i]=1; i=2; /* inicijalizacija */ while (i) { for(k[i]++, j=i+1; j<=KOMB_SO; j++) k[j]=k[j-1]+1; /* kombinacija ja u k[1] do k[KOMB_SO] */ for(q=1; q<=KOMB_SO; q++) printf("%d ",k[q]); printf("\n"); for(i=KOMB_SO; k[i]==KOMB_OD-KOMB_SO+i; i--); } } Mogao bi da inicijalizaciju izdvojis u jednu f-ju, a generisanje u drugu. Onda jednom inicijalizujes, i svaki put kad pozoves f-ju za generisanje, dobijes sledecu kombinacuju. Ako elementi skupa nisu od 1 do KOMB_SO, nego recimo {5, 8, 10, 53} ides sa int skup[]={0, 5, 8, 10, 53}; /* 0 je zbog toga sto pocinju od 1 */ i sad su kombinacije skup[k[1]] skup[k[2]] skup[k[3]] skup[k[4]]
razno.243 igor.mil,
> Ja ne znam za ostale, ali ja u poruci vidim samo ovo gore > quoteirano, dakle, i dalje nemam pojma gde (CXr) treba staviti? > Mozes li taj deo da otkucas ponovo...? Thanx. Moja greska. Pogledaj PC.OS, 5.105, tamo imas objasnjeno.
razno.244 ndragan,
/ Šta se tačno podrazumeva pod iteretivnim rešenjem a šta pod / rekurzivnim? Pitam zato što je meni jasno da se apsolutno svaki Što bi reko Marfi, razlika je ista :) U načelu, iteracija je višekratno ponavljanje istog postupka dok se ne ispuni kriterijum valjanosti rešenja ili kriterijum nerešivosti (ili je greška manja od zadate, ili je broj pređenih ciklusa probio zadati bonus). Kod rekurzije se u samom postupku poziva isti taj postupak (ili dva tri pozivaju jedan drugoga u krug) do kriterijuma, a onda se rezultati VRAĆAJU sve do povratka u prvi potprogram, odnosno glavni program. Podrazumeva se da kod rekurzije pozivani potprogram za svako pozivanje pravi nov set lokalnih promenljivih, što ume dobro da isecka i pojede memoriju. Ideja izbegavanja rekurzije je da se ne prave nove kopije svih promenljivih, nego samo onih koje nas zanimaju, a to je onda ručna simulacija steka, i zahteva veštinu. Poslednji put sam se bavio time kad sam pravio generator dokumentacije za generator menija; to je praktično jedna baza organizovana kao povezana lista (ili drvo, kako hoćeš), i tu je bilo dovoljno simulirati stek do nekog petog-šestog nivoa. Bue_ NDragan
razno.245 nesa,
Pošto mi je predhodna poruka izbrisana, moram se malo prilagoditi duhu Sezama i izjaviti nešto tako strano duhu ovih geografskih širina: Ima li neko iskustva sa nekom novom verzijom Sled programa (a posebno sa listanjem njegovog UPUTSTVA)? Takođe, zna li neko nešto o Corel Draw 2.0 programu (i njegovoj funkciji Set Text to Path) i ima li neku pisanu (stranu) reč o tome, koju bih uz interesantan razgovor umnožio u Ohridskoj ulici? :) Pozdrav!
razno.246 jpavlov,
Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo bi mi interesantno da saznam, budući da sam ga tek počeo koristiti pa me je pomalo strah da ne ispadne veća šteta nego što je korist. Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? Šta je sa programom DIET, za koga je Bulaja rekao pre dva meseca da ga testira i da će se naći u ĐibmpcĐarchiver direktorijumu ako se pokaže dobar? Da li je možda u pitanju neka greška, s obzirom da se sličan program postoji i za Atari? Pozdrav, Jovan
razno.247 dzakic,
>> počeo koristiti pa me je pomalo strah da ne ispadne >> veća šteta nego što je korist. Nema zime. Ako proradi prvi put nakon što si ga sabio, radiće uvek ubuduće! Može da smeta samo ako 1) program sam sebe modifikuje upisivanjem određenih podataka na fiksno mesto u datoteci (koje sada nije na istoj poziciji) 2) program proverava neki crc samog sebe ili nešto slično. >> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to pa onda traži virus signature. Kod mene je dosta programa kompresovano pklite-om, uglavnom na disketama. Nije bilo nikakvih problema do sada (osim onih programa koji nisu nikada ni hteli da rade sa njim jer imaju neke overlaye koje on ne može da svari čak ni posle optimize headers). dz
razno.248 bojt,
>> Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo bi mi >> interesantno da saznam, budući da sam ga tek počeo koristiti >> pa me je pomalo strah da ne ispadne veća šteta nego što je >> korist. Ja sam ga dosta koristio za svoje programe koje sam pravio MS kompajlerima, i nije bilo nikakvih problema dok nisam, da bi imao više memorije, počeo da skraćujem onaj "heap space" koji program uzme "za svaki slučaj" ("extra paragraphes wanted" kod programa EXEHDR, obično je ffff, tj 64K, a ja ga spustim na 32-64 bajta više od "extra paragraphes needed" i programi radi sasvim fino). Kada tako napravljene programe sabijem sa PKLITE-om, nešto se bune kad ih pokrenem (jave neku poruku, ne sećam se više koju) i - neće da rade ;).
razno.249 feniks,
│ >> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? │ │ Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to │ pa onda trazi virus signature. └──────── Moze ;)) . Ali da ne pricam previse evo poruka (SCAN85): "File is compressed with PKLITE and is infected externally" ili "File is compressed with PKLITE and is infected internally" To kaze za neke viruse iz moje zbirke ;) PS. Ako neko ima virus nek' mi zarazeni file posalje na MAIL ! Moguca i razmena, naravno. Í─Ě Í─Ě ║ ║ ║ Ë─Ż đ đ
razno.250 beast,
>> To kaze za neke viruse iz moje zbirke ;) Khm! Izvinte što smetam, a dali bih mogao da pogledam malo tu tvoju zbirku i da dobijem po koji?
razno.251 skoprivica,
>->>> Da li SCAN pronalazi viruse u ovako kompresovanim fajlovima? >-> Verovatno ne. Ne vidim kako bi scan mogao da dekompresuje to >-> pa onda trazi virus signature. Trazi, sigurno, pa on ne dekompresuje, nego ima podatke o kompresovanim virusima (i pklite i lzexe, juce sam nasao Key virus LZEXEovan).... Aje... CTEBO.
razno.252 macak,
>>Da li bih mogao da donijem po koji? Momci,cuvajte se!!! Beast proucava viruse i pravi super virus :)))
razno.254 dzakic,
>> "File is compressed with PKLITE and is infected externally" Znači i na to su mislili. Svaka čast!
razno.255 beast,
>> Momci,cuvajte se!!! Beast proucava viruse i pravi super >> virus :))) Ma to sam ja davno uradio :) ali mi žao Sezama. Širi se naredbom chat :) Sad trenutno radim na virus killeru za taj virus... Da nebi zavladala panika, posle treba IBM da me tuži...
razno.256 vojkan,
-> Sad trenutno radim na virus killeru za -> taj virus... Da nebi zavladala panika, posle treba IBM -> da me tuži... Nek se zove PAGEOFF :)
razno.257 dejanr,
Da li neko zna (ili ima papire) o tome kako se kontrolišu Genius ručni skaneri? Dakle, koje im se komande šalju, kako oni šalju podatke itd. Naravno, uz skaner ide i softver, ali postoji potreba da se bez tog softvera komunicira sa skanerom.
razno.258 zormi,
* Ako neko ima neka negativna iskustva sa PKLITE, bilo * bi mi interesantno da saznam... Vraćanje u nekompresovani oblik po neki put mi nije uspelo. žuvaj zato originalni program.
razno.259 mmihajlovic,
> Hvala. Moze li se to kod nekoga videti na delu? Moze kod mene, naravno, samo ja sam u Novom Sadu. PS Izvinjavam se sto se nisam javio ranije ali sam bio zatrpan nekim projektom pa nisam imao vremena da odem do modema. MM
razno.260 gkod,
Ima li neko program za projektovanje stampanih ploca. Imam samo jedan zahtev, mora da ima auto ruter. Odnosno da od zadate liste veza i rasporeda elemenata sam napravi stampu, najvise u dve ravni. Mail gkod.
razno.261 spantic,
> Moze kod mene, naravno, samo ja sam u Novom Sadu. Hvala u svakom slučaju. Možda uspem da skoknem.
razno.262 ognjan,
>> Ima li neko program za projektovanje stampanih ploca. Imam >> samo jedan zahtev, mora da ima auto ruter. Odnosno da od zadate >> liste veza i rasporeda elemenata sam napravi stampu, najvise u >> dve ravni. Jes' da je ST prilično tanak na tom području, ali sobzirom na minimalne zahtijeve zašto ne koristiš PLATINE ??? Ogy
razno.263 nesavic,
Pozdrav, interesuje me da li neko ima iskustva sa TPrologom i ako ima, ako bi mogao ukratko da mi objasni strukturu programa jer se ocigledno razlikuje od Arity prologa koji je samo interpreter... thanks, NeSa!
razno.264 kole,
>> interesuje me da li neko ima iskustva sa TPrologom i ako ima, ako bi >> mogao ukratko da mi objasni strukturu programa jer se ocigledno razlikuje >> od Arity Radio sam dosta u njemu, i zadovoljan sam. Jedina suštinska razlika u odnosu na C & M je u tome što ne trpi liste u liste (Compound Objects po njemu ). Malo treba deklarisati vrstu podataka sa kojim se radi na početku (ode osnovna ideja Prolog-a :)) ), ima solidan Trace, bitno je da na početku kažeš _nowarnings_ da te ne bio upozoravao da se promenljiva ne koristi ( ovo ti uvek treba za granične slučajeve ). Primer : nowarnings domains n = integer nn = integer* /* ovo '*' oznacava listu */ predicates member(n,nn). clauses member(H,[H|T]). member(H,[_|T]) :- member(H,T). Pozdrav, Kole
razno.265 nesavic,
Hvala, jos bolje bi bilo ako imas neke male primere da mi ih ostavis na nesavic, jer sam ga uzeo na divljaka... unapred zahvalan, NeSa!
razno.266 ales,
Uz poruku sam zakacio jedan fortran programcic koji u sebi sadrzi potprogram za stampanje matrice, ali neznam kako da potprogramu posaljem matricu , ja sam nesto pokusavao ali ne vredi , ako neko moze da mi pomogne bicu mu zahvalan. p.s. Program radi ok ako nema potprograma vec sve radi glavni program , ALI ja hocu potprogram :) prg.arj
razno.267 spantic,
Kada pozivaš potprogram, ti ga pozivaš sa parametrom: CALL STAMPA( A(19,19,19),N) što prosto znači da ti potprogramu šalješ elemenat trodimenzionalnog niza sa parametrima 19, 19, 19, a ne sam niz koji potprogram očekuje. Dakle, ispravno bi bilo u programu pozivati sa: CALL STAMPA ( A, N) U potprogramu opet nije neophodno izvršiti tačno deklarisanje sa ali to ta tvoj domaći pretpostavljam nije od prevelikog značaja. To ima veze sa strukturama podataka.
razno.268 ales,
Dakle prg. ide ukratko ovako : DIMENSION A(19,19,19) . . CALL STAMPA( A, N) - N je dimenzija matrice . . END SUBROUTINE STAMPA( A, N) DIMENSION A(N,N,N) . . END I evo sta na kraju dobijem : FOR1 zad22 Microsoft FORTRAN77 V3.31 August 1985 (C) Copyright Microsoft Corp 1982, 1983, 1984, 1985 Object filename [zad22.OBJ]: Source listing [NUL.LST]: Object listing [NUL.COD]: Pass One No Errors Detected 70 Source Lines PAS2 zad22 Press enter key to begin pass two : Code Area Size = #04F0 ( 1264) Cons Area Size = #0013 ( 19) Data Area Size = #71B8 (29112) Pass Two No Errors Detected. LINK zad22 The COMPAQ Personal Computer Linker Version 2.40 (C)Copyright Compaq Computer Corporation 1982, 1986 (C)Copyright Microsoft Corp. 1981, 1986 Run File [ZAD22.EXE]: List File [NUL.MAP]: Libraries [.LIB]: D:\FORTRAN> D:\FORTRAN>zad22 Unesite N (N<20) = 2 A( 1, 1, 1) = 1 ? Error: Data format error in file USER Error Code 1234, Status 000E PC = 00ED: 84E4; SS = 5565, FP = 0006, SP = 84C4 D:\FORTRAN>
razno.269 gkod,
Nije za mene, vec za jednog jadnicka sa PC-om. Ja ima na ST-u i bolje od Platine-a. Hvala za savet. GK
razno.270 nbatocanin,
U potprogramu moraš deklarisati matricu istih dimenzija kao u glavnom programu (preciznije, moraš tačno navesti prvih N-1 dimenzija, gde je N broj dimenzija). I moraš razlikovati STVARNE dimenzije od onog što koristiš. Na primer, deklarišeš matricu 3x3, ali od toga iskoristiš samo deo (2x2). Tada će (stvarna) situacija biti ovakva: ┌───┬───┬───┐ │ 11│ 12│ │ ├───┼───┼───┤ │ 21│ 22│ │ ├───┼───┼───┤ │ │ │ │ └───┴───┴───┘ U memoriji su elementi matrice obično poređani po vrstama, znači ide: ┌───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┬───┐ │ 11│ 12│ │ 21│ 22│ │ │ │ │ └───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┴───┘ Ako sada u potrogramu ovu matricu deklarišeš sa A(2,2), potprogram će skroz pogrešno raditi. Jer, on ima samo početnu adresu (element 11) i podatak (pogrešan) da matrica ima dimenzije 2x2, tako da on vidi sledeće: ┌───┬───┐ │ 11│ 12│ ├───┼───┤ │ │ 21│ └───┴───┘ Što verovatno nije ono što si hteo. P.S. Nisam gledao tvoj program, nadam se da će ti i ovo pomoći!
razno.271 dtadic,
>> Uz poruku sam zakacio jedan fortran programcic koji u sebi sadrzi potprogram U glavnom programu elemente matrice ucitavas sa formatom I4 sto je pogresno jer se radi o matrici realnih brojeva. DT
razno.272 spantic,
U glavnom programu prilikom učitavanja trodimenzionalnog niza u formatu čitanja navodiš parametar I4, a reč je o nizu koji je po osnovnom deklarisan kao realni. U FORTRANu samo promenljive od I pa do M se ako nema deklaracije podrazumevaju kao INTEGER. Dakle greška je u glavnom programu : 40 FORMAT, a istu ponavljaš i u potprogramu STAMPA prilikom štampanja sloja. Dakle, ako je potrebno da se radi samo sa celobrojnim vrednostima promeni umesto DIMENSION A(19,19,19) stavi INTEGER A(19,19,19) a ukoliko trebaju baš realne vrednosti onda promeni umesto I4 u FORMATu stavi, recimo, F8.3. Pozdrav, Srđan
razno.273 spantic,
> D:\FORTRAN>zad22 > > Unesite N (N<20) = 2 > > A( 1, 1, 1) = 1 > > ? Error: Data format error in file USER Xm. Na prvi pogled bi se reklo da sa formatom nije u redu. Samo da ponovo skinem tvoj program, obrisao sam ga.
razno.275 ales,
Programcic proradio :)) Greske su bile sledece : U prvoj verziji matrica je trebala da bude tipa integer ali sam nesto isprobavao zaboravio da to ponovo ispravim , a druga (glavna) greska bila je u dimenzionisanju matrice u okviru potprograma sto sam shvatio iz poruke nbatocanina . Zahvaljujem svima koji su mi pomogli .
razno.276 igor.mil,
> U memoriji su elementi matrice obično poređani po vrstama, znači ide: Osim kod FORTRAN-a, gde su poređani po kolonama :)
razno.277 nbatocanin,
> Osim kod FORTRAN-a, gde su poređani po kolonama :) Da, to zaboravih! Ali, ne menja stvar - princip ostaje isti.
razno.278 dgrbic,
:: Zvuči dobro, ali ne ide. Naime, ja sam pravio softver za prelom :: nekog specifičnog višekolonskog teksta i to tako da se prvo prelama :: i štampa u fajl a docnije iz fajla ide direktno na laser (kako bi :: manje grejao paus u uključenom laseru, mnogo se greje --> :: izvitoperi se). Normalno, potrebna je mogućnost da se neka strana :: ponovi, da se prekine pa nastavi štampa i tako to. A mogo bi da probaš da svaku stranu "guraš" u poseban fajl, strana.xxx, pa ondak to šalješ na printer sa copy strana.*/b prn. Ili sa select copy [strana.*] prn (ako koristiš 4dos). A ako treba da ponoviš neku stranu... Ništa lakše. A što se tiče prekida štampanja i slično, nije teško napisati program koji bi to kontrolisao, u svakom slučaju, mnogo je lakše kad su strane razdvojene u više fajlova, ne mora mnogo da se razbija glava.
razno.279 ljupco,
Ima li neko iskustva sa programiranjem NetBios-a ? Celo popodne pokusavam da saljem poruke sa datagramima. Kad radim sa UNIQUE_NAME's radi ok. Ali kad koristim GROUP_NAME's, i saljem datagram sa SEND_DATAGRAM, umesto da sve stanice koje imaju registrovan taj GROUP_NAME u svojim tabelama prime datagram, prima samo jedna, a ostale cekaju. Ako i stanica koja salje ima registrovano taj isti GROUP_NAME, najpre dategram ide njoj, mada uopste nije bila izdata komanda RECIEVE_DATAGRAM na toj stanici. Send i recieve datagram su sa WAIT, dakle bez POST rutina. Probao sam na dve mreze, obe pod Novell-om, sa dos 3.30 i 5.0. NetBios emulaju 'netbios.exe' i 'int2f'. Ako neko ima NEATTEST.EXE (autor je Barry Nance, program se moze naci na bix-u) bio bih mu zahvalan ako ga okaci ovde.
razno.280 nandi,
neattest.arj, autor barry nance HH nandi ps: nema na čemu neattest.arj
razno.281 ndragan,
/ Ideja nije upalila jer se kod <FF> može pojaviti (i zaista se pojavi!) Mislio sam na normalan svet kome ne treba spuler kad štampa grafiku :) Pošao sam od svoje normalne (!) radne okoline po firmama gde se mnooogo štampaju izveštaji; tu sasvim ladno mogu da se oslonim na to da <ff> jeste to što jeste, a ne zagubljeni bajt u niztovaru... žim uletiš u grafiku, oprosti se od analize fajla za štampu. Nije neizvodljiva, ali više liči na ono "analiza/paraliza"; ne isplati se. Mnogo zavisi od štampača. Pogledaj diskusiju oko konverzije yiscii/cp852 rezidentnim programom koji bi presretao štampu. Ispalo je da treba da pišeš program koji zna sve što zna štampač, a to je opet značilo da za drugi set sekvenci treba da ga preradiš temeljno, ili bar da mu instaliraš drugi set, kako bi znao šta da gleda a šta jok. Kolji vola za kilo mesa. Bue_ NDragan
razno.282 dejanr,
>> A mogo bi da probaš da svaku stranu "guraš" u poseban fajl, strana.xxx, >> pa ondak to šalješ na printer sa copy strana.*/b prn. E... kad ja štampam tim programom, to je retko ispod 1000-2000 strana, a toliki fajlovi bi napravili takav slack na disku da bi se sve pušilo. Zato mi se moja ideja sa mapom čini najpogodnijom.
razno.283 dgrbic,
:: E... kad ja štampam tim programom, to je retko ispod 1000-2000 :: strana, a toliki fajlovi bi napravili takav slack na disku da bi se :: sve pušilo. Zato mi se moja ideja sa mapom čini najpogodnijom. A da usput pozivaš PKZIP (dok formatiraš) i PKUNZIP dok štampaš strane? Jes da će da malko zaposli procesor, ali štampač je dovoljno spor da se to i ne oseti u krajnjem rezultatu. A i zauzeće diska će, u opštem slučaju, biti značajno manje.
razno.284 dejanr,
>> A da usput pozivaš PKZIP (dok formatiraš) i PKUNZIP dok štampaš strane? >> Jes da će da malko zaposli procesor, ali štampač je dovoljno spor da se to >> i ne oseti u krajnjem rezultatu. Mogu da ti kažem da baš i nije, laser (pogotovu LJ3) prima dosta brzo, zapravo čak sam merio koliko puta bude ready/notready (pošto šaljem preko BIOS-a) i baš i nije neki odnos koji bi obezbedio startovanje PKZIP-a!
razno.285 marvin,
Jedno pitanjce vezano za Fortran... : Elem, profanka iz fortrana nas tera da kad pisemo prg. sa matricama, matricu ucitavamo i operisemo sa njom po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao mnogo trosi procesorsko vreme. E, ovo meni zvuci sulu- do ali, evo, ipak pitam da mi bude mirna savest kad se budem preganjao sa njom... E pa fortranci, oglasite se...
razno.286 dejanr,
>> Elem, profanka iz fortrana nas tera da kad pisemo prg. >> sa matricama, matricu ucitavamo i operisemo sa njom >> po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao >> mnogo trosi procesorsko vreme. E, ovo meni zvuci suludo Ko ti je profanka? Svaka joj čast, malo je onih koji to znaju! Zvuči suludo, ali ipak nije :) Naime, u fortranu se matrice smeštaju po kolonama dakle raspored u memoriji je: a11 a21 a31 a41 a12 a22 a32 a42 a13 a23 a33 a43 a14 a24 a34 a44 | | | | E sad, zamisli da pristupaš redom elementima po vrstama, dakle onima na koje pokazuje crtica. Kao što vidiš, oni su prilično udaljeni. Zamislimo da u jednu memorijsku stranu staju samo 4 elementa, dakle pri čitanju po vrstama ćeš napraviti čak 16 page fault-ova tj. 16 puta zahtevati dovođenje nove zone sa diska u memoriju. Ako čitaš po kolonama, napravićeš samo 4 page fault-a.Svaki od njih troši procesorsko vreme (ne previše!) i angažuje periferijske jedinice, kanale itd. Ukratko, znatno "skuplji" program. Naravno, to je beznačajno za matricu gore pomenute veličine koja bi i tako stala na jednu memorijsku stranicu. Ali za neku ogromnu matričetinu, moglo bi da bude značajne uštede!
razno.287 marvin,
Profanka je Nada Stefanovic (VI beogradska)... Ona rece da su im na tome insistirali na fax-u... Ali, pretpostavimo da matrica cela stane u memoriju, jer mi verovatno i necemo raditi neke izrazito velike, pretpostavljam da bi onda bilo svejedno kako se cita... A i zasto li su to sve tako napravili u Fortranu :((( (da nama zagorcaju (i tako gorak) zivot ?)... Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces nekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem...
razno.288 dejanr,
>> Ali, pretpostavimo da matrica cela stane u memoriju, >> jer mi verovatno i necemo raditi neke izrazito velike, >> pretpostavljam da bi onda bilo svejedno kako se cita... Naravno da bi bilo, ali se radi o sticanju dobrih navika za buduće veće projekte. >> A i zasto li su to sve tako napravili u Fortranu :((( *Potpuno* ista priča bi, recimo, bila u paskalu ako bi elementi bili složeni po vrstama a ti im pristupao po kolonama. U većini jezika se ne zna (u standardu jezika) kako su nizovi složeni, što znači da u jednoj implementaciji može biti ovako, u drugoj onako. U fortranu je predviđeno standardom, što je po meni dobro. E sad može se pitati zašto su odredili da bude ovako a ne onako. Pošto je u suštini svejedno, stvarno ne znam. Možda su bacili dinar (tj. dolar)?
razno.289 prvul,
Ů Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces Ůnekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili Ůbar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Ů▄▄▄ Eheh, tako sam i ja mislio... ako misliš da se baviš ma kom prirodnom naukom Fortran ti ne gine. Ja sam dotični jezik morao na brzinu da naučim kada sam već bio na Vajcmanovom institutu samo zato što je sav softver za fiziku i matematiku bio u fortranu (a ja nisam blesav da sve pišem iz početka). Osim toga, kada naučiš par proceduralnih jezika, ostale možeš da učiš samo čitanjem Quick-Refernce-a... Prvul. P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;)
razno.290 dega,
|... Zvuci suludo, ali ipak nije :) Naime, u fortranu se matrice |... smestaju po kolonama dakle raspored u memoriji je: Sjajno! Verujem da bi ti mnogi bili zahvalni za jedan tabelarni prikaz ovog problema po programskim jezicima koji su prisitni kao tema pri ovoj CO. \bye
razno.291 nbatocanin,
> po kolonama jer ucitavanje/operisanje po vrstama kao > mnogo trosi procesorsko vreme. Bože me oprosti.
razno.292 nbatocanin,
O ovome nisam razmišljao. Doduše, sećam se da je u starijim udžbenicima FORTRAN-a bila preporuka da se radi po kolonama, ali to nisam nikad uzimao za ozbiljno. Nešto se mislim, možda razlika i nije tako velika. Kada se radi sa malom matricom, ili sa operativnim sistemom koji nema virtualnu memoriju, potpuno je svejedno kako se pristupa - tek neki optimizator to može svesti na razliku između instrukcija INC i ADD. U slučaju VM, u memoriju ide više stranica, tako da rezultat zavisi od kapaciteta memorije i algoritma učitavanja stranica. Ako se učitavaju redom strane sa elementom A11, pa A12, A13, ... može se desiti da neke ostanu u memoriji pri obradi druge vrste, tako da se ne moraju ponovo učitavati iste strane pri pristupanju A21, A22, A23, ... Mrzi me da računam, ali ne izgleda mi neka katastrofalna razlika. Ipak mi se čini da ovo može da bude u nastavi odlična NAPOMENA ili PREPORUKA, ali ne INSISTIRANJE.
razno.293 nbatocanin,
> Pošto je u suštini svejedno, stvarno ne znam. Možda su > bacili dinar (tj. dolar)? Ne znam za kolone, ali znam zašto FORTRAN ignoriše space simbole pri analizi teksta programa (što je dosta neuobičajeno). Primećeno je da operateri na bušačima kartica često izostavljaju blankove, pa su autori ubacili ignorisanje.
razno.294 dejanr,
>> Nešto se mislim, možda razlika i nije tako velika. Kada se radi sa >> malom matricom... Naravno da je tada svejedno kojim se redom obrađuje. >> ... ili sa operativnim sistemom koji nema virtualnu memoriju, >> potpuno je svejedno kako se pristupa Ne mora biti. Rad sa matricama se često prevodi preko nekih baznih adresiranja, u kom slučaju na procesorima iz serije 80x86 može biti razlika po pitanju brzine izvršavanja instrukcija, i to ne samo zbog segmenata. Takođe, većina današnjih PC procesora kešira pristup memoriji, a ako je matrica velika onda i pristup disku. Za ogromnu matricu bi na većini današnjih platformi moralo da bude razlika, čak bitnih! >> Ipak mi se čini da ovo može da bude u nastavi odlična NAPOMENA ili >> PREPORUKA, ali ne INSISTIRANJE. Apsolutno!
