unknown.830pbojan,
Zamolio bih nekog sefa neke grupe o C++ da me ljubazno ubaci. Stize sveza
snaga.
pBOJAN
unknown.831garderp,
-> #830, pbojan
Neko vreme je ovo radio Paya pa mu verovatno dosadilo, ali evo sada
ću ja. žemu ti služi grupa za C++ kad imaš temu u konferenciji.
To što se tema zove C ne znači da ne smeš da pišeš o C++. Nismo mi
baš takvi sitničari. Zato izvoli sveža snago pa se raspiši upravo
ovde.
unknown.832dragisak,
Ima li nekoga ko je radio sa ekstenderima (PharLap ili Watcom) ?
Ima li, u opšte, negde nekoga ko to ima i radi sa tim ?
Kakva su iskustva ?
unknown.833pbojan,
-> #831, garderp
> cu ja. Cemu ti sluzi grupa za C++ kad imas temu u
> konferenciji. To sto se tema zove C ne znaci da ne smes da
> pises o C++. Nismo mi bas takvi sitnicari. Zato izvoli
> sveza snago pa se raspisi upravo ovde.
Lepo si to primetio, ali ono sto je problem nije naziv ove konferencije,
nego cinjenica da neki vise vole da dele softwer po grupama ( citaj: malom
broju ljudi ) nego ovde. Ono sto mene interesuje nisu tri poruke na
dvadeset o C++, a ostale o plehanoj muzici, nego nesto konkretno, *.h i
*.cpp. Apsolutno sam siguran da neki ovde imaju jako lepe biblioteke za rad
na C++ ali nekako nikako ( izes mi konstrukciju ) da ih vidim ovde.
No, sta je tu je.
Evo pitanja:
#define NESTO 123
class beta { ... };
class alfa {
alfa& operator& ( beta* );
alfa& operator+ ( int );
.
.
.
};
alfa& alfa::operator& ( beta* p1 )
{
. // <---------------------------- koliko je ovde p1?
. |
return *this; |
}; |
|
alfa& alfa::operator+ ( unsigned long u1 ) |
{ |
. |
. |
return *this; |
}; |
. |
. |
. |
|
main() |
{ |
. |
. |
betaptr=new beta; |
alfa alfaobj; |
. |
alfaobj &betaptr +NESTO; |
. |
. |
} |
|
Da li ce se betaptr lepo preneti u operator& ? >---------------------|
Ili: hoce li u alfa::operator& biti (p1==betaptr) ili ne?
pBOJAN
unknown.834bearboy,
-> #824, stomic˙¨:> Što se toga tiče TP i jeste (gotovo) novi programski
˙¨:> jezik :)). Koliko je ostalo stvari od Wirthovog pascala?
Begin i end :)
unknown.835djelovic,
-> #833, pbojan> Ili: hoce li u alfa::operator& biti (p1==betaptr) ili ne?
Da. Biće preneto betaptr.
> Apsolutno sam siguran da neki ovde imaju jako lepe biblioteke za rad na
> C++ ali nekako nikako ( izes mi konstrukciju ) da ih vidim ovde.
Apsolutno grešiš. BTW, uz kompajler si dobio i deo NIH
biblioteke (classlib) sa nekim osnovnim objektima, koji su (iako možda
ne deluje tako) veoma korisni. Probaj.
unknown.836garderp,
-> #833, pbojan
Pa ti ovde imaš dosta sintaksnih grešaka. žak, ako pretpostavim
da neke stvari nisi kucao radi prikazivanja suštine problema
opet ostaju neke suštinske sintaksne greške. Kad njih ispraviš
onda ćemo u drugačijem svetlu da razmatramo tvoj problem.
Evo redom.
1.)Pošto si uveo klase alfa i beta službenom rečju class
znaš da je po definiciji sve unutra private.
To znači da ne možeš da ga zoveš iz main-a.
Rešenje: Ili umesto class stavi struct ili
posle class stavi public:
2.)Ne poklapaju ti se prototip i definicija funkcije
alfa::operator+. Kako misliš da proradi mehanizam
preopterećenih operatora kad pogrešno zadaješ formalne
argumente?
3.)betaptr=new beta; Ovo je možda najteža sintaksna greška
jer zadire u suštinu samog jezika. C jezik nije
kontekstno slobodan jezik dakle u konstrukcijama
aAb i bAa A ima isto sintaksno značenje. Što će reći
nije dovoljno napisati betaptr=new beta. Kompajler prvo
mora da zna kog je tipa betaptr pa mu tek kasnije
može dodeliti adresu instance klase beta koju automatski
radi operator new.Rešenje:
beta *betaptr=new beta;
Možda sam izgledao malo prestog, ali to je u interesu preciznosti
izražavanja i ozbiljnog pristupa rešavanju problema.
unknown.837garderp,
žovek je rekao da je apsolutno siguran da neki ljudi sa Sezama
imaju dobre biblioteke objekata za C++. Mene lično zanima
ko šta ima pa da menjamo. U nekom časopisu (inostranom)
čije sam ime zaboravio prilikom opisa Borlandovog C++ 3.0
navedena je lista biblioteke objekata za C++ NEborland
proizvođača. Koliko se sećam tu je bilo
C++ Views (programiranje pod Windowsima)
SQL library (selbstverstandlich)
Statistic library
3D graphics library
i još jedno desetak. Za svakog je bilo po nešto.
Inače, ako iko bilo šta čuje za Paradox Engine 3.0 (takođe biblioteka
za C++)na našim prostorima neka slobono viče ovde ili meni na mail.
unknown.838dnikolic,
-> #780, mstanic>> Kakve su i da li postoje neke bitnije razlike izmedu
>> TC 2.0 i TC 2.01.
Rece mi nboskovic da postoji i Turbo C 3.0!? U cemu se on razlikuje od ova
dva.
dn
P.S. Ne radi se o Borland C++ 3.0.
unknown.839dnikolic,
-> #813, garderp>> primer, se zatvara u klasu i dalje se samo instanciranjem te klase i
>> pozivanjem pripadajucih funkcija (member functions) te klase stvar resava,
>> a da nije potrebno poznavanje hardvera do detalja.Jednom recju u c-u
Pa isto tako se radi i u C-u! Napises funkciju u kojoj radis nesto delikatno,
proveris je kako radi i kasnije ne vodis racuna o njoj. Ne vidim kakva je
prednost klasa u tom pogledu.
dn
unknown.841pbojan,
-> #835, djelovic>> Ili: hoce li u alfa::operator& biti (p1==betaptr) ili ne?
>
> Da. Bice preneto betaptr.
Vidi odgovor GARDRERP-u ( ima tu dosta problema koje nisi video )
> Apsolutno gresis. BTW, uz kompajler si dobio i deo NIH
> biblioteke (classlib) sa nekim osnovnim objektima, koji su
> (iako mozda ne deluje tako) veoma korisni. Probaj.
Eh. Pa, dobio sam i TVision, RTL i jos stosta. Jel i to da pogledam? :))
Ama, mislio sam na malo drugacije biblioteke.
pBOJAN
unknown.842pbojan,
-> #836, garderp> pretpostavim da neke stvari nisi kucao radi prikazivanja
> sustine problema opet ostaju neke sustinske sintaksne
> greske. Kad njih ispravis onda cemo u drugacijem svetlu da
> razmatramo tvoj problem. Evo redom.
Idi bre. " U drugacijem svetlu "? Vidis, poenta nije bila da napisem
sintaksno ispravan funkcionalan struktuiran debagovan komentiran program,
vec da opisem ideju ( koju je, recimo, DJELOVIC sasvim lepo uhvatio ).
> Mozda sam izgledao malo prestog, ali to je u interesu
> preciznosti izrazavanja i ozbiljnog pristupa resavanju
> problema.
Ma neee. Samo spadas u one ljude koji prvo cepaju dlaku na cetiri, pa onda
gledaju sta je ostalo. A to me strasno podseca na neverovatne diskusije u
nasem parlamentu, kada je jako bitno ko je kome sta rekao nego o cemu
se raspravlja. Takodje, tu spadaju i one face koje te pazljivo slusaju
cekajuci gramaticku gresku ( odnosno citaju ):
A: " Boze, oko mene je bojni otrov! A ja neznam da koristim zastitnu
masku!"
B: " Pa ti ne znas da se 'neznam' pise odvojeno! Kad ovo ispravis onda
cemo u drugacijem svetlu da razmatramo tvoj problem. "
Elem:
Overloading je pre svega namenjen povecanju mogucnosti operatora ( u
aritmetickom smislu ) a ne kojekakvim smicalicama onog tipa koji sam
u "gornjem" primeru POKUSAO da prikazem ( DA, Garderp, znam da je moguce
overload-ovati jos po nesto ). U nekom svom programu, bas DJELOVIC je
koristio slicnu ideju ( bese li primer ED programiranja? ).
Ako u pomenutom primeru ne bi koristili pokazivac na objekte ( recimo ako bi
objekat prenosili referencom ), sve bi bilo OK. Medjutim, kako ovde zelim da
vratim ( posaljem ) pokazivac, javlja se jednostavan problem: kompajler
pri racunanju IZRAZA &betaptr +NESTO, vrednost betaptr menja tako da u
overload& stize nesto sasvim drugo. Konkrtetno, ako je betaptr, recimo,
911c:0004, t1 postaje, opet recimo, 911c:0325 ( debager ). Koji je razlog
ove anomalije? Samo za one koji nisu odmah uhvatili problem, sledi program,
a tu je i datoteka sa prevedenim primerom ( LARGE, c++ 3.0, 8086/88 code ):
#include <stdio.h>
typedef unsigned long ulong;
class alfa {
int id;
public:
alfa ( int ident ) { id=ident; };
};
class beta {
ulong id;
alfa* point;
public:
beta& operator+ ( ulong nesto ) { id=nesto; return *this; };
beta& operator& ( alfa* );
};
beta& beta::operator& ( alfa* t1 )
{
point=t1;
printf ("\n\nU overload& prenelo se %p ???",t1); // <------- ovde!!!
return *this;
}
void main()
{
alfa* alfaptr;
beta betaobj;
alfaptr=new alfa(1);
printf ("\nU overload& salje se %p ...",alfaptr);
betaobj &alfaptr +123;
delete alfaptr;
}
pBOJAN
overload.zipunknown.843mjova,
-> #838, dnikolic> Rece mi nboskovic da postoji i Turbo C 3.0!? U cemu se on
> razlikuje od ova dva.
pravo da ti kažem ja sam se razočarao jer je to zapravo osakaćena
borland 3.0 verzija (biblioteke nisu iste!) i ima iste prohteve kao i
pomenuta borland verzija. u turbo verziji nedostaju debuger, tasm,
tprof (i neka boranija..). ono što mi se dopalo je isto ono što ima i
u borland verziji a to su odlični objekti za c++...
elem, zahvaljujem se snowwhite-u jer mojoj radoznalosti nije bilo
kraja ;))
unknown.845mdimitrijevic,
Hi!
