jezici.205korvin,
-> #199, mazi>> Da li je to zbog resursa koje zahteva, zbog svoje okrenutosti
>> višekorisničkom radu, nedostaku softvera, neprilagođenosti
>> samo jednom korisniku, ili nešto treće.
Ja nisam neki poznavalac Unix-a, ali po meni, dotični nije bio
popularan zbog pre svega prevelikih resursa koje zahteva. Unix je
definitivno sistem pravljen za mreže velikih i jakih kompjutera (ko je
rekao Vax ? ;) koji opslužuju veliki broj korisnika i koji imaju
odgovarajuće resurse. Imao sam svojevremeno instaliran 386bsd unix kod
mene i mogu ti reći da bih se uvek trgao i dizao slušalicu da
proverim dal sam još na vezi, kada bih video ono 'login:' :) To je
potvrda onoga 'neprilagođenost jednom korisniku' :) Uostalom, koji će
ti multitasking ako nemaš neku baš jaču mašinu i potrebu da radiš više
stvari odjednom, ali usporeno ;) Što se tiče količine softvera, video
sam neka tako dobre frp igre koje rade pod X-Win-om da je to za
neverovati :) Takođe, Corel, Acad i dr. lideri u nekim ozbiljnijim
primenama su odavno prebačeni za Unix. žak mi se čini da je Acad prvo
i izbačen za Unix :) X-win je po meni x puta bolji od Windowsa NT :))
i tu je trku Mali_mekani izgubio.
jezici.206.obj,
-> #189, dejanr> Inače, ja ne osećam baš preteranu želju da previše radim pod
> Windows-om, ali mora se...
Samo treba malo sačekati, i kada se pojavio DOS trebalo je 2 godine da
neko smisli Turbo Pascal a još dve za Clipper :)
Inače, više puta sam sa zadovoljstvom konstatovao kako je programiranje
za Windows *mnogo* lakše nego što u početku izgleda. Osim toga, sve
mnogo je lakše nego u DOS-u. Tamo moraš da se bakćeš sa milion Abort,
Retry, Ignore-a, direktnim upisivanjem u video memoriju i ostalim
davežima. Kod Windowsa to je sve rešeno jednostavno i efikasno :)
Naravno, pričam o nekoj vrsti "sistemskog" programiranja. Situacija je
malo manje ružičasta kod programa "po narudžbini" (kada je jako bitno
vreme izrade), i iskreno se nadam da će se uskoro pojaviti nešto
upotrebljivo od programerskih alata. Takvim ne smatram, recimo, Visual
C++ (o njemu mislim sve najgore, barem ova verzija :), možda neki
potpuno novi proizvod - nešto kao "DOS Turbo Pascal za Windows" :)
jezici.207wizard,
-> #189, dejanr> Ova argumentacija je po mom mišljenju sasvim ispravna *A L I*
> sećam se u "stara dobra vremena" kada je CP/M izumirao i DOS
> se pojavljivao, da je postojala *IDENTIžNA* argumentacija da
> "to" nije potrebno, da nema vajde od toga što su ekrani
> uokvireni, da se sasvim lepo kuca 1 za stavku 1 menija, 2 za
> stavku 2 itd.
Ipak se radi o dve različite stvari. Ovde se radi o prelasku na GUI, kao
i nametanju korišćenja miša za upravljanje programima. Korak je mnogo
veći, a i ja delim mišljenje da je iskusnom korisniku mnogo lakše
(ondonsno pre svega brže) da koristi rane Ctrl, Alt, Shift, Fx
kombinacije i ne pomera ruke sa tastature, nego da svaki čas pomera ruku
sa tastature da bi nišanio mišem.
Zato mislim da ćemo, kad je reč o softveru o kome ovde govorimo, prvo
preći na OS/2 Full Screen aplikacije, a zatim će manji problem biti da,
ako neko želi/insistira da se ista aplikacija podvede pod Presentation
Manager, uz minimalne gubitke u performansama...
Ima li Windows NT neki ekvivalent OS/2-ovom :) Full Screen modu?
jezici.208zolika,
-> #177, paki>> Što da ne ;>> Šalim se. Stvarno nisam video JPI Modulu, ali po
>> textovima u Računarima i njenoj popularnosti ovde nisam baš stekao
>> najbolje mišljenje o njoj. Ko zna, možda jednog dana i ja probam i
>> oduševim se :)
Onda bi trebalo što pre da vidiš JPI Modulu-2 i, uopšte, ceo TopSpeed
sistem. Unutra imaš *i* Modulu *i* Paskal *i* C *i* C++, pa programiraj u
čemu ti se sviđa. Ali - F*** the rest, Modula-2 is the best!
(ovo poslednje je čisto subjektivno mišljenje).
jezici.209zolika,
-> #152, ficus>> c mnogo citljiviji od paskala pa pretpostavljam samim tim i od module...
Ne verujem da je C mnogo čitljiviji od Module-2. Po mom mišljenju, BAŠ
"sintaksni teror", kako je DejanR nazvao "slovnu osetljivost" (case sensi-
tivity) Module-2 daje čitljivost programima pisanim na Moduli.
Napomena: na smeru koji pohađam (informatika, PMF) studenti III i IV godine
su toliko "zastranili" (tu i ja spadam) da čak i paskalske pro-
grame koje iz nekog razloga moraju da pišu - pišu ih "Modula-like".
Znači - sve ključne reči velikim slovima, BEGINove u nivou... Dakle:
WHILE ..... DO BEGIN while ... do
... umesto begin
END; (* while *) ...
end;
Još jednom - u pitanju je paskal, a ne Modula.
jezici.210zolika,
-> #154, mjova>> ono što mi je bilo bitno to je C imao: čačkanje po memoriji, princip
>> vrlo sličnom asm-u, doslednost, jednostavnost itd.
Isto ovo imaš i u Moduli-2 sa standardnim tipovima WORD i ADDRESS, a ako
još tome dodaš tip BYTE - kud' ćeš boljeg "temelja" za čačkanje?!
Kao jedan od dokaza da se u Moduli može isprogramirati sve ono što
može i na C-u, ali mnogo lepše, su "Računari" br. 90 . Valja pogledati malo
onu biblioteku za rad sa celim brojevima proizvoljne dužine - Bože me sa-
čuvaj na šta je to ličilo dok je bilo napisano na C-u... :-((((((
jezici.211spantic,
-> #194, ppekovic> Svojevremeno su zzivotic i bojt imali dvoboj u kome je
> zz branio boje C-a a bojt fortana. Pobednik je bio, ...
> neka vam to
Ako se dvoboj vodio na VAXu... mogu da se kladim :)
jezici.212zormi,
-> #188, petrovics* Bas bih voleo da vidim coveka koji bi rado, svaki dan skljocao
* misem u potrazi za analitickim karticama u finansiskom
* knjigovodstvu ili dok hoce da na brzinu napise jednu fakturu.
Sve što si napisao uglavnom stoji. Medjutim, moja firma forsira Windows-e
iz više razloga. Najviše zbog implementacije razne grafike i dijagrama
u izveštaje, multitasking-a (veruj mi, mnogo je veća efikasnost kad se
zada nekoliko poslova paralelno), u mrežama višeprocesni sistemi tek
dolaze na svoje, kvalitet izlaznih dokumenata je za klasu bolji, malo
naredbi treba znati kako se ispravno kucaju (problem službenika koji
nemaju veze sa engleskim)... itd.
Sada čak razmatramo ideju da u magacinske stavke ubacujemo sličice koje bi
skidali Video Blaster-om kada se roba unosi u magacin ;). Problem su
kapaciteti diskova, ali je neosporno da se teži multimedijalnim bazama
podataka u grafičkom okruženju - samo da hardware dostigne potreban nivo.
