PCPROG.1

20 Sep 1991 - 03 Dec 1992

Topics

  1. ms.dos (235)
  2. cccc (0)
  3. asembler (321)
  4. pascal (896)
  5. clipper (1059)
  6. zastita (239)
  7. basic (178)
  8. baze.podataka (116)
  9. novi.fajlovi (66)
  10. algoritmi (52)
  11. razno (707)
  12. van.teme (126)
  13. unknown (986)

Messages - clipper

clipper.309 vbole, -> #307, rcojba
> uzmi lovu ionako on moze da vodi dve knjige !!!!!! Ma, nisam bas siguran u to - raspitacu se - ali mi je rekao da se sada komp priznaje kao knjiga, znaci ako dodju poreznici, traze stanje i iz kompjutera. Program bi morao da frizira stvarno stanje u zavisnosti od toga ko trazi podatke i da ih 15-to dnevno uskladjuje - e, sad, da li je to dozvoljeno, moralno... ?
clipper.310 banex, -> #305, vbole
>> 1) Da li je kaznjivo pisati nekom program za duplo knjigovodstvo ? Hm, ovo je jedan od čestih zahteva korisnika. Koliko sam ja upoznat nije u pitanju da li program to omogućava ili ne. Završni račun potpisuje neko i taj je odgovaran za njegovu ispravnost. A i kad\ako dođe kontrola (revizor :) ) on uvek traži originalne dokumente a ne listinge ili kartice. No, za svaki slučaj, ja bih ti preporučio da tražiš da ti potpiše neku listu zahteva koje program mora da ispunjava i da tamo explicitno stoji takva želja. To je u slučaju da bude ono "nemam ja pojma kako je taj program napravljen i kako radi, ja to nisam tražio" :)
clipper.311 dejanr, -> #309, vbole
>> Program bi morao da frizira stvarno stanje u zavisnosti od toga ko trazi >> podatke i da ih 15-to dnevno uskladjuje - e, sad, da li je to dozvoljeno, >> moralno... ? Pa, u stvari, čovek to ne traži da bi lagao državu (gde bi on!) nego zbog crnog fonda koji skriva od žene. A lagati ženu možda nije moralno, ali teško da može biti zakonom zabranjeno ;)) Sve to zavisi kako se gleda na stvari, traži da ti napišu i potpišu projektni zahtev pa slobodno radi.
clipper.312 nbatocanin, -> #303, ndragan
> Zato se prvo čudim što ti je uopšte radio, a tek onda što se buni > zavisno od redosleda zatvaranja. Ako relacije u bazi podataka modeliraju realne relacije, ova situacija je besmislena, ali u praksi se često javi situacija da je tako najlakše. Primera radi, imaš datoteku artikala i datoteku ulaza i izlaza artikala. Ako se radi neki zbirni izveštaj, zgodno je postaviti relacije na artikle i iz ulaza i iz izlaza - bez obzira što se ove dve relacije nikad ne koriste istovremeno. Jednostavno, kad se kaže SET RELATION TO x INTO Zona Clipper treba da izvrši Zona->(dbSeek(x)) pri svakom pomeranju pokazivača sloga u primarnoj zoni. I tu nema neke mudrosti. Ako mu ja zadam cikličnu relaciju, ima da se zaglavi, ako mu zadam bezmislenu vezu, radiće bezveze. Zato mislim da je neki bug. Ispitaću stvar čim budem našao vremena. Uzgred, pošto vidim da radiš na Fox-u, imaš li neka iskustva sa verzijom 2.0. Izgleda dosta interesantno. Pozdrav, Nenad
clipper.313 nbatocanin, -> #304, sasa.m
> 1. U tom dodatku bilo je reči o kodnim blokovima.Kako se > radi sa njima? Kodni blokovi su bezimene funkcije koje se mogu tretirati i kao podaci. Ima previše stvari da bi sve ovde napisao. Pitaj određenije ili pogledaj u "Računarima". > 2. Kako se koristi TBrowse (to je valjda funkcija koja > zamenuje DBedit) i ako može neki konkretan primer za nju u > vidu sourca... tBrowse nije funkcija, to je klasa objekata koji (izuzetno uspešno) zamenjuju dbEdit. Važi ista napomena kao gore: pitaj preciznije pa ćeš dobiti odgovor. Pozdrav, Nenad
clipper.314 vbole, -> #311, dejanr
> Pa, u stvari, covek to ne trazi da bi lagao drzavu (gde bi on!) nego > zbog crnog fonda koji skriva od zene. A lagati zenu mozda nije moralno, > ali tesko da moze biti zakonom zabranjeno ;)) To je to !!! Kako meni ne pade na pamet ??
clipper.315 vbole, -> #310, banex
> Hm, ovo je jedan od cestih zahteva korisnika. Koliko sam ja upoznat > nije u pitanju da li program to omogucava ili ne. Zavrsni racun > potpisuje neko i taj je odgovaran za njegovu ispravnost. A i kad\ako > dode kontrola (revizor :) ) on uvek trazi originalne dokumente a ne > listinge ili kartice. No, za svaki slucaj, ja bih ti preporucio da Ok, da ne tupim i ja vise o tome - ubacicu mu opciju da stanje moze da azurira samo onaj ko ima lozinku. Prodavci unose robu kao prodatu/primljenu - ide u privremenu bazu dok se pomocu tih podataka ne azurira stanje u glavnoj bazi - onda se brise. Posto su svi prodavci malo priglupi ;), gazda mora uvece ( ili jednom nedeljno, nije bitno ) da prekontrolise sta je od toga stvarno prodato odn. primljeno, i tek ti podaci se unose u glavnu bazu. Tako bi trebalo da bude OK ??
clipper.316 ndragan, -> #312, nbatocanin
/ Uzgred, pošto vidim da radiš na Fox-u, imaš li neka iskustva sa / verzijom 2.0. Izgleda dosta interesantno. žuj, iskustva. Leži mi na disku žuta verzija za po kući još od decembra i nikako da stignem da pogledam šta sve ima. Ima moćnih stvari, rad sa pendžerima (njegovim, ne windows) je poboljšan, neke stvari su nešto logičnije postavljene, ali dve-tri stvari bih izdvojio kao ključne: editori za maske, izveštaje i menije - sa sve generatorima sorsa. Parametri svega toga se drže u nekim .DBF fajlovima (sa nastavcima .SCX, .MNX i .FRX), sa brdom memo i jednobajtnih polja; urađeno je dosta gazdački. Drugo je što može da se iskoristi mnogo više tipova unosa u masci: popap meniji, radio dugmići itd - pljunuti GEM u tekst načinu sa još nekim proširenjima; sad ima i tzv Foundation Read, što je READ bez GET, nego ima procedure koje se izvršavaju kod aktiviranja i deaktiviranja; on može da poziva svoje READ maske i tako do 5 nivoa. Još malo pa kao event-driven, mada kažu da je to pogrešna koncepcija za DBF programiranje, a ako neko počne baš to da radi onda nije shvatio šta su hteli. Treća stvar je Rašmor (njihov proizvoljan naziv, nastao navodno posle gledanja nekog Hičkokovog filma, mislim '39 stepenika') indeksiranje koje mi liči na ono što radi vaksov RMS kod Prolog3 fajlova - svaki novi indeks sadrži samo ofset bajta od kojeg se razlikuje od prethodnog, i naravno samu razliku; na taj način se dobijaju dosta sitni .CDX indeksi čak i kad je indeksni pojam dugačak. Pretrage se u nekim slučajevima poprilično optimizuju, a konačno je ubačena i SQL sintaksa, sa dijalog boksom za generisanje pretrage, koja može da se zapamti u nekoliko formata, uključujući i čisti sors. At last, but not at least, tu je i generator projekata, koji može da popakuje sve fajlove nužne za rad aplikacije u jedan .APP (ko je reko GEM :) ili .EXE; model za EXE verziju može da bude od spartanskog do male ale koja jede XMS i ima nekakvo interno keširanje/baferisanje itd. Zaista zvuči moćno; to što mi leži tri meseca na disku nije mi čudno. I za 1.02 nam je trebalo pola godine dok smo počeli da mislimo drugačije i da koristimo njegove trikove i zavlačimo ih sve dublje u programe. Zato sad imamo problema sa XENIX instalacijama gde sve to treba vratiti u kameno doba (Foxplus 2.1 ;( ). Zasad na njemu držim svoj tekući račun :). Bue_ NDragan
clipper.317 ndragan, -> #305, vbole