razno.295 dragisha,
ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) ^^^^^^^^ Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). Koji kompajler/kompajlere koristis? BTW, poceo sam da dobijam Usenet newsgroup comp.lang.modula2. Ako nekoga zanima, nek se prijavi na mail pa da to dijelimo:). dragisha
razno.296 spantic,
> ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) > ^^^^^^^^ > Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). Pa dobro, da nećete možda i Oberon? ;)
razno.297 prvul,
Ů Koji kompajler/kompajlere koristis? Ů▄▄▄ Svejedno mi je, radim samo sa standardnim funkcijama... do sada sam najviše radio sa JPI M2 na PC-u i TDI M2 na Amigi... Prvul.
razno.298 dragisha,
ű>> ű> P.S. Ja ipak koristim C i Modulu 2 ;) ű>> ^^^^^^^^ ű>> Ohoohoho, ima finih ljudi na ovom Sezamu:). ű> ű> Pa dobro, da necete mozda i Oberon? ;) Kaki crni Oberon, jesi li ti to pogledao uopste?:) dragisha
razno.299 mjova,
ima li neki int kojim se može videti stanje video adaptera? zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i redova na ekranu. znam da mogu da vidim u kom modu radi karta pa onda preko toga da dobijem i koliko je max x i max y, ali tu ima posla... ima li lakše? SY
razno.300 vbole,
> ima li neki int kojim se moze videti stanje video adaptera? > zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i > redova na ekranu. 40:49 byte Video mod 40:4A word Broj kolona 40:84 byte Broj redova bye... vbole
razno.301 prvul,
Ů Pa dobro, da nećete možda i Oberon? ;) Ů▄▄▄▄ Ja neću... nisam se mnogo bavio Oberonom, ali i ono što sam video mi se ne sviđa... u stvari, postoji nekoliko filozofija... Modula 2 mi se sviđala zbog stroge sintakse, a da ipak omogućava sve što i C. Sa Oberonom je preterao... pa lakše mi je da naučim ADA-u (mada mislim da niko normalan ne može da ZNA adu, pa taj jezik ima stotine ključnih reči...) Prvul.
razno.302 janko,
> Ne mogu da smislim Fortran, suvise se, brate, bakces > nekim formalnostima (sto lepo ne radimo C ko ljudi, ili > bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Bljak! Clipper je nužno zlo, a nikakva lepota. Ako biste učili takvo ***** u školama, pogrešno biste razmišljali celog života. Kad porasteš (ili budeš više znao) ovo što ti pričam biće ti jasno.
razno.303 spantic,
> Kaki crni Oberon, jesi li ti to pogledao uopste?:) Jesam, zato i pitam. :)
razno.304 dgrbic,
:: ima li neki int kojim se može videti stanje video adaptera? :: zanima me kako jednostavno mogu da saznam koliko ima kolona i :: redova na ekranu. Najlakši način: na adresi 0x40:0x49 je trenutni video mod (BYTE); 0x4a je broj kolona (WORD); ako je mod veći od 7 onda pogledaj 0x40:0x84 za broj redova-1 (BYTE), inače je 25. Što se tiče segmenta video memorije (ako nekog zanima): Na adresi 0x40:0x63 je (WORD) I/O adresa CRTC: za mono je 0x3b4, za kolor 0x3d4, a znamo da je segment mono tekst modova 0xb000, a za kolor tekst 0xb800. VREDNOST VIDEO SEGMENTA IZGLEDA NIJE NIGDE ZAPISANA nego je BIOS određuje upravo na osnovu ove vrednosti.
razno.305 mjova,
> ako je mod veći od 7 onda pogledaj 0x40:0x84 za broj > redova-1 (BYTE), inače je 25. zašto ako je veći od 7? meni radi sa modom 3, tj pravilno me obavežtava o broju redova. dobro, modovi manji od 7 imaju uvek 25 redova. hvala obojci, nisam bio siguran da li je to pravo rešenje, imao sam to na umu (gledajući silne helpove) ali nisam znao da li je to pravo rešenje i ima li bolje. zapravo problem je nastao kad sam pokušao iz BCC-a da (koristeći njegove funkcije iz biblioteka) odštampam neki tekst, a da je VGA pri tome u nekom modu sa većim gronem kolona/redova. kako sam došao do zaključka da te osnovne funkcije za rad sa videom (window, cprintf, gettextinfo...) ne rade kako treba, tj. kako meni treba ;), pokušao sam da vidim o čemu se radi. mislio sam da bios ne prijavljuje tačan broj redova/kolona u tekućem režimu pa rekoh eto belaja. ove rutine uvek misle da ima samo 25 redova i ako se kurzor nađe u nekom većem redu, onda se ili zaglavi program ili nešto slično. broj kolona uvek tačno detektuje. sad, kad znam o čemu se radi, moraću sam da napišem gore pomenute fn iz čiste obesti ;) SY ps. ima li neko ideju o čemu se radi? da li je samo bug ili nešto drugo? kako se ponaša msc?
razno.306 ndragan,
/ bar nesto korisno (Clipper)). Eh taj nas skolski sistem... Smatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg se u gimnaziji uči latinski. Mnogo lakše posle učiš ostale jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o bog, lisp ili fort, imaš dobre šanse da postaneš (mentalno) kompatibilan samo sa samim sobom (i kuhinjom :). Jes da je zastareo, da sadrži previše istorije, ali te natera na određeni način razmišljanja koji te posle prati kroz ostale jezike, i dobro dođe. Konj razume shvatiće :) Bue_ NDragan
razno.307 dega,
|... Ako ti je |... prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o bog, lisp ili fort, |... imas dobre sanse da postanes (mentalno) kompatibilan samo sa |... samim sobom (i kuhinjom :). :))))))))))))))))))))))))) ps. Ovo je jedna od onih glupih poruka, ali je spontana :))))))) \bye
razno.308 prvul,
ŮSmatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg se u gimnaziji uči Ůlatinski. Mnogo lakše posle učiš ostale jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, Ů▄▄▄▄ Za prvi jezik ipak bih preporučio pascal. Fortran mi je uvek delovao nekako suviše nestrukturisano. Može i C (naročito ako ima ona dva plusa), samo što nikako ne treba učenicima objasniti kako isključuju warning-zi ;). Još jedan problem sa fortranom kao prvim jezikom je taj što nema rekurziju niti "auto" memorijsku klasu varijabli... Prvul.
razno.309 dejanr,
>> Za prvi jezik ipak bih preporučio pascal. Fortran mi je uvek delovao >> nekako suviše nestrukturisano. Može i C (naročito ako ima ona dva plusa) Slažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao da bude prvi jezik. Meni je prvi jezik bio fortran i nisam primetio da mi je škodio.
razno.310 prvul,
ŮSlažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao da bude prvi jezik. Ů▄▄▄▄ Da, ako nauče prvo C onda im posle ostali jezici deluju anemično ;) ŮMeni je prvi jezik bio fortran i nisam primetio da mi je škodio. Ů▄▄▄▄ Naravno, fortran je jedan od jezika koje treba znati, pa ma koji da je po redu ne može škoditi. Jedino što neki drugi jezik eventualno može više koristiti kao prvi jezik (zapaziti konstrukciju rečenice :). Prvul. P.S. Nešto mi pade na pamet: da nisi tada učio fortran zato što C i Pascal još nisu ni postojali? ;>
razno.311 dejanr,
>> P.S. Nešto mi pade na pamet: da nisi tada učio fortran zato što C i Pascal >> još nisu ni postojali? ;> Postojali su, mada moram priznati da je za C ovde u to vreme slabo ko čuo ;)
razno.312 ndragan,
>* ps. Ovo je jedna od onih glupih poruka, ali je spontana Ja spontano težim pravljenju gluposti u životu i šire ;), ali razmisli da li je to baš tako glupo. Ili bar objasni zašto. Da zvuči smešno, zvuči - ne branim se od toga. I dalje mislim da prvi jezik treba da nauči programera logici same mašine, da bude što sličniji većini ostalih jezika. Fortran je moj izbor jer zaista ima manje više sve što i sadašnji jezici (naravno mnogo je manje elegantan), i što su skoro svi autori jezika nekad radili u fortranu, tako da se idejna linija provlači :). Da se razumemo, ne volim fortran jer je grozan za rad sa stringovima, sintaksa ima glupih ograničenja, formatiranje ispisa je stravično ubrljano... ali je rasprostranjen. Nalazi se po kojekakvim starim mašinama i nikad ne znaš kad će ti zatrebati. Treba ga znati bar donekle (ne moraju trikovi sa preklapanjem promenljivih itd). Kliper, bašić, lisp i fort imaju previše svojih caka koje se ni u jednom drugom jeziku ne koriste na taj način (dobro, de, noviji kliper sve više liči na C for DBF), i ako treba sa nekog od tih jezika preći na neki normalniji, možeš doživeti 'kulturni šok' - mnoge stvari imaju sasvim drugačiju logiku. Bue_ NDragan
razno.313 siki,
Moj problem je sledeći: Radim sa programima koji su skinuti sa VAX-a. U pitanju su programi sa obimnim proračunima, sa relativno velikim brojem relativno velikih matrica. Programi su pisani na FORTRAN-u i EXE verzije su veće od 640K. Ne razumem se mnogo u programiranje (ja sam inženjer geologije). Imam "običan" AT286, sa 1MB RAM memorije i 386, sa 4MB RAM-a. Kako startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)????? Nemojte mi pričati o drajverima i sl., to ništa ne razumem. Uputite me na nekog ko to zna. Pozdrav Siki :()
razno.314 bojt,
>> Radim sa programima koji su skinuti sa VAX-a. U pitanju su >> programi sa obimnim proračunima, sa relativno velikim brojem >> relativno velikih matrica. Programi su pisani na FORTRAN-u i >> EXE verzije su veće od 640K. Ne razumem se mnogo u >> programiranje (ja sam inženjer geologije). Imam "običan" >> AT286, sa 1MB RAM memorije i 386, sa 4MB RAM-a. Kako >> startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)????? Treba ti neki od 386 Fortrana (NDP, Lahey EM-32, SVS,...), i naravno, radiće samo na 386 računaru sa 4MB RAM-a.
razno.315 dgrbic,
:: zašto ako je veći od 7? meni radi sa modom 3, tj pravilno me :: obavežtava o broju redova. dobro, modovi manji od 7 imaju uvek 25 :: redova. To je zato što imaš VGA karticu. Ko ima Hercules ili CGA, ovo mu (verovatno) neće raditi. To je dodatak iz EGA/VGA BIOSa. Naravno, moguće je da neki od novijih osnovnih BIOSa to postavlja i za ove dve kartice, ali se u to ne možeš pouzdati. Što se tiče MSC-a, on se tu ponaša još gore. Raspoznaje samo 80-kolonske modove. To jest, ako PRE startovanja programa prebaciš karticu u mod sa, recimo, 132*43 karaktera, MSC će sasvim lepo to da prepozna. Ali, ako pokušaš to da uradiš iz programa... Mislim, sva ispisivanja će i dalje da rade korektno, ali samo u uglu ekrana.
razno.316 dega,
|... razmisli da li je to bas tako glupo. Ili bar objasni zasto. |... Da zvuci smesno, zvuci - ne branim se od toga. I dalje |... mislim da Smajli je bio dobronameran, tvoja definicija simpaticna, moja reakcija spontana. Ne ulazim u sustinu diskusije, mada bi mozda zeleo da kazem da nisu svi programeri i da nemaju svi potrebu i teznju za ucenjem i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja. Uvek se nadje (ili ce se naci nesto sto je bolje zbog...) Licno, koristim samo jedan jezik i ne zelim da predjem na drugi iz vise razloga: - tekuci nisam savladao do granice da mogu iz njega izvuci apsolutni maksimum; - kada savladam problem iz predhodne stavke, a pokaze mi se da moje potrebe nisu zadovoljene, smatram opravdanim osvajanje novog jezika. Do tada cu se baviti onim za sta sve te programe trebam, svojom strukom. Jezik koristis kao sekundarnu stvar, alat za lakse zavrsavanje posla ..., dok za prave ozbiljne stvari postaoje profesionalci i nema potreba da se svi pacaju u to; - prvi jezik ? Zar to nije blisko diskusiji tipa engleski, francuski, nemacki, ...? Sve ipak zavisi od toga cime se bavis? Da li ce se diplomate interesovati za francuski ... etc ... \bye
razno.317 dega,
|... razmisli da li je to bas tako glupo. Ili bar objasni zasto. |... Da zvuci smesno, zvuci - ne branim se od toga. I dalje |... mislim da Smajli je bio dobronameran, tvoja definicija simpaticna, moja reakcija spontana. Ne ulazim u sustinu diskusije, mada bi mozda zeleo da kazem da nisu svi programeri i da nemaju svi potrebu i teznju za ucenjem i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja. Uvek se nadje (ili ce se naci nesto sto je bolje zbog...) Licno, koristim samo jedan jezik i ne zelim da predjem na drugi iz vise razloga: - tekuci nisam savladao do granice da mogu iz njega izvuci apsolutni maksimum; - kada savladam problem iz predhodne stavke, a pokaze mi se da moje potrebe nisu zadovoljene, smatram opravdanim osvajanje novog jezika. Do tada cu se baviti onim za sta sve te programe trebam, svojom strukom. Jezik koristis kao sekundarnu stvar, alat za lakse zavrsavanje posla ..., dok za prave ozbiljne stvari postaoje profesionalci i nema potreba da se svi pacaju u to; - prvi jezik ? Zar to nije blisko diskusiji tipa engleski, francuski, nemacki, ...? Sve ipak zavisi od toga cime se bavis? Da li ce se diplomate interesovati za francuski ... etc ... \bye
razno.318 nbatocanin,
> Smatram da fortran treba učiti iz istog razloga iz kojeg > se u gimnaziji uči latinski. Mnogo lakše posle učiš ostale > jezike. Ako ti je prvi jezik kliper, bejzik, ili, ne d'o > bog, lisp ili fort, imaš dobre šanse da postaneš > (mentalno) kompatibilan samo sa samim sobom (i kuhinjom > :). Ne bih se baš složio. U čemu je tolika razlika između FORTRAN-a i BASIC-a kao prvog jezika?
razno.319 dejanr,
>> Ne bih se baš složio. U čemu je tolika razlika između FORTRAN-a i >> BASIC-a kao prvog jezika? Pa, fortran je prilično dobro standardizovan a bejzik ... svaka implementacija za sebe. A ono što je nekad bilo "standardni bejzik" (bez procedura itd, samo GOSUB) nije ni za šta.
razno.320 alexa,
> I dalje mislim da prvi jezik treba da nauči programera logici > same mašine > Fortran je moj izbor jer zaista ima manje više sve što i sadašnji jezici FORTRAN (ne računajući FORTRAN-90, ili kako se već zvaše) nema pointere (ukazatelje? :) i nema složene podatke (struct u C-u, record u Pascal-u). Ovi pojmovi su manje-više direktno podržani u mašinskim jezicima današnjih procesora. To su tako grozni nedostaci da mislim da ga ne treba uopšte učiti. Upravo upotreba FORTRAN-a izaziva "kulturni šok" pri konačnom odustajanju od njega :)
razno.321 alexa,
I nemoj da mi neko kaže da se "strukture" u FORTRAN-u dobijaju upotrebom COMMON-a - to prosto nije to.
razno.322 janko,
> FORTRAN (ne računajući FORTRAN-90, ili kako se već zvaše) > nema pointere (ukazatelje? :) i nema složene podatke Da, koncept prosleđivanja ADRESE promenljive i funkcije je fundamentalan. Ipak, pointeri kakvi su u C-u su kompromis, proistekao iz sporosti današnjih računara, i potrebe da C bude 'blizak mašini'. Meni je jako mučno kada treba da pišem u C-u proceduru koja bi u Paskalu bila definisana sa procedure foo( var aa:blabla; var bb:bla; var cc:bla ... Autori C++ su to provalili, pa malo modifikovali pravila. Ja glasam za Paskal, kao prvi jezik koji se uči, jer to i jeste jezik koji je za to stvoren, ne bez razloga, i za FORTRAN kao drugi. Paskal ima pointere. Paskal je mali, lak za pamćenje. FORTRAN ima koncept pisanja odvojenih delova programa koji se odvojeno prevode, što Paskal nema. C se onda uči po principu: ovo je fora iz Paskala, ovo je fora iz prljavog programiranja FORTRANA itd. Ne verujem da ima puno ljudi koji znaju napamet imena svih f-ja i šta radi koja u standardnim bibliotekama, koje su ipak postale deo jezika C-a. C ne može da se ceo drži u glavi. žisto rekurzivni jezici (LOGO, Prolog) su takođe dosta efektni da se uče među prvima, da bi se osetila moć rekurzije. Naravno, teško da se njima mogu napisati programi koji rešavaju 99% najčešćih problema na koje nailazimo, ali su edukativni. A šokova ne bi trebalo da bude nikad, bez obzira koje jezike znaš pre, ako imaš dobre učitelje. Kao ilustracija, na BGD ETF-u profesor Jozo Dujmović u predmetu 'Programiranje 1' prvo predaje, ako se dobro sećam, svoj Pseudo jezik i Piko asembler. Taj Pseudo jezik je zamišljen tako da ima sve što imaju svi poznati proceduralni jezici, i još ono što bi bilo lepo da imaju, ali nemaju. Posle sve druge jezike predaje sa 'Paskal ima ovo i ovo, ovo nema, a ovo radi ovako', 'FORTRAN ...
razno.324 nbatocanin,
> Još jedan problem sa fortranom kao prvim jezikom je taj što > nema rekurziju niti "auto" memorijsku klasu varijabli... Uzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom. Šta podrazumevaš pod "auto" memorijskom klasom? žini mi se da Fortranske lokalne promenljive tu sasvim zadovoljavaju. I meni se FORTRAN ne sviđa previše. Ali ipak mislim da ga treba učiti u školama.
razno.325 nbatocanin,
> Kad porasteš (ili budeš više znao) ovo što ti pričam biće > ti jasno. Ja sam porastao (valjda) i ne slažem se. Naravno, ne slažem se da je Clipper nužno zlo, slažem se da nije za prvi jezik u programiranju.
razno.326 nbatocanin,
> Slažem se za paskal, ali mislim da C nikako ne bi trebao > da bude prvi jezik. Meni je prvi jezik bio fortran i nisam > primetio da mi je škodio. Ja sam prvo naučio u školi da pravim blok-dijagrame, zatim jezik TI džepnih računara, zatim mašinski jezik "papirnatog" računara NAR, pa BASIC, itd. Ne smatram da je ovo najbolji put za učenje programiranja, ali takođe ne mislim da sam za nešto prikraćen. Mislim da profesionalni programeri moraju da uče bar informativno SVE jezike sa pomenutih spiskova, osim Clipper-a. Svi ti jezici su predstavnici veoma važnih grupa programskih jezika i svakako treba znati bar za njihovo postojanje. žini mi se da ne postoji čovek koji bi bio dobar programer "samo da nije prvo počeo sa tim i tim jezikom". U tom smislu mi se čini da za profesionalne programere prvi jezik nema prevelikog značaja. Za one koji uče programiranje informativno, ja sam za BASIC (vrlo informativno), a naročito za Pascal (normalan fond časova).
razno.327 spantic,
> I nemoj da mi neko kaže da se "strukture" u FORTRAN-u > dobijaju upotrebom COMMON-a - to prosto nije to. EQUIVALENCE, zapravo ;)
razno.328 dejanr,
>> Uzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom. Jako bi me čudilo, osim možda ovog novog Fortrana 90 koji nisam video. Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar adresu argumenata. To znači da bi se potprogrami mogli zvati rekurzivno, ali samo bez prenošenja argumenata.
razno.329 vilic,
Hi, da li neko zna da mi objasni šta znači izraz GNU. U poslednje vreme se sve češće sreće taj izraz a neznam mu pravo značenje. bye ps. Možda ovo pitanje nije za ovu konferenciju ali mi nemojte zameriti
razno.330 ndragan,
/ Kako startovati program veći od 640K (naprimer od 2.5MB)????? Nemojte mi Blago rečeno, treba ti linker koji će tu da izmisli ili dozvoli overleje ;). Smajli je zbog terminologije - prevedeno sa srpskog na jasno, da napravi program koji će na disku biti u komadu, a u memoriju se učitavati na parče; problem je ako više tih parčadi treba da se nađe u već zauzetim delovima memorije, šta preko čega sme da se preslaže (overlay - sloj preko sloja) itd. Ako su i podaci koje treba da drži u memoriji tako dugački, očekuj probleme ili uzmi atari TT - tamo nema granice od 640 K. Ili neki 386 fortran koji će da zajaši celu mašinu - ali za to ti treba 386 mašina. Bue_ NDragan
razno.331 prvul,
ŮUzgred, postoje Fortrani sa rekurzijom. Šta podrazumevaš pod "auto" Ůmemorijskom klasom? žini mi se da Fortranske lokalne promenljive Ůtu sasvim zadovoljavaju. Ů▄▄▄ Govorim o standardnom fortranu 77 koji se uči po školama. Auto memorijska klasa je kada se lokalne varijable alociraju na steku (kao u C-u kada ne kažete static, ili u Pascalu). Bez ove memorijske klase nema prave rekurzije jer kada se procedura pozove iz sebe same ona pregazi svoje lokalne varijable. ŮI meni se FORTRAN ne sviđa previše. Ali ipak mislim da ga treba učiti Ůu školama. Ů▄▄▄ Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;) Prvul.
razno.332 dzakic,
>> Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar >> adresu argumenata. E, ovo je jako zanimljivo. Da li je implementacija jezika do te mere propisana da se utvrđuje i način prenošenja argumenata? Odnosno, da li na vaxu i na pc-u prenošenje mora ići baš na isti način? Ko je to propisao, i zar nije moguće napraviti fortran kompajler koji će argumente prenositi na neki drugi način? Ne mora da se odnosi samo na fortran, i ne mora da se odnosi samo na vax i pc...
razno.333 ivans,
* Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;) Sigurno! Nisu dzabe u Matematickoj gimnaziji za "specijalce" uveli u prve dve godine Pascal, u trecoj C, a u cetvrtoj Prolog (ovo govorim samo za one koji nisu na programerskom smeru - mozete misliti sta rade programeri!). A FORTRAN-a nema, bar ne na neprogramerskom smeru (ne znam kako se tacno zove ;)... Pozdrav, Ivans.
razno.334 nbatocanin,
> Pa, fortran je prilično dobro standardizovan a bejzik ... > svaka implementacija za sebe. A ono što je nekad bilo > "standardni bejzik" (bez procedura itd, samo GOSUB) nije > ni za šta. Držao sam dosta kurseva informativnog nivoa i mislim da je za takav kurs programiranja BASIC i dalje nezamenljiv, i to na najosnovnijem nivou. Što se tiče standardizovanosti FORTRAN-a, radio sam nekoliko godina na operativnim sistemima: VMS, RMX86, RMX II, MS-DOS i napunio sveske razlikama mnogobrojnih vrezija. žak sam pravio konvertore za prebacivanje sa jednog na drugi računar. Uostalom, pogledajte samo MS-DOS: postoje brojne veoma različite verzije. Uporedite primera radi WatFOR i Microsoft FORTRAN - ako uspete da proterate isti program kroz oba, svaka čast. Dakle, zvanična standardizacija ne znači previše.
razno.335 dejanr,
>> Što se tiče standardizovanosti FORTRAN-a, radio sam nekoliko >> godina na operativnim sistemima: VMS, RMX86, RMX II, MS-DOS i >> napunio sveske razlikama mnogobrojnih vrezija. Dakle, zvanična >> standardizacija ne znači previše. Ima razlika, slažem se. Ali ipak, postoji nešto kao "standardni FORTRAN 77" i to se može upotrebiti sasvim lepo. Ako i postoji standardni bejzik, on je jako slabo upotrebljiv (fuj GOSUB)
razno.336 ndragan,
/ žini mi se da ne postoji čovek koji bi bio dobar programer "samo da / nije prvo počeo sa tim i tim jezikom". U tom smislu mi se čini da za A šta ćemo sa onima koji su počeli (i ostali ;( ) u kobolu?
razno.337 ndragan,
/ (bez procedura itd, samo GOSUB) nije ni za šta. Baš to. Mada, ko se bar jednom dobro pomuči sa tupom sekirom, posle ume da ceni dobro naoštrenu. žoveče, ja se tek juče setio da sam dve ipo godine tukao kobol, koji uopšte nema funkcije! Ni stringove promenljive dužine. Za stepenovanje razlomkom sam pozivao rutinu iz bejzika. Posle tako nečeg, kad pređeš na neki normalan alat, kako neko reče, ko kad imaš tesne cipele pa se izuješ. Ali se bojim da bi se neko u obrnutoj situaciji (navikao na komfor pa mora da se pati sa nekim šugavim bejzikom ili nekom staarom implementacijom fortrana ili kobola) snašao teško ili nikako. Možda je to ona pesnička veština 'kako kazati mnogo skromnim sredstvima'? To možda liči na sviranje kontrabasa u telefonskoj kabini, ali mislim da je veština koja itekako dobro dođe u radu: kako se snaći bez ovog i onog. A to se uči kroz zastarele jezike koji nemaju ni ovo ni ono. Bue_ NDragan
razno.338 ndragan,
/ i savladjivanjem novih jezika. U krajnjem slucaju tome nema kraja. Ima. I programeri idu u penziju :) / apsolutni maksimum; To vala ne postižu ni profesionalci. I oni koriste jezik do tačke koja im je potrebna da urade šta su naumili. Za ostalo si u pravu. Sledeći jezik će ti biti ...potreban? Ne, samo preporučen (s moje strane) kad se pokaže da bi ti on bio upotrebljivija alatka za tvoj posao. Znači - ako će ti s njim biti brže i lakše i ako će ti dići produktivnost i smanjiti probleme. Ranije zaista ne treba. Ako još nešto lupim, skreni mi pažnju. Neki dan mi se to desilo u diskusiji o arhiverima, baš sam se slatko nasmejao. Bue_ NDragan
razno.339 dusanp,
=> Ako i postoji standardni bejzik, on je jako slabo => upotrebljiv (fuj GOSUB) Ali zato čIVEO GOTO!!!
razno.340 ivans,
* Ali zato ZIVEO GOTO!!! Tako je! Ziveli spageti-programi! ;)) Pozdrav, Ivans.