Zna li neko kako da graficki ekran nacrtan u C-u odstampam na stampacu.
Radim u Turbo C-u 2.0.
P.S. Da ga odstampam iz C-a a ne iz nekog rezidentnog programa i slicno.
Treba mi samo rutina za stampanje.
Pozdrav,
Marjan Dimitrijevic
unknown.846djelovic,
-> #842, pbojan> betaobj &alfaptr +123;
(betaobj & alfaptr) + 123;
> Ama, mislio sam na malo drugacije biblioteke.
Ama, nema tih biblioteka. Piratski krugovi su ipak jako spori.
P.S. žini mi se da diskusija između tebe i garderp-a uzima pomalo
neprijatan tok. Profesionalna sujeta je dobra jedino kada naplaćuješ
neki posao :).
unknown.847djelovic,
-> #845, mdimitrijevic> Zna li neko kako da graficki ekran nacrtan u C-u odstampampam na stampacu
Pogledaj BCHELP10 iz C direktorijuma.
unknown.848pbojan,
-> #846, djelovic> P.S. Cini mi se da diskusija izmedu tebe i garderp-a uzima
> pomalo neprijatan tok. Profesionalna sujeta je dobra
> jedino kada naplacujes neki posao :).
:))))
Ipak, nije u pitanju profesionalna sujeta, vec jednostavno licni razlozi
zbog kojih ne volim ljude koji ne slusaju sta im pricas. Naravno da
nemam nista pritiv garderp-a, samo mi je nagazio na zulj, koji je
me tishti jos tamo negde od srednje skole.
>> betaobj &alfaptr +123;
>
> (betaobj & alfaptr) + 123;
Da! Naravno! Ali time se gubi "kvalitet" onog fazona:
manager &win1 +ALT_F1 -ALT_F3
&win2 +ALT_F2 -ALT_F3; // ako su win1 i win2 pokazivaci
pBOJAN
ps. Posle provere: operator+ radi u onom primeru prvo overload pa staru
operaciju. Kako ga naterati da zaboravi staru ( iliti preskoci )?
Ako obrnemo stvar: betaobj +123 &alfaptr sve radi kako treba,
sa gledista mog problema, jer prevodioc zaboravlja rezultat sabiranja,
ali se zato u overload+ ne prenosi 123 nego bog_te_pitaj_sta. Opet,
sto ti kazes, mogu da opalim zagrade, i eto resenja ( sve dok mi ne treba
vise istih poziva u toj liniji ).
Moj zakljucak je da je ova metoda koriscenja overloada nepravilna,
ili bar nepredvidjena ( mada, kazem, dobro funkcionise ako se radi
referencom ).
unknown.849pbojan,
Dobro, onda da otvorim sezonu.
Mala zgodna 'bibloteka' za XMS ( c++ ):
-------------------------------
Turbo C++ XMS Interface Library
by Richard Vuduc
Version 1.1
Copyright 1990, Richard Vuduc
-------------------------------
Well, I'm glad to see you followed directions and are now
'reading.me'. Here's a list of files included in this package
(XMSCPP11.ZIP):
- XMSCPPS.LIB // Turbo C++ linkable routines for accessing
extended memory (small model).
- XMSCPPL.LIB // Turbo C++ linkable routines for accessing
extended memory (large model).
- XMSHRW.CPP // Src for Get/Store routines (XMSHandle)
- XMS.H // Turbo C++ XMS header file
- XMSHNDL.H // XMSHandle Class Header file
- README.TXT // That would be this file
- XMSCPP.TXT // Documentation on how to use the library
- XMSDEMO.CPP // Library demonstration program source code
- XMSDEMO.EXE // Library demonstration executable
- XMSDEMO2.CPP // Demonstration file 2 (XMSHandle Class)
- XMSDEMO2.EXE // Demonstration file 2 executable
Hardware and Software Requirements:
-----------------------------------
You need a 286 or above IBM AT compatible, enough conventional memory
to run the Turbo C++ compiler, and 64k of extended memory to run the
first demonstration program (XMSDEMO.EXE). The 2nd demo program
(XMSDEMO2.EXE) has the same requirements.
You also need to install HIMEM.SYS. I haven't worked out any
distribution agreements with Microsoft, but you can get it from them
in HIMEM.ARC on MSSYS on CompuServe.
-----------------------------------
Pa, sta je, tu je.
pBOJAN
xms11.zipunknown.850ppekovic,
-> #838, dnikolic>>>> Kakve su i da li postoje neke bitnije razlike izmedu
>>>> TC 2.0 i TC 2.01.
>>
>> Rece mi nboskovic da postoji i Turbo C 3.0!? U cemu se on razlikuje od ova
>> dva.
>> dn
>>
>> P.S. Ne radi se o Borland C++ 3.0.
Jel bi umeo neko da napravi lepo jednu šemu razvoja
Borlandovih C komapjler-a sa razlikama, unapređenjima, itd. itd.?
Paya
unknown.851janko,
-> #850, ppekovic> Jel bi umeo neko da napravi lepo jednu šemu razvoja
> Borlandovih C komapjler-a sa razlikama, unapređenjima,
> itd. itd.?
Ne bih umeo šemu, ali je priča prilično jednostavna:
Turbo C 1.0 nije bio baš skroz po ANSIJU (ako se ne varam).
Turbo C 2.0 (i 2.01) su, kao, ANSI C kompajleri (sa
proširenjima, svojstvenim za MS DOS igrarije)
Borland C++ i Turbo C++ se razvijaju paralelno (ne znam da li
postoje i obični Borland C-ovi) -- razlikuju se u tome što ovi
što se zovu Borland imaju Windows igrarije, a ovi što se zovu
Turbo ne. Turbo C-ovi iste verzije se prodaju po različitim
cenama, u zavisnosti šta osim kompajlera ide uz njih. Za
'Borland' pakete je sigurno da dobijaš dibager, asembler, a
kasnije i profajler pride, ali su sorsovi RTL opcija). Ne mogu
baš da se kladim da su DOS kompajleri u oba pakete potpuno isti
(nisam imao prilike da upoređujem) ali imaju iste osobine iste
verzije.
Borland C++ 1.0 (dakle, i Turbo C++ sličnog broja? Mislim da
djelović koristi tako nešto, pa će on više reći) podržava
cfront 1.2 nivo C++-a (nivo 1st ed. Stroustrupove knjige).
Borland C++ 2.0 podržava Cfront 2.1 nivo, BC++ 3.0 podržava 2.1
nivo proširen templejtima iz 3.0 cfronta, a BC++ 3.1 podržava
puni cfront 3.0 (Za upoređenje, Microsoft u 7.0 podržava cfront
2.1, proširen nekakvim (ne znam koliko standardnim, to će ići
valjda tek u cfront 4.0) iksepšn hendlingom).
Sad što se tiče potreba u hardveru. Turbo C 2.0 je srećan već
sa 640K. Borland C++ 2.0 lepo živi sa 2MB (ali da se sve ostavi
njemu -- no cache ;) BC++ 3.0 i veći skoro da su neupotrebljivi
bez 4MB memorije, iako mogu da se staruju na 2 MB, ali se tada
događa ono što opisuje i ZZ u tekstu o MS C++-u -- često može
da upadne u ono što se stručno zove 'thrashing' (i što se
stručno prevodi 'prolupavanje' :). Tada odsvapuje na disk ono
što mu je, kao višak, a već u sledećem pozivu potprograma mu
upravo to treba -- pa ako je poziv te podrutine u petlji, nikad
kraja...
Borland C++ 3.0 prvi ima više opcija za optimizaciju, ali još
nije dostigao one sfere optimizacije koje je postizao već MSC
5.0. Ne znam kakav je tu MSC++ 7.0 (da li su nešto žrtvovali da
bi ostvarili Borlandovu brzinu prevođenja, kojom se sada
hvale). Bilo kako bilo, ako imaš dovoljno jaku mašinu, razlike
su sve manje. Generalno, MS pravi znatno tromije prevodioce,
ali koji potencijalo daju nešto kvalitetniji kod... mada se to
teško primećuje u gotovim programima... Nekako su Borlandovi
kompajleri uvek imali neku eleganciju, koju MS nisu. Otprilike
su razlike kao sportski auto i limuzina, gde oba razvijaju
skoro iste brzine, ali ne ostavljaju isti utisak... I još treba
imati u vidu da je Borland puno pre MS-a počeo da se bavi
++-om, a ovaj skoro na silu uskočio u igru... trenutno je
Borland jedno koplje ispred, jer je na cfront 3.0 nivou...
Eto, nadam se da je sad malo jasnije. :)
unknown.852mstanic,
Pa pošto ova diskusija o razlikama i sličnostima između
običnog i objektnog C-a nije baš uspela da meni razjasni
stvari, pitao bih da li postoji neka dokuntacija (knjiga,
članak, fajl itd.) koja bi mogla da mi razjasni u čemu je
razlika a u čemu sličnost.