/ Mislim, lova je dobra, ali hoce jednu 'hidden' i jednu 'open' bazu. If you want to do something wrong, do it right, or don't do it. Sve po redu i zakonu, a koga uhvate, sam je kriv. U načelu: program je tvoj, podaci su njegovi. žuo sam za slučaj noćne more zvane "a šta ako ja otkucam pogrešnu šifru kad mi dođu pa ispadne pogrešan izveštaj?". Bue_ NDragan
clipper.318 kzoran,
Hi, narode! Kako da u Clipperu 5.01 izbegnem pojavljivanje sistemskih upozorenja tipa Invalid date, Range 100-999 i sl. u gornjem desnom uglu ekrana? Usput ponovo pitam ima li neko neku dobru knjizicu za Clipper 5.01 na par dana dok je ne fotokopiram, ili na prodaju? Pozdrav, Zoran
clipper.319 dpaun, -> #318, kzoran
>> Kako da u Clipperu 5.01 izbegnem pojavljivanje sistemskih >> upozorenja tipa Invalid date, Range 100-999 i sl. u >> gornjem desnom uglu ekrana? Probaj sa SET SCOREBOARD OFF. Ovo isključuje prikazivanje poruka u nultom delu ekrana, u toku izvršavanja naredbe READ i funkcije MEMOEDIT(). Vraćanje prikaza poruka je sa SET SCOREBOARD ON. dPaun
clipper.320 andrejl,
Pozdrav svima, Pa da odmah nešto i pitam. (ovo sam glupo sročio :)) Nedavno sam eksperimentišući sa Clipperom 5.01 pravio neku proceduru i prosleđivao joj niz kao parametar. E, u proceduru nije stizao niz nego NIL-ovi, a jednom i đubre. Da li to znači da niz ne može da ide kao parametar? Retko koritim nizove u Clipperu, a i ovo sam rešio bez njih ali me i dalje kopka ko je kriv, ja ili Clipper ? bye, andrejl
clipper.321 dpaun,
Clipper braćo i sestre, 5.01! Verujem da je svako prokukao majčino mleko dok se dovijao kako najefikasnije da napiše help za svoje Clipper programe. Prilažem ovde fajl Pomoc.Zip koji je nasta(ja)o tokom mog rvanja sa Clipperom. Pošto "programiram" na uvce, bez neke unapred određene koncepcije, to se help stalno menja. Kako se koji zahtev postavljao, tako sam frizirao svoje help procedure. Uveren da više nema nijednog zahteva koji ovaj help paketić ne može da reši - stavljam ga Clipper rođacima na slobodno korišćenje. Ovaj help koncept podrazumeva prevođenje .prg programa sa uključenim linijama. U osnovi, korišćenje su Strelijeve procedure i dopune iz najnovijeg paketa 5.01, uz neke sitne šminke ličnog karaktera. Pa, javite kako služi! dPaun pomoc.zip
clipper.322 hercog,
Ima nešto što me živo interesuje : Zašto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje na njemu počnu da se smeju i upiru prstom na onog ko radi sa clipperom, drugim rečima šta mnogo njih ima protiv cli ppera? Hercog
clipper.323 dnikolic, -> #322, hercog
>> Zasto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje >> na njemu pocnu da se smeju i upiru prstom na onog ko radi >> sa clipperom, drugim recima sta mnogo njih ima protiv cli >> ppera? Stvarno ne znam ko bi to radio! Pa ako neko dize lovu, to su Kliperasi. dn
clipper.324 andrejl,
Zanimljivo, Kada linkujem sa .RTLinkom sa /PLL opcijom, prilikom startovanja programa javi mi Illegal format in loadable file. Problem nestaje kada startujem NG ?!? bye, andrejl
clipper.325 andrejl, -> #320, andrejl
>│ Da li to znači da niz ne može da ide kao parametar? žini mi se da sam izvalio glupost. U Achoice() ide niz, zar ne? Mada ja Achoice() ne koristim, ali i dalje mi nije jasno zašto mi procedura nije radila. bye, andrejl
clipper.326 dejanr, -> #322, hercog
>> Zašto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje >> na njemu počnu da se smeju i upiru prstom na onog ko radi >> sa clipperom, drugim rečima šta mnogo njih ima protiv cli >> ppera? Možda zato što zavide onima koji pišu programe na Clipperu i sasvim pristojno žive od toga, što bi i oni radili da su u stanju? Istina je da Clipper u nekim apsolutnim merilima nije "neki" jezik (naročito mu zameram što ne kontroliše tipove pri dodeljivanju, fuj clipper ;), ali svoj posao (bar po meni) izvanredno obavlja.
clipper.327 sasa.m, -> #322, hercog
=> Zašto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje => na njemu počnu da se smeju i upiru prstom na onog ko radi => sa clipperom, drugim rečima šta mnogo njih ima protiv cli => ppera? Mislim da je ovo pitanje više za temu Misterije ;)))
clipper.328 bulaja, -> #322, hercog
│Zasto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje na njemu │pocnu da se smeju i upiru prstom na onog ko radi sa clipperom, drugim │recima sta mnogo njih ima protiv clippera? └─── Mogu ih razumeti u velikoj meri (a sam se uglavnom i bavim Clipper-om). Ovakvo misljenje je uglavnom rasprostranjeno jer je cinjenica da se Clipper-om bavi najveci broj kretena, sharlatana i slicnih kreatura, koji misle da njihovo "iskustvo", steceno na dvonedeljnom i.ak kursu ili neki slican nacin, vredi mnogo $$$ i da su oni sad neki "profesionalni" programeri. Programi (?) koje pisu su obicno trash. A i ja, iako radim u Clipper-u godinama, imam mnogo toga protiv njega, i jedva cekam da ga se konacno otarasim ;).
clipper.329 vili, -> #320, andrejl
> Da li to znaci da niz ne moze da ide kao parametar? Moze: a:={1,"a",date(),.F.} fun(a) quit function fun(b) ? b[1], b[2], b[3], b[4] return Vili
clipper.330 vili,
Evo jos jednog DEMO programa za vodjenje evidencije o cekovima! Znam da su vam ovakvi programi na vr' *****, ali voleo bih da cujem nekoliko razlicitih misljenja o programu. Sta je dobro, a sta je lose u njemu. Ovo je prvi program koji sam radio u Clipperu. Bio bih zahvalan za bilo kakvo misljenje! Vili cekdemo.zip
clipper.331 hercog, -> #323, dnikolic
**> Stvarno ne znam ko bi to radio! Pa ako neko dize lovu, **> to su Kliperasi. Jeste to tačno, al pre neki dan mi se desilo sledeće : Pričam ja sa par ortaka (svi programiraju) i jedan re- če da programira neku bazu na clipperu za jednu firmu. Ostali umalo da umru od smeha - clipper :))))))))))))))))))). A i na drugim mestima srećem podsmehe kad se pomene cli- pper, ima toga i na sezamu Hercog
clipper.332 hercog, -> #328, bulaja
**> A i ja, iako radim u Clipper-u godinama, imam mnogo toga **> protiv njega, i jedva cekam da ga se konacno otarasim **> ;). Na šta ćeš da pređeš? Hercog P.S. force, clarion, sql
clipper.333 bulaja, -> #332, hercog
│Na sta ces da predes? P.S. force, clarion, sql └─── It's a mystery to me. O;> Clarion - NE Force - najradje bi na njega, kad bi se pojavila neka novija verzija CodeBase - suvise spor, ali maybe Paradox - mrzi me da se petljam drugim standardima sem .DBF, ali maybe ;) SQL - do ya know what d hell is SQL??? O;>
clipper.334 dejanr, -> #332, hercog
>> > A i ja, iako radim u Clipper-u godinama, imam mnogo toga >> > protiv njega, i jedva cekam da ga se konacno otarasim >> > ;). >> >> Na šta ćeš da pređeš? Nije meni upućeno al da kažem mišljenje - ni na šta. Clipper je sjajan za to za šta je (baze podataka), i ništa ne valja za druge stvari. Zato i imam nameru da ga koristim za to što mu je namena dok se ne pojavi nešto bolje, a to teško da je force ili clarion, pa čak i fox (mada fox ima svojih prednosti, a valjda i ovi ostali) Voleo bih neki Clipper 6.0 koji bi ličio na 5.01 i samo imao kao dodatak deklarisanje tipova promenljivih i kontrolu tipova pri dodeljivanju vrednosti, naravno uz prijavljivanje greški tokom kompilacije. Jes da bi morao da izmenjam sve sorsove, ali bi mi programi bili znatno pouzdaniji što mi je veoma bitno.