razno.341 dejanr,
>> Mada, ko se bar jednom dobro pomuči sa tupom sekirom, posle ume da >> ceni dobro naoštrenu. U stvari, sad shvatam da sam ja slagao kad sam rekao da mi je fortran bio prvi programski jezik. U stvari i jeste prvi "pravi" jezik, ali sam mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola kilobajta memorije sve skupa, nema slova nego svaka instrukcija ima kod (i sad ih pamtim ;) pa onda vi vidite :)
razno.342 dejanr,
>> > (fuj GOSUB) >> >> Ali zato čIVEO GOTO!!! Jes vala, samo GOTO imaju i svi drugi jezici. Nema ga jedino Clipper, a stvarno mi nije jasno zašto (tj. ima GOTO naredba, ali znači sasvim drugo)
razno.343 nbatocanin,
> Jako bi me čudilo, osim možda ovog novog Fortrana 90 koji > nisam video. Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u > jedan registar adresu argumenata. To znači da bi se > potprogrami mogli zvati rekurzivno, ali samo bez > prenošenja argumenata. FORTRAN 77 na Intel iRMX86 i iRMX/II sistemima podržava rekurziju. Ako se prevodiocu zada direktiva REENTRANT (ako se dobro sećam), sve promenljive se čuvaju na steku, a prenos parametara se obavlja na standardan način. U priručniku je naveden primer - hanojske kule. Nisam sasvim siguran, ali mi se čini da sam video i neki PC FORTRAN koji to može.
razno.344 janko,
> Sigurno! Nisu dzabe u Matematickoj gimnaziji za > "specijalce" uveli u prve dve godine Pascal, u trecoj C, a > u cetvrtoj Prolog (ovo govorim samo za one koji nisu na > programerskom smeru - mozete misliti sta rade > programeri!). Baš se stvari menjaju. A da li znaš šta rade programeri u Matematičkoj? Jesu li ti 'specijalci' van redovnog sistema? Voleo bih da čujem i šta uče PMF-ovci, FON-ovci...
razno.345 spantic,
> nisu na programerskom smeru - mozete misliti sta rade > programeri!). A FORTRAN-a Što jeste velika greška. Sa FORTRANOM se radilo pre dosta godina i radiće se još dugo. Ali naravno ne da se uči ona beda od FORTRAN 4 već bar FORTRAN 77.
razno.346 ivans,
* Bas se stvari menjaju. A da li znas sta rade programeri u * Matematickoj? Jesu li ti 'specijalci' van redovnog * sistema? Nije mi najbolje poznato sta rade programeri u Matematickoj gimnaziji, tako da necu da nagadam... Za to postoje dve grupe (MG i MG2) u okviru kojih bi bilo dopusteno rapsravljanje o ovakvim stvarima... Nisi clan? Tvoj problem! (Citiram apostrofe) 'specijalci' rade van standardnog gimnazijskog sistema, i na taj nacin ce MG dobiti onaj daaaavno izgubljen ugled, uludo izgubljen igrama druga Stipa Suvara... Doduse, MG je oduvek bila *zakon* za sve gimnazije u Srbiji i okolini, mozda se mogla meriti jedino sa valjevackom gimnazijom (ne znam tacan naziv, ali zar je to bitno?), ali i ona joj je bila ispod pojasa... Znam samo da (citiram apostrofe) 'specijalci' rade po pojacanom programu matematike, koja je razdeljena u dva predmeta (algebra i geometrija), fizike i programiranja... A ako neko misli da su MG-ovci uskraceni za "drustvenije" oblasti, grdno se vara! Prosle godine je covek iz MG-a polagao prijemni ispit na filozofskom fakultetu i bio prvi na rang listi... A tek se snaga MG-ovaca ogleda u njihovim oblastima... Ne prode neko vaznije takmicenje, saveznog (nekad) ili republickog ranga, a da prva mesta ne osvojaju upravo oni... Toliko. Za temu PC.PROG:razno vise nego dovoljno. Nastavak diskusije molim prenesi (ili neko drugi) u temu ORKA:najbolji; MG bez ikakve sumnje tamo spada. Pozdrav, Ivans.
razno.347 ilazarevic,
█ Naravno da treba... ali pre njega neka ipak bude Pascal ;) Ja sam u prvoj godini učio Pascal i čini mi se da su efekti veoma pozitivni kod onoga ko se time zaista bavi. Ako nekog programiranje ne zanima ni 3 posto, svejedno mu je da li će da se dosađuje na Fortranu ili na Pascalu ;)
razno.348 ssokorac,
-=)> Baš se stvari menjaju. A da li znaš šta rade -=)> programeri u Matematičkoj? Jesu li ti 'specijalci' van -=)> redovnog sistema? Sada u MG nema više smerova, već su svi 'specijalci'. I svi uče Pascal u I,II godini, C u III godini a DOS (?!) i Prolog <ovo ne znam sigurno> u IV godini.
razno.349 ssokorac,
-=)> mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola -=)> kilobajta memorije sve Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje i množenje dva broja! Kakav um! ;) Odnosno, znao sam, sad ne znam da l' bih se setio.
razno.350 pjankovic,
> Jes vala, samo GOTO imaju i svi drugi jezici. Nema ga > jedino Clipper, Nikad mi nije nedostajala ova naredba. To mi je bas cudno jer mi je prvi jezik bio FORTRAN ( u srednjoj skoli), a poslije sam radio u COBOL-u. Pedja
razno.351 dgrbic,
:: Naime, fortran kad pozove potprogram stavi u jedan registar adresu :: argumenata. To znači da bi se potprogrami mogli zvati rekurzivno, :: ali samo bez prenošenja argumenata. Ovo se ne odnosi na MS Fortran za DOS. Naime, prema helpu za MSC, i prema nekim knjigama (Fortran ne konzumiram :) deklaracija _fortran je isto što i _pascal, znači da se argumenti prenose preko steka u obrnutom redu od C-a i da pozvana rutina čisti stek (valjda je tako). Sa druge strane, ukoliko Fortran nema auto promenljive, nego svaka procedura ima unapred odvojen prostor za lokalne promenljive, to ga čini VEOMA nepogodnim za rekurziju, mada bi to možda bilo moguće, navođenjem i lokalnih promenljivih u listi argumenata.
razno.352 dejanr,
>> Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje i množenje >> dva broja! 76 11 LBL A 42 00 STO 00 91 R/S 76 12 LBL B 42 01 STO 01 91 R/S 76 13 LBL C 43 01 RCL 01 85 + 43 02 RCL 02 95 = 91 R/S Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio. A ko se seća šta je kod 82?
razno.353 dragisha,
ű> da li neko zna da mi objasni sta znaci izraz GNU. GNU znaci GNU is Not Unix. Vjerovali ili ne. Pise u njihovom Manifestu koji se moze dici sa PD1:<MSDOS.GNUISH>Manifest.GNU na Trickle-u. Ukratko, neki tip je okupio nekolicinu istomisljenika oko ideje da sistemski softver ne smije biti skup koliko inace jeste, i oni sada organizovano rade na pravljenju kompletnog Unix kompatibilnog sistema koji bi imao snagu Unix-a (bez kompromisa koje pravi Coherent) a bio bi u BESPLATAN. U Manifest-u pise da je GNU PD sa ogranicenjem da niko ne smije da prodaje bilo sta sto tamo dobije. Na Internet masinama po raznima USA univerzitetima postoje mailing liste koje okupljaju ljude koji rade na raznim dijelovima GNUa. Ako nekoga zanima mogu da ul ovdje spisak GNU softvera sa Trickle-a. Inace, GNU komponente su razvijene za Unix sisteme ali postoje i verzije za MSDOS, takodje na Trickle-u. dragisha
razno.354 ivans,
* Sada u MG nema vise smerova, vec su svi 'specijalci'. I * svi uce Pascal u I,II godini, C u III godini a DOS (?!) i * Prolog <ovo ne znam sigurno> u IV godini. Hvala na informaciji, mada nije bila meni namenjena... Nisam to znao. Mada, ostala je cetvrta godina sa razdeljenim smerovima (cetiri odeljenja, 2+2) i dva kontrolna odeljenja koja teraju po starom gimnazijskom programu... Ali doci ce kraj i tome... Na vidiku je! Mozda bi trebalo reci da se u svakom odeljenju 'specijalaca' nalazi po 20 ucenika... Retko gde ima 21 (na primer, koliko mi je poznato, to je IV b odeljenje)... Pozdrav, Ivans.
razno.355 banex,
>> a stvarno mi nije jasno zašto (tj. ima GOTO naredba, ali znači >> sasvim drugo) Hvala bogu što nema. Kako bi mi tek onda izgledali programi ;)
razno.356 spantic,
> Toliko. Za temu PC.PROG:razno vise nego dovoljno. Nastavak > diskusije molim prenesi (ili neko drugi) u temu > ORKA:najbolji; MG bez ikakve sumnje tamo spada. Potpuno se slažem :)
razno.357 zolika,
!! Voleo bih da čujem i šta uče PMF-ovci, FON-ovci... """""""" Što tražio, to dobio: na PMF-u u Novom Sadu uče se, na 1. godini C-smera matematičkog odseka (informatika) pascal, prolog i lisp i na 3. godini mo- dula 2. Zanima li te još nešto?
razno.358 ssokorac,
-=)> ostala je cetvrta godina sa razdeljenim smerovima -=)> (cetiri odeljenja, 2+2) i dva -=)> Mozda bi trebalo reci da se u svakom odeljenju -=)> 'specijalaca' nalazi po 20 ucenika... Retko gde ima 21 -=)> (na primer, koliko mi je poznato, to je IV b -=)> odeljenje)... IV i III još uvek imaju 2+2+2 odeljenja. Sad su prvi i drugi Ia,b,c,d,e,f i IIa,b,c,d,e,f - dakle svi specijalci i to sa po 20 i 21 učenikom.
razno.359 ssokorac,
-=)> Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki -=)> pogrešio. A ko se seća šta je kod 82? Uh, ja osim 91 ni jedan kod nisam naučio napamet. Više volim lepa slovca STO,LBL,RCL...itd. :)) Romantično...;)))
razno.360 nkbog,
Povodom rasprave o tome treba li učiti FORTRAN-e i sl. Nedavno sam opisujući smisao FORTRAN-a i Pascal-a u današnjem svetu rekao da su to grčki i latinski jezik u programiranju. Pascal je latinski, jer pretstavlja univerzalan jezik za prezentaciju algoritama (te ga svi moraju znati). FORTRAN je grčki, jer predstavlja pretka svih drugih programskih jezika, i, kao i u humanističkim disciplinama, svaki stručnjak koji drži do sebe mora da ga zna (pri tom ne mora da zna zažto da ga zna, niti zašto da ga koristi (zašta se koristi grčki?), samo da ga zna...). NB.
razno.361 dejanr,
>> Uh, ja osim 91 ni jedan kod nisam naučio napamet. Više volim lepa >> slovca STO,LBL,RCL...itd. :)) Romantično...;))) Šta vredi da ih voliš, kad računar nema alfanumerički ekran, pa kad treba ispravljati program vidiš samo kodove a ne i slova? Dakle, MORAŠ da znaš kodove, osim naravno ako uvek pišeš programe bez greške ;)
razno.362 janko,
>>> Ja na TI-58 znam da napravim čak i program za sabiranje >>> i množenje dva broja! > > 76 11 LBL A > 42 00 STO 00 ... > 91 R/S > > Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio. Ovo me je podsetilo na onaj divni esej o Pravim programerima: Legend has it that Seymore Cray, inventor of the Cray I supercomputer and most of Control Data's computers, actually toggled the first operating system for the CDC7600 in on the front panel from memory when it was first powered on. Seymore, needless to say, is a Real Programmer.
razno.363 stomic,
Šta je potrebno uraditi da bi se program zaštitio autorskim pravom (mislim na COPYRIGHT). Da li je dovoljno staviti poruku u program, ili treba ići u zavod za patente (valjda se tako zove), ili? Koliko još košta, i ako možete navedite sve neophodne informacije. Unapred hvala, stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.364 spantic,
> koji drži do sebe mora da ga zna (pri tom ne mora da zna > zažto da ga zna, niti zašto da ga koristi (zašta se > koristi grčki?), samo da ga zna...). Bogami, ako programira na VAXovima onda zna zašto ga zna. Pogotovu kod nas.
razno.366 ssokorac,
-=)> ispravljati program vidiš samo kodove a ne i slova? -=)> Dakle, MORAŠ da znaš kodove, osim naravno ako uvek -=)> pišeš programe bez greške ;) Ih, ja da grešim?! ;) Za to sam uvek koristio uputstvo... Lepo okrenem tabelu pa pogledam - STO a-ha..xx. RCL, evo ga..yy...itd. :)
razno.367 dejanr,
>> Da li je dovoljno staviti poruku u program, ili treba ići u zavod za >> patente (valjda se tako zove), ili? Program se koliko znam ne može patentirati, ali ga možeš zaštiti (ovo specijalno za ndragana :) u autorskoj agenciji, Majke Jevrosime 38.
razno.368 vilic,
#> GNU znaci GNU is Not Unix. Vjerovali ili ne. Pise u njihovom Manifestu #> koji se moze dici sa PD1:<MSDOS.GNUISH>Manifest.GNU na Trickle-u. Dobio sam manifest i puno ti zahvaljujem na početnim informacijama. Preturajući po nekim FTP serverima naišao sam na GNU for 386, pa me je interesovalo šta je to. bye
razno.369 nesavic,
Vidim da se spominje MG i 'specijalci', e pa evo programa koji se radi, kao prvo sto se tice programerskog smera gde sam i ja, u prve dve godine uci se dragi nam Pascal, treca godina C i cetvrta, Fortran! Prolog je prebacen u trecu godinu i bavimo se njime samo informativno, koliko to moze biti u MGu??? :) Medjutim to nije SVE!!! Postoji predmet koji se zove EOP - Elektronska Obrada Podataka, za one koji nisu upuceni.... Na njemu prvo radite Karnoove karte, slikovito prikazivanje AND OR i sl. E kad zavrsite sa silnim 0 nulama i 1 kecevima, predjete na TP for DOS, pa se pozabavite SISTEMSKIM stvarima, neznam zasto se ovde ne radi na Cu, e fino i to zavrsite tj. radite a uporedo se radi struktura 8086/80286, pa kad naucite vaki registar, svaki Code Segment, svaki Stack Pointer, svaki Instruction Pointer i sl. onda predjete na dragi na ASM... Neznam tacno koji ali je za 286 procesor! I tako izadjete iz skole i sta Vam ostaje na Faksu, da naucite nesto sto se ucilo kod Vas(nas :) odavno!!! I na kraju da kazem, da su 'specijalci' ljudi... Sve su to 'zlatna' deca rece neko... var specijalac : stringŠ21Ć; bula : byte absolute specijalac; procedure InterruptsOff; inline($FA ili $FB jedan je za On/Off!); bye...
razno.371 stomic,
Da li neko zna kako se pišu uputstva u Norton Guideru (NG)? Imam i NGC (Compiler) i NGML (Menu Liniker), ali neznam sintaksu za onih par naredbi što postoje. Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.372 ppekovic,
>> Da li neko zna kako se pišu uputstva u Norton Guideru (NG)? >> Imam i NGC (Compiler) i NGML (Menu Liniker), ali neznam sintaksu >> za onih par naredbi što postoje. Ako imaš to dvoje, trebalo bi da imaš i decompiler. if(imaš decompiler) ( decompile <bilo_koja_ng_baza> view sadržaj_pa_će_ti_biti_sve_jasno ) else ( page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW decompilera za NG? ) Paya BTW. Ja sam batalio NG zbog nekih debilnih ograničenja u pogledu dužine zapisa i broja zapisa, pa sam prešao na MS QuickHelp. Jest da nije rezidentan, al imam makroe za pozivanje istog iz većine programa koje koristim.
razno.373 nandi,
eh, payo, gde ti je return na kraju programa (funkcije). pazi ovaj program: /* > if(imaš decompiler) > ( > decompile <bilo_koja_ng_baza> > view sadržaj_pa_će_ti_biti_sve_jasno > ) > else > ( > page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW > decompilera za NG? > ) */ return(creating.ng); /* program vraća uputstvo kako pisati baze u ng nandi */ ng.arj
razno.374 bulaja,
│page bulaja jeli bulajo, jel bese ima nekih PD ili SW decompilera za NG? └─── Poruke u konferenciji PC.USER: 10.45 ->43 tools bjankovic 13.10.91. 10:27 ngs-12.zip 10.46 ->45 tools bjankovic 13.10.91. 10:31 ngdd.zip 10.47 ->46 tools bjankovic 13.10.91. 10:35 ng-mkr.zip Rado bih ovo prebacio u dir, ali jos uvek cekam da se nadje neki normalan PD/SW NG reader. Mada kad bolje razmislim, vecina nas ovde i ovako ima pravi NG.EXE O;>...
razno.375 dgrbic,
:: Preturajući po nekim FTP serverima naišao sam na GNU for 386, pa me :: je interesovalo šta je to. I mene interesuje! Do sada sam viđao razne GNU programe (flex, bison i slično) ali da li postoji i GNU operativni sistem (za 286 i 386) i ako postoji đe to može da se nađe (za 286 konkretno) ?
razno.376 stomic,
$ else $ ( $ page bulaja jeli bulajo, jel beše ima nekih PD ili SW $ decompilera za NG? $ ) čao mi je ali će se pri izvođenju programa izvršiti ovaj ELSE iskaz, tj. nemam decompiler za NG, pa jel' imaš ti nešto slično ili jel' ima na sezamu? Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ P.S: Sreća da barem malo znam C (živeo PASCAL), pa sam razumeo šta si hteo da kažeš :-)))
razno.377 stomic,
PAčNJA... Bug u PC-CACHE 6 ili STACKERu 1.10. Ako pod DOSom 5.00 postavite BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno da ima i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se instalira javlja: PC-CACHE, Version 6 Unauthorized duplication prohibited WARNING: BOOT SECTOR FOR DRIVE F: CONTRADICTS BIOS; BOOT INFORMATION USED. BIOS:7 HEADS,17 SECTORS; BOOT:15 HEADS,63 SECTORS. Continue installation? Press Y or N. PC-CACHE not loaded! Inače ovaj DRIVE F što javlja PC TOOLS je STACKERova particija. U čemu je problem? Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.378 vilic,
#> I mene interesuje! #> Do sada sam viđao razne GNU programe (flex, bison i slično) ali da li #> postoji i GNU operativni sistem (za 286 i 386) i ako postoji đe to može #> da se nađe (za 286 konkretno) ? Pa konkretno može da se nađe na FTP serveru: wuarchive.wustl.edu (128.252.135.4) pogledaj direktorijume: /mirrors ( sličan je trickle-u sa dosta direktorijuma) /usenet/comp.sources.misc ----> Ovde imaš dosta stvari kao np. UNIX komande za DOS ... /usenet/comp.binaries.ibm.pc ----> Ovaj je pun raznoraznih stvari kao CBase ( C biblioteka za relazionu bazu), razne "zezalice" i slično. Najbolje je da skineš index i da onda smisliš šta ćeš da skidaš. bye
razno.379 vcalic,
>> /mirrors ( sličan je trickle-u sa dosta direktorijuma) Zapravo je isti, jer i trickle i mirrors direktorijumi na pojedinim FTP serverima su distributivni centri baze PD i SW softvera SIMTEL-20 !!!
razno.380 mjova,
> BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno > da ima i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se zna li neko šta stvarno rade ovi sekundarni baferi? da li je neko naišao na zanimljive podatke i vredi li tu malo eksperimentisati? SY
razno.381 skoprivica,
>-> Bug u PC-CACHE 6 ili STACKERu 1.10. Ako pod DOSom 5.00 postavite >-> BUFFERS = 40,8 (verovatno mogu i druge vrednosti, glavno da ima >-> i ovih sekundarnih buffera), PC-CACHE kada se instalira javlja: Stacker 2.0 readme.doc: U slobodnom prevodu i slobodnom secanju: "...pri koriscenju stekera nije preporucljivo koristiti sekundarne bafere (a sta ce ti to kad imas cache), iz razloga toga sto moze doci do komplikacija na nekim masinama..." Aje... CTEBO.
razno.382 stomic,
Thanx for uploading CREATING.NG :-))) Sign off: stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.383 vilic,
#> Zapravo je isti, jer i trickle i mirrors direktorijumi na pojedinim FTP #> serverima su distributivni centri baze PD i SW softvera SIMTEL-20 !!! Ostajem pri tome da su slični. Pregledao sam i za jedan i za drugi spisak fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima neke direktorijume koje trickle nema. bye btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a
razno.384 bingo,
saljem jedan program za diskopiranje disketa u jednom prolazu bolji je od 1pas
razno.385 bingo,
nisam uspeo da posaljem program imam smetnje a ima malo slobodnog prostora molio bih moderatora da ostavi poruku kako da posaljeprogram
razno.386 ssokorac,
-=)> fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima -=)> neke direktorijume koje trickle nema. -=)> btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a Tim 'ogledalima' :) se može pristupiti sa UBBG-a? Ako može, koja adresa(e)? Stasha
razno.387 vcalic,
>> Ostajem pri tome da su slični. Pregledao sam i za jedan i za drugi spisak >> fajlova i u nekim direktorijima ima razlike, a mirrors mislim da ima >> neke direktorijume koje trickle nema. Razlika je u tome što su mirrors sites na pojedinim FTP serverima u "neposrednoj blizini" same simtel baze pa fajlovi brže stižu tamo nego na trickle, a zbog različitog softvera i ogranizacija je malo drugačija. >> btw mirrors mnogo brže odgovara na zahteve od trickle-a To zavisi od opterećenosti gateway-a bitftp@pucc, ali u principu on radi brže pošto fajl prosledi ka naručiocu maltene istog momenta kada ga zatraži od FTP servera koji sve fajlove ima kod sebe, a Trickle serveri kod sebe "drže" samo pojedine fajlove, koje ako nemaju traže od nekog drugog servera ili od baze. U svakom slučaju, izbor na FTP serverima je mnogo veći i raznovrsniji.
razno.388 vilic,
> > Tim 'ogledalima' :) se može pristupiti sa UBBG-a? Ako može, ko > adresa(e)? > Stasha Posalji zahtev FTP serveru np.: FTP wuarchive.wustl.edu NETDATA USER anonymous CD /usenet/comp.sources.misc/volume08 DIR ASCII GET Index QUIT ovo sam prvo pronasao H(pisem on-line) na slican nacin saljes i zahteve za neke druge direktorijume. BTW samu adresu za FTP trenutno nemam pri ruci (alias na UBBG-u) ali mislim (ovo znaci da nisam 100% siguran) saljes sa: BITFTP@uncv.edu ili nesto slicno (pogledaj u komunikacije e.mail) bye
razno.389 zvuk,
Da li je neko programirao Hewlett Packardove scannere? Dobro bi mi dosao izvorni kod za elementarne funkcije (scanning, promena parametara, itd.). Pozdrav, i unapred hvala.
razno.390 vcalic,
>> BTW samu adresu za FTP trenutno nemam pri ruci (alias na UBBG-u) >> ali mislim (ovo znaci da nisam 100% siguran) saljes sa: >> BITFTP@uncv.edu ili nesto slicno (pogledaj u komunikacije e.mail) To je internet adresa, bolje je koristiti BITFTP@PUCC. Sve informacije oko FTP-a mogu se dobiti komandom: $send bitftp@pucc help
razno.391 vilic,
Prvo da repliciram samom sebi jer je moje pitanje ostalo bez odgovora. dakle: =============================== 5.292 PC.PROG:clipper vilic, 19.03.92. 10:57, 2989 chr --------------------------------------------------------- ... ... ... ... ps. pitanje za SysOp-ove. Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal, Asembler... a nema ni pomena niti jedne temice za Objektno orjentisane jezike. Koliko primecujem oni u svetu nisu samo hit već i veoma ozbiljan alat sa kojim se radi, Borland i Microsoft već uveliko napuštaju klasične jezike (da pomenem samo njih) a na Sezamu mogu eventualno da "zalutaju" u PC.PROG--->razno. pps. Svaki reply predlažem u temi razno. bye ----------------------------------------------- 5.292 --- bye
razno.392 dejanr,
>> Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal, Asembler... a nema ni >> pomena niti jedne temice za Objektno orjentisane jezike. Tema nastaje na sledeći način: u okviru neke postojeće teme pojavi se MNOGO poruka, i to kroz duži vremenski period. Tema se otvara kada se dokaže da postoji interesovanje za diskusiju u njoj. Verujem da se za sada o objektno orijentisanom C-u može diskutovati u temi cccc, o objektno orijentisanom paskalu u temi pascal a o drugim objektno orijentim jezicima, ako ih neko koristi, u temi razno. Ako takvih poruka bude puno, za temu uvek ima vremena.
razno.393 ndragan,
/ mnogo pre njega naučio da programiram TI-58. Pola kilobajta memorije Da znaš! I ja sam ga sasvim zaboravio. Al se bio zagrejao (ispravljač!) dok je izračunao prvih 2000 prostih brojeva... davno beše, a?
razno.394 ndragan,
/ Ha! Svi kodovi kucani "iz glave", možda sam neki pogrešio. A ko se / seća šta je kod 82? Još malo pa ćeš me naterati da kupim crno beli monitor za Atari samo zato da bih mogao da poteram emulator TI-59!
razno.395 ndragan,
/ specijalno za ndragana :) u autorskoj agenciji, Majke Jevrosime 38. Upalilo je. Već sam se (faza 1) trgao, (faza 2) pogledao od koga je poruka, (faza 3) pomislio "oh ne zar opet... da li (sam obavezan?) da reagujem, (faza 4) pročitao drugi red, i (faza 5) :)))))))))). Dobro si me potrefio, svaka čas.
razno.396 vilic,
#> To je internet adresa, bolje je koristiti BITFTP@PUCC. #> #> Sve informacije oko FTP-a mogu se dobiti komandom: #> #> $send bitftp@pucc help Pa ja sam i rekao da pišem onako iz glave. I sam sam primetio da sam dao pogrešnu adresu. Ako kome treba neka informacija ili index sa već pomenutih ftp sarvera nek se javi bye
razno.397 vilic,
#> Tema nastaje na sledeći način: u okviru neke postojeće teme pojavi #> se MNOGO poruka, i to kroz duži vremenski period. Tema se otvara kada #> se dokaže da postoji interesovanje za diskusiju u njoj. Znači da se bacimo na diskusiju. Pozivam sve one koji koriste, ili bi koristili OOP (bilo koji jezik, naglasak) da počnu sa pitanjima i odgovorima. bye
razno.398 stomic,
$ Znači da se bacimo na diskusiju. Pozivam sve one koji $ koriste, ili bi koristili OOP (bilo koji jezik, naglasak) $ da počnu sa pitanjima i odgovorima. Pokušavam da koristim OOP. Teoretski znam, ali ništa bez iskustva. Programiram u Turbo Pascal-u 6.0, pokušavao sam sa TURBOVISIONom, pomoću HELPa, ali nemem uputstvo. Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa, i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti. Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.399 zdolinac,
Potrebno uputstvo za A T A R I portfolio na engleskom ili prevod. Koji imaju neka se jave na mail ili na tel 011/66-33-34 ********** * čeljko * **********
razno.400 ppekovic,
>> ps. pitanje za SysOp-ove. Zašto imamo temu Basic, CCCC, Paskal, >> Asembler... a nema ni pomena niti jedne temice za Objektno >> orjentisane jezike. Uobičajeno je da se nove teme otvaraju onda kada se pojavi veći broj poruka na neku temu, a uz to ta tema ima izgleda da i u budućnosti privlači korisnike. Drugi uslov je sigurno ispunjen (većina će se verovatno složiti da OOP ima budućnost), ali prvi nije. Kada bude, rado ću otvoriti novu temu. Ipak, obrati pažnju na još jednu stvar. O OOP-u se može govoriti kroz konkretan programski jezik (OOP/TP, C++ itd.). Za takve diskusije već postoje teme. Ako se govori uopšte o OOP-u nevezano za bilo koji programski jezik, za to postoji tema algoritmi. Paya
razno.401 nesavic,
Pozdrav, problem je u tome sto sam ja kod svog profesora iz Ca video original knjugu TVision for prof... e sad ta knjiga je direktno Borlandova ali je on ne del i uokolo kao sto ne bi ni ja...;) Znaci uputstvo postoji ali sta da se r▀adi... Sto se tice OOP TV je previse komplikovan ali isto tako i mocan jezik.. Ako ti pocnes da iznosis sve funkcije i procedure TVa trebalo bi ti oko 10000 poruka sto je vec previse...! Mozemo samo da govorimo o konkretnim stvarima, problemima, i prednostima! ... NeŠa!