Napomenuo bih da običan C solidno znam.
unknown.853mjova,
-> #850, ppekovic> Jel bi umeo neko da napravi lepo jednu šemu razvoja
> Borlandovih C komapjler-a sa razlikama, unapređenjima,
> itd. itd.?
ne znam baš tačno, ali valjda ide ovako:
C * Turbo C 2.0 (i neke pod verzije)
C++ Turbo C++ 1.0
* Turbo C++ 1.0 2nd ed PRO
* Borland C++ 2.0
* Borland C++ 3.0
* Turbo C++ 3.0
Borland C++ 3.1
eto, od svega ovoga nisam do sada video samo borland C++ 3.1. paketi
pod nazivom turbo su mogli da se nabave (valjda može još uvek) u
profesional verziji (turbo 1.0 pro) gde su bili uključeni i ostali
programi debuger, profiler, asembler... ona zvezdica znači da to
trenutno imam i mogu da ustanovim razlike, ali nemoj da me teraš da
sve instaliram posebno ;)
paketi pod nazivom turbo i borland (provereno za verzije 3.0) imaju
različite biblioteke!! i sitnije (valjda??) razlike u prevodiocima.
- primetio sam neke probleme kod verzija 3.0 sa helpom za komandnu
liniju tako da koristim onaj iz 2.0.
- ima još nekih nedostataka pa sam uzeo samo biblioteke iz bc++ 3.0 a
inače koristim bc++ 2.0.
- verzije 3.0 su zahtevnije (ješnije su ;) jer sada traže bar 1M xms
memorije (a čini mi se da tc++ 3.0 nije isključiv pa može i ems).
- u 'borland' verzije je obavezno uključen i ostatak (tasm, tprof, td)
dok u 'turbo' nije (osim ako je PRO).
- u bc++ 3.0 uključeni su i izvorni kodovi za lib pa je to zgodna
stavka. mada ima nekih #pragma direktiva koje su nove u verziji bc++
3.0, uz manje izmene u hederima može da se obavi prevođenje i na
bc++ 2.0
to bi bilo sve pa ako ti ovo nije dovoljno zovni me za preciznije
informacije ili pitaj ovdenaka ;)
inače, što se tiče MSC-a i njegovih nekoliko verzija (ono što si reko
u klubetu ;) znaš, kad je borland pravio C tada je MS radio basic ;))
unknown.854mjova,
-> #849, pbojan> Mala zgodna 'bibloteka' za XMS ( c++ ):
zgodna je stvarno, pogledao sam i zanimljiva je zbog c++ rešenja i
zbog toga što su lib urađene za S i L modele (najčešće koristim ;).
istini za volju imam brdo ovakvih biblioteka, mada nisam imao nikad
potrebe za xms, ems, itd ali nikad se ne zna.
unknown.855djelovic,
-> #848, pbojan> > (betaobj & alfaptr) + 123;
>
> Da! Naravno! Ali time se gubi "kvalitet" onog fazona:
>
> manager &win1 +ALT_F1 -ALT_F3
> &win2 +ALT_F2 -ALT_F3; // ako su win1 i win2 pokazivaci
Well, to je pitanje prioriteta operatora. Linija
betaobj & alfaptr + 123;
se interpretira kao
betaobj & (alfaptr + 123);
jer + vezuje jače nego &, pa u beta::operator & biva prenet pointer
alfaptr + 123 (aritmetika sa operatorima, stara poslastica C-a).
To je i glavni problem C++-a: on je još uvek samo malo bolji C! Npr.
kapica na gore koju BASIC koristi za stepenovanje *ne može* se preklopiti
tako da za neku klasu bigint radi stepenovanje jer C++ očekuje da taj
simbol izigrava unarni operator i to ti je.
No, da se vratim na tvoj problem, jedino što možeš da uradiš jeste
da promeniš operator koji koristiš. Operator / je po prioritetu jači od
+ pa bi možda mogao da koristiš njega. Ili, koristi opet operator +.
Ništa te ne sprečava da on radi i sa alfa*-ima i sa int-ovima.
unknown.856dusanp,
-> #851, janko=> Borland C++ i Turbo C++ se razvijaju paralelno (ne znam
=> da li postoje i obični Borland C-ovi) -- razlikuju se u
=> tome što ovi što se zovu Borland imaju Windows igrarije,
=> a ovi što se zovu Turbo ne.
Ne. Uglavnom si u pravu, ali ne i u razlici izmedju Turbo
i Borland verzija C++a. Postoji, na primer, Borland C++ for
Windows 3.0, koji ima kompajler koji radi pod windowsima i
u kome se pisu samo win programi. Ima sjajne mogucnosti, lepu
bibioteku win objekata (ObjectWindows), i lak je za rad. Nema
asembler i profiler ali ima debager. Otprilike je kao BC++3.0
redukovan za dos mogucnosti.
Sta sam ono hteo da kazem ?... Turbo je a radi for win.
unknown.857janko,
-> #856, dusanp> Sta sam ono hteo da kazem ?... Turbo je a radi for win.
Potpuno si pravu. I ja sam video da sam to preslobodno rekao.
Postoje i Turbo programi koji rade za Win. Znači, ne možemo
tako da ih delimo. No, meni to nije ni bio cilj, po meni je
najbitnije ono, do kog nivoa jezika je šta implementirano...
unknown.858pbojan,
-> #855, djelovic> To je i glavni problem C++-a: on je jos uvek samo malo
> bolji C! Npr. kapica na gore koju BASIC koristi za
> stepenovanje *ne moze* se preklopiti
Eh, da. Ali sad imamo templates, pa se lakse dise.
> + pa bi mozda mogao da koristis njega. Ili, koristi opet
> operator +. Nista te ne sprecava da on radi i sa alfa*-ima
> i sa int-ovima.
I zasto to meni nije palo na pamet? :) ( prioritet operatora? sta je to? :)
Zapeo k'o sivonja sa &. Idiot. Djelovic, svaka cast.
unknown.859dgrbic,
-> #856, dusanp:: i Borland verzija C++a. Postoji, na primer, Borland C++
:: for Windows 3.0, koji ima kompajler koji radi pod
:: windowsima i u kome se pisu samo win programi. Ima sjajne
:: mogucnosti, lepu
A koliko mesta na disku jede to cudo?
I koliko memorije mu je potrebno za rad (da li je 2M dosta ?)
unknown.860dusanp,
-> #856, dusanp=> Postoji, na primer, Borland C++
=> for Windows 3.0
=> Turbo je a radi for win.
Ma lapsus... Rec je o Turbo C++ for
Windows paketu... Al svi ste to shvatili,
jel' da?
unknown.861dusanp,
-> #859, dgrbic=> A koliko mesta na disku jede to cudo?
=> I koliko memorije mu je potrebno za rad (da li je 2M
=> dosta ?)
Bice, bice... U sledecim (?) R... ;)
unknown.862ppekovic,
-> #852, mstanic>> Pa pošto ova diskusija o razlikama i sličnostima između
>> običnog i objektnog C-a nije baš uspela da meni razjasni
>> stvari, pitao bih da li postoji neka dokuntacija (knjiga,
>> članak, fajl itd.) koja bi mogla da mi razjasni u čemu je
>> razlika a u čemu sličnost.
žlanaka imaš koliko ti duša želi po svim mogućim računarskim
časopisima (stari Moj Mikro, Račuari, SK.). U svima o OOP-u piše
Duško Savić. žini mi se da je u tekućim brojevima SK. njegova
serija tekstova.
Knjiga imaš nekoliko. Pogledaj u knjižari Jugoslovenska knjiga
u Knez Mihailovoj 1.
Paya
unknown.863mjova,
-> #859, dgrbic>> Borland C++ for Windows 3.0
> A koliko mesta na disku jede to cudo?
> I koliko memorije mu je potrebno za rad (da li je 2M dosta
ako je u pitanju BC++ 3.0 onda ti moram reći da mu na hardu treba za
kompletnu instalaciju oko 48Mb (po onome šta traži pri instalaciji).
za rad mu je valjda dosta 2Mb ali ako uspeš da mu daš 1M xms memorije.
ako te ne zanimaju izvorni kodovi za lib i još po nešto onda ti treba
i manje mesta.
unknown.864korvin,
Ne znam koliko ova tema odogovara, ali ajde da pitam.
Da li postoji način da se kurzor u TC 2.01 izmeni iz malog blinkujućeg u
veliki koji ne treperi ?? Probao sam sa cursor.com iz WP5.1 ali ne radi :(
Ako neko zna, molio bih ga da mi odgovori, ovo mi puno znači (alergičan sam
na male nemirne kurzore :)
unknown.865bulaja,
-> #845, mdimitrijevic│Zna li neko kako da graficki ekran nacrtan u C-u odstampam na stampacu.
│Radim u Turbo C-u 2.0.
└───
Pogledaj \ibmpc\drivers\prbgi094.arj, BGI printer driver.
unknown.866mjova,
-> #864, korvin> Ako neko zna, molio bih ga da mi odgovori, ovo mi puno
> znači (alergičan sam na male nemirne kurzore :)
batali integrisanu okolinu, uzmi lepo brief, 4dos, make i rešićeš
problem. veruj mi, u početku sam radio u ide i posle par reči
iskusnijeg programera odustao sam od IDE na moju radost. činjenica je
da mi je trebalo neko vreme za navikavanje, ali sad mi ne pada na
pamet da radim u skučenom prostoru koji pruža ide. obaška što možeš
potkratiti ;) programe koje dobijaš uz prevodioc pa time olakšaš disk
nepotrebnih Mb.
bolja strana je što se lako možeš preorjentisati na novu verziju (bez
ikakvih konfiguracija, podešavanje boja itd), promena tipa jezika je
takođe lakša, a najvažnije od svega je što *uvek* koristiš *isti*
editor. brief ima neviđene mogućnosti (mada mu brzina nije jača strana
i ako je brži od ide), ali kad recimo otkucam alt-r pa dobijem spisak
svih funkcija koje mogu da editujem, pa automatsko sređivanje teksta
(izvornog koda)... uh, kako je mučna ide ;)
unknown.867mstanic,
-> #862, ppekovic>> žlanaka imaš koliko ti duša želi po svim mogućim
>> računarskim časopisima (stari Moj Mikro, Račuari, SK.). U
>> svima o OOP-u piše Duško Savić. žini mi se da je u
>> tekućim brojevima SK. njegova
Znam da ima članaka kojima je autor Duško Savić, ali sam
mislio da mi neko preporuči nešto iz čega je naučio.
unknown.868mstanic,
-> #864, korvin>> Da li postoji način da se kurzor u TC 2.01 izmeni iz
>> malog blinkujućeg u veliki koji ne treperi ?? Probao sam
>> sa cursor.com iz WP5.1 ali ne radi :(
Za promenu veličine možeš pozivom interapta 10h, a da ne
treperi čini mi se da neće ići bez direktnog pisanja u
registre CRTC kontrolera.
unknown.869janko,
-> #867, mstanic>>> žlanaka imaš koliko ti duša želi po svim mogućim
>>> računarskim časopisima (stari Moj Mikro, Račuari, SK.).