clipper.335 slom,
Drug mi radi sa Clipperom 5.0 pa ima nekih problema. Kaze ovako: Ima programce koje radi sa nekih 20-30 datoteka na Clipper-u i sve je to radilo ko zmaj sa DOS-om 3.30. E sad na novom racunaru 386 i DOS-u 5.0 isti taj program nece da radi.. U Config-u ima: buffers=20 files=200 a u autoexec-u SET CLIPPER = f 150 ili tako nekako.. Program pocne da radi i posle jedno 14,15 datoteka javi otprilike nesto kao: DBF ntx Open Error Dos error 4 (culi smo se telefonom pa ne znam dal je bas takva poruka, al tu je negde..) Jel zna neko o cemu se radi?? SM
clipper.336 ztuke, -> #333, bulaja
­> SQL - do ya know what d hell is SQL??? O;> Nije mi jasno što se ovde na sezamu svi toliko smeju i čude kada neko nešto pita pa u neznanju ili mahinalno pogreši? :(( Ako je omanuo ti mu se "MALKICE" nasmej ovako ;)), ne više, i u nastavku mu objasni! To bar nije teško! Ovo nije upušeno samo tebi već svima na sezamu! SQL nije database već je to neka vrsta jezika kojom se upravlja database-om na mreži (programom koji se upravlja pomoću datebase-a) ili tako nečim! Nisam stručnjak al' ovoliko znam! Dakle reč je o mogućnosti koju poseduju neke datebase (ne znam tačno šta) a ne o samom datebase-u kao programu! Sorry, nije bilo stručno al' je bilo opisno! ;)) ZT
clipper.337 andrejl, -> #323, dnikolic
>│ Stvarno ne znam ko bi to radio! Pa ako neko dize lovu, to >│ su Kliperasi. To je ono. on dize lovu, a ja ne pa ajde da ga blatim pa sledi clipper ovo clipper ono ... bye, andrejl
clipper.338 andrejl, -> #329, vili
Ma primetio sam i ja da može, ali ona procedura i dalje ne radi pa sam je "ubio" i namestio lepšu :) bye, andrejl
clipper.339 hercog, -> #330, vili
**> Evo jos jednog DEMO programa za vodjenje evidencije o **> cekovima! Zamerke : 1. Zašto korisnici : boca, bole i boban nisu dozvoljeni? 2. Pri unosu čekova brojevi čekova ne moraju da idu jedan za drugim (npr. 41958510, 41958529...) 3. Ukoliko se unese negativna uplata više nije moguće unositi uplatu 4. Uvod predugo traje 5. User interface nije baš prijateljski Pohvale : 1. Mogućnost vođenja računa za više korisnika 2. Evidencija namene čekova Hercog P.S. ovo su prijateljske zamerke
clipper.340 janko, -> #334, dejanr
> Voleo bih neki Clipper 6.0 koji bi ličio na 5.01 i samo > imao kao dodatak deklarisanje tipova promenljivih i > kontrolu tipova pri dodeljivanju vrednosti, naravno uz > prijavljivanje greški tokom kompilacije. Jes da bi morao > da izmenjam sve sorsove, ali bi mi E da. Ja sam se čak zanosio da napišem takav prekompaljer, koji bi zahtevao i da su imena polja u bazi poznata pri prekompajliranju i da svaka promenljiva mora biti deklarisana, ali avaj, pojavio se Clipper 5.0, koji sada dozvoljava toliko igranja sa sintaksom, da mi se realizacija moje ideje učinila nemogućom?
clipper.341 ndragan, -> #322, hercog
/ Zašto dosta ljudi kad im se pomene clipper i programiranje Pa znaš, ima nekih šmekera koji su pravo sa spektruma prešli na kliper, i imaju dosta rupa u programerskom obrazovanju, misle da sve znaju, prave lepo našminkane aplikacije u kojima takođe ima mnogo rupa, više vode računa o zaštiti svog autorskog prava nego korisnikovih podataka, tu i tamo neke stvari napišu prljavo, i uglavnom posluju po principu "uzmi pare i beži". Mislim da ih ima malo koji imaju _sve_ ove osobine, ali ih mnogi imaju po nekoliko. Bilo je priče o takvima poslednjih meseci, mislim u temi "zastita" ili čak i u novi.racunari. Znak raspoznavanja je da uglavnom nisu napisali ništa ozbiljno u nekom drugom jeziku osim klipera. Među njima svakako ima i dobrih, ali većini nedostaje iskustvo. Oni moraju postojati - treba odnekud da se regrutuju budući dobri programeri. Ja se, recimo, ne naježim čim čujem da je neko "kliper programer", ali me vata strava kad vidim rezultate nekih od njih - brdo loše organizovanih datoteka, izveštaji koji rade sporo (zamisli dve sekunde pauze između štampanja dve stavke na fakturi), zavarivanje kojekakvih konstanti u program i tako dalje. Šteta je za takve ljude da nemaju stručnu pomoć - daj mi bilo koga od njih da ga malo pročešljamo u firmi, napravićemo od njega valjanog programera. Bue_ NDragan
clipper.342 nbatocanin, -> #320, andrejl
> Da li to znači da niz ne može da ide kao parametar? proc main x := {1, 2, 3} pp (x) return proc pp (x) ? x[1], x[2], x[3] return Ne znam u čemu je štos, ali možeš poslati program pa da vidimo.
clipper.343 bulaja, -> #334, dejanr
│Voleo bih neki Clipper 6.0 koji bi licio na 5.01 i samo imao kao dodatak │deklarisanje tipova promenljivih i kontrolu tipova pri dodeljivanju │vrednosti, naravno uz prijavljivanje greski tokom kompilacije. └─── I dugaaaacke nazive procedura (mrzim ogranicenje na 10 char :( ), pa nek bude sporo samo da mogu da im dajem razumljive nazive ;). Force inace lici na to sto tebi treba, al da je u Clipperu lakse raditi - jeste, i to dosta.
clipper.344 bulaja, -> #336, ztuke
││SQL - do ya know what d hell is SQL??? O;> │└─── │Nije mi jasno sto se ovde na sezamu svi toliko smeju i cude kada neko │nesto pita pa u neznanju ili mahinalno pogresi? :(( └── Come on, nisam mislio nista lose, jednostavno mi dosla inspiracija jer se hell-sqL lepo rimuju ;). Evo sad cu se osmehnuti samo ;)) i ukratko objasniti sta je SQL. SQL (Structured Query Language) je standardni (ANSI) upitni jezik za relacione baze podataka. Znaci da definise kakve treba da budu naredbe za osnovne operacije sa bazom podataka - kreiranje, unosenje podataka, pretrazivanje, etc. Kao standard je nastao jos pocetkom 70.-ih godina, i prakticno je (sa manje ili vise izmena) implementiran u vecini danasnjih database sistema, izmedju ostalog i u dBaseIII+ (tj. i u ranijim verzijama), sto znaci i u svim programima nastalim na osnovama dB (a to opet znaci npr. i Clipper).
clipper.345 jpiri, -> #335, slom
>> DBF ntx Open Error.... Da li je stavio SET CLIPPER = f 150 (kako si napisao) ili SET CLIPPER=f150 (bez razmaka!) kako treba da bude? Verovatno je to uzrok problema. Pozdrav.
clipper.346 alexa, -> #344, bulaja
Koliko znam, u dBaseIII+ nema ni pomena od SQL-a.
clipper.347 gstojkovic, -> #345, jpiri
// problemi sa clipperom// Ne ulazim u to koji je jezik za prave programere. Cinjenica je ta da clipper sasvim dobro radi ono za sta je namenjen, a to je rad sa bazama. Ja sam frisak u radu sa clipperom a najvise imam problema sa uredjivanjem stampe. Ne mogu najbolje da uredim izvestaj koji se sastoji iz mase podataka koje zadovoljavaju neki uslov. Zato molim sve one koji imaju po neki primer napisan u clipperu koji se bavi stampanjem izvestaja ili tako nesto slicno sto mi moze pomoci. U unapred zahvalan Gstojkovic.