razno.402 dnikolic,
>> Sta mislita da pocnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa, >> i samog OOPa, pa da vidimo sta ce ispasti. Odlicna ideja! Jest da ja koristim TC, ali su valjda kompatibilni na nivou uputstva! :) dn
razno.403 vilic,
#> Pokušavam da koristim OOP. Teoretski znam, ali ništa #> bez iskustva. Programiram u Turbo Pascal-u 6.0, pokušavao sam #> sa TURBOVISIONom, pomoću HELPa, ali nemem uputstvo. #> Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa, #> i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti. Ja imam knjigu o TV-u koja se isporučuje uz TP 6.0 pa ako te interesuje javi se (ovo važi i za druge) \bye
razno.404 stomic,
$ Ja imam knjigu o TV-u koja se isporučuje uz TP 6.0 pa ako $ te interesuje javi se (ovo važi i za druge) GREAT !!!!!!!!! Hvala bogu da me interesuje. Ako prodaješ, javi cenu, a ako ne, gde živiš, koliko ima strana kakvom je papiru (da li može da se fotokopira)? Imam još jedan predlog ako nema šanse ništa od onog gornjeg, i ako koristiš OOP i TV, šta misliš da počneš ti sa opisima funkcija i delova TV, baš onako kako si ti počinjao, možeš da šalješ i primere uz to. OK? Pozivaju se i svi ostali :-))) Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.405 stomic,
OK! Počinjemo sa OOPom i TV. Za početak (pošto prilično slabo (čitaj: nikako) programiram u OOP) da neko objasni lepo prednost OOPa. Meni se ovako čini kao da si programi još više nepregledni i da uopšte nemam vlast nad onim što se dešava sa programom. Nemoj samo da mi neko objašnjava preko onoga da program liči na prirodu u kojoj su sve objekti, pomoću raznih stručnih objekata, itd... Budite malo konkretniji. Kaku prednost uvodi OOP u odnosi na UNITe (govorim za TP jer sa njim imam iskustva). I kod UNITa, možemo reći, bilo je nasleđivanja, itd... Javite i sva svoja iskustva, probleme, ..., pa da pokušamo da dobijemo svoju konferenciju (naravno ako bude bilo zainteresovanih). Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.406 vvelisavljev,
> Šta mislita da počnemo ovde sa opisima TURBOVISIONa, > i samog OOPa, pa da vidimo šta će ispasti. Ja sam ZA ! pozdrav, Viktor!
razno.407 janko,
> stručnih objekata, itd... Budite malo konkretniji. Kaku > prednost uvodi OOP u odnosi na UNITe (govorim za TP jer sa > njim imam iskustva). I kod UNITa, možemo reći, bilo je > nasleđivanja, itd... Da malo budem zajedljiv na račun Borlanda: To je Borland smislio da bi se hvalili sa time da prodaju uz program i sorsove koji su korisni, ali da tako da ti sorsovi ne mogu da se koriste nigde, osim na njihovom jeziku! (ne šalim se!) A postoje i jezici, na kojima kad napišeš program, oni rade i na drugim mašinama. I objektni su. Pogodi kako se najkorisniji zove, da se ne kaže da ovde nešto namećem :)
razno.408 stomic,
$ A postoje i jezici, na kojima kad napišeš program, oni $ rade i na drugim mašinama. I objektni su. Pogodi kako se $ najkorisniji zove, da se ne kaže da ovde nešto namećem :) Naravno CCCC... Ali mi sintaksa C-a i ovako izgleda zapetljana (možda jer još uvek pokušavam da napišem nešto na C-u), mogu još da zamislim kako izgledaju objekti. Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.409 dnikolic,
Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana? ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... ) dn
razno.410 banusko,
**> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv **> tekuceg dana? ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... ) Imam je neki mali programčić samo ne znam da li je SW.Zove sa CAL i sa komadnom CAL (mmm) daje kalendar za celi mesec.Jvai se ako te interesuje.
razno.411 stomic,
$ Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv $ tekuceg dana? ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... ) $ dn Pozoveš DOSovu funkciju (interrupt 21h) 2Ah (AH=2Ah), Vraćene vrednosti su: AL = 0 - Ned, 1 - Pon, 2 - Uto, ..., 6 - Sub CX = godina (od 1980 - 2099) <--- Baš su predvideli dug zivotni vek DOSu :-))) DH = mesec DL = dan Pozdrav stomic ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
razno.412 drakce,
│ Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana? └───── function Dan_u_Nedelji(dan,mesec,godina:integer):integer; { ulaz: dan (1-31) mesec (1-12) godina (bilo koja nove ere) izlaz: 0 - nedelja ... 6 - subota } var n:integer; begin if (mesec=1) or (mesec=2) then begin mesec:=mesec+12; godina:=godina-1 end; n:= godina+(godina DIV 4)+(godina DIV 400)-(godina DIV 100)+3*mesec+dan +1-((2*mesec+1) DIV 5); Dan_u_nedelji:=n MOD 7 end; Pozdrav
razno.413 mjova,
> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv > tekuceg dana? HelpPC 2.10 INT 21, AH= 2A - Get Date on return: AL= day of the week (0=Sunday) CX= year (1980-2099) DH= month (1-12) DL= day (1-31) SY
razno.414 dejanr,
>> Postoji li algoritam ili poziv DOS-u da saznam naziv tekuceg dana? >> ( Mislim na ono, ponedeljak, utorak... ) DOS vraća i tekući dan, u vidu broja dana u nedelji (0=nedelja...6=subota). Teško bi mogao očekivati da vrati ime na srpskom, ali se možeš poslužiti prograom kao što je ovaj (nije ga teško napisati u bilo kom jeziku): program datum; uses dos; const datstr: array[0..6] of string[12]=('nedelja', 'ponedeljak', 'utorak', 'sreda', 'četvrtak', 'petak', 'subota'); var dd,mm,yy,day: word; begin getdate(yy,mm,dd,day); writeln(datstr[day]); end.
razno.415 bulaja,
Ima li neko sacuvan file inter28C.zip iz prosle verzije interupt liste? Greskom je obrisan kad je stigla verzija 29, a ipak je potreban i za nju ;).
razno.417 zvonko,
Evo ga! zvonko
razno.418 obren,
Kako da u Turbo Debuggeru 2.0 postignem da se program zaustavi kada neki registar, recimo ah, ima određenu vrednost? Treba mi da dok pregledam neki C program u asemblerskom listingu nađem mesto kada se poziva neka DOS funkcija. Pokušao sam u meniju breakpoints pod stavkom 'Expression true global...' da stavim ah=n, ah==n i ah eq n ali nijedno od toga neće.
razno.419 bulaja,
│** Uz poruku 'inter28c.zip' (135168 bytes) └─── Hvala (sigurno ce biti i jos zahvalnih korisnika ;). File je sad prebacen (tj. vracen gde je ranije i bio ;) u \pc\info.
razno.420 bojanp,
Veliko hvala, pre svega u moje ime, a i u ime ostalih kojima treba. Pozdrav, Bojan
razno.421 obren,
Pitao sam pre neki dan ali mi niko ne odgovori... Dakle: Kako da u Turbo Debuggeru 2.0 postignem da se program zaustavi kada neki registar, recimo ah, ima određenu vrednost? Treba mi da dok pregledam neki C program u asemblerskom listingu (recimo pređem u VIEW/CPU prozor) nađem mesto kada se poziva neka DOS funkcija. Da li se to postavlja u opciji 'Expression true global...' i kako. Help! (Mora da može, tako je pisalo u računarima ;))
razno.422 pedjad,
Nadam se da sam potrefio temu, zanima me da li AUTO CAD 10.0 moze da se pokrene sa onim emulatorom komprocesora 387. HHJa sam nesto pokusavao, ali mi nije uspelo, pa ako je neko uspeo nek napise koju rec. Pozdrav Pedja.
razno.425 djelovic,
U poslednje vreme postajem strašno tanak s vremenom. Masa ljudi me zove da za njih uradim neke programe, a ja jednostavno ne stižem (i gubim i klijente i pare :( ). Ajde neka mi se jave svi oni koji profesionalno programiraju (ili bi želeli da počnu da tako zarađuju pare), pa da napravimo malu bazu podataka o programerima sa Sezama. Dakle, ako vam ponekad treba pomoć za neki posao, ili ako ponekad tražite neki posao, ostavite mi mail sa sledećom sadržinom: █ Programski jezici koje aktivno koristite, programski jezici koje znate, na čemu volite da radite, ... (Korisnici C-a navedite BC ili MSC.) █ Ako ste za nekoga do sada radili, za koga i šta. █ Kada ste zauzeti a kada raspoloživi u grubim crtama, npr. ako ste student onda otpada vreme oko ispitnih rokova, itd. █ Šta bi voleli da radite, bilo da su to baze podataka, grafičke aplikacije, inženjerske kalkulacije, generatori aplikacija ili bilo šta drugo za šta imate jak interes. █ Ime i telefon.
razno.426 znevenic,
Jel ima neko raspoložen za istraživanje zone sumraka u JPI Moduli-2? Zapao sam u probleme koje nema šanse da rešim. Ako se neko nadje raspoložen, možda nateramo jedan rezidentni kalkulator da lepo radi... Pozdrav, Zoran.
razno.427 bdm.,
## Jel ima neko raspolozen za istrazivanje zone sumraka u JPI Moduli-2? ## Zapao sam u probleme koje nema sanse da resim. Ako se neko nadje raspolozen, ## mozda nateramo jedan rezidentni kalkulator da lepo radi... Ako ti moze pomoci original uputstvo za TSR modul javi se na mail. BDM.
razno.428 dragisha,
ű> Jel ima neko raspolozen za istrazivanje zone sumraka u ű> JPI Moduli-2? Zapao sam u probleme koje nema sanse da ű> resim. Ako se neko nadje raspolozen, mozda nateramo jedan ű> rezidentni kalkulator da lepo radi... Daj ga meni:). Ili da te ubacim u grupu za modulu2 pa da se tamo razrahatimo. dragisha
razno.429 znevenic,
> Daj ga meni:). Ili da te ubacim u grupu za modulu2 pa da > se tamo razrahatimo. Postoji grupa za M2?!? Ubaci i mene u grupu, please!
razno.430 znevenic,
> Ako ti moze pomoci original uputstvo za TSR modul javi se > na mail. Ne znam na koje uputstvo misliš. Ja imam sve ono što se dobije kupovinom module-2, ali nemam ništa posebno za TSR modul. A i problem nije u TSR-u.
razno.431 dragisha,
ű>> Daj ga meni:). Ili da te ubacim u grupu za modulu2 pa da ű>> se tamo razrahatimo. ű> ű> Postoji grupa za M2?!? Ubaci i mene u grupu, please! To sam napravio kao svoj prvi korak poslije pretplate:) da ne bi ko drugi maznuo ime modula2 :). dragisha P.S. Smatraj se ubacenim.
razno.432 tesloni,
Ubaci i mene jarane ..... ako si još u stanju da zoveš :)
razno.433 dragisha,
Otvorena je grupa modula2. Ko voli nek izvoli. R:\>mail wr dragisha
razno.434 znevenic,
> Otvorena je grupa modula2. Ko voli nek izvoli. Otvorena. I radi žestoko :)
razno.435 dragisha,
ű> Otvorena. I radi zestoko :) Zesce :)) dragisha
razno.436 aputnik,
Narode ima li neko Paintbrash ili Bitpaint program kojim slucajem. Treba mi za Bitfax. aputnik
razno.437 nrobert,
Trazim program za animaciju Concorde !!!! NROBERT
razno.438 ivans,
Na koji nacin se u Fortranu 77 mogu ostvariti BASIC ekvivalenti naredbi POKE i PEEK? Pozdrav, Ivans.
razno.439 spantic,
> Na koji nacin se u Fortranu 77 mogu ostvariti BASIC > ekvivalenti naredbi POKE i PEEK? Po standardu ne možeš.
razno.440 zamahajev,
U sledećoj školskoj godini treba da predajem u ekonomskoj školi COBOL. Kako se ovim jezikom nisam bavio još od studija molim da mi neki stručnjak pomogne. Interesuje me koje varijante za PC postoje i koja bi bila najbolja i najjednostavnija za djake. Gde da nabavim program i literaturu za tu varijantu COBOL-a. Pozdrav Zamahajev
razno.441 squsovac,
Ne znam šta postoji za PC, ali znam da je za korišćenje neverovatno jednostavan, i sasvim standardan MICROFOCUS COBOL. Takođe ne znam da li je u posl godinu-dve izlazila neka nova verzija (radio sam posl. put sa tim programom negde 89-te), ali je jako zgodan jer omogućuje kreiranje posebnih maski, jednostavno (i brzo) kompjalira (štoje posebno pogodno u sl. kompajliranja kratkih programa za djake) itd. AKo neko ima taj, ja ga toplo preporučujem. Na žalost, čini mi se da je sa mojih disketa nepovratno izbrisan, ali ću u sv. slučaju proveriti.
razno.442 vvelisavljev,
> U sledećoj školskoj godini treba da predajem u ekonomskoj školi COBOL. > Kako se ovim jezikom nisam bavio još od studija molim da mi neki stručnjak > pomogne. Nisam baš stručnjak, ali sam bio te "sreće" da sam ga učio ove godine (4 raz. mat.prog.sar.) u školi. ARJovan kompajler sa programčićima koje smo mi radili ima oko 120kB. Da pošaljem u mail ili još nekoga insteresuje ovo čudo? Profesor koji mi je ovo predavao je mobilisan :(( a ja ne znam koje knjige je on koristio. pozdrav, Viktor!
razno.443 ndragan,
/ U sledećoj školskoj godini treba da predajem u ekonomskoj školi COBOL. I nijednom rečju se nisi ogradio? Za koje novce prodaješ dušu >) ? Mada, kad malo bolje razmislim, za ekonomiste i nije neki normalan jezik. Ipak bi bilo pametnije da uče makar i dibejz nego kobol. Bue_ Ndragan
razno.444 janko,
>> Na koji nacin se u Fortranu 77 mogu ostvariti BASIC >> ekvivalenti naredbi POKE i PEEK? > > Po standardu ne možeš. Verovali ili ne... Po standardu, koliko znam, MOčEŠ (!) da praviš relativne PEEK i POKE, ali ne i APSOLUTNE. Za mnoge primene (ako se mogu zamisliti, dakle, 'mnoge' je diskutabilno, ja baš nisam siguran da je to negde potrebno, u standardnom FORTRAN-u?) je to dovoljno. Trik je u korišćenju indeksa polja koji su van granica polja. To se u FORTRAN-u radi otkako postoji taj jezik. Svojevremeno su 'Pravi programeri' tim tehnikama pisali samomodifikujuće programe i direktno menjali rutine operativnog sistema ( :) ). Na MS-DOS-u je to malo čupavije zbog segmentirane memorije, ali i dalje izvodljivo, ako se dobro odabere memorijski model.
razno.445 harley,
Ima li neko text file sa nekakvim uputstvom za rad u kvod-analajzeru (ne zvuci li srpski). Ako ima MAIL SND harley Unapred hvala ! **** HARLEY ****
razno.446 vmisev,
> Mada, kad malo bolje razmislim, za ekonomiste i nije neki normalan jezik. > Ipak bi bilo pametnije da uče makar i dibejz nego kobol. Bolje i kobol nego PL/I. Vladimir
razno.447 ljupco,
Jel ima neko pri ruci Novell mrezu da prveri dali radi sledece: 1) Provera dali je IPX instaliran: mov ah, 7a00h int 2fh cmp al, 0 jne ipx_instaliran ipx_neinstaliran: 2) Provera dali je Netbios emulator instaliran: xor ax, ax int 2ah or ah, ah jz netbios_neinstaliran netbios_instaliran:
razno.448 ndragan,
/ Bolje i kobol nego PL/I. U prethodnoj firmi sam zatekao brdo kobol programa koje su pisali ljudi kojima je pre toga PL/I bio maternji jezik. Kakva kombinacija, a?
razno.449 nbatocanin,
> Bolje i kobol nego PL/I. Što?
razno.450 zdolinac,
Svima onima koji znaju nekii program za crtanje grafika na osnovu unetih koordinata tačaka (X,Y) neka mi se jave ili ostave poruku. Stvar je hitna. čeljko
razno.451 dragoslavr,
you>> Bolje i kobol nego PL/I. you> you> Što? Da, što? PL/I je neka kombinacija Paskala i Fortrana, a Cobol...(sra*e :) Pozdrav, Dragoslav
razno.452 tesloni,
Vozdra narode Da li ima zainteresovanih za : PARTNR50 ARJ 42084 ! Za virtualni pristup ! floppy drajvu na drugom ! računaru preko Com/LPT p. BPS210 ZIP 52110 ! Back Error Propagation ! simulator Neuronskih ! mreža . ( primer ) HOPFIELD ZIP 22144 ! Simulatori Neuronskih NETSTUFF ZIP 105472 ! mreža za PC računare ! sa Source-vima (C/Pas) ! ( Prepoznavanje oblika ) DATAREP ZIP 87526 ! Isto za VAX mašine DRIVERS ZIP 338294 ! Packet drivers za razne DRIVERS1 ZIP 268293 ! mrežne kartice sa DRIVERS2 ZIP 149548 ! source-vima u ASM ili TC-u ! (1 i 2 su source-vi) Ako ste zainteresovani recite kad i gde i koje da UL. Takodje imam još nekog softwera ali o njemu više kad ustanovim šta je Shareware a šta nije . ... :> Tesloni <:
razno.453 .bale.,
Ja sam zainteresovan. Nešto od toga sam nabavio za ETF BBS, ali ću sada morati da se pomučim da bih i ostatak. Ako ti već imaš te programe, javi se na ETF BBS (329309), pa ih tamo UL-uj, biću ti zahvalan. Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.454 ivans,
* BPS210 ZIP 52110 ! Back Error Propagation * ! simulator Neuronskih * ! mreza . ( primer ) * * HOPFIELD ZIP 22144 ! Simulatori Neuronskih * NETSTUFF ZIP 105472 ! mreza za PC racunare * ! sa Source-vima (C/Pas) * ! ( Prepoznavanje oblika ) Zainteresovan sam za ovo, a pretpostavljam da bi i jos neke to zanimalo. Ako ti nije tesko - posalji! Pozdrav, Ivans.
razno.455 vmisev,
>>> Bolje i kobol nego PL/I. >> Što? > Da, što? PL/I je neka kombinacija Paskala i Fortrana, a Cobol...(sra*e :) Pa reč je bila o tome da čovek to treba da predaje u ekonomskoj školi. Slažem se sa Ndraganom da je možda bilo bolje da uče dBase nego Cobol, a mi- slim da je PL/I sasvim neprimeren za to... Doduše, niko nije ni rekao da će oni učiti PL/I, ali poznajući naše školstvo i "dragog" Patka č. Daču, ne bi me čudilo da u toj ekonomskoj školi uče i organizaciju procesora 4004 :) Ne mislim da je PL/I loš jezik, meni je čak i drag (jedan od prvih ozbi- ljnijih jezika sa kojima sam imao prilike da se sretnem), ali je glupost to predavati u srednjoj školi... No, da ne razglabam o šta bi trebalo učiti u školama, ovo svakako nije mesto za takvu raspravu... Vladimir
razno.456 tesloni,
> .... javi se na ETF BBS (329309), pa ih tamo UL-uj, Vrlo rado al za sve ovo vreme za koje radim nisam uspeo nijednom da se ulogujem ... ... :< Tesloni >:
razno.457 tesloni,
Ok ide express zvan NETSTUFF ostatak naknadno .... ... :> Tesloni <: netstuff.zip
razno.458 zocha,
˙■> Da, što? PL/I je neka kombinacija Paskala i Fortrana, a ˙■> Cobol...(sra*e :) Da, da ali na svakoj mašini, na svakom OS-u postoji Cobol. Ma kolko star i ružan (i ostali epiteti) ipak je nekakav STANDARD. :zocha:
razno.459 zocha,
˙■> PARTNR50 ARJ 42084 ! Za virtualni pristup ˙■> ! floppy drajvu na drugom ˙■> ! računaru preko Com/LPT p. ˙■> ˙■> BPS210 ZIP 52110 ! Back Error Propagation ˙■> ! simulator Neuronskih ˙■> ! mreža . ( primer ) ˙■> ˙■> HOPFIELD ZIP 22144 ! Simulatori Neuronskih ˙■> NETSTUFF ZIP 105472 ! mreža za PC računare ˙■> ! sa Source-vima (C/Pas) ˙■> ! ( Prepoznavanje oblika ) ˙■> ˙■> DRIVERS ZIP 338294 ! Packet drivers za razne ˙■> DRIVERS1 ZIP 268293 ! mrežne kartice sa ˙■> DRIVERS2 ZIP 149548 ! source-vima u ASM ili TC-u ˙■> ! (1 i 2 su source-vi) Zainteresovan, ali ako može na diskete pa na klub (ima mnogo za UL/DL). :zocha:
razno.460 ivans,
Puno hvala! Skidam odmah! Pozdrav, Ivans.
razno.461 harley,
=> HOPFIELD ZIP 22144 ! Simulatori Neuronskih => NETSTUFF ZIP 105472 ! mreza za PC racunare => ! sa Source-vima (C/Pas) => ! ( Prepoznavanje oblika ) Interesantno ... Bio bih ti zahvalan za UL. ***** HARLEY ***** 565A PS : netstuff.zip, dalje ...
razno.462 dega,
|... Svima onima koji znaju nekii program za crtanje grafika na |... osnovu unetih koordinata tacaka (X,Y) neka mi se jave ili |... ostave poruku. Stvar je hitna. Grapher, Surfer, etc... Javi sta te muci \bye
razno.463 tesloni,
> Zainteresovan, ali ako može na diskete pa na klub (ima > mnogo za UL/DL). Ufffff ....... Znam to al ja sam u Loznici. ... :> Tesloni <:
razno.464 tesloni,
Sledi HOPFIELD.ZIP ... :> Tesloni <: hopfield.zip
razno.465 tesloni,
Ako mi išta ostane od kvote za ovu seansu ovde je BPS210.ZIP ... :> Tesloni <: bps210.zip
razno.466 bdm.,
## maski, jednostavno (i brzo) kompjalira (stoje posebno pogodno u sl. ## kompajliranja kratkih programa za djake) itd. AKo neko ima taj, ja ga toplo Ako treba reci da saljem na mail bas ovaj MS Cobol... BDM.
razno.467 tesloni,
> Jel ima neko pri ruci Novell mrezu da prveri dali radi > sledece: Vozdra ljupco .... Ja proverio i radi ..... 1. al = FFh (P.S. u prvoj instrukciji bi trebalo da stoji AX a ne AH ) 2. ah = FFh Jes li to hteo da znaš ? ... :> Tesloni <:
razno.468 tesloni,
E vala imam živaca još samo za PARTNR50.ARJ ... :> Tesloni <: partnr50.arj
razno.469 ivans,
E, svaka cast, Tesloni!
razno.470 spantic,
> BPS210 ZIP 52110 ! Back Error Propagation > ! simulator Neuronskih > ! mreža . ( primer ) > > HOPFIELD ZIP 22144 ! Simulatori Neuronskih > NETSTUFF ZIP 105472 ! mreža za PC računare > ! sa Source-vima (C/Pas) > ! ( Prepoznavanje oblika ) > > DATAREP ZIP 87526 ! Isto za VAX mašine VEOMA zainteresovan. Takođe i za VAX verziju, pa još ako je u sorsu...