>>> U svima o OOP-u piše Duško Savić. žini mi se da je u
>>> tekućim brojevima SK. njegova
>
> Znam da ima članaka kojima je autor Duško Savić, ali sam
> mislio da mi neko preporuči nešto iz čega je naučio.
:) Ta ti je dobra! :) :) :)
Pomenuti D.Savić se baš juče, prekjuče žalio da je u R. malo
članaka zasnovanih na ličnom iskustvu, a on ih je baš
štancovao, bez iskustva... ali može da se hvali da je bio
prvi koji je načeo neku temu...
Kada i naučiš neki prog. jezik, pa pročitaš ponovo članak D.S.
o istom, biće ti jasno do koje mere je to grozno... Evo, sad sam
skoro naišao na onaj umetak za OO na TP5. Jeza...
Ja sam učio iz Bjarne Stroustrup "The C++ Programming
Language," first ed. Postoji i second ed. pa je dobro pročitati
i obe i uporediti razlike (kada jednom uploviš u te vode). Mada
knjiga nije za svakoga. Korisno je imati i neki tzv. 'prajmer'
(uvodnu knjigu) koja ti služi samo da shvatiš početne koncepte,
a na nižem je nivou...
unknown.870garderp,
-> #866, mjova 'Ajde mjovo malo se raspiši. Ja radim u IDE-u i nemam skoro
ni jednu zamerku, ali ako može bolje što da ne. Dakle zanima me:
1.)Kako se u tvom okruženju može dobiti ono elegantno kretanje po
message windowu i automatsko postavljanje kursora u edit windowu
na liniju u kojoj je data greška.
2.)Kako dobiti onaj divni ctrl F1 za help za zadatu reč na mestu
kursora, što je, priznaćeš, jako korisna stvar. Ko će da pamti
sve parametre svih funkcija iz svih hedera.
3.)Da li brief omogućava editovanje više fajlova u isto vreme
(kao qedit), a to pitam zbog projecta.
unknown.871pbojan,
-> #855, djelovic> To je i glavni problem C++-a: on je jos uvek samo malo
> bolji C! Npr. kapica na gore koju BASIC koristi za
> stepenovanje *ne moze* se preklopiti
Eh, da. Ali sad imamo templates, pa se lakse dise.
> + pa bi mozda mogao da koristis njega. Ili, koristi opet
> operator +. Nista te ne sprecava da on radi i sa alfa*-ima
> i sa int-ovima.
I zasto to meni nije palo na pamet? :) ( prioritet operatora? sta je to? :)
Zapeo k'o sivonja sa &. Idiot. Djelovic, svaka cast.
unknown.872bulaja,
-> #870, garderp│2.)Kako dobiti onaj divni ctrl F1 za help za zadatu rec na mestu
│kursora, sto je, priznaces, jako korisna stvar.
└──
Preferiram papirni library refference. A nije neki problem (neki sekund
vise) naci istu funkciju u THELP-u. Inace sam svojevremno integrisanu
okolinu u BC++ 2.0 batalio jer se nije slagala ni sa jednim memory
managerom (ni QEMM ni 386MAX), npr. tastatura se cesto blokirala, a duzi
pritisci na kursorske tastere bi ispisivali brojeve za sobom. Bez mem
mng je bilo Ok.
│3.)Da li brief omogucava editovanje vise fajlova u isto vreme
│(kao qedit), a to pitam zbog projecta.
└───
Naravno, pa to valjda moze svaki editor, cak i onaj trash od NE :).
unknown.873mjova,
-> #867, mstanic> Znam da ima članaka kojima je autor Duško Savić, ali sam
> mislio da mi neko preporuči nešto iz čega je naučio.
Turbo C/C++ the Complete Reference
Herbert Shildt
(Borland-Osborne/McGraw-Hill)
cifra je oko 70 Dem (bila kad sam je kupio pre godinu ipo. možeš da
potražiš ovu (ili neku drugu) u knjižari CET (valjda još postoji ;).
ne znam ni tel ni adresu (imam negde zapisano mrzi me da ne tražim
sad), ali znam da je u zgradi preko puta beograđanke (neki ulaz - prvi
sprat). ako te baš zanima fon i addr javi mi da potražim.
što se tiče knjige, moram da ti kažem da je veoma lepo napisana pa
nije neophodno poznavanje 'ne znam kakvog' engleskog jezika. ima dosta
primera i sve je izneto baš onako kako treba (logično). takođe, u toj
knjizi imaš sve o C-u i biblioteke koje se koriste u Turbo/Borland
jezicima. topla preporuka.
unknown.874mjova,
-> #870, garderp> 1.)Kako se u tvom okruženju može dobiti ono elegantno
> kretanje po message windowu i automatsko postavljanje
> kursora u edit windowu na liniju u kojoj je data greška.
pa ovako, pitanje je na mestu. u brief-u postoje makroi za prevođenje
programa pisanih u c, pas, itd. pri prevođenju se poruke sa ekrana
preusmere u neku datoteku i onda dolazi na red drugi makro koji nalazi
grešku (u toj datoteci) i pozicionira kurzor na mesto gde je grešku
detektovao prevodioc. sad, znaš i sam da ako imaš jednu grešku, često
ima bar još jedna koja je nastala zbog prethodne ;) i da mesto greške
može da bude i par redova pre detetkcije pa ja uvek ispravljam grešku
po grešku (retko više od jednom).
znači ovako: datoteku message možeš da vidiš celu (to je u stvari ono
što je vratio prevodioc) i možeš da se šetaš po njoj. možeš i da
gledaš grešku po grešku, a možeš i sam da napišeš šta ti treba - meni
je sasvim dovoljno i ovo jer iz editora prevodim samo do .obj, a onda
izađem u dos i pokrenem make (možeš i make da pokreneš iz briefa i da
nemaš potrebe da vidiš dos).
> 2.)Kako dobiti onaj divni ctrl F1 za help za zadatu reč na
> mestu kursora, što je, priznaćeš, jako korisna stvar. Ko
> će da pamti sve parametre svih funkcija iz svih hedera.
sasvim logično da nemam želju da pamtim sve (mada se osnovno nauči ;),
pa sam zbog toga instalirao thelp koji ima istu mogućnost kao onaj u
ide. dovoljno je pozicionirati kurzor na reč koja te zanim (ili samo u
red, a on će naći najbližu reč koja ima neki smisao za njega) i onda
kad pozoveš help dobićeš na ekranu ono što te zanima. takođe možeš
prebaciti primere (ili šta ti već zatreba) u editor (mark: shift+cr,
copy: ctrl-p).
> 3.)Da li brief omogućava editovanje više fajlova u isto
> vreme (kao qedit), a to pitam zbog projecta.
naravno, bez toga je glupo. najbolja fora je što možeš imati više
učitanih datoteka (buffer-a) i za svaki važe makroi dodeljeni njihovom
tipu (ekstenziji) pa onda imaš makroe za C, za paskal, asembler itd.
još nešto što nisi pitao: možeš da snimiš statusnu datoteku i da se
posle izlaska u dos vratiš na isto mesto gde si bio pre. ovo zavisi
samo od toga da li si pozvao editor bez imena datoteke ili sa.
jedina mana je što teško ide bez uputstva, pa treba dosta vremena za
provaljivanje i ako su makroi pisani u nekom Cbrief jeziku koji je
sličan C-u (male razlike).
unknown.875dgrbic,
-> #870, garderp:: 1.)Kako se u tvom okruzenju moze dobiti ono elegantno
:: kretanje po message windowu i automatsko postavljanje
:: kursora u edit windowu na liniju u kojoj je data greska.
Kad prevedes program (alt-f10) i dobijes greske, imas npr. ctrl-n za
skok na narednu gresku...
Ne znam sad napamet za ostale komande za kretanje po greskama, posto
sam tek od pre neki dan presao sa QEdita na Brief (ustvari, sad
koristim oba pomalo).
:: 2.)Kako dobiti onaj divni ctrl F1 za help za zadatu rec
:: na mestu kursora, sto je, priznaces, jako korisna stvar.
:: Ko ce da pamti sve parametre svih funkcija iz svih
:: hedera.
Eh, sad... Pa imas (uz TC) onaj rezidentni THelp, sluzi svrsi. A
mozes i HelpTSR (HelpPC) da koristis, samo za njega treba nekako
prebudziti help fajl (onaj Borlandov je nekako spakovan, cini mi se).
:: 3.)Da li brief omogucava editovanje vise fajlova u isto
:: vreme (kao qedit), a to pitam zbog projecta.
Dabogme. I prozore mozes da delis kako oces (dobro, ne kao IDE ali
fleksibilnije nego Q kod koga su prozori samo horizontalni).
unknown.876mstanic,
-> #866, mjova>> editor. brief ima neviđene mogućnosti (mada mu brzina
>> nije jača strana i ako je brži od ide), ali kad recimo
>> otkucam alt-r pa dobijem spisak svih funkcija koje mogu
>> da editujem, pa automatsko sređivanje teksta (izvornog
>> koda)... uh, kako je mučna ide ;)
Pošto si nahvalio brief da li bi mogao da kažeš jel' to
PD ili SW i ako jeste gde ima.