clipper.348 vili, -> #339, hercog
> 1. Zasto korisnici : boca, bole i boban nisu dozvoljeni? "Bug" zaostao iz prethodne verzije (svako ime koje pocinje sa "b" nije bilo dozvoljeno iz odredjenih razloga). > 2. Pri unosu cekova brojevi cekova ne moraju da idu jedan za > drugim (npr. 41958510, 41958529...) Mislim da ovo ne necu menjati! Meni su uvek cekovi isli jedan za drugim pa pretpostavljam da je to uobicajeno stanje stvari kada uzimas cekove iz banke. Ako ti banka da cekove koji nisu jedan za drugim treba ih uneti jedan po jedan. > 3. Ukoliko se unese negativna uplata vise nije moguce unositi > uplatu Ako je uplata negativna znaci da si pogresio pa zato treba tu uplatu ispraviti u pozitivnu pa ce moci da se unosi i druga uplata! Pretpostavljam da uplata moze biti samo pozitivna :). P.S. Hvala na utiscima. Vili
clipper.349 nbatocanin, -> #324, andrejl
> programa javi mi Illegal format in loadable file. Imaš li DOS=HIGH? Izbaci i rešio si problem.
clipper.350 nbatocanin, -> #322, hercog
čao mi je što me svi smatraju nekim zaštitnikom Clipper-a, pa će neko možda ovo protumačiti pogrešno. Ipak, da napomenem da sam najmanje svojih programa napisao u Clipper-u. Ljudi su u suštini veoma podložni šablonima. Većina onih koji kritikuje Clipper nikada i nije radila na njemu. Obično se on vezuje sa antipatičnim poslovima koji se njime rade: to je isto kao kad čistača ulice poistovetite sa poslom koji obavlja. Sasvim lično, Clipper se sjajno bori sa svojim problemima. Nezanemarljiva grupa (koju je neko nazvao računarskim snobovima) programera svrstava u neku grupu po jeziku koji koristi, baš kao što pravi snobovi ljude grupišu po odelu. Taj "programerski elitizam" je do skora (?) one koji nisu znali Prolog dovodio u opasnost da budu označeni kao neznalice. U istim krugovima se "tezgarenjem" nazivaju svi poslovi gde se čovek bavi "prizemnim" i "nedostojnim" poslovima. Sa krajem komunističkih navika valjda ćemo se osloboditi i ovih krugova (obruča). Napisi o performansama u stilu "Clipper 2 dana, Modula 2 minuta" su blago rečeno netačni i nemaju osnova. Ali, kao po logici da bolji vozač ima bolja kola, tako su i oni koji programiraju na mašincu bolji programeri od onih drugih. Iskreno, obično svi potenciraju kao najvažniju karakteristiku jezika performanse prevoda. Meni je daleko važnija udobnost, moć i elegancija jezika: briga me što će korisnik da čeka na obradu 10 sec manje, ako držim nos zapušen dok pišem program. A i korisnika, koliko sam ustanovio. Moram da napomenem i da sujeta vlada našim programerima u upravo neverovatnim količinama: da li ste sreli nekog programera, da mu kažete da nešto ne zna ili nije dobro, a da se ne naljuti? Iskreno, veoma retko! A ovih drugih, koliko oćeš. Kad bi se po nadutosti pojedinaca merila naša softversko-hardverska moć, bili bi bez premca. Na žalost, delovi rasprava na Sezamu govore ovo isto.
clipper.351 nbatocanin, -> #332, hercog
Bio je skoro u BYTE-u uporedni prikaz nekoliko DBMS paketa. U tekstovima se uglavnom govori o performansama. U tome je ubedljivo najjači FoxPro, sledi ga Clipper, a ostali su prilično udaljeni. žesto čujem priču o raznim sistemima (ZIM, Oracle, ...) kao nečemu daleko moćnijem od Clipper-a. Zvanično se ti ljudi malo oglašavaju: stiče se utisak da svi rade na Clipper-u. Voleo bih da čujem korisnike tih paketa u čemu je njihova prednost, po njima. Primera radi, meni performanse nikako nisu odlučujuće. Dakle, zašto koristiti baš DBMS taj i taj? I samo napred, pitanje nije zlonamerno!
clipper.352 nbatocanin, -> #340, janko
Meni stroga tipizacija nikada nije nedostajala, a mislim da bi u Clipper-u više smetala nego koristila. Jer, priznaćete da je teško deklarisati ovakav niz: {1, "ABC", {1, 2, 3}, { |x| x++ }} u jeziku koji traži strogu tipizaciju, a još teže kreirati ga po potrebi, za vreme izvršavanja programa. Tipizacija podataka u Clipper-u bi izazvala pravu lavinu izmena, i mislim da nikad neće biti uvedena u punoj meri. O nekoj slaboj tipizaciji bi moglo da se porazgovara. žini mi se da ako je programer dosledan, ne bira jednoslovne nazive promenljivih, pravi dovoljno kratke module, neće mu previše zasmetati ova osobina. Meni lično ova osobina odgovara - Clipper mi, između ostalog, služi za "brzo" pisanje programa (oni koji ovo rade, razumeće), a deklaracije pri tome, uprkos svim pravilima ovog sveta, SMETAJU! Interesantno rešenje je notacija koju zagovara Nantucket (mislim da se zove "mađarska"): nazivi svih promenljivih počinju prefiksom koji označava tip i značenje promenljive. Na primer, nCount je brojač, acTmp je niz stringova, itd.
clipper.354 janko, -> #347, gstojkovic
> Ne ulazim u to koji je jezik za prave programere. > Cinjenica je ta da clipper sasvim dobro radi ono za sta je > namenjen, a to je rad sa bazama. Ja sam frisak u radu sa > clipperom a najvise imam problema sa uredjivanjem stampe. > Ne mogu Rad sa bazama uključuje i prikaz njihovog sadržaja. I sam vidiš da to NE 'radi sasvim dobro.' :)
clipper.355 janko, -> #352, nbatocanin
EJ, LJUDI! JAKO JE VAčNO DA PRE NEGO ŠTO ODGOVORITE NA OVU PORUKU, PROžITAJTE JOŠ JEDNU MOJU KOJU DANAS PIŠEM, U OVOJ ISTOJ TEMI! U suprotnom, bojim se, počeće opet još jedno nadjačavanje na Sezamu, što uopšte ne volim. > Clipper-u više smetala nego koristila. Jer, priznaćete da > je teško deklarisati ovakav niz: > > š1, "ABC", š1, 2, 3ć, š đxđ x++ ćć (Zgroz!) (trnci mi prođoše kroz kičmu) > žini mi se da ako je programer dosledan, ne bira > jednoslovne nazive promenljivih, pravi dovoljno kratke > module, neće mu previše zasmetati ova osobina. Pa da, što bi mu smetala. Lepo napiše svoje programersko remek-delo, koje radi neku iole složeniju obradu (čitaj: dovoljno da program ima if-ove). Prevede program. Kompajler kaže sve je u redu. Proda program. Program fino radi. Ali jedna grana nekog if-a nikada se ne izvrši tokom testiranja i sledeća 2-3 meseca. A onda: kupac vidi magičnu poruku (parafraziram): Variable not found at module LOVA, line 123 Tako se pišu remek dela, zar ne? :)
clipper.356 janko, -> #351, nbatocanin
> žesto čujem priču o raznim sistemima (ZIM, Oracle, ...) > kao nečemu daleko moćnijem od Clipper-a. Zvanično se ti > ljudi malo oglašavaju: stiče se utisak da svi rade na > Clipper-u. Voleo bih da čujem korisnike tih paketa u čemu > je njihova prednost, po njima. Primera radi, meni > performanse nikako nisu odlučujuće. Dakle, zašto koristiti > baš DBMS taj i taj? I samo napred, pitanje nije > zlonamerno! Da ne dužim. :) Daleko moćniji sistemi baza podataka, (a Clipper čak ni to nije, subjektivno) obično, verovali ili ne, imaju daleko slabije perfomanse. Ali, upravo su moćniji zato što ti je 'nos daleko zapušeniji' dok pišeš aplikacije. Ideja i jeste da se čovek-programer što manje bavi trivijalnim stvarima. Po pravilu su takvi sistemi interpreteri. Po pravilu, za izveštaj koji možeš da generišeš sa dva-tri reda u SQL-u, naprimer, morao bi da se oznojiš, i pišeš satima na Clipperu. SQL iskazi se, inače, po pravilu ugrađuju u C, FORTRAN, pa i COBOL, kada se pišu aplikacije. Problem je što takve aplikacije nisu nezavisne: svaki korisnik MORA da kupi DBMS - database management system, koji je, u suštini, neki superjak rantajm modul, odnosno, nadgradnja operativnog sisteme, napr. Oracle. Pa što svi ne pređu na SQL i slična čuda? Vrlo prosto: kod nas se programeri za PC angažuju sa 'Je li, mali, ti si onaj što zna sa kompjuteri, deder, napiši mi to i to.' Naručiocima je prilično teško objasniti da pre nego što počnete da im pišete program treba da dokupe još neki MB memorije, i, da biste im napisali program, moraju prvo da kupe neki drugi program, koji NE RADI njihov problem a košta dve hiljade dolara. Sve se ovo odnosi, naravno, na programiranje na PC-jima. Na jačim mašinama je sasvim druga priča. I na njima su sistemi za baze izuzetno spori. Ako hoćete brrrz program, morate da pišete na COBOL-u. (!) (Baš mi je žao što taj jezik (još) ne znam. Karakteristično je da ga i kod nas i u svetu uglavnom predaju samo na višim školama, i na nekim levim mestima, pa ga malo jakih programera zna, što apsolutno nije u redu). Ali, opet, često je brzina izvršavanja nebitna. Bitno je brzo podesiti program prema zahtevima koji se značajno promene, a da se ne unosi nova nestabilnost u sistem. Hvala bogu, moji omiljeni računari, tipa SUN microsystems i klonovi, sve su jeftiniji. Nažalost, kod nas ima sve manje para, inače bi i mi već sada osećali ono širenje kakvo je PC imao svojevremeno, ali sa SUN klonovima, na kojima bismo, naravno, pisali ljudski. Šta je bottom line ove priče? Pa možda to da sam ovaj računar na kome radim zaradio pišući aplikacije na Clipper-u, i da još nisam bio u prilici da mi neko plati da pišem na nečem drugom. A kad budem bio, drage volje ću pisati na tim divotama. Ima li ponuda? mail send janko :> Hvala na pažnji.