razno.471 ndragan,
/ Ma kolko star i ružan (i ostali epiteti) ipak je nekakav STANDARD. Ovo je već fama koja zahteva intervenciju. Standardni deo kobola (ANSI) je toliko siromašan i okrenut paketnoj obradi (falovi sa traka ili bušenih kartica, sve stvari iz perioda dok su podaci unošeni na posebnim mašinama, bez terminala ili kombinacije monitor/tastatura/PC), nema ni maske za unos, ne ume da čita tastaturu, da ne spominjemo makro tastere, padajuće menije... neme ništa od stvari koje čine život podnošljivim. žak nije sigurno da podržava indeksne datoteke u svim nivoima standarda, a baška stepenovanje razlomkom, sa čim su se patili svi koji su radili konformne kamate. Ono što drži kobol da ipak programi liče na nešto i da kako tako idu u korak sa ostalim jezicima, su razni krpeži. Video sam bar tri tipa maski za unos na kobolu (MS kobol za CP/M, RM za DOS i IDA baza i alati za VMS) i nisu ni nalik, a kamo li da ima veze nekakva priča o standardu. Kobol se ne održava na standardu, nego na inerciji. Bue_ Ndragan
razno.472 pele,
# E vala imam živaca još samo za PARTNR50.ARJ Ma sta se bunis covece?! Jos malo pa ces da budes u vrhu 20naj za UL ;)
razno.473 .bale.,
Hvala, Tesloni. Pozivam one koji su se interesovali za ove programe da posete ETF BBS, jer tamo ima jos nekoliko programa iz ove oblasti, a i iz slicnih (AI, CASE...). Trenutno ih je malo teze pronaci (direktorijumi SCIENCE, EMULATORS), ali cemo srediti i to. Regards from .bale. ! #:*)+-<
razno.474 tesloni,
> VEOMA zainteresovan. Takođe i za VAX verziju, pa još ako > je u sorsu... Vozdra Bogami i jeste al nisam imao odavno VAX pa se ne sećam kako je radio .... Tu su sourcevi u STANDARDNOM PASCAL-u .... Ide DATAREP.ZIP .... ... :> Tesloni <: datarep.zip
razno.475 jsalai,
> > Da, sto? PL/I je neka kombinacija Paskala i Fortrana, > a > Cobol...(sra*e :) > > Da, da ali na svakoj masini, na svakom OS-u postoji Cobol. > Ma kolko star i ruzan (i ostali epiteti) ipak je nekakav > STANDARD. Cini mi se da je opet krenula "objektivna i na cinjenicama zasnovana" polemika. Zato ovo i nije replika na Zochino misljenje, vec pokusaj da se neke stvari malkice razjasne. Ako usvojimo maksimu "oralni sex je stvar ukusa", onda se kvalifikacije tipa "ruzan, rdjav, zao" zaista mogu koristiti, mada ne verujem da se ovde radi samo o "ukusu". COBOL je tacno ono sto jeste, a to je CO(mmon) B(usiness) O(riented) L(anguage), i sta ukus (miris, boja, ljubav, naklonost...) ima sa tim? Radi se, naime, o tome da on posao za koji je predvidjen obavlja izuzetno kvalitetno. I ne samo da postoji na svakom OS-u, vec su neki operativni sistemi (ili bar njihovi kljucni delovi - recimo File System HONEYWELLovog GCOS-a), dizajnirani upravo tako da se lako i elegantno "voze" uporedo sa COBOL-om. Primer za (hipoteticni) SOR (na GCOS-6): Uzmete "Dynamic" organizaciju sa "Variable length record", nakacite gomilu alternativnih indeksa (Oznaka conf, Datum, User_id, Status[seen,star,etc..]... proizvoljan broj, koji mozete po potrebi povecavati ili smanjivati), i ne morate da idete na godisnji odmor kada se odlucite na "Pakovanje baze". Uostalom, zaista nisam uveren da za voznju baze podataka nema boljih alata od C-a, ali mi ni na kraj pameti ne pada da C proglasim za "sra**e", kao ni pascal, ni adu, ni PL/1. To su alati, oni se ne vole, oni se koriste. Fakat je da su najbolje one aplikacije za koje korisnik nikada nema potrebe da sazna kojim su alatom napravljene. Cinjenica da je Cliper dizajniran za jednostavnu izradu kvalitetnih poslovnih i inih aplikacija, jos ne znaci da ce SVE aplikacije uradjena njime i biti takve. Cak nije ni narocito tesko napraviti losu :)))))). Za PC postoji niz zaista dobrih COBOL kompajlera: RM COBOL Ryan, McFarland MS COBOL Microsoft MicroFocus (Visual) COBOL MicroFocus MBP (Visual) COBOL mbp Software & Systems i verovatno sam mnoge kvalitetne propustio da navedem. Licno, za poslovne aplikacije trosim MBP Visual COBOL v2.0 i dosad ni sa Single- ni sa Multi-User Interface-om nisam uspeo da "zaglavim" ni samostalni masinu, ni mrezu, niti da pokvarim neku datoteku. Programi su radili tacno ono sto im je bilo receno. Usput, na Novell Netware v2.15, sa serverom 386/25MHz i 8 radnih stanica u ISTOJ aplikaciji, ne primecujete da niste sami.... Ni cena im nije bezazlena. Na poslednjem "pristupacnom" Interbirou Microfocus COBOL Workbech(v3.0) sa kompajlerom za MS-DOS i UNIX, kostao je "skromnih" 7 kDEM + Dinarska davanja. Otprilike Isto toliko staje i MBP Visual COBOL v3.0. To sto ucenici u Informatickim skolama na vole COBOL nije ni malo cudno. Sa ovakvim tretmanom skolstva (kvalitet nastave je ipak samo posledica) bilo bi cudno da bilo koji predmet vole... Bez namere da bilo koga uvredim. ili da bilo kome solim pamet, sve ovo pisem tek tako, uz lep pozdrav jsalai. AND NOW SOMETHING COMPLETELLY DIFFERENT: ======================================== Kratak COBOL program koji pokazuje kako MOGU da izgledaju programi za modernije verzije COBOLa. Program racuna sinus ugla (u radijanima) od 0.000000 do 9.999999 na 14 decimala tacno! Obratite paznju na strukture u redovima 11-20 i 15-18. Mozda prepoznate nesto PASCALa :))))))) Pisan pre nekih 5 god kurioziteta radi; uinat jednom FORTRAN-ovcu koji je za uzvrat morao da manipulise datotekama iz FORTRANa :)))))))))))), a sada samo malo prilagodjen ekstenzijama COBOL-85. Ako neko smatra da je ovo perverzija, neka zna da se savrseno slazem :))) identification division. program-id. sinus. * mbp Visual COBOL v2.0, mbp Software & Systems, Alameda, Cf. USA data division. working-storage section. 1 a pic s9(4)v9(14) value 0. 1 s pic s9(4)v9(14) value 0. 1 x pic 9v9(6) value 0. 1 n pic 9(8) value 0. procedure division. > p0. perform test after until x = 0 display "x: " accept x position 0 prompt echo no beep move x to s a >> perform varying n from 3 by 2 until a = 0 compute a rounded = - a * x * x / (n - 1) / n add a to s >> end-perform display " s: " position 0 s > end-perform. stop run. sin.arj
razno.476 dselakovic,
> Ako usvojimo maksimu "oralni sex je stvar ukusa", onda se > kvalifikacije tipa "ruzan, rdjav, zao" zaista mogu > koristiti, mada ne verujem da se ovde radi samo o "ukusu". Nemam ja nista protiv COBOL-a, al' sta ti imas protiv oralnog seksa ? Je s' ti, bre, normalan ? Dragan
razno.477 ppekovic,
>> Nemam ja nista protiv COBOL-a, al' sta ti imas protiv >> oralnog seksa ? Je s' ti, bre, normalan ? +++++++++++++++++++++++++++ Zaboravio si smile! ( :)))))) ). Ponekad ovakve poruke mogu ružno da se protumače, a siguran sam da ništa zlo nisi mislio. A i u ovakvim vremenima smeha nikad na odmet. ;)))))))))))))) Paya
razno.478 spantic,
> Kobol se ne održava na standardu, nego na inerciji. Lepo rečeno. Ali da ne pomislite kako je to samo kod nas evo vam priče jednog kolege sa ETFa. Otišao čovek u Italiju da traži posao. I pitali ga šta zna da radi. Kaže: VAX/VMS, UNIX, C, Pascal, FORTRAN, Clipper, a početnik sa ORACLEom. E onda oni: Lepo, lepo, nego javi se ti nama kad naučiš COBOL. Na žalost većina nas, živa istina.
razno.479 spantic,
> Bogami i jeste al nisam imao odavno VAX pa se ne sećam > kako je Hvala. Pozdrav, Srđan
razno.480 andrejl,
>│ To sto ucenici u Informatickim skolama na vole COBOL nije >│ ni malo cudno. Sa ovakvim tretmanom skolstva (kvalitet >│ nastave je ipak samo posledica) bilo bi cudno da bilo >│ koji predmet vole... Razmišljao sam da pošaljem "oštru notu", ali pošto sam se setio starih rasprava PCST i prevođenje termina i sl. mislim da bolje da se štedimo za nešto drugo... ;) bye, andrejl
razno.481 ljupco,
> Ja proverio i radi ..... > > 1. al = FFh (P.S. u prvoj instrukciji bi trebalo da stoji AX a ne AH ) > > 2. ah = FFh > > Jes li to hteo da znas ? Aha, hvala ti Tesloni. Ovo nadjoh disasemblirajuci neki prog pa htedoh da proverim jel radi.
razno.482 dragisha,
GNU implementacija AWK-a. dragisha P.S. Naravno, radi na MS-DOSu gawk211.zip
razno.483 jsalai,
> Nemam ja nista protiv COBOL-a, al' sta ti imas protiv > oralnog seksa ? Je s' ti, bre, normalan ? Ama bas nista. Ne rekoh li: Stvar ukusa ?!? :)))))))) jsalai
razno.484 jsalai,
> Razmisljao sam da posaljem "ostru notu", ali posto sam se >setio starih rasprava PCST i prevodenje termina i sl. mislim >da bolje da se stedimo za nesto drugo... ;) Nema potrebe za notom. Radio u prosveti 10 god... :)))))))) Znam iznutra!!!!!! jsalai
razno.485 jsalai,
>> Kobol se ne odrzava na standardu, nego na inerciji. > > Lepo receno. Ali da ne pomislite kako je to samo kod nas evo vam price >jednog kolege sa ETFa. > > Otisao covek u Italiju da trazi posao. I pitali ga sta zna da radi. Kaze: >VAX/VMS, UNIX, C, Pascal, FORTRAN, Clipper, a pocetnik sa ORACLEom. > > E onda oni: Lepo, lepo, nego javi se ti nama kad naucis COBOL. Hmm, hmm... Tek ovo moze da se tumaci na jako mnogo nacina. A sta, ako nama jednostavno nedostaje osecaj za REALNOST ??? Mozda taj Fucking World ipak zna sta radi. :))))) pozdrav jsalai
razno.486 dragisha,
ű>> Bolje i kobol nego PL/I. ű> ű> Sto? IF THEN THEN THEN = ELSE; ELSE ELSE = THEN; U PL/I ključne riječi nisu rezervisane pa je i ovakav statement moguć. dragisha P.S. Primjer iz Uha, Almana...
razno.487 boco,
Hi narode! Jel ima neko onaj shareware ili PD (šta li je već) XLISP? Ja imam XLISP 2.0 ali bez sorsa i dokumentacije. Samo EXE. Ako neko ima bilo koji XLISP sa sve sorsom, dokumentacijom i primerima neka se javi u mail da se dogovorimo kako to da preuzmem. Ako ima baš XLISP 2.0, neka kači samo doc, sors i primere ARJovane, ne bi trebalo da bude dugo. Sve jedno, mail write boco. Hvala!
razno.488 ppekovic,
>> Hmm, hmm... Tek ovo moze da se tumaci na jako mnogo nacina. >> A sta, ako nama jednostavno nedostaje osecaj za REALNOST ??? Pre bi rekao da je ovo izuzetak koji potvrdjuje pravilo. Paya
razno.489 ppekovic,
>> Jel ima neko onaj shareware ili PD (šta li je već) XLISP? >> Ja imam XLISP 2.0 ali bez sorsa i dokumentacije. Samo EXE. Imam ja xlisp sa sve sorsom (TC). A imam i neki PC Lisp za koji nema source al je zato malkice bolji od XLispa. Poslaću oba File moderatoru pa nek ih on pregleda i stavi gde treba. Paya BTW. Jel ima neko ko zna razlike izmedju različitih verzija lisp-a, nastanak jezika, razvoj kroz verzije itd. ?
razno.490 dvidovic,
> Poslacu oba File moderatoru pa nek ih on pregleda i stavi > gde treba. A tko je persona? ;)
razno.491 dvidovic,
Sad sam video tko su persone. Cestitke na izboru, a i izabranima! Pozdrav
razno.492 ppekovic,
>> Imam ja xlisp sa sve sorsom (TC). A imam i neki PC Lisp za koji >>nema source al je zato malkice bolji od XLispa. Dok file moderator(i) ne stave ova dva lisp interpretera gde im je mesto, da kažem par reči o njima. PCLisp je Lisp interpreter napravljen po uzoru na Franz Lisp dijalekat ovog jezika, s tim što PC Lisp poseduje dobar deo, ali ne i sve mogućnosti Franz Lisp-a. U arhivi se nalazi Lisp interpreter, uputstvo koje nas upoznaje sa mogućnostima samog interpretera (nemojte očekivati Lisp udžbenik) kao i nekoliko zanimljivih primera. XLisp je Lisp interpreter napravljen po XLisp standardu. Nalazi se u dve arhive, u jednoj je sam XList interpreter, a u drugoj TurboC source i nekoliko poruka sa mreža u kojima se govori o nekim bug-ovima XLisp-a i načinima otklanjanja, kao i o jednoj zanimljivosti koju ova verzija XLispa poseduje, a to su elementi objektno orijentisanog programiranja. Nezgodno za XLisp je što se uz njega ne dobija nikakvo uputstvo. Oba Lisp-a sam skinuo sa trickle-a (eh dobra stara vremena) tako da verujem da razlog nedostatka uputstva nije u tome da se ono negde "zagubilo" nego ga autor jednostavno nije napisao. Našao sam i jednu knjigu o Lisp-u sa prirodno-matematičkog faulteta u Novom Sadu. Knjiga opisuje LispKit verziju Lisp-a i korektno je napisana. Autori knjige su preporučili LispKit Lisp domaćih autora sa istog fakulteta. Pozvao sam UNSIM i DL-ovao ovaj interpreter pa ću ga pogledati čim stignem, a ako nekog bude zaanimao, mogu i da ga UL-nem. Paya
razno.493 boco,
-> Našao sam i jednu knjigu i Lisp-u... Da li je to ova nova knjiga? Pre neki mesec je izašla, možda malo ranije? Ako jeste, dge si je našao? Jako me interesuje. Takođe i LispKit. BTW pitanje: koji XLISP imaš. BTW #2: Pomenu da je XLISP baziran na XLISP standardu. To prvi put čujem, ali znam da je XLISP proširena (objektima?) varijanta Common LISP-a koji je kao neki referentni standard. Takođe se govore dijalekti poput FRANZ LISP, MAC LISP, INTER LISP... Neko je pitao i za razlike? Koliko sam ja video, baza je ista, razlike su u broju implementiranih funkcija što je za LISP APSOLUTNO nebitno (može se definisati šta bilo), drugo su interni zapisi lista i objekata teko da rezultati ne moraju biti isti (ovo se odnosi na matematiku, gde rezultat u jednom LISP-u može biti recimo 6788768959659123049871209346921873561928756 a u drugom 6.788E+44, a ovo drugo može biti OVERFLOW na nekim mašinama, dok će prva varijanta rasti dok ima memorije), i treće razlike su razna "prljanja" LISP-a uvođenjem tipova, pointera, sistemskih poziva, statičkih polja i tako to, što ga čini manje elegantnim, ali upotrebljivijim za ono za šta se koristi recimo C ili FORTRAN. Eto...
razno.494 boco,
Ajde kad već pričamo da dam i sintaksu LISP-a. Ide... (funkcija a1 a2 a3 ...) a1... su argumenti koji mogu ponovo biti funkcije ili atomi. Kraj! Primer 1 (2+3) (PLUS 2 3) Primer 2 (2+3*4) (PLUS 2 (TIMES 3 4)) Primer 3 (X = 2*3+4*5) (SETQ X (PLUS (TIMES 2 3) (TIMES 4 5))) Korisnik može napraviti funkciju sa (DEFUN ime (argumenti) opis) Tako, Y = X*X bi bilo kao funkcija (DEFUN (X) (TIMES X X)) (fali ime (ZZ, kada će editor na Sezamu???)) neka bude KVADRAT, dakle (DEFUN KVADRAT (X) (TIMES X X)) Ako nam treba R = X*X+Y kazemo (SETQ R (PLUS (KVADRAT X) Y)) Ajd dosta je za ON-LINE. Evo i jednog celog programčića koji je svima poznat, pogađanje brojeva (gore-dole pa ga juri). Tipično za LISP: petlje se rešavaju rekurzijom!!!! (obrati pažnju) (DEFUN TRY (RND USER N) (IF (NOT (EQ RND USER)) (PROGN (IF (> RND USER) (PRINT '(POVECAJ)) (PRINT '(SMANJI)) ) (TRY RND (READ) (+ N 1)) ) (EVAL N) ) ) (DEFUN GAME () (APPEND '(POGODAK IZ) (TRY (RANDOM 100) (READ) 0)) ) To je sve. Startuje sa sa (GAME). Pisano u XLISP 2.0. Ajd neko da izbaci PROGN ako može, meni ne pada na pamet pa sam ga ostavio tako. Ajd...
razno.495 spantic,
> Jel ima neko onaj shareware ili PD (šta li je već) XLISP? > Ja imam XLISP 2.0 ali bez sorsa i dokumentacije. Samo EXE. Ne znam da li je SHW ili PD. Ja imam sors za XLISP dovučen preko bare, ali koji mu je status ne znam, mada je dovučen preko mreže.
razno.496 ndragan,
/> E onda oni: Lepo, lepo, nego javi se ti nama kad naucis COBOL. / Mozda taj Fucking World ipak zna sta radi. :))))) Zvuči mi kao još jedna gradska legenda. žuo sam to još pre šest godina od svog šefa kad sam ga ubeđivao da pređemo na nešto drugo, pored kobola. Stvar se završila tako što sam neke rutine i neke zajeba*ije programe radio u bejziku (ne za ZX nego za vaha), a kobol je ostao zvanični jezik u firmi jer "šta ako ti sutra odeš iz firme, ko će to da održava?". Otišli smo obojica, uzgred budi rečeno.
razno.497 ndragan,
/ Nema potrebe za notom. Radio u prosveti 10 god... :)))))))) Saučešće, kolega.
razno.498 ppekovic,
>> Da li je to ova nova knjiga? Pre neki mesec je izašla, možda malo ranije? >> Ako jeste, dge si je našao? Jako me interesuje. Takođe i LispKit. Kupio u knjižari "Jugoslovenska knjiga" u palati "Albanija". LispKit Lisp možeš naći na UNSIM-u, uloguješ se kao public i odeš u pc dir. Ovo sve možeš pročitati u pomenutoj knjizi. >> BTW pitanje: koji XLISP imaš. Poslao sam ga file moderatoru, biće valjda uskoro u dir-u.
razno.499 ppekovic,
>> (PLUS 2 (TIMES 3 4)) Neke verzije Lisp-a (XLisp npr.) umesto PLUS, TIMES, DIV i sl. koriste +, *, / i sl. Paya
razno.500 boco,
Jeste jeste, pa čak se i u primeru vidi da sam koristio u XLISP-u (IF (> ... a ne neko (IF (GT ... Zapravo, ceo XLISP zna za simbole + - * / < > ... a ne za imena funkcija PLUS MINUS TIMES... što mu dođe svejedno. A recimo muLISP radi baš sa celim rečima. Common bi trebalo da vari i jedno i drugo.
razno.501 dnikolic,
Radi li neko ovdi sa CBASE-om sa Sezama ( rutine za rad sa bazama podataka iz C-a )? Zeleo bih da razmenjujem iskustva. dn
razno.502 jsalai,
> / Nema potrebe za notom. Radio u prosveti 10 god... > :)))))))) > > Saucesce, kolega. Hvala, hvala-a-aa, bu-a-aha-ha :((((((((((( (kako se crtaju suze?) jsalai
razno.503 iboris,
Ł / U sledecoj skolskoj godini treba da predajem u ekonomskoj skoli Ł COBOL. Ł Ł I nijednom recju se nisi ogradio? Za koje novce prodajes dusu >) ? Ł Mada, kad malo bolje razmislim, za ekonomiste i nije neki normalan Ł jezik. Ipak bi bilo pametnije da uce makar i dibejz nego kobol. Eh bre Dragane, pa zar smo mi ekonomisti tako nisko plasirani na tvojoj lestvici vrednosti :)))) ? Mogu ti reci da se na Ekonomiji uce neki programski jezici (doduse na fakultetu) i to COBOL (!), fortran77, basic (ko hoce ili ko ga ne zna), i uci se programiranje baza podataka u DBASE III+ i cliperu (po izboru). Nije mnogo, ali je za neke studente i to previse. Pozdrav, Boris
razno.504 spantic,
> Zvuči mi kao još jedna gradska legenda. žuo sam to još pre > šest godina od svog šefa kad sam ga ubeđivao da pređemo na > nešto drugo, pored Nije legenda. Znam čoveka. Prijatelj mi je.
razno.505 boco,
Oćel taj LISP dase pojavi u direktorijumu ili ne? Gde da ga očekujem? u IBMPC\PROGRAM ? Ajde malo... jel... (PgUp, PgUp ko cepa FS znaće ;-)
razno.506 bojanp,
> Oćel taj LISP dase pojavi u direktorijumu ili ne? *** r:\ibmpc\program xlsp21ex zip 64896* XLisp interpreter sa elementima OOP-a xlsp21tc zip 152192* XLisp interpreter TurboC source
razno.507 boco,
-> *** r:\ibmpc\program :-))) Hvala!
razno.508 nboskovic,
*> Oćel taj LISP dase pojavi u direktorijumu ili ne? *> *> Gde da ga očekujem? u IBMPC\PROGRAM ? Novi fajlovi u direktorijumu: R:\IBMPC\PROGRAM>xlsp21ex.zip XLisp interpreter sa elementima OOP-a R:\IBMPC\PROGRAM>xlsp21tc.exe XLisp interpreter TurboC source (c) klap nikola
razno.509 stomic,
Kako da se program koji ostaje rezidentan ne registruje kao takav. Mislim da ga razne vrste MEM x.xx ne prepoznaju (ne, neću da pravim virus ;>>>). Pretraživanje memorije ide valjda preko interapta $52 (koji je BTW nedokumentovan). Tako se nađe prvi program, ostale na osnovu njega. Jel' ima neko opis ovog interapta. Izgleda vraća ES:BX koji pokazuju na memoriju gde se nalaze podatci (prepisano iz READMCBS.PAS): marker db ? { Chain status marker } owner dw ? { Owner of block (PSP) } size dw ? { Size of block (para) } reserved db 11 dup (?) { Currently unused } Za sada znam ako je marker 'M' onda ima još, a ako je 'Z' onda je to poslednji tsr program u lancu. Ako ima neko više podataka o ovome, ili odgovor na prvo pitanje bio bih zahvalan. Pozdrav, stomic.
razno.510 nbatocanin,
> IF THEN THEN THEN = ELSE; ELSE ELSE = THEN; Ne deluje mi baš kao neki odlučujući kriterijum za jedan programski jezik. Uostalom, šta se sve u C-u može napisati, pa se niko ne buni. Mene je interesovalo zašto čovek smatra da je PL/I lošiji od COBOL-a. Meni PL/I deluje kao sasvim solidan programski jezik, sa finim konceptima. Nisam nikada ozbiljno programirao na njemu, ali sam dosta koristio PL/M, jezik vrlo blizak po sintaksi, ali namenjen sistemskom programiranju. Po koncepciji je blizak C-u, i ljudi koji na njemu rade (uključujući i mene) su uglavnom zadovoljni.
razno.511 nbatocanin,
> BTW. Jel ima neko ko zna razlike izmedju različitih > verzija lisp-a, nastanak jezika, razvoj kroz verzije itd. Imao sam nekoliko knjiga o LISP-u, ali su se zatekle kod jednog druga koji je zbrisao u inozemstvo. Ako ti je važno, mogu pokušati da ti nađem nešto. Trenutno imam kod sebe 2-3 knjige o programskim jezicima gde postoje poglavlja o LISP-u.
razno.512 stomic,
$ Pretraživanje memorije ide valjda preko interapta $52 $ (koji je BTW nedokumentovan). Tako se nađe prvi program, $ ostale Izvinjavam se... Nije u pitanju interapt $52, već funkcija DOSovog interapta $21 (ah=$52, takođe nedokumentovan). Pozdrav, stomic.
razno.513 dragisha,
ű> Za sada znam ako je marker 'M' onda ima još, a ako je ű> 'Z' onda je to poslednji tsr program u lancu. 'Z' je poslednji blok memorije u lancu MCBova, što ne mora imati veze sa TSRom. ű> Ako ima neko više podataka o ovome, ili odgovor na prvo ű> pitanje bio bih zahvalan. Probaj da skratiš zadnji blok za onoliko koliko ti treba memorije. Nisam siguran (vjerovatno piše u HELPPC) ali mislim da je taj zadnji blok ustvari slobodna memorija. Drugi način je da normalnim putem alociraš blok po želji pa da ga onda izbaciš iz liste MCBova. Mislim da je ovo i bolji način. dragisha
razno.514 dragisha,
ű> Ne deluje mi baš kao neki odlučujući kriterijum za jedan ű> programski jezik. Uostalom, šta se sve u C-u može ű> napisati, pa se Nisam ni rekao da je to odlučujući kriterij, ali sam primjer naveo da bih ilustrovao 'čistoću' jezika. ű> lošiji od COBOL-a. Meni PL/I deluje kao sasvim solidan ű> programski jezik, sa finim konceptima. Nisam nikada ű> ozbiljno programirao na Fini koncepti !? PL/I je jezik koji su njegovi tvorci napravili na osnovu Pascala i OSTALOG što je postojalo u to vrijeme i to tako što su iz 'predaka' pokupili sve što su smatrali korisnim. Zamišljen kao jezik za sve moguće potrebe (slično kao Ada), a to su osigurali time što su ga natrpali svim i svačim. Smatram da svaki jezik čija BNF definicija zauzima više od dvije-tri A4 stranice treba zabraniti:). dragisha
razno.515 ndragan,
/ Nije legenda. Znam čoveka. Prijatelj mi je. Tvoji prijatelji postaju legende :) P.S. Prvo sam napisao, onako ladno bečkerečki, bez smajlija, pa ko razume shvatiće, al je mnogo zlokobno zvučalo ;>.
razno.516 ndragan,
/ Eh bre Dragane, pa zar smo mi ekonomisti tako nisko plasirani / na tvojoj lestvici vrednosti :)))) ? Mogu ti reci da se na Ovo sam rekao prema ljudima koje znam. Od ekonomista sa informatičkih smerova koje poznajem, skoro svi su završili faks u Subotici, a računari ih zanimaju tek toliko da postanu šefovi računskih centara, ne bi li jednom postali nekakvi direktori; znam ukupno jednog koji je valjan programer, a i taj je završio na beogradskom faksu, a nije studirao matematiku iz čiste lenjosti (verujem mu). Ovo je čisto moja predrasuda (niko nije savršen :), i ne mora da bude ni blizu tačnog. Naglasak je pre bio na pitanju "da li uopšte treba u nekoj srednjoj školi predavati kobol", a o tome smo se u međuvremenu napričali. / programiranje baza podataka u DBASE III+ i cliperu (po izboru). / Nije mnogo, ali je za neke studente i to previse. Svaka čast - nešto se menja. Izgleda da sam ja bio te sreće da sam uglavnom nailazio na te "neke studente", ili su oni imali bolje veze i zapošljavali se pre mene... Bue_ Ndragan
razno.517 spantic,
> Tvoji prijatelji postaju legende :) > > P.S. Prvo sam napisao, onako ladno bečkerečki, bez > smajlija, pa ko razume shvatiće, al je mnogo zlokobno > zvučalo ;>. Xm, teško da bi petrovgradski to baš tako išlo, ali ipak si dužan objašnjenje. Ja ipak ne kucam tako brzo IGNORE ( principi ) kao drugi, što ne znači da ih ne razumem . Pa bih te zamolio da objasniš primedbu? Znam da nije mesto i svima se izvinjavam ali stvarno me zanima ndraganovo objašnjenje.