Ja koristim Qedit, ali ovo što si rekao gore izgleda
vredno truda i angažovanja.
unknown.877korvin,
-> #868, mstanic>> Za promenu veličine možeš pozivom interapta 10h, a da ne
Izvini, ali kako to da izvedem? Pretpostavljam da na tom principu radi i
cursor.com iz WP5.1, ali ga TC nekako presreće i vraća na početak ?
unknown.878korvin,
-> #870, garderp>> 'Ajde mjovo malo se raspiši. Ja radim u IDE-u i nemam skoro
>> ni jednu zamerku, ali ako može bolje što da ne. Dakle zanima me:
>>
>> 1.)Kako se u tvom okruženju može dobiti ono elegantno kretanje po
>> message windowu i automatsko postavljanje kursora u edit windowu
>> na liniju u kojoj je data greška.
Bojim se da je ovo pod 1 stvarno neprevaziđen problem koji može da se
adekvatno reši samo korišćenjem IDE :( Ostale stvari su lakše rešive, ali
dibagiranje je stvarno smrt, bez poruke o greškama .
unknown.879ibrceski,
Zdravo,
Da bih povezao *.obj datoteke pisane uTurbo C-u i Clipper-u 5.01
sa kojim svicevima da izvrsim kompajliranje datoteka pisanih u Turbo
C-u sa TCC kompajlerom.
Hvala
Ibrceski
unknown.880glisin,
-> #879, ibrceski
Da li za PC postoji neki običan K&R C kompatibilan sa UNIX cc kompajlerom?
Dakle, kažem recimo cc -o file file.c, a on uradi baš što treba. Ako nema
baš isti, da li postoji neki pouzdan čist K&R C koji radi iz komandne linije?
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
unknown.881nboskovic,
-> #876, mstanic*> Pošto si nahvalio brief da li bi mogao da kažeš jel' to
*> PD ili SW i ako jeste gde ima.
Nije.
(c) klap
nikola
unknown.882prvul,
-> #869, jankoŮPomenuti D.Savić se baš juče, prekjuče žalio da je u R. malo
Ůčlanaka zasnovanih na ličnom iskustvu, a on ih je baš
Ůštancovao, bez iskustva... ali može da se hvali da je bio
Ůprvi koji je načeo neku temu...
Ů▄▄▄
I ćorava koka nađe zrno. Isti taj D. Savić je pisao o svemu
i svačemu. I sve o čemu je pisao uglavnom nikada nije dočekalo
sledeću verziju (čitaj: kao da se trudio da pohvata sve propale
trendove). Najzad je napisao nešto i o OOP koji nije propao
pa eno sada piše o tome (a po pisanju zaključujem da nije nijedan
ozbiljniji program napisao).
unknown.883.bale.,
>> 1.)Kako se u tvom okruženju može dobiti ono elegantno
>> kretanje po message windowu i automatsko postavljanje
>> kursora u edit windowu na liniju u kojoj je data greška.
>
>pa ovako, pitanje je na mestu. u brief-u postoje makroi za prevođenje
>programa pisanih u c, pas, itd. pri prevođenju se poruke sa ekrana
>preusmere u neku datoteku i onda dolazi na red drugi makro koji nalazi
Malo preciznije: Brief, u zavisnosti od ekstenzije datoteke koju
edituješ, poziva odgovarajući "kompajler". Ovo pod navodima, jer
u Brief-ovom setup-u možeš da dodaš novu ekstenziju i novi
"kompajler" koji će "prevoditi" datoteke sa tom ekstenzijom,
pritiskom na tastere <ALT + F10>. E, sad, taj program ("kompajler")
treba da obaveštava o greškama ne na ekran (stdout), nego u
stderr. Brief će stderr da presumeri pre startovanja pomenutog
programa u datoteku sa istim imenom, ali ekstenzijom ".err" i
kad program završi, namestiće kursor na mesto u editovanoj
datoteci u skladu sa greškom koju je dao program. Program
treba da štampa greške u formatu standardnih kompajlera, da
bi Brief to skontao. (Ono što je mjova rekao -- nemoj da preteruješ
sa tzv. neutralisanjem grešaka (štampanjem više grešaka odjednom,
kao pravi kompajler), nego posle svake greške program treba da
završi sa obaveštenjem o grešci.). Evo primer iz jednog mog
programa:
void error( char *s )
{
if( device == SCREEN )
restorecrtmode() ;
fprintf( stderr, "%s(%i): %s [%i]\n", filename, line_number -
( column_number == 1 ), s, column_number - 1 ) ;
exit( 1 ) ;
}
unknown.884dnikolic,
Zasto BCC iz paketa 3.0 prijavljuje greske pri kompajliranju rutina iz paketa
CBASE, dok TCC iz Turbo C 2.0 radi bez problema?
Program koji koristi CBASE sam ipak preveo sa BCC-om, ali sa bibliotekama prav-
ljenim TCC kompajlerom. Sada ne radi kako treba, tj. ne cita podatke iz naprav-
ljenih baza (!!!!).
Koliko sam video, na Sezamu samo ja koristim CBASE, ali rekoh, ipak da pitam...
dn
unknown.885dnikolic,
-> #681, micko>> Ajde da se dogovoriomo pa da svi oni koji koriste Pareadox u
>> bilo kojoj verziji ili varijanti osnujemo grupu za razmenu
>> svega (iskustava, znanja, softvera itd.)
Ako je neko osnovao grupu, molim ga da me ima u vidu!
dn
unknown.887mjova,
-> #880, glisin> Da li za PC postoji neki običan K&R C kompatibilan sa UNIX
> cc kompajlerom? Dakle, kažem recimo cc -o file file.c, a
> on uradi baš što treba. Ako nema
probaj tcc ili bcc ima nekih tu fazona (npr sw -AK itd)
unknown.889janko,
-> #882, prvul> Ůštancovao, bez iskustva... ali može da se hvali da je bio
> Ůprvi koji je načeo neku temu...
> I ćorava koka nađe zrno. Isti taj D. Savić je pisao o
> svemu i svačemu. I sve o čemu je pisao uglavnom nikada
> nije dočekalo
I pored svih argumenata koje navodiš, ja ipak poštujem to što
je čovek bio prvi...
unknown.890janko,
-> #875, dgrbic> mozes i HelpTSR (HelpPC) da koristis, samo za njega treba
> nekako prebudziti help fajl (onaj Borlandov je nekako
> spakovan, cini mi se).
Aha, kad smo već tu.... Ima li neko program za prebudživanje
Borlandovih help fajlova u tekst i obratno? Jako bi mi bilo
korisno...
unknown.891janko,
-> #873, mjova>> Znam da ima članaka kojima je autor Duško Savić, ali sam
>> mislio da mi neko preporuči nešto iz čega je naučio.
>
> Turbo C/C++ the Complete Reference
Naravno, ovo je loša preporuka za nekog ko treba da uči
koncepte. Ovo je referens knjiga za određeni SW proizvod a
ne za jezik kao takav. Ne preporučujem za učenje -- za
korišćenje je OK, ali je zastarela za ove novije verzije
prevodilaca...
unknown.892janko,
-> #880, glisin> Da li za PC postoji neki običan K&R C kompatibilan sa UNIX
> cc kompajlerom? Dakle, kažem recimo cc -o file file.c, a
> on uradi baš što treba. Ako nema baš isti, da li postoji
> neki pouzdan čist K&R C koji radi iz komandne linije?
Svi (verovatno, ali MS i Borlandovi sigurno) PC kompajleri
prevode i K&R opcije. Kritična tačka su UNIX-sistemski zavisne
f-je. Neke su 'imitirane' ali neke, jednostavno, nisu, ili se
drugačije ponašaju, čak i kada se isto zovu. Pošto verovatno
imaš neki gotov sors za Unix koji hoćeš da portuješ na PC, samo
od toga kako je pisan zavisi hoćeš li uspeti. Moguće mine su:
različito ponašanje MAKE i DOS-a u odnosu na make i Unix,
različite opcije komandnih linija (najmanji problem), potreba
da za generisnje programa imaš neke programe koji ne postoje na
PC-ju, ili ih, bar, nemaš ti, (lex, yacc, diff, nroff, perl,
odgovarajući šel, itd, itd...) različito ponašanje funkcija iz
biblioteka (egzotičnije nisu implementirane na PC prevodiocima)
itd. K&R specifikacija, sama po sebi, nije ograničenje, jer ona
i ne precizira izgled standardnih biblioteka i ovih ostalih
parametara.
Inače, čak i sve što liči na Unix nije Unix :) -- ne mogu se
svi programi prevesti na svemu, a pogotovu ne bez nekih
intervencija, ali je obično znatno lakše izaći sa njima na kraj
nego na DOS-u.
unknown.893bulaja,
-> #873, mjova│mozes da potrazis ovu (ili neku drugu) u knjizari CET (valjda jos postoji ;).
│ne znam ni tel ni adresu (imam negde zapisano mrzi me da ne trazim sad), ali
│znam da je u zgradi preko puta beogradanke (neki ulaz - prvi sprat).
└───
Not any more. Sada je CET na dnu Skadarske ulice, odmah iznad ugla sa
George Washingtonom. Tel je 343-043.
unknown.896pjankovic,
-> #873, mjova> cifra je oko 70 Dem (bila kad sam je kupio pre godinu ipo.
> možeš da potražiš ovu (ili neku drugu) u knjižari CET
> (valjda još postoji ;). ne znam ni tel ni adresu (imam
> negde zapisano mrzi me da ne tražim sad), ali znam da je u
> zgradi preko puta beograđanke (neki ulaz - prvi sprat).
> ako te baš zanima fon i addr javi mi da potražim.
Da, oni su bili tamo neko vreme, ali koliko vidim iz oglasa u
"Računarima", sada su u Skadarskoj ulici.
unknown.897pjankovic,
-> #879, ibrceski> Da bih povezao *.obj datoteke pisane uTurbo C-u i
> Clipper-u 5.01 sa kojim svicevima da izvrsim kompajliranje
> datoteka pisanih u Turbo C-u sa TCC kompajlerom.