clipper.357 dejanr, -> #346, alexa
>> Koliko znam, u dBaseIII+ nema ni pomena od SQL-a. Verovatno je mislio na dBASE IV koji ima SQL (kakav - takav). Mada tim dBASE-om IV ne da nisam oduševljen nego sam ga i sa disketa obrisao ;)
clipper.358 dejanr, -> #352, nbatocanin
>> Meni stroga tipizacija nikada nije nedostajala, a mislim da bi u >> Clipper-u više smetala nego koristila. Jer, priznaćete da je teško >> deklarisati ovakav niz: >> >> {1, "ABC", {1, 2, 3}, { |x| x++ }} Tačno, ali moram reći da meni takav niz nije potreban, il ajd' da kažem "jako mi je retko potreban". A kontrola dodeljivanja (tj. njen nedostatak) prave svakodnevne (ili bar svakonedeljne) probleme.
clipper.359 ppekovic, -> #354, janko
>> Rad sa bazama uključuje i prikaz njihovog sadržaja. I sam vidiš >> da to NE 'radi sasvim dobro.' :) Lepo je čovek rekao da je početnik i da se zbog toga ne snalazi najbolje sa načinima za pripremu i slanje izveštaja na štampač. Dakle, to što neko nešto nezna, neznači da određeni kompajler tu mogućnost nema. S obzirom da si izjavio da si radio u Clipper-u, onda bi trebao da znaš da clipper pruža sasvim solidne mogućnosti za generisanje izveštaja za štampu, pa pored "čisto programerskog" č say ... sistema, tu je i mogućnost štampe uz pomoć .frm i .lbl fajlova. Paya
clipper.360 ppekovic, -> #355, janko
>> 2-3 meseca. A onda: kupac vidi magičnu poruku (parafraziram): >> >> Variable not found at module LOVA, line 123 Viđao sam programe na "ozbiljnim" jezicima koji su me pozdravljali sa RUN-TIME EROOR ili čak blokiranjem računara. Dakle, sve to zavisi od znanja i umeća programera. Clipper ima odličan error sistem koji ti pruža mogućnost da u ovakvim slučajevima program prepusti kontrolu tvom sistemu za obradu greški koji će se pobrinuti da podaci budu bezbedni, upisati u LOG fajl šta se desilo, i ostaviti odgovarajuću poruku korisniku da se javi autoru programa. >> Tako se pišu remek dela, zar ne? :) Kao što sam već napisao, slažem se sa tobom, tako se ne pišu remek dela. Zato hvala clipper-u na onako divnom eroor sistemu! Paya
clipper.361 hercog,
Pre neki dan uvatim ja i napišem sledeće : procedure pro(pass) pass2="" for i:=1 to len(pass) pass2=pass2+chr(asc(substr(pass,i,1))+10) next i pass=pass2 return I sadržaj promenljive pass ostane nepromenjen. Zašto? Hercog
clipper.362 hercog, -> #334, dejanr
**> Voleo bih neki Clipper 6.0 koji bi ličio na 5.01 i samo **> imao kao
clipper.363 andrejl,
Da pitam za nečije mišljenje : Neko ko se bavi Clipper-om treba odjednom (bez prethodnih iskustava) da uradi software u Foxbase (po mogućstvu) koji će da radi pod Unix-om. Elem taj neko u životu pre nije radio ništa po Unixom i sad paf.:) Kakve su mu šanse ? bye, andrejl P.S. dajte ljudi ohrabrite me
clipper.364 janko, -> #360, ppekovic
> Viđao sam programe na "ozbiljnim" jezicima koji su me > pozdravljali sa RUN-TIME EROOR ili čak blokiranjem > računara. Dakle, sve to zavisi Ali ne zbog greške u kucanju programa, već zbog konceptualnih greški ugrađenih u program. > Kao što sam već napisao, slažem se sa tobom, tako se ne > pišu remek dela. Zato hvala clipper-u na onako divnom > eroor sistemu! > Ma ni 'eroor' i error sistem ne obezbeđuju te od toga da rad može bezbedno da se NASTAVI, već samo da se malo bezbednije PREKINE. A imaj u vidu da se rad prekida najverovatnije zbog obične greške u kucanju imena promenljive! Tako nešto u jezicima u kojima se deklarišu promenljive je potpuno nemoguće.
clipper.365 janko, -> #359, ppekovic
> nema. S obzirom da si izjavio da si radio u Clipper-u, > onda bi trebao da znaš da clipper pruža sasvim solidne > mogućnosti za generisanje izveštaja za štampu, pa pored > "čisto programerskog" č say ... sistema, tu je i mogućnost > štampe uz pomoć .frm i .lbl fajlova. Znam. Znam i ograničenja tih koncepata koje pruža. I baš su svojska. Hajde pomoću .FRM ili .LBL fajlova probaj da generišeš izveštaj koji nije potpuno nalik onome što su tvorci dBase-a zamislili. I jedni i drugi su pogodni, po meni, samo za kućnu upotrebu (kada interaktivno, za sebe, i samo jedanput, želim da prikažem neke podatke). Teško da se mogu ugraditi u neku aplikaciju, iole sofisticiraniju. No, nije potrebno da pričamo o tome, bolje da se raspravljamo oko toga koji su koncepti generisanja izveštaja najbolji, i ko kakve primenjuje, kako bismo svi pisali bolje programe. Napr. ja izveštaje generišem obavezno u datoteku, koja obično pre slanja na štampač 'prođe' i kroz tekst formater koji sam sam napisao, naravno ne u Clipperu. To je vrlo zahvalan koncept. U Oraklu, naprimer, postoje čak dva nivoa reformatera sirovih izveštaja. Takođe, mislim da je prilično neisplativo, sa stanovišta prelaska na nove verzije, pisati dodatne funkcije za Clipper u mašincu, osim piscima FUNCKY i sličnih paketa koji od toga žive. Ipak, mislim da se SAMO korišćenjem Clipper-a ne može napraviti elegantna aplikacija. Itd, itd. Možda vam je sad jasnije zašto sam rekao to što sam rekao. Verujte, sve što sam napisao ima neki smisao (B.Đ). :)
clipper.366 nbatocanin, -> #344, bulaja
> Kao standard je nastao jos pocetkom 70.-ih godina, i prakticno je (sa > manje ili vise izmena) implementiran u vecini danasnjih database > sistema, izmedju ostalog i u dBaseIII+ (tj. i u ranijim verzijama), > sto znaci i u svim programima nastalim na osnovama dB (a to opet > znaci npr. i Clipper). dBASE jezici ne podržavaju SQL, jedino nisam siguran za dBASE IV. Primera radi, za Clipper se mogu dokupiti programi koji omogućavaju SQL naredbe.