Biće tu onda i voice mail, video sekvence... pa hologrami, pa putovanje
kroz vreme ... ;)
jezici.213pavbok,
-> #205, korvinB> primenama su odavno prebačeni za Unix. žak mi se čini da je
B> Acad prvo i izbačen za Unix :) X-win je po meni x puta bolji
B> od Windowsa NT :)) i tu je trku Mali_mekani izgubio.
Ćemo da vidimo, ćemo da vidimo!!!
Bojan
jezici.214vcalic,
-> #174, pavbok>> P.S. Programeri i ostali samo napred u Windowse i nećete pogrešiti.
>> Znate onu ko rano rani, tri sreće grabi (ceo dan mu se spava)!
Ja sam veoma zainteresovan za programiranje u Windowsima, ali ne znam
odakle da počnem. Ima li sugestija ? (Jezici? Literatura? Gde nabaviti?...)
jezici.215ficus,
-> #191, ppekovic:) Niko da se seti da u clipper-u postoje polja sa promanljivom
:) duzinom. Naravno, memo polja. Kod njih se bas vidi sve ovo sto si
:) kojoj se za svaki slog alocira 2048 (ili 1024?, nije ni bitno)
Jeste lepa su ta memo polja (inace kolko se ja secam blok je bio 512byte)
Dakle recnik od 30000 reci * 512 byte = 15000 kb :(((((((((((( i jos to
sve treba indexirati. Drugim recima mnogo su veliki blokovi jer se u
konkretnom slucaju radi o duzini do 80 char dakle mnogo mnogo manje
i bolje prodjem sa fixnim slogovima (kad se pominjala promenljiva duzina
mislilo se na apsolutno promenljivu duzinu)
jezici.216ficus,
-> #192, ppekovic:) Grdno se varas. C pruza veliku slobodu u programiranju koju
:) neki koriste na najgori moguci nacin stvarajuci programe koje vrlo
:) cesto ni sami posle izvesnog vremena ne mogu da citaju. Sto je
Ok ali slozicete se da je to njihov problem i da tako isto i u pascalu
mozete da napravite dzumbus ali opet ako se ta sloboda koristi na ade-
kvatan nacin onda moze povecati citljivost programa.
:) da procita tvoj source, ti si bolji programer, a upravo je
:) obrnuto.
Pa sad nemoras biti mnogo dobar programer ali ako imas neku kulturu u
pisanju programa (dakle nema funkcija sa parametrima (q,w,e,r,t,#$!#$,...))
uradio si pola posla. I jos po koji komentarcic i ajd da se pojavi neko ko
nemoze da ti procita i shvati program. Inace poznajem jednog zakletog pask-
alovca ciji program stvarno niko sem njega ne moze da cita. Sta vise radio
sam sa njim i to tri puta: Prvi, ZADNJI, I nikad vise ;)))
Takodje ja nemam nista protiv drugih programskih jezika ali puno ljudi su
veoma iskljucivi pocev od njega koji tvrdi da mu sem pascala u zivotu nista
trebati nece. Ok u pravu je (donekle) ali sa obzirom da u skoli imamo c i
asm kao redovne predmete mogao bi bar zbog opste kulture da ih nauci, Pogot-
ovu ovaj drugi. U krajnjoj liniji izgleda smesno da neko ko je stigao do
saveznog takmicenja iz programiranja ima 1 iz doticnog predmeta.
jezici.217ficus,
-> #195, cacxa:) PS: Apsolutno hipoteticke i nekonkretne stvari ces videti kad stignu Jozef
:) K.-ovi zadaci sa saveznog ;)))
Ma nece biti problema valjda je istrosio sve zadatke takve prirode. U supro-
tnom :'(((( smrc.
jezici.218ficus,
-> #199, mazi:) Konkretno: Zasto UNIX i sve njegove podvarijante nisu stekle
:) neku vecu (kad kazem vecu, mislim reda Windowsa, npr.)
:) popularnost na PC masinama, kad vec ima gomilu resenja koja
:) se tek sad stidljivo pojavljuju u Windowsima i raznim drugim
Veoma jednostavan razlog: Kad se pojavio za pc-a i kad je po moglo da
radi na prosecnom pc-u postojalo je brdo aplikacija za dos koje je win.
podrzavao. Drugi razlog su i predrasude koje sam i ja imao.
:) I, da li je onda sad UNIX-ova sansa, jer su sada PC racunari
:) postali dovoljno snazni za njegove potrebe.
I te kako. Ja da imam malo veci hard (bar 105 mb ili eventualno 85) i
8 mb rama odma bih sebi nabacio unix. ( Bar da ga probam ako nista drugo)
jezici.219ficus,
-> #210, zolika:) moze i na C-u, ali mnogo lepse, su "Racunari" br. 90 . Valja pogledati malo
:) onu biblioteku za rad sa celim brojevima proizvoljne duzine - Boze me sa-
:) cuvaj na sta je to licilo dok je bilo napisano na C-u... :-((((((
Kolko sam ukapiro vi ste to napisali. Cemu onda ono: "Procedure su zasnovane
na c kodu iz programa za sifrovanje..."
P.S. kako program izgleda zavisi od toga koliko se osoba potrudi da kod
lepo izgleda. U principu najlepse izgleda rekurzivna procedura ali je cesto i
najsporija.
P.P.S. Nigde nije pisalo da je taj program za sifrovanje bio
sifrovan ;).
jezici.220ficus,
-> #208, zolika:) Onda bi trebalo sto pre da vidis JPI Modulu-2 i, uopste, ceo TopSpeed
:) sistem. Unutra imas *i* Modulu *i* Paskal *i* C *i* C++, pa programiraj u
Koliko disketa? Iskreno receno zanima me zbog povezivanja c-a i pascal-a ali
i zbog same module.
jezici.221prvul,
-> #161, miroŮű> Ja baš pominjah operatore za rad sa bitovima a ti tako... to
Ů Kao što sam tamo rekao, operatore za rad sa bitovima imaju i
ŮModula-2 (mimo standarda, ali već su normalna stvar) i čini mi se
ŮTurbo Pascal. Ovo drugo sam davno radio pa me ispravite ako
Ů▄▄
Za M2 ne znam pošto nisam radio ništa van standarda, a za tp sam
skoro siguran da se radi o onim shl i shr. Ne znam kako ostali, ali
meni << i >> nekako "šiftujuće" izgledaju dok shl i shr ne bih na prvi
pogled ni razlikovao od okolnog teksta. Slično je i sa operatorima ^, &
i |. Ne može se reći da "likovno dočaravaju" odgovarajuće operacije, ali
kada se naviknete razlikujete ih iz aviona.
jezici.222prvul,
-> #169, ficusŮto da lako mogu da vezem c i pascal i ostalo (kolko sam ukapiro to je sve
Ůpodrzano u moduli) ali cisto iz prakticarskih razloga (ako mi u timu jedan
Ůpise u paskalu drugi u c-u a treci u boze_sacuvaj_me_cemu).
Ů▄▄
Nema to blage veze sa modulom, nego postoji izvesna TopSpeed razvojna
okolina koja integriše C++, Modula 2 i Pascal kompajler. E, sad... oni
koji rade u M2 rade u toj okolini, međutim oni koji rade u C++ obično
ne rade jer im je valjda lepši BC ili MSC. Zašto? Mislim da je zato što
ako radiš timski i ti radiš u M2 postoji velika verovatoća da bar neko
u timu radi u C++, dok ako radiš u C++ možeš slobodno da zanemariš M2
programere (bez uvrede, razmišljam čisto sa praktičnog i logičkog aspekta).