razno.518 spantic,
> Smatram da svaki jezik čija BNF definicija zauzima više od > dvije-tri A4 stranice treba zabraniti:). Ne ostavljaš baš preveliki izbor ;) Da ne kažem jedan jedini :)
razno.519 ppekovic,
>> Oćel taj LISP dase pojavi u direktorijumu ili ne? Pojavio se, a pošto bi bilo previše da u dir-ovima stoje tri verzije lisp-a, evo ovde pominjane verzije Franz Lisp-a. Paya pclisp30.zip
razno.520 ppekovic,
A evo i LispKit Lisp-a. Autori su sa PMF-a u Novom Sadu, a kompletno uputstvo kao i komentari u programima su na našem jeziku. Paya lispkit.zip
razno.521 dragisha,
ű> Ne ostavljaš baš preveliki izbor ;) Da ne kažem jedan ű> jedini :) Izgleda...:) Srećom:), ja sam taj izbor već napravio. dragisha
razno.522 ndragan,
/ Smatram da svaki jezik čija BNF definicija zauzima više od / dvije-tri A4 stranice treba zabraniti:). BNF plus spisak službenih reči. I onda smo završili diskusiju i o kobolu. Bue_ Ndragan
razno.523 boco,
Uh, koliko LISP-ova... :-))) Hvala Pajo!
razno.524 jsalai,
> Smatram da svaki jezik cija BNF definicija zauzima vise od > dvije-tri A4 stranice treba zabraniti:). A, sta bi tek Lakedemonjani kazali za nasu Skupstinu! :)))))))) Uostalom, smatram, da treba zabraniti SVAKI jezik koji ima BNF definiciju :))))) jsalai P.S. Treba zabraniti i zabranjivanje bilo cega :)))))))
razno.525 vili,
> > Uh, koliko LISP-ova... :-))) LISP -> Lost In Stupid Parentheses. :) Vili
razno.526 ndragan,
/> Tvoji prijatelji postaju legende :) / razumem . Pa bih te zamolio da objasniš primedbu? Znam da nije mesto i Sad se pesnik našao na muci da se seti šta je hteo da kaže. U prvoj verziji (bez smajlija) sam mislio na to da si bio svedok nastajanju jedne gradske legende - uživo si video slučaj koji će se i inače prepričavati sve dok se više ne bude znalo da li je istina ili nije, koliko je značajan ili samo služi kao nedokumentovan primer u raspravama sličnim ovoj... što ga sve svrstava u sadašnje ili buduće legende. Kad sam pregledao svoj egzek pre slanja (i tako brljiv, kakvim se mogu činiti, ipak vodim računa da to uradim), učinilo mi se da ta rečenica može da se shvati na još nekoliko pogrešnih načina. Da se ogradim od toga, stavio sam smajlija. Sve mi se čini da sam zbasao u nekom slabije razumljivom pravcu gde ni sam sebe ne mogu najbolje da pratim - ZorMi se naljutio zbog neke sitnice, tebi već drugi put upućujem komentar koji posle moram da objašnjavam... vreme mi je za odmor i čitanje klasične književnosti, a? Bue_ Ndragan
razno.527 spantic,
> Sve mi se čini da sam zbasao u nekom slabije razumljivom > pravcu gde ni sam sebe ne mogu najbolje da pratim - ZorMi > se naljutio zbog neke sitnice, tebi već drugi put upućujem > komentar koji posle moram da objašnjavam... vreme mi je za > odmor i čitanje klasične književnosti, a? Pa nisam se baš naljutio. Kako kad nisam bio siguran na šta da se naljutim :) Nije ti loša ideja i to za širi krug nas :)
razno.528 dnikolic,
Zanima me kako su izvedene senke ispod prozora u programu PC Tools 5,6...? Cini mi se da atribut nekog karaktera ekrana moze biti normalno i pojacano osvetljen, tj moze imati dva intenziteta. U Pc Toolsu mi se cini da postoji i smanjeni intenzitet, ili su izvodili kojekakve trikove. E pa, posto ja imam razvijen kompletan korisnicki interfejs, ubacio bih tu i senke prozora, ali onako lepe kao u PC Toolsu. :) dn
razno.529 stomic,
$ Zanima me kako su izvedene senke ispod prozora u programu $ PC Tools 5,6...? Cini mi se da atribut nekog karaktera Možeš ovo rešiti pozivanjem BIOSa za menjanje vrednosti atributa, ali je spoooooooro. Bolje direktno pristupaj ekranu. Adresa za Hercules je B000, a za CGA,EGA,VGA B800. Memorija je organizovana što je prvi znak (1,1) na adresi B800:0000, a njegov atribut na adresi za jedan većoj. Adresa atributa je Bx00:0000+((X-1)*2)+((Y-1)*160)+1. (Hercules x=0, CGA,EGA,VGA x=8) Pozdrav, stomic.
razno.530 iboris,
Ł Ovo sam rekao prema ljudima koje znam. Od ekonomista sa informatickih Ł smerova koje poznajem, skoro svi su zavrsili faks u Subotici, a :))) Ja govorim o Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Ali svejedno, i u subotici bi trebalo da se radi na uvodjenju programiranja u nastavu. Zaboravio sam da napomenem da kod nas postoji predmet "Programiranje projekata". Radi se na kompjuteru takodje (PC). Ima jos nekoliko predmeta koji se rade i polazu na PC-ju (neki strucni predmeti, uglavnom iz statisticke analize, da vas ne zamaram nazivima). "Ipak se (o)krece" :))) Ł Ovo je cisto moja predrasuda (niko nije savrsen :), i ne mora da bude Ł ni blizu tacnog. Naglasak je pre bio na pitanju "da li uopste treba u Ł nekoj srednjoj skoli predavati kobol", a o tome smo se u meduvremenu Ł napricali. Salim se, pa stavio sam smajlija. Ovo sam rekao vise informativno, a ne u smislu dokazivanja necega :)) . Ł Svaka cast - nesto se menja. Izgleda da sam ja bio te srece da sam Ł uglavnom nailazio na te "neke studente", ili su oni imali bolje veze i Ł zaposljavali se pre mene... Ma treba jos vise, ali dobro je za sada i ovako. Bice, valjda :)) Pozdrav, Boris
razno.531 ppekovic,
>> Zanima me kako su izvedene senke ispod prozora u programu PC Tools 5,6...? Evo iskopah neke moje rutinice za senke pisane u C-u. Sve ide direktnim upisivanjem u memoriju. Možda jedino neće biti jasan parametar senke. Fazon je što možeš postaviti 9 vrsti senki, pa navodjenjem brojeva od 0-8 dobijaš i odgovarajući položaj senke. Uostalom, probaj pa ćeš videti. E da, program je pisan za MSC. Neznam koliko su prepravke potrebne da bi proradio sa BC-om. Možda će mjova biti raspoložen da ga prevede na BC. Mjovo? :) I još nešto, ovo sve uz minimalne prepravke provereno radi sa clipper-om. Ako nekog bude zanimalo, poslaću i verziju za clipper. Paya shadow.c
razno.532 hacker,
Pozdrav, imam mali problemčić, tiče se onog teksta o floodfill komandi datoj u asmu, e pa ja bih istog (autora) ili nekog drugog koji isti ima spusti ovde... Ja imadoh taj broj računara ali sada više nemam,... Hvala...
razno.533 ssasa,
**> sa clipper-om. Ako nekog bude zanimalo, poslaću i **> verziju za clipper. Šalji i za clipper ssasa
razno.534 ppekovic,
>> Šalji i za clipper Ide ... Paya shd.c
razno.535 mjova,
> E da, program je pisan za MSC. Neznam koliko su > prepravke potrebne da bi proradio sa BC-om. Možda će mjova > biti raspoložen da ga prevede na BC. Mjovo? :) evo ovako, nisam preveo onaj program, već nudim nešto drugo ;) neko je ranije još tražio korisničke rutine za rad sa prozorima, a sad koristim ovu priliku da pošaljem skraćenu verziju (nekih 20% ;) rutina koje ja koristim u te svrhe. dakle, napominjem ovo je samo deo rutina i neke nemaju pravi smisao. pisano je za bc++, a malo sam se potrudio da prebacim u običan c. kako sam se samo malo trdio nisam baš sve preveo ;). ipak, rutine su kompletne i kao takve se mogu koristiti. u arhivi je source potreban za stvaranje ispravnog .exe (inače i .exe je u arhivi). predlog: -------- povodom ovoga, predlažem da se malo ljudi potrude i pošalju neke kraće programčiće (u raznim jezicima) i kao takve posle određenog broja uključe u nekakvu arhivu slično onoj SNIP*.* na sezamu. bilo bi zgodno da na početku datoteke navedu jezik, prevodioc, oblast primene, ime autora, i neke 'podrazumevane' činjenice koje početnik obično ne podrazumeva ;). ima li zainteresovanih? SY windows.arj
razno.536 ssasa,
**> Ide ... Thanx, al može li i obj? ssasa
razno.537 ppekovic,
>>**> Ide ... >> >> Thanx, al može li i obj? Ne može ;(. Više ne radim sa cliper-om pa nemam extend.h fajl. Ako neko ima i ako ima MSC 6.0, pomozite čoveku. Kompajlirajte sa: CL -c -AL -Oalt -FPa -Gs shd.c Paya
razno.538 couch,
Ej!!!! Da li je neko cuo ili video knjigu koja se bavi problematikom PC i upravljanje ind. procesa!!!! Nije vazno da li je namenjena Softwareu ili Hardwareu. Da li ju je moguce naci u YU i po kojoj ceni. ------------------------------------------------------ VRLO JE HITNO !!!!!!!!!!!! ______________________________________________________ Ako neko zna nesto o toj stvari ili zna nekog ko to radi, neka mi dostavi neki txt fajl ili ostavi u posti Pozdrav Couch.
razno.540 dejanr,
Nisam još stigao da sredim porciju NOVOSTI/microb koje noćas pročitah, ali jako ukratko, izašla je nova generacija Borlandovih jezika - C, Pascal, TV... I dalje za Windows, ništa OS/2. Biće do sutra u konferenciji NOVOSTI
razno.541 djnsnd,
Da li neko ima ideju kako da izvršim upgrade za TPW? Djn
razno.542 dvidovic,
Postoji li neki program za sortiranje koji ne pravi pitanje oko duzine fajla na kome treba da radi? Imao sam jedan fajl od 300K, plain ascii, koji je trebalo srediti, a kad procitah u prirucniku da dosov sort ne voli datoteke vece od 63K, smrz'o sam se. Stvar sam uradio tako sto sam tu datoteku pocepao na par komada, ali ne bih ja to opet. Posle sam se setio da je moglo uz pomoc editora i makroa al' kasno, vec sam uradio posao. Pozdrav Dule
razno.543 mornar,
Da li nekomozda zna informacije o portovima 6845 CRT kontrolera (Display controller) za kolor displeje.To su portovi od 3C0h do 3DFh. Interesuje me koje su funkcije svakog od ovih portova. Imam i problem oko prikazivanja kursora misa u rezoluciji visoj od 640x400 i to samo u rezimu od 256 boja.Inace imam TRIDENT 8900 iprobao sam da postavim masku misa i kao sprajt i posebno sam ga definisao i pokusao da prikazem preko interapta 33h, ali ne ide. Ako neko zna resenje bio bih mu veoma zahvalan. Pozdrav mornar.
razno.544 mjova,
> Postoji li neki program za sortiranje koji ne pravi > pitanje oko duzine fajla na kome treba da radi? Imao sam > jedan fajl od 300K, često sortiram iz qedit-a. jedino ograničenje u dužini datoteke je slobodna memorija. dakle može dosta. SY
razno.545 dragisha,
ű> Da li nekomozda zna informacije o portovima 6845 CRT ű> kontrolera (Display controller) za kolor displeje.To su ű> portovi od 3C0h do 3DFh. Interesuje me koje su funkcije ű> svakog od ovih portova. U IBMPC/INFO imaš HELPPC21.*. Tamo imaš sve što ti treba. dragisha
razno.546 mjova,
> Imam i problem oko prikazivanja kursora misa u rezoluciji > visoj od 640x400 i to samo u rezimu od 256 boja.Inace imam > TRIDENT 8900 iprobao ako je slučajno rezolucija 800x600x256, onda tu ima nekih problema. mislim da nema čak ni drivera, za tu rezoluciju za mnoge programe. preporučujem ti da je malo izbegneš ;) dok sam imao pola mega na tvga ta rezolucija mi je pravila probleme, ali kad sam dodao još pola (daklem sad imam 1Mb) nema problema. možda te ne muči softver, možda je neki bugić u hardveru? mj
razno.547 mornar,
Nije samo problem kod rezplucije 800x600x256 nego i u ostalim. Inace u programima mi lepo radi mis.(( u WINDOWS-ima ,Gray Touch ...) i to sve do rezolucije 1024x768x256. Problem se javi kad sam prav program. Postavim video mod i aktiviram mis-interapt. I sve lepo radi do rezolucije 640x400x256. Mis lepo radi u svim rezolucijama od 16 boja .Konkretno problem se javlja kad poravim program u C-u ili postavim mod pa iz DOS-a artiviram misa. mornar
razno.548 mjova,
> Konkretno problem se javlja kad poravim program u C-u ili > postavim mod pa iz DOS-a artiviram misa. to je već drugi problem, time se nisam bavio jer pacova ne koristim ni kad se mora. iz prevelike mržnje prema toj napravi ne koristim ništa što je za prijatan rad traži. dugo sam se kolebao šta sa disketama na kojima su udovice i ostale aplikacije... kako mi je svanolo kad sam im dao jedan lep xrd.. mj
razno.549 dsoskic,
> ako je slučajno rezolucija 800x600x256, onda tu ima nekih > problema. mislim da nema čak ni drivera, za tu rezoluciju > za mnoge programe. preporučujem ti da je malo izbegneš ;) Ako nekom treba, driver za Win. 800x600x256 za trident 8900(c) ima ga na Feniksu i radi ko bog. Pozdrav, DS
razno.550 zormi,
* Ako nekom treba, driver za Win. 800x600x256 za trident 8900(c) * ima ga na Feniksu i radi ko bog. Ja sam slao i ovde negde.
razno.551 charlie,
Ima li neko iskustva sa povezivanjem tastature sa DIN utikačem na OLIVETTI stantard sa 9-pinskim konektorom. Unaprijed hvala na pomoći.
razno.552 dmiric,
Ćao! S obzirom na to kakva su nas vremena snašla evo programa koji štedi papir za štampače. Omogućava štampanje u dva ili jednom stupcu jednostrano ili obostrano. Obostrano štampanje se odvija po sistemu even/odd pages. Autor je moja malenkost. Program radi sa komandne linije i napisan je tako da sam analizira fajl koji se štampa pa zatim predloži parametre. Algoritam za analizu fajla deje statisku o samom fajlu a izveštava i o prisustvu kontrolnih kodova (ASCII 0..31) koji se odgovarajućom opcijom mogu eliminisati. Tab se može zameniti određenim brojem space-ova tako da se dobija pravilno formatizovan tekst. Program prepoznaje vodeće praznine (leading spaces) u fajlu i sposoban je da ih eliminiše. Može se postaviti maksimalan broj uzastopnih praznih linija, tako da se eliminišu bespotrebne praznine u tekstu. ST radi sa EPSON LQ kompatibilnim printerima. Verovatno će raditi i sa ostalim Epson štampačima. Takođe trebao bi da radi i sa NEC P6+ kompatibilnim printerima. Molim da mi za sve buggove javite na mail! Evo spiska dostupnih komandi i switcheva: Usage: ST <filename> <mode> [<parameters>] MODE: [a] = analyze file, suggest parameters p = print file ? = about... parameters can be put in order of preference '-' can be replaced with '/' OPTIONS: (numbers shown are defaults) -Jx ( 0) = Put a margin of x blank lines at the top of each page -Mx ( 0) = Set left margin x spaces from the edge -Bx (15) = Set binding offset to x spaces -Cx (72) = Each column will be x lines wide -Dx ( 0) = Set distance between columns to x spaces -Lx (88) = Each column will be x lines long -Gx ( 7) = Set line spacing to x/60 inches -Sx ( 1) = No more than x consecutive blank lines will be printed -Hx(11.6)= Set form length to x inches -Wx ( 1) = Set starting column -Zfile = Print to file -Ax (72) = Analyze: count lines longer than x characters CAUTION: if both -G and -L are used then -L must precede -G. SWITCHES: -O = Print only odd pages -E = Print only even pages -1[x] = Force one column printing -N = Use proportional font -T = Truncate long lines instead of wrap -I = Use BIOS calls instead of direct access to video memory This switch should be placed before all other parameters -P = Pause before printing each page -F[x] = Filter printer control codes (set TAB interval to x) if x=0 ST will ignore TAB codes -LQ = Letter quality printing -Q = Suppress 'Press any key' messages st12.arj
razno.553 dnikolic,
Na koji nacin se ekran najbrze ispuni odredjenim karakterom? dn
razno.555 dejanr,
>> Na koji nacin se ekran najbrze ispuni odredjenim karakterom? FOR i:=pocetna_adresa_ekrana TO krajnja_adresa_ekrana STEP 2 mem[i]:=znak; mem[i+1]:=atribut NEXT i Ovo je neko rešenje u duhu viših jezika, u asembleru bi moglo i nekom instrukcijom za pomeranje bloka memorije, verovatno nešto brže. PS Ovo sam otkucao napamet, al' valjda je približno tačno
razno.556 imandic,
Eto ti sad,ja se taman spremao da napisem nesto takvo...
razno.557 dmiric,
> Eto ti sad,ja se taman spremao da napisem nesto takvo... Javi utiske, i kaži šta bi moglo da se doda. U sledećoj verziji planiram da ubacim download naših slova na printer ( po proizvoljnom kodnom rasporedu) pre štampanja. Ako neko misli da to treba dodaću i numerisanje strana. (md)
razno.558 hacker,
Moguće je i tako samo mislim da je FillChar bolja, postavi neki niz od 32768 na adresu početnu memorije ( grafičke naravno ) i onda laki FillChar(buf, velicina, znak).
razno.559 mjova,
> S obzirom na to kakva su nas vremena snašla evo programa > koji štedi papir za štampače. Omogućava štampanje u dva > ili jednom stupcu jednostrano dobro si to sredio, ima i duhovitih rešenja :), ali mislim da bi bilo bolje da postoji neki meni iz koga bi se opcije podešavale. ima ih puno, što je dobro, ali je upotreba programa ove namene ipak ređa da bi ih korisnik popamtio lako. kako već duže vremena koristim jedan programčić (koji je napisao dzakic), program 'save a tree' ;) mi nije neophodan. jedino što zak nije napravio je štampanje na obe strane (što je zgodno). SY
razno.560 dmiric,
> dobro si to sredio, ima i duhovitih rešenja :), ali mislim > da bi bilo bolje da postoji neki meni iz koga bi se opcije > podešavale. ima ih puno, što je dobro, ali je upotreba > programa ove namene ipak ređa da bi ih korisnik popamtio > lako. Pre nego što sam počeo da pišem dugo sam se lomio po pitanju menija i na kraju sam na ubeđivanje jednog ortaka rešio da pišem u stilu komandne linije. Iako stvarno ima mnogo svičeva ideja je bila da se u praksi koriste samo nekoliko p(rint) -e(even) -o(odd) pages. i vrlo često korišćeni -f[x] (filter) vrednosti margina, binding offseta su tako podešene da se ne koriste često. Međutim kad čovek bolje razmisli meniji ne bi bili teko loša stvar. Ceo source napisan je dosta otvoreno tako da bi mogla da se uvede opcija AUTO koja bi sama analizirala fajl zatim otvorila meni sa poljima i radio-buttonima. Naravno sve mogućnosti sa komandnom linijom bi ostale tako da bi oni koji ga češće koriste mogli brzo koristiti... Elem čim budem našao vremena dodaću i menije. Hvala na sugestiji... (md)
razno.561 dmiric,
ćao! Jednom mom ortaku potreban je program koji bi source iz C++ transformisao u source za C. Mislim da reče da se stvar zove front-end kompajler. Inače stvar je potrebna za razvoj softvera na ETF bbsu. Takođe ako neko ima manual za rad sa UNIX C-om isti čovek bi mu bio jako zahvalan. čoveka možete dobiti na sledećoj adresi: ETF_BBS::ticma ili pišti meni u mail. (md)
razno.562 prvul,
ŮJednom mom ortaku potreban je program koji bi source iz C++ transformisao u Ůsource za C. Mislim da reče da se stvar zove front-end kompajler. Ů▄▄▄ Ako neko ima ovakav front-end kompajler u sorsu (a PD verzija postoji, samo što ne mogu da dođem do nje, pa ako neko ima..) onda mi to jako treba. Prvul
razno.563 mjova,
> Jednom mom ortaku potreban je program koji bi source iz > C++ transformisao u source za C. Mislim da reče da se > stvar zove front-end kompajler. u početku se C++ prevodio u običan C, a tek onda se to prebacivalo u izvršni kod. ovim programima mislim da ima dosta godina i smanjma da će išta naći, no u ideji da se na ?NIX mašinama piše u C++ vidim potrebu za ovakvim prevodiocima i danas. ako nađeš, javi i šalji ;) SY
razno.564 dmiric,
> potrebu za ovakvim prevodiocima i danas. ako nađeš, javi i > šalji ;) > Naravno :) (md)
razno.565 dmiric,
> Ako neko ima ovakav front-end kompajler u sorsu (a PD > verzija postoji, samo što ne mogu da dođem do nje, pa ako > neko ima..) onda mi to jako treba. A gde postoji PD verzija (ako nije tajna)? (md)
razno.566 prvul,
ŮA gde postoji PD verzija (ako nije tajna)? Ů▄▄ Jedino u šta sam siguran, to je da postoji. Da li sam je video na tricklu ili negde drugde, to je već pitanje... :(
razno.567 janko,
> Ako neko ima ovakav front-end kompajler u sorsu (a PD > verzija postoji, samo što ne mogu da dođem do nje, pa ako > neko ima..) onda mi to jako treba. Ako se ne varam, AT&T, u kome je i ponikao C++ ima program zvan 'cfront' i, koliko znam, nije PD. Znam da postoji GNU C++ kompajler, ali da li on prvo preprocesira sors u C, ne znam. Ako je odgovor da, rešio si problem. Ako je odgovor ne, pomučićeš se.... U ovim 'bespravnim' vremenima, ako bi našli nekog ko ima kompletan AT&T unix sa sorsovima, sve bi probleme rešili... ;> Pomenuti cfront je značajan jer je AT&T uvek prvi koji implementira novi nivo C++-a. 'Zacrtani' nivoi idu do petog, kol'ko znam. Borland je, do sada, implementirao treći. BC++ 2.0 je, naravno, nivoa 2. A dokle su oni stigli, ne znam. Naravno, ako za neku mašinu postoji prevodilac koji 'iz cuga' daje .OBJ iz C++ sorsa, uvek je daleko brži. Toliko da je imati cfront na slabijim (<486) PC-jima skoro potpuno nekorisno (?)
razno.568 dnikolic,
Moze li se programski ukljuciti CAPS LOCK? dn
razno.569 mornar,
>> Moze li se programski ukljuciti CAPS LOCK ? Moze u assembleru sigurno,a za ostale prog ne znam kako Listing bi bio malo duzi (kao i svaki asemblerski),a i ne znam sada napamet, ali uglavnom ja sam isprobavao i radilo je. Listing za paljenje SCROLL ,CAPS i NUM LOCK-a imas u RACUNARIMA br.75 u oblasti 'Bajtova licne prirode'. Pozdrav, mornar.
razno.570 imandic,
Mozes i u obicnom Bejziku,sa POKE i PEEK,neznam tacno kako,ali ima adresa CAPS LOCKA kojom iskljucujes(ukljucujes)CAPS LOCK. P.S Imam program od 1 linije koja iskljucuje NUM LOCK...
razno.571 ssokorac,
:> Mozes i u obicnom Bejziku,sa POKE i PEEK,neznam tacno :> kako,ali ima Ne znam kako mozes sa PEEK, kad PEEK daje broj koji je upisan sa POKE...:) Ali, sa POKE verovatno moze, samo treba znati dobru adresu...:)
razno.572 imandic,
Tako je,imas u knjizi: "The NEW Peter Norton Programmers Guide to THE IBM PC&PS/2" sve adrese,(BIOS ROM,HARWARE CONTROL...)
razno.573 todorp,
> Moze li se programski ukljuciti CAPS LOCK? Pa ono sto te zanima je na adresi 0:0417 i 0:0418. 6-ti bit ti pokazuje da li je caps lock ukljucen.Ja sam se ranije nesto mucio sa tim pa znam da kad promenis 6-ti bit na jednoj od ove dve adrese (ili mozda obe nesecam se vise) menja se caps lock stanje. Pozdrav od Todora.
razno.574 vitez.koja,
-> Moze u assembleru sigurno,a za ostale prog ne znam kako Moze i u basicu i VRLO je kratko....
razno.575 vitez.koja,
DEF SEG = &H40 POKE &H17, 0 (iskljucuje sve i sskroll i caps i num lock), e sad poke &H17, 32 - ukljucuje num lock poke &H17, 16 - uklj. skroll lock (iskljucuje ostale) poke &H17, 64 uklj. caps lock (isklj. ostale) ako hoces kombinaciju (num+caps) ide poke &H17, 96 (96=64+32) i slicne kombinacije (zbirovi, nemoj mnogo da se igras, posto se desavaju razne nebuloze sa poke &h17, XX gde xx nije deljivo na 16 ;)
razno.576 todorp,
Hi Sad sam ga napisao u turbo-C-u.Mozda ti pomogne. #include "dos.h" main () { int n1,n2; n1=peek(0,0x417); n2=peek(0,0x418); n1=n1^64; n2=n2^64; poke (0,0x0417,n1); poke (0,0x0418,n2); --bez ovoga moze i radi ko ludo ali neznam ako se izostavi mozda u nekom slucaju napravi sranje. }
razno.577 imandic,
Pa onda je krace u BASICU... Pozdrav,Dragan.
razno.578 dnikolic,
>> Sad sam ga napisao u turbo-C-u.Mozda ti pomogne. Probacu prvom prilikom. :) Hvala Todore! dn
razno.579 mornar,
Posto me je pitao Marjan Dimitrijevic o portovima na VGA, a pred- postavljm da ga zanimaju narocito stvari oko animacije i scroll-a ekrana, a mislio sam da bi zanimalo jos neke, evo saljem dva primera : 1. IMGGP - za 'glatku' animaciju. 2. SCROLL - za 'glatki' skrol kakav se vidja u igrama tipa KEEN Javite ako nesto ne valja ili imate nesto da dodate ... Pozdrav , Mornar. vgahell.arj
razno.580 toma,
Ima li neki dobrovoljac da napiše jedan dobar program za analizu fajla TM.USE (Telemate). Onaj koji je na SEZAM-u mi je jednom napisao da sam na SEZAM-u bio 248 minuta non stop. Glupost.
razno.581 beast,
>> Ima li neki dobrovoljac da napiše jedan dobar program za >> analizu fajla TM.USE (Telemate). Šta fali tmstat-u?