clipper.367 andrejl, -> #342, nbatocanin
>│ Ne znam u čemu je štos, ali možeš poslati program pa da >│ vidimo. Kasno je. Uništio sam ga :)
clipper.368 andrejl, -> #361, hercog
>│ I sadržaj promenljive pass ostane nepromenjen. Zašto? Ja probao i kod mene se menja pass pre i posle petlje. Ne znam šta je problem bye, andrejl
clipper.369 vkrstonosic, -> #364, janko
>> Ma ni 'eroor' i error sistem ne obezbeđuju te od toga da rad >> može bezbedno da se NASTAVI, već samo da se malo bezbednije >> PREKINE. A imaj u vidu da se rad prekida najverovatnije zbog >> obične greške u kucanju imena promenljive! Tako nešto u Pa postoji i nešto što se zove testiranje programa. Svaki program, pre nego što se pusti u rad, prvo se dobro istestira u samoj firmi, posle se jedno vreme radi kod kupca i to sa unošenjem nebitnih podataka, pa se tek onda počinje stvarno korišćenje programa. Ja svaki program probam mnogo puta i prolazim kroz sve moguće kombinacije. Kako si to istestirao program (i prodao), ako uopšte nisi stigao do odredjene grane u programu ??? To opet dolazi do priče o "raznim" programerima, a oni ovde nisu ni bitni.
clipper.370 hercog, -> #348, vili
**> Mislim da ovo ne necu menjati! Meni su uvek cekovi isli **> jedan za drugim pa pretpostavljam da je to uobicajeno **> stanje stvari kada Bogme kod pošte nije takav slučaj. Ja dobijam čekove koji ne idu jedan za druim po brojevima... Hercog
clipper.371 bulaja, -> #357, dejanr
│Verovatno je mislio na dBASE IV koji ima SQL (kakav - takav). Mada tim │dBASE-om IV ne da nisam odusevljen nego sam ga i sa disketa obrisao ;) └─── Malo sam gledao po literaturi koju imam, i sad sam malo zbinjen sta je zvanicno definisan SQL. Kao jedan se spominje onaj koji je nastao jos 70.-ih i za koji se kaze da je izmedju ostalog ugradjen cak i u dB II (izvor neka knjiga o Oracle-u), dok sam naisao i na ANSI standard za SQL koji je zvanicno izdat tek '86 (sto znaci da nema sanse da je bio pre dB IV). A inace i ja se secam da je dB IV bio uzas ...
clipper.372 bulaja, -> #359, ppekovic
│clipper pruza sasvim solidne mogucnosti za generisanje izvestaja za │stampu, pa pored "cisto programerskog" Z say ... sistema, tu je i │mogucnost stampe uz pomoc .frm i .lbl fajlova. └─── Ma ti .frm i .lbl su blagi uzas, jos do ksam se patio samo sa dBase (tj. FoxBase) trudio sam se da ih izbegavam koliko god je to bilo moguce. Cak i obicno list ... to print mi je bilo bolje. A "programerski" @ .. say sistem je vise nego dovoljan i sasvim solidno uradjen, ne vidim sta mu fali?
clipper.373 bulaja, -> #361, hercog
│procedure pro(pass) │ pass2="" │ for i:=1 to len(pass) │ pass2=pass2+chr(asc(substr(pass,i,1))+10) │ next i │ pass=pass2 │return │ │I sadrzaj promenljive pass ostane nepromenjen. Zasto? └─── Kakva misterija! O;> Posto imam resign na extra:misterije, evo ipak odgovora ovde ;). Resenje: izbaci pass kao parametar, posto ga vec koristis kao public promenljivu nema svrhe da ga tako deklarises, zato ti i vraca staru vrednost. Konstruktivna kritika: konstrukcija procedure je uzasna - napisi bre normalnu funkciju sa parametrom a:=pass koja vraca b:=novi_pass. Konstruktivni savet: nauci se da deklarises kao local/ private promenljive poput "i" i "pass2" (to kad naucis ono prvo ;). Kriticko opazanje ;) : sigurnost zastite ti je DJ O;>.
clipper.374 nbatocanin, -> #355, janko
Ako se program prevodi sa /W biće prijavljene sve nedeklarisane promenljive. Pri interpretiranju izraza (makroi) jedini način za kontrolu su "statički simulatori izvršavanja", što ne sadrže u sebi ni jezici sa veoma strogom tipizacijom, pa sledi da ovo tvoje nije baš tačno. A i pričaj malo tiše. Pozdrav, Nenad
clipper.375 nbatocanin, -> #358, dejanr
Mislim da bi se statističkom analizom utvrdilo da neki ljudi više prave sintaksne (pogreše pri kucanju imena promenljive) a drugi logičke greške (program je sintaksno ispravan, ali ne radi). Sad je samo pitanje kojoj grupi ljudi prilagoditi jezik. Nešto se setih, a da li koristite opciju /W pri prevođenju? Ona javlja sve nedeklarisane promenljive, čime se jako smanjuje verovatnoća greške. Jer, da bi onda naredba Pera := Mika + 1 proizvela sintaksnu grešku, pri pogrešnom kucanju se mora "potrefiti" neka već deklarisana promenljiva ili sabrati broj sa stringom, što je manje verovatno. Voleo bih da neko pošalje svoj primer iz prakse gde je ova osobina zaslužna za grešku, da malo proanaliziramo.
clipper.376 nbatocanin, -> #356, janko
> Daleko moćniji sistemi baza podataka, (a Clipper čak ni to > nije, subjektivno) Zašto? žini mi se da se Clipper sasvim solidno uklapa u školske definicije DBMS-a. > Po pravilu, za izveštaj koji možeš da generišeš sa dva-tri reda u > SQL-u, naprimer, morao bi da se oznojiš, i pišeš satima na Clipperu. Ja solidno poznajem SQL i ne čini mi se da ja baš ovako. > Ako hoćete brrrz program, morate da pišete na COBOL-u. (!) (Baš mi je > žao što taj jezik (još) ne znam. Da ne ispadne da se hvalim, ali ja znam COBOL i ovo mi zaista nije ni poznato ni logično. Ostatak poruke govori o tvom odnosu prema poslu i nije odgovor na moje pitanje. Dakle, pitanje i dalje ostaje otvoreno. Može li neko ukratko reći bar za FoxPro? NDragane?
clipper.377 nbatocanin, -> #361, hercog
Zato što se PASS mora prenositi po adresi, da bi izmena bila prihvaćena. Tada se f-ja poziva sa F(@PASS). Ali, nemoj bre tako da programiraš! Funkcije služe da vrate neku vrednost, pa smisli nešto. Kad ćeš da pošalješ parče onog tvog programa sa SORT-om što je brljalo po disku? Ovo bi i druge interesovalo. Pozdrav, Nenad
clipper.378 dejanr, -> #369, vkrstonosic
>> Pa postoji i nešto što se zove testiranje programa. Svaki program, >> pre nego što se pusti u rad, prvo se dobro istestira u samoj firmi, >> posle se jedno vreme radi kod kupca i to sa unošenjem nebitnih >> podataka, pa se tek onda počinje stvarno korišćenje programa. Tačno, ali je bolje da pri samom prevođenju kompjuter pronađe što više grešaka i potencijalnih grešaka! Rad računara je mnogo jeftiniji od rada čoveka.
clipper.379 draganf, -> #363, andrejl
> > Da pitam za nečije mišljenje : > Neko ko se bavi Clipper-om treba odjednom (bez prethodnih > iskustava) da uradi software u Foxbase (po mogućstvu) koji > će da radi pod Unix-om. Elem taj neko u životu pre nije > radio ništa po Unixom i sad paf.:) > Kakve su mu šanse ? > Otprilike dobre ako imaš barem spisak maredbi koje postoje samo u jednom od ta dva jezika (npr. ACHOICE ni u kom slučaju ne postoji u Foxbase - u). Editorom možeš automatski promjeniti naredbe koje rade isti posao ali imaju drugačiji naziv (npr. COMMIT u FLUSH). žini mi se da su naredbe za menije nešto drugačije. Sve u svemu nije neki problem izuzev toga što nisi prije koristio Foxbase. Mogu ti pomoći u nekum stvarima pošto koristim Clipper i Fox istovremeno. što se tiče Unix -a tu neznam šta da ti savjetujem, ali imaš priliku da upadneš u to i nešto naučiš. Tu je sad stvar koliko imaš vremena da to uradiš. Dragan
clipper.380 vbole, -> #355, janko
>> š1, "ABC", š1, 2, 3ć, š đxđ x++ ćć > > (Zgroz!) (trnci mi prođoše kroz kičmu) Šta mu fali ? Tako ( slično ) možeš da deklarišes ček, rešio si problem sa korisnikom, sumom, uplatom u tri rate itd. Dodeli imena poljima i pristup je logičan i shvatljiv.Ako dodaš i komentar... > kaže sve je u redu. Proda program. Program fino radi. Ali jedna > grana nekog if-a nikada se ne izvrši tokom testiranja i sledeća > 2-3 meseca. A onda: kupac vidi magičnu poruku (parafraziram): A bez ove deklaracije to ne može da se desi ? To je greška koja se obično pojavljuje kod krpljenih programa, koji nemaju logičan tok programa, nego se dodaje opcija na opciju, a ne na glavni program. bye... vbole
clipper.381 vkrstonosic, -> #378, dejanr
>> Tačno, ali je bolje da pri samom prevođenju kompjuter pronađe što više >> grešaka i potencijalnih grešaka! Rad računara je mnogo jeftiniji od >> rada čoveka. Slažem se, ali ipak u testiranju programa treba probati sve opcije i sve slučajeve, jer sintaksne greške su najmanji problem (najlakše se nalaze), mnogo veći problem može da nastane zbog logike. Uostalom, Clipper 5.01 dozvoljava da se sve promenljive deklarišu. Posle treba kompajlirati sa opcijom /w i kompajler će naći sve pogrešno napisane promenljive, jer nisu definisane.