Treba da compajliraš u LARGE memorijskom modelu i da isključiš
STACK OVERFLOW CHECKING. Pri linkovanju treba da uključiš biblioteku CL.LIB.
unknown.898ppekovic,
-> #878, korvin>> Bojim se da je ovo pod 1 stvarno neprevaziđen problem koji može da se
>> adekvatno reši samo korišćenjem IDE :( Ostale stvari su lakše rešive, ali
>> dibagiranje je stvarno smrt, bez poruke o greškama .
Prevaziđen je problem i to odavno. Ja već više od godinu
koristim Qedit + Qcp. Stisnem Alt-F9, makro pozove komapajler,
potom se vrati au editor, podeli mi ekran na dva prozora i sa
Shift-F9 i Shift-F10 se šetam gore-dole po greškama s tim što se u
prozoru gde je listing kursor automatski postavlja na liniju
greške.
I Qedit i Qcp i Qmac imaš na sezamu sa sve uputstva, a celu
priču imaš i u jednom od ranijih brojeva Računara u članku o
Qedit-u.
Kad sam se već raspisao, evo i makroa za Qedit kojim pozivate
Microsoft-ov QuickHelp za reč na kojoj se nalazi kursor.
@h MarkWord Copy Dos 'QH ' Paste Return Return
Paya
unknown.899ppekovic,
-> #880, glisin>> Da li za PC postoji neki običan K&R C kompatibilan sa UNIX cc kompajlerom?
>> Dakle, kažem recimo cc -o file file.c, a on uradi baš što treba. Ako nema
>> baš isti, da li postoji neki pouzdan čist K&R C koji radi iz komandne
linije?
Imaš sam cc ;))). CC ima switch kojim proizvodi MS-DOS kod.
Ovo važi za XENIX.
Paya
unknown.900ppekovic,
-> #897, pjankovic>>> Da bih povezao *.obj datoteke pisane uTurbo C-u i
>>> Clipper-u 5.01 sa kojim svicevima da izvrsim kompajliranje
>>> datoteka pisanih u Turbo C-u sa TCC kompajlerom.
>> Treba da compajliraš u LARGE memorijskom modelu i da isključiš
>> STACK OVERFLOW CHECKING. Pri linkovanju treba da uključiš biblioteku CL.LIB.
... i da zaboraviš na bilo kakav radim sa floating point
formatom brojeva jer je nekompatibilan sa microsoft-ovim koga
koristi clipper. Nevolja je što se kompletna TC grafika oslanja na
floating point aritmetiku.
Paya
unknown.901glisin,
-> #887, mjova
ŢŢprobaj tcc ili bcc ima nekih tu fazona (npr sw -AK itd)
Probao, ništa :-((( Doduše u TC2.0 (dakle ne u TC++2.0).
Varijantu:
void main (int argc, char *argv[])
{
...
}
ako kažem TCC -AK <file> prevede kako treba, a po K&R bi trebalo da se
dere zbog loše dekleracije. Tražim C koji će da prijavi GREŠKU ako
napišem onako kako sam napisao gore. Naime, hoću da me tera da pišem:
main (argc, argv)
int argc;
char **argv;
{
...
}
Da preduhitrim one koji se već pitaju: pa koji će ti to, pa uzmi
BC++56.687/Ultra Power Generation ;-), piši u C++, cepaj ikonice, IDE,
ne maši verziju za Windows i tako to... Naime, pokušajte da vaše
programe prebacite na neki zabačen UNIX a da ste ga razvili u nekom
super-extra-de-luxe kompajleru na PC-u, pa pokušajte ponovo, pa
ponovo... e, kada se vratite od psihijatra, shvatićete o čemu se
radi. O:-)))
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
unknown.902glisin,
-> #892, janko
ŢŢPošto verovatno imaš neki gotov sors za Unix koji hoćeš da
ŢŢportuješ na PC...
Beeeeeeeeeeep! Wrong!
Radim UPRAVO obrnuto. Naime, hoću da brzo i lako uradim programe na
PC-u (ipak sam sam i radim na brzom "terminalu"), a onda da to nosim
na UNIX da pustim. Sistemski zavisne stvari izolujem i znam kako da
ih prepišem za UNIX (uglavnom terminalske zezalice iz 'termio.h'),
ostalih 90% je ok. E to je to! Tih 90% treba da bude čisto za ulaz u
UNIX-ov "cc", jer ništa gore nego kad sve leeepo radi na PC-u u nekom
TURBO-ANSI-K&R standardu (pošto kroz TC - BC može da prođe i mešavina)
a onda na UNIX-u počne povuci-potegni! Startujem 'cc' i sačeka me
greška malte ne u stilu:
PINGELE PINGELE! *&*!#^$%*&^#%$ !!!
OVO ŠTO SI MI POTURIO UOPŠTE NIJE C PROGRAM, KOJI TI JE DANAS?
PROVERI DA MI NISI SLUžAJNO POSLAO LJUBAVNO PISMO NA PREVOĐENJE!
Eeeee, onda žurka: 10-tak korisnika radi, mašina se vuuuuče terminali
4800 ili 9600 bauda, nema ništa drugo od editora, nego samo 'vi', pa
udri polako i na tenane: cc, vi, cc, vi, lint, vi, cc, vi, lint, vi,
lint, vi, cc, vi... :-((((((( Ko je probao, shvatiće.
Eto, nadam se da sam bio jasan. BTW, ja stojim na stanovištu da sve
što ne može da se prevede (bar) na dve različite mašine uz minimalne
modifikacije strogo izolovanih kritičnih delova nije program dostojan
programera (nekog hackera možda).
ŢŢŢIGGYŮŮŮ
unknown.904dusanp,
-> #892, janko=> različito ponašanje MAKE i DOS-a u odnosu na make i Unix,
Borland se u nekoliko poslednjih verzija Ca hvali svojim
mekeom koji je "potpuno unix kompatibilan". Koliko sam ja
u toku (a kompajlirao sam razne unix programe bez menjanja
makefilea) nema problema oko kompatibilnosti.
unknown.906janko,
-> #902, glisin> ŢŢPošto verovatno imaš neki gotov sors za Unix koji hoćeš
> da ŢŢportuješ na PC...
> Radim UPRAVO obrnuto. Naime, hoću da brzo i lako uradim
> programe na PC-u (ipak sam sam i radim na brzom
(..)
> da bude čisto za ulaz u UNIX-ov "cc", jer ništa gore
> nego kad sve leeepo radi na PC-u u nekom TURBO-ANSI-K&R
> standardu (pošto kroz TC - BC može da prođe i mešavina) a
> onda na UNIX-u počne povuci-potegni! Startujem 'cc' i
> sačeka me greška malte ne u stilu:
>
> PINGELE PINGELE! *&*!#ž$%*&ž#%$ !!!
a) Proveri dokumentaciju za taj cc koji koristiš. Moguće je da
se ANSI mod posebno uključuje. Možda na toj mašini koju
koristiš postoji cc koji podržava i ANSI, a da ti to ne znaš
(tada samo treba pravi svič).
b) Prouči K&R knjigu first ed. i piši SAMO po njoj, ako nemaš
na raspolaganju ANSI kompajler na Unixu. U suprotnom, piši samo
po K&R second ed.
v) U oba slučaja u Borlandovim jezicima se mogu isključiti sve
'nestandardne specifičnosti' koje utiču na jezik (nove ključne
reči, pre svega). Da bi znao koje f-je nisu standardne (jer f-je
nisu deo jezika, pa nema sviča kojim bi ih isključio),
konsultuj library reference.
unknown.907janko,
-> #904, dusanp> => različito ponašanje MAKE i DOS-a u odnosu na make i
> Unix,
>
> Borland se u nekoliko poslednjih verzija Ca hvali svojim
> mekeom koji je "potpuno unix kompatibilan". Koliko sam ja
MAKE program jeste Unix kompatibilan, ali pralja nije
princeza... DOS je onaj koji slaže frku... DOS ne razume
komande shell-a (normalno) i ne prihvata komandnu liniju dužu od
128 znakova. Vrlo često mejkfajl pisan na Unixu koristi bar
jedno od ova dva (ovo drugo jako često, jer se jako često
jednostavno nanižu imena svih datoteka od kojih se sastoji
projekat, pa ne mogu da se proslede linkeru, naprimer). Zato
Borlandov MAKE ima neke NESTANDARDNE fore kojima se omogućuje
da uopšte spisak svih datoteka za projekat može da bude veći od
128 znakova!
unknown.908ppekovic,
-> #901, glisin>> Tražim C koji će da prijavi GREŠKU ako
>> napišem onako kako sam napisao gore. Naime, hoću da me tera da pišem:
>>
>> main (argc, argv)
>> int argc;
>> char **argv;
žak i noviji UNIX C kompajleri gutaju deklaracije tipova u
listi formalnih parametara! ;)
Probaj onaj mali C, ima ga ovde na Sezamu. MC20, ili tako
nešto.
Paya
unknown.909ppekovic,
-> #904, dusanp>> Borland se u nekoliko poslednjih verzija Ca hvali svojim
>> mekeom koji je "potpuno unix kompatibilan". Koliko sam ja
>> u toku (a kompajlirao sam razne unix programe bez menjanja
>> makefilea) nema problema oko kompatibilnosti.
Sa MSC-om je ista stvar. Uostalom, XENIX C je Microsoft-ov.
Paya
unknown.910mstanic,
-> #877, korvin>> Izvini, ali kako to da izvedem? Pretpostavljam da na tom
>> principu radi i cursor.com iz WP5.1, ali ga TC nekako
>> presreće i vraća na početak ?
Jel' mogu odgovor da pošaljem za nekoliko dana?