Ů:) Veliki problem Ca su globalna imena. Ako ti u npr. 50 modula u
ŮKoja crna globalna imena. zaobidji me sa tim ali ako si mislio na file
Ů▄▄
Samo malo... u C-u taj problem postoji, naime sva imena funkcija su
globalna. Dakle ako imaš modul koji expotuje 50 funkcija, includuj njega
i includovao si 50 imena. Pod exportovanjem podrazumevam deklarisanje
funkcije u odgovarajućem .h fajlu modula.
Inače, baš nešto razmišljam, nikada nisam nazvao dve funkcije istim imenom
(osim ako su članice klasa) pa me zanima da li linker trpi to da se poklapaju
nazivi funkcija koje nisu članice u različitim .obj fajlovima istog programa.
Što se kompajlera tiče, nema nikakvih problema ako .h fajl nejednog od tih
modula nema deklaraciju funkcije tog imena, tj. ako su te funkcije "lokalne"
za odgovarajuće module.
jezici.223dejanr,
-> #207, wizard>> > Ova argumentacija je po mom mišljenju sasvim ispravna *A L I*
>> > sećam se u "stara dobra vremena" kada je CP/M izumirao i DOS
>> > se pojavljivao, da je postojala *IDENTIžNA* argumentacija da
>> > "to" nije potrebno, da nema vajde od toga što su ekrani
>> > uokvireni, da se sasvim lepo kuca 1 za stavku 1 menija, 2 za
>> > stavku 2 itd.
>>
>> Ipak se radi o dve različite stvari. Ovde se radi o prelasku na GUI, kao
>> i nametanju korišćenja miša za upravljanje programima. Korak je mnogo
>> veći, a i ja delim mišljenje da je iskusnom korisniku mnogo lakše
>> (ondonsno pre svega brže) da koristi rane Ctrl, Alt, Shift, Fx
Prilika da proširim analogiju - u tim "zadnjim trzajima" CP/M-a i danima
kada je DOS ličio na CP/M a trebalo je da prestane da liči, govorilo se
da su funkcijski tasteri "smrt" jer je čoveku mnogo lakše da drži prste
na slovima i "komanduje" sa Ctrl A, Ctrl B itd, nego da pomera ruku
čak do F1, F2... Doduše, miš je još dalje od toga :)
jezici.224spantic,
-> #205, korvin> definitivno sistem pravljen za mreže velikih i jakih
> kompjutera (ko je rekao Vax ? ;) koji opslužuju veliki
Niko. ULTRIX je verzija UNIXa za VAX, ali je po perfomansama ispod VMSa.
Svejedno, danas UNIX bez ikakve sumnje preteže među OS na svim nivoima,
osim za mikroračunare. Tu do skora nije bilo ni potrebe ni resursa za UNIX.
jezici.225ficus,
-> #222, prvul:) Nema to blage veze sa modulom, nego postoji izvesna TopSpeed razvojna
:) okolina koja integrise C++, Modula 2 i Pascal kompajler. E, sad... oni
Pa sad ok nebi bilo lose ni to da pogledam. Uostalom necu umreti cak i da
mi se ne svidi.
:) ne rade jer im je valjda lepsi BC ili MSC. Zasto? Mislim da je zato sto
:) ako radis timski i ti radis u M2 postoji velika verovatoca da bar neko
:) u timu radi u C++, dok ako radis u C++ mozes slobodno da zanemaris M2
Ovo je bilo kvarno ;)))) mada moram priznati u pravu si. Ali sta ako imam
jednog koj radi u pascalu a ja radim u c-u? Ok ok moze i to lako da se
poveze ali cini mi se da je to iz predhodne price elegantnije reseno. Uosta-
lom treba videti i njihove argumente za svadju, zar ne?
:) Samo malo... u C-u taj problem postoji, naime sva imena funkcija su
:) globalna. Dakle ako imas modul koji expotuje 50 funkcija, includuj njega
:) i includovao si 50 imena. Pod exportovanjem podrazumevam deklarisanje
Ok nisam razmisljao o funkcijama ali i tu ostaje ono ili je funkcija export
ili nije. Globalne su samo one za export e sad ako ti hoces da iskljucujes
pojedinacne funkcije iz headera napravis nesto ovako
#ifdef USES_funct1_int_int
int func1(int);
#endif
pa ako je koristis stavis #define USES_func1_int_int istina izgleda sasavo
ali mene glava vise .... Ok time neces skratiti exe kod ako linker nije
dovoljno pametan pa ne vidi sta se ne koristi ali ti mozes da izdelis
cpp koj ti ide uz .h na male fajlice koji naprave puno malih obj i sve to
strpas u .lib.
Istina zbog svega ovog postoji c++ i klase.
:) Inace, bas nesto razmisljam, nikada nisam nazvao dve funkcije istim imenom
:) (osim ako su clanice klasa) pa me zanima da li linker trpi to da se
:) poklapaju
Inace kolko sam ja imao iskustava s tim NE TRPI. Uostalom i da trpi koju od
te dve funkcije da veze u exe.
jezici.226kale,
-> #199, mazi
>> Nego, ja onako, čisto da pitam, ne polazeći od toga koji je
>> sistem bolji ili koji je najbolji, itd.
>> Konkretno: Zašto UNIX i sve njegove podvarijante nisu stekle
>> neku veću (kad kažem veću, mislim reda Windowsa, npr.)
>> popularnost na PC mašinama, kad već ima gomilu rešenja koja
>> se tek sad stidljivo pojavljuju u Windowsima i raznim drugim
>> multitasking, multiuser okruženjima.
Nekada je veličina samog UNIX-a sigurno bila važan faktor. Takođe i
zahtevi za RAM-om. Danas mislim da su najveći problemi složenost i cena.
Složenost se može ublažiti nekim grafičkim okruženjem (X-windows), ali je
pitanje zašto bi čovek platio nešto mnogo puta više nego što košta
DOS+Windows da bi zatim koristio samo 1% onoga što čini prednost.
>> I, da li je onda sad UNIX-ova šansa, jer su sada PC računari
>> postali dovoljno snažni za njegove potrebe.
Kada bi cena UNIX-a značajno pala možda bi i bilo nešto. UBR, za
SUN-OS (čitaj UNIX) postoje svi značajniji DOS programi i koštaju ISTO
kao za DOS. SUN nažalost košta ko 10 solidnih PC-a.
Pozdrav, Kale
jezici.227korvin,
-> #224, spantic>> Niko. ULTRIX je verzija UNIXa za VAX, ali je po perfomansama ispod
>> VMSa.
Aman, kad sam rekao 'ko je rekao Vax', mislio sam da se malice
narugam dotičnim mašinama (pogotovo onim kod nas na etf-u) :))
jezici.228madamov,
-> #202, tarva
******
Ali dobrim delom to još uvek ide na krivicu štampača.
******
Ne samo štampača, već i određenog drajvera za matrični štampač. Sličan
problem postoji i na Meku, pa uglavnom svi drajveri za matrične štampače, pored
Graphic moda u low, medium ili high rezluciji, nude i draft ili NLQ mod za
štampanje, s tim što ti onda ne garantuju da ćeš imati WYSIWYG (jer se štampaču
šalje samo go tekst, pa ako si imao neku egzotičnu kombinaciju izbora fonta i
njegove veličine od toga nema ništa), pa moraš da paziš šta radiš. Ne vidim
zašto ne bi i Windows drajveri imali ovu mogućnost.
jezici.229madamov,
-> #207, wizard
******
Ovde se radi o prelasku na GUI, kao i nametanju korišćenja miša za upravljanje
programima.