razno.582 toma,
■■>>>> Ima li neki dobrovoljac da napiše jedan dobar program za ■■>>>> analizu fajla TM.USE (Telemate). ■■>> ■■>> Šta fali tmstat-u? Fali mu što ne ume da mi kaže koliko dinara treba da platim račun, ili ja ne umem njemu da kažem da mi to kaže...
razno.583 ljubao,
Treba mi rutina koja 'izgovara' neki broj, tj. da mi ispiše slovima neku cifru u dinarima. Elem, kako sam u veeeelikoj frci sa vremenom, bio bih veoma zahvalan za bilo kakvu pomoć (ako je izašlo nešto slično u nekom časopisu, mada se ne bih bunio da dobijem gotovu rutinu O;) Ljuba
razno.584 dejanr,
>> Treba mi rutina koja 'izgovara' neki broj, tj. da mi ispiše slovima >> neku cifru u dinarima. Objavljeno je u "Računarima", u okviru "Bajtova lične prirode", mislim decembra prošle godine. Imaš ga i na Sezamu uz poruke 5.5 i 5.6 (dve varijante).
razno.585 dragisha,
ű> fajla TM.USE (Telemate). Onaj koji je na SEZAM-u mi je jednom ű> napisao da sam na SEZAM-u bio 248 minuta non stop. Glupost. I ja sam koristio TMFON i to mi se desilo par puta. Fazon je u tome što prebrzo stisneš AltX kad silaziš sa BBSa pa on ne stigne da upiše u log vrijeme kada je pao kerijer. Znači, ili sačekaj par sekundi prije AltX, ili uđi normalnim editorom u TM.USE i dodaj Offline liniju gdje fali sa istim vremenom kao što je End session koji stoji na njegovom mjestu. dragisha
razno.586 toma,
■■>> da upiše u log vrijeme kada je pao kerijer. Znači, ili sačekaj ■■>> par sekundi prije AltX, ili uđi normalnim editorom u TM.USE i ■■>> dodaj Offline liniju gdje fali sa istim vremenom kao što je End ■■>> session koji stoji na njegovom mjestu. Ma to sam i radio, ali bi voleo jedam moćan program, kao SOR recimo...
razno.587 ppekovic,
>> Ma to sam i radio, ali bi voleo jedam moćan program, >> kao SOR recimo... Zar misliš da bi vredelo truda i vremena da bi dobio ultra delux super turbo injection program koji će da ti kaže koliko si potrošio para zivkajući sezam i druge BBS-ove? Paya
razno.588 toma,
■■>> Zar misliš da bi vredelo truda i vremena da bi dobio ultra delux super ■■>> turbo injection program koji će da ti kaže koliko si potrošio para ■■>> zivkajući sezam i druge BBS-ove? Mislim. ps tel račun za jun=5,400.- din novih pa ti vidi.
razno.589 ssokorac,
:> Fali mu sto ne ume da mi kaze koliko dinara treba da :> platim racun, ili ja ne umem njemu da kazem da mi to :> kaze... Ima opcija (koja? pogledaj u uputstvu) da mu odredis cenu impulsa. Ali, ne odredjuje se nigde duzina impulsa, jeftinija tarifa...:(
razno.590 ssokorac,
:> Ma to sam i radio, ali bi voleo jedam mocan :> program, kao SOR recimo... Pa to ni TOR (Telemate Offline reader;) ne bi mogao da citao u redu, osim ako ti ne bi rucno stavljao u tm.use Offline. Dakle, svejedno mu dodje...
razno.591 ssokorac,
:> decembra prosle godine. Imas ga i na Sezamu uz poruke :> 5.5 i 5.6 (dve varijante). To sam ja imao na pismenom i Programiranja...:)
razno.592 toma,
■■>> Ima opcija (koja? pogledaj u uputstvu) da mu odredis cenu impulsa. ■■>> Ali, ne odredjuje se nigde duzina impulsa, jeftinija tarifa...:( Nije tačno ! Kao prvo potrebno je iz TM-a da se setuje [ ]Long distance za odredjeni BBS (u "phone" dir-u namestiš se na ime, pa F6 pa ENTER, pa ALT-N), zatim da u tmstat.cfg napišeš sledeću liniju: > xx 0-6:yy 15-17:yy 21-23:yy SUN yy gde je xx cena razgovora za jedan minut, a yy polovina te cene jer je u jeftinijoj tarifi impuls duplo duži. Meni ovo sasvim odgovara jer uglavnom zovem BBS-ove u BGD-u tako da je cena svima ista, ali... Moguće je napraviti cenovnik i posebno za svaki BBS recimo: > xx 0-6:yy 15-17:yy 21-23:yy SUN yy Prometeus BBS >qq 0-6:ww 15-17:qq 21-23:ww SUN ww ^^^^^^^^^^^^^ Ime mora da bude isto kao u TM.USE U ovom slučaju xx i yy važe za sve "Long distance" pozive osim poziva Prometeus-u gde važe cene qq i ww. Kad sam sve ovo namestio, i ukljucio "Long distance" za SEZAM i RIMTUTITUKI i dobio informaciju da sam samo na tim pozivima u junu potrosio 18,840.- din, izgubio volju da zovem ......... (čekajući ponedeljak i poštara ......) Udelite neki dinar :(((
razno.593 kuzma,
> Ali, ne odredjuje se nigde duzina impulsa, jeftinija > tarifa...:( Nece biti, ja jednom procit'o uputstvo i ubacio parametre pa mi tmstat.cfg izgleda ovako: % % > cost [SAT cost] [SUN cost] % board name > cost [SAT cost] [SUN cost] % % For example, % > 0.4 0-7:0.25 20-22:0.25 23:0.2 sat 0.3 0-7:0.25 sun 0.25 % PC Connect > 0.4 SAT 0.3 SUN 0.3 % User To User > 0.4 SAT 0.25 SUN 0.25 > c1 0-6:c2 15-16:c2 21-23:c2 sun c2 Ono c1 je cena po minutu veze, a c2 cena po minutu veze za vreme povlascene tarife tj c2=c1/2. Naravno meni je sezam long distance sto se mora podesiti u cini mi se dial meniju. Sto se tice obracuna troskova u gradu to nije izvodljivo pomocu ovog programa jer se za vreme povlascene tarife ne moze navesti cena po minutu veze jer je princip jedna veza jedan impuls. Pozdrav, kuzma
razno.594 mdimitrijevic,
Da li neko ima jos nesto za programiranje VGA karti iz C-a neki lising ili slicno na primer za scroll za razne efekte i slicno. Dobro bi doslo i nestood podataka o VGA kartama spisak portova i njihovo znacenje i sl. Pozdrav, Marjan Dimitrijevic
razno.595 ljubao,
** Objavljeno je u "Računarima", u okviru "Bajtova lične prirode", mislim ** decembra prošle godine. Imaš ga i na Sezamu uz poruke 5.5 i 5.6 (dve ** varijante). Hvala, pogledaću kako izgledaju. Ljuba
razno.596 bearboy,
˙¨:> poziva Prometeus-u gde vaze cene qq i ww. Kad sam sve ovo namestio, i Lepo od tebe sto si me naveo kao primer :) samo sto je tacno ime Prometheus (da, sa h) ˙¨:> Udelite neki dinar :((( Udelicu ti nivo :)
razno.598 harley,
Zdravo, da li se neko bavio fontovima na PC racunarima? Pravim neki Font Editor pa me interesuje da li PC drzi ceo font u RAM-u ( I NA KOJOJ ADRESI !!!!!!! - SEG:OFS ) ili samo definicije redefinisanih karaktera ( ADRESA SEG:OFS POZELJNA ). U stvari mene interesuje da aktivni font ( recimo izmenjeni ) ucitam u moj Font Editor pa bih molio da ako neko zna neki ( BILO KAKAV ) nacin za resavanje mog problema da mi pomogne. P.S. Sve ovo se dogadja na EGA kartici . P O M A G A J T E ! ! !
razno.599 pstojanovic,
Postoji program FONTEDIT.COM, kratak je, mislim oko 2 KB, prepisan je iz PC magazina. Program je pisan za EGA/VGA kartice i lako se moze ocitavati u asembleru. Medjutim, mislim da ono sto ti trazis da je tesko izvodljivo (sto se tice direktnog pucanja memorije za karakter generator tabelu). Barem u FONTEDIT-u to izvode preko rada sa video portom, mislim da je broj 3C4h i 3C5h. Sve ovo mozes izvesti sa INT 10 iz BIOS-a, funkcija 11h. Medjutim prilikom setovanja karakter generatora, dolazi do nezgodnog refresa stranice. Oko rada sa navedenim video portovima i ja trazim neko uputstvo, zasad bezuspesno.
razno.600 pstojanovic,
Nasao sam FONTEDIT. Prilazem ga uz ovu poruku. fontedit.arj
razno.601 boco,
HELP!!! Imam MBP COBOL i nije mi jasno poreklo jedne greške koja se javlja. Stvar bi trebalo da odgovara standardu, ali se dešava sledeće (deo LST fajla): SOURCE ERROR SEVERITY ERROR MESSAGE LINE CODE CODE 17 C015 ++ PART OF STATEMENT IGNORED BEFORE: PERIOD -------------------------------------------------------------------- 16 BEGIN-P. 17 DISPLAY "ULAZ 1: " NO ADVANCING. 18 ACCEPT X. Ako umesto reči ADVANCING stavim na primer LKJGHOIUTG (besmisleno) opet prijavi istu grešku! Takođe WITH NO ADVANCING (pun oblik) NE prolazi! Ako reš NO zamenim besmislicom, kaže da je nema. Interesantno, perverzije tipa DISPLAY "..." LINE 10, COLUMN 16, REVERSE. prolaze, a legalni NO ADVANCING neće. Ima li neko ideju, ili još bolje, neki fajl ili papir sa uputstvom za MBP COBOL? Pomagaj! ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.602 ndragan,
/ 17 C015 ++ PART OF STATEMENT IGNORED BEFORE: PERIOD Neke davne godine jebav*o sam se sa nekim sličnim fantomima. Moguće je da ti je uleteo neki nevidljivi znak u liniju - editor ga ne prikazuje, kompajler se zbunjuje. Kobol? Tc, tc, tc... Bue_ Ndragan
razno.603 ssokorac,
Pa, zar niko nema drajver iomouse.sys ili iomouse.com??
razno.604 jsalai,
> DISPLAY "ULAZ 1: " NO ADVANCING. > ACCEPT X. Nema greske! .... Osim, ako se "provuce" neki "nevidljivi" karakter. Koju verziju mbp-COBOLa koristis? Naime, verzije v1.5, v2.0 i v2.2 imaju znacajna poboljsanja u odnosu na "arhaicnu" v10. Btw, iako "NO ADVANCING" klauza spada u "standard" (sta mislis zbog cega su navodnici :)))), neki kompajleri, cak i Advanced COBOL v4.0 (Honeywell/DPS-6) ovu klauzu ne priznaje uz instrukciju "DISPLAY")!!! pozdrav jsalai
razno.605 boco,
MisliVerzija je 10.0! Tako je rekao (iz 1986-te)... Ništa mi nije jasno... zar je v10 pre v.2.2? Ako neko ima mbp v2.0 ili 2.2, interesuje me koje su razlike i da li to (NO ADVANCING) tamo prolazi...
razno.607 jsalai,
> Nista mi nije jasno... zar je v10 pre v.2.2? Jeste, i odnosi se, valjda (!?!) na 1.0. :)))) > Ako neko ima mbp v2.0 ili 2.2, interesuje me koje su > razlike i da li to (NO ADVANCING) tamo prolazi... Prolazi, naravno, inace ne bih replicirao! I to od v1.5 do v2.2. Verzije koje poznajem su datirane redom: 1.5 do 05.10.87 2.0 do 07.02.90. 2.20 01.11.91. Nazalost, razlike u odnosu na v10 ne mogu navesti, jer sam poceo sa v1.5; mbpCOBOL v10 nemam, a poznat mi je po opisu iz druge ruke, pa ne bih da sirim neproverene informacije. Sto se tice verzija 2.0 i 2.2, to su kompajleri koji nude takve opcije, da mu NO ADVANCING klauza dodje vise kao arhaizam. (COBOL tamo toliko NE lici na COBOL da bi ga verovatno i mnogi COBOLofobi prihvatili :))). Za vise detalja please ma wr jsalai pozdrav jsalai
razno.608 amilanov,
Traži se neki program koji omogućava dizajniranje download fontova za 9 iglične matrične štampače. Ako neko poseduje takvo neko "čudo" molio bih da ga ostavi ovde, ili u mail ... UNAPRED ZAHVALAN, Milanov
razno.609 sslavko,
>> Traži se neki program koji omogućava dizajniranje >> download fontova za 9 iglične matrične štampače. Ja sam svojevremeno pravio jedan takav program i poslao sam ga na par BBS-ova. Sad ne mogu da ga nadjem kod sebe jer i nemam više printer. Program se zove DRAFT i znam sigurno da ga ima na Politici pa ga potraži tamo. Pozdrav SLavko.
razno.610 zolika,
Molim sve "modulaše" da mi pomognu. Pre izvesnog vremena nabavio sam JPI Modulu-2 V2.nešto. Međutim, pojavili su se problemi sa starim programima pisanim na ovom divnom jeziku. Naime, nikako mi ne uspeva da inicijalizujem svoju VGA kartu da radi u modu 640x350 u 16 boja, uz pomoć postojećih procedura u verziji 2. Zna li neko TAžNE parametre procedura SetVideoMode i ostalih, tj. ŠTA i KOJIM REDOM treba navesti da bi VGA kartica bila ispravno inicijalizovana za grafiku kakvu sam pomenuo? Ako je to važno, imam TRIDENT T8900 karticu sa 512 K RAM memorije. Unapred hvala na odgovoru!
razno.611 glisin,
Karta nije važna jer su modovi standardni, dakle nisu SVGA pa da ti treba drajver. Ja imam Modula-2 compiler 3.02 (multi language environment) i help kaže sledeće: MODULE Graph -> PROCEDURE SetVideoMode (Mode: CARDINAL): BOOLEAN; E, onda ide poduža lista konstanti koje su u modulu Graph, ali sada evo dve interesantne: CONST ... _ERESCOLOR = 16 (* EGA 640x350 4 or 16 colors *) ... _VRES16COLOR = 18 (* VGA 640x480 16 colors *) ... To je to. Probaj sa ovim, pa ako prođe, OK. Inače, stare verzije se NE pominju u helpu, tako da bi trebalo da se stvari poklapaju (?). ŢŢŢIGGYŮŮŮ
razno.612 mbulat,
Organizovao sam grupu TEST koja ce se baviti testiranjem napravljenih programa programiranjem i sl. ako ima interesenata nek mi se jave na mail da ih ubacim... Pozdrav... @>BUKI<@
razno.613 spantic,
> Organizovao sam grupu TEST koja ce se baviti testiranjem > napravljenih programa programiranjem i sl. ako ima > interesenata nek mi se jave na mail da ih ubacim... Evo ubaci mene. Za preporuke pitaj Todorp-a :)
razno.614 hercog,
**> da ih ubacim... Ubaci me... Hercog
razno.615 vvelisavljev,
Može detaljnije? Sa kojim jezicima će se raditi, šta će se raditi etc. Ako nije za širu javnost onda mi pošalji u mail. Zainteresovan sam. pozdrav, Viktor!
razno.616 edge,
Yo! Jel' moze neko da mi posalje na mail PKUNZIP i PKZIP al neki noviji KKKKKKKKKKKKKKK' neki pomocu koga mogu da otpakujem QWK pakete sa, recimo HUTER BBS-a ili PROMETHEUS-a ? Bicu mu vecno zahvalan jer me mrzi da trazim po BBS-ovima.. Ica. P.S. mail send edge
razno.618 dejanr,
Imaš i stari i novi ZIP na Sezamu, u direktorijumu IBMPC\ARCHIVER.
razno.619 yowo,
Hi! Evo kod mene se nalazi Cuic Igor (covek ciji je software IB opisan u Racunarima 84. strana 33Evo, saljemo vam demo verziju ovog programa bi smo rado culi vasa misljenja, primedbe ): preporuke i POHVALE, naravno. Program treba instalirati u poddirektorijum ĐIB. Ako modelator smatra vrednim moze da ga prebaci u DEMO. Pozdrav za sve od Igora i yowe
razno.620 yowo,
Evo i drugog dela...
razno.621 amilanov,
> Ja sam svojevremeno pravio jedan takav program i poslao > sam ga na par BBS-ova. Sad ne mogu da ga nadjem kod sebe > jer i nemam više printer. Program se zove DRAFT i znam > sigurno da ga ima na Politici pa ga potraži tamo. HVALA na informaciji. Sigurno ću potražiti, kad budem mogao da dobijem Politiku ;(. Puno pozdrava, Milanov
razno.622 jtrifunac,
>> Za Instant Biro... Pogledao sam program i evo mog komentara: Kao prvo, jos nisam naisao ni na jednu gresku, (a nbatocanin rece u racunarima da ih ima...). Mislim da je to prava stvar za sve one koji mrze English... Zanima me koja mu je cena... Kad malo bolje pogledam, vise cu i komentarisati, ali mislim da ga treba prebaciti u ĐDEMO... Pozdrav, jefta
razno.623 hacker,
Pozdrav, samo ime kaze, ubaci me pa da vidimo sta se da uraditi... :) (test)
razno.624 nbatocanin,
Po meni, program je dovoljno interesantan i kvalitetan za \IBMPC\DEMO. Što se tiče grešaka, nisam ih namerno tražio, ali sam naleteo na nekoliko za relativno kratko vreme. Na primer, kada se u adresar upiše neko ime koje počinje sa č (čaba), pa aktivira lista (F10). Pomeranje kursora na gore potpuno zabrlja prikaz. Imao sam problema i sa startovanjem eksternih aplikacija, ali se ne sećam kakvih. Kalkulator briše ekran kada se pritisne operacija. Na primer, kad se otkuca 3+, na ekranu se pojavljuje 0. Takođe ne radi taster <Esc> kada se pokaže krajnji rezultat: 2+3=<Esc> - kaže "beep" i izbriše ekran. Interesuje me i šta je ono "Nema greske. Press <Esc>" u editoru. Ne verujem da je to feature. Ali, kao što rekoh, mislim da je program interesantan.
razno.625 yowo,
## Zanima me koja mu je cena (InstantBIRO-a)...... 50 DEM, Kontakt adresu imas u Racunarima
razno.626 bulaja,
│Evo kod mene se nalazi Cuic Igor (covek ciji je software IB opisan u │Racunarima 84. strana 33Evo, saljemo vam demo verziju ovog programa bi │smo rado culi vasa misljenja, primedbe ): preporuke i POHVALE, naravno. └─── Datoteke su prebacene u \ibmpc\demo direktorijum. Hvala na prilogu.
razno.627 bearboy,
˙¨:> sa, recimo HUTER BBS-a ili PROMETHEUS-a ? Bicu mu vecno zahvalan jer ??? Pa Prometheus koristi v1.1 za PKZIP i 1.93 za PKUNZIP ???
razno.628 todorp,
> Evo ubaci mene. Za preporuke pitaj Todorp-a :) Preporucujem te ;)) Pozdrav od Todora.
razno.629 todorp,
> Organizovao sam grupu TEST koja ce se baviti testiranjem Ubaci i mene (da imate sta da testirate ;)). Pozdrav od Todora.
razno.632 vvelisavljev,
Uz poruku je prikačena arhiva sa demo programom za izradu rasporeda časova. Program je rađen u TP 6.0. Omogućava automatsku izradu rasporeda, koji se kasnije dotera ručno (takođe u programu). Molio bih vas da mi javite kako vam se program sviđa, i da li bi trebalo nešto eventualno dodati ili izmenuti. Takođe bi vas molio da mi javite, ako program javlja grešku, broj te greške. pozdrav, Viktor!
razno.633 sslavko,
>> Može detaljnije? Sa kojim jezicima će se raditi, šta će >> se raditi etc. Ako nije za širu javnost onda mi pošalji u >> mail. Zainteresovan sam. I ja takođe! Pozdrav Slavko.
razno.634 toma,
Imam problem ! U jednom umetku Računara (MSDOS 5.0) DejanR rače da ako stavim: prompt $e[0;68;"Dir"p na svaki pritisak na F10 dobiti na ekranu Dir ..... E sad, dobijam samo D, ali posle enter stvarno radi, samo, meni treba da, recimo, samo stisnem F10, BEZ ENTERA, i da mi se ispiše dir i izvrši komanda... prompt $e[0;68;"Dir";13p ne radi :((((( Pozdrav from Toma. ps. Imam u config-u ANSI.SYS :)))
razno.635 ssokorac,
:> prompt $eŠ0;68;"Dir";13p ne radi :((((( A da probaš "DiržM" to bi valjda radilo... A drugi savet je: uzmi 4dos :)
razno.636 ppekovic,
>> prompt $e[0;68;"Dir"p ono $e je ESC char (ASCII 27). Dakle umesto da otkucaš $e, stavi chr(27). Paya
razno.637 toma,
■■>> A da probaš "DiržM" to bi valjda radilo... A drugi savet je: uzmi ■■>> 4dos :) Konačno sam ga (4dos), pod tvojim uticajem uzeo i biću ti zahvalan celog života. Što nereče pre ? :)) Pozdrav from Toma.
razno.639 ssokorac,
:> zahvalan celog života. Što nereče pre ? :)) Ma, zivite me prosvetitelj :). Još samo da umeš Telemate (ako već nisi) i možeš da kažeš da si čovek :).
razno.640 toma,
■■>> Ma, zivite me prosvetitelj :). Još samo da umeš Telemate (ako već ■■>> nisi) i možeš da kažeš da si čovek :). Xexe, ver 3.10...
razno.641 bearboy,
Pitanjce - Kako i gde EGA/VGA kartica držzi informaciju o bojama ? (mislim na tačno memorijsku adresu & sadržaj).
razno.643 bearboy,
Pažnja ! Otvara se grupa TEST, u koju idu programeri & oni koji su voljni da traće svoje dragoceno vreme. U grupi bi se testirali alfa, beta i gama verzije nedovršenih programa. Oni koji su članovi, skidaju te programe, i pogledaju da li rade, kako rade, etc. a kad se dovrši, nije bagovit, itd. autor šalje program u konferenciju. Ovako bi se izbegli bug-fix verzije i sačuvali mnoge od nepotrebnog skidanja nedovršenih programa. PS. Hvala na citatu...
razno.646 dnikolic,
Imam jedan mali problemcic sa podesavanjem boja. Kad startujem integrisanu okolinu Turbo C-a 2.0, pa startujem program koji pisem, dobijam "pogresne" boje. Na primer, LIGHTBLUE je na ekranu BLUE, pa jos blinkuje! Problem nesta- je kad pre TC-a startujem PCTOOLS ili DESKTOP. :)) Boje su onda O.K. Ima li nekakvog resenja za ovo, ili da uz moj program poklanjam i PCTOOLS DESKTOP? :) dn
razno.647 dgrbic,
:: boje. Na primer, LIGHTBLUE je na ekranu BLUE, pa jos :: blinkuje! Problem nesta- Ako se radi o boji pozadine, onda je to normalno ponasanje (naravno), ali se moze iskljuciti. E, sad, ne znam napamet, ali ima jedan bit u registru 0x3d? (color select valjda) koji to regulise, a na EGA/VGA ima i BIOS poziv. Pa u program ugradis jedan dodatni red za postavljanje, i na izlasku treba samo jos da vrati predhodno stanje...
razno.649 dzakic,
> E, sad, ne znam napamet, ali ima jedan bit u registru 0x3d? (color > select valjda) koji to regulise, a na EGA/VGA ima i BIOS poziv. Recimo ovako: #include <dos.h> void setblink(int blink) { int dmcp = *(int far*) 0x00000463L + 4; char far* pval = (char far*) 0x00000465L; outp(dmcp, blink ? *pval |= 0x20 : *pval &= 0xDF); } Fora je u tome što zavisno od vrednosti petog bita Display Mode Control Porta (0x3B8 - herc ili 0x3D8 - CGA) sedmi bit atributa kontroliše ili blink ili osvetljenost pozadine. Pa ti odluči šta ti više treba.
razno.651 korvin,
­­­> Fora je u tome što zavisno od vrednosti petog bita Display Mode ­­­> Control Porta (0x3B8 - herc ili 0x3D8 - CGA) sedmi bit atributa ­­­> kontroliše ili blink ili osvetljenost pozadine. Pa ti odluči šta ti ­­­> više treba. DZ, izvini što te gnjavim, ali kako da uradim nešto slično sa kurzorskim interaptom (cilj mi je da povećam kurzor, i po mogućtstvu da ne treperi). Naime u IDE okolini TC 2.0 najviše mi sveta onaj mali kurzor.
razno.652 dnikolic,
>># include <dos.h> >> >> void setblink(int blink) >> { >> int dmcp = *(int far*) 0x00000463L + 4; >> char far* pval = (char far*) 0x00000465L; >> outp(dmcp, blink ? *pval |= 0x20 : *pval &= 0xDF); >>} >> >> Fora je u tome sto zavisno od vrednosti petog bita Display Mode Control >> Porta (0x3B8 - herc ili 0x3D8 - CGA) sedmi bit atributa kontrolise ili >> blink ili osvetljenost pozadine. Pa ti odluci sta ti vise treba. Nisam znao da je ovo potrebno. Malo sam proceprkao literaturu i nasao sam BIOS poziv za ovu operaciju: INT 10H, podfunkcija 03 ulaz: ah=10h al=03h bl=0h dozvola intenziteta bl=1h dozvola blinkanja izlaz: nista Hvala Zak! dn
razno.653 dzakic,
> DZ, izvini što te gnjavim, ali kako da uradim nešto slično sa kurzorskim > interaptom (cilj mi je da povećam kurzor, i po mogućtstvu da ne treperi). žini mi se da je neko ovde već pomenuo kako postaviti oblik kurzora: int 10h fn koja_već_beše. Isti efekat možeš da postigneš i direktnim gađanjem registara video kontrolera, ali zašto se patiti? Druga je stvar ako taj Turbo C (ili šta ti već pravi probleme) svaki put postavi kurzor onakav kakav on hoće a tebi to smeta. Onda možeš da preuzmeš int 10h, namestiš kurzor kakav ti odgovara i onda ignorišeš dalje pozive funkcije za promenu oblika (veličine) kurzora. Što se treperenja tiče - izgleda da tu nema pomoći. Nigde nisam naišao ni na nagoveštaj mogućnosti njegovog isključenja.