Naime, skinuo sa C sa diska jer mi treba prostor za
neka probavanja nekih programa a nemam napismeno, pa
kad instaliram napisaću, mada se nadam da će i neko
drugi dati odgovor jer je to krajnje trivijalno (preko
int86 ili tako nekako funkcija).
unknown.911mstanic,
-> #883, .bale.>> Malo preciznije: Brief, u zavisnosti od ekstenzije
>> datoteke koju
Pa isto radi i Qedit stim što možeš imati i više grešaka
odjednom (najviše sam imao pet, čini mi se) i radi slično
kao IDE, (dobro već sam zaboravio kako to radi IDE) ali
sam ovim zadovoljan.
unknown.912dusanp,
-> #866, mjova=> a najvažnije od svega je što *uvek* koristiš *isti*
=> editor. brief ima neviđene mogućnosti (mada mu brzina
=> nije jača strana
Hoces da kazes da je borland nekada menjao editor
(hotkeys, nacine na koje se nesto radi...)?!?
Ni ove nove verzije IDEa (mislim da je od BC++2.0)
koje podrzavaju vise prozora na ekranu te ne sprecavaju
da radis kako si navikao u ranijima. SVE kombinacije
tastera su tu, osim sto sve moze da se uradi i preko
menija. Okini Ctrl+Q,F i naci ces se u trazenju reci, bas
kao da si u paskalu 4.0. NISTA se nije promenilo, pa me
zanima na sta se to treba navikavati???
Jos od paskala 5.0 je Ctrl+F9 run a F9 compile. Ne
razumem o kakvim izmenama izmene ako te (i sve druge)
kombinacije tastera vaze i u BCima.
unknown.913dusanp,
-> #872, bulaja=> Inace sam svojevremno integrisanu okolinu u
=> BC++ 2.0 batalio jer se nije slagala ni sa
=> jednim memory managerom (ni QEMM ni 386MAX)
Ja vec dugo radim sa kombinacijom bcx (++2.0)
i Qemm 6.02 i nisam imao problema. Kakav je bio
problem? Seti se da je bcx protected (286) verzija
kompajlera i ako neko treba da pravi s**nja ona treba.
unknown.914dusanp,
-> #907, janko=> komande shell-a (normalno) i ne prihvata komandnu liniju
=> dužu od 128 znakova. Vrlo često mejkfajl pisan na Unixu
=> koristi bar
Dal' bi koriscenje 4dosa promenilo na duzini linije?
Mislim da on dozvoljava do 255 znakova?
unknown.915bulaja,
-> #905, janko│Da ponovim, (silom prilika, treci put) koncepti se
│NE uce iz referens menjuela za ODREDENU IMPLEMENTACIJU.
└───
Svasta! Pa koncepti i treba da se uce na primeru implementacije, a ne
na suvom teoretisanju. Nemoj mi reci da niko nije naucio C++ npr. iz
Borlandove dokumentacije? Uostalom, vecinu programera i ne interesuje
teoretisanje vec primena, a za to su najbolje knjige poput Schildt-ove.
unknown.916bulaja,
-> #913, dusanp│Ja vec dugo radim sa kombinacijom bcx (++2.0) i Qemm 6.02 i nisam imao
│problema. Kakav je bio problem? Seti se da je bcx protected (286)
│verzija kompajlera i ako neko treba da pravi s**nja ona treba.
└───
Sada radi Ok (mada vise ne koristim PP :) ali sa QEMM 6.02. Ranije, sa
QEMM 6.0 i 386MAX-om (ne secam se koja verzija) nije radilo. Problem je
bio da kad legnes na kurzorski taster, npr. down, posle nekoliko
predjenih redova krenu da ispadaju brojevi i space-ovi za njim pa
napravi haos po sorsu. Takodje se cesto kocio shift tj. totalno
blokirala tastatura. I sve to na 386 cak i sa 8 Mb RAM-a tj. 7 praznih
za BCX kad iskljucim cache. A na masini je mogao da radi cak TM (mogao,
al' nije :).
unknown.917dzakic,
-> #886, mjova> 600k arhiviran (3.0 koji koristim) i disketa 1.2M (3.1 ne koristim ali
Ima li šta novo u 3.1 u odnosu na 3.0?
unknown.918mjova,
-> #912, dusanpmožda bi ovo trebalo da ide u pc.user.editori, ali kako se pominje C
više puta onda je bolje ovde ;)
> Hoces da kazes da je borland nekada menjao editor
> (hotkeys, nacine na koje se nesto radi...)?!?
pa neko mi reče da bc++ 3.0 (ili tc++ 3.0) ima promenjen raspored
tastera da bi imao sličan raspored kao udovice. nisam proverio, ali
deluje logično.
> menija. Okini Ctrl+Q,F i naci ces se u trazenju reci, bas
> kao da si u paskalu 4.0. NISTA se nije promenilo, pa me
ne bih da pričam previše, glavno je to da pišeš za više različitih
kompajlera. npr. voliš da radiš za borlandove kompajlere ali radiš u
timu koji zahteva rad i na msc. onda je neki editor jedino rešenje
(ili da učiš obe ide (pwb)).
kad si već pomenuo pretraživanje, brief ima tzv. regularne izraze
kojima možeš pronaći sve i svašta. npr:
while(search_fwd("<[~ \t#/\\*;\n\\{\\}(]")) {
......
loc= search_string ("[~ \t (\\*]\\c[ \t]@(", routine_name);
routine_name= substr(routine_name, 1, --loc) + "\n";
routine_name= substr(routine_name,
search_string("[~ \t\\*][~ \t\\*]@>", routine_name));
....
}
.....
}
služi za pronalaženje C funkcije, ali samo definicija (ne i
deklaracije). iza ovoga ima još neki kod za obrazovanje menija. to je
odličan fazon (iz standardnih makroa za brief) koji nisam imao prilike
da vidim u drugim editorima (za dos).
i još nešto, šema 'pritisni 5 tastera za jednu funkciju' mi se nikad
nije dopadala.
e, da, undo(/redo) je nešto sa čime sam se prvi put sreo u briefu.
glavna razlika je po tome što je ovo *pravi* undo (pamti svaku
komandu: pomeranje kurzora, markiranje, izvršene makro komande itd..).
unknown.919mjova,
-> #917, dzakic> Ima li šta novo u 3.1 u odnosu na 3.0?
pa ima nekih problemčića, redo, neki makroi itd... ništa posebno.
unknown.920dusanp,
-> #918, mjova=> pa neko mi reče da bc++ 3.0 (ili tc++ 3.0) ima promenjen
=> raspored tastera da bi imao sličan raspored kao udovice.
=> nisam proverio, ali deluje logično.
Turbo C++ for Windows (opet ja o njemu) ima izbor dve
kombinacije tastera:
1.Standardni turbo (WordStar) raspored
2.Windows standard
Dal ce covek da predje na windows raspored njegova je
stvar, ali ja se nisam prilagodjavao nego sam bez raz-
misljanja radio po starom standardu. I cudo jedno: radi
covek u Windowsu, a sve je po starom :)) Ostale newindows
verzije bi trebale da rade bar isto.
=> ne bih da pričam previše, glavno je to da pišeš za više
=> različitih kompajlera. npr. voliš da radiš za borlandove
=> kompajlere ali radiš u timu koji zahteva rad i na msc.
=> onda je neki editor jedino rešenje (ili da učiš obe ide
=> (pwb)).
Ovo me je zainteresovalo za problem. Bas mi nesto pade na
pamet da isprobam (kada budem imao vremena :((). BC++2.0 ima
mogucnost starta drugog kompajlera iz samog sebe. Ne znam dal
sam jasan ali stvar je u sledecem: svi eksterni kompajleri koji
se mogu pozvati iz IDEa (tasm, resurs kompajler...) komuniciraju
sa IDEom preko C programa koji su prilozeni kao demoi. Mislim da
nije problem bilo koji kompajler nakaciti na BC po ovom sistemu,
a sve bi trebalo da komunicira kao kod recimo Qedita ili brifa.
Rad se odvija ovako: U aktivnom prozoru imam asemblerski program.
Zahtevam kompajliranje a bc startuje tasm. Ekterni exe (koji je
nastao kompajliranjem onih C programa koje sam spomenuo) kupi po-
ruke o greskama i varaca ih BCu.
Cim budem imao malo vremena pokusacu da povezem Clipper i MSC
na isti nacin (o svetogrdja:)), tako da rade iz BorlandCa.
=> e, da, undo(/redo) je nešto sa čime sam se prvi put sreo
=> u briefu. glavna razlika je po tome što je ovo *pravi*
=> undo (pamti svaku komandu: pomeranje kurzora, markiranje,
=> izvršene makro komande itd..).
Posto ja nemam brief dal te ne mrzi da isprobas jednu stvar?
Da li je undo iz BCa2.0 i+ takav? Mislim da covek moze da pise pola
sata program, a onda zgazi Alt+BS i da gleda crtani film.
unknown.921mjova,
-> #920, dusanp> Posto ja nemam brief dal te ne mrzi da isprobas jednu
> stvar? Da li je undo iz BCa2.0 i+ takav? Mislim da covek
> moze da pise pola sata program, a onda zgazi Alt+BS i da
> gleda crtani film.
nema trenutno instaliran ide, ali ako te baš toliko zanima mogu da
pobam, mada mi se čini da je 'to to'. (uzmi bre brief ;)
unknown.922d.petrovic,
-> #921, mjovaĂ> pobam, mada mi se čini da je 'to to'. (uzmi bre brief ;)
Imam brief i BC 1.00 na disku. E, sad jedno je što se uopšte do sad nisam
potrudio da provalim brief do kraja, pa ga koristim samo za Kliper, a sasvim
frugo što ja kao početnik u C-u nikako ne mogu da se odreknem onomg prelepog
Ctrl-F1. Najlepša stvar koju sam naučio od kad sam napisao prvi red u C-u.
Pozdrav, Dejan
unknown.923janko,
-> #915, bulaja> na suvom teoretisanju. Nemoj mi reci da niko nije naucio
> C++ npr. iz Borlandove dokumentacije? Uostalom, vecinu
:) Kratko: NIJE. U Borlandovoj dokumentaciji imaš samo onaj
'C++ Primar' koji ti objašnjava ELEMENTARNE ideje, i 'Library
Reference,' koja daje podatke o implementaciji lib. rutina.