******
Ako je reč o dobro koncipiranom GUI i ako je program napisan poštovanjem
koncepcije koju taj GUI postavlja niko ti ne nameće korišćenje miša. Pogotovo
ne kod Windows-a gde je svaka opcija dostupna sa tastature. Ako ćemo baš
strogo, i Norton like interfejs je neka vrsta GUI-a, kao i Borlandovi user
interfejsi.
jezici.230madamov,
-> #226, kale
******
SUN nažalost košta ko 10 solidnih PC-a.
******
Ne baš kao deset, ali je i dalje mnogo skuplji. Međutim, postoje i klonovi
Sun-a, samo kako ih doterati iz USA? B)
jezici.231spantic,
-> #218, ficus> I te kako. Ja da imam malo veci hard (bar 105 mb ili
> eventualno 85) i 8 mb rama odma bih sebi nabacio unix. (
> Bar da ga probam ako nista drugo)
Tako bi ga i zaista samo probao. Naime SCO UNIX release 3 koji je ovde
rasprostranjen od komercijalnih paketa samo za ono, da kažemo normalne
poslove traži negde oko 80 MB bez X11. Može naravno i manje ( zavisi od
želja ). U svakom slučaju za podršku X11 zaista treba što više RAMa.
PD 386 BSD je skromniji, a najskromniji je LINUX. On će se lepo osećati
na minimumu od 2 MB ( mada tu nema ništa od prevođenja ) i 15 MB za
probu, odnosno 8 MB ( za X11 ) i oko 50 MB diska.
jezici.232spantic,
-> #227, korvin> Aman, kad sam rekao 'ko je rekao Vax', mislio sam da se
> malice narugam dotičnim mašinama (pogotovo onim kod nas na
> etf-u) :))
Sve šale i ruganja na račun "nečeg plavog" su ne samo dozvoljena, već
i poželjna. Ruganja na račun DECa su najstrože zabranjena i sancionišu
se. Kad si poslednji put svratio do VAXa, Mario? O:)
jezici.233petrovics,
-> #189, dejanr>> su standardi rasli i sad kad vidis program koji je bez "sminke"
>> odma' pitas koji je "seljak" to pisao (nije da i ja nemam par
>> takvih programa iz starih vremena koji se i dalje vrte :( )
Mozda sam se lose izrazio u predhodnoj poruci. Mislim da je
estetski izgled programa jako bitan ali u granicama njegove
upotrebljivosti. Prost primer ti je PCTOOLS. Nove verzije imaju
sve i svasta, prozore i pul-daun menije, podrsku misa,... a
ljudi i dalje najvise koriste lepi, mali, upotrebljivi i ,
gledano iz ugla napretka o kome govoris, potpuno zastareli
PCTOOLS 4.3r
>> Ukratko, ne pozes da zaustavis progres. Jeste, sasvim lepo
>> racunovodstva i knjigovodstva i magacini i slicne stvari rade
>> pod DOS-om, ali za koju godinu niko nece hteti da ih pogleda
>> ako nisu u grafickom okruzenju. Zato i kazem da treba na vreme
>> da se pripremamo.
Mislim da je idealno da imas dve verzije programa: jednu pod
dosom u maniru danasnjih domacih "ala clipper" aplikacija za
ljude koji misle da ih intezivno koriste u svakodnevnom radu i
windows verzije za one koji zele da ostave dobar utisak na svoje
poslovne partnere. Inace konstatovao bih da je sve vise racunara
u firmama (i to,na zalost, i privatnim) koji sluze samo za
sminku i kao statusni simbol.
>> Inace, ja ne osecam bas preteranu zelju da previse radim pod
>> Windows-om, ali mora se...
I ja bih voleo da naucim da programiram pod vindousima ali mi se
racunar buni; kaze ima samo oko 4MB praznog na disku :((((.
pozdrav, Sasa
jezici.234petrovics,
-> #201, tarva>> Winodows okruzenje je daleko "ljudskije" nego DOS, lakse se uci
>> i hteli mi to ili ne, verovatno ce polako potisnuti DOS. Stoga
U potpunosti se stobom slazem da je windows mnogo lepsi i
prijatniji za upotrebu. Tacno je to i da se lakse uci. Jedino
sto se u tim konstatacijama zaboravlja je da ja govorim o
korisnicima koji svaki dan skoro celog svog radnog veka rade
potpuno isti posao: kontiranje, knjizenje, obracun kamata,
fakturisanje ili nesto drugo. Koliko god da je tesko da nauce da koriste
racunar pod dosom oni to moraju da urade samo jednom. Posle toga
im je samo bitno da sto brze i lakse obave svoj posao. Njima
nije bitno da im je aplikacija lepa, nego funkcionalna. Mis i
ikone bi im bilo usko grlo u radu.
Po meni je sminka programa bitna samo pri njegovoj prodaji pa
zato i treba da pravimo lepe dos aplikacije. Koliko god ovo
zvucalo kontradiktorno tvrdim da je moguce (nije bas ko vindovs
ali ...).
pozdrav, Sasa
jezici.235zolika,
-> #219, ficus>> Kolko sam ukapiro vi ste to napisali. Cemu onda ono: "Procedure su
Prvo, nemojmo tako oficijelno. Osećam se jako matoro kada me "viču".
>> zasnovane na c kodu iz programa za sifrovanje..."
Zato što je to istina. Nisam ja autor tih procedura za rad sa brojevima
višestruke preciznosti, nego sam ih samo preradio na Modulu-2. Trebalo mi
je zbog seminarskog, pa rekoh, što da izmišljam toplu vodu... :-))))
jezici.236ficus,
-> #231, spantic:) Tako bi ga i zaista samo probao. Naime SCO UNIX release 3 koji je ovde
:) rasprostranjen od komercijalnih paketa samo za ono, da kazemo normalne
:) poslove trazi negde oko 80 MB bez X11. Moze naravno i manje ( zavisi od
Znam ali sta da radim. Uostalom ja ne rekoh sco unix mada nebi skodilo...
jezici.237pjankovic,
PRELAZAK SA DOS-a NA WINDOWS U KNJIGOVODSTVENIM PROGRAMIMA
Kada se uzme u obzir struktura racunara po nasim preduzecima
kao i situacija u kojoj se drustvo nalazi, mislim da jos dugo nece biti
uslova za prelazak na novi operativni sistem. Opste je poznato da
WINDOWS-i zahtijevaju "jak" racunar (najmanje 386), brzu grafiku (VGA)
kao i dosta prostora na disku zbog velicine aplikacija. Kada se ovi
zahtjevi uporede sa opste poznatom klasicnom konfiguracijom 286/1Mb/40Mb/Herc,
onda je sasvim jasno da oni koji posjeduju ovakve masine (a takvih preduzeca
je mnogo), ako zele podnosljivu brzinu rada moraju ostati na DOS aplikacijama.
Sa druge strane, kompjutersko trziste je jako suzeno i stalno
se suzava. Razlog tome je sve teza situacija u kojoj se vecina preduzeca
nalazi. Oni koji jedva prezivljavaju, ili cak otpustaju radnike nemaju
novca za racunare i programe, a ako ih vec posjeduju ne pada im napamet da
kupuju nove.
Zato predvidjam da ce kod nas kjigovodstvene aplikacije jos dugo
ostati pod DOS-om.
jezici.238pmijat,
-> #197, ficus>> Pa dobro kad ubijem clipana (clipper + Dbase 4) bice dovoljno
>> mesta. Kako stoji stvar sa literaturom?
Nikako 8(. Nema je. Jedina literatura koja je meni dostupna (ili
je bila dostupna) je :
1. Neka leva skripta za ANSI COBOL jos sa kursa koji sam pohadjao
1988.