clipper.382 janko, -> #369, vkrstonosic
> podataka, pa se tek onda počinje stvarno korišćenje > programa. Ja svaki program probam mnogo puta i prolazim > kroz sve moguće kombinacije. Kako si to istestirao program > (i prodao), ako uopšte nisi stigao do odredjene grane u > programu ??? To opet dolazi do priče o "raznim" > programerima, a oni ovde nisu ni bitni. Prolaz kroz sve moguće kombinacije je nešto što u teoriji testiranja spada u tzv. metode bele kutije. Da bi testirao neku proceduru, moraš ispred sebe imati njen sors i napisati test primere za njega i stabove ili drajvere, zavisi od toga kojim redom testiraš delove programa. Recimo da procedura ima 10 if-else-va, jedan iza drugog. Ukupno postoji 2**10=1024 putanja kroz tu proceduru. Ti ih, naravno, po svom iskazu, prođeš sve? :) To znači da program od sedam hiljada linija (nije to puno za program na Clipper-u, to i sam, valjda, znaš) testiraš koliko godina, pre nego što ga daš kupcu? Ili priznaješ da spadaš u "razne" programere, po sopstvenoj definiciji? Uostalom, prvo pisanje programa nikad nije kritično koliko kasnije izmene. Ti, naravno, i posle svake izmene, smisliš nove test primere, pa opet istestiraš ceo program? > pre nego što se pusti u rad, prvo se dobro istestira u > samoj firmi, posle se jedno vreme radi kod kupca i to sa > unošenjem nebitnih podataka, pa se tek onda počinje > stvarno korišćenje programa. Ja svaki Testiranje unošenjem NEBITNIH podataka je izuzetno slabo testiranje. - * - Nantucket je svestan problema koji nastaju zbog toga što kompajler ne može da uoči greške o kojima sam pričao. Oni pričaju o leksičkoj i dinamičkoj vidljivosti (lexical and dinamical visibility), uvode Local definiciju, savetuju da se svaka promenljiva mora deklarisati pre upotrebe, i da 'lexical scoping' daje 'greater degree of protection.' Ipak, Clipper pri prevođenju ne zna koje su promenljive prave, koje su polja iz baza, a koje niodakle. Znaš, davne '86. kada sam razmišljao o svom pozivu, a poznajući teorijske domete u računarskim naukama, brinuo sam se da li će za nekoliko godina, možda, softverski stručnjaci postati skoro nepotrebni. Onda, kada sam video šta se događa u svetu sa ovim igračkama PC-jima, postalo mi je jasno da gnjusni proizvođači svi proizvode tako, da se to ne dogodi. To je za nas koji zarađujemo u toj struci dobro. Tako gledano, čak i to što je Clipper takav kakav jeste je dobro -- ne daj bože da je savršeniji, pa tako, razumem i neke tvoje stavove, a na neki način se i slažem sa njima, više haosa u računarstvu, više posla! :) Što opet ne znači da pravi stručnjak treba da slepo veruje da je takav haos najbolji način i privatno. Stručnjak od spoljnjeg haosa pravi svoj interni mir, i po tome se razlikuje od onih drugih :) A koliko ja ozbiljno pristupam poslu, možda bi upravo trebalo moje ostale poruke u ovoj temi da ti govore, pa ih pročitaj, ako nisi. Za kraj, divna konstatacija NBatoćanina. > Moram da napomenem i da sujeta vlada našim programerima u > upravo neverovatnim količinama: da li ste sreli nekog > programera, da mu kažete da nešto ne zna ili nije dobro, a > da se ne naljuti? Iskreno, veoma retko! A ovih drugih, > koliko oćeš. Kad bi se po nadutosti pojedinaca merila naša > softversko-hardverska moć, bili bi bez premca. Na žalost, > delovi rasprava na Sezamu govore ovo isto. T-T-T-Thats all falks!
clipper.383 ivans, -> #382, janko
* Testiranje unosenjem NEBITNIH podataka je izuzetno slabo * testiranje. Da, zato se i uvodi paralelna obrada podataka, svaki put kada dode do izmena u programu (u novoj verziji softvera :)... Pozdrav, Ivans.
clipper.384 vkrstonosic, -> #382, janko
>> redom testiraš delove programa. Recimo da procedura ima 10 >> if-else-va, jedan iza drugog. Ukupno postoji 2**10=1024 putanja Da, redovno mi dešava da u programima imam 10 if-ova jedan u drugom. >> nego što ga daš kupcu? Ili priznaješ da spadaš u "razne" >> programere, po sopstvenoj definiciji? Tja, klasičan metod diskusije na Sezamu, sve mora da bude lično. Kakav sam ja programer je moj problem, ako te posebno zanima, nema problema, reci i vrlo radu ću ti demonstrirati neke svoje programe, objasniti ti šta sve rade i kako rade. >> Testiranje unošenjem NEBITNIH podataka je izuzetno slabo >> testiranje. Pod nebitnim podacima, podrazumevam realne podatke i realno korišćenje programa, uz razne ograde, kao čest backup, vodjenje podataka onako kako je vodjeno ranije, sve dok se ne ustanovi da je program pouzdan i da se na njega može osloniti. Dužina ovog perioda zavisi od mnogo faktora. Ovo naravno važi u slučaju kada se pravi karakterističan program za odredjenu firmu i primenu. U slučaju "štanc" programa, stvar je drukčija.
clipper.385 nimi, -> #356, janko
/da ne duzim. :) Povodom toga da u sql covek moze da napise izvestaj u dva reda. moze ali samo trivijalan takav se u Clipper-u moze dobiti sa naredbom list a sql-ov join se moze prevazici u vecini slucajeva ili jednostavnim set relation ili prostijom funkcijom koja pretrazuje tabelu(datoteka tipa .dbf u clipper-u) Neznam da li si pokusao da u sql prebacis da ti jedna kolona ide u zaglavlje tabele za to bi morao da napises program u Pro*C-ju ili Pro*Cobol-u Da je sql mocan kao sto mislis ljudi iz oracla ne bi ubacili PL/SQL koji u svojoj strukturi predstavlja proceduralni jezik, jos uvek ne snabdeven nizovima(najavljeno za verziju 1.1). Na tvojoj omiljenoj masini (Sun SPARC ) ja trenutno radim na ORACLU V6.0 i nisam prezadovoljan brzinom iako imamo dva servera jedan ocenjen sa 28 mips-a a jedan sa 18. Jer ORACLE pojede onako divnu masinu, pa sem RDBMS-a je sve ostalo maltene besmisleno koristiti i ako su ustede u programiranju velike narocito ako si sklon maltretiranju korisnika da pritiskaju funkcionalne Ú]tipke. Ne kazem da je lose raditi na ORACLU narocito za one koji pocinju jer se sa malo rada mogu postici neke stvari za koje je bilo ranije potrebno puno vremena narocito na velikim masinama. Sto se Clipper koncepcije tice vise mi odgovara da na jednom mestu saspem sve sto znam nego da kroz par prozora ispisem ono sto zelim. Sa 6 i nije tako lose raditi ali sa 5.1.xx je cist mazohizam . pozdrav MNikolic.