Osim toga, postoje i dokumentacije za ClassLib i TurboVision, i
njihovi sorsovi, u ovim 'bogatijim' paketima. Može da se nauči
štošta, ali čovek koji samo na tome zasniva svoje znanje ne bi
trebalo da ima smelosti da kaže da ZNA C++.
unknown.924janko,
-> #914, dusanp> Dal' bi koriscenje 4dosa promenilo na duzini linije?
> Mislim da on dozvoljava do 255 znakova?
Da, ali problem je samo 'odložen' jer Unix nema ni takvo
ograničenje. Opet, dovoljno dug (ili potencijalno dug) spisak
datoteka moraš da strpaš u one konstrukte koje je Borland
izmislio.
Postoji još jedno bolno ograničenje -- veličina environment
prostora. Environment se prilično slobodno koristi na Unix-u,
ali na DOS-u je potencijalni izvor patnje -- default je toliko
mali, da ga prepuniš dok si rekao keks... A oni programi
'okoline' (NC, napr.) svaki put prave 'lokalnu' okolinu svaki
put kada aktiviraju neki program, koja ne može da se puni, niti
promenljive ostaju u glavnoj (opet, zbog osobina DOS-a).
Konkretno, u NC-u kada kažeš
SET YUKOD=C a posle
SET
vidiš da promenljiva YUKOD ne postoji. :) To isto važi i za C
programe, za MAKE, ako koristi environment itd...
Uopšte, sva ta ograničenja su čarobno čudna za današnje vreme,
ali... to je MS DOS... :)
unknown.925janko,
-> #912, dusanp> Hoces da kazes da je borland nekada menjao editor
> (hotkeys, nacine na koje se nesto radi...)?!?
Nisam ja pitan, ali..
Naravno da nije. Turbo proizvodi su se UVEK oslanjali na
suženi set WordStar komandi unutar editora. Još kada su se
ljudi pitali 'PC? Šta je to?' WS raspored je bio standard --
WS je bio najpoplarniji program, a famozna trojka velikih
programa su bili WS, Turbo Pascal i dBASE, i svi su koristili
iste komande u editoru. I ti rasporedi su ostali do dana
današnjeg. (Jedan od retkih ljudi kojima to smeta je DejanR,
koji, verovatno, nikad nije koristio WS, jer u vreme kada je WS
bio jedini na PC-ju i CP/M-u sa nekim većim mogućnostima, on je
koristio BBC-jevu mašinu i neki editor za nju). Međutim, od
pojave nove IDE okoline, neki korisnici su izgubili mogućnost
da sami lako prekonfigurišu default tastere na njihove omiljene
WordPerfect konstrukcije...
Inače, pre TP 4.0 hotkeys su bili drugačiji, jer je i okolina
bila drugačija i prostija (ali i očiglednija -- manje vremena
je bilo potrebno da početniku pokažeš kako da se koristi
prevodiocem -- 'znaš WS? Znaš, dakle, 98% onoga što ti treba.'
-- sve se radilo pritiskom na slovo za akciju koju želiš, a pre
se izlazilo iz editora sa ctrlKD). žak ni F tastere nisi morao
uopšte da koristiš.
unknown.926korvin,
-> #910, mstanic> Jel' mogu odgovor da pošaljem za nekoliko dana?
> Naime, skinuo sa C sa diska jer mi treba prostor za
> neka probavanja nekih programa a nemam napismeno, pa
> kad instaliram napisaću, mada se nadam da će i neko
> drugi dati odgovor jer je to krajnje trivijalno (preko
> int86 ili tako nekako funkcija).
Ma nije ovo ništa naročito hitno, hvala ti unapred. Takođe, hvala i svima
koji su se potrudili da mi odgovore, izgleda da ću ipak preći na QEDIT
unknown.927korvin,
-> #898, ppekovic> Prevaziđen je problem i to odavno. Ja već više od godinu
> koristim Qedit + Qcp. Stisnem Alt-F9, makro pozove komapajler,
Thanx Payo, izgleda da je ovo jedino adekvatno rešenje.
unknown.928ljubao,
Da li neko ima ideju kako da se rešim bede sa float brojevima.
Elem, program radi OK jedno vreme, a onda mi izbaci STACK FAULT i prekine
sa radom.
Drugo mučenje je što se blokira kod jedne sprintf funkcije (argument
takođe float). U stvari, ovde npr. radi OK par puta, a onda izgubi decimalni
deo, a posle toga se blokira. A što je najgore, neki put se odmah zablokira.
Ako neko može bilo šta da kaže - samo napred.
Ljuba
unknown.929bulaja,
-> #923, janko││na suvom teoretisanju. Nemoj mi reci da niko nije naucio
││C++ npr. iz Borlandove dokumentacije? Uostalom, vecinu
│└───
│:) Kratko: NIJE. U Borlandovoj dokumentaciji imas samo onaj
│'C++ Primar' koji ti objasnjava ELEMENTARNE ideje, i 'Library
│Reference,' koja daje podatke o implementaciji lib. rutina.
└───
E pa nije tako :). Evo sta ima u BC++2.0, za v3.x mozda ima i vise.
U "Getting Started" knjizi, uz "C++ primer" (75 strana) imas i "Hands on
C++" (20 strana), a u "Programmers Guide" je vise od 50 strana posveceno
samo C++. Ja jos nisam pokusao da ucim odatle, ako uspem da naucim nesto
javicu. :)
unknown.930pbojan,
-> #916, bulaja> bio da kad legnes na kurzorski taster, npr. down, posle
> nekoliko predjenih redova krenu da ispadaju brojevi i
> space-ovi za njim pa napravi haos po sorsu. Takodje se
> cesto kocio shift tj. totalno blokirala tastatura. I sve
> to na 386 cak i sa 8 Mb RAM-a tj. 7 praznih
Tacno ovo se meni sad dogadja sa BC++ 3.0 i QEMM 6.03 ???
unknown.931bulaja,
**** new file ****
\ibmpc\c
cfaq.arj (45 KB)
Pitanja i odgovori o programskom jeziku C (Internet)
Najcesce postavljana pitanja (FAQ - Frequentyl Asked Questions) o programskom
jeziku C i odgovori na njih. Izvor je konferencija comp.lang.c,news.answers
na Internet-u. Pitanja su podeljena na 15 poglavlja (oblasti). U paketu se
nalaze dve datoteke, jedna sa opsirnom odgovorima (100 KB teksta) i jedna sa
kratkim odgovorima na ista pitanja.
Istovremeno je datoteka cppfaq.arj (slicna ovoj samo se odnosi na C++)
premestena iz \ibmpc\info u \ibmpc\c direktorijum.
unknown.932ppekovic,
-> #928, ljubao>> Da li neko ima ideju kako da se rešim bede sa float brojevima.
>> Elem, program radi OK jedno vreme, a onda mi izbaci STACK FAULT i
>> prekine sa radom.
Povećaj stack. Na MSC-u se to postiže uz pomoć switch-a /F.
>> Drugo mučenje je što se blokira kod jedne sprintf funkcije
>> (argument
>> takođe float). U stvari, ovde npr. radi OK par puta, a onda izgubi decima
>> deo, a posle toga se blokira. A što je najgore, neki put se odmah
>> zablokira.
Najčešće se to dešava orpilike u ovakvom slučaju:
char s1[5];
float f1;
...
...
strcpy(s1,"string duzi nego alocirani prostor za s1");
Drugi slučaj je sličan prvom i dešava se u slučaju kada je dužina stringa koja
se upisuje uz pomoć sprintf() funkcije veća od alociranog prostora za string u
koji se upisuje.
Treći ... itd. itd.
Pošalji deo koda koji te muči.
Paya
unknown.933dusanp,
-> #921, mjova=> pobam, mada mi se čini da je 'to to'. (uzmi bre brief ;)
Pa pokusaj jos malo da me ubedis. Koje kombinacije tastera
rade kod editovanja (WS?). Kako kompajliras do obj-a? Zar posle
moras u DOS? etc
unknown.934dnikolic,
-> #922, d.petrovic>> Ctrl-F1. Najlepsa stvar koju sam naucio od kad sam napisao prvi red u C-u.
Startuj tchelp, rezidentan help program. Radi isto kao i onaj u integrisanoj
okolini. Jos bolji je Turbo C Norton Guide.
Ja ipak ostajem na ontegrisanoj okolini, jer je po mom misljenju mnogo, mnogo
bolja.
dn
unknown.935obren,
-> #930, pbojan> Tacno ovo se meni sad dogadja sa BC++ 3.0 i QEMM 6.03 ???
To nema veze sa BC-om, meni se to dešava između ostalog i u Qeditu. Nađite
arhivu kbfix (ili int9fix, tako nekako). Tu je objašnjeno zbog čega se to
javlja a i dat je program koji to (valjda?) sređuje. Koliko se sećam razlog
je prevelik broj programa okačenih na devetku pa povremeno dolazi do gutanja
skan kodova koji predhode specijalnim tasterima. Ako neko ima ovu arhivu neka
je okači uz poruku pošto mi je otišla sa starim diskom, a nekako da je nađem
na disketama.
unknown.936ljubao,
-> #932, ppekovic** Povećaj stack. Na MSC-u se to postiže uz pomoć switch-a /F.
Koristim BC i nisam provalio kako da to uradim.
** Najčešće se to dešava orpilike u ovakvom slučaju:
**
** char s1[5];
** float f1;
** ...
** ...
** strcpy(s1,"string duzi nego alocirani prostor za s1");
**
** Drugi slučaj je sličan prvom i dešava se u slučaju kada je dužina
** stringa koja se upisuje uz pomoć sprintf() funkcije veća od alociranog
** prostora za string u koji se upisuje.
String u koji se upisuje je dugačak 150 bajta - više nego dovoljno
za jedan float "%.2f" formata.
Ljuba
unknown.937mjova,
-> #928, ljubao> Da li neko ima ideju kako da se rešim bede sa float
> brojevima. Elem, program radi OK jedno vreme, a onda mi
> izbaci STACK FAULT i prekine sa radom.
iz helpa:
For example, to set a stack size of 20,000
bytes, use the following declaration:
unsigned _stklen = 20000;