2. Uputstvo za MS COBOL v2.0 za CP/M operativni sistem, koje nije
100 % kompatibilno sa DOS verzijom
3. Udzbenik COBOL-a za Visu Poslovnu Skolu (isto ANSI, samo malo
noviji standard)
4. QuickHelp koji se dobija uz ovu verziju
5. Primeri koji se dobijaju uz ovu verziju
6. Probaj_pa_vidi_da_li_radi
>> Pa konkretan problem ti je recnik. Imas tri indeksne datoteke:
>> 1. Srpske reci (jedno polje 80 char)
>> 2. Nemacke reci (jeno polje 40 char)
>> 3. veza (dva polja numeric picture 999999)
>> Dakle baza se retko menja ali je jaaaaako dugacka jer ima
>> 15.000 reci sa prevodima dakle recnik od 30.000 reci.
Moze da se resi. Evo jedan (malo "bangav" nacin, ali posto nikad nisam
kuburio sa slicnim problemima...
----------------------------------------------------------------
FILE SECTION.
FD recnik LABEL RECORDS STANDARD
RECORD IS VARYING IN SIZE
VALUE OF FILE-ID IS "naziv.ext".
01 slog.
02 sifra pic 999999.
02 broj pic 99.
02 rec.
03 rec-t occurs 0 to 80 times
depending on broj pic x.
* Ovo je tabela promenljive duzine u okviru sloga. Duzina tabele
* smestena je u promenljivoj 'broj' (ovo dodaje 2 bajta po slogu
* sto ukupno uvecava recnik za 60kB - nadam se da nije strasno
WORKING-STORAGE SECTION.
77 ind pic 99.
77 duzina pic 99.
01 polje pic x(80).
01 polje-t redefines polje.
02 occurs 80.
03 pt pic x.
* 'polje' je polje u koje unosis rec sa tastature. 'polje-t'
* je tabela od 80 karaktera koja preklapa 'polje' (zauzimaju
* isti memorijski prostor) i sluzi nam da izracunamo stvarnu
* duzinu teksta u polju
PROCEDURE DIVISION.
. . .
. . .
* Pre snimanja sloga sa reci na disk, uraditi sledece :
MOVE ALL ZEROES TO duzina.
PERFORM WITH TEST AFTER VARYING ind FROM 80 BY 1
UNTIL ind = 1
IF pt(ind) NOT = SPACE AND ind > duzina
MOVE ind TO duzina
END-IF
END-PERFORM.
* posle ove petlje u 'duzina' nalazi se tacna duzina teksta
* unetog u 'polje', sa odbacenim svim blankoima na kraju
MOVE polje TO rec.
MOVE duzina TO broj.
WRITE polje...
* posle ovoga slog je snimljen u duzini od
*
* 6b (sifra) + 2b (duzina) + duzina reci
*
* citanje sloga vrsi se obicnom naredbom READ, bez ikakvih
* dodatnih preracunavanja
-----------------------------------------------------------------------
Nadam se da ovaj primer nije previse bangav za rad. Naime, nisam u
COBOL-u otkrio f-ju koja vraca tacnu duzinu stringa u karakterima.
Drugo resenje bilo bi napisati tu funkciju u MASM-u ili MS C-u, pa
je linkovati i koristiti, ali smatram da je ovo bolja varijanta jer
se tako stedi memorija (manji je exe fajl, a i manje memorije u
racunaru zauzima)
>> :) Na zalost, siguran sam. Kao jedan primer, tlink nece ni da
>> cuje :) za MS-ove .obj-ove. A MS je uz cobol isporucio par
>> komada malih
>> Ok valjda ce se linkovati bar sa asm-om mada to vec vise nije
>> to :(((.
>> :) "nazubljeni COBOL???!!!", "COBOL koji ne lici na COBOL", i
>> :) "ovo vise lici na Pascal".
>>
>> :)))))))))))))))))))))))))))) E pa ovo je dooooooobro.
>> Pocinje jako da me interesuje. Uopste nije pozicioni ili je
>> dozvoljeno nazubljivanje ali od bese li 13-ta pozicija ne
>> secam se?
I dalje je pozicioni :
nivoi 01 i 77 kod opisa podataka, nazivi sekcija i paragrafa
MORAJU pocinjati u 8-oj koloni. Sve ostalo mora se nalaziti
iza 11-te kolone (12-ta pa nadalje). Ja licno imam u editoru
tab podesen kao "insert 7 spaces", tako da idem u skokovima
8. - 15. - 22....
Ukoliko u 7-u kolonu stavis '*', ceo taj red tretira se kao
komentar.
Sve iza 72-ge kolone kompajler ne tretira uopste.
Veruj mi, nije strasno. Ovakvi programi su vrlo pregledni,
a iovako masa programera svoje programe u "nepozicionim"
jezicima pozicionira (svako na svoj nacin). Uostalom, da li
si negde video u nekom programu "kobasicu" od programske
linije duzu od 80 karaktera ?
>> P.S. Dolazis li u klub. Ajd ako dolazis da ti donesem diskete.
Nazalost, ne dolazim (ni jednom nisam bio, ali cim bude vremena...).
Javni mi se mail ako te zanima.
>> P.P.S Kakav je help.
Nije opsiran i lep sa sve primerima kao Borland-ov, ali je vrlo
instruktivan. Naime, kod COBOL-a je jaaako bitno kakve "repove"
stavljas iza glavne naredbe, a u help-u imas sintaksu za svaku
naredbu, sa svim kombinacijama "repova" za nju, i to "nacrtanu".
Nazalost, ne pise detaljno objasnjenje za svaku naredbu sta ona
tacno radi (to je vrlo sturo), tako da ja jos uvek neke kuriozitete
nisam rasterdumao kako se tacno koriste. Ali, i bez njih snalazim
se odlicno. Znaci : imas za svaku naredbu kompletnu sintaksu, ali
ne i objasnjenje sta ona tacno radi. U globalu, help je dobar.
Uuuuuuuuuuuu, kolka poruka 8)
Pozdrav
Predrag(pmijat)
jezici.239pmijat,
-> #202, tarva>> je daleko podnošljivije. Sad, druga je priča što je malo ljudi
>> u stanju da sebi priušti i HP ili neko slično čudo. Koliko
>> vidim napolju je situacija malo drugačija, pa se sve više
>> ljudi okreće laserskim printerima, čak i oni kojima pisanje
>> tekstova nije glavna preokupacija.
Nije problem samo u HP-u ili ne-HP-u. Pored same cene stampaca,
treba porediti i cene papira, mastila (citaj : traka ili toner),
a i vreme za stampu.
Cini mi se da je dobar 24-pinac u draft modu (a to je ono sto
ljudi u firmama koji masine koriste za knjigovodstvo obozavaju)
ipak prilicno brzi od lasera (strana u minuti). Drugo, matricni
stampac za sitnice (5-6 redova) ne mora da izbljuje celu stranu.
Trece, sam papir i traka za matricne stampace su mnogo jeftiniji
od xerox-papira i tonera. So, nije samo brzina spulovanja za
stampu u pitanju. A i tu DOS aplikacije "siju" Windowse, jer,
ne zaboravi, da i za laser imas ono : band 1, band 2,...,band 216...
osim, naravno, ako nisi imao u vidu Postscript stampace koji
su opet skuplji...
Pozdrav
Predrag(pmijat)
jezici.240pmijat,
-> #228, madamov>> njegove veličine od toga nema ništa), pa moraš da paziš šta
>> radiš. Ne vidim zašto ne bi i Windows drajveri imali ovu
>> mogućnost.