razno.654 mjova,
[odgovor na dusanp cccc.933] > Pa pokusaj jos malo da me ubedis. Koje kombinacije tastera > rade kod editovanja (WS?). nemrem ;) te ubeđivati, ali ako ti kažem da je *sve* moguće (samo što još ne pere sudove i kuva kafu ;) možeš da: - podesiš tastere kako ti se sviđa - (čak i) on-line zamena tastera (sam menja svoje makroe) - središ makroe koji su pisani u C fazonu - jednostavan pregled funkcija (ima za C uz editor (pošto u nejemu pišeš) ali vrlo lako može da se doda i za ostale jezike, naročito ako ti je C poznat). - dužina datoteka je praktično neograničena (čini mi se oko 240Mb) - moguć *veoma* brz prolaz kroz tekst (možeš da podesiš brzinu pomeranja kurzora, ako je najbrže mislim da je nemoguće videti šta se dešava ;), a opet nema trzanja slova itd) - npr lep makro (valjda fora iz wp-a) za 'home' i 'end', pritsneš jednom end i onda je kurzor na kraju reda, još jednom i kurzor je na kraju ekrana, i treći pritisak odvlači na kraj datoteke. fora je da je ovo *makro* ne znam ni sam šta sve da napišem, ima puno prednosti koje su mi sad sasvim logične pa mi ne 'odskaču' od ide-a, ali ako bi pozvao ide onda bi tačno znao šta mi nedostaje. > Kako kompajliras do obj-a? Zar posle moras u DOS? etc pa vidi, uvek kompajliram do .obj, a može i do kraja (koristim make zbog skraćenja kompajliranja) što nije baš najbolje rešenje ni za ide. ne znam šta si ti navikao, ali možeš kako ti treba. pretraživanje po greškama te nesumnjivo vodi u datoteku u kojoj je greška detektovana, pa makar ta i nije trenutno 'učitana'... još nešto, brief je makro interpreter, to je nemoguća sprava, probaj i sumnjam da ti se neće dopasti...
razno.655 robert,
<:> da tu nema pomoći. Nigde nisam naišao ni na nagoveštaj mogućnosti <:> njegovog isključenja. Mora da postoji mogućnost isključivanja treperenja kurzora jer u Nortonovom editoru nce možeš da biraš kakav kurzor hoćeš i između ostalog postoji i solid-bez treperenja i ja ga upravo sada gledam ;).
razno.656 dzakic,
> INT 10H, podfunkcija 03 > ulaz: ah=10h al=03h bl=0h dozvola intenziteta > bl=1h dozvola blinkanja > izlaz: nista ^^^^^ Vidi, vidi, čega sve nema u tom biosu... :) OK, ali to je funkcija _EGA_ biosa, dok će 'ono drugo' rešenje raditi i na CGA i hercu. I još nešto: NGuides kaže ne da ne vraća ništa nego da uništava AX, SP, BP, SI i DI... Brrrr! (Tales of Terror II)
razno.657 dzakic,
> Mora da postoji mogućnost isključivanja treperenja kurzora jer > Nortonovom editoru nce možeš da biraš kakav kurzor hoćeš i izme > postoji i solid-bez treperenja i ja ga upravo sada gledam ;). Jesi li siguran da to nije samo inverzan atribut? Norton editor nemam, pa ne mogu da proverim.
razno.658 ivantod,
>> <:> da tu nema pomoći. Nigde nisam naišao ni na nagoveštaj mogućnosti >> <:> njegovog isključenja. >> >> Mora da postoji mogućnost isključivanja treperenja kurzora jer u >> Nortonovom editoru nce možeš da biraš kakav kurzor hoćeš i između ostalog >> postoji i solid-bez treperenja i ja ga upravo sada gledam ;). Tačno je da u Norton Editoru možeš da biraš kakav kurzor hoćeš, i to izmedju trepćućeg kvadrata, trepćuće crtice (uobičajeni) i netrepćućeg kvadrata. Nažalost, netrepćući kvadrat u stvari nije pravi kurzor već to Norton Editor samo simulira. Ovo se može lako videti ako se editor startuje u modu sa 50 linija na ekranu. Verzija koju ja imam neće prepoznati dodatne linije i radiće samo u prvih 25, što nije toliko bitno, ali je bitno sledeće: ako se izabere neki od trepćućih kurzora, on će se nalaziti tamo gde i treba da bude, ali ako se izabere netrepćući kurzor onda se može videti da u 26 liniji neprekidno stoji pravi trepćući kurzor, što se naravno ne primećuje u modu sa 25 linija na ekranu. Još jedna napomena: Ako se Norton Editor startuje na herkules kartici, tamo postoji mogućnost i kurzora u obliku netrepćuće crtice, što se takodje simulira na opisani način. Dakle, ništa od ovoga, izgleda da je netrepćući kurzor jednostavno nemoguć.
razno.659 d.petrovic,
Ă> Nortonovom editoru nce možeš da biraš kakav kurzor hoćeš i između Ă> ostalog Koristim NE kada imam već nešto u memoriji, recimo sada, ali me straašno nerviraju redovi koji se produžavaju do beskonačnosti. Jel mogu da se prelome na 70, 75, 80, .... Emam samo NE.COM pa neznam gde da nađem detaljnije uputstvo.
razno.660 .sima,
> Pažnja ! Otvara se grupa TEST, u koju idu programeri & oni > koji su voljni da traće svoje dragoceno vreme. U grupi bi > se testirali alfa, beta i gama Ubaci i mene ako ima mesta Srđan
razno.661 adzem,
> nerviraju redovi koji se produžavaju do beskonačnosti. Jel > mogu da se prelome na 70, 75, 80, .... Emam samo NE.COM pa > neznam gde da nađem detaljnije uputstvo. Detaljnije uputstvo ti ne treba. Pritisni F1 i malo čitaj. Word wrap opcija se uključuje sa F5 W.
razno.662 dnikolic,
>> DZ, izvini sto te gnjavim, ali kako da uradim nesto slicno sa kurzorskim >> interaptom (cilj mi je da povecam kurzor, i po moguctstvu da ne treperi). >> Naime u IDE okolini TC 2.0 najvise mi sveta onaj mali kurzor. Mislim da se kurzor u integrisanoj okolini ne moze promeniti jer IDE sama podesava velicinu kurzora. dn
razno.663 mjova,
[odgovor na dnikolic cccc.934] > Ja ipak ostajem na ontegrisanoj okolini, jer je po mom > misljenju mnogo, mnogo bolja. pa naravno, svako ima svoje razloge. tebi je verovatno bitnije čačkanje po programu, često trčanje i debuger i ostalo što pruža ide. s druge strane, meni debuger nije potreban sve do trenutka kada nešto ne radi jer više volim da razmislim o programu pre stratovanja (i ako primetim grešku) nego da pozivam debuger (tako brže ispravljam kod). češće pozivam 'tprof' od debugera jer me zanima koliko se neke rutine dugo izvršavaju (topla prteporuka za tprof!). još nešto, kako često vršim premeštanje delova koda (iz jednog u drugi modul i po samom modulu), brisanje koda, lupanje komentara preko nekoliko redova, itd. onda mi je bitnije da mi te opcije budu bliske, a šta ćeš bolje nego sledeće: a) imaš markiran blok: Del briše, Num+ copy to buffer, Num- cut to buffer Ins insert from buffer, snimanje teksta će snimiti blok, itd... b) nema markiranog teksta Del briše slovo, Num+ copy LINE to buffer, Num- cut LINE to buffer Ins insert from buffer, snimanje teksta će snimiti sve, itd... jednom rečju simetričnost ;) druga značajna stvar (slično postoji i u ide) je da se ponaša slično 4dos-u (makro to obezbeđuje): ako želiš da učitaš neki tekst iz editora onda se tasterom tab služiš da ti se dopuni ime datoteke koje si započeo. tad se otvori prozor samo sa datotekama koje se poklapaju sa započetim imenom. onda možeš da markiraš više datoteka i učitaš ih sve. slično važi i za ostale opcije (npr za skok na markirano mesto). dok se ne navikneš možeš 'on-line' da menjaš raspored tastera, a time se i help automatski menja! help mu je glavna fora ;) može da se prevede na srpski i da se dopuni vrlo lako. kad opisuje neku opciju onda pristisneš alt-h i tu vidiš trenutni raspored tastera. ovo ti treba samo u početku, jer sve je krajnje logično! ne znam, opet kažem, ako ti je bitniji debuger od editora onda ostani u ide, ako više voliš lakše pisanje i *daleko lakše* snalaženje u kodu onda uzmi neki eksterni editor, brief ili epsilon.
razno.664 ssokorac,
─┼┤ Koristim NE kada imam već nešto u memoriji, recimo ─┼┤ sada, ali me straašno nerviraju redovi koji se ─┼┤ produžavaju do beskonačnosti. Jel mogu da se prelome F5,W,<dužina reda> Nema na čemu :).
razno.665 mstanic,
>> opisani način. Dakle, ništa od ovoga, izgleda da je >> netrepćući kurzor jednostavno nemoguć. Na herculesu je moguć direktnim upisom u registre CRTC kontrolera, a možeš i da udvostručiš brzinu treperenja ili da ga skroz isključiš (ne mislim na ono da mu staviš početni i krajnji red veće od broja redova za liniju). I to bi trebalo da radi sa svim video karticama koje kontroliše Motorolin 6845 CRTC i kompatibilni. To se radi sa dva bita ali sam zaboravio u kom su registru (čini mi se da je neko već nešto o tom napisao).
razno.666 mjova,
> druga značajna stvar uh, uh , uh ;), zaboravih najmoćniju foru: pišeš recimo u paskalu (mada ima i za svakakve druge jezike) i da ne bi kucao sva slova imaš foru da otkucaš 'b ' i da se pojavi sve fino: begin + end 's ' u C-u daje: switch (+) 'f ' daje: for (+) i kurzor na mestu plusića. ovo ne moraš da koristiš, ali tako je moćno ;), opasno se skraćuje pisanje programa. ima svih ključnih reči za većinu jezika (meni najvažnije za C i paskal). nije nikakav problem dodati i za druge jezike.
razno.667 korvin,
­­­> žini mi se da je neko ovde već pomenuo kako postaviti oblik kurzora: ­­­> int 10h fn koja_već_beše. Isti efekat možeš da postigneš i direktnim Thanx, pokušaću nešto da iščačkam.
razno.668 natila,
Imam jedno pitanjce: koji brij treba da bude atribut nekog slova na ekranu da se to slovo pojavljuje u invertovano ali sa pojacanim intenzitetom? Cini mi se da sam to video u PCTools-u. Nemeth Attila
razno.669 snemcev,
>> Koristim NE kada imam već nešto u memoriji, recimo sada, ali >> me straašno nerviraju redovi koji se produžavaju do >> beskonačnosti. Jel mogu da se prelome na 70, 75, 80, .... Emam >> samo NE.COM pa neznam gde da nađem detaljnije uputstvo. Sa F5 W uključuješ word-wrap, sa F5 L postavljaš željenu dužinu linije (default 65) i sa F5 F reformatiraš tekst od mesta na kojem je kursor, pa do kraja paragrafa tj. do prve pojave dva uzastopna CR-a.
razno.670 banex,
>> foru da otkucaš 'b ' i da se pojavi sve fino: >> begin Još da ugradiš spectrumovu tastaturu pa da se lepo nauživaš dok pišeš programe... Znao sam da je Spectrum genijalna sprava :))
razno.671 nnedovic,
>> Imam jedno pitanjce: koji brij treba da bude atribut nekog >> slova na ekranu da se to slovo pojavljuje u invertovano ali sa >> pojacanim intenzitetom? Probaj 120
razno.672 snemcev,
>> Detaljnije uputstvo ti ne treba. Pritisni F1 i malo čitaj. Ako ima staru verziju, NE.COM, uz nju ide i datoteka NE.DOC (koju on nema) pa, ako se dobro sećam, posle F1 ga pozdravlja poruka o grešci, jer je ceo help u NE.DOC.
razno.673 bearboy,
║ opisani način. Dakle, ništa od ovoga, izgleda da je netrepćući kurzor ║ jednostavno nemoguć. 4DOS. Prelistaj doc. Treba nešto upisati u 4DOS.INI...
razno.674 broker,
>>> Koristim NE kada imam već nešto u memoriji, recimo sada, >>> ali me straašno nerviraju redovi koji se produžavaju do >>> beskonačnosti. Jel mogu da se prelome na 70, 75, 80, >>> .... Emam samo NE.COM pa neznam gde da nađem detaljnije > uputstvo. > > Sa F5 W uključuješ word-wrap, sa F5 L postavljaš željenu > dužinu linije (default 65) i sa F5 F reformatiraš tekst od > mesta na kojem je kursor, pa do kraja paragrafa tj. do > prve pojave dva uzastopna CR-a. A ako želi da mu to ostane za stalno treba još da snimi sa F5 S i da da ime tako konfigurisanog NE. Konfiguracija se snima u sam NE.COM ili kako ga već nazovete. Meni se svidela ta mogućnost da se promeni ime programa, tako da se za različite potrebe mogu napraviti različite konfiguracije...
razno.675 broker,
> Imam jedno pitanjce: koji brij treba da bude atribut nekog > slova na ekranu da se to slovo pojavljuje u invertovano > ali sa pojacanim intenzitetom? > Cini mi se da sam to video u PCTools-u. Pokušavao sam da to izvedem na Hercules-u ali mi nije uspelo. Dobije se invertovano i jeste naglašeno ali to više izgleda kao zamrljano nego kao naglašeno, tj ne primećuje se mnogo.
razno.676 d.petrovic,
Ă> A ako želi da mu to ostane za stalno treba još da snimi sa Ă> F5 S i da da ime tako konfigurisanog NE. Konfiguracija se Ma čim je došao prvi odgovor lepo sam pritisnuo ono... ah da zove se F-1 i tamo je bilo sve. Ali eto bilo mi je lakše da pitam nego da probam ;) Pozdrav, nikad realizovani YU1MTS
razno.677 korvin,
­­­> 4DOS. Prelistaj doc. Treba nešto upisati u 4DOS.INI... BEAR care !!!!!!!! Nisam znao da je 4dos TOLIKO dobar i prilagodljiv. Bulaja, ono tvoje poređenje u Računarima (4dos <-> DOS 5.0) totalno pada u vodu. 4dos je bar 100 puta lakši za korišćenje. P.S. Kurzor jeste veliki ,ali i dalje treperi a u dokumentaciji za 4dos.ini nisam našao ništa što bi moglo da nagovesti isključivanje blinka. Pravo da ti kažem, sumnjam da je to moguće.
razno.678 d.petrovic,
Ă> Bulaja, ono tvoje poređenje u Računarima (4dos <-> DOS 5.0) totalno Ă> pada u vodu. 4dos je bar 100 puta lakši za korišćenje. Problem je: Zar kad napišem nešto moram da naglasim da radi samo na 4dos-u ?
razno.679 harry,
molim dŔa mi se jaÓve svi korisnici Clariona. Harry.
razno.680 bulaja,
│Bulaja, ono tvoje poredenje u Racunarima (4dos <-> DOS 5.0) │totalno pada u vodu. 4dos je bar 100 puta laksi za koriscenje. └─── Ne secam se da sam ja poredio :). Verovatno mislis na text o 4DOS-u u R, njega je pisao Viktor.
razno.681 ssokorac,
─┼┤ Bulaja, ono tvoje poređenje u Računarima (4dos <-> DOS 5.0) totalno Prvo, ono nije pisao bulaja, a drugo - iz 4dos.ini-ja ne može da se idključi trepćući kurzor. Mada je i dalje 4dos daleko ispred msdosa :).
razno.682 kenza,
[:> BEAR care !!!!!!!! Nisam znao da je 4dos TOLIKO dobar i [:> prilagodljiv. Jedno pitanje u vezi 4DOS-a: zasto se ne razlikuju kursori kada je ukljucen INSERT i obratno? Koliko se secam u MS-DOS-u je sa INSERTOM bila kockica. thanx
razno.683 viktor,
Zdravo, Da, ja sam pisao u R o 4DOS-u. Koristim ga, nakon prikaza svakodnevno, kao sto sam to cinio i pre prikaza. Kao sto kazem u svim diskusijama, ne volim neargumentovane kvalifikacije o tome ko je bolji. Skoo iza svake tvrdnje, osim oko one koju sam prevideo, oko editovanja zapamcene komandne linije, stojim i dan-danas. Dakle, 4OS nikada nisam ni dao sa svog racunara. Registered user jesam. Potrudio sam se samo da hladne glave i hladnog srca prikazem jedan proizvod ne dopustajuci da me ljubav prema njemu omete u otkrivanju svih njegovih mana. Pisati samo o njemu nije bilo moguce. Moralo se porediti sa necim a MSDOS je bio pri ruci ... Dakle, sada mogu to da kazem, 4DOS je veoma dobar, ja ga nikome ne dam sa svoje masine ... ali zar neki ne tvrde isto tako da su Windows-i losi, spori i slicno. Pa sta, ja sve radim u njima ... ;) Dakle,... Pozdrav.
razno.684 viktor,
Zdravo, Velicina cursor-a zavisi, recimo, od dve opcije u file-u 4dos.ini CursorIns=n CursorOver=m gde su m i n brojevi stotih delova celog pravougaonika koje, u odgovarajucim slucajevima, zelimo da postignemo. Default su 100 i 10, ako se ne varam. Just read the manual ... ;) Pozdrav.
razno.685 gristic,
Zna li neko šta je u Btrievu greska 14 (nešto kod inicijalizacije-otvaranja datoteke)?
razno.686 zzivotic,
> Zna li neko šta je u Btrievu greska 14 (nešto kod > inicijalizacije-otvaranja datoteke)? 14 PRE-IMAGE OPEN ERROR PRE-IMAGE file ne može da se kreira ili otvori. Pošto varijanta da je direktorij full otpada, pretpostavljam da je sam fajl problem. Ili je "zabrljan" ili si ti sam upotrebio ekstenziju .PRE (PRE-IMAGE fajl se automatski kreira u istom direktoriju i pod istim nazivom kao originalna datoteka samo se extenzija menja u .PRE, dakle PERA.XXX ima svoj pre-image u PERA.PRE). Ako si na mreži, moguće je i da nemaš pravo pristupa fajlu (fajl kreirao korisnik čije privilegije na tom diru nemaš). Pozdrav, zz
razno.687 ilotina,
HI! Ima li neko *.ng fajl za MS Fortran 5.0, ili neki drugi help fajl ili možda uputstvo na pozajmicu? Ivan PS. Unapred zahvalan;))
razno.688 bearboy,
║ Š:> BEAR care !!!!!!!! Nisam znao da je 4dos TOLIKO dobar i ║ Š:> prilagodljiv. ║ ║ Jedno pitanje u vezi 4DOS-a: ║ zasto se ne razlikuju kursori kada je ukljucen INSERT i obratno? ║ Koliko se secam u MS-DOS-u je sa INSERTOM bila kockica. Da ti slučajno nemaš moj 4DOS.INI ? :))) Po defaultu insert kursor je isto tako kockica kao u DOS-u 5. Tek kad u 4DOS.INI ubaciš cursorins =10 kurzor spadne na onako malecne grane. Probaj da upišeš 100 umesto 10 :)
razno.689 korvin,
­­­> Da, ja sam pisao u R o 4DOS-u. Koristim ga, nakon prikaza svakodnevno, ­­­> kao sto sam to cinio i pre prikaza. Kao sto kazem u svim diskusijama, ­­­> ne volim neargumentovane kvalifikacije o tome ko je bolji. Skoo iza ­­­> svake tvrdnje, osim Bogami, kako sam ja shvatio onaj prikaz ti si pokušao hladne glave da dokažeš da MSDOS 5.0 može da se poredi sa 4dos-om po mogućnostima (pri tome si otkrio mnoge dobre a skrivene osobine 5.0). žitajući taj tekst čovek bi mogao da pomisli da petica i nije toliko neljubazna prema korisniku (kao što jeste :) Na kraju si se ogradio i rekao kako je 4dos ipak bolji. Sve u svemu command.com je mrtav živeo 4dos.com !! Ko god se usudi da ih upoređuje neka ga stigne kletva Milića od Mačve :))) Izvinjavam se Bulaji, nekako sam zapamtio njega kao pisca teksta.
razno.690 spantic,
> Ima li neko *.ng fajl za MS Fortran 5.0, ili neki drugi > help fajl ili možda uputstvo na pozajmicu? Zar NG postoji za MS FORTRAN 5.x? Ako je neko čuo :) da to postoji neka javi, rado bih to video.
razno.691 nenadb.,
>> Ima li neko *.ng fajl za MS Fortran 5.0, ili neki drugi help fajl >> ili možda uputstvo na pozajmicu? Imaš li ti MS Fortran 5.0 na pozajmicu?? :))) Bio bih ti jako zahvalan. ..nenadb.
razno.692 natila,
> Pokusavao sam da to izvedem na Hercules-u ali mi nije uspelo. > Dobije se invertovano i jeste naglaseno ali to vise izgleda > kao zamrljano nego kao naglaseno, tj ne primecuje se mnogo. Ja kad pokrenem PCT (ne znam koja verzija, valjda 6.0) u menijima kao kurzor imam onaj invertovano-pojacani atribu slova (cini mi se da je isto i sa CPAV). No, bilo koji broj da sam stavio izmedju 0 i 255 (kad sam se naljutio onda i od 0 do 500 :) za atribut u nekom svom programu nikako nisam mogao da dobijem to :( Nemeth Attila
razno.693 agobovic,
Postoji li YACC (parser generator) za DOS i da li neko od sezamovaca ima takav program (ako je PD ili SW)?
razno.694 dzakic,
Taj masno inverzni atribut nemaju sve herkules karte. Ako se dobro sećam običan inverzni je 112 a pojačano inverzni ima upaljen treći (intensity) bit, pa je dakle njegov atribut 120. Rekoh, ne radi svugde.
razno.695 janko,
> Postoji li YACC (parser generator) za DOS i da li neko od > sezamovaca ima takav program (ako je PD ili SW)? GNU programi jesu PD. Ima ih na Sezamu: R:ĐUNIXĐ*.* ---------------------- bison1 zip 149991 GNU generator parsera (zamena za yacc) v1.16 p. 1/2 bison2 zip 119639 p. 2/2 flex zip 152215 GNU flex (fast lex) generator leksickih analiz. v2.3.7
razno.696 kzoran,
U User's guide-u za EPSON LX-400 nasao sam podatak da se kondenzovani ispis salje komanda ESC SI (0Fh), a za kancelovanje DC2 (12h). Je li ovo primenjivo i na ostalim EPSON-ima, a ako jeste, na kojim? Pozdrav, Zoran.
razno.697 dzakic,
15 i 18 su standardni kodovi za compress on/off i trebalo bi da rade na svakom 'epson kompatibilnom' štampaču. Gotovo svaki štampač danas ima epson emulaciju...
razno.698 mdimitrijevic,
Hi! Upravo sam preneo jedan demo sa Evrouniona i odusevio se. To je datoteka SPACEPIG.ZIP a demo je MegaDemo. E sad posto mi se to svidelo zeleo bih da svi koji imaju nesto slicno , demo ili intro da mi se jave u mail. Ja mislim da bi bilo vreme da neko stvarno posalje nesto o registrima VGA karti i ostalom vezanom za nju.( Znam, znam da je bilo nesto o tome ali to nije dovoljno ). Zato bih vas molio da mi uslisite ove dve zelje. Pozdrav, Marjan Dimitrijevic P.S. Ako sam promasio temu kao pitanje uzmite ono o registrima za VGA !!!
razno.699 kzoran,
Hvala na pomoci! Pozdrav, Zoran.
razno.700 draganf,
Pozdrav svima Možda ovo ne spada baš u ovu temu ali možete li mi reći kako se ko snalazi kod naplate svojih proizvoda (programa) tj. koji je najpovoljniji način da meni ostane što više, a državi što manje. Ako budete imali dobrih ideja da registrujem firmu van svog mjesta Dragan
razno.701 nbatocanin,
> Taj masno inverzni atribut nemaju sve herkules karte. Meni se dešavalo da u programu dobijem taj atribut, ali samo ako u programu startujem opciju koja radi u grafičkom modu. Po povratku u tekst mod sam dobijao ovaj atribut na mestima gde je inače običan inverzan.
razno.702 .obj,
/ Taj masno inverzni atribut nemaju sve herkules karte. Ako se / dobro sećam običan inverzni je 112 a pojačano inverzni ima / upaljen treći (intensity) bit, pa je dakle njegov atribut / 120. Rekoh, ne radi svugde. Video atribut 120 radi svugde i imaju ga sve HGC, samo je pitanje da li je to ono što čoveku treba. Treba mu ono što se dobija postavljanjem petog bita MCR-a na nulu: port(.$3B8.) := $09; (* $09 = $29 - $20 *) nakon toga, umesto atributa "koji trepće" (240), tu je ono što nam treba: "jako a inverzno". Primerčić: uses Crt; begin Port(.$3B8.):=9; TextAttr($F0); WriteLn('Jel to ono, a?'); WriteLn('Ne pokusavaj sa Alt-F5, TP IDE zezne MCR.'); WriteLn('Izađi lepo u DOS, pa gledaj.'); end. Pozdrav, .obj
razno.703 dzakic,
>> Video atribut 120 radi svugde i imaju ga sve HGC, samo je >> pitanje da li je to ono što čoveku treba. Treba mu ono što >> se dobija postavljanjem petog bita MCR-a na nulu: Ja sam napravio lapsus, mislio sam na 'bold' inverzni koji sam negde viđao i dobijao se setovanjem intensity bita. Svejedno, čovek je dobio odgovor.
razno.704 natila,
> pitanje da li je to ono sto coveku treba. Treba mu ono sto > se dobija postavljanjem petog bita MCR-a na nulu: > port(.$3B8.) := $09; (* $09 = $29 - $20 *) > nakon toga, umesto atributa "koji trepce" (240), tu je ono > sto nam treba: "jako a inverzno". Primercic: Nisam jos imao vremena da isprobam stvar, ali verovatno je to to. Hvala na objasnjenju. Nemeth Attila
razno.705 psti,
Da li neko zna kako da "zipujem" (ili "arujem") sadrzaj direktorijuma sa svim poddirektorijumima ali da se scuva struktura direktorijuma i poddirektorijuma. Unapred hvala PSTI. Odgovor moze i na mail PSTI.
razno.706 peacock,
Javljam se u ime kolege Danka Andrijanica. Uz ovu poruku ide program koji je namenjen elektroinzinjerima koji se bave projektovanjem elektricne opreme i instalacija u eksplozivno ugrozenim prostorima. Program vrsi odabiranje eksplozivne zastite na osnovu parametara ugrozenog prostora, stvorenog zapaljivim gasovima, tecnostima, prasinom i eksplozivima. Program se moze koristiti bez obaveza prema autoru. Misljenja i predlozi su dobrodosli. Kontakt: Danko Andrijanic Save Kovacevica 29 34000 Kragujevac ili Mail send Peacock ex.arj
razno.707 ppekovic,
Ako hoces da arj-ujes sadrzaj dir-a sa sve poddir-ovima, kazes: arj a -r ime_arhive *.* s tim sto kad raspakujes kazes: arj x ime_arhive Paya