clipper.386 hercog, -> #373, bulaja
**> Resenje: izbaci pass kao parametar, posto ga vec **> koristis kao public Otkud ti ideja da je pass public promenljiva? **> Kriticko opazanje ;) : sigurnost zastite ti je DJ O;>. Nije mi ni trebalo nešto bolje, ovo je samo da se zamažu oči neznalicama ;) **> vrednost. Konstruktivna kritika: konstrukcija procedure **> je uzasna - Šta fali proceduri? Hercog
clipper.387 nbatocanin, -> #296, bulaja
Otkrio sam grešku u programu za generisanje izveštaja R075CLPR.ZIP. Evo ispravljene verzije. Izvinjavam se ako sam vam ovim napravio neke neprilike. Pozdrav, Nenad clp.zip
clipper.388 nbatocanin,
Kada se Clipperov sistem za upravljanje datotekama približi granici od 20 otvorenih datoteka, mogu se desiti vrlo čudni efekti: u dibageru nestaje deo teksta, prijavljuju se neke čudne i nepostojeće greške i sl. Tada treba izvršiti DOS komandu SET CLIPPER = FXX ( XX > 20 ) i stvar će se srediti. Može se i program startovati sa: PROG //FXX
clipper.389 dpaun,
Clipper braćo i drugovi, čeleo sam ozbiljnu razmenu iskustava sa memo podacima. Sve diskusije za i protiv Clp - bez ovog njegovog dela - su falične. Avaj. Stavio sam svima na raspolaganje kompletnu help radionicu (vidi poruku 5.321 i fajlić POMOC.ZIP uz njega). Avaj. ====> O sî va rugac vuoj đi minje! Za uzdarje, molim za odgovor na sledeće pitanje: 1) čeleo bih da registrujem svoj program. Šta sve treba pripremiti i gde odneti. (Priča se da ima neka autorska agencija, da treba odneti listinge i sl. Da li je neko od vas to već radio? Molim za uput.) dPaun
clipper.390 bulaja, -> #386, hercog
│Otkud ti ideja da je pass public promenljiva? └─── Pa bez obzira da li si je deklarisao kao private ili public, ona je za proceduru koju pozivas vidljiva. │Sta fali proceduri? └─── Sto nije funkcija.
clipper.391 andrejl, -> #377, nbatocanin
>│ Kad ćeš da pošalješ parče onog tvog programa sa SORT-om >│ što je brljalo po disku? Ovo bi i druge interesovalo. SORT i brljanje na disku ? Jedan moj programčić je sa sortom kod mene savršeno radio, dok je na drugoj mašini kad bi se broj slogova nešto povećao brljao i brljao. Da nije u pitanju neka konfiguracija sistema ?
clipper.392 andrejl, -> #379, draganf
>│ nisi prije koristio Foxbase. Mogu ti pomoći u nekum >│ stvarima fox sam koristio (istina kratko) Hvala na utehama. Sad samo da stvorim vremena :) P.S. prethodna iskustva se odnose na Unix O:)
clipper.393 dpaun,
Evo još jedne osobine Clp5.01 Uključio sam u svoj program FILEMAN.PRG iz priručnog .prg paketa (omgućava da se iz vaše aplikacije šet- kate po direktorijumu i sl.). U početku je bili kam sve u redu, ali kako mi se prog povećavao (a rastao je ko kvasac!) - u pojedinim trenucima primećivao sam u spisku dos fajlova neke "fantome" (kao: ABGHHUT i slično), koji su se gubili po izlasku iz programa! Poslao sam FILEMAN bratu nBatocaninu na pregled, ali - ništa, veli on! I zaista ništa kad se FILEMAN prevede i startuje sam za sebe. Oni fantomi pojavlju- ju se samo kad je program pozamašan. Posle dužeg eksperimentisanja - shvatih: ti fantomi su nazivi internih overleja! Ovo sam zaključio po tome što program "poludi" kad ih obrišem, a kad siđem u DOS (ako u međevremenu ne dođe do blokade) i startam ponovo - sve bude u redu. Ne znam da li ima načina da se ovo spreči? dPaun
clipper.394 hercog,
Evo nečeg interesantnog : use datoteka go top sort on polje to datoteka close databases Ovo je deo jednog programa koji je pravio probleme dok nismo primetili da je sortiranje u istu datoteku. Naime ovaj programa će s vremena na vreme da izbriše celokupnu datoteku (sve podatke i strukturu), da osta- vi njeno ime na disku. Kad to uradi, sledeći put kad se pozove ta dato- teka dobiće se poruka : CORUPTION DETECTED ON DATOTEKA.... Hercog
clipper.395 hercog, -> #389, dpaun
**> ====> O sî va rugac vuoj đi minje! ???? Hercog
clipper.396 bulaja, -> #387, nbatocanin
│Otkrio sam gresku u programu za generisanje izvestaja R075CLPR.ZIP. │Evo ispravljene verzije. └─── Eno je u \RSOFT\r075clpr.zip umesto stare.
clipper.397 dejanr, -> #393, dpaun
>> Ne znam da li ima načina da se ovo spreči? Pa, naravno da nema, program ih kreira omogućavajući time da se izvršava nešto što inače ne bi stalo u memoriju. I to se dešava sasvim automatski, što je glavna prednost clipper-a 5 nad slavnim prethodnikom.
clipper.398 dpaun, -> #397, dejanr
>> >> Ne znam da li ima načina da se ovo spreči? >> >> Pa, naravno da nema, program ih kreira omogućavajući time >> da se izvršava nešto što inače ne bi stalo u memoriju. Nisam mislio da se spreči kreiranje internih ovl, već da se spreči prikazivanje njihovih imena u listi DOS fajlova koju prikazuje FILEMAN, jer to unosi zabunu. Postoji li neki Clipperov način, ili se mora pribeći triku. Kom i kako, važno je jako. dPaun
clipper.399 dpaun, -> #395, hercog
>> **> ====> O sî va rugac vuoj đi minje! >> >> ???? A, to? To je jedan stari balkanski jezik. Pogodi koji. dPaun
clipper.400 dpaun,
cLp Braćo. Clp 5.01, kao ni ranije verzije, ne može da dođe do oznake tekućeg drajva (ili uređaja, kako kaže prof. Darko V). CURDIR() vraća ime(na) dir, ali bez drajva. Kod Strelija ima jedan primer u C-u (čini mi se). Nisam ga isprobao jer nemam C. Koristio sam dosetke preko RUN DIR > BrljBrlj, pa onda AT, MEMOREAD() i slično. Nezgodno, prilično. Ima li neko asemblersko rešenje? => Mjar fi drag sîn spunjec! dPaun, uom bun.
clipper.401 bulaja, -> #394, hercog
│use datoteka │go top │sort on polje to datoteka │close databases └─── Aaaaaaaahhhhh, da li je ovo resenje misterije oko BUG-a clipper-ovog SORT?
clipper.402 hercog, -> #393, dpaun
**> u spisku dos fajlova neke "fantome" (kao: ABGHHUT i Slična stvar se dešavala i sa jednim programom koji smo pisali iako nije imao fileman u sebi. Jednostavno na disku program ostavi neki fajl kao "DDHAKSAA", a da niko ne zna zašto. Hercog
clipper.403 kole, -> #400, dpaun
>> tekućeg drajva (ili uređaja, kako kaže prof. Darko V). Slučajno je i meni trebalo nešto slično, pa evo gotovog rešenja,... Poziva se sa _GETDRIVE() i vraća broj trenutnog drajva (0=A, 2=C, ...) Radi za Clipper 5.01. Pozdrav, Kole getd.obj
clipper.404 hercog, -> #401, bulaja
**> Aaaaaaaahhhhh, da li je ovo resenje misterije oko BUG-a **> clipper-ovog SORT? Nisam rekao da je bug u clipperovom sortu već samo da je bilo problema u vezi njega Hercog
clipper.405 nbatocanin, -> #391, andrejl
> SORT i brljanje na disku ? Ja sam svedok, brljalo je. Doduše, ne znam čemu uopšte i koristiti naredbu SORT. Za šta je vi koristite?
clipper.406 nbatocanin, -> #393, dpaun
> Ne znam da li ima načina da se ovo spreči? Da li bi program mogao da razlikuje te interne overleje (u stvari, swap datoteke) po nazivu i atributima?
clipper.407 radunovic,
Da li bi neko mogao da mi posalje kratak primer povezivanja clipper i c programa ukljucujuci i sviceve za kompajler i linker, pri cemu c program poziva neku od biblioteckih funkcija, npr. printf, putch,.. (u MSC 6.0).
clipper.408 nbatocanin, -> #401, bulaja
> Aaaaaaaahhhhh, da li je ovo resenje misterije oko BUG-a > clipper-ovog SORT? Aha! :))))
clipper.409 nbatocanin, -> #399, dpaun
> Pogodi koji. Staroslovenski?