Nisam siguran za drajvere, mozda cak i imaju tu mogucnost
(bar u njima ima ono 'font cartriges'), ali sam evidentno
video neke aplikacije (Visions horoscopics) koje ne fermaju
Windows fontove za stampac ni za suvu sljivu, vec ladno koriste
Courier font na stampacu. Ta kombinacija je izvodljiva, samo
tada od WYSIWYG nema nista...
Pozdrav
Predrag(pmijat)
jezici.241korvin,
-> #232, spantic>> i poželjna. Ruganja na račun DECa su najstrože zabranjena i
>> sancionišu se. Kad si poslednji put svratio do VAXa, Mario? O:)
Kada smo posle kluba sa Dundijem svratili do RC-a ;))) Koliko beše
memorije ima ona kanta tamo ?? :) Kako se beše zovu oni koji obožavaju
DEC ?? Vaxens ?? :)))
jezici.242korvin,
-> #231, spantic>> PD 386 BSD je skromniji, a najskromniji je LINUX. On će se lepo
>> osećati na minimumu od 2 MB ( mada tu nema ništa od prevođenja ) i 15
>> MB za probu, odnosno 8 MB ( za X11 ) i oko 50 MB diska.
Koliko se vidi iz Linux grupe, Linux na kraju ispade ne baš pravi
Unix :(( Ostaje nam dakle još samo 386bsd :))
jezici.243pmijat,
-> #238, pmijat>> * Pre snimanja sloga sa reci na disk, uraditi sledece :
>>
>> MOVE ALL ZEROES TO duzina.
>> PERFORM WITH TEST AFTER VARYING ind FROM 80 BY 1
>> UNTIL ind = 1
>> IF pt(ind) NOT = SPACE AND ind > duzina
>> MOVE ind TO duzina
>> END-IF
>> END-PERFORM.
Ispravno je ovako (sa -1) :
MOVE ALL ZEROES TO duzina.
PERFORM WITH TEST AFTER VARYING ind FROM 80 BY -1
UNTIL ind = 1 │
IF pt(ind) NOT = SPACE AND ind > duzina │
MOVE ind TO duzina │
END-IF │
END-PERFORM. │
│
───────────────┴────
Sorry zbog greske 8(
Pozdrav
Predrag(pmijat)
jezici.244ficus,
-> #243, pmijat:) ───────────────┴────
:) Sorry zbog greske 8(
ma ok necu se ja zezati sa tim pre raspusta ali u svakom slucaju puno
hvala.
jezici.245nbatocanin,
-> #185, ganta> A da je pravi trenutak, i da imamo potencijale .obj je na pravi način
> dokazao.
Da, čovek zaista piše lepe programe. Interesuje me šta je sa 3x6?
Meni se taj program jako sviđa, ali bojim se da ovde nema neku
sjajnu komercijalnu budućnost. Možda kao SW?
jezici.246nbatocanin,
-> #171, bulaja>││ Zaista me cudi zasto jos niko nije napravio database
>││ koja radi sa slogovima varijabilne duzine.
Za Clipper postoji više dodataka koji omogućavaju rad sa slogovima
promenljive dužine: FlexFile, SIX driver, ... Na žalost, nisam radio
ni sa jednim od ovih programa.
Ja upravo nešto radim na tom problemu. Naime, želeo bih da uštedim nešto
prostora u bazi podataka sa nekim adresama, pa pokušavam da to uradim
na dva načina: prvi je da uradim pravi rad sa slogovima promenljive
veličine, a drugi je da u okviru klasičnih slogova proizvoljno
preraspodeljujem prostor. Naime, ako u jedan slog treba da stanu ime,
prezime i adresa, vrlo je verovatno da ako se tip zove
MuharemAliHaliBećirević SerbezMuhademMujinović, velika je verovatnoća
da ne stanuje u ulici sa nazivom od 200 simbola. Što će reći,
očekujem da ukupan efektivan zbir svih polja ima ravnomerniju
raspodelu od pojedinačnih polja. Ideja mi je da u okviru jednog sloga
vršim preraspodelu, pri čemu je samo ukupna dužina ograničena.
Postoji razrađeno rešenje i za produžavanje takvih slogova: uvede se
posebna datoteka koja služi kao zona prekoračenja ili se osnovna
datoteka organizuje kao ulančana, ali to je znatno komplikovanije.
Preraspodela u okviru fiksnih slogova je za početak zadovoljavajuća.
jezici.247dejanr,
-> #246, nbatocanin>> Naime, ako u jedan slog treba da stanu ime,
>> prezime i adresa, vrlo je verovatno da ako se tip zove
>> MuharemAliHaliBećirević SerbezMuhademMujinović, velika je verovatnoća
>> da ne stanuje u ulici sa nazivom od 200 simbola.
U stvari, verovatnoća da SerbezMuhademMujinović stanuje u ulici od
200 simbola je jednaka verovatnoći da u njoj stanuje U Tant :)
Bar teorijski.
jezici.248mazi,
-> #239, pmijat> Cini mi se da je dobar 24-pinac u draft modu (a to je ono sto
> ljudi u firmama koji masine koriste za knjigovodstvo obozavaju)
> ipak prilicno brzi od lasera (strana u minuti). Drugo, matricni
Neće biti...
> Trece, sam papir i traka za matricne stampace su mnogo
> jeftiniji od xerox-papira i tonera. So, nije samo brzina
> spulovanja za
Izračunaj koliko ti treba za 3000 strana (toliko izvuče kad
toner stavim na najtamnije) rolni papira i traka za
štampač pa onda reci šta je jeftinije.
Inače, u laser možeš da gurneš i običan (bankpost) papir,
ne mora da je za fotokopirke...
Ivan.
jezici.249.obj,
-> #245, nbatocanin> Interesuje me šta je sa 3x6?
> Meni se taj program jako sviđa, ali bojim se da ovde nema neku
> sjajnu komercijalnu budućnost. Možda kao SW?
Kod nas se, kao što ti je sigurno poznato :) sav softver svodi na
šare-vare a sav šare-vare na PD... U ovoj državi i sa ovim narodom nema
smisla išta komercijalno raditi ako *odmah* ne dobiješ pare, a sve
ostalo može da bude rad iz zadovoljstva, zbog usavršavanja ili učenja
programiranja pre nego što se pobegne. Je*iga, moramo mi *jako*, *JAKO*
mnogo da se trudimo ako mislimo da nešto značimo u Evropi, a ja se
bojim da ovaj naš opičeni i uspavani narod nema petlje za to...
jezici.250robert,
-> #249, .obj>> Kod nas se, kao što ti je sigurno poznato :) sav softver svodi na
>> šare-vare a sav šare-vare na PD... U ovoj državi i sa ovim narodom
>> nema
Mogu vam reći da i nemci imaju stanovite probleme sa šerver
koncepcijom. U majskom broju Chip-a baš ima članak o tome kako je
moral korisnika što se registracije šerver programa tiče, vrlo nizak.
Eto, nismo mi tako loši kako izgledamo ;).
jezici.251adzem,
-> #248, mazi> Inače, u laser možeš da gurneš i običan (bankpost) papir,
> ne mora da je za fotokopirke...
Isto važi i za matrične štampače. Mislim da toalet papir ne može
- ipak bi se pocepao. :)
jezici.252pmijat,
-> #248, mazi>> Neće biti...
Mozda. Zavisi od stampaca.
(HP IV vs EPSON LX400 ili HP IIIP vs NEC P30)
>> Izračunaj koliko ti treba za 3000 strana (toliko izvuče kad
>> toner stavim na najtamnije) rolni papira i traka za
>> štampač pa onda reci šta je jeftinije.
>> Inače, u laser možeš da gurneš i običan (bankpost) papir,
>> ne mora da je za fotokopirke...
Za 3000 strana (draft stampa, 80 ch/line, 58 redova po strani) :
1. Jedna traka (STAR LC 24-10) izdrzi oko 600 strana (nova traka,
ne reparirana)
2. Znaci : 5 traka x 15 DEM = 75 DEM (tu i tamo se moze naci za te
pare). A trake se mogu i reparirati za oko 2 DEM / komadu, po
jednom svaka, sto bi bilo 3 x (15 +2) = 51 DEM.
3. Papir : 3000 strana ili manje (ako je u listovima, onda isto,
ako je perforirani, a program je tako podesen, moze i da otstampa
pola strane, pa da ceka na sledecu stampu, a ne da odmah izbljuje
celu stranu). A moze i BEROX, ako neko voli (papir za gestetnere,
cik ga uguraj u laser pa da vidis sta ce sa valjkom da uradi
- gladak je k'o smirgla krupnoce 80).
4. Zaboravio si na A3 carsave za SDK, koje mnogi stampaju. Kako ce
oni na laser ?
Pozdrav
Predrag(pmijat)
jezici.253dejanr,
Microsoft krajem juna prestaje da prodaje svoj COBOL. Prelazi na
licencirani. NOVOSTI/microb 4.91.
jezici.254ficus,
-> #248, mazi:) Izracunaj koliko ti treba za 3000 strana (toliko izvuce kad
:) toner stavim na najtamnije) rolni papira i traka za
:) stampac pa onda reci sta je jeftinije.
ne vise od 3 trake (lq 550)
jezici.255ivans,
Hoće li neko "od gore" (Bulaja :) da prebaci onu Modulu-2 u neki direktorijum?
Ako neće, da li bi mogao da javi gde se dotična nalazi (ja je tražih, tražih,
pa ne nađoh) ── hteo bih da pogledam kako ta stvar izgleda.
Pozdrav,
Ivans.
jezici.256dejanr,
-> #255, ivans>> Hoće li neko "od gore" (Bulaja :) da prebaci onu Modulu-2 u neki
>> direktorijum? Ako neće, da li bi mogao da javi gde se dotična nalazi
>> (ja je tražih, tražih, pa ne nađoh) ── hteo bih da pogledam kako ta
>> stvar izgleda.
R:\>co
CONFERENCE>>j pc.prog
CONF:PC.PROG.2>>list jezici /a /t
Poruke u konferenciji PC.PROG.2:
5.12 ->11 jezici vilic 13.12.92. 07:48 m2cmp20.zip
5.13 jezici vilic 13.12.92. 08:00 m2exa20.zip
5.14 jezici vilic 13.12.92. 14:18 m2doc20.zip
5.15 jezici vilic 13.12.92. 14:28 m2lib20.zip
5.16 jezici vilic 13.12.92. 14:33 m2utl20.zip
5.20 jezici vilic 15.12.92. 14:34 mod2src.arc
5.21 jezici vilic 15.12.92. 14:44 mod2txt.arc
jezici.258ivans,
-> #256, dejanr* R:Đ>co
* CONFERENCE>>j pc.prog
* CONF:PC.PROG.2>>list jezici /a /t
E, to mi je trebalo! :) Naime, mislio sam da je Skerl poslao te fajlove, pa sam
uz list dodao i parametar 'skerl'... I to, naravno, nije radilo. Sada je Ok.
Puno hvala!
BTW, kada smo kod PD/SW jezika, može li me neko uputiti na poruku u kojoj je
neka implementacija Prologa? Ja je nisam uočio, ali pretpostavljam da postoji,
mislim da je bila pomenuta još daaavno, valjda je u PC.SOFT... Ima li neko tu
poruku negde u bazi?
Pozdrav,
Ivans.
jezici.259dejanr,
-> #258, ivans>> BTW, kada smo kod PD/SW jezika, može li me neko uputiti na poruku u kojoj
>> je neka implementacija Prologa? Ja je nisam uočio, ali pretpostavljam da
>> postoji, mislim da je bila pomenuta još daaavno, valjda je u PC.SOFT...
Ja ne nađoh. Jeste davno-davno pominjan neki domaći Prolog, i bio je PD,
mislim autora Davorina Ruševljana (davorin - ako je on, onda program više
nije domaći :( ), ali mislim da je to bio Prolog za Atari ST.
jezici.260nkbog,
-> #259, dejanr>> BTW, kada smo kod PD/SW jezika, može li me neko uputiti na poruku u kojoj
>> je neka implementacija Prologa? Ja je nisam uočio, ali pretpostavljam da
>> postoji, mislim da je bila pomenuta još daaavno, valjda je u PC.SOFT...
Bio nekad jedan PDPROLOG za PC, al' kol'ko znam niko od ljudi koje znam a
koji su ga imali (uključujući i mene) ga nije sačuvao :(. Ko ima pristup
SIMTEL-u, tamo ga ima - valjda je PDPROLOG.ZIP.
NB.
jezici.261bulaja,
-> #255, ivans│Hoce li neko "od gore" (Bulaja :) da prebaci onu Modulu-2 u neki direktorijum?
└───
Vec ti je jeavljeno gde se nalazi :), a u dir nije prebaceno jer sam
pogledao taj paket i zakljucio da i nije nesto posebno :).
jezici.262madamov,
-> #259, dejanr
******
Jeste davno-davno pominjan neki domaći Prolog, i bio je PD, mislim autora
Davorina Ruševljana (davorin - ako je on, onda program više nije domaći :( ),
ali mislim da je to bio Prolog za Atari ST.
******
Jeste, Davorin je autor i Prolog je za Atari ST. Eno ga u ATARIST\LANG
direktorijumu. Kažu ljudi koji su ga koristili da nije loš. Mislim da je to
jedan od prvih fajlova stavljenih u Atari direktorijum na Sezamu.
jezici.263nbatocanin,
-> #247, dejanr> Bar teorijski.
Da, na tu kartu i igram :)) Doduše, intuitivno mi se čini da ako su X
i Y slučajne promenljive za ime i adresu, da X+Y ima pogodniju
raspodelu? Uh, moraću da pogledam verovatnoću.
jezici.264nbatocanin,
-> #249, .obj> Je*iga, moramo mi *jako*, *JAKO*
> mnogo da se trudimo ako mislimo da nešto značimo u Evropi,
> a ja se bojim da ovaj naš opičeni i uspavani narod nema
> petlje za to...
Nevezano za to, zaista je šteta onako lep program jednostavno pokopati.
Zašto ne pokušaš da napraviš neku verziju upotrebljivu, ali sa ograničenim
mogućnostima. Registrovani korisnici bi dobijali punu verziju (zaštita
slabo pali, ja prvi nikad ne stavljam zaštićene programe na disk). žini
mi se da bi tako solidno prošao.
jezici.265.obj,
-> #264, nbatocanin> Nevezano za to, zaista je šteta onako lep program jednostavno pokopati.
> Zašto ne pokušaš da napraviš neku verziju upotrebljivu, ali sa ograničenim
> mogućnostima.
Znaš kako, ja sada nemam raloga da program ne stavim i u public domain.
Kopka me druga stvar; kada bi program dao svima da ga besplatno
koriste, ne bih davao nikakvu podršku i sl., a u tom slučaju bi se
teško našao neko ko bi hteo da ga koristi pod takvim uslovima.
jezici.266ndragan,
-> #202, tarva/ Osim toga, pod Windowsima je štampanje u pozadini, ...
/ ...pod DOS-om, ali nisam video puno programa koji rade na taj fazon.
Cvrc je u tome da bi maltene trebalo da napišeš sopstveni spuler.
Print.exe bi bio podnošljiv kad bi pristao da se skrasi u malo manje
memorije i kad bi moglo da mu se kaže da ne izigrava dirigenta (onaj
njegov form fid je zaista višak). Ono, ima i drugih spulera, ali kad mi
je baš trebalo, nisam našao nijedan.
jezici.267ndragan,
-> #186, bulaja/ problema (i usporenja) da izlazi sa time na kraj. Moze se napraviti
/ cak sistem koji ce deliti slog na delove, pa ce pocetak (ili vecina
/ podataka) ostati na starom mestu, a tu ce stojati i pointer gde se
To je ono što FoxPro izvodi sa memo poljima; tamo zaista može da se drži
bilo šta. U .dbf fajlu se nalaze samo opis i adresa (10 bajta), a
sadržina samog polja je u drugom fajlu (.fpt, nekad bilo .dbt). Tamo se
prostor zauzima u komadima po 32 bajta (može da se poveća ili smanji).
Koliko god da sam ga gnjavio, nisam uspeo da ga nateram da ubrlja.
Postoji i naredba Pack Memo, koja pobriše nekorišćene delove .fpt fajla
i sve lepo presloži.
jezici.268ndragan,
-> #238, pmijat/ MOVE ALL ZEROES TO duzina.
/ PERFORM WITH TEST AFTER VARYING ind FROM 80 BY 1
/ UNTIL ind = 1
/ IF pt(ind) NOT = SPACE AND ind > duzina
/ MOVE ind TO duzina
/ END-IF
/ END-PERFORM.
/
Kobol još uvek nema funkcije? Koliko teksta da se napiše
duzina=len(trim(text))
ili da se izdvoji reč do prvog blenka
rech=left(text,at(' ',text)-1)
...mada mi se čini da je to i u kobolu moglo kraće.
P.S. povodom one priče o formatiranom pisanju u kobolu - čini mi se da
većina kompajlera (MS kobol za CP/M, PDP/VAX kobol) ne zahteva 6 ili 7
blenkova na početku linije; dovoljan je jedan tab i ladno prolazi.
Takođe, dva taba isto ladno prolaze - sećam se da sam imao naviku da
pišem uzupčeno, i to malim slovima (ovo da bih prepoznao svoje delove
među onim što napišu kolege :).
jezici.269miro,
-> #164, jankoű> Reč je ljudima koji se zovu, izvorno napisano, Alfred V. Aho
ű> i Jeffrey D. Ullman.
ű>
ű> Uho i Almann? :)
Fora iz vremena kad se to slušalo kod nas:)
jezici.270dejanr,
-> #267, ndragan>> To je ono što FoxPro izvodi sa memo poljima; tamo zaista može da se drži
>> bilo šta. U .dbf fajlu se nalaze samo opis i adresa (10 bajta), a
>> sadržina samog polja je u drugom fajlu (.fpt, nekad bilo .dbt).
Zanimljivo je da novi Clipper, između ostalog, može da radi sa FoxPro
datotekama i indeksima. Vredelo bi probati da li može da tretira i takva
"beskonačna" memo polja, trebalo bi da može.
jezici.271nbatocanin,
-> #265, .obj> Znaš kako, ja sada nemam raloga da program ne stavim i u
> public domain.
Jako bih voleo da taj program vide i drugi ljudi. Mislim da je pravo
osveženje posle multimegabajtnih čudovišta, a izuzetno je praktičan.
Naravno, u kojoj formi će to biti, to je isključivo tvoja stvar.
> Kopka me druga stvar; kada bi program dao svima da ga besplatno
> koriste, ne bih davao nikakvu podršku i sl., a u tom slučaju bi se
> teško našao neko ko bi hteo da ga koristi pod takvim uslovima.
Ne bih rekao: i Norton ne podržava odavno NC, pa ga koristi more
ljudi. Uostalom, pošalji neki demo, pa vidi reakciju širokih narodnih
masa :)
jezici.272nbatocanin,
-> #270, dejanr> Vredelo bi probati da li može da tretira i takva "beskonačna" memo
> polja, trebalo bi da može.
Probao sam i sve radi ok. Međutim, biće malo zezanja oko upisivanja
memo polja većih od 64K, jer Clipper ne podržava takve memorijske
promenljive.
jezici.273ndragan,
-> #272, nbatocanin/ memo polja većih od 64K, jer Clipper ne podržava takve memorijske
Tu i Foks ima problema, ako pokušaš da memo polje prebaciš u string;
maksimalna dužina stringa je 64K. Operacije sa velikim memo poljima,
tipa Replace <memo> With <izraz po memo polju> ladno prolaze.
Ima još dve dobre cake: Append Memo <memo> From <fajl> (Additive) i
odgovarajući Copy Memo <memo> To <fajl> (Additive), što je dušu dalo da
se ceo direktorij, ili gomila gifova, strpa u jedan .dbf + .fpt; druga
caka je Save To / Restore From Memo <memo> (All Like <skel>), tj za
trpanje memorijskih promenljivih na stelažu više ne mora da se pravi
.mem fajl.
jezici.274nbatocanin,
-> #273, ndragan> Operacije sa velikim memo poljima, tipa Replace <memo> With <izraz
> po memo polju> ladno prolaze.
I u Clipper-u, naravno ;)
> Ima još dve dobre cake: Append Memo <memo> From <fajl>
žini mi se da ovo ne bi trebalo da bude problem napraviti pomoću FRead
i FWrite. Videćemo :)
jezici.275ndragan,
-> #274, nbatocanin/ žini mi se da ovo ne bi trebalo da bude problem napraviti pomoću FRead
/ i FWrite. Videćemo :)
žini mi se da ćeš morati duboko da zagaziš u .cdx drajver, ili .dbf,
koji li je već u pitanju... još ako napraviš i Save to memo, svaka čast.
jezici.276nbatocanin,
-> #275, ndragan> Üini mi se da äeë morati duboko da zagazië u .cdx drajver,
> ili .dbf, koji li je veä u pitanju... joë ako napravië i
> Save to memo, svaka üast.
Zaëto mislië da je komplikovano? Üini mi se da je struktura memo
polja dosta jednostavna.
jezici.277ndragan,
-> #276, nbatocanin/ Zaëto mislië da je komplikovano? Üini mi se da je struktura memo
/ polja dosta jednostavna.
Samo upisivanje bloka u memo fajl ne bi trebalo da je problematično.
Mislio sam na 'save to memo mika all like pera*' ili 'restore from memo
mika additive', gde ćeš upasti u petljavinu sa internim prezentacijama
podataka. Ako uspeš da mu provališ mehanizam snimanja/čitanja .mem
fajlova, to bi bilo to.
jezici.278dejanr,
==========
borland/bpascal.dos #6697, from j_mcarthur, 805 chars, Sun Jun 20 01:37:03 1993
Comment to 6696.
----------
I have been a Modula-2 programmer for over seven years now. Modula-2
was my perfered language.
I bought Turbo Pascal 6.0 about 2 years ago. I then upgraded to
Borland Pascal 7.0.
Now, for the first time, I have been giving Borland Pascal a serious
workout. I had to write a program to run under Windows. I have
written some programs in Modula-2 to run under Windows but it as
a pain.
I was able to get the program working fairly quickly with Borland Pascal.
Borland Pascal is much closer to Modula-2 than I had imagined. The
nul-terminated strings are almost as powerful as conformant arrays
in Modula-2 (Modula-2 is still slightly better). The BREAK statement
is basically the same as a Modula-2 EXIT.
The thing I really like is the Collections objects. They are very
handy.
Jeffrey McArthur